NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021026].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211768 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlada se obvezala da će Gotovinu izručiti kad ga pronađe u Hrvatskoj</p>
<p>Upitavši zašto policija ne uhiti Gotovinu, Del Ponte je kazala kako tužiteljstvo ima informacije da se odbjegli general povremeno pojavljuje u Hrvatskoj / Premijer Račan je navodno gotovo preskočio odgovor, kazavši da se »policija bavi 'slučajem Gotovina'« / U »slučaju Gotovina«, smatraju u Vladi, nema sukoba s Haaškim sudom, osim deklarativnog, jer ga Haag traži, a vlasti u Hrvatskoj ga još nisu uhitile</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - I iz diplomatskih izvora i iz Banskih dvora Vjesniku je neslužbeno potvrđeno da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte na susretu s premijerom Ivicom Račanom pitala zašto nije uhićen umirovljeni general Ante Gotovina, kojeg Haaški sud traži zbog zločina počinjenih nakon »Oluje« i za kojim je raspisana međunarodna tjeralica.</p>
<p>Upitavši zašto policija ne uhiti Gotovinu, Del Ponte je kazala kako tužiteljstvo ima informacije da se odbjegli general povremeno pojavljuje u Hrvatskoj. Premijer Račan je navodno gotovo preskočio odgovor, kazavši da se »policija bavi 'slučajem Gotovina'«. No, »slučaj Gotovina« je na sastanku hrvatskog premijera i glavne haaške tužiteljice, u srijedu u Banskim dvorima, ipak spomenut samo usput. </p>
<p>Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić je u petak za Vjesnik naglasila da će hrvatska policija - dobije li od haaškog tužiteljstva informacije da je Ante Gotovina u Hrvatskoj, kao što tvrdi Carla del Ponte - postupiti sukladno zakonu. I ističe da se svaka informacija koja se tiče Gotovinina boravka provjerava, kao i nebrojeno puta dosad, no svaka se pokazala netočnom.</p>
<p>»Nemam nikakvih spoznaja, ovo mi je prva informacija«, kazao je Gotovinin odvjetnik Ante Vukorepa na upit zna li nešto o navodnom boravku svog branjenika u Hrvatskoj. Naglasio je kako mu je informacija da je to kazala Carla del Ponte prva i da je time iznenađen.</p>
<p>Carla del Ponte je i na konferenciji za novinare, nakon susreta s Račanom, rekla da Haag očekuje uhićenje Gotovine, dodavši da »se mora vidjeti što će se dogoditi«. Premijer je na to odgovorio da će »Vlada i sve institucije učiniti sve što je potrebno ako Gotovina bude dostupan, a dosad to nije bio«.</p>
<p>Carla del Ponte je i ranije javno izjavljivala da hrvatske vlasti znaju gdje je Gotovina no ništa ne poduzimaju. Kad je Gotovina pobjegao, glavna je tužiteljica za taj propust izravno optužila hrvatsku vlast. Tako je u prosincu prošle godine, pred Vijećem sigurnosti UN-a, kazala da je Gotovina napustio Hrvatsku (navodno je tada otišao u Kanadu), optuživši Vladu da mu je to dopustila.</p>
<p>Slično se dogodilo i u lipnju ove godine, kad je glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann izjavila da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj, što su i Vlada i MUP demantirali, naglasivši da o tome nemaju nikakvih spoznaja.</p>
<p>Gotovina je nestao prije izdavanja uhidbenog naloga, nakon što je u lipnju prošle godine haaška optužnica protiv njega stigla u Hrvatsku. Vlada je tada prosvjedovala zbog nekih navoda u optužnici, no obvezala se uhiti Gotovinu.</p>
<p>Kad je riječ o Gotovininu mjestu boravka, u više od godinu dana koliko je u bijegu nagađalo se svašta - spominjale su se zemlje Južne Amerike, Kanada, Afrika... No mediji su najčešće spekulirali da je u zapadnoj Hercegovini ili u središnjoj Bosni.</p>
<p>Iz krugova vladajuće petorke doznajemo da u Vladi, kad je riječ o »slučaju Gotovina«, smatraju da nema sukoba s Haaškim sudom, osim deklarativnog, jer ga Haag traži, a vlasti u Hrvatskoj ga još nisu uhitile. Pravnog sukoba zapravo i nema, jer se Vlada obvezala izručiti Gotovinu Haaškom tribunalu.</p>
<p>Što je Del Ponte rekla Račanu?</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, doznajemo u petak u Vladi, nije premijeru Ivici Račanu decidirano rekla da je Gotovina u Zagrebu - kako pišu neke novine - nego je samo pitala »ima li mogućnosti da je Gotovina u Zagrebu«.</p>
<p>Bruno Lopandić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Da bi se primijenila atipična rješenja, potrebna je suradnja generala Bobetka«</p>
<p>Države, pa onda i Hrvatska, mogu biti subjektima postupka kad god je riječ o pitanjima općedržavne važnosti, kaže Vladin pravni zastupnik Goran Mikuličić / Kako general Bobetko nije spreman na suradnju, pravilo o korištenju zdravstvenog stanja optuženika kao procesne zapreke za transfer i dolazak pred Sud ne može se koristiti, kaže dr. Ivo Josipović</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Za Međunarodni kazneni sud, predmet Bobetko je u predraspravnoj fazi, jer optuženi stožerni general u mirovini Janko Bobetko ne želi primiti optužnicu. Hrvatskoj vladi, unutar pravne bitke koju je pokrenula dan nakon primanja optužnog akta, preostaje samo pobijati tvrdnje Carle del Ponte izrečene u povodu Vladinih žalbi.</p>
<p>Tužiteljica je pobila pravilo 108. bis koje državi daje pravo da preispituje odluke Suda (optužnice) ako se bave općedržavnim pitanjima. U replici na tu tvrdnju, Hrvatska je tužiteljici odgovorila: »Poziv na 108. bis pravilo nije nikakva iznimka. To je ne samo odnos uređen Pravilnikom o postupku i dokazima pred Međunarodnim kaznenim sudom, nego i princip primijenjen u 'slučaju Blaškić'«.</p>
<p>Vladin pravni zastupnik Goran Mikuličić tome dodaje: »Hrvatska samo koristi pravni instrument čija je primjena već iskušana u ranijim postupcima. Dakle, države, pa onda i Hrvatska, mogu biti subjektima postupka, uključene u njega kad god je riječ o pitanjima opće važnosti«.</p>
<p>Pobijajući iznimku koja to nije, odvjetnik Mikuličić očekuje da će Žalbeno vijeće Haaškog suda, osnovano zbog dvaju hrvatskih podnesaka, zakazati raspravu na koju će biti pozvana i tužiteljica i Hrvatska.</p>
<p>»Riječ je o tzv. oralnoj raspravi, dakle mogućnosti da se usmeno obrazlože i dosad podnesene tužbe i replike na odgovore koje je u povodu tužbi uputila Carla del Ponte«, tumači Mikuličić.</p>
<p>Usmena je rasprava velika mogućnost da se, osobnim istupom hrvatskih zastupnika u sporu, dokaže i pokaže s koliko argumenata zapravo raspolaže hrvatska strana pobijajući optužnicu.</p>
<p>Iz krugova bliskih Savjetu za odnose s Haagom doznajemo, nadalje, da uhićenje i izručenje optuženog Bobetka u rječniku Suda imaju sasvim drukčije pravno značenje. Uz odredbe 55. do 59. bis, plus pravilo 65. bis Pravilnika »izručenje« tumači kao pojam »transfera«.</p>
<p>Znači, nema nasilja pri uhićenju niti prisile u odlasku u Haag. S obzirom na to da se izručenje državljana u europskim zemljama brani nacionalnim ustavima, i s obzirom na to da Haaški sud nije subjekt međunarodnog prava, to i dolazak pred taj Sud nije nikakvo - izručenje.</p>
<p>Korištenje pravila 59. tumači i dr. Ivo Josipović, pravni ekspert vrlo blizak Vladinoj ekipi koja vodi pravnu bitku s Haaškim sudom.</p>
<p>»Kako general Bobetko nije spreman na suradnju, pravilo o korištenju zdravstvenog stanja optuženika kao procesne zapreke za transfer i dolazak pred Sud ne može se koristiti«, kaže dr. Josipović. »Da bi se primijenila atipična rješenja, koja ne obuhvaćaju uhićenje i predaju, potrebna je suradnja generala Bobetka. Kako te suradnje nema, pravne su vam posljedice jasne«.</p>
<p>Josipović iznosi i ocjenu da, prema haaškom pravu, ni jedno rješenje iz Statuta i Pravilnika Suda ne može biti jednostavno ni odbijeno niti primijenjeno. Zdravstveno stanje generala Bobetka spominje i kao razlog da se postupak uopće ne vodi. Ali, o tome Hrvatska ne može sama odlučiti - konačnu će ocjenu izreći Sud.</p>
<p>»Čini mi se da bi to trebali imati na umu i javnost i pojedini političari, bez obzira kakav im je odnos prema Haagu ili pojedinom okrivljeniku. I političari i nepolitičari moraju znati mjeru da, agitacijom 'protiv' ili 'za' suradnju u konkretnom predmetu, uglavnom diraju u pravni okvir te svoje odluke«, procjenjuje dr. Josipović.</p>
<p>Kad je riječ o eventualnoj videovezi između Suda i Bobetka, Josipović smatra da bi mogla biti primijenjena samo za dio postupka, ponajprije za njegov iskaz o optužnici. Stalna videoveza, prema njegovu mišljenju, ne bi došla u obzir. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Gangsterska internacionala ne priznaje granice ako »roba« donosi profit</p>
<p>Porijeklo tovara na »Boki«, odredište i usputne luke gdje je brod trebao pristajati klasičan su način dostavljanja određenog tipa naoružanja ili streljiva posredstvom tzv. crnog tržišta / Trenutno dva najveća i uglavnom neovisna skladišta ilegalnog oružja nalaze se na Kosovu s ispostavama u Albaniji, te u BiH / U BiH postoji crno tržište oružja u sve tri zajednice: bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Slučaj broda »Boka Star«, koji u Rijeci temeljito pretražuje hrvatska policija, uvjerljiv je dokaz da je krijumčarski lanac raznih vrsta oružja i dalje aktualan na ovim područjima. Porijeklo tovara na »Boki«, krajnje odredište i usputne luke gdje je brod trebao pristajati klasičan su način dostavljanja određenog tipa naoružanja ili streljiva posredstvom tzv. crnog tržišta. Opskrbljuje li se Saddam Hussein i iz takvih izvora, ustanovit će istraga (Iračani najveći dio oružja dobavljaju tajnim kanalima kopnom preko Jordana).</p>
<p>Dakako, pravi vlasnici i dileri naoružanjem sjede uvijek u dubokoj pozadini i posluju prema nepisanim pravilima tog iznimno opasnog posla. Svatko tko je pri prijevozu »robe« uhićen, dobrovoljno se pridržava odredbi mafijaške šutnje.</p>
<p>U taj je svijet moguće prodrijeti isključivo pažljivim višegodišnjim obavještajnim praćenjem načina na koji se oružje kupuje, sakriva i potom preprodaje (Amerikanci su dulje operativno obrađivali spomenuti crnogorski brod i čitavu pozadinu).</p>
<p>Trenutno dva najveća (i uglavnom neovisna) skladišta ilegalnog oružja nalaze se na Kosovu s ispostavama u Albaniji, te u BiH. Naoružanje se čuva na tajnim mjestima. Povremeno se prepakira, čak i konzervira, dok ne stignu upute kojim će kanalima krenuti dalje. U tom lancu nema poslovanja na neviđeno: roba se mora pokazati zainteresiranim kupcima, plaća se gotovinom i to unaprijed.</p>
<p>U BiH postoji crno tržište oružja i to u sve tri zajednice: bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj. Svuda su u posao uključeni ljudi istih profila: profesionalni gangsteri, ratni dobavljači naoružanja, »razočarani« vojnici i policajci, čak i dio službenika iz carinskih i financijskih uprava i ispostava, političari koji nikad nisu omirisali barut, direktori izvoznih tvrtki. </p>
<p>Iz bošnjačkih ilegalnih skladišta prema Europi (uvijek preko Hrvatske i Slovenije) šalje se ono što je najtraženije: lake strojnice, automatske puške i plastični eksplozivi (većina oružja jugoslavenske je proizvodnje kakvo je u ratnim godinama koristila Armija BiH, ali dosta je i naoružanja s arapskim i iranskim oznakama).</p>
<p>U Republici Srpskoj krijumčarski lanac zahvaća i aktivne i umirovljene pripadnike vojske i policije, kao i djelatnike zrakoplovnog zavoda »Orao« iz Bijeljine, koji raspolaže avionskim motorima i rezervnim dijelovima.</p>
<p>Na crno se tržište učestalo puštaju tone lakog i srednjeg pješačkog oružja, uključujući i helikoptere koje je vojska Republike Srpske odavno odbacila ili stavila pod nadzor SFOR-a. To znači da su krijumčari i pojedini pripadnici međunarodnih snaga smještenih u BiH.</p>
<p>Pokoja američka, britanska, španjolska ili francuska strojnica, koja stigne do tajnih skladišta, dokazuje da i među plavim kacigama ima onih koje ne zanimaju čiste ruke nego dobra dodatna zarada po svaku cijenu. Švercerima iz Republike Srpske asistiraju i državljani iz SR Jugoslavije - Srbi i Crnogorci, posebno oni koji su radili u nekadašnjoj Saveznoj direkciji za promet robom specijalne namjene.</p>
<p>Među Hrvatima u BiH također ima švercera oružjem, no raspoložive količine su manje nego iz bošnjačkih i srpskih prikrivenih arsenala. U BiH često navraćaju prekupci iz Hrvatske i Slovenije koji odnose dio najtraženije robe, a postoje i kontakti s albanskom mafijom i tzv. islamističkom vezom. U taj lanac povremeno se uključuje i srpsko i crnogorsko krijumčarsko podzemlje koje, uz nadoknadu, jamči siguran prijevoz takvih transporta preko »svog teritorija«.</p>
<p>Količine pješačkog naoružanja i prateće opreme na području nekadašnjih jugoslavenskih republika gdje je bjesnio rat tolike su da je potpuni nadzor nemoguć. Neformalna gangsterska internacionala ne priznaje nikakve granice, ideološke i nacionalne razlike ako »roba posebne namjene« donosi profit. Stoga nije čudno da takvo podzemlje - uz uobičajeno prisutne zainteresirane iz Prave IRA-e, ETA-e i drugih europskih terorističkih organizacija (čak i britanske ekstremne ekološke skupine koje se bore za prava životinja) - bez ikakvih obzira i zadrške prodaje sve što ima i profesionalnim krijumčarima iz arapsko-islamskog svijeta, koji potom kamuflirane tovare distribuiraju u zonama svog interesa.</p>
<p>Kad je riječ o takvim skupinama dobro organiziranih krijumčara, mogućnost dobre i brze zarade - bez obzira na sve rizike i komplikacije - jača je od lojalnosti vlastitoj državi ili njenim saveznicima.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Puč s Rokova perivoja</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Prijeti li Hrvatskoj desničarski puč ako Račanova vlada pokuša uručiti Janku Bobetku haašku optužnicu u njegovu domu na Tuškancu? Ako slušamo potpredsjednika HDZ-a Andriju Hebranga, onda smo na pragu građanskog rata. Pokušaj uručenja optužnice generalu Bobetku mogao bi biti iskra koja će zapaliti vatru, kaže generalov prijatelj, savjetnik i liječnik. Isto misle i »skupljači kestena« koji u šihtama čuvaju generalov dom.</p>
<p>HDZ kao najjača oporbena stranka ne kaže da stoji iza spontane braniteljske inicijative da se štiti Bobetko, ali potpredsjednik iste stranke govori isto što i samozvani zaštitari. Nije isto kad jedan od braniteljskih glasnogovornika, Trusić, bubne kako uznemiravanje generala u njegovu domu može izazvati novi Domovinski rat, ili kad to isto kaže politički visokopozicionirani liječnik. </p>
<p>HDZ, kao i HSP ili Pašalićev Hrvatski blok u početku su listom podržali Račanovu vladu u pravničkom natezanju s Haaškim sudom oko optužnice za generala Bobetka. Nakon što je Carla del Ponte prohujala kroz Zagreb, ta je potpora počela kopnjeti. Pašalić se već povukao, Sanader je prije znakovite šutnje zadnjih dana najavljivao da vrijeme općega konsenzusa o Bobetkovoj obrani istječe.</p>
<p>Račanova je koalicija jasno dala do znanja da ne namjerava na silu uručiti optužnicu na generalovu adresu. Njima je jasno da se takva iskra samo čeka. Od čega onda samozvani zaštitari čuvaju Bobetka? Od upada hrvatskih specijalaca koji bi Bobetka prebacili u Haag? Od desanta SFOR-ova helikoptera koji navodno čeka spreman na Plesu?</p>
<p>Nema šanse. Strani specijalci neće intervenirati iza leđa hrvatskih snaga reda jer Hrvatska nije strani protektorat poput BiH. Hrvatski specijalci neće upasti u Kovačićevu 25 bez odluke hrvatske vlade, a njoj ne pada na pamet da sada tako nešto poduzima.</p>
<p>Pa što onda rade samozvani zaštitari pred Bobetkovom kućom? Od koga čuvaju generala? Jedino od prijevoza u bolnicu, pa makar on u svom domu zbog lošije medicinske njege (jer bi u Dubravi ipak dobio bolji tretman) bio korak bliže smrti.</p>
<p>Konačno pitanje glasi: tko stoji iza branitelja. Njihovo »spontano« okupljanje preraslo je u izazov demokraciji i pravnoj državi. U trenutku kad se atmosfera puča širi s Rokova perivoja, na svakoj je parlamentarnoj stranci, osobito onima iz oporbe, da se otvoreno izjasni. Ili su im izgledi na sljedećim izborima važniji od opstanka Hrvatske kao demokratske države?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Užas globalnog terora</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Još jučer, komentirajući hladnokrvnoga washingtonskog snajperista, koji s jednim metkom u cijevi bešćutno pogađa dijete, ruski su analitičari, nekako s visoka, dijelili lekcije »američkim kaubojima« da se »teror stvara kultom sile«. »Kult nasilja, koji je kultiviran iza oceana tijekom mnogih desetljeća, mora prije ili kasnije odigrati svojevrsnu ulogu bumeranga«, poručivali su ruski komentatori.</p>
<p>Već danas, drama u kazalištu trese Moskvu. »Nitko nije siguran, gdje je čvrsta ruka, gospodine Putin«, uzbuđeno se pitaju isti ti autori. Preko oceana im odgovaraju u stilu »jučer u Afganistanu, danas u vašem stanu«.</p>
<p>Stravičan ples mržnje, kataklizmičke osvete, apriorno odbijanje svakog dijaloga, što sve rezultira nasiljem na sve strane, ne bira više između bogatih i siromašnih, moćnih i slabih. Nitko nije pošteđen. Terorizam više nije zlo rezervirano za egzotične svjetske regije, danas prijeti svakome, i tu i tamo, od slučajnog prolaznika na ulici (Washington), turista željnog zabave (Bali), ljubitelja kazališta (Moskva), revnog djelatnika koji ranije dolazi na posao (New York).</p>
<p>Svijet, koji je 1963. bio šokiran ubojstvom Johna Kennedyja, pet godina kasnije njegova brata Roberta te crnačkog vođe Martina Luthera Kinga, danas kao da se već naučio na užasavajuće vijesti i slike nakon terorističkih napada. Tko još pamti nesretnike koji su stradali na sarajevskoj tržnici Markale ili nedavni masakr u Jeninu? Alžirska agonija u kojoj je dosad stradalo više stotina tisuća ljudi, ETA, IRA, famozna Al Qaida, samo su djelić užasavajućeg dosjea svjetskog terorizma.</p>
<p>U svijetu u kojem su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji, postaje sve očiglednije da se komplicirani politički problemi ne mogu rješavati jezikom sile. Posebice se na silu ne može odgovarati - samo silom. Terorom na teror i evo nas na Srednjem istoku, kronična mržnja prema zapadnoj civilizaciji i evo nas u Bagdadu, neriješeni čečenski čvor i evo nas u moskovskom kazalištu.</p>
<p>Užas globalnog terora ili lokalnog terora rezultira istim - ubijanjem nedužnih ljudi. U svijetu u kojem su pobrkane mnoge vrijednosti, a starački glas opomene Ivana Pavla II. sve se slabije čuje, terorizam postaje problem svih problema, osinjak u čije će se središte prije ili kasnije morati dirnuti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Olakšice ili sankcije</p>
<p>Račan je očito zaključio da ga »slučaj Bobetko« neće stajati izbora, bez obzira na zloguke prijetnje »skupljača kestenja« po Tuškancu i njihovih političkih patrona. Pogotovo ako građanima umjesto nacionalnog ponosa garniranoga skupim sankcijama ponudi barem malo punije novčanike</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Na političkom meniju koji hrvatske stranke nude građanima proteklih se tjedana sve vrtjelo samo i isključivo oko »slučaja Bobetko«. Nakon posjeta Carle del Ponte, Račan je na tom polju u potpunosti otkrio karte. Poštivat će pravorijek Žalbenog vijeća, što može značiti i da će neizmijenjenu optužnicu dostaviti Županijskom sudu. To, doduše, ne znači da Bobetko odlazi u Haag, jer pravilo 59. Haaškog suda omogućava potpuni zastoj »procesa« ako je optuženik teško bolestan, a Bobetko to jest. To je više nego jasno nagovijestila i Del Ponte.</p>
<p>Račan je, očito, zaključio da ga tako odigran »slučaj Bobetko« neće stajati izbora, bez obzira na zloguke prijetnje »skupljača kestenja« po Tuškancu i radikalno desnoga kruga oko Bobetka. Pogotovo ako građanima umjesto nacionalnog ponosa garniranog skupim sankcijama (koje uopće ne moraju biti formalno proglašene da bi bile i te kako bolne) ponudi alternativu u obliku barem malo punijih novčanika. </p>
<p>Stoga je Račanova koalicija u petak igru ubacila nove (prilično dugo pripremane i očekivane) karte. Ministar financija Crkvenac ukratko je novinarima izložio proračunske planove za sljedeću godinu bogato garnirane poreznim i drugim olakšicama, koje bi dijelu hrvatskih građana trebale olakšati život.</p>
<p>Nema sumnje da će oporba te prijedloge odmah proglasiti jeftinim kupovanjem glasova. No, činjenica je da biračima tako nešto do sada još nitko nije ponudio. Kada se tome dodaju i već donesene odluke o subvencioniranju brodogradilišta i pojačanom ulaganju u poljoprivredu, postaje jasnija i slika birača kojeg Račan i partneri žele privući. Riječ je, prije svega, o negdašnjem brojnom tzv. srednjem sloju (na selu i u gradu) koji se gotovo istopio u posljednjih 12 godina. Točnije, ostale su navike i potrebe ali je novca za njihovo podmirenje sve manje. Sada im se nudi mogućnost da po povoljnijim uvjetima »sređuju« barem neke temeljne životne probleme - stanovanje i školovanje djece. S time da se olakšicama koje za njih vrijede neće moći okoristiti građani koji, za hrvatske prilike, imaju više i visoke prihode. </p>
<p>Prijedlozi koje je u petak iznio Crkvenac, a Vlada će ih u srijedu proslijediti Saboru, doživjet će vjerojatno niz promjena. Granice nekih cenzusa će se sigurno pomicati, a nema sumnje ni u to da će i oporba biti izuzetno maštovita u smišljanju novih olakšica. Ne sumnjamo ni da mnogim građanima cijeli taj paket neće puno pomoći.</p>
<p>No, glavno je da se konačno netko dosjetio glasove »kupovati« i na način uobičajen u zemljama s razvijenijom ekonomijom i demokracijom od Hrvatske. Nije puno, ali veseli. </p>
<p>Pogotovo u trenutku u kojem se dio političke scene opet hvata za oružje, priča o obrani do posljednje kapljice krvi ili tvrdi da je Hrvatska u istoj situaciji kao uoči Domovinskog rata. Dakle, u trenutku kada nas pokušavaju uvjeriti da je danas Europa (sa svojim zahtjevima da poštujemo pravila igre u međunarodnoj politici i pravu) za Hrvatsku isto toliko opasan neprijatelj kao što je velikosrpska politika bila 1990. </p>
<p>Riječ je, nažalost, o još uvijek dobro ukorijenjenim tezama po kojima su za sva zla u Hrvatskoj uvijek i isključivo krivi samo vanjski neprijatelji. Valjda samo slijepci nisu primijetili da su hrvatske tvornice opljačkali i upropastili - eskimski tajkuni uz pomoć tunguzijske mafije i zanzibarskih političara.</p>
<p>No, treba priznati da se ni vladajuća koalicija nije još odlučila odreći nekih starih loših navada. Pa smo u četvrtak imali priliku svjedočiti još jednom natezanju oko »autorstva« nad jednim projektom od kojega Vlada očekuje dosta na području gospodarskog razvitka. Ministar obrta i malog i srednjeg poduzetništva Pecek, suprotstavio se osnivanju povjerenstva za gradnju poslovno-industrijskih zona uz autocestu Zagreb-Split, jer se o tome nije raspravljalo na uobičajenim koordinacijama Vlade. U petak je Pecek medijima poslao i priopćenje u kojem tvrdi da se ne protivi ni gradnji zona ni osnivanju povjerenstva, jer je upravo njegovo ministarstvo još lani razvilo jedan sličan program, a u kolovozu ove godine Vladi uputilo tri programa razvoja poduzetničkih zona, centara i inkubatora. O kojima Vlada, priopćava Pecek, još nije raspravljala.</p>
<p>Nije, dakle, problem u zonama, nego u »autorstvu« prijedloga za njihovo osnivanje. Pecek, očito, ne želi da se one razviju a da se zaboravi koliko je on za to zaslužan. To bi se, međutim, lako moglo dogoditi ako se osnuje posebno povjerenstvo kojim će predsjedati ministar čiji resor pokriva šire područje od Pecekova, točnije ministar gospodarstva Jurčić. </p>
<p>No, ne treba za takvo svojatanje »projekata koji obećavaju« optuživati samo Peceka ili njegov HSS. I ministar javnih radova Čačić rado i vješto sebi i svom HNS-u pokušava priskrbiti bodove zbog nadležnosti za gradnju autoputa. Pa je već dva puta, uz obilnu pratnju novinara, trasu obilazio u pratnji jedne saborske zastupnice - Vesne Pusić. Koja je čisto slučajno predsjednica njegove stanke.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Slučaj Bandić« treba ponavljati kao EPP</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Zašto je Goran Milić ponovno, iz čista mira, izvukao iz ladice »slučaj Bandić«?! »Ma, stari moj, nisu ti to čista posla!«, žesti se kolega koji svoju teško spojivu naklonost desnici i bivšem zagrebačkom gradonačelniku opravdava zajedničkim genima kamenima.</p>
<p>Je li ponovno prozivanje Milana Bandića zbog starih grijeha zavjera? Je li podsjetnik na nevjerojatnu bahatost u »Brisanom prostoru« naručio netko moćan i stranački blizak Bandiću? Ili, treba li se s rogatim i dalje bosti?</p>
<p>Treba, treba. Tisuću puta treba. </p>
<p>Uostalom, daleko je umjesnije pitanje je li to Bandić učinio i kakve je posljedice snosio?</p>
<p>Pijan jest jurio zagrebačkim ulicama, jest svojim automobilom udario drugo vozilo, jest nastavio voziti nakon što je udario drugi automobil kao da se ništa nije dogodilo i nije se kanio pokoriti zakonima ni kao uzoran, ni kao običan građanin. Bandić je u cijeloj toj priči htio biti i iznad zakona, i iznad javnosti i izvan doticaja pravde. Ponašao se - ali ne samo taj dan - kao da je izvanzemaljac. Bandić je policajcima - svjedoči u »Brisanom prostoru« Gorana Milića sada već bivši policajac Krešimir Mišić - počeo prijetiti čim su ga pijanog, u jurnjavi 130 kilometara na sat, policajci pokušali sustići, zaustaviti i izvaditi iz automobila. Bježao je Bandić, i to s otvorenim vratima, i nakon što ga je policija zaustavila. Nudio je nagodbu. Zvao u pomoć poslušnike iz MUP-a. Davao lažne izjave nakon teškog incidenta i - što je nevjerojatno velika pljuska demokraciji, pravnoj državi, glasačima i, naposljetku SDP-u, koji ga je podržao zbog »mira u kući« - ostao na vlasti. Istina, ne kao pravi, već kao gradonačelnik u sjeni. U istinski demokratskoj državi za Bandića bi nakon tih desetak grubih prekršaja politika postala prošlo svršeno vrijeme.</p>
<p>Međutim, bahatost Bandićevih drugova-moćnika išla je toliko daleko da su počeli obmanjivati javnost kako bi bila prevelika kazna da se zbog te »jedne male pogreške« perspektivan političar odrekne »blistave karijere«. I javnost je, poglavito ona zagrebačka, nasjela na još jednu obmanu. Iz tog su slučaja izašli oštećeni jedino pravna država, etika i hrabri i pošteni policajac Krešimir Mišić, koji je, umjesto da dobije kolajnu, ostao bez posla. Zašto? Zato što ni Bandić, a ni Mišićevi nadređeni nisu mogli podnijeti činjenicu da postoji u ovoj Hrvatskoj netko - bio on i »običan policajac« - tko ih ne sluša, netko tko se neće prepasti njihove moći. Pazite, Mišiću je načelnik policije sugerirao da promijeni izvješće. Tjerao ga je na krivotvorenje, laž, obmanu... Zašto se tim načelnikom nitko ne bavi? Oni, pijani gradonačelnici koji bauljaju cestama i galame da ih je briga za zakon, i državni odvjetnici koji žmire na oba oka pred počinjenim grijesima moćnika ruše pravnu državu.</p>
<p>Ne samo da se nije časno povukao iz politike, ne samo da nije odgovarao za teške prekršaje, ne samo da nije protiv njega pokrenuta istraga zbog nuđenja mita, nego se Bandić osvetio onima koji su na pravdi inzistirali. I zato je trebalo taj i mnoge druge slučajeve ponovno izvaditi iz ladice. Ako se ništa ne pokrene, treba ih na HTV-u prikazati za mjesec dana... I tako sve dok ne profunkcionira pravna država.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Slušanje Thompsona ugodnije je od čitanja Aralice</p>
<p>Aralica piše posve mimo svjetskih zbivanja... Piše o uroti, o plaćenicima toliko pojednostavljeno da ga nije moguće objasniti populističko-demagoškim namjerama / Mnoge osobine »Fukare« mogu se objasniti samo time da je to knjiga napisana isključivo za sljedbenike ovdje i sada, jer je čak za pravi bolni napad potrebno nešto uživljavanja u prirodu izabrane žrtve. Sljedbenici teško da će se probijati kroz sve te stranice, ali oni ionako samo nadomjesno sudjeluju u obračunu koji zasad nije fizički, ali koji protivnike prikazuje tako da zaista nema nikakva razloga da ih smatraju ljudskim bićima, poput sebe i nekih svojih susjeda</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Sintagma »hrvatska kultura« možda više nema ona zastrašujuća svojstva kao u prvim godinama državnog osamostaljivanja. </p>
<p> Nije više primarno ime za program isključivanja koje su »katedrale duha« provodile u cilju duhovne obnove. Ostaje, dakako, politička krilatica, skraćen naziv za neupitan identitet, za željenu superiornost, za strah od velikoga svijeta. No te su dvije riječi problem i u posve deskriptivnoj namjeri, kako znanstvenoj tako i svakodnevnoj, a pogotovo onima koji su izabrani da vode tzv. kulturnu politiku.</p>
<p>Neke se nejasnoće pritom ne mogu izbjeći, prije svega zato što je riječ kultura doista multidiskurzivna, pojavljuje se, dakle, u najrazličitijim tipovima govora, a njeni su pojmovni opseg, broj definicija pa i emocionalnih obojenosti doista zastrašujući. U današnjoj deskriptivnoj namjeri: da imenujemo neke elemente, likove, djela koji oblikuju svijet građana Hrvatske kao ono što smatraju »svojim«. </p>
<p>Niti najisključljiviji zastupnik hrvatske posebnosti ne može raditi, misliti, govoriti, ukratko, živjeti bez kulturnih, to jest nenasljednih, ne-urođenih danosti koje dijeli s ne-Hrvatima te za »hrvatsko« ostaje statistički gledano zanemarivi postototak.
No to samo po sebi nije argument protiv čitanja simboličke strukturiranosti vlastitog života u hrvatskom ključu . </p>
<p>Taj konstruiran, svjesni element u nacionalnom identitetu jednak je za velike i male narode. Valja dodati da »konstruirano« znači da neki sklop kulturnih činjenica nije nastao prema neizbježnim prirodnim zakonima, no ne znači proizvoljnost ili beznačajnost. Kad u taj jednostavan okvir smjestimo neka aktualna kulturna zbivanja dolazimo do sljedećih zapažanja. </p>
<p>Vidimo da Severina, na primjer, svjesno i pretpostavljam uz stručnu pomoć, širi svoj domet, svoju identifikacijsku ponudu. Uz također konstruiran lik »djevojke sa sela«, bliskost domoljubnoj retorici, Severina se zauzela za, većini hrvatskih građana, još neprihvatljiv nefobičan odnos prema aidsu, a sad je vidimo i kao cosmo-djevojku. Akademik Ivan Aralica pak očito živi u svijetu koji se smanjuje pa je u »Fukari« zlo izjednačeno s multikulturalističkom urotom. </p>
<p>Smanjivanje svijeta ima s jedne strane komične posljedice, jer Aralica piše posve mimo svjetskih zbivanja u kojima globalizacija nije jednostavno uniformiranje prema američkom modelu, nego i mrvljenje i usitnjavanje, getoizacija u nametnutim kulturnim identitetima i izmještanje interesnih konflikata u kulturni diskurs. </p>
<p>Aralica piše o uroti, o plaćenicima toliko pojednostavljeno da ga nije moguće objasniti populističko-demagoškim namjerama. Teško je točno opisati što je sve stavljeno u taj uradak s plitkim prevođenjem imena osoba, časopisa i institucija. </p>
<p>Najneugodnija je simbolična egzekucija negativnoga junaka, a nakon toga kao i u »Ambri« seksualni motivi (i oni povremeno komični u pretpostavci o profesionalnom manipuliranju seksualnošću u svim sferama života), a upadljiva je i zloća, suspendiranje minimalnih pravila ponašanja zbog kojih se nitko u punom tramvaju ne bi nasmijao nevolji slijepca.</p>
<p>Mnoge osobine »Fukare« mogu se objasniti samo time da je to knjiga napisana isključivo za sljedbenike ovdje i sada, jer je čak za pravi bolni napad potrebno nešto uživljavanja u narav izabrane žrtve. </p>
<p>Sljedbenici teško da će se probijati kroz sve te stranice, ali oni ionako samo nadomjesno sudjeluju u obračunu koji zasad nije fizički, ali koji protivnike prikazuje tako da zaista nema nikakva razloga da ih smatraju ljudskim bićima, poput sebe i nekih svojih susjeda.</p>
<p>Možda su i neki raniji Araličini romani bili proizvod pseudomorfoze. Ova riječ označava pojavu prividne sličnosti dvaju organizama sasvim različite genealogije. Mogli su se čitati kao otvaranje, kao predstavljanje zaboravljenih ljudi, mjesta i vremena. </p>
<p>Oživljavanje, pa i izmišljanje takva svijeta, učinak je velikih romana koji ujedno i razvijaju moralnu imaginaciju: uče kako je biti netko drugi. Možda smo to mi učitali u romane. Aralica sad piše samo za svoje, vezanost uz svoje osnovno je načelo koje se doista ne može nazvati moralnim. </p>
<p>Ne znam što će Araličini štovatelji raditi s tom neveselom knjigom. </p>
<p>Učinak kolektivističke ekstaze koja nastaje na Thompsonovim koncertima možda nije nimalo bezazlen, ali je slušanje Thompsona sigurno ugodnije nego čitanje Aralice.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sport kao oružje političke borbe, sport kao inačica Piranskog zaljeva ili »slučaja Bobetko«</p>
<p>Hrvatska je sada sigurno jedina zemlja na svijetu kojoj je predsjednik Olimpijskog odbora iz neolimpijskog sporta (zrakoplovstva), te koja u svom olimpijskom Vijeću nema ljudi iz vodećih olimpijskih sportova: atletike, plivanja, gimnastike, veslanja, košarke, rukometa / Hrvatskim sportom manje upravlja glomazni i vrlo skup HOO nego moćan, bogat i u lobističkom smislu utjecajan Zagrebački športski savez. Od 2000. godine i smjene Antuna Vrdoljaka na čelu HOO-a, sve se odvija kako taj lobi kaže i poželi. Tamo je prava olimpijska »vlada« u sjeni, a njeni su interesi privatni, osobni (u najvećoj mjeri), politički (dosta uočljiva koncentracija desne političke opcije) i tek na kraju sportski - za boljitak i dobrobit samih sportova i sportaša</p>
<p>VILKO LUNCER </p>
<p>Uvijek odlično obaviješten Vjesnikov sportski novinar Marin Šarec u subotu, 20. listopada obavještava javnost o tome da je »rušenje« novoizabranoga predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora mr. Zlatka Mateše zapravo već počelo, iako je sam »zrakoplovac« i »vaterpolist« na saborskom gostovanju u Kini.</p>
<p>Nema razloga da se Šarecu ne vjeruje. Prvi je napisao da je Luciano Sušanj previše »logičan« izbor da bi stvarno bio - izabran. I pogodio je. Nekadašnji predsjednik hrvatske vlade iz posljednjeg mandata HDZ-a, uvjerljivo je prestigao velikana atletike i nekadašnjeg trostrukog prvaka Europe na 400 i 800 metara, uzdanicu SDP-a i riječkog dogradonačelnika, čak sa 74:39.</p>
<p>Činjenica da Mateša dolazi iz tzv. liberalnije, »mekše« i tehnokratske struje HDZ-a, da je pet godina vodio hrvatsku vladu, osobno mi ne smeta. Ne mislim da mu je to sjajna sportska preporuka, ali ni neka kobnija smetnja. I dosad su nam čelni sportski i olimpijski administratori dolazili iz politike.</p>
<p>Utemeljitelj olimpizma u Hrvatskoj, profesor tjelesnog odgoja i doktor književnosti Franjo Bučar bio je na samom početku časna iznimka. </p>
<p>Već je drugi predsjednik JOK-a bio hrvatski podoban dr. Stevan Hadži, a nakon Drugoga svjetskog rata u sferi olimpizma također su prevladavali političari: inž. Boris Bakrač, prof. dr. Ivan Macanović, u novoj i neovisnoj Hrvatskoj filmski glumac i redatelj, ali i potpredsjednik Republike Antun Vrdoljak. </p>
<p>Dakle, sam izbor Zlatka Mateše nije presedan.</p>
<p>Izbor Zlatka Mateše podsjeća me na moje davne olimpijske dane (od 1968. do 1988.) i na ponašanje nekih sovjetskih olimpijskih dužnosnika u to vrijeme. Neki od njih obnašali su i dužnost potpredsjednika MOO-a, a o sportu većinom nisu imali pojma.</p>
<p>Bilo je grotesknih, tragikomičnih situacija na tiskovnim konferencijama širom svijeta, napose na samim olimpijskim igrama. Kada bi im bilo upućeno kakvo konkretno, provokativnije pitanje, ti bi se politički dužnosnici »obraćali« ideologiji, nemušto govorili o »bratstvu svih mladih svijeta«, o tome zašto je sovjetski i uopće socijalistički model sporta nadmoćniji kapitalističkom, itd.</p>
<p>Odgovora na postavljeno pitanje nije bilo. Eventualno bi poslije nešto o tome ipak rekao neki trener ili sportski stručnjak u sastavu ekipe.</p>
<p>Nikako ne bih volio vidjeti mr. Matešu u takvoj poziciji.</p>
<p>Hrvatska je sada sigurno jedina zemlja na svijetu kojoj je predsjednik Olimpijskog odbora iz neolimpijskog sporta (zrakoplovstva), te koja u svom olimpijskom Vijeću nema ljudi iz vodećih olimpijskih sportova: atletike, plivanja, gimnastike, veslanja, košarke, rukometa... </p>
<p>Zemlja koja je u prošlosti u individualnim sportovima dala Matu Parlova, Đurđicu Bjedov, pokojnog Matiju Ljubeka, takvu si sramotu nije smjela dopustiti. </p>
<p>To je pljuska cjelokupnom hrvatskom sportu, koji ima tradiciju još od 1920. Antwerpena i prof. Franje Bučara.</p>
<p>Hrvatskim sportom manje upravlja glomazni i vrlo skup HOO (na razini većeg državnog ministarstva, s lijepom sinekurom zanemaren broj »zaslužnih«, ali sportski posve anonimnih ljudi) nego moćan, bogat i u lobističkom smislu utjecajan Zagrebački športski savez. Od 2000. godine i smjene Antuna Vrdoljaka na čelu HOO-a, sve se odvija kako taj lobi kaže i poželi.</p>
<p>Tamo je prava olimpijska »vlada« u sjeni, a njeni su interesi privatni, osobni (u najvećoj mjeri), politički (dosta uočljiva koncentracija desne političke opcije) i tek na kraju sportski - za boljitak i dobrobit samih sportova i sportaša.</p>
<p> Tako je srušena i kandidatura Luciana Sušnja.</p>
<p>Jasno je da je lobiranje u demokraciji legalno i legitimno, ali kada se čak i kod javnih bilježnika ovjeravaju potpisi kako bi se i time jamčilo da će se sigurno glasati za tu i tu ličnost, a poslije se to uredno »naplaćuje« dužnostima i privilegijama, krasnim putovanjima u društvu supruga i na razne druge načine, onda je za sport ipak neprimjereno i ružno.</p>
<p>A sve se to događalo, unutar HOO-a, pojedinosti sa zaprepaštujućim činjenicama tek sada izlaze na svjetlo dana.</p>
<p>Hrvatski olimpijski odbor nikako nije bio kuća velike moralne čistoće i predvodničke uloge, kako su je pojedinci uvijek htjeli prikazati. Upravo suprotno. Za sport je ta spoznaja bolna.</p>
<p>Što imaju s time mladi ljudi koji se s ljubavlju i zanosom, uz velika osobna odricanja, bave sportom?</p>
<p>Ništa. A posljedice ipak moraju gutati, u prvom redu kroz sadašnju besparicu, koja čak prijeti bankrotom HOO-a. Ako se ne nađe »spasitelj«. </p>
<p>Ekipi kojoj su na čelu Zlatko Mateša i Goranko Fižulić sada treba dati nužnih sto dana rada, mira i stvaranja. Bez najave njihova »rušenja već sutra«. Nitko među njima nije ni idol ni mit. Izabrani su da obave određeni posao i da zato polože račune.</p>
<p>Herojsko razdoblje HOO-a iz njegova stvaranja u ratnim danima 1991. i 1992. daleka je prošlost. Na nju se ne treba ni pozivati. </p>
<p>Oči su okrenute prema Igrama u Ateni 2004., to je blizak i realan cilj. I na tim Igrama uspjesi hrvatskoga sporta, veći su od onih iz Atlante i Sydneya.</p>
<p>Sport kao oružje političke borbe, sport kao inačica Piranskog zaljeva ili »slučaja Bobetko« - daleko mu kuća! </p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gospodarica Jadrana jest Hrvatska, ali ne sa sadašnjim znanjem, kad se ne zna (ni za milijun kuna) gdje je rt Oštro</p>
<p>Da se zna gdje su nam državne granice (barem načelno), o tome nisam nikad dvojio. I na temelju toga da možemo pokazati svim bliskim i daljnjim susjedima (ali i komšijama) da smo ozbiljni partneri za zajedničko upravljanje tim malim sredozemnim zaljevom. Jadranskim morem! I onda, jedan običan sudionik natjecanja za brzo bogaćenje (a ne spada u hrvatske tajkune) naprasno mi otvara oči i pokazuje prosjek s kojim u obrazovanju raspolažemo / Ako se ne zna ni koji je to najjužniji hrvatski važan rt o kome raspravlja UN-ovo Vijeće sigurnosti, o kome vode brigu u Haagu, oko koga igraju diplomatske igre svi koji se žele izvući iz gliba zločinačkih napada na jug Hrvatske i na Unescove zaštićene (?) zone Dubrovnika, onda nam doista ne preostaje ništa drugo nego slušati svjetske naredbe i šutjeti</p>
<p>ADAM BENOVIĆ</p>
<p>Ne mogu, kao prosječan zapanjen televizijski gledatelj, ne biti iznenađen činjenicom da je u glavnoj »obrazovnoj« emisiji naše dalekovidnice (dakako, u 20.05 sati), mlad sudionik i potencijalan kunski milijunaš na pitanje o najjužnijem rtu Hrvatske tražio pomoć publike?!</p>
<p>Je li to Oštro, Debelo, Visoko ili Tanko, njemu je očito bilo svejedno.</p>
<p>A ja ostadoh i dalje jadan donkihotski optimist koji se ufa da se u Hrvatskoj zna što je to Jadransko more, koliko bi ono moglo biti nama važno ili čak da se zna dokle i zašto treba proglasiti gospodarski pojas.</p>
<p>Da se zna gdje su nam državne granice (barem načelno), o tome nisam nikad dvojio. I na temelju toga da možemo pokazati svim bliskim i daljnjim susjedima (ali i komšijama) da smo ozbiljni partneri za zajedničko upravljanje tim malim sredozemnim zaljevom. Jadranskim morem! I onda, jedan običan sudionik natjecanja za brzo bogaćenje (a ne spada u hrvatske tajkune) naprasno mi otvara oči i pokazuje prosjek s kojim u obrazovanju raspolažemo. </p>
<p>Ako se ne zna ni koji je to najjužniji hrvatski važni rt o kome raspravlja UN-ovo Vijeće sigurnosti, o kome vode brigu u Haagu, oko koga igraju diplomatske igre svi koji se žele izvući iz gliba zločinačkih napada na jug Hrvatske i na Unescove zaštićene (?) zone Dubrovnika, onda nam doista ne preostaje ništa drugo nego slušati svjetske naredbe, šutjeti i pustiti da naša djeca ili unuci dospiju na razinu kad će se shvatiti da nam je obrazovanje i znanost jedini put za izvlačenje iz polukriminalne žabokrečine.</p>
<p>Narogušen sam zbog toga i možda previše senzibiliziran jer živim na jugu Hrvatske. U Dubrovniku za koji još vrijedi činjenica koja je u neposrednoj vezi s rtom Oštro. A ona se ogleda u poslovici koja je rođena u ratu i poratnim okolnostima: Što južnije to tužnije! </p>
<p>Od toga da živimo u svakodnevnim okolnostima prelaska državne granice iz Hrvatske u Hrvatsku (Neum-BiH), uz nelagodu da nam bilo koji od policijskih ili carinskih službenika može oduzeti tartufe, kulen ili pršut koji nam je darovao prijatelj u Istri, Slavoniji ili u ostatku Dalmacije, do činjenice da ne smijemo ići i loviti ribu uz rt Oštro.</p>
<p>Kao da je tamo još neka JNA. A nije. Tamo je samo nekoliko uniformiranih i debelo plaćenih svjetskih činovnika koji čuvaju hrvatski teritorij da na njega ne dođu Hrvati.</p>
<p>Ali valjda će i to jednog dana završiti pa ćemo uz obale Oštrog moći uloviti kojeg jastoga. A tada će i neki kunski milijunaš naučiti da je hrvatska granica uz rt Oštro.</p>
<p>Zabludio sam u pitanja o kojima bi se trebalo raspravljati u Saboru. Zasad se o tome šuti. Bit će valjda i za to prigode, samo se nadam ne takve kao za pitanja granica sa Slovenijom.</p>
<p>Bolje da se vratim nečemu što bi moglo pomoći budućim kandidatima za kunske milijunaše. Ako pročitaju, zapamte i nauče. Eto, npr. postavit ću obično, najobičnije, pitanje na koje bi trebao ispravno odgovoriti svaki roditelj kad ga dijete upita: »Tata/mama zašto je more slano?«</p>
<p>Osmijeh svakog čitatelja zamrznut će se kad shvati da ili ne zna odgovor ili ne zna da je u ispravnom odgovoru i podatak o najznačajnijem mineralnom bogatstvu Jadranskog mora. U soli! </p>
<p>Svatko ima sol na svom stolu. Zna li se otkuda dolazi ta sol? Iz Jadranskog (hrvatskog) mora ili iz svjetskih uvoznih izvora?</p>
<p>Siguran sam da malo hrvatskih stanovnika, osobito oni koji pokušavaju Vladi prikazati značenje strateške sirovine koja se zove sol, znaju. Ostali ne. </p>
<p>Jadransko more uz istočnu obalu je jedno od najčišćih i stoga najpogodnijih područja za proizvodnju visokokvalitetne soli. Kolike su nam mogućnosti, na primjer, samo za proizvodnju koja treba za soljenje visokokvalitetnih (a ne onih koje sad uvozimo!) bakalara u Norveškoj i koje pojedemo za Badnjak ili na Veliki petak?</p>
<p>Priča je to samo o jednom od mineralnih bogatstava hrvatskog Jadrana. </p>
<p>Koja je na prvi pogled banalna. Ali nije baš tako ako se uzmu u obzir činjenice da se sadašnje stanje čistoće hrvatskog Jadrana može brzo promijeniti, ne budemo li imali zaštitni pojas. Do središnjice, odnosno gospodarskog pojasa.</p>
<p>A promjene idu mnogo brže negoli to može pratiti spora i unutrašnjim međustranačkim nadmetanjem opterećena politička scena. </p>
<p>Naš državni čelnik ribarstva (zapravo činovnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva) izjavljuje da je suglasan sa zahtjevima da se proglasi gospodarski pojas na Jadranu, ali sad to treba prepustiti Ministarstvu vanjskih poslova! Jer to spada u međudržavne odnose, odnosno u hrvatske vanjske poslove.</p>
<p> Mislim da to ne spada u vanjske, nego u jako važne unutarnje poslove. Hrvatska jest gospodarica Jadrana! Ima najveći dio i najvrednija bogatstva u Jadranskom moru! Ali ne sa sadašnjim znanjem kad se ne zna (čak ni za milijun kuna) gdje je i što je rt Oštro i kad nema ni spomena u Vladi da imamo neke ribe! Samo poljoprivredu i šume!</p>
<p>A da se začini sa zrnom soli dovoljan je i uvoz iz Tunisa!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni savjetnik u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Laboratoriji Dubrovnik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Životi posvećeni idealima ljubavi, ljepote, istine </p>
<p>Ivan Miklenić, glavni urednik »Glasa koncila«</p>
<p>Još kao dijete Zagreb me zapanjio visinom i veličinom svojih zgrada, dinamičnošću i osebujnošću ljudi u njemu te zanimljivostima koje je pružao. Od kad sam 1969. postao stanovnikom Zagreba sve sam ga više upoznavao, sve me je više osvajao i sve sam mu se više divio. Zagreb me je vrlo često ugodno iznenađivao. </p>
<p>Jedinstveni, ljepotom i prošlošću prebogati Gornji grad još uvijek me fascinira čitavom svojom pojavom ali i detaljima, od lika Šenoine Dore Krupićeve, od Kamenitih vrata, Svetoga Marka, Banskih dvora, do Svete Katarine, Dverca, Lotrščaka, do Popovog tornja. Ta drevna jezgra na osobit način znak je identiteta hrvatskoga naroda, njegove borbe za opstanak, za očuvanje svoje samobitnosti (koje je znak Hrvatski sabor koji se kulturno moćnijim narodima othrvavao služeći se ne njihovim nego latinskim pa od sredine 19. stoljeća hrvatskim jezikom), za vlastitu kulturu, vlastito školstvo.</p>
<p>U toj zagrebačkoj jezgri i danas se snažno očituje traganje za osloncem snažnijim od svega ljudskoga i materijalnoga kao i njegovanje plodova hrvatskoga stvaralačkoga genija u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i književnoj umjetnosti. </p>
<p>Uvijek mi je bila i sada mi je osobita avantura otkrivanje Zagreba koji nije vidljiv u prvom pogledu, izvana, nego se otvara tek kad se ulazi u različite, bogate i fascinantne plodove duha. Zagreb se odlikuje svojim lijepim licem, koje nudi svojim fasadama, zvonicima, parkovima i vedutama, odlikuje se također prekrasnim ljudskim licima, od dječjih, mladenačkih do zrelih Zagrepčana, no najdragocjenije je bogatstvo odnosa kojim Zagrepčani ispunjavaju svoje živote. </p>
<p> Bez obzira na javne i polujavne deklaracije, većina Zagrepčana duboko je u svojoj intimi svjesna da onaj put od Petrove do Mirogoja vrijedi onoliko koliko na njemu ima ljubavi, slobode i ostvarenoga dobra. U Zagrebu ima srca puno više nego što je to vidljivo izvana, u Zagrebu se vrlo organizirano također radi na razvijanju kulture srca. Zagreb ima ljude koji su svoje živote posvetili visokim idealima ljubavi, ljepote, istine.</p>
<p>Neprocjenjiv je doprinos svih onih građana Zagreba koji snagu za svoje djelovanje crpe na izvorima vječnosti pa onda i djeluju u svom osobnom, obiteljskom i zajedničarskom životu gledajući naprijed maksimalno dugoročno, ostvarujući dobro u najrazličitijim oblicima. Takvi građani Zagreba, koji nisu bježali ni od žrtve, ostavili su u Zagrebu neizbrisivi trag koji mi danas prepoznajemo kao svekoliku ljepotu i plemenitost Zagreba. Takvi Zagrepčani djeluju tiho, nenametljivo i skrovito i danas, štoviše oni svoj plemeniti stil života prenose i na mlada pokoljenja pa će Zagreb uvijek iznova pružati nova ugodna iznenađenja i nove razloge da stvarno bude voljen.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Ako će SDP glasati s HDZ-om, HNS izlazi iz koalicije u Zagrebu«</p>
<p>Miljenko Mesić preuzeo je funkciju pročelnika na temelju koalicijskog sporazuma, a ne putem javnog natječaja i zato ne može biti smijenjen na taj način / Scenarij je ovaj: Ako SDP bude glasovao s HDZ-om, a to mu ne bi bilo prvi put, HNS će se zahvaliti koalicijskom partneru i prepustiti mu da zajedno s HDZ-om upravlja gradom / Eventualnim izlaskom HNS-a iz koalicije program POS-a ne bi trebao doći u pitanje</p>
<p>S Mislavom Žagarom, predsjednikom Gradske organizacije HNS-a, razgovarali smo u petak, nekoliko sati prije početka sjednice Izvršnog odbora te stranke, na kojoj se raspravljalo o zahtjevu zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić za smjenu Miljenka Mesića, HNS-ova pročelnika Zavoda za planiranje i člana Poglavarstva grada Zagreba.</p>
<p>• Što ćete predložiti Izvršnom odboru?</p>
<p>- Upoznat ću Odbor s činjenicama i namjerom gradonačelnice Pavić. Treba znati da je Miljenko Mesić preuzeo funkciju pročelnika na temelju koalicijskog sporazuma, a ne putem javnog natječaja, i zato ne može biti smijenjen na taj način. </p>
<p>• Gradonačelnica je izjavila kako očekuje vašu podršku.</p>
<p> - Da. Ali to je neozbiljna izjava. O inicijativi gradonačelnice saznali smo iz novina i tvrdim da do sada o tome nismo razgovarali i ne možemo podržati njen zahtjev. Drugo, već 15 dana intenzivno pokušavamo dogovoriti sastanak s SDP-om i razgovarati o problemima. </p>
<p>• Tko odbija sastanak?</p>
<p> - Dosad sam jednom razgovarao s Milanom Bandićem, nakon čega je on rekao da će se javiti, ali nije se javio. Nakon toga smo dva puta slali pismene pozive na sastanak no ni od njih nikakva korist. SDP dosad nije pokazao dobru namjeru, a mi bismo željeli razgovarati i o prodaji 9500 gradskih stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci. Oni plaćaju malu naknadu koju grad subvencionira pa se tako samo na tome gubi 12 milijuna kuna. Tražimo da počne kupovanje socijalnih stanova. Za taj projekt imamo sto milijuna kuna, koji više od godinu dana stoje na računu.</p>
<p>• Što će se, po vašem mišljenju, događati na sjednici Gradske skupštine?</p>
<p> - Scenarij je ovaj: ako SDP bude glasovao s HDZ-om, a to mu ne bi bilo prvi put, mi ćemo se zahvaliti koalicijskim partnerima i prepustiti im da gradom upravljaju zajedno s HDZ-om.</p>
<p>• Najavljujete li izlaz iz koalicije?</p>
<p>- Da. To je moj stav i to ću predložiti na sjednici gradskoga Izvršnog odbora i u subotu, kad se sastaje Središnji odbor stranke. SDP je dosad previše puta glasovao s HDZ-om. Najbolji primjer je slučaj propale Komercijalne banke kada smo pokušali utvrditi nestanak 30 milijuna kuna. SDP je bio protiv, a zastupnici HDZ-a koji su trebali biti zainteresirani za slučaj, otišli su sa sjednice, točnije od njih 20 ostalo ih je šest. Uvijek kad im nešto ne paše, SDP-ovci se oslanja na HDZ. To je tiha koalicija.</p>
<p>• Što će biti s programima HNS-a ako se povučete iz koalicije? Konkretno sa stanovima iz Programa poticane stanogradnje?</p>
<p>- Ništa se u POS-u ne bi trebalo mijenjati jer je to projekt Vlade koji se provodi u svim gradovima, pa tako i u Zagrebu. Mislim da u ovom trenutku nitko ne može zanemariti 7800 pravovaljanih zahtjeva Zagrepčana.</p>
<p>• Tko će biti glavni krivac ako dođe do prijevremenih izbora?</p>
<p> - Naš koalicijski partner uporno zaziva izbore. Preglasavanjem u Poglavarstvu SDP krši koalicijski sporazum i osobno smatram da neće biti mira dok se ne raspišu novi izbori koje stalno provocira Milan Bandić u želji da se ponovno kandidira za gradonačelnika.</p>
<p>• Što bi se trebalo dogoditi da HNS ostane u koaliciji?</p>
<p>- I dalje pozivamo na dijalog. Treba pričekati da se otkrije krivac za skandal u GUP-u. Gradonačelnica je propustila odmah reagirati i o svemu obavijestiti policiju i odvjetništvo. Prije svega toga osnovala je povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi što se događalo s Generalnim urbanističkim planom, a na čelo toga povjerenstva postavila je Slavka Dakića, bivšeg savjetnika Milana Bandića i člana bivšeg Poglavarstva, s kojim je i Marina Matulović-Dropulić imala problema. I Dakić je radio na tom GUP-u pa ispada da će provjeravati sam sebe.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Presavjesnost« kao pogreška </p>
<p>Zagrebparking d.o.o. jedna je od gradskih tvrtki koja Zagrepčane svakodnevno ljuti ali ponekad ih uspije i dobro nasmijati. </p>
<p>Kako nam je, naime, ispričao, čitatelj R. M. parkirao je u utorak automobil u Ulici Pavla Hatza koja inače pripada zelenoj odnosno III. parkirnoj zoni. Cijena jednog sata u zelenoj zoni iznosi dvije kune. Kako nije bio siguran u kojoj se zoni nalazi, R.M. je porukom s mobitela platio žutu, skuplju zonu. Cijena jednog sata u toj zoni stoji četiri kune. Iako se vratio u predviđenom roku, na brisaču ga je dočekalo »pismo« Zagrebparkinga: kazna zbog plaćene pogrešne zone parkiranja. </p>
<p> Iako je, dakle, potrebnu naknadu za parkirno mjesto preplatio za dvije kune, temeljem »Naloga za plaćanje ugovorne kazne« vozač bi morao platiti kaznu od 10 kuna. Znači li to da vlasnici godišnje crvene kartice smiju svoje limene ljubimce parkirati samo u crvenoj, najskupljoj zoni te da će im, ako parkiraju drugdje, biti uručena kazna?</p>
<p>»Očito je došlo do pogreške ili je naš djelatnik presavjestan. Bilo bi smiješno da kažnjavamo ljude koji su preplatili parking«, rekao je direktor Zagrebparkinga Mato Kraljević. Vlasnici godišnjih crvenih kartica uglavnom su stanari zgrada u crvenoj zoni i oni se mogu parkirati u svim zonama. »Vlasnici žute i zelene kartice mogu svoja vozila parkirati samo u tim zonama«, objasnio je Kraljević. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Novinski tekst treba znati napisati, ali i - pročitati </p>
<p>Ciljevi radionice su upoznavanje s osnovama novinarskog zanata, razvijanje sposobnosti komunikacije, kritičkog promišljanja, vrednovanja medijske poruke / Tijekom dvaju semestara djeca će posjetiti pravu redakciju i tiskaru, vidjeti kako se rade novine, a ako bude novca izdat će i časopis sa svojim radovima</p>
<p>Udruga za promicanje civilnog društva putem medija</p>
<p> - Civitas, početkom ove školske godine pokrenula je u dvjema zagrebačkim osnovnim školama program Malih novinarskih radionica. Program se realizira dva puta tjedno u OŠ Bukovac, te srijedom u OŠ Miroslava Krleže. </p>
<p>»Radionicu polaze i djeca s posebnim potrebama pa trenutno imamo dvoje gluhe djece iz Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj i jednu slijepu djevojčicu. Ta su se djeca jako dobro snašla i prilagodila i programu i drugoj djeci. Ona ih, pak, odlično prihvaćaju, pa je to vrlo dobar način integracije djece s posebnim potrebama u društvo«, kaže Zvjezdana Stančić, predsjednica Civitasa i voditeljica novinarskih radionica.</p>
<p>U radionicama volonterski predaju članovi Udruge - profesionalni novinari, u suradnji sa stručnim suradnicima škole - pedagozima, logopedima i defektolozima.</p>
<p>»Radimo u malim skupinama (do 15 učenika), učimo kroz igru i raspravu. Učimo djecu i da usvoje interdisciplinarne vještine (komuniciranje, istraživanje, snalažljivost) te da razumiju važnost medija i etike u medijima«, kaže Zvjezdana Stančić. Od ostalih ciljeva radionice, istaknula je njegovanje osobnosti i kritičkog promišljanja, sposobnost jasnog i sažetog usmenog i pismenog izražavanja, opisivanje i uspostavljanje kontakata s osobama iz javnog i kulturnog života itd.</p>
<p>Kada je naša novinarska ekipa u srijedu navečer posjetila radionicu na Kaptolu, učenici su učili osnove novinarstva (pet glavnih pitanja, novinarske vrste...), a zatim su na pravim člancima iz dnevnih novina vježbali kako treba a kako ne treba pisati. U radionici se razvila rasprava, a klinci su u komentarima pokazali iznenađujuću opću kulturu i kreativnost.</p>
<p>Na pitanje zašto su izabrali baš novinarsku radionicu, većina ih je rekla da im je novinarstvo jako zanimljivo. Ana je tu jer želi znati više o medijima, Marija i Lana misle da će kroz praktičnu nastavu naučiti mnogo toga zanimljivoga i korisnoga, a Lana filozofski dodaje kako je tu jer je oduvijek voljela komentirati. Mirko iz »Slave Raškaj« slabije čuje, ali to ga nije omelo da i on bude u novinarskoj radionici. Kako nam je rekao, već ide u školu za fotografa, pa bi jednoga dana mogao biti fotoreporter.</p>
<p>Prema najavi voditeljice Stančić, djeca će tijekom dva semestra, koliko traje radionica, posjetiti pravu redakciju i tiskaru, vidjeti kako se rade novine, a ako bi se program nastavio i u sljedećoj godini, obići će i elektronske medije.</p>
<p>»Krajem godine, ako bude novca, izdat ćemo časopis s isključivo dječjim radovima 'Moje novine', bez suvišne intervencija odraslih«, zaključila je Zvjezdana Stančić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Najveći radovi kod Čulinečke i Domovinskog mosta </p>
<p>Zbog popravka kolnika, postavljanja električnih instalacija i cjevovoda ovih će dana u nekim zagrebačkim ulicama promet biti otežan, a nekoliko će prometnica biti zatvoreno. </p>
<p>U Zagrebačkim cestama saznajemo kako bi promet u Gundulićevom mogao biti još otežan u petak, i to od 7 do 17 sati, zbog uređivanja biciklističkih staza i rampi za invalide. One se rade na križanju s Hebrangovom, Žerjavićevom i Mihanovićevom ulicom. U petak će se još zbog uređenja kolnika teže prolaziti i Lašćinskom od Jordanovca do Hrastovca, ulicom Dragutina Domjanića radi izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda, te Novačkom ulicom gdje će se završiti polaganje plinovoda. </p>
<p>Kružićevom će se u subotu od 7 do 15 sati otežano prometovati zbog uređivanja pješačkog kolnika. Istoga dana uređivat će se kolnik Puškarićeve, pa će se promet u smjeru zapada (prema gradu) odvijati obilazno, kroz Hrvatskoselsku, Hrastovičku i Ventilatorsku ulicu. </p>
<p>Do 30. listopada za promet će zbog uređivanja kolnika biti zatvorena ulica Ivane Brlić Mažuranić na dijelu od križanja s Ulicom M. Tartaglie do križanja sa Stenjevečkom, te Ulicom Augusta Šenoe, zbog polaganja elektroenergetskih instalacija.</p>
<p>Zbog uređenja kolnika ulicom Mlinovi teže će se prometovati do 31. listopada, a u Ivanjorečkoj će do istog datuma za to biti »krivac« radovi na uređenju nogostupa.</p>
<p>Prigornicom će promet biti otežan do 1. studenog, od Jambrišakovog brega do Bukovščaka, zbog polaganja elektroenergetskih instalacija, koji će se postavljati i u Ježdovečkoj do 13. studenoga. Do 1. studenoga bit će zatvorena ulica Radoslava Cimermana gdje će se uređivati kolnik. </p>
<p>Zbog izgradnje podvožnjaka na Čulinečkoj, Ulica kneza Branimira bit će na potezu od Južne do Čulinečke zatvorena za promet do 31. studenoga. Čulinec I će u dužini 200 metara također biti zatvoren za promet do izgradnje podvožnjaka na Čulinečkoj. </p>
<p>Zbog izgradnje Domovinskog mosta, Resnik I će kod mosta preko potoka Vugar biti zatvoren do 9. prosinca. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Izložba dječjih vizija vlastitog kvarta </p>
<p>U Galeriji Modulor u Centru za kulturu Trešnjevka, Park stara Trešnjevka 1, od petka je otvorena izložba »Moj kvart u novom stoljeću«. Likovni uradci djece temelje se na viziji promjena i boljitaka u kvartu. Izložba t će ostati otvorena tjedan dana a najbolji radovi bit će izloženi i u Muzeju Grada Zagreba.</p>
<p> Projekt »Moj kvart u novom stoljeću« nastao je s ciljem osvještavanja kulture urbanog načina života kod djece i mladih. Time je dana šansa mladim Zagrepčanima da svojim idejama i kreativnošću pomognu u osmišljavanju boljeg izgleda svoga grada. Projekt je, inače, realiziran po gradskim centrima za kulturu putem brojnih likovno-kreativnih radionica za djecu. Završno predstavljenje imat će u Grazu sljedeće godine, kada će taj austrijski grad ponijeti titulu najveće prijestolnice Europe. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Svečana akademija HKD-a Napredak</p>
<p>Povodom 100. obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak i 10. obljetnice Glavne podružnice Zagreb, u subotu će se održati svečana akademija u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Hrvatske bratske zajednice 4) s početkom u 19 sati.</p>
<p>Nakon pozdravnih govora predsjednika HKD Napredak prof. Franje Topića i predsjednika zagrebačke podružnice toga HKD-a prof. Berislava Topića, premijerno će se prikazati dokumentarni film autora Zdravka Fučeka u produkciji Dokumentarno-povijesnog programa Hrvatske televizije. Tema filma je stogodišnje djelovanje društva koje je stipendiralo i dva nobelovca, Ivu Andrića i Vladimira Preloga. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Nina Slamić postala vlasnica automobila</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Aktualna miss Hrvatske Nina Slamić u petak je u pratnji brata Ante stigla po svoj dugoočekivani poklon od direkcije istoimenog izbora, žarko crvenu škodu Fabiju koju je dobila u trajno vlasništvo. Ključeve automobila Nini je predao direktor marke Škoda za Hrvatsku Mario Dadić, a 18-godišnja Nina odmah je ozarenog lica sjela za volan svog novog ljubimca. </p>
<p>Budući da nema položen vozački ispit, to će joj zasigurno biti prvi zadatak nakon što se 10. prosinca vrati u Zagreb sa svjetskog izbora u Nigeriji, koji će se održati 7. prosinca. </p>
<p>No, prije odlaska u Nigeriju, Ninu očekuje mnoštvo obveza. Prije odlaska u Nigeriju, najljepša će Hrvatica 7. studenog skoknuti u Italiju, gdje će obnoviti garderobu za izbor, a potom će otići u London, gdje će sudjelovati na dobrotvornoj večeri za djecu svijeta. U Nigeriju će, kao i ostale finalistice svjetske završnice, stići 11. studenog. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Shakiri pet MTV latino nagrada </p>
<p>MIAMI BEACH, 25. listopada</p>
<p> - Kolumbijska pjevačica Shakira predvodila je sve nominirane s osvojenih pet nagrada, dok je čileanski rock bend La Ley u četvrtak na prvoj dodjeli MTV nagrada za Latinsku Ameriku osvojio dvije nagrade. </p>
<p>Shakiri su pripale nagrade za umjetnicu godine, video spot godine, pjevačicu godine, najbolju pop pjevačicu te najbolju umjetnicu sjevernog dijela Latinske Amerike, dok je La Ley osvojio nagrade za grupu godine i rock umjetnika godine. </p>
<p>Kolumbijskom pjevaču i kantautoru Juanesu pripala je nagrada za umjetnika godine, argentinskom pop pjevaču Diegu Torresu nagrada za najboljeg umjetnika jugoistočnog dijela Latinske Amerike, dok je Manu Chao osvojio naslov alternativnog umjetnika godine.
Argentinski rock bend Soda Stereo okupio se prvi put od 1997. godine kako bi primio nagradu za životno djelo.</p>
<p>Dva pobjednika koji pjevaju na engleskom jeziku su Pink i Red Hot Chili Peppersi, kojima su pripale nagrade za najboljeg međunarodnog pop umjetnika godine i međunarodnog rock umjetnika godine. </p>
<p>Shakira je prošli mjesec osvojila i Latino Grammy za video spot »Suerte«, a iste je večeri slavio i Juanes, kojem je pripala nagrada za najbolju rock pjesmu godine za »A Dios Le Pido«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Anthony Hopkins otkazao promotivnu turneju </p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Britanski glumac Sir Anthony Hopkins otkazao je promotivnu turneju povodom novog filma »Crveni zmaj«, nakon što je poruka snajperista u Washingtonu povezana s njegovim filmom »Hannibal«. </p>
<p>Hopkins (64) je odustao od dva radio-intervjua i svih promotivnih aktivnosti vezanih uz turneju po Australiji gdje bi film »Crveni zmaj«, treći film u seriji o Hannibalu Lecteru, upravo trebao biti premijerno prikazan. </p>
<p>Hopkins je otkazao intervju prema uputama svojeg američkog agenta, a povod je poruka za koju se vjeruje da je za sobom ostavio zloglasni snajperist, javlja BBC. </p>
<p>Tekst poruke »Vaša djeca nisu nigdje i nikad sigurna« ima sličnosti s pismom koje je napisao Hopkinsov filmski lik Hannibal Lecter.</p>
<p>Dok Hopkins izražava veliku zabrinutost, producentska kuća United International Pictures tvrdi da snajperistova poruka nema veze s filmom te njezin direktor marketinga John Anderson čak tvrdi da je Hopkins odustao od intervjua zbog bolesti.</p>
<p>Američki serijski ubojica David Berkowitz, koji trenutno služi kaznu zatvora od 365 godina zbog ubojstva šest i ranjavanja više soba, sugerirao je policiji da pogleda film »Crveni zmaj« radi odgonetavanja enigme vezane uz snajperista.</p>
<p>Berkowitz se obratio Fox News pismom u kojem kaže da »serija filmova o Hannibalu govori o ubojici koji uvijek nastoji nadmudriti FBI«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Demi Moore nakon petogodišnje stanke opet na filmu </p>
<p>LOS ANGELES, 25. listopada</p>
<p> - Glumica Demi Moore vratit će se filmu, pet godina nakon što je nestala s ekrana kako bi se posvetila majčinstvu, u filmskom nastavku popularne televizijske serije iz 70-ih godina »Charliejevi anđeli«.</p>
<p>Glumica, koja će idući mjesec navršiti 40 godina, glumit će nekadašnjeg anđela koji je krenuo stranputicom u nastavku »Charlie's Angles: Full Throttle«, objavili su čelni ljudi iz Columbia Picturesa. Film će se u američkim kinodvoranama početi prikazivati u lipnju 2003. godine.</p>
<p>Zvijezde obrade televizijske serije, Cameron Diaz, Drew Barrymore i Lucy Liu, glumit će i u nastavku filma.</p>
<p>Demi Moore, najpoznatija po ulogama u filmovima »Duh« (1990.) i »Striptiz« (1996.), prethodnu je ulogu imala u skupom projektu »G.I Jane«, koji je doživio neuspjeh na blagajnama. Njezin honorar od 12 milijuna dolara za »Striptiz« priskrbio joj je tada status najbolje plaćene glumice u Hollywoodu.</p>
<p>Nakon toga je živjela mirnim životom na imanju u Idahou i posvetila se potpuno svojim kćerima Rumer (14), Scout (11) i Tallulah (8) koje ima iz braka s Bruceom Willisom od kojeg se razvela prije dvije godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>George Harrison posthumno nagrađen za doprinos filmu</p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Pokojnom članu legendarnih Beatlesa Georgeu Harrisonu idućeg će tjedna na svečanosti u Londonu biti dodijeljeno posthumno priznanje za filmski rad. George Harrison, koji je umro 2001. u 58. godini, dobit će iduće srijede, na dodjeli nagrada britanskim nezavisnim filmovima, priznanje za svoj doprinos nezavisnom filmu. Kasnih sedamdesetih i osamdesetih njegovo je filmsko poduzeće »Handmade« smatrano »spasiteljem« britanskog filma, javlja BBC.</p>
<p>»Handmade« je producirao veliki hit Montyja Pythona »Brianov život« i niz drugih uspješnih filmova. Ipak, nakon pada profita Harrison je 1994. prodao tu tvrtku. Priznanje na dodjeli nagrada na području nezavisnog britanskog filma, koja se ove godine održava peti put, dobit će i škotski glumac Ewan McGregor. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prva dama s metlom u ruci</p>
<p>CHARLOTTE, 25. listopada</p>
<p> - Prva dama Amerike Laura Bush, prema riječima njenog supruga, četvrtak je provela u metenju verande ispred kuće na njihovom ranču u teksaškom gradiću Crawford, pripremajući ga za posjet kineskog predsjednika Jiang Zemina.</p>
<p> George W. Bush i kineski predsjednik sastali su se u petak na obiteljskom ranču Bushevih, a nakon službenih razgovora protokolom je predviđen i obilazak imanja.</p>
<p> »Upravo sam razgovarao s njom na telefon. Trenutno je na ranču u Texasu. Kišilo je, pa je morala pomesti verandu uoči dolaska kineskog predsjednika«, odgovorio je Bush na pitanje gdje mu je supruga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Aspirin ne davati mlađima od 16 godina</p>
<p>LONDON, 25. listopada </p>
<p> - Djeca mlađa od 16 godina morala bi izbjegavati uzimanje aspirina zbog povezanosti uzimanja toga lijeka i pojave rijetkog poremećaja rada mozga i jetre. </p>
<p> Od 1986. godine do danas, osamnaestoro britanske djece oboljelo je od metaboličkog poremećaja, Reyeva sindroma, nakon uzimanja aspirina. »Uzroci Reyeva sindroma nisu potpuno razjašnjeni, ali su djeca dobivala aspirin za liječenje groznice«, stoji u priopćenju Agencije za nadzor lijekova koja od proizvođača zahtijeva da na ambalažu aspirina stavljaju oznaku o toj opasnosti.</p>
<p> Obveza stavljanje upozorenja na pakiranja aspirina morala bi stupiti na snagu početkom sljedeće godine, a Agencija za nadzor lijekova postupila je na taj način nakon preporuke Odbora za sigurnost lijekova da se već postojeća zabrana korištenja aspirina za djecu mlađu od 12 godina proširi na svu djecu do 16 godina starosti.</p>
<p> »Iako je vjerojatnost obolijevanja od spomenutoga sindroma mala, nema nikakve potrebe da joj budu izložena djeca mlađa od 16 godina. Nema razloga za paniku, ali bi roditelji i djeca morali biti dobro obaviješteni«, misli prof. Alastair Breckenridge, predsjednik Odbora za sigurnost lijekova. </p>
<p> Znanstvenici su izvijestili da je u SAD-u Reyev sindrom posve nestao kad je roditeljima rečeno da djeci koja boluju od gripe i vodenih kozica ne daju aspirin nego paracetamol ili ibuprofen. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Zvučni udar iz Teksasa</p>
<p>ZZ Top su s lakoćom demonstrirali da su bili i ostali dugovječna pojava koja ne ovisi o trendovskim mijenama / Zagrebački nastup pomiješao je prepoznatljivu boogie tutnjavu i naklonost elektrificiranomu bluesu u starim favoritima, materijalima s posljednjih albuma i MTV-jevskim hitovima iz osamdesetih, koji su prouzročili najveće oduševljenje u dvorani </p>
<p>Kao što se i očekivalo, koncert grupe ZZ Top u zagrebačkome Domu sportova privukao je nekoliko različitih generacija publike pa je oko 9000 posjetilaca prisustvovalo odličnom nastupu bradatih teksaških glazbenika. Izvrsni gitarist Billy Gibbons i basist Dusty Hill ipak su nastupili sa stalnim bubnjarem Frankom Beardom, koji se nakon zdravstvenih problema na turneji, tijekom kojih ga je mijenjao bubnjarski tehničar, vratio u grupu, što je samo dodalo goriva profesionalnom i vrlo konkretnom nastupu. Ako ih ni takve sitnice, poput nedavne izmjene trećine postave, ne mogu omesti, jasno je da se radi o žilavim glazbenicima koje ništa ne može iznenaditi. </p>
<p>A ni oni, čini se, ne žele iznenađivati publiku; nastup u Zagrebu bio je klasična ZZ Top predstava kakvu su izveli na prošloj turneji prije par godina kada su nastupili u Ljubljani. Iako većih promjena nije bilo, teško da se itko u Domu sportova bunio jer smo čuli odlično podmazanu svirku koja danas još više djeluje kao dragulj iz nekih prošlih vremena. ZZ Top su pred oduševljenom publikom nastupili bez bilo kakvih fuliranja.</p>
<p> Na minimalistički opremljenoj pozornici stršala su samo dva mikrofona, a čak ni stare daske nisu bile prekrivene nekim pokrovom. S nekoliko šoumenskih poza i tonama više nego uvjerljivih gitarističkih dionica, Billy Gibbons opet je pokazao zašto ima svoje mjesto među najeksponiranijim gitaristima povijesti popularne glazbe. </p>
<p>ZZ Top su u Domu sportova s lakoćom demonstrirali da su bili i ostali dugovječna pojava koja ne ovisi o trendovskim mijenama, iako su znali iskoristiti trendove - pogotovo videospotovsku histeriju osamdesetih koja ih je tržišno preporodila - i osuvremeniti zvuk na albumima. Zagrebački nastup pomiješao je prepoznatljivu boogie tutnjavu i naklonost elektrificiranomu bluesu u pjesmama, među kojima su se našli stari favoriti »I'm Bad (And I'm Nationvide)«, »Hellraiser«, »Goin' Down To Mexico«, Jonh Lee Hookerov »La Grange«, »Tush«, balada »Rough Boy« i materijali s posljednjih albuma »XXX« i »Rhythmeen«. Poznati po moćnom zvučnom udaru ZZ Top su publiku, predvidljivo, najviše zagrijali hitovima poput »Legs«, »Sharp Dressed Man« i »Imme All Your Lovin'« koji su prouzročili najveće oduševljenje u dvorani i na pozornicu doveli poznate bijele gitare iz masovno vrćenih MTV-jevskih videospotova.</p>
<p>Ono što na pločama iz osamdesetih može zvučati jednodimenzionalno na koncertu je podebljano zvučnom tutnjavom u kojoj tročlana postava proizvodi efekt kao da ih je dvostruko više na pozornici. Pomalo funky kada je to potrebno, bliski hip hopu po tvrdim, »mehaniziranim« ritmovima Franka Bearda , ZZ Top vrlo nadahnuto pokazuju kako vrhunska muzikalnost proširuje zvuk u biti vrlo ekonomične tročlane postave. Dakako, Billy Gibbons autentičan je gitaristički virtuoz na Gibson Les Paulu koji nemilosrdno i inventivno puni zvuk, ali podloga basista Dustyja Hilla nezamjenjiva je prva naslaga »mehanizacije« ZZ Topa.</p>
<p>Ukratko, nastup u Domu sportova bio je privlačna veselica grupe koja je tijekom godina osvojila novo tržište ne žrtvujući pri tome izvornu inspiraciju. Šteta što su svirali samo sat i pol - službeni dio koncerta završio je nakon prekratkih sat i dvadeset minuta svirke - jer puna dvorana i takav odaziv publike zaslužuju barem još par pjesama i desetak minuta drugog dodatka.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Velika nagrada Željku Kovačiću</p>
<p>Najviše priznanje pripalo je arhitektu Kovačiću za postav izložbe »Vučedolski Orion« / Dodijeljene su i četiri jednakovrijedne nagrade Salona te nagrada AICA-e / Priznanje za oblikovanje odjeće / Salon je posvećen primijenjenim umjetnostima i dizajnu </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Za oblikovanje postava izložbe »Vučedolski Orion« arhitekt Željko Kovačić dobio je Veliku nagradu 37. zagrebačkog salona te svotu od 20 tisuća kuna. To je objavljeno prilikom otvorenja Salona u četvrtak na večer u Umjetničkom paviljonu. Četiri jednakovrijedne nagrade Salona uz iznos od 10 tisuća kuna pripale su Andreji Filetini, Studiju Bruketa &Žinić, Andriji Zelmanoviću i Likovnom studiju što ga čine Tomislav Mrčić, Danko Jakšić i Mladen Balog. Tako je odlučio peteročlani ocjenjivački sud u sastavu Ivan Doroghy, predsjednik, te članovi Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Mario Beusan i Krešimir Rogina.</p>
<p>Ovogodišnji Salon posvećen je primijenjenim umjetnostima i dizajnu te predstavlja najuspješnije radove nastale u protekle tri godine. Od 462 rada pristigla na najtječaj izloženo je 215 djela oko 140 autora i autorskih skupina. Riječ je o 95 dizajnerskih radova, od čega 84 pripadaju grafičkom dizajnu i vizualnim komunikacijama, 11 djela industrijskog dizajna te četiri prijedloga. Izložba predstavlja fotografije, plakate, scenografije, kostimografije, interijere, eksterijere, multimedije, keramiku, tekstil, odjeću, igračke, lutke, skulpture, slike, ilustracije, karikature i drugo.</p>
<p>Ocjenjivački sud dodijelio je priznanje za oblikovanje odjeće Renati Savić za kolekciju »Triniti«. Prva nagrada za Sekciju prijedlog nije pripala nikomu uz objašnjenje kako niti jedan od malobrojnih pristiglih radova nije zadovoljio traženu kakvoću. Nagradu Hrvatske sekcije međunarodne udruge likovnih kritičara AICA-e dobile su Dora Bilić, Tina Meller i Ana Vicković, o čemu je odlučio žiri u sastavu Marijan Susovski, predsjednik, te Mladen Lučić i Feđa Vukić, članovi. </p>
<p>Organizator 37. zagrebačkog salona je ULUPUH, a održava se pod pokroviteljstvom gradonačelnice Vlaste Pavić, koja je priredbu svečano i otvorila čestitavši toj udruzi više od pola stoljeća uspješnog djelovanja. »Primijenjena umjetnost kod nas je u nezavidnom položaju jer, za razliku od dizajna, za to područje od 1955. nema visoke škole«, rekla je Sanja Bachrach Krištofić, predsjednica Organizacijskog odbora Salona i predsjednica ULUPUH-a. Radovi 37. zagrebačkog salona osim na izložbi u Umjetničkom paviljonu, koja nosi naziv »Povijest Zagrebačkog salona - primijenjena umjetnost i dizajn«, također su na izložbi Studija dizajna predstavljeni u Galeriji Matice hrvatske, a od 5. studenog bit će postavljena i izložba modne fotografije »Oko geometrije« u Galeriji KIC Klub.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stari »Willy« za djecu</p>
<p>Preradba Shakespeareovih djela za djecu i mlade intrigantni je dio i veliki ispit za kazališne umjetnike. Ovogodišnji »Mliječni zub« donio nam je adaptaciju »Oluje« redatelja i dramaturga Ivice Šimića u izvedbi Kazališta Virovitica te »San ivanjske noći« Obrazovnog kazališta iz Sofije redateljice Pavle Manove.</p>
<p>Prva se bavi posljednjim djelom slavnog Willyja (koje je samostalno napisao). Na mitskom otoku živi Miranda i otac joj Prospero, a tu je još i zračni duh Ariel i zemni stvor Kaliban. Simboličko se preklapa s realističnim, metaforičko s doslovnim. Druga je filmska priča na granici između mašte i zbilje koja miješa lica iz britanskog folklora, mitologije i realnog života. To je romantična komedija bez ubojstva ili zlostavljanja, gdje je sve šala i igra. Svijet mašte i zbilje sastaju se na tankoj niti koju je lako prerezati.</p>
<p>Šimić se i u ovoj predstavi bavi problemom odrastanja, kao i u među inima (Bok čudovište, Bizon i sinovi), no u »Oluji« u središtu pozornosti je rađanje prve ljubavi djevojke sasvim odvojene od svijeta, njena inicijacija u do tada sasvim nepoznat svijet. A kakav je taj mundus koji danas dočekuje male ljude? Okrutan, lažljiv, pokvaren, ispunjen političarima lakrdijašima, dvojbenih vrijednosti... Upravo to potencira Šimić i sve se to razlistava u vizualno efektnoj predstavi. Estetski je zanimljiva i bugarska verzija »Sna«, no na žalost pretrpana je svjetlosnim elementima, projekcijama i jakim tonskim atrakcijama, što na trenutke stvara veliki metež i onemogućava pozorno praćenje. Glume: Petia Nedeva, Zaltina Yordanova, Gergana Zabunova i drugi. </p>
<p>Scenografkinja Dinka Jeričević Prosperov začarani otok doživjela je kao brod s raskošnim jedrima, bijelim jarbolima, palubom i kormilom. Šimić je te mizanscenske vertikale i horizontale maksimalno koristio, konstruirajući na njemu simboličku pozornicu svijeta kojeg glavna protagonistkinja možda nikada nije ni trebala upoznati. Helena Minić točno je oblikovala Mirandu, Antun Vrbenski bio je uvjerljiv Prospero, a među pučkim licima s mnogo komičnih i humornih nota svoje su role predočili Mijo Pavelko i Draško Zidar. Ostale uloge tumače: Snježana Slavić, Vlasta Golub, Biserka Vrbenski, Goran Koši, Blanka Bart, Igor Glub i Srećko Berec. Kostime je osmislila Irena Sušac, skladatelj je Igor Karlić, koreografkinja Larisa Lipovac, a oblikovatelj svjetla Damir Gvojić.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Večer s Nedjeljkom Fabriom </p>
<p>BEČ, 25. listopada</p>
<p> - U Hrvatsko-gradišćanskom centru u Beču održana je književna večer s Nedjeljkom Fabriom, dobitnikom ovogodišnje Herderove nagrade za književnost. Govoreći o »hrvatskoj književnosti u europskom kontekstu«, Fabrio je rekao da postoji udio malih naroda u europskoj zajednici duha te da je hrvatski udio u toj civilizaciji uopće neprijeporan, na što možemo biti ponosni. Hrvatska književnost uvijek je promišljala svog čovjeka, a time i čovjeka uopće, napomenuo je, dodavši da smo pripadnici velike književnosti, ali da se našim jezikom služi malen broj ljudi. Književna večer s hrvatskim književnikom Nedjeljkom Fabriom u Beču održana je na poziv podružnice Matice hrvatske u Beču. Matičina predsjednica Branislava Zaradić ocijenila ju je »simfonijom riječi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrada Francuske akademije pripala Ferranti</p>
<p>PARIZ, 25. listopada</p>
<p> - Ovogodišnja nagrada Francuske akademije za najbolji roman, kojom se otvara sezona dodjele petnaestak nagrada za književnost u Francuskoj, pripala je u četvrtak francuskoj spisateljici Marie Ferranti za roman »Princeza iz Mantove«, nakladničke kuće Gallimard. Roman je u drugom krugu glasovanja ocijenjen boljim od romana »Starci iz Brightona« Gonzaguea Saint-Brisa. »Vrlo sam sretna, zbog same sebe, ali i zbog toga što živim i pišem na Korzici i ovu nagradu zbog toga doživljavam kao još veće priznanje«, izjavila je Marie Ferranti. Prema riječima autorice, roman je »lažna biografija« o princezi Barbari od Brandenburga koja je živjela u 15. stoljeću i o kojoj se zna vrlo malo. No postoji slavni portret princeze koji je naslikao Andrea Mantegna i »ta me freska inspirirala da zamislim njezinu životnu priču uz igru stvarnih i izmišljenih elemenata«, objašnjava Marie Ferranti. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gavranova stota praizvedba</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Vrlo uspješan hrvatski dramski pisac Miro Gavran proslavit će ovih dana mali jubilej - drugo po veličini bugarsko kazalište izvest će mu stotu kazališnu praizvedbu, izvijestio je zagrebački PressCut. Premijeru Gavranove drame »Noć bogova« redatelja Ivana Urumova izvest će Teatar »Sofija«. Radnja »Noći bogova« smještena je na dvor Luja XIV., a osim njega se kao junaci pojavljuju i dvorska luda te Moliere, najveći pisac onoga vremena. Drama govori o ljubavi, prijateljstvu i političkoj manipulaciji. Od dosadašnjih 100 Gavranovih praizvedaba 43 su izvedene u Hrvatskoj, a ostale u inozemstvu. Njegovi su tekstovi prevedeni na 17 jezika, a predstave je do sada posjetilo više od milijun gledatelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uzbudljivost putovanja s robotima</p>
<p>Sada su oblaci i atmosfera Venere postali za nas prozirni, i još su jedan planet posjetili kršni roboti-istraživači sa Zemlje. Naše se iskustvo s Venerom sada primjenjuje drugdje - posebno na Titanu, gdje isto tako neprobojni oblaci kriju zagonetnu površinu i gdje nam radar počinje nuditi naznake o onome što bi tamo dolje moglo ležati</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Večernja i jutarnja zvijezda: Možete je vidjeti kako jarko sjaji u sumrak, progoni Sunce ispod zapadnog obzora. Nakon što bi je prvu opazili svake večeri, ljudi su prihvatili običaj poželjeti nešto. Ponekad se želja ispunila.</p>
<p>A možete je opaziti i na istoku prije zore, dok bježi pred izlazećim Suncem. Zbog tih je dviju pojava, kada je svjetlija od bilo čega na nebu, osim Sunca i Mjeseca, bila poznata kao večernja i jutarnja zvijezda. </p>
<p>Naši preci nisu prepoznali da je to svijet, isti svijet, koji se nikada ne udaljuje mnogo od Sunca, jer je u stazi oko Sunca koja je s unutarnje strane Zemljine staze. </p>
<p>Malo prije zalaska Sunca, i malo poslije njegova izlaska, možemo ga ponekad vidjeti pokraj nekakva kitnjastoga bijelog oblaka, i tada usporedbom otkriti da Venera ima boju, blijedu boju limuna.</p>
<p>Ako gledate kroz okular teleskopa, čak i velikoga, ili najvećega optičkog teleskopa na Zemlji, ne možete razabrati nikakav detalj. Tijekom mjeseci opazite disk bez ikakvih pojedinosti, koji metodički prolazi kroz svoje faze, kao Mjesec: Venera oblika polumjeseca, puna Venera, ispupčena Venera posljednje četvrti, nova Venera. Nema nikakve naznake kontinenata ili oceana.</p>
<p>Neki od prvih astronoma koji su promatrali Veneru kroz teleskop odmah su shvatili da promatraju svijet koji je obavijen oblacima. </p>
<p>Sada znamo da su ti oblaci kapljice koncentrirane sumporne kiseline, sa žutim mrljama od manje količine elementarnog sumpora. </p>
<p>Visoko su iznad tla. Obična vidljiva svjetlost ne daje nikakvu naznaku o tome kakva je površina tog planeta, koji je negdje 50 kilometara ispod vrhova oblaka, i stoljećima smo o tome mogli samo nagađati.</p>
<p>Možete pretpostaviti da bi mogle postojati pukotine u oblacima, kada bismo detaljnije gledali i da bi te pukotine, iz dana u dan, otkrivale u komadićima i djelićima, tajnovitu površinu koja nam je skrivena. </p>
<p>Tada bi završilo vrijeme nagađanja. Zemlja je u prosjeku napola prekrivena oblacima. U danima kada su počela istraživanja Venere, nismo imali razloga misliti da bi Venera trebala biti 100 posto prekrivena. Kad bi bila prekrivena oblacima samo 90 posto, ili čak 99 posto, mnogo bismo mogli doznati kroz jasne prolazne pukotine.</p>
<p>Godina 1960. i 1961. su se pripremale prve američke svemirske letjelice osmišljene za posjet Veneri, »Mariner 1« i »Mariner 2«. Bilo je ljudi, poput mene, koji su smatrali da bi ti brodovi morali ponijeti videokamere kako bi mogli radioputem slati snimke natrag na Zemlju. </p>
<p>Ista će se tehnologija uporabiti nekoliko godina kasnije, kada će letjelice »Ranger« 7, 8 i 9 snimati Mjesec na svom putu prema mjestu spuštanja - sudara s Mjesečevom površinom - posljednji je napravio ožiljak u krateru Alphonsus. </p>
<p>Nije, međutim, bilo dovoljno vremena do početka putovanja na Veneru, a kamere su bile teške. Bilo je onih koji su smatrali da kamere nisu pravi znanstveni uređaji, nego sprave da se uhvati što se može, sračunate za izazivanje vanjskog učinka koji ugađa javnosti, i da ne mogu odgovoriti niti na jedno izravno, dobro postavljeno znanstveno pitanje. </p>
<p>Ja sam smatrao da je jedno od tih pitanja bilo, i to ima li pukotina u oblacima. Tvrdio sam da kamere mogu isto tako odgovoriti i na pitanja za koja smo premalo znali da bismo ih uopće mogli postaviti. Tvrdio sam da su snimke jedini način kako dočarati javnosti, koja je, uostalom, plaćala račun, uzbudljivost putovanja s robotima. </p>
<p>U svakom slučaju, niti jedna kamera nije pošla na put, a putovanja koja su uslijedila su, za taj određeni svijet, barem djelomično, opravdala takvo razmišljanje: čak i pri velikoj razlučivosti snimaka iz staza bliskih Veneri, pokazalo se da za vidljivu svjetlost nema pukotina u Venerinim oblacima, baš kao što je to slučaj i s oblacima Titana. Ti su svjetovi uvijek prekriveni oblacima.</p>
<p>U ultraljubičastoj svjetlosti se vide detalji, ali daleko iznad glavne razine oblaka, zbog prolaznih komadića naoblake na velikoj visini. Visoki oblaci jure uokolo planeta mnogo brže od vrtnje samog planeta: to se naziva superrotacijom. Mogućnost da se površina vidi u ultraljubičastoj svjetlosti još je i manja.</p>
<p>Kad je postalo jasno da je atmosfera Venere mnogo gušća nego na Zemlji - koliko nam je poznato, tlak na Venerinoj površini je devedeset puta veći nego na površini Zemlje - odmah je postalo jasno da s običnom vidljivom svjetlosti ne bismo mogli vidjeti površinu čak i da postoje pukotine u oblacima. </p>
<p>Ono malo Sunčeve svjetlosti koja bi uspjela na svom mukotrpnom putu kroz gustu atmosferu stići do površine, odbila bi se, istina, natrag, ali bi fotoni bili toliko razbacani ponovnim raspršenjima u nižim slojevima zraka, da ne bi nastala nikakva slika sa značajkama površine. </p>
<p>Činilo bi se to kao »bjelina« u polarnoj snježnoj oluji. No taj učinak, intenzivno Rayleighovo raspršenje, se brzo smanjuje kako valna dužina raste - bilo je lako izračunati da bi se s pomoću gotovo infracrvene svjetlosti mogla vidjeti površina kada bi postojale pukotine u oblacima ili ako bi oblaci bili prozirni za tu svjetlost.</p>
<p>Stoga smo 1970. godine Jim Pollack, Dave Morrison i ja krenuli u Opservatorij McDonald na Sveučilištu Texas kako bismo pokušali promatrati Veneru u blisko infracrvenom području. Naše smo emulzije učinili »hiperosjetljivim«: dobre stare staklene fotografske ploče smo obrađivali amonijakom, a katkada i zagrijavali ili nakratko osvjetljavali, prije nego što bismo ih u teleskopu izložili svjetlosti s Venere. </p>
<p>Neko su vrijeme podrumi Opservatorija McDonald zaudarali na amonijak. Snimili smo mnogo slika. Niti jedna nije pokazala nikakav detalj. Zaključili smo da ili nismo išli dovoljno daleko u infracrveno područje, ili su u blisko infracrvenom području Venerini oblaci neprozirni i neprobojni. </p>
<p>Više od 20 godina kasnije je svemirska letjelica »Galileo« u preletu blizu Venere ispitivala taj planet s većom razlučivosti i osjetljivosti, kao i na valnim duljinama koje su bile nešto dalje u infracrvenom području nego što smo to mi mogli postići s našim grubim emulzijama na staklu. </p>
<p>»Galileo« je snimio velika planinska područja. Mi smo, doduše, već znali za njihovo postojanje, ranijom uporabom snažnije tehnike - radarom. Radiovalovi bez muke probijaju oblake i debelu Venerinu atmosferu, odbijaju se od površine i vraćaju se na Zemlju, gdje se skupljaju, i gdje se od njih stvara slika. Prvi je takav rad bio napravljen većinom američkim radarom na Zemlji u Goldstoneovoj stanici za praćenje u pustinji Mojave te na Opservatoriju Arecibo u Portoriku, kojim upravlja Sveučilište Cornell.</p>
<p>Tada su američka automatska letjelica »Pioneer 12«, sovjetske »Venera« 15 i 16 te američke »Magellan« misije donijele radarske teleskope u stazu oko Venere i snimale površinu od njena jednog pola do drugog. Svaka je letjelica odašiljala radiosignal na površinu i hvatala ga nakon što bi se odbio. </p>
<p>Podrobniji je zemljovid cijele površine bio polagano i mukotrpno sastavljan iz podataka o tome koliko je reflektivan pojedini komadić površine i iz toga koliko dugo treba signalu da se vrati (kraće ako se odbija od planina, dulje ako se odbija od dolina).
Tako je otkriveno da je taj svijet jedinstveno oblikovan tokovima lave (i u mnogo manjoj mjeri vjetrom), kao što je to opisano u idućem poglavlju. </p>
<p>Sada su oblaci i atmosfera Venere postali za nas prozirni, i još su jedan planet posjetili kršni roboti-istraživači sa Zemlje. Naše se iskustvo s Venerom sada primjenjuje drugdje - posebno na Titanu, gdje isto tako neprobojni oblaci kriju zagonetnu površinu, i gdje nam radar počinje nuditi naznake o onome što bi tamo dolje moglo ležati.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sve je išlo blago nizbrdo, te večeri</p>
<p>Vrijeme je prolazilo. Komadići noći. U određenom se trenutku probudio. Shatzy je sjedila na podu, pored njegova kreveta. Na sebi je imala spavaćicu, a preko nje crvenu vestu. Grickala je vršak plave kemijske olovke</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p> Zar mu je pisalo na čelu?</p>
<p> - Od sve trojice najviše je smrdio. - Ah. - Čista znanost. Sami ste rekli: služi se glavom. - Imaš neviđenu sreću, Larry.</p>
<p>- Desna, lijeva, desna: jeste li kad vidjeli tako brzu kombinaciju?</p>
<p>- Ne od nekog tko se čini mrtvim.</p>
<p>- Recite to, onda, dajte, prestanite mrmljati sebi u bradu i recite.</p>
<p>- Nikada nisam vidio da mrtvac izvodi tako brzu kombinaciju.</p>
<p>- Rekli ste, Isuse, rekli ste, hej, gdje su mikrofoni, gdje su nestali sada kada trebaju? Rekli ste, čuo sam na vlastite uši, rekli ste, rekli ste, zar ne?</p>
<p>- Imaš neviđenu sreću, Larry.</p>
<p>Pomalo je ukradena, pomislio je Gould.</p>
<p>Sve je išlo blago nizbrdo, te večeri, pomislio je. Potom je povukao zatvarač, ugasio svjetlo i otišao na spavanje.</p>
<p>Vrijeme je prolazilo.</p>
<p>Komadići noći.</p>
<p>U određenom se trenutku probudio. Shatzy je sjedila na podu, pored njegova kreveta. Na sebi je imala spavaćicu, a preko nje crvenu vestu. Grickala je vršak plave kemijske olovke.</p>
<p>- Bok, Shatzy.</p>
<p>- Bok.</p>
<p>Vrata su bila poluotvorena i s hodnika je dopirala svjetlost. Gould je ponovno zatvorio oči.</p>
<p>- Nešto mi je palo napamet, reče Shatzy.</p>
<p>- ...</p>
<p>- Čuješ li me?</p>
<p>- Da.</p>
<p>Neko je vrijeme šutjela. Možda je tražila riječi. Grickala je kemijsku, čuo se zvuk plastike, i kao zvuk plastične slamke. Potom je progovorila.</p>
<p>- Nešto sam mislila. Znaš li kamperske prikolice? One što se zakače za aute, prikolice, znaš na što mislim?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Oduvijek su me strašno rastuživale, ne znam zašto, ali kada ih pretječeš na autocesti strašno rastužuju, uvijek idu polako, s ocem koji u autu gleda ravno preda se, dok ih svi pretječu. </p>
<p>A on sa svojom prikolicom i autom malo spuštenim straga, nagnutim, poput neke starice s golemim cekerom, dok hoda pogrbljena, tako polako da je svi pretječu. </p>
<p>Baš je to tužno. Ali je istodobno i nešto što ne možeš ne gledati, hoću reći, dok je tako pretječeš, uvijek baciš pogled, moraš je pogledati, čak i kada znaš da je prizor tužan, sigurno se okreneš da je pogledaš, svaki put.</p>
<p>I promisliš li bolje, istina je da te nešto na toj prikolici privlači, tražiš li i kopaš li, pod svim tim slojevima sjete, na kraju uspiješ naslutiti da na samom dnu postoji nešto što te privlači, nešto što se skrilo tako duboko, kao da je htjelo postati dragocjeno, na taj način, nešto što bi ti se svidjelo tek kada ga otkriješ, ali bi ti se istinski svidjelo. Razumiješ?</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ugovori nevažeći, računi plaćeni, Zagrebački velesajam laže!</p>
<p>»Zagrebački velesajam će u roku od sedam dana morati potpisati kapitulaciju. Svjesni su svojih laži i ništa ih ne može spasiti. Sada su ih pritisnule gradske institucije predvođene Milanom Bandićem i sve će ubrzo biti riješeno«, rekao nam je bivši predsjednik HTS-a Slaven Letica</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - »Nadam se kako će se sada stvari napokon pokrenuti s mrtve točke«, rekao je Slaven Letica kada je u srijedu podnio ostavku na dužnost predsjednika Hrvatskog teniskog saveza. Aludirao je Letica na opstruiranje rada Hrvatske teniske akademije od strane Zagrebačkog velesajma. Uistinu, stvari su se i te kako pokrenule. Loptice se posljednjih dana ne prebacuju preko mreže već preko zelenog stola, suparnici umjesto reketa mašu kojekakvih važećim i nevažećim ugovorima. Komunikacija između vodstva Zagrebačkog velesajma, Slavena Letice i HTS-a svodi se na lavine optužbi sa svih strana. Nitko ne štedi na riječima, jedini je problem što na vidjelo sporo dolazi istina, budući da jedni druge optužuju za laži. </p>
<p>Servirao je u srijedu Slaven Letica i zabio as kada je nazvao vodstvo ZV-a lažovima i kriminalcima zbog upornog inzistiranja na nevažećem ugovoru o zakupnini prostora paviljona 36 i pripadajućeg zemljišta na kojem se nalazi Hrvatska teniska akademija te ugovora o vraćanju duga, koji je HTS preuzeo na svoja leđa, a kojeg je napravio prethodni vlasnik spomenutog prostora, Alplan Tours.</p>
<p>Promptno su reagirali čelnici ZV-a i u četvrtak izjednačili rezultat kada su Leticu prozvali notornim lašcem. Tvrdnju su potkrijepili ugovorima na kojima je potpis sada već bivšeg predsjednika HTS-a Slavena Letice, a prema kojima se HTS obvezao vratiti dug Aplan Toursa i plaćati mjesečnu najamninu. Sve su to »začinili« i tvrdnjom kako HTS nije platio nijednu ratu duga, nijednu mjesečnu najamninu, pa čak ni komunalije.</p>
<p>Petak je donio novi obrat. Ovoga puta u naslovnoj ulozi je HTS koji odlučno tvrdi kako ZV grubo obmanjuje javnost. Kako tvrde u HTS-u, troškovi vode, struje, čistoće i komunalnih naknada uredno plaćaju otkako je Akademija počela s radom.</p>
<p>- A osim toga, ZV nam je poslao potpuno neprihvatljivi ugovor po kojem bi nam za svaku kunu navedenih troškova naplaćivali manipulativne troškove od 30% do 50%, čime bi se objektivno pretvorio u preprodavača vode, struje i usluga čistoće jednoj neprofitabilnoj organizaciji!, rekla nam je tajnica HTS-a Suzana Knežević i naglasila:</p>
<p>- Povrh svega su nam htjeli naplatiti natpis - Hrvatska teniska akademija - 11000 kuna mjesečno kao tobožnji reklamni natpis!</p>
<p>Također iz HTS-a optužuju ZV kako je bez njihovog znanja, ali uz odobrenje stečajne upraviteljice Marije Tomeš, neovlašteno prisvojio pokretnine u paviljonu 6. A te iste pokretnine su na temelju odluke Vlade, koju je proveo Hrvatski fond za privatizaciju sklapanjem ugovora o ustupanju bez naknade cjelokupne imovine paviljona 36 i 6, vlasništvo HTS-a od 7. veljače 2002. godine kada je Akademija otvorena.</p>
<p> Prema izjavi Mladena Markeka, pomoćnika direktora ZV-a, imovina HTS-a iz paviljona 6 ustupljena je na korištenje ZV-u uz simboličnu naknadu od 11000 kuna mjesečno, čime se negiraju spomenuti ugovori i odluka Hrvatske Vlade.</p>
<p>Tome je prethodio ugovor o dugoročnom kreditu kojeg je Alplan Tours sklopio sa Hrvatskom poštanskom bankom krajem 1998. godine na iznos od 2.157.378 njemačkih maraka, a u zalog je tada dao sve pokretnine. Godinu dana kasnije HPB je potraživanja prema Alplan Toursu u cjelosti ustupila Hrvatskom fondu za privatizaciju. Kako je Aplan Tours u međuvremenu propao, HFP je stekao vlasništvo nad svim pokretninama. A u veljači ove godine su ga na zahtjev hrvatske vlade predali na korištenje HTS-u, koji je tamo otvorio Akademiju. Stoga i pravo na sve pokretnine od tada pripada HTS-u te ih zbog toga ne može koristiti nijedna druga strana.</p>
<p>Nadalje iz HTS-a tvrde kako ZV obmanjuje javnost kada govori kako su ugovori o preuzimanju duga Alplan Toursa pravno važeći iako je vodstvu ZV-a poznato da se radilo o tripartitnom ugovoru između HTS-a, ZV-a i Hrvatske poštanske banke. Kako HPB nije željela potpisati ugovor, on je automatski postao bezvrijedan. Jednako tako, nevažeći je ugovor o zakupnini prostora na kojem se nalazi Akademija, budući da ga nisu sve strane potpisale. Stoga HTS nije dužan plaćati 5000 eura mjesečne najamnine.</p>
<p>Kada se podvuče crta u HTS-u kažu kako im je nanesena šteta u iznosu od oko 250.000 eura. Odlukom stečajne upraviteljice, kojom je zabranjeno obavljanje radova (obnova podloga, uređenje teretane i svlačionice...) u Akademiji zbog navodnog neplaćanja obveza HTS je izgubio oko 50.000 eura, a u proteklih osam mjeseci još dodatnih 200.000 eura. </p>
<p>- Dok sam bio predsjednik, o svemu tome sam upoznao Trgovački sud u Zagrebu na ročištu vjerovnika stečajnog dužnika Alplan Toursa 23. rujna 2002. godine, rekao nam je Slaven Letica i dodao:</p>
<p>- ZV će u roku od sedam dana morat potpisati kapitulaciju. Svjesni su svojih laži i ništa ih ne može spasiti. Sada su ih pritisnule gradske institucije predvođene Milanom Bandićem i sve će ubrzo biti riješeno.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Schumacher u bolidima Ferrarijevih protivnika?</p>
<p>Ždrijebom bi se u prvih deset utrka odlučivalo tko će od vozača sjesti u koji bolid, dakle Michael Schumacher bi mogao voziti Arrows, a Pedro de la Rossa Ferrari </p>
<p>LONDON, 25. listopada</p>
<p> - Međunarodni automobilistički savez (FIA) u ponedjeljak će na svojem zasjedanju u Londonu odlučivati o posve novom izgledu formule 1 u idućim sezonama. Čelnicima FIA-e nudi se čak devet velikih promjena, neke s ciljem da naprave utrke zanimljivijim, a ostale bi trebale smanjiti goleme troškove. </p>
<p>Prvi prijedlog je i najnevjerovatniji, iako iz dana u dan dobiva sve više poklonika, jer se drži najpravednijim u odlučivanju tko je najbolji vozač i momčad u F1. Prijedlog ruši sva dosadašnja pravila, jer više ne bi postojale momčadi sa stalnim vozačima, već bi se ždrijebom u prvih deset utrka odlučivalo tko će od vozača sjesti u koji bolid, dakle Michael Schumacher bi mogao voziti Arrows, a Pedro de la Rossa Ferrari, ali samo jednom. U preostalih sedam utrka najbolji bi birali sedam momčadi za koje će voziti dokraja sezone. Pojedinačni ugovori ne bi postojali, već bi se vozači plaćali iz zajedničkog fonda. Inače, ovo je prijedlog predsjednika FIA-e Maxa Mosleya. </p>
<p>Sljedeći prijedlog jest da se kvalifikacije protegnu na dva dana - u petak i subotu, kada bi bile održane četiri kvalifikacijska treninga od po pola sata. Dosad se samo u subotu borilo za poziciju u utrci, a sada bi važili i rezultati od petka, kada je bio na rasporedu samo slobodni trening. </p>
<p>Proizvođačima guma Bridgestoneu i Michelinu dala bi se mogućnost da rade posebne gume za svaku pojedinu momčad, čak i vozača, a zabranila bi se testiranja na bilo kojoj stazi F1 i izvan sezone, što bi jako smanjilo troškove i omogućilo siromašnijim momčadima da ravnopravnije uđu u sezonu. </p>
<p>Prijedlog Berniea Ecclestonea o dodatnom opterećivanju vodećih vozača već je iznesen - za svaki osvojeni bod dodavao bi se i kilogram težine više od ostalih. </p>
<p>U Londonu će se raspravljati i o F1 motorima, jer čelnici FIA-e namjeravaju smanjiti snagu motora kroz pravilo da se motori ne mijenjaju za svaku utrku, već da moraju izdržati barem četiri utrke. Momčadi se već bune na ovaj prijedlog koji stiže prekasno, no FIA vjeruje da će uvelike smanjiti troškove, jer jednako koštaju motori koji rade 600 ili 6000 kilometara. Također, svi ostali dijelovi dobili bi specifikaciju i ne bi se, kao dosad, mogli mijenjati nakon svake utrke, kao i šasija koja bi se mogla zamijeniti samo na polovici sezone. </p>
<p>I na kraju, svi bi trebali koristiti standardiziranu elektronsku opremu, uključujući kontrolu kočnica i balasta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Marinovićev koš karijere</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Tricom Stjepana Marinovića u posljednjoj sekundi dvoboja košarkaši Zagreba svladali su Crvenu zvezdu sa 81-80 (35-38) u 5. kolu Goodyear lige. Marinović je u posljednjem Zagrebovom napadu ostao sam u kutu igrališta, Ivan Tomas ga je primijetio, dodao mu loptu, a Marinović je preciznim šutem u delirij doveo punu dvoranu u Trnskom. - Ovo mi je, naravno, najdraži koš u karijeri. Dogovorili smo ovakvu akciju u minuti odmora prije posljednjeg napada i, eto, srećom lopta je prošla kroz obruč, govorio je nakon dvoboja presretni junak Zagrebove pobjede.</p>
<p>Inače, sraz Zagreba i Crvene zvezde pratile su neviđene mjere osiguranja. Do dvorane se moralo obilaznim putevima, za red u njoj brinulo se više stotina redara i policajaca, Trnsko je gotovo doslovno bilo u opsadnom stanju u petak navečer. No, osim standardnog vrijeđanja bez kojega još dugo neće proteći niti jedno gostovanje klubova iz SRJ u Hrvatskoj, te nekoliko upaljača na parketu, nije bilo nikakvih izgreda. Možda bi ih bilo da Marinović nijepogodio, ali...</p>
<p>Mnogo nervozniji na početku utakmice bili su domaćini pa je Crvena zvezda nakon prve četiri minute vodila 14-1, da bi Zagreb svoj prvi pogodak iz igre postigao tek u šestoj minuti, kada je Miljković pogodio polaganje. Ipak, u samoj završnici prve četvrtine Zagreb je serijom 9-0 uspio potpuno nadoknaditi startni zaostatak, a to je dodatno motiviralo i igrače i publiku za nastavak. Do kraja utakmice rezultat je većinom bio izjednačen, jer niti jedna momčad više nije uspjela stvoriti veću razliku od sedam pogodaka prednosti. No, samo minutu i pol prije kraja gosti su imali prednost od 76-71 i činilo se da Zagreb neće uspjeti upisati četvrtu pobjedu u Goodyear ligi. Srećom po njih, u samoj završnici napokon su počeli pogađati, da bi Marinović na samom isteku donio slavlje Zagrebu. - Jedina želja prije utakmice mi je bila ne osramotiti se pred punom dvoranom, bez obzira na konačni ishod. U tome smo uspjeli, a kako smo, ktome i pobijedili, vrlo sam sretan. Istina, u napadu smo čitavu utakmicu igrali loše, protok lopte je bio slab, ali to me u ovom trenutku uopće ne zanima. Pobijedili smo i to je najbitnije, sretan je bio trener Zagreba DraženAnzulović.</p>
<p>- Utakmica je bila vrlo nervozna s obje strane, mi smo olako ispustili početnu veliku prednost i dozvolili Zagrebu da se vrati u igru. Ovaj posljednju šut kako je ušao, mogao je i ne ući. Čestitam Zagrebu na pobjedi, kratak je bio trener Crvene zvezde AleksandarTrifunović. </p>
<p>Činjenicu da je utakmica bila vrlo nervozna možemo potvrditi i podatkom da su dosuđene čak 72 osobne greške, što je stvarno nesvakidašnji događaj. Sama utakmica je zbog toga, a i zbog čestog brisanja parketa trajala puni dva sata i 10 minuta, pola sata više no što je to uobičajeno.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - CRVENA ZVEZDA 81-80 (19-20, 16-18, 22-14, 24-28)</p>
<p>ZAGREB: VIDAKOVIĆ 3, ŠARONJA 4 (4-6), MILJKOVIĆ 12 (0-2), N. Garma, Pehar, Vidačak 5 (5-8), Marinović 6 (1-2), I. Tomas 17 (11-13), Jelavić, M. Tomas, J. Garma 26 (8-8), PERINČIĆ 8 (4-6).</p>
<p>CRVENA ZVEZDA: Jeretin 10 (3-6), Pavićević, Dozet 9 (3-3), Koprivica 3 (1-2), Aleksić 3 (1-2), Tica 14 (8-9), BOLIĆ 6 (2-2), ČAKIĆ 2, Šilobad 2 (2-2), RADOVIĆ 11 (4-5), WASHINGTON 2, PENN 18 (3-4).</p>
<p>SUCI: Lovšin, Jelen i Vučkovič (svi Slovenija).GLEDATELJA: 1.200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stjepan MARINOVIĆ</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Primorac u četvrtfinalu, Boroš ispala</p>
<p>EINDHOVEN, 25. listopada</p>
<p> - Pobjednički niz Tamare Boroš prekinut je u četvrtfinalu Pro tour Otvorenog prvenstva Nizozemske. Prošlotjedna pobjednica Magdeburga u osmini finala je svladala Japanku Ai Fujinumu sa 4-0 (11-8, 11-3, 11-7, 11-5), no u četvrtfinalu je morala čestitati 16. igračici svijeta Jii Li. Kineskinja je bila bolja sa 4-1 (11-7, 7-11, 11-8, 11-5, 11-8). </p>
<p>Za razliku od Tamare, naš najbolji stolnotenisač Zoran Primorac imao je uspješan dan. On je najprije u 2. kolu sa 4-2 (6-11, 11-3, 11-7, 11-5, 10-12, 11-1) bio bolji od Nigerijca Seguna Toriole, a potom je u osmini finala pobijedio i 37. igrača svijeta, Danca Michaela Mazea sa 4-3 (11-9, 8-11, 11-9, 6-11, 12-10, 8-11, 11-7). U subotnjem četvrtfinalu očekuje ga težak posao jer će s druge strane stola biti drugi stolnotenisač svijeta Kinez Lin Ma. U četvrtfinalu turnira parova Primorac i Tajpežanin Chin-Yuan Chuan poraženi su od Kineza Linghui Konga i Lin Maa sa 1-4. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Još nije ni počelo, a vi me već pitate kako će završiti«</p>
<p>Janica ne smatra da su je ozljede koljena, zgloba te operacija slijepog crijeva u posljednjih nekoliko mjeseci mogli izbaciti iz forme / Janica u subotnjem veleslalomu starta 10., a Ana Jelušić 71.</p>
<p>SÖLDEN, 25. listopada (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Dok se na Siciliji ili na našem Mljetu turisti još kupaju, jedna druga turističko-sportska karavana starta u subotu. Počinje još jedan Svjetski skijaški kup, u kojem bi Hrvati mogli imati vodeću ulogu. Da, nakon šest mjeseci od posljednje utrke u Flachauu i slavlja zbog trijumfa našeg Ivice Kostelića u slalomu, iako smo i prije tog slavlja bili mamurni zbog proslave četiri olimpijske medalje Janice na Zimskim igrama u Salt Lake Cityju, evo nas opet na visokim nadmorskim visinama, gdje svi želimo da djeca Ante Kostelića ostanu na skijaškom vrhu. </p>
<p>Svjetski kup počinje subotnjim ženskim veleslalomom, nastavlja se nedjeljnim muškim veleslalomom. </p>
<p>Iako će se u ovoj sezoni održati i Svjetsko prvenstvu u St. Moritzu, Svjetski kup nimalo neće izgubiti na značenju u ambicijama stručnog stožera naše skijaške reprezentacije, čiji je šef neprijeporno Ante Kostelić. Uz Janicu i Ivicu, stasaju i novi naraštaji našeg skijanja. U subotu će se na startu, zajedno s Janicom u veleslalomskoj utrci, biti i mlada Ana Jelušić. Najavio je to direktor reprezentacije Vedran Pavlek na sastanku svih direktora reprezentacija uoči početka sezone.</p>
<p>Za razliku od ostalih direktora reprezentacija, Pavlek nam je djelovao najorganiziraniji, a njegov je govor bio najkraći i najjednostavniji: </p>
<p>- Tu smo da se pozdravimo, podijelimo press materijale i najavimo naše ambicije, koje su uvijek visoke. Vjerujem da i Ivica Kostelić može postati pobjednik Svjetskoga kupa, a računamo i na medalje sa SP-a, samo nam to nedostaje.</p>
<p>Za razliku od ostalih direktora u odijelima, Pavlek je jedini bio u skijaškoj opremi. Naime, na sastanak je stigao ravno s glečera, gdje su naši trenirali, a odmah nakon toga vratio se na glečer. Ako, pak, Antu Kostelića upitate za ovogodišnje ambicije, dobit ćete njegov tipičan odgovor:</p>
<p>- Važni su samo rad i zdravlje. Radimo dobro, a skijanje je sport gdje vas ozljede ne štede. Očekujemo da će nas zdravlje poslužiti, a radit ćemo dobro, za to se ne treba brinuti.</p>
<p>Inače, malena hrvatska skijaška ekspedicija smještena je nekoliko kilometara od Söldena, u mjestašcu Zweistetinu. Iz istoimenog hotela idu na trening, ali ne na veleslalomsku stazu na kojoj počinje Svjetski kup. To nam je objasnila Janica, vrlo raspoložena za razgovor, koja usput Ani Jelušić pokušava razbiti tremu i od novinara i od prvog nastupa. </p>
<p>- Sve je dobro, pa kako bi bilo?! Ne treniramo na natjecateljskoj stazi, koja se vjerojatno čuva za subotu. Snijega nema dovoljno, a i ovaj se mora polijevati vodom.</p>
<p>Janica ne smatra da su je ozljede koljena, zgloba te operacija slijepog crijeva u posljednjih nekoliko mjeseci mogli izbaciti iz forme.</p>
<p>- Ma kakvi, ima dosta vremena. Nakon ove utrke, gotovo je mjesec dana do sljedeće u Americi pa vremena za dostizanje forme ima dovoljno. </p>
<p>Kako je kazao njezin otac, Janica će nastupati u svim disciplinama, a propustit će tek neke opasnije spustove. Ivica će biti orijentiran prema tehničkim disciplinama, slalomu i veleslalomu. </p>
<p>- O rezultatu na kraju Svjetskog kupa ne razmišljam. Uvijek se mora ići od utrke do utrke, pokušati u svakoj biti najbolji. Pa, Svjetski kup nije ni počeo, a već me pitate kako će završiti?!, kazala je Janica. </p>
<p>Riječanka Ana Jelušić postaje punopravna članica svjetskog skijanja. Iako vidno uzbuđena, kaže da nema tremu. </p>
<p>- U prvoj vožnji samo želim doći do cilja. Jedinstven je osjećaj okrenuti se prema semaforu i pogledati svoj rezultat, i to među starijim i poznatijim skijašicama.</p>
<p>U priči o početku Svjetskoga kupa zanimljivo je primijetiti koliki su tektonski poremećaj u svjetskom skijaškom poretku napravili Hrvati svojim rezultatima. Donedavno su vrhunski rezultati u skijanju bili isključivo rezervirani za austrijske ili švicarske predstavnike, s ponekom skandinavskom iznimkom, a u posljednjih nekoliko godina Hrvati su se »bezobrazno« ugurali. Osjeti se to u razgovoru novinarima, skijaškim djelatnicima iz cijelog svijeta, ali i u press-centru, gdje prema hrvatskim fotoreporterima nemaju milosti. Zamislite, zemlja koja ima pobjednike Svjetskog kupa i zemlja trostruku olimpijsku pobjednicu nema pravo imati fotoreportera na stazi?! Tako će pet hrvatskih fotoreportera morati zajedno s tisućama amatera »loviti« Janicu kod reklama iza cilja. Sramotno... No, tako je odlučio FIS. Samo se kroz ovu priču može nazrijeti kolike su goleme napore morali učiniti i naši skijaši i treneri da bi došli tu gdje jesu. </p>
<p>Zbog naših otjeranih fotoreportera ne vrijedi dizati odveć glasnu buku. Važnije je da ova sezona završi onako kako odluči Ante Kostelić. Ionako su posljednje sezone bile režirane prema njegovim zamislima, a to mnoge ovdje i te kako boli. Neka boli koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>I Blanka Vlašić u lovu na zlato</p>
<p>FIRENCA, 25. listopada</p>
<p> - U novom sustavu natjecanja Svjetskog atletskog saveza zagrebački atletski miting imat će status Grand Prix mitinga. Potvrđeno je to na Generalnoj skupštini Euromeetingsa u Firenci na kojoj je usvojen i kalendar atletskih mitinga za 2003. godinu. U tom kalendaru uz Hanžekovićev memorijal stoji nadnevak 7. srpnja. Prethodno, 26. travnja, u Zagrebu će biti održano proljetno zasjedanje Euromeetingsa, zapravo sastanak direktora svih najjačih svjetskih atletskih mitinga.</p>
<p>Na sastanku u Firenci najviše je vremena utrošeno na raspravu o novoj strukturi natjecanja i vrednovanja rezultata. Mitinzi s prefiksom IAAF bit će, tako, razvrstani u četiri kategorije: šest mitinga Zlatne lige, osam Super Grand Prix mitinga, jedanaest Grand Prix mitinga i isto toliko Grand Prix II mitinga. Svi rezultati na tim mitinzima, ali i na svim ostalim atletskim natjecanjima bodovat će se prema atletskim tablicama da bi najboljih osam atletičarki i atletičara u svakoj disciplini sudjelovalo na dvodnevnom Svjetskom atletskom finalu u Monte Carlu, 12. i 13. rujna. Za konačni zbir se, dakle, boduje svaki rezultat ostvaren tijekom sezone, no rezultat ostvaren na svjetskom prvenstvu nema, naravno, istu težinu kao isti takav rezultat ostvaren na nekom od mitinga ili, primjerice na Atletskom prvenstvu Hrvatske..</p>
<p>U Firenci su određene i discipline atletske Zlatne lige za 2003. godinu. Među 12 »zlatnih« disciplina bit će sljedeće godine i skok u vis za atletičarke, što znači da će u lov na »jack pot« i 50 kilograma zlata i naša najbolja atletičarka Blanka Vlašić.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Balaban opet u veznome redu</p>
<p>»Naše šanse protiv Fulhama bi bile u velikoj mjeri kompromitirane ukoliko protiv Cibalije ne bismo upisali pozitivan rezultat. Pod time, naravno, podrazumijevam našu pobjedu, ali i način na koji ćemo tu pobjedu izboriti« / »Sad se u Fulhamu vade za poraz protiv West Hama i kažu: 'Mislili smo samo na Dinamo'. I cijela je engleska javnost na to nasjela!«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - »Ako bi u svlačionici postojao neki glupan, koji ne bi imao svijest da je Cibalia naša najvažnija utakmica, sâm bi kompromitirao svoje sudjelovanje u borbi protiv Engleza. Ali, moji igrači su jako inteligentni i oni sve to dobro znaju.« Tako je, eto, Dinamov trener Miroslav Blažević najavio sljedeći prvenstveni dvoboj protiv Cibalije u subotu u Maksimiru (18 sati), jasno dajući do znanja da u ovome trenutku gotovo i ne razmišlja o okršaju protiv engleskoga Fulhama. Eventualni kiks u okršaju s Vinkovčanima inicirao bi iznimno negativno ozračje uoči prvoga dvoboja 2. kola Kupa Uefe, 31. listopada protiv Fulhama u Maksimiru.</p>
<p> - Moram priznati da je atmosfera malo neuobičajena, jer za nas to nije ona obična prvenstvena utakmica, nastavio je Ćiro. - To je prethodnica onoga što nas čeka protiv Fulhama. Ja to dobro znam i nadam se da ću to moći prenijeti svojim igračima. Naše šanse protiv Fulhama bi bile u velikoj mjeri kompromitirane ukoliko protiv Cibalije ne bismo upisali pozitivan rezultat. Pod time, naravno, podrazumijevam našu pobjedu, ali i način na koji ćemo tu pobjedu izboriti. Nema nikakvih mogućnosti da u utakmicu sa snažnim protivnikom, kao što su Englezi, uđemo psihološki spremni ako prije toga ne pobijedimo Cibaliju. Dakle, ove su dvije utakmice i te kako vezane.</p>
<p> Blažević još uvijek nema točnu viziju sastava kojeg će u subotu suprotstaviti Vinkovčanima. Zasad postoje neke sitne dvojbe...</p>
<p> - Nažalost, još uvijek imam neke dvojbe, s obzirom da se tradicionalna doktrina i nogometna filozofija dosad nisu pokazale najsvrsishodnijima. Ma, ja sam i u vrijeme svojih najdražih uspjeha igrao s petoricom napadača. U sastavu su bili i Deverić, Kranjčar, Cerin, Mlinarić, Boro Cvetković... Ali, s obzirom da smo tada pobjeđivali, nitko nije postavljao pitanja »što je ovome Ćiri, što radi sa sastavom!?« Onda su, u vrijeme dok sam bio u reprezentaciji, mnogi tvrdili da Boban, Asanović i Prosinečki ne mogu igrati zajedno. I to sam isto tako izdržao i dobio nekakvu svoju satisfakciju! A sad mi opet razni naši »stručnjaci« svašta prigovaraju. Ali, ja sam malo kapriciozan i opet ću dokazati da može biti onako kako sam zamislio.</p>
<p> A što je to, dakle, Ćiro zamislio i na čemu mu to kolege uopće prigovaraju? U pitanju je, naime, nedavni eksperiment na prvenstvenoj utakmici protiv Kamen Ingrada u Maksimiru, u kojoj je klasičnoga napdača Boška Balabana smjestio u - vezni red. Dinamo je u odigrao tankih 1-1. Blaževićeva je glavna teza da se svaki nogometaš mora jednako dobro snaći u svakoj ulozi, na svakome dijelu terena.</p>
<p> - Pitanje je hoću li istodobno u sastav postaviti Mitua, Olića i Balabana ili ću sredinu terena ipak osvježiti igračem, koji ima više afiniteta za obrambene zadatke. S obzirom da su Cibalia i Fulham dvije usko vezane utakmice, oportunije je opredijeliti se za zatvoreniju formaciju. Dakle, jedan od spomenute trojice bi ipak mogao imati ulogu džokera s klupe. U svakom slučaju, to neće biti Olić, on se evidentno diže. </p>
<p> Jasno je, međutim, da se u sastav vraćaju oporavljeni Smoje i Mikić. Uzgred, dio javnosti je aktualizirao priču o staroj ponudi ruskoga Spartaka za dovođenjem Mihaela Mikića. Ćirin stav o toj temi u međuvremenu se nije promijenio:</p>
<p> - Nema šanse! Mikić ima ugovor. Osim toga, ne mislim da je to za jednoga takvog igrača osobita promocija. Mikić može igrati u svakoj momčadi svijeta.</p>
<p> Ćiro se nakratko osvrnuo i na posljednju Fulhamovu prvenstvenu utakmicu. Na svome su terenu poraženi protiv West Ham Uniteda. Bilo je 1-0, a Ćiro je uz njemu svojstven humor dodao:</p>
<p> - Sad se u Fulhamu vade za poraz protiv West Hama i kažu: »Mislili smo samo na Dinamo«. I cijela je engleska javnost na to nasjela!</p>
<p>Sve u svemu, Dinamov je trener izdiktirao mogući sastav za subotnju utakmicu. No, ovo je ona ofenzivnija varijanta: Butina - Smoje; Sedloski, Polovanec - Mikić, Marić, Agić, Balaban, Krznar - Mitu, Olić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nogometaš Rijeke Modrić dopingiran </p>
<p>RIJEKA, 25. listopada</p>
<p> - Josip Modrić, igrač Rijeke, pozitivan je na doping kontroli! Nakon dvoboja Riječana u Maksimiru s Dinamom, Modrić je »izabran« za doping kontrolu i, na njegovu žalost, u krvi mu je pronađen ephedrin, sredstvo koje se nalazi na listi zabranjenih.</p>
<p>Otkud se, zapravo, pojavio ephedrin? Modrić tvrdi kako je, u tjednu uoči dvoboja s Dinamom, imao alergijsku prehladu, u međuvremenu je skoknuo do rodnog Zadra i tamo mu je, navodno, liječnik dao stanovite tablete za suzbijanje alergije. Na njegovu žalost, u sastavu je bio i sporni ephedrin... Ipak, Modrić se nada kako neće biti rigorozno kažnjen, baš zbog načina kojim je doping završio u njegovom tijelu. Zanimljivo je da dr. Boris Nemec, inače službeni liječnik NK Rijeka, nije imao nikakvih spoznaja o Modrićevom uzimanju lijekova, koji sadrže zabranjene supstance. </p>
<p>T. S.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»U Jazinama nikad nije lako«</p>
<p>Cibosi ove sezone niti jednom nisu pobijedili u gostima, pognutih glava vraćali su se iz Tel Aviva, Paua i Ljubljane </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone napravili su veliki posao pobijedivši momčad Efes Pilsena u 3. kolu Eurolige. U društvu Barcelone, Benettona, Efes Pilsena, Skippera u skupini A, važno je imati pozitivan niz kod kuće i naravno, ako je moguće, uzeti i koju pobjedu na strani. Cibosi nakon tri kola imaju dvije pobjede, bolja je jedino Barcelona s omjerom 3-0. </p>
<p>Repešina momčad fantastičnom je obranom zaustavila tursku momčad, prije svega Marcusa Browna i Antonia Grangera koji su zajedno ubacivali 45 poena po utakmici. Brown je dao 16, a Granger samo dva poena. Kod Cibone VIP, najzapaženiji je bio riječki dvojac Davor Kus i Marijan Mance. Obojica su postigla po 15 poena, Mance je još i odlično čuvao Browna. Cibona VIP je pred 4000 gledatelja pokazala kakvu igru možemo očekivati ove sezone. Obrana i samo obrana, napadački dio ipak je slabiji dio Cibonine igre. Igrači koji bi mogli tu donijeti prevagu, prije svih Planinić i Rimac, još uvijek nisu potpuno spremni. Rimac polaku ulazi u formu, dok Planinića iz ritma stalno izbacuju ozljede, nakon natečenog koljena i lakšeg potresa mozga zarađenih u sudaru, Planinić je dobio par šavova na rasječenoj arkadi. </p>
<p>Nakon Efes Pilsena Cibonu u Euroligi čekaju dva gostovanja, protiv Benettona i Albe. Momačad iz Savske uvijek je bolje igrala na kod guće nego u gostima. Prošle godine pobjedom u Oostendeu, cibosi su prekinuli dvogodišnji post, ali ove sezone još nisu slavili u gostima, pognutih glava vraćali su se iz Tel Aviva, Paua i Ljubljane. </p>
<p>Dan nakon pobjede protiv Efes Pilsena, igrači Jasmina Repeše već su bili u autobusu na putu za Zadar. U subotu ih čekaju vruće Jazine i utakmica Goodyear lige protiv Zadra. Zadarskim košarkašima najslađe je svladati baš Cibonu. Zadrani se s pravom nadaju uspjehu, u Jazinama je pao i izraelski Maccabi. Sezona je to pune afirmacije za Marka Popovića, u Zadru su i bivši cibosi Branimir Longin i Marko Šamanić. </p>
<p>S druge strane, pitanje je koliko će snage pronaći Repešini igrači nakon iscrpljujuće utakmice protiv Efesa. Upitno je i koliko će moći igrati i Zoran Planinić, no Cibona je već nekoliko utakmica odigrala bez svog prvog organizatora igre. </p>
<p>- Moramo već sada zaboraviti Efes i misliti na Zadar. U Jazinama nikad nije bilo lako, kazao je nakon utakmice trener Jasmin Repeša. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jug stiže u Zagreb s velikim ambicijama</p>
<p>U Rijeci igraju Primorje i splitski Jadran</p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - U subotu se igraju prve polufinalne utakmice vaterpolskog kupa, u Rijeci se sastaju Primorje i splitski Jadran (20 sati), a u Zagrebu Mladost i dubrovački Jug (16 sati, HTV3). I dok se na Kvarneru mogu vidjeti momčadi pred kojima je lijepa budućnost, na Savi se sudaraju naše dvije najbolje momčadi.</p>
<p>»Žapci« i »gospari« su posljednjih sezona dijelili trofeje između sebe. Prošle sezone uspješniji su bi zagrebački vaterpolisti, a »jugaši« se spremaju uzvratiti. U maloj su prednosti jer uzvrat igraju u svom bazenu, no mnogi </p>
<p>predviđaju da će i ovo biti sezona uspjeha Mladosti. Tako da sportski direktor Jadrana Mladen Drnasin, predviđajući Zagrepčanima dvostruku krunu, kaže:</p>
<p>- Za nas su ove utakmice iznimno bitne, jer mislimo ako uđemo u finale da ćemo izboriti Kup kupova. Važno nam je u Rijeci izvući što povoljniji rezultat, pa da na našem poljudskom bazenu izborimo finale. Može se kazati da će se morati dobro pomučiti pobijediti Primorje, jer se momčad Zorana Roje osnažila s dva kvalitetna mlada igrača Premušom i Frankovićem, te imaju ambicija ugroziti Mladost i Jug. </p>
<p>Dubrovčani su se, pak, opekli prošle sezone. Nakon osvajanja europske titule prošle sezone su abdicirali, a nisu se domogli ni jednog domaćeg trofeja. Nova sezona nudi izazov revanša Mladosti, a Veselin Đuho, trener Juga kaže:</p>
<p> - Mislim da je pitanje pobjednika otvoreno i da se do posljednjeg zvižduka dubrovačkog dvoboja neće znati finalist. Zadatak nam je zaustaviti centre Mladosti Čomakidze i Vrbičića, a treba vidjeti u kakvoj formi će biti šuteri Šimenc, Štritof, te napose Vjeko Kobeščak. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>U subotu ujutro teroristi počinju strijeljati taoce</p>
<p>Prijetnju vođe čečenskih terorista Movsara Barajeva da počinju sa strijeljanjem prvih talaca potvrđuju telefonom i taoci iz dvorane u Dvorcu kulture, a takvu informaciju dao je i ruski Komitet za spašavanje talaca / Barajev je u noći na petak u intervjuu za televiziju NTV potvrdio kako operaciju provodi u suglasnosti s liderom čečenskih separatista Aslanom Mashadovom/ Putin zajamčio život teroristima ako oslobode taoce</p>
<p>MOSKVA, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Vođa čečenskih terorista Movsar Barajev, rekao je u petak poslije podne da će prvi taoci u moskovskom Dvorcu kulture biti strijeljani u subotu ujutro.</p>
<p>»Naš rok ultimatuma o povlačenju ruske vojske iz Čečenije istječe u subotu ujutro u šest sati, a ruska strana naše zahtjeve nije ispunila«, rekao je Barajev. Prijetnju strijeljanjem prvih talaca u subotu ujutro potvrđuju telefonom i taoci iz dvorane u Dvorcu kulture, a takvu informaciju dao je i ruski Komitet za spašavanje talaca. </p>
<p>Nakon pregovora s predsjednikom Međunarodnoga komiteta za pomoć djeci u katastrofama Leonidom Rošaljom, čečenski teroristi oslobodili su u petak u podne osmero djece koja su kao taoci u moskovskom Dvorcu kulture proveli 37 sati. Riječ je o djeci u dobi od sedam do 12 godina, no među 700 talaca u tom kazalištu ima još djece, ali nešto starije.</p>
<p>Iako su obećali, teroristi u petak nisu oslobodili ni jednog od 75 stranaca koji su se u srijedu navečer za vrijeme terorističkog upada našli u gledalištu. Iako su na poziv terorista veleposlanici došli po svoje državljane, oni nisu pušteni u zgradu, uz objašnjenje veleposlaniku SAD-a Aleksandru Vorshobowu da se vođa terorističke operacije Movsar Barajev »trenutačno no odmara«. Među stranim taocima najviše je Ukrajinaca, Nijemaca i Amerikanaca, a ponovno odugovlačenje s njihovim oslobađanjem samo je još jedan dokaz da teroristi smišljeno povlače poteze kojim ostvaruju svoj cilj - stalno zadržavanje međunarodne pozornosti na njihovu akciju i problem rata u Čečeniji.</p>
<p>Na zahtjev terorista u petak prije podne rodbina talaca održala je i demonstracije protiv rata u Čečeniji. S parolama »Dolje rat u Čečeniji«, »Vojsku treba povući iz Čečenije«, pedesetak demonstranata okupilo se prvo nedaleko od kazališta, a zatim ispod zidina Kremlja odakle ih je policija potjerala.</p>
<p>Tek su u noći na petak teroristi u Dvorac kulture pustili prvu televizijsku ekipu da snimi stanje te da Barajev da intervju pred kamerama NTV-a. </p>
<p>U tom intervjuu, koji je rusko ministarstvo informacija Rusije zabranilo da se emitira, Barajev je prvo opovrgao da je terorist (»teroristi pljačkaju i traže novac, a mi novac ne tražimo«), ističući potom da je glavni uvjet za puštanje talaca prekid rata i povlačenje ruske vojske iz Čečenije.</p>
<p>Intervjuom je Barajev praktički potvrdio da cijelu operaciju u moskovskom Dvorcu kulture provodi u suglasnosti s liderom čečenskih separatista Aslanom Mashadovom, koji je u međuvremenu preuzeo odgovornost za terorističku operaciju u Moskvi. </p>
<p>Snimateljima NTV-a nije bio dopušten ulazak u glavnu dvoranu gdje se nalazi najveći broj talaca. Istina, pred kamere je dovedeno nekoliko taokinja koje su izjavile da se teroristi prema njima ponašaju »izuzetno korektno«. Kamera NTV-a snimila je i nekoliko teroristica s feredžama. Svi teroristi koje je kamera snimila bili su maskirani, osim Barajeva.</p>
<p>U petak su teroristi dopustili da se u Dvorac kulture donesu voda i lijekovi za taoce. Gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov objavio je u petak da zasad ne dolazi u obzir oružana operacija oslobađanja talaca. »U ovom trenutku naš je glavni zadatak osigurati oslobađanje preostale djece i dostavu tople hrane za taoce«, rekao je Lužkov, a na temelju njegove izjave može se zaključiti da će talačka kriza vjerojatno potrajati još nekoliko dana. Da rasplet još nije blizu, može se zaključiti i iz činjenice da je Ruski predsjednik Vladimir Putin potpuno otkazao svoje sudjelovanje na sastanku šefova država zemalja članica ATEU-a, koji počinje u subotu u Meksiku. U telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, koji je izrazio solidarnost s ruskim narodom, Putin je dogovorio skori susret.</p>
<p>Novinari postavljaju pitanje kako je četrdesetak terorista moglo nesmetano ući u glavni grad Rusije i prenijeti oružje i eksploziv. Podsjećaju Putina da je još prije tri godine u svojoj predsjedničkoj predizbornoj kampanji najavio kako će u kratkom vremenu pobjedonosno okončati rat u Čečeniji, te upozoravaju da ja taj rat sada prenesen u Moskvu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Amerikanci i Kinezi bolje se razumiju nego što žele priznati </p>
<p>Kinezi uzdižu susret dvojice predsjednika na razinu povijesnog sastanka Mao - Nixon 1972. / Je li Jiang obećao Bushu da Kina neće sprječavati usvajanje rezolucija Vijeća sigurnosti o Iraku uz koje pristanu Rusija i Francuska? </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Stanovnicima Središnjeg kraljevstva, kako se tradicionalno nazivalo Kinu, moglo bi se posljednjih dana činiti da se središte svijeta privremeno premjestilo u prašnjavo teksaško selo Crawford, gdje su se u petak sastali Jiang Zemin i George W. Bush. Naime, kineski su propagandisti susret dvojice predsjednika uzdigli na razinu povijesnog sastanka Mao - Nixon 1972. </p>
<p>Summitu na Bushovu ranču Amerikanci ne daju takvo značenje, a njihove medije gotovo podjednako zanima hoće li se dvojica predsjednika nagoditi oko Iraka, kao i hoće li Jiang staviti na glavu golemi 40-litarski stetson-šešir, kako je to - zbog snimatelja - ležerno učinio njegov prethodnik Deng Xiaoping, kad je 1979. posjetio SAD. </p>
<p>Kako će se tek postupno saznavati pravi sadržaj onoga što je rečeno za vrijeme ručka i dodatnog sata razgovora »u četiri oka«, izvjestitelji i analitičari moraju zaključivati na temelju ozračja oko susreta. A ono ukazuje na značajno poboljšanje odnosa, osobito u usporedbi s posljednjim godinama kad se u Washingtonu već ozbiljno raspravljalo hoće li Kina biti neizbježan najopasniji američki suparnik, protivnik, pa i neprijatelj.</p>
<p>Kakvi su odnosi bili, dovoljno je podsjetiti da je 1999. Washington optužio Kinu za krađu nuklearnih tajni. Potom su američki zrakoplovi, navodno greškom, bombardirali kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Zbog kineskih vojnih manevara oko Tajvana, prijeteći se umiješala Šesta pacifička flota,kako bi spriječila mogući napad na taj bogati otok koji Peking proglašava privremeno odbjeglom pokrajinom i želi ga pripojiti »i silom, ako bude nužno«. U travnju prošle godine duhovi su se uzburkali kad se kineski ratni zrakoplov sudario s američkim špijunskim zrakoplovom - kineski je pao, a američki je morao prisilno sletjeti na kineski otok Hainan. Tada je prekinuta vojna suradnja i očekuje se da će tek sada biti obnovljena.</p>
<p>Teroristički napadi 11. rujna prošle godine potakli su vidljiv zaokret. Štoviše, postalo je očito da Kina i SAD imaju više zajedničkog nego su spremni priznati - interesi im se isprepliću, kako u najvažnijim svjetskim poslovima, tako i u veoma razvijenoj međusobnoj gospodarskoj razmjeni (veća je od sto milijardi dolara godišnje, s desecima milijardi u kinesku korist). </p>
<p>Kina se zalaže za mirno, političko rješenje spora s Irakom, želi da Irak poštuje rezolucije svjetske organizacije, ali i da SAD ne postupa svojevoljno nego prema odlukama Vijeća sigurnosti, u kojem Kina raspolaže vetom. </p>
<p>U privatnim razgovorima, kineski diplomati daju na znanje da im je već dosta Saddama Husseina i da će biti sam kriv ako bude srušen američkim napadom. Više je nego vjerojatno i Jiang sada obećao Bushu da Kina neće sprječavati usvajanje rezolucija Vijeća sigurnosti o Iraku uz koje pristanu Rusija i Francuska. Postoji, naime, i »nesudjelovanje u glasovanju«, u slučaju da se neka od velikih sila ne suglašava u potpunosti sa sadržajem rezolucije, ali ipak ne želi spriječiti njeno usvajanje. </p>
<p>Peking je Washingtonu potreban i u krizama sa Sjevernom Korejom. I sada, kad su Amerikanci objavili, a Pyongyang priznao da nije odustao od planova za proizvodnju nuklearnog oružja, Washington je odmah poslao emisare u Peking, tražeći dodatne informacije i pomoć kako bi se obuzdalo Sjevernu Koreju.</p>
<p>Iako su odmah osudili terorističke napade na SAD i izjavili da pristupaju protuterorističkoj koaliciji, Kinezi su pokazali znatnu dozu zabrinutosti kad su američki vojnici (zbog obračunima s talibanima u Afganistanu) došli gdje nikad nisu bili - u središnju Aziju, dotle rusko i kinesko "unutarnje dvorište". Peking se ipak ubrzo primirio, štoviše, pristao je na podjelu obavještajnih podataka i uopće suradnju u obračunu s terorizmom. </p>
<p>Da cijene suradnju, Amerikanci su pokazali stavljanjem separatističkog pokreta Xinjianga na svoj popis terorističkih organizacija, što znači da neće kritizirati Kineze kad se budu s njime obračunavali. Kao protugestu, već uobičajenu prigodom ovakvih posjeta, Kinezi bi sada mogli pustiti iz zatvora ponekog disidenta. </p>
<p>Naravno, i dalje će biti neslaganja, npr. oko preostalih zapreka za ulaganja u Kinu, velikog kineskog viška u međusobnoj trgovini, prodaje kineskog oružja »nepouzdanim« državama, oko Tajvana i Tibeta ili progona političkih i vjerskih disidenata. No, razlike se prigodom sadašnjeg susreta - barem pred novinarima - nije naglašavalo. Između ostalog i zato jer su Amerikanci svjesni tajminga posjeta i njegove važnosti za gosta. </p>
<p>Naime, 8. studenoga počinje kongres KP Kine na kojem bi trebala otpočeti osjetljiva generacijska smjena na političkom i državnom vrhu. Očekuje se da će i Jiang (76) napustiti dužnost šefa partije, a u ožujku i predsjednika države, ali uz sve počasti i tako da i dalje zadrži veliki utjecaj. Posjet SAD-u i razgovor s Bushom dobili su u tome značajnu ulogu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Allen Muhammad i John Lee Malvo iz istog su mjesta na Jamajci </p>
<p>WASHINGTON, 25. listopada </p>
<p> - John Allen Muhammad i John Lee Malvo, čije ime policija nije objavila jer je maloljetnik, službeno su u četvrtak označeni osumnjičenicima za niz od deset ubojstava i tri teška ranjavanja na širem području Washingtona u razdoblju od 2. listopada ove godine.</p>
<p> »Johna Allena Muhammada, rođenog 31. prosinca 1960. godine i uhićenog maloljetnika smatramo osumnjičenima za niz zločina na ovom području«, kazao je u četvrtak navečer zapovjednik policije u okrugu Montgomery Charles Moose.</p>
<p> Najvažniju potvrdu novinari su čuli od agenta Michaela Boucharda iz Agencije za alkohol, duhan i oružje, (ATF). On je rekao da je balističkim ispitivanjem nedvojbeno dokazano da je oružje pronađeno u automobilu Johna Allena Muhammada iskorišteno u 11 od 13 zločina. </p>
<p> »Puška Bushmaster 223 MS-15 nedvojbeno je oružje kojim je pucano na jedanaest žrtava«, kazao je. Riječ je inače o civilnoj inačici poznate vojne jurišne puške M-16.</p>
<p> U dva slučaja su krhotine streljiva pronađene u tijelu žrtava bile toliko sitne ili deformirane da balističko vještačenje nije bilo moguće.</p>
<p> Po Bouchardovim riječima, istraga pokušava ustanoviti je li isto oružje iskorišteno pri izvršenju još triju kaznena djela. O tome koja su to djela, kada i gdje su se dogodila nije htio govoriti.</p>
<p> Posebni agent FBI-ja Gary Bald podrobno je govorio o tome kako su Muhammad i Malvo otkriveni u noći na četvrtak i uhićeni.</p>
<p> Potvrdio je da je federalni sudac u Baltimoreu obojici odredio istražni pritvor bez prava na jamčevinu.</p>
<p> Muhammad će pred sutkinju Beth Gesner ponovno biti izveden u utorak kad će biti optužen za kršenje sudske zabrane posjedovanja oružja izrečene 2000. godine u Tacomi u saveznoj državi Washington.</p>
<p> U međuvremenu se iz obaviještenih krugova doznalo da Muhammad zakonski nije očuh Malvou, mada ga ovaj tako naziva. Vjeruje se da nisu ni u krvnom srodstvu iako su obojica rođena u istom mjestu na Jamajki.</p>
<p> Malvo je državljanin Jamajke, a čini se da u SAD-u boravi nezakonito. Govori se da je prošle godine s majkom ilegalno došao u Miami na Floridi gdje je imao bliski susret s imigracijskim vlastima. Navodno se 20. studenoga morao javiti Službi za useljavanje u saveznoj državi Washington. Podataka o tome gdje mu se nalazi majka nema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Japanski oporbeni zastupnik ubijen nožem</p>
<p>TOKIO, 25. listopada </p>
<p> - Jedan japanski oporbeni parlamentarac poznat po agresivnu zanimanju za skandale u vladajućoj stranci, u petak je ubijen nožem. To bi mogao biti prvi japanski politički motiviran atentat u više od četrdeset godina.</p>
<p> Policija je priopćila da je političara Demokratske stranke Kokija Ishiija (61) ispred kuće, dok je ulazio u automobil, nožem napao nepoznat muškarac pedesetih godina s crvenim povezom oko glave i pobjegao bez riječi. Ishii je bio poznat po borbi protiv korupcije. »Bavio se konkretnim problemima poput skandala u građevinarstvu. On je bio neka vrst javnog tužitelja«, rekao je za Reuters zastupnik demokratske stranke Motohisa Furukawa. Zadnji se politički atentat dogodio 1960. godine, kad je jednoga socijalističkog čelnika ubio mladi desničar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Putin zajamčio život teroristima ako oslobode taoce</p>
<p>U petak navečer, nakon konzultacija s predsjednikom Putinom direktor ruske Federalne službe sigurnosti Nikolaj Patrušev javno, preko televizije, zajamčio je život teroristima ako oslobode taoce. Ta ponuda Kremlja uslijedila je nakon prijetnje terorista da će u subotu ujutro strijeljati prve taoce, jer u to vrijeme istječe njihov trodnevni ultimatum prema kojem treba početi povlačenje ruske vojske iz Čečenije. Na tu ponudu Kremlja teroristi nisu reagirali pa je ruski državni vrh na pregovore k njima poslao istaknutog političara i diplomatu Jevgenija Primakova poznatog i po svojim dobrim vezama u islamskim državama.</p>
<p> Ponuda teroristima »život u zamjenu za taoce« vjerojatno je i posljednji pokušaj ruskog državnog vrha da se drama riješi mirnim putem, bez sile.</p>
<p> Počnu li teroristi doista strijelati taoce to će nesumnjivo ubrzati donošenje odluke ruskog državnog vrha da se u operaciju oslobadajanja talaca krene silom. Tim više što u zemlji raste i medjunacionalna napetost. U ruskim gradovima zabilježeni su prvi slučajevi pogroma žitelja čečenske nacionalnosti, a gradjani Podmoskovske oblasti traže da se svi Čečeni iz njihovog kraja deportiraju u svoju republiku što je u svom televizijskom nastupu predsjednmik Putin osudio. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bruxelles: Poljoprivredi novih članica neće biti gore nego prije</p>
<p>Čelnici zemalja EU prihvaćaju da nove članice dobiju izravnu pomoć za poljoprivredu od dana kad u 2004. uđu u Uniju / Novim članicama neto-dotok gotovine od Europske unije od 2004. do 2006. neće biti manji nego što je bio u 2003. godini</p>
<p>BRUXELLES, 25. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon usuglašavanja načina financiranja poljoprivrede, dakle raspodjele proračunskog novca na subvencije, i nakon što su kancelar Schröder i predsjednik Chirac poručili svijetu da je »deal« sklopljen, izgledi za uspješno zaključenje Europskog vijeća naglo su narasli.</p>
<p>Pritjerani pred zid sve bližeg proširenja, lideri su priznali da je vrijeme za promjene i odricanja pa svi signali upućuju da neće trebati prevelike svađe da bi se postigao konačni sporazum.</p>
<p> Dakle, riječ je o potpori poljoprivrednicima novih članica starta s četvrtinom one koju dobivaju kolege im u starome EU društvu da bi postepeno rasla i, nakon 2013. i još jednog zaokruženog srednjoročnog proračunskog razdoblja. Izdvajanja za poljoprivredu ne bi smjela rasti brže od inflacije.</p>
<p> Detalji sporazuma u vrijeme trajanja završnih razgovora još nisu poznati. No, u ovom trenutku, s poznatim okvirima načina na koji će se oblikovati financije za kandidate, ne bi smjelo biti novih problema. </p>
<p> Glas razuma o tome naime, stigao je i iz Europskog parlamenta. Predsjednik Irac, Pat Cox, ponovno je unio svježine i otvorenosti u diskusije - što je potvrda da su lideri EU shvatili kako više nema ni prostora ni vremena za političko manevriranje. Pat Cox je poručio da niti jedna nova članica s prvim danom ne smije u proračun unositi više nego što od njega dobiva. Uzgred, o ovome su se načelno usuglasili i lideri. Komisijin prijedlog ponudio je 1.3 milijarde eura u fond za kompenzacije koji bi osigurao da najbogatije nove članice Malta, Cipar, Slovenija i Češka u prvim godinama članstva ipak osjete solidarnost EU. Cox je progovorio i o traženjima nekih država-članica da se uvedu dodatne provjere kandidata, poseban čak i striktan monitoring. »Na zaštitne klauzule gledamo kao na naknadni uvjet, a ne kao preduvjet za ulazak u Uniju, u principu ga podupiremo premda vas sve moram podsjetiti da neke sadašnje članice ne ispunjavaju sva pravila. Stoga je značajno u ovom povijesnom trenutku da u Uniju ne uvodimo dvostruka mjerila i dvostruka pravila«, upozorio je Pat Cox. Njegov glas razuma značajan je jer su neke članice počele uporno, čak prenaglašeno, zatijevati »zaštitne mehanizme«. </p>
<p>Lideri zemalja EU uspjeli su usuglasiti stavove o Kalinjingradu iako će se dogovor otezati jer će konačnu riječ o sustavu propusnica za stanovnike Kalinjingrada, kao i »zapečaćenog vlaka« kroz Litvu ipak dati studija. A ona je često samo opravdanje za odgađanje konačnog izjašnjavanja o određenom pitanju. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uhvaćen Al Qatada, Bin Ladenov »veleposlanik« za Europu</p>
<p>LONDON, 25. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Muslimanski klerik po imenu Al Qatada, koga mnogi smatraju »veleposlanikom« Osame bin Ladena za Europu, uhićen je u oružanoj raciji u Londonu, priopćile su britanske vlasti. Al Qatada je prije uhićenja bio smatran najtraženijim čovjekom u Britaniji, a policija čak osam zemalja drži ga ključnom figurom u Bin Ladenovoj terorističkoj mreži Al Qaida. </p>
<p>Al Qatada, Palestinac rođen u Jordanu, uživao je u Britaniji politički azil. Nestao je s obitelji krajem prošle godine, malo prije nego su na snagu stupili strogi novi britanski protuterostički zakoni koji omogućavaju pritvaranje sumnjivih stranih državljana. No, sada je uhićen u zajedničkoj operaciji britanske protuobavještajne službe MI5 i specijalne policije. </p>
<p>Al Qatadu traže i u Jordanu, gdje je u odsutnosti osuđen na doživotni zatvor zato što je krajem devedesetih financirao niz bombaških napada u toj zemlji. Smatra se da je bio povezan s nesuđenim »dvadesetim otmičarom« Zachariasom Moussaouijem te s Richardom Reidom, Britancem koji je pomoću eksploziva skrivenog u cipeli pokušao srušiti avion na liniji Pariz-Miami. </p>
<p>U Britaniji je trenutačno u pritvoru još deset osoba osumnjičenih za međunarodni terorizam. No kako je u Donjem domu izjavio ministar unutarnjih poslova David Blunkett, oni su formalno iza brave zbog imigracijskih prekršaja, što praktički znači da protiv njih nema čvrstih dokaza. Novi britanski zakoni, donijeti nakon 11. rujna 2001, omogućavaju da strani građani koji znače prijetnju sigurnosti, a nema dovoljno konkretnih osnova za protjerivanje ili suđenje, mogu neograničeno vrijeme provesti u pritvoru bez podignute optužnice. Ta će formula biti primijenjena za Al Qatada, ako se protiv njega ne nađu čvrsti dokazi. </p>
<p>Početkom 2001., Al Qatada je na kratko bio uhićen u vezi s terorizmom, no britanske vlasti su ga brzo pustile. Nakon terorističkog udara na Ameriku, oduzeta mu je putovnica a bankovni mu je račun zamrznut. Bilo mu je naređeno da se ne miče iz svoje kuće u južnom Londonu, odakle je međutim nestao krajem prošle godine. Nagađalo se da je pod zaštitom britanskih tajnih službi - koje su to uvijek nijekale.</p>
<p>Obavještajne službe u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj tvrde da raspolažu dokazima kako su agenti Al Qaide koji su planirali kemijske i bombaške napade diljem Europe bili u bliskom dodiru s Abu Qatadom. Španjolski sudac Baltasar Garzon nazvao ga je »duhovnim vođom mudžahedina u Britaniji«. Al Qatada se smatra najvažnijim britanskim kontaktom stanovitog Abu Dadaha, islamskog ekstremista koji boravi u Španjolskoj. Dadah je pripadnik grupacije koju španjolske vlasti terete da je sudjelovala u pripremama za lanjski teroristički udar na Ameriku. Sudac Garzon također tvrdi da Abu Qatada ima veze s osumnjičenim teroristima u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Britaniji i Španjolskoj. Američka i španjolska policija smatraju ga i svojevrsnim ambasadorom Osame bin Ladena za Europu. Sve u svemu, radi se, čini se o važnom igraču Al Qaide na europskom prostoru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Velika Srbija? Nikad čuli, kažu srpski akademici</p>
<p>BEOGRAD, 25. listopada </p>
<p> - Srpski narod nikad nije težio stvaranju »velike Srbije«, nego su se njegovi protivnici služili optužbom o navodnoj velikosrpskoj hegemoniji da bi ostvarili svoje ciljeve na štetu Srba, ocjena je sudionika trodnevnog međunarodnog skupa »Velika Srbija - istine, zablude i zloupotrebe«, koji se održava u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti (SANU). </p>
<p> Na skupu sudjeluju i predsjednik SANU Dejan Medaković, akademik Vasilije Krestić, Milorad Ekmečić, Kosta Mihajlović, Mihajlo Marković i Dobrica Ćosić, u javnosti optuživani za velikosrpsku ideju i odanost režimu Slobodana Miloševića.</p>
<p> »O Velikoj Srbiji govorili su samo ekstremni nacionalisti koji u srpskoj politici nisu imali veće važnosti. JNA se nije borila za Veliku Srbiju, ona je samo neuspješno pokušavala braniti Jugoslaviju«, kazao je književnik i bivši predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, optužujući za raspad SFRJ »hrvatski, slovenski i albanski šovinizam«, prenio je Radio B92.</p>
<p> I predsjednik SANU Dejan Medaković ustvrdio je da »nije slučajnost da su razni tumači Memorandum SANU pretvorili u glavno ideološko ishodište i jezgro velikosrpske ideje, koja je presudno utjecala na raspad bivše Jugoslavije«, čime su »pravi, domaći razbijači Jugoslavije povjerovali da su našli spasonosni alibi, skidajući sa sebe odgovornost za događaje u kojima su najrevnosnije sudjelovali, osudivši na smrt, u savezu s nekim vanjskim silama, 'versajsku tvorevinu i tamnicu naroda'«, prenio je Tanjug.</p>
<p> Famu o velikosrpskom hegemonizmu stvorile su austrougarska i austrijska diplomacija i propaganda, a njome su se koristili Slovenci i Hrvati u prvoj i drugoj Jugoslaviji potaknuti od Kominterne, Komunističke partije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije, da bi ostvarili vlastite ambicije na štetu srpskog naroda, rekao je akademik Vasilije Krestić. On je dodao da je »ta demonizacija u posljednjih deset godina dostigla vrhunac, oličen u Haaškom tribunalu«, čije su optužbe, po Krestiću, »neargumentirane i falsificirane«.</p>
<p> Akademik Kosta Mihailović je kazao da velikosrpska politika u oblasti ekonomije nije postojala, nego da je, naprotiv, Srbija stalno bila u podređenom položaju prema bivšim jugoslovenskim republikama i da se borila za ravnopravnost, a ne za hegemoniju. </p>
<p> Tanjug prenosi da je na skup SANU pozvano 55 domaćih i 47 stranih znanstvenika, a otvaranju skupa su prisustvovali partijarh srpski Pavle i republička povjerenica za izbjeglice Sanda Rašković-Ivić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Boka Star« dio lanca balkanskog šverca oružja</p>
<p>Tisuće tona oružja i opreme kupcima su odlazili u kontejnerima tvrtke Ship Star / Prijevoz smrtonosnih tovara oružja išao je preko Luke Bar do Kopra ili Rijeke, gdje se obavljao pretovar i daljnji transport do kupaca u zemljama Srednjeg istoka</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Je li teret na brodu »Boka Star«, zadržanom u riječkoj luci, namijenjen Iraku i pripada li beogradskoj tvrtki za trgovinu vojnom opremom Jugoimport, pitanja su na koja će se uskoro dobiti odgovor, no razloge za sumnju potvrđuje podatak da je taj brod za spomenutu tvrtku i ranije često prevozio oružje i vojnu opremu. </p>
<p>Luka Bar bila je središnje distribucijsko mjesto velikog lanca međunarodnog šverca ne samo duhana već i naoružanja i vojne opreme, piše u petak beogradski dnevnik Blic koji je prije nekoliko dana otkrio aferu s izvozom oružja u Irak preko Jugoimporta, jugoslavenske državne tvrtke za promet oružjem kao »robom posebne namjene«.</p>
<p>Nakon što je smijenjen direktor tvrtke general Jovan Čeković i pomoćnik ministra obrane general Ivan Đokić, a jugoslavenska vlada osnovala povjerenstvo da ispita slučaj, list tvrdi da su u ovaj organizirani, unosni i dobro uhodani biznis aktivno uključeni pojedini dijelovi vlasti, kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori. </p>
<p>Dokovi Luke Bar se u posljednje vrijeme najviše koriste za skladištenje, prodaju, odnosno šverc vojne opreme i naoružanja, tvrdi se, i detaljno opisuju lokaliteti za obavljanje sumnjivih poslova. U strukturi naoružanja i vojne opreme koji stižu teškim kamionima i šleperima prevladavaju automatske i poluautomatske puške, strojnice, municija, barut, motori i dijelovi vojnih zrakoplova, gotovi elementi za proizvodnju minsko-eksplozivnih sredstava, kao i drugi raznovrsni vojni materijal, oprema i rezervni dijelovi, navodi Blic. </p>
<p>Tisuće tona oružja i opreme odlazili su velikim kupcima spakirani u kontejnere tvrtke Ship star, spominjane ranije u kontekstu šverca cigareta, i uglavnom brodom »Boka Star«. Prijevoz smrtonosnih tovara oružja išao je preko Luke Bar do Kopra ili Rijeke, gdje se obavljao pretovar i daljnji transport do kupaca u zemljama Srednjeg istoka, u Siriji, odnosno Iraku, tvrdi dnevnik. Pretovar se nekoliko puta odvijao i na otvorenom moru u blizini međunarodnih voda, sve dok obavještajci stranih tajnih službi nisu naložili pratnju »Boka Stara« od mjesta ukrcaja do mjesta pretovara, i pretresom broda ustanovili da je riječ o švercu oružja. Ovu pretpostavku potkrepljuje činjenica da je inspekciju u bijeljinskoj tvornici Orao, kao i upozorenje o teretu na brodu u riječkoj luci, sugerirao NATO. Kako kaže neimenovani izvor Blica, glavni izvoznik vojnog naoružanja i opreme preko Luke Bar je beogradski Jugoimport. </p>
<p>Kontrolori u pretovaru oružja i vojne opreme bili su izvjesni Aleksić i Dašić koji su nakon određenog razdoblja naprasno umirovljeni, tako da već neko vrijeme potpunu kontrolu šverca vojne opreme i naoružanja obavlja služba državne sigurnosti Crne Gore. Zanimljiva je konstatacija lista da u cijelom lancu Vojska Jugoslavije nema nikakvog uvida u poslove Jugoimporta i luke, niti dijeli ostvarenu zaradu. </p>
<p>Tvrdi se da klan švercera oružja ima tako stabilne i jake pozicije u Srbiji i Crnoj Gori da se može reći kako posluju kao država u državi. U skladu s tom tezom je i podatak da su likvidirani svi koji su se suprotstavili dobro organiziranom švercu kao, primjerice, bivši ministar obrane Pavle Bulatović koji se, navodno, nije slagao s politikom moćnoga klana. </p>
<p>Blic navodi vrstu i količinu oružja i opreme (aviooprema, dijelovi kemijske i biološke opreme), koja se proteklih godina i mjeseci prevozila brodom »Boka Star« s ciljevima u lukama Tartus i Kopar i dalje. Druga destinacija, inzistira se, bila je unutrašnjost Crne Gore odnosno skladišta u okolici Podgorice. Neimenovani izvori tvrde da oružje nije kupovano po komadu već po kilogramu odnosno da su veće količine preprodane u Albaniju, Makedoniju i na Kosovu. </p>
<p>Intrigantan je i podatak da je šverc u porastu posljednjih mjeseci, što se dovodi u vezu s jačanjem ekstremnog terorizma i postojanja dijelova Al Qaide na Balkanu, kao i sve češćim tumačenjima da pitanje granica na Balkanu još uvijek nije konačno riješeno. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>New York Times o teretu s »Boka Stara«</p>
<p>NEW YORK, 25. listopada</p>
<p> - Brod »Boka Star«, koji su zadržale hrvatske vlasti, prevozio je iz Jugoslavije vojni materijal za Irak, piše u petak New York Times. List se poziva na policijske izvore i kaže da je s broda istovareno 14 kontejnera. U četiri je, prema tim izvorima, pronađena praškasta tvar koja bi mogla biti gorivo za rakete srednjeg dometa »scud«. Zapadni vojni stručnjaci ne vjeruju u takvu procjenu jer »scud« koristi tekuće gorivo. </p>
<p>Tijekom Zaljevskog rata Iračani su ispalili 39 takvih raketa, a američka proturaketna obrana pokazala se nemoćnom. NYT piše kako je vjerojatnije da je »Boka Star« prevozio dijelove za iračke MIG-ove, proizvedene u tvornici Orao u Bijeljini, kao i neko oružje. Newyorški dnevnik navodi da je brod pod zastavom Tonge i s crnogorskom posadom u ponedjeljak napustio crnogorsku luku Bar, a hrvatske vlasti presrele su ga na temelju dojave NATO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>BiH strahuje od sankcija zbog afere o izvozu oružja Iraku</p>
<p>»Prema informacijama kojima raspolažem, Sjedinjene Države konzultiraju se o mogućim sankcijama spram BiH zbog kršenja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a«, izjavio je Stjepan Pocrnja, glavni tajnik Stalnog povjerenstva za vojna pitanja BiH </p>
<p>SARAJEVO, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki veleposlanik u BiH Clifford Bond zatražio je u petak hitan sastanak s predsjedajućim Predsjedništva BiH Berizom Belkićem, a tema razgovora je, naravno, afera o pružanju tehničke pomoći i izvozu vojne opreme u Irak od Zrakoplovnoga zavoda Orao iz Bijeljine, čime je BiH prekršio embargo UN-a. </p>
<p>Predsjedništvo BiH već je održalo izvanrednu sjednicu i upozorilo da slučaj Orao, nakon diplomatskih upozorenja vlade SAD i istrage koju su provele međunarodne mirovne snage u BiH, može imati ozbiljne posljedice po BiH. U BiH je veliku pozornost izazvao zahtjev State Departmenta da nadležne vlasti u BiH poduzmu potrebne korake kako bi odmah zaustavile sadašnju suradnju sa Irakom, te pokrenu detaljnu istragu kako bi se ustanovilo tko je odgovoran za to.</p>
<p>Istodobno, Stjepan Pocrnja, glavni tajnik Stalnog povjerenstva za vojna pitanja BiH upozorio je da bi međunarodna zajednica zbog ovog slučaja Bosni i Hercegovini mogla uvesti sankcije: »Prema informacijama kojima raspolažem, Sjedinjene Države konzultiraju se o mogućim sankcijama spram BiH zbog kršenja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. SAD ih može unilateralno nametnuti prema BiH, ali se može dogoditi i to da SAD uvjeri Vijeće sigurnosti UN-a da uvede sankcije BiH. Ako se to dogodi, pretpostavljam da bi se moglo raditi o gospodarskim«, rekao je Pocrnja, u intervjuu za banjalučke Nezavisne.</p>
<p>Pocrnja je ipak izrazio uvjerenje da će Vlada Sjedinjenih Država shvatiti da je u BiH uspostavljena takva struktura vlasti koja nije osigurala mehanizme državnim institucijama da vladaju na cijelom prostoru zemlje i tako imaju uvid i kontrolu nad svim što se događa, posebno u vezi sa prometom i proizvodnjom naoružanja i vojne opreme. »Nadam se da će SAD i Vijeće sigurnosti shvatiti da bi uvođenje sankcija bilo greška jer bi to pokopalo zamah u reformama koji je uhvatila naša zemlja, kao i do sada postignuti napredak, o kojem govore i svi međunarodni faktori u našoj zemlji«, kaže Pocrnja.</p>
<p>I predsjedajući Predsjedništva BiH Beriz Belkić kritizirao je vlasti u Republici Srpskoj koje, nakon otkrivanja afere i početnog »umirujućeg« izvješća, nisu informirale članove kolektivnog šefa države o zbivanjima u Orlu, a na reakciju se čekalo sve do trenutka kad su nakon inspekcije SFOR-a pronađeni neoborivi dokazi o suradnji Zrakoplovnog zavoda iz Bijeljine s Irakom, uključujući i tajni ugovor o isporuci vojne opreme potpisan u listopadu 2000. godine. Predsjedništvo BiH insistira da se na državnoj razini zakonski regulira proizvodnja i promet naoružanja i vojne opreme.</p>
<p>Vlada Republike Srpske održala je izvanrednu sjednicu zbog ove afere i donijela odluku o smjeni direktora Orla Milana Price i načelnika uprave RV i PVO VRS pukovnika Miljana Vlačića. Dužnosti je razriješen i direktor Direkcije za promet naoružanja i vojne opreme RS Spasoje Orašanin. Vlada RS i novoizabrani član predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mirko Šarović deklarativno su podržali kažnjavanje odgovornih za ovaj slučaj, i zatražili provedbu detaljne istrage. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown kazao je da je spreman iskoristiti svoje ovlasti za obračun sa onima koji krše embargo o izvozu naoružanja i vojne opreme Iraku i tako krše međunarodne propise.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izraelska vojska ponovno zaposjela Jenin</p>
<p>Upad je poduzet u znak odmazde zbog terorističkoga napada palestinskoga bombaša samoubojice, ranije ovog tjedna, na jedan autobus prepun putnika u jeruzalemskome predgrađu Hadea, u kome je poginulo 15 ljudi</p>
<p>ANKARA, 25. listopada (Od Vjesnikova dopisnika) -Više stotina izraelskih vojnika, uz potporu velikog broja tenkova i drugih oklopnih vozila, ušlo je u petak rano ujutro u grad Jenin na zapadnoj obali i tamošnji palestinski izbjeglički logor. Očevici tvrde da vojnici pretražuju kuću po kuću kako bi, navodno, uhitili opasne palestinske teroriste. Neki neimenovani visoki izraelski časnik opisao je započetu jeninsku akciju kao najveću od prošlog kolovoza.</p>
<p>Prema izraelskim elektronskim medijima, upad u Jenin je poduzet u znak odmazde zbog terorističkog napada palestinskog bombaša samoubojice, ranije ovog tjedna, na jedan autobus prepun putnika u jeruzalemskom predgrađu Hadea. Tom prilikom živote je izgubilo petnaest osoba, uključujući i napadača. Ranjeno je više od 40 ljudi, mahom civila. </p>
<p>Operacija izraelskih postrojbi u Jeninu izvedena je praktički samo nekoliko sati nakon razgovora američkog mirovnog posrednika Williama Burnsa sa palestinskim izaslanstvom u gradu Yerihon na Zapadnoj obali. </p>
<p>Budući da se izraelski premijer Ariel Sharon protivi provedbi izraelsko-palestinskog mirovnog plana iz Osla (1993.), teško je dokučiti moguća politička i teritorijalna polja njegove mirovne suglasnosti. Washingtonski dokument predviđa, pored ostalog, ukidanje bespravno izgrađenih naselja židovskih doseljenika na okupiranim teritorijima i uspostavu prve neovisne palestinske države u povijesti do 2004. ili 2005. </p>
<p>Burns je, nakon sastanka s palestinskim izaslanstvom u Yerihonu (predstavljali ga Nabil Shaath, Yasser Abed Rabbo i Ahmed Queira poznatiji kao Abu Ala) izjavio kako je od palestinske strane zatražio odlučnu borbu protiv terorizma i nasilja. Drži kako je nužno izvršiti i temeljitu reformu palestinskih vlasti. »Samo ispunjavanjem tih uvjeta Palestinci će moći krenuti Bushovom mirovnom 'putnom kartom'«, poručio je. Burns je pozvao Izraelce i Palestince da ispune svoje preduzete obveze kako bi se okončala okupacija započeta prije više od 35 godina.</p>
<p>Ova posljednja Burnsova rečenica ohladila je mnoge izraelske nacionaliste. Bilo je to svojevrsno podsjećanje na obvezu prema međunarodnoj zajednici da se židovska država smjesti u granice prije izbijanja šestodnevnog izraelsko-palestinskog rata u lipnju 1967. A to znači poštivanje svih usvojenih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Od ukupno 29 takvih dokumenata, Izrael nije poštovao ni jedan. Takvo odbijanje opravdavano je mjerama sigurnosti, što je, u razgovoru sa Burnsom, ponovio i Ariel Sharon. </p>
<p>Vođa palestinskog pregovaračkog tima Nabil Shaath ocijenio je razgovore sa Burnsom »vrlo pozitivnim i ohrabrujućim«. Pritom je naglasio kako Palestinci žele »istinsku putnu kartu« koja bi otvorila jasnu viziju buduće palestinske države. U tom sklopu, palestinski pregovarači inzistirali su na vrlo preciznim diplomatsko-političkim pregovaračkim potezima koji bi vodili iscrtavanju karte palestinske države. </p>
<p>U sjeni Burnsove pregovaračke mirne misije, održani su i izraelsko-palestinski pregovori. Riječ je o sastanku u Tel Avivu, u četvrtak navečer, izraelskog šefa diplomacije Shimona Peresa sa glavnim palestinskim pregovaračem Saebom Erekatom. Detalji tog razgovora nisu poznati. No, sam Erekat je, nešto kasnije, priopćio kako je taj sastanak bio »uzaludno gubljenje vremena«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ministar Pecek nije spriječio osnivanje povjerenstva</p>
<p>»Premijer Ivica Račan povukao je u četvrtak s dnevnog reda Vlade osnivanje povjerenstva za gradnju industrijsko poslovnih zona uz buduću auto-cestu Zagreb - Split«. Prijedlog je, ističe se u izvješću sa sjednice vlade u Vjesniku od 25. listopada, »povučen zbog prigovora ministra obrta i malog poduzetništva Željka Peceka«.</p>
<p>Vezano za skidanje točke te točke s dnevnog reda ističemo da, prije svega, ministar Pecek nije spriječio osnivanje spomenutog povjerenstva, već je tražio odgodu rasprave o tome, budući da je ta točka uvrštena na dnevni red mimo redovne Vladine procedure, što znači da se o tome nije raspravljalo, kako je uobičajeno, na sjednicama Koordinacije za gospodarstvo.</p>
<p> Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u okviru Programskih prioriteta Vlade RH, još je 23. kolovoza uputilo na Vladu jedinstveni Program razvoja poduzetničkih institucija koji ima tri provedbena programa - za razvoj poduzetničkih zona, poduzetničkih centara i inkubatora. Međutim, iz nekih razloga, taj program još nije bio na dnevnom redu Koordinacije za gospodarstvo.</p>
<p>Ono što ministar Pecek želi naglasiti, a što su ga kolege novinari, da su htjeli, mogli pitati ili naknadno provjeriti u Ministarstvu, je nepobitna činjenica da MOMSP svakako podržava razvoj poduzetničkih zona i da ministar Pecek ne namjerava opstruirati razvoj poduzetničkih zona u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave (županijama, gradovima i općinama), a koji MOMSP vrlo uspješno provodi već drugu godinu.</p>
<p>»Nije bitno osnivanje povjerenstva, već program za zone«, uvjerenja je ministar Pecek i on je samo postupao prema Zakonu o Vladi, tražeći jednaki tretman za prijedlog MOMSP-a od 23. kolovoza kao i za prijedlog od četvrtka o osnivanju povjerenstva koji je na dnevni red uvršten mimo propisane procedure.</p>
<p>Dakle, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je prošle godine Program za razvoj poduzetničkih zona, a podaci govore da je uz pomoć MOMSP-a potaknuto osnivanje i razvoj velikog broja zona u cijeloj Hrvatskoj. Lani je bilo 60-ak takvih zona koje su dobile bespovratna sredstva MOMSP-a u iznosu od 26,6 milijuna kuna za razvoj infrastrukture, a ove godine (do sada), 103 zone dobile su više od 20 milijuna kuna. Jedna od takvih zona je i zona Podi u Dugopolju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja se nalazi na trasi auto ceste Zagreb-Split, Za tu zonu MOMSP je u 2001. i 2002. godini izdvojio 1,350.000 kuna.</p>
<p>Smatramo da Ministarstvo dobro radi svoj posao i da je riješilo problem razvoja malog gospodarstva s lokalnom samoupravom. Upravo na primjeru poduzetničkih zona ogleda se opravdanost zalaganja MOMSP-a za decentralizaciju. Jer, u samo godinu dana doći sa brojke od 60 na 140 poduzetničkih zona nije mala stvar. Kao i u programu kreditiranja u suradnji sa jedinicama lokalne i područne samouprave (u kojem je također prisutan trend povećanja broja partnera: sa 27 županija, gradova i općina u 2000., na 66 u 2001. i na 100 u 2002., kao i porast broja i vrijednosti odobrenih kredita) princip udruživanja sredstava pokazao se više nego uspješnim. Moto: »Malo je veliko«, na ovim primjerima, a i u svim ostalim programima koje provodi, potvrđuje da je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo otvoreno za suradnju i ne insistira na posebnom statusu u Vladi RH i na provođenju pojedinih projekata.</p>
<p>SNJEŽANA TOMIĆ, viša stručna savjetnica Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo za odnose s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Supružnici Lončar-Šimić iznose neistine</p>
<p>S malim zakašnjenjem poradi premijere nove predstave »Čudesni svijet brojeva« reagiram na neistinite izjave gospodina Ivice Šimića objavljene u Vjesniku u broju od 20. listopada 2002. godine, a koje glase: »Što se tiče kazališta 'Žar ptica', ja sam pozvao jednu njihovu predstavu da sudjeluje u programu iako nije bila prijavljena, ali je direktorica Marija Sekelez tražila previše novca za svoju izvedbu.</p>
<p> Nismo to mogli niti htjeli platiti. Mi smo joj čak ponudili cijenu uobičajenu za naše prilike, što ne čini niti jedan ovakav festival kod nas (niti Šibenski, niti PIF, niti Umaški, a bome niti festival Marije Sekelez - nikomu ništa ne plaća!), ali je gospođa direktorica to odbila. Bojim se da se tu ne radi o novcima, nego o animozitetu prema 'Maloj sceni'«.</p>
<p>Istina je, naime, ovakva:</p>
<p>Gospođa Vitomira Lončar ponudila mi je sudjelovanje na festivalu s predstavom »Bajka o ribaru i ribici« za iznos od 4000,00 kuna uz uvjet da se predstava igra u našoj dvorani i da joj pripadne utržak od prodaje karata, a što ni u bunilu ne bih mogla prihvatiti budući da svi znaju da bračni par Lončar-Šimić dobiva za svoj festival 300.000 kuna od Gradskog ureda za kulturu i 50.000,00 kuna od Ministarstva kulture, dok Kazalište »Žar ptica« za svoj »Naj, naj, naj festival« samo 40.000,00 (četrdeset tisuća) kuna.</p>
<p>Usporedbe radi, na našem festivalu sudjelovalo je 15 profesionalnih kazališta s više od 125 kazalištaraca i sve su predstave bile besplatne i namijenjene zagrebačkim mališanima koji su proljetne praznike provodili kod kuće.</p>
<p>Držim da je naša predstava upravo zlatna po svim kriterijima s pripomenom da su svi glumci vanjski suradnici, pa kao takvu ustupiti u bescjenje Festivalu »Mliječni zub« i tako mu podignuti ugled ne bi bilo primjereno. Reagiram na još jednu neistinu iznijetu u samom naslovu a odnosi se na »profesionalno«. Budući na festivalu sudjeluje Učilište ZKM-a, ova reakcija nije prigovor kvaliteti, već dosljednosti navedenoj u naslovu.</p>
<p>Što se pak tiče navoda gospodina Šimića, »da se tu ne radi o novcu, već o animozitetu prema 'Maloj sceni«, taj je »animozitet« posebno vidljiv u angažmanu njihove djevojčice Marije Buge Šimić u predstavi »Crvenkapica u gradu«, kojem sam ja osobno bila inicijator, i za koji joj po svakoj predstavi isplaćujem jako pristojan honorar. S tim u svezi očekujem da mi bračni par Lončar-Šimić uzvrati istom mjerom.</p>
<p>Koncepciju festivala u kojoj je Hrvatska zastupljena sa pet predstava od kojih je »samo« tri režirao umjetnički ravnatelj i selektor gospodin Ivica Šimić, ne želim uopće komentirati. Mora se, međutim, priznati da je ove godine bio mnogo skromniji budući da je prethodni festival krasilo pet predstava u njegovoj režiji.</p>
<p>U svom dugogodišnjem glumačkom životu s Teatrom ITD sudjelovala sam na 45 festivala i nikada nisam nešto nalik tome srela. </p>
<p>MARIJA SEKELEZ, ravnateljica Gradskog kazališta »Žar ptica«</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za vlast su patnje njenih žitelja »normalne«</p>
<p>Svi bi se građani trebali usprotiviti nepravdi koju trpimo mi stanari u tzv. privatnim neuseljivim stanovima. Diskriminirani smo, otimaju nam našu zauvijek stečenu imovinu, krše se naša ljudska prava.</p>
<p> Dok su drugi otkupili stanove za 8500 DEM (u prosjeku), nama se oduzimaju stotine tisuća DEM. Dugotrajnost tog zlostavljanja od strane nesposobne, moralno-etički dezorijentirane vlasti (ranije HDZ-ovske, danas SDP-koalicijske) ne smije biti razlog da naše višegodišnje patnje postanu nešto »normalno«, obično, o čemu više »ne treba« pisati ni razmišljati. Naprotiv, što dulje traje ta neshvatljiva, bezrazložna, od vlasti prouzročena nepravda, o njoj treba pisati sve više i sve opširnije. </p>
<p> Iz pričanja stanara koji su bili na razgovoru kod premijera Račana u petak 18. listopada 2002. morali bismo zaključiti da je on -umro! Ne mislimo time reći da je umro fizički, nego, na žalost, izgleda da bi se moglo raditi o nečem mnogo gorem, zbog čega bismo ga morali smatrati mrtvim - ne samo njega nego i SDP i još neke - isto kao što bismo smatrali mrtvim svakoga koga smo cijenili i za koga smo glasovali, a koji bi nas zatim iznevjerio, obmanuo te bez opravdanog razloga ne bi održao riječ. Jer SDP i drugi potpisali su deklaraciju, objavljenu u Vjesniku od 20. ožujka 1994., gdje piše:</p>
<p> »Zahtijevamo mogućnost otkupa stana za sve nositelje stanarskog prava, bez obzira na porijeklo stana, pod jednakim kriterijima i jednakim zakonskim uvjetima«; zatim, 29. siječnja 1999. SDP je u Saboru predložio ono isto za što se »oduvijek izjašnjavao«, odnosno da »svim stanarima treba pod istim uvjetima omogućiti otkup stana, a vlasnicima osigurati tržišnu naknadu«; ali nakon svega toga, u petak 18. listopada navodno je SDP odnosno Ivica Račan (i još netko) izjavio da »nema otkupa«, da će oni predložiti upravo suprotno! Ne, i sto puta ne, ne može se to učiniti, a ostati »živ« u moralnom smislu, ostati »živ« za birače, »živ« za poštene ljude! Zato ne možemo vjerovati da je Ivica Račan zaista »umro«, nego se još uvijek nadamo da će dovoljno brzo i u potpunosti uvidjeti, priznati i ispraviti svoju zabludu te priopćiti imena stvarnih krivaca. </p>
<p>Dr. med. BRANKO SORIĆ CVIJETA KOVAČ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Poprište krvavih obračuna mladih nasilnika </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Najnovije tučnjave u Zagrebu i Zadru pokazuju da hrvatske škole postaju poprište krvavih obračuna za kakve smo prošlih godina saznavali iz američkih crnih kronika.</p>
<p> U posljednju se godinu dana dogodilo nekoliko drastičnih primjera nasilja u školama. Prošle je godine u Sisku učenik srednje škole iz puške ranio učiteljicu i svog kolegu. U Puli je učenica izbola drugu škarama. U Varaždinu je srednjoškolac pred školom ubio profesora pa sebe. </p>
<p>Česti su izvještaji i o masovnim tučnjavama ispred škola, a i u školskim hodnicima. Najčešće su meta djece nasilnika druga djeca, školske kolege. Osim fizičkog maltretiranja svojih kolega djeca su izložena i psihičkom nasilju. Pritom se pasivnija djeca povlače u sebe, a ona aktivnija na nasilje uzvraćaju često još žešćim nasiljem.</p>
<p> Zanimljivo je da ni jedna od odgovornih institucija dosad nije provela sociološko istraživanje o nasilju u školama. Tako nema podataka o tome u kojim se školama, strukovnim ili gimnazijama, češće događaju izgredi (iako prevladava predrasuda da su nasilniji učenici strukovnih škola). Ne zna se ni profil tipičnog učenika zlostavljača ni iz kakvoga obiteljskog i socijalnog miljea dolazi. </p>
<p>Gdje su uzroci i kako spriječiti takve događaje? Tim se pitanjima trebaju pozabaviti odgovorne institucije, ali i šira javnost. Statistike pokazuju poražavajući podatak o nedovoljnom broju psihologa u našim školama. Na 900 učenika dolazi tek jedan psiholog, što je premalo s obzirom na situaciju u društvu, drže stručnjaci, jer živimo u atmosferi zasićenoj agresivnošću i u vremenu kada odrasli lošim primjerom pokazuju djeci kako je nasilje najkraći i najlakši put do ostvarenja svojih »prava«. Neki školski psiholozi izjavljuju da su oni u školama ionako tek »ukrasni fikusi«.</p>
<p>Psiholozi osim toga još smatraju da su djeca u školama i preopterećena opširnim gradivom i neprimjerenim nastavnim programom. Dr. Lidija Arambašić, voditeljica tima za krizne intervencije Društva za psihološku pomoć, izjavila je za Vjesnik da bi, prema mišljenju stručnjaka, nastavni program trebalo »srezati« za barem 40 posto jer bi tada nastavnici imali više vremena baviti se djecom kao osobama, a ne kao »strojevima za uskladištenje informacija«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Alkohol u krvi, krv na cesti </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Sat poslije pola noći na Slavonskoj je aveniji, u razini crpke Zovko, te kišne noći odjeknuo strahovit udarac. Crvena je »mazda« silovito udarila u stražnji dio kamiona Čistoće, koji je na lijevoj strani dvotračne ceste čistio rubni dio kolnika. Vozač i suvozač ispali su iz automobila, u trenu mrtvi, kako je kasnijne ustanovljeno. Sat u osobnom vozilu stao je na 01.10. Bio je to početak novog dana, petka 18. listopada.</p>
<p>Očevid je u noćnim uvjetima trajao dulje od tri sata, a rad je otežavala kiša i smanjena vidljivost. Treći putnik u automobilu još je bio živ i hitno je prevezen u dežurni bolnicu.</p>
<p> Što se događalo od 01.08 do 01.10 sati 18. listopada na tom dijelu prometne Slavonske avenije?</p>
<p>Nešto poslije ponoći kamionet je zagrebačke Čistoće počeo čistiti lijevi dio avenije. Na vozilu je bljeskalo rotacijsko svjetlo, i iz veće je daljine bio vidljiv jasno osvijetljen trokut sa znakom opasnosti, a i na bokovima kamiona bljeskale su koso obilježene bijelocrvene trake. Vozilo se kretalo brzinom ljudskog hoda. Vozač kamiona Z. K. (36) osjetio je oko jedan sat i deset minuta poslije ponoći jak udarac u vozilo. Zadobio je trzajnu ozljedu glave i leđa, sada je još u šoku.</p>
<p>Samo tri sekunde ranije crveni je osobni automobil vozio u istom smjeru najmanje 80 kilometara na sat, i to lijevom trakom. Vozač je dvije sekunde prije sudara uočio bljeskanje. Sekundu je potrošio na uočavanje prepreke, a u drugoj, fatalnoj, već se lijevim prednjim dijelom zabio u kamion koji je gmizio uz cestu. Automobil se te sekunde kretao brzinom od 22,6 metra u sekundi. Udar je bio tako jak da su iz vozila ispale osobe koje su bile u prednjem dijelu, vozač i suvozač. Pri padu na mokar kolnik već su bile mrtve. Znakove života davao je samo treći muškarac sa stražnjeg sjedala. Hitno je odvezen.</p>
<p>Toga jutra identificirani su poginuli putnici: Bruno Pasinek (29) sa 1,46 promila alkohola i Ahmet Dedić (37) sa 1,49 promila alkohola u krvi. S toliko popijenog alkohola brzina se reagiranja smanjuje za gotovo 150 posto, a vozačevo pouzadnje prelazi u kritičnu fazu lošeg prosuđivanja. Policijskim je očevidom pretpostavljeno a kasnijim nalazom sudskomedicinskih vještaka potvrđeno da ni jedan od putnika ni vozač nisu bili vezani sigurnosnim pojasom.</p>
<p> Pretpostavlja se da se vozilo kretalo brzinom najmanje 80 kilometara na sat i svaki od poginulih na prednjem sjedalu imao je oko 80 kilograma. Kinetička energija kojom su izletjeli sa sjedala bila je oko 19 i pol tona (!). U istom trenutku tijela su tom energijom udarila u zračni jastuk, koji se počeo napuhavati. Jastuk nije pomogao, naprotiv, silna kinetička energija tijela udarila je u jastuk kao u zid. Jastuk je u tom trenutku djelovao kao nepomična prepreka. Udarcem i jastuke tijelo je nazad prenijelo udarac od 19 i pol tona, i to na prsište, kukove, glavu u donje dijelove nogu.</p>
<p> Te noći 18. listopada mrtva su tijela prevezena na sudsku medicinu, a petu noć od događaja, 23. listopada, od posljedica ove nesreće preminuo je i treći putnik u Novoj bolnici: Igor Vodopjevec (18). Da su svi u smrskanom automobilu bili prethodno osigurani pojasevima, procjena je stručnjaka da bi s velikom vjerojatnošću preživjela barem dvojica, suvozač i putnik na zadnjem sjedalu.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tko je kriv za utapanje male Eve Celestine? </p>
<p>ZADAR, 25. listopada</p>
<p> - Na zadarskom je Općinskom sudu u petak nastavljeno suđenje Jadranku Maračiću i Danku Smoljanu, optuženima za stradanje trogodišnje djevojčice Eve Celestine Žižić prije dvije godine na otoku Istu. Tragedija se dogodila 1. kolovoza 2000. godine, kada je Eva Celestina Žižić smrtno stradala utopivši se u tanku za otpadne vode uz zgradu turističke agencije, u koji je voda prodrla zbog nepropisne ugradnje. Zbog deformacije tanka oštećen je poklopac na otvoru, koji se više nije mogao zatvoriti i upravo je kroz taj otvor upala djevojčica i utopila se.</p>
<p>Općinsko je državno odvjetništvo podiglo 1. listopada prošle godine optužnicu protiv Danka Smoljana (50), upravitelja Poljoprivredne zadruge Ist, koja je naručila građevinske radove na adaptaciji stare ribarnice na Istu, u sklopu kojih se trebao ugraditi i plastični tank za otpadne vode. Optužnica je podignuta i protiv građevinskog obrtnika Jadranka Maračića (45), koji je angažiran kao izvođač radova i koji je, stoji u optužnici, nepropisno ugradio tank za fekalije, koji je popucao pa je more prodrlo u visini od oko 60 centimetara u kojem se djevojčica utopila.</p>
<p> Državni je odvjetnik u međuvremenu odustao od kaznenog progona Smoljana, uz obrazloženje da on nije bio obvezan obaviti nadzor nad izvođenjem radova, no kazneni je progon i optužnicu protiv Smoljana podigao djed nastradale djevojčice, Mile Burčul, preko odvjetnika Milana Petričića. Na raspravi je svjedočio Peter Matulich, koji je djevojčicu pronašao utopljenu u tanku. </p>
<p>»Izvukao sam je iz tanka, a djevojčica je već bila sva modra«, rekao je Matulich, koji je djevojčicu dva sata prije tragedije vidio kako šeće sama.</p>
<p>Siniša Horvat, građevinski inspektor pri Ministarstvu zaštite okoliša, kazao je kako je dobio predstavku o postojanju toga spornog tanka, ali da nikad nije obavljen očevid jer su imali puno posla pa to nisu stigli uraditi. </p>
<p>Na pitanje kada inspektori moraju obaviti očevid, Horvat je odgovorio: »Kad se nešto ruši!« </p>
<p>Na raspravi je svjedočio i Marijan Smoljan, koji je obavljao dio poslova oko dovoda i odvoda vode. Rekao je kako nije čuo da neki od poklopaca tankova nisu bili u redu. </p>
<p>Tamara Drča, koja je također pozvana kao svjedokinja, nije se mogla sjetiti vremena kada je i ona umalo upala u jedan od tankova. Tom je prilikom ozlijedila nogu, a kako na fotoelaboratu nije prepoznala tankove, odvjetnik Jadranka Maračića, Marko Marinović, upitao ju je: »Da vi možda niste upali u neku plastičnu posudu?!«</p>
<p> Na raspravi su još svjedočili i Bruno Fazinić te Neven Brković, policajci koji su obavili očevid nakon nesreće. Svi svjedoci, vještak građevinske struke Mirko Čačić i arhitektica Vesna Pešić naći će se na Istu 29. studenoga radi ponovnog očevida na mjestu gdje je prije nastradala trogodišnja Eva Celestina Žižić.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osam mjeseci uvjetnog zatvora zbog prijetnji bivšoj djevojci </p>
<p>VARAŽDIN, 25. listopada</p>
<p> - Kristijan Banić (25) pravomoćnom je presudom novomarofskoga Općinskog suda osuđen na osam mjeseci uvjetnog zatvora. Osuđen je zbog kaznenog djela protiv života i tijela pokušajem teške tjelesne ozljede i kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina prijetnjom. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od godinu dana ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p> Banić je, prema optužnom prijedlogu, 2. svibnja ove godine oko 22,15 sati, u prostorijama ugostiteljskog objekta »Metal Vuraić«, vrijeđao Lidiju L., a zatim je udario šakom u glavu i počeo vući za kosu. U njegovim daljim namjerama pokušao ga je spriječiti Ivica V. Optuženi je nakon toga ponovo krenuo prema djevojci da bi je udario, ali nije uspio zato što je između njih stala Đurđica G., pa je nju udario u lice. </p>
<p> Banića se teretilo i da je u razdoblju od 1. ožujka do 5. svibnja telefonom i putem SMS poruka prijetio Lidiji i Željku L. da će »ubiti njih i sve članove njihove obitelji« i da će »njihovu kuću dići u zrak«, što je kod oštećenih izazvalo strah da će navedene prijetnje i ostvariti.</p>
<p> Optuženi je u cijelosti priznao djelo, a rekao je i da mu je Lidija L. bivša djevojka te da je toga dana bio jako pijan, što je utjecalo na njegovo ponašanje. Rekao je i da mu je žao što se to sve dogodilo i da se takvo što više neće ponoviti. U vezi s tim »djelom« protiv njega je bila podnesena i prekršajna prijava, prekršajni je postupak završen i određena mu je novčana kazna. Uplatnicu je dobio, a kaznu, kako je rekao, namjerava platiti.</p>
<p> S obzirom na priznanje optuženoga, tužiteljica je odustala od provođenja daljnjih dokaza, odnosno od saslušanja svjedoka jer je procijenila da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno. Odluka o kazni postignuta je nagodbom između stranaka u sporu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bivši Hajdukov vratar opet pretukao suprugu </p>
<p>SPLIT, 25. listopada</p>
<p> - Bivši vratar Hajduka i hrvatske reprezentacije, Tonči Gabrić (41) iz Splita, u petak je, nešto poslije ponoći, u svojem stanu na splitskim Mejama pretukao suprugu Milenu (50) pred dvoje malodobne djece.</p>
<p>»Policijska uprava može samo potvrditi da je došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između T.G. i M.G., te da su bila nazočna i malodobna djeca, ali zbog specifičnosti obiteljske situacije nismo u mogućnosti ulaziti u detalje cijelog događaja«, izjavio je novinarima glasnogovornik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Leo Tauber.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da ovo nije prvi puta kako poznati vratar premlaćuje svoju suprugu, koja je iz posljednjeg okršaja izišla sa samo lakšim ozljedama. Nakon medicinske obrade puštena je kući.</p>
<p>Naime, tvrde Vjesnikovi izvori, supružnici su u brakorazvodnom postupku, a Tončiju Gabriću već je izrečena sudska zabrana pristupa supruzi, zbog učestalih fizičkih nasrtaja na nju.</p>
<p>Gradom kruže priče da je Gabrić posljednja tri mjeseca proveo stanujući na svojoj jahti usidrenoj u ACI-jevoj marini u Splitu.</p>
<p>Gabrić je na obradi u Prvoj splitskoj policijskoj postaji proveo cijelo jutro, a kasno poslije podne priveden je Prekršajnom sudu, zbog povrede Obiteljskog zakona.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika Policijske uprave, Taubera, nije isključena ni mogućnost da se protiv Gabrića pokrene i kazneni postupak.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Eurnekian želi sve aerodrome, grušku marinu i hotele u Kuparima</p>
<p>Argentinski milijarder armenskog podrijetla poslao je Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Ministarstvu turizma pismo namjere o velikim ulaganjima te kompanije u Hrvatskoj / Ministar Žuvanić bez odgađanja je potvrdio spremnost za suradnju i obećao pomoć u uspostavljanju kontakta s upravama svih hrvatskih aerodroma / I predstavnici dubrovačkih vlasti izrazili su načelnu spremnost za dogovor o koncesiji za vođenje tamošnjeg aerodroma</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - John H. Tonelli, predsjednik uprave američke kompanije American International Airports iz New Yorka, čiji je vlasnik argentinski milijarder Eduardo Eurnekian, poslao je nedavno Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Ministarstvu turizma pismo namjere o velikim ulaganjima te kompanije u Hrvatskoj. Time je ostvaren dogovor sa sastanka Eurnekiana s ministrima Rolandom Žuvanićem i Pave Župan-Rusković, održanog sredinom rujna u Zagrebu.</p>
<p>U pismu namjere iz kompanije najavljuju da će, ako bude prihvaćeno, u roku 90 dana o vlastitom trošku pripremiti studiju isplativosti za ulaganja u sedam najvećih hrvatskih aerodroma koji su u većinskom državnom vlasništvu (zagrebački, osječki, pulski, riječki, zadarski, splitski i dubrovački). U njoj bi analizirali postojeće stanje i moguće povećanje prometa. Također bi napravili preliminarni master plan i poslovni plan za svaki aerodrom te odredili veličinu potrebnih ulaganja. U studiji bi predložili i izvore financiranja, nacrta koncesijskog ugovora i moguće načine suradnje s hrvatskom Vladom kao većinskim vlasnikom.</p>
<p>Ako se njihovo pismo prihvati najavljuju skori dolazak svojih stručnjaka koji će pregledati sve aerodrome te razgovarati s predstavnicima Vlade i nadležnih ministarstava kako bi skupili potrebne podatke. Prema Eurnekianovim riječima, prije svega žele dobiti što dugoročnije koncesije za upravljanje svim aerodromima u većinskom državnom vlasništvu jer tako mogu postići »ekonomiju razmjera, što znatno smanjuje troškove« i vratiti planirana velika ulaganja. Ali nije odbacio ni mogućnost da, ovisno o rezultatima analize te volji hrvatske Vlade i lokalnih vlasti, zatraže koncesiju samo za neke aerodrome. </p>
<p>Kao svoje reference navode da su kompanija specijalizirana za upravljanje zračnim lukama preko koncesija. Godine 1997. dobili su koncesiju za upravljanje s 33 aerodroma u Argentini kroz koje godišnje prođe 20 milijuna putnika, što je, ističu u pismu, bio jedan od najvećih takvih poslova u povijesti. Ubrzo se pokazala i njegova isplativost jer su prihodi tih zračnih luka, po Eurnekianovim riječima, za dvije godine s početnih 40 porasli na oko 300 milijuna dolara godišnje.</p>
<p>Poslovni partner im je kompanija Societa Esercisi Aeroportuali (SEA) koja na temelju četrdesetogodišnje koncesije upravlja milanskim aerodromom kojim godišnje prođe 25 milijuna putnika. Tvrtka ima 7000 zaposlenih, a participira u upravljanju zračnim lukama u Torinu, Bergamu i Napulju. Sredinom ove godine dobili su i koncesiju na 30 godina za upravljanje najvećim međunarodnim aerodromom u Armeniji, odakle je Eurnekian podrijetlom. </p>
<p>U pismu namjere navodi se i da su zainteresirani za ulaganje i upravljanje marinom u dubrovačkoj Gruškoj luci te putničkom lukom u Dubrovniku, za modernizaciju ceste od te luke do dubrovačkog aerodroma te za veliki turistički kompleks u Kuparima. </p>
<p>Naime, Eurnekian je oduševljen potencijalima Hrvatske, posebno je, prema njegovim riječima, opčinjen ljepotom Dubrovnika i njegove okolice, a bivšu vojnu zonu u Kuparima smatra sjajnom za razvoj turističkih potencijala. Zato podržava prijedlog lokalnih vlasti za razvoj Dubrovnika kao destinacije megajahti i elitnog turizma. Osim toga, svjestan je da će razvoj turizma najviše utjecati na povećanje prometa u hrvatskim zračnim lukama čije upravljanje želi dugoročno preuzeti. </p>
<p>Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić bez odgađanja je Eurnekianovoj kompaniji potvrdio spremnost za suradnju i obećao pomoć u uspostavljanju kontakta s upravama svih hrvatskih aerodroma. I predstavnici lokalnih dubrovačkih vlasti su već izrazili načelnu spremnost za dogovor o koncesiji za vođenje tamošnjeg aerodroma. </p>
<p>Dakle, sada je na potezu Eurnekianova kompanija koja bi, nakon pregleda svih aerodroma i prikupljanja ostalih potrebnih podataka, najkasnije početkom sljedeće godine trebala poslati konkretnu ponudu za, očekuje se, vrlo velika ulaganja koja dobro upućeni procjenjuju na stotine milijuna dolara. Jer u Argentini su sklopili ugovor o investiranju u aerodrome od čak 2,2 milijarde dolara, a u bugarske zračne luke namjeravaju uložiti 200 milijuna dolara.</p>
<p>Međutim, njihova ponuda neće obvezivati Vladu. Tek kad je dobije, Vlada će odlučiti hoće li je prihvatiti ili će raspisati međunarodni natječaj, kaže glasnogovornica Ministarstva pomorstva, prometa i veza Marina Halužan. Prema postojećem Zakonu o koncesiji, Vlada može za sedam najvećih aerodroma, u kojima ima 55 posto dionica, odobriti koncesiju do 30 godina, dok za duže koncesije treba i suglasnost Sabora.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rast cijena prava na emitiranje očito je bio neodrživ</p>
<p>OPATIJA, 25. listopada</p>
<p> - Međunarodno tržište sportskog marketinga nalazi se u prijelomnom razdoblju koje je, među ostalim, odredila i propast nekoliko televizijskih kuća i agencija za trgovinu pravima na televizijsko emitiranje sportskih događanja, kazao je u petak Paul Bristow, direktor britanske agencije Delta Tre Media, jedan od predavača na okruglom stolu posvećenom sportskom marketingu održanom u petak u sklopu Desetog festivala oglašavanja Festo 2002. </p>
<p>Tijekom posljednjeg desetljeća zabilježen je drastičan rast cijena prava za televizijski prijenos sportskih događanja. Takav je rast osiguralo početkom devedesetih jačanje tzv. pay TV kuća - privatnih televizijskih kuća koje naplaćuju naknadu od korisnika isključivo sportskih programa kakav je Eurosport. Međutim, rast cijena prava na emitiranje očito je bio neodrživ te je došlo do stečaja nekoliko vodećih agencija za trgovanje pravima i televizijskih kuća.</p>
<p> Istovremeno se medijski prostor fragmentirao. Naime, kako je istaknuo Bristow, na tržište ulazi cijeli niz novih medija, prije svega internet s novim brzim tehnologijama pristupa, a slične će mogućnosti prijenosa sportskih događanja uskoro donijeti treća generacija mobilne telefonije. </p>
<p>Promjene na tržištu mnogi nisu lako prihvatili, pogotovo nogometni klubovi nisu pristali na bitno niže ponude televizijskih kuća nego što su bile prethodnih godina. Bristow predviđa da će se trend u sportskom marketingu polako vratiti omjerima kakvi su prevladavali sedamdesetih i osamdesetih godina. U toj je fazi, naime, najveći dio prihoda u sportu dolazio od sponzorskih ugovora. </p>
<p>Stvari se mijenjaju i u zakonodavstvu. Tako je u kolovozu Europska unija prisilila Uefu da prekine dosadašnju praksu prodaje prava na emitiranje nogometnih prvenstava u jednom paketu jednoj jedinoj TV kući - sada su prava razlomljena na 14 manjih paketa.
Kako je istaknuo Bristow, postoje mnogi primjeri potencijalno vrlo unosne »sportske imovine«. Razvoj brandova pruža velike mogućnosti na lokalnoj, ali i na međunarodnoj razini. U osmišljavanju tih projekata valja otpočetka uključiti i marketinške stručnjake jer treba razviti proizvode koji će se prodavati.</p>
<p>U poslijepodnevnom dijelu programa u petak je održan okrugli stol na temu Kreativnost u oglašavanju. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ne zna se što s Lencem</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Financijska situacija u Viktoru Lencu toliko je teška da se ozbiljno raspravlja o tome da li brodogradilište iz Martinšćice pokraj Rijeke poslati u stečaj ili za njega još ima nade - uz dodatno ulaganje vlasnika u kapital poduzeća i novu pomoć Vlade. Kako saznajemo u Vladi, IFC (kao jedan od dioničara i kreditora Lenca) je Vladi nedavno ponudio da će Lenac dokapitalizirati sa šest milijuna dolara te odobriti još 12 milijuna kredita. Od Vlade se u tom slučaju očekuje da preko HBOR-a Lencu osigura također 12 milijuna dolara kredita. No, u Vladi, koja je očekivala 10 milijuna dolara kapitalizacije, još nisu sigurni da li šest milijuna dolara dokapitalizacije u dovoljnoj mjeri jamči stabilniju financijsku budućnost tvrtke, čiji dioničari do sada nisu povećanjem kapitala u dovoljnoj mjeri pokrili investicije u koje se krenulo. Odluka Vlade će ovisiti o stavu stručnjaka HBOR-a, koji ispituju odnos kapitala i investicija Lenca. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>ECB odlučno protiv popustljivijeg Pakta o stabilnosti EU </p>
<p>FRANKFURT, 25. listopada </p>
<p> - Europska središnja banka (ECB) odlučn se izjasnila protiv popustljivijih pravila utvrđenih Paktom o stabilnosti i rastu eurozone, ukorivši pritom manji broj zemalja članica zbog slabe proračunske politike.</p>
<p>Guverneri ECB-a na svojem su sastanku u Frankfurtu izjavili da slabi izvođači imaju obaveze kojima moraju udovoljiti, pri čemu nisu posebno imenovali Njemačku, Francusku, Italiju i Portugal kao zemlje koje se opiru pritiscima za smanjenjem državne potrošnje i zaduživanja. </p>
<p> Riječ je o dosad najoštrijem odgovoru središnje europske monetarne vlasti na nedavne rasprave, posebice one u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, o tome je li mudro smanjivati proračunsku potrošnju usred recesije. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Cijene europskih dionica pod pritiskom</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 25. listopada</p>
<p> - Cijene europskih dionica potonule su u petak na burzama pod pritiskom pada cijena dionica France Telecoma i nizozemskog maloprodajnog lanca Ahold.</p>
<p> Do podneva je londonski Ftse indeks oslabio 1,2 posto, na 4.055 bodova. Frankfurtski DAX spustio se otprilike dva posto, na 3.029 bodova. Vodeći gubitnik danas je bila dionica France Telecoma, jer su francuski mediji objavili da joj dug iznosi 80 milijardi eura, a ne 70 kako ističe poslovodstvo kompanije. Cijene dionica toga telekoma do podneva su se srušile gotovo 5 posto, izbrisavši pola milijarde eura tržišne kapitalizacije kompanije.</p>
<p> Još jedan veliki gubitnik bila je dionica nizozemskog lanca maloprodaje i treće po veličini prehrambene industrije u svijetu, Ahold, koja je potonula 12 posto, budući je kompanija izvijestila da su joj poslovne aktivnosti smanjene za 6,1 posto na američkom tržištu. Pod pritiskom su bile i tehnološke dionice, jer ulagači nastoje ostvariti profit njihovom prodajom nakon što su im cijene u posljednje vrijeme znatno porasle. »Svjedoci smo dobitonosnih prodaja i zatvaranja pozicija uoči vikenda. Općenito, situacija je prilično siva s malo nade za gospodarskim oporavkom«, ocijenio je analitičar Delta Lloyd Securitiesa u Antwerpenu, Gert de Mesure.</p>
<p> Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je porastao 1,3 posto, na 8.726 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Država će sljedeće godine moći potrošiti 80,2 milijarde kuna </p>
<p>U eventualnoj krizi država može otkupiti sav svoj dug, kaže ministar Crkvenac / Novi stand-by aranžman s MMF-om, koji bi trebao biti potpisan u prosincu, smatra se važnim signalom investitorima koje bi možda mogle uznemiritiv vijesti o političkoj nestabilnosti / Hrvatska po ekonomskim kriterijima bolja od polovice kandidata Unije / Više novca nego 2002. dobit će gospodarska ministarstva, te ministarstva europskih integracija i pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Državni aparat će u sljedećoj godini, ako se izuzmu otplate inozemnih kredita, potrošiti 80,2 milijarde kuna, a ovogodišnji rashodi nakon rebalansa iznosit će 77,1 milijarde, rekao je u petak ministar financija Mato Crkvenac na konferenciji za novinare, najavivši za srijedu izvanrednu sjednicu Vlade na kojoj će se uz proračun za 2003. godinu i rebalans ovogodišnjeg, naći i velik paket dokumenata, među kojima su i dugo pripremane porezne i slične olakšice za građane te prijedlog uvođenja imovinskih kartica.Proračun za 2003. temelji se na planiranom gospodarskom rastu od pet posto. Proračunski deficit trebao bi iznositi 2,6 posto (ovogodišnji je 4,25 posto), a inflacija između dva i tri posto.</p>
<p> Crkvenca veseli što će se tekući deficit proračuna s ovogodišnjih 3,6 smanjiti na 1,9 milijardi kuna. Ohrabrujućim smatra i činjenicu da će se novo zaduživanje (bez kredita kojima se refinanciraju stari krediti) s ovogodišnje četiri smanjiti na 1,6 milijardi kuna.</p>
<p>U vezi s vanjskim dugom, ministar financija posebno je napomenuo da devizne rezerve HNB-a iznose 5,8 milijardi dolara, a ukupne rezerve sustava 8,6 milijardi dolara pa Hrvatska, u eventualnoj kriznoj situaciji, može odjednom otkupiti cijeli svoj dug.</p>
<p>Proračunska orijentacija na gospodarski razvitak, tvrdi Crkvenac, vidljiva je i po povećanjima iznosa s kojima će raspolagati gospodarska ministarstva. Samo ministarstvo gospodarstva dobit će 35,9 posto više nego ove godine, a najveći dio tog novca utrošit će se na subvencije brodogradilištima. Ministarstvo poljoprivrede dobit će 20,4 posto više, Ministarstvo obrta i malog poduzetništva 19 posto više, Ministarstvo javnih radova 15,5 posto, Ministarstvo turizma 15,1 posto, a Ministarstvo zaštite okoliša 12,2 posto više novca. </p>
<p>Čak 47 posto više novca dobit će Ministarstvo europskih integracija, no tu nije riječ o realno velikim iznosima.</p>
<p> Planiraju se i velika ulaganja u pravosuđe čije će ministarstvo dobiti 18,6 posto više novca nego ove godine. Ulaganje u pravosuđe smatra se posebno važnim i zbog toga što je upravo ono, kao i efikasnost uprave te neki drugi politički razlozi, jedan od glavnih uzroka zašto Hrvatska zaostaje u priključivanju Europskoj uniji u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Crkvenac je, pak, ustvrdio da je »Hrvatska po ekonomskim kriterijima Unije bolja od više od polovice službenih kandidata za EU«.</p>
<p>Tu je tvrdnju ilustrirao i nizom brojki. Od 12 tranzicijskih zemalja i Turske, samo četiri imaju veći bruto domaći proizvod po stanovniku. Prosječan proračunski deficit u tim zemljama je 5,7 posto, a hrvatski će nakon ovogodišnjih 4,25 posto u 2003. iznositi 2,6 posto. Prosječna inflacija u tim zemljama je 10,5 posto, a u Hrvatskoj između dva i tri posto. </p>
<p>Prema standardima Međunarodne organizacije rada, prosječna stopa nezaposlenosti u toj grupi zemalja iznosi oko 11 posto, a u Hrvatskoj 15,3 posto. No, znatno veću nezaposlenost od Hrvatske imaju, na primjer, Poljska, Bugarska, Slovačka i Litva. </p>
<p>Budući da svi ekonomski indikatori nose pozitivan predznak i da su rezultat makroekonomske politike koja se ne mijenja, u Vladi očekuju da neće biti problema s potpisivanjem stand-by aranžmana s MMF-om u prosincu. A taj se aranžman smatra posebno važnim kao signal investitorima koje bi, eventualno, mogle uznemiriti vijesti o političkoj nestabilnosti, prije svega u vezi sa »slučajem Bobetko«. S tim aranžmanom, računaju u Banskim dvorima, hrvatsko gospodarstvo i dalje će bilježiti pad kamata. One su potkraj devedesetih iznosile između 13 i 14 posto, dok danas tvrtke plaćaju između šest i osam posto kamata, a vrhunskim komitentima banke odobravaju i kamate niže od pet posto.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Olakšice za kupce stanova, podstanare, umjetnike...</p>
<p>Vlada će u srijedu predložiti da se uvede niz promjena u sustav poreznih i drugih olakšica.</p>
<p>• Neoporezivi dio dohotka povećava se s 1250 na 1500 kuna.</p>
<p>• Ukida se progresija u rastu odbitaka roditeljima pa će se za treće, četvrto i svako sljedeće dijete odbijati isti iznos.</p>
<p>• Vlada odustaje od prvotnog prijedloga da se porezi i doprinosi, kao i na plaće, uvedu i za sve honorare. </p>
<p>Od toga će biti izuzeti učenici i studenti (za njih će se plaćati samo doprinos za osiguranje za ozljede na radu) te umjetnici i novinari, odnosno oni koji zarađuju na temelju autorskih honorara.</p>
<p>• Samostalnim umjetnicima kao osnovica doprinosa utvrđivat će se najniža mjesčna osnovica.</p>
<p>• Predlaže se da se kao porezna olakšica računaju i troškovi nabave lijekova, ortopedskih pomagala i nekih operativnih zahvata u inozemstvu.</p>
<p>• U porezne olakšice uključilo bi se i 50 posto iznosa koje stanodavcima plaćaju podstanari.</p>
<p>• Poreznu osnovicu bit će moguće smanjiti i kupnjom ili gradnjom stana i kuće, te anuitetima za stambene kredite. Cenzus za tu olakšicu bio bi godišnji dohodak do 90.000 kuna (bez plaćenih doprinosa). Ta olakšica - tisuću kuna na mjesec - vrijedi i za investicijsko održavanje stambenog prostora.</p>
<p>• Po tisuću kuna mjesečne olakšice, uz isti cenzus kao i za stanovanje, bit će predloženo i za roditelje čija djeca u srednjim školama i na fakultetima imaju prosjek ocjena viši od vrlo dobar.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Bobetka ugrožavaju oni koji se nazivaju njegovim zaštitnicima</p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je večeras da je general Bobetko potpuno siguran u svojoj kući »što se tiče tijela demokratske vlasti«, ali, kako je dodao, »ugrožavaju ga oni koji se nazivaju njegovim zaštitnicima i koji mu ne dopuštaju da se liječi u bolnici«. </p>
<p> Gostujući na »Obiteljskom radiju«, premijer Račan je ocijenio da generala Bobetka okružuju osobe koje »po svaku cijenu žele proizvesti gužvu« i koje koriste generalovu tešku situaciju da bi srušile postojeću vlast. No, smatra da, unatoč tomu, sigurnosna situacija u državi nije ugrožena.</p>
<p> Također je rekao da su »smiješne dezinformacije o tome da Vlada želi izručiti generala Bobetka Haagu neovisno o vlastitim pravnim postupcima ili njegovu zdravstvenom stanju«. Dodao je da će Vlada, ako ne uspije žalba, poštovati odluku Haaškog suda, ali da tada ima mogućnost na temelju Bobetkova zdravstvenog stanja zaustaviti daljnji postupak.</p>
<p> Komentirajući razgovor s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte u Zagrebu, premijer Račan je rekao da je taj razgovor bio uobičajen, a ne »dramatičan kako je to najavljivano«.</p>
<p> Opovrgnuo je i pisanje dijela medija u vezi s razgovorom s haaškom tužiteljicom o »slučaju Gotovina«, rekavši da se o tom slučaju razgovaralo, ali da tužiteljica del Ponte nije rekla kako zna da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj.</p>
<p> Upitan za razliku između slučaja Bobetko i slučaja Gotovina, Račan je rekao kako je u slučaju generala Gotovine haaško tužiteljstvo u više navrata tražilo suradnju i razgovor s Gotovinom, ali je prijašnja vlast to odbila, kao i sam Gotovina. U slučaju Bobetka tužiteljstvo nije tražilo razgovor, nego je Vladi odmah dostavilo nalog za uhićenje, rekao je Račan.</p>
<p> Ustvrdio je da je del Ponte u cjelini zadovoljna suradnjom s Hrvatskom, koja je do sada odgovorila na 296 zahtjeva Suda za pomoć. </p>
<p> Upitan je li Hrvatska nakon razgovora s del Ponte izbjegla opasnost od sankcija, Račan je rekao da ta opasnost i dalje stoji, te da »sankcije možemo dobiti ako bi izostala i minimalna suradnja ljudi oko generala Bobetka«. Dodao je da Hrvatska i ubuduće mora poštovati suradnju s Haaškim sudom, a eventualna otvorena pitanja treba rješavati kroz dijalog. </p>
<p> »To znači da moramo poštovati i nove optužnice ako ih dobijemo«, izjavio je premijer Račan. Dodao je kako je za Hrvatsku bitno da u tim eventualnim optužnicama ne bude negacija opravdanosti Domovinskog rata i odgovora na velikosrpsku agresiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Od ponedjeljka Bobetkov liječnički konzilij izdavat će priopćenja </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Elektrostimulator srca umirovljenog generala Janka Bobetka dobro radi, a suprotne informacije koje su o tome objavljene u novinama ovih dana, potpuno su netočne, kazali su u petak Bobetkovi osobni liječnici dr. Mijo Bergovec i dr. Berislav Radić koji su u petak bili u redovitom posjetu umirovljenom generalu u njegovoj kući. </p>
<p>Neki su mediji, naime, ovih dana spekulirali o mogućim greškama u radu elektrostimulatora koji je ugrađen umirovljenom generalu. Uređaj funkcionira dobro i tako će biti i dalje, ponovili su Bobetkovi liječnici. No, nisu željeli ništa više reći o njegovu općem zdravstvenom stanju. Tek su pojasnili kako je postignut dogovor da se u javnosti o tome ne iznose pojedinačne izjave. Dr. Radić je izrazio nadu da bi se već od idućeg ponedjeljka liječnički konzilij mogao redovito očitovati o Bobetkovu zdravstvenom stanju.</p>
<p>U petak ujutro su, kao i obično, pred generalovom kućom stajali su hrvatski branitelji, koji su otišli iza 14 sati, a u njegovu domu obišli su ga suborci i prijatelji. </p>
<p>U ime općine Podbablje (kod Imotskog) predsjednik Općinskog vijeća Ivan Peko predao je povelju počasnog građanina generalu Bobetku. Peko je kazao novinarima kako se ta općina odlučila na taj potez zbog iznimnog doprinosa generala Bobetka u Domovinskom ratu. </p>
<p>M. Franičević i T. Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Šeks i Kosor negiraju povezanost HDZ-a i okupljanja branitelja kod Bobetkove kuće</p>
<p>Oko kuće generala Bobetaka se skupljaju branitelji koji su uznemireni i s kojima bi trebalo razgovarati, kaže Jadranka Kosor/ Sigurno je da postoji velika uznemirenost i zabrinutost među udrugama i braniteljima, smatra Vladimir Šeks </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - »Izjave potpredsjednika HDZ-a dr. Andrije Hebranga ne mogu komentirati, ali kategorično ističem da HDZ ne organizira okupljanja branitelja oko kuće generala Bobetka. Stranka s tim nema veze«, rekla je u petak zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor. »Tamo se skupljaju branitelji koji su uznemireni i s kojima bi trebalo razgovarati«, uvjerena je Kosor.</p>
<p>U četvrtak je, naime, potpredsjednik HDZ-a dr. Hebrang, koji svakodnevno posjećuje generala Bobetka i kao liječnik i kao njegov prijatelj, izjavio da Bobetko ne želi prihvatiti optužnicu. Također, upozorio je da je ovo »kritičan trenutak hrvatske povijesti jer jedna iskrica može zapaliti vatru, a ta iskrica mogla bi biti Vladina odluka«. Hebrang je tom prilikom pozvao »na razum«.</p>
<p> Mnogi sumnjaju da iza tih okupljanja stoji upravo HDZ budući da je njegov saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs jedan od organizatora »obrane« generala Bobetka. Primjetno je i da se u vezi s posljednjim događajima, kao i o susretu premijera Račana i glavne haške tužiteljice Carle del Ponte nije želio izjašnjavati predsjednik HDZ-a, dr. Ivo Sanader, već je stavove stranke u javnosti branila njegova zamjenica Jadranka Kosor.</p>
<p>»Bilo bi nerazborito da ja komentiram izjave potpredsjednika stranke«, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks, odbijajući se izjasniti o Hebrangovim tvrdnjama. »Siguran sam da je Hebrang samo prenio stajališta generala Bobetka«, kazao je Šeks. Međutim, odlučno je odbio bilo kakvu povezanost HDZ-a i okupljanja branitelja.</p>
<p> »HDZ nije organizator i nema veze s okupljanjima branitelja. Ali, sigurno je da postoji velika uznemirenost i zabrinutost među udrugama i braniteljima«, smatra Šeks.</p>
<p>Podsjeća da je stav HDZ-a o »slučaju Bobetko« poznat, te da je stranka tražila da Vlada poduzme pravne korake, dakle da, služeći se »pravnim instrumentarijem osporava dijelove optužnice koji su potpuno neprihvatljivi«. Vlada je postupala u skladu s tim, ali Račan je svojim posljednjim izjavama pokazao da je Vlada napravila velik zaokret u odnosu na prijašnje stavove, zaključuje Šeks.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Umro Miloš Vojnović </p>
<p>VUKOVAR, 25. listopada</p>
<p> - Miloš Vojnović, čija je kandidatura za suca Županijskog suda u Vukovaru posljednjih dana bila na udaru javnosti jer je tijekom okupacije istočne Hrvatske obnašao dužnost predsjednika 'oblasnog suda Vukovar' u tzv. Republici Srpskoj Krajini, preminuo je u petak u 21 sat od srčanog udara. Vijest o tome stigla je pred zaključenje posljednjeg izdanja lista. </p>
<p>Kako doznajemo, Vojnović je umro u svojoj obiteljskoj kući u vukovarskom naselju Sajmište. Neslužbeno doznajemo kako je, nakon što je Vojnoviću pozlilo, pozvana hitna pomoć iz vukovarske bolnice. Međutim, on je preminuo prije njihova dolaska. </p>
<p>Ranije nikada nije imao srčanih tegoba i bio je zdrav. </p>
<p>Vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer istu je večer, nešto prije pola noći, posjetio kuću obitelji Vojnović, a za Vjesnik je kazao kako je »Vojnović posljednjih dana bio pod velikim pritiskom te je očito kako njegovo srce takav stres i napetost nije izdržalo«. Osim župana Šafera ožalošćenu su obitelj iste večeri posjetili i Vojnovićevi stranački kolege iz Samostalne demokratske srpske stranke. </p>
<p>Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović za Vjesnik je istaknuo kako Vojnović nije "izdržao hajku koja se vodila protiv njega u posljednjih deset dana te ga je njegovo srce naprasno izdalo."</p>
<p>»Nazivati čovjeka koji je dao snažan doprinos u mirnoj reintegraciji talibanom uistinu je neprimjereno, a i Milorad Pupovac zna da je sve to bila haranga vođena protiv Vojnovića«, naglasio je Stanimirović. </p>
<p>Podsjetimo, ovaj je diplomirani pravnik, rođen 1952.godine u Glini, do 1991. bio sudac Općinskog suda u Vukovaru. Početkom Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku, on je prihvatio pravosudnu funkciju u sklopu paradržavne tvorevine tzv.RSK. Stoga je u rujnu 1993.godine, na osječkom Vojnom sudu u odsutnosti osuđen na 12 godina zatvora, no tijekom mirne reintegracije aboliran je temeljem Zakona o općem oprostu. Nedavno je podnio kandidaturu za mjesto suca Županijskog suda u Vukovaru i taj je potez naišao na veliko nerazumijevanje vukovarskih povratnika. </p>
<p>Snježana Čanić Divić i Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Nastavljena pretraga broda »Boka Star«, istragu preuzima Uskok </p>
<p>ZAGREB/RIJEKA, 25. listopada </p>
<p> - Još traje pretraga broda »Boka Star« u kojem je pronađen eksploziv. Nakon završetka pretrage i kriminalističke obrade, slučaj će preuzeti Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, potvrdila je u petak za Hinu glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić. Rekla je i da će javnost biti pravodobno obaviještena o rezultatima pretrage. </p>
<p> U uredu v. d. ravnatelja Uskoka Željka Žganjera, koji je na službenom putu, nisu se mogle dobiti nikakve informacije o slučaju broda »Boka Star«, koji plovi pod zastavom Tonge, a u vlasništvu je crnogorskog državljanina Marka Balića. </p>
<p> Nakon premještaja s De Franceschijeva gata na drugi gat blizu Upravne zgrade riječke luke, »Boka Star« nije dostupan pogledima izvan prostora teretnog dijela luke koji je i dalje blokiran. Onemogućen je i ulaz preko carinskog prijelaza gdje se nalaze policajci, a unutar luke s ulaza se ne zapaža pojačana aktivnost.</p>
<p> S broda je dosad iskrcano 14 kontejnera u kojima je pronađena veća količina eksplozivnih tvari koje se rabe isključivo u vojnoj industriji. Kriminalistička obrada trebala bi utvrditi i sve okolnosti vezane uz brod i njegov teret - točnu rutu broda, odnosno koje je bilo njegovo konačno odredište, te tko je vlasnik tereta i komu je bio namijenjen. Prema tvrdnjama MUP-a, brod je bio pod nadzorom od samog ulaska u hrvatske teritorijalne vode i čim je u utorak pristao u riječku luku započela je pretraga. Uz policiju, u tu akciju uključene su Lučka kapetanija, Carinska uprava i sigurnosne službe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Šibensko odvjetništvo tužilo suca Lozinu </p>
<p>ŠIBENIK, 25. listopada -Općinsko drzavno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Općinskom sudu u Šibeniku optužni prijedlog protiv Slavka Lozine, suca Županijskog suda u Splitu, navodi se u priopćenju koje je medijima poslao Emilio Kalabrić, općinski državni odvjetnik. Sudac Lozina tereti se za kaznena djela izazivanja prometne nesreće iz nehaja (članak 272. stavak 2 Kaznenog zakona) i za nepružanje pomoći osobi koja je teško ozlijeđena u prometnoj nesreći (članak 273. stavak 1).</p>
<p>Za prvo kazneno djelo moguća je zatvorska kazna do tri godine, a za drugo do jedne godine. </p>
<p>Kalabrić je prije dvadesetak dana zatražio od Državnog sudbenog vijeća odobrenje kako bi pokrenuo kazneni postupak protiv suca Lozine. Nakon što je Vijeće ukinulo imunitet sucu, šibenski tužitelj podnio je optužni prijedlog. Sudac Lozina tereti se da je odbio pružiti pomoć Giovanniju de Micheliju Vitturiju koji je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila 18. travnja ove godine. </p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ograničena liberalizacija trgovine između Hrvatske i Jugoslavije </p>
<p>ZAGREB, 25. listopada</p>
<p> - Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SR Jugoslavije o librealizaciji trgovine poljoprednim i prehrambnim proizvodima nije asimetričan, već je u skladu s interesima domaće prerađivačke industrije i trgovine, rekao je u petak novinarima ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Dodao je da se hrvatska strana, poučena iskustvom sa Slovenijom, odlučila najprije razgovarati sa Srbijom, iako je savezna vlada SRJ nadležna za zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini. No, prigodom pregovara u Beogrdu, pokazalo se da Srbija bojažljivo pristupila liberalizaciji trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, pa je utanačen ograničen ugovor o liberalizaciji trgovine.</p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, većina osjetljivih proizvod - i s jedne i s druge strane - završila je na listi za koju su dogovorene obostrane kvote i carinske stope. Karakteristični proizvodi s te liste su povrće, žitarice, ulje, vino, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, duhan i cigarete, mliječne prerađevine i dr. Ministar očekuje da će se 5. studenog u Zagrebu potpisati ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SRJ, jer je prigodom pregovora u Beogradu ostao nedefiniran jedan proizvod. Ministar ne očekuje povećani uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Srbije, jer je, primjerice, uvoz povrća i lubenice ograničen na kvotu od 25 tona, a pšenice na 100 tona.</p>
<p>Isto tako, Pankretić ne očekuje jače uključivanje hrvatskih tvrtki, osim Kraša koji je u pregovorima o kupnji Soko Štarka, u skoru privatizaciju poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki u SRJ. Iako, primjerice, Podravaka ima svoju u tvrtku Beogradu. Pankretić je ocijenio da je realnije da domaće tvrtke, koje nisu jači »regionalni igrači«, kupe neku manju tvrtku u Srbiji kako bi ušli na tamošnje tržište, nego da »iz prazne puške pucaju na nešto veliko«. Prepreka većim ulaganjima u Srbiju je i netransparetna privatizacija, koja je pod utjecajem raznih lobija. Na moguće privatizacijske pogreške, kaže, upozorio je srbijanskog ministra poljoprivrede i vodoprivrede dr. Dragana Veselinova. Ili će tamo doći multinacionalne kompanije, što kratkoročno može biti dobro rješenje, ili će se u privatizaciju poljoprivrednih i prehrambenih kombinata uključiti tvrtke iz regije, kaže on.</p>
<p>Kako se čulo, pritom ne treba učiniti pogrešku za koju bi bila kriva politika kad se radi o ugovoru o slobodnoj trgovini s BiH. Naime, u BiH su hrvatski gospodarstvenici izgubili korak na tamošnje tržištu, jer će se carinske stope izjednačiti tek 2004. godine. Što se tiče proračuna za 2003. godinu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je za provođenje započetih reformi dobilo 2,329 milijarda kuna. Radi se o nominalnom povećanju agrarnog proračun od 20,41 posto u odnosu na 2002. godinu.</p>
<p>Pankretić je napomenuo da će se uvođenjem upisnika poljoprivrednih proizvođača stati na kraj sivoj ekonomiji u prometu žitaricama, voćem i povrćem. Valja očekivati i smanjenje broja od čak 600 klaonica u Hrvatskoj radi bolje zaštite okoliša, ali i potrošača. Pirmjerice, Slovenija ima četiri ovalaštene klanice, a ostale su tzv. komunalne, za vlastite potrebe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021026].
|
