NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020725].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216093 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Radoš i Kraljević odlaze, Vlahušić ostaje, dolaze Budak i Jurčić?</p>
<p>Najveća se borba u koaliciji vodi za dva resora - obranu i gospodarstvo / Trenutačno se razgovara o tome hoće li resor obrane, koji je dosad pripadao HSLS-u, ubuduće pripasti SDP-u ili HSS-u, koji traži i veći dio »kolača« u izvršnoj vlasti / Nagađanja da će Radoševo mjesto preuzeti SDP-ov ministar rada i socijalne skrbi Vidović ne čine se previše vjerojatnima</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ministar obrane u ostavci, bivši HSLS-ovac a sad nezavisni liberal Jozo Radoš gotovo sigurno odlazi s te dužnosti i aktivirat će mandat u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Iako je poznato da bi Radoš volio svoju ministarsku dužnost odraditi do kraja mandata ove vlade, o čemu je i sam javno govorio, spreman je prihvatiti i drukčiju odluku mandatara Ivice Račana i napustiti vladu. Uostalom, Radoša, koji je nakon isključenja iz HSLS-a postao neformalni predvodnik nezavisnih liberala, očekuje mukotrpan posao stvaranja nove stranke, pa je potpuno realna procjena kako je gotovo nemoguće da Radoš radi dva tako opsežna posla u isto vrijeme. </p>
<p>Ne treba zanemariti ni činjenicu, gotovo javnu tajnu, da je i predsjednik Stjepan Mesić, koji trenutačno daje bezuvjetnu podršku mandataru Račanu, iznimno nezadovoljan Radošem i njegovim vođenjem MORH-a. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje iz Banskih dvora, najveća se borba u koaliciji vodi za dva resora - obranu i gospodarstvo.</p>
<p>Naime, konzultacije o sastavu nove vlade, koja bi u Saboru trebala biti potvrđena u utorak, jesu ubrzane, ali Račan je i dalje uobičajeno tajnovit i ne želi odati koji ljudi ulaze, a koji izlaze iz vlade. Trenutačno se razgovara i o tome hoće li resor obrane, koji je dosad pripadao HSLS-u, ubuduće pripasti SDP-u ili HSS-u koji, poznato je, traži i veći dio »kolača« u izvršnoj vlasti.</p>
<p>U raznim nagađanjima o kadrovskim rošadama u novoj vladi objavljeno je i kako je vrlo izvjesno da će Radoševo mjesto preuzeti SDP-ov ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Navodno bi Račan upravo njega, kao jednog od najodanijih i najboljih suradnika, volio vidjeti na užarenom mjestu ministra obrane. To svakako nije lak posao - u MORH-u tek treba provesti drastične rezove, od kojih je najteži otpuštanje viška zaposlenih, započeti su brojni poslovi koje tek treba dovršiti. Taj »vrući krumpir« ni jedan ozbiljan političar ne želi prihvatiti. »To je prilično zapušten resor i teško onome tko ga dobije«, kratko nam je kazao sugovornik iz MORH-a.</p>
<p>Iako će se Račan sigurno truditi ne bi li Vidovića iz Ministarstva rada i socijalne skrbi premjestio MORH, realnija je opcija da će Vidović ostati na svom mjestu do isteka mandata ove vlade. Ponajprije, u njegovu su Ministarstvu započete velike reforme, od onih u socijali, do mirovinske, čija je prva faza uspješno obavljena, a na jesen se očekuju nove reforme.</p>
<p>Zato se čini da bi bilo neozbiljno mijenjati čelnog čovjeka koji već dvije i pol godine »kormilari« tim osjetljivim resorom i da su kalkulacije kako će Vidovića zamijeniti sadašnja potpredsjednica Vlade Željka Antunović netočne. Kao i nagađanja da bi eventualnim Vidovićem odlaskom u MORH Račan na njegovo mjesto mogao dovesti SDP-ovu saborsku zastupnicu Snježanu Bigu-Friganović.</p>
<p>Dosadašnji ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, koji je nakon isključenja iz HSLS-a prešao u nezavisne liberale, sigurno napušta tu dužnost. Kako se sad čini, na taj će stolac zasjesti prof. dr. Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta i redovni profesor na Odsjeku za povijest.</p>
<p>Budak je razgovarao s Račanom, kojega je zanimalo je li spreman prihvatiti to mjesto. Budak je, naime, voljan preuzeti taj resor, no do srijede ujutro još nije dobio povratnu informaciju iz Banskih dvora.</p>
<p>Iako se nagađa da će mjesto ministra zdravstva napustiti još jedan bivši HSLS-ovac a sada nezavisni liberal dr. Andro Vlahušić, posljednje informacije govore da Račan ipak želi zadržati Vlahušića na toj poziciji.</p>
<p>Također, gotovo je sasvim izvjesno da će dužnost ministra gospodarstva, nakon odlaska Hrvoja Vojkovića, ipak preuzeti dr. Ljubo Jurčić, docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čovjek čija je stranka - ekonomija</p>
<p>Ljubo Jurčić je docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Upravnog vijeća Regosa / Ističući kako nije političar nego stručnjak, Jurčić kao uvjet da se prihvati vrućeg ministarskog stolca traži da se politika ne miješa u njegov rad / Tome je, sudimo li prema posljednjim izjavama, sklon i Ivica Račan</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Vjerojatni budući ministar gospodarstva je Ljubo Jurčić, neovisni stručnjak, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Upravnog vijeća Regosa. Potvrdio nam je to sam Jurčić u telefonskom razgovoru dodavši da je, iako stranački neopredijeljen, spreman prihvatiti se ministarske funkcije, ako se o tome slože svi koalicijski partneri Ivice Račana. </p>
<p>Jurčić, čije je ime u kombinacije ušlo posljednjih dana zasjenivši neka zvučnija politička imena, dodao je da je s novim/starim mandatarom o tome već razgovarao. Tom mu je prilikom Račan ponudio nakon odlaska HSLS-a iz koalicije prazno mjesto ministra gospodarstva, čega je on spreman prihvatiti se. No prije konačnog odgovora i imenovanja Jurčića na tu poziciju Račanu je potrebna suglasnost koalicijskih partnera, posebno HSS-a, o čemu novi/stari premijer upravo pregovara.</p>
<p>U izjavi za Vjesnik Jurčić ističe da nije političar nego stručnjak. »Moja je stranka ekonomija«, kaže Jurčić, predavač Međunarodne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>Stoga je njegov uvjet da se prihvati vrućeg ministarskog stolca, u jednom od problemima bremenitijih resora, da se politika ne miješa u njegov rad. Tome je, ako je suditi prema njegovim posljednjim izjavama, sklon i sam Račan.</p>
<p>Jurčić ističe da je s Račanom razgovarao ne samo o mogućem imenovanju na funkciju ministra gospodarstva nego i o gospodarstvu općenito, pri čemu je, kaže, kao stručnjak spreman pomoći novoj vladi u radu, neovisno o tome hoće li biti imenovan za ministra. On je, uostalom, pomagao i staroj vladi. Primjerice, upravo je Jurčić jedan od autora paketa proinvesticijskih zakona, koji je nedavno predstavio ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković. </p>
<p>Iznjedri li Račanova kadrovska križaljka doista Ljubu Jurčića kao novog ministra gospodarstva, bit će to treća osoba na čelu ovog tijela državne uprave u samo dvije i pol godine. Naime, nakon trećesiječanjskih izbora 2000. godine kormilom je Ministarstva gospodarstva, koje je međustranačkim dogovorom ušlo u kvotu HSLS-a, zagospodario Goranko Fižulić. Na toj se poziciji Fižulić zadržao do proljeća ove godine, kad ga je HSLS - nakon unutarstranačkog obračuna - povukao. Zamijenio ga je mladi Hrvoje Vojković, dotadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), prema sudu mnogih jedan od uspješnijih Račanovih ministara. Već na samom početku svog četveromjesečnog mandata Vojković je savjete za rad potražio kod stručnjaka, među kojima je i bio i Jurčić.
Jurčić ističe da još ne može reći što će točno - bude li imenovan za ministra gospodarstva - promijeniti u radu Ministarstva. Ističe, međutim, da nikakve dalekosežne odluke nisu moguće bez dubinske analize stanja hrvatskoga gospodarstva, zbog čega bi pri Ministarstvu gospodarstva trebalo osnovati poseban odjel za industrijsku analizu. Stoga je i njegove prijedloge konkretnijih rješenja moguće očekivati tek u rujnu.</p>
<p>Do tada, kao okvirne ciljeve svog (vjerojatnog) mandata ističe brži gospodarski rast, povećanje učinkovitosti hrvatske ekonomije i zaposlenosti. U sklopu toga, upozorava na važnost poticanja ulaganja i aktiviranja umrtvljenih hrvatskih gospodarskih resursa, nastavak rada na liberalizaciji trgovine, kao i na potrebu ulaska naše zemlje u CEFTA-u i njeno daljnje približavanje EU. </p>
<p>U tom smislu, njegova je namjera osmisliti nov sustav poticaja i izgraditi infrastrukturu nužnu za realizaciju ciljeva. Kao jednu od težih zadaća spominje problem brodogradnje, koja je prošlu godinu zaključila s oko milijardu kuna gubitka.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zastara za pretvorbeni kriminal 25 umjesto 10 godina?</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa još ne želi potvrditi da se spremaju promjene Kaznenog zakona o produljenju rokova zastare kazenog progona / Retroaktivna primjena duljih zastarnih rokova bila bi neustavna, tvrdi Ranko Marijan, bivši zamjenik ministra pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Iako u Ministarstvu pravosuđa za Vjesnik ne žele službeno potvrditi nedavno objavljenu informaciju u »Novom listu« o promjeni Kaznenog zakona, odnosno produljenja rokova zastare kaznenog progona i povećanja kazne za neka kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala, doznaje se da će se ta promjena provesti u sklopu pravosudne reforme koju je najavio vrh vlasti.</p>
<p>Tako bi se, primjerice, za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, pronevjere i prijevare u službi, maksimalna kazna povećala s dosadašnjih 10 na 15 godina zatvora.</p>
<p>Prema nakanama Ministarstva pravosuđa koje je napravilo izmjene Kaznenog zakona (KZ), produljeni rokovi zastare sustigli bi i one počinitelje kaznenih djela koje inače, bez tog produljenja, ne bi bilo moguće kazneno goniti. Ili, jednostavnije, pod udar KZ-a došli bi i počinitelji koji bi - da su rokovi zastare kraći - izmaknuli kaznenom progonu. </p>
<p>To bi istodobno značilo i retroaktivnu primjenu zakona, jer bi se taj novi, stroži KZ primjenjivao i na kaznena djela počinjena prije nego što novi KZ stupi na snagu. </p>
<p>Ranko Marijan, sudac zagrebačkog Županijskog suda i bivši zamjenik ministra pravosuđa, tvrdi da je nedopustiva retroaktivna primjena zakona ako je ona na štetu okrivljenika, do čega bi došlo u ovom slučaju.</p>
<p>»To bi značilo kršenje Ustava. Naime, Ustav određuje primjenu blažeg zakona za okrivljenike, što znači da se zakon može primijeniti retroaktivno samo pod tim uvjetom. Uostalom, to je i civilizacijsko načelo«, komentira za Vjesnik Ranko Marijan.</p>
<p>»Ako netko hoće retroaktivno primjenjivati zakone, na štetu okrivljenika, mora mijenjati Ustav«, tvrdi Marijan.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa naumilo je za kaznena djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, produljiti zastaru sa 25 na 30 godina; za kaznena djela za koja je zatvorska kazna viša od 10 godina zastara bi se produljila sa 15 na 20 godina; za djela s više od pet godina zatvora zastara bi bila produljena sa 10 na čak 25 godina; ako je kazna zatvora viša od tri godine zastara bi se produljila sa pet na 10 godina; za djela gdje je zatvorska kazna viša od godinu dana zastara bi se produljila sa tri na pet godina; naposljetku, za kaznena djela do jedne godine zatvora zastara bi se produljila sa dvije na tri godine.</p>
<p>Iz ovoga je vidljivo da su u Ministarstvu pravosuđa naumili produljiti rokove zastare upravo za kaznena djela iz gospodarskog kriminaliteta (za koja je propisana zatvorska kazna do osam godina) koja, prema aktualnom KZ-u, zastarijevaju nakon 10 godina, a ubuduće bi to bilo za 25 godina. Stoga je očito da vlast namjerava ispraviti propušteno i »pod udar« dovesti one koji su se nezakonito okoristili u vrijeme HDZ-a. Bez produljenja zastare, protiv njih se ne bi mogli povesti kazneni postupci. </p>
<p>Josipović: ZKP se ne može izmijeniti u kratkom roku</p>
<p>Premda je nedavno promijenjen Zakon o kaznenom postupku, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović najavila je nove, sveobuhvatne promjene ZKP-a. Težište tih promjena je smanjivanje uloge sudaca i povećanje uloge državnih odvjetnika u kaznenim postupcima.</p>
<p>»Takve, temeljite promjene nemoguće je provesti za kratko vrijeme. Tu su potrebni golemi strukturalni zahvati«, kazao je Vjesniku dr. Ivo Josipović, ekspert za kazneni postupak, član radne skupine Ministarstva koja je radila zadnje izmjene ZKP-a. Josipović je podsjetio da se tada zalagao za sveobuhvatne promjene ZKP-a, no to nije prošlo. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Gurni me - povuci ga« bez dvostrukoga glasa</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nakon dugotrajnog odugovlačenja koje je sličilo na igru koja bi se mogla nazvati »gurni me</p>
<p> - povuci ga« Hrvatska će, po hitnom postupku, dobiti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.</p>
<p>Ustavni će se zakon izglasavati na istoj sjednici Sabora na kojoj će se raspravljati o povjerenju novoj vladi. Manjine su, takav je prijedlog, ostale bez mogućnosti dvostrukoga glasa (i za manjinskog i za političkog zastupnika). Iz Vlade su se donedavno mogli čuti glasovi i uvjeravanja da će i takav prijedlog biti upućen u proceduru. No, kako bi se time riskiralo neizglasavanje tog ustavnog zakona, a za njega je potreban glas 101 zastupnika, od toga se na kraju odustalo usprkos razočarenju mnogih predstavnika nacionalnih manjina. </p>
<p>No, odustajanjem od toga Vlada je praktično osigurala izglasavanje zakona. Za njega će biti vladajuća koalicija (ma tko da je u njoj, službeno ili neslužbeno), a prema najavama se ni HDZ neće protiviti takvu prijedlogu. Jedino bi protiv njega mogli biti oni na koje se odnosi - nacionalne manjine.</p>
<p>Postojećim prijedlogom nitko ne dobiva sve i nitko ne gubi sve. Nacionalne manjine će zasebno birati svoje zastupnike. Vlada će - na sjednici na kojoj će biti potvrđena - ostvariti prvi važan politički poen. HDZ će svojim glasom 'za' moći kazati da je konstruktivna oporba koja podržava prijedloge Vlade za koje ocijeni da su u nacionalnom interesu. Usput su se, a njihovi su glasovi prijeko potrebni, izborili za eliminaciju dvostrukog biračkog prava za nacionalne manjine. Međunarodna zajednica moći će kazati da je ispunjen jedan njihov zahtjev. </p>
<p>Nezadovoljnim predstavnicima nacionalnih manjina ostala je, međutim, još i nada. Svi su, naime, svjesni rupa ovakva prijedloga ustavnog zakona. Te rupe kasnije će se krpati i to ne ustavnim, nego običnim zakonima. Za njih nije potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, pa zahtjevi manjina mogu lakše proći. Istodobno, teško je ne primijetiti neusuglašenosti predstavnika nacionalnih manjina. Ni oni sami se, naime, u Saboru nisu usuglasili u svojim željama. Zato je i moguće da Milan Đukić zahtjev za pozitivnom diskriminacijom nazove hobističkim zahtjevom talijanske manjine.</p>
<p>Usvajanjem tog ustavnog zakona bit će napravljen važan korak naprijed. A iskustvo nas uči da - ako taj nije bio pravi - uvijek možemo korak ponoviti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobar posao Picule i Rupela </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Veliki napadaj odgovornosti i svijesti o važnosti dobrosusjedskih odnosa, pokazali su ovaj tjedan dvojica ministara vanjskih poslova susjednih zemalja. Tonino Picula i Dimitrije Rupel dogovorili su u Bežancu temelje buduće zajedničke strategije. Dvije susjedne zemlje ubuduće bi trebale uspostaviti trajnu komunikaciju na svim razinama da bi se stvorila snažna europska alijansa. </p>
<p>Formula je jednostavna; Hrvatska i Slovenija, iako međusobno različite - kako je to naglasio ministar Rupel - još imaju mnogo više toga zajedničkog od ostatka zajedničke im regije. U takvu odnosu snaga, Slovenija je u mogućnosti pokazati više konstruktivne inicijative što od nje Bruxelles i očekuje, a dobrim bi se dijelom lišila lošeg imidža u Europi da je stalno »prgavi pregovarač«. Hrvatska je pak ovom inicijativom barem trenutačno premostila neugodan muk u odnosima dviju zemalja, opterećenih nizom naizgled nerješivih problema. Hrvatska, osim toga, ne realizira li se uistinu novo partnerstvo, može u Sloveniji očekivati snažnu potporu u njezinu približavanju EU, posebice kad Slovenija (2004.) postane punopravnom članicom Unije. Jačanjem međuresorske suradnje Hrvatska bi bila u mogućnosti iskoristiti sva slovenska iskustva u približavanju EU. Slovenija je, naime, dosad ispregovarala gotovo sva poglavlja uvjeta za ulazak u Uniju. </p>
<p>Takva suradnja koja bi trebala profunkcionirati najesen neće naravno riješiti sva otvorena pitanja koja su se nagomilala, no šefovi diplomacija se nadaju da će ova nova inicijativa pripomoći njihovu rješavanju.</p>
<p>Dvije diplomacije su ovaj tjedan dobro obavile svoj posao; iako je angažman poprilično koristio obojici šefova diplomacija zbog unutarnjopolitičkih razloga, Picula i Rupel potaknuli su inicijativu koja bi napokon trebala dokazati kako su Hrvatska i Slovenija dovoljno europski zrele da zajedničke interese ostvare u velikom stilu. </p>
<p>Ministar Picula sasvim je ispravno ustvrdio da si Hrvatska i Slovenija ne mogu dopustiti luksuz vakuuma u međusobnim odnosima. No, prava provjera vrijednosti ovakve inicijative nastupit će najesen, kad će upravo te diplomacije imati važan ispit iskrenosti i hrabrosti da u važnost dobrosusjedskih odnosa uvjere političare kod kuće. Uvjeriti ih da treba prestati s manipulacijama i politikantskim natezanjima, a probleme riješiti europski, u skladu sa strateškim partnerstvom koje su upravo najavili.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Može li Hrvatska zadovoljiti bruxelleske pse-čuvare reda</p>
<p>S partnerima u EU nema šale, jer su oni spremni kazniti čak i »pomisao« da se u trgovinskim vezama koristi lov u mutnome. Hrvatska ima politički timeout do kraja godine, kad će se znati tko će u EU, a tko će ostati u čekaonici. Tada će se moćnici u EU moći s više pozornosti i ozbiljnosti posvetiti preostalim čekačima na kontinentalne integracije</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Znajući da se zainteresiranima žuri, Europska se unija odlučila na klasičnu sporost. Izvukavši iz naftalina temu »zapadnog Balkana«, EU je povelikim blokom zaključaka dao do znanja da za sve zemlje regije vrijede ista pravila igre i da ih ne namjerava mijenjati ili odustajati od njih u ime nekoga višega, korisnijeg cilja. </p>
<p>Iz toga slijedi da je dosad jedina zemlja uključena u proces stabilizacije i pridruživanja koja nije iskakala iz razumnih rokova bila Hrvatska. </p>
<p>Europska unija nije tako mislila zbog neke posebne ljubavi prema ekipi u Zagrebu, a još manje stoga da si stvori neki success story s kojim će u nedostatku konkretnijih vanjskopolitičkih uspjeha mahati pred poreznim obveznicima. </p>
<p>Hrvatska je, jednostavno, ispunjavala glavninu uvjeta, u čemu joj je pomogla samo činjenica da je radila što se od nje očekivalo (a to je bio interes i Hrvatske i EU-a!). </p>
<p>Europska je službena statistika nedavno samo podcrtala razlike na terenu: zemlje u toj regiji dramatično su udaljene. </p>
<p>Hrvatska je došla u fazu kada testira uspješnost svoga trgovinskog aranžmana s EU-om, tražeći način da zadovolji bruxelleske pse-čuvare reda i zakona na slobodnome tržištu. To mora činiti čak i onda kad uspijeva papirima argumentirati izvoz gotovo kompletne proizvodnje šećera u EU i istodobni uvoz nerafiniranog šećera. </p>
<p>I kada, također, pokušava naučiti nešto iz packe po prstima, a to je da EU neće dopustiti ni zrnu šećera da se provuče kroz sve njegove barijere, ako svaki kristalić ne prati odgovarajući papir.</p>
<p>S partnerima u EU nema šale, jer su oni spremni kazniti čak i »pomisao« da se u trgovinskim vezama koristi lov u mutnome. Hrvatska ima politički timeout do kraja godine, kad će se znati tko će u EU, a tko će ostati u čekaonici. Tada će se moćnici u EU moći s više pozornosti i ozbiljnosti posvetiti preostalim čekačima na kontinentalne integracije. </p>
<p>Prema zaključcima Ministarskog vijeća EU-a, sve su ostalo pusta obećanja. Bosna i Hercegovina nije se makla ni milimetar od shizofrene situacije tako da je europskim ministrima vanjskih poslova preostalo jedino poručiti Sarajevu (i ostalim središtima moći u državi koje nema čak ni u statistikama) da će s EU-om pregovarati tek ako se ispune svi uvjeti iz smjernica Komisije EU-a. </p>
<p>Prije novog koraka čekaju se idući izbori, sve uz nadu da će »trojedina« vlast u BiH demokratskom voljom i razumom građana postati manje »tro« a više »jedinstvena«. </p>
<p>Makedonija je kratko uživala u milosti koju Bruxelles, makar verbalno, udjeljuje »dobrima«, a zatim je potonula u beznađe nacionalnih natezanja i sukoba što je samo bio dokaz da rani potpis na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ne znači ama baš ništa bez pravih promjena na terenu. </p>
<p>Potom je su na red došle Srbija i Crna Gora. Na početku, po svrgavanju Miloševića, nade o brzoj europeizaciji podgrijavane su s entuzijazmom. Onda je cijeli problem, kako se s naslovnih stranica povlačio prema crnim kronikama, prizemljen na razočaravajuće usporavanje. </p>
<p>Poruka iz EU-a Beogradu/Podgorici kratka je: razmislit ćemo o izradi studije o izvedivosti ako ispunite ono što ste obećali. Nužno je brzo ispunjavanje političkih i ekonomskih uvjeta, stoji u zaključcima EU-a za to područje. </p>
<p>Takvi značajni koraci naprijed - obećao je EU - samo približavaju mogućnost da se pokrene izrada studije o izvedivosti otvaranja pregovora.</p>
<p>Na prvi pogled, to zvuči dobro: jesen je blizu i EU obećava. A Unija je poručila sljedeće: imat ćete humanitarnu pomoć, stručnu asistenciju vašim dogovorima, posrednike pa i zajmove za liječenje ratnih rana koje vam je nanijela naša kampanja zračnih udara. </p>
<p>No od vas se očekuje ispunjavanje svih uvjeta koje smo vam postavili, kako bismo vas uopće stavili na dnevni red. Tek budemo li zadovoljni učinjenim, razmislit ćemo jeste li zreli za pregovore. A kad pregovori počnu, imamo dovoljno i vremena i načina da i dalje svaki vas mali korak prema Europi uvjetujemo velikim reformskim koracima u vašoj zemlji. </p>
<p>Sve u svemu, EU je pokazao da zna što hoće, i to odmah. Rukopis ideja povjerenika Chrisa Pattena i vanjskopolitičkog izaslanika Javiera Solane prepoznatljiv je u svim elementima »balkanske politike« EU-a: »iznimke od pravila previše su opasne za kredibilitet i uspješnost naše politike na Balkanu«, svojedobno je izjavio Patten.</p>
<p>Postupan ulazak u EU, bez iznimaka ostaje, dakle, osnovica nastupa EU-a prema jugoistočnoj Europi. </p>
<p>A dok se ne odškrinu vrata čekaonice valja koristiti sve raspoložive veze, pogotovo ekonomske, učiti se na pogreškama drugih i propustima onih koji su integracijskom stazom prošli prije nas. </p>
<p>I istodobno izbjegavati vlastite gluposti koje - pokazao je slučaj <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> - radi gramzljivosti pojedinaca mogu ugroziti ekonomske interese cijele jedne grane ili čak kompletne ekonomije. </p>
<p>Države su pošteđene kritike što ne znači da već sutradan, radi onih nekoliko tvrdokornih lokalnih šerifa po kriznim krajevima koji smatraju da su zakon nad zakonom, račun neće plaćati cijela zemlja. Lekcije šećera, naime, nadilaze trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Veličanje Jianga Zemina - priprema za njegov odlazak ili ostanak?</p>
<p>Plašeći se pomlađivanja političkog vrha, starija generacija dokazuje da bi - zbog svog velikog iskustva i vizionarstva - Jiang trebao i dalje ostati na čelu partije / On bi im bio jamac da će u Kini - prisiljenoj da se uključi u svjetsko gospodarstvo i prihvati zakone tržišta - vodeću ulogu i dalje imati partija; i oni u njoj, pa makar i u društvu kapitalista </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Uoči »povijesnog« partijskog kongresa, najavljenog za jesen, službeni kineski mediji vrlo upadljivo veličaju predsjednika države i partije Jianga Zemina (76). Promatrači se čak pitaju jesu li pohvale zapravo ispraćaj Jianga s najvažnijih dužnosti ili - možda - propagandna priprema za njegov ostanak? </p>
<p>Naime, već se tri godine, istina uvijek neslužbeno, najavljivalo da će Jiang (i niz starijih čelnika, pa i premijer Zhu Rongji i predsjednik skupštine Li Peng) svoje položaje prepustiti mlađima. Proces pomlađivanja počeo bi na partijskom kongresu, a nastavio bi se na redovitom godišnjem zasjedanju Svekineskog narodnog kongresa (skupštine) u ožujku sljedeće godine. </p>
<p>U 53 godine postojanja komunističke Kine, bio bi to prvi normalan prijenos vlasti, zasnovan na prethodno dogovorenim pravilima. No, gorljiva kampanja veličanja Jianga i njegove teorije osuvremenjivanja marksizma dosegla je razmjere neprimjerenog laskanja koje podsjeća na razdoblje kad je kult ličnosti Mao Zedonga bio na vrhuncu. Teorija, čije se autorstvo pripisuje Jiangu, formulirana je prije dvije godine i sad se proglašava novim velikim doprinosom teoriji marksizma, »temeljem partije, osnovom njene vladavine i izvorom snage«. Bit će jedna od najvažnijih - ali i najspornijih - tema predstojećeg partijskog kongresa. </p>
<p>Zagovornici čak žele da nova teorija bude unesena u partijski statut, što bi Jiangu priskrbilo mjesto u društvu Mao Zedonga i Denga Xiaopinga. Tumače da se partija pokušava prilagoditi dinamičnim promjenama pod sve snažnijim utjecajem tržišta. Najvažnija novost je da partija treba predstavljati »napredne proizvodne snage, naprednu kulturu i široke narodne mase«. </p>
<p>Drugim riječima, u nekadašnju partiju radnika i seljaka mogu ući čak i kapitalisti, istina nazivani prihvatljivije - napredni ili zaslužni poduzetnici. Dakle, u istoj partiji našli bi se prirodni neprijatelji - izrabljivani i izrabljivači. A to je uistinu temeljit zaokret, nekad bi se reklo: revizija marksizma. </p>
<p>Jiang je, uz podršku Denga Xiaopinga, izbio na partijski i državni vrh prije 13 godina, poslije poznatih - u krvi ugušenih - prosvjeda na središnjem pekinškom trgu Tiananmen. Od tada se često obećavalo pomlađivanje političkog vrha, tako da stariji od 70 godina ne bi više dospijevali na najvažnije položaje u partiji, kao i da se na najvišim državnim dužnostima mogu zadržati najviše dva mandata po pet godina. </p>
<p>Najavljivalo se da bi na vrh partije i države trebao doći sadašnji potpredsjednik Hu Jintao (59), što je, navodno, prije svoje smrti (1997.) predložio sam Deng. Bio bi to prijenos vlasti s treće na četvrtu generaciju kineskih komunističkih vođa (prvu generaciju predvodio je Mao, drugu Deng, treću Jiang). </p>
<p>No, to bi također značilo umirovljenje oko polovine najviših partijskih, državnih i vojnih čelnika, što teško može proći bez otpora i potresa.</p>
<p>Stoga se i dosad predviđalo da bi nakon eventualnog napuštanja dužnosti predsjednika partije i države, Jiang zadržao vrlo utjecajan položaj prvog čovjeka Središnje vojne komisije, kako se naziva kolektivno vrhovno vojno zapovjedništvo. Uz ugled velikog teoretičara i značajan utjecaj u vojsci, Jiang bi i dalje bio spona treće i četvrte generacije i igrao veliku ulogu u kineskoj politici, osobito u dogovorima iza scene. No, nekim njegovim zagovornicima, posebice iz starije generacije, to očito nije dovoljno pa dokazuju da bi - zbog svog velikog iskustva i vizionarstva - Jiang trebao i dalje ostati na samom vrhu partije. </p>
<p>On bi im bio jamac da će u Kini - prisiljenoj da se uključi u svjetsko gospodarstvo i prihvati zakone tržišta - vodeću ulogu i dalje imati partija. I oni u njoj, pa makar i u društvu kapitalista.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pismo Ivi Škrabalu: Evo babe s kolačima!</p>
<p>Postavši građanima Republike Hrvatske, obojica smo odmah ušli u stranku koja je najviše sličila našim idejnim predodžbama, ali ja sam ubrzo shvatio da mi tamo nije mjesto i odmah zauzeo onaj status u koji su Tebe sada brutalno utjerali - status inokosnog liberala / Pravi liberal je ili inokosan ili nikakav. Liberalnost je individualno dostignuće duha i ona vrlo teško postaje kolektivna stečevina / Zar si Ti, Ivo, zbilja mislio da će se Tvoj stranački šef, kojemu je mladost progutala robija i koji naciju smatra svojim vječnim dužnikom, lišiti svoje liderske karizme zbog nekakvih liberalističkih manira? Tko se ikada žrtvovao za nešto liberalno? / Od kada si đilasovski izbačen iz stranke zbog lijevog skretanja i anarholiberalističkog odupiranja demokratskom centralizmu, intenzivno se bavim najpopularnijim hrvatskim sportom: borbom za bolju prošlost / Ako već nisi iskoristio prvu priliku da plasiraš svoje prave sposobnosti, zašto si propustio posljednju šansu: HDZ? </p>
<p>ZVONIMIR BERKOVIĆ</p>
<p>Dragi Ivo! </p>
<p>Bojim se da mi neće poći za rukom uvjerljivo izraziti svoje divljenje za jučerašnju gozbu. Pokušao sam maloprije podnijeti Dudi detaljni telefonski izvještaj o kakvoći i raznovrsnosti škrabalovske trpeze. Shvatila je da me je najviše impresionirala virtuoznost u pronalaženju jela koja su istodobno sasvim krepka za obijesne žderače i dovoljno delikatna za kronične šećeraše. Ali kada mi je Berkovićka postavila neka sasvim konkretna potpitanja s područja lukavstva kuharskoga uma, nešto sam u odgovorima tako pomiješao i zabrljao da mi je milostivo prikratila muke: »Pitat ću Miru kad se vratim s Lošinja«.</p>
<p>No, dobro! Pustimo našim ženama da razmjenjuju recepte i sitne kulinarske trikove; ono o čemu mi imamo razgovarati to su sudbinska pitanja ove zemlje i naša uloga u velikim trikovima Povijesti.</p>
<p>Te značajne misli postao sam svjestan vozeći se tramvajem na Tvoj poziv, a čitajući u Vjesniku članak o Tebi kao »osobi tjedna«, jedan opširan tekst popraćen slikom na kojoj silno podsjećaš na Dalaj-lamu, tjedan prije nositelja iste počasti u istom listu. Zamislio sam se nad naslovom »Inokosni borbeni liberal« i tako se budistički udubio u meditaciju da sam preskočio tramvajsku stanicu. </p>
<p>I kao što to obično biva, nisam krenuo natrag istim putem, nego prečicom, kojom sam u životu stotinu puta prošao, ali ovaj put, za divno čudo, zalutao. Naravno, nije Trešnjevka pretjerano urbanistički komplicirana, pometnja je bila sasvim kratka, ali toliko duga da postavim sebi jedno spoznajno pitanje: zar je moguće da su od našeg posljednjeg druženja prošle mnoge godine, i ne samo godine nego čitava jedna epoha, i ne bilo kakva epoha, nego ona najslavnija, epoha u kojoj su se našle sve hrvatske epohe i ostvaren cilj svih naših ciljeva, epoha iz koje je pokojni predsjednik izdvojio jedan dan i učinio ga blagdanom državnosti, a Ti pronašao da je jedan drugi datum još dostojniji, suprotstavio ga prvom i u parlamentarnom nadmetanju za prsa pobijedio.</p>
<p>Da, trijezan sam zalutao, a nekada mi se to ni pijanom ne bi dogodilo. Prijateljevali smo više od četiri desetljeća, a od toga smo bar trideset godina bili nerazdvojni. Do te mjere da smo služili Zagrepčanima za sprdnju. </p>
<p>Sjećaš li se, kada smo zajedno putovali u Moskvu (Ti zbog svojih filmsko-distributerskih poslova a ja da, zajedno s Tobom, zaprosim za svoj film glumicu Irinu Alfjorovu), kakav nas je strah odjednom spopao? Što će biti ako se sada srušimo? Svi će nam se smijati. Čak bi nas i naša djeca kroz jecaje grdila: »To se samo njima moglo dogoditi!« I bome, vratili smo se svaki drugim avionom.</p>
<p>U čitavoj, meni poznatoj, svjetskoj literaturi znam samo dvojicu tako smiješno povezanih zanesenjaka. U »Vatikanskim podrumima«, kultnoj knjizi moje mladosti, stvorio ih je Andre Gide i dao im imena Fleurissoire i Blafaphas, napomenuvši da su ih provincijalni sugrađani zvali zajedničkim imenom: Blafafoiri. A zar nije i naš zajednički prijatelj Jozo Ivičević, po istom principu, prišio nama dvojici zajedničko ime - Berkalo?! Berkala s kraja XX. kao i Blafafoiri na zalasku XIX. stoljeća opsesivno su se bavili velikim zagonetkama svjetske politike. (Recimo: sjedi li na papinskoj stolici zbilja zakonito izabrani Leon XIII. ili neki masonski protupapa, dok onaj istinski čami utamničen u tajnom tunelu između Vatikana i Anđeoske tvrđave? Ili: može li se Hrvatska odcijepiti od Jugoslavije po istim državnopravno-šahovskim potezima kao Bangladeš od Pakistana? Itd... itd...)</p>
<p>Oprosti ako se udaljujem od teme (iako nemam više pojma što mi je uopće tema), ali vrag mi zaista ne da mira! Ne prestajem razmišljati o onih 30 godina. Što nas je tada toliko vezivalo? Vidim nas obojicu: svaki dolazi na sastanak kao na piknik. Sa svojom košarom. Tvoja je prepuna. U tom obilju dominira sjajna pravnička naobrazba, koju je bezbroj puta pohvalio Vlado Primorac; sve vrvi informacijama iz čitavog svijeta, zbog čega Te je poštovao legendarni novinarski sveznadar Ive Mihovilović; sve miriše po autentičnoj političkoj intuiciji koju si dokazao još kao desetogodišnjak, kada si u svom rodnom gradu bio jedini pouzdani prenositelj i tumač radio-poruka iz Londona i Amerike.</p>
<p>Ja se, naravno, s Tvojim znanjima nisam mogao mjeriti. Moja se košara činila praznom, ali u njoj je ipak nečeg bilo: aparat za proizvodnju metaforike. Egzaktne činjenice Tvog znanja dolazile bi u dodir s mojim bilješkama iz Shakespeareovih »Kraljevskih kronika«, Plutarhovih »Dvojnih životopisa«, Svetonijevih »Careva«, Saint-Simonovih »Dvora Luja XIV.«, Spenglerove »Propasti Zapada« i sve tako dalje. </p>
<p>Gotovo uvijek bi iz tih kresanja kresnula neka začudnost; izvjesna slika koju kao da prvi put vidimo, a ona nam je oduvijek bila pred očima. U tom permanentnom light-showu čitav bi nam se svijet činio kao vječno živa pozornica, a svi protagonisti suvremenosti funkcionirali su kao glumci, zamjenici onih pravih personaliteta i provjerenih veličina.</p>
<p>Plovili smo oceanom »društvene stvarnosti« bez profesionalnog kompasa i jasnih pomorskih karata, pouzdavajući se u znanje o zvijezdama, pozivajući se na biografije moreplovaca i osluškivanje vjetrova. Kad god su se bilo gdje održavali neki važni izbori, mi smo na našim radioaparatima čitave noći pratili rezultate, sudjelovali smo na svim zaokretnim partijskim kongresima, pratili smo urotnike svih iole vrijednih državnih udara, križali se na svim koncilskim i postkoncilskim raspravama. Ni Faust, zajedno s Mefistofelesom, nije u Drugom dijelu tragedije imao šire prostore za duhovne šetnje od nas dvojice.</p>
<p>I tako smo mi, kao potajni liberali, 30 godina pjevali himne i laude slobodarskim vrijednostima Zapada i proklinjali despotije Istoka; 30 godina bili smo građani svijeta (bez njihovih prava, ali i odgovornosti), a onda smo odjednom postali građani Republike Hrvatske sa svim odgovornostima i pravima koje uz to idu. Obojica smo odmah ušli u stranku koja je najviše sličila našim idejnim predodžbama, ali ja sam ubrzo shvatio da mi tamo nije mjesto i odmah zauzeo onaj status u koji su Tebe sada brutalno utjerali - status inokosnog liberala. </p>
<p>Ne znam kako Ti podnosiš taj termin, ali ja sam ga još pojačao Titovom pogrdnom kvalifikacijom - »truli liberali« - da tim vonjem definitivno odbijem od sebe svakoga koji bi se pokušao uvući u sferu moje inokosne intimnosti. Prema mom najdubljem uvjerenju, pravi liberal je ili inokosan ili nikakav. Liberalnost je individualno dostignuće duha i ona vrlo teško postaje kolektivna stečevina.</p>
<p>Sve partije teže monolitnosti; one u totalitarizmu svjesno, one u pluralnim društvima (ponekad) nesvjesno. Spomenuti maršal prihvaćao je sve političke imenice kojima je mogao dodati pridjev - monolitno. Demokracija je morala biti monolitna, nesvrstanost monolitna, samoupravljanje monolitno, bratstvo monolitno, a jedinstvo je ionako sinonim za monolitnost. </p>
<p>Budući da je monolitnost zaista kontraindicirana liberalizmu, taj nepogrešivi pragmatik nikada nije ni pokušao proizvesti takvu nakazu, ali kada su njegovi nasljednici bili prisiljeni na ideološku tranziciju, izabrali su liberale kao prvu političku grupaciju kojoj će dati pravo javnosti. Ne samo zato što ta stranka zaista nije bila »opasnih namjera« nego, i to u prvom redu, što su dijagnosticirali liberalizam kao neizlječivog bolesnika osuđenog na dugu smrt bez smrti. Ako ne poštuje unutarpartijsku slobodu, gubi razlog postojanja, a ako hoće postojati u ovakvom zvjerinjaku, mora ubiti slobodu.</p>
<p>Pa zar si Ti, Ivo, zbilja mislio da će se Tvoj stranački šef, kojemu je mladost progutala robija i koji naciju smatra svojim vječnim dužnikom, da će se on, dakle, lišiti svoje liderske karizme zbog nekakvih liberalističkih manira? Tko se ikada žrtvovao za nešto liberalno?</p>
<p>Možeš li zamisliti Augusta Cesarca kako piše na zidu Kerestinca predsmrtnu parolu: »Živjela liberalna Hrvatska« ili narodnog heroja Stjepana Filipovića kako, uzdignutih ruku pod vješalima, pjeva ariju Kneza Igora na tekst »O, dajte, dajte nam višestranačje!«? Ili svetog Pavla kada Korinćanima ispostavlja svoju turobnu bilancu: »Preko mjere sam bio bijen; često sam bio u smrtnoj pogibli; od Židova sam primio pet puta po trideset i devet udaraca; triput sam bio šiban, jedanput kamenovan, triput brodolom doživio...«. I bi li sve to, i još mnogo, mnogo više toga Apostol podnio samo zbog vjerskog liberalizma zvanog »ekumenizam«?</p>
<p>Ovih dana, od kada si đilasovski izbačen iz stranke zbog lijevog skretanja i anarholiberalističkog odupiranja demokratskom centralizmu, intenzivno se bavim najpopularnijim hrvatskim sportom: borbom za bolju prošlost. I razmišljam: ako nam je već bilo suđeno da se naši putevi raziđu i Ti postaneš ozbiljna politička faca, nešto kao Shakespeareov Henry, princ od Walesa, a ja ostanem kavansko-žurnalistički Falstaff, zar ne bi bilo bolje da si tu operaciju obavio u starom režimu, kada je Partija bila jedini, ali silno darežljivi mecena za onu vrstu talenata kojima Te već i Bog tako obilno obdario?</p>
<p>Tvoji, društveno uspješniji a manje skrupulozni, kolege imaju i danas mirnu savjest: kao reformirani komunisti udružili su rad s reformiranim antikomunistima na dobro slobodne nam i neovisne domovine. Priznajem da sam čitavog života silno cijenio tvoju principijelnu žrtvu, ali danas bih sa sjetom ponovio riječi jednog našeg prijatelja, sudionika nezaboravnog jučerašnjeg blagovanja: »Prošla baba s kolačima«.</p>
<p>Čekaj, još nisam gotov! Ako već nisi iskoristio prvu priliku da plasiraš svoje prave sposobnosti, zašto si propustio posljednju šansu: HDZ? Bilo je dosta onih koji su se potpisali na izbornom proglasu Koalicije Narodnog Sporazuma, a onda postali ministri vlade koja je monopolizirala sve poslove, svu energiju i svu čast čitave zemlje. Među njima bio je i jedan Škrabalo. I to baš ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Bilo bi bolje da si se Ti našao u nekoj aktivnijoj ulozi kada se iz užarenog željeza modelirala moderna Hrvatska, a da je taj znameniti liječnik tek koji put za parlamentarne klupe promrsio novinarima: »Znate, jako je teško biti stalno preglasavana opozicija. Međutim, taj Sizifov posao obavljali smo po maksimi Alberta Camusa koji je rekao: Sizifa treba zamišljati sretnim«! I što sada s tom srećom? »Prošla baba s kolačima« - glasi naslov nove memoarske knjige Zlatka Crnkovića, koju nam je autor jučer svima za stolom podijelio s posvetom, na čemu mu još jedanput zahvaljujem.</p>
<p>Nego, vidiš, nepodnošljivo sam rastresen. Morao sam dva puta slučajno spomenuti Tvoj stol, da bih se sjetio kako ovo pismo ima samo jedan smisao. Pohvaliti gozbu koja se pretvorila u simpozij. Zaista, počeli smo jesti u dva popodne, a u šest se razbuktala velika rasprava o jednoj knjizi koja je svima mnogo značila. Šotolina »Družba Isusova«. </p>
<p>Zlatku je ona bila jedan od najvećih hitova njegova HIT-a, Tebe je svojedobno jako potresla i protresla, ja sam je mnogo puta citirao, a Krsto Cviić (također prisutan a do sada nespomenut), još uvijek joj pruža snažan otpor. S mnogo, dugo promišljanih, argumenata branio je isusovce i tumačio značaj protureformacije. Imponira mi njegova vjera. Tko zna, možda se do smrtne ure svi mi uozbiljimo. I kada dođe ona velika svjetlost zapjevamo punim glasom novokomponirani psalam: »Evo babe s kolačima«!</p>
<p>Iskreno Tvoj</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Moć, veze i sustav jači od sustava</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>U Krupnom planu - nakon kojega ne znamo ama baš ništa više o tome što može a što ne može epohalnog učiniti novi Račanov kabinet - dojmila me jedino točna i na vlastitim leđima provjerena teza Nadana Vidoševića da je u Hrvatskoj teško živjeti jer ne funkcionira sustav. Dakle, ne stvaraju nam muku ni lijevi, ni desni, ni oni na centru, već nemoć u borbi s birokracijom koja se otela kontroli. Život u Hrvatskoj je težak zato što trebate mjesecima čekati i na operacije o kojima vam ovisi život, što ne možete dobiti na recept nužne lijekove, što ne možete dobiti svoj zarađen novac, što ne možete pronaći posao ili što mjesecima obijate šaltere raznih službi kako bi ishodili građevinsku dozvolu. Život u Hrvatskoj poprima gorak okus već i na pomisao da po pravdu morate otići na sud.</p>
<p> Zašto vas šikanira šef na poslu? Zašto se poslodavci usude bez ikakvog opravdanog razloga baciti vas na cestu ili vas siliti da radite bez plaće? Zašto vas susjed ili neki slučajan prolaznik usudi terorizirati? Zbog čega će vam majstor popraviti frižider, krov ili kupaonski odvod samo uz uvjet da isplata bude na ruku i bez prijave poreznicima?</p>
<p>Zato jer sudski sporovi traju godinama, a neki, svjedočeno je to na HTV-u u nekoliko emisija (Joška Martinovića, npr.), desetljećima. Znadete što vam majstor, susjed, poslodavac ili trgovac svjestan štete koju je napravio kaže s ironičnim smješkom na usnama?</p>
<p>»Tuži me sudu!«</p>
<p>Pa što ako i za godinu, dvije, tri ili pet dobijete sudski spor protiv poslodavca?! Neće vas, dokazuje turobna hrvatska praksa, primiti natrag na posao. Neće... Jer poslodavca zbog nepoštivanja suda te produžetka vaše agonije neće stići nikakva kazna. Moć, veze i novac jači su od pravde, suda i sustava.</p>
<p>U državama gdje funkcionira sustav manje je važno hoće li na izborima pobijediti ljevica ili desnica ili pak će kruna doći na ludu glavu.</p>
<p>U Krupnom je planu - s Mislavom Bagom koji je čitavu emisiju vodio kao da hoda po jajima - Željko Ivanković načeo temu o medijskom reketu malih i glasnih grupica ljudi koji često da bi pojeli jednu šniclu ubiju čitavo tele. Zbog njih, tvrdi čak i djelomično točno Ivanković, vlade odustaju od dobrih i dugoročno za čitavu državu korisnih ideja, zakona ili akcija. Zar to znači da se vlast napokon počela bojati sedme sile, odnosno, javnosti? Ma, vraga. S tonama putra na glavi lukavi političari tim malim i glasnim grupicama rade sitne ustupke kako bi ih efikasno i jeftino ušutkali. Ali zato moćnici ništa ne čine kada su u pitanju revizije pretvorbe o kojima rogobore glasnije i veće grupe od npr. onih koji vode bitke protiv dodatnog oporezivanja ne honorara umjetnika, novinara i znastvenih radnika već ugovora o djelu, na kojima tajkuni zakidaju porezne obveznike i povećanu dobit trpaju u vlastiti džep. </p>
<p>U Hrvatskoj je teško živjeti jer postoje poput ličkih medvjeda zaštićeni radnici i oni nad kojima se poslodavci - uglavnom u privatnom sektoru - mogu iživljavati do mile volje. Ovi prvi, zaposleni u birokratiziranim, nekontroliranim i politiziranim državnim uredima, na sudovima, u inspekcijama ili policiji čine sve kako bi ovima drugima, nezaštićenijima i od neraritetnih ptica pjevica, zagorčali život. Često i nesvjesno. Ali - čine. Zato će se Račan u popravnom roku usredotočiti prije svega na funkcioniranje države i cestogradnju, kojom želi Hrvatskoj vratiti odavno izgubljen optimizam. Živi bili pa vidjeli.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Je li Hrvatska danas podijeljena na misleće slaboga utjecaja i utjecajne slaboga promišljanja </p>
<p>Aktualna »gradska uprava« (kao i država) očito nije dovoljno naučila od bivših »usrećiteljstava« velebnim projektima koji su danas velebna rugla Zagreba: sveučilišna bolnica, stadion u Maksimiru, kavana »Corso«, »staklenjak« Ferimporta kod kazališta, da ne spominjemo pretvaranje dijela Nacionalne i sveučilišne knjižnice u gruntovnicu, Maksimir gotovo prepušten psima i vremenu, Jarun neizravno dopušten kao ubitačna trkaća pista neiživljenih malograđana, Gornji grad prepušten »papirnatom sjaju« samo u Unescovim dokumentima... / Zagreb je samo predvodnik i simbol opće destrukcije i poniženja zdravog razuma, odgovornosti, morala i organizacije uljuđenog društvenog života koji je »okupirao« Hrvatsku kako bi ambiciozni marginalci mogli »tjerati kera« i koja svakodnevno »razvija« istinitost izreke da »pametniji popušta«. No do kada Hrvatska kao »široka slavenska duša« može popuštati neodgovornima?</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Unatoč povijesno različitim atributima državnosti, Hrvatska je stoljećima poligonom nizu specifičnih vrsta okupacija: od mletačkih sječa hrastova, željezničarskog mađaronstva, habsburških urbanopisa, velikosrpskog pigmalionstva, antifašističko-boljševičkog oslobađanja, preko čaršijske kulture i »pretvorbenih tržišnih spretnjakovića« i nacionalističkih samoživaca do današnjih utjecaja duhovnih marginalaca.</p>
<p>I tako su, uglavnom, jedni, kako ječi A.G. Matoš »vješali Hrvatsku«, a drugi se »vješali o nju«! </p>
<p>Hrvatsku sve rjeđe bogate, a mnogi uzimaju objektom raznolikog »cicanja« da bi život učinili dostojnim svojim zamislima o njemu, a bez promišljanja o Hrvatskoj kao majci, ali i djetetu svih nas Hrvata i svih građana Hrvatske. </p>
<p>Pa kamo smo opet došli da nam »igrom slučaja« SDP-ova gradonačelnica Zagreba, hrabro obznanjuje da bi oduzimala nekretninu onima koji sagrade terasu bez dozvole (Vjesnik, 14. srpnja 2002.), a da se ne dosjeti oduzimanju »radnih« mjesta onima koji ne rade svoj posao iz gradskih (i drugih) službi i koji to (i druge stvari) izravno ili neizravno dopuštaju. Dok tako komponiranoj upravi Zagreba ne pada na pamet uvođenje razboritoga i odgovornoga urbanog reda nego naumi iz diktatorskih arsenala i »vesele vožnje«, mi obični građani, koji knjige ne uzimamo prema boji i regalu, spominjemo se gradskih odredbi Zagreba iz 1425. godine kojima današnja pravila Zagreba, a osobito njihova primjena, ne mogu biti ni »do koljena« od inspekcijske do ekološke i moralne razine.
Od toga da su se ribama u podne rezali repovi preko toga da »nitko od ljudi ne smije nečistoće, pučki zvane smeti ni na koji način bacati ili izlijevati na javne ulice« i da se javni zastupnici kažnjavaju za neprisustvovanje sjednicama do toga da »nijedna prodavačica dok sjedi ili stoji uz svoju robu ni na koji način ne smije presti i okretati vreteno, zato jer se nečistoćama kudelje ili lana ljudi mogu okužiti.«!</p>
<p>Urbana kultura aktualnih zagrebačkih (do)gradonačelnika (i ne samo njih) očituje se osobito u polaganju kamena temeljaca kao da je riječ o igri »kamena s ramena« i ostvarenju nepoznatog nam sna svakog Zagrepčanina da dio Parka prirode Medvednica, na užas razuma, postane građevinskom zonom, a ne i u organizaciji valjanog odvoza smeća i iz susjedstva priželjkivano elitnog »Sheratona« kao dio elementarne kulture grada! </p>
<p>Je li njima još nepoznata spoznaja da grad nije grad zato što ima velike investicije, nego što ima mnoštvo običnih planski rađenih kuća i drugih objekata raznih namjena i malih investicija običnih građana koji imaju kulturu normalnih potreba koju treba zadovoljavati na učinkovit i civiliziran način primjeren životu u gradu suvremenog čovjeka.</p>
<p>Tako gradska uprava Zagreba umjesto izrade ozbiljnog plana kontrole, poštivanja i razvoja urbane slike grada poštivajući povijesne datosti, sadašnje potrebe i anticipirajući buduće uvjete, većinom se bavi »ekstremizmima«: ili planovima postavljanja kioska u gradu, i to, kako obrazlaže gradska uprava - prema željama budućih zakupaca (!!!) ili velebnih projekata, dok sadržaja sredine gotovo i nema!</p>
<p>Aktualna »gradska uprava« (kao i država) očito nije dovoljno naučila od bivših »usrećiteljstava« velebnim projektima koji su danas velebna rugla Zagreba: sveučilišna bolnica, stadion u Maksimiru, kavana »Corso«, »staklenjak« Ferimporta kod kazališta, da ne spominjemo pretvaranje dijela Nacionalne i sveučilišne knjižnice u gruntovnicu, Maksimir gotovo prepušten psima i vremenu, Jarun neizravno dopušten kao ubitačna trkaća pista neiživljenih malograđana, Gornji grad prepušten »papirnatom sjaju« samo u Unescovim dokumentima... </p>
<p>Nažalost, Zagreb je samo predvodnik i simbol opće destrukcije i poniženja zdravog razuma, odgovornosti, morala i organizacije uljuđenog društvenog života koji je »okupirao« Hrvatsku kako bi ambiciozni marginalci mogli »tjerati kera« i koja svakodnevno »razvija« istinitost izreke da »pametniji popušta«. </p>
<p>No do kada Hrvatska kao »široka slavenska duša« može popuštati neodgovornima?</p>
<p>Politička je blasfemija i sprdnja reći da se »vlast« dvije i pol godine bavila »samo sobom« i nakon toga »odgovorno tvrditi« da će se od sada »primiti posla«! U Hrvatskoj, kao nedvojbenoj zemlji apsurda, daleko više bi se napravilo kada bi se mnogi formalno »zaposleni« na općem dobru jednostavno - ostavili posla! </p>
<p>Napokon, vlast se nikada ne bavi sobom nego uvijek onima kojima »vlada«, a sobom se bave oni koji »glume vlast«. Hrvatski problem i jest i u tome što Hrvatska nema ni pravu vlast (kao uzak krug vladajućih koji određuje umjesto mnogih, ali na korist i vlastitu (i svih), a niti upravu (koja kao dio organiziranog općeg sustava upravlja u ime i na korist sviju).</p>
<p>Imamo demokraciju i upravo po formi bez pravog sadržaja i vlast po riječima i svojevoljnostima, a bez općekorisničkog »vladanja«. Budući da se uspostavlja nakon prethodnog »unutarstranačkog prosijavanja« prema grupnim interesima predvodnika »stranačkih kolona« s prevalentnim interesima »vladavine« uskih grupa za svoje, a ne opće dobro, takva vlast ne može ozbiljno ni zamisliti, a kamoli ostvariti išta od općeg dobra.</p>
<p>Tako imamo sve - i gotovo ništa! </p>
<p>I nije istina da imamo Hrvatsku, jer Hrvatske dugostoljetnih snova i objektivnih mogućnosti još nema. Imamo samo prirodno lijep, ali raznim (ne)djelovanjima devastiran i neuređen dio površine planeta Zemlje omeđen državnim granicama u kojem su »spretni« sitnokorisnički duhovi s vokalizmom pojednostavljene »državnosti i tržišnosti« ljubav i korist za opće dobro »sretno pretvorili« u koristoljublje, možda i ne znajući, u svojoj sitnoveličinskoj bahatosti, da »ljubiti korist« nije isto što i »korisno ljubiti«! </p>
<p>Da bismo imali Hrvatsku najprije moramo imati sebe kao jasne, moralne i odgovorne obične veličine, jer Hrvatske bez njenih ljudi i organizacije stvarno nema. Ozbiljni ljudi se ne bore za simbole nego za ono što oni simboliziraju. I tako umjesto da unesemo red u misli, a sustav u državu, protežira se neobično reciklirani sustav u mislima i apsurdan (ne)red u državi. </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bijeli ovratnici sutra ono što je proletarijat bio jučer</p>
<p>Hladni inženjerski racionalizam i nesklonost politikantstvu bio je osnova izgradnje eventualne socijalne bliskosti inženjera i proletarijata... Edukacijska cijepljenost protiv humanizma i materijalna situiranost čini, zaista, najveći broj inženjera neosjetljivim na socijalne probleme plavih ovratnika. Stvara od njih goniče robova i egzaktne tumače poslovnih politika. Najamništvo suvremenog inženjera, za razliku od radničkoga, obavijeno je suptilnom aurom stručne nedodirljivosti</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ </p>
<p>Zašto inženjeri ne štrajkaju? Ili, zašto ne bi trebali štrajkati? Prije deset godina-piše australska inženjerka: </p>
<p>»Radila sam kratko vrijeme u engleskoj zrakoplovnoj kompaniji. U Velikoj Britaniji riječ inženjer izaziva malo respekta i koristi se najčešće da bi opisala poslove limara, kopanje grobova, automehaničare, ložače. Kada vas netko traži kao inženjera vjerojatno vas zove da zavirite ispod automobila i otklonite mehanički kvar. </p>
<p>Za vrijeme mog boravka u tvrtci inženjeri su stupili u štrajk. Nikad nisam čula da inženjeri štrajkaju. Mogla bih lako zamisliti pravnike, arhitekte ili doktore kako agitiraju za štrajk u kompaniji. Vidjeti inženjere u štrajku, nalik na vozače kamiona, bizarna je stvar. Ali imali su razlog za protest jer su bili bijedno plaćeni.« </p>
<p>Inženjeri, bijeli ovratnici, ne štrajkaju. Plavi ovratnici, radnici, štrajkaju. Te činjenice dio su uvriježenih konvencija i specifičnih odnosa dvaju svjetova odijeljenih rangom i razinom stručnog znanja i klasnim relacijama. </p>
<p>Plavi ovratnici (radnici) su bili i ostali vječit problem i kapitalističke i socijalističke proizvodnje. </p>
<p>Sredstvo cijeđenja profita ili građenja monolita političke vlasti. Poslodavac, privatni ili kolektivni, znao je kako manipulirati s nekvalificiranim svijetom koji nema ništa osim vlastite egzistencije. </p>
<p>I danas američki radnik smatra da je posao na prvom mjestu društvenih vrijednosti čime zapravo priznaje uspostavu reda u normativnom redoslijedu života kao i vlastitu egzistencijalnu nemoć života šljakera bez ostataka. </p>
<p>Bijeli ovratnici (inženjeri) bili su uvijek miljenici vlasti. Smatrani su svojevrsnom proizvodnom administracijom. </p>
<p>U prosječnog se inženjera uvijek osjeća potreba za bijegom od buke proizvodnje i koketiranje s upravom. </p>
<p>Žudnja za tišinom konstrukcijskog biroa ili upravnom foteljom pri direktorskoj sobi. Kako god bilo, inženjeri su sredstvo veze uprave s radnicima. No silazak u proizvodnju s nacrtima ili s odlukama uprave o proizvodnji izvor je nesporazuma. </p>
<p>Ako ste išli s nacrtima, prije ili kasnije, radnik za strojem dokazivao je da to što ste zamislili ne valja. Da je loše i neizvedivo. Stručni poraz inženjera na otvorenoj sceni pogona vrhunac je uzdizanja radnika. </p>
<p>»Inženjer i radnik za strojem prirodni su neprijatelji!«, jedna je od prvih lekcija koju ste trebali kao inženjer naučiti. Ako ste imali nešto od čovjeka ili ljudske grešnosti u sebi ubrzo bi shvatili da je riječ o manipulaciji i katkad bi s radnicima popili piće poslije posla. </p>
<p>Socijalistički vlastodršci trudili su se inženjersku elitu držati u području između političke anateme tehnokracije kao gornjeg ruba koji tehničari nisu smjeli dosegnuti (jer bi ekonomisti ostali bez posla) i prepuštanja da se s plavim ovratnicima bore u dokazivanju da um caruje, a snaga klade valja. </p>
<p>Zbog toga su radnici intervenciju inženjera u njihov svijet uvijek doživljavali subordinacijskim poniženjem. Institucijskom silom zaduženom za dokazivanje njihove zaostalosti. </p>
<p>Biti uzda u rukama poslovne oligarhije inženjerima je pružala koliko-toliko mogućnost komunikacije sa stvarnim gazdama sve dok ne bi došlo do sukoba na stručnoj razini. </p>
<p>Tada bi se inženjeri našli u situaciji radnika i odnos gazda prema njima postajao je jednak kao i prema »hrpi jada željnoj rada« na dnu. </p>
<p>Sergej Bondarčuk je u filmu »20. stoljeće« opisao takav sukoba stručnog i političkog mišljenja. Inženjera iz Sibira koji, usred jednog stručno-političkog sukoba, dolazi poslovno u svoje selo otac ohrabruje da bude ustrajan u svojim stavovima govoreći mu: »Ne mogu te poslati dalje od Sibira!« </p>
<p>Pozicija intelektualnog interfejsa s pogonom davala je inženjerima i mogućnosti utjecaja na radnike zbog čega su ih se državni poslodavci i bojali. </p>
<p>U kapitalizmu su zbog toga uveli pravilo uočljivoga imovinskog raslojavanja. </p>
<p>Ako si inženjer tada moraš imati automobil određene klase i parkirati se na određena mjesta u tvorničkom krugu. Hladni inženjerski racionalizam i nesklonost politikantstvu bio je osnova izgradnje eventualne socijalne bliskosti inženjera i proletarijata. </p>
<p>Ali već i sama činjenica da inženjeri izravno razgovaraju s gazdama izazivala je u radnicima sumnju, oprez. Slutnju moguće prijevare, gledanja u inženjerima špiclove uprave. </p>
<p>Edukacijska cijepljenost protiv humanizma i materijalna situiranost čini, zaista, najveći broj inženjera neosjetljivim na socijalne probleme plavih ovratnika. Stvara od njih goniče robova i egzaktne tumače poslovnih politika. </p>
<p>Najamništvo suvremenog inženjera, za razliku od radničkoga, obavijeno je suptilnom aurom stručne nedodirljivosti. S maherima u poslu se ne svađa. Dok ima posla kupuje ih ako je ikako moguće.</p>
<p>Suvremeni, dobro plaćeni radnik Zapada osuđen je na životnu simbiozu s inženjerom, jer je on obrana i njegova životnog integriteta. Ili ćeš proizvoditi pametne nove stvari i živjeti ljudski ili ćeš, poput onih zaostalih, proizvoditi za druge i biti rob.</p>
<p>Čini se, međutim, da su razvijanjem i povećanjem složenosti strojeva inženjeri pripremili teren za povijesnu retardaciju svoga položaja: izjednačavanju statusa bijelih i plavih ovratnika. Inženjeri su radnici budućnosti. </p>
<p>Bijeli ovratnici postat će sutra ono što je proletarijat bio jučer. Pa će i sve više štrajkati. A što će biti s plavim ovratnicima? Nezadovoljna gunđala osuđena su, kažu inženjeri, na nestajanje iz tvornica budućnosti. Oni koji prežive bit će živi strojevi. A životinje ne štrajkaju, zar ne? </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičarskog društva</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Poput Austrije, možemo imati i osmogodišnju školu i devetogodišnje obvezno obrazovanje </p>
<p>Napuštanje sadašnje osmogodišnje škole i prijelaz na devetogodišnju školu, nažalost, je postalo jednim od središnjih pitanja u sučeljavanju različitih stavova o razvoju školstva u Hrvatskoj, iako bi, sukladno trendovima u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama, težište trebalo staviti na poboljšavanje kvalitete učenja... Hrvatska sada ima austrijski model osmogodišnje škole, a on je, prema nedavnim komparativnim istraživanjima uspješnosti koja se provode od 1995. godine, jedan od najuspješnijih u svijetu / Treba ozbiljno postaviti pitanje zašto države, pa i lokalne vlasti u nekim državama zadržavaju svoju organizaciju škole i nisu sklone njenu ujednačavanju, pa čak niti na razini jedne države? Odgovor je sasvim pragmatičan: Svako zadiranje u osjetljivo obrazovno tkivo odvlači pozornost i resurse od ključnog pitanja, a to je povećavanje kvalitete obrazovanja, koje se podjednako može provoditi i u ovakvoj i u onakvoj organizaciji škole</p>
<p>VLADIMIR PAAR</p>
<p>Prijedlog razvoja školstva koji iznosi Prosvjetno vijeće Ministarstva prosvjete i sporta predviđa napuštanje sadašnje osmogodišnje škole i prijelaz na devetogodišnju školu. To je, nažalost, postalo jednim od središnjih pitanja u sučeljavanju različitih stavova o razvoju školstva u Hrvatskoj, iako bi sukladno trendovima u Europskoj uniji i SAD težište trebalo staviti na poboljšavanje kvalitete učenja, kao što je jasno definirano ključnim dokumentima o razvoju školstva u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama.</p>
<p>No da se vratimo konkretnom pitanju osmogodišnje škole, kakve su činjenice, a od njih bi svakako trebalo poći u toj raspravi. Evo primjera. </p>
<p>Osmogodišnju školu imaju Austrija, Italija, Hrvatska; devetogodišnju Švedska, Poljska, Grčka; desetogodišnju Njemačka i Španjolska.</p>
<p>Neke države uopće nemaju jedinstvenu organizaciju škole, na primjer u Švicarskoj svaki kanton ima svoj školski sustav s različitim trajanjem pojedinih stupnjeva škole. Slično je i u Kanadi za pojedine provincije.</p>
<p>Osmogodišnja škola ima svuda dva stupnja. Prvi stupanj osmogodišnje škole u Austriji i Hrvatskoj obuhvaća četiri razreda i drugi stupanj četiri razreda. </p>
<p>Dakle, Hrvatska sada ima austrijski model osmogodišnje škole, a on je, prema nedavnim komparativnim istraživanjima uspješnosti koja se provode od 1995. godine, jedan od najuspješnijih u svijetu.</p>
<p>U Italiji pak osmogodišnja škola ima pet razreda prvog stupnja i tri razreda drugog stupnja; u Poljskoj devetogodišnja škola ima šest razreda prvog stupnja i tri razreda drugog stupnja; u Njemačkoj je desetogodišnja škola u kojoj prvi stupanj ima četiri ili šest razreda.</p>
<p>U Švicarskoj, ovisno o kantonima, prvi stupanj ima od četiri do šest razreda i drugi stupanj od tri do pet razreda. Idući od kantona do kantona različito je ustrojstvo škole.</p>
<p>Nakon prva dva stupnja slijedi treći, viši stupanj, koji traje od tri do pet godina, ovisno o državi ili ponegdje čak o lokalnim vlastima. </p>
<p>Ta tri stupnja imaju u raznim državama razne nazive što može zamagliti usporedbu pa je bolje zvati ih prvi, drugi i treći stupanj.</p>
<p>Sada se postavlja sljedeće pitanje: Bolonjskom deklaracijom ujednačeno je i skraćeno trajanje studija u Europskoj uniji. Studij je sada organiziran u formi pet godina (studij) i tri godine (doktorski studij), a u strukama u kojima je to moguće petogodišnji studij se razlaže na tri i još dvije godine. </p>
<p>U odnosu prema dosadašnjoj situaciji, to znači skraćivanje fakultetskog školovanja za većinu europskih država. </p>
<p>Razlog za takvu harmonizaciju bio je prije svega dugogodišnji snažan pritisak propulzivne privrede da se mladi stručnjaci što prije uključuju u tržište rada, jer su tada najkreativniji te orijentacija na cjeloživotno obrazovanje kada zbog eksplozivna razvoja znanosti svaki stručnjak mora stalno učiti uz rad tijekom čitavog radnog vijeka, a redovito školovanje treba mu dati samo dobru startnu poziciju, da mu pruži »znanje velikog transfernog potencijala za kasnije stručno usavršavanje«. </p>
<p>Treći razlog je vjerojatno sasvim prizeman, a to je da se pospješi odljev mozgova iz manjih i slabije razvijenih zemalja u najrazvijenije još tijekom studija, jer talentirani mladi ljudi postaju najvredniji oblik kapitala i za njim u razvijenom svijetu vlada velika jagma. </p>
<p>Ne samo tranzicijske zemlje, nego i manje zemlje članice Europske unije zabrinute su zbog tog aspekta Bolonjske deklaracije, kao instrumenta za pospješivanje odljeva mozgova.</p>
<p>A što je sa školom? U općem šarenilu organizacijske strukture europske škole osam + četiri, osam + pet, devet + tri, deset + tri, ... planira li se donošenje europske deklaracije za školu, analogne Bolonjskoj deklaraciji? </p>
<p>U većini članica Europske unije taj problem nije u razmatranju, ali je prisutan trend da bi se išlo na skraćivanje. </p>
<p>Na primjer, u talijanskom parlamentu raspravlja se prijedlog nove reforme školstva, u kojemu je neupitno da ostaje osmogodišnja škola, ali postoje podijeljena mišljenja o tomu treba li treći stupanj škole trajati pet godina ili da se sukladno trendu Bolonjske deklaracije smanji na četiri godine.</p>
<p> Nakon žustrih rasprava odluka još nije donesena, ali dosta je vjerojatno da će se pod utjecajem najpropulzivnije privrede smanjiti na četiri godine. A tako je sada u Hrvatskoj!</p>
<p>Treba ozbiljno postaviti pitanje zašto države, pa i lokalne vlasti u nekim državama zadržavaju svoju organizaciju škole i nisu sklone njenom ujednačavanju, pa čak niti na razini jedne države? </p>
<p>Odgovor je sasvim pragmatičan: Svako zadiranje u osjetljivo obrazovno tkivo odvlači pozornost i resurse od ključnog pitanja, a to je povećavanje kvalitete obrazovanja, koje se podjednako može provoditi i u ovakvoj i u onakvoj organizaciji škole. </p>
<p>Zato je prisutan trend da se što manje mijenja u postojećoj strukturi, ali da se usredotoči na povećanje kvalitete nastave, u prvom redu na stalno povećavanje stručnosti i motiviranosti nastavnika. Konkretno prijelaz s osmogodišnje na devetogodišnju školu zahtijeva reorganizaciju školskog sustava (prostor za deveti razred u sadašnjim osmogodišnjim školama, potrebu djelomičnog ili potpunog prelaska dijela nastavnika iz viših škola u nižu itd.).</p>
<p> To bi samo značilo odvlačenje pozornosti i resursa od ključnog problema. </p>
<p>Ne vidim koji bi to argumenti trebali potaknuti Hrvatsku na otvaranje Pandorine kutije s prelaskom s modela austrijske osmogodišnje škole na model švedske devetogodišnje škole. </p>
<p>Neki stručnjaci duljeg pamćenja u tome vide pitanje izvjesnog kontinuiteta, jer je prvi pokušaj uvođenja elemenata švedske škole u Hrvatskoj poznat još iz doba ministra Šuvara tijekom sedamdesetih godina, s dobro poznatim dugoročnim posljedicama koje nam još stižu na skupu naplatu. </p>
<p>Drugo pitanje, potpuno neovisno o organizaciji školskog sustava u osmogodišnju ili devetogodišnju ili desetogodišnju školu jest do koje dobi treba pohađanje škole biti obvezno. Evo nekih primjera.</p>
<p>Obvezno pohađanje škole je u Europi različito: učenik treba ići u školu obavezno devet godina (na primjer Austrija, Švedska, Grčka, Finska), deset godina (na primjer Španjolska) do dvanaest godina (na primjer Njemačka, Poljska, itd.). </p>
<p>Iz te je usporedbe očito da Hrvatska i dalje može slijediti austrijski model tako da produlji obavezno obrazovanje na devet godina. Dakle, poput Austrije, Hrvatska može imati i osmogodišnju školu i devetogodišnje obavezno obrazovanje. (U mnogim zemljama, kao na primjer u Italiji i Poljskoj, obvezno obrazovanje se ne određuje brojem razreda, nego životnom dobi do koje učenik treba pohađati školu, to bi, dakle, bilo do šesnaeste godine života.) To znači da svaki učenik nakon završene osmogodišnje škole treba završiti još najmanje jedan razred višeg stupnja škole. </p>
<p>To je moguće bez velikog potresa provesti zadržavajući osmogodišnju školu kao što to čine Austrija i Italija, s time da obvezna bude osmogodišnja škola i prvi razred srednje škole.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, redoviti je član HAZU</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Nova garaža ispod HNK s 500 mjesta</p>
<p>Podzemna garaža ispod HNK trebala bi imati 500 mjesta, a gradnja bi stajala oko 7,5 milijuna eura / Za buduće garaže spominju se i lokacije u Kurelčevoj ulici i Cesarčevoj ulici, srednjoškolsko igralište u Klaićevoj, te staro Cibonino igralište na Tuškancu</p>
<p>Nakon što su u utorak započeli radovi izgradnje nove podzemne garaže na Langovom trgu, koja bi trebala biti gotova za 15 mjeseci, gradske vlasti su najavile i izgradnju nove podzemne garaže. Kako saznajemo, spominje se e nekoliko lokacija. Na prvom mjestu izbora je zemljište ispod Hrvatskog narodnog kazališta za koji je, postojala lokacijska dozvola koja je sada nevažeća jer joj je istekao rok od dvije godine koliko je potrebno za počnu radovi. </p>
<p>Garaža bi trebala imati 500 parkirališnih mjesta, a u nju bi se moglo ući i iz HNK-a, tako da će posjetitelji, nakon odgledane predstave, moći izravno iz kazališta ući u garažu. Izgradnja bi, prema procjenama stajala oko 7,5 milijuna eura. </p>
<p>»Zahtjev za izgradnju podzemne garaže ispod HNK smo predali još 1998. godine i tada smo dobili lokacijsku dozvolu koja je sad istekla. Zahtjev je obnovljen prije pola godine i kako još uvijek čekamo na rješenje u srijedu smo još jednom ponovili naš zahtjev«, kaže Mate Kraljević, direktor »Zagrebparkinga. Obnovio sam zahtjev za izgradnju podzemne garaže kako bi se u gradskoj upravi požurili s odlukom. Za izgradnju garaže ispod HNK ne bi smjeli gubiti vrijeme.« kaže Kraljević. Izgradnju garaže ispod HNK financirao bi »Zagrebparking«, Gradnja nove garaže trebala bi početi odmah nakon završetka radova na garaži na Langovom trgu. Osim parkirališnih mjesta, garaža bi trebala imati i popratne sadržaje o kojima će odlučiti Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Prema prometnoj studiji, koju je napravila britanska tvrtka MVA, osim HNK-a, odabrano je još nekoliko lokacija pogodnih za izgradnju podzemnih garaža.</p>
<p> »Naravno, tu je prvenstveno uzimana u obzir gustoća prometa i parkiranja. Nećemo valjda raditi garaže izvan grada«, kaže Kraljević. Osim HNK-a, predložene su Kurelčeva ulica, Cesarčeva ulica, srednjoškolsko igralište u Klaićevoj ulici, te staro Cibonino igralište na Tuškancu. </p>
<p>Kompenzacija Grada i Zagrebačke banke</p>
<p>Zemljište u Cesarčevoj ulici, u kojoj je bila planirana izgradnja podzemne garaže, sada je, neslužbeno saznajemo, u vlasništvu Zagrebačke banke. </p>
<p>Naime, Grad i Zagrebačka banka su napravili kompenzaciju zemljišta. Zagrebačka banka je Gradu ustupila Gradsku kavanu na Trgu bana Josipa Jelačića, a Grad je zauzvrat, banci dodijelio zemljište u Cesarčevoj ulici. Prema neslužbenim informacijama, Zagrebačka banka se planira proširiti na zemljište u Cesarčevoj.</p>
<p>HNK ima uvjete za izgradnju garaže</p>
<p>»Nemamo ništa protiv izgradnje podzemne garaže ukoliko se, u njezinom sklopu, za HNK izgradi spremište za kulise i komorna dvorana«, rekao nam je Janko Kichl, upravitelj propagande u HNK. </p>
<p>Kada je Marina Matulović- Dropulić bila gradonačelnica napravljen je plan izgradnje garaže u kojoj bi i HNK dio prostora koristio za svoje potrebe. »Ako je riječ o tom planu, onda se slažemo i nemamo ništa protiv«, rekao je Kichl.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb je mali Beč</p>
<p>Osim kupanja na Jarunu i šetnje Maksimirom i Botaničkim vrtom, austrijski studenti vole terase zagrebačkih kafića / Amerikanci učenje nastavili u Dubrovniku </p>
<p>U Centru za strane jezike u Vodnikovoj već tri tjedna dvije skupine Austrijanaca intenzivno uče hrvatski jezik. U prvoj je grupi 16 studenata Visoke stručne ekonomske škole iz Eisenstadta odnosno Železnog, koje vodi profesorica njemačkog i hrvatskog jezika Lana Korenčić, dok je u drugoj grupi deset studenata sa sveučilišta širom Austrije s kojima radi profesorica hrvatskog jezika Vida Lukić. </p>
<p>»Tečaj traje tri tjedna po četiri sata dnevno, a zatim se piše ispit, koji im se, pak, na fakultetu priznaje kao dio službenog ispita. Sljedeće godine isti studenti moraju doći u Hrvatsku i odraditi praksu u nekoj banci ili predstavništvu, a usput moraju i dalje dolaziti na naš tečaj«, kaže profesorica Korenčić, koja projekt ljetne škole hrvatskog jezika s Austrijancima vodi već šestu godinu za redom.</p>
<p>Uz austrijske studente, strani jezik intenzivno uči i 20 studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, čije tečajeve njemačkog stipendira Austrijsko ministarstvo prosvjete. U studentskom domu Cvjetno naselje hrvatski i austrijski studenti zajednički dijele sobe i tako upoznaju jezik koji uče, i međusobno si pomažu u izradi domaćih zadaća.</p>
<p>»Već deset godina dolazim u Hrvatsku na ljetovanje, ali sam prvi put na ovom tečaju. Kvaliteta predavanja bolja je nego u Eisenstadtu«, kaže dvadesetogodišnji Willi Golubich, kojemu je Split ljepši od hrvatske metropole, a u Zagrebu mu se sviđa sjediti u kafićima.</p>
<p>Marljivi Alexander Just iz Graza pohađa čak četiri studija, povijest, indoeuropsku i primijenjenu lingvistiku, te hrvatski. Dvadesetpetogodišnja Bečanka Monika Palmberger studira etnologiju i političke znanosti, a hrvatski uči kao izborni predmet na fakultetu tek tri mjeseca. »Hrvatski mi treba, jer pišem diplomski rad na temu 'crne tržnice' »Arizona«, u Bosanskoj Posavini«, kaže Monika. Ona, voli u pauzi prošetati Botaničkim vrtom, a Zagreb zbog njegove sličnosti s austrijskom prijestolnicom rado naziva 'malim Bečom'.</p>
<p>Hrvatski je intenzivno u Centru učila i skupina američkih studenata slavistike, koji su na daljnje učenje otišli u jednomjesečnu Ljetnu školu hrvatskog jezika, koju Centar u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu organizira u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obnova pedijatrije tek u jesen?</p>
<p>Šteta je procijenjena na 19,5 milijuna kuna, a donacijama je do sada prikupljeno tek 4,1 milijun / Kako bi prikupili dovoljno sredstava, u planu je i održavanje prijateljske nogometne utakmice između Dinama i Hajduka </p>
<p>Obnova Odjela pedijatrije Kliničke bolnice Sestara milosrdnica koji je izgorio u požaru 8. siječnja još nije počela. Kako neslužbeno doznajemo, jedan od glavnih razloga je nedostatak financijskih sredstava potrebnih za sanaciju i kupnju nove opreme. </p>
<p>Šteta je procijenjena na 19,5 milijuna kuna, a donacijama je do sada prikupljeno tek 4,1 milijun. Još uvijek nije poznato hoće li Odjel biti samo obnovljen ili će iznad njega biti dograđen još jedan kat.</p>
<p>U požaru koji je izbio na krovištu zgrade uništen je Odjel pedijatrije na četvrtom, a oštećeno je i rodilište na trećem katu. Kako bi se zgrada zaštitila od daljnjeg propadanja, postavljen je privremeni krov, a pedijatrija je preseljena na Odjel gastroenterologije, gdje radi upola manjim kapacitetom. </p>
<p>»Pacijentima je na raspolaganju 40 kreveta, a dio ih se nakon liječničke obrade upućuje kući. Nadamo se da će obnova prostorija pedijatrijskog odjela početi u jesen, inače će doći do dodatnih oštećenja koja sadašnji privremeni krov neće moći spriječiti jer je bio predviđen samo do proljeća«, kaže zamjenik pročelnika Odjela pedijatrije dr. Zvonko Jurčić. </p>
<p>Kako bi se prikupila potrebna sredstava za obnovu, Uprava bolnice osnovala je poseban odbor koji je pokrenuo više humanitarnih akcija.</p>
<p> Prema podacima objavljenima na posebnoj Internet stranici, w,ww.kbsm.hr/SOS, pomoć je do sada uputilo 596 ustanova, tvrtki i pojedinaca. Najviše sredstava za obnovu, milijun kuna, uplatila je Vlada, dok je Gradsko poglavarstvo darovalo 600 000 kuna i aparat za ultrazvuk. Kako bi prikupili dostatna sredstva za obnovu planirana je i prijateljska nogometna utakmica između Dinama i Hajduka. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Julia Roberts: »Rođena sam da bih voljela Modera« </p>
<p>LOS ANGELES, 24. srpnja</p>
<p> - Od »Odbjegle nevjeste« do pocrvenjele nevjeste, Julia Roberts izjavila je u ponedjeljak kako je rođena da bi voljela svog novog supruga, kamermana Dannyja Modera, nazvavši ga »čovjekom među ljudima, nesebičnog i suosjećajnog«. </p>
<p>Tom je prigodom, u intervjuu američkoj TV-postaji ABC, Julia prvi put o svom vjenčanju govorila bez tajni, te otkrila kako ona i Moder uskoro planiraju imati djecu.</p>
<p>Robertsova je dosad tri puta skidala zaručnički prsten, kao i prvi bračni, kad je bila udana za pjevača country glazbe Lylea Lovetta. Taj je brak trajao manje od dvije godine. Njezin je ljubavni život bio toliko kaotičan da čak nije morala niti glumiti u »Odbjegloj nevjesti«, budući da su joj se takve stvari događale i u privatnom životu.</p>
<p>»On je u punom smislu riječi čovjek. Stoji iza svojih odluka i nikad neće okriviti nekoga, a to se rijetko nađe«, otvoreno je kazala Julia. </p>
<p>Najbolje plaćena ženska zvijezda Hollywooda kazala je kako su Moder i ona suđeni jedno drugome. </p>
<p>Za Modera se udala na svome ranču u Taosu, u New Mexicu, samo godinu dana nakon što se kamerman razišao od svoje supruge. Svečanost je održana u ponoć kako bi se izbjegli paparazzi i 'sedma sila' općenito. Par se upoznao za vrijeme snimanja filma »The Mexican«. Njihova romansa traje od proljeća prošle godine, odmah nakon što je Julia prekinula četverogodišnju vezu s glumcem Benjaminom Brattom. Bratt se također oženio, glumicom Talisom Soto i ubrzo će postati roditelji. </p>
<p>Robertsova i Bratt nikad nisu otvoreno progovorili o razlozima njihova prekida, no Julia je u ponedjeljak kazala kako je Bratt sam odlučio o njihovoj budućnosti.</p>
<p>»I bolje je tako, jer bio je nesretan, a ovim smo putem oboje pronašli svoju sreću«. </p>
<p>P.B. / Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pamela Anderson prekida karijeru zbog liječenja hepatitisa C</p>
<p>LOS ANGELES, 24. srpnja</p>
<p> - Pamela Anderson, djevojka iz maloga kanadskog gradića koja je postala jedna od najslavnijih žena svijeta, u utorak navečer najavila je napuštanje karijere na neko vrijeme i liječenje od hepatitisa C.</p>
<p>Bivša zvijezda Spasilačke službe kaže da će primati injekcije snažnoga antivirusnoga lijeka protiv hepatitisa C, katkad kobne bolesti jetre koju je, kaže, dobila dijeljenjem igle za tetovažu s bivšim mužem Tommyjem Leeom.</p>
<p> »Ima puno nuspojava. Bit će to kao da cijelu godinu imam gripu. To je mala kemoterapija«, rekla je u utorak Pamela Anderson u intervjuu za CNN ovu emisiju Larry King Live.</p>
<p> »Želim to učiniti za svoju djecu. Ne želim umrijeti«, rekla je.</p>
<p> Prema njezinim riječima, biopsija je pokazala da joj je jetra još relativno zdrava. Uzimat će interferon u kombinaciji s drugim lijekovima. Liječenje počinje u prosincu, tako da joj ostaje dovoljno vremena da organizira život za svoja dva sina.</p>
<p> Antivirusni lijekovi, poput interferona, često izazivaju simptome slične gripi, a znaju izazvati i opadanje kose, lošu krvnu sliku, promjene raspoloženja i depresiju, podatak je američkoga Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Prema tome izvoru, interferon u kombinaciji s ribavirinom, također antivirusnim lijekom, djeluje na 30 do 40 posto američkih pacijenata s tom kroničnom bolešću.</p>
<p> Većina ljudi s hepatitisom C s vremenom dobije i kroničnu bolest jetre, a mnogo manji broj njih oboli od raka ili ciroze jetre. (H)Hoćemo li slavnu ekipu i dalje gledati na okupu?</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Posljednja sezona »Prijatelja« ipak nije posljednja?</p>
<p>PASADENA, 24. srpnja</p>
<p> - Predsjednik tvrtke NBC Jeff Zucker u utorak je ostavio otvorenom mogućnost da popularna televizijska serija »Prijatelji« ostane na programu i nakon sljedeće, devete sezona emitiranja, ali producenti serije tvrde da snimanju pristupaju kao da je riječ o posljednjoj sezoni.</p>
<p>Izjave trojice izvršnih producenata ipak ne podržavaju spekulacije da bi popularni »Prijatelji« mogli svoje obožavatelje oduševljavati i nakon sezone 2002.-2003. koja počinje u rujnu i završava u svibnju sljedeće godine.</p>
<p> »Mi svakako pristupamo snimanju kao da je to posljednja sezona, a prema tome planiramo i scenarije«, rekao je producent Kevin Bright.</p>
<p> »Imamo osjećaj da bi, što se tiče kreativnosti, mogli završiti još jednu sezonu, ako se to postavi pred nas. Ali ipak čini se da su stvari napravile puni krug ... naši likovi su odrasli«, rekla je jedna od kreatorica serije Marta Kauffman.</p>
<p> Zbog velike gledanosti serije ranije se nagađalo da bi NBC ipak mogao odlučiti da će snimiti i nove nastavke.</p>
<p> »Odgovorno bih rekao da je sljedeća sezona najvjerojatnije posljednja sezona »Prijatelja«. I bio bih iznenađen ako ne bude tako«, rekao je Zucker odgovarajući na novinarska pitanja.</p>
<p> »Ali ne bih još sa 100 postotnom sigurnošću zabio čavle u lijes te serije«, rekao je Zucker, dodajući da će o tome razgovarati s producentima u bliskoj budućnosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lance Bass potpisao ugovor za put u svemir</p>
<p>MOSKVA, 24. srpnja</p>
<p> - Pjevač grupe 'N SYNC Lance Bass potpisao je ovaj tjedan preliminarni ugovor prema kojem će se u listopadu pridružiti ruskoj misiji u Međunarodnoj svemirskoj postaji usprkos američkim upozorenjima da nije dobro pripremljen za takav let, službeno je priopćeno.</p>
<p>»Lance Bass potpisao je preliminarni ugovor, on je i službeno kandidat«, rekao je u utorak glasnogovornik ruske kompanije Rosaviakosmos. »Hoće li doista i poletjeti, odlučit će se u bliskoj budućnosti«, dodao je.</p>
<p> Zbog zabrinutosti da bi pjevač mogao ometati rad Međunarodne svemirske postaje (ISS) NASA je prošli tjedan priopćila da su međunarodni partneri u postaji zatražili provjeru Bassova zdravstvenoga stanja, obrazovanja, iskustva i znanja ruskoga.</p>
<p> No ruska strana kaže da će prije polijetanja iz kazahstanskoga Bajkonura zvijezda dobiti svu potrebnu obuku. </p>
<p> »Za tjedan dana počet će s obukom i stići će sve obaviti«, rekao je glasnogovornik glavnog ruskog centra za obuku astronauta. Prema njegovim riječima, Bass će naučiti i nekoliko »nužnih riječi« ruskoga.</p>
<p> Igor Marinin iz stručnog časopisa Novosti Kosmonavtiki kaže da su tri mjeseca i više nego dovoljna da Bass nauči osnove.</p>
<p> »Mora samo znati kako obući odijelo i što ne smije dirati. I majmuna se to može naučiti, i za manje vremena«, uvjeren je Marinin.</p>
<p> Dobije li i konačni ugovor, 23-godišnji Bass postat će treći turist koji je ruskom letjelicom otišao u svemir. Prije njega učinili su to američki milijunaš Dennis Tito i južnoafrički poslovni čovjek Mark Shuttleworth. Njih su dvojica platila po dvadeset milijuna dolara, što pokriva troškove cijele misije.</p>
<p> Službeni protokol ISS-a zahtiejva šestomjesečne pripreme, ali ruska strana kronično je bez novca i od NASA-e je prošli tjedan zatražila da odobri ovu zakašnjelu odluku uz obrazloženje da će Bassovim novcem uspjeti poplaćati račune svoje svemirske flote.</p>
<p> I Dennis Tito bio se suočio s NASA-inim protivljenjem, ali je ipak u zadnji čas dobio dopuštenje i u svibnju 2001. postao astronaut. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gusari »napali« Trogir </p>
<p>TROGIR, 24. srpnja</p>
<p> - »Gusari su napali Trogir«, komentiralo se u srijedu kada je ekipa jedrenjaka »Galije« uplovila u Trogirsku luku, naoružani sabljama i topovima te, što je neobično za gusare, zastavama sa logom popularnog pića »Jägermeister«. </p>
<p>Ova neobična, većinom zagrebačka posada, krenula je prije nekoliko dana iz Makarske. »Glavna ideja našeg putovanja je prije svega promocija Jägermeistera, a zatim pokušaj poboljšanja turističke ponude na Jadranu«, rekao nam je Hrvoje, glavni gusar na brodu i dodao da su lutke s kojima se fotografiraju turisti, izradili sami. Našalio se da putem napadaju brodove topovima i s njih otimaju lijepe žene. </p>
<p>Nakon cjelovečernje zabave uz nagradne igre i promotivne cijene popularnog alkoholnog pića u obližnjem kafiću »Intermezzo« te noćnog kupanja negdje na pučini, kreću u Vodice. Brod, inače, sabunjer (za vađenje pijeska) iz 1914. putovat će dva tjedna po Jadranu pa ga možemo očekivati u Vodicama, Betini na Murteru, Rabu, Biogradu na moru, Lošinju, Krku, Crikvenici, Opatiji, Vrsaru, Rovinju i Novigradu, gdje će atraktivna plovidba završiti. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>New York Times odbio Sonyjeve oglase jer su preslični člancima</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Web stranice New York Timesa odbile su nove oglase Sonyja jer se nedovoljno razlikuju od sadržaja stranica. </p>
<p>Neobični oglasi u obliku novinarskih članaka dio su nove Sonyjeve oglasne kampanje »feature by Sony« lansirane prošli tjedan. Članci koje su napisali slobodni pisci dizajnirani su tako da izgledaju poput izvornog sadržaja popularnih Web stranica. Osim linka koji šalje čitatelje na SonyStyle.com, jedina razlika ovih oglasa od ostalog sadržaja je mali natpis na vrhu »feature by Sony«. </p>
<p>Glasnogovornica NY Timesa izjavila je da se oglasni sadržaji na NYTimes.com-u moraju jasno razlikovati od uredničkog sadržaja te da stoga novi Sonyjevi oglasi nisu prihvatljivi. </p>
<p>»Svi oglašivači traže način za obogaćivanjem svoje komunikacije s potrošačima«, kaže T. Scott Edwards, direkotor Sonyjevog marketinškog potrošačkog segmenta. »Bogatije u našem slučaju znači edukativno. Razbijamo paradigme jer sebe smatramo pružateljima sadržaja-zato kupujemo prostor«. Sony je već zakupio prostor za 60 »priča« na Web stranicama National Geographica, AOL Time Warnera, Yahoo!-a i drugdje, a »priče« su podijeljene prema šest ciljanih potrošačkih grupa. Denise White, direktor ovog projekta, o kampanji je rekla: »Strategija se temelji na čitateljima: idi tamo gdje ljudi traže informacije o svom životnom stilu i strastima.« </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bolest pluća djeci uspješno liječio viagrom</p>
<p>LONDON, 24. srpnja </p>
<p> - Deseci djece u Americi i Indiji primali su viagru kao terapiju protiv smrtonosne bolesti pluća, stoji u izvješću što ga je objavio britanski časopis »New Scientist«.</p>
<p>Postoje naznake da glavni sastojak viagre, sildenafil, razvijen kao lijek za spolne disfunkcije, odnosno impotenciju, djeluje kod visokog krvnog tlaka u plućima. Riječ je o takozvanoj pulmonalnoj hipertoniji, odnosno povišenom krvnom tlaku u plućnim arterijama, koji se često javlja kao posljedica srčanih mana.</p>
<p>Posljednji je put, prema »New Scientistu«, viagra primijenjena na troje novorođenčadi u Indiji. »Stanje je bilo kritično, a moja je dužnost kao liječnika spašavanje života svim sredstvima koja mi stoje na raspolaganju«, izjavio je P.K. Rajiv s Amrita instituta za medicinske znanosti u Kochiju. No djeca preparat dalje neće primati, dok indijske vlasti to ne odobre.</p>
<p>Etičari ne odbacuju tu terapiju u potpunosti. Pod određenim je okolnostima, rekao je Raanan Gillon, umirovljeni profesor medicinske etike na Imperial Collegu u Londonu, moralno opravdano isprobati nove terapije kako bi se nekome spasio život.</p>
<p>Liječnik David Wessel s Bostonske dječje bolnice ne preporučuje uporabu sildenafila bez prethodno brižljivo obavljenih kliničkih pretraga. On je, međutim, i sam, prema »New Scientistu«, provodio istu terapiju viagrom na djeci u dobi od šest tjedana.</p>
<p>Terapiju je primijenjivao i Ian Adatia u Dječjoj bolnici u Torontu na desetero djece sa, po vlastitim riječima, ohrabrujućim uspjehom. Adatia će sudjelovati i u istraživanjima proizvođača viagre, tvrtke Pfilzer.</p>
<p>Pfilzer je izvorno razvio sildenafil u svrhu liječenja srčanih tegoba. Međutim, u istraživanjima prokrvljenosti srca preparat je kod mnogih muškaraca izazivao erekciju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Mali ljudi i velika mržnja</p>
<p>Film Dalibora Matanića »Fine mrtve djevojke« je drama s elementima thrillera kojoj su u središtu dvije djevojke u međusobnom ljubavnom odnosu / Vladimir Michalek u filmu »Bablje ljeto« napravio je komediju u tradiciji najboljih čeških ostvarenja toga žanra</p>
<p>Mladi redatelj Dalibor Matanić je prije dvije godine svojim prvijencem »Blagajnica hoće ići na more« oduševio i publiku i kritiku, pa su njegove »Fine mrtve djevojke« očekivane s puno nade da će njime Pula i godišnja hrvatska produkcija nakon drastičnog pada sredinom festivala dobiti na vrijednosti. Ipak, bilo je i stanovitih bojazni, jer na neki je način teže napraviti drugi film nego prvi, u koji autor uloži sve svoje ideje i težnje prema novom i drugačijem izrazu, dok drugim treba potvrditi (ako je prvim uspio) pravu mjeru svog umijeća i tu nije mali broj neuspjeha. Zabrinutost je moglo izazvati i to što se nakon komedije, koja je nedvojbeno najpopularniji žanr domaćeg filma, Matanić odlučio za nešto potpuno drugačije - dramu s elementima thrillera kojoj su u središtu dvije djevojke u međusobnom ljubavnom odnosu, a to u nezanemarivom dijelu našega društva može izazvati netrpeljivost, kojoj se vjerojatno može na filmu parirati jedino besprijekornim ostvarenjem, pa je time izazov - kojeg je autor vjerojatno bio potpuno svjestan - bio još teži. </p>
<p>Zato se Matanić i njegov suscenarist Mate Matišić klone bilo kakve egzotičnosti ili posebne provokativnosti veze, koja se u našem filmu još nije našla u prvom planu, predstavljajući svoje protagonistice kao normalna ljudska bića koja traže svoje pravo na (manje uobičajenu) ljubav i mirno mjesto za život.</p>
<p>Studentici medicine (sjajna Olga Pakalović, koja minimalističkim glumačkim izrazom iznimno uvjerljivo uspijeva iskazati najrazličitije reakcije i emocije svog lika) i njezinoj prijateljici koja se bavi nanbudoom (zanimljiva interpretacija Nine Violić, koja glavna uporišta nalazi u potenciranju neurotičnosti, ljubomore i posesivnosti) čini se da su pravo rješenje našle unajmivši stan u derutnoj kući kraj željezničke pruge među potpuno običnim i na prvi pogled ljubaznim ljudima.</p>
<p> Postupno se otkriva da se nerijetko iza te ljubaznosti kriju i mračne strasti i motivi, što će eksplodirati u trenutku kad susjedi saznaju pravu prirodu odnosa među djevojkama. Matanić se koncentrira upravo na tu netolerantnost i mržnju prema drugačijemu, ali vrlo jasno (uz veliku pomoć vrsnog glumačkog ansambla u kojem briljiraju Ivica Vidović, Inge Appelt i Krešimir Mikić) profilira sve, pa i najmanje epizodne likove, koji čak i onda kada su pretežito negativci, imaju shvatljive motive što proizlaze kako iz same ljudske prirode tako i iz prepoznatljivo naše suvremene društvene situacije.</p>
<p>Kada takvi ljudi, koji bi bez te snažne reakcije na ono što im je strano, vjerojatno - uza sve svoje mane - proživjeli poprilično dosadan svakodnevni život u kojem bi ogovoranja i sitni sukobi bili vrhunac uzbuđenja, pokrenu spiralu nasilja koja uključuje i silovanje i ubojstva, onda »Fine mrtve djevojke« postaju doista snažna suvremena drama, kojoj dodatnu životnu uvjerljivost daje i kamera Branka Linte ne težeći vizualnim efektima, nego se ponajviše koncentrirajući na gotovo dokumentaristički tretman filmske slike potpuno podređen redateljevoj viziji njegova mikrosvijeta.</p>
<p> Naravno, za izvanredan uspjeh filma najzaslužniji je redatelj koji je objedinio sve dojmljive doprinose svojih suradnika u jedinstven filmski izraz, kojemu režija dodaje i vrlo sigurno i dramaturški čvrsto vođenje priče u kojem nije zaboravljen niti najmanji bitan detalj, ali i izvanredan osjećaj za ritam u kojem nema niti jedne suvišne filmske sličice. Tako se može reći da je sigurno kako je Dalibor Matanić u svojoj dvadeset sedmoj godini već postao veliki redatelj. Slično bi se moglo reći za Čeha Vladimira Michaleka koji zaslužuje da se njegov film »Bablje ljeto« posebno izdvoji iz međunarodnog dijela festivala, jer je iz priče bez velikih događaja o životnom optimizmu neobičnog sedamdeset petogodišnjaka do u najsitnije detalje iscizeliranom režijom napravio komediju u tradiciji najboljih čeških ostvarenja toga žanra, koja i humorom i osjećajima može osvojiti najrazličitije slojeve publike.</p>
<p>Tomislav Kurelec</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mladena Jurana oduševila tišina u Areni</p>
<p>»Za cijeli lik Marilyn bitna je moja tjelesnost« - kaže Barbara Nola o ulozi u filmu »Potonulo groblje« / Film »Mona Lisa iz Sarajeva« Bate Čengića nastao na osnovi 800-minutnog materijala snimanog za rata u Sarajevu </p>
<p>PULA, 24. srpnja</p>
<p> - Zahvalan sam pulskoj publici da je »ušla« u film i pratila ga - s punom tišinom. To se rijetko događa, ali to je autorima najveće priznanje - rekao je uz ostalo Mladen Juran, čiji je film kod publike u Areni dobio ocjenu 3,01, redatelj filma »Potonulo groblje« na konferenciji za novinare u srijedu poslije podne. </p>
<p>Istom prigodom glavna glumica, Barbara Nola, iskazala je zadovoljstvo svojim najnovijim filmskim iskustvom, rekavši da joj se sviđa uloga u tome filmu, jer je bitno drukčija od njezinih dosadašnjih rola. Taj ženski lik je pun oscilacija, od nježnosti do blagog ludila, kompletan je, to je rijetkost u hrvatskome filmu.</p>
<p> Što se erotskih scena tiče, Barbara je rekla da ih je prihvatila jer su one vezane uz scenarij i lik koji je prihvatila, što bi učinila i prije da joj je nešto slično bilo ponuđeno. »Za cijeli lik Marilyn bitna je moja tjelesnost«- s tom njenom tvrdnjom malobrojni sudionici konferencije za novinare u cijelosti su se suglasili.</p>
<p>Nolin partner Sven Medvešek spomenuo je da glumci pa i on u tome filmu stalno tragaju za identitetom, uz malo otklone od stvarnosti koje sugeriraju redatelj i scenarij. Za razliku od dosadašnje prakse, scenarij je bio gotov na vrijeme i sav je bio nacrtan od kadra do kadra, na tim temeljitim pripremama morao je nastati i dobar film - rekao je Medvešek. Kostimografkinja Ruta Knežević spomenula je zanimljiv detalj kad je znamenitom Jirzyju Menzelu dan uoči njegova nastupa na filmu nestao kostim, odnio ga je jedan beskućnik koji se posve slučajno pridružio ekipi. </p>
<p>Završno, Mladen Juran kazao je novinarima da se veselio tomu projektu i da očekuje uspjeh poput onoga što ga je imao film »Transatlantic«, najavivši novi projekt u kojem će scenarij za jednu atipičnu filmsku komediju napisati upravo Jirzy Menzel. </p>
<p>Ova srijeda do sada je bila najbogatija novinarskim konferencijama. Najprije se predstavio malobrojnim znatiželjnicima beogradski producent filma »TT Sindrom« Peđa Matijević, koji je govorio opširno o tome čistom hororu, koji je umjetnički otklon od standardnih filmova kakvi se godinama snimaju u Jugoslaviji. Pohvalio je redatelja Dejana Zečevića, jednog od beogradskih filmadžija mlađega naraštaja, dodavši da to ni tematski nije samo jugoslavenski film, već isto tako može biti i američki. Svjetsku premijeru imao je u Bruxellesu sa sjajnim kritikama, a uslijedili su i brojni pozivi na festivale širom Europe i Australije.</p>
<p> Govoreći o žanrovskim filmovima, Peđa Matijevći je kazao da je Tanhoferov film »HA 8« po njegovu sudu najbolji žanrovski film na prostorima bivše Jugoslavije od 1945. na ovamo. Najavio je projekt filma »Dunav«, koji će na području Hrvatske zastupati Igor Galo i njegov Histria film. </p>
<p>Slijedom projekcije filma »Moja sestra Marija«, koji je po svojoj znamenitoj sestri napravio Maximilian Schell, o filmu je govorio producent Ditel Pochlacka, objasnivši kako je Maximilian Schell zahvaljujući svojim vezama i ugledu svoje sestre na film doveo brojne poznate ličnosti iz svijeta umjetnosti, a iskoristio je priliku da pozove i hrvatske umjetnike da se uključe u zajedničke projekte s austrijskim kolegama. </p>
<p>Festivalsko rano poslijepodne zaključeno je nastupom poznatog sarajevskog redatelja Bate Čengića, čiji je film »Mona Lisa iz Sarajeva« upravo dobio nagradu na Festivalu dokumentarnog filma u Bergamu. Čengić je kazao da je film snimio i proizveo sam na osnovi 800-minutnog materijala snimanog za rata u Sarajevu, a da nema ni jedne scene s mrtvim čovjekom, a uz to je cijeli film bez riječi i govori o ljudima koji su cijelo vrijeme rata stvarali dok su drugi uništavali njihovu kulturnu baštinu i presjecali veze s Europom. Izrazio je uvjerenje da će njegov scenarij »Dnevnik svećenika« koji je prihvatilo hrvatsko Ministarstvo kulture biti prvi pravi koprodukcijski projekt između BiH i Hrvatske. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljepota u jednostavnosti</p>
<p>Noh teatar publici ritmički i glazbeno dočarava osjet duboke ljepote kroz pjesmu, ples i glazbu</p>
<p>Japanska kazališna skupina »Urushi«, sastavljena od plesača, glazbenika, glumaca i skulptora</p>
<p> - osnovana upravo za ovogodišnju turneju po Hrvatskoj - predstavila je u srijedu na večer na Klupsko kazališno-glazbenoj sceni Amadeo noh teatar - tradicionalni japanski teatar u spoju sa suvremenim kazališnim i glazbenim izričajem. Riječ je o svjetskoj praizvedbi predstave, koja je uz to posvećena ljepotama Hrvatske, a u njoj su mladi umjetnici mnogobrojnoj publici pokušali dočarati harmoniju tradicionalnog i modernog kroz 700 godina staru kazališnu formu kratke drame s plesom i pjevanjem - noh. Dramu noh je UNESCO prošle godine proglasio svjetskom kulturnom baštinom.</p>
<p>U prvome dijelu toga svojevrsnog performancea predstavljen je projekt »Rezonanca istodobno pjevanih čežnji«, u kojem su čelična skulptura, sviračica na udaraljkama, noh-glumac i sviračica na noh-flauti neovisno izrazili svoju »čežnju«, pri čemu su se njihove ljubavne pjesme stopile u jednu rezonancu. U drugome dijelu ispričana je priča o samuraja koji u lovu na jelene upoznaje prekrasnu djevojku. Međutim, lijepa djeva je zapravo ljudožder koji je imao namjeru ubiti i pojesti samuraja, no njega je na to u snovima upozorio Bog. Izvodeći pokrete tradicionalnoga japanskog plesa s mačem, koji su slični noh-plesu, samuraj je dočarao i dio duhovnih pejzaža Japana.</p>
<p>Glavni cilj noha je da publici ritmički i glazbeno dočara osjet duboke ljepote kroz pjesmu, ples i glazbu, dok su fabule razmjerno jednostavne i u drugome planu. Suština izraza u predstavi noh leži u koncentriranoj jednostavnosti, jedinstvu, skladu i šabloniziranoj simboličnosti. Takvi pojednostavljeni i simbolični, odnosno minimalni pokreti, izvođeni polako i tiho, postižu maksimalan scenski efekt.</p>
<p>Svoju hrvatsku turneju kazališna skupina »Urushi« nastavit će 25. srpnja u Jelsi, 26. srpnja u Hvaru, a završit će je 29. srpnja u Dubrovniku.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Živopisne izvorne ponjave</p>
<p>MAKARSKA, 24. srpnja</p>
<p> - Izložba »In/Ex positio« Clare Tomić Blebtreu otvara se u četvrtak na večer u Muzeju grada Makarske. Riječ je o dvadesetak radova iz ciklusa »Mediteran«, a bit će predstavljene suvremene vizije izvornih krpara ili ponjava. Ove živopisne tkanine svi sredozemni narodi svojataju kao vlastite, a možemo naći u Slavoniji i Dalmaciji te još u Hercegovini. Specifično umijeće tkanja je svakako dio hrvatske baštine i izvorni narodni proizvod, a primjenu je nalazilo od prekrivača za krevet do prostirki za pod. U horizontalnim nizovima ekspresivnih kolorističkih kontrasta raznorodnih predmeta utkani su oporost života ljudi i boje okolnog krajolika. Tkanine se u umjetničkom smislu oslanjaju na tradiciju, te progovaraju suvremenim likovnim jezikom konstruktivizma i op-arta. Izložba se otvara u okviru manifestacije Makarsko kulturno ljeto, a o autorici i njezinim djelima govorit će povjesničarka umjetnosti Ivana Kokić, viša kustostica Galerije Antuna Gojaka u Makarskoj. Izložba će biti otvorena do 25. kolovoza. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Književna večer u »Zlatnim vratima« </p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Na repertoaru 48. splitskoga ljeta, u četvrtak je program pod nazivom »Pisci Splita«. U kavani »Zlatna vrata« u Dioklecijanovoj palači, Ante Tomić, Đermano Senjanović i Arijana Čulina upriličit će večer razgovora o novim dramskim djelima, autorima i spisateljstvu općenito, a specijalni gost bit će naš istaknuti dramski pisac Ivo Brešan. Brešan i Tomić čitat će dijelove iz svojih novih romana koje još pišu. Riječ je o Brešanovu futurističkom romanu čija je tema smještena u Hrvatskoj 2050. godine i Tomičevoj knjizi u kojoj se događanja odvijaju na jugoslavensko-albanskoj granici krajem 80-ih godina prošloga stoljeća. Arijana Čulina, glumica splitskog HNK, autorica triju dječjih knjiga, zatim uspješnice »Sve što žena treba znat o onim stvarima« i dviju još neizvedenih drama, te Đermano Senjanović splitski pisac i novinar Nedjeljne Dalmacije. također će predstaviti svoja djela, te govoriti o svom radu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pokopan povjesničar i književnik Miroslav Brandt </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Od istaknuta hrvatskoga povjesničara, književnika, prevoditelja i dugogodišnjega potpredsjednika Matice hrvatske Miroslava Brandta oprostili su se srijedu na zagrebačkome Krematoriju članovi obitelji, rodbina i prijatelji te kulturni i javni djelatnici. Profesor Miroslav Brandt umro je u nedjelju u Zagrebu u 89. godini. Miroslav Brandt rođen je 1914. u Ceriću kraj Vinkovaca. Povijest, zemljopis i latinski diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1948. gdje je 1954. i doktorirao s tezom »Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja XIV. stoljeća«, a u Parizu je specijalizirao arhivistiku i institucije feudalnoga društva. Brandt je bio sveučilišni profesor u Zagrebu, a predavao je i u Zadru i Osijeku. Miroslav Brandt bio je jedan od pokretača i suautora Deklaracije o imenu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Profesor Brandt kao odgovor na memorandum SANU napisao je svoj »Antimemorandum«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Car držao ključeve Petrova groba </p>
<p>Karlo Veliki obuzeo je maštu potomstva kao ni jedan vladar prije ni poslije, tako da su o njemu nastale brojne sage, a Nijemci su vjerovali da on dalje boravi u brijegu kraj Salzburga, odakle će izaći da uspostavi nekadašnju veličinu carstva</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Nakon Teodozijeve smrti godine 395. razdijelilo se Rimsko Carstvo na Zapadno i Istočno, a te dvije države imaju otada različitu povijest i drukčije kršćanstvo. Dok će Zapadnorimsko carstvo uskoro poharati germanska plemena sa sjevera da se nikad više ne oporavi, Bizant će preživjeti još jedno tisućljeće, sve do turske najezde.</p>
<p>No barbarska plemena koja su osvojila Rim podlegnut će snažnijoj i starijoj kulturi pa s vremenom napuštaju stare bogove. Nastupaju stoljeća pokrštenja pogana i stvaranja zajedničke europske civilizacije. </p>
<p>Matica ranog kršćanstva postavljala se neprijateljski prema helenizmu i antičkoj kulturi uopće. Premda sam vrlo dobar pisac i oštrouman filozof, sv. Augustin piše u dijalogu s imaginarnim sumnjičalom (a jamačno su i njega mučile dvojbe):</p>
<p>»Želim spoznati Boga i dušu.«</p>
<p>»I ništa drugo?«</p>
<p>»Savršeno ništa.« </p>
<p>Tome antiintelektualizmu vrlo umnoga crkvenog oca slijedio je sv. Jeronim zaklinjući se: »Gospode, budem li ikada uzeo u ruke svjetovne knjige ili ih ponovo čitao, ja sam zatajio Tebe«. </p>
<p>Fundamentalistima bilo je dovoljno Evanđelje pa su odbacivali sve druge spise. Međutim, da bi širili Bibliju, oni su morali gajiti pismenost. A kako su stupali u rasprave s »krivovjercima«, morali su također čitati svjetovne knjige i tako se ipak rudimentarno održavao helenizam, najviše djelima arapskih pisaca, da bi tek ponovno procvao u renesansi petnaestoga stoljeća.</p>
<p>Inače je Augustin pokazao filozofsku dubinu u problemu što je bilo prije nego što je Bog stvorio svijet. Njegov je odgovor da vrijeme nastaje sa svijetom pa to pitanje prije uopće nema smisla. Augustinovo se stajalište podudara u najopćenitijem značenju s Einsteinovom Općem teorijom relativnosti u kojoj su sjedinjeni materija, prostor i vrijeme. </p>
<p>Na ruševinama Rimskog Carstva, najprije u Galiji, formirala se u petom stoljeću franačka država, da bi se proširila u njemačke zemlje. </p>
<p>Kao što su carevi Konstantin i Teodozije određivali razvoj kršćanstva, germanizacija Zapadnorimskog carstva uvodi u mediteransko kršćanstvo stare nordijske mitove i kultove s demonima, vragovima i vješticama.</p>
<p>Franački kralj pa rimsko-germanski car Karlo Veliki 742. - 814. stvara veliku europsku državu. </p>
<p>On je pobijedio samostalne Sakse i pokrstio ih, a kad su se opet pobunili, odrubio je 4500 glava. Nakon što je proširio svoju vlast na njemačke i francuske zemlje, prodro je na Pirinejski poluotok i potisnuo Arape.</p>
<p>Karlo Veliki se, također, postavio za poglavara Katoličke crkve. </p>
<p>On je držao ključeve Petrova groba u Rimu i papa mu je morao prisegnuti vjernost. Godine 800. okrunio ga je Leo III. za cara, tako da je njegova svjetovna i crkvena vlast bila ustanovljena nad Nijemcima, Francuzima, Nizozemcima, Talijanima.</p>
<p>Nije samo postavljao biskupe po svojoj volji, nego je, također, određivao vjersko učenje i obrede, a mijenjao bi i zaključke sinoda, ako mu se nisu dopali. Kad je i preuzeo bizantski ceremonijal da se pred carom kleči i ljubi ga u nogu, sa znanstvenicima je postupao na ravnoj nozi, čak bez titule, sam inteligentan i zaokupljen znanstvenim i teološkim problemima.</p>
<p>Karlo Veliki je obuzeo maštu potomstva kao ni jedan vladar prije ni poslije, tako da su o njemu nastale brojne sage, a Nijemci su vjerovali da on dalje boravi u brijegu kraj Salzburga, odakle će izaći da uspostavi nekadašnju veličinu carstva.</p>
<p>Karolinzi su vladali dulje od dva stoljeća na velikom europskom prostoru i mnogo pridonijeli kulturnom zajedništvu, ali nitko nije dosegao važnost Karla Velikog, čiji je živi duh također potaknuo kulturnu reformu, uvođenje latinskog jezika i procvat književnosti i arhitekture. </p>
<p>Karolinzi su ostavili i spomenike u Hrvatskoj, a, prema novijim je istraživanjima, i stvaranje je hrvatske države potkraj osmoga stoljeća nadošlo s Hrvatima iz karolinškog carstva. Već je Stari zavjet uveo vraga u obliku zmije koja će nagovoriti Evu, a ona Adama da uberu jabuku s drveta spoznaje - simbol za spolni čin. </p>
<p>Potomstvo bi, dakle, bilo začeto u grijehu i sve tjelesno će se otada smatrati grešnim. </p>
<p>Konvertit od ortodoksnog judaizma na jednako tvrdo kršćanstvo sv. Pavao veli: »Ja svojim umom služim zakonu Božjem, a tijelom zakonu grijeha«. U koritu takva umovanja osjećaju kršćani u svojem tijelu vražju napast. Mora se, dakle, to tijelo mučiti i uništavati, ne dajući mu jela i seksualne naslade kako bi se oslabila navala vječno vrebajućeg Sotone na dušu. Prema Novom zavjetu je tek Krist žrtvom na križu otkupio čovječanstvo od iskonskog grijeha, ali dijete ipak naslijeđuje taj grijeh.</p>
<p>Sv. Augustin ponavlja ortodoksno Pavlovo stajalište u poruci Efežanima: »Da, milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji. To ne dolazi od vaših djela da se tko ne bi hvalisao«. (Svi citati preuzeti su iz prijevoda Biblije u nakladi »Kršćanske sadašnjosti«.) Sv. Augustin zastupa predestinaciju po kojoj će jedni ljudi dospjeti Božjom milošću u raj, dok će drugi biti prokleti na pakao. </p>
<p>Biblijsku priču o gubitku raja opjevao je John Milton u godinama 1658. - 1665. u divnom epu »Izgubljeni raj« (The Paradise lost). Pjesnikovo je stajalište da je čovjeku prirođena sloboda pa je sam Adam odlučio o svojem padu u kušnji Sotone. </p>
<p> Kao strogi puritanac i sljedbenik protestantskih načela Milton je bio ogorčen što su se biskupi približavali katoličkom Rimu koji, prema njemu, provodi teokratsku despotiju. </p>
<p>A za to izopačenje okrivljuje cara Konstantina koji je Crkvi darovao svjetsku moć i bogatsvo pa će za papinstvo ponoviti Danteove riječi da je to »prava Pandorina kutija«.</p>
<p>U sukobu između Cromwellova parlamenta i kralja okruženog biskupima držao se Milton isprva povučeno i neutralno, s blagim naklonom prema republikancima, ali ipak dovoljno izazovno da ga nakon prvog mjeseca braka ostavi žena, vatrena rojalistica. </p>
<p>Kad su prezbiterijanci (evangelisti) očitovali istu nesnošljivost i fanatičnost kao prije biskupsko-kraljevska stranka, Milton je upravio parlamentu vatren govor u kojem je branio slobodu tiska uskliknuvši: »Tko uništava knjigu, ubija sam razum«.</p>
<p>Nakon što je Cromwell umro i propala republika, a vratio se sin justificiranog oca Charles Stuart na prijestolje, John Milton pada u nemilost. Njegovi spisi koji su podupirali Cromwellovu politiku i odvajanje Crkve od države bijahu javno spaljeni, a on sam utamničen pa pušten.</p>
<p>Njegova besmrtna pjesan »Izgubljeni raj« iskazuje kroz Luciferov pad s neba i Adamovo progonstvo iz raja intimnu patnju i sjetu autora u političkoj izopćenosti. Nakon što je Dante izrazio vjerovanje katoličkog srednjeg vijeka, najveći engleski pjesnik ovjekovječio je one težnje u protestantizmu koje su tražile izravan osobni odnos prema Bogu, ali u opreci prema Lutheru afirmirao je ljudsku slobodu.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Velike riječi mogu biti opasne</p>
<p>Kad je odlazio, duboko mu se zagledala u oči i zagrlila ga čvrsto kao majka koja šalje sina na frontu. Poljubac koji su izmijenili bio je dug i pomalo očajnički. Vjerojatno je nalikovao na prvu partituru Berliozove »Nedovršene simfonije«. Do sada su naučili biti zajedno, ali još se nisu naučili rastajati</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Dok si ju čitala, bilo je kao da ti otvara cijeli novi svijet. Njene stranice postale su za tebe ogledalo u kojem se odjednom odražava čitav život, naočale kroz koje se odjednom gleda novim očima. </p>
<p>Bila si u stanju danima o njoj mozgati, nositi je sa sobom stalno u mislima. Svaka stvar koja bi ti se dogodila, činilo se da ima veze s nekim likom, događajem ili idejom iz te knjige. </p>
<p>A da si istu knjigu pročitala godinu dana ranije ili kasnije, možda te se uopće ne bi dotakla. Bilo bi prerano ili prekasno.</p>
<p>- Ali ti si rekao da oduvijek znaš moj miris, da si me prepoznao čim sam protrčala kraj tebe. I meni se čini kao da te oduvijek znam, više se gotovo i ne sjećam kako je bilo živjeti bez tebe. Ne misliš li da bi bilo jednako tako i prije pet godina, da bi naš susret i tada bio jednako uzbudljiv i ispunjavajući kao sada?</p>
<p>Gledala je u njega raširenih očiju, pogledom koji je odmah bio pospremljen u njegovu zbirku pod dvoznamenkastim brojem. Bio je to opasan izraz kakvim se promatra osoba na kuri mršavljenja uhvaćena s prstima u pekmezu.</p>
<p>- Mislim da si u pravu - rekao je naizgled ozbiljno, osjetivši kako s osobitom pažnjom očekuje njegov odgovor. </p>
<p>- Nas dvoje nismo sazreli jedno za drugo tek sada, naša bliskost traje već tisućljećima. Sjećaš se, kad si bila Kleopatra, a ja Julije Cezar. Znaš da ti još nisam oprostio onog napuhanog dripca Marka Antonija. </p>
<p>No moram priznati da si me kao Romea potpuno smotala. Stvarno nisam znao za sebe, bio sam lud od ljubavi, toliko zaslijepljen da nisam uspio razlikovati tvoj san od smrti. Još se sav tresem kad se sjetim obiteljskih svađa, otrova i noževa...</p>
<p>- Uvijek sve okreneš na šalu - nasmijala se pomalo ljuta, a pomalo s olakšanjem. - Meni je ta tema važna i ozbiljna. Uistinu vjerujem da smo stvoreni jedno za drugo.</p>
<p>- Znaš onu priču da su bogovi na početku stvorili jedinstvenoga, bespolnoga čovjeka. Takvi ljudi, ni muško niti žensko, zavladali su Zemljom te živjeli sretno i skladno. No jednoga su dana razljutili i uvrijedili božanstva koja kazne čitav ljudski rod najstrašnijom kaznom: svakog čovjeka raspolovi na muškarca i ženu pa polovice razbaca svom širinom i dubinom svemira, da se nikad ne bi pronašle. </p>
<p>Od tada ljudi lutaju svijetom tražeći svoju izgubljenu polovicu, zaljubljuju se, vole, odljubljuju se i pate, jer ne uspijevaju pronaći onu pravu.A vidiš, mi smo se napokon našli. Ti si moja kozmička polovica. E sada bi bilo vrijeme da počnemo jesti ovo što su donijeli, sve će se ohladiti.</p>
<p>- Baš me izluđuješ, nikad ne znam na čemu sam s tobom - rekla mu je nakon prvog zalogaja. - Predivna je ta priča o kozmičkim polovicama, samo kad bi ju ti shvaćao ozbiljno.</p>
<p>- Rekao sam ti da su tajanstvenost i neizvjesnost najbolji začin ljubavne veze. Neke stvari možda i ne treba govoriti. </p>
<p>Ako još ne znaš što osjećam prema tebi, onda nikad nećeš ni znati. Velike riječi mogu biti opasne, a kad se potroše, ne ostaje nam više ništa.</p>
<p>- Ja se ne bojim velikih riječi jer se sada baš tako osjećam. Narasle su u meni i ne mogu ih više zadržavati, moram ih pustiti da izađu. Znam da su iskrene. Evo, mogla bih ustati nasred restorana i vikati koliko te volim, moja kozmička polovico!</p>
<p> - Budeš li jela s takvim apetitom, pretvorit ćeš se u svinjsku polovicu.</p>
<p>Čitava tri dana neće biti zajedno. On je to najavio kao neodgodivi posao koji ga preko vikenda odvodi izvan grada i koji više ne može čekati. Ona je samo okrenula glavu na stranu da skrije oči i pritom pomislila: pa što su tri dana, to će začas proći. Otkako je preselio k njoj, sve su slobodno vrijeme provodili zajedno.</p>
<p>Dok se spremao gotovo da nisu razgovarali. Tišina se spustila na njih neprimjetno poput večernje rose. Pomogla mu je složiti košulje u torbu, podsjetila ga da uzme češalj i pastu za zube. Kad je odlazio, duboko mu se zagledala u oči i zagrlila ga čvrsto kao majka koja šalje sina na frontu. </p>
<p>Poljubac koji su izmijenili bio je dug i pomalo očajnički. Vjerojatno je nalikovao na prvu partituru Berliozove »Nedovršene simfonije«. </p>
<p>Do sada su naučili biti zajedno, ali još se nisu naučili rastajati.</p>
<p>Kad se na vratima odvojio od nje, zbunjeno se nasmijao, rekavši naglas gotovo istim riječima ono što je ona maločas pomislila: pa što je to tri dana, to će začas proći. Mahnula mu je s prozora dok je ulazio u automobil, napola skrivena iza zavjese. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>»Olića bih poklonio Dinamovim navijačima« </p>
<p>»Olićev menadžer Marić i ja ćemo se sastati ovoga vikenda. Ja bih, dakle, kupio Olića, on bi potom igrao u Dinamu samo za plaću, a od njegovoga kasnijeg transfera zaradili bi samo Olić i Dinamo. I nikakvi menadžeri« / »U Dinamu i znaju da bih ja klub dignuo za samo dva mjeseca. Da misle da sam nesposoban, već bi me sutra zvali u Dinamo, pa bi me poslije ismijavali«, kaže Zvonimir Zubak</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Olić u Juventus, Olić u Romu, Olić u Dinamo, Olić u Zagreb... Licitacija oko najzanimljivijega nogometnog »eksponata« Hrvatske, reprezentativnog napadača Ivice Olića, još uvijek traje. Gotovo svi klubovi u Europi već su na samome kraju priprema, nacionalna prvenstva samo što nisu startala, a Olić - još uvijek nema klub... Trenutačno trenira sa svojim donedavnim klubom Zagrebom, no kopka nas pitanje što će se dogoditi ako se on, kojim nesretnim slučajem, ozlijedi?</p>
<p> Sve u svemu, u sagu o Oliću ovih se dana uključio i poduzetnik Zvonimir Zubak, potencijalni ulagač u zagrebački Dinamo. Sadašnji maksimirski čelnici su nedavno zaključili priču o Zubakovu ulasku u klub, odbivši njegovu ponudu uz obrazloženje kako »nema pravnih mogućnosti« za njihovu međusobnu suradnju. </p>
<p>Sve u svemu, postoji sasvim izvjesna mogućnost da Zubak otkupi Olića od menadžera Dragana Marića i potom ovoga mladog nogometaša proslijedi u - Dinamo. Drugo je pitanje kako bi na takav raslet reagirali u samome klubu.</p>
<p> - Nazvao me Olićev menadžer Dragan Marić i pitao me kako sam, što ima novoga, pojasnio je Zubak. - Marić je u Italiji, gdje je pokušavao prodati Olića, ja sam pak na godišnjem odmoru... Na upit je li konačno riješio taj transfer, odgovorio je da nije. Tada mi je rekao - »dat ću Olića tebi!« Međutim, ja nemam veliki klub, a Olić je ipak igrač za Dinamo, Juventus, Lazio... Ne može igrati kod mene u Sesvetama. Olić bi dobro došao svakome klubu na svijetu i svugdje bi donio prevagu. Marić i ja ćemo se sastati ovoga vikenda. Ja bih, dakle, kupio Olića, on bi potom igrao u Dinamu samo za plaću, a od njegovoga kasnijeg transfera zaradili bi samo Olić i Dinamo. I nikakvi menadžeri! A Olić bi bio poklon Dinamovim navijačima.</p>
<p> Ovo bi doista bila zanimljiva situacija. Čovjek bi, dakle, maksimirskom klubu besplatno (!) ponudio najboljega strijelca hrvatskog prvenstva. To bi, naravno, značilo da Dinamo mora prihvatiti i samoga Zubaka. S druge strane, pitanje je kako bi reagirali navijači i javnost kada bi Dinamo odbio - besplatnoga Olića!?</p>
<p> Zubak je potom kratko »očešao« i sadašnje Dinamovo vodstvo.</p>
<p> - Evo, kažu da igrači moraju šutjeti o dugovanjima! Dakle, ako ne prime plaću, to ne smiju govoriti! Moraju glumiti da su zadovoljni, a nisu. Je li to u redu? Nažalost, i predsjednik Barišić se pokazao licemjernim i njega smatram najvećim krivcem što je Dinamo u ovakvoj situaciji.</p>
<p> Zubak je svojedobno, u projektu ulaska u klub, Barišića smatrao svojim saveznikom. No, danas tvrdi da njih dvojica sigurno neće zajedno biti u Dinamu.</p>
<p> - Ako su moju ponudu odbili na onakav način, vjerojatno im se kasnije više nitko nije niti javio. A niti neće! Ma, mene bi bilo sram biti predsjednik ovakvome Dinamu. Pa, ako bi mene netko s pravom prozivao, ako bih nešto radio krivo, sam bih se maknuo. Oni kažu da su sami donijeli novac u klub i sanirali dugove, a novac je došao prodajom Bišćana i još nekih igrača. Svi oni znaju da bih ja taj klub dignuo za samo dva mjeseca. Da misle da sam nesposoban, već bi me sutra zvali u Dinamo, pa bi me poslije ismijavali. Pa, taj Barišić svake godine drugima čestita naslov prvaka!?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Odnos HOO-a prema nama je neodrživ, bit ćemo drastični!«</p>
<p>Čitam da HOO pomaže Blanki već šest, sedam godina, što nije istina. Tek od 2000. godine je na njihovoj listi. HOO je pomagao, ali malo i nepravovremeno. Sredstva za oporavak kasne i po godinu dana. Možda ćemo zbog svega toga morati pribjeći drastičnim metodama, kaže Joško Vlašić</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Blanka Vlašić je obranivši naslov juniorske svjetske prvakinje u skoku u vis pokazala da se razvija u vrhunsku atletičarku, od koje se možemo nadati medaljama s najvećih svjetskih natjecanja. Potvrdivši karakter ekstra sportske klase, jer teže je ostati na vrhu nego se na njega popeti, uspjela je na Jamajci skočiti svoj osobni rekord, letvicu na visini 196 cm. </p>
<p>Po povratku u Split Blanka je rekla: </p>
<p>- Zlatu sam se nadala, uzela sam ono što smatram da mi pripada. Iako sada sve izgleda lako, ipak je bilo teško, puno teže nego sam mislila. Pritisak je bio velik, imperativ da moram obraniti naslov je izazvao tremu, koju prije nisam osjećala. Veseli me i osobni rekord, nakon što sam s preskočenih 189 cm osigurala zlato bilo je mnogo lakše skakati.</p>
<p>U Kingstonu je Blanka prvi put na natjecanju pokušavala preskočiti 2 metra, a svoja tri pokušaja na »visini snova« je opisala sljedećim riječima: </p>
<p>- Bila sam sasvim blizu u drugom pokušaju. Ma, sva tri skoka su bila za mene posebna i malo je nedostajalo da preskočim. Sada imam sasvim drugi pogled na skok iznad dva metra. Dostižan je i samo je pitanje vremena kada ću u tome uspjeti. Sretna sam i zbog Ivaninog uspjeha, njezino zlato je i mene motiviralo. U isto vrijeme smo bile na borilištu i kad sam vidjela da Ivana slavi zlato rekla sam sebi: »sada je na tebe red«. </p>
<p>Joško Vlašić pedantno planira svaki novi korak u Blankinoj karijeri. Blankin uspjeh na Jamajci je ovako doživio:</p>
<p>- Nastup na Jamajci je za nas bio kulminacija natjecateljskog dijela sezone. Ipak je na Svjetskom juniorskom prvenstvu Blanka nastupala pod pritiskom da mora obraniti titulu. Stoga sam posebno radostan što je uspjela i ostvarila usput osobni rekord. Sada slijedi Prvenstvo Hrvatske i Europsko prvenstvo u Münchenu, no Blanka sada može skakati bez opterećenja. Na Jamjci je pokazala da je potentna, a na narednim natjecanjima nam je cilj plasman u finale. </p>
<p>Ponovo se u trenucima slavlja otvara stara priča o uvjetima i odnosima Hrvatskog olimpijskog odbora prema Blanki i pitanje je dokle obitelj Vlašić može izdržati. Čim se počne govoriti o uvjetima iz Joška bukne nezadovoljstvo i gorčina: </p>
<p>- Čitam da HOO pomaže Blanki šest, sedam godina, što nije istina. Tek od 2000. godine je na listi. HOO je pomagao, ali malo i nepravovremeno. U nekim stvarima kasni, poput plaćanja sredstava za oporavak koja kasne i po godinu dana. Ovakvim kampanjskim pristupom HOO ne možemo daleko stići i to me brine. Možda ćemo morati pribjeći drastičnim metodama jer nama je ovakav pristup i rad ljudi koji bi nam trebali pomoći neprihvatljiv i onemogućava nam normalan rad. U srijedu sam nazvao izbornika Žarka Martineka i tražio da nam riješi osnovne stvari za normalni trening. Ovakvo stanje je neodrživo i plašim se da ćemo nešto drastično biti prisiljeni napraviti, zaključio je Joško Vlašić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Gjergja više nije šef struke!</p>
<p>ZADAR, 24. srpnja</p>
<p> - Upravni odbor KK Zadar izdao je službeno priopćenje, u kojem ocjenjuje neprimjerenima javne istupe i napade Giuseppea Gjergje, šefa struke, na rukovodstvo kluba i trenera prve momčadi. Takav nastup smatra se neprihvatljivim, netočnim i razarajućim za interes kluba. Slijedom toga, UO je odlučio da Gjergja više nije šef struke u klubu. Nije trebalo posebno nagovarati Gjergju da prokomentira tu odluku. </p>
<p>- Nisam iznenađen, takvu sam odluku očekivao odavno pa sam s tim ciljem i nastupio u novinama. Zašto nisu imali hrabrosti pozvati me u klub? Nastavljam živjeti bez Jazina. Posvetit ću se maksimalno reprezentaciji kao direktor svih selekcija, kazao je Gjergja. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Olić čeka sastanak s nastavkom svoje igračke karijere</p>
<p>»Prvi put čujem za mogućnost da postanem 'vlasništvo' Zvonimira Zubaka, a onda i Dinama. Iskreno, nakon svega, za mene bi bilo razočaravajuće da ostanem u hrvatskoj ligi. No, s obzirom na to da se moj odlazak u inozemstvo rastegnuo poput trakavice, moje se misli sve više okreću prema domaćem prvenstvu, neovisno o tome hoću li igrati u Zagrebu, Dinamu ili Hajduku«, ostavio je Olić svojim odgovorom opet dovoljno prostora za brojna nagađanja</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Najspominjaniji nogometaš s naših prostora posljednjih mjesec dana, Ivica Olić, naizgled je mirno u srijedu ujutro ispijao kavu u »aleji propalih komentatora«, nedaleko najjačih hrvatskih nakladničkih kuća. Prelistavajući sportske stranice dnevnog tiska, pokušao je doznati kakvu su mu sudbinu toga dana namijenili njegov menadžer Dragan Marić i novinari. Tako je iz novina doznao čudesnu priču, prema kojoj bi ga njegov menadžer bio voljan prodati Zvonimiru Zubaku, a onda bi Zubak Olića velikodušno »darovao« Dinamu!?</p>
<p>Mladi je 22-godišnji napadač iznenađeno podignuo obrve i izustio: </p>
<p>- Prvi put čujem za takvu mogućnost. Iskreno, nakon svega, za mene bi bilo razočaravajuće da ostanem u hrvatskoj ligi. No, s obzirom na to da se moj odlazak u inozemstvo rastegnuo poput trakavice, moje se misli sve više okreću prema domaćem prvenstvu.</p>
<p>• Jeste li nervozni što vaš menadžer nikako ne uspijeva pronaći inozemni klub koji bi zadovoljio i njegov apetit i namirio vas?</p>
<p>- Priznajem, sve sam nervozniji. Umaraju me sve te priče »Olić ovamo - Olić onamo«, sve te svote i klubovi što se spominju uz moje ime. Shvatio sam da je situacija na europskom nogometnom tržištu teška, moj je transfer velik i nije ga lako ostvariti, pa moram biti strpljiv. U međuvremenu sam počeo trenirati sa Zagrebom i moguće je da za Zagreb nastupam i dalje, sve do pogodnog inozemnog transfera.</p>
<p>• Kako su vas prihvatili u starom jatu i kako se osjećate među dečkima od kojih su neki lansirali nekorektne izjave kako vaši pogoci nisu bili presudni za Zagrebovo osvajanje naslova prvaka? </p>
<p>- Nastojim se ne obazirati na te trenutke nečije slabosti. Čak mislim da je to rečeno više kao utjeha i ohrabrenje uoči nove sezone, prepune novih kušnji. Meni je najvažnije da znam da imam podršku igrača koji su sa mnom podnijeli najveći teret, poput Vasilja, Stavrevskog, Dure, Hasančića... Zato bih nekako i najviše volio, ne odem li ovih dana napokon u inozemstvo, igrati u Zagrebu, jer poznajem dečke, momčad i sustav igre. Iako, nije isključeno ni da odem u Dinamo ili Hajduk. </p>
<p>• S mnogo ste klubova koketirali posljednjih tjedana, od Pirineja, preko Apenina do Otoka. Možete nas podsjetiti s čijim se imenima sve nagađalo?</p>
<p>- Jedno sam vrijeme bio jako blizu Rome. U Juventusu su se nešto naljutili, jer su postavili svoju cijenu na koju moj menadžer Marić nije bio voljan pristati. Juventus je, naime, ponudio šest milijuna eura, a Marić je to glatko odbio, nakon čega su Talijani odustali. Bokšić je moje ime spominjao uz Lazio, ali Lazio je u velikim financijskim problemima. Prije nekoliko mjeseci na obzoru se pojavio i Glasgow Rangers. Sada su aktualni i neki španjolski klubovi, ali nemojte se ljutiti, ne bih htio spominjati imena, da netko ne pokvari posao.</p>
<p>• Zar doista menadžeri jedan drugome besramno miniraju poslove? </p>
<p>- Nisam u to vjerovao, ali takozvani menadžeri samo jednim telefonskim pozivom na pravo mjesto mogu srušiti cijenu i uništiti cijeli transfer, ne samo zbog svog interesa nego i zbog čiste ljubomore.</p>
<p>• Jeste li frustrirani spoznajom da niste vlasnik svoje sudbine, da se preko vaših leđa prelamaju brojni dugovi i interesi te da ste potpuno nemoćni utjecati na to gdje ćete nastaviti igračku karijeru? </p>
<p>- Naravno da sam frustriran. Očigledno je teško dobiti novac kojeg traži moj menadžer Marić. On je spreman razgovarati o transferu teškom između osam i devet milijuna eura. Marić je sada angažirao poznatoga talijanskog menadžera Branchinija, koji ima ulaz u sve velike europske klubove, da napokon zaključi posao sa mnom. Mislim da je taj potez mogao povući i ranije.</p>
<p>• Kad biste mogli birati, gdje biste najradije nastavili karijeru?</p>
<p>- U Engleskoj. Strahovito mi se sviđa njihov nogomet. Ali, iskreno ću vam reći, meni je u ovom trenutku najvažnije da igram. Bilo gdje! </p>
<p>• S kime biste najradije igrali u tandemu u Hrvatskoj, odnosno u inozemstvu?</p>
<p>- Bilo mi je krasno igrati s Hasančićem u Zagrebu, mislim da bi bilo odlično i s Karićem iz Varteksa. A strahovito sam želio zaigrati s Tottijem u Romi. </p>
<p>• Tko je najzaslužniji za vašu nogometnu i golgetersku eksploziju?</p>
<p>- Najzaslužniji je ipak moj menadžer Dragan Marić, koji me vratio iz Berlina u Marsoniju kada nigdje nisam mogao dobiti priliku. On je sve inicirao, a pod vodstvom trenera Kranjčara postigao sam to što jesam.</p>
<p>Najbolji strijelac prošlog prvenstva (21 pogodak), još gotovo golobradi, mladi otac tromjesečnog Antonija, kojeg ni zvjezdani status u hrvatskoj nogometnoj ligi ni zvjezdani trenutak na SP-u u Japanu nisu uzoholili, nastavio je ispijati svoju kavu, iščekujući sastanak s nastavkom svoje nogometne karijere. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Nije isključen niti Hajduk!«</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Maksimirom je u srijedu predvečer prostrujala glasina kako bi u četvrtak trebali biti obavljeni završni pregovori oko dolaska Ivice Olića u Dinamo. Štoviše, mladi hrvatski reprezentativac bi poslijepodne trebao osvanuti na treningu maksimirskih nogometaša! Ipak, euforiji nema mjesta... Olićev menadžer Dragan Marić u četvrtak će doista posjetiti maksimisrske odaje, ali...</p>
<p> - Sad sam se vratio iz Italije. Krenule se priče kako ću Olića prodati Zubaku. No, ja sam sa Zubakom pričao nevezano, dobri smo prijatelji i nije mi bila namjera prodati mu Olića. Uostalom, klub ipak predstavljaju Barišić, Zajec i Mamić. U četvrtak ću posjetiti klub i sve im objasniti. S čelnicima Dinama još nisam razgovarao. Ćiro? Pa, s njim se čujem svakodnevno, prijatelji smo... On je izrazio želju za dolaskom Olića, ali i sam Ćiro kaže da on, kao trener, ne može odlučivati.</p>
<p> Marić je naglasio kako je za boravka u Italiji prodao prava na Olića talijanskom menadžeru Giovanniju Branchiniju, koji je vodio brigu i o samome Ronaldu.</p>
<p> - Branchini je rekao da ima pozitivna iskustva s hrvatskim igračima, primjerice sa Šukerom i Bobanom... Ako do kraja kolovoza ne pronađe klub za Olića, postoji izvjesna mogućnost da on do zime nastupa za jedan od tri vodeća hrvatska kluba - Dinamo, Zagreb ili Hajduk. Eto, nije isključen niti Hajduk! Olića će, dakle, od sada voditi Branchini. Ja ću, pak, samo biti predstavnik Marsonije, kluba za kojeg je Olić još uvijek registriran, zaključio je Marić.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Što znači besplatno?«</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Hoće li i kako Dinamo odgovoriti poduzetniku Zvonimiru Zubaku na njegove planove s poklanjanjem Olića maksimirskom prvoligašu? Što o Zubakovim namjerama kaže Dinamov predsjednik Mirko Barišić?</p>
<p> - Nismo dobili nikakvu obavijest o tome. Kada sam pitao kolege u klubu znaju li oni štogod o toj temi, odgovorili su negativno. Vjerojatno je u cijeloj priči u pitanju inicijativa Olićevoga menadžera Dragana Marića. Što se nas tiče, mi imamo određene uvjete, a jasno je da bi bilo smiješno kada ne bismo imali interesa za takvoga igrača. No, sve ima svoju cijenu i uvjete, mora postojati nekakav red. Osim toga, što to znači - besplatno? Trebamo konkretno vidjeti što je u pitanju. No, u javnosti se u posljednje vrijeme stalno provlače ovakve priče... Prvo Prosinečki, pa sada Olić.</p>
<p> Barišić je podsjetio da ne može on sam odlučivati o ovome slučaju.</p>
<p> - Za mene je sve to novo. Ne mogu sam odlučivati, nisam ja vlasnik kluba. Postoji struktura. Konzulirat ću se s ljudima u klubu i vidjeti što i kako učiniti. Prije toga ne bih želio ništa komentirati, niti špekulirati. Svjesni smo krize na svjetskoj nogometnoj sceni, u svakom poslu treba biti ozbiljan i pristupati mu seriozno.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Olić i »zagrebaši« opljačkani</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ivica Olić je i u srijedu poslijepodne trenirao u Kranjčevićevoj, a ne u Dinamu kako bi po nekim mišljenjima bio red obzirom na zadnje kombinacije. Trenirao, ali - zažalio!?</p>
<p>Ne međutim zbog sadržaja dosta živog razgovora sa Zagrebovim predsjednikom Marčinkovićem, nego zbog onog što ga je čekalo poslije treninga, I Olića, i većinu Zagrebovih igrača.</p>
<p>Netko je naime u vrijeme treninga uredno ušao u inače uredno zaključanu svlačionicu, i svojski obavio posao. Olića je primjerice prikratio za 5.000 kuna i skupocjeni mobitel:</p>
<p>- No, barem me nitko više neće nazivati i pitati što se to sa mnom događa, kud ću i zašto, pokušao je Olić pronaći dobru stranu pljačke.</p>
<p>Verhas je ostao bez nakita, novaca, sata.., sve zajedno vrijedno oko 1.500 eura. Vasilju je iz lisnice koja mu je uredno vraćena u džep oteto preko 3.000 kuna, kreditne kartice i slično. Hasančić je bio sretan jer je ostao samo bez sata, novčanik je ostavio u autu. Nesretan je bio vratar Marić jer je ostao bez obiteljskog prstena - pečatnjaka... I Franji, koji je odradio zadnji trening, otet je skupocjeni sat, Lovrek je kukao za svojim, kao prst debelim zlatnim lancem...</p>
<p> Sveukupno, po gruboj računici, dotični dugoprstić koji bez sumnje posao nije odrađivao sam, priskrbio je vrijednosti od najmanje 5-6 tisuća eura. Ostavivši za sobom uredno zaključana vrata, zatvorene prozore. I prenaražene igrače, na čije je inzistiranje ipak pozvana policija... </p>
<p>Z. Abramović.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dinamo »oteo« Mikića Spartaku!</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Mihael Mikić potpisuje novi, dvogodišnji ugovor s Dinamom. A malo je nedostajalo da maksimirski nogometaš već u četvrtak navuče majicu - moskovskog Spartaka! Štoviše, Mikić je već bio pred potpisom ugovora. Sve nam je to referirao sâm Blažević:</p>
<p> - Nažalost, uskoro ću vam morati reći jednu vijest, pravu »bombu«. A ta je vijest vrlo neugodna za mene. Borba zasad još traje. Protiv koga? Protiv Mike, Pere i Laze...</p>
<p> Činilo se da je spominjanje »Mike, Pere i Laze« tek obična fraza, no pokazalo se da u toj priči doista postoji jedan - Mika. Riječ je o Mihaelu Mikiću. Ćiro je »bombu« otkrio kada su novinari već napuštali Dinamove odaje.</p>
<p> - Stanite! Sada ću vam sve ispričati. Evo, ovaj čas je sve završilo, i to baš onako kako sam i želio!</p>
<p> Dinamov je trener tada prepričao dijalog s Mikićem nakon posljednjega treninga:</p>
<p>Mikić: - Šefe, ja idem!</p>
<p> Ćiro: - Ideš!? A, kamo?</p>
<p> Mikić: - U Spartak iz Moskve!</p>
<p> Ćiro: - Što!? Kakav sad Spartak!? Reci, hoćeš li barem zaraditi veliki novac?</p>
<p> Mikić: - Transfer iznosi 350.000 eura! Odlazim u četvrtak.</p>
<p> Ćiro: - Sine, to je premali novac za igrača kakav si ti. Prespavaj, razmisli i onda dođi da se dogovorimo.</p>
<p> Cijeli je problem u međuvremenu riješio direktor Velimir Zajec. Ćiro je nakon svega odahnuo i promrmljao sebi u bradu:</p>
<p>- Nema »bombe«, hvala ti Bože! </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zekić otvorio sezonu</p>
<p>VELIKA, 24. srpnja</p>
<p> - Pobjedom Kamen Ingrada protiv Slavena Belupa, 1-0, u srijedu je otvorena nova nogometna sezona u Hrvatskoj. Preostale utakmice 1. kola igraju se predstojećega vikenda. Jedini pogodak postigao je Zoran Zekić u 48. minuti. Sudac Šupraha je dosudio slobodan udarac sa 30 metara od koprivničkih vrata. Zekić je sjajno pucao, a lopta je u letu pogodila nekoga u obrani gostiju i prevarila vratara Solomuna.</p>
<p>• SRC Kamen Ingrad</p>
<p>KEMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 1-0 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6 - Darmopil 6,5, Gusić 7, Zekić 7,5 (72. R. Vidović -), Perković 5,5 (67. Poleti -), Andričević 5,5, Brkić 6, Rendulić 6, Popović 6 (od 88. Jakirović -), Kralj 6,5, Smoje 6</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 5 - P. Bošnjak 5, Božac 5,5, Crnac 6, Gal 5,5, Radiček 5 (75. Kovačević -), Ferenčina 5, Posavec 5 (od 64. Filipović 5,5), Dodik - (od 26. Geršak 5), Kovačić 5, Bajsić 5</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 6; GLEDATELJA: 5.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Zekić (48.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Brkić, Gusić, Rendulić, Bajsić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran ZEKIĆ</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hebel daje mandat na raspolaganje </p>
<p>Arbitražno vijeće HOO-a je zaključilo kako izabrani glavni tajnik, Ivica Miočić Stošić, uistinu ne ispunjava uvjete za tu dužnost, te je Vijeću HOO-a predložilo poništenje natječaja. Vijeće nije prihvatilo taj prijedlog, te je predsjednik Zdravko Hebel prekinuo sjednicu i najavio izvanrednu skupštinu kojoj će staviti svoj mandat na raspolaganje </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ni Arbitražno vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora nije uspjelo raspetljati problem izbora novog glavnog tajnika krovne udruge hrvatskog sporta. Točnije, članovi Vijeća HOO-a nisu prihvatili ono što im je njihovo vrhovno arbitražno tijelo predložilo.</p>
<p>Arbitražno vijeće je, naime, zaključilo kako izabrani glavni tajnik HOO-a, Ivica Miočić Stošić, uistinu ne ispunjava uvjete potrebne za tu dužnost, te je Vijeću HOO-a predložilo poništenje natječaja. HOO-ova »vlada«, odnosno njezina većina, nije međutim prihvatila taj prijedlog, te je predsjednik Zdravko Hebel prekinuo sjednicu i najavio svoju ostavku.</p>
<p>- Predsjedniku ništa drugo nije preostalo budući da članovi Vijeća nisu prihvatili mišljenje našeg arbitražnog tijela, čiji su zaključci obvezujući za sve. Taj konflikt sada može riješiti samo Skupština Hrvatskog olimpijskog odbora, kojoj će Hebel ponuditi svoj mandat na raspolaganje, prepričao je ukratko događanja na zatvorenoj sjednici Vijeća HOO-a obnašatelj dužnosti glavnog tajnika, Josip Guberina, dodajući kako će Skupština biti sazvana na jesen.</p>
<p> Prethodno će se predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Zdravko Hebel, obratiti javnosti i objasniti zašto je bio prinuđen na krajnje rješenje, zapravo na odstupanje s mjesta predsjednika HOO-a.</p>
<p>Problem nastao u vezi s izborom glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora morat će, tako, riješti Skupština. Za predsjednika HOO-a ili za većinu članova Vijeća (ili za obje »zaraćene strane«) to će značiti odstupanje sa sadašnjih dužnosti, a do tada na mjestu v.d. tajnika ostaje Josip Guberina.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Tražimo odlazak Hebela« </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Nakon zatvorene sjednice Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) u srijedu, na kojoj je očito došlo do potpunog raskola između predsjednika HOO-a dr. Zdravka Hebela i v.d. glavnog tajnika Josipa Guberine, te svih ostalih članova Vijeća, članovi Vijeća poslali su sljedeće priopćenje za javnost. </p>
<p>Članovi Vijeća HOO-a: Luciano Sušanj, Petar Turković, Ivo-Goran Minivrana, Đurđa Fočić-Šourek, Danica Jurković, Duško Mrduljaš, Mihovil Dorčić, Željko Širić, Damir Skansi, donijeli su dana 24. srpnja 2002. godine slijedeće zaključke:</p>
<p>1. Svi dolje potpisani članovi Vijeća HOO-a ispričavaju se svim sportašima i sportskoj javnosti na svim neugodnostima koje su proistekle iz nedjelotvornosti Vijeća i nedonošenja pravovremenih odluka u razdoblju posljednja tri mjeseca. </p>
<p> Naglašavamo da smo poduzeli sve raspoložive mjere i aktivnosti da ne dođe do blokade rada Vijeća, kako zbog toga ne bi trpili oni zbog kojih HOO i postoji.</p>
<p>2. Svi dolje potpisani traže žurno sazivanje izvanredne sjednice Opće skupštine HOO-a zbog trajno i nepopravljivo poremećenih odnosa predsjednika i svih potpisanih članova vijeća, te izostanka bilo kakvog uvažavanja mišljenja i osoba od strane predsjednika HOO-a.</p>
<p>Neki od razloga su: netoleriranje razlike u mišljenjima. nepoštivanje odluka većine članova Vijeća, neistinito prezentiranje zaključaka Vijeća u javnosti i organima državne uprave kao i Nadzornom odboru HOO-a, višestruko prekidanje sjednica i opstruiranje održavanja legalno sazivanih sjednica, iako je postojao kvorum, samovoljno i samostalno upravljanje HOO-om suspendirajući rad legalnog Vijeća HOO-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Mesić: Tranzicijske zemlje treba i pritisnuti da bi postale pravne države </p>
<p>Hrvatski predsjednik sudjelovao na skupu Zaklade Konrad Adenauer u Berlinu / Mesić: Hrvatska u posljednjih deset godina nije bila ni istinski pluralistička niti pravna država, jer je sve ovisilo o volji jedne stranke i njenog vođe, a zakoni su se primjenjivali selektivno / Stanje se promijenilo nakon 2000., ali rezultati dolaze sporo, dodao je Predsjednik </p>
<p>BERLIN, 24. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Među uglednim svjetskim političarima i mirovnim aktivistima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je u srijedu u Berlinu na međunarodnoj konferenciji Zaklade Konrad Adenauer. Skup pod nazivom »Demokratski oblikovati budućnost - demokracija, pravna država, socijalne pravednost« održan je u Akademiji Zaklade u Berlinu u povodu 40. obljetnice rada te udruge. </p>
<p>Mesić je održao predavanje »Pravna država kao temelj demokracije«. Među ostalim, sudionike konferencije podsjetio je da su tranzicijske zemlje »proizašle iz socijalističkog inkubatora«, a da su se zakoni »primjenjivali selektivno - onako kako je odgovaralo režimu«. U proteklih deset godina, ocijenio je Mesić, Hrvatska nije bila »ni istinska pluralistička, niti pravna država«, dodavši da je na političkoj sceni bilo »doduše višestranačje, no o svemu je odlučivala volja jedne stranke i njenog vođe. Zakoni su se primjenjivali selektivno, a ljudska prava bila su kategorija koja je vrijedila uglavnom za pripadnike većinskog naroda«. </p>
<p>Prema Mesiću, stanje se promijenilo nakon izbora 2000., »ali rezultati dolaze sporo i dosad postignuti uspjesi nisu potpuni«. </p>
<p>Hrvatski predsjednik pozvao je »etablirane demokracije« da pomognu tranzicijskim zemljama »svojim iskustvom i znanjem, ali povremeno i pritiskom« kako bi one - usporedo s putom iz totalitarizma i jednostranačja u demokraciju i pluralizam - prešle put od selektivne primjene zakona, povlaštenosti i korupcije do vladavine prava«. </p>
<p>Rau zadovoljan »Sarajevskom deklaracijom«</p>
<p>U sklopu sudjelovanja na berlinskoj konferenciji, hrvatski predsjednik susreo se s njemačkim predsjednikom Johannesom Rauom. Dvojica predsjednika razgovarala su četrdesetak minuta o odnosima Berlina i Zagreba, tranziciji u Hrvatskoj i njezinoj ulozi u regiji, te o gospodarskoj suradnji dviju država. </p>
<p>»Njemačka smatra Hrvatsku ne samo gospodarskim i političkim partnerom, nego promicateljem stabilnosti u cijeloj regiji«, izjavio je Mesić nakon razgovora. Rau je pozdravio sarajevsku izjavu kojom je, ističe, još jednom potvrđena cjelovitost Bosne i Hercegovine. Njemački predsjednik posebno je naglasio stajališta u toj izjavi o nepromjenjivosti granica, »koja su za europsku i njemačku politiku bitni uvjeti stabilnosti«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Svjedoči bivši šef srbijanske tajne službe Rade Marković </p>
<p>HAAG, 24. srpnja </p>
<p> - Bivši prvi čovjek službe državne sigurnosti Srbije Radomir Marković počeo je u srijedu popodne svjedočiti na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. On je jedan od najvažnijih svjedoka tužiteljstva u kosovskom dijelu postupka. </p>
<p> Marković je u službi državne sigurnosti Srbije preuzeo dužnost u studenom 1998. od Jovice Stanišića i na njoj ostao do 2000. godine. Na suđenju je ustvrdio da je izravno odgovarao tadašnjem ministru unutarnjih poslova Vlajku Stojiljkoviću, koji ga je i imenovao.</p>
<p> Upitan je li izvještavao Miloševića, Marković je odgovorio da je Milošević dobivao svakodnevna izvješća i od službe javne sigurnosti i od službe državne sigurnosti. »Kad bi bio zainteresiran, pozvao bi me i ja bih mu bio dužan rastumačiti, pismeno ili usmeno«, rekao je Marković. </p>
<p> Tužiteljstvo tereti srbijansku službu državne sigurnosti i njoj podređene jedinice da su sudjelovale u progonu 800.000 kosovskih Albanaca. »Znači li da je tom odlukom predsjednik države kontrolirao službu državne sigurnosti?«, pitao je glavni tužitelj Geoffrey Nice. »To je bilo Stanišićevo vrijeme«, odgovorio je Marković. »Znači, na vas se to nije odnosilo? Je li usvojen neki dokument kojim se opozvala ta odluka?«, pitao je Nice. </p>
<p> »Ne znam. Meni je Stojiljković rekao da se sektor državne sigurnosti mora isključivo obraćati ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno njemu«, odgovorio je svjedok. Na tužiteljev upit, potvrdio je da nije postojala savezna služba državne sigurnosti pa je srbijanska obavljala tu funkciju. </p>
<p>Izmislili da su leševi iz hladnjače Kurdi! </p>
<p> Policajski tehničar iz Kladova Boško Radojković svjedočio je u u srijedu na suđenju Miloševiću. Ispričao je da je policija u Kladovu izmislila priču o Kurdima kako bi primirila građane koji su vidjeli hladnjaču s leševima u Dunavu nedaleko od tog mjesta. Radojković je opisao kako je od 5. do 7. travnja 1999. sudjelovao u vađenju hladnjače iz Dunava kod Tekije, u blizini Kladova, te zatim u uništavanju tragova. Ustvrdio je da je su hladnjači bila tijela 86 civila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Schröder se priprema za odlazak iz Berlina?</p>
<p>Doris Schröder sanjari o New Yorku što neki tumače kancelarovim lošim šansama na rujanskim izborima</p>
<p>BERLIN, 24. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako je suditi prema intervjuu ZDF-u, koji je njemački savezni kancelar Gerhard Schröder dao nakon povratka s godišnjeg odmora početkom ovog tjedna, on se osjeća prilično opušteno i samouvjereno na početku tzv. vruće faze predizborne kampanje. Njegovi kritičari, međutim, najavljuju da su mu izborne šanse tako loše da se već sprema napustiti Berlin!</p>
<p> Do tog zaključka dolaze i na temelju izjave njegove supruge Doris Schröder da »sanja New York«. Gerhard tvrdi da ta izjava nema nikakve veze s oproštajem od Berlina nego sa simpatijama njegove supruge prema gradu u kojem je provela dvije godine. </p>
<p>Svakako, njegovo četverogodišnje razdoblje na vlasti još nije prošlo, a Schröder, među ostalim, može računati s rušenjem rekorda: dosad nijedan njegov prethodnik nije tako često mijenjao sastav svoga kabineta. Samo u prve dvije godine, zamijenio je sedam ministara. Za novinara ZDF-a, onaj tko to čini nije uspješan u vođenju kadrovske politike. Schröder odgovara da mu to ne treba zamjeriti, jer njegovi ministri samo preuzimaju odgovornost za svoje pogreške.</p>
<p>Za njemačkog saveznog kancelara, trenutačna politička situacija doista nije nimalo blistava. Najprije ovih dana, dok je još bio na godišnjem odmoru, neugodna natezanja oko odlaska šefa Telekoma, pa onda smjena ministra obrane. Predizborna kampanja, (koja nikako da krene) sada dobiva na tempu upravo kod problematične kadrovske politike. </p>
<p>To bi jedva moglo odvratiti pozornost s temeljnih nedostataka, u prvom redu sa stanja na istoku zemlje. Tamo je jedva primjetan gospodarski rast i očita duboka kriza na gradilištima. A ni novih ulaganja nema na vidiku. Stoga se u socijaldemokratskom izbornom stožeru ne trebaju čuditi kada se za ovu godinu predviđa najveća stopa nezaposlenosti nakon ujedinjenja Njemačke. U nekim istočnim pokrajinama stopa nezaposlenosti bi mogla iznositi čak oko 20 posto. </p>
<p> Slaba je utjeha da Schröderov protukandidat iz Bavarske ima još manje ideja za istok Njemačke. Tako je Edmund Stoiber do sada vješto izbjegavao davanje bilo kakvih obećanja o smanjenju nezaposlenosti na području bivšeg DDR-a. </p>
<p>Trenutni porast broja nezaposlenosti u cijeloj Njemačkoj mogao bi biti koban za Schröderovu crveno-zelenu koaliciju na predstojećim izborima. Njega se tu može hvatati za riječ jer je prije samo godinu dana obećao smanjenje nezaposlenosti na 3,5 milijuna. Priopćenju o porastu broja nezaposlenosti zvuče zloguko. Istina je da se gospodarstvo polako oporavlja, ali to se još ne održava na zapošljavanje. </p>
<p>Pa ipak, nezavisni instituti tvrde: gospodarska recesija je prevladana, gospodarski je procvat započeo. Nastavi li se on u započetom tempu, popunjenost kapaciteta na jesen će biti tako dobra da se tvrtke neće moći spašavati prekovremenim radom, već će se tražiti nova radna snaga. Mnogo je pokazatelja koji govore: nakon ljetne stanke broj nezaposlenih se najprije neće povećavati, a onda će se početi smanjivati. No, za Schrödera će to biti prekasno. Pozitivni odjeci na tržištu rada neće stići do izbora. Očito je da je crveno-zelena koalicija predugo igrala na kartu procvata gospodarstva koji će sam po sebi smanjiti nezaposlenost. </p>
<p>Analitičari se uglavnom slažu da je za većinu aktualnih negativnih trendova kriva prethodna crno-žuta vlada na čelu s Helmutom Kohlom. Naime, još tada je došlo do rekordnog povećanja nezaposlenosti i zastoja u provedbi reformi. Ali birači kao da su sve to zaboravili: Kohlovi nasljednici trenutačno dobivaju tri posto više povjerenja od socijaldemokrata. Schröder, međutim, tvrdi da je to »u domeni tolerantne pogreške« i da se do parlamentarnih izbora zakazanih za 20. rujna političko raspoloženje u zemlji može promijeniti u njegovu korist.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Promjena zakona da bi vojska SAD mogla djelovati i kod kuće </p>
<p>Predsjednik Bush zadužio pravnike da prouče postojeće zakone koji ograničavaju upotrebu vojske u civilne svrhe </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Djelotvorne borbe protiv terorističkih napada na SAD nema bez američke vojske. Na snažnu ulogu vojnih snaga u osiguravanju američkog teritorija računa i sam predsjednik George Bush, koji je odnedavna promovirao plan domaće sigurnosti. Bushov plan se u velikoj mjeri oslanja na američke kopnene i zračne snage. Međutim, prije nego se američke trupe angažiraju na osiguravanju domaćega ozemlja, nužno je izmijeniti čitav niz zakona i propisa. </p>
<p>Stoga je Bush zadužio pravne stručnjake u ministarstvu pravosuđa da prouče postojeće zakone koji ograničavaju upotrebu vojske na unutarnjem planu. Na tu su inicijativu Bijele kuće odmah reagirali neki demokratski kongresnici ističući da se nijedan zakon ne može mijenjati bez odobrenja američkog parlamenta. Oglasile su se i brojne udruge za zaštitu ljudskih prava i tekovina američkog liberalizma optužujući republikansku administraciju za »tihu militarizaciju društva«. Udruge za civilne slobode tvrde da uvođenje vojske na mala vrata u civilnu sferu izravno ugrožava građanske slobode u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>U raspravu o odnosu civilnog i vojnog sektora odnedavna su se uključili, vrlo oprezno doduše, i predstavnici američkih vojnih snaga. Još u svibnju je ministar obrane Donald Rumsfeld na konferenciji za novinare kazao da Pentagon ne zahtijeva nikakve intervencije u postojeći zakonski korpus. Proteklih je dana, međutim, general zračnih snaga Ralph Eberhart izjavio da zagovara promjene zakona koje bi osigurale veće ovlasti vojsci u borbi protiv terorizma na tlu Sjedinjenih Država.</p>
<p>Teroristički napad na New York prošloga rujna potvrdio je da je mnogo slabih točaka u sigurnosnom sustavu Amerike, ocjenjuju neimenovani dužnosnici Pentagona. Vojska može preuzeti ulogu osiguravanja i nadgledanja zračnih i pomorskih luka te mostova i autoputova na američkom ozemlju, ali samo ako tako odluči Kongres, upozoravaju iz Pentagona. U suprotnom, rizično je preuzeti odgovornost bez jasnoga zakonskog utemeljenja. </p>
<p>Američki zakoni, a napose zakonski propis Posse Comitatus strogo odvajaju civilnu od vojne sfere. Mnogi pravni stručnjaci upiru prstom upravo u dokument Posse Comitatus iz 1878. kao glavnu prepreku za upotrebu vojske u civilne svrhe. Naime, spomenuti zakonski propis, donesen prije više od dvjesto godina, nakon američkoga Građanskoga rata, postao je simbolom odijeljenosti sfere civilnih poslova od vojnoga utjecaja. Upravo zbog tog dokumenta, primjerice, američki helikopteri nisu smjeli nadgledati kanadsko-američku granicu neposredno nakon 11. rujna 2001.</p>
<p>Zbog straha od novih terorističkih napada na američkom tlu, sve više građana SAD podupire snažniju ulogu vojske na unutarnjem planu. Ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da 60 posto tamošnje populacije preferira unutarnju sigurnost, pa i po cijenu kresanja građanskih sloboda.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Britanci bi na referendumu odbacili euro</p>
<p>LONDON, 24. srpnja</p>
<p> - Britanska javnost protivila bi se uvođenju zajedničke europske valute eura čak i kad bi to vlada preporučila, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja agencije NOP. Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da britanska vlada tek treba prevladati značajan otpor javnosti ako želi Veliku Britaniju uvesti u eurozonu. Vlada premijera Tonyja Blaira ranije je priopćila da se zalaže za uvođenje eura ako se ispune gospodarski kriteriji i ako se euro odobri na referendumu. U anketi agencije NOP, oko 61 posto ispitanika odgovorilo je da bi na referendumu o uvođenju zajedničke europske valute glasovalo protiv, dok je samo 25 posto reklo da bi glasovalo za euro. Na drugo pitanje u anketi - bi li glasovali za euro ako to vlada preporuči - 48 posto Britanaca reklo je da ne bi, a samo 37 podržalo bi stajalište svoje vlade. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Glasački listići za BiH tiskaju se u Čakovcu</p>
<p>S kandidacijskih lista 57 političkih stranaka eliminirano je čak 1054 kandidata / Strankama je ostavljen rok od pet dana da zamijene smijenjene kandidate </p>
<p>MOSTAR, 24. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ni jedna bosansko-hercegovačka tvrtka, tvrde u Izbornom povjerenstvu BiH, nije u stanju odraditi posao izrade 37 vrsta glasačkih listića raspoređenih u 23 kombinacije za listopadske izbore. </p>
<p>Zbog toga je odbijena i žalba sarajevske tvrtke »Arka press« i još jednom utvrđeno da će listiće tiskati hrvatska tvrtka »Zrinski« iz Čakovca. Ni sve najave prosvjeda bosansko-hercegovačkih grafičara i potpisivanja peticija neće promijeniti tu odluku, rekla je predsjednica Izbornog povjerenstva Lidija Korać. Ponuda hrvatske tvrtke novčano je najpovoljnija, dodala je, a, uza sve, domaći Sindikat grafičara nije dao jamstva da je jedna od domaćih kompanija uopće sposobna završiti posao do zadanog roka, odnosno da neće biti kašnjenja izbornog materijala. </p>
<p>Bosansko-hercegovački grafičari ogorčeni su takvim raspletom, a mediji prenose njihove zahtjeve za »prekidom ekonomskog uništavanja BiH«. Pritom se proziva i visoki predstavnik Paddy Ashdown i ističe da su pri izboru inozemne tvrtke za tiskanje glasačkih listića presudni bili upravo glasovi trojice stranaca članova Izbornog povjerenstva.</p>
<p>Nešto više od mjesec i pol dana prije općih izbora u BiH velike rasprave vode se i oko ponašanja medija. I dok vrhunski medijski autoritet u zemlji, Regulatorna agencija za komunikacije (CBA) zastupa stajalište o besplatnoj promidžbi političkih stranaka i kandidata u medijima, odnosno zabranjuje naplaćivanje tih programa, što je izazvalo ogorčenje kod članica Asocijacije elektronskih medija (AEM) BiH, dotle su u Izbornom povjerenstvu znatno »mekši« i najnovijim izmjenama ustvrdili su da komercijalni elektronski mediji »nisu obvezni emitirati spotove političkih stranaka«. Smanjeno je i razdoblje emitiranja političkih rasprava u programima sa 60 na 30 dana prije izbora. CRA je, pak, nametnula medijima toliko složena pravila da bi gotovo svi najradije odustali od praćenja izbora. </p>
<p>Inače, konačno je potvrđen broj od 7188 osoba koje se mogu kandidirati za listopadske izbore. S kandidacijskih lista 57 političkih stranaka eliminirano je čak 1054 kandidata, a strankama je ostavljen rok od pet dana da zamijene smijenjene kandidate. </p>
<p>Najveću pozornost izazvala je DNZ-ova kandidatura Fikreta Abdića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, unatoč činjenici da je protiv valjanosti njegove kandidature glasovala i predsjednica Izbornog povjerenstva Lidija Korać, »Babo« je, barem za sada, ostao »u sedlu«. Ukoliko sud do 30. srpnja, za kada je zakazana završna riječ, donese odluku o Abdićevoj krivnji, Izborno povjerenstvo će ipak, ističe Korać, biti primorano donijeti odluku o njegovoj eliminaciji s kandidacijske liste. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prespora istraga o tajnim skladištima oružja u BiH</p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 24. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH odbacilo je optužbe MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije da federalna policija nije surađivala sa županijskom hercegovačko-neretvanskom policijom u istrazi o tajnim skladištima oružja u istočnom Mostaru u kojima je potkraj travnja i početkom svibnja SFOR pronašao 120 tona minobacačkih projektila i tri tone baruta.</p>
<p>MUP Hercegovačko-neretvanske županije je potkraj prošloga tjedna priopćio kako od Federalnog MUP-a i inspekcije ministarstva obrane Federacije BiH još nije dobio dokumentaciju o mostarskim tajnim skladištima oružja, te da bez te dokumentacije ne može nastaviti istragu o svim skladištima. Međutim, MUP Federacije takve tvrdnje Županijskog hercegovačko-neretvanskog MUP-a ocijenio »neutemeljenim, nekorektnim i neistinitim«. MUP Federacije BiH tvrdi da je »pravodobno izvršio sve obveze na temelju zahtjeva Općinskog tužiteljstva Mostar i MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije. Zapadni dužnosnici, koji žele ostati anonimni, ističu kako su međunarodne i civilne i vojne strukture u BiH nezadovoljne sporošću istrage o mostarskim tajnim skladištima oružja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prisilno sterilizirano 300.000 peruanskih Indijanaca </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Stotine tisuća peruanskih Indijanaca sterilizirano je bez njihova znanja i pristanka u vrijeme drugog mandata bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija (1996-2000.). </p>
<p>Potvrdio je to peruanski ministar zdravlja Fernando Carbone, objavljujući u utorak izvješće povjerenstva ministarstva zdravstva koje je istražilo brojne slučajeve prisilne sterilizacije u raznim područjima Perua. </p>
<p>Istraga je utvrdila da je više od 300.000 osoba u tom razdoblju sterilizirano u, kako navodi izvješće, »neprimjerenoj kampanji planiranja obitelji«. U dokumentu se tvrdi da žrtve tog kirurškog zahvata s posljedicom trajnog steriliteta nisu bile obaviještene o kakvoj se operaciji zapravo radi. »Program« smanjenja nataliteta ispunjavao se po »kvotama« u određenim područjima zemlje.</p>
<p>Sada je utvrđeno da su sterilizirani muškarci i žene - odreda vrlo siromašni i neuki stanovnici udaljenih područja Perua - bili pod pritiskom da pristanu na takve zahvate nakon ponuda da će u zamjenu za operaciju dobiti hranu ili financijsku pomoć. </p>
<p>Komisija je također utvrdila da su neki pacijenti bili podvrgnuti sterilizaciji za vrijeme neke druge medicinski opravdane operacije te da su često takvi zahvati izvođeni u nesterilnim uvjetima, što je za mnoge bilo kobno.</p>
<p>Povjerenstvo je utvrdilo da su takvu »natalitetnu politiku« poticali najviši dužnosnici 25-milijunskog Perua, a neki dokumenti upućuju da je i sam Fujimori (koji je kasnije zbog korupcijskog skandala emigrirao u Japan) bio umiješan u taj nezakoniti program koji je očiti dokaz kršenja ljudskih prava.</p>
<p>Peruanska javnost šokirana je tim otkrićima. Ministar Carbone rekao je da će nova vlada učiniti sve da krivci za taj nezakoniti posao budu kažnjeni, a već je najavljeno da će protiv većine odgovornih biti podignuta optužba za genocid. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zašto podržavam ministra dr. Vladimira Strugara? </p>
<p>Kako se bliži dan odlučivanja o sastavu nove Vlade u Hrvatskom saboru sve više me tjera savjest da javno progovorim. Slušam i razgovaram o tome kuloarski, što da se to i javno ne čuje. Nije li i to dio mojih demokratskih građanskih prava.</p>
<p>Kao građanin (trudim se biti odgovornim) ponajprije želim izraziti podršku mandataru, koji u današnjim kriznim životnim trenucima ne »napušta brod koji tone« nego nastoji pronalaziti izlaze za njegovu uspješnu plovidbu. Nije to jednostavno ni lako zasigurno, no hoću gajiti u sebi i dalje uvjerenje da grupacija, pa i ekipa, koja vodi državu stavlja danas u prvi plan svoga nastupanja i djelovanja opće interese zemlje i njenih ljudi, i da im podređuje svoje osobne.</p>
<p> Zanemarimo pritom odgovor na činjenicu je li to tako bilo tijekom dosadašnjeg »vladanja«. Javno plediram da to bude prvi kriterij pri odabiru vodećih ljudi za određena područja života. Ne bih ulazio u obrazlaganje ovoga stava, pretpostavljam da je sam po sebi u dovoljnoj mjeri i razumljiv i prihvatljiv.</p>
<p>Ne bi bilo zgorega da se uz to pročita i homilija mons. Josipa Bozanića izgovorena prigodom obilježavanja Dana državnosti ove godine u crkvi Sv. Marka u Zagrebu. Neka mandataru posluži u razgovorima sa čelnim ljudima stranaka koje žele sudjelovati u vođenju zemlje. Bilo bi vrijedno da je pročitaju i naši sabornici prije odlučivanja o izboru pojedinaca u sastav Vlade i davanja im svoga povjerenja. Slušamo konstatacije o moralnosti naših političara svakodnevno, no autor »grijehova struktura« imao je i opet hrabrosti javno ih iznijeti.</p>
<p>Morao sam izreći izložene misli prije iznošenja podrške za izbor dr. Vladimira Strugara za ministra prosvjete. Radi se o izboru osobnosti koja po svojim stručnim i ljudskim osobinama, te naprijed iznesenim kriterijima, to zavređuje, a po činjenom i učinjenom tijekom dosadašnjeg mandata otvara nadu u bolje dane hrvatskog školstva i prosvjete.</p>
<p>Proveo sam radni vijek u našem školstvu na raznim mjestima i dužnostima i želim u ovom trenutku naše realnosti ustvrditi da je dr. Vladimir Strugar osobnost koja bez mnogo buke, pompe i samoisticanja vodi naše školstvo u vrlo teškim okolnostima. U općoj neimaštini teško je činiti više nego što se čini. Ostavljen je da »pliva« u neadekvatnom odnosu države prema ovome »sektoru«, neprihvaćen od velikog kruga »nazovi« poznavatelja škole i školstva, u Ministarstvu s desetkovanim službama i opstrukcijama s mnogih strana, i da dalje ne nastavimo nabrajati nesređenost dočekanog stanja, taj je pedagog, čovjek koji je sam prošao put od seoskog učitelja do akademskih titula i sveučilišnog predavača, te voditelja u prosvjetnoj vlasti, uspio zaustaviti dalji »hod hrvatskog školstva na dolje«. To je, uvjeren sam, prva stepenica za građenje dalje. On je čovjek koji pokušava stilom samozatajnog radnog vođenja okupljati ljude od prakse do znanosti, od stručnih udruga i sindikalnih organizacija, od škola do prosvjetnih rukovodstava na zajedništvo u pronalaženju izlaza. </p>
<p>Prof. dr. VALENTIN PUŽEVSKI, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Racionalizacija državne uprave, ili »zemlja zaborava«</p>
<p>Prilikom predizborne kampanje za siječanjske izbore 2000. u Hrvatskoj čula su se nježna obećanja »deregulacije«, što bi imalo značiti smanjenje broja zakona, birokrata i prepreka životnim energijama:</p>
<p> Poslije izbora ta se riječ više ne spominje. Nikada nije prezentiran neki izvještaj o smanjenju broja zakona/paragrafa ili o zamjeni nekog starog zakona koji je imao 250 paragrafa sa novim koji ih ima samo sto.</p>
<p> Ne postoji mjesto na kojem bi se komparirali razni zakoni i alarmirala njihova neusuglašenost i preklapanje kompetencija. Svaki birokrat čuči u svom malom dvorištu i ne želi vidjeti preko plota. Uostalom, kad je zakon već stigao do svog izvršioca, tko bi pokrenuo onu golemu mašineriju od inicijative za promjenu zakona do same promjene?</p>
<p> Da bi se smanjio birokratski aparat i njegova cijena ne ulazi se u meritum problema, nego se opet nude nova teritorijalna prekrajanja države. Smjera se mijenjati forma umjesto sadržaja.</p>
<p>Npr. što znači pretvoriti dvadeset županija u pet regija? Stotine zakona na stotinama mjesta pozivaju se na županije kao izvršitelje zakona. Sada bi trebalo mijenjati na tisuće takvih mjesta u zakonima. Mijenjati će se također na tisuće naslovnih ploča na fasadama upravnih zgrada, na tisuće memoranduma i na tisuće žigova. Dobro, barem će neki obrtnici i grafičari imati posla. No, zar ne bi oni mogli raditi i nešto korisnije? Ista prijetnja može se očekivati i kroz predloženo smanjivanje broja općina/gradova (možda posljednje birokratske utvrde koja još ima neke veze sa svojim građanima) radi tobožnje racionalizacije uprave. Kad bi i došlo do racionalizacije i smanjenja broja zaposlenih koliko će koštati socijalna pomoć koju će trebati plaćati tim ljudima? Napokon ono najvažnije, ukinuti će se nešto što je tek zaživjelo opet s nečim novim koje će godinama tražiti samoga sebe. A građani će glavinjati od nemila do nedraga, tražeći najjednostavniju uslugu.)</p>
<p> Ista zavrzlama, iako nešto manja po broju intervencija, mogla se očekivati i smanjivanjem broja ministarstava. Međutim, ovdje bi se birokrati bavili sami sa sobom, pa bi vjerojatno tendirali racionalnijem ponašanju i skraćivanju procesa. No, već prvoga dana nakon najave ove reforme premijer je odustao od svog prijedloga. Kakve li popustljivosti!</p>
<p>Da li je zaista sve tako beznadno?</p>
<p>Prije svega treba raskinuti s iluzijom da zakoni ili birokrati moraju baš sve uređivati. Zatim treba tražiti smanjenje broja činovnika. Jer, bude li ih manje težit će pojednostavljenju svog posla. Svaki pojedinačni primjer birokratskog ludila, samovolje i štetnosti trebalo bi prepoznati, identificirati i dosljedno se s njim uhvatiti u koštac. Napokon, ne treba birati nijednog saborskog zastupnika koji ne obeća deregulaciju - najmanje desetpostotno smanjenje broja paragrafa u svom mandatu.</p>
<p>VERA PETRINJAK-ŠIMEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vlast nema volje zagristi u sivu ekonomiju</p>
<p>Čitajući Vjesnik i ostale hrvatske dnevnike čini se da je u Hrvatskoj jako loše. Nekima doista i jest, ali, medalja ima i drugu stranu. U Hrvatskoj cvate siva ekonomija, a kuknjava umirovljenika postaje na trenutke nepodnošljiva, no, ne kanim umanjivati njihove muke.</p>
<p> Voljela bih, međutim, da se okrenu oko sebe i pogledaju u svoje obitelji, ili svoje susjedstvo. Mnogi primaju plaću na ruke, na tako isplaćeni novac ne plaćaju se porezi niti doprinosi, pa se dakle ne pune fondovi za zdravstvenu zaštitu, za mirovinsko osiguranje, niti se puni državni proračun, a iz njega bi svi nešto htjeli. Ljubav prema ovoj državi sve više se očitava u tome koliko netko dobije iz proračuna, a ne koliko je dao državi. Naravno, ako se doprinosi ne plaćaju, ako se ne puni proračun, ako nema novca nema ni većih mirovina, a zdravstvo ostaje na niskim granama. Stoga je borba protiv sive ekonomije jedini put da se stanje promijeni na bolje, ali za to vlast kao da nema ni volje niti interesa i stalno popušta pod pritiscima onih kojima je bolje tako kako jest.</p>
<p>Primjećuju to i stranci i čude se našoj kuknjavi, jer ulice su prepune novih automobila, a trgovine skupe odjeće i obuće iz uvoza. Za mirovine se može podijeliti samo onoliko koliko uđe u proračun. Priče o borbi protiv sive ekonomije završavaju tako da se grabi u džep onih koji i tako već plaćaju proračunu (novi nameti na honorare i ugovore o djelu), a ne u džep onog tko vozi novi novcati »porshe« ili BMV.</p>
<p>Znam da se ne može prozivati ljude da prijavljuju one koji ne poštuju zakone, jer je takav pokušaj ministra financija završio neslavno, ali mnoge se stvari mogu promijeniti samo uz malo volje. Ili barem prestati kukati, jer prosjek nam to ne dopušta. Žao mi je onih kojima je teško, ali još više mi je žao onih koji podmiruju svoje obveze, a nemaju pripadajuća prava. Od kuknjave, bez stvarne volje da se učini nešto konkretno što će svima poboljšati položaj, nema nikakve koristi.</p>
<p>GORDANA BARIĆ, mr. sc. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Policija me izbjegava, ako treba ići ću do Strasbourga«</p>
<p>Ni potraga niti očevid nisu obavljeni kako je trebalo, a od mene taje i obdukcijski nalaz, tvrdi Ivan Bešlić i najavljuje da neće odustati tako dugo dok ne dozna punu istinu / Roditelji čak sumnjaju da je Anđela ubijena zbog zastrašujućeg razloga-trgovine organima </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ni nakon više od stotinu dana kako je u jami, u šumi Suhač kod Sinja, pronađena mučki ubijena Anđela Bešlić (17) njezin otac Ivan nema saznanja kada i na koji način je ubijena. </p>
<p>Naime, kako je to već nekoliko puta u medijima pisano, jer je slučaj mlade Sinjanke pobudio veliku pažnju, Anđela je 3. ožujka ove godine vraćajući se iz sinjskog Doma mladih zadnji puta viđena na cesti prema kući nešto iza dva sata, otkad joj se gubi svaki trag. </p>
<p>Premda je otac ujutro nakon neprospavane noći prijavio nestanak kćeri, razgovarao s njezinim prijateljicama kod kojih je možda prespavala, te s mladićem s kojim je te večeri plesala, nije uspio doznati gdje mu je kćerka, a niti se ona toga dana vratila kući. Nakon toga za obitelj Bešlić i prijatelje počeli su tmurni dani obavijeni crnim mislima u kojima su neprestance tragali sinjskim krajem ne bi li pronašli djevojku. </p>
<p>Potraga je završila 5. travnja kada je slučajni prolaznik Josip Bašić u jami pronašao tijelo djevojke ispod nabacanih hrastovih grana. Ubrzo je na mjesto nesreće stigao i Ivan Bešlić i doživio najgore što otac može doživjeti-prepoznao je mrtvo tijelo svoje kćeri Anđele. </p>
<p>Nakon par dan u policijsku se postaju javio Ivan Bulj i priznao ubojstvo djevojke, a slijedom događaja policija je došla i do njegovog rođaka Pavla također osumnjićenog. Trenutno obojica poriču da su ubili mladu Sinjanku, a Bešlić tvrdi kako Ivan Bulj ima dobrog prijatelja koji je bivši odvjetnik te ga je savjetovao što da kaže čime je u stvari »zavlačio policiju«. </p>
<p>Isto tako Bešlić smatra kako policija zavlači i izbjegava njega. »Nikakve informacije nisam dobio, niti imam ikakav kontakt s policijom, čak me i izbjegavaju« rekao je Ivan Bešlić dodavši kako je jedino par dana nakon sprovoda njegove kćeri razgovarao s jednim inspektorom i to je sve. Čak je napomenuo kako načelnik policije kad prođe pokraj njega okreće glavu od njega. »Nema ništa novo, to mi govore sada, a govorili su i onih 40 dana potrage.« </p>
<p>»Posebno mi je teško bilo što sam tih 40 dana sve dok se Bulj nije prijavio, ja bio glavni osumnjićeni za ubojstvo svoje kćeri. Čak smo ja i supruga bili na poligrafu i premda sam po njemu bio nevin, sve do Buljeve predaje ja sam bio glavni osumnjićeni.« izjavio je ogorčeni Ivan Bešlić.</p>
<p>U cilju potrage, a kasnije i istrage, Bešlić je sam javljao neke podatke koje je saznao. Tako ih je obavijestio kako je jedna djevojka tu noć u vrijeme kada je Anđela oteta čula vrisak, no u policiji su mu rekli kako je najvjerojatnije čula mačku! premda je i jedna gospođa u blizini marketa Viba također čula vrisak. Kada im je rekao kako mu je jedan mladić ispričao da je oko 2.20 vidio Anđelu kako hoda ulicom, te stanoviti »renault 4« kako prolazi pokraj nje i nakon sto metara skreće (isti takav automobil vozi i Ivan Bulj, a automobil je skrenuo u blizini mjesta gdje je Anđela nestala) u policiji su tvrdili kako je to automobil njihovog kolege s posla. </p>
<p>»Tek nakon što smo urgirali u Ministarstvu započela je prava istraga, no niti potraga, niti očevid, nisu obavljeni kako je trebalo«, tvrdi Ivan Bešlić. Naime, kako je istaknuo on je sa šezdesetak ljudi pretraživao Šušnjevaču, te su namjeravali krenuti prema Suhaču, no policija im je rekla kako nema potrebe, jer su oni to područje pretražili i ništa nisu pronašli. A upravo je u Suhaču pronađena! Bešlić tvrdi i kako je s radio Sinja (čiji je direktor upravo Ivan Bulj) emitirano kako je Anđela viđena na Gljevu, 20-tak kilometara od kuće i mjesta gdje je pronađena. Spomenuo je Bešlić da policija nije tijekom uviđaja htjela uzeti uzorak krvi s obližnjeg drveta, niti su mjesto policijski osigurali. Kao jednu od neobičnosti Bešlić ističe »slučaj čarapa«. Naime, on tvrdi kako je na jednoj nozi njegove kćeri bila čarapa, dok je druga navodno pronađena stotinjak metara dalje. Kada ih je Bešlić upitao gdje je pronađena kako bi mogao slijediti tragove u policiji su mu rekli kako ta čarapa nije Anđelina, te kako je ona na sebi imala dva para bijelih čarapa. No, Bešlić vjeruje kako su te čarape naknadno stavljene, te se ako ih je i imala pita kako nakon mjesec dana, koliko je ležala u jami, čarape i dalje mogu biti bijele? </p>
<p>Bešlić nije zadovoljan niti postupanjem doktora i policije vezano uz obdukciju. Naime, i taj je dio slučaja obavijen tajnom te on danas ne zna je li mu kći silovana i od čega je zapravo umrla. Zbog svih tajnovitosti i čudnih situacija Bešlić pretpostavlja kako je Anđela ubijena na zasad nepoznatom mjestu i zbog zastrašujućeg razloga-trgovine organima. Naime, on tijelo nije vidio sprijeda jer je ležala potrbuške, a od doktora koji je obavio obdukciju nije dobio potvrdan odgovor je li postoje ikakvi rezovi na prednjem dijelu tijela. Doznao je jedino kako joj je bila slomljena ključna kost, dva rebra te kako je imala hematom na glavi, a navodno je tijelo bilo bez prednjih dijelova, za što Bešlić pretpostavlja da je tijelo bilo poliveno kiselinom koja ga je izgrizla i time sakrila tragove. Čak je svojedobno načelnik T. B. (podaci poznati u redakciji) rekao Ivanu Bešliću kako na tijelu kćerke nema što ni vidjeti, jer je sve »propalo«. Napomenuo je i kako je čuo da je netko nakon sprovoda htio maknuti tijelo njegove kćeri iz grobnice. </p>
<p>»Sve to je ostavilo traga na meni i obitelji. I neriješena pitanja i policijska izbjegavanja, i niz čudnih okolnosti« rekao je Bešlić i dodao kako je svojedobno iz dana u dan jedan čovjek stajao ispred njihove kuće. Kada je već očajan i ogorčen reagirao u Zagreb i rekao da bi neko mogao završiti u sanduku, ti su posjeti stranca prestali. </p>
<p>»I dalje ću istraživati i razgovarati s ljudima ne bi li što više doznao. Premda možda misle da sam odustao, to je netočno. Također se nadam da ću konačno dobiti nalaze obdukcije, te pokoju informaciji iz policije« istaknuo je Bešlić i odlučno dodao: »Ako treba ići ću i do Strasbourga...«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osumnjičeni za ubojstvo mlade Sinjanke ostaju u pritvoru</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac produžio je za još dva mjeseca pritvor Ivanu (39) i Pavlu (46) Bulju, osumnjičenicima za ubojstvo Sinjanke Anđele Bešlić. </p>
<p> Po riječima istražnog suca Stanka Grbavca još se čekaju nalazi vještačenja Anđelinih stvari, koje obavlja Centar za kriminalističko vještačenje »Ivana Vučetića« u Zagrebu. </p>
<p> Budući da nema novih dokaza, sudac Grbavac sazvao je sljedeće ročište u tom predmetu za 3. rujna.</p>
<p> Sedamnaestogodišnja Sinjanka Anđela Bešlić (17) ubijena je 3. ožujka, a njeno je tijelo nakon više od mjesec dana slučajno pronašao jedan šetač. Istragom je utvrđeno da je ubijena udarcima tupog predmeta, nakon što je bila prisiljena na bludne radnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vrhovni sud povećao kaznu sa osam na 10 godina zatvora</p>
<p>VARAŽDIN, 24. srpnja</p>
<p> - Franjo Leskovar (65) će zbog ubojstva nevjenčane supruge Dragice Leskovar odslužiti desetogodišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p>Njega je, naime, varaždinski Županijski sud u veljači ove godine osudio na osam godina, no Županijsko državno odvjetništvo se žalilo i tražilo da mu se kazna poveća. Vrhovni je sud žalbu usvojio te je Leskovara pravomoćno osudio na 10 godina zatvora. </p>
<p>Leskovara je optužnica teretila da se 13. kolovoza prošle godine posvađao sa svojom nevjenčanom suprugom, a zatim ju je, u namjeri da je ubije, na dvorištu svoje kuće u Križanču počeo daviti. Vrat joj je stezao neutvrđenim predmetom, odnosno užetom ili trakom, a potom ju je u vrat udario vanjskim bridom šake. Nakon toga ju je kroz otvor 46 x 46 centimetara bacio u betonsku cisternu za skupljanje kišnice.</p>
<p> Dragica se, uslijed nemoći zbog teških ozljeda i besvjesnog stanja, utopila u 60 centimetara vode. Leskovar se nije osjećao krivim, a svjedoci su tijekom postupka iskazivali da su se nevjenčani supružnici znali često svađati, tako da ni toga dana nitko tome nije posvećivao veliku pozornost. Nekima se Dragica znala jadati »da ne može više izdržati«, govoreći pritom da će se sama ubiti.</p>
<p> Nevjenčani su supružnici prilično loše živjeli, Leskovar je izgubio posao, nije imao ni mirovine, a za život su zarađivali nadničarenjem. Optuženi je pravomoćnost presude čekao u pritvoru u kojem se nalazi od 14. kolovoza prošle godine. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Manolić svjedočio o susretu sa Sliškom</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - U Remetincu je u srijedu na suđenju »zločinačkoj organizaciji« svjedočio Josip Manolić (82), bivši visoki dužnosnik, a jedno vrijeme i predsjednik hrvatske Vlade. Manolić je na proceduralno pitanje suca Ratka Šćekića, je li u srodstvu s nekim od okrivljenika odgovorio da uopće ne zna tko su optuženi, a sudac mu je zatim pročitao njihova imena.</p>
<p>Josip Manolić je govorio o svom susretu s pokojnim Vjekom Sliškom, mjesec dana prije Sliškova ubojstva.</p>
<p>»Ne, on je Petračev čovjek«</p>
<p>Sastali su se posredovanjem zajedničkog prijatelja, novinara Romana Bolkovića, u jednom kafiću u blizini Sabora. »Ja sam poznata javna ličnost i normalno je da mi se ljudi obraćaju za savjete«, rekao je Manolić, ustvrdivši kako prije sastanka za Sliška nikad nije ni čuo, ali je kasnije povezao njegovo ime s događajem na Cvjetnom trgu kada je u atentatu ručnim bacačem poginuo slučajni prolaznik. Sastanak je trajao 15 minuta, a Manolić tvrdi da mu je Sliško rekao kako se nalazi u nevolji i životnoj opasnosti. Na savjet da se obrati policiji Sliško je uzvratio kako nema povjerenja ni u zagrebačku policiju ni u kompletan MUP, kao ni u ostale pravosudne organe. Sljedeći Manolićev prijedlog je bio kontakt s Damirom Lončarićem, starim policajcem i tadašnjim šefom HIS-a. Sliško je odbio i taj savjet riječima »Ne, on je Petračev čovjek.«</p>
<p>Zbrisati nije herojski, ali...</p>
<p>Na kraju je Manolić, tvrdi, Slišku iznio dvije preostale mogućnosti. Jedna je bila da se obrati javnosti, a druga »da zbrišete, što nije herojski ali je probitačno«. Sliško ništa nije odgovorio, a Manolić ga nakon tog razgovora više nikad nije vidio. Također tvrdi da mu Sliško ni jednom riječju nije govorio od koga mu prijeti opasnost, »a ja nisam ljubopitljiv čovjek«. Manolić je rekao i kako je Sliško izgledao vrlo ozbiljno i uplašeno te dodao »ocijenio sam da se nalazi u realnoj opasnosti«. </p>
<p>Prema navodima optužnice upravo su pripadnici »zločinačke« počinili nekoliko atentata na Vjeku Sliška međutim on je ubijen u ožujku prošle godine, godinu i pol nakon njihovog uhićenja. Suđenje je u srijedu prekinuto zbog ljetne stanke a nastavak je zakazan za 2. rujna. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ministarstvo poljoprivrede nije ukinulo Naredbu o zabrani uvoza goveda u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nije ukinulo Naredbu o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku goveda, proizvoda od goveda, kao i krmiva animalnog podrijetla iz 23 zemlje radi sprječavanja unošenja u zemlju transmisivnih spongiformnih encefalopatija, te je ona još uvijek na snazi. Naredba se odnosi na 23 zemlje u kojima je registrirana pojava »kravljeg ludila« među kojima je i Republika Austrija, stoji u priopćenju Ministarstva odaslanom u srijedu.</p>
<p> Na sastanku u ponedjeljak u Ministarstvu poljoprivrede predstavnici Slavonsko-baranjskog sindikata zatražili su ukidanje te naredbe za područje Austrije gdje je registriran samo jedan slučaj »kravljeg ludila«.</p>
<p> »Svjesni smo želje poljoprivrednih proizvođača za živom stokom iz inozemstva, kao i interesa prerađivačke industrije za jeftinijom inozemnom sirovinom, ali jedna od najvažnijih zadaća Ministarstva poljoprivrede i šumarstva je sigurnost prehrane i očuvanje zdravlja potrošača«, ističe se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osobna potrošnja financira se zaduživanjem i prodajom nekretnina </p>
<p>Glavni ekonomist Zagrebačke banke navodi kako raste potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj / Potrošnja kućanstava je u prvom tromjesečju 2002. porasla za 6 posto na godišnjoj razini, a čak za 15 posto u odnosu na posljednji kvartal 2001. / U 2002. Hrvatska će ostvariti gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2003. 3,4 posto, procjenjuje Miljenović</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - »Kriza hrvatske Vlade stvara neizvjesnost, koja može nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost u nastavku godine«, tvrdi Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke.</p>
<p>On u najnovijim srpanjskim prognozama (Croatian Economic Forecast) upravo u segmentu politike vidi glavne izazove hrvatskom gospodarstvu i u idućoj godini. </p>
<p>Miljenović podsjeća da je iduća godina izborna, što čini sasvim realnom prijetnju o izostanku daljnjih fiskalnih prilagodbi te usporavanju strukturalnih reformi. </p>
<p>Dođe li do toga, Hrvatska bi mogla izgubiti potporu Međunarodnog monetarnog fonda i zaduživati se na inozemnim tržištima uz veću cijenu. </p>
<p>Miljenovićeve su prognoze gospodarskog rasta u Hrvatskoj za ovu i iduću godinu optimistične. Neočekivano visokih 4,6 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine za glavnog je ekonomista Zagrebačke banke razlog da revidira svoju raniju prognozu gospodarskog rasta u Hrvatskoj u 2002. godini s 2,5 na 3,2 posto. Još brzi rast, 3,4 posto, Miljenović najavljuje za iduću godinu.</p>
<p>Ovogodišnji rast temelji se primarno na domaćoj potražnji, pri čemu će osobna potrošnja porasti za 3,4 posto u usporedbi s prošlom godinom, prognozira Miljenović. Rast investicija u fiksne fondove od 8,5 posto rezultat je ambicioznih državnih projekata izgradnje autocesta i stanova, a ogleda se i u rastu industrijske proizvodnje. </p>
<p>S druge strane, ekspanzija osobne potrošnje vidi se iz podataka o rastu prometa u maloprodaji. U prvih pet mjeseci ove godine promet u maloprodaji porastao je za 12 posto, a tijekom cijele 2002. godine Miljenović očekuje njegov rast od 10,1 posto. Tijekom prvog tromjesečja potrošnja kućanstava porasla je za 15 posto u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine, dok je na godišnjoj razini taj rast iznosio 6 posto. </p>
<p>Potrošački boom u Hrvatskoj glavni ekonomist Zagrebačke banke objašnjava snažnim rastom zaduživanja stanovništva kod banaka i zamjenom 12 nacionalnih valuta EMU-a u euro, ali i sve izraženijim trendom prodaje nekretnina strancima. To je pak rezultat jačanja potražnje za njima.</p>
<p> Ipak, u nastavku godine on očekuje usporavanje rasta osobne potrošnje, što vezuje uz sporiji rast raspoloživa dohotka. Jak rast trgovine i građevinarstva, pored inače snažnoga turizma, odrazit će se i na smanjenje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj do kraja ove godine. Ona je, tvrdi Miljenović, pozivajući se na anketnu metodu Međunarodne organizacije rada, prošle godine iznosila 15,8 posto, a u ovoj godini očekuje se njezin blagi pad na 15,6 posto, s tendencijom smanjenja na 15 posto u 2003. godini. </p>
<p>I u ovoj će godini hrvatski izvoz biti ograničen sposobnošću inozemnih tržišta, osobito onoga Europske unije da ga apsorbira. Stoga se očekuje da će hrvatski izvoz u ovoj godini porasti 4,5 posto u odnosu na prošlu godinu, dok će uvoz porasti samo 3,6 posto. Manjak u bilanci robne razmjene s inozemstvom i dalje će biti vrlo visok, 4,68 milijardi dolara. Ipak, značajni prihodi od turizma smanjit će deficit na tekućem računu bilance plaćanja na oko 1,9 posto BDP-a.</p>
<p> U 2003. godini glavni ekonomist Zagrebačke banke očekuje nešto povoljnije trendove u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, a taj optimizam temelji na očekivanom oporavku gospodarstva zemalja Unije, najavljenom ulasku Hrvatske u CEFTA-u i njezinu očekivanom uključenju u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije porijekla robe. Zajedno s usvajanjem paketa proinvesticijskih zakona, te nastavkom uklanjanja administrativnih prepreka ulaganjima, daljnja liberalizacija trgovine trebala bi dati snažan poticaj i privlačenju stranih ulaganja.</p>
<p>Miljenović za 2002. godinu najavljuje inflaciju nižu od tri posto na godišnjoj razini, a slične trendove očekuje i u 2003. godini. Pretpostavke su za to da rast plaća ne iskoči iz najavljenih okvira te da ne uslijedi novo divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu. </p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je ostvarena prava kreditna ekspanzija, jer su krediti nedržavnim sektorima u odnosu na prosinac porasli za 9,6 posto, pri čemu su krediti kućanstvima skočili za 12,2, a poduzećima za 7,9 posto. </p>
<p>Jedan od ključnih problema hrvatskoga gospodarstva i dalje ostaje javna potrošnja. Glavni ekonomist Zagrebačke banke posebno upozorava na kašnjenje reforme sustava obrane, neusklađenost pri provedbi zdravstvene reforme i potrebu smanjenja proračunskih izdataka za plaće, ali i na jaku investicijsku aktivnost izvanproračunskih fondova. To se pak ogleda u i dalje visokom fiskalnom deficitu i rastu zaduženja države. </p>
<p>Miljenović procjenjuje da će ovu godinu Hrvatska završiti s deficitom središnje države u visini od 4,2 posto BDP-a, dok će deficit opće države, u koju još ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, dosegnuti 6,7 posto BDP-a.</p>
<p>Deficit tekućega računa 750 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja - Račun tekućih transakcija, prema preliminarnim i nepotpunim podacima o ostvarenju hrvatske platne bilance, u prvom će tromjesečju biti u deficitu od oko 750 milijuna dolara, što je 3,4 posto procijenjenog BDP-a za cijelu 2002. godinu. Takav je deficit na tekućem računu, napominju iz Hrvatske narodne banke, prije svega rezultat povećanja deficita na računu roba, koji je za oko 20 posto veći u usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem. U prvom tromjesečju prošle godine deficit tekućih transakcija iznosio je 611,3 milijuna dolara.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Predrag Čudina - novi predsjednik Uprave Brodosplita</p>
<p>SPLIT, 24. srpnja</p>
<p> - Novi predsjednik Uprave Brodosplita je Predrag Čudina, a članovi Uprave su Damir Ivančić i Vladimir Kesler, odlučio je u srijedu Nadzorni odbor splitskog škvera. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora Kolje Grisogona, među kandidatima nije bilo dovoljno kvalitetnoga koji bi mogao obnašati funkciju četvrtog člana Uprave.</p>
<p> »Ne znam hoće li Vlada sanirati Brodosplit ali mogu reći kako je sudbina Brodosplita u njegovim rukama. Nova Uprava u roku od deset dana trebala bi donijeti program konsolidacije koji će Vlada prihvatiti ili odbiti. Stečaj nije isključen«, kazao je Grisogono.</p>
<p> Novi predsjednik Uprave, je kazao kako ne treba očekivati prije 2005. godine da će Brodosplit poslovati bez gubitaka.</p>
<p>»Škver je potrebno konsolidirati u svim segmentima, od proizvodnje i radne discipline do smanjenja troškova«, rekao je Čudina, istaknuvši kao primarne zadatke odvajanje svih djelatnosti tvrtke koje nisu vezane uz brodogradnju. On je pritom najavio i uvoz radnika, pokaže li se to potrebnim kako bi se poštivali ugovoreni rokovi izgradnje brodova.</p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Banke Enronovu prijevaru nudile i drugim kompanijama</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - JP Morgan Chase i Citigroup, dvije banke koje su Enronu omogućile da kredite maskira kao trgovinske ugovore za energente vrijedne 8,5 milijardi dolara, istu su metodu ponudile i većem broju drugih američkih kompanija, objavili su istražitelji američkog Kongresa. </p>
<p>Da nije bilo takvih poslova, u 2000. godini Enronov bi dug bio 40 posto viši nego što je tada objavljeno, a prihodi od osnovnih operacija za polovicu niži. </p>
<p>Tako uspješan način skrivanja istine od dioničara pokazao se toliko uspješnim da su dvije banke isti model ponudile i brojnim drugim kompanijama, od kojih su mnoge, nije rečeno koje, to i prihvatile. </p>
<p>Tako je JP Morgan Chase istražnom odboru Kongresa priznao da je o sličnim poslovima razgovarao s još 7 kompanija, a predstavnici Citigroupa su ponudu iznijeli 14 kompanija, od kojih su najmanje tri tu ponudu i prihvatile. </p>
<p>Bankari su pred istražiteljima ustvrdili da su takvi ugovori posve uobičajeni, ali da su u slučaju Enrona i sami bili prevareni. </p>
<p>»Enron se pokazao kao kompanija drugačije od onakve kakvom smo je smatrali«, kazao je jedan. S druge strane, kazali su, same se banke ne mogu smatrati odgovornima za Enronove računovodstvene smicalice - banka ne može voditi računa o tome kako će njen klijent obračunati dobivena sredstva. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Crna srijeda na europskim burzama</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Srijeda na europskim burzama gotovo da se mogla nazvati »crnom« - vodeći blue chip indeksi sunovratili su se više od 4 posto. Najgore je prošao njemački DAX koji je oko 15 sati bio čak 6,65 posto niži nego u utorak spustivši se na 3281,93 boda. </p>
<p>Međutim, ni FTSE 100 nije mogao izbjeći takvim kretanjima - pao je 5,11 posto na 3660,9 bodova, prvi puta ispod 3700 od kolovoza 1996. U Parizu se CAC 40 prvi puta od siječnja 1998. spustio ispod 3000 bodova - pao je 5,06 posto na 2914,92 boda. Milanski MIB 30 je na 22.800 bio 4,16 posto niži. Drugdje u Europi, Amsterdamski je AEX pao 6,52 posto, dok su blue chip indeksi u Španjolskoj, Belgiji i Švicarskoj pali između 4,4 i 4,8 posto. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 bili su 5,13 odnosno 5,82 posto niži. </p>
<p>Pad europskih indeksa dodatno je ubrzalo i kretanje terminskih ugovora za američke dionice - koji su najavljivali novi pad cijena nakon otvaranja newyorških burzi. </p>
<p>U Europi su najgore pogođeni osiguravatelji zbog zabrinutosti ulagača da će pad cijena dionica znatno smanjiti njihovu solventnost. Zürich Financial je pao gotovo 30 posto, AXA 15, Aegon 10 i Allianz 4,3 posto. Nizozemska grupacija za bankarske i usluge osiguranja ING pao je 8 posto, jednako kao i njegov domaći rival ABN Amro.</p>
<p>Pad dionica banaka potaknule su nove loše vijesti iz američkog Citigroupa i JP Morgana koje su Enronu osiguravale kredite prikrivene kao trgovinske ugovore. BNP Paribas je pao 4,8, a HVB 8,6 posto. Commerzbank je izgubio 11, Deutsche Bank 8,3, a Credit Suisse 6 posto. HSBC je pala 6,9 posto.</p>
<p>Među velikim gubitnicima bio je i Siemens čije su dionice nakon najave slabijih rezultata pale 8,5 posto. Slične loše vijesti iz farmaceutske kompanije Serono spustile su njene dionice čak 15 posto, a zbog loših rezultata njen nizozemski rival Akzo Nobel pao je 11,8 posto. U istom sektoru, Sanofi-Synthelabo je pao 4, GlaxoSmithKline 3,3, a Bayer 6,5 posto. Slično je bilo i u tehnološkom sektoru, a najveći gubitnici bili su ASML i Ericsson s padom od 10 posto te francuska softverska kuća Business Objects koja je nakon upozorenja o padu dobiti izgubila 17 posto. </p>
<p>Nikkei 225 je u srijedu pao 2,7 posto na 9943,39 bodova, a u New Yorku je dan ranije Dow Jones industrial pao 1,06 posto na 7702,34 boda. S 500 se spustio 2,7 posto na 797,7, a Nasdaq Composite 4,18 posto na 1228,98 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Račan danas partnerima iznosi završni prijedlog vladina programa </p>
<p>Čelnici parlamentarne većine osam sati raspravljali o programu buduće vlade u »udarnih 15 točaka«, a o kadrovima nije bilo riječi / Tomčić opovrgnuo da HSS traži mjesto zamjenika premijera, a Radoš »prvi put čuje« da bi ministar obrane trebao biti Agotić i smatra kako to ne bi bilo dobro/ Među najvažnijim prioritetima reforma pravosuđa i uprave i poticanje investicija </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Čelnici parlamentarne većine u srijedu su na osmosatnom sastanku u Banskim dvorima u detalje usklađivali program Vlade koja bi trebala biti imenovana idućeg tjedna. Kako je nakon sastanka rekao predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić, rad na programu je priveden kraju, dok će se o kadrovima koji će ga ostvarivati raspravljati kasnije. Prema njegovim riječima, na sastanku »nove petorke« u četvrtak će biti riječi o sporazumu nove parlamentarne većine.</p>
<p> Međutim, Vjesnik doznaje neslužbeno kako će se partneri i u četvrtak baviti programom Vlade, te detaljnije razgovarati o usklađivanju makroekonomskih projekcija, gospodarskom rastu, te kretanju inflacije. To potvrđuje i sastanak mandatara Ivice Račana u srijedu kasno navečer s potpredsjednikom Vlade u ostavci Slavkom Linićem i ministrom financija Matom Crkvencem. Premda ni Zlatko Tomčić, ni Jozo Radoš, niti Zlatko Kramarić, koji su nakon sastanka davali izjave, nisu govorili što novi program Vlade sadrži, doznajemo da se radi o već iznijetim prioritetima. Tako će se u programu čvrsto inzistirati na reformi pravosuđa i državne uprave, te ubrzati pripreme za kandidaturu za Europsku uniju. Također će se raditi na oformljivanju agencije za poticanje ulaganja, na rastu izvoza i poboljšanju stanja u malom poduzetništvu. Među prioritetima koji će usklađivati i u četvrtak, jesu i dovršenje svih cesta od strateškog značenja, kao što je autocesta Split - Zagreb. </p>
<p>Kako je nakon sastanka izjavio Jozo Radoš, pregovarač u ime Kluba nezavisnih liberala, u programu je i reforma vojske, no, istaknuo je je da će se vidjeti hoće li se i to naći u »udarnih 15 točaka«. Naime, rekao je da su u srijedu iz programa odabrali 15 točaka na kojima će Vlada raditi do kraja mandata, a u četvrtak će im ih Račan predočiti u pročišćenoj verziji.</p>
<p>Što se kadrovskih pitanja tiče, i Tomčić, i Radoš i Kramarić odlučno su odbacili sve novinske spekulacije, kazavši kako u srijedu na sastanku u Banskim dvorima o kadrovskim pitanjima uopće nije bilo govora. Zlatko Tomčić je, doduše, rekao kako HSS nema nikakvih želja, pogotovu, kako se spekulira, za mjesto zamjenika premijera.</p>
<p> Što se tiče brzine sastavljanja Vlade, što je prema prvim najavama mandatara trebalo biti objavljeno u Saboru ovog petka, Tomčić je naglasio kako stvari možda idu sporije nego što se očekivalo, ali - »radimo sustavno i detaljno, i u dva dana možemo očekivati finalizaciju posla«, naglasio je predsjednik Sabora, dodavši, kako će se time steći uvjeti da se izvanredna sjednica Sabora održi, kako je to i najavljeno, idućeg utorka, srijede i četvrtka.</p>
<p> Što se tiče spekulacija u medijima da bi Imra Agotić mogao zamijeniti Jozu Radoša na mjestu ministra obrane, Radoš je odgovarajući na pitanje kratko kazao da to prvi put čuje, te kako to ne bi bilo dobro. Odbacio je i spekulacije da će samo jedan član Kluba nezavisnih liberala ostati u Vladi. Mediji nagađaju da će sam on preuzeti mjesto predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p> Na sastanku u srijedu nije bila nazočna Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, jer je bila na službenom putu izvan Zagreba.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Godišnje za Alku 250, a trebalo bi 450 tisuća eura</p>
<p>Država iz proračuna financira Alku sa oko 600 tisuća kuna, no tajnik sinjskog VAD-a Ivica Vrca tvrdi da je za uspješnu organizaciju i pripreme Alke godišnje potrebno oko 450 tisuća eura / Službenih podaka o dosadašnjim troškovima nema, no nagađa se da oni iznose od 800.000 do 2,2 milijuna kuna na godinu / Hrvati iz Hercegovine i cijele BiH pomažu održavanje ovogodišnje Alke, a najviše do sada - 20 tisuća eura - uplatio je poduzetnik iz Žepča </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnje natjecanje za 287. sinjsku alku biti će po mnogo čemu jedinstveno i drukčije od dosadašnjih u bogatoj povijesti tog nadmetanja. Iako je više-manje izvjesno da od blokade trkališta neće biti ništa, kurioziteta ni ove godine neće manjkati. Pokrovitelj najtecanja prvi puta nije državni poglavar, nego »puk Sinja i cetinskog kraja«; pobjedniku ili - kako ga u Sinju tradicionalno zovu - slavodobitniku, pokloni pokrovitelja također se prvi put neće predati na alkarskom trkalištu, već naknadno. Povijest alkarskih nadmetanja ne pamti toliko medijske bure kao što ove godine »puše« na i oko alkarskog trkališta. Od odbijanja poklona predsjednika Republike do isključenja višestrukih pobjednika Ognjena Preosta i Stipe Breke te prošlogodišnjeg slavodobitnika Ivice Perića, napetosti ne popuštaju.</p>
<p>Unatoč aferama, zanimanje za Sinjsku alku iz godine u godinu raste. Potvrđuje to i podatak organizatora, po kojem je alkarske svečanosti lani pratilo više od 100.000 ljudi! Tako velika manifestacija u koju se - pored trodnevnih natjecanja Bare, Čoje i Alke - ubraja i turistička promidžba u zemlji i svijetu, tiskanje promidžbenih materijala, održavanje hipodroma, štala i konja zahtjeva znatan novac, a troškove svake godine podmiruje Viteško alkarsko društvo. Riječ je o novcu iz državnog proračuna; do ove godine i poklonima predsjednika Republike te različitim oblicima potpore sponzora. Tu dolazimo do pitanja na koje još uvijek nema nedvosmislenog odgovora, a ono glasi: Koliko košta jedna Sinjska alka, od priprema do završnice?</p>
<p>Zbog velikih troškova, zlobe, političkih interesa ili nečeg drugoga, u Sinju postoji uvjerenje da nitko nikad nije i neće točno izračunati koliko se novca utroši u održavanje i pripreme jedne Alke. I ove godine nisu objavljeni svi izvori, baš kao što se ne zna ni ukupan iznos troškova te kulturno-sportske, ali i političke manifestacije. Realnu sliku rashoda i prihoda prošlogodišnjeg, 286. natjecanja alkara, s manje ili više uspjeha nedavno su novinarima pokušali predočiti čelnici VAD-a. Nisu do kraja zadovoljili novinarsku znatiželju, pa je sve ostalo na nagađanjima i procjenama, a one variraju od 800 tisuća do 2,2 milijuna kuna. Predsjednik VAD-a i sinjski gradonačelnik Mate Jukić nedavno je izjavio da je lanjski proračun te udruge bio 2,2 milijuna kuna, dok su drugi izvori tvrdili da premašuje tri milijuna kuna. Spekulacije o tome da se radi o velikom novcu opovrgao je tajnik VAD-a Ivica Vrca.</p>
<p>On je rekao da i ti iznosi o kojima se nagađa nisu dovoljni za sve aktivnosti Društva: »Za uspješnu organizaciju godišnje bi trebalo osigurati oko 450 tisuća eura«. Samo za održavanje hipodroma i konja te održavanje Alke troši se oko dva milijuna kuna, dok se ostali troškovi odnose na potrošak ogrjeva, telefona, goriva za vozila, isplatu plaća djelatnicima, a ove godine i na kupnju darova slavodobitniku i njegovu momku. U sjeni odluke Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva da se na ovogodišnje pripreme ne pozovu alkari Perić, Preost i Breko, relativno nezapaženo je prošla tvrdnja nekih alkara koji su upozorili da je VAD u teškoj financijskoj krizi, jer oko 600 tisuća kuna, koliko država godišnje izdvaja, nije dovoljno za pokriće svih troškova Alke.</p>
<p>Organizatori su ipak živnuli nakon što je hrvatsko-njemačka tvrtka DIKG postala glavni sponzor ovogodišnje Alke. Oni će ju sponzorirati sa 200 tisuća kuna, no, pitanje je kako će se namaknuti još najmanje 800 tisuća, koliko bi - prema nekim procjenama - bilo dovoljno za održavanje natjecanja. Nade se navodno polažu u novčanu pomoć Hrvata iz Hercegovine, pa i cijele BiH. Predsjednik VAD-a razgovarao je s hercegovačkim poduzetnicima o njihovoj želji da podrže Alku, a najviše novca od bosanskohercegovačkih gospodarstvenika navodno je već uplatio jedan poduzetnik iz Žepča - 20 tisuća eura.</p>
<p>Nedjeljko Musulin i Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Izvanredna saborska sjednica 30. i 31. srpnja </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Izvanredna sjednica Hrvatskoga sabora, na kojoj će mandatar Ivica Račan predstaviti novu vladu, a zastupnici glasovati o njezinu povjerenju, zakazana je za utorak i srijedu, 30. i 31. srpnja.</p>
<p>Uz sastav nove vlade, zastupnici će raspravljati o Prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je poslan u proceduru po hitnom postupku.</p>
<p>Predviđeno je da se pred zastupnicima nađe i zakon o potvrđivanju ugovora o darovnici iz Fonda za globalni okoliš za projekt očuvanja krških ekoloških sustava između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, u funkciji provedbene agencije Fonda. Raspravljat će se i o sudjelovanju hrvatskih vojnih promatrača u mirovnoj misiji UNMOGIP u Indiji, odnosno Pakistanu.</p>
<p>Izvanrednom saborskom zasjedanju prethodit će zajednička sjednica odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za zakonodavstvo, na kojoj će se raspravljati o zakonu o manjinama. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Novi vlasnik državne tvrtke tri godine ne smije otpuštati radnike </p>
<p>Plaće u javnoj službi do 2004. rast će jedan posto sporije od realnog rasta BDP-a / HUP će, obećao je Ivančević, preporučiti članicama da se ne bahate s plaćama / Pet aneksa uz sporazum »Partnerstvo za razvoj« trebalo bi smanjiti konflikte među partnerima / Uvode se identifikacijske radne kartice kao dokaz o legalnom zapošljavanju </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Plaće u državnim poduzećima, te u državnim i javnim službama rast će do 2004. jedan posto sporije od realnog rasta BDP-a. Takvu trogodišnju politiku plaća usuglasili su socijalni partneri u aneksu o plaćama, jednom od pet priloga socijalnog sporazuma »Partnerstvo za razvoj«. Istaknuli su to predstavnici sindikata i poslodavaca u razgovoru s novinarima u srijedu u Uredu hrvatske Vlade za socijalno partnerstvo. </p>
<p>Pet aneksa - o plaćama, restrukturiranju i privatizaciji poduzeća, dvogodišnjim prioritetima socijalne politike, ratifikaciji Socijalne povelje Europske unije te o reformi obrazovanja i znanosti - nova vlada trebala bi verificirati na prvoj ili drugoj sjednici, rekao je predstojnik Ureda Vitomir Begović. Nakon što ih do rujna verificiraju poslodavci i sindikati, sva će tri socijalna partnera i potpisati anekse.</p>
<p>Socijalni partneri dogovorili su da tijekom privatizacije poduzeća iz državnog portfelja zaposleni i bivši zaposleni mogu kupiti do sedam posto ukupnih dionica uz maksimalni popust od 25 posto. Zaposleni bi mogli kupiti dionice do vrijednosti 75.000 kuna, otplaćivati ih obročno, ali ih ne smiju prodavati tri godine. Isto tako, ugrađena je socijalna klauzula po kojoj novi vlasnik ne smije tri godine otpuštati radnike zbog poslovnih razloga. </p>
<p>»Pet aneksa - bude li se ono što je u njima dogovoreno i provodilo - dugoročno bi moglo poboljšati i stabilizirati odnose socijalnih partnera i smanjiti konflikte«, optimistički je prognozirao predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Nada se da će se socijalnom sporazumu vratiti SSSH i URSH koji su istupili iz njega, te NHS koji mu nikad ni nije pristupio. </p>
<p>Dogovorena trogodišnja politika plaća odnosi se na državni sektor, a privatnom sektoru preporuča se da se drži u sličnim okvirima. Kad je riječ o menadžerskim plaćama u privatnim tvrtkama, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević najavio je da će preporučiti svojim članicama da budu socijalno osjetljivije i da se ne bahate s velikim plaćama.</p>
<p>Udruge poslodavaca i sindikati graditeljstva, trgovine i ugostiteljstva zajedno s Državnim inspektoratom započeli su akciju suzbijanja rada na crno i prekomjernog prekovremenog rada, izvijestio je novinare Vitomir Begović. U inspekcijskim nadzorima prisustvovat će i radnički predstavnici. </p>
<p>Zajednički je predloženo da se uvedu identifikacijske radne kartice kao dokaz o legalnom zapošljavanju, te zatvore tvrtke u kojima se zateknu neprijavljeni radnici. Za korektne poslodavce rad na crno nelojalna je konkurencija, ističe Ivančević, no HUP smatra da ovlast za zatvaranje tvrtki ne bi trebalo dati inspekciji nego sudu. </p>
<p>Četiri sindikalne središnjice iz gospodarstva i HUP pred potpisivanjem su protokola o granskom kolektivnom pregovaranju. Dosad su zaključeni granski ugovori u graditeljstvu i ugostiteljstvu, a protokolom bi se potaknulo potpisivanje ugovora i u drugim granama, jer bi se ubuduće, umjesto sadašnje najniže plaće na razini države, ugovorale najniže plaće po granama. </p>
<p>Neizvjesno je kad će se i hoće li se protokol o granskom pregovaranju i potpisati, jer poslodavci i sindikati nisu dogovorili dva sporna pitanja. HUP, naime, odbija obvezu legitimiranja svojih članica u kolektivnim pregovorima, što zahtijevaju sindikati. Poslodavci, kaže Ivančević, tvrde da se radi o poslovnoj tajni i da se sindikatima ne legitimiraju niti udruge poslodavaca u europskim državama. </p>
<p>Sindikati dvoje, naglasio je Mučnjak, da li uopće razvijati model granskih kolektivnih ugovora ako u tom slučaju poslodavci ne bi morali pristati na pregovore o kolektivnim ugovorima poduzeća, a sindikati ih ne bi smjeli pritisnuti štrajkom. </p>
<p>Sindikati će, najavio, potpisati protokol samo ako se u njemu poslodavci obvežu da će sa sindikatima pregovorati o kolektivnim ugovorima u poduzećima. I prema mišljenju poslodavaca, upitno je koliko je model granskih ugovora logičan jer, kaže Ivančević, zaključivanje još i kućnih kolektivnih ugovora gubitak je vremena i iscrpljujuće za obje strane.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Reforma zdravstva: U prvom dijelu ušteđeno pola planiranog novca </p>
<p>Na javnim natječajima za kupnju medicinske opreme ušteđeno više od pet milijuna dolara iz zajma Svjetske banke za zdravstvo </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Projekt reforme zdravstva uspješno se provodi uz pomoć Svjetske banke. Na pola projekta potrošeno je 5,3 milijuna dolara, a neutrošen je ostao 5,1 milijun USD, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva. </p>
<p> Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj za taj projekt zajam od 29 milijuna dolara. Prema riječima ministra zdravstva u ostavci Andre Vlahušića, preostali novac utrošit će se na opremanje ordinacija hitne i opće medicine najsuvremenijim EKG uređajima, što bi se inače platilo novcem iz državnog proračuna. Vlahušić je najavio da će u listopadu biti otvoreni kardiološki laboratoriji u Rijeci i Splitu, koji bi uz Zagreb postali regionalni centri za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti. Voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Indira Konjhodžić izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Vladom na tom projektu, koji bi trebao biti dovršen 2004. Banka je spremna i na prilagodbu projekta s obzirom na hrvatske potrebe. </p>
<p> Više svjetskih stručnjaka, naglasio je Vlahušić, zaključilo je da je hrvatski model. Kako je rekao i dr. Stipe Orešković, direktor Projekta reforme, na to ukazuje i poziv iz Rusije da im se predstavi hrvatski nacionalni program u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti.</p>
<p>Orešković je rekao da će se zajam svakako isplatiti jer je njegov godišnji iznos od sedam milijuna dolara manji od jednodnevnih ukupnih troškova hrvatskoga zdravstva. Među daljnjim reformskim zahvatima istaknuo je upravo Nacionalni program srca, u sklopu kojega je predviđeno osuvremenjavanje komunikacijskog sustava za hitnu službu, te opremanje odjela za hitni prijam i novih kardioloških laboratorija. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>MVP: Ako Vijeće BiH prihvati aneks, prijelaz uz Unčicu se otvara za dva tjedna </p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - U Hrvatskoj Kostajnici u utorak navečer sastala su se izaslanstva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te stručne skupine za granične prijelaze između dvije države. Razmotrena je aktualna problematika u vezi s uspostavom i uređenjem privremenog graničnog prijelaza Hrvatska Kostajnica - Bosanska/Srpska Kostajnica, priopćilo je u srijedu hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p> Izaslanstva, koja su vodili pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Joško Paro i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Dragan Mikerević, iskazala su dobru volju da se što prije otvori granični prijelaz na zajedničkoj lokaciji uz Unčicu, na teritoriju Republike Hrvatske.</p>
<p> Također su se suglasila o neupitnosti granične crte između Hrvatske i BiH na dijelu granice između Hrvatske Kostajnice i Bosanske/Srpske Kostajnice, sukladno Ugovoru o državnoj granici između Hrvatske i BiH od 1999. </p>
<p> Na sastanku je usuglašen je tekst aneksa Ugovora o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima za zonu zajedničke lokacije na graničnom prijelazu Hrvatska Kostajnica - Bosanska/Srpska Kostajnica, s tim da će točne podatke o položaju zone dati konačno projektno rješenje koje će izraditi predstavnici Hrvatske, a bit će usuglašeno s nadležnim tijelima BiH.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo odbacilo je prijedlog izaslanstva BiH o izgradnji obilaznice za Bosansku/Srpsku Kostajnicu i predložilo rješenje zajedničke obilaznice za obje Kostajnice koje bi predviđalo i gradnju novog mosta.</p>
<p> Budući da će Vijeće ministara BiH u četvrtak raspravljati o tim pitanjima, dogovoreno je da do tada neće biti nikakvih jednostranih mjera. Ako Vijeće ministara BiH prihvati aneks, nadležne službe Republike Hrvatske odmah bi počele s radovima i za petnaestak dana pripremile granični prijelaz za otvaranje, navodi se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čačić: Radi se dvostruko brže i dugopoljski čvor bit će gotov do kraja godine</p>
<p>Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo u ostavci obišao dionicu Dugopolje - Prgomet, a posjetio i gradilište u blizini Masleničkog mosta gdje bi radovi trebali biti završeni sljedeće godine u lipnju / Počelo asfaltiranje dionice Maslenica - Čvorište Zadar 1 duge 12,5 kilometara, pripremljene još prije pet godina </p>
<p>SPLIT/ZADAR, 24. srpnja</p>
<p> - Gradilište dionice autoceste Zagreb-Split od Dugopolja do Prgometa, kod čvora Dugopolje, u srijedu je obišao ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo u ostavci Radimir Čačić. </p>
<p> S njim su bili i članovi Povjerenstva za ubrzanu izgradnju autoceste, članovi saborskih odbora za prostorno uređenje, te za pomorstvo, promet i veze, predstavnici HGK, Splitsko-dalmatinske županije, Splita i drugih gradova i općina čijim područjem prolazi dionica autoceste, te izvođača radova.</p>
<p> Zbog specifičnosti terena, istaknuo je Čačić, na ovom dijelu morali smo ubrzati zemljane radove tako da su radovi na čvoru Dugopolje, koji će biti gotov do kraja godine, brži od zadanih rokova. »Radi se dvostruko brže od predviđenog. Paralelno se radi na svim ostalim dijelovima trase, a od 11 poddionica sedam ih je već otvoreno. Ostale četiri bit će u funkciji za nekoliko dana«, rekao je Čačić obilazeći gradilište u Dugopolju. Na jugu zemlje graditeljska zona nema prekida pa tijekom zime dio mehanizacije i radnika možemo prebaciti s kontinenta na jug, dodao je. </p>
<p>Radovi na dugopoljskoj dionici skupi su i tehnički zahtjevni, ali to ne može ugroziti ili eventualno usporiti gradnju autoceste Zagreb - Split. »Imamo rok od dvije godine i mislim da ćemo na ovom dijelu ozbiljnim i kontinuiranim radom realizirati sve što smo ugovorili i predvidjeli. Realna opasnost od eventualnog probijanja rokova prijeti nam na brdskom dijelu Zadra kod Velebita«, napomenuo je Čačić.</p>
<p>Predstavnik grupacije izvođača Goran Pavić izvijestio je ministra da na dionici trenutačno radi više od 50 strojnih jedinica i stotinjak ljudi, a u slijedeća dva mjeseca bit će ih još više što će ubrzati radove. Na 16 kilometara dionice od ukupno 28 teren je očišćen od raslinja, iskopan je površinski sloj zemlje, te premještene elektroinstalacije. Vrijednost radova je 400 milijuna kuna.</p>
<p> U tijeku su i radovi na više lokacija. Tvrtke Konstruktor Inženjering iz Splita i zagrebački Viadukt počele su s pripremnim radovima na trasi od tunela Osmakovac do tunela Konjsko. Gradnja tog dijela treba biti završena do 1. svibnja 2004. </p>
<p>Nakon dionice Dugopolje - Prgomet, Čačić je obišao i gradilište u blizini Masleničkog mosta. </p>
<p> »Dionica će biti gotova potkraj lipnja iduće godine. Rokovi će biti poštivani, u to nema dvojbi«, istaknuo je ministar na gradilištu Konstruktora. U pratnji direktora Hrvatskih autocesta Stanka Kovača označio je početak radova na asfaltiranju dionice Maslenica - Čvorište Zadar 1 autoceste Zagreb - Split. Asfaltiranje u dužini od 12,5 kilometara radi tvrtka Cesta-Varaždin, koja s još dva partnera u sklopu tvrtke Viadukt radi na autocesti. </p>
<p>Trasa za asfaltiranje tog dijela autoceste pripremljena je još prije pet godina, a u preostale poslove Hrvatske autoceste uložit će 90 milijuna kuna bez PDV-a. Do 31. lipnja sljedeće godine predviđeno je da se završe radovi na dijelu autoceste od Svetoga Roka do Čvorišta Zadar 2 kod Zemunika Gornjeg, te na spojnim cestama od Udbine do Svetoga Roka. </p>
<p> U obilasku gradilišta uz brojne goste, ministru su pridružila i Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, te zadarski dožupan Stanko Zrilić. </p>
<p>Mira Jurković i Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jedinstveni ispit za upis na sve fakultete?</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Zbog mogućnosti uvođenja jedinstvenog klasifikacijskog ispita za upis na fakultete, Ministarstvo prosvjete predlaže javnu i stručnu raspravu, koja je, kako smatra, jedini način da se dođe do kvalitetnog rješenja i za struku i za buduće studente. U Ministarstvu predlažu raspravu zbog činjenice da u svijetu ne postoji jednoobrazan i istovjetan model klasifikacijskog ispita. U njihovu konceptu reforme školstva predlaže se uvođenje državne mature koja bi omogućila izravan upis na fakultet učenicima koji ju polože. Prijedlog državne mature, naglašavaju u Ministarstvu prosvjete, temelji se na izbornosti i ovisi o učeniku hoće li se na nju odlučiti. Napominju da je sadržaj državne mature potrebno uskladiti s visokim obrazovanjem. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti i tehnologije također smatraju da je krajnje vrijeme za promjenu načina upisa na fakultete. Ministar znanosti u ostavci dr. Hrvoje Kraljević podržava prijedlog Filozofskog fakulteta, koji je ove godine proveo jedinstveni klasifikacijski ispit za sve studijske grupe, jer smatra da je bolji od običnog bubanja informacija koje brzo ishlape. »Informacije koje su se tražile na jedinstvenom klasifikacijskom ispitu na Filozofskom lako su dostupne, samo, ako ih se zna tražiti. Upravo sposobnost dolaska do informacije smatram mnogo većom prednošću od bubanja informacija napamet«, kaže dr. Kraljević.</p>
<p>U komentar o težini ispita na Filozofskom fakultetu nije želio ulaziti kao ni u kvalitetu njegove organizacije. Zaključuje da bi, po njegovu mišljenju, bilo dobro uvesti jedinstveni državni ispit za sve fakultete.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ulaga Valić: Gledanost HTV-a nije pala</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Programima HTV-a nije pala gladanost, ustvrdila je glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valić, opovrgavajući »zlonamjerne spekulacije« o padu gledanosti, koji se dovodi u vezu s njezinim izborom za glavnu urednicu. Na konferenciji za novinanare u srijedu u povodu nove informativne emisije »Meridijan 16«, Ulaga Valić je kazala da je Dnevnik redovito najgledaniji ili jedna od najgledanijih emisija, s gledanošću od 55 do 60 posto, kao i prije izbora nove glavne urednice. Urednik Informativno-političkog programa Nikola Kristić je kazao da je Prvom programu porasla gledanost, a Drugom neznatno pala. </p>
<p>»Najveći projekt realiziran od izbora nove glavne urednice - Nogometna televizija - imala je dnevnu gledanost od 31 posto, što je nezapamćeno za tako dugotrajan projekt«, kazao je Bruno Kovačević, urednik Sportskog programa HTV-a, dodavši da je od 1956. godine, kada je Televizija Zagreb počela raditi, projekt »Svjetsko nogometno provenstvo 2002« najgledaniji. Kovačević je naveo da će HTV u jesenskoj shemi prenositi 45 posto skijaškog kupa. Govoreći o emisiji »Meridijan 16«, voditelj projekta Denis Latin je kazao da će ta emisija imati »format noćnog magazina«, koji neće reciklirati vijesti dana. Emisija će ići pet dana u tjednu, počinjat će u 23 sata, a obrađivat će dvije glavne teme s gostima u studiju. Prva je tema politička, druga iz društvene kronike, a u trećem bloku će se obrađivati vanjska politka, ekonomija i show business. »Emisija je rađena novcem HTV-a, a afirmirat će istraživačko novinarstvo«, kazao je Latin, dodavši da će gosti biti stručnjaci i analitičari, a manje političari. Jedan od triju voditelja emisije bit će Branko Nađvinski, dok se imena ostalih drže u tajnosti.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Paraga: Tužit ću Ingrid Antičević-Marinović</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Stari spor o pravu na predstavljanje i zastupanje Hrvatske stranke prava (HSP) ovih je dana dobio završnicu. Naime, rješenjem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u postupku za obnovu postupka u predmetu upisa promjene osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje HSP-a potvrđeno je rješenje Ministarstva uprave od 28. rujna 1993., kojim je HSP-u odobren upis promjene osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje u Registar političkih stranaka, pa se umjesto Dobroslava Parage, predsjednika HSP 1861, kao nova osoba ovlaštena za predstavljanje i zastupanje stranke upisuje Anto Đapić, predsjednik HSP-a.</p>
<p>Novim rješenjem Ministarstvo je tako odbacilo navode Dobroslava Parage, koji je i pokrenuo postupak 1993.g., tvrdeći da je izvanredni sabor stranke, u Kutini 11. i 12. rujna 1993., nelegitiman i nestatutaran. Ministarstvo je utvrdilo da su Sabor sazvale ovlaštene osobe, dok je tadašnji predsjednik HSP-a Paraga »neovlašteno izricao mjere suspenzije i isključenja iz stranke umjesto nadležnog tijela«. Zato je Ministarstvo donijelo odluku kojom ubuduće kao jedini legitimni predstavnik HSP-a može biti Anto Đapić. »Za mene ova odluka nije nikakvo iznenađenje, osim što se pokazalo da su se sve ove godine vodile prljave kampanje protiv HSP-a i mene osobno«, rekao je Đapić.</p>
<p>Dobroslav Paraga se ne miri s odlukom Ministarstva, tvrdeći da je HSP 1861 legitiman pravni sljednik izvornog HSP-a. Zato je već najavio da će stranka podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. »Nelegalnost postupka ministrice u ostavci ogleda se u činjenici da je izdanim rješenjem izravno prejudicirala donošenje presude Upravnog suda«, ističe Paraga. On kaže da je samo rješenje Ministarstva »na razini bezobraznog političkog pamfleta bez ikakvog pravnog temelja«. Podsjeća da Đapić nikad nije bio legalno izabran za dopredsjednika HSP-a, pa nije ni mogao sazvati sjednicu Predsjedništva na kojoj je odlučeno o sazivanju izvanrednog kutinskog sabora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020725].
|
