NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020525].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252990 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Privatizacija: pljačka s obilježjima terorizma</p>
<p>Iako zaključci Vlade o raspisanoj tjeralici za pretvorbenim i privatizacijskim kriminalcima spominju brisanje opisa kaznenih djela obavljenih reformom 1997., vrlo je malo zahvata u KZ potrebno / Nakon razgovora s profesorima kaznenog prava, može se zaključiti da nisu potrebne velike promjene u Kaznenom zakonu / Možda bi povratak pljačke u zbirku kaznenih djela i u kvalificiranim oblicima omogućio izjednačavanje tog djela s nekom vrstom terorizma / U tom slučaju pljačka, shvaćena kao izravan napad na osnove države i sustava nije više obično kažnjavanje lopova kojeg zastara može osloboditi odgovornosti</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Priprema za pretvorbenu i privatizacijsku pljačku obavljena je još u veljači 1991. godine. Tada su »Narodne novine« objavile izmjene i dopune kaznenog zakona kojim je brisan 143. članak KZ Socijalističke Republike Hrvatske (SRH). Brisano je kazneno djelo pljačke za koji je bila zapriječena kazna zatvora od tri do 15 godina zatvora, u težim slučajevima od pet do 20 godina. Istom je prigodom brisana i odredba 129. članka KZ SRH o konfiskaciji imovine počinitelja kaznenih djela nesavjesnog poslovanja, namjernog oštećivanja vjerovnika i sklapanja štetnih ugovora. U zaletu brisanja kaznenih odredbi bilo je i jedno dopisivanje. U članak 222. dodan je peti članak koji je omogućavao kažnjavanje zbog zlorabe položaja, ako vrijednost spora premašuje tadašnjih 50.000 dinara. Tad se moglo za to djelo izreći do 15 godina zatvora, a danas do 10, jer su u međuvremenu mnoge kazne znatno ublažene.</p>
<p>Iako zaključci Vlade o raspisanoj tjeralici za pretvorbenim i privatizacijskim kriminalcima spominju brisanje opisa kaznenih djela obavljenih reformom 1997., vrlo je malo zahvata u KZ potrebno. Ključne su odredbe 337. (nesavjesno poslovanje) i 292. (zloraba položaja). Oba su paragrafa refren optužnica kojima se terete Ivan Herak (bivši ministar turizma) i famozni Miroslav Kutle, tajkun do razine sintagme za tajkunizaciju koja je osiromašila Hrvatsku.</p>
<p>U razgovorima koje je Vjesnik na tu temu obavio s profesorima kaznenog prava stekao se zaključak: nisu potrebne velike promjene u Kaznenom zakonu. Možda bi povratak pljačke u zbirku kaznenih djela i u kvalificiranim oblicima omogućio izjednačavanje tog djela s nekom vrstom terorizma. A onda, pljačka shvaćena kao izravan napad na osnove države i sustava, dakle terorizam, nije više obično kažnjavanje lopova kojeg zastara može osloboditi odgovornosti.</p>
<p>Ostali instrumenti koji omogućuju da se na sud izvedu osobe upetljane u prljave privatizacijske poslove već su upisani u paragrafe. I drugo, većina kaznenih djela iz te oblasti počinjena je unutar roka za relativnu zastaru (10 godina). No nužno je da Državno odvjetništvo odmah iskoristi svoje ovlasti i odmah svojim optužnicama omogući vođenje istraga. Na žalost, zbog pravila »nula poena sine lege« (nema kažnjavanja za djelo koje kao kažnjivo nije u zakonu opisano u vrijeme počinjenja), pravdi će izmaći oni počinitelji koji su u kriminalnu privatizaciju ušli do 1992. godine. Podsjetimo se, već je tada sve počelo s »Geofizikom« i nastavilo se, širenjem rata i agresije, privredom koja je kao najsnažnija izašla iz zagrljaja jugoslavenskog saveza.</p>
<p>Detalj iz prašnjavih »Narodnih novina« iz 1992. godine pokazuje s koliko je spremnosti posao na pljački krenuo. Prva intervencija na ukidanju pljačke kao zakonskog krimena dogodila se u vrijeme kad je Hrvatski sabor imao samo sedam mjeseci samostalnog staža.</p>
<p>Kad je riječ o ostalim reformama zakona u svrhu započetog progona privatizacijskih kriminalaca, stvari također ne stoje loše. Zakon o kaznenom postupku Sabor treba izglasati ovih dana, Zakon o parničnom postupku je pred saborskim vratima. Ovršni i stečajni propisi još nisu dokraja izgubili pozlatu novih zakona, a i sa Zakonom o obveznim odnosima ne bi trebalo biti problema. Valjda je zgotovljena i javna rasprava o vraćanju odredbe kojom bi pravo na naknadu štete imali i ljudi kojima su kuće minirane u vrijeme i poslije Domovinskog rata. I brisanje tog članka spada u red one vrste diverzija na sustav i poredak koje su obavljene s točno određenim ciljem.</p>
<p>Međutim, neće ići glatko sa zahtjevima Vlade da se pripreme propisi kojima će se odrediti prijave, razrezi i naplata poreza vezanih za pretvorbu i privatizaciju. Nije jednostavno propisati ni pravila za ispitivanje porijekla imovine osoba za koje se revizijom, policijskom i tužiteljskom, ustanovi da su povezane s privatizacijskim kriminalom. Prvo, rokovi za izradu propisa su kratki (s obzirom na prijetnju zastare već su istekli). Drugo, umjesto propisivanja na raspolaganju su činjenice do kojih je lako doći. U gruntovnicama je morala ostati zabilježena svaka promjena vlasnika, pa makar se on vodio i u statusu izvanknjižnog vlasništva. A onda je iz takvih podataka lako izračunati i izostalu poreznu obvezu.</p>
<p>Umjesto bezglavog propisivanja, učinkovitije je prepustiti policiji i tužiteljima da obave posao. S obzirom na to da u zadacima dodijeljenim Ministarstvu pravosuđa Vlada ustraje na osobama, dakle individualizira svako pojedino nedjelo i ne vodi en gros akciju, podaci o pojedinim počiniteljima ostali su zapisani u ovdašnjim novinama. A korak od novinskog teksta do utvrđivanja točnih činjenica je daleko kraći od preskakanja zakonodavnih i ustavnih pravila igre.</p>
<p>Nikakve posebne istrage ne bi trebalo biti ni za zadovoljavanje prohtjeva upućenih iz Banskih dvora u Ministarstvo financija. Prve dvije točke (oporezivanje pravnih osoba, utvrđivanje imovine privatnika i usporedba njihove vrijednosti s poreznim prijavama prošlih godina) tjeraju Crkvenca da se pozabavi zakonitošću rada ljudi koje vodi. Istjera li to na čistac, otpala bi potreba da se uvode nepopularne imovinske kartice, najkraći put, kao i ispitivanje porijekla imovine da se osnovni cilj akcije sasvim razvodni.</p>
<p>Na kraju zaduženja došao je Državni ured za reviziju. Zadaci koje je Ured Šime Krasić dobio zapravo su zbirka Vladinih propusta u kontroli toga tijela. Revizori prema 12. članku Zakona o reviziji moraju prijaviti Državnom odvjetništvu uočeni kriminal. Revizori moraju pokrenuti postupke protiv osoba iz Agencije za restrukturiranje i Hrvatskog fonda za privatizaciju, iz pojedinih ministarstava uhvate li ih ili imaju spoznaja da su bili upetljani u privatizacijski kriminal.</p>
<p> No revizori su, prema zakonu, morali to i dosad raditi. Za to što nisu kriva je i Vlada, kojoj je tek izvješće o samo 100 provedenih od 2000 privatizacijskih revizija otvorilo oči. Nakon što je koalicijsko vodstvo prije mjesec, mjesec i pol za još godinu dana produžilo Šimi Krasić mandat šefice Ureda. A za te pogreške ne treba nikakvo propisivanje - primjenjuju se dobri, stari običaji političke samokritike.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Slovenci i Bošnjaci moraju imati predstavnike u Saboru«</p>
<p>Prema novom bi prijedlogu izbornog zakona, neslužbeno se doznaje, broj zastupnika nacionalnih manjina bio povećan sa pet na 10 ili 11 zastupnika / Srbi bi, kao najveća manjina u Hrvatskoj, u parlamentu imali tri zastupnika, Bošnjaci kao druga manjina dva, Slovenci jednog, kao i Talijani i Mađari; jedan bi zastupnik predstavljao Čehe i Slovake, a jedan Nijemce, Austrijance, Ukrajince i Židove</p>
<p>ZAGREB, 23. svibnja</p>
<p> - Prema novom bi prijedlogu izbornog zakona, kako se neslužbeno doznaje iz vladajuće koalicije, broj zastupnika nacionalnih manjina bio povećan sa pet na 10 ili 11 zastupnika, zagovara se model uvođenja fiksnog broja zastupnika za pojedine manjine, kao i mogućnost dvostrukog glasovanja, odnosno »pozitivne diskriminacije«. </p>
<p>Tako bi Srbi, kao najveća manjina u Hrvatskoj, u parlamentu imali tri zastupnika, Bošnjaci kao druga manjina prema veličini dva, Slovenci jednog, kao i Talijani i Mađari. Jedan bi zastupnik predstavljao Čehe i Slovake, a jedan Nijemce, Austrijance, Ukrajince i Židove.</p>
<p>Slovenci i Bošnjaci su ustavnim promjenama 1998. godine izbrisani iz preambule Ustava, s objašnjenjem da nije riječ o »autohtonim manjinama«. Ni u posljednjim promjenama Ustava 2000. godine predstavnici tih dvaju naroda koji žive u Hrvatskoj nisu priznati kao manjina, s objašnjenjem, kako doznajemo, da »je neuputno mijenjati odredbe u preambuli Ustava«. </p>
<p>Međutim, ako se bude išlo na povećanje broja manjinskih zastupnika, te ako bude prihvaćeno da se kao manjine priznaju i Slovenci i Bošnjaci, preambula Ustava će morati biti promijenjena.</p>
<p>Darko Šonc, predsjednik Zajednice slovenskih društava u Hrvatskoj, naglašava kako najave da bi njegov narod dobio jednog predstavnika u parlamentu, pokažu li se točnima, svakako treba pozdraviti. Istog je mišljenja i prof. Senad Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice u Hrvatskoj. Predsjednik SNS-a Milan Đukić, zastupnik srpske manjine u Saboru, najavu da bi Srbi mogli imati tri zastupnika nazvao je »falsifikatom i milostinjom«, naglasivši da on sigurno neće glasati za takav izborni zakon.</p>
<p>Šonc, ne krijući iznenađenje najavama o povećanju broja manjinskih zastupnika, ipak dodaje da je manjinska politika u Hrvatskoj prilično konfuzna, jer su zakoni koji je reguliraju u koliziji i nisu terminološki očišćeni.</p>
<p>Prof. Berberović, također iznenađen najavama, podsjeća da su i Slovenci i Bošnjaci 1997. izbačeni iz preambule Ustava s neprihvatljivim objašnjenjem, jer je naglašava, pojam »autohtona manjina« nepoznat u međunarodnom pravu. »Bošnjaci su potpuno integrirani u društvo i važno je da ih se definira u preambuli Ustava, ako ni radi čega, a ono radi psihološkog učinka na bošnjačku manjinu«, ocjenjuje Berberović.</p>
<p>»Sve europske države bježe od 'autohtonosti', osim Hrvatske«, pojašnjava Šonc, dodajući da mu nije poznat ni novi prijedlog Ustavnog zakona o pravima manjina i etničkih zajednica koji je, kako se doznaje iz Vlade, gotov. Napominje da je prijašnji prijedlog, koji je Vlada odbila i u čijoj je izradi sudjelovao, bio dobar. On problem vidi u odnosu Hrvata i Srba. »U sjeni tog odnosa izrađuju se propisi za manjine i to je najvažnije. Ostale manjine nisu bitne«, zaključuje.</p>
<p>Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, Bošnjaka u Hrvatskoj bilo je oko 47.000, a Slovenaca oko 23.000. Bošnjaka, kao i Slovenaca, najviše u Zagrebu, a potom i u Rijeci, Labinu, Gunji, kao i selima u cetinskoj i slunjskoj općini. »Ti ljudi tamo žive stoljećima pa je smiješno govoriti o autohtonosti bošnjačkog naroda u Hrvatskoj«, misli prof. Berberović.</p>
<p>Predsjednik Zajednice slovenskih društava u Hrvatskoj kaže da su i Slovenci u potpunosti integrirani u hrvatsko društvo i da su se mnogi i asimilirali, no ističe važnost slovenskog glasa u Saboru. »Parlament je jedino mjesto gdje se može politički djelovati. Nije toliko bitan sam glas nego mogućnost da se s govornice objasne neke situacije, kao što je na primjer sadašnja situacija sa Slovenijom. Treba se čuti glas i druge strane«.</p>
<p>Predsjednici slovenskog i bošnjačkog društva u Hrvatskoj se slažu da se prigodom popisa stanovništva moglo dogoditi da se pripadnici manjinskih naroda nisu željeli deklarirati. Dopuštaju i mogućnost koju je otvorio predsjednik SNS-a Đukić, da se to događalo jer su se bojali eventualnih posljedica ako se izjasne kao pripadnici nekog drugog naroda, a ne Hrvati. </p>
<p>Račan sa zastupnicima manjina</p>
<p>Premijer Ivica Račan i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović sastali su se u petak u Banskim dvorimasa zastupnicima nacionalnih manjina. Prema priopćenju Vladinog ureda za odnose s javnošću, tema razgovora bio je novi prijedlog Ustavnog zakona o pravima manjina i etničkih zajednica, a premijer je naglasio da je važno čuti stav predstavnika manjina vezanih za spomenutu problematiku.</p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, zastupnicima manjina nije predočen tekst zakona, no na sastanku je naglašeno pitanje zastupanja manjina u Saboru. Doznajemo da Vlada još ne zna koji će model biti primijenjen - tzv. pozitivna diskriminacija, prema kojoj bi nacionalne manjine glasale i za manjinske i za stranačke liste - ili povećanje broja zastupnika, ali bez primjene pozitivne diskriminacije. </p>
<p>Među zastupnicima koji su posjetili premijera bili su Milan Đukić, Borislav Graljuk, Zdenka Čuhnil i Tibor Santo. </p>
<p>Ništa konkretno nije odlučeno, a razgovori će biti nastavljeni kad se premijer vrati iz SAD-a. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dodatni doprinosi za invalidske mirovine?</p>
<p>Stručnjaci ističu da postojeći sustav mirovinskog osiguranja i zaštite od ozljede na radu i profesionalnih bolesti ne ispunjava funkciju, iako profesionalne bolesti i ozljede nisu čest uzrok pri ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Usvoji li Sabor Strategiju razvoja sustava socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, koju je nedavno prihvatila Vlada, može se očekivati uspostava posebnog sustava osiguranja za dugotrajnu njegu, te sustava osiguranja za slučaj nesreće na radu i profesionalne bolesti. Što to konkretno znači - odnosno hoće li to podrazumijevati i povećana izdvajanja iz plaća - vrlo je teško iščitati iz dokumenta koji sadrži samo načela.</p>
<p>Stručnjaci samo ističu da postojeći sustav mirovinskog osiguranja i zaštite od ozljede na radu i profesionalnih bolesti ne ispunjava funkciju, iako profesionalne bolesti i ozljede nisu čest uzrok pri ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.</p>
<p>Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2001. godine samo je 6900 korisnika invalidske mirovine - odnosno 2,7 posto od ukupnog broja korisnika tih mirovina - to pravo koristilo na temelju profesionalne bolesti ili ozljede na radu. Mjesečni troškovi isplate tih mirovina kreću se oko 9,8 milijuna kuna, što je oko 0,5 posto u ukupnim izdacima Mirovinskog zavoda.</p>
<p>Slični su odnosi i kad je riječ o korisnicima obiteljskih mirovina, koji to pravo koriste po osobi koja je imala pravo na invalidsku mirovinu. Takvi korisnici čine 0,6 posto ukupnog broja invalidskih umirovljenika i Zavod stoje oko 1,6 milijuna kuna, što je 0,1 posto od ukupnih troškova.Krajem 2000. godine u Zavodu je bilo evidentirano i 12.496 korisnika naknade za tjelesno oštećenje koji su to pravo ostvarili zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, što je 12,2 posto od ukupnog broja korisnika tih naknada. Mirovinski zavod za isplatu njihovih naknada mjesečno mora osigurati oko milijun kuna, što je približno 0,06 posto ukupnih troškova te kuće.</p>
<p>Ipak, stručnjaci ocjenjuju da sadašnji sustav zaštite od rizika profesionalne bolesti ili potrebe za tuđom pomoći i njegom ne odgovara potrebama, jer ni na koji način ne potiče poslodavce da stvaraju bolje uvjete rada. Stručnjaci pretpostavljaju da je to, među ostalim, i zato što ne postoje diferencirane stope doprinosa koje bi bile vezane uz učestalost ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, što bi poslodavce poticalo da razmišljaju o tome. To je postojalo kao rješenje u sustavu mirovinskog osiguranja do 1998. godine.</p>
<p>Slična je situacija i s rizikom »potrebe tuđe pomoći i njege«, koji je 1998. godine također izuzet iz sustava mirovinskog osiguranja. U Hrvatskoj se pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu može ostvariti samo u sustavu socijalne skrbi, u kojem su imovinski cenzusi vrlo niski. Za jednu osobu, samca, taj cenzus danas iznosi 400 kuna, pa su te naknade nedostupne značajnom dijelu stanovništva, ocjenjuje se u Strategiji. Zato bi, predlaže se, od 2003. do 2005. godine trebalo pripremiti uvođenje posebnog obveznog osiguranja za rizik od takvih potreba.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>A tko će revidirati Državni ured za reviziju?</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Vrijeme je da se postavi pitanje autoriteta. </p>
<p>Vlada je odlučila da se mora provesti revizija pretvorbe i privatizacije. Riječ je o obećanju danom prije prošlih izbora i koalicija očito želi pokazati da se građani nisu uzalud odlučili za promjenu.</p>
<p>Ostavimo po strani sumnju u smislenost pokretanja takve akcije desetak godina nakon počinjenih »zlodjela« i priklonimo se tezi da nikad nije kasno kazniti lopova. Riječ je o ljudima koje ne treba ni štediti niti žaliti, kao što se ni oni nisu osvrtali na one koji su nakon njihovog pohoda ostajali na cesti, bez mogućnosti otplate nagomilanih kredita, često i bez osnovnih sredstava za život i prehranu obitelji.</p>
<p> Recimo da nije riječ o osveti nego o pravdi koja mora biti zadovoljena. Recimo još da je to pokušaj konačnog uspostavljanja pravne države, bez koje, to znamo, ne možemo ni koraka dalje.</p>
<p>Nešto ipak ostaje u zraku.</p>
<p>Ured za državnu reviziju osnovan je ranih devedesetih u jeku pretvorbenih i privatizacijskih igara u Hrvatskoj, Šima Krasić glavni je državni revizor od samog početka njegovog rada. Pitanje glasi: Ima li taj ured moralni kredibilitet kada je riječ o reviziji pretvorbe?</p>
<p>Odgovor je kratak i jednostavan: Nema.</p>
<p>Problem je, međutim, što mi ovdje ne govorimo o moralu nego o pravnoj državi, a u takvoj se državi posljednja riječ nekih tijela mora poštovati. Jedno od tih tijela je i Državni ured za reviziju.</p>
<p>Vlada je u četvrtak ocijenila da »pristup Državnog ureda za reviziju revidiranim pravnim osobama nije bio ujednačen, što ga čini neobjektivnim te ga je potrebno doraditi«. Sabor, kojemu je prijedlog upućen, ima doduše, kao vrhovno tijelo državne vlasti pravo zanovijetati i revizorima, no pitanje je koliko to u ovim okolnostima ima smisla.</p>
<p>Ako nekome još uvijek nije jasno zašto, riječ je samo o tome da je prije početka revizije pretvorbe i privatizacije trebalo učiniti promjene unutar Državnog ureda za reviziju. Ali ne prema političkom ili stranačkom ključu nego po kriterijima stručnosti i poštenja, što je, uz reviziju privatizacije, bilo još jedno od obećanja s kojima je koalicija pobijedila na izborima.</p>
<p>Možda još uvijek nije kasno.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Slovenski pritisak školjkama</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Slovenija je u četvrtak predala Hrvatskoj dvije prosvjedne note upozorivši na navodno »jednostrane akte« hrvatske strane u spornom akvatoriju u i ispred Piranskog zaljeva. Slovenski je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel novinarima objasnio da se ti »akti« odnose na postavljanje uzgajališta školjaka u Piranskom zaljevu i koncesiju Ini za istraživanje nafte u akvatoriju ispred Piranskog zaljeva.</p>
<p>Rupel je na vagu bacio i sedam incidenata slovenskih ribarica i hrvatske policije u zadnja tri tjedna. Ti bi potezi mogli dovesti u pitanje provedbu malograničnog sporazuma o malograničnom prometu i suradnji s Hrvatskom, poentirao je Rupel. Slovenija je tim potezom odlučila baš sada pojačati pritisak na Hrvatsku, nastojeći ishoditi ubrzano rješavanje sporova s Hrvatskom: ponajprije da Hrvatski sabor prihvati sporazum o granici koji je svojedobno parafirao (ali nije potpisao) premijer Račan. To je, međutim, neizvedivo, jer u Saboru takvo razgraničenje u Piranskom zaljevu neće proći. Izlaz može biti, kaže hrvatska strana, u međunarodnoj arbitraži.Slovenska strana arbitražu obilazi kao mačak vruću kašu, jer bi joj vjerojatno donijela još manje. Pokušala je stoga, manevrom u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, krivnju za zastoj u odnosima prebaciti na hrvatsku stranu, predstavivši hrvatski paraf kao potpis. Nije prošlo. I tamo je Sloveniji sugerirano da nastavi pregovarati s Hrvatskom o neriješenim problemima (granica, Krško, Ljubljanska banka), a arbitraža je ponovno spomenuta kao krajnje moguće rješenje. Štoviše, kao pravo mjesto za takvo što naveden je Međunarodni sud u Haagu, što Slovenija dobro zna, jer kao kandidat pred vratima Europske unije mora riješiti sva otvorena pitanja sa susjedima, a krajnja instanca je baš u Haagu. Preporučeni rok za rasplet sporova je kraj 2004. godine.</p>
<p>Sloveniji se zato jako žuri. Slovenska je diplomacija vrlo nervozna. To joj, međutim, ne daje za pravo da zadnjih tjedana stalno pojačava pritisak na Hrvatsku, želeći je prikazati kao kočničara slovenskog ulaska u EU.</p>
<p>Slovenska politička scena ima svoje unutarnje napetosti koje slovenska diplomacija pomalo hoće odlijevati na hrvatsku stranu. I hrvatska politička scena ima svoje napetosti koje hrvatska diplomacija nije ispuštala na slovensku stranu. Otvorena međudržavna pitanja ne rješavaju se preko noći samo stoga što se jednoj državi odjednom jako žuri.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što ste, gospodo, očekivali?</p>
<p>O izvješću revizora pretvorbe i privatizacije Vlada je raspravljala kao da je očekivala da će sustav, koji je svojim vođama omogućio neviđeno brzo bogaćenje, sam sebe ukinuti. Da će tajkuni i njihovi politički očevi na radni doručak pozvati suce istražitelje, servirajući im uz croissante svu potrebnu dokumentaciju a uz kavu fonograme tajnih večera</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Potkraj 1999. sve se prašilo od obećanja današnjih stranki na vlasti da će, dobiju li izbore, čim zasjednu u Banske dvore obaviti hitnu i strogu reviziju pretvorbe i privatizacije. Izbore su dobile, ali su im potom trebale pune dvije godine da se dogovore da doista treba krenuti u taj golemi posao. U međuvremenu su, pognute glave, morali slušati glavne političke aktere privatizacije kako im se podruguju prozivajući vlast jer nije u pravosudni kut stjerala privatizacijske pljačkaše i mutikaše. Pa im se to sada obija o glavu preko sumnji da je priča o reviziji privatizacije obnovljena samo zato jer će se dogodine održati izbori. </p>
<p>Što su skuhali, danas čelnici petorke moraju i pokusati. I ne bi to bilo uopće strašno kad cijenu te kaše ne bi plaćali svi građani, pa i oni koji su zbog nebrojenih tajkunarija ostali bez posla ili oni koji su stjerani u bijednu mirovinu. A cijena je paprena. Samo sanaciju banaka uništenih kreditima odobravanim bez trunke logike i pokrića porezni su obveznici platili 50 milijardi kuna!</p>
<p>Strašno je danas slušati ministra Čačića kada tvrdi da Državna revizija nije slučajno »zaboravila« u izvješća o reviziji prvih 100 tvrtki upisati imena onih koji su radili mimo i protiv zakona. Čačić to proglašava krunskim dokazom neprekinutog funkcioniranja »sustava koji je ovaj zločin organizirao i pripremio«. </p>
<p>A što je to petorka mislila? Da će sustav koji je svojim vođama omogućio neviđeno bogaćenje u samo par godina sam sebe ukinuti? Da će novi hrvatski bogataši i njihovi politički očevi na radni doručak pozvati istražne suce, servirajući im uz croissante svu potrebnu dokumentaciju, a uz kavu fonograme tajnih večera na kojima se dogovaralo koja će tvrtka kojem tajkunu pripasti i tko se sve tim poslom mora okoristiti? Tko zna, možda bi i još koja salveta ušla u hrvatsku povijest. Na primjer ona na kojoj je, kao što se godinama priča po zagrebačkim financijskim kuloarima, čelnik jedne od najvećih hrvatskih banaka jednom od najvećih tajkuna napisao do kojeg iznosa u njegovoj banci može dobiti kredite za koje su oboje znali da nikad neće biti vraćeni. </p>
<p>Vlada je u četvrtak predložila Saboru da ne prihvati izvješće Državnog ureda za reviziju, odnosno da zatraži dopune u skladu sa zakonom. Prije nekoliko tjedana Vlada je Saboru predložila da ne prihvati izvješće Državnog odvjetnika, a u istom se paketu našla i smjena glavnog državnog odvjetnika. Ako je Državna revizija pod vodstvom Šime Krasić napisala loše izvješće o tako važnom problemu, zašto se otvoreno ne traži njezina ostavka ili smjena, kao i u slučaju Ortynski? I kako to da pune dvije godine nitko nije primijetio da Državna revizija baš i ne obavlja svoj posao kako treba. Uostalom, petorka je prije samo nešto više od mjesec dana na svojoj zatvorenoj sjednici ustanovila da Šima Krasić treba ostati na čelu Državne revizije.</p>
<p>Tu već stižemo na teren na kojem se petorka već nekoliko puta poskliznula - strah od revanšizma. Nije nikakva tajna da je Račan pokušao izbjeći što više poteza zbog kojih bi ga se u javnosti moglo optužiti za revanšizam. Ako je Šima Krasić glavna revizorica ostala samo zbog toga, onda su čelnici petorke za loše izvješće krivi jednako koliko i ona. A krivi su i ako su pogrešno procijenili njezinu sposobnost. Baš kao što su krivi ako od nje danas traže nešto što ona ne može učiniti.</p>
<p>Iako se s ozbiljnom revizijom pretvorbe i privatizacije ozbiljno kasni, čelnici petorke to vrijeme praznog hoda nisu iskoristili čak ni za neke banalne poteze kojima su mogli, da su samo ozbiljnije o tome razmišljali, i te kako začepiti usta svima koji su tvrdili da se s revizijom odugovlači jer su se i neki čelnici nove vlasti i njihovi prijatelji okoristili rupama u privatizacijskim zakonima i kontroli pretvorbe i privatizacije. Ciljalo se pritom, prije svega na varaždinski Coning i Čačića. Upravo zbog toga se među prvim po novom zakonu revidiranih postupaka trebao naći i Coning. A nije. Kao da je netko želio da te priče ne utihnu ili ga uopće nije briga što izostanak Coninga doista ostavlja dovoljno prostora za »razumnu sumnju«.</p>
<p>Toliko rada na vlastitu štetu doista je teško očekivati od stranaka koje ozbiljno namjeravaju ući u borbu za sljedeći mandat. No, nema tu mnogo novog. Koalicijska vlast je u posljednje dvije godine pokazala doista loš osjećaj za timing. Krupne poteze koje je otezala nerazumno dugo potom je povlačila kao da joj je odjednom »voda ušla u uši« i kao da za njihovu pripremu nije imala dovoljno vremena. Tako smo u četvrtak, nakon što su mediji danima secirali izvješće revizora, bili svjedoci ispisivanja Vladinih zaključaka u posljednji čas. Štoviše, mimo običaja, zatvorena je sjednica prethodila otvorenoj, kako bi Vlada ušićarila još tri sata za koordiniranje zaključaka. Tako se ni najgori studenti-kampanjci ne spremanju za ozbiljne ispite!</p>
<p>Reviziju pretvorbe i privatizacije treba provesti, tu nema sumnje. Ali to treba učiniti mnogo ozbiljnije nego što ovaj početak obećava. Samo će se tako ta hipoteka jednom za svagda skinuti s leđa hrvatskoga gospodarstva i društva.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nakon ljeta lakše se diše</p>
<p>Ako vlasti spuste PDV na razumnu razinu, povežu turizam i poljoprivredu, održe obećanje o gradnji cesta i gazdinski se ponesu prema svojoj turističkoj imovini, onda im je četverogodišnji mandat, barem s turističkog aspekta, imao smisla</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Bez obzira na klasična gunđala koja će uvijek pronaći načina da sve ocrne, odnosno unatoč tome što nas ovih dana bombardiraju čudnim, dijametralno suprotnim, usporednim podacima o broju jadranskih posjetitelja, činjenica je da se u potpunosti vratila vjera u hrvatski turizam. Gospodarstvo države, željeli to neki priznati ili ne, sve više ovisi o turističkim sezonama.</p>
<p>Posredstvom turizma, ove će se godine 'obrnuti' oko četiri milijarde dolara, što nije zanemariva stavka u ovdašnjem državnom proračunu i ti bi novci mogli demontirati socijalni fitilj što tinja (i) nad ovom vlašću. </p>
<p>Nakon ljeta lakše se diše - priznat će svaka vlada receptivne zemlje. Aktualna vlast sklonija je turizmu od prošle, no početne poteze još uvijek vuče običan puk. Tek nakon što se sam narod prošle i pretprošle godine uvjerio da je vrijeme za novi početak i masovno se zaduživao da obnovi zapuštene ili sagradi nove apartmane i sobe za iznajmljivanje, Vlada vuče prvorazredan potez i turističkom gospodarstvu izglasava najjeftinije kredite u državi. </p>
<p>Tek kad su hotelijeri pali u potpuni očaj, jer zbog visokog PDV-a nisu mogli poslovati, vlasti odobravaju nultu stopu PDV-a za inozemne doznake. </p>
<p>Bez sumnje, to su dva najbolja Vladina poteza iako joj je trebalo dvije godine da shvati što turizam znači ili može značiti ovoj državi. Iako mu je često pomagala, HDZ-ovska vlast nikad nije prešla tu »magičnu« granicu spoznaje. </p>
<p>Nulti PDV i jeftini krediti, međutim, tek su postavili temelje za bolje turističko sutra. Ako vlast do kraja mandata povuče još najmanje dva do tri poteza slične jačine, hrvatski bi turizam jedan dan mogao postati konkurentan i u svjetskim okvirima. </p>
<p>Dobro poznata baza već postoji - imamo čisto more, lijepu i relativno očuvanu obalu, (pre)pošteno kategorizirane hotele, pitku vodu iz slavina, sve mogućnosti za proizvodnju tzv. zdrave hrane koja će sasvim sigurno obilježiti naredna desetljeća. Imamo, nadalje, susretljive i tople ljude, (u prosjeku) profesionalno turističko osoblje, prvorazredne kulturne znamenitosti, sve ono od čega bi se jednoga dana mogao napraviti gospodarski eldorado. </p>
<p>Gosti su se vratili i ako ne bude ova sezona bolja od lanjske, neće biti ni lošija, što u aktualnim uvjetima globalne turističke krize, uvjetovane terorističkim napadima na SAD, nije loš rezultat.</p>
<p>Kako dalje, kad je dostignuta određena razina koja se bez daljnjih kvalitetnih poteza može ponavljati unedogled?</p>
<p>Da nema katastrofalno spore birokracije i straha od promjena, neke bi se stvari mogle popraviti iste sekunde. Svakom je jasno da vojne vježbe ne idu s turizmom, jer nas još uvijek golema masa stanovnika emitivnih država povezuje s ratom i njegovim posljedicama. </p>
<p>Nikome ne treba objašnjavati da se gosti ne vole buditi uz tutnjavu bagera ili da bi ponekad u banku skočili i nedjeljom, da ne vole plaćati 300 kuna za kilogram ribe. Sve su to »sitnice« koje bi se mogle riješiti u trenu. </p>
<p>U zahtjevnije, višegodišnje zahvate svrstat ćemo kronično lošu koordinaciju državnih ministarstava, nerazumljivo inzistiranje na prodaji (pre)ostalih turističkih objekata u državnom vlasništvu i velik nedostatak izvanpansionskih sadržaja.</p>
<p>Evo nekoliko primjera; da ministri obrane, turizma i poljoprivrede ponekad porazgovaraju, gostu se ne bi serviralo uvozno meso te voće i povrće koje konzumira uz prelete vojnih zrakoplova.</p>
<p>Dobar dio turističkih kapaciteta država je već prodala uz isti kvalitativan učinak kao i kad je (ras)prodavala ostatak gospodarstva. Nakon posljednjih pojeftinjenja kredita, otvara se mogućnost da država, umjesto da ih se rješava pod svaku cijenu, sama preuredi preostale hotele koji bi se potom sami otplaćivali (tzv. Štrokov poučak). </p>
<p>Bogatija izvanpansionska ponuda stvar je kvalitetnog menadžmenta, a tu bi se trebalo učiti od stranaca jer je u nas turistički menadžment još uvijek najčešće sveden na direktore kojih nikad nema na radnim mjestima, a kojima je vrhunac radnog dana tamanjenje brancina.</p>
<p>Ako, dakle, do kraja mandata vlasti spuste PDV na razumnu razinu, povežu turizam i poljoprivredu, održe obećanje o gradnji cesta i gazdinski se ponesu prema svojoj turističkoj imovini, onda im je četverogodišnji mandat, barem s turističkog aspekta, imao smisla. U protivnom cijela priča pada u vodu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Povijest ponavljaju samo loši učenici</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Primjetio je i Goran Milić u »Brisanom prostoru« da je Hrvatska zemlja pozamašnih nelogičnosti, apsurda i ružnih, ali nažalost uvriježenih navika. Tako, recimo, Račan lani, kad od njega traže da otvori autoput od Karlovca do Vukove Gorice, glumi principjelnost i, hvala Bogu, ponudu odbija. Jer, cesta nema uporabnu dozvolu. Nije je imao ni Dubrovački most, ali ga premijer svejedno otvara, demonstrirajući da i najviši državni dužnosnici debelo ignoriraju vladavinu prava, odnosno poštivanje zakona te da će zbog kratkoročnih političkih poena pogaziti sva legalistička načela. Unatoč tomu što smo po Ustavu laička država, u kojoj je vjera doista slobodan izbor a crkvene institucije odvojene od države, HTV-u se prava ograničuju sporazumom koji omogućuje da na program kvazi-javne televizije ima pravo utjecati Kaptol. Iako i oporba, i sindikati, i članovi vladajuće petorke lamaću ciframa o više od 400 tisuća nezaposlenih, u Buzeštini je nemoguće pronaći radnika čak i svijećom, o čemu svjedoči dobra reportaža Mirjane Hrge. No, statistika kaže da je u tom dijelu Istre čak devet posto radno aktivnog stanovništva bez posla, što je, tvrdi gradonačelnik Buzeta, čista misterija. Posla ima, tvrde direktori, ali nema radnika. Drugim riječima; ima nezaposlenih koji traže posao tako da ga ne nađu. Zašto...kako...?! Rade na crno, fušaju, ne plaćaju poreze a od države, točnije, nas šljakera koji uredno podmirujemo svoje obveze, dobivaju na dar mirovinsko i zdrastveno osiguranje te džeparac od 900 kuna. Tako smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj »radnici« s burze, sa socijalnom pomoći, voze skupe automobile i ljetuju u vlastitim vikedndicama ili stanuju u luksuznim stanovima. Ne svi, naravno. Ovaj put govorim o apsurdima. O lažnoj sirotinji, koja pravoj oduzima kruh iz usta.</p>
<p>Tko su ti lažnjaci? Velike i sveudilj obožavane zvijezde. Primjerice, pjevačicama i pjevačima koji za jednu jedinu večer na ruku dobiju i dvije, tri tisuće eura - a imaju po tri gaže u tjednu - država plaća mirovinsko i socijalno osiguranje. Zašto? Jer ih je netko u vrijeme komunizma čistom socrealističkom logikom proglasio umjetnicima o kojima se treba skrbiti država (ne bi li najpopularnijim facama začepila usta). Svi ti pjevači i pjevačice koje zarade mjesečno i po desetak, dvadesetak tisuća eura prijavljuju, naravno, najniži, gotovo zanemariv porez. </p>
<p>Samo je u državi apsurda moguće da ljudi koji su omogućili ili aktivno sudjelovali u pljački gospodarstva vlast ismijavaju zato što ih ne - progoni. Samo u državi u kojoj umjesto logike i prava vlada metež i beskriterijnost, protagonisti pljačke mogu sjediti u parlamentu i od poreznih obveznika primati veliku plaću. Samo u državi apsurda nakon dvije i pol godine otvorenog ismijavanja vlast reagira izjavama da će odsad tražiti red i poštivanje zakona. Zašto je Radimir Čačić tek nakon tridesetak ministarskih mjeseci podviknuo na kriminalce, ne rekavši ipak, popu pop a bobu bob? Činio je to, sjetite se, svojedobno i Ivić Pašalić najavama rata mafiokraciji. Ne zbog borbe, naravno, već zbog bacanja prašine javnosti u oči. Samo loši učenici, a to mi jesmo, neprestano ponavljaju povijest.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Brzopleto i preuranjeno o broju Srba u Hrvatskoj</p>
<p>Danas, kada je prošlo vrijeme rata, treba se okrenuti izgradnji zemlje, gospodarstva, ali još više međuljudskih odnosa. Stoga su spekulacije o broju građana srpske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj prije službenih rezultata popisa posve brzoplete, nepromišljene i preuranjene / Milan Đukić, legalno izabran zastupnik u Hrvatskom saboru, kao i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga nacionalnog vijeća, imat će mogućnost da se, nakon što budu poznati svi relevantni podaci, zauzmu za prava građana srpske nacionalnosti koji su im iskazali svoje povjerenje. Dakako, pritom treba težiti demokratskim i miroljubivim izjavama, kako se ne bi poremetili međunacionalni odnosi, koji su još vrlo krhki</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Raspadom SFR Jugoslavije narodi koji su živjeli u zajedničkoj državi poput Slovenaca, Hrvata, Srba i Makedonaca odlučili su stvoriti svoje samostalne države. </p>
<p>Nažalost, Hrvati, kao stari europski narod, nisu mogli odmah ostvariti svoju dugogodišnju težnju kao ostali narodi. Miloševićeva Srbija dograbila je sredstva savezne vojske i upravljajući srpskim agresorskim snagama bez prestanka zauzimala hrvatska područja, jer ih hrvatske postrojbe nisu imale čime braniti.</p>
<p>I dok je srpska nacionalistička groznica pustošila Hrvatskom, u Europi su kolale priče da je rat bio neizbježan zbog nasljednih »plemenskih« osobina balkanskih naroda.</p>
<p>U takvim je ratnim uvjetima i agresiji na prostorima Republike Hrvatske stvorena »SAO Krajina«, samoproglašena paradržava u državi.</p>
<p>Dakako, to nije bio kraj srbijanske pohlepnosti, pa se rat nastavio u Bosni i Hercegovini, državi koja se temelji na suživotu triju naroda i u kojoj je mješavina kultura postala prirodnom poznanicom. </p>
<p>Daytonskim sporazumom i u Bosni i Hercegovini stvorena je još jedna srpska država: Republika Srpska.</p>
<p> I tako su, sa samoproglašenom paradržavom »SAO Krajina« na hrvatskom državnom teritoriju, nastale tri srpske države!</p>
<p>Stvaranje »SAO Krajine« na prostorima Republike Hrvatske ostavilo je duboke tragove na međunacionalnim odnosima, jer je bilo popraćeno tragičnim događajima u kojima su stradali nevini ljudi i djeca, srušeni su mnogi sakralni i kulturni objekti pa čak i medicinske ustanove.</p>
<p>Prigodom oslobađanja hrvatskog državnog teritorija u »Bljesku« i u »Oluji« stradali su, osim pripadnika Hrvatske vojske, i mnogi građani srpske nacionalnosti.</p>
<p>Danas, kada je prošlo vrijeme rata, treba se okrenuti izgradnji zemlje, gospodarstva, ali još više međuljudskih odnosa. Stoga su spekulacije o broju građana srpske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj prije službenih rezultata popisa posve brzoplete, nepromišljene i preuranjene.</p>
<p>Osim toga, vladajuća koalicija priprema i novi model glasovanja koji će ući u saborsku proceduru u lipnju mjesecu. Prema tom modelu, broj zastupnika manjina u Hrvatskom saboru mogao bi se povećati sa pet na osam ili čak na deset, što bi omogućilo i povećanje broja srpskih zastupnika, budući da su Srbi najveća manjina u Hrvatskoj.</p>
<p>Također se predviđa i mogućnost dvostrukoga glasovanja manjina - jedna je opcija u posebnim izbornim jedinicama za manjine, a druga za stranačke liste.</p>
<p>Prema tome, i Milan Đukić, legalno izabran zastupnik u Hrvatskom saboru, kao i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga nacionalnog vijeća, imat će mogućnost da se, nakon što budu poznati svi relevantni podaci, zauzmu za prava građana srpske nacionalnosti koji su im iskazali svoje povjerenje.</p>
<p>Dakako, pritom treba težiti demokratskim i miroljubivim izjavama, kako se ne bi poremetili međunacionalni odnosi, koji su još vrlo krhki.</p>
<p>U tom kontekstu, smatram korisnim navesti riječi profesora Jerzyja Jedlickog iz Povijesnoga instituta Poljske akademije znanosti, tiskane 1999. u časopisu Communist and Post-Communist Studies:</p>
<p>»Intelektualci bi mogli pripomoći smirivanju ratobornih duhova, no i sami bi morali biti sposobni gledati na prošlost i sadašnjost s odmakom istraživača, a ne kao djelatni savjetnici tužiteljstva, odnosno obrane. </p>
<p>Međutim, malo je mogućnosti da učeni ljudi danas neposredno utječu na javno mnijenje i filozofiju života, jer se između njih i masovnog slušateljstva ispriječila cijela armija popularizatora, ljudi s televizije, novinara, direktora spektakularnih javnih priredbi i drugih. Na njima leži najveća odgovornost za smjer kojim će poći kolektivna vjerovanja i sentimenti u budućnosti.«</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, znanstvena je savjetnica u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Udžbenički standard, složena i odgovorna zadaća, do kraja svibnja: standardizacija ili improvizacija</p>
<p>Udžbenik i priručnik pojavljuju se na istoj razini, iako je riječ o različitim stvarima. Sadržaj udžbenika i metodičkoga priručnika nije isti. Ne oblikuju se jednako i s istom namjenom. Sadržaj priručnika je metodički. Utemeljen je na teoriji i praksi poučavanja i teorijama učenja. Namjenjuje se poučavatelju. Udžbenik je knjiga ili elektronski medij iz kojeg učenik uči i uči kako se uči... Postoje utvrđeni kriteriji prema kojima se normiraju sadržaji u udžbenicima. Tipološke odrednice izvode se iz tipologije udžbenika. Tipološka razvedenost udžbenika jamči pluralizam u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i otvorenost sustava / Udžbenički je korpus na rubu znanstvenoga interesa. Standardizacija udžbenika u hrvatskoj teoriji i praksi ima vrlo skromnu tradiciju. Nedostatak pokazatelja iz empirijskoga istraživanja i vrednovanja postojeće udžbeničke stvarnosti te relevantne standardološke literature dovodi u pitanje valjanost standarda / Normiranju sadržaja trebala bi prethoditi promjena postojećih nastavnih programa i njihova zamjena kurikulima. Standardi ovise o ustrojstvu cjelokupnoga školskoga sustava koji se tek predlaže. Postojeći sustav nije znanstveno vrednovan. Standardizacija uključuje i društveno-gospodarske odrednice o kojima ovisi likovno-grafička i tehnička strana udžbenika, njihova cijena</p>
<p>DRAGUTIN ROSANDIĆ</p>
<p>Pri Ministarstvu prosvjete i športa djeluje Vijeće za školske udžbenike koje je imenovao ministar na temelju Zakona o udžbenicima (Narodne novine, broj 117/01) sa zadaćom da »izradi udžbeničke standarde, elemente i instrumentarij za ocjenu usklađenosti udžbenika i priručnika s udžbeničkim standardom, nastavnim sadržajima, ciljevima odgojno-obrazovnog rada i drugih akata iz djelokruga svoga rada«. (Odluka o osnivanju i imenovanju Vijeća za školske udžbenike, 11. ožujka 2002.).</p>
<p>Ukupnost onoga što je izrečeno odrednicom može se razložiti na sljedeće pojmove (pojmovne sastavnice): udžbenički standardi, elementi, instrumentarij, udžbenik, priručnik, nastavni sadržaj, ciljevi odgojno-obrazovnoga rada.</p>
<p>Kako su pojmovne sastavnice izražene u nepreciznim vezama, nameće se potreba za logičkom i terminološkom interpretacijom pojmova.</p>
<p>Odrednica u Odluci ne definira udžbenički standard kao dokument koji proizlazi iz Zakona o udžbenicima koji se poziva na znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičko-metodičke, etičke, jezične i likovno-grafičke standarde. </p>
<p>Odluka rabi termin udžbenički standardi (množina). Prema takvoj označnici može se očekivati više standarda, a riječ je o jedinstvenome standardu koji ima više odsječaka.</p>
<p>Termin udžbenički standardi prate odrednice elementi i instrumentarij. Postavlja se pitanje što su elementi, a što instrumentarij; jesu li elementi oblikotvorni elementi ili načela prema kojima se oni oblikuju?</p>
<p>Instrumentarij! (kakav?). On služi za ocjenu usklađenosti udžbenika i priručnika s udžbeničkim standardom. Udžbenik i priručnik pojavljuju se na istoj razini, iako je riječ o različitim stvarima.</p>
<p>Sadržaj udžbenika i metodičkoga priručnika nije isti. Ne oblikuju se jednako i s istom namjenom. Sadržaj priručnika je metodički. Utemeljen je na teoriji i praksi poučavanja i teorijama učenja. Namjenjuje se poučavatelju.</p>
<p>Udžbenik je knjiga ili elektronski medij iz kojeg učenik uči i uči kako se uči.</p>
<p>U standardima za udžbenike nužno je, umjesto sadržaja, rabiti termin kurikul. Udžbenike se usklađuje s kurikulom, ulazi u obzor kurikularne teorije. Osim sadržaja, kurikul obuhvaća metodičku strategiju poučavanja i vrednovanja učinaka odgojno-obrazovnoga procesa i njihovo znanstveno utemeljenje.</p>
<p>Odluka uspostavlja suodnos udžbeničkih standarda i ciljeva odgojno-obrazovnoga rada. U kurikularnoj teoriji razlikuju se zadaće, ciljevi i svrha. Udžbenik, primarno, ostvaruje odgojno-obrazovne zadaće kojim se postižu zajednički ciljevi školskoga kurikula. Svrha ujedinjuje zadaće i ciljeve.</p>
<p>Raščlamba i interpretacija pojmova i njihovih veza u odluci pokazuje nepreciznosti i nejasnoće u poimanju udžbeničkoga standarda.</p>
<p>Standard kao opći pojam znači propis kojim se određuje veličina i kakvoća proizvoda, načina života i djelovanja u različitim područjima ljudske djelatnosti. Taj se pojam prenosi u različita područja s dodatnim atributima (životni standard, jezični standardi, pravni standardi, proizvodni standardi i sl.).</p>
<p>U području pedagoške standardologije pojavljuju se svi oblici odgojno-obrazovne djelatnosti, uvjeti i načini njihova ostvarivanja, kvalifikacije i kompetencije izvršitelja odgojno-obrazovnoga procesa, njihov društveni status, stručno usavršavanje i napredovanje...</p>
<p>Pedagoški standardi stvaraju se na temelju eksperimentalne ili kakve druge provjere.</p>
<p>Udžbenički standard posebna je vrsta pedagoškoga standarda, sastavni je dio pedagoškoga standarda kojim se određuje ustrojstvo i funkcioniranje školskoga sustava u cjelini.</p>
<p>Pojavljuje se kao normativan dokument koji određuje »veličinu i kakvoću školske knjige iz koje se uči i naučava kako se uči«. Suvremeni udžbenik, osim užega školskog okruženja, uključuje se u multimedijsko okruženje i funkcionira kao njegov sastavni dio.</p>
<p>Udžbenički standard je sustav propisa (normi) koje su teorijski i praktično utemeljene. Teorijsko utemeljenje duguje teoriji udžbenika koja je interdisciplinarna. Njegove značajke koje se standardom određuju odnose se na sadržaj kao znanstvenu i odgojno-obrazovnu kategoriju.</p>
<p>Postoje utvrđeni kriteriji prema kojima se normiraju sadržaji u udžbenicima. Tipološke odrednice izvode se iz tipologije udžbenika. Tipološka razvedenost udžbenika jamči pluralizam u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i otvorenost sustava.</p>
<p>Didaktičko-metodičke značajke proizlaze iz didaktičko-metodičkih teorija o nastavi pojedinih predmeta koje se oživotvoruju u udžbeniku. Psihološke značajke izvode se iz teorija razvojne i pedagoške psihologije. Jezično-komunikacijske iz psiholingvistike, lingvistike, teorije komunikacije (jezične i nejezične, didaktičke).</p>
<p>Stilske značajke izvode se iz praktične stilistike i stilistike didaktičkoga teksta u udžbeniku.</p>
<p>Likovno-grafičke značajke izvode se iz teorije likovno-grafičkoga oblikovanja udžbenika i uzajamnom djelovanju različitih jezičnih kodova u udžbeniku. </p>
<p>Spomenutim se odrednicama pridružuje odrednica koja se odnosi na zdravstvene i etičke uvjetovanosti udžbenika. Svaka odrednica koja se pojavljuje u normativnom obliku čini zaseban odsječak standarda.</p>
<p>Oblikovanje standarda vrlo je složen posao koji pretpostavlja adekvatnu metodologiju i znanstveno-stručna uporišta. Metodologija standardizacije obuhvaća empirijsku i teorijsku razinu. Oblikovanju normi prethode empirijska istraživanja (eksperimentalna, akcijska i dr.). </p>
<p>Najavljenoj standardizaciji nedostaju takva istraživanja. Udžbenički je korpus na rubu znanstvenoga interesa.</p>
<p>Standardizacija udžbenika u hrvatskoj teoriji i praksi ima vrlo skromnu tradiciju. Nedostatak pokazatelja iz empirijskoga istraživanja i vrednovanja postojeće udžbeničke stvarnosti te relevantne standardološke literature dovodi u pitanje valjanost standarda.</p>
<p>Normiranju sadržaja trebala bi prethoditi promjena postojećih nastavnih programa i njihova zamjena kurikulima. Standardi ovise o ustrojstvu cjelokupnoga školskoga sustava koji se tek predlaže. Postojeći sustav nije znanstveno vrednovan.</p>
<p>Standardizacija uključuje i društveno-gospodarske odrednice o kojima ovisi likovno-grafička i tehnička strana udžbenika, njihova cijena.</p>
<p>Vijeće za školske udžbenike (trebalo bi uključiti i priručnike i druga didaktička sredstva) imenovano je u ožujku 2002. i standarde treba dovršiti do kraja svibnja 2002.!? Je li rok usklađen sa složenošću i odgovornošću zadatka?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bleiburg: politički skupovi »u čast i slavu« zna se kojih postrojba, a političke govore drže i svećenici</p>
<p>Uz sve uvažavanje bolnih sjećanja na mnoge žrtve ratnih zločina počinjenih među zarobljenicima u Bleiburgu, što su ih učinili pripadnici Treće armije JNA regrutirani pretežno u Srbiji, istini valja pogledati u oči, i s jedne i s druge strane. Niti su pobjednici bili samo nošeni euforijom pobjede, nego i osvetničkom mržnjom zbog ustaških zločina nad Srbima u NDH, činjenih prema Pavelićevoj zapovijedi, u suglasju s Hitlerom 1941. - trećinu protjerati, trećinu pobiti i trećinu prevesti u katoličku vjeru - niti su pobijeđeni, a razoružani, bili samo nevine žrtve... U Bleiburgu su se našli ostaci većinom ustaških postrojba pod vrhovnim zapovjedništvom Vjekoslava Maksa Luburića, bivšega zapovjednika svih koncentracijskih logora u NDH / Što se nova generacija hrvatskih političara, koji se 1945. još nisu ni rodili ili su bili tek djeca, ima kome ispričavati? Neka se ispričava Milan Basta, pukovnik JNA; koji je tada naredio razoružanje ustaško-domobranskih postrojbi u Bleiburgu i vjerojatno bio jedan od nalogodavaca njihove likvidacije bez ikakvoga sudskog postupka. Neka se ispričavaju Englezi koji su zarobljenike prepustili Basti i ostalima... Pijetet nedvojbeno zaslužuju pobijeni nevini civili oko Bleiburga i na dugom Križnom putu. Njihova je kalvarija ostavila trajne bolne tragove u mnogim našim obiteljima. Ništa ne može opravdati zločine u Bleiburgu i kod Maribora, pa ni to što bi mnogi od ubijenih pripadnika ustaških postrojba, da su bili privedeni u zarobljeništvo, zacijelo sudski odgovarali za svoja djela tijekom rata</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Cijenjeni Zdravko Mršić piše: »Bleiburg ne smije ostati našom zabranjenom povijesnom temom koja se može zataškati isprikom i reducirati na godišnje folklorno prikazanje«, (Vjesnik, Stajališta, 16. svibnja).</p>
<p>Slažem se s Mršićem, pogotovo kad se, kao što je bilo svih ovih godina, to »folklorno prikazanje« pretvara u relativiziranje povijesne istine i rehabilitaciju kvislinške tvorevine NDH i njena ustaškog režima.</p>
<p>Uza sve uvažavanje bolnih sjećanja na mnoge žrtve ratnih zločina počinjenih među zarobljenicima u Bleiburgu, što su ih učinili pripadnici Treće armije JNA regrutirani pretežno u Srbiji, istini valja pogledati u oči, i s jedne i s druge strane.</p>
<p>Niti su pobjednici bili samo nošeni euforijom pobjede, nego i osvetničkom mržnjom zbog ustaških zločina nad Srbima u NDH, činjenih prema Pavelićevoj zapovijedi, u suglasju s Hitlerom 1941. - trećinu protjerati, trećinu pobiti i trećinu prevesti u katoličku vjeru - niti su pobijeđeni, a razoružani, bili samo nevine žrtve »poginule hrvatske vojske u svibnju 1945.«, kako stoji na spomeniku na Bleiburškom polju.</p>
<p>Netočna je već sama sintagma »hrvatska vojska«.</p>
<p>Koja vojska? To je ideologizirani naziv, jer stvarne hrvatske vojne snage čine tada i jedinice NOV, narasle potkraj rata na sedam korpusa, od kojih su one na jugu Hrvatske u sastavu Četvrte armije, u koordinaciji s akcijama savezničkih armija u Italiji, već oslobodile Dalmaciju, otoke, Rijeku i Istru te ušle u Trst, a Deseti zagrebački korpus, na čelu s komesarom Ivanom Šiblom, ušao je u Zagreb nakon bijega ustaške vojnice.</p>
<p>U Bleiburgu su se našli ostaci većinom ustaških postrojba pod vrhovnim zapovjedništvom Vjekoslava Maksa Luburića, bivšega zapovjednika svih koncentracijskih logora u NDH, odgovornoga za nasilnu smrt oko 80 tisuća zatočenika u Jasenovcu, Staroj Gradiški, Loboru, Danici, Jadovnu, Pagu, Đakovu i drugdje. Tamo su se našli i pripadnici Pavelićeva tjelesnog struga (PTS), znani po brojnim zlodjelima.</p>
<p>Pokojni hrvatski književnik Ilija Jakovljević, i sam logoraš u Staroj Gradiški, zapisao je u svojoj knjizi »Logor na Savi«, potresnom svjedočenju o ustaškim zločinima, kako se jednog dana sam Luburić fizički obračunao sa seljačkim književnikom i poznatim radićevcem Mihovilom Pavlekom Miškinom: uoči 10. lipnja 1942. odveli su Miškinu izvan ograde logora i ubili.</p>
<p>Uskoro će biti šezdeseta obljetnica Miškinine smrti - hoće li se dostojno obilježiti ne samo u njegovu Đelekovcu i u Koprivnici, nego i u Zagrebu, u središnjici HSS?</p>
<p>I nakon svega toga tko bi danas potomke žrtava ustaškog terora mogao uvjeriti da uopće dođu na Bleiburško polje i izraze pijetet - kome? </p>
<p>Dvojbene geste Tomca</p>
<p>U tom su smislu dvojbene geste Tomca i Račana neki dan u Bleiburgu.</p>
<p>Što se nova generacija hrvatskih političara, koji se 1945. još nisu ni rodili ili su bili tek djeca, ima kome ispričavati? </p>
<p>Neka se ispričava Milan Basta, pukovnik JNA; koji je tada naredio razoružanje ustaško-domobranskih postrojbi u Bleiburgu i vjerojatno bio jedan od nalogodavaca njihove likvidacije bez ikakvoga sudskog postupka. Neka se ispričavaju Englezi koji su zarobljenike prepustili Basti i ostalima. </p>
<p>Pijetet nedvojbeno zaslužuju pobijeni nevini civili oko Bleiburga i na dugom Križnom putu. Njihova je kalvarija ostavila trajne bolne tragove u mnogim našim obiteljima.</p>
<p>Ništa ne može opravdati zločine u Bleiburgu i kod Maribora, pa ni to što bi mnogi od ubijenih pripadnika ustaških postrojba, da su bili privedeni u zarobljeništvo, zacijelo sudski odgovarali za svoja djela tijekom rata, bez obzira na karakter vlasti poslije rata u Zagrebu.</p>
<p>Sudilo bi im se i da su Hrvatska seljačka stranka i Vldko Maček došli na vlast.</p>
<p> Takvu su postupku bili, kao što znamo, podvrgnuti u Njemačkoj svi pripadni i logorskih represivnih jedinica i Hitlerova SS-a.</p>
<p>Uostalom, u nas je, pedeset pet godina poslije rata, za nove hrvatske vlasti, osuđen za ratne zločine Dinko Šakić, nekadašnji zapovjednik Jasenovca. </p>
<p>Svega se toga moramo prisjetiti u povodu ovogodišnjeg incidenta u Bleiburgu i zviždanja proustaških elemenata potpredsjedniku Hrvatskog sabora. </p>
<p>Očekivali smo da će to vjerodostojno prokomentirali barem Hrvatska televizija, kako bi se pariralo jednostranim i neutemeljenim tvrdnjama u samom Bleiburgu i u nekim listovima ovih dana (među njima Čičku i njegovoj nebulozi u Jutarnjem listu.)</p>
<p>Ništa od toga. Emitirali su emisiju u kojoj su, s jedne strane, govorili pukovnik JNA Milan Basta, pun mržnje i osvete, a s druge, ustaški ideolog Danijel Crljen i, među ostalima, Kata Perković, ona koja se prije nekoliko godina na televiziji hvalila da je kao »ustaška uzdanica« stupala u koloni pred Pavelićem, pozdravljajući ga fašističkim pozdravom.</p>
<p>Širi kritički osvrt na tragična zbivanja 1945. u Bleiburgu i drugdje ne možemo očekivat od Hrvatske radiotelevizije koja je svojim prijenosima s Bleiburga samo pridonijela stvaranju pogrešne slike o tim događajima i čiji komentatori i dalje iznose ustaške izmišljotine o broju poginulih (200-300 tisuća) premda stvaran broj, prema objektivnim procjenama, iznosi oko 40 tisuća, što je bila i Tuđmanova procjena.</p>
<p>Zbog toga je sasvim opravdan prosvjed dr. Ive Goldsteina na prošloj sjednici Vijeća HRT i njegova ostavka na članstvo u tom Vijeću.</p>
<p>Čudno je i to što se televizijski i radijski prijenosi iz Bleiburga obavljaju u organizaciji urednika religijskih programa.</p>
<p>A znamo da se te komemoracije redovito pretvaraju u političke skupove »u čast i slavu«, zna se kojih vojnih postrojba, a političke govore drže i svećenici, pa i vojni vikar Roščić ove godine, za vrijeme same mise, često u promociji propalog ustaštva, pa i s tvrdnjama da je Bleiburg »sveto mjesto iz kojega je izrasla država Hrvatska«.</p>
<p>Dakako, sve to nije u skladu s povijesnom istinom. To je samo pokušaj stvaranja lažna kontinuiteta NDH.</p>
<p>Stoga bi s televizijskim i radijskim prijenosima ubuduće trebalo prestati, a komemoraciju svesti u normalne okvire, kao što se čini u Jasenovcu.</p>
<p>Glavna urednica Hrvatske televizije gospođa Ulaga-Valić izjavila je 18. svibnja u programu Stojedinice da su prijenosi iz Bleiburga ugovoreni s Kaptolom. To je vrlo čudno. Jer takvi kakvi su, oni nisu u misiji vjere nego gole politike, zna se kakve. To nije ni u trajnu interesu Crkve. Demokratska javnost, u najširem smislu toga pojma, zacijelo to ne može odobriti. </p>
<p>Sve su to vrlo osjetljive teme koje mnoge pogađaju, jer rane prošlosti još nisu zaliječene. Stoga im valja pristupiti sine ira et studio, da bismo se mogli u miru okrenuti zajedničkoj budućnosti.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Nestao dio djetinjstva, ostala je knjiga </p>
<p>Akademik Nikola Batušić</p>
<p>Na uvriježeno pitanje ove ugledne rubrike »Zašto volim Zagreb?«, odgovaram prisjećanjem iz mladosti: kako sam i na koji način zavolio Zagreb?</p>
<p>Na rubu Lenucijeve, odnosno Zelene potkove, nadomak zrinjevačkog perivoja, neposredno uz kuću koju je 1885. kupila moja prabaka i gdje i danas stanujem, u zgradi podignutoj 1879. na uglu današnje Hebrangove i Zrinskoga trga, nalazila se u mom dječaštvu znamenita knjižara kojoj je od 1941. vlasnikom postao Radoslav N. Horvat, zagrebački knjižar, filatelist, izdavač, kolekcionar slika i humanitarni radnik.</p>
<p>Gospodina majestetičnoga izgleda posve okrugle ćelave glave promatrao sam s udivljenjem kroz izloge njegova dućana dok se, odjeven obično u crni haljetak od »glota«, lagano kretao među knjigama posloženima na duge police. Odlazeći od kuće na igru pred Strossmayerov spomenik (zabranjeno penjanje po granama golema hrasta na čijem mjestu raste novi, za sada mnogo skromnijih dimenzija od svoga orijaškog prethodnika), redovito sam se zadržavao pred knjižarom i gledao što je toga dana gospodin Horvat izložio potencijalnim kupcima.</p>
<p> Iznenadio me jednoga jutra vlasnik svih tih prelijepih svezaka provirivši kroz odškrinuta vrata i toplim me glasom pozvao k sebi. Skinuo je s police jednu knjigu i darovao mi je, napisavši posvetu u kojoj se moje krsno ima nalazilo u deminutivu. Naslov knjige glasio je »Ljudi i slike starog Zagreba«, a pisac je bio Rudolf Habeduš-Katedralis.</p>
<p>I tako sam u šestoj godini (1944.), neposredno prije no što ću krenuti u pučku školu, sa stranica ove knjige počeo učiti povijest rodnoga grada. Prizori iz njegove prošlosti počeli su živjeti u mojoj mašti, a prostori Gornjega grada kamo me Katedralis najčešće vodio, stali su za vrijeme obiteljskih šetnji poprimati posebne obrise. </p>
<p>Svoj sam rodni grad, dakako, djetinje naivno volio i ranije, ali se prava ljubav prema Zagrebu rodila zahvaljujući knjizi koja je na naslovnici imala sliku stare katedrale, a govorila mi o tajanstvenim zbivanjima iz davno minulih vremena. Taj žuto ukoričeni svezak slijedit će kasnije brojni ostali koji pripovijedaju o mome gradu, doći će ubrzo Šenoa, pa Matoš i Krleža, najveći pjesnici Zagreba. Njihova sam djela nalazio u obiteljskoj knjižnici, a kasnije ih i sam kupovao. </p>
<p>Ali ne više kod gospodina Horvata, koji je 1947. svoju knjižaru »morao pokloniti« Akademiji. Ubrzo je uglovnica, poznata kao »kuća Patriarch« koju je projektirao Ivan Schnuparek, postala konzulat (danas veleposlanstvo) SAD te su iz njezina prizemlja iseljeni svi nekadašnji dućani: trafika, frizerski salon, knjižara (koja će se smjestiti na Preradovićevu trgu pod novim nazivom »Znanstvena«), te jedan nadasve zanimljivi dućan sa zrinjevačke strane - prodavaonica maraka i filatelističkog pribora dra Vuka Simića-Vakanovića, kod koga se, za desetak kuna, moglo dobiti, upakirane u velike žute kuverte, »100 prekomorskih«, dakako rabljenih. Nestao je tako dio moga djetinjstva, ali ostala je knjiga koja me je naučila iskreno voljeti Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Maturanti oštetili 30 tramvaja!</p>
<p>Zagrebački su maturanti ludujući od jutara napravili dosta štete u gradu. Prema riječima dežurnog prometnika ZET-a, oštećeno je 30 tramvaja, a razulareni maturanti proslavljajući zrelost najviše su razbijali prozorska stakla, trgali unutrašnje oplate i rasvjetu, a u jednom je tramvaju, prepolovljen i iščupan poništavač karata. Najviše su uništeni tramvaji linije 5 i 17, koji prometuju prema Jarunu, tako da je od dvadeset sedamnaestica devastirano čak njih dvanaest, kažu u ZET-u. Zabilježen je i izgred u autobusu linije Glavni kolodvor-Velika Gorica, u kojem su maturanti iščupali jedno sjedalo.</p>
<p>Trg bana Jelačića, je pak, osvanuo u novom »bijelom ruhu«, posut brašnom i konfetima, odnosno onim što nije završilo na prolaznicima. </p>
<p>Svoje su oduševljenje zadnjim danom škole, također, osim pjevanjem, zviždanjem i kupanjem u gradskim fontanama, maturanti pokazali i razbivši nekoliko izloga, zbog čega je intervenirala i policija.. </p>
<p>U policiji su nam rekli, da izgreda ima manje nego prošlih godina, u samom gradu na Hitnoj je završilo dvoje maturanata, djevojka zbog predoziranja alkoholom i mladić koji je skočivši u fontanu na Zrinjevcu glavom udario o rub. Nakon 16 sati maturanata u gradu više nije bilo. Do tada je, naime, sedam ZET-ovih autobusa izvanredne linije od Mažuranca i Savskog mosta do Jaruna prevezlo nekoliko tisuća raspjevanih i polualkoholiziranih maturanata. Ti autobusi nisu uništavani, kažu iz ZET-a, jer ih je osiguravala stalna policijska pratnja. </p>
<p>Nisu se, međutim, svi maturanti odlučili za tu varijantu prijevoza. Mnogi su se na Jarun uputili pješice, kupujući u usputnim prodavaonicama dodatna alkoholna pića i sijući »brašnasti teror«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prvi novac već za nekoliko dana</p>
<p>Prošle je godine povrat poreza započeo još u travnju/ Većina do sad izdanih rješenja sadrži naloge za povrat</p>
<p>Kako Vjesnik saznaje, od petka je na području Zagreba počeo povrat poreza. Točan broj obrađenih poreznih prijava skriva se od javnosti, no uspjeli smo saznati da je riječ o trećini prijava koje su predane na području Zagreba. A predano ih je oko 170.000. Znači, da je do sada Gradski zavod za automatsku obradu podataka dostavio poreznim ispostavama točno 44.047 tisuća obrađenih poreznih prijava.</p>
<p>Problem predstavlja to, što će do isplate povrata poreza građani morati pričekati još nekoliko dana. Razlog tome je u činjenici što područni uredi Porezne uprave moraju pregledati rješenja o isplati povrata poreza koja su tiskana u Gradskom zavodu za automatsku obradu podataka.</p>
<p> Prva rješenja GZAOP je tiskao sredinom svibnja. Nakon pregleda poslanih, obrađenih rješenja porezne ispostave poslat će rješenja o povratu uredima Hrvatskih pošta, koji će ih dostaviti na kućne adrese poreznih obveznika.</p>
<p>Prema riječima Ivana Pleše, voditelja Opće dostave pisama, na području Zagreba pisma stižu brzo. »Kad nam porezna uprava dostavi rješenja, odnosno pisma, građani ih mogu već drugi dan očekivati u poštanskim sandučićima«. Pleša nam je rekao kako se u Zagrebu u 99 posto slučajeva pisma uručuju drugi dan nakon što su primljena u poštanskim uredima. </p>
<p>Zanimljivo je da većina do sad obrađenih rješenja sadrži naloge za povrat, To znači, da većina poreznih obveznika očekuje povrat poreza. S obzirom na to da je povrat poreza prošle godine bio već u travnju, a ove godine će građani povrat dobiti u lipnju, s pravom se može zapitati nije li točna tvrdnja nekih da država zapravo nije imala novac za povrat poreza. No u GZAOP-u tvrde kako je »u zakonskim aktima određen rok za predaju prijava, 28. veljače, a nije određen rok za izdavanje rješenja«.</p>
<p>Opravdanja za kašnjenje povrata poreza svode se na »probleme tehničke prirode« - od »radikalne izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o platnom prometu« pa sve do čestog »rušenja« kompjuterskog sistema i njegove preopterećenosti. Šteta što »tehničkih problema« nema kada porezni obveznici moraju uplatiti porez.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dumančić: »O izdvajanju iz Zagreba treba se odlučiti referendumom«</p>
<p>»Umjesto jalovih i beskorisnih promjena statusa Sesveta, HDZ se zalaže za rješavanje velikih problema te najveće gradske četvrti. Za njih je potrebna i pomoć grada, pa i same države«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik sesvetskog HDZ-a Radoslav Dumančić. Time je odlučno odbacio svaku pomisao o izdvajanju Sesveta iz Zagreba, za što je inicijativu pokrenuo sesvetski HSS.</p>
<p>Dumančić optužuje haesesovce da u više od godinu dana, koliko su na vlasti u Sesvetama, nisu uspjeli riješiti ni jedan ozbiljniji problem te, kako kaže, čitava inicijativa služi »više rješavanju HSS-ove nemoći nego rješavanju problema«.</p>
<p>Sesvetski HDZ smatra da bi izdvajanje najviše štetilo sjevernom, pretežno ruralnom dijelu, koji će bez pomoći grada teško dobiti potrebnu infrastrukturu.</p>
<p> »Trebalo bi konačno dovršiti i vodovod za žedne Sesvećane, plinificirati cijelu četvrt, izgraditi industrijsku zonu radi zapošljavanja 6000 nezaposlenih, produžiti Branimirovu ulicu do Popovca te poraditi na izgradnji škola i vrtića u okolnom selima«, tvrdi Radoslav Dumančić. </p>
<p>Istaknuo je dalje, da dugoročno i Zagrebu trebaju Sesvete, kao područje na kojem će Grad morati izgraditi neke sadržaje. »Taj bi veliki prostor od 163 četvorna kilometra bio bogatstvo, kad bi se komunalno opremio«, rekao je Dumančić, naglasivši da bi političari trebali razmisliti »kako preko Branimirove dovesti tramvaj do središta Sesveta, a ne prekrajati granice Sesveta«. »No, o tome, na kraju krajeva, neće odlučivati političari, već građani koji bi se o izdvajanju trebali izjasniti na referendumu«, zaključio je Radoslav Dumančić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>HSS: Želimo decentralizaciju vlasti</p>
<p>»Glavni razlog pokretanja inicijative da se Sesvete odvoje od Zagreba jest decentralizacija gradske vlasti, jer smo sad u nemogućnosti realizirati razne potrebne projekte i riješiti probleme Sesveta«, rekao je u kratkom telefonskom razgovoru za Vjesnik Stjepan Stublić, predsjednik Vijeća četvrti Sesveta i predsjednik sesvetskog HSS-a. Rekao je također da gradske vlasti nisu htjele dati podatke ni o tome, koliko Sesvećani doprinose Gradu, a koliko se Sesvetama poslije vraća. »Pokušali bismo simulirati proračun i vidjeti što bi se i koliko moglo napraviti tim novcem na području Sesveta«, rekao nam je Stjepan Stublić. »Možda bi tako spriječili beskrupuloznu prodaju prirodnih resursa bez znanja Vijeća četvrti i vratili povjerenje građana u nas«, zaključio je Stublić. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jagma za besplatnim pregledima </p>
<p>Jedan je djedica htio izmjeriti tlak, provjeriti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi i pregledati srce ali je dobio samo - pregršt prospekata / Drugi pak je bio lovac i to baš na - prospekte / Hoće li itko od posjetitelja reći »da« nepušenju? </p>
<p>»Ima li tu kakvih liječnika«, upitao nas je nestrpljivi umirovljenik, jedan od prvih posjetitelja sajma »Medicina i tehnika - Dental 2002« koji na Zagrebačkom velesajmu traje do 25. svibnja. On je, naime, kao i mnogi Zagrepčani pohrlio na besplatni liječnički pregled kako bi izmjerio tlak, saznao razinu šećera u krvi, te pregledao srce. Kako je od silne želje za pretragama došao prerano, morao je ipak malo pričekati u hladu obližnjeg parkića. No, ne zadugo. </p>
<p>Ubrzo je stigao na štand na kojem je kanio obaviti cjelovit liječnički pregled. Medialov štand na kojemu su bili izloženi najsuvremeniji uređaji današnjice za neurološke, ergometrijske, ultrazvučne i slične pretrage s nekolicinom kompjuterskih ekrana, učinio mu se kao pravi zgoditak! Dr. Krunoslav Rastovčan, direktor te tvrtke, ljubazno mu je, međutim, objasnio kako će naumljeni tretman ipak morati obaviti u nekoj od bolnica. Za utjehu i proučavanje, srebrnokosom djedici podareno je pregršt raznobojnih prospekata. </p>
<p>Upravo za jedan od takvih prospekata zapelo je oko starijem Zagrepčaninu, odjevenom u zeleno ruho lovca. Na njegovu se škrlaku najviše isticalo brižljivo zabodeno fazansko pero. Dok se jednom rukom oslanjao o štap, gospon' Josip, kako nam se predstavio, drugom nam je rukom gotovo istrgnuo prospekt o ortopedskim ulošcima. Intrigantno je štivo hipnotički promatrao dobrih petnaestak minuta, na koncu hvatajući »lovinu« vještim pokretom starog lisca i brzo se zaputivši na štand Serusa, tvrtke s ortopedskim pomagalima. </p>
<p>Tamo se pak okupilo i staro i mlado, ne bi li im djelatnici napravili besplatan pregled. Prema riječima Mirele Macan, podologinje (ona uzima otiske stopala), znatan je dio posjetitelja otiskom želio »provjeriti« stanje kralježnice pa su na postavljenu podnu tintu umjesto bosi nagazivali u - cipelama!</p>
<p>Zanimanja nije nedostajalo ni na štandu Udruge Asmal, gdje se, među ostalim, mogla učiniti spirometrija odnosno ispitivanje plućne funkcije, te odrediti postotak masnoće u organizmu. Na jednom od tih pregleda zatekli smo i dr. Sinišu Maslovaru ovoga puta u ulozi pacijenta. Na naš upit kako se osjeća, rekao je: »Dobro, no nalazi su pokazali da mi i nije tako dobro. Prvo moram skinuti koju kilicu, odreći se omiljenih mi kobasica , rekao je simpatični liječnik aludirajući na njemu bezukusnu i »nekonkretnu« hranu. </p>
<p>Onima koji se, pak, teže odriču pušenja možda pomognu sportaši poput Gordana Kožulja, Mirka Filipovića i Ćire Blaževića koji za vrijeme sajma gostuju oko štanda Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« koja provodi kampanju »Recite da - nepušenju«.</p>
<p>Sunčica Dolušić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Koncert za Svjetlanu</p>
<p>Grupa mladih »Sve boje ljubavi« održat će u subotu, 25. svibnja, u 19.30 sati, besplatni koncert u velikoj dvorani Salezijanskoga bogoslovnog doma na Knežiji. Sav prihod od prodaje CD-a i kaseta namijenjen je kupnji računala s Brailleovim retkom za njihovu prijateljicu Svjetlanu Ramljak. Taj dobrotvorni koncert samo je dio projekta pod nazivom »Baš je dobro«, koji su prije godinu dana zajednički pokrenuli župa Marije Pomoćnice i grupa »Sve boje ljubavi«.</p>
<p>Svjetlana Ramljak od rođenja je potpuno slijepa, a danas je apsolventica na Pravnom fakultetu i svira gitaru u grupi »Zrno«. Svjetlana je bila uključena u niz donacija, sponzorstava, medicinskih zahvata, ali sve te akcije imale su isti kraj - ništa nije pomoglo da joj se olakša rad. </p>
<p>Broj žiro-računa za sve one koji žele uplatiti dobrovoljne priloge je 2340009-1100160655, poziv na broj 12345, s naznakom: donacija za projekt »Baš je dobro«. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kovanice se ne mijenjaju zbog velikih troškova</p>
<p>Kovanice ne mijenjamo, ali ukinute valute još uvijek mijenjamo, rekao Neven Andrilović / Baratanje kovanicama skupo je, jer velika količina ima malu vrijednost </p>
<p>Budući da brojne mjenjačnice pa i neke banke ne mijenjaju kovanice stranih valuta, pitali smo Nevena Andrilovića, višeg savjetnika u Privrednoj banci Zagreb za odnose s javnošću, zbog čega ta usluga nije redovita kao što je to mijenjanje papirnatih novčanica.</p>
<p>»Razlog je samo jedan i vrlo je jednostavan: visoki troškovi prijevoza i osiguranja velike količine novca koja ima malu vrijednost. To čini tu uslugu neisplativom za poslovanje banke«, objasnio je Andrilović. »Uz to, dodatan je problem uskladištenja toga novca. Jedna puna vreće kovanica od po jedan cent vrijedi puno manje a mnogo više košta nego količina papirnatog novca veličine jedne veće knjige«, rekao je Andrilović.</p>
<p>Istina, Privredna banka nikad nije pružala svojim korisnicima takvu uslugu, osim u vremenu prijelaza na euro. No, tada se naplaćivala provizija od 13 posto ukupne vrijednosti kovanica, dodao je Andrilović.</p>
<p> Još je uvijek moguće zamijeniti novčanice ukinutih valuta - uz proviziju banke od četiri posto. Do službenog roka provizija je bila 1,5 posto. Zbog povećanih troškova banka je sad povećala proviziju. Sad, naime, treba u institucije Europske unije, koje preuzimaju taj novac, prevoziti manje količine. </p>
<p> Postotak bančine provizije može se ipak smanjiti i na 2,5 posto, ali tada novac koji se želi zamijeniti mora ležati na računu banke najmanje osam dana.</p>
<p>Ako je novčanica stara ili oštećena više od 30 posto, nastavio je Andrilović, onda je provizija 4,5 posto za gotovinu, odnosno 3 posto za novac koji leži na računu.</p>
<p>Građani još uvijek mijenjaju ukinuti novac, ali svakim danom taj je iznos sve manji i manji. Na pitanje bi li mogao izići u javnost sa službenim podacima, Andrilović je odgovorio odrečno, uz objašnjenje da je takva službena politika kuće.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>SMS-om u 10 gradskih kino-dvorana </p>
<p>HT i Kinematografi omogućuju od petka brzu i jednostavnu rezervaciju i kupnju ulaznica za 10 gradskih kino dvorana. Radi se o novoj usluzi mobilnih mreža Hrvatskog telekoma - SMS kino. Dovoljno je mobitelom poslati poruku koja sadrži sve parametre na broj 7070. Ako je transakcija potvrđena, kupnja ili rezervacija karte za kino uspješno je obavljena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Estonci trljaju ruke, njihovu je zemlju posjetio rekordan broj turista</p>
<p>Vesna Pisarović tvrdi da uopće nema tremu koju je osjećala na prvoj probi, a Milana Vlaović, autorica pjesme, izjavljuje kako je za nju svaki uspjeh dobar ako se Vesna na kraju nađe na jednom od prvih devet mjesta</p>
<p>TALLINN, 24. svibnja (od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Sve pripreme za 47. Eurosong su završene, preostaje tek pogledati finalnu večer i saznati gdje će se dogodine održati ova skupa manifestacija, odnosno tko će Estoniju i Tallinn pamtiti po svojoj pobjedi. Velik se broj izvođača, komentirajući Eurosong na konferencijama za novinare složio kako su ove godine izabrane pretežno moderne pjesme, uglavnom brzog ritma, a od 24 izvođača, tek ih pet ne pjeva na engleskom jeziku. </p>
<p>Očekuje se da će Eurosong u subotu navečer na svojim malim ekranima i uključenjem na službene Internet stranice festivala gledati više od 100 milijuna ljudi. </p>
<p>Cipar, zemlju koja će se ove godine prva predstaviti na pozornici dvorane Saku Suurhall, predstavlja grupa One, koja je jedna od najpopularnijih u Cipru i Grčkoj, a njihov je posljednji album proglašen platinastim. </p>
<p>Jessica Garlick iz Velike Britanije nastupit će pod rednim brojem dva, a riječ je od 21-godišnjoj pjevačici koja je u posljednjih šest mjeseci u svojoj zemlji postala prava zvijezda. Austrijanac Manuel Ortega, koji je ime i prezime dobio po majci rođenoj u Sevilli, još nema svoj album, premda je jedna njegova pjesma prošle godine nagrađena kao najveći hit. </p>
<p>Grčki band S.A.G.A.P.O., slažu se mnogi, nema što raditi na Eurosongu, jer je njihova glazba mješavina Duran Durana i Depeche Modea, no i oni će manifestaciju pokušati dovesti u svoju zemlju. »Europe's Living a Celebration« pjesma je koju pjeva Španjolka Rosa, 21-godišnja djevojka koja je u posljednjih sedam mjeseci smršavjela 35 kilograma i postala nacionalna zvijezda. </p>
<p>Pod rednim brojem šest na pozornicu dolazi Vesna Pisarović u društvu pratećih vokala Darije, Ivane, Bubija i Fuda. Vesna tvrdi da uopće nema tremu koju je osjećala u ponedjeljak na prvoj probi, a Milana Vlaović, autorica pjesme, izjavljuje kako je za nju svaki uspjeh dobar ako se Vesna na kraju nađe na jednom od prvih devet mjesta.</p>
<p>Ruski boy-band dolazi na pozornicu nakon Vesne, a riječ je o četvorki koja se prije svega ističe po izvrsnim pjevačkim mogućnostima. Estoniju ove godine predstavlja Šveđanka Sahlene, iako se s tom se odlukom većina Estonaca nije složila budući da se smatraju narodom poznatim po dobrom pjevanju. Makedoniju predstavlja Karolina, dobitnica brojnih glazbenih nagrada, u svojoj zemlji i svijetu. Pod rednim brojem 10 nastupit će Izrael, kojeg ove godine zastupa Sarit Hadad, 23-godišnjakinja koja vjeruje u pobjedu, a ako pobijedi, Eurosong će dogodine, tvrdi, biti u Jeruzalemu, jer rata, kako kaže, više nema. Kantautorica Francine Jordi zastupa Švicarsku, a veliki favoriti ovogodišnjeg Eurosonga, posebice ako je vjerovati kladionicama, je švedski trio Afro-Dite, u kojem pjevaju tri tamnopute dame i predstavljaju se s pjesmom »Never Let it Go«. </p>
<p>Fince predstavlja Laura, Dance Malene, a Bosnu i Hercegovinu - Maja. Na pjesmi »Na jastuku za dvoje« radio je i naš tekstopisac Stevo Cvikić, koji je napravio englesku verziju teksta, budući da Maja najprije pjeva na hrvatskom, a potom na engleskom. </p>
<p>Ove je godine u nekim krugovima čak i Belgija spominjana kao favorit, a nju predstavljaju Sergio & the Ladies. Francuska pjevačica Sandrine Francois nastupa pod rednim brojem 17, a njezinom velikom prednošću smatra se oduka da pjeva na francuskom. Slijepa Njemica Corinna May od samog se početka ubraja među najveće favorite, a nastupa osamnaesta. </p>
<p>Tursku predstavljaju Buket Bengisu & Group Sapphire, Maltu Ira Losco, a Rumunjsku Monica Angleh & Marco Pavel. Tek 22 će na pozornicu izaći slovenske Sestre, koje su imale veliku sreću da je iza njih stala cijela država, napravila im odličan party i nevjerojatno dobru promidžbu na Eurosongu nakon koje pobjeda zaista ne bi čudila. Ovogodišnji Eurosong završava nastupima Latvijke Marie N i Aivarasa iz Litve.</p>
<p>Estonija je na Eurosong potrošila 7,9 milijuna eura, no kad se uzme u obzir da je grad u samo tjedan dana posjetilo više turista nego što ih inače ima tijekom cijele godine, Estonci s punim pravom smatraju da je organizacija ove priredbe bila - pun pogodak. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na kladionici u petak - Vesna osma </p>
<p>Nakon cjelodnevnog izleta, tijekom kojega su razgledavali estonsko selo Rocca al Mare, članovi Hrvatske delegacije su u četvrtak navečer posjetili party kojeg su organizirali Grci, a potom i mediteranski party kojeg su zajednički priredili Cipar, Španjolska i Malta. </p>
<p> Tamo nam je Aleksandar Kostadinov objasnio kako podočnjaci na njegovu licu ne znače da on puno »tulumari« i da zavodi žene s kojima ga redovito viđamo u večernjim satima. </p>
<p>»Plavokosa ljepotica je predstavnica kladionice William Hill kojoj sam sat vremena objašnjavao da nije u redu da Hrvatska bude najprije na 16, a potom na 13. mjestu. Mi zaslužujemo bolje, a moje nagovaranje urodilo je plodom i Hrvatska bi u petak trebala osvanuti sedma na toj kladionici«, rekao nam je Kostadinov.</p>
<p>Nije osvanula sedma, ali se pomaknula na osmo mjesto. Sudeći prema rezultatima te kladionice, najviše šanse za pobjedu imaju Velika Britanija, Švedska i Njemačka, a kako su u William Hillu organizirali i klađenje na najgoru pjesmu, tu se natječu Rumunjska, Turska i Bosna.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Kolo sreće« prestaje se okretati</p>
<p>Nakon devet godina i 2002. emisije, game-show »Kolo sreće« završit će svoje emitiranje na Hrvatskoj televiziji. Zadnji tjedan, od 17. do 21. lipnja, rezerviran je za humanitarni turnir »kazalište Lero u Kolu sreće«, u kojemu će se natjecati najpoznatiji hrvatski glumci i redatelji. Studentski teatar »Lero« osnovan je 1968. godine i tijekom gotovo 34 godine postojanja na njegovim daskama nastupile su generacije redatelja, autora, i naravno, glumaca. Danas, na žalost, to kazalište, nakon više od 50 premijernih naslova i jednakog broja različitih scenskih i drugih projekata te gostovanja u inozemstvu, nema osnovne tehničke uvjete za rad, u poboljšanju kojih će mu, nabavkom nužne opreme od osvojenih iznosa, pokušati pomoći posljednji tematski tjedan »Kola sreće«.</p>
<p>U ukupno pet tematskih završnih emisija natjecat će se Goran Grgić, Goran Navojec, Goran Višnjić, Ivica Kunčević, Marija Kohn, Kristijan Ugrina, Vedran Mlikota, Ksenija Medović, Nenad Cvetko, Predrag Vušović, Srđana Šimunović, Marin Gozze, Mia Begović, Doris Šarić-Kukuljica i Perica Martinović.</p>
<p>U povodu snimanja posljednjih emisija, Oliver Mlakar, kratko je rekao: »Stalno sam se pitao kako će izgledati svršetak, a sad mi se to čini sasvim normalno. Naravno, kad doista završimo i kad se sve slegne, možda ću drukčije misliti, no, znate kako se kaže - svaki kraj znači i neki novi početak. Što se tiče novih angažmana, za sada nemam ponuda, ali ako ih bude, rado ću ih prihvatiti«.</p>
<p>Uprava kuće donijela je konačnu odluku o prestanku emitiranja »Kola sreće«, a redakcija Kontakt programa u potrazi je za novom game formulom, jer trenutačno na HTV-u postoje samo kvizovi znanja za »odabrane«, ali osim interakitvne igre za djecu »Hugo« ne postoji niti jedna kviz-emisija u kojoj bi mogao sudjelovati veći broj populacije. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Udaje se Claudia Schiffer </p>
<p>LONDON, 24. svibnja</p>
<p> - Njemačka manekenka Claudia Schiffer i britanski filmski producent Matthew Vaughn vjenčat će se u subotu na tajnom mjestu u Velikoj Britaniji. </p>
<p>Uz ostale, vjenčanju će prisustvovati Elton John, Sting, Madonna, glumac Brad Pitt, tenisač Boris Becker i modni kreator Valentino, koji je kreirao mladenkinu vjenčanicu. Matthew Vaughn bio je vjenčani kum britanskom redatelju Guyju Ritchieju kad je 2000. oženio Madonnu, a producirao je i njegov film »Lopovi, ubojice i dvije nabijene puške«.</p>
<p>Za sada se zna samo da će se 31-godišnja Claudia Schiffer udati za svog vršnjaka Matthewa Vaughna u 17 sati po lokalnom vremenu u jednoj župnoj crkvi u Suffolku. Nakon toga, tristotinjak uzvanika pozvano je u Coldham Hall, dvorac iz 16. stoljeća koji je u vlasništvu para. </p>
<p>Agentica Claudie Schiffer potvrdila je da dvoje budućih supružnika nije potpisalo predbračni ugovor. </p>
<p>Čini se da će manekenka prekinuti buran ljubavni život koji je vodila, primjerice, s američkim iluzionistom Davidom Copperfieldom ili britanskim milijarderom Timom Jeffriesom. </p>
<p>Na listi poželjnih darova našli su se pribor za jelo i kožni album za fotografije. Najskuplji dar je velika kristalna čaša na stalku koja stoji 1570 eura, što se ne smatra skupim za ovakvu vrstu vjenčanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Madonnin kazališni debut doživio ovacije</p>
<p>LONDON, 24. svibnja</p>
<p> - Madonnin londonski kazališni debut u satiričkoj komediji »Up for Grabs«, australskog dramatičara Davida Williamsona, izazvao je u četvrtak ovacije publike, ali su britanski kazališni kritičari u petak zaključili da je pop-zvijezda više »mehanička nego materijalna djevojka«. </p>
<p>Pjevačica i glumica znatno je ohrabrena podrškom publike u kojoj su bili njezin suprug, britanski filmski redatelj Guy Ritchie, modne kreatorice Donatella Versace i Stella McCartney te pjevač Sting i njegova supruga Trudie Styler.</p>
<p> »Madonna nije zasjala«, piše, međutim, kritičar »Guardiana«, dok je »Times« oštriji ističući da je »Madonnina gluma, poput njezina kaputa u predstavi - blijeda i bez boje«.</p>
<p> »Za razliku od Nicole Kidman ili Gwyneth Paltrow, Madonna vas ne uspijeva uvjeriti da je od svega najvažnija umjetnička ozbiljnost«, piše »Daily Mail«.</p>
<p> Od samog početka projekta, lokalna javnost je pokazala veliko zanimanje za Madonnin kazališni debut. Trebala je nastupiti u brojnim kazališnim produkcijama u Londonu, ali do toga zbog niza različitih razloga nije došlo sve do ove premijere.</p>
<p> Predstava u kojoj se pojavljuje Madonna rasprodana je u roku od 10 dana nakon što su ulaznice puštene u prodaju.</p>
<p> Madonna je punila novinske stupce i prije nego se pojavila na sceni, a prema . glasinama tražila je da se pozornica zaštiti od mogućih navala obožavatelja te posebnu kadu u svojoj garderobi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umjesto »norijade«, u Sloveniji kvadrilja za Guinnessa</p>
<p>LJUBLJANA, 24. svibnja</p>
<p> - Polaznici završnih razreda srednjih škola u Sloveniji u petak su na neobičan način proslavili završetak školovanja tako da su u središtima 10 gradova istodobno, u 12 sati, plesali »kvadrilju« (četvorku), stari građanski ples koji se pojavio u Francuskoj sredinom 18. stoljeća. </p>
<p>Na ulicama Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Celja, Velenja, Novog mesta, Kranja, Škofje Loke, Nove Gorice i Izole, plesalo je više od 12.000 maturanata, a promet gradskim središtima bio je zatvoren. Riječ je o najmasovnijem sinkronom plesanju kvadrilje u povijesti, tvrde organizatori - Plesni savez Slovenije i plesna škola Urška - pa vjeruju da će rekord biti priznat i u Guinnessovoj knjizi neobičnih rekorda. </p>
<p>Ne zna se kako se je u domovini kvadrilje taj ples počeo povezivati sa školskom omladinom, no organizatori u Sloveniji vjeruju da je to bilo zato jer je rukovanje parova tijekom plesa u davno vrijeme bio jedan od rijetkih društveno dopuštenih oblika taktilnog dodira među mladima različitih spolova. </p>
<p> U Ljubljani je za dan mature lani plesalo 3.000 parova. </p>
<p> Taj običaj je u Sloveniju iz Francuske - gdje je studirao ples - doveo prvi profesionalni filmski učitelj Adolf Jenko odmah nakon II. svjetskog rata i to unatoč društvenom ozračju kad su komunističke vlasti zabranjivale uvozne plesove i ritmove.</p>
<p> »Vlasti su se protivile amerikanizaciji omladine, a osobito im se opasnim činio boogie-woogie što su ga plesali američki vojnici stacionirani tada u Trstu, dok su kvadrilju torerirale unatoč francuskom izvoru i stajalištu da je taj ples buržoaska malograđanština«, opisuje situaciju u Ljubljani i to kako je Jenko u plesne škole prokrijumčario plesne figure iz Pariza njegov tadašnji suradnik, koreograf Boris Oblak. </p>
<p> Jenko se poslužio i lukavstvom, pa je pod povoljnim uvjetima nabavio 12 kompleta narodnih nošnji naroda i narodnosti bivše Jugoslavije, pa je tako ljubljanskom gradskom odboru za kulturu, gdje je radio kao referent, buržoaski ples uspješno prodao kao svoj prilog jačanju, »bratstva i jedinstva«, sjeća se Oblak poratnog omladinskog društvenog života u Ljubljani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odabran projektant zamjene za tornjeve WTC-a</p>
<p>NEW YORK, 24. svibnja </p>
<p> - Odabran je arhitekonski i urbanistički ured koji će nadzirati projekt rekonstrukcije Svjetskog trgovinskog centra, koji bi se trebao početi graditi početkom 2003., priopćile su lokalne vlasti. </p>
<p> Ured Beyer, Blinder, Belle, koji je postao poznat u New Yorku po radovima obnove željezničke postaje Grand Central, Nacionalnog muzeja imigracije na otoku Ellis ili Centra Rockefeller, odabran je među petnaestak ureda koji su se javili na natječaj, priopćila je Lučka vlast New Yorka i New Jerseyja, vlasnika lokacije.</p>
<p>Ured do kraja lipnja mora izraditi šest različitih prijedloga za cjelinu koja bi trebala nadomjestiti tornjeve blizance i ostale uništene zgrade. Rok za predaju cijeloga projekta je kraj prosinca, nakon javnih i stručnih rasprava. Prema prvim idejama i uputama lučke vlasti i gradske uprave New Yorka, cilj nije izgraditi dva tornja od 110 katova, već ih nadomjestiti kompleksom koji će obuhvaćati spomenik, poslovne zgrade, trgovine i parkove. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Stečevine krugovaša aktualne i danas </p>
<p>Svi oni okupljeni oko »Krugova« nisu se smatrali ekskluzivnom skupinom, te su se zbog toga nazvali »Krugovi«, a ne »Krug«, kaže Vlatko Pavletić / Naraštaj krugovaša nije usporediv ni s jednim drugim naraštajem </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Književnici okupljeni oko »Krugova« zauzimali su se za estetski i svaki drugi pluralizam protiveći se tada vladajućoj ideologiji uskogrudnog, onda propisanoga, socrealističkog književnog modela, izjavio je akademik Vlatko Pavletić, prvi glavni urednik toga časopisa i autor programatskog teksta »Neka bude živost«, objavljenog u prvom broju »Krugova« u travnju 1952. U Rovinju će se na 7. književno-znanstvenom skupu »Dani Antuna Šoljana«, što je počeo u petak, raspravljati o časopisu »Krugovi« u povodu njegove 50. obljetnice.</p>
<p> Po Pavletićevim riječima, uskoro se može očekivati monografija Dunje Detoni Dujmić koja će najcjelovitije predstaviti »Krugove« o kojima se dosad pisalo samo fragmentarno. Prisjećajući se vremena u kojem su se pripremali »Krugovi«, Pavletić napominje da su shvatili da trebaju izaći pred javnost i sa svojim pogledima na književnost koji su bili u suprotnosti s tada vladajućim pogledima, a pogotovo nisu bili prihvatljivi za novine i kulturne rubrike, niti za tada jedini postojeći hrvatski časopis za književnost »Republiku«. Krugovaši su već tada bili obilježeni kao heretici, pa ih se zbog toga uvjeravalo da ne trebaju imati vlastiti časopis, nego da mogu objavljivati u »Republici« ili negdje drugdje.</p>
<p>»Trebalo je pridobiti javnost za naše argumente«, kaže Pavletić, objašnjavajući da su tražili financijsku potporu od Ministarstva kulture, a tadašnji ministar Miloš Žanko bio je apsolutno protiv toga da im se dade novac. No, zahvaljujući njegovu pomoćniku Stipi Šeparoviću dobiven je novčani poticaj i odobrenje za pokretanje časopisa. </p>
<p> »Mi smo se pokretanjem časopisa suprotstavili svemu što smo prije toga morali prihvaćati kao socrealizam koji je u našoj javnosti i u školi bio obavezan. Okrenuli smo se širini svijeta prije svega zapadnom kulturnom krugu kojemu smo mi kao i Hrvatska oduvijek pripadali«, rekao je. U velikoj mjeri jedan dio nas pošao je Matoševim stopama crpeći poticaje iz moderne francuske književnosti, dok je druga struja, koju su predvodili Šoljan i Slamnig, uvodila u našu sredinu angloameričke poticaje. Pavletić ističe da se svi oni okupljeni oko »Krugova« nisu smatrali ekskluzivnom skupinom, te su se zbog toga nazvali »Krugovi«, a ne »Krug«.</p>
<p>Osnovni kriterij bio je estetski kriterij, a idejno-politički zastupali su pravo na slobodu mišljenja. Zbog toga su već od prvog broja počeli napadati u novinama na »Krugove« jer je bilo neobično da se takvo nešto javlja u našoj učmaloj sredini u kojoj nije bilo niti jednih književnih novina.</p>
<p>»Naš je časopis privukao pozornost onih koji su ga jedva dočekali kao i onih koji su u tome vidjeli neku ideološku i idejnu kontrabandu. Moram reći da smo tada bili dočekani prilično bučno, ali ne i toliko pozitivno te smo odmah dali do znanja da ćemo se suprotstaviti osudama moderne umjetnosti«, rekao je Pavletić.</p>
<p>U nekoliko nastavaka na stranicama »Krugova« objavljeni su tekstovi Moholija Nagya o modernoj umjetnosti, zatim je objavljen afirmativni članak o apstraktnom slikarstvu. To je sve uzburkalo duhove u ondašnjoj kulturnoj sredini, istaknuo je Pavletić, dodavši kako je zatim predložio da na njegovo mjesto urednika dođe netko tko bi bio prihvatljiviji, kako bi se ublažili napadi na »Krugove«. Na moje mjesto došao je knjižvenik Josip Barković, rekao je Pavletić dodavši da je on prešao u uredništvo »Republike« te zajedno s Ivanom Dončevićem i Marinom Franičevićem uređivao taj književni časopis.</p>
<p> Po Pavletićevoj ocjeni, generacija krugovaša afirmirala se djelima pa nije slučajno što su svi krugovaši dobili po jednu knjigu u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK). To je priznanje svima onima koji su pokrenuli »Krugove« i surađivali u njima, to je priznanje naraštaju koji se danas može smatrati ključnim i važnim u toj mjeri da u novije doba nije usporediv niti s jednim drugim književnim naraštajem. Stečevine za koje su se zalagali krugovaši nisu opovrgnute, one su aktualne i danas u širokom shvaćanju moderne i postmoderne, zaključio je Pavletić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ishod skandala izlazi na svjetlo dana</p>
<p>Smjestili su se blizu kuće Shakil i očekivali taj događaj... »Vijenac od cipela«, zaklela se udovica Balloch prijateljici Zeenat Kabuli, »samo gledaj kako ću ga osobno objesiti tom djetetu oko vrata«</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Kada je supruga najboljeg trgovca kožnom robom u Q.-u zaprimila narudžbu triju sestara za školsku košaru, i to od siromašna peona kojeg je jednom u dva tjedna slala do dizala, u skladu s nepromjenjivim odredbama sestara Shakil, ona, Zeenat Kabuli, odmah je potrčala prema kući svoje najbolje prijateljice, udovice Faride Balloch, koja je živjela sa svojim bratom Bilalom. </p>
<p>Njih troje, koji nikada nisu prestali vjerovati da je smrt Yakooba Ballocha na ulici bila izravna posljedica toga što se spleo s pustinjačkim sestrama, zaključili su da će živi ishod staroga skandala sada zacijelo izaći na svjetlo dana. </p>
<p>Smjestili su se blizu kuće Shakil i očekivali taj događaj, ali ne prije nego što je Zeenat Kabuli iz skladišta svoje trgovine izvukla jutenu vreću punu starih trulih cipela, sandala i papuča koje nikome više nisu vrijedile, istrošene obuće koja je čekala upravo takvu prigodu i koja je sada nagomilana kako bi poslužila kao najgora uvreda, naime, ogrlica od cipela. »Vijenac od cipela«, zaklela se udovica Balloch prijateljici Zeenat Kabuli, »samo gledaj kako ću ga osobno objesiti tom djetetu oko vrata«.</p>
<p>Jednotjedno bdijenje Faride, Zeenat i Bilala neizbježno je privuklo pozornost, pa su im se do trenutka kada je Omar Khayyam iskočio iz dizala već bili pridružili i drugi kibici i rugatelji, odrpani mangupi, nezaposleni činovnici i pralje na putu prema gatovima. </p>
<p>Bio je tu i gradski poštar Muhammad Ibadalla, koji je na čelu nosio gattu, trajnu masnicu koja je odavala da je on vjerski fanatik koji obrvama pritišće prostirku za molitvu barem pet puta na dan, a vjerojatno i šesti put, što mu je ostavljeno na volju. </p>
<p>Taj Ibadalla dobio je posao zlokobnim utjecajem bradate zmije koja je stajala pokraj njega na vrućini, mjesnog svećenika, zloglasnog Maulane Dawooda koji se vozio na motociklu, daru angreskih sahiba, i prijetio stanovništvu prokletstvom. </p>
<p>Pokazalo se da je Ibadallu razjarila odluka sestara Shakil da pismo ravnatelju škole u Canntu ne pošalju poštom. Umjesto toga, priložile su ga omotnici koju su dizalom poslali cvjećarici Azri, uz dodatnu napojnicu. </p>
<p>Ibadalla se neko vrijeme bio udvarao toj Azri, ali ona ga je ismijala: »Ne zanima me tip kojemu je zadnjica tako često iznad glave«.</p>
<p>Stoga je odluka triju sestara da njoj povjere svoje pismo pogodila poštara poput osobne uvrede, kao potkopavanje njegova statusa, a i kao još jedan dokaz njihova bezbožništva, jer zar se nisu tim besramnim činom povezale s droljom koja se ruga molitvi? »Gledajte«, uzviknuo je Ibadalla gorljivo kada je Omar Khayyam zakoračio na tlo - »ondje stoji vražje sjeme!«</p>
<p>Tada je došlo do nesretna incidenta. Ibadalla, gnjevan zbog Azre, prvi je progovorio i tako pobudio nezadovoljstvo svoga zaštitnika Maulane Dawooda, a taj gubitak svećeničke potpore uništio mu je sve izglede za daljnje napredovanje u službi i pojačao njegovu mržnju prema svim Shakilima. </p>
<p>Dakako, Maulana je smatrao da on ima pravo započeti napad na sirotoga, debeloga, prerano razvijenog dječaka, na taj simbol utjelovljena grijeha. U pokušaju da vrati inicijativu, Dawood se bacio na koljena pred Omarovim nogama i zazvao: »O Bože! O pravedni Bože! Spusti užareno vrelo vatre na ovu ljudsku nakazu!«, i tako dalje. Ta groteskna predstava prilično je razdražila troje prvotnih bdjelaca. </p>
<p>»Čiji je muž umro zbog ovog dizala?«, siktala je Farida Balloch. »Od ovog starog koji viče? I tko bi onda trebao govoriti?« </p>
<p>Njezin brat Bilal nije gubio vrijeme na govore; noseći uže s obućom u ruci, krenuo je naprijed, grmeći stentorskim glasom koji gotovo da nije zaostajao za slavnim glasom svoga imenjaka, onoga prvoga, crnog Bilala, Prorokova mujezina: »Dječače! Ti, utjelovljeno prokletstvo! Budi sretan što neću ići dalje od ovoga! Misliš da te ne bih mogao zgaziti kao komarca?«</p>
<p> A u pozadini, poput grubih odjeka, mangupi, pralje i činovnici skandirali su: »Vražje sjeme! Vrelo vatre! Čiji muž je umro? Kao komarca!« - Svi su se približavali, Ibadalla, Maulana i tri osvetoljubiva bdjelca, dok je Omar stajao poput mungosa kojeg je hipnotizirala kobra, ali oko tog dvanaestogodišnjaka sve se odmrzavalo, potisnute predrasude o gradu oživljavale su... Bilal više nije mogao čekati i srnuo je na dječaka dok je Dawood sedamnaesti put padao ničice; ogrlica od cipela poletjela je na Omara, a upravo tada Maulana se uspravio da zazove Boga, te tako postavio svoja mršava prsa između uvredljive obuće i njene mete, pa se kobna ogrlica slučajem našla na svećenikovu vratu.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pustolovine za odmor </p>
<p>Kod svake povijesne pustolovine ključne su točke kostimi, maska i koreografija mačevalačkih prizora, a na tim točkama »Grof Monte Cristo« prolazi bez ikakvih problema</p>
<p>Teško da se i jedan roman može podičiti s toliko ekranizacija kao što je to s »Grofom Monte Cristom« koji je napisao francuski pisac Alexandre Dumas. Prva se ekranizacija toga romana javila još u pionirsko doba filma, na samom početku 20. stoljeća, a potom su se nove inačice javljale gotovo svakoga desetljeća. Naime, književnik Dumas je, uz možda još Arthura Conana Doylea i Agathu Cristie, pisac čiji su romani najčešće znali zaživjeti na celuloidnoj vrpci. U tome smislu, brojnim ekranizacija »Grofa Monte Crista« (oko 15-ak) treba dodati i svu silu adaptacija njegovih romana o mušketirima.</p>
<p>Zbog čega filmaši toliko vole Dumasa? Stvar je prilično jednostavna, naime, njegova se proza odlikuje iznimnom filmičnošću. Dakle, svi događaji i likovi o kojima on pripovijeda vrlo se efektno i što je još važnije lako mogu prebaciti u vizualni medij. Toj činjenici treba dodati također i veliku popularnost toga laganog i zabavnog štiva uz kojeg su se naraštaji čitatelja opuštali.</p>
<p>Pojava nove inačice »Grofa Monte Crista« u režiji Kevina Reynoldsa s Jamesom Caviezelom u glavnoj ulozi došla je iznenada i na iznenađenje. Osnovno je pitanje kako povijesno-pustolovni film može danas privući publiku u kina kada na platnima vladaju high-tech trileri i fantazije u kojima glavnu ulogu ima svo čudo specijalnih efekata? U tome smislu treba računati s čežnjom za prošlim vremenima zlatnog doba Hollywooda kada su se štancale gusarske mačevalačke pustolovine. Kritičan broj nostalgične publike uvijek postoji, a ta je karta bila dovoljna da »Grof Monte Cristo« na američkim kino blagajnama zabilježi sasvim pristojan utržak.</p>
<p>Ta nova obrada klasika (u ovom slučaju i književnoga i filmskoga) ne nudi ništa novo. Dapače, baš zbog toga što je u režijsko smislu staromodan, »Grof Monte Cristo« doima se kao strano tijelo na najnovijem kino-repertoaru. Međutim, još se tijekom 90-ih godina uvriježilo pravilo da ono što je demode preko noći postaje nova moda.</p>
<p>Film Kevina Reynoldsa može se, s jedne strane, podičiti novim zanimljivim američkim glumcima koji upravo krče svoj put prema zvjezdanoj slavi, a s druge strane s već priznatim i slavnim imenima. Dakle, James Caviezel kao Edmond Dantes, odnosno kasnije grof Monte Cristo i njegov glavni suparnik grof Fernand Mondego u tumačenju Guya Pearcea (nedavno smo ga gledali u sjajnom psihološkom trileru »Memento«) jesu te nove zvijezde u usponu.</p>
<p> S druge strane, glumačku su klasiku predstavili Richard Harris u ulozi opata Farie koji pomaže Dantesu u bijegu iz zatočeništva te nešto mlađi, ali publici prilično poznat tipski glumac Michael Wincott koji je odglumio upravitelja zatvora Dorleaca.</p>
<p>Kod svake povijesne pustolovine ključne su točke kostimi, maska i koreografija mačevalačkih scena, a na tim točkama »Grof Monte Cristo« prolazi bez ikakvih problema. Očekivati dubokoumnu razradu laganog i zabavnog književnog predloška bilo bi previše, pa tako Reynoldsov film nudi samo nostalgičnu i jednokratnu zabavu za široke mase. A traži li prosječni filmski potrošač više?</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ultimativni zamah Vjekoslava Šuteja</p>
<p>Pravi, veliki dirigentski zamah prožimao je cijeli koncert / Šutejev nastup potaknuo je ono što koncerti i trebaju biti - davanje i primanje u magičnom krugu ljepote i života / Nastup Louisa Lortiea - pijanističko osvježenje</p>
<p>Jedan od ljepših koncerata ove zagrebačke sezone bio je nastup Vjekoslava Šuteja za pultom Zagrebačke filharmonije, s djelima Frédérica Chopina (2. koncert za glasovir i orkestar u f-molu, op. 21) i P. I. Čajkovskog (Šesta simfonija u h-molu, op. 74). U Chopinovu glasovirskom koncertu kao solist je nastupio kanadski pijanist Louis Lortie.</p>
<p>Pravi, veliki dirigentski zamah ono je što je karakteriziralo cijeli koncert, jer Šutej je dirigent i po vokaciji i po onom što i kako čini; on ne kalkulira i ne teži bilo kakvoj »izvjesnosti« - djela, izvedbe ili recepcije. To je ono doista imanentno pravom umjetničkom porivu i razlogu, i u tom je smislu Šutejev nastup bio ono što koncerti i trebaju biti - davanje i primanje u kojemu magični krug ljepote i života izvire iz partiture, oblikuju ga i dalje prenose glazbenici, a publika poput zrcala širi prostore njegove materijalizacije. Šutejeva sposobnost komunikacije, pa čak i »nesavršenosti« pritom je od posebne važnosti, jer on glazbi daje i onaj »ljudski« lik, koji u izvedbenom aspektu rezultira razinom istinske afirmacije stvaralačkoga.</p>
<p>To je posebice bilo vidljivo u izvedbi 6. simfonije P. I. Čajkovskoga, koja je interpretativno nastajala iz dirigentove geste u potpunosti, od početka pa do kraja te velike, bogate lamentacije, sazdane vrhunskim skladateljskim rukopisom, kao jedne od ravni zapadnoeuropske civilizacije živog i stvarnog nasljeđa. Razumijevanje glazbene drame, kao Šutejevo bitno određenje (i) opernog dirigenta, bilo je prepoznatljivo posebice u tijeku, procesu, dakle trajanju toga glazbenog događanja, čiju je artikulaciju maestro poticao ultimativnošću kakvu rijetko viđamo na našim podijima. No, upravo u tome aspektu pokazali su se nedostatci ansambla, koji, moglo bi se reći, u kondicionom smislu, ne može slijediti ni krhkost ni impulzivnost gotovo neprekidne fragmentarnosti jake osjećajnosti velikog luka partiture Čajkovskoga.</p>
<p> A, posebice ne onaj rafinman, nepredvidljivost i istinsku zrelost, koji su dio i opernog, možda najvažnijeg ishodišta cjelokupnog opusa Čajkovskoga (o razumijevanju romantične opere, glazbene scene/drame romantizma u širem smislu, sjajno govori Charles Rosen u tekstu »Romantična opera: Politika, smeće i visoka umjetnost«). Nesagledive prostore romantične glazbene misli ruskog majstora u konačnici je iznio Šutej - usmjeravajući ih svojim iskustvom, zrelošću i pravom umjetničkom znatiželjom, a orkestar je pokazao svoj kapacitet i želju i potrebu za ozbiljnim i beskompromisnim radom s velikim dirigentima.</p>
<p>Prevažnosti suradnje s kvalitetnim umjetnicima potvrda je bila i prva točka programa, Chopinov 2. glasovirski koncert, u kojemu smo mogli uživati u prvome redu kroz posao koji su zajedno napravili solist i dirigent. Početne niti njihove suradnje Chopinovu su djelu dale lik i karakter, koji je u glasovirskoj dionici posebno zanimljivo bio iznesen u prvome stavku, u drugome je doživio vrhunac, koji je podjednako ostvario i jaki naboj orkestra i dirgenta, dok je tenzija u završnom stavku bila pomućena početnim dvojbama, no luk je u konačnici bio ostvaren.</p>
<p> Nastup Louisa Lortiea bilo je pravo pijanističko osvježenje, i treba se nadati da ćemo ga u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj, opet moći čuti, bilo na recitalu ili uz orkestar.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Put u središte Europe </p>
<p>Najveći uspjeh ovoga projekta jesu knjige objavljene suradnjom pedesetak nakladnika iz desetak zemalja</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U petak poslije podne svečano je u Pazinu otvoren 6. međunarodni susret izdavača »Put u središte Europe«, koji će trajati do nedjelje, 26. svibnja. Tom su prigodom predstavljeni nagrađeni autori s prijašnjih susreta te knjige iz produkcije sudionika susreta, otvorena je i izložba »Parenzana« Christiana Schwetza, a nakon toga su izdavači i njihovi gosti razgledali izložbu »Istra - različiti pogledi« u Etnografskome muzeju. </p>
<p>Susret nakladnika pokrenuo je 1996. godine Austrijski kulturni forum, s nakanom okupljanja nakladnika iz različitih srednjoeuropskih zemalja, poticanja razmjene nakladničkih projekata i međunarodnih nakladničkih partnerstava te prevođenja književnosti iz zemalja iz kojih dolaze nakladnici na jezike zemalja njihovih partnera. U Pazinu se od tada okupilo više od stotinu nakladnika, prevoditelja, pisaca i kulturnih djelatnika iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, SR Jugoslavije, Makedonije, Poljske, Mađarske, Njemačke, Italije i drugih zemalja. Najveći uspjeh »Puta u središte Europe« su knjige objavljene suradnjom pedesetak nakladnika iz desetak zemalja, koliko ih je dosad sudjelovalo na pazinskim susretima.</p>
<p>Organizatori »Puta u središte Europe« su pazinsko Pučko otvoreno učilište, Austrijski kulturni forum iz Zagreba te udruga Hrvatski nezavisni nakladnici.</p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cjelovita teorija istine</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Temeljna teza knjige je da je istina događaj i da ona ne postoji dok ne postoje svi uvjeti potrebni za njezino događanje«, rekao je dr. Josip Talanga na predstavljanju prijevoda s engleskog Pivčevićeva djela »Što je istina?« u izdanju zagrebačkih Hrvatskih studija, što je u srijedu održano u velikoj dvorani Instituta za filozofiju. Dr. Edo Pivčević poznat je u svjetskim filozofskim krugovima po svojem ranijem djelu »Concept of Reality« (1986). Trenutačno predaje na Hrvatskim studijima zagrebačkog Sveučilišta, a među ostalim bio je i profesor odsjeka za filozofiju bristolskog Sveučilišta. Prema riječima dr. Srećka Kovača autor »pokušava prikazati jednu cjelovitu teoriju istine koja se razvija kroz različite pristupe analizi istinosnih uvjeta: strategiju štedljivosti, naturalistički i fenomenološki pristup«. Na kraju predstavljanja dr. Pivčević dao je i svoje viđenje filozofskog problema odnosa čovjekova i istine: »Promišljanje o istini dio je čovjekova usuda. Svatko u dubini svoje duše razumije njezinu bit. Ali, gubimo se kada želimo taj unutrašnji osjećaj razviti u čiste pojmove. Zato kada čovjek spomene istinu kao događaj, ljudi se nađu smeteni kao da se stavlja u pitanje njihova vlastita vjerodostojnost.« </p>
<p>K. V.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Počela Revija jednominutnog filma </p>
<p>POŽEGA, 24. svibnja</p>
<p> - Započela je Deseta, jubilarna revija jednominutnih filmova, u dvorani Gradskoga kazališta Požega. Bio je prijavljen 221 film iz 23 zemlje, a u službeni program uvršteno je 48 jednominutnih filmova. Međunarodno prosudbeno povjerenstvo u kojemu su Bernhard Hausberger iz Austrije, Reg Lancaster iz Velike Britanije, Mile Beslić, Zoran Tadić i Dario Marković iz Hrvatske odabrat će tri najbolja ostvarenja. Po jednu nagradu dodijelit će publika i galerije »Hajdarović« i »Beck«. Svjetska organizacija neprofesionalnog i video-stvaralaštva (UNICA) dodijelit će priznanje za film koji najbolje promiče međunarodnu suradnju. Prije početka revije nagradu za tisućitu prijavljenu »jednu minutu« dobio je zagrebački autor Bruno Razum. Revija se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i Udruge GFR film-video, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tanovićevoj »Ničijoj zemlji« Medijska nagrada EU </p>
<p>BRUXELLES, 24. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Film »Ničija zemlja« dobio je Medijsku nagradu Europske unije, koja se dodjeljuje prvomu ili drugom filmu mladog europskog autora koji je minule godine privukao najviše gledatelja. Danis Tanović je predstavljen kao »mladi belgijsko-bosanski autor«. »Nadam se da će ova nagrada, skupa s ostalima, uključujući i Oscara, za njegov prvi film obilježiti početak jedne duge, uspješne karijere«, izjavila je povjerenica europske Komisije za kulturu Viviane Reding objavljujući ime dobitnika Medijske nagrade. EU je svoju Medijsku nagradu uvela 2000. godine. Dobitnik dobiva 25 tisuća eura i staklenu figuricu. Tanovićev je film vidjelo pola milijuna Europljana, veli se u obrazloženju nagrade ili »sedam država izvan njegove zemlje proizvodnje, Belgije«, ustvrdila je povjerenica. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slavko Mihalić je vjerovao da je sve dobro režirano</p>
<p>Priopćenje koje je Dražen Katunarić uputio javnosti povodom izjave što ju je Slavko Mihalić dao Hini, povlačeći svoju kandidaturu za predsjednika Društva hrvatskih književnika </p>
<p>"Jučer sam, u emisiji »Pola ure kulture«, što nije uvršteno, i ne znajući da Slavko Mihalić povlači kandidaturu, rekao da mu se ne suprotstavljam kao velikom pjesniku na čijoj sam europskoj promociji i sam radio, nego zbog načina na koji je vodio Društvo hrvatskih književnika u protekle tri godine. </p>
<p>Naime, ne bih želio da nakon izjave koju je dao Vjesniku, 23. svibnja, akademik Slavko Mihalić dostojanstveno ode s časnog mjesta Predsjednika Društva hrvatskih književnika (Mihalić nije izjavu dao Vjesniku nego Hini, koju je Vjesnik prenio - op.ur.). Javnost je dužna biti upoznata s činjenicama i sama zaključiti o pozadini ovogodišnje izborne skupštine. A to što se dogodilo nakon Predizbornog Plenuma nema veze s kulturom ni s demokracijom nego isključivo s reduktivnom političkom svijesti koja vlada duži niz godina Društvom hrvatskih književnika i nameće mu se kao njegova neizbježna sudbina.</p>
<p> Zato javnosti prvo želim predočiti kratku kronologiju našega sukoba, što je neophodno da shvati smisao Mihalićeve napadačke žuči i razloge moje gorčine. Naime, na prvom sastanku Upravnog odbora povodom priprema Predizbornog zbora DHK, Slavko Mihalić nije prihvatio prijedlog da se ponovno kandidira za novi mandat Predsjednika DHK zbog godina i narušena zdravlja, i to nakon što je Miro Gavran predložio da Upravni odbor na Plenum ide s dva kandidata.Većina u Upravnom odboru htjela je nagovoriti Slavka Mihalića na novi mandat, ali je on tada, nakon dugotrajnog uvjeravanja ostao pri svojoj odluci.</p>
<p>Ja sam predložio Ivu Brešana za Predsjednika, Miro Gavran Tonka Maroevića, a Andrija Vučemil i Andrijana Škunca predložili su mene. Bilo je i drugih predloženih kandidata i to stoji u zapisniku. Na idućem sastanku Upravnog odbora koji se održao u petak,18. svibnja uoči Plenuma, tajnik Željko Knežević mi je prišao i upoznao me s činjenicom da je akademik Slavko Mihalić promijenio odluku, pokazao mi njegov potpis i dao mi do znanja da je sve aranžirano unaprijed da Upravni odbor ide na jednog kandidata. Ja sam se tomu odmah na početku sastanka suprotstavio, rekavši da nemam ništa protiv da se Slavko Mihalić kandidira, ali da ne smijemo poništiti prethodnu odluku i da uz njega još netko drugi bude predložen. Nakon izjašnjavanja većine članova Upravnog odbora ostao sam u manjini. Rekao sam da se ovdje donose unaprijed usaglašene odluke kao u doba Centralnih komiteta, ali da ih u ovakvoj proceduri demokratsko-manjinski prihvaćam. Upitao sam Slavka Mihalića zašto je promijenio odluku, a on je podviknuo: »Zbog Jergovića!«. </p>
<p>Time me podsjetio na prethodni sastanak kad sam rekao da su se u tranzicijskim, bivšim komunističkim zemljama Društva književnika raspala po ideološkom šavu na više manjih društava i da jedini način da DHK opstane jest da bude otvoreno svima, pa i neistomišljenicima, a da književnost bude uvijek iznad ideoloških podjela kao apsolutni kriterij. Kao primjer, spomenuo sam Miljenka Jergovića koji bi isto, zbog svoje literarne reputacije, kao član morao sjediti u Upravnom odboru ako ovo Društvo želi biti demokratsko i otvoreno.</p>
<p>Ponavljam, kao primjer, baš zato što Jergović i ja nismo osobe istoga svjetonazora. No prilikom predlaganja kandidata za Upravni odbor, Slavko Mihalić predložio je Ivana Aralicu i Vlatka Pavletića, čemu sam se opet oštro suprotstavio, rekavši mu da onda može predložiti i Ivu Sanadera pa da budu »Tutti i quanti e la compagnia« i društvo nazvati DHK-HDZ. Mihalić mi je na to sasvim ozbiljno replicirao da je Ivo Sanader isto član Društva.</p>
<p> Da bi se razbio taj dojam jednoumlja, osim za prijedloge Predsjednika i Potpredsjednika gdje je važilo monarhističko načelo kandidacijske liste bez protukandidata, pluralističnije načelo predlaganja ideološki neobojenih članova bilo je prisutno kod kandidacijskih listi za Upravni odbor. I kad me tajnik Željko Knežević pitao želim li ja biti kandidiran za člana Upravnog odbora i Odbora za međunarodne veze, pristao sam staviti svoj potpis. Jer bilo je tada mnogo neizvjesnih kondicionala. Znao sam da je moje statutarno pravo tako formulirano da sutradan, na Plenumu, prilikom slobodnog predlaganja kandidata, ukoliko me Tea Benčić (nije članica Upravnog odbora) predloži za Predsjednika kao što je najavila u privatnom razgovoru, i ukoliko naslutim iz konteksta da će Mihalić biti jedini predloženi kandidat za Predsjednika, a ne još i netko drugi (jer inače izbora i nema), mogu povući svoje ime s kandidacijske liste za Upravni odbor i potpisati novi papir da pristajem biti kandidat za Predsjednika, što sam i učinio. </p>
<p>Tako se ostvarilo upravo ono što Mihalić citira u svojoj izjavi: »Kad je tom prigodom prišao stolu Radnog predsjedništva da se potpiše na prijedlog svoje suurednice«, kako napominje Mihalić, pitao ga je što to čini (Taj dio nije citat Mihalića, nego Hinino prepričavanje izjave - op.ur.), odgovorio mu je (Dražen Katunarić): »Pa tražili smo (tko i gdje?) nekoga da ti se suprotstavi, a kako nitko nije htio, morao sam ja...« </p>
<p>Ovom nemam ništa dodati osim što sam primijetio da je Slavko Mihalić bio u tom trenutku strašno blijed. On je doista vjerovao da će biti jedini kandidat, i da je sve dobro režirano da tako prođe. Iz ovog se vidi da je - s obzirom na prethodno moje suprotstavljanje nedemokrastskom izboru Predsjednika s jednim kandidatom koje bi se i ostvarilo da ja nisam prihvatio kandidaturu - moja odluka da je prihvatim bila posve logična i legitimna i statutarna i nema veze s nekakvom mojom »zaplotnjačkom« željom za vlašću kako mi to podmeće Mihalić. Naime, Ivo Brešan može mi biti svjedok koliko sam bio uporan u svome nastojanju i nagovaranju da baš on prihvati kandidaturu za Predsjednika DHK kako bi se nešto u tome društvu promijenilo, atmosfera i duh, za što je njegovo ime garancija, a da mene osobno taj kalež zaobiđe i da mirno radim svoje uredničke poslove kao dosad.</p>
<p>Zanimljivo je da su i ti urednički poslovi koje obavljam argument Slavku Mihaliću da me optuži za neumjerene ambicije za vlašću navodeći sve časopise koje uređujem i sugerirajući javnosti da ih je previše. I na to moram odgovoriti: U DHK sam došao kao urednik »Mosta«, dok »Europski glasnik«, Biblioteka »Relations«, Knjižnica DHK uopće nisu postojali. Unatoč mnogim protivljenjima i političkim blokadama, uspio sam ih progurati u Društvo kao kreativnu inicijativu i voditi zajedno s cijelom ekipom vrsnih pisaca i intelektualaca kao što su Tea Benčić, Žarko Paić, Andrijana Škunca i mnogi drugi, na čast i ugled DHK; prošle godine i Zagrebačke književne razgovore zajedno sa Sibilom Petlevski, Predsjednicom PEN-a.</p>
<p> Po mišljenju mnogih upućenih književnika, kritičara i novinara, i mnoštva pozitivnih recenzija u medijima, te su aktivnosti i časopisi spašavali obraz Društvu hrvatskih književnika koje se zatvorilo u ideološko i »incestuozno bezizlazje« kako bi to rekao Šoljan. Da nisu, s tog mjesta bi me Mihalić davno maknuo kao što je dosad više puta pokušavao: ja bih, naime, Mihaliću bio dobar urednik da sam radio časopise i da se nisam petljao u centralnu vlast, jer su njemu i drugima koristili kao demokratska fasada DHK, alibi za neinventivnost, začahurenost i konzevativnost koji su pod njegovom palicom postali već legendarni u javnosti.</p>
<p>Sada su konačno maske pale i zato sam zadovoljan tim iznenadnim otkrićem istine i činjenicom da sam kandidat. Jer ništa još nije gotovo. I to što Mihalić citira kripto-marksističke formule koje su mu još ostale na umu iz komunističkog razdoblja kad se njima vješto koristio za eliminaciju svojih protivnika (opisane u nedavnom polemičkom tekstu Predraga Matvejevića) može me samo najježiti u smislu onog užasa koji je tada vladao kad se zbog njih čovjeka pretvaralo u piljevinu: »Mislim da je tim zaplotnjačkim činom Dražen Katunarić (...) otvorio vrata kaosa i anarhije«, piše Mihalić, samo zato što sam se usudio biti njegov protukandidat, a nisam to na sva zvona dan prije najavio.</p>
<p> I nije čudno da poslije upozorenja na urotu, kaos i anarhiju, slijedi poziv za uspostavljanjem reda: »Nije da me ne zanima kako će na taj postupak reagirati Upravni odbor DHK, ali ja u tom cirkusu zakulisnih igara više ne želim sudjelovati«. Eto, stvar je konačno jasna i bez tenkova, Mihalić poziva svoje političke pristalice da me razderu na Upravnom odboru pa zatim na Godišnjoj skupštini gdje bih trebao biti izabran, a da se on elegantno povuče iz igre kao moralni pobjednik i »zbog skorog odlaska na operaciju«.</p>
<p>To je za njega optimalna varijanta da njegovi pobočnici odrade prljavi posao jer on programa ionako nema. Sve drugo mu je ionako propalo i sad nema smisla da izlazi na novi mandat sa smiješno nerealnim prijedlozima za »materijalno poboljšanje statusa pisaca« koji su već završili u nekom košu, i drugim prijedlozima koji bi imali za cilj održati status quo Društva hrvatskih književnika u kojem bi naš uvaženi akademik mogao u prvom redu promicati svoje djelo i ideologiju interesne grupe Ivana Aralice i Vlatka Pavletića kojoj pripada.</p>
<p>Moglo bi mu se dogoditi da na Godišnjoj skupštini i izgubi, a on je pokazao da to ne voli, pa bolje ne riskirati. Ja sam mu poremetio račune i sad se neviđeno klevetničkim izrazima okomio, projicirajući na mene cjelokupnu svoju prošlost i avete koji ga progone cio život.</p>
<p> U cijeloj toj priči najtužnije je spoznati i uvjeriti se na svojoj koži (jer o tomu su mi već toliko puta pričali) da je sposoban i za takva ne-literarna djela, uvjeriti se kako velik pjesnik kojemu sam se toliko divio može istovremeno biti i čudesno amoralan. To je izgleda i usud personalne povijesti većeg dijela hrvatske književnosti. Do te mjere da mi se čini da je on sam lik iz svojih najboljih pjesama i majstor koji gasi svijeću, ali drugima, neistomišljenicima, upućujući ih da postanu tužni klauni izgnani iz realnosti, da sade luk i zapisuju imena zvijezda za koje zna samo on koji je upućen u sve tajne mehanizme galaktičkog inženjeringa duše.</p>
<p> Zato ga molim da odustane od ostavke na svoju kandidaturu i prihvati radosno rupčić književno-viteškog dvoboja, odnosno normalnu demokratsku proceduru bez političkog dirigiranja. To je u interesu budućeg Društva hrvatskih književnika."</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ljudskim patogenima zaraženi i oceani</p>
<p>Jedan proizvođač sladoleda iz Vermonta tuži vladu. Tvrtka želi na etiketu pakiranja svojih proizvoda staviti obavijest da u proizvodnji koriste isključivo mlijeko krava kojima u prehrani nisu dodavani hormoni rasta ili nepotrebni antibiotici. Ali vlada tu informaciju smatra tako nevažnom za potrošače... </p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Godine 1960. rutinsko dodavanje antibiotika u hranu stoke bilo je praktički nepoznata pojava.</p>
<p> Otada se davanje antibiotika tovljenoj stoci toliko povećalo da se u današnje vrijeme 55 posto ukupne količine antibiotika proizvedenih u Sjedinjenim Državama daje stoci, bilo izravno ili putem hrane.</p>
<p> To je stoku pretvorilo u golemo uzgajalište mikroorganizama otpornih na antibiotike.</p>
<p>Američka farmaceutska i mesna industrija ne smatraju to problemom (kao ni političari kojima svake godine daju milijune dolara) te nastavljaju podupirati rutinsko davanje antibiotika stoci koju se uzgaja za meso i mlijeko. Ali takav stav ne podupire niti jedna »općepoznata« znanstvena činjenica. Europska zajednica zabranila je uvoz američkih mesnih prerađevina koje sadrže antibiotike.</p>
<p>Zašto? Istraživanja koja su toliko zabrinula Europljane pokazuju da je 1960. samo 13 posto stafilokoka bilo otporno na penicilin. Do 1988. je u Americi broj stafilokoknih infekcija koje ne reagiraju na penicilin »eksplodirao« na 90 posto. (Otac Muppeta, Jim Henson, podlegao je jednoj takvoj infekciji, unatoč golemu imetku i dostupnosti najbolje i najskuplje zdravstvene skrbi na svijetu.)</p>
<p>A nije tako samo na kopnu. </p>
<p>Istraživanja oceanologa Jamesa W. Portera sa Sveučilišta u Georgiji pokazuju strahovit porast broja ljudskih virusa i bakterija u oceanima našega planeta, a koji ubijaju koraljne grebene i šire zarazu i među ljudima. Predviđa da je u opasnosti 2o-30 posto koraljnih grebena, a od 1996. zabilježen je porast broja zaraza koraljnih grebena pri obali Floride za čak 446 posto. </p>
<p>Joan B. Rose, sa Sveučilišta South Florida ističe da je između 20 i 24 posto ljudi koji se kupaju na plažama južne Floride zaraženo virusima koji mogu izazvati srčana oboljenja, infekcije grla ili očiju, meningitis, gastrointestinalne smetnje, hepatitis i dijabetes. </p>
<p>Oko jedan posto postanu kronično bolesni. Slično, uzorak račića iz voda oko New Yorka pokazao je da ih je više od 40 posto zaraženo ljudskim patogenima, dok je u uzorku uzetu s plaže Waikiki na Havajima nađeno više od 33 posto zaraženih ljudskim virusima.
Istodobno jedan proizvođač sladoleda iz Vermonta tuži vladu. Tvrtka želi na etiketu pakiranja svojih proizvoda staviti obavijest da u proizvodnji koriste isključivo mlijeko krava kojima u ishranu nisu dodavani hormoni rasta ili nepotrebni antibiotici. </p>
<p>Ali vlada tu informaciju smatra tako nevažnom za potrošače - na prijedlog lobista farmaceutske industrije, dakako - da je donesen zakon koji zabranjuje takve podatke na etiketama mliječnih proizvoda, bez obzira na to jesu li krave hranjene hormonima i antibioticima ili nisu.</p>
<p>Sad barem u Vermontu još ima dovoljno kiše, a klima je relativno dobra da krave mogu davati visoko-kvalitetno mlijeko za sladoled Ben </p>
<p>Rani znaci upozorenja koje uočavaju znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama pokazuju da se »dobro vrijeme« od proteklih nekoliko tisuća godina mijenja, opet u odgovor ljudskom djelovanju.</p>
<p>Klimatske promjene: Jednog srpanjskog poslijepodneva 1997. ovdje u središnjem Vermontu imali smo električnu oluju koja je bila tako jaka da je spržila dva moja računala i izbacila osigurače po cijeloj kući. Naša kuća nije bila osamljen slučaj: mnoge su obitelji izgubile većinu ili čak sve kućanske aparate.</p>
<p>Tjedan dana nakon oluje, Larry (čovjek koga smo unajmili za popravak prilaza kući dugog osamstotinjak metara) i ja stajali smo na vrhu brežuljka i on mi je ispričao kako je za vrijeme oluje strujni udar odbacio njegovu ženu preko cijele sobe kad je dotaknula vrata. </p>
<p>»To nije uobičajeno vrijeme za ovo područje«, rekao je. »Vrijeme u Vermontu jest bilo poznato po svojoj promjenjivosti, ali nikad ovako kao u posljednjih nekoliko godina«.</p>
<p>Osiguravajuća društva slažu se s Larryjem.</p>
<p>Desetljeće između 1980. - 1989. za osiguravajuća je društva bilo najskuplje u povijesti kad je riječ o zahtjevima za odštetu uslijed 'više sile', s isplaćenih gotovo 50 milijarda dolara. </p>
<p>Ali već je prvih pet godina devedesetih, do 1995, donijelo isplate daljnjih 162 milijarde dolara, što je dovelo do presedana - osiguravajuća su društva uputila apel za smanjenje količine ugljičnog dioksida koji industrija ispušta u atmosferu.</p>
<p>Agencija Associated Press 11. srpnja 1996. širom je svijeta objavila izvješće da se sezona rasta na sjevernoj hemisferi u razdoblju od 1976. do 1996. produljila za otprilike tjedan dana. Citirali su istraživača Charlesa Keelinga, iz Scrippsova Zavoda za oceanografiju iz La Jolle u Kaliforniji, na temelju njegova članka objavljena u žurnalu Nature i izjave da je to najvjerojatnije posljedica globalnog zatopljenja.</p>
<p>Globalno zatopljenje jedna je od onih stvari o kojima svi imaju neko svoje mišljenje, ali koju malo ljudi razumije. Zemljina se atmosfera sastoji od plinova i vodene pare, a osnovni su plinovi dušik (78 posto) i kisik (21 posto). </p>
<p>Sljedeći je najčešći plin argon, ali zajedno sa svim ostalim plinovim on sačinjava samo jedan posto ukupne atmosfere, pa možete vidjeti da je zloglasni ugljični dioksid u atmosferi prisutan u vrlo malim količinama.</p>
<p>Kisik i dušik dopuštaju da svjetlost i toplina prođu kroz njih prilično lako. S druge strane, ugljični dioksid (koji je mali dio preostaloj jednog postotka suhe atmosfere), ponaša se potpuno drukčije. Djeluje poput omotača ili pokrivača oko Zemlje, zarobljavajući toplinu ispod atmosfere. </p>
<p>Plinove koji se tako ponašaju najčešće nazivamo 'stakleničkim plinovima', jer djeluju kao staklo na staklenicima, koje zarobljava sunčevu toplinu unutar staklenika i tako osigurava toplinu potrebnu biljkama koje rastu. (Metan, koji također sadrži ugljik, još je jedan od stakleničkih plinova.)</p>
<p>Na primjer, premda je planet Venera samo 27 posto bliže Suncu nego što je to Zemlja, temperatura na površini Venere je viša od 350 stupnjeva Celzija. S obzirom na Venerinu udaljenost od Sunca, njena bi površina trebala biti prilično hladnija, ali Venera ima atmosferu koja je bogata ugljičnim dioksidom - stakleničkim plinom.</p>
<p> Stoga je na površini toga planeta znatno toplije no što bi bilo da je njegova atmosfera sačinjena od istih 99 posto dušika i kisika, kao što je atmosfera našega planeta.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Tko ne može spavati po noći, neka spava po danu!« </p>
<p>»Nametnuti se ritam treniranja mora izdržati. Zamor se mora razbiti osvježavanjem na treninzima, kroz rad, a adaptacija je dugotrajan i težak proces« / »U nedjelju Bokšić neće ići u Toyamu na prijateljsku utakmicu, ostat će raditi samostalno u Tokamachiju s jednim od naših masera«. </p>
<p>TOKAMACHI, 24. svibnja</p>
<p> - Sastanak izbornika Mirka Jozića s novinarima u petak najviše je nalikovao onome što bi i trebao biti. Na prethodne tri konferencije Japanci su Jozića »uzeli pod svoje« i gotovo nitko od hrvatskih novinara nije stigao ni postaviti pitanje. Zasluge za takvu promjenu ima i Davor Šuker, koji je praktički istodobno imao svoju konferenciju za novinare, na traženje Japanaca.</p>
<p>- Jeste li obavijestili Šukera da se zadrži s Japancima što dulje može?, rekao je Jozić i na taj nam način sugerirao da ćemo napokon ostati nasamo s izbornikom. Da nam je netko rekao da će se poslovično stidljivi Jozić tako zaželjeti našega novinarskog društva, ne bismo mu vjerovali. Čak nam se čini i da je uživao razgovarajući s nama. </p>
<p> - U nedjelju ćemo igrati u Toyami. U toj trening utakmici suprotstavit će nam se kombinirana reprezentacija toga grada. Želimo ispuniti nekoliko ciljeva u toj utakmici. Najprije da igrači osjete ambijent u kojem će boraviti nakon dva tjedna u Tokamachiju. Potom i da osjete teren, loptu i publiku. Nekoliko bi tisuća stanovnika Toyame trebali biti naši navijači na utakmici protiv Meksika u Niigati. Zato tu utakmicu igramo i u propagandne svrhe. Tamo se moramo pokazati u punom svjetlu, u igri i ponašanju. </p>
<p> • Neki igrači kažu kako su veoma umorni i neispavani, neki čak žele slobodan dan, koji nisu imali od početka priprema u Austriji.</p>
<p> - To se mora izdržati. Zamor se mora razbiti osvježavanjem na treninzima, kroz rad. Adaptacija je dugotrajan i težak proces. Rekli smo već igračima, oni koji ne mogu spavati po noći, neka spavaju po danu, u slobodno vrijeme. Svatko se mora prilagoditi takvoj situaciji. Jednostavno moram održati ritam rada kako bismo izdržali turnirski način igranja. </p>
<p> • Naši se igrači odlično snalaze s djecom, jutarnjem je treningu nazočilo stotinjak djece s kojoj su igrači uživali. Je li i vama bilo tako lijepo?</p>
<p> - Što smo više bili s tom djecom, to smo bili veseliji. Tko se ne bi razdragao onakvoj dječjoj sreći? Mi smo se pripremili za tu akciju. U priređenoj utakmici protiv dječje momčadi simulirali smo ozljede, donosili smo nosila, izmišljali kaznene udarce, dijelili žute i crvene kartone. I tom smo prigodom htjeli djelovati kao organizirana momčad, koja zna kako se radi s djecom. Djeca su uživala, a i mi smo se opustili. Za mene su djeca nešto najljepše, najbolje i najplemenitije što čovjek ostavlja svijetu u kojem živimo. </p>
<p> • Povratak Bokšića donio je ponovno dobro raspoloženje, to više ne možete sakriti.</p>
<p> - Još sam dan prije najavio da će nam se Bokšić priključiti. Osjeća se veoma dobro i počeo je trčati. Jasno, moramo i dalje paziti na njega i pomoći mu u prevladavanju te boli. Otvorio se prema svima, lijepo smo i otvoreno razgovarali. To što je sada tako dobro raspoložen samo pokazuje koliko je bio uplašen.</p>
<p> • Je li možda Bokšićev naporan i samostalan rad u teretani uvjetovao teškoće s trbušnim zidom?</p>
<p> - Nije ni u jednom trenutku pretjerao s radom. Vrijedan je i marljiv igrač na treninzima i svoju snagu duguje upravo organiziranom vježbanju. Eventualno je neki nagli pokret mogao uvjetovati bol, ali optuživati za ozljedu njegov rad u teretani bilo bi neprimjereno. U nedjelju neće ići u Toyamu na prijateljsku utakmicu, ostat će raditi samostalno u Tokamachiju s jednim od naših masera. Zato volim u momčadi imati nekoliko liječnika i nekoliko fizioterapeuta. </p>
<p> • Uskoro zatvarate treninge. Jeste li nervozni što vaše otvorene treninge bučno prati i po nekoliko tisuća Japanaca?</p>
<p> - Zašto bismo bili nervozni? Pa Japanci svaki naš potezu odobravaju. Nakon nedjelje ćemo zatvoriti poslijepodnevne treninge, jasno vam je i zašto. Tako to traži i Fifa, a i mi moramo uvježbavati neke varijante za koje ne bismo htjeli da ostali znaju.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bokšić: Prepao sam se boli, ali sad se osjećam odlično </p>
<p>Naš je napadač u petak počeo trenirati, ali navečer nije igrao međusobnu utakmicu između prve i pričuvne momčadi. Na drugom je terenu trčao oko pomoćnog igrališta, pojačavao i smanjivao ritam. Njegov sprint i dalje izgleda impresivno / »Bol u trbuhu osjetio sam samo jednom, no i to je bilo dovoljno da se zabrinem. Kako i ne bih, znam što sam sve propustio u nogometu zbog ozljeda. Sada sam smireniji upravo zbog dobre dijagnoze«, kazao je Bokšić </p>
<p>TOKAMACHI, 24. svibnja</p>
<p> - Alen Bokšić, nakon tri dana izbivanja s treninga, ponovno se priključio radu s momčadi. Njegovim se povratkom vratilo raspoloženje u kompletnu hrvatsku ekspediciju. Svi su opušteniji i vedriji, i izbornik Jozić i suigrači, ali i novinari. Vesele se i brojni Japanci, koji prate svaki detalj vezan uz hrvatsku reprezentaciju.</p>
<p> Iako nismo vjerovali, u petak se Bokšić spustio i do hrvatskih novinara, s osmijehom od uha do uha. Samo dan ranije djelovao je potpuno izgubljeno, rastreseno i ljutito.</p>
<p>Našem napadaču nije bilo teško odgovarati na brojna novinarska pitanja. Strpljivo je slušao, pomno odgovarao, dugo nismo imali prigodu Boku vidjeti tako otvorenog...</p>
<p> - Magnetska rezonanca koju sam obavio u bolnici u Tokamachiju pokazala je da bol u trbuhu nije uvjetovana ozljedom, već malim istegnućem mišića. Prema tome, nije riječ ni o čemu ozbiljnom. Jasno je da sam se prepao boli, toliko sam čekao ovo Svjetsko prvenstvo da se bojim i najmanje stvari koja bi me mogla spriječiti u nastupu. Izgleda ide nabolje i to je, dakako, glavni razlog mom dobrom raspoloženju, kazao je Bokšić.</p>
<p>Naš je napadač u petak počeo trenirati. Istina, ne punim intenzitetom, ali s igračima radi vježbe na terenu. U petak navečer nije igrao međusobnu utakmicu između prve i pričuvne momčadi. Na drugom je terenu trčao oko pomoćnog igrališta, pojačavao i smanjivao ritam. Nismo primijetili nikakve teškoće. Njegov sprint i dalje izgleda impresivno.</p>
<p> - Dobro se poznajem. Igrač sam sklon ozljedama, s njima se borim već desetak godina. Bol u trbuhu osjetio sam samo jednom, no i to je bilo dovoljno da se zabrinem. Kako i ne bih, znam što sam sve propustio u nogometu zbog ozljeda. Sada sam smireniji upravo zbog dobre dijagnoze. Sličnu sam bol osjetio prije otprilike mjesec i pol dana. Tada sam mogao mirovati, no sada za to nema vremena. Eto, ako je već za dva-tri dana situacija toliko bolja, nema razloga da ne budem optimist te da za desetak dana ne bude sve u redu, nastavio je Bokšić.</p>
<p> Bokšić je odgovarao na mnoga pitanja, no na jednom se malo dulje zadržao: </p>
<p> - Moram pohvaliti našu medicinsku ekipu, liječnike i fizioterapeute (liječnici Čepulić, Janković, Nemec, fizioterapeuti Vrbnjak, Radaović i Grčković, op.a.). Njihova mi njega, briga i dobra volja mnogo znače. Sve su napravili stručno, a otprije su znali da se u Tokamachiju može obaviti i magnetska rezonanca, što je bilo presudno. </p>
<p> Nije se dao zbuniti ni nakon što smo spomenuli da upravo naši liječnici tvrde kako je Bokšićeva bol takve prirode da je, ako se pojavi neposredno prije utakmice, ne bi bilo moguće ukloniti injekcijom, svojevrsnom blokadom.</p>
<p> - Mene takve stvari ne zanimaju. Sad se, samo desetak dana prije Meksika, osjećam odlično. To u meni budi optimizam i vjerujem da ću igrati protiv Meksika. </p>
<p> Bokšić se često pojavljuje i u pričama koje govore da odnosi u našoj reprezentaciji nisu idealni. Priče idu toliko daleko da se Bokšić u njoj spominje kao glavni oponent Šukeru i skupini igrača koja je u austrijskom Faak am Seeu tražila dodatnu, neisplaćenu dnevnicu. Pritom, mnogi spominju da je njegov sukob sa Šukerom uznemirio i izbornika Jozića, koji tome nikako ne može stati na kraj, pa čak i uvjetuje ostanak u reprezentaciji. Bokšić je o tome kazao: </p>
<p> - Sukoba nema i ne smije ga biti. U Austriji sam samo prekinuo raspravu o tom događaju, jer su dosadile iste priče. Koncentrirao sam se samo na Svjetsko prvenstvo i druge me stvari ne zanimaju. </p>
<p> Novinari su željeli čuti što Bokšić zna o Meksiku. Nakon duljeg razmišljanja, rekao je:</p>
<p>- Da budem iskren, o Meksiku do prije desetak dana nisam znao baš ništa. Ipak, kod Jozića smo gledali mnogo videosnimki, među njima i posljednju meksičku utakmicu protiv Kolumbije (2-1 za Meksiko, op.a.). Riječ je o tipičnoj latinskoj momčadi. Moj je zaključak da bismo presingom na njihovoj polovici terena mogli uništiti njihovu igru kratkih dodavanja. S tri boda protiv Meksika bili bismo jednom nogom u drugom krugu.</p>
<p> Na kraju je zaključio:</p>
<p>- U Austriji nisam osjećao atmosferu Svjetskog prvenstva. No, kako smo došli u Japan, problemi s mojim zdravljem i strah dali su mi do znanja da je svjetska smotra veoma blizu. Osjećam pozitivne vibracije i čuvam svoje zdravlje. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Hvala bogu da je otišao!«</p>
<p>»Roy je rekao neke stvari koje drugi igrači nemaju hrabrosti iznijeti u javnost, ali svi smo Micku dali do znanja kako je teren na kojem treniramo - »smeće«. Tako nešto reći novinarima netko zove hrabrošću, a ja destrukcijom atmosfere«, kazao je Niall Quinn </p>
<p>SAMPAI, 24. svibnja</p>
<p> - Odluka izbornika irske reprezentacije Micka McCarthyja da zbog rušenja njegova autoriteta i neprestanog prigovaranja iz trening-kampa izbaci kapetana Roya Keanea naišla je na odobravanje ostalih irskih igrača. Čak i pripadnici starije generacije, Niall Quinn, Steve Staunton i Alan Kelly, koji su godinama igrali s Keanom u reprezentaciji, podržaju tu McCarthyjevu odluku:</p>
<p>- Potpuno podržavam Micka. Iskreno, Roy je sam sebe eliminirao. Stvari koje su rečene, nikada nisu smjele biti izgovorene. Nikad u životu nisam vidio tako nešto. Prije nekoliko dana porječkao sam se s Royem, ali postoji granica koju ne biste smjeli prijeći. Roy je ovog puta prešao tu granicu. Bio sam šokiran onime što je rekao Micku, a vjerujem i ostali igrači, rekao je pričuvni vratar Kelly, koji inače slovi za najboljega Keanova prijatelja.</p>
<p>- Roy je rekao neke stvari koje drugi igrači nemaju hrabrosti iznijeti u javnost, ali svi smo Micku dali do znanja kako je teren na kojem treniramo - »smeće«. Tako nešto reći novinarima netko zove hrabrošću, a ja destrukcijom atmosfere. S Royem sam prijatelj dugo godina, ali njegovo je ponašanje u posljednjih nekoliko dana bilo nevjerojatno. Ipak, želim mu sve najbolje u nastavku karijere, kaže najstariji irski igrač, 35-godišnji Niall Quinn. </p>
<p>Novi kapetan Irske sada je Steve Staunton.</p>
<p>- Royevo ponašanje bilo je neprihvatljivo. S njim sam prošao mnogo toga, ali ovaj se njegov postupak ne može tolerirati. Potpuno podržavam Micka. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Francuska je favorit usprkos pogreškama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Arsenalov menadžer Arsene Wenger vjeruje kako će Francuska visoko dospjeti na predstojećem Svjetskom prvenstvu usprkos krupnim pogreškama koje je Francuski nogometni savez napravio u zadnjih nekoliko mjeseci. Wenger, koji je ove sezone po drugi put u zadnjih pet godine s Arsenalom osvojio dvostruku krunu, u sukobu je s FNS-om zbog čestih preklapanja klupskih i reprezentativnih obveza igrača od kojih nekolicina brane boje londonskih »Topnika«.</p>
<p>- Nadam se da Francuska neće skupo platiti pogreške u pripremnom razdoblju, u prvom redu nepotrebne turneje u Čile i Australiju krajem prošle godine, koje su zbog duljine puta iscrpjele igrače i omele ih u izvršavanju klupskih obveza, kaže Wenger.</p>
<p>Arsenalov francuski trener bio je nedavno nagoviješten kao mogući nasljednik Rogera Lemerra za kormilom »trikolora«, ali on sam ne vjeruje u to:</p>
<p>- Držim da će me ljudi iz FNS-a brzo prekrižiti, jer oni ne vole kad se njihov rad kritizira, a ja opet ne volim šutjeti kad se s nečim ne slažem. Mislim da šutnja ne koristi našoj reprezentaciji, a što se mojih kritika tiče, ja sam ih izrekao u pravi trenutak, a sada sam navijač Francuske i ako ona ne obrani naslov na SP-u neću je napadati. Nisam, međutim, siguran da to neće učiniti funkcioneri Saveza, koji pod dojmom dobrih rezultata »trikolora« u zadnje četiri godine nisu izrekli ni jednu kritičku riječ na adresu izbornika i njegovih igrača.</p>
<p> Zanimljivo je da je Wenger dao nekoliko korisnih savjeta engleskom izborniku Svenu Goranu Erikssonu kad ga je ovaj upitao o prilagodbi igrača na klimatske uvjete u Japanu, jer je Wenger dvije godine živio u Nagoyi, vodeći momčad Grampus Eight, dok ga o istome njegovi zemljaci ni jednom nisu konzultirali.</p>
<p>Upitan tko su najveći favoriti SP-a Wenger je odgovorio:</p>
<p>- Francuska i Brazil, jer imaju najbolje igrače. Odmah do njih stavio bih Talijane, dok Argentince ne smatram favoritima za najviši plasman, jer im je obrana nepouzdana, a napad manjkav. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Brazil iz »pepela« do naslova?</p>
<p>Od Brazilaca se očekuje dominacija u skupini, u kojoj su još Kina i Kostarika, a Emerson je dodao kako se želi iskupiti za poraz u finalu od prije četiri godine</p>
<p>KUALA LUMPUR, 24. svibnja</p>
<p> - Izbornik Brazila Luiz Felipe Scolari naglašava kako je nova, još jača, reprezentacija Brazila sposobna osvojiti peti naslov Svjetskih prvaka, a dodao je i kako se njegova momčad podigla iz »pepela« nakon razočaravajućega kvalifikacijskog ciklusa, u kojem su nastup u Južnoj Koreji i Japanu izborili tek u posljednjem kolu.</p>
<p>- Kad smo započeli kvalifikacijske utakmice nismo izgledali kao momčad i to je utjecalo na rezutate, kazao je Scolari.</p>
<p>- No, sad smo vrlo dobra momčad i situacija se potpuno promijenila, dodao je.</p>
<p>»Carioce« su se predale ozbiljnom treningu već u utorak, jedan dan nakon dolaska u Maleziju, a pred kraj jutarnjeg treninga Scolarijevi su napadači Ronaldo, Rivaldo, Denilson, Luizao i Edilson s napadački orijentiranim »veznjakom« Ronaldinhom imali pucački trening, pod budnim okom brazilskog izbornika.</p>
<p>Dobra je vijest za Scolarija i oporavak Rivalda, koji je zaliječio ozljedu koljena, zbog koje je izostao s prijeteljske utakmice protiv selekcije Katalonije prošlog vikenda.</p>
<p>Prvu »prezentaciju« Scolarijeve »nove« igre i napadački tandem Rivaldo - Ronaldo ljubitelji Brazila moći će vidjeti u subotu, kada će se u prijateljskom dvoboju reprezentaciji Brazila sučeliti Malezija.</p>
<p>- Prva će momčad biti slična onoj protiv Katalonaca, naravno, u momčad će ući Rivaldo i Roberto Carlos, kazao je Scolari.</p>
<p>Kapetan ove južnoameričke momčadi Emerson naglasio je kako će prva utakmica protiv Turske 3. lipnja biti iznimno teška upravo zbog toga jer je prva. </p>
<p>Bez obzira na sve, od Brazilaca se očekuje dominacija u skupini, u kojoj su još Kina i Kostarika, a Emerson je dodao kako se želi iskupiti za poraz u finalu od prije četiri godine.</p>
<p>- Nisam zadovoljan konačnim ishodom protiv Francuske i nadam se da će na ovom SP-u sve krenuti na naš »mlin«. </p>
<p>Emerson se osvrnuo i na mladog reprezentativca Ronaldinha:</p>
<p>- U odličnoj je formi, a potvrđuje je svakim nastupom. Siguran sam kako će ostaviti dobar dojam na nadolazežćem SP-u.</p>
<p>Bez obzira na činjenicu da ima jedne od najboljih igrača na svijetu, Brazil se prilično namučio tijekom kvalifikacija, no i dalje su jedina reprezentacija koja je nastupila na svim dosadašnjim Svjetskim prvenstvima.</p>
<p>Izbornik Scolari rekao je kako se uopće ne opterećuje optužbama da je nestao prepoznatljiv »samba-stil«, koji su njegovali prijašnji treneri.</p>
<p>- Naš je zadatak poznat, a dok sam ja izbornik najvažniji će biti rezultati. </p>
<p>AP / Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Malo njemačkih navijača u Japanu </p>
<p>HAMBURG, 24. svibnja</p>
<p> - Nijemci, koji su u svijetu poznati kao nacija koja je u vrhu po turističkoj potrošnji, »zakazali« su kad je u pitanju odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo.</p>
<p> Samo 3000 navijača otputovat će u Japan, gdje Nijemci u prvom krugu igraju protiv Saudijske Arabije, Irske i Kameruna. </p>
<p> Djelatnici turističkih agencija ističu kako je Japan preskup za prosječnoga nogometnog navijača, dok turisti izbjegavaju Daleki Istok u vrijeme kišne sezone. </p>
<p> U Nogometnom savezu sasvim su zadovoljni odazivom 3000 navijača te se nadaju kako će Njemačku pratiti mnogo više ljudi u osmini finala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Sad nam Srebrić gleda i u svaki tanjur</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ KARLIN</p>
<p>Za razliku od nogometaša koji su pod iznimno strogim tretmanom u hotelu Belnatio, visoko iznad Tokamachija, skupina od dvadesetak hrvatskih novinara uživa potpuno slobodu. Smješteni u samom srcu gradića od pedesetak tisuća stanovnika imaju jedinstvenu mogućnost upoznati mjesto u koje zacijelo više nikad neće doći u životu.</p>
<p> Štoviše, pronašli su i lokal gdje se može malo jeftinije, a opet dobro večerati. Na početku je izvjestiteljima u tom lokalu smetala golema slika glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića. Ipak, čovjek se na sve navikne, pa i na društvo Srebrića koji ništa ne propušta, sad nam, eto, gleda i u svaki tanjur. </p>
<p> Tokamachi ne pruža prigodu za ludu noćnu zabavu. No, što vam treba za malo bolju zabavu osim pjesme. A možete pjevati u svakom lokalu. U Japanu popularne »karaoke« našle su simpatizere i među hrvatskim novinarima.</p>
<p> Ne trebamo posebno isticati kako se japanski gosti valjaju od smijeha kada Hrvati zapjevaju na mikrofon, gledajući u tekst pjesme na ekranu. </p>
<p>»Have you ever seen the rain«, svjetski mega hit od prije nekoliko desetljeća, čuvenih »kredenaca«, naravno Creedensa najpopularniji je među hrvatskim izvjestiteljima. Otkrili smo definitivno jednu stvar za koju nismo bili sigurno. Nitko od nas ne zna pjevati!</p>
<p> Priznajemo, a to govore i samo nogometaši. Još uvijek nismo ulovili ritam. Sedam vremenskih zona nije lako preskočiti, napose kada čovjek ima obaveza i noću, pa je koristi za pisanje umjesto za spavanje. No, ni u kojem slučaju ne želimo tvrditi da nam je loše.</p>
<p> U Japanu je svakom čovjeku iz zapadne civilizacije toliko zanimljivih pojava da jednostavno ne stigne predahnuti od iznenađenja. A ovdje smo tek nekoliko dana. Tko zna što nas čeka, sve ipak ovisi o našoj izabranoj nogometnoj vrsti. Priznajemo, ovisimo o njenom uspjehu ili neuspjehu... Naše sadašnje dobro raspoloženje samo je odraz uobičajenog, dakle, dobrog stanja u reprezentaciji.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najteži ždrijeb Jeleni Kostanić</p>
<p>Ivan Ljubičić u 1. će kolu pariškoga Grand Slama igrati protiv Španjolca Vicentea, Iva Majoli, 29. nositeljica, protiv Amerikanke Brandi, Jelena Kostanić protiv 25. nositeljice Čehinje Bedanove, a Silvija Talaja protiv Talijanke Garbin</p>
<p>PARIZ, 24. svibnja</p>
<p> - Nakon što su četiri hrvatska tenisača poražena u 1. kolu kvalifikacija za pariški Grand Slam, u glavnom turniru Roland Garrosa nastupit će samo Ivan Ljubičić. U 1. ga kolu čekuje Španjolac Fernando Vicente, 56. tenisač svijeta. S druge strane, glavni turnir tenisačica izravno su izborile tri hrvatske predstavnice. Iva Majoli, 29. nositeljica, u 1. će kolu igrati protiv Amerikanke Kristine Brandi. Silvija Talaja očekuje Talijanku Tathianu Garbin, a Jelena Kostanić imat će najtežu prepreku - 25. nositeljicu Čehinju Daju Bedanovu. Priliku za nastup u glavnom turniru ima i Mirjana Lučić, koju u posljednjem kolu kvalifikacija očekuje Japanka Rika Fujiwara, 9. nositeljica.</p>
<p>Jedini međusobni dvoboj Ljubičić i Vicente odigrali su prošle godine na ATP turniru iz »masters« serije u Monte Carlu, a pobijedio je 24-godišnji Španjolac sa 0-6, 6-4, 6-1 i izborio 3. kolo.</p>
<p>Najbolje rangirani hrvatski tenisač ne može se pohvaliti vrijednijim rezultatom s turnira na zemljanim podlogama ove sezone. Nakon Davis kup dvoboja protiv Argentine, Ljubičić je nastupio na četiri turnira i upisao tek dvije pobjede i četiri poraza. Samo je u Rimu uspio stići do 3. kola, a pritom je nadigrao Talijana Federica Luzzija i Španjolca Juana Carlosa Ferrera, ponajvećeg favorita Roland Garrosa.</p>
<p>Prvi je naslov nakon trijumfa 1997. godine u Parizu Iva Majoli dostigla ove sezone na trevi u Charlestonu. Bez bolova u ramenu i s ozbiljnijim pristupom treninzima, Iva je stigla do finala bolskog turnira i tako potvrdila kako je na putu povratka na staze stare slave.</p>
<p>Ponajbolja češka tenisačica Daja Bedanova nije bila na raspolaganju Fed kup izborniku Janu Kukalu zbog ozljede zgloba. No, junakinja pobjede protiv Češke, Jelena Kostanić, u 1. će kolu pariškog Grand Slama igrati upravo protiv najbolje rangirane češke tenisačice.</p>
<p>A Silvija Talaja nakon problema s Ahilovom tetivom pokušat će izboriti 2. kolo Roland Garrosa preko Talijanke Tathiane Garbin, koja je prvi put nakon dvije godine u Bolu stigla do polufinala nekog WTA turnira.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Rusija i SAD smanjuju broj nuklearnih glava na trećinu</p>
<p>Putin i Bush potpisali novi ugovor o smanjenju strateškog ofenzivnog nuklearnog oružja (START 3) / Do 2012. obje države smanjit će svoj nuklearni potencijal sa sadašnjih 6000 na 1700 do 2200 bojnih glava </p>
<p>MOSKVA, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon višesatnih pregovora u četiri oka, a zatim u proširenom sastavu, ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik George Bush u petak su u Kremlju potpisali novi ugovor o smanjenju strateškog ofenzivnog nuklearnog oružja (START 3) i deklaraciju o strateškim odnosima Rusije i SAD-a. Dvojica predsjednika potpisala su i tri zajedničke izjave - o suradnji Rusije i SAD-a u području energetike i jednostavnijem dobivanju viza za građane dviju država, te izjavu o krizi na Srednjem istoku. </p>
<p>START 3 nesumnjivo je najvažniji potpisani dokument tijekom a rusko-američkog susreta na vrhu. Prema tom ugovoru, dvije zemlje obvezuju se da će do 2012. godine radikalno smanjiti svoj nuklearni potencijal. To znači da će broj nuklearnih bojnih glava sa sadašnjih 6000 smanjiti na 1700 do 2200. No, taj ugovor koji će biti na snazi tek pošto ga ratificiraju parlamenti dviju zemalja, potpisan je nakon što je ruska strana pristala na nekoliko ustupaka. Najvažniji je ustupak što se Putin složio da SAD ne mora uništiti nuklearne glave predviđene za smanjivanje već ih može skladištiti, a to znači i u promijenjenoj vojno-političkoj situaciji iskoristiti ponovnim stavljanjem na svoje interkontinentalne rakete, strateške bombardere i podmornice.</p>
<p> Taj svoj ustupak Putin je objasnio riječima da je oružje bez streljiva ipak manje opasno. </p>
<p>Novim ugovorom Rusija i Sjedinjene Države dobile su pravo da same u budućnosti određuju sastav i strukturu svog strateškog ofenzivnog nuklearnog osiguranja. To znači da će svaka strana samostalno odlučivati koliko će nuklearnih glava zadržati na raketama, koliko na strateškim bombarderima a koliko u podmornicama. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>SAD i Rusija »prijateljski« umanjuju nuklearnu prijetnju</p>
<p>Bush »prijateljski« zamjerio Putinu izgradnju nuklearne elektrane i Iranu / Putin Busha podsjetio da SAD planira graditi nuklearku u Sjevernoj Koreji, a i prodaje raketnu tehnologiju Tajvanu</p>
<p>MOSKVA, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sporazum Rusije i SAD o smanjenju broja nuklearnih bojevih glava koji su u petak u Moskvi potpisali predsjednici dviju zemalja rezultat je kompromisa nakon dugog pregovaranja. Dvije se strane nisu mogle sporazumjeti oko mehanizama kontrole i provjere razoružanja, a kompromis je postignut tako da je novim ugovorom potvrđeno da na snazi do 2009. godine ostane sporazum o nuklearnom razoružanju START 1, koji je potpisan 1991. godine i kojim se predviđaju mehanizmi kontrole i međusobne provjere smanjivanja naoružanja. </p>
<p>Američki ustupak je to što je, za dobiveno pravo da ne uništava već skladišti nuklearne glave, Rusiji ostavljena mogućnost da proizvodi nove rakete i zadrži dio raketa SS-20 koje mogu istovremeno ponijeti 10 nuklearnih glava. </p>
<p>Putin i Bush su na zajedničkoj konferenciji za novinare naglašavali kako su Rusija i SAD od sada prijatelji, što je bio povod novinarima da postave i pitanje zašto u tom slučaju dvije zemlje uopće zadržavaju u svom naoružanju nuklearne bojeve glave, zašto ih Amerika želi skladištiti, a Rusija proizvoditi nove. Bush je odgovorio: »Među prijateljima ne treba oružje, ali Bog zna što sve može biti u budućnosti«, dok je Putin dodao: »Nuklearno oružje nemaju samo Rusija i SAD«, što je nesumnjivo bila aluzija na Kinu. </p>
<p>Iako su na konferenciji za novinare u Kremlju isticali, kako je otvorena nova stranica u odnosima između Rusije i SAD i kako je potpisivanjem START-a 3 i Deklaracije o strateškim odnosima konačno »pokopan hladni rat«, njihovi su odgovori na pitanja novinara ipak pokazali da između Washingtona i Moskve ima još dosta nesuglasja. Bush, na primjer, javno je izrazio nezadovoljstvo što Rusija unatoč protivljenju Washingtona i dalje ima vojno-tehničku suradnju s Iranom i pomaže Teheranu u izgradnji nuklearne elektrane. Na to je Putin dao do znanja, da tu suradnju s Teheranom ne namjerava prekinuti, da vodi računa o neširenju nuklearnog oružja. Pritom je Busha podsjetio Amerikanci sada namjeravaju graditi nuklearnu elektranu u Sjevernoj Koreji, a osim toga isporučuju raketnu tehnologiju Tajvanu i drugim državama. </p>
<p>»Što se tiče Irana, mi imamo podatke da raketnu tehnologiju toj zemlji prodaju zapadne kompanije i te ćemo podatke dati predsjednik Bushu«, rekao je Putin. </p>
<p>Nezadovoljstvo Moskve izazvala je i činjenica, što Američki kongres unatoč zahtjevu Busha u srijedu nije ukinuo zakonsku odredbu kojom je SAD 1974. uveo ograničenja u trgovini sa Sovjetskim Savezom zbog toga što nije dopuštao Židovima da slobodno emigriraju. SSSR-a odavno nema, iz Rusije svatko može slobodno emigrirati, ali Amerikanci do danas nisu ukinuli daj diskriminacijski zakon prema Rusiji. Stoga je javno na zajedničkoj konferenciji za novinare Bush najavio, da će od Kongresa tražiti da ukine tu zakonsku odredbu, a također da će odlučno podržati da Rusija bude primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). </p>
<p>Kad je pak riječ o terorizmu u Čečeniji i u kavkaskom dijelu Bjelorusije, Bush je izrazio razumijevanje i suosjećanje, najavljujući da će Washington pomagati Rusiji u borbi protiv terorizma.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Izrael u panici zbog nove iranske rakete </p>
<p>Iran uspješno testirao sustav projektila Shahab-3 koji »pokriva« sve ciljeve u židovskoj državi, ali i američke postrojbe u susjednim zemljama/ U tijeku je gradnja i prvoga nuklearnog reaktora, čime se stvaraju uvjeti za proizvodnju i nuklearne bombe </p>
<p>ANKARA, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izrael se u petak našao gotovo u pravoj panici nakon priopćenja američke obavještajne službe (CIA) da je Iran uspješno testirao raketni sustav Shahab-3. Tim projektilom, koji na farsi jeziku znači »rasprskavajuća zvijezda« ili meteor, mogu se, kako se tvrdi, dosegnuti ne samo svi ciljevi u židovskoj državi već i američke postrojbe stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Pakistanu, Afganistanu i dijelovima Turske. </p>
<p>Kolike su izraelske bojazni, koje lako mogu prijeći u noćne more, potvrđuje i činjenica da su tamošnji elektronski mediji u drugi plan stavili sukobe s Palestincima i skorašnji dolazak šefa CIA-e Georgea Teneta, potajnika u State Departmentu Williama Burnsa, a najvjerojatnije i američkoga državnog tajnika Colina Powella. No, ti bi susreti i razgovori, smatra se u Izraelu, mogli pomoći da se steknu podrobnija saznanja o stvarnoj opasnosti što prijeti od najnovijega iranskog raketnog sustava. </p>
<p>Iran je prije, uz navodnu potporu Sjeverne Koreje, Rusije i Kine, izvršio četiri neuspješna testa sa Shahabom-3. Bilo je to 1998., u srpnju i rujnu 2000., te u proljeće 2001. Iranci su, međutim, sve te pokuse proglasili uspješnima. No, američka obavještajna saznanja pokazuju kako je tek početkom svibnja ove godine ispaljeni projektil dosegao planiranu duljinu od 1300 kilometara, bez jasnih naznaka je li pogodio planirani cilj. Prema istome izvoru, riječ je o prilično snažnome, ali vrlo nepreciznome raketnom sustavu. Stoga se iranska vojna strageija svodi na proizvodnju što više projektila od kojih bi neki mogli dosegnuti »željene ciljeve«. </p>
<p>Iranske protuzračne postrojbe, koje u svojemu arsenalu imaju projektile Scud ruske proizvodnje, mogle bi se, prema američkim obavještajnim izvorima, uskoro »obogatiti« i raketnim sustavima Shahab-4 (dosega do europskih zemalja) i Shahab-5. Ti potonji, interkontinentalnoga dometa, koristili bi se za svemirska istraživanja. Tako bi, dakako pod uvjetom da se proizvedu i nuklearne bojeve glave, Iranci mogli ugroziti i SAD. Postoje vrlo ozbiljni nagovještaji da bi Shahab-5 na svoje prvo testiranje mogao poletjeti za tri do pet godina.</p>
<p>Iranski režim, kojega je američki predsjednik George W. Bush označio jednom od »osovina zla« (uz Irak i Sjevernu Koreju), počeo se početkom osmogodišnjega rata s Irakom, od 1980. do 1988., oslanjati na vlasite vojne potencijale. Otada pa do danas, iranski vojni znanstvenici, usprkos vojnome embargu, proizveli su vlastiti tenk »Zulfikar«, više vrsta oklopnih vozila, vojne krstarice, podmornice, borbene zrakoplove i helikoptere, te druge vrste naoružanja i vojne opreme.</p>
<p>U tijeku je i gradnja prvoga nuklearnog reaktora (uz rusku tehničku i tehnološku pomoć). Time se, kako već godinama upozorava Izrael, stvaraju uvjeti i za proizvodnju iranske nuklearne bombe. Iran ne priznaje postojanje židovske države, što samo produbljuje bojazni tamošnjega pučanstva, ali i političkih i vojnih krugova.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Indijske škole nedaleko od granice s Pakistanom čuvaju vojnici</p>
<p>Britanski generali sastavljaju planove za slučaj indijsko-pakistanskog nuklearnog rata </p>
<p>LONDON, 24. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski vojni stratezi sastavljaju planove o tome kako se nositi s posljedicama nuklearnog rata na indijskom potkonitnentu, koji sada smatraju »istinski mogućim«, javio je u petak Times. Alarmantno pisanje londonskog lista nadovezuje se na najnovija nagađanja britanskih vladinih i vojnih krugova, o tome da bi pakistansko-indijski spor oko Kašmira mogao eskalirati u nuklearnom pravcu. </p>
<p>Još od 1947., kada je odvajanjem od Indije stvoren Pakistan, dvije zemlje se ne trpe te su dosad vodile čak tri rata. Ratoborni susjedi posjeduju nuklearni arsenal: Indija ima oko 60 nuklearnih bojevih glava, a Pakistan 25. </p>
<p>Bivši kolonijalni vladar, Britanija, prati situaciju sa sve većim strahom da bi stjecaj nesretnih okolnosti mogao dovesti do prvog atomskog rata nakon Hiroshime i Nagasakija. Političke analize načinjene u Londonu donose i najgori scenarij. Prema njemu bilo bi dovoljno da islamski separatisti (koje podržava pakistanska tajna služba) izvedu novu terorističku akciju u indijskom dijelu Kašmira, pa da stvari eskaliraju sve do nuklearnog obračuna. Indija bi, kako se vjeruje, na provokaciju najprije reagirala konvencionalnim napadom na Pakistan. </p>
<p>Pakistanci, doduše, imaju bolje uvježbane trupe, ali prevagu bi na kraju vjerojatno odnijela brojčano nadmoćna indijska armija. Pakistan bi u tom trenutku, u najgorem slučaju, mogao posegnuti za nuklearnim oružjem. Indija bi imala goleme žrtve, ali bi, preživjevši nuklearni napad uzvratila udarac vlastitom nuklearnom bombom. Riječ je o scenariju koji predviđa smrt milijuna ljudi te izaziva glavobolje u zapadnim prijestolnicama. Britanski vojni izvori sada proučavaju sve opcije, uključujući i onu koja ima takav nuklearni finale. </p>
<p>Britanski obavještajni krugovi smatraju da ni indijski premijer Atal Behari Vajpayee, niti pakistanski predsjednik, general Pervez Musharraf, ne slušaju dovoljno glas razuma. Indija i Pakistan su nove nuklearne sile, koje, za razliku od starijih članica tog kluba, ne shvaćaju da je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja, smatraju zapadni analitičari. Odatle bojazan da bi u jednoj od njih mogao biti pritisnut nuklearni okidač. Veća je šansa da se to dogodi u Pakistanu, u slučaju da toj zemlji zaprijeti poraz u konvencionalnom ratu s Indijom. </p>
<p>Stanje je sve usijanije. Nakon pograničnih čarki i više ekstremističkih akcija u indijskom dijelu Kašmira, s obje strane granice sada je raspoređeno milijun vojnika. Britanski premijer Tony Blair telefonirao je američkom i ruskom predsjedniku, Bushu i Putinu, apelirajući da na obadvije strane načine pritisak da se urazume. Usred različitih mirovnih inicijativa, ovih dana na indijski potkontinent putuje i britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw. On će možda predložiti uvođenje telefonske »vruće linije« između Delhija i Islamabada - sličnu onoj kakva je u vrijeme hladnog rata postojala između Washingtona i Moskve.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>BiH prodavala oružje SRJ?</p>
<p>Federalni doministar obrane Ferid Buljubašić tvrdi također da postoji dokumentacija o trgovini oružjem s Izraelom</p>
<p>MOSTAR, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina prodavala je za vrijeme embarga, dok je jugoslavenska vojska činila zločine na Kosovu, dijelove za proizvodnju oružja i streljiva SR Jugoslaviji, tvrdi federalni zamjenik ministra obrane Ferid Buljubašić u Oslobođenju. Uvidom u dokumentaciju federalnog Ministarstva obrane, kategoričan je Buljubašić, utvrđeno je nelegalno trgovanje vojnim materijalom s Jugoslavijom, o čemu je »znao raniji saziv vlasti«.</p>
<p>Buljubašić zasad ne želi otkriti imena onih koji su za vrijeme kosovske krize, trgovali sa SR Jugoslavijom, najavljujući uskoro potpuno izvješće za parlament i vladu u kojem će se, uz »jugoaferu«, naći i informacije o prodaji oružja Kamerunu te saznanja o mostarskim skladištima oružja.</p>
<p> Ono što je želio obznaniti u ovom trenutku o najnovijoj aferi jest da je »novac išao u privatne džepove« te da su u federalnom Ministarstvu obrane postojala »ne dva, već četiri paralelna sustava«. Naime, pojašnjava Buljubašić, u ministarstvu je odvojeno vođena muslimanska i hrvatska dokumentacija, a dijelovi tih dokumentacija »legalno su zatvarani kroz zakonske propise i druge dokumente, dok je drugi sustav bio apsolutno netransparentan«.</p>
<p>Što se, pak, tiče navodnih poslova s Izraelom, oko čega se u BiH proteklih tjedana podigla velika prašina, zamjenik federalnog ministra obrane tvrdi da su njegovi prethodnici nelegalno, bez odluka Vlade Federacije BiH proteklih godina, sigurno 1998., 1999. i 2000., o čemu svjedoče zatečeni ugovori, poslovali s tom zemljom.</p>
<p> Vojni dijelovi proizvedeni u BiH, ističe Buljubašić, »prodavani su Izraelu preko Zagreba«, a pitanje je li Izrael ta sredstva zadržavao ili ih dalje transportirao, no »bitno je da su (u Sarajevu) poslovali s Izraelom«, </p>
<p>Posebno je zanimljiva njegova tvrdnja da su na tim nelegalnim isporukama oružja radile samo muslimanske strukture u federalnom Ministarstvu obrane, a ne i hrvatske, odnosno da tadašnji ministar Miroslav Prce, po svemu sudeći, nije znao što su radili njegov zamjenik Sakib Mahmuljin i muslimanska strana u FMO-u. Naime, pojašnjava Mahmuljin, »sve tvornice namjenske industrije u ratnom i poratnom razdoblju, osim »Vitezita«, bile su u muslimanskim rukama, pod kontrolom Armije BiH (Goražde, Konjic, Travnik, Hadžići)«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Najveća opasnost - prikriveni teroristi</p>
<p>Upozorenja iz godišnjeg izvješća njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka </p>
<p>BERLIN, 24. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Njemačkoj raste broj pripadnika radikalnih islamističkih organizacija. Naime, broj njihovih članova porastao je s 58.800 u 2000. godine na 59.000 članova u prošloj godini, priopćio je u petak u Berlinu njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily pozivajući se na najnovije redovno godišnje izvješće Službe za zaštitu ustavnog poretka . </p>
<p>Prema tom izvješću, najveću opasnost za unutarnju sigurnost predstavljaju prikriveni članovi (tzv. spavači) terorističke organizacije Al Qaida, koji su ilegalno doselili u Njemačku. Policiji i tajnim službama očito nije jasno kako su članovi Al Qaide došli u Njemačku. Schily je istaknuo da »Njemačka mora biti opreza, ali da razloga za paniku nema« jer je riječ o »jednoj od najsigurnijih zemalja svijeta«. Ministar je, međutim, priznao da su njemačke tajne službe i policija imali propusta prilikom praćenja stranih ekstremnih organizacija. </p>
<p>Da policija i tajne službe stvar drže pod kontrolom trebalo je svjedočiti nedavna spektakularna racija u kojoj je uhićeno 13 pripadnika radikalne islamističke scene. Sedmorica su optužena, za članstvo u jednoj terorističkoj organizaciji. Nalozi za njihovo uhićenje temelje se na sumnji da se u Njemačkoj oko optuženog Yassera H., formirala jedna grupa čiji su članovi otvoreno govorili da pripadaju palestinskom ekstremnom pokretu po imenu El Tawhid. Prema saznanjima Interpola, pokret širom svijeta planira napade na američke i izraelske ustanove i objekte. Afganistanski sukob te palestinsko - izraelske borbe potpaljuju agresiju ovih fundamentalista obučenih za izvođenje, terorističkih djela. </p>
<p>Grupacija koja egzistira u Njemačkoj djeluje po zapovjedima vodstva u inozemstvu, ali isto tako i samostalno. </p>
<p>Oni su, kako se tvrdilo, povezani sa jednom međunarodnom konspirativnom mrežom koja, među inim, osigurava logističku i ponajprije financijsku potporu. Optuženi održavaju, različite kontakte, sa pojedinim »potencijalno opasnim osobama«, u cijeloj Njemačkoj. Al Tawhid se u Njemačkoj, do sada, pretežno bavila krivotvorenjem putovnica, te ubacivanjem »božjih ratnika« preko granice. </p>
<p>No spektakularnim uhićenjem Al Tawhida - kako pokazuje Schilyevo izvješće od petka - nije stavljen pod kontrolu sav teroristički potencijal u Njemačkoj. Postoje osobe koje su povezane s Al Tawhidom i Al Qaidom, kao i druge mreže koje također djeluju u Njemačkoj. Njeni pripadnici dolaze u Njemačku i tamo planiraju svoje akcije. Konačno, ni prigodom prezentiranja Schilyeva izvješća, nisu se mogle čuti potvrde da vlasti imaju informacije koje ukazuju na konkretne ciljeve napada na određene osobe ili institucije u Njemačkoj.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Strana ulaganja u širokom luku zaobilaze Hrvatsku</p>
<p>Uprava BAT-a (British American Tobaco), drugoga po veličini svjetskog koncerna, preko svog je direktora za Jugoslaviju g. Simona Willisa objavila da je spremna uložiti do 200 milijuna američkih dolara u duhansku industriju Srbije a da pritom ne bude masovnog otpuštanja radnika. Sve to i usprkos činjenici što postoje financijski rizici i nesiguran tečaj, a na primjedbu da će tamo uskoro izbori, odmahuju: »Netko će već upravljati zemljom«.</p>
<p>Spremni su na toliko ulaganje i unatoč tome što u Srbiji još nije donesen zakon o duhanu, kakav oni očekuju, a nije im nepoznato ni to da su Jugoslaveni tijekom sankcija postali pravi majstori u zaobilaženju zakona, pa će BAT surađivati sa srpskom, crnogorskom i saveznom vladom, kao i sa SFOR-om i UNMIK-om jer smatra da je njegov posao održavanje legalnog sustava, koji će donijeti korist srpskoj i crnogorskoj vladi, toliko potrebnu za obnovu infrastrukture. Tekst pokazuje da problema nema kada se hoće da ih nema.</p>
<p> To sada treba usporediti s hrvatskim mentalitetom, koji je došao do izražaja u emisiji HTV-a s temom o neuspjehu nastanka automobilske industrije u Hrvatskoj. Emisija je bila prepuna hrvatske samokrivnje jer, eto, dolazili su i iz Daimler Benza i iz Audija, a posla nema jer ne valjaju hrvatski zakoni, menadžeri, poduzetnici - ne valja ništa, pa od posla - ništa.</p>
<p> Da se čovjek ne nasmije. Istovremeno je »Zastava«, koju je NATO navodno sravnio sa zemljom, u samo pet mjeseci obnovila proizvodnju, dok je Njemačkoj poslije rata trebalo za to pet godina. Nakon što je »Toyota« pomagala s motorima, sada je i «Peugeot« dostavio 1500 svojih motora, jer »Zastavin« kooperant »21. maj« ne može proizvesti motore koji zadovoljavaju stroge ekološke zahtjeve.</p>
<p> Svim se snagama radi na otvaranju i hrvatskog tržišta, mislim da se smatra da u »bivšoj Jugoslaviji« postoji automobilska industrija, pa nju valja pomagati, a ne otvarati nove pogone. One koji sanjaju o njima valja uvjeriti da su sami krivi što im to ne polazi za rukom.</p>
<p> I konačno: ne tako davno imao sam poslovni kontakt s predstavnicima njemačke tvrtke »Continental« o otvaranju zastupništva za Hrvatsku. Za to su bili zaduženi Austrijanci iz njihova »Semperita«. Iskoristio sam priliku i zamolio da se razmotri obnavljanje proizvodnje guma u »Borovu«, kako bi se pomoglo Vukovaru. Dobio sam samo ljubazne odgovore, a u pogledu »Borova« pitanje je upućeno nadležnima u Njemačku. Odgovora još nema. Vjerojatno »Tigar« u Pirotu zadovoljava potrebe regije.</p>
<p>DUBRAVKO HEINRICH, Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Obiteljska gospodarstva još su »zemlja zaborava«</p>
<p> Gotovo ne prođe dan a da se u medijima ne pojavi nečije razmišljanje i prijedlozi o unapređenju poljoprivrede i proizvodnji hrane. Mi u Hrvatskoj imamo stručne, sposobne i poštene ljude koji o tome mogu dati prijedloge Vladi i Saboru. Pitanje je, međutim, koliko će to biti uvaženo.</p>
<p>Meni smeta, primjerice, to što poticaji za poljoprivrednu proizvodnju, ovakvi kakvi su, nisu ni pravedni ni stimulativni za većinu obiteljskih domaćinstava. Čuli smo i pisalo je kakve se sve nepravilnosti događaju u raspodjeli. Veliki dobiju mnogo, mali neki nešto, a mnogi ništa. Zar se ne bi poticaj mogao prebaciti na cijene repromaterijala, od gnojiva, sjemena do zaštitnih sredstava, pa koliko tko voli, nek' izvoli kupiti. Zašto su mala domaćinstva stalno na udaru globalista, tj. bogataša? Zar i mali čovjek, bio on radnik ili umirovljenik, ne bi smio imati hektar-dva zemlje i u slobodno vrijeme hraniti kravicu, pajceke ili perad, a da mu pomažu i djeca. Dokazano je da, ako se dijete ne nauči korisnom radu od malena, nikada od njega neće biti marljiva radnika. Zar nisu obiteljska gospodarstva najbolja škola za stjecanje radnih navika, a bez toga nema kasnije ni dobrih đaka, ni dobrih studenata, ni savjesnih stručnjaka.</p>
<p> Pitam se komu je u interesu i zašto se žele eliminirati mala gospodarstva? Zar nitko ne vidi u ovoj zemlji kako se uništava poljoprivreda, što sve rade globalisti. Kako se otkupljuje pšenica, koliko košta kruh. Zašto uvozimo hranu, a krumpir se na vreće baca u smetlišta. Zar nitko u ovoj lijepoj i bogatoj zemlji ne može dići glas i viknuti - dosta! Profesori štrajkaju a djecu uče i pripremaju za biroe rada ili za izvoz, a toliko nam je potrebno mladih, marljivih i stručnih ljudi na sve strane. O tome bi mnogi odgovorni trebali razmisliti, ali ne sutra, već danas. </p>
<p>FRANJO ZVONAREK, Prelog</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U »Neptunu« znaju zadovoljiti gosta</p>
<p>U turizmu je slično kao i u ljubavi, bolje reći zaljubljenosti. Valja, naime, imati ono nešto po čemu se razlikujete od drugih - šarm i sposobnost da u komunikaciji s potencijalnim partnerom prenesete izvjesne riječima teško prispodobive vibracije, koje u složenoj interakciji osjetila proizvode onaj svima dobro poznati kemizam.</p>
<p>To nešto dogodilo se i skupini nastavnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji su sredinom svibnja boravili u dubrovačkom hotelu »Neptun« na Lapadu za vrijeme četverodnevne nastavne radionice organizirane u sklopu projekta reforme medicinske edukacije s Harvard Medical International, Boston (SAD).</p>
<p>Premda je interaktivni karakter programa našega dubrovačkoga workshopa postavljao pred nas iz organizacije naizgled teško ostvarive zahtjeve, osoblje hotela »Neptuna« svojim je profesionalnim odnosom, vjerujem, u toj i za njih nesvakidašnjoj situaciji, uvelike pridonijelo uspješnoj realizaciji projekta. Štoviše, kompletan je hotelski personal svojim aktivnim pristupom, nenametljivom susretljivošću i spremnošću da u svakoj mogućoj situaciji iziđe u susret gostu postao sukreator događanja koje smo, prema reakcijama svih sudionika, odradili na najbolji mogući način.</p>
<p>Na kraju, željeli bismo vjerovati da se duž lijepe naše, ali često letargične obale može naći još pokoji hotel s velikim srcem i osobnošću koja se pamti.</p>
<p>DRAGO HORVAT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Europi ne trebaju krezubi radnici</p>
<p>Nije potrebno isticati kojem je kulturno-političkom krugu pripadala Hrvatska od... »stoljeća sedmog«. Da nije bilo kasnijeg osmanlijskog prodora i osvajanja, ne bi imao nitko bilo kakvih razloga da Hrvatsku, često puta raskomadanu u zapadne zemlje, svrstava u tzv. zapadni Balkan.</p>
<p>I dok se na sva usta priča o ulasku naše zemlje u Europsku uniju, dok se prevode europski zakoni na naš jezik i troši silno vrijeme, trud, prevodilačka energija i papir, proteći će mnogo vode Savom i Dravom dok Hrvatska bude primljena u Europsku uniju. Kao preduvjet, jedan je od glavnih značajno poboljšanje sustaloga gospodarstva i također značajno smanjenje broja nezaposlenih.</p>
<p>No ima nešto i drugo, nešto naoko sitnije što bi se u tom »razdoblju pripremanja i čekanja« trebalo uraditi. Možda smiješno ispada, ali što se tiče zuba naših građana, oni su u lošem stanju. Pogotovu u seoskim sredinama. Naši radnici na privremenom radu u Njemačkoj prvo su morali urediti svoje zube da bi mogli biti primljeni za »gosta arbajtera«. Krezube ljude nisu primali... jer se to kosi s njihovim poimanjem i životnim standardom.</p>
<p>Zatim, trebalo bi naučiti naše građane kako da se vladaju u vlakovima, onima međudržavnim, koji proputuju Sloveniju, Austriju i dalje za Njemačku. Kada napuste željeznička kola u Stuttgartu ili nekom drugom gradu, da za njima ne ostanu novine, razni papirići, opušci, kutije od cigareta, prazne boce i drugo što se naziva smećem. U kakvom će se stanju naći WC-i? I po tome će tamošnji ljudi procijeniti naše došljake da li spadaju u njihovu sredinu.</p>
<p>Kada pak ti Europljani prođu našom zemljom kao turisti do plavoga Jadrana, mrštit će se na loše ceste, na sporu poslugu, zastoje na cestama, na hrpe smeća oko gradova, na lošu signalizaciju, na to što nema WC-a na određenim lokacijama a gdje bi se trebali nalaziti, na kuće s otpalom žbukom, na prevrnute i polomljene dvorišne ograde i na još mnogo toga na što nisu navikli u svojim sredinama.</p>
<p>Divit će se kulturnom nasljeđu, građevinama različitih prošlih stilova kakve su i one odakle dolaze i još mnogo čemu. Ali zaista će zazirati od tih nazovisitnica, koje se lako mogu ukloniti da u nas za to postoje navike. Zbog toga bi vrijeme do primanja (ne ulaska, jer mi geografski nemamo kuda ući) u Europsku uniju trebalo iskoristiti da se uklone, ili barem ublaže te nazovisitnice, koje to zapravo nisu.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Propast tvrtke koju vodi smatrao je osobnom katastrofom</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U noći na petak u Vrbovcu se ubio Ivan Petrunić (76), direktor i suvlasnik Gospodarske štedionice, bivši ugledni privrednik i dugogodišnji generalni direktor PIK-a Vrbovec. </p>
<p>Kako smo saznali na mjestu događaja, Petrunić se ubio u prostorijama štedionice na Trgu Petra Zrinskoga, u samom centru Vrbovca, ispalivši si u glavu hitac iz pištolja marke crvena zastava M-57, kalibra 7,62 milimetra. Ujutro u osam sati njegovo su tijelo otkrili radnici koji su došli na posao. </p>
<p>Susjedi su nam kazali da je pokojni Petrunić dan ranije došao na posao, a viđen je oko 22 sata kako prolazi ulicom prema prostorijama firme.</p>
<p> U Vrbovcu je poznato da je Gospodarska štedionica zapala u ozbiljne financijske teškoće odnosno da se nalazila pred stečajem. Razlog je svemu neuspješno spajanje s Čakovečkom štedionicom (radi osnivanja banke) i ranije propali poslovi s jednom štedionicom u Slavonskom Brodu (zanimljivo je da su dvojica djelatnika slavonsko-brodske štedionice nedavno počinila samoubojstvo). </p>
<p>Zbog svega toga, štediše i ulagači počeli su povlačiti novac i propast je bila neizbježna. </p>
<p>Na mjesto događaja izišla je policija i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Došla su i dva pokojnikova sina, Mladen, kirurg u bolnici Rebro, i Željko, građevinski inženjer.</p>
<p>Nakon obavljenog očevida tijelo pokojnoga Petrunića prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu radi utvrđivanja preciznih okolnosti i vremena smrti.</p>
<p> Susjedi govore kako je Petrunić bio dobar čovjek koji se »vmoril kad je videl kaj pred njim stoji«</p>
<p>Ivan Petrunić vodio je PIK Vrbovec od 1962. godine i učinio od njega jedan od najvećih poljoprivrednih kombinata u bivšoj Jugoslaviji. </p>
<p>Bio je uspješan privrednik s jakim političkim vezama, tvrde upućeni. God. 1990., nakon političkih promjena, odlazi iz PIK-a i preuzima Gospodarsku štedionicu. </p>
<p>Jedan od njegovih suradnika, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je kako je pokojni Petrunić bio »poslovni čovjek staroga kova koji je propast tvrtke koju vodi smatrao osobnom katastrofom«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Maturant skočio na glavu u prazan bazen </p>
<p>OSIJEK, 24. svibnja</p>
<p> - Osječki maturant, osamnaestogodišnji Domagoj Brljačić, zadobio je teške tjelesne ozljede nakon što je u petak oko 13 sati skočio na glavu u prazan Olimpijski bazen na osječkom kupalištu Copacabana. </p>
<p>Prema prvim informacijama, ovaj je učenik osječke Treće gimnazije s društvom iz svoga 4a razreda, kao i svi osječki maturanti, na Copacabani proslavljao posljednji dan nastave. Kako doznajemo od njegovih prijatelja koje smo tamo zatekli, od ranog su jutra konzumirali alkoholna pića jer su slavili završetak srednje škole. Negdje oko podneva došli su na Copacabanu, gdje je oko 2000 maturanata svih srednjih škola iz Osijeka organiziralo zajedničko slavlje. </p>
<p>Iako su bazeni prazni, ovaj je mladić prišao bazenu i rekao prijateljima da se »ide kupati«. Vidjevši da zaista želi skočiti u bazen bez vode, prijatelji iz razreda odvukli su ga odgovarajući ga od toga suludog nauma. </p>
<p>U jednom trenutku oko 13,10 sati Domagoj je iskoristio nepažnju prijatelja te se udaljio od njih i otišao do Olimpijskog bazena. Ubrzo je skočio na glavu, na dubinu od oko 2,3 metra. Udarivši u pločice na dnu bazena, mladić je zadobio teške ozljede glave zbog kojih je odmah ostao bez svijesti. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je pozvana Hitna pomoć i policija, a Domagoj je prevezen u osječku Kliničku bolnicu. </p>
<p>Prema prvim informacijama koje smo dobili od dr. Gorana Blagusa, mladić je zadržan na Odjelu neurokirurgije. Naime, od snažnog je udarca zadobio prijelom kostiju svoda i baze lubanje te nagnječenje mozga. Iako je njegovo stanje do zaključenja ovoga izdanja Vjesnika bilo stabilno, kod ovakvih se ozljeda stanje može brzo mijenjati, pa nema prognoza o tome hoće li biti kakvih dodatnih komplikacija. </p>
<p>Školski prijatelji Domagoja Brljačića istaknuli su nam kako je on cijelo vrijeme bio dobro raspoložen te da ne vjeruju da je htio počiniti samoubojstvo, već da je riječ o nepromišljenu hiru u slavljeničkoj euforiji. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prikrivenog istražitelja jedan od optuženika htio za kuma </p>
<p>ČAKOVEC, 24. svibnja</p>
<p> - Pred vijećem Općinskoga suda u Čakovcu, kojem predsjeda sudac Rajko Kipke, u petak je nastavljena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv 23 optuženih za protuzakonito prebacivanje stranaca preko državne granice. Nastavio je svjedočiti zaštićeni svjedok broj jedan, odnosno prikriveni istražitelj. Riječ je o posebno osposobljenom policijskom djelatniku, koji se u postupku spominje pod imenom Dinko. </p>
<p>Kao i u četvrtak, i u petak on je iskaz davao preko video-zida, a bilo mu je zamućeno lice i izmijenjen glas. Odvjetnici i većina optuženih zahtijevali su izravno svjedočenje, to više što najveći dio optuženih u ovom postupku Dinka osobno pozna. Jedan od okrivljenih tako se dobro sprijateljio s prikrivenim istražiteljem da ga je, kako smo iz povjerljivog izvora doznali, htio zamoliti za krsnog kuma svome djetetu. </p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća optužene je i njihove branitelje izvijestio o donesenom rješenju da se zaštićeni svjedok broj jedan može koristiti svojim zabilješkama. Sudac je rekao da se to ne protivi odredbama Zakona o kaznenom postupku jer se i okrivljenici mogu služiti svojim bilješkama. Dodao je da ni najosposobljeniji policajac ne može pamtiti sve događaje u vremenskom trajanju od sedam mjeseci, koliko je prikriveni istražitelj bio infiltriran u sada optuženu skupinu.</p>
<p> Zaštićeni je svjedok u petak govorio o događajima, datumima i osobama s kojima se susretao, pri čemu mu je predsjedavajući sudskog vijeća kazao da o prvookrivljenom Dragutinu Srnecu i svjedoku pokajniku Goranu Lipiću može govoriti imenom i prezimenom.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jurdana kažnjen sa deset dnevnica i sudskim troškovima </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda kolumnist Nacionala Srećko Jurdana u petak je, zbog kaznenog djela klevete, osuđen na novčanu kaznu od deset dnevnih dohodaka. Također mora platiti troškove sudskog postupka u paušalnom iznosu od 500 kuna, a svota koju će platiti tužitelju odredit će se naknadno. </p>
<p>Kada rješenje postane pravomoćno, cjelokupna bi se presuda trebala biti objavljena u Nacionalu.</p>
<p>Jurdanu je tužio saborski zastupnik Ivić Pašalić zbog teksta objavljenoga u Nacionalu od 10. svibnja 2000. godine pod naslovom: »Sumrak SDP-a, HSLS-a i HSS-a u Zagrebu«. U tom se tekstu među ostalim navodi i da je »na kraju vodeće informativne emisije televizija objavila dulji, simpatijama obojen razgovor Tihomira Ladišića s Ivićem Pašalićem pružajući kriminalcu novu mogućnost da se u javnosti prikaže kao anđeo«.</p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Ivana Kršul navela je kako nazvati nekoga kriminalcem znači da se ta osoba bavi kriminalom, međutim, Pašalić nikad nije osuđivan niti je protiv njega ikad pokrenut kazneni postupak, objasnila je sutkinja. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pet godina zatvora za sedmosatno silovanje</p>
<p>OSIJEK, 24. svibnja</p>
<p> - Đakovčanin Roberto Karaulac (33) nepravomoćnom je presudom osječkoga Županijskog suda proglašen krivim zbog počinjenoga kaznenog djela silovanja te mu je određena kazna zatvora u trajanju od pet godina. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila ga je da je u jednom đakovačkom ugostiteljskom objektu, u noći na 1.veljače ove godine, pričekao da svi gosti napuste lokal. Negdje oko 23.30 sati, dok je dvadesetogodišnja konobarica spremala lokal, optuženi joj je prišao s leđa i oko vrata joj svezao omču od konopca. Stežući konopac, od kojega se djevojka gušila, on ju je upozorio da uza se ima pištolj te da će je ubiti bude li se opirala. Potom ju je odvukao u susjednu prostoriju. </p>
<p>Iako ga je djevojka molila da je pusti, optuženi joj je pod prijetnjom zapovjedio da skine odjeću. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo smatra da je okrivljeni na taj način slomio otpor žrtvi. Od ponoći do pet sati ujutro u nekoliko je navrata silovao nemoćnu djevojku. Nakon toga izašli su iz lokala i djevojka je krenula u suprotnom smjeru od zlostavljača. No on ju je uhvatio za kosu i odvukao u obližnje dvorište zapovjedivši joj da se skine te ju još jedanput silovao. Tek oko 7 sati ujutro pustio ju je kući. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se kako se vijeće priklonilo iskazu oštećenice, koji je bio isti od istrage pa sve do suđenja. Osim toga sve je potvrđeno medicinskom dokumentacijom u kojoj se spominju ozljede po leđima, vratu i koljenima. </p>
<p>Prilikom izricanja kazne, koja je za ovakvo djelo predviđena u trajanju od jedne do deset godina, sud je vodio računa o načinu izvršenja djela, koji je bio prilično okrutan jer je okrivljeni držao oštećenicu sedam sati i više je puta silovao uz prijetnju pištoljem. Optuženome je pritvor produljen do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ubojstvo žene umjesto lisice - svjesni nehaj?!</p>
<p>VARAŽDIN, 24. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak završeno suđenje Ivanu Bukovčanu (64), optuženom za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je 11. kolovoza prošle godine poslije ponoći čuo lavež pasa i izišao iz kuće u dvorište misleći da je tamo lisica.</p>
<p>Bukovčan je u svojoj obrani rekao da su on i njegova supruga toga dana puno popili, da je ona »i inače voljela piti«, a kad je išao spavati, suprugu je ostavio vani kod vinograda jer je bila teška i nije joj mogao pomoći da uđe u kuću. Rekao je i da ga je »neki vrag po noći zbudil, pa je išel pogledati čuče«, jer je mislio da je došla lisica. Imao je i pušku, a u jednom mu je trenutku pas skočio na leđa, drmnuo kundak i puška je sama opalila. </p>
<p>Tužitelj je u završnoj riječi istaknuo da je nesporno da je optuženi izišao iz kuće nakon što je čuo buku koju su stvarala tri psa koja su trčala oko kuće, pa je ponio pušku želeći zaplašiti njih ili eventualno lisicu, koja im je često krala kokoši. Tužitelj je kazao i da ne može prihvatiti obranu optuženoga da je pas skočio i udario pušku, da je ona sama opalila te da je došlo do nesretnog slučaja.</p>
<p> Branitelj je smatrao da se ne može prijeći preko toga da je pas skočio i aktivirao pušku jer nema dokaza koji bi tu tezu sa sigurnošću oborili. Istaknuo je i da je Bukovčan, uzimajući pušku, postupio lakomisleno, olako smatrajući da se ništa neće dogoditi, u čemu se prevario, pa je branitelj smatrao da je optuženi postupao u »svjesnom nehaju«.</p>
<p>Obrana je u završnim riječima ustvrdila i da iz okrivljenikova ponašanja proizlazi da ga je djelo teško pogodilo, »što se vidi i po tome da je nekoliko puta zaplakao na raspravi«. Predložio je da se proglasi krivim za nehajno djelo te da se ili oslobodi optužbe ili da mu se izrekne uvjetna osuda, s mjerom obaveznog liječenja od alkoholizma.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bobanu dosuđeno 30.000 kuna za klevetu i uvredu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Općinski je sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu u sudskom sporu u kojem je Marinko Boban tužio tjednik Globus, a po kojoj je nakladnik Globusa Europapress holding dužan isplatiti ocu nogometne zvijezde Zvonimira Bobana 30.000 kuna. Također je uz zatezne kamate EPH dužan snositi i troškove sudskog postupka, dok je Globus dužan u prvom sljedećem broju bez komentara objaviti cijelu presudu kada postane pravomoćna. </p>
<p>Drugi dio tužbenog zahtjeva, po kojemu je Boban tražio 670.000 kuna, odbijen je.</p>
<p>Privatnu je tužbu Boban podnio zbog članka objavljenoga u Globus pod naslovom: »Marinko Boban, otac Zvonimira Bobana, gradi u Splitu luksuzni stambeno-sportski kompleks vrijedan 20 milijuna maraka novcem što ga je zaradio kao monopolistički opskrbljivač Herceg-Bosne šećerom i brašnom u ratnom razdoblju«. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se kako je objavljeni tekst klevetnički i uvredljiv i nanosi veliku štetu Marinku Bobanu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Očevid nad dvjema otrovanim platanama</p>
<p>KRIŽEVCI, 24. svibnja</p>
<p> - Policija je u petak u Križevcima obavila očevid nad dvjema stoljetnim platanama na Gornjem gradu, za koje je nepobitno utvrđeno da ih je netko otrovao. </p>
<p> Naime, u deblu stabala pri korijenu platana probušene su 11 centimetara duboke rupe u koje je ubrizgan otrov od kojega su se djelomice već sasušile krošnje, ustanovilo je u utorak povjerenstvo stručnjaka iz Zagreba, Koprivnice i Križevaca koje je pregledalo drvored platana u Križevcima. Uzeti su i uzorci kore stabala koji će se poslati na analizu u Centar za vještačenje MUP-a u Zagrebu. Inače, skupina je građana prije nekoliko tjedana gradskim vlastima uputila peticiju da se stoljetna stabla posijeku jer im navodno oštećuju obiteljske kuće. Stručnjaci su opovrgli njihove tvrdnje i upozorili da je križevački drvored platana nepokretni spomenik kulture koji treba čuvati u urbanistički zaštićenoj cjelini križevačkoga Gornjega grada.</p>
<p> Inače, zbog trovanja stabala policija će protiv nepoznatog počinitelja podnijeti kaznenu prijavu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada planira izmjene zakona o stečaju i osnivanje financijskog prekršajnog suda</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Poučena čitavim nizom neugodnih iskustava s dugogodišnjim stečajevima, Vlada ozbiljno razmišlja o izmjenama Stečajnog zakona koje bi znatno ubrzale donošenje konačne odluke o sudbini tvrtki u stečaju. </p>
<p>Nakon otvaranja stečaja, saznajemo u Banskim dvorima, vjerovnici bi imali tri do šest mjeseci vremena za dogovor odnosno odluku o tome hoće li tvrtka nastaviti poslovanje u obliku stečaja s preustrojem ili će se njezina imovina ponuditi na prodaju. Prema postojećem zakonu, podsjećamo, stečajni upravitelj ima rok od dvije godine za podnošenje konačnog prijedloga za vođenje stečajnog postupka.</p>
<p>Promijenila bi se i pravila prodaje imovine tvrtke. To bi postao posao Financijske agencije (Fine), koja bi nekretnine ponudila na licitaciji. Tako bi se, tvrde predlagatelji izmjena, onemogućilo stečajne upravitelje da prodaju odugovlače, kao danas, te namjerno postavljaju previsoku cijenu za imovinu tvrtke pa se ona ne uspijeva prodati ni u desetak pokušaja.</p>
<p>Razmišlja se i ubrzavanju postupka ovrhe. Danas se, naime, i nakon pravomoćne sudske presude o ovrsi prodaja imovine može otegnuti pa se to želi onemogućiti. I u ovom bi slučaju prodaju imovine trebala voditi Fina. </p>
<p>Zbog zagušenosti sudova i činjenice da se većina sudaca vrlo loše snalazi u predmetima vezanim za gospodarstvo i financije, dio vladinih dužnosnika smatra da bi trebalo osnovati poseban financijski prekršajni sud koji bi se bavio prekršajima vezanim za doprinose, poreze i neizvršavanje ugovornih obveza.</p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tko radi živi dulje i zdravije, rad na crno se ne računa</p>
<p>Što je veća nezaposlenost, veći je i mortalitet, a zdravlje slabije / Ni zemljopis ni (teški ) uvjeti na radu ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja onoliko koliko ga povećava nezaposlenost, pokazalo je istraživanje berlinskog Tehnološkog sveučilišta / Ni zapošljavanje na crno ne mijenja statističku sliku</p>
<p>BRUXELLES, 24. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tko radi, živi dulje i zdravije, uvjerila je statistika specijaliste zainteresirane za to postoji li, i ako postoji, kakva je veza između nezaposlenosti, posla, zdravlja i životnog vijeka. </p>
<p>Pošto su provjeravali 15-godišnje podatke i povezali ih sa statistikama od II. svjetskog rata do danas, stručnjaci su znanstveno potvrdili: u Europi i ostalim industrijaliziranim zemljama Zapada mortalitet opada, a prati ga porast nacionalnog dohotka. Nadalje, što je veća nezaposlenost, veći je i mortalitet. Nezaposlenost također donosi slabije zdravlje. </p>
<p>Kada su stručnjaci pročeprkali po podacima prikupljenim tijekom šest desetljeća, njihove su studije povezale visoku povezanost između smrti od srčanih bolesti i nezaposlenosti. Ljudi više umiru od srca u krajevima i regijama gdje je nezaposlenost iznadprosječna. Geografija nema nikakve veze s vezom između srčanih bolesti, nezaposlenosti i prerane smrti - jednako su visoki omjeri koji ukazuju na njihovu povezanost otkriveni na obje strane Atlantika, u Velikoj Britaniji i u Sjedinjenim Američkim Državama. </p>
<p>Stručnjaci su nadalje otkrili da uvjeti na radnome mjestu - ergonomski faktori, zagađenje, opasni strojevi i oprema, kemijski otrovi, buka, ekstremne temperature i vlažnost - ne utječu na skraćenje života onih koji rade onoliko koliko utječe nezaposlenost!</p>
<p> Ni zapošljavanje na crno neće riješiti problem otkriven u statistici - u krajevima gdje je rad na crno dragocjen ventil nezaposlenosti prosjeci smrtnosti ostaju jednaki prosjecima u krajevima s »pravom« velikom nezaposlenošću! Objašnjenje je jednostavno: radnici na crno ne uživaju ni visoke standarde zaštite na poslu niti zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Više rada i viši postoci radno angažiranih ljudi donose opći porast bogatstva, više zarade znače i viša izdvajanja za zdravstvene potrebe i viši standard življenja, a sve zajedno vodi kvalitetnijem, zdravijem i s tim dužem životu. </p>
<p>Danas se stanovnici EU ne moraju plašiti za poslove jer nezaposlenost stalno pada, ali mogu za živote. Statistika, naime, tvrdi da se posljedice porasta nezaposlenosti počinju osjećati na porastu mortaliteta tek desetljeće kasnije. Velike krize prolaze, posljedice ostaju: Europljani su prije deset godina muku mučili s nezaposlenošću, što danas počinju plaćati preranim smrtima, složila se studija rađena pod vodstvom znanstvenog tima s berlinskog Tehnološkog sveučilišta. </p>
<p>»Povećana uposlenost osigurava znatno poboljšanje zdravlja populacije i s time produžuje ljudski vijek«, zaključak je studije.</p>
<p> Posebne beneficije od veze rada i dužine življenja osjetio je ženski dio populacije.</p>
<p> Studija je upozorila da se trendovi u populaciji izjednačavaju s trendovima u obiteljima.</p>
<p> One obitelji koje su se suočavale s nezaposlenošću imat će problema sa zdravljem. »Što je niži ekonomski status obitelji veća je šansa za bolesti, invaliditet i smrt«, zaključno je upozorenje tima profesora M. H. Brennera. </p>
<p>Cilj je studije bio, objasnili su u Europskoj komisiji, dati »ljudski lik« statistici o nezaposlenosti.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Turoperatorski rat cijenama - sredozemni aranžmani već za 50 funti </p>
<p>LONDON, 24. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon terorističkog udara na Ameriku prošle godine, kojem su prethodile otmice aviona, Britance je uhvatio jaki strah od letenja pa je mnogo turističkih paket-aranžmana ostalo neprodano. Stoga je u ovogodišnjoj predsezoni izbio pravi rat cijenama među turoperatorima na Otoku. Oni sada budzašto pokušavaju prodati preostale pakete - katkad i po cijeni od samo 50 funti (oko 600 kuna), u što je uračunat avionski let do nekog od sredozemnih odredišta te boravak. </p>
<p>Samo najveći britanski turoperator My Travel (nekadašnji Airtours) ima milijun neprodanih paket-aranžmana, a vijest o tome izazvala je paniku i među njegovim konkurentima. Zbog očekivanog pada poslovnog profita pala je i vrijednost dionica My Travela. Sličnu sudbinu doživjele su i dionice Preussaga, njemačke kompanije koja je vlasnik drugog najvećeg britanskog turoperatora Thomsona. Analitičari vjeruju da će tvrtke poput My Travela i Thomsona biti prisiljene baciti na tržište na tisuće jeftinih paket-aranžmana. </p>
<p>Neki britanski turoperatori to, uostalom, već i rade, pa se u neko od masovnijih ljetovališta u Portugalu ili na Malti u predsezoni može putovati za već spomenutih 50 funti po osobi. Tako Holidays by Phone nudi sedam noći u smještaju s tri zvjezdice u portugalskom ljetovališnom mjestu Faro za 49 funti. Turoperator Holiday.co.uk trenutačno prodaje sedam noći na španjolskoj Costa del Sol, s polaskom u svibnju, za 90 funti (oko 1100 kuna). Holidays by Phone prodaje let za Malagu, s polaskom u svibnju, sa sedmodevnim boravkom u apartmanu za 78 funti (oko 1000 kuna).</p>
<p>Za špicu sezone nije moguće dobiti tako jeftine paket-aranžmane, ali nije isključeno da će, prvi put otkad se pamti, turoperatori i u to vrijeme morati snižavati cijene. Tješi ih jedino to da su za glavnu sezonu već prodali barem dio turističkih paketa. </p>
<p>Po tradiciji, paket-aranžmani koji se u Britaniji nude u zadnji trenutak niske su kvalitete. To znači da je smještaj jednostavan te da je u nekom od masovno izgrađenih i turističkih mjesta na Sredozemlju, od Costa Brave do Cipra. No ove godine u tim ponudama u posljednji trenutak prvi put se pojavljuje i smještaj s tri ili više zvjezdica. </p>
<p>Na drugom kraju turističkog spektra je luksuzna turistička ponuda u špici sezone. Britancima dubokog džepa nudi se tako dva tjedna u ljetovalištu Capo Testa na Sardiniji po cijeni od 3985 funti (oko 48.000 kuna).</p>
<p> Dvotjedni aranžman samo s doručkom u otmjenom Hotelu Estalagem Senhora da Guia, s vlastitim bazenom i velikim vrtom, u Cascaisu blizu Lisabona u Portugalu stoji pak 4200 funti (oko 50.000 kuna). Dva tjedna u luksuznom Hotelu del Golfo na Elbi prodaje se pod 9500 funti (oko 115.000 kuna). No riječ je o ljetovanjima za odabranu elitu. Mase će, kao obično, ljetovati masovno, ali možda nešto jeftinije i u nešto boljoj kategoriji nego obično. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rast prodaje Sarajevskog kiseljaka od 28,2 posto</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja </p>
<p> - Sarajevski kiseljak, tvrtka iz sastava koncerna Agrokor, u prva je četiri ovogodišnja mjeseca zabilježila porast proizvodnje i prodaje mineralne vode za 28,2 posto te izvoza za čak 375 posto. Uvjete za takav snažan rast Sarajevskog kiseljaka osigurala su velika i intenzivna ulaganja Jamnice, većinskog vlasnika, u njegovu modernizaciju i restrukturiranje. Ukupne investicije u Sarajevski kiseljak u prošloj i ovoj godini dosegnut će 10,5 milijuna eura. Radi poboljšanja plasmana i distribucije svojih proizvoda Kiseljak je otvorio i vlastite distributivne centre u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Banja Luci, čime je osigurao prisutnost na cjelokupnom području BiH. Inače, Agrokor je najveći hrvatski investitor u BiH, gdje su Jamnica, Ledo i Zvijezda zauzeli liderske pozicije na tržištu. Tako Ledo Čitluk na tom tržištu drži 75 posto udjela, a Jamnica sa Sarajevskim kiseljakom 50 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U Zagrebačkoj pivovari ne strahuju od konkurencije</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Kad smo, ovih dana, u Zagrebačkoj pivovari zapitali glavnog direktora Borisa Lalića kako se ta poznata tvrtka hvata u koštac s konkurencijom na tržištu, odgovorio je: »Mi se poslovne konkurencije ne bojimo, kako one domaćih pivovara tako ni uvoznih kontingenata piva što iz inozemstva stižu u Hrvatsku«. Dakako zanimljivo je znati - zašto je tomu tako?</p>
<p>Priča počinje 1994/1995. godinu. Tako je 1994. Pivovara privatizirana i došla je u ruke belgijske tvrtke »Interbrew«, a 1995. je počelo osuvremenjivanje proizvodnje piva u Zagrebačkoj pivovari. Ona se tako, do 2000. godine, vinula u vrh hrvatskog pivarstva, povećavši »volumen proizvodnje za dvije trećine, tržišni joj je udjel skočio s 29,6 na 40,6 posto, prihod je povećan za 98 posto, a neto dobit za 400 posto«. Rezultat je suvremena tehnologija u pogonima za proizvodnju, a na tržištu Pivovara je postala »najveći domaći proizvođač piva«, pri čemu je Ožujsko pivo glavna zvijezda u proizvodnom programu (Tomislav crno pivo, Božićno i belgijsko premium pivo Stella Artois) Zagrebačke pivovare. Domaća konkurencija ostalih hrvatskih pivovara to ne može slijediti, pogotovo kad je riječ o proizvodnju i zadovoljavanju domaće potrošnje.</p>
<p>Zagrebačka pivovara, naime, godišnje proizvede 1,678.000 hektolitara piva i jedina je tvrtka te vrste kojoj proizvodnja premašuje brojku od milijun hektolitara piva godišnje. »Sada smo daleko ispred svih u Hrvatskoj«, kaže Lalić i dodaje da je to »rezultat stalnih ulaganja minulih nekoliko godina«. Pivovara je investirala, unatrag sedam godina, 425 milijuna kuna u najsuvremeniju tehnologiju, usavršavanje kvalitete i povećanje kapaciteta proizvodnje. Zato sada suvereno drži prvo mjesto u Hrvatskoj i daleko je »pobjegla« konkurenciji ostalih domaćih pivara. Strani, pak, dobavljači piva nisu ni blizu zadovoljavanja potrošnje žutog napitka domaćim pivarima i Zagrebačkoj pivovari, jer se »uvozom pokriva tek pet do šest posto hrvatske potrošnje«.</p>
<p>Uz to, Zagrebačka je pivovara osigurala stalni transfer znanja u proizvodnji proces i to se nastavlja. Proizvodnja se dinamizira, a u četiri mjeseca ove godine povećan je rast prodaje za dva posto, dok je ukupna pivarska industrija u Hrvatskoj zabilježila pad od tri posto. Može se reći, Zagrebačka pivovara polučila je još jedan bod u svoju korist. </p>
<p>Stoga se u zagrebačkoj tvrtki ne strahuje za budućnost. Kao što se znade, od 1. siječnja 2005. godine nestat će carina na uvoz piva, pa je to motiv više da se ubrzano pripremi za taj gospodarsko-uvozni potez. Zagrebačka je pivovara mnogostruko već sada spremna za to, ali se od daljnjih razvojnih poteza neće odustati. Naime, u sljedeće tri godine Pivovara će uložiti u kapitalne objekte još 150 milijuna kuna. »Očekujemo, dakle,«, kaže direktor Lalić, »kontinuitet uspješnosti poslovanja, zadržavanje vodeće pozicije među hrvatskim pivovarama, nastavak ulaganja u tehnologiju i tržište, sigurnost za zaposlene i jačanje profitabilnosti poslovanja«. Sve to zajedno, već sada, svrstava Zagrebačku pivovaru »u red najprofitabilnijih tvrtki u Hrvatskoj.</p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Linić otvorio novu liniju Vetropack-straže</p>
<p>HUM NA SUTLI, 24. svibnja</p>
<p> - »Ne treba se bojati privatizacije, privatno je vlasništvo daleko odgovornije, to je naša sigurnost, za koju radnici Vetropack-straže ne strahuju. Ovo je i poruka kako se ne treba bojati stranog investitora koji ulaže u Hrvatsku. Sljedeća poruka je kako se ne treba bojati ni novih tehnologija koje zapošljavaju manje radnika, jer donose veći broj zaposlenih za održavanje te tehnologije. Proizvodnju trebaju opterećivati samo oni koji rade u izravnoj proizvodnji, a ovo je primjer kako se strani ulagač ne boji ni radnika ni menadžmenta u Hrvatskoj«, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić koji je u petak poslijepodne otvorio novu liniju za proizvodnju bijelih staklenki u poduzeću Vetropack-straža. </p>
<p>Linić je istaknuo dobar odnos poslodavca, radnika i sindikata te odnos vlasnika poduzeća prema jedinici lokalne samouprave i zaštiti prirode, u koju je Vetropack u Humu na Sutli uložio već više milijuna DEM. </p>
<p>Projekt rekonstrukcije peći za bijelo staklo započet je u veljači rušenjem stare staklarske peći. Nova peć izgrađena je prema najsuvremenijoj tehnologiji, koja će osigurati višu kvalitetu proizvoda uz smanjenje potrošnje energije u procesu taljenja stakla, a smanjit će se i emisija otpadnih plinova te poboljšati uvjeti rada. Peć je kapaciteta 320 tona stakla na dan, a ukupna investicija u novu peć i pripadajuće proizvodne linije te potrebnu infrastrukturu iznosi 18,5 milijuna eura. Dio sredstava, 12,5 milijuna eura, za financiranje projekta osiguran je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, a ostatak je namiren iz tekućeg poslovanja. </p>
<p>»Ovo je jedna od najsuvremenijih peći u Europi, a realizacijom ovog projekta osigurana je desetogodišnja opskrba domaćeg i stranih tržišta bijelom staklenom ambalažom, koja kvalitetom i dizajnom zadovoljava sve zahtjeve i želje kupaca«, rekao je prilikom prikazivanja filma o izgradnji peći direktor Dragutin Špiljak. </p>
<p>Iako je bilo planirano da se projekt realizira u 19 mjeseci, završen je ranije, u samo 99 dana, koliko je Tvornica stakla bila veliko gradilište, na kojem je uz domaće radilo i 200 vanjskih izvođača. Da se radilo o izuzetno složenom poslu govori podatak kako su sve faze projekta ovisile terminski jedna o drugoj. Trebalo je umješnosti, preciznosti i iskustva kako bi se svi radovi sinhronizirali i izveli u zadanom roku. Tako je već 15. svibnja iz nove peći izašla prva količina stakla.</p>
<p>Inače, Vetropack-straža jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj, a od 1996. godine u većinskom je vlasništvu švicarskog Vetropacka, koji uz nju ima dvije staklane u Austriji te po jednu u Švicarskoj i Češkoj. Prošle je godine Vetropack-straža realizirala prihod od 388 milijuna kuna te je prodala 535 milijuna boca.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Smanjena prodaja mobitela u svijetu</p>
<p>SAN JOSE, 24. svibnja</p>
<p> - Prodaja mobilnih telefona diljem svijeta u prvom tromjesečju ove godine pala je za 3,8 posto, na 93,8 milijuna uređaja, u usporedbi s istim razdobljem 2001., objavio je Dataquest, dio istraživačke i savjetničke kuće Gartner. Tržišni lider finska Nokia, koji drži 34,7 posto tržišta mobitelima, u prva tri mjeseca prodao je krajnjim korisnicima 32,5 milijuna uređaja ili 2,9 posto manje nego u istom razdoblju 2001. Na drugom mjestu je američka Motorola, koja ih je prodala 14,5 milijuna ili 9,9 posto više, nastavivši time svoj snažan rast koji može zahvaliti dominaciji na kineskom tržištu mobitelima. Najsnažniji rast u prodaji ostvarili su korejski Samsung i njemački Siemens. Tako je u prva tri mjeseca 2002. treći u svijetu Samsung prodao preko devet milijuna mobitela ili čak 48,6 posto više nego u istom razdoblju 2001., a četvrti Siemens 24,1 posto ili 8,2 milijuna mobitela. Nova ujedinjena tvrtka Sony Ericsson prodala je u prvom tromjesečju preko šest milijuna mobitela, no 16,7 posto manje nego lani. Gartner navodi da je podatke usporedio s prodajom obje tvrtke u prvom tromjesečju 2001., kada je japanski Sony prodao 1,9 milijuna mobitela, a švedski Ericsson 6,4 milijuna. Prodaja mobitela u prvom tromjesečju ponovno je bila razočaravajuća za proizvođače u nekoliko ključnih regionalnih tržišta, poput zapadne Europe i Latinske Amerike, gdje već drugu godinu zaredom u prvom tromjesečju bilježi pad prodaje. Situaciju donekle spašava azijsko-pacifička regija, gdje je u prvom tromjesečju ove godine prodano osam posto više mobitela nego u istom razdoblju 2001. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>HDZ traži da istražno povjerenstvo ispita otkud Haagu Tuđmanovi transkripti</p>
<p>Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a optužio je Vladu i Predsjednikov ured da su Haaškom sudu nezakonito dostavljali različite dokumente s oznakama »državna i vojna tajna«/ HDZ će u ponedjeljak u saborsku proceduru uputiti zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - HDZ će u ponedjeljak u saborsku proceduru uputiti zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo osnovanost i zakonitost prosljeđivanja transkripata razgovora Franje Tuđmana s raznim domaćim i stranim dužnosnicima Haaškom tribunalu. To je u petak ujutro, nakon jednosatne stanke u Saboru, rekao šef HDZ-ova kluba zastupnika Vladimir Šeks. </p>
<p>Šeks je optužio Vladu i Predsjednikov ured da su sudu u Haagu nezakonito dostavljali različite dokumente s oznakama »državna i vojna tajna«. Dodao je da su njegovom stranačkom kolegi Milanu Kovaču, koji je prošli tjedan kao svjedok obrane u procesu Naletilić-Martinović svjedočio u Haagu, predočeni transkripti s oznakom »državna tajna - strogo povjerljivo«. Na Kovačevo pitanje tužitelju o podrijetlu tih dokumenata, dobio je odgovor da su ih Haagu dostavili Ured predsjednika i hrvatska vlada. Šeks je ustvrdio da su time prekršeni Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, Zakon o zaštiti tajnosti podataka te brojni drugi, a ugrožen je, kazao je, i ustavni poredak Hrvatske. </p>
<p>»Time se nastoji krivotvoriti istina i utvrditi da je Hrvatska nastala na zločinu, da je provela agresiju i okupirala dijelove Bosne i Hercegovine te da je oslobodilačke akcije u Hrvatskoj provodila s ciljem etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj«, poručio je Šeks. On smatra da Haag na taj način želi utvrditi temelje hrvatske države kao splet zločina, i to na osnovi nezakonitoga korištenja dokumenata »krajnje dubiozne autentičnosti«. Šeks tvrdi da je na djelu »koordinirana i sinkronizirana akcija« na vanjskom i unutarnjem planu kojom se politika HDZ-a do 2000. godine želi proglasiti zločinačkom. </p>
<p>»Tuđmanova se vlast nastoji prikazati kao zločinački režim, a HDZ se želi staviti na optuženičku klupu. Trećina zastupnika u Saboru optužuje se da je pripremala i počinila zločin protiv naroda i države, da je glasovala za zločin i da ga je provela«, komentirao je Šeks posljednje Vladine odluke. »Takva sinkronizirana akcija iz dva pravca i najave iz Državne revizije i Državnog odvjetništva nisu zabilježeni još od Staljinove, Hitlerove i Musolinijeve strahovlade«, zaključuje Šeks.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Žitnik čita »Vjesnik«</p>
<p>Raspravljajući o izvješću HZMO-a, Petar Žitnik (HSS) je upozorio na Vladinu poruku o tome da građani moraju preuzeti odgovornost za svoju socijalnu sigurnost. »U redu, to i radimo, ali nisam siguran da je to sve u redu«, dodao je Žitnik i citirao Vjesnikov tekst o tome da je Vlada odobrila Ministarstvu financija izdavanje obveznica u vrijednosti 150 milijuna eura, čime se podmiruje dio troškova za mirovinsku reformu.</p>
<p>Pročitavši zastupnicima dobar dio Vjesnikova teksta u kojemu se najavljuje izdavanje novih obveznica ukupne vrijednosti 500 milijuna eura, Žitnik je zaključio: »Zdravoseljački gledano, znam kada se izdaju obveznice. One se obično izdaju kad nam je voda već do grla. Nadajmo se da u ovom slučaju nije tako«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Šeks: Račan ne zna u kojem vremenu živi</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Vlada je počela predizbornu kampanju kojom HDZ treba obilježiti kao organizaciju zločinačkog režima koji je od 1990. do 2000. navodno planirao kriminalnu pretvorbu i privatizaciju, čemu je legitimitet dao prošli saziv Sabora«, rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks na konferenciji za novinare u petak. On i njegovi stranački kolege, Jadranka Kosor i Milan Kovač, osvrnuli su se na izjave premijera Račana i Vlade o nalazu Državnog ureda za reviziju o pretvorbi i privatizaciji. Šeks je upozorio da je Račanov zahtjev da se u Kazneni zakon unesu odredbe za sankcioniranje navodnih kriminalnih ponašanja u pretvorbi i privatizaciji potpuni nonsens.</p>
<p>»Vlada time obvezuje pravosuđe da sutra sudi za nešto što je navodno počinjeno, a nije bilo predviđeno kao kazneno djelo. To je nedopustivo u pravnoj praksi i po svim dokumentima, od UN-a do Vijeća Europe«, istaknuo je Šeks. Upozorio je Račana da »ne zna u kojem vremenu živi i da bi čak i Višinski upozorio Staljina da to ne čini«. Vlada, nastavio je, »u maniri centralnog komiteta i politbiroa, kad je riječ o navodnoj kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji, izdaje naredbe Državnom uredu za reviziju, tijelu odgovornom Saboru, te Državnom odvjetništvu kao samostalnom tijelu«.</p>
<p>Zastupnik Milan Kovač, jedan od bivših ravnatelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, istaknuo je da Vlada optužuje HDZ da je priskrbio zakon za pljačku gospodarstva, dok Vlada već dvije i pol godine nije promijenila taj zakon, nego čak radi mimo njega. Klub zastupnika HDZ-a u ponedjeljak će podnijeti zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo zakonitosti prosljeđivanja transkripata iz Ureda Predsjednika i Vlade Haaškom tribunalu, o čemu je Šeks govorio na saborskoj sjednici. HDZ-ovci, naime, tvrde da je dio tih dokumenata, koji je Vlada otpremila u Haag, pribavljen na nelegalan način i da jedan dio nije autentičan. Učinit će, poručuju, sve da to demokratskim putem i dokažu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Vlada stalno radi iza leđa sindikatima«</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Izmjenama Zakona o radu ukidaju se prava hrvatskim radnicima, a priču da imaju veća prava nego u drugim europskim zemljama gospoda iz Vlade si mogu zataknuti za šešir«, rekao je saborski zastupnik HSP-a Miroslav Rožić na novinskoj konferenciji koju je održao sa svojim stranačkim kolegom dr. Tončijem Tadićem. </p>
<p>Rožić je upozorio da je Vlada sa MMF-om i Svjetskom bankom još prije dvije godine sve ugovorila i sad to samo ispunjava. »Nitko, osim užeg kabineta Vlade, nema pojma što potpisujemo sa MMF-om. Jesmo li se za to borili? Žalim sve koji još misle da imamo državu«, upozorio je Rožić. </p>
<p>Pravaši se pitaju što će Vlada ovih dana potpisati u novom sporazumu sa MMF-om, ističući da je Vlada još u listopadu 2001. uputila Svjetskoj banci zahtjev za zajam za strukturnu prilagodbu i već je tada znala da će se morati mijenjati Zakon o radu, tvrde pravaši. »Vlada to zna već devet mjeseci i stalno radi iza leđa sindikatima«, kazao je Rožić. Pravaši upozoravaju da se u dokumentima koje je Vlada potpisala sa MMF-om i Svjetskom bankom propisuje i što Vlada trebati učiniti i do kada. »Dok je javnost bila zaokupljena pitanjem generala Norca, Vlada je sklapala sporazum sa MMF-om a da o tome nije obavijestila Sabor«, dodao je Tadić. Pravaši su od čelništva Sabora zatražili da se po hitnom postupku na dnevni red uvrsti izvješće o tijeku pregovora sa MMF-om, no sigurni su da se to neće dogoditi, »jer ova vlada ionako ne poštuje Sabor niti se pridržava njegovih zaključaka«. </p>
<p>HSP-ovci su od Sabora zatražili i da se na dnevni red uvrsti očitovanje MORH-a u vezi s vojnim vježbama NATO-a nad hrvatskim teritorijem, smatrajući da su vježbe nedopustive uoči turističke sezone. »Kad turist dođe u Hrvatsku i vidi iznad sebe F-16, misli da je počeo rat«, rekao je Tadić. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Prezentacija podataka popisa stanovništva - 17. lipnja</p>
<p>Bez obzira na završnu fazu priprema, podaci još nisu pripremljeni na takav način da bi se iz njih moglo prezentirati bilo kakve pokazatelje o strukturi ma kojeg obilježja na razini RH ili nižoj, tvrdi se u priopćenju / Svaka je popisana osoba imala pravo i mogućnost naknadno provjeriti sadržaj ispunjene popisnice i, ako se nije složila s upisanim podacima, tražiti njihovu izmjenu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Državni zavod za statistiku (DZS) smatra potpuno neprofesionalnim komentirati podatke koje Zavod nije proizveo i koji su, prema tome, neslužbeni podaci«, navodi se u petak u priopćenju u povodu neslužbenih informacija u medijima o popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj po kojima je Srba četiri posto. DZS nije niti može biti izvor tih podataka niti se želi upuštati u rasprave o načinu prikupljanja podataka, pogotovo zato što je organizacija nadzora prikupljanja i sadržaj podataka sa svake popisnice bila obznanjena i primjenjivana.</p>
<p>Zato DZS smatra da prikupljeni podaci prikazuju upravo stanje kakvo je svaka popisana osoba iskazala, zaključuje se u priopćenju. Zavod najavljuje da će, u skladu s najavom iz veljače ove godine, 17. lipnja održati prezentaciju podataka popisa i svim zainteresiranima istodobno učiniti dostupnim podatke u više od 60 tablica na različitim razinama (RH, županije, gradovi/općine ili naselja).</p>
<p> U priopćenju se objašnjava da, bez obzira na završnu fazu priprema, podaci još nisu pripremljeni na takav način da bi se iz njih moglo prezentirati bilo kakve pokazatelje o strukturi ma kojeg obilježja na razini RH ili nižoj. Kad bi to bilo moguće, DZS bi već počeo prezentirati obrađene podatke i to na potpuno transparentan način, koji osigurava da oni istodobno budu dostupni cjelokupnoj javnosti (političkoj, gospodarskoj, stručnoj te medijima).</p>
<p>DZS podsjeća da su županijska povjerenstva za popis, posredstvom svojih ispostava i popisnih centara te kontrola popisa (sva tijela isključivo sastavljena od predstavnika iz županija), kontrolirala kvalitetu prikupljenih podataka, uključivo i popunjenost popisnica svim relevantnim podacima. Istodobno, svaka je popisana osoba imala pravo i mogućnost naknadno provjeriti sadržaj ispunjene popisnice i, ako se nije složila s upisanim podacima, tražiti njihovu izmjenu. Zato DZS smatra da prikupljeni podaci prikazuju upravo stanje kakvo je svaka popisana osoba iskazala. </p>
<p> Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, kako prenose mediji, najavio je da neće priznati rezultate popisa. S obzirom na metodu kojim je popis proveden i što je, kako tvrdi, iz njega isključen dio popisanih srpskih izbjeglica, Pupovac kaže da rezultate popisa ne može drukčije ocijeniti, nego kao prikaz »politike etničkog čišćenja«. Predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić u četvrtak je ustvrdio: »Ako je popis točan, to znači da je ponovljen genocid nad srpskim stanovništvom iz vremena NDH«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Isprika smetala 'crvenima', ali još više 'crnima'« </p>
<p>Potpredsjednik Sabora očekuje od svih »koji tvrde da vole Hrvatsku da će se iskreno pokloniti i žrtvama Jasenovca, Bleiburga i Ovčare, te da će prestati žrtve iskorištavati u dnevnim političkim borbama za vlast«</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. Zdravko Tomac je, u povodu događaja na komemoraciji na Bleiburškom polju i reakcija koje su uslijedile, uputio otvoreno pismo hrvatskoj javnosti. Tomac piše da reakcije javnosti pokazuju da je »ogromna većina ljudi izvukla pouke iz naše prošlosti i da neće dozvoliti da nam se krvava prošlost ponovi«, no »na žalost, ima i onih koji su i komemoraciju na Bleiburgu iskoristili za obnavljanje i raspirivanje sukoba i podjela iz prošlosti«. Takvi su 10-ak tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama »proglasili ustašama, desničarima i ekstremistima, izjednačavajući ih s manjim dijelom bukača koji su namjerno izazvali incident«.</p>
<p>Isprika je bila Tomčev osobni moralni čin, »a kako je bila pogrešno interpretirana«, još jednom je ponavlja. »Iako sam ovdje izaslanik Hrvatskog sabora, pa iako govorim u ime Hrvatskog sabora, dozvolite mi da na kraju kažem nekoliko riječi kao bivši član Saveza komunista. Tih par rečenica želim reći kao svoju moralnu obvezu upravo potomcima žrtava za koje su odgovorni komunisti. Iako sam u vrijeme Bleiburga bio dijete, iako osobno ne snosim bilo kakvu krivicu za zločine, iako sam bio član Saveza komunista kada zločini nisu činjeni, osjećam potrebu da upravo na ovom stratištu hrvatskog naroda iskreno prihvatim i dio svoje moralne odgovornosti za zločine i progone koje su komunisti učinili poslije Drugog svjetskog rata, te da zatražim od obitelji stradalih da prihvate moju iskrenu ispriku i žaljenje«. </p>
<p>Tomac je podsjetio da se SDP kao stranka »ispričao još 1990. svojom povijesnom deklaracijom, a ove godine u ime hrvatske vlade predsjednik Vlade Ivica Račan«. Potpredsjednik Sabora očekuje od svih »koji tvrde da vole Hrvatsku da će se iskreno pokloniti i žrtvama Jasenovca, Bleiburga i Ovčare, te da će prestati žrtve iskorištavati u dnevnim političkim borbama za vlast«. Isprika za zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata ne znači negiranje antifašističkih temelja Hrvatske, piše Tomac. Osuda komunističkih zločina nije negacija antifašističke borbe niti zasluga partizanskog pokreta. Zločini i teror komunizma ne smiju se »ni prikrivati ni opravdavati sa zaslugama antifašizma nego se moraju osuditi kako bi se skinula mrlja s antifašističkih temelja Hrvatske«, piše Tomac. Tako se treba odnositi i prema ustaškim zločinima.</p>
<p>Tomac zaključuje da je njegov dolazak i isprika u Bleiburgu smetao »crvenima«, ali još više »crnima« koji su organizirali eksces da bi onemogućili dijalog. Zaključuje da je lekciju iz demokracije uputilo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika koje poručuje »da oni, kao žrtve komunističkog nasilja, ne mogu prihvatiti da netko ponovno poseže za nasilnim sprečavanjem slobode govora«. Tomac pismo završava žaljenjem ako je njegov postupak otvorena srca bilo koga povrijedio.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>GONG-ov novi projekt: »Paket izbori«</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Nevladina udruga »Građani sami nadgledaju izbore« (GONG) predstavila je, na konferenciji za novinare u petak, projekt »Paket izbori« koji se odnosi na kreiranje preporuka za promjenu ili donošenje pet najvažnijih zakona što reguliraju pravne i tehničke aspekte izbornog procesa. Među tih pet glavnih zakona pripadaju Zakon o popisu birača, Zakon o političkim strankama, izborni zakoni (koji se odnose na tehnički dio izbora), te zakon o financiranju predizbornih kampanja i zakon o državnom izbornom povjerenstvu. Posljednja dva, ističu u GONG-u, ne postoje u našem zakonodavstvu i trebalo bi ih što prije uvesti. »Primarni je cilj projekta kreiranje preporuka koje će pridonijeti izgradnji pravnog okvira hrvatskog izbornog zakonodavstva sukladno standardima EU-a«, rekla je izvršna direktorica GONG-a Suzana Jašić. Dugoročni cilj projekta je jačanje demokracije, vladavine prava i uključivanje javnosti u javne rasprave o izbornom zakonodavstvu. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Do kraja lipnja novih 600 stanova za branitelje</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - »Do kraja lipnja bit će započeta izgradnja svih preostalih stanova iz programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata koje obavlja Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva«, najavila je Alenka Košiša Čičin-Šain, pomoćnica ministra Čačića, na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p>To se odnosi na izgradnju 3000 stanova u sklopu programa poticane stanogradnje (POS), dio kojih će biti namijenjen i stradalnicima. Oni će, ovisno o stupnju invalidnosti, imati pravo na njihovo korištenje ili otkup. Čičin-Šain je rekla i da će do 30. lipnja biti dovršena izgradnja novih 600 stanova posebno za branitelje, na 17 lokacija u Hrvatskoj. Već je dovršeno 89 stanova na šest lokacija, no nisu useljeni jer Ministarstvo branitelja još nije izdalo rješenje, rekla je Ivana Prohić, glasnogovornica Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. »Dok Ministarstvo branitelja ne izda rješenja za useljenje, Ministarstvo graditeljstva će iz svog proračuna i dalje davati oko 200.000 kuna mjesečno za čuvanje objekata, kako bi se spriječilo moguće pokušaje ilegalnog ili nasilnog useljenja. Ni za novih 600 stanova još nema rješenja«, rekla je Čičin-Šain. »Svi stradalnici, njih 48, sa stopostotnim invaliditetom prve kategorije stambeno su zbrinuti«, rekla je Čičin-Šain. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo dosad je riješilo 4000 stanova za branitelje. »Na listi za stambeno zbrinjavanje branitelja«, dodala je, »nalazi se još 14.000 stradalnika. No broj nije pouzdan, ne samo zbog zakonskih promjena, nego i stoga što je dio branitelja stambeno pitanje već riješio na druge načine. Nakon revizije liste bit će poznat broj stradalnika čije stambeno pitanje još nije riješeno«, rekla je Čičin-Šain.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Turistička suradnja preko Alpa - za cjelogodišnju sezonu</p>
<p>Župan-Rusković: Hrvatski se turizam osobito oslanja na podizanje razine ponude na tri do pet zvijezdica i nove programe - od agroturizma preko zdrave hrane do golf destinacija / Austrijanci predlažu da se na Brijunima ne dopusti nova gradnja, a osobito su zainteresirani za ulaganja na otoku Visu / Ministrica potvrdila da je Vlada ovih dana opet raspravljala o Brijunima, ali konačan stav nije zauzet, jer se želi izaći s konkretnom koncepcijom, bez dvojbi</p>
<p>BRIJUNI, 24. svibnja</p>
<p> - »Zanimanje austrijskih poduzetnika za ulaganja u Hrvatsku, posebice u turizam, velik je, ali dosta je teškoća, posebice administrativno-pravnih, koje ometaju ambicije brojnih investitora. Sličnih problema imali smo i mi u Austriji, ali smo pokušali za njih pronaći odgovore, pa vam nudimo ta iskustva, zalažući se za zajednički marketing u poboljšanju kvalitete. Vi u Hrvatskoj imate praktički neograničen potencijal, pa vam predlažemo suradnju bez granica, preko Alpa, radi ostvarenja cjelogodišnjeg turizma za što sami nemamo dovoljno mogućnosti«, rekla je u petak državna tajnica za turizam Republike Austrije Mares Rossmann na turističkom forumu na Brijunima, u sklopu boravka austrijskog predsjednika Thomasa Klestila u našoj zemlji.</p>
<p>Uz pedesetak austrijskih poduzetnika, u turističkom forumu nastupili su hrvatska ministrica turizma Pave Župan-Rusković i istarski župan Ivan Jakovčić, koji su predstavili strateške razvojne pravce hrvatskog turizma, istakavši orijentaciju na kvalitetu i korištenje svih potencijala, ne samo primorskih. Ministrica Župan-Rusković rekla je da se hrvatski turizam osobito oslanja na podizanje razine ponude na tri do pet zvijezdica i nove programe - od agroturizma preko zdrave hrane do golf destinacija. Jakovčić je pak pozvao austrijske poduzetnike da krenu tragom svojih kolega, koji su već prisutni u Rovinju i na brijunskoj rivijeri te da ulažu i obogaćuju turističku ponudu prvenstveno koristeći dosadašnje vojne objekte, koje će se prenamijeniti za potrebe turizma.</p>
<p>Austrijanci su »sentimentalno vezani« za Brijune, pa predlažu da se na njima ne dopusti nova gradnja, već da se unaprijede postojeći sadržaji u skladu s renomeom otočja i potražnjom najimućnije klijentele. Ministrica Župan-Rusković suglasila se s tim stavom, kazavši da bi nova turistička gradnja ugrozila status Nacionalnog parka, a da se na nekim otocima - kao što je Mali Brijun - može dopustiti gradnja, odnosno uređenje ekskluzivne ponude kakva se planira u tamošnjoj austrougarskoj utvrdi.</p>
<p>Osobito je privukla pozornost sklonost austrijskih poduzetnika za ulaganja na otoku Visu, gdje bi željeli ostvariti vrlo atraktivnu turističku ponudu, što je hrvatska ministrica podržala.</p>
<p>Poslije turističkog foruma, ministrica turizma odgovorila je na više pitanja novinara, pa i na ono u vezi s Vladinom neodlučnošću da Brijune ponudi na međunarodnom natječaju radi dodjele koncesije. Župan-Rusković je kazala da je točno da je Vlada ovih dana opet raspravljala o Brijunima, ali konačan stav nije zauzet, jer se želi izaći s konkretnom koncepcijom, bez dvojbi, da se ta jedinstvena destinacija očuva i na najbolji način ponudi turističkom tržištu. U vezi s nezakonitim radnjama, koje je revizija Ministarstva turizma utvrdila u radu Turističke zajednice Grada Pule, ministrica je rekla da to nije jedini slučaj, jer je bilo dosta propusta u radu turističkih zajednica, zbog čega je i uslijedila promjena Zakona o turističkim zajednicama. Ministarstvo će nadzirati turističke zajednice sve dok država bude financirala turističku promidžbu. Kad se turističke zajednice i u tom smislu osamostale, nadzora više neće biti, rekla je ministrica Pave Župan-Rusković.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Skup o Hrvatskoj poslije Tuđmana</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Hrvatsku devedesetih godina prošlog stoljeća označavaju nezavisnost, rat, produbljivanje krize, privatizacija i dominacija prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Izborima početkom 2000. godine odbačen je autoritarni režim HDZ-a, no, velika poslijeizborna očekivanja zamijenjena su realizmom s kojim treba uskladiti očekivanja. Glavne su to teze stručnog skupa hrvatskih i britanskih znanstvenika »Hrvatska poslije Tuđmana u kontekstu globalizacije i europskih integracija«, koji je počeo u petak u Zagrebu.</p>
<p>Matko Meštrović s Ekonomskog instituta nazvao je stanje u Hrvatskoj vladavinom antinomije, jer su zbivanja suprotna svim našim očekivanjima. Dag Strpić je Tuđmanovu vladavinu nazvao kombiniranim starim režimom, a sadašnju vlast novim starim režimom. Zajedničko svim režimima je to što ni jedan nije službeno formulirano strategiju razvoja, a moguće je govoriti i o »sindromu nerazvoja, koji je neovisan o političkim promjenama«. Paul Stubbs, sociolog sa Sveučilišta u Sheffieldu, koji živi u Hrvatskoj, ustvrdio je da imamo društvo bez konsenzusa o temeljnim vrijednostima. Za Aleksandra Štulhofera sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta glavna je posljedica društvenog razvoja u razdoblju 1995.-1999. sklonost građana oportunizmu, što ima negativne posljedice za razvoj. Stručni skup su Odsjeci za sociologiju Sveučilišta u Zagrebu i Sheffieldu. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ribu kod Josipovca ubile visoke temperature i nedostatak kisika</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Nakon obavljene laboratorijske analize utvrđeno je da je uzrok pomora ribe koji je primijećen u utorak u kanalu Brondin kod Josipovca, u predgrađu Osijeka, nedostatak kisika u vodi, izvijestio je jutros Državni centar za obavješćivanje.</p>
<p> Nedostatak kisika u vodi prouzročen je niskim vodostajem i povišenom temperaturom vode. O pomoru ribe i riblje mlađi, uglavnom šarana, ali i ostalih vrsta ribe, poput babuški, štuka i ježeva, izvijestila je u utorak Zajednica športskih ribolovnih društava Osijek koja gospodari tim vodama. Predsjednik Zajednice Miroslav Sikora rekao je kako je u ponedjeljak navečer primijećeno na tisuće šaranske mlađi i ostale ribe na površini vode u Brondin kanalu, koji se na 24. kilometru ulijeva u Dravu. Ocijenio je pritom da je riječ o »ekološkoj katastrofi«. </p>
<p> Državni centar za obavješćivanje u petak je također izvijestio da je jučer prijepodne Županijski centar za obavješćivanje u Karlovcu dobio dojavu od građana o pojavi žutosmeđe mrlje na Korani, uzvodno od Barilovića, koja se širi cijelom širinom rijeke.</p>
<p> Na teren je izišla policijska ophodnja i nadležne osobe iz Državne vodopravne inspekcije, Hrvatskih voda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a nakon analize vode utvrđeno je da nije riječ o onečišćenju, nego da je voda zamućena od dizanja organske tvari prouzročenog kišama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: Utvrđivanje nezakonitosti u pretvorbi nije predizborna kampanja</p>
<p>PULA, 24. svibnja</p>
<p> - »Utvrđivanje nezakonitosti i nepravilnosti u pretvorbi ne bih nazvao predizbornom kampanjom, ukoliko se posao dobro obavi. U svakom slučaju sve to traje predugo, dvije i pol godine, da bi se utvrdile nepravilnosti i nezakonitosti počinjene u pretvorbi«, izjavio je u petak u Puli predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p> »Od prvoga dana govorili smo da se to mora učiniti, i očito je da državni mehanizmi nisu obavili svoj dio posla«, rekao je Mesić odgovarajući na novinarsko pitanje je li vraćanje izvješća o reviziji pretvorbe i privatizacije Račanova »više predizborna kampanja a manje istinska želja za otkrivanjem lopova«. </p>
<p> Istom prigodom, neposredno nakon ispraćaja austrijskog predsjednika u pulskoj zračnoj luci, novinari su upitali predsjednika Mesića hoće li se prihvatiti pokroviteljstva nad Sinjskom alkom, ako dobije poziv. »Nema potrebe za pozivom, jer ja sam dobio poziv za pokroviteljstvo za vrijeme cijelog mandata. A da li ću biti pokrovitelj, o tome ću odlučiti«, odgovorio je. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Očišćena naftna mrlja ispred Opatije</p>
<p>OPATIJA 24. svibnja</p>
<p> - Manja naftna mrlja u moru ispred opatijskog hotela Ambasador nastala je pri pranju hotelskog spremnika nafte pri čemu se u kanalizacijski otvor, a zatim i u more izlila manja količina nafte, a onečišćenje je potpuno sanirano, doznaje se danas u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj. </p>
<p>Radnici opatijskog »Komunalca« uočili su manje onečišćenje u moru ispred hotela jučer u 13,40 sati. </p>
<p> Na teren su odmah izašli radnici hotela, Vodoprivrednog inspektorata i tvrtke IND EKO, kazala je glasnogovornica PU primorsko-goranske Mirjana Kulaš.</p>
<p> Miroslav Emling, voditelj ekipe tvrtke IND EKO koja je čistila onečišćeno područje, potvrdio je da su radnici te tvrtke na teren izašli jučer nešto poslije 16 sati.</p>
<p> Sva su zatečena onečišćenja sanirana upijajućim branama, a očišćen je i spremnik nafte hotela te kanalizacijski odvodi, rekao je.</p>
<p> Dodao je da u IND EKU nemaju saznanja kad je onečišćenje počelo i koliko je točno nafte isteklo u more.</p>
<p> I direktor hotela Ambasador Mile Maruna rekao je da je onečišćenje bilo neznatno te da je sanirano odmah. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Vlada odlučila umiroviti Lovrenčića koji štrajka glađu</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Neraspoređeni policajac Zvonko Lovrenčić, bivši zatočenik srpskog logora u Manjači koji ispred Vladine zgrade štrajka glađu, bit će umirovljen.</p>
<p>Filip Lacić, predstavnik neraspoređenih policajaca koji već šezdesetak dana štrajkaju ispred Banskih dvora tražeći da se riješi njihov status, potvrdio je Hini da je na sastanku s predstavnicima Vlade u petak bilo riječi o Zvonku Lovrenčiću. Rekao je kako su ih na sastanku izvijestili da je Lovrenčić umirovljen, no još mu nije uručeno rješenje o umirovljenju.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić, ravnatelj policije Ranko Ostojić i predsjednik Povjerenstva za rješavanje problema neraspoređenih policajaca Milan Pemper primili su u petak predstavnike neraspoređenih policajaca i uručili im izvješće o radu Povjerenstva, koje je Vlada prihvatila u četvrtak. </p>
<p>Predstavnicima neraspoređenih policajaca uputili su i zamolbu da njihov kolega Zvonko Lovrenčić, čiji je slučaj riješen, obustavi štrajk glađu, navodi se u Vladinu priopćenju.</p>
<p>Lacić je potvrdio da im je Vladino izaslanstvo na dvadesetominutnom sastanku uručilo izvješće. </p>
<p>»No, o njegovu sadržaju nismo razgovarali, jer do sada, osim putem medija, nismo bili upoznati sa sadržajem«, dodao je.</p>
<p>Prema izvješću Povjerenstva i Vladinih zaključaka, u MUP će ponovo biti primljena 154 policajca, 189 u carinu i pravosudnu policiju, a njih 491 zaposlenje će potražiti putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pravo na mirovinu ostvarilo je 120 policajaca, a 28 je našlo novo zaposlenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Semneby: Posljednjih godinu dana u Hrvatsku se vratilo 20.000 Srba</p>
<p>Voditelj misije OESS -a u Hrvatskoj veleposlanik Peter Semneby u petak je izjavio da ne želi komentirati rezultate popisa stanovništva jer još uvijek nisu službeno objavljeni, no ustvrdio je da te rezultate smatra važnima/ Hrvatska si je postavila ambiciozne ciljeve kad je riječ o EU, a da bi to i ostvarila, potrebna joj je sva pomoć međunarodnih čimbenika koja joj je na raspolaganju</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Voditelj misije OESS -a u Hrvatskoj veleposlanik Peter Semneby u petak je izjavio da ne želi komentirati rezultate popisa stanovništva jer oni još uvijek nisu službeno objavljeni, no ustvrdio je da te rezultate smatra važnima. »Pročitao sam najave u medijima da će službeni rezultati biti objavljeni 17. lipnja, što će biti važno za donošenje ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina«, izjavio je Semneby. Dodao je da se prema OESS -ovim procjenama u posljednjih godinu dana, koliko se obrađuju podaci s popisa stanovništva, u Hrvatsku vratilo 20.000 Srba. </p>
<p>Voditelj misije OESS -a u Hrvatskoj sazvao je konferenciju za novinare da bi javnosti predstavio novo šestomjesečno izvješće o Hrvatskoj. U posljednjih šest mjeseci, ustanovio je OESS, u Hrvatskoj se promijenilo opće ozračje, a predstavnici OESS-a su s članovima hrvatske vlade imali niz ohrabrujućih rasprava o onome što još Hrvatska mora učiniti da bi ispunila kriterije OESS-a, koji su joj potrebni za približavanje Europskoj uniji. </p>
<p>»Hrvatska si je postavila ambiciozne ciljeve kada je riječ o EU, a da bi to i ostvarila, potrebna joj je sva pomoć međunarodnih čimbenika koja joj je na raspolaganju. OESS je u Hrvatskoj da bi što prije ispunio svoj mandat«, izjavio je Semneby dodajući da OESS, osim humanitarnih pitanja, najviše podržava rješavanje onih problema koji su ujedno i politički preduvjeti da Hrvatska što prije počne pregovore o članstvu u EU.</p>
<p>Prema Semnebyjevim riječima, hrvatska se vlada obvezala na rješavanje nekih problema poput povratka imovine, povratka izbjeglica koji se još uvijek ometa na lokalnoj razini, promjene zakona o područjima od posebne državne skrbi i donošenje ustavnog zakona o pravima manjina. Zbog obnovljenog dijaloga s hrvatskom vladom, OESS smatra da je napredak u sljedećih šest mjeseci moguć ako se stvori bolje ozračje za povratak izbjeglica, uklone legalne i administrativne prepreke za povrat imovine, Hrvatska nastavi dijalog sa svojim susjedima, posebice u pitanju povratka izbjeglica, započne reformu pravosuđa, poradi na daljnjem jačanju civilnog društva i modernizira zakonodavstvo vezano uz medije. Naročito važnim Semneby smatra daljnje jačanje suradnje Hrvatske i međunarodne zajednice, jer će taj dijalog uvelike pomoći Hrvatskoj u Europskoj uniji i NATO -u.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Misija OESS-a ispravlja: »Vratilo se više od 11.000 Srba«</p>
<p>Misija OESS-a u Zagrebu u petak navečer poslala je redakciji ispravak vlastitog priopćenja o konferenciji za novinare šefa Misije Semnebyja. U ispravku se naviodi da je u spomenutom priopćenju pogrešno navedeno kako je Semneby izjavio da se »u posljednjih godinu dana, otkad se ti podaci obrađuju, registrirano oko 20.000 Srba izbjeglica« koji su se vratili u Hrvatsku. Zatim se u ispravku ponavlja odlomak iz priopćenja, ali ispravljen tako što se kaže da je Semneby rekao kako se u tom razdoblju registriran povratak u Hrvatsku »više od 11.000« izbjeglih Srba. </p>
<p> No, spomenuti podatak o 20.000 Srba koji su se vratili u Hrvatsku Semneby je doista iznio na konferenciji za novinare! To znači da u izvješću o konferenciji za novinare Misija nije krivo citirala svoga šefa, jer su ga tako citirali i nazočni novinari, Vjesnikov također, nego je on iznio podatak za koji se u ispravku Misije kaže da je pogrešan! (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Ured za reviziju odbija Vladine optužbe </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja </p>
<p> - U Državnom uredu za reviziju iznenađeni su zaključcima koje je Vlada donijela u četvrtak o izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije te smatraju da su već obavili sve što je Vlada zatražila od njih. </p>
<p> Vlada je u četvrtak preporučila Saboru da ne prihvati izvješće, već da zatraži dopunu. Državnom uredu za reviziju zamjera na neujednačenosti pristupa, nepotpunosti izvješća, te da nije imenovalo osobe koje su počinile nezakonitosti u pretvorbi. Vlada zamjera i što revizija nije podnijela prijave Državnom odvjetništvu za utvrđena kaznena djela i prekršaje. </p>
<p> No, iz Državnog ureda za reviziju ističu da će nakon saborske rasprave Državnom odvjetništvu uputiti već pripremljeno izvješće s nepravilnostima, izjavila je pomoćnica glavne državne revizorice za odnose s javnošću Biserka Čoh Mikulec. U Uredu revizije kažu da oni, kao i ostali takvi uredi u svijetu, ne podnose prijave, već dostavljaju izvješće Saboru, a nakon toga na potezu su druga nadležna tijela. </p>
<p> Vladina je zamjerka i da u izvješćima nisu navedena imena odgovornih osoba, na što iz Državnog ureda za reviziju odgovaraju da su u svakom od izvješća za sto tvrtki navedena imena, te vlasnička struktura tvrtke na početku privatizacije i danas. Ured je Saboru i Vladi uputio dva dokumenta - Izvješće o radu na provedbi revizije, te opširniji materijal s izvješćima za svaku od sto dosad revidiranih tvrtki. U tim dokumentima, sukladno člancima 14. i 20. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, navedena su imena članova organa upravljanja tvrtke koji su donijeli odluku o pretvorbi, zakonskih predstavnika u vrijeme pretvorbe te u vrijeme kad su se nepravilnosti dogodile, kao i nazivi onih koji su izradili elaborat o pretvorbi, procjenu vrijednosti poduzeća, te tvrtke koje su radile reviziju financijskih dokumenata. </p>
<p> Vlada je od Državnog ureda zatražila i da pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti ljudi u Agenciji za restrukturiranje, HFP-u i ministarstvima zbog nezakonitosti u pretvorbi. U izvješću, naime, nisu navedena imena čelnika tih tijela. Inače, od 1990. do promjene vlasti 2000. na čelu Agencije za restrukturiranje i HFP-a bili su Zdravko Mršić, Zlatko Mateša, Milan Kovač, Tomislav Družak i Stipe Hrkač. </p>
<p> Iz Državnog ureda nisu željeli komentirati »insinuacije i nagađanja« da bi, nakon Vladinih zaključaka, glavna državna revizorica Šima Krasić mogla podnijeti ostavku ili biti smijenjena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Hrvatska »žali« zbog najnovijih oštrih reakcija Slovenije</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je stajalište da »parafirani Ugovor o zajedničkoj državnoj granici nije dokument koji bi bio pravno obvezujući«</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja </p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova RH u petak je izrazilo »žaljenje« zbog toga što su odnosi sa Slovenijem sve češće negativna medijska tema i što se »oštrim i javnim reakcijama« na svaki događaj u Piranskom zaljevu, onemogućuje uspostava obostrano korisnog graničnog režima.</p>
<p> Ministarstvo je posebnim priopćenjem reagiralo na dvije prosvjedne note koje je Slovenija u četvrtak predala Hrvatskoj zbog navodno »jednostranih akata« hrvatske strane vezano uz postavljanje uzgajališta školjki u Piranskom zaljevu i koncesije koju je INA dobila za istraživanje nafte i plina u blizini slovenskog akvatorija.</p>
<p> Štetne reakcije</p>
<p> Odnosi s Republikom Slovenijom, nastavlja se, utemeljeni na načelima dobrosusjedstva »visoko su na listi prioriteta hrvatske vanjske politike koja se zalaže za rješavanje svih pitanja u otvorenom, konstruktivnom dijalogu« tražeći obostrano prihvatljiva rješenja na osnovi međusobnog razumijevanja i uvažavanja.</p>
<p> »Oštre i javne reakcije na svaki događaj u Piranskom zaljevu ne stvaraju povoljnu atmosferu za uspostavu i razvoj takvog graničnog režima koji bi bio na korist objema strana«, naglašava se.</p>
<p> Republika Hrvatska se opredijelila da provedbom Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji, uz ostalo, i u pograničnom području na moru razvija takav sustav odnosa koji bi ubuduće prevenirao sve incidente u Piranskom zaljevu, kaže se u priopćenju i dodaje kako to prije svega znači poticaj razvoju suradnje između neposredno zainteresiranih lokalnih zajednica. »Područje Piranskog zaljeva i pogranično područje na moru za obje bi države morao biti poglavito prostor pozitivnih napora u razvoju međusobne suradnje. Tim više što upravo u tom području i dalje nije utvrđeno i ugovorom regulirano razgraničenje«, kaže se u hrvatskom priopćenju. </p>
<p> Ministarstvo je ponovilo stajalište da »parafirani Ugovor o zajedničkoj državnoj granici nije dokument koji bi bio pravno obvezujući«.</p>
<p> Ne postoje bilateralni obvezujući dokumenti</p>
<p> Također ne postoji ni jedan drugi bilateralni obvezujući dokument o privremenom razgraničenju u tom području. MVP ističe kako »postoji jedino odredba članka 15. Konvencije UN-a o pravu mora koje stranke su obje države, pa je stoga i međunarodno pravno obvezujuća za obje države«.</p>
<p> Dakle, u ovom trenutku nadležna tijela ne bi smjela prelaziti središnju crtu u Piranskom zaljevu u obavljanju svojih zadaća i hrvatska se strana zalaže za takvo postupanje u tom području koje će pridonijeti izbjegavanju incidenta. Međunarodno obvezujući za obje države je i Sporazum o pograničnom prometu i suradnji na temelju kojeg je moguće urediti život na tom području u pogledu postupanja i međusobnih odnosa, bez obzira što crta razgraničenja još nije pravno utemeljena. U tom je pravcu hrvatska strana ulagala dosta napora i dalje je spremna raditi na tom projektu, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Različite procjene razlika</p>
<p> Ministarstvo vanjskih poslova na kraju ocjenjuje neprihvatljivim tumačenja prema kojima bi različit stupanj povezanosti s euroatlantskim integracijama omogućio da se u rješavanju spornih pitanja između dviju zemalja naruši jednakost. </p>
<p> »U odnosima Republike Hrvatske i Republike Slovenije javljaju se nerazumijevanja, djelomice uzrokovana i različitim procjenama razlika, glede stupnja formalne institucionalne povezanosti dviju država, primjerice s međunarodnim integracijskim procesima.</p>
<p> Republika Hrvatska ne prihvaća takvo stanje i pritom polazi ne samo od svojih opravdanih interesa i vanjskopolitičke strategije, već i od načela jednakosti međunarodnih subjekata u svim, pa i u pitanjima prijepora«, zaključuje se u priopćenju MVP-a RH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>NATO dao peticu »Kroćenju zmaja«</p>
<p>MAKARSKA/BAŠKO POLJE, 24. svibnja</p>
<p> - U petak je završena velika međunarodna civilna vojna vježba »Kročenje zmaja - Dalmacija 2002«. Na brdu iza Baškog Polja te u akvatoriju ispred tog mjesta na Makarskoj rivijeri, na jednom su mjestu prikazane sve aktivnosti koje je 1200 vatrogasaca i spasilaca iz 14 zemalja, članica NATO-a i Partnerstva za mir vježbalo proteklih dana. </p>
<p>Zbog vremenskih uvjeta i kiše, koja, praćena jugom, nije imala previše razumijevanja za održavanje vježbe gašenja požara, »Kroćenje zmaja« moralo je biti prekinuto dvadesetak minuta prije nego što je predviđeno. </p>
<p>»Kroćenju zmaja« nazočili su predstavnici NATO-a i Pakta o stabilnosti te zamjenik premijera Dražen Budiša, ministar obrane Jozo Radoš, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić, savjetnik predsjednika Republike za vojna pitanja Imra Agotić. </p>
<p>Dražen Budiša podsjetio je da je vježba, osim tehničkog i praktičnog uspjeha, imala i snažnu političku dimenziju. Glavni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek istaknuo je da je »Kroćenje zmaja« pokazalo kako je bliska suradnja među zemljama regije u slučaju katastrofa više nego moguća. </p>
<p>»Ovo je izvrstan simbol europskih integracija i vrlo dobar primjer drugim dijelovima Europe«, istaknuo je Busek. Ovaj dio Europe, kazao je, ide naprijed brzim koracima u pozitivnom smislu. </p>
<p>Prema riječima ministra obrane Joze Radoša, civilne zadaće Hrvatska vojska sve češće obavlja u suvremenim okolnostima, a tako će biti i ubuduće. Radoš je, ističući uspjeh vježbe, naglasio da ona ni na koji način nije naštetila turizmu. »Pokazalo se da Hrvatska može reagirati u sličnim stvarnim situacijama, što je znak sigurnosti turistima, a nikako njihovo odbijanje«, ustvrdio je ministar obrane. </p>
<p>U završnom obraćanju novinarima direktor vježbe Mladen Jurin istaknuo je da je NATO-ova stručna ekipa sve segmente »Kroćenja zmaja« ocijenila izvrsnim ocjenama. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Strugar: Ne možemo dopustiti da iz škole izlaze budući gubitnici</p>
<p>Novi sustav obrazovanja ne smije biti generator nezaposlenosti, rekao je ministar Strugar / Direktor za obrazovanje Vijeća Europe Gabriele Mazza kaže da nedostatak pravog obrazovanja može dovesti do katastrofe / Ian Whitman iz OECD-a smatra da je Hrvatskoj potrebno obrazovanje za odrasle i izobrazba školskih ravnatelja </p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - U Muzeju Mimara otvorena je u petak dvodnevna Međunarodna konferencija o obrazovanju koja je okupila više od 200 stručnjaka iz 22 europske zemlje i Sjedinjenih Država. Skup su pozdravili predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i potpredsjednica Vlade Željka Antunović, a prijedloge reforme obrazovanja predstavili su hrvatski ministri prosvjete i znanosti Vladimir Strugar i Hrvoje Kraljević. </p>
<p>Istaknuvši kako ne postoji ni jedna zemlja na svijetu koja je posve zadovoljna svojim obrazovnim sustavom, Tomčić je ustvrdio da je hrvatski obrazovni sustav nedovoljno elastičan i da, bez obzira na mnoge visoko kvalitetne domete, ne prati potrebe suvremenog društva. Stoga je pozvao na energične i sustavne promjene u poboljšanju sustava, pri čemu se, smatra, moramo držati usuglašenih smjernica Europske unije. </p>
<p>»Hrvatska je otvorena za suradnju i razmjenu iskustva s europskim zemljama. Svjesni smo da je sustav obrazovanja nezaobilazni čimbenik u daljnjem prosperitetu«, rekla je Željka Antunović naglasivši da je potrebno povisiti stopu izdvajanja za obrazovanje.
Direktor za obrazovanje Vijeća Europe Gabriele Mazza prenio je stav Vijeća o tome da srž problema svake zemlje nije toliko u razvoju gospodarstva, već u demokratskim institucijama i razmišljanju ukupnog društva. Zaključio je da nedostatak pravog obrazovanja može dovesti do katastrofe. </p>
<p>Važnost uloge sindikata i nevladinih organizacija u razvoju društva koje počiva na znanju, naglasio je ekspert i dužnosnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Ian Whitman. On smatra da je komunikacija s javnošću jedna od najslabijih točaka svih ministarstava u svijetu. »Mnoge reforme javnost blokira od samoga početka jer se njihovo mišljenje temelji na onome što pročitaju ili čuju iz medija«, rekao je. Govoreći o problemima hrvatskog obrazovnog sustava, Whitman je naglasio da je potrebno jačati strukovno obrazovanje, obrazovanje za odrasle, izobrazbu školskih ravnatelja i provjeru raspodjele državnih financija. Novu ulogu Ministarstva prosvjete vidi u njegovoj adekvatnoj odgovornosti. »Onaj koji naređuje, mora postati onaj tko obavlja superviziju i nudi ciljeve obrazovanja«, ističe. </p>
<p>Zamjenica ministra za europske integracije Mirjana Mladineo rekla je da je Hrvatska velikim i brzim koracima ušla u proces približavanja EU. Za njegovu uspješnu provedbu potrebne su mnoge reforme, od kojih je, zaključila je Mladineo, reforma obrazovanja jedna od najvažnijih. </p>
<p>Ministar prosvjete Vladimir Strugar podsjetio je da se u Hrvatskoj od početka devedesetih nekoliko puta pokušalo uvesti promjene u procesu obrazovanja, no bez uspjeha. »Hrvatsko školstvo koje svoju strukturu nije mijenjalo nekoliko desetljeća, danas se nastoji otvoriti promjenama«, izjavio je Strugar. Dodao je da novi sustav obrazovanja ne smije biti generator nezaposlenosti: »Ne možemo dopustiti školovanje budućih gubitnika«.</p>
<p>Predstavljajući prijedlog reforme visokog obrazovanja, ministar Kraljević osvrnuo se na česte primjedbe da je taj prijedlog rađen bez temeljite analize stanja. </p>
<p>»Takva je zamjerka bespredmetna, jer su snimku stanja napravila sveučilišta, koja su svjesna problema«, rekao je. U reformu se ide jer se zbog centraliziranog upravljanja na razini države, ne može uspostaviti puna autonomiju sveučilišta, nije izgrađen sustav za kontrolu kvalitete, a urušen je sustav vrijednosti. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Vlada do kraja godine zaustavlja pad mirovina?</p>
<p>Vuković: Hrvatska ima 1,4 milijuna umirovljenika, prosječna je mirovina 1494 kuna, a udio novčanih izdataka za mirovine je 13,7 posto BDP-a / Za jednomjesečnu mirovinu potrebno je 1,9 milijardi kuna, a deficit je 100 milijuna kuna, što podmiruje državni proračun / Na neodređeno je vrijeme odgođena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara</p>
<p>ZAGREB, 24. svibnja</p>
<p> - Sabor je u petak ujutro, nakon jednosatne stanke i burnog, emocionalnog istupa Vladimira Šeksa, nastavio zasjedanje u mirnijem tonu. Unatoč tome, zastupnici vladajuće koalicije nisu se uspjeli suglasiti treba li u petak raspraviti i o Konačnom prijedlogu zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara. Za razliku od klubova SDP-a i HSLS-a, Klub HSS-a je inzistirao na odgodi rasprave kako bi se temeljito pripremili i dodatno konzultirali za raspravu o tom, po rječima Ante Markova, vrlo važnom zakonu. Nakon što je HSS-ovce podržao i Klub HDZ-a, predsjedavajući Mato Arlović na neodređeno je vrijeme odgodio raspravu o Konačnom prijedlogu tog zakona.</p>
<p>Zastupnici su potom raspravili Izvješće o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu. Hrvatska ima 1,4 milijuna umirovljenika, prosječna je mirovina 1494 kuna, a udio novčanih izdataka za mirovine je 13,7 posto BDP-a, kazao je Srećko Vuković, ravnatelj HZZO-a, podnoseći izvješće o radu u prošloj godini. Naglasio je da je odnos onih koji rade i umirovljenika vrlo nepovoljan, 1 prema 1,36. Unatoč tome, mirovine se isplaćuju između 10. i 12. u mjesecu. Za jednomjesečnu mirovinu potrebno je 1,9 milijardi kuna, a deficit je 100 milijuna kuna, što podmiruje državni proračun, istaknuo je Vuković.</p>
<p>Deficit od 100 milijuna kuna nije mali, jer čini 1,2 milijardi kuna godišnje, kazao je Petar Žitnik (HSS), govoreći u ime kluba svoje stranke. Napomenuo je da prosječna mirovina čini tek 42 posto prosječne plaće. Za Ljerku Mintas-Hodak (HDZ) izvješće je preoptimistično, pa najavljuje suzdržanost HDZ-a pri glasovanju. »Vidimo da Vlada sada želi da i žene idu u mirovinu sa 65 godina, a namjera je da se sve to digne i na 68 godina«, rekla je Mintas-Hodak. HSLS će podržati izvješće, kao i SDP, čiji zastupnik Branko Tušek predlaže HZMO-u preispitivanje rada svojih područnih službi. Govoreći u završnoj riječi, zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Bože Borko Žaja najavio je da će Vlada do kraja godine predložiti rješenje za zaustavljanje pada mirovina, nakon prestanka važenja tzv. malog mirovinskog zakona, po kojemu mirovinski dodatak iznosi 100 kuna plus šest posto.</p>
<p>Nitko od zastupnika nije se javio za raspravu o zakonskom prijedlogu o saborskom priznanju »Zlatni grb«. Predsjedništvo Sabora predložila je, naime, da se ustanovi godišnja nagrada za poseban doprinos razvoju parlamentarizma, tolerancije, demokracije i ljudskih prava. Nagrada bi se dodjeljivala u povodu Dana Sabora, 30. svibnja.</p>
<p>Sabor je u petak ujutro većinom glasova prihvatio izmjene Zakona o lukama unutarnjih voda, izmjene Zakona o javnim cestama te Zakon o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Rumunjske o radmisiji vlastitih državljana i stranaca Zastupnici su u drugo čitanje uputili i dva HSP-ova zakonska prijedloga - Zakon o zabrani genetski modificiranih organizama i proizvoda te izmjene Zakona o platnom prometu u zemlji. Također je prihvaćeno godišnje izvješće o planu razminiranja i utrošenih sredstava te odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Hine.</p>
<p>Sabor nastavlja zasjedanje u utorak, za kada je najavljena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara.</p>
<p>Milan Jelovac i Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020525].
|
