NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020125].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215388 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svi Todorićevi ljudi</p>
<p>Svi bivši Agrokorovi zaposlenici tvrde da nemaju više nikakvih poslovnih veza s Agrokorom, a neki, poput Rohatinskog i Maje Brinar, čak kažu da nemaju nikakvih kontakata s bivšom tvrtkom / To neosporno dokazuje ili njihovu principijelnost ili govori da im bivši poslodavac nije ostao u najljepšoj uspomeni</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – U svjetlu najave guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da će možda otići s dužnosti, ponovno se aktualiziralo pitanje vezanosti pripadnika izvršne i monetarne vlasti i pojedinih gospodarskih sustava. Neposredan povod je podatak objavljen u posljednjem broju »Narodnih novina«, da je Todorićev Agrokor prvog čovjeka Narodne banke, na vlastiti zahtjev, razriješio dužnosti člana Nadzornog odbora tek na izvanrednoj skupštini dioničara koncerna, 17. siječnja ove godine, te da je na njegovo mjesto imenovao Velimira Lovrića.</p>
<p>Guverner Rohatinski kazao nam je da su sve njegove poslovne i bilo kakve druge veze s Agrokorom, uključujući i članstvo u NO, prestale 12. srpnja 2000. godine, kad je imenovan na dužnost guvernera HNB-a. Rohatinski pojašnjava da se to odnosi i na prestanak isplate naknade za članstvo u NO Agrokoru.</p>
<p>Zašto je Rohatinski tek nakon godinu i pol razriješen dužnosti člana NO Agrokora? Violeta Colić, direktorica Agrokora za odnose s javnošću, priznaje da se to ne čini sasvim logičnim.</p>
<p>»Riječ je o našoj nespretnosti, no nakon odlaska sadašnjeg guvernera HNB-a, njegovo se mjesto u NO nije dosad popunjavalo i NO je funkcionirao s jednim članom manje«, kazala je Violeta Colić. Ona ističe da Rohatinski, otkad je podnio zahtjev za razrješenjem s dužnosti člana NO Agrokora, nije u prošlih godinu i pol sudjelovao u radu NO, niti je primao ikakvu nadoknadu od Agrokora.</p>
<p>Prema njezinim riječima, ista je situacija i s drugim bivšim Agrokorovim zaposlenicima koji su iz koncerna otišli u politiku. Nitko od njih (Damir Kuštrak, Maja Brinar...) nakon odlaska u Ministarstvo financija, odnosno Ministarstvo gospodarstva, nema nikakvih poslovnih veza s Agrokorom, niti prima novčanu nadoknadu.</p>
<p>Međutim, Violeta Colić ističe da Agrokor u prošlom razdoblju nije ni pokušavao utjecati na odluke izvršne vlasti.</p>
<p>»Sama činjenica da je iz koncerna značajan broj ljudi pronašao svoje mjesto u izvršnoj i monetarnoj vlasti govori o njihovoj stručnoj kvaliteti, ali i o snazi Agrokora«, kaže direktorica Agrokora i ističe da je zbog te činjenice koncern ponosan. </p>
<p>»Sve veze prekinute«</p>
<p>U Agrokoru nisu bili spremni ocjenjivati dosadašnji rad svojih bivših djelatnika, jer smatraju da ocjenu njihova rada u ministarstvima moraju dati njihovi sadašnji šefovi i javnost.</p>
<p>Održavaju li bivši Agrokorovi vodeći kadrovi veze sa svojom bivšom tvrtkom? To smo pitanje, osim guverneru Rohatinskom, postavili i drugim, u tom kontekstu najčešće spominjanim osobama.</p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, bivši potpredsjednik koncerna Ivice Todorića, tvrdi da je raskinuo s Agrokorom još 15. veljače 2000. godine i da u međuvremenu nema poslovnih veza s tim koncernom.</p>
<p>To nisu jedine veze Agrokora i Ministarstva financija. Sin aktualnog ministra financija Mate Crkvenca, Dinko Crkvenac, godinama radi u Agrokoru, a odnedavno je direktor Superkonzuma.</p>
<p>U Agrokoru tvrde da činjenica što se radi o sinu ministra financija nema apsolutno nikakve veze s njegovim napredovanjem.</p>
<p>Veze s Agrokorom opovrgava i zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, koja je u Agrokoru napustila mjesto izvršne potpredsjednice za korporativne financije.</p>
<p>»Sve veze s Agrokorom prekinula sam početkom 2000. godine. Od tada nemam nikakvih ni poslovnih, niti bilo kakvih drugih kontakata s tim koncernom i nisam u međuvremenu primala nikakvu novčanu nadoknadu«, rekla nam je Maja Brinar, koja je nakon Agrokora prvo postala tajnicom Ministarstva gospodarstva, da bi kasnije napredovala na hijerarhijskoj ljestvici unutar Ministarstva.</p>
<p>O utjecaju Ivice Todorića i njegova Agrokora na hrvatsku izvršnu, ali i monetarnu vlast mediji su već dosta pisali, svrstavajući ga među najmoćnije ljude u Hrvatskoj. No, sudeći prema izjavama njegovih bivših zaposlenika, sad hrvatskih dužnosnika, kao i demantijima iz samoga koncerna, to uopće nije tako. Svi bivši Agrokorovi zaposlenici tvrde da nemaju više nikakvih poslovnih veza s Agrokorom, a neki, poput Rohatinskog i Maje Brinar, čak kažu da uopće nemaju nikakvih kontakata s bivšom tvrtkom. Što neosporno dokazuje ili njihovu principijelnost ili pak govori da im bivši poslodavac nije ostao u najljepšoj uspomeni.</p>
<p>Međutim, (ne)izravne veze Agrokora i izvršne vlasti ipak su nešto dublje nego što iz ovih izjava proizlazi.</p>
<p>Uvjetno nazvan Agrokorov lobi ima svoga predstavnika i u Ministarstvu poljoprivrede. Sadašnji zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić ranije je također radio u Agrokoru, no dolaskom u Ministarstvo poslovna povezanost s Todorićevom tvrtkom je prestala.</p>
<p>Postoje, nadalje, i posredne veze između Agrokora i HRT-a. Direktor Leda je već nekoliko godina Mislav Galić, sin direktora HRT-a Mirka Galića. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dosad samo pet bolničkih liječnika odabralo privatnu praksu</p>
<p>Do kraja sljedećeg tjedna trebali bi biti završeni pravilnici o dopunskom radu liječnika i o radu liječnika privatne prakse u zdravstvenim ustanovama / Traženiji će liječnici trećinu radnog vremena moći raditi privatno u bolničkim ambulantama </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Novi pravilnik Ministarstva zdravstva (koji se primjenjuje od 1. siječnja), prema kojem liječnici zaposleni u državnim bolnicama ne mogu više raditi u privatnim ordinacijama, izazvao je veliko ogorčenje među liječnicima, posebice onima koje je taj pravilnik izravno ugrozio. Stoga su nezadovoljni liječnici okupljeni u Hrvatskom društvu bolničkih liječnika u dopunskom radu, njih oko 130, podnijeli tužbu Ustavnom sudu, smatrajući da su im takvom izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti prekršena ustavna prava.</p>
<p>Međutim, Pravilnik je već stupio na snagu i liječnici se moraju odlučiti. Naime, Ustavni sud neće tako skoro uvrstiti taj predmet na dnevni red (iz provjerenih izvora, sigurno ne prije početka travnja). Od 130 liječnika koji su podnijeli tužbu Ustavnom sudu, zasad su se samo petorica opredijelila za privatnu praksu.</p>
<p>U međuvremenu, u Ministarstvu zdravstva žurno se pripremaju još dva nova pravilnika; Pravilnik o dopunskom radu liječnika i Pravilnik o radu liječnika privatne prakse u zdravstvenim ustanovama. Oba bi pravilnika trebala biti završena i predstavljena javnosti do kraja sljedećeg tjedna.</p>
<p>Prema riječima Nedjeljka Ivančevića, tajnika Hrvatske liječničke komore koji u ime Komore sudjeluje u izradi pravilnika, novim će se pravilnikom liječnicima omogućiti dopunski rad, ali samo u matičnim bolnicama.</p>
<p>Dakle, liječnik koji je tražen i za kojeg postoje duge liste čekanja moći će, na prijedlog stručnog vijeća i upravnog vijeća bolnice, dodatno, privatno raditi u ambulanti matične bolnice trećinu radnog vremena. Primjerice, ako radi 36 sati tjedno, bit će mu dopušteno još 12 sati dodatnog rada u ambulanti. Ivančević ističe da pacijenti ne bi plaćali izravno liječniku nego bolnici s kojom bi liječnik imao ugovor o plaćanju.</p>
<p>»Komora predlaže da 50 posto novca od pacijenta ide liječniku, a 50 posto bolnicama. Naime, u dopunskom radu u ambulanti liječnik koristi bolničke uređaje, potrošni materijal, a tu je i pomoćno zdravstveno osoblje«, pojasnio je Ivančević, istaknuvši kako će biti ostavljena mogućnost da se bolnica i liječnik dogovore o podjeli novca.</p>
<p>Iako to neće utješiti liječnike koji su mnogo novca uložili u privatnu praksu ipak će im, ako odluče ostati u državnim bolnicama, biti omogućena neka dodatna zarada, uz uvjet da su traženi i da upravno i stručno vijeće bolnice visoko ocjenjuje njihov rad. Zadnju riječ pri izdavanju dozvole za dopunski rad, ali i pri opozivu, ima Ministarstvo zdravstva.</p>
<p>Ivančević ističe prednosti takvog prijedloga: pacijentima će biti lakše, a liječnici i bolnice će »pokrpati« proračunske rupe. Naime, Ivančević pojašnjava da će se na taj način smanjiti duge liste čekanja u bolnicama, od pregleda do operacija. To će biti pogodno i za pacijente koji ne žele čekati a imaju »dublji džep«, jer će moći odmah do svog liječnika posjete li ga u ambulanti. Ivančević tvrdi da će biti bolje i siromašnijima koji su osuđeni na socijalno, jer kad »bogatiji« odu u ambulantu, bolnički će se red smanjiti.</p>
<p>Pravilnik o radu liječnika privatne prakse u zdravstvenim ustanovama omogućit će privatnim liječnicima da prate svoje pacijente u bolničkom liječenju (moći će pacijentu osigurati krevet, pregledavati ga za bolničkog liječenja, poroditi pacijenticu, operirati ili asistirati pri operaciji u bolnicama).</p>
<p>Ivančević naglašava da bolnice imaju dosta slobodnog kapaciteta i da će i ta mogućnost smanjiti liste čekanja, posebice na operacije. Privatnik će, kaže, sigurno prije nabaviti npr. umjetni kuk, koji će u bolnici moći ugraditi pacijentu. Liječnik-privatnik će o načinu plaćanja i troškovima pregovarati izravno s bolnicom. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Slijedi li nakon svih uvreda još jedna u nizu Čačićevih isprika?«</p>
<p>VARAŽDIN, ZAGREB 24. siječnja</p>
<p> – Forum mladih varaždinske gradske organizacije SDP-a smatra nedopustivom izjavu ministra Čačića prilikom predstavljanja projekta »S faksa na posao« na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, jer je taj projekt prvi konkretan program čiji je cilj omogućiti zaposlenje mladima. </p>
<p>»Upravo je stoga neshvatljiv savjet ministra Čačića mladima da nakon stečene diplome odu iz zemlje. Krajnje nepripremljenim nastupom, te nepromišljenim i neumjerenim izjavama koje ne priliče jednom ministru, umjesto približavanja i pojašnjavanja Vladinog programa, on je izazvao zbunjenost i nepovjerenje mladih. Izjavom da Varaždin ima mentalitet žabokrečine (a u njemu ministar sigurno rado provodi svoje slobodno vrijeme u obiteljskom krugu) nanio je veliku uvredu i poniženje Varaždincima i gradu Varaždinu«, kaže se u izjavi Siniše Kalajdžije, predsjednika Foruma mladih varaždinske gradske organizacije SDP-a.</p>
<p>Mladi SDP-a stoga pitaju jesu li tom »mentalitetu žabokrečine pridonijela i dva bivša HNS-a gradonačelnika, od kojih je jedan danas njegov pomoćnik u Ministarstvu, kao i sam HNS koji je sudjelovao, a i danas sudjeluje u obnašanju vlasti u Varaždinu«.</p>
<p>Forum mladih SDP-a smatra da Varaždin, prema gospodarskom potencijalu, razvoju i kulturi pripada samom hrvatskom vrhu. Nadalje, smatra Forum, »proturječno zvuče izjave kojima ministar Čačić propagira razvoj investicijama u javna poduzeća, a s druge strane jasno daje do znanja kako smatra da u Varaždinskoj županiji postoji samo nekoliko dokazanih tvrtki, među kojima je i njegov Coning, dok ostala poduzeća nisu zavrijedila zaposlenje mladih stručnjaka. Srećom, izjave ministra Čačića nisu i stav Vlade. Slijedi li nakon svih uvreda još jedna u nizu njegovih isprika ili je sve izrečeno njegovo mišljenje«?, navodi se na kraju izjave Foruma mladih varaždinske gradske organizacije SDP-a. K. G.</p>
<p>I Mladi liberali osuđuju poziv mladima da napuste domovinu kad završe školovanje.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Mladih liberala Zdravka Vukića na konferenciji za novinare u četvrtak u Zagrebu, »Čačićeva izjava je neozbiljna, pogotovo što je on član Vlade, a u svojim se nastupima zalagao za otvaranje 200.000 novih radnih mjesta«. (Ž. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pusić:»Čačić je mogao karijeru graditi bilo gdje«</p>
<p>»Ideja je da mladi u nas grade karijere, a iskustva stječu gdje god mogu« </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Ministar Radimir Čačić ovih je dana ponovno izazvao reakcije javnosti i političkih kolega. Predstavljajući u utorak program »S faksa na posao« ministar je, kako su prenijeli mediji, mladima preporučio odlazak u inozemstvo. Usto je svojim sugrađanima Varaždincima, gdje je program i predstavljao, dodatno poručio da u Varaždinu nemaju od koga učiti, jer je to mali grad koji ima mentalitet žabokrečine.</p>
<p>Što o porukama svog stranačkog kolege i ministra u Vladi misli čelnica HNS-a Vesna Pusić? U izjavi za Vjesnik ona je iznijela i osobni stav i stav stranke, pojašnjavajući: </p>
<p>»Mislim da je svakom jasno, a naročito onima koji rade u visokoškolskom obrazovanju i na sveučilištu, da je silno korisno za svakog mladog stručnjaka da ide na postdiplomske studije u inozemstvo i da stekne znanstvena i stručna iskustva i izvan Hrvatske. Kad bismo to ograničili ili na bilo koji način zatvorili, bio bi to 'Ceaucescuov model'. Vladin projekt o kojemu je govorio ministar Čačić treba shvatiti kao otvaranje prostora za stjecanje novih iskustava, nakon čega se imaju kamo vratiti. Ideja je, dakle, da u našoj zemlji mladi stručnjaci grade svoje karijere, a da iskustva stječu gdje god mogu«. </p>
<p>O tome je, objašnjava predsjednica HNS-a, iako »drukčije i malo šokantnije«, govorio ministar Čačić. </p>
<p>Njegovu izjavu o Varaždinu kao žabokrečini u kojoj mladi nemaju što naučiti prokomentirala je riječima:</p>
<p>»On je čovjek koji je mogao karijeru graditi bilo gdje, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, a izabrao je da cijelu karijeru provede u Varaždinu. Mislim da svaki Varaždinac zna da je tamo mnogo pridonio. Očito je riječ o izražavanju njegovih ambicioznijih ideja za taj grad koji bi mogao i trebao više i bolje, s ljudima koji će ga dalje razvijati, a ne ostaviti onakvim kakvim su ga i zatekli«, rekla je Vesna Pusić.(M. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Koalicijski partneri kao rogovi u vreći</p>
<p>Zastupnici su od gradnonačelnika zatražili komentar izjave ministra Radimira Čačića, objavljene u jednom tjedniku, a u kojoj tvrdi da »gradska birokracija u Zagrebu prima mito i da je korumpirana te da joj smeta njegov program stanogradnje«</p>
<p>»Zagrebačka koalicija na rubu je raspada, nedostaje tek iskra koju, kako se čini, nitko ne želi ugasiti«, komentirali su u četvrtak sjednicu Gradskog poglavarstva članovi toga gradskog tijela. </p>
<p>Počelo je, zapravo, na kraju sjednice, kada su novinari od gradonačelnika zatražili komentar izjave ministra Radimira Čačića, objavljene u jednom tjedniku, a u kojoj tvrdi da »gradska birokracija u Zagrebu prima mito i da je korumpirana te da joj smeta njegov program stanogradnje«. Čačić je, prema objavljenom razgovoru, na upit novinara tko to čini rekao: »Gradsko poglavarstvo. SDP i HNS«.</p>
<p> – Nastojim biti suzdržan i bez komentara jer ne vjerujem da je Čačić tako nešto rekao. Pričekat ću do kraja tjedna da izađe s podacima jer dosad nisam dobio nikakvu potvrdu. Ako je to točno, preko toga nećemo prijeći samo tako, dosta mi je optužbi na račun Grada i Poglavarstva. To moramo raščistiti ili više nećemo raditi skupa. Nema dobrih i loših u Gradu, rekao je gradonačelnik.</p>
<p>– Ako je to rekao, idućeg tjedna od njega osobno očekujem potvrdu navoda. To su ozbiljne stvari i nisu za šalu. Moj i stav moje stranke jest da vlast možemo izgubiti ali obraz nikako, završio je gradonačelnik.</p>
<p>No, novinari nisu stali samo na tome. Zanimalo ih je i obrazloženje termina »koalicijsko poglavarstvo«, koje se spominje u promidžbenom spotu za natječaj za stanove iz društveno poticane stanogradnje. U spotu se, treba reći, »vrte« tek dva od ukupno 15 članova Poglavarstva, i oboje su iz HNS-a: Srećko Ferenčak i Morana Paliković-Gruden.</p>
<p>– Koalicijsko poglavarstvo ne postoji, rekao je SDP-ov tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum.</p>
<p>– Ja o spotu i tome ne znam ništa, iako bih trebao znati sve. Idućeg tjedna imat ćemo još jednu sjednicu Poglavarstva, na kojoj ćemo pokazati sve dosege POS-a, koji je inače Vladin program, rekao je gradonačelnik, aludirajući na to što HNS neprestano prisvaja program.</p>
<p>Jedan od »glumaca« u spotu, Srećko Ferenčak, rekao je kako je spot dobro rješenje jer je privukao velik broj građana. »Prije spota«, rekao je, »prijavilo se samo 500 zainteresiranih«.</p>
<p>– Pa program je pokrenut tek nakon što smo mi došli na vlast, rekao je Ferenčak, a gradonačelnik dodao:</p>
<p>– Ferenčak nije shvatio, ali to mu nije prvi put. Ja, inače nemam ništa protiv spota, ali red je da me se s time upozna, zaključio je gradonačelnik.</p>
<p>Na sjednici u četvrtak prihvaćen je najnoviji program kreditiranja branitelja. U suradnji s Ministarstvom branitelja, koje ulaže pet milijuna kuna (multiplikacijom banke riječ je o 50 milijuna), Grad Zagreb sudjelovat će subvencijom kamata, pa će za krajnjeg korisnika kamata na kredit iznositi šest posto. Grad je zemljište Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici na rok godinu dana, dok se ne donesu planovi namjene tog vrijednog prostora, za 30.000 kuna na mjesec iznajmio Zagrebačkoj veletržnici i Robnim terminalima. </p>
<p>Iz tekuće pričuve odobreno je 190.000 kuna za adaptaciju Kulturnog centra Pešćenica, za festival Cest is the best odobreno je 178.000 kuna, a za pokriće troškova najma koncertne dvorane V. Lisinskog 24.187 kuna.</p>
<p>Plaketa Grada Zagreba dodijelit će se dr. Krešimiru Vranečiću, umirovljenom liječniku iz Zagreba i nasljedniku književnika Miroslava Krleže, za dugogodišnju skrb i čuvanje ostavštine Miroslava Krleže.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagreb u društvu kreditno sposobnih gradova</p>
<p>Prema najnovijem izvješću najuglednijih svjetskih kreditnih agencija Standard's i Moody's, grad Zagreb uvršten je u dosad najjaču kreditnu skupinu - BAA3. </p>
<p>Najnovija garancija, prema kojoj se, prema ocjeni svjetskih stručnjaka, Zagreb penje u gornju sferu financijske sigurnosti, stigla je u četvrtak, a o njoj je, na sjednici Poglavarstva, izvijestio pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo:</p>
<p>– Jutros je iz New Yorka stigla obavijest u kojoj najuglednije svjetske agencije - Standard's i Moody's - Zagreb ocjenjuju BAA3 kreditnim rejtingom. To je već treći put u devet mjeseci, što je uspjelo malo kojem gradu u svijetu. S takvim rejtingom na pragu smo A skupine i grad jača na svjetskom tržištu kapitala, povećava se interes stranih ulagača i omogućava smanjenje kamatnih stopa, rekao je Prežigalo. Prema riječima Slavka Kojića, gradskog ministra financija, Grad je u kratkom roku uspio 'preskočiti' nekoliko važnih stepenica.</p>
<p>– Prije svega zato jer je nova vlast na vrijeme vraćala kredite i za njih plaćala kamate. </p>
<p>Nismo se zaduživali, već naprotiv, smanjujemo tu tendenciju, rekao je Kojić. Dodao je kako bi od sada »trebalo biti lakše« jer na temelju ocjene BAA3 »svaka banka smanjuje svoje kamate barem za 0,5 posto«. </p>
<p>Ocjena o kreditnom rejtingu vrijedi i za sva gradska poduzeća.</p>
<p>– Takva ocjena ne bi vrijedila da se vidjelo da Grad umjesto njih vraća dugove, objasnio je Kojić.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hoće li lovci biti protjerani sa Medvednice?</p>
<p>Protiv odluke po kojoj se u dijelu Parka prirode Medvednica, koji se nalazi u granicama Krapinsko-zagorske županije, dopušta lov u četvrtak su ispred Ministarstva zaštite okoliša, noseći parole, protestirali aktivisti udruge Prijatelja životinja. Odluka je stupila na snagu 19. siječnja usvajanjem Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica. </p>
<p>Natpisi poput »Medvednica je Park prirode, a ne lovački poligon«, »Lovački lobi pretvara Hrvatsku u jedno veliko lovište« te »Ubijanje, ranjavanje i progon životinja nije zaštita prirode« privlačili su radoznale prolaznike koji su tražili informaciju više.</p>
<p>Tim je povodom u Ministarstvu u četvrtak održan i sastanak između ravnateljice Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik, načelnika Odjela za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite okoliša Radenka Deželića i predsjednika udruge Prijatelji životinja Domagoja Pintarića. Nazočni su se složili da lova na Medvednici ne bi smjelo biti jer je to zaštićeno područje proglašeno Parkom prirode, kroz koje prolazi i u kojem boravi i velik dio građana.</p>
<p>– Primjedbe udruge dostavit ćemo u ponedjeljak na kolegij ministru i njegovim pomoćnicima, izjavio je Radenko Deželić, dodajući kako se mogu unijeti izmjene u doneseni Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode. </p>
<p>– Iako ne podržavamo lov jer na cijelom području Parka prirode trebaju vrijediti iste odluke, pa smo uputili i primjedbu Krapinsko-zagorskoj županiji, jedino pozitivno u toj odluci je da će lovočuvari ipak nadzirati područje od krivolovaca, rekla je Farkaš Topolnik. Naime, Ustanova nema dovoljan broj nadzornika pa ne može na sebe preuzeti odgovornost da sprečava krivolov. </p>
<p>– Ako nećemo biti zadovoljni odlukom, nakon kolegija u ponedjeljak nastavit ćemo s prosvjedima, poručuje Pintarić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prva šansa za mlade intelektualce</p>
<p>Forum mladih Gradskog SDP-a predstavio je u četvrtak na konferenciji za novinare nekoliko projekata koji će, u suradnji s Gradskim poglavarstvom, u idućih nekoliko mjeseci pomoći mladima u kreiranju vlastite budućnosti.</p>
<p>Jedan od projekata je projekt »Prva šansa«, kojemu je cilj samozapošljavanje mladih visokoobrazovanih osoba, temeljen na gospodarskoj politici Vlade i smjernicama za gospodarski razvoj.</p>
<p>– U jednom od paviljona Zagrebačkog velesajma osnovat će se poduzetnički inkubator za mlade poduzetnike, u kojemu bi mjesto našli mladi stručnjaci širokog raspona profesija, rekao je predsjednik Jurica Meić.</p>
<p>U istom paviljonu osnovao bi se i poduzetnički centar, kao središte stručne i savjetodavne pomoći mladim poduzetnicima. </p>
<p>Osim tih projekata, formirat će se Ured za mlade grada, u sklopu posebnog odsjeka pri nekom od već postojećih gradskih ureda. Ured će se, rekao je Meić, zauzimati za prevenciju ovisnosti od nasilničkog ponašanja, poticanje urbane kulture, međunarodnu suradnju i dr.</p>
<p>Tajnica gradskog Foruma mladih SDP-a Jelena Pavičić dodala je kako takve djelatnosti već postoje u Zagrebu, ali njihovo djelovanje nije sustavno zbog »razbacanosti« u brojnim gradskim uredima.</p>
<p>Mladi SDP-a zauzimaju se i za vraćanje hostela u Petrinjskoj te Grada mladih Granešina u njegovu prvotnu namjenu.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Retkovečki labud na »rehabilitaciji« na jarunskom jezeru</p>
<p>Umirovljenici koji svaki dan hrane labudove na jarunskom jezeru kažu kako noću labudove love krivolovci iz zračnica ili mameći ih hranom privezanom na udice do kopna. Znaju i da se ulovljeni prepariraju ili jedu »budući da meso labudova okusom podsjeća na gušće«. </p>
<p>– Sa sigurnošću možemo reći da te informacije nisu točne. Noću labudovi spavaju na rubu leda pa je praktički nemoguće doći do njih. Mi ih svaki dan nadgledamo i brinemo se o njima, rekla nam je savjetnica za ekologiju u poduzeću Jarun Mirjana Počuća. </p>
<p>Nedavno su dva mlada labuda uginula, ali na Veterinarskom fakultetu nisu našli ništa što bi upućivalo na vanjska oštećenja kao što su prostrjelne rane i slično, dodala je. Još se ne zna točan razlog uginuća, ali pretpostavlja se da je u pitanju izmorenost i izgladnjelost od dugog puta koji su prešli dok nisu sletjeli na Jarun.</p>
<p>Od voditelja čuvarske službe na Jarunu Slavka Zorića saznajemo da jarunsko jezero 24 sata na dan obilaze čuvari i zaštitari Sokol Marića. Imamo i ribočuvara te djelatnike zadužene za nabavu hrane i hranjenje labudova.</p>
<p>– Uspostavili smo dobru suradnju s trešnjevačkom tržnicom i Veletržnicom, pa nam sakupljaju zeleno povrće, a kukuruz kupujemo, rekla je Počuća, dodajući kako mnogo hrane donose i građani. </p>
<p>Iako su djelatnici Jaruna upozorenjima i edukacijom u sklopu programa »Zima na Jarunu« neke građane odviknuli da ih hrane kruhom, koji kod ptica može uzrokovati probavne smetnje, te da im ne bacaju grickalice, i dalje apeliraju na građane moleći ih da ih hrane isključivo zelenim povrćem i kukuruzom.</p>
<p>– Cilj nam je da se labudovi zdravi i u dobroj kondiciji vrate odakle su i došli te da nam i iduće zime, u još većem broju, dođu na jarunsko jezero, napominje Počuća.</p>
<p>Da podsjetimo, cijele obitelji labudova na jarunsko su jezero, u potrazi za nezaleđenim vodama i hranom, počeli stizati početkom studenog, i to iz sjeverne i srednje Europe. Na Jarunu će ostati sve do travnja, kada će se početi vraćati na mjesta gniježđenja.</p>
<p>Na Jarun su donesena i četiri labuda koje su ljudi našli i njihov nalaz javili nadležnim službama. U četvrtak je donesen posljednji koji je početkom tjedna u Retkovcu zbrinula obitelj Dumić i javila Ministarstvu zaštite okoliša. Naime, labud je, saplevši se u žice, pao na ulicu. </p>
<p>– Labudica se oporavila za samo jedan dan te smo je odveli na Jarun, gdje ju je jato, budući da je ženka, odlično prihvatili, rekla nam je Ingeborg Bata iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica. </p>
<p>Ako ljudi nađu ozlijeđenu pticu, dodaje, neka stvar ne uzimaju u svoje ruke već neka nazovu Ministarstvo, koje će zbrinjavanje prepustiti stručnim osobama. Hrvatska, naime, za razliku od većine zemalja u njezinu okruženju, nema centar za zbrinjavanje divljih životinja.</p>
<p>– Ove godine problem je s labudovima. U grčkom centru za zbrinjavanje divljih životinja trenutačno ih je 200, od kojih je 100 nastrijeljeno, ističe Bata. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Legalizacija plinskih priključaka do 1. travnja</p>
<p>Građani protupravno priključeni na plinsku mrežu priključak mogu legalizirati do 1. travnja, bez plaćanja kazne. Nakon tog roka morat će platiti 500 kuna kazne. Protupravni korisnici u svakom će slučaju morati platiti paušalni iznos za potrošeni plin, rekao je direktor Gradske plinare mr. Ivan Vulas na konferenciji za novinare u četvrtak.Odlukom o priključenju na komunalnu infrastrukturu Gradske skupštine, što je stupila na snagu 2. siječnja, naknada za priključenje iznosi 4.869 kuna i plaća se Gradskom uredu za komunalne poslove. Tako prikupljen novac ured će koristiti za komunalnu infrastrukturu. Cijena naknade za priključak je ista bez obzira je li riječ o neboderu ili obiteljskoj kući. Gradska plinara očekuje da će poslovni rezultati ostvareni u 2001. godini biti pozitivni. »Dobitak neće biti velik, ali ga ipak očekujemo«, rekao je Vulas. </p>
<p>Plinara je 2000. godinu završila sa 3,44 milijuna kuna gubitka, koje je sanirala prošle godine. </p>
<p>Najavljeno je da će Plinara tijekom siječnja otvoriti svoju internetsku stranicu, a potrošačima će uskoro biti na usluzi i telefonski govorni automat. </p>
<p>Ekonomski direktor Miroslav Jerković rekao je kako su ukupna potraživanja Plinare, zaključno s 20. siječnjem, 76 milijuna kuna, od čega je utuženo oko 30 milijuna. Riječ je u pravilu o dugovima starima do tri mjeseca. </p>
<p>Tehnički rukovoditelj dr. Miljenko Šunjić rekao je kako je prošle godine u promet pušteno ukupno 137 kilometara plinske mreže. Dio toga odnosi se i na izvršenje plana za 2000. godinu. Prošlogodišnji plan realiziran je 22 posto (sagrađena su 22 od planiranih 100 kilometara). Uzrok je tomu kasno usvajanje plana za prošlu godinu. Lani je priključeno 7.196 novih potrošača. </p>
<p>Plinovod u Badovinčevoj ulici, oštećen eksplozijom 20. siječnja, saniran je i pušten u rad, a uzroci eksplozije se istražuju, rekao je Šunjić. Ponovo je demantirao tvrdnje da Gradska plinara potrošačima isporučuje slab plin u koji dodaje zrak te dodao kako je to praktički nemoguće.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stipendije za 55 uspješnih učenika </p>
<p>Pedeset i pet stipendija Grada Zagreba učenicima trećih i četvrtih razreda zagrebačkih srednjih škola podijelio je u četvrtak u Gradskom poglavarstvu gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>– Velika mi je čast uručiti stipendije učenicima koji svojim znanjem i uspjehom predstavljaju grad i državu pridonoseći kreiranju puta ka njezinu demokratskom razvitku. Njihov je uspjeh potvrda kvalitete našeg obrazovnog sustava, a nadam se da će im novac biti pomoć i poticaj za još bolje uspjehe, rekao je gradonačelnik. Natječaj za školsku godinu 2001./2002. raspisan je 9. listopada prošle godine, a molbu je podnijelo 127 učenika. Uvjete natječaja ispunilo je 114 učenika, a Povjerenstvo za dodjelu stipendije Grada Zagreba na temelju bodova za uspjeh u školovanju i postignutim rezultatima na državnim i međunarodnim natjecanjima odabralo je 55 najuspješnijih učenika. Stipendiju je dobilo 40 učenika gimnazija, devet učenika glazbenih škola te šest učenika strukovnih škola.</p>
<p>Ona će se isplaćivati svakog mjeseca, a iznosit će 50 posto prosječne neto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba prethodnog mjeseca. Trenutačno iznosi 2.074,50 kuna. Nakon završenog školovanja stipendisti su dužni raditi na području grada Zagreba najmanje onoliko vremena koliko su primali stipendiju.</p>
<p>Dodjeli su prisustvovali Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, te članovi Poglavarstva. (S.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ne stvarajte paniku zbog uobičajenih meteoroloških promjena! </p>
<p>Iako vjerujem da se ljudi posljednjih dana ne osjećaju najbolje, nema mjesta panici jer su takve promjene temperature i tlaka zraka uobičajena pojava, rekao nam je dežurni prognostičar Hidrometeorološkog zavoda. </p>
<p>Posljednjih su se dana, naime, pojavili napisi u pojedinim novinama o naglom porastu broja umrlih od moždanog i srčanog udara u Europi i Hrvatskoj, uzrokovanih iznimno niskom ciklonom. Najavljeno je i skoro približavanje »smrtonosne ciklone« Hrvatskoj.</p>
<p>– To nema veze ni s čim, kaže dežurni prognostičar. Riječ je o uobičajenoj meteorološkoj situaciji, a iako se nastavlja blagi pad tlaka zraka, već u subotu očekujemo njegov znatniji porast. Fronta koja je iznad nas povezana je s ciklonom, ali će uskoro proći naše područje i situacija će se stabilizirati. </p>
<p>Pomoćnica ravnatelja KB »Sestre milosrdnice« Vesna Šerić potvrdila nam je kako je znatan porast intervencija zbog moždanog udara zabilježen u utorak, dok je već u srijedu bio na uobičajenoj razini.</p>
<p>– U utorak smo zabilježili trostruko više primljenih pacijenata s moždanim udarom, ali to je normalna pojava, kaže neurologinja Šerić. Već sutradan, dodala je, njihov je broj bio na uobičajenoj razini. Kod kroničnih bolesnika i onih koji imaju povišen tlak, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> ili masnoće nagla promjena vremena izaziva zdravstvene teškoće jer se ne mogu brzo prilagoditi na njih. Njihove su žile, naime, tvrde i nefleksibilne pa dolazi do njihovog prskanja ili drugih problema, rekla nam je Šerić. </p>
<p>Dežurni prognostičar bio je iznimno ljut na senzacionalističke naslove i članke u tisku.</p>
<p>– Tijekom dana nazvalo me mnogo uznemirenih ljudi koji su se, čitajući novine, uplašili za svoje zdravlje. A zapravo je riječ o tome da za sada uopće nije dokazana veza između tlaka zraka i zdravstvenih problema. Nije sporno da ljudi imaju zdravstvenih teškoća pri naglim promjenama vremena, ali na njih više utječu neke druge promjene u atmosferi nego sama razina tlaka. Osim toga, varijacije tlaka na istoj visini jako su male, a višestruko je veća promjena tlaka zraka ako se popnete na Sljeme nego što se ovih dana događa u Zagrebu.</p>
<p>O utjecaju meteoroloških zbivanja na pojavnost moždanih udara više ćemo znati ujesen, za kada je doktorica Šerić najavila rezultate istoimenog projekta KB »Sestre milosrdnice« koji je u tijeku.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kandidati eunusi u borbi za čistoću indijske politike </p>
<p>LUCKNOW, 24. siječnja</p>
<p> - Dvojica eunuha kandidirat će se na idućim parlamentarnim izborima u indijskoj državi Uttar Pradesh i time će ostvariti još jedan važan korak prema socijalnoj prihvaćenosti te stoljećima obespravljene zajednice. Ta dvojica nezavisnih kandidata planiraju glavne političke stranke izazvati svojom kampanjom kojom bi uništili korupciju i poboljšali životne uvjete u glavnome gradu te savezne države Lucknowu, koji je izborna jedinica i indijskoga premijera Atala Beharija Vajpayeea.</p>
<p> »Imali ste vlade koje vode muškarci i one kojima su na čelu bile žene. Sada ćete vidjeti vladu koju vode eunusi«, rekao je dvometraš Payal, koji se bori protiv ministra stanogradnje i urbanizacije Lalija Tandona. »Ova je izborna jedinica obilježena nehigijenom, nedostatkom pitke vode i mnogih drugih civilizacijskih dostignuća«, tvrdi Payal koji je svoju kandidaturu predao odjeven u traperice i crvenu košulju.</p>
<p> Eunuhe u Indiji zovu »hidžrama«. Riječ je uglavnom o muškarcima kastriranima u pubertetu, ali o njima se govori u ženskome rodu. Nema službenih procjena, ali neslužbeno se vjeruje da ih je oko pola milijuna. Obično žive od »darova«. Skupine hidžra u šarenim sarijima, s mnogo šminke i nakita, pojave se nepozvane na svadbama i odu tek kada dobiju bogate gotovinske darove.</p>
<p> Payal je u središte pozornosti dospio prošle godine kada je prošetao pistom na prvoj modnoj reviji eunuha. Sada kaže da se želi riješiti korupcije »javnim prokazivanjem prljavštine na visokoj razini«.</p>
<p> Drugi eunuh koji kani ući u politiku Uttar Pradesha jest Sridevi koji ima isto ime kao i vrlo popularna glumica iz Bollywooda, indijskoga odgovora na Hollywood. »Mi eunusi možemo biti jedini koji nemamo nikakv skriveni interes, za razliku od normalnih ljudi koji imaju neutaživu glad da zgrnu, ne samo za sebe, već i za svoje potomke«, kaže Sridevi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dok se čekaju nalazi, bujaju dezinformacije</p>
<p>SPLIT, 24. siječnja</p>
<p> – Različite medicinske interpretacije broja oboljelih od atipične bakterijske upale pluća u Splitu stvaraju nepotrebne sumnje i uznemiruju javnost, upozorili su u četvrtak splitski epidemiolozi. Naime, neke su dnevne novine objavile da je od atipične upale pluća umrlo dvoje ljudi te da su uzroci smrti usko povezani s papigom, dok je jedna lokalna radio-postaja u četvrtak izvijestila da se broj oboljelih s 12 popeo na 20. Epidemiolozi upozoravaju da senzacionalizam stvara više zla nego koristi te ističu da su uzročno-posljedične veze još uvijek istražuju. Prema najnovijim informacijama oboljelih je dvanaestero, iako ih je rendgenskim pregledom potvrđeno svega osam. »Danas s priličnom sigurnošću možemo isključiti legionelu ali brze metode pretraga nisu sigurne i služe nam isključivo kao orijentacija za protuepidemijske mjere« rekao je dr. Ivo Petrić te dodao kako takvim atipičnim upalama pluća ima nekoliko uzročnika. Iako ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mladen Smoljanović najavljuje da bi neki rezultati analiza mogli biti poznati već u petak ujutro, pravi uzrok bolesti serološke će analize pokazati tek za dva do tri tjedna. Na splitskoj Patologiji izvršena je obdukcija umrlog stanara, a patohistološki nalaz kao i postupak imunofluorescencije bit će gotovi tek za tjedan dana. Dakle, neozbiljno je već sada kalkulirati o tome je li riječ o Chlamydiji psitasi koja uzrokuje psikotazu ili ornitozu, bolest koju prenose papige i golubovi ili je riječ o bakteriji uzročniku q-groznice koju krpelji prenose domaćim životinjama i mačkama. Nakon što je papiga spomenuta kao mogući izvor zaraze, brojni su Splićani u panici svoje ljubimce odveli u veterinarske stanice na temeljite preglede, a zbog brojnih pitanja na koja odgovori ne stižu stanovnici Hercegovačke ulice iseljavaju se iz svojih stanova.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Eksplodirao i zapalio se plin u mađarskoj županiji Zala </p>
<p>ČAKOVEC, 24. siječnja</p>
<p> – Na području mađarske županije Zala dogodila se u četvrtak eksplozija i erupcija plina u naselju Nova, na napuštenoj bušotini »Szilvagy – 31«. Nakon eksplozije i erupcije plin se zapalio, a mjesto nesreće sanirale su posebne mađarske snage za zaštite i spašavanje. Rano popodne stigla je obavijest da je požar ugašen. </p>
<p>O tome je medije u četvrtak izvijestila Policijska uprava Međimurska. Oni su informaciju o eksploziji i erupciji plina primili od direkcije za obranu od katastrofa županije Zala, sukladno međudržavnom sporazumu o suradnji na području zaštite i spašavanja od mogućih posljedica djelovanja prirodnih nesreća i drugih civilizacijskih katastrofa. </p>
<p>U obavijesti iz Zalaegerszega, glavnog grada županije Zala, navodi se da izgaranje plina ne ugrožava sigurnost niti zdravlje okolnoga pučanstva. Prije nekoliko godina u Mađarskoj se, također u županiji Zala, dogodio sličan ekološki incident, kada je postojala opasnost da vjetar oblake s otrovnim česticama otpuhne i prema Međimurju. Tada je izostala pravodobna obavijest mađarskih državnih organa, koju je onda Državni centar za obavješćivanje u Zagrebu dobio tek na vlastitu intervenciju.</p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kršćani i dalje najbrojniji</p>
<p>RIM, 24. siječnja </p>
<p> - Kršćani su i dalje najveća religija po broju sljedbenika, a na drugome mjestu su muslimani. </p>
<p> Po podatcima misijske agencije »Fides« koje donosi u svojoj »Panorami religija svijeta« od 6 milijardi i 128 milijuna stanovnika zemaljske kugle u 2001. kršćana je bilo nešto više od dvije milijarde (2.024.929.000), muslimana 1,21 milijarda (1.213.370.000), slijede hindusi (823.843.000) te budisti (363.740.000), javila je danas Ika. Ateista je protekle godine u svijetu prema podatcima te agencije bilo 150.447.000, onih koji se nisu opredijelili ni za jednu religiju 774.333.000, pripadnika novih religija 103.313.000, a plemenskih religija 231.335.000. Posljednja mjesta zauzimaju Sikhi sa 23.687.000 te Židovi sa 14.552.000 vjernika. </p>
<p> Po istom izvoru od ukupnog broja kršćana najbrojnija je i dalje katolička zajednica (1.070.437.000), slijede protestanti (346.650.000), pravoslavni (346.650.000) te anglikanci (80.717.000). Nekršćana je bilo 4.103.583.000.</p>
<p>Agencija donosi i predviđanja porasta broja vjernika pojedinih religija do 2025. Po tim predviđanjima u svijetu će od 7.823.703.000 stanovnika biti nešto više od dvije milijarde i šesto milijuna kršćana i oko milijardu i osamsto milijuna muslimana.</p>
<p> Broj katolika bi po tim predviđanjima do 2025. porastao na milijardu i tri stotine i šezdeset milijuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Neovisni stručnjaci ispituju nalaz inspekcije o smrti rodilje</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Neovisni tim stručnjaka ispitat će nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva po kojem za smrt 34-godišnje Dragice Ivankić u bolnici Sveti duh nisu odgovorni liječnici već teške komplikacije prilikom poroda, najavio je pomoćnik ministra zdravstva Ante Barbir.</p>
<p>»Iako se u nalazu inspekcije ne vidi greška liječnika, to ne možemo isključiti dok neovisni stručnjaci ne provjere nalaz i ne daju svoje stručno mišljenje«, izjavio je Barbir Hini.</p>
<p> Ravnatelj Opće bolnice Sveti duh dr. Dalibor Krpan i predstojnik bolničke Klinike za ginekologiju i porodništvo dr. Asim Kurjak priopćili su u srijedu da je u noći s nedjelje na ponedjeljak u bolnici umrla rodilja Dragica Ivankić. U priopćenju se navodi kako je obdukcijom pokojnice i kliničkim nalazom konzilija specijalista utvrđeno da je uzrok smrti prerano ljuštenje posteljice i nastali poremećaj zgrušavanja krvi. Učinjene su sve primjerene terapijske mjere, ali je unatoč tome došlo do smrti deset sati nakon porođaja u jedinici intenzivne njege, tvrdi se u priopćenju.</p>
<p> Navode iz priopćenja potvrdila je inspekcija Ministarstva zdravstva koja je u srijedu u svojem nalazu ustvrdila da je pokojnica umrla zbog teških komplikacija pri porodu, a da su liječnici poduzeli sve mjere za spašavanje njezina života. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Improvizacijom do nove kazališne avanture</p>
<p>Predstava posvećena inscenaciji Pirandellove drame iz 1941. i 40. godišnjici smrti dr. Branka Gavelle / Redatelj Zlatko Sviben, napose u prvom dijelu izvedbe, predočava privlačne proturječnosti u dodirima fikcije i stvarnosti, prihvaćajući i slijedeći principe pirandelovskih »improvizacija« / Dvadesetak glumaca – od doajena do onih najmlađih – trude se teatarsku iluziju predstaviti nemogućom</p>
<p>Kazališna je dvorana večeras puna posebnih gledalaca koji obično prisustvuju premijeri svakoga novog komada. Novine i oglasi najavili su neobičnu improviziranu predstavu, pa je to izazvalo sveopću znatiželju – bilježi na početku drame »Večeras se improvizira« jedan od najvećih, no zasigurno i jedan od najsmionijih dramatičara 20. stoljeća Luigi Pirandello. Upravo je takva atmosfera zamijećena u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je u srijedu na večer premijerno izveden dramski tekst što govori o teatru i životu ili o potrazi za formom teatra i značenjem života, kroz priču o glumcima i njihovim likovima zatočenim na prostoru scene s koje se gledateljima ustrajno nudi iluzija stvarnosti.</p>
<p> Pirandellov kazališni esej ispisan kroz dramu »Večeras se improvizira«, u zagrebačkom HNK uprizorenoj u prijevodu Frana Čale, igra je sa sjenama fikcije oslobođenim u teatarskom prostoru na kojem glumci uzaludno nastoje preslikati zbilju neprestance se o nju spotičući. Taj procjep između dviju strana, kao uzrok manjka ili odsutnosti, ocrtava vječite suprotnosti i kolebanja, što ih primjećujemo u životu, kao i u umjetnosti. Improvizirati da bi se razotkrila iluzija jedno je od načela Pirandellova djela što ga je slijedio redatelj Zlatko Sviben u predstavi posvećenoj Gavellinoj inscenaciji »Večeras se improvizira« iz 1941. i 40. godišnjici smrti toga velikog hrvatskog redatelja. </p>
<p>O Gavelli se u najnovijoj zagrebačkoj izvedbi govori mnogo, njega se prisjećaju njegovi učenici, on je ovdje onaj »usmjereni prijenosnik« sila dramske radnje koji kao da osigurava protok scenskih zbivanja. I dok hrvatsko glumište već dugo traga za izgubljenim Gavellinim duhom, Sviben ga na trenutke pokušava obnoviti. Uz dramaturšku pomoć Ivane Sajko i Gorana Sergeja Pristaša, on i sam improvizira tijekom Pirandellovih improvizacija, ubacujući tekstove što svjedoče, primjerice, o recepciji Gavelline predstave, o njegovu učenju, o dilemama hrvatskog teatra ili pak o ovoj našoj zbunjujućoj stvarnosti. Napose se to primjećuje na početku izvedbe, u onom dijelu gdje se autor i sam trudi što transparentnije predočiti otvorenost dramske forme i razbijanje teatarskog privida. </p>
<p>Prvi dio predstave, u kojem Hinkfuss pokušava okupiti glumce igrajući igru s teatrom i oko teatra, ne štedeći pri tom ni gledatelje ni kritičare, niti čitav svijet od čije se nespoznatljivosti ne može pobjeći, prolazi u efektnim tonovima zapletenih pirandelovskih zabuna, u otporima zapisanih likova prema interpretaciji, u izmiještanju dramskog središta, u pomalo komičnim susretima s realnim koje izmiče. Uloge gospode iz lože i iz partera te gledaoca razmještenih po kazalištu Sviben je dodijelio umirovljenim glumcima zagrebačkog HNK – Damiru Mejovšeku, Miri Šegrtu, Ivi Kadiću i Mirku Švecu – i time je još jače naglasio nesigurnu granicu koja privid odvaja od zbilje, imaginaciju od egzistencije, teatar od života.</p>
<p>Bobanove efektne neuroze</p>
<p>Sve je u prvom dijelu podređeno suptilnim susretima različitosti i potrebi za njihovim razotkrivanjem, dopadljivim prijelazima i prekidima, šarmantnom diskontinuitetu izvedenom po pirandelovskim naputcima, poigravanju s formom, situacijom, funkcijom i likovima. Jednako su tu zavodljive neuroze koje je odlično predočio Božidar Boban u ulozi sebe i Doktora Hinkfussa, spreman da prikaže i žudnje i zamke kazališta, s impresivnom energijom i istodobno sa zadrškom pomoću koje se očituju unutarnji konflikti i nemoći umjetnika, te komični ispadi sjajnog Pere Kvrgića koji je s lakoćom stavljao i skidao maske u ulozi glumca komičara i Gospodina Palmira la Crocea.</p>
<p>U drugom pak dijelu, ponajprije od trenutka kada glumci iz gledališta potjeraju Hinkfussa i bez stanki, što bi ih vratile u život ili barem u njegov privid, interpretiraju priču o obitelji La Croce i nesporazumu izazvanom ljubomorom, čini se kao da je to pirandelovsko preispitivanje i teatra i zbilje pomaknuto u neke druge planove. Gotovo po registrima scenskog realizma odvijaju se prizori obiteljskih tragedija, umnoženih u iluzionističkim slikama što se imenuju kazališnom stvarnošću. No, na mjestima se ipak prepoznaju namjere u ideji dvostrukosti, u glumljenim improvizacijama koje upućuju na one stvarne, u razlomljenom govoru što podcrtava nemoguću situaciju – istodobno biti i lik i glumac, glumeći sebe kao glumca i nekog drugog koji bi trebao biti životniji od samog glumca.</p>
<p>Uz Kvrgića i Bobana, ta je pirandelovska načela na pozornici našeg središnjeg teatra ponajbolje slijedila Alma Prica »uhvaćena« u ulozi Momine, s efektnom odsutnošću čime je gotovo neprimjetno rušila i uspostavljala teatarske obmane, a potom i Ivo Gregurević koji je komičnim naglascima iznalazio efektno način izlaska iz »izmišljene realnosti«. U ostalim ulogama Branka Cvitković (s odveć karikaturalnim gestama), Vanja Matujec, Ivana Boban, Olga Pakalović, Siniša Ružić, Damir Markovina, Adam Končić, Marko Makovčić, Ivica Pucar, Višnja Kiš, Oliver Franjić, solisti, zboristi i djeca trudili su se scensku iluziju predstaviti nemogućom. Razvedenu pozornicu sa slikom teatra i građanskog salona u pozadini osmislio je Drago Turina, kostimi Doris Kristić nenametljivo su pratili ideju predstave, glazba Arsena Dedića koketirala je s relativističkim postavkama zapisanim u drami, dok je scenski pokret Mare Sesardić također izbjegavao doslovnost.</p>
<p>U hrvatskom teatru, u kojem se već godinama improvizira, (i to na žalost najčešće loše), najnovija je »improvizacija« po Pirandellovu predlošku, ocrtala značajan pomak u programu i ambicijama Drame zagrebačkoga HNK, očito sada spremnije za avanturu traganja za novim i drugačijim. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Globalizacija kulture i znanosti</p>
<p>Kulturna manifestacija »Projekt: Broadcasting« posvećen Nikoli Tesli održat će se u Zagrebu od 26. siječnja do 3. ožujka / U sklopu projekta predstavit će se brojni domaći i strani umjetnici, teoretičari kulture i znanstvenici </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – U organizaciji udruge za vizualnu kulturu »Što, kako i za koga«, Tehničkog muzeja, Multimedijalnog instituta »mi2« i časopisa »Arkzin«, u Zagrebu će se na nekoliko mjesta od 26. siječnja do 3. ožujka održati multimedijalna kulturna manifestacija pod naslovom »Projekt: Broadcasting« koji je posvećen velikom znanstveniku Nikoli Tesli. Pa zašto baš njemu? </p>
<p>To su na konferenciji za novinare u četvrtak u Tehničkome muzeju objasnile kustosice projekta Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović. Riječ je prije svega o velikom znanstveniku koji je imao viziju jednog novog i plemenitog svijeta. A o tome svjedoče i njegove riječi iz davne 1900. godine: »Kada se bežični prijenos usavrši, cijela Zemlja pretvorit će se u golem mozak, što ona zapravo i jest, jer sve su stvari djelići zbiljske i dinamične cjeline. Moći ćemo trenutno komunicirati, bez obzira na udaljenost. I ne samo to: televizijom i telefonom vidjet ćemo se i čuti upravo kao da razgovaramo licem u lice«. Tako je govorio Nikola Tesla prije 102 godine, ali važno je istaknuti da je taj čovjek, koji je na čuđenje svih, početkom 20. stoljeća na jezeru u newyorškom Central parku upravljao maketom jedrilice na daljinsko upravljanje, iskreno želio da sva njegova dostignuća pomognu ljudskom rodu u njegovu razvitku. Međutim, njegova je želja bila da sva ta dostignuća budu svima dostupna i da budu besplatna. Eto, u svemu tome su sadržana i načela »Projekta: Broadcasting«, te je sasvim jasno zbog čega je on posvećen Tesli.</p>
<p>Projekt je zamišljen kao niz kulturnih događaja koji iz različitih perspektiva preispituje društvene i umjetničke posljedice masovnih medija. Počeo je u lipnju prošle godine nizom predavanja poznatih kustosa, teoretičara suvremene umjetnosti i kulture, a sljedećih mjeseci u suradnji s Tehničkim muzejom, 3. programom Hrvatskoga radija i Radiom Student razvijao se u međunarodnu izložbu suvremene umjetnosti i niz radijskih emisija i intervencija.</p>
<p>Otvorenje »Projekta: Broadcasting« će se protegnuti na čitavu subotu. Tako će u subotu u podne u Studiju »Josip Račić« biti otvorena izložba danske umjetnice Marienne Bramsen pod nazivom »Dan poslije sutra«. Riječ je o multimedijalnoj izložbi koja se bavi interakcijom razgovornih formi s radijskom transmisijom. Svečano otvorenje će se zbiti istoga dana na večer u Tehničkome muzeju, u sklopu kojeg će Tomislav Gotovac izvesti performance »Tricikl«, a potom će se otvorenje nastaviti u Teatru Tijekom trajanja manifestacije predstavit će se brojni strani i domaći umjetnici, teoretičari i znanstvenici, primjerice Braco Dimitrijević, Sanja Iveković, Ivana Keser, Dalibor Martinis, Mladen Stilinović i drugi.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prinos poznavanju Zrinskih</p>
<p>Nakon stotinu godina pojavilo se opsežnije djelo o glasovitoj obitelji Zrinskih / U Hrvatskoj nedostaju genealoška istraživanja</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Nakon velebne monografije »Posljednji Zrinski i Frankopani«, objavljene početkom 20. stoljeća, hrvatska historiografija duže vrijeme nije dala značajnije autorsko djelo o povijesti obitelji Zrinski. Tek se krajem 20. stoljeća pojavio zbornik »Zrinski i Europa« koji potpisuje povjesničarka Nataša Štefanec. Ona je, također, ovih dana na 330. obljetnicu nesretne pogibije jednoga od posljednjih potomaka Zrinskih – Petra Zrinskoga objelodanila knjigu »Heretik Njegova Veličanstva«. Riječ je o povijesti Jurja IV. Zrinskoga i njegovu rodu. Knjiga, koja je izišla u zagrebačkoj nakladi »Barbat«, predstavljena je u četvrtak u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>Povijest roda u Hrvatskoj trpi od nedostatka genealoškog istraživanja, smatraju predstavljači knjige koji su govorili u Vijećnici. Jedan od njih, mr. Ivan Jurković, smatra da je doticanje plemićkog roda u Hrvatskoj – pitanje Srednje Europe. Riječ je, naime, o plemenitom rodu koji se uzdigao do nebesnih visina. Također, ustvrđujemo da nemamo definitivnu studiju o tome hrvatskom plemenu i rodu, pa tako i o njegovu nestanku. Jurković ističe da već krajem 16. stoljeća, primjerice, Šubići više ne postoje, tek ogranci njihove obitelji.</p>
<p>Na predstavljanju je govorio i prof. dr. Drago Roksandić, koji se je zauzeo za kulturološku dinamiku glede ove značajne teme. On također uočava različite pristupe ovomu problemu, koji će neki različito i odčitati, i to s aspekta austrijskog, hrvatskog i mletačkog. Rod, po Roksandićevim riječima, ne možemo shvaćati samo kao srodničke odnose, već moramo uvažavati snažne strukture moći koje ga određuju.</p>
<p>Jedan od predstavljača, Hrvoje Petrić, primijetio je da je život lutalica, prognanika i prebjega nerazdvojiv od posjeda Zrinskih, a budući da posjede Zrinskih možemo poistovjetiti s ostatcima Hrvatske, oni bi mogli poslužiti kao predložak za onovremenu situaciju, uvelike ograničenu iseljavanjima i pokretnošću pučanstva. Petrić je na kraju istaknuo da je ova knjiga neprocjenjiv prinos poznavanju Zrinskih, ali i hrvatske povijesti druge polovice 16. stoljeća. Potom je autorica, Nataša Štefanec, odgovorila na pitanje zašto u knjizi nema ženskih imena. Jednostavno zato, rekla je, što se ona ne nalaze u dokumentima.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gruzijski prinos izraelskom filmu</p>
<p>13. festival Alpe Adria Cinema od 18. do 24. siječnja / Posljednjih dana veliku pozornost privukli filmovi gruzijskih redatelja koji danas žive i rade u Izraelu / »Kasni brak« Dovera Kosashvilija nakon Cannesa stigao i u Trst</p>
<p>TRST, 24. siječnja</p>
<p> – Posljednjih dana sedmodnevne filmske smotre Alpe Adria Cinema veliku pozornost privukli su filmovi iz Izraela. Zadnji ciklus u nizu predstaljanja te kinematografije pripao je redateljima čiji korijeni su iz Istočne Europe, a koji su se nastanili, žive i rade u Izraelu, poput Gruzijaca Pitchhadzea i Kosashvilija. Njihovi filmovi odražavaju situaciju u kojoj se nerijetko nalaze njihovi sunarodnjaci prilagođavajući se načinu života u novoj zemlji, i razapeti između europskog identiteta i izrealskog državljanstva.</p>
<p> Posebno zanimljiv je Dover Kosashvili, redatelj i scenarist, koji je debitirao filmom »Kasni brak«, prikazanim s velikim uspjehom u Cannesu prošle godine u programu Stanoviti pogled. Riječ je o komediji koja na vedar način otvara gomilu problema pred kojima se nalazi židovska obitelj porijeklom iz Gruzije koja nakon niza godina života u Izraelu želi oženiti svoga sina, ali pridržavajući se vlastitih, svojih običaja i bez ustupaka i prilagođavanja sredini, ali i novom vremenu.</p>
<p> Zaza, glavni junak te životne zbrke, u kojoj se sudaraju tradicija s utjecajima novog vremena i nove sredine, ima 32 godine i krajnje mu je vrijeme da se oženi. On se poslušno bez otpora predaje željama i namjerama roditelja koji mu nameću zadatke prema starim običajima njihove sredine. Tako njegova buduća supruga mora biti djevica, jako mlada, lijepa, iz dobre obitelji i po mogućnosti bogata.</p>
<p> Roditelji misle kako je njihov sin sjajna prilika, pametan, karizmatičan i privlačan i preko svojih posrednika organiziraju susret s obitelji mlade djevojke, gotovo djevojčice. Naravno, ni jedna ni druga strana ne znaju da je Zaza u burnoj ljubavnoj vezi s rastavljenom ženom, majkom šestogodišnje djevojčice. I on sam, ma koliko poslušan sin bio, ipak će morati odlučiti što mu je važnije – poslušnost prema roditeljima i obiteljskoj tradiciji ili ljubav njegova života?!</p>
<p> Ma koliko ozbiljan bio s obzirom da se bavi temama koje su svakodnevni sastavni dio modernog izrealskog društva ovaj film na zabavan, opušten i nenametljiv način s mnogo vedrih autentičnih dijaloga rješava sve problema, predstavljajući jedan nama do sada nepoznat djelić iz života mnogih Izraelaca, koji se ma kako skloni i odani bili svojoj novoj državi, ipak bore da zadrže tradiciju i navike vlastitih korijena. </p>
<p>Film je izvanredan doživljaj upravo zbog te jednostavnosti i nepretencioznosti, oslobođen svakog dociranja i isključivosti, čemu doprinose sjajni dijalozi i izvrsni glumci, među kojima je velik broj naturščika koji govore autentičnim gruzijskim jezikom koji se isprepliće s hebrejskim koji govore profesionalni glumci. Lior Lovie Ashkenazi u liku Zaze jedan od najistaknutijih glumaca današnjega izraelskog filma, televizije i teatra.</p>
<p> Dover Kosashvili predstavio je u Trstu i kratki igrani film »S pravilima« koji je napravio dvije godine prije (1999.) kao neku vrstu prethodnice svomu debitantskom filmu. U njemu je također glavni junak Zaza, ali kao dvanaestogodišnji dječak, sin gruzijskih emigranata koji su došli u Izrael. On jednog dana krade novac od roditelja kako bi kupio sličice kojima želi popuniti album »Amazing World«. No, njegov otac nakon što otkriva nestanak novca, brije do gola glavu svoga sina, koji na kraju osjeća kajanje i grižnju savjesti zbog svog čina.</p>
<p> Zanimljiv je i dokumentarni film »Nova sreća – novo vrijeme« Haima Tcheleta koji govori o povijesti židovske komune u Rigi, u Latviji, sa sudbinama mnogih pojedinaca koji su prošli težak put od nacističkih koncentracijskih logora do emigracije u Izrael za vrijeme komunističkog režima. Film uključuje i novija razdoblja glasnosti i perestrojke i konačnog pada komunizma i Sovjetskog Saveza. Scenarist Boris Maftsir rođen je u Rigi i napustio je svoju domovinu početkm sedamdesetih, pita se koju budućnost imaju Židovi u njegovoj sredini i mogu li se ičemu nadati.</p>
<p> Alice Neiman daje u filmu »Hladnokrvni« potresnu priču koja govori o skupini mladih Rusa koji žive u selu nedaleko od Jeruzalema, nesposobni da se prilagode životu u velikom gradu i novom svijetu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Svjedok nakon apokalipse</p>
<p>Za razliku od američkoga fotografa Rona Haviva što je prateći Arkanove trupe »u živo« snimao pakao Vukovara, Eric Kanalstein stiže nakon velike Apokalipse, hvatajući objektivom prve naznake života / Snimke bez ljudi u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu upravo sablasnom prazninom skrivaju užas</p>
<p>Divlji luk utonuo u mekoću polja svojim neobičnim oblicima nalik pahuljama snijega prilegnutima na vitke stabljike pruža nadrealan prizor. No, što se događa kada se u pozadini takve prekrasne slike nalaze izgorjele i pocrnjele kuće? Nastaje fantastičan spoj ugode i nelagode, neprirodan sraz ljepote i užasa.</p>
<p> Jedan je to od snimaka Vukovara američkog fotografa Erica Kanalsteina (1965.) izloženih u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu. Ovaj mladi umjetnik rođen je u Philadelphiji 1965. Završio je studij fotografije na newyorškoj Školi za vizualnu umjetnost. U Vukovar je stigao iz Pennsylvanije kao fotograf Ujedinjenih naroda, snimivši ovu seriju fotografija tijekom 1996. i 1997. </p>
<p>Za razliku od svoga slavnog kolege Rona Haviva, što je prateći Arkanove eskadrone smrti »u živo« snimao spektakl zla – nepodnošljive prizore pokolja Hrvata i paleži grada, Kanalstein stiže nakon velike Apokalipse, kao svjedok utišane strave, na mjesto zločina već obavijeno tišinom. No, zanimljivo, poredbom radova (Haviv je, podsjetimo izlagao na Fakultetu političkih znanosti prošle godine), za oba se fotografa može ustvrditi da su »sakupljači užasa«, ona neobična vrsta fotoreportera što pošto-poto žele stići na mjesto ubojstva i svjedočiti o naravi svijeta.</p>
<p> Velika je to priča o ljudskoj Nakaznosti i Surovosti što pripada, rekli bismo, nekakvoj morbidnoj estetici »strave i užasa«. No dok je Havivova kamera primarno uperena u patnju čovjeka »u živo«, Kanalstein snima »landscape« prizore: »Križ« prozora iza kojeg leži pocrnjela utroba grada, biljke što se povijaju na vjetru uz bombardirani zid, ulicu od koje su ostale samo »kulise«, ostatke krovišta, komade raskidanih kuća, potrgane rolete...</p>
<p>Što, dakle, još »veže« ova dva fotografa? Recimo da je užas koji izazivaju Havivove fotografije drugačije vrste od predožbaba koje izazivaju »prazni« Kanalsteinovi kadrovi. Spaljena kuća sablasnom prazninom nagnat će promatrača da mašta o onome što ju je dovelo u to stanje, a »živi« palež izazvat će direktan gnjev. No, je li mašta superiornija realizmu? Sumnjamo. »Ništa nije čudnije od stvarnosti«, stara je i poznata istina. Kanalsteinova i Havivova svjedočenja svakako pripadaju onoj fotografiji koja, kako kaže Susan Sontag, postaje »idealna produžena ruka savjesti«, fotografiji koja u ovom slučaju postaje »umjetnost sumraka«, memento mori.</p>
<p> Ali, problem nastaje kada »sklonost fotografije k estetizaciji postaje takva da medij koji prenosi bol završava time što ga neutralizira«, kaže slavna američka kritičarka. To je upravo ono najbitnije pitanje. Imaju li Havivove i Kanalsteinove fotografije ikakav (etički) odjek, osim estetskog iskustva – u svijetu »otupjelih osjetila«? Već su nacisti, kako je utvrdio Stefan Zweig, »pojačavajući dimenzije zločina, otupjeli osjećaje javnosti«. To je ono što Alain Finkielkraut zove »ontologijski rez«, stanje u kojem televizija pretvara horror u »dio našeg komfora«. Je li prekasno za humanost? Nadajmo se da nije.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Matasović o kroatistici danas</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Našoj kroatistici može se načelno prigovoriti da ne prati dovoljno razvitak lingvističke teorije u inozemstvu, da je prezauzeta uskim kroatističkim temama, normativizmom i tradicionalnim filološkim pristupom jeziku, izjavio je u najnovijem dvotjedniku »Vijencu« mladi hrvatski lingvist Ranko Matasović.</p>
<p> U intervjuu »Vijencu«, novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, od 24. siječnja, Matasović je rekao da je glede proučavanja bogate i raznovrsne građe poredbene lingvistike Internet donio pravu revoluciju. »Danas ne samo da je vrlo velik broj starih tekstova čija su izdanja inače skupa dostupan za pretraživanje preko Interneta, nego su dostupni i čitavi etimološki rječnici i bibliografije«, rekao je Matasović.</p>
<p>Po njegovim riječima, lingvistika je postala odveć složena znanost, neke lingvističke discipline su jako uznapredovale, ponajprije računalna lingvistika, koja je povezana s elektroničkom industrijom. S tim je povezana i neurolingvistika, kaže, dodajući kako je u pogledu provedbene lingvistike trend istraživanje dubinskih genetskih srodnosti te utvrđivanje veze između srodnih jezika i genetskih varijacija u ljudskoj populaciji. »Sve to pokazuje da se i lingvistika sve više okreće prema interdisciplinarnosti i u tom trendu sudjeluju i neki hrvatski lingvisti«, napomenuo je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Subverzije na videu</p>
<p>Redateljica Iva Kraljević o aktivizmu, laži, videovrpcama i otporu medijskim manipulacijama / Angažirani video Hrvoja Mabića »Fade in« </p>
<p>U klubu net-kulture MAMA u Zagrebu od ovoga su se siječnja počele održavati večeri medijske gerile i poetskog terorizma naslovljene »Subverzije«. Poticaj odgovara pojmu gradske gerile, a vezana je i uz anarhistički pokret. Htijenja su im usmjerena da otvaranjem prostora za raspravu potaknu teme vezane uz anarhizam i umjetnost. Stoga su izlaganja zamišljena dinamično – video projekcije, rasprave, predstavljanja.</p>
<p> Održavaju se svaki ponedjeljak, što će se nastaviti tijekom cijele godine, a izmjenjuju se različiti mediji u kojima i pomoću kojih se subverzije ostvaruju – glazba, teatar, ples, film, književnost i strip, novi medij.</p>
<p>Ovog puta u središtu je bio video. Mlada redateljica Iva Kraljević je u uvodu »Aktivizam, laži i videovrpce« govorila o kontekstu video-aktivizma kao reakcije na manipulaciju i propagandu korporacijskih main-stream medija koji imaju potpun nadzor nad oblikovanjem informacija. Kao alternativa takvom serviranju stvarnosti i pasivnoj recepciji, video aktivizam, na pristupačnim medijima kao Internetu, aktivno sudjeluje u stvaranju nezavisnog medijskog prostora.</p>
<p> Uz to, rekla je i koju riječ o povijesti medijskog aktivizma koja počinje 20-ih godina u Rusiji. Također, predstavila je neke od aktivističkih grupa čiji se program emitira na Internetu: GNN – Guerilla News Network ili Freespeech TV.</p>
<p>Kao primjer produkcijskog studija koji se u Zagrebu bavi angažiranim videom Hrvoje Mabić je predstavio »Fade in« koji je karakterističan po distribuciji svojih materijala na nacionalnoj televiziji bez veće cenzure, što je u bilo kojoj zapadnoj zemlji teško zamislivo. Prikazano je i nekoliko njihovih priloga koji se bave akcijama vezanim uz raznolike aktivističke teme: od problema Doma omladine u Splitu, akcije za dekriminalizaciju i legalizaciju marihuane do one u McDonaldsu povodom dana hrane.</p>
<p> Usprkos najavi, nismo čuli ništa o art-videu i aktivizmu kod nas, kao ni o Sanji Iveković, koja je trebala gostovati, no prikazan je izbor umjetničkih aktivističkih video-radova »Fist fuck produxion« iz Francuske.</p>
<p>Ono što se da zaključiti je kako su takve inicijative poželjne, no da o temi treba razgovarati i puno podrobnije, da hrvatska aktivistička scena te ona koja se bavi aktivističkom umjetnošću zaslužuje ozbiljan izričaj.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Protiv Jugoslavije za drugi krug</p>
<p>Prvi suparnici hrvatskim rukometašima na EP bit će reprezentacija Jugoslavije, što je ujedno najbitniji dvoboj naših igrača / »Najvažnije je kako ćemo početi, pobijedimo li, u ostale dvije utakmice ćemo biti rasterećeniji«, kaže izbornik Josip Milković uoči nastupa svojih rukometaša na EP</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Hrvatski će rukometaši i peti put nastupiti na Europskom prvenstvu. Peto nadmetanje najboljih momčadi Europe održavat će se u Švedskoj, počinje 25. siječnja, a finale će se odigrati 3. veljače. Naša je vrsta u skupini D, koja će igrati u Jönköpingu, a suparnici u skupini su Jugoslavija, Njemačka i Francuska. Ako se, dakle, zna da su nam suparnici u skupini prvi i treći na svijetu (Francuska i Jugoslavija), te uvijek neugodna Njemačka, nije ni čudo što se ta skupina naziva »skupinom smrti«.</p>
<p>Put Švedske je izbornik rukometaša Josip Milković poveo – vratari: Mario Kelentrić, Venio Losert i Valter Matošević; desna krila: Mirza Džomba i Vedran Zrnić; lijeva krila: Tihomir Baltić i Goran Šprem; kružni napadači: Božidar Jović i Renato Sulić; te vanjski napadači: Petar Metličić, Igor Kos, Slavko Goluža, Ivano Balić, Zvonimir Bilić, Davor Dominiković i Tonči Valčić.</p>
<p>Ovo je prvo EP koje se igra s više, 16, momčadi i na kojem je zbog toga uveden novi sustav natjecanja. Tako od četiri momčadi iz četiri skupine u drugi krug idu po tri, a posljednje u skupini ispadaju. Dvanaest momčadi formiraju nove dvije skupine, bodovi se prenose, a potom prve dvije momčadi iz skupina idu u polufinale, a ostale razigravaju za redoslijed.</p>
<p>Našim rukometašima neće biti nimalo lako izboriti drugi krug natjecanja, što im je prvi cilj. Za to im je potrebna najmanje jedna pobjeda, a ulogu bi mogla igrati i razlika pogodaka, stvori li se zavoreni krug nakon tri utakmice. Prvi suparnik im je Jugoslavija, a to je, po mišljenju izbornika Milkovića i njegovih igrača, najbitnija utakmica.</p>
<p>– Pobijedimo li Jugoslaviju, riješit ćemo se velikog pritiska i bit će nam lakše igrati protiv Nijemaca i Francuza. </p>
<p>Jugoslaveni su pomladili momčad, nedostaju im neke zvijezde, no ne treba se zavaravati da će protiv njih biti lako, kaže izbornik Milković. – Izgubimo li, bit će nam se mnogo teže »vaditi« protiv Njemačke ili Francuske. Nisu oni nepobjedivi, ali je opterećenje mnogo veće, veli Milković.</p>
<p>Još ne tako davno glavno oružje naše vrste bila je obrana 3-2-1. Danas Milković ima novu momčad, pomlađenu, ali uigranu i oslanja se na visoku postavu 6-0. Druga obrana na koju računaju je 5-1, a varijanti 3-2-1 će se vratiti tek u krajnjem slučaju. No, Milković se oslanja na svoje pomoćnike i kolege koji poznaju suparnike, pa će shodno tome birati način igre koji suparniku najmanje odgovara. Oslanja se Milković i na svoja tri vratara koji su na pripremama pokazali da su u odličnoj formi. </p>
<p>Poučeni ranijim iskustvima, kad su se najavljivale medalje i naslovi s velikih natjecanja, naši su rukometaši i njihovo vodstvo u Švedsku otputovali s tek: »Dat ćemo sve od sebe!« U skupini kakvu su dobili to će im i trebati. Prođu li naši skupinu, spajaju se sa skupinom C u kojoj su Španjolska, Slovenija, Švicarska i Island. To će biti nešto lakše, no i dalje je teško očekivati neki veliki pothvat. Zbog toga je ono »dat ćemo sve od sebe« najbolje.</p>
<p> l Raspored skupine D; petak: HRVATSKA – Jugoslavija (18 sati), Francuska – Njemačka (20 sati); subota: Jugoslavija – Francuska (17.30) Njemačka – HRVATSKA (19.30); nedjelja: Njemačka – Jugoslavija (16 sati), Francuska – HRVATSKA (18 sati)</p>
<p> l Raspored 1. kola ostalih skupina; A: Poljska – Češka (18), Ukrajina – Švedska (20); B: Portugal – Izrael (18), Rusija – Danska (20); C: Slovenija – Švicarska (18), Španjolska – Island (20).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tyson:»Navucite mu luđačku košulju!«</p>
<p>Tyson je izvrijeđao fotoreporterku i jednog novinara / »Razmislit ću želim li uopće boksati s ovakvom osobom, i to tek nakon što komisija donese svoju odluku«, kazao je Lennox Lewis</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Na samom početku press-konferencije, koja se trebala održati u srijedu uoči dvoboja s Lennoxom Lewisom, 6. travnja u Las Vegasu, kontorverzni američki boksač, Mike Tyson, napao je svog budućeg protivnika čim se pojavio na pozornici Hudson Teatra. </p>
<p>Pressica je započela predstavljanjem Tysona koji je, obučen u crno, cijelo vrijeme gledao u pravcu mjesta gdje se trebao pojaviti Lennox Lewis. Kad je, napokon, britanac došao Tyson se, ne oklijevajući, uputio prema njemu. </p>
<p>Suprotstavio mu se Lennoxov tjelohranitelj, ali »Iron Mike« ga je nokautirao lijevim krošeom. Uzvratio je Lewis, direktom, koji je ostavio posjekotinu na Tysonovoj glavi, a potom je uslijedila tučnjava između oba tabora. </p>
<p>U cijeloj gužvi Tyson je, navodno, ugrizao Lewisa za nogu, no najdeblji kraj izvukao je Jose Sulaiman, predsjednik WBC-a, koji je pao u nesvjest nakon što je glavom udario u stol. Zadobio je lakši potres mozga, a je isti dan pušten iz bolnice.</p>
<p>Nakon što se sve smirilo skandal je nastavljen. Pomahnitali Tyson obratio se fotoreporterki Lisi Carpenter sljedećim riječima:</p>
<p>– Kurvo, dođi ovamo i vidi što možeš učiniti s ovim, rekao je Tyson pritom državši se za »onu stvar«.</p>
<p>Na to je odgovorio neki novinar iz gledališta.</p>
<p>– Navucite mu luđačku košulju.</p>
<p>Tyson je tada definitivno poludio...</p>
<p>– Dođi ovamo i ponovi to, bijelo smeće. Ja sam konačni muškarac, ali ti nisi dovoljno muško da živiš u mom svijetu, ti me se bojiš mali čovječe.</p>
<p>Tyson je nakon svega izjavio da je dogovor bio da se suoči s Lewisom licem u lice te da mu nije jasno zašto se Lewisov tjelohranitelj uspaničio.</p>
<p>– Ja sam ovdje došao da bih promovirao borbu, a ne da me vrijeđaju i guraju. No, Lewis će za ovo platiti 6. travnja, naglasio je Tyson.</p>
<p>Lewis je rekao da još nije siguran hoće li boksati s Tysonom.</p>
<p>– Razmislit ću želim li uopće boksati s ovakvom osobom, i to tek nakon što odgovorni daju svoj odgovor, kazao je svjetski prvak.</p>
<p>Sportska komisija države Nevada, ista ona koja je Tysonu oduzela licencu prije četiri godine, imati će sjednicu 29. ovog mjeseca na kojoj bi trebala odlučiti o hoće li se meč uopće održati. </p>
<p>O održavanju meča odlučiti će prije svega komisija no pitanje je hoće li Tyson meč dočekati na slobodi. </p>
<p>Naime, policija u Las Vegasu ovih je dana prikupila dovoljno dokaza za podizanje još jedne optužnice protiv Mikea Tysona. Sumnja se da je opet pokušao silovati...</p>
<p>(Lj. Puškarić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bolje opet Belgija nego Francuska, Njemačka, Španjolska, Italija</p>
<p>Hrvatski nogometni izbornik Mirko Jozić relativizira svaki ishod ždrijeba, jer vidi da će nakon SP-a mnoge reprezentacije obaviti smjenu generacija, pa djelimice i Hrvatska </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – U petak 25. siječnja znat će se s kime će Hrvatska dijeliti kvalifikacijsku skupinu za nastup na nogometnom EP 2004. godine u Portugalu. No, štogod da donio ždrijeb, u hrvatskoj četveročlanoj delegaciji Marković, Jozić, Srebrić, Šarić, prevladava svekoliko mišljenje da se ni pod razno ne smije ponoviti novi izostanak »kockastih« s najveće europske nogometne smotre.</p>
<p>Doduše, nije se lako s prognozama baviti unaprijed, kad još suparnici nisu poznati. Pogotovu, jer portugalski ždrijeb pada u trenutku kad 14 europskih reprezentacija (od 50 koliko ih je u bubnju) trenutačno sve svoje interese fokusira u drugom smjeru. Dakako, onom prema Japanu i Koreji, što uzgred pritišće i Hrvatsku.</p>
<p> Zato i to cjelokupno iščekivanje ždrijeba u Portu ne odiše onom uobičajenom nervozom i pompom, kao što je bio slučaj primjerice prije dva mjeseca u korejskom Busanu kad su izvlačene skupine za SP. Što, međutim, ne znači, kad ždrijeb bude obavljen, a pogotovu kad već krajem godine krenu i prve utakmice, da neće sve biti dignuto na potrebitu razinu mobilizacije. </p>
<p> – Pitanje je kako će nakon SP-a izgledati i naša reprezentacija, iz koje će zasigurno i definitivno neki naši igrači otići, ali i kako će izgledati suparničke. Većini reprezentacija iz prve jakosne skupine, odakle uostalom očekujemo najtežeg suparnika, predstoji smjena generacija. No, ipak se tradicionalno znade tko kamo spada i tko je u načelu uvijek jak.</p>
<p>Stoga Jozić, kad smo ga priupitali koga bi želio u skupini od 10 reprezentacija koje su već unaprijed temeljem koeficijenata učinaka uvrštene među nositelje, diplomatski odgovara:</p>
<p>– Što bude, bit će, nemam običaj pričati o željama, ovakvim ili onakvim. Znam samo da nema laganih suparnika, pa ni u trećoj jakosnoj skupini. Sretna je okolnost što je u drugu jakosnu skupini, gdje se mi nalazimo, uvršteno niz izuzetno jakih reprezentacija s kojima se nikako ne možemo sastati u kvalifikacijama.</p>
<p>Stoga, kad već s Jozićem nije išlo koga ne bi želio vidjeti u skupini, priupitali smo koga bi želio? Da li možda Francusku, Njemačku, Španjolsku, Italiju? Ili ipak radije Belgiju, Tursku, Švedsku, Republiku Irsku... </p>
<p>– U takvim okolnostima ne bih imao ništa protiv Belgije, ili nečega sličnog, otkrio se Jozić, priznajući:</p>
<p>– Ipak se zna red stvari kad bih već mogao birati i logično je da priželjkuješ lakši put. Makar je i pojam lakšega vrlo često relativan.</p>
<p>Slično je odgovorio i Jozićev prethodnik Miroslav Blažević, kad su u pitanju želje prigodom ždrijebanja skupina. Uostalom, upravo u prošlom kvalifikacijskom ciklusu za nastup na EP, na svojoj je koži osjetio ono o čemu nam govori u povodu ždrijeba u Portu:</p>
<p>– Jako je pogrešno danas, ali i vrlo opasno, reći ovo je lagano, ovo jako teško. Vrlo se često, naime, ispostavi da su takve priče jako opasne, čak i fatalne. , znam to iz iskustva. Nema pogubnijeg stanja za momčad, nego kad se u nju instalira taj njen najveći neprijatelj, a to je dojam da ovi naši suparnici nisu nikakav bauk, pa se ispostavi da jesu i te kakav. I obratno.</p>
<p>Eto pregleda jakosnih skupina iz kojih će se formirati deset kvalifikacijskih skupina sa po pet reprezentacija. s time da pobjednici skupina idu izravno na EP 2004., dok će deset drugoplasiranih reprezentacija igrati dodatne kvalifikacije pa će pobjednici u završnicu.</p>
<p>I. skupina: Francuska, Švedska, Španjolska, Češka, Njemačka, R. Iska, Rumunjska, Italija, Belgija, Turska;</p>
<p>II. skupina: Rusija, Hrvatska, Danska, Nizozemska, Jugoslavija, Poljska, engleska, Slovenija, Ukajina, Škotska;</p>
<p>III.skupina: Austrija, Norveška, Slovačka, Izrael, Švicarska, Island, Bugarska, Finska, Grčka, Mađarska;</p>
<p>IV skupina: Cipar, BiH,Bjlorusija, Wales, Estonija, Latvija, S. Irska, Gruzija, Makedonija, Litva:</p>
<p>V. skupina: Armenija, Moldavija, Albanija, Farski otoci, Azerbajdžan, Lihtenštajn, San Marino, Malta, Luksemburg, Andora.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Silvio Marić napokon trenirao</p>
<p>»Marić je danas prvi puta trenirao s momčadi i vidljivo je da još nije fizički posve 'fit'. Sada treba skupljati snagu kako bi mogao početi igrati utakmice i kako bi, naposljetku, što prije ušao u pravi ritam. S obzirom da ipak imamo dosta vremena, smatram da će se do početka proljetnoga dijela prvenstva, 23. veljače, uspjeti pripremiti«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Silvio Marić napokon u punome pogonu! To je trenutačno najzanimljivija vijest vezana za Dinamovu svlačionicu, maksimirski je povratnik napokon izašao iz kreveta, prebolio je vodene kozice i sada hvata zalet ka - staroj formi.</p>
<p> Marić je zbog bolesti propustio prvi dio priprema za proljetni dio sezone i sa svojim novim suigračima još uvijek praktički nije »pošteno« trenirao. Sada je, čini se, zdrav, pa ga je trener Ilija Lončarević, jasno, svrstao na popis putnika za svojevrsnu turneju po Dalmaciji i Hercegovini. To će, eto, biti prva Marićeva stanica na putu povratka u nekadašnju formu. A upravo je to tema koja ponajviše zaokuplja Dinamovu struku i, naravno, navijače. Može li Silvio Marić biti na tragu stare slave, može li reprizirati nastupe od prije četiri godine, kada je bio jedna od zapaženijih »silueta« u Dinamvome pohodu u Ligi prvaka? Na ova pitanja, naravno, još uvijek nitko ne može dati konkretan odgovor, no jasno je da će Dinamo, bude li Marić u staroj formi, doista biti jedan od najužih kandidata za naslov prvaka, neovisno o velikome bodovnom zaostatku za vodećim Zagrebom, koji gradskome susjedu trenutačno bježi čak devet bodova.</p>
<p> – Marić je danas prvi puta trenirao s momčadi i vidljivo je da još nije fizički posve »fit«, naglasio je Lončarević u četvrtak nakon prijepodnevnoga treninga. – Sada treba skupljati snagu kako bi mogao početi igrati utakmice i kako bi, naposljetku, što prije ušao u pravi ritam. S obzirom da ipak imamo dosta vremena, smatram da će se do početka proljetnoga dijela prvenstva, 23. veljače, uspjeti pripremiti.</p>
<p> Trenera Lončarevića posebno veseli još jedan povratnik - vječito ozlijeđeni Damir Krznar.</p>
<p> – Napokon je igrao na nedavnoj pripremnoj utakmici u Buzetu. No, igra sa strahom, oprezan je i to je razumljivo. No, nadam se da će ubrzo ipak razbiti taj strah. Daj Bože da bude spreman za prvenstvo, što bi nam doista mnogo značilo, dodao je Dinamov trener.</p>
<p> Dinamovi su nogometaši u četvrtak prvi puta trenirali na - umjetnoj travi, na trening-centru Maksimir nedaleko stadiona. Trener Lončarević je potom i definitivno iskristalizirao sliku momčadi, koju će odvesti na drugi dio priprema u Bašku Vaodi u Široki Brijeg. Proteklih desetak dana u Istri momčad su činila 32 igrača, a put Dalmacije i Hercegovine krent će njih 26. Momčad je pojačana Silvijem Marićem, izostat će ozlijeđeni Dino Drpić i Mihael Mikić, a Lončarević je prekrižio šestoricu igrača - pričuvnoga kadetskog vratara Šimić, te Koretića, Bulu, Marka Marića, kao i juniore Oraščanina i Bašića.</p>
<p> – Koretić se složio s mojim prijedlogom da i ovu polusezone provede na posudbi u nekom klubu. Bule je igrač kojem ne mogu osigurati minutažu. Istina, zadovoljio je na priporema, ali ne u tolikoj mjeri da bi istisnuo nekog od standardnih igrača. Marko Marić je ovaj put pokazao najmanje, ali ne po pitanju znanja, već po pitanju - volje. A to se više ne može tolerirati. Ovu će polusezone provesti na posudbi u drugoj ligi.</p>
<p> Sve u svemu, na Lončarevićevom se popisu nalaze vratari Butina, Šarlija i Jozić, braniči Sedloski, Smoje, Cesar, Polovanec, Jurić, Kwedi i Ćosić, vezisti Bošnjak, Agić, Landeka, Leko, Pilipović, Tomić, Krznar, Papa i Barukčić, te napadači Silvio Marić, Kranjčar, Mešanović, Petrović, Zahora, Da Silva i Blaškić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Croatia na listi čekanja</p>
<p>Novi klubovi u EWWL-u od slijedeće sezone su Montmontaža, Gospić i ljubljanska Ježica, a pregovara se o nastupu podgoričke Budućnosti, novosadske Vojvodine</p>
<p>i Hemofarma iz Vršca</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Završni turnir »Europske ženske lige dobrodošlice« u Šibeniku bio je i prilika za sastanak Upravnog odbora na kojem se, dakako, razgovaralo o slijedećoj sezoni. Odlučeno je da su novi članovi regionalne lige hrvatski klubovi Montomntaža i Gospić te ljubljanska Ježica. U tijeku su i pregovori sa Hemofarmom iz Vršca, novosadskom Vojvodinom i podgoričkom Budućnosti. Također je dogovoreno se slijedeći »final four« održi u Sarajevu. </p>
<p>Odustajanje Croatije od završnog turnira bacilo je tamnu mrlju na prvu sezonu EWWL-a. </p>
<p>– Nije ispalo lijepo da Croatia nije došla u Šibenik, gdje su se organizatori potrudili učiniti sve da turnir bude na najvišoj razini. Dok se svi dogovaraju i surađuju, mi u hrvatskoj košarci kao da ne možemo bez trzavica. Nije istina da je Croatia izbačena iz EWWL-a, nego je stavljena na čekanje jer jedino oni nisu podmirili financijske obaveze prema ligi, kazao je Slobodan Jurković, povjerenik EWWL-a. </p>
<p>Problem je nastao kad je u dvoboju Šibenik Jolly JBS-a i Croatije, za Šibenčanke nastupila Ivana Puzar, koja prema propozicijama HKS-a koje su vrijedile u EWWL-u, nije imala pravo nastupa prije zimskog prijelaznog roka. Utakmica je potom poništena, pa je vraćena pobjeda Šibeniku, na što je Croatija odgovorila nedolaskom na završni turnir. </p>
<p>– Mi smo samo inzistirali na držanju pravila jer u suprotnom nastaje anarhija i nema sporta. Nepoštivanjem pravila liga postaje neozbiljna. Turnir se igra u vrijeme hrvatske lige, između utakmica koje nam odlučuju o prvenstvu pa je nastup na »final fouru« nebitan, kazao je Branko Kemfelja, tajnik Croatije. </p>
<p>U klubu s Pešćenice nisu se previše obazirali na informaciju kako nisu u užem krugu kandidata za nastup u EWWL-u slijedeće sezone, već najavljuju da će organizirati novo regionalno natjecanje košarkašica. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prvi na svijetu, drugi u selu!?</p>
<p>Za »očeve« splitskog sporta Ivaniševićevo osvajanje Wimbledona nije bilo dovoljno, pa će možda Goran nagradu grada Splita zaslužiti kad uradi nešto više od osvajanja turnira u Wimbledonu </p>
<p>SPLIT, 24. siječnja</p>
<p> – Goran Ivanišević nije izabran za sportaša Splita, čast biti sportaš 2001. godine grada Splita u izboru gradskog Saveza sportova pripao je plivaču Duji Draganji. Draganja je imao uspješnu sezonu, najbrži je mladi plivač na 50 i 100 m slobodnim stilom u svijetu, no ovim izborom Split se po tko zna koji put pokazao, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, kako ga i sami Splićani – ludim gradom.</p>
<p>Članovi žirija pokazali su sav svoj uskogrudni birokratski duh i da im je jedini cilj bio zadovoljiti formu. Valjda je, za njihova shvaćanja, Ivanišević ove godine dobio previše nagrada. Pravnu podlogu su pronašli u činjenici da Ivanišević nije nastupio za splitski klub, a sportašu Hrvatske za 2001., kojeg je nakon osvojenog Wimbledona na Rivi dočekalo 100.000 Splićana dali su utješno priznanje – trofej Splitskog saveza sportova. Možda, pak, osvajanje Wimbledona nije bilo dovoljno, pa će možda od očeva, odnosno staratelja splitskog sporta nagradu grada Splita zaslužiti kad uradi nešto više od osvajanja turnira u Wimbldonu. </p>
<p>Tako je gradski savez sportova izabrao Duju Draganju za sportaša Splita u prošloj godini, a sportašica je Blanka Vlašić. Hajduk je najbolja momčad, a rukometni klub Split Kaltenberga je najbolja ženska momčad. Trener veslača Igor Čulin je najbolji trener muških momčadi, a treneri Blanke Vlašić, Joško Vlašić i Bojan Marinović su dobili nagradu za najuspješnije trenere u ženskoj konkurenciji.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Spahija: »Najbolje dosad«</p>
<p>Pobjeda 95-65 (46-29) u prepunoj dvorani Zetra pred neugodnim navijačima Bosne i Hercegovine silno je raspoložila hrvatskog izbornika Nevena Spahiju </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Hrvatska košarkaška reprezentacija možda je i lakše nego što se dalo naslutiti svladala reprezentaciju Bosne i Hercegovine 95-65 (46-29) u četvrtom kolu kvalifikacija za odlazak na Europsko prvenstvo 2003. u Švedsku. </p>
<p>Iako ih je u Olimpijskoj dvorani Zetra dočekalo 9000 bučnih, na trenutke i vrlo neugodnih gledatelja, hrvatski se reprezentativci nisu dali smesti, već su od prve minute nametnuli svoj ritam i vrlo rano zabilježili visoko vodstvo. Ponajviše zahvaljujući koševima Gordana Giričeka, hrvatska je reprezentacija u osmoj minuti ostvarila 12 poena prednosti (20-8), te prije odlaska na odmor samo povećavala razliku. U redovima protivnika isticali su se jedino Jasmin Hukić i Bariša Krasić, dvojac kojem reprezentacija BiH ima zahvaliti što je Hrvatska na poluvrijeme otišla sa »samo« 17 poena prednosti (46-29). </p>
<p>Reprezentacija BiH nije mogla izaći na kraj s hrvatskim košarkašima niti u drugom dijelu utakmice, koji je sve više poprimao revijalni karakter. Uz Emilija Kovačića, pod koševima se razigrao i Mate Skelin, te se u posljednjoj četvrtini Hrvatska odmakla na tridesetak poena prednosti. Na žalost, tada je iznervirana publika zasula teren upaljačima, plastičnim bocama i kovanim novcem, te je odigravanje posljednjih nekoliko minuta dovedeno u pitanje. Ipak, iako su suci minutu prije kraja nakratko prekinuli ogled, hrvatski su košarkaši posljednji zvuk sirene dočekali uz spoznaju da su pobijedili 95-65. </p>
<p>– Moram priznati da sam vrlo zadovoljan onim što su naši košarkaši prikazali. Ovo je zasigurno najbolja utakmica hrvatske reprezentacije od kada sam izbornik, te jedina zamjerka koju imam uputiti jest povremena nesnalažljivost u obrani, kazao je Neven Spahija, istaknuvši kako srećom nitko nije stradao u divljanju gledatelja. </p>
<p>Ipak, izbornika, što se obrane tiče, mogu razveseliti i dva vrlo zanimljiva podatka – da reprezentacija BiH čak punih pet minuta u drugoj četvrtini nije postigla koš iz igre, te da je hrvatska obrana protivnikov šut za dva poena zaustavila na 33.3% uspješnosti. Ukoliko hrvatska reprezentacija ponovi takav nastup i u subotu protiv trenutačno drugoplasirane Njemačke, i peta pobjeda u skupini ne bi smjela izostati, a samim time i potvrda da će hrvatska košarkaška reprezentacija nastupiti na završnici Europskog prvenstva u Švedskoj iduće godine. </p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ubijen jedan od ključnih svjedoka protiv Sharona</p>
<p>Atentat na bivšeg čelnika falangista Eliea Hobeika i njegove tjelohranitelje u Bejrutu, podudara se s pokretanjem istrage protiv izraelskog premijera Sharona za pokolj u Sabri i Shatili</p>
<p>ANKARA, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelsko-palestinski sukobi, unatoč svoj žestini, ipak su iznenada potisnuti u drugi plan. Prvo zbog događanja u Bruxellesu, a zatim zbog eksplozije u libanonskom glavnom gradu Bejrutu. U prvom slučaju se radi o utvrđivanju i ispitivanju činjenica iz optužnice koje bi mogle dovesti do suđenja izraelskom premijeru Arielu Sharonu pred jednim belgijskim sudom. U drugom slučaju riječ je o atentatu na bivšeg vođu libanonske kršćanske milicije Eliea Hobeiku.</p>
<p>Sharonovi odvjetnici izjavili su kako je njihov »klijent« nevin glede optužbi za pokolj više stotina nedužnih i nezaštićenih Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabra i Shatilla. Među njima je bilo najviše žena i djece. Odvjetnici su se pozvali i na Sharonov diplomatski imunitet. Optužbu je, inače, podigla manja skupina koja je preživjela pokolj, a iza nje su stali i neki strani državljani.</p>
<p>Zločin su 1982. izvšili Hobeikovi falangisti, bliski desničarski saveznici tadašnjeg izraelskog ministra obrane Ariela Sharona. </p>
<p>Utvrđeno je da su oni ušli u logore, koji su se nalazili u okruženju izraelskih postrojbi, sa Sharonovim izravnim odobrenjem. To je, godinu dana kasnije, potvrdila i službena izraelska istraga koja je javno priopćila njegovu neizravnu odgovornost za počinjeni pokolj.</p>
<p>Nakon toga, Sharon je bio prisiljen podnijeti ostavku na dužnost ministra obrane. Konačna odluka o pokretanju sudskog procesa protiv izraelskog premijera, kako se najavljuje, biće donijeta u veljači. </p>
<p>Eksplozija automobila- bombe koja je u četvrtak ubila bivšeg čelnika falangista Eliea Hobeika i najmanje trojicu njegovih tjelohranitelja ispred njegovog stana u Bejrutu, podudara se s pokretanjem istrage protiv izraelskog premijera Sharona. To otvara mnoga nagađjanja oko toga tko bi mogao stajati iza ubojstva Hobeike. U svakom slučaju, njegovom pogibijom belgijski sud je ostao bez jednog od krunskih svjedoka protiv Sharona.</p>
<p>Tim prije, jer je sam Hobeika prije nekoliko mjeseci izjavio kako je spreman svjedočiti pred belgijskim sudom kako bi opravdao svoje postrojbe.</p>
<p>U međuvremenu, glavni palestinski stožer u Ramallahu na čelu s Yasserom Arafatom, koji zajedno sa obiteljima i rođacima ubijenih u Sabri i Shatilli s nestrpljenjem očekuju »belgijsku sudsku pravdu«, našlo se ponovo na udaru američke kritike. Washington, koji je najavio aktiviranje mirovne uloge na Srednjem istoku, poručio je kako bi mogao preispitati svoje odnose s PLO. U sklopu toga, kako je u četvrtak javio izraelski vojni radio, predviđa se zatvaranje palestinskog ureda u Washingtonu. Prema istom izvoru, odluka o tome bit će donijeta do kraja tjedna. Riječ je, jamačno, o novom pritisku na palestinskog vođu Arafata da se znatno učinkovitije nego dosad uhvati u koštac sa ekstremenim palestinskim skupinama poput Hamasa i Islamskog džihada.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bush traži dodatnih 48 milijardi dolara za vojsku</p>
<p>WASHINGTON, 24. siječnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush najavio je u srijedu da će u prijedlogu proračuna za 2003. godinu tražiti da se izdaci za vojsku povećaju za 48 milijardi dolara, kako bi SAD uspješno vodile rat protiv terorizma.</p>
<p>Kao što i priliči, ovu je najavu Bush izrekao pred članovima Udruge pričuvnih časnika, koji su njegovu namjeru pozdravili burnim pljeskom. Ukupni iznos američkog državnog proračuna za sljedeću godinu trebao bi biti oko 2000 milijardi dolara, a vojni dio bi se povećao na oko 400 milijardi.</p>
<p>Bush namjerava značajno povećati vojne plaće i opskrbiti vojsku novim oružjima, a nastavit će i izgradnju nacionalnog proturaketnog sustava. Oko 30.000 ljudi bit ćezaposleno na poslovima aerodromske sigurnosti. I FBI bi trebao dobiti 300 novih agenata, a puno će koštati oprema za zaštitu od kemijskih i bioloških prijetnji. Bush je najavio da će prvi prijedlog proračuna za sljedeću financijsku godinu koja počinje 1. listopada 2002. u kongresnu raspravu biti upućen 4. veljače.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ekscesi u kosovskoj zoni sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Naoružani Albanci napali su kuću jednog Srbina u selu Vasiljevac na jugu Srbije, u kopnenoj zoni sigurnosti prema kosovskoj granici, prenijela je agencija Beta. Očevici tvrde da je pucano u trenutku kad je selo obilazila policijska ophodnja. </p>
<p>Ista agencija citira dužnosnika jugoslavenskog Ministarstva obrane Milovana Čogurića koji je za AFP ocijenio da postoje zabrinjavajući znakovi pojačane aktivnosti albanskih ekstremista na jugu Srbije. U istočnom Kosovu, duž administrativne granice, postoji nekoliko »logora za obuku terorista«. »Primijetili smo da tamo ima sve više ljudi i da su oni sve indiskretniji«, rekao je Čogurić i dodao da su oružani napadi na državne snage česti. On tvrdi da umjereni albanski političari u tom području, kao i oni koji su spremni surađivati s Beogradom, trpe veliki pritisak. </p>
<p>Šef NATO-ovih snaga na Kosovu general Marcel Valentin rekao je za AFP da ne može potvrditi da takvih logora nema, ali ih vojnici KFOR-a nisu vidjeli, pa prijetnju ektremista na jugu Srbije ne vidi kao značajnu. </p>
<p>(V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>SAD imaju, ali kriju dokaze o »alžirskoj skupini«?</p>
<p>MOSTAR, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Belkacem Bensayah zvani Medž, koji je zajedno s još petoricom Alžiraca prije nekoliko dana izručen SAD, bio je zamjenik zapovjednika Al Qaide za Europu. Bensayah je u BiH doputovao 1995. godine kao Abdulkarim El Sabahi, kada je i dobio državljanstvo BiH. Uhićen je u rujnu 2001. godine, 16. rujna prebačen je u zenički zatvor, a dva dana kasnije s ostalim pripadnicima »alžirske skupine« prebačen u Sarajevo, otkuda je izručen Amerikancima. Američki FBI za njega drži da je blisko surađivao s Abu Zubeydahom, jednim od ključnih suradnika Osame bin Ladena i čovjekom koji slovi za nasljednika šefa Al Qaide.</p>
<p>New York Times piše kako je to prisluškivanje rađeno u suradnji s hrvatskim vlastima, a kada je prikupljeno dovoljno podataka, obaviještena je bosansko-hercegovačka policija, nakon čega je uslijedila javnosti već poznata sarajevska akcija. Također, navodi se kako nema nikakvih sumnji u činjenicu da su neki od mudžahedina došli u BiH, među njima i Bensayah, uz pomoć Osame bin Ladena, kao i da je Bensayah cijelo vrijeme svog boravka u BiH bio u stalnoj vezi s Afganistanom, obavivši na desetke razgovora s tom zemljom.</p>
<p>Svi dokazi kojima raspolažu SFOR i pripadnici američkih obavještajnih službi o djelovanju »alžirske skupine« nisu obznanjeni, niti predočeni bosansko-hercegovačkim vlastima. Za izručenje Bensayaha i skupine dovoljna su bila saznanja, odnosno dokazi o njihovim pokušajima napada na veleposlanstva SAD i Velike Britanije u Sarajevu, ali neke druge dokaze Amerikanci nisu željeli »podijeliti« s bosansko-hercegovačkim obavještajcima. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nijedna religija ne može opravdati nasilje nad čovjekom, kazao Papa </p>
<p>Čelnici 12 svjetskih religija molili za mir/ Ivan Pavao II. zauzeo se da prestane svako nasilje osobito ono koje se oslanja na religiju / Neprijateljstva među religijama i ljudima, koji se pozivaju na religiju su nezrela, ocijenio Papa</p>
<p>ZAGREB/ASSISI, 24. siječnja </p>
<p> – Na poticaj pape Ivana Pavla II. u Assisiju, gradu svetoga Franje, u četvrtak je održan jedinstven susret Dan molitve za mir u svijetu, na kojemu su sudjelovali predstavnici svih svjetskih religija. </p>
<p>Molitveni susret otvorio je poglavar papa Ivan Pavao II. koji je poručio svim predstavnicima vjerskih zajednica da mole za čovječanstvo da se prepoznaju putevi mira u molitvi, da prestane svako nasilje osobito ono koje se oslanja na religiju.</p>
<p>Dodao je da nijedna religija ne može opravdati nasilje nad čovjekom. U tome, istaknuo je Sveti Otac, moramo slijediti Kristov put da budemo apostoli mira, te pokazati svijetu da u molitvi nitko nema prednost, nego naprotiv pokazati raspoloženje za dijalog, svjesni koliko je potreban mir današnjem svijetu.</p>
<p>Sveti Otac upozorava na neprijateljstva među religijama i ljudima, koji se pozivaju na religiju, smatrajući da je to pozivanje nezrelo i poručivši da nas vjera u Boga poziva da poštujemo osobe, ljude i narode, te tako svladamo sve sukobe i nasilja koja su danas prisutna u svijetu.</p>
<p>Podsjetivši da je taj susret nastavak prvoga takvoga susreta religijskog zajedništva, koji je održanom 1986., Papa je istaknuo da se nijedan narod nije umorio vjerovati u snagu molitve da bi se postigao mir.</p>
<p>Poručivši neka mir zavlada u dušama novih generacija mladih kršćana i vjernika svih religija, da budu hrabri u ostvarenju pravoga mira koji će biti sagrađen na pravdi, ljubavi, istini i milosrđu, Papa je pozvao sve nazočne da otvore svoja srca, poslušaju ljudsku riječ da bi se na takav način mogao postići pravi, istinski mir.</p>
<p>Svoje molitve izrekli su predstavnici svih religija, pravoslavni i anglikanci, crkve reformacijske baštine, predstavnici hindusa, budista, židova, predstavnici islama, te tradicionalnih afričkih i drugih religija.</p>
<p>Nakon zajedničkog susreta, koji se održao ispred bazilike Sv. Franje, predstavnici pojedinih religija, prema svojim vjerskim tradicijama, odvojeno su molili na različitim mjestima u Assisiju.</p>
<p>Sveti je Otac predvodio molitvu za sve kršćane u Donjoj bazilici Sv. Franje. Na tom je skupu Crkvu u Hrvata predstavljao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, Crkvu u BiH predstavljao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. </p>
<p>Među vjerskim poglavarima, uz mnogo kardinala, nadbiskupa i biskupa, koje je predvodio Sveti Otac, bilo je deset pravoslavnih patrijarha, među kojima mitropolit Pitrim, izaslanik ruskog patrijarha Alekseja II., carigradski patrijarh Bartolomej, predstavnik Srpske pravoslavne crkve mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović, islamski vjerski vođa u BiH veliki muftija Mustafa Cerić, židovski rabini, hinduisti i predstavnici tridesetak kršćanskih crkava.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Joschka Fischer ne namjerava zbog ideala kvariti odnose s jedinom supersilom</p>
<p>BERLIN, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačkom ministru vanjskih poslova Joschki Fischeru ne nedostaje rafiniranog diplomatskog takta kad komunicira sa saveznicima u Washingtonu. To se pokazuje u slučaju pojavljivanja fotografija i filmskih zapisa zatočenih boraca Al Qaide i talibana u američkoj bazi Guantanamo na Kubi, koje su bile šokantni za njemačku i europsku javnost. Temperamentni Fischer u tom slučaju nije niti malo podigao diplomatski ton, kako bi se moglo očekivati od njega. On je samo izjavio kako njemačka savezna vlada »razgovara s Amerikancima o pravnom statusu uhićenih«.</p>
<p>U njemačkim novinama su se mogli pročitati oštri komentari na račun Amerikanca. Neki komentatori drže da je jedina supersila pogriješila što je jednostavno zaobišla mogućnost da postupi po uzoru na Haaški sud. Osim toga, u njemačkoj javnosti ne nailazi na odobravanje ni američko stajalište da je riječ o ilegalnim borcima koji su se svojim zlodjelima sami izopćili iz međunarodne zajednice te se sada »nemaju pravo pozivati na načela međunarodnog prava«.</p>
<p>Sve bi to bio »sjajan štof« za elokventnog šefa njemačke diplomacije, ali u njegovim oporbenim danima. Tada bi mu to bila prigoda da progovori o zemlji s posebnim vojnim statusom i njezinoj aroganciji spram ostatka civiliziranoga svijeta. Umjesto toga, Fischer ovih dana, u duhu »neograničene solidarnosti« Berlina s Washingtonom proklamirane nakon 11. rujna, samo »razgovara« s svojim američkim partnerima. </p>
<p>O čemu se zapravo radi objasnio je Fischer nedavno svojim stranačkim prijateljima. Oni su ga, naime, kritizirali da podilaženje Washingtonu, unatoč kršenju ljudskih prava »znači izdaju ideala za koje se borimo«, a on im je lakonski odgovorio da mu »ne pada mi ni na kraj pamet zbog tih ideala kvariti odnose Njemačke s jedinom svjetskom supersilom«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Počinje suđenje američkom talibanu, masovni prosvjedi pred sudom </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - John Walker, Amerikanac koji je uhićen zajedno s borcima Al Qaide u Afganistanu krajem prošle godine, u srijedu se vratio u SAD gdje uskoro započinje suđenje protiv njega. Walker je u četvrtak saslušao optužnice koje su utemeljene isključivo na iskazima koje je sam dao istražiteljima FBI-ja i CIA-e ali i televizijskoj kući CNN. </p>
<p>Američka kuća ABC News doznala je da je odvjetnik kojega je unajmio Walkerov otac već pripremio strategiju obrane. Odvjetnik William Cummings, koji je zastupao i ženu osuđenog špijuna Aldricha Amesa, rekao je da želi potpuno odbaciti Walkerovu ispovijest novinaru CNN-a jer u tom trenutku nije imao odvjetnika, a bio je i u lošem zdravstvenom stanju. </p>
<p>»Devedeset i devet posto slučaja zasnovano je na njegovim izjavama i ako to uspijemo ukloniti, cijeli slučaj nestaje«, rekao je Cummings. Međutim, odvjetnički krugovi u SAD kažu da će vlada imati brz odgovor na takav pokušaj. »Kao prvo, oni će isticati da su mu dali »Mirandina prava«, odnosno da su ga savjetovali da može šutjeti, da može imati savjetničku pomoć, ali Walker je, prema iskazu jednog agenta FBI-ja, odbacio te prijedloge. </p>
<p>Glavni tužitelj u Walkerovu slučaju bit će David Kelley koji je donio presude napadačima na Svjetski trgovinski centar 1993. godine, doznaje ABC News. Osim odvjetnika Cummingsa, u obrani se nalaze odvjetnici James Brosnahan, George Harris i Tony West, sve bivši tužitelji. </p>
<p>Walkerovi roditelji i Brosnahan pokušali su se naći s Walkerom u zatvoru u Alexandriji, savezna država Viginia, u noći sa srijede na četvrtak, ali lokalna policija im je to tada zabranila rekavši kako to mogu učiniti u četvrtak. </p>
<p>»Malo smo razočarani zbog odluke čuvara, ali bilo nam je drago kada su nam rekli da je John zdrav i da se osjeća dobro«, komentirao je događaj Walkerov otac. Na sudu u Alexandriji postavljene su jake snage sigurnosti jer policija očekuje dolazak većih skupina prosvjednika koji ne smatraju da se Walkeru treba suditi kao izdajici. »Poduzeli smo mjere sigurnosti protiv svih oblika prijetnji«, rekao je američki šerif Joh Hackman. </p>
<p>Dvadesetogodišnji John Walker Lindh optužen je da je kovao urotu s ciljem ubojstva Amerikanaca, da je pomagao terorističkim organizacijama te da je bio uključen u »zabranjene transakcije« s talibanima. </p>
<p>Ako bude osuđen, Walker bi mogao dobiti kaznu doživotnog zatvora bez prava na skraćenje. </p>
<p>Walker je uhićen zajedno sa skupinom talibanskih boraca u Mazar-i-Sharifu u sjevernom Afganistanu, koji su digli pobunu u kojoj je poginuo CIA-in operativac Johnny Spann. Zbog toga što ima američko državljanstvo, odlučeno je da neće biti zatočen s ostalim talibanima u američkoj bazi Guantanamo na Kubi.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Moskva uvrijeđena stavovima Europskog parlamenta o Čečeniji</p>
<p>Posebno ih je razgnjevio zahtjev da pregovaraju s Aslanom Mashadovom / »Takav stav ravan je prijedlogu da Amerikanci pregovaraju sa Bin Ladenom«, odvratio je ruski predstavnik</p>
<p>MOSKVA, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon višesatne rasprave o stanju u Čečeniji, Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je Rezoluciju kojom se, među ostalim, od ruskih vlasti traži da ne sude odviše strogo zarobljenim čečenskim borcima za neovisnost i da službena Moskva napokon započne politički dijalog sa zakonito izabranim predsjednikom Čečenije Aslanom Mashadovom. </p>
<p>Iako promatrači tekst rezolucije ocjenjuju »umjerenim«, jer se u njoj ističu i napori Rusije da se stanje u toj kavkaskoj republici postepeno normalizira, službena je Moskva najnoviji dokument Europskog parlamenta doživjela kao uvredu. Šefa ruskog parlamentarnog izaslanstva Dmitrija Rogozina na zasjedanju u Strasbourgu posebno je razljutio prijedlog da Moskva započne pregovore s Aslanom Mashadovom. </p>
<p>»Takav stav ravan je prijedlogu da Amerikanci sjednu za stol i počnu pregovarati s Osamom bin Ladenom«, izjavio je Rogozin koji je uz to predsjednik ruskog Vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora i jedan od najozbiljnijih kandidata da ove godine umjesto Igora Ivanova postane šef Putinove kremaljske diplomacije. </p>
<p>Rogozin se posebno okomio na lorda Judda koji je za parlamentarnom govornicom u Strasbourgu zatražio da Rusija prekine vojne operacije na sjevernom Kavkazu, smanji broj svojih vojnika u Čečeniji, te da i zakonitog izabranog predsjednika Čečenije Aslana Mashadova uključi u Konzultativno vijeće Čečenije koje je Kremlj osnovao i imenovao pod vodstvom Moskvi sklonog Ahmeda Kadirova.</p>
<p>»Iz događaja 11. rujna u Americi europski parlamentarci nisu ništa naučili jer i danas podržavaju političke ekstremiste u Čečeniji, prikazujući ih kao borce za slobodu«, bio je komentar Rogozina na riječi lorda Jadda. </p>
<p>Rogozinovo negodovanje izazvala je i posebna točka Europskog parlamenta u kojoj se traži da se zarobljenim ili uhićenim čečenskim separatistima sudi u skladu sa Ženevskom konvencijom o ljudskim pravima. Tu točku rezolucije Rogozin je nazvao »najnegativnijom za Rusiju« jer se Ženevska konvencija primjenjuje kod oružanih sukoba država.</p>
<p>»Rusija drži borbe u Čečeniji svojim unutarnjim problemom i prema uhvaćenim čečenskim naoruanim separatistima neće se odnositi kao prema vojnim zarobljenicima već kao teroristima i banditima«, zaključio je Rogozin.</p>
<p>Kao još neugodniju »pljusku« Moskva je doživjela i način na koji je rukovodstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe primilo u četvrtak Ahmeda Zakajeva, opunomoćenog izaslanika predsjednika Čečenije Aslana Mashadova. U srijedu je Zakajevu dopušteno da uđe u zgradu Europskog parlamenta u Strasbourgu samo kroz stražnja, sporedna vrata. A odbijena je i njegova molba da za vrijeme rasprave o Čečeniji nastupi s parlamentarne govornice.</p>
<p>Međutim, nešto kasnije rukovodstvo Europskog parlamenta primilo je Ahmeda Zakajeva kojemu je pružena prilika i da se upiše u knjigu počasnih gostiju Europskog parlamenta.</p>
<p>Kao počasni gost, Zakajev je dobio pravo da zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prati s balkona, a u četvrtak domaćini su mu u zgradi parlamenta organizirali i konferenciju za novinare. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ne dogovore li se entiteti, Petritsch bi mogao nametnuti ustavna rješenja</p>
<p>Provođenje ustavne odluke o konstitutivnosti naroda ključni uvjet za primanje BiH u Vijeće Europe / To je presudno i za izradu novog izbornog zakona prije izbora u listopadu</p>
<p>SARAJEVO, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glasnogovornik Petritschevog ureda Kevin Sullivan upozorio je u četvrtak u Sarajevu da bi odgađanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju zemlje moglo imati utjecaja na odluku o konačnom prijemu Bosne i Hercegovine u Vijeće Europe!</p>
<p>Podsjetimo, Parlamentarna skupština Vijeća Europe na svom je siječanjskom zasjedanju preporučila Ministarskom odboru Vijeća prijem BiH u najstariju europsku instituciju. To se smatra ključnim korakom, ali BiH još mora ispuniti uvjete koji su pred nju postavljeni.</p>
<p>Igor Gaon, šef bosansko-hercegovačke misije pri Vijeću Europe kaže da je nakon preporuke Parlamentarne skupštine idući korak formiranje radne skupine za izradu rezolucije o prijemu. »To može trajati od jednog do nekoliko mjeseci. Pitanje je hoće li se rezolucija usvojiti konsenzusom odmah, ili će trebati vremena za to. U rezoluciju se mogu unijeti neki od 91 uvjeta koje BiH treba ispuniti, a mogu se stvoriti i posebne obaveze i naglasak staviti na neki detalj koji Vijeće Europe smatra vrlo bitnim«, kaže Gaon.</p>
<p>Očito, za BiH je sada od izuzetnog značaja provedba odluke Ustavnog suda kojom bi Hrvati, Bošnjaci i Srbi trebali postati konstitutivni i imati jednaka prava na cijelom teritoriju zemlje. Provedba te odluke ključna je i za donošenje cjelovitog izbornog zakona, jer bi izbori trebali biti održani početkom listopada.</p>
<p>»Rok za stvarnu provedbu Odluke o konstitutivnosti naroda praktično je određen zakazivanjem izbora. Tu stvari stoje ovako: izbori su u listopadu, a 180 dana prije njihovog održavanja Izborno povjerenstvo mora objaviti da će oni biti održani, što znači da do travnja moramo imati Izborni zakon bez praznina. Nadalje, da bismo imali cjelovit Izborni zakon, najmanje mjesec dana prije objavljivanja izbora moramo imati stvarno provedenu Odluku o konstitutivnosti naroda jer je bez njezine provedbe nemoguće imati cjelovit Izborni zakon«, pojasnila je Alexandra Stiglmayer, glasnogovornica Ureda visokog predstavnika.</p>
<p>Slično tvrdi i predsjedajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija: »Prioritet vlasti BiH, nakon što je Parlamentarna skupština Vijeća Europe dala preporuku za prijem BiH u ovu instituciju, je implementacija Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti. Ustrojstvo i pravni okvir BiH više ne zavise od domaćih političkih snaga i trgovina. Sada je to određeno jasnim i preciznim europskim okvirima i normama«.</p>
<p>No, duboke su podjele unutar političke javnosti, ali i entitetskih povjerenstava koja trebaju predložiti amandmane na postojeće ustave. Ključno pitanje je, čini se, način zaštite takozvanih vitalnih nacionalnih interesa, odnosno hoće li u oba entiteta postojati domovi naroda, kao instrument zaštite tih interesa.</p>
<p>Premda u svojim izjavama većina političara iskazuje optimizam, tvrdeći da će Odluka Ustavnog suda biti provedena na vrijeme, nije isključeno niti da rokovi ponovno budu »probijeni«. Stiglmayer je u izjavi za Dnevni avaz kazala da su »otvorene sve opcije« ukoliko do kraja ožujka entitetske skupštine ne provedu Odluku o konstitutivnosti naroda. »U tom slučaju, može se dogoditi da visoki predstavnik nametne ustavna rješenja«. </p>
<p>U nekim anketama, više od dvije trećine građana podržava mogućnost da Petritsch nametne ustavna rješenja. No, to nikako ne bi bila dobra opcija. Petritschev glasnogovornik Sullivan tvrdi da izjava Stiglmayer nije sasvim korektno interpretirana. On je izjavio da Ured visokog predstavnika očekuje od entitetskih parlamenata iskazivanje zrelosti kada je riječ o promjenama ustava vezanim za Odluku Ustavnog suda: »Nije pitanje hoće li ta odluka biti provedena, nego kako će biti implementirana«, kazao je.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gianfranco Fini preko Europe do Farnesine?</p>
<p>RIM, 24. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na EU konvenciji o reformama čiji zadatak je da u sljedeće dvije godine napravi europski ustav, talijansku vladu će predstavljati potpredsjednik vlade Gianfranco Fini. Finija je osobno izabrao i predložio Silvio Berlusconi i mnogi u tome vide jasan znak da predsjednik Nacionalnog saveza postaje najjači kandidat za mjesto novog talijanskog ministra vanjskih poslova. Imenovanje Finija da predstavlja Italiju na Konvenciji u petak će potvrditi vlada, dok će talijanski parlament na Konvenciji predstavljati Marco Follini i Lamberto Dini (bivši ministar vanjskih poslova). </p>
<p>Među 66 članova EU konvencije koji imaju pravo glasa bit će sveukupno šest Talijana koji će sudjelovati u stvaranju tako značajnog dokumenta kao što je europski ustav. </p>
<p>Silvio Berlusconi je mudro odlučio poslati Gianfranca Finija u EU konvenciju, kao prvi korak prije njegovog postavljanja na mjesto šefa Ministarstva vanjskih poslova, jer time izbija adute svim Finijevim protivnicima. Tko može osporiti Finijev dolazak na mjesto šefa talijanske diplomacije kad jednom bude sudjelovao na povijesnom stvaranju europskog ustava? </p>
<p>Neoprostiva mrlja u životopisu Gianfranca Finija je pripadanje neofašističkoj stranki MSI koja je nastala na pepelu Mussolinijeve stranke. Ta stranka se početkom devedesetih godina odrekla svog fašističkog »backgrounda«. Zadnjih dana, nakon što je ušao u uži izbor za Ruggierovog nasljednika, Gianfranco Fini pokušava više svjetskoj nego talijanskoj javnosti dokazati da je zauvijek prekinuo sa svojom neofašističkom prošlošću koju je nazvao »nesretnim mladalačkim izborom«. Javno se ogradio od svojih prijašnjih izjava o Mussolinijevoj povijesnoj veličini. Finijevo ograđivanje od Mussolonijeve politike je najviše razljutilo upravo unuku Benitta Mussolinija, liječnicu Alessandru Mussolini koja je ironično prokomentirala njegovu izjavu riječima: »Napokon će Fini ostvariti svoj davni san i otići u Izrael ... Prvo odlazi u Europu, a stranku Nacionalni savez ostavlja s novim čelnikom Polenom koji se usuđuje tražiti od nas da priznamo kako je Mussolini bio kriminalac«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>NATO zabrinut stanjem u Makedoniji</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 24. siječnja</p>
<p> - NATO je vrlo zabrinut ponovnim rastom političkih napetosti u Makedoniji, javila je Hina iz Bruxellesa. »Cijeli je svijet zabrinut ponovnom polarizacijom i rastom napetosti u Makedoniji. Dužnosnici su zabrinuti takvim razvojem događaja«, izjavio je neimenovani izvor iz sjedišta NATO-a. Time je, zapravo, odgovorio na kritike makedonskog premijera Ljubča Georgievskoga koji je na državnoj televiziji optužio međunarodnu zajednicu da ne posvećuje dovoljnu pozornost razvoju situacije u Makedoniji. »Premijerova je intervencija žalosna. Optužio je međunarodnu zajednicu bez ikakva opravdanja«, dodao je dužnosnik NATO-a.</p>
<p>Međutim, činjenica je: stanje u Makedoniji sve više nalikuje privremenome zatišju pred novu buru koja ovaj put može biti katastrofalna. Čak je i CIA, famozna američka obavještajna služba, nedavno u svojem izvješću predvidjela nove sukobe u Makedoniji već ovoga proljeća. Zato je i većina Makedonaca ušla u 2002. te proslavila svoj Božić (7. siječnja) s velikom knedlom u grlu zbog snažne strepnje da bi ta nova godina mogla biti čak i teža od one prošle, 2001., koja je neosporno bila najteža u 10 godina neovisne Republike Makedonije. Istina je također da premijer Georgievski u cijeloj toj neizvjesnoj situaciji djeluje prilično panično i donekle nezrelo, što je dovelo čak do nove, ovaj put neočekivane, vrlo ozbiljne krize njegove vlade.</p>
<p>Naime, dok međunarodne snage, u kojima prevladavaju njemački vojnici, »nastoje provesti«, u sklopu operacije »Purpurna lisica«, odredbe mirovnoga sporazuma iz Ohrida od rujna prošle godine, makedonska se i albanska strana, bez zajedničkoga dogovora, pripremaju za razdoblje nakon njihova odlaska u ožujku. Tako su se posljednjih dana dogodila dva vrlo znakovita događaja što povećavaju napetost i neizvjesnost. Prvo su Albanci u Makedoniji, i to preko agencije Kosova Live u Prištini (!), najavili kako će »vrlo skoro« osnovati zajedničko političko vijeće »kako bi bolje koordinirali aktivnosti za poboljšanje svojega položaja«. U tome će vijeću biti zastupljene tri albanske stranke, ali i predstavnici navodno raspuštene Nacionalne oslobodilačke vojske (NOV).</p>
<p>Ta je najava izazvala zaprepaštenje do panike u dijelu makedonske političke scene, na čelu s premijerom Georgievskim, ponajprije zato što »međunarodna zajednica« nije reagirala na nju. Točnije: to je novo okupljanje albanskih snaga - to više što je najavljeno da će na čelu toga vijeća biti bivši vođa NOV-a Ali Ahmeti, kojega Makedonci smatraju »ratnim zločincem« - u makedonskim »nacionalističkim« krugovima ocijenjeno kao »krupan korak« k federalizaciji Makedonije, kao početak odcjepljenja njezina zapadnoga dijela, u kojemu su Albanci više od 80 posto pučanstva. </p>
<p>Posljedica je toga novoga »negativnog« razvoja situacije, vjerojatno, i ostavka zamjenice premijera Doste Dimovske, koja se dosad smatrala najbližom i »najintimnijom« suradnicom i savjetnicom Georgievskoga.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američke vlasti ispituju afganistanske zatvorenike</p>
<p>GUANTANAMO, 24. siječnja</p>
<p> - Američke vlasti počele su u srijedu ispitivati neke od afganistanskih zatvorenika prebačenih u američku vojnu bazu Guantanamo na Kubi, objavio je general Michael Lehnert, voditelj baze. »Individualni razgovori« obavljeni su s nekoliko zatvorenika, no »još nije bilo ispitivanja«, pojasnio je general. On je rekao da zatvorenici nemaju pravo na odvjetnika. General je dodao da 158 zatvorenika prebačenih iz Afganistana od 11. siječnja »dobiva najbolju moguću (medicinsku) njegu«. Transfer novih zatočenika u Guantanamo bio je prekinut u srijedu, službeno zbog nedostatka mjesta u toj bazi. Postupak prema zatvorenicima, koji nemaju nikakav status jer ih Washington ne priznaje ratnim zarobljenicima prema Ženevskoj konvenciji, oštro je kritizirala Europa i organizacije za zaštitu ljudskih prava poput Amnesty Internationala. Saveznom sudu podnijeta je i peticija zbog nehumanih uvjeta zatočenja zatvorenika. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Zaduženi podstanari založili vlasnikovu kuću (2)</p>
<p>Nije točna tvrdnja sutkinje Dubravke Burcar (Vjesnik, 22. siječnja 2002.) u članku pod naslovom »Zaduženi podstanari založili vlasnikovu kuću«.</p>
<p>Pravna situacija nije tako čista kako to tvrdi sutkinja Dubravka Burcar. Antun Glasnović je 21. siječnja 2002. godine pokrenuo parnicu protiv Antuna Dodića i Bernarde i Krste Kotrulja radi utvrđenja ništavosti Sporazuma i brisanja zemljišno-knjižnog stanja. Radi se o parnici u kojoj se osporava Sporazum, a koji je temelj predmetne ovrhe. Temeljem pokrenute parnice Glasnović je zatražio odgodu ovrhe pozivom na članak 61. stavak 2. točka 4. Ovršnog zakona. U postojećoj pravnoj situaciji imamo kršenje osnovnoga ustavnog načela - prava na privatno vlasništvo i njegovu zaštitu. Nadalje, radi se o raspolaganju protivno važećim zakonskim propisima, jer su u danom trenutku Bernarda i Krsto Kotrulja s Antunom Dodićem zaključili Sporazum kojim su raspolagali s pravom vlasništva na nekretnini koja u tom trenutku više nije bila njihova, a gospodin Antun Dodić prihvaća takvo raspolaganje, iako je upoznat i znao je za postojanje ugovora o prodaji nekretnine između A. Glasnovića i Bernarde i Krste Kotrulja, kao i s nepobitnom činjenicom da se Glasnović nalazi u posjedu, a da su Berdarda i Krsto Kotrulja sada samo podstanari.</p>
<p>JASMINKA DUGANDŽIJA MAŠOVIĆ, odvjetnica Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kakav bi trebao biti gradonačelnik Zagreba</p>
<p>Prigoda nam je birati novog gradonačelnika jer je još jedan neslavno završio, pa predlažem minimalne odlike koje trebaju biti prirodni dio osobnosti kandidata. Ove ideje su sasvim primjenjive na sve javne djelatnike, a osobito na ministre ili diplomate, koji nas predstavljaju diljem svijeta.</p>
<p> Osnovno je kandidatova usmjerenost na Zagreb, tj. Hrvatsku, koji Zagreb prepoznaje svojim gradom, s kojim je srastao i razumije svu problematiku, pa je sasvim logično da se bira među ljudima koji su rođeni u Zagrebu. Minimalno obrazovanje mora podrazumijevati fakultetsku diplomu, uz aktivno poznavanje barem dvaju živih jezika te osnova klasičnih. Kandidat mora poznavati sve bitne povijesne događaje i razumjeti povijesne političke odnose vezane za naš grad i državu. Mora biti kompjutorski pismen, uglađena i ljubazna ponašanja s preporukama, osobito bez ikakve umiješanosti i relacija prema osobnom ili organiziranom kriminalu, kako ne bi bio ucjenjiv.</p>
<p> Pripadnost nekoj stranci može se smatrati najvećim hendikepom za kandidaturu. Uzimajući sveukupan broj birača, broj koji iziđe na izbore te broj glasova pobjedničke stranke, stvarni broj birača koji stoji iza stranački orijentirane osobe toliko je proporcionalno malen da golema većina birača zapravo nema svog predstavnika; tako i gradonačelnik u mnogim važnim projektima nema nužnu potporu većine. Kako stranački orijentiran gradonačelnik u prvom redu štiti interese pripadne stranke, time je subjektivno sklon samo manjem broju građana na štetu ostalih. Zbog toga bi stranačka neovisnost bila najpoželjnija odlika budućeg gradonačelnika.</p>
<p> Iskustvo nas uči da je stranačka pripadnost i stega uvijek bila izrazita kočnica realizacije svake kvalitetne ideje u prilog grada te izvor pomutnje i političkih obračuna i pritisaka s katastrofalnim posljedicama za grad. Samo neopterećen političkim pritiscima, ili stranačkom stegom, gradonačelnik može nepristrano i objektivno obavljati svoj posao na zadovoljstvo svih građana. Kandidatâ koji zadovoljavaju sve spomenute uvjete ima napretek, pa je sasvim neprimjereno birati ikoga tko ne zadovoljava ove minimalne uvjete. </p>
<p>MARIJA JANUŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zalutali metak, ili zalutali ljudi?</p>
<p>Ovih smo se dana nagledali slike jednoga mladog čovjeka koji je, vraćajući se s posla, jedne predblagdanske večeri dobio u glavu zalutali metak od neke »zalutale« osobe u gradu Zagrebu. Uzaludni su bili svi napori liječnika da se spasi taj mladi život. Obitelj je ostala bez oca, bez supruga. Zašto?</p>
<p>Ma koliko se god običan čovjek s boli u duši trudio - prihvatljivog odgovora ne može naći.</p>
<p>Mladi čovjek, sudionik Domovinskog rata, u miru gubi život zbog nekoga bolesnog, mediokritetskog ili kriminalnog uma, koji u pretprazničko predvečerje »dokazuje« sebe, a zapravo je bolestan, nekulturan, neciviliziran, neprilagođen, kriminalan.</p>
<p>U zemlji koja je prebrodila teški i krvavi Domovinski rat, s toliko mrtvih, ranjenih i oboljelih od ratnih posljedica (PTSP), »parati« nebo rafalima ili pucnjima iz oružja u blagdanska predvečerja zaista je perverzno i vrijedno najteže osude.</p>
<p>Mi obični građani koji idemo na posao ili se vraćamo s posla, iz crkve, sa zabave ili pak tražimo posao, koji nije lako naći, zečevi za odstrel takvih primitivaca ili iz bilo kojeg razloga načetih umova, koji posjedovanje oružja zloupotrebljavaju. U poraću je toliko ljudi bezrazložno izgubilo život jer je još uvijek velika količina oružja i municije u posjedu onih koji ni po kakvim kriterijima ne bi smjeli držati oružje i municiju. Oružje i municija ima svoju svrhu u ratu. U miru se zna tko smije držati oružje i municiju, a i to- kako se ti ljudi biraju za taj posao i u kojem slučaju smiju koristiti oružje, da se ne remeti mir i red na što građani imaju pravo. Ovih sam dana vidio na HTV-u i protestni skup organizacije u kojoj je radio pokojni Horvat, s namjerom da se upozori vlast kako je ponašanje ljudi s oružjem još uvijek kritično. Znam da je vlast u više navrata organizirala akcije s namjerom da se to oružje prikupi, ali je uspjeh uvijek bio polovičan. Potrebne su nove ideje i akcije da se život i ponašanje ljudi u cjelini dovede na razinu koja je primjerena duhovnom, kulturnom i civilizacijskom iskoraku Hrvatske. </p>
<p>Demokracija nije anarhija. Sloboda jednog pojedinca ne smije ići do neslobode onoga drugog. </p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Misija OESS–a u Hrvatskoj o povratu imovine</p>
<p>Šaljemo vam našu reakciju na dio članka objavljenoga u Vjesniku od 23. siječnja 2002. pod naslovom »Do kraja godine završava obnova i povrat imovine«, za koju vas molimo da je objavite. Pri kraju članka naime stoji sljedeća rečenica: »On je također opovrgnuo i tvrdnju OESS-a kako velika većina hrvatskih povratnika posjeduje po dvije, tri kuće«.</p>
<p>OESS nikada nije tvrdio kako većina hrvatskih povratnika posjeduje po dvije, tri kuće, kao što stoji u članku, te vjeruje kako takva tvrdnja pogrešno prenosi stajalište OESS-a. </p>
<p>Misija OESS-a podržava obvezu Vlade o »povratu sve imovine do kraja 2002. godine«. Posebno očekuje rješavanje 1520 slučajeva višestrukog ili nezakonitog zauzimanja imovine koje je utvrdila sama Vlada.</p>
<p>Misija OESS-a opetovano poziva na neodgodivo rješavanje višestrukog ili nezakonitog korištenja te drugih oblika zloporabe imovine, bez obzira na status i nacionalnu pripadnost korisnika. </p>
<p>ALESSANDRO FRACASSETTI, glasnogovornik/voditelj Ureda za odnose s javnošću Misije OESS-a u Hrvatskoj</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gruntovne i katastarske knjige još po austro-ugarski</p>
<p>Veliki problem građanima stvaraju gruntovne i katastarske knjige, zbog čega dolazi do velikog zastoja, primjerice u obnovi, pri dobivanju kredita ili odobravanju hipoteke.</p>
<p>Nitko neće javno reći da je to zbog toga jer to ekipama na terenu odgovara. Primjerice ravnatelji katastarskih ureda, kao državni službenici i namještenici, nisu prošli reizbor već punih 15 godina. U tom razdoblju dobro su se uputili u sve tajne i makinacije, a usput su zaštićeni kao endemski primjerci flore i faune. Njima bi promjene zaista jako teško pale, pa bolje da ih nema.</p>
<p>Unosno je, uz solidno mjesečno primanje, službeni auto, mobitel i ostale pogodnosti, onako usput, baviti se i geodetskim poslom, iako za to postoje ovlaštena poduzeća i uredi. Nije teško ucijeniti stranku kojoj je neki papir hitno potreban. Unosno je baviti se nadripisarstvom, a samo je jedan primjer izišao u javnost, onaj na Braču, a sve ostalo vješto se krije od javnosti. Nedavno je i u Otočcu kriminalistička policija imala posla u katastru, a protiv ravnatelja se vodi kazneni postupak (na temelju tužbi građana) kod Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću. Zašto se na sve to oglušila Državna uprava za katastar?</p>
<p> Ministar Kovačević je obećao da će napraviti reda, a toliki mu rovare iza leđa. Tko je to toliko nezamjenjiv da bi 15 godina bio pretplaćen na direktorsko mjesto, a u međuvremenu su deseci tisuća ljudi završili fakultete i željni su posla i društvene afirmacije. U međuvremenu zbile su se i velike promjene u informatizaciji, koje bi ti mladi stručnjaci znali primijeniti u svom poslu i osuvremeniti gruntovnice, koje su, usput budi rečeno, bolje bile vođene u doba Austro–Ugarske nego što je to danas, kad smo već zašli u treći milenij.</p>
<p>R.S., Zagreb (adresa poznata redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Trinaestorici iz »zločinačke organizacije« sudit će se izdvojeno</p>
<p>Ovo je dosad najveće suđenje švercerima prebjega, koji se optužuju za ilegalno prebacivanje 900 stranaca preko granice </p>
<p>ČAKOVEC, 24. siječnja</p>
<p> – Očekivani početak kaznenog postupka protiv 36 optuženih za protuzakonito prebacivanje stranaca preko državne granice na Općinskom sudu u Čakovcu u četvrtak nije rezultiralo otvaranjem glavne rasprave. Kako je utvrdio predsjednik Raspravnog vijeća sudac Rajko Kipke, zbog izostanka nekolicine okrivljenika glavna se rasprava odgađa za 25. veljače. </p>
<p>Podsjetimo da je riječ o do sada najvećem suđenju švercerima stranih prebjega, kojima Općinsko državno odvjetništvo stavlja na teret da su protuzakonito preko granice iz Hrvatske u Sloveniju prebacili najmanje 900 stranih državljana. Pri tome su prema optužnici zaradili milijun maraka, od čega je više od dvije trećine pripalo prvookrivljenom Dragutinu Srnecu (44), kuharu i bivšem ugostitelju iz međimurskog sela Malog Mihaljevca.</p>
<p>Na zahtjev stranaka razdvojen je postupak protiv 13-oro okrivljenih. S takvim prijedlogom složilo se Općinsko državno odvjetništvo, budući da pridonosi svrhovitosti postupka. Na taj način iz glavnog su postupka izdvojeni Dražen Klobučarić, Mario Zelić, Petra Ivanuša, Tihana Horvat, Dragan Barlović, Julio Horvat, Tomislav Kocijan, Ksenija Novak, Viktor Pušar, Mladen Šincek, Dragutin Božić, Marko Tukić i Stjepan Caganić. </p>
<p>Tako će se 25. veljače u zgradi Doma Hrvatske vojske u Čakovcu, budući da na Općinskome sudu nema dovoljno velike prostorije, otvoriti glavna rasprava protiv tzv. zločinačke organizacije. Uz prvookrivljenog Dragutina Srneca nju čine još Boris Berislavić (46), taksist iz Zagreba, Željko Flac (32), bravar iz Čakovca, Igor Srnec (19), učenik iz Malog Mihaljevca, Boris Radek (32), keramičar iz Čakovca, Dušan Barbić (34), vodoinstalater iz Zasadbrega, Dragana Paškalj (42), konobarica iz Čakovca, Josip Mikolaj (48), poljoprivrednik iz Krištanovca, Zlatko Novak (45), ugostitelj iz Zasadbrega, Josip Tkalec (39), radnik bez zanimanja iz Okruglog Vrha, Ivan Trupković (48), ugostitelj iz Lopatinca, Neven Gredičak (21), precizni mehaničar iz Varaždina, Dalibor Rabuzin (23), bravar iz Varaždinskih Toplica, Mario Anđel (27), ugostitelj iz Novog Marofa, Damir Kovačić (32), suspendirani djelatnik MORH-a iz Radovana, Tihomir Papalen (40), konobar iz Zagreba, Zdenko Kobasić (36), umirovljenik iz Zagreba, Tihomir Blažević (40), taksist iz zagrebačke Dubrave, Dragutin Pintarić (47), radnik iz Pleškovca, Dejan Pintarić (23), nezaposleni radnik iz Pleškovca, Zoran Perger (28), poljoprivrednik iz Svetog Urbana, Stanka Perger (31), domaćica iz Svetog Urbana, i Josip Majnić (31), autoprijevoznik iz Podturna. </p>
<p>Na suđenje u Čakovec iz pritvora u Okružnom zatvoru u Varaždinu privedeni su: Dragutin Srnec, Boris Berislavić, Željko Flac, Dušan Barbić, Dragana Paškalj, Ivan Trupković, Neven Gradičak, Tihomir Patalin i Mario Horvat, iz zatvora gdje je na izdržavanju kazne Josip Mikolaj, a Damir Kovačić iz Policijske uprave Međimurske, gdje je trenutno zadržan. O puštanju iz pritvora ili eventualnom produljenju odlučivat će Vanraspravno vijeće Općinskog suda u Čakovcu. Sudsko vijeće također je donijelo odluku da glavna rasprava počne 25. veljače, a da se nedostupnima Zdenku Kobasiću i Zlatku Novaku sudi u odsutnosti.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najviše prometnih nesreća na Slavonskoj i Aveniji Dubrovnik</p>
<p>Prema podacima MUP-a i PU zagrebačke najčešći uzroci prometnih nesreće su brzina, oduzimanje prednosti, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, a vožnja u alkoholiziranom stanju pomaknula se na četvrto mjesto/ Najkritičnije križanje je ono Avenije Dubrovnik i tzv. rotora</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Prema podacima MUP–a i PU zagrebačke, u posljednjem je mjesecu 2001. godine zabilježen manji broj poginulih u prometnim nesrećama, ali i manje ozlijeđenih, u odnosu na isti mjesec prethodne godine. </p>
<p>U 1825 prometnih nesreća koliko ih se dogodilo tijekom prosinca prošle godine, bolo je devet poginulih, 37 lakše i 252 teže ozlijeđena. U istom mjesecu godinu dana ranije bilo je 188 prometnih nesreća manje, ali je broj ozlijeđenih na prometnicama PU zagrebačke bio veći – čak za 59 osoba. U 1999. godini je zabilježeno 110 prometnih nesreća manje nego prošle godine, ali je bilo više poginulih – 11 sudionika u prometu, a veći je bio i broj ozlijeđenih, za 16 osoba. Najčešći uzroci prometnih nesreće su brzina, oduzimanje prednosti, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, te vožnja u alkoholiziranom stanju.</p>
<p>Tako su 1999. godine zabilježene 632 prometne nesreće prouzročene prevelikom brzinom, 2000. 497, a prošle godine – 611. Najveći brojčani pad, a koji možda ukazuje na povećanu savjesnost i odgovornost vozača, zabilježen je kod prometnih nesreća prouzročenih alkoholiziranošću sudionika u prometu. Tako je prošle godine taj broj iznosio 147, pretprošle 175, a 1999. godine alkoholiziranost je imala udjela u 178 prometnih nesreća.</p>
<p>Tijekom prosinca prošle godine zbog istog je razloga, alkoholiziranosti vozača, iz prometa isključeno čak 606, za razliku od 2000. godine kada ih je bilo isključeno 383, a 1999. godine 388 vozača. Što se tiče vožnje bez položenog vozačkog ispita, prošle je godine policija evidentirala u prosincu 252 osobe, pretprošle 166, dok je bez vozačke dozvole 1999. godine upravljalo 183 osobe. </p>
<p>U onome u čemu se slažu podaci za prosinac u posljednje tri godine koje uspoređujemo, su najkritičnije prometnice. Na prvom mjestu »crne« liste je Slavonska avenija, slijedi Avenija Dubrovnik, Ljubljanska, Ulica grada Vukovara, dok se u 2000. i 2001. godini navodi i najduža gradska ulica Ilica.</p>
<p>Zagrebačka policija u statističke podatke uvodi i najkritičnija gradska križanja, među kojima je najzastupljenije križanje Avenije Dubrovnik i tzv. rotora. Slijede križanje Savska - Slavonska avenija, Slavonska - Hrvatske bratske zajednice, Ljubljanska - Nehajska, Ljubljanska - Zagrebačka, te Zvonimirova - Heinzelova. </p>
<p>Ono što policiju najviše zabrinjava je podatak o koncentraciji alkohola u krvi vozača. Tako je u 1999. godini kod jednog vozača zaustavljenog na Savskoj Opatovini, zabilježeno 3,42 promila alkohola. Na drugom je mjestu iste godine, zaustavljen vozač na državnoj cesti D4 koji je »napuhao« 3,32 grama po kilogramu alkohola u krvi. Nešto maje , ali još uvijek zabrinjavajuće zabilježeno je 2000. godine kada je u novozagrebačkom naselju Sloboštini kod vozača zabilježeno je 2,84 promila alkohola, dok je iste godine u Martićevoj evidentiran vozač s 2,74 promila.</p>
<p>Niti prosinac prošle godine nije prošao bez alkoholiziranih vozača. Na raskrižju Ozasljske i Nehajske zaustavljen je vozač kod kojeg je alkotestom utvrđena koncentracija od 2,98 promila, dok je na prometnici D4 ustanovljena kod vozača koncentracija od 2,79 promila. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za neregistrirano vozilo - 1500 kuna kazne</p>
<p>Županija zadarska u samom je vrhu ljestvice u Hrvatskoj po broju neregistriranih vozila / Tehnički nepregledanih i neregistriranih vozila čak je 16,42 posto! </p>
<p>ZADAR, 24. siječnja</p>
<p> - Prema statističkim podacima Policijske uprave zadarske od siječnja, Zadarska je županija u samom vrhu državne ljestvice po broju neregistriranih vozila. Tehnički nepregledanih i neregistriranih vozila čak je 16,42 posto!</p>
<p> Vozači se, unatoč brojnim javnim upozorenjima policije, uporno prave gluhi i primjenjuju sistem »ako upali, upali«. No od četvrtka nesavjesnim će vozačima iskušani sistem sve manje »paliti« jer će ih avantura koštati 1500 kuna. Od četvrtka 24. siječnja počela je akcija PU zadarske nazvana »Registracija«, s pojačanom preventivno-represivnom svrhom.</p>
<p> Kontinuiranim nadzorom prometa na cestama prometna je policija utvrdila da na cestama u županiji u prometu i dalje sudjeluje velik broj neregistriranih vozila kojima je istekao rok važenja tehničkog pregleda, odnosno prometne dozvole. Iako su u 2001. godini poduzete 3093 represivne mjere prema prekršiteljima Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje se konkretno odnose na upravljanje vozilima kojima je isteklo važenje registracije i tehničkog pregleda, te unatoč u više navrata upućenim apelima vozačima, cjelokupno stanje u ovom segmentu cestovnog prometa ne zadovoljava. Sve navedene činjenice nameću obvezu policijskim službenicima još intenzivnijeg nastavka provođenja i primjene zakonskih odredbi, i to kroz značajno pojačanu preventivno-represivnu aktivnost; stoga su se i odlučili na akciju »Registracija«.</p>
<p> Simptomatično je da su upravo vozači s tehnički neispravnim vozilima i najveći prekršitelji prometnih propisa, čime ujedno postaju i najbrojniji sudionici u nesrećama. Na zadarskim je cestama prošle godine u 31,57 posto slučajeva neprimjerena brzina bila uzrok nesreća. U 23 prometne nesreće poginulo je 17 osoba. Više od trećine nesreća prouzročili su pijani vozači. Te su se nesreće dogodile uglavnom na državnim cestama, gdje se i brže vozi. Stoga od 1. veljače počinje raditi posebna grupa prometne policije kojoj će osnovna zadaća biti 24-satno nadziranje brzine kretanja vozila na svim opasnijim mjestima. Najopasniji punktovi na kojima se dogodilo najviše nesreća u 2001. godini bili su: državna cesta broj 1 (Bruvno - Klaparica), gdje je poginulo šest osoba, dionica D 8 (Biograd - skretanje za klub Mediterané), križanje kod Bagata, gdje se dogodilo dvadesetak prometnih nesreća, te križanje Mazija.</p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedokinje na nepoznatim adresama, policija ih traži</p>
<p>ZLATAR, 24. siječnja</p>
<p> – Zbog nedolaska svjedoka u kaznenom postupku protiv Erne Bilandžić (35) iz Siska, ponovo je odgođen nastavak glavne rasprave. Optužnica tereti Ernu Bilandžić da je 5. siječnja 1992. godine, nakon tučnjave u kafiću u Donjoj Stubici, u kojoj su sudjelovali njezin brat, zapovjednik postrojbe, i Stjepan Vdović te ona, inače svi pripadnici HV-a, ispalila hitac iz berette 7,65 mm u glavu Stjepana Vdovića (22), koji je od posljedica ranjavanja preminuo u bolnici.</p>
<p> Svjedokinje Tanja Gospodarić-Lendrec i Ljubica Vdović ponovo nisu došle na raspravu jer se ne nalaze na adresama na koje su im poslani pozivi, pa će sud zatražiti od policije da pronađe njihova mjesta stanovanja. Kako je rekao na jednom od prethodnih svjedočenja vještak sudske medicine dr. Josip Čadež, decidirano se ne može reći da li je pištolj iz kojega je pucala okrivljena bio prislonjen na čelo pokojnog Vdovića ili je bio udaljen nekoliko centimetara. U tome su se razilazila i mišljenja vještaka čiji su nalazi bili priloženi spisu, a problem je bio i u nepostojanju detaljnijeg opisa ulazne rane na pokojnikovu čelu u medicinskoj dokumentaciji. No dodatnim medicinskim vještačenjem i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Dušana Zečevića, dr. Josipa Škavića i dr. Josipa Čadeža, deset godina nakon kobnog pucnja utvrđeno je da je pucano iz apsolutne blizine, odnosno da su usta cijevi pištolja bila prislonjena na čelo Stjepana Vdovića ili su bila udaljena samo nekoliko milimetara.</p>
<p> Suđenje će se nastaviti sredinom veljače ustanovi li se gdje prebivaju svjedoci. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zaključao ovrhovitelja u obiteljsku kuću</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Protiv Deana D. (34) policija je podnijela kaznenu prijavu zbog protupravnog oduzimanja slobode, nakon što je dotični u srijedu oko 14,25 sati u svoju obiteljsku kuću zaključao sudskog ovršitelja koji mu je došao popisati nekretnine.</p>
<p>Naime Dean D. je, kako navodi policija, još od 1995. godine dužan isplatiti troškove jedne sudske rasprave, pa je sudski ovršitelj došao u njegovu obiteljsku kuću u Ulici Franje Malnara u naselju Klara sastaviti zapisnik o nekretninama. Kada je ovršitelj ušao u kuću, Dean D. mu je navodno zaprijetio da ga, ako ne uništi zapisnik, neće pustiti iz kuće zaključavši pritom ulazna vrata. Ovršitelj se, međutim, nije dao smesti, već je mobitelom nazvao policiju, koja je ubrzo stigla i uhitila Deana D. (M.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Isključuje li oglas za prodaju Croatia osiguranja hrvatski konzorcij? </p>
<p>U Granskom sindikatu smatraju kako Vlada nije sklona zamisli da Croatiju preuzmu domaći ulagači, a osobito ih je uznemirila formulacija iz natječaja da će se najveći hrvatski osiguravatelj »prodati jednom ili više potencijalnih investitora iz reda kvalificiranih financijskih institucija«</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – »Kako je Sindikat potaknuo okupljanje domaćih tvrtki u konzorcij koji se, zajedno s radnicima Croatia osiguranja, namjerava javiti na natječaj za njezinu privatizaciju, uznemirila nas je formulacija iz oglasa u Financial Timesu kojom se Croatia 'prodaje jednom ili više potencijalnih investitora iz reda kvalificiranih financijskih institucija'. Zato tražimo jasan odgovor Ministarstva gospodarstva odnosno Povjerenstva za privatizaciju znači li to da nam se time iz formalnih razloga onemogućava prijava na natječaj?« </p>
<p>Ovu reakciju Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju Hrvatske kao i nekoliko drugih primjedbi na sadržaj oglasa prenio nam je Miroslav Hraščanec, predsjednik tog Sindikata. Prema njegovim riječima, i prije objave oglasa u izjavama iz nekih Vladinih krugova mogla se osjetiti nesklonost zamisli da Croatiju preuzmu domaći ulagači. </p>
<p>Vjesnik se, tragom oglasa i strahovanja u Sindikatu, o tome raspitao u Ministarstvu gospodarstva. Tamo smo, doduše neslužbeno, dobili uvjeravanja da njihov opći »opis potencijalnih kupaca«, a u etapi u kojoj se tek iskazuje zanimanje za Croatiju, ne isključuje nikoga! Naime, nitko ne brani grupi domaćih ulagača, trenutno u medijima najčešće nazvanoj konzorcijem, da pronađe organizacijski oblik kojim bi formalno zadovoljili odredbe iz teksta oglasa. Ali, treba podsjetiti da je na kraju oglasa Vlada posebno naglasila kako zadržava »pravo izbora investitora s kojim će pregovarati o privatizaciji«, baš kao što je zadržala i pravo da bez posebnih objašnjenja te pregovore i prekine. Međutim, to se odnosi na sve kandidate za preuzimanje Croatije i, kako drže u Ministarstvu, nitko se zbog toga ne bi smio osjećati posebno pogođen. </p>
<p>Saznali smo da je jedan od često spominjanih članova konzorcija ovih dana čak i službeno pozvao Euroherc osiguranje d.d., drugog po veličini hrvatskog osiguravatelja, da se pridruži krugu potencijalnih kupaca. </p>
<p>»Potvrđujem da smo prihvatili poziv i da ćemo u sklopu konzorcija vrlo rado sudjelovati u privatizaciji Croatia osiguranja«, rekao nam je Radoslav Pavlović, predsjednik Uprave Euroherca i dodao da svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći da se zadovolji Vladin kriterij prodaje kvalificiranim kupcima. </p>
<p> Ovaj osiguratelj pristaje i na načelni stav konzorcija da svi članovi budu u potpuno ravnopravnom položaju, kao i da nitko od njih nema više od tri do pet posto dionica. Inače, konačan postotak odredit će se prema broju članova koji će zajednički preuzeti većinski paket. </p>
<p>Sindikat traži dionice za zaposlene i umirovljenike</p>
<p>Kao pojedinačni članovi i vlasnici tzv. raspršenih dionica trebali bi se, prema planovima Sindikata, pojaviti i zaposlenici te umirovljenici Croatije. Ali mogućnost njihova sudjelovanja u ovom projektu, tvrde sindikalci, nije zajamčena, pa se o toj temi najavljuje skori razgovor s Ministarstvom gospodarstva. </p>
<p>»Ne bi bilo prvi put da se u provođenju privatizacije Croatia osiguranja pokušavaju zaobići prava njezinih radnika i umirovljenika. Naime, dok su zaposleni u drugim tvrtkama pod povoljnim uvjetima ili popustima mogli kupiti dionice poduzeća u kojem rade, zaposlenima u Croatiji to je pravo dosad bilo uskraćeno«, naglašava Hraščanec, a podsjeća i da su u nedavnoj sindikalnoj anketi svi radnici tog osiguratelja najavili kupnju dionica i namjeru da zajednički ulože 20 milijuna eura.</p>
<p>Međutim, Sindikat, brine još jedna, prilično osjetljiva tema koja se u sklopu priprema za ovu privatizaciju dosad gotovo nije spominjala, a izravno je povezana, uvjetno rečeno, s produktivnošću rada u domaćim i stranim osiguravajućim društvima. </p>
<p>»Prema našim informacijama, neki od potencijalnih kupaca već su ustvrdili da Croatia, u usporedbi s razinom premije koju ostvaruju osiguravatelji te veličine u Europi, ima višak zaposlenih! Sindikat je mišljenja da se ne može uspoređivati razvijenost tržišta osiguranja u razvijenim zemljama i u Hrvatskoj. Zato zasad otpada uspoređivanje s prosječnom visinom zaračunate premije po zaposlenom u svijetu i u nas, a tvrdimo da je u hrvatskim prilikama Croatijin prosjek među najvišima. Uostalom, dolazak stranog kapitala nipošto ne bi trebao biti povod za otpuštanja nego naprotiv za brži razvoj Croatije te je logično povećanje broja zaposlenih. Takav bi stav trebala zauzeti i Vlada te kupce obvezati da određeno vrijeme zadrže sadašnji broj zaposlenih, a da se moguća otpuštanja ne mogu provesti bez programa kvalitetnog zbrinjavanja i suglasnosti Sindikata«, smatra Hraščanec. </p>
<p>Inače, prema posljednjim službenim podacima, u hrvatskom osiguranju zaposleno je 4749 radnika, od čega na Croatia osiguranje otpada 2199, a lani je prosječna premija po zaposlenom bila osjetno veća od prosjeka branše kao i nekih osiguravajućih društava u stranom vlasništvu. Zasad je teško procjenjivati hoće li takva produktivnost zadovoljiti i budućeg vlasnika, ali prema iskustvima iz drugih branši te posebno bankarstva, strahovanja Sindikata imaju povoda. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Što su neke zemlje učinile ispravno, a što je u drugima pošlo krivo</p>
<p>Studija Svjetske banke o poukama desetgodišnje tranzicije u zemljama istočne i srednje Europe te na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza svojevrsni je inventar poželjnih mjera koje osiguravaju pozitivne pomake, ali i odluka koje po svaku cijenu treba izbjeći </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> - Nakon deset godina tranzicije zemlje srednje i istočne Europe nisu ostvarile jednaki uspjeh u prijelazu s planskog na tržišno gospodarstvo – različite odluke u različitim okolnostima dovele su do velikih razlika među državama u regiji. Uspoređujući gospodarske podatke neizbježno se nameće pitanje što su neke zemlje učinile ispravno, a što je u drugima pošlo krivo. Odgovor na to pitanje pokušali su dati analitičari Svjetske banke u prošlog tjedna objavljenoj studiji Tranzicija – Prvih deset godina, analiza i pouke za istočnu Europu i bivši Sovjetski Savez. </p>
<p>Stručni tim koji su vodili Pradeep Mitra i Marcel Selowsky sakupio je najbolje od najuspješnijih i tako stvorio svojevrsni inventar poželjnih mjera koje osiguravaju pozitivne pomake, ali i odluka koje po svaku cijenu treba izbjeći, kako bi i one zemlje kod kojih se tranzicija još ne bliži kraju mogle ubrzati taj proces i dovršiti ga što bezbolnije.</p>
<p>Tranzicija je u svim zemljama regije uzrokovala recesiju – na području srednje i jugoistočne Europe i baltičke regije uglavnom kratkotrajnu, a u zemljama Zajednice neovisnih država mnogo dulju, koja u Ukrajini, primjerice, još uvijek traje. Takva je kretanja uzrokovala neprilagođenost javnoga sektora tržišnom gospodarstvu, kažu analitičari Svjetske banke. Naime, državna su poduzeća, naučena na znatne državne subvencije, u novim uvjetima pokazala izrazitu neučinkovitost i nisku produktivnost te je liberalizacija u javnom sektoru, koji je u svim zemljama regije zapošljavao golemu većinu ljudi, izazvala nagli rast stečajeva. Pad BDP-a bio je neizbježan. </p>
<p>Međutim, isti je proces potaknuo oslobađanje imovine i radne snage koju je mogao iskoristiti daleko učinkovitiji i inovativniji privatni sektor. Privatni sektor tako postaje pokretač naglog gospodarskog rasta – ali tek u trenutku kad dosegne kritičnu masu, odnosno zaposli oko 40 posto ukupne radne snage u zemlji, kažu autori studije. Na ovom je području, prema podacima EBRD-a o udjelu privatnog sektora u godišnjem iznosu BDP-a, Hrvatska sa 60 posto na sredini ljestvice 25 zemalja regije.</p>
<p>Uzimajući u obzir pokretačku snagu privatnog sektora, kao najbolji recept za uspješnu tranziciju ističe se upravo poticanje privatnog poduzetništva, ali i uvođenje proračunske discipline, odnosno ukidanje subvencija starim državnim poduzećima kako bi ih se natjeralo na restrukturiranje i povećanje učinkovitosti. S druge strane, ističe se u studiji, subvencije treba ukidati postepeno, tek nakon što privatni sektor dovoljno ojača, kako bi socijalne posljedice restrukturiranja bile što bezbolnije. </p>
<p>Hrvatska se po iznosu neizravnih subvencija starim državnim poduzećima – u obliku neplaćenog poreza i dugova energetskim kompanijama u državnom vlasništvu – nalazi na četvrtom mjestu u regiji, iza Moldavije, Češke i Slovačke, a nakon nje slijede Rusija, Ukrajina, Rumunjska, Kirgistan i Kazakstan.</p>
<p>Statistička analiza je u svim zemljama regije pokazala da su privatna poduzeća redovito učinkovitija, imaju veću prodaju, izvoz, ulaganja i mogućnosti zapošljavanja nego restrukturirane državne kompanije, koje su pak bolje od nerestrukturiranih starih poduzeća. U trenutku kad nestanu razlike u učinkovitosti između ova tri tipa poduzeća, kažu autori studije, tranzicija se može smatrati dovršenom. No, i u najnaprednijim tranzicijskim zemljama, pokazuju podaci Svjetske banke, ta je razlika još vrlo uočljiva.</p>
<p>Rana reforma gospodarske politike još je jedan od ključnih čimbenika. Prema indeksu liberalizacije koji je razvila Svjetska banka, a koji mjeri stupanj napretka od planskog ka tržišnom gospodarstvu, Hrvatska je još 1990., uz Poljsku, Sloveniju, Makedoniju i Mađarsku, ostvarila vrlo visoki napredak u reformi gospodarske politike. Prema podacima za 1998. Hrvatska je još uvijek među deset najuspješnijih zemalja.</p>
<p>Međutim, u velikom je broju zemalja došlo do zastoja nakon početnog vala reforme. Naime, na tom stupnju tranzicije najveću su korist izvukli oligarsi i insajderi s jakim političkim vezama koji su stekli kontrolu nad velikim dijelom imovine, kažu autori studije. Oni se u većini slučajeva protive daljnjoj reformi, koja s vremenom ide njima u štetu, a veću dobrobit donosi isključivo privatnim poduzetnicima. </p>
<p>Nadalje, razvoj koče i radnici u javnom sektoru, čiji životni standard zbog slabije produktivnosti državnih poduzeća neizbježno opada.</p>
<p>Popusti li vlada pritiscima oligarha i radnika u javnom sektoru, reforma se usporava, a vlada gubi kredibilitet i potporu javnosti za sveobuhvatniji plan gospodarske reforme.Ovdje važnost dobiva tip političkog ustroja – radi li se o režimu u kojem je politička vlast izrazito koncentrirana, a građanska prava ograničena, kakva je prema klasifikaciji autora studije bila i Hrvatska prije posljednjih općih izbora, veliki su izgledi da će reforma zastati nakon prvoga vala, na stupnju kad privatni sektor još nije dovoljno jak da se suprotstavi pritiscima oligarha i radnika javnoga sektora.</p>
<p>S druge strane, ustroj u kojem »konkurentna demokracija« omogućava skupinama s različitim interesima ravnopravno – ili ravnopravnije – sudjelovanje u određivanju politike osigurava nastajanje širokog društvenog konsenzusa za provođenje učinkovite reforme. Na taj se način ubrzava stvaranje okolnosti koje pogoduju razvoju privatnog poduzetništva. </p>
<p>Na području privatizacije autori studije ističu da ona ne znači uvijek i restrukturiranje starih državnih poduzeća, kao što pokazuju nebrojeni primjeri iz Zajednice neovisnih država. U takvim slučajevima najveći dio problema predstavlja nedostatak adekvatnih zakona koji bi spriječili izvlačenje vrednije imovine iz privatiziranih kompanija i ostale načine kršenja prava manjih dioničara. </p>
<p>Najbolji se rezultati pak bilježe kad je većinski udio kompanije putem otvorenog natječaja – koji privlači kvalitetnije kupce – prodan strateškom inozemnom ulagaču koji na najbolji način koristi njene mogućnosti. Međutim, upozoravaju autori, važno je istovremeno donijeti zakone za zaštitu prava vlasništva – prema podacima EBRD-a, hrvatske kompanije u usporedbi s drugima u regiji imaju vrlo malo povjerenja u učinkovitost tih zakona – prije svega manjinskih dioničara. Osim toga, treba omogućiti adekvatnu konkurenciju na tržištu proizvoda kompanije koja se privatizira da bi se zagarantiralo restrukturiranje kompanije.</p>
<p>Osim zaštite manjinskih dioničara, potrebno je provesti i reformu sudskoga sustava i ostalih institucija. Međutim, pravilne gospodarske odluke ipak su važnije, kao što pokazuje primjer istočne Njemačke. Naime, nakon ujedinjenja, istočna je Njemačka odmah preuzela sve napredne institucije zapadne Njemačke. Međutim, kako je preskočeno razdoblje postepene gospodarske prilagodbe – plaće su primjerice izjednačene unatoč znatno nižoj produktivnosti u istočnoj Njemačkoj – taj je dio zemlje iskusio daleko težu i dugotrajniju recesiju od većine tranzicijskih zemalja.</p>
<p>S druge strane, reforma institucija sastavni je dio politike poticanja privatnog poduzetništva koje više doprinosi razvoju od privatiziranih kompanija. Učinkoviti poticaji, pokazuju primjeri, počinju od mjera koje privatnim poduzetnicima olakšavaju ulazak na tržište – od pojednostavljene »papirologije« pa do smanjenja poreza što omogućava prijelaz iz sive u službenu ekonomiju i tako zapravo povećava poreznu osnovu. Izravne subvencije, umjesto neproduktivnim starim državnim poduzećima, trebaju se usmjeriti na privatne poduzetnike, primjerice za doškolovanje zaposlenih, otpremnine i pomoć kod poboljšanja usluga. Važna je i dostupnost kredita komercijalnih banaka privatnom sektoru – Hrvatska je ovdje uz Slovačku i Češku jedna od najuspješnijih – koja kao i kapitalizacija tržišta dionica pokazuje stupanj razvoja financijskog sektora. U ovoj je drugoj kategoriji Hrvatska također, uz Mađarsku, na samom vrhu u regiji.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Brojne prepreke ulasku njemačkog kapitala</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Unatoč dobrim političkim i gospodarskim odnosima između Njemačke i Hrvatske, njemačka poduzeća i dalje nailaze na brojne prepreke na hrvatskom tržištu. Istaknuto je to u četvrtak na konferenciji za novinare u Hotelu Opera, koju su organizirali Predstavništvo njemačkoga gospodarstva u Hrvatskoj i Udruga njemačko-hrvatskih gospodarstvenika.</p>
<p>Kao najveće zapreke prodoru na hrvatsko tržište njemački gospodarstvenici navode pravnu nesigurnost, probleme s provedbom pravnih postupaka i česte izmjene propisa, kao i protekcionističke mjere te favoriziranje domaćih monopola. </p>
<p>Navedene prepreke nisu, doduše, u većoj mjeri prisutne u velikim gradskim središtima, ali zato znatno koče njemačka ulaganja u manjim hrvatskim mjestima, žale se predstavnici njemačkih poduzeća u Hrvatskoj.</p>
<p>U manjim hrvatskim mjestima, naime, njemački gospodarstvenici nailaze na, kako kažu, »neprobojnu mrežu poznanstava i samostalno tumačenje propisa predstavnika vlasti«. S druge strane, sve manje problema njemački poduzetnici vide u provedbi carinskih i uvoznih propisa.</p>
<p>Na najviše prepreka nailaze mala i srednja poduzeća, koja su lani ostvarila ulaganja na području strojogradnje, građevinarstva, prehrambene industrije i turizma. Tom je segmentu njemačkih poduzetnika posebno zanimljivo područje središnje Hrvatske, Slavonije i jadranske obale. Zbog školovane radne snage, velik interes njemački gospodarstvenici pokazuju i za ulaganja na području know-howa i proizvodnje opreme u Hrvatskoj.</p>
<p>Prema riječima predstavnika dviju udruga, prepreka je bolje suradnje i to što ne postoji njemačko-hrvatska gospodarska komora. Njezino osnivanje koči nepostojanje bilateralnog državnog sporazuma između Berlina i Zagreba. Ta bi se komora, inače, formirala spajanjem Predstavništva njemačkog gospodarstva u Hrvatskoj i Udruge hrvatsko-njemačkih gospodarstvenika, a financirala bi se iz njemačkog saveznog proračuna. Od vlade u Zagrebu njemački gospodarstvenici pritom traže da komora dobije status neprofitne organizacije te niz poreznih i carinskih olakšica.</p>
<p>Hrvatska bi mogla propustiti priliku</p>
<p>Svi ti problemi, inače, u susjednoj su Jugoslaviji već riješeni, što znači da bi Hrvatska mogla propustiti priliku da se upravo u njoj osnuje prva komora njemačkih i lokalnih gospodarstvenika na području bivše SFRJ, opominju predstavnici njemačkoga kapitala u nas.</p>
<p>Unatoč tome, Hrvatska postaje sve atraktivnija lokacija za ulaganja njemačkih poduzetnika, tvrde u udrugama. Tako je, primjerice, prošlogodišnje preuzimanje Hrvatskog telekoma (HT) od strane Deutsche Telekoma (DT) Njemačku svrstalo na prvo mjesto stranih ulagača u Hrvatsku. Od 1993. do kraja prošle godine njemačka su poduzeća u hrvatsko gospodarstvo ukupno uložila oko 1,7 milijardi USD, pri čemu nisu u obzir uzete tvrtke-kćeri njemačkih poduzeća iz drugih zemalja. Nijemci su zainteresirani i za daljnja ulaganja u naše gospodarstvo, posebno u turizmu, za što već postoje i gotovi planovi. U udrugama, međutim, napominju kako ne treba računati na velika ulaganja nego na niz manjih.</p>
<p>O sve većem interesu Nijemaca za hrvatsko tržište govore i rezultati ankete koju je početkom godine među stotinjak njemačkih poduzeća registriranih u Hrvatskoj provelo Predstavništvo njemačkoga gospodarstva u Hrvatskoj. Anketi se odazvalo 60 njemačkih tvrtki, od kojih je više od 80 posto lani ostvarilo pozitivne poslovne rezultate. U više od polovice anketiranih njemačkih tvrtki ističu da su tijekom prošle godine zapazili poboljšanje uvjeta za pristup hrvatskom tržištu, a u 82,2 posto vjeruju da će ovoj godini njihove poslovne aktivnosti u Hrvatskoj porasti, dok ni jedna ne prognozira pad svog razvoja na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Koliko vrijede izlasci iz vlastitog podruma?</p>
<p>Članovi Društva enologa Hrvatske ovu vinsku godinu započinju dvodnevnim stručnim seminarom kojim će dominirati rasprave o novostima u ocjenjivanju vina i poznavanju sorata te o našim i stranim iskustvima u tome značajnome dijelu vinske proizvodnje u uvjetima pojačane konkurencije na tržištu </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Ne radi se o nekom strogom pravilu koje se bezuvjetno mora poštivati i provoditi nego o korisnoj praksi koja naprosto nalaže da svaki enolog povremeno treba »izlaziti« iz svoga vinogorja i svoga podruma i upoznavati stanje kod »drugih«, upoznati se s njihovim iskustvima i tako stjecati širu, kompletniju sliku o struci i trendovima.</p>
<p> Upravo je to, kaže predsjednik Društva enologa Hrvatske (DEH) mr. sci. Franjo Francem, jedan od važnijih razloga da se 25. i 26. siječnja u Opatiji nalaze naši enolozi na stručnom seminaru koji će obrađivati neke aktualne teme iz enološke znanosti i prakse. </p>
<p>Francem, inače glavni enolog vinske tvrtke Mladina d.d. iz Jastrebarskog, to je nazvao »treningom« enologa, a kako bi cjelokupna vježba bila svrsishodnija pozvani su i predstavnici vinogradarsko-vinskih instituta (Zagreb, Split, Poreč...) da kolegama enolozima predstave svoja najnovija zapažanja i radove. Enologija ima svoj cijenjeni klasični dio, ali istraživanja i praksa uvijek nude nešto novo u načinima ocjenjivanja vina, proučavanju sorata te enološkoj opremi.</p>
<p>Društvo enologa Hrvatske osnovano je prije šest godina, a danas broji oko stotinu i dvadeset članova. Osim što se sastaju prema potrebama, kad nešto »iskrsne«, uobičajena su najmanje tri stručna godišnja okupljanja (seminara), zatim okupljanja po regijama (vinogorjima) svakoga proljeća kad se analiziraju zbivanja i rezultati prošlogodišnje berbe, nezaobilazni stručni i promotivni nastupi na našemu međunarodnom sajmu Vinovita te godišnja stručna ekskurzija po europskim vinskim zemljama kojoj je osnovni cilj praćenje trendova itd. </p>
<p>Značajno je da je DEH od 1999. član Međunarodnog saveza enologa (UIE), a mr. Franjo Francem česti je član međunarodnih ocjenjivačkih sudova na vinskim sajmovima i drugim manifestacijama. Hrvatska je od lanjskoga listopada punopravna članica Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), što je potvrda da, uz članstvo u UIE, uživa određeni enološki ugled u vinskome svijetu. Drugo je pitanje, i tema, kako i koliko to koristi.</p>
<p>U dosadašnjoj šestgodišnjoj aktivnosti na unapređivanju struke u cjelini i posebno neposrednog podrumskog stručnog rada, DEH se pamti po pothvatu u 2000. godini – domaćinstvu srednjoeuropskog Vinoforuma, stručne, kulturološke i turističke manifestacije koju je, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, organizirao i odradio na zamjetnoj razini! </p>
<p>Vinogradarsko-vinarska Hrvatska tada je na sebe privukla pozornost zbog provođenja stručnog dijela priredbe, a ona druga Hrvatska, turistička, dobila je lijepu priliku da tu međunarodnu manifestaciju iskoristi i kao promociju svoje ponude.</p>
<p> Što se tiče neposrednog domaćina završnog dijela Vinoforuma, turističkih zajednica Primorsko-goranske županije te otoka i grada Krka, provedba je bila sasvim u redu, pa je prava šteta što su ostale naše turističke regije brzo zaboravile primjer kako se uspješno može u ponudu uvoditi vino i sve oko loze i vina. No, ostaje nada da će nas DEH ponovo ugodno iznenaditi!</p>
<p>Ulogu enologa u procesu proizvodnje i njegovanja vina doista nije potrebno naglašavati, pogotovo ne kad je u pitanju ozbiljna proizvodnja čiji će krajnji učinak biti konkurentan proizvod na tržištu. Koliko smo god (i) u vinogradarsko-vinskoj branši nedorečeni i u raskoraku s mogućnostima i potrebama, posebno u plasmanu vina kroz turizam (izvoz na licu mjesta!), DEH i njegovo članstvo, čini se, nemaju namjeru »miriti se sa sudbinom«. To je dobro i vjerojatno će pomoći da se postupno bistre – »mutna vina«...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poljska vlada odustaje od privatizacije najveće banke</p>
<p>Nova vlada u idućih pet godina ne namjerava se odreći većinskog udjela u preostale tri banke u državnom vlasništvu / Za najveću banku PKO BP predviđa se da će 51 posto dionica zadržati država, a preostali dio ponudit će se poduzećima i građanima, odnosno mirovinskim fondovima</p>
<p>VARŠAVA, 24. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Poljska vlada do daljnjega ne namjerava privatizirati tri posljednje banke koje su u vlasništvu države.</p>
<p> Jedna od njih je najveća poljska banka PKO BP, a njena će privatizacija imati ključno značenje za vlasničku strukturu poljskog bankovnog sektora, čiji je veliki dio u rukama stranog kapitala. Unatoč tome što su u ovogodišnjem proračunu bila predviđena sredstva od prodaje dijela dionica PKO BP-a, nova koalicijska vlada socijaldemokrata i Seljačke stranke odlučila je odgoditi privatizaciju te se zasad ne izjašnjava hoće li do nje uopće doći.</p>
<p>Poljski ministar državne blagajne Wieslaw Kaczmarek ustvrdio je, kako prenosi agencija IS Business Wire, da se u idućih pet godina država ne namjerava povući iz svojih pozicija u financijskim institucijama te da je moguća jedino prodaja manjinskih paketa dionica. Najava o odustajanju od privatizacije banke PKO BP, koja je u potpunom vlasništvu poljske države, smatra se potvrdom opredjeljenja nove vlade da dio bankovnog sektora zadrži u poljskim rukama.</p>
<p>Takva strategija u skladu je s raspoloženjem poljske javnosti. U ispitivanju javnog mnijenja, koje je proveo renomirani institut PBS, čak 54 posto Poljaka protivi se privatizaciji najveće poljske banke. </p>
<p>Pošto se prije tri godine druga po veličini poljska banka Pekao SA našla u rukama talijanskog UniCredita, čime je udio stranog kapitala u bankovnom sektoru premašio 60 posto, u Poljskoj su se rasplamsale polemike ne lišavaju li se na taj način Poljaci kontrole nad svojim gospodarstvom. Jedan od najglasnijih protivnika daljnje prodaje banaka strancima bio je sadašnji ministar Kaczmarek.</p>
<p>Da bi smirila uznemirenu javnost, tada vladajuća desnica donijela je u Sejmu zakon prema kojemu se za PKO BP neće tražiti inozemni strateški investitor nego će 51 posto dionica, a time i dominantnu ulogu, zadržati država. Preostali dio, predviđeno je, ponudit će se poljskim poduzećima i građanima te će se time zadržati nacionalni karakter banke. Donedavno se takvu koncepciju smatralo teško ostvarivom s obzirom na slabost poljskog kapitala, a vrijednost PKO BP, koja ima više od četvrtine tržišta i u kojoj račune drži četiri milijuna Poljaka, procjenjuje se na dvije milijarde eura. </p>
<p>Situacija se, međutim, promijenila pokretanjem drugog stupa mirovinskog sustava koji raspolaže sve većim sredstvima. Nakon tri godine djelovanja, mirovinsko-investicijski fondovi imaju na svojim računima već gotovo 20 milijardi zlota (više od pet milijardi eura), od čega su već više od milijardu i pol eura uložili u dionice poljskih poduzeća uvrštenih na Varšavskoj burzi. Kako se aktive fondova svakog mjeseca povećavaju za 200 milijuna eura, stručnjaci drže da će oni uskoro biti u stanju kupiti značajan dio dionica PKO BP.</p>
<p>Ne nedostaje, međutim, protivnika takvog načina privatizacije najveće poljske banke. Brojni ekonomisti predviđaju, naime, da će bez strateškog ulagača koji bi donio know-how PKO BP polako, ali sigurno gubiti tržišnu utrku. Smatraju, osim toga, da zadržavanje banke u državnim rukama znači neizbježno uplitanje politike, kao i odugovlačenje s temeljitim restrukturiranjem poduzeća. </p>
<p>»Možemo privatizirati banku isključivo poljskim kapitalom, no ne zaboravimo da će ona morati konkurirati stranim divovima«, upozorava bivši ministar državne blagajne Janusz Lewandowski.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Predsjednik Enrona Kenneth Lay podnio ostavku</p>
<p>WASHINGTON, 24. siječnja</p>
<p> – Predsjednik i glavni direktor Enrona, američkog energetskog diva u stečaju, objavio je u srijedu ostavku pošto je prošlo nešto više od mjesec dana kako je tvrtka objavila stečaj. U pripćenju Enrona stoji da će Lay napustiti tvrtku, ali će ostati član Upravnog odora. Odbor, zjedno s odborom vjerovnika Enrona, mora odabrati stečajnog upravitelja koji će privremno biti predsjednik i pokušati tu teksašku tvrtku, kojoj je sjedište u Houstonu, izvući iz bankrota, piše u priopćenju. Financijski slom Enrona navjeći je u povijesti SAD. Uništio je brojne ulagače i djelatnike tvrtke koji su svoje mirovinske fondove ulagali u dionice grupe Enron. Revizorska tvrtka Arthur Andersen koja je u jesen pregledala račune tvrtke, sama je imala neugodnosti kad je njezin zaposlenik David Duncan priznao da je hotimice uništio dokumente povezane s Enronom. </p>
<p>Tajnik za vojna pitanja Thomas White, bivši potpredsjednik Enrona, izjavio je da je pretrpio »velike osobne gubitke« u bankrotu tvrtke, ali da je dobio 12,1 milijun dolara za svoje dionice koje je zbog mogućeg sukoba interesa bio prisiljen prodati pošto je preuzeo dužnost. Odgovarajući na pitanje republikanca Henrya Wahmana, White je rekao da je proteklih tjedana razgovarao s prijateljima u Enronu, ali da nitko, uključujući predsjednika tvrtke i glavnog direktora Kennetha Laya, nije od njega tražio da intervenira u Bushovoj administraciji ili negdje drugdje u ime Enrona. On je kazao da je kratko razgovarao s državnim tajnikom Colinom Powellom i ministrom obrane Donaldom H. Rumsfeldom o Enronu. »Priroda oba razgovora bila je njihova zabrinutost da bi bankrot Enrona mogao utjecati na moju osobnu dobrobit.« White je rekao da niti s jednim drugim članom Bushove administracije nije razgovarao o propasti Enrona. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Cisterne u Hrvatsku samo preko određenih graničnih prijelaza </p>
<p>Cisterne će moći prolaziti preko prijelaza Bregana, Macelj, Dubrava Križovečka, Goričan, Donji Miholjac, Županja, Stara Gradiška, Mali Prolog, Kamensko i Bajakovo/ Nafta namijenjena susjedima moći će se prelijevati u cisterne u lukama Rijeka, Split i Ploče/ Račan: Vlada je odlučna zaoštriti kontrolu prijevoza opasnih tvari, jer želi dobiti bitku protiv kriminala, te bolje zaštititi okoliš i o tome se nećemo pogađati ni sa kim/ Produljen rok za predaju oružja </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Cisterne s naftom i ostalim opasnim teretima čije je krajnje odredište u drugim zemljama u Hrvatsku će iz Slovenije, i obratno, moći prolaziti kroz tri granična prijelaza – Bregana, Macelj i Dubrava Križovečka, a iz Madžarske kroz Goričan i Donji Miholjac. Nafta namijenjena susjedima moći će se u cisterne prelijevati i u lukama Rijeka, Split i Ploče. </p>
<p>U Bosnu i Hercegovinu cisterne će iz Hrvatske moći ulaziti kroz granične prijelaze Županja, Stara Gradiška te Mali Prolog i Kamensko, a u Jugoslaviju preko Bajakova. Odlučeno je to u četvrtak na sjednici Vlade nakon što je prošlotjedna zabrana cestovna provoza nafte izazvala oštre reakcije Slovenije, BiH te Mađarske. Nove mjere vrijede za domaće i strane prijevoznike. </p>
<p>»Vlada je odlučna zaoštriti kontrolu prijevoza opasnih tvari, jer želi dobiti bitku protiv kriminala, te bolje zaštititi okoliš. To je legitimno pravo svake zemlje i o tome se nećemo pogađati ni sa kim«, istaknuo je premijer Ivica Račan, dodavši da se nada kako će nove mjere otkloniti nesporazume do kojih je došlo i zbog »određenih nespretnosti s naše strane«. </p>
<p>Premijer očekuje da će susjedne zemlje podržati nove mjere, jer one ni po čemu ne diskriminiraju strane prijevoznike. </p>
<p>Nove mjere zabranjuju provoz opasnih tvari kroz Hrvatsku iz jedne u drugu nama susjednu zemlju ako one međusobno graniče. Zabranjen je i provoz kroz nacionalne parkove, osim za opskrbu gospodarstva i benzinskih postaja. Od ulaznoga do izlaznoga graničnog prijelaza cisterne će smjeti voziti samo po točno određenim cestama. </p>
<p>Propisana će biti i mjesta zaustavljanja, a u satima će biti određeno i vrijeme u kojemu moraju doći do izlaznog prijelaza. Svaka cisterna će na ulazu u zemlju biti izvagana, provjerit će se vrsta tereta što će biti upisano u poseban dokument, koji će potpisati dva carinika i šef smjene. U njemu će pisati propisana ruta i dopušteno vrijeme vožnje. Jedan će primjerak dobiti vozač i morat će ga predočiti prigodom izlaska iz zemlje. Drugi će se primjerak faksom poslati carinskoj ispostavi na izlazu iz zemlje, na kojem će se još jednom provjeriti i težina i sadržaj cisterne. </p>
<p>Cisterne će se pregledavati na odvojenim prostorima s priključcima sustava uzemljenja, kako bi se izbjegla opasnost od eksplozije. Uvest će se stalno praćenje vozila uz pomoć GPS sustava, odnosno tzv. buba u kamionima koje u svakom trenutku pokazuju gdje je vozilo. Policija i carinici kontrolirat će koridore za prijevoz. </p>
<p>Ako neka cisterna ne stigne na granicu u predviđenu roku pokrenut će se potraga te obaviti dodatna kontrola. Na posebno opterećenim smjerovima i u slučaju osnovane sumnje Carinska uprava može organizirati fizičku pratnju pojedinog vozila ili konvoja. Carinarnice će zahtijevati strogo osiguranje naplate svih davanja, uključivši polaganje gotovinskog depozita, odnosno prvoklasnoga bankovnog jamstva, čime se želi eliminirati nesolidne prijevoznike i špeditere. </p>
<p>Otkrije li se neki prekršaj, prekršajni postupak provodit će se žurno, a uvest će se oštrije kazne, među ostalim, i oduzimanje tereta i vozila. Kako bi se onemogućio fiktivan izvoz, uvest će se sustav izvješćivanja i praćenja izvoznih pošiljaka, uključivši izvještavanje s graničnih prijelaza u susjednim zemljama, a kontrolirat će se skladišta i prodajna mjesta u zemlji. </p>
<p>Pojačat će se i unutarnja kontrola u Carinskoj upravi. U pojačani režim kontrole Vlada i ministarstva mogu uključiti i druge robe u tranzitu.</p>
<p>Vlada je još jednom – na 31. prosinac 2002. – produljila rokove za predaju oružja čije je držanje zabranjeno, za registraciju dopuštena oružja i za zdravstveni pregled. Prema izvješću MUP-a za vrijeme posljednjeg produljenja roka (od 22. veljače do 31. prosinca 2002.) predano je 1613 komada automatskog oružja, 26.556 komada rasprskavajućeg oružja, 601.479 komada streljiva i 1163 kilograma eksploziva. Podneseno je 3706 zahtjeva za registraciju oružja, a registrirana su 934 komada. Obvezan zdravstveni pregled obavilo je samo 40 posto građana koji su oružje registrirali prije deset ili više godina.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić poručio novinarima: Ne zloupotrebljavajte riječi </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – »Vi ste gospodari riječi, a riječ je ubojito oružje. Zato riječi nemojte zloupotrebljavati nego ih upotrijebite u interesu i službi istine, i na korist demokracije«, poručio je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mnogim novinarima okupljenim na novogodišnjem domjenku na Pantovčaku. </p>
<p>Predsjednik je, među ostalim, apelirajući na zakonitosti i etičnost novinarske profesije, podsjetio da je slobodno novinarstvo moguće samo u demokratskim društvima. Svim je predstavnicima sedme sile poželio veću nakladu, brojnije slušatelje i gledatelje.</p>
<p>»Želim vam da u ovoj godini profesionalno odradite svoj posao, jer vas javnost cijeni zbog istinitosti i objektivnosti, zato budite ono što jeste – samo i jedino novinari«, kazao je Mesić. Osvrćući se pak na »sve one koji su zalutali u profesiju«, kojima činjenice i istina nisu zanatski postulat, Predsjednik je kazao da i hrvatsko novinarstvo na putu prema profesionalnoj etičnosti mora proći određenu katarzu.</p>
<p>U ime novinara politički i osobni uspjeh Mesiću je zaželio Dragutin Lučić Luce, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva.</p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Porezna uprava primila gotovo 50.000 prijava dužnika</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Do srijede u ponoć, Porezna uprava Ministarstva financija zaprimila je čak 49.863 prijave dužnika koji žele s državom riješiti svoje neplaćene poreze i doprinose koji su u prošlih 10 godina dosegli čak 23 milijarde kuna. U Poreznoj su upravi ugodno iznenađeni iznimno velikim zanimanjem obveznika.</p>
<p>Većina je za prijavu iznosa duga ipak čekala posljednje dane – do prošlog je petka pristiglo samo 3813 prijava, a do utorka već 36.230! U posljednja 24 sata prije isteka roka, u srijedu 23. siječnja, prijave poreznicima poslalo je 13.666 dužnika.</p>
<p>Dobru volju za otplatu dugova uglavnom su iskazali obrtnici koji su, čini se, ozbiljno shvatili prijetnje ministra financija Mate Crkvenca da će oni koji ne pošalju prijave (»makar na salveti«) odmah morati u stečaj.</p>
<p>Kako je broj dužnika malo veći od 100.000, znači da najmanje 50.000 obveznika nije ni pokušalo nešto poduzeti. Budući da su to uglavnom tvrtke koje odavno ne rade, država će za njih tražiti likvidaciju. No istodobno se mora pomiriti s činjenicom da će većina njihova duga ostati nenaplaćena, jer te tvrtke nemaju ni imovinu koja bi se mogla prodati u stečajnom postupku.</p>
<p>Naplata starih poreza i doprinosa ove bi godine u proračun trebala donijeti oko 2,5 milijardi kuna. U Ministarstvu financija ponavljaju da dugove nikome neće oprostiti, ali će s dužnicima dogovarati najpovoljnije načine otplate. Tako će, primjerice, poslovne banke za otplatu državnih potraživanja dužnicima izdavati kredite uz povoljnu kamatu od najviše osam posto.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Blidinje postalo novom dalmatinskom skijaškom Mekom</p>
<p>Iako se Dalmatinci polako vraćaju svojim starim skijaškim odredištima - Kupresu, Igmanu, Bjelašnici i Jahorini - Blidinje, taj »bosanski Tibet«, kako ga naziva jedan sarajevski književnik, privuklo je pozornost skijaša i zbog nedavno izgrađenog Sportsko-rekreacijskog centra »Mate Boban« / Ljubo Ćesić Rojs nije jedini hrvatski političar koji se tamo skijao. Bili su i Mate Granić, Miomir Žužul, Ljilja Vokić, generali Milenko Filipović, Mićo Lasić, nogometaš Igor Štimac, a na upit - postaje li Blidinje zimsko okupljalište HDZ-ovaca, Rojs kaže da je to jedini pravi hrvatski zimski centar</p>
<p>BLIDINJE, 24. siječnja</p>
<p> – Blidinjem, kotlinom između planina Čvrsnice i Vrana, odnosno mjesta Posušja, Tomislavgrada i Jablanice, donedavno su prolazili samo Hrvati iz zapadne Hercegovine koji su onuda, za prve Jugoslavije, kada je beogradska vlast mjerama državnog monopola sustavno uništavala uzgoj duhana kao njihovu egzistencijalnu osnovicu, krijumčarili na leđima duhan sve do Slavonije.</p>
<p> Nedavna ratna povijest, posebno razdoblje nakon pada Kupresa, u travnju 1992. godine, bilježi da je tuda Hrvatsko vijeće obrane (HVO) probilo »cestu spasa«, jedinu koja je povezivala srednju Bosnu s hrvatskim jugom.</p>
<p>Prošle godine, u dva navrata, navodili su hrvatski mediji, tamo su se »skrivali« najtraženiji hrvatski bjegunci - generali Mirko Norac i Ante Gotovina.</p>
<p> Najnovije, pak, aktualiziranje tog prelijepog kraja, duboko usađenog u svijest Hrvata zbog, ponajviše, tamošnjeg višegodišnjeg boravka slavnog hajduka Mijata Tomića, u vezi je s masovnim odlascima Dalmatinaca na skijanje u nedavno izgrađeni Sportsko-rekreacijski centar »Mate Boban«.</p>
<p> Iako se Dalmatinci polako vraćaju svojim starim skijaškim odredištima - Kupresu, Igmanu, Bjelašnici i Jahorini - Blidinje, taj, kako jedan sarajevski književnik nazva to područje, »bosanski Tibet«, definitivno je postalo novom dalmatinskom skijaškom Mekom.</p>
<p>Blidinje je, uostalom, i zemljopisno predodređeno za Dalmatince. Od Imotskog, preko Posušja i Rakitnog, do Blidinja se vozi nepuni sat. Stanovnicima Dubrovnika, Ploča, Metkovića ili Makarske, Blidinje je bliže, nego Bjelašnica, dok je Splićanima podjednako blizu kao i Kupres.</p>
<p> Međutim, ono što Blidinje izdvaja od konkurenata, ove je zime učestalost dolazaka poznatih osoba iz političkog i sportskog života. Grgo Karačić, direktor Sportsko-rekreacijskog centra »Mate Boban«, sa smiješkom prepričava prošlotjedni boravak proslavljenog splitskog košarkaša Dina Rađe, kojemu nisu uspjeli pronaći pancerice broj 52.</p>
<p>»Odvezao se Rađa četverosjednom žičarom do vrha, pa se spustio na guzici«, domeće Ljubo Ćesić-Rojs, zastupnik u Hrvatskom saboru, po mišljenju mnogih spiritus movens izgradnje i upravljanja Centrom, a s kojim smo se nekoliko puta sretali za boravka u Blidinju.</p>
<p> Rojs je zimske školske praznike svoje djece odlučio provesti u Blidinju, jer, kaže, »zašto bih išao u Austriju kad se mogu skijati na hrvatskom snijegu«. Rojs nije jedini hrvatski političar koji se tamo skijao. Bili su i Mate Granić, Miomir Žužul, Ljilja Vokić, generali Milenko Filipović, Mićo Lasić, nogometaš Igor Štimac, a na naš upit - postaje li Blidinje zimsko okupljalište HDZ-ovaca, Rojs samo odgovara da je ovo »jedini pravi hrvatski zimski centar«.</p>
<p>Rojsova priča o »Mati Bobanu« djeluje kao ostvarenje dječačkog sna. U idućih nekoliko godina, tvrdi Rojs, u Blidinju će se izgraditi hoteli, natkrivena igrališta za mali nogomet, bazeni, podzemne garaže, disko klubovi.</p>
<p>Zasad je oduševljen postojećom infrastrukturom, koja obuhvaća sjajno uređene skijaške staze koje se penju do 1700 metara nadmorske visine, dvjema žičarama (od kojih je jedna četverosjedna), o čemu su svoj sud dali i predstavnici bosanskohercegovačkog Olimpijskog odbora, uvrstivši Blidinje kao pričuvni teren u svojoj ponudi za domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 2010. godine.</p>
<p>Najveći nedostatak blidinjskoj ponudi su smještajni kapaciteti. Iako je samo prošloga ljeta izgrađeno više od 100 vikendica, od kojih se mnoge iznajmljuju (što je uzrokovalo poskupljenje zemljišta sa pet na 10 eura za četvorni metar). Osim malenog planinarskog doma u podnožju skijaških staza, nudi se samo motel (koji je još u izgradnji) »Hajdučke vrleti«. Priča o vlasniku motela Vinku Vukoji-Lastviću priča je o posebnom »nosu« za prijevaru. Iako je Vukoja-Lastvić otvorio restoran za više od 200 ljudi još prije 2,5 godine, ponosno će reći da još nikome nije platio ni kunu poreza. Namirisavši »teritorijalni spor« triju županija, odlučivši graditi objekt, izabrao je upravo mjesto koje po desetak metara zadire u svaku od tih županija. </p>
<p>»Bio sam u dvojbi - ili plaćati porez svakoj od županija, što ne dolazi u obzir, ili nikome, što je na koncu prevagnulo«, priča Vukoja-Lastvić, odlučivši, svjestan svoje »posebnosti«, da za mjesec dana na Blidinju osnuje »Republiku Mijata Tomića« i time »službeno« potvrdi tamošnju poreznu »hajdučiju«.</p>
<p>»Kakvi bismo mi bili hajduci kad bi se poštovali zakoni«, šali se Vukoja-Lastvić, koji je svoj motel-restoran »Hajdučke vrleti« izgradio po načelu da »ime određuje cijelo uređenje objekta«.</p>
<p>On je gradnji pristupio početkom ljeta 1996. godine kada je Blidinje doslovno bilo samo - ledina. Jedan od rijetkih stanovnika tog područja, fra Petar Krasić, smatrajući da se gradnjom motela narušava izgled tamošnjeg parka prirode, bio se zakleo da Vukoji-Lastviću nikad neće omogućiti priključak na električnu mrežu.</p>
<p>Upravo zato, jer se fra Petar smatra istinskim »gospodarom« Blidinja, Vukoja-Lastvić je danas prisiljen dnevno trošiti 200 litara nafte za pokretanje šest agregata, kojima svojim gostima stvara privid civilizacije u planinskoj divljini, gdje su »svoji na svome« bili samo pastiri i nezaobilazni junak tih prostora - Mijat Tomić - čija se pećina u kojoj se skrivao 24 godine nalazi 300 metara od motela.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ogranci traže isključenje Stanka Zrilića iz HSLS-a</p>
<p>Ogranci HSLS-a Starigrad-Paklenica, Poličnik i Nin traže isključenje iz stranke predsjednika zadarskog HSLS-a Stanka Zrilića zbog »podređivanja HSLS-a osobnim interesima i loših izbornih rezultata« / Mladen Peša, Slobodan Mijolović i Željko Jurjević javno su optužili Zrilića za nuđenje mita, samovolju u raspolaganju stranačkim novcem te za privatizaciju stranke</p>
<p>ZADAR, 24. siječnja</p>
<p> – »Pred zadarskim HSLS-om je konsolidiranje redova. Sve koji su bili u HSLS-u, a napustili ga iz bilo kojih razloga, otvoreno pozivam da se vrate. U našoj županiji, HSLS je negdje na vlasti, negdje ima poglavare, a negdje vijećnike. Na žalost, jakog HSLS-a nema bez jakog HSLS-a u Gradu Zadru«, izjavio je Željko Marić, novi predsjednik gradskog ogranka HSLS-a. Dvomjesečna borba dviju struja za mjesto predsjednika napokon je okončana i HSLS, ističe Marić, kreće u bitku za mjesto najjače stranke u Zadru. Koliko će to uspjeti s obzirom na lanjske izborne rezultate kad stranka nije osvojila ni jedno mjesto u Gradskome vijeću, a po neslužbenim podacima, dobila je manje glasova nego što ima članova?</p>
<p>Da u zadarskome HSLS-u mnogo toga nije u redu, potvrđuju i nesuglasice na razini gradskoga i županijskoga vodstva. Najviše kritika upućeno je Stanku Zriliću, predsjedniku HSLS-a Zadarske županije. Mladen Peša, Slobodan Mijolović i Željko Jurjević su uoči izborne skupštine gradskog ogranka javno optužili Zrilića za nuđenje mita, samovolju u raspolaganju stranačkim novcem i za privatizaciju stranke. Uslijedilo je pokretanje postupka za njihovo isključenje iz HSLS-a zbog »klevetničkih i neargumentiranih istupa«. Zrilićeva »frakcija« favorizirala je Zlatka Milišu za predsjednika gradskog ogranka, no budući da je pobijedio Marić, stanje se počelo mijenjati. Marić čak ističe da će gradski HSLS stati iza Jurjevića, jer »nema razloga za njegovo izbacivanje iz stranke«.</p>
<p>Peša, Mijolović i Jurjević nisu prvi koji su Zrilića optužili za zloupotrebu novca. Prije tri godine, Županijsko državno odvjetništvo podiglo je kaznenu prijavu protiv Zrilića zbog zloupotrebe položaja na mjestu direktora biogradskog Vodovoda radi isplate 700.000 kuna na ime fiktivnih putnih troškova. Sudski proces ni nakon tri godine nije završen, pa se druga »struja« pita ne čeka li se možda zastara, koja nastupa nakon četiri godine. Potkrepljuju to tvrdnjama o HSLS-ovim ustupcima HDZ-u i na pretprošlim izborima kad su četvorica HSLS-ovaca (Tomislav Ivčić, Joso Malta, Ivo Ćoza i Tomislav Vanjak) svoje glasove u Gradskom vijeću »poklonila« HDZ-u. Također pitaju zašto Zrilić toliko energije troši na izbacivanje iz stranke Peše, Mijolovića i Jurjevića, a olako je prešao preko Ivčićeva, Maltina, Ćozina i Vanjakova glasovanja za HDZ, optužujući ga za dvostruke kriterije. Poručuju da zadarski HDZ »može mirno spavati dok je Zrilić na mjestu predsjednika HSLS-a, a za dobru suradnju nagradili su ga i mjestom dožupana«.</p>
<p>Tri HSLS-ova ogranka - Starigrad-Paklenica, Poličnik i Nin - upravo su pokrenula statutarni postupak za Zrilićevo smjenjivanje i isključenje iz stranke zbog »podređivanja HSLS-a osobnim interesima i vrlo loših izbornih rezultata«.</p>
<p> Središnjica stranke uskoro bi trebalo raspraviti o zahtjevima ogranaka za Zrilićevom smjenom. Trebali su to učiniti i prije tri godine kad je odvjetništvo protiv njega podiglo kaznenu prijavu zbog zloupotrebe položaja, tvrdi druga »struja« zadarskoga HSLS-a. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ostvari li SDP-ova koalicija obećano, dobiva sljedeće izbore</p>
<p>Koalicijska vlast vjeruje da za objekte i uređaje komunalne infrastrukture može osigurati u četiri godine 120 milijuna kuna / Poznavatelji prilika u Čakovcu tvrde da će sadašnja gradska vlast sigurno dobiti izbore 2005. godine, ako tako opsežan program i ostvari</p>
<p>ČAKOVEC, 24. siječnja</p>
<p> – Poglavarstvo Grada Čakovca predlaže program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u sljedeće četiri godine kakvog se ne bi posramili ni mnogo veći gradovi. Koalicijska vlast koju predvodi SDP vjeruje da za objekte i uređaje komunalne infrastrukture može osigurati u četiri godine 120 milijuna kuna. Poznavatelji prilika u Čakovcu tvrde da će sadašnja gradska vlast sigurno dobiti izbore 2005., ako tako opsežan program i ostvari. </p>
<p>Tako bi u četiri godine za izgradnju novih i uređenje sadašnjih gradskih ulica i cesta trebalo biti uloženo 21,9 milijuna kuna. Za javnu rasvjetu predviđeno je 8,15 milijuna kuna, a za opskrbu pitkom vodom 1,5 milijuna kuna. Za uređenje javnih površina parkirališta i parkova predviđeno je 5,5 milijuna kuna, a za opskrbu plinom 5,1 milijuna kuna. Za održavanje gradske čistoće, poglavito pak za sanaciju i uređenje gradskog odlagališta smeća i komunalnog otpada planira se 13,7 milijuna kuna. Najveća stavka je ipak odvodnja oborinskih voda, odnosno izgradnja kanalizacije. Za tu nakanu u gradu Čakovcu kane u četiri godine izdvojiti 63 milijuna kuna. U tu brojku ne računa se 40 milijuna kuna koliko bi tvrtka »Međimurske vode« trebala investirati u gradnju trećeg i četvrtog kolektora do pročistača otpadnih voda grada Čakovca. </p>
<p>Građani kažu da će test cijelog programa biti već ova godina. U 2002. gradski oci namjeravaju za izgradnju novih i osuvremenjivanje sadašnjih gradskih ulica i cesta uložiti 4,4 milijuna kuna. Sljedeći veliki izdatak od 3,5 milijuna kuna je opskrba plinom novih stambenih i poslovnih zona. Za uređenje parkirališta i parkova planira se 1,55 milijuna, a za izgradnju kanalizacije 1,2 milijuna kuna. Po 350.000 namijenjeno je proširenju javne rasvjete i vodoopskrbe dok bi za uređenje autobusnih stajališta bilo potrošeno 50.000 kuna.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đukić: Vlada smanjuje svoju odgovornost</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić održao je u četvrtak konferenciju za novinare o temi »Vlada Republike Hrvatske pred ozbiljnom provjerom međunarodne zajednice«. Povod za to bilo mu je predloženo Izvješće RH Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Izrazio zadovoljstvo time što je Hrvatska podvrgnuta provjerama na svim razinama. Prigovorio je Vladi i Saboru da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije »ni u viziji, ni u konceptu niti u pripremi«. Zato osjenjuje da Vlada u prošle dvije godine nije dovoljno učinila za položaj Srba. »Izvještajem Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Vlada nastoji smanjiti svoju odgovornost za sve za što je odgovorna«. (A. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lončaru opomena zbog prozivanja »mafije u Saboru«</p>
<p>Još jednu u nizu opomena zbog neodmjerene izjave zaradio je u četvrtak nezavisni zastupnik Ivo Lončar. Govoreći naime o zakonu o zadrugama, Lončar je ustvrdio da se njime želi legalizirati pljačka koja se događala u proteklih deset godina, jer se stambenim zadrugama želi omogućiti da nelegalno prisvoje građevinska zemljišta i imovinu. »Sve je to rezultat sprege stambene mafije i mafije u Saboru«, ustvrdio je Lončar, na što ga je predsjedavajući Mato Arlović upozorio da ne može tako govoriti o svojim kolegama, dao mu opomenu i oduzeo riječ. Lončar mu se na to zahvalio na demokratičnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Gospodarska sloga: Zlonamjerno je povezivati probleme Petrokemije s našim uvozom mineralnoga gnojiva </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Povezivanje problema u Petrokemiji s našim uvozom mineralnih gnojiva je zlonamjerno, kaže se u priopćenju od četvrtka Gospodarske sloge, koja »nije poduzeće HSS-a« nego »neprofitna organizacija zadružnog tipa«. </p>
<p>U povodu, kako ih nazivaju, niza netočnih javnih objeda na račun Gospodarske sloge, iz te udruge poručuju da su prošle godine za potrebe jesenske sjetve uvezli 15.000 tona mineralnoga gnojiva ali da je ta uvezena količina »neznatna u odnosu na hrvatske potrebe, a znatno manja u odnosu na ukupno uvezene količine u RH tijekom prošle godine«.</p>
<p> U priopćenju se također ističe da je kvaliteta tog uvezenoga gnojiva po nalazima inozemne i domaće kontrolne kuće »iznad kvalitete domaćeg« te je »lamentiranje na temu kvalitete besmisleno«. Pokušaj suprotstavljanja interesa branitelja-radnika interesima branitelja-seljaka, u toj udruzi ocjenjuju kao »vrlo grubu političku igru«.</p>
<p>Na kraju priopćenja se zaključuje da će Gospodarska sloga »ustrajati u organiziranju obiteljskih gospodarstava u svrhu uključivanja u svjetsko tržište neovisno o političkim i drugim podmetanjima«. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Svjesno zataškala pljačku u stečaju tvrtke LIO«</p>
<p>OSIJEK, 24. siječnja</p>
<p> – Udruga stečajnih upravitelja Grada Osijeka objavila je u četvrtak na konferenciji za novinare da traži ostavku predsjednice Trgovačkog suda Vlaste Velicki i njezinih suradnika. </p>
<p>Na konferenciji je bilo riječi o primjeni Stečajnog zakona, posebice o stečajnim vijećima tvrtke LIO d.d. i njezinih poduzeća LIO-LIKOM i LIO-Proizvodnja tkanina. Kako je rekao predsjednik Udruge Vencel Čuljak, predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku sa suradnicima svjesno je zataškala pljačku u stečajnom postupku spomenute tvrtke. Iznio je i inicijativu o osnivanju stranački neutralnog povjerenstva koje bi istražilo rad sudaca na Trgovačkom sudu kao i ulogu Slavonske banke u brojnim stečajevima, točnije tamo gdje se ona pojavljuje kao vjerovnik. </p>
<p>Pojašnjavajući svoje navode, Čuljak se osvrnuo na Nalaz financijsko-knjigovodstvenog vještačenja prema kojem je banka učinila niz nepravilnosti. Vještaci su utvrdili da je Slavonska banka nenamjenski utrošila 950.000 njemačkih maraka namjenskog kredita. Kako tvrdi Čuljak, realizirala je i štetan ugovor s LIOM koji je zapravo »ucjenjivački«. Predsjednici Trgovačkog suda posebno se zamjera što nisu osporena potraživanja banke koja su zasigurno sumnjiva. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Rijeka dobiva ured Amnesty Internationala</p>
<p>RIJEKA, 24. siječnja</p>
<p> – »Gorući je problem kršenje socijalnih i ekonomskih prava te prava Hrvata izbjeglih iz BiH kojima je, kao i Srbima, onemogućen povratak svojim domovima«, rekao je u četvrtak u Rijeci novinarima tajnik Ureda Amnesty Internationala (AI) u Hrvatskoj Edin Tuzlak, istaknuvši da je odnos AI-ja i Vlade sada mnogo bolji, nego za HDZ-ove vlasti. On smatra da se u Hrvatskoj više ne mogu izdvojiti područja na kojima su ljudska prava više ugrožena te izrazio uvjerenje da u Hrvatskoj više nema političkih zatvorenika. Redovni profesor na riječkom Filozofskom fakultetu dr. sc. Marko Mušanović izvijestio je da je razlog Tuzlakova posjeta Rijeci i nakana osnivanja lokalnog ureda AI-ja u tom gradu koji, uz dva zagrebačka te one u Čakovcu, Osijeku i Zadru ima oko 300 članova. Riječki ured vodit će dr. sc. Jasminka Zloković. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zatražena zabrana uvoza genetički preinačene hrane</p>
<p>Zastupnici u raspravi podržali nacionalnu strategiju za zaštitu okoliša i zatražili i zabranu odlaganja radioaktivnog i opasnog otpada/ I u trećem čitanju puno primjedbi na Prijedlog zakona o zadrugama - da zadrugama, ali bez obveze udruživanja u zadružni savez </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – U idućih deset godina za investicije na području zaštite okoliša potrošit će se deset milijardi dolara, od čega će samo manji dio biti namaknut iz državnog proračuna, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević predstavljajući u četvrtak u Hrvatskom saboru Nacionalnu strategiju zaštite okoliša. </p>
<p>Tu strategiju podržali su svi klubovi zastupnika a u njoj će se posebno inzistirati na zbrinjavanju otpada i otpadnih voda na što će se potrošiti dvije trećine navedenog iznosa. Zastupnici su u raspravi među ostalim tražili da se vrlo jasno zabrani uvoz genetički modificirane hrane te da se zabrani odlaganje radioaktivnog i opasnog otpada. </p>
<p>Iako gotovo svi zastupnici podržavaju potrebu donošenja zakona o zadrugama koji je već u trećem saborskom čitanju, rasprava koja je o njemu provedena u četvrtak bila je puna zamjerki i primjedbi. Većina njih odnosi se na osnivanje Hrvatskog zadružnog saveza kao samostalne i stručne organizacije zadruga i zadružnih saveza i koja bi promicala, usklađivala i zastupala interese zadrugarstva u zemlji i inozemstvu. Sve stranke protive se naime obveznom udruživanju u savez ističući kako se to izravno protivi s ustavnim načelom slobode udruživanja. </p>
<p>Zamjenik ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva Ivan Knok istaknuo je kako se zakonom želi omogućiti brži razvoj zadrugarstva omogućavanjem njihova interesnog i dobrovoljnog udruživanja. Zakon bi pak obuhvaćao sve zadruge, bez obzira na djelatnost koju obavljaju – poljoprivredne, proizvodne, zanatske, štedno-kreditne, stambene, uslužne itd. Jasnije se, rekao je Knok, utvrđuju i nadležnosti i obveze skupštine i nadzornog odbora zadruga, a pravnim osobama daje se mogućnost osnivanja zadruga. Uvodi se i obvezna revizija za zadruge svake treće godine, kao i evidencija zadruga i zadružnih saveza te sud časti kao tijelo Hrvatskog saveza zadruga. </p>
<p>Za razliku od oporbe koja zakon smatra nedostatnim za poboljšanje stanja u zadrugarstvu, vladajući SDP, HSS i HSLS smatraju ga prvim korakom ka zaživljavanju duha zadrugarstva i razvoju zadruga. Za HSS su posebno značajne poljoprivredne zadruge jer omogućavaju udruživanje seljaka, vlasnika sitnih posjeda te im omogućavaju lakšu nabavu robe i prodaju vlastitih proizvoda. </p>
<p>Ljubica Lalić istaknula je međutim protivljenje HSS-a obveznosti članstva zadruga u Hrvatskom savezu zadruga, ističući da udruživanje mora biti dobrovoljno jer jedino tako savez ima smisla. </p>
<p>SDP-ovac Franjo Kučar rekao je pak kako se očekuje značajan rast broja poljoprivrednih, obrtničkih i proizvodnih zadruga jer će udruživanje u zadruge jačati tržišni utjecaj obrtnika. Naveo je kako danas u Europi ima 132.000 zadruga sa 83,5 milijuna zadrugara i 2,3 milijuna zaposlenih. U Hrvatskoj pak posluje 850 zadruga sa 3000 zaposlenih i 14.761 zadrugara, dok u štedno-kreditnim zadrugama ima 60.000 zadrugara, a do 2004. trebali bi imati 1050 zadruga s oko 4000 zaposlenih. </p>
<p>HDZ-ovci i DC-ovci su pak potpuno nezadovoljni zakonom jer je manjkav i neće pridonijeti reformi zadrugarskog sustava koji je u lošem stanju. Smatraju da zakon ne daje dobre osnove za razvoj zadrugarstva a posebno se protive obveznom udruživanju u zadrugarski savez, jednako kao i HSP i HKDU. Pravaši se osim toga protive tome da se ovaj zakon odnosi na štedno-kreditne zadruge jer smatraju da njih treba tretirati posebnim zakonom. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Košiša Čičin-Šain:»Programom POS-a nudimo izlaz zemlje iz recesije«</p>
<p>Trenutno se u Hrvatskoj gradi oko 2000 »Čačićevih stanova« / U Zagrebu do četvrtka predano više od 6000 zahtjeva za stan / Prihvaćanje programa ovisi samo o spretnosti, inteligenciji i elastičnosti u jedinicama lokalne samouprave / Radi se o programu koji u nekim zapadnim zemljama postoji oko stotinu godina, tvrdi pomoćnica ministra Alenka Košiša Čičin-Šain</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Čini se da je program društveno poticane stanogradnje (POS) uzeo zamaha u cijeloj Hrvatskoj. No, o uspješnosti programa odlučit će upravo odziv građana u velikim gradovima. O odličnom odzivu govori više od 6000 zahtjeva za stan iz programa POS-a u u Zagrebu, koji će, predviđa se, do 27. siječnja, do kada traje natječaj, narasti za još nekoliko stotina. O tom prilično ambicioznom projektu čije će posljedice prema najavama njegovih nositelja biti otvaranje velikog broja radnih mjesta u građevinarstvu i pratećim industrijama, zaustavljanje odljeva mladih u inozemstvo, povećanje bruto društvenog proizvoda i izlazak zemlje iz recesije, razgovarali smo s mr. Alenkom Košiša Čičin-Šain, pomoćnicom ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, zaduženom za stanogradnju.</p>
<p>• Možete li opisati kako se program ostvaruje u cijeloj Hrvatskoj?</p>
<p>- Postoje gradovi u kojima imamo fantastičan odziv programu, oni koji su potpuno shvatili njegove prednosti i pridružili mu se, ali i gradovi u kojima je lokalna uprava vrlo inertna i gdje si uopće nije dala truda da bilo što shvati ili riješi egzistencijalna pitanja svojih građana. Prihvaćanje programa ovisi samo o spretnosti, inteligenciji i elastičnosti u jedinicama lokalne samouprave. U Zadru su, primjerice, lokalne vlasti iznimno dobro markentinški predstavile projekt, a u Rijeci, gdje izgradnja teče točno u dan, već će za nekoliko mjeseci devedesetak stanova biti useljeno. Oni su shvatili da imaju priliku iskoristiti državni novac za rješavanje egzistencijalnih problema svojih građana. Od ostalih gradova, koji su prihvatili program, tu je Varaždin, gdje će za koji dan doći do prve primopredaje, potom Slavonski Brod i Osijek. Ukupno je u Hrvatskoj u izgradnji 217 stanova, u fazi projektiranja 716, a 228 stanova u fazi je idejnog rješenja. Trenutno je, dakle, u okviru programa POS-a u različitim fazama (od potpisivanja predugovora do izgradnje) oko 1940 stanova u 32 hrvatska grada. Od Splita, koji je po urbanitetu drugi grad po veličini u Hrvatskoj, s obzirom na specifične okolnosti konstituiranja gradske vlasti, još, unatoč velikom zanimanju građana, nismo dobili ni jednu lokaciju.</p>
<p>Inače, naše je ministarstvo kroz svoje poslovanje u 2001. godini sudjelovalo u izgradnji 5400 stanova. Svi natječaji su javnog karaktera, što dosad nije bilo uobičajeno, a gotovo 90 posto arhitekata mlađe je od 35 godina, što znači da mladi grade za mlade.</p>
<p>• Zašto u nekim sredinama program nailazi na poteškoće ili opstrukcije na lokalnoj razini?</p>
<p>- Da, moram priznati da mi je žao što, iako već duže u prepisci s jedinicama lokalne samouprave i u medijima intenzivno govorimo o poticanoj stanogradnji, još izgleda nekim osobama na odgovornim položajima, kao što su gradonačelnici i (bivši) dogradonačelnici, nije jasno koje su prednosti tog programa. Ono što smeta, nije nepoznavanje, već javna ocjena programa koji je često ocijenjen potpuno paušalno i ignorantski. Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva uvijek je otvoreno da svakome napose objasni sve prednosti tog programa - kako za građane, tako i prednosti s pozicija lokalne samouprave. No, donošenjem Zakona o POS-u pruža se mogućnost i drugim pravnim osobama (građevinskim tvrtkama) da (ako grad ne nudi zemljište) ponude zemljište i komunalnu infrastrukturu te se pridruže programu POS-a. Gradovi bi morali svojim građanima ponuditi samo zemljišta, a na nama je da organiziramo gradnju i zadovoljimo sve potrebe.</p>
<p>• Kakva je perspektiva programa društveno poticane stanogradnje i kakvu će korist imati gospodarstvo?</p>
<p>- Radi se o programu koji u nekim zapadnim zemljama postoji oko stotinu godina, a ministar Radimir Čačić ga je razradio i aplicirao u Hrvatskoj. Organiziranom izgradnjom povećat će se stanogradnja, stimulirat će se otvaranje velikog broja radnih mjesta u građevinarstvu, ali i u granama koje ga prate. Dakle, prvi cilj programa je riješiti socijalno stanje, osigurati stanove mladim ljudima i time spriječiti odljev kadrova. Drugi bi cilj bio povećati bruto društveni proizvod, potaknuti graditeljstvo i otvoriti nova radna mjesta, što je jedan od oblika izlaza zemlje iz recesije.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Đapić:»Smeta nam slika o HSP-u kao satelitskoj stranci HDZ-a«</p>
<p>Problemi u Karlovcu potaknuli su razgovar o tome je li u koaliciji HSP-a i HDZ-a riječ o partnerskom odnosu ili, kako se već godinama govori, o nekakvom, navodno, satelitskom / Držim da je za nas ovo dobitak, jer je Ivo Sanader jasno dao do znanja da želi suradnju s HSP-om na svim razinama; i mi se za to zalažemo, ističe Anto Đapić</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – HSP ipak neće, iako je to prošloga tjedna oštro najavljivao, raskidati koalicije s HDZ-om diljem Hrvatske. Zbog slučaja u Karlovcu, gdje je HDZ smijenio HSP-ova dožupana, što je HSP ocijenio kao jednostrani akt, prijetilo je da će te dvije stranke raskinuti suradnju, koja je u većini slučajeva, kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić u razgovoru za Vjesnik, solidna i kvalitetna. No, čelništva dviju stranaka i dalje vode razgovore o budućnosti svoje suradnje. </p>
<p> • Zašto ste raspustili karlovačku podružnicu HSP-a? Oni tvrde da je to protivno statutu stranke. </p>
<p>- Nismo raspustili podružnicu, nego izvršni odbor podružnice. Razlozi su neizvršavanje stranačkih obaveza i uputa iz stranačke središnjice. </p>
<p> • Što se trenutačno događa u razgovorima HSP-a i HDZ-a? Posljednjim dogovorima HSP zapravo nije bio zadovoljan, zar ne? </p>
<p>- Razgovarali smo o jasnom definiranju međusobnih odnosa, a problemi u Karlovcu zapravo su samo otvorili te razgovore. Čak i uz potporu medija, mi smo prvi puta u zadnjih deset godina na neki način »prisilili« HDZ da sjedne s nama za stol i razgovara o našim odnosima, da vidimo u kakvom kontekstu oni promatraju odnos s HSP-om - je li riječ o partnerskom odnosu, ili kako se već godinama govori, o nekakvom, navodno, satelitskom. Držim da je za nas ovo dobitak, jer je Sanader jasno dao do znanja da želi suradnju s HSP-om na svim razinama. I mi se za to zalažemo. </p>
<p> • Jeste li htjeli napraviti pritisak na HDZ? Jer, zašto ste uopće izjavljivali da je daljnja suradnja upitna, kao i postojeće koalicije, ako ste unaprijed znali da ćete povući odluku?</p>
<p>- Da, osnovna stvar je bila pritisak na HDZ. Išli smo s jasnom tezom - ako iza slučaja u Karlovcu stoji vodstvo HDZ-a, ako je tamo odluka donijeta u skladu s vodstvom HDZ-a, onda mi nemamo razloga i dalje s njima biti u koaliciji. Međutim, Sanader je jasno rekao da on ne podržava taj potez podružnice HDZ-a u Karlovcu i želio je s nama razgovarati. Od trenutka kada je vrh HDZ-a rekao da ne podržava takav postupak, nismo imali razloga 'tjerati mak na konac'. Ali, problemi su otvoreni i dalje. Otvoren je i problem u Vinkovcima, vidjet ćemo što će biti. Na nekim područjima, npr. u Sisačkoj županiji, HSP i HDZ odlično surađuju, ali već u Novskoj ne. Sanader govori o supsidijarnosti i nama to ne smeta, ako to ne smeta HDZ-u. Jer, ako lokalne podružnice HSP-a budu pregovarale s HDZ-ovim, ti će pregovori biti tvrđi i oštriji nego što su do sada bili. </p>
<p> • U čemu je zapravo bio spor? HDZ tretira HSP kao sebi podređenu stranku? Pokušava kupiti HSP-ovce? </p>
<p>- Stvorena je slika o HSP-u kao satelitskoj stranci HDZ-a. Nama to doista smeta u profiliranju u stranku koja želi razgovarati sa svim strankama. Željeli smo definirati odnose s HDZ-om - možemo surađivati, ali samo kao partneri. Čini se da je vrh HDZ-a spreman na to, ali njegovi ljudi na terenu to pokušavaju izigrati, jer su sebi umislili da su oni valjda šefovi, a mi nekakva stranka koja njima treba 'držati vodu' dok ne nađu bolje i poželjnije partnere. Ali, to nije točno. </p>
<p> • Dobro, ali ne bi li se slika HSP-a kao HDZ-ov satelita promijenila upravo odlukom da raskinete koalicije? A ne da to najavite, a onda povučete? </p>
<p>- Ne, mi smo vrlo decidirano rekli da ćemo raskinuti koalicije, ako se ne riješe problemi. Ali, Sanader je dao jasne odgovore i uvjeravanja da iza karlovačkog slučaja ne stoji vrh HDZ-a, kao što je i vrlo oštro razgovarao s ljudima iz karlovačke HDZ-ove podružnice. No, u ovim previranjima počela se proturati teza koja ne stoji, da mi zapravo želimo oslabiti poziciju Sanadera. </p>
<p> • Odbijate, dakle, špekulacije po kojima ste sve ovo 'zakuhali' u dogovoru s dr. Pašalićem, glavnim Sanaderovim protukandidatom? </p>
<p>- Apsolutno! Ja sam dobar i sa Sanaderom i s Pašalićem, ali razgovaram s legalnim vodstvom HDZ-a. Sutra će to možda biti Pašalić, ali pozicija će biti ista kao i do sada. </p>
<p> • Što kažete na priče da je SDP zapravo htio napraviti »deal« s HSP-om i pridobiti vas, pa ste zato htjeli raskinuti veze s HDZ-om? </p>
<p>- To nije točno. Do sada sam jednom razgovarao s premijerom Račanom i to u vezi s odnosima Hrvatske i Slovenije. Nikad nam SDP nije ništa nudio, ali nas u HSP-u zanima otvaranje i prema drugim strankama. No, želim još nešto reći - željeli smo pritiskom na HDZ pokazati i kako bismo surađivali s drugim strankama. Što se tiče odnosa s HDZ-om, tamo gdje smo u koaliciji, dođe li do problema, želimo da se situacija rješava tako da se koalicija ne raskida sklapanjem saveza s nekim drugim strankama. U tom slučaju, raziđemo li se, jedini je izbor da i jedni i drugi idemo na nove izbore. Ali, o tom našem prijedlogu dosta su rezervirani.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dopunska polica za umirovljenike 30 kuna mjesečno?</p>
<p>Odluka o tome bit će poznata do 1. travnja, od kada bi plaćanje usluga u zdravstvu trebalo stupiti na snagu/ Participacije će biti oslobođeni umirovljenici s prihodima ispod 1330,40 kuna, SUH predlaže - 1700 kuna</p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – »Točno je da će zdravstvena zaštita s novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju za umirovljenike biti skuplja, jer će mnogi podleći plaćanju zdravstvenih usluga ili dopunske police osiguranja. No, to je ono što je neminovno, odnosno te promjene nismo mogli izbjeći, pa je naša glavna aktivnost usmjerena prema tome da se za novu cijenu osigura ekvivalent zdravstvene usluge«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Ivan Nahtigal. </p>
<p>Kako je novim zakonom predviđeno da će se plaćati sve usluge u zdravstvu osim onih iz osnovnog paketa, Nahtigal je preporučio umirovljenicima da se odluče na plaćanje dopunske police zdravstvenog osiguranja. Za umirovljenike je ona zasad utvrđena na 50 posto od iznosa koji će plaćati zaposleni, odnosno iznosi 40 kuna, no postoji mogućnost da te police budu i jeftinije. </p>
<p>Kako kažu u SUH-u, u Ministarstvu zdravstva spremni su razgovarati o tome da dopunsko zdravstveno osiguranje umirovljenike košta samo 30 kuna mjesečno. Odluka o tome bit će poznata od 1. travnja, od kada bi plaćanje usluga u zdravstvu trebalo stupiti na snagu.</p>
<p>Umirovljenici koji se ne odluče na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćat će participaciju u trošku svih usluga koje nisu u osnovnom paketu, upozorio je predsjednik SUH-ova povjerenstva za zdravstvo Stjepan Krajačić, te posebno naglasio kako je taj cenzus prema novim pravilima bitno niži nego dosad. Do sada su, naime, plaćanja participacije za zdravstvene usluge bili oslobođeni svi umirovljenici s prihodima ispod 1700 kuna, te članovi njihovih obitelji s prihodima ispod 1250 kuna. Ubuduće, granica prihoda iznosit će 40 posto od proračunske osnovice, koja je za 2002. utvrđena na 3326 kuna. To znači da će participacije u zdravstvu biti oslobođeni umirovljenici s prihodima ispod 1330,40 kuna. </p>
<p>U SUH-u procjenjuju da će na taj način oko 448.000 novih umirovljenika podleći plaćanju participacije u zdravstvu. No, za njih je predviđena i jedna dodatna olakšavajuća okolnost – participaciju će tijekom jedne godine plaćati sve dok ne skupe oko 598 kuna troškova, nakon čega su do kraja te godine oslobođeni daljnjeg plaćanja. To znači da će umirovljenici koji nisu u oslobođeni participacije ubuduće morati čuvati račune zdravstvenih usluga, upozoravaju u SUH-u. </p>
<p>Podrška, ako jača zdravstvena zaštita </p>
<p>Kao primjer što promjene, zapravo znače, u SUH-u su istaknuli umirovljenika s primanjima od 1500 kuna koji će deset dana ležati u bolnici (410 kuna) i za to vrijeme obaviti nekoliko pretraga (oko 200 kuna) – nakon toga, zdravstvene usluge za tog su umirovljenika besplatne do kraja te godine. S druge strane, ako umirovljenik plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, i spomenutih 600 kuna financirat će se iz te police, a ne direktno iz džepa.</p>
<p>Promjene u sustavu zdravstva SUH je podržao u nadi da će paralelno s njima jačati sustav primarne zdravstvene zaštite, koji kod nas rješava tek 30 posto zdravstvenih problema, za razliku od 70 do 80 posto, koliko je svjetski prosjek, naglasio je dr. Drago Droždjek.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatska nema spornih pitanja o granici sa SRJ</p>
<p>Kresović-Rogulja: Za hrvatsku stranu trenutačno nema spornih pitanja, jer se polazi od protokola o načelima za utvrđivanje granica, pa će se već na prvom sastanku u Beogradu vrlo vjerojatno vidjeti za što se zalaže SRJ</p>
<p>OSIJEK, 24. siječnja</p>
<p> – Komisija za granice - stalno Vladino tijelo koje djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova - sastala se u četvrtak u Osijeku s predstavnicima Osječko-baranjske županije i graničnih općina Erduta, Bilja, Kneževih Vinograda i Draža u sklopu priprema za početak pregovora sa SRJ o međusobnoj granici. Prvi sastanak s odgovarajućom jugoslavenskom komisijom održat će se u Beogradu, 28. siječnja, i to će zapravo biti i službeni početak pregovora o granici između Republike Hrvatske i SRJ. </p>
<p>Na početku sastanka u Osijeku, zatvorenog za javnost, predsjednica Komisije Olga Kresović-Rogulja istaknula je da je »naše područje jasno definirano katastarskom granicom, a time je jasno i polazište za pregovore sa SRJ«. Posebno je istaknula to da za hrvatsku stranu trenutačno nema spornih pitanja, da se polazi od protokola o načelima za utvrđivanje granica te da će se već na prvom sastanku u Beogradu vrlo vjerojatno stvoriti slika o tome za što se zalaže druga strana. </p>
<p>Sastanak u Osijeku sazvan je, kako je rekla, da bi se snimilo stanje i prikupili argumenti koji će biti izloženi u Beogradu. Trebalo bi raspravljati o položaju hrvatskih državljana i statusu njihova zemljišta na lijevoj obali Dunava. Tamo se, rekla je, nalazi 9608 hektara hrvatskog zemljišta. Istodobno, SR Jugoslaviji pripada 908 hektara na desnoj dunavskoj obali. </p>
<p>»Ova komisija djeluje od srpnja prošle godine, a Ured za granice i Državna komisija postoje još od 1992. godine, ali dosad nije bilo mogućnosti za razgovore sa SRJ. Mješovita međunarodna komisija napokon je osnovana 14. prosinca prošle godine, u Zagrebu, na sastanku ministara vanjskih poslova«, rekla je Olga Kresović-Rogulja. Početkom siječnja konstituiran je i Savjet za granice u kojem su ugledni stručnjaci i predstavnici svih graničnih županija. </p>
<p>Prije nego što je sastanak zatvoren za novinare, sudionici su upozorili na neka od pitanja koja treba rješavati. Načelnik općine Draž, Matija Škulac, rekao je da oko 15 hrvatskih obitelji živi preko Dunava te da imaju teškoća pri prelasku u Hrvatsku. Osim toga, općina Draž ima tamo 909 hektara obradive poljoprivredne površine te oko 2000 hektara prvoklasnih hrastovih šuma, starih 150 godina. Istaknuo je napore za razvoj lovnog i ribolovnog turizma u tom području te upozorio da je za to neophodno dostupnom učini i šumu Karapandža na lijevoj obali Dunava.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Do novih urednika natpolovičnom većinom </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Vijeće HRT-a u četvrtak je obavilo razgovore sa pet kandidata za glavnog urednika Hrvatskog radija i šest pretendenata na mjesto urednika Televizije. Radijski kandidati Miljenko Pajalić, Duško Radić, Tomislav Radić, Davor Travaš i Domagoj Veršić deset su minuta pred Vijećem izlagali svoj program, da bi potom 20 minuta odgovarali na pitanja članova Vijeća. </p>
<p>Gotovo svi kandidati tvrde da neće biti utjecaja politike na program, žele tehnološki ojačati Radio i postići bolju čujnost. Travaš bi ukinuo Zabavni program, jer je to, kako je rekao, »stvar niska ukusa«, a Veršić najviše pozornosti daje istraživačkom novinarstvu.</p>
<p>Nakon radijskih kandidata na red su došli i televizijski – Silvije Hum, Branimir Ježić, Silvija Luks-Kalogjera, Marija Nemčić, Božo Sušec i Jasna Ulaga-Valić.</p>
<p>Glasovat će tajno se u četvrtak kasno poslijepodne, i to u onoliko krugova dok netko od njih ne osvoji natpolovičnu većinu glasova nazočnih. U slučaju da dva posljednja kandidata dobiju jednak broj glasova ide se u još jedan krug, a ako se situacija ponovi raspisat će se novi natječaj za glavne urednike. </p>
<p>Na početku sjednice Vijeće je započelo raspravu o svojoj lošoj slici u javnosti, no odlučili su raspravu odgoditi za neki drugi put. Čuli su se i prijedlozi da ravnatelj kuće, šef Pravne službe, te glavni urednici ne smiju nazočiti sjednicama, jer je to pritisak na rad Vijeća, no o prijedlogu se nije glasovalo. </p>
<p>Šef pravne službe Ante Obuljen nakon toga je napustio sjednicu, a direktor je HRT-a Mirko Galić kazao da misli da njegova prisutnost ne stvara nelagodu kandidatima za glavne urednike.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatska ispunila neke uvjete za povoljnije kredite </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – Rast bruto domaćeg proizvoda od najmanje četiri posto, godišnja inflacija od 2,6 posto i visok međunarodni rejting Hrvatske, osnovne su makroekonomske procjene hrvatskog gospodarstva predstavnika Međunarodnoga monetarnog fonda u Hrvatskoj John Norregaard.</p>
<p>Na temelju tih procjena MMF će 31. siječnja donijeti konačno izvješće o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, nakon što je ta financijska institucija prikupila sve relevantne podatke za 2001. godinu, te dobila uvid u državni proračun. </p>
<p>Norregaard je u ponedjeljak za agenciju Reuters izjavio da će MMF hrvatskoj Vladi ponuditi pomoć u daljnjem provođenju monetarne i fiskalne politike. Pozitivno je ocijenio stabilan tečaj kune i smanjenje proračunskog deficita koji je lani bio 5,3 posto. Predstavnik MMF-a, koji u četvrtak nije htio iznositi nikakve nove komentare, pohvalio je Vladinu ekonomsku politiku, posebice prema državnim poduzećima i područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>Zahvaljujući odlučnim mjerama u smanjenju plaća u javnom sektoru, Hrvatska je ispunila neke uvjete za dobivanje povoljnih kredita. Do proljeća vrijedi sporazum po kojemu Hrvatska može povući 250 milijuna američkih dolara, koji je manijenjen prvenstveno za poticanje ulaganja i zapošljavanja. </p>
<p>Od Vlade, ističe Norregaard, MMF očekuje da što prije donese nove propise o obrambenoj politici kako bi se umanjile posljedice gubitka radnih mjesta. (B.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ortynski: Slobodna Dalmacija me htjela diskreditirati </p>
<p>ZAGREB, 24. siječnja</p>
<p> – »Objava tekstova imala je namjeru diskreditirati moju ličnost u javnosti, ali i pred prijateljima i rodbinom«, rekao je u četvrtak glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski tijekom rasprave na Općinskom sudu u sudskom sporu, u kojem je, zbog objave štetnih navoda, tužio Slobodnu Dalmaciju.</p>
<p>Naime, u splitskom su dnevniku objavljeni tekstovi u kojima se tvrdi da je Ortynski sudjelovao u suzbijanju studentskih demonstracija 1971. godine, te je na tadašnjem Trgu Republike s psom i palicom nasrtao na studente.</p>
<p>»Tijekom mojeg imenovanja pojavili su se sporni tekstovi zbog kojih je došlo u pitanje moje postavljanje na mjesto državnog odvjetnika. Preispitivalo se moje imenovanje, a tadašnji je ministar pravosuđa zatražio potpuno izvješće«, kazao je Ortynski.</p>
<p>»Mnogi su me pitali je li to istina. Moja je majka bila šokirana, a djeca su me pitala što sam to radio 1971.«, istaknuo je Ortynski, napomenuvši da su nakon objave tekstova započele telefonske prijetnje, pa se zabrinuo za sigurnost svoje obitelji. </p>
<p>Kako je kazao, postajao je nervozniji, loše je spavao, a smanjila mu se i koncentracija potrebna u istrazi o tzv. zločinačkoj organizaciji. Kao razlog traženja naknade 150.000 kuna Ortynski ističe da je »nedopustivo da novine objavljuju neistine bez posljedica za izdavača«. </p>
<p>Kako su i drugi pisani mediji objavljivali slične tekstove, Ortynski je tužio i njih, jer će »osjećati duševnu u bol osjećati sve dok se o njemu bude pisalo i pričalo kao gušitelju demonstracije«.(M.B.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020125].
|
