NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020522].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 244220 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dok se Ministarstvo i Sindikat loptaju, učenici ostaju izvan igre</p>
<p>Štrajk, bio opravdan ili ne, nameće dva pitanja. Prvo je materijalni položaj zaposlenih u prosvjeti. Baš kao i u drugim državnim službama, prosvjetari nisu zadovoljni njime. No, drugo je pitanje položaj učenika u prosvjeti. U prosvjeti je učenik potrošač. Dakle, prema logici, on bi trebao biti u središtu pažnje. Teme prosvjetnih štrajkova pokazuju da to nije </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Štrajk prosvjetara mnogi su doživjeli i kao loptanje učenicima. S jedne je strane jedan od prosvjetnih sindikata (Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama), čiji su zahtjevi ovaj put mnogima bili nerazumljivi. S druge je strane Ministarstvo prosvjete i sporta koje je, ponovno, reagiralo nespretno. Učenici su ostali izvan igre. </p>
<p>Pitanje je kako zaštititi učenike od Ministarstva i Sindikata. Pravo na štrajk (makar i zakonit) nitko ne spori, ali prosvjetni sindikati bune se u pravilu zbog plaća i drugih vrsta primanja. Ne štrajkaju zbog uvjeta rada u školama, loših nastavnih planova i programa ili prosvjete koja, prema ocjeni mnogih, ne zadovoljava potrebe suvremenog društva. </p>
<p>Štrajk, bio on opravdan ili ne, nameće dva pitanja. Prvo je materijalni položaj zaposlenih u prosvjeti. Baš kao i u svim drugim državnim službama, prosvjetari nisu zadovoljni njime. No, drugo je pitanje položaj učenika u prosvjeti. U prosvjeti je učenik potrošač. Dakle, prema logici, on bi trebao biti u središtu pažnje.</p>
<p>Teme prosvjetnih štrajkova pokazuju da to nije tako. No, u ovom slučaju upravo su učenicima upućivani zbrkani pozivi. Ostanite kod kuće ili dođite u školu, ali ako ne dođete, nikom ništa. Pitanje koje se nameće je koliko je (i je li uopće) Ministarstvu ili Sindikatu stalo do učenika. Dojam je da se o učenicima baš i ne brinu mnogo (oni će to, jasno, demantirati). </p>
<p>No, učenici ne mogu nikome naštetiti. Oni nemaju moći, ne mogu štrajkati. Ako ne dolaze na nastavu štete prije svega sebi, a većina učenika nisu ni birači, pa ih ni po toj osnovi ne treba, zasad, uzimati ozbiljno. Kako, dakle, zaštititi učenike, njihove interese i roditelje?</p>
<p>Za dr. Žarka Puhovskog, predsjednika HHO-a - udruge koja je na poziv Ministarstva prosvjete i sporta pratila obradu podataka ovog štrajka - »štrajk je pokazao da je u i Hrvatskoj došlo vrijeme barem za razmišljanje o uvođenju ombudsmana za djecu i maloljetnike«. Postojeća zaštita djece i maloljetnika od roditelja, učitelja, prosvjetnih vlasti, sindikata ili drugih je nesustavna, a mjerodavno »Vladino povjerenstvo više putuje po svijetu no što je kod kuće«. Puhovski napominje i da ne postoji nevladina organizacija koja bi se posebno bavila pravima djece na nacionalnoj razini.</p>
<p>Za njega je prva odgovornost uvijek na Vladi. U ovom slučaju »sindikati su izveli pritisak, a Vlada nije najspretnije reagirala na, u ovom slučaju, sporne zahtjeve Sindikata«. Problem je i nesuradnja Vlade i sindikata kad nema štrajka, ne bi li se »minimalizirale posljedice«, a »svaki nastavnik koji je glasao za štrajk preuzeo je i odgovornost, što znači da bi trebali biti spremni i raditi vikendom i pravovremeno pripremiti mature«, kaže Puhovski. </p>
<p>Dodao je da je unutarnja struktura školstva »i dalje tradicionalna i potiče socijalnu reprodukciju autoriteta«, pa prema tome zaostaje za suvremenim trendovima.</p>
<p>Za umirovljenu sveučilišnu profesoricu psihologije Mirjanu Krizmanić »vrlo je neprikladno da se bilo tko obraća učenicama« i poziva ih u školu ili pak da ostanu kod kuće. Posebno je zbunjujuća bila izjava ministra Strugara da učenici moraju doći u školu, ali ako ne dođu, neće biti kažnjeni neopravadanim satima. Za Krizmanić štrajk ne djeluje »ni ozbiljno, niti dobro pripremljen, ali zašto bi bilo tako kad kod nas ništa nije dobro pripremljeno«. Prije štrajka svakako je trebalo organizirati sastanak s roditeljima, koji su potpuno zanemareni, a bilo bi »fer i odgojno porazgovarati s djecom«. Nastavnici, iako u štrajku, mogli su učenicima zadati gradivo koje bi oni kod kuće iz udžbenika sami proradili.</p>
<p>Mirjana Krizmanić ne slaže se s tezom da su maturanti bili izloženi posebnom pritisku u zadnjem tjednu škole. »Ja se protivim tome da se normalne situacije zovu pritiskom. Kraj školske godine je očekivan događaj koji nije kriza, isto tako to nisu ni upisi na fakultet. Tko je sposoban upisat će se, a tko nije neće. Oni koji sve ostavljaju za zadnji tjedan su kampanjci«. Napomenula je da je štrajk loš za one koji su htjeli ispraviti ocjene, ali koliko zna, nastavnici su takve učenike ispitivali.</p>
<p>U ovakvim i sličnim situacijama najbolju zaštitu učeniku mogu dati roditelji i obitelj. Krizmanić ne smatra da je kratkotrajnim štrajkom povrijeđeno pravo na obrazovanje.</p>
<p>Štrajk je samo »mala slika stanja u prosvjeti«. U Hrvatskoj još »nisu riješena temeljna pitanja prosvjete, a cijela nastava je nedovoljno moderna«. Krizmanić je navela da postoje nastavnici koji učenike potiču na razmišljanje i uče ih kako učiti i kritički misliti, ali takvi su iznimke. Suvremeno obrazovanje temelji se na cjeloživotnom obrazovanju. Kod nas nije tako i »zato su i mnogi naši stručnjaci slabi«.</p>
<p>Mirela Lilek i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Puljević: Naši zahtjevi stoje manje od sanacije banke</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Imamo izračun troškova koji su potrebni da bi se zadovoljila naša materijalna potraživanja, od kojih nismo spremni odustati pri potpisivanju granskog kolektivnog ugovora. No, ne želim izaći u javnost s njima, neka to učini ministar Strugar«, rekao je u utorak šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. Dodao je da su ti troškovi »puno, puno, puno manji od onih koje država izdvaja za sanaciju jedne banke«, te da bi se oni zadovoljili i sa desetinom toga iznosa. Puljević je nastavio da su njihova potraživanja »puno, puno, puno manja od milijardi kojima kalkulira premijer Račan«. Kako tvrdi šef Sindikata, riječ je o materijalnim pravima zaposlenika u srednjem školstvu koja su oduvijek postojala, ali se nisu isplaćivala (poput naknade za prijevoz svim zaposlenicima).</p>
<p>Sindikat ustraje na tome da prema granskom kolektivnom ugovoru zaposlenici otočnih i brdsko-planinskih škola dobiju deset posto veće plaće, a jednaki postotak povišice traži i za dvokratni i smjenski rad zaposlenika u svim školama. Traži povećanje plaća za ravnatelje, stručne učitelje, te nastavnike koji su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu proveli najmanje 15 godina. Za te kategorije Sindikat traži četiri posto veće plaće.</p>
<p>»Sva ta materijalna prava naši zaposlenici ostvarit će potpisivanjem granskog kolektivnog ugovora«, veli Puljević. </p>
<p>Ono što je do utorka bilo sporno za potpisivanje granskog kolektivnog ugovora je njegova primjena i rok do kojega će vrijediti. Sindikat, naime, zahtjeva da se granski kolektivni ugovor počne primjenjivati s datumom parafiranja, a u Ministarstvu traže da to bude 1. siječnja 2003. godine. Nadalje, Sindikat traži da ugovor vrijedi do kraja 2003., a Ministarstvo do kraja 2006. godine. Puljević tvrdi kako je Ministarstvo u utorak pristalo na to da ugovor vrijedi do 31. prosinca 2003. godine. </p>
<p>Puljevića je, kako je rekao u utorak, silno iznenadila izjava ministra Strugara kojom je pozvao prosvjetare da tuže Vladu zbog nepoštivanja odredbi temeljnog kolektivnog ugovora. </p>
<p>»Time je zapravo sugerirao zaposlenicima da dodatno troše da bi ostvarili svoja zajamčena i potpisana prava«, kaže Puljević, komentirajući kako im Strugar sugerira da opterete sud s oko 12.000 tužbi (toliko, navodno, Sindikat ima članova). »Takvo nešto je u suprotnosti s izjavom premijera Račana da pravosuđe mora postati učinkovitije«, kaže on. </p>
<p>O raspravi u Županijskom sudu o utvrđivanju zakonitosti organiziranja i provođenja štrajka, Puljević pak smatra da je zakazana brzinom svjetlosti. »Bili bismo već davno u Europi da sudovi tako postupaju i s drugim predmetima«, rekao je Puljević.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Strugar: Zahtjevi Sindikata državu stoje 50 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Zahtjevi Nezavisnog sindikata državu bi stajali 35 milijuna kuna, a zajedno s troškom naknade prijevoza zaposlenika od 16 milijuna, ukupno je riječ o oko 50 milijuna kuna«, rekao je u utorak ministar prosvjete Vladimir Strugar. </p>
<p>Ustvrdio je, međutim, da su se u pregovorima za potpisivanje granskog kolektivnog ugovora, u kojem bi se trebala regulirati određena materijalna prava zaposlenika, zahtjevi Sindikata stalno mijenjali. »Postavio bih pitanje Puljeviću zašto je mijenjao razloge koje je naveo za prekid socijalnog mira, navodeći za štrajk druge razloge«, rekao je Strugar. Strugar tvrdi da su u prvom navratu razlozi za prekid socijalnog mira bili nepoštivanje Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU), nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora, nepravična plaća zaposlenika te pitanje nastavničke norme. »Prilikom provođenja referenduma o štrajku, Puljević je kao razloge za štrajk naveo nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora, nepoštivanje TKU i nepravične plaće, a ta je tri zahtjeva na koncu reducirao na dva«, navodi ministar. Sindikat je, naime, podsjeća on, u štrajk ušao zbog nepotpisivanja granskog i nepoštivanja TKU-a. Dakle, početna četiri razloga Puljević je srezao na - dva.</p>
<p>»Zato treba jasno reći da Puljević zbunjuje i pregovarača i zaposlenike u školama i domovima«, napominje ministar i moli šefa Sindikata da mu odgovori »zašto škole naziva konjušnicama«. </p>
<p>Strugar poručuje da se slaže s time da plaću prosvjetara treba mijenjati, no za to se srednjoškolski profesori trebaju izboriti zajedno s ostalim 240.000 zaposlenika javnih službi, a ne ovako.</p>
<p>»Pregovori o granskom kolektivnom ugovoru zastali su na jednom članku koji ne mora biti sporan i nepremostiv, jer nije toliko značajan za školstvo, nego je više pravnički problem«, kaže Strugar. Riječ je početku i završetku roka primjene kolektivnog ugovora, o čemu će sud dati pravnici u Vladi. </p>
<p>Sindikat i Ministarstvo uspjeli su se usuglasiti, kaže Strugar, o pitanju božićnica, dara za djecu i regresa, koja su već riješena TKU-om. »Upisali smo ih i u granski kolektivni ugovor, kako je želio Sindikat, no te će se odredbe moći mijenjati tek u daljnjim pregovorima s Vladom, a ne Ministarstvom«, kaže Strugar, obećajući da će mu Ministarstvo pritom i pomoći.</p>
<p>Ministar je prošlih dana nekoliko puta ponovio da Puljević traži od Ministarstva da potpiše nešto za što nema mandat. »Ne možemo potpisivati nešto što znači povećanje materijalnih davanja za koje nisu predviđena sredstva u proračunu za ovu godinu. Na sve što mogu utjecati, rado ću potpisati, no za neke stvari jednostavno nemam ovlasti. Ne mogu mijenjati pravila igre«, poručuje Strugar.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stara taktika - odgodi uočen problem</p>
<p>Iako su glavni govornici na radnom sastanku o pravosudnoj reformi bili predsjednici sudova, teze te reforme pisat će se daleko od sudnica / Možda je to i dobro, jer reforma ima isključivo organizacijsko-upravnu zadaću / Krivci za goleme sudske zaostatke nađeni i u Ministarstvima i u Saboru</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ocjene o radnom sastanku o pravosudnoj reformi, koji je sazvao premijer Ivica Račan u ponedjeljak u Vili Prekrižje, dan kasnije bile su različite. Vjesnik je proveo malu anketu među sudionicima skupa. </p>
<p>Pokazalo se da jedni daju jedva prolaznu ocjenu i smislu i sadržaju tog sastanke. Drugi pak tvrde da je to bio iznimno uspješan skup i da će nakon njega mnogo toga u pravosuđu ići kako treba.</p>
<p>Prema toj anketi može se rekonstruirati i tijek sastanka. Vrlo kratko govorio je na početku premijer, naglasivši poznate podatke o hrvatskim sudovima, od njihova lošeg stanja do 1,2 milijuna zaostalih neriješenih predmeta.</p>
<p>Potom je riječ dana pozvanima. Navodno je najdulje govorio predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić. Imalo pažljiviji pratitelj zbivanja u hrvatskom pravosuđu zna što zagovara šef pravosudne vlasti u državi. Od veće radne discipline u sudnicama do opreznijeg postupanja zakonodavca, koji bi uz svaki zakonski prijedlog trebao izračunati koliko je on dodatno opterećenje za suce.</p>
<p>Crnić je spomenuo i prekovremeni rad sudaca kao jedan od načina da se smanji broj zaostalih predmeta iz ranijih godišta. Pritom je podržao opciju ministrice pravosuđa, rekavši da je pravilnik o prekovremenom radu smišljen upravo tako da se najstariji spisi u sudskim ladicama konačno i zaključe. </p>
<p>Primijećeno je da Crnić i ministrica Ingrid Antičević Marinović ne razmišljaju jednako o reorganizaciji sudstva. </p>
<p>Dok se ministrica zalaže za smanjivanje broja sudova, Crnić je oprezniji i tvrdi da bi trenutni broj sudova i njihovu mjesnu nadležnost trebalo zadržati u okvirima postojećih zakonskih rješenja.</p>
<p>Ministrica je, prema riječima sudionika, ponovila već poznato o pravosudnoj reformi. </p>
<p>Od zakonskih rješenja čija se novelacija vrlo sporo provodi kroz saborska tijela, do potrebe da se dovrši postupak imenovanja novih predsjednika sudova.</p>
<p>Njima su se pridružili i predsjednici Upravnog suda i Visokog trgovačkog suda. Navodno su ministri iz užeg sastava Vlade, kad su se u rijetkim prilikama javljali za riječ, zapravo podržali i sastanak i smjernice pravosudne reforme. Tu valja objasniti i šaren Vladin sastav. Riječ je o užem kabinetu koji obuhvaća i ministre graditeljstva i poljoprivrede i zaštite okoliša kao posljedicu koalicijskog sporazuma koji je uslijedio nakon koalicijske krize izazvane zahtjevom Dražena Budiše da uđe u Vladu.</p>
<p>No, doznali smo da je nekim sudionicima zasmetalo što na sastanku nije bilo ministra policije Šime Lučin. Policija ionako ništa ne može realizirati bez pravosuđa i bez svog mjesta u sudskom postupku, rečeno nam je, kao zamjerka premijeru Račanu. Ovakav novinarski »zapisnik« zbivanja u Vili Prekrižje upotpunjen je i sadržajem istupa potpredsjednika Vlade Gorana Granića. On je kao ključne točke pravosudne reforme naveo financijsko poslovanje sudova, organizacijsko djelovanja pravosuđa, kvalitetu rada sudaca i tehničku opremljenost sudnica. Navodno je Granić ustvrdio da je svaka od tih točaka važna sama za sebe, ali da istodobno ne može biti isprikom za neizvršavanje preostale tri.</p>
<p>Ako u pojedinim sudovima ima sudaca koji slabije rade, onda se isprika ne može tražiti u organizaciji ili financijama. A kad se već financije spominju, sastanku je nedostajao glavni državni rizničar - Mato Crkvenac.</p>
<p>I prije no što radna skupina, u kojoj su Ingrid Antičević Marinović, Ivica Crnić, Mladen Bajić i Mato Arlović, kaže svoje, jasno je da država mora »otvoriti pipu«. Nemoguće je ući u izradu novoga proračuna s pravosuđem na istim stavkama a da se u to ne uključi i ministar financija kao pravi sugovornik.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatskih deset godina u Ujedinjenim narodima</p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
<p>Prije deset godina 22. svibnja Republika Hrvatska postala je 178. članicom Ujedinjenih naroda, označivši time ostvarenje devetostoljetnog sna hrvatskoga naroda za svojom državom.</p>
<p>Ulazak Hrvatske u svjetsku zajednicu slobodnih naroda bila je najveća moguća ovozemaljska nagrada za više od 14.500 poginulih i oko 40.000 ranjenih hrvatskih građana u srpskoj agresiji na Hrvatsku 1991. </p>
<p>S druge strane, dan primanja Hrvatske u UN označio je konačan kraj »tamnice naroda« SFRJ i poraz velikosrpske politike. Hrvatska je od toga dana dobila ravnopravno mjesto za stolom s ostalim državama svijeta i, zajedno sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom (koje su istoga dana primljene u UN), mogla je legitimno zagovarati i braniti svoje interese. </p>
<p>Dan 22. svibnja označio je i početak pojačane nazočnosti UN-ovih organizacija na tlu Hrvatske. U zgusnutoj desetogodišnjoj povijesti Republike Hrvatske njezinim su područjem prošli UNCRO, UNPA... Sjećamo se i UNTAES-a u hrvatskom Podunavlju, koji je ostao zabilježen kao najuspješnija misija UN-a u povijesti organizacije. Hrvatske odnose s UN-om danas obilježava suradnja s njegovim sudom za ratne zločine u Haagu i UNMOP-om na Prevlaci, kojima se neminovno bliži kraj.</p>
<p>Bez obzira na osnovane primjedbe o radu UN-a na našim područjima, činjenica jest da je ulazak u tu organizaciju bio vrlo važna karika u hrvatskim nastojanjima za jačanjem svoga međunarodnog položaja i obranom legitimnih interesa. Posebice treba istaknuti da se hrvatska mlada i nevješta hrvatska diplomacija na East Riveru upoznala i usavršavala u teškom diplomatskom zanatu i promicanju hrvatskih interesa. Među njezinim prvim uspjesima ostat će zabilježeno nastojanje da se naziv »krajina« u dokumentima UN-a piše malim »k« i donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se izričito tvrdi da je Prevlaka dio hrvatskog teritorija. </p>
<p>Danas je Hrvatska aktivna članica čak sedam UN-ovih tijela, a ove godine prvi put predsjeda Gospodarskim i socijalnim vijećem (ECOSOC). Posebno priznanje i osobno zadovoljstvo Hrvatska je dobila pozivom UN-a da aktivno sudjeluje i u mirovnim misijama - u Sierra Leoneu i Eritreji - čime se od zemlje primateljice mirovnih misija u vrlo kratkom roku preobrazila u zemlju koja pridonosi svjetskom miru.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Socijalni mir i tržište u zdravstvu</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Svaki početak je težak, a uvođenje dopunskoga zdravstvenog osiguranja u zemlju u kojoj se pedesetak godina kod liječnika sve dobivalo besplatno, i tako instalirao socijalistički zdravstveni mentalitet, još i teže. Umirovljenici su navalili na zdravstvene urede i satima prije nego je počelo upisivanje dopunskih zdravstvenih polica da - kao veliki »uživatelji« lijekova i česti posjetitelji ordinacija - sa 50 kuna mjesečno osiguraju (gotovo) besplatno liječenje. Preduhitriti participaciju, koja je po novim propisima puno veća od nekadašnjih pet kuna po receptu ili 10 do 50 kod specijalista, mnogima je tako postalo pitanje broj jedan.</p>
<p>Na urede su istim intenzitetom navalili i oni koji traže oslobađanje od participacije, jer ne raščiste li svoj status i ne dokažu li, primjerice, siromaštvo ili invalidnost od prvoga moraju plaćati sve - od lijekova do zubi. Čekanje u repu (koje su si mnogi priuštili prvoga dana upisivanja polica) samo je još jedna instanca, više-manje ponižavajuća, koju su otrpjeli kao u vrijeme kad su tako kupovali kavu i deterdžent. Je li se to moglo izbjeći?</p>
<p>Vlasti su pohvalile HZZO što je »izgurao« do početka prodaje polica i u gužvi vide dobar znak: ljudi su zainteresirani i prodajom polica uspješno će se realizirati plan solidarnog pokrivanja troškova u zdravstvu.</p>
<p>To, međutim, znači u relativno kratkom roku (novi zakon o zdravstvenom osiguranju djeluje od početka godine) više od četiri milijuna ljudi smjestiti u neke rubrike i registre, jedne osloboditi plaćanja, druge dodatno opteretiti i to tako da bude »vuk sit i koze na broju«. Točnije da se uvede nešto tržišne ekonomije i u područje zdravlja, a istodobno da se amortiziraju socijalna nezadovoljstva. Ma koliko god se pravdali čekanjem na neke važne odluke (cijena police) kampanja je zakasnila. I dan danas mnogi ne znaju što dobivaju s policom, gdje je realizirati, što im prijeti ako je ne kupe, tko ima pravo na oslobađanje od police...</p>
<p>Sjetimo se samo mirovinske kampanje - spotovi, jumbo-plakati..., a zdravstvena tek treba krenuti. Možda je »kvaka« u tome što su svoj dio kolača u mirovinskoj reformi uzeli i privatni osiguravatelji, a u zdravstvenoj je država ta koja si je iduće dvije godine uzela monopol. U HZZO-u su »priznali« da za dopunsko osiguranje nisu potrošili ni lipe, da će na tiskanje letaka potrošiti 120.000 kuna, a da će se oko spotova - još dogovoriti. Tako se, kažu, štedi društveni novac, ali je pitanje je li to pravi put ulaska tržišnih odnosa u hrvatsko zdravstvo?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bosanski zagrljaj </p>
<p>Hrvati, kao najmalobrojniji i najizmanipuliraniji narod u BiH, sudjelovanjem na općim izborima u toj zemlji najvjerojatnije imaju posljednju postdaytonsku priliku da uđu u strukture vlasti i izbore se za prava koja su im zajamčena ustavom</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Bez velike medijske pompe i dramatičnih najava, što vlast uglavnom čini kad se želi pohvaliti, u ponedjeljak je u Zagrebu održan veliki sastanak. Glavna tema je bila Bosna i Hercegovina. Dvojica ministara Tonino Picula i Krešimir Zubak razgovarali su s predstavnicima izbjegličkih udruga, nevladinih organizacija i Katoličke crkve. </p>
<p>Glavna namjera bila im je, naime, nagovoriti izbjeglice u Hrvatskoj da sudjeluju na općim izborima u BiH u listopadu ove godine. Logističkom potporom hrvatska bi vlada trebala pomoći u nagovaranju svih da im sudjelovanje na izborima omogućava sudjelovanje u tijelima vlasti, a time im daje i mogućnost za ostvarenje ravnopravnosti koja im po ustavu pripada. </p>
<p>Hrvatska se službena politika, dakle, ipak odlučila umiješati u BiH i to, kako je na sastanku naglašeno, na apolitičan način. Zrinjevac se napokon, nakon puno međusobnih prepucavanja i nemogućnosti same Vlade da zauzme stav prema Bosni, odlučio na jedini mogući put - kroz formu logističke pomoći snažnije podržati aktivnost suradnje i borbe bosanskih Hrvata za svoja prava unutar te države te pridonijeti jačanju umjerenih političkih snaga i civilnoga društva, multietničke i građanske BiH. </p>
<p>Službeni Zagreb u posljednje dvije godine slao je Bosni i Hercegovini, pa onda i međunarodnoj zajednici, različite i proturječne poruke: nepromišljeno se i brzopleto tražila promjena Daytona, kantonizacija - vjerojatno da bi se barem nakratko mogli dodvoriti biračkome tijelu koje ih je proglasilo mrskim komunjarama i izdajnicima interesa bosanskih Hrvata. U strahu od Bosne i Hercegovine i međusobnim akrobacijama, koalicijska je vlada uglavnom odabrala ne činiti ništa. Međunarodni su joj predstavnici zamjerali nedovoljnu aktivnost, a Račanova vlada nije znala ono što HDZ-ova nije htjela - »zagrliti« BiH na europski način, podržavajući koncept jačanja civilne komponente društva. </p>
<p>Povijest Balkana zorno je pokazala da problemi nastaju u onim sredinama gdje tradicija civilnog društva nikad nije postojala. Hrvatskoj je trebalo puno vremena da razvije kakvu takvu tradiciju, a u onim zemljama gdje to nije uspjelo pojavili su se ozbiljni problemi, pa i ratni sukobi (poput onog u Makedoniji).</p>
<p>Upravo stoga česti dolasci Javiera Solane u Skoplje i pokušaji da sukob riješi porukama o građanskoj državi, vladavini prava i perspektivi ulaska u veliku europsku obitelj, nisu zaustavili sukobe dviju strana. Po tko zna koji put su se kao jedina efikasna metoda pokazale prijetnje sankcijama, dakle »lupanje« po džepu i dolazak međunarodnih snaga. </p>
<p>Uz arhaične, populističke i ekstremno nastrojene stranke svih triju naroda, Bosna i Hercegovina sigurno ne bi sama preživjela da nije ugostila međunarodne snage, ali i da nije imala snažni međunarodni protektorat. Gospodari rata u kakvu takvu miru u BiH su postali gospodari financija, pa je u takvoj poziciji vrlo jednostavno manipulirati preplašenim i siromašnim narodom. </p>
<p>Politika je uvijek dobrim dijelom manipulacija, no kad se prijeđe određena granica, političari postaju zarobljenici vlastite manipulacije; HDZ-u je bilo vrlo teško objasniti da od pripojenja Hrvatskoj neće biti ništa, SDA polako shvaća da planirana majorizacija neće biti baš takva kakvu su je zamišljali, a SDS će morati popustiti pred snovima o etnički čistoj državi koju bi po mogućnosti financirao službeni Beograd.</p>
<p>Hrvati, kao najmalobrojniji i najizmanipuliraniji narod u BiH, sudjelovanjem na općim izborima u toj zemlji najvjerojatnije imaju posljednju postdaytonsku priliku da uđu u strukture vlasti i izbore se za prava koja su im zajamčena ustavom. </p>
<p>Ovakav model hrvatskoga »upletanja« u BiH, koji su promovirali Picula i Zubak, prije gotovo godinu dana predložio je i dio hrvatske diplomacije. No, dio politikanske partitokracije u Račanovoj koaliciji proglasio ga je antidržavnim činom.</p>
<p>No, da ne bilo zabune. BiH je od modela građanske države još jako daleko, a nacionalistički tabori čvrsti. Vrata građanske Bosne i Hercegovine samo su se malo odškrinula. Tu činjenicu bi stalno na umu trebao imati i novi visoki predstavnik Paddy Ashdown koji govori samo o borbi protiv korupcije. Nedovoljno, gospodine Ashdown.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska treba ubrzati privatizaciju u turizmu, energetici i osiguranju </p>
<p>Ocjene koje EBRD-ovi stručnjaci daju Hrvatskoj uglavnom su pozitivno intonirane. Tako se, primjerice, pod okriljem MMF-a lani započete fiskalne prilagodbe u našoj zemlji ocjenjuju »impresivnima«, te se ističe da je hrvatski makroekonomski okvir stabilan</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) preporučuje Hrvatskoj da ubrza privatizaciju u sektorima turizma, energetike i osiguranja. Te su prijedloge stručnjaci EBRD-a iznijeli u svibanjskom izvješću pod nazivom Transition Report Update, predstavljenom na godišnjoj skupštini EBRD-a, koja se održava u Bukureštu.</p>
<p>U dijelu izvješća o Hrvatskoj, EBRD ističe da je hrvatskom turističkom sektoru potrebno dodatno restrukturiranje. Ono je, doduše, nužno i hrvatskoj industriji, ali sve jača konkurencija u tom dijelu gospodarstva čini svoje, pa su i hrvatske tvornice sve konkurentnije na tržištu. Ipak, dodatno restrukturiranje hrvatske industrije, srednjoročno gledano, tek slijedi, jer će krajem listopada prošle godine potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om, nakon isteka šestogodišnjeg prijelaznog razdoblja, potaknuti tržišnu utakmicu u Hrvatskoj. S druge strane, restrukturiranje turističkog sektora još nije uzelo dovoljno maha, pa su dodatni napori prijeko potrebni.</p>
<p>U izvješću se podsjeća da je Hrvatski sabor u ožujku usvojio zakone kojima počinje proces privatizacije Ine i Hepa te da je u ovoj godini nastupila i postupna liberalizacija energetskog tržišta. Banski bi dvori, međutim, trebali više napora usmjeriti u stvaranje »zdravoga regulatornog okvira za privatizaciju energetskih kompanija«, smatraju u EBRD-u, ali ne preciziraju što točno pod tim podrazumijevaju. Jedan od prioriteta Račanova kabineta trebao bi biti i što brži završetak privatizacije Croatia osiguranja, kao i otvaranje tržišta osiguravatelja većoj konkurenciji.</p>
<p>Inače, ocjene koje EBRD-ovi stručnjaci daju Hrvatskoj u svom izvješću uglavnom su pozitivno intonirane. Tako se, primjerice, pod okriljem MMF-a lani započete fiskalne prilagodbe u našoj zemlji ocjenjuju »impresivnima«, te se ističe da je hrvatski makroekonomski okvir stabilan. Iako Hrvatska, baš kao i druge zemlje u tranziciji, nije ostala imuna na lanjsko usporavanje gospodarskog rasta u svijetu, u EBRD-u primjećuju da je naša zemlja prošle godine postigla jednu od viših stopa gospodarskog rasta među tranzicijskim zemljama, što je najvećim dijelom rezultat snažnog rasta osobne potrošnje i investicija.</p>
<p>Prošlogodišnja je recesija rast svjetskoga gospodarstva svela na samo 2,5 posto, najnižu stopu od 1993. No, tranzicijske su se zemlje pokazale otpornijima na ovo usporavanje od drugih zemalja u svijetu - njih 27 je lani ostvarilo prosječnu stopu rasta od 4,3 posto, što je, s izuzetkom 2000. kad je rast dosegao 5,5 posto, najviša stopa rasta njihovih gospodarstava od početka tranzicije. Za ovu godinu u EBRD-u tranzicijskim zemljama navješćuju prosječnu stopu rasta od 3,3 posto.</p>
<p>Prema svojim rezultatima, ove će godine prednjačiti devet srednjoeuropskih zemalja u tranziciji, u koje EBRD ubraja i Hrvatsku. Najveći dio njih svoju preobrazbu u funkcionirajuća tržišna gospodarstva privodi kraju. Iako su one više od ostalih bivših socijalističkih zemalja pogođene recesijom u EU, u EBRD-u vjeruju da će u ovoj godini ostvariti prosječan rast od 2,6 posto, isto koliko i prošle godine, zahvaljujući i dalje jakoj domaćoj potražnji te oporavku gospodarstava EU-a. Balkanu, jednako kao i Zajednici neovisnih država, u 2002. prijeti primjetnije usporavanje u odnosu na prošlu godinu jer će, unatoč rastu interesa ulagača, velike fiskalne i trgovinske neravnoteže, kao i politička i gospodarska nestabilnost većine njih, uzeti svoj danak, stoji u izvješću.</p>
<p>EBRD za ovu godinu Hrvatskoj navješćuje stopu rasta BDP-a od 3,5 posto, isto kao i Češkoj i Slovačkoj, te više nego Sloveniji i Poljskoj, ali manje nego Mađarskoj i baltičkim zemljama. Unatoč tome, Hrvatska, uz tri baltičke zemlje, i dalje ostaje jedina srednjoeuropska tranzicijska zemlja, čiji je BDP i lani bio manji od razine iz predtranzicijske 1989. godine.</p>
<p>Hrvatska ove godine, prema procjenama EBDR-a, može računati na izravna strana ulaganja gotovo 1,1 milijarde US dolara. EBRD također očekuje da će Hrvatska u 2002. imati najmanju inflaciju među srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama - do 2,8 posto, dok će Slovenija zabilježiti najvišu stopu od 7,4 posto.</p>
<p>Osim Slovenije, nijedna zemlja nastala raspadom bivše Jugoslavije još nije dostigla razinu proizvodnje iz 1989. Statistika EBRD-a pokazuje, naime, da je jedino slovenski BDP lani bio veći nego prije 12 godina - i to za 18 posto. Hrvatski je BDP, pak, lani bio na razini 84 posto onog iz 1989. godine. Za nama je kaskala Makedonija, čiji BDP iznosi tri četvrtine onog iz 1989.</p>
<p>Ekonomski gledano, u proteklom su desetljeću, čini se, najgore prošle BiH i SRJ. Prema procjenama, BDP u BiH kreće se oko trećine onog prijeratnog, a u Jugoslaviji je dostigao tek polovinu vrijednosti iz 1989. godine.</p>
<p>Makroekonomski trendovi, uostalom, najbolje se ogledaju na džepovima građana, a oni pokazuju da je prosječna nominalna plaća u SRJ najmanja među tranzicijskim zemljama, ne računajući države bivšega Sovjetskog Saveza. S druge strane, Hrvatska, nakon Slovenije, ima najvišu prosječnu nominalnu plaću među zemljama u tranziciji - oko 6000 USD na godinu. Po kupovnoj moći, međutim, Hrvati se svrstavaju tek negdje u sredinu tranzicijske ljestvice. </p>
<p>Iako i EBRD-ovi analitičari, poput niza drugih u svijetu, ističu upravo Sloveniju kao primjer uspješne tranzicijske zemlje, u ovoj instituciji upozoravaju da se Ljubljana mora odlučnije primiti privatizacije velikih poduzeća i posebice banaka. Sloveniji se u izvješću isto tako zamjera preveliko uplitanje države u gospodarstvo, te se ističe da to nije u skladu s pravilima EU-a, u koji će najmanja tranzicijska zemlja uskoro ući.</p>
<p>U izvješću se ukazuje i na velik interes koji slovenska i hrvatska poduzeća pokazuju za privatizaciju tvrtki u Srbiji. Štoviše, čini se da će najveći dio, od oko 300 milijuna USD očekivanih ulaganja u SRJ u ovoj godini, doći upravo iz Slovenije i Hrvatske, čije tvrtke ponovno osvajaju pozicije na tom tržištu, primjećuju u EBRD-u.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko će još na Prisavlju paziti na jezik!?</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Možete li barem vi prozboriti riječ-dvije o jezičnom neznanju HTV-ovih novinara, posebice onih u Sportskoj redakciji, piše mi čitatelj koji želi ostati anoniman, jer bi ga sredina u kojoj živi - a o Zagrebu je riječ - mogla, kaže, krivo shvatiti.</p>
<p>I na što se obrušio N. N.?</p>
<p>Na govornu afektaciju sportskih komentatora za koje ne vrijedi uobičajena akcentuacija i hrvatski književni (iz)govor, jer rade na HTV-u koji je država u državi. Bio i ostao. Vjesnikova čitatelja i HTV-ova gledatelja iritira - kao i mnoge druge koji mi istresu u slušalicu mnoge pogrde na račun Bože Sušeca, Ivice Blažička (Nova TV), Slavka Cvitkovića, Brune Kovačevića - naglašavanje zadnjega sloga riječi na kojemu, »znade to svaki štokavski seljak i pučkoškolac«, ne može stajati naglasak. Tako Cvitković, primjećuje čitatelj, uporno govori Francúz i dvadesetogodišnják, a Sušec ne poznaje zvučne foneme, pa u prijenosu utakmice kaže natrak. Primjerice: »Vratio se natrak«! Voli Sušec reći i veliki nofci. Od Sušeca i Cvitkovića našeg čitatelja više smeta Ozmecovo šušljetanje i zamuckivanje, što bi se već moglo okarakterizirati kao govorna mana.</p>
<p>Ima ih, na žalost, na HTV-u i s većim govornim manama, pa nikome ništa. Kad sam svojedobno prigovorio urednicima to što neumjesno forsiraju Dariju Mikulandru kao voditeljicu, unatoč tome što ne može izgovoriti »r«, redakcija s Prisavlja zatekla me. Urednici su, naime, rekli da je Mikulandrina govorna mana simpatična te da je račlanje voditeljeva osobina, gotovo osobnost?!</p>
<p>Uistinu je previše očekivati od HTV-ovih novinara, koji ne znaju napraviti solidan, nestereotipan izvještaj i koji ne znaju i ne mogu razvijati vlastiti stil kao što to rade odlični pisci u novinama, da pravilno izgovaraju riječi, da mogu izgovoriti baš sve glasove te da znaju koji se slog u riječi naglašava. Jezik je u moru problema zadnja rupa na svirali na koju se obazire tek nekoliko novinara i urednika.</p>
<p>Nakon trećeg siječnja vratio se osmijeh na lica hrvatskih građana. Na kratko. Ponovno ljudi bauljaju ulicama mrki i zamišljeni te svjesni da je puka promjena vlasti premalo za trajan osmijeh na licu. I premijer Ivica Račan složio se s tvrdnjom da u Hrvatskoj ponovno vlada ne petorka, nego depresija, te da se u budućnosti ne vidi svjetlo. Tko je za to kriv? Dio medija i intelektualaca, kategoričan je Račan, jer se javnosti uvijek servira ne vijest koja rađa optimizam te mobilizira ljude, nego ona koja govori katastrofično o situaciji i ne otvara perspektivu!? Da ono što govori ne bi bila još jedna jeftina demagogija, pljuska medijima i intelektualcima zato što ne misle i ne djeluju tako kako vlast misli da trebaju misliti i djelovati, Račan je trebao nabrojati koje su to optimistične vijesti mediji zatajili. Nijednu, naravno. Napad na novinare i intelektualce premijerova je poduka kako pisati i kako povlađivati vlasti. Za promjenu mračne slike o Hrvatskoj zadužena je izvršna vlast koja ne čini mnogo da svakodnevicom ne prevladavaju crnjaci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Tereti vlasnika danas teži, a prava licemjernija</p>
<p>Ipak je poslije 3. siječnja 2000. nastupila »ozbiljna« promjena: u Saboru je manje zabavljača, a više ponavljača! Kako narodu nije ni do zabave ni do ponavljanja, bilo bi najbolje da SDP kao stručnjak za »školovanje uz zakonotvorni rad« modificira svoju svojedobnu parolu »radnike na sveučilišta« u »zastupnike na sveučilišta«, pa da nam u zakonodavnom tijelu budu sve sami studenti, čime bismo dali svoj originalan doprinos zakonotvorstvu u povijesti / Nismo se nimalo pomaknuli od vremena koje nam je svojedobno »naša borba dala« kada se moglo dobiti stan solidarnosti u Sesvetama, a imati kuću »u drugom mjestu«, nekoliko kilometara dalje - u Kašini! I tada se za to moralo biti »budan na pravom mjestu« i »pretvarati« kao što su i nakon devedesetih »budnice i davorije« činile čuda u pretvaranju lutaka u tajkune</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Mnogo onoga što se čini već desetak godina i uporno nastavlja (ono prije ne treba ni isticati), može se nazvati veleizdajom - barem zdravog razuma.</p>
<p>Kako ima i stručnjaka koji novac ne smatraju imovinom, jasno je da je u vezi s imovinom i vlasništvom pravni red lako postao »zadnja rupa na svirali kaosa«.</p>
<p>Umostrugotine vodećih koncipirale su sustav u kojem se čl. 48. Ustava RH jamči pravo vlasništva, a drugim zakonskim aktima destruira.</p>
<p>Tako je u praksi, protivno zdravu razumu, mjesečna, tzv. zaštićena, najamnina za stan od 44 četvorna metra čak 67,50 kuna, a za stan od 89 četvornih metara u boljoj gradskoj četvrti čak 311,82 kuna na mjesec!</p>
<p>To su u našu stvarnost inaugurirali politički mozgodvomarkaši koji se, usputno, zauzimaju za tržišno poslovanje, jamčenje prava vlasništva i jednakost pred zakonom.</p>
<p>No vlasnik stana od 89 kvadrata »mnogo bolje« prolazi, jer će mu se vrijednost stana, prema tržišnoj cijeni, pod uvjetom da su stanovi od neuništivih materijala i da ne traže ulaganja, otplatiti za 216 godina, a manji stan za 454 godine!</p>
<p>Prema građevinskoj vrijednosti tzv. etalonskog objekta vlasnici prolaze »još bolje«: vrijednost većeg stana vraća se vlasniku za osamdeset godina, a manjeg za 184 godine! Tko doživi, pričat će!</p>
<p>Vide li »dalekovidni« političari produljenje ljudskog vijeka ili je to specifično i normalnim umovima nejasno oživotvorenje ustavne odredbe iz čl. 14. Ustava da su svi pred zakonom jednaki?</p>
<p>Takvu hrvatsku stvarnost nije uspostavilo Društvo za zaštitu leptira nego veliki politički verbalotvorci koji »rade« u Saboru i Vladi - ako ne šetaju po svijetu i okolici!</p>
<p>Ni ovi stanovi ni njihovi vlasnici s takvom zakonskom »zaštitom« neće doživjeti isplatu vrijednosti, ali je bjelodano da su mnogi politički autori(teti) - većinom po stricu i teti - nadživjeli svoja (ne)djela, istuširali se, preobukli - i opet mirisnom vodicom sole pamet značenjem tetrapaka.</p>
<p>Uz zakonsko-udarničku maglu naši političari i zakonotvorci stavili su na svoj barjak latinsku izreku Gloriosum est iniurias oblivisci (Slavno je zaboraviti nepravde) - praveći se, ponovno, kao da ništa nije bilo, ali su zaboravili (ili nisu ni znali) za latinsku Ius et fraus nomquam cohabitant (Pravo i prijevara nikada ne žive zajedno).</p>
<p>Kako je nedvojbeno da se stvari kao neživa priroda ne mogu brinuti same za sebe, a uz takvu »kašu« pozitivnih zakona vlasnicima je onemogućena prava briga za njih, bilo bi zgodno čuti od raznih Ivica i Marica kakva je tajna u takvoj bajkovitoj zaštiti vlasništva?</p>
<p>Ako su bajke samo za djecu, zašto se odraslima Ustavom i zakonima »serviraju« bajke? Ili moramo čekati da zakonotvorci odrastu - s obzirom na to da u Saboru kao zastupnici sjede i studenti. O tempora, o mores!</p>
<p>No glede sastava Sabora. ipak je nakon 3. siječnja 2000. nastupila »ozbiljna« promjena: u Saboru ima manje zabavljača, a više ponavljača! Kako narodu nije ni do zabave ni do ponavljanja, bilo bi najbolje da SDP kao stručnjak za »školovanje uz zakonotvorni rad« modificira svoju svojedobnu parolu »radnike na sveučilišta« u »zastupnike na sveučilišta«, pa da nam u zakonodavnom tijelu budu sve sami studenti, čime bismo dali svoj originalan doprinos zakonotvorstvu u povijesti.</p>
<p>Tko može reći da se štiti vlasništvo ako se zakonski nameću takva rješenja koja nedvojbeno dovode do propadanja vlasništva, do »mrtvih kapitala« koji služe samo onome tko ih nije stekao i ne brine previše za njih - zaštićenu najmoprimcu! Ovdje nije riječ o zaštiti najmoprimca nego o zaštiti od razumnoga potrebnog reda stvari.</p>
<p>Normalno je da nikom razumnom ne pada na pamet reći onima koji su se zatekli u takvim stanovima zahvaljujući »izgradnji socijalizma« da sutra moraju van. </p>
<p>Ali razborita bi država odavno donijela propise na temelju kojih bi se omogućilo da takve osobe u razumnu roku mogu posebnim kreditom kupiti sebi drugi stan, a da vlasniku bude vraćen njegov. </p>
<p>To bi napokon imalo multiplikacijski pozitivan učinak na dio gospodarskih i društvenih odnosa i značilo bi i stvarno odmicanje od komunističke prakse s jedne strane i stvarno prebacivanje odgovornosti na građane (i vlasnike i zaštićene najmoprimce): vlasnici da se slobodno i ozbiljno mogu brinuti za svoju imovinu, a sada zaštićeni najmoprimci da se ozbiljno potrude da postanu vlasnici, a ne da »zabadava« koriste tuđe stanove.</p>
<p> To bi, osim toga dovelo do jednakosti najmoprimaca - jer sada jednak stan jedan plaća 67,50 kuna, a drugi 1200 kuna!</p>
<p>Nitko ne može dokazati da nije pravna, moralna, gospodarska i društvena nakarada da građanin ima vikendicu i respektabilnu imovinu drugih vrijednosti (skup automobil, »debelu« štednu knjižicu i sl) i da koristi za »bagatelu« tuđi stan!</p>
<p>Nitko ne može dokazati da nije nakarada kada sudovi odbijaju zahtjeve vlasnika za iseljenjem zaštićenih najmoprimaca s obrazloženjem da činjenica što zaštićeni najmoprimac ima vikend-kuću nije razlog za iseljenje, jer je vikend-kuća namijenjena boravku radi odmora, a ne stanovanju.</p>
<p>To što vikend-kuća može vrijediti više do stana, to što si prodajom vikend-kuće zaštićen najmoprimac može osigurati stan (ili barem dio njega uz povoljan kredit), zakonodavce i suce ove zemlje ne zanima, ali će svi tvrditi da su za pravo, pravdu, jednakost, demokraciju i tržišno gospodarstvo! Ma, ne bi išlo!</p>
<p>I tako smo nakaradu pravnog sustava i zaštitu vlasništva doveli do apsurda: da jedan može imati svoj vikend-stan i koristiti tuđi stan stvarno badava, a drugi ne može doći niti do svoga, ali ga mora održavati da bi drugi besplatno u njemu stanovao preko tjedna i odmarao se vikendom u svojoj vikendici!</p>
<p>Možda bi još trebalo uvesti radnu obvezu vlasniku da vikendom, dok se zaštićeni najmoprimci odmaraju u svojim vikendicama, vlasnici im uređuju stanove kako se zaštićene najmoprimce ne bi ometalo vlasničkim teretima raznih radova tijekom njihova boravka u stanu!</p>
<p>Tereti vlasnika danas su postali teži, a prava licemjernija i nismo se nimalo pomaknuli od vremena koje nam je svojedobno »naša borba dala« kada se moglo dobiti stan solidarnosti u Sesvetama, a imati kuću »u drugom mjestu«, nekoliko kilometara dalje - u Kašini! </p>
<p>I tada se za to moralo biti »budan na pravom mjestu« i »pretvarati« kao što su i nakon devedesetih »budnice i davorije« činile čuda u pretvaranju lutaka u tajkune.</p>
<p>Traže li u nas politički punoglavci smisao besmisla ili su samo doktorirali na pjesnikovoj misli »stalna samo mijena jest« obranom disertacije pod naslovom »Mi smo tu navek«?</p>
<p>Na tragičan način u Hrvatskoj se vidi razlika između prava pametnijega i »prava« jačega: pravo pametnijeg uvijek postoji, a pravo jačeg ne postoji uopće - ali: pravo ne djeluje, a snaga jačega klade valja i djeluje.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prošlost tegle kao balast i vlastito prokletstvo</p>
<p>Trajno se ne da živjeti u psihozi paranoje i shizofrenije, stalna prekrajanja povijesti, uvijek novih i novih povijesnih spoznaja, pritisnuti historicizmom kao svojom jedinom sudbinom, fatumom. Od toga se na kraju neizbježno završava u duševnoj bolnici. Nadam se da će mladi to shvatiti i da će svoje kolektivne i osobne vrijednosti definirati drukčije</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>Ova hrvatska država neće se kretati niti stazama starih partizana, niti stazama starih ustaša, iako između njih nikako ne stavljam znak jednakosti. </p>
<p>Dok budu živi ostarjeli i većinom nemoćni pripadnici zaraćenih strana iz Drugoga svjetskog rata, bit će se unutar staklenog zvona svojih nostalgija, sjećanja, utvara i sablasti. No oni će biološki nestajati, umirati, a s njima i vrijeme između 1941. i 1945., koje je u toliko sudbonosnoj mjeri podijelilo hrvatski narod.</p>
<p>Ne treba ih međusobno miriti, kao ideologije niti kao pojedince. Nasuprot tome, treba ustrajno govoriti o razvitku i boljitku, o napretku i budućnosti. Tek kada hrvatski bruto domaći proizvod bude ispred i sjećanja na Jasenovac i sjećanja na Bleiburg, moći ćemo reći da smo postali »dosadna«, normalna, uravnotežena država europske obitelji naroda.</p>
<p>Trajno se ne da živjeti u psihozi paranoje i shizofrenije, stalna prekrajanja povijesti, uvijek novih i novih povijesnih spoznaja, pritisnuti historicizmom kao svojom jedinom sudbinom, fatumom. Od toga se na kraju neizbježno završava u duševnoj bolnici.</p>
<p>Nadam se da će mladi to shvatiti i da će svoje kolektivne i osobne vrijednosti definirati drukčije, mnogo realnije i racionalnije. I svakako - osobno! Prema svojoj mjeri.</p>
<p>Premijer Ivica Račan poklonio se žrtvama Jasenovca, Bleiburga i križnih puteva. Učinio je to s mjerom, dostojanstveno i čestito. </p>
<p>Već čujem one koji će sada mjeriti: kome se poklonio dublje, kome je kleknuo na spomen-obilježje, a kome nije, čiji su zločini bili »veći«, tko je prvi počeo, tko je počinio ratne zločine, kao dio svoje prisege i ideologije, a tko samo kao »eksces« koji se u vrtlogu završetka Drugoga svjetskog rata nije mogao izbjeći, itd. Osobno mi je to već potpuno svejedno. Napokon je došlo na vidjelo da su ovdje ubijali svi, da nije bilo isključivo krivaca i isključivo nedužnih - netko je prvi otvarao zločinačke koncentracijske logore i u njima tamanio ljude druge nacije, druge rase ili pak druge ideologije. Drugi je skovao plan paklenske osvete, bez sudova, bez razdvajanja ratnih zločinaca od zabludjelih, naivnih i vjerojatno nevinih civila i njihovih obitelji.</p>
<p>Pobjednici rata, partizani, desetljećima su tvrdili da nisu činili masovne ratne zločine poslije 8. svibnja 1945., da je riječ samo o neprimjerenoj odmazdi, za koju se odmah sudilo, i to krajnje rigorozno. Danas se zna da ni to nije bila istina. I partizani su činili masovne zločine, kao svi drugi, a tko je za njih znao otkriva se u dugotrajnom i zapletenom procesu slovenskog pravosuđa, komu se dosad ne vidi kraja.</p>
<p>Tvrdnje da Tito i CK partije Jugoslavije ništa o tome nisu znali, kako su za sve krive samo izdvojene, za to »trenirane« jedinice KNOJ-a, također više ne drže vodu. </p>
<p>U masovnim likvidacijama Slovenaca, Hrvata, Srba, Crnogoraca i ostalih samo na tlu Slovenije, sudjelovali su neki od najviših tamošnjih dužnosnika, među kojima i intelektualci, očito željni strahovite osvete. Veo po veo, skida se tajna s tih stravičnih dana i noći. Samo u protutenkovskim rovovima oko Maribora, nakon događaja kod Dravograda i Bleiburga, ubijene su na tisuće Hrvata: ustaša, domobrana, civila, pripadnika njihovih obitelji. </p>
<p>Isto se događalo sa slovenskim domobranima kod Kočevskog Roga, gdje je ubijeno blizu deset tisuća ljudi, u okončanju građanskog rata između Slovenaca samih, ali uz pomoć i nekih drugih partizanskih jedinica, i srpskih i hrvatskih koje su se tamo zatekle.</p>
<p>Ovogodišnja svečanost na bleiburškom polju nije obilježena u prvom redu zviždukom Zdravku Tomcu (uopće mi nije smetalo kada su mu zviždali), nego dugim govorom vojnog vikara kojemu, uz ispriku, nisam upamtio ime. Taj govor je bio sramotan, tendenciozan, svjesno jednostran - Katolička je crkva skinula njime obrazinu sa svoga lica.</p>
<p>Ona je i dalje u stanju osuđivati zločine samo »tuđih«, nikada »svojih«; ona je više nacionalna nego vjerska institucija; Crkva doživljava politiku kao prioritet svog djelovanja i učenja; ničim ne pomaže u prevladavanju mržnje i podjela; njeni simboli nisu vjernički nego ratnički!</p>
<p>To nije Crkva za 21. stoljeće, to nisu ljudi koji mogu simbolizirati vjeru, slobodu, nadu, boljitak. </p>
<p>Nakon toga nešto je zaustio nadbiskup Bozanić, nešto je kao rekao, nekoga i malo osudio, ali u njega se zapravo nikada ne zna što kaže, a što misli. Uza sve poštovanje za dužnost prvoga biskupa »u Hrvata«, Bozanić može iznervirati i najdobronamjernije i najdobronamjernije i najvjernije, u koje jamačno ne spadam. Dok god za Katoličku crkvu bude postojao samo Bleiburg i križni putovi, a ne i Jasenovac kao simbol smišljena zločina jedne zločinačke države, pa makar ona i bila hrvatska, uloga će Crkve biti autistička i, u svojoj biti, nepoštena i prozirna.</p>
<p>Isto tako, dok god stari partizani poput nojeva budu gurali glave u pijesak pred jasnim dokazima strahovitih zločina i svoje vojske, ovdje će se prema NOB-u i antifašizmu odnositi na način sličan nacizmu i fašizmu. »Svi su oni bili isti.«</p>
<p>Stari partizani i stari ustaše, nije li vrijeme da vam se javno kaže: doviđenja i laku noć. Nije nikako riječ o izjednačavanju uloga u povijesti jednog naroda i njegovih država, od 1918. do danas, nego o cementiranim mozgovima koji ne mogu iznad i izvan svojih sukoba, mržnja, lažnih identifikacija, mitova i opsjena.</p>
<p>A život hita, povijest hita, sve se mijenja, Europa se ujedinjuje, stvaraju se posve nove veze i savezi, ovaj svijet pripada sposobnima i uspješnima, onima koji vide i dalje i dublje, koji prošlost hoće ostaviti za sobom, a ne tegliti je kao balast i vlastito prokletstvo.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Teško je i uzaludno obrazovati tehnozaluđenike </p>
<p>Dovoljno je pogledati jutarnje nizove automobila i uočiti da se za prijevoz mase od sedamdesetak kilograma koristi stroj čija masa je gotovo deset puta veća. Takva energetska rasipnost u izravnoj je opreci sa zakonima života pa se mora zaključiti da čovjek jednostavno nije vrijedan vlastitih strojeva. Zbog toga se i nemoguće oteti dojmu da kad je motornim vozilima riječ svako zakonsko ograničenje premaleno, a, nažalost, čini se i zakasnjelo</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Prosvjetiteljski teror kojim hrvatski zakonodavac želi uvesti više reda na domaćim autostradama smrti naišao je na promptno i vehementno odbijanje »slobodoljubivih« hrvatskih pritiskivača gasa. </p>
<p>Zgroženi su činjenicom da bi ih već sutra netko mogao, nakon nekog od uobičajenih ritualnih odavanja počasti »Priči sa zapadne strane«, istjerati iz njihove limene ljušture i konfiscirati je u ime zaštite tijela i života onih koje gaze poput neprilično prostorno smještenih insekata. </p>
<p>Javno se pitaju, pozivajući se na ustav i pravo slobode kretanja, tko će se usuditi oduzeti im njihove četiri strane standardizirane. </p>
<p>Pojava prijedloga primjene samo blažeg oblika zakonskog prosvjetiteljskog terora nad divljim vodama nesvijesti suvremenoga hrvatskog autoposjednika zanimljivo je, još samo ogledno, sučeljavanje klasičnog morala s naherenom estetikom života modernih cestovnih gladijatora. </p>
<p>Ali riječ je, uvjeren sam, o blagu predgovoru za mnogo dramatičniji sukob u kome će društvo (zakon) pokušavati (neuspješno) u budućnosti stati na kraj mahnitanju motorista. </p>
<p>To je jedan u nizu uzaludnih napora koji bi oduzimanjem vozila mogao dovesti na koncu i do ustoličenja zakona o oduzimanju života. I to na licu mjesta. Koliko god se takav scenarij činio drakonskim on, zbog mogućeg vigilantizma, neće imati alternative osim ako strojevi (vozila i ceste) ne dosegnu sposobnost čuvanja vozača od njihove sklonosti nepoštivanja prava pitomih da se i oni slobodno i polako kreću prostorom. </p>
<p>Sama pojava tog zakona svjedoči kako je teško pa i uzaludno obrazovati tehnozaluđenike. </p>
<p>Što više, iz njegova se primjera da zaključiti i o općoj društvenoj nemoći preodgajanja u odvikavanju od tehnoopijenost i postupnog oblikovanja ekološki odgovorna čovjeka obrazovnim metodama.</p>
<p>Francuska ministrica prometa pokušala je prije koju godinu samo površno zakonski zagrebati po fenomenu strasti za brzinom pa je predložila uredbu s kojim se francuskim proizvođačima zabranjuje proizvodnja zabavno-taštinskih automobila iznad određene kubikaže. </p>
<p>Iako se zakon ticao minornog broja vozila, moćan automobilski lobi jedne od najsnažnijih i najutjecajnijih industrija svijeta dočekao ga je na nož. I odbacio prema kratkom postupku.</p>
<p>Automobilska industrija nastoji na najrazličitije načine uvjeriti ljude da automobili i stari svijet mogu ići zajedno. Stoga u vremenima ekološke sumnjičavosti stalno dolazi s primamljivim danajskim darovima kojima ne mogu odoljeti ni znanstveni ekologisti. </p>
<p>Dakle, oni koji bi a priori trebali biti zakleti protivnici automobila. Kako ubogo i prosjački može izgledati znanstvenička ekologistička etika pred licem bogatog automobilizma pokazao je i nedavni primjer mlade hrvatske znanstvenice koju je zaklada za očuvanje okoliša kompanije »Ford« nagradila izvjesnom sumom laredosa (dolara) za njen znanstveni doprinos u proučavanju života ugroženih dugonogih šišmiša.</p>
<p>Mlađahna, siromašna znanstvenica nije čini se ni u jednom trenu bila u iskušenju razmišljanja je li tu nagradu etično primiti. Mediji su taj »sjajan« primjer poprilično razglasili pa se ekologistica nastavila baviti svojom humanom temom. </p>
<p>Raspirujući nedavno u stankama graje emisije »Dizalica« ekološku svijest djece pričom o tome zašto su dugonogi šišmiši ugroženi, navela je kako su im sve suženija staništa i tako posve izravno dovela glavnog onečišćivača svijeta u vezu s odumiranjem sirotih dugonožaca. </p>
<p>No time je i pokazala kako su svi naši etički motivi relativni u odnosu prema srebroljublju. Možda je, slijedeći logiku ekologijskoga znanstvenog licemjerja, s novcem dobivenim od autoproizvođača otišla u drugu kompaniju i kupila njihov automobil, jer oni za svaki prodati samovoz reklamno posade jedno drvo. A to zvuči tako ekološki svjesno i savjesno. </p>
<p>Na ekološkom putu prema dolje ili ekološkom (pro)padanju moralno zahrđale civilizacije zapada, uvijek se ubrzava. Nevolja s tim padanjem je u tome što mu nema kraja. Teza da je automobil sredstvo komunikacije bez kojega suvremeni čovjek ne može korištena je i koristit će se i za druge opčinjavajuće tehnoigračke poput telefona ili računala. </p>
<p>Taj naizgled neoboriv argument imao bi sjaj realne valjanosti i vrijednosti kad ne bi bio zasjenjen pogubnošću rastrošne, prekomjerne pa i luđački nesvrhovite uporabe po život opasne stvari. Nesvrhovita uporaba jakih tehničkih sredstava jedan je od fenomena vremena na prijelazu stoljeća. </p>
<p>Dovoljno je pogledati jutarnje nizove automobila i uočiti da se za prijevoz mase od sedamdesetak kilograma koristi stroj čija masa je skoro deset puta veća. Takva energetska rasipnost u izravnoj je opreci sa zakonima života pa se mora zaključiti da čovjek jednostavno nije vrijedan vlastitih strojeva. </p>
<p>Zbog toga se i nemoguće oteti dojmu da kad je motornim vozilima riječ svako zakonsko ograničenje premaleno, a, nažalost, čini se i zakasnjelo. U ono vrijeme, piše ruski pisac Leonov u romanu »Lopov«, kad Adam i Eva bijahu protjerani iz biblijskog raja, očajno se zaputiše stazom u nigdje. Pored staze stajaše pali crni anđeo koji ih upita kamo su krenuli. »Tražimo put u raj«, rekoše. </p>
<p>»Pođite sa mnom. Pokazat ću vam način na koji se do raja najbrže dođe«, predloži im optimistično Lucifer. Oni pristadoše pa ih vrli tehnolog pope na zaprežna kola s kojih se, jer bijahu prespora, ubrzo prekrcaše u automobil, potom u zrakoplov, pa na raketu... </p>
<p>I danas Lucifer Adama i Evu vozi prijekim, bržim putem u raj, a njima se ponekad učini da nikada od raja nisu bili dalje. No ugoda s kojom Lucifer obasipa svoje putnike tako je obilna i draga da brzo potisne i izbriše svaku njihovu sumnju da je jedini raj onaj koji su izgubili. Zauvijek. </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkog društva</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Euro još nekako, dolar - nikako </p>
<p>Nema pravila o tome koje će poslovnice kojih banaka i koje mjenjačnice promijeniti kovanice eura / Većina ne radi s kovanicama, neke žele samo one do 50 centa, druge samo one od eura i dva / Kovanice dolara, pak, čini se, ne mijenja nitko </p>
<p>Uz brojne dojmove, nakon povratka iz inozemstva često nam ostanu kovanice koje nismo uspjeli potrošiti. </p>
<p>Novi euro ima za naše prilike ipak dosta veliku vrijednost, no ako njegovu kovanicu pokušate u Zagrebu zamijeniti za kune, lijep dojam s putovanja mogao bi se vrlo brzo pokvariti. </p>
<p>Pitali smo u Turističko-informativnom centru na Zrinjevcu, znaju li ljudi tamo gdje bi se zamjena kovanice najlakše obavila, kako ne bismo uzalud lutali. </p>
<p>No ni oni nam nisu znali točno odgovoriti. Ipak, jedan je službenik TIC-a to slučajno znao, jer je i sâm trebao promijeniti kovanice. Uputio nas je u Erste Steiermärkische Bank u kojoj mijenjaju samo euro i švicarski franak. </p>
<p>Pretpostavite li da mjenjačnice na autobusnom i željezničkom kolodvoru mijenjaju kovanice eura, s obzirom na velik broj putnika koji svakodnevno prođe pokraj njih prevarit ćete se. Ljubazne službenice uputile su nas u Importanne centar vjerujući da ćemo tamo obaviti što trebamo, no od četiri mjenjačnice samo je jedna mijenjala i kovanice eura. </p>
<p>Mjenjačnica u Importanne galeriji mijenja kovanice ali samo one od jedan i dva eura, dok mjenjačnica iste tvrtke u susjednoj Draškovićevoj ulici ne nudi tu uslugu.</p>
<p>U samom centru grada, mjenjačnica ispod nebodera mijenja kovanice, kao i mjenjačnica u Ciboni, ali ona ne može izdati račun jer blagajna nema funkciju registriranja vrijednosti niže od jednoga eura.</p>
<p>Brojne druge mjenjačnice odbile su nas, uz obrazloženje da nemaju kovanice, odnosno da rade samo s novčanicama, papirnatim novcem, kako su nam rekli. Zanimljivo je da se mjenjačnica u Bogovićevoj zove »Kovanica«, no ni ona ne radi s kovanicama!</p>
<p>Zaputili smo se u banke s nadom da u njima nema tih problema, no odmah su nas - u Splitskoj banci - razuvjerili, jer ni jedna od tri njihove poslovnice ne pruža takvu uslugu. Varaždinska banka na Trgu Bana Jelačića također ne mijenja kovanice, no njen susjed - Zagrebačka banka - mijenja ih. </p>
<p>»Koliko znam, euro i švicarski franak mijenjaju sve veće zagrebačke poslovnice Zagrebačke banke«, rekla nam je Ružica Domjanić, službenica na šalteru u Zagrebačkoj banci i uputila nas u Privrednu banku na Iblerovom trgu, »jer ona sigurno mijenja kovanice«. No, na žalost ni taj, kao ni ostali ogranci Privredne banke u centru čije smo šaltere obišli, ne mijenjaju kovanice.</p>
<p>Hrvatska poštanska banka mijenja ih, ali samo vrijednost do 50 centi, kao i susjedna banka, HUB-Croatia, na Trgu Bana Jelačića!</p>
<p>Gdje smo god pitali mijenjaju li kovanice eura, pitali smo i mijenjaju li kovanice dolara. U svakom slučaju koliko god teško bilo, u Zagrebu je danas mnogo lakše zamijeniti euro, nego dolar. Njega u kovanici, naime, nitko ne mijenja.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Još malo pa gotovo! </p>
<p>Odvoz glomaznog otpada čini sretnima jedino Zagrepčane koji se žele riješiti »krameraja«, »sakupljača smeća« poznatog Vladimira Dodiga Trokuta i ulične preprodavače namještaja za koje je to već tradicionalni »sezonski posao«. Dobra vijest za sve ostale, koji već danima do ulaznih vrata moraju preskakati barikade, jest da akcija koja je započela početkom svibnja, završava u centru grada ovaj tjedan.</p>
<p> Od rukovoditelja Čistoćine Službe odvoza otpadaka Antona Rendulića, doznajemo da i Čistoćini radnici dijele raspoloženje većine sugrađana, jer se odvoz otpada zbog prometnih gužvi u centru grada obavlja noću, a dodatne poteškoće gradskim čistačima predstavljaju i vozila parkirana tako da je kamionom nemoguće doći do otpada. Srećom, ovaj tjedan je gotovo! ></p>
<p>A.R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U planinu ne idite sami!</p>
<p>Nakon službenog završetka skijaške sezone na Medvednici, djelatnici Gorske službe spašavanja-stanica Zagreb dijelili su u utorak na Trgu kralja Tomislava »proljetne« letke. Specijalna postrojba Ureda za zaštitu i spašavanje pri MUP-u treću godinu za redom, dijeleći 5000 letaka, informira izletnike o opasnostima s kojima se u ovo doba godine mogu susresti pri odlasku na planinarenje i što konkretno u tim situacijama poduzeti.</p>
<p> »Ove godine imali smo gotovo 96 intervencija, od čega je četvrtina bila vrlo zahtjevna. Naša je služba na Medvednici neophodna jer ta je planina samo naizgled pitoma«, rekao je pročelnik zagrebačke stanice Gorske službe spašavanja Ivan Host. U zimskim mjesecima intervencije su uglavnom vezene za prijelome uzrokovane poledicom, dok u ljetnim mjesecima izletnicima najčešće probleme stvara vrućina. </p>
<p>»Savjetovao bih izletnicima da dobro procijene svoje tjelesne mogućnosti, da na planinarenje ne idu sami i da vode računa o vremenskim uvjetima. Ukoliko dođe do bilo kakvih problema neka se jave na dežurni telefon Stanice Zagreb - 091 5082 556«, dodao je Ivan Host. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Turistički potencijali Zagreba nisu iskorišteni do kraja </p>
<p>Gradska organizacija HSLS-a organizirala je u utorak okrugli stol o kulturi kao nositelju uspješnog i rentabilnog međunarodnog urbanog turizma. U raspravi je koordinator Odbora za kulturu GO HSLS-a, Fred Došek ukazao na nedovoljnu iskorištenost turističkih potencijala Zagreba.</p>
<p>Prihod od turizma mogao bi se značajno povećati boljom organizacijom postojećih i financijskim ulaganjima u nove atraktivne turističke sadržaje, o kojima bi trebalo pravovremeno informirati potencijalne korisnike, smatra Došek. </p>
<p>Vesna Leiner iz Muzeja Grada Zagreba rekla je da bi se proračunski novac trebao kazalištima, muzejima i drugim institucijama kulturnog karaktera dodjeljivati sukladno kvaliteti programa koju nude i broju posjeta. To bi, po njoj, bio ključ za pokretanje kreativnosti i poduzetnosti zaposlenika tih institucija.</p>
<p>Posjeti Zagrebu u organizaciji škola trebali bi uključivati i obilazak muzeja ili kazališnih predstava, smatra rizničar GO HSLS-a, Goran Hill. Tako bi se djeca upoznala s kulturnom baštinom i naučila bi se posjećivati takve institucije. Ukazao je i na nedostatak prostora za kulturne sadržaje u Zagrebu, pa i na to da se nemaju gdje udomiti ni donacije.</p>
<p>Vesna Tomljenović iz Instituta za turizam, kaže da se Zagreb treba okrenuti prema »slučajnim turistima«, koje su u grad dovele poslovne i druge aktivnosti, te kako bi kazališta i muzeji trebali po hotelima distribuirati brošure sa svojim programima. Zakonskom odredbom, zaključila je, trebao bi se promijeniti neprofitni karakter Turističke zajednice. </p>
<p>Na okruglom je stolu kao primjer predstavljen list Adriatic News, kojem je namjena informirati ruske turiste o turističkoj ponudi Hrvatske. List se besplatno dijeli po hotelima i avionima. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Studij koji ne postoji nigdje na svijetu</p>
<p>Uspiju li se do jeseni ishoditi raznorazne suglasnosti te osigura li se novac, u Velikoj Gorici moglo bi već s početkom naredne školske godine početi raditi veleučilište na kojem bi studenti trogodišnjim školovanjem mogli steći zvanja kojih u Hrvatskoj još uvijek nema.</p>
<p> Jedan od pet zamišljenih programa - Mine action academy, zasad ne postoji ni u svijetu. Održavao bi se na engleskom jeziku, tako da bi se na njega mogli upisati i studenti iz drugih zemalja. Ostala četiri studija pružila bi obrazovanje s područja pirotehnologije, održavanja šinskih, zrakoplovnih i cestovnih vozila, energetike te računarstva. </p>
<p> Kako su rekli vodeći ljudi ustanova-inicijatora, brigadir Damir Goršeta i direktorica Vjera Krstelj, kroz prva dva studija domaćim i stranim studentima bilo bi predstavljeno znanje i iskustva HCR-a. </p>
<p>Za početak, studiji će upisivati po pedesetak studenata koji imaju završenu četverogodišnju srednju školu. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Slab odaziv građana na logopedski pregled!</p>
<p>Iako akcija »Svibanj</p>
<p> - mjesec boljeg slušanja i govora« traje već mjesec dana, organizatori i članovi Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju Hinko Freund sa sjedištem u Klaićevoj 16, nisu zabilježili veći odaziv osoba s govorno-jezičnim problemima. Prema riječima predsjednice Udruge, logopedice mr. Suzane Jelčić - Jakšić, tijekom cijelog svibnja javilo se dvadesetak osoba, što je malo, zna li se da se na logopedski tretman u prosjeku čeka oko godinu i pol. Dodala je kako su, primjerice, volonteri - logopedi na obilježavanju Dana Udruge, 18. svibnja, tijekom cijelog dana sjedili gotovo praznih ruku, jer im se na poziv za pregled odazvalo samo sedmero pacijenata! </p>
<p>Kako će se 25. svibnja u Nehajskoj 36 od 10 do 19 sati održati Otvorena vrata Logopedskog centra, djeca i odrasli s govorno-jezičnim poteškoćama mogu doći na besplatno savjetovanje i dijagnostički logopedski tretman. Među brojnim problemima ove vrste obrađivat će se i mucanje, kao jedan od češćih poremećaja. </p>
<p>Kako doznajemo od mr. Jelčić-Jakšić, mucanje pogađa jedan posto svjetske populacije, od čega četiri puta češće muškarce nego žene. Čak 2,5 posto djece tijekom odrastanja prolazi razdoblje mucanja a značajni problem postaje i u tinejdžerskim godinama. Za ispravljanje toga govorno - jezičnog poremećaja ne postoje čudesne terapije i uspjeh preko noći već dugotrajni logopedski tretman. Osobe koje mucaju ne trebaju zbog toga padati u očaj, jer poznati su svjetski mucavci bili i Charles Darwin, Winston Churchill, Marilyn Monroe, Bruce Willis...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Križanje s još malo pa obaveznim smjerom - ravno! </p>
<p>Još jedna u podužem nizu zagrebačkih prometnih nelogičnosti je i jedno od najprometnijih križanja</p>
<p> - križanje Ribnjaka, Degenove, Medveščaka i Grškovićeve. Iako se vozačima ulice, kao i križanje, čine malima, stvaraju ipak dosta problema. Tim se križanjem vozači koriste ako idu u Kaptol centar, Šalatu, na Medvednicu ili do zagrebačke prvostolnice, Katedrale.</p>
<p>Iz Grškovićeve ulice, koja vodi od Šalate, ne može se, naime, skrenuti lijevo, prema Ribnjaku, makar to neki čine. Da bi se stiglo do Ribnjaka mora se na križanju Ribnjaka i Grškovićeve produžiti ravno u Degenovu i tek onda skrenuti lijevo, u Zvonarničku. Zvonarnička je jednosmjerna i spušta se na Ulicu Ribnjak. </p>
<p>Gotovo identičan je i slučaj skretanja iz Degenove ulice, koja je »produžetak« Grškovićeve, prema Medveščaku. Također se ne može skrenuti lijevo prema Medveščaku. Da bi se stiglo s Kaptola do Medveščaka, ne smije se skrenuti prema Degenovoj, nego se mora nastaviti put Novom Vesi koja vodi do Medvedgradske, i tek se onda spustiti na Medveščak. A to »spuštanje« je već kroz Vrančićevu ulicu koja je na križanju Medveščaka s Mirogojskom cestom!</p>
<p> No vrhunac nelogičnosti je, tvrde vozači, što se s Medeveščaka ne može skrenuti u Grškovićevu, ali se može u Degenovu. Tako, da bi se s Medveščaka stiglo do Grškovićeve, na izboru stoje čak dva puta! Prvi je preko Ribnjaka, ali onda se mora skrenuti prema Vlaškoj. Nakon Vlaške mora se u Vončininu ulicu i onda napraviti krug oko Šalate. I tek se onda spušta u Grškovićevu. </p>
<p>Drugi put je preko Medvedgradske. Nakon Medvedgradske spušta se na Vrančićevu ulicu, prelazi preko križanja na Zmajevac (Gupčeva zvijezda), pa onda u Rockefellerovu. I onda, konačno u Grškovićevu. Ako je gužva, preporučamo ovaj drugi put. Jer centar je i tako preopterećen.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Protiv glodavaca i nametnika samo deratizacijom </p>
<p>Od početka godine u Zagrebu i okolici zabilježena 23 slučaja mišje groznice a toliko ih je obično u cijeloj godini / Najbolja zaštita od meningitisa što ga prenosi krpelj - cjepivo </p>
<p>Prema riječima brojnih izletnika, ali i stanovnika podsljemenske zone, na Medvednici je posljednjih dana značajno porastao broj miševa, voluharica i krpelja. Zato mnogi, u strahu od oboljenja koja te životinje prenose, izbjegavaju odlaske u park šumu.</p>
<p>U razgovoru s doktoricom Darkom Hamel iz Zavoda za zaštitu bilja, doznajemo da se kod nas nitko ne bavi sustavnim proučavanjem povećanja populacije divljih glodavaca, iako su oni »prenosioci različitih virusnih i bakterijskih bolesti i predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude i domaće životinje. Bjesnoća, salmonela, tifus i trihineloza neke su od 20-ak oboljenja koje prenose glodavci«, rekla je dr. Darka Hamel.</p>
<p>Najezda glodavaca u proljeće najčešće je uzrokovana suhim vremenom i blagim zimama. »Glodavci se odlično prilagođavaju svim uvjetima, brzo se razmnožavaju i, ako se njihovu suzbijanju ne pristupi ozbiljno, nastaju brojni problemi. Sustavna deratizacija provodi se jedino na području grada«, dodala je dr. Hamel. </p>
<p>Virus mišje groznice ne prenosi se samo ugrizom već i udisanjem zraka zasićenog tjelesnim izlučevinama zaražene životinje. »To je u načelu točno, ali mogućnost zaraze u tom slučaju ovisi o mnogo faktora: o koncentraciji virusa, o dužini boravka čovjeka na tom mjestu i sl.«, objasnila je.</p>
<p> Prema podacima Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, od početka godine zabilježena su 23 slučaja obolijevanja od mišje groznice, s tim da je jedan pacijent preminuo. Oboljeli su uglavnom izletnici s područja Zagreba, Rijeke i Like. »Kako u Hrvatskoj od mišje groznice prosječno oboli kroz cijelu oko 20 osoba, možemo reći da će ova godina biti epidemijska«, rekao je prof. Miroslav Lisić iz Klinike dr. Fran Mihaljević.</p>
<p>U Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba doznajemo da je ovo doba godine i kad su i krpelji najaktivniji, jer se razmnožavaju i potrebna im krv, životinjska ili ljudska. Krpelji nisu opasni, osim ako su nositelji uzročnika meningitisa odnosno krpeljnog encefalitisa koji bez može imati vrlo teške posljedice. Najbolja zaštita od te bolesti što je prenose krpelji, jest prevencija cjepivom, kojega, tvrde, ima dovoljno. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Na službenoj kladionici Hrvatska tek 13. </p>
<p>TALLINN, 21. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Sudeći prema posljednjim podacima službene kladionice ovogodišnjeg Eurosonga, koja objedinjuje podatke deset vodećih europskih kladionica, uska će se borba za pobjedu u subotu navečer voditi između Njemačke i Švedske. Naime, Njemica Corinna May, inače slijepa djevojka koja je, kako nam je rekla, apsolutno uvjerena u pobjedu, a za našu pjesmu ne misli da ima šanse ući među prvih deset, pjeva pjesmu 'I Can't Live Without Music', a Švedska se ove godine predstavlja tamnoputim ženskim triom Afro-Dite. Pa, ako je vjerovati tim podacima, naša će se Vesna naći na broju 13, što bi Hrvatskoj dogodine osiguralo ulaz na Eurosong. </p>
<p>Pravilo je isto kao i prošle godine - one zemlje koje se nađu među prvih 11 imaju osiguran ulazak na idući Eurosong. Međutim, ukoliko su među tih 11 nađu Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Španjolska, broj zemalja koje dogodine ulaze bez prednatjecanja na Eurosong je 15. Prema istoj kladionici, slovenske Sestre, transvestitski trio koji je digao toliko prašine na njihovom izbornom festivalu EMA, nalaze se na 17. mjestu. To međutim nije omelo brojne novinare, izvođače Eurosonga, skladatelje i članove nevjerojatno velikog Eurosong fun cluba, da u ponedjeljak navečer na prijemu kod gradonačelnika Tallinna Edgara Savisaara doslovce opkole Sestre, koje su tamo bile glavna atrakcija. Jedini je pljesak osim njih dobila Corinna May, a kako je Eurosong, sve smo više toga svjesni, poznat i kao okupljalište homoseksualaca, zanimanje za Sestre, koje su u Estoniju došle s totalno novim imidžem, sasvim je razumljivo.</p>
<p>»Slovenija nas je ispratila bolje no ikad, napravili su nam odličnu reklamu, imamo novu koreografiju i drukčija odijela od onih na EMI, i sigurne smo u pobjedu. Slovenija nikad u životu nije bila toliko blizu pobjedi na Eurosongu kao ovaj put, a mi smo odlučile dati baš sve od sebe da se Eurosong dogodine održi u Ljubljani«, rekla je Marlena, najstarija Sestra.</p>
<p>Nakon partyja kod gradonačelnika, svi su se sudionici festivala uputili u hotel Olympia, koji se nalazi u samom središtu Tallinna, a proglašen je službenim hotelom u kojem se nalazi i klub za sve glazbenike, skladatelje i novinare, kojih se ove godine okupilo čak više od tisuću. Naša se delegacija tamo odlično zabavila kad je DJ pustio Vesninu pjesmu '»Everything I Want«, oko nje i Milane Vlaović okupilo se mnogobrojno društvo fanova, a Milana je ostala ugodno iznenađena kad joj je novinar iz Madrida nabrojao na hrvatskom jeziku sve nazive njezinih pjesama i otpjevao pjesmu »Ja čekam noć«, s kojom se Vesna predstavila na Dori prije tri godine.</p>
<p> »Nisam znala da Eurosong ima toliko fanova širom svijeta. Ne samo da znaju za nas i za sve Vesnine pjesme, već su me pitali što rade Josip Katalenić i Giuliano jer njih pamte s jedne Dore. A o Maji Blagdan, Doris i Danijeli ne treba niti govoriti, za njih ovdje zaista svatko zna«, rekla je oduševljeno Milana Vlaović.</p>
<p>Kako Vesna u utorak nije imala probu, cijela se hrvatska delegacija u popodnevnim satima uputila u šetnju starim dijelom zaista lijepog Tallina, koji je, unatoč pričama o izuzetnoj skupoći, još uvijek jeftiniji od naših gradova. Eurosong je najskuplji projekt u povijesti Estonije, a njegov proračun iznosi 7,9 milijuna eura.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U SAD prikazana zadnja epizoda »Dosjea X«</p>
<p>LOS ANGELES, 21. svibnja</p>
<p> - Američkim gledateljima u nedjelju je prikazana posljednja epizoda popularne televizijske serije »Dosjei X«, koja već devet godina zaredom osvaja gledatelje diljem svijeta dogodovštinama dvoje agenata FBI-ja koji istražuju tajanstvene urote kojima se želi sakriti postojanje izvanzemaljaca. </p>
<p>U posljednjoj, dvosatnoj epizodi, ponovno je nastupio glumac David Duchovny koji je šarmantnog agenta Foxa Muldera glumio sedam godina, a koji je seriju napustio prije dvije godine nakon čega je serija počela gubiti na gledanosti.</p>
<p>Dugo čuvan u tajnosti, scenarij posljednje epizode vrti se oko Muldera koji se nalazi u zatvoru zbog ubojstva i izlazi pred vojni sud nakon što je ušao u jednu vojnu zgradu u potrazi za tajnim dokumentima.</p>
<p>Mulder se ponovno sreće i s agenticom Scully (Gillian Anderson) koja ga napokon dočekuje sa strastvenim poljupcem. Jaka kemija koja između njih vlada od početka serije dosad je ostajala samo na platonskoj razini.</p>
<p>Posljednja epizoda razotkriva neke velike tajne u seriji, poput nestanka Mulderove sestre, za koju se od početka sumnja da su je oteli izvanzemaljci, no ne daje sve odgovore ostavljajući otvorenom mogućnost za nove nastavke.</p>
<p>Prema seriji je 1998. snimljen i istoimeni dugometražni film, a njegov nastavak mogao bi se pojaviti 2004. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Super Silva više ne želi pjevati narodnjake </p>
<p>OTOČAC, 21. svibnja</p>
<p> - Silvija Mišanović, javnosti poznatija kao Super Silva, snimanjem spota za novi album pod nazivom »Živi brzo i umri mlad«, ponovno je nakon kraćeg zatišja došla u središte zanimanja javnosti. Mnogi Super Silvu najviše pamte po zanosnom dekolteu i grudima veličine broja šest te po modernim narodnjacima s elementima popa, koji su po njezinim riječima, bili namijenjeni mlađoj publici. »Točno je da sam promijenila glazbeni stil, tako da će moj glazbeni izražaj biti usmjeren etno-dance glazbi. Narodnjake više ne slušam, no kako publika pri svakom mojem nastupu traži i tu vrstu glazbe, a zbog činjenice da sama financiram svoje projekte, pjevam ono što narod traži. Za svoje nove pjesme sama sam napisala glazbu i riječi. Novi album bit će namijenjen prvenstveno mlađim ljudima od 20 do 25 godina ali i nešto starijima«, kaže Silva. Super Silva pjevačku je karijeru započela sa 16 godina, dok danas s 24 godine svaki njezin nastup mami uzdahe muške publike. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ana Kurnjikova najseksipilnija žena na svijetu</p>
<p>PARIZ, 21. svibnja</p>
<p> - Ruska tenisačica Ana Kurnjikova najseksepilnija je žena na planetu, odlučili su čitatelji francuskog časopisa za muškarce FHM. </p>
<p>Kurnjikova, koja će u lipnju napuniti 21 godinu, izbila je na čelo popisa 100 najseksepilnijih žena na planetu koji se svake godine izrađuje na osnovu glasova 200.000 čitatelja lista.</p>
<p>Slijede je talijanska glumica Monica Belluci, koja je prošle godine bila četvrta, američke glumice Alyssa Milano i Sarah Michelle Gellar te pjevačice Jennifer Lopez i Britney Spears.</p>
<p>Adriana Karembeu, supruga francuskog nogometaša Christiana Karembeua, zauzima 12. mjesto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umro biolog Stephen Jay Gould</p>
<p>BOSTON, 21. svibnja</p>
<p> - Biolog, paleontolog i popularizator znanosti Stephen Jay Gould umro je u ponedjeljak u New Yorku u 61. godini od raka. </p>
<p>Njegovo plodno, ali i laicima razumljivo pisanje o paleontologiji donijelo mu je veliku popularnost i među stručnjacima i među običnim ljudima. »Bio je doista javni intelektualac paleontologije«, rekao je agenciji AP njegov dugogodišnji kolega s Harvarda, Andrew Knoll.</p>
<p>Gould je postao jednim od najpoznatijih američkih znanstvenika i svojim sudjelovanjem u javnim raspravama u kojima je polemizirao s kreacionistima, ali i s drugim evolucionistima. Bio je jedan od najistaknutijih zagovornika uvođenja i održavanja evolucionističkog prirodopisa u obvezatnim školskim programima, što ga je učinilo jednom od najomraženijih osoba među onima što darvinizam, pa i teoriju evolucije pokušavaju neutralizirati ili čak i izbaciti iz škola. </p>
<p>Polemizirao je i sa stručnjacima za evoluciju. U tim je raspravama zastupao sve prihvaćeniju tezu da se evolucija odvijala u razmjerno brzim skokovima, umjesto u sporim i kontinuiranim transformacijama. Svojim velikim znanjem o statističkim metodama »samljeo« je neka istraživanja o inteligenciji koja su davala nadu »znanstvene« podloge teorijama o nejednakosti rasa. </p>
<p>Napisao je desetak knjiga i popularnih članaka i kolumni, a teme su mu bile nevjerojatno široke - od biologije, evolucije, paleontologije i statistike, do bejzbola, glazbe pa i vlastitog raka, od kojeg je, preživjevši - unatoč statistikama - dvadeset godina umro u ponedjeljak. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Prijete li hrvatskomu jeziku nove opasnosti?</p>
<p>Treba očuvati zaseban položaj hrvatskoga jezika u tijeku nadolazećih integracijskih procesa i ne pristajati ni na kakvo tzv. jezično zajedništvo - ističe akademik Brozović / Pri prevođenju pravne stečevine očuvati duh hrvatskog jezika </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U sklopu tradicionalne tribine Matice hrvatske i njena Odjela za jezikoslovlje u ponedjeljak je održana rasprava koja je promotrila hrvatski jezik u sklopu nadolazećih procesa europske integracije. Naime, prije nego bilo koja zemlja pristupi Europskoj uniji mora na jedan od 11 priznatih i ravnopravnih jezika prevesti svoju sveukupnu pravnu stečevinu. Hrvatska se zbog nedostatnog broja stručnjaka odlučila za engleski jezik, a pred tim prevoditelja stavljena je hrpa od 80 tisuća stranica pravne legislative i svih drugih akata koji ozakonjuju pravni poredak hrvatske države. Kad jednoga dana prevodioci završe svoj posao, on će sadržavati 200 tisuća prevodilačkih kartica.</p>
<p> Pitanja o kojima se ovom zgodom razgovarala odnosila su se mahom na probleme s kojima se susreće Ministarstvo za europske integracije pri pronalaženju stručnih prevodilaca, pri njihovu obrazovanju, redakturi teksta i usklađivanju terminologije te pronalaženju pojmove za one termine koje do sada nije poznavao hrvatski jezik.</p>
<p>Prof. dr. Maja Bratanić podsjetila je na povijest višejezičnosti unutar EU, koja je temelj demokratičnosti, baš kao i pojedinac sa svojim pravima. Da bi se izbjegle zablude i krivo razumijevanje, ponajprije terminologije, koja je od zemlje do zemlje različita, uz engleski jezik konzultirat će se i francuski i drugi jezici EU. Pri pomoći prevoditeljima bit će program Trados, koji ima prevodilačku memoriju, koja omogućuje da sve što je jednom prevedeno bude zapamćeno i uvijek na isti način prevedeno. Baš na tu prednost upozorio je prof. dr. Vladimir Ivir, ali koja je i mogući nedostatak ako ne prihvatimo odmah najbolje rješenje te ga kasnije samo reproduciramo. Valja se kloniti preslikavanja s engleskoga i prijevod podvrći duhu materinskoga jezika, jer bi u suprotnome posljedice za hrvatski jezik mogle biti kobne.</p>
<p>Akademik Dalibor Brozović skreće posebnu pozornost na tretman hrvatskoga jezika odnosu na bošnjački i srpski unutar procesa europske integracije, ističući da se mi ne ćemo složiti s novim nametanjem tzv. jezične zajednice. To bi drugim riječima značilo da se za područje bivše Jugoslavije sve prevodi na jedan jezik. A koji bi jezik bio odabran, zna se, i to ne treba sumnjati - kategoričan je akademik Brozović. Moramo inzistirati na autentičnosti i standardizaciji jezika, a ne na njihovim sličnostima. U tome smislu nužno je oduprijeti se prevlasti engleskoga jezika i boriti se ravnopravni položaj svih jezika.</p>
<p> Dr. Marko Tadić iznio je tehnološki aspekt smjernica EU i pretvaranju zemalja koje ona obuhvaća u tehnološko društvo koje će sve rješavati preko e-trgovine, e-gospodarstva, e-uprave i slično. No, u svim inačicama e-života služit ćemo se materinskim jezikom, stoga je njega nužno prilagoditi nadolazećim promjenama.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Ubija brže nego ikada u povijesti</p>
<p>Svake je minute u svijetu izgubljeno tristo tona površinskog sloja... Uslijed porasta temperature zbog globalnog zatopljenja, životni ciklus kukca koji se hrani korom stabala na Aljaski smanjen je sa dviju godina na jednu potrebnu za razmnožavanje. To je dovelo do gotovo podvostručenja broja tih kukaca, koji su uništili nekoliko milijuna hektara šuma na Aljaski. Šume su u opasnosti širom svijeta</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>U Europi je postotak pošumljena tla pao na 27 posto. U Aziji je 19 posto. U Sjevernoj Americi (brojeći i goleme šume u Kanadi) iznosi 25 posto.</p>
<p>(Sječa šuma da bi se dobili pašnjaci za stoku postala je tako raširena pojava da Engleska, siromašna drvetom, sad već koristi ugljen dobiven spaljivanjem goveđih kostiju umjesto drvenog ugljena za filtriranje gradske pitke vode.</p>
<p>Reagirajući na proteste vegetarijanaca u Yorkshireu, yorkširska je vodoprivreda istaknula da su kosti uvezene iz Indije zbog toga što si kompanija nije mogla priuštiti kupnju drvenog ugljena, a Associated Press je prenio izjavu jednoga od upravitelja: »...pa ne možemo na sebe preuzeti obvezu isporuke vode koja bi zadovoljavala svačije potrebe i prehrambene navike«. (AP, 25. kolovoza 1997., članak Dirka Beveridgea) Od 1997. godine se ugljen od spaljenih kravljih kostiju koristi u čak deset postrojenja za opskrbu pitkom vodom, a namjeravaju ga početi koristiti u još najmanje šest u sljedećih nekoliko mjeseci, jer je čak i uz troškove dopreme iz Indije još znatno jeftiniji od drvenog ugljena.)</p>
<p>Kad slana voda nastavi uspon i dosegne dubinu od pola metra ispod površine, usjevi počinju umirati. A kad dospije na površinu, tlo postaje neplodno i započinje dezertifikacija, pretvaranje u pustinju.</p>
<p>Boreći se protiv salinizacije, farmeri u cijelome svijetu, od Europe do Kalifornije ili Australije, počeli su ugrađivati crpke podzemnih voda, u pokušaju odstranjenja slane vode koju su stabla prije potiskivala duboko pod zemlju.</p>
<p>I premda je to kratkoročno djelotvorno, dugoročno samo pogoršava problem, jer ta neželjena voda ne biva ciklirana natrag u atmosferu (kao što to čine stabla) nego se izlijeva u potoke, rječice i kanale koje truje na svom putu do mora. Rezultat toga je daljnja nizvjetarna deforestacija, ali i trovanje rijeka i jezera.</p>
<p>To onečišćenje voda solju i mineralima donosi i krizu žednom čovječanstvu. U mnogim su dijelovima svijeta izvori gradske pitke vode tako onečišćeni da su opasni.</p>
<p>Većina sjevernoameričkih i europskih gradova imaju vodu koja je u najmanju ruku neukusna. Razina otopljene soli od 1300 ppm (dijelova po milijunu) točka je u kojoj ljudi počnu osjećati vrtoglavicu i mučninu od pitke vode, a u mnogim je gradovima već prijeđeno 1000 ppm.</p>
<p>Gubitak drveća ne znači samo gubitak sadašnjega površinskog sloja zbog salinizacije i dezertifikacije, nego i gubitak tla u budućnosti. Korijenje većine biljaka samo se usidruje u površinski sloj, koristeći ga za mehaničku potporu i kao medij iz kojega izvlače hranjive tvari i vodu.</p>
<p>S druge strane, stabla imaju duboko korijenje koje razbija dublje kamenite slojeve tla, polako ih dovodeći na površinu, ali i plitko korijenje koje drobi površinsko kamenje. Također i upija minerale iz tla u samo stablo, kao pomoćno sredstvo u proizvodnji biljnih gradivnih tvari. Kad lišće otpadne s grana, stvara nužan sastojak tla.</p>
<p>Rezultat tog djelovanja korijenja stabala jest stvaranje novoga površinskog sloja. U prosjeku je potrebno četiristo godina da šuma stvori tridesetak centimetara plodnog površinskog sloja. </p>
<p>Ako nema šuma, gotovo da nema ni proizvodnje površinskog sloja tla. (Nešto se pijeska stvara zračnom i vodenom erozijom stijena, ali to nije plodno tlo.)</p>
<p>To također pokazuje kratkovidnost ratarstva tipa »sijeci-i-pali«, gdje se nakon spaljivanja dobije nekoliko desetaka centimetara površinskog sloja koji se iscrpi i potroši u samo nekoliko kratkih godina ratarstva na tom zemljištu.</p>
<p>Uzimajući u obzir da bez plodnoga tla nema ni usjeva, moglo bi se očekivati da smo zabrinuti ne samo zbog gubitka površinskoga sloja nego i zbog gubitka stabala koja ga stvaraju. Umjesto toga, svake je minute u svijetu izgubljeno tristo tona površinskog sloja, dok vlade i poljoprivredne korporacije koje proizvode većinu američkih usjeva okreću glavu na drugu stranu.</p>
<p>Uslijed porasta temperature zbog globalnog zatopljenja, životni ciklus kukca koji se hrani korom stabala na Aljaski smanjen je sa dviju godina na jednu potrebnu za razmnožavanje. To je dovelo do gotovo podvostručenja broja tih kukaca, koji su uništili nekoliko milijuna hektara šuma na Aljaski.</p>
<p>Šume su u opasnosti širom svijeta.</p>
<p>Jedva da postoji išta što pokazuje bogatu, složenu, međuzavisnost našeg okoliša u toj mjeri koliko to očituju stabla, ali i dalje ih siječemo i spaljujemo. </p>
<p>Posljedica toga je pogoršanje situacije u kojoj se nalazimo u ovim posljednjim satima pradavnog Sunčeva svjetla: imamo sve manje zelenih površina koje otpuštaju kisik, manje cirkulacije u ciklusu kruženja vode te povećanu dezertifikaciju, dok istodobno spaljivanje šuma povećava količinu ugljika u atmosferi.</p>
<p>Na temelju tih činjenica čini se da ljudi (ili barem oni koji nadziru te stvari) ne shvaćaju svoju ulogu u ekosustavu.</p>
<p>Ali dominacija sad slabi i na druge načine: isti istrjebljivački mentalitet koji je pobio Taine (i sve ostale narode koji su ometali dominaciju) ubija jednu vrstu brže nego ikad prije u povijesti čovječanstva, što za posljedicu ima još jednu promjenu koju ne možemo brzo popraviti: gubitak raznolikosti.</p>
<p>Izumiranja - raznolikost podupire opstanak: »Nacija koja uništava tlo, uništava sebe samu.« (Franklin D. Roosevelt, 1882.-1945.)</p>
<p>Moderni su se ljudi prvi put pojavili prije otprilike dvjesto tisuća godina. (Neke procjene idu od četiristo do sedamdeset tisuća godina, ali najprihvaćenija je brojka dvjesto tisuća godina, a temelji se na fosilnim iskopinama.) Do Kristova rođenja - dakle, prvih 198.000 godina - svjetsko je stanovništvo naraslo na 250.000 ljudi.</p>
<p>Ali čak je i tih prvih četvrt milijuna imalo značajan učinak na vrste u svijetu. </p>
<p>Na primjer, u Sjevernoj Americi više ne vidimo životinje koje su bile dijelom ekosustava prije dvije tisuće godina (osim ako ne pogledamo u katranske jame La Brea ili fosilne iskopine).</p>
<p>Nema više divovskog vunastog mamuta, sabljozubih tigrova, slonova, golemih medvjeda i velikih gliptodona (golemih životinja sličnih armadilu), divljih predaka konja, deva i ostalih.</p>
<p>Prije otprilike deset ili dvanaest tisuća godina, te su životinje zajedno sa pedeset i sedam drugih glavnih vrsta velikih sisavaca nestale iz Amerike: izumiranje koje se dogodilo, na planetarnoj vremenskoj skali, u treptaj oka.</p>
<p>Ali zašto?</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>SRAM</p>
<p>Oblaci mu uopće nisu bili privlačni</p>
<p>»Nikada nismo htjele prestati da te dojimo«, priznala je. »Sada već znaš kako je neobično da šestogodišnji dječak još bude na sisi; a ti si pio s pola tuceta njih, za svaku godinu po jedna. Na tvoj šesti rođendan odrekle smo se toga užitka, najvećeg od svih, a nakon toga sve se promijenilo i počele smo zaboravljati smisao života«</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Prvotna uznositost kojom su Chhunni, Munnee i Bunny odbacile Boga, sjećanje na oca i svoje mjesto u društvu navela ih je da održavaju mjerila ponašanja koja su bila jedina baština njihova oca. </p>
<p>Svakog jutra ustale bi gotovo istodobno, oprale zube štapićima od eukaliptusa, očetkale ih pedeset puta gore-dolje i sa strane, a potom, istovjetno odjevene, nauljile bi i počešljale kosu jedna drugoj te uplele bijele cvjetove u crne punđe koje bi načinile od svojih uvojaka. </p>
<p> Slugama su se obraćale isto kao što su razgovarale među sobom, uljudnim oblikom zamjenice drugog lica.</p>
<p> Krutost njihova držanja i preciznost uputa za održavanje domaćinstva davale su legitimnost svemu što su činile, uključujući i (u čemu je nedvojbeno bio smisao svega) rađanje nezakonitog djeteta. No, polagano, vrlo polagano, zapuštale su se.</p>
<p>Na dan odlaska Omara Khayyama u velik grad, najstarija majka odala mu je tajnu početka njihova propadanja. »Nikada nismo htjele prestati da te dojimo«, priznala je. »Sada već znaš kako je neobično da šestogodišnji dječak još bude na sisi; a ti si pio s pola tuceta njih, za svaku godinu po jedna. </p>
<p>Na tvoj šesti rođendan odrekle smo se toga užitka, najvećeg od svih, a nakon toga sve se promijenilo i počele smo zaboravljati smisao života«.</p>
<p>Sljedećih šest godina, dok su im se prsa sušila i smanjivala, tri sestre gubile su onu čvrstoću i uspravnost tijela koja je tvorila dobar dio njihove ljepote. </p>
<p>Omekšale su, u kosi su im se stvorili čvorovi, izgubile su zanimanje za domaćinstvo, a sluge su nekažnjeno počinile ubojstvo. No propadale su istim tempom i na isti način; spone njihova identiteta ostale su netaknute.</p>
<p>Ne zaboravite: sestre Shakil nikada nisu dobile prikladnu naobrazbu, osim lijepa ponašanja, dok je njihov sin već bio svojevrsno samouko čudo od djeteta. Pokušavao je pobuditi zanimanje svojih majki za svoje učenje, ali kada bi iznio najelegantnije dokaze Euklidovih teorema ili rječito razlagao o Platonovoj prispodobi špilje, glatko su odbacivale sve nepoznate pojmove. </p>
<p>»Angrezi-Holandezi«, rekla bi majka Chhunni i tri majke slegnule bi ramenima kao jedna. »Tko bi razumio mozak tih ludih tipova?«, upitala bi srednja majka Munnee, tonom konačna odbacivanja. »Pa oni čitaju knjige slijeva nadesno.«</p>
<p>Filistarstvo njegovih majki pojačavalo je napola oblikovane, propupale osjećaje Omara Khayyama o tome da je stranac, i stoga što je bio nadareno dijete čiju su nadarenost njegovi roditelji odbacili, i stoga što je naslućivao da ga gledišta njegovih majki sputavaju.</p>
<p>Patio je od dojma da je izgubljen u oblaku čije koprene bi se gdjekad raspršile samo da bi mu pružile bolan pogled na nebo... unatoč onome što je šaptao Hashmat Bibi, oblaci mu uopće nisu bili privlačni. Dobro. Omar Khayyam ima već gotovo dvanaest godina. Predebeo je, a njegov reproduktivan organ, odnedavno probuđen, posjeduje nabor kože koji je trebalo ukloniti. Njegovim je majkama sve manje jasan smisao njihova života, a on je pak preko noći postao kadar za agresivnost koju njegova priroda dobroga debelog dječaka prije nije poznavala. Za to nudim tri uzroka (koje sam već naznačio): prvo, ugledao je četrnaestogodišnju Faru u mjesečevu krugu svoga teleskopa; drugo, stidio se svoga drukčijega govora, koji mu se otimao kreštanjem i cviljenjem dok mu je nekakva kvrga bubrila u grlu poput čepa; ne smijemo zaboraviti ni treći uzrok, naime one vječne preobrazbe koje biokemija puberteta nameće osobnosti muških adolescenata... ne znajući za taj stjecaj dijaboličnih sila u svome sinu, tri majke su pogriješile i upitale sina što želi za rođendan.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Bajadera« osvojila i publiku i izvođače </p>
<p>Predstava u koreografiji Dinka Bogdanića oduševljava publiku na reprizama / Zapažene četiri nove solistice Mirna Sporiš-Palada i Edina Pličanić kao Gamzati, Saula Ashimova kao Nikija i Ivančica Mirošević kao solo sjena</p>
<p>Oduševljenje i ovacije nisu bili pretjerana euforija na nedavnoj premijeri, odnosno hrvatskoj praizvedbi baleta »Bajadera« u koreografiji Dinka Bogdanića, jer se isto ponavlja na svim daljnjim reprizama, kada nastupaju druge solističke podjele. Tako su se proteklog tjedna predstavile po dvije nove protagonistice u ulogama Nikije i Gamzati, te kao njihov partner Anton Bogov u ulozi Solora. To očito govori kako je »Bajadera« osvojila zagrebačku publiku, a i baletni ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta koji ju izvodi s poletom.</p>
<p>Zadnjih nekoliko godina došlo je do svojevrsne krize ili zastoja u razvoju solističkog dijela ansambla. Nekoliko novih imena pojavilo se tek u modernom repertoaru. Sada je Dinko Bogdanić već na prvih četiri-pet izvedbi »Bajadera« dao priliku da se predstave u punoj mjeri i pokažu znatne mogućnosti čak četiriju solistica: Mirne Sporiš-Palade i Edine Pličanić kao Gamzati, Saule Ashimove kao Nikije i Ivančice Mirošević kao solo sjene. Velike mogućnosti i dometi Olje Jovanović-Zurovac, koja je plesala Nikiju, poznate su otprije. Jedna od solistica koja dulje vrijeme nije dolazila do izražaja je Nataša Sedmakov, koja je sada bljesnula u ulozi Djevojke s vrčem.</p>
<p>Anton Bogov ruski je plesač sa stalnim angažmanom u Mariborskome baletu. On je, što je od naročite važnosti u ovoj predstavi, siguran i pouzdan partner koji brižno vodi računa o obje partnerice. Ima visoke skokove i meke doskoke, elegantan nastup. Njegova su gostovanja važna za Zagreb jer muških solista nikad dovoljno.</p>
<p>Olja Jovanović-Zurovac našla je u ulozi Nikije lik čiju emotivnost osjeća sebi bliskom. Njezin ples odlikovao se čistoćom elemenata i nježnošću. Mirna Sporiš-Palada donijela je ulogu Gamzati s besprijekornom tehničkom sigurnošću. Njezina mladost i svježina dali su dodatnu dimenziju liku svojevoljne radžine kćeri.</p>
<p>Ženski ansambl redovito i zasluženo dobiva pljesak tijekom izvedbe prizora sjena u trećemu činu. Skupni plesovi Solorovih prijatelja, fakira, bajadera, plesovi sa šalom, lepezama i papigama te plesovi pratilja, vatre i sa svjećicama daju predstavi bogatstvo klasičnog baletnog izraza. Manje uloge solidno su ostvarili, u prvome redu mladi Leonard Jakovina kao vrlo dobar Zlatni idol, Andrej Barbanov kao Fakir, Andrej Izmestjev kao Brahman, Dubravko Kolšek kao Rob i drugi.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vrijeme je novac, čak i u umjetnosti </p>
<p>Nizozemsko-hrvatski umjetnik Darko Fritz u instalaciji zanimljivo spaja dolar sa satom s kazaljkom i riječima na displeju »vrijeme = novac = vrijeme«</p>
<p>Kada je u Zagrebu, prije dvije godine održana izložba pod nazivom »Što, kako i za koga« povodom sto pedesetdruge obljetnice Komunističkog manifesta, nizozemsko-hrvatski umjetnik Darko Fritz imao je vrlo zanimljiv rad na temu.</p>
<p>Rad koji se bavio više kapitalističkim nego komunističkim poimanjem svijeta možemo nazvati akcijom. Fritz je tramvaju, koji inače, u svojoj uobičajenoj pruzi, prolazi pored Doma HDLU-a i kreće dalje u Zvonimirovu ulicu, promijenio smjer. Tramvaj je kružio oko zgrade HDLU-a, stajući uvijek na istoj postaji da iskrca putnike i pokupi one nove. Istodobno su na displeju prolazile riječi »vrijeme = novac = vrijeme«.</p>
<p>Sadašnja izložba Darka Fritza u Galeriji Karas u Zagrebu nadovezuje se na taj rad, ali se ovaj put ne radi o tramvajskoj akciji, nego o ambijentalnoj instalaciji. Za vrijeme umjetnik uzima znak - digitaliziranu sliku sata s kazaljkama, a za novac služi se znakom za dolar koji je ujedno i znak za moć upotrebljen čak i u dječjim stripovima. Ta su dva znaka u zvučno vizualnoj instalaciji povezana i animirana, stvarajući atmosferični light-show.</p>
<p>Zaključak koji se posjetitelju nameće kada se ni kriv ni dužan nađe u zatvoren u kružećem tramvaju završavajući svaki put ponovno u onoj točki iz koje je krenuo, jest da je »vrijeme = prostor = komunikacija = rad = novac« ili u skraćenoj inačici »vrijeme = novac«. Na izložbi u Galeriji Karas posjetitelj Fritzove izložbe može postaviti pitanje želi li mu možda umjetnik sugerirati da je umjetnost gubitak vremena, pa time i novca?!!</p>
<p>Izložba je popraćena p. sound zvučnom instalacijom čiji su početni zvučni semplovi preuzeti s CD-a sa zvukovima za porno filmove. Ti zvukovi, koji se dobro uklapaju uz navedene simbole moći, obrađeni su u novi »soundscape« ili zvučni pejzaž u trajanju od sat vremena koji posjetitelji mogu poslušati na licu mjesta. Izvan samoga prostora galerije, u prostoru mreže (http://p.sound.mi2.hr) postoji i mogućnost interakcije, gdje posjetitelj sam postaje skladatelj.</p>
<p>Olga Majcen</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Krugovima« u čast</p>
<p>Središnji znanstveni kolegij propitat će književnotvornu ulogu časopisa »Krugovi« i njegov društveni odjek </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - I ove će godine pisci, kritičari, povjesničari književnosti... krenuti u pohode Šoljanovu Rovinju, gradu koji će ih po sedmi put od 24. do 26. svibnja ugostiti na već tradicionalnoj manifestaciji nazvanoj imenom ovoga klasika hrvatske književnosti.</p>
<p> Za razliku od dosadašnjih »Šoljanovih dana«, koji su u cijelosti bili posvećeni inspirativnu i svestranu književnu djelu ovoga pisca, kojim je obilježio čitavu epohu u kojoj je živio, ovogodišnji će se Dani okrenuti širem književnom interesnom krugu, naime obilježavanju iznimno važnog datuma hrvatske književnosti - 50. godišnjici časopisa »Krugovi«. Časopisu koji je u tamnim vremenima socijalizma otvarao prostore slobode i raskinuo s omraženom soc-realističkom poetikom, a u tadašnje sužene obzore uvodio strujanja i autore iz svjetske književnosti.</p>
<p>Tako će u svome središnjem znanstvenom dijelu autori poput Velimira Viskovića, koji je i voditelj skupa, Vinka Brešića, Pavla Pavličića, Tonka Marovića, Zvonimira Mrkonjića, Dunje Detoni Dujmić, Vlahe Bogišića, Cvjetka Milanje i mnogih drugih, prikazati književno-povijesnu tvornu ulogu časopisa »Krugovi« i njegov društveni odjek. Petnaestak vrsnih referenata pokušat će, nadalje, odgovoriti na pitanje postoji li doista krugovaški naraštaj i poetika koja ih spaja ili je samo riječ o dobnom naraštaju pisaca rođenih 30-ih godina prošloga stoljeća.</p>
<p>Predviđeni su brojni popratni sadržaji, od otvaranja izložbe Biserke Baretić u Gradskome muzeju, koncerta mladih istarskih glazbenika, dodjele nagrade za najbolji učenički rad i predstavljanja knjiga do tradicionalne književne večeri članova DHK, koja se održava u kultnoj kavani »Vecia batana«. Organizatori Dana su Društvo hrvatskih književnika i Pučko otvoreno učilište Rovinj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Rovinja.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dvije istodobne premijere u »Gavelli«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Predstava »Kuća & vrt«, odnosno dvije komedije koje se izvode istodobno na dvije pozornice, i to s istom glumačkom ekipom, premijerno će biti izvedena 24. i 25. svibnja u zagrebačkoj »Gavelli«. Riječ je o svjetskom hitu britanskog komediografa Alana Ayckbourna rekao je ravnatelj »Gavelle« Krešimir Dolenčić na konferenciji za novinare i istaknuo da je ta predstava »težak tehnički zahvat« za »Gavellu«, no da se nada da će ona ukazati na potrebu da to kazalište dobije još jednu scenu, s oko 150 mjesta u gledalištu. Redateljica predstave Nina Kleflin drži da je »ta Ayckbournova kazališna simultanka zenit njegova kazališnog stvaralaštva« i da će predstava gledateljima, među ostalim, biti intrigantna jer će znati (možda i čuti) da se istovremeno igra još jedna predstava i da su glumci upravo dotrčali s druge pozornice. Obje predstave događaju se u jednom danu na engleskom ladanjskom imanju, a u središtu je poslovni čovjek Teddy Platt. Preporučuju se obje predstave jer se, iako su zasebne cjeline (ono što dio publike prati kao kuću, drugi dio prati kao vrt), tek gledanjem obje dobiva se potpuna slika. U predstavama, koje počinju i završavaju istovremeno, glumi 13 glumaca. To su, među ostalima, Boris Svrtan, Slavica Knežević, Ivana Bolanča, Siniša Ružić, Luka Dragić, Goran Grgić, Dragoljub Lazarov, Barbara Nola, Ankica Dobrić i Bojana Gregorić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ciklus krajolika Špire Katića</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Preobrazba krajolika juga« - naziv je izložbe slika Špire Katića (1940.) što će u srijedu, u 18 sati, biti otvorena u Galeriji »Ulrich« i moći će se razgledati do 1. lipnja. Opus je nastao minule godine, sadrži 21 sliku o temi krajolika u tehnici akrilik na platnu, a zanimljivo je da je prije izlaganja u Zagrebu bio prikazan u Rimu (Galleria d'arte Saggiatore). Katić živi i radi u Zagrebu i u Okrugu Gornjem na otoku Čiovu. Na neki način, kako opaža kritika, u radu misli bojom i jamačno neke oblike doživljuje kao kromatski blijesak. Valja naglasiti da mu djelo nastaje u suglasju s očuvanom mjerom realnosti, kao kad slika masline - uzvišen znak Mediterana, ili stjenje, simbol postojanosti, s otvorenošću plavetnila pučine ili tragom neba. To je slikarstvo meditacije, predanje do razine življenja s motivom. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Ardura« Vlaste Vrandečić Lebarić</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Treće pjesničko javljanje Vlaste Vrandečić Lebarić zbirkom soneta naslovljenom »Ardura«, koja je u ponedjeljak predstavljena u Društvu hrvatskih književnika, još je jedno odavanje počasti zavičajnom govoru, odnosno izražajno korištenje dubokim resursima čakavštine, kazao je govoreći o knjizi akademik Tonko Maroević. I ovom zbirkom autorica je potvrdila, ali istodobno i opovrgla jednu od definicija čakavskog pjesništva: njegovu vezanost za ozračje nekog minulog života gdje je jezik bio u funkciji nekadašnjeg života i rada. Njezini stihovi klize iz svojih značenja upuštajući se u posve novu igru. Kroz njih autorica izražava i svoj odnos prema stvarima, životu i pjesmi - drži Zvonimir Mrkonjić. Na kraju je sama autorica dojmljivo, uz pratnju gitare, kazivala svoje stihove koji su odražavali svo bogatstvo i zvučnost njezina rodnog kraja. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>O audio-vizualnoj kulturi </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Deseto jubilarno zasjedanje Konferencije stručnjaka za audio-vizualnu kulturu zemalja Sredozemlja (Co.Pe.A.M.) sljedeće će se godine, od 29. travnja do 4. svibnja, održati u Cavtatu, priopćeno je s HRT-a. Organizaciju sljedećega zasjedanja Konferencije, koja okuplja državne, javne i privatne radio-televizijske i multimedijalne producentske kuće iz 27 zemalja, HRT je preuzela na ovogodišnjem zasjedanju koje se od 8. do 11. svibnja održavalo u Alžiru. Kako je istaknuto u priopćenju HRT-a, »sljedeće će godine ovaj značajni međunarodni skup biti prigoda za konkretne korake u suradnji koja predstavlja zajedničke projekte na izradi koprodukcijskih programa, koji se tiču najznačajnijih kulturnih i povijesnih baština Mediterana te na nizu drugih projekata«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Džamonja: »Falsificiran je samo manji broj mojih djela«</p>
<p>Upitan kako je saznao za falsifikate, Džamonja navodi kako je za cijeli događaj saznao od prijatelja galeriste, koji je, pak, bio obaviješten preko svojih prijatelja kolekcionara, a kojima je Mira Stoter nudila te skulpture. Odmah nakon što je obavješten, Džamonji je, priznaje, odmah bilo jasno tko bi mogao biti »liferant« i proizvođač falsificiranih skulptura, nakon čega je obavijestio policiju</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Nakon što je zagrebačka policija 13. svibnja ove godine na Autobusnom kolodvoru zatekla Miru Stoter, bivšu suprugu slikara Josipa Generalića, prilikom preuzimanja paketa naslovljenoga na njeno ime u kojem se nalazila krivotvorena skulptura »Džamonjino jaje« iz 1985. godine, započela je opsežna kriminalistička obrada kojom bi se trebao prekinuti lanac preprodaje kopija skulptura ovoga eminentnoga hrvatskog umjetnika.</p>
<p> Kada je čitav slučaj oko pojave krivotvorina procurio u javnosti, Mira Stoter pokušala se obraniti govoreći kako je »sve to zabuna« i da ne zna ništa o paketu s »Džamonjinim jajetom« demantirajući pritom kako je nakon preuzimanja dvadeset centimetara visoke skulpture ispitana u policiji.</p>
<p> »Iako načelno nisam za to da se ovaj slučaj pojavi u medijima, primoran sam reagirati i demantirati njezine izjave objavljene u Jutarnjem listu kako je riječ o zabuni, jer sumnjam da gospođa Stoter govori istinu kada tvrdi da nije znala kako kupuje falsifikate te da za to može kazneno odgovarati.«, kazao nam je pak u utorak vidno uznemireni Dušan Džamonja želeći na taj način upozoriti na, kako kaže, očitu kriminalnu radnju.</p>
<p> »To je dakako unaprijed vrlo dobro smišljena obrana, ali u tom slučaju morala je znati da kupuje, ako ne falsifikate onda ukradene skulpture, pa je već i time upletena u kriminalne radnje. Kupovala ih je za osam tisuća kuna a nudila kolekcionarima po 2.000 dolara«, nadodaje Džamonja.</p>
<p> Upitan kako je saznao za falsifikate, Džamonja navodi kako je za cijeli događaj saznao od prijatelja galeriste, koji je, pak, bio obaviješten preko svojih prijatelja kolekcionara, a kojima je Mira Stoter nudila te skulpture. Odmah nakon što je obavješten, Džamonji je, priznaje, odmah bilo jasno tko bi mogao biti »liferant« i proizvođač falsificiranih skulptura, nakon čega je obavijestio policiju.</p>
<p> »Od tada su gospođa Stoter i njezin liferant pod policijskom prismotrom, a ubrzo su i preduhitreni prilikom pošiljke skulpture iz Vrsara i to u trenutku kada je Mira Stoter na Autobusnom kolodvoru osobno preuzela pošiljku«, ispričao je Džamonja njemu poznati dio tijeka policijske akcije.</p>
<p> Džamonja je također kazao kako je skulptura koju je Mira Stoter primila u paketu iz Vrsara bila naivna kopija publicirane skulpture u njegovoj monografiji, a budući da Džamonja vodi opsežnu dokumentaciju i registra svih djela, ubrzo je ustanovljeno kako se original tog falsifikata nalazi u posjedu njegovog prijatelja još od 1978. godine.</p>
<p>Pored toga, poznati kipar naveo je kako je falsifikator, vrlo dobro upoznat s njegovim opusom, očito dogovorio suradnju s »beskrupuloznom« Mirom Stoter kopiravši nekoliko manjih skulptura, koje bi se na ilegalnom tržištu trebale preprodati po poprilično manjim cijenama nego što vrijede originali. No, sva su Džamonjina djela katalogizirana i publicirana, pa je vrlo lako otkriti je li riječ o originalu ili pak o falsifikatu, naveo je Džamonjin sin Fedor objasnivši nam da su na kopijama zamijećeni vidljivi propusti pri kopiranju. </p>
<p>Očiti falsifikat prepoznaje se po sintetičkom ljepilu crne boje novijeg datuma, nadodao je Fedor Džamonja.</p>
<p> Iako policija zasad krije detalje istrage te broj falsificiranih djela na ilegalnom tržištu, obitelj Džamonja pretpostavlja da se, na sreću, ipak radi o malom broju djela.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>Jozić bez ijedne dvojbe 12 dana prije utakmice protiv Meksika</p>
<p>»Momčad koja će 3. lipnja istrčati na travnjak je poznata. Ali, isto tako morate znati da je meni prva momčad skupina od 14 igrača. Da, ja sam veoma blizu postavi protiv Meksika, za nju mi konkurira 14 igrača, pokušao je decidiran biti hrvatski izbornik Mirko Jozić, no još uvijek je ostao zakopčan do grla </p>
<p>TOKAMACHI, 21. svibnja </p>
<p> - »Presretni smo što se nalazimo ovdje, ni u snu nismo mogli očekivati doček sa nekoliko tisuća ljudi ispred našeg hotela i s velikim vatrometom priređenom nama u čast«, tako je otvorio prvu prigodnu konferenciju za novinare predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Vlatko Marković nakon prve prospavane noći u pripremnoj bazi hrvatske nogometne reprezentacije. U Tokamachiju će naša reprezentacija boraviti do prve utakmice protiv Meksika u Niigati (3. lipnja), potom će se smjestiti u drugu bazu, Toyamu otkuda će se putovati na preostale dvije utakmice u skupini.</p>
<p> - Svi smo još impresionirani kako sve izgleda, nastavio je Marković. - Nema kuće bez hrvatske zastave, nema cvjetnjaka u kojem nije zabodena hrvatska zastava, ovako nešto nikad nismo doživjeli. Hvala domaćinima iz Tokamachija, znat ćemo uzvratiti za ovakov veličanstveno gostoprimostvo, rekao je još Marković pred petnaestak hrvatskin novinara i barem još tri puta toliko japanskih. </p>
<p>- Uvjereni smo da smo izabrali pravo mjesto za nastavak priprema. Dobrodošli svi u hrvatski dom u Tokamachiju, pozdravio je naposljetku predsjednik Saveza sve prisutne.</p>
<p>Dakako, najviše zanimanja pobudio je izbornik hrvatske reprezentacije Mirko Jozić. Na njegove riječi deseci japanskih fotoreportera skočili su kako bi uhvatili bolju fotografiju.</p>
<p> - Moj prvi dojam je odličan. Kao prvo, mislim da ovdje u Tokamachiju imamo sve što je potrebno za dobar rad i mir. A to nam je najbitnije. Zna se zašto smo došli ovdje. Ako smo već ambijent u Faak am Seeu ocijenili spektakularnim, onda je ovo ovdje izvan svih ocjena. Ovako nešto sjajno moramo iskoristiti u prave svrhe. Ja sam ovaj prostor već upoznao, istina bili smo ovdje u zimi kada je sve bilo prekriveno s nekoliko metara snijega. I tada sam vidio da je riječ o izvanrednom sportskom centru. No, sada u ljeto sve je premašilo moja očekivanja. Smještaj fenomenalan, ali i nogometno igralište čiju kvalitetu nisam mogao ocijeniti kada je bilo pod snijegom. Sada mogu reći da je travnjak izvanredan.</p>
<p>Jozić je pojasnio i kako je izgledalo prvo rastrčavanje u utorak ujutro. Naime, iako nije bio predviđen pravi trening igrači su izašli na travnjak kako bi se rastrčali. Ostali su iznenađeni, jer ih je na tribinama dočekalo gotovo tisuću ljudi. Većina njih odjevena u hrvatske dresove... </p>
<p> Na uobičajena pitanje japanskih novinara Jozić je odgovarao veoma suzdržano. Zacijelo iz razloga što se na slična pitanje već naodgovarao. </p>
<p> - Cilj hrvatske reprezentacije je otići što dalje na svjetskoj smotri. Najbitnije nam je proći skupinu, a onda svi imamo jednake šanse. Ove pripreme će nam dobro doći da finaliziramo detalje igre, budite sigurni da će i od rada u Tokamachiju ovisiti naš konačni uspjeh ili neuspjeh. </p>
<p> Japanci, ipak, slično kao i hrvatski novinari vole Jozića ispitivati o konturama momčadi koja će se sučeliti Meksiku 3. lipnja u Niigati. Upravo je japanski kolega iz Niigate postavio takvo pitanje:</p>
<p> - Pitate me gdje imam najviše dilema, u obrani, srednjem redu ili napadu? Ne, ja nemam više dilema. Momčad je poznata. Ali, isto tako morate znati da je meni prva momčad skupina od 14 igrača. Da, ja sam veoma blizu postavi protiv Meksika, za nju mi konkurira 14 igrača, pokušao je decidiran biti Jozić, no još uvijek je ostao zakopčan do grla. </p>
<p> Potom je naš izbornik postavio pitanje japanskom novinaru. »Mislite li vi da će Hrvatska imat dosta navijača u Niigati, volio bih da bude tako?«</p>
<p> Japanac je uzvratio ushićeno:</p>
<p> - Naravno da ćete imati veliku podršku, Hrvatska uživa velike simpatije u Niigati, uostalom i Tokamachi je smješten u prefekturi Niigata i nema nikakve sumnje da će se tribine potpuno opredijeliti za vas.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ako netko želi gledati Šukera - mora platiti</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezentacija 25. lipnja treba gostovati u Toyami, gdje će odigrati prijateljsku-trening utakmicu s reprezentacijom toga grada </p>
<p>TOKAMACHI, 21. svibnja</p>
<p> - Tek su u jednom trenutku članovi naše nogometne ekspedicije bili doista zbunjeni pitanjem na prvoj konferenciji za novinare u Tokamachiju. Jedan je japanski kolega, naime, upitao sve za konferencijskim stolom (predsjednika Saveza Vlatka Markovića, glavnog tajnika Zorislava Srebrića, izbornika Mirka Jozića) jesu li konačno riješene sve dvojbe oko novčanih sredstava za utakmicu u Toyami.</p>
<p> Podsjetimo, hrvatska nogometna reprezentacija 25. lipnja treba gostovati u Toyami, gdje bi trebala odigrati prijateljsku-trening utakmicu s reprezentacijom toga grada.</p>
<p> Ne bi se svi hrvatski novinari »primili« te utakmice i tog iznosa da nisu vidjeli zbunjenost naših predstavnika. Pogledavajući jedan u drugoga, kao da su htjeli zaobići odgovor na pitanje japanskog kolege, na kraju je taj težak zadatak ustupljen Srebriću. On je na svoj dobro poznati diplomatski način nekoliko minuta izbjegavao odgovor, pričajući kako je oduševljen dočekom, ambijentom i ljudima u Tokamachiju. Zatim ga je opet napola elegantno izbjegnuo...</p>
<p> - Za dva dana u Tokamachi stiže delegacija Toyame i tada ćemo na jednom sastanku definirati sve aspekte našeg odnosa. </p>
<p> Naravno, riječ je o novcu. Naš je Savez očigledno tražio određenu svotu za igranje te utakmice, što se nekim Japancima baš i nije svidjelo... </p>
<p> Pokušali smo nakon konferencije za novinare kradomice, da nas ne vidi nitko iz Saveza, doći do odgovora izravno od japanskoga kolege koji je postavio to pitanje. Pristupili smo mu, no on se nakon upita o kolikoj je svoti riječ toliko prepao da nije mogao izustiti nijednu riječ. Iako zna engleski, a pored nas je bio i prevoditelj, Japanac je bio toliko uplašen da je samo mucao, jedva je ostvarao usta. Kada je nakon nekoliko minuta do njega došao jedan od japanskih novinara koji po Tokamachiju cijeli dan hoda u hrvatskom dresu, naš se informator doslovce sledio.</p>
<p> - Nemoj im odgovoriti, oni žele remetiti mir u hrvatskoj reprezentaciji, rekao mu je japanski novinar u hrvatskom dresu, a mi smo izgubili svaku nadu da ćemo išta doznati od njega. </p>
<p> Dakako, tu istraga nije prestala. Djelomičan smo odgovor dobili naknadno. Pozvani na ručak u hotel gdje borave naši reprezentativci, za stolom s novinarima sjedio je i predsjednik Vlatko Marković. Nije se ustručavao reći:</p>
<p> - Željeli smo tu utakmicu igrati u humanitarne svrhe. Ali kako? Ako netko želi gledati Šukera i društvo, onda to mora platiti. To je sasvim jasno, tako rade sve svjetske reprezentacije. Tražili smo određenu svotu od Japanaca, a te bi novce uknjižili u fond za obuku pasa vodiča za slijepe osobe. Znate li koliko košta šestomjesečna obuka takvog psa? Oko 150.000 kuna, a željeli smo financirati obuku dva-tri takva psa. To ćemo i učiniti, ne vidim u tome nikakav problem, završio je Marković. (A.K.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vuliću dvogodišnji ugovor</p>
<p>Što se tiče pojačanja, zasad je siguran Anto Petrović te bi, po najavama, do kraja tjedna trebao potpisati ugovor / Ivica Šurjak za svoj posao želi odgovarati samo Upravnom odboru, bez drugih uplitanja</p>
<p>SPLIT, 21. svibnja</p>
<p> - Trener Zoran Vulić u četvrtak bi trebao potpisati dvogodišnji ugovor s Hajdukom, ali s mogućnošću produljenja suradnje za još dvije sezone. Svi su detalji dogovoreni na sastanku u ponedjeljak, kojem su, uz Vulića, prisustvovali njegov pomoćnik Mladen Pralija, zatim Branko Grgić, predsjednik kluba, Ivica Šurjak, šef struke, Igor Štimac, koordinator između Uprave i šefa struke, te direktor Fredi Fiorentini. </p>
<p>No, teme sastanka nisu bile samo trenerski ugovori i igračka križaljka, već i razjašnjavanje tko što radi i za što je tko odgovoran. Stoga su se neko vrijeme u razgovoru zadržali predsjednik Grgić, Šurjak i Štimac, razjašnjavali su modalitete rada. Naime, Šurjak želi za svoj rad odgovarati samo Upravnom odboru, bez ikakvih spona i koordinatora.</p>
<p>Uglavnom, Grgić je bio zadovoljan razgovorom, premda je lice Šurjaka bilo smrknuto i suzdržao se komentara. Bio zadovoljan ili ne, sportski je direktor u utorak normalno obavljao svoj posao, rješavao igračku problematiku, no pitanje je koliko će dugo svoje nezadovoljstvo držati u sebi.</p>
<p>Trener je Vulić, pak, definirao plan priprema. Okupljanje je 17. lipnja, a do 23. će se trenirati na Poljudu, kada se putuje u slovensko mjesto Zreče na desetodnevne pripreme. Planira se i turneja po Danskoj, gdje bi se odigravale prijateljske utakmice.
Što se tiče pojačanja, zasad je siguran Anto Petrović i, kako Šurjak kaže, trebao bi do kraja tjedna potpisati ugovor. Mladen Pralija, desna Vulićeva ruka, od srijede je u Makedoniji, gdje će skautirati jednu utakmicu posljednjega kola makedonskog prvenstva i finalnu utakmicu Kupa. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stota obljetnica u - »Grabi«</p>
<p>Drago Marić, direktor novoga nogometnog prvaka Zagreba, ponovno je osnažio informaciju da je stadion u Kranjčevićevoj pod hipotekom Zagrebačke banke, koja je time vlasnik svih tamošnjih prostora, a 30-ak je milijuna eura namijenjeno »vreći bez dna« - uređenju stadiona u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Sve je izvjesnije da će se Zagreb ipak seliti iz Kranjčevićeve. Potvrdio nam je to Drago Marić, direktor hrvatskoga nogometnog prvaka, ponavljajući ono što smo, prema njegovim riječima, napisali još prije četiri mjeseca, u napisu pod naslovom »Zagreb gradi Dinamo!«</p>
<p>Tada je Marić rekao da Zagrebačka banka s pravom »stavlja ruku« na Zagrebovo igralište i prostor oko njega, jer na to ima objektivno pravo. A pravo je stekla tako što je Grad Zagreb zbog realiziranoga kredita od 30-ak milijuna eura navodno dao Zagrebačkoj banci u hipoteku prostore stadiona u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Grad, dakako, uopće ne pomišlja otplatiti kredit, nego ga namijenjuje uređenju maksimirskog stadiona. Tako sva prava nad tim atraktivnim građevinskim zemljištem stječe Zagrebačka banka, u kojoj je donedavno vrlo utjecajna osoba bio Zagrebov predsjednik Miroslav Marčinković, jedan od njezinih dioničara.</p>
<p>- Barem zasad Generalni urbanistički plan ne predviđa i ostanak igrališta. Dobro je da se završava vrlo komforan trenažni kompleks u Veslačkoj, pa nećemo ostati na ulici. Što se odigravanja utakmica tiče, osim što nam se nudi igranje u Maksimiru, želimo biti domicilno locirani, a da nam to nije preskupo. </p>
<p>U zamjenu za vrijednost naše tribine, nastojat ćemo s Lokomotivom, Trešnjevkom ili Radnikom u Velikoj Gorici kompletirati stadion i tamo odigravati svoje manje važne utakmice, kazao je Marić, zadovoljan što je NK Zagreb ipak nešto uspio ušićariti u ime kakve-takve kompenzacije.</p>
<p>Iz toga proizlazi da će se Zagrebova 100. obljetnica, iduće godine, vjerojatno proslaviti u »Grabi« (igralište Trešnjevke) ili u drugom gradu (Velika Gorica). Sumnjamo da oronula Kajzerica dolazi u obzir, budući da i za nju vrijede režimi nekih novih GUP-ova. Dovoljno da se mnogi stari zagrebaši okrenu u grobu, a ni živima neće biti lako.</p>
<p>Zanimalo nas je također kad će u klubu biti obavljena inače dugo najavljivana privatizacija. Čeka li se novi zakon o sportu?</p>
<p>- Što se u biti dobiva privatizacijom ovoga kluba? I u ovim i onim okolnostima moramo plaćati svojom snalažljivošću želimo li proguravati profesionalizam na naš način, kad je gospodarstvo slabo, a sponzora ima tek u naznakama.</p>
<p>Što se novosti tiče, postoji mogućnost dolaska 22-godišnjeg Nikole Marića iz Širokog Brijega, inače donedavnog vratara hrvatske juniorske nogometne reprezentacije.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Košarkaši Cibone VIP 11. put zaredom prvaci Hrvatske</p>
<p>Zlatne medalje i pehar u trajno vlasništvo igračima Cibone VIP uručio je Ivan Šuker, predsjednik HKS-a, dok je tajnik Željko Drakšić predao srebrna odličja Zadranima / Joško Mrnđe, predstavnik sponzora Ožujsko lige uručio je prijelazni pehar Ciboni </p>
<p>ZADAR, 21. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP postali su 11. put za redom prvaci Hrvatske. Momčadi Zadra ostaje utjeha da su ove godine došli do finala. Pobjedom 83-80 »cibosi« su došli do ukupnog omjera 2-0 u finalu. Zagrepčani su vođeni trenerom Jasminom Repešom došli zasluženo do trona. Borili su se, izgarali na terenu svih 40 minuta. </p>
<p>Na početku utakmice igralo se uglavnom u reketu, na centre. Zadar je tu bio u prednosti obzirom na njihova četiri centra, ali Cibona je odgovorila preko Nikše Prkačina koji je za prvih 20 minuta ubacio čak 22 koša. Zanimljivo, s vanjskih pozicija ni jedna momčad tom dijelu utakmice nije ozbiljnije zaprijetila. Na odmor se otišlo s prednošću Zadra 45-42. </p>
<p>Cibona VIP je potom u nastavku zaigrala zonu na koju Zadar nije imao odgovor. Zbog velikog pritiska, vanjski igrači Zadra nisu niti došli u priliku za ubačaj. Ipak, u posljednju četvrtinu momčadi su ušle poravnate 58-58. </p>
<p>Ponovno je Zadar svoju igru premjestio u reket, Ime Oduok i Tomislav Ružić bili su jedini strijelci za domaću momčad. Na drugoj strani proradila je vanjska linija Cibone - Krasić, Mance i Kus »torpedirali« su zadarsku obranu tricama i Cibona je u 37. minuti imala, činilo se, nedostižno vodstvo 76-66. Međutim, tako nije mislio Damir Milačić koji je s dvije trice probudio nadu za moguće iznenađenje. U trenutku kada je Zadar imao dva poena zaostatka (77-79), Marko Popović je u kontri izgubio loptu koji je oduzeo Prkačinu. Milačić je svojim petim, nesportskim prekršajem na Manceu omogućio gostima da s crte slobodnih bacanja dođu do daha. Slično je potom učinio i Bariša Krasić i Cibona je došla do vodstva koje su uspjeli sačuvati do kraja. </p>
<p>Nakon utakmice trener Zadra Joško Pulja čestitao je Ciboni na osvojenoj tituli i najavio svoj odlazak iz Jazina o kojem je govorio već i ranije. Vraća se u Pulu. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR - CIBONA VIP 80-83 (24-20, 21-22, 13-16, 22-25)</p>
<p>ZADAR: Knežević, Milačić 15 (3-5), Popović 3, Vladović, Perinčić 15 (3-5), Bocevski, Špralja, J. Ružić 11, Dijan, T. Ružić 14 (6-9), Oduk 11 (1-2), Grgat 11 (5-8).</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 4, Kus 5 (2-2), Krasić 14 (2-2), Prkačin 33 (7-10), Bowman 6 (0-3), Planinić 11 (3-3), Henjak, Mance 7 (2-6), Mamić, Krunić 3. </p>
<p>ŠUT: Zadar 27-63 (43%), Cibona 31-61 (51%). TRICE: Zadar 8-24 (33%), Cibona 5-15 (33%). </p>
<p>SKOKOVI: Zadar 25 (14+11), Cibona 39 (26+13).</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Nakić (Varaždin). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikša PRKAČIN.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Svjetski uspon »prokazanog« sporta</p>
<p>Nakon samo šest godina postojanja, u svom su prvom nastupu »Zagrebačke pahuljice« (i to s juniorkama) na seniorskom SP bile dvadesete, ispred Nizozemske, te Islanda i Belgije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije ne baš mnogo godina jedna je ne baš neutjecajna osoba u našem sportu rekla: »Pa, nećemo se valjda baviti sletovima!?«, misleći pritom, ne baš bez prezira, na skupne nastupe mnogo sportaša u nekim sportskim disciplinama, kao što je, na primjer, sinkronizirano plivanje ili ritmička gimnastika.</p>
<p>Te se dvije discipline teško probijaju kod nas, ali treća, najnovija, sinkronizirano klizanje, munjevito se razvija i napreduje. To pokazuju ne samo rezultati nego i nedavna godišnja skupština jedinoga hrvatskoga kluba u tom sportu - »Zagrebačkih pahuljica«, na kojoj bi mogli pozavidjeti mnogi, počevši recimo od atletike do »briljantnog« rukometa.</p>
<p>Puna dvorana aktivnih klizačica i njihovih roditelja mogla se pohvaliti da su nakon samo šest godina postojanja, u svom prvom nastupu (i to s juniorkama) na seniorskom Svjetskom prvenstvu bile dvadesete, ispred Nizozemske, zemlje s najstarijom, višestoljetnom klizačkom tradicijom, zatim Mađarske, s kojom se gotovo ni u čemu ne možemo mjeriti, te hladnog Islanda i bogate Belgije. </p>
<p>No, još je impresivnije da je taj jedini hrvatski klub već dobio organizaciju svjetskoga seniorskog prvenstva ispred uvijek u sportu favorizirane Švicarske 2004. godine u Zagrebu. U kojem nam to sportu, u kojem su velesile Kanada, SAD, Švedska, Finska idruge, uspijeva? U kojem to našem sportu, u kojem tate ne vide svoju djecu kao nositelje »dolarskih ugovora«, same plaćaju članarinu, osnovnu opremu, a često i troškove putovanja? U kojem se to našem sportu razvijaju prijateljski odnosi, redovito završavaju škole ili studiji, u kojem se raduje zajedničkom uspjehu, a ne ljubomori na suigrače? </p>
<p>Počelo je s nekoliko umjetničkih klizačica koje nisu imale dara za skokove, a danas je to samostalan sport koji neprestano raste od 15 do čak 75 pojedinki u seniorskoj, juniorskoj i tri kadetske postave s mogućnošću rasta, koji je, međutim, zaustavljen uvjetima rada: klizalište, dvorana, troškovi...</p>
<p>Kratka (!) skupština odisala je zadovoljstvom zaista neočekivanih uspjeha i velikom perspektivom, posebno onom vrhunskoga sportskog prvenstva u elitnom sportu 2004. godine u Zagrebu.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na pripremama bez »Mađara«</p>
<p>Zbog ozljede otpao je Dominiković, a umjesto njega je pozvan Franić</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Kako je bilo najavljeno, hrvatski su se rukometni reprezentativci okupili u utorak ujutro u Zagrebu i krenuli u Poreč. Tamo će se pripremati za dvije kvalifikacijske utakmice protiv Češke za plasman na Svjetsko prvenstvo 2003. u Portugalu. Prvu će utakmicu odigrati 1. lipnja u Zagrebu, a uzvrat će biti osam dana kasnije u češkoj Karvini.</p>
<p>Reprezentacija je na put krenula u krnjem sastavu. Dragan Jerković, Zlatko Saračević, Božidar Jović i Mirza Džomba reprezentaciji će se pridružiti za nekoliko dana, jer ih obaveze još vežu za Eisenach, odnosno Fotex Veszprem. Nikša Kaleb, pak, nije s nacionalnom vrstom, jer ima bronhitis. Ako se oporavi za tri dana, doći će u Poreč. Ako ne, izbornik Lino Červar pozvat će vjerojatno Tihomira Baltića, koji je rezervno lijevo krilo. S popisa je otpao Davor Dominiković zbog ozlijeđene ruke i, prema liječničkim uputama, mirovat će najmanje mjesec dana. Umjesto njega pozvan je Borna Franić.</p>
<p>Tako su u Poreč krenuli Matošević, Losert, Zrnić, Šprem, Sulić, Vori, Bilić, Franić, Goluža, Balić, Metličić, Šarić, Špoljarić i Lacković.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>FBI: Neizbježni napadi bombaša samoubojica na američkom tlu</p>
<p>»Dogodit će se drugi teroristički napad, i mi ga nećemo moći spriječiti. To je nešto s čime svi živimo«, direktor FBI-ja Robert Mueller </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Napadi bombaša poput onih u Izraelu bit će neizbježna pojava i u SAD, šokirao je u ponedjeljak američku javnost direktor FBI-ja Robert Mueller nadovezujući se na seriju izjava visokih dužnosnika o novim terorističkim prijetnjama. </p>
<p>Nakon neočekivano oštrih kritika od strane oporbenih političara i dijela obavještajne zajednice, Bijela kuća je krenula u protunapad objavljivanjem širokog spektra crnih scenarija koji prijete SAD, koje međutim, ne prate i odgovarajući potezi na terenu. Građanima se, naime, ne savjetuje što da učine u slučaju napada. </p>
<p>»Dogodit će se drugi teroristički napad, i mi ga nećemo moći spriječiti. To je nešto s čime svi živimo«, rekao je Mueller na sastanku Nacionalnog udruženja odvjetnika u predgrađu Alexandrije u Virdžiniji, izrazivši žaljenje što ne može dati optimistične izjave. Istoga dana oglasio se i glavni inspektor Ministarstva pravosuđa rekavši da je sustav praćenja stranih studenata »značajno zakazao« te da neće biti dovršen do predviđenog roka u siječnju iduće godine. Trojica otmičara 11. rujna imali su studentske vize. </p>
<p>Vođa manjine u Predstavničkom domu Richard Gephardt rekao je da je nekoliko vladinih službi prošloga ljeta dobilo izvješća o teroristima koji su izveli napade 11. rujna. »Nažalost, ti i još neki dokumenti nisu bili obrađeni kako je trebalo, i naši ih protuteroristički stručnjaci nisu mogli iskoristiti na najučinkovitiji način«, rekao je Gephardt. </p>
<p>Američki dužnosnici u svojim se izjavama pozivaju na posljednja obavještajna izvješća koja govore o povećanoj aktivnosti terorista Al Qaide u posljednjih nekoliko tjedana. Kako su slične aktivnosti zabilježene i uoči napada 11. rujna, zaključili su da se teroristi pripremaju za novi napad, ali nema informacija o kakvom se napadu radi. Zbog toga neki analitičari posljednjih zbivanja u SAD smatraju da su vladina upozorenja lansirana s ciljem ušutkavanja prekritičnih oporbenih političara. </p>
<p>Agencija AP objavila je da su se Bushovi savjetnici, zatečeni poplavom kritika, u ponedjeljak privatno žalili da njihova upozorenja uoči 11. rujna nisu bila prihvaćena u javnosti i da kritičari to sada zaboravljaju. </p>
<p>Prema riječima višeg dužnosnika američke vlade, koji navodno dobro poznaje strategiju američkih obavještajaca i Bijele kuće, nova upozorenja objavljena su s ciljem da se Bush unaprijed zaštiti u slučaju drugog napada. Savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice opovrgnula je da su upozorenja odgovor na seriju prošlotjednih kritika, dodajući da je cilj američke vlade upozoriti Amerikance na ranjivost SAD. </p>
<p>Predsjednik Senatskog odbora za obavještajnu djelatnost Bob Graham rekao je u ponedjeljak da Al Qaida nije jedina teroristička organizacija koja prijeti SAD, te da je čak vjerojatnije da nove napade na tlu SAD izvedu pripadnici palestinskog Hesbollaha i Egipatskog islamskog džihada. Ove dvije terorističke organizacije, poznate po izvođenju samoubilačkih bombaških akcija, dosada nisu bile angažirane u aktivnostima na američkom tlu, i njihov napad unutar SAD predstavljao bi veliku promjenu u njihovoj taktici. </p>
<p>Graham je rekao i da je »gotovo siguran« da će do drugog napada na američkom tlu doći za tri ili pet godina. Prema njegovim riječima, nedavno je otkriveno da je 25 »ekstremista«, skrivenih u brodskim kontejnerima, ušlo u SAD i da im se potom izgubio trag. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Picula u Švicarskoj: Ojačati gospodarske veze </p>
<p>BERN, 21. svibnja</p>
<p> - Švicarska i Hrvatska ocijenile su u utorak u Bernu svoje odnose odličnim, ali i zaključile da bi trebale ojačati gospodarske veze i smanjiti veliki deficit u robnoj razmjeni na hrvatskoj strani.</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji je boravio u jednodnevnom službenom radnom posjetu Švicarskoj, razgovarao je sa švicarskim ministrom vanjskih poslova Josephom Deissom. Deiss i Picula su odnose dviju država ocijenili odličinima, no složili su se da postoje značajne mogućnosti za jačanje gospodarskih odnosa, posebice nakon što je ove godine stupio na snagu Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i EFTA-e kojoj pripadaju Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška. </p>
<p>Hrvatska želi više izravnih švicarskih ulaganja u svoje gospodarstvo, kao i da dosadašnja švicarska pomoć, koja je uglavnom bila humanitarne naravi, prijeđe na višu razinu tehničke potpore, gdje bi Švicarska trebala financijski poduprijeti projekte koji bi doveli do otvaranja novih radnih mjesta, osobito na područjima od posebne državne skrbi. Picula je s Deissom razgovarao i o tome kako razviti odnose u području malog i srednjeg poduzetništva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Berlusconi: Nema opasnosti od terorističkih napada na Italiju</p>
<p>RIM, 21. svibnja</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi isključio je u utorak mogućnost terorističkog napada na Italiju. »Treba uvijek biti oprezan jer je terorizam naš novi neprijatelj«, rekao je Berlusconi, ali je dodao kako isključuje mogućnost terorističkog napada na Italiju. »Prema podacima naših tajnih službi, zasad ne postoji opasnost od mogućih napada u Italiji«, rekao je Berlusconi, osvrćući se na izjave FBI-ja o neizbježnosti napada terorista kamikaza u SAD. </p>
<p>Što se tiče trojice palestinskih militanata koji bi s Cipra trebali biti prebačeni u Italiju, šef talijanske vlade i diplomacije je rekao da će biti smješteni na tajnim mjestima. Njihov pravni status najvjerojatnije će biti sličan onome koji imaju mafijaški pokajnici, odnosno mafijaši koji su počeli surađivati s pravosuđem. To znači da će biti pod stalnim nadzorom i da će se moći kretati samo na određenom prostoru. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kissinger, Ford i Owen među krivcima za stradanja Istočnog Timora</p>
<p>Proglašena nezavisnost jedne od najsiromašnijih i najrazrušenijih zemalja svijeta, kršćanske polovice otoka u muslimanskom okruženju indonezijskog arhipelaga / Nedavno objavljeni američki dokumenti pokazuju da je Zapad zatvarao oči, a američki predsjednik Gerald Ford i njegov državni tajnik Henry Kissinger praktički ohrabrili indonezijsku okupaciju</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Istočni Timor, kršćanska polovica otoka u muslimanskom okruženju indonezijskog arhipelaga, stekao je nezavisnost u pola noći između nedjelje i ponedjeljka. U svečanom ozračju skidanja plave zastave pokrovitelja, Ujedinjenih naroda, i podizanja simbola nove države, među više od 80 državnih delegacija, bili su i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, predsjednica Indonezije Megawati Sukarnoputri i bivši predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton. Iako nisu izravno odgovorni za stradanja naroda pod indonezijskom okupacijom, savjest im ne bi smjela biti sasvim mirna. </p>
<p>»Indonezijski i Timorski narod izdržali su teške 24 godine. Danas se suglašavamo da su nevolje u našim odnosima bile rezultat povijesne pogreške, koja sad pripada prošlosti«. Tim je riječima nekadašnji vođa pobunjenika i indonezijski neprijatelj broj jedan, a sada najobožavanija ličnost i prvi predsjednik Istočnog Timora, Xanana Gusmao pozdravio indonezijsku predsjednicu. Iako je u vrijeme najvećih stradanja Timoraca i sama bila u nemilosti Suhartova režima, pamte joj da je uoči referenduma tražila od birača da se izjasne za ostanak u Indoneziji. </p>
<p>Istočni Timor bio je više od četiri stoljeća portugalska kolonija, sve do 1974., kad se Lisabon odrekao kolonijalnih posjeda. Nekoliko mjeseci prepušten samome sebi, potkraj 1975. proglasio je nezavisnost. No, poslije samo deset dana zauzela ga je Indonezija, a 1976. i formalno pripojila. UN nikad nije priznao okupaciju, a 1999. poslao je mirovne snage koje su preuzele vlast i provele referendum. Kad se gotovo 80 posto birača izjasnilo za samostalnost, razbješnjela vojska i gubitnici skloni Indoneziji uništavali su sve što je imalo vrijedilo - od državnih zgrada i banaka do seoskih tržnica. </p>
<p>Nedavno objavljeni nekad tajni američki dokumenti pokazuju da su predsjednik Gerald Ford i njegov državni tajnik Henry Kissinger ohrabrili indonezijsku akciju. Za vrijeme njihova posjeta Jakarti, 6. prosinca 1975., Suharto im je govorio da je stanovništvo Istočnog Timora sklono Indoneziji i da je poslije intervencije moguć samo »mali gerilski rat«. Zatražio je američko razumijevanje ukoliko bude nužna drastična akcija, što mu je Ford obećao, a Kissinger upozorio da je važno sve brzo obaviti.</p>
<p>Već sljedeći dan Istočni Timor je okupiran. Indonezijska se vojska ponašala izrazito brutalno. Američka Agencija za međunarodni razvoj procijenila je poslije tri godine da je u logore strpano 300.000 Timoraca, gotovo polovica tadašnjeg stanovništva. Do 1980. je u masovnim smaknućima, od gladi i bolesti stradalo više od sto tisuća osoba (neke procjene idu do 230.000). Zapad je zatvarao oči, pa i pomagao krvoproliće. Britanski ministar vanjskih poslova David Owen (onaj koji će kasnije na Balkanu biti mirovni posrednik i predstavnik Zapada), odobrio je da se Indoneziji isporuče prvi britanski mlažnjaci »hawk« i usput cinično tvrdio da je broj žrtava na Istočnom Timoru napuhan, da nije pobijeno više od 10.000 osoba. Sljedećih godina sve su američke administracije, od Fordove do Clintonove, podržavale okupaciju Istočnog Timora, Indoneziji prodavale oružje, obučavale vojsku i gospodarski joj pomagale. </p>
<p>Tek kada je vojska u studenome 1991. ubila desetke nenaoružanih prosvjednika, a televizijske snimke obletjele svijet, američki Kongres je smanjio prodaju oružja i ograničio vojnu suradnju. Pojavila su se i objašnjenja za nedolično ponašanje: 1975. Amerikanci su bili prisiljeni na povlačenje iz Vijetnama, komunisti su došli na vlast u Kambodži i Laosu, zavladao je paničan strah da će »domino efektom« azijske države pasti u ruke komunista, te da bi osamostaljenje Istočnog Timora potaklo raspad Indonezije. Zato se podržavalo Suharta, poznatog protivnika komunizma i američkog prijatelja. </p>
<p>Istočni Timor, danas s oko 750 tisuća stanovnika, počinje samostalan život kao jedna od najsiromašnijih i najrazrušenijih zemalja svijeta. Veći dio nema električne energije, a obrazovanje i zdravstvo su u povojima. Velike nade polažu se u bogata ležišta nafte i plina pronađena u Timorskom moru, koja će se moći koristiti već za nekoliko godina. No, upravo ta područja svojataju i veliki susjedi - Indonezija i Australija. Cinici u nafti i plinu vide i pozadinu svih tih zbivanja. Paradoksalno, lako zapaljivim energentima potreban je mir, a zbog njih se tako često ratuje. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Papa u srijedu počinje posjet Azerbajdžanu i Bugarskoj</p>
<p>VATIKAN, 21. svibnja </p>
<p> - Papa Ivan Pavao II započinje u srijedu posjet Azerbajdžanu i Bugarskoj, većinskoj muslimanskoj, odnosno pravoslavnoj zemlji, dok istodobno jačaju nagađanja hoće li, zbog teško narušenog zdravlja, napustiti dužnost poglavara Rimokatoličke crkve.</p>
<p> Iako još uvijek djeluje lucidno, Papa, koji je u subotu proslavio svojih 82 godine, ne može više kriti nezaustavljivo napredovanje Parkinsonove bolesti niti boli od artroze koljena koja mu spriječava kretanje. </p>
<p> Za svoj 96. pastoralni pohod u svijet Papa je odabrao Baku, glavni grad Azerbajdžana gdje živi zajednica od najviše 150 katolika i dva svećenika. </p>
<p> Sveti Otac će provesti 24 sata u Azerbajdžanu kamo stiže iz političko-diplomatskih razloga nakon što je već posjetio Gruziju i Armeniju, dvije države čije su povijesti, zbog graničnih sukoba i pokolja, tijesno vezane uz Azerbajdžan. </p>
<p> Cilj Papina posjeta Bugarskoj je ekumenski, u okviru dijaloga s pravoslavnim svijetom, čiji ga je najistaknutiji predstavnik, ruski patrijarh Aleksej II, odbio primiti u Moskvi, optužujući katoličku crkvu za agresivno širenje svoje vjere. </p>
<p> Na poziv 75 bugarskih intelektualaca, među kojima je i sadašnji ministar vanjskih poslova Solomon Passi, Ivan Pavao II razgovarat će s bugarskim pravoslavnim patrijarhom Maksimom koji je tek prije nekoliko tjedana pristao primiti Papu. </p>
<p> Sveti Otac bi mogao u Bugarskoj spomenuti i atentat koji je protiv njega 13. svibnja 1981. izveo turski terorist Mehmet Ali Agca, doznaje se iz vatikanskog izvora. Time bi Papa odbacio hipotezu prema kojoj su atentat naručile bugarske tajne službe. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Britanija, most između sumnjičavih saveznika </p>
<p>U trenutku pogoršanih odnosa između Europe i Amerike, Tony Blair nudi da njegova zemlja bude posrednicom među njima </p>
<p>LONDON, 21. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair odlučio je pokušati posredovati između Sjedinjenih Država i Europe, te zatvoriti jaz koji se ispriječio među njima. Napetosti između starog kontinenta i novog svijeta doći će do punog izražaja ovog tjedna, tijekom posjeta američkog predsjednika Georgea Busha Europi. Dok mu u Rusiji, s kojom kani potpisati povelju o razoružanju, upriličuju najsrdačniji doček, u Berlinu, Parizu i Rimu mobiliziraju se deseci tisuća policajaca radi smirivanja protuameričkih demonstracija koje se očekuju u tim gradovima. </p>
<p>U takvom ozračju, Tony Blair dao je ekskluzivni intervju londonskom Timesu, u kojemu je rekao: »Ne razdvajajte Europu i Ameriku, jer će se tome veseliti jedino loši tipovi. Amerika i Europa trebale bi u većini pitanja biti jedinstvene«. Blair se okomio i na političare poput Romana Prodija, predsjednika Europske komisije, koji je nedavno rekao da Britanija mora izabrati hoće li se prikloniti EU ili Sjedinjenim Državama. »Nemojte govoriti Britaniji da bira između Europe i Amerike«, poručuje Blair.</p>
<p>Britanski premijer smatra, naime, da Britanija ima ulogu mosta koji povezuje dvije strane Atlantika. On drži da su protuamerički osjećaji u Europi izazvani »ljubomorom«, strahom od prevlasti američke kulture, te činjenicom da Sjedinjene Države, kao velesila, na sebe navlače neprijateljstvo i kritike. S druge strane, Blair je kritizirao američke kongresmene koji tvrde kako uspon ultradesničarskih stranaka u Europi znači povratak antisemitzma. </p>
<p>Intervju britanskog premijera Timesu pada u trenutku kada odnosi između Europe i Amerike postaju sve gori. Tony Blair i George Bush strahuju da bi to transatlantsko zahlađenje moglo škoditi ratu protiv terorizma. Amerikance posebno smeta zapadnoeuropska podrška Palestincima, te tvrde da su Europljani općenito previše popustljivi prema terorizmu.</p>
<p>S druge strane, EU sve glasnije kritizira Ameriku zbog toga što, ignorirajući šire dobro, energično promiče vlastiti samointeres, bilo da je riječ o ekologiji, trgovini ili nečem trećem. Na gospodarskom planu, primjerice, Amerikanci su nedavno uveli jake uvozne tarife na čelik, a sada najavljuju i nove subvencije za svoje poljoprivrednike - dakle još jednu protekcionističku mjeru.</p>
<p>Većinu zapadnoeuropskih zemalja brine i sve ratobornija retorika američkog predsjednika Busha. Posebnu pomutnju izazvao je njegov govor s početka ove godine, kada je tri zemlje - Irak, Iran i Sjevernu Koreju, proglasio »osovinom zla«. U mnogim zemljama Europe postoji bojazan da Bush kani širiti svoj obračun s međunarodnim terorizmom, te strah da ne budu ne budu uvučene u neki novi globalni rat.</p>
<p>Prijašnja zapadnoeuropska solidarnost s Amerikom, vrlo jaka nakon terorističkog udara od 11.rujna, u međuvremenu je počela jenjati. U tom smislu, Amerikanci danas mogu čvrsto računati možda samo na Britance - premda i Blair ima domaćih političkih poteškoća zbog svoje bezrezervne podrške Bushu. Američkog predsjednika vjerojatno će nasrdačnije dočekati u Rusiji - koju najnoviji broj američkog časopisa Time znakovito naziva »Novim najboljim prijateljem Amerike?«. Napetije će biti u Berlinu, Parizu i Rimu, gdje ljevičarske, protuameričke i ekološke grupe prijete velikim demonstracijama. </p>
<p>U međuvremenu stižu i najave kako američki predsjednik svoj planirani govor u Berlinu kani iskoristiti da bi pozvao na širenje rata protiv terorizma, ili, konkretnije, na obračun sa Saddamom Husseinom. U Reichstagu, gdje bi trebao nastupiti u četvrtak, Bush dakle kani zagovarati upravo stvar od koje mnoge europske prijestolnice zaziru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bush polarizira Nijemce - svaki drugi misli »da je opasan«</p>
<p>Nakon 11. rujna nepovratno su prošla vremena u kojima je visoki gost iz Washingtona u Berlinu otišao džogirati ili posjetiti neki restoran kao što je to nekoć učinio Bill Clinton</p>
<p>BERLIN, 21. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sastanak delegata stranaka Zelenih iz cijele Europe održava se već treći dan u potpunoj sjeni dolaska američkog predsjednika Georgea Busha. Skup se održava pod nazivom: »Ovo je naš svijet - globalizaciju pozeleniti«. </p>
<p>Političke zvijezde zelenog kongresa su njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i zastupnik u EU-parlamentu Daniel Cohn-Bendit. Oni zahtijevaju da EU mora naći nove strategije na izazove globalizacije, ističući da će globalizacija imati uspjeha samo ako se usmjeri u dobrom pravcu. </p>
<p>Politička klima među transatlanskim saveznicima je takva da diplomacija nije dovoljna. Neki komentatori skloni šefu Bijele kuće drže da se glasno mora reći, čak iako je Fischer mišljenja kako je bolje ne demonstrirati protiv Busha: SAD je posljednja svjetska sila - posljednji korektiv je ulica«. Ta mišljenja (kao i vlastitog ministra), međutim, ne dijele berlinski Zeleni koji su pozvali na demonstracije, niti grupa zastupnika koja je Bushu pisala otvoreno pismo uoči dolaska u Berlin. </p>
<p>Njemačka je politička javnost očito polarizirana oko uloge Busha. Jedni su oduševljeni i redovito podsjećaju na zasluge Sjedinjenih Država za slobodu (Zapadnih) Nijemaca i njima se svaka kritika na račun američke politike i njihovog predsjednika čini bezobraznom i drskom. Za drugu stranu, Bush je ratni huškač i moralna je obveza glasno ga izvrgnuti ruglu kao što se to čini i u nekim zamljama EU-a. </p>
<p>Sudeći prema anketi tjednika Der Spiegel, Nijemci manje cijene aktualnog šefa američke države, nego drugi narodi EU-a. Dok, primjerice, 46 posto Talijana drži Busha sposobnim političarom, više od polovice anketiranih Nijemaca drži da je on nesposoban ili čak opasan. Da je Bush opasan misli svaki drugi anketirani. Osim toga, većina Nijemca poslije 11. rujna nije osjetila veću privrženost Sjedinjenim Državama nego prije. Naime, 41 posto je reklo da nije promijenilo mišljenje, 15 posto osjeća veću distancu prema SAD-u. Samo devet posto ispitanih osjeća tijesnu povezanost s Amerikancima. </p>
<p>Od 11. rujna ništa više nije isto kao što je bilo prije - pa ni posjet američkog predsjednika. Nepovratno su prošla vremena u kojima je gost iz Washingtona otišao joggirati ili u kojima je mogao spontano otići u neki restoran na večeru, kao što je to nekoć učinio Bill Clinton. Nijemci zabrinuti za američko-njemačke odnose tvrde da se slično događa u cijelom zapadnom svijetu.</p>
<p>Njima sama činjenica da su na prosvjedima u Seattleu, Washingtonu i na kraju na Svjetskom gospodarskom forumu u New Yorku američki demonstranti nosili iste parole kao i njihovi europski istomišljenici u Göteborgu, Genovi i sada u Berlinu, govori kako je riječ o posebnom njemačkom antiamerikanizmu.</p>
<p> Bush je naime na vanjsko- političkom planu za službeni Berlin u sjeni svog prethodnika, Billa Clintona, pristaše multilateralnosti. Jasno je isto tako da dobre »kemije« između Busha i Schrödera nema. Ipak, njemački kancelar upozorava da se ne smije zaboraviti da Bush »u Berlin dolazi kao prijatelj i saveznik Nijemaca«.</p>
<p>Ako je, međutim, suditi po demonstracijama dan prije dolaska šef Bijele kuće to neće u Berlinu osjetiti. Ali, da demonstranti ne bi pomislili da se njemačka vlada šali, Schröder im je poručio da je policija spremna odgovoriti na svako nasilje. </p>
<p> Neće biti lako ni izvjestiteljima. Naime, prema obavijesti iz Ureda za medije njemačke vlade od utorka stoji da »samostalan pristup na press konferenciju nije dopušten«. Novinari, kao i svi drugi, prolaze posebne provjere ne samo akreditacija nego i prilaza vladinoj četvrti koja je pod posebnim mjerama nadzora.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Drnovšekova vlada pada, predstoje prijevremeni izbori?</p>
<p>Oporba postavlja pitanje opstanka Drnovšekove vlade nakon njegova neuobičajeno dugog boravka u SAD gdje mu je pozlilo i gdje je bio na »temeljitim pretragama«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Predstoje li u Sloveniji prijevremeni parlamentarni izbori već ove godine, uz one redovite predsjedničke? Točnije: pada li uskoro sadašnja vlada premijera dr. Janeza Drnovšeka? To se pitanje sve češće posljednjih dana nameće u slovenskim medijima, a potakla ga je oporba na čelu s Janezom Janšom, vođom druge po jačini u Državnom zboru (parlamentu) Socijaldemokratske stranke (SDS). Osobito je zaoštreno nakon Drnovšekova povratka iz Amerike, prošle subote, gdje je boravio neuobičajeno dugo, cijela dva tjedna.</p>
<p>Slovenski se premijer, osim što je u New Yorku sudjelovao na Konferenciji UN-a o pravima djece, upravo na svoj 52. rođendan, u petak 17. svibnja, u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, koji je - kako piše ljubljansko Delo - izrazio svoje »prijateljsko raspoloženje« prema Sloveniji koju smatra prvim kandidatom za novu članicu NATO-a na jesenskom zasjedanju u Pragu. No, u sjeni svojega dugoga boravka u SAD, Drnovšek je proveo više dana na »temeljitim pretragama u jednoj od najuglednijih« američkih klinika.</p>
<p>Prije toga iznenada mu je pozlilo (kada je saznao da mu je u Ljubljani uginuo njegov »najbolji prijatelj«, pas Artur). No, kod kuće su, osobito u oporbenim redovima, taj njegov boravak u američkoj bolnici dovodili u usku vezu s njegovom teškom bolešću od prije tri godine, kada su mu, zbog zločudnog tumora, bili uklonjeni jedan bubreg i žučna kesa, ali se nakon toga »čudesno« oporavio. Sada se u Ljubljani naveliko špekulira s pitanjem: što je Drnovšeku otkriveno u SAD, i hoće li ga ti nalazi natjerati da napusti položaj premijera i raspusti vladu?</p>
<p>Dosad u Ljubljani sâm Drnovšek i svi njegovi bliski suradnici uporno izbjegavaju bilo što odgovoriti na to pitanje. Na navaljivanje novinara, savjetnica u premijerovu Uredu Gordana Pipan odgovara kako će Drnovšek »idućih dana« priopćiti pojedinosti o svojem zdravstvenom stanju te o »mogućoj obnovi vlade«. Zasad se zna samo to da će se u srijedu i četvrtak sastati Izvršni odbor i Vijeće već 10 godina najjače slovenske stranke, Drnovšekove Liberalne demokracije Slovenije (LDS), ali se ne zna hoće li išta »procuriti« iza zatvorenih vrata toga sastanka.</p>
<p>Pretpostavlja se, dakako, da će Drnovšek svoje najbliže stranačke suradnike upoznati sa svojim zdravstvenim stanjem te, povezano s tim, s planovima o obnovi vlade, o njegovoj namjeri da se kandidira za predsjednika Slovenije ili da povlačenjem s premijerskoga položaja izazove raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, dvije godine prije redovitoga roka. No, TV Slovenija je »iz vrlo pouzdanih izvora« saznala i u ponedjeljak navečer, u emisiji »Odjeci«, objavila kako se »bitka za Drnovšekovo zdravlje nastavlja, jer nije konačno dobivena, ali jamačno još nije izgubljena«. </p>
<p>Ipak, kap na prepunu čašu neizvjesnosti o budućnosti Drnovšeka i njegove vlade, s posve druge strane, ulio je ugledni tjednik Gospodarski vestnik. To glasilo Gospodarske komore Slovenije u najnovijem je broju napisalo: »Zbog okretanja glave od stvarnih problema, među kojima su glavni visoka inflacija i zaduženost, neuravnoteženi proračun te slaba koordinacija među vladinim resorima, koalicijska vlada Janeza Drnovšeka neće izdržati do kraja svojega mandata koji istječe u jesen 2004.«</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Indija i Pakistan »vrlo blizu« rata</p>
<p>ISLAMABAD/LONDON, 21. svibnja</p>
<p> - Pakistan i Indija su »vrlo blizu« obnavljanju ratnih sukoba zbog spornog teritorija Kašmira, upozorio je u utorak pakistanski veleposlanik u Lodnonu u intervjuu za BBC.</p>
<p> Međunarodna zajednica bi trebala biti svjesna ozbiljnosti situacije 'statusa quo' i pokazati svoj utjecaj u smirivanju situacije, izjavio je Abdul Kader Jaffer. On je krivnju za povećanu napetost prebacio na Indiju. Na dodatno pitanje hoće li Pakistan upotrijebiti nuklearno oružje Jaffer je odgovorio: »Kao što znate Indija je prva razvila nuklearno oružje. Mi smo je morali slijediti...« Službeni je Islamabad u utorak upozorio da će svaka akcija na pakistanskom teritoriju uzrokovati pakistanski odgovor. Glasnogovornik pakistanske vlade general Rashid Kureshi je izjavio u utorak da će »svaki indijski upad na pakistanski teritorij ili u dio Kašmira pod pakistanskom kontrolom imati jak odgovor«. Kako ocjenjuju neki analitičari, signali koje šalje New Delhi pokazuju da je indijska vlada spremna pokrenuti ograničene udare na mjesta koja smatra kampovima pobunjenika u dijelu Kašmira pod pakistanskom kontrolom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mimica priprema teren za dijalog i pomoć kad Hrvatska postane kandidat za EU </p>
<p>BRUXELLES, 21. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica u utorak je u Bruxellesu razgovarao s visokim dužnosnicima Europske komisije. Sastao se s glavnim direktorom općih uprava za proširenje Enekom Landabouruom, te za vanjske poslove Guyjem Legrasom i čelnikom EuroAida (zaduženog za programe pomoći partnerskim zemljama) Giorgiom Bonaccijem. Ministrov radni posjet oslikava način na koji će u sljedećim integracijskim godinama predstavnici Hrvatske razgovarati s dužnosnicima Unije. Što se tiče sastanka s Landabouruom, Mimica priprema teren za jači dijalog kad Hrvatska 2003. od Bruxellesa zatraži kandidatski status. Sljedeće godine znat će se i tko će u EU. Čini se da val proširenja neće obuhvatiti Bugarsku i Rumunjsku koje bi s Hrvatskom 2003. trebale formirati novu čekaonicu za EU. </p>
<p> Hrvatska je u integracijskim naporima hendikepirana jer glavninu »pomoći za samopomoć« - kako EU naziva razvojne programe - namiče iz CARDS-a. A taj je program ograničen na potporu administraciji, povratku izbjeglica i dobrosusjedskoj suradnji. Kandidati pak imaju pravo na potporu iz PHARE-a i iz posebnih programa za razvoj poljoprivrede i znanosti. Hrvatska u ovoj godini iz CARDS-a dobiva oko 60 milijuna eura. No na europskoj strani postoje još neke prepreke, kaže Mimica. Naime, taj novi program mora proći uobičajenu Unijinu proceduru dotjerivanja i ubacivanja u zakonske okvire. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Država otima umirovljenicima i time sanira svoje promašaje</p>
<p>Postoji jedno zlatno pravilo trgovine, a to je da je kupac uvijek u pravu, kupac je kralj! Predmeti trgovine su različite robe, know-how, pamet, a vrlo često značajno i profitabilno i osiguranje, pa makar i dopunsko.</p>
<p>A danas kod nas, u cijeloj zemlji, gužva na ulicama, pred šalterima. Čovjek u prvi mah pomisli... opet neka banka crkla, pa štediše hrle spasiti što se spasiti može, ili se besplatno dijeli <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Čudno mi je, sve sami umirovljenici, ali kad shvatih o čemu je riječ, pitam se otkud toliki interes za police dopunskog osiguranja. Starčad strpljivo čeka u redu da bi podarila novac državi za nebulozno dopunsko osiguranje, životni kasko!</p>
<p>Neki jadnici zbog srčanih aritmija padaju u nesvijest, većina psuje sebi u bradu, ali se ne vidi nijedan osiguranik da stiže pred ured sa BMW-om, audijem. </p>
<p>Moj stari, dotrajali automobil, stid me reći koje marke, osiguran je kod jedne ugledne tvrtke, koju ne mogu spominjati radi poslovne tajne. Svaki put kad plaćam, bez čekanja na šalteru (sin mi ispuni uplatnicu, pa je šaljem »emajliranu«), dobijem lijep poklon, čestitku za rođendan, a mjesec dana prije - pristojno, ljubazno pismo, upozorenje da je došlo vrijeme, poštovani korisniče, itd... samo što mi ne pošalju taxi i šlep-službu! Kako je lijepo biti cijenjeni kupac! Pogodit ćete, kuća osiguranja nije iz Lijepe naše.</p>
<p>Od jedne tvrtke redovno kupujem onu veliku pastu za zube, jumbopakiranje; mojoj obitelji, ženi i meni, traje šest mjeseci. Akviziter, privatnik, naziva me barem jedanput na mjesec. Trebate li što, kako ste, a kod svake kupovine dobijem i prekrasnu kemijsku olovku. Kako se samo osjećam ponosnim kao kupac, kralj!</p>
<p>A mi bismo u Europu a budžet nam šupalj, socijalni, i da bismo ga zakrpali, moramo satima čekati u redu, ne da bismo primali, nego dali svoj novac, u ime nečije izmišljotine - dopunskog osiguranja! Ako ništa drugo, barem bi pristojno bilo da HZZO angažira nekoliko stotina nezaposlenih, a imamo ih napretek, pa da obilaze, barem nas umirovljenike nudeći nam sve pogodnosti koje ćemo dobiti za tih jadnih i sirotinjskih pedeset kuna. A još k tome svaki mjesec ćemo morati na poštu, banku, ispuniti ček, virman za uplatu, jasno, s provizijom! Struju moram platiti, monopol, isključit će mi, plin, vodu i smeće također, a sad smo ponovo pred svršenim činom - nema izbora, opet prokleti monopol!</p>
<p>Veliki je interes za police dopunskog osiguranja, ja bih rekao velika je to sramota HZZO-a, Vlade i države da se ovakve scene događaju na javnim mjestima, to nikome ne služi na čast. Umirovljenici plaćaju 50, a ostali 80 kuna, umirovljenička su primanja znatno ispod primanja uposlenih, a da ne spominjemo ona koja su deset i više puta veća. Gdje je tu socijalna pravda. Jadna je država koja uzima novac umirovljenicima da bi sanirala rupetine svojih promašaja!</p>
<p>D. KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za sanacije banaka novca ima, a za djecu nema </p>
<p>Hoće li Hrvatska napokon progovoriti o katastrofalnoj demografskoj situaciji pitanje je iz naslova Vjesnika od 14. svibnja. Odgovor glasi: Neće, jer je to kategorički stav Hrvatskog sabora, barem dok je u sadašnjem sazivu. Situacija je nažalost još tragičnija negoli se u citiranom članku prikazuje.</p>
<p> Tome smo se osvjedočili više puta, tj. kad god bi se to prevažno pitanje stidljivo pojavilo pred sabornicima. Sabor odbija o toj temi razgovarati, osim kada je prisiljen, slično kao i o nezaposlenosti. Demografima tj. stručnjacima ulazak u Sabor je prešutno zabranjen te je i ono malo demografski pozitivnih mjera i zakona, npr. porodiljne naknade i dopust te dječji doplaci naprasno i drastično nedavno smanjeno ili ukinuto, bez obrazloženja jer je izgovor »nema novca« neprihvatljiv zato što je to svima vidljiva laž.</p>
<p>Prisjetimo se da je još pokojni predsjednik Tuđman najavio jake pronatalitetne mjere, uključujući i obećanje da će svaki roditelj s troje i više djece dobiti status i socijalna prava odgajatelja.</p>
<p>Ne treba biti osobito inteligentan da bi se zaključilo da je hrvatski Sabor ravnodušan prema demografskoj slici Hrvatske, što dokazuje sadašnje katastrofalno demografsko stanje. Kada Hrvatskoj treba nanijeti golemu štetu, kao npr. u slučaju Riječke banke, uz šutnju Narodne banke tj. države, Sabor nezainteresirano šuti. Kada treba donijeti bilo kakvu pronatalitetnu mjeru, sabornici plačljivo kažu da nema novca, da treba smanjiti potrošnju i slično. Samo novac koji je opljačkan preko Riječke banke dostajao bi za sve potrebne pronatalitetne politike do kraja stoljeća! Pa i same kamate na nestali iznos bile bi dovoljne. Uz to pronatalitetne mjere nikako ne mogu biti potrošnja, kako nam se to neprekidno pokušava protumačiti, nego je riječ o neizbježnoj, a najisplativijoj dugoročnoj investiciji.</p>
<p> Pronatalitetne mjere ujedno su i ustavna obaveza države, a njihovo nedonošenje i neprovođenje, te posebno aktualno nedavno suspendiranje, trebao bi spriječiti Ustavni sud. </p>
<p>KRSTO JELINČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za istinsku pomirbu nisu dovoljne samo isprike </p>
<p>Čitamo kako se »Račan ispričao svima koji su patili zbog Bleiburga« (Vjesnik 15. svibnja). Malo prije njega i Tomac je to pokušao učiniti, ali je bio spriječen na vrlo nekulturan način.</p>
<p>Bilo bi dobro da se i »desni« na isti način ispričaju za Jasenovac. Sve te isprike pomažu pomirbi, koja bi Hrvatskoj bila jako potrebna. No mislim da samo verbalne isprike ipak nisu dovoljne, da bi trebalo poduzeti i nešto konkretnije. Neki traže procesuiranje krivaca jer »ratni zločini ne zastarijevaju«, drugi traže plaćanje odštete oštećenima. Mislim da je sve to prekasno, a osim toga to bi moglo jako škoditi pomirbi i izazvati nove duboke podjele. Možda ima i drugih načina, konkretnijih od samih verbalnih isprika. Evo jedan takav način.</p>
<p>U Zagrebu ima Trg žrtava fašizma. Zašto ne bi bio i jedan Trg žrtava komunizma? Zar i žrtve komunizma (Bleiburg, križni putovi, Jazovka itd.) ne zaslužuju da imaju svoj trg? Moglo bi se, na primjer, Trg žrtava fašizma preimenovati u Trg žrtava fašizma i komunizma, ili Trg žrtava totalitarističkih režima, ili slično. Ne smeta što su ti nazivi malo dugački, ionako svi taj trg zovu Trg žrtava. No ako se nikako ne želi ponovo mijenjati naziv tog trga, onda treba naći neki drugi lijep trg i (pre)imenovati ga u Trg žrtava komunizma. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Još jedanput hvala Olgi Carević </p>
<p>Želim uputiti svu podršku tekstu Olge Carević pod naslovom »Tu se ne drže politički govori, nego tiho moli«, koji se odnosi na bleiburške događaje.</p>
<p> Doista, kako to Olga Carević kaže, pri spomenu obilježja nije umjesno pljeskati i zviždati, a ni držati duge političke govore. </p>
<p>Također smatram vrlo potresan članak Olge Carević poslije smrti kardinala Kuharića - bio je poput lijepe i tople priče. </p>
<p>ŽARKO MEŽNAR, dizajner, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ministri ne mogu bez »aktivina«</p>
<p>Kao slučajno, televizijske su kamere zavirile na sjednicu Vlade. Jedna od pomoćnica, ili osoba sličnog statusa, dijelila je odnosno stavljala ispred svakog ministra bočicu na kojoj je, koliko sam na brzinu uspio pročitati, pisalo »aktivin« ili tako nekako.</p>
<p> Uglavnom, ta riječ asocira da je to nekakav farmaceutski preparat koji »aktivira«, osnažuje korisnika.</p>
<p>Je li taj preparat uvozni ili domaći, ne znam, za mene je to novitet. No možda ta bočica ipak pridonese »aktivnijem« radu u rješavanju brojnih problema što stoje pred Vladom.</p>
<p>Vjerojatno je i taj preparat nabavljen iz proračunske stavke...»za reprezentaciju«. Neka mi bude oprošteno ako sam u krivu. Što bi se tek vidjelo kada bi vrata bila... širom otvorena?</p>
<p>K. OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ekshumirano tijelo Vjeke Sliška - pronađeno sporno zrno</p>
<p>Sudac Ranko Marijan: »Pronašli smo ono što smo tražili«/Moguća i ekshumacija Sliškova ubojice Cappiaua</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U utorak je prije podne na zagrebačkom groblju Mirogoju ekshumirano tijelo Vjeke Sliška, ubijenoga 22. ožujka prošle godine na Cvjetnom trgu. Ekshumacija je obavljena temeljem odluke suca Županijskog suda Ranka Marijana, koji vodi postupak povodom Sliškova i Cappiauova ubojstva (optuženi Marko Nikolić, Ivica Bertić, Samir Ivošević). Izvađeno je i »zrno koje nedostaje«.</p>
<p> Nakon što je izvađen lijes i pregledano tijelo, a sve je trajalo manje od sat vremena, sudac Marijan izjavio je: »Našli smo što smo tražili« i dodao kako je riječ o karboniziranom zrnu čiji će se kalibar i porijeklo utvrditi vještačenjem na Centru za kriminalistička vještačenja u Kustošiji.</p>
<p> Ekshumaciji su prisustvovali i zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Janjko Grlić, balističar Damir Čatipović te sestra i nećaci pokojnoga Sliška.</p>
<p>Balističkim je vještačenjem neposredno nakon ubojstva utvrđeno da je ubojica James Cappiau (kojega je neposredno nakon toga ubio Ivica Bertić) pogodio Sliška sa dva od ukupno šest ispaljenih metaka iz revolvera brazilske proizvodnje »taurus« kalibra 38 specijal. Smrtonosni je metak bio onaj ispaljen u potiljak, a drugi je ispaljen u leđa, kad je Sliško već ležao na zemlji. Pri obdukciji je učinjena pogreška. Vještaci su naime zaključili da je još jedan metak ispaljen u glavu te da se on raspao a pojedini komadi da su prošli kroz usnu i oko. Kasnije je ipak utvrđeno da su spomenute rane na oku i usni nastale od fragmenata metka koji je udario u tlo pokraj Sliškove glave. Dodatne probleme činili su i fragmenti nekoliko metaka koji su ostali u Sliškovu tijelu od prijašnjih atentata. Jer na nj je pucano 1991. godine ispred »Sokola«, 1994. u Sesvetama i u siječnju 1995. u Maksimirskoj. </p>
<p>Sporni metak izvađen u srijedu, po mišljenju balističara, ne potječe od prijašnjih atentata, a ne odgovara ni kalibru 38 specijal jer bi se projektil tog kalibra deformirao u »gljivu«. Rezultati vještačenja trebali bi dati odgovor na sumnju da je u Sliškovoj likvidaciji sudjelovala još koja osoba.</p>
<p>Neslužbeno smo saznali da bi se uskoro mogla zatražiti i ekshumacija ubijenog atentatora, Cappiaua, koji je sahranjen u Amsterdamu. Naime sporno je s koje je daljine od Sliškove glave ispaljen smrtonosni metak, a to se može utvrditi vještačenjem kože i kostiju na prstima ubojice. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dvostruko ubojstvo pokraj Varaždinskih Toplica </p>
<p>VARAŽDIN, 21. svibnja</p>
<p> - Vjekoslav Horvat (52) iz Čurilovca pokraj Varaždinskih Toplica i Dražen Kuček (35) iz Velikog Trojstva na području Bjelovara ubijeni su u ponedjeljak navečer pod još nerazjašnjenim okolnostima. </p>
<p>Prema izvješću varaždinske policije, policajci su u mjestu Hrastovcu u ponedjeljak oko 21.25 sati zatekli Sinišu Dukarića (36) iz Plavnice Gornje kod Bjelovara, kod kojeg su pronašli nož i pištolj.</p>
<p> On je priznao da je ubio svog prijatelja Kučeka te da su njih dvojica prije toga ubili Horvata u njegovoj klijeti na susjednom brijegu. Policajci su potom pregledali teren i u Hrastovcu nedaleko od caffe bara »Blaž« pronašli ubijenog Kučeka, dok je Horvat, nađen u klijeti na predjelu Mladina, ubijen vatrenim oružjem, a na Horvatovu je tijelu pronađeno više ubodnih rana u predjelu glave, vrata i prsnog koša.</p>
<p>Prema pričanju mještana Čurilovca, Horvat je bio samac, neženja, radio je u Sloveniji, a u kuću u Čurilovcu dolazio je povremeno. Nije ni s kim bio u sukobu, a bio je, kažu mještani, ugodan i pristojan čovjek. Ističu i da su primijetili da su se toga dana selom vrzmale neke sumnjive osobe, a jednom od njih provalili su u vikendicu na Mladinama. Nakon što su ubili Horvata, Dukarić i Kuček spustili su se u selo i Slavka Golubića tražili da ih odveze do obližnje gostionice po cigarete.</p>
<p>»Tražili su me cigarete, no ja ih nisam imao a oni su bili uporni i tražili da ih odvezem negdje da ih kupe. Odvezao sam ih do 'Blaža', htjeli su me počastiti pićem, no odbio sam ih. U automobilu nisu ništa govorili, a primijetio sam da je jedan od njih imao krvavu nogavicu te da su nekako rastrojeni. Pitali su samo za put prema Ivancu«, rekao je Golubić.</p>
<p>Dukarić i Kuček potom su otišli u gostionicu »Blaž« gdje su tražili od konobarice »šteku« cigareta. Njoj je to bilo »čudno«, pa je pozvala kolegicu Nedu Bešenić. Objasnile su im da cigarete prodaju samo na kutije, a njih su dvojica potom popili dvije kave, konjak i gemišt.</p>
<p>»Jedan od njih, onaj što je ostao živ, imao je na sebi široku kišnu kabanicu, vidjela sam da ima nož u žutim koricama, dok je drugi imao nož u koricama zakačen za hlače. Bili su i krvavi«, kazala je Neda Bešenić.</p>
<p>Njih su dvije bile same s njima u gostionici, a nešto kasnije došao je i gazda. Dukarić i Kuček tada su otišli van iz lokala i krenuli prema obližnjoj šumi. Gazdi je to bilo sumnjivo, pa je pošao za njima, ali paralelnim puteljkom. Potom je začuo pucanj, pa je pozvao policiju. Kad su došli policajci, ispričala nam je N. Bešenić, preživjeli im je odmah priznao ubojstva i odveo ih na mjesto događaja.</p>
<p>Siniša Dukarić tijekom utorka priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu, koji ga je ispitao.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vještak pojasnio kada dolazi do transfera imovine </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestoro optuženih u »slučaju Tisak« u utorak je nastavljeno saslušanjem knjigovodstveno-financijskog vještaka Zrinka Ručevića koji je, odgovarajući na pitanja Kutlinih branitelja, pojasnio neke stavke iz druge točke optužnice s područja računovodstva i financija.</p>
<p> Vještak je rekao da ostaje pri tvrdnji da do promjene u financijskoj imovini dolazi transferom imovine, no da potpisivanje ugovora o zajmu nije poslovna promjena jer do tog transfera imovine samim potpisivanjem još nije došlo.</p>
<p> Istaknuo je da se ugovorom o zajmu povećava financijska imovina trgovačkog društva i da je ta promjena na financijskoj imovini izražena u novcu, ali da ona ne utječe na promjenu stanja imovine jer se poslovni događaj po tom ugovoru nije dogodio sve do doznake novca na račun.</p>
<p> Riječ je o razlici između pojma financijska imovina i imovina jer poslovni događaj koji će se dogoditi u budućnosti sam po sebi ne povećava imovinu, rekao je vještak. Dodao je da je imovina poduzeća rezultat prošlih poslovnih događaja, te da ono što se očekuje ne povećava tu imovinu.</p>
<p> Ako potpisani ugovor promatramo kao nastali događaj, tada za priznanje poslovne promjene nedostaje promjena na stanju imovine, a s obzirom na to da zajam nije dan, odnosno nije doznačen novac, nije došlo ni do poslovne promjene, pojasnio je vještak.</p>
<p> »Obveza koja ne opisuje nastali poslovni događaj ne može biti financijska obveza«, dodao je.</p>
<p> Kada dođe do ispunjenja obveze koju je zajmodavac preuzeo, tvrdi vještak, ispunjeni su svi uvjeti da bi ugovor o zajmu postao knjigovodstvena isprava i knjiži se kao imovina trgovačkog društva zajmodavca koju ono potražuje od zajmoprimca. </p>
<p> U poslovnim knjigama zajmodavca umanjuje se imovina koju je on doznačio zajmoprimcu, u čijim se poslovnim knjigama, nakon prijenosa imovine, knjiži povećanje imovine u vidu zaprimljenog novca, ali i obveza potraživanja prema zajmodavcu, kazao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novcem Slavonija-osiguranja do dionica Slavonija-osiguranja </p>
<p>OSIJEK, 21. svibnja</p>
<p> - Pred malim vijećem Županijskog suda u Osijeku u utorak je nastavljeno suđenje nekadašnjim čelnim ljudima Slavonija-osiguranja d.d., Josipu (52) i Zvonimiru (33) Guciću te Borisu Ostoiću (47), Stjepanu Kožiću (63) i Ivanu Kadiću (51). </p>
<p>Podsjetimo, oni se terete da su proveli fiktivnu dokapitalizaciju ove osiguravajuće kuće kojom su stekli protupravnu imovinsku korist veću od četiri milijuna kuna. Prema optužnici, dokapitalizacija je izvršena lažnim ugovorima o zajmovima, pa su oni bez stvarnog kolanja novca došli do dionica Slavonija-osiguranja. B. Ostoića i Z. Gucića tereti se za zloporabu položaja i ovlasti, J. Gucića za poticanje na izvršenje tih kaznenih djela, a S. Kožića i I. Kadića tereti se za davanje netočnih podataka. </p>
<p>Vinko Krolo, koji je na mjestu direktora Pivovare, čiji je vlasnik Josip Gucić, bio sve do rujna prošle godine, u svojem je svjedočenju kazao kako je Pivovara 1999. godine podigla od Slavonija osiguranja kredit. Tim je novcem potom sudjelovala u dokapitalizaciji Slavonija-osiguranja, kao i »Rudar-Posebna trgovina« i »G-šport«, tvrtke iz »Gucić grupe«, kojima je Pivovara na račune prebacila svakoj po milijun kuna iz kreditnog zaduženja u Slavonija-osiguranju. </p>
<p>Svjedokinja Mirjana Pavošević, koja je 1999. bila šef računovodstva u Slavonija-osiguranju, pojasnila je kako je za dokapitalizaciju trebalo oko osam milijuna kuna. </p>
<p>»Tadašnji predsjednik Uprave, Boris Ostoić, kazao mi je da ništa ne brinem i da će se za dokapitalizaciju pobrinuti vlasnik. Sve mi se to činilo nelogičnim jer su tvrtke koje su sudjelovale u dokapitalizaciji prije toga podigle velike kredite kod nas«, kazala je svjedokinja. </p>
<p>Na upit optuženog Josipa Gucića kolika je bila kamata u Slavonija-osiguranju i da li su tvrtke iz »Gucić grupe« imale kakvih privilegija, ona je odgovorila kako je stekla dojam da se vršio pritisak na predsjednika Uprave da kamata bude niža, no da je on ostao ustrajan u tome da kamata od 15 posto za sve bude ista. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Napokon uplaćen novac za vještačenje </p>
<p>OSIJEK, 21. svibnja</p>
<p> - Nakon gotovo godinu i pol dana od prijedloga za financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem te brojnih natezanja zbog nedostatka novca za plaćanje nalaza vještaka, čini se da će i ova saga, koja je zakočila sudski postupak protiv osječkog poduzetnika Antuna Novalića i suradnika, ipak uskoro biti riješena.</p>
<p> Naime, oko 300.000 kuna potrebnih za plaćanje nalaza financijsko-knjigovodstvenog vještaka Ministarstvo pravosuđa konačno je uplatilo na žiro-račun osječkoga Županijskog suda. Ovaj će novac biti uplaćen vještakinji Mirjani Delač, koja trenutno sa suradnicima radi na vještačenju vezanom za Dubrovačku banku.</p>
<p> Podsjetimo, odluka o provođenju novoga financijsko-knjigovodstvenog vještačenja donesena je u prosincu 2000. godine kada je spis predan timu stručnjaka s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Budući da im ni nakon nekoliko mjeseci rada novac nije uplaćen, vještačenje je prekinuto, pa je spis početkom svibnja prošle godine vraćen u Osijek. Nakon gotovo godinu dana i brojnih molbi osječkoga Županijskog suda da im se uplati novac potreban za plaćanje vještačenja, u ožujku ove godine Ministarstvo pravosuđa doznačilo je zatraženi iznos.</p>
<p> U međuvremenu je odlučeno i to da umjesto Ekonomskog instituta vještačenje provede vještakinja Delač. S obzirom na to da je trenutno zauzeta Dubrovačkom bankom, pretpostavlja se kako će tek sljedeći mjesec započeti vještačenje za slučaj Gradska banka.</p>
<p> Kako se procjenjuje da će ovo vještačenje biti dovršeno za nekoliko mjeseci, očekuje se da će se suđenje Novaliću i suradnicima nastaviti na jesen. Podsjetimo, dvije optužnice Županijskoga državnog odvjetništva spojene u jedan sudski postupak terete Novalića i njegovih 11 bliskih suradnika za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u tom kaznenom djelu, kojima su pribavili protupravnu imovinsku korist veću od 53 milijuna kuna. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Istri više od 1200 ovisnika </p>
<p>PULA, 21. svibnja</p>
<p> - Prema procjeni povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga za Istarsku županiju, na ovom je području više od 1200 osoba koje su u posljednjih desetak godina uzimale ili još uzimaju teške droge. </p>
<p>Najviše ih je u Puli - 850, zatim slijedi Poreč (135), Labin (80), Rovinj (70), i tako redom. Zanimljivo je da je polovina tih evidentiranih obuhvaćena nekim od programa liječenja, odnosno apstinencije, istakao je dr. Ante Ivančić, predsjednik Županijskog povjerenstva, na sjednici Županijskog poglavarstva u ponedjeljak poslije podne. </p>
<p>Međutim, zabrinjava što više od šest ovisnika svakodnevno ili vrlo često uzimaju heroin i žive kao narkomani. Posljedica su toga česta predoziranja, pa je tako prošle godine umrlo devet ovisnika, a u posljednjih pet godina čak 38. </p>
<p>Narkomaniju prati i sekundarni kriminal, posebice je u porastu onaj maloljetnički, dok obolijevanje od side, na sreću, nije uzelo maha i registrirane su samo dvije oboljele osobe. </p>
<p>Prema riječima dr. Ivančića najveći je problem u prevenciji narkomanije nedostatak jedinica za stacionarno liječenje u Općoj bolnici u Puli. Zato je zatraženo da se i županija aktivnije uključi u rješenje toga problema. Isto se odnosi i na status pulskog Centra za suzbijanje ovisnosti, kroz koji dnevno prođe 60-ak ovisnika, a zaposlene nisu ni tri osobe, i to slabo plaćene. </p>
<p>Župan Jakovčić kazao je da je županija lani osigurala 410 tisuća kuna za suzbijanje ovisnosti, da će ove godine dati više, iako sam novac ne rješava problem. S druge strane i primarna zdravstvena zaštita pomaže u suzbijanju te pojave, jer 44 liječnika opće medicine svakodnevno kontroliraju 414 ovisnika, od kojih je 186 na metadonskom liječenju, 46 je u komunama, a čak 23 na izdržavanju kazne. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uhićen diler sa 1,6 kilograma »speeda«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija zaplijenila u ponedjeljak 1,6 kilograma droge amfetamin (»speed«), a jedna je osoba uhićena. </p>
<p>Kako je priopćeno u PUZ-u, nakon što je već duže vrijeme praćen, uhićen je Šerif Š. (39), a droga je pronađena u njegovu stanu. Sumnja se da se Šerif već duže vrijeme bavi »dilanjem« različitih vrsta droga na zagrebačkom narko tržištu. </p>
<p>Pretragom u stanu u priključnom dijelu dimnjaka, koji je bio sakriven namještajem, policija je pronašla šest plastičnih vrećica s ukupno 600 grama amfetamina. Rastavljanjem lamperije iznad vrata pronađena je plastična boca s kilogram »speeda«. Tu je pronađen i krivotvoreni pečat s oznakom carinske službe te fotografske folije s oslikanom oznakom Carine. </p>
<p>Policija je također u stanu pronašla i 0,1 gram kokaina i nešto marihuane.</p>
<p>Šerif Š. u utorak je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pomoćnik ministra vanjskih poslova odbio ispriku novinarke</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Pokušaj mirenja između Višnje Starešine, zamjenice glavne urednice Večernjeg lista, i Mislava Kukoča, pomoćnika ministra vanjskih poslova, nije uspio jer je Kukoč odbio bilo kakvu ispriku. </p>
<p>U privatnoj se tužbi navodi da je Starešina 2. lipnja 2001. godine u Večernjem listu u tekstu »Strategija u kojoj nema mjesta za mlade sa znanjem tri strana jezika«, objavila niz kleveta na račun Kukoča. Tako je u tekstu pod naslovom »Glavni savjetnik Mislav Kukoč« za njega objavila kako je on pomoćnik ministra s kojim strani diplomati izbjegavaju razgovarati zbog više nediplomatskih ispada. </p>
<p>Također se u tekstu navodi kako Kukoča u zapadnim diplomatskim krugovima od milja zovu »rasist« te kako posjećuje hrvatske diplomatske predstavnike u inozemstvu i traži od osoblja da »analiziraju« svoje kolege. U tužbi se navodi kako su svi navodi neistiniti te klevetnički. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Rohatinski: Nemojte mi podmetati da sam nečiji sluga jer to nije istina</p>
<p>Spektakularnih promjena neće biti jer se prije dvije godine zacrtana politika HNB-a pokazala dobrom / Najvažnije je pitanje, kaže Rohatinski, kako smanjiti proračunski deficit da bi se smanjio pritisak na tečaj zbog oko milijardu dolara koliko država godišnje posuđuje u inozemstvu da bi financirala proračunsku rupu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U utorak se na Financijskom forumu nije, kako je bilo najavljeno, mogao čuti odgovor vladinih dužnosnika na pitanje gdje su stale gospodarske reforme. Prema riječima voditelja okruglog stola Željka Ivankovića, urednika časopisa Banka, ministri Hrvoje Vojković i Radimir Čačić, ispričali su se zbog nedolaska budući da su morali prisustvovati hitnoj sjednici tzv. užeg kabineta o brodogradnji. </p>
<p>Kako saznajemo u krugovima bliskim vladajućoj koaliciji, ministri nisu bili zauzeti zbog sjednice užeg kabineta nego sastankom petorke. Stoga je glavna zvijezda okruglog stola u organizaciji Info investa bio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. </p>
<p>Rohatinski je naglasio da spektakularnih promjena u politici HNB-a neće biti jer se prije dvije godine zacrtana politika pokazala dobrom. Nelikvidnost više nije problem kao tada, kamatne stope su pale, stvoren je ambijent za plasiranje novca u gospodarstvo, a ne u devizne rezerve, a HNB namjerava destimulirati ulaganje banaka i u svoje blagajničke zapise, tvrdi Rohatinski. </p>
<p>On se osvrnuo i na česte primjedbe da HNB ne vodi samostalno svoju politiku nego radi po nečijem diktatu. »Za sve što smatrate da je loše okrivite izravno HNB i mene, ali nemojte mi podmetati da sam nečiji sluga jer to nije istina«, kategoričan je Rohatinski. </p>
<p>Tu tvrdnju ilustrirao je i primjerom intervencije HNB-a na deviznom tržištu (400 milijuna eura) u rujnu prošle godine te spuštanje deviznih rezervi znatno ispod točke dogovorene s MMF-om kako bi se zaustavila aprecijacija kune. MMF je tada upozoravao da se Hrvatska ne drži dogovora, ali je, tvrdi guverner, HNB odgovorio da se Hrvatska neće držati dogovora ako se pokaže da on nanosi štetu.</p>
<p>Rohatinski tvrdi i da je monetarna politika vođena u protekle dvije godine »bila više nego ekspanzivna, suprotna svim udžbenicima pa i dobrom dijelu svjetske prakse«. To je ilustrirao podatkom da je HNB lani »štampala« sedam milijardi kuna primarnog novca kako bi zaustavila aprecijaciju kune koju je, tvrdi Rohatinski, u najvećoj mjeri izazvao deficit državnog proračuna, odnosno njegovo financiranje zaduživanjem u inozemstvu. Stoga Rohatinski smatra da pravo pitanje glasi: kako smanjiti proračunski deficit da bi se smanjio pritisak na tečaj zbog oko milijardu dolara koliko država godišnje posuđuje u inozemstvu da bi financirala proračunsku rupu.</p>
<p>Rohatinski je podsjetio i na to da se monetarna politika vodi u skladu s Ugovorom o stabilizaciji i priključivanju EU koji je Hrvatska potpisala te da su svi novi zakoni uglavnom usklađeni sa zakonima EU, a oni dijelovi koji nisu, tvrdi Rohatinski, pokazuju »više osjećaja za našu realnost«. »Ako netko misli da mi nismo zreli za to, neka kaže«, pozvao je Rohatinski protivnike usklađivanja hrvatske legislative s europskom. </p>
<p>Na pitanje kada će euro doći u Hrvatsku, Rohatinski je odgovorio kako to ne zna. No, ustvrdio je da Hrvatska već ima gotovo svu potrebnu infrastrukturu za uvođenje eura jer vrlo brzo može zadovoljiti Maastrichtške kriterije, a zakonodavstvo joj je uvelike usklađeno s europskim. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dogovaranje konkurentskih fondova bilo bi prerizično</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U novom mirovinskom sustavu potrebna je liberalizacija limita ulaganja mirovinskih fondova u skladu s prosječnom strukturom portfelja u svijetu. </p>
<p>Kako su jedino dionice instrument koji može osigurati povećanje portfelja, dok ga obveznice čine stabilnim, nove limite trebalo bi uvesti i radi osnovnog interesa osiguranika: što više mirovine. Kazao je to mr. Damir Lamza, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, na predavanju o mirovinskoj reformi u okviru Sedmog financijskog foruma. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nova slika mirovinskog portfelja trebala bi uključivati 50 posto dionica, 30 posto obveznica i 20 posto drugih instrumenata. </p>
<p>Lamza predlaže i da se otvori mogućnost da mirovinski fondovi ulažu u terminske papire radi zaštite od rizika te povećanje udjela imovine fonda koji se može uložiti u inozemstvo. Iako Hrvatska s maksimalnih 15 posto u tome ne odstupa od svjetskog prosjeka, to nameće nerazvijeno domaće tržište. </p>
<p>Govoreći o tome u koje dionice fondovi danas mogu ulagati, Lamza ističe kako je knjiga spala na dva slova. Postotak povećanja udjela koji bi fondovi mogli uložiti u inozemstvo treba odrediti ovisno o tome u kojoj će se mjeri domaće tržište u skorijoj budućnosti razvijati. </p>
<p>To bi svakako trebalo biti dovoljno da fondovi na domaćem i inozemnom tržištu dosegnu propisan limit od 30 posto udjela koji može biti u dionicama.</p>
<p>Prema riječima Vladimira Puškarića, pomoćnika ravnatelja Hagene, u Hrvatskoj danas posluje sedam obaveznih mirovinskih fondova u kojima štedi oko 800.000 osiguranika, a ukupno zasad drže nešto više od 400 milijuna kuna. No, tri fonda drže oko 88 posto članova i 89 posto imovine.</p>
<p> To se moglo i očekivati s obzirom na broj osiguranika koji mogu ući u drugi mirovinski stup, naglasio je Puškarić. On je dodao kako je realno očekivati da u takvoj situaciji dođe do spajanja fondova i smanjenja broja onih koji će opstati na tržištu.</p>
<p>Riječ je o promjenama što su ih prošle sve zemlje koje su provele trostupanjsku reformu. Pokazuje to, na primjer, današnja situacija u Čileu - dok je na početku reforme (1981. godine) tamo postojao 21 mirovinski fond, danas ih je sedam, a tri drže 79 posto članova i 68 posto imovine. Slično je i u Argentini, Mađarskoj ili Poljskoj, naglasio je Puškarić, dok Damir Lamza smatra kako se toga ne treba bojati.</p>
<p> Iako postoji bojazan da bi fondovi mogli iskoristiti takvu situaciju i dogovarati se, na primjer, o naknadama koje će obračunavati na ulog osiguranika, to je na hrvatskom tržištu teško očekivati s obzirom na to da su detalji poslovanja fondova strogo propisani zakonom. Osim toga, računice pokazuju da bi fond s približno 120.000 osiguranika novac uložen kod osnivanja mogao vratiti tek za osam do devet godina, što znači da bi ulaženje u takve i slične »dogovore« s konkurencijom bilo prerizično.</p>
<p>Kad je riječ o ulaganjima, Hagena ih je dodatno ograničila propisujući, na primjer, da fondovi mogu ulagati u dionice u službenoj kotaciji burze, u vrijednosti pet milijuna eura (kako bi se osiguralo da fond ulaže u kvalitetne papire), a propisano je i da su ulaganja u imovinu u na području OECD-a moguća jedino u zemlje s visokim kreditnim rejtingom (A, S), naglasio je Puškarić.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Fina pozitivno ocijenila 1500 prijedloga nagodbi </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Financijska agencija (Fina) podnijela je najveći dio tereta prenošenja platnoga prometa u banke, a tranzicija je obavljena uz minimalan rizik i gubitke. Pritom gotova rješenja o našem statusu i sudbini nisu pala s neba, Markova trga ili Pantovčaka nego sami proizvodimo ideje i pokušavamo ih prodati. Sljedeći je korak razvoja Fine okretanje prema državi kao velikom korisniku usluga te prema bankama i njihovim klijentima. Znatan dio razvoja Fine usmjeren je prema operacijama s gotovinom, a taj posao mora biti završen iduće godine«, istaknuo je u utorak na sedmom Financijskom forumu predsjednik Uprave Fine Đuro Popijač.</p>
<p>Fina je postala servisna institucija za pružanje usluga poslovnog plaćanja, a istodobno su u tijeku bile i aktivnosti oko provođenja mirovinske reforme pa su, prema Popijačevim riječima, preko leđa Fine praktički prešle dvije reforme, što je iziskivalo i nemale troškove.</p>
<p>»Treći veliki posao koji se odvija je provedba Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih državnih potraživanja. Fina je zadužena za obradu i ocjene prijedloga nagodbi. Dosad smo obuhvatili oko 40.000 prijava i računamo da ih mnogo više neće ni stići iz Porezne uprave. Oko 1500 prijedloga nagodbi s pozitivnom ocjenom otišlo je državnoj komisiji koja će ih dalje obraditi. Inače, dosad je 55.000 blokiranih računa iz ZAP-a preneseno na Hrvatsku poštansku banku i za njih počinje teći rok od 60 dana, a potom Porezna uprava pokreće stečaj. Nadamo se da će se u međuvremenu iznaći rješenje za one koji su u sustavu nagodbe, odnosno, na koji ih način zaštititi od te zakonske odredbe«, rekao je Popijač.</p>
<p>Na pitanje o povećanju cijena platnog prometa za krajnje korisnike s obzirom na to da je Fina posrednik koji u ime i za račun banaka obavlja platni promet, Popijač je rekao da Fina nije mijenjala svoje cijene prema bankama, ali da su banke formirale svoje cijene prema korisnicima. Popijač je upozorio je to tim gore za Finu što je ona, za razliku od banaka, u sustavu PDV-a te da su »istrpjeli« 22 posto poreza koji ne mogu prenijeti na banke. Podsjetio je da se prije godinu dana tvrdilo kako će tržište donijeti pad cijena platnog prometa kad on prijeđe u banke, što tada, rekao je, ničim nije argumentirano.</p>
<p>Popijač je rekao da korisnici bonitetnih informacija mogu i dalje računati na Finu, odnosno da će se »bonitet i dalje proizvoditi.« Lani je primjerice potražnja za obrascima BON 1 i BON 2 porasla oko 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Točnije, u 2000. godini izdano je 53.380 bonitetnih informacija BON 1, dok ih je u prošloj godini izdano 65.980., lani je izdan 186.681 BON 2, a godinu ranije 156.394.</p>
<p>S obzirom na to da su se razdvojile baze podataka o transakcijama na računima poduzeća te ni Fina ni banke nemaju potpun uvid u stanje tih računa, iz Fine od Vlade traže da uputi preporuku bankama o objedinjavanju baze u Fini i spremni su s bankama pregovarati na komercijalnoj osnovi.</p>
<p>»Pokušavamo sa Zagrebačkom, Riječkom i Raiffeisenbankom dogovoriti modele suradnje kako bismo mogli davati jedinstvene informacije o bonitetu. Pregovaramo i s drugim bankama koje dosad nisu pristupile sustavu. S devet banaka takav dogovor zasad nije postignut, a neke od njih vjerojatno neće pristati na suradnju«, zaključio je Popijač.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ima mjesta za više mobilnih operatera</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - S 31. prosincem 2003. godine počinje deregulacija domaćeg telekomunikacijskog tržišta. Cilj je nezavisnog državnog regulatora da s većom konkurencijom korisnici usluga dobiju pristupačnije cijene, rekao je predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić.</p>
<p>Dodao je da je Vijeće za telekomunikacije najmlađe od 102 nezavisna regulatora u svijetu. U 30 dana postojanja zaprimilo je 32 predmeta na rješavanje, od čega je donijelo pet odluka o dodjeljivanju koncesije za kabelsku televiziju, a četiri rješenja vezana uz sporna pitanja i cijene. </p>
<p>Na hrvatskom GSM tržištu ima mjesta za još mobilnih operatera, rekao je Debanić. Primjerice, broj korisnika mobitela u Hrvatskoj, kao i u svijetu, već je dostigao broj fiksnih telefonskih priključaka. No, hoće li i kada (prije 2004. godine) Hrvatska dobiti još jednog mobilnog operatera prije svega ovisi o pregovorima Vlade i VIPneta. Vlada se, naime, već nagodila s Hrvatskim telekomom. </p>
<p>Najvažnije, vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, radija i televizije nije osnovano. Vijeće za telekomunikacije donosit će odluke o davanju i oduzimanju koncesija u području telekomunikacija. Uz to, najavljena je tijesna suradnja s inozemnim regulatorima (u planu je više inozemnih posjeta) što se tiče bolje prilagodbe domaće zakonske regulative onoj u EU. </p>
<p>Vijeće za telekomunikacije zasad ima smo troje uposlenih, a većina članova radit će honorarno. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Turizam: Koliko bi vrijedio projekt za produženje sezona</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Službeno je zaključeno da je »materijal« ne samo neupotrebljiv nego i da čak »... podcjenjuje sve one kojima je namijenjen«! Dogodilo se to prije godinu dana na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ), održanoj u Bolu na Braču početkom svibnja 2001., a radilo se o prvome dijelu elaborata ili studije »Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje do 2005. godine«.</p>
<p> Jasno, izrada je bila povjerena jednoj poznatijoj(?) stranoj marketinškoj tvrtki, a za spomenuti loše ocijenjeni »uradak« (koji je poslan na »popravni«) plaćeno je dva milijuna kuna! Još smo i dobro prošli jer je ranije ugovorena cijena bila čak šest milijuna kuna, ali je kasnije nakon natezanja ipak smanjena (a »popravni« je, navodno, položen).</p>
<p>To je tek jedan iz niza primjera kako se za potrebe našega turizma koristi strana pamet koju, u praksi se pokazalo, naručitelji u pravilu skupo plaćaju. Jasno je da treba učiti od onoga koji više zna, koji ima veća iskustva i uhodaniju praksu, jasno je i da svaku školu treba platiti, ali je i shvatljivo da se nakon promašaja i labavih aranžmana može (i treba) očekivati - puhanje na hladno.</p>
<p>Upravo je, naime, predstavljen projekt »Izrada Turističkih satelitskih računa (TSA) za Republiku Hrvatsku« u organizaciji Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva turizma, stručni konzultant i ugovorni partner je strana institucija OEF pod patronatom udruženja WTTC. Kad projekt bude »stavljen u funkciju« i kad ga preuzme naša operativa (2003. godine), TSA će osigurati »... mjerenje učinaka turizma i utvrđivanje njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo u cjelini te za pojedine regije, županije i gradove«, a i učinak koji pojedine djelatnosti ostvaruju od turizma itd. Hrvatske porezne obveznike to će stajati 250.000 USD. Istina, iznos baš nije »astronomski«, ali s obzirom na ukupno stanje u našemu turizmu, oko njega i, posebno, prema njemu pitanje je li ili hoće li biti isplativa.</p>
<p>Dobar dio ukupnog turističkog prometa niti je bio niti je sada - i tko zna kad će i hoće li biti - pod kontrolom (prijavljivanje gostiju, boravišna pristojba, neizdavanje računa, razni sivo-crni aranžmani u pansionu i, posebno, izvanpansionu, pretjerani uvoz razne robe »za turizam«, naročito hrane i pića, itd.), pa kako u tim okolnostima, najkraće rečeno, »utvrditi značenje« i »mjeriti učinke?</p>
<p>Bilo bi, naime, pravo čudo kad bi projekt TSA, makar i djelomično, uspio u onome što naše službene institucije ne mogu, ili neće, ili ih se u tome »ometa«... već dugi niz godina. Uostalom, osim što Hrvatska nema definiranu (ne samo!) turističku politiku i što je u turističkom svijetu poznata po, na žalost, kratkim sezonama, ali i posebno po tome da joj turizam, točnije njegovi (ne)posredni akteri, i od takvih sezona dobro žive svih dvanaest mjeseci, teško je očekivati da će se takav »ustroj« dati podvrgnuti kontroli...</p>
<p>Tko zna, možda bi s onih 250.000 USD bilo pametnije financirati, recimo, natječaj za izum kako produžiti sezonu makar od prve kiše nakon Velike gospe do kraja rujna...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Burze: Banke u padu, naftne dionice u porastu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak zabilježili rast kojeg su potaknuli telekomunikacijski i naftni sektor. Pad su, pak, bilježile dionice vodećih europskih banaka. Međutim, analitičari upozoravaju da ulagači iščekuju slijedeći mjesec kada će krenuti i prve najave rezultata kompanija u prvoj polovici godine. Naime, niz nedavno objavljenih kompanijskih izvješća ne može pružiti dobar temelj za predviđanje kretanja.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,58 posto na 5238,1 bod, a frankfurtski DAX je zabilježio nešto izraženiji rast od 0,88 posto na 5042,78 bodova. Pariški CAC 40 je na 4432,8 bodova bio 0,73 posto viša, a milanski MIB 30 je porastao 0,62 posto na 31.213 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,66 odnosno 0,67 posto.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja newyorških burzi očekivao rast indeksa. Dan ranije vodeći indeksi su nakon izvrsnog prošlog tjedna zabilježili pad jer su ulagači unovčavali dobit ostvarenu u proteklih nekoliko dana. Dow Jones Industrial je pao 1,19 posto na 10.229,5 bodova, a širi S je izgubio 1,33 posto spustivši se na 1091,88 bodova. Nasdaq Composite je pao čak 2,29 posto na 1701,88 - nakon što je prošloga tjedna skočio 8,8 posto.</p>
<p>Većina je azijskih indeksa u utorak zabilježila pad slijedeći gubitke na Wall Streetu. Tokyjski benchmark Nikkei 225 je pao 0,47 posto na 11.801,16 bodova.</p>
<p>U bankarskom sektoru, najveća britanska banka HSBC je pala 0,6 posto, jednako kao i Lloyds TSB. Francuski Credit Lyonnais je izgubio 0,7 posto. Dionice naftnih kompanija rasle su unatoč tome što je cijena sirove nafte u utorak zabilježila pad. Tako je britanski BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, porastao 0,9 posto. Total Fina Elf je dobila 0,5 posto, a Royal Dutch 0,4 posto.</p>
<p>Britanske kompanije za mobilnu telefoniju mmO2 i Vodafone, koji se prema navodima spremao objaviti da neće imati problema s otplatama dugova, porasle su 2,7 odnosno 3,2 posto. T-Online, najveći europski provider internet usluga, u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, pao je 5,6 posto nakon što je francuska medijska grupacija Lagardere izdala obveznice koje se mogu zamijeniti za dionice te podružnice DT-a.</p>
<p>Vodeće tehnološke tvrtke su pak bilježile pad - Ericsson je, nakon nagloga rasta u ponedjeljak, izgubio 2,7, a Alcatel 1,1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Parafiran kolektivni ugovor, štrajk se prekida, svi u školu! </p>
<p>Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Andrija Puljević kaže da je parafiranje granskog ugovora i prekid štrajka njegova odluka, ali da će službeni stav donijeti Središnji odbor Sindikata u srijedu u 8 sati/ Strugar izrazio zadovoljstvo što je Puljević, uz manje izmjene, prihvatio tekst ugovora koji mu je Ministarstvo ponudilo još u subotu </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »S punom sam moralnom i ljudskojm odgovornošću pozvao učenike da ne dođu u školu, a sada njima, njihovim roditeljima i profesorima kažem da u srijedu počinje redovita nastava«, izjavio je u utorak navečer, nakon sastanka s ministrom prosvjete Vladimirom Strugarom, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević.</p>
<p> Dodao je da je riječ o njegovoj odluci, a da će službeni stav o prekidu štrajka donijeti Središnji odbor Sindikata u srijedu u 8 sati. Upitan hoće li, zbog takvog manipuliranja javnošću, podnijeti ostavku, Puljević je odgovorio da je to pitanje Središnjeg odbora Sindikata. </p>
<p>Na sastanku u Ministarstvu prosvjete parafiran je tekst granskog kolektivnog ugovora, zbog čijeg je nepotpisivanja Sindikat i pozvao profesore u štrajk. Strugar je izrazio zadovoljstvo što je predsjednik Sindikata prihvatio, uz manje izmjene, tekst ugovora koji mu je Ministarstvo ponudilo još u subotu. Na pitanje novinara, je li onda uopće štrajk bio potreban, ako bitnijih promjena u tekstu od subote nije bilo, ministar je odgovorio da do njega nije trebalo doći. Puljević je, pak, ustvrdio da se isplatilo štrajkati te da su profesori time dobili »puno novih materijalnih prava«. O kojim je sve pravima riječ, Puljević će izvijestiti u srijedu na konferenciji za novinare. </p>
<p> Primjena ipak od 1. siječnja 2002.</p>
<p>Šef Nezavisnog sindikata prihvatio je kompromisno rješenje po kojemu je početak primjene dijela materijalnih prava 1. siječnja 2003., a ne odmah nakon potpisivanja ugovora, kao što je to Sindikat tražio. »Procijenili smo da to nije dovoljan razlog da bismo ostali beskrajno suprotstavljeni, stoga smo napravili kompromis u roku njegove primjene«. Ugovor će vrijediti do kraja 2003., dogovoreno je. Druga izmjena u tekstu ugovora ticala se pitanje prekovremenog rada, koje je iz granskog kolektivnog ugovora prebačeno u posebni sporazum. </p>
<p>Strugar je podsjetio da je za potpisivanje ugovora potreban parafiran sporazum i drugog pregovarača, a to je Hrvatski školski sindikat Preporod. Očekuje se da bi ugovor trebao biti potpisan kroz dva tjedna.</p>
<p>Ostavši pri svojoj da u Ministarstvu u utorak »nije bilo pregovara već samo razgovora u kojima su se našli na zajedničkoj crti razmišljanja«, Puljević je zaključio da je pronađeni kompromis u interesu srednjega školstva.</p>
<p>Nakon prekida štrajka, ostalo je upitno hoće li država odustati od tužbe koju je uputila Županijskom sudu zbog preispitivanja jesu li pripreme i provođenje štrajka bile zakonite. »Vjerujemo da smo zakonito proveli štrajk te da ćemo osporiti pravo države na tužbu«, rekao je Puljević. Strugar je na isto pitanje odgovorio da odustajanje od tužbe ne ovisi o Ministarstvu već o sudu.</p>
<p>Inače, štrajku u srednjim školama i učeničkim domovima, održanom u utorak prijepodne, prema procjeni Nezavisnog sindikata odazvalo se više od 70 posto profesora. </p>
<p>U utorak se na dvjema odvojenim konferencijama za novinare (Strugarovoj i Puljevićevoj), održanim prije sastanka u Ministarstvu, potegla rasprava o tome tko će platiti radno vrijeme profesora provedeno u štrajku, te hoće li se zbog štrajka produžiti školska godina. Puljević kaže da Sindikat neće platiti prosvjetarima, jer za to nema novca. Ujedno je uvjeren da »sto posto nastavnika u štrajku takvo nešto neće ni tražiti«. No, ako se pojavi jedan posto onih koji će od Sindikata to zahtijevati, Puljević dodaje da će se, u tom slučaju, Sindikat odreći nekih svojih djelatnosti i ponuditi im određenu materijalnu naknadu. </p>
<p>Ministarstvo prosvjete neće donositi odluke o tome hoće li se neradni sati profesora nadoknađivati, već će to prepustiti školama koje su bile u štrajku.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zakonom zaštititi građane, a ne podatke koji se na njih odnose</p>
<p>Đurđa Adlešić zatražila od premijera podatke o tome kako su tajni državni dokumenti u kojima se, među ostalim, Zagreb navodi kao središte međunarodne mafije završili u srpskim medijima te objašnjenje zašto još, dva mjeseca od isteka zakonskog roka, nisu imenovani čelni ljudi tajnih službi i Vijeća za građanski nadzor / Članovi Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo zabrinuti zbog deficita u sustavu mirovinskog osiguranja zbog kojeg za mirovine svaki mjesec nedostaje 100 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić izvjestila je u utorak članove Odbora da je od premijera Ivice Račana zatražila podatke o tome kako su tajni državni dokumenti u kojima se, među ostalim, Zagreb navodi kao središte međunarodne mafije završili u srpskim medijima. Ona je zatražila odgovor u roku sedam dana, nakon čega će o tome iza zatvorenih vrata raspraviti Odbor. Adlešić je od premijera zatražila i objašnjenje zašto još, dva mjeseca od isteka zakonskog roka, nisu imenovani čelni ljudi tajnih službi i Vijeća za građanski nadzor.</p>
<p>Iako podržavaju intenciju Zakona o zaštiti osobnih podataka, kojim se želi spriječiti zlouporaba i zadiranje u osobne podatke građana, članovi Odbora iznijeli su niz kritika zbog kojih su potpuno skeptični prema njemu. Zakon su uputili u prvo čitanje uz konstataciju da na njemu još treba raditi, jer je nedovoljno jasan i nedorečen te bi njegova provedba mogla biti komplicirana, pa i nemoguća. Upozoravaju, naime, da poanta zakona ne smije biti zaštita podataka, nego građana na koje se oni odnose. Nenad Stazić (SDP) rekao je da treba onemogućiti zlouporabu, ali ne i prikupljanje podataka, jer, upitao je, kako će se, primjerice, voditi statistika o karcinomu, ako se zabrani vođenje podataka o oboljelima od te bolesti. Problem je, naveo je, ako se razne zbirke podataka - od telefonskih imenika do raznih udruga i školskih imenika, umreže i zlopotrebe, a ne ako se podaci iz njih legalno koriste. Najviše primjedbi išlo je na račun Vijeća za zaštitu podataka koje bi se zakonom osnovalo i koštalo bi čak milijun kuna. Zastupnici smatraju da je osnivanje novih tijela nepotrebno, jer ona na sebe preuzimaju posljedice nerada državnih institucija.</p>
<p>• Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao je izvješće o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu. Za mirovine se mjesečno izdvaja milijardu i 900 milijuna kuna, od čega je 700 milijuna iz proračuna, a milijardu i 100 milijuna od osiguranika. Članovi Odbora izrazili su veliku zabrinutost zbog deficita u sustavu zbog kojeg za mirovine svaki mjesec nedostaje 100 milijuna kuna, pa se nadaju da zato neće doći do daljnjeg smanjivanja mirovina. Pomoćnik ravnatelja HZMO-a Ante Škember predviđa da će uz ovakvo gospodarsko kretanje za 10 godina kriza mirovinskog sustava biti još veća. Što se tiče deficita, on se može riješiti uvođenjem atipičnih oblika rada, poput ugovora o honorarnom radu, što će proširiti osnovicu za naplatu doprinosa za mirovinsko.</p>
<p>Zamjenik ministra rada Božo Žaja upozorio je da gotovo svaki drugi poslodavac ne plaća uredno doprinose, pa Ministarstvo provodi opću kontrolu doprinosa, a podatke o neplatišama će možda objaviti i u medijima. Članovi Odbora potpuno su se podijelili oko HSP-ovog prijedloga zakona o zabrani genetski modificiranih organizama i proizvoda. Pravaši naime upozoravaju da je jedina šansa Hrvatske u proizvodnji ekološki čiste hrane, te podsjeća da su sve europske zemlje donijele slične zakone još prije nekoliko godina zbog čega Hrvatska hitno treba zabraniti uvoz, stavljanje na tržište i upotrebu genetski modificiranih proizvoda. Miroslav Rožić (HSP) pored toga je istaknuo da se ne smijemo obazirati na američke ucjene i prihvatiti njihove diktate, i time postati njihova kolonija, odnosno 52. Država. I dok su HDZ-ovci zdušno podržali pravaše, predstavnici Vlade i vladajući političari ne slažu se sa zabranom, zalažu se za kontrolu ovih proizvoda, te najavljuju cjelovitu regulaciju o kojoj će Vlada raspravljati već za dva tjedna.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Igre na sreću u završnoj redakturi</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Na zajedničkoj sjednici Odbora za ustav i poslovnik i za zakonodavstvo dopunjen je Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Zapravo, u listu su uvršteni ravnatelj USKOK-a i njegovi zamjenici s koeficijentima koji ih izjednačavaju sa sucima Upravnog i Visokog trgovačkog suda, odnosno stavljaju u rang nešto nižih koeficijenata od zamjenika državnog odvjetnika.</p>
<p>Konačni prijedlog zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara nije izglasan. Ali, o pripremljenom zaključku će se odlučiti u saborskoj raspravi. Jadranka Kosor (HDZ) upozorila je da se tom zabranom mediji stavljaju u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na druge poduzetnike, koji sasvim normalno, i uz državni blagoslov, organiziraju te igre. Što se tiče konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, Mato Arlović (SDP) je izvjestio da Zakon o matičnom broju neće ići u saborski postupak prije Zakona o zaštiti osobnih podataka. A što se mjesta jedinstvenog matičnog broja na osobnoj iskaznici tiče, dogovoreno je da će dio podataka s te isprave ići pod posebnom šifrom. Isto tako, kodirat će se u osobnoj iskaznici podaci o krvnoj grupi i donaciji organa i to na dokumentu građanina koji to bude tražio. </p>
<p>• Mimo dnevnoga reda članovi oba odbora raspravljali su o inicijativi USAID-a po kojoj bi se pri tajništvu Sabora osnovao ured za fiskalnu analizu. Inicijativa je popraćena pismom veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Lawrancea G. Rossina. Iz njegova sadržaja uočljivo je da je razgovor na tu temu već vođen u Saboru. Smisao ureda bi bio savjetovanje Sabora o formi i sadržaju dokumenata koji se tiču izdataka, prihoda i proračunskih planova. </p>
<p>U raspravi članovi radnih tijela su upozorili na nelogičnost da bi takav ured za fiskalnu analizu bio neodgovoran prema bilo kome unutar hrvatskog Sabora, a i šire. Posebno je oštar u ocjeni bio Ivan Milas (HDZ) tvrdeći da je riječ o još jednom od pritisaka međunarodnih banaka na Hrvatsku. Drukčije mišljenje ponudio je Ivo Škrabalo (HSLS) rekavši da je savjetodavno tijelo o formiranju i trošenju državnog proračuna uobičajeni oblik parlamentarne kontrole u svijetu. V. R.</p>
<p> l Izvješće o reviziji pretvorbe i privatizacije obavljenoj u 99 poduzeća koje je predstavila glavna državna revizorica Šima Krasić izazvalo je žestoku raspravu na sjednici Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Prema izvješću, u 19 poduzeća pretvorba i privatizacija obavljena je u skladu sa zakonom, 27 ih je završilo u stečaju, u 88 je otkriveno 268 nepravilnosti koje nisu sankcionirane, a od 44 kaznena djela sudski postupak vodi se za njih 16. Predsjednica Odbora Dragica Zgrebec (SDP) istaknula je da bi Vlada izmjenom Kaznenog zakona morala naći mogućnost da se u slučajevima pretvorbe i privatizacije izbjegne zastara. Vanjski član Odbora Dražen Kalogjera rekao je da izvješće daje poraznu sliku privatizacije u Hrvatskoj, jer iz njega proizlazi da u 80 posto slučajeva nisu ispunjeni njezini ciljevi, a česti su i slučajevi kriminala.</p>
<p>Dragutin Vukušić (SDP) i Tonči Tadić (HSP) složili su se da privatizaciju nije trebalo provoditi u ratu, dok je Zorko Vidiček (SDP) spomenuo »pljačkaški karakter pretvorbe i privatizacije u kojoj su sudjelovali lopovi, pljačkaši i neznalice«. Nekadašnji direktor Fonda za privatizaciju Ivan Penić (HDZ) rekao je da su na brzoj pretvorbi i privatizaciji 1992. i 1993. inzistirali MMF i Svjetska banka, a kao razloge propasti mnogih poduzeća naveo je rat i gubitak stranih tržišta zbog propasti komunizma. Zlatko Mateša (HDZ) je spomenuo da su i mnoga poduzeća koja nisu privatizirana u lošijem stanju, nego prije. Nezavisni zastupnik Đuro Njavro rekao je da se ovakvom raspravom skreće pozornost građana s bitnih problema. Većinom glasova, Odbor je prihvatio izvješće koje će nakon rasprave u Saboru biti dostavljeno Državnom odvjetništvu.</p>
<p>• Odbor za ravnopravnost spolova u utorak je podržao prijedlog Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske da se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ginekolozi obvežu jednom godišnje pozvati osiguranice na preventivni sistematski pregled, koji uključuje i pregled dojki. Time bi se smanjila smrtnost od karcinoma.</p>
<p>Marijan Lipovac i Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sankcionirati nepravilnosti u pretvorbi</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Izvješće o pretvorbi i privatizaciji, koje je u utorak većinom glasova podržao saborski Odbor za financije i proračun, ne bi trebalo ostati tek moralna zadovoljština i dnevno-politička rasprava. Zato će se od Vlade tražiti pravne mogućnosti sankcioniranja nepravilnosti u pretvorbi, prvenstveno sprječavanje zastare koja prijeti mnogobrojnim privatizacijama. To je zaključak rasprave o središnjoj točki sjednice Odbora - Izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije u kojemu je, po podacima državnog Ureda za reviziju, obuhvaćeno 927 tvrtki vrijednih 17,5 milijardi maraka, a na osnovu 1357 pristiglih zahtjeva.</p>
<p>U izvješću se navodi da su najčešće nepravilnosti u prošlih 10 godina bile prikazivanje broja zaposlenih u privatiziranim tvrtkama. Naime, nakon privatizacije broj zaposlenih u tim tvrtkama opao je s prvotnih 46.000 na oko 26.000, a procjena vrijednosti tvrtki, građevina i zemljišta umanjena je u privatizaciji za 76 milijuna maraka. Tonči Žuvela (SDP) očekuje da će se izvješće o privatizaciji Slobodne Dalmacije objaviti naknadno te je pozvao pravne stručnjake i Vladu da nađu način kako bi se izmjenama zakona onemogućile mnogobrojne zastare. Oporbeni članovi Odbora pozvali su na ubrzanje revizije, »jer nitko neće ulagati u maglovitim okolnostima« (Hrvoje Vojvoda, HDZ), dok Ivan Šuker (HDZ) traži dopunu izvješća imenima vlasnika i načinima na koji su platili kupljene tvrtke.</p>
<p>Odbor za financije u drugo je čitanje uputio i Prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, kojim će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te zapošljavanje proširiti i na autorske honorare, rad učenika i studenata, primitke od drugih samostalnih djelatnosti i na razlike plaća za vrijeme služenja vojnog roka.</p>
<p>Odbor je, na inicijativu HSLS-a i Udruge poslodavaca, prihvatio amandman na tekst Konačnog prijedloga zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnim igrama, kojim se predlaže ukidanje zabrane medijima da priređuju nagradne igre. U drugo su čitanje upućeni i prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dohodak, Zakona o zdravstvenom osiguranju te Zakona o mirovinskom osiguranju.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kritika »ignorantskog odnosa prema kršenju ljudskih prava«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Amnesty International Hrvatske, u priopćenju o službenom posjetu predsjednika Mesića Kini, ističe da je posjet bio »potpuno neuspješan i kontraproduktivan«. »Prema informacijama kojima raspolažemo, ni Predsjednik niti bilo tko iz službene delegacije nije postavio ni jedno pitanje domaćinima o kršenju ljudskih prava u Kini, iako su imali pregršt prilika i razloga da to učine. Nasuprot tomu, Predsjednik je stalno isticao važnost kineskog gospodarskog čuda, te zahvalnost kineskom vodstvu što su mu pokazali to čudo. Nažalost, to čudo pokazuje i svoje okrutno naličje, pa je tako u vremenu tranzicije iz državnog u privatno vlasništvo, prema podacima kineskog ministarstva rada, posao u državnim tvrtkama izgubilo 21,380 milijuna radnika. Samo u 2001. ta je brojka dosegla 5,150 milijuna otkaza«, ističe Amnesty International.</p>
<p>»Mirovine se ne isplaćuju uopće ili se isplaćuju samo djelomično. Mnoge su mirovinske fondove pokrali korumpirani dužnosnici ili menedžeri. Osnivanje nezavisnih sindikata je zabranjeno. Svaku sindikalnu aktivnost radnika mora odobriti Svekineska federacija sindikata, koja je pod potpunom kontrolom svemoćne Partije. Oni koji sudjeluju u sve brojnijim i masovnijim protestima i demonstracijama zbog navedenih kršenja ekonomskih i socijalnih prava suočeni su sa zatvorskim kaznama, a vođe prosvjeda se šalje u radne logore za reedukaciju ili u psihijatrijske ustanove«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Dalje se ističe da je svake godine mnoštvo ljudi u Kini podvrgnuto mučenju do smrti. »Mučenje i drugi nehumani postupci u Kini nisu nikakav izolirani incident nego rašireno ponašanje koje obuhvaća sve državne institucije od policijskih stanica do logora za reedukaciju kroz rad, ali i privatne ustanove i domove ljudi, te javna mjesta. Na kraju, ništa manje okrutno i ponižavajuće, nije ni izvršenje smrtnih kazni, koje se izvode javno na stadionima pred desecima tisuća ljudi. U 2001. godini je, prema ograničenim i nepotpunim podacima, u Kini izvršeno 2468 smrtnih kazni, što je gotovo polovica svih smrtnih kazni izvršenih u svijetu u istoj godini«, ističe Amnesty International Hrvatska i napominje kako je teško vjerovati da hrvatska vlasti nije znala i nije bila upoznata s tim zastrašujućim podacima.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Privatizacija državne zemlje na loš industrijski način?</p>
<p>U Zajednici udruga seljaka se boje da bi se prigodom privatizacije državne zemlje mogla ponoviti loša praksa iz privatizacije u industriji kad se promjena vlasnika u poduzećima pretvorila u pljačku tih poduzeća / Laslo: Državnog poljoprivrednog zemljišta u pet slavonskih županija neće biti dovoljno za sve / Već je za ovogodišnju jesensku sjetvu predviđeno da korisnici državnih poticaja moraju imati najmanje tri hektara poljoprivrednog zemljišta u sustavu poticaja</p>
<p>ZAGREB, 20. svibnja</p>
<p> - Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dostavljena su 83 programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem. Ministarstvo je do sada dalo dvije suglasnosti, i to općini Brckovaljani iz Zagrebačke županije i općini Breznica u Varaždinskoj županiji. Naime, iako je još 27. travnja prošao rok za dostavu programa gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem, općine i gradovi još to mogu učiniti. No, čini se da je zbog neuređenih zemljišnih knjiga, odnosno vlasničkih odnosa, splasnuo veliki početni optimizam u vezi s tim da će jedinice lokalne samouprave raspodjelom državnog zemljišta napuniti svoj proračun.</p>
<p>Preračunano u novac, radi se o više od 200 milijuna kuna, koliko su poljoprivredni kombinati ostali dužni općinama i gradovima za korištenje održavnog poljoprivrednog zemljišta na njihovu području. Radi se o ukupno 1,127.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta od čega je 440.000 hektara obradivo. U Ministarsvu ističu da bi započeto sređivanje katastra i gruntovnice, uz kreditnu pomoć Svjetske banke, moglo potrajati godinama. No, raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta zapela je na prvom koraku. Naime, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu dospio je zbog članka 67. - na Ustavni sud.</p>
<p>Saborska rasprava je pokazala da je taj članak promijenio smisao zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predložilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Sporni članak omogućuje poljoprivrednim kombinatima da državno poljoprivredno zemljište (ukupno 136.000 hektara) mogu upisati u svoj temljni kapital.</p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da je time blokirana poljoprivredna reforma. Dodao je da bi za nekoliko godina državno poljoprivredno zemljište trebalo biti privatizirano na način da seljaci mogu zakupiti zemlju na što duži rok. Ovako se ništa neće promijeti, tj. domaći poljoprivrdnici neće postati konkuretni onima u Europi.</p>
<p>Jedan od važnijih ciljeva poljoprivredne reforme je privatizacija državne zemlje. Prema sadašnjem zakonu, prednost imaju obiteljska gospodarstava koja se bave poljoprivredom, imaju nasljednika, završenu poljoprivrednu školu, itd. U Zajednici udruga seljaka se boje da bi se prigodom privatizacije državne zemlje mogla ponoviti loša praksa iz privatizacije u industriji kad se promjena vlasnika u poduzećima pretvorila u pljačku tih poduzeća.</p>
<p>Laslo ističe da državnog poljoprivrednog zemljišta u pet slavonskih županija neće biti dovoljno za sve. Naime, jednice lokalne samouprave u Slavoniji i Baranji mogu prodati, odnosno dati u zakup i koncesiju do 150 hektara državne zemlje.</p>
<p> U središnjoj Hrvatskoj, to je 100 hektara, a u Lici, Gorskom kotaru, Dalmaciji i Istri - 50 hektara. Čini se da zakonodavac nije vodio računa pri donošenju zakona o poljoprivrednom zemljištu da, primjerice, u Lici ima najviše neraspoređenog državnog zemljišta (160.000 hektara). No, u Lici poljoprivredno zemljište malo tko traži. Na ovakav način teško da će se okrupnjeti obiteljska gospodarstva, koja prosječno raspolažu sa 2,8 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je ta površina u EU 10 puta veća.</p>
<p>Laslo upozorava da su zbog velikog zanimanja za zemlju, zbog čega je bilo i sukoba seljaka i radnika u kombinatima, neke slavonske općine odlučile ne prodavati više od 18 hektara zemljišta, a najmanje površine ponuđene na prodaju su - dva hektara. Međutim, već je za ovogodišnju jesensku sjetvu predviđeno da korisnici državnih poticaja moraju imati najmanje tri hektara poljoprivrednog zemljišta u sustavu poticaja. To znači da će mnoga seljačka domaćinstsva, ako ne povećaju posjede, zbog »više sile« ispasti iz sustava poticaja.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Onečišćenje Save iz sisačke rafinerije prekasno prijavljeno</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Iako je iz Inine rafinerije nafte u Sisku Savu iscurila veća količina otpadnih voda pomiješanih s ugljikovodicima od čega je nastala mrlja duža od 10 kilometara po cijeloj širini korita i proglašen 1. stupanj ugroženosti rijeke, nisu ugrožena vodocrpilišta, a u većoj mjeri ni biljni i životinjski svijet, kaže v.d. ravnateljice Državne uprave za vode Jasna Daničić.</p>
<p>»Radi se o sretnoj okolnosti, budući da je zbog prekasne dojave Državnoj upravi prava akcija, kako bi se spriječilo još veće onečišćenje, počela prekasno. Naime, zbog velikih oborina do izljevanja onečišćenih otpadnih voda je došlo oko 15 sati, a mi smo informaciju dobili tek u 17.40 pa se uglavnom radilo po noći u vrlo teškim uvjetima«, kaže glavni vodopravni inspektor mr. Željko Makvić uz napomenu da će se utvrditi tko je kriv za kašnjenje obavijesti. </p>
<p>Prema njihovim riječima, do onečišćenja je došlo zato što je, zbog izrazito jake kiše, vrlo velika količina otpadnih voda došlo do premalog separatora zauljenih voda i retencijskog bazena pa se višak prelio u Savu. Naime, u Sisku je u 24 sati palo čak 88 litara kiše po četvornom metru koliko prosječno padne u mjesec dana na tom području. Takva kiša navodno nije zabilježena još od 1952. godine. </p>
<p>Do utorka se veliki dio zagađenja razrijedio ili pao na dno rijeke, pa pokušaji njegovog crpljenja iz Save nisu imali većih efekata. Stručnjaci su odlučili da plutajuće brane ostanu barem do srijede, a možda će trebati i čišćenje obale. Prema riječima direktora rafinerije Borisa Čavraka, radi se o težim masnoćama koje se teže i sporije razgrađuju što otežava sanaciju. Troškove sanacije će platiti Ina. Uz to im prijeti kazna prekršajnog suca od 40 to 500 tisuća kuna te još 4 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu, kaže Jasna Daničić.</p>
<p>U sanaciji posljedica sudjelovale su službe rafinerije i JANAF-a, u suradnji s državnom vodopravnom inspekcijom, Hrvatskim vodama i specijaliziranom tvrtkom AEKS iz Ivanić Grada. Nizvodno od ispusta rafinerije postavili su više plutajućih brana sve do četrdesetak kilometara udaljenog Bobovca, rekla nam je mr. Gordana Krakar, rukovoditeljica zaštite okoliša u rafineriji.</p>
<p>Takva onečišćenja iz sisačke rafinerije česta su, pa je od 1998. godine prijaviljeno šest većih, zbog čega je bilo i kaznenih prijava, kažu u Državnoj upravi za vode. </p>
<p>Mr. Krakar ističe da su za to kriva višegodišnja mala ulaganja u rafineriju, ali se u posljednje vrijeme rješavanju tog problema ipak posvećuje više pažnje. Tako je Ina od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobila kredit od 1,6 milijuna dolara za gradnju novog separatora zauljenih otpadnih voda. Projekt je dovršen, dozvole osigurane, a gradnja bi trebala završiti krajem ove ili početkom sljedeće godine, kaže Gordana Krakar.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na Mitnici Ulica Fabijana Šovagovića</p>
<p>VUKOVAR, 21. svibnja</p>
<p> - U Vukovaru će jedna ulica u naselju Mitnici nositi ime hrvatskog glumačkog velikana Fabijana Šovagovića.</p>
<p> Supruga pokojnog glumca Maja Šovagović u utorak je nakon prijama u Uredu gradonačelnika Vladimira Štengla obišla u vukovarskoj četvrti Mitnici ulicu koja će nositi ime njezina pokojnog supruga Fabijana Šovagovića.</p>
<p> »Fabijan Šovagović bio je Slavonac, čovjek koji je u svim ulogama vrlo emocionalno, izrazom, riječju i gestom pravoga i iskrenog glumca promicao ljubav slavonsku u sve dijelove Hrvatske. Stoga nije čudo što je vukovarsko Gradsko vijeće odlučio počastiti tako jednog velikog glumca i velikog ljubitelja Slavonije ulicom njegova imena, jer je on to svojih djelom i zaslužio«, izjavila je za obilaska te ulice Antonija Kukuljica, pročelnica gradskog ureda za kulturu.</p>
<p> »S obzirom na to da je moj pokojni suprug dobio ulicu na legendarnoj i vječnoj Mitnici, mislim da je to nešto najljepše što se njegovoj obitelji moglo dogoditi«, rekla je Maja Šovagović. Dodala je kako vjeruje da bi i on bio presretan što je to baš na Mitnici u Vukovaru, simbolu otpora, snage i neuništivosti hrvatskog bića. Zahvalila je na tako velikoj časti koju je grad Vukovar ukazao njezinu pokojnom suprugu Fabijanu Šovagoviću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatska bi 2008. mogla postati članica Vijeća sigurnosti</p>
<p>Hrvatska je 178. članicom UN-a postala 22. svibnja 1992. / Tada su članicama postale još dvije bivše jugoslavenske republike - Slovenija i Bosna i Hercegovina / Od samog osamostaljenja Hrvatska je neraskidivo vezana za UN, ocijenio načelnik Odjela za UN i ljudska prava u MVP-u </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja </p>
<p> - Hrvatska dočekuje desetu obljetnicu primanja u Organizaciju Ujedinjenih naroda kao članica čije su veze sa svjetskom organizacijom sve manje obilježene prošlošću, a sve više budućnošću.</p>
<p> Hrvatska je 178. članicom UN-a postala 22. svibnja 1992. Tada su članicama postale još dvije bivše jugoslavenske republike - Slovenija i Bosna i Hercegovina. </p>
<p> »Prijem Republike Hrvatske u Organizaciju Ujedinjenih naroda zaključni je čin devetstogodišnjeg sna hrvatskog naroda...Duboko smo svjesni da je članstvo u UN-u velika čast, ali i velika obveza za svaku zemlju«, kazao je tada, nakon svečanog proglašenja primanja u UN, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.</p>
<p> »U sveukupnoj povijesti razvitka i međunarodnog položaja jednoga naroda ne može biti važnijeg događaja od priznanja njegove samostalnosti i suverenosti, i njegova primanja u svjetsku zajednicu ravnopravnih i nezavisnih država, kakva je u naše doba Organizacija Ujedinjenih naroda«, poručio je, uz ostalo, toga dana s govornice na 46. zasjedanju Opće skupštine UN-a Franjo Tuđman. Pozvao je pritom najviša tijela svjetske organizacije da, zajedno s tadašnjom Europskom zajednicom i Konferencijom o europskoj sigurnosti i suradnji (danas OESS), »poduzmu odlučnije i djelotvornije korake radi neodgodivog okončanja rata u Hrvatskoj i u BiH, radi uspostave mira i stabilnog međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta«.</p>
<p> UN je od tog vremena neprestano prisutan u Hrvatskoj, u raznim oblicima mirovnih misija, a posljednja je ostala ona vojnih promatrača UN-a na poluotoku Prevlaci (UNMOP). </p>
<p> »Od samog osamostaljenja Hrvatska je neraskidivo vezana za UN, bilo u smislu priznanja, bilo u smislu nastojanja za smirivanjem stanja kroz Konferenciju o bivšoj Jugoslaviji koju su zajednički vodili EU i UN. Hrvatska je sva svoja osnovna politička pitanja rješavala kroz taj okvir«, ustvrdio je načelnik Odjela za UN i ljudska prava u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Joško Klisović. Napomenuo je kako je poznato da odnosi nisu uvijek bili idilični, jer Hrvatska nije bila zadovoljna učinkovitošću UNPROFOR-a i UNCRO-a, no ukupan razvoj odnosa je, po njegovim riječima, bio pozitivan.</p>
<p> Hrvatska će se 2007. kandidirati na izborima u svojoj istočnoeuropskoj skupini zemalja za ulazak u Vijeće sigurnosti. Ako uspije na izborima, Hrvatska bi 2008., 16 godina nakon primanja u UN, mogla postati članicom i tog najutjecajnijeg tijela svjetske organizacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska nikad nije podlegla iskušenju da UN proglasi sterilnim i nemoćnim </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Republika Hrvatska obilježit će u srijedu još jedan od ključnih trenutaka u svojoj kratkoj, ali događajima bogatoj povijesti. Prije deset godina naša je država primljena u članstvo Ujedinjenih naroda«, ističe predsjednik Stjepan Mesić u svojoj izjavi upućenoj medijima u utorak u povodu te obljetnice. </p>
<p>»Bez ikakva se pretjerivanja može reći da je to bio vrhunac procesa izlaska Hrvatske na međunarodnu scenu. Bio je to proces koji nije tekao glatko, na kojem smo morali savladati mnoge prepreke i predrasude, proces koji se odvijao usporedo s nametnutim ratom, što ga je činilo još težim i složenijim. </p>
<p>Tada, prije jednog desetljeća, ulaskom u redove zemalja članica Ujedinjenih naroda, Republika Hrvatska okrunila je uspjehom svoju želju da se iz objekta politike pretvori u njen subjekt, da postane punopravni član međunarodne zajednice - sa svim pravima, ali i obvezama što iz toga proizlaze«, naglašava Mesić u izjavi. </p>
<p>»No, moram ipak reći da taj uspjeh nije bio potpun.</p>
<p>Zbog politike prijašnje vlasti koja nas je predstavila svijetu kao nepouzdanog partnera, a pri tome ne jednom dovela i u sukob s međunarodnom zajednicom, samostalna hrvatska država u prvim je godinama svoga postojanja bila, doduše, priznata, ali nije bila i prihvaćena. Prihvaćanje se tek znatno kasnije pridružilo priznanju. To je i razlog zbog kojega nismo ni u Ujedinjenim narodima igrali onakvu ulogu kakvu smo mogli, pa i morali igrati«, upozorava hrvatski predsjednik.</p>
<p>»Promjene do kojih je došlo prije malo više od dvije godine i na tom su polju stvorile novu klimu. Danas možemo više no što smo mogli prije i samo je na nama da iskoristimo mogućnosti koje objektivno postoje. To osobito vrijedi za naše članstvo u Ujedinjenim narodima. </p>
<p>Dapače, smatrajući Ujedinjene narode nezamjenjivim, premda ne i savršenim instrumentom obrane mira, građenja sigurnosti i utiranja puta novim odnosima među državama i narodima, dužni smo naše članstvo u svjetskoj organizaciji iskoristiti bolje i plodotvornije nego dosad«, smatra Mesić.</p>
<p>Hrvatska, ističe Predsjednik, nikad nije dovodila u pitanje ulogu i mjesto Ujedinjenih naroda, niti je - usprkos vlastitim iskustvima koja nisu uvijek bila pozitivna - podlegla iskušenju da svjetsku organizaciju proglasi sterilnom i nemoćnom da išta učini. </p>
<p>»Rečeno je, a i u praksi potvrđeno, već mnogo puta: Ujedinjeni narodi mogu učiniti samo ono i onoliko koliko to žele države, njihove članice. Od prije deset godina jedna od država članica je i Hrvatska. Pomognimo, dakle, da Ujedinjeni narodi postanu sposobni učiniti više, brže i djelotvornije. Iskoristimo svaku priliku da bismo osnažili načela Povelje svjetske organizacije, ali dajmo i aktivni doprinos naporima za provođenje reformi koje će je prilagoditi zahtjevima vremena«, poručuje predsjednik Mesić dodajući: </p>
<p>»Važno je da to kažemo upravo u trenucima kad se prisjećamo velikog događaja od prije deset godina - ulaska Republike Hrvatske u Ujedinjene narode. Ponašajući se kao odgovorna članica te jedinstvene i nezamjenjive organizacije, potvrdit ćemo našu iskrenu i čvrstu opredijeljenost za stvaranje svijeta mira, sigurnosti i blagostanja«.</p>
<p>»Članstvo u Ujedinjenim narodima nije privilegija, ono je i izazov i velika obaveza. Siguran sam da ćemo, u razdoblju što je pred nama, znati na pravi način pokazati i dokazati da smo prepoznali izazov, a da smo obvezu spremni prihvaćati i izvršavati - u vlastitom interesu, ali i u interesu i na korist cijele međunarodne zajednice«, zaključuje Mesić u izjavi.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Šimonović: UN-ov utjecaj će u budućnosti rasti, a ne padati</p>
<p>»Ujedinjeni narodi slojevita su organizacija od koje je Hrvatska u početku koristila njezine sigurnosne aspekte«, kazao je u utorak za Vjesnik hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović. Prema njegovim riječima, radilo se o upotrebi mehanizama kojim se pokušalo zaštititi stanovništvo na tada okupiranim područjima i sačuvati teritorijalni integritet Republike Hrvatske. U međuvremenu se ta suradnja promijenila i danas Hrvatska s UN-om surađuje na drugim područjima. »Ostatke prošlih vremena još uvijek možemo naći u UN-ovu mandatu na Prevlaci i u suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p> No oba su procesa u postupnom gašenju. Nadam se da će se do kraja godine pitanje Prevlake riješiti, a i Haaški sud će uskoro završiti sve istrage, pa će još ostati završavanje sudskih procesa«, kazao je Šimonović. Dodao je da se sada pozornost premješta na stalni Međunarodni sud za ratne zločine te na proces kodifikacije međunarodnog prava.</p>
<p>»Hrvatski prioriteti u UN-u promijenili su se i to kroz sudjelovanje u radu Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a«, ocijenio je hrvatski veleposlanik. »Utjecaj UN-a, kao organizacije, ostaje, iako se sve više govori o određenoj krizi vezanoj uz posljednje svjetske sukobe. UN mora svoje mehanizme prilagoditi mehanizmima 21. stoljeća, a u uvjetima globalizacije će UN-ov utjecaj samo rasti, a ne padati«, zaključio je Šimonović. </p>
<p>B. Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sliško i Petrač niti su bili u Mesićevu stožeru, niti su financirali kampanju </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Vjeko Sliško i Hrvoje Petrač nikad nisu bili u izbornom stožeru Stjepana Mesića, niti su na bilo koji način sudjelovali u financiranju ili provođenju kampanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske, navodi se u priopćenju poslanom u utorak iz Ureda Predsjednika. </p>
<p> »Prisiljeni smo reagirati na svakodnevne napise u dnevnim i tjednim novinama u kojima se predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića dovodi u vezu s pripadnicima 'klana' Vjeke Sliška ili Hrvoja Petrača«, stoji u priopćenju. </p>
<p> Dodaje se da je samo Mesić, od svih devet kandidata za predsjednika Republike, u skladu s važećim hrvatskim propisima javno iznio podatke o financiranju kampanje. »Unatoč tim činjenicama, nekome je očito stalo do toga da zakulisnim igrama i podvalama diskreditira čovjeka kojem je glas dalo 56 posto hrvatskih birača i koji je u svojim javnim nastupima pozivao i poziva na raščišćavanje svih afera što su potresle Hrvatsku«, ističe se u priopćenju iz Predsjednikova ureda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić predložio da neke bivše vojarne postanu zatvori</p>
<p>Predsjednik posjetio Odgojni zavod Turopolje / Komisija za pomilovanja u ponedjeljak na prvoj sjednici raspravljala o 75 zahtjeva za pomilovanje </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić posjetio je u utorak Odgojni zavod Turopolje. Nakon razgovora s čelništvom zatvorskog sustava, obišao je kaznionicu u sklopu Odgojnog zavoda u kojem je kaznu od tri do šest mjeseci služi osamdesetak maloljetnika. »Došli smo vidjeti standard i način funkcioniranja Odgojnog zavoda i kaznionice. Čuli smo i dobar prijedlog koji se može realizirati, a to je da se jedna od vojarni pretvori u odgojni zavod. Ovo je neadekvatan prostor i izvan komunikacije.</p>
<p> Riječ je o montažnim objektima tipa koji nisu za ozbiljniju upotrebu. Sada kad imamo nekoliko vojarni koje se više neće koristiti u vojne svrhe, može ih se prenamijeniti kao odgojne zavode ovog tipa kao u Turopolju«, kazao je predsjednik Mesić u kraćoj izjavi novinarima. Želio se, kaže, upoznati s načinom izdržavanja odgojnih mjera i zakonskih kazni. Pravosudni sustav mora se, ističe Mesić, prilagoditi standardima zemalja Europske unije čemu Hrvatska teži. </p>
<p>Zajedno s Predsjednikom, turopoljski zatvor posjetila je i Neva Šibl, nova predsjednica Komisije za pomilovanja. Potvrdila je da je Komisija u ponedjeljak održala prvu sjednicu raspravljajući o 75 zahtjeva za pomilovanje. Među njima su i neki kojima je kazna već istekla pa su pušteni iz zatvora.</p>
<p> »Stojimo iza svake odluke o pomilovanju, a predsjednik Mesić odlučit će koje će prijedloge prihvatiti«, rekla je Neva Šibl.</p>
<p> Predsjednik je pak izjavio kako će prilikom odluke o pomilovanju, na prijedlog svoje komisije, svakako uvažavati i mišljenje odgojnih zavoda, sudova i institucija socijalne skrbi. »Svi će biti konzultirani i pridonijet će da se donese najbolja odluka«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vladin ured o helikopteru u Dubrovniku: SFOR ekstenzivno tumačio sporazum </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja </p>
<p> - Vladin Ured za suradnju s međunarodnim organizacijama smatra da je zapovjedništvo Stabilizacijskih snaga u BiH (SFOR) ekstenzivno protumačilo Sporazum o statusu mirovnih snaga na njezinu teritoriju (SOFA) te je zato prosvjedovao protiv prošlotjednog slijetanja SFOR-ovog helikoptera na nogometnom igralištu na Gospinom polju, doznaje u utorak Hina iz toga Vladina ureda.</p>
<p> Prošli su tjedan dva helikoptera u Dubrovnik dovezla glavnog zapovjednika SFOR-a američkog generala Johna Sylvestera i njegovu pratnju koji su tamo trebali sudjelovati na dvodnevnoj konferenciji o planiranju operacija. </p>
<p> Hrvatska je prosvjedovala protiv toga tvrdeći da su time prekršeni postojeći sporazumi i hrvatski zakoni, a zapovjedništvo SFOR-a je te optužbe odbacilo. </p>
<p> Obje se strane pozivaju na sporazum SOFA kojim se pripadnicima NATO-vih snaga omogućuje slobodno kretanje na moru, kopnu i zraku u cilju učinkovitog obavljanja zadaća. </p>
<p> Isti sporazum, ističe vladin Ured za suradnju s međunarodnim organizacijama, navodi kako mirovne snage trebaju surađivati i sa zemljom domaćinom i poštivati njezine domaće kao i međunarodne pravne norme.</p>
<p> Problem je nastao u tome što je SFOR očito ekstenzivno tumačio SOFA- u, odnosno dio koji se odnosi na slobodu kretanja svojih pripadnika zanemarivši pritom domaće i međunarodne pravne norme, kažu u Uredu. </p>
<p> Iako je SFOR tražio da mu se dopusti slijetanje na nogometnom igralištu na Gospinom polju, Ured za suradnju s međunarodnim organizacijama je predložio zračnu luku Čilipe iz sigurnosnih razloga, kazao je predstojnik Ureda Tomislav Vidošević. Međutim, oni su nakon proučavanja SOFA-e, koji su protumačili tako da mogu sletjeti gdje hoće, odlučili sletjeti na nogometnom igralištu.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika SFOR-a Scotta Landyja, SFOR je dobio suglasnost od grada Dubrovnika za slijetanje na nogometnom igralištu na Gospinom polju.</p>
<p> Ured za suradnju s međunarodnim organizacijama ocjenjuje pak da unatoč dobivanju dopuštenja za slijetanje od lokalnih vlasti, SFOR nije poštovao postojeći sporazum i hrvatske pravne norme. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Prijeti li umirovljenicima 13-postotno smanjenje mirovina?</p>
<p>Budući da u prosincu istječe razdoblje tijekom kojega se dodatak od 100 kuna i šest posto treba isplaćivati (dakle s mirovinom koja će se isplatiti u siječnju 2003. godine), umirovljeničke udruge počele su razmišljati o pritisku na vlast ne bi li umirovljenici zadržali to pravo / Matica umirovljenika Hrvatske upozorava da će, ako se taj dodatak ukine, mirovine prosječno pasti 13 posto / Ministarstvo rada u međuvremenu je izrazilo spremnost potražiti rješenja za nastavak isplate tog dodatka i šest posto</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ako Ministarstvo rada, odnosno Vlada, i nakon siječnja 2003. godine nastave isplaćivati dodatak od 100 kuna i šest posto samo umirovljenicima koji su to pravo ostvarili po HDZ-ovu Zakonu o povratu sredstava mirovinskim fondovima, bit će to novo kršenje umirovljeničkih prava, ustvrdio je ovih dana u razgovoru za Vjesnik predstavnik osječke podružnice Udruge umirovljenika. Prema njegovim riječima, tim je zakonom propisano da će sa 7,5 milijardi kuna, koliko je proračun doznačio Mirovinskom fondu u četiri godišnje rate, dug umirovljenicima biti vraćen. To znači da nema osnove da taj dodatak ubuduće nastave primati samo oni koji su bili obuhvaćeni tim zakonom.</p>
<p>Taj je zakon donesen nakon što je Ustavni sud, 12. svibnja 1998. godine, donio odluku prema kojoj je vlast bila dužna ispraviti razlike u visini mirovina nastale slijedom Vladinih uredbi od srpnja 1994. do kraja 1995. godine. Ustavni sud je pritom propisao da se mirovine moraju povisiti na razinu koja bi umirovljenicima pripala da se tada važeći Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju dosljedno primjenjivao.</p>
<p>Iako HDZ-ova vlast nije priznavala dug umirovljenicima na toj osnovici, priznato je da se masa mirovina ograničavala, jer proračun u ratnim godinama nije mogao osigurati sva sredstva za isplatu mirovina po posebnim propisima.</p>
<p>Prema računicama tadašnje vlasti, ukupan dug proračuna tadašnjem Fondu, a sadašnjem Zavodu za mirovinsko osiguranje, bio je približno 7,5 milijardi, a vlast je predvidjela da će se isplaćivati kroz dodatak na mirovinu tijekom četiri godine.</p>
<p>Način isplate tog dodatka utvrđen je posebnim pravilnikom, koji je donio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Njime je utvrđeno da će svi umirovljenici dobiti jedinstveni iznos od 100 kuna plus šest posto od mirovine za lipanj 1998. godine. Prema obrazloženjima HZMO-a, time je podmirena potreba da dodatak ima socijalan karakter (odnosno da oni s malim primanjima ipak dobiju više, nego što bi dobili da se računalo samo u postotcima), ali i da se vrati dio konkretnog duga svakom umirovljeniku.</p>
<p>No, cijeli se Zakon odnosio isključivo na umirovljenike prema kojima je postojala određena obveza države na temelju odluke Ustavnog suda, odnosno samo na one koji su umirovljeni do 31. lipnja 1998. godine. Tako su oni koji su otišli u mirovinu samo dan poslije ostali bez tog prava.</p>
<p>Budući da razdoblje tijekom kojega se dodatak treba isplaćivati istječe u prosincu ove godine (dakle s mirovinom koja će se isplatiti u siječnju 2003. godine), umirovljeničke udruge počele su razmišljati o pritisku na vlast ne bi li umirovljenici zadržali to pravo. Primjerice, Matica umirovljenika Hrvatske nedavno je upozorila da će, ako se taj dodatak ukine, mirovine prosječno pasti 13 posto. Ministarstvo rada u međuvremenu je izrazilo spremnost potražiti rješenja za nastavak isplate, no, ako dodatak zadrže samo oni koji su ga primali i dosad, to bi moglo biti novo kršenje ustavnih prava.</p>
<p>Ono što prije toga treba utvrditi, odgovor je na pitanje je li HDZ-ovim zakonom umirovljenicima doista vraćen dug. Ako je, tada nema osnove na kojoj bi taj dodatak zadržali samo oni koji su mirovinu ostvarili do kraja lipnja 1998. godine, već bi se pravo moralo proširiti na sve umirovljenike.</p>
<p>Prema tvrdnjama stručnjaka s Pravnog fakulteta, HDZ-ov zakon nije zadovoljio jedan od temeljnih zahtjeva Ustavnoga suda, odnosno umjesto trajno, kako piše u odluci Suda, razlike u visini mirovina uklonio je samo na četiri godine. To bi, dakle, mogla biti slamka za koju bi se sadašnja vlast mogla uhvatiti, ako želi zadržati stečeni standard oko 50 posto sadašnjih umirovljenika, a da time ne napravi nove razlike među građanima.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Socijal-liberali pišu svoju verziju izbornog zakona</p>
<p>Izborna pravila, o kojima se svojedobno naširoko raspravljalo, još nisu sasvim poznata javnosti, no zna se da je SDP-ovac Mato Arlović tvorac barem jedne verzije novog izbornog zakona / HSLS već nekoliko mjeseci intenzivno radi na svojoj verziji</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Nacrt novog izbornog zakona nametnuo se kao glavna tema sjednice Malog vijeća HSLS-a, u utorak poslijepodne. Izborna pravila, o kojima se svojedobno naširoko raspravljalo, još nisu sasvim poznata javnosti, no zna se da je SDP-ovac Mato Arlović tvorac barem jedne verzije novog izbornog zakona. HSLS već nekoliko mjeseci intenzivno radi na svojoj verziji. Svojedobno je Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, govorio da će nacrt prijedloga biti spreman za prvo čitanje u parlamentu do ljetne stanke, nakon čega bi se provela javna rasprava, a onda odradilo drugo čitanje. </p>
<p>Zakon bi, dakle, trebao biti prihvaćen ove jeseni, te bi tako, barem formalno-pravno, Hrvatska ušla u izbornu 2003. godinu.</p>
<p>Arlović je kao najvažnije promjene predlagao ukidanje posebne izborne jedinice za osobe s dvojnim državljanstvom, obrazlažući to činjenicom da građani s dvojnim državljanstvom nisu nacionalna manjina. Kad je riječ o Hrvatima u BiH, namjera je bila riješiti njihov status Ugovorom o dvojnom državljanstvu, jer SDP-ovci tvrde da ti ljudi nisu ni dijaspora niti manjina, jer su konstitutivan narod u susjednoj državi. Tim je ugovorom dopuštena mogućnost izbora gdje žele ostvariti pravo glasa. </p>
<p>HSLS-ovci nisu najsretniji tim rješenjem, upozoravajući da se zemlje koje imaju više stanovnika od Hrvatske ne odriču dijaspore.</p>
<p>Koalicijski se partneri HSLS i SDP ne slažu ni o broju izbornih jedinica. Arlović je prvotno predlagao da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, nakon čega je predložio da ih bude pet, plus jedna za manjine. Za HSLS je prihvatljiva sadašnja podjela Hrvatske na 10 izbornih jedinica, plus jedna za dijasporu, jer se tako, smatraju, najbolje vidi snaga određenih stranaka. </p>
<p>HSLS-ovo mišljenje dijele i ostale manje stranke, strahujući od pretjeranog centralizma ako bi se broj izbornih jedinica naglo smanjio. Otvoreno su pitanje i izborne liste, a intencije su novog zakona da se ide na otvorene liste. Odnosno, da se bira proporcionalnim sustavom, ali s otvorenih lista. Zagovornici te ideje naglašavaju veći utjecaj građana na izbor, a protivnici nisu zadovoljni činjenicom da bi time bilo onemogućeno predizborno koaliranje. </p>
<p>HSLS upozorava da bi time sa scene nestale manje stranke, koje ne bi imale nikakvih izgleda ući u parlament i politički djelovati.</p>
<p>Politička trgovina?</p>
<p>Malo vijeće HSLS-a trebalo bi uskoro razriješiti i neka otvorena kadrovska pitanja. Naime, još nije odlučeno tko će biti novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). HZZO ima ravnatelja, no poznato je da sadašnji ravnatelj Zdravko Lončarec odlazi s funkcije.</p>
<p>Željka Antunović, potpredsjednica Vlade, izjavila je nedavno da HSLS blokira postavljanje novog ravnatelja HZZO-a. Vlada na to mjesto predlaže nestranačkog kandidata i direktora »Hospitalije« Željka Zadru, a HSLS-ovci - odbacujući primjedbe Željke Antunović kao »besmislene« - na tom mjestu priželjkuju Tončija Bublu, zamjenika ravnatelja HZZO-a. Kad je riječ o novom čelnom čovjeku HFP-a, neslužbeno se doznaje da je ipak posrijedi politička trgovina između SDP-a i HSLS-a, tako da bi na mjesto u HZZO-u došao SDP-ov kandidat, a na mjesto u HFP-u HSLS-ov.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020522].
|
