NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200906 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jedan mrtav, preživjeli se svađaju</p>
<p>Lanac neodgovornosti s kobnim posljedicama: policija ne vjeruje tužiteljima, a optužuje sudove za lijenost, državni odvjetnici okrivljuju i policiju i sudove za svoju neefikasnost, a sudovi zbrajaju prazne paragrafske čahure i čekaju vladavinu prava</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nije slučajno ministar policije svojedobno predložio da se ukine istražni postupak i da se dokazi protiv osumnjičenika izravno donose na sud. Šime Lučin je, vjerojatno, htio reći da istražni centri samo zaustavljaju, navodno, efikasan postupak policijskog prikupljanja dokaza da su lopovi lopovi. Suci i odvjetnici, plus ljudi iz ekipe Radovana Ortynskog, na taj su prijedlog pali u nesvijest. </p>
<p>Je li moguće da se policijski sastavci, zakonski i pravopisno površni, ozbiljno shvaćaju dostatnima za dokazivanje nečije krivnje?</p>
<p>Moguće je u okolnostima u kojima se reformira pravosuđe, u kojima se normalnim smatraju natezanja tri dijela sudbene vlasti, izravno sudova i tužitelja, neizravno i policije. Svatko je u pravu samo dok brani poziciju svoje profesije, sve pada u vodu kad se zna kvaliteta policijskih izvida, kad se zna broj palih optužnica i kad se neriješeni sudski spisi broje u stotinama tisuća.</p>
<p>I onda se dogodi smrt. Počinitelj zločina u 21. godini služi tek nešto više od trećine desetogodišnje kazne za dva ubojstva počinjena u adolescenciji. Sud ga je osudio na maksimalnu kaznu za taj uzrast. Ravnatelj zatvora ga je pustio na dopust prije dopuštenog zakonskog roka (pola kazne). Policija ga nije mogla naći dva dana po isteku izlazne dozvole, a kad ga je našla, na privođenje je poslala nezaštićene ljude, iako se znalo da je kažnjenik bolestan.</p>
<p>Ni komemoracije ubijenom policajcu nisu zagušile međusobno optuživanje triju pravosudnih točaka, sudova, policije i tužiteljstva, plus zatvorska služba unutar Ministarstva pravosuđa. Točno, odjel Ingrid Antičević-Marinović za izvršenje sankcija nema čelnog čovjeka. Točno, ravnatelj je mimo zakona pustio ubojicu na dopust. Točno, policija ga po izlasku na dopust nije držala na oku. Točno, šef policijske smjene je policajce poslao na zadatak neopremljene za sudar s revolverašem.</p>
<p>Sve je to točno i - čovjek Vranjković je poginuo. Tko je kriv? Poredak u kojem se suca presuditelja ne pita ništa o uvjetnom dopustu osuđenika kojeg je iza rešetaka poslao na 10 godina? Ministrica koja nema šefa zatvorskog resora u Ministarstvu? Zatvorski ravnatelj koji je donio odluku o dopustu ubojici za kojeg svi tvrde da je bolnički slučaj? Policija, koja upozorava da se ne izdaju olako dozvole za zatvorske pogodnosti? Ili društvo, koje u pogodnostima traži način za resocijalizaciju i najtežih kriminalaca? Ili policija koja sve zna o kažnjeniku, i da je ubojica i da je psihopat, pa opet na privođenje šalje ljude u civilu umjesto »blindiranih« specijalaca? Ili poredak koji je za tako teška djela omogućio izdržavanje kazne u »mekom« požeškom zatvoru, samo zato što je u trenutku presude optuženik bio maloljetnikom?</p>
<p>Od odgovora na sva ta i slična pitanja policajac Vranjković više nema nikakve koristi. A njegovi preživjeli kolege neće znati cijenu njegove žrtve sve dok sudovi budu krivci za nerad i neznanje policije i tužiteljstva i tako redom po svim mogućim zakucima sustava za prebacivanje odgovornosti kojim se građani i država brane od zločina. Bilo bi stoga dobro da Vranjković barem povremeno padne na pamet i onima koji su trenutno duboko u pravosudnim reformskim zahvatima baš na točkama od kojih se očekuje efikasnost.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Državni inspektorat nema dovoljno ovlasti, Carina svoje ne primjenjuje</p>
<p>Studija Instituta za javne financije »Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990.-2000.« pokazuje da je siva ekonomija od 1995. do 1999. godine iznosila između 22 i 34 posto bruto domaćeg proizvoda / Čak 65 posto sive ekonomije odnosi se na rad na crno</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Siva ekonomija u Hrvatskoj i dalje cvate - Vladine mjere nisu zaustavile utajivače poreza, švercere i ostale koji varaju državu. Čak i ministar financija Mato Crkvenac priznaje da se mnogi propisi ne provode kako treba i da efikasnije borbe protiv sive ekonomije neće biti bez odlučnijih aktivnosti svih državnih institucija. </p>
<p>Carina, koja već pola godine ima pravo zaustavljati i pregledavati sumnjiva vozila na teritoriju čitave države, to još ne radi. Ta se služba trenutačno najviše bavi rješavanjem vlastitih kadrovskih križaljki.</p>
<p>Istodobno, Crkvenčev zamjenik Damir Kuštrak kao apsurd ističe činjenicu da porezne obveznike kontrolira 500 inspektora Državnog inspektorata koji nemaju ovlasti sankcionirati one koji posluju bez računa. To su nam potvrdili i u Inspektoratu gdje ističu da, kad posumnjaju u neki financijski prekršaj, mogu o tome samo obavijestiti Poreznu upravu. Poreznici pak nemaju dovoljno inspektora da bi kontrolirali baš svakog sumnjivog obveznika, a Financijska policija je ljetos ukinuta. Od tada do danas, Vlada nije donijela ni jednu konkretnu mjeru kojom bi započela sustavnija borba protiv utaje poreza.</p>
<p>U očekivanju dugo najavljivanog Vladinog programa borbe protiv sive ekonomije, novinarima je u utorak podijeljena studija Instituta za javne financija »Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990.-2000.«, koja pokazuje da je siva ekonomije od 1995. do 1999. godine iznosila između 22 i 34 posto bruto domaćeg proizvoda. Čak 65 posto sive ekonomije odnosi se na rad na crno.</p>
<p>Zbog rada na crno i drugih oblika sive ekonomije država je od 1994. do 2000. godine oštećena za 86 milijardi kuna poreza i doprinosa, što je više od jednog državnog proračuna (ove godine iznosi 71,1 milijardu kuna). U stalnom je porastu utaja trošarina na cigarete, pri čemu država godišnje gubi oko pola milijarde kuna. Stručnjaci upozoravaju da je neefikasnost sudova velik poticaj sivoj ekonomije.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će protresti hrvatsko obavještajno stablo</p>
<p>U suvremenoj obavještajnoj agenciji, agenti su i trgovački putnici i detektivi i menadžeri i šahovski taktičari majstorske kategorije koji se brinu o nacionalnoj sigurnosti na svim razinama / Obavještajna agencija u Hrvatskoj treba postati poduzeće u vlasništvu države. Ona se bavi prikupljanjem obavijesti i distribucijom podataka i analiza vladi, predsjedniku države, parlamentu, mjerodavnim odborima, vojsci / U nekim se slučajevima obavijesti dostavljaju i novinarima, pojedinim industrijskim sektorima i kulturnim ustanovama</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Novi zakonski propisi o radu hrvatskih sigurnosnih službi trebali bi srediti stanje u obavještajnim strukturama, te promijeniti izgled i narav hrvatske obavještajno-sigurnosne zajednice, poboljšati njenu racionalnost i učinkovitost. Kao novost se uvodi drukčiji naziv: umjesto službi ubuduće će u Hrvatskoj djelovati agencije. Time se želi prekinuti sa starim, tradicionalnim terminom »tajna služba« koji previše podsjeća na klasičnu političku policiju. Agencija je suvremeniji naziv koji se susreće u većini zapadnih zemalja.</p>
<p>Obavještajna agencija u Hrvatskoj treba postati poduzeće u vlasništvu države. Ona se bavi prikupljanjem obavijesti i distribucijom tih podataka i analiza osnovnim korisnicima: vladi, predsjedniku države, parlamentu, mjerodavnim odborima, vojsci. U nekim se slučajevima obavijesti dostavljaju i novinarima, pojedinim industrijskim sektorima i kulturnim ustanovama.</p>
<p>Nova agencijska koncepcija tajnih službi je zanimljiva. Tajni agenti postaju zastupnici svoje obavještajne tvrtke. Na primjer, u američkoj CIA-i (središnjoj obavještajnoj agenciji) svi iznutra koriste žargon kojim, među ostalim, svoju agenciju nazivaju isključivo »tvrtkom« (kompanijom, »company«). Agenti su posrednici u poslovanju - od prikupljanja podataka do njihova prenošenja naviše. U suvremeno ustrojenoj obavještajnoj agenciji oni su i trgovački putnici i detektivi i menadžeri (posebno obavještajno vodstvo) i šahovski taktičari majstorske kategorije (u žargonu »ljudi s razvijenim mozgom«) koji se brinu o nacionalnoj sigurnosti na svim razinama.</p>
<p>No, i u novom sustavu, posao agenta (zastupnika u agenciji koja djeluje preko mreže podružnica i poslovnica) ipak mora ostati diskretan i tajan. Obično je »poslovna tajna« i unutarnja agencijska komunikacija i rang agenata, ali ne i većina informacija koje se prikupljaju.</p>
<p>Otprilike trećina svega što se pribavi dobiva oznaku »interno«, »službena« ili »državna tajna«. Ostalo su obavijesti koje koriste političkoj eliti, ali i široj javnosti (npr. stručno i odmjereno objašnjenje tko su i što namjeravaju razne terorističke skupine, što može ugrožavati suvremeno društvo i sl.).</p>
<p>U praksi, naše nove obavještajne agencije morale bi funkcionirati ovako: čim se, primjerice, dozna da određene albanske skupine s narkonovcem nabavljaju oružje i prebacuju ga u Makedoniju i Albaniju, aktivira se Obavještajna agencija OA (bivši HIS). Ona pribavlja i provjerava sve krajeve priče.</p>
<p>U inozemstvu mora točno utvrditi o kojoj je količini oružja riječ. Na kraju doznaje da je u igri pet milijuna dolara kojima je kupljeno 1000 automatskih pušaka, milijun metaka, protuzračne rakete SAM-7 i SAM-18 (mogu oboriti makedonske jurišne helikoptere Mi-24 i jurišne avione Su-25), protutenkovski bacači »Osa«, minobacači cal. 120 mm i sl. </p>
<p>Bivši HIS također treba ustanoviti ima li u tom tovaru i oružja hrvatskog porijekla. Ukoliko ga ima, u istragu se ubacuje Vojnoobavještajna agencija VOA (bivša Obavještajna uprava Glavnog stožera) i njen protuobavještajni odjeli (bivši SIS) koji istražuju jesu li u lanac uključene aktivne ili pričuvne vojne osobe. Ako je netko od krijumčara civil a hrvatski je državljanin, obradu preuzima Protuobavještajna agencija POA (bivši SZUP).</p>
<p>Nakon temeljitih operativnih aktivnosti i koordinirane istrage svih agencija, hrvatska vlada doznaje što je zanima: hrvatski građani ovaj put nisu upetljani u krijumčarski lanac. Albanski trgovci oružje kupuju u Bugarskoj, Srbiji, BiH, Albaniji, Njemačkoj i Švicarskoj, čak i u Makedoniji. Posrednici u čitavom poslu nisu Hrvati, nego Švicarci i Srbi. </p>
<p>Na taj su način hrvatske obavještajne agencije obavile svoju osnovnu zadaću: državni vrh je pravodobno i točno obaviješten o problemu, a ostaje još dosta toga i za znatiželjnu javnost. No, da bi se tako nešto postiglo, vrijeme je da netko dobro protrese hrvatsko obavještajno stablo.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb dobiva suvremenu gradsku željeznicu</p>
<p>390 milijuna kuna za modernizaciju starih i nabavu 30 novih vlakova te uređenje stajališta / Polazak svakih 15 minuta u vrijeme prometnih »špica«</p>
<p>Zbog neprekidnog povećanja broja putnika u sljedećih nekoliko godina modernizirat će se zagrebačka gradska željeznica. U zajednički projekt Hrvatskih željeznica i Grada Zagreba, za nabavu novih vlakova i modernizaciju postojećih te uređenje željezničkih stajališta, trebalo bi, prema procjenama iz HŽ-a, uložiti 390 milijuna kuna. </p>
<p>Postojeći sustav gradske željeznice uveden je unutar administrativnih granica Zagreba još 1992. godine, kada je HŽ, zbog ratnih razaranja, imao smanjeni željeznički promet, odnosno dovoljno slobodnih trasa i voznih kapaciteta. Danas taj sustav može prevesti 40.000 putnika na dan. </p>
<p>Kako se gradska željeznica kroz godine pokazala pouzdanim i brzim prijevoznim sredstvom sve većeg broja stanovnika prigradskih naselja, koje štedi živce i novac osobito u vrijeme »špica« cestovnog prometa, javila se potreba za njezinim razvojem. Hažeovci su, stoga, izradili projekt proširenja gradske željeznice. </p>
<p>Prema razvojnim planovima HŽ-a, nabavom 30 novih elektromotornih vlakova specijaliziranih za potrebe prigradskog prometa trebao bi se omogućiti prijevoz što većeg broja putnika. Na taj će se način uspostaviti tzv. taktni promet, odnosno vlakovi bi u »špicama«, kada ljudi idu na posao ili školu i vraćaju se kući, trebali kretati svakih 15 minuta, a ostatak dana bio bi pokriven nešto manjim prometnim intenzitetom vlakova. Promet gradske željeznice sada se odvija sa šest elektromotornih vlakova jer je dio njih na remontu u Končaru.</p>
<p>Povećanje broja vlakova trebalo bi popratiti i produženje njihovih trasa. Trenutačno gradska željeznica na gradskom potezu istok-zapad pokriva dionicu od Sesvetskog Kraljevca do Podsuseda i na potezu sjever-jug od Glavnog kolodvora do Odre, odnosno Remetinca.</p>
<p>Budući da se projekt gradske željeznice u Zagrebu pokazao prilično uspješnim, u HŽ-u napominju kako su o gradskoj željeznici počeli razmišljati u Osijeku, Splitu i Rijeci, o čemu već postoje izrađene studije.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren sajam sporta i nautike</p>
<p>Sajam sporta i nautike otvoren je u srijedu na Zagrebačkom velesajmu. Sajam na kojem izlaže 300 izlagača iz 25 zemalja otvorio je direktor Društva Davorin Spevec i savjetnik Predsjednika Republike za kulturu i sport Zdravko Jelenović. U umjetničkom programu posjetitelje je na otvorenju zabavila pjevačica Meri Cetinić uz klapu Nostalgija. U sedam paviljona izloženi su najnoviji modeli jahti, glisera, brodova i čamaca domaćih i inozemnih prodavača. U 7. paviljonu otvoren je park za skatere i bikere, a u petak će se održati 8. međunarodna atletska utrka žena na 1.500 metara. Uz gostovanje brojnih sportaša te brojnih atrakcija, u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom, na velikom će se videozidu izravno prenositi Olimpijske igre iz Salt Lake Cityja. Radno vrijeme sajma koji je otvoren do nedjelje je od 10 do 19 sati, a cijena ulaznice je 30 kuna. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kraljević: Uklanjanje vozila zahtijevaju i stanari, a ne samo policija</p>
<p>Zagrepčani tvrde da je Zagrebparking počeo uklanjati vozila parkirana i u stambenim naseljima / U naseljima nema dovoljno parkirališnih mjesta, a svoja vozila moraju negdje parkirati, žale se stanari</p>
<p>Zagrepčani se u posljednje vrijeme učestalo bune zbog vozila Zagrebparkinga, nepopularnih paukova. Tvrde da je Zagrebparking počeo uklanjati vozila parkirana i u stambenim naseljima, što prije nije bila česta pojava. Stanari su nam se požalili da u naseljima nema dovoljno parkirališnih mjesta, a svoje vozilo moraju negdje parkirati. Mnogi Zagrepčani za to okrivljuju Zagrebparking, a vozače je dodatno uzbudio slučaj od utorka kada je uklonjeno pogrebno vozilo u kojem je bila pokojnica! </p>
<p>Direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević rekao nam je kako Zagrebparking nepropisno parkirana vozila uklanja na temelju naloga prometne policije. Zagrebparking brine samo o parkirališnim mjestima na kojima se parkiranje naplaćuje, a brigu o tome koliko će biti parkirališnih mjesta u nekom stambenom naselju vodi Gradski ured za promet, a ne Zagrebparking, objasnio je Kraljević. </p>
<p>No, osim prometne policije, česti Zagrebparkingovi dojavljivači su i stanari naselja. Kraljević je naveo da mnogi vozači sami nepotrebno stvaraju probleme jer »žele parkirati točno pred svojim ulazom«. </p>
<p>Zagrebparking će nastojati povećavati broj parkirališnih mjesta u Zagrebu. U planu je gradnja podzemne garaže na Langovu trgu, ispod Inine benzinske crpke. Gradnja bi trebala početi ove godine, a garaža će imati 309 mjesta. Osim toga, u Zagrebparkingu razmišljaju o gradnji »još dvije do tri javne garaže«, rekao je Kraljević. Moguće lokacije su Kvaternikov trg i Trg maršala Tita (ispod HNK). </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vlada i Grad darovali milijun i šesto tisuća kuna </p>
<p>Djelatnici Croatia osiguranja još uvijek procjenjuju štetu počinjenu na trećem i četvrtom katu, dok štetu počinjenu na bolničkim uređajima trebaju procijeniti serviserske tvrtke </p>
<p>Još uvijek nije poznat iznos štete nastale u požaru koji je 8. siječnja na večer izbio na krovištu zgrade Rodilišta i Odjela pedijatrije Kliničke bolnice Sestara milosrdnica. Prema riječima pomoćnice ravnatelja Bolnice dr. Vesne Šerić, djelatnici Croatia osiguranja još uvijek procjenjuju štetu počinjenu na trećem i četvrtom katu, dok štetu počinjenu na bolničkim uređajima trebaju procijeniti serviserske tvrtke. </p>
<p>- Kako bi mogli početi s obnovom Odjela pedijatrije i postavljanjem novog krova, stručnjaci Instituta za građevinska istraživanja Hrvatske obavljaju statička ispitivanja zgrade, a ako statika to dopusti, razmišljamo i o dogradnji još jednoga kata, rekla nam je dr. Šerić.</p>
<p>Kako bi prikupila novac potreban za obnovu, Bolnica je organizirala akciju pod nazivom SOS za pedijatriju i Spasimo odjel srcem. Uplatama 448 organizacija, tvrtki i pojedinaca do sada su prikupljene 3,276.822 kune. Među donatorima posebno se ističu Vlada Republike Hrvatske, koja je uplatila milijun kuna, te Grad Zagreb, koji je uz 600.000 kuna darovao i aparat za ultrazvuk. </p>
<p>Po 200.000 kuna donirale su tvrtke Ina, Farmacija, Medika i Metro, koji je darovao i računalnu opremu za umreženje odjela. Lura je Bolnici darovala 100.000 kuna, tvrtka Medi-Lab 58.560 kuna i infuzijske pumpe, a Polimedika 20.000 kuna i aparat za EKG. Hrvatski Crveni križ i tvrtka Gramat-Loris darovali su po 30.000 kuna, a Gradska ljekarna, Fotomedicina po 20.000 kuna. Tvrtka Pasarić inženjering uz 7.500 kuna darovala je i gromobran. Neke tvrtke i pojedinci za obnovu oštećenog dijela zgrade pridonijeli su besplatnim obavljanjem svojih usluga ili ponudom svojih veza i poznanstava u nalaženju sponzora.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dom zdravlja studenata izuzeti iz odluke o ukidanju</p>
<p>Studentski zbor Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu izražava nezadovoljstvo i razočaranje povodom najnovijeg razvoja događaja koji smjera ukidanju Doma zdravlja studenata kao pravne osobe. Studentski zbor drži da je zbog specifične studentske populacije koja koristi usluge te studentske institucije, visoke kvalitete zdravstvenih usluga, cjelovitosti zdravstvene zaštite od primarne do specijalističke, tradicije i ugleda neprihvatljivo njezino spajanje u mastodontski Dom zdravlja Centar.</p>
<p>»Stoga od Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba tražimo izuzimanje Doma zdravlja studenata iz planiranog preustroja zdravstvenih ustanova na području Grada te javno iznošenje argumenata što bi studenti dobili ovim potezom. Tražimo također očitovanje Skupštine Grada Zagreba i njezinih mjerodavnih odbora o ovome pitanju. Od Upravnog vijeća Doma zdravlja studenata tražimo odgađanje odluke o ukidanju te vrijedne i cijenjene studentske ustanove koja jedino u ovom obliku jamči sigurnu, cjelovitu i brzu uslugu mladim ljudima koji se nalaze daleko od svojih domova«, stoji u priopćenju za javnost Studentskog zbora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Dalmatino promovirali »Sukar i sol«</p>
<p>SPLIT, 20. veljače</p>
<p> - Sve popularnija splitska grupa Dalmatino u veseloj atmosferi pivnice Zlatni rog u Splitu u utorak navečer promovirala je svoj album prvijenac »Sukar i sol«. Osvojivši srca publike dvojac Ivo Jagnjić i Zdravko Sunara prije dva mjeseca najavili su svoj album hitom »Ditelina s čet'ri lista« otpjevanim u suradnji s legendom hrvatske estrade Oliverom Dragojevićem. </p>
<p>»Večeras imam veliku tremu, a i inače sam u splitskim glazbenim krugovima poznat kao tremaš. Ipak, opustimo se i zapjevajmo zajedno«, rekao je Ivo Jagnjić, autor glazbe i tekstova pozdravivši i zahvalivši svim prijateljima i kolegama među kojima su bila mnoga poznata lica hrvatske estrade, što su došli i još jednom podržali njihov dugogodišnji rad. Bivši članovi grupe Tutti Frutti svoju samostalnu karijeru započeli su pjesmom »Lozje«, koju su 1998. godine izveli na Melodijama hrvatskog Jadrana. Probivši led svojim hitovima »Cvit od kamena«, »Moja zvizdo Danice«, Dalmatino je mjesecima osvajao vrhove top ljestvica najvećih hrvatskih radio postaja. </p>
<p>»Izrazito smo zadovoljni uspjehom. U prvih mjesec dana prodano je više od pet tisuća nosača zvuka. Slušaju nas ljudi svih generacija, čime smo dokazali da dobra pjesma nema granica«, rekao nam je Zdravko Sunara, te dodao, da su promocijom albuma namjerno kasnili jer su prvo željeli vidjeti kako će ih primiti publika. </p>
<p>»Prvi puta u životu 'igramo' na sigurno«, našalio se Ivo, koji kaže, da su za nastup izabrali crnu boju odjeće, jer odlično prikriva višak kilograma. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Britanska diskografska industrija Stinga nagradila za životno djelo</p>
<p>LONDON, 20. veljače</p>
<p> - Za Gordona Sumnera, poznatijeg pod imenom Sting, 2002. je vrlo dobra godina: šest milijuna ljudi slušalo ga je na zadnjoj svjetskoj turneji, nominiran je za Oscara, a uz to bi u srijedu trebao primiti i nagradu za životno djelo koje mu dodjeljuje britanska diskografska industrija. Procjenjuje se da je pjevač dosad u karijeri zaradio 285 milijuna dolara, a kad mu je nedavno s računa nestalo nekoliko milijuna funti, priznao je da to nije ni primijetio. Nije ni čudo da ne može točno pratiti promjene na svojem računu kad mu samo pjesma »Every Breath You Take« svakodnevno donosi prihod od 1000 dolara. </p>
<p> »Znam da sam bogat, ali ne brine me koliko zarađujem i koliko ću još zaraditi. Ne zanimaju me takve stvari«, kazao je Sting u interviewu tabloidu The Sun. </p>
<p> Bivši pjevač grupe Police posjeduje nekoliko kuća diljem svijeta, od Toscane do Malibua, blizu Los Angelesa. Njegova supruga, filmska producentica i glumica Trudie Styler, čak mu je za prošli rođendan jednu kupila i u rodnoj Engleskoj. </p>
<p> Sting iz dva braka ima šestero djece i još uvijek se osjeća krivim što je njegov prvi brak - s glumicom Frances Tomelty - propao. </p>
<p> Idućeg će se mjeseca Sting, koji je pjesmu »Until« skladao za film »Kate & Leopold«, s Meg Ryan u glavnoj ulozi, za Oscara boriti s još jednim slavnim Britancem - Paulom McCartneyjem, koji je nominiran za pjesmu »Vanilla Sky« iz istoimenog filma. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Edinburški filmski festival na turneji</p>
<p>EDINBURGH, 20. veljače</p>
<p> - Mick Jagger i Andy Garcia bit će zvijezde filmskog festivala u Edinburghu početkom ožujka, koji će zatim krenuti na turneju Škotskom i Engleskom. U glavnom gradu Škotske bit će prikazano sedam filmova na festivalu koji je zapravo izdanak središnjeg festivala koji se održava u kolovozu, javlja BBC.</p>
<p> Nakon Edinburgha krenut će vikend-turneja i isti filmovi će se prikazati u Glasgowu i Londonu. Umjetnički direktor festivala Shane Danielson rekao je da je mini-festival samo dio nastojanja da se obogati godišnja filmska ponuda u Škotskoj i općenito u Velikoj Britaniji.</p>
<p> Među filmovima koji će se prikazati spominje se komedija »The Man From Elysian Fields« u kojoj Andy Garcia glumi poslovnog čovjeka koji napušta posao kako bi postao pisac, pri čemu mu pomaže vlasnik agencije za escort kojeg tumači pjevač Rolling Stonesa Mick Jagger.</p>
<p> Francuski film »Murderous Maids« govori o ubojstvu koje je potreslo Francusku prije gotovo 70 godina. Priča je to o slučaju sestara Papin, dviju sluškinja koje su u Lyonu ubile i izmasakrirale svoju gazdaricu i njezinu kćer.</p>
<p> Na festivalu će se prikazati i njemački film »The Days Between«, nagrađivan psihološki triler »Lantana«, norveška komedija »Elling« (nominirana za strani film za ovogodišnjeg Oscara), iranski »Baran« i francuski film Jacquesa Audiarda »Na mojim usnama«.</p>
<p> »Radi se o inteligentnim, zanimljivim i provokativnim filmovima koji se prvi put prikazuju u Velikoj Britaniji i za koje se bez ovakve prilike vjerojatno ovdje nikada ne bi čulo«, dodao je Danielson. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>El Bahattee snimio videospot za pjesmu »Mravci u gaćama«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Riječki rapper El Bahattee snimio je u srijedu videospot za pjesmu »Mravci u gaćama« u čiju se izvedbu priključio i Alen Kraljić, gitarist Baretovih Plaćenika. </p>
<p>Radi se o pjesmi inspiriranoj popularnom teenagerskom komedijom »Mravci u gaćama« koja je postigla veliku gledanost u Europi. Radnja pjesme i filma se odnosi na teenagerski termin koji se pojavljuje u pubertetu i uzrokuje niz smiješnih situacija.</p>
<p>Poput glavnog lika u filmu, El Bahattee se kroz pjesmu prisjeća teenagerskih dana te početaka zaluđenosti pripadnicama suprotnog spola, koja traje još uvijek. </p>
<p>Spot je osmislila i realizirala producentska kuća KONTRAfilm, u čujem su opusu spotovi za Bolesnu braću, Nered& Stoku, Šajetu, Songkillerse i druge izvođače, Režiju spota potpisuju Jasna Nanut i Jakša Borić, dok je snimatelj Davor Petričić. </p>
<p>Pored El Bahatteeja i Alena Kraljića, u spotu nastupa i poznati hrvatski multimedijalni umjetnik KTK, te Larisa Lipovac i članice plesnog centra TALA. </p>
<p>Budući da pjesma obiluje izrazito »otvorenim« rječnikom, u spotu će prevladavati i odgovarajuće »otvorene« scene. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Potter potaknuo tečajeve iz čarobnjaštva</p>
<p>ADELAIDE, 20. veljače</p>
<p> - Povećano zanimanje za vračanje i čarobnjaštvo uzrokovano pričama o Harryju Potteru potaknulo je jedno australsko sveučilište na organiziranje specijalnog tečaja otvorenog za javnost. </p>
<p> Tečaj od dvanaest tjedana na Sveučilištu u Adelaidu istraživat će afričke vračeve, šamane iz dolina Amazone i Zambezija, vještice iz 16. stoljeća i druge koji se bave magičnim ritualima. </p>
<p> Trenutno je upisano samo dvoje studenata, no sveučilište je objavilo kako je bilo dvanaestak upita, javlja BBC. </p>
<p> U Britaniji neke su skupine i individualci kritizirali priče o Harryju Potteru, navodeći da bi mogle ponukati mlade da se okušaju u svijetu okultizma. </p>
<p> Ovaj tečaj otvoren za javnost vodit će antropolog dr. Kingsley Garbett, koji se nedavno povukao u mirovinu sa Sveučilišta u Adelaidu.</p>
<p> »Vješticama, čarobnjacima, mađioničarima i šamanima pripisuju se nadnaravne moći poput ubijanja ili liječenja, prizivanja kiše, utjecaja na rast žitarica i predviđanja budućnosti«, kaže dr. Garbett. Garbett će tijekom tečaja pokušati rasvijetliti ta i druga pitanja s tog područja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Postolar godinama varao medije izmišljenim intervjuima</p>
<p>Tek kad je medijima pokušao prodati intervju s Miloševićem iz zatvora, otkriveno je da je talijanski postolar godinama izmišljao vijesti i intervjue s Balkana</p>
<p>RIM, 20. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanska agencija Ansa javila je u utorak iz Tirane skandaloznu vijest o »novinaru« Pietru Zannoniju (30) koji više od 13 godina vara svjetske medije lažnim vijestima s Balkana. </p>
<p>Zadnja bombastična vijest koju je Zannoni objavio je ona o tajnom telefonskom razgovoru između bivšeg ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija i Slobodana Miloševića. Uzalud se Dini pravdao da do toga nije došlo, kad je više medija objavilo tu udarnu novost, povezujući razgovor s aferom, kupnje srpskog telekoma. </p>
<p>Prije toga, Zannoni je objavio lažnu vijest o da su Natoove jedinice uhitile Karadžića i Mladića negdje na bosanskom terenu, o smrti Ratka Mladića... </p>
<p>Rad Pietra Zannonija intenzivirao se nakon početka sudskog procesa Slobodanu Miloševiću u Haagu. On je bio tvorac fantazmagorične agencije Kosovo Press, čije sjedište je u Rimu, a za čijeg predsjednika je predstavljao Rugovu, u čije ime se osobno potpisivao. Prodao je u više od 17 agencija i novinskih kuća ekskluzivne intervjue s Rugovom, Miloševićem, majkom Terezom. Ponosno je izjavio da su riječi majke Tereze - koje je, naravno, on sâm izmislio - »ganule čak i Papu«. Zannoni je taj koji je prvi objavio lažni intervju sa Rugovom u kojem ovaj priznaje da su neki borci UKC-a povezani sa Osamom bin Ladenom, što je dio Albanaca dovelo u vrlo nezgodan položaj.</p>
<p>Još bi se dugo pojavljivali lažni intervjui i vijesti s Balkana da zaneseni mitoman Zannoni nije pretjerao nudeći ekskluzivne intervjue s Miloševićem. Otkriven je nakon istrage o tome kako je došao do eksluzivnog intervjua sa Slobodanom Miloševićem, zatvorenim u haškom zatvoru. Kako se svi razgovori Slobodana Miloševića kontroliraju, nije bilo ni traga od intervjua novinaru Zannoniju, koji je stvar unaprijed prodao talijanskim listovima »Il Messagiero« i »Libero«. Od tog trenutka počelo se odmotavati klupko nevjerojatnih laži i izmišljotina Pietra Zannonija koji je radio pod nekoliko »umjetničkih imena«. Zadnje ime kojim se služio bilo je Stefano Silenzi. </p>
<p>Bio je vrlo ponosan na sebe kad je priznao da se radi o nizu laži, nazivajući svoje izmišljotine novom »zannonijevskom filozofijom« u novinarstvu. </p>
<p>Da tragedija bude još veća, Pietro Zannoni je obični postolar, koji se poslužio idejom svog oca, primarijusa u psihijatrijskoj klinici. Od oca primarijusa, koji dobro poznaje psihu medija, došao je do »genijalne« ideje, da na temelju istinitih činjenica izgradi vlastite priče i intervjue poiznatih osoba. </p>
<p>Počeo je 1989. godine smrću Envera Hoxhe i objašnjenjem kako je došlo do toga. Shvatio je da su svjetski mediji gladni senzacionalnih vijesti radi bolje prodaje i on je ispoštovao potražnju tržišta. Vidjevši da su u medijima najslabije pokriveni događaji iz Albanije, preselio se u Tiranu i odatle slao nevjerojatne priče. </p>
<p>Dopisnici poznatih svjetskih agencija u Rimu su nasjedali na faksom poslane ponude za ekskluzivne intervjue političara s Balkana, koje bi zatim dobijali pismeno od Kosovo Pressa. </p>
<p>Nakon priznanja postolara Pietra Zannonija da je sve bilo izmišljeno i obećanja da to »više neće raditi«, mnogi svjetski mediji bi se trebali zapitati hoće li i dalje pokušavati pod svaku cijenu doći do bombastičnih vijesti »Filozofija Zannoni« je dobra lekcija za sve.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Nacionalno nije nacionalističko</p>
<p>U organizaciji Akademske zajednice grada Zagreba »Ante Starčević« članovi najveće oporbene stranke iznijeli svoje zamjerke Strategiji kulturnog razvitka Hrvatske - za 21. stoljeće</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Što smjera Strategija kulturnog razvitka Hrvatske« naziv je tribine koja je u utorak navečer održana u KIC-u u organizaciji Akademske zajednice grada Zagreba »Ante Starčević«, a kojoj, prema riječima njezine voditeljice Jagode Martinčević, cilj nije bio apriorističko odbijanje postavljenih teza, već razvijanje demokratske diskusije o toj temi. Iako je naglašeno da tribina ne mora biti polemika »bivših« sa »sadašnjima«, ona to i nije mogla biti jer nitko od sadašnjih tvoraca Strategije, koja je osvojena na Saboru, i nije bio pozvan. </p>
<p>Što to najjača oporbena stranka zamjera tomu strateškom dokumentu čuli smo od njezinih predstavnika: prof. dr. Petra Selema, mr. Bože Biškupića, prof. dr. Jure Zovka, dr. Dijane Vukičević i Jagode Martinčević.</p>
<p> Svi su se govornici ponajprije suglasili da je uvodni dio Strategije koji analizira zatečeno u kulturi - u kome se kaže »da se hrvatska kultura predstavljala etatistički, kao konzervativna, historicistička i nacionalistička, od pseudohistoricističke mitologičnosti do ksenofobičnih, čak i politički retrogradnih ispada... kao takva neprihvatljiva je europskom okružju budući da se predstavlja i izolacionistički; kult švelje i pletera, nasuprot svijetu informatike i multikulturalnosti...« - isključiv, da je dijagnoza pogrešna te da tomu dokumentu »nedostaje puno više tolerancije i dijaloga«.</p>
<p> Kod novoga kulturnog vodstva, koje forsira alternativnu kulturu, kaže Jure Zovko, došlo je do zamjene alternativne i mainstrem kulture uz istodobno diskreditiranje tradicije, kojoj svi mi pripadamo i koja nas je odredila i održala kao narod. Nasuprot tomu, kako kaže, podržavaju se kao vodeće vrijednosti Tvornica i Močvara. To zabrinjava, pa je »nužna kritička melioracija stanja duha u kome se nalazimo«. </p>
<p> Na upit voditeljice osjeća li se pripadnikom »švelje i pletera«, nakon svih ostvaraja koje je postavio na hrvatskim pozornicama, Petar Selem odgovorio je da sve što je napravio korespondira s duhom vremena kome pripada. Dodao je kako je postavljena dijagnoza potpuno netočna, jer je u Tuđmanovu razdoblju Krleža uz Shakespearea bio najizvođeniji na našim pozornicama, baš kao i jedan Bertold Brecht. Drži kako se o »Oltaru domovine« Kuzme Kovačića govorilo »jezikom mržnje«, iako je to, po Selemovu sudu, duboko nacionalno i moderno djelo. Predlaže da se poradi na obnovi kazališta u Puli, Zadru i Karlovcu koja su 60-ih godina ukinuta, te na svehrvatskom koncertnom projektu.</p>
<p>Bivši ministar kulture Božo Biškupić kaže da Strategija s ambicijama za 21. stoljeće ne nudi odgovor na dva ključna procesa u društvu - demokratizaciju i globalizaciju. »U njoj se kad je u pitanju pristup Europskoj uniji ili odnos prema globalizaciji osjeća tišina.« Strategiji nedostaje »stav prema potrebi izgradnje tolerancije«, o čemu svjedoči uvodni tekst u kome se »nacionalno proglašava nacionalističkim, a tradicionalno kultom švelje«. »Pokušava se narodu sugerirati kako je laptop simbol tehnološkog napretka, a jadna nježna preslica simbol zaostalih, mračnih hrvatskih vremena kojih bi se trebalo sramiti. Ona je i simbol tradicije 13 stoljeća postojanja i stvaranja na ovim prostorima. Što je tu loše?« - pita se Biškupić i dodaje: »Mjesta ima i za laptop i za preslicu. Premda su Strategiju radili ljudi sa stručnim kvalifikacijama, uvod ih smješta u potpuno drugi koncept, daje im zajedničku ideološku potku s kojom mnogi nemaju ništa«, ustvrdio je Biškupić. »Strategija je u mnogome kopija dokumenta iz 1998. kakvu smo kulturnu politiku predstavljali u Strasbourgu«, dodaje on, »ne vidim nikakvih pomaka po sektorima«. Na unutrašnjem planu tomu dokumentu nedostaje informiranje u kontekstu potreba u kulturi. Danas su u nas četiri zakona koji pokrivaju medije, a kako »Vlada nema artikuliranu politiku prema medijima, ova Strategija čak i ne naslućuje potrebu pregovarati o tome«. </p>
<p>A što se tiče kulturnih vijeća, nastavlja Biškupić, »ako je to rješenje revolucionarna inovacija, nije li u ovoj Strategiji trebalo tom fenomenu sizovskog tipa posvetiti čak nekoliko poglavlja. Vijeća imenovana od izvršne vlasti ne mogu izražavati volju umjetnika, već su dužna provoditi politiku vlasti«, ustvrdio je Biškupić. Na kraju je zaključio da je »to strategija grupe, a ne sustava. Ona ne promovira ni sadašnjost ni budućnost, a ne nastoji sačuvati nacionalne vrijednosti, jer u njima vidi nacionalizam. Teži internacionalizaciji, pa i po cijenu gubitka nacionalnih vrijednosti« - kazao je među ostalim Biškupić. </p>
<p>»Kako u Strategiji i nema glazbe, nemam što o tome ni govoriti«, primijetila je Jagoda Martinčević, dodajući kako u današnjem Ministarstvu kulture glazbu tek drže ukrasom, pa je tako i tretiraju. Nakon uvodnih izlaganja nije bilo veće diskusije, jer su tribini bili uglavnom nazočni članovi HDZ-a.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kreativni bankrot hrvatskog filma</p>
<p>Svota kojom raspolaže Ministarstvo kulture za financiranje kinematografije u ovoj godini iznosi 30 milijuna kuna, a neisplaćeni dugovi projektima iz prošle godine iznose 29, 984.550 kuna. Može li se s 13.450 kuna snimiti 17 filmova koliko je planirano za iduće dvije godine?</p>
<p>Dok se europski i svjetski redatelji bave problemima u svojim filmovima oštro analizirajući ono što ih okružuje ili obračunavajući s prošlosti, ili se zanoseći budućnošću, istodobno hrvatski autori imaju problema i prije nego su se uopće počeli baviti kreativnim radom, to jest snimanjem filmova, za koji su školovani. Upravo o tome smo slušali na sastanku članova Društva hrvatskih filmskih redatelja održanome u utorak na večer, kada je jedan od njih, Lukas Nola, kao član Vijeća za kinematografija pri Ministarstvu kulture, iznio alarmantne podatke vezane uz financiranje filmske proizvodnje iduće dvije godine.</p>
<p> Za sada je sigurno da je od odobrenih projekata njih osam dobilo zeleno svjetlo za ovu godinu, s potpisom ministra. To su »Na dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, »Konjanik« Branka Ivande, »Potonulo groblje« Mladena Jurana, »Prezimiti u Riju« Davora Žmegača, »Ispod crte« Petra Krelje, »Ostavština kralja štakora« Krste Papića (svi sa po 4,200.000 kuna) te »Serafin« Vicka Ruića i »O, kakvo razočaranje« Zvonimira Jurića (oba sa po 3,000. 000 kuna). </p>
<p> Za 2003. su ostali »Ptica« Dalibora Matanića, »Libertas« Veljka Bulajića, »Tu« Zrinka Ogreste, »Ovce od gipsa« Vinka Brešana i »Slučajna suputnica« Srećka Jurdane, dok se scenarij »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara treba doraditi, a sinopsis »Tonka i Tomica« Nevena Hitreca napisati kao scenarij. Nola je obavijestio i o financiranju ostalih komplementarnih djelatnosti te financiranja alternativnih, dokumentarnih, eksperimentalnih i animiranih filmova. Za sve to zajedno Ministarstvo kulture raspolaže svotom od 30 milijuna kuna za 2002. godinu.</p>
<p> Problemi počinju s činjenicom da je dug Ministarstva kulture projektima iz prošlih godina ni više ni manje nego 29,984.550 kuna, od čega je samo za produkciju igranih filmova dug 24,767.000 kuna. Jednostavnim matematičkim zbrojem čini se da u blagajni hrvatske kinematografije ostaje samo 13.450 kuna! Dakle, ako se nekako i snime spomenuti filmovi u iduće dvije godine, to znači da novi projekti i autori nemaju izgleda barem tri godine za bilo kakve iluzije kada su u pitanju njihovi planovi. </p>
<p>Ova situacija vuče sve nas unazad, rekao je Nenad Puhovski, pri tome naglašavajući da sve to »virtualno možda ne izgleda kao bankrot, ali je zasigurno kreativni bankrot hrvatske kinematografije u iduće dvije godine«. Lukas Nola i Petar Krelja pokušali su objasniti kako su se kao članovi Vijeća za kinematografiju našli ni krivi ni dužni na vjetrometini događaja, premda Vijeće ima savjetodavnu funkciju, i nema ovlasti donošenja bilo kakvih odluka. Dr. Ante Peterlić u međuvremenu je odustao od mjesta povjerenika za igrani film, s obećanjem da će do kraja voditi brigu o projektima koje je odobrio.</p>
<p> Ponovno je dakle sve na Ministarstvu kulture i samom ministru - da spase što se spasiti može, bilo interventnim sredstvima, bilo prigodnim rješenjima, no bilo što napravili, ne će biti »spasonosno« niti zadovoljavajuće. Tko je kriv? Svi i nitko, kao i uvijek kada je hrvatski film u pitanju. Činjenica jest da se ubrzalo s izborom scenarija koji su se nagomilali, a da ih nije pratila financijska kontrola, jer jedno je odobriti osam projekata, a drugo moći prihvatiti njihovu cijenu proizvodnje.</p>
<p> Također je očito da nisu postojali kriteriji prioriteta, s imenima autora koji ipak više zaslužuju biti u prednjim redovima od onih drugih (uz kvalitetu filmova i minuli rad, neophodni su i prethodni vrijednosni učinci kao dokazni materijal, bilo da je riječ o nagradama ili broju gledatelja i prodaji filma). I treći, za Ministarstvo možda najvažniji, uvjet jest neophodnost postavljanja granica koštanja filma, što nikada nije jasno i službeno određeno, kao što nikada nitko nije retrogradno odgovarao za novce koje je dobio, niti morao opravdavati utrošena sredstva.</p>
<p> S obzirom na krizu koja će tek uslijediti s pravim i pravnim posljedicama, svi se ponovno hvataju za »slamku« Zakona o filmu, nesvjesni da niti jedan Zakon, baš kao ni ministar ili povjerenik, baš kao ni Vijeće, baš kao ni Euroimages, ne mogu rješavati, niti riješiti sve probleme nagomilane godinama u hrvatskoj kinematografiji. Budući da je novca sve manje, a genija sve više ili barem onih koji tako misle o sebi, ipak će biti nužno pooštriti kriterije izbora i smanjiti opće divljenje i subjektivnu neobjektivnost,... Oscari nas tek očekuju, ali ih treba zaslužiti. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Koncert za pamćenje</p>
<p>José Carreras svojom je otvorenošću, temperamentom, muzikalitetom i neskrivenim rizikom dvoranu Lisinski pretvorio u jedinstvenu cjelinu istinske ljepote / Carrerasovo umijeće posvjedočilo posebnost pjevanja kao jednog od najposvećenijih oblika umjetnosti</p>
<p>Recital koji je José Carreras, u utorak na večer, održao pred prepunom Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski« ispunio je, a i nadmašio, sva očekivanja publike, i ovaj će koncert sasvim sigurno ostati u pamćenju mnogih kao jedan od doista najposebnijih glazbenih događaja uopće. Jer, Carreras, kao i svi stanovnici najviših vrhova glazbene reproduktive, što i jest jedan od razloga njihova uspjeha, svojim nastupima pristupaju bezrezervno mobilizirajući sve svoje umijeće i publika tada u pravilu svjedoči doista ultimativnim kategorijama umjetnosti, odnosno svakog stvarnog ljudskog djelovanja. Dirljivost takve Carrerasove posvemašnje otvorenosti upravo je opipljiva, jer u sebi sublimira svu krhkost i snagu koje obavijaju koncertne prostore pretvarajući ih u jedinstvenu cjelinu istinske ljepote.</p>
<p>Nevjerojatna ekspresivnost i izravnost Carrerasova pjevanja, kojima doista ulazi u srca slušatelja, u skladbama »Alfonsina y el mar« (Ramirez) i »Andaluza« (Granados) bile su iskazane najdubljom strašću, karakterom i neskrivenim rizikom na sasvim poseban način, kao njegovim inicijalnim glazbenim svjetonazorom, čime se Carreras i razlikuje od svojih slavnih kolega.</p>
<p>Istodobno, sve su izvedbe posjedovale mjeru suzdržanosti, prave ljudske mjere, te plahosti, čime je njegovo umijeće podjednako oblikovano, i kojima on zapravo privlači pažnju publike te afirmira pjevanje kao jedan od najposvećenijih oblika umjetnosti. Jer, pjevanje je čovjek sam, i najveći umjetnici vokalne umjetnosti toga su svjesni. </p>
<p>Izborom skladbi (Bellini, Costa, Tosti, Denza, Ramirez, Granados, Addinsell, Rendine, Canti, Toselli, Gastaldon) te glasovira (Lorenzo Bavaj) i gudačkog kvarteta (»ensemble h«) za instrumentalni sastav pratnje, Carreras nam je prenio i kontinuitet latinskoameričke i španjolske, odnosno katalonske tradicije u kojima su korijeni glazbe, kao vitalne, elementarne snage, možda najprepoznatljiviji i najprisutniji. Stilizacija njegovih interpretacija u tom je smislu bila posebno fina reminescencija na Carlosa Gardela, legendu argentinskog tanga iz 30-ih godina 20. stoljeća, te hommage nizu velikih tenora, prethodnika Carrerasova naraštaja.</p>
<p>No, osjećanje i potreba komornosti, koje su imanentne Carrerasovu izrazu, jer jamče uspostavljanje realne komunikacije, i to neovisno o tome je li riječ o recitalu ili operi, manjoj ili većoj koncertnoj dvorani, opernoj sceni ili stadionu, izviru i iz njegova visoko kultiviranog predstavljačkog umijeća. Riječ je o njegovu poimanju odnosa riječi i glazbe, koje je, kako u svojoj autobiografskoj knjizi »Pjevati iz duše« sam kaže, u početku njegova bavljenja pjevanjem glazbu uvijek stavljalo na prvo i određujuće mjesto. </p>
<p>No, s vremenom su riječ, libreto i glazba u njegovim interpretacijama dostigli jedinstvo isprepletenih i ravnopravnih parametara, što je oblikovalo i njegovu scensku ili glumačku proživljenost. Na ovom je koncertu upravo to jedinstvo, i to u svakoj skladbi, bilo ostvareno, s jasnim, ali ne ograničavajućim granicama i karakterom žanra, forme i tomu sukladnog izraza.</p>
<p>Posebno su lijepo, dubokom i snažno proživljenom muzikalnošću, bile izvedene pjesme »Si tu m'aimais« (Denza), »Vieni« (Denza), »Un ombra« (Addinsell) i »Vurria« (Rendine), u kojima je Carreras rastvorio sve prostore ljepote kao jednog od preduvjeta i razloga svake umjetnosti. Carreras je, što je posebno poučno za mlade pjevače, ovim koncertom također pokazao i svijest o vlastitim pjevačkim, glasovnim mogućnostima (izbor djela), i apsolutna kontrola tona i interpretacije izbjegla mu je samo u jednom trenutku. </p>
<p>Veliko zanimanje javnosti</p>
<p>No, to je u potpunosti nevažno za cjelinu ovog doživljaja, kojim nam je José (odnosno Josep, što je izvorni katalonski oblik njegova imena) Carreras posebno nadahnuto darovao svoj talent, znanje i ljubav za glazbu i ljude. Naime, s obzirom da je za koncert veliko zanimanje vladalo već od prvih najava, prodana su i mjesta na podiju, a publika koja je tamo sjedila Carrerasa je stalno gledala u leđa. On se, svaki puta kada je odlazio sa scene, njima posebno naklonio, a prvi od tri dodatka otpjevao je okrenuvši se licem njima. </p>
<p>Jedini prigovor ovom koncertu odnosi se na programsku knjižicu u kojoj nedostaju tekstovi o djelima i skladateljima, no napor koncertne agencije »Aplauz« bio je na profesionalnoj razini, i treba vjerovati da će njihova djelatnost u Hrvatsku opet dovesti José Carrerasa, kao i druge vrhunske glazbenike.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Stara pisma« na izložbi ex librisa </p>
<p>ŠIBENIK, 20. veljače</p>
<p> - Treća međunarodna izložba ex librisa »Stara pisma« otvorena je u Županijskom muzeju u Šibeniku. Izložbu koja je priređena u povodu 80. obljetnice Gradske knjižnice otvorio je Aleksandar Stipčević. Postav je tematski i posvećen je starim pismima na glagoljici. Mnoge su knjige spašene upravo zahvaljujući ex librisima (u prijevodu: »iz knjiga«, vinjeta ili potpis na knjizi), koji su kazivali o čijoj je knjizi riječ, odnosno tko je njezin vlasnik, a nitko nije volio ukrasti knjigu poznata vlasnika. Ex librisi su, kaže Stipčević, povezani s kletvama. Naime, proklinjao se onaj tko ukrade knjigu. Stoga se razvila prava mala umjetnost tiskanja ex librisa koje su sadržavale i kletve, a razvila se i književnost kletava. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Branku Malešu i Tihomiru Matku Turčinoviću Goranove nagrade </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - U sklopu 39. Goranovog proljeća nagrada Goranov vijenac bit će, 21. ožujka u Lukovdolu, uručena Branku Malešu za njegov ukupan prinos pjesništvu, dok će nagradu Goran za mlade pjesnike ove godine dobiti Tihomir Matko Turčinović, za rukopis »Avenija. Ne plačite«. Odluku o dobitniku Goranovog vijenca donijela je prosudbena komisija u sastavu Zvonimir Mrkonjić (predsjednik), Krešimir Bagić, Branko Čegec, Cvjetko Milanja i Zvonko Maković, priopćeno je u srijedu iz Studentsko kulturno-umjetničkog društva »Ivan Goran Kovačić«. Odluku o dobitniku nagrade Goran za mlade pjesnike donijela je komisija u sastavu Goran Rem (predsjednik), Sanja Jukić i Evelina Rudan. Taj je žiri pohvalio i rukopise Darije Žilić i Martine Globočnik, te pjesme Gorana Bogunovića, Slađana Lipovca, Aleksandre Orlić, Melite Sanković i Marije Živković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dubrovačkom kazalištu Grad vraća dug</p>
<p>DUBROVNIK, 20. veljače</p>
<p> - Nazire se konačan izlaz iz krize koja već više od tri godine potresa dubrovačko Kazalište Marina Držića, jer je Grad spreman toj kazališnoj kući vratiti dug od 1,7 milijuna kuna, kazao je zamjenik gradonačelnice Frano Matušić. Budući da je dio djelatnika već dobio parnicu kojom su tražili povrat novca zbog smanjenih plaća, postojala je mogućnost da se potpuno blokira rad te ustanove. Kako to gradska uprava ne želi, s djelatnicima Kazališta je dogovoreno da im dug vrati dinamikom kojom je i nastajao, odnosno da im u iduće tri godine vrati 1,7 milijuna kuna duga - izjavio je Matušić. On je početkom tjedna s glumcima i ostalim djelatnicima te ravnateljem Kazališta Marinom Gozzeom razgovarao o povratu duga nastalu u protekle tri godine nakon što je bivša gradska uprava smanjila gradsku potporu toj kazališnoj kući. Zbog toga je dio glumaca tužio grad Dubrovnik i na sudu dobio parnice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Promovirana »Bošnjačka pismohrana«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - U prepunoj dvorani Kulturnog centra Bosne i Hercegovine u Zagrebu, u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice, izvanstranačke organizacije koja njeguje odnose Bošnjaka i Hrvata, svečano je promoviran drugi broj časopisa »Bošnjačka pismohrana«. </p>
<p> Ovaj časopis, ili točnije knjiga sa 385 stranica, obiluje prikazima života istaknutih Bošnjaka u Hrvatskoj, o ulozi Bošnjaka u Domovinskom ratu te o kulturnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine. Knjigu su promovirali književni kritičar Nenad Rizvanović, književnik Ervin Jahić i glavna urednica časopisa Sena Kulenović. </p>
<p>S. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Još jedno zlato za super-Janicu!</p>
<p>Janica Kostelić pobjedom u slalomu postala je najuspješnija skijašica i, uz njemačku biatlonku Kati Wilhelm, najuspješnija sportašica XIX, zimskih olimpijskih igara </p>
<p>ZAGREB/DEER WALLEY, 20. veljače</p>
<p> - Novo zlato Janici! Kolika li je samo bila njezina glad za pobjedama i medaljama kad je u tri nastupa na XIX. zimskim olimpijskim igrama osvojila tri medalje; dva zlata i jedno srebro. Dosad je bila prva zvijezda alpinki na ZOI, no više joj nema ravne. Bez obzira na rezultat u veleslalomu u petak, Janica je definitivno najbolja alpska skijašica ZOI u Salt Lake Cityju. </p>
<p>Janica je u velikoj borbi za olimpijsku medalju u slalomu na stazi u Deer Walleyju (Jelenskoj dolini) pobijedila s vremenom 1:46.10. Iza nje su ostale Francuskinja Laure Pequegnot (1:46.17) i Šveđanka Anja Paerson (1:47.09), obje veće favoritkinje za olimpijsko zlato od Janice.</p>
<p>No, Janica je ponovno pokazala svoje izvanredno umijeće, mentalnu snagu i borbenost, »grizla« je, nijednog trena nije izgubila živce i ta joj se hrabrost vratila drugim olimpijskim zlatom.</p>
<p>U 10 sati ujutro po američkom vremenu na startu slaloma okupilo se 70 skijašica od kojih je 49 završilo prvu vožnju. Snijeg je prilično gusto padao nad Jelenskom dolinom i nije prestajao padati tijekom prve vožnje. Janici Kostelić dopao je startni broj sedam, iako je priželjkivala jedinicu. </p>
<p>No, prva je startala velika favoritkinja Šveđanka Anja Paerson, koja je četiri puta uzastopno ove sezone odnosila slalomske pobjede u Svjetskom kupu. Ritmičnu stazu na kojoj je trebalo proći 55 vratiju Paerson je prošlo sigurno, iako s nešto problema u donjem dijelu. A onda je Francuskinja Christel Pascal Saioni »zajašila« vrata i pala, čime je samo najavila ono što će obilježiti prvu utrku slalomašica. S brojem tri na startu se pojavila posljednja američka nada za žensku skijašku medalju Kristina Koznick. Međutim, u nastojanju da izvuće iz sebe više negoli je to moguće gotovo pred ciljem, oko tri sekunde prije ciljne ravnine, izgubila je ravnotežu i tako završila svoju slalomsku priču. Slijedeće tri natjecateljice Šveđanka Ylva Noven, Francuskinja Laure Pequegnot i Švicarka Sonja Nef uspješno su stigle do cilja, pri čemu je vodeća slalomašica u Svjetskom kupu Pequegnot preuzela vodstvo ispred Paerson za 25 stotinki sekunde. A onda je iz startne kućice izmilila naša »bijela zvijezda«. Prekriživši se, kako to čini neposredno prije svakog starta, Janica je započela svoj slalomski ples i već je prvo prolazno vrijeme pokazalo da je opet u pobjedničkom ritmu. Na prijelomnici staze, gdje je većina gubila dragocjenu vrijeme, Janica je i dalje klizila, savršeno kontrolirajući svoje tijelo. Bili smo sigurni, gledajući je, da će izgurati s prve pozicije vodeću Pequegnot. I tako je bilo, u cilju je zasvjetlilo 52.14, što je bilo za 18 stotinki 0sekunde brže od dotad najboljeg vremena.</p>
<p> Deveta na startu Tanja Poutiainen odličnom je vožnjom istisnula Anju Paerson na četvrtu poziciju, a poslije nje više nitko nije zaprijetio prvoj petorki koja se smjestila unutar 94 stotinke sekunde.</p>
<p>• Rezultati prve vožnje: 1. KOSTELIĆ 52.14, 2. Pequegnot (Fra) + 0.18, 3. Poutiainen (Fin) + 0.32, 4. Paerson (Šve) + 0.43, 5. Nowen (Šve) + 0.94, 6. Nef (Švi) + 1.18, 7. Öster (Švi) + 1.50, 8. Vidal (Fra) + 1.56, 9. Ertl (Njem) + 1.94, 10. Grünenfelder (Švi) + 1.99, 11. Bergmann +2.04, 12. Goetschl +2.17, 13. Raita +2.61,14. Bokal +2.88, 15. Raich +2.96..., 19. FLEISS +3.25,..., 32. JELUŠIĆ +5.28...</p>
<p>Iako vrijeme nikako nije mazilo skijašice, bilo je sjajno za Janicu što će startati posljednja jer će pred sobom imati čistu situaciju. . Bilo je jasno da će odlučivati psihologija trenutka, a Janici po usredotočenosti nema ravne. </p>
<p>Prva je u startala Carina Raich, ali je ispala. Nakon nje ispale su Renate Götschl, Corinne Grünenfelder, Marlies Öster, Sonja Nef i Tanja Poutiainen čiji je trener i postavljao stazu! Na stazi sa 58 vrata, po gustom snijegu borile su se preostale skijašice za medalju. Vodila je Njemica Martina Ertl, Francuskinja Vanessa Vidal je nije prestigla, a nakon nje su pale Švicarke Öster i Nef. Tada je startala iskusna Šveđanka Nowen i s prednošću od 64 stotinke preuzela vodstvo. Ispred nje je tada stala velika favoritkinja, četvrta u prvoj vožnji, Anja Paerson sa samo desetinkom bržim vrmenom. Potom je pala Poutiainen i startala je Francuskinja Pequegnot. Ona je preuzela vodstvo sa velike 92 stotinke i činilo se da je Janica bliža srebru negoli zlatu.</p>
<p>No, startala je Janica, iako su uvjeti na stazi bili teški, Janica je vozila kako samo ona zna, lebdjela je elegantno, no sigurno, agresivno i brzo. Na prolazu je imala samo devet stotinki prednosti, no tada je došla na drugi dio staze. Taj je dio bio »njezin«. Strminu koja je mnoge koštala »glave« Janica je prošla kao u snu, samouvjereno kao da je rođena na toj stazi. Ciljem je prošla, a pisalo je broj 1 i prednost od samo sedam stotinki. Novo je slavlje moglo početi...</p>
<p>Samo je Bjorndalen bolji</p>
<p>Najuspješniji sportaš dosadašnjeg tijeka 19. Zimskih olimpijskih igara je norveški biatlonac Ole Einar Bjřrndalen koji je osvojio čak četiri zlatne medalje. Odmah do njega je naša Janica Kostelić sa dva zlata i jednim srebrom, a jednak učinak ima i njemačka biatlonka Kati Wilhelm. Tri medalje osvojio je i norveški skijaš trkač Frode Estil, po jedno zlato, srebro i broncu. </p>
<p>Spomenimo i sve ostale dvostruke olimpijske prvake iz dosadašnjeg tijeka Igara u Salt Lake Cityju: Andrea Henkel (Njemačka, biatlon), Kjetil Andre Aamodt (Norveška, alpsko skijanje), Johann Mühlegg (Španjolska, skijaško trčanje), Samppa Lajunen (Finska, nordijska kombinacija), Simon Ammann (Švicarska, skijaški skokovi). (Z. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Crno-plavi« spremni za nastavak prvenstva</p>
<p>Prednost u drugom dijelu prvenstva, ipak, će imati igrači koji su »izgurali« jesenski dio prvenstva, ali to ne znači da ostali neće dobiti priliku, veli trener Hrvatskog dragovoljca Vjeran Simunić </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca, utakmicom protiv Zlatara, u utorak su završili ciklus pripremnih utakmica uoči nastavka prvenstva.</p>
<p>Pripreme su započeli 7. siječnja u Zagrebu, već 10. siječnja otputovali su na višednevne pripreme u Split i Bašku Vodu, a posjetili su Hercegovinu gdje su odradili mini-turneju. Krajem prošlog mjeseca vratili su se u Zagreb.</p>
<p>Na prvom treningu pojavilo se četrdesetak igrača, a nakon nešto više od mjesec dana trener Simunić odabrao je igrače koji će konkurirati za nastavak prvenstva, a to su: Čavlina, Kale, Schreng, Petrović, Fumić, Miletić, Janjetović, L. Bisaku, Kralj, Andračić, Lalić, Gulić, M. Dujmović, još će konkurirati: Kurtović, T. Dujmović, M. Bisaku, Maglica, Lamešić, Kordić, Matko, Novaković, Jelenić, Petričević, Stanešić. </p>
<p>- Prednost u drugom dijelu prvenstva, ipak, će imati igrači koji su »izgurali« jesenski dio prvenstva, ali to ne znači da ostali neće dobiti priliku, naglašava Simunić. </p>
<p> U cijelom pripremnom razdoblju »dragovoljci« su odigrali 18 utakmica te ubilježili 13 pobjeda, 3 neodlučena rezultata, dva poraza, uz omjer postignutih i primeljnih pogodaka 37-16 što je znatno bolje od omjera nakon jesenskog dijela prvenstva (22-26). Iako su im protivnici većinom bili drugoligaši to ne umanjuje vrijednost dobrih rezultata. »Zlobnici« će reći kako ovi rezultati »dragovoljcima« ne daju pravo za zadovoljstvo, ali ako se pogledaju rezultati utakmica s prvoligaškim klubovima (kako našim tako i inozemnim), svima će biti jasno da su rezultati pripremnih utakmica više nego zadovoljavajući. Naime, Sigećani su svladali Hajduk, slovensku Muru i dva hercegovačka kluba, Zrinjski i Posušje. Neodlučeno su odigrali s Širokim Brijegom, a poraženi su od Dinama i Varteksa. No, kako naglašava trener Simunić, Hrvatski dragovoljac ne želi se uspoređivati s najboljim klubovima u Hrvatskoj nego s klubovima koji su im blizu na tablici i s kojima će voditi borbu za ostanak u ligi (Slaven Belupo, Čakovec, Pomorac, Osijek...). </p>
<p>Najbolji strijelac »crno-plavih« u pripremama je Bernard Gulić sa 8 postignutih pogodaka, a slijede ga Miroslav Dujmović (6), Matko (5), Petrović (3)...</p>
<p>Prošlog tjedna u Sigetu su dogovorene i pripreme uoči sljedeće szeone. Naime, zahvaljujući Mirku Baziću, članu Dinamove skupštine, koji je proslijedio podatke o klubu iz Sigeta, »dragovoljci« su pozvani na pripreme u Kinu od 17. lipnja do 1. srpnja (za vrijeme odigravanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Japanu i Koreji). Bit će im plaćeni troškovi puta, smještaja i prehrane, a zauzvrat, »crno-plavi« će odigrati četiri utakmice (imena klubova još nisu poznata). Igračima Hrvatskog dragovoljca pružiti će se prilika za angažmanom u Kini, ali, i u Australiji. Tamo je, naime, osnovan novi klub, Melbourne Dragons Soccer Club, koji će vjerojatno od iduće sezone zaigrati u prvoj ligi.</p>
<p>Od bitnijih igrača Siget su napustili Spomenko Bošnjak i Ardian Kozniku. Bošnjak preselio je u Maksimir, Kozniku je sporazumno raskinuo ugovor, a kao jednu od mogućih destinacija Ardijan navodi upravo Kinu.</p>
<p>• Rezultati pripremnih utakmica: Mosor 3-1, Jelsa 3-1, Trogir 3-0, Sloga 5-0, Zrinjski 2-0, Posušje 1-0, Hajduk 3-2, Papuk 1-0, Dinamo Obrež 3-0, Segesta 1-0, Mura 4-2, Mala Mlaka 2-1, Bjelovar 2-1, Zlatar 3-1, Mosor 0-0, Omladinac 1-1, Široki Brijeg 0-0, Dinamo 0-3 i Vartek 0-3.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Za život kluba najvažnija je odšteta</p>
<p>Odlazak Pletikose u Derby County u svakom bi slučaju oslabio »bijele«, no možda je i za svakodnevni život kluba važnije da se realizira prijelaz, jer bi se blagajna dobro napunila </p>
<p>SPLIT, 20. veljače</p>
<p> - Na Poljudu iščekuju hoće li iscuriti faks ponuda engleskog kluba Derby County za vratara Stipu Pletikosu. Naime, uspostavljeni kontakti još nisu uobličeni u službenu ponudu, a za sada se govori da »ovnove« u realizaciji posla koči visoki odštetni zahtjev Splićana, koji iznosi nekih četiri milijuna eura.</p>
<p> Mnogi su uvjereni da zahtjev i nije prevelik s obzirom na Pletikosinu potvrđenu kvalitetu, za što su se zainteresirani klubovi mnogo puta uvjerili. Odlazak Pletikose u svakom slučaju bi oslabio »bijele«, no možda je i za svakodnevni život kluba važnije da se realizira prijelaz, jer bi se blagajna dobro napunila. </p>
<p> Igor Štimac, jedan od ključnih igrača i članova uprave splitskog kluba, u svojoj bogatoj nogometnoj karijeri može se pohvaliti da je bio i kapetan Derby Countya, pa stoga dobro zna situaciju kod obje zainteresirane strane: </p>
<p>- Ima dovoljno klubova koje zanima Stipe Pletikosa i koji su sasvim ozbiljni u razgovorima, no za sada u klub nije došla nikakva službena ponuda. Želim naglasiti da će Pletikosin transfer, ali ne samo Pletikosin već bilo kojeg igrača pod ugovorm s Hajdukom, realizirati samo klub. Ne želimo raditi kao što se radilo prije u Hajduku, preko posrednika, već samo klub prema klubu.</p>
<p> Naime, u cijelu priču oko prijelaza Stipe Pletikose u Derby spominje se ime sveprisutnog Zdravka Mamića, velikog prijatelja s menedžerom »ovnova« Johnom Gregoryem. Bogati prijelaz Boška Balabana iz Dinama u Aston Villu, koju je do prije nekih mjesec dana trenirao Gregory, uspostavio je prisne odnose sadašnjeg trenera Derbya Gregorya i jednog od najvažnijih i najagilnijih članova uprave Dinama Mamića. Iako su Štimac i Mamić srdačno razgovarali u Rijeci (kada su igrali Hrvatska i Bugarska) i prošlog tjedna u hotelu Split, tijekom turnira Trofej Marjan, Štimac kao da se želi ograditi od uloge Mamića: </p>
<p>- Mamić je dobrodošao u Hajduk, ali ne bi bilo zgodno da jedan od prvih ljudi Dinama prodaje igrača Hajduka. Ne želimo nikome raditi reklamu, a ponavljam Hajduk će poslovati samo s zainteresiranim klubovima. Uostalom i mi znamo nekoga u Derbyju, a i u Engleskoj!</p>
<p> Inače dođe li do realizacije dosadašnjih pregovora Hajduku bi pripao milijun i pol eura, a Pletikosi dva i pol milijuna eura. </p>
<p> Darko Miladin, koji se cijeli jesenski dio sezone oporavljao od loma noge, potpisao je novi dvoipolgodišnji ugovor s Hajdukom, a ovih dana bi i Srđan Andrić trebao potpisati novi ugovor. Tako je većina mladih igrača pod ugovorom i u slučaju odlaska u inozemstvo Hajduku pripada odšteta... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Večer remisa u Ligi prvaka</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Da je u ovoj fazi nogometne Lige prvaka veliki ulog dokazuju i rezultati trećeg kola u skupinama A i B. Sva četiri dvoboja završila su neodlučenim ishodom, a dva su čak završila i bez pogodaka.</p>
<p>Tako je aktualni europski prvak, münchenski Bayern održao 0-0 u Portu protiv portugalskog prvaka Boaviste, dok su u drugoj utakmici skupine A Nantes i Manchester United odigrali 1-1. Domaćini su poveli već u devetoj minuti zaslugom rumunjskog reprezentativca Viorela Moldovana koji je iskoristio dodavanje Oliviera Quinta. </p>
<p>Tada je na scenu stupio Nantesov kapetan, Mikäel Landreau koji je sjajnim intervencijama zaustavljao sve pokušaje Engleza za izjednačenjem. Ipak, u posljednjim trenucima dvoboja domaći igrač Yepes je igrao rukom u vlastitom kaznenom prostoru, a sigurni izvođač kaznenog udarca bio je Ruud van Nistelrooij. </p>
<p>U skupini B pogotke su vidjeli gledatelji na stadionu Camp Nou u Barceloni gdje su istoimeni domaćin i Roma odigrali 1-1. Poveli su gosti zgoditkom Christiana Panuccija u 53. minuti, a izjednačio je Patrick Kluivert u 82.</p>
<p>Liverpool je na svom terenu »kiksao« odigravši protiv Galatasaraya samo 0-0. Usprkos inicijative tijekom svih 90 minuta, domaći nisu uspjeli pronaći put do mreže žilavih gostiju.</p>
<p>• Rezultati, skupina A: Boavista - Bayern 0-0, Nantes - Manchester United 1-1; redoslijed: Manchester i Bayern po 5 bodova, Boavista 4, Nantes 1; </p>
<p>skupina B: Barcelona - Roma 1-1, Liverpool - Galatasaray 0-0; redoslijed: Barcelona 5 bodova, Roma i Galatasaray po 3, Liverpool 2. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Nova metla bolje mete«</p>
<p>»Sve igračice dobro poznajem jer sam ih trenirao, s iznimkom Marine Mazić, u klubu ili u reprezentaciji«, kazao je Dean Nemec, novi trener košarkašica s Trešnjevke </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nakon deset godina vođenja košarkašica Montmontaže, smijenjen je trenerski dvojac Damir Meštrović - Borna Augustić.</p>
<p> Na njihovo mjesto došao je Dean Nemec, dosadašnji trener juniorki, a pomagat će mu Davor Matković. Iako su košarkašice Montmontaže na vrlo dobrom drugom mjestu uoči doigravanja, nakon posljednjeg poraza protiv Medveščaka (49-70), vodstvo kluba ocijenilo je da su nužne promjene kako bi se izazvao »pozitivan šok«u sastavu prije najvažnijih utakmica sezone. </p>
<p>- Bolje da je promjena učinjena sada, uoči doigravanja. </p>
<p>Potrebna nam je »svježa krv« na klupi i priliku je dobio Dean Nemec. Ambicije kluba i dalje ostaju visoke, kazao je direktor kluba Joško Buva. - Zahvalio bih se trenerima Meštroviću i Augustiću koji su deset godina vodili seniorke. U tom razdoblju osvojena su tri Kupa i jedno prvenstvo. </p>
<p>Damir Meštrović, koji će u Montmontaži ostati kao trener mlađih uzrasta, pojasnio je razloge odlaska: </p>
<p>- Igračice nisu više primale moje sugestije što je posebno bilo vidljivo na utakmici protiv Medveščaka.</p>
<p> Tako se ne može voditi sastav i zato sam morao otići.</p>
<p>Novi trener Dean Nemec u klubu je od 1993. godine. </p>
<p>- Kao trener mlađih uzrasta osvojio sam deset naslova prvakinja Hrvatske, uz vođenje kadetske reprezentacije, predstavio se Nemec.</p>
<p> - Igračice dobro poznajem jer sam ih sve trenirao, s iznimkom Marine Mazić, u klubu ili u reprezentaciji. </p>
<p>Košarkašice Montmontaže nisi se plasirale na završni turnir Kupa Hrvatske, pa će imati dva tjedna priprema uoči prve utakmice polufinala doigravanja 2. ožujka protiv Croatije.</p>
<p>- Malo je vremena za radikalne promjene, ali ćemo svakako proći mikrociklus pred utakmice s Croatijom, kazao je Nemec. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nika 12., Ana 23!</p>
<p>ZAGREB/DEER WALLEY, 20. veljače</p>
<p> - Osim Janice, na olimpijskom su se borilištu sjajno iskazale i hrvatske mlade skijašice, 17-godišnja Nika Fleiss i 15-godišnja Ana Jelušić koja je najmlađa alpinka koja je nastupila na XIX. Zimskim olimpijskim igrama.</p>
<p>Nika je startala 40. i nakon prve vožnje je zauzela izvrsno 19. mjesto, s vremenom 55.39. Za vodećom Janicom je Nika tri sekunde i 25 stotinki. U drugoj vožnji Nika je još više popravila plasman, te je na koncu bila 12. sa 5.17 sekundi zaostatka za olimpijskom pobjednicom.</p>
<p>Ana je, pak, startala 62. i nakon prve vožnje je bila 32. Na kraju je zauzela 23. mjesto s 8.91 sekundi zaostatka i ovo je veliki uspjeh za tek 15-godišnju Riječanku. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Predsjednik Mesić čestitao Janici</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je Janici Kostelić čestitku:</p>
<p>»Bravo Janice i što drugo reći nego - samo naprijed! Dva zlata, jedno srebro, tri puta za redom hrvatska je zastava na pobjedničkom olimpijskom jarbolu, a sve zahvaljujući tebi, Janice. Sve su tvoje medalje jednako sjajne, a svaka nova još sjajnija, jer si za svaku od njih uložila jednaki trud i pokazala jednaku upornost što i jest odlika vrhunskog sportaša. I opet je cijela Hrvatska bila s tobom dok si skijala i radovala se kada si se popela na postolje, stoga još jednom čestitke tebi, tvojoj obitelji i cijeloj ekipi«.</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ante Kostelić: Trčat ću do Maratonskog polja</p>
<p>»Kako se osjeća olimpijska pobjednica? Dobro... Normalno, ha, ha, ha... Mislim, to mi je sad treća medalja, pa sam se navikla«, govorila je Janica </p>
<p>ZAGREB/DEER WALLEY, 20. veljače</p>
<p> - Hrvatski olimpijci u Salt Lake Cityju slave Janicu, ali i Niku Fleiss i Anu Jelušić. Bodrili su ih svi, među 11 tisuća gledatelja vijorile su se hrvatske zastave, klicalo se »olimpijskoj kraljici« Janici i našoj darovitoj mladosti, Niki i Ani. Treba li uopće reći koliko je veselje u hrvatskoj olimpijskoj ekspediciji? Mislimo da ne. Cijela Hrvatska slavi Janicu već tjedan dana, kako li će tek biti 25. veljače kad će obitelj Kostelić sletjeti u Zagreb?! Janici se priprema veličanstven doček, kako i dolikuje kad dolazi osvajačica tri olimpijske medalje. Tri su barem zasad, u petak je još veleslalom, a, gledajući samouvjerenu Janicu, ne bi bilo čudo da uzme i četvrtu medalju.</p>
<p>Janica je, nakon zlata u kombinaciji i srebra u superveleslalomu, osvojila i zlato u slalomu, pokazavši da je ipak ona najbolja slalomašica na svijetu. Kako se osjeća trostruka olimpijska medaljašica?</p>
<p>- Dobro... Normalno, ha, ha, ha, kroz smijeh će dvostruka olimpijska pobjednica, Janica. - Mislim, to mi je sad treća medalja, pa sam se navikla, i dalje će u svom stilu Janica.</p>
<p>- Upoznala sam jučer Jean-Claudea Killyja, koji je također osvojio tri olimpijske medalje i čini mi se skroz OK, smijala se nezaustavljivo Janica.</p>
<p>Njezina je radost tako isrena, tako životna, tako se vjerojatno osjeća svaki čovjek kad ispuni svoje snove. U samo tjedan dana ušla je u povijest drugi put u svom mladom životu, u svojih 20 godina. U petak je čeka nastup u veleslalomu, razmišlja li o medalji i u svojoj posljednjoj disciplini na ZOI?</p>
<p>- Ne razmišljam o tome. Ni u jednoj utrci ovdje nisam imala prevelikih očekivanja, a sad skijam zbilja opušteno, bez ikakvih pritisaka. Vidjet ćemo što će biti, nije se dala smesti Janica.</p>
<p>Njezin je otac i trener, Ante Kostelić jednom rekao da će, ako bilo koje od njegove djece osvoji olimpijsku medalju, trčati do Maratonskog polja. Hoće li to uistinu napraviti, razloga ima napretek?</p>
<p>- Uh, jebem ti, zbilja sam to rekel?! Nema problema, imam snage i volje za to, mogu ja to bez problema, odgovorio je ponosni tata Ante, brišući suze radosnice.</p>
<p>Mnogo će se pričati i slaviti Janičina dva zlata i srebro, no treba pohvaliti i slaviti i naše dvije tinejdžerke koje su startale u slalomu i postigle sjajne rezultate. Nika Fleiss je bila 12. u olimpijskom slalomu, a Ana Jelušić koja je sa svojih 15 godina bila najmlađa alpinka je završila na 23. mjestu. Za dvije djevojke, od 17 i 15 godina, bio bi uspjeh što su odvozile dvije slalomske vožnje, no one su povrh toga napravile i fantastičan rezultat. Vozile su kao dvije »male Janice«.</p>
<p>- Ma, bile smo malo sporije od nje, ali nema veze. Kad smo gore na startu vidjele na monitoru da je Janica prva, jednostavno nas je svojom pobjedom »potegnula«, nismo mogle drugi »lauf« odvoziti samo tak', pričala je Samoborka, okrećući se prema svom treneru Slaviši Weineru koji je u pozadini mahao zastavom. </p>
<p>Dvije godine mlađa Riječanka je dodala:</p>
<p>- Nakon Janice morale smo se i mi spustiti kako valja, veli sitna Ana, za koju su mnogi pitali Hrvate: »Jeste li vi tu malu uzeli iz dječjeg vrtića?« Ne, velike su to cure čije vrijeme tek dolazi.</p>
<p>Direktor reprezentacije, Vedran Pavlek u cijeloj svojoj skijaškoj karijeri nije bio ni blizu onome što je proživio s Kostelićima u posljednje dvije godine, osvajanju Svjetskog kupa i olimpijskih medalja.</p>
<p>- Bez Janice i ostalih natjecatelja ne bi bilo svega ovog. No, ovo je uspjeh cijele naše ekipe, svih trenera, servisera i pratećeg osoblja. Janica je bila nevjerojatno motivirana, jer je i njoj i Ivici odmalena Ante usadio misao da je olimpijska medalja najvažnija. Zato je ovo fantastičan uspjeh. No, kao i Janičine medalje vesele me rezultati Nike i Ane. Bile su sjajne i pokazale su da imamo krasnu budućnost za Torino 2006. godine, veli Pavlek. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivica: Ne otpisujte me ni u veleslalomu</p>
<p>Dok se Janica mučila s ozljedama na početku sezone, Ivica ju je rasteretio svojim uspjesima, maknuo je iz fokusa javnosti, dajući joj tako vremena da se smiri i oporavi / Janica mu je vratila tako da je osvojila dvije olimpijske medalje te je sada ona rasteretila Ivicu kako bi se u miru mogao pripremiti za olimpijske nastupe / »Veseo sam, jer imam izgleda ispuniti svoj cilj. Uistinu sam se rijetko kad toliko veselio utrkama, kao što se sad veselim veleslalomu i slalomu«, kaže Ivica Kostelić</p>
<p>ZAGREB/SALT LAKE CITY, 20. veljače</p>
<p> - Ivica Kostelić je napokon dočekao svoj nastup na XIX. zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu. U četvrtak će u 18 sati po hrvatskom vremenu početi prva vožnja olimpijskog veleslaloma, a među skijašima će se niz padinu Park Citya spustiti i hrvatski najbolji skijaš. Ove je sezone Ivica nastupio u šest veleslaloma Svjetskog kupa, u Söldenu je bio 28., a u Alta Badiji 12. (što mu je i najbolji ovosezonski rezultat u Svjetskom kupu). U Val d'Isereu, Kranjskoj Gori, Adelbodenu i St. Moritzu naš skijaš nije završio utrku.</p>
<p>Možda ovo i ne zvuči ohrabrujuće, no Ivica je dane na poprištu XIX. igara proveo trenirajući, iskušavajući staze i uživajući u uspjesima svoje mlađe sestre Janice. Zanimljivo je kako se njih dvoje prožimaju ove sezone. Dok se Janica mučila s ozljedama na početku sezone, Ivica ju je rasteretio svojim uspjesima, maknuo je iz fokusa javnosti, dajući joj tako vremena da se smiri i oporavi. Janica mu je vratila tako da je osvojila tri medalje, preuzevši tako pritisak na sebe, kako bi se Ivica morao pripremiti za olimpijske nastupe. A to mu mnogo znači.</p>
<p>- Odlično smo trenirali i u dobroj sam formi. Veseo sam, jer imam izgleda ispuniti svoj cilj. </p>
<p>Uistinu sam se rijetko kad toliko veselio utrkama, kao što se sad veselim veleslalomu i slalomu, rekao je Ivica koji je put Salt Lake Cityja otputovao s rečenicom »Nemojte me otpisati u veleslalomu«.</p>
<p>Naš skijaš je uvjeren da će medalje osvojiti favoriti, kojih je nekoliko, Frederic Covili, Didier Cuche, Stephan Eberharter, Benjamin Raich, Fredrik Nyberg, pa i Bode Miller.</p>
<p>- U svakoj se disciplini u Svjetskom kupu izdvojila skupina favorita i mislim da neće biti iznenađenja, veli Ivica.</p>
<p>Sviđa mu se što je ugođaj na olimpijskim skijalištima isti kao i onaj pred kojim skija cijele sezone u Svjetskom kupu.</p>
<p>- Jako sam samouvjeren. Pokušat ću ispuniti svoj cilj, ali ako ne uspijem, imat ću još prilika i vremena. Bit ću zadovoljan već i time što sam siguran da ću napraviti sve da ispunim svoj cilj, iskreno će Ivica.</p>
<p>U Park Cityju Ivica je vozio nekoliko utrka, tako da poznaje teren. Tamo je veleslalomska staza s malom visinskom razlikom, pa su vremena oko minute i desetinku.</p>
<p>- Skijat ću na svojim dužim, 164 centimetara skijama. Pokušao sam oko Božića voziti na kraćima, od 156 centimetara, no za ovu utrku smo odlučili uzeti duže, jer te skije su bolje u svim situacijama, osim kad je ravno i zatvoreno, objasnio je Ivica.</p>
<p>Kad ne trenira, naš najbolji skijaš i jedan od kandidata za slalomsku olimpijsku medalju su uglavnom odmara. Pomalo čita, sluša glazbu ili, pak, gleda hokej.</p>
<p>- No, dosta vremena spavam i pokušavam se na svaki način usredotočiti sam na sebe, kaže Kostelić.</p>
<p>Nakon Janičina uspjeha, Ivica je za svog oca, Antu Kostelića rekao da je genijalac, no isto tako velike zasluge za svoje uspjehe pripisuje svom treneru, Vincenciju Jovanu.</p>
<p>- Moj je otac jedan od najvećih trenera u svijetu, ne samo u skijanju, on je apsolutni trenerski genijalac. On je uključen u planiranje i programiranje priprema i nastupa, no »Cena« sve to realizira. To je sjajna kombinacija, jer je »Cena« odličan trener što se tiče tehničkih stvari, dobro se razumijemo i »Cena« ima velikog udjela u svim mojim rezultatima, priča Ivica.</p>
<p>Inače, nakon svakog podbačaja u veleslalomu Svjetskog kupa, Ivica je dan ili dva nakon toga stao na postolje u slalomu. Ivicu u veleslalomu nećemo otpisati, no to je ipak samo uvertira za subotnji slalom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nesretan, ali dobar početak Idore Hegel </p>
<p>Idora Hegel nakon kratkog je sastava zauzela 23. mjesto čime je izborila nastup u slobodnim sastavima i po svoj prilici bit će poslije Kostelićevih najbolje plasirana hrvatska predstavnica na ZOI</p>
<p>SALT LAKE CITY, 20. veljače</p>
<p> - Idora Hegel dobro je počela svoj nastup na Zimskim olimpijskim igrama, iako je propustila priliku za pravi pothvat. Nakon obaveznog (kratkog) sastava naša je klizačica 23. što je iznad očekivanja ako se uzme u obzir da se kvalificirala za Olimpijske igre tek u zadnji čas. Veliku priliku da izbori bolji plasman propustila je neshvatljivom kapricioznošću njezinog trenera da izvodi kombinaciju skokova trostruki »lutz« i dvostruki »tulup«, kad se zna da njoj ta kombinacija dosad nikad nije uspjela na nekom međunarodnom prvenstvenom natjecanju. To posebno vrijedi jer se i ovoga puta vidjelo da ima presudnu pogrešku u doskoku. Da su se držali pravila »bolje vrabac u ruci...« išla bi na jednostavniju, ali sigurniju kombinaciju, ne bi bilo odbijanja bodova za pogrešku i Idora bi bila u boljoj skupini prigodom nastupa u slobodnom sastavu. </p>
<p>Šteta je posebno velika jer je Idora poslije toga neugodnoga, ali i neizbježivog pada, odlično otklizala svoj izvrsno koreografirani kratki sastav u kojem, za razliku od mnogo bolje ocijenjenih klizačica, uz točno izvedene ostale zadane elemente, nije bilo praznina. Nije se »ukočila« poslije važne pogreške, nego je žestoko i točno otklizala sadržajni sastav. Bude li takav i njezin slobodni sastav može na kraju biti i koje mjesto bolje plasirana što bi bilo izvan svih očekivanja i mnogo bolje od svih naših predstavnika osim Kostelića. </p>
<p>Inače, ovo natjecanje održava se u histeričnoj atmosferi najavljenoj već u natjecanju parova sa zadatkom da Michelle Kwan, »ljubimica« Amerike, »mora« biti prva. Budući da uz nju Amerika ima odličnu i pouzdanu Sarah Hughes i, posebno, tek 14-godišnje iznenađenje Sashu Cohen privremeni poredak je poprimio izgled koji je nekoliko puta zreliji za Roggeovu intervenciju nego što je bila ona u parovima. Tako je Irina Sluckaja za tehnički izvedbeno precizniji, sigurniji i točniji sastav druga iza Kwan, bolja od Kwan Cohen je treća, Hughes četvrta, a Butirskaja ovaj put bez i najmanje pogreške beznadno peta.</p>
<p>Pritisak sjevernoameričkih medija u sportovima u kojima ne odlučuju aparati nego ljudi pod vodstvom televizije CBS postao je nepodnošljiv. </p>
<p>Klizanje, kratki program, žene: 1. Michelle Kwan (SAD) 0.5 bodova, 2. Irina Sluckaja (Rus) 1.0, 3. Sasha Cohen (SAD) 1.5, 4. Sarah Hughes (SAD) 2.0, 5. Maria Butirskaa (Rus) 2.5, 6. Julia Sebestyen (Mađ) 3.0, 7. Fumie Suguri (Jap) 3.5, 8. Jennifer Robinson (Kan) 4.0, 9. Sarah Meier (Švi) 4.5, 10. Vanessa Gusmeroli (Fra) 5.0,... 23. IDORA HEGEL (HRV) 11.5.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvati dva puta uspješno projurili stazom </p>
<p>»Zadovoljni smo prvim vožnjama. Dečki su upoznali stazu, a najvažnije je bilo izbjeći prevrtanje«, kazao je prvi čovjek hrvatske bob vrste Vilko Žiljak </p>
<p>SALT LAKE CITY, 20. veljače</p>
<p> - Posada hrvatskog bob četverosjeda održala je prvi trening na Zimskim olimpijskim igrama. Pilot Ivan Šola, te ostatak momčadi Boris Lovrić, Igor Boraska i Niki Drpić u dva navrata spustili su se niz stazu u Utah Olympic Parku. </p>
<p>- Zadovoljni smo prvim vožnjama. Dečki su upoznali stazu, a najvažnije je bilo izbjeći prevrtanje, kazao je prvi čovjek hrvatske bob vrste Vilko Žiljak. </p>
<p>Već prvi treninzi pokazali su koliko je ova staza opasna i nezgodna. Nekoliko posada među kojima su i Francuska, Jugoslavija i Monako prevrnule su se i ranije završile trening. Prilikom prevrtanja ekipe Monaka princ Albert lakše je ozlijedio nogu.</p>
<p>Za razliku od Šole 80 posto ostalih pilota imalo je priliku spustiti se stazom, ali u bobu dvosjedu i tako bolje proučiti putanje ulaska u zavoje.</p>
<p>- Problem je što se samo dva puta u danu smije spustiti stazom, rekao je Žiljak, te dodao kako će naša ekipa novi trening imati u četvrtak.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Konačno mirno i složno? </p>
<p>U sklopu 11. zagrebačkog Sajma sporta i nautike održat će se na Zagrebačkom velesajmu redovita godišnja Skupština HNS-a (11 sati), »prvi put bez rješavanja problematike smanjenja ili proširenja Prve lige, ili zbrajanja glasova za predsjednika...«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Bit će to jedna od konstruktivnijih Skupština Saveza...«. Čulo se to na redovitoj konferenciji za novinstvo u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) dan prije godišnjeg skupa svih hrvatskih nogometnih poslanika. S naglaskom da će se Skupština održati na Zagrebačkom velesajmu, gdje HNS u sklopu 11. zagrebačkog sajma sporta i nautike ima svoje aktivno mjesto.</p>
<p>- Konačno, eto, redovite Skupštine HNS-a koja se neće samo i isključivo baviti proširenjem ili smanjivanjem lige, također i zbrajanjem glasova za predsjednika Saveza, oglasio se uoči »presice« Ante Pavlović, savjetnik u HNS-u. Koji nam je pritom odmah savjetovao da svu pozornost Skupštine fokusiramo na usvajanje prijedloga zaključaka s nedavne Tematske skupštine o amaterskom nogometu:</p>
<p>- Bez sustavnog klupskog rada s mladima već nas veoma skoro neće biti nigdje. Samo zahvaljujući plasmanu na SP što je, pak, uspjeh studioznosti jednog čovjeka, podržavamo lažnu sliku o našoj nogometnoj vrijednosti.</p>
<p> Isprsio se tim riječima Pavlović.</p>
<p> Ne bježući od teze kako nam prvoligaški treneri preskaču stepenice i odmah se uključuju u prvoligaški rad.</p>
<p> Umjesto da najprije peku zanat u radu s mladima, a onda, kad su se dokazali i potvrdili, imaju pravo raditi u klubovima Prve i Druge lige:</p>
<p>- Zar nije poražavajuće da nam nam je od 16 prvoligaških trenera samo njih nekolicina radilo s mladima, primjećuje Pavlović, Nudeći time indirektno rješenje na taj način što bi se to pitanje rješilo određenom regulativom.</p>
<p>Uzgred, iz onoga kako nam je Skupštinu HNS-a najavio Zorislav Srebrić, važno je obratiti pažnju i na izvješća o radu tijela Saveza.</p>
<p> Misleći pod time na izvješća o nastupima reprezentacija, pa o radu Izvršnog odbora i njegovih organa.</p>
<p> Za neke je vjerojatno zanimljivo i razmatranje završnog računa HNS-a za 2001. godinu kao i plana za ovu godinu. To tim prije jer je HNS marketinški vrlo zanimljiv i dohodovan, pa će se između ostalog u petak 22. veljače u sklopu Zagrebačkog sajma sporta i nautike potpisati Ugovor o sponzorstvu između HNS-a i Lura - Pića d.o.o., nositelja prava punjenja proizvoda robne marke Pepsi za Hrvatsku.</p>
<p>Dat će se i obavijest o novim pravilnicima Fifa i Uefa, osobito o Fifa Pravilniku o statusu i transferima igrača.</p>
<p> Na stolu će se naći i Fifa Pravilnik o radu posrednika u transferima ugrača, s naglaskom da u Hrvatskoj postoji desetak kandidata za to zvanje:</p>
<p>- Pitate kako se to zvanje stiče? Vrlo jednostavno. Kandidat mora najprije predočiti svoju policu osiguranja kojom dokazue da ima na svom računu iznos od najmanje 200.000 švicaskih franaka. Zatim pristupa ispitu pred posebnom tročlanom komisijom, tako da mora odgovoriti na 15 pitanja u skladu zahtjeva Fifa, te na pet po ukusu nacionalnog saveza. Prijave su do 8. ožujka, kazuje Srebrić.</p>
<p>Zanimalo nas je kako Hrvatska kuća nogometa gleda na činjenicu što u prvih nekoliko kola nogometnog prvenstva koje starta u subotu, što zbog ozljeda, odsutnosti ili sankcija, u bubnju neće biti kuglice s prezimenima sudaca Kulušića, Kurtovića, Strunje, Šuprahe, Novaka, Kovačića i Širića. Nekima je ta pojava vrlo indikativna, jer se praktički u prva dva do tri kola može riješiti prvenstvo. </p>
<p>- Ponovljeni seminar kad će moći ispuniti norme, suci će imati 10. ožujka. A što se tiče neke sumnje, ozbiljno razmišljamo o uvođenju zaštitnih mehanizama.</p>
<p>Na naš upit ima li naznaka da Skupština HNS-a možda i neće biti tako mirna kao što se najavljuje, Srebrić se samo zagnetno nasmijao.</p>
<p> Ograđujući se od nečijeg komentara kako »neprijatelj nikad ne spava«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cijena od koje ne boli glava </p>
<p>»Ne vidimo razloga zašto Vlada ne bi poduprla prijedlog organizacije nogometnog EP s Bosnom i Hercegovinom. Radi se o jednoj velikoj stvari za Hrvatsku i cjelokupnu ovu regiju, tako da se svaka investicija u to isplati. Pogledajte samo kako se bore europske zemlje da dobiju to natjecanje«, vele u HNS-u prije očitovanja hrvatske Vlade o cijelom projektu u četvrtak </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Je li točno da hrvatski dio u projektu zajedničke kandidature s Bosnom i Hercegovinom za organizaciju nogometnog EP 2008. godine iznosi 250 milijuna eura, kao što je objavljeno u jednom dnevnom listu? Kakvi su izgledi da u četvrtak 21. veljače hrvatska Vlada podupre taj naizgled nimalo jeftin projekt, jer bez njenih jamstava nema ništa od podnošenja kandidature čiji je rok kraja ovog mjeseca.</p>
<p>Pri spomenu istaknutog iznosa Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, koji je uzgred u utorak i bio jedan od članova zajedničke delegacije na prijemu kod premijera Ivice Račana, samo da nije izgubio dobro raspoloženje:</p>
<p>- Iznos uopće nije točan i tražit ćemo demantij! Ne znam uopće odakle spomenutom listu taj iznos jer riječ je o strogo čuvanoj tajni.</p>
<p>Na našu primjedbu kako takvi veliki projekti ne smiju biti obavijeni tajnovitošću, jer sav taj trošak zapravo pada na leđa poreskih obveznika, Srebrić je rekao:</p>
<p>- Psihološki zbog javnosti nije upitno iznositi velike iznose radi »povratnog efekta«. Pogotovo kad se spominje tako veliki iznos od milijardu i 250 milijuna eura.</p>
<p>Pitamo odakle sad milijarda više, jer se u dotičnom listu spominje »samo« 250 milijuna eura:</p>
<p>- Što ste rekli, govori se o 250 milijuna eura, a ne za milijardu više? Oprostite, ali ja sam očigledno nešto pogrešno pročitao, tako da spomenutih 250 milijuna eura uopće ne zvuči loše.</p>
<p>Nismo se predavali, pa smo željeli saznati Srebrićevu procjenu ishoda sastanka Vlade, kad će u četvrtak dati svoj konačni sud o tomu podupire li spomenuti projekt ili ne?</p>
<p>- Nemojmo ništa prejudicirati, jer što će biti - bit će, proročanski je odgovorio Srebrić. No, nešto je određeniji u svezi spomenutog pitanja bio Ante Pavlović, savetnik u HNS-u koji je također u utorak bio na spomenutom sastanku kod premijera: - Ne vidim razlog zašto se taj prijedlog ne bi podupro. Radi se o jednoj velikoj stvari za Hrvatsku i cjelokupnu ovu regiju, tako da se svaka investicija u to isplati. Pogledajte samo kako se bore europske zemlje da dobiju to natjecanje. Dobiti takvo domaćinstvo je čisti dobitak i zato sam čvrsto uvjeren da će Vlada to razumjeti, i projekt podržati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Svjedočenje Kevina Curtisa preskočeno jer bi bilo ponavljanje uvodne riječi tužiteljstva</p>
<p>Sudac May često isključivao mikrofon Miloševiću koji je pokušao držati govore / Australski policajac Stephen Spargo govorio o deportacijama albanskog stanovništva s Kosova, no datum najvećeg izbjegličkog vala ostao upitan </p>
<p>HAAG, 20. veljače (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Haaški optuženik Slobodan Milošević u srijedu je prigovarao i prozivao nizozemske vlasti zbog »psihičkog maltretiranja«. Čini se da Nizozemci nisu odobrili petodnevnu vizu njegovoj supruzi.</p>
<p> Za razliku od prošlih dana, u srijedu je bio nervozan i stalno je inzistirao na dokazima o namještanju procesa. Tvrdio je da bi se, umjesto njemu, trebalo suditi NATO-u i međunarodnoj zajednici.</p>
<p> Iskazi svjedoka nisu počeli dobro za tužiteljstvo koje se, čini se, opredijelilo prvo za davanje općeg okvira predstavljanjem karata i smjerova. </p>
<p> »Radili ste te karte, a mogli ste iskoristiti i one od prije deset godina jer su ceste i pruge bile na istom mjestu«, rugao se Milošević australskom policajcu Stephenu Spargou, članu Tribunalova istražnog tima, koji je objašnjavao detalje. </p>
<p> »Dat ćemo kompletniji prikaz koji će omogućiti i vijeću i optuženiku da saznaju više o događajima«, rekao je tužitelj Geoffrey Nice. </p>
<p>Sudsko vijeće suglasilo se da prvi svjedok Kevin Curtis nije pravi svjedok i da je njegov opširan rad - rezimiranje više od tisuću iskaza - zapravo ponavljanje uvodne riječi tužiteljstva. Jedan od Miloševićevih »prijatelja suda« podsjetio je vijeće da je riječ o »zaključcima policajca koji je obavljao posao, a ne o realnim događajima«. </p>
<p>Milošević je ustvrdio da se »nelegalno produžava vrijeme ponavljanjem optužbi tužiteljstva samo zato da bi se javnost zatrpala neistinama koje je tužitelj pokušavao nametnuti pred Sudom«. »Prvo su došli tužitelj pa činovnici, a na kraju ćemo saslušati tužiteljeva šofera i frizera«, dodao je.</p>
<p> »Mi to isključujemo, i nema potrebe da nam ukazujete na to«, držao je konce u rukama predsjedatelj sudac Richard May. </p>
<p>Milošević je potom spomenuo da je Curtis »napravio nelegalno kazneno djelo uhapsivši me u Beogradu, ako sam dobro razumio ime«. </p>
<p>»To nije važno«, ustvrdio je May isključivši Miloševiću mikrofon. </p>
<p>Curtisov je iskaz isključen jer je riječ o »svjedočenju istražitelja koji je pročitao mnogo izjava i došao do različitih zaključaka«, što nije bitno za ovu fazu procesa.</p>
<p> »Imate 1300 izjava, ja ću vama dati 130.000 ili 1,3 milijuna izjava žrtava zločina koje su učinili zločinci NATO-a. Ne može se na takav način zloupotrebljavati postupak«, govorio je Milošević. </p>
<p>»Dužni ste raščistiti pitanja o mjestu takozvanih zločina, čak i u nelegalnom postupku. Ako postoji kakav dokaz da sam ja bio na mjestu zločina ili ih napravio, ili ako su oni uistinu počinjeni u što sumnjam, onda ih navedite. Ako imate dokaze da sam ja naredio zločine onima koji su ih počinili, iznesite ih. Inače, kakve veze imaju mjesta događanja s optužbama protiv mene ako ne postoji prethodni dokaz da to ima bilo kakve veze sa mnom?«, tvrdio je haaški optuženik. Milošević je rekao da to sve »ima veze s taktikom tužiteljstva koje želi zasipati javnost bezbrojnim primjerima stradanja ljudi u ratu da se ne bi raspravljalo o tome otkud rat i zločin nad Jugoslavijom«. </p>
<p> »Te zločine izvolite poslati Clintonu pa njemu objasnite da ih je počinio, a ne meni koji sam branio svoju zemlju«, kazao je Milošević. Uslijedio je isključeni mikrofon. </p>
<p>»Gospodine Miloševiću, nije vrijeme za govore, bavimo se drugim pitanjima, a o relevantnosti prosuđuje vijeće«, bio je odlučan May.</p>
<p>Jedini trenutak vrijedan pažnje bilo je Miloševićevo unakrsno ispitivanje Stephena Spargoa. Optuženik je ustrajao na tvrdnjama da su se sve deportacije i izgoni stanovništva dogodili zbog NATO-ove kampanje. Naime, Miloševićeva je teza da je za egzodus kosovskih Albanaca bio kriv NATO, a ne srpske snage. </p>
<p>Svjedok je rekao da se najveći izbjeglički val dogodio 24. ožujka 1999. Kasnije ga je Milošević privolio da pomakne taj događaj za nekoliko dana a da nitko (je li i Milošević?) nije opazio razliku. No to je detalj o kome će odlučivati sudsko vijeće.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Viceadmiral Jokić ma privremenoj slobodi </p>
<p>BEOGRAD, 20. veljače</p>
<p> - Viceadmiralu Miodragu Jokiću, optuženom za ratne zločine na dubrovačkom ratištu 1991. godine, prihvaćen je zahtjev da se brani sa slobode na temelju jamstva srbijanske vlade, potvrdio je u srijedu novinarima republički ministar pravosuđa Vladan Batić, dodavši da je to potvrda ispravne politike srbijanske vlade u pružanju jamstva svima onima koji dobrovoljno odu u Haag.</p>
<p>Jokić, koji se dobrovoljno predao Međunarodnom sudu u Haagu 12. studenog prošle godine, optužen je zajedno s još trojicom bivših oficira JNA, generalom Pavlom Strugarom, koji se također dobrovoljno predao Tribunalu, te je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode, admiralom Milanom Zecom, tada zapovjednikom Vojno- pomorske oblasti Kotor, i kapetanom Vladimirom Kovačevićem. Optuženi su za ubojstvo 43 civila i ranjavanje većeg broja ljudi, razaranje i uništenje kulturnih i povijesnih spomenika te pljačku od 1. listopada do 7. prosinca 1991. godine na području Dubrovnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Haag prepušta neka suđenja za ratne zločine sudovima u BiH</p>
<p>MOSTAR, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Haaški sud je dao suglasnost bosansko-hercegovačkom pravosuđu za suđenje više od 30 osoba osumnjičenih da su počinile ratni zločin.</p>
<p> Iz Haaga je, tvrdi Dnevni avaz, na adresu federalnog Ministarstva pravosuđa početkom ovog tjedna stiglo 50 zapečaćenih kuverti u kojima se nalazi se čak više od 30 slučajeva sa suglasnošću »A«, procjenom Haaškog tužiteljstva kako ima osnove za krivično gonjenje te da bosansko-hercegovački sudovi mogu početi procesuirati te slučajeve.</p>
<p>Konkretni slučajevi, osim jajačkog gdje je riječ o zločinima počinjenim u okolici Jajca 1993. godine, ne navode se, ali za ističe kako je riječ o zločinima koje su bosansko-hercegovački Srbi i Hrvati počinili nad Bošnjacima u razdoblju od 1992. godine pa do potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. na području cijele BiH. Jajački će slučaj najvjerojatnije preuzeti Kantonalni sud u Travniku, a radi se o optužnici kojom se devet osoba srpske nacionalnosti tereti za ubojstvo 27 Bošnjaka. Sva devetorica bosanskih Srba protiv kojih je Haag odobrio vođenje postupka u BiH navodno se danas nalaze na području Republike Srpske i njihovo uhićenje, nakon što Kantonalni sud u Travniku zatraži njihov pritvor, vjerojatno će biti prvi ozbiljniji test za vlasti u Republici Srpskoj koliko zaista, nakon gromoglasnih najava, žele surađivati s Haaškim sudom.</p>
<p>Ako su točna nagađanja o područjima na kojima su navodno počinjeni ostali zločini nad bošnjačkim stanovništvom, može se očekivati da će preostale slučajeve, ako se bude poštivala mjesna nadležnost, preuzeti kantonalni sudovi u Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Ne bi, međutim, bilo neočekivano ni da bude eventualnih »premještanja« sudskih postupaka i Petritschevih dodatnih odluka o tome, s obzirom na neka dosadašnja slična suđenja u BiH po odobrenju Haaškog suda koja su izazvali mnoge kontroverze, počevši od »nacionalnih prepreka« u radu suda pa do uglavnom jednakih ishoda suđenja, odbacivanja optužbi zbog promjena iskaza svjedoka i nedostatka dokaza.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Niz vojnih udara iz zraka, s kopna i mora na Palestince</p>
<p>Granatom pogođena i rezidencija u Ramallahu u kojoj se nalazi Yasser Arafat / Od ponedjeljka do srijede, u sukobima ubijeno </p>
<p>čak 35 ljudi</p>
<p>ANKARA, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najmanje petnaest Palestinaca je poginulo u čitavoj seriji vojnih udara koje su izraelske postrojbe u srijedu ujutro izvršile na palestinske ciljeve sa kopna, zraka i Sredozemnog mora. Izvješća navode da su najžešće gađane zgrade palestinskih snaga sigurnosti na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Izraelski ratni brodovi su u Gazi, pored ostalog, granatirali i sjedište palestinskog čelnika Yassera Arafata. Poginula su četvorica čuvara zgrade. Sam Arafat nije bio u zgradi, budući da se već tjednima nalazi u kućnom pritvoru u Ramallahu, okružen izraelskim tenkovima. </p>
<p>Prema tvrdnjama visokih palestinskih dužnosnika, granatiranja nije bio pošteđen ni kompleks Arafatovih rezidencijalnih zgrada u Ramallahu. Projektil je pogodio jednu od zgrada, ali je palestinski vođa ostao neozlijeđen. Palestinci se sada pribojavaju da bi neki od projektila mogao »nenamjerno pogoditi« i Arafatovu rezidenciju uz, kako kažu, »duboko žaljenje izraelskog premijera Ariela Sharona«. </p>
<p>Na raskrižju ceste kod Ramallaha palestinski militanti su, kako se saznaje, ubili četvoricu i ranili sedam izraelskih vojnika. Napadači su, navodno bez gubitaka pobjegli prema selu Ein Arik. Javlja se i o ranjavanju jednog izraelskog vojnika snajperskim hicem. Po prvi put je odgovornost za napad preuzelo vojno krilo Arafatova PLO-a Al-Fatah, a kao sudionik u akciji oglasila se i Brigada mučenika Al Aqse. </p>
<p>U međuvremenu, izraelske snage su gađale i palestinske položaje u Nablusu. Tamošnji izvori javljaju da je ubijeno pet palestinskih policijskih časnika. Dva Palestinca su poginula i kod obližnjeg izbjegličkog logora Balata. Prema izraelskim izvorima, od ponedjeljka do srijede ubijeno je 35 ljudi. Od toga je deset Izraelaca, mahom vojnika i časnika. Zamjetno je da palestinske militantne skupine pružaju sve žešći, organiziraniji i učinkovitiji otpor izraelskim okupacijskim snagama. Palestinci su, navodno, u svojim improviziranim vojnim pogonima proizveli i prve rakete dometa osam kilometara koje mogu ponijeti pet kilograma eksploziva. Kao pogonsko gorivo služi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, umjetno gnojivo i neke druge supstance. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon održao je u srijedu novi sastanak o sigurnosti Izraela. Rezultat tog skupa bit će novi »osvetnički napadi« na palestinske ciljeve. Sharon je ponovo optužio Arafata da ne čini gotovo ništa kako bi se zaustavili napadi, kako je rekao, palestinskih terorista. Na svu ozbiljnost situacije upućuje i najava odgode posjeta izraelskog šefa diplomacije Shimona Peresa Španjolskoj. Iako sukobi Izraelaca i Palestinaca dobivaju gotovo razmjere pravog rata, zamjetno je da u Izraelu sve više jačaju snage koje se protive Sharonovoj čvrstorukaškoj politici.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Poseban tretman za Britance zatočene u Guantánamu?</p>
<p>Odvjetnici dvojice Britanaca i jednog zatočenog Australca tvrde da je njihovo zarobljeništvo u bazi Guantánamo u suprotnosti s američkim zakonima </p>
<p>LONDON, 20. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Shafiq Rassul, sin pakistanskih doseljenika u Britaniji, lani je pošao u Pakistan na tečaj Microsofta, koji je tamo jeftiniji. Njegova obitelj tvrdi da uopće ne zna kako je Shafiq, 24-godišnjak zapadnih pogleda i interesa, iz Pakistana dospio u Afganistan. Tamo su ga, zajedno s mnogim talibanima i pripadnicima Al Qaide, zarobili Amerikanci. Zajedno s još nekoliko Britanaca, Shafiq Rassul sada je zatočen u američkom vojnom logoru Guantánamo na Kubi. Odvjetnici koji zastupaju njegovu obitelj sudskim putem traže od američkih vlasti da ga oslobode. </p>
<p>Odvjetnici su zatražili puštanje još jednog zatočenika s britanskom putovnicom, Asifa Iqbala te državljanina Australije Davida Hicksa. Branitelji koji zastupaju te mladiće traže od američke vlade da protiv njih podigne optužnicu - ili da ih oslobodi. Zatočenici o svemu tome ništa ne znaju jer im nije dopušten dodir s obiteljima ni odvjetnicima. </p>
<p>Prema američkom ustavu, ti se ljudi nezakonito nalaze u logoru, tvrde odvjetnici kojih zastupaju. »Ne možete ljude držati bez ikakve komunikacije s vanjskim svijetom i ne reći im kako glasi optužnica protiv njih«, smatra Clive Stafford-Smith, jedan od branitelja. On vjeruje da zatočenicima potencijalno prijeti i smrtna kazna te tvrdi kako nikad prije Sjedinjene Države nisu imale stav da se - bez ikakvog procesa - nekoga može beskonačno dugo držati u zatvoreništvu, bez optužnice i bez kontakta s odvjetnicima.</p>
<p>Stafford-Smith tvrdi kako nema dokaza da su njegovi klijenti namjerno krenuli u rat protiv SAD. Njihov tretman on je usporedio s postupkom prema tzv. američkom talibanu Johnu Walkeru Lindhu. »Svi znamo da će Lindh imati pravo suđenje, fer suđenje u SAD-u, te jednostavno tražimo da građani Velike Britanije, najbližeg američkoga saveznika, dobiju isti tretman«, smatra taj britanski odvjetnik koji radi u Americi. Vjeruju se da će obitelji još trojice zatočenika zatražiti da se na podnesak sudu dodaju i njihova imena. </p>
<p>Usprkos međunarodnom pritisku, američka administracija nije zatočenim talibanima i pripadnicima Al Qaide na Kubi spremna dodijeliti formalni status ratnih zarobljenika. Posebno je tvrd stav prema članovima Al Qaide, za koje se smatra da kao teroristi ne mogu imati zaštitu Ženevske konvencije.</p>
<p>Većini zatočenika na Kubi, koje sada ispituje američka vojnoobavještajna služba, prijeti vojni sud. Joseph Marguiles, odvjetnik koji zastupa zatočenog Australca Hicksa upozorava: »Mi se od terorista razlikujemo samo po tome što slijedimo slovo zakona, a zakon savršeno jasno kaže kako predsjednik ne može narediti da se neku osobu zatvori na neograničeno vrijeme bez zakonskog procesa.« </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačka se zaplela u mreži Maastrichta </p>
<p>Proračunski deficit se u Njemačkoj opasno počeo približavati maastrichtskoj granici / »Financministar« Hans Eichel najavljuje borbu protiv dugova štednjom</p>
<p>BERLIN, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ni u predizbornom razdoblju njemačka vlada neće se moći »razbacivati« proračunskim novcem. Njemački ministar financija Hans Eichel, najavio je u srijedu u Bundestagu nastavak štednje vlade, što bi do 2006. godine trebao navodno dovesti do toga da deficit u javnim blagajnama bude ravan nuli. </p>
<p>Eichel se, zapravo, na štednju obvezao u Bruxellesu, odakle mu je prijetilo tzv. plavo pismo. Prema definiciji Europske unije, deficit državnog proračuna njezinih članica ne smije prelaziti 3 posto bruto drutvenog proizvoda. Eichel i njegove kolege iz vlade najprije su kritizirale bruxellesku birokraciju, ali Berlin je ipak uhvaćen u mrežu u kojoj se sada kopca s svojim proračunskim deficitom.</p>
<p>Ironija je da se Njemačka, zapravo našla u mreži Maastrichta koju je sama postavila - za druge. Naime, prije odluke o euru, Nijemci su gorljivo ustrajali na kriterijima Maastrichta o državnom deficitu ne većem od tri posto. Nijemci su sumnjali u sposobnost Talijana, Grka i drugih južnjaka da se strogo drže ograničenja. Sada su upravo Nijemci ti koji južnjački dramatično povećavaju deficit državnog proračuna.</p>
<p>Njemačka je u proračunskom deficitu za 53 milijarde i 700 milijuna eura. Do kraja godine, manjak u njemačkim javnim blagajnama iznositi će 2,3 posto što je opasno približavanje zabranjenoj zoni. </p>
<p>Savezna vlada očito ne kani proračunsku rupu napuniti povećanjem poreza. To bi nanijelo štetu gospodarskom rastu i političkom rejtingu, jer je već i sada opće nezadovoljstvo postojećom poreznom politikom. Utaja poreza je raširena, a tu su i problemi proračunavanja poreza na dodatnu vrijednost. Većina se slaže da je sadašnji njemački porezni sustav najviše odgovara međunarodnim koncernima, te da je potrebna reforma financijskog sustava. No, reforma se može provesti samo uz dvotrećinsku većinu u parlamentu, stoga nije čudno da posljednja reforma potječe iz vremena tzv. velike koalicije socijaldemokrata i kršćanskih demokrata.</p>
<p>Štednju se namjerava konsekventno provoditi. Savezna vlada želi, kako je najavio Eichel, Paktom o financijskoj stabilnosti disciplinirati savezne pokrajine, gradove i općine koji su napravili brda dugova. Tome se protive pojedine savezne zemlje i gradovi. Svi se slažu sa štednjom, ali malo tko je spreman na daljnje stezanje remena. To bi značilo otpuštanje u školama, policiji, bolnicama ... Osim toga, neke pokrajine ne mogu bez savezne i pokrajinske solidarnosti popuniti svoje redovne proračunske rashode. </p>
<p>Eichel očekuje da će gospodarstvo dobiti zamah, te da će nakon toga imati više mogućnosti za balans državnog proračuna. Štoviše, nada se da će gospodarski rast do kraja godine doseći 2,5 posto. Ukoliko bi do gospodarskog zamaha doista došlo (kao što predviđaju i neki gospodarski instituti ) Eichel i njegovi kolege iz crveno-zelene koalicije imaju šanse za ostanak na vlasti.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush pozvao Sjevernu Koreju da otvori granice</p>
<p>Američki predsjednik za posjeta Seoulu, rekao da ne namjerava napasti komunističku Sjevernu Koreju unatoč nepovjerenju prema njezinom vođi</p>
<p>DORASAN, 20. veljače</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u srijedu da Sjedinjene Države ne kane napasti Sjevernu Koreju koju je istodobno pozvao da otvori svoju granicu prema južnome susjedu kao što je 1987. Ronald Reagan pozvao Sovjetski Savez da sruši Berlinski zid.</p>
<p> Američki predsjednik je u srijedu, drugog dana posjeta Južnoj Koreji, rekao da podupire obveze koje je Južna Koreja dogovorila sa Sjevernom Korejom i da ne namjerava napasti komunističku državu unatoč nepovjerenju prema njezinom vođi i unatoč dubokoj zabrinutosti zbog njezina naoružanja. Za posjeta granici koja dijeli Južnu od Sjeverne Koreje gdje je od kraja Korejskog rata 1953. stacionirano 37.000 američkih vojnika, Bush je pozvao Pyongyang na otvaranje prema jugu.</p>
<p> »Ta prometnica ima potencijal da ujedini narode s obiju strana ove podijeljene zemlje, a radi dobrobiti korejskih naroda Sjeverna Koreja to treba provesti«, rekao je Bush na posljednjoj južnokorejskoj željezničkoj postaji prije granice sa Sjevernom Korejom.</p>
<p>Čelnici Seoula i Pyongyanga obvezali su se obnoviti željezničku prugu koja povezuje sjever s jugom na njihovu povijesnom sastanku u lipnju 2000. Sjeverna Koreja svoje radove još nije ni počela dok je Južna svoje praktički dovršila. </p>
<p> Južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung, koji je zajedno s Bushom obišao željezničku postaju Dorasan, pozvao je Sjevernu Koreju da se vrati k pregovorima sa Seoulom koje je prekinula prošle godine. »Iskreno se nadam da će sjevernokorejske vlasti uskoro odgovoriti na naš prijedlog za pokretanjem dijaloga«, rekao je Kim.</p>
<p> Bush, koji je uznemirio mnoge građane Južne Koreje svojim govorom od prije tri tjedna kada je Sjevernu Koreju, Iran i Irak nazvao »osovinom zla«, u izjavama danim u srijedu pokazao je da ne odustaje od svoje oštre retorike. »Ne smijemo dopustiti najopasnijim režimima na svijetu da nam prijete oružjem«, izjavio je Bush.</p>
<p>Osim toga, Bush je rekao da suosjeća s Korejcima koji su odvojeni od svojih bližnjih već 50 godina. Rekao je da suosjeća sa sjevernokorejskim narodom koji pati od nestašice hrane. »Korejska djeca ne smiju umirati od gladi dok se istodobno hrani golema vojska«, izjavio je Bush misleći pritom na sjevernokorejske oružane snage koje broje milijun pripadnika. </p>
<p>Inače, jedan sjevernokorejski vojnik prebjegao je u utorak kasno navečer u Južnu Koreju preko dobro osigurane granice, u blizini mjesta gdje je američki predsjednik George W. Bush nekoliko sati kasnije održao govor, javila je novinska agencija Yonhap. Prebjeg je rekao južnokorejskim vojnim dužnosnicima da nije znao da Bush dolazi na to područje gdje je on prešao granicu. Sjeverna i Južna Koreja tehnički su u ratu jer je korejski rat, vođen od 1950. do 1953, završen bez mirovnog sporazuma. Demilitarizirana zona dijeli Korejski poluotok na dva dijela i sa svake su strane tisuće vojnika. (AP/AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pentagon osniva ured za (dez)informiranje stranih medija</p>
<p>Američka administracija potaknula je osnivanje vojnog ureda preko kojega namjerava utjecati na javno mnijenje i svjetske političare sa ciljem stjecanja potpore za rat protiv terorizma</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Zabrinuta mogućim gubitkom potpore u islamskom svijetu nakon bombardiranja Afganistana, američka administracija odlučila je osnovati Ured za strateški utjecaj (Office of Strategic Influence - OSI) preko kojega će pokušati utjecati na javno mnijenje i svjetske političare, kako u prijateljskim tako i neprijateljskim državama.</p>
<p>Plan rada Ureda koji izrađuje Pentagon, uključuje i plasiranje lažnih vijesti u strane medije. Konačnu verziju plana treba odobriti američki predsjednik George Bush, objavio je The New York Times. </p>
<p>Dosada su se planu oštro usprotivili neki dužnosnici Pentagona tvrdeći da bi mogao potkopati vjerodostojnost informacija koje otvoreno objavljuju glasnogovornici ministarstva obrane. Iako snažno podupre novi Ured, ministar obrane Donald Rumsfeld, još nije odobrio neke specifične prijedloge vezane uz njegovo djelovanje i čeka mišljenje glavnog Pentagonovog odvjetnika Williama Haynesa. </p>
<p>Kada bude i službeno odobren, Ured će preuzeti ulogu koju su tradicionalno vodile civilne službe, u prvom redu State Department. Jedna od vojnih službi koja je zadužena izradu politike Ureda za strateški utjecaj jest i Zapovjedništvo za psihoološke operacije američke vojske.</p>
<p>Inicijativa za osnivanjem malog, ali dobro financijski potpomognutog Ureda u sklopu Pentagona, kojem bi prema pisanju NYT-a glavna svrha bila sprječavanje gubitka javne potpore i islamskim zemljama za američki rat protiv terorizma, pokrenuta je ubrzo nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna. U sklopu nastojanja da uvijek ima spreman odgovor na promidžbu talibana, Osame bin Ladena i njihovih pristaša, State Department je već unajmio jednog bivšeg reklamnog stručnjaka da vodi njegov diplomatski ured, a Bijela kuća osnovala je informacijsku »ratnu sobu« za koordinaciju objavljivanja dnevnih informacija diljem svijeta i kod kuće. </p>
<p> Iako se radu i ciljevima ureda zasad zna jako malo NYT piše da se jedan od prijedloga odnosi na ubacivanje vijesti u strane medije putem vanjskih posrednika kako bi se prikrilo da je njihov stvarni izvor u Pentagonu. </p>
<p>List doznaje da plan obuhvaća široki spektar aktivnost, od »crnih« kampanja u kojima se koriste dezinformacije do tajnih aktivnosti za »bijele« javne poslove koji se odnose na istinite vijesti. </p>
<p>Kritičari novog Ureda, među kojima ima i nekoliko viših dužnosnika Pentagona, dovode u pitanje legalnost i širinu njegovog djelovanja. Oni strahuju od mogućnosti da jedan ured ima ovlasti ne samo za tajne operacije kao što su napadi na računalne mreže, psihološke operacije i prijevare, nego i za manipuliranje domaćim vojnim odjelom zaduženim za globalne javne poslove.</p>
<p>Štoviše, kažu kritičari, dezinformacije plasirane stranim medijima i agencijama poput Reutersa ili Agencije France-Presse, mogle bi objavljivati i američke izvještajne organizacije. Prema američkim zakonima Pentagonu i CIA-i zabranjeno je voditi promidžbene aktivnosti na području SAD-a. Također, predviđaju kritičari novog Ureda, države koje imaju partnerske odnose sa SAD-om sigurno će se snažno protiviti pokušajima američkog vojnog utjecaja na medije unutar njihovih granica. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Zaslužio sam humaniji odnos jer sam nešto ipak učinio za hrvatsku kinematografiju</p>
<p>Odlukom Skupštine trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, 19. prosinca 2001. razriješen sam dužnosti direktora Zagreb-filma d.o.o., koji sam uspješno vodio od 1995. godine.</p>
<p> Na mjesto direktora imenovan je Damir Demonja, osoba bez ikakva menedžerskog iskustva i s neznatnim referencama u filmskoj struci, ali član HNS, stranke koja je u političkoj trgovini s koalicijskim partnerom SDP-om »dobila« Zagreb-film i još sedam ili osam gradskih poduzeća. Tako je na mjesto predsjednika Nadzornog odbora došao gospodin Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, a na mjesto direktora D. Demonja, koji se u HNS učlanio neposredno pred raspisivanje natječaja za direktore svih gradskih poduzeća. Prihvatio sam spomenutu odluku kao dio našega političkog folklora, koji je jedina konstanta na našem tzv. putu u demokraciju (»bolje da umre selo nego običaji«). Uvjeravao sam samog sebe da se tu ništa ne može učiniti, da je riječ o »višoj sili«, a zapravo nije trebalo šutjeti, jer se radilo o eklatantnom primjeru partitokracije. Nije me imao tko zaštititi jer nisam član nijedne stranke i moje reference da sam Zagreb-film izvukao iz najdublje krize u kojoj se nalazio između 1992. i 1995. i uspješno ga vodio šest godina - nisu značile ništa. Od novog sam direktora očekivao korektan poslovni odnos i ponudu za novi ugovor o radu u Zagreb-filmu koji će respektirati moju stručnu spremu i radno iskustvo na rukovodećim poslovima. Poslovna etika nalaže da se uspješnom direktoru koji se nije ogriješio o zakone ponudi mjesto pomoćnika ili savjetnika direktora, ili barem voditelja nekog odjela ili službe. Na takvu ponudu obvezivao ga je i moj Ugovor o pravima i dužnostima direktora koji sam potpisao s vlasnikom Društva.</p>
<p>Ništa od toga. Demonja se prema meni postavio neshvatljivo neprijateljski, odbacio i pomisao da mi ponudi bilo kakvo odgovornije mjesto i ponudio mi mjesto organizatora filmske proizvodnje. Morao sam prihvatiti tu ponudu ili otići na Zavod za zapošljavanje. Prihvatio sam shvativši da se radi o pokušaju moje definitivne poslovne likvidacije što, naravno, neću dozvoliti. Moram spomenuti da sam novom direktoru ostavio 1,600.000 kuna likvidnih sredstava na tekućim računima, 15 ugovorenih filmskih projekata, seriju crtanih filmova za stranog naručitelja i zatvorenu financijsku konstrukciju za značajan investicijski projekt u zgradi Zagreb-filma na Novoj Vesi 18. Dakle, razloga za ovakav odnos prema meni zaista nije bilo.</p>
<p>Razlog koji me ponukao da prekinem šutnju o šikaniranju kojem sam izložen od strane gospodina Demonje i njegova političkog mentora gospodina Blažekovića jest njihova posljednja odluka kojom su mi zabranili da na 7. međunarodnom filmskom festivalu u Bombayu, od 3. do 10. veljače, predstavim veliku retrospektivu filmova Zagrebačke škole crtanog filma.</p>
<p>Važno je znati da sam taj program osobno ugovorio u lipnju 2000. godine kada sam bio direktor 14. svjetskog festivala animiranih filmova u Zagrebu, na kojem je prikazana velika retrospektiva indijskoga animiranog filma. Tada sam s gospodinom Bankimom, direktorom festivala u Bombayu, dogovorio da se naši filmovi prikažu na njegovu festivalu. Važno je znati da je poziv iz Indije došao na moje ime (a ja sam i dalje zaposlen u Zagreb-filmu) i da je indijska strana trebala snositi sve troškove moga puta i boravka u Bombayu, štoviše, avionska karta Zagreb-Bombay-Zagreb čekala me u predstavništvu Lufthanse u Zagrebu. Demonja mi je pod prijetnjom otkaza onemogućio odlazak u Indiju. Obraćam se vlasniku Zagreb-filma, Nadzornom odboru Zagreb-filma, filmskim stručnjacima i kulturnoj javnosti s molbom da pokušaju djelovati na novu upravu Zagreb-filma da prestane donositi štetne i samovoljne odluke. I, sasvim na kraju, možda sam i ja zaslužio humaniji odnos nove uprave jer nešto sam ipak učinio za hrvatsku kinematografiju, o čemu struka može dati svoje mišljenje. </p>
<p>DRAGAN ŠVACO, organizator filmske proizvodnje u Zagreb-filmu, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pribićević je prvi shvatio da je velikosrpstvo - antisrpstvo!</p>
<p>Vaš cijenjeni čitatelj Sima Kuzmanov 18. veljače u Pismima čitatelja dobro je primijetio da u svom tekstu od 12. veljače ovdašnje pravoslavce nisam nazvao Srbima, ali to nikako nisam mogao učiniti jer ta dva pojma uopće nisu sinonimi.</p>
<p>Podrijetlo je pravoslavnog stanovništva u Hrvatskoj vlaško, crnogorsko i tek djelomično srpsko. Oni su kroz stoljeća kroatizirani (ratuju za Jelačića, Tesla se ponosi svojom hrvatskom domovinom, Runjanin sklada »Lijepu našu«...), a Ante Starčević nonšalantno odustaje od nazivanja naših pravoslavaca Hrvatima smatrajući da je najvažnije činjenično stanje: oni su dio hrvatskoga političkog korpusa. Tek dolaskom Srpske pravoslavne crkve nameće se srpsko ime i ostalim pravoslavcima, te se manipuliraju od velesila protiv svojih gostoprimaca u korist mađarske i velikosrpske hegemonije. U represivnim kroatofobnim režimima svi hrvatski pravoslavci bili su privilegirani u odnosu na katoličke starosjedioce, ukoliko bi se prozvali Srbima, pa postoji mnogo slučajeva da su se čak i Hrvati katolici proglašavali Srbima, da bi lakše napredovali u struci, dok je bijeg u tzv. jugoslavensku nacionalnost poprimio masovne razmjere. Jasno je da su Vlasi i Crnogorci u takvoj situaciji prešućivali svoje pravo podrijetlo proglašavajući se onima koje vlastodršci časte neograničenim beneficijama i golemim udjelom u samoj vlasti. Iz ovdje iznesenoga očito je da bi za ovdašnje pravoslavce trebala biti nadležna Crnogorska pravoslavna crkva, a ne Srpska, koja je uvijek huškala svoje vjernike na katoličke susjede, a nakon toga se nijednom gestom nije distancirala od svoje sramne ratne uloge. Pritom je ne aboliraju trenutačni prisni odnosi s našom oficijelnom svjetovnom i vjerskom vlašću.</p>
<p>Analizirajući početak posljednjeg rata, zaključio sam da se dalmatinsko, ličko i slavonsko pravoslavno stanovništvo i nije moglo drugačije postaviti (!). Međunarodni mešetari redovito su obilazili prve barikade, dok su beogradski kriminalci i specijalci likvidirali mjesne intelektualce koji bi išta zucnuli protiv četničkih planova. </p>
<p>Vrlo je vjerojatno da će međunarodnim moćnicima opet biti u interesu izbijanje hrvatsko-srpskog rata, a na nama je sada da to preventivno spriječimo raščišćavanjem svih nesuglasica. I zbog tog razloga držim mjestimično konfederativno povezivanje sa Srbijom kao naš strateški zadatak, a da bi se u tako nešto upustilo, jasno da se srbijanski vlastodršci moraju odreći svojih hegemonističkih težnji. U prvi plan za iskorjenjivanje srpskog antagonizma prema Hrvatima Sima Kuzmanov preporučuje knjige Olge Carević, ali i dalje smatram da je za to najkompetentniji Svetozar Pribićević, jer je on do zaključka nužnosti srpsko-hrvatskog prijateljstva (velikosrpstvo je antisrpstvo!) došao iz pozicije predvodnika prekodrinskog imperijalizma, koji zatim promptno odbacuje i spašava glavu u inozemstvu, priklanjajući se politici tribuna HSS-a. </p>
<p>Kada sam već kod Stjepana Radića, htio bih istaknuti možebitan glavni motiv njegove likvidacije, koji se kao takav eksplicitno u literaturi nigdje ne spominje: Radić je ubijen prvenstveno zato što su uz njegovu politiku masovno pristajali sami Srbijanci, pogotovu Šumadinci. Sličan se slučaj očitovao pri raspadu SFRJ, ali o tome eventualno nekom drugom prigodom.</p>
<p>ANĐELKO ZUBČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nije istina da se grijanje plaća onoliko koliko se potroši</p>
<p>U emisiji »Zagrebačka panorama« Hrvatske televizije, emitiranoj 13. veljače 2002. godine, među ostalim prilozima pojavio se i predstavnik Toplinske mreže Zagreb te izjavio, citirat ću po sjećanju... »Grijanje se plaća onoliko koliko se potroši, a kada nema grijanja, plaća se sanitarna voda«.</p>
<p>Ta izjava nije točna, naša zgrada u ulici Zorkovačka 2 i 4, nema ni ugrađene instalacije, pa ne možemo koristiti sanitarnu vodu, koja nam se i ne isporučuje, a preko ljeta, kada nema grijanja, račune ipak plaćamo. </p>
<p>Konkretno, za moj stan od 68 četvornih metara platio sam za lipanj 77,55 kuna, za srpanj 69,15 kuna, za kolovoz 68,86 kuna, za rujan 78,07 kuna i za listopad 2001. godine 94,57 kuna, ili ukupno za te mjesece kada nije bilo grijanja 388,20 kuna. I kada sad uzmemo da su u našoj zgradi 103 stana i tome pribrojimo i pet lokala, pa sve to zbrojimo i pomnožimo, ispada da je za grijanje u mjesecima kada ga nije bilo plaćeno 41.925,60 kuna.</p>
<p> U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, kada je faktura glasila na 301,97 kuna (koji je plaćen u prošloj godini), sada je to za oko 200 posto više, ako se uzme prošlogodišnje plaćanje grijanja. Na sve sam to već upozoravao i o tome sam pisao i u Vjesniku 11. prosinca 2001. godine pod naslovom »Smrznuo sam se« od računa za grijanje. Uspoređujući račune došao sam do zaključka da je grijanje, odnosno toplinska energija poskupjela za oko 200 posto. Kao odgovor dobio sam račun za potrošenu toplinsku energiju za prosinac prošle godine u iznosu od 346,77 kuna, a za siječanj ove godine 431,39 kuna. Budući da ni ja ni ostali stanari na radijatorima nemamo brojača koji bi registrirano potrošenu toplinsku energiju, koja se miješa u toplinskoj stanici s hladnom vodom, koju posebno plaćamo, mogu nam zaračunati praktički koliko ih je volja. Jedino je što znam da nismo nenormalno trošili, odnosno pregrijavali prostorije, pa da bismo morali otvarati vrata ili prozore da bismo se rashladili ili bili u prostorijama s izdržljivom toplinom u stanu. Enormno povećanje računa, posebno nama umirovljenicima, više nije moguće podnositi pa se moramo odricati svega i svačega samo da bismo podmirili režije.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Sisački monstrum« Srđan Mlađan priznao ubojstvo policajca i pljačku banke</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Tijekom kriminalističke obrade, Srđan Mlađan policiji je priznao ubojstvo policajca Milenka Vranjkovića i pljačku zagrebačke poslovnice Sisačke banke«, izvijestila je u srijedu glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Stanka Saraja.</p>
<p>Dodala je da je policija od Mlađana doznala i okolnosti u kojima je ubio policajca. Mlađan je, prepričala je glasnogovornica, rekao da je Vranjkovića susreo na stubištu zgrade kada se vraćao iz trgovine, te da mu se policajac predstavio i pokazao policijsku značku, zatraživši od njega da mu pokaže osobnu iskaznicu.»Umjesto osobne iskaznice Mlađan je iz odjeće izvadio pištolj i s tri hica usmrtio Vranjkovića«, prenijela je Saraja ubojičin iskaz.</p>
<p>Mlađana se tereti za teško ubojstvo (kazna zatvora od osam do 40 godina), krađu službenog pištolja ubijenog policajca (zatvor od šest mjeseci do osam godina), uzimanje talaca (od šest mjeseci do 10 godina) te za pljačku banke (od jedne do 12 godina).</p>
<p>Saraja je istaknula da policija nastavlja obradu kako bi utvrdila je li Mlađan počinio još neka kaznena djela u vrijeme kad je bio pušten na vikend iz Kaznionice u Požegi, gdje je izdržavao desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog dvostrukog ubojstva u Sisku prije četiri godine.</p>
<p>Dodala je i da će se obradom pokušati utvrditi je li Mlađan u počinjenju kaznenih djela i bijegu iz kaznionice imao pomagače. Policija će stoga razmotriti postoji li osnova za kazneni progon Mlađanove sestrične, koja mu je, čuvši da je pobjegao iz kaznionice, iznajmila stan u zagrebačkom naselju Borongaj, gdje se dogodilo ubojstvo policajca. »No, ta ista sestrična izvijestila je policiju da se Mlađan nalazi u tom stanu«, rekla je Saraja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Počinje suđenje Bertiću </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu u četvrtak počinje suđenje Ivici Bertiću Rusu (29), optuženom za ubojstvo Jamesa Cappiuua, koji je ubio Vjeka Sliška. Suđenje je na Županijskom sudu u zagrebu, pred vijećem kojem predsejdava sudac Rakjo marijan.</p>
<p>Na Vjeku Sliška, navodnog šefa jednog od zagrebačkih mafijaških klanova, Cappiu je iz pištolja pucao 22. ožujka prošle godine na zagrebačkom Cvjetnom trgu u poslijepodnevnim satima, nanijevši mu teške ozljede od kojih je nakon nekoliko dana preminuo u bolnici.</p>
<p>Kako stoji u optužnici, Bertić, koji je bio Sliškov tjelohranitelj, vidjevši Sliškovo tijelo u lokvi krvi, potrčao je prema muškarcu za kojega je sumnjao da je pucao, a koji je u tom trenutku bježao s mjesta zločina.</p>
<p>Sustigavši ga, Bertić je, iz pištolja ispalio hitac u njegovo tjeme, navodi se u optužnici. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Cimbalu četiri godine i 11 mjeseci zatvora</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Na četiri godine i 11 mjeseci zatvora osuđen je Zvonimir Dumančić Cimbalo zbog ubojstva tada petnaestogodišnje Tanje Sjeverac i pokušaja ubojstva njezine prijateljice i vršnjakinje Ivane Čehulić. </p>
<p>Presudu je, zasad nepravomoćnu, u srijedu izreklo vijeće Županijskog suda, kojem je predsjedao sudac Ranko Marijan. Sudac je rekao da je sramota zagrebačkoga pravosuđa što se presuda donosi tek nakon devet godina. Naime, ubojstvo se dogodilo na Badnjak 1992. godine oko 21 sat.</p>
<p>Dumančiću je za ubojstvo određena kazna od četiri godine, za pokušaj ubojstva dvije godine, a potom mu je izrečena navedena, jedinstvena zatvorska kazna. Kako je rekao sudac Marijan, u ovih devet godina Dumančić se odazivao na sve sudske pozive, do sada nije bio osuđivan, a predao se šest sati nakon događaja. Optuženi je priznao da je pucao, a I. Čehulić je izjavila da je vidjela da Dumančić vadi oružje iz jakne. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Jusić ne može umjesto ispravka tražiti objavu životopisa</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Odlukom vijeća Općinskog suda, kojim je predsjedala sutkinja Andrea Krstanović Čada, odbijen je zahtjev Đele Jusića u sudskom postupku kojim je on tužio urednika Jutarnjeg lista zbog klevete. </p>
<p>Dubrovački je umjetnik privatnom tužbom tužio Wrussa zbog teksta: »AFERA Glazbenici Dubrovačkoga simfonijskog orkestra protiv svojih dirigenata Ivana Dražića i Đele Jusića«, u kojem se navodi: »Uza sve to nije nam jasno što uopće radi u Dubrovačkom simfonijskom orkestru kada ima samo sedam razreda osnovne škole, dakle nižu stručnu spremu«. Također se u tekstu navodilo i kako je: »zabrinjavajuće što Jusić redovito prima plaću, a svega je jednom dirigirao u ovoj godini«. </p>
<p>Zbog toga je Jusić zatražio da se u Jutarnjem po pravomoćnosti presude, a u rubrici Kultura objavi njegova biografija. </p>
<p>U obrazloženju presude kaže se kako nije sporno da je u Jutarnjem objavljen tekst te kako nije sporno da Jutarnji na Jusićev zahtjev nije objavio ispravak, međutim sudsko je vijeće smatralo da Jusić tužbom ne može tražiti objavu svog životopisa umjesto ispravka neistinite informacije. </p>
<p>Naime, da je Jusić zatražio objavu ispravka neistinite informacije, sud bi uvažio tužbu i donio presudu u njegovu korist.</p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Marihuana umjesto Cornflakesa</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Mateo D. (21) uhićen je sa dva kilograma marihuane u petak u 18,05 sati na križanju Selske i Ozaljske ulice. Marihuanu pakiranu u četiri paketa od po 500 grama Mateo D. sakrio je u kutije Cornflakesa, koje je nosio u plastičnoj vrećici, ali su ih djelatnici Odjela kriminaliteta droga, po njegovu nervoznom ponašanju prilikom legitimiranja, otkrili.</p>
<p> Tijekom kriminalističke obrade policija je saznala da Mateo D. nabavlja veće količine marihuane koju zatim dalje prodaje, pa je protiv njega podnesena kaznena prijava te je priveden u Istražni odjel Županijskog suda.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kolovođa je blagajnik poslovnice PBZ u Vukovaru</p>
<p>Pretragom stanova osumnjičenih pronađen sav ukradeni novac i još mnogo krivotvorina i oružje</p>
<p>VUKOVAR, 20. veljače</p>
<p> - Nakon što je policijskom akcijom djelatnika PU vukovarsko-srijemske otkrivena »trojka« koja je prošlog tjedna u vukovarskoj poslovnici Privredne banke Zagreb zamijenila krivotvorenih 189.000 DEM za »zdrave« novce, krivotvoritelji su privedeni u osječki Okružni zatvor. Riječ je o M. K. (33) iz Vukovara, G.B. (25) iz Iloka i D. P. (36) iz Zagreba, kojima je odlukom istražnog suca Županijskog suda u Vukovaru određen pritvor u trajanju od 30 dana. </p>
<p>Pretragom stanova trojice osumnjičenika pronađen je sav pravi novac koji je u PBZ promijenjen za krivotvoreni te je odmah predan Jozi Matasu, direktoru osječke podružnice PBZ-a koja pokriva i Vukovarsko-srijemsku županiju, pa stoga banka nije pretrpjela nikakvu štetu </p>
<p>Protiv njih su podnesene kaznene prijave zbog krivotvorenja novca, krivotvorenja dokumenata i udruživanja radi počinjenja kaznenog djela.</p>
<p>Odmah se posumnjalo na to kako je i netko od djelatnika vukovarske poslovnice PBZ upleten u ovu organiziranu akciju jer je sav novac zamijenjen tijekom samo jednoga radnog dana. Ustanovljeno je da je to M.K. iz Vukovara, koji već sedam godina radi za PBZ, a u vukovarskoj je poslovnici, koja je otvorena u prosincu prošle godine, bio zaposlen na blagajni. Upravo je on obavio transakciju 189.000 krivotvorenih njemačkih maraka u »zdrave« marke, euro i američke dolare. </p>
<p> Osim toga, kod osumnjičenika su pronađena i dva pištolja, krivotvorena diploma srednje stručne spreme iz SRJ, četiri krivotvorene svjedodžbe za srednju školu u SRJ te još dvadesetak krivotvorenih novčanica u različitim apoenima.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Maloljetnici trošili krivotvorene novčanice </p>
<p>ČAKOVEC, 20. veljače</p>
<p> - Policijska je uprava međimurska izvijestila da je dovršila kriminalističku obradu nad dvojicom maloljetnika iz Nedelišća kraj Čakovca koji su tijekom veljače na neutvrđen način pribavili pet krivotvorenih novčanica u apoenu od po 50 kuna i stavili ih u optjecaj u diskotekama na području Međimurske županije.</p>
<p> Protiv njih slijede odgovarajuće posebne obavijesti nadležnom Državnom odvjetništvu za mladež. Treba podsjetiti da je upravo u Nedelišću policija pije godinu dana pronašla maloljetnika koji je uporabom kućnog računala i štampača krivotvorio novčanice. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pljačkao mjenjačnicu u kojoj je dobio kredit</p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu počela rasprava u kaznenom postupku protiv Vladimira Mihalinca, optuženoga za razbojništvo. Prema optužnici, on je u svibnju 2000. godine poprskao djelatnicu mjenjačnice po licu opasnom tekućinom, ali je ona pobjegla u drugu prostoriju. Mihalinec ju je sustigao, bacio je na pod i počeo je vezati. U tom je trenutku u prostoriju ušao vlasnik mjenjačnice, pokušao zadržati optuženoga, no on je i njega poprskao sprejem po licu. Vlasnik ga je ipak nekako uspio čekićem(!) udariti po glavi, pa je optuženi pobjegao.</p>
<p>Optuženi je rekao sudu da se ne smatra krivim, a zatim je svjedočila Dragica D., djelatnica mjenjačnice. Ona je rekla da se sjeća da je Mihalinec toga dana ušao u mjenjačnicu, poprskao je po licu s oko metar udaljenosti, ona se jako uplašila i rekla: »Nemojte«, a zatim se digla i pobjegla u drugu prostoriju. </p>
<p>Svjedočio je i vlasnik mjenjačnice Miljenko Đ., koji je prepoznao Mihalinca kao osobu koja ga je napala toga dana. Njega je optuženi pošpricao sprejem po očima, a Miljenko Đ. se uplašio jer nije znao o čemu se radi. Na raspravi nije spominjan čekić i napad na napadača sprejem. </p>
<p>Policajac Darko V., koji je toga dana s kolegom bio u ophodnji, rekao je da su im dojavili da je u Varaždinu bilo razbojništvo, da je osoba u bijegu i da je ozlijeđena. Vidjeli su i bijeli automobil koji je brzo vozio, pa su krenuli za njim. Nakon nekog vremena automobil je skrenuo na poljski put i oni su ga izgubili. Kasnije su ga ipak našli u šumi zabijenoga u jarak. U automobilu nije bilo nikoga, a provjerom su ustanovili da je Mihalinec vlasnik automobila.</p>
<p>Svjedočili su i članovi obitelji optuženoga, koji su Mihalinca opisali kao poštenog čovjeka i odgovornu osobu. Čini im se i da je Mihalinec nakon svega potišten, a njegov je sin rekao i da ga je iznenadio očev postupak te da ne može objasniti zbog čega bi to njegov otac napravio. I Mihalinec i njegov sin u spomenutoj su mjenjačnici digli kredit.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ubio se poznati šibenski brijač</p>
<p>Njega je policiji prijavila nevjenčana žena kojoj je navodno prijetio ubojstvom, a imao je neprijavljeno oružje i streljivo</p>
<p>ŠIBENIK, 20. veljače</p>
<p> - Mirko Cigić (58) ubio se pucanjem iz pištolja u glavu ispred policijskih djelatnika kojima je prije toga obećao predati pištolj i streljivo. Naime, Šibenčanka I. R. (50) podnijela je 19. siječnja kaznenu prijavu protiv Mirka Cigića s kojim je inače nevjenčano živjela. Prijavila ga je zbog prijetnje ubojstvom. Kako je ispričala policiji, njezin joj je nevjenčani suprug osim prijetnje da će je ubiti rekao i kako će nakon toga ubiti sebe.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade policija je ustanovila da Mirko Cigić ilegalno drži pištolj marke Bereta. Policijskim je službenicima obećao predati pištolj dragovoljno, te su dvojica policajaca tek sutradan, 20. veljače, otišla do njegove kuće u Trtarskoj ulici. Međutim prilikom traženja i izručenja pištolja i streljiva Cigić je pucao sebi u glavu i na mjestu ostao mrtav.</p>
<p> Očevid je na mjestu događaja obavio sudac Županijskog suda u Šibeniku, Igor Ninić. Cigić je Šibenčanima dobro poznat, a slovio je u javnosti kao najbolji šibenski brico (frizer). Načelnik šibenske Policijske uprave Ivica Šimac najavio je da će se s dvojicom policajaca koji su uredovali u ovom slučaju razgovarati i cijeli slučaj ispitati, a po završetku obrade javnost će biti upoznata s rezultatima istrage koja će pokazati da li su dvojica policijskih službenika postupala po pravilima struke ili nisu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pijan ispalio samo jedan od 15 metaka</p>
<p>ZLATAR, 20. veljače</p>
<p> - U srijedu je pred vijećem Županijskog suda počela, po treći put sazvana, glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Igora Hamera (27) iz Pregrade, koji se tereti da je pokušao ubiti Zlatka Hoića (40) iz Krapine. Pucao je iz pištolja PHP 9 mm PARA 10. rujna 1995. godine u ugostiteljskom objektu u Krapini kasno navečer toga dana. </p>
<p>Sukob je počeo tako što je Hamer izvadio pištolj i povikao: »Hoćeš da te ubijem«, a zatim ispalio hitac Hoiću u glavu. Hoiću je prostrijeljen lijevi obraz, a metak je ogrebao i lijevu stranu lica Viktoru Golubu, desni kuk Ivanu Podoreškom i okrznuo lijevu lopaticu Ružici Podoreški. </p>
<p>»Bilo je to za vrijeme Krapinskoga festivala, a u šatoru se nalazilo možda tisuću ljudi. Neposredno prije toga tuda je prošao predsjednik Tuđman, koji je bio na festivalu. Sva je sreća što smo svi skočili i oduzeli mu pištolj prije negoli je nastavio pucati. Moglo je biti i mrtvih jer je u pištolju bio spremnik sa 15 metaka« - rekao nam je na hodniku prije suđenja Zlatko Hoić, na čijem je licu još vrlo vidljiv ožiljak ispod lijevoga oka. </p>
<p>Pred vijećem svoje su iskaze iznijeli oštećeni Zlatko Hoić i Viktor Golub te vještaci sudske medicine Josip Čadež, koji je zadobivene ozljede okvalificirao kao ozljede, odnosno nekad lakše tjelesne ozljede, te toksikolog koji je prema nalazu krvi potvrdio da je optuženi u vrijeme događaja bio teško pijan jer je u krvi imao 2,23 promila alkohola. Optuženi Igor Hamer bio je u to vrijeme profesionalni vojnik, a sada je u mirovini. U međuvremenu se liječio od PTSP-a. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog ubojstva nevjenčane supruge osam godina </p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom Županijskog suda u Varaždinu osuđen Franjo Leskovar (65) u srijedu na osam godina zatvora zbog ubojstva svoje nevjenčane supruge Dragice Kutnjak. </p>
<p>U zatvorsku mu se kaznu uračunava i pritvor, u kojemu se nalazi od 14. kolovoza prošle godine, a pritvor mu je i produljen do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Leskovara je optužnica teretila da je 13. kolovoza prošle godine, nakon svađe, davio Dragicu na dvorištu svoje kuće u Križanču, nakon čega ju je bacio u betonsku cisternu za skupljanje kišnice, gdje se a Dragica utopila.</p>
<p>Kao olakotnu okolnost sud je Leskovaru uzeo u obzir privremenu neubrojivost zbog alkoholiziranosti.</p>
<p>M .Z.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bivši specijalac napao policajca</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nakon što je u utorak u 22,00 sata u Susedgradu policija uspjela, poslije 15-minutne potjere, zaustaviti automobil s dvojicom muškaraca, suvozač je izišao iz automobila i više puta nogama udario policajca. </p>
<p>Dok su se policajci Josip K. i Miljenko O. nalazili u ophodnji automobilom u Aleji Bologne, u 21,50 pored njih je projurio suzuki swift s dvojicom muškaraca. Na vozilu je bio polomljen vjetrobran, a vozilo nije imalo registarskih pločica. Nakon potjere swift je sustignut jer je zalutao u Zumbulovu ulicu iz koje nema izlaza. </p>
<p>Policajci su pritrčali automobilu, ali su se dvojica muškaraca u njemu zaključala iznutra. Jedan je od policajaca primijetio da suvozač u »swiftu« nešto traži u pretincu, pa je, vjerujući da traži oružje, razbio bočni prozor i zapovjedio muškarcima da napuste automobil. Na to je suvozač napao policajca, ali je ubrzo svladan i svezan.</p>
<p> Ustanovljeno je da je riječ o Zlatku K. (27), koji je dobro poznat zagrebačkoj policiji zbog niza izgreda, od kojih je u nekima već ranije fizički napadao policajce, a javnosti je postao poznat kada je kao vatreni navijač Dinama, na utakmici Hajduk - Dinamo u listopadu prošle godine, pao sa sjeverne tribine. Zlatko K., koji je u Domovinskom ratu bio pripadnik specijalnih postrojbi HV-a, pokušao se na toj utakmici spustiti s tribine uz pomoć Dinamove zastave.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Državni odvjetnik predložio ekshumaciju i obdukciju </p>
<p>ZADAR, 20. veljače</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik u Zadru Ivan Galović predložio je u srijedu, nakon dobivenoga policijskog izvješća, ekshumaciju i obdukciju posmrtnih ostataka srpskog povratnika Jovana Bote (67) kojega su 1. veljače u Perušiću kraj Benkovca fizički napala trojica malodobnika iz Perušića.</p>
<p>Bota je preminuo 13. veljače. Cilj je ekshumacije i obdukcije da se ustanovi postoji li veza između udaranja i smrti preminuloga povratnika. </p>
<p> U Istražnom centru Županijskog suda u Zadru doznaje se da će se vrlo brzo odlučiti o prijedlogu županijskoga državnog odvjetnika, no da će najvjerojatnije prijedlog biti prihvaćen.</p>
<p> Srpski povratnik Jovan Bota napadnut je 1. veljače. Jedan od trojice malodobnika udario ga je u leđa, nakon čega je Bota pao s bicikla. U biogradskoj Ortopedskoj bolnici utvrđen mu je prijelom rebra i pušten je kući.</p>
<p> Umro je 13. veljače u Benkovcu, a tamošnji je mrtvozornik zaključio da je riječ o prirodnoj smrti. Botina je kći izrazila policiji sumnju da postoji veza između premlaćivanja i smrti. </p>
<p> Djelatnici Policijske uprave zadarske podnijeli su prekršajne prijave protiv trojice malodobnih nasilnika koji su napali starca.</p>
<p>(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Rekordna prodaja PC-ja nije znak razvoja hrvatske informatičke branše</p>
<p>Lani prodan rekordan broj osobnih računala - 124.282 ili gotovo 55 posto više nego u godini ranije / Visok porast prodaje PC-a uvelike treba zahvaliti Vladinim nabavama računalne opreme, ali osobna računala ipak sve brže ulaze u stanove građana</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Izvješće IDC Hrvatska da je u 2001. godini u našoj zemlji prodan rekordan broj osobnih računala - 124.282 ili gotovo 55 posto više nego u godini ranije, dobar je znak za domaću informatičku industriju. Ali, kako upozoravaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, to još nije dovoljno za ocjenu kako time Hrvatska ubrzano smanjuje zaostajanje u informatici.</p>
<p> Naime, lanjski visok porast prodaje PC-a uvelike treba zahvaliti i lanjskim Vladinim nabavama računalne opreme. Pa ipak, ohrabruje barem da osobna računala sve brže ulaze u stanove građana, za što je dijelom zaslužna akcija HT-a »Hoću Internet«, a do velikog pomaka u prodaji došlo poslije uvođenja kreditiranja kupaca. </p>
<p>Glavnu korist od toga, kako to pokazuju i podaci IDC-a, izvukli su tzv. sastavljači, domaće tvrtke koje masovno sastavljaju »no name« računala i nastoje da ona postanu kakav-takav domaći standard. Ime DTK već je nekoliko godina alternativa za razvikana "brand name" računala, a to je kapitalizirano i lani sa 18.500 prodanih komada i tržišnim udjelom od visokih 14,9 posto. U prošloj godini snažan tržišni prodor uspio je zagrebačkoj tvrtki HG Spot koja je s čak 11.144 prodana računala osvojila devet posto tržišta, a tek zatim slijedi trojka poznatih imena Compaq, IBM i Helwett-Packard, koji svoj visok položaj na ljestvici duguju nabavkama Vlade ili većih hrvatskih tvrtki. Naime, kad se pažljivije zaviri u rang-ljestvicu najvećih isporučilaca računalne opreme u Hrvatskoj, pada u oči da, primjerice, Compaq drži 8,8 posto tržišta, ali je, prema vrijednosti isporučene robe, kao tvrtka zapravo na prvom mjestu. Jer, svaki peti dolar za kupnju PC-a potrošen je za njihova računala. </p>
<p>»Treba ipak naglasiti da je velik dio lani nabavljenih računala bila zamjena starih, zastarjelih modela pa je prodor računala u stanove ipak manji nego što bi se moglo zaključiti iz puke prodajne statistike. Treba, međutim, očekivati nastavak takvog trenda, što će nedvojbeno potaknuti porast zapošljavanja u informatičkoj industriji. Naime, iako ohrabruje, podatak o prodaji PC-ja još ne treba shvatiti kao znak većeg razvoja domaće informatičke industrije«, kaže Marijan Frković, predsjednik Hrvatske informatičke zajednice i direktor Sektora informatike u HGK. </p>
<p>Kako saznajemo, u našoj zemlji je trenutno registrirano oko 1800 informatičkih tvrtki, ali kako je među njima velik broj onih bez zaposlenih radnika, realno je govoriti o stotinjak ozbiljnijih koje godinama opstaju i sve manje se bave prodajom, a sve više pružanjem usluga i softverom. Da je tako pokazuje i podatak kako je u hrvatskoj informatičkoj branši zaposleno oko 8000 ljudi, a još toliko informatičara djeluje u tvrtkama, ali na korisničkim radnim mjestima. </p>
<p>»O većem razvoju hrvatske informatike i smanjenju zaostajanja, posebice za nekim tranzicijskim zemljama kojima smo donedavno bili čak i uzor, moći ćemo govoriti tek kad Vlada provede najavljene informatičke projekte. Među njima posebno izdvajam stvaranje infrastrukturnih i zakonskih pretpostavki za elektroničko poslovanje (e-commerce). Smatram da je prijeko potrebno objedinjavanje rada informatičara koji sada djeluju u nekoliko ministarstava. Primjerice, u Sloveniji su mnoge stvari krenule brže kad je osnovano Ministarstvo za informatičko društvo, pa bismo se mogli poslužiti i tim iskustvom. Jer, tvrdim, naš sadašnji Ured za internetizaciju sa samo tri zaposlena očito ne može brzo obaviti opsežan posao koji je pred njim, a cijena kašnjenja za razvijenim zemljama bit će sve veća«, upozorava Marijan Frković.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Plinskih priključaka u Hrvatskoj upola manje nego u EU </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Dok u razvijenim zemljama više od 65 posto ljudi ima priključak na plinski sustav, u Hrvatskoj ga ima samo 34 posto. Razlog je prije svega u tome što je u Hrvatskoj cijena plina u rukama politike i opterećena socijalnom dimenzijom pa se zbog nerealno niskih cijena ne isplati ulagati u plinski sustav.</p>
<p>To je u srijedu na okruglom stolu »Energetika u Republici Hrvatskoj s obzirom na procese integracije i globalizacije« u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti istaknuo prof. dr. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Prema njegovim riječima, cijena koju plaćaju kućanstva je među najnižima u Europi, dok je cijena za industriju među najvišima. To negativno utječe na konkurentnost pa se potrošnja plina u industriji čak smanjuje, upozorio je Šunić.</p>
<p>Takvo stanje će se vjerojatno uskoro početi mijenjati jer se očekuje uvođenje realnih cijena plina, a Ina u narednih osam godina planira u plinski posao uložiti 450 milijuna dolara. Ukupno Ina do 2011. godine planira uložiti gotovo tri milijarde dolara, od čega 73 posto u proizvodnju nafte i plina, 19 posto u rafinerijsku preradu, a ostatak u prodaju, kazao je dr. Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave Ine.</p>
<p>Tolika ulaganja u proizvodnju nafte i plina su shvatljiva zna li se da Ina, ako u međuvremenu ne otkrije ili ne kupi nove zalihe nafte, za desetak godina više neće biti naftna kompanija, upozorio je prof. dr. Josip Sečen iz Ina-Naftaplina. Naime, istaknuo je Sečen, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 710.000 prostornih metara, u sljedećih deset godina iscrpile bi se sve raspoložive zalihe nafte na domaćim poljima. </p>
<p>Jedno od mogućih rješenja Sečen vidi u povećanju pridobivih količina nafte iz postojećih polja kroz optimalizaciju crpljenja, traženju dosad neotkrivenih dijelova ležišta nafte te primjeni posebnih tehnoloških postupaka. Prema njegovom izračunu, samo povećanjem crpljenja nafte za tri posto na osam najvećih polja moglo bi se osigurati dodatnih osam milijuna prostornih metara nafte. Kad bi se uz to primijenile i dodatne tehnološke mogućnosti, ukupno bi se dobilo 13 milijuna prostornih metara. Međutim, s tim treba početi prije završetka proizvodnje na tim poljima, jer nakon toga više nije isplativo, napomenuo je Sečen.</p>
<p>Akademik Božo Udovičić je istaknuo da je potrošnja struje po stanovniku u Hrvatskoj 13 posto ispod svjetskog prosjeka, a čak 225 posto ispod prosjeka Europske unije! Upozorio je i da bi bilo nedopustivo prodati temeljnu infrastrukturu Hrvatske elektroprivrede strancima jer bi nas tada mogli zaskočiti kalifornijski problemi s nestašicom struje. Kalifornija je vodeća po učinkovitosti korištenja električne energije jer se orijentirala na uvoz struje i već deset godina nisu sagradili veću elektranu, kazao je Udovičić.</p>
<p>Još nekoliko stručnjaka je upozorilo da Hrvatska ne smije biti ovisna o uvozu energije budući da energenti imaju veliku stratešku važnost, a domaća proizvodnja je najbolje sredstvo za očuvanje vlastitih interesa.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Građani u prosincu u banke položili 2,5 milijardi maraka</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Ukupni štedni i oročeni depoziti (devizni i kunski) kod poslovnih banaka krajem 2001. godine porasli su na rekordnih 82,05 milijardi kuna. To predstavlja rast ukupnih depozita od 11,63 posto u odnosu na kraj studenoga 2001. godine, kada su iznosili 73,5 milijardi kuna.</p>
<p>Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni su depoziti u prosincu porasli 50,41 posto ili za 27,5 milijardi kuna u odnosu na kraj 2000. godine. Tako velik porast depozita kod poslovnih banaka na godišnjoj razini nije zabilježen još od listopada 1997. godine. </p>
<p>Velika većina ukupnih depozita kod poslovnih banaka odnosi se i dalje na devizne depozite (87,55 posto), koji su krajem prosinca 2001. dosegnuli iznos od 71,83 milijarde kuna.</p>
<p>I kunski i devizni depoziti u prosincu su, prvenstveno zahvaljujući zamjeni valuta 12 zemalja Europske unije za euro, dosegnuli rekordne razine.</p>
<p>Štedni i oročeni devizni depoziti stanovništva dosegnuli su iznos od 63,39 milijardi kuna te čine 88,25 posto svih deviznih depozita. Na mjesečnoj razini devizni depoziti stanovništva u prosincu su porasli 17,22 posto, a na godišnjoj razini čak 54,08 posto. Inače, krajem studenoga 2001. godine devizni depoziti stanovništva iznosili su 54,08 milijardi kuna, što znači da su samo u prosincu porasli za gotovo 9,31 milijardu kuna, odnosno za gotovo 2,5 milijardi maraka.</p>
<p>U posljednjem tromjesečju 2001. godine devizni depoziti stanovništva porasli su 27,03 posto, odnosno za 13,49 milijardi kuna ili oko 3,5 milijardi maraka. Krajem rujna 2001. godine devizni depoziti stanovništva iznosili su, naime, 49,9 milijardi kuna.</p>
<p>Kunski depoziti stanovništva u prosincu su porasli na mjesečnoj razini za 5,17 posto, s 4,06 milijarde kuna u studenom na 4,27 milijardi kuna krajem prosinca 2001. godine.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Direktor Luke Rijeka oštro odgovara sindikatima</p>
<p>RIJEKA, 20. veljače</p>
<p> - Direktor Luke Rijeka Miran Cofek odgovorio je na istupe lučkih sindikata. Rekao je kako je nekorektno da predstavnici sindikata politički prozivaju one koji rade u korist tog poduzeća - premijera Ivicu Račana, njegovog zamjenika Slavka Linića, pomoćnika ministra u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza Pavla Komadinu, predsjednika Stjepana Mesića koji Luku promovira tijekom državničkih putovanja i druge koji pomažu smatrajući Luku Rijeka jednom od najbitnijih tvrtki u većinskom vlasništvu države i koji su zaslužni da danas posluje vrlo uspješno. Zbog takvih bi napada Luka mogla imati komercijalne i operativne štete jer partneri mogu steći dojam da u poduzeću vlada agonija i kriza te se odlučiti za konkurentske luke Kopar i Trst. </p>
<p>»Uvjeren sam, a takav sam dojam stekao u izravnim kontaktima sa zaposlenima, da je toga svjesno 99 posto od 1460 radnika Luke«, rekao je Cofek istaknuvši da se u Luci neće tolerirati djelovanje pojedinaca protivno odredbama Zakona o radu i Zakona o trgovačkim društvima, ali nije precizirao kakve će se sankcije primjenjivati prema zaposlenima. </p>
<p>Istupe sindikata Cofek smatra zlonamjernim, jer je promet ostvaren u 2001. godini 13 posto veći nego prethodne godine, prihod je 5 posto veći, a konačno su isplaćene dvije zaostale plaće. On smatra kako je došlo vrijeme da se političkim i privatizacijskim podmetanjima oko Luke stane na kraj, jer tvrtka ima »solidnu budućnost«. Pozvao je radnike da ne nasjedaju pričama jer, je kazao je Cofek, opadanje prometa, neisplaćivanje plaća... u interesu je onome tko želi privatizirati Luku, a ne suprotno, kao što se sada događa. </p>
<p>Ističući da se u Hrvatskoj često miješaju nove investicije i privatizacija, Cofek je rekao da je tvrtka Jadranska vrata d.d. u 100-postotnom vlasništvu Luke, a Ganz-Port u 49-postotnom te da nemaju veze s privatizacijom Luke nego predstavljaju nove napore Uprave oko privlačenja većih količina tereta. On je uvjeren da sadašnje stanje u Luci nije podobno za podzemno političko djelovanje. U siječnju ove godine prekrcano je 350.000 tona tereta, a u veljači 200.000. Pošto je sisačka željezara promijenila vlasnika, ovih dana nakon dugo vremena počet će prekrcaj tereta namijenjenog tom poduzeću.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Srećko Kramarić, novi pomoćnik ministra gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Odlukom Vlade za pomoćnika ministra gospodarstva imenovan je dipl. ing. Srećko Kramarić koji će 1. ožujka službeno preuzeti dužnost.</p>
<p>Kramarić je rođen 14. prosinca 1964. godine u Varaždinu gdje je završio srednju školu, a 1988. godine diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje diplomirani inženjer drvne industrije</p>
<p>Od 1989. do 1997. bio je zaposlen u Kaznenom zavodu Lepoglava na različitim radnim mjestima, od rukovoditelja pogona proizvodnje, nastavnika u školi, tehničkog urednika domskog lista, voditelja slobodnih aktivnosti do pomoćnika ravnatelja za gospodarstvo. Na mjesto direktora jednog trgovačkog poduzeća u Varaždinu dolazi 1997. godine, kad postaje i dogradonačelnik grada Ivanca, gdje i sada živi. Pred završetkom je poslijediplomskog studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Član je HSLS-a od 1990. godine. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Burze: Osiguravatelji poveli pad</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Pad vrijednosti vodećih europskih burzovnih indeksa nastavio se i u srijedu, a pokretač negativnog trenda u osiguravajućem i tehnološkom sektoru bila su nepovoljna kompanijska izvješća. Međutim, jedan od uzroka pesimizma ulagača svakako je i zabrinutost zbog računovodstvene prakse u korporacijama - među imenima koja su se našla pod povećalom nedavno se našao i IBM.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva izgubio 1,03 posto spustivši se na 5040,3 boda. Frankfurtski DAX je pao 0,47 posto na 4741,49 bodova. Pariški CAC 40 je na 4242,38 bodova bio 0,33 posto niži, dok je milanski MIB 30 pao 0,6 posto na 29.733 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,65 odnosno 0,53 posto spustivši se na 1185,38 i 3430,63 boda - najniže vrijednosti u posljednja tri mjeseca. Negativnom su trendu doprinosila i kretanja na američkim burzama. U utorak je Nasdaq Composite zabilježio pad od 3,02 posto, spustivši se na 1750,61 bodova. S 500 je pao 1,89 posto na 1083,31 bod, dok je Dow Jones Industrial pao 1,59 posto na 9745,14 bodova. Tako niske vrijednosti posljednji su puta zabilježene početkom studenog. U srijedu se nakon otvaranja burzi u New Yorku očekivao blagi rast cijena zahvaljujući povoljnom izvješću Texas Instrumentsa. </p>
<p>Azijske su burze zbog pada indeksa u SAD-u i same zabilježile pad cijena. No u Tokyu je Nikkei 225 izgubio samo 0,13 posto spustivši se na 9834,13 bodova.</p>
<p>Pad u osiguravajućem sektoru pokrenula je talijanska grupacija Assicurazioni Generali koja je u srijedu najavila pad dobiti za 2001. godinu zbog gubitaka u Argentini. Dionice Generalija izgubile su 3,5 posto, a britanskog Royal & Sun Alliance čak 4 posto. Allianz je pao 1,4, a francuska Axa 2 posto.</p>
<p>DaimlerChrysler je, unatoč u srijedu objavljenim slabim rezultatima za 2001., porastao 2,28 posto i to zato jer je najavio da će ove godine ostvariti dvostruko veću operativnu dobit nego lani. Volkswagen je izgubio 1,32 posto nakon što je u utorak objavio rezultate koji nisu nadmašili očekivanja.</p>
<p>U slabom tehnološkom sektoru, Nokia je izgubila 3,7 posto, a britanska softverska kuća Logica čak 19 posto nakon lošeg izvješća. Od telekoma, čak 6,4 posto je pao mmO2, podružnica za mobilnu telefoniju British Telecoma, dok je Vodafone izgubio 2 posto. Deutsche Telekom je pao 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada će platiti sudske pristojbe umirovljenicima?</p>
<p>Umirovljenici su dosad više puta i na više načina bili prevareni i obmanuti, izjavio premijer tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru / Za vraćanje duga umirovljenicima se godišnje isplaćuje 2,1 milijarda kuna / Vidović najavio zakon o dodatku na mirovinu hrvatskim umirovljenicima koji su je ostvarili u BiH / Vlahušić tvrdi da se ne ukida ni jedan bolnički odjel / Svjedoke u »slučaju Lora« ispituje se u Beogradu u skladu sa zakonom donesenim za vrijeme HDZ-a, rekla ministrica Antičević-Marinović </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Vlada će vjerojatno platiti sudske pristojbe umirovljenicima koji zbog imovinskog cenzusa ne bi bili oslobođeni plaćanja 900 kuna za postupak pred Upravnim sudom«, rekao je premijer Ivica Račan u srijedu odgovarajući tijekom Aktualnog prijepodneva na pitanje Damira Kajina (IDS). </p>
<p>Kajina je, naime, zanimalo što će Vlada učiniti za 26.000 umirovljenika koji trebaju platiti pristojbu od 900 kuna zbog tužbe koju su 1998. podnijeli Upravnom sudu.</p>
<p> »Znajući da plaćanje sudskih pristojbi može biti problem i za umirovljenike koji prelaze imovinski cenzus, Vlada razmišlja da, ne kršeći zakon, umjesto tih umirovljenika plati pristojbe«, istaknuo je premijer. Dodao je da su »umirovljenici više puta i na više načina dosad bili prevareni i obmanuti, jer im nije bilo rečeno što stoji iza toga«. Napomenuo je da se za vraćanje duga umirovljenicima godišnje isplaćuje 2,1 milijarda kuna. </p>
<p> Kajin je najavio da će IDS predložiti hitne izmjene Zakona o pristojbama te zatražiti da se sudskih pristojbi oslobode umirovljenici, nezaposleni i svi koji primaju zajamčenu plaću. </p>
<p>»Za mjesec dana mogao bi biti pripremljen zakon o dodatku na mirovinu hrvatskim umirovljenicima koji su je ostvarili u BiH. To će biti socijalni dodatak koji će se isplaćivati iz proračuna, a ne iz mirovinskog fonda«, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović odgovarajući Marinu Jurjeviću (SDP).</p>
<p> Nekoliko upita vezanih uz ukidanje pedijatrijskih odjela u nekim hrvatskim bolnicama bilo je upućeno ministru zdravstva Andri Vlahušiću. Odgovorio je da Ministarstvo ne ukida ni jedan bolnički odjel, pa ni one u bolnicama u Vukovaru i Našicama i još nekim slavonskim gradovima. Vlahušić je rekao da na temelju struke i brojčanih pokazatelja Ministarstvo radi na planiranju zdravstvenih kapaciteta do 2010. godine. </p>
<p> Antu Kovačevića (HKDU) zanimalo je tko je odlučio da je za istragu protiv hrvatskih branitelja u »slučaju Lora« nadležan sud u Beogradu i tko će za to biti odgovoran. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović objasnila je da se ta odluka temelji na zakonu donesenom za vrijeme bivše, HDZ-ove vlasti. Potvrdila je i da nadbiskupu Marinu Barišiću nije dopušten posjet pritvorenicima u zatvoru na Bilicama. Nadbiskup je postupio po zakonu - obratio se Ministarstvu pravosuđa koje mu je odgovorilo da nema ništa protiv posjeta ako mu to dopusti istražni sudac. No, on je zabranio posjet.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Balija: Bandić mi je platio štetu i za mene je to završen slučaj </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nemam ništa dodati svojoj obrani, rekao je bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u srijedu prekršajnom sucu Mariju Meštroviću u PU zagrebačkoj. Kao svjedok potom je saslušan Dario Balija. Bandić je oštetio njegov automobil u prometnoj nesreći 5. siječnja ove godine u Zagrebu, koju je skrivio u alkoholiziranom stanju.</p>
<p>Balija je ispričao da se vozio desnom stranom Ksaverske ceste oko 22.30 sati, kad je kraj njega prošao automobil i nastavio vožnju u istoj traci. »Odjednom mi je odletio lijevi retrovizor. Vidio sam crni džip da nastavlja vožnju. Bio sam u šoku, vozio sam za njim, 'blicao' mu, trubio, a u međuvremenu sam odmah mobitelom zvao i policiju«, rekao je. Nakon nekog vremena džip je stao, stigao je i Balija, a vozač ga je upitao zašto mu je trubio. Kad je vozač izašao, Balija je prepoznao Bandića. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Bandić je odmah pristao na nagodbu. »Moj auto je popravljen, Bandić je platio štetu i za mene je slučaj gotov«, dodao je Balija. Na upit suca je li imao dojam da je Bandić dodao gas i bježao, ili nastavio vožnju istom brzinom, nakon što ga je zaobišao i prestigao, Balija je odgovorio: »Ima auto od 220 konja, a ja dizel od 80 i da je htio, mogao je pobjeći«. </p>
<p>J. Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Zašto informacije cure i tko je za to odgovoran, složeno je pitanje </p>
<p>Linić: Jedini lijek za Petrokemijinu poslovnu politiku - uvoz i konkurencija/ Račan: Priprema se poseban zakon kojim će se urediti pitanje korištenja prava dodjele dionica hrvatskim braniteljima u privatizaciji državnih tvrtki; Osobno ću izdati nalog za istragu o malverzacijama u robnim zalihama iz kojih je nestalo 1600 komada junadi; objavljivanje Miloševićevih transkripata - pogreška/ Granić: Ne radi se na dvije reforme školstva, već je riječ o jedinstvenom dokumentu u čiju je izradu uključen velik broj ljudi </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Iako je Vlada uložila ogromne napore kako bi na teret poreznih obveznika otpisala potraživanja Petrokemije i omogućila joj pozitivno poslovanje, nemamo nikakav utjecaj na poslovnu politiku niti na Upravu Petrokemije s kojom, na žalost, imamo potpuno neposlovan odnos, odgovorio je potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, na pitanje Ivana Kolara (HSS) kojeg je zanimalo što će Vlada, s obzirom da je suvlasnik Petrokemije, poduzeti kako bi spriječila najnovije poskupljenje mineralnih gnojiva koje bi pak predstavljalo novi udar na poljoprivredu. </p>
<p>Objašnjavajući kako je Vlada vlasnik tek 49 posto dionica, Linić je optužio ostale vlasnike, PIF-ove, za neracionalno poslovanje zbog kojih su nastali svi dugovi i gubitci Petrokemije. Budući da država ne može utjecati na formiranje cijena, jedini odgovor i kazna takvoj neodgovornoj upravi je uvoz i konkurencija, rekao je Linić, zaključivši kako se ipak boji da će kaznu na kraju platiti radnici. </p>
<p>Hrvoje Vojvoda (HDZ) pitao je ministra financija Matu Crkvenca hoće li insistirati na provedbi naputka kojim se od svih korisnika državnog proračuna traži da otvore račun u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB). Vojvoda naime smatra kako je to državni intervencionizam, ali i sukob interesa s obzirom da je Crkvenac u Nadzornom odboru HPB-a, te ističe kako je trebalo raspisati natječaj u kojem pak HPB ne bi najbolje prošao, jer su ostale poslovne banke puno opremljenije od nje. Ministar financija odgovorio je da neće povlačiti ovaj naputak, jer je najlogičnije da se računi koji su bili u HNB-u prenesu na Poštansku banku. </p>
<p>Na pitanje Ljerke Mintas-Hodak (HDZ) o malverzacijama u robnim zalihama iz kojih je nestalo 1600 komada junadi, premijer Račan odgovorio je da će osobno izdati nalog za istragu. </p>
<p>Priprema se poseban zakon kojim će se urediti pitanje korištenja prava dodjele dionica hrvatskim braniteljima u privatizaciji državnih tvrtki, najavio je Račan, odgovarajući na upit Đure Dečaka (HDZ), kojega je zanimalo kada će Vlada donijeti potrebne odluke za prijenos sedam posto dionica HT-a braniteljima preko posebnog fonda. Taj će zakon regulirati korištenje toga prava i to ne samo za HT, već i za ostale slučajeve privatizacije javnih poduzeća, ustvrdio je premijer. </p>
<p>Također je u jednome odgovoru ponovio i da Vlada ustrajava na stopi gospodarskog rasta od sedam posto, a za to će zatražiti javnu potporu. </p>
<p>»Objavljivanjem Miloševićevih transkripata Hrvatskoj i HV-u je nanesena velika šteta. U normalnoj državi takvi izvještaji nikada ne cure, a informacije se ne objavljuju barem 35 godina«, konstatirao je Anto Đapić (HSP), pitajući tko će za to odgovarati. Premijer Račan se složio da je u ovom slučaju napravljena pogreška i da je složeno pitanje zašto takve informacije cure i tko je za to odgovoran. Račan se nada da će predloženi zakon o tajnim službama pomoći da se ne ponove slične stvari te omogućiti kontrolu tajnih službi kako ne bi bile zloupotrebljavane. </p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić je izjavio kako nema afere u humanitarnoj akciji »Dajmo da čuju« kojom je prikupljen novac za kupnju umjetnih pužnica djeci oštećena sluha. Prikupljeno je i više novca nego se planiralo, oko 17 milijuna kuna, nekoliko je zaboravnih tvrtki ipak uplatilo novac, a i Vlada je ispunila svoj dio obaveze, kazao je Pančić.</p>
<p>Zamjenik premijera Goran Granić je pak odbacio tvrdnje da se radi na dvije reforme školstva, kazavši da se radi o jedinstvenom dokumentu u čiju je izradu uključen velik broj ljudi. </p>
<p>Članovi Vlade su najavili i kako bi se u ožujku u Saboru mogao naći zakon o genetski modificiranoj hrani. </p>
<p>»U 'slučaju Mlađan' zakazao osobni faktor«</p>
<p>Ponukan slučajem »sisačkog monstruma« koji je hladnokrvno ubio policajca koji ga je sa slobodnog vikenda trebao vratiti u zatvor u kojem izdržava kaznu zbog dvaju prethodnih ubojstava, Marka Baričevića (HSLS) zanimalo je priprema li Vlada analizu na temelju koje bi se otklonile mogućnosti da se ovakvo nešto ponovi. Jer, smatra Baričević, jedan od glavnih uzroka ovakvih događaja je štednja, što je pak ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović odlučno opovrgnula. </p>
<p>»U konkretnom slučaju riječ je o grubom propustu upravitelja zatvora i inspekcijske službe Ministarstva pravosuđa još istražuju čitav slučaj«, rekla je ministrica, dodajući kako je Uprava za izvršenje sankcija Ministarstva i 1999. i 2000. upozorila da se radi o vrlo opasnom osuđeniku kojem je potreban psihijatrijski nadzor a procijenili su i da bi on mogao pobjeći. »U ovom slučaju je zakazao osobni faktor i ne možemo prebacivati odgovornost na državu. Osim toga, Vlada je ove godine izdvojila više novca za pravosuđe i zatvore a donesen je i novi zakon o izvršavanju zatvorske kazne čija je intencija modernizacija zatvora i kaznionica«, zaključila je ministrica. </p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Od 3301 ekshumiranih dosad identificirano 2684 </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Obitelji devet hrvatskih branitelja i jednog civila, nestalih tokom Domovinskog rata, u srijedu su na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta, identificirali posmrtne ostatke svojih najmilijih.</p>
<p>Vesnica Babec identificirala je svog supruga Željka, koji je u listopadu 1991. poginuo u selu Kukunjevac u zapadnoj Slavoniji, a čiji su posmrtni ostaci otkriveni tek ove godine. Ona je do sada bila na tri identifikacije koje su dale negativan rezultat i nadala se da joj je muž još živ. Prepoznavši ga bila je vidno potresena i nije bila voljna za razgovor. Ova je identifikacija obavljena klasičnom metodom, dok su za ostale korišteni i rezultati DNA analize.</p>
<p>Predstojnik Vladinog ureda za zatočene i nestale, pukovnik Ivan Grujić, izvijestio je da je jedna od identificiranih osoba ekshumirana u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Proces ekshumacija bit će nastavljen u Podunavlju i u pripremi je još sedam identifikacija posmrtnih ostataka metodom DNA.</p>
<p>Vladin ured nestalima još smatra 1400 osoba. Do sada je ekshumirano 3301 posmrtnih ostataka, od čega je 2684 identificirano.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Tužit ćemo ravnatelje škola i državu zbog kršenja kolektivnog ugovora«</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske tužit će ravnatelje škola koji nastavnicima uskraćuju isplatu naknade troškova prijevoza. Kako je rečeno u srijedu na konferenciji za novinare, tužbu može očekivati i država, ako do početka ožujka ne isplati jubilarne nagrade zaposlenicima u srednjim školama i učeničkim domovima. </p>
<p>Kako je pojasnio predsjednik Nezavisnog sindikata Andrija Puljević, riječ je o grubom kršenju odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora, potpisanog u prosincu prošle godine između Vlade i predstavnika sindikata javnih službi. Kolektivnim ugovorom definirano je pravo da svi zaposlenici u srednjim školama, bez obzira na udaljenost stanovanja od škole, imaju pravo na naknadu prijevoza. Međutim, kako tvrdi Puljević, ravnatelji škola i županijski uredi za prosvjetu u većini županija i Gradu Zagrebu odbijaju isplatiti naknadu za prijevoz onim zaposlenicima koji stanuju u blizini škole. Puljević krivca vidi i u Ministarstvu prosvjete, jer nije uputilo županijskim uredima i školama naputak o promjenama u Kolektivnom ugovoru. </p>
<p>»Iako se zamjenik premijera Goran Granić obvezao da će zaposlenicima u srednjim školama i učeničkim domovima isplatiti jubilarne nagrade, to još nije ispoštovao«, naveo je Puljević razlog zbog kojeg Sindikat namjerava tužiti državu. Kako tvrdi, država nije isplatila ni naknade za smjenski rad. Na kršenje odredbi Kolektivnog ugovora Sindikat ima dva odgovora: mobilizacija članstva, odnosno priprema sindikalnih akcija i tužba poslodavca zbog kršenja materijalnih prava zaposlenika. </p>
<p>Nezavisni sindikat nezadovoljan je i Vladinim timom zaduženim za pregovore o granskom kolektivnom ugovoru. »Tjeraju nas na sindikalne akcije, jer je gotovo nemoguće s njima dogovoriti termin kolektivnog pregovaranja«, kaže Puljević. Kako pojašnjava, pregovarački odbor u Ministarstvu prosvjete tvrdi da ne može ništa potpisati bez mišljenja »odozgora«. </p>
<p>»Vjerujem da će Vladimir Strugar učiniti sve da pregovarački odbor njegova ministarstva zaista bude odgovoran partner a ne grupa činovnika koji, eto, moraju povremeno sjesti sa sindikatima«, rekao je Puljević, dodavši da je u protivnom spreman putem zakona prisiliti pregovarače da sjednu za zajednički stol.</p>
<p>Puljević je izvijestio da su od 10.000 tužbi, koje je Sindikat u ime svojih članova podnio sudu zbog neisplate regresa za godišnji odmor u 2001., dosad riješene svega četiri ovrhe, i to »unatoč svim administrativnim kočnicama i utjecaju političke na sudbenu vlast, kao i svim tihim bojkotima i sugestijama da se proces odugovlači«. Uvjeren da Vlada izravno utječe na sudsku vlast, Puljević je pozvao sud da djeluje nezavisno. Očekuje da će se novac koji država duguje zaposlenicima u srednjim školama za regres (pojedinačni iznos od 3557 kuna), prisilno naplatiti iz državnog proračuna. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Grad Zagreb nije isplatio novac za 150 osnovnih i srednjih škola</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« upozorava Ministarstvo prosvjete i sporta da većina škola u Hrvatskoj za prva dva mjeseca ove godine nije dobila novac za nužne materijalne potrebe škola. Predviđena sredstva za materijalne troškove, čak i kad bi stizala redovito, bila bi dostatna tek za minimalno podmirenje potreba škola, smatra predsjednik Sindikata Vinko Filipović. </p>
<p>U »Preporodu« podsjećaju da za sve materijalne potrebe - od troškova energije i komunalija, do sredstva za čišćenje i kancelarijski materija - škole dobivaju 15 kuna po učeniku, 250 kuna po m odjelu i 2500 kuna po ustanovi. Toliko izdvajanje tek je deset posto europskog prosjeka. »Iluzorno je u kontekstu ovakvoga stanja u školama govoriti o bilo kakvim pozitivnim promjenama u našim školama, iako nam te promjene prosvjetno ministarstvo godinama najavljuje«, poručuju u Sindikatu. </p>
<p>Zakon o decentralizaciji financiranja škola, prema najavama Vlade, trebao je biti u funkciji poboljšanja materijalnog standarda škola. Međutim, tvrde u »Preporodu«, to očito još ne funkcionira, unatoč jamstvima Ministarstva prosvjete da minimalni materijalni standard škola neće doći u pitanje. Za primjer navode Grad Zagreb koji nije isplatio materijalne troškove za više od 150 osnovnih i srednjih škola što smatraju skandaloznim, s obzirom da se istodobno troši novac za manje važne projekte. Slična situacija je u još nekoliko gradova koji su prema zakonu obvezni preuzeti financiranje škola. U »Preporodu« su ustanovili i da neki gradovi iz Fonda za poravnavanje čak uzimaju novac namijenjen školama, ali ih ne prosljeđuju. Podsjećaju da Grad Zagreb nije isplatio ni novčanu naknadu za prijevoz zaposlenima u srednjim školama za siječanj i veljaču, što je, kako kažu, još više ugrozilo materijalni položaj srednjoškolskih profesora. »Skandalozno je da se gradska vlast bavi sobom i svojim prizemnim političkim interesima, a istodobno opstruira funkcioniranje škola«, ističe Filipović. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>BaBe: Bez suspenzije dvojice časnika nema objektivne istrage </p>
<p>Autorice pisma već u srijedu prilikom dolaska na posao dočekali zvižduci</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Sadržaj pisma upućuje na to da su žene koje rade u bjelovarskoj 16. topničko-raketnoj brigadi bile seksualno zlostavljane, poručile su predstavnice Udruge za zaštitu prava žena »Budi aktivna, budi emancipirana« (BaBe). </p>
<p>Izaslanstvo te udruge u ponedjeljak je o »bjelovarskom slučaju« razgovaralo s predsjednicom saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordanom Sobol i predsjednicom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i gradonačelnicom Bjelovara Đurđom Adlešić. Povod sastanka bilo je pismo koje su žene iz 16. topničko-raketne brigade HV-a Bjelovar uputile predsjedniku Republike, premijeru, ministru obrane i saborskim odborima. U pismu su, naime, upozorile da su na poslu u postrojbi svakodnevno izložene seksualnom nasilju. Zbog svakodnevnog iživljavanja dvojice časnika, tvrde autorice pisma, moraju izbjegavati odlazak na posao pa i po cijenu da ga izgube. One navode da »dvojica časnika pijani dolaze na posao, a onda čekaju da neka od žena iz postrojbe ostane sama u prostoriji, kako bi je napali i silom joj dirali intimne dijelove tijela«. </p>
<p>»Tražit ćemo suspenziju dvojice časnika jer bez toga ne možemo računati da će istraga biti objektivna«, istaknula je na sastanku u Saboru predstavnica BaBe-a, Maja Mamula. Nužna je suspenzija jer će u suprotnom, tvrdi Mamula, prozvani časnici vršiti dodatni pritisak na autorice pisma. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da su autorice pisma već u srijedu prilikom dolaska na posao dočekali zvižduci.</p>
<p>Udruga BaBe najavila je kako će tražiti da u povjerenstvu za provođenje istrage budu zastupljene i žene. Autoricama pisma, pak, ponudit će vlastitu pomoć te pomoć Centra za zaštitu od seksualnog zlostavljanja. </p>
<p>Iz saborskog Odbora za ravnopravnost spolova poručili su kako će pratit tijek istrage, dok će Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražiti da im se dostavi izvješće nakon što istraga bude završena.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Povjerenstvo Glavnog stožera ispituje slučaj</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš u utorak je primio anonimno pismo o seksualnom zlostavljanju pripadnica 16. topničko-raketne brigade Hrvatske vojske u Bjelovaru, te ga odmah proslijedio načelniku Glavnog stožera koji je u Bjelovar uputio Povjerenstvo da ispita slučaj, izjavio je u srijedu načelnik službe za odnose s javnošću i informiranje MORH-a Dušan Viro. Povjerenstvo će u srijedu u Bjelovaru, na licu mjesta ispitati i utvrditi sve činjenice koje se navode u anonimnom pismu i o rezultatima istrage obavijestiti javnost, izjavio je Viro za Hinu. </p>
<p>U pismu su, kako objavljuje tisak, zlostavljane djelatnice navele da ih dvojica časnika u pijanom stanju gotovo svakodnevno napadaju kad ostanu same u prostoriji. »Više se ne može izdržati seksualno maltretiranje i ironično ismijavanje zapovjednika koji nam prijeti da nikome ne govorimo o tome, jer oni imaju veze i kod načelnika Glavnog stožera«, navode u pismu pripadnice 16. topničko-raketne brigade i tvrde da im pretpostavljeni prijete otkazom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mirić: Nije učinjena ni jedna liječnička pogreška</p>
<p>Ravnatelj Kliničke bolnice prof. dr. Dinko Mirić smatra da su najvjerojatnije, tijekom servisiranja, zamijenjene cijevi na uređaju za anesteziju marke »Siemens«, a u operacijskoj dvorani to nitko nije primijetio / Na idućoj operaciji, u kojoj je upotrijebljen isti uređaj za anesteziju, pacijentica je počela modriti i gušiti se, pa se posumnjalo u aparat, operacija je prekinuta i žena je spašena / U Kliniku za ženske bolesti i porođaje u Splitu stigla je u srijedu ujutro inspekcija Ministarstva zdravstva</p>
<p>SPLIT, 20. veljače</p>
<p> - Angelina Ramljak Vasilj (23) iz Čapljine, nakon operacije na Klinici za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Split, najvjerojatnije je preminula ugušivši se zbog neispravnog uređaja za anesteziju marke Siemens u kojem su bile zamijenjene cijevi s kisikom i rajskim plinom (NO2). Da je umrla zbog gušenja, potvrđuju i prvi rezultati obdukcije, koja je temljem naloga istražnog suca splitskog Županijskog suda Marka Brdara obavljene u splitskoj bolnici. Histološki nalazi, koji će se izraditi u Splitu, bit će gotovi u ponedjeljak, a toksikološki će se čekati iz Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu. »Istraga je u tijeku i pouzdan uzrok smrti još se ne zna. Najvjerojatnije su tijekom servisiranja zamijenjene cijevi, a u operacijskoj dvorani nitko to nije primijetio. Sporni uređaj će biti upućen u Zagreb da se utrdi koji su plinovi prolazili kroz koju cijev«, rekao je u srijedu ravnatelj Kliničke bolnice Split prof. dr. Dinko Mirić. On je također rekao da pri tome jednostavnom operativnom zahvatu nije učinjena ni jedna liječnička, odnosno profesionalna pogreška. Točan uzrok smrti utvrdit će povjerenstvo Ministarstva zdravstva, osnovano u utorak nakon tragične smrti pacijentice, koje će objaviti i službeno priopćenje o rezultatima svoje istrage.Sporni aparat, na zahtjev bolničke Tehničke službe, servisiran je prošlog petka zbog teškoća koje su se pojavile u njegovu radu, da bi nakon servisiranja prva operacija pomoću tog aparata bila obavljena upravo na nesretnoj djevojci. Od početka su liječnici sumnjali da je Angelina Ramljak Vasilj, koja je u 20. tjednu trudnoće nosila dvojke, nakon jednostavnog zahvata zašivanja ušća maternice, što je uobičajeno kod trudnica kojima prijeti prijevremeni porod, umrla zbog embolije pluća, nastale ugruškom krvi. Nakon završetka operacije, pacijentica se budila iz anestezije da bi se počela gušiti i padati u kardiorespiratornu insuficijenciju, a reanimacija nije uspjela.</p>
<p>Budući da se druga pacijentica, na idućoj operaciji u kojoj je upotrijebljen isti uređaj za anesteziju, počela slično ponašati - modriti i gušiti - pusmnjalo se u aparat, pa je operacija odmah prekinuta i žena je spašena.</p>
<p>U Kliniku za ženske bolesti i porođaje u Splitu stigla je u srijedu ujutro inspekcija Ministarstva zdravstva, koja će pokušati utvrditi uzroke tragične smrti trudnice Angeline Ramljak Vasilj.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kunst: Vlada nastavlja HDZ-ovu »škegromaniju«</p>
<p>Ekonomsko i socijalno stanje sada je teže, nego prije dvije godine, a država je iz latentne krize potonula u recesiju, rekao je Boris Kunst novinarima</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - »Upozoravamo i ovu vlast da radnici i građani neće u nedogled prihvaćati život u siromaštvu i bez perspektive i da je sve više razloga da radništvo ponovo pozovemo u prosvjedni pohod na Jelačićev trg«, rekao je čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst u srijedu na konferenciji za novinare u povodu obilježavanja masovnih radničkih demonstracija, 20. veljače 1998., kada je protiv HDZ-ove vlasti prosvjedovalo 80.000 radnika nasuprot kordonu od 13.000 policajaca i specijalaca.</p>
<p>Ekonomsko i socijalno stanje sada je teže, nego prije dvije godine, a država je iz latentne krize potonula u recesiju, kazao je Kunst. Vladina ekonomska politika, dodao je, nastavak je HDZ-ove neoliberalne »škegronomije«, obilježene stečajnim slomom stotina poduzeća i otpuštanjima. »Hrvatska u dvije godine nije ni ekonomski ni socijalno napredovala, ali je to vrijeme obilovalo međustranačkim sukobima i nečasnim kompromisima. Sadašnja politička elita niti je zrela niti je odgovorna da upravlja državom, a svojim potezima dokazuje da je vlast preuzela praznim obećanjima«, rekao je Kunst, pozvavši Vladu da joj makar u preostale dvije godine u središtu pozornosti budu zapošljavanje i rast proizvodnje, a ne zadrto strančarenje i sukobi iz osobnih interesa. </p>
<p>Na prigodnom domjenku za organizatore tadašnjeg prosvjeda uočeni su Dobroslav Paraga, Silvije Degen i sindikalni čelnici, a predsjednik države Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji su također bili među organizatorima, ispričali su se drugim obvezama. Demonstracije prije četiri godine organizirane su uz podršku gotovo svih sindikata i političkih stranaka, osim SSSH-a, Matice sindikata javnih službi i tada najjače oporbene stranke SDP-a.</p>
<p>Ostali smo dužni javnosti odgovor o tome čija je nevidljiva ruka tada vodila krvavi sukob radnika i policije, istaknuo je Niko Gunjina (HUS), a Silvije Degen poručio je onima koji sada govore »ne talasaj« da će vrlo brzo sami »odtalasati«. Potpisavši socijalni pakt, opredijelili smo se za konsenzus i pregovore s vlašću prije ponovnog izlaska na ulice, upozorio je čelnik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba, dodavši da je Trg bana Jelačića sada pust ili zato što nam je dobro ili što sindikati nemaju snage. »Svi ste vi režimski i kompromiserski sindikati. Sljedeće prosvjede neće voditi podobni i kompromitirani sindikati, nego narod sam«, naglasila je Vesna Kanižaj, i sama sudionica masovnih demonstracija.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Umirovljenici traže povećanje mirovina i povrat duga</p>
<p>Nahtigal: Mirovine treba dodatno povećavati u skladu sa stopom rasta BDP-a, sve dok ne dosegnu predloženih 70 posto prosječnih plaća. Te bi mirovine - na osnovi punog staža - poslužile i za utvrđivanje odnosa s invalidskim ili povlaštenim mirovinama</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Povećanje mirovina koje su utemeljene na punom radnom stažu i uplaćenim doprinosima do 70 posto od prosječne plaće na državnoj razini i njihovo redovno usklađivanje, ali samo s plaćama, kako se ne bi nastavio trend pada mirovina u odnosu na plaće, temeljan je zahtjev na kojem će Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i dalje inzistirati u odnosima s vlašću. Naglasio je to u srijedu predasjednik SUH-a Ivan Nahtigal na okruglome stolu o reformi mirovinskog sustava, održanom u organizaciji Društva »Hrvatski umirovljenik« u povodu 10. obljetnice te organizacije.</p>
<p>Po Nahtigalovim riječima, mirovine bi trebalo dodatno povećavati u skladu sa stopom rasta BDP-a, sve dok ne dosegnu predloženih 70 posto prosječnih plaća, a te bi mirovine - utemeljene na punom stažu - mogle poslužiti i radi utvrđivanja odnosa s invalidskim ili povlaštenim mirovinama. Prvi korak u tom povećanju mirovina bilo bi uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu, naglasio je Nahtigal, dodavši da će SUH ustrajati i na drukčijem određivanju povlaštenih mirovina i na još 12 prijedloga koji svojedobno nisu uvršteni u Zakon o mirovinskom osiguranju, a podržale su ih tadašnje oporbene stranke koje su sada na vlasti. Također, SUH će nastojati da se u blagajnu HZMO-a vrati sav novac od prodaje udjela u dioničkim društavima za koja je Upravno vijeće HZMO-a dalo suglasnost za prodaju, jer se taj novac mora usmjeriti u povećanje mirovina.</p>
<p>Po riječima novinara Ante Gavranovića, razlog stagnaciji u gospodarstvu je taj što Hrvatska nije dovršila reformu modela privređivanja. Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a, drži da su umirovljenici svedeni na milostinju, a ne na mirovinu, pa će mirovine teško ostvariti bez političkog angažmana i ulaska umirovljeničkih predstavnmika u Sabor. Predsjednik Društva »Hrvatski umirovljenik« pročitao je izlaganje akademika Josipa Županova, koji se ispričao zbog bolesti, u kojem je umirovljenicima poručio da je najvažnije ishoditi dokumenat s točnim iznosom duga, jer je dug umirovljenicima neupitan.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ademi u četvrtak u Zagrebu </p>
<p>Zamjenik premijera Goran Granić potvrdio da je vijeće Haaškoga suda odlučilo pustiti generala Rahima Ademija na slobodu do početka suđenja / Sudsko vijeće prilično dugo raspravljalo o Ademijevu zahtjevu / Naime, tužiteljstvo se zauzimalo da general ostane u pritvoru, nezadovoljno »nepotpunom suradnjom« Hrvatske s Haagom </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - General Rahim Ademi privremeno će biti oslobođen i doći će u Zagreb prvim raspoloživim letom iz Nizozemske u četvrtak, saznaje Vjesnik u srijedu popodne iz pouzdanih izvora u Haagu. Nakon toga objavljena je i odluka vijeća ICTY-ja o puštanju generala Ademija iz pritvora. </p>
<p>Kako se saznaje, sudsko vijeće prilično je dugo raspravljalo o Ademijevu zahtjevu da bude pušten iz pritvora do početka suđenja. Naime, tužiteljstvo se zauzimalo da Ademi ostane u pritvoru u Scheveningenu. Ali, ne zato što bi Ademijevim puštanjem na slobodu mogli biti ugroženi svjedoci i dokazni materijal ili zbog sumnje da se on neće vratiti u Haag na sudski poziv. Naime, tužiteljstvo je time izražavalo nezadovljstvo zbog »nepotpune suradnje« Hrvatske s Tribunalom. </p>
<p>»Nepotpuna suradnja« odnosi se na Gotovinin slučaj, a tužiteljstvo smatra da su hrvatske vlasti dopustile bijeg haaškom otpuženiku. Argument tvrdnji tužiteljstva dala je i sama hrvatska Vlada nespretno sročenom informacijom Tribunalu da će uhapsiti optuženika. Za Gotovinom je potom raspisana međunarodna tjeralica. </p>
<p>Za Ademija je jamstvo dala hrvatska Vlada. Dodatni argument u korist dugo obećavanog i jednako dugo čekanog privremenog oslobađanja bili su dokumenti koje je Zagreb nedavno proslijedio Haagu. </p>
<p>»General Ademi stići će u četvrtak u Zagreb jer je vijeće Haaškoga suda donijelo odluku kojom ga pušta na slobodu do početka suđenja«, potvrdio je novinarima u srijedu u Saboru zamjenik premijera dr. Goran Granić. »Dok je na slobodi, on je privatna osoba. Pripremat će se za obranu i neće moći obnašati nikakve službene dužnosti niti komunicirati s medijima, a pogotovo neće smjeti komentirati sudski proces«, dodao je Granić. Zamjenik premijera istaknuo je da Ademi dolazi samo u pratnji osoblja iz hrvatskog veleposlanstva u Haagu, a ne policije. </p>
<p>Je li Ademijevo puštanje iz pritvora znak poboljšanja odnosa Hrvatske i Haaga, zanimalo je novinare. Granić je to ipak potvrdio, rekavši kako je očito riječ o »izrazu njihova povjerenja u hrvatsku pravnu državu i ovu Vladu«. </p>
<p>A. Latinović i L. Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Čačić: Novom dionicom do ljeta 2003. godine</p>
<p>Oni koji su vladali prije nas, ostavili su nam dug na dionici Varaždin - Zagreb od 200 milijuna kuna te milijardu kuna za izgradnju autocesta diljem Hrvatske. Nekoliko mjeseci nisu plaćali izvođačima te ih doveli na rub stečaja, rekao je Čačić</p>
<p>LJUBEŠČICA, 20. veljače</p>
<p> - Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić otvorio je u srijedu u mjestu Ljubeščici kod Novog Marofa radove na nezavršenoj dionici Varaždin - Breznički Hum, dugačkoj 23,5 kilometra, dijelu autoceste Goričan - Varaždin - Zagreb. Prema planu, dionica Novi Marof - Breznički Hum trebala bi biti dovršena do početka turističke sezone 2003. godine, a razdaljinu od Varaždina do Novog Marofa građevinari će svladati nešto kasnije - do kraja 2003. godine, zbog potrebe izgradnje dvaju dvocijevnih tunela: Hrastovec i Vrtlinovec.</p>
<p>»Bez obzira što neki u to nisu vjerovali, počinjemo radove na ovom jedinom nezavršenom dijelu autoceste Goričan - Varaždin - Zagreb, i to na kontroliran, financijski i tehničkom dokumentacijom pokriven način«, rekao je Čačić. »Oni koji su vladali prije nas, ostavili su nam dug na dionici Varaždin - Zagreb od 200 milijuna kuna te milijardu kuna za izgradnju autocesta diljem Hrvatske. Nekoliko mjeseci nisu plaćali izvođačima te ih doveli na rub stečaja. Naručiti radove bez plaćanja, zna svatko. Mi smo dugove izvođačima platili i uspostavili novi, sređeni sustav gradnje. Naše su tvrtke dobile taj posao u međunarodnoj konkurenciji, a financiranje izgradnje autocesta osigurano je iz cijene goriva, cestarina i stranim zajmovima. Prijašnji elaborati su sadržali cijenu izgradnje dionice Varaždin - Breznički Hum od 220 milijuna dolara, mi postižemo cijenu od 100 milijuna dolara. Vlada je donijela odluku da se natječaj za odabir izvođača može raspisati i prije dobivanja građevinske dozvole«, rekao je Radimir Čačić.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zadar postaje grad opasnog življenja?</p>
<p>Sukobi Bibinjaca i Arbanasa, koji eskaliraju posljednjih dana, prelili su čašu strpljenja mnogih Zadrana koji zahtijevaju veću zaštitu policije / Ma koliko vandalske pohode neki pokušavaju opravdati »krvnom osvetom« ili značajkama plemenske zajednice, činjenica je da grad sve više tone u mrak droge i kriminala</p>
<p>ZADAR, 20. veljače</p>
<p> - U posljednjih 10 godina u Zadru je u zrak odletjelo 12 automobila, eksplozivne naprave bacaju se u dvorišta kuća, razbijeni izlozi prodavaonica gotovo su uobičajena pojava, roditelji izbjegavaju voditi djecu u parkove u strahu od odbačenih narkomanskih igala... »Čim se počne spuštati mrak, najsigurnije je otići kući«, kaže jedan građanin. Postaje li Zadar doista grad opasnog življenja, pitaju se mnogi nakon zadnjih događaja u Varoši, starom dijelu središta grada na Poluotoku. Počelo je za vrijeme karnevala kad je izbila svađa između nekoliko Arbanasa i Bibinjaca u kojoj se, čini se, sasvim slučajno, našao šesnaestgodišnji Bibinjac Ivan Žmire. U tuči je Žmire željeznim lancem dobio udarac po oku, a nakon intervencije u zadarskoj Općoj bolnici prebačen je u zagrebačku bolnicu Rebro.</p>
<p>To se i dogodilo prošle subote navečer kad je tridesetak Bibinjaca krenulo u osvetu u varoške kafiće u koje zalaze Arbanasi. U kafiću »Borgo« nisu zatekli ni jednog Arbanasa, ali su zato bocom razbili glavu konobaru, a jednoga gosta tresnuli stolcem po glavi. Nakon toga su počeli razbijati stakla i vrata okolnih kafića, prodavaonica, a nastradao je i kamion filmske ekipe iz Zagreba, koja je upravo ovih dana završila snimanje dijela filma »Konjanik«. U nedjelju je policija privela 12 osumnjičenih Bibinjaca protiv kojih su podnesene kaznene prijave. Prijete im kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora, ako im se dokaže nasilničko ponašanje udruživanjem u skupinu.</p>
<p>Istražni sudac Marin Grbić, nakon ispitivanja, pustio ih je iz pritvora uz mjeru opreza koja im nalaže neulaženje u određene kafiće i u gradski predio Arbanase radi izbjegavanja novih sukoba. Istoga dana, u nedjelju, Arbanasi su uzvratili udarac, razbivši staklo na kafiću »Patricija« na Autobusnom kolodvoru u Zadru, vlasništvo Bibinjca Vlade Lisice. Hoće li time završiti sukobi Bibinjaca i Arbanasa? Mnogi su uvjereni da neće i sa strahom se prisjećaju osamdesetih godina kada su sukobi Bibinjaca i Arbanasa došli do točke usijanja. Prisjećaju se i tzv. kristalne ili staklene noći kad su, nakon pogibije hrvatskog vojnika Bibinjca Franka Lisice 1991. godine, ogorčeni Bibinjci jedno predvečerje došli u Zadar i porazbijali više od 100 lokala i prodavaonica vlasnika Srba.</p>
<p>»Bilo je strašno, razbijali su sve što im se našlo na putu, a policije nije bilo nigdje. Pojavili su se tek nakon pola sata«, ispričao nam je stanovnik Varoši, koji je sve promatrao dobro »zabarikadiran iza škura« svoga prozora. Nije želio otkriti identitet, jer »opasna su vrimena«. Strašna je činjenica da će šesnaestgodišnji mladić, ni za što kriv, a samo zato što je Bibinjac, možda ostati bez oka. Bibinjci su stvorili pojam stakla na zadarskim ulicama, no kakve su to maškare iz Arbanasa koje na karnevalsko ludovanje dolaze s lancima? Zašto je policiji trebalo toliko vremena da intervenira, a prva im se postaja nalazi doslovce iza »kantuna«, samo dvadesetak metara od poprišta događaja?</p>
<p>Osvetnički čin Bibinjaca, očito je, prelio je čašu strpljenja mnogih Zadrana. Ma koliko taj čin neki pokušavaju opravdati »krvnom osvetom«, jer je u vandalskom pohodu Bibinjaca pala i krv, ili značajkama plemenske zajednice kakvom nastoje prikazati zadarske Arbanase, činjenica je da Zadar sve više tone u mrak droge i kriminala i svega što narkomansko zlo povlači za sobom. Sindrom letenja automobila u zrak i teroriziranje građana postali su zaštitni znak grada, koji se diči civilizacijom starom 3000 godina.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Javor Baljak osumnjičen za ratni zločin</p>
<p>ŠIBENIK, 20. veljače</p>
<p> - Javor Baljak (38) iz Bratiškovaca priveden je uz kaznenu prijavu u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku. Nakon kriminalističke obrade utvrđena je osnovana sumnja da je počinio kaznenono djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. U policiji kažu da je Baljak kao komandir tzv. milicije krajine početkom srpnja 1991. godine u Bratiškovcima iz autobusa izveo R. S., djelatnika PU šibensko-kninske, koji je bio u odori, te ga u skladištu PZ Bratiškovci, zajedno s ostalim propadnicima tzv. milicije, ispitivao i fizički maltretirao. U kolovozu te godine, iz obiteljske je kuće izveo J. Lj. iz Rupa i maltretirao ga i zlostavljao. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pusić: Uspjeh hrvatske službene politike</p>
<p>Neposredno prije sastanka u srijedu popodne, čelnici petorke komentirali su odluku Haaškoga suda o privremenom puštanju na slobodu hrvatskoga generala Rahima Ademija. Svi su izrazili zadovoljstvo tom odlukom, a predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić rekao je da je to i očekivao. »Haaški sud je slično postupio i u nekim drugim slučajevima u kojima je imao manje razloga za to, pa je tim više privremeno puštanje na slobodu generala Ademija za mene bilo očekivano«, rekao je Tomčić. Čelnik HSLS-a Dražen Budiša kratko je izjavio da je to dobra odluka Haaškog suda, dok ju je predsjednica HNS-a Vesna Pusić nazvala uspjehom hrvatske službene politike. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ademiju zabranjen razgovor s medijima i drugim optuženicima </p>
<p>Prema odluci Haaškog suda o Ademijevu puštanju na slobodu do početka suđenja, on mora ostati u mjestu prebivanja u Hrvatskoj. General Rahim Ademi mora predati putovnicu hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova te prijaviti adresu boravka MUP-u i tajništvu suda. </p>
<p> Mjesto boravka ne smije mijenjati bez prethodne obavijesti, jednom na tjedan mora se javiti policiji, a suglasan je i da se nenajavljeno provjerava njegov boravak u mjestu prebivanja. Od Ademija se zahtijeva da nema nikakvih kontakata s žrtvama ili potencijalnim svjedocima, odnosno da ni na koji način ne utječe na postupak. O predmetu ne smije ni s kim razgovarati osim s odvjetnicima niti mu je dopušteno kontaktirati s medijima. Zabranjeni su mu i kontakti s drugim optuženim osobama. </p>
<p>Sudskom odlukom Ademi ne smije imati nikakav službeni položaj u Hrvatskoj, a mora prijaviti novo zaposlenje i podatke o poslodavcu unutar tri dana. U odluci se ne navodi kad Ademi može izaći iz pritvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Maratonsko raščišćavanje odnosa u petorki </p>
<p>Čelnici koalicijskih stranaka počeli sastanak u srijedu rano popodne, a Račan ga je nakratko prekinuo navečer kako bi se obratio novinarima / Nastavak u petak / Račan odbio odgovoriti na pitanja vezana uz rješavanje odnosa u petorki, koja je raspravljala i o trima strateškim zakonima</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Čelnici petorke nastavit će razgovor o odnosima u vladajućoj koaliciji u petak ujutro, škrto je novinarima u srijedu navečer rekao premijer i šef SDP-a Ivica Račan, prekidajući nakratko, kako je sam naglasio, sastanak s koalicijskim partnerima koji je otpočeo rano popodne, a koji je nastavljen i nakon što se premijer oprostio s novinarima.</p>
<p>Račan je odbio odgovoriti na nekoliko pitanja vezanih uz rasčišćivanje narušenih odnosa u petorci, samo kratko poručivši da će o tome novinari i javnost više saznati u petak. </p>
<p>Premijer se nije htio izjasniti ni o tome je li nakon sastanka u srijedu nešto veći pesimist ili optimist, što se tiče mogućnosti opstanka vladajuće petorke, odnosno raspisivanja prijevremenih izbora. Po Račanovim riječima, većim dijelom sastanka petorice čelnika dominirala je rasprava o tri strateška zakona: o privatizaciji Ine, HEP-a i Zakona o sigurnosnim službama. Ti zakonski prijedlozi, rekao je premijer, imaju podršku vladajuće koalicije. </p>
<p>Nekih bitnijih izmjena u prijedlozima dva zakona koji se odnose na privatizaciju Ine i HEP-a nije bilo a Račan očekuje da će oni sa sjednice Vlade u četvrtak biti upućeni u saborsku proceduru. Isto se odnosi i na Zakon o sigurnosnim službama, jer sve ono što je dogovoreno s predsjednikom Stjepanom Mesićem ide na Vladu, a potom i u Sabor, zaključio je premijer Ivica Račan.</p>
<p> Zamoljen za komentar odluke Haaškog suda o puštanju na slobodu hrvatskog generala Rahima Ademija do početka suđenja, premijer Račan je rekao da su u hrvatskoj Vladi vrlo zadovoljni tim potezom Haaškog suda koji su i očekivali. Račan je istaknuo da je najveći doprinos Haaškog suda suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hoće li Sveučilište prvi put dobiti rektoricu? </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Rok za predaju kandidatura za rektora istječe u četvrtak, 21. veljače.</p>
<p> Kako saznajemo u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, do srijede nije pristigla ni jedna nova kandidatura pa će se za mjesto novog rektora natjecati petero kandidata. Riječ je o Heleni Jasni Mencer (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), Ani Stavljenić-Rukavina (Medicinski fakultet), Hildegard Auf-Franić (Arhitektonski fakultet), Nikoli Ružinskom (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Borisu Vukoniću (Ekonomski fakultet). </p>
<p>Zanimljivo je da je do srijede popodne samo jedan kandidat priložio program rada, a ostala četiri programa na Sveučilištu očekuju u četvrtak. U ponedjeljak, 25. veljače, sastat će se izborno povjerenstvo kako bi analiziralo kandidature. Kandidati će se predstaviti 5. ožujka, a izbor rektora bit će 12. ožujka.</p>
<p>To je prvi put u povijesti Sveučilišta u Zagrebu da se ponavljaju izbori za rektora. Podsjetimo, dr. Tomislav Ivančić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, izabran lani u rujnu, odustao od rektorske dužnosti. </p>
<p>U ponovljenim izborima Sveučilište ima velike šanse prvi put dobiti rektoricu. Kandidatkinja dr. Jasna Helena Mencer osam je godina prorektorica Sveučilišta, dr. Ana Stavljenić-Rukavina bivša je ministrica zdravstva, a dr. Hildegard Auf-Franić bivša je dekanica Arhitektonskog fakulteta koja je dr. Ivančiću za prošlih izbora bila najjači protukandidat, a ujedno jedina žena kandidat. Dr. Nikola Ružinski bivši je doministar znanosti, a dr. Boris Vukonić dugogodišnji dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>O izboru rektora odlučivat će 43 glasa, biranje je tajno, a pobjednik mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zašto je ubojica dobio priliku nastaviti sa zločinima? </p>
<p>Policija je upozoravala na to, ali dvostruki, a sada i trostruki ubojica dobio je priliku nastaviti svoj zločinački pohod, rekao je načelnik PU zagrebačke Ivan Babić </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - U povodu tragične smrti policajca Milenka Vranjkovića - Kinga, u srijedu je u Policijskoj upravi zagrebačkoj održana komemoracija. Uz obitelj, na komemoraciji su bili ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ravnatelj policije Ranko Ostojić, načelnik Policijske uprave zagrebačke Ivan Babić, te brojni Vranjkovićevi kolege i prijatelji iz specijalne i kriminalističke policije.</p>
<p>Vranjkovića je prije dva dana u Zagrebu iz pištolja ubio odbjegli zatvorenik Srđan Mlađan.</p>
<p>Načelnik Babić naglasio je da je zagrebačka policija potresena gubitkom kolege i prijatelja, odlučnog u borbi protiv kriminala i nasilja.</p>
<p>Sve nas boli istina da je dvostruki, a sada i trostruki ubojica dobio priliku nastaviti svoj zločinački pohod i ubilačke nagone. Boli nas istina da mu je ta prilika dana unatoč svim njegovim karakternim osobinama, ali i našim dobronamjernim upozorenjima da tu priliku ne dobije, rekao je Babić. »Našem Milenku, koji je samo radio svoj posao, nije niti dana prilika što otvara mnoga pitanja na koja tražimo odgovore«, upozorio je načelnik.</p>
<p>Od Kinga su se oprostili i njegovi bivši nadređeni, načelnik odjela kriminalističkih evidencija PU zagrebačke Antun Savaj i zapovjednik specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Janjić. Obojica su istaknuli da se njihov pokojni kolega kao dragovoljac d samoga početka pridružio obrani domovine, zbog čega je više puta bio pohvaljen i odlikovan. Savaj je rekao da je Vranjković u posljednjih pet mjeseci imao 415 uspješnih zadataka, u kojima je pokazao izuzetnu sposobnost privodeći okorjele kriminalce bez upotrebe oružja i sile. </p>
<p>Milenko Vranjković-King bit će pokopan u četvrtak u podne na zagrebačkom groblju Mirogoju. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Svjedoci nisu došli </p>
<p>RIJEKA, 20. veljače</p>
<p> - Zbog toga što svjedoci Sofija Šuput i Martin Marković nisu došli, u srijedu nije nastavljeno suđenje »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci.</p>
<p> Poziv svjedokinji Sofiji Šuput vraćen je sudu uz napomenu da je ona u Austriji, a Marković je u srijedu ujutro telefonski javio sutkinji Iki Šarić da ima povišenu temperaturu i da zato ne može doći na sud. Na sutkinjino pitanje zašto to nije ranije javio, Marković je odgovorio da povišenu temperaturu ima od utorka i da će sudu podastrijeti liječnički nalaz. Marković će ponovo sljedeći tjedan biti pozvan kao svjedok. On je bio u pritvoru kao član »gospićke skupine«, ali je prije početka suđenja pušten na slobodu. </p>
<p> Inače, svjedoci sve češće traže od suda da ih se ne snima TV-kamerama i fotoaparatima. Snimanju je prigovorio i jedan od optuženika, koji se požalio sutkinji da mu je tijekom rasprave kamera »zavirila« u osobne bilješke, što je objavljeno u televizijskom izvješću sa suđenja. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vrhovni sud pravomoćno osudio Oraškića na 40 godina zatvora </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Mati Oraškiću, koji je 1999. godine počinio pokolj u zagrebačkoj Palači pravde, Vrhovni sud potvrdio je pravomoćnom presudom kaznu zatvora od 40 godina, doznao je u srijedu Vjesnik iz izvora u tom sudu. Oraškić je ubio u zagrebačkom Općinskom sudu sutkinju Ljiljanju Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i suprugu Gordanu Oraškić, a teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.</p>
<p>Četrdesetogodišnju zatvorsku kaznu izrekao mu je zagrebački Županijski sud u studenom 2000. godine. Vrhovni sud, kao drugostupanjski, potvrdio je tu kaznu u proljeće ove godine. Sad je pak Vrhovni sud odlučivao kao sud trećeg stupnja buduži da je riječ o teškom kaznenom djelu za koje je izrečena dugotrajna zatvorska kazna. </p>
<p>To je i prvi slučaj u kojem je za počinjene zločine izrečena najteža kazna koju predviđa hrvatsko zakonodavstvo.</p>
<p>Oraškićev odvjetnik po službenoj dužnosti Dragutin Gajski izjavio je u srijedu Vjesniku da izricanjem pravomoćne presude on prestaje biti odvjetnik u tom slučaju. </p>
<p>B. Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020221].
|
