NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021220].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198246 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.12.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Predizborna groznica na hrvatskom putu u ujedinjenu Europu</p>
<p>Konsenzusu vladajuće koalicije i oporbenih stranaka o Rezoluciji prethodili su dugotrajni pregovori, usuglašavanje više prijedloga, razmimoilaženja među oporbom kao i borba za »autorska prava« nad Rezolucijom / Oporba je inzistirala na naglašavanju individualnog pristupa, zabrani obnove jugoslavenskog zajedništva u bilo kojem obliku i činjenici da je Hrvatska po geopolitičkom položaju i kulturi dio srednjoeuropskog i mediteranskog kruga. Vladajući su isticali jačanje mira i stabilnosti u Europi, promicanje regionalne suradnje, uključivanje u EU na temelju individualnih postignuća i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim / Usuglašavanje zajedničkog oporbenog teksta zamalo je propalo: na jednoj strani su se našli HDZ, HSLS i DC, a na drugoj HSP i HB, koji su u jednom trenutku zaprijetili da će podržati prijedlog petorke</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Pola sata prije pola noći, u srijedu, Hrvatski sabor prihvatio je Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kojom se Vladi daje podrška da zahtjev za kandidaturu u EU podnese u veljači 2003. godine. Pozivajući se na članak 141. Ustava, koji zabranjuje ulazak Hrvatske u bilo kakve balkanske ili jugoslavenske državne zajednice, Rezolucijom se ističe primjena individualnog pristupa, a punopravno članstvo u EU definira kao hrvatski vanjskopolitički prioritet i strateški nacionalni cilj.</p>
<p>Rezoluciju je podržalo 111 vladajućih i oporbenih zastupnika, a suzdržan je bio samo nezavisni zastupnik Ivo Lončar. Istodobno, većina oporbe nije podržala Nacionalni program pridruživanja EU za 2003. godinu, koji je izglasan sa 77 glasova za, 34 protiv i jednim suzdržanim glasom. Njime je precizno utvrđen plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim. Sabor bi tako iduće godine trebao donijeti više od 80 zakona u vezi s ulaskom Hrvatske u EU i osnovati posebno radno tijelo koje bi pridonijelo bržem ulasku u tu zajednicu.</p>
<p>Konsenzusu vladajuće koalicije i oporbenih stranaka glede Rezolucije prethodili su dugotrajni pregovori, usuglašavanje više prijedloga, razmimoilaženja među oporbom kao i borba za »autorska prava« nad Rezolucijom. Naime, donošenje rezolucije kojom bi sve parlamentarne stranke obvezale Vladu da zahtjev za članstvo u EU podnese u veljači prvi je predložio predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, 2. prosinca, na sastanku članova Odbora za vanjsku politiku s predsjednikom Paneuropske unije nadvojvodom Ottom von Habsburgom. Prijedlog su podržali i predstavnici drugih stranaka, a i devedesetogodišnji »nesuđeni hrvatski kralj« na sastanku je pozvao sve hrvatske stranke na konsenzus oko ulaska Hrvatske u EU i upozorio da je 2007. godina našoj zemlji zadnja šansa da postane njezinom članicom.</p>
<p>Nacionalni program Vlada je usvojila na sjednici 12. prosinca, kad je predložila da Sabor donese i rezoluciju kojom bi sve parlamentarne stranke izrazile spremnost za intenzivnu suradnju u procesu približavanja EU. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić stoga je sazvao zastupnike na izvanrednu sjednicu, a u ponedjeljak, 16. prosinca, čelnici petorke usuglasili su svoj prijedlog teksta Rezolucije, kao i međustranačkog sporazuma kojim bi se sve stranke obvezale da će podržavati proces ulaska u EU i da tu temu neće dovoditi u pitanje u predizbornoj kampanji. Istoga je dana održan sastanak premijera Ivice Račana s čelnicima HSLS-a, HSP-a, DC-a i HB-a. HDZ nije poslao svoje predstavnike, smatrajući da sastanak nema svrhe, jer je ta stranka prva predložio rezoluciju. Oporba je odmah odbacila međustranački sporazum, a podržavajući konsenzus o Rezoluciji isticala je da se on ne odnosi i na Nacionalni program.</p>
<p>Glavne zamjerke bile su da je on pisan u predizborne svrhe i da je manjkav u pitanjima suradnje s Haaškim sudom, povratka izbjeglica i suradnji sa susjedima. Svoj prijedlog rezolucije dao je HDZ, a na njoj su radili i DC, HSLS, HSP, HB te nezavisni zastupnici. Usuglašavanje zajedničkog oporbenog teksta počelo je u utorak, a nastavilo se i u srijedu. Dogovor je zamalo propao; na jednoj strani su se sa svojim stavovima našli HDZ, HSLS i DC, a na drugoj HSP i HB, koji su u jednom trenutku zaprijetili da će podržati prijedlog petorke. Nesuglasice su ipak izglađene, najviše zahvaljujući iskusnom diplomatu Mati Graniću i njegovim posredničkim sposobnostima, pa je naposljetku oporba uputila petorki svoj zajednički tekst. Oba prijedloga zatim je usuglašavala međustranačka radna skupina, pa se nakon završetka rasprave o Memorandumu Vlade i MMF-a, kasno u srijedu, moglo glasovati bez prethodne rasprave.</p>
<p>Inače, među dva teksta rezolucije nije bilo velikih razlika. Oporba je inzistirala na naglašavanju individualnog pristupa, zabrani obnove jugoslavenskog zajedništva u bilo kojem obliku i činjenici da je Hrvatska po geopolitičkom položaju i kulturi dio srednjoeuropskog i mediteranskog kruga. Vladajući su isticali jačanje mira i stabilnosti u Europi, promicanje regionalne suradnje, uključivanje u EU na temelju individualnih postignuća i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. Svi ti zahtjevi ušli su u konačan tekst Rezolucije zajedno s oporbenim prijedlogom da Vlada o pregovorima s EU-om redovito izvješćuje Sabor.</p>
<p>Rasprava koja se vodila u Saboru u srijedu o Nacionalnom programu pokazala je da se nitko ne protivi ulasku Hrvatske u EU, ali da ima različitih stavova o načinima da se potigne taj strateški nacionalni cilj. Ivić Pašalić (HB) rekao je da je Nacionalni program izraz vitalnih interesa EU-a, a ne Hrvatske, te da inzistiranjem na konsenzusu Vlada želi podijeliti odgovornost za svoj vanjskopolitički debakl. Anto Đapić (HSP) predložio je široku javnu raspravu i referendum o ulaska u EU, upozorivši da je 80 posto ljudi u Hrvatskoj istodobno za ulaz u EU, ali i protiv glavnog uvjeta - izručenja umirovljenoga generala Janka Bobetka Haagu.</p>
<p>Dražen Budiša (HSLS) smatra da Vlada koja predlaže Nacionalni program nema izborni legitimitet, a Ivo Sanader (HDZ) upozorio je da se stavovi predsjednika Mesića oko kandidature u EU razlikuju od Vladinih. Upozoravajući na opasnost od regionalnog pristupa, Sanader je istaknuo da Hrvatska istodobno treba inzistirati na individualnom pristupu, ali i na stabilizaciji zemalja u regiji. Vladajući zastupnici isticali su važnost prihvaćanja europskih standarda nakon čega će kao logična posljedica uslijediti ulazak u EU.</p>
<p>Dogovor o međustranačkom sporazumu koji je predložila petorka trebao bi se postići u siječnju. U veljači bi Vlada trebala poslati zahtjev za članstvo u EU, a on bi trebao biti primljen na znanje na summitu u Solunu u lipnju. Kako je u utorak na zajedničkoj sjednici saborskih odbora za vanjsku politiku i europske integracije rekao pomoćnik ministra vanjskih poslova Mario Nobilo, Hrvatska bi status kandidata trebala dobiti tek nakon izbora. Time vodstvo EU-a želi izbjeći iskorištavanje te teme u predizbornoj kampanji. No, s obzirom da to da je ona neformalno već počela, pitanje je hoće li njezini sudionici u nastavku odustati od tako važne teme kao argumenta u borbi za vlast.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Strah od »neautentičnih« transkripata?</p>
<p>Odvjetnik Krešimir Krsnik nedavno je kazao da je Vlada dostavila haaškom tužiteljstvu stotinjak Tuđmanovih transkripata / Zapisi razgovora iz Ureda predsjednika dokaz su i na hrvatskim sudovima, odlučeno je u slučaju Jarnjak - »Slobodna Dalmacija« / Iako je Vlada svojedobno odlučila transkripte iz Ureda predsjednika prebaciti u Hrvatski državni arhiv, to nije učinjeno</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Vladina odluka, u četvrtak, o skidanju državne tajne sa zapisa razgovora pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, a na zahtjev tužiteljstva Haaškoga suda, sigurno će izazvati mnogo vike onih koji su i dosad kritizirali odnos Vlade prema Haaga. </p>
<p>Tako je Krešimir Krsnik, odvjetnik Mladena Naletilića Tute u Haagu, nedavno, na 3. konvenciji Hvidre, oštro napao vlast, tvrdeći da nelegalno šalje transkripte u Haag. Dodao je kako ima informaciju da je jedan Vladin dužnosnik prije nekoliko mjeseci dostavio Haagu stotinjak novih transkripata i da se iz Hrvatskog državnog arhiva šalju dokumenti HVO-a. </p>
<p>Krsnik je pozvao hrvatske vojne invalide da se usprotive takvoj suradnji Vlade s Haagom jer, kako je rekao, »ako presuda Mladenu Naletiliću Tuti postane pravomoćna, Hrvatska će biti označena kao agresor u BiH. Potvrde li se haaške optužnice za 'Oluju' i 'Medački džep', bit ćemo svi mi krivi za progon Srba iz Hrvatske«.</p>
<p>S jedne strane, očito, postoji strah zbog dokazne snage transkripata, a s druge ih se pokušava proglasiti neautentičnima. Naime, prilikom svjedočenja umirovljenoga generala Slobodana Praljka u travnju ove godine, na pozivanje haaškog tužitelja Kennetha Scott na transkripte Tuđmanovih razgovora, Krsnik je više puta protestirao, dvojeći o autentičnosti tih dokumenata.</p>
<p>Kad je saborsko povjerenstvo koje je istraživalo privatizaciju Večernjeg lista kao jedan od dokaza također koristilo Tuđmanove transkripte, saborski zastupnik Ivić Pašalić osporavao je njihovu autentičnost.</p>
<p>No, transkripti su i na hrvatskom sudu ocijenjeni kao zakonit dokazni materijal. Naime, prije nekoliko mjeseci je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlučilo da transkripti iz Ureda predsjednika koji govore o pretvorbi »Slobodne Dalmacije« mogu biti valjan dokaz u istrazi protiv bivšeg ministra policije Ivana Jarnjaka.</p>
<p>Na osnovi tih transkripata, Udruga malih dioničara »Slobodne Dalmacije« podnijela je kaznenu prijavu protiv Ivana Jarnjaka i više nepoznatih osoba zbog sprečavanja procesuiranja odgovornih za pljačku splitskog dnevnika tijekom privatizacije 1993. godine, kada su mali dioničari oštećeni za više od 130 milijuna kuna.</p>
<p>Tuđmanovi transkripti o kojima je riječ podijeljeni su u tri skupine. U siječnju 2000. je posebna Vladina komisija na čelu s Ivicom Kostovićem jednu skupinu zapisa predala Miroslavu Tuđmanu, ocijenivši je obiteljskom građom. Druga skupina materijala predana je Vladimiru Šeksu kao stranačka građa HDZ-a, a treća skupina je ostala u Uredu predsjednika.</p>
<p> Kasnijom odlukom Račanove vlade, na treću je skupinu dokumenata stavljena oznaka državne tajne i trebala je biti upućena u Hrvatski državni arhiv.</p>
<p>»Bilo bi nam drago da Miroslav Tuđman preda očev arhiv Hrvatskom državnom arhivu, kao što bismo voljeli i da HDZ preda onaj dio Tuđmanova arhiva vezan uz rad stranke«, kazao je među ostalim ravnatelj Arhiva Josip Kolanović na okruglom stolu »Povjerljivi podaci i pristup službenim informacijama«, u sklopu Tjedna arhiva.</p>
<p>Pozdravljajući Vladinu odluku o premještanju građe iz Ureda predsjednika u svoj arhiv, Kolanović je ustvrdio da se, iako Vladina odluka o tome postoji, ni ta građa još ne nalazi u Arhivu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Potpora hrvatskoj proeuropskoj orijentaciji</p>
<p>Hrvatska je u prošlih 10 godina ostvarila solidne odnose sa Svetom Stolicom, koja je u svibnju 1993. potvrdila osnivanje Hrvatske biskupske konferencije / U međuvremenu, Papa je dvaput (1994. i 1998. godine) posjetio našu zemlju (dvije stare metropolije - splitsku i zagrebačku te nacionalno svetište u Mariji Bistrici), a sprema se i za treći posjet - u lipnju 2003. godine </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – U posljednjih 10 godina, Hrvatska je ostvarila solidne odnose sa Svetom Stolicom, koja je u svibnju 1993. potvrdila osnivanje Hrvatske biskupske konferencije. U međuvremenu, Papa je dvaput (1994. i 1998. godine) posjetio Hrvatsku (dvije stare metropolije - splitsku i zagrebačku te nacionalno svetište u Mariji Bistrici), a sprema se i za treći posjet, u lipnju 2003. godine. Dvije države su potpisale i četiri međunarodna ugovora, kojim su uredile međusobne odnose, a susret hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i pape Ivana Pavla II. ovih dana u Vatikanu potvrđuje kontinuitet dobrih odnosa, koji ni danas (kao ni početkom devedesetih godina) nije zanemariv kad je u pitanje hrvatski put u ujedinjenu Europu.</p>
<p>No, duga je i bogata povijest hrvatsko-vatikanskih odnosa. Od samih početaka kršćanstva u Hrvata uspostavljene su snažne, a kroz povijest i trajne veze Hrvata i Svete Stolice. Prve kontakte sredinom 7. stoljeća s Hrvatima je ostvario papa Ivan IV. Dalmatinac, poslavši im svoje izaslanstvo na čelu s opatom Martinom i otkupninom za kršćanske uznike, koje su Hrvati zarobili. Već papa Agaton (oko 680. godine) dogovara s Hrvatima da oni više neće voditi osvajačke ratove. Pape Ivan VIII. (872. - 882.) i Grgur VII. (1073.-1085.) svojim priznavanjem hrvatske državne samostalnosti trasiraju i njen državni subjektivitet u međunarodnim razmjerima.</p>
<p>Tako Ivan VIII., godine 879., piše knezu Branimiru: »Dragom sinu Branimiru, slavnom vladaru Hrvata!« Sudeći po sačuvanom pismu, njihov odnos je bio duboko interesan. Branimir se obvezao na odanost papi i Rimskoj Stolici, a papa mu uzvraća: »Bit ćemo ti skloni apostolskom dobrotom (...) da bi lakše stekao željenu pobjedu nad neprijateljima...« Kralj Dmitar Zvonimir vezuje se uz reformsku politiku pape Grgura VII. (1073.-85.), koji mu je bio moćan saveznik u obnovi i učvršćenju jedinstvene Kraljevine Hrvatske i afirmaciji na međunarodnom planu. Zvonimira je u Solinu okrunio papin legat, a papa mu je poslao krunu, žezlo, zastavu i mač kao znakove suverene kraljevske vlasti.</p>
<p>Unatoč tijesnim vezama s Rimom, Hrvati se baš nisu listom odazvali pozivu pape Urbana II. (1088.-1099.) na križarsku vojnu i oslobađanje Kristova groba. Osim toga, križarsko razaranje i pljačkanje Zadra 1202. (unatoč protivljenju papskog legata i prijetnji crkvenom ekskomunikacijom križarskim vođama) nije omiljelo križare u Hrvatskoj. Tek je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. sudjelovao u 5. križarskoj vojni (1217.-1221.), ali bez većeg odaziva hrvatskog plemstva. Mnogo angažiraniji, Hrvati su bili u borbi protiv Osmanlija. U 15. i 16. stoljeću, neprestalnom borbom za vlastiti opstanak sprječavaju prodor Turaka u srednju Europu, priskbljujući si laskavu titulu antemurale christianitatis (predziđe kršćanstva). No, protivno uvriježenom mišljenju, taj naziv ne dolazi od pape Lava X. (koji u svojim čuvenim pismima francuskom kralju Franji I. moli za pomoć ugroženoj Hrvatskoj), već ga se prvi put nalazi u memorijalu Krste Frankopana Brinjskog, upućenog papi Hadrijanu VI.</p>
<p>Također, iz korespondencije pape Eugena IV. i Dubrovačke Republike (1443.-1444.) vidljivo je kako je Sveta Stolica na različite načine pomagala obranu hrvatskog područja. Jer, unatoč kontroverzijama i interesnim politikama, Hrvatska je Vatikanu nesumnjivo bila predziđe, a Vatikan njoj proeuropsko zaleđe.</p>
<p>Budući da Sveta Stolica nikad nije bila tako agilna u obrani hrvatskih prava od mletačkih i austrijsko-ugarskih uzurpatora, vidljiv je primarni interes da Hrvatska ostane trajni bedem protiv prodora Turaka na Jadran, čime bi turskoj pomorskoj sili bila otvorena morska vrata ka Italiji, a time i papinskoj državi. U tom pogledu je Veneciji, kao moćnom pomorskom savezniku, Rimska Stolica mnogošta »gledala kroz prste«, na teret hrvatskih prava.</p>
<p>U vrijeme prosvjetiteljskih reformi Marije Terezije (1740.-1780.) i njezina sina Josipa II. (1780.-1790.), kad se u Habsburškoj monarhiji snažno razvila i zaživjela ideja državne crkve (jozefinizam), ulaze u Hrvatsku na velika vrata prosvjetiteljske i dijelom masonske ideje. U tom razdoblju dolazi do stanovitog zaokreta hrvatske crkvene politike od Rima ka Beču. Za to je najzaslužniji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec (1787.-1827.), idejni preteča hrvatskog narodnog preporoda, koji je prihvatio prosvjetiteljske i jozefinističke ideje, a u razdoblju 1778.-1785. bio i član zagrebačke masonske lože.</p>
<p>Drugi važan prosvjetitelj u Hrvata, biskup đakovački Josip Juraj Strossmayer (1815.-1905.), u Rimu je ostavio snažan dojam svojim istaknutim govorima na Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870.) i otvorenim protivljenjem dogmi o papinoj nepogrešivosti te zauzimanjem za ekumensko jedinstvo katolika i pravoslavnih kršćana. On je Crkvi u Hrvata dao pečat ekumenizma i otvorenosti, a zalažući se za integraciju Crkve u Hrvatskoj i BiH nastojao je usmjeriti na njezinu unutarnju snagu sa što manje ovisnosti o Beču, Pešti i Rimu.</p>
<p>U 20. stoljeću, jačanju i održanju veza sa Svetom Stolicom osobito pridonosi zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Nakon rata, 1946. godine, on odbija ponudu komunističkih vlasti da Crkvu u Hrvatskoj odvoji od Rima i formira je kao svojevrsnu nacionalnu crkvu. Komunisti ga za to »nagrađuju« robijom, a Sveta Stolica naslovom kradinala.</p>
<p>Nakon njega, zagrebački nadbiskup Franjo Šeper, kao vrstan teolog, imao je zapaženu ulogu na Drugom vatikanskom koncilu (1862.-65.) te kao prefekt vatikanske Kongregacije za nauk vjere. Njegov nasljednik nadbiskup Franjo Kuharić imao je izvrsne odnose s papom Ivanom Pavlom II., čije zauzimanje je nedvojbeno pridonijelo da Republiku Hrvatsku u siječnju 1992. godine, dva dana nakon Svete Stolice, prizna 12 zemalja EU-a i još četrdesetak zemalja svijeta. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zašto je MMF dobar za Hrvatsku</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Zašto je dobro da je Sabor prihvatio sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom?</p>
<p>Zbog poruke koju na taj način Hrvatska šalje međunarodnim (ali i domaćim) investitorima, a koja glasi: Hrvatska je zemlja u koju možete imati povjerenja, u njoj će vaš novac biti siguran.</p>
<p>Nije li takvu poruku svijetu slala i Argentina, pa odvela svoje građane do propasti?</p>
<p>Nije. U čemu je razlika između Hrvatske i Argentine, ako obje igraju prema pravilima MMF-a?</p>
<p>U tome što je hiperzaduženoj Argentini MMF-ov novac bio prijeko potreban i ona nije imala prostora za uzmak. Hrvatska ima dovoljno svojeg novca, a uvjeti koje je dogovorila s MMF-om ne uključuju ništa što Vlada ne bi morala učiniti i bez ememefovskog pritiska. Mijenja li Vlada Zakon o radu zbog MMF-a?</p>
<p>Ne, iako će se vjerojatno u ponekim kriznim trenucima pozvati na MMF kako bi dodatnim argumentom uvjerila one koji od nje traže nemoguće. A, recimo, posve je nemoguće potaknuti poduzetništvo uz istovremenu obavezu poslodavca da svakome kome otkazuje mora isplatiti nerealno visoku otpremninu ili mu mora omogućiti nerealno dugi otkazni rok (koji će otpušteni vrlo često provesti na bolovanju), </p>
<p>»Pristajući« na ememefovske uvjete, Vlada postupa točno onako kako od nje traže protivnici hrvatskog razgovora s MMF-om: ponaša se poduzetnički.</p>
<p>Hoće li sporazum s MMF-om biti novi socijalni udar na osiromašene hrvatske građane?</p>
<p>Nije li logično zaključiti da će, oslobodi li se poduzetnicima dodatni manevarski prostor, nakon nekog vremena biti i više novih radnih mjesta?</p>
<p>Je li točno da MMF ne dopušta podizanje mirovina? </p>
<p>Nije. On ne dopušta prekomjerno zaduživanje države. Država nema novca za mirovine, jer je godinama bio na snazi sustav po kojemu je novac za mirovine korišten na način koji se na dulji rok pokazao neodrživim. Oni koji su najglasniji protivnici MMF-a i koji se najglasnije protive bilo kakvom hrvatskom zaduživanju, najglasniji su i kada se Vladu proziva zbog njene »neosjetljivosti za socijalna pitanja«. Nije li tu riječ o demagoškoj zloupotrebi siromašnih u utrci za boljim političkim položajem? </p>
<p>MMF je često u nedavnoj prošlosti odigrao ulogu negativca. Vlada je, međutim, s takvim MMF-om uspjela dogovoriti povoljne uvjete sporazuma. Sabornica je to prepoznala.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ključna godina za hrvatski uspjeh </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Koliko smo bolji od drugih, ili pak lošiji od onih trećih ili s kime ćemo to ući u Europsku uniju, postalo je sasvim irelevantnim onoga trenutka kada je Vlada objavila svoj plan da u veljači službeno zatraži punopravno članstvo u EU, a do »zelenog svjetla« službenog Bruxellesa da marljivo ispunjava EU-kriterije. Vlada je sastavila ambiciozan nacionalni program za sljedeću godinu koji bi trebalo realizirati, pa će tako sljedeća godina biti ključna za hrvatski uspjeh u EU, onako kako to misle na Markovu trgu – da se do kraja 2006. godine ispune svi standardi potrebni za punopravno članstvo. </p>
<p>Iako je najviše sumnje oduvijek bilo zbog spore i neučinkovite administracije koja na svojim leđima mora iznijeti najveći teret reformskih zahvata u legislativi, saborska rasprava o rezoluciji za pristupanje EU pokazala da će najviše problema u tom pristupanju biti s hrvatskim političarima. U raspravi se, naime, pokazalo da se hrvatski političari, bili u oporbi ili na vlasti, i dalje vole nabacivati »opasnostima regionalnog pristupa«, isključivo zbog međustranačkog nadmetanja. </p>
<p>Rasprava u Saboru pokazala je, također, da konsenzusa nema čak ni o jednom od temeljnih političkih preduvjeta Europske unije - suradnjom s Haaškim sudom. Hrvatska mora surađivati s Haaškim sudom, a poruka jednako vrijedi za oporbu, koja i dalje govori da je suradnja neprihvatljiva »kada se žele uništiti stečevine Domovinskog rata«, ali i za Vladu kada se odluči petljati u pravnu proceduru, umjesto da to rade pravosudna tijela. S takvom se praksom mora prekinuti vrlo brzo, i to već sljedeće godine, jer Hrvatsku očekuje težak reformski posao koji ima najmanje veze s političkim frazama i floskulama. Da bi mogla ući u europski klub, Hrvatska mora ispuniti sve ono što su učinile zemlje prije nje. Istinski početak integracijskih procesa Hrvatskoj će značiti dosad najopsežnije uvođenje reda u funkcioniranje države, kako bi ona, u ekonomskom smislu bila »samoodrživa« s perspektivom napretka, a u političkom smislu imala stabilan demokratski sustav koji podrazumijeva funkcioniranje pravne države. </p>
<p>Europske su integracije istinski spas za taj proces u Hrvatskoj, jer je praksa, nažalost, pokazala da se glavni potezi vuku tek nakon pritiska izvana. Možda je stoga najvažnija napomena da se nakon prihvaćanja EU standarda oni moraju i primijeniti i provesti u praksi. Na tome prolazi ili pada hrvatski europeizam, bez obzira na to koliko se tvrdilo da tamo odavno pripadamo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kada se i zašto činovnik pretvara u birokrata</p>
<p>Neki je dan Orsat Miljenić, odlazeći iz Ureda za odnose s Haagom, preuzeo projekt reforme državne uprave u Hrvatskoj. Preuzeo, a da zapravo i nije mogao reći kako se zove radno mjesto na koje odlazi i što će točno biti njegova nadležnost / Bivši ministar pravosuđa i uprave dr. Stjepan Ivanišević »stradao« je onoga trenutka kad je postavio samo dva pitanja: kako je moguće da mnogi od 19.000 državnih službenika i namještenika nemaju položene državne ispite i kako je moguće da čistačice u jednom ministarstvu imaju veće mjesečne prihode od savjetnika u drugom. </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Povijest borbe političkog interesa protiv birokratske okoštalosti valja započeti od današnjeg dana. Naime, na Pravnom fakultetu je u četvrtak predstavljena knjiga akademika Eugena Pusića »Upravljanje u suvremenoj državi«. Najnovija knjiga doajena Pravnog fakulteta i uporna čovjeka došla je baš u vrijeme kad se u Hrvatskoj pokreće projekt reforme državne uprave. Kao udžbenik i podsjetnik na eventualno propuštena pravna znanja o tome što državna uprava jest, što je to državna administracija, te kada se i zašto činovnik pretvara u birokrata.</p>
<p>Neki je dan Orsat Miljenić, odlazeći iz Ureda za odnose s Haagom, preuzeo projekt reforme državne uprave u Hrvatskoj. Preuzeo, a da zapravo i nije mogao reći kako se zove radno mjesto na koje odlazi i što će točno biti njegova nadležnost.</p>
<p>Novinari koji prate Ministarstvo pravosuđa mogli su prošlih mjeseci ispuniti normu pišući o tome hoće li se, ili neće, razdvojiti pravosuđe od uprave u sklopu jednog ministarstva. Sve je već bilo gotovo, a onda odgođeno nekoliko puta.</p>
<p>U međuvremenu, u saborskoj se proceduri pojavila inicijativa Hrvatske stranke prava. Ticala se razdvajanja izbornih funkcija u državnom mehanizmu vlasti od profesionalnih dužnosti koje moraju obavljati – profesionalci. I koliko god se zastupnici te stranke Miroslav Rožić i Tonči Tadić polomili na saborskim radnim tijelima, zakon nije prošao dalje od ideje. Malo bolji pravni stručnjaci su pozdravili ideju, ali ne i zakonski projekt. Dakle, sve je odgođeno za neko buduće vrijeme u kojem će oni koji zasad nemaju ideju znati napisati zakon kako treba.</p>
<p>Idemo još dalje u prošlost. Bivši ministar pravosuđa i uprave dr. Stjepan Ivanišević »stradao« je onoga trenutka kad je postavio samo dva pitanja: kako je moguće da mnogi od 19.000 državnih službenika i namještenika nemaju položene državne ispite i kako je moguće da čistačice u jednom ministarstvu imaju veće mjesečne prihode od savjetnika u drugom. </p>
<p>Nakon toga, 19.000 državnih činovnika diglo se na zadnje noge i poduzelo sve što je u njihovoj golemoj moći da stopiraju Ivaniševićevu akciju. Tužno, ali uspjelo im je i ministar Ivanišević morao je otići.</p>
<p>Kad se krene još dalje u povijest, u novinskoj se dokumentaciji pronalaze brojni primjeri golemih i bučno najavljivanih akcija protiv korupcije u državnoj upravi, protiv birokracije, protiv nepotizma, protiv svega što hrvatsku državnu činovničku družinu čini jednom od najmoćnijih snaga ovoga društva.</p>
<p>Evo i primjera. Neki je dan premijer Ivica Račan na velika zvona dao do znanja da se ozbiljno krenulo u projekt ujedinjavanja katastra i zemljišnih knjiga. U slavlju zbog činjenice da prosječni kupac neke parcele u Hrvatskoj za izvadak više neće morati čekati 20 ili 30 mjeseci nego 20 ili 30 dana, zaboravljena je činjenica da je taj projekt u Hrvatskoj krenuo prije barem deset, ako ne i više godina. </p>
<p>Njegov nositelj, bivši šef Geodetske uprave, platio je zdravljem sve te godine neuspjela nastojanja da se katastar i zemljišne knjige ujedine. Tko mu je bio protivnik? Isti onaj činovnik, i državni i sudski, koji se opirao svakom pokušaju da se u to područje uvede red. A što je red? Red je ono što se u Nizozemskoj događa kao normalno: trećina državnog proračuna puni se iz poreza na brz, učinkovit i precizan promet nekretninama.</p>
<p>U svim tim okolnostima, bilo bi normalno Orsatu Miljeniću, čovjeku koji je svoje znanje, stručnost i sposobnost pokazao radom na teškom području hrvatsko-haaških odnosa, dati sve potrebne ovlasti. I pustiti ga da radi ono što mu je zadatak. Jer, u ovoj zemlji ima znanja o tome kakva i kako organizirana treba biti državna uprava.</p>
<p>Nije riječ samo o akademiku Pusiću. Kao i svaki uspješan čovjek, i on je iza sebe ostavio ne samo knjige koje tu oblast obrađuju na svjetskoj znanstvenoj razini, nego i ljude koji tu razinu sasvim praktično mogu slijediti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tv-sapunica: Da nije tragično, bilo bi smiješno</p>
<p>Članovi Vijeća HRT-a ozbiljni su ljudi, uglavnom uvaženi predstavnici civilnih udruga, vrhunski profesionalci u vlastitim strukama koji su, prema Zakonu o HRT-u s početka 2000. godine sjeli u Vijeće te kuće, razvojem događaja posljednjih mjeseci postali tužni protagonisti </p>
<p>prave televizijske »sapunice«</p>
<p>DŽENETA ČOKIĆ</p>
<p>Nije tajna da je televizija, kao najmoćniji medij svugdje u svijetu, predmet različitih interesa i pokušaja što snažnijih upliva. Od političara, kulturnih i estradnih djelatnika i gospodarstvenika do umirovljeničkih, invalidskih, socijalnih i ostalih civilnih i nevladinih interesnih udruga. Ovim potonjim, javna je televizija, kao uostalom i svugdje u Europi, jedini istinski prostor za promicanje vlastitih potreba. Tako je, ili bi barem trebalo biti, i u Hrvatskoj. Ipak, ono što se posljednjih tjedana događa u nacionalnoj televizijskoj kući, ravno je prvoklasnom skandalu. Koji bi, da nije tragičan, bio smiješan.</p>
<p>Prije jedanaest mjeseci na njezino je programsko čelo zasjela Jasna Ulaga Valić. Osoba koja je u svojoj kandidaturi, prema kasnijoj odluci Vijeća HRT-a da upravo njoj ukaže svoje povjerenje, ponudila najbolji i najambiciozniji program. Obogaćen socijalnim, znanstvenim, umirovljeničkim, adolescentskim i inim sadržajima koji su često zanemarivani, ali ipak sastavni dijelovi svake zajednice, pa bi stoga u programu javne televizije trebali zauzimati značajno mjesto. Sudeći i prema kasnijim napisima, Ulagin je prijedlog doista obećavao programsku transformaciju HTV-a u javni servis. Uz uvjet da ga provodi osoba koja ima jaku profesionalnu podlogu i iskustvo te jak autoritet. A ne samo ničim utemeljenu osobnu ambiciju.</p>
<p>Već na samom početku mandata Jasna Ulaga Valić napravila je kardinalnu pogrešku. Okružila se ljudima »od povjerenja«, u čije je profesionalne kvalitete u to doba samo ona vjerovala. To joj se, nepunu godinu kasnije, obilo o glavu. Zato danas izjavljuje kako, u vrijeme kada ih je postavljala, neke od njih nije niti poznavala, a neke tek površno. Teško je sada, nakon programskog fijaska, povjerovati u to. Pa čak i da je istina, tko snosi ili će snositi odgovornost što je na čelu najvažnije medijske kuće u zemlji osoba koja, prije svega na profesionalnoj razini, nema dovoljno poznanstava, ali ni moć prosudbe da na ključna programska mjesta postavi najprije sposobne profesionalce, a potom i odane ljude, koji će, ako brod već njihovom krivnjom tone, do posljednjeg trenutka ostati sa svojim kapetanom? </p>
<p>Najžalosnije od svega je što kapetan sada, pozivajući se na loše vlastite procjene i nepoznavanje svojih časnika, pere ruke.</p>
<p>Najveća bi, međutim, odgovornost, ipak trebala biti na članovima Vijeća HRT-a. Prevelikog, neučinkovitog, a prije svega neusklađenog tijela koje je i pokrenulo cijelu lavinu. Ozbiljni ljudi, uglavnom uvaženi predstavnici civilnih udruga, vrhunski profesionalci u vlastitim strukama, koji su prema Zakonu o HRT-u s početka 2000. godine sjeli u Vijeće te kuće, razvojem događaja posljednjih mjeseci postali su tužni protagonisti prave televizijske »sapunice«.</p>
<p>Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, održanoj 19. prosinca, pokazali su još jednom, u samo predvečerje donošenja novog Zakona o HRT-u, da o kući u kojoj imaju velike ovlasti i obvezu donošenja iznimno važnih odluka većina njih ne zna gotovo ništa. Ili se, pak, zbog nekih samo njima poznatih interesa dobrovoljno stavljaju u različite kontekste priča o politikantstvu i ispolitiziranosti.</p>
<p>No, kako svaka sapunica, ma kako dugačka bila, ima svoj kraj, čini se da se on nazire i ovoj. Jer je prijedlog novog zakona o HRT-u, sastavljenog u Ministarstvu kulture, upravo prošao prvo saborsko čitanje. Iako su se na Markovu trgu i na njega čule brojne primjedbe, a rasprava se uglavnom vodila baš o novom ustroju Vijeća HRT-a, njegovim će donošenjem barem sadašnja agonija biti prekinuta. Iako bi - ako postoji i tračak sumnje da bi njegovo donošenje moglo označiti tek početak neke nove, a po tijeku rasprave mogao bi se izvući i takav zaključak - zakonodavac možda ipak trebao na još neko vrijeme odgoditi njegovo donošenje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Božji partneri s punim radnim vremenom </p>
<p>Kada treba krenuti naprijed, kada se treba popeti stubu više, kada drugoga, čovjeka ili Boga, treba prepoznati kao neponovljivu osobu, kada život treba živjeti, a ne se samo igrati života, mnogo se lošije snalazimo. Igračke, odjeća, mobiteli, … »Oče naši«, sličice, kipovi, hodočašća… to su poznati puti, ali pitanje je kamo vode ako nedostaje ili pak potpuno izostane razumijevanje, suosjećanje, snošljivost, dobrota, ljubav / I jaslice i darovi i bolji ručak dio su tradicionalnoga božićnog ugođaja, ali doista nevažan. Ako nam je Božić samo to, ako se u tome iscrpljuje naša vjera i naša ljubav prema djeci, prema bližnjemu, naš je život igra pobrkanih lončića, a možda i razbijenih</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Pisala sam već kako smo ustoličili silno mnoštvo »jediničnih dana« posvećenih invalidima, djeci, ženama, oboljelim od aidsa, radu, ljudskim pravima i još koječemu.</p>
<p> U tom nizu, Bogu smo ipak dali poseban status. Odredili smo čak dva dana u godini kada Ga se sjećamo: Božić i Uskrs. Dan kada je došao na zemlju i dan kada je s nje otišao. U međuvremenu obično imamo previše posla, briga, kojekakvih zaduženja, a kakve bi Bog trebao imati veze s našom svakodnevicom? </p>
<p>Čemu se veselimo iščekujući Božić? Lijepom običaju, strci, gužvama, ili možda ipak i nekoj nama svima nasušno potrebnoj, egzistencijalnoj poruci? Ovih će dana oko nas blještati okićene jele, zaredat će bogati domjenci i isprazne zdravice, bacat ćemo se jedni drugima u zagrljaj; neka će djeca dobiti gomile darova, a neka ostati praznih ruku; naše crkve bit će prepune u božićnoj noći, orit će se božićne pjesme, a ni petardi neće nedostajati; župe će se natjecati čije su jaslice ljepše, veće. </p>
<p>U čast i slavu Božića sijeku se mnoge jele, smreke i borovi, sastrugat ćemo mahovinu sa stabala, mnoge će grane ostati bez imela; nebrojene »tuke« skratit ćemo za glavu; mnogima će porasti količina kolesterola, šećera i alkohola u krvi i preko dopuštene granice.</p>
<p>Štete i troškova u obilju, u nama i izvan nas.</p>
<p>Pa što uopće slavimo? </p>
<p>Tog se dana rodilo Dijete kao što se rađaju i sva druga djeca na ovom svijetu. Bog je postao jedan od nas, čovjek sa željama, iskušenjima, patnjama i radostima. Dokazao je da nas voli, pokazao da je svaki život (koliko god mi u to sumnjali) vrijedan življenja. Da je život koji ćemo proživjeti ovdje, naša jedina ulaznica za vječnost. </p>
<p>O Božiću rijetko razmišljamo tako, ali i to se događa.</p>
<p>Čitala sam o običaju u Irskoj, gdje se rođenje Boga, odnosno poruka jaslica slavi, živeći je. </p>
<p>U božićnoj noći, upaljeno svjetlo na prozoru neke kuće znak je spremnosti te obitelji da učini nešto za žive, konkretne ljude; spremnosti da prime neku Mariju i nekog Josipa, kako bi se ugrijali, nahranili; spremnosti da se prihvati život, a ne samo igra s kipovima, kuglicama, špiljom, štalicom... </p>
<p>Čini mi se da je jedan od razloga zašto volimo Božić taj što se s Bogom-djetetom bolje snalazimo nego s Bogom-odraslom osobom. </p>
<p>Nejako i bespomoćno djetešce iz betlehemskih jaslica još nije dalo naslutiti da će kasnije postavljati nezgodna pitanja: »Zašto vidiš trun u oku brata svoga, a brvna ne zapažaš u oku svome?«, ili tvrditi: »Što koristi braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema«, ili isticati zapovijedi koje naš mentalni sklop vrlo teško prihvaća: »Ljubite svoje neprijatelje! Molite za one koji vas ogovaraju«. </p>
<p>S djecom je slično: dok su mala i bespomoćna ide nam kako-tako, ali kako odrastaju odgajanje postaje ozbiljan posao i stvari često krenu naopako. </p>
<p>Čini se da često u razvijanju i njegovanju odnosa s Bogom i s vlastitom djecom ostajemo na prvoj stubi: ja znam što tebi treba, što je za tebe najbolje, i nema potrebe da te slušam. To još nekako prolazi, uspješno se zavaravamo dok su djeca i Isus mali. Sve se čini tako jednostavno, lako ostvarivo. </p>
<p>Ali kada treba krenuti naprijed, kada se treba popeti stubu više, kada drugoga, čovjeka ili Boga, treba prepoznati kao neponovljivu osobu, kada život treba živjeti, a ne se samo igrati života, mnogo se lošije snalazimo. Igračke, odjeća, mobiteli… »Oče naši«, sličice, kipovi, hodočašća… to su poznati puti, ali pitanje je kamo vode ako nedostaje ili pak potpuno izostane razumijevanje, suosjećanje, snošljivost, dobrota, ljubav. </p>
<p>Biti biološki roditelj, biti kršten nije jamstvo da doista odgovorno živimo svoje roditeljstvo i svoju vjeru. Te uloge nismo još dobro naučili, a šaptača je premalo i pretihi su. </p>
<p>Do naših ušiju ne dopire da Bog pruža, a dijete traži bezuvjetnu ljubav. Da je ona temelj roditeljstva, temelj vjere, jer »kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda premještao, a ljubavi ne bih imao, bio bih... ništa«. </p>
<p>Boreći se s vlastitim odrastanjem i nezrelošću zakazujemo upravo u ljubavi: prema Bogu, prema djeci, prema drugome. Mnogo o njoj govorimo, zaklinjemo se u njenu važnost, ali je prečesto brkamo s kojekakvim surogatima: ovisnošću, dominacijom, podčinjenošću, čak zlostavljanjem. </p>
<p>Bilo bi dobro kad bi nas Božić svake godine podsjetio da se ne smijemo zadovoljiti da budemo samo praporci što zveče, samo ukrasi koji se jednom na godinu vade iz prašnjavih kutija i opet uredno tamo vraćaju; koji ostaju neživi cijele godine i samo stvaraju privid života dok svjetlucaju na jelama. </p>
<p>Rođendan neke nama drage osobe slavimo jednom na godinu, ali zato tu osobu ne zaboravljamo ostalih 364 dana, nego tijekom cijele godine njegujemo taj odnos. </p>
<p>Slaviti Božić trebalo bi značiti da smo pristali biti Božji partneri s punim radnim vremenom, a ne samo nekoliko puta na godinu; znači da su nam živi, konkretni ljudi mnogo važniji od gipsanih figura; znači da živimo u snošljivosti i ljubavi sa svojom obitelji, i da nastojimo i izvan svog kućnog praga širiti to ozračje. </p>
<p>I jaslice i darovi i bolji ručak dio su tradicionalnoga božićnog ugođaja, ali doista nevažan. Ako nam je Božić samo to, ako se u tome iscrpljuje naša vjera i naša ljubav prema djeci, prema bližnjemu, naš je život igra pobrkanih lončića, a možda i razbijenih. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Družba Adria: Jadran ne smije postati naftno polje</p>
<p>Onečišćenja sirovom naftom nemaju karakteristike najtežih i trajnih »otrova« za okoliš. Ali je činjenica da bi samo jedna havarija tankera bila tragična barem nekoliko godina za Hrvatsku. Postoji onečišćenje tzv. balastnim vodama koje prenose poluprazni tankeri do ukrcaja nafte, a to onečišćenje djeluje kao pokvarena tempirana bomba. O tome još ne znamo dovoljno, niti imamo dobra rješenja. O svemu je odlučujuće donijeti meritorne odluke o zaštiti prostora i osigurati sredstva za to</p>
<p>BRANKO HOLZER</p>
<p>Kada je dr. Goran Granić 2001. pozvao hrvatske građane na suradnju u vezi s izradom gospodarske strategije Hrvatske, uz pomoć nekoliko kolega izradio sam manji prilog tome i poslao ga. </p>
<p>Sadržaj tog priloga, i već prije izrađenih radova dostavljenih na više adresa i »nove« vlasti u Hrvatskoj, nisu bili neka naučna otkrića. </p>
<p>To su bili prijedlozi povezivanja osobnog iskustva i znanja i svega uočenoga u bližoj i daljoj okolini u kojoj smo radili i živjeli, s postojećom Inom iz 1990. i onom preostalom do 2000. godine.</p>
<p>Riječ je o tome kako povezivati naftu i plin, te mnogo tvornica prerade i valorizaciju tih sirovina i prerađevina za naše dobro. </p>
<p>Zatim uskladiti sve to s postavkama otvorenoga gospodarstva, mogućnostima i potrebama Republike Hrvatske, te prijedlogom za budućnost. Vjerujem da je najvažnije pritom bilo provesti opću restituciju bivše Ine i svih resursa u tome u nacionalnu industriju nafte plina i petrokemije (NINIP). </p>
<p>Restitucija, kao stvaranje suvisloga, logički povezanoga, društveno opravdanoga i pravednijeg sustava gospodarstva, korištenjem svega što imamo ili smo imali, s pogledom na budućnost, je vrlo zamršen i zahtjevan postupak.</p>
<p>To je gospodarski, tehničko-tehnološki, ekonomski, stručno i menadžerski, ali i politički i društveno najsloženiji zahvat za Republiku Hrvatsku. Međutim, korisnost i uspješnost takva gledanja na stvari nisu se nametnuli kao sustavni pristup, a dokaza za to smo imali i imamo ovaj najnoviji, projekt Družba Adria. </p>
<p>To je ogledni primjer kako bi stvari trebale izgledati, i kako bi i drugi segmenti našeg NINIP-a trebali biti korišteni restitucijom, da smo imali više vizije i hrabrosti vrednovati postojeće činjenice i zastupati zajedničke nacionalne interese.</p>
<p>Projekt o komu govorimo nije samo naftno polje, cjevovod, crpka, i luka u Omišlju. </p>
<p>To je složen interdisciplinarni projekt, zasnovan na trajnim i od prije postojećim interesima više država. </p>
<p>Sad se može pokazati da ozbiljno razgrađeni sustavi Ine i gospodarstva, inženjering, strojogradnja, metalurgija itd. mogu biti otegotne okolnosti u realizaciji projekta. </p>
<p>O mnogim detaljima i potrebnoj preciznosti u organizaciji, o odabiru stručnjaka da i ne govorimo.</p>
<p>Već odavno znamo da je odluka o gradnji June bila zaista strateška, ali je sreća što je Omišalj u Hrvatskoj, a ne negdje drugdje, što Jadran zadire duboko u kopno Europe itd. Sve to svjedoči o trajnoj važnosti toga projekta, ali se tim »otkrićem i postignućem« hoće okititi neki koji o tome malo znaju, niti su zaslužni za to.</p>
<p>Međutim, ti isti bi iz toga projekta trebali i mogli shvatiti, što bi mogla značiti restitucija Ine u NINIP, te s kakvim postavkama graditi budućnost naše zemlje. Primjer odnosa prema petrokemiji Hrvatske ne govori tome u prilog. </p>
<p>Može li itko zamišljati budućnost bez hrane i sintetskih materijala, a efektivnost nam može dati jedino moderna petrokemija, dograđena i restituirana u društvu i gospodarstvu Republike Hrvatske u Kutini, Sisku, Zagrebu, Zadru, Splitu i Krku i drugdje.</p>
<p>Spomenuo sam gospodarsku strategiju Republike Hrvatske, izrađenu poput labirinta bez izlaza. Ne zato što su to radili nestručnjaci, nego zato što je rađena za nestručnjake. Provjerimo što piše za JANAF, a što je trebalo pisati još od 1990., kao i za neke druge grane našega gospodarstva!</p>
<p>Nadam se da sam odgovorio na pitanje zašto projekt Družba Adria može biti koristan za Hrvatsku, mnogo više od nekoliko desetina milijuna dolara koji se spominju. Ali kako taj projekt može biti dobar mnogo je važnije i opasnije pitanje za sve nas. Pritom se treba fokusirati i sve snage uprijeti na planiranje i zaštitu okoliša. U suprotnome bi Jadran mogao postati naftno polje, a hrvatski mali prostor zamašćena zemlja. </p>
<p>Onečišćenja sirovom naftom nemaju karakteristike najtežih i trajnih »otrova« za okoliš. Ali je činjenica da bi samo jedna havarija tankera bila tragična barem nekoliko godina za Hrvatsku. Postoji zagađivanje tzv. balastnim vodama koje prenose poluprazni tankeri do ukrcaja nafte, a to onečišćenje djeluje kao pokvarena tempirana bomba. </p>
<p>O tome još ne znamo dovoljno, niti imamo dobra rješenja. O svemu je najvažnije donijeti meritorne odluke o zaštiti prostora i osigurati sredstva za to. Odluke s izvršnom snagom mogu i moraju donijeti države u okruženju Jadrana i Europa. Budući da mi želimo biti Europa, onda će i Jadran to biti, pa ga svi moramo štititi.</p>
<p>Nekoliko premijerovih rečenica o tome, u povodu potpisivanja ugovora o projektu sa pet zemalja, ne odišu baš vjerodostojnošću. Naše sumnje su zasnovane na nedavnim primjerima, kada je u GUP Zagreba netko dodao nove članke o legalizaciji »nečega za nekoga«, a ni sada se ne zna tko je to učinio. </p>
<p>Zatim primjer novog direktora spalionice Puto, kada on kao dotadašnji zamjenik direktora i tehnički direktor, izjavljuje da nije znao što se spaljivalo do požara u Putu? </p>
<p>I posljednja izjava ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja g. Kovačevića, da »sadašnje zakonodavstvo o prostornom planiranju podilazi privatnom interesu« nije bezazlena. </p>
<p>To je izrečeno na stručnom skupu pod nazivom Hrvatski prostor – temeljno nacionalno dobro, a naslovljena simbolika je zapravo najvažniji smjer u našu budućnost. Naša nastojanja mora prepoznati Europa u svojima.</p>
<p>Možemo li nakon tih primjera vjerovati i najvišim hrvatskim dužnosnicima? To je pitanje svih pitanja za građane naše zemlje koji bi htjeli vjerovati u pozitivno. Ali u tome leži i odgovornost za globalizaciju jedne male zemlje. Zato je pitanje kako gradnja Družba Adria može biti korisna za Hrvatsku najvažnije i najteže!</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Siska, tajnik je Udruge polagatelja prava na dionice Ine d.d., Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Toliko puta rekao pa porekao: bilo bi dobro da se akademik Paar napokon dogovori sam sa sobom</p>
<p>Prvi »najučinkovitiji« model koji je akademik Paar predlagao i nudio javnosti bio je, kako ga je tada zvao, modificiran švedski model kao protuteža tzv. Šuvarovoj reformi (četiri+četiri+dvije godine). Sada taj isti model napada podvaljujući javnosti da je to model koji predlaže grupa stručnjaka i koji je prihvatila hrvatska Vlada na sjednici u studenome ove godine. Onda je za akademika Paara to bio »najbolji«, a danas »najgori« model sustava... Kada je doznao rezultate PISA projekta, prema komu se njemački sustav pokazao među najneučinkovitijim u Europi, akademik Paar ga se brzo odrekao. Onda je njemački model bio »najbolji« (četiri+šest ili šest+četiri godine za osnovnu i obaveznu školu), a danas je »najlošiji« / Novinari rado navode kako je akademik Paar jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. To je nesporna činjenica. Međutim, to se (osim za novinare) ne odnosi i na citiranje akademika Paara iz područja pedagogijskih znanosti. Hrvatskoj javnosti, kojoj se akademik stalno grozi aktualnim prosvjetnim dužnostima, nije prezentirao niti jedan konzistentan i prihvatljiv model iz područja školskih sustava iako stalno obavještava javnost o tome kako je dao više puta gotova rješenja / Svojim stavovima akademik Paar bio je službeno u prigodi utjecati na sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj više od dva desetljeća. Bio je u školskim i prosvjetnim savjetima u bivšoj državi i samostalnoj Hrvatskoj. Bio je u poziciji i istodobno opoziciji svim ministrima od Šuvara do Solara. Bio je član najviših prosvjetnih tijela Republike Hrvatske, istodobno u poziciji i opoziciji akademiku Pavletiću, ministricama Girardi i Vokić</p>
<p>JOSIP MILAT</p>
<p>Već dvadesetak godina akademik Vladimir Paar, nesporan stručnjak i znanstvenik iz područja fizike, profesionalno, a, prema osobnu uvjerenju i stručnjak za pedagogiju i školstvo, »zabavlja« hrvatsku javnost »proizvodnjom« niza »najučinkovitijih modela školskog sustava« za Republiku Hrvatsku. </p>
<p>Od dosadašnja četiri osnovna modela s nekoliko varijacija koje je predlagao, tri su nastala u posljednjih deset godina. Prvi je nudio još osamdesetih godina, a samo u posljednjoj godini dva.</p>
<p>Prvi »najučinkovitiji« model koji je akademik Paar predlagao i nudio javnosti bio je, kako ga je tada zvao, modificiran švedski model kao protuteža tzv. Šuvarovoj reformi (četiri+četiri+dvije godine). Sada taj isti model napada podvaljujući javnosti da je to model koji predlaže grupa stručnjaka i koji je prihvatila hrvatska Vlada na sjednici u studenome ove godine. Onda je za akademika Paara to bio »najbolji«, a danas »najgori« model sustava.</p>
<p>Ali akademik Paar napisao i rekao pa porekao.</p>
<p>Drugi koji je nudio na početku devedesetih godina bio je model koji teži »približavanju koncepciji njemačkog sustava« i koji je, prema mišljenju akademika Paara, kako je u obrazloženju pisao, »jedan od najučinkovitijih u svijetu«. </p>
<p>Kada je doznao rezultate PISA projekta, prema komu se njemački sustav pokazao među najneučinkovitijim u Europi, akademik Paar ga se brzo odrekao. Onda je njemački model bio »najbolji« (četiri+šest ili šest+četiri godine za osnovnu i obaveznu školu), a danas je »najlošiji«.</p>
<p>Ali akademik Paar napisao i rekao pa porekao.</p>
<p>Treće što je akademik Paar zagovarao, posebno za obvezno obrazovanje, su modeli »koji su dominantni u Europi«. </p>
<p>Taj model je kao konzultant potpisao, znači i odobrio u studiji Odgoj i obrazovanja za 21. stoljeće, u sklopu projekta Strategija razvitka Republike Hrvatske, a koji je vodio prof. dr. Pastuović s timom od sedamnaest stručnjaka. </p>
<p>Kao konzultant i potpisnik modela šest+tri ili šest+četiri, odnosno šest godina za osnovnu i devet, odnosno deset godina, za obaveznu školu, koji je pred nepunu godinu dana akademik Paar potpisao, bio je »najbolji«, a danas taj isti model prema njegovim tvrdnjama »nije prihvatljiv«.</p>
<p>Ali akademik Paar potpisao i rekao pa porekao.</p>
<p>Četvrti model koji sada predlaže kao »najbolji za Hrvatsku« jest »mađarsko-austrijski model školskog sustava«. »Ako su ga se odrekle Slovenija i Srbija, ne mora i Hrvatska«, rezolutan je akademik Paar. </p>
<p>Za razliku od prethodno ponuđenih modela za Hrvatsku, koji su prvotno bili »najbolji za Hrvatsku«, a zatim »najlošiji«, ovaj posljednji je za akademika Paara najprije bio »najlošiji« a sada je »najbolji«.</p>
<p>Ali akademik Paar rekao pa porekao.</p>
<p>Novinari rado navode da je akademik Paar jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. To je nesporna činjenica. Međutim, to se (osim za novinare) ne odnosi i na citiranje akademika Paara iz područja pedagogijskih znanosti. </p>
<p>Hrvatskoj javnosti kojoj se akademik stalno grozi aktualnim prosvjetnim dužnostima nije prezentirao niti jedan konzistentan i prihvatljiv model iz područja školskih sustava iako stalno obavještava javnost o tome da je dao više puta gotova rješenja.</p>
<p>Biti odličan fizičar, kakav je zacijelo akademik Vladimir Paar, ni na koji način ne znači biti i stručnjak za edukacijske znanosti i sustav obrazovanja. </p>
<p>Ni pisanje udžbenika za srednju školu samo po sebi ne čini autora pedagogom.</p>
<p>Svojim stavovima akademik Paar bio je službeno u prigodi utjecati na sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj više od dva desetljeća. Bio je u školskim i prosvjetnim savjetima u bivšoj državi i samostalnoj Hrvatskoj. Bio je u poziciji i istodobno opoziciji svim ministrima od Šuvara do Solara. Bio je član najviših prosvjetnih tijela Republike Hrvatske, istodobno u poziciji i opoziciji akademiku Pavletiću, ministricama Girardi i Vokić. </p>
<p>Bio je u poziciji, a istodobno i u opoziciji ministru Pugelniku (u to doba je uz pomoć jednog člana svojim stavovima doslovno razbio Hrvatsko školsko vijeće, posebno kada nije dobio pozitivnu recenziju na temu njemačkog modela »jednog od najučinkovitijih u svijetu«.</p>
<p>U poziciji i opoziciji je sada i sam sa sobom. S jedne strane kao »svoj« potpisuje model šest+tri ili šest+četiri osnovnoga i obveznog obrazovanja u dokumentu za koji je bio konzultant, a istodobno na sav glas napada takav isti model u komu nije sudjelovao, a koji je predložilo nekoliko desetaka stručnjaka i znanstvenika, koji je prihvatila Vlada Republike Hrvatske i, kao svoj, uputila Saboru na raspravu. </p>
<p>Dakle, jedan te isti model za akademika Paara istodobno valja i ne valja?!</p>
<p>Žalosti izjava akademika Paara da je to prvi put da je znanost uključena u probleme reforme školskog sustava, to više što je i osobno gotovo trideset godina i sam s mnogima surađivao. Od prigode do prigode predlaže različite modele u pravilu suprotne onima koje predlaže većina, ali i modele suprotne svojim ranijim prijedlozima. </p>
<p>Kritizira sve materijale koje su radili deseci znanstvenika, a sada koristi i HAZU i određen broj akademika, među kojima sigurno ima onih koji, nažalost, nisu vidjeli Vladin prijedlog, kako bi bio »uvjerljiviji« u »argumentaciji« da je njegov model jedino rješenje. </p>
<p>Ne vjerujemo da iza stavova Vladimira Paara stoji HAZU.</p>
<p>I na kraju, u stilu lošeg populističkog lidera, akademik se javno grozi Vladi i Saboru Republike Hrvatske događanjima roditelja ako ne prihvate njegov model.</p>
<p>Bilo bi dobro da se akademik Paar napokon dogovori sam sa sobom.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, ravnatelj je Zavoda za unapređivanje školstva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Od siječnja skuplje parkiranje u prvoj i drugoj zoni</p>
<p>U prvoj zoni sat parkiranja poskupljuje sa 6 na 8 kuna, u drugoj sa 3 na 4 kune, dok u trećoj zoni cijena ostaje ista / Prva zona širi se na dio Tkalčićeve od Medvedgradske do Mikloušićeve. Druga zona proširuje se na parkiralište oko zgrade Poglavarstva te na parkirališta u Kukuljevićevoj i Radničkom dolu, Kačićevoj ulici od Klaićeve do Kršnjavoga, te na parkiralište sa zapadne strane FER-a i sportske dvorane Martinovke</p>
<p>Od 1. siječnja Zagrepčani će plaćati skuplje parkiranje u prvoj i drugoj zoni. Umjesto dosadašnjih šest, sat parkiranja u prvoj zoni stajat će osam kuna, a u drugoj četiri umjesto tri kune, dok će cijena u trećoj zoni ostati ista (dvije kune), odlučeno je u četvrtak, na sjednici Poglavarstva. Prema riječima pročelnika Ureda za promet, Davora Jelavića, prva zona širi se na dio Tkalčićeve od Medvedgradske do Mikloušićeve. Druga zona proširuje se na parkiralište oko zgrade Poglavarstva, koje je do sada bilo u trećoj zoni, te na parkirališta u Kukuljevićevoj i Radničkom dolu, gdje se parkiranje nije naplaćivalo.</p>
<p> Od Nove će godine parkiralište plaćati i oni koji su dosad parkirali besplatno – u Kačićevoj ulici (od Klaićeve do Kršnjavoga), te na parkiralištu sa zapadne strane Fakulteta elektronike i računarstva i Sportske dvorane Martinovka. Ti će prostori pripasti trećoj zoni naplate parkiranja.</p>
<p>»Ove će mjere pridonijeti da u središtu grada bude manje automobila«, objasnio je Jelavić.</p>
<p>Poglavarstvo je odobrilo financijsku potporu od 1,1 milijun kuna Trgovačkom društvu Puto. Tim novcem isplatit će se plaće i naknade zaposlenima, podmiriti račun Javne vatrogasne postrojbe, te ostali troškovi.</p>
<p>Za nabavu informatičke i druge opreme grad je za 56 odjela privatnih srednjih škola, te 25 privatnih i vjerskih vrtića odobrio po 10 tisuća kuna. Radi poticanja zapošljavanja gradski će dječji vrtići u sljedećoj pedagoškoj godini morati primiti 86 pripravnika-odgojitelja. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, oni će polagati stručni ispit.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otac i sin zamijenili mjesta, Trpimir Sulić postao direktor</p>
<p>Odlukom Skupštine trgovačkog društva Croatia bus, u četvrtak je novim direktorom poduzeća imenovan Trpimir Sulić, dok je njegov prethodnik Leon Sulić imenovan članom Nadzornog odbora. Na taj su način otac i sin samo zamijenili mjesta koja su do Skupštine obavljali u poduzeću, iako je Leonu Suliću početkom godine sudskom odlukom zabranjen ulazak u krug tvrtke u Heinzelovoj ulici. </p>
<p>»Sve je prošlo bez problema i u skladu sa zakonom. Sad sam i formalno na čelu poduzeća, što naravno za sobom nosi i veliku odgovornost«, izjavio je nakon završetka Skupštine Trpimir Sulić. </p>
<p>Na sjednici održanoj u restoranu »Plavi devet«, imenovano je i sedam članova Nadzornog odbora. »Većina članova ostala je ista no u Odboru se od ove Skupštine nalaze i Mijo Bezer iz Fonda za privatizaciju te Milan Jurjević iz Radničkog vijeća«, izvijestio je Trpimir Sulić.</p>
<p>Inače, u četvrtak je održano i drugo ročište u svezi s tužbom koju je poduzeće podiglo protiv »26 buntovnika«. »O sudskoj presudi u tom slučaju ovisi hoćemo li ponovno zatražiti privremenu mjeru deblokade glavnog ulaza u tvrtku«, rekao je Sulić. </p>
<p>Zamoljen da prokomentira odluke Skupštine, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković zaključio je kako je ona zapravo velika farsa. »Kako to da čovjek, kojemu je zabranjen pristup u poduzeće, može biti u Nadzornom odboru i odlučivati o pitanjima, važnim za poduzeće«, zapitao se Iveković. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osigurano 115 radnih mjesta, ali i širenje Jedinstva-SPU </p>
<p>Potpisivanjem ugovora sa slavonskim Lipovcem d.d. o isporuci opreme za proizvodnju smrznutog voća i povrća, tvrtka Jedinstvo SPU (Specijalni proizvodi i usluge) d.o.o. u četvrtak je osigurala radna mjesta za svojih ukupno 115 radnika u trajanju od najmanje godinu dana, a najavljeno je i novo zapošljavanje. </p>
<p>Ugovor vrijedan 1,4 milijuna eura potpisali su u prostorijama Novog sindikata direktor Jedinstva SPU (tvrtke-kćeri Jedinstva d.d.) Antun Opačak i predsjednik Uprave Lipovca d.d. Hrvatko Šimunić. Ovo je prvi značajniji posao koji je Jedinstvo-SPU sklopilo unatrag dvije godine i od njega se očekuje da postane zamašnjak razvoja poduzeća.</p>
<p>»Ugovor koji potpisujemo s Lipovcem d.d. izazov je, jer predstavlja kičmu naše firme. U svoje i u ime suradnika jamčim da će oprema biti isporučena u roku i primjerene kvalitete«, istaknuo je Antun Opačak. Dodao je kako je tvrtka, uz ovaj, već potpisala izvozni ugovor za Rusiju, vrijedan 185.000 eura, a sljedeći mjesec ugovorit će se posao od 100.000 eura za Poljsku.</p>
<p>Prisjetio se kako je prije četiri mjeseca, kada je došao u Jedinstvo SPU, tvrtka djelovala kao bolesnik na izdisaju, jer se gotovo ništa nije proizvodilo. Recept za njegov oporavak vidio je u bogatom znanju radnika, velikim proizvodnim halama uglavnom neopterećenim hipotekama, i u strojevima. Najavio je da se tvrtka planira dalje razvijati te da će zapošljavati nove mlade kadrove.</p>
<p>Predsjednik Uprave Lipovca d.d. Hrvatko Šimunić izrazio je zadovoljstvo što je izrada opreme za novu tvornicu u Lipovcu povjerena domaćem proizvođaču. Naručena oprema za preradu voća i povrća smjestit će se u novu tvornicu površine 8000 četvornih metara, u koju će Lipovac d.d. investirati 11 milijuna eura.</p>
<p>Sindikat je bio domaćin ovog događaja zato, što su upravo njegovi predstavnici zbog dvogodišnjeg zastoja proizvodnje predložili većinskom vlasniku Jedinstva SPU, PIF-u Sunce, postavljanje novog direktora. To je rezultiralo sklapanjem novih poslova i oživljavanjem proizvodnje. Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković predložio je da se izmjenama Zakona o radu i radnicima dodijeli mjesto u nadzornim odborima poduzeća, kako bi i oni mogli sudjelovati u poslovnom odlučivanju i dok tvrtka dobro posluje, a ne tek onda, kad nastanu problemi. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nagrađene najuspješnije tvrtke Zagreba i Zagrebačke županije </p>
<p>Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore, održanoj u četvrtak, dodijeljene su Zlatne plakete najuspješnijim tvrtkama s područja Zagreba i Zagrebačke županije u 2001. godini. </p>
<p>Tako su u kategoriji velikih trgovačkih društava priznanja dodijeljena poduzećima Lura d.d. iz Zagreba te Agroprerada d.d. iz Ivanić Grada. U kategoriji srednjih trgovačkih društava za dostignuća u 2001. godini nagrađeni su Ingra d.d. iz Zagreba i Mipel d.o.o. iz Dugog Sela.</p>
<p>Poduzeća Unima d.d. iz Zagreba i Kušić promet d.o.o. iz Svetog Ivana Zeline dobili su nagradu u kategoriji malih trgovačkih društava. </p>
<p>»Stroj za razminiravanje« autora Vjekoslava Majetića nagrađen je u kategoriji inovacija dok je tvrtka ZET dobila plaketu u povodu 110. obljetnice rada. </p>
<p>Predsjednik HGK - Komore Zagreb Zlatan Frölich istaknuo je kako su u procesu gospodarske globalizacije naša poduzeća suočena s potrebom restrukturiranja te uvođenja modernih tehnologija. »Zadovoljstvo je imati svake godine sve veći broj uspješnih poduzeća. </p>
<p>Ovogodišnji su dobitnici pokazali izuzetne poslovne rezultate, što je ujedno i pretpostavka daljnjeg razvoja i sudjelovanja na međunarodnim tržištima roba i usluga«, ustvrdio je Frölich. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebačka županija dodijelila 38 stipendija </p>
<p>Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u četvrtak je sa 38 učenika i studenata potpisao ugovore o stipendiranju u školskoj godini 2002./2003. Stipendije se dodjeljuju na godinu dana i mjesečno iznose 700 kuna za učenike (ove godine je njih 20 novih), 1000 kuna za studente (15 novih), te posebne stipendije 2500 kuna (ove su godine tri).</p>
<p>Na natječaj, raspisan 24. listopada, stigle su 162 molbe. Pravo sudjelovanja na natječaju imali su učenici koji su prethodne dvije godine školovanja završili s najmanjom prosječnom ocjenom 4,5 i studenti koji su prethodne dvije godine studija završili s najmanjom jedinstvenom prosječnom ocjenom 4.</p>
<p> Stipendiranje u ovoj godini nastavlja ukupno 69 stipendista iz prijašnjih godina - 31 učenik, 33 studenta i pet posebnih stipendista, tako da će stipendiju Zagrebačke županije u školskoj godini 2002./2003. primati ukupno 107 stipendista. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U nedjelju se otvara sljemensko skijalište</p>
<p>Nakon gotovo petnaest dana umjetnog zasnježenja Crvenog spusta, u nedjelju se, prvi puta ove sezone, otvara sljemensko skijalište. Bijeli i Zeleni spust neće raditi jer prirodnog snijega nema dovoljno. </p>
<p>Djelatnici skijaških žičara upozoravaju građane da za prvi puta, u nedjelju skijaju jako oprezno i polagano. Umjetni snijeg je, naime, puno tvrđi pa kod padova može doći do težih ozljeda. A kako u šumi oko staze nema snijega, treba kontrolirati brzinu da se ne bi izletjelo sa staze u šumu. </p>
<p>»Vrijeme nam ove godine nije baš naklonjeno, no Crveni spust trebamo što bolje pripremiti jer nas očekuju velika skijaška natjecanja, Prvenstvo Hrvatske i Vjeverica«, rekao nam je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak.</p>
<p>Noćno skijanje će pričekati, jer još nema priključka na struju, a nije napravljen ni tehnički prijem od Gradskog ureda za izgradnju.</p>
<p>Skijaši se i ove godine trebaju pripremiti na činjenicu, da WC-a na sljemenskom skijalištu nema. Kafić s WC-om, napravljen u podnožju Crvenog spusta, još uvijek, naime, nije dan u najam.</p>
<p>Iduće subote, 28. prosinca, održat će se i prvo natjecanje na Crvenom spustu – »Turbo sport slalom«. Natjecat će se ekipe vodećih gospodarstvenika, a sredstva prikupljena od utrke, koju organiziraju Turbo sport, Hrvatski perinatalni fond i agencija Futura DDB, donirat će se za opremanje rodilišta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Spielberg »spasio« još jednog Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 19. prosinca</p>
<p> – Slavni američki redatelj Steven Spielberg spasio je još jednog Oscara, otkupivši zlatni kipić koji je 1935. godine osvojila Bette Davis za ulogu u filmu »Opasna«. </p>
<p>Spielberg ga namjerava vratiti američkoj Akademiji filmskih znanosti i umjetnosti, objavila je glasnogovornica Akademije u srijedu. </p>
<p>Iznos koji je Spielberg platio za zlatni kipić na aukciji kuće Sotheby's nije objavljen, no kolumnist Daily Varietyja Army Archerd nagađa da se radi o svoti od 207.500 dolara. </p>
<p> To je treći put u zadnjih nekoliko godina da je slavni redatelj »spasio« Oscara na aukciji kako bi ga vratio Akademiji da ga zaštiti od komercijalne eksploatacije. </p>
<p> Spielberg, koji je i sam osvojio Oscara za režiju »Schindlerove liste« i »Spašavajući vojnika Ryana«, prošle je godine platio 578.000 dolara za drugog Oscara Bette Davis, osvojenog za ulogu u filmu »Jezabel« 1938. godine. </p>
<p> U prosincu 1996. godine platio je 607.500 dolara za Oscara Clarka Gablea za najboljeg glumca u filmu Franka Capre »Dogodilo se jedne noći« iz 1934. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Christopher Reeve na dočeku 2003. na Times Squareu </p>
<p>NEW YORK, 19. prosinca</p>
<p> – Christopher Reeve koji se proslavio utjelovljivanjem crtanog lika Supermana u nizu filmova, odabran je da 31. prosinca točno u ponoć pritisne dugme koje će spustiti kristalnu loptu na Times Squareu i tako već tradicionalno označiti dolazak Nove godine, javljaju u četvrtak američki mediji.</p>
<p>Reeveu, koji je paraliziran od vrata nadolje nakon pada s konja 1996., pomagat će supruga Dana. lNakon godina intenzivne fizikalne terapije bivši Superman nedavno je povratio neke osjete.</p>
<p>U srijedu je na vrh zgrade koja na Times Squareu nosi kućni broj 1 postavljen dva metra visoki pano s brojem 2003. Idućeg će tjedna na istom mjestu biti postavljena poluga sa čijeg će vrha visiti kristalna kugla koja će se početi spuštati minutu prije ponoći 31. prosinca.</p>
<p>Prošle su godine pred 300 tisuća ljudi koji su čekali Novu godinu na Times Squareu gumb zajednički pritisnuli bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani i bivši apsolutni boksački prvak svijeta Muhammed Ali. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Glasine o Banderasovoj avanturi razbjesnile Melanie Griffith </p>
<p>RIM, 19. prosinca</p>
<p> – Američka glumica Melanie Griffith razbjesnila se u srijedu na konferenciji za novinare koju je držala zajedno sa suprugom Antoniom Banderasom i s nje izbacila novinarku koja je spomenula avanturu između Banderasa i Rebecce Romijn Stamos.</p>
<p>Par je u Rim stigao zbog premijere filma »Spy Kids II« u kojem glumi Banderas.</p>
<p>Na konferenciji je jedna talijanska novinarka izazvala gnjev Melanie Griffith izjavom kako joj je drago vidjeti Melanie pokraj supruga unatoč glasinama koje su govorile o krizi u kojoj se našao njihov brak zbog ljubavne afere između Banderasa i Stamos, partnerice u »Fatalnoj ženi«, filmu koji se upravo prikazuje u talijanskim kinima.</p>
<p>Vidljivo uzrujana Melanie Griffith tad se nagnula prema suprugu i nešto mu šapnula na uho, a potom napustila prostoriju.</p>
<p> Nedugo nakon toga služba osiguranja zamolila je novinarku da napusti konferenciju za novinare. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Oliverov »Trag u beskraju« stigao i do Splita</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> – Legenda hrvatske estrade Oliver Dragojević svoj najnoviji album »Trag u beskraju« nakon Zagreba u srijedu je promovirao i u rodnome Splitu. Mnogi Oliverovi suradnici i estradne kolege uživali su u delicijama restorana »Jugo«, koji je popularnom pjevaču darovao tortu s njegovom fotografijom. </p>
<p>Kako Miroslav Lilić nije mogao doći na promociju umjesto njega sliku, zlatnu ploču »Oliver u Areni« i dvije kompilacije »Sve naše godine« uručio mu je Siniša Škarica. </p>
<p>»Dragom prijatelju, ocu 'splitske dice'«, riječi su posvete napisane na pozadini slike 'Sveta zemlja', koju mu je u znak zahvale poklonio Dragan Lukić LVKY. Zahvalivši autorima pjesama, svome bendu 'Dupini' i pratećim vokalima Teu Brajčiću, Alenki Milano i Brankici Brodarić Oliver je otpjevao 'Trag u beskraju', prvu pjesmu s istoimenog albuma. </p>
<p>Uvijek spreman na šalu uz stihove »… ženo razmakni se…« pokazao je na svoju suprugu Vesnu. </p>
<p>»Poslije ove pjesme otiđite do švedskog stola, da se riješite pjevača, koji vas već 30 godina gnjavi«, rekao je vidno raspoloženi Splićanin, dok ga je njegov kolega Marijan Ban prvi i poslušao.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Belgijanci za Božić dvostruko škrtiji od Iraca</p>
<p>BRUXELLES, 19. prosinca </p>
<p> - Prema rezultatima ankete koju je u četvrtak tiskao belgijski dnevnik La Libre Belgique, Belgijanci su najveći europski božićni škrci.</p>
<p> Belgijanci u prosjeku planiraju potrošiti 608 eura tijekom božićne sezone, što je trećinu manje od europskog prosjeka od 901 eura, navodi dnevnik citirajući anketu konzultantske firme Deloitte & Touche. </p>
<p> Najdarežljiviji Europljani ove su godine Irci, koji će u prosjeku po osobi na poklone, hranu, piće i zabavu potrošiti 1395 eura. S druge strane, Belgijanci će na darove u prosjeku potrošiti oko 315 eura, što je 150 eura manje od europskog prosjeka. Taj je iznos manji čak i od onog koji će na darove potrošiti njihovi susjedi Nizozemci (340 eura), u Belgiji tradicionalno poznati kao jedna od najškrtijih nacija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bol ipak bolje podnose mužjaci</p>
<p>ZAGREB / WASHINGTON, 19. prosinca</p>
<p> - Američki su znanstvenici otkrili da mužjaci bolje podnose bol zbog biološke razlike među spolovima. </p>
<p> Bjelančevina GIRK2 ima veliku ulogu kad je riječ o osjetljivosti mužjaka na bol i na djelovanje lijekova, ali nije toliko bitna kod ženki.</p>
<p> Pokusi na miševima pokazali su da se uklanjanjem bjelančevine GIRK2 izjednačava sposobnost podnošenja boli, a ovo bi otkriće u budućnosti moglo omogućiti pronalazak boljih lijekova protiv bolova za žene, piše »New Scientist«.</p>
<p> Unatoč uvriježenome mišljenju da žene lakše podnose bol, istraživanja su pokazala da bol zapravo bolje podnose muškarci.</p>
<p> Američki su znanstvenici istodobno proveli dva istraživanja s različitim ciljevima, a došli su do istoga rezultata o razlikama među spolovima kad je riječ o podnošenju boli.</p>
<p> Allan Basbaum i njegovi suradnici sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu željeli su otkriti kako djeluju morfij i klonidin, a R. Adron Harris i njegovi kolege sa Sveučilišta Teksas u Austinu proučavali su djelovanje etanola, nikotina, kanabinoida (aktivne tvari u marihuani) i nekih drugih lijekova. </p>
<p> Bjelančevina GIRK2 dio je mehanizma koji omogućuje da lijek ili neuroprijenosnik smanje signal boli koji šalje živac. Usporedbom miševa s genom koji upravlja stvaranjem te bjelančevine i onih kojima je gen uklonjen, znanstvenici su otkrili da postoje razlike između spolova.</p>
<p> Bez djelovanja lijekova za ublažavanje boli, mužjaci bez bjelančevine GIRK2 lošije su podnosili bol nego normalni mužjaci miševa, ali su je jednako dobro podnosili kao ženke.</p>
<p> Znanstvenici je iznenadilo otkriće da su gotovo svi lijekovi za ublažavanje boli čije je djelovanje ispitano istraživanjem kod mužjaka pokretali djelovanje bjelančevine GIRK2, iako je riječ o posve različitim farmakološkim tvarima. Lijekovi koji inače bolje djeluju, kod miševa bez bjelančevine GIRK2 djelovali su jednako kod miševa oba spola.</p>
<p> Unatoč tome, činjenica je da su lijekovi za ublažavanje boli djelovali do određene mjere čak i kod miševa bez bjelančevine GIRK2, što znanstvenike navodi na zaključak da vjerojatno postoji još neotkriveni mehanizam za ublažavanje osjeta boli u ženki. Zato su potrebna dodatna istraživanja za otkrivanje novih lijekova koji bi bili posebno izrađeni za žene. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Crna Gora zaslađena carinskom stopom</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Uzme li se u obzir činjenica da je ove godine u Crnu Goru uvezeno 28.000 tona šećera u vrijednosti od 8,5 milijuna dolara, moglo bi se reći da Crnogorci jedu <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i kad spavaju i da najviše vole šećeriti hranu od svih naroda na Balkanu, pišu podgoričke Vijesti. Prema podacima Centralne banke, u Crnu Goru je uvezeno šećera i proizvoda od šećera za 11,2 milijuna dolara, pa proizlazi da svaki građanin mjesečno pojede 4,7 kilograma šećera. Razlog za toliki uvoz, tvrdi list, nije potrošnja, nego razlike u carinskim stopama u Srbiji i Crnoj Gori. U Srbiji stopa iznosi 20 posto, dok u Crnoj Gori nema carine na uvoz šećera. Da bi bio uvezen šleper šećera od 25 tona u Srbiju, carina je 5.000 eura, dok se za istu količinu šećera uvezenu u Crnu Goru plaća samo carinska evidencija od 500 eura. Velike količine šećera iz Srbije koji samo fiktivno ide u Crnu Goru, u stvari se izvozi u zemlje Europske unije. Na taj način šećer iz Srbije stiže na tržište EU po nižoj cijeni, konkurentan je, a svi sudionici u lancu trgovine zarađuju, piše podgorički dnevnik.</p>
<p> V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dobri stari diuretici bolji od novih lijekova za tlak</p>
<p>WASHINGTON, 19. prosinca </p>
<p> - Stariji i jeftiniji diuretici jednako su dobri, a ponekad i bolji od novijih i skupljih lijekova za snižavanje visokog krvnog tlaka, objavili su američki liječnici. </p>
<p> Pacijenti kojima je tek dijagnosticiran visok krvni tlak terapiju bi morali početi diureticima, a tek ako oni ne djeluju, morali bi početi uzimati i novije lijekove poput ACE inhibitora ili beta- blokatora, kažu znanstvenici.</p>
<p> Njihovo ispitivanje više od 40 tisuća muškaraca i žena koji pate od visokog tlaka najveće je do sada. »Pokusi pokazuju da diuretici najuspješnije liječe hipertenziju, a uz to smanjuju rizik pojave komplikacija - medicinskih i ekonomskih«, izjavio je dr. Claude L'Enfant, direktor Nacionalnog instituta za srce, pluća i krvotok.</p>
<p> Diuretici snižavaju tlak oslobađajući tijelo viška vode i potičući pacijente na češće mokrenje. Godine 1982. propisivani su za 52 posto, a 1992. u 27 posto svih pacijenata koji su visoki tlak liječili lijekovima.</p>
<p> »Velik broj novih lijekova propisuje se jer su bolji u usporedbi s ostalima, iako ih dosad nitko nije međusobno usporedio«, rekao je L'Enfant. »No, mnoge se vrlo dobro reklamira što je dovelo do njihove široke uporabe«, dodao je.</p>
<p> L'Enfant kaže su rezultati istraživanja dobra vijest za pacijente i zdravstvena osiguranja. Oni su, naime, između 1982. i 1992. godine mogli uštedjeti oko 3,1 milijardi dolara da su visoki tlak liječili diureticima, a ne novim i skupim lijekovima.</p>
<p>Od visokog tlaka boluje pedeset milijuna Amerikanaca i između 200 i 300 milijuna ljudi širom svijeta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Vaze za cvijeće 2002. </p>
<p>ŠIBENIK, 19. prosinca</p>
<p> – Nakon Ivanić Grada, Raba, Sv. Križa Začretja, Zagreba, Prištine, Siska i Vrbovca, međunarodna izložba kreativne keramike »Vaze za cvijeće 2002.« prispjela je u Šibenik i već je postavljena u gradskome Muzeju, gdje ju je otvorio šibenski gradonačelnik Milan Arnautović. Svečane trenutke otvorenja uljepšali su glazbenim programom Ivana Vlaić, učenica glasovira prof. Marije Sekso, i Nina Šare, učenica pjevanja prof. Jagode Ivančević-Perković. U nastavku prezentacije, izložba će biti predstavljena u Bjelovaru, Zadru, Đurđevcu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Puli te drugim gradovima – sve do kolovoza 2003. Već ju vidjelo gotovo 80 tisuća posjetilaca, što je svojevrstan rekord i u europskim razmjerima, na njoj sudjeluju 92 umjetnika iz 26 zemalja. Izložbu je organizirala tvrtka »Artarea« iz Zagreba, dok koncepciju potpisuje istaknuti kipar i keramičar Hanibal Salvaro. Postav u Šibeniku može se razgledati do 12. siječnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>CITY</p>
<p>Ponekad luđaci znaju biti jako neugodni</p>
<p>Kada je on već bio na vratima, rekla je da zapravo postoji nešto što može za nju učiniti. Upitala ga je može li je jednog dana odvesti da upozna Ruth. Nije objasnila zašto, samo je tako rekla</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Ne znam, mislim da ću još neko vrijeme ostati ovdje.</p>
<p>– Bio bih spokojniji učinite li tako.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– Ako slučajno Gouldu padne na pamet vratiti se, bilo bi bolje da ovdje nekoga zatekne.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– Možete me nazvati kada želite.</p>
<p>– U redu.</p>
<p>– Ja ću Vas nazivati.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– A ako Vam padne na um kakva dobra zamisao, recite mi odmah, u redu?</p>
<p>– Svakako.</p>
<p>Potom joj je Gouldov otac rekao da je prava djevojka. I zahvalio joj je, jer je prava djevojka. Rekao je još nešto. A onda je upitao može li išta za nju učiniti.</p>
<p>Shatzy isprva ništa nije odgovorila. Potom, kada je on već bio na vratima, rekla je da zapravo postoji nešto što može za nju učiniti. Upitala ga je može li je jednog dana odvesti da upozna Ruth. Nije objasnila zašto, samo je tako rekla.</p>
<p>– Hoćete li me jednog dana odvesti da upoznam Ruth?</p>
<p>Gouldov je otac neko vrijeme šutio. Potom je rekao da hoće.</p>
<p>Prvih je puta Shatzy dolazila, ostajala neko vrijeme, a potom odlazila. Moglo je proći nekoliko dana da je ne vidimo. U tom sam razdoblju stalno boravila u bolnici. Bilo je to jedno od onih razdoblja. Tako su prolazili dani, a da je ne vidim. </p>
<p>Onda, ne znam kako se dogodilo, ali počela se zadržavati, i na kraju mi je rekla da su je tamo zaposlili. Ne znam. Mislim da nije imala posao. Trebao joj je. Nije baš bila bolničarka, ali radila je nešto slično. Provodila je vrijeme s bolesnicima. </p>
<p>Nisu joj se svi sviđali, to ne, bilo je nekih koji joj se baš nisu sviđali. I sjećam se da su je jednom našli u kutu kako plače, i nije htjela reći zašto. Ponekad luđaci znaju biti jako neugodni. Znamo biti jako neugodni.</p>
<p>Smrdi na cigaru i govna, na prozoru poluspuštene zavjese, čitava je soba pretrpana novinama, starim novinama, izrescima iz novina – u sredini sobe je velik željezni krevet, a na njemu ispružen golem sudac, raskopčanih hlača, čudnih cipela na nogama, masne kose začešljane unazad, požutjele brade. </p>
<p>Povremeno se naginje i uzima lavor odložen na tlu, pljuje u njega smeđi katar i vraća ga natrag. Osim toga, priča. Phil Wittacher sluša.</p>
<p>– Arne Dolphin. Možeš reći što hoćeš, ali taj je znao pričati. Ako bi mu dao malo vremena, mogao te uvjeriti da si konj. Ti bi se smijao, ali bi ipak prvom prigodom bacio pogled u ogledalo: samo toliko da provjeriš. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ponekad luđaci znaju biti jako neugodni</p>
<p>Kada je on već bio na vratima, rekla je da zapravo postoji nešto što može za nju učiniti. Upitala ga je može li je jednog dana odvesti da upozna Ruth. Nije objasnila zašto, samo je tako rekla</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Ne znam, mislim da ću još neko vrijeme ostati ovdje.</p>
<p>– Bio bih spokojniji učinite li tako.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– Ako slučajno Gouldu padne na pamet vratiti se, bilo bi bolje da ovdje nekoga zatekne.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– Možete me nazvati kada želite.</p>
<p>– U redu.</p>
<p>– Ja ću Vas nazivati.</p>
<p>– Da.</p>
<p>– A ako Vam padne na um kakva dobra zamisao, recite mi odmah, u redu?</p>
<p>– Svakako.</p>
<p>Potom joj je Gouldov otac rekao da je prava djevojka. I zahvalio joj je, jer je prava djevojka. Rekao je još nešto. A onda je upitao može li išta za nju učiniti.</p>
<p>Shatzy isprva ništa nije odgovorila. Potom, kada je on već bio na vratima, rekla je da zapravo postoji nešto što može za nju učiniti. Upitala ga je može li je jednog dana odvesti da upozna Ruth. Nije objasnila zašto, samo je tako rekla.</p>
<p>– Hoćete li me jednog dana odvesti da upoznam Ruth?</p>
<p>Gouldov je otac neko vrijeme šutio. Potom je rekao da hoće.</p>
<p>Prvih je puta Shatzy dolazila, ostajala neko vrijeme, a potom odlazila. Moglo je proći nekoliko dana da je ne vidimo. U tom sam razdoblju stalno boravila u bolnici. Bilo je to jedno od onih razdoblja. Tako su prolazili dani, a da je ne vidim. </p>
<p>Onda, ne znam kako se dogodilo, ali počela se zadržavati, i na kraju mi je rekla da su je tamo zaposlili. Ne znam. Mislim da nije imala posao. Trebao joj je. Nije baš bila bolničarka, ali radila je nešto slično. Provodila je vrijeme s bolesnicima. </p>
<p>Nisu joj se svi sviđali, to ne, bilo je nekih koji joj se baš nisu sviđali. I sjećam se da su je jednom našli u kutu kako plače, i nije htjela reći zašto. Ponekad luđaci znaju biti jako neugodni. Znamo biti jako neugodni.</p>
<p>Smrdi na cigaru i govna, na prozoru poluspuštene zavjese, čitava je soba pretrpana novinama, starim novinama, izrescima iz novina – u sredini sobe je velik željezni krevet, a na njemu ispružen golem sudac, raskopčanih hlača, čudnih cipela na nogama, masne kose začešljane unazad, požutjele brade. </p>
<p>Povremeno se naginje i uzima lavor odložen na tlu, pljuje u njega smeđi katar i vraća ga natrag. Osim toga, priča. Phil Wittacher sluša.</p>
<p>– Arne Dolphin. Možeš reći što hoćeš, ali taj je znao pričati. Ako bi mu dao malo vremena, mogao te uvjeriti da si konj. Ti bi se smijao, ali bi ipak prvom prigodom bacio pogled u ogledalo: samo toliko da provjeriš. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Božić u starom Varaždinu</p>
<p>VARAŽDIN, 19. prosinca</p>
<p> – U varaždinskoj kući Padovec u tijeku je izložba »Božić u starom Varaždinu« koju su pripremile kustosice varaždinskog Gradskoga muzeja Mirjana Dučakijević i Spomenka Težak, a njeni organizatori su ovdašnja Turistička zajednica i Gradski muzej. Izloženi originalni predmeti dočaravaju dio božićnog ugođaja u ovom sjevernom hrvatskom gradu s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Predmeti, uglavnom igračke, potječu iz varaždinskih obitelji Albus, Dučakijević, Bojanić, Burek, Cupar, Eldan-Šeb, Hercezi, Horvat, Hršak, Korenić, Lazar, Nagy, Miškulin, Ranogajec, Šimek, Šimunić, Tuđa- Strahonja i Wedewmayer te iz reda časnih sestara uršulinki. Predmete (lutke, minijaturni namještaj, stari predmeti od keramike i ukrase za božićni bor) pripremile su za izlaganje Melita Hoić, Neven Sudec i Branimir Šimek. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Canalettova slika otkrivena u Edinburghu</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 19. prosinca</p>
<p> – Slika talijanskog umjetnika Canaletta identificirana je u edinburškoj galeriji nakon što je oko 150 godina bila izložena kao »bezvrijedna kopija«. Vjerovalo se da je slika, koja prikazuje gondolijere i mornare u Veneciji iz 18. stoljeća, kopija Canalettove slike koju je izradio neki imitator ili učenik velikog slikara. Sliku je prepoznao sir Timothy Clifford, ravnatelj Škotskih nacionalnih galerija, nakon što je ona podrobno očišćena, izvijestio je u nedjelju BBC. »Uvijek se mislilo da je to bezvrijedna slika u stilu Canaletta, nastala u nekoj radionici«, rekao je Clifford, dodavši da je bila procjenjivana na najviše 5000 britanskih funta. Canalettov potpis otkriven je tijekom čišćenja slike, kad je uklonjena plava vodena boja, koja je bila naknadno nanesena na originalno nebo. Prava vrijednost slike – poznate kao »Canal Grande, Venezia«, otkrivena je nekoliko godina nakon što je očišćena 1995., no vijest nije odmah iznesena u javnost jer su stručnjaci odlučili potanko ispitati njezino podrijetlo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mohorovičićevo djelo trajno prisutno </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – U povodu smrti akademika Andre Mohorovičića ministar kulture Antun Vujić izrazio je obitelji i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sućut, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva kulture. U izjavi za javnost tim povodom ministar Vujić ističe da je akademik Andre Mohorovičić jedna od onih osoba koje i nakon odlaska ostaju trajno prisutne u sredini u kojoj su živjele i djelovale. U svim razdobljima svojega bogatog života i djelovanja kao znanstvenik izuzetna formata i kao čelna osoba mnogih važnih kulturnih i znanstvenih, strukovnih i društvenih ustanova imao je važnu ulogu u ostvarivanju najznačajnijih aktivnosti u kulturnom životu Hrvatske. Posebno je vrijedna njegova uloga u očuvanju i zaštiti kulturne baštine gdje je njegov savjetodavni, a često i neposredan udio bio nenadoknadiva pomoć u djelovanju ustanova i djelatnika zaštite kulturne baštine, stoji u izjavi ministra Vujića u povodu smrti akademika Mohorovičića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rekordna cijena za sliku iz 15. stoljeća</p>
<p>PARIZ, 19. prosinca</p>
<p> – Rijetko platno koje pripada Nürnberškoj školi, nastalo u Njemačkoj oko 1410. godine, prodano je u subotu u Parizu na aukciji za 1.080.000 eura. Početna cijena toga rijetkog umjetničkog djela procijenjena je na 420.000 eura, a prodano je na aukciji starih majstora organiziranoj u pariškom Hotelu Dassault. Slika »Poklon kraljeva sa sv. Antunom opatom«, veličine 88,5cm na 171,5 cm, u odličnom je stanju, a na tržištu umjetnina pojavila se prvi put. Dolazi iz privatne zbirke jednoga dvorca u francuskom departmanu Allier, gdje je čuvana od 18. stoljeća do 1987. kad ju je kupio jedan pariški skupljač. Nürnberški muzej i frankfurtski muzej u posjedu imaju šest sličnih djela koja pripadaju istome ateljeu iz Nürnberga. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šuljićevi filmovi u Austriji </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Mala retrospektiva animiranih filmova hrvatskoga animatora Daniela Šuljića, koja je održana u austrijskom Linzu, priredit će se u siječnju u zagrebačkom KSET- u. Program održan u klubu Kapu u Linzu, 15. prosinca, obuhvatio je Šuljićeve starije studentske filmove – »Sunce, sol i more« i »Evening star« te novije, nastale u produkciji Zagreb filma, »Kolač« i »Film s djevojčicom«. </p>
<p>Filmovi su prikazani u okviru klupskog kina i programa »Googolplex 3000«, koji se bavi promicanjem alternativnih filmskih uradaka. Nakon projekcije filmova Šuljić, inače aktivan u zagrebačkoj pop- grupi »Stampedo«, u klubu je održao koncert kao član bečkog sastava »M.i.t.«, koji se bavi elektroničkom eksperimentalnom glazbom. Isti program planira se 21. siječnja 2003. u zagrebačkom klubu KSET-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mani Gotovac nova intendantica</p>
<p>Sa 20 glasova »za«, 11 »protiv« i jednim suzdržanim vijećnici su imenovali temeljem natječaja Mani Gotovac za intendanta riječkoga teatra / Najkasnije do 30. ožujka iduće godine imenovanje treba potvrditi i ministar kulture Antun Vujić</p>
<p>RIJEKA, 19. prosinca</p>
<p> – Novi intendant riječkoga kazališta Ivana pl. Zajca profesor je komparativne književnosti Mani Gotovac. Takvu odluku sa 20 glasova »za«, 11 »protiv« i jednim suzdržanim posljednjeg dana zakonskog roka donijeli su vijećnici Gradskog vijeća Rijeke na redovitoj sjednici, temeljem natječaja koji je 15. listopada ove godine raspisao sadašnji ravnatelj Srećko Šestan. Najkasnije do 30. ožujka iduće godine imenovanje treba potvrditi i ministar kulture Antun Vujić.</p>
<p> Potporu njenu imenovanju u ime Gradskog poglavarstva dao je i gradonačelnik mr. Vojko Obersnel. Iako oba kandidata, i Mani Gotovac i Bojan Šober, ispunjavaju sve formalno- pravne uvjete, što su dokazali i priloženim zadovoljavajućim programima za četverogodišnji mandat, odluka da se podrži Gotovac, kazao je Obersnel, donesena je temeljem njena uspješnog djelovanja u nekoliko kazališnih kuća, među kojima se ističu zagrebački Teatar ITD i HNK u Splitu.</p>
<p> Obersnel je istaknuo da je Gotovac te kuće značajno unaprijedila, učinivši ih prepoznatljivim i u svjetskim razmjerima. Tomu je dodao da za vrijeme njena djelovanja u splitskome HNK nije bilo nikakvih gubitaka. Kako u svom programu na 22 stranice nije spominjala program Talijanske drame, što su joj njeni članovi, ali i svi ostali riječki kazalištarci zamjerili, Obersnel je istaknuo da je njena zadaća očuvati Talijansku dramu unutar postojećeg ustroja Kazališta.</p>
<p> No, imenovanju Mani Gotovac prethodio je prosvjed riječkih kazalištaraca Korzom i pred zgradom Gradskoga poglavarstva, gdje im se obratio i predsjednik Vijeća Željko Glavan, obećavši im da će se u idućoj proračunskoj godini za funkcioniranje HNK osigurati 4-5 milijuna kuna, a u 2004. nedvojbeno će biti riješeni svi problemi s kojima se ta institucija suočava posljednjih sedam do osam godina. Ako se to ne dogodi, poručio je povjerenik Hrvatskoga sindikata djelatnosti u kulturi riječkog HNK, Nenad Vukelić, kazalištarci će prosvjedovati tijekom cijele godine, što je, složio se i Glavan, njihovo demokratsko pravo.</p>
<p> Jednako napeto uoči glasovanja bilo je i u vijećnici, gdje ove godine, prvi put, nije bilo aktualnog sata, jer su očito svi jedva čekali prvu točku dnevnog reda, odnosno imenovanje intendanta. Mišljenja koja su se tom prigodom čula bila su, dakako, različita, no ni uvreda nije nedostajalo. Osim što je riječka oporba Mani Gotovac spočitavala što u svom programu nije spomenula Talijansku dramu, Ognjen Crnković u ime Kluba HDZ-a i HKDU-a ustvrdio je da »Mani Gotovac više nije u tim godinama kada može biti zapaženo produktivna i učinkovita u svom djelovanju«, a tu izjavu osudila je većina vijećnika. U PGS-u su isticali da je imenovanje intendanta ishitreno; Stranka nove alternative upozoravala je kako je čudno što Gotovac, unatoč svojim kvalifikacijama nije prošla na ponovljenom natječaju u Splitu; HDZ je ustvrdio da je imenovanje intendanta politička odluka...</p>
<p> No, nakon gotovo dvosatne rasprave tijekom koje su pojedini oporbeni vijećnici pokazali da, osim što o ustroju Kazališta ne znaju ništa, nisu ni pročitali materijale dostavljene im dva tjedna prije, Mani Gotovac ipak je dobila potporu većine.</p>
<p> Obraćajući se vijećnicima nakon glasovanja, Mani Gotovac kazala je da će u svom daljnjem radu nastojati da Rijeka ubuduće bude i više od onoga što trenutačno može. »Uvjerena sam da ću zajedno s ansamblom HNK Ivana pl. Zajca napraviti kazalište koje će biti na čast Gradu. Kazalište je produkt u koji treba najviše ulagati, zbog opstanka i obzora. Ni u jednom trenutku nisam zanemarila Talijansku dramu. Upravo zahvaljujući meni i mom utjecaju Talijanska drama uvrštena je na brojne festivale. U svom programu nisam je spominjala, kako ne bih uvrijedila njena ravnatelja Sandra Damianija, koji, uzgred rečeno, ima veća primanja nego intendant. Naime, u programskom dijelu Talijanska drama potpuno je autonomna«, izjavila je Gotovac.</p>
<p> Poželjevši svojoj nasljednici uspjeh u radu, dosadašnji ravnatelj Srećko Šestan izrazio je nadu da će se tijekom njena mandata trajno riješiti pitanje financiranja HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.</p>
<p>Tijekom rasprave o gradskome proračunu za iduću godinu vijećnici su se složili da se 3,2 milijuna kuna koji su višak prihoda dodijele kulturnim djelatnostima s namjerom izjednačavanja plaća zaposlenih, pri čemu je naznačeno da su moguća nekima povećanja plaća od deset do 28 posto. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Želim repertoar primjeren Rijeci </p>
<p>Želim nastaviti tamo gdje je riječko kazalište bilo najbolje – bilo je to doba »Vježbanja života« i »Kraljeva« – i ići dalje, prema mladima, prema onima o kojima ovisi naša sutrašnjica, kaže Mani Gotovac </p>
<p>Nakon što je riječko Gradsko vijeće imenovalo Mani Gotovac za novu intendanticu HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, zamolili smo novu intendanticu za razgovor.</p>
<p> • Koje su to promjene koje kao intendant kanite uvesti i što riječki građani od njih konkretno mogu očekivati?</p>
<p>– Kroz cijeli svoj teatrološki rad tijekom niza godina držala sam da se kazalište mora promisliti na temelju specifičnosti grada u kojem se stvara. Zbog toga sam promislila i napisala program za jedno kazalište koje će imati svoga smisla prije svega za grad Rijeku. Grad Rijeka je stjecište različitih kultura, različitih prolaza u jednom dijelu srednje Europe i na Mediteranu; Grad Rijeka pripada i srednjoj Europi i Mediteranu. Ona je u izravnom kontaktu sa Slovenijom, Italijom, Mađarskom, Austrijom, itd. Grad Rijeka je donio jedan čitav niz hrvatskih djela izuzetne vrijednosti.</p>
<p> Želim nastaviti tamo gdje je riječko kazalište bilo najbolje; ne samo unutar Rijeke, nego i cijele Hrvatske, a za njega se čulo i vani. Bilo je to doba »Vježbanja života«, »Kraljeva«,... U posljednje vrijeme imali smo nekoliko vrlo zanimljivih opernih izvedbi kao što je »Krabuljni ples«. Kanim nastaviti tamo gdje je Rijeka bila najbolja i ići dalje. Prema komu? Prema mladima, prema onima o kojima ovisi naša sutrašnjica. </p>
<p> • Riječka oporba spočitava Vam da nemate dovoljno sluha za glazbeni dio. Kako to komentirate?</p>
<p>– Takve me ocjene neizmjerno začuđuju. Očito je da, u dobrim namjerama, proizlaze iz činjenice da sam objavila nekoliko knjiga koje su vezane uz dramu. U lošim namjerama to spočitavanje ima zlobnih prizvuka. Radila sam s maestrom Nikšom Barezom u Splitu, kojeg držim jednim od naših najvećih ravnatelja, ne samo u Hrvatskoj nego u Europi, milanskoj Scali, Njemačkoj... Rezultati splitske Opere koje smo postigli u protekle četiri godine, sa svim nagradama hrvatskoga glumišta, nagradom »Milke Trnine«, s devet ovogodišnjih nominacija koje je imao splitski teatar na hrvatskom glumištu, od kojih se šest odnosilo baš na Operu, dokazuju suprotno... Prema tome, ako se ne razmišlja turobno, nego stvarno, splitsko Kazalište je upravo u Operi tijekom protekle četiri godine napravilo bitan iskorak prema očuvanju tradicije i stvaranja suvremene kazališne umjetnosti.</p>
<p> • U svom programu navodite da bi gospodarstvo više trebalo pomoći kulturi. Možete li to precizirati?</p>
<p>– To ću učiniti tek kada moje imenovanje bude potvrđeno od strane ministra kulture, jer sam legalizam uvijek poštivala. Sa svim svojim idejama, umjetničkim i organizacijskim, s idejom sponzorstva kao partnerstva, ali ne kao donatora, nego partnera počet ću odmah prvoga dana svoga rada. Pitanje je samo kada će se prvi rezultati vidjeti. Nemojte očekivati prve rezultate čim dođem ovamo. Trebat će vremena da se oni i vide.</p>
<p> • Na koji način namjeravate u riječko Kazalište privući mladu publiku?</p>
<p>– Repertoarom. Repertoar je ključ jedne kazališne politike. Najviše vjerujem u umjetnička nadahnuća. Vjerujem da će ansambl zajedno sa mnom ući u to nadahnuće i da ćemo imati suvremeni repertoar koji se obraća mladima, koji prepoznaje ono što mladi danas vole u umjetnosti, ne ignorirajući pritom i svakoga pojedinog građanina ovoga grada, vodeći i o njima računa. Mislim da će mladež doći na naš repertoar u kazalište. </p>
<p>LJ. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Još jednom prevareni« </p>
<p>RIJEKA, 19. prosinca</p>
<p> – Pisalo je »Još jednom prevareni« na transparentu koji su riječki kazalištarci pronijeli središnjim riječkim ulicama u četvrtak, zadržavši se pred Gradskim poglavarstvom. Organizirali su ga, jer u gradskom proračunu nisu osigurana sredstva za provedbu kolektivnog ugovora predloženog od grada.</p>
<p> Iznoseći kronologiju događanja, podsjetili su da od siječnja 1995. godine djelatnici HNK Ivana pl. Zajca imaju 30 posto manju plaću od svih ostalih djelatnika koji se financiraju iz gradske blagajne. Nadajući se da će intendanti, u dogovoru s osnivačem, odnosno Gradom, ispraviti učinjenu nepravdu, potpisivanje prvoga kolektivnog ugovora dočekali su 9. lipnja 1999. godine, a on je, kako tvrde, potpisan pod prijetnjom neisplaćivanja regresa za godišnji odmor i božićnice. Istodobno im je obećano da će se pripremiti novi kolektivni ugovor koji bi trebao izjednačiti položaj svih djelatnika gradskih ustanova kulture. Nakon dvogodišnje stanke, iz nepoznatih im razloga, tek u travnju 2001. Grad je predložio Hrvatskom sindikatu djelatnika da načini prijedlog kolektivnog ugovora kojim bi bile izjednačene plaće svim djelatnicima u kulturi Rijeke.</p>
<p> Prijedlog je usuglašen 18. lipnja 2001., a svi su se nadali da će njime biti ispravljeno šest godina nepravde. Predstavnici Sindikata tvrde da im je Grad, nakon više od godinu dana šutnje, 20. studenoga 2002. dostavio svoj novi prijedlog kolektivnog ugovora u čijoj izradi kazalištarci ponovno nisu sudjelovali. Pregovarački timovi Sindikata (HNK, Muzeja Grada Rijeke, Moderne galerije, Kazališta lutaka i Gradske knjižnice) i osnivača na dva posljednja sastanka usuglasili su tekst i koeficijente kolektivnog ugovora i kao datum mogućeg potpisivanja dogovorili vrijeme između 20. i 23. prosinca. Istaknuvši da je očito da Grad nema prema svim korisnicima proračuna jednaka mjerila, kazalištarci su odgovornima uputili pitanje – »Zašto i do kada?« </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Lenzerheide je Janičina prigoda za pregršt bodova </p>
<p>Pobijedi li Janica u nedjelju u slalomu, a zbroj bude dovoljan i za prvo mjesto u kombinaciji, to će biti novih 200 bodova na Janičinom računu. Plasira li se pritom među prvih 30 u subotnjem spustu (što nije nevjerojatno) past će tu još nekoliko bodova </p>
<p>ZAGREB/LENZERHEIDE, 19. prosinca</p>
<p> – U subotu će skijašice startati u prvom kombinacijskom spustu ove sezone, a dan kasnije će se voziti kombinacijski slalom. Inače bi uoči spusta trebala biti tri treninga, no kako je u srijedu u švicarskom Lenzerheideu bila magla i padao je novi snijeg, prvi je trening otkazan. U četvrtak je odvožen trening i uvjerljivo najbrža je bila Austrijanka Michaela Dorfmeister, pobjednica Svjetskog kupa. Dorfmeister je startala 12. i odvozila odličan trening, postavivši 1:43.78, čime je pokazala da dolazi u pravu formu, u kakvoj smo je gledali lani. </p>
<p>Najbliža Dorfmeister je bila njezina sunarodnjakinja, Renate Götschl, ali sa sekundom i 31 stotinkom sporijim vremenom. Treća na treningu i treća Austrijanka, Kathrin Wilhelm, zaostala je za Dorfmeister sekundu i 46 stotinki, što je priličan razmak u najbržoj disciplini.</p>
<p>Naša najbolja skijašica i velika favoritkinja za pobjedu u kombinaciji, Janica Kostelić na prvom je treningu bila 32. Janica je od Dorfmeister bila sporija tri sekunde i šest stotinki. No, to je samo trening. U utrkama kombinacije Janica je znala gubiti i više od sekunde u spustu od Götschl, Dorfmeister i ostalih brzašica, no sve je to nadoknadila u slalomu. </p>
<p>Nakon službenog treninga spusta, Janica je sa svojim ocem i trenerom Antom i ostatkom ekipe otišla na trening slaloma.</p>
<p>Lenzerheide je zapravo krasna prilika da se Janica u ponedjeljak pojavi u Zagrebu, na proglašenju sportašice Hrvatske, s pregršt novih bodova. Pobijedi li Janica u nedjelju u slalomu, a zbroj bude dovoljan i za prvo mjesto u kombinaciji, to će biti novih 200 bodova na Janičinom računu. Plasira li se pritom među prvih 30 u spustu (što nije nevjerojatno) past će tu još nekoliko bodova. U svakom slučaju, dobra prilika da naša olimpijka i te kako odmakne suparnicama u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa skijašica.</p>
<p> • Rezultati treninga: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 1:43.78, 2. Renate Götschl (Aut) 1:45.09, 3. Kathrin Wilhelm (Aut) 1:45.24, 4. Brigitte Obermoser (Aut) 1:45.28, 5. Regina Häusl (Njem) 1:45.35, 6. Carole Montillet (Fra) 1:45.40, 7. Ingrid Jacquemod (Fra) 1:45.41, 8. Melanie Turgeon (Kan) 1:45.46, 9. Katja Wirth (Aut) 1:45.53, 10. Corinne Rey-Bellet (Švi) 1:45.55... 32. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1:46.84...</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jelušić četvrta, Fleiss peta </p>
<p>PLOSE, 19. prosinca</p>
<p> – Hrvatske skijašice Ana Jelušić i Nika Fleiss zauzele su četvrto, odnosno peto mjesto na FIS slalomu u talijanskom Ploseu. </p>
<p>Riječanka Ana Jelušić je nakon prve vožnje bila treća, a na vrlo zahtjevnoj stazi u drugoj vožnji na kraju je bila četvrta (1:50.37), dok se Nika Fleiss sa sedmog probila na peto mjesto (1:50.74). </p>
<p>Pobjednica FIS slaloma u Ploseu je Nijemica Silke Bachmann (1:49.02), drugo mjesto je osvojila Talijanka Merighetti (1:49.34), a treće Austrijanka Troyer (1:50.28). </p>
<p>Ana Jelušić i Nika Fleiss otputovale su u švicarski Lenzerheide, gdje će zajedno s Janicom Kostelić voziti u nedjelju slalom Svjetskog kupa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U veljači stižu novi ruski reprezentativci </p>
<p>METKOVIĆ, 19. prosinca</p>
<p> - Kajakaši i kanuisti, ruski reprezentativci i reprezentativke, među kojima je 80 posto nositelja najvećih odličja s olimpijskih igara i svjetskih prvenstava, napustili su Metković nakon 20 dana napornog rada i priprema na rijeci Neretvi i u drugim sportskim objektima u tom gradu.</p>
<p>Prema riječima izbornika i predsjednika ruskoga kajak-kanu saveza Aleksandra Rogova, uvjeti za pripreme na Neretvi bili su više nego dobri te će nakon ove skupine u veljači iduće godine doći i novi članovi, koji će se pripremati za Prvenstvo mira i za druga natjecanja.</p>
<p>Gosti iz Rusije zahvalili su sportskom radniku Metkovića Jošku Sprčiću i Daliboru Obradoviću iz agencije Noranatours Hotela Narona na domaćinstvu i trudu kako bi gosti upoznali i kulturno-povijesne znamenitosti neretvanskog podneblja.</p>
<p>Boravak ruskih kajakaša i kanuista u Metkoviću znači početak stvaranja Europskoga kajakaškog centra u Metkoviću, ali i početak razvitka zimskoga stacioniranog turizma u dolini Neretve. </p>
<p>P. Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Yao Ming i Iverson junaci večeri </p>
<p>Washington Wizardsi kod kuće su svladali Memphis Grizzliese sa 118-100 / Allen Iverson imao je najbolju večer sezone, ubacivši 41 koš u pobjedi Philadelphia 76ersa protiv Minnesota Timberwolvesa sa 99-94</p>
<p>HOSUTON, 19. prosinca</p>
<p> – Najzanimljivija utakmica u srijedu je odigrana u Houstonu, gdje su domaći Rocketsi svladali Indiana Pacerse sa 95-83. </p>
<p>Junak pobjede bio je gorostasni Kinez Yao Ming, koji je sinoć sa 29 poena, 10 skokova i šest blokada bio udarna snaga Teksašana. Rocketsima nije išao šut (39 posto), ali je Kinez dominirao pod oba koša te protiv njega vodeća momčad Istoka nije imala obrane. Jermaine O'Neal (27) i Ron Artest (23) bili su vodeći strijelci Pacersa, koji su susret izgubili u posljednjoj četvrtini (37-27). </p>
<p>Allen Iverson imao je najbolju večer sezone, ubacivši 41 koš u pobjedi Philadelphia 76ersa protiv Minnesota Timberwolvesa (99-94). Kevin Garnett (24, 16 skokova) nije mogao sam protiv Sixersa, kojima je to druga pobjeda u nizu. </p>
<p>Miami Heat iznenadio je u Bostonu Celticse (91-81), zahvaljujući Eddieu Jonesu (21), dok su u gostima uspješni bili i Detroit Pistonsi, doduše slavili su tek u produžetku kod Cleveland Cavaliersa sa 111-106. Zasluge idu Chaunceyu Billupsu (23), strijelcu osam koševa zaredom u produžetku, dok je Litvanac Zydrunas Ilgauskas sa 29 koševa predvodio domaćine. </p>
<p>Washington Wizardsi kod kuće su svladali Memphis Grizzliese sa 118-100, a ponovno je briljirao Michael Jordan, ubacivši 33 koša. Od toga je čak 18 postigao u prvoj četvrtini, u kojoj je slomljen otpor Grizzliesa, za koje je Gordan Giriček za 19 minuta postigao pet koševa, dva skoka i četiri asistencije. </p>
<p>Chicago Bullsi kod kuće su svladali Toronto Raptorse sa 96-83, a Kanađani su igrali bez ozlijeđenih zvijezda Vincea Cartera i Antonija Davisa. Vodeća momčad lige Dallas Mavericksi u gostima su dobili Denver Nuggetse sa 80-75, zahvaljujući 31 košu Michaela Finleya. Orlando Magic slavili je kod Utah Jazza rezultatom 97-90, dobrom igrom Pata Garrityja (24) i Shawna Kempa (14, 12 skokova), dok su San Antonio Spursi u gostima dobili Seattle SuperSonicse (91-88). </p>
<p> • Rezultati: Washington – Memphis 118-100 (Giriček igrao 19 minuta, 5 koševa, 2 skoka, 4 asistencije), Boston – Miami 81-91 (Šundov igrao 2 minute, bez učinka), Philadelphia – Minnesota 99-94, Cleveland – Detroit 106-111 (produžetak), Chicago – Toronto 96-83 (Bagarić nije igrao), Utah – Orlando 90-97, Denver – Dallas 75-80, Houston – Indiana 95-83, Seattle – San Antonio 88-91, Golden State – New Orleans 111-106, LA Clippers – Portland 93-97. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Pistol Pete« ponovno jaše!</p>
<p>Posljednji meč Sampras je odigrao prije tri mjeseca kad je pobjedom protiv Andrea Agassija u finalu US Opena prekinuo dvogodišnji post bez ijednog naslova te otišao u legendu kao tenisač s najviše Grand Slam naslova (14)</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Želja je očito bila prevelika, Amerikanac Pete Sampras vraća se tenisu. Iako će propustiti Australian Open ponajbolji tenisač svih vremena definivno će igrati još jednu sezonu. </p>
<p>Posljednji meč »Pistol Pete« je odigrao prije tri mjeseca kada je pobjedom protiv Andrea Agassija u finalu US Opena prekinuo dvogodišnji post bez ijednog naslova te otišao u legendu kao tenisač sa najviše Grand Slam naslova (14). Nakon toga je otkazao nastupe do kraja godine i izjavio kako mora razmisliti o nastavku karijere i obiteljskom životu. U međuvremenu je postao otac, supruga Bridgette je prošlog mjeseca rodila sina. A Pete je zaključio kako sa 31 godinom na leđima još uvijek može pobjeđivati najbolje.</p>
<p>– Vraćam se u veljači u San Joseu. A nakon toga slijedi Scottsdale, Indian Wells i Miami. Jasno mi je kako iz tjedna u tjedan ne mogu igrati kao kad sam bio »broj jedan«. Za to je potrebno živjeti i disati tenis punim plućima. No, to ne znači kako ne mogu pobijediti velike tenisače. Upravo zbog toga igram, rekao je Sampras. </p>
<p>Kritičari su ga već pokopali prošle godine kada je sedmerostruki wimbledonski pobjednik poražen u 2. kolu na terenima All England kluba. No, Sampras je hladno trpio sve uvrede i dočekao dva tjedna iz snova u Flushing Meadowsu.</p>
<p>– Kad sam pobijedio, učinilo mi se kao da sam anulirao dvije godine kritike u dva tjedna tenisa, zaključio je Sampras, koji će propustiti Australian Open jer smatra kako će neće stići adekvatno pripremiti.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Real Madrid - Svjetske zvijezde 3-3</p>
<p>MADRID, 19. prosinca </p>
<p> – U ekshibicijskoj utakmici u povod stogodišnjice Reala iz Madrida selekcija Svjetskih zvijezda i Reala igrali su 3-3.</p>
<p>Utakmica je odigrana pred 55.000 gledatelja na stadionu Santiago Bernabeu. Pogotke su za Real Madrid postigli Santiago Solari (60-11m), Tote (65) i Esteban Cambiasso (87), dok su zvijezde vodile pogocima Miroslava Klosea (30), Kake (43) i Aliou Cissea (48).</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bayern se pojačava </p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Bayern je već počeo slagati momčad za iduću sezonu, iako je prvenstvo tek na polovici. Uspjeli su angažirati talentiranog argentinskog braniča Martina Demichelisa, a produljili su ugovore s Roqueom Santa Cruzom te Owenom Hargreavesom. Demichelis će četverogodišnji ugovor potpisati u siječnju 2003. godine, a za 21-godišnjeg igrača Bayern će isplatiti River Plateu pet milijuna dolara. Roque Santa Cruz i Owen Hargreaves, kojima su ugovorne obveze istjecale 2004., ostat će u bavarskoj prijestolnici do 2006. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ponovni susret Auxerrea i Sedana </p>
<p>PARIZ, 19. prosinca</p>
<p> – Francuski odbor za sport odlučio je da se odigra nova utakmica francuske lige između AJ Auxerrea i Sedana. Auxerre je taj dvoboj u rujnu dobio sa 3-1, ali je naknadno poništen zbog neregularnog pogotka domaćina. Francuski olimpijski odbor nedavno je vratio bodove Auxerreu, no Sedan se žalio i dobio pravo na novu utakmicu iduće godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Mimica: Strah od zapadnog Balkana služi za domaću političku upotrebu i pozicioniranje stranaka </p>
<p>Ministar za europske integracije smatra da Hrvatska u daljnjoj suradnji s Haaškim sudom neće imati problema ako se u tu suradnju ne bude miješala Vlada/ U procesu približavanja EU Mimica je pozvao političare da svojim aktivnostima ne otežavaju ispunjavanje političkih uvjeta, nego da ih ubrzaju/ Jasno je da ne postoji politička platforma ni u Bruxellesu ni u zemljama u procesu pridruživanja koja bi zagovarale neke državne strukture na području jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana, ističe Mimica </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica izjavio je za Vjesnik da je sljedeća godina u hrvatskom približavanju Europskoj uniji izuzetno važna. Hrvatsku očekuje niz reformi da bi mogla ispuniti kriterije EU-a. Mimica smatra da Hrvatska u daljnjoj suradnji s Haaškim sudom neće imati problema ako se u tu suradnju ne bude miješala Vlada, nego pravosudna tijela. Pozvao je političare da u procesu približavanja svojim aktivnostima ne otežavaju ispunjavanje političkih uvjeta, nego da ih ubrzaju.</p>
<p>Mimica je u potpunosti odbacio teze prema kojima je regionalni pristup opasan za Hrvatsku. »Takve teze služe strankama jedino za domaće političko pozicioniranje i nemaju utemeljenja u realnom životu«. istaknuo je. </p>
<p>»U saborskoj raspravi o ulasku Hrvatske u EU najbolji su dio zaključci Rezolucije. Ona točno definira što je potrebno za pozicioniranje Hrvatske i njezino približavanje Uniji. Nacionalni program izrađen je u suradnji s 35 tijela državne uprave. Politička potpora je, zbog Rezolucije, od sada manje upitna. Sabor će po brzoj, ali detaljnoj proceduri usvajati zakone koji se moraju usklađivati s pravnom stečevinom EU-a«, naglasio je Mimica. </p>
<p>Kada je riječ o suradnji s Haaškim sudom, ministar za europske integracije ustvrdio je kako je to pitanje znatno utjecalo na ukupan odnos Hrvatske i EU-a. »Vladi je, nakon svega, jasno da je poštivanje međunarodnih obveza osnova na kojoj se trebaju rješavati svi novi slučajevi. U sklopu takvog ponašanja mnogo je više prostora da se tim pitanjima bave pravosudna tijela, umjesto da se u te aktivnosti i procese uključuje Vlada. Bude li se slijedila ta linija, odnosi s Haaškim sudom neće usporavati naše približavanje EU«, rekao je Mimica. </p>
<p>Ocijenio je kako je sasvim jasno da ne postoji politička platforma ni u Bruxellesu ni u zemljama u procesu pridruživanja koja bi zagovarale neke državne strukture na području jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana. »Pojam zapadni Balkan i dalje ostaje kao administrativni i tehnički. Sve dok zapadni Balkan ne znači državno povezivanje i dok obuhvaća inicijative za stabilizaciju cijelog područja i potrebu međusobne suradnje u interesu svake zemlje, nitko ne smije plašiti ljude da taj zapadni Balkan znači nešto negativno u ukupnom političkom pozicioniranju Hrvatske. Strah od zapadnog Balkana nije proizvod realnog života i realnih opasnosti, nego stavova koji su za domaću političku upotrebu i koji služe za pozicioniranje stranaka«, rekao je Mimica za Vjesnik.</p>
<p>Dodao je da će se o kandidaturi Hrvatske odlučivati najvjerojatnije sredinom 2004. godine. Tada bi Hrvatska trebala dobiti status kandidata i mogla bi početi pregovore o punopravnom članstvu. </p>
<p>Mimica smatra da bi datum podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo mogao biti 25. veljače kada Hrvatska i EU u Bruxellesu imaju redoviti sastanak.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Počela prva faza američkog specijalnog rata protiv Iraka</p>
<p>Pentagon poziva Iračane i vojsku na neposluh Saddamu Husseinu / Malo se zna kakav je moral iračkog naroda i vojske, odnosno gdje je granica njihove izdržljivosti u obrani postojeće Saddamove strahovlade</p>
<p>ANKARA, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Koliko se još dugo može dopustiti korumpiranom režimu Saddama Husseina da eksploatira i terorizira vlastiti narod?« To je samo jedna od brojnih propagandnih radijskih poruka koje Iračanima upućuje Pentagon. Radi se, naravno, o specijalnom ratu koji obično prethodi onom pravom - na bojnom polju. Promatrači to uzimaju kao siguran znak da je američka vojna invazija na Irak samo pitanje vremena, točnije, pogodnog trenutka. </p>
<p>Pentagon u svojim porukama nije zaboravio ni iračku vojsku. Njoj se daje do znanja da bagdadski vlastodržac samo brine o očuvanju vlasti, ali ne i o istinskim interesima oružanih snaga. Dakako, postrojbama se savjetuje da okrenu leđa Saddamu Husseinu i prihvate suvremene vrijednosti demokratskog svijeta. Međutim, malo se zna o tome kakav je moral iračkog naroda i vojske, odnosno gdje je granica njihove izdržljivosti u obrani postojeće Saddamove strahovlade. </p>
<p>Prema pisanju nekih američkih i arapskih listova, Bushova administracija odlučila se na još jedan »provjereni korak« u cilju slamanja potpore bagdadskom tiraninu. Tvrdi se, naime, da su iračku granicu prešli deseci špijuna s torbama punim dolara. Tim novcem se navodno žele potkupiti plemenski prvaci širom Iraka koji su dosad bili odani Saddamu Husseinu. </p>
<p>Zanimljivo je da je za neke krugove u Americi rat protiv Iraka nije samo na obzoru, već i napola okončan. Tako dva ugledna istraživačka centra od Bijele kuće traže da se na vrijeme sačine planovi kojima bi se osiguralo upravljanje i poratna rekonstrukcija te arapske zemlje. Pritom se upozorava da bi izravno dovođenje na vlast iračke oporbe iz egzila, prije okončanja rata, bila neoprostiva greška. Kaže se da bi takva vlada bila »potpuni promašaj«, budući da ne bi imala unutarnji legitimitet. Predsjedniku Bushu se sugerira da postavi »koordinatore« za Irak koji bi proveli učinkovitu diplomatsku kampanju na Srednjem istoku i u islamskom svijetu u cjelini. </p>
<p>Što irački silnik Saddam Hussein može očekivati u bliskoj budućnosti znat će se pouzdanije u četvrtak nakon tri izvješća u Vijeću sigurnosti UN. Posebnu će pažnju privući izlaganje glavnog inspektora UN-a za oružje masovnog uništenja Hansa Blixa. Drugi raport, ništa manje zanimljiv, podnijet će i Mohammed al Baradei, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). </p>
<p>Članovi Vijeća sigurnosti upoznat će se i s »pročišćenim« stranicama obimnog izvješća o iračkom oružju. Amerikancima, koji su preuzeli ekskluzivno pravo nad tim dokumentom, trebalo je punih deset dana da prirede njegovu novu očišćenju verziju. Taj potez, koji je naišao na brojne kritike, obrazlaže se potrebom sprečavanja da se neke »povjerljive informacije« ne bi zloporabe u vojne svrhe. </p>
<p>Iz Bijele kuće su u četvrtak poručili kako je bagdadskom režimu pružena posljednja šansa da objelodani svoj navodno skriveni arsenal kemijskog, biološkog i atomskog oružja. Istodobno stižu uvjeravanja kako Amerika neće srljati u rat koji bi, prema nekim najnovijim procjenama, mogao početi čak i u ljeto 2003. Glavni stožer američke vojske upozorio je kako bi Saddam Hussein, pritisnut do samog zida, mogao pružiti neočekivano žestok otpor. Najkraće, vodeći američki generali upozoravaju da novi zaljevski rat ne bi bio, kako to neki pretpostavljaju, samo »mačji kašalj«.</p>
<p>U slučaju američke invazije, irački režim ne bi imao drugog izbora nego da pokuša s »vijetnamskom taktikom« općeg narodnog otpora, odnosno kako je to navijestio potpredsjednik iračke vlade Tariq Aziz, obranom svake kuće. Američki obavještajni izvori ukazuju i na mogućnost da Saddam naredi razaranje i paljenje naftnih polja, električnih centrala, putova i drugih infrastrukturnih objekata. Na taj način bi se, kako se ističe, željelo uzdrmati i promijeniti međunarodno mnijenje, ali i pridobiti simpatije na iračku stranu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pentagon poziva vojnike, Turska otvara baze </p>
<p>Oko 50.000 Amerikanaca dobilo je (ili će dobiti) obavijest da početkom 2003. godine kreću put Iraka</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Američka administracija nastavlja s pripremama za rat s Irakom. Približno 50.000 Amerikanaca dobilo je (ili će dobiti) obavijest da početkom 2003. godine kreću put Iraka. Tijekom prošlog vikenda, Pentagon je zapovjedio mornaričkom i kopnenom zapovjedništvu mobilizaciju 27.000 pripadnika Nacionalne garde i pričuve za put prema Perzijskom zaljevu. Zasad je mobiliziran i nepoznati broj Britanaca. </p>
<p>Turski dnevnik Hurriyet nedavno je objavio da je SAD već logistički opremio šest baza u Turskoj tako da u samo nekoliko dana može pokrenuti postrojbe s 90.000 vojnika. Ovih je dana oko pedeset američkih teških vojnih transportera prešlo granicu sjevernog Iraka.</p>
<p>Službena Ankara je također započela pripreme za eventualni rat protiv Iraka. Pripremljeni su planovi za angažiranje približno 70.000 vojnika u sjevernom Iraku. Oni će biti upotrijebljeni dođe li do velikog američkog napad preko sjevernih iračkih granica. </p>
<p>Prema agencijskim podacima, visoki turski obavještajni dužnosnici vojne pripreme objašnjavaju prevencijom zbog sasvim izvjesnih kurdskih ambicija da tijekom napada zauzmu gradove Mosul i Kirkuk. Riječ je o dva izuzetno važna središta u sjevernom Iraku. Mosul je glavni regionalni centar, a Kirkuk je usred najvažnijih naftnih polja. Kada bi Kurdi osvojili te gradove, postali bi značajna regionalna snaga. </p>
<p>Više je nego pouzdano da američka ekspedicija na Irak neće biti moguća bez turske suradnje. Parlament u Ankari jedini ima mandat za konačnu odluku o pristajanju ili odbijanju da se američke trupe posluže turskim tlom za svoje ratne operacije. Dosadašnji, službeni stav glasi - akcija protiv Iraka mora imati međunarodnu suglasnost. </p>
<p>No, postoji ipak i drugačiji pristup istom problemu. Nakon nedavnih putovanja američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda, zamjenika državnog tajnika Paula Wolfowitza i nekih drugih američkih eksperata za turska pitanja, ima i drukčijih tumačenja. Naime, washingtonski su eksperti uvjereni da se turski vojni vrh, istodobno i glavni generator političkih odluka, slaže s otvaranjem turskih luka i baza za američke vojne snage. Potez je povukao i George Bush najavom da je SAD spreman pomoći Ankari u prevladavanju gospodarskih nevolja.</p>
<p>Očito je riječ o usklađenim naporima da se vojna protiv Iraka pripremi sa što manje, bar logističkih i regionalnih, političkih iznenađenja. Agencije navode da SAD pod središnjim zapovjedništvom (za Afganistan i Zaljev) u regiji trenutno ima 60.000 vojnika. </p>
<p>Željko Hodonj/Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zvjezdani ratovi: Američke presretačke rakete i u Britaniji</p>
<p>Postoje indikacije da, osim radarsko-komunikacijske opreme za tzv. zvjezdane ratove, SAD na britanskom tlu želi stacionirati i »presretače«, raketne sustave koji uništavaju neprijateljske balističke projektile</p>
<p>LONDON, 19. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski ministar obrane Geoff Hoon priopćio je ovih dana da je primio formalni američki zahtjev za proširenje baze Fylingdales u Yorkshireu. U toj bi bazi trebali biti smješteni radarski sustavi što bi se koristili u novom američkom programu zvjezdanih ratova. Postoje međutim indikacije da bi, osim radarsko-komunikacijske opreme, SAD na britanskom tlu htio stacionirati i tzv. »presretače« - raketne sustave koji hvataju i uništavaju nadolazeće neprijateljske balističke projektile. </p>
<p>Sporne presretačke rakete vjerojatno bi na Otoku bile dočekane jednako bučnim protestima kao i američke krstareće rakete tijekom osamdesetih. Vladini izvori u Londonu potvrđuju da su doista u toku neslužbeni razgovori s Amerikancima o postavljanju raketnih presretača u Britaniji. Presretači bi uništavali rakete koje bi u pravcu Zapadne Europe mogla ispaliti neka sumnjiva srednjoistočna zemlja ili čak teroristi. </p>
<p>Dok su u hladnom ratu najvećim neprijateljem smatrani Sovjeti, danas se vjeruje da su glavna prijetnja nasilni režimi nekih manjih država koje posjeduju nuklearno ili drugo oružje masovnog uništenja. Presretačke rakete teoretski bi mogle uništavati ne samo nuklearne projektile, nego i one s kemijskim ili biološkim punjenjem. </p>
<p>Bushova administracija forsira razvijanje proturaketnog obrambenog sustava, koji neki nazivaju »sinom zvjezdanih ratova«. Program je daleko uži i manje ambiciozan od originalne Strateške obrambene inicijative (popularno zvane »zvjezdani ratovi«), koju je prije dva desetljeća zagovarao američki predsjednik Ronald Reagan. No, i u svojoj razblaženoj varijanti program izaziva kontroverze. On počiva na ranom otkrivanju neprijateljskih raketa pomoću satelita u svemiru i radara na zemlji. Komunikacijski centri u kojima su smješteni radari slali bi informaciju o točnoj putanji napadačkih raketa u baze s presretačima koji bi se odmah aktivirali. Svaki presretač, koji se kreće od brzinom od sedam kilometara u sekundi, nosi niz manjih raketa. Pomoću preciznog sustava za navođenje, one bi u zraku hvatale i uništavale neprijateljske projektile prije nego oni pogode svoj cilj. Tako je barem u teoriji. U do sada izvedenim pokusima bilo je međutim i neuspjelih pogodaka, kada bi presretač promašio svoj cilj. </p>
<p>U okviru programa novih zvjezdanih ratova, SAD sada traži od britanske vlade da modernizira svoj radarski sustav u bazi Fylingdales. </p>
<p>Sličan zahtjev primila je i danska vlada od koje se traži da unaprijedi radare za rano upozoravanje na Greenlandu. Predsjednik Bush je početkom tjedna također najavio da Amerika do 2004. planira postaviti prvih deset presretača u bazi Fort Greely na Aljasci, te još deset do 2005. No kako sada izlazi na vidjelo, London i Washington razgovaraju o tome da se na britanskom tlu smjeste i presretači. Oni na Aljasci trebali bi biti obrana uglavnom od sjevernokorejskih raketa, dok bi se iz Britanije presretale rakete koje bi mogla ispaliti zemlja poput Iraka, Irana ili Libije. </p>
<p>Dok su originalni zvjezdani ratovi bili zamišljeni kao obrana od tadašnje sovjetske prijetnje, u svojoj novoj varijanti oni bi trebali pružati zaštitu od raketa različitih manjih država za koje se smatra da imaju terorističke ili nasilničke sklonosti. No, protivnici cijele ideje tvrde da će »sin zvjezdanih ratova« samo potaknuti utrku u naoružanju. Takvog je mišljenja i dio vladinih dužnosnika u Londonu koji privatno tvrde da bi se radilo o nepotrebnoj, pa čak i opasnoj igri, koja je tehnički neprovjerena, a uz to i vrlo skupa. Novi sustav raketne obrane mogao bi samo Britaniju stajati deset milijardi funti. Američka je ideja da se u cijeli plan pokuša uključiti i druge zemlje saveznice, kako bi se podijelili troškovi. </p>
<p>Prvi nagovještaji da bi Britanija trebala dobiti presretače, dočekani su na Otoku dosta hladno i kritički. U Moskvi je pak Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo žaljenje zbog »aktiviranja pokušaja SAD da stvori tzv. globalnu proturaketnu obranu«, konstatirajući da ti planovi sada »ulaze u novu destabilizirajuću fazu«. Još od 11. rujna 2001. čuju se komentari da bi se novac potrošen na »zvjezdane ratove« mogao bolje upotrijebiti u borbi protiv terorizma i Al Qaide, koja Zapadu prijeti nekonvencionalnim sredstvima. Američki predsjednik George Bush rekao je ovog tjedna da napadi na New York i Washington dokazuju kako su Sjedinjene Države suočene s »prijetnjama bez presedana«, te da je novi sustav reketne obrane od vitalne važnosti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Đinđić: Milutinović mora u Haag</p>
<p>»Milutinović je na spisku Haaškog tribunala i pretpostavljam da će morati u Haagu objasniti svoju ulogu u proteklim događajima, osim ako Haag ne odustane od svojih namjera, ali za to ne vidim indicije«, kazao je Đinđić</p>
<p>BEOGRAD, 19. prosinca</p>
<p> - Aktualni predsjednik Srbije Milan Milutinović, nakon što mu 5. siječnja iduće godine istekne mandat, »morat će u Haagu objasniti svoju ulogu u proteklim događajima«, izjavio je srbijanski premijer Zoran Đinđić u intervjuu dnevniku Blic. </p>
<p> »Milutinović je na spisku Haaškog tribunala i pretpostavljam da će morati u Haagu objasniti svoju ulogu u proteklim događajima, osim ako Haag ne odustane od svojih namjera, ali za to ne vidim indicije«, kazao je Đinđić. On je dodao da Milutinović »u svakom slučaju, mora stupiti u kontakt s tužilaštvom i s njima dogovoriti formu svog nastupa«. »Hoće li ih on uvjeriti da nema razloga da se otvara postupak protiv njega ili će taj postupak biti otvoren, a on se braniti sa slobode, ili na neki treći način, ne znam«, kazao je Đinđić. </p>
<p> Kad je riječ o izboru novog predsjednika Srbije, Đinđić je kazao da ne očekuje raspisivanje predsjedničkih izbora na proljeće, pošto bi to, po njemu, bilo »maltretiranje građana, jer ti izbori ne bi rezultirali drugačije nego ovi«, već prije toga treba pristupiti izradi novog Ustava Srbije.</p>
<p> Također, kazao je srbijanski premijer, ne očekuje se raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. »Parlamentarni izbori će biti raspisani kad im bude vrijeme, a to znači u prosincu 2004. godine, osim u situacijama predviđenim zakonom, a to je izglasavanje nepovjerenja vladi. Sve drugo su političke spekulacije«, rekao je Đinđić.</p>
<p> Đinđić je prethodnih dana najavio da će se, čim se konačno usvoji ustavna povelja zajednice Srbije i Crne Gore, pristupiti izradi novog Ustava Srbije, koji bi trebao biti usuglašen u idućih šest mjeseci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Grčki prioritet: Balkan u EU čekaonici</p>
<p>Grčka će inzistirati na individualnom pristupu svake zemlje koja se želi pridružiti EU, uzimajući u obzir dramatične razlike među zemljama na europskom jugoistoku / Grčka želi države zapadnog Balkana »što je moguće prije« vidjeti u procesu pridruživanja Uniji</p>
<p>BRUXELLES, 19. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Grčka će nastaviti podržavati proces proširenja koji će biti okrunjen atenskim potpisima deset kandidata na sporazume o pridruživanju, potom će više pažnje posvetiti EU čekaonici. I to ne samo postojećem društvu dva kandidata s pregovorima, Rumunjskoj i Bugarskoj, nego i Turskoj, ali isto tako namjerava do kraja svoga polugodišnjeg predsjedavanja u proces uključiti države zapadnog Balkana »što je moguće prije«, rekao je ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou. </p>
<p>Efikasno ubacivanje Balkanaca u EU čekaonicu zahtijevat će dosta preciznog političkog rada, jer će kandidatski status neizostavno zahtijevati nove, privlačnije i upotrebljivije financijske aranžmane tipa Phare programa za sadašnje kandidate kako bi uz novčane poticaje i zaostali Balkan uhvatio integracijski priključak. Grčka će inzistirati na individualnom pristupu svakoj zemlji uzimajući u obzir dramatične razlike na jugoistoku. </p>
<p>Prve pozitivne izjave dužnosnika EU koji se ne suprotstavljaju potrebi zaokruživanja procesa reunifikacije Europe integriranjem preostalih kandidata i zapadnog Balkana, upućuju da pritom neće biti prepreka. Plan grčkog Predsjedništva predstavljen je prvo na domaćem terenu u Ateni, gdje će 10. siječnja iduće godine Grčka svečano preuzeti kormilo EU od Danske. Prema njemu, Grčka kao predsjedavajuća zemlja ima četiri prioriteta, uz isticanje da je Grčkoj osnovna namjera ojačati »međunarodno prisustvo Europe« na svjetskoj sceni, kako je to već u Ateni deklarirao premijer Kostas Simitis. </p>
<p>Grčki vrh pretpostavlja da će u dolazećih pola godine Irak biti osnovni razlog što će snažno prisustvo EU na svjetskoj sceni biti i te kako potrebno. Okolnosti su naklonjene ambicijama grčkog Predsjedništva budući da je Kopenhagenski summit rezultirao sporazumom EU-NATO o korištenju NATO-ovih kapaciteta za potrebe EU mirovnih/humanitarnih misija. </p>
<p>Predsjedavajućoj zemlji preostaje obavljati sve poslove vezane uz proces proširenja, i Papandreou najavljuju da će Atena »pažljivo provjeravati i poticati proces ratifikacije pristupnih sporazuma kako bi sve bilo gotovo do dana ulaska novih članova u Uniju«. Grčka će organizirati dva summita EU: atenski, gdje će kandidati službeno dobiti pristup u Uniju, potom i solunski na kome bi se »dijelile ulaznice« za EU čekaonicu.</p>
<p>Grci također žele učiniti Sporazum iz Nice upotrebljivim u praksi, završiti rad Konvencije o budućnosti Europe i na lipanjskom summitu u Solunu odmjeriti koliko je i kako napravljeno. Grčku čeka problematičan paket, a to je harmonizacija poreza u EU. Set ciljeva vezan uz »održiv ekonomski i socijalni razvoj (ili Lisabonski proces), »usprkos ne baš dobrim okolnostima u svjetskoj ekonomiji« morao bi ići »makar korak naprijed«, kao i daljnja razrada koncepta »Europe slobode, sigurnosti i pravde«. </p>
<p>Ovo zadnje u stanju smo riješiti«, ustvrdio je u Ateni premijer Simitis, i to tako da se ne stvori »tvrđava Europa«, već da se dobije efikasan, upotrebljiv, operativan i selektivan sustav tretmana imigracije, borbe s terorizmom, podzemljem, švercom. </p>
<p>Grčka će se angažirati i na inauguraciji politike EU prema »novim susjedima«, namijenjene uspostavljanju duboke suradnje sa zemljama s kojima EU dijeli granicu, tako da »dijelimo sve osim institucija«. U tom je kontekstu i unapređivanje donosa sa zemljama Sredozemlja. »Promovirat ćemo novo partnerstvo s Ankarom«, rekao je šef grčke diplomacije. Grčko će Predsjedništvo obilježiti i dva značajna događaja u osmišljavanju operativnog koncepta europske zajedničke obrane i sigurnosti: u veljači bi EU snage trebale zamijeniti NATO-ove u Makedoniji, a krajem veljače trebao bi biti poznat zakonski okvira u kojem bi EU snage za brzo djelovanje mogle zamijeniti SFOR u BiH. </p>
<p>Grčka je odlučna pošteno odraditi svoje četvrto EU predsjedavanje. To će joj biti i trening i za drugi veliki grčki izazov, Olimpijadu. Tamošnji su dizajneri lastavicu sa stare grčke freske, moderniziranu i popraćenu žutom zvijezdom s EU zastave, postavili na logo Predsjedništva. Grčka, dakle, i simbolom najavljuje proljeće Velike Europe. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Česi (ne)zadovoljni ulaskom u EU</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Česi su (ne)zadovoljni uvjetima pod kojima su ušli u Europsku uniju na nedavnom summitu u Kopenhagenu. Parlamentarna rasprava o ocjeni uvjeta pod kojima je Češka ušla u EU pokazala je veliku podijeljenost u mišljenjima. </p>
<p>Nakon petosatne burne i žučne rasprave, u kojoj su opozicijski građanski demokrati (ODS) pokušali »progurati« stav da je Češka ušla u EU »pod najnepovoljnijim uvjetima od svih zemalja« te da je Češka imala »najnesposobnije pregovarače«, ipak je na kraju trijumfirala vladina koalicija koja je, kao i prilikom slične rasprave prije tjedan dana, uspjela dobiti natpolovičnu većinu od samo dva glasa (84 od 162 zastupnika). Tako je prihvaćena rezolucija kojom se ocjenjuju uspješnim pregovori o ulasku u EU i ujedno izglasana zahvalnost predsjedniku Vaclavu Havelu, glavnom pregovaraču s EU Pavelu Telički i njegovu timu kao i svim dosadašnjim premijerima i ministrima vanjskih poslova za njihov doprinos u pregovorima o ulasku Češke u EU. </p>
<p>Češki premijer Vladimir Špidla rekao je da je uvjeren da je Češka »država, koja ima što ponuditi, da ima snagu da ima u Europi utjecaj sudjelovati na formiranju njenih vrijednosti i usmjerenja«, dok je ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda izjavio da nakon završetka pregovora u Kopenhagenu »nema ni pobjednika ni pobijeđenih« i naglasio da je Češka postigla »opće prihvatljivi ugovor koji će joj omogućiti punopravno članstvo u Uniji«. Svoboda je ujedno optužio građanske demokrate (ODS) da žele da »referendum o ulasku Češke u EU ne prođe dobro, jer bi time postigli unutarnjopolitičku korist«. </p>
<p>Referendum o ulasku Češke u EU održat će se u lipnju iduće godine, nakon što takvi referendumi budu održani u Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Prema posljednjim anketama, manje od polovice građana želi ulazak Češke u EU, pa bi referendum nakon što bude održan u zemljama gdje je EU popularnija, mogao pridonijeti uspjehu i češkog referenduma.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zakon osporen, ali Njemačka treba useljenike</p>
<p>BERLIN, 19. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi Zakon o useljavanju stranaca u Njemačku neće stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i tako je Ustavni sud svojom odlukom blokirao jednu od najvažnijih reformi vlade lijevog centra Gerharda Schrödera. </p>
<p>Savezni ustavni sud u Karlsruheu je »zaustavio« taj zakon sa obrazloženjem da on nije donijet na ustavno propisan način. Zakon je u Gornjem domu (Bundesratu) izglasovan tako da se glas pokrajine Brandenburg pribrojio kao glas »za«, premda je jedan član te pokrajine glasao »za«, a drugi »protiv«. </p>
<p>Inače, tim je zakonom bilo predviđeno da se ulazak stranaca u Njemačku provodi strogo kontrolirano, a da se njihova integracija u njemačko društvo poboljša. No, ni takav zakon nije bio prihvatljiv kršćanskodemokratskoj oporbi, premda su ga podržale crkve, sindikati i gospodarske udruge. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Otto Schily žali zbog odluke Ustavnog suda, ali se nada da će Njemačka regulirati useljavanje i to modernim zakonom. Najavio je da će se taj zakon ponovno u siječnju naći u parlamentarnoj proceduri. Zapravo, cijeli ovaj dugi i mučni proces pokazuje da je djelotvorno rješenje moguće samo ako se o njemu dogovore parlamentarne stranke.</p>
<p>To uviđaju i stranke Unije (CDU/CSU) na temelju čije je tužbe Ustavni sud i presudio. Premda je bavarski šef Edmund Stoiber (CSU) poručio kako »zakon odlazi u smeće« i da savezna vlada neće u Bundesratu »provući« taj zakon, šefica CDU-a Angela Merkel je na Schilyevu najavu da će vlada već početkom iduće godine temu opet vratiti pred parlament, reagirala pomirljivo: »Koncept je na stolu, spremni smo razgovarati, ali to mora odgovarati našim zahtjevima u kojima se slažemo sa stanovištem većine građana ove zemlje o tom pitanju.« Naime, većina građana (76) misli da je stranaca ionako previše. </p>
<p>S druge strane, demografi i gospodarstvenici upozoravaju: Njemačka treba useljenike, jer se malo ljudi rađa. Osim toga, činjenice govore da je Njemačka odavno useljenička zemlja i da će to biti i ubuduće, priznali to političari ili ne. </p>
<p>U potrazi za konsenzusom, vladino povjerenstva na čelu s Ritom Süssmuth (CDU) predložilo je da se odobri useljavanje 50 tisuća stranaca godišnje. Kršćanski demokrati i socijaldemokrati postigli su konsenzus o ograničenom useljavanju. </p>
<p>Liberali su, pak, predložili: dopustiti onoliko useljenika koliko treba njemačkom gospodarstvu. Oni polaze od toga da zemlji nedostaje radne snage i da je tržište najbolji regulator useljavanja. Liberali drže da se problem mora riješiti bez stranačkih zanovijetanja. Oni su se, iako u oporbi, slagali i sa zakonom kojega je Ustavni sud odbacio.</p>
<p>Njemački problem nije samo to što se Nijemaca sve manje rađa, nego što ih se u Njemačku sve manje doseljava. Naime, broj useljenika njemačkog porijekla, primjerice, sa područja bivšeg Sovjetskog Saveza u zadnje vrijeme je u padu. Kao razlog se navodi neispunjavanje jednog kriterija - poznavanje njemačkog jezika. Ali kod te kategorije useljenika najčešće nedostaju vrhunske kvalifikacije koje u njemačkom gospodarstvu potrebne da bi zadržalo svoju vodeću poziciju u globalnoj tržišnoj utakmici. </p>
<p>Ovih dana se navršilo dvije godine od poziva njemačke vlade vrhunskim kompjutorskim stručnjacima da dođu Njemačku. To je bila tzv. green card akcija. Međutim, od očekivanih 20.000, green card je dobilo samo 9000 kompjutorskih stručnjaka. </p>
<p>Uostalom, njemačko gospodarsko čudo ne bi bilo moguće bez useljenika. Ni ubuduće se njegovo održanje ne može zamisliti bez useljenika, unatoč užasavanju desnih populista. Prema službenim podacima, od 1959. godine iz inozemstva je u Njemačku došlo 30 milijuna ljudi. Od toga ju je napustilo 21 milijun, a 9 milijuna je ostalo. </p>
<p>Stručnjaci tvrde, ako se postojeći negativni demografski trend nastavi, Njemačkoj će za 50 godina trebati 13 milijuna ljudi. Njemački institut za istraživanje gospodarstva u Berlinu, procjenjuje da samo s 140.000 useljenika godišnje i povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu njemačko gospodarstvo može izići na kraj s nedostatkom radne snage. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ustavni sud nam je dao pravo na otkup stanova</p>
<p>U Vjesniku od 15. prosinca 2002. objavljen je članak pod naslovom »Iz tuđih, u zamjenske stanove«. Uz članak kojim se objašnjava Vladin Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o najmu kratko se iznose i stajališta udruga stanara i vlasnika.</p>
<p>Radi istinitog i točnog informiranja čitatelja potrebno se osvrnuti na dio izjave gospođe Branke Matešić, tajnice Udruge vlasnika nekretnina, koja, među ostalim, kaže kako je neprimjereno da se danas glasno razmišlja o otkupu privatnih stanova, iako je Ustavni sud ocijenio da zaštićeni najmoprimci ne mogu otkupiti stan privatnog vlasnika. </p>
<p>Ta tvrdnja je potpuno netočna jer je Ustavni sud RH u svojoj odluci od 31. kolovoza 1998. godine ocijenio da najmoprimci u privatnim stanovima (koji su se zvali korisnici privatnih stanova) imaju pravo otkupiti te privatne stanove, pod iznimno povoljnim uvjetima koje propisuje Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, ako je vlasnik otkupio društveni stan i time dobio naknadu za oduzeto vlasništvo. Ustavni sud je ocijenio da je to izraz načela socijalne pravde iz odredbe članka 3. Ustava RH koja kaže da socijalna pravda spada u najveće vrednote ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.</p>
<p>Iz te ocjene Ustavnog suda jasno je da se privatni stanovi mogu otkupiti kada je vlasnik dobio naknadu.</p>
<p>To stajalište Ustavnog suda u skladu je sa člankom 50. Ustava RH koji u stavu 1. propisuje da se privatno vlasništvo može oduzeti, uz tržišnu naknadu, kada je to u interesu Republike.</p>
<p>I jednakost, odnosno jednakost pred zakonom je u interesu Republike i spada u najveće vrednote ustavno-pravnog poretka, jer ako nema jednakosti pred zakonom onda to znači da ne funkcionira pravna država te da su ugrožene i sve druge najveće vrednote ustavno-pravnog poretka.</p>
<p>Kako su bivši nositelji stanarskog prava na stanovima vlasništvu građana bili potpuno jednaki sa svim stalnim nositeljima stanarskog prava, što nije potrebno dokazivati jer tako piše u Zakonu o stambenim odnosima, to je potpuno jasno da i oni moraju dobiti pravo na otkup stana. Inače, imamo diskriminaciju koja je u suprotnosti s Ustavom RH i treba je što prije ukinuti. </p>
<p>Treba također istaknuti da su uspostavljanjem stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu ti privatni stanovi u najvećem dijelu nacionalizirani i predani u trajno i nesmetano korištenje nositeljima stanarskog prava, a stanarsko pravo bilo je jednako neovisno o tome tko je bio davatelj stana na korištenje.</p>
<p>Nacionalizirani stanovi bili su formalno privatni prije nacionalizacije 1958. godine. Ponovno su postali privatni nakon usvajanja Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugokomunističke vladavine. Ipak, nositelji stanarskog prava u tim privatnim stanovima dobili su pravo otkupa stana na principu: vlasniku pripada naknada, a stanaru pravo na otkup stana.</p>
<p>Ispravan je samo jedan zaključak: privatni stanovi se mogu otkupiti kada vlasnik dobije naknadu. Neprimjereno je i neshvatljivo da Vlada RH predlaže rješenja koja nemaju uporište ni u Ustavu RH ni u Zakonu o stambenim odnosima prema kojima bi se, među ostalim, selilo stanare iz njihova doma u kojem su proveli najveći dio svog života, a mnogi su se u njemu i rodili. Posebno je to neobjašnjivo kada se zna da su sve stranke danas vladajuće koalicije, dok su bile u oporbi, zastupale taj stav i davale obećanja da će ovo pitanje riješiti u skladu s ustavnim načelom o ravnopravnosti i jednakom tretmanu svih nositelja stanarskog prva te da svi stanari moraju dobiti pravo otkupa stana u kojem stanuju pod jednakim uvjetima bez obzira na porijeklo stana.</p>
<p>Stranke u Vladi RH moraju građanima objasniti što se u međuvremenu dogodilo da su promijenile svoj stan i obećanja. Uskoro ulazimo u izbornu godinu pa je važno da građani znaju kome vjerovati.</p>
<p>VERA PAVIČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stanare ne tjeramo iz njihovih nego iz svojih stanova</p>
<p>Primjećujem poplavu pisama dr. Branka Sorića, pa mislim da mu treba objasniti neke osnovne pojmove, da ne zbunjuje čitatelje. </p>
<p>Ne tjera vas nitko iz vaših stanova, nego iz svojih stanova (na temelju sudskih presuda) u koje ste se uselili protiv njihove volje i niste plaćali naknadu, nego samo simboličnih $5 u prosjeku. Vi niste diskriminirani, nego ste privilegirani, premda manje od onih drugih, kojima je država u bescjenje prodala svoje (društvene) stanove (premda su oni bili zajedničko vlasništvo i naše i vaše, jer su građeni od novaca svih nas, koji nismo ništa dobili), ali ne mogu vam prodati tuđe, niti mogu prisiliti nas da vam prodamo svoje u bescjenje (to se događalo samo u filmovima o divljem zapadu i mafiji, ali u Europi i 21. stoljeću to neće ići), a diskriminirani su vlasnici stanova u kojima vi stanujete. A zašto vi mislite, da vi trebate imati veća prava na tuđe, nego drugi na svoje?</p>
<p>I u mnogo bogatijim zemljama ima mnogo ljudi koji nemaju dovoljno novaca za kupnju stanova, pa im ne pada na pamet da zahtijevaju tuđe i bili bi presretni da su tako »diskriminirani« kao što ste to vi, a i mi vlasnici bismo rado bili tako »diskriminirani« (pa makar i 60 godina), kao što ste to vi bili u zadnjih pedesetak godina i još ste sada. Ima mnogo ljudi koji ne mogu uzeti kredit, a nisu bili povlašteni kao vi, da stanuju na tuđi račun, pa bi oni trebali imati prednost pred vama.</p>
<p>Nitko vam nije branio da odete u inozemstvo, ali tamo ne biste stanovali na tuđi račun i ne bi vam padalo na um da tražite tuđe, a ovdje su mnogi, koji nisu bili privilegirani kao vi, pa da stanuju na tuđi račun i s manjim financijskim prihodima od vaših, uzeli zajam uplatili i isplatili stanove, a isto su uplaćivali u stambeni fond (iako protiv svoje volje) iz kojega nisu ništa dobili. Ne bi bilo ispravno, pošteno i pravedno, a bilo bi preskupo, da taj stan kupi država ili Grad Zagreb, te da ga vi otkupite na isti način kao što su i drugi otkupili stanove. Ispravno, pošteno i pravedno bilo bi da ministar Crkvenac proširi onih 75 posto poreza, namijenjenog onima koji su u bescjenje kupili poduzeća i na one koji su u bescjenje kupili stanove (mnogih ih prodali, bez da su platili porez na dobit), a vlasnicima stanova u kojima vi protiv volje tih vlasnika stanujete, isplati naknadu za razliku od ekonomske stanarine, koja se sastoji (ako niste znali) od kamata na zajam na svotu vrijednosti stana, troškove održavanja, povrata uloženog kapitala, profita na uloženi kapital i kamate za zakašnjelo plaćanje) u zadnjih 60 godina vašeg stanovanja.</p>
<p>STANKO VRESKdipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nismo mogli dobiti drugi stan, kredit ili teren</p>
<p>Molim da mi omogućite ispravak rečenice, koja bi se mogla pogrešno shvatiti, u mojem pismu, objavljenom u Vjesniku od 17. prosinca 2002. pod naslovom »Tko ima stanarsko pravo nije u tuđem stanu«. </p>
<p> Napravio sam omašku kod pisanja, a rečenica je trebala ovako glasiti: »Budući da smo imali stanarsko pravo u privatnom stanu, nismo mogli dobiti drugi stan, ni kredite, ni terene za izgradnju stana koje su svojevremeno nudile stambene zadruge drugim djelatnicima u poduzećima«. </p>
<p>DARKO JERIČEVIĆZadar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Umanjeno bogatstvo novoštokavskog govora</p>
<p>U Vjesnikovoj »Panorami« od 14. prosinca 2002. u članku »Govorite li hrvatski« Igor Mandić tvrdi da književni, odnosno standardni novoštokavski hrvatski jezik čini oko 60.000 riječi. Ovakvim je navodom zatečen onaj tko je na omotnici američkog Webster's Dictionary pročitao da sadrži oko 160.000 pojmova i 200.000 definicija. </p>
<p>Dakle, po Mandićevim navodima u spomenuto članku, hrvatski bi jezik bio za oko 100.000 riječi siromašniji od engleskoga. S takvom se tvrdnjom ne može pomiriti onaj tko i malo poznaje povijest hrvatskoga jezika i znade da mu pisani spomenici - Bašćanska ploča .. »znameniti hrvatski glagoljski natpis, koji nosi prvenstvo među hrvatskim jezičnim spomenicima« (Hrvatska enciklopedija, svezak II, str. 274, Zgb, 1941.) sežu na početak XI. stoljeća.</p>
<p>Međutim, kada bi se i ograničili na novoštokavski hrvatski književni jezik, doista ne možemo prihvatiti tvrdnju o nekih, otprilike (po Mandiću) samo 60.000 riječi. Veliki Hrvatsko-engleski rječnik Željka Bujasa (nakladni zavod Globus, Zgb. 1999.) na omotnici ukazuje da sadrži 123.000 leksičkih jedinica i 223.000 značenja. Pritom je nevažno što ima onih, na štokavskom području koji ne znaju da je dalmatinizam »škartoc« u standardnom jeziku papirnata vrećica, a da je »škartoc« po agramerski »škarnicl«, dakle opet papirnata vrećica u standardnom jeziku. Je li svakidašnji jezik doista ograničen na samo tristotinjak riječi, te da su tri tisuće već poželjna razina ozbiljnih novina, ostaje, barem zasad, samo na tvrdnji Igora Mandića.</p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Preminula i jednogodišnja djevojčica</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> – Od posljedica teške prometne nesreće, koja se u srijedu dogodila u Kaštel Lukšiću, u četvrtak u ranim jutarnjim satima preminula je i jednogodišnja djevojčica Luisa Lovrić, čiji su roditelji Mišel Lovrić (27) i Natalija Karabatić (27) poginuli na mjestu nesreće, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u splitskoj policiji. </p>
<p> Nesreća se dogodila u srijedu u 16,45 sati na glavnom skretanju s Jadranske magistrale prema središtu Kaštel Lukšića, kada je Mišel Lovrić, upravljajući »golfom« iz smjera Splita želio skrenuti na Put sv. Lovre. U tom je trenutku iz smjera Trogira naišlo teretno vozilo TAM, kojim je upravljao T.S. (23) iz Solina, i prednjim dijelom vozila udario u desnu bočnu stranu »golfa«. Kamion je, usprkos kočenju, udario u »golf« te ga gurao nekih 20-ak metara. </p>
<p> Supružnici su poginuli na mjestu nesreće, dok je djevojčica koja se s majkom nalazila na stražnjem sjedalu, s teškim i po život opasnim ozljedama prevezena na Odjel intenzivne skrbi Kliničke bolnice Split, no unatoč liječničkim naporima liječnici je nisu uspjeli spasiti.</p>
<p> Po podacima splitske policije, ove je godine na prometnicama županije poginulo 76 osoba, 12 više nego u istom razdoblju prošle godine. (I.R./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bolesnik majku, baku i djeda držao kao taoce</p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> – Teški psihički bolesnik Ivica L. (23) iz Splita, naoružan nožem i podvodnom puškom, u srijedu navečer u obiteljskom stanu u Dobrilinoj ulici u Splitu zatočio je svoju majku, baku i djeda.</p>
<p> Talačka kriza, u kojoj nitko nije ozlijeđen, prekinuta je nešto prije 22 sata, kada je mladić kolima hitne pomoći prevezen na Odjel psihijatrije splitske kliničke bolnice, gdje se i ranije liječio. Razjareni 23-godišnjak iz stana je najprije pustio teško pokretnog djeda, a potom i baku. Oko 20 sati pustio je i majku, kada je, uz dopuštenje Specijalne policije u stan ušao njegov prijatelj Luka P. Nagovarajući ga da se preda više od sat vremena Luka P. je, hrvajući se s Ivicom L. ovoga uspio izgurati iz stana, u naguravanju zadobivši lakše ozljede po glavi.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pijan »odglumio« sudar, a zatim napao policajce</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Pijani 33-godišnji vozač BMW-a zagrebačkih registracijskih oznaka u srijedu oko 22.40 sati u Gornjem Laduču svojim je BMW-om »fingirao« nalet na policijski automobil, a kada je nakon jurnjave konačno zaustavljen, pokušao se fizički obračunati s policajcima.</p>
<p>Prema policijskim podacima, policajci su u Gornjem Laduču kod Zaprešića uočili BMW, koji je vozio kolničkim trakom namijenjenim za kretanje vozila u suprotnom smjeru. </p>
<p>Policajci su zatim krenuli za njim i na pogodnom mjestu, u ulici Orubići, postavili službeno vozilo u namjeri da zaustave BMW.</p>
<p>Zatim su upalili rotirajuće svjetlo i automobil pokušali zaustaviti stop palicom, no osumnjičeni je nastavio vožnju, tobože u namjeri da će naletjeti na njih. Nakon toga se vozač BMW-a okrenuo vozeći prema Gornjem Laduču te se zaustavio u dvorištu obiteljske kuće u Vatrogasnoj ulici, gdje su ga sustigli policajci.</p>
<p>Nakon što se zaustavio u dvorištu, osumnjičeni je izašao iz BMW-a i odmah počeo vrijeđati policajce, pokušavajući se s njima fizički obračunati, no ubrzo je svladan, vezan i priveden u zaprešićku policijsku postaju.</p>
<p>Prigodom intervencije nije bilo ozlijeđenih dok je alkotestiranjem vozača BMW-a utvrđena koncentracija alkohola od 2,24 promila. Policija, pak, nastavlja kriminalističku obradu radi utvrđivanja činjenica kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnje i sredstvom te sprječavanja službene osobe. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade u postaji je bio nazočan i istražni sudac.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kapetan albanskog broda kažnjen sa 7.500 kuna</p>
<p>ŠIBENIK, 19. prosinca</p>
<p> – Istražno povjerenstvo Lučke kapetanije iz Šibenika koje je proteklih dana obavljalo očevid pomorske nesreće koja se u akvatoriju Rogoznice dogodila u nedjelju navečer, odlučilo je da će se kapetani oba broda koja su sudjelovala u sudaru prekršajno kazniti.</p>
<p> Kako saznajemo od glasnogovornice Ministarstva pomorstva, prometa i veza Osmani Krenar, kapetan albanskog broda »Froidi 1« kažnjen je sa 7500 kuna za prekršaj plovidbe izvan zacrtanog plovnog koridora. Za isti prekršaj teretit će se i kapetan potonule koćarice »Zornica« Ivan Brizić koji se, međutim, nije odazvao pozivu za saslušanje, jer se nakon pomorske nezgode razbolio i sada se nalazi na bolničkom liječenju. </p>
<p>Albanski brod »Foidi 1« koji je iz slovenske luke Kopar u albansku luku Drač prevozio 707 tona pšenice i ječma i nadalje će ostati vezan u šibenskoj luci sve dok ne isplati naknadu za štetu pretrpljenu potonućem ribarice »Zornica«. Koćarica »Zornica« bila je osigurana kod Croatia osiguranja. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Neuspjelo mirenje Aleksandre Mindoljević i Hloverke Novak Srzić</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Na Općinskom se sudu nisu uspjele pomiriti novinarke Aleksandra Mindoljević i Hloverka Novak Srzić tijekom rasprave u sudskom sporu u kojem je Mindoljević podnijela tužbu zbog klevete.</p>
<p> Naime, bivša novinarka HTV-a Mindoljević tužila je Novak Srzić zbog izjava u tekstu objavljenom u Jutarnjem listu 24. travnja 2002. godine, pod naslovom: »Hloverka: Mindoljevićka je uvreda i sramota za znanost«, a u kojem je izjavila da je Mindoljević svojom slikom i pojavom sramota za znanost te da je puna taštine i osvetoljubivosti zbog vlastitog neuspjeha na HTV-u.</p>
<p>Mindoljević je na sudu izjavila kako se spremna pomiriti i prihvatiti ispriku jedino ako bude javna i izađe u novinama kao što je izašla kleveta. »Ono što je objavljeno u novinama samo je moj odgovor na ono što je Mindoljević izjavila ranije o meni. To su također bile klevete, no ja nisam podigla tužbu« izjavila je Novak Srzić. Nakon toga rasprava je odgođena, a novo ročište zakazano je za ožujak.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Matkunovi susjedi se više baš ničega ne sjećaju</p>
<p>Optužnica ih tereti da su u korist Petrača od Miroslava Matkuna pokušavali izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug / Predloženo je da se sasluša i istražni sudac, jer on valjda ne pati od amnezije</p>
<p>VARAŽDIN, 19. prosinca</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka, na novomarofskom je Općinskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje Trpimiru Jandreku i Hrvoju Petraču optuženima za iznudu.</p>
<p> Optužnica ih tereti da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica, čiji je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračevog poduzeća. Dogovorili su se, prema optužnici, da će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja, skršiti Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac. Petrač ga je nazivao i prijetio, a istodobno je s Jandrekom dogovorio da Matkuna počne ozbiljno napadati. Jandrek je tako, kaže optužnica, s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem te u automobil ispalio nekoliko metaka.</p>
<p> Na raspravi je svjedočila Nataša Zorman, Matkunova susjeda, koja je rekla da se više ne sjeća ničega što je rekla u istrazi. Iskaz joj je zatim pročitan, a istražnom je sucu rekla da je 1996. godine imala malo dijete, pa se budila noću. Tako je jedne noći kroz prozor vidjela bijeli automobil koji je bez upaljenih svjetala išao prema Matkunovoj kući. To joj je bilo čudno, no kasnije je to zaboravila. Kasnije je od drugih ljudi čula da je Matkunov automobil propucan, no ona hice nije čula, ali bi ih vjerojatno čula, s obzirom na blizinu svoje zgrade i Matkunove kuće. Kad je čula iskaz, svjedokinja je rekla da je to tako onda valjda rekla, ali sad to više ne može tako ispričati, jer se ne sjeća.</p>
<p> Milan Peršun, koji je također Matkunov susjed, porekao je dio svog iskaza danog istražnom sucu, tvrdeći da je sudac zapisao ono što uopće nije rekao. Tako je u zapisnik ušlo da je Peršun vidio neke dvije osobe koji su išle prema Matkunovoj kući, no nije na njih obraćao pažnju. Došao je do ulaza u zgradu i tada je začuo kako netko viče i doziva u pomoć. Otišao je vidjeti što se događa, pa je vidio da Matkun leži na tlu, a dvojica se od njega udaljavaju brzim koracima. Vidio je i da je Matkun krvav po licu. Taj dio, tvrdi svjedok, uopće nije rekao sucu i ne zna kako se to našlo u zapisniku. </p>
<p> Direktor »Lepe« Zlatko Koračević rekao je da i njegovo poduzeće tražilo kredit od Petračeva poduzeća, jer je bilo u teškoćama, no taj su dug u cijelosti vratili. On s poslovima oko kredita nije imao veze, sve su radile njegove stručne službe, a prisjetio se i da su u »Lepu« dolazili ljudi koji su se predstavljali kao Petračeva pravna služba. Nakon povratka duga, ti ljudi u poduzeće više nisu dolazili. Koračević je rekao i da je jednom prilikom ispred ulaza u njegovo dvorište eksplodirala nekakva naprava, no nije znao da li je ta eksplozija bila prije ili poslije povratka duga Petračevu poduzeću. </p>
<p> Svjedočio je i Željko Ban, koji je u ono vrijeme radio kao predstavnik poduzeća »Unit V« u Zagrebu. Jednom je bio s Matkunom u Petračevu poduzeću, čekali su ga kod tajnice i tamo je primijetio dvije osobe. Jednu je zapamtio, jer je imala obrijanu glavu i djelovala mu kao »snagator«, a na raspravi je pokazao da je to bio Jandrek. Ta su dvojica razgovarala s tajnicom, a Matkun je ušao k Petraču na razgovor. U jednom su trenutku te dvije osobe otišle, pretpostavlja da su ušle u Petračevu sobu, a iz sobe je zatim začuo galamu, no nije čuo što se govori, jer je tajnica, kako je galama postajala glasnija, tako pojačavala radio. Matkun je iz sobe izašao uzbuđen i crven u licu, no nije mu rekao o čemu su razgovarali. O prijetnjama Matkunu, kao i o propucavanju automobila čuo je od drugih.</p>
<p> Božena Bregović, tadašnja voditeljica računovodstva u Petračevom poduzeću, rekla je, pak, da su dali kredit poduzeću »Unit V«, da je Matkun predložio da se to potraživanje privremeno pretvori u dionice, a kad se poboljša financijska situacija, da će »Unit V« te dionice otkupiti od Petračeva poduzeća. Petrač mu je čak rekao, rekla je svjedokinja, da će mu pomoći oko dobivanja kredita, kako bi što prije dobio novac natrag. </p>
<p> Na raspravi je predloženo i da se sasluša istražni sudac koji je ispitao Milana Peršuna, budući da on tvrdi da se u iskazu nalazi nešto što nije rekao, no o njegovom će svjedočenju sud odlučiti naknadno.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>HNB će obuzdati rast aktive i kreditnih plasmana banaka</p>
<p>Središnja banka najavljuje da će poslovne banke koje su u 2002. zabilježile rast aktive i kredita veći od 20 do 25 posto morati povećati svoje rezervacije / HNB će u 2003. godini otkupiti samo 350 milijuna eura na deviznom tržištu / Veće neto zaduživanje države može značiti jedino jačanje kune </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Hrvatska narodna banka početkom 2003. godine propisast će određivanje dodatnih rezervacija, kojima će se zaustaviti visoki rast kreditnih plasmana i aktive poslovnih banaka. U HNB-u visokim rastom smatraju sve iznad 20 ili 25 posto, a primjerice u devet mjeseci ove godine kreditni su plasmani porasli prosječno za 28 posto. U središnjoj banci ne očekuju da će spomenute mjere odmah biti učinkovite, ali će svakako utjecati na realniji i manje rizičan rast banaka u sljedećem razdoblju.</p>
<p>Središnja banka spremna je u 2003. godini, prema riječima guvernera Željka Rohatinskoga, na deviznom tržištu otkupiti najviše 350 milijuna eura, što je dvostruko manje nego ove godine, u kojoj je radi ublažavanja aprecijacijskih pritisaka na tečaj kune HNB otkupila gotovo 700 milijuna eura. Potvrđeno je to u četvrtak nakon što je u srijedu Savjet HNB-a prihvatio projekciju monetarne politike u sljedećoj godini. Inače, u 2002. HNB je otkupila dvostruko više deviza nego 2001., a kroz emisije blagajničkih zapisa sterilizirano je dodatnih 2,5 milijardi kuna.</p>
<p>U HNB- u se nadaju kako će oni koji se namjeravaju zaduživati na inozemnom tržištu sljedeće godine shvatiti poruku. Ta se poruka inače u prvom redu, iako nije izričito rečeno, odnosi na Vladu, a neto zaduživanje veće od spomenutog iznosa podrazumijeva da će tečaj kune jače aprecirati.</p>
<p>U 2002. godini nastavljen je visoki rast svih monetarnih agregata (od oko 30 posto), povećana je likvidnost financijskog sustava, ali i uspješno zadržana stabilnost tečaja i cijena, čime je HNB ostvarila svoj temeljni cilj.</p>
<p>U HNB-u kao jedan od najvećih uspjeha monetarne politike ističu činjenicu da se država na domaćem tržištu kapitala sada zadužuje uz kamatne stope neznatno iznad stope inflacije te da uz visoki rast kunske štednje građana poslovne banke već odobravaju ili se to spremaju učiniti u 2003. godini kunske kredite bez valutne klauzule. To govori da su se u Hrvatskoj počela istiskivati inflatorna očekivanja.</p>
<p>I u 2003. godini u središnjoj banci očekuju nastavak makroekonomske stabilnosti, uz gospodarski rast po stopi većoj od 4 posto bruto domaćeg proizvoda i inflaciju od 2 do 2,5 posto.</p>
<p>Rast novčane mase i kredita banaka kretat će se oko 15 posto, što bi prema procjenama HNB-a trebalo omogućiti normalan gospodarski rast bez negativnih posljedica na kretanja u platnoj bilanci.</p>
<p>Definitivno je odbačena, barem zasad, i ideja o osnivanju jedinstvenog nadzornog tijela za cjelokupno financijsko tržište, već su monetarne i izvršne vlasti zaključile kako je dovoljno poboljšati suradnju i razmjenu podataka među postojećim institucijama koje obavljaju posao nadzora u pojedinim segmentima.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HUP: Nužni i aranžman s MMF-om i reforma radnog prava </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Hrvatska udruga poslodavaca smatra da je, u postojećim okolnostima, novi aranžman s MMF-om nužan, kao i uspostava opće gospodarske stabilnosti, što se i traži u dokumentu o novom aranžmanu Hrvatske i MMF-a. Izrada zakona o fiskalnoj stabilnosti i njegova provedba bili bi jamstvo sigurnosti i dugoročno bi odredili uvjete poslovanja, ocjenjuju u HUP-u.</p>
<p> Poslodavci podsjećaju kako Hrvatskoj ne bi trebao ovakav oblik suradnje s MMF-om da su na vrijeme provedene nužne reforme. Ali u posljednje tri godine Hrvatska nije autonomnim djelovanjem uspjela provesti reforme i podići kreditni rejting, a i politička scena pokazuje znakove nestabilnosti. K tome, izostala je i odgovornost institucija, od Hrvatskog sabora, Vlade pa »na dolje«, koja bi jamčila kvalitetne i dugoročne uvjete poslovanja.</p>
<p> Što se pak tiče najavljenih izmjena Zakona o radu, u HUP-u drže kako se s fleksibilizacijom i deregulacijom radnih odnosa kasni te da ne postoji nijedan razlog za odgodu reforme radnog zakonodavstva. Pregovori koji slijede pokazat će ambicije aktera – socijalnih partnera, odnosno njihovu spremnost da zajedničkim naporima podignu konkurentnost hrvatskog gospodarstva. </p>
<p> Pritom u HUP-u računaju na dva moguća ishoda: kompromisno-minimalističku varijantu, kojom bismo se približili prosjeku uređenosti radnih odnosa u nama konkurentnim zemljama, te razvojno-poticajnu varijantu, kojom bismo uspostavili povoljnije uvjete poslovanja u pogledu radnog zakonodavstva od onih koji vrijede u nama konkurentnim zemljama. HUP će se zauzimati za drugu, razvojnu varijantu, jer smatra da ona, u kombinaciji s drugim mjerama, otvara vrata snažnijeg gospodarskog razvoja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>RBA otvorila drugu poslovnicu u Splitu </p>
<p>SPLIT, 19. prosinca</p>
<p> – Raiffeisenbank Austria (RBA) otvorila je drugu poslovnicu u Splitu, čime se ukupan broj poslovnica RBA popeo na 24 poslovnice u 14 gradova Hrvatske. </p>
<p> Nova poslovnica u Ulici Ruđera Boškovića namijenjena je prvenstveno poslovanju s građanima, a pruža sve vrste bankarskih i financijskih usluga. RBA je u Splitu počela s radom u srpnju 2000. godine sa devetero zaposlenih, a danas je u dvije splitske poslovnice zaposleno 42 ljudi. Od početka poslovanja u Splitu RBA je prikupila 70 milijuna eura štednje građana, odobreno je 50 milijuna eura kredita građanima te 70 milijuna eura pravnim osobama, otvoreno je 750 transakcijskih računa za poslovanje u domaćem platnom prometu. Bilanca RBA podružnice Split iznosi gotovo 700 milijuna kuna, što je pet posto njezine bilance. Na prigodnoj svečanosti RBA je uručila i četiri donacije splitskim ustanovama od po 5000 kuna – Školi za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, Školi za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, Županijskoj udruzi slijepih Split te Udruzi osoba oboljelih od cerebralne paralize Srce. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Završena berba mandarina u dolini Neretve </p>
<p>PLOČE, 19. prosinca</p>
<p> – U dolini Neretve završeni su berba, otkup i prodaja mandarina. Na plantažama Komina, Opuzena, Metkovića i pločanskog kraja ove su godine proizvođači ubrali oko 15.000 tona, umjesto očekivanih i realno mogućih 30.000 tona mandarina. Uzrok tako velikog podbačaja uroda su elementarne nepogode u neretvanskom kraju zbog kojih je povećana celuloza u plodovima. Zbog šverca proizvođači i krajnji korisnici imaju velike štete, a država i lokalne zajednice ostale su bez znatnog prihoda. Oko 40 posto ubranih mandarina neretvanski su otkupljivači izvezli u zemlje srednje Europe, poglavito u Sloveniju. Prosječnom cijenom od tri do četiri kune za kilogram neretvanski su proizvođači zadovoljni, kao i najveći neretvanski otkupljivači Konzum Dad Mala Neretva iz Opuzena i Billi Comerc iz Metkovića, koji su svoje proizvode plasirali na domaće i strano tržište. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Američke dionice padaju, europske rastu </p>
<p>LONDON, FRANKFURT, NEW YORK, 19. prosinca</p>
<p> – Skok cijena dionica naftnih i tehnoloških kompanija podigao je europske burzovne indekse s najnižih razina u zadnja dva mjeseca. Londonski FTSE indeks do podneva je porastao 0,5 posto, na 3.855 bodova. Frankfurtski DAX dobio je 0,17 posto, dosegnuvši 3.027 bodova.</p>
<p>Zbog napetosti oko Iraka skok cijena sirove nafte nagnao je ulagače na kupovinu dionica energetskih tvrtki, što im je povisilo cijene od 1,5 do 2,5 posto.</p>
<p> »Ne volimo rast cijena nafte jer loše utječe na potrošnju i gospodarski rast. Čini se da tržište nafte pretpostavlja kratki, brzi rat s Irakom te povratak u normalu do sredine iduće godine«, kazao je globalni strateg pri HSBC-u Jason James.</p>
<p>Tehnološkim je dionicama skočila cijena za 2,1 do 4,4 posto zbog poslovnih rezultata boljih nego što se očekivalo njemačke softverske tvrtke SAP te američkog Oraclea. Pratile su ih telekom dionice, ponajviše zbog Deutsche Telekoma koji je objavio da je na putu smanjivanja razine zaduženosti. Cijene telekom dionica porasle su između 2,2 i 3,6 posto. </p>
<p> Trgovci dionicama izvijestili su da je već mnogo tržišnih igrača otišlo na božićne praznike, tako da je obujam trgovanja manji, a oscilacije cijena, zbog smanjene likvidnosti, veće.</p>
<p> Na Tokyjskoj burzi Nikkei indeks je porastao 0,5 posto, na 8.387 bodova.</p>
<p>Rastuća napetost zbog iračke deklaracije o oružju povukla je američke burzovne indekse u srijedu na najniže razine u zadnjih mjesec dana.</p>
<p>Sjedinjene Države su sve bliže ocjeni da Irak krši UN-ovu rezoluciju o razoružanju, ali američki diplomati ističu kako takva ocjena neće odmah izazvati rat s Irakom. To je bilo dovoljno da na tržištima diljem svijeta poraste napetost, pri čemu su cijene zlata dosegnule najviše razine u proteklih pet i pol godina, a cijene sirove nafte više od 30 dolara po barelu, dok su cijene dionica potonule.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks oslabio je za 1,03 posto, na 8.447 bodova. Tehnološki Nasdaq indeks potonuo je 2,2 posto, na 1.361 bod. </p>
<p> »Postaje sve jasnije kakav će biti američki stav. Prilično je jasno da idemo putem rata«, kazao je direktor za trgovinu dionicama pri The Advest Group Robert Mikkelsen. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Kroatoskeptici su gori od najžešćih euroskeptika</p>
<p>Postoje dvije Hrvatske. O prvoj, katastrofalnoj, na rubu argentinske krize, slušali smo u srijedu, a o drugoj, realnoj, govore oni koji žive u gospodarstvu, kazao je potpredsjednik Vlade Goran Granić/ Vlada je odobrila 15 milijuna kuna HOO-u za restrukturiranje, ali pod uvjetom da svoje plaće uskladi s plaćama u javnom sektoru</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Članovi Vlade pohvalili su se u četvrtak rezultatom ankete prema kojoj osamdesetak posto gospodarstvenika ovu godinu smatra jednom od najuspješnijih u posljednjih 10 godina, a još bolje rezultate očekuju u 2003.</p>
<p>Potpredsjednika Vlade Gorana Granića ta je anketa ponukala na zaključak da smo svjedoci »dviju Hrvatska«. »O prvoj, katastrofalnoj, na rubu argentinske krize, slušali smo u srijedu, a o drugoj, realnoj, govore oni koji žive u gospodarstvu«, rekao je Granić koji smatra da je »naš veliki problem kako spojiti te dvije Hrvatske«. Premijer Ivica Račan ustvrdio je, pak, da »postoji nešto gore od najžešćih euroskeptika, a to su kroatoskeptici koji ne žele i ne mogu uvidjeti dobre procese, te se ne mogu nositi s problemima u korist vlastita probitka«. </p>
<p>Tu je raspravu potaknulo izvješće o pregovorima za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Jugoslavijom, koji bi na snagu trebao stupiti 1. ožujka i osloboditi carine gotovo sve industrijske proizvode. Nakon nekoliko godina postupnoga ukidanja carina na osjetljive, pretežito poljoprivredne proizvode, potpuno slobodna trgovinska razmjena trebala bi se odvijati od 1. siječnja 2007. Vlada od tog ugovora mnogo očekuje na području povećanja izvoza ali i regionalnog širenja hrvatskih kompanija. </p>
<p>Hrvatskom olimpijskom odboru Vlada je u četvrtak odobrila 15 milijuna kuna za financijsko, organizacijsko i pravno restrukturiranje, i to pod uvjetom da se plaće u HOO-u usklade s plaćama u javnom sektoru, jer su članovi Vlade revoltirani činjenicom da su neki službenici u HOO-u imali plaće veće od ministara. HOO mora Vladi objasniti i zašto je došlo do dugova, te predočiti program koji će jamčiti da se to neće više dogoditi. Očekuje se i utvrđivanje odgovornih za neracionalno poslovanje. Potpredsjednik Vlade Ante Simonić tu je priliku iskoristio kako bi podsjetio da Hrvatska za sport izdvaja vrlo malo u odnosu na odgojnu, zdravstvenu, diplomatsku i socijalnu važnost sporta. Iz državnog proračuna Hrvatska po stanovniku za to izdvaja 1,82 eura, dok Austrija i Češka izdvajaju po 6,4 eura, a Finska više od 10.</p>
<p>U Sabor je upućen Konačni prijedlog zakona o odgovornosti pravnih osoba, koji će regulirati sve učestaliji oblik kriminala u svijetu, ali i kod nas, u čijem je središtu pravna osoba kao središte moći i korisnik protupravno ostvarene imovinske dobiti. Hrvatsku na donošenje tog zakona obvezuje Kazneno-pravna konvencija o korupciji Vijeća Europe, koja se bavi problemima podmićivanja, trgovanja utjecajem i pranja novca.</p>
<p>U saborsku proceduru upućen je i Konačni prijedlog zakona o zaštiti od buke koji, među ostalim, inspekcijskim službama daje ovlast da zbog kršenja zakona na licu mjesta zatvori objekte. Taj će zakon biti mnogo detaljniji od postojećega. Njime se, primjerice, točno definira da dan traje od šest do 20 sati, večer od 20 do 22 sata, a noć od 22 do šest sati.</p>
<p>Ministar Crkvenac izvijestio je Vladu da su carinici odustali od štrajka koji su najavili za božićne i novogodišnje blagdane. Crkvenac tvrdi kako je štrajk spriječen jer se organizatore uvjerilo da je štrajk »nepotreban i nezakonit«, ali i zbog »mjera koje su pripremljene za održavanje reda i prohodnosti na granicama«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Kažnjeni« osiguranici s više od 30 godina staža</p>
<p>Kod prijevremenih mirovina, umjesto 0,3 posto umanjenja za svaki mjesec koji osiguraniku nedostaje do pune mirovine, mirovina se umanjuje za 0,34 posto / Faktor izračuna minimalne mirovine ostao je isti za sve koji će tu mirovinu ostvariti na temelju 30 godina staža ili manje, no za razdoblje od 30 godina na više primjenjuje se niži faktor pri izračunu mirovine, što znači da će za to razdoblje i iznos mirovine biti manji / Još nekoliko dana, zahtjevi za mirovinu mogu se podnositi tako da se u njima naznači da osiguranik u mirovinu želi s danom 17. prosinca, čime ostvaruje pravo na povoljnije uvjete</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Slijedom nedavno prihvaćenih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, od 18. prosinca vrijede restriktivne odredbe vezane uz izračun prijevremenih mirovina, kao i minimalnih mirovina, s obzirom na godine staža.</p>
<p>Tako se za sve osiguranike koji zahtjev za umirovljenjem podnesu nakon 18. prosinca, a žele u prijevremenu mirovinu, ili s obzirom na primanja računaju na minimalnu, primjenjuju veći faktori umanjenja mirovine.</p>
<p>Kod prijevremenih mirovina, umjesto 0,3 posto umanjenja za svaki mjesec koji osiguraniku nedostaje do pune mirovine (a u obzir se uzima dob, za muškarce do 65, a za žene 60 godina) mirovina se prema novim propisima umanjuje za 0,34 posto. Tako će osiguraniku kojem do pune starosne mirovine nedostaje, na primjer, godina dana, mirovina biti umanjena za 4,08 posto umjesto dosadašnjih 3,6 posto. Ako pak osiguraniku nedostaje pet godina do pune starosne mirovine, umanjenje će iznositi 20,4 posto umjesto dosadašnjih 18.</p>
<p>Slično je i s minimalnom mirovinom s obzirom na godine staža, no u ovom je slučaju zakonodavac »kaznio« osiguranike s više od 30 godina staža. Naime, faktor izračuna minimalne mirovine ostao je isti za sve koji će tu mirovinu ostvariti na temelju 30 godina staža ili manje. </p>
<p>S druge strane, za razdoblje od 30 godina na više primjenjuje se niži faktor pri izračunu mirovine, što znači da će za to razdoblje i iznos mirovine biti manji. </p>
<p>U Ministarstvu rada i socijalne skrbi ističu da se takvom formulom željelo zaštititi one koji imaju malo staža, a time i male mirovine, a istodobno ograničiti iznos minimalnih mirovina.</p>
<p>Promjene su se pripremale još od veljače ove godine, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje inicirao raspravu o stanju u sustavu generacijske solidarnosti, odnosno prvom mirovinskom stupu. Prijedlozi za umanjenje prijevremenih i minimalnih mirovina tada su argumentirani činjenicom da su njihovi iznosi gotovo dosegli prosječne mirovine, čime se izgubio socijalni karakter tih mjera i dovelo u pitanje održivost prvog mirovinskog stupa. </p>
<p>No, kako se očekivalo da će sve odredbe Zakona stupiti na snagu od 1. siječnja 2003., osiguranici koji su do kraja ove godine planirali u mirovinu nisu se žurili. U praksi se, naime, najčešće događa da se zahtjevi za mirovinu podnose sa zadnjim danom godine. No, kako su restriktivne odredbe Zakona na snagu stupile osam dana nakon objave u »Narodnim novinama«, zadnji rok za umirovljenje »po starom« postao je 17. prosinca.</p>
<p>U međuvremenu, osiguranike nitko nije obavijestio o tome, pa je jedina dobra vijest iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stigla ovih dana: još nekoliko dana, naime, zahtjevi za mirovinu mogu se podnositi tako da se u njima naznači kako osiguranik u mirovinu želi s danom 17. prosinca, čime ostvaruje pravo na povoljnije uvjete.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>SSSH protiv predloženih izmjena Zakona o radu </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je u četvrtak da ne pristaje na predložene izmjene Zakona o radu, kojima bi se, prema diktatu MMF-a, smanjila radnička prava.</p>
<p> Sve dok se radnicima ne osigura pravna i socijalna sigurnost, tj. brže postupanje u radnim sporovima, osnivanje Fonda zajamčenih plaća te adekvatna naknada za slučaj nezaposlenosti, SSSH ne pristaje na smanjenje otpremnina, skraćivanje otkaznog roka i uvođenja rada na određeno vrijeme bez ograničenja.</p>
<p> Udovoljavanje zahtjevima MMF-a značilo bi promjenu radnog zakonodavstva u korist jačega na tržištu rada i u korist kapitala, zanemarujući interese rada i prava radnika, ocjenjuje najveća hrvatska sindikalna središnjica.</p>
<p> Na tržištu rada opterećenom stopom nezaposlenosti od 17 posto ne može se prihvatiti dodatno smanjivanje radničkih prava, tim više što su postojeća prava radnika i sindikata, poput prava na rad i plaću za obavljeni rad, već temeljito narušena.</p>
<p> Uvođenjem rada na određeno vrijeme bez ograničenja zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme do kraja bi izumrlo, budući da već danas u Hrvatskoj 82 posto novozaposlenih radnika radi na određeno vrijeme.</p>
<p> U uvjetima globalizacije ekonomije prvi su na udaru standardi zaštite radnih i socijalnih prava, a zanemaruju se stvarne kočnice gospodarskog razvoja - administrativne prepreke poduzetničkim aktivnostima, neefikasno sudstvo i državna uprava, pravna nesigurnost ulagača i dr.</p>
<p> SSSH će stoga u dogovoru s drugim sindikalnim središnjicama utvrditi daljnju strategiju sindikalnog djelovanja, kako je to učinio i prilikom najava izmjena Zakona o radu u travnju ove godine, ističe se u priopćenju.</p>
<p> SSSH je tada zajedno s većinom središnjica organizirao prosvjedno obilježavanje 1. svibnja na kojem su sindikalci zaprijetili organiziranjem općeg štrajka, nakon čega je Vlada privremeno odustala od izmjena Zakona o radu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Produžiti rok za upis u poljoprivredni upisnik« </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Poljoprivredni proizvođači izbjegavaju se upisati u poljoprivredni upisnik, te će on propasti ako se ne produži upisni rok koji traje do 31. siječnja 2003., rečeno je u četvrtak na Prvoj sjednici Nadzornog i Izvršnog odbora Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.</p>
<p>Zadrugari su se požalili da je u ovoj akciji izostala suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Primjerice, za 20 dana koliko traje popisivanje poljoprivrednika u Varaždinskoj županiji u upisnik se upisalo 65 poljoprivrednih gospodarstva, a izdano je 600 posjedovnih lista.</p>
<p>Govoreći o razvoju zadrugarstva, Željko Mataga, predsjednik Saveza, rekao je da je u ovoj godini osnovano tridesetak novih zadruga. Dodao je da će ih iduće godine biti osnovano još 20.</p>
<p>Prema Mataginim riječima, zabrinjava da zakonska regulativa u ovoj godini nije pratila potrebe zadrugara. Radi se o 400 zadruga u Hrvatskoj, u prvom redu o poljoprivrednim zadrugama, bez kojih ruralna području nemaju nikakve razvojne izglede.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Kupovanje alkoholnih pića zabraniti do 21. godine«</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> – Je li vino hrana ili tek jedno od alkoholnih pića? O tome se ovih dana raspravljalo i u Saboru. I dok liječnici i liječeni alkoholičari odlučno tvrde da je vino opojno sredstvo (a u tome ih podržava i Svjetska zdravstvena organizacija), druga strana tvrdi da ga se mora ozakoniti i manje oporezovati kao i hranu. </p>
<p>»Što je prava istina mora reći znanost, isto kao što je rekla za pušenje i cigarete, i na tome treba postići hrvatski konsenzus«, rekao je prof. dr. Stipe Orešković, direktor Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, u kojoj je u četvrtak u povodu Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti održana Tribina o alkoholizmu. </p>
<p>Sljedeći korak u suzbijanju te vrste ovisnosti koja je u Hrvatskoj puno raširenija nego ovisnost o opojnim drogama (u Zagrebu je dvostruko više ovisnika o alkoholu na liječenju), formiranje je ekspertne skupine za donošenje nacionalne strategije u suzbijanju alkoholizma i na kraju donošenje samog zakona koje će i alkoholne napitke (i vino i pivo) svrstati među luksuzne proizvode. </p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga Friganović upozorila je na nedostatak nacionalne strategije protiv alkoholizma nasuprot uspješnoj strategiji borbe protiv ovisnosti o drogama, ali da unatoč poslijeratnom zastoju imamo podlogu za nastavak aktivnosti u postojećim klubovima liječenih alkoholičara. Nužnost donošenja strategije potkrijepila je podacima o 15 posto muškaraca oboljelih od alkoholizma, 30 posto onih koji imaju nekih problema s alkoholom, a podržala je zabranu prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina. </p>
<p>Prof. dr. Vlatko Thaller iz KB-a »Sestre milosrdnice«, gdje je i Referalni centar za borbu protiv alkoholizma u Hrvatskoj, predložio je, da se ta dobna granica pomakne na 21. godinu s obzirom da su mladi najosjetljiviji na toksičnost alkohola. Prema njegovim podacima, više od 60 posto ubojstava događa se pod utjecajem alkohola, alkoholičari žive desetak godina kraće, a i radna im je sposobnost kraća za 10 do 15 godina. </p>
<p>»Lani je pod utjecajem alkohola izazvano 9500 prometnih nesreća u kojima je sudjelovalo 142.000 ljudi, 21 posto tih prometnih nesreća završilo je smrtnim ishodom, a među poginulima je 26 posto mladih« rekao je Mate Marković iz MUP-a, dodajući da će ove godine neke od tih brojki biti premašene, što je povod prijedlogu da se pooštre zakonske odredbe o vožnji pod utjecajem alkohola.</p>
<p>Po istome modelu kao što je to bilo u akciji protiv pušenja Škola narodnog zdravlja pokrenut će i kampanju protiv alkoholizma. Već za idući tjedan najavljeno je u Ministarstvu zdravstva osnivanje Povjerenstva za borbu protiv alkoholizma koje će dogodine pripremiti i nacionalnu strategiju.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Zbog devetog razreda država bi godišnje gubila 22 milijarde kuna!«</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> – Nakon što je akademik Vladimir Paar, inicijativom i okupljanjem 150 znanstvenika, umjetnika i pedagoga, među kojima je i 50-ak akademika, Saboru uputio apel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da ne prihvati predloženu reformu školstva, slična je inicijativa pokrenuta i s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Rukovoditelj Sektora za nastavu i znanost Medicinskog fakulteta mr. sc. Zvonko Rešetar dostavio je Vladi, Saboru, Uredu predsjednika Republike, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, rektorima i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti rezultate dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja, kojima izlaže strukturu, probleme i krizu društva, ali i prijedloge brzog izlaska iz krize. </p>
<p>Rešetar upozorava da je hrvatsko društvo u teškoj i pogubnoj krizi, te da »najnoviji prijedlog reforme školstva koji su napisali pojedinci nije znanstveno utemeljen i njegova bi primjena još više uvećala krizu hrvatskoga društva«.</p>
<p>On se protivi uvođenju obvezne devetogodišnje škole i provođenju reforme. Prema rezultatima njegova istraživanja, dulje zadržavanje mlade generacije u formalnom obrazovnom školskom sustavu izvan integralne proizvodnje društva je kontraproduktivno i opasno. Školski sustav je konzervativan i trom za promjene. Ankete provedene u svijetu govore da učenici ne vole i ne žele ići u školu. U svijetu se, nastavlja Rešetar, formalni školski sustav skraćuje, a mi radimo suprotno. Devetogodišnja osnovna škola predlaže se u uvjetima kad nam 99 posto mlade generacije nastavlja školovanje na drugom školskom stupnju. Kod nas osnovna škola zbog toga ne traje osam, nego 11 ili 12 godina, zaključuje Rešetar. </p>
<p>»Uvođenje neke nove osnovne škole koja traje devet godina ne spada u okvir zdravoga razuma. Nama ne treba nikakva reforma, nama treba nova kvaliteta koja se temelji na novom cilju obrazovanja«, ističe on.</p>
<p>Rašetar iznosi i ekonomske gubitke što bi nastali uvođenjem devetog razreda osnovne škole. Naime, za deveti bi razred, prema njegovoj računici, trebalo izgraditi 800 novih učionica, koje s opremom i drugim izdacima stoje više od 80 milijuna eura (592 milijuna kuna). Potom bi trebalo zaposliti 1170 novih nastavnika, za što treba osigurati 112 milijuna kuna godišnje. </p>
<p>»Ljudi koji se bave ekonomikom obrazovanja izašli bi s gubicima koji će se javiti u društvenom proizvodu zbog kasnijeg uključivanja 75.000 mladih ljudi u integralnu proizvodnju društva. Uzmemo li u obzir da bruto društveni proizvod iznosi po glavi stanovnika 4000 dolara, gubici na toj osnovi iznose 22 milijarde kuna godišnje«, zaključuje Rešetar. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Carinici odustali od štrajka zbog podnesene tužbe</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Carinski sindikat Hrvatske (CSH) odustao je od najavljenog štrajka koji je trebao početi u četvrtak u osam sati i trajati do 27. prosinca u 20 sati. Predsjednik Sindikata Željko Popović kao razlog je naveo »tužbu Republike Hrvatske koja je štrajk proglasila nezakonitim i nelegalnim«. Stoga je, naglasio je, na konferenciji za novinare u četvrtak odluka o štrajku opozvana, dok će o daljnjim akcijama Sindikat odlučiti nakon presude Županijskog suda u Zagrebu. Istaknuo je da Sindikat ionako nije htio stvarno ući u štrajk te da se tako ne može nazvati detaljan pregled putnika i vozila. Rekao je da se najavom štrajka želio napraviti legalan pritisak na Vladu da napokon počnu pregovori kako bi se riješio težak materijalni položaj i uvjeti rada carinika. . Kazao je također da Sindikatu nije bio cilj štrajkati u vrijeme božićnih blagdana, jer nisu htjeli preuzeti odgovornost za štetu koju bi pretrpjeli građani zbog sukoba carinika s Vladom. </p>
<p>Opunomoćenik Sindikata u sporu s Vladom Zdravko Balenović, koji je izvijestio o prvoj raspravi na Županijskom sudu, rekao je kako je tužba Republike Hrvatske neosnovana i promašena, jer se njome htjela dokazati nezakonitost štrajka kojeg zapravo ne bi ni bilo. Objasnio je da je Sindikat samo tu akciju nazvao štrajkom, a štrajk podrazumijeva obustavu rada. Sindikat je, kazao je, samo dao naputak o striktnom provođenju propisa i zakona carinske službe, što znači detaljan pregled putnika i vozila. Naglasio je da je sindikat poštivao i članak Kolektivnog ugovora u kojem se navodi da prije štrajka treba provesti postupak mirenja.</p>
<p>Istaknuto je kako je i nakon najave štrajka u srijedu u Sindikat iz Carinske uprave stigao naputak o pripravnosti za rad carinskih službenika kojim se od 18. prosinca zabranjuje korištenje godišnjih odmora, te se traži pripravnost carinika i na poslu i kod kuće, što je »zakonski neosnovano i pravno neregulirano, posebice jer se kućno dežuranje dodatno ne plaća«. Nakon što su odustali od štrajka, naputak o pripravnosti je ukinut.</p>
<p>Sindikat je pozvao Vladu i potpredsjednika Gorana Granića da sjednu za stol i pregovorima pokušaju riješiti pitanje carinika. Istaknuo je da je riječ samo o 2900 zaposlenika i odličnoj investiciji Vlade, jer »zadovoljan carinik znači i punu poreznu blagajnu«. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Iduće godine više plaće učiteljima i nastavnicima</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama porast će u sljedećoj godini, ovisno o godinama staža, između tri i devet posto, odlučila je Vlada u četvrtak. </p>
<p>Prema obrazloženju ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara, onim učiteljima i nastavnicima koji imaju između jedne i devet godina staža plaća će porasti tri posto, onima s 10 do 19 godina staža plaća raste pet posto, za one koji rade između 20 i 29 godina porast će sedam posto, a učiteljima i nastavnicima s 30 godina staža i više, plaća će porasti devet posto. </p>
<p>»Povećanje se potpuno uklapa u 200 milijuna kuna, koliko je u proračunu Vladinom odlukom izdvojeno više za Ministarstvo prosvjete i športa«, kazao je Strugar. Dodao je da Ministarstvo nije samostalno željelo donijeti odluku o raspodjeli tih 200 milijuna kuna, te su obavljeni razgovori sa sindikatima osnovnog i srednjeg školstva. Prijepor je, međutim, nastao jer sindikati nisu željeli prihvatiti da se plaće povećaju samo učiteljima i nastavnicima, nego svim zaposlenima u prosvjeti. »Vlada to ne može prihvatiti jer i u drugim javnim i državnim službama nije došlo do povećanja plaća ni jednoj skupini. No s obzirom na važnost odgojno-obrazovnog sustava, Vlada je odlučila napraviti izuzetak te učiteljima i nastavnicima povećala plaće«, rekao je. Vlada je razmatrala i položaj ravnatelja osnovnih i srednjih škola unutar javnih službi, te je korigirana uredba kojom se njihov koeficijent plaća izjednačava s koeficijentom ostalih ravnatelja zaposlenih u javnim službama.</p>
<p>Koeficijent je povećan za 20 posto, kazao je ministar. Govoreći o štrajku Sindikata hrvatskih učitelja najavljenom za 13. do 17. siječnja, naglasio je da Vlada ne može osporiti štrajk, no smatra ga neopravdanim, jer je učinjeno »najviše što se moglo«. Naglasio je da postupak mirenja s tim sindikatom u dva navrata nije uspio. </p>
<p>Strugar se osvrnuo i na dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe, koji su u četvrtak u Banskim dvorima potpisali sindikati znanosti, socijalne skrbi, zdravstva i kulture, a odbio ga je potpisati Dalimir Kuba iz SHU-a. Odredbe u ugovoru usuglašene su sa svim sindikatima, među kojima je, prema Strugarovim riječima, aktivno sudjelovao i SHU, pa mu se čini nerazumljivim »bojkot onoga što je zajednički dogovoreno«. U ugovor su uvrštene odredbe ne samo u korist zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, nego i u korist svih ostalih, te će primjerice svi koji imaju magisterij dobiti plaću veću za osam posto, dok će doktori znanosti dobiti 15 posto višu plaću. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vijeće HRT-a: Kvorum nestao usred rasprave o programskoj shemi </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Dva člana Vijeća koji su dali ostavke, usvajanje dnevnog reda nakon jednosatne rasprave, traženje članova Vijeća po hodnicima, nabacivanje teškim riječima, optužbe na račun novinara i na kraju prekinuta sjednica zbog nedostatka kvoruma, okarakterizirali su sjednicu Vijeća Hrvatske radiotelevizije u četvrtak. </p>
<p>Inače, na toj se sjednici, nakon rasprave o usvajanju programske sheme, trebalo, na prijedlog Upravnog vijeća, ponovo raspravljati o zahtjevima za razrješenjima petero urednika koji još uvijek rade svoj posao. Na dnevnom redu bila je i rasprava o prijedlozima glavne urednice Jasne Ulage-Valić o imenovanju Joze Barišića za urednika Informativnog programa, Silve Skender za urednicu Programa za djecu i mlade te Dražena Siriščevića za urednika Umjetničkog programa. No, vijećnici nisu uopće stigli do te točke, jer je tijekom rasprave o programskoj shemi najprije Nada Gačešić-Livaković demonstrativno napustila sjednicu zbog toga što ju je predsjednik Vijeća Vlatko Silobrčić prekidao u izlaganju, a popratila ju je Jadranka Kolarević.</p>
<p>Novi član Vijeća Antun Vrdoljak kazao je kako misli da je »Vijeće duboko podijeljeno politički, a ne programski«. »Ovakvo Vijeće ugrožava rad kuće«, dodao je i predložio održavanje zatvorene sjednice na kojoj će se vijećnici dogovoriti o tome kako uopće raspravljati o programu, »jer se o tome može raspravljati i dva dana«.</p>
<p>Silobrčić mu je odgovorio da se bolje ne javljati za riječ ako se ono što se ima reći ne može izreći u pet minuta. Petar Kuzmič je replicirao Vrdoljaku rekavši da je on »četiri godine drmao kućom«, na što mu je Vrdoljak kazao kako ni sa čim nije drmao. Potom je Vrdoljak napustio sjednicu. Sve je to dovelo do nedostatka kvoruma i uzaludnog pokušaja »privođenja« vijećnika s hodnika u dvoranu. </p>
<p>Silobrčić je na kraju ustvrdio da je sve to »čista sabotaža Vijeća«, te da su se oni koji su napustili sjednicu pridružili onima koji sotoniziraju Vijeće. Davor Bruketa predao je svoju pismenu ostavku, a Zvonimir Stanislav najavio svoj odlazak čim članovi njegove udruge izaberu drugog predstavnika. Isto tako, Kuzmič je predstavnike medija koji prate Vijeće nazvao »polupismenim novinarčićima«, koji iznose neistine o radu Vijeća. </p>
<p>U raspravi o programskoj shemi Ulaga-Valić kazala je da je šest emisija ispalo iz emitiranja, jer im je Uprava kuće dala samo 260 milijuna kuna za proizvodnju programa. Na to je pomoćnik ravnatelja za televiziju Vanja Sutlić kazao da te brojke nisu točne, jer se proizvelo 20 posto manje programa, a iznos za program je smanjen samo za sedam posto. Dodao je kako postoji je neprestana tendencija pada marketinga od srpnja. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Treba prestati s jalovim obračunom s prošlošću«</p>
<p>Zagrebački nadbiskup pozvao je sve da se s povjerenjem okrenu prema mlađim članovima hrvatskoga društva, onima koji drukčije pristupaju izazovima novih vremena i koji nisu opterećeni starim osobnim i grupnim obračunima </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - »Hrvatskoj su potrebni ljudi dobre volje: ljudi koji će se izdići iznad svakovrsnih zlovolja, iznad neshvatljivih i bolnih ravnodušnosti i graditi svijet u kojem će se svaki čovjek osjećati dobrodošao i naći svoje ispunjenje«, naglasak je iz božićne poruke zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića, objavljene u svečanom dvobroju Glasa Koncila. </p>
<p>Zagrebački nadbiskup pozvao je sve da se, u tom smislu, s povjerenjem okrenu prema mlađim članovima hrvatskoga društva koji nisu opterećeni starim osobnim i grupnim obračunima. »Slava Bogu i mir ljudima dobre volje. To su znakovi Božića«, podsjeća Bozanić. Napominje da je dobra volja početak svakoga dobra i da među ostalim potiče i na odgovornost za svijet u kojemu živimo. </p>
<p>»Biti čovjek dobre volje, čovjek mira, znači ništa u svome životu ne shvaćati kao svoj plijen«, ističe Bozanić. </p>
<p>»Ako išta shvaćamo kao svoj plijen: sebe same, one s kojima živimo ili one za koje smo odgovorni, nismo na Isusovoj liniji. Zbog toga sve, pa i ono naizgled najplemenitije, gubi svoju vrijednost, gubi svoju nepatvorenu ljudskost. Nema tog položaja, nema te časti, nema te vlasti, nema toga imetka, koji nas oslobađa naše obične ljudske, ali istodobno i bogosinovske odgovornosti. Ovo božićno vrijeme svima je poziv da se otvorimo za mir koji je dar novorođenoga Kralja. Mir se gradi na stupovima istine, pravde, ljubavi i slobode. On je potreba i čežnja sadašnjosti hrvatskoga društva. Dosta je samooptuživanja! Potrebno je prestati s jalovim obračunom s prošlošću. Prepustimo je Božjem sudu. Okrenimo se sadašnjosti s povjerenjem prema mlađim članovima našeg društva koji drukčije pristupaju izazovima novih vremena, onima koji nisu opterećeni starim osobnim i grupnim obračunima. Oni će znati čuvati i razvijati naš kulturni i nacionalni identitet, to naše zajedničko dobro«, poručuje Bozanić.</p>
<p> Zagrebački nadbiskup u svojoj je poruci istaknuo da se društveni mir danas može postići samo uz veliku mjeru solidarnosti, jer u protivnom život ne može biti obilježen pravdom, mirom i slobodom. </p>
<p> »Mir je plod ljudske solidarnosti i ujedno Božji dar«, naglašava Bozanić, čestitajući svima Božić i Novu godinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>SPC želi natrag imovinu, Islamska zajednica slobodnu gradnju džamija</p>
<p>Prema riječima metropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića i predsjednika Mešihata muftije Ševka Omerbašića, SPC i Islamska zajednica zadovoljni su nacrtima ugovora, jer su uvažene njihove primjedbe i prihvaćeni temeljni zahtjevi</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Hrvatska će vlada u petak, 20. prosinca, potpisati dugo pripremane ugovore sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Prema riječima čelnika tih vjerskih zajednica, metropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića i predsjednika Mešihata muftije Ševka Omerbašića, SPC i Islamska zajednica zadovoljni su nacrtima ugovora, jer su uvažene njihove primjedbe i prihvaćeni temeljni zahtjevi. Ugovori će regulirati ostvarivanje zahtjeva tih dviju zajednica na području prosvjete i obrazovanja, dušobrižja u državnim ustanovama, povrata imovine, obnove i izgradnje sakralnih objekata te priznanja vjerski sklopljenog braka kao civilnoga.</p>
<p>Osim toga, država se ugovorima obvezuje plaćati islamskog i pravoslavnog dušobrižnika koji će svojim vjernicima osiguravati vjersku podršku za boravka u zatvorenim ustanovama kao što su vojne i policijske ustanove te zatvori i bolnice.</p>
<p>Kad je riječ o zahtjevima SPC-a za povratom nacionalizirane imovine, Vlada se obvezuje da će zajedno sa SPC-om osnovati komisiju za povrat imovine. SPC, naime, traži zgradu na Preradovićevu trgu u Zagrebu u kojoj je kino »Zagreb«, više stambenih objekata u zagrebačkom središtu (Ilici, Preradovićevoj i Jurišićevoj ulici) te stanove u Bogovićevoj i Preobraženskoj ulici. U Karlovcu traži objekte u kojima su policijska i županijska uprava, više stanova u Rijeci te zgrade u većim gradovima slavonske eparhije. SPC također potražuje i šume oko manastira Lepavina i Orahovica.</p>
<p>SPC zahtijeva od Vlade da zaštiti i obnovi njihove sakralne objekte općekulturnoga značenja za hrvatsku državu.</p>
<p>Islamska zajednica nema većih potraživanja što se tiče imovine, no traži čvrsta jamstva za nesmetano podizanje džamija. Ta zajednica ne želi da se ponavlja priča kao u slučaju riječke džamije, koja se »gradi« 15 godina, a nikako da se podigne. Također, Islamska zajednica traži da sama određuje kako će izgledati džamije, obvezujući se da će poštivati urbanističke uzuse.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Režim gospodarskog ribarenja još tri mjeseca?</p>
<p>METLIKA, 19. prosinca</p>
<p> - Hrvatsko-slovenska komisija za provedbu malograničnog sporazuma u četvrtak je predložila slovenskoj i hrvatskoj vladi produljenje Sporazuma o ribarenju u zajedničkom ribarskom pojasu od Umaga do Ankarana.</p>
<p>Kako su nakon višesatnog sastanka u Trnovcu blizu Metlike, kojemu su nazočili i članovi Potkomisije za ribarstvo, priopćili sudionici sastanka, Komisija je dvjema vladama predložila da se na još tri mjeseca produlji Sporazum kojim je dogovoren režim gospodarskog ribarenja.</p>
<p>Na sastanku Komisije, koju s hrvatske strane vodi Olga Kresović-Rogulja, a sa slovenske Benjamin Lukman, bilo je riječi i o pitanjima vezanima uz provedbu međudržavnog sporazuma o malograničnom prometu i suradnji. Kako su upozorili diplomati s obiju strana, sve odredbe tog sporazuma stupaju, naime, na snagu 1. siječnja, pa svi oni koji još nisu nabavili malogranične propusnice, a imaju na njih pravo, to trebaju učiniti što prije jer Sporazum predviđa i prava dvovlasnika, radnih migranata i onih koji uz malograničnu dozvolu mogu prelaziti granicu i izvan službenih graničnih prijelaza.</p>
<p>Olga Kresović-Rogulja upozorila je da je u hrvatskim pograničnim općinama prema Sloveniji do sada izdano samo nešto više od 1000 takvih dozvola. Apelirala je da oni koji na dozvole imaju pravo pribave takve dokumente svakako u prva tri mjeseca iduće godine, tijekom kojih će biti blaži režim kontrole. Kako je dodala, na sastanku je bilo riječi i o dinamici gradnje novih malograničnih prijelaza, pa će svih 27 prijelaza biti otvoreno do kraja iduće godine. </p>
<p>Razgovaralo se i o gradnji zajedničkih graničnih prijelaza, a definirano je i pravo neškodljivog tranzita preko granice pojedinim prometnicama bez zaustavljanja u onim dijelovima gdje je to nužno zbog postojeće prometne infrastrukture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić: Ako država bude preskupa, ni najbolji gospodarstvenici neće moći učiniti mnogo</p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - »Koliko god teret tržišnog opstanka bio velik, toliko je država, odnosno Vlada, odgovorna ponuditi optimalne uvjete za razvoj. Ako država bude preskupa, porezi i carine veliki, tečaj nerealan a pravni sustav ne bude funkcionirao, poduzetnici mogu imati i nadljudske sposobnosti ali ne neće moći konkurirati na svjetskom tržištu«, rekao je u četvrtak predsjednik Stjepan Mesić na svečanosti dodjele diploma prve generacije diplomiranih ekonomista poduzetništva privatnog Visokog učilišta VERN. </p>
<p>Predsjednik je obećao kako će poduzeti sve da se svakome pruži prilika za pridonos gospodarskom razvitku društva. »Danas, kada težimo pomacima u gospodarstvu, čuju se mišljenja da su uzroci naše krizne situacije u nedostatku poduzetničkih pothvata. Hrvatska ima potencijale koji su se dokazali u inozemstvu, nismo ništa manje uspješni od ostalih. Točno je da su naše banke pune kapitala, ali nisu prilagođene potrebama makroekonomske politike i dinamici globalnog poduzetništva«, dodao je Mesić. Zato, smatra, treba zajedničkim naporima pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Upozorio je da to neće biti lako te da su i neuspjesi sastavnica poduzetničkih inicijativa. No svi su problemi, poručio je Mesić, rješivi. Čestitajući prvoj generaciji diplomanata, naglasio je da je riječ o mladim ljudima koji su završili prvo privatno visoko učilište s pravom javnosti, inače projekt ostvaren bez državnih dotacija. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikati osnovnih i srednjih škola odbili potpisati dodatak TKU za javne službe </p>
<p>ZAGREB, 19. prosinca</p>
<p> - Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske u četvrtak su odbili potpisati dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe jer Vlada nije prihvatila njihov zahtjev za povećanje plaća svima zaposlenima u školstvu. Ako Vlada ustraje na prijedlogu podjele 200 milijuna kuna dodatnih sredstava za školstvo samo za plaće nastavnog osoblja, SHU će organizirati štrajk u osnovnim školama od 13. do 17. siječnja. Nezavisni, pak, sindikat srednjih škola Hrvatske organizirat će »štrajk solidarnosti« za administrativno i tehničko osoblje.</p>
<p>Predsjednik SHU Dalimir Kuba rekao je kako je odbijanje potpisivanja dodatka poruka Vladi da ne može podijeliti članove sindikata osnovnog i srednjeg školstva i odreći učiteljima i nastavnicima solidarnost prema ostalim djelatnicima.Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Andrija Puljević rekao je da bi dodatak Kolektivnom ugovoru smanjio prava zaposlenih u srednjem školstvu. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021220].
|
