NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214075 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Papiri blokirali izvoz šećera</p>
<p>Kad je izvoz iz Hrvatske u EU dramatično narastao, skočivši za 599 na 40 tisuća tona, Europskoj komisiji i šećernom lobiju u EU to je bilo dovoljno za alarm. Da problem naraste, pobrinuo se i Zagreb / Uspjeli smo odgovoriti na sva pitanja. Međutim, brzina se u Bruxellesu mjeri tjednima a ne danima, što znači da nema brzog rješenja i da će se spor najranije riješiti tek u rujnu, tvrdi Vladimir Drobnjak</p>
<p>BRUXELLES, 19. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Cijeli slučaj s provjerom podrijetla šećera izvezenog iz Hrvatske na europsko tržište upozorenje je da u trgovini s Europskom unijom nema šale. Izuzetno povoljan tretman goleme većine proizvoda oslobođenih od carina, ne znači da u nekoj situaciji neki krivotvoreni papir, neregularnost i nezakonitost u postupku samo jednog ili dvaju izvoznika, mogu dovesti u pitanje izvozne povlastice za sve proizvode te vrste. Takve zloupotrebe onda plaća cijelo gospodarstvo.</p>
<p>Sporost, odlaganje, neozbiljnost, i nekoordinacija također se plaćaju. To je pouka - dragocjena ako bude shvaćena - prvog iskakanja iz tračnica u trgovinskim vezama EU-a i Hrvatske. </p>
<p>Prvi je ispit bio izvoz šećera. Kad je izvoz iz Hrvatske u EU dramatično narastao, skočivši za 599 na 40 tisuća tona, Europskoj komisiji i šećernom lobiju u EU to je bilo dovoljno za alarm. Da bi problem narastao, pobrinuo se i Zagreb. U međuresornom pristupu rješavanju nesporazuma, neke su službe - nakon učestalih požurnica iz Bruxellesa - sustavno zaboravljale poslati odgovor na upite i tražena pojašnjenja. Europskoj komisiji je na kraju preostalo samo to da proslijedi okružnicu članicama EU-a s preporukom da pripaze na šećer iz Hrvatske i upitnu ispravnost njegova podrijetla.</p>
<p>Prema prijelaznom sporazumu EU-a s Hrvatskom, uvjet da robe iz Hrvatske neocarinjene stignu na Unijino tržište jest da su - hrvatske. Nagli rast izvoza za skoro 70 puta, kao i naznake da su prema Hrvatskoj krenule izvjesne količine jeftinog šećera iz EU-a, te neposjedovanje potvrda da je sve čisto i prema zakonu u toj trgovini, bili su dovoljni da neke članice EU-a (Italija, Austrija, Grčka) uvedu privremenu zaštitnu mjeru depozita na šećer (dvije trećine vrijednosti izvezenih količina) dok se spor ne razriješi. Depozit je doslovno stopirao izvoz.</p>
<p>Oboružana s tridesetak kilograma dokumenata, međuresorska delegacija iz Zagreba (ministarstava poljoprivrede, gospodarstva, financija - Carinske uprave, vanjskih poslova) došla je objasniti da je, kako je kazala Olgica Spevec, zamjenica ministra gospodarstva, »Hrvatska izvezla 40.000 tona, proizvela 103.000 tona od domaće repe i 35.000 tona od uvezenog sirovog šećera«. Tako smo dokumentima potvrdili da je šećer izvezen u Uniju hrvatski i da je sve u redu s podrijetlom izvezenih proizvoda.</p>
<p>»Uspjeli smo odgovoriti na sva pitanja«, tvrdi šef Misije Republike Hrvatske pri EU Vladimir Drobnjak. On podsjeća da se nažalost brzina u Bruxellesu »mjeri tjednima a ne danima«, što znači da nema brzog rješenja i da će se spor najranije riješiti tek u rujnu. Dotad će Komisijine službe provjeriti donesenu dokumentaciju i - naravno - odraditi sezonu godišnjih odmora. To bi značilo da će najesen Europska komisija - bude li sve išlo kako očekuje hrvatska strana - mogla preporučiti državama-članicama ukidanje obveze davanja depozita.</p>
<p>Ova epizoda ukazuje na potrebu strogog poštivanja pravila igre u trgovinskim vezama s Unijom. Upozorava i na to koliko je EU osjetljiv kad je riječ o nečemu što on smatra ugrožavanjem svojih interesa. Pokazuje i koliko inzistira na transparentnosti poslovanja, zakonitosti, poštovanju svih uvjeta i striktnom pridržavanju slova Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju. </p>
<p>Gospodarske veze nekompatibilne su s bilo kakvim »mućkama« i »neregularnostima«. »To nam je dobra pouka koliko trebamo poštovati pravila, posebno ona o podrijetlu proizvoda«, kaže Olgica Spevec. </p>
<p>Hrvatsko je izaslanstvo pozvalo službe Europske komisije da dođu u Hrvatsku i da u šećeranama, ministarstvima i carinskim službama dobiju uvid u sve što ih zanima. Školarina »europeizacije« u trgovinskim vezama ispala je jeftina jer su se kola slomila na šećeru, a šećer čak i u poslovnim aranžmanima Hrvatske i EU-a dolazi na kraju. Ova prenapuhana »šećerna afera« trebala bi poslužiti kao pouka svima koji izvoze u Uniju da u trgovini, posebice onoj uz tako povoljne povlastice, nema mjesta neregularnostima i namještaljkama.</p>
<p>Hrvatski izvoznici si u odnosima s EU-om ne mogu priuštiti da ne odgovaraju na zahtjeve za dostavom dokumentacije. Onaj koji odobrava ustupke ima pravo znati kako se oni koriste. Uzgred, glasine da je izvezeni šećer na hrvatskom tržištu zamijenio jeftiniji, subvencionirani europski, EU će također provjeriti. Iako to nema nikakve veze s hrvatskim šećerom na tržištu EU-a, njene službe će istražiti je li u tom zanimljivom ispreplitanju trgovinskih tokova - jedan šećer odlazi, drugi dolazi - bilo kakva kršenja propisa kad su u igru ušli europski trgovci i šećer izvozili na hrvatsko tržište.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Porijeklo sirovine od koje je šećer proizveden može se otkriti</p>
<p>Prof. dr. Damir Karlović, prodekan katedre za šećere Prehrambeno-biotehnološkom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekao je Vjesniku da se iz konzumnog šećera ne može utvrditi njegovo podrijetlo, ali se posebnim kemijskim postupkom može otkriti sirovina od koje je šećer proizveden (šećerna repa ili trska).</p>
<p> No zbog visokih troškova analize prednost u odnosu na laboratorijska ispitivanja šećera imaju tzv. dokaznice i tvornički lotovi.</p>
<p>Dodao je da Hrvatska izvozi šećer proizveden od šećerne repe u tri domaće šećerane. Šećerna trska ne uspijeva u Europi.</p>
<p>Kad je riječ o proizvodnji »sirovog šećera«, prof. Karlović napominje da je njemu nužna dorada. Naime, riječ je o proizvodu prepoznatljive smeđe boje koji ne ide u prodaju dok ne sadrži 99,7 posto šećera, kojim se zamjenjuje kompozicija pepela, vlage i dr. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šećer - prvi test hrvatske ozbiljnosti u EU</p>
<p>Hrvatska mora Europskoj komisiji dokazati da povećani izvoz šećera na tržište EU-a nije rezultat krivotvorenih carinskih deklaracija, a diplomacija mora amortizirati prijetnje hrvatskog ministra poljoprivrede Božidara Pankretića / »To se pitanje mora hitno riješiti, jer je u pitanju kredibilitet Vlade. Hrvatska ne smije štititi eventualni šverc«, napisao je ministar za europske integracije Neven Mimica Vladi još 4. lipnja</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Rješavanje »šećerne afere« prvi je konkretan primjer na kojem Hrvatska mora pokazati svoju vjerodostojnost otkako je prošle godine s Europskom unijom stupila u ugovorne odnose. </p>
<p>Hrvatska, naime, mora dokazati Europskoj komisiji da povećani izvoz šećera na tržište EU-a nije rezultat krivotvorenih carinskih deklaracija, a diplomacija u pregovorima mora amortizirati prijetnje hrvatskog ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, koji je poručio Europskoj uniji da će joj uvesti sankcije.</p>
<p>Bez obzira na rezultat istrage o porijeklu hrvatskog šećera, glavni je problem nastao jer su hrvatska državna tijela mjesecima ignorirala upozorenja Europske komisije da dokumentaciju valja provjeriti, pa je 43 kilograma papira u Bruxelles otputovalo tek krajem prošlog tjedna, naveli su Vjesniku izvori bliski pregovaračima.</p>
<p>»Glavni je problem nastao zbog potpunog izostanka koordinacije resornih ministarstava, ali i činjenice da nas je Ministarstvo poljoprivrede stalno uvjeravalo da je dokumentacija u Bruxelles poslana. Na kraju se ustanovilo da to nije točno. Umjesto da se na vrijeme reagiralo, sad imamo mnogo više problema«, rekao nam je izvor blizak hrvatskoj vladi.</p>
<p>Europska je komisija, zbog povećanog izvoza hrvatskog šećera na tržište EU-a, prije nekoliko mjeseci izrazila bojazan da je riječ o trgovini papirima, odnosno da hrvatski trgovci izvoze <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> porijeklom iz EU-a da bi ubrali izvozne subvencije, a potom ga opet uvoze i zarađuju na razlici u cijeni.</p>
<p>Budući da se mjesecima ništa nije događalo, na sve veći problem prvi je upozorio ministar za europske integracije Neven Mimica. On je u pismu Vladi 4. lipnja upozorio na sumnje Europske komisije. Mimica je u pismu naveo i nezadovoljstvo zbog činjenice da ni on ni Europska komisija duže nisu dobili precizan odgovor je li šećer uistinu hrvatskog porijekla. »To se pitanje mora hitno riješiti, jer je u pitanju kredibilitet Vlade. Hrvatska ne smije štititi eventualni šverc«, napisao je ministar Mimica Vladi.</p>
<p>Hrvatska se diplomacija u problem uključila tek na kraju, u posljednjih 14 dana. Posjet Hrvatskoj najavio je Guy Legras, visoki dužnosnik Europske komisije. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula u posljednji je tren uspio spriječiti slanje pisma potpredsjednika hrvatske vlade Slavka Linića, u kojem se ratobornim tonom najavljivalo ono što je Pankretić izjavio u medijima - da će Hrvatska jednostrano Europskoj uniji uvesti sankcije, odnosno protumjere, dakle prije nego što su sami bili voljni ustanoviti je li dokumentacija hrvatskog šećera ispravna ili krivotvorena. </p>
<p>Nakon razgovora s Legrasom napetost je malo popustila, jer su dogovoreni daljnji sastanci i dodatne provjere, što nije spriječilo potpredsjednika Linića da nakon sastanka »gurne« Legrasu u džep vlastito pismo. Ipak, kad je pismo službeno povučeno, a u Bruxelles je prošlog tjedna napokon poslana sva potrebna dokumentacija, predstavnici Europske komisije nisu Linićevo pismo više smatrali službenim stavom nego nekim non-paperom, doznaje Vjesnik.</p>
<p>Potpisavši sa EU-om Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska i EU su precizno definirali trgovinske odnose o svim proizvodima i usuglasili se o poštivanju dogovorenih pravila trgovanja i poslovanja.</p>
<p>Kad je riječ o šećeru, Hrvatska nema ograničenja u izvozu vlastitog šećera. No kako je naglasio Legras, Europska komisija jedinim problemom vidi mogućnost da je riječ o bilo kakvoj prijevari. Ako je povećani izvoz hrvatskog šećera rezultat ojačanog gospodarstva i tržišta, onda Komisija s hrvatskim šećerom problema nema.</p>
<p>Neke države EU-a ipak uvele mjere zaštite</p>
<p>Europska komisija nije uvela depozit na izvoz hrvatskog šećera u EU, ali su to učinile neke zemlje članice EU-a (Grčka, Austrija i Italija), pozivajući se na carinsku uredbu Europske komisije, čl. 122, koji državama članicama EU-a omogućuje uvođenje mjera zaštite dok traje istraga o vjerodostojnosti dokumentacije.</p>
<p>Skandal s izvozom hrvatskog šećera prvi je spor sa EU-om o vrlo konkretnom pitanju poštivanja dogovorenih pravila ponašanja, temelja na kojem počiva uspješnost Europske unije. Hrvatski pregovarači strahuju da je šećer tek početak. </p>
<p>»Ne možemo se ponašati kao da smo odavno trebali postati dio ujedinjene Europe, a u isto vrijeme prijetiti toj Europi kad od nas traži da poštujemo pravila ponašanja koja vrijede za sve ostale«, izjavio je Vjesniku jedan Vladin dužnosnik, dodavši da bi negativan ishod pregovora nanio velike štete hrvatskoj vjerodostojnosti u EU. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Europska komisija nije u Hrvatskoj našla ni kilogram spornog šećera«</p>
<p>Hrvatska je u EU 1999. godine izvezla samo 43 tone šećera, prije dvije godine 599 tona, a lani čak 40.034 tone / Samo u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je u EU izvezla 35.596 tona šećera, još 20.000 tona čeka izvoz i ako se taj trend nastavi, Hrvatska će do kraja godine u EU izvesti 100.000 tona, ili oko dvije trećine vlastitog šećera</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Rafinirani (konzumni) šećer bio je 2001. godine najizvoženiji hrvatski poljoprivredni proizvod u Europsku uniju. Hrvatska je u EU 1999. godine izvezla samo 43 tone šećera vrijednog 43.290 dolara, prije dvije godine izvezeno je 599 tona šećera (338.000 dolara), a lani je izvoz porastao na čak 40.034 tone vrijedne 23,4 milijuna dolara. Tako je 2001. u odnosu na godinu prije povećan domaći izvoz svježe morske ribe, peradarskih konzervi (pašteta), sjemena suncokreta, kože, iznutrica i - šećera.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da se poslovni interes domaćih proizvođača šećera u Osijeku, Županji i Virovitici može jednostavno objasniti uvidom u carinsku zaštitu koju primjenjuje EU. Pri uvozu sirovog šećera od šećerne repe ili trske u Uniju carina je 33,9 eura za 100 kilograma, a pri uvozu rafiniranog šećera 41,9 eura. Kako se na uvoz šećera podrijetlom iz Hrvatske ne naplaćuje carina, zbog trgovinskih povlastica, petorici se domaćih izvoznika isplati izvoziti šećer na tržište zemalja EU-a. Statistika pokazuje drastično povećanje izvoza šećera na tržište Italije, Austrije, Grčke i Njemačke.</p>
<p>Samo u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je u EU izvezla 35.596 tona šećera. U ovom trenutku još 20.000 tona čeka izvoz i ako se taj trend nastavi, Hrvatska će do kraja godine na tržište EU-a izvesti 100.000 tona, odnosno oko dvije trećine vlastitog šećera.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da nisu sporne količine izvezenog šećera, jer Hrvatska njima ne krši potpisani sporazum. Na konkretan upit hrvatske strane, što Europska komisija očekuje od Vlade kako bi se, prema navodima Komisije, »otklonile nelogičnosti u izvozno-uvoznim trendovima«, odgovoreno je da bi jedna od mogućih mjera mogla biti »dobrovoljno ograničenje izvoza«.</p>
<p>Hrvatska je do rata trošila godišnje 200.000 tona šećera, a sad je potrošnja 150.000 tona. To je i godišnji kapacitet triju domaćih šećerana. Direktor cehovskog udruženja industrije šećera Hrvatske, Cros, Stevan Rož kaže da Europska komisija nije našla ni kilogram spornog šećera, bilo da se radi o sirovom šećeru iz uvoza ili onom prerađenom iz trske.</p>
<p>Povećanje proizvodnje šećera Rož obrazlaže povećanim prinosima šećerne repe, jer je država lani povećala poticaje za šećernu repu sa 2830 na 3000 kuna po hektaru. Ista je visina poticaja zadržana i ove godine. </p>
<p>Ostane li u nekim zemljama EU-a mjera plaćanja 10.000 eura depozita po kamionu izvezenog šećera (što je dvije trećine vrijednosti robe) ili se ne počne vraćati izvoznicima, u Crosu su spremni podržati protumjeru - zabranu uvoza šećera iz EU-a u Hrvatsku.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kraj »kosog« protokola</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Boraveći u sjedištu haaškoga tužiteljstva u razgovorima s Carlom del Ponte, hrvatski glavni državni odvjetnik Mladen Bajić potvrdio je najavljenu promjenu u odnosima s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Hrvatska - odnosno njen službeni, dužnosnički dio - postupno ispada iz igre. Umjesto Gorana Granića i Ivice Račana, te drugih političara koji su odlazili ili ugošćivali haašku tužiteljicu, budući joj je hrvatski suradnik čovjek njezina profesionalnog ranga. A kad profesionalci surađuju, neke stvari ipak idu drukčije, bolje i brže.</p>
<p>Najavljeni je to zaokret u odnosima Haag-Hrvatska. </p>
<p>Još je u rano proljeće Goran Granić, koji je koordinirao sve odnose Hrvatske s Haaškim sudom, najavio da će se tako nešto dogoditi. Hrvatska je strana poduzela sve da bi se pregovaranje o čisto pravnim pitanjima prepustilo stručnjacima. Tad je Vjesniku rekao da će vrlo brzo uslijediti kontakti s tužiteljstvom i sudištem na ravnopravnoj osnovi, pa će državnu svitu zamijeniti pravnici.</p>
<p>Dosad su pravnici, tužitelji, pa čak i pravosudni ministri, bili samo članovi delegacije. Haag je tražio da se svi kontakti održavaju - pa onda i zaključci jamče - državničkim potpisima. Tako je sve izgledalo kao susret državnoga ranga, makar je bila riječ o kontaktima jedne države i jedne međunarodne sudbene institucije. Taj »kosi« protokol je i stvarao dojam o diktatu, što je dio domaće javnosti doživljavao kao naredbodavni a ne partnerski odnos.</p>
<p>Nakon srpanjskog posjeta Haagu i tužiteljici Del Ponte, taj je nakrivljeni protokol ispravljen, a Bajićeve vjerodajnice prihvaćene su normalno kao one jedne članice međunarodne zajednice s obvezama prema međunarodne UN-obitelji. To što je glavni državni odvjetnik odbio u ovom trenutku govoriti o spisima o kojima je razgovarao s Carlom del Ponte, sad se više ne doima kao politička skrivačica nego normalni profesionalni postupak u skladu s pravilima tužiteljske igre. </p>
<p>A ta pravila su ona željena razina odnosa koje primjenjuju ne oni koji to moraju zbog svojih državničkih lenti, nego oni koji bez njih ne mogu niti raditi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Staljinisti su uvijek drugi</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Donedavni članovi HSLS-a, njih 12, prema ocjeni Dražena Budiše su agitprop SDP-a čija će zadaća biti da se obračunaju sa svim ostalim strankama. SDP se vratio, naveo je Budiša u četvrtak, starim komunističkim metodama i obrascima. To što je dvije i pol godine bio s tim SDP-om u istoj koaliciji, prestaje biti važno. Komunističke metode uvijek koristi onaj drugi. </p>
<p>Budiša je u četvrtak, kao i mnogi drugi političari inače, djelovao u skladu s narodnom izrekom »što na umu to na drumu«. Baš zahvaljujući tome, političari uporno uspijevaju zagaditi naš javni prostor. Naime, kad god netko ima nešto protiv nekoga jednostavno ga se označi komunistom, boljševikom, staljinistom, fašistom ili nečim sličnim. U blažoj, neizravnoj varijanti, ne poručuje se da je netko - na primjer - komunist nego da se ponaša prema komunističkom obrascu. Iza takvih izjava rijetko kad stoje činjenice, ali takav verbalni napad je najbolja diskvalifikacija suparnika.</p>
<p>Donedavni HSLS-ovci vjerojatno su očekivali snažne napade iz svoje bivše stranke, ali Budiša je krenuo u verbalnu ofenzivu prije no što je i osnovana nova liberalna stranka. Od tih 12 otpadnika može se naravno očekivati svašta, ali doživjeti Gorana Granića kao agitpropovca, dakle reinkarnaciju Milovana Đilasa, stvarno je teško. No, to nije važno. Važno je da im je Budiša jasno poručio kakvima ih smatra.</p>
<p>Potezanje teške ideologijsko-verbalne artiljerije koristi se bez imalo razumijevanja što takva kvalifikacija zapravo znači. Svako malo možemo slušati kako se netko žali da je nad njim provedena prava staljinistička čistka. No, da se kojim slučajem to doista dogodilo, ne bi se mogao žaliti novinarima, nego, eventualno, Bogu. </p>
<p>Takve kvalifikacije izriču, gotovo uvijek, oni koji gube. Osim onih koji gube nešto konkretno (političku moć, utjecaj, novac...) koriste se time i oni koji gube živce. Naravno, u pozadini svega je nedostatak argumenata ili nesposobnost artikulacije argumenata. Lakše je ad hominem.</p>
<p>Političari, a Budiša je tu najsvježiji primjer, nisu ni svjesni da se njihova lakoća kvalificiranja prenosi na sve segmente društva. Mali je korak od toga da se nekoga proglasi boljševikom do toga da (recimo neke novine) nekoga proglase pedofilom a da istraga nije ni pokrenuta. </p>
<p>I njima, a i svima nama, bilo bi makar malo bolje kad bi »što na umu to na drumu« zamijenili jednom drugom izrekom - jezik za zube.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ima li pilota u avionu?</p>
<p>Što su to nezavisni stručnjaci? Netko zna obavljati neki posao ili ne zna. Posjedovanje stranačke iskaznice s tim nema nikakve veze. Građanima je sasvim svejedno hoće li ti ljudi biti članovi stranke ili ne. Zašto bi stranačka povezanost trebala biti nužno kobnija po stručnost od financijske ili neke druge interesne povezanosti?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Što realno može napraviti druga Račanova vlada? Koje su si ciljeve postavili njeni tvorci? </p>
<p>Obrazlažući davanje mandata za novu vladu starom premijeru, predsjednik Mesić je naglasio da trećesiječanjska koalicija više neće dobiti novu prigodu za popravni ispit - ako ovu uprska. A ulog je velik - pobjeda na sljedećim izborima, odnosno još četiri godine na vlasti. </p>
<p>Stoga će koalicijski partneri, uz naglašeno bavljenje malim brojem već započetih projekata - u rasponu od gradnje autoceste Zagreb-Split do reforme pravosuđa - svu energiju usmjeriti na uvjeravanje hrvatskih birača da zaslužuju još jednu izbornu pobjedu, jer im tek ona omogućuje da doista ostvare ono što su kao opozicija obećavali učiniti kad se dočepaju vlasti.</p>
<p>Da bi to postigli, građane moraju uvjeriti da u avionu doista ima pilota, odnosno da pilot doista upravlja avionom. A to baš i neće biti lako. Jer, u posljednjih smo se dvije i pol godine vozili kao da pilot istina postoji, ali se umjesto vođenjem aviona prema zadanom cilju uglavnom bavi raspravama sa stjuardesama o njihovim pretijesnim cipelama ili pregrubim tkaninama za suknje. To tvrtku, međutim, nije sprečavalo da putnicima - hrvatskim građanima - naplaćuje kartu (poreze) kao da se voze najbržim i najudobnijim avionom, i to svi u prvoj klasi.</p>
<p>A tako putnike možeš vozati samo jednom. Sljedeći put izabrat će drugu tvrtku. Ako ni zbog čega drugog, samo zato da kazne one koji su ih preveslali umjesto da im pruže plaćenu uslugu.</p>
<p>Da su toga svjesni i Račan i partneri, ovih smo se dana mogli uvjeriti na najmanje dvama primjerima. Račan je najprije naciju sveudilj uvjeravao da će odsad biti odlučniji pilot, a potom je s najbližim suradnicima dogovorio da na ispražnjena mjesta u posadi neće silom gurati svoje stranačke rođake i prijatelje, nego će pokušati zaposliti nezavisne odnosno nestranačke stručnjake.</p>
<p>Veliko je, međutim, pitanje koji će to veliki i ozbiljni stručnjak pristati u samom finišu leta uskočiti u posadu koja se dosad baš i nije proslavila. I to na mjesta koja i dalje formacijski kontroliraju stare Vladine perjanice. </p>
<p>Uostalom, što su to nezavisni stručnjaci? </p>
<p>U vezi s tim u medijima ovih dana vlada velika zbrka. A problem i nije previše kompliciran. Ili netko zna obavljati neki posao ili ne zna. Posjedovanje stranačke iskaznice s tim nema nikakve veze. </p>
<p>Zašto bi stranačka povezanost trebala biti nužno kobnija po stručnost od financijske ili neke druge interesne povezanosti? Budući da se o stranački nezavisnim stručnjacima najčešće govori vezano za gospodarske resore, treba reći da svi »nezavisni ekonomisti« - o kojima se obično govori - rade za bogate tvrtke ili barem surađuju s njima, dakle o njima financijski ovise. </p>
<p>Odricanje od stranačkoga kadroviranja za popunu Vlade ima više simbolično nego stvarno značenje. Njome Račan i ekipa biračima žele poručiti da su se, eto, ipak opametili. Ali ne previše. Jer, od starih ministara iz Vlade lete samo Budišini liberali i oni njihovi protivnici koji će Račanu biti korisniji u Saboru nego u Vladi. </p>
<p>To bi, pak, trebalo značiti da su svi ostali čista savršenstva bez mana. Ispada da oni nisu nimalo krivi za to što hrvatski avion svako malo sleti tamo gdje putnici ne žele biti, a kašnjenje se mjeri već i godinama. Ispada, dakle, da stranačko kadroviranje i nije bilo tako loše kao što se može zaključiti prema novom dogovoru da će se novi članovi Vlade birati baš prema principu »glavno je da nisi član nijedne stranke«. </p>
<p>Član ili nečlan stranke, u priči o vođenju države važno je samo jedno: da posao bude obavljen - brzo i efikasno. Nažalost, škole za ministre ne postoje. Ali zato postoje filtri - a najveći ih je broj u rukama stranačkih vodstava - kroz koje ne bi trebali proći oni koji ni uz najbolju volju taj posao ne mogu odraditi ni nakon sto godina »učenja kroz praksu«. Zbog toga se na izborima i glasa, prije svega, za stranke uz čije programe implicitno stoji i obećanje da znaju i ljude koji će ih ostvariti. Građanima je sasvim svejedno hoće li ti ljudi biti članovi stranke ili ne. </p>
<p>Za drukčijim se rješenjima posiže u situacijama koje obično nazivamo ekstremnima, na primjer u ratu ili nakon posvemašnjeg ekonomskog sloma. Hrvatska je jednu takvu vladu imala za vrijeme Domovinskog rata. Hrvatska više nije u ratu a nije ni ekonomski krahirala, ma koliko kriza duboka i teška bila.</p>
<p>I u prvoj Račanovoj vladi imali smo ministre bez stranačkih iskaznica, pa nema razloga da u drugu ne uniđe još netko takav. Ali zaista nema smisla načelo nepripadnosti strankama predstavljati kao značajni doseg političke zrelosti. Jer, ključna mjesta i dalje ostaju čvrsto stranački usidrena. Štoviše, nijedna stranka koja ostaje u koaliciji ne namjerava promijeniti nijednog svog ministra.</p>
<p>Dakle, o odustajanju od foteljašenja može se govoriti samo na simboličkoj razini. A od simbolike se ne živi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>U petnaest rečenica unizili povijest i sadašnjost Splita </p>
<p>Već od prve rečenice nepoznati pisac tih petnaestak suludih rečenica o Splitu i njegovim ljepotama i vrijednostima objašnjava gostima da se kad dođu u Split nikako ne uzbude i uzrujaju kad vide da u tom gradu nitko ništa ne radi, kad vide da su domorodci stalno na ulicama i u kafićima, da su stalno na rivi i u restoranima. Mudrac iz te publikacije savjetuje turistima da se jednostavno opuste i da prihvate taj čudan praznički, zapravo neradnički, ritam tih splitskih besposličara kojima su došli u goste i da se osjećaju kao kod kuće / Autori i svi suradnici te duhovne makulature još su se i potpisali, ali njihova imena u ovom slučaju nisu bitna. Bitni su oni koji su ljudima nepismenim i nekompetentnim prepustili tako važan posao kao što je priprema i oprema visokotiražnih turističkih publikacija</p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK </p>
<p>Ljetni Split preplavljen je vrlo elegantnim višejezičnim prospektima na koje je svoj potpis stavila Turistička zajednica grada koju se bogato financira iz državnog i gradskog proračuna. </p>
<p>Na prvi pogled s tim turističkim knjižicama koje se u Splitu inače dijele lopatama sve je u redu. </p>
<p>Nažalost tako je samo na prvi pogled! Grafičkoj strani tih tiskovina se i ne bi imalo što prigovoriti. Naime, one su skandal na sadržajnoj razini. Papir im je vrlo visoke gramataže, ali im je tekst imbecilan. Fotografije su u tim knjižicama atraktivne, prijelom je dobar, ali je tekst nepismen.</p>
<p>Tisak Slobodne Dalmacije tu je sasvim na razini srodnih publikacija i u drugim sredinama, ali su one u cjelini savršeni iskaz hrvatske zbunjenosti pred svojim vlastitim vrijednostima. </p>
<p>Ono zbog čega su te publikacije skandalozne i zbog čega bi čelništvo Hrvatske turističke zajednice moralo ponuditi javnosti neka objašnjenja krije se u vrlo kratkom tekstu tih knjižica. </p>
<p>Da sramota bude još veća taj je tekst odmah na istim stranicama prevođen na engleski, njemački i talijanski jezik.</p>
<p>Autori i svi suradnici te duhovne makulature još su se i potpisali, ali njihova imena u ovom slučaju nisu bitna. Bitni su oni koji su ljudima nepismenim i nekompetentnim prepustili tako važan posao kao što je priprema i oprema visokotiražnih turističkih publikacija.</p>
<p>Tekstovi u tim knjižicama kao da dolaze iz istog onog duha koji je prije nekoliko godina samom sebi naplaćivao nagrade za imbecilitete tipa »Hrvatska je raj na zemlji«.</p>
<p>Već od prve rečenice nepoznati pisac tih petnaestak suludih rečenica o Splitu i njegovim ljepotama i vrijednostima objašnjava gostima da se kad dođu u Split nikako ne uzbude i uzrujaju kad vide da u tom gradu nitko ništa ne radi, kad vide da su domorodci stalno na ulicama i u kafićima, da su stalno na rivi i u restoranima.</p>
<p>Mudrac iz te publikacije savjetuje turistima da se jednostavno opuste i da prihvate taj čudan praznički, zapravo neradnički, ritam tih splitskih besposličara kojima su došli u goste i da se osjećaju kao kod kuće. </p>
<p>Ideja da će se naši gosti kad nam već jednom dođu u goste osjećati kao kod kuće ne samo što je priglupa nego je i društveno opasna. </p>
<p>Tvrditi našim gostima da su oni kod svojih kuća čitav dan po kafićima i ulicama, da kod kuće ništa ne rade stvarno je nevjerojatno. Ima, dakako, turista koji putuju svijetom u želji da bi se ondje osjećali kao kod kuće. Takvi ljudi posljednjih godina sve rjeđe dolaze u Hrvatsku.</p>
<p>Nije se lako u Hrvatskoj osjećati kao kod kuće dok prolazite cestama uz koje su srušene i bombardirane kuće, dok se vozite uz nerazminirana polja, dok ulazite u neuređene hotele. </p>
<p>Doduše pisac splitskih knjižica nije nesvjestan crne strane hrvatske stvarnosti pa je on u onih petnaestak rečenica što ih je napisao i dao prevesti na tri strana jezika rekao i ovu glupost: »Domovinski rat nije nanio izravnu štetu gradu, ali je prihvaćajući izbjeglice grad ekonomski stagnirao.« </p>
<p>Prvo, kakvu bi to uopće štetu Domovinski rat trebao nanijeti Splitu ili bilo kojem gradu i selu u Hrvatskoj znaju samo autori tih knjižica. Još im je luđa priča o izbjeglicama koji su jedno vrijeme živjeli u nekim splitskim hotelima, to je priča koja, niti je našim gostima više važna niti im može poslužiti kao opravdanje kad im ujutro u rukama ostane kvaka, kad im pukne cijev u kupaonici ili na glavu padne tuš.</p>
<p>U tim trenucima, sugeriraju nam pisci ovih malih uknjiženih monstruma, turisti bi trebali znati da im se to dogodilo zbog problema s izbjeglicama i zbog problema što su ih Hrvati imali u Domovinskom ratu.</p>
<p>Posebna priča u tim prospektima su kulturnopovijesni podaci. Pogrešaka i idiotskih rečenica tu je više nego riječi premda su autori čitav tekst sabili u sramotnih petnaestak rečenica. </p>
<p>Tu su čak dva puta spomenuli proporcije Dioklecijanove palače, ali su jednom izrekli jednu, a drugi put drugu brojku. Tu su, među ostalim, rekli da je Dioklecijan bio sin Jupiterov, ali nisu rekli ni što je radio, ni kako je vladao.</p>
<p>Da uopće nemaju pojma o povijesti, autori su pokazali kad su napisali da je Split poslije kratkotrajne francuske vlasti pao pod Austro-Ugarsku Monarhiju. </p>
<p>Da 1815. nije bilo nikakve Austro-Ugarske Monarhije jedva da znaju autori televizijskih kviz pitanja, ali da se pod tu monarhiju moglo pasti kao da je ona tramvaj samo je još jedna od grozota iz tih knjižica koje se još nekažnjeno dijele stranim i domaćim turistima, knjižica koje su ruglo svima nama, ali su sramota, onih koji su dobili društveni novac da bi ojačali hrvatski turizam.</p>
<p>I dok se u Splitu na sjednicama Gradskog vijeća i Poglavarstva unizuje stručnost, dok se bez ijednog stručnog argumenta ne izabire u drugom mandatu intendantica Hrvatskog narodnog kazališta Mani Gotovac, dotle se u tisućama primjeraka po ulicama i recepcijama dijele blasfemične knjige o jednom od turistički najatraktivnijih gradova Mediterana.</p>
<p>Splitska duhovna tradicija nije zaslužila uvrede što ih svakodnevno prima od duhovnih barbara koji u ovaj najgrad Hrvatske nadiru u hrpama. </p>
<p>U tim turističkim knjižicama njima je bilo dovoljno samo petnaestak rečenica da unize i prošlost i sadašnjost Splita, da Splićane proglase besposličarima, da se čude što im Domovinski rat nije srušio grad, ali da za sve muke okrive izbjeglice, da izmisle neku državu koje uopće nije bilo i pod koju da je Split »pao«, da izreknu desetke besmislica i gluposti i sve na mjestu na kojemu bi sve kao u apoteci moralo biti odmjereno i mudro.</p>
<p>Ako nije kasno trebalo bi te ljude spriječiti da slično rade i ubuduće. Njihov generalni sponzor je Turistička zajednica Hrvatske a ona je ako se ne varam ipak nekom vrstom Vladina ureda.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor hrvatske književnosti, predavač na Odjelu slavenskih jezika i književnosti pri ruskim i istočnoeuropskim studijima Sveučilišta Yale u New Havenu, Connecticut, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Takvi smo i tko nam što može: za alku je dosta sigurna ruka, politika se igra najprije glavom</p>
<p>Ako neki vodeći ili nevodeći alkari ne bi znali što čine kad misle (ili žele) ozbiljno skroz naskroz »asfaltirati«, odnosno politizirati alku, neki vodeći ili nevodeći nealkari promašuju ne manje shvaćaju li ih ozbiljno. (Za razliku od, svaka mu čast, predsjednika Mesića.)... Želeći da Turopolje stekne glas i slavu Sinjskoga, predložio je da se u tom kraju - koji se diči već i u svijetu poznatim svinjama - počne priređivati Svinjska alka. Da oni od Sinjske alke ne bi postali ljubomorni, u Turopolju ne bi bilo ni konja ni vojvoda, svakom njegovo. Jahalo bi se na svinjama, a jahali bi domaći - tamo to kažu domači - plemenitaši koji su za taj kraj isto što su za sinjski vojvode i njihova alkarska svojta</p>
<p>ŽELJKO BRIHTA</p>
<p>U dosta starom, jer prije zamalo već trideset godine pisanom i još pod</p>
<p> - pokoj mu duši - Miroslavom Krležom u Zagrebu tiskanom leksikonu, danas politički opasno razvikani, premda u biti potpuno apolitički, pitomi pribor zvan alka opisan je kao »(tur.) metalna naprava; kucalo, zvekir«.</p>
<p>Nekoliko stotina stranica dalje, tom napravom kasnije nadahnuta, ali mnogo prije izlaska tog leksikona prvi put priređena Sinjska alka opisana je kao »viteška igra (gađanje alke kopljem s konja u trku); izvodi se na spomen obrane grada od Turaka 1715.«. Sam Sinj opisan je kao »gradić u JZ dijelu Sinjskog polja«.</p>
<p>U tom se leksikonu Sinjska alka našla - igrom slučaja abecede, makar možda ne i bez određene i danas i te kako shvatljive simbolike - odmah nakon pojma »sinjorija (tal. signoria: gospodstvo), HIST u nekim tal. srednjovj. gradovima, polit. vlast pojedinaca, pojedinih rodova ili društvenih slojeva«.</p>
<p>U ovim novinama, u ovom napisu i u ovim vremenima, Sinjska alka našla se stoga što potpisani novinar pokušava pripomoći da se zvekiru vrati stari dobri umilni zveket, a alka nestane iz prostora što ga prema njegovu mišljenju ne zaslužuje te joj on kao takvoj i ne pripada.</p>
<p>Pritom je, dakako, uputno razmišljati i o ljudima koji su - ne prvi put, ali sad kao nikad dosad - pokušali taj hvale vrijedni plemeniti i viteški narodni običaj na sve mile i moguće načine, pa makar i glavom kroz zid, ugurati i smjestiti onamo gdje toj, ipak, igri nije i ne bi imalo biti mjesto. To je velika (ili i mala) politika.</p>
<p>Ako bi to sračunato spajanje konkretnoga i apstraktnog, kako neki drže, bilo možda i logično i tipično za duh zemlje i(li) sredine u kojoj ga se pokušava spojiti, to gore po sve - i igru, i sredinu, i politiku, ali najviše za ljude koji u toj sredini žive i tu igru i(li) politiku vode ili su u nju upleteni. Oni prvi i ne pitaju. Oni drugi i nemaju što reći.</p>
<p>Izvještavajući nekad neko vrijeme iz zemlje čijim se političarima svake godine u Aachenu dostojno i dostojanstveno dijeli(la) pokladna »nagrada protiv životinjske ozbiljnosti«, novinar je naučio da je baš za čovjeka tog profila - makar i ne samo za njega - mudro i probitačno ako u poslu, odnosno politici ne shvaća sve i svakog smrtno ozbiljno; nije svatko Hitler.</p>
<p>Shvatiš li ozbiljno i bedaka koji to jest ako se samo takvim ne pravi, pokazat će se još da si i sam bedast. Ili bedastiji no što (ti) je zdravo i korisno.</p>
<p>Novinar se kao takvog sjeća i nepolitičkog pothvata pokojnog kolege koji je bjesnio što se iz svoje Đorđićeve svakog dana mora provlačiti preko Zrinjevca kroz hrpe nabacanih automobila. </p>
<p>Zato je u svojim, odnosno ovim novinama napisao da bi bilo najbolje da se taj perivoj, ako već služi kao odlagalište prometnog lima, asfaltira i pretvori u gradsko parkiralište te stoga za početak posijeku i stabla da se napravi više prostora vozilima.</p>
<p>Premda je prijedlog, ako to treba reći, bio zamišljen kao ironija, mnogi čitatelji shvatili su ga ozbiljno, odgovarajući bujicom prosvjednih pisama.</p>
<p>Tu se krije i razlika između ironije i zbilje - ili pameti i bedarije. Ako neki vodeći ili nevodeći alkari ne bi znali što čine kad misle (ili žele) ozbiljno skroz naskroz »asfaltirati«, odnosno politizirati alku, neki vodeći ili nevodeći nealkari promašuju ne manje shvaćaju li ih ozbiljno. (Za razliku od, svaka mu čast, predsjednika Mesića.)</p>
<p>Pišući o Sinju a ne Zagrebu i o konjima a ne automobilima, novinar i na ovom mjestu spominje stoga zamisao objelodanjenu nedavno u nekom lokalnom glasilu. Želeći da Turopolje stekne glas i slavu Sinjskoga, predložio je da se u tom kraju - koji se diči već i u svijetu poznatim svinjama -počne priređivati Svinjska alka.</p>
<p>Da oni od Sinjske alke ne bi postali ljubomorni, u Turopolju ne bi bilo ni konja ni vojvoda, svakom njegovo. Jahalo bi se na svinjama, a jahali bi domaći - tamo to kažu domači - plemenitaši koji su za taj kraj isto što su za sinjski vojvode i njihova alkarska svojta.</p>
<p>A jer je pitomo Turopolje više poljoprivredno nego viteško, makar nekad i ono bilo pod Turcima kao i Sinjsko, jahači ne bi bacali koplja u sridu nego kukuruzne klipove pod noge jedni drugima i svinjama. Za to bi se u tom kraju Lijepe naše morali moći naći majstori ne slabiji od onih u sinjskom i drugima. Takvi smo i tko nam što može.</p>
<p>U to ime može se sve kojih se to tiče lijepo zamoliti da razmisle i ubuduće paze kamo, čime i kako gađaju, a da bude u sridu a ne četvrtak, odnosno pokraj. Shvatimo ozbiljno samo one koji to zaslužuju. Za alku je dosta sigurna ruka. Politika se igra najprije glavom. </p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kad bi izašlo na vidjelo sve što se događalo, malo bi bilo Jadransko more da nam opere obraze i savjesti</p>
<p>Naša je stvarnost u tolikom raskoraku s vrijednostima koje proklamiramo da možemo ustvrditi kako smo na kazališnim daskama i igramo predstavu koja s našom stvarnošću nema nikakve veze. Satkana je od slika prošlosti koje su nam vremenski daleko, ali sadržajno toliko prisutne da se čini kao da živimo u nekom virtualnom, a ne sadašnjem životu. Na žalost, našu je virtualnost lako razotkriti, tako je malo potrebno da je provjerimo / Dolazak i boravak Dalaj-lame u Splitu i Zagrebu, u Hrvatskoj bili su izvrsna prigoda da preispitamo i potvrdimo svoje, kako kažemo, temeljne opredijeljenosti: poštivanje dostojanstva svake i pojedinačne ljudske osobe, pravo na religijsku, svjetonazorsku i svaku drugu različitost, solidarnost s izbjeglicama i beskućnicima itd. Jednostavno, našu kulturnu i civilizacijsku profiliranost. Čini se da i sami nismo bili beskućnici i izbjeglice, stoljećima bez vlastite države i domovine</p>
<p>IVAN GRUBIŠIĆ </p>
<p>Napisah u svom posljednjem zapisu u ovoj rubrici da sve »papirnato« ide u isti koš. I demokracija i kršćanstvo. Samo riječi, riječi, riječi. Nije trebalo dugo čekati da još koješta strpamo u papirnato, a riječ je o vrijednostima o kojima tako često govorimo, zaklinjemo se i tvrdimo da su to naši ideali, naš životni credo. </p>
<p>Zapravo, naša je stvarnost u tolikom raskoraku s vrijednostima koje proklamiramo da možemo ustvrditi kako smo na kazališnim daskama i igramo predstavu koja s našom stvarnošću nema nikakve veze. </p>
<p>Ona je satkana od slika prošlosti koje su nam vremenski daleko, ali sadržajno toliko prisutne da se čini kao da živimo u nekom virtualnom, a ne sadašnjem životu. Na žalost, našu je virtualnost lako razotkriti, tako je malo potrebno da je provjerimo. Posebno našu moralnost i poštenje, naš odnos prema onima koji su drukčiji od nas. </p>
<p>U nas samo na papiru postoji i pravna država.</p>
<p>Tako je dolazak i boravak Dalaj-lame u Splitu i Zagrebu, u Hrvatskoj bila izvrsna prigoda da preispitamo i potvrdimo svoje, kako kažemo, temeljne opredijeljenosti: poštivanje dostojanstva svake i pojedinačne ljudske osobe, pravo na religijsku, svjetonazorsku i svaku drugu različitost, solidarnost s izbjeglicama i beskućnicima itd. </p>
<p>Jednostavno, našu kulturnu i civilizacijsku profiliranost. </p>
<p>Čini se da i sami nismo bili beskućnici i izbjeglice, stoljećima bez vlastite države i domovine. </p>
<p>Isto tako poslije pada Vlade (neš ti takvog pada) došli su do izražaja goli interesi, koji se brane visokim načelima i brigom za opće dobro, a nema ni govora o moralnosti čina nekih zastupnika ili ministara, što je, čini mi se, reprezentativan uzorak odnosa prema svojoj stranci, izbornom tijelu koje ih je biralo. </p>
<p>U Hrvatskoj je mnogo toga papirnato i samo na papiru. Čuo sam dvojicu novinara na Prisavlju u nedjelju 30. lipnja, dan poslije gay parade. Tako pita jedan kolegu: »Jesi li bio jučer na gay paradi?« On je odgovorio: »Pa to imamo svaki dan ovdje u kući.«</p>
<p>Viteštva bez morala nema, jer, kako kažu Francuzi, noblesse oblige (viteštvo obvezuje). </p>
<p>Na što se srozalo viteštvo sinjskih alkara? Je li ih moguće još takvima nazivati? </p>
<p>Ono je bilo upitno toliko puta kroz povijest tako, da se samo konji nisu mijenjali, vitezovi su odavali počast svim režimima, a sada, vidi čuda, uskraćuju to plebiscitarno izabranom hrvatskom Predsjedniku. </p>
<p>O kakvom se moralu može govoriti u događajima oko viteške igre Sinjske alke?! Što sve našem narodu ne možemo »prodati« u ime viših interesa, naročito ako iza određenih scenarija stoje duhovni talibani, kojima se vjeruje bez ikakvog provjeravanja?!</p>
<p>Ima slika koji nam se tako snažno usijeku u pamćenje, kao slika ljudi s iskopanim očima, ljudi odrezanih ušiju i drugih organa, da se to ni uz najbolju volju, ili stručnu pomoć profesionalaca ne može izbrisati. </p>
<p>Naši svjedoci na suđenjima se ničega ne sjećaju. Čini se da više nije riječ o Homo sapiensu, promijenili smo svoju narav. Spali smo ispod razine razumne životinje. Na što su nalik suđenja u našim sudnicama? Okrivljenici u Haagu svečano izjavljuju da nisu krivi. Svi su prije toga upozoreni da moraju govoriti istinu i samo istinu. </p>
<p>Nisam bio u odboru za doček, premda sam bio jedan od potpisnika u ime Hrvatske akademske udruge da Dalaj-lama dođe u Split, ali sam bio dobro obaviješten o razgovorima. </p>
<p>Kako sam i sam bio u određenom krugu koji je pozvao Njegovu Svetost, imao sam prigodu čuti o taktiziranjima, diplomatskim trikovima, čekanju do zadnjega časa da se neki umilostive uvaženom gostu otvoriti vrata. </p>
<p>Boravak Dalaj-lame bio je prigoda za naš ispit savjesti. Što smo pokazali?!</p>
<p>Znam da se uljudno zamolilo naše Sveučilišta u Zagrebu i u Splitu, isto tako Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, sve visoke institucije, katedrale duha, da se odazovu pri dolasku uvažena gosta. </p>
<p>O kakvim mi to autonomijama govorimo?! O kakvom zauzimanju za osnovna ljudska prava bilo kojeg naroda? Kad bi izašlo na vidjelo sve što se događalo oko dolaska i boravka Njegove Svetosti u našu Hrvatsku, malo bi bilo Jadransko more da nam opere obraze i savjesti. </p>
<p>Može se reći da je narod, u dijelu koji mu je bio dostupan, zreliji, humaniji, otvoreniji od svojih pastira. </p>
<p>Svakako, treba odati čast isusovcima u Zagrebu koji su organizirali predavanje na svom fakultetu i, govorim, nimalo samozatajno, Hrvatska akademska udruga koja je Dalaj-lami uručila svoje nacionalno odličje »Osoba dijaloga-osoba godine« za 2001. godinu u jednom izrazito svečanom ozračju na prigodnoj akademiji. </p>
<p>Oduševljenje je pratilo njegova predavanja u Splitu i Zagrebu.</p>
<p>Koliko možemo vjerovati izjavama našega mandatara nove-stare vlade?! Njegovi stavovi traju samo dok ih iznosi, netom ode na neki drugi susret, sve se mijenja. U čemu se uopće gospoda iz politikantskog miljea slažu? </p>
<p>Uvjeren sam da ova vlada već dugo nema legaliteta. Jer oni su davno izigrali povjerenje koje su im dali birači. Na svim lokalnim izborima glas birača je jasan: mi više ne stojimo iza vas. Novi izbori bi bili jedino rješenje. </p>
<p>Rok ove vlade bit će, kažu dobro upućeni, do izglasavanja proračuna za sljedeću godinu. Tada će ova vlada pasti, i to konačno. Jedino što neće tako lako pasti jest naša »bastilja« nemorala, sebičnosti, korupcije i duhovne prostitucije.</p>
<p>No moramo pospješiti i taj pad, da u dobro povjeruju mladi kojima i nismo baš nekakav uzor. Ako je kasno za nas, za njih ne smije biti. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, svećenik i sociolog iz Splita</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Zagreb volim kao ženu</p>
<p>Prof. dr. sci. Ivan Juras, dekan Arhitektonskog fakulteta</p>
<p>Volim Zagreb kao ženu koja te niti ne primjećuje, a sve si strasniji i pržiš se poput noćnog leptira. </p>
<p>Volim Zagreb od posjeta tetki koja je bila vlasnik gostionice »Zenić« u Bregovitoj ulici. Za posjeta »Varijeteu« nešto je govorio Viki Glavacki i svi su se smijali osim mene.</p>
<p>Volim Zagreb još od gimnazijskih dana. Otići na studij u Zagreb značilo je pobjeći od roditeljske kontrole, djevojaka koje su te poznavale, »autodroma« na Poljani, trome Cale Large, poskakujući sjene za burnih noći ispred katedrale i šahovskog kluba uz obavezno »Vartolo bena«.</p>
<p>Volim Zagreb zbog Zagrepčanki koje su označavale početak i kraj ljeta na Jadriji. Njihovim odlaskom nestala je mekoća, zvonkost i zaobljenost njihova govora.</p>
<p>Volim Zagreb zbog pravog mjerila grada, sa onda i ljudi koji imaju kulturu ophođenja i uljudnost. Svi disciplinirano čekaju u redu, nitko ne galami i ne psuje.</p>
<p>Volim Zagreb zbog velikih drvoreda stabala. Za jesenskih kišnih dana jedino me smeta »juha od kestena«. </p>
<p>Zašto su svibanjske noći tako neodoljive kad magično svjetlo lampi stapa sve zelene plohe stabala? O tome je, valjda, Tin mislio kada je pisao »... vjeđe koje se pote... od ljepote«.</p>
<p>Ali nije li i A.B. Šimić pisao »... kose moje drage duboko šumore kao more«. Arsen je u Zagrebu, a piše o: Kući pored mora, djedovom kabanu, mirisu vrta svoje majke nakon ljetne kiše s onom »never more«.</p>
<p>Volim Zagreb zbog ulica i trgova Gornjeg i Donjeg grada. Krošnje stabala na Štrosu potpuno su se spojile zelenim svjetlom a čudan je miris vlage i truleži.</p>
<p>Volim Zagreb kad sam mu se vraćao na kraju godišnjeg odmora i govorio svojoj djeci »Djeco, idemo kući«!?</p>
<p>Volim Zagreb jer je nakon mojih rijetkih i nevoljkih odlazaka u inozemstvo sve bliži i neposredniji.</p>
<p>Volim Zagreb s Tucmanom, Špicom, vilom Rebar, »Turistom« u Masarykovoj, »Blatom« s nezaboravnim Rokom, plesnjakom u Studentskom centru, ljetnom pozornicom na Tuškancu, kavanom na vrhu nebodera, slastičarnicom Kovilić i plesnjakom u Glazbenom zavodu. </p>
<p>»Gospodo, dame biraju!«</p>
<p>Ni Prugina ulica nije više ona iz 1960.</p>
<p>Ako se zbog godina moramo vratiti u djetinjstvo onda od radosti življenja jedino ostaju UNRA-ini paketi s kandiranim voćem iz 1946.</p>
<p>Volim Zagreb iako više ne vidim: Devu, gos'n Doktora, gosp. Novačića, Pumpicu, brijačnicu u Frankopanskoj u kojoj se govorilo samo o »Dinamu« i ne čujem šlager »Daždi« s jednog davnog zagrebačkog festivala.</p>
<p>Volim Zagreb!</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Krpanje ipak (ni) je rješenje</p>
<p>U najlošijem su stanju, premda se tako ne čini, ceste u perifernim naseljima / » Budući da se ne može predvidjeti gdje će se pojaviti udarne rupe, teško je reći koliko bi novaca dostajalo za redovno održavanje prometnica, no nikada ga nemamo dovoljno«, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik »Zagrebačkih cesta«. </p>
<p>Derutne prometnice grada Zagreba svakim danom su u sve lošijem stanju, a vozači zasigurno ne mogu biti zadovoljni (ne)kvalitetom popravaka udarnih rupa. Nerijetko se, naime događa da nove asfaltne »zakrpe« popucaju ili propadnu već nakon nekoliko tjedana, ili čak dana od njihovog nanošenja, pa se javlja potreba za ponovnom intervencijom službe Zagrebačkih cesta. Kada je sloj nanesenog asfalta na popravljenom dijelu predebeo, na kolniku ostaju grbe koje su jednako tako neugodne.</p>
<p>»Nitko nije zadovoljan stanjem zagrebačkih kolnika, pa nismo ni mi«, izjavio je glasnogovornik Zagrebačkih cesta, Milan Golubić. Naravno, ponovio je kako bi se više moglo učiniti s više novaca. </p>
<p>»Potrebe za intervencijama velike su na području cijelog grada. U najlošijem su stanju, premda se tako ne čini, ceste u perifernim naseljima. Budući da se ne može predvidjeti gdje će se pojaviti udarne rupe, teško je reći koliko bi novaca dostajalo za redovno održavanje prometnica, no nikada ga nemamo dovoljno«, rekao je Golubić. </p>
<p>Jedan prolazak Dubravom, Peščenicom, Trešnjevkom bit će dovoljan da se uvjerimo kako je situacija postala alarmantna. Udarne rupe često i nakon intervencija postaju gotovo jednako nezgodne kao i prije. Stradaju automobili, ali i novčanici građana, jer su popravci vozila sve samo ne jeftini. I na zapadnom dijelu grada ista je slika. Već kratka vožnja, Vrapčanskom ulicom, može iznervirati a zasigurno nije riječ o najlošijoj cesti u gradu. Uz to udarne rupe na toj prometnici nedavno su zakrpane, ali zakrpe su potonule.</p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta, napominje kako krivnja ne leži u nesavjesnom radu zaposlenika Zagrebačkih cesta. »Problem je što krpanje prometnica nije kvalitetno rješenje. Krpanje je krpanje. Daleko je bolje rješenje nanošenje novog sloja asfalta, ili rezanje oštećenog dijela ceste i umetanje novog«, kaže Golubić. No takva se rješenja kod nas rijetko prakticiraju, jer su - preskupa.</p>
<p>Ipak, Aleja Bologne je doživjela to skupo rješenje ne toliko davno da bi se već na mnogim dijelovima vanjskih prometnih trakova smjelo opaziti udubljenje od teretnih vozila i autobusa, kao što je slučaj. Asfalt je, k tome uz nogostupe mjestimično i odlomljen, pa se čini za isprike glasnogovrnika »Zagrebačkih cesta« nisu sasvim uvjerljive.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrepčani uživali u čardašu i đurđevdanskim plesovima</p>
<p>U sklopu 36. međunarodne smotre folklora u petak su na pozornici na Trgu bana Jelačića nastupili folklorni ansambli iz Mađarske i Makedonije. </p>
<p>Mađarska folklorna grupa »Igrice« izvela je plesove svoje regije a makedonsko Kulturno umjetničko društvo »Srma« iz Vevčana prikazalo je đurđevdanske pjesme i plesove. </p>
<p>Iako su gledatelji većinom uživali, bilo je i nezadovoljnika. Gledatelji su negodovali na slabu preglednost pozornice zbog njezine male visine. Kako nam je objasnila producentica Smotre Željka Janeš Beneti, nastupi na Trgu su neformalnog karaktera i služe samo kao obavijest da je Smotra prisutna, te kao poziv na priredbe koje se svake večeri oko 20 sati besplatno održavaju na zagrebačkom Gradecu.</p>
<p>Predzadnjeg dana Smotre, u subotu, u 11, 20 i 22 sata na Jelačićevom trgu predstavit će se ansambli iz Hrvatske i Hrvata iz svijeta. Revija nošnji Hrvata iz svijeta, nastup domaćih i stranih sudionika uz radionicu Plešite s nama biti će u subotu od 20 do 24 sata na Gradecu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uništavanje staze za invalide počelo prije njezinog završetka </p>
<p>U prizemlju lugarnice Bliznec dvorana za predavanja i dječje radionice / Na većim cestovnim ulazima u Park uskoro pano-karte Medvednice/ Nastavak izgradnje geološko-poučne staze od Kraljičinog zdenca do rudnika Zrinski</p>
<p>Sredinom tjedna počeli su radovi na uređenju prizemlja lugarnice Bliznec na Medvednici. »U uređenom donjem dijelu lugarnice bit će prostorija za nadzornike i dvorana u kojoj ćemo organizirati seminare, predavanja za građane i dječje radionice«, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik. Ministarstvo zaštite okoliša za radove je osiguralo 140.000 kuna.</p>
<p>»Naknadno je, međutim, ustanovljeno da su temelji u vrlo lošem stanju te da je velika vlaga pa će za uređenje trebati više novaca«, istaknula je ravnateljica. Do zime radovi moraju biti gotovi. </p>
<p>U tijeku je i markiranje buduće geološko-poučne staze do rudnika Zrinski u suradnji s Komisijom za markiranje Hrvatskog planinarskog saveza. Staza će se nastavljati na Poučnu stazu Miroslavec (od Šestinskog lagviča do Kraljičinog zdenca) odakle će ići preko Sljemenske ceste, pa postojećom planinarskom stazom prema Grafičaru sa skretanjem prema kapelici svetog Jakoba. U izradi su i drvene table, s geološko-informativnim tekstovima, koje će se postaviti uz stazu. </p>
<p>»U suradnji sa Šumarijom kupili smo stroj za štampanje po drvenim tablama, jer smo tiskanje teksta po tabli do sada plaćali 800 kuna«, istaknula je ravnateljica. </p>
<p>Ovog će ljeta na svim većim cestovnim ulazima u Park (Bliznec, Pile, Šestine, Zelena magistrala, sv. Matej) biti postavljene pano-karte sa ucrtanim svim lokalitetima, planinarskim stazama i domovima kao i svim ostalim objektima na Medvednici. Izrada karata, u mjerilu 1:15.000, u završnoj je fazi. Karta će pomoći planinarima i izletnicima u snalaženju Medvednicom. Paralelno se za prodaju izrađuju iste karte ali u manjem mjerilu i s dodatkom kraćih tekstova o zanimljivostima Medvednice. </p>
<p>Od uređenja rudnika Zrinski još uvijek ništa jer Grad i dalje ne izdaje lokacijsku dozvolu.</p>
<p>Radovi na invalidskoj stazi uz potok Bliznec odlično napreduju. Od ukupno devet mostova, koliko će ih biti na stazi, još treba napraviti dva. Trenutno se staza popločuje betonskim pločama s usmjerivačima kretanja za slijepe osobe. Na dijelu staze, kod pilane Bliznec, postavljeno je deset uzoraka lampi koje će osvjetljavati stazu.</p>
<p> »Preko noći sve lampe su razbijene«, ogorčena je ravnateljica, dodajući da su usred dana, pred radnicima, dva mladića hodala po rukohvatima, a na upozorenje radnika reagirali su arogantno i prosto. »Devastacija je počela prije završetka staze, što nam je upozorenje da moramo osigurati čuvare«, napominje Farkaš Topolnik. </p>
<p>Staza bi za mjesec dana trebala biti gotova, no svečano otvaranje, na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša, trebalo bi biti na Svjetski dan čistih planina, 26. rujna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otpad u grmlju</p>
<p>Nakon završenih radova na Tuškancu radnici »Zagrebačkih cesta« ostavili su u tuškanačkom Parku Vladimira Nazora otpad. Među otpadom, koji je bio »sakriven« u grmlju, našli su se željezni okviri za slivnike i dvije velike prazne bačve ulja, koje su korištene za strojeve. Naime, nakon što je »Vodoopskrba i odvodnja« izmijenila vodovodne cijevi, »Zagrebačke ceste« su morale urediti cestu.</p>
<p>Prema riječima Milana Golubića, glasnogovornika »Zagrebačkih cesta«, radnici su nakon završenih radova morali ukloniti iskorišteni materijal i baciti ga u smeće. »Nisu to napravili jer su morali ići na drugo gradilište«, rekao nam je Golubić, te nadodao kako su radnici namjeravali u četvrtak ukloniti otpad. »Nisu na to zaboravili, samo nisu stigli jer je ljetna sezona i sada ima puno radova na cestama«, izjavio je Golubić. Također tvrdi, kako ostavljanje otpada nije običaj radnika »Zagrebačkih cesta«, koji znaju da moraju sve očistiti nakon radova. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Caroline uživala u ribljim delicijama, a Pogorelić obojio kosu u crno</p>
<p>DUBROVNIK, 19. srpnja- Premda ne s toliko turista koliko ih se očekivalo, Dubrovnik ipak živi pravim ljetnim životom, o čemu svjedoči pregršt glumaca, političara ali i jet setera. Nešto ranije nego prošle godine u Dubrovnik je u četvrtak stigla i princeza Caroline od Monaka sa suprugom, princom Ernstom od Hannovera te njihovom djecom. I ove godine ova je obitelj na krajnji hrvatski jug stigla svojim brodom »Pascha III« a sidro su najprije bacili u Zatonu jer u marini »Miho Pracat« kao i u marini u luci Gruž nije bilo mjesta. </p>
<p>Nakon ručka u restranu poznatom »Orsan«, gdje je Caroline i ne pogledavši jelovnik jednostavno naručila »kao i prošle godine«, što je podrazumijevalo slatu od hobotnice, njoke sa gamberima, buzaru od raznih školjaka te bijeli rižot od škampa, obitelj se uputila na kupanje. Predvečer je »Pascha III« isplovila prema Dubrovniku te se usidrila u marini luke Gruž. </p>
<p>Nešto iza ponoći jedna od najpoznatijih jet-seterskih obitelji stigla je u caffe bar »Trubadur« gdje je Carolina bez opasnosti od paparazza, opuštena uz live jazz glazbu obitelji Brešković ali i nekoliko votki u jednom trenutku čak i zaplakala. Uz Carolinu i njezinu obitelj u »Trubaduru« se zatekao i čelnik HKDU-a, Anto Kovačević koji je u društvu Ibrice Jusića gledao zanosni ples trubušne plesačice. Naime, dvadesetsedmogodišnja Amerikanka hrvatskog porijekla, Suzan Franković svojim je umijećem »Trubadur« pretvorila u pravu Cassablancu, a koliko joj se to svidjelo govori i njezina odluka da se preseli u Dubrovnik. </p>
<p>Jutarnje kave u Dubrovniku su pravi ritual koji se posebice ljeti ne propušta. Tako se i najpoznatiji hrvatski pijanist, Ivo Pogorelić u pauzi napornih proba za predstojeću turneju odlučio na »kofeinski doping« Marka Breškovića, no na iznenađenje onih koji ga znaju, obojivši kosu pojavio se u »crnom« izdanju. </p>
<p>U »Taliru« se kava također ritulano ispija pa se u društvu glumaca našao i bivši dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović, za kojeg se tvrdi da je budući ministar prometa. Dok HSS-ov čelnik očekuje odlazak u Zagreb, zlobnici s nestrpljivošću iščekuju kako će Bogdanović izaći na kraj s "prometom u pokretu", kada za svog višegodišnjeg gradonačelničkog mandata nije uspio riješiti »promet u mirovanju«...</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na brodu su djevojke poslušne kao u braku</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U japanskom restoranu Takenoko u četvrtak je modna agencija »Suzy« predstavila program »putanje« Broda ljepote koji će od 27. srpnja do 9. kolovoza ploviti Jadranom. Brod, pod nazivom Nirvana, isploviti će iz Crikvenice, a za kraj turneje brod će uploviti u Makarsku.</p>
<p>Pomno odabrane djevojke, Tarik Filipović, Rene Bitorajac, Crvena jabuka i Alka Vuica bit će samo dio ekipe koja će biti zadužena za štimung na Nirvani, najavila je Suzi Josipović. </p>
<p>»Na brodu su svi kao da su u braku, svi moraju biti na principu 'Svi za jednog- jedan za sve'«, rekla je Suzy. Djevojke koje će ploviti brodom su, kako tvrdi Suzi, pametne, lijepe i poslušne. Ma što riječ »poslušne« značila... </p>
<p>»Cijeli dan i noć marljivo ćemo raditi i reklamirati naše pokrovitelje, a u stankama ćemo se kupati, sunčati, roniti, surfati, rolati se, skijati, letjeti i mnogo drugih stvari«, rekla je Suzy.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najviše šanse za Emmy ima serija »Six Feet Under« </p>
<p>LOS ANGELES, 19. srpnja</p>
<p> - Obiteljska sapunica kuće HBO »Six Feet Under« 'pokopala' je u četvrtak ostale konkurente za nagradu Emmy osvojivši čak 23 nominacije.</p>
<p> Slijedi je prošlogodišnji slavodobitnik »Zapadno krilo« s 21 nominacijom, među kojima je i ona za najbolju dramsku seriju.</p>
<p> U kategoriji najbolje dramske serije su osim »Zapadnog krila« i »Six Feet Under«, »CSI: Crime Scene Investigation«, »Zakon i red« te špijunski triler kuće Fox »24«.</p>
<p> U kategoriji najbolje komične serije su prošlogodišnji dobitnik »Seks i grad«, »Svi Love Raymonda«, »Prijatelji«, »Will i Grace« i »Curb Your Enthousiasm«. </p>
<p> Čak 23 nominacije serije »Six Feet Under«, priče o disfunkcionalnoj obitelji koja vodi pogrebnu tvrtku, nisu uspjele srušiti rekord »Newyorških plavaca« iz 1994. godine, kada je ta serija dobila 29 nominacija.</p>
<p> U kategoriji najboljih glumaca nominirani su dvojica glavnih glumaca iz »Six Feet Under« Peter Krause i Michael C. Hall, zatim Martin Sheen iz »Zapadnog krila«, Kiefer Shuterland iz serije »24«, i Michael Chiklis iz policijske serije »The Shield«.</p>
<p> Za najbolju glumicu u dramskoj seriji nominirane su Amy Brenneman za »Sutkinju Amy«, Allison Janney za »Zapadno krilo« i Jennifer Garner za »Alias«.</p>
<p> Glumica iz serije »Svi vole Raymonda« Patricia Heaton, Jennifer Aniston iz »Prijatelja«, Jane Kaczmarek iz »Malcolma u sredini«, Sarah Jessica Parker iz »Seksa i grada« i Debra Messing iz »Willa i Grace« nominirane su u kategoriji najbolje glavne glumice u komičnoj seriji.</p>
<p> Nominacije za najbolje glumce u komičnoj seriji ove godine dobili su Bernie Mac za njegov »The Bernie Mac Show«, Ray Romano za »Svi vole Raymonda«, Kelsey Grammer za »Frasiera« i Mat Le Blanc i Matthew Perry za »Prijatelje«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>George Michael piše pjesmu za Olimpijske igre</p>
<p>LONDON, 19. srpnja</p>
<p> - Britanski pjevač George Michael razmatra molbu Atenskog olimpijskog odbora da napiše tematsku pjesmu za Olimpijske igre koje će se u glavnom grčkom gradu održati 2004. godine, izjavila je u četvrtak njegova glasnogovornica. George Michael, porijeklom Grk i pravim imenom Georgios Kyriacos Panayiotou, rođen je u Londonu.</p>
<p> »Atenski Olimpijski odbor iznio je molbu Michaelu da napiše tematsku pjesmu za igre koje će se održati 2004. godine«, rekla je glasnogovornica.</p>
<p> Michael, nekada član dua Wham!, u posljednja je dva tjedna u središtu pozornosti zbog pjesme »Shoot The Dog« u kojem je kritizira odnos britanskog premijera Tonyja Blaira s američkim predsjednikom Georgeom. W. Bushom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Japanska djeca darovala Osijeku dva slona</p>
<p>OSIJEK, 19. srpnja -Višegodišnja akcija nabave slonova za osječki Zoološki vrt bit će završena 25.kolovoza kada će u Osijek avionom iz Japana stići par četverogodišnjih slonova, vrijednih oko 100 tisuća eura. Riječ je o donaciji japanske djece Osječanima čiji je zoološki vrt u vrijeme Domovinskog rata ostao bez većine životinja. Naime, miljenica osječkog slonica Suzy kao i mnoge druge životinje početkom je rata preseljena na sigurno, u jedan mađarski zoološki vrt. Međutim, kada se trebala vratiti, veterinari su zaključili da je prestara i ne bi izdržala naporan put do Osijeka. </p>
<p>Osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić sastao se u petak s japanskim novinarom Eijijem Tajimom, najzaslužnijm čovjekom ove akcije. </p>
<p>»Kada sam 1998.godine prvi put posjetio Osijek kako bih upoznao ljude sa japanskom kulturom, posjetio sam i Zoološki vrt. Ostao sam zapanjen činjenicom da je strašno posjećen unatoč tome što ima jako malo životinja. Nedugo potom, posjetio sam i Osnovnu školu 'Ljudevit Gaj' gdje su mi djeca rekla kako bi voljela vidjeti slona. Jedna me djevojčica, zaključivši kako mnogo putujem, tada pitala: 'Možete li vi nama nabaviti slona?'« ispričao je novinar Tajima. Po njegovim riječima, ostao je zatečen tim pitanjem, no obećao je djeci kako će dati sve od sebe da pronađe slona za njihov zoološki vrt. »Trebalo mi je 4 godine, no obećanje je ispunjeno.« istaknuo je Tajima. Kumari i Mikindu, slon i slonica, zapravo su dar Sri Lanke japanskoj djeci povodom 50. obljetnice njihova prijateljstva. Saznavši za priču osječke djece koju je u japanskim medijima objavljivao Tajima, djeca Japana svoja su dva slona odlučila pokloniti osječkom ZOO vrtu. »Slonovi se inače na izvoze jer su u Sri Lanki zaštićeni i smatraju ih svetim životinjama, ali ovo je posebna situacija jer su slonovi dar djeci ratom stradalog Osijeka i simbol prijateljstva naroda Japana, Sri Lanke i Hrvatske«-naglasio je Tajima. Budući da će transport slonova avionom koštati oko 100 tisuća eura, japanska djeca pobrinula su se čak i za to da prikupe sva potrebna sredstva. Tako su organizirali akciju u kojoj je sudjelovalo oko 90 tisuća Japanaca te su svojim donacijama prikupili novac potreban i za transport. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Yahoo! nespretnim filtriranjem stvorio »nove« riječi</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 19. srpnja </p>
<p> - Tisuće stranica na Internetu sadrže čudne nove riječi zbog sigurnosnog filtera koji rabi tvrtka Yahoo!, piše časopis »New Scientist«. </p>
<p> Sigurnosni filter tvrtke Yahoo! traži ključne riječi koda koji bi hakeri mogli zlorabiti i zamjenjuje ih bezazlenim riječima. Filter npr. mijenja dio riječi koje sadrže »eval« riječju »review«, riječ »mocha« zamjenjuje riječju »espresso«, a riječ »expression« (izraz) riječju »statement« (izjava). Sve se zamjene obavljaju automatski, čak i kad su ti izrazi dio drugih riječi.</p>
<p> Spomenute su se riječi našle na crnom popisu jer bi mogle biti dijelovi naredaba koda unutar poruke upućene elektroničkom poštom u HTML formatu. To bi moglo omogućiti da se iz računala izvuku povjerljive informacije poput korisničkih imena i lozinki za pristup računalima.Taj je filter, međutim, postao zaslužan i za pojavu čudnih riječi. Britanska tvrtka NTK nedavno je utvrdila da postoji 640 raznih stranica na Internetu koje sadrže riječ »medireview« umjesto riječi »medieval« (srednjovjekovni).</p>
<p> Nove, besmislene riječi, pojavljuju se tako na stranicama posvećenim povijesnim temama, recenzijama knjiga, raznim člancima i životopisima, a neki su se počeli zanimati za podrijetlo tih riječi.</p>
<p>Mogućnost skrivanja naredbi u poruci upućenoj e-mailom u HTML-u prvi je put otkriven 1997. Američka ekipa za suzbijanje kriminala na Internetu (Computer Emergency Response Team - CERT) upozorila je na to sve vlasnike stranica u veljači 2000., a djelovanje filtera tvrtke Yahoo! korisnici računala prvi su put primijetili u ožujku 2001. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Vježbanje demokracije na filmu</p>
<p>Zbog neprincipijelne podjele novca za dovršetak filmova koji će biti prikazani na pulskom festivalu, ostavke su podnijeli Hrvoje Turković, Mato Kukuljica, Lukas Nola i Boris T. Matić / Vijeće za kinematografiju doživjelo je time jak potres i upitno je kako će nastaviti rad / Profitirao je jedino Sedlar, koji je dobio novac za obračun s neistomišljenicima koji su učinili nemjerljivo više za hrvatsku kinematografiju nego on / Ne podsjeća li to na nedavni slučaj s Araličinom »Ambrom« ili na krizu u Društvu hrvatskih književnika? </p>
<p>Dođe vrijeme, prođe rok, eto vraga skok na skok</p>
<p> – tako glase poznati stihovi iz Šenoine pjesme »Postolar i vrag« koji se primjereno mogu citirati početkom svakog ljeta kada se stihijski, zbog skorog Pula film festivala, naglo zahuktaju strasti u hrvatskoj kinematografiji. Ove su godine, kako se čini, sukobi poprimili dimenzije gigantskog skandala uslijed niza kontradikcija, koje opet predstavljaju posebnost hrvatske kulturne politike.</p>
<p>Koplja su se počela lomiti na relaciji ministar kulture – Vijeće za kinematografiju u trenutku kada je ministar Antun Vujić objavio da će se na ovogodišnjem Pula film festivalu prikazati sedam hrvatskih filmova: »Prezimiti u Riju« Davora Žmegača, »Ne dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, »Potonulo groblje« Mladena Jurana, »Serafin« Vicka Ruića, »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića, »Sjećanje na Georgiju« Jakova Sedlara i omnibus »24 sata«, koji se sastoji od dva srednjometražna igrana filma Kristijana Mijića i Gorana Kulenovića.</p>
<p> Pregovori na vezi ministar – Vijeće za kinematografiju nisu najbolje funkcionirale i prije, jer kao što to obično biva nije bilo novca za sve projekte. </p>
<p>Tako je nastupila kontradiktorna situacija u kojoj se Vijeće zalagalo za štednju, a ministar je po svojim zakonskim ovlastima, nasuprot stručnom mišljenju Vijeća, osigurao dodatna sredstva za Matanićev film, spomenuti omnibus i uradak hrvatskog Eda Wooda (najgoreg američkog filmskog retelja) »Sjećanje na Georgiju« koji je bio gotov još prošle godine, pa ga je »samo s digitalke trebalo prebaciti na 35 milimetarsku vrpcu« (a to košta 200 tisuća kuna).</p>
<p> Da, kap koja je prelila čašu bio je Sedlarov film za koji se zna da se u njemu autor na krajnje neprihvatljiv način obračunava s kritičarima Juricom Pavičićem, Nenadom Polimcem i Miljenkom Jergovićem, kojima je u svom friškom »remek-djelu« pridjenuo atribute homoseksualaca i alkoholičara.</p>
<p>Dobivanje dodatnih sredstava za Matanićev film i omnibus Milić-Kulenović, iz pozicije nepristranog filmskog konzumenta djeluje opravdano. Matanić je svojom »Blagajnicom« pokazao da je riječ o talentiranom redatelju od kojeg se u budućnosti očekuju još zanimljiviji filmovi, dok su srednjometražna ostvarenja Mijića i Kulenovića na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma naišla na nepodijeljene simpatije, kako kritike tako i publike. Sve u svemu, riječ je o ostvarenjima koja potencijalno zrače najvećom kvalitetom.</p>
<p> Doslovnom primjenom demokratskog načela »novci svima ili nikome« profitirao je Sedlar, koji je tako izravno dobio novac za obračun sa svojim neistomišljenicima koji su, imajući u vidu njegove grozomorne filmske promašaje, poput »Četveroreda«, »Agonije« i »Fergistmajnihta«, učinili nemjerljivo više za hrvatsku kinematografiju.</p>
<p>Mišljenje Vijeća za kinematografiju bilo je da se dodatna sredstva za spomenute filmove ne bi trebala osiguravati jer će se na taj način još više unakaziti ionako nikakav proračun za hrvatski film u narednom vremenskom razdoblju. </p>
<p>A ministar je odgovorio da je novac za sporne filmove osiguran nezavisno od onoga za buduće projekte. Pale su i ostavke Borisa T. Matić, Lukasa Nola, Hrvoja Turkovića i Mate Kukuljice koji je razrješenje tražio još u svibnju zbog preopterećenosti.</p>
<p>Ostavku izričito nije najavila jedino Nada Gačešić-Livaković, uz obrazloženje da ona predstavlja udrugu, Društvo hrvatskih filmskih djelatnika, te da ne može u njihovo ime odlučivati.</p>
<p>Kako bilo da bilo, Vijeće za kinematografiju doživjelo je priličan potres i nezahvalno je prognozirati kako će se njegov rad dalje odvijati. Međutim, pokazalo se da se u nas i dalje nastavlja praksa vježbanja demokracije na terenu kulture. Nije li sve to skupa previše slično s nedavnim slučajem Araličine »Ambre« na Frankfurtskom sajmu knjiga, ili s recentnom krizom u Društvu hrvatskih književnika?</p>
<p> Pametnom poreznom obvezniku, koji sve to skupa plaća, ne trebaju nikakva podrobnija objašnjenja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zavodljivost uličnog teatra</p>
<p>Članovi britanske Natural Theatre Company osvojili publiku kazališno atraktivnom šetnjom kroz Dubrovnik / Teatar koji nastaje na ulici i s lakoćom slučajne prolaznike uvlači u igru dvostrukih značenja </p>
<p>Pred početak ceremonijala otvorenja 53. dubrovačkih ljetnih igara članovi Natural Theatre Company svečano obučeni, s ružičastim kuferima, poput nekih ekstravagantnih turista, prošetali su, u srijedu na večer, ispred Crkve sv. Vlaha. Dočekali su i predsjednika Stjepana Mesića te njegova gosta predsjednika Republike Mađarske Ferenca Madla na izlasku iz Sponze i dopratili ih do svečane tribine. Najavili su teatarsku igru u prostorima Grada i prije Negromanta, osvajajući dubrovačku publiku koja već godinama pokazuje naklonost prema izvedbama uličnog teatra.</p>
<p>Svoj su program predstavili prolaznicima, što su se zatekli na dubrovačkim ulicama i trgovima, u četvrtak i petak na večer. Natural Theatre Company osnovana godine 1969. u Bathu kao lokalna teatarska skupina, ubrzo je postala svjetski popularna kazališna družina koja je u mnogobrojnim metropolama, ali i u manje poznatim gradovima zabavila tisuće gledatelje. Za izvedbe njezini članovi nagrađivani su britanskim i međunarodnim priznanjima, a gostovali su na mnogim prestižnim svjetskim kazališnim festivalima. »Mi ne prikazujemo predstave, već nastanjujemo određeni prostor likovima koji potom izvode određeni scenarij«, poručuju izvođači i autori tih, po mnogo čemu, neobičnih scenskih projekta.</p>
<p> Svoju igru s Dubrovnikom i Dubrovčanima započeli su u četvrtak na večer oko 22 sata, iznenada se pojavivši na Stradunu. Do kasno u noć šetajući Gradom okupili su povorku slučajnih prolaznika koji su s oduševljenjem postajali protagonisti teatarske avanture četvero britanskih umjetnika. A oni su se tijekom toga uličnog spektakla preoblačili u izvanzemaljce, kućanice, simpatične britanske policajce, prostitutke… bivajući svaki put drugačijima te uspijevajući iznenaditi i one koji su ih nastojali cijelo to vrijeme slijediti. Pri tom su bez riječi s lakoćom komunicirali s gledateljima pretvarajući ih u protagoniste teatarskog čina, zadajući im neobične uloge, postavljajući ih u obično-neobične situacije.</p>
<p>Kao neki čudni turisti koji su zalutali i zagubili se u Gradu članovi Natural Theatre Company uspjeli su postepeno osvojiti prostore Dubrovnika i postati dijelom njegove svakodnevice. Otvorena struktura njihova kazališnog performancea, temeljena na improvizacijama, dopušta da se teatar stvori na mjestu gdje se izvođači zateknu i da se svakome pruži prilika da bude njegovim dijelom. Granice ovdje ne postoje, a sve je podređeno »slučajnim susretima« glumaca i publike te neobičnim obratima u tim susretima.</p>
<p> No, koliko god se u tim interakcijama teatra sa stvarnošću činilo da se gube kazališne invektive te da je sve podređeno diktatu ulice, njihovo kretanje kroz Grad zadržalo je zavodljiv okvir scenskih slika koje su se čudesno uklopile u »scenografiju Grada«. Na samom početku 53. dubrovačkih ljetnih igara Natural Theatre Company oduševila je gledatelje-prolaznike, dokazujući kako je upravo ulični teatar od presudne važnosti za atmosferu Festivala.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Koncerti posjećeniji od nogometnih utakmica</p>
<p>Sama činjenica da godišnje u Koncertnu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu na koncerte klasične glazbe uđe više posjetitelja nego na utakmice Dinama i Hajduka, govori da je tu sigurno riječ o profitabilnoj djelatnosti, samo to treba drukčije organizirati / Ako velike zapadne festivalske manifestacije kao sponzori prate velike svjetske banke i firme, ne vidim razloga zašto to tako ne bi bilo i kod nas / Mislim da bi takav vid vrhunske kulture trebalo vezati uz turizam, jer to je najjeftinija promidžba turizma</p>
<p>U Šibeniku se od 13. do 29. srpnja prvi put održava International Classic Fest, komorni festival klasične glazbe, na kojemu između ostalih nastupaju pijanisti Stephen Kovacevich, Ida Gamulin i Olga Cinkoburova, potom Zagrebački kvartet i Quatour Elysee, ansambli Camerata Nova i Wiener Mozart Trio i drugi. Umjetnička ravnateljica festivala je Ida Gamulin, a ravnatelj i organizator Zoran Škugor, s kojim u povodu početka Festivala razgovaramo o sadržaju i htijenju toga projekta.</p>
<p> Na početku razgovara pitamo, kako je došlo do suradnje sa Zagrebačkim kvartetom, koji je u programskom smislu neka vrsta okosnice toga festivala? </p>
<p>– International Classic Fest – Šibenik 2002. ove se godine održava prvi put i nadam se da će prijeći u tradiciju – kaže Zoran Škugor. – Moja suradnja sa Zagrebačkim kvartetom počela je prije četiri godine kada smo se dogovorili o izdanju triju kompaktnih ploča s kvartetskim opusima Ludwiga van Beethovena. Do sada smo izdali dva CD-a, a treći se očekuje početkom jeseni.</p>
<p>• Je li to vaš prvi festivalski projekt u području klasične glazbe i je li organizacija u tome smislu po nečemu specifična?</p>
<p> – To jest moj prvi projekt festivalskoga tipa u klasičnoj glazbi, a specifičan je po tome što sam, bez obzira na to što prvi puta radim festival klasične glazbe, uspio dovesti velika izvođačka imena.</p>
<p> • Klasična glazba u Hrvatskoj uobičajeno se smatra neprofitabilnom djelatnošću, ne mislim na najveće zvijezde. Ako tako ne mislite, u čemu se onda griješi kada ju se smatra poslovno nezanimljivom?</p>
<p> – Nije istina da je klasična glazba u Hrvatskoj neprofitabilna, jer sama činjenica da godišnje u Koncertnu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu na koncerte klasične glazbe uđe više posjetitelja nego na utakmice Dinama i Hajduka, govori da je tu sigurno riječ o profitabilnoj djelatnosti, samo to treba drukčije organizirati. Ako velike zapadne festivalske manifestacije kao sponzori prate velike svjetske banke i firme, ne vidim razloga zašto to tako ne bi bilo i kod nas. Mislim da bi takav vid vrhunske kulture trebalo vezati uz turizam, jer to je najjeftinija promidžba turizma.</p>
<p>• Oslanja li se šibenski Festival na neku državnu ili gradsku instituciju? Jeste li pokušali ostvariti takvu suradnju? </p>
<p> – International Classic Fest nije naišao na potporu kod državnih institucija, Ministarstva kulture i Hrvatske televizije, koje inače prate i pomažu takve priredbe, već sami vodimo brigu o financiranju, a Grad Šibenik dao nam je na raspolaganje Gradsko kazalište.</p>
<p> Ovim putem zahvalio bih šibenskom biskupu monsinjoru Anti Ivasu, koji nam je izišao u susret i omogućio da dva koncerta održimo u Katedrali, te hotelskoj kući »Solaris« i njezinu predsjedniku uprave Branimiru Lepuru koji su nam pomogli glede smještaja izvođača i novinara. Takve produkcije trebale bi iznad svega biti financirane sa strane sponzora, kako domaćih tako i stranih, te turističkih zajednica i samo malu pomoć gradskih institucija i Ministarstva kulture.</p>
<p>• Kakav odziv publike očekujete? Smatrate li da je taj Festival važan za Šibenik?</p>
<p> Što se tiče publike, mislim da je u Šibeniku ima dovoljno da poprati taj Festival. Za grad i njegovu okolicu Festival je iznad svega važan kao velika turistička promidžba, jer će ipak nekoliko stranih novinara i desetak stranih televizijskih kuća o Festivalu objaviti reportaže.</p>
<p> • Ovogodišnji program temelji se na prijateljskim i kolegijalnim vezama Zagrebačkog kvarteta, a umjetnička ravnateljica je Ida Gamulin. Mislite li da je tako utemeljen festival komorne glazbe nevelikog trajanja s organizacijske strane optimalan?</p>
<p> – Glazbeni program osmislila je pijanistica Ida Gamulin, Festival otvara svjetski priznati pijanist Stephen Kovacevich, koji će nastupiti i uz Zagrebački kvartet. Mislim da je desetak koncerata, u vremenu od 13 do 29. srpnja, dovoljan broj za naše financijske prilike, jer svako povećanje zahtijeva više ljudi, a to znači i više novca. Tada bi prvo trebalo osigurati plaće ljudima, a tek potom honorare umjetnicima.</p>
<p> • Kakvi su Vam planovi za budućnost? </p>
<p> – Nadam se da će Festival postati tradicionalan i učinit ću sve da dogodine bude još kvalitetniji.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sugestivni interpreti</p>
<p>Dani francuske glazbe predstavili odlične soliste Festivala »Pablo Casals« / Birana djela francuske komorne literature 20. stoljeća </p>
<p>U sklopu Dana francuske komorne glazbe prve polovice 20. stoljeća, što ih priređuju Zagrebačke ljetne večeri, selektor Goran Končar obdario nas je i s tri koncerta solista Festivala »Pablo Casals« francuskoga grada Pradesa. U tri večeri od srijede do petka na tim koncertima u Atriju Klovićevih dvora birana djela francuske komorne literature 20. stoljeća iz pera Ravella, Duttileuxa, d'Indyja, Poulenca, Faurea, Milhauda, Debussyja i Messiana predstavljaju klarinetist Michel Lethiec, umjetnički ravnatelj Festivala Pablo Casals, pijanist Jean Claude Vanden Eydn, violinist Olivier Charlier, violist Bruno Pasquier i violončelist Yvan Chiffoleau. </p>
<p>Već se na prvom koncertu u srijedu pokazalo da se radi o prvorazrednim glazbenicima, redom sjajnim solistima, virtuozima i sugestivnim interpretima, koji svoje individualne kvalitete udružuju i u uzornom komornom muziciranju. </p>
<p>Violinist Olivier Charlier, koji je bio đak Nadie Boulanger, lorda Yehudia Menuhina i Henryka Szerynga, predstavio se prvo briljantnom izvedbom popularne rapsodije Tzigane za violinu i glasovir Maurica Ravela, dok je violončelist Yvan Chiffoleau – bivši učenik Andrea Navarre i dobitnik visokih nagrada na natjecanjima »Čajkovski« u Moskvi, »Bach« u Leipzigu, »Casals« u Budimpešti i »Rostropovič« u Parizu – izveo malo poznato, ali inventivno suvremeno djelo za violončelo solo »Tri kitice na ime Sacher« Henrija Duttileuxa, posvećeno švicarskom dirigentu i meceni Paulu Szacheru.</p>
<p> Oba su se umjetnika potom udružila u izvrsnoj Sonati za violinu i violončelo Maurica Ravela, koja je svojom melodičnošću i rafiniranim dvoglasjem prekrasnih boja, dinamičkim kontrastima i ritmičkim promjenama pružila glazbenicima i publici pravi užitak. </p>
<p>No, vrhunac večeri bio je gotovo romantični Trio za klarinet, violončelo i glasovir u B-duru op. 29 Vincenta d'Indya, nastavljača škole Cesara Franca. Takvog osebujnog i suptilnog klarinetista, kao što je Michel Lethies, nismo dugo čuli na našim koncertima. Njegov čaroban ton i dinamika s gotovo nečujnim pijanom ostavili su nas bez daha.</p>
<p> U društvu s već spomenutim čelistom Chiffoleauom, također izvanrednog tona, mekanih, toplih i pjevnih fraza, i odličnim belgijskim pijanistom Vanden-Eydenom, taj je trio pružio izvanredan doživljaj uzornom plastičnom interpretacijom međusobno prožetom kreativnim činom nadgradnje u čistu i razumljivu glazbu, koja živi i diše punim plućima i srcem.</p>
<p> Stoga je bilo i razumljivo oduševljenje, na žalost, ne odveć brojne publike koja je intenzivnim pljeskom i ovacijama ispratila odlične soliste Festivala Pablo Casals, koji su na kraju ponovili još jedan lijepi stavak iz spomenutog Trija. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Miróovih erotskih motiva</p>
<p>DUESSELDORF, 12. srpnja </p>
<p> – Velika retrospektivna izložba posvećena erotskim motivima u djelima španjolskog slikara Joana Miróa pod naslovom »Puž, žena, cvijet, zvijezda« bit će otvorena u Muzeju umjetnosti u njemačkom gradu Duesseldorfu od 13. srpnja do 6. listopada. Izlošci, koji dolaze iz najvećih javnih i privatnih zbirki, uključuju 170 platna, skulptura i skica nastalih između 1917. i 1974., a trebali bi otkriti skrivene erotske motive u djelu katalonskog umjetnika. Nadrealistički umjetnici obično su vrlo suptilno kodirali seksualne poruke, poput aluzija na dijelove tijela, odnosno seksualne organe. Otac nadrealizma André Breton 1928. opisao je Miróa kao »najvećeg nadrealista od svih nas«. Izloženi su i njegovi raniji radovi: kubistički autoportret iz 1919., »Pastorale«, svjedok nadrealističke revolucije zahvaljujući kojem je Miró postao slavan, te njegov triptih »Bleu« širine 12 metara, ukrašen samo s nekoliko obojanih kaligrafija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Koreografija prošlog vremena</p>
<p>Marin Turcu, kao idejni tvorac te koreograf i redatelj, posegnuo je za povijesnom zgodom iz svoje domovine Rumunjske o sukobu vladara Tepeša s Turcima / No, u baletu je previše praznog hoda i prenaglašene pantomime, a priča je plošno ispričana </p>
<p>Baletni repertoar Slovenskog narodnog gledališča u Mariboru dobio je ove sezone, umjesto kakvog velikog baletnog djela, sasvim neobičan plesni projekt »Transilvanija« Marina Turcua. Marin Turcu rođen je u transilvanijskom mjestašcu Chechis blizu Cluja, kulturnog središta poznatog po dobroj baletnoj školi i kazalištu. U njemu se školovao i počeo plesačku karijeru koja ga je odvela do Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu gdje je petnaestak godina bio baletni prvak, a onda i do Maribora.</p>
<p>Turcu je, kao idejni tvorac te koreograf i redatelj, posegnuo za povijesnom zgodom iz svoje domovine Rumunjske o sukobu poznatog vladara Tepeša iz 15. stoljeća s Turcima. Priča nije ni po čemu osobita, s obzirom da su Turci stoljećima pustošili i sukobljavali se uzduž i poprijeko balkanskog prostora. </p>
<p> Marin Turcu koristio je mnoštvo raznolike rumunjske, mađarske, ciganske i ruske narodne glazbe i nekolicine rumunjskih skladatelja. Nastala je predstava trajanja tek nešto više od jedan sat vremena koja bi trebala veličati junaštvo narodnog junaka Vlada Tepeša i izraziti narodni duh, vjerojatno na način kako on progovara, primjerice, u baletu »Đavo u selu«. U tome je Turcu možda djelomice uspio, ali Vlada Tepeša svojim pompoznim tumačenjem nije uspio oživiti.</p>
<p>Da se radi o gostovanju neke kvalitetne folklorne skupine, ta predstava sentimentalnog predznaka mogla bi proći, no za repertoar jednog tako velikog kazališta kao što je mariborsko, s velikom pozornicom i velikim ansamblom, ona nema smisla. U njoj je previše praznog hoda i prenaglašene pantomime, zastarjele u svakom pogledu. Priča je plošno ispričana. Nešto humora trebali su unijeti punašniji operni pjevači koji su s mnogo žara igrali, tj. plesali svoje uloge. Turcu je koreografiju načinio s mnogo tzv. stiliziranog folklora, što nije primjereno klasičnim plesačima. </p>
<p>Zanimljivost i dobra strana predstave je to što ju je ostvario ansambl koji se najvećim dijelom sastoji od rumunjskih plesača, barem u muškom dijelu kojemu je namijenjen atraktivan narodni ples. Oni su taj zadatak zdušno obavili na izraženo zadovoljstvo premijerne publike. Marin Turcu iskazao se, na žalost, kao koreograf prošlog vremena koje je daleko iza nas. </p>
<p>Mariborski balet ima vrlo dobre muške plesače na čelu s Edwardom Clugom. On je sjajno ostvario ulogu Prosjaka. Istaknutije uloge predstavili su Sergiu Moga kao Tepešov čuvar, Valentina Turcu kao Ileana i Tanja Baronik kao Ciganka. Scenografiju je načinio Janez Rotman, a kostime Marin Turcu i Leo Kulaš.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjetnost pod vodom</p>
<p>Poznati hrvatski video umjetnik Ivo Deković i ovog ljeta u Ražnju nedaleko od Rogoznice organizira ljetnu školu »Sub arta« / Ministarstvo kulture financira projekt »Ultramarin«</p>
<p>ŠIBENIK/RAŽANJ, 12. srpnja</p>
<p> – Ljetna škola »Sub arta« i ovog će ljeta živjeti u Ražnju nedaleko od Rogoznice, zahvaljujući Ivi Dekoviću, profesoru na Fakultetu dizajna u njemačkom gradu Aachenu na Katedri za elektronsku obradu slika. Pedesetak studenata iz Njemačke s aachenskog Fakulteta za dizajn i Visoke škole za medijsku tehniku iz Düsseldorfa prvi će put, od osnivanja »Sub arta«, u Ražnju polagati i stručni ispit. Time je spomenuti fakultet odao priznanje naporima prof. Dekovića koji zadnjih nekoliko godina javnosti pokušava približiti svoje likovno viđenje, svijet instalacija i video umjetnosti.</p>
<p> U početku ignoriran, prof. Deković napokon je dobio službeno priznanje za dosadašnji trud – sponzoriranje projekata iz hrvatskog Ministarstva kulture i novčanu pomoć Sajma nautike u Düsseldorfu. Ministarstvo je odobrilo 160 tisuća eura za projekt »Ultramarin« koji u sebi spaja razvijanje, dizajniranje i istraživanje sadržaja »sub arta« za sajamski štand multimedijalnog karaktera u Düsseldorfu, na kojem će se predstaviti ljepote dalmatinskog podmorja viđene očima »subartovaca«. Koncepcija štanda već je osmišljena – bit će prepun pokretnih virtualnih slika i opremljen elektronskom tehnologijom. </p>
<p>Njemački studenti radit će i na istraživanju podmorja kod Kornata, zahvaljujući podvodnoj robot-kameri koju je prof. Deković, inače rodom iz Ražnja, dobio od »Inter Maresa AG« iz Švicarske. Robot-kamera je opremljene hidrauličnom rukom i sonarnim uređajem, a može ići do dubine od oko 120 metara. Uspostavom suradnje s Nacionalnim parkom Kornati, u uvali Vrulja osnovat će se ljetna »subartovska« radionica, u kojoj će zaživjeti programi slični onima u Ražnju: performansi, podvodna snimanja i postavljanje instalacija pod morem. </p>
<p>U samom Ražnju sprema se više zanimljivih projekata, a Podvodna galerija dobit će nove sadržaje. Inspiriran dijelovima ljudskog tijela, posebice stražnjicama, prof. Deković će se posvetiti novoj opsesiji i izrađivati ih od poliestera te postaviti u podmorje, tih uz umjetnički park što ga je prije nekoliko godina načinio umjetnik Joško Baće. Oko Baćine »Mreže« te nove figure i oblici stvorit će posebnu umjetničku koloniju pod morem, gdje je mjesto odavno našao i jedan televizor. </p>
<p>Iako nošen novim idejama, prof. Deković nastoji da ne zaboravi ono iskonsko i tradiciju. Zato na specifičan način spaja visoku tehnologiju s arhaičnim, vraćajući se uvijek iznova svojim korijenima. Istodobno, zalaže se za timski rad u kojem će pojedinac imati visok stupanj individualnosti. Da u svemu tome uspijeva, ponajbolje svjedoče mnoge nagrade koje je taj istaknuti video umjetnik dobio u svijetu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Neizbježan sukob sa starim mitovima </p>
<p>Tek su Leukip i Demokrit posve prekinuli s pridavanjem ljudskih osjećaja ili namjera prirodnim procesima. Može li se ono što postoji, elementi, beskrajno dijeliti ili dolazimo do čestica koje se više ne mogu raspoloviti? Leukip je zaključio da to dijeljenje mora stati. Postoje nedjeljive čestice svih tvari – atomi – koji se razlikuju </p>
<p>oblikom i veličinom (težinom)</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Platon je, kao i Aristotel, preuzeo Empedoklovo učenje o elementima, a također im daje teološki karakter: »Kad je red svijeta bio postavljen, Bog je počeo geometrijskim likom i brojem stvarati vatru, vodu, zemlju i zrak... Da ih je oblikovao tako da budu kao što prije nisu bili, naime, potpuno lijepi i dobri, naš je vodeći princip.« </p>
<p>Bog stvara savršenstvo, a i sam je savršen – ideja boga koju će preuzeti u srednjem vijeku i najveći skolastik Toma Akvinski.</p>
<p>Želja antičkog čovjeka da postane bog bila je pojačana ili inspirirana Homerovim epom u kojem se ljudi druže s bogovima ili potječu od njih. </p>
<p>Još prije se u starom Egiptu vjerovalo se da će čovjek postati bog ako se uspne na faraonovo prijestolje pa to biva tabu, strogo zabranjeno i kažnjivo smrću.</p>
<p>Ipak povremene bune svjedoče da su tabui bili oskvrnuti osvajanjem i pljačkom dvorova i hramova, dakle i ta religija imala je svoje nevjernike.</p>
<p>Jedva su arheolozi našli grobnicu koja nije bila opljačkana pa očito i davni razbojnici nisu posve vjerovali u svetosti. U hinduizmu mogao se krijeposni čovjek preobraziti u boga, ali taj bog i nije bio personalan kao u Egiptu, Babilonu i Grčkoj nego više je stanje duha. </p>
<p>U zapadnoeuropskom romantizmu javlja se također mistični ponos junaka ili buntovnika da se digne do boga, a takve oholosti nije bio pošteđen ni filozof poput Hegela koji (svoj) apsolutni um poistovjećuje s Bogom. </p>
<p>U hinduizmu se bogovi Šiva, Brahma i Višnu moraju ponašati u skladu s principom istine, poštenja i dobrote. Dakle su bogovi podređeni prvobitnom principu koji se teško može izreći pa se iz te nejasnoće razgranaju različita tumačenja i mnogobrojne sekte. Svima je ipak zajednička vjera u migraciju duše. No antički se čovjek zapitao: A na čemu se temelje moralna načela? I on postavlja bogove za jamce ili nosioce tih načela. Tako je rimska Minerva božica mudrosti i umjetnosti, grčki Apolon je bog ljepote i umjetnosti, Zeusova žena Junona zaštitnica braka, rimska Justicija božica pravde, egipatska Izis božica okoliša, a hinduska Šiva utjelovljena s Brahmom i Višnuom u vrhovno božanstvo, preteča kršćanskog trojstva, biva patron ljudi. </p>
<p>Svakako, pritom se miješaju personalno i univerzalno shvaćanje boga, a hinduizam će prelaziti u panteizam. Jedan od najpopularnijih indijskih bogova Šiva vlada s vrha Himalaje, ima treće oko na čelu i pet ruku, a simbolički se prikazuje phallosom, čestim znakom plodnosti u antičkim religijama. U bramanizmu Šiva je ujedno bog pokajnika i pročišćuje grešnike – motiv poslije u kršćanstvu. </p>
<p>Tek su Leukip i Demokrit posve prekinuli s pridavanjem ljudskih osjećaja ili namjera prirodnim procesima. Može li se ono što postoji, elementi, beskrajno dijeliti ili dolazimo do čestica koje se više ne mogu raspoloviti? Leukip je zaključio da to dijeljenje mora stati. </p>
<p>Postoje nedjeljive čestice svih tvari – atomi – koji se razlikuju oblikom i veličinom (težinom). Prema Demokritu, osjeti nastaju djelovanjem vanjskih atoma na ljudska osjetila, građena također od atoma, a i duša je tvorevina atoma, ali finije vrste. </p>
<p>Osjeti su samo mnijenja ljudi, piše Demokrit, utemeljujući materijalističku filozofiju. On je umro kao stogodišnjak vesele naravi godine 370. pr. Kr. Atomisti su prvi u povijesti oštro povukli razliku između subjektivnoga i objektivnoga i dosljedno odbacili homerski svijet bogova. </p>
<p>U obranu duhovnosti ustao je najveći antički filozof Platon grubo se obarajući na Demokrita. Time u grčkoj filozofiji puca razdor između materijalizma i idealizma koji će se nastaviti sve do danas, često rasplamsan u ideološke i vjerske sukobe. </p>
<p>Bez obzira na teološke i filozofske sporove, shvaćanje objektivne stvarnosti dolazilo je nezadrživo tehnološkim izumima i razvojem znanosti. Nije se prenosilo samo pismo od generacije na generaciju, nego je rasla također materijalna proizvodnja. </p>
<p>Taj dvojak rast nosio je početke matematike, mehanike, astronomije, kemije, mineralogije, biologije i tehnologije. </p>
<p>Kako bi se gradile kuće, hramovi ili piramide, izmjerila zemljišta (pogotovo nakon nilskih poplava), povukle ceste, usavršili čamci u jedrenjake, napravili lonci ili tanjuri, crpila voda ili dizala na višu razinu pri navodnjavanju, kopala ruda, obrađivala polja, da, da, pa vodili ratovi, morali su se sve dosljednije izražavati odnosi u vanjskoj stvarnosti, i to pismom, brojem ili nacrtom predavati drugima.</p>
<p> Umjesto da se svakog puta iznova iskuša stabilnost kakve gradnje, utvrdili su se principi statike i geometrije. Taj misaoni model prethodi samoj gradnji. Euklid je na posljetku godine 300 pr. Kr. utemeljio geometrijsku znanost s definiranim aksiomima i konstruktivnom metodom dokazivanja, gdje idealni pravci, ravnine, kružnice, trokuti, kocke i drugi likovi predočuju realna tijela kao napete konopce, bridove kuća, zidove, podove, stropove, stube, piramide, kupole, ceste, kotače i druge naprave. </p>
<p>Bio je to prvi znanstveni sustav da postane uzorom svega daljeg istraživanja i zaključivanja. </p>
<p>U toj znanstvenoj spoznaji prirode nije bilo više mjesta za dobre i zle duhove ili bogove, nego su točno utvrđeni postupci s pomoću naprava i mjerenja određivali ishod. Sukob između te objektivističke orijentacije i starih mitova bio je neizbježan. </p>
<p>Već stoljeće prije Euklida shvatio je Platon važnost geometrije za razvoj mišljenja pa su je njegovi đaci morali najprije učiti. </p>
<p>Izazov religijskoj slici svemira, u kojem se sva nebeska tijela vječno kreću u kružnicama kao savršenim putanjama, bili su planeti, zvijezde lutalice. Platon je rješenje tog svetogrđa postavio za najhitniju zadaću pred svoju akademiju.</p>
<p> Ipak, tek mnogo poslije izbavio se Ptolemej planetnih petlja, tako da je, slijedeći Aristotela, zadržao Zemlju kao nepomično središte svijeta, ali se planeti sa Suncem okreću oko Zemlje pa tako vidimo da se oni u određenim godišnjim dobama kreću natrag, a ne samo u smjeru kretanja svih drugih zvijezda. </p>
<p>Ptolemejev geocentrički sustav vladao je cijelog srednjeg vijeka, ali je već prije drugi veliki grčki astronom, Aristarh iz Samosa, učio da su Sunce i zvijezde nepomični i vrlo daleko, a Zemlja i planeti kreću se oko Sunca. Zbog tih svojih nazora bio je prokazan kao bezbožnik, i njegova važna istraživanja bila su zapostavljena i izgubljena. </p>
<p>Svakako, slika svemira je urasla otpočetka u religijske predodžbe pa bila sveta. Aristotelova predodžba vanjske sfere koja zatvara svijet i na kojoj su pričvršćene zvijezde predočila je tisućljećima božje nebo. </p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p> broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prošli smo kritičnu fazu oplođivanja</p>
<p>Teško da ima muškarca koji nije ponekad poželio nekoga uzeti silom, osvojiti bez pitanja, natjerati na predaju i posjedovati po svaku cijenu. Teško da ima žena koje nisu osjetile slast nježnog mučenja i našle bar tračak draži u sebičnoj muškoj agresivnosti</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Noć je bila topla, grad je disao poput divovskog cvijeta, svemir je nebeskim stolom prosuo svu raskoš svojih zvjezdanih kutijica, eukaliptusi su mirisali na jeftin parfem, a gotovo savršen travnjak golfskog igrališta »Brentwood Country Cluba« prvi put postade posteljom.</p>
<p>Ovo je dobro mjesto da malo zastanem. Kako napreduje naša literarna trudnoća? Beba je začeta i polako se smješta u posteljicu autorove pažnje, tražeći svoje mjesto na dnu maternice budućeg romana. </p>
<p>Prošli smo kritičnu fazu oplođivanja. Moja apstraktna potreba za pisanjem pretočila se u izbor između nekoliko ideja. Pokupljene tko zna gdje, unesene u moju nutrinu nepredvidljivim vjetrićima inspiracije, one su neko vrijeme zajedno putovale prema središtu mozga, utrkujući se i nadmudrujući. No sada je utrka završila. Spermatozoid pobjedničke ideje ugnijezdio se u jajašce stvaranja i pokrenuo fizički proces pisanja. </p>
<p>Rekao sam »romana«, ali to se još zapravo ne zna. Kao da tek začeti fetus može reći što će od njega nastati, nobelovac ili propalica, priča, esej, drama, putopis ili pjesma? To je, dakako, pretjerivanje. Budimo realni, naša beba može postati ili kratka priča, ili roman. </p>
<p>O čemu to ovisi? S nelagodom moram priznati da ne znam. Ja sam samo nešto kao medij, posrednik između svijeta fikcije i svijeta zbilje, vratar koji propušta likove i njihove akcije unutra ili van, ovisno o tome imaju li što reći i je li to dovoljno uvjerljivo. O svemu što će uraditi i kazati, odlučuju oni sami. Kad jednom započne, taj proces je više-manje izmakao mojoj kontroli. Likovi i situacije počinju živjeti svojim životom, a ja ga samo bilježim. Ponekad se veselim s njima, ponekad sam ljutit, ponekad me rastuže, a ponekad uzbude. Pričam priču koja se počela odmatati u mojoj mašti poput dugačke role toaletnog papira i ne znam hoću li nestrpljivo otkinuti samo mali komadić, ili ću je hrabro pustiti da se odmota do kraja.</p>
<p>Za sada imamo dva lika i jedan snošaj. Na početku smo erotske, možda ljubavne, priče. Ona je klasični stereotip, visoka plavuša, atraktivna i ženstvena, svake večeri trči. </p>
<p>Do sada smo je gledali očima (i nosom) glavnog junaka, i o njoj kao osobi znamo samo to da joj se sviđa seks. A kakav je glavni junak? Neostvareni pisac, proračunat, čudnovato nježan nasilnik koji očito ne poštuje društvene norme, ne mari za druge i voli stvari preuzeti u svoje ruke, staviti ih pod punu kontrolu. </p>
<p>Sve u svemu, jedna potencijalno glupa plavuša koja se prepušta događajima i jedna bezobzirna muškarčina koja ne pita nego uzima. Ono što se između njih događa, bez obzira na čudan stupanj nježnosti, u pravnom se smislu zove silovanje. Kakav je to okvir za ljubavnu priču? Je li njihov odnos moralan, prihvatljiv, uvjerljiv, je li uopće moguć? </p>
<p>Smijemo li početi voljeti takve likove, poistovjetiti se s njima? Treba li nas ljutiti ako nam zasad nisu mrski, nego čak, na neki način, dragi? </p>
<p>Teško da ima muškarca koji nije ponekad poželio nekoga uzeti silom, osvojiti bez pitanja, natjerati na predaju i posjedovati po svaku cijenu. Teško da ima žena koje nisu osjetile slast nježnog mučenja i našle bar tračak draži u sebičnoj muškoj agresivnosti koja ne moli, nego traži bezuvjetno podavanje. Naši likovi za sada su baš takvi. Hoćemo li ih otpisati ili ćemo im pružiti šansu?</p>
<p>Sljedeće večeri pred njezinom kućom nije bilo nikoga. Kad je izašla na cestu, pažljivije nego obično pogledala je na obje strane, a onda krenula trčati vrlo energičnim korakom. Njen je repić mlatarao po leđima bez pravog ritma, a tenisice su se nekoliko puta saplele u busenje trave uz ogradu parka. Začula je zvuk koraka iza sebe i osvrnula se, zastajkujući. </p>
<p>Iz dvorišta susjedne kuće izlazio je stariji gospodin u kratkim bijelim hlačama sa znakom Chicago Bullsa (Čikaški bikovi – jedan od najpoznatijih američkih košarkaških klubova) na šilt-kapi, vodeći na uzici svog vučjaka.</p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p> broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Ćiro: Mobilizacija je potpuna!</p>
<p>»Početna formacija se zna, ali moram priznati da imam grižnju savjesti što kao trener još nisam iskristalizirao nabolju postavu za novu sezonu, tek formaciju koja je blizu idealne«, kaže Dinamov trener Blažević </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U subotu Hajduk definitivno »pada«. Ove godine će, naime, prvi put od osamostaljenja Hrvatskoga nogometnog saveza, naslov pobjednika Superkupa ostati izvan Poljuda. U jedina dosadašanja tri ogleda pobjeda je, dakle, pripala Splićanima - '92, '93. i '94. Uslijedile su tri sezone u kojima su naslov prvaka i pobjednika Kupa osvajali isti klubovi, tako da i nije bilo dvoboja za Superkup. Dvostruke krune osvajali su Hajduk '95. i tadašnja Croatia '96, '97. i '98. U posljednje tri sezone Superkup je jednostavno »zamro« i tek je, eto, ove godine ponovno našao svoje mjesto u kalendaru natjecanja HNS-a.</p>
<p> - Svaki početak je težak, a slučaj je htio da taj početak bude jako delikatan, pa je i vrlo intrigantan, u svom je stilu naglasio Dinamov trener Miroslav Blažević uoči subotnjega dvoboja protiv aktualnoga prvaka Zagreba. - Bilo bi neukusno i pretenciozno tvrditi da ćemo u subotu pobijediti. Sigurno je samo da ćemo sve učiniti da bismo pobijedili. Fenomen derbija, posebice gradskoga derbija, uvijek nosi tradicionalnu neizvjesnost i zato su moje strepnje multiplicirane. Ali, bio bih neiskren ako ne bih priznao da sam optimist. Iznimno sam oprezan i ta me utakmica jako okupirala. Toliko da me je jutros i - probudila! A sigurno ću s njom i zaspati. I ona će me opet ujutro probuditi.</p>
<p> Nakon kraćega razmišljanja, Ćiro je raširio oči i povisio ton. Preko novinara je poslao poruku Zagrebovom treneru Ivanu Kataliniću:</p>
<p> - Kate, upozoravam te - mobilizacija je totalna!</p>
<p> Ćirina uobičajena euforija nakratko je splasnula. Potvrdio je da će ovo biti otvorena utakmica. Uostalom, i Dinamo i Zagreb najavljuju žestoku ofenzivu ka suparničkim vratima.</p>
<p> - Dinamo je svima izazov, a kako onda ne bi bio gradskom suparniku!? Zanimljiv je taj fenomen favorita i manjeg favorita, kao što je slučaj u ovoj utakmici. Često se dogodi da onaj podređeni, zahvaljujući iznimno velikom angažmanu, pobijedi favorita. Ali, sada to neće biti slučaj! Oni će sigurno biti angažirani, ali ne više od mojih igrača. Mogu biti samo isto, ali ne i više angažirani!</p>
<p> Dinamova će momčad istrčati u istom sastavu u kakvome je zaigrala na posljednjoj prijateljskoj utakmici protiv Paris Saint Germaina u Rouenu, kada su Francuzi pobijedili 1-0.</p>
<p> - Početna formacija se već zna, ali moram priznati da imam grižnju savjesti što kao trener još nisam iskristalizirao nabolju postavu za novu sezonu. Ali, moram zahvaliti svojim prvim suradnicima, Miroslavu Stipiću i Đuri Bagi, koji su mi umnogome pomogli da u kratkome vremenu pronađemo formaciju koja je blizu one idealne. Nažalost, daleko sam od načina igre koji bi me kao trenera potpuno zadovoljio. Igrači još moraju popraviti neke detalje, ponajprije igru na prvu loptu. To im je još strano, zaključio je Blažević.</p>
<p> Gledatelji će za mjesto na istočnoj tribini morati izdvojiti 20 kuna, na zapadnoj 50, dok su cijene ulaznica za lože 80 i 100 kuna.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Armstrong i Heras dobitna kombinacija</p>
<p>PLATEAU DE BEILLE, 19. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnja dobitna kombinacija u Pirinejima na biciklističkoj utrci »Tour de France« je Lance Armstrong - Roberto Heras. Nakon što su u 11. etapi »pokazali mišiće«, u 12., voženoj od Lannemezana do Plateau de Beillea u dužini od 199.5 kilometara, su pokazali da to nije bilo nimalo slučajno. Ponovno je prvi ciljem prošao Armstrong, a s minutom i četiri sekunde zaostatka za njim stigli su Heras i jedini vozač koji uspijeva održavati kakav-takav ritam s dvojcem iz US Postala, Joseba Beloki. Ipak, Armstrongova i Herasova taktika se ponešto razlikovala od prethodnog dana. Ovoga puta Armstrong se nije pet kilometara krio iza Herasa, već je šest kilometara prije cilja sam krenuo u napad i za sobom ostavio Herasa i Belokija, a tada je Heras mudro prepustio Belokiju da diktira tempo. Da se takva taktika više isplati pokazuje i konačni rezultat, jer Beloki je izgubio gotovo minutu više vremena u odnosu na Armstronga nego dan ranije. </p>
<p> l Rezultati, 12. etapa (Lannemezan - Plateau de Beille,</p>
<p>199.5 km): 1. Lance Armstrong (SAD/USPS) 6;00:29, 2. Roberto Heras (Špa/USPS) + 1:04, 3. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 1:04,... ukupni redoslijed: 1. Armstrong 46;47:47, 2. Beloki + 2:28, 3. Galdeano + 3:19. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Katalinić: Utakmica važnija za Dinamo</p>
<p>Zagrebov trener Ivan Katalinić očekuje otvorenu i beskompromisnu utakmicu koja je za njegovu momčad važna zbog prilagodbe na maksimirski teren na kojem će ugostiti Mađare u 2. pretkolu Lige prvaka </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Najvažnije nam je dobro odigrati i vidjeti koliko smo spremni, a subotnja utakmica Super kupa s Dinamom je idealna za to«, govori Zagrebov trener Ivan Katalinić, koji pritom, obzirom na neka prepucavanja preko novina u zadnje vrijeme s Dinamovim trenerom Miroslavom Blaževićem poručuje: </p>
<p>- Uvijek sam poštovao starijeg od sebe, pa ako Blažević meni pruži ruku, prihvatit ću ju bez razmišljanja. Pogotovo, jer mislim, da nam je dobre volje u ovom hrvatskom nogometu prijeko potrebno.</p>
<p>Dan uoči utakmice koja zasigurno za obje strane nosi dovoljno motiva, Katalinić još nije želio otkriti s kojim će igračima započeti: </p>
<p>- Igrat će najspremniji, a imena ću moći izdiktirati nakon zadnjeg treninga. </p>
<p>Tim je odgovorom Katalinić u biti samo potvrdio trenutačno stanje Zagrebove momčadi, koja se ipak razlikuje od one, koja je osvojila naslov prvaka. Uz to, Zagrebu će u subotu nedostajati ozlijeđeni Duro i Vasilj, te njegova zamjena Marić. On, kao i Vukić i Kovačević nisu uspjeli na vrijeme biti registrirani, a u Super kupu se ne može igrati bez te formalnosti: </p>
<p>- Do utakmice s Osijekom na startu prvenstva (26. srpnja), te pet dana kasnije sa Zalaegerszegom u Budimpešti, nadam se da će te formalnosti biti riješene. No, imam u subotu s kime nadomjestiti izostale igrače, a najviše će tom utakmicom profitirati mladi vratar Pelin.</p>
<p>Naglašava Katalinić kako je subotnja utakmica zbog nekih razloga unutarnje prirode možda i važnija Dinamu nego njima. Zato i očekuje otvorenu, beskompromisnu utakmicu, koju pritom smatra bitnom i za svoju momčad zbog neophodne Zagrebove adaptacije na maksimirsko igralište: </p>
<p>- Treba se naviknuti i na velike tribine, pa na reklame po kojima po nekad znaš gdje si na terenu, kaže Katalinić. Ne vodeći pritom previše računa o tome hoće li Mađari »špijunirati« Zagreb, kao što u subotu zbog isto takvog cilja, mađarski Super kup idu gledati Katalinićevi pomoćnici Biškup i Nježić.</p>
<p>Krunoslav Lovrek trebao bi pozicijski nadomjestiti Olića, a u svezi samog sebe, i utakmice u subotu s Dinamom kaže: </p>
<p>- Nadam se da su problemi s ozljedom prošlost i da će to biti moja sezona. Uvijek sam protiv Dinama postigao pogodak, i zato i ovom prigodom očekujem svoj dobar nastup i povoljan rezultat. Nema Olića, ali ima drugih igrača s kojima možemo Zagreb učiniti vrlo opasnim. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Magić vjeruje momčadi iz Lisabona </p>
<p>»Uzvratnu utakmicu protiv Mareka igramo u Koprivnici, a ovdje nismo izgubili 14 mjeseci, možemo ih dobiti u dvije utakmice. Ne znam što trener misli, ali smatram da nas je vrlo dobro pripremio«, uvjeren je vezni igrač Slavena Mario Kovačević </p>
<p>SOFIJA, 19. srpnja</p>
<p> - Nogometaši koprivničkog Slavena Belupa u petak su poslijepodne ponovno trenirali u europskoj prijestolnici. Nakon prošlosubotnjeg treninga u Lisabonu, bili su u Sofiji, gdje je momčad i prespavala prije prve utakmice 3. kola Intertoto kupa s Marekom u Dupnici. Utakmica se igra u subotu u 17 sat po našem vremenu. Zbog te utakmice ranije će se odigrati utakmica 1. kola hrvatskog prvenstva s Kamen Ingradom (u srijedu, 24. srpnja, u 20 sati).</p>
<p>U međuvremenu, igrači su bili učinkoviti, u srijedu su u Koprivnici pobijedili Naftu iz Lendave (Slovenija) sa 7-0 (1-0). </p>
<p>- Bila je to dobra proba za Bugarsku. Svi su igrači igrali po poluvrijeme. Jedino je Gal, koji zbog crvenoga kartona neće igrati u Bugarskoj, morao odigrati cijelu utakmicu. Zadovoljan sam pristupom i zalaganjem igrača. Nafta je u obrani igrala čvrsto i u prvom poluvremenu nismo uspjeli dati više od jednog pogotka, ali nakon pogotka Geršaka sve je sjelo na svoje mjesto. U četvrtak prijepodne odradili smo posljednji kombinirani trening u Koprivnici, poslijepodne nismo trenirali, rekao je trener Slavena Rajko Magić.</p>
<p>Magić je ponovno zamolio za spuštanje lopte na zemlju i otklon od razmišljanja - što nakon Mareka. Marek je prošao dva kola Intertoto kupa i svladao klubove iz Walesa i Izraela te sigurno nije lak sastav. Za njih je hendikep što je njihov najbolji strijelac, kapetan Velizar Dimitrov, koji je u prošloj sezoni postigao 16 pogodaka u 39 susreta i u bugarskoj ligi za opstanak osigurao Mareku prvo mjesto, odnosno ukupno sedmo, potpisao ugovor na tri godine sa sofijskim CSKA-om. Bio je igrač sezone u Bugarskoj.</p>
<p>I vezni igrač Slavena Mario Kovačević nada se povoljnom rezultatu.</p>
<p>- Uzvrat je u Koprivnici, a ovdje nismo izgubili 14 mjeseci, možemo ih dobiti u dvije utakmice. Inače, nama igračima Intertoto je dobro došao. Ne znam što misli trener, ali smatram da nas je vrlo dobro pripremio. Imamo i rezultate i jake treninge. Za nas je ipak najvažnije prvenstvo, pa je dobro što u pripremama imamo jake utakmice, kazao je Mario Kovačević, a Magić je dodao:</p>
<p>- Objektivniji je naš prolaz, ali nije li to uoči utakmica s nama bilo rečeno i za Belenenses? Bugare nećemo precijeniti, ali ni potcijeniti.</p>
<p>Magić ostaje pri 18 putnika iz Lisabona, osim Gala. Ponovno je upalu tetive dobio Amižić, Abaza je slomio ruku, a Medenjak je u fazi rehabilitacije mišića. U Koprivnici će ostati Tukser te treći vratar Krunoslav Sabolić, koji se u subotu ženi.</p>
<p>- Pokušat ćemo ga razveseliti dobrom igrom i, neću reći pobjedom, ali rezultatom, rekao je na kraju Magić. </p>
<p>Vjerojatni sastav (4-4-2): Solomun - P. Bošnjak, Crnac, S. Bišnjak, Božac - Kosić, Ferenčina, Kovačević, Posavec - Kovačić, Dodik, a u kombinaciji su još Lisjak, Jurić, Međimorec, Radiček, Bajsić, Filipović i Geršak.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Duško Grabovac predsjednik Rijeke </p>
<p>Duško Grabovac je u petak na izbornoj skupštini NK Rijeka imenovan novim predsjednikom. Rijeka će, uz njega kao predsjednika, imati i dva dopredsjednika, Roberta Ježića i Lucijana Sušnja, a članovi Predsjednišva ovoga kluba su uz navedene i Sanjin Kirigin te Robert Komen</p>
<p>RIJEKA, 19. srpnja</p>
<p> - Duško Grabovac novi je predsjednik NK Rijeka. Epilog kakav se očekivao iznjedrio je na izbornoj skupštini Rijeke novog predsjednika. Skupštinari, koji su se u petak okupili na Kantridi ekspresno su, za tek nešto više od pola sata, razriješili dosadašnjeg predsjednika Sanjina Kirigina i imenovali Duška Grabovca za novog čelnog čovjeka kluba. Uz njega, izabrano je i novo Predsjedništvo. Ili možda, bolje rečeno, staro predsjedništvo, jer su gotovo svi članovi i do sada bili u vodećim strukturama Rijeke. </p>
<p>Uz predsjednika Grabovca, Rijeka će imati i dva dopredsjednika, Roberta Ježića i Lucijana Sušnja, a članovi Predsjednišva su uz navedene i Sanjin Kirigin te Robert Komen. Nakon što je jedan od najpoznatijih nogometnih djelatnika Rijeke, izabran za prvu personu kluba s Kantride, on sam je izjavio:</p>
<p>- Koliko god se mi svi zajedno dugo poznajemo, koliko god mi je velika većina vas dobri prijatelji, malo me ovo preplašilo i uzbudilo. Istina je da smo svi znali da će se ovo dogoditi, no sada kada se doista i dogodilo vidim kolika je to odgovornost. Vrlo mi je važno da sam dobio vašu jednoglasnu podršku, da je tu i podrška naše »armade«, jer samo svi zajedno možemo ispuniti naš zajednički cilj: jaku i stabilnu Rijeku. Ja sam spreman za ovu čast i odgovornost, no ponavljam, moramo uključiti što više ljudi, moramo zajednički djelovati i razmišljati i samo pod tim uvjetom ćemo uspjeti, rekao je novi predsjednik Rijeke Duško Grabovac. </p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Krajan protiv Ljubičića za polufinale</p>
<p>Ljubičić je u 2. kolu bio bolji od Radića, dok je Krajan svladao Peruanca Hornu/ Borba za polufinale između naša dva tenisača počinje u 19 sati</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Kao što su poznati četvrtfinalisti Croatia Opena tako je poznato i kako će jedan hrvatski tenisač igrati u polufinalu umaškog turnira. Ivan Ljubičić se protiv Maria Radića branio u prvom setu, a onda pokazao koliko je iskusniji kada su ATP turniri u pitanju te stigao korak bliže do svoje ponajveće želje - trijumfa u Umagu. Željko Krajan dostigao je, pak, uspjeh karijere pred domaćom publikom, treća pobjeda na Touru protiv favoriziranog Peruanca Luisa Horne definitivno ga je »gurnula« u »top 100« klub najboljih tenisača svijeta.</p>
<p> Istina, Mario Radić odlazi iz Umaga, ali ostavio je ovdje duboki trag. Praktički ga nitko nije poznavao prije prve pobjede na ATP turnirima protiv Austrijanca Juliana Knowlea na startu umaškog turnira. A uoči dvoboja 2. kola protiv Ljubičića, svi su jednoglasno ustvrdili kako 20-godišnji Makaranin ima ogroman potencijal. Upravo je tako i igrao protiv četvrtog nositelja, nemir i nervoza se osjetila tek u prvih nekoliko poena. Ipak, i to je bilo dovoljno za Ljubičića, poveo je sa 2-0. Tada je nestalo »grča « u igri Radića i Ljubičić je dobio potpuno ravnopravnog suparnika, koji je ubrzo izjednačio na 2-2. Sve do 11. gema obojica su osvajali svoje servise, no Radić je dva puta spasio 0-40, a Ljubičić jednom. Na kraju je Radić popustio u najgorem trenutku, kod 6-5 je izgubio servis i više nije bilo prilike za popravak.</p>
<p> - Razočaran sam zbog krivih odluka u prvom setu. Trebao sam uzeti tri minute odmora kad su me ponovo počeli smetati žuljevi. Možda bih uspio izboriti »tie-break«. Osim toga, previše sam griješio, promašio sam pet-šest zicera, lopte koje obično bez problema pogodim, ovaj put nisam. Vjerojatno nisam bio dovoljno miran, komentirao je Radić i zaključio:</p>
<p> - Drugi set je pokazao koliko je Ljubičić iskusniji i kompletniji igrač, tenisač naviknut na publiku, turnire ove kategorije...</p>
<p> Uistinu, u nastavku je Radić bio neprepoznatljiv. Razmišljao je o propuštenim prilikama dok su ga žuljevi sputavali u udarcima. Stoga je Ljubičić nastavio seriju i nanizao sedam uzastopnih gemova. No, Radić ne odlazi iz Umaga razočaran... </p>
<p>- Prilično toga sam dobio nastupom na umaškom turniru. Stekao sam nekakav ugled u Hrvatskoj, gdje se još nisam predstavio publici i gdje me nisu znali. A uz to sam uvidio kako nisam toliko daleko od forme vrhunskih tenisača, uvidio sam kako se mogu potpuno ravnopravno nadigravati sa svima, bez obzira na njihov renking, priznao je Radić i upitan za prognozu hrvatskog dvoboja u četvrtfinalu kratko je rekao: - Neka pobijedi Hrvat! Najbolje rangirani hrvatski tenisač i sam se žalio na obrambenu ulogu u prvom setu. I Ljubičić je iznenađen iznimnim potencijalom kod Radića, kojem predviđa blistavu karijeru ukoliko nastavi naporno raditi. No, u četvrtak je ipak iskustvo presudilo, jer Ljubičić je stigao do stupnja kada može pobjeđivati i kada ne igra svoj najbolji tenis... </p>
<p>- Prvi set je bilo bombardiranje s njegove strane. Nisam očekivao tenis na tako visokoj razini. Nije mi preostalo drugo već spašavati se i braniti, čekati grešku suparnika. Srećom, dobro sam servirao i to me spasilo, rekao je Ljubičić nakon devete pobjede u dvobojima s hrvatskim tenisačima i najavio dvoboj protiv Željka Krajana:</p>
<p> - Nadam se kako će u petak biti i 10-0 za mene. No, Željko prije i Željko danas su dva različita tenisača. On sada zna što treba raditi na terenu, ne griješi kao Radić. Mislim kako ću morati raditi puno više poena, neću biti u obrambenoj poziciji kao danas... Možda će Ljubičić biti u prednosti i zbog činjenice što je Krajan mogao pobijediti Hornu u dva seta, a sve se na kraju odužilo na konačnih dva sata i 40 minuta igre. No, zbog propuštenih prilika u drugom setu imali smo prilike vidjeti psihički zrelog Krajana, koji je morao zaboraviti promašeno i nastaviti dalje bez posljedica u igri. Razigrani Krajan u najboljoj sezoni karijere agresivnim tenisom je stigao do 6-4 i 3-1 vodstva protiv 21-godišnjeg Peruanca, koji je također u najboljoj formi uopće. A u petom gemu je propustio čak pet »break« lopti koje bi definitivno riješile pitanje pobjednika. Horna je bio na koljenima...</p>
<p>- Baš mi je tada puknula žica na reketu i morao sam ga promijeniti. To me malo izbacilo iz takta, što je za njega bilo dovoljno. Onda sam počeo razmišljati o svemu tome, što je Horna znao iskoristiti. Sigurno se u njegovoj igri osjetio umor, ipak je dugo putovao, igrao je Davis kup proteklog vikenda. Zadnji put kad smo igrali bilo je užasno, dobio sam samo tri gema.</p>
<p> Ubrzo je Horna stigao do 1-1 u setovima, u kojem je probao sve kako bi isprovocirao Krajana i »razbio« tempo igre. Žalio se na žuljeve, bolove u leđima, zvao je fizioterapeuta, no na kraju ništa nije pomoglo. Iako će statistika ukazati na činjenicu kako je Krajan iskoristio tek pet od 16 »break« lopti, ipak je bio uporniji i sigurniji u presudnim trenucima. - Nisam mu zamjerio, to je njegov izbor. Vjerovatno bih i ja nešto slično probao da gubim. Uostalom, vidio sam da se malo teže kreće. U trećem setu se sve otvorilo na početku, nisam očekivao da će toliko razbacivati u odlučujućem setu, no ne bunim se, pričao je Krajan nakon najvrednijeg uspjeha u karijeri. </p>
<p> l Rezultati, 2. kolo: Moya (2) - Gross 6-2, 6-3, LJUBIČIĆ (4) - Radić 7-5, 6-1, Ferrer - M. Lopez 6-3, 6-1, KRAJAN - Horna 6-4, 4-6, 6-3, Melzer - Calleri 6-7 (3), 7-5, 6-4, Hanescu - Marin 7-6 (6), 6-3, Coria - Massu 7-6 (4), 6-2. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Majoli otvara sa Schwartz, Kostanić protiv Schett</p>
<p>ZAGREB/PÖRTSCHACH, 19. srpnja</p>
<p> - U petak je održan ždrijeb koji je odredio igračice koje će se ogledati prvog dana četvrtfinala Svjetske skupine Fed kupa tenisačica u dvoboju Austrije i Hrvatske. U subotu u 11 sati na zemljani teren Werzer Arene će izaći Austrijanka »broj dva«, Barbara Schwartz i hrvatski »broj jedan«, Iva Majoli. Nakon toga će se ogledati najbolja Austrijanka, Barbara Schett (33. na svjetskoj rang-listi) i naša Jelena Kostanić (88. na listi), junakinja pobjede protiv Češke u osmini finala. Kako je prenijela tajnica Hrvatskog teniskog saveza, Suzana Knežević, u hrvatskom su stožeru svi zadovoljni ovakvim ždrijebom.</p>
<p>Majoli, 23. na svijetu, i u nedjelju će igrati prvi meč, ali protiv Schett. Zanimljivo je, Iva dosad nije igrala protiv Schwartz (69. na rang-listi), ali protiv Schett ima pozitivan 3-1 omjer u međusobnim dvobojima. Kostanić će kasnije igrati protiv Schwartz, a nakon toga će naše tenisačice, koje su i izborile četvrtfinale Svjetske skupine igrati u nadmetanju parova protiv Barbare Schett i Patricije Wartusch. Jelena Kostanić dosad nije igrala protiv nijedne Austrijanke. </p>
<p>Prije pet godina već su se ogledale tenisačice Austrije i Hrvatske. Tada je Hrvatska slavila 4-1. Ulog je ovaj put golem, igra se za polufinale Svjetske skupine. Ne bi bilo loše da se ponovi kao prije pet godine, ne mora baš biti 4-1, ali pobjeda bi mogla biti. Iako su Austrijanci podlogu nastojali što više prilagoditi svojim igračicama, nisu ni naše tenisačice bez veze na zemlji. Majoli je slavila na zemljanim terenima Rolanda Garrosa, vraća se u formu polako ali sigurno, što se vidi i po rankingu, Kostanić je ove sezone dobila sve dvoboje na zemlji, a ni ukupni skor joj nije za baciti. Sve u svemu, u Pörtschachu ne bi trebalo biti loše.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rukomet »umro« od kompromisa </p>
<p>Priznalo je čelništvo HRS-a da su u mnogim stvarima radili kompromise »u interesu hrvatskog rukometa«. Druga je, pak, stvar što su im se ti kompromisi razbili o glavu i što je nastao veći rusvaj nego što su mogli i zamisliti. Sad čelnici pokušavaju spasiti što i koliko mogu, pitanje je hoće li uspjeti.</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, Željko Kavran osjetio je potrebu obratiti se javnosti zbog svih ružnih događaja posljednjih mjeseci koji haraju našim rukometom. Uz njega, novinarima su se obratili i članovi Upravnog odbora HRS-a, Zoran Gobac i Damir Polančec te predsjednik Stegovnog povjerenstva Mihael Varga. </p>
<p>Potaknuo ih je na to prilog o rukometu u televizijskoj emisiji »Odjeci dana« koji je, po njihovom mišljenju, napravljen malo nekorektno, pa i tendenciozno. Tako su i Kavran i Polančec rekli da ne bi davali nikakve izjave samo da su znali o kakvim se prilozima radi. Iako je to bio povod, na konferenciji su pričalo o svemu. Jer mnogo je žući kod svih u rukometu, pa se skakalo s teme na temu, govorilo o sve i svašta, svatko je pričao ono što mu odgovara...</p>
<p>Predsjednik Kavran se prisjetio završetka lanjske sezone, nakon što je Metković-Jambo otišao s terena. Kronološki je nabrajao sve što se događalo između Metkovića i RK Zagreb, od sporazuma »o nenapadanju« ta dva kluba, pa kako je Metković prvi prekršio taj sporazum, pa do utakmice u Dobovi i Lackovićeva nastupa pod krivim imenom, pa svu prepisku između Stegovnog povjerenstva i Metkovića i ostalih vinovnika. Tek kad je Stegovno povjerenstvo donijelo svoju odluku, koju je kasnije potvrdio i Upravni odbor, iz Metkovića su stigli svi dokumenti koji te odluke pobijaju.</p>
<p>- Svi dokumenti iz Metkovića su stigli naknadno. Stegovno povjerenstvo nije imalo nijedan dokument iz Metkovića dok je donosilo svoju odluku. A Damir Polančec nema pravo tražiti novi postupak, rekao je Kavran.</p>
<p>U četvrtak je stigao zahtjev Metkovića za novim postupkom, na što je Kavran dodao:</p>
<p>- Uskoro ćemo imati sastanak Upravnog odbora i tamo ću podržati zahtjev za novim postupkom. No, uz državne organe, kako bi se svaki pozvani svjedok morao odazvati i kako bi se znalo otkud je koji dokument. Predsjednik RK Podravka-Vegeta Damir Polančec je tražio i da se razjasni zbog čega je suspendiran sudački par Josić i Rudić. Objašnjeno mu je da su skinuti s liste zbog dosta pritužbi klubova, a nisu položili ni kondicijske, Cooperove testove, bez kojih ne mogu suditi.</p>
<p>- Donijeli su nekakve potvrde koje kažu da ne smiju iz zdravstvenih razloga trčati koliko testovi nalažu, ali da mogu suditi. Neki su se suci izdigli iznad propisa, a to nikako ne smijemo dozvoliti. Osim toga, pa ni Barić i Tor nisu prošli testove, pa ih nitko ne spominje. Što se svi vrte oko Josića i Rudića, odgovorio je Kavran.</p>
<p>Rukometni su čelnici bez ikakvog ustezanja osudili postupak Metković-Jamba, ukoliko je istina što je rukometaš Davor Dominiković rekao u intervjuu u sportskom dnevniku. On je, naime, rekao da mu je klub oduzeo jednu plaću zbog nastupa za reprezentaciju.</p>
<p>- Što reći na to?!? Osim toga, sami igrači Metkovića su rekli da su u klubu rekli da će im raskinuti ugovore ako se sa EP u Švedskoj vrate ozlijeđeni. Što je to nego sabotaža, staviti igrače pod takvu presiju, ljutio se Kavran.</p>
<p>Zoran Gobac je potom govorio koliko je njegov klub oštećen u svim tim prepirkama. Uz to, Zdenko Dragović će pokrenuti postupak da se njemu ukine kazna, jer je Stipe Gabrić Jambo javno priznao da je naredio da momčad ode s terena.</p>
<p>Polančec je potom iznio svoje stavove zašto ne bi trebalo kazniti Metković, no nije baš da svi ti navodi stoje. Rekao je kako on vjeruje da je Lacković igrao pod krivim imenom, no da je to ipak bio zatvoreni trening, što se često događa. Osvrnuo se i na rukometaše i nastup na EP.</p>
<p>- Ako smo znali da su neki igrači probisvijeti, da lumpaju, da su sa izbornikom na »ti«, da su skloni ekscesima, a nismo ništa napravili, što smo onda mi? Pa mi smo neozbiljni ljudi, veli Polančec.</p>
<p>Priznalo je čelništvo HRS-a da su u mnogim stvarima radili kompromise »u interesu hrvatskog rukometa«. Druga je, pak, stvar što su im se ti kompromisi razbili o glavu i što je nastao veći rusvaj nego što su mogli i zamisliti. Tko s vragom tikve sadi... Sad čelnici pokušavaju spasiti što i koliko mogu, pitanje je hoće li uspjeti. Samo čelništvo ne razmišlja o povlačenju.</p>
<p>Predsjednik Stegovnog povjerenstva, Varga je rekao da je Stegovno povjerenstvo imalo sve dokumente (koji su kasnije iznikli) da bi odluka vjerojatno bila drukčija.</p>
<p>- No, dokumenti su skupljani kako je koja odluka izrečena. Kud to vodi, tako ćemo se stalno vrtjeti u krug. Koliko god ovo bilo neugodno, možda nije loše da sve ide u javnost, neka se vidi tko i kako radi, rekao je Varga.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ivana Brkljačić do finala iz prvog pokušaja</p>
<p>KINGSTON, 19. srpnja</p>
<p> - Hrvatski reprezentativci na Svjetskom juniorskom prvenstvu u atletici, koje se održava u Jamajci, imali su još jedan uspješan dan. Kladivašica Ivana Brkljačić plasirala se u finale, a Jurica Grabušić u polufinale na 110m prepone.
Ivana Brkljačić već je u prvom pokušaju prebacila normu od 59 metara, kladivo je sletjelo na 59.63 metara. </p>
<p> Jurica Grabušić je kao treći u svojoj skupini po plasmanu ušao u polufinale na 110m prepone, imao je ukupno peti rezultat prvoga kruga kvalifikacija (14.20). </p>
<p>Serija odličnih nastupa Ivora-Tita Jurišića na juniorskom SP-u na Jamajci (trčao u polufinalu na 100 metara) nažalost nije nastavljena u polufinalu na 200 metara. Istrčao je 21.80, što je 37 stotinki sporije od rezultata u kvalifikacijama (21.43).</p>
<p>U kvalifikacijama bacačica kugle nastupila je Ivana Barišić. Normu od 15 metara Ivana nije uspjela prebaciti iz tri pokušaja, a po plasmanu joj je nedostajalo metar i četiri centimetra. </p>
<p>Vrlo je kvalitetan bio i finale atletičara u bacanju diska (1,750 kg), u kojem, nažalost, nije bilo Edisa Elkasevića i Martina Marića. Čak su šestorica diskaša bacala preko 60 metara, a pobijedio je Kinez Wu Tao. Njegovih 64.51 ujedno je novi svjetski juniorski rekord u toj disciplini. </p>
<p>M. Š. / (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Cibonu zbog Repeše i Eurolige </p>
<p>»Ako ostanu Prkačin i Mamić, ako dođu najavljena pojačanja, vjerujem da možemo igrati značajnu ulogu u Euroligi«, kazao je Tomislav Ružić </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Bliži se kraj ljetnoga prijelaznog roka za košarkaše i pred direktorom je Cibone VIP Božom Miličevićem dovršavanje postignutih dogovora i dotjerivanje posljednjih detalja ugovora. Od najavljenih pojačanja u Ciboni VIP, Zadranin Tomislav Ružić prvi je stavio potpis na ugovor s hrvatskim prvakom. </p>
<p>Osim Ružića, početkom bi sljedećeg tjedna trebao potpisati i Slaven Rimac. Tako će možda više navijača Cibone, ako se ostvare planirani dolasci (i ostanci), u novoj sezoni dolaziti na tribine KC »Dražen Petrović« i pratiti cibose u boljim europskim izdanjima. </p>
<p>Velik je posao napravljen dolaskom mlađeg Ružića, koji bi, uz Nikšu Prkačina, koji je najavio ostanak, trebao biti glavna snaga pod košem cibosa. </p>
<p>- Presudilo je to što Cibona igra u Euroligi i što me trener Repeša stalno zvao da dođem. Vodio me još 1999. u reprezentaciji, tada je bio pomoćni trener, i valjda zna zbog čega mu trebam, kazao je Tomislav Ružić.</p>
<p>- Cibonu doživljavam kao napredak u karijeri, čuo sam da se kod Repeše dobro radi. Vjerujem da ću popraviti neke stvati u svojoj igri. Da ne mislim da mogu bolje, ne bih ni dolazio. </p>
<p>Ružić je s direktorom Miličevićem dogovorio suradnju na dvije godine. </p>
<p>Poznato je da je novi Cibonin centar tražio klub gdje bi igrala i njegova supruga Barbara. </p>
<p>- Odlučili smo da će ove sezone Barbara ipak pauzirati i ostati uz malu Zaru. Ima još vremena za igranje, pričao je Tomislav o obiteljskim planovima. </p>
<p>O planovima u dresu Cibone VIP Ružić kaže: </p>
<p>- Ako ostanu Prkačin i Mamić, ako dođu najavljena pojačanja, vjerujem da možemo igrati značajnu ulogu u Euroligi, iako imamo strašnu skupinu, prema mom mišljenju najjaču. </p>
<p>Prijelaz Zadranina u redove Cibone sigurno nije naišao na odobravanje u njegovu rodnom gradu. </p>
<p>- Kad bi se na to osvrtali, nitko nikad ne bi otišao. Znam da im nije drago, ali gledam isključivo sebe i svoj napredak, zaključio je Ružić. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Del Ponte traži dva Miloševića papira </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Jugoslavensko ministarstvo pravosuđa i beogradski ured Haaškog suda uoči dolaska glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte nisu htjeli, ili nisu mogli, objaviti konkretnije informacije o dokumentima za koje je zainteresiran Sud. </p>
<p>Prema prijašnjim najavama, tužiteljica zahtijeva od Beograda dokument kojim se potvrđuje da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević svojedobno uredbom preuzeo kontrolu nad srbijanskom službom državne sigurnosti. Taj je papir prije nekoliko tjedana bivši šef tajne policije Jovica Stanišić predao MUP-u Srbije. To je učinio samo dan prije nego što su službenici suda zahtijevali uručenje tog dokumenta i, tražeći ga, pregledali Stanišićevu kuću. Do tog trenutka Stanišić je držao uredbu u kućnom sefu.</p>
<p>Tužiteljstvo također traži Miloševićevu žalbu od 2. travnja prošle godine upućenu istražnome sucu Okružnog suda u Beogradu. Žalio se na uhićenje i pritvor koji su, smatrao je, obavljeni protuzakonito. Tužiteljstvo namjerava uvrstiti tu žalbu u dokazni materijal protiv Miloševića jer navodno dokazuje njegovu umiješanost u ratne sukobe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Podrška američkom planu za nezavisnu Palestinu</p>
<p>Arapski šefovi diplomacija vjeruju da Bush namjerava raditi na stvaranju nezavisne Palestine koja bi živjela u miru sa susjedom Izraelom</p>
<p>ANKARA, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šefovi diplomacija Egipta, Saudijske Arabije i Jordana izrazili su optimizam glede izgleda da se uspostavi srednjoistočni mir nakon razgovora koje su u Washingtonu vodili sa američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom i državnim tajnikom Colinom Powellom. Takav dojam temelji se na ponovljenoj američkoj riješenosti da se ispuni Bushova vizija o dvije srednjoistočne države, izraelskoj i palestinskoj, koje bi živjele u miru jedna pored druge.</p>
<p>Saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Faisal iznio je osobni dojam prema kojem je šef Bijele kuće odlučan da se zacrtani mir u što skorije vrijeme ostvari. Takvo uvjerenje dijeli i šef egipatske diplomacije Ahmed Maher koji u prvi plan stavlja američku riješenost da se Izraelcima i Palestincima pomogne u iznalaženju »mirovne formule«. »Predsjednik Bush je iznio brojna politička stajališta koja su podudarna sa našim«, rekao je Maher. Drži kako će rezultati washingtonskih razgovora biti snažan poticaj da se odlučno radi na uspostavi mira i sigurnosti u regiji.</p>
<p>No, i pored optimističnih tonova, teško je dokučiti jesu li arapski šefovi diplomacija od američkih sugovornika dobili precizan odgovor na pitanje: Kako se izboriti za što skorije priznanje neovisne palestinske države? Prema neslužbenim izvorima, Bush i Powell nisu dali jasan odgovor na taj arapski upit. Također nije jasno do kojeg stupnja može ići sadašnja washingtonska popustljivost prema izraelskom premijeru Arielu Sharonu. U očima mnogih Arapa, i ne samo Arapa, čvrstorukaški izraelski premijer je dio srednjoistočnog problema. </p>
<p>Znakovito je, u svakom slučaju, da su američko-arapski razgovori zaobišli ovih dana nezaobilaznu temu - pitanje dalje političke sudbine palestinskog čelnika Yassera Arafata. Saznaje se da je do toga došlo na osobni zahtjev predsjednika Busha. On je, naime, inzistirao da se pažnja usredotoči na uspostavu demokratskih institucija na palestinskim autonomnim područjima. »Nužno je osigurati političke i druge institucije koje će istinski zastupati interese palestinskog naroda«, rekao je još prije početka razgovora američki predsjednik. Drži kako je to jedini pravi put da se svijetu ulije povjerenje da se novcem koji se troši na najbolji način pomaže Palestincima.</p>
<p>Inače, transformacija palestinske vlasti, prema američkom viđenju, trebala bi se provesti ne samo u domeni sigurnosti, već i financija, uspostave civilnih institucija i cjelokupnog pravnog sustava. Na tim zadacima bit će angažirano sedam radnih skupina. Predviđa se i sudjelovanje Japana, Norveške, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. U tom sklopu, Powell je obznanio kako je zajedno sa šefom američke obavještajne službe CIA Georgeom Tenetom već razradio plan restrukturiranja palestinskih snaga sigurnosti. To predviđa aktivno angažiranje američkih »stručnjaka«, a ne isključuje se i aktivna pomoć Egipćana.</p>
<p>U međuvremenu, arapske zemlje bi uskoro mogle pokrenuti tihu »diplomatsku ofenzivu« s ciljem da se okončaju napadi palestinskih bombaša samoubojica. Riječ je o pokušaju da se zaustave akcije ekstremističkih skupina, među kojima su Palestinski islamski džihad, Hamas i Brigada mučenika Al-Aqse. Izrael bi, za uzvrat, morao olakšati pravu humanitarnu tragediju na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uhićeni članovi obitelji bombaša samoubojica</p>
<p>JERUZALEM/WASHINGTON, 19. srpnja </p>
<p> - Izraelska je vojska u noći na petak na Zapadnoj obali uhitila 21 muškarca, očeve i braću napadača samoubojica koje namjerava protjerati u Gazu, saznaje se iz službenih izraelskih izvora. Ovo je prvi put od početka intifade da Izrael primjenjuje takvu kolektivnu kaznenu mjeru. Izraelska je vojska također objavila da su uništene i kuće počinitelja napada u Tel Avivu. Izraelski je radio također izvijestio o uhićenju očeva i braće terorista, a to je potvrdio i ministar vanjskih poslova Shimon Peres.</p>
<p>Saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Faisal izjavio je da će stanje na Srednjem istoku završiti tragedijom ako sadašnji izraelski premijer Ariel Sharon ostane na vlasti. Nakon razgovora koje je vodio u Bijeloj kući saudijski ministar optužio je Sharona za zastoj u mirovnom procesu na Srednjem istoku. On je rekao kako je svjestan da Sharon ima potporu u izraelskoj javnosti, ali je izrazio i uvjerenje da je većina Izraelaca sklona mirnom rješenju sukoba s Palestincima. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon zatražio je od Ujedinjenih naroda da dostavi humanitarnu pomoć Palestincima u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, objavio je u petak danski list Politiken. Novine citiraju izaslanika UN-a za Srednji istok Norvežanina Terje Roed-Larsena koji je kazao da je Sharon nazvao glavnog tajnika UN-a Kofija Annana i zatražio od njega da pomogne u sprječavanju humanitarne katastrofe u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.</p>
<p> Roed-Larsen, koji u Kopenhagenu sudjeluje na konferencije o Srednjem istoku, nije želio detaljnije govoriti o tome te je samo kazao da će »Annan pokrenuti dramatičnu inicijativu. Glavna tema konferencije u Kopenhagenu je teška situacija na palestinskim područjima gdje nezaposlenost iznosi između 70 i 80 posto i gdje velika većina stanovništva pokušavati preživijeti s manje od dva dolara dnevno.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell u četvrtak je rekao kako je hitno potrebno olakšati humanitarne prilike na palestinskim područjima i pomoći Palestincima koji trpe posljedice izraelske ekonomske blokade. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Scharpingova ostavka umanjuje Schröderu izborne izglede </p>
<p>Zbog »osjetljiva stanja u Berlinu«, britanski je premijer Tony Blair otkazao za petak najavljeni posjet njemačkom kolegi</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Njemački je kancelar primorao ministra obrane Rudolfa Scharpinga da u četvrtak podnese ostavku. Otkriveno je naime da je Scharping umiješan u aferu s protuzakonitom isplatom honorara. Scharpinga će na čelu ministarstva obrane naslijediti Peter Struck. </p>
<p>Ostavka njemačkoga ministra obrane Rudolfa Scharpinga snažan je udarac vladi kancelara Gerharda Schrödera. Štoviše, ta bi ostavka njemačku crveno-zelenu vlast mogla stajati rujanskih izbora. Procjene su to njemačkih političkih analitičara, ali i nekih inozemnih promatrača. Komentatori Süddeutsche Zeitunga, inače skloni Schröderovoj lijevoj koalicijskoj vladi, procjenjuju da je najnovijom ostavkom ministra obrane pojačan dojam da vlada u Berlinu odbrojava »svoje posljednje dane«. </p>
<p>Mnogi u Berlinu tvrde da situacija s njemačkom vladom podsjeća na 1998. godinu kad su konzervativci Helmuta Kohla izgubili izbore upravo od Schröderovih socijaldemokrata. </p>
<p>Zbog »osjetljiva stanja u Berlinu«, britanski je premijer Tony Blair otkazao za petak najavljeni posjet njemačkom kolegi. Istaknuto je to, uostalom, prošlih dana i na naslovnici londonskoga Timesa. Otkazivanje Blariova posjeta Njemačkoj svjedoči o »ozbiljnosti situacije u kojoj se našao kancelar, u kontekstu skorih izbora«. </p>
<p>Njemački kancelar, međutim, nije imao puno izbora osim prisiliti na ostavku ministra Scharpinga koji je umiješan u financijsku aferu. Da je kancelar prešao preko Scharpingovih »financijskih grijeha«, čitava bi se predizborna kampanja dobrim dijelom usredotočila upravo na ministrove malverzacije. S druge strane, ostavka ministra obrane nipošto ne osigurava ponovnu izbornu pobjedu sadašnjoj koaliciji na čelu sa Schröderovim socijaldemokratima. </p>
<p>Konzervativni Die Welt smatra da je izbacivanjem Scharpinga iz vlade Schröder nastojao potvrditi lidersku poziciju u vladi, ali bez uspjeha. Umjesto da djeluje kao vođa, kancelar je u četvrtak prilikom objave Scharpingove ostavke ostavljao dojam da je sve osamljeniji, piše u komentaru toga lista. Slične su ocjene objavljene i u dnevniku Bild. Ostavka ministra samo koji mjesec prije općih izbora - najavljenih za 22. rujna - »ne izgleda dobro za Schrödera«, ističe se u Bildu. </p>
<p>U svjetlu otkazanog Blairova posjeta Berlinu, britanski analitičari procjenjuju da je Scharpingova ostavka snažan udarac Schröderovim nadama da će u rujnu obnoviti mandat na čelu berlinske vlade. Ispitivanja javnoga mnijenja u travnju i svibnju potvrđivala su blagi porast popularnosti njemačkih socijaldemokrata naspram demokršćana. Međutim, popularnost im je naglo urušena porastom stope nezaposlenosti u lipnju te nizom skandala u poslovnim krugovima u Berlinu poput, primjerice, fijaska Telekoma. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>BiH pred bankrotom?</p>
<p>MOSTAR, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Bosna i Hercegovina je pred bankrotom! Bosansko-hercegovačke vlasti nisu ispoštovale potpisane sporazume s Međunarodnim monetarnim fondom, i u sljedećih šest mjeseci BiH bi, upozorio je visoki predstavnik Paddy Ashdown, mogao izgubiti stotinu milijuna dolara i naći se nepovratno na putu prema bankrotu. Zbog ponašanja bosansko-hercegovačkih vlasti, koje su MMF-u, između ostalog, obećale da novim Zakonom o pravima branitelja neće probiti proračun, prijeti propast aranžmana ne samo s MMF-om nego cijelog niza drugih višelateralnih i bilateralnih sporazuma sve do višemilijunskih kanadskih i japanskih donacija. </p>
<p>Kako bi se zaista »sve moglo raspasti kao mjehur od sapunice«, visokom predstavniku nije preostalo ništa drugo do žurno se zaputiti put Washingtona i u »misiji posljednje šanse«, zamoliti kod MMF-a još nekoliko dana »razumijevanja« za bosansko-hercegovačke vlasti i skidanje s dnevnog reda Zakona o pravima branitelja. Vrata za dogovor, u svakom slučaju, ustvrdio je Ashdown u izjavi za Dnevni avaz, neće biti dugo otvorena jer su u Međunarodnom monetarnom fondu zaista više siti obećanja koja bosansko-hercegovački političari daju, a potom i redovito krše. </p>
<p>Ugled BiH u međunarodnim krugovima, dodaje visoki predstavnik, najozbiljnije je ugrožen. Ne može više biti kompromisa s neizvršavanjem preuzetih obveza jer se »može vrlo lako dogoditi da sporazum s MMF-om propadne i da nakon 5. listopada nova vlast dođe pred MMF s izuzetno mršavim izgledima te da neke druge vidove pomoći izgubimo zauvijek«. Paddy Ashdown priznaje da u Washingtonu nije da pregovora, jer je to s obzirom na potpisane sporazume nemoguće, nego »da bi zamolio ljude u MMF-u da ne gube nadu u BiH i da se isplati pričekati još malo«. Bilo bi bolje, zaključuje, da je sve riješeno u Sarajevu, nego da je morao put Washingtona, ali situacija je ovaj put zaista kritična i bosansko-hercegovački političari će, ukoliko Ashdown uopće uspije ishoditi »time-aut«, u idućih nekoliko dana morati razriješiti prijeporna pitanja ili će zemlju, koja se ionako nalazi u izvanredno teškoj gospodarskoj situaciji, »povući« u bankrot. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Počinje predsjednička kampanja u Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Predsjednički izbori u Srbiji održat će se 29. rujna, a kampanja će službeno početi krajem srpnja. Tijekom sljedećeg tjedna trebali bi biti poznati i svi kandidati za novog prvog čovjeka Srbije i nasljednika putnika zaHaag Milana Milutinovića. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica tim je povodom izjavio u petak da nije vrijeme za prijevremene predsjedničke izbore te da najprije treba donijeti ustavnu povelju buduće zajednice Srbije i Crne Gore. »Potrebno je najprije stvari izvesti do kraja u radu na ustavnoj povelji i onda raspisati najprije savezne, a zatim i ostale izbore«, kazao je Koštunica koji je inače ranije objavio kako ga činjenica da obnaša dužnost predsjednika SRJ zakonski ne ometa da se natječe za predsjednika Srbije. </p>
<p>Sudjelovanje u izbornoj utrci najavili su potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus, predsjednik nove Srbije Velimir Ilić i čelnik Arkanove stranke Borislav Pelević, dok se neslužbeno spominju i aktualni predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, čovjek koji se bavi Kosovom u vladi Srbije Nebojša Čović, ministar pravosuđa Vladan Batić kao i predsjednik izvanparlamentarne stranke Pravda Borivoje Borović. Ššelj je predložio da cijela oporba stane iza jednog kandidata.</p>
<p>Premijer Srbije Zoran Đinđić najavio je da će uskoro biti održana sjednica predsjedništva DOS-a na kojoj će se donijeti odluka koliko će vladajuća koalicija imati kandidata na predsjedničkim izborima. »DOS zasad ima dva kandidata, Labusa i Ilića, i jedino na čemu će se inzistirati je da među njima ne bude negativne kampanje«, rekao je Đinđić. </p>
<p>Analitičari trendova i javnog mnijenja slažu se da su dva najozbiljnija kandidata za predsjednika Srbije Labus i Koštunica. Oni tvrde da ako se jedan od njih dvojice ne bude kandidirao, drugi će imati vrlo lagan posao, a ako se obojica kandidiraju, bit će to žestoka borba za pobjedu na izborima. Oni drže i da će u kampanji naglasak biti na nekim karakteristikama poput Koštuničinog legaliteta i Labusovog reformatorskog pristupa. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zapadu naše banke, a nama zapadni Balkan</p>
<p>Hrvatska je osvojila visoko treće mjesto među tranzicijskim zemljama. Pretekle su nas samo Estonija i Latvija. No, nije riječ o nogometu, nego o rasprodaji obiteljskog zlata, srebra i ono malo brončane robe što nam još ostade u tranzicijskoj škrinji.</p>
<p> Ne bih ni primijetio ovaj veličanstveni rezultat, da me nije nazvao prijatelj, nekad moj financijski suradnik, a sada predsjednik uprave, vlasnik jedne male bankarske institucije, solidne i sigurne, bez pogoleme promidžbe. Pita me - znadeš li ti koja je prva hrvatska banka? </p>
<p>Nabadam, Zagrebačka, Privredna, Riječka, Varaždinska ... nije! Dalje... Splitska, Zadarska, Dubrovačka ... nije valjda Glumina, uskrsla, pa vraća štedišama pokradeno? Moja mala bančica, moja slobodica, moj suverenitet, odgovori mi! Ima istine u onoj staroj-rimskoj, Cezarovoj: bolje biti prvi u Galiji nego drugi u Rimu! Sve nabrojano jesu hrvatske banke, ali u rukama tuđina.</p>
<p>I kad se čovjek bolje informira, istina je, 94 posto financijskog kapitala pripada strancu, a mi na privrednom forumu dijelimo odličja za najbolji rezultat, rekao bih, za najbolju upravu kapitalom i profitom, koji i nije naš, za besprijekoran servis. Ne čudim se pribaltičkim zemljama, one su jedva dočekale da se riješe dugogodišnje tiranije baćuški, rublja i kopjejke, prodadoše se sto posto Zapadu, kamo, pošteno govoreći, i pripadaju. A mi, u rasprodaji odmah korak iza njih, prodasmo naše banke svemoćnom Zapadu, a zauzvrat taj nas Zapad gura sve više i više na Istok, na Balkan. </p>
<p>Od Zapada ostade nam samo pridjev - zapadni! </p>
<p>A banke nisu samo štedne knjižice, pčelica Maja, štap starosti. Banke znače financijsku stabilnost jedne države, i ono najbitnije - suverenitet, a kad se ima suverenitet, ima se i garancija slobode i neovisnosti.</p>
<p>Ne tako davno Željezna Lady podiže na noge cijelu flotu, admiralitet britanski, od razarača do nosača zrakoplova, i uputi ih na tisućama milja daleke Faucklande, tamo pred nosom Argentine, da zaštiti, sačuva stado britanskih merino-ovaca, da im osigura mirnu ispašu, da im garantira suverenitet. Prije samo nekoliko dana Španjolci uputiše elitne pomorske diverzante da vrate suverenitet na hridini, bez nastambi i ovaca, a dvije stotine metara pred marokanskom obalom. </p>
<p>Odobrio svijet i Britancima, a i Španjolcima. Ali ne radi se tu o stadu ovaca, niti o hrpi stijena kod Gibraltara, radi se o ponosu, političkom prestižu, u pitanju je suverenitet. </p>
<p>Ako nekome pustiš mali prst, uzet će ti kasnije cijelu ruku. Ugledajmo se u Britance i Španjolce, koji se tuku za šaku zemlje, i to svojih kolonija, ne dajmo za živu glavu da nam netko po američkim i engleskim novinama nudi na prodaju naše bisere, Elafite i Kornate, koje nam je dragi Bog dao. Ostat ćemo bez zemlje, bez ovaca, a bojim se i bez pameti. </p>
<p>Vidi naš predsjednik da je vrag odnio šalu, izgrdi on stihijske prodavače financijskog bogatstva i reče: dosta, sačuvajmo još ove relikvije, preostalih jadnih šest posto za našu djecu, za našu budućnost, za našu starost. </p>
<p>Bojim se samo da je sada prekasno. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Molimo župnika da dragocjeni luster vrati našoj crkvi</p>
<p>U klimi opće rasprave o razlozima moralne krize danas osjećam se i sam pozvanim uzeti riječ i upozoriti na jedan slučaj koji je dokaz kako se iza društvenog ugleda nekažnjeno krijumčari amoralnost.</p>
<p>U mom rodnom kraju (zapadni Žumberak) prije nekoliko godina obnavljane su grkokatoličke crkve: Uznesenja Gospodnjega u Radatovićima, Blažene Djevice Marije u Dragoševcima, Sv. Jovana u Liješću i Sv. Arhanđela u Šiljkima. Sredstva za obnovu prikupljena su mahom među mještanima i raseljenim Žumberčanima te sam i sâm u tome sa zadovoljstvom sudjelovao dobrovoljnim prilogom.</p>
<p>Prigodom obnavljanja crkvice u Dragoševcima primijećeno je da je iz nje nestao skupocjeni stoljetni luster s više od 150 kristala, inače zavjetni dar. (Mali set-luster u sakristiji je ostao.) Doznali smo da je luster samovoljno otuđio župnik iz Stojdrage, Žumberak, vlč. Mile Vranešić, i to uz pomoć drugoga, sada već pokojnoga, crkvenog dužnosnika. </p>
<p>Upozoren da je postupio protupravno, vlč. Vranešić je odvratio da je luster pohranjen u crkvi u Pećnom, na središnjem Žumberku, te da će biti vraćen na zahtjev Mjesnog odbora, kojem sam ja tada bio predsjednikom. No, na zahtjev nije reagirao sve dok mu nismo zaprijetili sudskom tužbom. </p>
<p>Tada je iz Pećnog u Dragoševce dopremljen običan metalni luster, i to hrđav i povezan još hrđavijom žicom - podoban za otpad, a ne za crkvu. Dotični gospodin time smatra slučaj okončanim.</p>
<p>Nalazim za potrebno da iz osobnih moralnih načela prosvjedujem u javnosti zbog takvog postupka. </p>
<p>Doista ne znam kako spomenuti gospodin izlazi na kraj s glasom savjesti dok druge poučava Deset Božjih zapovijedi, od kojih jedna glasi »Ne ukradi!« Možda on nalazi da je to lako oprostiv grijeh, budući da se radi o pukoj mrtvoj stvari, no on je svojim činom obezvrijedio načela koja propovijeda, povrijedio svoje bližnje i iznevjerio povjerenje vjerničkoga puka zlouporabivši njegovu bespomoćnost. Ovakav »grijeh struktura« razlogom je zašto je na Žumberku u kratkom roku postignuto ono što nije uspjelo ni komunizmu u znatno duljem razdoblju: razoriti dotad uzoritu običajnosnu supstanciju zajednice i zatrovati društvenu klimu.</p>
<p>Uvjeren sam, naime, u osnovnu etičku maksimu svake politike: da izvor suvereniteta ne podjeljuje pojedincu slobode samo zato da mu omogući nekažnjeno izigravanje njegovih zakona, već da mu omogući da te zakone ispuni.</p>
<p>MARKO SMILJANIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dokinuti DHK značilo bi dokinuti višestranačje</p>
<p>Kao čitatelj Vjesnika pozorno pratim što i kako pišete. Naročito sam zainteresiran za političke i kulturne događaje.</p>
<p> Koliko sam mogao zamijetiti, niste se ni riječju osvrnuli na rezultate lokalnih izbora u Bakru održanih 7. ovog mjeseca. To me iznenađuje.</p>
<p>Gledao sam na televiziji prijenos svečanosti otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Sjede zajedno predsjednik Republike g. Mesić koji, s obzirom na svoju funkciju, nije pripadnik ni jedne stranke, pa g. Vujić, ministar kulture, SDP-ovac uz gđu Šujicu, gradonačelnicu, HDZ-ovku. Bilo mi je drago vidjeti ih zajedno i pitao sam se kako bi bilo da svi na političkom i kulturnom polju djeluju zajedno bez obzira na svoja različita politička, kulturna i ina uvjerenja.</p>
<p>Pratim razjedinjenost, podvojenost književnika. Smatram da bi upravo oni trebali pokazati javnosti kako se može i mora biti i djelovati u istom društvu. Živimo već više od deset godina u višestranačkom sustavu, što znači moramo se naučiti međusobno uvažavati i poštovati. </p>
<p>Među književnicima je uvijek bilo jednih koji su nacionalno orijentirani, i drugih anacionalno ili internacionalno, time da svatko u društvu može slobodno izraziti svoje opredjeljenje, bez svađa i sukoba. </p>
<p>Društvo književnika mora prihvatiti kao zajedničke vrijednosti i Miroslava Krležu i Ranka Marinkovića, Petra Šegedina, bez obzira na njihova različita politička stajališta.</p>
<p>Zašto napuštati zajednički dom? </p>
<p>G. Katunarić kao kandidat za predsjednika prihvatio je odluku većine i složio se s time da bude za predsjednika izabran dosadašnji predsjednik g. Mihalić. S jedne strane naglašava se europejstvo, i to je ispravno jer smo i mi Hrvati dio Europe i europske kulture. Ne mogu se zanemariti ni tradicionalne vrijednosti: vjera, nacija, nacionalni suverenitet, što bi po nekima trebalo biti u drugom planu i igrati podređenu ulogu. Dokinuti DHK značilo bi dokinuti višestranačje u Hrvatskoj. </p>
<p>MIRKO SUNIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hudoletnjak je radnicima uskratio pravo na rad</p>
<p>VARAŽDIN, 19. srpnja</p>
<p> - Na varaždinskom se Općinskom sudu vodi kazneni postupak protiv Ivana Hudoletnjaka, zagorskog tajkuna, vlasnika i direktora poljoprivredno-prehrambenog poduzeća »Varaždinka«, koji je optužen za uskraćivanje prava na rad.</p>
<p>Prema optužnici, on je većem broju radnika podijelio izvanredne otkaze ugovora o radu, čime im je uskratio pravo na rad, a izjavio je da se ne smatra krivim. Posljednja je rasprava odgođena jer se Hudoletnjak opravdao bolešću, a njegov je odvjetnik i prije početka suđenja tražio da se protiv njegova klijenta obustavi postupak jer postoje dokazi iz kojih proizlazi da Hudoletnjak nije počinio djelo za koje se tereti. No glavna je rasprava ipak započela.</p>
<p> U dosadašnjem tijeku postupka svjedočilo je više otpuštenih radnika, među njima i Tomislav Ceilinger, koji je 2000. godine u »Varaždinki« izabran za sindikalnog povjerenika. Rekao je da je otkazima prethodio skup zaposlenika, na kojem je sudjelovalo oko 70 radnika, a Hudoletnjak je taj skup otpočetka smatrao nelegalnim štrajkom. Na skupu su radnici tražili neka svoja materijalna prava, regres, naknadu putnih troškova i sl. Hudoletnjak im je rekao neka se raziđu i idu raditi, no radnici su odlučili da će skup trajati dok ne dobiju konkretne odgovore.</p>
<p> Nakon nekoliko dana od direktora su dobili pismeni odgovor i iako njime nisu bili zadovoljni, skup su ipak prekinuli. Nakon toga uslijedilo je upozorenje za štrajk, pa sam štrajk, a nakon toga - otkazi.</p>
<p> Štrajk je obustavljen, radnici su podnijeli tužbe za povratak na posao koje su, nakon provedenih postupaka, pravomoćno riješene u njihovu korist. Ceilinger je bio sindikalni povjerenik, pa se za njegov otkaz trebala tražiti suglasnost sindikata, koju je direktor i tražio, no ona je odbijena. Odluku o odbijanju suglasnosti, rekao je Ceilinger, može pobiti samo sud u odgovarajućem postupku.</p>
<p> Većina radnika koja je sudjelovala na skupu dobila je otkaz, a među njima i pet sindikalnih povjerenika.</p>
<p> Ceilinger nije čuo da bi Hudoletnjak pismeno i usmeno zabranio rad, a pozvao ih je da prekinu skup i vrate se na posao. Oni su mu odgovorili da »nema problema, ali tek nakon što dobiju tražene odgovore«.</p>
<p> Svjedočio je i Slavko Leskovar, koji je u »Varaždinki« radio od 1976. godine, a 1998. je dobio obavijest da više ne mora doći na posao. Odluku o otkazu nije dobio ni do danas. Rekao je i da su negdje u listopadu 1998. godine vođeni razgovori o novim ugovorima o radu, no ti im ugovori nisu nikada bili pokazani, a nisu im bili poznati ni uvjeti pod kojima bi se trebali sklopiti. Sjeća se da je bilo govora o tome da bi radnici trebali donijeti mjenice i zemljišnoknjižne izvatke, spominjale su se i hipoteke, a to je sve, rekao je svjedok, Hudoletnjaku trebalo poslužiti kao jamstvo da će, ako radnici ne uspiju naplatiti robu koju su prodali, on to time podmiriti. Leskovar nije bio spreman potpisati takav ugovor jer je trebao raskinuti stari, koji je bio na neodređeno vrijeme, dok je novi bio na određeno. Nakon što je primio spomenutu obavijest, Leskovar je sa još nekolicinom radnika dolazio na posao, no nisu ih puštali u poduzeće. Hudoletnjak im je govorio da ometaju privatni posjed i da će pozvati policiju, a nazvao ih je i »neradnicima i lopovima«.</p>
<p> I Leskovar je, kako je rekao, podnio tužbu, koja je riješena u njegovu korist, trebao je biti vraćen na posao, no još uvijek nigdje ne radi. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bujancu prijeti pritvor</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Zbog izostanka tuženih, Velimira Bujanca, Andreja Maksimovića i Ive Pukanića, u četvrtak je na Općinskom sudu odgođena rasprava u sudskom sporu u kojem ih je tužio saborski zastupnik Ivić Pašalić, a izvanraspravno će vijeće odlučiti o pritvoru Bujanca. </p>
<p>Pašalić je podnio privatnu tužbu zbog teksta u kojem je objavljen razgovor novinara Bujanca i Maksimovića u Nacionalu od 23. rujna 1998. godine pod naslovom: »Afera SIS - krunski svjedok o zavjeri tvrde struje HDZ-a i vojne tajne službe SIS-a; SIS je postao prava privatna tajna služba državnog tajkuna Miroslava Kutle i predsjednikovog savjetnika Ivića Pašalića«. U njemu se navodi da je po njihovu nalogu šef SIS-a Markica Rebić osobno naređivao urednicima Imperijala koga će i kako napasti.</p>
<p>Tužba je podnesena i protiv Maksimovića jer je nakon razgovora s Bujancem tekst pripremio za objavu, a trećeokrivljeni je Ivo Pukanić kao glavni urednik Nacionala obradio naslove tekstova.</p>
<p>Poziv prvotuženom Bujancu sudu se vratio s naznakom »nepoznat«, što upućuje na činjenicu da je Bujanec promijenio adresu. Pašalićev odvjetnik Ante Vukorepa izjavio je na sudu da je Bujanec, sukladno zakonu, trebao obavijestiti sud o promjeni adrese, a kako to nije učinio, predložio je pritvor. Sutkinja Renata Miličević odlučila je spis poslati izvanraspravnom vijeću na odlučivanje.</p>
<p>Drugotuženi Maksimović zamolio je sud da ga oslobodi prisustvovanja raspravi jer je doznao da je trećetuženi Pukanić na putu. </p>
<p>Sutkinja je upitala stranke protive li se izvanraspravnom saslušanju svjedoka Franje Gregurića, čemu se odvjetnik Grof usprotivio, pa je sutkinja raspravu odgodila. Naime, po novom Zakonu o kaznenom postupku, ako se jedna stranka protivi prijedlogu za saslušanjem, takav se dokazni prijedlog ne može provesti.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Teška prometna nesreća u Tušiloviću</p>
<p>KARLOVAC, 19. srpnja</p>
<p> - U Tušiloviću nedaleko od Karlovca, kraj ugostiteljskog objekta »Pinot«, dogodila se u petak ujutro nešto poslije 6.00 sati, teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula. </p>
<p> Kamion-tegljač s prikolicom bosanskohercegovačkih registarskih oznaka prešao je iz zasad nepoznatih razloga na suprotnu stranu kolnika i udario u osobni automobil zagrebačkih registarskih oznaka u kojem je bila tročlana obitelj. Vozač osobnog automobila Goran Arbutina (40) poginuo je na mjestu, njegova je supruga ostala neozlijeđena, a šestogodišnja je kćerka lakše ozlijeđena.</p>
<p>Zbog ove je nesreće bilo velikih teškoća u prometu. Na Plitvičkoj je cesti kolona vozila iz pravca Karlovca bila povremeno duga i deset kilometara. Promet je normaliziran nakon 8.00 sati. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jakopcu vraćen branitelj</p>
<p>ZLATAR, 19. srpnja</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda prihvatilo je žalbu Mladena Jakopca na rješenje Općinskog suda u Zlataru prema kojem je predsjednik Općinskog suda sudac Franc Harapin razriješio dužnosti Jakopčeva izabranog odvjetnika Vidislava Kiša Šaulovečkog.</p>
<p> Prema obrazloženju, Županijski sud smatra da je odluka predsjednika Općinskog suda preuranjena jer sudsko vijeće još nije odlučivalo hoće li Vidislav Kiš Šaulovečki biti ispitan u kaznenom postupku kao svjedok, što traži Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru kao tužitelj.</p>
<p> Naime, u kaznenom postupku u kojem se sudi bivšem direktoru konjščinskoga Komunalca, Stjepanu Hajniću, za zlouporabu položaja i ovlasti, drugooptuženog Mladena Jakopca, kojeg optužnica tereti za poticanje na kazneno djelo, brani zlatarski odvjetnik Vidislav Kiš Šaulovečki. No on je u istrazi oko dizanja kredita koji je preuzelo poduzeće Komunalac za Jakopčevu Mesnu industriju, a koja nije kredit vratila, bio ispitan kao bivši član Nadzornog odbora Komunalca. Predsjednik Općinskoga suda Franc Harapin smatrao je da je nespojivo da branitelj optuženog Mladena Jakopca bude i svjedok, a kako Općinski sud nije mogao formirati izvanraspravno vijeće koje bi riješilo žalbu Mladena Jakopca na razrješenje njegovoabranitelja, spis je dostavljen Županijskom sudu.</p>
<p> Kako smo doznali, Mladen Jakopec se žalio na rješenje Općinskog suda bez saznanja svoga izabranog odvjetnika. Sljedeće ročište bit će zakazano za rujan, a na njemu bi sud morao odlučiti hoće li prihvatiti dokazne prijedloge, na provođenju kojih inzistira tužilaštvo. Jer, iako su svi svjedoci saslušani u istrazi, zakon nalaže njihovo neposredno saslušanje u sudnici tijekom postupka. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uhićen Petar Grljač, bivši načelnik Oroslavja </p>
<p>ZABOK, 19. srpnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, u četvrtak su navečer njezini djelatnici, po naredbi Županijskog suda u Zlataru i tjeralici toga suda, u Zagrebu uhitili bivšeg načelnika Oroslavja, Petra Grljača (56) iz Oroslavja. Kako smo već pisali, za Petrom Grljačem Županijski je sud u Zlataru raspisao tjeralicu zato što se nije odazivao na izdržavanje zatvorske kazne na koju ga je pravomoćno osudio taj sud, a policija ga nije uspijevala privesti, jer ga nisu mogli pronaći ni na jednoj od poznatih adresa. Nakon uhićenja Petar Grljač sproveden je u Okružni zatvor u Zagrebu. Bivšem načelniku Oroslavja izrečena je kazna od godine dana zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti, jer je 1995. godine, kao načelnik općine, posudio od privatne osobe veću količinu novca za privatne svrhe, a kao jamstvo zajmodavcu je dao akceptni nalog koji je ovjerio općinskim pečatom. No kako se nalog nije mogao naplatiti, jer je na njemu nedostajao još jedan potpis ovlaštenog člana općinske uprave, sve je završilo na sudu. Protiv Petra Grljača provodi se i istraga u svezi s poslovanjem njegova bivšeg poduzeća »Astra-Nova« te poslovanja u »Komusu« gdje je do smjene prošle godine obavljao dužnost direktora.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uhićen napadač na sudionike »gay« povorke</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Policija je u četvrtak navečer uhitila izgrednika koji je prije dvadesetak dana nakon »gay parade« s još nekoliko mladića pretukao posjetitelje zagrebačkog »gay« okupljališta »Mama«. Neslužbeno saznajemo da je riječ o deklariranom skinheadu i jednom od vođa te skupine, ali policija nije potvrdila te podatke.</p>
<p>Kako je priopćeno u PUZ-u, E.F. uhićen je u Trnskom, na temelju tjeralice raspisane zbog sumnje da je 29. lipnja s više osoba počinio kazneno djelo nasilničkog ponašanja, a 12. srpnja Općinskom je državnom odvjetništvu u Zagrebu podnesena i kaznena prijava. Policija tvrdi da je uhićeni priznao da je na sudionike »gay« povorke bacao jaja te da je u klubu »Mama« sa još pet-šest mladića udario jednog gosta šakom u glavu, nakon čega su ga ostali »iscipelarili«.</p>
<p>U policiji tvrde da nemaju saznanja je li uhićeni E.F. skinhead, odnosno pripadnik skupine koja je izazvala najveći broj izgreda tijekom i nakon događanja povodom manifestacije »Gay pride Zagreb 2002«, pri čemu je pretučeno najmanje 15 osoba.</p>
<p>Nakon izgreda privedeno je 27 osoba, od kojih 26 protivnika povorke, koji su na kraju bacili i kutiju sa suzavcem.</p>
<p>Za nasilničko ponašanje predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jedni drugima razbijali automobile</p>
<p>ZADAR, 19. srpnja</p>
<p> - Protiv D. S. (20) iz Zadra i D. D. (23) iz BiH, koji su na Krešimirovoj obali u četvrtak bejzbol palicama porazbijali retrovizore, stakla i oštetili prtljažnik automobila marke »mercedes« u kojem su se nalazili R. K. (26) i F. F. (21), obojica iz Zadra, policija je podnijela prekršajnu prijavu. Čini se da je posrijedi osveta dvojice mladića jer su R. K. i F. F. prije toga ispred ugostiteljskog objekta »Gagica« na Boriku bili nasrnuli na D. S. i oštetili njegov automobil marke »passat«. Protiv D. S. i D. D. podnesena je kaznena prijava zbog oštećenja i uništavanja tuđe stvari, a protiv R. K. i F. F. podnesena je prekršajna prijava zbog drskog ponašanja, i taj je dvojac priveden prekršajnom sucu. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policija na tragu pljačkašima banke u Kotoribi?</p>
<p>ČAKOVEC, 19. srpnja</p>
<p> - Prema izvoru koji se može smatrati pouzdanim, policija je na tragu razbojnicima koji su u četvrtak prošloga tjedna na spektakularan, gotovo filmski način, za bijelog dana opljačkali poslovnicu Međimurske banke u Kotoribi. Kao što smo javljali, trojica maskiranih muškaraca dovezli su se svjetlozelenim automobilom »fiat punto« zagrebačkih registracija, u roku tri minute orobili banku i pobjegli unatoč pokušajima građana da ih zaustave. </p>
<p>Prvi konkretan trag, nađen pet dana nakon oružanog razbojništva, bio je automobil koji je, samo kilometar od poslovnice banke, u Kotoripskoj šumi našao mještanin koji je brao gljive. Doznali smo da je automobil u međuvremenu vraćen vlasniku, zagrebačkoj agenciji za iznajmljivanje vozila. </p>
<p>To nam u petak nisu mogli niti potvrditi, niti opovrgnuti u Policijskoj upravi Međimurskoj u Čakovcu - voditelj načelnikova ureda rekao je kako u interesu istrage, dok ona traje, neće davati informacije za medije. Zato se niti očitovao ni o obavijesti dobivenoj neslužbeno, ali iz izvora koji je pouzdan, da policija ima u rukama mušku osobu iz međimurskoj sela Macinca koj je ili sudjelovala u pljački, ili o njoj zna važne pojedinosti. Do toga saznanja došlo se poligrafskim ispitivanjem potencijalnog osumnjičenika, odnosno tzv. detektorom laži. Postoje naznake da bi tijekom vikenda moglo doći do razjašnjenja oružane pljačke kakva se ne pamti u Međimurju, jer su razbojnici uporabili oružje da bi rastjerali građane koji su ih pokušali spriječiti u bijegu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatske autoceste potpisale ugovor o zajmu od 150 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su u petak ugovor o zajmu za gradnju cesta vrijednom 150 milijuna eura, uz promjenjivu kamatnu stopu EURIBOR plus 1,6 posto. Trenutačno je to kamatna stopa od oko 5,2 posto. </p>
<p>Kredit je odobren uz državno jamstvo na rok od deset godina, što uključuje jednogodišnji rok povlačenja sredstava, tri godine počeka i šest godina otplate. Tim ugovorom zatvorena je financijska konstrukcija za gradnju autocesta u ovoj godini, istaknuto je prigodom potpisivanja.</p>
<p>Agent transakcije i jedan od aranžera je Bank Austria Creditanstalt, matična kuća HVB Croatia, a u kreditnom aranžmanu sudjeluju Bayerische Landesbank Girozentrale i Privredna banka Zagreb. </p>
<p>Iako sredstva zajma od 150 milijuna eura nisu ultimativno vezana uz određene dionice autocesta u izgradnji, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač istaknuo je da će se njime prvenstveno financirati izgradnja tunela Mala Kapela (duljine 5,86 kilometara) na autocesti Bosiljevo-Sveti Rok-Split, (čije je puštanje u promet predviđeno za lipanj 2005. godine), te dionice Breznički Hum-Novi Marof (9,9 kilometara) i Novi Marof-Varaždin (13,6 kilometara). Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić istaknuo je da osim što ovaj zajam zatvara financijsku konstrukciju cestogradnje za ovu godinu, njime je pokriven i dio prijelaznih radova za 2003. Čačić je rekao da je u javnom natječaju za kredit sudjelovalo devet banaka, te da je on namjerno raspisan tako da se pomogne bankarskom sustavu u Hrvatskoj koji je, rekao je, »dobio priliku da u suradnji s državom zaradi novac ulažući u infrastrukturu u Hrvatskoj«. </p>
<p>»Bili smo izloženi pritisku pojedinih svjetskih banaka da promijenimo uvjete kredita u još povoljnije za nas. No, da smo dali ročnost od 20 godina, na potpisivanju ugovora sada ne bi bile ove banke i želim da se o tome vodi računa. Na nama je sada da realiziramo projekte u zadanim rokovima, jer svako kašnjenje povlači za sobom ne samo naplatu kamata za novac koji stoji, već i izgubljen novac od nenaplaćene cestarine ako ne ide promet«, rekao je Čačić.</p>
<p> Ministar financija Mato Crkvenac kazao je da »ovakvog aranžmana ne bi bilo bez šireg uspjeha ekonomske politike u Hrvatskoj«, te da su zadnje dvije godine u kojima je konsolidirano gospodarstvo i financijski sustav donijele rezultate koji omogućuju realizaciju ovakvih projekata.</p>
<p> »Mogli smo dobiti i kredit na 20 godina, ali nam je ovaj povoljniji zato što će Hrvatska u međuvremenu unaprijediti svoj bonitet i rejting i uzimati kredite po daleko povoljnijim uvjetima« rekao je Crkvenac.</p>
<p>Predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka izrazio je nadu da će se odobreni novac brzo utrošiti »jer kašnjenje u povlačenju kredita znači i da ćete kasniti u radovima«.</p>
<p>Kako je podsjetio predsjednik Uprave HAC-a Stanko Kovač, do 2005. godine planirani rashodi za autoceste iznose 2,77 milijardi eura, a HAC će u istom razdoblju imati prihod od 1,18 milijardi eura, dok će se razlika osigurati kreditima na domaćem i inozemnom tržištu. Dosadašnjim kreditnim aranžmanima HAC je osigurao 622 milijuna eura, a Kovač je najavio da će u listopadu ove godine biti potpisan ugovor o kreditu za sanaciju 200 kilometara postojećih autocesta (od čega 150 kilometara ceste Zagreb-Slavonski Brod), vrijedan 100 milijuna eura sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prosječno kućanstvo potrošilo je lani 2670 kuna više nego što je zaradilo</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Prosječni hrvatski građanin prošle je godine trošio više nego što mu je raspoloživi dohodak to omogućavao. Do ovog su zaključka došli stručnjaci Raiffeisen banke, analizirajući rezultate ankete o potrošnji kućanstava u 2001. godini, koju provodi Državni zavod za statistiku (DZS).</p>
<p>Prema toj anketi, prosječna je potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj prošle godine iznosila 61.141 kunu. U odnosu na 2000. godinu riječ je o nominalnom rastu od 4,3 posto, a budući da je rast cijena na malo prošle godine iznosio samo 2,6 posto, ostvaren je i značajni realni rast.U odnosu na 1998. godinu, kada je DZS prvi put proveo ovakvu anketu, podaci za 2001. godinu pokazuju nominalni rast prosječne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj od čak 13,9 posto. </p>
<p>Anketom je, međutim, utvrđeno da je ukupni raspoloživi dohodak po kućanstvu u Hrvatskoj prošle godine iznosio 58.471 kunu, što znači da je bio za 2.670 kuna manji od potrošnje. Štoviše, prošle je godine razina prosječne potrošnje u Hrvatskoj prvi puta premašila razinu prosječnih primanja.</p>
<p>Naime, potrošnju veću od službeno prijavljene kućanstva mogu financirati ili prihodom iz neprijavljenih izvora ili pak štednjom, odnosno kreditima.</p>
<p>Anketa DZS-a otkriva da su prosječna ukupno raspoloživa sredstva hrvatskih kućanstava prošle godine dosezala 64.288 kuna, pri čemu je prosječan podignuti kredit iznosio 4.126 kuna, dok je prosječan podignuti štedni ulog iznosio 1.691 kunu. Anketa DZS-a otkriva i strukturu potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva u prošloj godini. Trećinu rashoda (33,7 posto) prosječne hrvatske obitelji otišlo je na hranu i bezalkoholna pića, na stanovanje i potrošnju energenata utrošeno je 13,4 posto, a na prijevoz 11,5 posto. Izdvajanja za zdravstvo iznosila su samo dva posto ukupne potrošnje prosječnog kućanstva, na obrazovanje je odlazilo neznatnih 0,8 posto, a na kulturu i rekreaciju jedva 5,9 posto. Alkoholni i duhanski proizvodi imali su udio od 4,1 posto u ukupnoj potrošnji prosječnoga kućanstva. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Lanjski gubitak Croatia Airlinesa 96 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines lani je zabilježila gubitak od 96,5 milijuna kuna, usprkos tome što je 2001. prevezla rekordnih 1,2 milijuna putnika, navodi se u financijskom izvješću kompanije koje je u petak prihvatila Glavna skupština dioničara. Glavni direktor tvrtke Ivan Mišetić podnio je godišnje izvješće o poslovanju u kojem se navodi da je ukupan prihod iznosio 1,2 milijarde kuna, a rashod 1,3 milijarde. Istaknuo je da su na naplatu dospjeli krediti podignuti za nabavu ili najam zračne flote. Ukupne obveze Croatia Airlinesa prema dugoročnim kreditima i najmu zrakoplova na kraju 2001. iznosile su 2,2 milijarde kuna. </p>
<p> Skupština je odlučila da se gubitak od 96,5 milijuna kuna prenese u ovu godinu. Dioničari su izglasali i odluku o povećanju temeljnog kapitala sa 701,8 milijuna na 874,9 milijuna kuna ulogom u novcu i izdavanjem novih dionica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mađarska vlada želi ograničiti neovisnost središnje banke</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nakon promjena ključnih kamatnih stopa na Novom Zelandu i Australiji, Mađarska je početkom tjedna postala jedna od rijetkih zemalja u tranziciji koja se odlučila na sličan zaokret. Naravno, u tu skupinu zemalja u tranziciji ne ubrajamo nekoliko zemalja Južne Amerike poput Argentine, čije su središnje banke tijekom proteklih mjeseci također povećavale kamatne stope isključivo radi obrane tečaja domaće valute. Srpanj je Mađarskoj donio najavu već drugog povećanja kamatne stope središnje banke u ovoj godini, ponovo za 0,5 postotnih bodova za koliko je povećana ključna kamatna stopa i u svibnju ove godine.</p>
<p>Mađarska središnja banka pri tome se vodila očekivanjima o gospodarskoj ekspanziji i rastu plaća u privatnom sektoru, a ignorirala je vladine prigovore na račun monetarne politike, koja navodno guši ekonomski oporavak zemlje. Na optužbe mađarske izvršne vlasti središnja banka odgovara preciznim raščlambama, koje polaze od ciljane razine stope inflacije od 4,5 posto koliko bi ona trebala iznositi krajem ove godine. To znači da bi narednih mjeseci inflacija trebala padati, jer je u travnju nakon gotovo godinu dana kontinuiranog pada ostvarila skroman rast od 6,1 posto godišnje.</p>
<p>Guverner Zsigmond Jarai ističe da je razlog porastu inflacije ekspanzivna fiskalna politika kojom vladajuća garnitura, ispunjavajući predizborna obećanja o rastu plaća, drastično smanjuje manevarski prostor monetarnim vlastima. Snažna državna potrošnja, upozorava Jarai, najveći je problem mađarskog gospodarstva, jer nije u skladu s temeljnim ciljem središnje banke - postizanjem dugoročno održivog rasta, uz stabilnu inflaciju. Guverner Jarai najavljuje da je moguće da cilj i u 2003. godini bude stopa inflacije od 4,5 posto, a ne ranije planiranih 3,5 posto. Mađarski proračunski deficit trenutačno iznosi oko 6 posto BDP-a. Stopa inflacije u lipnju smanjena je pak na 4,8 posto, što je najniže u posljednjih desetak godina.</p>
<p>Sukob mađarske središnje banke i vlade izbio je i po pitanju stabilnog ili precijenjenog tečaja domaće valute, na kojem je prethodna vlada na čelu s premijerom Viktorom Orbanom uporno inzistirala. S promjenom vlasti i primjenom ekspanzivnije fiskalne politike, forinta više nije toliko atraktivna inozemnim ulagačima, koji čekaju nastavak uzlaznog trenda ključnih kamatnih stopa. Komentar monetarnih vlasti bio je sasvim jasan - prema njihovim riječima, pozivi za slabljenjem tečaja domaće valute stoga vode jedino neželjenom rastu inflacije. </p>
<p>Sukob vladajućih socijalista i središnje banke dosegnuo je vrhunac prijedlozima o promjeni Zakona o središnjoj banci, koji je rezultirao snažnim otporom središnje banke, ali i njenog najvećeg saveznika, Europske središnje banke. Naime, ECB upozorava političke vođe zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a osobito Mađarsku i Poljsku, da udar na nezavisnost središnje banke može u značajnoj mjeri otežati njihov proces ulaska u Uniju. Predsjednici Mađarske i Poljske, Ferenz Mandl i Aleksander Kwasniewski diskretno su podržali nepokolebljive stavove guvernera svojih središnjih banaka. Mađarska vlada pak još uvijek ne odustaje od namjere osnivanja Odbora supervizora, koji bi nadgledao poteze središnje banke, a pritom vjerojatno i pokušao utjecati na kreiranje monetarne politike.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dionice Ericssona izgubile više od 30 posto vrijednosti</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nakon kratkotrajnog oporavka u četvrtak, europski su indeksi kraj tjedna završili drastičnim padom. Gubitnik dana svakako je bio švedski Ericsson koji je, uz nepovoljne prognoze, tržišta iznenadio postavivši cijenu emisije prava na kupnju dionica na iznos 74 posto niži od cijene tvrtkinih dionica u četvrtak. </p>
<p>Tijekom dana Ericssonove su dionice pale na 11 švedskih kruna - čak 31,7 posto niže nego dan ranije, iako su se do poslijepodneva oporavile na 13 kruna, 19,4 posto niže. Pad je stoga zabilježen prije svega u tehnološkom sektoru, iako je isti trend slijedila većina europskih dionica. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je pao 4,02 posto na 4124,5 bodova, a tijekom jutra je gubitak bio još izraženiji. U Frankfurtu je DAX izgubio 4,16 posto spustivši se na 3930,13 bodova. Pariški CAC 40 je na 3377,24 boda bio 3,88 posto niži, a milanski MIB 30 je pao 3,37 posto na 25.308 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 4,01 odnosno 4,23 posto.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja burzi također očekivao izraženi pad - nakon što su u četvrtak zabilježene nove niske vrijednosti. Naime, S 500 je pao na najnižu razinu od listopada 1997. - izgubio je 2,7 posto spustivši se na 881,56 posto. Dow Jones Industrial je pao 1,56 posto na 8409,49 bodova, dok je tehnološki Nasdaq Composite na 1356,95 bodova bio 2 posto niži nego dan ranije.</p>
<p>U Tokyju je i Nikkei 225 zabilježio izraženi pad od 2,82 posto na 10.202,36 bodova, a na udaru su se ponovno našli izvoznici zbog daljnjeg slabljenja dolara. </p>
<p>Nokia je, potaknuta lošim vijestima iz Ericssona, izgubila 6,9 posto, a Alcatel gotovo 10 posto. Siemens je pao 5 posto. Ericsson je upozorio da oporavak poslovanja očekuje tek slijedeće godine, a broj prodanih mobitela za ovu godinu predstavnici te najveće svjetske grupacije za infrastrukturu mobilne telefonije postavili su na 390 milijuna, u usporedbi s 400 milijuna koje je prognozirala Nokia. Drugdje u tehnološkom sektoru, STMicroelectronics je pao 4,7 posto, a nizozemski ASML 4,2 posto. Nakon što je objavio rezultate za drugo tromjesečje u skladu s očekivanjima, Infineon je izgubio 3,7 posto. U telekomunikacijskom sektoru, Deutsche Telekom je pao 3,6 posto, a France Telecom 4,7 posto. Vodafone je izgubio 2,7 posto. I financijski sektor je bio slab - Deutsche Bank je pala 5,3 posto, Allianz 4,7, a HVB Group 5,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Dvije sportske kladionice među najvećim hrvatskim tvrtkama </p>
<p>Na popisu 400 najvećih hrvatskih tvrtki prvi put ušle i Šport tip i Prva sportska kladionica / Ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević kaže kako nema nikakvih naznaka da priređivači klađenja krše zakone, već poreze plaćaju na vrijeme / U prvih pet mjeseci ove godine kladionice su imale promet od 566 milijuna kuna i državi su platile za porez više od 26 milijuna kuna / Danas radi 13 kladionica sa 669 poslovnica i više od 1400 zaposlenika </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Sportske kladionice posluju sve bolje i uplaćuju sve više poreza. Kako u izjavi za Vjesnik tvrdi ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević, nema nikakvih naznaka da priređivači klađenja krše zakone. Kladionice, ističe Trbojević, svoje obveze prema državi izvršavaju na vrijeme, iz čega se može zaključiti da dobro zarađuju. </p>
<p>Poznato je da je klađenje trenutačno jedna od najvitalnijih gospodarskih djelatnosti koja bilježi velik rast. Tako su dvije najveće kladionice Šport tip i Prva sportska kladionica prvi put ušle su na popis 400 najvećih hrvatskih tvrtki, prema osmom godišnjem istraživanju Privrednog vjesnika.</p>
<p>Kladionica Šport tip, čiji su vlasnici sportske zvijezde Goran Ivanišević, Igor Štimac, Alen Bokšić i Aljoša Asanović, s prošlogodišnjeg 2425. mjesta ove godine popela se na 215. mjesto na rang ljestvici Privrednog vjesnika. Samo ta kladionica zapošljava više od 250 ljudi. Prema podacima Ministarstva financija, u svim kladionicama posao je do danas našlo više od 1400 ljudi s tim da se taj broj stalno povećava, što znači da je kladioničarima posao u procvatu. To se može zaključiti i iz podataka o uplaćenom porezu koje smo dobili u Poreznoj upravi. </p>
<p>Lani su kladionice uplatile u državni proračun 29,6 milijuna kuna za porez i 12,5 milijuna za doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci platile su 26 milijuna poreza, što je tek nešto manje nego cijele 2001.
Poreznici procjenjuju da su prošle godine kladionice obrnule najmanje milijardu kuna, što je novac koji su građani Hrvatske lani potrošili na klađenje koje je uz loto Hrvatske lutrije postalo najpopularnijom igrom na sreću. Istodobno, u prvih pet mjeseci ove godine promet kladionica bio je veći od pola milijarde kuna, odnosno čak 556 milijuna. </p>
<p>Prve kladionice otvorene su u Hrvatskoj prije nešto više od dvije godine, a danas ih posluje čak 13 koje imaju ukupno 669 poslovnica. Usprkos strogim zakonskim odredbama kojima se regulira priređivanje klađenja, još ni jedna kladionica nije propala. Sve su postojeće kladionice potpuno u privatnom vlasništvu.</p>
<p>Uskoro bi se priređivanjem klađenja trebala baviti i Hrvatska lutrija, što znači da na tržištu još ima dovoljno prostora za nove priređivače. </p>
<p>U kladionicama tvrde da njihova zarada i nije tako visoka kao što mnogi misle, jer čak 90 posto uplaćenog novca vraćaju igračima kroz dobitke. Ima čak i mjeseci kad je, zahvaljujući dobroj procjeni igrača, kladionica u gubitku jer isplaćuje više dobitaka nego što prima uplata. U takvim slučajevima, država je dosad bila uskraćena za porez koji se po stopi od 20 posto obračunavao na profit kladionice. </p>
<p>Prema novom Zakonu o igrama na sreću koji je ovih dana stupio na snagu, država će kladionicama obračunavati pet posto poreza na ukupan promet, odnosno na iznos koji im uplaćuju igrači. U Poreznoj upravi procjenjuju da će time od kladionica u prosjeku ubirati više poreza nego prije. Naime, ako im je prošlogodišnji promet bio oko milijardu kuna, pet posto je 50 milijuna - praktički dvostruko više od 29,6 milijuna kuna koliko su kladionice platile poreza po starom sustavu.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Feralu« 30.000 kuna kazne </p>
<p>»Feral Tribune« tvrdi u priopćenju da su akcije etničkog i ideološkog čišćenja knjižnica provodili ravnatelji po nalogu Ministarstva kulture i da zbog uništavanja knjiga nitko dosad u Hrvatskoj nije odgovarao</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Tjednik Feral Tribune priopćio je u petak da ih je zagrebački Općinski sud osudio na isplatu 30.000 kuna za nanesene duševne boli ravnateljici korčulanske knjižnice Izabel Skokandić, zbog tvrdnji da je spaljivala knjige na srpskom i bosanskom jeziku. U priopćenju navode da je Izabel Skokandić tužila Feral zbog članka novinara Igora Lasića »Djevojčica sa žigicama«, objavljenog 1999., u kojem se kaže da je kao »ravnateljica knjižnice u doba Franje Tuđmana spaljivala knjige na srpskom i bosanskom jeziku«. U presudi sutkinje Dubravke Migotti Gajski navodi se da je Feral objavio neistinu, jer Izabel Skokandić nije spaljivala, nego je nakon provedene revizije otpisivala stare i uništene knjige, koje je bacala u smeće.</p>
<p>Feral u priopćenju navodi da je sporna tvrdnja iznesena u naslovu i podnaslovu, a da je »formalna razlika u uništavanju knjiga u tekstu jasno navedena«. Tvrde da je »ovaj sudski postupak jedan od nekoliko pokrenutih protiv Ferala i novinara Igora Lasića zbog istog predmeta«. Podsjećaju da je Lasić napisao više istraživačkih članaka o »sustavnom uništavanju knjiga devedesetih«. U priopćenju se tvrdi da su »akcije etničkog i ideološkog čišćenja knjižnica« provodili ravnatelji knjižnica po nalogu Ministarstva kulture i da zbog uništavanja knjiga nitko u Hrvatskoj dosad nije odgovarao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HND: Preispitati presudu »Feralu«</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da Županijski sud u Zagrebu treba preispitati odluku Općinskog suda kojom se tjedniku Feral Tribuneu nalaže da na ime duševnih boli nanesenih člankom »Djevojčica sa žigicama« Izabeli Skokandić isplati 30.000 kuna. U priopćenju HND-a u petak ističe se da u obrazloženju presude stoji logički, pa i jezično posve neprihvatljiva rečenica, u kojoj se kaže da je za taj postupak »odlučno je li knjige koje su određene za otpis bacala na način da ih je spaljivala kako se tvrdi u spornom tekstu. »U nastavku obrazloženja kaže se da ih nije spaljivala , nego su se knjige odnosile u kutijama od kartona i u vrećama za smeće do kontejnera«, piše u priopćenju. Stoga HND postavlja pitanje: »Je li spaljivanje knjiga kažnjivo, a bacanje u kontejner nekažnjivo?« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đapić: Stranke ne smiju nositi nazive drugih država</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Hrvatska stranka prava uložit će maksimalne napore da novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina bude prihvaćen, ali oštro se suprotstavljamo mogućnosti da pripadnici manjina imaju pravo na dva glasa na izborima. Smatramo dobrim rješenjem da se zastupnici manjina biraju sa stranačkih lista, ali protivimo se mogućnosti postojanja stranaka s imenom druge države, jer toga nema nigdje u Europi«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik HSP-a Anto Đapić.</p>
<p>Osvrćući se na nedavni susret predsjednika Mesića s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom u Sarajevu, rekao je da su neprihvatljive najave ukidanja viznog režima, o čemu treba odlučiti vlada. »S obzirom da vlada ne postoji, ne vidimo koja je svrha tih susreta. Neprihvatljivo je da premijer u ostavci nije reagirao na Mesićeve 'izlete', a o viznom režimu treba raspraviti u Saboru kako bi se odredili naši interesi, ciljevi i čvrsta strategija«, rekao je Đapić. </p>
<p>Također je obavijestio novinare da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave nedavno potvrdilo odluku Ministarstva uprave iz 1993. kojom se priznaje legitimitet stranačkog sabora u Kutini i promjena u vodstvu HSP-a, čime je završen spor s bivšim predsjednikom stranke Dobroslavom Paragom.</p>
<p>Zastupnik HSP-a Tonči Tadić izvijestio je novinare da će u ime Hrvatskog sabora sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Interparlamentarne federacije za informatičke tehnologije, od 22. do 26. srpnja u Seoulu, gdje će podnijeti izvješće o problemu informatike u Hrvatskoj.</p>
<p>»Sramotno je da sam većinu podataka morao dobiti iz američkih izvora, jer se tijekom popisa stanovništva nisu uzimali podaci o korisnicima računala, dok se istodobno pitalo kakav tko ima zahod i koliko ima konja i magaraca«, rekao je Tadić. Dodao je da će najesen HSP predložiti izmjene zakona o osnovnom i srednjem školstvu, kojima bi se nastava informatike provodila prema modernijim načelima. </p>
<p>M. Li.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Očekujemo stručnu vladu, a ne ljude koji se tek uče raditi«</p>
<p>Krešimir Sever je rekao da se od loše vladine kazališne predstave, u kojoj su građani nezadovoljna publika, tresu temelji hrama kulture - HNK / Hoće li kritika pokopati tu vladinu predstavu, a građani će ispaštati, pitao je Sever</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati traže formiranje stručne vlade koja će biti i sposobna ostvariti obećanja građanima. »Od nove vlade očekujemo da prestane služiti uskopolitičkim interesima stranaka, da bude učinkovita i stručna, a ne da, kao dosad, u vladu ulaze ljudi koji se tek uče raditi«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever. On se novinarima obratio pred zgradom HNK kako bi skrenuo pozornost da se od loše vladine kazališne predstave, u kojoj su građani nezadovoljna publika, tresu temelji hrama kulture. »Je li vlast toliko slatka da se zaboravi kome treba služiti? Hoće li kritika pokopati tu vladinu predstavu, a građani će ispaštati«, pitao je Sever.</p>
<p>»Ni vlada niti koalicijski partneri nemaju snage za reforme, jer im je važnije vladati nego služiti interesima građana«, smatra Sever. »Nemaju snage reformirati ni sami sebe«, dodao je, »jer iako su mandataru nove vlade Ivici Račanu bila puna usta obećanja da će napraviti malu i učinkovitu vladu, pokazalo se da vladajuće stranke nemaju snage za iskorak iz uskostranačkih interesa«.</p>
<p>Umjesto toga, istaknuo je Sever, »lakše je najavljivati nove stečajeve u jesen i otpuštanje radnika u državnim i javnim službama i poduzećima, a data obećanja ostaviti po strani«. Sever je novoj vladi poručio da se kloni MMF-a i Svjetske banke, koji za zajmove traže smanjivanje radnih i socijalni prava te ionako niskih plaća, i da se osloni na hrvatske stručnjake. »Ograđujemo se od bilo koje političke stranke, ali smatramo da pravo političkog govora ne pripada isključivo političkim strankama. I sindikati imaju obvezu i pravo javno od političara zatražiti puni angažman«, istaknuo je Sever, izrazivši nadu da će u novoj vladi biti manje svađa o podjeli funkcija, a više brige o boljem standardu građana.</p>
<p>Sever je simbolično bacio kovanicu kune u Meštrovićev »Zdenac života«, da bi nova vlada radila bolje od bivše i konačno zaradila plaću, te odradila obećanja građanima, primijetivši da i naši građani, poput »jadnika oko zdenca, plaze 12 godina čekajući boljitak«. Za sreću građana s novom vladom Sever je na kraju morao ubaciti joj jednu kunu da bi tv kamere snimile simbolični čin.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prijelaz u Hrvatskoj Kostajnici i dalje zatvoren</p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA, 19. srpnja</p>
<p> - Temeljem Sarajevskog sporazuma o zajedničkim graničnim prijelazima, koji su krajem lipnja u sklopu Međudržavnog vijeća potpisali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i bosanskohercegovački predsjedatelj Predsjedništva Beriz Belkić, ovih dana ponovno je aktualizirano otvaranja graničnog prijelaza u Hrvatskoj Kostajnici. Europska unija financirala je obnovu mosta preko rijeke Une i sada svojevrsnim pritiskom na Hrvatsku i BiH uvjetuje da se otvori granični prijelaz čime bi se obnovljeni most stavio u međunarodni promet.</p>
<p>Unatoč svemu, prijelaz još nije otvoren, iako su se članovi mješovite komisije načelno dogovorili da bi prijelaz trebao biti na desnoj obali Une, odnosno na području koje pripada Hrvatskoj, ali je još pod nadzorom bosanskih Srba. U Republici Srpskoj, koja nadzire prekounski prostor, uvjetno prihvaćaju to rješenje, ali traže reviziju Sporazuma o granicama iz 1999. godine, po kojem prekounsko područje od 30 hektara zemljišta pripada Hrvatskoj.</p>
<p>Vijeće ministara BiH odbilo je reviziju tog sporazuma, pa su Srbi zatražili da se izgradi obilaznica oko Bosanske Kostajnice kako se ne bi prometovalo kroz grad. U Hrvatsku Kostajnicu već su dopremljeni kontejneri za graničnu policiju i carinike tako da je u četvrtak poslijepodne sve bilo spremno za prijelaz hrvatske policije na desnu obalu Une i postavljanje graničnog prijelaza prema susjednoj BiH. Vjesnik neslužbeno doznaje da je u Hrvatsku Kostajnicu u četvrtak poslijepodne stigao i vod pripadnika Interventne postrojbe MUP-a. Radi rješavanja graničnog spora, u četvrtak poslijepodne na mostu u Hrvatskoj Kostajnici susreli su se predsjednik Državnog povjerenstva RH za granične prijelaze s BiH Filip Vučko i Olga Kresojević-Rogulja, šefica Vladine Komisije za granice, s direktorom Granične službe BiH Tomislavom Mihaljem, kojom prigodom su prešli Unu do mjesta, gdje je predviđeno postavljanje prijelaza.</p>
<p>Tijekom razgovora državnih izaslanstava došlo je do povišenih tenzija i neslaganja jer je predstavnik bosanskih Srba ponovno ultimativno postavio zahtjeve čelništva Bosanske Kostajnice i Republike Srpske po kojima granice treba otvoriti tek kad se potpišu svi protokoli i kad se Bosanskoj Kostajnici daju čvrsta jamstva da će se graditi obilaznica oko toga grada. Predstavnici hrvatske strane predložili su da se granični prijelaz otvori i da, do gradnje obilaznice, preko njega prolaze samo automobili i autobusi, što je srpski predstavnik prešutio.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pukanić dao iskaz talijanskom tužitelju u istrazi protiv Đukanovića </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - Vlasnik tjednika Nacional Ivo Pukanić u četvrtak je dao iskaz talijanskom protumafijaškom tužitelju Giuseppeu Scelsi, koji je potkraj svibnja pokrenuo istragu protiv crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića i njegovih suradnika. Talijanski tužitelj tereti ih za mafijaško udruživanje radi međunarodnog krijumčarenja cigareta.</p>
<p> »Scelsi me pozvao na razgovor jer se istraga protiv Đukanovića i njegovih suradnika temelji i na napisima u Nacionalu, koji od svibnja prošle godine piše o balkanskoj duhanskoj mafiji«, rekao je Pukanić Hini.</p>
<p> Tijekom sedmosatnog razgovora na tajnoj lokaciji nedaleko od Barija, Pukanić se, kako je izjavio, obvezao da o detaljima iskaza neće govoriti u javnosti.</p>
<p> »Mogu reći jedino da ne bih htio biti Đukanoviću i njegovima u koži«, kaže vlasnik Nacionala. Ustvrdio je da su talijanska istražna tijela »ušla vrlo duboko« u predmet svoje istrage.</p>
<p> Dodao je da je u »Đukanovićevoj grupi« koju se sumnjiči za krijumčarenje cigareta, pranje novca te utaju poreza, i Stanko Subotić Cane koga je Nacional u svojim tekstovima spominjao kao vođu europske duhanske mafije, blisko povezanog s crnogorskim predsjednikom.</p>
<p> Istraga protiv Đukanovića otvorena je u talijanskom gradu Bariju potkraj svibnja zbog djela koja su navodno počinjena od sredine devedesetih godina do kraja 2000. Prema napisima stranih medija, protiv Đukanovića i njegovih suradnika navodno postoje izjave pokajnika, među kojima je i jedna osoba koja je sudjelovala u krijumčarenju cigareta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Izvanredna sjednica Sabora 26. i 27. srpnja</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Izvanredna sjednica Sabora održat će se u petak, 26. i u subotu, 27. srpnja«, rekao je u petak mandatar za sastav nove vlade Ivica Račan nakon jednosatnog sastanka s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. </p>
<p>Račan je najavio da će sastav vlade predstaviti u petak. Potvrdio je da će se na toj sjednici raspravljati i o prijedlogu ustavnog zakona o pravima manjina. Vlada u ostavci uputit će taj zakon Saboru u ponedjeljak nakon svoje zatvorene sjednice. </p>
<p>Iako je potvrdio da »vodi široke konzultacije«, o sastavu vlade Račan nije želio govoriti »dok ne obavi završni razgovor s koalicijskim partnerima«. </p>
<p>Na upit novinara o eventualnom manjem broju potpredsjednika u novoj vladi (sada premijer ima jednog zamjenika i tri potpredsjednika), Račan je samo odgovorio kako je i »to jedna od mogućnosti koje se razmatraju«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Trconić nezadovoljan što nije održan sastanak nove koalicije</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - Predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić izrazio je u petak navečer nezadovoljstvo što u petak nije održan sastanak čelnika koalicije te što se još nije počelo razgovarati o bitnim, prije svega, gospodarskim problemima države. </p>
<p> Sastanak čelnika koalicije, odnosno novog mandatara Ivice Račana s partnerima, bio je dogovoren za danas, no nije se održao, izjavio je Trconić dodavši da je »mandatar, koliko je njemu poznato, samo obavijestio partnere da sastanka neće biti«. </p>
<p> Zemlja je, po njegovim riječima, već deset dana u stanju očekivanja, a ništa se ne događa. U isto vrijeme, tvrdi Trconić, ima informacija da bujaju »kriminogeni čimbenici«, šverc-komerc, da se šverca i meso i povrće, a nitko ništa ne poduzima. »Praktički Vlada u ostavci ne funkcionira kako bi trebala«, ocijenio je Trconić.</p>
<p> No, predsjednik HSS-ova Kluba ističe da ga najviše zabrinjava što su, sudeći prema tisku, svi počeli razgovarati o foteljama i kadrovima, a nitko nije na ozbiljan način počeo razgovarati o onome što je bilo bitno njegovoj stranci.</p>
<p> HSS, kaže, u prvi plan stavlja ključne probleme, zauzima se da partneri »sjednu za stol« i osmisle mini-gospodarski projekt, interventni program koji bi u sebi sadržavao ključne stvari i prioritete, od stope rasta do rješavanja žarišta koja sprječavaju pravi razvoj gospodarstva. </p>
<p> Trconić procjenjuje da do petka, za kada je mandatar Račan najavio izvanrednu saborsku sjednicu, neće biti moguće obaviti sve poslove onako kako HSS drži da bi ih trebalo obaviti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vladina zahvala Lajosu Bokrosu </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - Vlada Republike Hrvatske u ostavci u petak priopćenjem »srdačno zahvaljuje« mađarskom stručnjaku Lajosu Bokrosu kao i svim ostalim pojedincima i organizacijama koje su dale svoj doprinos u koncipiranju razvoja Republike Hrvatske.</p>
<p> Vlada ističe kako su »mjere ubrzanog rasta rezultat dugotrajnih i intenzivnih konzultacija, pod vodstvom potpredsjednika Vlade Gorana Granića, s brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima kojima se u travnju 2002. priključio i Lajos Bokros«.</p>
<p> »Iako je procijenjeno da za proces implementacije razvojnih mjera neće biti neophodan stalni angažman Lajosa Bokrosa, glavni koordinator projekta Goran Granić i Bokros su svoje zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom suradnjom naglasili i spremnošću za svaku daljnju suradnju ponudom svih oblika stručne pomoći u budućnosti«, stoji uz ostalo u priopćenju. </p>
<p> Vlada podsjeća kako je, »nakon što je premijer Ivica Račan sredinom veljače 2002. pokrenuo raspravu o postizanju većih stopa gospodarskog rasta, Vladin Ured za strategiju razvitka otpočeo s izradom sustava reformskih mjera koja za cilj imaju ubrzan rast gospodarstva i zaposlenosti, te prilagodbu sustava državne uprave kriterijima Europske unije«. </p>
<p> »Prijedlog moguće nove rekonstrukcije Vlade predstavlja samo jednu od mnogobrojnih komponenti sveobuhvatnog reformskog projekta koji uključuje reformu cjelokupne državne uprave, nastavak reforme poreznog sustava, temeljite promjene u sustavu znanosti i obrazovanja, nastavak mirovinske i zdravstvene reforme, daljnje prilagodbe na tržištu rada, i mnoge druge razvojne mjere koje za cilj imaju daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva i integraciju Hrvatske u Europsku uniju«, stoji uz ostalo u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Radoš: Nije jednostavno očuvati zemlju i otvoriti je svijetu </p>
<p>Ministar obrane u ostavci rekao da je Hrvatska u deset godina prošla težak put od stvaranja države i rata do prilagodbe demokratskim standardima / Potrebno je cjelovito vojno školovanje, ali Radoš smatra da ono neće biti moguće sve dok se u civilnom sustavu ne obnovi studij obrane / Načelnik Glavnog stožera general zbora Petar Stipetić kaže da situacije u postrojbama zahtijevaju da se što prije započne s preustrojem </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Nije jednostavno kad jedna zemlja u vrlo kratkom vremenu mora prolaziti kroz teške procese kao što su oni koje su naša zemlja i naša vojska već prošle ili tek trebaju proći«, istaknuo je četvrtak ministar obrane u ostavci Jozo Radoš.
Obraćajući se u Hrvatskom vojnom učilištu diplomantima četvrtog naraštaja Ratne škole »Ban Josip Jelačić«, Radoš je podsjetio da Hrvatska u deset godina prošla težak put od stvaranja države i rata do prilagodbe zapadnoeuropskim demokratskim standardima. »Ukopati se u jednom od tih procesa značilo bi da smo izgubili stalnu bitku za afirmaciju zemlje«, ocijenio je Radoš, dodavši da nije jednostavno očuvati zemlju i istodobno je otvoriti prema Europi i svijetu. No, istaknuo je, to je jedini mogući put jer se »izolacijom ne može ići naprijed«. </p>
<p>Čestitajući jedanaestorici diplomanata koji su završili školovanje u Ratnoj školi, ministar je izrazio zadovoljstvo zbog stalnog podizanja kvalitete vojne naobrazbe u najvišoj vojnoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. Ipak, podsjetio je kako se mnoge stvari mogu popraviti ali i, prvi put, precizirati. Prema njegovim riječima, iako je rad Ratne škole definiran, ne zna se način odabira polaznika pa i vrijednost stečene diplome. Naglašavajući da je potrebno stvoriti cjelovit sustav vojnog školovanja, Radoš je podsjetio da to neće biti moguće sve dok se u civilnom sustavu ne obnovi studij obrane i nacionalne sigurnosti.</p>
<p>U čestitki diplomantima četvrtog naraštaja Ratne škole, načelnik Glavnog stožera general zbora Petar Stipetić složio se s tvrdnjom da se ta institucija kvalitetom rada približila zapadnim vojnim školama. Ipak, Stipetić smatra kako nije vrijeme za pretjeranu samouvjerenost jer u našem vojnom obrazovanju ima mnogo prostora za napredak. U tom kontekstu posebice je istaknuo da je potrebno proučavati strateške vojne dokumente, ponajprije naše vojne strategije.</p>
<p>Poručio je diplomantima da će i oni podnijeti teret skore vojne reforme.</p>
<p>»Situacije u postrojbama zahtijevaju da se s preustrojem započne što prije«, zaključio je Stipetić.</p>
<p> Radoš i Stipetić uručili su diplomantima poklone, zlatni prsten i pozlaćenu podlogu s olovkom. Novinare je zanimalo koliko se u vrijeme besparice odvojilo za tu namjenu. Radoš je podsjetio je da se prijašnjih godina poklanjao mnogo vredniji i veći prsten, no on je, kaže, to ukinuo nakon dolaska u MORH. </p>
<p>Jedanaestorica diplomanata Ratne škole dobit će novi raspored najvjerojatnije početkom rujna, a gdje će to biti, ovisit će o tijeku reforme Oružanih snaga. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Meseldžić svjedočio da se njegov susjed Katić vratio natečen iz Lore </p>
<p>Pretpostavljam da je iza mojih leđa bio Đorđe. I njemu je rečeno da gleda u zid. Čuo sam da su ga pitali zna li hrvatsku himnu. Počeo je prvu strofu, a onda rekao: »Ne uvrći mi ruku, ne udaraj me«, kazao je Meseldžić / Među okrivljenima nije prepoznao nijednog od policajaca koji su ga u ljeto 1992. priveli u Loru </p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> - U nastavku suđenja u slučaju »Lora« na Županjskom sudu u Splitu u petak su ispitana dvojica svjedoka. Svjedočili su Dejan Meseldžić iz Piska, umirovljeni zastavnik JNA, bivši zapovjednik voda za održavanje radio-uređaja i stručnjak za kriptozaštitu, koji je u ljeto 1992. bio priveden u Loru, te bivši vojni policajac Boris Milas iz Splita. </p>
<p>Meseldžić je priveden u Loru sa svojim tadašnjim susjedom Đorđem Katićem, nakon što su mu vojni policajci tijekom pretrage stana oduzeli pištolj marke »crvena zastava«. U Lori je proveo samo dva sata, a među okrivljenicima nije prepoznao ni jednog od policajaca koji su ga priveli i ispitivali. Meseldžić je rekao da ga nitko nije zlostavljao i da su se vojni policajci korektno odnosili prema njemu. Njegov susjed Katić prošao je lošije. Iz Lore je izašao nakon tri-četiri dana » natečen i teško je hodao«.</p>
<p>»Kad smo došli u jednu zgradu u Lori, dok su nas vodili hodnikom, uniformirani su vikali: 'Daj ih meni, daj ih meni'. Ušli smo u jednu prostoriju s nekoliko uredskih stolova. Sjeo sam za jedan stol i morao sam gledati u zid. Pretpostavljam da je iza mojih leđa bio Đorđe. I njemu je rečeno da gleda u zid. </p>
<p>Čuo sam da su ga pitali zna li hrvatsku himnu. Počeo je prvu strofu i tad sam čuo kako govori: 'Ne uvrći mi ruku, ne udaraj me'«, kazao je Meseldžić. </p>
<p>Nakon što mu je zapovjednik Damir Šimić potpisao potvrdu o izuzimanju oružja, svjedok je izašao s njim pred zgradu gdje ga je Šimić upitao što misli o Katiću. </p>
<p>Potom ga je otpratio do vrata i pustio kući. Katić je, kad je izišao iz Lore. prvo svratio kod Meseldžića. »Ne sjećam se da sam ga pitao što mu je bilo, samo sam vidio da je izobličen. Kad je krenuo uz stepenice teško je hodao. Rekao mi je da je pao preko bodljikave žice, ali se ne sjećam da je imao modrice i ogrebotine«, ispričao je Meseldžić. </p>
<p> Joško Čeh, branitelj okrivljenog Ante Gudića, predočio je svjedoku Katićev iskaz pred istražnim sucem, u kojem on ne spominje da je s Meseldžićem bio zajedno u sobi niti da je pjevao himnu. Svjedok mu je odgovorio da on govori istinu i da ne zna što je Katić rekao u istrazi. </p>
<p>Boris Milas izjavio je da od ožujka do rujna 1992. nikad nije bio u Lori i nema nikakvih saznanja o tome što se tamo događalo. Iako poznaje sve okrivljenike, rekao je da s njima tijekom 1992. nikad nije službeno kontaktirao. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nastavak suđenja Zorani Banić u rujnu </p>
<p>ZADAR, 19. srpnja</p>
<p> - Suđenje Zorani Banić, optuženoj za ratni zločin nad civilima počinjen 18. studenoga 1991. u Škabrnji, nastavit će se 23. rujna na Županijskom sudu u Zadru. Ponovno suđenje optuženici, koja je na tom sudu 1998. u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, započelo je 11. ožujka ove godine i dvaput prekidano, a u međuvremenu joj je produžavan pritvor. Drugi put je prekinuto suđenje jer se čekalo iskaze svjedoka obrane koji su ispitani u Jugoslaviji. Dosad su ispitana 74 svjedoka optužbe, većinom Škabrnjani, od kojih je Jurka Miljanić ustvrdila da je vidjela Zoranu Banić kako puca. </p>
<p>Optužnica tereti Zoranu Banić da je 18. studenoga 1991. u tijeku oružanih sukoba između oružanih postrojbi pobunjenih Srba i postrojbi tzv. JNA na jednoj strani, te hrvatskih oružanih snaga na drugoj, ušla u Škabrnju kao naoružana pripadnica vojske »SAO Krajine«. Imala je, kako se navodi, automatsku pušku, pištolj i nož. U selo je, prema optužnici, ušla zajedno sa 17 pripadnika paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, uz podršku artiljerije i 30 tenkova tzv. JNA. U Škabrnji je živjelo isključivo hrvatsko pučanstvo. Nakon slomljenog otpora branitelja i masovnog topničkog uništavanja sela, zajedno s ostalima Zorana Banić je, navodi se u optužnici, sudjelovala u nasilnom izvlačenju civila iz podruma, uglavnom žena, djece i starijih, koji nisu pružali nikakav otpor. Tada su najmanje 44 osobe ubijene. </p>
<p>Lj. Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sud mora ubrzati saslušanje Oreškovića, Ropca i Bande</p>
<p>ICTY nije zadovoljan time što na suđenju tzv. gospićkoj skupini u Rijeci još nisu saslušani svjedoci iz Gospića, koji pod zaštitom Haaškog suda žive u Njemačkoj / Upitan kako to da od Njemačke odmah nije zatražena pomoć radi saslušanja Bande, Ropca i Tomislava Oreškovića, visokopozicionirani dužnosnik hrvatskog pravosuđa kaže da su Nijemci nadležnost za to prebacivali na ICTY, a sud u Haagu na Nijemce / Zdenko Ropac i Zdenko Bando zajedno su s pokojnim Milanom Levarom još od 1993. godine upozoravali javnost na događaje u Gospiću iz 1993. godine</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Sredinom rujna isteći će dvogodišnji pritvor tzv. gospićkoj skupini, kojoj se na riječkom Županijskom sudu sudi za ratne zločine iz 1991. godine. Pravosudni analitičari upozoravaju da bi se, prema sadašnjem stanju spisa, moglo dogoditi da okrivljenicima bude ukinut pritvor. Iako je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte nedavno pred vanjskopolitičkim odborom EU-parlamenta izjavila da nema primjedbi na vođenje procesa u Rijeci, neslužbeno se može doznati da ICTY nije zadovoljan time što do sada nisu saslušani svjedoci iz Gospića, koji pod zaštitom Haaškog suda žive u Njemačkoj.</p>
<p>Iz izvora bliskih ICTY-u, Vjesnik doznaje da je tužiteljstvo dalo odobrenje Tomislavu Oreškoviću, kumu pokojnog Milana Levara, za nedavni javni nastup u jednim hrvatskim dnevnim novinama, gdje je zatražio da ga riječki sud sasluša u Njemačkoj... Tim istupom upozoreno je hrvatsko pravosuđe da ubrza saslušanje Tomislava Oreškovića, Zdenka Ropca i Zdenka Bande, svjedoka koji su zbog prijetnji likvidacijom napustili Hrvatsku još 1998. godine. Sada se neslužbeno doznaje da je sutkinja Ika Šarić, kojoj se na načinu vođenja rasprave u sudnici nema što zamjeriti, poslala zahtjev njemačkom ministarstvu vanjskih poslova da omogući predstavnicima riječkog suda uzimanje iskaza od tih svjedoka na teritoriju Njemačke.</p>
<p>Zašto to nije učinjeno prije, ako su novine, davno prije početka suđenja, zabilježile da se ti svjedoci nalaze u Njemačkoj? Zašto je riječki sud posredstvom Interpola tražio Tomislava Oreškovića, Zdenka Bandu i Zdenka Ropca kao da je riječ o kriminalcima!? Pitanja su to o kojima ni hrvatsko pravosuđe niti predstavnici ICTY-a ne žele javno govoriti.</p>
<p>Iz visokih krugova hrvatskog pravosuđa može se čuti da ni ICTY niti njemačka vlast u postupku podizanja optužnice protiv »gospićke skupine« ni na koji način nisu izašli u susret Državnom odvjetništvu RH. »Predstavnici hrvatske vlasti boravili su u Haagu prije podizanja optužnice 'gospićkoj skupini', ali, osim načelne suglasnosti da će se postupak prepustiti našim pravosudnim organima, iz Haaga nismo dobili ni jedan dokaz, ni jednog svjedoka«, kaže Vjesniku jedan visokopozicionirani dužnosnik hrvatskog pravosuđa, koji je želio ostati anoniman. Taj izvor napominje da su Državnom odvjetništvu ključni svjedoci za podizanje optužnice bili bivši dužnosnici policije i tajnih službi, koji su i sami sudjelovali u inkriminiranim događajima. Dakle, svjedoci pokajnici.
Upitan kako to da od Njemačke odmah nije zatražena pomoć radi saslušanja Bande, Ropca i Tomislava Oreškovića, anonimni izvor kaže da su Nijemci nadležnost za to prebacivali na ICTY, a sud u Haagu na Nijemce. Zdenko Ropac i Zdenko Bando zajedno su s pokojnim Milanom Levarom još od 1993. godine upozoravali javnost na događaje u Gospiću iz 1993. Prvi takav tekst objavljen je 1993. u zagrebačkom tjedniku Danas. Vjesnik je u posjedu potpisanog svjedočenja Tomislava Oreškovića u kojem se, među inim, otkriva i kako je došlo do prvog konkretnijeg javnog svjedočenja o gospićkom slučaju.</p>
<p>»U to vrijeme u posjet mi je došao Milan Levar i pitao me jesam li spreman otputovati u Zagreb, u sjedište HDZ-a, kod Perice Juriča koji je u to vrijeme bio glavni tajnik te stranke. Kad sam ga pitao što je tome razlog, odgovorio mi je da se radi o izlasku u novine, a tema će biti ratni zločini i kriminalne radnje pojedinaca koji surađuju i u dobrim su odnosima s Oreškovićem (Tihomirom, op. aut.) i Mirkom Norcem. Odgovorio sam mu da bih to rado učinio, ali da se to mora izvesti tako da se ne mogu stvoriti dokazi protiv mene, jer mi je kao policijskom inspektoru bilo zabranjeno iznositi takve stvari u javnost te da ću, ako se ništa ne dokaže, ja snositi sankcije. Levar mi je kazao da je odluka na meni te da moje ime neće biti objavljeno. Pristao sam, pa smo u Zagreb otputovali Levar, Milan Balenović, Zdenko Ropac i ja. U Zagrebu nas je dočekao Zdenko Bando. Kad smo se sastali, uputili smo se u sjedište stranke i tamo su nas već dočekali Perica Jurič i glavna urednica tjednika Danas Hloverka Novak-Srzić. Ispričali smo im što bi trebala biti tema članka, a urednica Danasa obećala je poslati novinara. Perica Jurič bio je od strane Zdenka Bande šire upoznat što se u Gospiću događalo. Tema ratnih zločina bila je česta prilikom novih susreta u stanu Perice Juriča u Zagrebu te u stanu Milana Levara u Gospiću, gdje smo se nekoliko puta sastajali«, piše u izjavi, koju je ICTY-ju 7. ožujka 2001. dao Tomislav Orešković, a faksimil koje je u posjedu Vjesnika.</p>
<p>Zdenko Ropac je 1991. bio pripadnik diverzantsko-izviđačkog voda zajedno s Milanom Levarom. Zdenko Bando bio je šef Vojne policije u Gospiću i po vlastitom priznanju sudjelovao je u odvođenju civila iz Karlobaga. Tomislav Orešković se u rujnu uključio u ZNG, gdje je radio kao pirotehničar. Poslije se zaposlio u PU Gospić, gdje je po vlastitom iskazu došao do mnogih spoznaja o počinjenim ratnim zločinima. Zbog tih spoznaja morao je napustiti posao i zemlju 1998. godine, a za njim je ubrzo otišla i njegova obitelj.</p>
<p>Sutkinja Ika Šarić već je najavila da će neke svjedoke koji su u Hrvatskoj, a riječ je o invalidnim osobama, predstavnici suda saslušati u njihovim domovima. Ne bi trebalo biti prepreka ni da budu saslušani svjedoci, koji zbog razložnog straha još ne žele doći u Hrvatsku. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Slavonski mljekari najavili prosvjede </p>
<p>OSIJEK, 19. srpnja</p>
<p> - Ako Ministarstvo poljoprivrede ne ukine »neutemeljenu zabranu« uvoza steonih junica iz Austrije, Slavonsko-baranjski sindikat (SBS) i proizvođači mlijeka održat će prosvjede sljedeći tjedan u Osijeku. »Spremni smo i na radikalnije mjere - blokadu prometnica cijele Slavonije«, rekao je u petak na konferenciji za novinare u Osijeku predsjednik tog sindikata Ivan Mačaš. U povodu najave prosvjeda Ministarstvo poljoprivrede i šumrstava predstavnici SBS-a pozvani su u ponedjeljak na sastanak. Ako se tada na postigne dogovor, prosvjed će se održati u četvrtak. </p>
<p> Mačaš je objasnio da je njegov sindikat u suradnji s Mljekarskom industrijom IPK-MIA d.d. Osijek potaknuo nabavu 800 steonih junica iz Austrije na zahtjev brojnih seoskih domaćinstava, članova Sindikata. Osiguran je i kredit kod Raiffeisen banke, a uvoz je započeo lani. No, u studenom 2001. uvoz je zabranjen zbog jednog slučaja kravljeg ludila u Austriji. </p>
<p>Mnoga seoska domaćinstva očekuju da se nastavi s tim uvozom, tim više što su se već pokazali dobri rezultati. U program se, istaknuto je, uključilo mnogo mladih obitelji. Za razvoj sela i egzistenciju seljaka mnogo bi značila isporuka još oko 2000 kvalitetnih junica za oko 300 domaćinstava u Osječko-baranjskoj županiji. </p>
<p>»Početkom srpnja, austrijski ministar poljoprivrede rekao mi je da mu je osobno Božidar Pankretić potvrdio da je potpisao uvoz steonih junica iz Austrije«, kazao je Mačaš, napomenuvši da uvoz, ipak, nije odobren. </p>
<p> Mačaš razumije bojazan zbog kravljeg ludila, ali naglašava da nema opasnosti od širenja te bolesti budući da postoji dobra oprema kojom se ona otkriva. Smatra da nema razloga za zabranu osim ako nije u pitanju zaštita nečijih interesa. </p>
<p>Na pitanje hoće li ih u eventualnom prosvjedu popodržati seljačke udruge, Mačaš je odgovorio da su one »pod patronatom nekih političkih stranaka pa ih neće zvati«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020720].
|
