NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020620].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 282422 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Saboru najesen zakon protiv revanšizma?</p>
<p>Forum Hrvatske sloge u četvrtak će se sastati s nekim saborskim zastupnicima da bi svoj prijedlog o suzbijanju političkog revanšizma pretočili u formalni zakonski prijedlog</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Forum Hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo, još prije par mjeseci je predsjedniku Sabora i predsjedniku Vlade poslao preporuku o suzbijanju političkog revanšizma. Saboru se predlaže donošenje popisa državnih dužnosnika koji se nakon promjene vlasti na izborima smjenjuju.</p>
<p>Dosad nije bilo političke volje da Hrvatska dobije takav popis ili zakonski prijedlog, no klima se mijenja. Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan je u utorak, u HTV-ovoj emisiji »Forum«, kazao da nije zadovoljan reformom državne uprave, te da zagovara donošenje zakona prema kojem bi se po političkim kriterijima pobjednika na izborima reguliralo tko će na koje mjesto, a tko u državnim institucijama ostaje ako je stručan. »Znam koji ceh plaćamo ako na neko mjesto stavljamo nekog tko je nestručan«, rekao je Račan. </p>
<p>Kako je u srijedu potvrdio Vjesniku predsjednik Foruma Hrvatske sloge Davorin Rudolf, u četvrtak će biti održan sastanak predstavnika Foruma s nekim saborskim zastupnicima ne bi li se dogovorilo na koji način pretočiti inicijativu Foruma u formalni zakonski prijedlog. Saborski zastupnici, bez obzira na stranačke boje, blagonaklono gledaju na takav prijedlog.</p>
<p>Mnogi ističu da bi se u Hrvatskoj takvim zakonom, koji bi određivao tko ostaje, a tko odlazi nakon smjene vlasti na izborima, zauvijek riješili političkog revanšizma. S takvim se prijedlozima slaže i oporbeni HDZ, no u toj se stranci pitaju tko će i na koji način obeštetiti njihove članove koji su, iako su neki od njih bili stručnjaci, smijenjeni nakon 3. siječnja.</p>
<p>Iz Foruma, međutim, poručuju da se takve situacije uvijek mogu riješiti reizborom. Što se tiče stranaka vladajuće koalicije, među zastupnicima prevladava mišljenje da je ova vlast ipak pogriješila kad se upustila u smjenu svih »starih« kadrova, jer je u mnogim područjima ostala bez stručnjaka, što je u Forumu neizravno priznao i sam premijer.</p>
<p>Naglašavaju da je politički revanšizam opasan i da šteti samoj državi, te je za pretpostaviti da bi takav zakonski prijedlog u parlamentu prošao bez ikakvih problema. </p>
<p>A nakon što se i premijer založio da se problem riješi i zakonski, za očekivati je da će u Saboru već najesen naći prijedlog zakona koji bi trebao spriječiti daljnji politički revanšizam u Hrvatskoj. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gredelj: Krajnje vrijeme da Pupovac i ostali shvate da je popis baziran na Zakonu</p>
<p>Vjerojatno znaju političke razloge zbog kojih rezultate ne prihvaćaju/ Pupovac očekuje da se popiše hrvatska dijaspora no za to nije nađeno ni metodološko niti financijsko rješenje/ Izbjeglice se popisuju u zemlji u koju su izbjegle/ U provođenju Zakona Državni zavod za statistiku poštivao sva relevantna načela i pravila struke, nezavisno o političkim stavovima pozicije ili opozicije</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Srpsko narodno vijeće i njegov čelnik dr. Milorad Pupovac traže da se ispune četiri zahtjeva da bi priznali prošlogodišnji popis stanovništva. O tim zahtjevima razgovaramo s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku, mr. Marijanom Gredeljem. </p>
<p>• Što mislite o zahtjevima SNV?</p>
<p>- Ne mogu komentirati njihov stav niti stav Milorada Pupovca da neće prihvatiti rezultate popisa stanovništva. Njihovo je građansko pravo da ih ne prihvate. Vjerojatno znaju političke razloge zbog kojih te rezultate ne prihvaćaju i njihovo je pravo da ih javno objave.</p>
<p>Međutim, kao ravnatelj DZS, primoran sam komentirati izjave koje se izravno odnose na posao koji je za vrijeme popisa i u pripremi obrade i objavljivanja rezultata napravio DZS. Očito je, naime, da Pupovac zna neku novu metodu kojom se može ustanoviti broj stanovnika neke države. </p>
<p>Zasad svi ostali koji se bave demografskim istraživanjima i koje zanima točno stanje populacije, u pravilu jednom u deset godina, provode popis stanovništva. Stanje koje tada (brojanjem) ustanove osnova je na temelju koje se u sljedećem razdoblju (do prvoga sljedećeg popisa) procjenjuje stanje populacije. </p>
<p>Kako Pupovac zna to uraditi i drukčije, bilo bi korisno da to i obznani. Tada će, vjerujem, biti vrlo jednostavno udovoljiti njegovu zahtjevu da se »objavi kolik je bio obuhvat ili pokrivenost stanovništva popisom - 99,95 ili 90 posto stanovništva«. </p>
<p>• Jeste li kada s njim razgovarali o obuhvatu popisa?</p>
<p>- Da. Točno 25. veljače ove godine. Tada je, metodom uzorka, procijenjeno da je obuhvat 99 posto, što se smatra izuzetno dobrim obuhvatom.</p>
<p>• SNV traži da se »prikaže de iure hrvatsko stanovništvo, što znači koliko je hrvatskih stanovnika u ovom trenutku izvan Hrvatske dulje od godinu dana«.</p>
<p>- Iz tako definirana problema razumijem da Pupovac očekuje da se popiše hrvatska dijaspora, što je problem koji 1991. godine postavljaju predstavnici različitih političkih stranaka. Zasad nije nađeno rješenje tog problema, niti metodološko niti financijsko. </p>
<p>U tom je kontekstu važno napomenuti da je Pupovac preuzeo oko 75.000 popisnica za popisivanje u SR Jugoslaviji i BiH, ali da je posredovanjem aktivista SNV-a prikupio podatke samo za oko 40.000 osoba. To samo potvrđuje složenost zadatka i objašnjava razloge zbog kojih »de iure hrvatsko stanovništvo« dosad nije popisano.</p>
<p>• Kao treći zahtjev gosp. Pupovac traži da se prezentira teritorijalna distribucija onih koji se nisu nacionalno izjasnili i zato što je taj zahtjev za njega »samo djelomično ispunjen«. </p>
<p>- Vjerojatno pomanjkanje vremena i koncentracije može objasniti kako taj podatak g. Pupovac nije vidio u podacima objavljenim 17. lipnja na Internetu. Tablica br. 12 za županije i gradove/općine).</p>
<p>• A što kažete na četvrti zahtjev?</p>
<p>- Taj je zahtjev g. Pupovca najdvojbeniji. Nije, naime, sasvim jasno ne razumije li g. Pupovac stvarno ili se pravi da ne razumije neke činjenice koje su mnogo puta ponavljane. </p>
<p>Dakle, evo još jednom osnovnih definicija iz metodološkog određenja stanovnika RH u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (dakako, sve uz uvjet da to stanje vrijedi na dan 31. ožujka 2001.). Stanovnik RH je svaka osoba koja ima prebivalište u RH i nije više od jedne godine odsutna iz RH, ili osoba koja ima boravište u RH, a prisutna je više od godinu dana u RH. </p>
<p>• Prigovara i nepopisivanju srpskih izbjeglica.</p>
<p>- Osobe koje imaju status izbjeglice popisuju se u zemlji u koju su izbjegle. Zar to nije jasno? Osim svega, ta je definicija prisutna od najranijih razdoblja pripreme popisa i, neobično, na nju nitko, pa niti g. Pupovac, nije reagirao do trenutka dok nisu prepoznate posljedice. </p>
<p>Malo prekasno za promjenu metodologije - jedino ako je ideja ponovno prikupljati podatke. Uostalom, tu metodologiju preporučili su Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat. Bilo bi zaista interesantno čuti njegovo tumačenje zašto su baš sve zemlje Europe prihvatile ta ista načela.</p>
<p>• Što mislite o njegovu zahtjevu da se popisom »obuhvati 20.000 izbjeglih osoba, koje su se od završetka popisa do objavljivanja rezultata vratile u Hrvatsku«?</p>
<p>- Za zadovoljavanje tog zahtjeva, DZS očekuje metodologiju koja će definirati kako osigurati da se rezultati popisa ažuriraju s obzirom na sve promjene koje su se dogodile u navedenu razdoblju (rođeni, umrli, nezaposleni, osobe koje su završile školovanje, rastavljeni brakovi, sagrađeni stanovi i tako dalje i tako dalje...) </p>
<p>Kao i točnu definiciju kritična datuma (datuma na koji se te promjene odnose - da li da čekamo još godinu dana, jer će se možda dogoditi značajne promjene ne samo s obzirom na nacionalnu strukturu). </p>
<p>U čekanju tih uputa, Državni zavod za statistiku smatrat će službenim one podatke koje je objavio i koji se odnose na stanja koja su vrijedila 31. ožujka 2001. godine u 24.00 sata.</p>
<p>Nadam se da ovi odgovori neće izazvati potrebu za polemikom - mislim da je krajnje vrijeme da i gosp. Pupovac i ostali shvate i prihvate da je Popis stanovništva, kućanstava i stanova baziran na Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova, te da je u provođenju Zakona Državni zavod za statistiku poštivao sva relevantna načela i pravila struke, nezavisno o političkim stavovima pozicije ili opozicije.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Europa nema jedinstvenog modela školstva ni zlatnih devet godina«</p>
<p>Prijedlog reforme školstva potpuno je pogrešan pristup jer se, umjesto da se radi na podizanju kvalitete obrazovnog sustava, ulazi u goleme promjene i nesuvislih devet godina škole, koje će samo iscrpiti postojeći sustav, kaže prof. Furić / Predlaže da se prelazak na devet godina eksperimentalno provede tek na jednome razredu ili manjoj školi, ali nikako na čitavoj generaciji </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Reforma školstva kakvu predlaže Ministarstvo prosvjete, kao i prijedlog prelaska s osmogodišnjeg na devetogodišnje obvezno školovanje, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Miroslav Furić naziva revolucionarnim udarom na školstvo. </p>
<p>Zbog toga apelira na prosvjetne vlasti da ne diraju postojeći obrazovni sustav koji kako-tako funkcionira, da bi se eksperimentiralo s novim modelom, čije posljedice, tvrdi on, mnogi neće preživjeti. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Furić objašnjava svoj stav prema kojemu je prijedlog reforme potpuno pogrešan pristup jer se, umjesto da se radi na podizanju kvalitete obrazovnog sustava, ulazi u goleme promjene i prelazak na nesuvislih devet godina škole, koje će samo iscrpiti postojeći sustav. Ujedno upozorava da za takvo nešto Hrvatska jednostavno nema dovoljno novca.</p>
<p>»Hrvatsko školstvo, globalno gledajući, stoji pred jako puno izazova i pritom bi oskudna sredstva trebalo vrlo disciplinirano ulagati u ključnu stvar, a to je - podizanje kvalitete. Uvođenje devete godine bilo bi potpuno irelevantno, jer bi značilo mogućnost nereda u sustavu. Ovaj sustav s osam godina sasvim je prohodan, a što će donijeti sustav s devet godina - nitko ne zna«, ističe, dodajući da će u razdoblju prelaska s osmogodišnje na devetogodišnju školu doći do potpunog nesnalaženja, prije svega nastavnog kadra, a rezultat će biti opći nazadak. </p>
<p>Tezu prosvjetne vlasti da Hrvatska mora uvesti devetogodišnje školovanje, jer manje od toga ima rijetko koja zemlja Europe, prof. Furić opovrgava primjerima koji pokazuju da Austrija ima osam godina, a Italija je upravo u procesu prelaska na osmogodišnju obveznu školu. </p>
<p>»Nema jedinstvenog modela školstva u cijeloj Europi, kao što nema definitivnog pravila koliko obvezna škola mora trajati. Ne postoji tih zlatnih devet godina. S limitiranim sredstvima imamo puno važnije prioritete nego što je ta vrlo opasna promjena jednog sustava u drugi, dulji«, kaže Furić. </p>
<p>Ljudi bi, nastavlja on, voljeli živjeti na europski način, a to nije moguće revolucijama. Jedino evolucijom možemo stići do kvalitetnog školstva, a ono obuhvaća usavršavanje i motiviranje nastavnoga kadra, a ne uvođenjem loših promjena koje će narušiti kvalitetu. </p>
<p>Krivnju Vlade vidi u tome što ona još nije zauzela stajalište da je obrazovanje uistinu prioritet zemlje. </p>
<p>Furić se pribojava i promjena u koncepciji, jer se predlaže da se sadašnja dva obrazovna ciklusa mijenjaju na tri (osnovna škola, niža srednja škola i srednja). »U takvim se promjenama ljudi neće snaći, nastat će veliki nered i to baš u trenutku koji je vrlo osjetljiv za Hrvatsku«, upozorava. Furić predlaže da se prelazak na devet godina eksperimentalno provede tek na jednome razredu ili eventualno jednoj manjoj školi, ali nikako na čitavoj generaciji. </p>
<p>Široke promjene, smatra on, dovest će i do još većeg kaosa sa školskim udžbenicima.</p>
<p> »Sad se barem znaju pravila, svima su jednako dostupna. U tom uvodnom razdoblju bit će većih mogućnosti za manipulacije s udžbenicima, što naravno nije dobro«. </p>
<p>Furić ističe da će se i ovaj put novac utrošiti u honorare onih koji pišu strategije, a ne u obrazovanje učitelja i opremanje škola. </p>
<p>»Mislim da bi bilo puno bolje ta sredstva uložiti u poboljšavanje programa kako bi se opsežan sadržaj zamijenio logičnim, uzročno-posljedičnim sadržajima«. </p>
<p>Djeca moraju učiti nevjerojatne podatke</p>
<p>Na projekt rasterećenja učenika školskim gradivom, koji je nedavno predstavljen u Ministarstvu prosvjete, prof. Furić gleda blagonaklono. »Kad bi ministar Strugar predlagao samo program rasterećenja učenika, to bi bilo dobro«, kaže. Primjećuje, naime, da djeca godinama moraju učiti nevjerojatne podatke. »Logično je da učenici iz povijesti dobivaju određene koordinate, da znaju kad je Kolumbo otkrio Ameriku i kad je palo Rimsko carstvo, ali u tome ne treba pretjerivati. U kemiji ne treba raditi inventare svih mogućih kemijskih spojeva, potrebni su osnovni principi. Djecu treba učiti što iz čega slijedi, umjesto da ih se uči masa podataka. Dakle, svugdje je moguće usredotočiti se na principe, a o specijalnostima treba govoriti samo kad su nužne«, ističe. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>USKOK tragom lobiranja Nevenke Tuđman za kupnju telefonskih centrala</p>
<p>Tereti ih se za protuzakonito posredovanje i zloporabu obavljanja dužnosti državne vlasti / »Bit će nemoguće, bez velikih problema i tek uz minimalnu sigurnost svjedoka, dovršiti ovaj postupak«, ističu u krugovima krivičnih sudaca </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Koliko se Nevenka Tuđman razumije u telefonske centrale i njihovu konkurentnost na hrvatskom tržištu utvrdit će - USKOK. Gotovo u dan, a dvije godine nakon otkrivanja nezakonite poslovne suradnje zagrebačke poduzetnice i lokalnog biznismena Igora Kneževića, dovršena je istraga. Tereti ih se za protuzakonito posredovanje i zloporabu obavljanja dužnosti državne vlasti.</p>
<p>Budući da je Nevenka Tuđman u spisu označena kao prvoosumnjičena, nije baš sasvim jasno tereti li se ona za nezakonito posredovanje (vjerojatno) ili zlorabu državne vlasti (?). Jer, ako pamćenje ne vara, Nevenka Tuđman je od državnih poslova bila samo - kći bivšeg predsjednika Republike.</p>
<p>No, Vjesniku je potvrđeno da je istraga u Županijskom sudu u Zagrebu dovršena i da je predmet 19. veljače ove godine dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu. Saznali smo da je odatle spis proslijeđen Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala, na stol ravnateljice Marinke Orlić.</p>
<p>Potvrđeno je također da je istraga u Županijskom sudu u Zagrebu vođena u nadležnosti dvaju sudaca. Prvome je predmet oduzet zbog navodnog odugovlačenja u poduzimanju procesnih radnji. Javno objavljena izjava predsjednika tog suda Božidara Rumenjaka o »boravku« tog spisa na njegovu sudu taj detalj ne spominje. </p>
<p>S puno više detalja o postupku u slučaju Tuđman/Knežević javno je, međutim, istupila Vesna Abramović, općinska državna odvjetnica u Zagrebu. Njezin je istup izazvao konsternaciju u Državnom odvjetništvu. Prvi razlog je u tome što se u javnost iznosi postupak koji nije pravomoćno okončan, što je zakonski nedopustivo. Drugi razlog je izravno kršenje discipline dužnosnika Državnog odvjetništva u javnom istupanju, koja je uvedena dolaskom Mladena Bajića na mjesto glavnog državnog odvjetnika. Posljednjih dana je to već drugi slučaj da se krše interna pravila Državnog odvjetništva, i to unatoč Bajićevu izričitu nalogu da se soliranje dužnosnika, koje ugrožava zakonitost službe, strogo zabranjuje. </p>
<p>Na popisu prekršitelja će se tako, uz već evidentirane Dunju Pavliček Patak (sukob s novinarkom Jasnom Babić na konferenciji za novinare), Krunoslava Canjugu (izletanje o istrazi u Ini), naći i Vesna Abramović. </p>
<p>I da se vratimo slučaju: javnost već zna da je Nevenka Tuđman, navodno, nagovarajući državne službe i institucije da od Igora Kneževića kupe telefonske centrale za svoje potrebe, omogućila tom poduzetniku milijunski posao. Zna se i za navodni 15-postotni iznos dobivene provizije. Ona je navodno isplaćena u 43 gotovinske rate ili ukupno 2,6 milijuna kuna. Isplata se, navodi se, obavljala ili u obiteljskoj kući Tuđmanovih u Nazorovoj ili u uredu tvrtke u Zvonimirovoj 5, čija je vlasnica Nevenka Tuđman. </p>
<p>Kad su informacije o cijelom slučaju procurile, izašla su u javnost i imena sesvetske javne bilježnice i jednog zagrebačkog policajca. U Sesvetama je, navodno, Igor Knežević dao izjavu o načinu i iznosima isplate Nevenki Tuđman od 1996. do 1999. godine. Imenovani policajac je, pak, nabrojio svoje šefove koji su mu zapriječili privođenje osumnjičenih. </p>
<p>»Bit će nemoguće, bez velikih problema i tek uz minimalnu sigurnost svjedoka, dovršiti ovaj postupak«, tvrde Vjesniku u krugovima krivičnih sudaca. </p>
<p>Očito, nekome je bila namjera da svjedoke izloži pritisku, da se razotkrije taktika tužiteljstva i ukaže na dosad prikupljene dokaze. Tako se omogućava pritisak na svjedoke i buduće sramoćenje pravosuđa, jer se svjedoci pod pritiskom ničeg neće sjećati. To se već događa u nekim aktualnim suđenjima - od Remetinca do Splita. Tako se vjerojatno i ovaj put neki od pravosudnih dužnosnika, možda i nehotice, pridružio onima kojima je stalo da se slučaj Nevenke Tuđman prikaže kao politički, a ne kao kazneni predmeti.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ostavinska rasprava obitelji Tuđman</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Pitanje ostavštine prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana podijelilo je stranku koju je vodio, ali i članove njegove obitelji. Nakon što je Ivo Sanader razvlastio Ivića Pašalića u stranci i u Zakladi Hrvatskoga državnog zavjeta i odmah Zakladi nadjenuo ime Franje Tuđmana, javio se dio obitelji i osporio mu pravo da to radi. Onda je Tajništvo (Sanaderova) HDZ-a odvratilo obitelji i počela je saga o Tuđmanovoj baštini koja će očito potrajati. A sve je zapravo vrlo jednostavno. Ankica, Miroslav i Nevenka Tuđman nisu zadovoljni raspletom u HDZ-u i guranjem Pašalića u stranu, jer oni ustvari podržavaju njegovo viđenje HDZ-a. Drugi sin Stjepan opredijelio se već ranije za Sanadera, ovlastivši kćerkicu da u najboljoj maniri predizbornih kampanja otkrije poprsje pokojnog djeda u središnjici stranke na Trgu žrtava fašizma.</p>
<p>Politička ostavinska rasprava obitelji Tuđman dospjela je tako u javnost i postala oruđem u borbi za profiliranje HDZ-a. Veći dio obitelji stao je uz Pašalića, koji je na jučerašnjoj konferenciji za novinare izjavio da ne namjerava napustiti stranku i da ne priznaje legalnost svega što su mu sanaderovci učinili, jer su nelegalno došli na vlast u HDZ-u. On njima odriče pravo da vode HDZ jer su izigrali povjerenje članstva, a samoizabrali su se manipulirajući popisom članova Središnjeg odbora, mladeži u stranci itd.</p>
<p>Sanader i njegovi, naprotiv, smatraju da su Pašalić i njegovi prošlo svršeno vrijeme. Sadašnje vodstvo ima velike planove s transformacijom HDZ-a u stranku europske vjerodostojnosti koja ubrzano ponovno privlači birače, što bi njen povratak na vlast trebalo učiniti skorim i neumitnim. </p>
<p>U borbi za sutrašnji HDZ s europskim likom, koji ne bi smio ni u čemu podsjećati na onaj stari, koji je ostavio neizbrisive tragove u privatizaciji, pravosuđu, prihvaćanju Hrvatske u svijetu i svemu ostalom, obitelj Tuđman se podijelila. Jedni su optirali za Pašalića koji unatoč naglom osuvremenjivanju frazeologije na neki način ipak jamči kontinuitet staroga HDZ-a, dok je mlađi sin uhvatio priključak sa Sanaderovom ekipom koja je otvorena za suradnju sa svim strankama i koalicijama.</p>
<p>Obitelj se, dakle, uključila i svatko gura svoga. Dojam je, međutim, kad se spomenu prezimena Glavaš, Vukić, Kalmeta, Šeks i ostali, da je s obje strane ista momčad. Što je i logično. Samo što sad neki ubrzano prelaze Sanaderu, što govori o trenutačnom stanju snaga u HDZ-u.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>P(r)opis stanovništva</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, kako je već više puta kazao, neće priznati rezultate popisa stanovništva u Hrvatskoj, čini se, sve dok se broj Srba s utvrđenih 4,54 ne popne na, kako očekuje, 6 ili više posto. U svezi s tim uputio je i neku vrstu ultimatuma hrvatskoj vladi s četiri zahtjeva u kojima se traže podaci o obuhvatu popisa, broju stanovnika koji su izvan Hrvatske dulje od godinu dana, teritorijalnoj rasprostranjenosti onih koji se nisu nacionalno izjasnili, uvrštavanja u popis 48 tisuća Srba iz SRJ te onih koji su se u razdoblju od provedbe popisa do objavljivanja rezultata vratili u Hrvatsku.</p>
<p>Pupovac osporava i metodologiju primijenjenu u prošlogodišnjem popisu, tvrdeći da je nisu preporučili ni UN ni EU, nego da je odabrana samo stoga da bi oni koji su doseljeni u Hrvatsku bili pribrojeni, a koji su se iselili iz nje isključeni. »Sve je to u funkciji cementiranja politike etničkoga čišćenja«, kaže Pupovac, najavljujući da će, ako Vlada ne ispuni njegove zahtjeve, internacionalizirati problem. </p>
<p>Metodologija, međutim, nije nešto što je Hrvatska izmislila, nego je riječ o nečemu što je kao članica UN-a i brojnih međunarodnih udruga jednostavno bila dužna primijeniti. Prema Jakovu Geli, bivšem ravnatelju Državnog zavoda za statistiku, ta metoda dogovorena je još 1995. godine u Genevi na sastanku statističara i demografa zemalja EU-a. Prema toj metodologiji obavljen je i nedavni popis u SR Jugoslaviji te će biti zanimljivo vidjeti hoće li Pupovac, dosljedan kakav jest, tražiti reviziju i tamošnjih rezultata. Nadalje, ako već, suprotno primijenjenoj metodi, prema kojoj u ukupni popis stanovništva ne ulaze osobe koje u Hrvatskoj nisu bile duže od godine dana, traži uvrštavanje u popis Srba koji danas žive u SRJ, što bi učinio s, kako se pretpostavlja, oko petsto tisuća hrvatskih državljana, koji žive u europskim zemljama, a slijedom te metode nisu obuhvaćeni ovim popisom.</p>
<p>Umjesto da realno sagleda rezultate popisa, Pupovac sad teško optužuje i bivšu, ali i sadašnju hrvatsku vlast, posredno amnestirajući od odgovornosti negdašnju »krajinsku« paravlast i beogradske nalogodavce. Smanjenje broja Srba u Hrvatskoj posljedica je neuspjeha politike stvaranja velike Srbije kojoj su glavna sredstva bila sustavno protjerivanje nesrpskog stanovništva i masovne grobnice. Ukupni rezultati takve politike vidljivi su u popisu stanovništva iz 2001. Ako Pupovac i dalje bude tvrdio da neće priznati popis stanovništva sve dok Srba ne bude barem šest posto, onda to više ne bi bio popis nego - propis o tome koliko kojeg stanovništva u Hrvatskoj treba biti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sevilla i iluzije</p>
<p>Pravo na trajniji boravak u Europskoj uniji dobivaju tek osobe od kojih zemlja-domaćin očekuje da će im pridonijeti, dakle netko tko je dokazani stručnjak ili pak dovoljno potkožen da ga porezne vlasti očekuju raširenih ruku </p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Glavna tema summita Europske unije u Sevilli je imigracija, posebice ilegalna, što je najbolja potvrda da europske vlade, desne i lijeve, vrlo ozbiljno slušaju što im viče krajnja desnica, i od čega se iracionalno plaše porezni obveznici. </p>
<p>Za razliku od ekstremnih desničara u EU, službena statistika je prilično zbunjena jer ni ne zna koliko je na terenu uopće imigranata. EU šefovi su, posvećujući summit u Sevilli imigraciji, zapravo na temu krenuli ni ne znajući što je za EU imigrant, jer takva ni nema. UN-ova definicija da je imigrant osoba koja u trećoj zemlji boravi od tri mjeseca na više, u praksi pojedinih Unijinih članica tumačena je formulom od sedam dana na više. Europske vlade, nadalje, nisu upoznate ni s tim što se na njihovim terenima događa, a jedna od rijetkih država u kojoj se svakog trenutka zna gdje je tko - ako je legalan, pa čak i polu-legalan - jest Nizozemska. U toj zemlji središnji kompjutor raspolaže podacima tko gdje stanuje, točnije tko je gdje prijavljen, tko se gdje rodio, a tko oženio ili umro, tko se preselio, selio i uselio, što nizozemskim političarima i politikantima ipak daje manevarskog prostora i argumentacije da svoje povike na »pretrpanu zemlju« potkrijepe brojkama. »Pretrpana zemlja«, međutim, nije novina koju je otkrila Lista Pima Fortuyna, jer se ta priča kotrlja najmanje desetljeće, ako ne i dulje. Nizozemci imaju stroge propise kojima ubacuju zainteresirane za dulji (ekonomski) boravak u njihovoj zemlji u začarani birokratski krug, pa ako baš nekoga ne žele iz ovih ili onih razloga, oni će to uvijek debelo pravdati zakonima. Takvo je pravilo u svim članicama EU-a: pravo na trajniji boravak dobivaju tek osobe od kojih zemlja-domaćin očekuje da će im pridonijeti, dakle netko tko je dokazani stručnjak ili pak dovoljno potkožen da ga porezne vlasti očekuju raširenih ruku. Njemačka neće dizati granice diplomama, ali hoće svjetskoj sirotinji koja na ovim područjima još nalazi obećanu zemlju. Velika Britanija je izbjeglički centar Sangatte na ulazu u tunel ispod La Manchea digla na razinu političkog problema - a da s druge strane njezin politički vrh ni ne zna koliko je stranaca u zemlji, jer se takva evidencija ne vodi, pa o tome govore pretpostavke umjesto činjenica. </p>
<p>Europska unija stavila je na dnevni red summita u Sevilli izjednačivanje nacionalnih politika i intenzivniju suradnju, pokušavajući na prostor Petnaestorice primijeniti skandinavsku praksu. Skandinavske zemlje, naime, praksom potvrđuju suradnju, čak i ako je na to ne obavezuje zajednička zastava: one surađuju, za razliku od država Petnaestorice, čijim je državnim aparatima još beskrajno teško razmjenjivati relevantne podatke. Unija je startala sa zajedničkom bazom podataka otisaka prstiju azilanata da bi spriječila »shopping« azila širom Unije, pojavu u kojoj su ljudi željni sigurnijega kruha i garancije kakve-takve budućnosti, koristili sve rupe u razjedinjenoj mreži suradnje EU-a. Daljnja harmonizacija europske politike postignuta je samo na papiru. Sevilla će stoga potvrditi već dogovoreno prije tri godine, što je tako obećavajuće izgledalo na papiru deklaracija summita u Tampereu 1999., ali nije ni dodirnulo praksu. Trebali su se dogoditi teroristički udari, Le Pen i njemu slični, da se vlade Unije sjete da bi dogovoreno možda i moglo u praksu. Stoga će ponoviti poruku poreznim obveznicima i biračima da se misli na njih i da se uvažavaju njihovi strahovi.</p>
<p>Sevilla ne može učiniti velik korak zato što su razlike između zemalja-članica tolike da bi njihovo usklađivanje tražilo puno više od žrtvovanja nacionalnog suvereniteta u području odlučivanja kakvu politiku voditi. Nakon Seville građani će ponovno dobiti samo slatku iluziju da se njihovi demokratski izabrani vođe uistinu brinu o njihovim fobijama. Možda nekim čudom lideri postignu čak i dogovor o zajedničkoj pograničnoj policiji, iako je bliže realnosti da će intenzivnije surađivati, premda je i suradnja već golem korak za razjedinjenu zajednicu. Nesretnici će teže prolaziti granice, pokušavajući traženjem političkog azila iznaći pravo na ekonomsku budućnost. Europljani će se osjećati sigurnijima. </p>
<p>Da stvar bude europski pomaknuta, pobrinula se realnost: EU, naime, očajnički treba imigrante, legalne ili legalizirane, da bi preživjela i održavala broj ljudi koji joj danas radom omogućuju da bude obećana zemlja siromašnijima, ugroženijima, nesretnijima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatski interesi u Sarajevu i Bruxellesu </p>
<p>Koristeći iskustva svojih partnera među mlađim članicama NATO-a, Hrvatska će morati preciznije definirati korištenje svojih oružanih snaga u obrani nacionalnog teritorija, kao i njihovo sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama ili u netradicionalnim misijama kao što su kontrola granica, sudjelovanje u borbi protiv terorizma i organiziranoga kriminala </p>
<p>ŽELJKO HODONJ</p>
<p>Razgovori hrvatskog ministra obrane Joze Radoša u Washingtonu (kao i nedavno u bruxelleskom sjedištu NATO-a) i razgovori hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u Sarajevu, dva su kraka hrvatskoga političkog iskoraka prema članstvu u NATO-u. </p>
<p>Razgovori u Washingtonu trebali bi ubrzati putovanje Hrvatske prema članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Tako će i hrvatski vojnici, uz ostale, uskoro početi sudjelovati na terenu NATO-ovih međunarodnih operacija.</p>
<p>Razgovori u Sarajevu pretpostavka su za aktivniju ulogu Hrvatske u sigurnosno-obrambenoj suradnji s BiH te za olakšavanje bosanskohercegovačkog puta prema članstvu u Partnerstvu za mir. Osim toga, pretpostavka su i za hrvatsko regionalno djelovanje u antiterorističkoj koaliciji i borbi protiv organiziranoga kriminala. </p>
<p>Današnji Sjevernoatlantski savez traži od svojih budućih članica drukčije osobine, jer se i on sam tijekom vremena znatno promijenio.</p>
<p>Hrvatskoj najnaklonjeniji Mađari, a i Česi, ulazak u Savez shvatili su kao svoju obranu. Stvarnost se pokazala drukčijom. Članstvo u Savezu predstavlja političko-sigurnosno priznanje, ali znači i velike obveze. Političarima i javnosti u tim državama sad je jasno kako se radi o velikim izdvajanjima, većim vojnim proračunom, većim odricanjima... Poljska je pak pripremu za članstvo u NATO shvatila kao utvrđivanje svog odlučujućeg mjesta u Istočnoj Europi, uz podjednako važnu ulogu u EU. Varšava je učinila puno - unatoč ekonomskim teškoćama energično je restrukturirala vojsku (broj vojnika je smanjen za više od 100 tisuća), pa je time potvrdila da je američka procjena i izbor Poljske za »ključnu zemlju« u regiji bila dobra. </p>
<p>To su samo neke od poruka nedavna susreta hrvatskih domaćina s poljskim, mađarskim i češkim političko-vojnim stručnjacima i diplomatima o iskustvima u Partnerstvu za mir. Najvažnija poruka susreta mogla bi glasiti: »Pripremite svoju javnost na realnost!«</p>
<p>Iskustvo u Budimpešti, Pragu i Varšavi pokazuje da su ključne obveze: osigurati proračunsko financiranje koje omogućava uklapanje u obrambeno planiranje NATO-a te prihvaćanje odluka koje se donesu u Bruxellesu i u skladu s tim razvijanje vojnopolitičkih sposobnosti, sviđalo se to komu ili ne. </p>
<p>Nakon susreta na vrhu u Pragu, ove jeseni, potvrdit će se da je Savez postao organizacija za kolektivnu, kooperativnu sigurnost i da više nije isključivo vojni savez. Neki analitičari čak kažu da bi pojam »kolektivna obrana« u sadržaju NATO-a mogao biti sveden samo na puko slovo na papiru. Nakon što Rusija više nije neprijatelj Zapada, Partnerstvo za mir, a i to jedna od koncepcija, moglo bi se razvijati u dubini azijskog prostora. </p>
<p>NATO od budućih članica traži stvaranje malih jedinica za specijalne operacije sa sposobnošću raspoređivanja na veće udaljenosti i dulje samostalno djelovanje. Očekuje se stvaranje čvrstih malih vojnih jezgri koje, zatreba li, mogu biti osnovica za širenje. NATO će, boreći se protiv terorizma i širenja oružja masovnog uništenja, već u Pragu smanjiti program razvoja sposobnosti zemalja članica (Defense Capability Initiative), odnosno suziti ga na samo nekoliko (vjerojatno pet) područja, umjesto sadašnjih 58 ciljeva.</p>
<p>Od članica NATO-a tražit će se specijalizirani razvoj, primjerice razvoj i razmještaj mobilnih komunikacijskih sustava, sposobnih za sigurni prijenos podataka te zaštitna oprema za biološko i kemijsko ratovanje. Drugo je pitanje koliko i kako Hrvatska može procijeniti što je njezin stvarni ulog u naporima globalne antiterorističke koalicije. </p>
<p>Nedavni događaj s otkazivanjem poslovnog aranžmana s Iranom, na zahtjev SAD-a, posljedica je promjena koje će biti sve očitije.</p>
<p>U Americi su sve glasniji promotori ideje da će u NATO-u postojati dva kruga zemalja. U prvom će biti one koje će biti spremne boriti se uz SAD, a u drugom će biti one koje to ne žele. Zemlje prvoga kruga će uz vodstvo SAD-a razvijati svoje sposobnosti za najveći doprinos ratu. Istodobno, Amerikancima je, nakon iskustva s operacijama na Kosovu, dosta »koalicijskog« ratovanja. Politički i vojni vrh SAD-a odlučan je u namjeri da NATO-saveznici obave poslove »podrške miru« nakon eksplicitnih vojnih kampanja. Prevladalo je uvjerenje da više nitko nije sposoban tehnološki pratiti SAD i on od svojih saveznika traži dvije stvari - posjedovanje i upotrebu precizno vođenih oružja te strateški transport.</p>
<p>S druge strane, nakon Praga dolazi na red reformiranje procesa odlučivanja u NATO-u. Iako se još ne zna broj budućih članica (SAD još ne otkriva broj) - više se neće odlučivati konsenzusom. </p>
<p>Očito je da će se Hrvatska vrlo brzo još drastičnije suočiti s promjenama (ne zaboravimo europski sigurnosni i obrambeni projekt), pa će morati pronaći korisnu mjeru između buduće uske specijalizacije svojih vojnih snaga i svojih potencijalnih budućih interesa. Koristeći iskustva svojih partnera među mlađim članicama NATO-a, Hrvatska će morati preciznije definirati korištenje svojih oružanih snaga u obrani nacionalnog teritorija, kao i njihovo sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama ili u netradicionalnim misijama, kao što su kontrola granica, sudjelovanje u borbi protiv terorizma i organiziranoga kriminala. </p>
<p>Jedno je sigurno, uspješno prilagođivanje hrvatskih političkih i sigurnosnih ambicija novim trendovima, predstavlja preduvjet odlučnijeg hrvatskog sudjelovanja u stabilizaciji jugoistočne Europe. Uspjesi u potpori sigurnosnom djelovanju EU-a i NATO-a omogućit će i lakše ostvarivanje hrvatskih političkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa u regiji.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Slavku Goldsteinu: Ni u snu nisam pomišljao da ćeš tako daleko dogurati </p>
<p>Ne sjećam se da je itko tako lijepo proslavio prvih pedeset godina svoje radne biografije. Radio si u životu svega i svašta, bilo Te je svuda i lutao svakamo, prošao si gotovo sve što čovjek uopće može proći, a onda si se vratio tamo od kuda sve počinje / Rijetko kada se dogodi da govornici na nekoj književnoj promociji (ovaj put gospoda Marko Grčić i August Kovačec) budu tako ponizni i smjerni prema predmetu svog ispitivanja, a (zahvaljujući činjenici da je ministar Vujić i sam leksikograf i rječnikotvorac po struci i vokaciji) nikada se još na jednom javnom skupu nije stvorio privid da živimo u zemlji, kojom vladaju mudraci. Upravo nas je naveo da poželimo skori pad Račan-Budišine vlade, jer će čak nekoliko važnih duhovnih struka postati jačima i bogatijima za znanstveni kapacitet jednoga tako učena stručnjaka kakav je Antun Vujić</p>
<p>ZVONIMIR BERKOVIC</p>
<p>Dragi Muki!</p>
<p>Dopusti da Ti i ja čestitam! Ne sjećam se da je itko tako lijepo proslavio prvih pedeset godina svoje radne biografije. Radio si u životu svega i svašta, bilo Te je svuda i lutao svakamo, prošao si gotovo sve što čovjek uopće može proći, a onda si se vratio tamo od kuda sve počinje. »Tada Jahve, Bog, načini od zemlje sve životinje u polju, i privede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama u zraku i životinjama u polju.« </p>
<p>Tiskao si rječnik, koji nam je, kao ni jedan do sada, savršeno precizno i pregledno pokazao kako je sve čovjek iskoristio božanski dar, rječnik, koji je i obujmom tako golem da ga je teško nositi, a u kući mora imati posebno mjesto, kao oltar.</p>
<p>Rijetko kada se dogodi da govornici na nekoj književnoj promociji (ovaj put gospoda Marko Grčić i August Kovačec) budu tako ponizni i smjerni prema predmetu svog ispitivanja, a (zahvaljujući činjenici da je ministar Vujić i sam leksikograf i rječnikotvorac po struci i vokaciji) nikada se još na jednom javnom skupu nije stvorio privid da živimo u zemlji, kojom vladaju mudraci. Upravo nas je naveo da poželimo skori pad Račan-Budišine vlade, jer će čak nekoliko važnih duhovnih struka postati jače i bogatije za znanstveni kapacitet jednoga tako učena stručnjaka kakav je Antun Vujić.</p>
<p>Nego, vjeruj mi, dragi Muki, da ni u snu nisam predviđao da ćeš tako daleko dogurati. To mi priznanje dopušta naše prijateljstvo, koje nikada nije bilo previše prisno, ali uvijek srdačno, neobvezujuće ali odgovorno, neistomišljeničko ali više nego tolerantno.</p>
<p>Rodili smo se iste godine i postali poznati u isto vrijeme na istim područjima: u novinstvu i na filmu. </p>
<p>Ja sam pisao zapažene muzičke kritike, a Ti filmske i još si s legendarnim Ivom Mihovilovićem osnivao VUS. Šteta! Mogli smo ipak malo i pričekati, prekaljivati se na kakvim stipendijicama; trošili smo glavnicu naših mladenačkih talenata umjesto da pričekamo i nekakve kamate. </p>
<p>Ali nismo pretpostavljali da ima života i poslije tridesete. Što se može, takvo je to vrijeme bilo: rođeno za mlade, čak i kada su oni (poput mene) bili ideološki starci. Naravno da nije bilo pametno baš sve naučiti na vlastitim promašajima! </p>
<p>Ti si, recimo, jedan od temeljnih paradoksa filmske estetike (a to je da delinkventi mogu biti simpatični i da gledaoci za njih strahuju) shvatio nakon što si se opekao na zamjerkama »Džungli na asfaltu«, a i za mene bi bilo oportunije da sam u kirurške operacije nad složenim glazbenim tvorevinama ulazio s više znanja iz umjetničke anatomije nego sam stekao prostim divljenjem.</p>
<p>Obojica smo pisali scenarije. Tvojih je više snimljeno, moji su bili bolji, ali ne toliko bolji da bi Ti trebao definitivno otići iz te struke, a ja u njoj bezuvjetno ostati. </p>
<p>Razlika je ipak povremeno hranila moju oholost. Sjećam se, jednom sam u »Kavkazu« uobičajeno krležirao na temu naše žalosne provincije i ustanovio da na ovom jalovu tlu čak ni Židovi ne mogu uspjeti. </p>
<p>»Austrijski Židovi imaju ne jednog Zweiga u kulturi, engleski barem jednog Disraelija u politici, a u nas, i u jednoj i u drugoj sferi, nitko viši od Goldsteina!« Velik smijeh popratio je tu doskočicu, koju sam zapamtio samo zato jer mi se već onda nije činila osobito uspjelom. </p>
<p>Ali bez obzira na ondašnji ukus, ona danas nije istinita. Izdavač Goldstein i političar Goldstein divovski su nadrasli filmsko-vusovskog Goldsteina. U tri desetljeća »Sveučilišne naklade Liber« i »Novog Libera« Ti si, Muki, izgradio čitavu jednu znanstvenu republiku koja se prostrla istočno od zemaljskog raja književne proze u kojemu je do nedavno bogovao drugi jedan superefikasan izdavački pokretač - Zlatko Crnković. </p>
<p>Pred značenjem Tvoga prosvjetiteljskog djela mogao bi se skriti beogradski Židov Geca Kon, čije su se ćirilične »Karijatide« kočile i na policama hrvatskih domova, uznemirujući opasnim naslovima kao što su »Propast Zapada« ili »Volja za moć« našu uzbuđenu mladost. </p>
<p>Pa onda Disraeli?! </p>
<p>Pa ni ironična paralela s austrijskim literarnim korifejem Stefanom Zweigom nikako ne stoji. U knjizi »Holokaust u Zagrebu« naš jučerašnji svijet prikazan je onako vjerno i neopozivo kako bi to radio autor memoarskog remek-djela Die Welt von gestern da je Zweig mogao izdržati suočenje s najstrašnijom istinom našega vijeka, a ne ubiti se. </p>
<p>Pa onda Disraeli?! Da li više cijeniti izvanrednog parlamentarnog rutinera od političkog začinjavca? Disraeli nije bio ni bolji ni gori govornik ni vještiji ni manje vješt diplomat nego što je bio Pitt prije njega, Lloyd George poslije njega ili Gladston koji je političario istodobno s njim? Ali zato Ti, u političkom miljeu Hrvatske, nemaš ni uzora ni nasljednika, a ni sebe samoga otkako si otišao iz te sfere. </p>
<p>Desetljećima si promovirao i podržavao sva reformska gibanja u Jugoslaviji, a tri godine prije sloma komunizma Ti javno zastupaš načela kapitalizma, u masovnim medijima zagovaraš višestranačje, osnivaš prvu nekomunističku stranku, HSLS koji se kvalitetom ondašnjeg članstva odnosi prema današnjem sastavu kao boljševička partija u doba Lenjina, Trockog, Kamenjeva, Zinovjeva prema partiji Podgornog, Suslova i Brežnjeva... </p>
<p>No kada je već riječ o Disraeliju, evo kako ga časti jedan njegov parlamentarni protivnik: »Ako su Židovi bili Bogom izabrani narod, ipak je među njima bilo i nevjernika, a mora biti da od jednoga od njih potječe i Disraeli. Po svom karakteru, on je baš onakav kakav je bio onaj nevaljali lupež koji je umro na križu i koji se svakako zvao Disraeli. Kada bi se proučilo Disraelijevo rodoslovno stablo, vjerujem da bi se otkrilo kako je on izravni nasljednik osobe čiji visok položaj maloprije spomenuh.«</p>
<p>Moram priznati da me upravo fascinira takvo majmunsko skakutanje po granama genealogije. Nemoj se ljutiti, Muki, ali ja bih pokušao na brzinu, u dvojnom portretu, potražiti i skicirati Tvoga idealna pretka. </p>
<p>Vidim ga. Savršeno sliči Tebi. Stoji negdje sasvim po strani i pažljivo sluša raspravu koju žustro vode jedan dječak i nekoliko hramskih učitelja. Odjednom furiozno upada žena u pratnji mnogo mirnijeg muškarca. </p>
<p>Iz njezinih krikova i usplahirenih rečeničnih odlomaka shvaćamo da njih dvoje već puna dva dana traže sina, to jest od kada su ga izgubili na povratku s hodočašća. </p>
<p>Slijede replike poznate nam iz Evanđelja po Luki samo što je sve mnogo brže i glasnije, a začuje se i poneka psovka. Majka, potpuno iznemogla od napora i straha, ogorčeno traži od sina objašnjenja za toliku bezobzirnost, a dobiva šokantan odgovor da su se uzalud mučili i nepotrebno tražili, jer zna se gdje je mjesto njegovo: »u kući oca svoga«. </p>
<p>Sudionici maloprijašnje teoretske rasprave rado bi nastavili novim argumentima podržavati stare teze, ali vide da od toga nema ništa, zato se dižu i polako odlaze. I sveta Obitelj napušta hram, sveti Josip ode s Isusom potražiti kakvo magare na kojemu bi sirota žena odjahala do Nazareta. </p>
<p>Marija i dalje tiho jambra, a apokrifni Goldstein iskoristi prigodu njezine samoće da joj se obrati.</p>
<p>»Oprostite, gospođo! Znam da nije prikladan trenutak, ali ako sada odete na put, bojim se da se nikada više nećemo vidjeti, a stvar je dosta važna, pa i hitna.«</p>
<p>Blažena Djevica ničim ne odaje da primjećuje nekoga kraj sebe. Uspravila se, lice joj se izdužilo, poozbiljilo, prekrstila je ruke na prstima, po vlaški, kao da pozira Meštroviću.</p>
<p>»Slušao sam vašeg sina. Kako se ono zove?... Sada već teško pamtim imena. No dobro, sjetit ću se... Dakle, pažljivo sam ga slušao. Mogu vam reći da je dečko vrlo pametan. Misli vrlo svježe, a ipak u okvirima tradicije! I prilično je vješt u pravilima apstraktnih sudova. Pravi teološki wunderkind! </p>
<p>Kladio bih se sa svakim koji hoće i u što god hoće da će od njega postati kolosalan farizej«. </p>
<p>Ponosna majka nije promijenila držanje, ali lice joj se ipak raznježilo. Počinje sličiti Rafaelovu portretu: »Madona dela Granduca«.</p>
<p>»Znate, ja imam nakladničku kuću. Samo za učene knjige. U ovoj našoj jadnoj okupiranoj domovini, nema ozbiljnijeg izdavača od mene. Ako ste voljni, ja bih objavio sve što je Vaš sin do sada napisao i što će ikada napisati. Jamčim Vam da će već prva knjiga biti bestseler.«</p>
<p>»Ali on nije ništa napisao, a bojim se da i neće!«, otme se uzdah Gospi.</p>
<p>» Znam ja, znam. Ali ništa ne brinite. Imam ja toga koji će zapisati sve što mali kaže i ne kaže. Ako ste voljni poslat ću Vam svoga najučenijega stručnog suradnika. Grk je, a prevodi sa svih jezika. Nemojte se uplašiti kad ga vidite. Golem je pa ga tituliramo deminutivom: Grčić«.</p>
<p>Naglo zainteresirana majka dobiva izraz lijepe, promućurne Firentinke: Leonardova »Madona iz spilje«.</p>
<p>»Recite mi... recite... kako se zove vaša firma?«</p>
<p>»Eh, tu je mala neprilika. Mnogi su mi savjetovali da je nazovem 'Goldstein i sin'. A ja sam se odlučio za 'Liber'. To se nikome ne sviđa, to mrsko rimsko ime!«</p>
<p>»Meni ne smeta.«</p>
<p>»Pitaju me ljudi zašto ne uzmem neku hebrejsku ili aramejsku riječ za knjigu, a ne da budemo vazda nečije sluge. A ja im kažem: moramo se približiti Rimu, hoćemo li da nam on služi.«</p>
<p>»Bojim se da sasvim ne razumijem.«</p>
<p>»Gledajte gospođo! Prije dvanaest godina došla su ovamo tri velika maga iz raznih krajeva svijeta, mudraci koji su neovisno jedan o drugome zaključili da će se upravo u našoj zemlji roditi nova zvijezda pod čijom će gravitacijom promijeniti kompletan društveni reljef čovječanstva.«</p>
<p>»I kako će se zvati ta zvijezda?«</p>
<p>»Ideja o jednom Bogu. Monoteizam.«</p>
<p>»Meni su nešto drugo govorili, zapravo i nismo razgovarali o takvim stvarima. Gledali smo darove. Bili su prekrasni.«</p>
<p>»Nisam znao, iako... ali nije važno. Čitav svijet i znajući čeka monoteizam. Nitko više ne zna što bi s tom bandom pijanih i promiskuitetnih bogova. S njima ni jedna filozofija i nikakva znanost ne može ništa početi. Platon i Aristotel pogotovo. A mi smo jedini monoteistički narod u carstvu. </p>
<p>Prvom carstvu u povijesti koje raspolaže brzim i nesmetanom komunikacijama. Izrael će biti primarni karcinom monoteizma koji će brzim krvotokom metastazirati na globalnoj razini.«</p>
<p>»Kakve ružne riječi! Još ružnije od one 'liber'«.</p>
<p>»Još će vam ružnije biti riječi 'liberalno', 'liberalizam', a mi baš takvi moramo postati. Da promislimo što možemo poslati u svijet kao naš specijalitet. Zato nam je potreban dijalog. Liberalna stranka umjesto ovih fanatičnih sekti. </p>
<p>Moramo osnovati nevladine udruge, udruge protiv smrtne kazne za vjerske zablude. Moramo donijeti zakon kojim se ukida mučeništvo, spaljuju svi križevi, da, spaljuju svi križevi i tope svi čavli...</p>
<p>Marija se nasmije, ljupko i vedro. Sada se čini kao ona Michelangelova majka-djevojčica koja zbunjeno drži na koljenima veliko tijelo odrasla čovjeka...</p>
<p>»Jao, gospodine Goldstein, pa vi ne samo da promašujete stoljeća, nego i milenije. Tata Trnoružice dao je spaliti sva vretena. Ali ta priča je iz doba romantizma!«</p>
<p>I ova je priča završena. Kad si već, dragi Muki, primio od velikog slikara Vanište na dar jednu pravu sliku, primi i od svoga bivšeg kolege filmaša jednu nepravu!</p>
<p>Iskreno Tvoj Berk</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>S lijeva na desno najbrže je pretrčao Jović</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Kad nas uspoređuju s neuređenim, tzv. banana-državama, neki bi se Afrikanci ili Južnoamerikanci mogli ozbiljno uvrijediti. Jer, čak je i u najegzotičnijim zemljama nezamislivo da na politikatsko trabunjanje ridikuloznog poglavice koji je zalutao u parlament, odgovara u javnosti cijenjeni političar i priznati liječnik. Kao što na - najblaže rečeno - nedostojne tvrdnje člana parlamenta Ljube Ćesića Rojsa da su prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak oboljeli od iste bolesti istoga dana jer su otrovani, reagira dr. Andrija Hebrang. I to s popriličnim zakašnjenjem. Rojs je tu nebuloznu tezu u koju, naravno, nitko pametan ne može povjerovati, ponovio nekoliko puta, od Sabora, talk showa Romana Bolkovića pa do konvencije hrvatskih dragovoljaca s koje HTV poklanja pozornost, za razliku od većine ozbiljnih novina, upravo tim Ćesićevim riječima izazivajući podsmijeh kod ozbiljnih ljudi. No, HTV-ov je Dnevnik, za razliku od većine medija, u izvješću s dragovoljačkog skupa zatajio zvižduke ministru Pančiću. To negodovanje u vrijeme Pančićeva govora tisuću puta je relevatnija činjenica, na primjer za prosuđivanje odnosa dragovoljaca i vlasti, nego Rojsove politikantske nadridijagnoze.</p>
<p>General Rojs, koji je uz dijagnostiku velik stručnjak za gradnju cesta, ne razlikuje trovanje od malignih oboljenja. Ali ima potrebu svakom loncu biti poklopac, što nikako ne znači da njegove riječi, ma što god govorio, mogu uzbuditi javnost. Pitao sam nekoliko ljudi raznih političkih svjetonazora, dobi i obrazovanja kako ih se dojmila Rojsova dijagnoza uzroka Tuđmanove i Šuškove smrti. Svi odreda, od hadezeovaca, simpatizera HIP-a pa do esdepeovaca, samo su odmahnuli rukom i kratko procijedili: »Glupost!«</p>
<p>Još se jednom pogrešnom, i ni na čemu zasnovanom dijagnozom - ovaj put o uzrocima čestog profesionalnog pobolijevanja na Prisavlju - pokušava obmanuti javnost. U tom drugom slučaju ulogu dijagnostičara preuzeo je Josip Jović koji je, uz još nekoliko svojih kolega, srušio rekord u pretrčavanju s krajnje lijeve na krajnju desnu stranu. Nakon dugogodišnjih poduka o bratstvu, jedinstvu i socijalizmu kao idealnom društvu te o komunistima kao übermenschima, Jović gazi dojučerašnje drugove, a u zvijezde kuje one koje je do jučer gazio. Svim mastima premazani novinarski ideolog ovaj put obrušava se na televizijske kritičare koji su, po Joviću, jedini gori od HTV-a. Dokazuje li to čime? Ne, naravno. Ali zato uopćavanjem, za što je stručnjak, podmeće. Da smo svi mi bili konsternirani činjenicom s kojeg to fakulteta Jasna Ulaga-Valić dolazi. U vrijeme radikalnog razračunavanja s ostacima klerofašizma, Ulagin je bogoslovni fakultet za nas kritičare, jasno, izuzetno iritantan. Kao što je bio, primjerice, iritantan Joviću u njegovoj političkoj pretpovijesti u kojoj se također nije bilo važno oslanjati na činjenice. Kao na primjer onu da je Jasna Ulaga-Valić u Rijeci završila pravni fakultet te da, kao što je rečeno na okruglom stolu Foruma 21 može zasmetati ne fakultet, već nametanje kršćanskog svjetonazora kao jedinog prihvatljivog. Oni pak (kritičari) koji Ulagu optužuju za klerofašizam, pripadaju folkloru zabavno-rojsovskog usmjerenja. U što treba uvrstiti i Ulaginu gorljivu inicijativu o smjeni generacija. O tom pak nekom drugom prilikom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Nagrada za vrlo uspješno imitiranje demokracije</p>
<p>Na trošak Ivice Todorića otputovalo je na svjetsko prvenstvo devetero članova čelništva Hvidre. Cijena putovanja po osobi iznosila je 22 tisuće kuna, kaže novinski izvještaj. Uz tolike branitelje koji muku muče s elementarnim preživljavanjem svojih obitelji nije li bilo humanije i nužno potrebno nogomet gledati na televizijskim ekranima. Na djelu bi bila prava pomoć mnogima, umjesto njene imitacije samo odabranima / Svakodnevica nam jasno pokazuje kako se ponašaju mladi koji su u fascinirajućem postotku pohađali vjeronauk, naučili mnoge vjerske istine i moralna pravila. »Kao da« kršćanstvo nije, dakako, povlastica mladih. Naša kršćanska identifikacija nas ne ometa da krademo, ubijamo, ugrožavamo integritet bližnjeg....</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Živjeti, za ljudsko biće ne znači samo održavati biološku egzistenciju nego nastojati zadovoljiti i potrebu za samoaktualizacijom, ostvariti svoje fizičke, psihičke i duhovne potencijale, težiti razvijanju kulture života. </p>
<p>Imitirati život, međutim, znači »igrati« se života, rješavajući probleme površno ili pak baveći se njihovim najmanje važnim dijelovima; znači, zbog privlačnosti sredstva koja bi trebala biti samo pomoćne stube do ciljeva, na krajnje ciljeve zaboraviti. </p>
<p>Kad se mala djeca igraju, stolac im može poslužiti kao automobil, vlak ili brod, po potrebi, a kamenčići i trava kao ukusno jelo. Funkcioniraju na način »kao da« te nedostatak potrebnih predmeta i osoba nadomještaju dostupnim. </p>
<p>Za razliku od njih, nama je dostupno sve potrebno, za življenje života. Često ipak radije pribjegavamo imitativnoj igri, načinu života »kao da«. Iako imamo na raspolaganju automobil i brod i avion, radije koristimo stolac. Možda zato što znamo da nas on doista nikamo ne može odvesti. </p>
<p>»Novorođenčad s mamama u sobama s vrtovima«, napis iz novina pod tim naslovom ističe: »Osunčani vrtovi na koje se izlazi iz ostakljenih soba predstavljaju, prema mišljenju Ocjenjivačkog suda, značajan humani element jer će se tu rodilje moći susretati s obitelji...«.</p>
<p>Priča se odnosi na projekt novog rodilišta u Splitu. Jasno je da nam je novo rodilište nasušno potrebno, ali... Život iz snova, u sobama s vrtovima, trajat će nekoliko dana, a kakav će biti poslije? Je li naša briga za potomstvo stvarna ili je to samo igra »kao da«? Iscrpljuje li se ovim naša pronatalitetna politika? </p>
<p>Na trošak Ivice Todorića otputovalo je na svjetsko prvenstvo devetero članova čelništva Hvidre. Cijena putovanja po osobi iznosila je 22 tisuće kuna, kaže novinski izvještaj. Uz tolike branitelje koji muku muče s elementarnim preživljavanjem svojih obitelji nije li bilo humanije i nužno potrebno nogomet gledati na televizijskim ekranima. Na djelu bi bila prava pomoć mnogima, umjesto njene imitacije samo odabranima. </p>
<p>Naše škole su, nažalost, vrlo često promicateljice samo imitacije kvalitetna odgoja, ali počesto i obrazovanja. Izostani iz škole, laži zajedno s roditeljima da si bio bolestan! Važna je petica! </p>
<p>Čitam neki dan napis o mukama malih đaka - naučili su da su riječi koje završavaju na -ti glagoli i bili su zbunjeni kada su od roditelja doznali, na primjer, da gosti i kosti nisu glagoli. Papagajsko ponavljanje ostavimo ipak papagajima! </p>
<p>Školski primjer imitacije kršćanstva, ali ne jedini je uvođenje vjeronauka u škole. Jedino je važno znati. Svakodnevica nam jasno pokazuje kako se ponašaju mladi koji su u fascinirajućem postotku pohađali vjeronauk, naučili mnoge vjerske istine i moralna pravila. »Kao da« kršćanstvo nije, dakako, povlastica mladih. Naša kršćanska identifikacija nas ne ometa da krademo, ubijamo, ugrožavamo integritet bližnjeg....</p>
<p>Ali vrijednost samo govorenja, vršenja obreda, vješanja krunice oko vrata ili ukrašavanja automobila njome, davno je valorizirana: »Što koristi braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema«?</p>
<p>Novi zakon o radu predvidjet će, kažu i pišu, svakodnevnu telefonsku kontrolu boravljenja nezaposlene osobe u kući. »Kao da« briga za nezaposlenog je na djelu. </p>
<p>Brojni sudski postupci koji se vode protiv ubojica, pljačkaša, ratnih zločinaca, prekršitelja zakona svih vrsta, sugeriraju nam da pravda nije nedostižna. Imitacija je vrlo uspješna, procesi se doista vode, ali prečesto svjedoci zaboravljaju iskaze dane u istrazi (dobro da i vlastito ime još znaju), dokazi se gube, krivci se preko noći pretvaraju u pitome janjčiće.... </p>
<p>A naši političari bi mogli konkurirati i za nagradu, kao iznimno uspješni imitatori demokracije. </p>
<p>Kako odmiče proces odrastanja djeci su sve manje potrebne »kao da« igre. Žele prave stvari, auto a ne više stolac, kolač a ne kamenčiće. </p>
<p>A odrasli iz stvarnosti bježe u igru imitacije, uživaju u »kao da« situacijama. Takvo ponašanje mogli bismo nazvati svojevrsnom regresijom. </p>
<p>Ne usuđujemo se ili ne želimo živjeti »život u živo«: umjesto otvaranja novih radnih mjesta, uvodimo nadgledanje kretanja nezaposlenih; umjesto većih porodiljskih naknada, otvaranja jaslica i vrtića, nuđenja perspektive mladima, gradimo rodilište za daleku budućnost (hoće li se imati tko roditi u njemu); umjesto stvarne brige za dobrobit građana, naši političari trčkaraju malo lijevo, malo desno, ali zapravo u krug loveći i grickajući vlastiti rep. </p>
<p>Umjesto vladavine prava, naši suci kojih na broj stanovnika ima mnogo više nego u drugim zemljama najčešće loše glume predstavu pod imenom pravda; umjesto istinske dobrote i ljubavi za svakog čovjeka, caruje »papirnato« i »naftalinsko« »kao da« kršćanstvo. </p>
<p>Pravu igru, nogomet, podigli smo na pijedestal stvarnosti i istinske vrednote. On povremeno postaje čak sinonim za život. Ludovali smo nakon pobjede hrvatske nogometne reprezentacije protiv Italije. </p>
<p>Posjetili smo čak rodna mjesta onih koji su dali golove na toj utakmici, a i neki crkveni velikodostojnici su javno čestitali jednom golgeteru!?! Jesu li heroji preko noći postali izdajnici nakon vrlo brzo završene japanske epizode? »Pranja ruku« i »razapinjanja na križ« tek slijede. </p>
<p>Toliko psihologa i psihijatara koji bi trebali pomoći da prebrodimo fazu regresije, nemamo. Morat ćemo se osloniti na samopomoć. Vratimo igrama i igračkama izvornu namjenu i smisao.</p>
<p>Prihvatimo da stolci služe za sjedenje, a kada negdje doista želimo stići putujmo prikladnim prijevoznim sredstvima.</p>
<p>Prihvatimo da kamenčići služe za ukras i gradnju, a ne za jelo kako nas ne bi bolio želudac. </p>
<p>Prihvatimo nogomet kao igru, koja služi za razonodu i povremeno kratkotrajno uzrujavanje, umjesto da gubimo radne dane i energiju kritizirajući sastav i taktiku igre naših »izgorenih«. </p>
<p>Za promjenu, zaronimo u život, jer ono što vidimo na površini često je samo njegova imitacija. Udahnimo duboko kako bismo što duže izdržali ispod površine i što bolje sagledali stvarnost. Ako nam pluća nisu dovoljnog kapaciteta, nabavimo bocu s kisikom, ako treba i više njih, ali nemojmo pobjeći opet na površinu. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Socijalne« cijene struje i plina sniziti, a ne povisiti</p>
<p>Možda su zaista za preko svake mjere visoka primanja političara (najunosnija profesija u Hrvatskoj po prihodima u zapadnoj Europi) i druge povlaštene - te cijene (električne energije, plina, naftnih derivata) socijalne, ali su prosječnim stanovnicima pretjerano visoke i treba ih sniziti. Ima mnoštvo unutarnjih rezervi u radu energetskih monopola da ih se učini primjerenim stanovnicima Hrvatske... Prosječan stanovnik Hrvatske za ono što privrijedi u istom vremenskom intervalu, može kupiti u odnosu prema prosječnom stanovniku dvadeset pet europskih zemalja (zapadne Europe i zemalja u tzv. tranziciji) u prosjeku oko dva (1,9 preciznije) puta manje električne energije / Razlike između bogatih i siromašnih, prema istraživanjima Svjetske banke, među svim zemljama u tzv. tranziciji, u Hrvatskoj su najveće. To tragične podatke o tome koliko stanovnik Hrvatske može kupiti struje plina i benzina, u odnosu prema drugim zemljama, čini za najveći broj stanovnika u Hrvatskoj još tragičnijima</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Prije desetak godina političari su riječi »pljačka i otimačina« zamijenili riječima »pretvorba i privatizacija«, a riječ »razaranje« s riječi »restrukturiranje« i još ih - bez promjene - i danas primjenjuju - i evo tu smo, gdje jesmo, a nije Orwelova 1984. godina. </p>
<p>Sada, u očito predizbornu nadmetanju, nešto petljaju s riječi »revizija«, a jedini izlaz iz sveopće gospodarske, socijalne i moralne krize, najvjerojatnije, jedino će biti cjelovito provođenje onoga što znači riječ »nacionalizacija«, i to svega onoga što su stvorile generacije stanovnika Hrvatske (dakako, uz obeštećenje onih malobrojnih koji su nešto i platili za to što su postali vlasnici Hrvatske), a što je od 1991. godine »pretvoreno i privatizirano«. </p>
<p>Nije globalizacija za sve kriva, a ni riječi, riječi, riječi... nego oni koji ih koriste.</p>
<p>Političari u Hrvatskoj umjesto riječi - skupo - za neke vrlo skupe proizvode (električna energija, plin, naftni derivati) monopolista u Hrvatskoj koriste riječ »socijalno« i tvrde da cijene treba učiniti »tržišnim«, odnosno višim. </p>
<p>Koliko su »socijalne«, najbolje pokazuju analize cijena u odnosu prema kupovnoj moći stanovnika u Hrvatskoj u usporedbi s nizom drugih zemalja. </p>
<p>Možda su zaista za preko svake mjere visoka primanja političara (najunosnija profesija u Hrvatskoj po prihodima u zapadnoj Europi) i druge povlaštene - te cijene socijalne, ali su prosječnim stanovnicima pretjerano visoke i treba ih sniziti. </p>
<p>Ima mnoštvo unutarnjih rezervi u radu energetskih monopola da ih se učini primjerenim stanovnicima Hrvatske. </p>
<p>Drugi nonsens je priča o tržišnim cijenama za proizvode bez tržišnog natjecanja, kao što su energenti. Nema tržišta za monopole, a njihovi proizvodi - energenti- moraju baš stoga biti pod kontrolom države, koje u Hrvatskoj nema. </p>
<p>Energetski monopoli imaju svoje političare na najvišim pozicijama u vlasti ili ti političari imaju svoje monopole, što je sve teže razlikovati, a bit će još teže kada se energetske sustave rasproda u bescjenje.</p>
<p>Prosječan stanovnik Hrvatske za ono što privrijedi u istom vremenskom intervalu, može kupiti u odnosu prema prosječnom stanovniku dvadeset pet europskih zemalja (zapadne Europe i zemalja u tzv. tranziciji) u prosjeku oko dva (1,9 preciznije) puta manje električne energije. </p>
<p>Nakon poskupljenja 2000. godine, a, prema podacima o cijenama struje koje je prikupio HEP od svih analiziranih zemalja, jedino su stanovnici Turske u lošijem položaju. </p>
<p>Trošak električne energije povećanjem paušala (u listopadu 2000.) najviše je porastao (i nekoliko stotina posto) upravo onima koji troše najmanje struje - pretežno siromašnima, pa je to valjda ta »socijalna« cijena. </p>
<p>Stanovnik Hrvatske mogao je kupiti oko četiri (3,8) puta manje plina (1997.) ili oko tri i po (3,4) puta manje bezolovnog benzina 95 (1997., dakle, prije drastična poskupljenja naftnih derivata u Hrvatskoj 2000.) od stanovnika u zemljama za koje su prikupili podatke. </p>
<p>Razlike između bogatih i siromašnih, prema istraživanjima Svjetske banke, među svim zemljama u tzv. tranziciji, u Hrvatskoj su najveće. To tragične podatke o tome koliko stanovnik Hrvatske može kupiti struje plina i benzina, u odnosu prema drugim zemljama, čini za najveći broj stanovnika u Hrvatskoj još tragičnijima.</p>
<p>Zar je bilo potrebno napraviti krajnje nepovoljan ugovor s Talijanima o »zajedničkom« korištenju jadranskog plina (šteta za Hrvatsku je oko dvije milijarde američkih dolara, a tvrde da cijela Ina za »privatizaciju« vrijedi samo 1,5 milijardi dolara)? Zar je trebalo potrošiti prekomjerno mnogo novca za gradnju elektrane Plomin 2 uz stalne mijene ima - nema ugljena? </p>
<p>Zar je bilo potrebno potrošili gomilu novca za traženje lokacija za odlaganje radioaktivna otpada kojeg u Hrvatskoj nema, a otpad iz NE Krško do nedavna sporazuma naše vlade sa slovenskom, koji Sabor nije ratificirao, nije niti bio obveza Hrvatske?</p>
<p> Zar je trebalo trošiti novac za pokušaj gradnje termoelektrane u Lukovu Šugarju u parku prirode Velebit ili pak za propalu gradnju plinske elektrane Jertovec (Enron)? Zar je Hrvatska ulagala novac u gradnju elektrana u drugim državama bivše Jugoslavije (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina) da već godinama iz njih ne preuzima svoju struju? </p>
<p>Zar gubici u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača u Hrvatskoj trebaju biti 2,5 do 3 puta veći od europskog prosjeka? </p>
<p>Politika u Hrvatskoj godinama ne dopušta osnivanje neovisna instituta za energetiku koji bi se zasnivao na činjenicama i struci koji bi sprečavao takve promašaje. Brojne ugovore energetskih monopola (i Vlade) sa strancima koji imaju krupne posljedice na život svih stanovnika Hrvatske valja što prije osloboditi tajnosti, kako ne bi ostala tajna zašto »ljudi sve bolje žive samo to ne znaju«.</p>
<p>Godine 2001. hidroelektrane su u Hrvatskoj proizvele 6,55 milijardi kWh električne energije, što je više od sveukupne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj koja su potrošila 5,56 milijardi kWh. </p>
<p>HEP je u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača (i samopotrošnji elektrana) izgubio čak 2,55 milijardi kWh, što je oko 21,4 posto u odnosu prema ukupnoj električnoj energiji predanoj svima potrošačima (11,9 milijardi kWh), a to je krajnje neracionalno.</p>
<p>Zbog čega bi električna energija kućanstvima trebala poskupjeti? </p>
<p>Je li možda poskupjela kiša?</p>
<p> Što HEP može učiniti za racionalnije poslovanje? Zašto za brojne promašaje nikad nitko nije odgovarao?</p>
<p>Talijanima se iz hrvatskih plinskih polja u Jadranu godišnje izveze oko 700 milijuna prostornih metara plina. (Navodno se dio vraća u Hrvatsku preko Italije i Slovenije - koliko? Ako je to tehnički i moguće ima li uopće smisla, jer Italija iz sjeveroistoka doprema za svoje potrebe više od 14 milijardi prostornih metara plina iz Rusije? Koja je cijena transporta plina kroz Italiju i Sloveniju?) </p>
<p>Cijena plina po kojoj ga Talijani dobivaju je između 6,3 i 8 američkih centi po prostornom metru. Sva domaćinstva u Hrvatskoj godišnje potroše oko 550 milijuna prostornih metara (dakle, manje nego što se izveze u Italiju), a trenutačno ga (u Zagrebu) plaćaju po 1,79 kuna prostorni metar ili 22,9 američkih centi (po tečaju američki dolar za 7,81 kuna). Dakle, kućanstva u Hrvatskoj trenutno plaćaju plin tri do tri i pol (2,9 - 3,6) puta više nego što je cijena po kojoj ga se izvozi u Italiju. Zar ni to nije dovoljno, pa bi plin trebalo kućanstvima još više poskupjeti? </p>
<p>Za sporazum o tzv. zajedničkoj proizvodnji plina iz Jadrana, kao i za mnoge druge promašaje nikad nitko nije odgovarao nego ih se naplaćuje od kućanstava. Zašto je tako? Vrijedi spomenuti da su rezerve hrvatskih ležišta plina u Jadranu dovoljne za dvadeset godina opskrbe svih kućanstava u Hrvatskoj plinom.</p>
<p>Zašto su se najednom dizači cijena energenata kućanstvima zabrinuli za industriju, kojoj se energenti isporučuju jeftinije nego kućanstvima i zbog čega i njoj ne podignu cijene?</p>
<p>Odgovor je jasan. Industrija troši znatno manje energije nego prije rata i »pretvorbe i privatizacije« i osjetno manje nego kućanstva, pa bi poskupljenjem energetski monopoli ubrali manje novca nego poskupljenjem kućanstvima, koja uz to nema tko zaštititi.</p>
<p>Preostali, najveći dio industrije došao je tzv. privatizacijom u privatno vlasništvo, pa im stoga valjda »treba« - uz to što im je praktički najčešće darovano vlasništvo (onih što su ga godinama stvarali), uz darovan sve jeftiniji (često robovski) rad zaposlenih - darovati i što jeftiniju energiju kako bi novi »vlasnici« ostvarili što veću dobit. </p>
<p>Dakako to »treba« biti na račun sve siromašnijeg stanovništva - kućanstava (tko bi drugi platio?) koja moraju ispaštati za »socijalne« cijene energenata. Zar je to briga za bolji život svima?</p>
<p>Da bi se puk priviknuo na još više cijene energenata (što sami tvrde) što će nastupiti rasprodajom energetskih sustava treba ga valjda psihološki pripremiti, pa je »neizbježno« skorašnje poskupljenje samo jedan od koraka koji će »još moći izdržati«, a zatim će ionako raspisati izbore. </p>
<p>Žele što brže prikupiti od stanovništva što više novca za investiranje u objekte energetike da bi ih zatim u bescjenje prodali - darovali. »Privikavanje« se dogodilo i s preko svake mjere visokim porastom cijena telefoniranja ustupanjem HT-a DT-u. </p>
<p>Godišnje prikupe bez pružanja ikakve usluge - samo prekomjerna pretplata (za korištenje telefonske mreže sagrađene novcem pretplatnika) blizu milijardu kuna (broj telefonskih priključaka x pretplata) - pa zašto da onda i Hep ne prikupi skupljanjem paušala (za isporuku niti jednog kWh električne energije) barem pola te sume.</p>
<p>Drastična poskupljenja energenata jedine promjene</p>
<p>Čini se da spomenuto političarima nije dovoljno da shvate kako stanovnici Hrvatske bijedno žive i da plaćaju preko svake mjere visoke cijene energenata pa još mimo ikakvih suvislih argumenata traže sve nova i nova poskupljenja. </p>
<p>Drastična poskupljenja energenata jedine su promjene koje su ostvarili od kada su osvojili vlast, a nisu ih ni obećali. Budući da političari (osim časnih iznimaka) ignoriraju vlastiti narod to bi mogao biti razlog da i stanovnici ignoriraju njihova izborna naklapanja i međusobna obračunavanja. To upravo za posljedicu ima zanemariv izlazak birača na lokalne izbore, no ni to političarima ne smeta u »restrukturiranju« Hrvatske.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer, energetičar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kulturom do simpatija većih nego nadmetanjem u politici, koje u malih naroda često izgleda smiješno</p>
<p>U golemu lepezu kulturnih priredbi glavnoga španjolskog grada, i Španjolske kao cjeline, bilo je uključeno i nekoliko hrvatskih priredbi o kojima se u hrvatskim medijima malo izvješćivalo, a zaslužuju spominjanje ne samo kao doprinos kulturnoj suradnji Hrvatske i Španjolske, nego i kao stanovito otkriće za Španjolce koji malo znaju o Hrvatskoj i njenoj kulturi / U prezentiranju kulture moglo bi se učiniti mnogo više da Hrvatska posjeduje svoj Goethe institut, barem u većim europskim i prekooceanskim zemljama, namjesto što financira diplomatska predstavništva u državama s kojima nas gotovo ništa ne povezuje. Hrvatska bi trebala što prije stvoriti neku vrstu agencije za promoviranje svoje kulture i gospodarstva u inozemstvu. Kao prvi korak trebalo bi dobiti uvid što o nama znaju u stranom svijetu</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Nećemo reći nikakvu posebnu novost ako ustanovimo da u hrvatskim medijima iznadprosječno prevladavaju negativističke teme. Njemački bi se to reklo schwarz in schwarz ili u prijevodu »crno u crnom«. A život je ipak drukčiji.</p>
<p>Tko može osporiti da ima i svijetlih trenutaka. No očito se više prodaju mračne teme. Na dulji rok to nikome ne koristi, pa čak ni medijima.</p>
<p>Jedan od takvih svijetlih trenutaka doživjesmo prigodom nedavna posjeta Madridu. Španjolska metropola upravo vibrira od punine životnih priredbi, počevši od živahnosti ulica i trgova, preko bogatstva i raznolikosti ponuđenih materijalnih dobara, pa do bujna kulturna života. Što se tiče svoje urbane vitalnosti, Madrid se može mjeriti s Parizom, Londonom i Rimom.</p>
<p>U golemu lepezu kulturnih priredbi glavnoga španjolskog grada, i Španjolske kao cjeline, bilo je uključeno i nekoliko hrvatskih priredbi o kojima se u hrvatskim medijima malo izvješćivalo, a zaslužuju spominjanje ne samo kao doprinos kulturnoj suradnji Hrvatske i Španjolske, nego i kao stanovito otkriće za Španjolce koji malo znaju o Hrvatskoj i njenoj kulturi.</p>
<p>Hrvatsko-španjolske kulturne i političke veze stare su stoljećima, ali je tek stvaranje hrvatske države omogućilo njihovo gotovo cjelovito prezentiranje španjolskoj publici pod pravim imenom, onim hrvatskim. U nekoliko su španjolskih gradova bile su otvorene izložbe, održani koncerti i predavanja, te predstavljene knjige koje povezuju dva naroda, zemljopisno prilično udaljena, ali bliska zahvaljujući kršćanskoj kulturi i mediteranskom ozračju.</p>
<p>Suorganizator tih priredbi bilo je Hrvatsko veleposlanstvo u Madridu (ambasador Frane Krnić), čija nas je savjetnica za kulturu Tuga Tarle zadivila svojom angažiranošću i znanjem kako treba raditi posao za koji je zadužena.</p>
<p>O sadržajima tih priredbi koje su priređene u Madridu i nizu ostalih španjolskih gradova mogli bismo ispuniti čitave stranice, no to je bila dužnost dnevnog izvješćivanja, odnosno nekog izvjestitelja iz Madrida, koji ne postoji, a trebao bi postojati, jer Španjolska je jedna od vodećih država Europske unije, most Europe prema latinoameričkim zemljama i arapskom svijetu, te kulturna nacija čiji jezik govori nekoliko stotina milijuna ljudi.</p>
<p>Hrvatska se predstavila Španjolcima, mnogim kulturnim priredbama s područja književnosti, likovne umjetnosti, glazbe i filma. Kao trajni dokumenti hrvatsko-španjolskih veza kroz stoljeća prezentirane su dvije knjige: »Međ križom i polumjesecom (o izvješćima dubrovačke diplomacije španjolskom Dvoru)« i »Hrvatsko-španjolske kulturne veze« iz edicije Most, što je ciklus predavanja o uglednim Hrvatima šesnaestoga i dvadesetoga stoljeća u Španjolskoj.</p>
<p>Da te veze nisu bile niske kakvoće, nego obratno, svjedoče imena Marka Marulića, Julija Klovića, Luke Brajnovića, Pavla Tijana i Duška Jelavića. Posebno ističemo posljednju trojicu, Brajnovića kao publicista i istaknuta profesora žurnalistike, Tijana kao vodećega španjolskog enciklopedista i Jelavića kao ugledna liječnika pedagoga.</p>
<p>U organiziranju tih priredbi sudjelovali su i španjolski intelektualci najviše razine, neki od njih veliki prijatelji hrvatskog naroda. Posebno su važne bile kulturne priredbe na Balearskim otocima pod nazivom »Hrvatsko proljeće na Balearima«.</p>
<p>Bili su predstavljeni slikar Edo Murtić, fotografkinja Marija Braut, niz likovnih umjetnika na izložbama suvremene hrvatske grafike i slikarstva, nastupili su Hrvatski barokni ansambl, Pučki pjevači otoka Hvara, Zagrebačka filharmonija, kazališna družina »Trafik« iz Rijeke i dramski ansambl ZKM-a iz Zagreba, te zbor »Brodospasa« iz Splita, a neki od njih nastupili su i u kontinentalnoj Španjolskoj.</p>
<p>Sve te priredbe, intenzivne po financijskim ulaganjima i naporima organizatora, ostvarene su u besprijekornim hrvatsko-španjolskim koprodukcijama.</p>
<p>Hrvatski predstavnici u Madridu, ponovno ističemo gospođu Tugu Tarle, uspjeli su uvjeriti odgovorne u španjolskoj kulturi i politici da Hrvatska ima što pokazati kao kulturna nacija. A to nije malo s obzirom na bujne programe španjolskih kulturnih priredbi u zemlji i na Balearima koji su, usput rečeno, i »sedamnaesta njemačka pokrajina« s obzirom na to da ih godišnje posjećuje oko četiri do pet milijuna njemačkih turista.</p>
<p>Na Mallorci je muzej slika hrvatskog umjetnika Kristiana Krekovića koji je veći dio svoga života proveo u izbjeglištvu.</p>
<p>Nekoliko zaključaka možemo izvesti iz samo ovlaš opisanih nastupa hrvatske kulture u Španjolskoj, zemlji koja do kraja lipnja predsjeda Europskom unijom.</p>
<p>Prvo, i mali narodi imaju što pokazati velikim kulturnim nacijama ako to učine na najvišoj svojoj razini.</p>
<p>Drugo, kulturom se vrlo vjerojatno mogu steći veće simpatije, prije nego političkim nadmetanjem koje u režiji malih naroda često izgleda smiješno.</p>
<p>Treće, hrvatska se kultura ne bi mogla tako uspješno predstaviti da hrvatski egzilanti u Španjolskoj, većinom intelektualci, nisu prethodno pripremili teren.</p>
<p>I četvrto, u prezentiranju kulture moglo bi se učiniti mnogo više da Hrvatska posjeduje svoj Goethe institut, barem u većim europskim i prekooceanskim zemljama, namjesto što financira diplomatska predstavništva u državama s kojima nas gotovo ništa ne povezuje.</p>
<p>Hrvatska bi trebala što prije stvoriti neku vrstu agencije za promoviranje svoje kulture i gospodarstva u inozemstvu. Kao prvi korak trebalo bi dobiti uvid što o nama znaju u stranom svijetu.</p>
<p>Ne smijemo zaboraviti da o Hrvatima i Hrvatskoj još uvijek kolaju razne »crne legende«, stvorene za vrijeme dviju Jugoslavija, a i poslije. Dobivši uvid u znanje stranaca o nama možemo planirati što bi im trebalo ponuditi da se upoznaju s našom kulturnom i uljudbenom stvarnošću kakvi stvarno jesu.</p>
<p>Svakoj bi zemlji trebali drukčije pristupiti, jer, na primjer, Austrijanci ili Nijemci, znatno su bolje upoznati s hrvatskom prošlošću i sadašnjicom nego, recimo, Portugalci i Šveđani.</p>
<p>U to približavanje valja uključiti i hrvatske kulturnjake s boravkom u inozemstvu jer oni, većinom bolje poznaju tamošnje uvjete nego neki domaći stručnjaci. Posebice bolje poznaju strane mentalitete i stupnjeve znanja o nama.</p>
<p>Naime, nema ništa gore nego strancima govoriti nerazumljivim jezikom kao i sadržajima s kojima ne mogu korespondirati. Hrvatske kulturne priredbe u Španjolskoj pokazale su da i mala Hrvatska može reći nešto vrijedno divljenja i pamćenja i jednoj takvoj velikoj kulturnoj naciji kao što je Španjolska.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Tražit će se poništenje darovnog ugovora?</p>
<p>Sindikalci traže hitnu pomoć jer vjeruju da poduzeće može opstati naplate li se dugovi, proda li se hala i brzo riješe neki sudski sporovi </p>
<p>Sindikalni predstavnici Jedinstva, poduzeća za inženjering i proizvodnju procesne opreme, potpomognuti skupinom radnika, održali su u utorak konferenciju za novinare pred zgradom Vlade na Markovu trgu. Tokom konferencije, koja se pretvorila u manji prosvjedni skup, sindikalci su na ulazu u Vladu dijelili ministrima letke kojima su tražili hitnu pomoć njihovu poduzeću. Takav zahtjev, s kratkom poviješću i postupcima koji su doveli do uništenja Jedinstva, proslijedili su i premijeru Ivici Račanu.</p>
<p>»Putem letaka želimo upozoriti članove Vlade, osobito premijera Ivicu Račana da se Jedinstvo godinama uništavalo i da je Vlada u tome sudjelovala«, rekao je voditelj Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu, Mario Iveković. Ponovio je kako je apsurdno da je 1996. »tvrtka pred propašću« poklonila MORH-u pola svoje imovine. Prema procjeni Radničkog vijeća, vrijednost te imovine iznosi najmanje 12,6 milijuna eura.</p>
<p>»Država je bila većinski vlasnik Jedinstva pa je takvu transakciju isposlovala preko svojih predstavnika u nadzornim odborima. Na našu sreću, izgleda kako nije sve provedeno u skladu sa zakonom, pa imamo argumente kojima ćemo tražiti poništenje darovnog ugovora«, istaknuo je Iveković. </p>
<p>Sudsko parničenje ipak je, po njegovoj ocjeni, presporo rješenje a da bi se izbjegao stečaj Jedinstva. »Problem bi se mogao brzo riješiti tako da MORH od Jedinstva otkupi jednu proizvodnu halu (još uvijek u vlasništvu Jedinstva), vrijednu pet milijuna eura, za koju pokazuje stalan interes. </p>
<p>Iveković kaže kako bi se Jedinstvu mogla platiti barem akontacija za halu, što bi omogućilo deblokadu računa, nastavak poslovanja i ugovaranje novih poslova. Nakon toga, objasnio je, bilo bi vremena za poništavanje darovnice ili za nagodbu s Vladom.</p>
<p>Odluka o poništavanju svih kreditnih obaveza koje je Fond za privatizaciju imao prema tvrtkama, bila je, ocjenjuje Iveković, još jedna štetna odluka Vlade. Time se, naime, ukinula kreditna linija kojom se trebao financirati posao za jednog njemačkog partnera, pa je Jedinstvo prilično oštećeno, tvrdi Iveković.</p>
<p>Nastavio je kako Jedinstvo ima 18,5 milijuna eura potraživanja od Poljske, Rusije i Kube za poslove obavljene još za bivše Jugoslavije. »O dugovanju Poljske razgovara se posredno, u Beogradu , bez ijednog predstavnika Hrvatske. Postavlja se onda pitanje čime se naša diplomacija bavi ako nije u stanju boriti se za potraživanja naših poduzeća«, rekao je Iveković. Zaključio je kako se nada da će Vlada izaći u susret Jedinstvu. Ako do toga ne dođe, najavio je mogućnost novih prosvjeda, pa i »s druge strane Markova trga«, a preostala su im i suđenja.</p>
<p>Predsjednik Radničkog vijeća Jedinstva, Ivan Goršek, rekao je da 240 radnika (nekad ih je bilo više od 2000) ne traže nikakvu milostinju, te da bi se problem Jedinstva uz malo dobre volje mogao riješiti »u jednom danu«. Povjerenik HUS-ova sindikata Zagrepčanka, Dražen Kerhin dodao je kako je žalosno da radnici poduzeća s milijunima nenaplaćenih potraživanja moraju sada strahovati za svoja radna mjesta, te da ih nitko od nadležnih ne želi saslušati. »Zalažite se da nam se razvija proizvodnja, a ne uvoz. Mi želimo raditi!«, poručio je predstavniku Vlade jedan od radnika.</p>
<p>Boris Jagačič</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gradske vlasti nezainteresirane za probleme Sesveta?</p>
<p>Postupak za odvajanje Sesveta u Saboru se može pokrenuti tek ako se pod takav prijedlog potpiše oko 20.000 njegovih stanovnika</p>
<p>O odcjepljenju Sesveta, koje su »zbog lošeg odnosa Grada spram te četvrti« pokrenuli Vijećnici sesvetskog HSS-a, raspravljalo se u utorak na čak dvjema tribinama u toj gradskoj četvrti. </p>
<p>Okrugli stol pod nazivom »Sesvete - grad ili predgrađe« organiziralo je Otvoreno učilište Phoenix pod vodstvom Ivice Ropuša. Na njemu su sudjelovali ili, bolje rečeno, trebali sudjelovati predstavnici političkog, gospodarskog, kulturnog i vjerskog života Sesveta. Planiralo se, naime, da se u raspravi konačno iznesu stavovi, argumenti i mogućnosti rješavanja sukoba na relaciji Sesvete - Zagreb. Pozivu na raspravu nije se, međutim, odazvao nitko iz gradskih vlasti, a mnogi se za izostanak nisu ni ispričali. Bili su pozvani pročelnici Ureda za mjesnu samoupravu, Ureda za gospodarstvo i Ureda za graditeljstvo, te dogradonačelnik i mnogi drugi.</p>
<p>Tako su opet o najvećim problemima Sesveta raspravljale vlasti mjesne samouprave koje nemaju moć, odnosno ni ovlasti niti novca da išta promijene. Prema riječima predsjednika Vijeća te gradske četvrti i predsjednika sesvetskog HSS-a Stjepana Stublića, »sramotan se odnos Grada spram Sesveta, nastavlja, jer o sudbinama ljudi odlučuje gradska birokracija«. »Neprirodno je da ključne probleme ove četvrti - lošu ili nepostojeću infrastrukturu, prenapučenost vrtića i škola, nedostatak prostora za kulturne i sportske aktivnosti, nekontroliranu rasprodaju zemljišta i probleme 6000 nezaposlenih - rješavaju odnosno ne rješavaju ljudi iz Grada koji nikad nisu ni bili u Sesvetama«, kaže Stublić. </p>
<p>Kako je, pak, istaknuo predsjednik sesvetskog HSP-a Pero Hrgović, »Sesvete imaju samo jednog, i to oporbenog (HDZ-ovog) zastupnika u Gradskoj skupštini, a površinom čine četvrtinu Zagreba«. »Ta činjenica govori o maćehinskom odnosu Grada spram najveće gradske četvrti, četvrti s najvećim problemima u gradu«, kaže Hrgović naglašavajući da Sesvete Gradu žele biti partner, ali tako da raspolažu vlastitim sredstvima, »a ne da od Grada prose«.</p>
<p>Na drugoj se tribini, održanoj u organizaciji sesvetskog HSS-a, nešto konkretnije govorilo o zakonskom postupku za eventualno odcjepljenje te četvrti od Grada. Prema riječima saborskog zastupnika Ante Markova, pitanje odcjepljenja u Saboru se može pokrenuti samo ako se prikupi najmanje trećina glasova ukupnog stanovništva s pravom glasa, odnosno njih najmanje 20.000, a nužno je dobiti i mišljenje Grada, kakvo god ono bilo. »Sabor bi tada mogao pokrenuti postupak koji traje do tri mjeseca«, rekao je Markov.</p>
<p>Lokalne vlasti mogu upozoravati na probleme, ali bez pomoći i razumijevanja gradskih vlasti, odnosno uključivanja svih strana u rješavanje problema, sesvetska se drama nastavlja. Kod Sesvećana se, tako, rađa osjećaj da je Grad nezainteresiran za probleme njihove četvrti. Tome u prilog ide i činjenica da na raspravu nije došao nijedan predstavnik Grada.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>O sigurnosti na Jarunu brinut će stalna policijska ophodnja</p>
<p>U 45 dana policija je podnijela 561 prijavu protiv motorista i vozača automobila s Jaruna / Kocijan izjavio kako se prenaglio kad je rekao da se policija ne odaziva na pozive jarunskih redara</p>
<p>Tragični događaj koji se zbio u nedjelju poslijepodne kada je motorist pregazio dječaka na Jarunu, točnije na pješačkoj stazi, uzrokovao je žestoke reakcije, kako građana, tako i direktora Jaruna d.o.o. Alekse Kocijana. Kocijan je, naime, u telefonskom razgovoru za Vjesnik izjavio kako je za nezgodu djelomično kriva i policija. »Policija se ne odaziva na pozive naših redara«, rekao je Kocijan tada. </p>
<p>»Moram priznati da sam, šokiran događajem, koji me podsjetio na prošlogodišnju prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao bračni par, reagirao prenaglo i dao takvu izjavu«, rekao je pak Kocijan u srijedu. Osim toga, tvrdi Kocijan, izjava je bila takva zbog revolta, jer bez obzira na sve što učine i Jarun i policija, ne mogu se riješiti motocikla i motorista.</p>
<p> Prema njegovim riječima, u utorak je održan sastanak predstavnika temeljne i prometne policije i predstavnika Jaruna d.o.o. »Svjesni smo da jedino suradnja policije i nas na Jarunu može doprinijeti većoj sigurnosti, te redu i miru«, rekao je Kocijan.</p>
<p>Činjenica je, rekao je, da je u posljednjih 45 dana policija prijavila čak 561 prekršitelja s područja Jaruna. »Od toga su 223 prekršitelja na motorima, a 238 je prekršaja vozača osobnih automobila«, rekao je Kocijan. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo, kako će se rezultati sastanka osjetiti na Jarunu već ovoga vikenda. Na sastanku je, naime, dogovoreno kako će biti pojačane ophodnje Prometne policije, te da će se postaviti dodatni prometni znakovi. »Znaci upozorenja, poput zabrane ulaska motociklima na Jarun, već postoje«, rekao nam je Stanko Kučan, glasnogovornik Jaruna d.o.o. No, tvrdi Kučan, područje jezera još će se provjeriti, i ako se utvrdi da negdje nedostaje znak upozorenja, on će se postaviti. Osim toga, jedna će kola policije cijelo vrijeme kružiti Jarunom, tako da će moći pravovremeno reagirati u slučaju vožnje motorista jezerom. </p>
<p>Je li policija žustro reagirala zbog Kocijanove izjave objavljene u Vjesniku u utorak ili zbog ponovljene prometne nesreće u pješačkoj zoni Jaruna? Ne znamo, a nije ni važno. Važno je samo da je reagirala i da se nešto učini. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kazalište u parku i slikari u gradu </p>
<p>Likovnom akcijom »Šetači« akademskog slikara Zoltana Novaka, u petak u 18 sati ispod maksimirskog Vidikovca počinje ciklus priredbi »Ljeto u Maksimiru«. Tokom ljetnih mjeseci Perivoj Maksimir ugostiti će dječja kazališta, likovne amatere i mlade umjetnike. Priredbe organizira Centar za kulturu i informacije Maksimir. </p>
<p>Program ljetnih priredbi u Maksimiru predstavio je u utorak novinarima voditelj Centra, Saša Buntak. »Prvi dio programa trajat će do 13. srpnja. Na maloj pozornici pokraj ulaza u perivoj svaki vikend u 11 sati gostovati će Dječje kazalište Dubrava. U planu su predstave 'Lažeš, Melita', 'Hrčci i hrčke', 'Tobija i maštaonica'', a studentsko kazalište Ars priprema musical 'Trn', suvremenu verziju Trnoružice«. </p>
<p>U isto vrijeme započet će i akcija likovnih amatera Otvoreni Zagreb. »Akciju smo zamislili kao veliku radionicu na otvorenom. Okupit ćemo umjetnike amatere iz udruga Mansarda, Hrvatska žena i Hrvatsko likovno društvo i napravit ćemo i malu koloniju u Tkalčićevoj, na Strossmayerovom šetalištu i u Maksimiru. Želimo potaknuti ljude na kreativan čin koji oplemenjuje i obogaćuje slobodno vrijeme, ali i prostor oko njih. Otvoreni Zagreb trajat će svaki vikend do 15. listopada. Namjera nam je iz ovih radionica već sljedeće godine organizirati smotru likovnih amatera« objasnio je organizator.</p>
<p> »U rujnu ćemo nastaviti program u Maksimiru, akcijom Akupunktura. Radi se o 15-ak likovnih umjetnika mlađe generacije, koji će u suradnji s umjetničkom udrugom Punkt i grupom Features Timater, grupom mladih umjetnika koji stvaraju razne zvučne efekte, postavljati u parku multimedijalne instalacije«, rekao je i Saša Buntak. </p>
<p>Ljetne manifestacije u Maksimiru organiziraju Centar za kulturu i informacije Maksimir i Javna ustanova Maksimir, a projekt financira Gradski ured za kulturu. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izraelci za Dječju bolnicu u Klaićevoj </p>
<p>Izraelsko veleposlanstvo u Beču održat će 20. lipnja u zagrebačkom hotelu »Sheraton« dobrotvornu gala-večeru čiji je prihod namijenjen Dječjoj bolnici u Zagrebu.</p>
<p> Na dobrotvornoj gala-večeri, čiji je domaćin izraelski veleposlanik u RH David Granit, posebni će gost biti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a nazočni će biti i ministar zdravstva Andro Vlahušić, ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, ministar branitelja Ivica Pančić, potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović te brojni drugi.</p>
<p> Tijekom večeri bit će izvedene i dvije modne revije - revija studenata svjetski poznatog izraelskog Shenkar Collegea na kojem se školuju budući stručnjaci tekstilne i modne industrije, te druga, izraelskog modnog kreatora hrvatskog podrijetla Gideona Obersona. Gideon Oberson spada u najviši krug svjetskih modnih dizajnera kupaćih kostima, a u Zagrebu će predstaviti svoju kolekciju za 2002. godinu.</p>
<p> U muzičkom dijelu večeri nastupit će skupina izraelske pjevačice i glumice Maski Shibro koja svoja iskustva odrastanja u Etiopiji prenosi u originalnu etno-glazbu. (Hina) Prešućeni kvar </p>
<p>Novinari Vjesnika svakodnevno zovu značajnija javna poduzeća te provjeravaju je li protekloga dana sve kod njih prošlo u redu. Prema izjavi službene osobe u Toplani u utorak bi ponovno sve bilo u redu, da nam se toga popodneva nije javio stanar iz Stipančićeve ulice na Jarunu, upozorivši nas na nestanak tople vode. </p>
<p>Odmah smo nazvali Toplanu i dežurni nam je izjavio da je riječ o kvaru u toplani koja pokriva taj dio Zagreba no, prema njegovim riječima, »kvar bi trebao biti ukloniti do 22 sata«.</p>
<p>Kada smo nešto kasnije nazvali Toplanu, ljubazan ženski glas kazao nam je da je »danas miran dan«.</p>
<p>Kada smoje upozorili na kvar, odgovorila nam je da je upravo uklonjen i da je sve u redu.Što se tople vode tiče, stanari su je trebali dobiti tek kroz nekoliko sati</p>
<p>Kako se čini, problema nema i kada ih ima, a ako ih kojim slučajem novinari i otkriju, kao mi sada, u Toplani, izgleda, smatraju da je problem riješen kada se kvar popravi, a ne tek onda kada stanari dobiju natrag toplu vodu koju i plaćaju. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Glasnici mira i veleposlanici dobre volje u UN-u</p>
<p>NEW YORK, 19. lipnja</p>
<p> - Pod krovom UN-a u New Yorku u utorak su se rame uz rame našli brojni diplomati i uglednici iz svijeta kulture, glazbe i filma na zajedničkom poslu promicanja ciljeva i zadaća svjetske organizacije.</p>
<p> Među 44 UN-ovih glasnika mira i veleposlanika dobre volje bili su nobelovac Elie Wiesel, jordanska princeza Basma Bint Talal, glumac Danny Glover, košarkaš Dikembe Mutombo, bivša Miss svijeta Lara Dutta, pjevač Harry Belafonte, glumci Peter Ustinov, Feryal Ali Gauhar i Angelina Jolie, te kraljica Swazilanda Inkhositaki La Motsa.</p>
<p> »Kad se uz vaše ime vezuje neka poruka ona dopire daleko i podiže svijest milijuna ljudi o kojima političari moraju voditi računa žele li biti izabrani«, kazao je okupljenima glavni tajnik UN-a Kofi Annan.</p>
<p> Ambasadorima dobre volje zahvalio je što svojim ugledom pomažu »razbiti medijsku nezainteresiranost za pitanja koja se tiču milijuna ljudi«.</p>
<p> Dvodnevni skup nazvan »Zagovor novog tisućljeća« nastojat će na nizu okruglih stolova upozoriti na najvažnije zadaće UN-a, osobito uklanjanje siromaštva i nesnošljivosti, borbu protiv AIDS-a, za poboljšanje položaja žena, djece i manjinskih skupina, za bolje obrazovanje i jednakost u zapošljavanju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rod Stewart i Diana Ross dobivaju svoje stablo u Hyde Parku</p>
<p>LONDON, 19. lipnja</p>
<p> - Rod Stewart, Diana Ross, Shirley Bassey i Ronan Keating dobit će vlastito stablo u londonskom Hyde parku nakon nastupa na dobrotvornom koncertu 29. lipnja, objavljeno je u utorak. </p>
<p> Jedini izvođač koji je prethodno dobio vlastito stablo je tenor Luciano Pavarotti, za svoj slavni nastup u parku prije deset godina. </p>
<p> »Tijekom godina dobila sam mnogo interesantnih i neobičnih stvari, ali ova je posebna«, kazala je 65-godišnja Bassey. »Sada ću pustiti korijenje u najboljem društvu i ostarjeti među prijateljima«.</p>
<p> Službenici parka trenutno odlučuju koje stablo dati kojem izvođaču i gdje će ga točno posaditi u njihovu čast. Očekuje se da će koncert 29. lipnja prikupiti 750.000 dolara za dobrotvornu organizaciju »Prince's Trust« koju je osnovao princ Charles. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U2 moraju preseliti svoj dublinski studio</p>
<p>DUBLIN, 19. lipnja</p>
<p> - Članovi irske rock skupine U2 objavili su da će zadržati svoju bazu na dokovima u Dublinu pošto su vlasti odlučile srušiti njihov glazbeni studio u okviru razvojnog projekta tog dijela grada. </p>
<p> Band se usprotivio planu koji predviđa rušenje te su već ranije uložili žalbu uz argument da zgrada studija predstavlja dio glazbenog naslijeđa, no vlasti su odlučile nastaviti s projektom.</p>
<p> Grupa U2 koristi studio na doku Hanover Quay od 1994. i u njemu su snimili svoj najnoviji hit-album »All That You Can't Leave Behind«, javlja BBC.</p>
<p> Nakon objave odluke vlasti, U2 je izdao priopćenje u kojem se kaže da je već dogovoreno s vlastima odgovornima za razvoj dublinskih dokova da će im se ustupiti druga zgrada u istom dijelu grada. (H)Ta divna splitska noć</p>
<p>SPLIT, 19. lipnja - Ususret ljetnom solsticiju u četvrtak 20. lipnja u 20.30 sati održat će se gala ljetni solsticij party pod sloganom »Ta divna splitska noć« na terasi hotela Park. Svaki posjetitelj će uz prihod od 100 kuna i degustaciju novog hotelskog jelovnika pomoći dječjem odjelu KB Split. </p>
<p>Bogati program koji najavljuje legendarnu pjevačicu svjetskog glasa Terezu Kesoviju uz pratnju klape, modnu reviju i nastup ženskog gudačkog kvarteta vodit će popularna splitska glumica Arijana Čulina. Ovom manifestacijom djelatnici hotela Park na čelu s direktorom Jozom Tomašom čija je želja da Park osim splitske elite ugošćuje i građansku klasu najavljuje ljetnu sezonu u kojoj će se održati mnogobrojne kulturne i glazbene večeri, a kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju očekuje se već tradicionalni ljetni karneval party uz gošću jazz pjevačicu Jasnu Bilušić. </p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Oliver nakon 11 godina prvi put svirao na Prokurativama</p>
<p>SPLIT, 19. lipnja</p>
<p> - »Ča je život vengo fantažija« slogan je koncerta legende hrvatske estrade Olivera Dragojevića održanog u utorak navečer u akustičnom ambijentu Prokurativa u Splitu povodom pridruživanja Splitske banke obitelji HVB koja je treća bankarska grupacija u Europi i sedma u svijetu. Popularni pjevač nastupio je uz pratnju grupe Delfini i Velikog revijskog orkestra kojim je ravnao dirigent Alan Bjelinski. </p>
<p>Prigodnim riječima mnogobrojnu publiku u kojoj smo primijetili pjevačicu Doris Dragović, Marijana Bana, kompozitora Zdenka Runjića, aktualnu intendanticu HNK Split Mani Gotovac i mnoge druge važne Splićane pozdravio je Goran Gazivoda, predsjednik Uprave HVB Bank Croatia organizatora cjelovečernjeg spektakla. Uz riječi pjesme »Brod u boci« Oliver je otvorio koncert još jednom svojim nastupom oduševivši Splićane dokazao je svoju nezamjenjivost na hrvatskoj estradi. </p>
<p>»Vaše ruke i ova pjesma bit će ludilo«, rekao je popularni pjevač i otpjevao pjesmu »Nedostaješ mi ti«. Veliki pljesak publike zaslužio je izvevši a capela svoj stari hit »Dvaput san umra«. Uz riječi pjesme »Galeb i ja«, koju je sudeći po reakciji publika čekala cijelu večer, Oliver se zahvalio i pozdravio svoje sugrađane. </p>
<p>»Nadam se da će ova poslovna suradnja biti uspješna kao i večerašnji koncert«, rekla je TV i radijska voditeljica Barbara Kolar koja je vodila cjelovečernji program na Prokurativama te za kraj pozvala sve uzvanike da uživaju u impresivnom vatrometu upriličenom nakon koncerta na splitskoj rivi. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagađenje rijeke pomoglo ribama?</p>
<p>WASHINGTON, 19. lipnja </p>
<p> - Uoči kongresne rasprave o zagađivanju voda u SAD, zakazane za srijedu, javnost je doznala za stručnu procjenu državne Agencije za zaštitu okoliša (EPA) u kojoj stoji da je otrovni otpad u rijeci Potomac, koja protječe kroz glavni grad Washington, zapravo pomogao ribama.</p>
<p> U dokumentu EPA-e se tvrdi da su vojni inženjerci, koji su godinama u Potomac bacali stotine tona sumnjivog otpada, spasili riblji svijet od izlovljavanja. Nepoznati autor navodi da se ribe više ne zadržavaju u zagađenim područjima donjeg toka rijeke gdje su ih hvatali ribiči, nego hitaju uzvodno na mriještenje!</p>
<p> »To je bez sumnje najveća birokratska besmislica koju sam ikad čuo«, prokomentirao je kongresnik George Radanovich, predsjednik kongresnog Pododbora za javne površine.</p>
<p> Vojnim inženjercima je 1989. godine bilo dopušteno kruti otpad raznog podrijetla bacati u Potomac. Iako je dozvola istekla 1994. godine s praksom je nastavljeno, a nova dozvola izdana je u ožujku.</p>
<p> Na to je uslijedila sudska tužba Nacionalnog instituta za zaštitu prirode protiv EPA-e, a zakazana je i kongresna rasprava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kinezi operiraju jezike radi boljeg izgovora engleskog</p>
<p>ŠANGAJ, 19. lipnja </p>
<p> - Kinezi koji su spremni sve učiniti za karijeru žele operirati jezik kako bi poboljšali izgovor engleskog jezika, rekao je u utorak jedan šangajski liječnik. Ti umišljeni bolesnici uvjereni su da artikulacija engleskog traži da im se prereže kožica koja se nalazi ispod jezika kako bi izgovor bio mekši. »Imali smo nekoliko slučajeva prošloga mjeseca. Svi pacijenti savršeno su govorili kineski, dakle nisu imali nikakve malformacije. Tražili su da im se operira kožica pod jezikom kako bi uspjeli govoriti čisti engleski«, rekao je Chu Jian, estetski kirurg u bolnici Renai u Šangaju koji je rekao da je odbio operirati sve takve pacijente. Među onima koji su zahtijevali operaciju bila je i majka petnaestogodišnje djevojčice koja je pod svaku cijenu željela da njezina kći može »rulati« englesko 'r'.</p>
<p> Drugi primjer je dvadesetsedmogodišnjak kojemu je već dva puta odbijena viza za odlazak na studije u SAD, a koji se nadao da bi operacijom riješio problem pred treći razgovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Žalimo, Vaše je prezime neprihvatljivo</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Poznatom internetaškom sastajalištu tehnomanijaka The Register ovih se dana javio čitatelj imenom James Woodcock (25) s pričom o tome kako je automatski odbijena njegova prijava za Microsoftovu bučno reklamiranu sveobuhvatnu uslugu .Net Passport, koja obuhvaća i popularni besplatni e-mail servis Hotmail. Prijavljujući se, Woodcock je dobio automatsku odbijenicu: »Vaše prezime sadrži riječ koja je rezervirana ili zabranjena za registriranje u .Net Passport. Molimo, upišite drugo prezime.«</p>
<p>Woodcock doslovno znači »drveni pjetlić« ili »šumski ptić«, no znači i još dosta toga. Cock se u slangu rabi za muški spolni organ. Vjerojatno je tako Woodcockovo prezime dospjelo na indeks zabranjenih riječi. Ovdje se, međutim, radi o posve uobičajenom i pristojnom prezimenu. Ime Woodcock nosi jedna ugledna zaklada za promicanje američke umjetnosti i velika odvjetnička tvrtka. U Microsoftovoj enciklopediji na CD-u naći ćete, recimo, ime uglednog sindikalista i bivšeg ambasadora u Kini, Leonarda Freela Woodcocka. Woodcock su i dvije poznate ptice. Scolopax rusticola u Europi je toliko uobičajena da u Hrvatskoj nije čak ni posebno zaštićena. Riječ je, naime o - šljuki. U američkom je jeziku prilično uobičajeno imenom woodcock zvati ne samo vrstu Philohela minor, nego i sve djetlove. E, sad, djetlić se engleski kaže woodpecker, što znači da bi i takvo prezime valjda bilo »neprihvatljivo«. Pecker je, naime, prilično uobičajen infantilni izraz za isto što je u odraslih cock.</p>
<p>Spomenuti g. Woodcock pokušao se žaliti, no nije dobio odgovor niti se uspio probiti do koga živog tko bi znao ili htio ispraviti glupost. Uspio se, međutim, za .Net Passport, uslugu koja se reklamira kao osiguranje potpunog identiteta za poslovanje na Internetu, prijaviti pod drugim, lažnim i, reklo bi se, gorim imenima, kao što je, recimo »Fred Prostitute«. </p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Stranačke odluke o novome intendantu</p>
<p>Stranke se udružuju u nove koalicije kako bi se politički izborile za novog intendanta HNK / Na ponovljeni natječaj opet su se prijavili isti kandidati: dosadašnja intendantica Mani Gotovac i glumac splitskoga HNK Milan Štrljić / Ovoga puta, kako se tvrdi, neće biti poništenja natječaja </p>
<p>SPLIT, 19. lipnja</p>
<p> - Dugoočekivani nastavak sjednice splitskoga Gradskog vijeća bit će održan u četvrtak s dopunjenom točkom dnevnog reda o imenovanju intendanta splitskoga HNK, što je na zahtjev oporbenih vijećnika zatraženo na prošloj, prekinutoj sjednici. Pretpostavlja se da će upravo ta točka biti kamen spoticanja ne samo oko formalnog imenovanja intendanta splitske nacionalne kazališne kuće, nego i trenutak provjere zajedničkog funkcioniranja koalicijskih partnera sedam vladajućih političkih stranaka na čelu s SDP-om.</p>
<p> Predsjednik Gradskoga vijeća mr. Petar Krolo u svojim izjavama nije želio toj odluci davati veće značenje, no budući da je imenovanje prvoga čovjeka splitskoga kazališta već mjesecima ispolitizirana tema, o kojoj će odluku ipak donijeti političke stranke, sve su mogućnosti otvorene.</p>
<p> Naime, iz neslužbenih izvora saznajemo da će dvoje kandidata koji su se prijavili na natječaj, dosadašnja intendantica Mani Gotovac i glumac splitskoga HNK Milan Štrljić, podijeliti vijećnike. Kako saznajemo, SDP i HNS trebali bi podržati kandidaturu Mani Gotovac, dok bi dio vijećnika HSLS-a i HSS-a te vodećeg oporbenog HDZ-a i stranka desnog bloka ruku trebao dignuti za Milana Štrljića. Zanimljivo je da će upravo dio vijećnika HSLS-a, koji su Mani Gotovac doveli prije četiri godine na to mjesto, sada biti protiv njezina imenovanja pa i za poništenje natječaja. Međutim, mr. Petar Krolo izjavio je da to ne će biti moguće, jer oba prijavljena kandidata ispunjavaju sve tražene uvjete.</p>
<p> Jedino se može dogoditi da ni jedan kandidat ne dobije dovoljan broj glasova vijećnika. U tome slučaju, tvrdi Krolo, ne će se ići na poništenje natječaja niti će se imenovati vršitelj dužnosti, jer mandat Mani Gotovac traje do 10. listopada, do kada je zadužena za normalno funkcioniranje rada splitske kazališne kuće.</p>
<p> Osim toga, u četvrtak se očekuje imenovanje ravnatelja splitskoga Gradskog kazališta mladih, dok će za ravnatelja Gradskoga kazališta lutaka biti imenovan vršitelj dužnosti i raspisan novi natječaj. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>JA I KALISTO</p>
<p>Riječ je o uroti šutnje zadružne uprave</p>
<p>Radio sam bez plaće, a dobio stan, hranu, bijedan džeparac i čast stručna usavršavanja u Dolymaru. Nakon samo dva dana postalo mi je jasno zašto im je stalno otvoren natječaj za tolik broj pripravnika. Rijetko koji bi izdržao više od tri mjeseca</p>
<p>PIŠE: DEJAN ŠORAK</p>
<p>Kako je moguće da mi sami nudite posao, a odbijate me na natječaju jer nemam tri godine iskustva?«</p>
<p>Rekli su mi da brkam kruške i jabuke, jer je riječ o dvije različite stvari za koje vrijede različita pravila.</p>
<p>Već to mi je dalo naslutiti kako velik opservatorij zapravo znači - veliko sranje. Kako je pogrešno bilo počelo, tako se i nastavilo. </p>
<p>Radio sam bez plaće, a dobio stan, hranu, bijedan džeparac i čast stručna usavršavanja u Dolymaru. Nakon samo dva dana postalo mi je jasno zašto im je stalno otvoren natječaj za tolik broj pripravnika. Rijetko koji bi izdržao više od tri mjeseca.</p>
<p>Prvo, u toj zabiti na planini zrak je bio podjednako rijedak kao i viski u najbližoj krčmi udaljenoj jedanaest milja, a o rijetkosti ženskih bića da i ne govorimo. </p>
<p>Drugo, teleskop sam i dalje mogao gledati samo na njihovim web stranicama i u astronomskom atlasu, jer je pripravnicima k njemu bio zabranjen pristup. Indijske su kaste pravi egalitarizam, prema tamošnjim birokratskim razredima.</p>
<p>Dobro, mislio sam, ništa od teleskopa, ali tu je najveća baza podataka na svijetu. No i ona je ostala samo u sferi fantazije, jer je baš kao i teleskop pripravnicima bila nedostupna. Prvo što je svaki od nas pokušao sa svojim hakerskim iskustvom, bilo je razvaliti im passworde za pristup središnjoj memoriji. Naravno, bez uspjeha, jer svaki šupak može postaviti nepremostive prepreke pa je to mogla i glavna posada u Dolymaru.</p>
<p>U čemu je onda, pitate se, uopće bila svrha pripravnika u opservatoriju? Sama prisutnost mladih i nabrijanih doktora astrofizike koji su tako pričepljeni da ne mogu ni maknuti, davala je životnu snagu starcima. To je bila zapravo glavna svrha. </p>
<p>A naš se posao svodio na prekapanje po kantama za smeće. Doslovno se tako i zvao projekt na kojem smo radili: Smeće. Toliko su nas htjeli poniziti da se čak nisu potrudili stvar zaodjenuti u neko suptilnije ime. </p>
<p>Riječ je o tome da je svaki od krupnih višegodišnjih projekata koji su, dakako, bili rezervirani samo za šefove, imao milijarde škartiranih podataka, koji su se nagomilavali u pomoćnim memorijama - deponijima smeća. Kako i u jalovini zlatnog rudnika u svakih desetak tona ima oko gram zlata, postojala je mogućnost da se i iz smeća može iščeprkati poneki važan podatak. Svaki bi se pripravnik u početku za to zagrijao, ali nije bio u prigodi ništa učiniti s nađenim podatkom, osim ponuditi ga središnjoj memoriji koja je gutala sve u sebe bez povratka, poput svemirske crne rupe. </p>
<p>I zato, nakon nekog vremena, smeće više uopće nismo pretraživali, nego bismo dnevnu normu jednostavno bacali unepovrat. Ostatak vremena, provodili smo surfajući Internetom, većinom po pornografskim sadržajima.</p>
<p>Poziv iz Mednjana zatekao me na stranici www.igloofattygirls.com, nekoj nezamislivoj tvorevini s debelim Eskimkama namazanim tuljanovim uljem, u vođenju ljubavi s navedenom vrstom sisavaca. To je značilo da sam u terminalnoj fazi.</p>
<p>Tražili su neka nagovorim baku da potpiše prenamjenu nedovršena silosa u zvjezdarnicu. Pitao sam ih što namjeravaju s tom zvjezdarnicom, a oni su rekli da ne namjeravaju ništa osim da zajebu vojsku da im ne metne radar.</p>
<p>Nije mi bilo jasno zašto su tako otvoreni kad je bilo poznato da nekoliko vojnih obavještajnih službi nadzire telefone našeg grada. </p>
<p>Rekao sam im da za zvjezdarnicu trebaju teleskop, a oni su odgovorili:</p>
<p>»Pa imamo teleskop!«</p>
<p>Naravno da sam znao da imaju teleskop, iako se njegovo postojanje godinama krilo. </p>
<p>Riječ je o uroti šutnje zadružne uprave, iz vrlo praktičnog razloga.</p>
<p> Raspali je SSSR cijeloj državi ostao dužan milijune dolara nenaplaćenih dugovanja, što u kešu što u robi, pa su se nadali da će u toj masi jednog dana doći ili do motokultivatora ili do gotovine.</p>
<p>»Nagovorit ću baku da vam potpiše, ali uz jedan uvjet!«, učinilo mi se da mi debela Eskimka namiguje zajedno s tuljanom. »Hoću biti upravitelj zvjezdarnice!«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Animacijske igre s amorom </p>
<p>15. svjetski festival animiranih filmova / Dva zapažena filma drugoga dana bave se izrazito seksualnim temama - »Rat ljubavi« Annike Giannini iz Švedske i »Prva priča« Darka Baklize iz Hrvatske / Intrigantan »Bezglavi konjanik« kojeg je autor Ulo Pikkov iz Estonije</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Premda nešto slabiji nego prvoga dana, filmovi u konkurenciji ipak nisu razočarali. Prije svega zahvaljujući intrigantnim temama, poput seksa, koje je već prvoga dana započeo Bugarin Stojan Dukov filmom »Juli«.</p>
<p> Ulogu seksa u revoluciji čovječanstva prilično temeljito obradila je Annika Giannini iz Švedske filmom »Rat ljubavi« koji započinje citatom Giana Batiste Marina iz 1615. godine, te je nastavila razigranom animacijskom igrom s amorom i njegovim (ne)uspješnim strelicama upućenima ne uvijek na pravu adresu. Bogata razigrana igra oko ljubavi, taj film je u stvari priča o amoru i njegovim često uzaludnim pokušajima da ljude odvede na pravi put i nauči tajnama ljubavi koju treba i zaslužiti, a ne samo dobiti s neba ili očekivati da se dogodi bez ikakvih ulaganja i spoznaja. Darko Bakliza je pak za Zagreb film napravio »Prvu priču«, zgodnu igru nogu koje u različitim, najčešće uzdignutim, položajima govore o tajnama zavođenja i ljubavne igre koja je počela još od Adama, Eve i jabuke. To je igra koja nije uvijek ni jednostavna ni lagana, a možda ni komforna, ali »sretan« kraj i dim cigarete koji se ponovno pretvara u jabuku, zatvara čarobni krug fizičke požude i njezine sedmominutne realizacije. Barem toliko traje taj film.</p>
<p>Maciek Albrecht, Poljak koji radi u SAD, vješto je pokazao kako animirati pjesmu. Njegov klasični crtež crnih obrisa u bijelom snijegu, spokojna atmosfera božićne idile i blagi umirujući glas Nata Kinga Colea savršeno se uklapaju u opći ugođaj obiteljskog slavlja i svečanosti u kojoj vladaju mir i spokoj, baš kao i u ritmu i riječima pjesme koju animirani crtež besprijekorno slijedi.</p>
<p> Neobično originalan je »Bezglavi konjanik« Ula Pikkova iz Estonije koji »teškim crtežom« i doslovnom metaforom kauboja bez glave pokušava naći kompromis između mase i pojedinca, društva i individue,... koja na kraju dobiva glavu od mjeseca, što ne znači da je postao bolji čovjek. Mađarski autor Istvan Orosz poigrao se za animatore uvijek atraktivnim rukama dajući u filmu »Crna rupa, bijela rupa« skicu ruke koja crta ruku, zatim nastavljajući zadanu temu masovnim crtežima ruku u raznim varijacijama. Uglavnom, u prvom planu bilo je autorovo maksimalno korištenje crtežom u za njega određenim koordinatama i zadatcima odnosa mikro i makrokozmosa. </p>
<p> »The Romany Mirror« Katarine Lillqvist iz Finske lutkarska je bajka o kralju i ogledalu solidno napravljena, ali kao i svaka bajka sa sasvim drugom funkcijom od one koja se očekuje u festivalskoj konkurenciji. Slično se odnosi i za jugoslavenski film »Na mostu« Nikole Vitkovića, koji se našao u konkurenciji, premda je od tamošnje ponude objektivno mnogo zanimljiviji bio »Sjenka i njen čovjek« Marijana Milanovića, koji selekcijska komisija nije uvrstila u borbu za nagrade. Debitant i samouki autor Dušan Kastelič iz Slovenije s filmom »Perkmandeljc«, koji je spot za polka-punk grupu »Orlek«, pokazao je obilje talenta, energije i samosvijesti neophodne u ovome napornom umjetničkom, kreativnom poslu zvanom animacija.</p>
<p> »Still Life With Animated Dogs« Paula i Sandre Ferlinger iz SAD mala je animirana storija o psima u životu jednoga čovjeka. To je autobiografska priča samoga autora, koji je često putovao i mijenjao pse od zemlje do zemlje. Danas, s 64 godine, on pripovijeda svoju priču, od češke neimaštine i redova za hranu do nesigurnosti komuniciranja.</p>
<p> Priču prati ekspresivni crtež pun emocija i poetičnosti. Nižu se slike događanja, sa psom koji skida plakate, kao što je slika s Lenjinom, ili kada pas dobiva putovnicu,... Slijedi odlazak u Ameriku i susret s prvim psom kojeg je autor tamo imao. Nostalgično, sentimentalno, ispovjedno.</p>
<p>»Tengo La Posizione« Simona Massija iz Italije pokušaj je zamrzivanja stanja u trenutcima žestoke zime s mnogo snijega kada je promjena vremena ili nadolazak proljeća krajnje neizvjesna budućnost. Autor se služio motivima »Kuće na brijegu« Cesarea Pavesea. »Nightwindows« Anwyn Beier iz Velike Britanije sjajna je likovna i vizualna kompozicija osmišljena u kontrastu vatre i mraka. Pri tome ostaje vječna tema - što se događa iza prozora, koje sve vatre, drame, ljepote, užasi, romantika i mrak?</p>
<p> Kim Jean-Young predstavila se filmom »Tso-Ji« za francusku produkciju u kojem je pokušala obraditi temu kreativnosti u punom zamahu i po svaku cijenu, dok je »Pa« Neila Goodridgea iz Australije neka vrsta kombinirane tehnike fotografije i 2D animacije u kojem glavni junak pokušava iznijeti priču o svome davno umrlom djedu koji se u njegovim očima čini svemogućim.</p>
<p> »Flux« Christophera Hintona iz Kanade vrsta je ljuljanja životom u kojem uz agresivni moderni crtež i aktivne likove, koji su često spremni na zločeste smicalice, sudjelujemo u borbi za opstanak koja završava kao što i počinje - na ljuljački sudbine kojom nitko od njih ne može upravljati niti manipulirati.</p>
<p> Zabavni, ali manje umjetnički zanimljivi su »Bookashky« Mikhaila Aldashina iz Rusije o bubama i ostalim insektima koji žive u kuhinji i bezuspješno pokušavaju »revolucionarne akcije« te »Gravitacija« Sylvainea Charbonneaua, koji je za kanadsku seriju »Science Please« napravio jednominutni obrazovni spot o gravitaciji kroz odnos košarkaške lopte i sile teže. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Plaketa HAZU Josipu Diminiću </p>
<p>Josipu Diminiću pripala glavna nagrada, a ostala priznanja dobili su Dubravko Adamović, Biserka Baretić, Vasko Lipovac, Mirna Krešić, Tomislav Čeranić, Đanino Božić i Svjetlan Junaković / Održava se i izložba »Retrospektiva nagrađenih crteža 1968. - 1999«.</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja.</p>
<p> - Treći hrvatski trijenale crteža otvara se u galeriji Klovićevi dvori u četvrtak 20. lipnja u 20 sati kao do sada najreprezentativniji i eksperimentalno najzanimljiviji pregled crtačkog stvaralaštva.</p>
<p> Glavna nagrada - Plaketa HAZU pripala je kiparu Josipu Diminiću po odluci žirija u sastavu Edo Murtić, Đuro Seder, Tonko Maroević, Šime Vulas, Mikica Maštrović i Marina Baričević, kako su na konferenciji za tisak održanoj u povodu važne izložbe kazali organizatori mr. Slavica Marković, ravnateljica Kabineta grafike HAZU, i Nikola Albaneže, viši kustos Kabineta grafike.</p>
<p> Nagrada Kabineta grafike HAZU pripala je slikaru Dubravku Adamoviću, nagrada Ministarstva kulture slikarici i grafičarki Biserki Baretić, dok je dobitnik nagrade Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice kipar Vasko Lipovac. Nagradu »Miroslav Kraljević« osvojila je slikarica Mirna Krešić, dok su posebna priznanja Odbora za nagrade osvojili umjetnici Tomislav Čeranić, Đanino Božić i Svjetlan Junaković.</p>
<p> Tradicionalna manifestacija predstavit će likovna ostvarenja 174 autora. U strukturi izlagača prvo se nalaze pozvani autori, mahom vodeća likovna imena poput Borisa Bućana, Dušana Džamonje, Zlatka Kesera, Ivana Kožarića, Vjenceslava Richtera, Ive Šebalja i drugih. Posebnu cjelinu čine radovi 21 autora pozvanih da svojim konceptualnim promišljanjima i eksperimentalnim ostvarenjima u različitim medijima pomoću instalacija i prostornog oblikovanja problematiziraju značajke crteža u sklopu tematskog ciklusa »Maksimalnost minimalnoga«.</p>
<p> Osim toga, na trijenalu će sudjelovati tri gošće iz inozemstva - Belgije, Francuske i Njemačke. To su Ingrid Ledent te Ana Feiner Žalac i Mirna Krešić, koje su svoju prvu formativnu naobrazbu stekle na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Na posljetku, neizostavna dionica trijenala su odabrani autori. U snažnoj konkurenciji više od 280 prijavljenih kandidata žiri je odabrao 113 radova, među kojima prevladavaju mlađi autori.</p>
<p>Istodobno s trajanjem ovogodišnjega trijenala u Kabinetu grafike HAZU održava se i izložba »Retrospektiva nagrađenih crteža 1968. - 1999«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Predane nagrade »Vladimir Nazor«</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - U srijedu na večer svečano su, prvi put u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predane nagrade »Vladimir Nazor« za proteklu godinu. </p>
<p>Nagradu za životno djelo na području književnosti dobio je Ivo Brešan, a godišnju novinar i književnik Drago Glamuzina za zbirku pjesama »Mesari«. Dobitnik nagrade za životno djelo na području glazbe je skladatelj i glazbeni pedagog Stanko Horvat, a godišnje sopranistica Mirella Toić za izvedbe u operama »Don Carlos« i »Krabuljni ples«. Nagradu za životno djelo na području likovne i primijenjene umjetnosti dobio je slikar Đuro Seder, a godišnju akademski kipar Petar Barišić za spomenik palim hrvatskim braniteljima u Đakovu. Ernest Gregl, filmski tehnolog i restaurator, snimatelj i redatelj, dobitnik je nagrade za životno djelo na području filmske umjetnosti, a redateljica Biljana Čakić-Veselič dobitnica je godišnje nagrade za dokumentarni film »Dečko kojem se žurilo«. Na području kazališne umjetnosti nagradu za životno djelo primila je glumica Neva Rošić, a godišnjom je nagradom nagrađena redateljica Ivica Boban za predstave »Četvrta sestra«, »Tetovirana ruža« i »Suzana čista«. Na području arhitekture i urbanizma nagrada za životno djelo pripala je arhitektu Juliju de Luci, a godišnja arhitektima Vinku Peneziću i Krešimiru Rogini za stambenu zgradu Blok 21 u Vukovaru. </p>
<p>»Najviša državna nagrada za umjetnička ostvarenja - Nagrada 'Vladimir Nazor' - dodjeljuje se u kontinuitetu od 1959. godine. Nagrada se dodjeljuje najuspješnijim hrvatskim umjetnicima za njihovo životno djelo, za ukupan, često višedesetljetni, doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti«, istaknuo je dr. Antun Vujić, ministar kulture, čestitavši i uručivši nagrade ovogodišnjim laureatima.</p>
<p>Taj kulturni blagdan, kako ga je sam nazvao, nagrađenicima je čestitao i akademik Nedjeljko Fabrio, predsjednik Odbora Nagrade »Vladimir Nazor«. »Ono što se ovdje slavi i nagrađuje jest jedino naše zdravlje, jest plemenitost htijenja duha, jest produžena i još uvijek živodajna Pjesnikova poruka«, poručio je Fabrio. U glazbenome dijelu programa, koji je vodio glumački par Dora Polić i Tarik Filipović, nastupio je »Zagrebački kvartet«. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>La Rochelle slavi 30. obljetnicu </p>
<p>PARIZ, 19. lipnja</p>
<p> - Međunarodni filmski festival u francuskom La Rochelleu, koji se održava od 28. lipnja do 8. srpnja, obilježit će 30. obljetnicu s francuskom glumicom Juliette Binoche, belgijskim redateljem Thierryjem Knauffom, kineskom redateljicom Ying Ning te talijanskim redateljem Francescom Rosijem i Mauritancem Abderrahmanom Sissakoom. Ovaj festival s dugom tradicijom koji je pokrenuo kritičar Jean- Loup Passek, a danas vodi Prune Engler, predstavit će u svom 30. izdanju 120 dugometražnih filmova. Festival se odlikuje »stalnom težnjom da svjedoči o svijetu na pragu trećeg tisućljeća« u okviru programa u kojem će biti prikazani kratki i dugometražni filmovi odasvud, s festivala u Cannesu te stranih festivala koji odražavaju »živahnost umjetnosti u neposrednoj vezi sa svojim vremenom«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Buketi Ljerke Njerš u Ninu</p>
<p>NIN, 19. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Matice hrvatske Nin, u Galeriji »Višeslav« postavljena je izložba slika Ljerke Njerš (1937.), umjetnice iz Zagreba koja se sustavno bavi i kreativnom keramikom. Naime, autorica je 1961. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti, u slikarskoj klasi prof. Marina Tartaglie, ali je prije toga završila Školu primijenjene umjetnosti gdje je kod Blanke Dužanec učila keramiku. Kite cvijeća Ljerke Njerš, izložene u prigodi Dana grada Nina, prerastaju do ornamentalnoga sklopa u kojemu, kako je zabilježeno, koloristički rasponi čiste boje i razigrane kromatske površine dolaze do maksimalnoga sjaja. Kao da je u njima, sebi svojstvenom kultiviranošću izraza, sažela svekoliko bogatstvo prirode dodajući tim cvjetnim ostvarajima svoje bogato likovno iskustvo i uvijek prisutnu otvorenost ljepoti. Izložbu je postavio prof. Šime Ljubičić. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Spektakularna »Aida« u Veroni</p>
<p>RIM, 19. lipnja</p>
<p> - Arena u Veroni, jedna od najvećih opernih scena u svijetu s 15.000 mjesta, proslavit će u petak otvaranje 80. operne sezone »Aidom« Giuseppea Verdija koja će biti predstavljena kao veliki spektakl u novoj produkciji Franca Zeffirellija. Golema piramida od zlata i bakra okružena sfingama stajat će u središtu amfiteatra. »Aida« je do sada izvođena 410 puta u Veroni otkad je arena, podignuta u doba gladijatora , u 1. st. poslije Krista, okrenuta lirskoj umjetnosti. Radi se o 10. kolovozu 1913., datumu prvog velikog koncerta na otvorenom povodom 100. obljetnice Verdijeva rođenja. Osamdeseti festival odaje počast i Francu Zeffirelliju (70), postavljajući »Carmen« i »Trubadura« u njegovoj režiji. Zadnje dvije od pet opera koje će se izvoditi nove su produkcije, i to »Nabucco« u režiji Graziana Gregorija i »Tosca« Giuliana Montalda. Do 1. rujna se predviđa 48 predstava. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Povijesne odore Hrvatske vojske</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - U prigodi Dana državnosti, 25. lipnja, u Galeriji MORH-a »Zvonimir« u četvrtak, 20. lipnja, otvara se izložba pod nazivom »Odore i oprema povijesnih postrojbi Hrvatske vojske«. Njome se predstavljaju postrojbe članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, a to su: Turopoljski banderij, Bokeljska mornarica 809, Karlovačka građanska garda, Varaždinska građanska garda, Hrvatski sokol, Trenkovi panduri, Dubrovački trombunjeri, Kumpanija Smokvica, Zrinska garda, Keglevićeva straža, Otočki graničari i Požeška građanska straža. Njihove živopisne odore i starinsko oružje te raznovrsna oprema i plesovi ujedno su simbol stoljetne hrvatske ratne povijesti i ponosna hrvatskoga vojnika. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Propada narod i prašuma umire s njim </p>
<p>S Armagedonom ili bez njega, krizu koja nam je pred vratima uzrokovali su ljudi koji već više od četiri tisuće godina vode živote i poslove kao da je kraj iza ugla, što dovodi do zgrabi-što-možeš-dok-možeš načina razmišljanja koje je uništilo naš planet i naš okoliš</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Priče o »nadolazećem smaku svijeta« nisu usamljene ni neobične, pogotovu ne među kršćanima u američkom carstvu. Česte su čak i među nekršćanima: kad su bivšeg sovjetskog premijera Kruščeva (deklarirana ateistu) novinari pitali misli li da je moguće da su Zemlju posjetili svemirski brodovi s drugih planeta, rekao je da je to apsolutno nemoguće. Zato što bi svaka kultura koja je dovoljno razvijena da sagradi svemirski brod, rekao je, također, razvila i oružja tako razorna da bi se uništila.</p>
<p>Uopće nije bitno hoće li se ostvariti proročanstvo o biblijskoj bitki na zaravni Armagedona, ne želim tvrditi ni da hoće ni da neće. (Ako si dovoljno mnogo ljudi kaže da će tako biti, 'polje' - kako to naziva Rupert Sheldrake - postaje tako snažno da će se to zaista i dogoditi.) </p>
<p>Ali s Armagedonom ili bez njega, krizu koja nam je pred vratima uzrokovali su ljudi koji već više od 4000 godina vode živote i poslove kao da je kraj iza ugla, što dovodi do zgrabi-što-možeš-dok-možeš načina razmišljanja koje je uništilo naš planet i naš okoliš.</p>
<p>Naše shvaćanje »primitivnih« ljudi: Kad pomislimo na Francuze, na primjer, u mislima vidimo ljude koji žive relativno sretan život, a ukažu nam se specifične živopisne slike - vinogradi u unutrašnjosti, Eiffelov toranj u Parizu. </p>
<p>Te slike obično poprate sjećanja ili zvukovi - ljudi koji govore francuskim jezikom, razgovarajući o pametnim temama. </p>
<p>Najvjerojatnije sve to prate i osjećaji (ugodni, poput znatiželje, poznatosti itd.) te okusi i mirisi (francuska kuhinja i vina, na primjer).</p>
<p>Ali kad si pripadnik zapadne civilizacije pokuša vizualizirati i osjetiti primitivne narode poput Kayapa, naše mentalne slike obično nisu u boji, nemaju zvuk, okus ni miris. </p>
<p>Zato što smo imali tako malo podataka o njihovoj kulturi ili zbog priča koje smo čitav život slušali, gledali, učili o jadnim, siromašnim primitivnim narodima, ono što nam prolazi kroz um obično su vizije ljudi koji su boležljivi, čuče polugoli, imaju pokvarene zube, pretražuju džunglu u potrazi za strvinama, niski su, neishranjeni, vode očajnički život u neprijateljskom okolišu. </p>
<p>Ako si zamišljamo zvukove, obično je to nerazumljivo blebetanje - takvi ljudi zacijelo ne bi mogli voditi smislene, duboke razgovore - a mirisi i okusi potpuno su izostavljeni iz slike.</p>
<p>Slične slike možda imamo i o ljudima koji su živjeli prije početka naše civilizacije. Kad pomislimo na špiljske ljude ili one iz kamenog doba, zamišljamo si likove iz crtića, nežive stvari koje nisu posve ljudske, a zasigurno nisu imale jezik, kulturu, civilizaciju, kuhinju, vjeru, obitelji, zajednice ili privredu.</p>
<p>Razlog zašto su naše slike tako sive i izobličene jest to što naša kultura ne prepoznaje te »druge ljude« kao potpuna ljudska bića. </p>
<p>O vremenu prije rasta Mezopotamije prije sedam tisuća godina govorimo kao o »pretpovijesnom dobu«, kao da nije imalo vlastitu povijest. Nije bilo stvarno. Postojalo je samo kao 'fusnota' životu na planetu, a ako je uopće imalo svrhu, onda je to bila priprema pozornice za naš dolazak.</p>
<p>Ali Kayapo i stotine drugih domorodačkih naroda dokaz su lažnosti naše kulturološke i vjerske mitologije. Tisućama godina prije nas, vjerojatno i mnogo prije sumerske »civilizacije«, Kayapo su imali kulturu koja se proširila na dobar dio Brazila. </p>
<p>Nađeni kosturi stari tisućama godina pokazuju da su - kao i većina »primitivnih« naroda - imali zdravlje i kvalitetu života nadmoćnu našima, s manje degenerativnih bolesti, da su imali visoka i snažna tijela i dug život. </p>
<p>Imali su složen govorni jezik koji je preživio do današnjeg dana, prastaru usmenu povijest, tradicije i vjere, te da su u Brazilu sagradili tisuće naselja s više od četiri tisuće stanovnika u svakome od njih. </p>
<p>Ta su naselja bila sagrađena na golemim zemljanim uzvisinama koje su ih štitile od sezonskih poplava i tvorile kanale koje su koristili za natapanje i plovidbu. </p>
<p>Imali su obitelji, ženili su se i brinuli za djecu, prakticirali svoju vjeru i bili blaženo nesvjesni samog koncepta ratovanja. (Imali su plemenske sukobe, ali oni nikad nisu za svrhu imali istrjebljenje ili uništenje druge skupine ljudskih bića. Koncept genocida, kakav naša kultura prakticira već sedam tisuća godina, bio im je posve stran.)</p>
<p>Kayapo, kao i njima ravni širom svijeta, stotinama su tisuća godina prakticirali održive načine izdvajanja hranjivih sastojaka, skloništa i odjeće iz nedavne sunčeve svjetlosti, na način koji je osiguravao opstanak i kvalitetu života za njih, ali isto tako i za buduće naraštaje, u dalekoj budućnosti.</p>
<p>Unosne pogodbe </p>
<p>Onda je stigao Pizarro. Za samo stotinu godina više od 85 posto autohtonih naroda Južne Amerike bili su mrtvi, većinom od bolesti koje su Konkvistadori donijeli iz Europe (gripa, ospice, male boginje, kuga, itd.).</p>
<p> Preživjeli Kayapi pobjegli su u najzabitija područja u unutrašnjosti brazilskih prašuma i nastavili su obrađivati zemlju svojim 'prijateljskim' ratarskim metodama još sljedećih četiristo godina.</p>
<p>Tad su na početku dvadesetog stoljeća stigli drvosječe i rančeri. </p>
<p>Drva iz prašume, posebno mahagonij, zbog svoje su ljepote i rijetkosti na visokoj cijeni u našoj kulturi. A kad se prašuma posiječe, ranjena je zemlja pogodna za ispašu stoke.</p>
<p>Rančeri i drvosječe unajmljivali su plaćenike neka 'izbrišu' Kayape i ostala prašumska plemena, nudeći nagrade za skalpove i uši - baš kao što je američka vlada nudila za indijanske uši i skalpove u osamnaestom stoljeću. </p>
<p>Ta je praksa zabranjena tek nedavno (premda mnogi rančeri i drvosječe to još rade, u Brazilu i u drugim zemljama.)</p>
<p>Ta je zabrana donešena većinom zato što su otkrili da se Kayape može iskoristiti i drukčije. Otkriveno je da je njihova zemlja bogata vrijednim drvetom i mineralima pa su neke tvrtke sklopile unosne pogodbe s »voljnim elementom« unutar naroda Kayapo.</p>
<p>Upoznavanje Kayapa s gotovinom imalo je mnoge popratne pojave. »Zarazilo« ih je s našim mlađe-kulturnim zamislima o tome kako bi ljudi trebali živjeti, što je neka plemena navelo da odbace tradicionalno ratarstvo i da prijeđu na sijeci-i-pali poljoprivredu kako bi uzgojili što više onoga što se može prodati za gotovinu. </p>
<p>I tako su sad, kao i mnogi starosjedioci drugih kultura prije njih, pokleknuli pred »napretkom« i mnogi rade na korporacijskim plantažama ili u tvornicama - iskorištavani su postali oni koji iskorištavaju. Kayapo kultura brzo propada, a prašuma umire zajedno s njima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Najmanje Europljana u četvrtfinalu nakon 1970.</p>
<p>I sa četiri reprezentacije u četvrtfinalu Europa je opravdala svojih 15 mjesta, koliko dobiva za SP (četiri od osam je 50 posto, a 15 od 32 47 posto)</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Gubi li Europa dominantnu ulogu u nogometu? Sudeći prema (ne)uspjesima većine europskih reprezentacija na Dalekom istoku, čini se da je odgovor potvrdan. Naime, tek drugi put u povijesti svjetskih prvenstvava (ako ne računamo prvo SP 1930. godine u Urugvaju, na kojem su nastupile samo četiri europske reprezentacije), među osam najboljih svjetskih reprezentacija samo su četiri sa Staroga kontinenta. Jedini raniji takav slučaj dogodio se 1970. u Meksiku, dok je na tri prethodna SP-a do četvrtfinala stizalo najmanje po šest europskih selekcija (1990. u Italiji šest, 1994. u SAD-u sedam te 1998. u Francuskoj šest).</p>
<p>Razloga je nekoliko. Najčešće spominjani razlog duge su i naporne sezone u većini najjačih europskih liga, pa su stoga igrači umorni stigli na SP. To je vjerojatno jedan od razloga, ali ne i najveći, jer se slična situacija događala i uoči ranijih SP-a, pa su ipak Talijani i Francuzi, koji su najviše pogođeni dugim sezonama, najčešće dolazili u završnice ranijih SP-a. Također, da je to najveći razlog vjerojatno do četvrtfinala ne bi stigli ni Englezi, koji odigraju uvjerljivo najviše utakmica tijekom sezone, a ni Španjolci, koji tek malo zaostaju za Englezima.</p>
<p>Vjerojatnije je da je razlog lošim rezultatima Europljana povezanost tog umora s vremenskim prilikama u Japanu i Južnoj Koreji. Europljani ipak nisu naviknuti na veliku vlagu, koja je u kombinaciji s vrućinama znatno utjecala na izvedbe europskih igrača.
Usto, ne manje važan podatak je i globalizacija nogometa. Fraza »danas svi igraju nogomet« sve je točnija i više se ni protiv koga ne može ući opušteno i pobijediti s »pola snage«. Dokaz je tome da će čak pet kontinenata imati svog predstavnika u četvrtfinalu, što se nikada ranije nije dogodilo, tu su Afrikanci (Senegal), Azijci (Južna Koreja), Sjevernoamerikanci (SAD) i, naravno, Južnoamerikanci (Brazil).</p>
<p>Ranije se govorilo kako je teže postati europski nego svjetski prvak, jer na EP-u nema slabih momčadi, a na SP uvijek »zalutaju neki indijanci«. No, tih je »indijanaca« sve manje i SP se kvalitativno potpuno približio EP-u.</p>
<p>Radi li se o trenutačnoj slabosti ili će se i ubuduće Europa morati pomiriti da više nema apsolutističku ulogu, pokazat će vrijeme, odnosno rezultati na sljedeća dva-tri SP, ali jedno je sigurno. I s četiri reprezentacije u četvrtfinalu Europa je opravdala svojih 15 mjesta, koliko dobiva za SP (četiri od osam je 50 posto, a 15 od 32 47 posto). </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Hanžekovićev memorijal« ponovno krcat atletskim zvijezdama</p>
<p>Najjaču konkurenciju imat će Ivana Brkljačić u bacanju kladiva, jer u Zagreb dolaze olimpijska pobjednica Kamila Skolimowska, svjetska prvakinja Yipsi Moreno, Olga Cander, Bronwyn Eagles i Olga Kuzenkova</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Nikad dosad tri tjedna prije zagrebačkog atletskoga Grand Prix mitinga menadžer Harald Edletzberger nije baratao s toliko sigurnih sudionika. Na to su ga, među ostalim, natjerali i odlični rezultati troje najboljih hrvatskih atletičara, kojima je želio osigurati vrhunsku svjetsku konkurenciju. </p>
<p>Odličnu su formu uoči »Hanžekovićeva memorijala« Blanka Vlašić, Ivana Brkljačić i Siniša Ergotić potvrdili i na nedjeljnom mitingu u Lilleu, pa ih imena koja je pročitao Harry nisu previše uznemirila.</p>
<p>Blanki Vlašić će, tako, u skoku u vis društvo, među ostalima, praviti trenutačno prva skakačica sa svjetske ljestvice Irina Mihaljčenko (2 metra), Amy Acuff, Dora Györffy i slavna Šveđanka Kajsa Bergqvist. Naša najbolja skakačica u vis to je prokomentirala sljedećim riječima:</p>
<p>- Unaprijed se radujem skakanju protiv Kajse Bergqvist, koja mi je najdraža od svih skakačica u vis. Poznato je da na stadionu Mladosti uvijek dobro skačem, pa će tako biti i na ovogodišnjem »Hanžeku«. Svjesna sam da trenutačno imam visine preko 195 centimetara (Blankin rekord, op.a.) i zato sam jako ljuta kada ih ne preskočim. Mislim, međutim, da ću se 8. srpnja smijati, a ne ljutiti.</p>
<p>Apsolutno najjaču konkurenciju, pravo svjetsko prvenstvo, imat će Ivana Brkljačić u bacanju kladiva. U Zagreb, naime, sigurno dolaze olimpijska pobjednica Kamila Skolimowska, svjetska prvakinja Yipsi Moreno, Olga Cander, Bronwyn Eagles i Olga Kuzenkova! Sve one su ove godine već bacale 70 i više metara (Skolimowska 72.60), pa će na Mladosti ponovno morati biti proglašena »opća opasnost«.</p>
<p>- Prošle sam godine na »Hanžeku« bacila najbolji rezultat sezone, pa nema razloga da tako ne bude i ove godine. Nadam se da ću konačno prebaciti svoj i hrvatski rekord, iako se time, kao ni daljinama preko 70 metara ne opterećujem bez potrebe, rekla je Ivana Brkljačić.</p>
<p>Nakon prošlogodišnje pobjede na zagrebačkom mitingu, Siniša Ergotić gotovo da ne zna za poraz. Stalno skače preko 8 metara, a nedavno je »šokirao« hrvatsku javnost s rekordnih 8.23. Prije nego li je Edletzberger i priopćio imena njegovih konkurenata na ovogodišnjem »Hanžeku«, Ergotić je, zato, rekao:</p>
<p>- Uopće me ne zanima tko će doći. Jedino mi je važno ono odlično ozračje na Mladosti, u kojem ne mogu loše skakati.</p>
<p>A, suparnici mu u ponedjeljak, 8. srpnja, neće biti nimalo bezazleni. Zbog ozljede vjerojatno neće biti olimpijskog i svjetskog prvaka Ivana Pedrosa, no Ergotiću i našim mladim skakačima i te kako velik izazov bit će James Beckford, Kevin Dilworth te dvojica najboljih s predstojećeg prvenstva SAD-a. To bi, primjerice, mogli biti Savante Stringfellow (ove godine 8.49) i Miguel Pate (8.33)...</p>
<p>Zadovoljan što je prije nekoliko dana Jurica Grabušić postavio novi hrvatski rekord na 110 metara prepone (13.86), Edletzberger je najavio i izuzetno jaku Memorijalnu utrku Boris Hanžeković. Uz svjetskog rekordera Colina Jacksona, u Zagrebu će trčati i Stanislav Olijars (ove godine 13.15), Shaun Bownes, Xiang Lin i Živko Videnov. Nitko od njih ove godine nema rezultat lošiji od 13.41, a Harry u rukavu čuva još neke vrlo jake adute.</p>
<p>Dakle, u ponedjeljak, 8. srpnja u 18 sati jedini je logičan sportski izbor atletski stadion Mladosti na Savi....</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Laureati Damir Mulaomerović i Mirjana Tabak</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Damir Mulaomerović, igrač grčkog Panathinaikosa, i Mirjana Tabak iz Gospić Inera izabrani su u izboru trenera za košarkaše sezone u 25. izboru Večernjeg lista. S grčkim je klubom Mulaomerović ove sezone postao europski prvak, dok je u grčkom prvenstvu poražen u polufinalu protiv Olympiakosa. </p>
<p>- Ovo je veliko priznanje za mene. Pokazalo se da mi i treneri vjeruju. </p>
<p>O izboru budućega kluba Mulaomerović je kazao:</p>
<p>- Trenutačno sam na odmoru. Tek će za 15 dana početi ludnica oko prijelaza. Ne volim previše pričati, jer onda ne ispadne dobro. Inače, Mula je u srijedu imao dvostruki razlog za slavlje, jer je njegova djevojka Melisa diplomirala na Ekonomskom fakultetu. </p>
<p>U petorku sezone izabrani su sljedeći košarkaši: Gordan Giriček, Damir Mulaomerović, Matej Mamić, Nikša Prkačin i Mate Skelin. </p>
<p>Najbolja je košarkašica Mirjana Tabak, koja je s Gospić Inerom osvojila naslov hrvatskih prvakinja. </p>
<p>- Nisam previše iznenađena, igrala sam u najboljem sastavu u Hrvatskoj. I sljedeće sezone ostajem u Gospiću, samo da ne bude ozljeda, kazala je Mirjana Tabak. U petorku su košarkašica izabrane: Koraljka Hlede, Emilia Podrug, Mirjana Tabak, Korana Longin te dvojac Sandra Popović i Anđa Radoš, koje su dobile isti broj glasova. Veliko su priznanje za najbolje mlade košarkaše dobili Zoran Planinić iz Cibone VIP i Marta Čakić iz Šibenika. Nikša Prkačin među brojnim je nagradama na kraju ove sezone, u kojoj je bio najbolji igrač Cibone VIP, dobio i priznanje Večernjeg lista za najboljeg košarkaša u Hrvatskoj. Sve je najviše zanimalo gdje će Prkačin igrati sljedeće godine.</p>
<p>- Vidjet ćemo, pregovaram s Cibonom i još nekoliko klubova. Na pitanje voditelja svečanosti Olivera Mlakara što mu nedostaje u Zagrebu, Prkačin je odgovorio:</p>
<p>- Neka mi Cibona kupi stan pa ću ostati. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tko će najmanje pogriješiti u tri utakmice?</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - U četvrtak, 20. lipnja, počinje najveća ovogodišnja konjička preponaška, trostruka priredba - Hrvatsko prvenstvo u preskakanju prepona za sve kategorije, čak 47. međunarodni lipanjski turnir, te poznato i priznato natjecanje za Veliku nagradu Grada Zagreba.</p>
<p>Odmah treba naglasiti da će to biti i najbolje izdanje ove velike i zaista ugledne tradicionalne priredbe. Rekordan broj natjecatelja - 80 istaknutih jahača i čak 130 konja iz Europe i, naravno, Hrvatske, to potvrđuje.</p>
<p>Zanimljivo, uzbudljivo natjecanje gotovo je zajamčeno u sve tri utakmice seniora za Hrvatsko prvenstvo. Osim seniora, natjecat će se za prvenstvo na ponijima, zatim uzdanice i juniori. Oni na ponijima natjecat će se u osmoj utakmici u subotu u 14 sati, uzdanice u 11. utakmici u nedjelju u 12 sati, a juniori u petoj i devetoj utakmici u petak i subotu u 15 sati. Seniori će biti podvrgnuti svestranom teškom i riskantnom ispitu, u trećoj utakmici u četvrtak, šestoj u petak u 18 i odlučujućoj 13. u subotu u 16 sati.</p>
<p>Tri su »papirnata« favorita: Andrea Novak, Maja Trajbar i Dražen Gagro. To ni u kojem slučaju ne znači da svi ostali, pa čak ni osmerostruki prvak u deset prvenstava, Ante Šimleša i svi ostali nemaju izglede. Na sreću, hrvatski se preponaški sport razvija i brojem i vrijednošću jahača i konja, pa se ne može reći da su bez izgleda. Naime, trostruki je ispit veoma zahtjevan, veoma rizičan i traži maksimalnu spremnost i pribranost jahača i konja. O tome ovisi tko će osvojiti koje mjesto, počevši od prvaka pa naniže.</p>
<p>Odlučujuća treća utakmica u subotu u 16 sati bit će ujedno i utakmica za zaista tradicionalnu 47. (koji to naš sport ima?!) Veliku nagradu Grada Zagreba, u kojoj će uz naše najbolje jahače nastupiti i dva velika međunarodno poznata strana jahača. Uz njih i najveći favoriti za osvajanje pehara: Austrijanac Anton Martin Bauer i Slovak Juraj Hanulaj. </p>
<p>Uz sve to, ovaj će turnir sadržavati i sve već poznate usputne i zanimljive priredbe sa zaista vrijednom nagradnom igrom, u kojoj će glavna nagrada biti - jahači konj. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Metkovski klub na raskrižju</p>
<p>Iz metkovskog rukometnog kluba odlazak je najavio predsjednik i glavni sponzor, Stipe Gabrić-Jambo, odlaze i mnogi igrači, a klub je zbog dugovanja Hrvatskom rukometnom savezu pod suspenzijom </p>
<p>METKOVIĆ, 19. lipnja</p>
<p> - Igrači i vodstvo Metković-Jamba završili su uspješan četverogodišnji ciklus. U to su vrijeme dvaput osvojili hrvatski kup, ove sezone i prvenstvo (na terenu), nastupili su u Kupu gradova i ispali u 1. kolu, zatim su u dvije sezone zaredom igrali finale Kupa EHF-a, jednom bili pobjednici, a u ovoj su sezoni stigli do četvrtfinala Lige prvaka, a dalje je prošao španjolski San Antonio.</p>
<p>U spomenutom razdoblju klub je vodila otprilike ista uprava na čelu sa Stipom Gabrićem Jambom, čovjekom koji je obećano i ispunio i klub doveo do skupine uglednih i poznatih europskih momčadi.</p>
<p>U momčadi koji su vodili Ilija Puljević-Duka, a u posljednje tri i pol godine Ivica Obrvan-Linci, igrali su, uz naša poznata rukometna imena poput Kljaića, Goluže, Metličića ili Dominikovića i igrači iz inozemstva - Pušnik, Zsigmond i Markovski. </p>
<p>Prijatelji rukometa i gledatelji iz cijele zemlje te susjedne Bosne i Hercegovine godinama su uživali u vrhunskim rukometnim predstavama, a mnogi od njih pratili su metkovske rukometaše na daleka putovanja ne žaleći vremena i novaca.</p>
<p>Prije nešto više od godinu dana počeli su izvansportski problemi za klub. Prvo su igrači Metkovića zbog napuštanja terena u odlučujućoj utakmici prvenstva protiv Zagreba. Stegovna je komisija bila drastična, no kasnije su kazne kasnije umanjene, pa klub nije ostao u Drugoj ligi. Kako je Zagreb bio izbačen iz europskih natjecanja, Metković je predstavljao Hrvatsku, ali bez pomoći igrača Blaženka Lackovića kojemu je Zagreb osporavao pravo nastupa za Metković, pa mladi reprezentativac nije odigrao nijednu utakmicu u cijeloj sezoni. Tijekom sezone baš je zbog toga igrača Zagreb i prečesto »sjedao za vrat« Metkovcima, da bi cijela farsa dobila konačan rasplet odlukom Stegovne komisije o oduzimanju šest bodova Metkoviću i kažnjavanjem igrača osmomjesečnom zabranom igranja.</p>
<p>Baš u vrijeme pisanja i slanja žalbe na odluke Stegovne komisije klub je dobio obavijest o suspenziji zbog toga što nije platio 101.000 kuna za domaćinstvo završnice Kupa koja je održana u Metkoviću. Tako će klupski čelnici opet pisati novu žalbu, iako je taj slučaj po svojim posljedicama značajno manji nego prethodni.</p>
<p>Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) bi trebao odlučiti, nakon žalbe Metkovaca, što će biti dalje s klubom i Lackovićem. Stegovna je komisija više vjerovala anonimnim gledateljima iz Slovenije koji su navodno »prepoznali« Lackovića na zatvorenom treningu protiv Celja nego drugim gledateljima, vodstvu Pivovarne Laško, treneru te momčadi Iveziću i, konačno, upravi i igračima Metković-Jamba!</p>
<p>Posve je jasno da su čelni ljudi uprave RK Zagreb pošto-poto htjeli zagorčati život Metkoviću baš u vrijeme odlučujućih utakmica Lige prvaka, unijeti nemir u redove Metkovića i izbrisati ga kao glavnog konkurenta za domaće naslove. Zato se postavlja pitanje može li Metković dobiti rat protiv Zagreba i HRS-a...</p>
<p>Da jedan problem nikada ne dolazi sam, igrači su osjetili još u svibnju kada je predsjednik Uprave Stipe Gabrić Jambo rekao da se povlači iz kluba. On će i dalje pomagati klubu, ali je, kaže, izgubio povjerenje u nekolicinu igrača koji su ga razočarali svojom igrom, a uz to su neki od njih tražili od kluba povrat poreza! Gabrić se još nije predomislio. Skupština nije održana, novi čelnici nisu izabrani, a igrači nemaju s kime razgovarati, tko može pregovarati oko ugovora i novca. Tu ulogu neće nitko preuzeti, a Gabrić se ne očituje. I njemu su dosadile anateme koje Zagreb i HRS upućuju Metkoviću, a shvatio je da su ugovori većini igrača bili preveliki, pa je najavio drastično smanjenje davanja za novu sezonu.</p>
<p>Iz kluba sigurno odlaze Kljaić, Vujović, Perčin, Metličić i Dominiković. Upitni su Kaleb, Bjeliš, Vukas i Jelčić, Markovski se još nije vratio iz Makedonije, a jedino pristiglo pojačanje je Mario Kelentrić. Čvrst je stav da klub u novoj sezoni raspolaže sa pola milijuna eura, što je dvostruko manje nego prošle sezone. Računa se da će ostati Čarapina, Lacković, Kaleb, Balić, Rezić, Bjeliš, Vukas, Babić i Kukrika. Uz te profesionalce svako mjesto u momčadi bilo bi pokriveno igračima iz rukometne škole, kadetima rođenima 1985. godine.</p>
<p>Kao najozbiljniji sponzori spominju se i nadalje Euroherc , Pivovarna Laško i tvrtka Jambo, a bit će ptorebno tražiti i nove. Do promjena u tijelima kluba doći će na skupštini, a ptom i u klupskom uredu.</p>
<p>Hoće li nove snage, igračke, upravne i sponzorske uspjeti utvrditi strategiju budućih klupskih aktivnosti, teško je reći. No, svi se slažu u jednom - klub se ne smije rasuti!</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Posljednja provjera pred kvalifikacije za EP</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Hrvatska će drugu godinu zaredom biti domaćin Alpskoga kupa u hokeju na travi. Nakon što su lani »odradili« dug neorganiziranja jednog natjecanja zbog rata, ove je godine stigao red na Hrvatsku da udomaći najbolje reprezentacije Italije, Švicarske, Francuske, Češke i Austrije, koje će se natjecati u 19. izdanju ovog natjecanja, koje će se održati na terenu Zagrebačkoga hokejskog centra (pored toplane).</p>
<p>Ovog će puta uistinu nastupiti najjače reprezentacije nabrojanih država, što lani nije bio slučaj, a razlog je što će im to biti posljednja provjera pred kvalifikacijske turnire za Europsko prvenstvo 2003. godine (kvalifikacije počinju 8. srpnja).</p>
<p> I Hrvatskoj će ovo biti dobra provjera pred odlazak u poljski Poznan, gdje će u konkurenciji s Mađarskom, Švedskom, Poljskom, Francuskom, Škotskom i Slovenijom pokušati izboriti barem plasman u dodatne kvalifikacije za EP (na EP će izravno dvije najbolje reprezentacije, dok će treća u dodatne kvalifikacije).</p>
<p>- Iako smo prilično kasno počeli pripreme, jer sam kasno postavljen za izbornika, nadam se da možemo postići dobre rezultati.</p>
<p> Dečki koje sam pozvao u reprezentaciju u svojim klubovima igraju vrhunski hokej i možemo biti lagani optimisti, rekao je uoči početka turnira hrvatski izbornik Ratan Chaudhary, inače nekad vrlo poznati indijski hokejaš.</p>
<p>Hrvatsku će na Alpskom kupu predstavljati sljedeći igrači: Jakopović, Krčelić, Kranjčec, Rudić, Mušnjak, Jamičić, Ružić, Vučić, Hanžek, Kirin, Rigo, Abramović, Bauk, Završki, Šomin, Dobrić, Tomičić, Vučković i Bujan.</p>
<p>• Raspored Alpskoga kupa, četvrtak: 15.30: Italija - Švicarska, 18.00: HRVATSKA - Francuska; petak: 15.30: Češka - Italija, 18.00: Austrija - Francuska; subota: 13.30: Švicarska - Češka, 16.00: HRVATSKA - Austrija; nedjelja: 8.30: za 5. mjesto, 11.00: za 3. mjesto, 13.30: za 1. mjesto.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Igrači optužuju Carrara, a on optužuje Matarresea</p>
<p>»Imamo odličnu ligu, strahovito napredujemo, imamo u ligi strance iz cijelog svijeta, ali talijanski nogomet očito ne znači ništa u svijetu. Uništeni smo«, ogorčen je 36-godišnji igrač »azzurra Angelo Di Livio</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - »Sramota!« - vrišti s naslovnice najuglednijeg talijanskog sportskog dnevnika »La Gazzette dello Sport« nakon ispadanja Italije u osmini finala Svjetskog nogometnog prvenstva.</p>
<p>Najviše povika ide prema ekvadorskom sucu Morenu, a potom i prema predsjedniku Talijanskog nogometnog saveza, Francu Carraru. On je rekao da će u svemu govoriti po povratku u Italiju, kad se smire strasti. Njega, naime, igrači optužuju da ih nije zaštitio od sudaca, a Carraro, pak, optužuje svog prethodnika, a sad dopredsjednika Uefe, Antonija Matarresea da je skovao urotu protiv Italije. U pozadini je stari sukob Fife i Uefe, pa otud sumnja da je Matarrese radio nešto protiv Italije.</p>
<p>U ispadanju Italije sa SP se raspravljalo čak i u talijanskom Senatu i senatori su zatražili da se izjasne i Carraro i izbornik Giovanni trapattoni, čak su u prvi mah tražili i ostavke, no kad su se smirili, zadovoljili su se i traženjem izvještaja i analizom.</p>
<p>Igrači, pak, za sve krive ekvadorskog suca, Byrona Morena, a zapravo je to samo kulminacija tog bijesa. Talijanski igrači nisu bili oštećeni samo u prvom dvoboju protiv Ekvadora, u sljedeća tri dvoboja sudačke su odluke naštetile Talijanima. Ljutnja »azzurra« i njihovih navijača u Daejeonu bila je tolika da je suca Morena sa stadiona ispratilo 20 policajaca. Argumentirajući svoje navode, Talijani su dokazali da su dva poništena pogotka protiv Hrvatske (Vieri i Inzaghi) bila regularna, kao što je bio i poništeni gol Inzaghija protiv Meksika, te dosuđeno zaleđe kad je Montella bio u poziciji za pogodak, a zaleđa nije bilo, te dvije posljednje velike pogreške, na utakmici protiv Koreje - isključenje Tottija koje nije trebalo biti, te krivo dosuđeno zaleđe Tommasiju.</p>
<p>Alessandro Del Piero poručuje Carraru da tko god namjerava govoriti, bilo bi bolje da sad šuti. Veteran »azzurra«, 36-godišnji Angelo Di Livio, kaže da, izgleda, talijanski nogomet u svijetu ništa ne znači. - Imamo odličnu ligu, strahovito napredujemo, imamo u ligi strance iz cijelog svijeta, ali to očito ne znači ništa. Uništeni smo, ogorčen je Di Livio.</p>
<p>Iako talijanska javnost sve glasnije govori o Trapattonijevoj ostavci, izbornik ovog trenutka ni ne pomišlja na odlazak. On, naime, ne misli da Italije nije imala sreće, već da je imala loše suce i da ju je to najviše koštalo.</p>
<p>»Gazzetta« je, inače, najboljim igračem Italije u dvoboju protiv Koreje ocijenila Christiana Zanettija sa visokom osmicom. Vratar Buffon i Tommasi su ocijenjeni sa 7,5, Iuliano, Maldini, Totti i Vieri sa 6,5, Panucci, Coco, Zambrotta, Di Livio, Del Piero i Gattuso sa 6. Sudac Moreno je za svoje suđenje dobio (nedovoljnu) trojku.</p>
<p>»Corriere dello Sport«, pak, veli kako Talijani ne mogu biti zadovoljni svojom igrom protiv Koreje, ali da je sramotan način kako su ispali dio neke veće zavjere. »Bilo je mnogo pogrešaka i zbog toga nije problem dobiti metak u prsa. No, mi smo dobili metak u leđa i to nas boli. Poraz se može prihvatiti, ali ne i izdaja«, kaže »Corriere dello Sport«.</p>
<p>Talijanska javnost sad pritišće nacionalni saveza da sa SP povuče najboljeg svjetskog suca, Talijana Pierluigija Collinu. Zanimljivo je da je Collina u Japanu posjetio kamp »azzurra« u Sendaiju i upozorio ih da na SP neće moći igrati kao u Italiji, da suci neće tolerirati grubosti koje im se inače toleriraju. Igrači i izbornik ga, izgleda, nisu poslušali... </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trapattoni ljutit na suce, Hiddink slavi</p>
<p>»Nisam tražio alibi za mogući poraz, no bilo je jasno da nakon poraza Japana Južna Koreja mora ići dalje kako bi se sačuvao interes za nastavak Svjetskog prvenstva«, rekao je Giovanni Trapattoni</p>
<p>Talijanski se izbornik Giovanni Trapattoni dan nakon utakmice protiv Južne Koreje, na prigodnoj i veoma kratkoj konferenciji za novinare, obrušio se na organizaciju prvenstva, koja je, kako kaže, utjecala na suđenje njegovoj momčadi u dvoboju protiv Južne Koreje.</p>
<p>- Kad sam vidio da je Japan eliminiran u utakmici protiv Turske, odmah mi je bilo jasno da će nam protiv drugog domaćina biti veoma teško. Bojao sam se sudačke pristranosti, rekao sam to tada svima. Ne, ni slučajno nisam tražio alibi za mogući poraz, no bilo je jasno da nakon poraza Japana Južna Koreja mora ići dalje kako bi se sačuvao interes za nastavak Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Trapattoni je, inače, pod velikim pritiskom talijanskih novinara, koji mu zamjeraju slabo vođenje momčadi, forsiranje nekih igrača i previše »ziherašku« igru.</p>
<p>- Igrali smo dobro, uz suca i sreća se okrenula protiv nas. Pa, izjednačujući smo pogodak primili u posljednjim sekundama, bili smo pred zasluženom pobjedom. Poslije je sudac sve uzeo u svoje ruke. I s deset smo igrača mogli pobijediti, imali smo prilike. No, kao da se nešto ureklo protiv nas...</p>
<p> S druge strane Guss Hiddink, koji vodi Južnu Koreju, ne skriva svoje oduševljenje.</p>
<p> - Sudbina nas je nagradila za požrtvovan i težak rad u posljednje dvije godine. Nećemo sada razmišljati o Španjolskoj, moramo se najprije proveseliti. U ovom teškom ritmu natjecanja Španjolska je sada u maloj prednosti, jer ima dva dana odmora više od nas. Talijani se žale na suca? Sve je dosuđeno bilo je po pravilima nogometne igre. Pobjedu smo zaslužili svojim zalaganjem i borbenošću, moji su igrači jurišali na talijanska vrata u svakoj minuti utakmice. U takvom ritmu malo koja momčad može igrati. To je naša prednost, ritam, trčanje i hrabrost. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ahn Jung-hwan »prognan« iz Perugie</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Korejski junak iz utakmice osmine finala SP-a protiv Italije Ahn Jung-hwan, koji je u 117. minuti presudio Talijanima zlatnim pogotkom morat će, po svemu sudeći promijeniti svoj sadašnji klub, talijansku Perugiu. Ne zbog toga što je svojim pogotkom eliminirao Italiju, već zato što je prije utakmice svojim izjavama uvrijedio Talijane. </p>
<p>Nedugo nakon što je to čuo predsjednik Perugie Luciano Gaucci, njegov poslodavac, izjavio je kako mu neće platiti povratnu kartu, što naravno znači da ga više ne želi u svom klubu. Vidjet ćemo kako će se završiti ova neugodna situacija jer pitanje je hoće li isprika biti dovoljna... </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sudac rekao Wilmotsu da je pogriješio!</p>
<p>YOKOHAMA</p>
<p> - Kako li je bilo Marcu Wilmotsu na početku drugog poluvremena utakmice protiv Brazila. Tada je Wilmotsu prišao sudac Peter Prendergast iz Jamajke otvoreno mu priznajući kako je »pogriješio ne priznavajući njegov gol za Belgije u prvom poluvremenu«. Rekao je Jamajčanin kako je to shvatio u predahu gledajući snimku. </p>
<p> Wilmots, koji je bio strijelac tog lijepog pogotka uredno se zahvalio sucu koji je nakon toga dometnuo.</p>
<p> - Šteta. </p>
<p> U drugom dijelu Prendergast se nije poveo za kompenzacijom, utakmicu je do kraja odsudio u velikom stilu. Ali, mrlja je ostala.</p>
<p> Belgijanci se nakon utakmice nisu žalili, čak nisu digli veliku buku. A držali su Brazil u šah-matu. Vratar Brazilaca Marcos nakon utakmice se čak žalio »kako mu bride ruke od obranjenih udaraca«.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»I u hrvatskom nogometu kvaliteta suđenja trpi zbog 'ključa'«</p>
<p>»Nužne su promjene u odabiru sudaca za SP, jer bi u protivnom na sljedećem SP mogao biti još veći fijasko« / » Ne bih upotrebljavao tako teške riječi poput krađe, ali suci su iznimno griješili u utakmicama u kojima je igrala Italija, i to je nesporno. Nisu im priznali pet potpuno regularnih pogodaka«, kaže Marić</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - »Niti jedan stručnjak ne može biti zadovoljan suđenjem na SP i ono je doista ispod očekivanja«. Ovo tvrdi Goran Marić, naš međunarodni nogometni sudac, uz čiju smo pomoć nastojali odgonetnuti zbog čega je sudačka struka na ovome SP ispod razine koju traži jedno ovakvo natjecanje. Suviše pogrešaka, suviše polemika oko sudačkih odluka, suviše protežiranih i oštećenih momčadi... To je jedno od glavnih obilježja ovoga SP. </p>
<p> - Osnovni je problem u tome što glavni ključ pri izboru sudaca za SP nije bila kvaliteta. A, čim se radi o nekakvome drukčijem ključu, kvaliteta nije zajamčena, naglasio je Marić.</p>
<p>• Ako bi se radilo po kakvome drukčijem modelu, neki bi savezi ostali bez svoga predstavnika, jer bi bili odstranjeni. A to bi onda možda izazvalo i kakve prosvjede...</p>
<p> - Ne moraju biti odstranjeni. Ali, nužne su promjene, jer bi u protivnom na sljedećem prvenstvu mogao biti još veći fijasko. Uefa daje najkvalitetnije suce, ali to ne znači da i izvan Europe nema kvalitetnih. Ima ih, ali u manjem broju. Ma, gledajte, i u hrvatskom se nogometu događa nešto slično, i kod nas kvaliteta trpi zbog ključa. Primjerice, jedan delegat u Skupštini iz zagrebačke i splitske županije po statusu je jednak delegatu iz manje županije u kojoj postoji samo devet ili 14 klubova. I potom o svim pitanjima jednako odlučuju oni iz veće i oni iz manje županije. Na taj se način odlučuje tko će biti predsjednik saveza, koji će suci suditi u prvoj ligi, koji će biti međunarodni suci, a po takvom se modelu, eto, odlučuje i koji će suci suditi na SP. Ali, ako u Babinoj Gredi postoji pet kvalitetnih sudaca, neka sude oni, nije važan ključ!</p>
<p>• Gdje biste, u ovakvoj hijerarhiji, smjestili hrvatske suce?</p>
<p> - Pa, tri-četiri naša pomoćna suca bi bili među deset najboljih na ovome SP. A u samome vrhu bi bila trojica glavnih sudaca. Ne bi bilo korektno da ih sada izdvajam poimence, ali uglavnom se zna o kome je riječ...</p>
<p>• Je li ishodište svih tih pogrešaka u neiskustvu i neznanju pojediniih sudaca, ili je ipak u pitanju namjera?</p>
<p> - Namjera sigurno ne postoji i mislim da su pogreške slučajne, ali isto tako mislim da su suci malo išli na ruku domaćinima u svim utakmicama. Dosta je pogrešaka bilo prilikom dosuđivanja zaleđa, u situacijama kada je to doista teško procijeniti, a tu su uglavnom griješili oni neiskusni suci. To nisu vrhunski »mahači«, nemaju petlje pustiti akciju. Vrhunski suci su hrabri i maksimalno koncentrirani.</p>
<p>• Sudačke pogreške je na ovome SP najviše osjetila Italija. No, jesu li Talijani »pokradeni« baš u tolikoj mjeri da im, evo, i Vlada zasjeda na tu temu?</p>
<p> - Ne bih upotrebljavao tako teške riječi poput krađe, ali suci su iznimno griješili u utakmicama u kojima je igrala Italija, i to je nesporno. Nisu im priznali pet potpuno regularnih pogodaka. Evo, na posljednjoj utakmici protiv Južne Koreje greška je bila što nisu pustili akciju Tommasija, jer nije bilo zaleđa. Ali, isto su tako nepotrebno isključili Tottija. On je pao u kaznenom prostoru, kontakt je postojao, iako niti ja ne bih svirao 11-erac. Ali, Totti nije simulirao, nije nesportski gestikulirao i samim time nije zaslužio drugi žuti karton. Totti je nakon pada samo pogledao suca i raširio ruke u stilu »pa, što je sad ovo«, što se ne može smatrati nesportskim ponašanjem. Pa, takvih reakcija igrača je za vrijeme utakmice mnogo i sudac bi onda u 90 minuta morao isključuti obje momčadi. A što se tiče kontakta... On ne znači i prekršaj. Nogomet je igra koja dopušta kontakt. Drugo je kad igrač tim kontaktom onemogući suparničkoga igrača. Recimo, jedan drugome stavi ruku na rame, pa onda kažu »evo vidiš da je prekršaj, da ga je dirao«. Ali, veliko je pitanje je li on stavljanjem ruke na rame onemgućio suparničkoga igrača.</p>
<p>• Suđenje u korist domaćina se posebice osjetilo u utakmici Južna Koreja - Portugal, kada su Portugalcima isključena čak dvojica igrača...</p>
<p> - Prvo isključenje, Joau Pintu, bilo je potpuno ispravno. No, ono drugo, Betu, je ipak bila velika greška suca. Ono nije bio niti prekršaj, a pogotovo ne za žuti karton, koji je ujedno bio i isključujući. Portugalci su u toj utakmici bili i te kako zakinuti.</p>
<p>• A Brazil? Oni nam se čine kao druga krajnost od Italije, dojam je da su protežirani.</p>
<p> - Ne bih govorio o nekakvom kontinuiranom suđenju u njihovu korist. Protiv Turske su im dosudili 11-erac, iako je prekršaj bio izvan kaznenoga prostora. Ali, ne možemo govoriti o kontinuiranom suđenju za njih, o nekakvoj strategiji ili politici samih sudaca. Nije u pitanju nekakava kampanja.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>I suci, kao i treneri, igrači i novinari, donose krive odluke</p>
<p>»Već sam rekao da postoji niz situacija u kojima suci donose subjektivne odluke poput trenera, igrača i novinara. To će se uvijek događati. Možemo se jedino nadati da će biti što manje pogrešaka«, kaže glasnogovornik Fife Keith Cooper</p>
<p>YOKOHAMA, 19. lipnja</p>
<p> - Međunarodna nogometna organizacija (Fifa) usprkos svim kritikama, posebice od strane talijanske reprezentacije, energično brani suđenje na SP-u u Japanu i Južnoj Koreji.</p>
<p> - Već sam bio rekao da postoji niz situacija u kojima suci donose subjektivne odluke poput trenera, igrača i novinara, izjavio je glasnogovornik Fife Keith Cooper. - To će se uvijek događati. Možemo se jedino nadati da će broj pogrešaka biti sveden na minimum.</p>
<p> Najviše se na suce tuže Talijani, kojima su suci na ovogodišnjem prvenstvu 'uzeli' pet golova, od čega jednog na utakmici osmine finala protiv Južne Koreje, koju su Talijani na kraju izgubili. Kamere su pokazale da su u većini slučajeva suci sudili krivo i pogrešno.</p>
<p> Drugačije bi se možda okončala i utakmica osmine finala između SAD- a i Meksika. Sudac nakon igranja rukom u svom kaznenom prostoru američkog reprezentativca Johna O'Briena nije dosudio očiti jedanaesterac za Meksikance. </p>
<p>- Sve su vidjeli ljudi na velikom ekranu na stadionu, svi smo to vidjeli, izjavio je meksički izbornik Javier Aguirre. </p>
<p>Cooper smatra da ne treba analizirati svaku situaciju pojedinačno, već da treba sagledati suđenje u cjelini, koje je, kaže Cooper, vrlo dobro i zadovoljilo je čelnike Fife. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Fijasko talijanske »nogometne prevare«</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Dva dana nema nogometa. Hoćemo li izdržati? Nakon punih dvadesetak dana neprestanog loptanja Svjetski kup je dočekao svoj predah. Dva dana odmora između utakmica osmine i četvrt završnice svima će ovdje dobro doći. Napose Englezima i Brazilcima koji žive u groznici iščekivanja »finala prije finala« 21. lipnja u Shizouki. </p>
<p> Nekima, pak, slijedi duži odmor kojeg uopće nisu planirali. Odnosi se to najviše na Talijane, koji ni u snu nisu očekivali eliminaciju protiv Južne Koreje.</p>
<p> - Fifa priča o nekakvom fair-playu, a mi smo u svakoj utakmici oštećeni, grmi talijanski izbornik Trapattoni.</p>
<p> Međutim, ako su Talijani igdje oštećeni, bilo je to u utakmici protiv Hrvatske, još u skupini. U dvoboju protiv Južne Koreje, analiziralo se to posebno u glavnom presss centru u Yokohami, sudac Byron Moreno iz Ekvadora odsudio je utakmicu u velikom stilu.</p>
<p> Jedanaesterac u početnim minutama za domaćine bio je čist kao suza, iako ga mnogi suci ne bi imali hrabrosti dosuditi u tako ranom razdoblju utakmice. Podsjetio je Moreno na glasovitog engleskog suca Taylora, koji je u finalu Svjetskog prvenstva 1974. godine dosudio u prvoj minuti najstrožu kaznu za Nizozemce protiv domaćina, tadašnje SR Njemačke. </p>
<p> Ako se pažljivo pogleda snimka situacije koja je prethodila suđenju jedanaesterca za Korejce, jasno se vidi da su u kaznenon prostoru Talijana nepropisno zaustavljena - dva Korejca. U naguravanju Talijani su se koristili i rukama i tijelom. Sudac, zacijelo upozoren na takvo ponašanje u prethodnim utakmicama, očito je pomno pratio zbivanja i kaznio Talijane. Je li ga tko upozorio i na učestala simuliranja Tottija u suparničkom kaznenom prostoru? Kako bilo, talijanska sklonost »nogometnoj prevari« ovaj put je doživjela fijasko. </p>
<p> Eto, dok Japan tuguje zbog eliminacije svoje reprezentacije, Južna Koreja koja se trese od slavlja već planira i nešto senzacionalno. Zamislite da se Korejci domognu finala, eliminiraju u četvrtzavršnici Španjolsku, pa ih potom sreća posluži i u polufinalu protiv, recimo Njemačke koja je favorit protiv Amerikanaca. Bio bi to prvi slučaj u povijesti da Južna Koreja osvaja Japan. Iz Seoula do Tokia prije finalne utakmice uspostavili bi se zračni i prekomorski mostovi sve kako bi na desetke tisuća Korejaca došlo na finale. Naravno, za većinu njih ne bi bilo ulaznica, ali Korejci za to ne bi marili. Kod njih je običaj svoju reprezentaciju bodriti i oko stadiona. Fanatičnim Korejcima je bitno samo da su blizu reprezentacije, pa makar utakmicu ne gledali. </p>
<p> Sve ovo vam izgleda iracionalno? Pa, zar i dosadašnja zbivanja na SP nisu iracionalna?</p>
<p> Engleski novinari duhovito su primjetili: »Ovaj Svjetski kup dosad je išao na ruku samo Korejcima i bookmakerima«. Da, kladionice su širom svijeta zgrnule silni novac. Svakodnevna iznenađenja uništile su one koji su igrali na sigurno. A ljudska priroda ne zna drugačije igrati nego na sigurno.</p>
<p> Poruka? Igrajte iracionalno, igrajte na dolazak Južne Koreje u Japan! Možete samo dobiti.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kad predsjednika izda sjećanje</p>
<p>Sada predsjednik HNS-a Vlatko Marković govori da je trebalo neizostavno izazvati incident, a upravo je on majstor za guranje problema pod tepih </p>
<p>Žestoka kampanja za izborničko mjesto »vatrenih« ukazuje da se samo čekao krah nogometne vrste na SP-u pa da započne samoreklamiranje. U istupima svih koji sebe smatraju kandidatima postoji selektivno pamćenje, zaboravljaju svoje loše rezultate, neuspjehe, otkaze, a ističu samo uspjehe. </p>
<p>Zapravo, zbog najave Mirka Jozića o povlačenju s funkcije i prije odlaska u Japan izbornička je utrka počela još za vrijeme priprema. Rezultat je toga klimavo ozračje u reprezentaciji od prvih treninga, a više smo se bavili pitanjima »tko nakon« nego »kako do dobre igre i rezultata.« Nesuglasice i razmimoilaženja pokušale su se izgladiti kompromisima, a oči su se zatvarale nadajući se da će rezultat pokriti slabosti. No, to se nije dogodilo, jer je ipak (ne)uspjeh realan odraz stanja, rada, znanja...
Danas predsjednik HNS-a Vlatko Marković kaže da je trebalo neizostavno izazvati incident!? No, kada su se zategnuli odnosi između Šukera i Katalinića, još tijekom austrijskih priprema problem se gurnuo pod tepih. Uostalom Marković je majstor za izbjegavanja konkretnih odgovora i donošenje odluka. Uglavnom se brani govoreći da nije upoznat ili da nije čitao ili da, što mu je i najdraže, kazati »nema nikih problema«. Pa prije početka mundijala još je u Toyamiju rekao novinarima: »Što je novinari. Zeznuli smo vas. Niti smo se svađali, niti smo se tukli kao Šveđani. U nas je sve idilično. Zato je i vama najteže jer nemate o čemu pisati!« Ne sagledavši probleme na vrijeme i ne rješavajući ih, odnosno praveći se da ne postoje, isplivali su na travnjaku. A od Markovića, kao glave velike nogometne obitelji, očekuje se da donosi bitne odluke, presječe krizne situacije i da događaje kanalizira u cilju stvaranje rezultata adekvatnim snazi i kvaliteti momčadi. Što, na žalost, nije bio slučaj u Japanu.</p>
<p> Danas je vrijeme da Marković preuzme svoj dio odgovornosti, koja je u svakom slučaju golema, ako to može. Vrijeme bježi, kvalifikacije EP su pred vratima, i mora ubrzati izbor prvog stručnjaka u hrvatskom nogometu, a svoju odluku temeljiti na trenerskom znanju a ne samo na lobiranju. I treba izbjeći skrivanje iza raznoraznih komisija, jer se ne kaže uzalud: »Puno babica kilavo dijete«. Inače, teško ćemo vidjeti Europsko prvenstvo u Portugalu, a s obzirom na kritičnu masu usmjerenu prema Markoviću samo konkretni i kvalitetni potezi, doneseni na vrijeme, održat će ga još neko vrijeme u fotelji. Brončani »vatreni« su ambiciozni, željni rada u nogometu. Uostalom Boban, Šuker, Štimac, Bilić, Asanović... i jesu budućnost hrvatske kuće nogometa, što god tko mislio o tome. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Europski brod plovi udesno</p>
<p>U Europskoj uniji u posljednje tri godine čak sedam zemalja je promijenilo političku boju i smjer / Socijalističke i socijaldemokratske stranke našle su se u procjepu, ne snalazeći se u nagomilanim problemima koji sve više zapljuskuju europske obale</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Kada se u petak u Sevilli nađu lideri država članica Europske unije oni s desnice, kad je riječ o političkim strankama kojima pripadaju, bit će brojniji od onih s ljevice. Tony Blair i Gerhard Schröder bit će u manjini, nasuprot Aznaru, Ahernu, Schüsselu, Berlusconiju ...</p>
<p>Europski brod očito »plovi« sve više udesno, što je pokazao i četverostruki krug francuskih izbora, predsjedničkih pa parlamentarnih. </p>
<p>Čak je i Silvio Berlusconi isplivao iz začaranog kruga donošenja rigidnih zakona, od onih koji se tiču radničkih prava, do odnosa prema imigrantima; i svi oni koji su mu već ovo ljeto prognozirali brzi kraj očito su pogriješili.</p>
<p>Brojke pokazuju sljedeće: u Europskoj uniji u posljednje tri godine čak sedam zemalja je promijenilo političku boju i smjer. Vrijeme kao da se vraća u one dane poslije Drugog svjetskog rata kada je desnica suvereno vladala Europom, a konzervativci određivali glavni smjer svih političkih promjena i previranja.</p>
<p>Ljevica je očito razočarala Europljane, državljane velike Europe. Socijalističke i socijaldemokratske stranke našle su se u procjepu, ne snalazeći se u nagomilanim problemima koji sve više zapljuskuju europske obale. Nezaposlenost, zdravstvena zaštita, mirovine, imigranti, samo su djelić problema sa kojima se ljevica nije znala snaći. Obećavala je jedno, a praksa je pokazivala nešto sasvim drugo. Građani su očekivali više osjećaja za socijalu, a ljevica je ponekad bila bezosjećajnija i brutalnija čak i od »tonova« koji su dolazili od ekstremne desnice. Svi ključni društveni i gospodarski problemi, zbog kojih je, obećavajući njihovo rješavanje, ljevica i osvojila vlast, nisu bili rješavani tempom koji su građani očekivali, a teret krize su uglavnom podnijeli ljudi iz srednjeg sloja, koji su ljevici i omogućili da dođe na vlast. Bogati su ostali pošteđeni, postajući sve bogatiji i sa sve manje razumijevanja za probleme siromašnih. To se osjetilo čak i u onim europskim državama za koje se slobodno može reći da uživaju u blagostanju, poput Norveške, a nedavno i Danske. Pioniri europskog zaokreta udesno, José Maria Aznar, španjolski premijer i Irac Bertie Ahern izabrali su pravu taktiku kako ukazati na pogreške ljevice, i to se pokazalo uspješnim. Trasirali su put promjenama koje su sada zacementirane i u Francuskoj.</p>
<p>Kad su prije tri-četiri godine iz nekih europskih zemalja, primjerice Austrije, dolazile poruke koje su izgovarali populisti poput Jörga Haidera, u Europi koju je čekalo ujedinjenje zavladao je šok. Bilo je to isto tako neugodno iznenađenje kao vjerojatno i »prvi vjetrovi« koji su tridesetih godina prošlog stoljeća zapuhali u njemačkim pivnicama. </p>
<p>Ovaj put Europa je ipak bila spremnija za jednog Le Pena, Žirinovskog ili hitlerčića iz njihovih sokaka, Vojislava Šešelja. Kad nije uspio eksperiment sa Austrijom koju je trebalo »silom pokoriti«, primijenjena je taktika da se može reći sve, a neka sami građani Europe donesu svoje zaključke. </p>
<p>Ekstremna desnica na izvjestan je način tako krčila put umjerenoj, europeiziranoj desnici koja je mnoge stvari prepustila populistima, koji su rekli ono što jedan Chirac nikad izravno ne bi mogao reći, iako nije nemoguće da je tako nekako i mislio. No, kad je došao trenutak odluke, europski su birači ipak pokazali da nisu spremni za eksperimente poput Le Pena ili Umberta Bossija.</p>
<p> Međutim, sada više nikog neće zgroziti koalicija desnog centra sa strankama ekstremne desnice, što pokazuje i norveški primjer.</p>
<p>Kad na jesen odmjere snage Gerhard Schröder i Edmund Stoiber, bit će to zaista duel koji je odlučivati buduće europske trendove, jer u slučaju poraza SPD-a, Europa sigurno više neće biti ono što je do nedavna bila. Njemačkom kancelaru okreću leđa sindikati koji su ga dobrim dijelom i doveli na vlast; štrajkovi upozorenja šire se Njemačkom, a sve je manje onih koji pamte Kohlove afere i više onih koji ukazuju da i kod socijaldemokrata ima sličnog »prljavog veša«.</p>
<p>U slučaju Schröderovog poraza, Blair bi ostao posve usamljen na ljevici. I to on, koji nikad nije bio »pravi« ljevičar i koji tek sada stidljivo pokušava u svoj program ubaciti više socijale i onih osjetljivih pitanja za koja bi ljevica, navodno, trebala pokazati više senzibiliteta od desnice. </p>
<p>Građani Europe očito sve manje vjeruju državi i vođama koje ih vode. Sve greške pripisuju njima, a lijevi su bili prvi na udaru. Desni su tek zauzeli vlast i bit će pred sličnim iskušenjima ako se ne stvori atmosfera za promjene, za kojima Europljani očito žude.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Janez Drnovšek nakon 11 godina na »mjestu zločina« </p>
<p>Slovenski premijer u dvodnevnom posjetu Beogradu otvorio novu stranicu odnosa s ostatkom Jugoslavije / Potpisano je pet međudržavnih sporazuma, a uskoro se očekuje i onaj o slobodnoj trgovini</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek boravio je dva dana, u utorak i srijedu, u Beogradu. Neki su slovenski mediji taj posjet, dakako ironično i sarkastično, najavili kao »povratak na mjesto zločina« nakon 11 godina. Naime, kako se dobro zna, Drnovšek je bio član posljednjega Predsjedništva SFRJ, u kojemu je 1990. i u prvoj polovici 1991., zajedno sa Stjepanom Mesićem iz Hrvatske i Vasilom Tupurkovskim iz Makedonije, kojima se poslije pridružio i Bogić Bogićević, Srbin iz Bosne i Hercegovine, rušio i srušio tadašnju Jugoslaviju.</p>
<p>A u tom je razdoblju Drnovšek, od 1989. do 1990., bio predsjednik toga Predsjedništva SFRJ. Tada se u svijetu proslavio kao predsjedajući posljednje i najveće dotad Konferencije nesvrstanih, tvorevine Josipa Broza Tita, koja je održana u Beogradu, u rujnu 1989. Vrhunac je ironije, kako bilježe slovenski mediji, da je Drnovšeku sada priređen svečani doček, uza sve državničke počasti, ispred Palače federacije u kojoj je prije 13 godina bio njegov predsjednički ured. Ovaj mu je put sve te počasti priredio jugoslavenski premijer Dragiša Pešić.</p>
<p>Na to su neki srpski mediji zlobno napisali: »Čovjek koji je srušio veliku Jugoslaviju sada je došao pokopati njezin ostatak.« Naime, prema nekim predviđanjima, Drnovšek je posljednji službeni gost vlade SRJ, koja će se uskoro, bez imena Jugoslavije, pretvoriti u »državu Srbiju i Crnu Goru«. No, prema slovenskim medijima, taj je posjet, u kojemu premijera prati još 21 ugledni gospodarstvenik, iznimno uspješan. Potpisano je, uz ostalo, pet međudržavnih sporazuma između dviju vlada, koji su u Palači federacije svečano zaliveni pjenušcem.</p>
<p>Sporazum o zaštiti ulaganja potpisali su premijeri Drnovšek i Pešić, tri su sporazuma - o suradnji u turizmu, u veterinarstvu te o zaštiti biljaka - potpisali slovenska ministrica gospodarstva Tea Petrin i potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus, a sporazum o suradnji pošta i telekomunikacija potpisali su slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i jugoslavenski državni tajnik za telekomunikacije Božidar Milović. Pritom je beogradska strana izrazila nadu da će obje države uskoro potpisati i sporazum o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Taj bi sporazum, prema mišljenju Beograda, omogućio da SRJ smanji dramatično veliki manjak u međusobnoj robnoj razmjeni, u kojoj je jugoslavenski izvoz u Sloveniju gotovo osam puta manji od uvoza. Inače, diplomatski odnosi između Slovenije i SRJ uspostavljeni su u prosincu 2000. i otada su, kako je zaključeno ovaj put u Beogradu, ponajprije gospodarske veze u stalnom usponu. Sad bi ti odnosi trebali napredovati ubrzano. Veliko zadovoljstvo svojim susretima i razgovorima te potpisanim sporazumima izrazio je i Drnovšek.</p>
<p>Slovenski se premijer sastao i sa srpskim premijerom Zoranom Đinđićem te na koncu, kao vrhunac posjeta, s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom. Pritom je za medije zanimljiva činjenica da je Koštunica primio Drnovšeka upravo u uredu, u Palači federacije, u kojemu je on »službovao« prije 13 godina kao predsjednik Predsjedništva SFRJ. Na koncu posjeta i nakon posebnoga »vrlo plodnog« susreta slovenskih s jugoslavenskim gospodarstvenicima, Drnovšek je održao vrlo zapaženo predavanje na skupu znanstvenika iz objiju zemalja.</p>
<p>»Napokon zatvaramo neka neugodna poglavlja iz naše prošlosti i idemo dalje u traženju i otkrivanju najboljih rješenja za naše buduće odnose. Sretan sam što su ovom prigodom mnoga slovenska poduzeća počela graditi nove odnose s ulaganjima i drugim vezama«, izjavio je premijer Drnovšek na kraju »povijesnog« posjeta Beogradu i time izrazio svoje veliko zadovoljstvo. Na koncu, kako je zaključio komentator ljubljanskoga Dela, Drnovšek je došao u Beograd, ne da bi obnovio »ona stara vremena«, nego da bi »otvorio novu stranicu povijesti«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ljubljana i Beograd imat će odnose »među najboljima u Europi«</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Prošlost je iza nas i ne opterećuje nas, i ne vidim razloga da odnosi Slovenije i SR Jugoslavije ne budu »među najboljima u Europi«, rekao je predsjednik Vijeća građana jugoslavenskog parlamenta Dragoljub Mićunović ugošćujući u Beogradu po prvi put od raspada bivše SFRJ slovenskog premijera Janeza Drnovšeka. Sličnog je mišljenja bio i jugoslavenski premijer Dragiša Pešić: politički odnosi dviju država nisu opterećeni ničim bitnim, a trzavice, nesporazumi, pa i sukobi, pripadaju prošlosti. U ovakvom ozračju obilježen je u utorak u Beogradu i slovenski Dan državnosti u hotelu Hyatt. Svečanost je organizirao premijer Drnovšek, a 700 zvanica na prijemu posluživano je isključivo slovenskim specijalitetima. Beogradski mediji napominju da je dokaz prisutnima da se nalaze na slovenskoj veselici davao i orkestar koji je svirao slovensku muziku, a uz propagandi materijal o bogatstvima Slovenije gostima je dana mogućnost i da »nešto nauče«. Drnovšek je ocijenio da organiziranje proslave državnosti Slovenije u Beogradu predstavlja korak naprijed u odnosima dviju zemalja. »Dan je lijep, posjet je odličan i ja se vrlo dobro osjećam. Teško je sve ovo što se događalo u posljednjih 10 ili 12 godina, bilo je teško to i zamisliti«, rekao je Drnovšek.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odšteta i za žrtve apartheida? </p>
<p>Odvjetnik Edward Fagan traži da švicarske banke i američka Citigroup isplate oko 50 milijardi dolara za žrtve zločinačkog bjelačkog režima u Južnoj Africi</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Američki odvjetnik Edward Fagan izazvao je lavinu emotivnih reakcija svojom najavom da će dvjema najjačim švicarskim bankama postaviti zahtjev za odštetu žrtvama režima za vrijeme apartheida u Južnoafričkoj Republici (JAR). Dok ga borci protiv zločinačkog sustava diskriminacije i hladnokrvih ubojstava crnačkoga stanovništva iz toga doba podržavaju, neki su ga Švicarci fizički napali ovoga tjedna kad je u Zürichu želio objasniti pojedinosti slučajeva koje zastupa. </p>
<p>Njegova je tvrdnja da su se banke i transnacionalne kompanije bogatile na žrtvama crnačkog stanovništva poslujući s bjelačkom manjinskom vladom, te da su obitelji ubijenih zavrijedile barem novčanu naknadu, ponovo je podsjetila na činjenicu da tzv. demokratski svijet ne preza od suradnje sa zločinačkim režimima zbog vlastita probitka te otvorila raspravu o tome tko treba platiti za grijehe bjelačkog režima u JAR-u.</p>
<p>Pohlepan odvjetnik ili branitelj potlačenih?</p>
<p>Fagan, jedan od ključih odvjetnika u povijesnom procesu kojim su obeštećeni preživjeli holokausta, sada je pred sudom u New Yorku postavio zahtjev za odštetom od oko 80 milijardi švicarskih franaka (više od 50 milijardi američkih dolara) što će ih, odluči li tako sud, morati isplatitit švicarske banke Credit Suisse i UBS, te američke Citigroup. One su, tvrdi Fagan, zarađivale od kredita bjelačkoj južnoafričkoj vladi u vrijeme kad je na snazi bio embargo Ujedinjenih naroda protiv te države. </p>
<p>Neki ovih dana postavljaju pitanje je li Fagan tek pohlepni odvjetnik ili je branitelj potlačenih. Poznat je po tome da udara na banke i na bogate kompanije koje imaju dovoljno novaca da isplate velike odštete, te da zastupa one koji su zbog svoje žrtve probudili savjest svjetske javnosti. </p>
<p>Odgovarajući na kritike zbog svojih agresivnih metoda, Fagan kaže: »Nisam vitez koji jaši po svijetu na bijelom konju da bih ga učinio boljim. Ja sam odvjetnik. Ne moram imati prijatelje. Imam slučajeve u kojima zastupam žrtve. I to je sve«. </p>
<p>Među onima u čije ime zasad traži odštetu je i obitelj Hectora Petersena, 13-godišnjega dječaka kojega je južnoafrička policija ubila 1976. Dječak je smrtno ranjen kad je policija brutalno ugušila prosvjed učenika jedne škole u predgrađu Johannesburga Sowetu. Fotografija mladića koji trči s okrvavljenim tijelom Hectora Petersena na rukama postala je simbolom borbe protiv apartheida.</p>
<p>»Tražimo odštetu od banaka i međunarodnih kompanija koje su se bogatile na našoj krvi i našoj bijedi«, poručuje ovih dana Hectorova sestra Lulu Petersen. </p>
<p>Zasad Fagan zastupa četitri obitelji čiji su članovi ubijeni u vrijeme apartheida, no očekuje se da će im se pridružiti stotine, a možda i tisuće onih koji će zatražiti odštetu. Za sve one koji žele saznati nešto više o mogućnostima sudskog procesa protiv svojih mučitelja, otvorena je i posebna telefonska linija. Mnogima od njih nije samo stalo do novca koji bi mogli dobiti nego i do istine o apartheidu što će se otkriti na suđenju koje će imati veliki publicitet.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Devet koalicija na izborima u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 19. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Devet koalicija političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prijavilo se za sudjelovanje na izborima koji će biti održani 5. listopada, priopćeno je iz Izbornog povjerenstva. Krajnji rok za prijavu koalicija istekao je u ponedjeljak u 17 sati.</p>
<p>Prijavile su se sljedeće koalicije: Hrvatski pravaški blok koji čine Nezavisni pravaši BiH i Pravaši BiH, Ekonomski blok HDU »Za boljitak« u kojem su Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska demokratska unija (ove dvije stranke skupa s HSS-om natjecat će se u Republici Srpskoj kao koalicija pod nazivom Ekonomski blok), Koalicija Republikanske stranke i Stranke privrednog prosperiteta, Koalicija Prlićeve Proeuropske narodne stranke i Stranke mladih BiH, zatim koalicija u kojoj su HSP i Ujedinjena HSP, te tri koalicije predvođene HDZ-om. Prva, u kojoj HDZ koalira s Demokršćanima, HNZ-om i HKD-om natjecat će se u Republici Srpskoj. Druga (HDZ i Demokršćani) prijavila se za izbore za Predsjedništvo BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, dok treću od HDZ-a predvođenu koaliciju čine još i Hrvatska narodna zajednica i Demokršćani, a trebala bi se natjecati na izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u svim kantonima te na lokalnim izborima u općini Žepče.</p>
<p>Izborno povjerenstvo BiH će razmatrati prijave za ovjeru koalicija na sjednici 21. lipnja. Inače, Izborno povjerenstvo BiH ovjerilo je sudjelovanje na Općim izborima za 56 političkih stranaka i 3 nezavisna kandidata. Do 2. srpnja, stranke trebaju povjerenstvu dostaviti liste s imenima svojih kandidata za izbore.</p>
<p>Rok za registraciju birača iz BiH za ove izbore u Hrvatskoj i SR Jugoslaviji istječe 20. lipnja. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ostavka Rasima Kadića zbog jednostranog odnosa prema terorizmu</p>
<p>SARAJEVO, 19. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon izjave Carle del Ponte da vlasti Republike Srpske štite Radovana Karadžića, ostavku u bosansko-hercegovačkom Koordinacijskom timu za borbu protiv terorizma podnio je vođa liberala i zamjenik ministra za europske integracije u Vijeću ministara BiH Rasim Kadić. Svoju je odluku objasnio time da svojom nazočnosti u tom tijelu »nikome ne želi biti pokriće«, dodajući da se tim bavi samo slučajevima terorizma kada su u pitanju muslimani i Bošnjaci.</p>
<p>»Ne želim sudjelovati u radu tijela koje se počinje baviti i marginalnim pitanjima ako je u pitanju 'druga strana', a prešućuje i pomaže ostajanje na slobodi ratnih zločinaca«, stoji u pismenoj ostavci.</p>
<p>Kadić je i ranije kritizirao ponašanje bosansko-hercegovačkih vlasti u okviru protuterorističke kampanje, odnosno neke poteze sumnjive legalnosti poput svojedobnog protjerivanja petorice pakistanskih državljana, a sada je na sličan način govorio o nedavnom blokiranju i deblokiranju bankovnih računa humanitarnih organizacija s islamskim predznakom. U više navrata, Kadić je na sjednicama Koordinacijskog tima inzistirao na pitanjima kakvi su prijetnje i akcije organizacija »Četnički ravnogorski pokret« ili »Gavrilo Princip«.</p>
<p>Carla del Ponte je u ponedjeljak u Sarajevu izjavila da Republika Srpska mora prestati štititi optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića, dodajući kako je već umorna od stalnog ponavljanja zahtjeva za njegovim uhićenjem. »Obveza je i međunarodnih i domaćih institucija da aktivno sudjeluju u privođenju pravdi optuženih za ratne zločine. Da bi SFOR uhitio Karadžića, prvo moramo znati gdje je on, točnu lokaciju. Mora ga se uhititi, jer odavno znamo da se on neće predati, kazala je Del Ponte.</p>
<p>U Hagu u listopadu treba početi suđenje Momčilu Krajišniku, Radovanu Karadžiću i Biljani Plavšić, a Karadžić bi se trebao u Hagu naći zajedno s dvoje bivših visokih dužnosnika bosanskih Srba.</p>
<p>Prema medijskim nagađanjima, Karadžić se krije u istočnom dijelu RS, u blizini granice s Crnom Gorom. U dosad uspješnom skrivanju navodno mu uz lokalno pučanstvo pomažu i službenici SPC. Vlada premijera RS više puta se očitovala da ne zna gdje se krije Karadžić, no mnogi sumnjaju da vlasti nedovoljno odlučno sudjeluju u njegovom uhićenju.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Al Qaida pripremala napad najmanje tri godine </p>
<p>WASHINGTON, 19. lipnja</p>
<p> - Al Qaida je najmanje od 1998. godine pripremala teroristički napad na SAD izvršen 11. rujna, ustvrdili su pred kongresnim odborom čelnici triju najvažnijih agencija američke obavještajne zajednice.</p>
<p> Dvodnevna zatvorena sjednica odbora nastavlja se u srijedu, a dosad su kongresnicima govorili direktori CIA-e, FBI-ja i, prvi put u povijesti, Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), zadužene za elektronsko prisluškivanje i prikupljanje podataka. Sjednica se održava u posebnoj, od prisluškivanja zaštićenoj prostoriji. Iz izjava nekolicine kongresnika dalo se zaključiti da su George Tenet (CIA), Robert Mueller (FBI) i zrakoplovni general Michael Hayden (NSA) iscrpno govorili o tome kako su odabrani teroristi za napad na New York i Washington, o njihovim pripremama i kako su uspjeli izbjeći otkrivanje, čak i nakon uhićenja navodnog dvadesetog sudionika akcije Zaccariasa Moussaouia.</p>
<p> Predsjednik kongresnog Odbora Bob Graham rekao je da su, po njegovu mišljenju, »sve tri agencije imale ozbiljnih propusta« čime su olakšale izvršenje nauma terorista.</p>
<p> Američki mediji, pozivajući se na dobro obavještene izvore, navode da je NSA dan uoči terorističkog napada snimila telefonski poziv pripadnika Al Qaide iz Afganistana u Saudijsku Arabiju, koji je najavio veliku akciju u SAD. Snimka je preslušana i prevedena 12. rujna, dan nakon tragedije u New Yorku i Washingtonu.</p>
<p> Graham se nada da bi sljedećeg tjedna mogla biti održana i javna sjednica Odbora jer drži da američka javnost ima pravo znati kako rade i griješe obavještajne službe. Ta bi rasprava trebala biti usmjerena na potrebne reforme u njihovu radu, premda je savjetnica predsjednika Georgea W. Busha za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice početkom tjedna sugerirala da Kongres požuri s donošenjem zakona o novom ministarstvu domovinske sigurnosti, a raspravu o obavještajnim službama ostavi za kasnije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Klaus (ne) odlazi nakon izbornog poraza?</p>
<p>Nakon poraza nema mira u Građanskoj demokratskoj stranci (ODS) Vaclava Klausa / Sam Klaus odbija optužbe da je izborna kampanja ODS-a bila temeljena samo na jednoj osobi (Klausu), ali je izrazio spremnost da ostane kod svog obećanja i stavi svoju funkciju na raspolaganje</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Dok su češki socijaldemokrati (ČSSD) kao izborni pobjednici odmah počeli konzultacije o sastavu nove vlade, nema mira ni u poraženoj Građanskoj demokratskoj stranci (ODS) Vaclava Klausa. Ta je stranka već drugi put za redom poražena od socijaldemokrata, a sada je izgubila i pet mandata u odnosu na prošle izbore, što je dovoljno da u ODS-u razmišljaju o potezima koje treba povući zbog tog neuspjeha. </p>
<p>Tim više što je na prošlom kongresu stranke njen predsjednik Vaclav Klaus izjavio kako će u slučaju izbornog neuspjeha iz toga izvući i osobne konzekvence. Iako je tada izbjegavao odgovoriti na pitanje znači li to podnošenje ostavke, sada ga mediji, ali i ljudi u vlastitoj stranci podsjećaju na tu izjavu. </p>
<p>Bivši potpredsjednik ODS-a Miroslav Macek već je javno pozvao Klausa da podnese ostavku, a čelnik ODS-a i potpredsjednik Senata (gornjeg doma parlamenta) Premysl Sobotka podnio je ostavku na svoju stranačku funkciju, ogorčen što vodstvo ODS-a odgađa utvrđivanje odgovornosti za izborni neuspjeh. Izvršni odbor ODS-a je, naime, u ponedjeljak zaključio kako u roku od tri tjedna treba napraviti analizu izbora, posebno izborne kampanje, i tek nakon toga će odlučiti što i kako dalje. </p>
<p>Nasuprot tome odlaganju odluke, Sobotka je predlagao sazivanje izvanrednog kongresa stranke, jer su svi elementi izbornog neuspjeha već sada poznati i ne treba tri tjedna da bi se ponovo utvrdili. No, u tom je zahtjevu ostao usamljen iako je, kako je rekao, u prethodnim razgovorima naišao na podršku stranačkih kolega, koji ipak na sjednici Izvršnog odbora nisu našli snage suprotstaviti se Klausu. </p>
<p>Sam Klaus odbija optužbe da je izborna kampanja ODS-a bila temeljena samo na jednoj osobi (Klausu), ali je izrazio spremnost da ostane kod svog obećanja i stavi svoju funkciju na raspolaganje. No poznavatelji prilika, ali i Klausa, tvrde kako će on ostavku doduše ponuditi, ali ju neće podnijeti. Isto tako ne vjeruju Klausu kad kaže da u svom okruženju već traži osobu koja bi ga naslijedila na čelu ODS-a. </p>
<p>Ta je stranka inače nazivana »strankom jednog čovjeka« (Klausa), i teško je vjerovati da bi 61-godišnji Klaus sam sebi sjekao granu na kojoj sjedi, budući da ne taji kako još ne namjerava otići iz visoke politike. Na to bi ga mogao privoljeti možebitni položaj predsjednika države (Havelu krajem siječnja 2003. ističe drugi mandat i ne može se više kandidirati), ali po sadašnjem sastavu parlamenta ima malo vjerojatnosti da bi mogao biti izabran na taj položaj bez podrške ili neke vrste koalicije sa socijaldemokratima. Kao novi poticaj za ostanak u politici, Klaus je neizravno naznačio izborni uspjeh komunista koji za njega, kako je rekao, »mora biti veliki motiv«.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mađarski premijer Medgyessy priznao da je bio tajni agent</p>
<p>Pomagao sam u sprečavanju stranih špijuna da se domognu mađarskih tajni i radio na tome da oni ne blokiraju naše priključenje MMF-u, objasnio je Medgyessy u parlamentu</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 19. lipnja</p>
<p> - Mađarski premijer Peter Medgyessy priznao je u srijedu da je prije više od 20 godina bio protuobavještajni časnik komunističke tajne službe.</p>
<p> Odgovarajući na spekulacije medija i optužbe oporbenih stranaka da je radio za tajnu službu, Medyessy je u parlamentu rekao da je bio protuobavještajni časnik u mađarskom ministarstvu financija između 1977. i 1982. godine. Medgyessy, koji je postao mađarski premijer prošlog mjeseca nakon što je pobijedio na izborima u travnju, rekao je da će dati ostavku ako ne dobije povjerenje svoje Socijalističke stranke i njezinog koalicijskog partnera, liberalnih Slobodnih demokrata.</p>
<p> Socijalistički zastupnici dali su potporu premijeru na sastanku u utorak, ali su zastupnici Slobodnih demokrata ustvrdili da će prihvatiti Medgyessyjevu ostavku ako ju on ponudi. Predstavnici dvije stranke vladajuće koalicije trebali bi se ponovno sastati u srijedu kako bi riješili političku krizu koja bi mogla usporiti proces približavanja Mađarske Europskoj uniji. Desničarski list Magyar Nemzet u utorak je objavio fotokopiju dokumenta iz ožujka 1978. godine, u kojem je tadašnji ministar unutarnjih poslova unaprijedio »druga D-209«, navodno je riječ o Medgyessyju - u čin poručnika protuobavještajne službe.</p>
<p> Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća Mađarska se pokušala distancirati od politike Sovjetskog Saveza i približiti se Zapadu - u tajnosti se priključivši Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) 1982. godine i istaknuvši svoju kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji. »Pomagao sam u sprečavanju stranih špijuna da se domognu mađarskih tajni i radio na tome da oni ne blokiraju naše priključenje MMF-u«, rekao je Medgyessy u parlamentu. »Želio bih naglasiti da osoba koja hvata špijune nije agent, nije informator. Protuobavještajna i obavještajna služba su stare profesije, i služe zaštiti države«, rekao je Medgyessy. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ova vlast ne smije zagristi u reviziju pretvorbe</p>
<p>Od izbora nove vlasti, pa i ranije, stalno se kroz tisak provlače razne informacije o zlouporabama, gospodarskom i svakom drugom kriminalu, piše se o raznim suđenjima (koja u pravilu ne daju rezultate) jer se optuženi i ne odazivaju na sud (Petrač) i tome slično. Uglavnom su bolesni i »liječe se negdje u inozemstvu« (Gucić), pa se zbog »teške bolesti« ne mogu odazvati sudu.</p>
<p> Očekivalo se da će nova Vlada ispuniti makar svoje glavno predizborno obećanje tj. provesti reviziju pretvorbe i privatizacije. </p>
<p>Nekoliko pokušaja donošenja novog Zakona o reviziji privatizacije završilo je neslavno, iako vladajuća petorka ima većinu u Saboru. Najčudnije je što i nova vlast već godinama provodi uspješnu privatizaciju (rasprodaju onoga što je ostalo) po tom istom nevaljalom zakonu. Radi li se to namjerno? Takav zakon odgovarao je i onima prije i odgovara ovima sadašnjima jer omogućava malverzacije, a, što je najvažnije, takav zakon amnestira aktere od krivične i svake druge odgovornosti.</p>
<p> Od 20.000 nezakonitih menedžerskih kredita dobar se dio odnosi na one koji su i prije sjedili ali i sada sjede u Saboru i koji će, povrh svega, još zaraditi i povlaštene mirovine.</p>
<p>Točno kaže Vladimir Šeks: »Ova vlast ne smije zagristi u reviziju pretvorbe«. </p>
<p>Izgleda da će tek novoimenovani državni odvjetnik Bajić morati »načeti« neke od silnih kaznenih prijava, na kojima se već uhvatila paučina. Skida li se sada ta paučina samo zbog toga što je rejting glavne vladajuće stranke nizak ili se stvarno, makar i sa zakašnjenjem, počinju ispunjavati predizborna obećanja?</p>
<p>Neki osjećaju da im je nakon dugogodišnjeg klečanja na desnoj, pa na lijevoj nozi ostalo jedino da dube na glavi i razmišljaju o »trećem putu«.</p>
<p>Dobro je biti i član nekog novog »Foruma«, i dok se može sjediti na dvije stolice, a u zadnji čas pustiti onu koja se klima. Nadajmo se, ipak, da će nove inicijative pokrenuti apatičnu biračku masu da iziđe na izbore i da se izaberu ljudi koji će umjesto praznih predizbornih obećanja ponuditi svoje poštenje i profesionalizam, koji neće nuditi obećanja, nego realne programe za brzi oporavak Hrvatske, i koji žele služiti dobrobiti hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske.</p>
<p>Hoćemo li uskoro dočekati dan kada politika više neće biti najunosnija profesija? Bojim se, naime, da opet ne nasjednemo onima koji su desetak godina obnašali vlast i imali ugledne i visokoplaćene položaje, i koji danas neki forum vide samo kao sredstvo da bi ponovo došli na vlast. </p>
<p>Između onih koji nude nove opcije moguće je ipak prepoznati tko pripada kojoj kategoriji. Ne možemo jednako vjerovati onima koji »izgaraju« od želje za vlašću, onima koji je žele ponovo imati, ili akademiku koji nikada nije pokazivao želje za vlašću, iako ju je mogao imati da je htio.</p>
<p>BRANKO MORIĆ, New Jersey</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vjera i znanost se upotpunjuju i pomažu </p>
<p>U članku o X-zračenjima (Vjesnik, »Znanost«, 1. lipnja o.g.) Dejan Vinković tvrdi da je teorija o postanku svemira kako je iznesena u biblijskoj Knjizi postanka posve netočna. Naravno da je netočna, to je danas općeprihvaćeno jer Knjiga postanka nije prirodoslovna povijest svemira.</p>
<p>U osvrtu na taj članak Boris Krmpotić (Vjesnik, »Pisma čitatelja«, 8. lipnja) navodi, među ostalim, da je »Zemlja i život na njoj stvoren tek prije nekih šest tisuća godina«. I to je krivo tumačenje Knjige postanka, protivno svim znanostima koje se bave tim pitanjem. Knjiga postanka ne smije se doslovno tumačiti. Tako, na primjer, danas se smatra da Adam i Eva nisu nikakve povijesne osobe, nego samo simbolični likovi kojima je svrha pokazati da je čovjek duhovno-tjelesno biće koje je Bog stvorio »na svoju sliku«, kao krunu svega stvorenoga.</p>
<p> Iznio sam ta dva stajališta, koja se mogu opisati kao evolucionizam (koji drži da je sve nastalo prirodnim razvojem) i kreacinizam (koji smatra da je Bog sve stvorio), i koja su na prvi pogled nespojiva. Danas su, međutim, ta dva stajališta jako približena, iako ostaju neke poteškoće. Znanstvenici, koji su ujedno i vjernici, drže da je sve što postoji postalo.</p>
<p>U početku nije ništa postojalo: ni materija, ni energija, ni prostor, ni vrijeme. Postojao je samo Bog. Tu imamo prvi prigovor evolucionista. Oni su većinom ateisti i ne mogu prihvatiti Boga jer za njih on ne postoji. A kako je onda sve počelo? Oni kažu, nije ništa počelo, jer je svemir oduvijek, bez početka. Tvrdnja se naravno ne može znanstveno dokazati, u nju se može samo vjerovati, pa su se tako evolucionisti ipak približili kreacinistima, jer i jedni i drugi »vjeruju«. </p>
<p>No, da se vratimo na pitanje početka svemira. Prije kojih petnaestak milijardi godina Bog je stvorio grudu pramaterije (a time i prostor i vrijeme), i zakone njezina kretanja i razvoja. Ta je gruda eksplodirala u nezamislivoj eksploziji (»veliki prasak«), i time je počela povijest svemira.</p>
<p>U daljnjem razvoju svemira, na radost evolucionista, ne trebamo više Božjeg aktivnog učešća, sve se odvija prirodnom evolucijom. Nakon formiranja galaksija, zvijezda (sunaca), planeta, dolazi do nastanka života na planetu koji zovemo »Zemlja«. Što je bilo na drugim planetima i nebeskim tijelima, zasad još ne znamo. Život se na Zemlji razvijao polako, od nižih oblika u sve više i savršenije (organska evolucija). Napokon nastaje genus Homo. Tada Bog ponovo aktivno zahvaća u povijest svemira, stvara ljudsku dušu i udahnjuje je (»u nosnice mu udahne dah života«, Post. 2,7) izabranim članovima genusa, koji time postaju »stvorenja na sliku i priliku Božju«. Time započinje ljudska povijest.</p>
<p>Ovdje imamo drugi prigovor evolucionista, jer ako nema Boga, onda nema ni duše. No postojanje ljudske duše ne može se ni opovrći, a ni dokazati metodama prirodnih znanosti. Tu pomaže samo filozofija, teologija i vjera.</p>
<p>Iz »sinteze kreacinizma i evolucionizma« lijepo se vidi kako se vjera i znanost upotpunjuju i jedna drugoj pomažu, ili kao je to definirao Albert Einstein rekavši da je znanost bez religije sakata, a religija bez znanosti slijepa.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Klirinške mine i »otpisani« helikopteri </p>
<p>Divna narodna kaže: kako posiješ, tako ćeš požnjeti... što bi značilo: činiš li dobro, boljim će ti se vratiti, a ako zlo radiš, zlo sjeme siješ, korov će ti niknuti! Korova je puno naše Podunavlje, Kordun i Banovina. Sijači nam ostaviše milijune posijanih mina, a nisu nam ni plan ostavili, pa ginu naši seljaci, naši Mungosi, naši skupo plaćeni psi tragači.</p>
<p> Protjerani i raseljeni žitelji tih krajeva čekaju da im netko očisti polja i okućnice, pa da se mogu vratiti na svoja vjekovna ognjišta! Deset godina će najmanje trebati da ova zemlja bude sigurna od toga zla, a zna se dobro tko ga je počinio i tko bi trebao platiti račun za razminiranje. Svijet nam je priskočio u pomoć, ponajprije svjetske humanitarne zaklade i o tome je bilo govora i za nedavnog posjeta SAD-u premijera Račana. </p>
<p>A naši vladajući s Rusima su dogovorili prebijanje duga staroga više od 12 godina, odnosno kompenzaciju za 500.000.000 dolara za davno isporučenu i nikad plaćenu robu. Koliki bi samo prihod od kamata bio kad bismo pola milijarde dolara držali dvanaest godina na računu kod neke, pa makar i švicarske, banke. Glavnica duga podmirit će se sa know-how za razminiranje, a umjesto kamata dobit ćemo desetak helikoptera vodonosaca Mi-16, veterana, vjerojatno, iz rata u Afganistanu.</p>
<p>Nastavi li naša vlast ovakvim prebijanjem dugova, može se lako dogoditi da nam i susjedi Slovenci, za četverogodišnju uzurpaciju naše polovine Krškoga, ponude u kompenzaciji, na primjer, hmelj za proizvodnju piva. </p>
<p>Zaboli čovjeka duša zbog ovakve klirinške trgovine, drugi su nam posijali te nesretne mine, koji isto tako imaju neprebijene dugove s Rusijom, pa neka oni onda prebiju te svoje mine s ruskom bratskom pomoći za razminiranje. Za prebijanje našeg duga postoje i druga, razumnija i ekonomski opravdanija, rješenja. Pomoć koju dobivamo od raznih zaklada često je i promidžba političkih interesa svjetskih bogatuna, a najveći obol plaćamo kroz budžet iz vlastitog džepa, a poginule i obogaljene i tako nitko ne može platiti i nadoknaditi. </p>
<p>Kliring, prebijanje, kompenzacija... svugdje u svijetu priznat je način trgovanja, pri čemu vjerovnik mora imati pravo na izbor roba za pokriće svojih potraživanja. Ovako kliring izgleda očajnički potez - daj što daš, pa makar i rabljene afganistanske helikoptere vodonoše, a narod udari po džepu, i za struju i za plin! </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Omiš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Tužiteljica će tužiti odvjetnika, a on nju </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Drugi dan svjedočenja zaštićenog svjedoka broj 7, u srijedu, prošao je uz dosta napetosti suprotstavljenih strana. Opomenu je zaradio prvooptuženi Nikica Jelavić, a Dunja Pavliček Patak i Čedo Prodanović najavili su podnošenje tužbi. Tužiteljica će tužiti branitelja Odvjetničkoj komori (već treći put), a on nju Županijskom državnom odvjetništvu. </p>
<p>Inače je tužiteljica u dosta navrata prekidana u svom ispitivanju svjedoka, našto je u jednom trenutku reagirala rekavši: »Ovo je zborno pjevanje, svi mu sufliraju i usmjeravaju ga« (svjedoka, op.a.), »osigurajte mi uvjete za rad.«</p>
<p>Zaštićeni broj 7 je, osim što je dan ranije nekoliko puta rekao svoje ime i dosta osobnih podataka, ovaj put otkrio i identitet zaštićenog svjedoka broj 8, od kojega je i crpio svoja saznanja o navodnom pripremanju zaštićenih svjedoka 1 i 2 u lepoglavskom zatvoru. U utorak je iznio i podatak da je u pritvoru remetinečkog zatvora proveo 10 mjeseci u sobi s Nikicom Jelavićem, s kojim se kasnije dopisivao razglednicama. Ponovio je da mu opasnost prijeti od Radovana Buvača Bebe, prijatelja pokojnoga Vjeke Sliška, ali nije znao objasniti otkud bi Beba znao da će on svjedočiti. Iako je ranije izjavio da se nikomu nije nudio za svjedočenje, sada je izjavio kako se, nakon što se odlučio svjedočiti, sam ponudio odvjetniku Željku Dumančiću, i to nakon što je pristao svjedočiti i broj 8.</p>
<p>Svjedok se, kaže, boji za svoj život, ali motivi koji ga potiču na svjedočenje jači su od straha. Ti su motivi, tvrdi, maltretiranje u Lepoglavi i želja da se pomogne ostalim kažnjenicima. </p>
<p>Broj 7 ponovio je optužbe na račun ranijeg svjedoka i prijatelja pokojnoga Sliška, Jurja Dodića, rekavši da je on narkobos. Na pitanje tužiteljice zašto Dodića nije prijavio policiji kad je saznao da prodaje heroin i kokain njegovu sinu, svjedok je rekao da je Dodić imao jake veze i da mu nitko ništa nije mogao.</p>
<p>Tko jede na račun tužiteljstva</p>
<p>Tužiteljski dvojac u Remetincu, Dunja Pavliček Patak i Petar Dragosavac, bili su zadovoljni iskazom zaštićenog svjedoka, a očito je kako su uvjereni da će njegov iskaz lako srušiti.</p>
<p>Tužitelj Dragosavac međutim nije bio zadovoljan »nestašlukom« nekog od okrivljenika koji se brane sa slobode. Naime u jednoj od pauza upozorio je okrivljenike da više ne naručuju ručak iz zatvorske kantine na račun Županijskoga državnog odvjetništva. Ručak inače stoji petnaestak kuna. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Carić uzalud htio pomiriti Sliškovu i Bagarićevu skupinu </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Svjedočenjem Želimira Šege, policajca ekipe za očevide PU zagrebačke, te obrtnika Krešimira Mališa, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) te Samiru Ivoševiću (32).</p>
<p>Optužnica, podsjetimo, tereti Bertića, inače tjelohranitelja Vjeke Sliška, da je hicima iz pištolja usmrtio Jamesa Cappiaua koji je pak nešto prije toga na Cvjetnom trgu usmrtio Sliška. Nikolića koji se nalazi u bijegu i Ivoševića optužnica tereti za organiziranje atentata na Sliška.</p>
<p>Prije iskazivanja svjedoka sudac Ranko Marijan utvrdio je kako je dostavnica za srijedu predviđenog svjedoka Milana Carića vraćena s naznakom da on ne stanuje na navedenoj adresi, pa će se od zagrebačke policije zatražiti da ga privede. Carić je inače svjedočio u slučaju »zločinačke organizacije«, gdje je optužene opisao kao »sjajne dečke i prijatelje koji posuđuju novce uz najmanju kamatu«.</p>
<p>Svjedok Šego je naime svjedočio na okolnost pretrage stana u Varićakovoj ulici u Sloboštini koji su nekoliko mjeseci prije obračuna na Cvjetnom trgu unajmili Cappiau, Nikolić i Ivošević.</p>
<p>»Pored samog očevida na mjestu obračuna, istraga kojom bi se rasvijetlila pozadina obračuna na Cvjetnom trgu uključivala je i pretragu unajmljenog stana. Kako smo kod ubijenog Cappiaua pronašli svežanj ključeva, istragom smo ustanovili da su, među ostalim, to bili ljučevi stana u Sloboštini«, započeo je Šego svoje kratko iskazivanje.</p>
<p>Došavši do stana u Sloboštini, nastavio je Šego, primijetili su da s pronađenim ključevima ne mogu otvoriti vrata. Tada je policajcima, prisjetio se svjedok, vrata otvorio vlasnik stana Jozo Palac, koji je u međuvremenu zamijenio brave. Brava kojom su se koristili Nikolić, Cappiau i Ivošević pronađena je u kuhinjskom elementu i za nju je odgovarao jedan od ključeva pronađenih kod Cappiaua.</p>
<p>»Samu istragu vodio je Ratko Čađo, a ja ne znam sve segmente istrage jer je bilo gro posla, tako da ne znam detalje oko obračuna«, dovršio je Šego kazavši kako mu nije poznato da su dva dana prije obračuna Nikolić i Petrač viđeni i legitimirani zajedno na jednom parkiralištu.</p>
<p>Obrtnik Mališ svjedočio je pak na okolnost Carićeva sastanka s Markom Sliškom te na okolnost kada su Vjeko Sliško, Zoran Petrović i Željko Bagarić zajedno kartali u Bagarićevu kasinu »Joker«, koji je ranije bio u Carićevu vlasništvu.</p>
<p>Prema Mališu, Carić je u ljeto 1999. zamolio Marka Sliška da organizira sastanak na kojem bi se sastale i pomirile dvije sukobljene skupine, Bagarićeva i Sliškova. Carić je zatražio od Marka Sliška da kaže bratu Vjeki za njegov prijedlog, napomenuvši kako »bi bilo dobro da svi dođu u majicama i bez pištolja«, no taj sastanak nikad nije realiziran, napomenuo je Mališ.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ušli u »škare«, pa usmrtili biciklisticu </p>
<p>VARAŽDIN, 19. lipnja</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u Ludbregu završeno suđenje Zvonku Šilecu (40) i Danijelu Vuku (19), optuženima za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Šilec se još tereti da je napustio mjesto nesreće ne pruživši pomoć teško ozlijeđenoj osobi.</p>
<p>U optužnici se navodi da su obojica 30. kolovoza 1998. godine bila na cesti u Donjem Martijancu. Šilec je vozio BMW iz smjera Ludbrega prema Varaždinu, a Vuk, koji je tada imao tek 15 godina, vozio je moped »aprillu« u suprotnom smjeru. Šilec je krenuo pretjecati kolonu vozila kada su mu u susret dolazila vozila iz suprotnog smjera, dok je Vuk u istom tom trenutku počeo pretjecati biciklisticu. Obojica su olako držala da se tijekom takvih pretjecanja neće ništa dogoditi, no Vuk je motociklom zahvatio bicikl, a biciklistica Marija Ploh pala je na kolnik i zadobila ozljede od kojih je istog dana preminula u varaždinskoj Općoj bolnici.</p>
<p>Šilec je u svojoj obrani rekao da se toga dana sa suprugom vozio iz Ludbrega prema Trnovcu, u Martijancu nije bilo gužve na cesti niti je bilo kolone, susreo je tri motora, no nešto dalje od mjesta gdje se dogodila nesreća. U trenutku mimoilaženja s motorima nije nikoga pretjecao, a on se »normalno« vozio po svojoj traci. Rekao je i da nije zamijetio nikakvu biciklisticu.</p>
<p>Vuk je, pak, naveo da se toga dana, zajedno sa još dvojicom prijatelja, motorom vozio iz Varaždina prema Ludbregu. Vidio je kako je njegov prijatelj motociklom pretekao biciklisticu, a u trenutku kad je on želio krenuti u pretjecanje, vidio je da iz suproptnog smjera dolazi kolona vozila. Prije negoli je krenuo pretjecati, vidio je da iz kolone izlazi jedan tamnozeleni BMW i vraća se natrag u svoju traku. Kad se BMW vratio, Vuk je krenuo u pretjecanje, a taj je BMW tada ponovo izašao iz kolone. Mladić je kazao i da je BMW, kad je on motociklom počeo pretjecanje, polovicom svoje širine prešao na njegovu stranu ceste.</p>
<p>Kad je vido da BMW ide prema njemu, mladić se, kako je rekao, »refleksno« maknuo udesno i došlo je do kontakta motocikla i bicikla. </p>
<p>U nalazu prometno-tehničkog vještaka navodi se, pak, da je vozilo koje je išlo u susret motociklu u nastanku nesreće imalo vrlo važnu ulogu jer da ono nije prošlo sredinu kolnika, mimoilaženje bi bilo moguće i do nesreće ne bi došlo.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pilčić: »Svi lažu jer mi duguju novac«</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Suđenje Borisu Pilčiću (51), optuženom za ubojstvo dvadeset šestogodišnje Danijele Fileš i za pokušaj ubojstva Zdravka Kostića (29), nastavljeno je u srijedu na Županijskom sudu iznošenjem njegove obrane.</p>
<p>Pilčić je, među ostalim, izjavio kako je »Zdravku Kostiću policija pokazivala moju sliku pa me on 'prepoznao' kao počinitelja, no kada se to sve dogodilo, on mene uopće nije mogao vidjeti«. Optuženi je naglasio da su sve to laži kojima se tereti za nešto što nije napravio, a štiti se pravi počinitelj. Smatra da svi lažu zato jer mu duguju novac, misli da se radi o »pišljivim svotama maraka koje nisu vrijedne da se takvo što učini«. </p>
<p>Novac potječe iz Italije, rekao je Pilčić, jer je tamo radio 15 dana i zaradio 120.000 DEM prodajući ukradenu robu jer je to tamo »vrlo lako«.</p>
<p>Ubojstvo se dogodilo u srpnju prošle godine u Bisačkoj ulici, u stanu u kojem je živio Pilčić. Pilčić je u obrani također ustvrdio da mu je 27. ili 28. srpnja provaljeno u stan, stvari su bile razbacane, a ukradena mu je bila i jedna mala kasa u kojoj je bilo oko 600 kuna. Zbog toga je pozvao u stan svoje poznanike, Radovana Horvata, Zlatka Žigmana i Pericu Majstorovića, koji je došao sa svojim prijateljem Slobodanom Maksimovićem, a koji su svjedočili na prethodnoj raspravi, i svima je posuđivao novac.</p>
<p>Danijelu Fileš, koja mu se predstavljala kao Leona, ispričao je optuženi, upoznao je kao prostitutku, i to preko oglasnika, »koristio sam njezine usluge, a posljednji je to put bilo dva dana prije događaja«. </p>
<p>Svi su njegovi prijatelji poricali da bi imali ikakve veze s provalom, pa je posumnjao na D. Fileš, no i ona je sve poricala. Kasnije je u stan došao i Kostić, za kojeg je saznao da je svodnik D. Fileš, koji je bio naoružan, kao i neki mladić za kojeg je samo znao da je Srbin, a koji se također našao u stanu, a oružje su imali i Žigman i Majstorović. </p>
<p>Kada su svi izašli iz stana i spuštali se stepenicama, D. Fileš je u jednom trenutku zastala pored Kostića, izjavio je optuženi, sagnula se i tada je Srbin ispalio prema njoj nekoliko hitaca, nakon čega se srušila. Nakon toga su se svi razišli.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Provalnika odala prometna nesreća </p>
<p>ČAKOVEC, 19. lipnja</p>
<p> - Policijska je uprava međimurska izvijestila da je riješen slučaj teške provalne krađe počinjene u skladištu tvrtke »Agro-Dani« u Ulici dr. Ivana Novaka u Čakovcu, kao i provala u prodavaonicu »Trgocentra« u Ulici Vatroslava Lisinskog u Čakovcu.</p>
<p> Policiji je, naime, u ranim jutarnjim satima bilo dojavljeno da se u Ulici Augusta Šenoe u Šenkovcu kod Čakovca dogodila prometna nezgoda. Izlaskom na mjesto događaja policijski su službenici utvrdili da je 32-godišnji muškarac iz Čakovca dostavnim vozilom marke »iveco« zagrebačkih registracija sletio s ceste. Obavljenim očevidom i izvidima policija je utvrdila da je vozač tog kombija u kasnim večernjim satima prije toga provalio u skladište tvrtke »Agro-Dani« i otuđio pivo, deterdžent za pranje rublja i auto-radio. Stvari je sakrio u stanu svog kompanjona iz Čakovca, a potom se vratio u skladište i oduzeo dostavno kombi vozilo, kako je rekao, bez namjere da ga za stalno prisvoji, već samo da ga iskoristi. </p>
<p>Daljom je kriminalističkom obradom utvrđeno da je isti 32-godišnji Čakovčanin tjedan dana ranije provalio u prodavaonicu »Trgocentra« u Čakovcu. U tomu su mu pomagali 47-godišnji muškarac iz Ivanovca i 30-godišnji muškarac iz Čakovca. Protiv dvojice pomagača podnesena je kaznena prijava zbog prikrivanja kaznenog djela. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Kaos na nebu nad Europom </p>
<p>BRUXELLES, 19. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europsko »otvoreno nebo« - u ponedjeljak kao koncept ponovo potvrđeno odlukom Ministarskog vijeća EU na razini ministara prometa - zatvorilo se u srijedu štrajkom kontrolora letenja okupljenih u 13 sindikalnih udruga šest zemalja (Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Mađarska, Grčka). </p>
<p>Bugarski su kontrolori izrazili moralnu podršku kolegama iz Koordinacije kontrolora letenja, ali nisu išli u štrajk. Za prekid rada nisu se odlučili ni sindikati u Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili skandinavskim zemljama, iako bi ih reforma kontrole zračnog prometa trebala jednako zabrinuti i pogoditi. </p>
<p>Kontrolori su se odlučili na akciju - pitanje je da li namjeno ili nenamjerno - u danu kada dio letova s EU dužnosnicima kreće prema Sevilli, domaćinu EU summita. </p>
<p>Osnovni je razlog štrajka, obrazložili su kontrolori, njihova stručna ocjena da će ih dogovoreno spajanje europskih zračnih prostora u jedan, dogodi li se privatizacija, stajati radnih mjesta. Radikalna reforma kontrole zračnog prometa bi, nadalje, ugrozila sigurnost koju, tvrde kontrolori, ne jamči centralizirani sustav nadzora što je nebo nad EU podijelio po koridorima i prometnom intenzitetu, a ne, kao što je to bilo do sada, po državama. Kontrolori, naravno, ponajviše govore o sigurnosti koja će biti žrtva poziva za većom efikasnošću. </p>
<p>Analize upozoravaju da je u pozadini štrajka ipak briga za budućnost i sudbinu radnih mjesta. Reforma, naime, izravno pogađa nacionalne zabrane i dovodi u pitanje zajamčena prava i pozicije. </p>
<p>Gotovo je normalno da svaka veća reforma u EU, bez obzira na najbolje namjere, racionalizaciju i krajnju korist, izaziva velike potrese.</p>
<p>Kaos na nebu Europe nastao je doslovno odmah nakon početka štrajka. Na dva najveća francuska aerodroma uz većinu je letova osvanula opaska »Otkazano«. Na Orlyju je umjesto uobičajenih i planiranih 660, realizirano samo 77 letova, uglavnom na dalekim, transkontinentalnim linijama za koje su kontrolori obećali da ih do daljnjega neće blokirati. Veliki aerodrom Charles de Gaulle u srijedu je bio idilično miran jer je umjesto 1500 letova zabilježeno 250. Najviše je problema imao Air France čija je polovica zrakoplova ostala na zemlji, dok su manje tvrtke, poput Air Liba, otkazale relativno malih deset posto letova. </p>
<p>British Airwys je na kraćim europskim rutama od 126 letova u smjeru Francuske uspio na put poslati četiri aviona, poništeno je 38 letova za Italiju, a veoma popularni Easy Jet objasnio je putnicima da 43 od njegovih 57 jeftinih letova u srijedu ne dolaze u obzir. </p>
<p>Nizozemski je KLM stornirao letove za zemlje pogođene štrajkom, dakle sve letove za Francusku, Italiju, Grčku i Portugal, iako broj zaustavljenih aviona nije veći od dvadeset. U Švicarskoj su problemi nastali s letovima iz Italije i Francuske, a ostatak se prometa odvija relativno normalno. </p>
<p>Španjolci, čiji se sindikat, za razliku od susjednog portugalskog, nije priključio štrajku tvrdeći da postoje bolji i sigurniji načini borbe za sigurnost letenja, bore se s poremećajem reda letenja zato što većina letova do Španjolske prolazi zračnim prostorom Francuske, a on je blokiran štrajkom. </p>
<p>Burze su odmah reagirale na pobunu kontrolora letenja te su dionice većih aviokompanija potonule za poneki postotak. </p>
<p>Komentari po medijima uglavnom grme na kontrolore, koji su akcijom doveli u pitanje sigurnost zračnog prometa, prozivajući ih kako je očito da je akcija provedena prije radi sigurnosti i očuvanja radnih mjesta negoli putnika u zraku. Komentari zaključuju da je štrajk ugrozio krhko financijsko stanje aviokompanija, od kojih je većina u fazi oporavka od šoka izazvanog prošlogodišnjim terorističkim udarima na SAD i potom strahom putnika od letenja.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kako izračunati stanje na mirovinskom računu?</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Približno mjesec i pol pošto je Hagena mirovinskim fondovima proslijedila prvi dio doprinosa njihovih članova, osiguranici još ne mogu provjeriti stanje na svojim mirovinskim računima. Iako su mirovinski fondovi za to uglavnom spremni, nedavno je s Regosom dogovoreno kako će se pričekati usklađivanje barem 95 posto uplata doprinosa i R-S obrazaca kako bi novac bio upućen na pravu adresu. </p>
<p>U svibnju je dogovoreno da informacije o stanju na računima budu dostupne od 1. srpnja, a ovih dana u Regosu neslužbeno kažu kako će taj rok ispoštovati.</p>
<p>Što će osiguranici time dobiti, odnosno na što trebamo obratiti pažnju kada dobijemo uvid u svoj mirovinski račun? S obzirom na to da se vrijednost uplaćenog mirovinskog doprinosa na mirovinskim računima izražava u jedinicama, mnoge bi prvi pogled na stanje na računu mogao zbuniti. Naime, umjesto vrijednosti u kunama, na računu će biti izražen broj jedinica koje u imovini fonda osiguranik posjeduje na temelju doprinosa što je do tada uplaćen. Pojednostavljeno, to se može prevesti ovako: u trenutku kada u fond stigne 300 kuna nečijeg doprinosa, tim se novcem »kupuje« određeni udio imovine i obračunskom jedinicom izražava koliki udio u ukupnoj imovini fonda osiguranik posjeduje. Ta se jedinica pribraja ostalima na računu sve dok teku uplate doprinosa.</p>
<p>Da bismo barem približno znali poštuje li poslodavac obvezu uplate doprinosa te kako fondovi posluju s novcem osiguranika (što je važno i radi procjene trebamo li mijenjati fond), potrebna nam je vrijednost obračunske jedinice fonda. Da bi dobio vrijednost svoje imovine u kunama, osiguranik tu vrijednost treba pomnožiti s brojem obračunskih jedinica na računu. </p>
<p>Inače, vrijednosti obračunskih jedinica izračunavaju banke skrbnici, i to svakodnevno, na temelju vrijednosti imovine fonda toga dana. Sve banke skrbnici u mirovinskom sustavu tu vrijednost moraju objaviti barem jednom mjesečno, a neki fondovi ih već objavljuju i na svojim internetskim stranicama. </p>
<p>U srijedu taj podatak nismo pronašli jedino na web stranicama mirovinskih fondova Erste, Helios i Ha jedan. Iako je riječ o javnome podatku, do kojega bi osiguranici morali moći doći bez većih problema, u Helios mirovinskom fondu za objavu tog podatka do zaključenja našeg lista nisu stigli dobiti dozvolu predsjednika Uprave. </p>
<p>Prema vrijednostima koje su objavili mirovinski fondovi (uzeli smo u obzir 17. i 18. lipnja), obračunska jedinica za osiguranike AZ mirovinskog fonda u ponedjeljak je iznosila 101,8730. Istoga dana vrijednost obračunske jedinice za Raiffeisen fond iznosila je 101,2783 a za Plavi fond 101,5091. PBZ Croatia mirovinski fond na svojim stranicama u srijedu je već objavio vrijednost obračunske jedinice za utorak 18. lipnja i ona je iznosila 101,6612. Prema informacijama iz HVB Croatia, banke skrbnika Erste mirovinskog fonda, vrijednost obračunske jedinice za taj fond u utorak je iznosila 101,1147, a istog dana za Ha jedan mirovinski fond 99,9116. </p>
<p>Radi ocjene dosadašnjeg poslovanja obaveznih mirovinskih fondova (iako mjesec i pol nije razdoblje dovoljno za kvalitetnu ocjenu!) treba znati da su svi fondovi krenuli od iste početne vrijednosti obračunske jedinice, koja je iznosila 100. Ako je, na primjer, za dvojicu osiguranika s istom plaćom i istim uplaćenim doprinosom na računu 6 jedinica, onome u AZ fondu vrijednost imovine se uvećala (i iznosi približno 611 kuna), dok je u Ha jedan fondu umanjena (599 kuna).</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HUP: Tko proizvede više pšenice mora snositi rizik</p>
<p>Hrvatska će ove godine sa 150.000 tona prošlogodišnje pšenice imati ukupno 350.000 tona tržišnih viškova, a neke procjene pokazuju da viškovi dosežu čak 450.000 tona / Prerađivači pšenice, odnosno tvrtke izvoznice, zbog tražene visoke otkupne cijene od oko jedne kune za kilogram ne žele izvoziti pšenicu jer bi im to donijelo gubitak / Cijena pšenice u Hrvatskoj po toni iznosi između 133 i 190 eura, a na europskim burzama samo 95 dolara</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Problemima oko otkupa i cijene pšenice ovogodišnjeg roda u srijedu se bavilo Predsjedništvo Udruge prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). </p>
<p>Ravnatelj HUP-ove Udruge za poljoprivredu, prehrambenu industriju i trgovinu dr. Stipan Bilić rekao je da će Hrvatska ove godine sa 150.000 tona prošlogodišnje pšenice imati ukupno 350.000 tona tržišnih viškova, a neke procjene pokazuju da viškovi dosežu čak 450.000 tona. Dodao je kako nema smisla izvoziti pšenicu po cijeni između 60 i 70 dolara po toni, a potom uvoziti skupu stočnu hranu. </p>
<p>Prema Bilićevim riječima, visoke cijene žitarica na domaćem tržištu, u prvom redu pšenice, uzrokuju visoke ulazne troškove proizvođačima hrane. Visoke cijene ratarskih kultura, naime, znače skupo meso i mlijeko, a cijena je domaće pšenice znatno viša nego u zemljama u našem okruženju.</p>
<p>S druge strane, Hrvatska u prosjeku ima znatno niže prinose - četiri tone po hektaru, nego, primjerice, Mađarska sa 6,5 tona po hektaru, zemlje EU 6,7 tona, a Irska čak 8,5 tona po hektaru.</p>
<p>Bilić je napomenuo da je lanjska visoka otkupna cijena pšenice od jedne kuna po kilogramu mnoge ponukala da zasiju pšenici izvan sustava državnih poticaja (ukupno 230.00 ha), dok je država poticala sijanje pšenice na 155.000 hektara. </p>
<p>To znači da će Hrvatska imati rekordnu žetvu od čak 1.135.000 tona pšenice.</p>
<p> Međutim, zbog niske zagarantirane otkupne cijene pšenice (0,70 kuna) proizvođači bi mogli imati gubitke.</p>
<p> Prerađivači pšenice, odnosno tvrtke izvoznice, zbog tražene visoke otkupne cijene (oko jedne kune) ne žele izvoziti pšenicu s gubicima. </p>
<p>Udruga prehrambene industrije predlaže da se otkupi sva pšenica i od seljaka i od kombinata te da se urod zbrine u silose. No, proizvođači koji su sijali pšenicu izvan sustava poticaja morali bi snositi rizik takvog poslovanja. </p>
<p>Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević napomenuo je da je otkup pšenice dugogodišnji problem. </p>
<p>Dodao je kako mora postojati politička volja grupa za pritisak, odnosno političkih stranaka koje traže otkupnu cijenu pšenice od jedne kune da uvaže temeljene tržišne zakonitosti. Naime, cijena pšenice u Hrvatskoj po toni iznosi između 133 i 190 eura, dok je na burzi u EU 95 dolara. </p>
<p>Cijena kruha u Europi je sedam od 12 puta veća od nabavne cijene pšenice.</p>
<p>Predstavnik Finagre Davorin Lovrić rekao je da cijena pšenice na svjetskom tržištu pada. Dodao je da bogate države, primjerice, SAD i Francuska, subvencioniraju izvoz poljoprivrednih proizvoda. SAD će tako potrošiti pet milijardi dolara za subvencioniranje poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Prema Lovrićevim riječima, proizvodnja pšenice u svijetu je prevelika. Primjerice, Rusija i Ukrajina, koje su donedavno bile velike uvoznice pšenice, sad imaju znatne tržišne viškove.</p>
<p>Domaći izvoznici pšenice moraju računati na ograničenu kupovnu moć u BiH, na čije tržište, nakon pšenice u obliku humanitarne pomoći SAD, agresivno dolazi pšenica iz Mađarske i Srbije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>WTO: Kina traži točan rok ukidanja poljoprivrednih subvencija </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Izvozne subvencije u poljoprivredi jedan su od najvažnijih problema s kojima se suočava Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Tema je nanovo predmet rasprave 144 zemlje članice, čiji su se delegati ovoga tjedna sastali u Londonu, gdje je najnovija članica Kina zatražila točno utvrđivanje roka u kojemu će se ukinuti subvencije. </p>
<p>Delegati SAD-a iznijeli su prijedlog o petogodišnjem razdoblju, dok neke članice traže još kraći rok. Međutim, ideju ne podržava Europska unija koja kaže da se problem poljoprivrede mora sagledati sa svih aspekata, što znači da uz izvozne subvencije svakako treba razmotriti i kreditne programe namijenjene izvozu poljoprivrednih proizvoda. </p>
<p>Dok, s jedne strane, predstavnici zemalja članica WTO pokušavaju ishoditi što liberalniju trgovinu, između ostalog i poljoprivrednim proizvodima, u međuvremenu njihove vlade odobravaju sve veće državne potpore poljoprivrednicima, koje potkopavaju sav napor pregovarača. </p>
<p>Lavinu je ovaj put pokrenuo SAD, kada je američki Senat sredinom svibnja odobrio masovno povećanje državnih subvencija za 82,8 milijardi dolara, na 186,3 milijarde dolara, što je povećanje od čak 80 posto, a takav bi režim trebao trajati idućih šest godina. Stručnjaci su odmah izračunali da nakon toga trećinu prihoda američkog poljoprivrednika sponzorira vlada. </p>
<p>Ni druge izrazito razvijene zemlje nisu imune na državne potpore poljoprivredi, pri čemu se osobito ističu Kanada i zemlje Europske unije, sve veliki izvoznici. Štoviše, polovica zajedničkog proračuna EU troši se na subvencioniranje poljoprivrede u okviru onoga što se naziva Zajednička poljoprivredna politika (CAP). Da bi se dodatno zaštitila domaća proizvodnja, gotovo sve zemlje proizvođači imaju visoke tarife na uvoz poljoprivrednih proizvoda, pa je tako prosjek carina na uvoz tih proizvoda visokih 62 posto, dok se na uvoz ostalih proizvoda u prosjeku plaća 4 posto. </p>
<p>Bez obzira na to što vlade bogatih zemalja očito troše velik novac da zaštite domaću poljoprivrednu proizvodnju, ne može se reći da sektor uživa u blagostanju. Doduše, ne stoji ni tako loše kao agrar siromašnijih zemalja, koji je u ovako žestokoj protekcionističkoj politici najveći gubitnik. Osim što ne uživaju potporu države, zapravo ne postoji poljoprivredna politika zemalja u razvoju, a još manje nerazvijenih. Bez plana i programa stvari se rade ad hoc, rascjepkanost poljoprivrednih površina, neorganiziranost, nedostatak znanja i novih tehnologija tek su neki od primarnih razloga lošeg stanja u poljoprivredi siromašnih, a jedino čega ne nedostaje jest jeftina radna snaga. </p>
<p>Iako svijet proizvodi dovoljno hrane za sve, još uvijek je previše gladnih usta, a s druge strane konkurencija glavnih izvoznika i pretjerano zaštitnička politika ne dopuštaju rast cijena poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Recimo i to da je ovogodišnja proizvodnja pšenice procijenjena na 593 milijuna tona, ukupna ponuda na 723 milijuna tona (zbog zaliha iz prijašnjih godina procijenjenih na 130 milijuna tona), a predviđa se da će ovogodišnja potrošnja iznositi 600 milijuna tona. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Burze: Pad indeksa se nastavlja</p>
<p>ZAGREB, 19.lipnja</p>
<p> - Nepovoljna kompanijska izvješća iz SAD-a u srijedu su potaknula nagli pad dionica telekomunikacijskih i tehnoloških kompanija, a isti je tren-d prevladavao i u financijskom i farmaceutskom sektoru. Europski blue chip indeksi su tako zabilježili znatan pad, izgubivši dobitke ostvarene u ponedjeljak.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski benchmark FTSE 100 pao 1,35 posto na 4638,3 boda. U Frankfurtu je DAX na 4354,24 boda bio 1,8 posto niži, slično kao i pariški CAC 40 koji je pao 1,82 posto na 3931,99 bodova. Milanski MIB 30 je izgubio čak 2,04 posto spustivši se na 28.078 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 su zabilježili pad od 1,91 odnosno 2,15 posto.</p>
<p>U SAD-u su kretanja terminskih ugovora za američke dionice nagovještavala pad vrijednosti newyorških indeksa nakon otvaranja burzi. Dan ranije, nakon početnoga pada, newyorški blue chipovi su ostvarili blagi rast. Dow Jones Industrial je tako porastao 0,19 posto na 9706,12 bodova, dok je širi S 500 ostao gotovo nepromijenjen - porastao je 0,09 posto na 1037,11 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je, pak, ostao na negativnom teritoriju - izgubio je 0,68 posto spustivši se na 1542,77 bodova.</p>
<p>Na azijskim burzama prevladavao je negativan trend koji je u Tokyu bio nešto izraženiji - Nikkei 225 je pao 3,36 posto na 10.476,18 bodova, najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca, nakon što je zabilježio najveći dnevni pad u zadnjih pola godine.</p>
<p>Nepovoljno izvješće Oraclea, druge po veličini softverske kompanije svijeta, potaknulo je znatan pad njegovih europskih rivala. Tako je francuski Cap Gemini, najveći europski informatički konzultant, pao 3,8 posto, dok je britanska softverska kuća Sage izgubila 3,6 posto. Upozorenja Applea, AMD-a i Ciene, proizvođača optičke opreme, uzrokovali su pad STMicroelectronicsa, Alcatela, Philipsa i Nokie od preko 5 posto. </p>
<p>U farmaceutskom sektoru divovi GlaxoSmithKline i AstraZeneca pali su 2,3 odnosno 3,2 posto. Negativan trend u sektoru potiču i nedavno objavljeni podaci Reutersova istraživanja prema kojem ni jedna od pet vodećih europskih farmaceutskih kompanija nema u posljednjim fazama razvoja lijek koji bi mogao donijeti veću zaradu.</p>
<p>Među bankama, HVB je pala 3,1, a Societe Generale 3,6 posto. Osiguravatelji Axa i Allianz izgubili su 2,8 odnosno 3,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Nakon carinika štrajkaju i liječnici i stomatolozi! </p>
<p>Štrajkom ne želimo ugroziti zdravstveni sustav, već upozoriti Vladu na neodrživ položaj medicinske struke, kažu u Sindikatu / Štrajk podupire i Sindikat europskih liječnika upozoravajući da su plaće hrvatskih kolega među najnižima u Europi/ Čelnik Sindikata dr. Ivica Babić najavio pripreme za generalni štrajk / U petak, 28. lipnja, radit će se kao blagdanom </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Štrajk upozorenja liječnika i stomatologa održat će se u petak, 28. lipnja, i u njemu će sudjelovati oko 11.000 članova sindikata i svih medicinskih udruga. Kako je u srijedu istaknuto na konferenciji za novinare u Hrvatskom liječničkom domu, štrajkom ne žele ugroziti zdravstveni sustav, već upozoriti socijalne partnere, Vladu i Ministarstvo zdravstva, na neodrživ položaj medicinske struke. Na dan štrajka radit će se kao blagdanom, dakle bit će zbrinuti svi hitni slučajevi, a tjedan kasnije liječnici će raditi pojačano kako bi pacijentima nadoknadili za njih izgubljeni dan.</p>
<p>Pod motom »Za zaštitu dostojanstva poziva i struke« liječnici i stomatolozi traže primjerenu osnovnu plaću za redovno radno vrijeme, zaštitu stečenih prava prema granskom ugovoru, glavarinu koja će nakon svih davanja osiguravati normalan život te potpisivanje kolektivnog strukovnog ugovora.</p>
<p> »Nakon tog upozorenja«, najavio je predsjednik Sindikata liječnika dr. Ivica Babić, uz potporu predstavnika Liječničke i Stomatološke komore i društva, Zbora liječnika i Udruge poslodavaca u zdravstvu, »pripremat ćemo se za generalni štrajk«.</p>
<p> U kakvom će obliku štrajkati, liječnici i stomatolozi još će se dogovoriti pokazujući da su spremni nastaviti pregovore s vlastima. Nakon razgovora o štrajkaškim zahtjevima s ministrom zdravstva dr. Androm Vlahušićem, čini se da za to ima malo nade. Ipak, štrajkaški odbor želi razgovarati s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, te s predsjednicom saborskog Odbora za rad i zdravstvo Snježanom Biga-Friganović. No, predstavnici štajkaškog odbora zasad nisu dobili pozitivan odgovor.</p>
<p>Liječnici su nezadovoljni plaćom koja je za početnika, nakon šest godina školovanja i dvije godine stažiranja, oko 4400, a za specijalista oko 6000 kuna. Smatraju da bi za početnika trebala iznositi najmanje dvije prosječne isplaćene plaće (3600 kuna u ožujku) ili oko 7200 kuna. Time bi se, kažu, pokrili prosječni troškovi sindikalne košarice od oko 7000 kuna koliko iznose, primjerice, u Dubrovniku, i u koje nisu uračunati troškovi za automobil i stručnu nadgradnju obveznu za medicinsku struku. Specijalistička plaća trebala bi biti veća od početničke otprilike za pola prosječne plaće, a uz godine staža i dežurstva mogla bi iznositi oko 9000 kuna.</p>
<p>Gdje je novac na koji računaju liječnici, prema odgovoru na novinarski upit trebalo bi pitati ministra. No, rečeno je da se ne traži ništa više nego što je zajamčeno granskim ugovorom i Zakonom o javnim službama. Štrajkom se upozorava i da se srozavanjem socijalnog statusa događa negativna selekcija u struci koju budući studenti ne vide kao perspektivnu. Uz to, liječnici specijalisti imaju u prosjeku 53 godine i ubrzo će se osjetiti da ih nedostaje s obzirom na to koliko godina traje specijalizacija.</p>
<p>Upozoreno je da zapadne zemlje, od Slovenije i Njemačke do skandinavskih država, traže liječnike nudeći im visoke plaće, pa je velika vjerojatnost da će se uskoro i u ovoj struci dogoditi »odljev mozgova«. Liječnici ističu visok stupanj zadovoljstva bolesnika njihovim uslugama (gotovo je 99 posto pozitivnih odgovora, sudeći prema anonimnim anketama u bolnicama), svjetske uspjehe u presađivanju organa, pa shodno tome traže da se poštuje njihov status.</p>
<p> Stariji liječnici, rečeno je, gube autoritet u odnosu na podređene nakon što su im svima dodijeljeni jednaki dvadesetpetodnevni godišnji odmori, a za stručno usavršavanje nude im se neplaćeni dopusti i samofinanciranje.</p>
<p>»Štrajkaški zahtjevi liječnika i stomatologa legalni su i legitimni i proizlaze iz obaveze i odgovornosti prema članovima Sindikata«, nagglasio je dr. Babić. Dodao je da su, kao u svakom političkom dijalogu, spremni na kompromise, dakle i na popuštanje. </p>
<p>Štrajk je podržao i Sindikat europskih liječnika koji u svom pismu ističe da su plaće hrvatskih liječnika među najnižima u Europi i nisu u skladu s njihovim odgovornostima niti njihovim stupnjem obrazovanja i društvenim položajem.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Oreškoviću skočio tlak, odgođeno suđenje »gospićkoj skupini« </p>
<p>RIJEKA, 19. lipnja</p>
<p> - Zbog povišenja krvnog tlaka prvooptuženog Tihomira Oreškovića u srijedu nije održano suđenje »gospićkoj skupini«. Iako je sutkinja Ika Šarić izvijestila kako su liječnici utvrdili da su Oreškoviću razina šećera u krvi i tlak u normali, zatvorska liječnica ponovila je pregled jer se optuženik požalio da mu je slabo. Ocijenila je da zbog pogoršanog zdravstvenog stanja ne može biti na raspravi. Suđenje se trebalo nastaviti iskazima nekadašnjeg predsjednika Kriznog štaba i povjerenika Vlade za Gospić Dražena Jurkovića i predsjednika Kriznog štaba za Liku Ante Karića, kojem je Orešković bio tajnik. Oni će, prema najavi, svjedočiti 12. kolovoza.</p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Smijenili su me zbog političkog progona, kaže Pašalić </p>
<p>Sanader me može samo nelegalno isključiti iz stranke, tvrdi HDZ-ov saborski zastupnik / Za nezakonitosti u HDZ-u Pašalić optužuje i Glavaša i Šeksa / Čini se da su u HDZ-u već odlučili izbaciti Pašalića iz stranke </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - »Nemam namjeru otići iz HDZ-a. Sanader i njegovi pomoćnici mogu me jedino isključiti iz stranke i to, naravno, nelegalno kao što se nelegalno nalaze i na funkcijama u stranci«, rekao je dr. Ivić Pašalić u srijedu na konferenciji za novinare.</p>
<p>»Jedan sam od utemeljitelja stranke. Za razliku od ovih koji bi me danas iz nje rado izbacili, uvijek sam u ime stranke obavljao odgovorne državne dužnosti. U današnjem vodstvu stranke ključnu ulogu igraju ljudi koji su izgubili povjerenje predsjednika Tuđmana i bili su smijenjeni s funkcija. Takvo djelovanje ubrzo će im se obiti o glavu, a žalim što će pritom ispaštati stranka«, dodao je. </p>
<p>Istaknuo je da ostaje u Saboru, ne kani se povući iz politike niti prikloniti nekom drugom bloku ili stranci, niti osnivati novu stranku ako ga izbace iz HDZ-a. </p>
<p>»Ja sam hadezeovac iz uvjerenja i borit ću se za temeljne vrijednosti HDZ-a i politike predsjednika Tuđmana«, naglasio je Pašalić. Od ljudi koji su ga smijenili s mjesta ravnatelja Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta očekuje svašta, pa i to da ga pokušaju izbaciti iz stranke. Po svemu što se događalo na Sedmom općem saboru HDZ-a, sadašnji predsjednik Ivo Sanader nelegalno je izabran, smatra Pašalić.</p>
<p>U prilog tome iznio je »nekoliko bizarnih primjera«. </p>
<p> »Da bi Sanader i njegovi pomoćnici ostvarili premoć, u Središnji odbor ubacivani su ljudi protivno Statutu, a istodobno su iz tijela izbačeni legalno izabrani članovi. Riječ je o protustatutarnim izborima u Virovitičkoj županiji, iseljeništvu i Zajednici žena, eliminiranju glavnog tajnika... Primjerice, Neven Jurica 'predstavlja' Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku, dr. Marko Turić iz Zagreba predstavlja SAD, a Drago Geoheli koji živi u Zagrebu predstavnik je Kanade dok je na saboru bio izaslanik iz SAD-a«, objasnio je Pašalić. </p>
<p>Raspuštanje čitave organizacije Mladeži HDZ-a ocijenio je »dosad neviđenom bahatošću i nezakonitošću«. Rekao je i da je dosad šutio o problemima i neregularnosti u stranci radi očuvanja njezina jedinstva. Smatrao je, tvrdi, da će samo zajedničkim naporima spriječiti podjele u stranci i suprotstaviti se HDZ-ovim političkim protivnicima.</p>
<p> Sanader i njegovi suradnici proteklih su mjeseci, kaže Pašalić, »pokazali da je njihov isključivi cilj apsolutistička vlast u stranci, zbog čega su se spremni obračunati sa svima koji nisu njihovi bespogovorni poslušnici«. Pašalić kaže da to što su ga smijenili s mjesta ravnatelja Zaklade Hrvatskoga državnog zavjeta nema veze s njegovim radom, nego je riječ o političkom progonu suparnika. </p>
<p>Sadašnje vodstvo HDZ-a na čelu sa Sanaderom, prema mišljenju HDZ-ova zastupnika, nije učinilo ništa na pripremi za izbore niti je hrvatskim građanima ponudio odgovor na ključne probleme. »Sanader i ljudi kojima se okružio nisu kadri kreativno djelovati, nisu sposobni ponuditi suvisle odgovore na bilo koji od problema u Hrvatskoj. Zato se i bave spletkama, podmetanjima i koncentrirani su na obračune u stranci jer je to jedino štoa znaju raditi. Model kojim Glavaš upravlja HDZ-om u Osijeku, na žalost, nametnut je HDZ-u kao cjelini«, istaknuo je. Uz Glavaša, za brojne nepravilnosti u HDZ-u, nezakonitosti i prisile Pašalić je optužio i Vladimira Šeksa. Upozorio je da ovakav HDZ može na sljedećim izborima doživjeti samo fijasko. Rasplinut će se »sve Sanaderove bajke o koaliranju s HSS-om ili HSLS-om jer Sanader vodi politiku ulagivanja vladajućoj koaliciji«, makar je moljakanje buduće koalicije za Pašalića ispod razine HDZ-a. </p>
<p>Stranka bi, kako je vidi Pašalić, trebala okupiti kvalitetne ljude izvan nje kako bi se osposobila ne samo za preuzimanje vlasti nego i za rješavanje problema u državi. HDZ bi se trebao dovesti u poziciju da kreira, a ne da moli koalicije, smatra Pašalić. No, Sanader i njegovi suradnici »doživljavaju vlast kao podjelu fotelja, a to je katastrofa za HDZ. Ako stranka još jednom razočara birače, onda više nikad neće biti vodeća stranka u Hrvatskoj«, izjavio je Pašalić. Kako se doznaje u saborskim kuloarima, stranačka tijela HDZ-a već su odlučila isključiti Pašalića iz stranke.</p>
<p>»Mesić je fikus s Pantovčaka« </p>
<p>»Žalosno je da predsjednik samo priča viceve«</p>
<p>»Žalosno je što imamo predsjednika države čija je jedina funkcija zabavljati hrvatsku javnost s vremena na vrijeme i ispričati koji bolji ili lošiji vic. Zanimanje liječnika smatram jednim od najčasnijih i najkorisnijih. Na to sam ponosan, na tu funkciju nitko ne gleda s visine, a ponajmanje na to ima pravo fikus s Pantovčaka.« Tim je riječima Pašalić prokomentirao izjave predsjednika Mesića kako bi mu bilo bolje da se vrati svojoj liječničkoj struci. </p>
<p>»Nikad nisam diskreditirao nikoga iz HDZ-a« </p>
<p>»Ni dosad nisam ni na koji način diskreditirao ili nešto ružno rekao o nekom iz moje stranke. S druge strane, svi ti partijski junaci o kojima govorim, davali su intervjue u kojima je uvijek bilo glavno reći nešto ružno o meni. Ali ja se takvim stvarima ne kanim baviti«, izjavio je Pašalić. Za primjere prljavog rublja koje su o njemu iznijeli njegovi stranački kolege naveo je medijske napise i, navodne, bombastične dokumente o Pašalićevim računima. Pašalić kaže da su oni »procurili« na relaciji između Pantovčaka i središnjice HDZ-a. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Legalizirano korištenje Microsofta u školama</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Zahvaljujući potpisanom ugovoru o korištenju Microsoft programske podrške u školstvu, Ministarstvo prosvjete dobilo je licencu za korištenje najmodernije softwerske tehnologije u obrazovnom sustavu. Na taj je način, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare, u hrvatskim školama napokon legaliziran način korištenja u svijetu najraširenije programske podrške.</p>
<p>Ugovor s Microsoftom vrijedan je 218.000 dolara. Jedan programski paket, koji na tržištu stoji 5400 dolara i obuhvaća bilo koju verziju MS Windows 98 i 2000, MS Office Std. ili Pro, MS Works Std., MS Encarta, MS Visual Studio Pro, MS Core Client Access Lic., MS Press Office Starts Here Step-by, u ugovoru s Ministarstvom prosvjete vrijedi svega 42 dolara. </p>
<p>»Ministarstvo prosvjete na ovaj način potvrđuje da samo legalno pribavljene licence za korištenje programske podrške smatra ispravnim«, rečeno je.</p>
<p>Ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar ističe da osnovne i srednje škole raspolažu sa 18.212 računala. Plan je da do kraja godine na jedno računalo dođu 32 osmoškolca, odnosno 20 srednjoškolca. Budući da to nije dovoljno za modernizaciju nastave, u ministarstvu planiraju do 2005. osposobiti sve učitelje za osnove informatičke pismenosti. </p>
<p>Direktor Microsoft Hrvatska Goran Radman pojasnio je da je ugovor samo dio šireg sporazuma s Vladom, koji će pomoći efikasnosti rada državne uprave. Pregovori Ministarstva prosvjete i Microsofta traju od 1997., a prema najavama, sljedeći je korak uvesti u nastavu digitalne sadržaje te učenje na daljinu. </p>
<p>Zamjenik ministra Ivan Vavra smatra da bi zbog nepostojanja udžbenika za pojedine sadržaje poput građanskog odgoja, civilnoga društva i ljudskih prava, upravo te sadržaje bilo pogodno digitalno oblikovati. Korištenje novih medija bilo bi pogodno i u sociološkim vještinama, smatra Vavra, poput predmeta odgoj i obrazovanje za poduzetništvo ili osposobljavanje za timski rad. »Tek kad sve to zaokružimo, moći ćemo reći da smo na dobrom putu«, zaključuju u Ministarstvu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vod vojne policije spreman za mirovne operacije </p>
<p>U vojarni »Croatia« uspješno izvedene vježbe rada na tzv. nadzornoj točki razdvajanja zaraćenih strana / Mladen Ružman: Vod je spreman da sedam dana nakon političke odluke ode u misiju </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Prvi hrvatski višenamjenski vod Vojne policije (VP-a) spreman je za sudjelovanje u nekoj mirovnoj operaciji u sklopu Nato-a. Potvrdila su to 44 pripadnika ove posebne postrojbe VP-a, koji su za članove vojno-diplomatskog zbora te predstavnike Ministarstva obrane i Glavnog stožera, u zagrebačkoj vojarni »Croatia« uspješno izveli vježbe rada na tzv. nadzornoj točki razdvajanja zaraćenih strana, sprečavanja krijumčarenja oružja, uništavanja eksplozivne naprave te osiguravanja vojnog dužnosnika tijekom njegova posjeta području s visokim stupnjem rizika. </p>
<p>Premda se sa sigurnošću ne može reći u koji će mirovnu operaciju postrojba otići, sve se češće spominje mogućnost njihova odlaska u Afganistan. Odlasku na to, ili neko drugo krizno područje prethodit će, u svakom slučaju, politička odluka, a nju - prema novom Zakonu o sudjelovanju u mirovnim operacijama - donose zastupnici Hrvatskog sabora. </p>
<p>»Današnja vježba pokazala je da imamo vod koji je spreman, sedam dana nakon političke odluke, otići na teren«, istaknuo je nakon vježbe pomoćnik ministra obrane za obavještajno-sigurnosne poslove u ostavci Mladen Ružman. Hrvatska je, kako je rekao, pokazala da može biti jednako dobar partner kao i zemlje članice Nato-a. </p>
<p>Prema riječima zamjenika načelnika Glavnog stožera Josipa Lucića, prikazana razina obučenosti potvrdila je spremnost HV za izvršavanje svih obveza koje Hrvatska ima u sklopu Partnerstva za mir. </p>
<p> Zapovjednik Vojne policije general-bojnik Mate Laušić podsjetio je kako je i drugi vod VP-a počeo obuku za tu namjenu. Ukupno je u planu obučiti tri voda - pripadnici drugoga upravo prolaze tečaj stranih jezika, a selekcija pripadnika za treći vod VP-a trebala bi započeti kada prvi ode u mirovnu operaciju. </p>
<p>Za sve tri postrojbe nabavljena je suvremena vojna oprema, a zamjena postrojbi na terenu obavila bi se svakih 6 mjeseci.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Uklonjena Honosova ploča</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Honos, udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata, priopćenjem za javnost reagirala je na uklanjanje i otuđenje njihove natpisne ploče s ulaza u zgradu u kojoj se nalazi Honosov ured. </p>
<p>Osim navedenoga, nepoznati su počinitelji 17. lipnja, »devastirali sandučić za poštu i natpis na njemu«, a »pored naših prijava, policija nije pokazala interesa istražiti taj slučaj, iako je očito da se radi o pokušajima uznemiravanja i diverzije usmjerene protiv Honosa«, stoji u priopćenju što ga je potpisao predsjednik Honosa Nenad Ivanković.</p>
<p> Kao motiv navodi se sve ono što je ta udruga činila i čini na zaštiti digniteta Domovinskog rata.</p>
<p>U priopćenju se navodi da su, neovisno o šteti, ugroženi opći interesi, »jer ovakav odnos prema udruzi koja brani vrijednosti Domovinskog rata, danas-sutra i prema drugima, najviše može štetiti interesima demokratske Hrvatske«. </p>
<p>Honos poziva nadležna tijela da žurno poduzmu sve što je potrebno kako bi se spriječili i onemogućili ovakvi nasilni postupci.(r)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Gredelj: Internetske stranice DZS-a dostupne su svima </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marijan Gredelj reagirao je na članak »Statistika samo za odabrane« objavljen u Vjesniku 18. lipnja.</p>
<p>Gredelj u dopisu navodi da »nije točno da je za pristup na internet stranice www.dzs.hr potrebno upisati korisničko ime i lozinku«. Gredelj ne negira da je u ponedjeljak 17. lipnja došlo do prekida rada internetske usluge DZS-a »zbog tehničkih problema u vezi s objavljivanjem velike količine podataka popisa stanovništva«. Navodi da je prekid trajao od 13 do 16.05 te da u to vrijeme nitko nije mogao pristupiti internetskim stranicama DZS-a, a svatko tko se pokušao priključiti dobio je standardnu poruku Microsoft Internet Information Servera »onda kad pristup internet stranicama nije dopušten nikome (npr. zbog održavanja ili neke druge intervencije), i nema nikakve veze s prijavom uz korištenje korisničkog imena ili lozinke«.</p>
<p>DZS se ispričava svim korisnicima »kojima je nemogućnost prijave točno u 13.15 kako je bilo najavljeno, prouzročila neugodnosti, no još jednom odlučno odbijamo tvrdnju o bilo kakvu pristupu samo za odabrane«.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HSLS: Zašto se ne rješava kaznena prijava Vesne Balenović</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Položaj Vesne Balenović, bivše visokopozicionirane djelatnice Ine koja je prije više od godinu dana u najvećoj hrvatskoj javnoj tvrtki dobila otkaz »zbog odavanja poslovne tajne«, a potom protiv predsjednika Nadzornog odbora Ine Slavka Linića, predsjednika Upravnog odbora Tomislava Dragičević i drugih, u travnju 2001. predala policiji kaznenu prijavu radi zloporabe položaja, nije se promijenio do danas. Rekla je to na HSLS-ovoj konferenciji za novinare u srijedu glavna tajnica te stranke Dorica Nikolić. </p>
<p>»Osobe koje su u proteklih 12 godina, kako za HDZ-ove vlasti, tako i za ove ukazivale na kriminal, prolaze jednako. Čini se da sustav pravne države još ne funkcionira. Ne tvrdim da je gopođa Balenović u pravu, ni da je u krivu, ali nedopustivo je da je ona u potrazi za pravdom prošla sve postojeće institucije ove države, a da nitko nije rekao iznosi li činjenice ili netočne informacije«, dodala je glavna tajnica HSLS-a.</p>
<p>Vesna Balenović je prepričala novinarima »svoju priču« kako je još za HDZ-ove vlasti unaprijeđena na visoko pozicionirano mjesto u Ini zbog svoje stručnosti te da je s tog mjesta imala uvid u zloporabe položaja i malverzacije, kojima su po njeznim riječima, odgovorne osobe u Ini činile znatnu materijalnu štetu toj tvrtki u državnom vlasništvu. </p>
<p>Kad je s tim saznanjima upoznala novo čelništvo Ine, kazala je, Dragičevića i Linića, od prvog je dobila otkaz, a drugi joj je nudio savjetničko mjesto u uredu potpredsjednika Vlade. Otkad je na burzi, već je bila na pet ročišta u povodu svoje tužbe radi povratka na posao.</p>
<p>Vezano uz kaznenu prijavu što ju je dala policiji, u kojoj tvrdi da je dala podatke o malverzacijama vrijednim 100 milijuna njemačkih maraka, policija ju je izvijestila da je prijavu obradila i predala Državnom odvjetništvu 12. prosinca 2001.</p>
<p> »Upozorila sam s ovim slučajem i predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Luku Trconića. Ne znam zašto bivši glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski nije poduzeo ništa po ovom predmetu. Gospodin Mladen Bajić me je u dva razgovora zamolio da se strpim desetak dana. Ne dobijem li ni od njega pravodoban odgovor, tražit ću od Odbora za pravosuđe da pozove ekonomske stručnjake, kako bih pred njima i pred javnošću mogla dokazati da sam u pravu i da određene osobe iz politike prikrivaju kriminal«, naglasila je Vesna Balenović. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Scotti: Zašto nema Talijana u Leksikonu hrvatskih pisaca</p>
<p>Većina Talijana u Istri oženjena je Hrvaticama, zato nam je sudbina zajednička i zato pripadamo i hrvatskoj kulturi, ističe književnik Giaccomo ScottiRadin: Talijanska manjina održala se unatoč problemima nakon II. svjetskog rata i danas je vitalna/ Puhovski: Čisto funkcioniranje demokracije vodi k asimilaciji manjina</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - »Položaj talijanske manjine u Hrvatskoj«, tema je okruglug stola održanog u srijedu u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora (HHO). </p>
<p>»Položaj kulture, jezika, kulturnih i informativnih medija« i »Društveni, ekonomski i politički položaj i potrebe«, teme su o kojima su govorili predstavnici talijanske manjine u Republici Hrvatskoj, između inih književnici Claudio Ugussi i Giacomo Scotti, te politički i društveni djelatnici, kao i drugi uzvanici. </p>
<p>Otvarajući skup, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski rekao je da problemi talijanske manjine »nisu urgentni kao problemi nekih drugih manjina«, ali da su zbog svoje specifičnosti i europskog konteksta dobar razlog da se o njima govori. Istaknuo je da se problemi manjina ne mogu riješiti samo demokratskim putem, jer »čisto funkcioniranje demokracije vodi k asimilaciji manjina« i da je zbog toga potrebno u društvu stvoriti veću senzibiliziranost za manjinsku problematiku. </p>
<p>Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru, u uvodu je istaknuo da se ta manjina, unatoč mnogobrojnim problemima s kojima se suočila nakon Drugog svjetskoga, ipak održala i da je danas vitalna. To je postigla, rekao je, zahvaljujući kako unutarnjoj organizaciji tako i onima koji su joj omogućili vanjski život i kroz izbor političkih koalicija. </p>
<p>Književnik Claudio Ugussi, poznat i po romanu »Podijeljeni grad«, najviše je vremena posvetio je povijesnim i socijalnim aspektima talijanske manjine. Govorio je o gotovo potpunom njezinu nestanku i postupnom oživljavanju, pri čemu su najveću ulogu odigrali učitelji i kultura. Spomenuo je i egzodus te manjine, koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata, i da se njegove posljedice danas najbolje vide u književnosti. </p>
<p>Giaccomo Scotti u svojem je polemičnom istupu najviše vremena posvetio postupcima koji su talijansku manjinu anatemizirali i zatirali, što hotimice a što u želji da joj onemoguće normalno funkcioniranje. U tom smislu naveo je primjer nespominjanja pisaca te manjine u Leksikonu hrvatskih pisaca i naglasio da oni pripadaju hrvatskoj književnosti jer pišu o Hrvatskoj i njezinim građanima. »U Istri je 74 posto miješanih brakova i većina Talijana oženjena je Hrvaticama, zato nam je sudbina zajednička i zato pripadamo i hrvatskoj kulturi«, rekao je Scotti. </p>
<p>Milan Rakovac, hrvatski književnik iz Istre, eksteritorijalnost Talijanske unije u Hrvatskoj i Sloveniji nazvao je najboljim vanjskopolitičkim potezom. Založio se za više regionalizma, i zato što Istra i njezini građani, kako je rekao, »ima svoj jezik, svoju kulturu i svoje granice«.</p>
<p>Uspjehu okruglog stola svojim izlaganjima pridonijeli su i Damir Grubiša, Andrea Feldman, Tonko Maroević i drugi.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Međimurski HSS protiv segregacije Roma</p>
<p>ČAKOVEC, 19. lipnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka Međimurske županije predložit će već u četvrtak, na sjednici Županijskog poglavarstva, određene zaključke u vezi s problematikom Roma u Međimurju. Nakana im je smanjiti tenzije u vezi s položajem pripadnika romske nacionalnosti. To je na završetku tribine HSS-a i Županijske organizacije žena te stranke »Hrvatsko srce« rekao predsjednik Županijskog odbora i zamjenik međimurskog župana Marijan Vukšić. </p>
<p>U raspravi su sudjelovali Jadranka Huljev, savjetnica za nacionalne manjine u Ministarstvu prosvjete, predstavnici Centra za socijalni rad i Doma zdravlja u Čakovcu i predstavnici Roma. </p>
<p>Saborski zastupnik HSS-a Petar Žitnik iznio je stranački stav da se romska djeca moraju školovati u zajedničkim razrednim odjelima s hrvatskom djecom. Naglasio je da je HSS energično protiv bilo kakve segregacije ili zapostavljanja romske nacionalnosti, posebno pak djece. Jedan od problema je razjedinjenost romskih vođa, što otežava suradnju s tijelima nadležnih općina, županije i ministarstava, pa i s nevladinim udrugama. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Svjedoci potvrdili da su na mjestu zločina vidjeli svu četvoricu optuženih</p>
<p>ŠIBENIK, 19. lipnja</p>
<p> - U nastavku suđenja četvorici optuženih da su nakon Oluje u Prukljanu počinili ratni zločin nad civilima Milicom i Nikolom Damjanićem - Boži Bačeliću, Luki Vujko, Anti Mamiću i Jurici Ravliću - u srijedu su saslušana trojica svjedoka - Davor Lokas iz Raslina, Džeremi Kresoja i Ivan Vukšić. </p>
<p>Kresoja je ispričao da su u akciju u Prokljanu išli po zapovijedi radi pretresa terena, a u akciju su krenuli s minibusom i dvije »zastave 101«. Ovaj je svjedok u istražnom postupku rekao kako nije siguran da je na mjestu događaja - ubojstva i spaljivanja dvoje civila, vidio prvooptuženog Božu Bačelića, ali je sada siguran da ga je tamo vidio.</p>
<p>Svoj je iskaz dao i Ivan Vukšić, tadašnji zapovjednik izviđačke satnije 113. brigade kojem je Božo Bačelić bio neposredno odgovoran. Ispričao je kako je po dolasku u Prukljan vojnicima rekao da idu za njim, a drugu grupu predvodio je zapovjednik voda Goran Vunić. Po dolasku u Prukljan čuo je nekoliko pojedinačnih pucnjeva ali nije siguran jesu li pucnji dolazili od kuća Damjanićevih. U dvorištu ove kuće zatekao je svu četvoricu optuženih, a Bačelića je pitao što se dogodilo na što mu je ovaj odgovorio da »što je to njega briga«. U dvorištu je vidio gromilu kako gori ali nije primijetio leševe u njoj. Bačeliću je spočitavao da nije slušao njegove zapovijedi, da je uvijek radio na svoju ruku. </p>
<p>»Kad sam osjetio da bih mogao imati problema otišao sam kod zapovjednika brigade Jose Šerića i s njim razgovarao o 'slučaju Prukljan', a tu je bio prisutan i Mladen Crljen, zadužen za sigurnost u brigadi. Šeriću sam podnio samo usmeno izvješće jer pisano nije ni tražio. Ispričao sam mu da sam tamo zatekao Bačelića i trojicu ročnih vojnika - Mamića, Vuku i Ravlića ali da ne znam tko je zločin počinio«, naveo je svjedok Vukšić.</p>
<p>On je potvrdio da je Bačelića nakon Oluje predložio za odlikovanje, a sve najbolje rekao je i o trojici ročnih vojnika koje je dobro poznavao jer su bili dragovoljci za više borbenih akcija. </p>
<p>Na upite odvjetnika optuženih Vukšić je odgovorio da je on bio zapovjednik akcije pretresa Prukljana od zaostalih četnika i streljiva, da je zapovijed bila neutralizirati neprijateljske vojnike, ali da se ta zapovijed nije odnosila na civile. »Žao mi je ročnih vojnika - Mamića, Vuke i Ravlića - i siguran sam da se nisu mogli suprotstaviti Bačeliću«, komentirao je ovaj svjedok. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak kada će na prijedlog branitelja optuženih biti saslušan Mladen Orljen i još jedan svjedok.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Carinici dva dana u »bijelom štrajku«</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Carinski sindikat Hrvatske potvrdio je u srijedu da će od četvrtka u 8 do petka u 22 sata na svim graničnim prijelazima i robnim ispostavama carinici održati »bijeli štrajk«. Svoje sudjelovanje u štrajku Sindikatu su potvrdili i carinici u Puli i Vinkovcima.</p>
<p> Štrajk je nazvan »bijelim« jer, kažu u CSH-u, »neće« prekidati posao već će umjesto svakog desetog pregledavati svako vozilo. Time će na graničnim prijelazima na početku turističke sezone otežati protok prometa. </p>
<p> U četvrtak u podne na graničnom prijelazu u Bregani Sindikat će održati konferenciju za novinare, najavio je njegov predsjednik Željko Popović.</p>
<p> U MUP-u nam je rečeno da policija neće ometati novinare u snimanju štrajka i razgovoru s carinicima, ali nije dopušten razgovor s djelatnicima policije na graničnim prijelazima.</p>
<p> Carinici su se, među ostalim, odlučili na štrajk jer ih nakon njihova upozorenja, iako je bilo dogovoreno, nije primio ministar financija Mato Crkvenac, već ravnatelj Carinske uprave Antun Uljar. </p>
<p> Predsjednik Carinskog sindikata izjavio je za Vjesnik da u Carinskoj upravi nisu naišli na razumijevanje, što ni ne čudi jer carinicima se već godinu dana ne isplaćuju posebni dodaci na uvjete rada. Ujedno, traže i potpisivanje kolektivnog ugovora. </p>
<p> U jeku borbe protiv krijumčarenja i korupcije, teško je očekivati od carinika da budu zadovoljni s prosječnom plaćom od 2900 kuna, što je 40 posto ispod prosjeka plaća u državi, smatraju u Sindikatu. Austrijski carinici primaju prosječnu mjesečnu plaću od 5000 eura, upravo zato da bi ih se zaštitilo od moguće korupcije. </p>
<p> U carini nije bilo otpuštanja kao u MUP-u. Neki djelatnici MUP-a upućeni su na prekvalifikaciju u carinike, stoga se u CSH-u ne boje otpuštanja. </p>
<p> No sindikalce i dalje ih zabrinjava »ignorantski odnos resornog ministarstva prema njihovom statusu«. Popović napominje da su carinici lani odustali od štajka u turističkoj sezoni kako bi poštedjeli hrvatsko gospodarstvo od štete. </p>
<p> »No, ni jedno obećanje koje nam je tada dao ministar Crkvenac do danas nije ispunjeno, pa smo bili prisiljeni na ovakav korak«, zaključio je predsjednik Sindikata. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Ne osjećam se krivim«</p>
<p>SPLIT, 19. lipnja</p>
<p> - »Ne osjećam se krivim. Odgovorio sam na sva pitanja suca i tužitelja, ali nemam potrebe o tome javno govoriti«, izjavio je novinarima saborski zastupnik Drago Krpina, nakon što ga je u srijedu u predistražnom postupku za slučaj »Slobodna Dalmacija« ispitao istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac. </p>
<p>Riječ je o kaznenoj prijavi koju je podnijela Udruga polagatelja prava na dionice »Slobodne Dalmacije« zbog navodnih malverzacija s dionicama te novinske kuće u svibnju 1993. godine. </p>
<p>Saborski zastupnici Ivić Pašalić i Drago Krpina u kaznenoj prijavi koju je splitsko Općinsko državno odvjetništvo podignulo krajem prošle godine terete se da su tadašnjeg direktora Splitske banke Franu Mitrovića političkim pritiscima uvjerili da dionice splitske novinske kuće izravno proda Globus Holdingu Miroslava Kutle po nominalnoj, a ne stvarnoj vrijednosti. </p>
<p>Naime, u svibnju 1993. Mitrović je nagodbom Kutlinoj tvrtki prodao 37.184 dionice »Slobodne Dalmacije« u vlasništvu Splitske banke za 3,7 milijuna njemačkih maraka. Na taj način banka i »Slobodna Dalmacija« oštećeni su za 6,3 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Podsjetimo, početkom lipnja ove godine istražni je sudac zbog iste prijave ispitao i Miroslava Kutlu i Ivića Pašalića koji su negirali sve navode prijave. Krpina se dvama ranijim pozivima suda za saslušanje nije odazvao, opravdavši se svečanom sjednicom Hrvatskog sabora i bolešću. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U Riječkoj banci mislili da je gubitak nastao drugdje</p>
<p>RIJEKA, 19. lipnja</p>
<p> - Riječka banka od 1995. godine nije se mogla razvijati na domaćem tržištu, zbog čega je razmatrala ponude stranih financijskih institucija, među kojima i Care Futuresa i Swiss Financea za špekulativne poslove na temelju depozita. Naveo je to u svom iskazu istražnoj sutkinji riječkog Županijskog suda Sajonari Čulini bivši rukovoditelj Direkcije deviznih sredstava Banke, Milojko Tankosić. </p>
<p>Predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin novinarima je rekao da su knjiženja po tim ugovorima, kako je izjavio Tankosić, bila petnaestodnevna, ali da su sva dnevna izvješća dostavljana prvoosumnjičenom Eduardu Nodilu. </p>
<p>Tankosić navodi da je prvi manjak Banke u kolovozu 1998. godine evidentiran u poslovima diferencijalnih arbitraža s komercijalnim bankama, a ne po tim ugovorima te tvrdi da prvi put čuje da se gubitak od 27 milijuna dolara odnosi upravo na ta dva sporna ugovora. Za njihovu pripremu zeleno svjetlo dobiveno je od bivšeg člana Uprave, Borislava Perožića, jer tada Sektor rizika još nije postojao.</p>
<p>Tankosić je izjavio da je nalog za doznaku određenog iznosa na račune tih bankarskih insitucija mogao potpisati svatko tko je u Banci raspolagao novcem te da nikome nije bio limitiran iznos. </p>
<p>Banka je, naveo je u svom iskazu Perožić, špekulativne poslove od 1995. godine radila s bečkom American Expres bankom, nakon čega je dobila ponudu Care Futuresa. On tvrdi da nije znao za gubitke po spornim ugovorima. Perožić navodno nema saznanja o pokrivanju depozita kod Care Futuresa, ili Swiss Financea. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić: Hrvatskoj je u interesu da se svi njezini građani vrate </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - »U interesu Hrvatske je da se njeni građani vrate i da se na taj način predstavi svijetu kao zrela demokratska zemlja, jednaka za sve njezine građane. U interesu Srbije je pak, da se naši građani, koji su sada u toj državi vrate u Hrvatsku u miru i sigurnosti. Tako će se i u Srbiji izgubiti iluzija da se granice mogu mijenjati«.</p>
<p>To je u srijedu popodne u Gvozdu, prilikom obilaska te općine, rekao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je dodao kako u ovom času treba vratiti komunikaciju među ljudima, za što, kako je rekao, treba vremena i političke volje. Predsjednik je naglasio kako je prioritet Gvozda i susjednih općina stradalih u ratu, uz povratak, i aktiviranje privrede te otvaranje novih radnih mjesta. Tijekom posjeta Gvozdu predsjednik Mesić je posjetio i dvije obitelji doseljenih bosanskih Hrvata i srpskih povratnika. Tako je razgovarao s Hrvaticom Kajom Kraćić, rodom iz Mišina Hana kod Banja Luke, koja je hrvatskog predsjednika upoznala s njenom teškom egzistencijalnom situacijom. Ta 81-godišnja starica Mesiću je kazala kako bi se vratila u svoju kuću kod Banja Luke, no u njoj živi srpska obitelj iz Glamoča. Predsjednik je posjetio i srpskog povratnika Iliju Mraovića, kroz čiju je kuću od 1997. godine prošlo više od pedeset srpskih povratničkih obitelji.</p>
<p>Mesić je izrazio zadovoljstvo nazočnošću lokalnih vlasti, dodavši kako bi bi bilo dobro da je u Gvozd došao netko iz Vlade. Naglasio je kako privatna imovina mora biti neprikosnovena, a netko prije, kako je rekao, »to je smetnuo sa uma«. </p>
<p>Mesić se, boraveći u općini Gvozd, na poziv Građanskog odbora za ljudska prava i njegova predsjednika Zorana Pusića susreo i s gradonačelnicima Gvozda, Vojnića i Topuskog, Milom Jerosimićem, Brankom Eremićem i Milanom Abramovićem, sa kojima je razgovarao o mogućnostima privrednog oporavka. No taj sastanak je međutim, doznaje Vjesnik od njegovih sudionika, obilježio i manji incident, koji je izazvao župan Sisačko-moslavački Đuro Brodarac. </p>
<p>Brodarac je, tvrde Vjesnikovi izvori, ušao u dvoranu na polovici Mesićeva sastanka s gradonačelnicima i optužio prisutne da ga nisu obavijestili o njegovu održavanju. Organizatori susreta su to opovrgli, a predsjednik Mesić je Brodarcu odgovorio da bi na osnovu podataka koje je čuo u razgovoru s gradonačelnicima, trebao razgovarati s županom. Brodarac je na to izrazio i sumnju u podatke koje su predsjedniku iznijeli načelnici tri susjedne općine. </p>
<p>Mesićev posjet Gvozdu završio je sudjelovanjem na javnoj tribini »Od humanitarne pomoći ka samostalnom razvoju«, na kojoj je odgovarao na pitanja doseljenih bosanskih Hrvata i srpskih povratnika.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Državne tvrtke posluju bolje, ali Vlada očekuje veće investicije i manje troškove</p>
<p>Vlada je posebno zadovoljna ukupnim usporavanjem naglog rasta plaća i smanjenjem broja zaposlenih u tim tvrtkama / Najviše kritika upućeno zbog 30-postotnog podbačaja u investiranju / Nisu poštovane odluke Vlade o transformaciji Hrvatskih voda i štampanju svih državnih obrazaca u Narodnim novinama</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Poslovanje 21 tvrtke u državnom ili pretežito državnom vlasništvu u 2001. nešto je bolje nego u 2000. godini iako su rezultati restrukturiranja, povećanja efikasnosti i produktivnosti još uvijek relativno skromni, zaključeno je u srijedu na tematskoj sjednici Vlade. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić taj je zaključak potkrijepio podacima o ukupnom rastu prihoda od 12 posto i 9 posto većim rashodima.</p>
<p>Vlada je posebno zadovoljna ukupnim usporavanjem naglog rasta plaća iz prethodnih godina, a pohvalnim smatra i to da je smanjen broj zaposlenih. Najviše kritika bilo je upućeno zbog znatnog tridesetpostotnog podbačaja u investiranju. Budući da je većina za kraj prošle godine predviđenih investicija započeta u prvom tromjesečju ove, Linić smatra da za novi podbačaj nema opravdanja. </p>
<p>Vlada je priznala i da se ministarstva nisu dovoljno angažirala u tome da prate tvrtke za koje su nadležna. Uočeno je i da nisu poštovane neke odluke Vlade, primjerice o transformaciji Hrvatskih voda i štampanju svih državnih obrazaca u Narodnim novinama.</p>
<p>Stoga se Ministarstvo gospodarstva mora pobrinuti da se odmah realizira taj zaključak Vlade iz veljače te osigurati da se proračunskim korisnicima distribuira jedan besplatni primjerak Narodnih novina te da pristup internetskim stranicama Narodnih novina bude besplatan.</p>
<p>Hrvatske pošte bi do kraja godine trebale dobiti nacrt novog zakona o pošti, koji bi uredio postupnu liberalizaciju poštanskih usluga, u skladu sa smjernicama Europske unije, pri čemu bi HP još neko vrijeme zadržao monopol. </p>
<p>Ministarstvo prometa i veza, pak, mora analizirati provedbu postojećeg zakona, s posebnim osvrtom na dostavu tiskanica na privatne adrese.</p>
<p>Jadrolinija je jedna od tvrtki koje bi u ovoj godini trebale nadoknaditi investicijske podbačaje u prošloj, odnosno ubrzano poraditi na obnovi putničke flote. Autocesti Rijeka-Zagreb odobreno je u ovoj godini državno jamstvo za zaduživanje na domaćem financijskom tržištu teško 60 milijuna eura. </p>
<p>Radi zatvaranja financijske konstrukcije odobreno je da se obveze po starim kreditima, koje iznose 114,9 milijuna kuna, od 1. siječnja 2003. prebace na teret državnog proračuna. </p>
<p>Kako bi se zaštitili domaći proizvođači finalnih proizvoda od drva, Ministarstvo gospodarstva kratkoročno će odrediti izvozne takse (prelevmane) na izvoz trupaca ili piljene građe, deregulirat će cijene drvnih sortimenata te razraditi model povrata novca od prelevmana na izvoz drvne mase domaćim finalnim prerađivačima. </p>
<p>Planira se ojačati propise o normiranju proizvoda, uvesti kazne za prekršitelje i izraditi novi model prodaje oblovine. Hrvatske šume, koje su već dulje vrijeme na meti kritika Vlade, trebaju započeti restrukturiranje tvrtke, odnosno dovršiti studiju o strateškom razvoju. </p>
<p>Hrvatske vode moraju se transformirati u javnu ustanovu te utemeljiti društva-kćeri ovisno o namjeni pojedinih projekata i potrebama regija. </p>
<p>Plovput mora privatizirati četiri svoje tvrtke koje nisu nepostredno vezane uz osnovnu djelatnost, u roku od mjesec dana platiti koncesiju za korištenje luke Stinice te s nadležnim ministarstvima pripremiti rješavanje problema oko komercijalnog korištenja svjetionika i sličnih objekata.</p>
<p>Budući da je zbog poteškoća s obračunom amortizacije rasprava o ACI-ju odgođena, vicepremijer Dražen Budiša predložio je da se uskoro raspravlja i o Slobodnoj Dalmaciji, RH Alanu i Vjesniku kojemu su upućene kritike zbog nepridržavanja politike plaća u grupi s Janafom, Croatia Airlinesom, Croatia osiguranjem i Hrvatskim vodama.</p>
<p>Predsjednik Uprave Vjesnika Rikard Pompe naglasio je da omjer rashoda i prihoda tvrtke pokazuje pozitivan trend te da je naklada lista povećana 40 posto. No, zatražio je i da Vlada, Uprava i Nadzorni odbor razmotre budućnost tvrtke jer Uprava ne vidi konačno rješenje budući da Tiskara nakon sanacije posluje pozitivno, a list još ima gubitke koje Tiskara ne može dugoročno pokrivati. </p>
<p>Linić se oštro usprotivio ideji, koju je iznio i ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, o ponovnom razdvajanju Tiskare i Vjesnika. Naglasio je kako je »Vlada odlučila da Vjesnik ne ide u privatizaciju i da se sačuva kao edicija zbog čega je dan i novac za sanaciju. </p>
<p>A sada bi oni koji su uzeli novac, priču opet vratili na početak«. Premijer Ivica Račan rekao je da će Vlada uskoro raspravljati o Vjesniku.</p>
<p>Nove tarife za plin, električnu i toplinsku energiju</p>
<p>Među tvrtkama pred koje je Vlada stavila najzahtjevnije obveze ističe se HEP koji mora završiti restrukturiranje i započeti privatizaciju. Do kraja godine HEP mora »podvući crtu« pod nenaplaćene račune. Ujedno, slijedi izrada novih tarifa za električnu i toplinsku energiju, troškova priključka korisnika na distribucijsku mrežu i ostalih podzakonskih akata vezanih uz tzv. energetske zakone. U roku od 30 dana HEP mora izvijestiti Vladu i o statusu ulaganja u proizvodne objekte izvan Hrvatske - u Krškom, Tuzli, Kaknju, Gackom i Obrenovcu.</p>
<p>Po uzoru na sustav obračuna cijena naftnih derivata, Ina mora riješiti problem cijene plina na temelju realno utvrđene formule. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Sabor izvješće o konsolidaciji PIK-ova »primio na znanje« </p>
<p>ZAGREB 19. lipnja</p>
<p> - Odbijanje HDZ-ova zaključka kojim se traži financijska konsolidacija oko 50.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, odnosno otpis i reprogram njihovih dugova, obilježilo je početak sjednice Sabora u srijedu.</p>
<p> Prilikom glasovanja o Vladinom Izvješća o financijskoj konsolidaciji društava agroindustrije, odnosno PIK-ova, koji je samo primljen na znanje, HDZ-ov je zaključak odbijen pojedinačnim glasovanjem. </p>
<p>Nakon dvije polusatne stanke, na zahtjev HSS-a i HDZ-a, pri glasovanju se suzdržao dio zastupnika HSLS-a i HSS-a, iako je njihov Klub istupio protiv HDZ-ovih zaključaka.</p>
<p> HSS-ovci ističu da su HDZ-ovi zaključci neprovedivi, jer nema podataka o broju obiteljskih gospodarstava i osnovama njihovih dugovanja. Podsjećaju da će Vlada pripremiti i reprogram dugova fizičkim osobama u visini 850 milijuna kuna, što će biti velika pomoć seljačkim gospodarstvima. HSS je od Vlade zatražio hitnu raspravu o strategiji razvoja poljoprivrede i o potporama obiteljskim gospodarstvima.</p>
<p> Rasprava o tom izvješću provedena je prošli petak. Vlada financijskom konsolidacijom spašava 11.000 radnih mjesta u devet bivših PIK-ova, čiji su dugovi dosegli 3,9 milijardi kuna, a glavni je vjerovnik država. Nakon financijske konsolidacije, Banski dvori planiraju ta društva restrukturirati i pripremiti na privatizaciju, jer bi se stečajem, procjenjuje se, naplatilo samo 20 posto potraživanja.</p>
<p> Inače dnevni je red sjednice dopunjen s novih 14 točaka.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Slovenci neće ratificirati sporazum o NE Krško</p>
<p>Odlukom 31 slovenskog parlamentarca sporazum o ratifikaciji će prvo proučiti Ustavni sud pa se o njemu u lipnju neće izjašnjavati njihov parlament</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Ionako zapetljana priča o ratifikaciji hrvatsko-slovenskog sporazuma o NE Krško dodatno se zakomplicirala. Naime, općina Krško je ipak uspjela skupiti 31 potpis slovenskih parlamentaraca na zahtjev da taj sporazum prouči slovenski Ustavni sud pa se o prijedlog za ratifikaciju na već započetoj lipanjskoj sjednici neće izjašnjavati slovenski parlament.</p>
<p>Kako je krajnji rok za obostranu ratifikaciju 1. srpnja, a poznato je da ustavni sudovi obično nisu pretjerano brzi, po svemu sudeći Slovenci neće u predviđenom roku ratificirati sporazum. Naime, Hrvatska elektroprivreda je krajem 1999. godine od slovenskog Ustavnog suda zatražila da se očituje o ustavnosti odluke slovenske vlade o preuzimanju cijele nuklearke ali, prema njihovim tvrdnjama, dvije i pol godine nisu od suda dobili nikakav odgovor. Ako ponovo budu tako 'agilni' tko zna do kada bi mogli čekati njihovu odluku, kažu u HEP-u. </p>
<p>Zato, kao i zbog činjenice da već godinama ne mogu raspolagati elektranom čiji su ravnopravni suvlasnici, ne namjeravaju mijenjati svoje planove čiji je cilj zaštita njihovih interesa i ulaganja u NE Krško. Stoga ćemo Slovencima već 1. srpnja poslati kumulativni račun za od oko 60 milijuna dolara za struju koju im nisu isporučili od lanjskog do ovogodišnjeg lipnja. Naime, račune za struju proizvedenu do lipnja 2001. su već poslali ali je u sklopu sporazuma dogovoreno obostrano poništavanje takvih potraživanja. Kako taj sporazum očito neće biti ratificiran svi ti stari računi za tijekom nekoliko godina neisporučenu hrvatsku polovicu struje ponovno postaju aktualni. Uz to, HEP će svaki mjesec slati i novi račun na 4-5 milijuna dolara jer toliko vrijedi njihova polovica mjesečne proizvodnje Krškog, koju su, da je sporazum ratificiran, trebali dobivati od 1. srpnja.</p>
<p>Ako se s tim složi njihov Nadzorni odbor i Vlada, HEP će početkom srpnja Slovencima poslati i prijedlog da, uz odgovarajuću odštetu (u novcu ili struji), preuzmu njihovu polovicu nuklearke. Ukoliko ne dobijemo pozitivan odgovor jedino rješenje je odmah zatražiti međunarodnu arbitražu, kaže Kažimir Vrankić, voditelj HEP-ovog tima za NE Krško. </p>
<p>Stručnjaci smatraju da će, ako dođe do arbitraže, Hrvatska imati bolju poziciju ako do kraja lipnja Sabor ratificira hrvatsko-slovenski sporazum. </p>
<p>No, rasplet cijele priče dosta ovisi i o najavljenom skorom susretu hrvatskog i slovenskog premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Splitsko županijsko odvjetništvo traži da se suđenje u »slučaju Lora« prebaci na neki drugi sud </p>
<p>SPLIT, 19. lipnja</p>
<p> - »Županijsko državno odvjetništvo u Splitu Glavnom državnom odvjetništvu uputilo je prijedlog da kod Vrhovnog suda zatraži da se predmet 'Lora' sa splitskog prebaci na neki drugi županijski sud u državi«, izvijestila je u srijedu novinare v. d. županijskog državnog odvjetnika u Splitu Inka Jurišić. </p>
<p>»Sve što se događa u sudnici i izvan nje dovodi u pitanje taj proces«, istaknula je, pojasnivši kako se to odnosi na paljenje svijeća pred policijom, sudom i zatvorom nakon uhićenja optuženika, prosvjeda, štrajkova glađu, pljeskanje i navijačko ozračje u sudnici, prijetnje svjedocima, udrugama za zaštitu ljudskih prava i pojedinim medijima. Splitsko tužiteljstvo smatra kako je i činjenica da se svjedoci više ničega ne sjećaju, produkt sijanja straha kao i nedolazak svjedoka iz SR Jugoslavije. Suđenje za Loru u splitskom sudu će se nastaviti sve dok Vrhovni sud eventualno ne donese odluku o promjeni nadležnosti suda.</p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Optuženom Bunguru »pogoršalo se stanje nakon Račanove izjave o suđenju« </p>
<p>Optuženik tvrdi da je premijerovu izjavu doživio kao prijetnju / Svjedočio dr. Ante Petričević, voditelj kirurgije Kliničke bolnice Split / Knežević primljen u bolnicu bez svijesti, a Bulovićevo tijelo nađeno na odjelu patologije </p>
<p>SPLIT, 19. lipnja</p>
<p> - Osmog dana suđenja osmorici bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin nad civilima i ubojstva Nenada Kneževića i Gojka Bulovića u vojnom zatvoru u Lori 1992., pozivu na svjedočenje nije se odazvala druga skupina od pet svjedoka iz SRJ. No, u srijedu je ispitan šef kirurgije Kliničke bolnice Split dr. Ante Petričević. Zbog bolesti nije mogao doći svjedok oštećenik Milosav Katalina, koji će ponovo biti pozvan za desetak dana. </p>
<p>Petričević nema neposrednih informacija o Kneževićevu i Bulovićevu primanju u bolnicu. Prema dokumentaciji koju je dao istražnom sucu prilikom ispitivanja u Istražnom centru Županijskog suda u listopadu prošle godine, vidljivo je da je Knežević primljen na hitni kirurški prijam 14. lipnja 1992. bez svijesti. Što se tiče Gojka Bulovića, svjedok se sjeća da ga je njegov nećak Božo Bulović zamolio da mu pomogne pronaći strica. Pregledom bolničke dokumentacije Petričević je uvidio da Gojko Bulović nikad nije primljen na odjel kirurgije, a nakon obilaska svih bolničkih odjela pronašli su ga na odjelu patologije. U bolničkoj dokumentaciji nigdje se ne navodi da su u bolnicu na liječenje Milosav Katalina i Đorđe Katić.</p>
<p>Optuženi Emilio Bungur prosvjedovao je zbog izjave predsjednika Vlade Ivice Račana u kojoj je izrazio nezadovoljstvo suđenjem u slučaju Lore. »Tu izjavu doživio sam kao prijetnju jer sam unaprijed proglašen krivim. Račanove riječi dokaz su o pritiscima na sud koji traju već devet mjeseci moga pritvora. To je javni poziv na linč mene kao optuženika, koji je izrekao najmoćniji čovjek u državi«, tvrdi Bungur. Njegovu prosvjedu pridružili su se i ostali optuženici.</p>
<p> Bungur je rekao da mu se zdravstveno i psihičko stanje nakon premijerove izjave bitno pogoršalo dodavši: »Čemu to mučenje po zatvoru kad mi predsjednik Vlade uskraćuje pošteno suđenje? Zašto jednostavno ne pošalje svoje egzekutore s Bleiburga i iz Udbe koji su još živi i na raspolaganju?«.</p>
<p> Uz njegov prigovor, na zahtjev zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu Michelea Squiccimara u zapisnik je uneseno da se nakon Bungurova izlaganja u publici čuo pljesak. Obrana je pak tražila da se zabilježi da je predsjednik sudskog vijeća sudac Slavko Lozina publici uputio upozorenje. </p>
<p>U četvrtak treba biti ispitan svjedok Mario Barišić.</p>
<p>Tropi u sudnici jer sud nema novca za popravak »klime« </p>
<p>»U sudnici su neprimjereni uvjeti rada. Preporučujem vam da ugradite klimatizacijski uređaj jer su uvjeti loši i za okrivljenike, ali i za svjedoke«, rekao je dr. Ante Petričević. Temperatura zraka posljednjih desetak dana u Splitu ne spušta se ispod 35 Celzijevih stupnjeva. U velikoj sudnici splitskog suda, u kojoj suđenje svakodnevno prati stotinjak osoba, klimatizacijski uređaj je pokvaren, a Županijski sud nema novca za popravak. Na tropsku klimu u sudnici upozorili su i branitelji optuženika, što je uneseno u sudski zapisnik. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Ministarstvo pravosuđa: Osigurani uvjeti za nesmetano suđenje </p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja </p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa poduzelo je sve potrebne mjere osiguranja glavne rasprave u slučaju Lore koja se održava pred Županijskim sudom u Splitu, objavilo je Ministarstvo u srijedu.</p>
<p> Na inicijativu ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, prije početka glavne rasprave u »slučaju Lora«, zbog vrste kaznenog postupka i posebnog zanimanja javnosti, Uprava za zatvorski sustav u koordinaciji s MUP-om, Ravnateljstvom policije i sudom poduzela je sve mjere za nesmetani tijek glavne rasprave. To je priopćio ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Josip Hehet.</p>
<p> Ističe da je osnovano i koordinacijsko tijelo sa zadaćom da nadležne institucije procijene sigurnosnu situaciju u vezi sa suđenjem i da tijekom glavne rasprave nadzire pravilno postupanje policije i pravosudne policije. Hehet napominje da u proteklih tjedan dana nije bilo nikakvih primjedbi na rad pravosudne policije. </p>
<p> Pravosudna policija u skladu sa zakonom poduzima sve mjere osiguranja na ulazu u zgradu i održavanja reda u sudnici, kaže Hehet. Dodaje da Uprava splitskog zatvora svakodnevno izvješćuje Središnji ured Uprave za zatvorski sustav o poduzetim sigurnosnim mjerama i eventualnim incidentima. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020620].
|
