NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020918].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 231691 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bobetkova optužnica slijedi poglavlja knjige »Sve moje bitke«?</p>
<p>»Vjesnik« je u utorak iz pouzdanog izvora u Vladi doznao trenutno stanje u vezi s optužnicom protiv stožernog generala u mirovini / Odmah nakon objave knjige Bobetka su upozorili na moguće posljedice / Prva od tih posljedica je i korištenje »Bitaka« u suđenju protiv generala Blaškića</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Informacija - nazvana spekulacijom - o ispisanoj optužnici protiv generala u mirovini Janka Bobetka u utorak je tražila potvrdu na pogrešnim mjestima. Službena tijela i haaškoga tužiteljstva i hrvatske vlasti, uključivši Vladu i njen Ured za odnose s Haaškim sudom, još ne mogu službeno potvrditi: »Da, optužnica je napisana«.</p>
<p>Prije javne objave, tekst optužnice istodobno moraju dobiti optuženi Bobetko i njegovi odvjetnici, kao i hrvatska vlada posredovanjem Ureda za odnose s Haagom. Ured pak neotvorenu omotnicu šalje iz Mesničke ulice na Markov trg.</p>
<p>Kako sve to još nije obavljeno, logično je da haaška glasnogovornica Florance Hartmann neutralno odgovara na upite hrvatskih novinara što je istina o Bobetkovoj optužnici. Upiti iz hrvatskih redakcija pokazuju da procedura nije gotova i ona nije osoba koja bi išta mogla službeno reći. Prije službenih tijela Suda i državnih tijela u Zagrebu.</p>
<p>No, kako i najstrože procedure imaju svoja slaba mjesta, Vjesnik je u utorak iz pouzdanog izvora u Vladi doznao trenutno stanje u vezi s optužnicom protiv stožernog generala u mirovini. </p>
<p>Dokument je napisan. Sad se dovršava tužiteljski posao na izradi službene verzije tužbe. Signal o optužnici je poslan prema Hrvatskoj (uobičajeni redoslijed komunikacije). Problem je samo u tome što se ne zna točno datum objave njena sadržaja. To može biti već za koji dan, ali do objave može proći i nekoliko tjedana.</p>
<p>Iz dostupnih, ali šturih informacija ipak se može nazrijeti da bi optužnica mogla stići uskoro i da će njene točke uglavnom slijediti poglavlja knjige »Sve moje bitke«, koju je Janko Bobetko napisao i objavio u listopadu 1996. godine u vlastitoj nakladi.</p>
<p>U brojnim intervjuima u povodu promocije knjige, Bobetko je na sav glas govorio o svojim ratnim zaslugama. Temeljito je objasnio okolnosti u kojima ga Franjo Tuđman 10. travnja 1992. godine imenuje zapovjednikom južnog bojišta (Dubrovnik). Naznačava svoju vodeću ulogu u operacijama »Čagalj« (čišćenje hercegovačkog zaleđa južne Dalmacije), »Tigar« (oslobađanje Dubrovnika), »Maslenica«, »Medački džep«, te strateške postavke »Bljeska« i »Oluje«. I u knjizi i u novinama je objasnio ratne uloge Slobodana Praljka, Ante Gotovine, Ante Rose i Miljenka Crnjca. </p>
<p>Da bi potkrijepio svoje ratne poteze, navodi 12. travnja i vlastitu zapovijed da se 4. bojna IV. brigade HV-a, bez hrvatskih vojnih obilježja, uputi u Čitluk. Četiri dana kasnije potpisuje sastav i osniva tzv. istureno zapovjedno mjesto (IZM) Grude u sastavu HVO-a. Time je počeo svoj posao na ustroju oružanih snaga u Hercegovini, što kasnije opravdava neizbježnošću da bi se obranilo zaleđe Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova tamo gdje je to bila ratna i vojnička nužnost - baš na teritoriju druge države. U svibnju 1992. godine pod zapovjedništvom Janka Bobetka osnovano je i IZM Srednja Bosna, sa središtem u Gornjem Vakufu. Širina njegova vojničkog djelovanja i te i kasnijih ratnih godina obuhvaća i suradnju s Mirkom Norcem, Mladenom Markačem i drugim zapovjednicima, čije uvrštavanje u knjigu nikoga od njih nije posebno usrećilo. </p>
<p>Odmah nakon objave knjige »Sve moje bitke« Bobetka su javno, vojnički i politički, upozorili na moguće posljedice objavljenih uspomena, potkrijepljenih i preslikama zapovjedi, odluka, vojnih karata i drugih dokumenata s naznakom vojne tajne. Prva od tih posljedica je i korištenje »Bitaka« u suđenju protiv generala Blaškića. </p>
<p>U jednom novinskom razgovoru 1999. godine Bobetko je to protumačio kao dokaz »da je Haaški sud u postao političko, a ne sudbeno tijelo«. Godinu dana kasnije je rekao: »Moja knjiga nikoga neće odvesti u Haag«. Kako se sad čini, u Haag bi mogao i sam autor, 83-godišnji stožerni general u mirovini.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Haag: Istrage su u toku, ali o optužnicama ni riječi</p>
<p>Kad je riječ o nagađanjima u hrvatskim medijima i spominjanju umirovljenog generala Janka Bobetka, u Haagu podsjećaju da se informacije o optuženima pojavljuju u ciklusima, ali da izvor podataka nije ni Haag niti odgovorni u hrvatskoj vladi / Kad se optužnica za zločine na tlu Hrvatske napiše i kad je potvrde suci, s njome se upoznaje i Vlada, upozoravaju na uobičajenu praksu u uredu za odnose s javnošću Tribunala</p>
<p>BRUXELLES, 17. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Za razliku od dobro obaviještenih izvora u Hrvatskoj, još bolje obaviješteni izvori u Haagu odbijaju govoriti o novim optužnicama i optuženicima za ratne zločine. »Sve su to medijska nagađanja«, kloniran je i očekivan odgovor iz ureda za odnose s javnošću tužiteljstva Haaškog suda. Isti je odgovor dala i osoba koja najbolje zna sadržaj optužnica i imena u njima, glavna tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p>»Spekulacije«, nagađanja, riječ je koju će upotrijebiti i haaško i svako drugo tužiteljstvo na svijetu kad se netko raspituje o imenima u istragama koje još traju i osobama na budućim optužnicama. Haag, istina, nikad nije krio da su »istrage u toku«, uključujući i istrage o odgovornosti tadašnjih najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika za val nasilja nastao nakon uspješnih operacija Hrvatske vojske, posebno »Oluje«, koje Haag nikad nije ni osporio.</p>
<p>U ponedjeljak je, primjerice, zamjenik tužiteljice Graham Blewitt (kojeg novinari vole jer je pričljiviji od ostalih »sfingi« u uredu) spomenuo da se istražuje odgovornost kandidata za predsjednika Srbije Vojislava Šešelja.</p>
<p>Istraga ne znači optužnicu, ali imena navedena u optužnicama ukazuju kojim se osobama haaški istražitelji bave i o kome tužiteljstvo razmišlja. Miloševićeva optužnica spominje osobe u »zajedničkom kriminalnom pothvatu«. Sve hrvatske optužnice sadrže imena ljudi uključenih u lanac odlučivanja o akcijama. </p>
<p>Tužiteljstvu trebaju kvalitetni dokazi i procjena je li stupanj odgovornosti neke osobe dovoljno visok da se Haagu njome isplati baviti i da se opravda uložen trud istražitelja.</p>
<p>Iz Suda, nadalje, nikad nisu propustili podsjetiti da je kazneni sud ponajprije zainteresiran za »najveće ribe« . Manji igrači - stražari-sadisti, ubojice-pljačkaši, čak i lokalni gospodari rata - prošli su istražnim uredima i haaškim sudnicama u prvim godinama rada i utrli put suđenju najodgovornijima. Mali su vodili velikima. Realizatori su prvi korak pravde do nalogodavaca iz »zajedničkih kriminalnih pothvata«.</p>
<p>Glavni je proces trenutno suđenje Miloševiću, a uskoro će slijediti isto tako značajno suđenje vodstvu bosanskih Srba. Politički vrh bosanskih Hrvata predvođen Dariom Kordićem zavrijedio je prvostupanjsku presudu i sada čeka konačan rasplet.</p>
<p>Kad je riječ o nagađanjima u hrvatskim medijima i spominjanju umirovljenog generala Janka Bobetka, u Haagu podsjećaju da se informacije o optuženima pojavljuju u ciklusima, ali da izvor podataka nije ni Haag niti odgovorni u hrvatskoj vladi. Kad se optužnica za zločine na tlu Hrvatske napiše i kad je potvrde suci, s njome se upoznaje i hrvatska vlada, upozoravaju na uobičajenu praksu u uredu za odnose s javnošću Tribunala.</p>
<p>Dakle, službena reakcija - osim »sve su to nagađanja« - iz Haaga se ne može očekivati: službene će reakcije i komentari uslijediti tek kad se optužnice objave. </p>
<p>Tužiteljstvo se bavi vrhovima odlučivanja, a hoće li istragu okruniti optužnicom, ovisi o kvaliteti prikupljenog dokaznog materijala. Do optužnica ne vodi argument »to svi znaju« nego samo pouzdani i više puta provjereni dokazi. </p>
<p>Spisateljske aktivnosti kao pomoć Haagu </p>
<p>Kad je riječ o sad aktualnom »optuženiku« generalu Janku Bobetku, on je svojom spisateljskom hiperaktivnošću i te kako olakšao posao istražiteljima, pedantno im serviravši sve činjenice relevantne za istražni proces. Ukratko, postoji li optužnica protiv nekadašnjeg vojnog zapovjednika, on ju je sam dobrim dijelom podupro sa svojih šeststotinjak stranica knjige dokumentiranih memoara.</p>
<p>Intenzivna spisateljska aktivnost je, sudeći prema obrazloženjima Tužiteljstva uoči nastavka suđenja Miloševiću, također dobrodošao dokazni materijal, ne samo protiv nekadašnjeg srbijanskog lidera nego i osoba iz njegova najužeg kruga, uključujući autore knjiga poput Veljka Kadijevića ili Borisava Jovića. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šešelj - haaško sredstvo ili cilj</p>
<p>Informacija da se Šešelju steže omča ne iznenađuje, ali je zanimljiva onima koji pamte njegove javne »ponude« da dragovoljno ode svjedočiti u Haag / Šešelj se politikantski nudio u vrijeme dok mu je njegov patron Milošević mogao čuvati leđa</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Vojislav Šešelj se, kako govore njegovi podređeni u beogradskom sjedištu Radikalne stranke, sigurno neće sam predati Haaškome sudu na temelju optužnice Slobodanu Miloševiću u kojoj je naveden kao sudionik »zajedničkog zločinačkog pothvata«. </p>
<p>Međutim, bez obzira na njegovo »raspoloženje«, neimenovani srbijanski izvori tvrde da haaško tužiteljstvo, potpomognuto spoznajama srbijanskih nevladinih organizacija, analizira ulogu bivšeg četničkog vojvode i aktualnog predsjedničkog kandidata u stvaranju i angažiranju paravojnih postrojbi (»Belih orlova«) u ratu u Hrvatskoj - u Vukovaru, Tenji i Borovu Selu, u zločinima i protjerivanju (hrvatskih) civila s kojim su »šešeljevci« nastavili i u Vojvodini. Tužiteljstvo ICTY-ja šturo je obznanilo samo da se i Šešelj nalazi »pod istragom« za počinjene ratne zločine, no odbilo je nagađanja o podizanju optužnice.</p>
<p>Nagađa se da je u pitanju prikupljanje dokaza da je Šešeljeva paravojska nakon formiranja stavljena pod zapovjedništvo bivše JNA i Teritorijalne obrane, što je i on sam javno tvrdio. Tako je u Glini 1995. rekao: »Mi srpski radikali trebali smo Slobodana Miloševića 1991. i 1992. On je tada pomagao zapadne srpske zemlje - republiku srpsku krajinu i Republiku Srpsku. One su stvorene uz njegovu pomoć. Nama srpskim radikalima dao je oružje za 30.000 dobrovoljaca, autobuse, uniforme, cijelu beogradsku kasarnu u Bubanj potoku nam je dao. I kad smo poslije Borova Sela prebacivali oružje preko Dunava u istočnu Slavoniju, napravili smo to na Miloševićevu naredbu. Mi mu sve to nismo zaboravili. Podržali smo ga kad mu je bilo najteže«. </p>
<p>Koliki je bio Šešeljev doprinos etničkom čišćenju mogu danas lako posvjedočiti i protjerani mještani Hrtkovaca, vojvođanskog sela koje je osobno Šešelj preimenovao u Srbislavce, ili sandžački muslimani, ili kosovski Albanci koji su ga doživljavali kao najavu pomora...</p>
<p>Informacija da se Šešelju steže omča ne iznenađuje, ali je zanimljiva onima koji pamte njegove javne »ponude« da dragovoljno ode svjedočiti u Haag, aktualne nekoliko godina, kao i objašnjenja da ga u tom naumu onemogućavaju jedino nizozemske vlasti, jer mu navodno nisu željele odobriti vizu.</p>
<p>Šešelj se politikantski nudio u vrijeme dok mu je njegov patron Slobodan Milošević, čovjek koji se (samo) o njemu izrazio pohvalno kao o najkvalitetnijem oporbenjaku u državi, mogao čuvati leđa. No, Milošević je već više od godinu dana u Haagu i jedino što je od tamo mogao, učinio je: podržao je Šešelja, a ne nekog socijalista, kao kandidata na srbijanskim predsjedničkim izborima.</p>
<p>Motivi takve odluke analiziraju se i još nije jasno u kojoj je mjeri Šešelj cilj, a u kojoj sredstvo. Jedna je teza da bi Šešelj mogao pakosno pomrsiti račune ozbiljnim predsjedničkim kandidatima, no prihvatljivija je ona da bi Šešelj u Haagu mogao vrlo »kvalitetno« teretiti Miloševića (a i sebe) u procesu za zločine u Hrvatskoj i BiH koji će uskoro započeti. </p>
<p>U tom bi slučaju sve uzajamne pohvale bile samo jalov pokušaj zbunjivanja javnosti, nalik onima koje su Šešelj i Milošević - uključujući i njegovu suprugu Miru Marković o kojoj je Šešelj govorio kao o »crvenoj vještici s Dedinja« - rabili kao umjetni protivnici na političkoj sceni.</p>
<p>Šešelj (još?) nije izravno optužen, pa je spominjanje njegova imena vezano uz kontekst zapečaćenih optužnica s kojima haaško tužiteljstvo računa kao s faktorom iznenađenja i uspijeva iznenaditi domaća pravosuđa na prostorima bivše Jugoslavije, ne samo kad je riječ o odabiru imena, nego i mogućnošću da samo »probere« one koji idu u Haag od onih koji će biti procesuirani kod kuće.</p>
<p>Miloševiću su se već pridružili i neki bliski suradnici, poput Nikole Šainovića i Dragoljuba Ojdanića; za koji dan će, poslije izbora krajem mjeseca, na put u Scheweningen i predsjednik Srbije Milan Milutinović. Tvrdi se da su gotove optužnice za jugogenerale Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića te policijskog generala Sretena Lukića, a enigmu po haaškome statusu još predstavljaju tajni policajci Jovica Stanišić i Franko Simatović, također duboko involvirani u rat u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sve za vlast</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Jesensko zasjedanje Hrvatskoga sabora počinje u znaku beskonačnog dnevnog reda (55 točaka) i novog odnosa snaga u saborskim klupama. I jedno i drugo je potvrda da Hrvatsku čeka ne vruća nego kipuća jesen u kojoj će vladajuća koalicija tražiti formulu za preživljavanje, a oporba put za dolazak na vlast.</p>
<p>Klubovi saborskih zastupnika niču kao gljive poslije kiše: zastupnici koji su iz HDZ-a prišli Pašalićevoj novoj stranci osnovali su svoj klub, isto su učinili oni iz Radoševe i Granićeve Libre, a pitanje je neće li iz otpadaka iz HDZ-a i HSLS-a niknuti još neki. U HDZ-u još ima nekih koji se kolebaju između statusa vjernih članova, Pašalićevih »spavača« i »nezavisnih« zastupnika. Promatrano sa saborske galerije, zastupnički zbor se lomi na sve manje klape koje će ipak opet pjevati samo dvije melodije: jednu za istrajavanje koalicije do redovitih izbora i drugu za prijevremene izbore.</p>
<p>Dnevni red nudi pregršt točaka na kojima bi se mogla zatresti Vlada: pitanje povjerenja premijeru Račanu (točka 49., predlaže HDZ), izvješće o državnom proračunu, prijedlog zakona o političkim strankama, izvješće HNB-a o bankama u Hrvatskoj, prijedlog zakona o pravima branitelja, prijedlog nacionalne obiteljske politike... Vlada je zasad odustala od prijedloga ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina zbog kojeg ju pritišću međunarodne institucije, ali ona još traži formulu koja će joj donijeti 101 nužan glas. HSLS inzistira na otvaranju rasprave o Piranskom zaljevu. </p>
<p>Glasačka mašinerija u saborskim klupama rasparcelirana je, ali odnos snaga zasad ostaje otprilike isti: to znači da bi i Sanaderovi i Pašalićevi mogli dizati ruke za iste stvari, iako su se nedavno dramatično razdvojili, slično kao što su i na Poljudu mnogi dizali ruke nošeni istom retrogradnom idejom bez obzira na stranačku pripadnost. Razni stari i novonastali oblici liberala priklonit će se ili desno (Budiša) ili lijevo (Libra). Pretumbavanja na hrvatskoj parlamentarnoj sceni nošena su temeljno idejom opstanka ili povratka na vlast.</p>
<p>Predizborni raspjevani miting »apolitičnog« pjevača Thompsona pokazuje da će opcija skraćivanja ove vlade za ostatak mandata imati veliku podršku s ulice. U toj su funkciji već upregnuti i piranski ribari, i neraspoređeni policajci, i nezadovoljni branitelji... Protuvladin program temelji se na socijalnim i nacionalnim pitanjima. Već je sad očito da oporba neće birati sredstva u nastojanju da po svaku cijenu skine ovu vladu s vlasti, ali pitanje je što može ponuditi novo ako se vrati, a što već u lošem svjetlu nismo vidjeli za deset godina HDZ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gospodarski forum promijeniti ili ukinuti</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Tradicionalni gospodarski forum u sklopu Jesenskog velesajma treba ukinuti ili iz korijena promijeniti. Recept mu je, naime, nepovratno zastario.</p>
<p>Forum je zamišljen - i godinama je tako funkcionirao - kao prigoda da Vlada predstavi svoje namjere za sljedeću godinu, odnosno da gospodarstvenici kroz pitanja ukažu na bolne točke u poslovanju. Znao se tu dogoditi i pokoji medijski atraktivan verbalni dvoboj, pogotovo u vrijeme Borislava Škegre. No, vremena su se promijenila i takva masovka nema više smisla. </p>
<p>Premijer Račan je to, vjerojatno i ne želeći, pokazao izborom teme za svoje uvodno izlaganje. Naime, ulaganja države u infrastrukturu jesu golema i jesu jedna od važnih pretpostavki gospodarskog razvitka, ali sve smo u utorak izrečeno odavno već čuli, pa i od samog premijera. No, zato smo dosad - a i u utorak - premalo čuli o konkretnim mjerama za povećanje izvoza, ulaganja u gospodarstvo i otvaranja novih radnih mjesta.</p>
<p>Proslavili se, međutim, nisu ni gospodarstvenici. Neke je, naime, više od konkretnih mjera gospodarske politike zanimalo rješavanje problema štediša bivše Ljubljanske banke i utemeljenost cijena tzv. Čačićevih stanova. A pitanja su bila tako formulirana da je bilo sasvim jasno da je riječ o privatnim problemima i/ili političkom podbadanju. </p>
<p>Neki su, pak, pitanja postavljali kao da u posljednje dvije i pol godine nisu pogledali ni jedan HTV-ov Dnevnik niti čitali dnevne novine, a o stručnim publikacijama da se i ne govori. Tako su, na primjer, pitali hoće li i kad Vlada promijeniti tečajnu politiku. I dobili odgovor koji Vlada na takvo pitanje servira od prvog dana - politika stabilnog tečaja neće se mijenjati dok u Banskim dvorima bude sjedila Račanova vlada.</p>
<p>Ako Vlada nema što novoga reći, nema nikakva smisla da troši vrijeme na predstavljanje već predstavljenog. A ako je Vladi stalo do izravnoga kontakta s većim brojem gospodarstvenika, bilo bi puno učinkovitije organizirati dva-tri skupa godišnje na kojima bi se okupili gospodarstvenici koje muče slični problemi - izvoznici, mali i srednji poduzetnici, gospodarstvenici s područja posebne državne skrbi...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Opasni NATO ili naša paranoja</p>
<p>Nijedno promišljanje o velikim strategijama NATO-a neće Hrvatskoj pomoći ili pak odmoći koliko rezultat saborskog glasanja o Canjuginu amandmanu na Kazneni zakon kojim bi se zabranilo nošenje fašističkih obilježja. Netko je već u medijima primijetio da možete završiti u zatvoru ako nosite majicu sa slikom marihuane. Policajac vas, međutim, neće zaustaviti ako na majici imate oslikan ustaški grb ili kukasti križ</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Novi val transatlantskih paranoja potrese ovu zemlju svaki put kad netko spomene regiju zajedničkim nazivnikom, a da je pritom ne izdvoji kao poseban slučaj, zemlju koja sama po sebi ne spada u tu ružnu i degutantnu skupinu balkanskih zemalja, nego zaslužuje europski pristup i tretman. </p>
<p>Čim je izaslanstvo američkog odbora za NATO donijelo u Zagreb inicijativu za bržu normalizaciju i stabilizaciju stanja u regiji i ulaska njenih zemalja u Savez, odmah su se javili hrvatski dušebrižnici. Političke stranke već su se reagirale i uglavnom ne prihvaćaju taj regionalni pristup NATO-a. Naravno da se nitko nije potrudio vidjeti kakvu to politiku NATO vodi prema zemljama koje još nisu na popisu za brzo učlanjenje. Najbolje je stoga pričati napamet. I plašiti Hrvate balkanskim asocijacijama. </p>
<p>Priču o Hrvatskoj i NATO-u uistinu nema potrebe još jednom ponavljati. Hrvatska je u tom procesu na početku. Ove jeseni započela je prvi ciklus MAP-a, a bit će joj potrebna tri, kao što su to prije Hrvatske učinile Bugarska i Rumunjska. Kad će pak nesređene i nefunkcionirajuće zemlje i još nestabilne (Jugoslavija, BiH, Albanija, Makedonija) ući u NATO stvar je njihove sposobnosti da ispune temeljne kriterije, one iste koje mora ispuniti i Hrvatska. Osim toga, pametnoj vanjskoj politici jedne zemlje treba biti u temeljnom interesu da se njeno susjedstvo demokratizira i stabilizira. Stoga pitanje hoće li Hrvatska ući u NATO sama ili još s nekim uopće nije važno. Važno je prije svega obaviti veliku količinu posla kod kuće. </p>
<p>Hrvatska bi, teoretski, pozivnicu za NATO mogla dobiti već 2004. godine. Naravno, ako bude išlo sve kako treba. Ako se provedu reforme. Najvažniji potez za hrvatsko približavanje NATO-u za početak bi bio otvaranje tečaja stranih jezika za vojne dužnosnike. Razlog je vrlo jednostavan - da bi hrvatski vojnici i časnici mogli razumjeti zapovjedi i davati ih na stranom jeziku. Smanjivanje broja vojnika, reformiranje sustava, početak rada na interoperabilnosti, utvrđivanje sustava napredovanja unutar vojne službe da bi vojnici i časnici znali na što mogu računati u karijeri, jednom riječju, uspostava pravog sustava koji funkcionira, mnogo su važnije stvari od mlaćenja slame i mazanja očiju biračima o velikim geostrateškim pozicioniranjima i strategijama. </p>
<p>U nekoj čudnoj logici hrvatske politike, bez obzira na to jesu li na vlasti lijevi ili desni, koju mnogi strani promatrači već nazivaju poslovičnom hrvatskom prepotencijom, stalno mislimo kako smo bolji od ostalih i nije nam jasno zašto nas nitko neće primiti u toliko željene asocijacije. Jer tamo spadamo. Zato nam je jako čudno zašto nas iz Europe toliko maltretiraju s nekim zakonima o pravima manjima, o slobodnom tržištu bez državnog protekcionizma, a kad se, ne daj Bože, otkrije da smo varali u trgovini (šećerom), spremni smo zaprijetiti službenom Bruxellesu i sankcijama. Pa neka onda vide što će i kako će.</p>
<p>Težak, detaljan i bolan proces transformacije u funkcionirajuću demokraciju (Amerikanci to zovu the nitty - gritty job) nitko ne želi odraditi, a mnogo je jednostavnije samo pričati da se u integracije želi ući. Samo kad bi još mogli nekog unajmiti da posao odradi za nas. Zbog takva ponašanja stranim je promatračima teško razlučiti tko je od političara na vlasti, a tko u oporbi. I jedni i drugi integracijama se nabacuju kad kome odgovara, ali samo zbog jeftinog politikantstva. I jedni i drugi nemaju političke volje da usvoje ustavni zakon o nacionalnim manjinama. Nisu se baš iskazali ni potezima koji bi ojačali pravosuđe ili pak procesuirali kriminal. Nisu se požurili ni s omogućivanjem ulaska stranoga kapitala u zemlju. Umjesto toga, vlast s najvišeg mjesta nudi državnu ekonomiju. </p>
<p>Za početak, nijedno promišljanje o velikim strategijama neće Hrvatskoj pomoći ili pak odmoći koliko rezultat glasanja u Saboru o Canjuginu amandmanu na Kazneni zakon kojim bi se zabranilo nošenje fašističkih obilježja. Netko je već u medijima primijetio da u zatvoru možete završiti ako nosite majicu sa slikom marihuane. Policajac vas, međutim, neće zaustaviti ako na majici imate oslikan ustaški grb ili kukasti križ. </p>
<p>Thompsonijade i slične norijade primitivnog nacionalizma opasan su odgovor na nedopustivo sporu i lutajuću vlast. Kad su pred susret Picule i Berlusconija u New Yorku dvije diplomacije razgovarale o zajedničkoj platformi, hrvatska je strana silno htjela ubaciti rečenicu o talijanskom fašizmu u Hrvatskoj. Našoj bi vlasti bilo pametnije da se ozbiljnije pozabave hrvatskim fašizmom. Tranzicija u Hrvatskoj već sad traje predugo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Retuširani Pašalić</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Probdjevši poput sove cijelu noć, ujutro se požalih prijatelju liječniku, koji je u hipu (bez Nenada Ivankovića) proniknuo uzroke dodatne uznemiranosti, napetosti, pojačanih otkucaja srca i razdražljivosti.</p>
<p>»Jesi li gledao '2 u 9'?«, pita me.</p>
<p> »Jesam«, priznajem skrušeno i pokajnički.</p>
<p> »Onaj s Pašalićem?!«, pita moj doktor.</p>
<p> »Da, onaj s tvojim kolegom«, odgovaram. </p>
<p>»Ponio si se poput žučnog bolesnika koji s vremena na vrijeme ne može odoljeti češnjaku. Za takve je slučajeve jedina preporuka: Ne čini to više!«, bio je njegov savjet.</p>
<p>Kako, međutim, odoljeti kad na OTV-ovu pladnju, u sve manjim razmacima i sa sve prozirnijim pobudama, Romano Bolković servira Ivića Pašalića, uporno se trudeći stvoriti privid Doktorove metamorfoze. No, da ne poznajem taj lik i da mu ne znam djelo, te da vjerujem floskulama, zavikao bih s ushitom: »Pa, gdje ste, Bolkoviću, našli političara koji je spreman i u vatru skočiti zbog našega dobra?!«.</p>
<p>Ali, na žalost, znam(o) čovjeka slatkih riječi i čemerne prakse, izvana prelivenog čokoladom, iznutra pelinom. Takvi nisu probavljivi ni na kapaljku, pa su nakon dva sata njihove konzumacije prije opisani simptomi sasvim normalna pojava slušača od krvi, mesa i pokojega osjećaja.</p>
<p>Teško je u jednom ovakvom okviru ne samo klasificirati nego i nabrojati obmane kojima je Pašalić u Bolkovićevu showu pokušao s, nadam se, nevelikim uspjehom zavesti glasače. Kako li se samo uživio u ulogu nesebičnog dobrotvora!? Iako se svim sredstvima borio za vlast u HDZ-u, ne zanimaju ga fotelje nego jedino - Hrvatska. No, iza Pašalićeva »jedinstva hrvatskog naroda« teško se mogu nazrijeti pravo na različitost, tolerancija, demokracija i blagostanje, koje je za nas Hrvate postalo čisti ZF. Zašto? Jer se oni koji su dotukli hrvatsko gospodarstvo žele na vlast vratiti tezom da je sve što su radili manje-više dobro.</p>
<p>»Zašto, pita se ciceronski Pašalić, uz hrvatske autoceste ne pasu, kao u Nizozemskoj, tisuće krava? Zašto nema staklenika?!«.</p>
<p>Zato što je baš Pašalić, odnosno njegov pulen Dominiković, činio sve da ih ne bude. Iako se Doktor s pravom obrušava na neshvatljiv, za hrvatsku poljoprivredu ubitačan uvoz hrane, ni riječju ne spominje da je samo, primjerice, '97. godine, u vrijeme Pašalića i Dominikovića, Hrvatska uvezla hrane u vrijednosti od milijardu dolara, a upola manje izvezla. No, Pašalić se - uprkos tomu što je u HDZ-ovu razdoblju bio isporučitelj Hrvata u Haag - usudi dijeliti lekcije i o međunarodnom tribunalu. Iako je činio sve da mediji budu što ovisniji o Pantovčaku, danas ima obraz govoriti o neslobodama i cenzuri.</p>
<p> Uprkos tomu što su i HTV i CCN slikom svjedočili o nemilim scenama na Markovu trgu, Pašalić nas kraj zdravih očiju pokušava lažno uvjeriti da su se na okupiranom Gornjem gradu lomile kosti te se sve u šesnaest premlaćivalo policajce. Zaboravio je pri tome, naravno, na '98., kao što je zaboravio na to koliko je i kako HDZ izvarao iseljene Hrvate, koliko je i koga sve HDZ prisluškivao, cenzurirao i proganjao. A Pašalić poručuje da se tom vremenu treba vratiti. Pa vi vidite.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nikada hrvatska strana nije mogla ravnopravno sa slovenskom sudjelovati u kontroli sigurnosti NE Krško </p>
<p>Na osnovi čega bi Hrvatska bila obvezna snositi troškove koji proizlaze iz regulative zaštite okoliša u Sloveniji i zbog čega bi u Hrvatsku trebalo uvesti krš nastao razgradnjom elektrane u Sloveniji, pa ga skladištiti zajedno s uvezenim nisko i srednje radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj i zašto bi to lokalno stanovništvo trebalo prihvatiti? Zar samo zato što su referendumom odlučili da neće svoj otpad u Sloveniji? / Umjesto štetnog sporazuma koji slovenska strana nije ni ratificirala, a zrelog za recikliranje (neuporabivi papir), političari su se trebali izboriti da Hrvatska ima ravnopravan utjecaj i potpunu informaciju o sigurnosti nuklearne elektrane Krško, jer je uložila pola sredstava u gradnju, a stanovništvo može biti itekako ugroženo ako se u elektrani nešto dogodi. Trebalo je ostvariti da se makar u tom osjetljivom području odluke u Hrvatskoj donose korištenjem struke </p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Na prijedlog Vlade stranke na vlasti u Saboru su hitno ratificirale sporazum sa Slovenijom o zajedničkim novcem sagrađenoj elektrani Krško. U tom je sporazumu jedina novost to da će Hrvatska preuzeti radioaktivni otpad nastao radom i razgradnjom nuklearne elektrane Krško (nakon što prestane s radom). </p>
<p>Političke stranke na vlasti koje su se prije žestoko protivile tom sporazumu, čak su neke predlagale da se elektrana daruje Sloveniji, tada su najednom (kao u stara vremena prema nalogu politbiroa), osim jedne (zbog koje se reciklirala Vlada), sporazum nadglasavanjem prihvatile. </p>
<p>Ono što se tada događalo u Saboru stvorilo je mučnu sliku. Stvara se dojam da su političke stranke isključivo trgovačka društva koja trguju glasovima svojih zastupnika u Saboru i foteljama u Vladi. A Nuklearna elektrana previše je potencijalno opasna za ljude, dobra i okoliš da bi se o njoj na takav način odlučivalo.</p>
<p>Slovenija kojoj taj sporazum i te kako ide na ruku, odgodila je ratificiranje do odluke o njegovoj ustavnosti. </p>
<p>Zanimljivo je da u Hrvatskoj onima koji vladaju ne pada na pamet da ispitaju ustavnost tog sporazuma (npr., zakonom je u Hrvatskoj zabranjen uvoz radioaktivnog otpada; stanovništvo ima pravo na potpunu informaciju o onom što ga može ugroziti...), a kamoli da referendumom upitaju narod želi li radioaktivni otpad iz Slovenije i dodatne troškove - skuplju struju.</p>
<p> Političari su zaboravili da i u Hrvatskoj postoji narod, da i Hrvatska ima ustav.... </p>
<p>Sedamdesetih godina Hrvatska i Slovenija sporazumjele su se o gradnji dviju nuklearnih elektrana. Sporazumno zajednički su se trebala rješavati i druga pitanja njihova rada, posebice državna kontrola sigurnosti. Pola zaposlenih u elektranama trebalo je biti iz Slovenije, a pola iz Hrvatske.</p>
<p>Isto tako su se trebala rješavati i stručna pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i razgradnje elektrana. Dakako, ta pitanja vezana uz okoliš svaka republika je trebala rješavati za elektranu na svom području u skladu sa svojim zakonima i o svom trošku.
Prva elektrana, NE Krško, sagrađena je u Sloveniji, a kada je trebalo započeti gradnju elektrane u Hrvatskoj (1987.), odnosno kad je Slovenija trebala početi ulaganje kapitala u Hrvatskoj, jednostrano je proglasila moratorij na gradnju nuklearki. </p>
<p>Očito je zašto ga nije proglasila najprije za onu u pogonu, koja prijeti pučanstvu, kao što su učinile neke druge zemlje koje su se odrekle korištenja nuklearne energije. </p>
<p>Zajedno sa Srbijom uspjela je moratorij, zbog nebrige i nesposobnosti hrvatskih političara, proglasiti za cijelu bivšu Jugoslaviju. Stoga Slovenija duguje Hrvatskoj iznos za gradnju polovice nuklearne elektrane snage kakva je NE Krško (316 MW), a to je iznos od oko 600 do 700 milijuna američkih dolara, a neki bi, eto, to Slovencima poklonili.</p>
<p>Od početka rada elektrane (1981.) neprekidne su svađe o troškovima rada i cijeni električne energije, o tome tko je vlasnik i o rukovođenju. </p>
<p>Slovenska strana optuživala je hrvatsku da ne želi izdvajati novac za razgradnju elektrane niti za slovenski obrazovni centar (simulator), da ne želi izdvajati niti za, sada napušteni, nerentabilni slovenski rudnik urana Žirovski vrh. </p>
<p>Uz pomoć elektrane zadovoljavalo se različite materijalne i druge prohtjeve obiju strana koji su sa stajališta struke vrlo upitni i nisu imali mnogo veze s radom elektrane. </p>
<p>Slovenska strana je u tim zahtjevima bila uspješnija jer su imali uvjerljivije i obrazovanije političare, a i elektrana je na njihovu području. Istodobno nisu ispunjeni neki zahtjevi koji su bitni za njenu sigurnost. </p>
<p>Političari i druge osobe premalog znanja o nuklearnoj tehnologiji odavno su upleli svoje prste u taj objekt i to može biti vrlo, vrlo opasno za njegov siguran rad. </p>
<p>Nikada hrvatska strana nije mogla ravnopravno sa slovenskom sudjelovati u kontroli sigurnosti te elektrane, a trebala bi - jer stanovništvo i dobra u Hrvatskoj u određenim uvjetima mogu biti čak više ugroženi zbog blizine Zagreba u slučaju nesreće nego u Sloveniji - imati odlučujuću riječ; hrvatski političari nikada nisu shvaćali potrebu tog posla, a kamo li se zalagali da se ta kontrola uspostavi.</p>
<p>Zatim je uslijedio (1998.) prekid isporuke električne energije Hrvatskoj pa optužbe hrvatske strane da Slovenija time provodi »sofisticirani oblik terorizma«, pa izjave slovenske strane da HEP-u odgovara da ne koristi struju iz Krškoga kako bi opravdao svoje namjere o gradnji novih elektrana iako ih ima više nego dovoljno.</p>
<p> Stanovništvo se tome isprva čudilo, a zatim je, opterećeno drugim problemima, postalo ravnodušno.</p>
<p>Prema vrlo upitnim kriterijima traže se lokacije za golema odlagališta radioaktivnog otpada iako ga u Hrvatskoj nema. NE Krško ni kad bi mogla raditi petsto godina ne bi ga proizvela u količinama da napuni tamošnja odlagališta. U Sloveniji je referendumom odlučeno (slično kao 1987. kada je trebala ulagati u Hrvatskoj) da stanovništvo ne želi odlagalište svog radioaktivnog otpada u Sloveniji. </p>
<p>Razgradnja elektrane u Sloveniji nije briga Hrvatske. Hrvatska će razgrađivati elektranu na svom području, ako je ikada sagradi. Troškovi razgradnje su vreća bez dna (pogotovo ako ih plaća netko drugi), a ovisni su o zakonima svake pojedine države. </p>
<p>Slovenija svojom regulativom o zaštiti okoliša (razgradnja elektrane je element te regulative) može propisati što god želi (iz čega proizlaze, dakako, i znatni troškovi) i nitko joj to ne može osporiti. </p>
<p>Na osnovi čega bi Hrvatska bila obvezna snositi troškove koji proizlaze iz regulative zaštite okoliša u Sloveniji i zbog čega bi u Hrvatsku trebalo uvesti krš nastao razgradnjom elektrane u Sloveniji, pa ga skladištiti zajedno s uvezenim nisko i srednje radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj i zašto bi to lokalno stanovništvo trebalo prihvatiti? Zar samo zato što su referendumom odlučili da neće svoj otpad u Sloveniji? </p>
<p>Zar ta odlagališta treba graditi kod nas stoga što je jedan »nezamjenjiv« član Vlade svojedobno od poduzeća bivšeg partijskog sekretara elektromonopola naručio traženje lokacija, a na račun potrošača struje?</p>
<p>O istrošenom gorivu, koje višestruko nadmašuje opasnosti nisko i srednje radioaktivnog otpada, a koje može imati i materijalnu vrijednost zbog znatne preostale energije koju ono sadrži, se šuti. </p>
<p>Postavlja se pitanje zašto se političari nisu usprotivili i plaćanju tzv. ekološke rente općini Krško (navodno pet milijuna američkih dolara na godinu), a koja ne spada u troškove pogona i održavanja. Nema li Hrvatska dovoljno svojih problema okoliša za čije rješavanje bi valjalo izdvajati novac?</p>
<p>Elektrana je relativno blizu Zagreba, najvećeg središta populacije u njenoj okolini (trideset sedam kilometara od središta Zagreba), na koji u slučaju havarije može itekako utjecati. </p>
<p>Sasvim je neizvjesno hoće li u Hrvatskoj prije prestanka rada elektrane (2023.?) biti napravljen plan zaštite i spašavanju za slučaj havarije, a u zemljama zrelim za primjenu nuklearne energije bez njega elektrana ne bi mogla biti puštena niti u pogon. </p>
<p>U Hrvatskoj od 1994. nema niti institucije koja se treba brinuti o svim vrstama izvanrednih stanja.</p>
<p>Umjesto štetnog sporazuma koji slovenska strana nije ni ratificirala, a zrelog za recikliranje (neuporabivi papir), političari su se trebali izboriti da Hrvatska ima ravnopravan utjecaj i potpunu informaciju o sigurnosti nuklearne elektrane Krško, jer je uložila pola sredstava u gradnju, a stanovništvo može biti itekako ugroženo ako se u elektrani nešto dogodi.</p>
<p> Trebalo je ostvariti da se makar u tom osjetljivom području odluke u Hrvatskoj donose korištenjem struke. U svakom poslu, pa tako i o NE Krško lakše bi se dogovorili oni koji poznaju problematiku, nego oni koji ne znaju ni o čemu se dogovaraju ni o čemu odlučuju. </p>
<p>I kojekakvi zajednički poslovodni i drugi odbori u kojima nekompetentne osobe donose odluke nadglasavanjem nisu jamstvo sigurna rada elektrane, dapače, velika su opasnost.</p>
<p>Uobičajeno je postojanje zajedničkih državnih kontrola sigurnosti za elektrane, koje su blizu granica država čak i onda ako nisu u suvlasničkom odnosu. </p>
<p>Vlasti u Hrvatskoj (ako se probude i počnu brinuti i o puku) morale bi što prije zajedno s vlastima Slovenije, a možda i Austrije formirati tim eksperata (školovanih ljudi za pojedine elemente sigurnosti nuklearne elektrane) za kontrolu sigurnosti NE Krško. </p>
<p>Ako za to nema interesa, elektranu valja što prije staviti izvan pogona.</p>
<p>Čini se da je jedina svrha za Hrvatsku štetnog sporazuma o NE i njime »izazvanog pada Vlade« (pada onih koji su mu se suprotstavili), skretanje pozornosti puka: od toga da sve teže preživljava, od daljnjeg poskupljenja preskupih energenata, od bezumne rasprodaje energetskih sustava Ine i Hepa i od daljnjeg razaranja Hrvatske. </p>
<p>Poznato je da se recikliranjem niskog i srednjeradioaktivnog otpada stvorenog radom nuklearnih elektrana pa tako i one u Sloveniji ništa korisno ne može napraviti, dok bi recikliranje toga sporazuma i brojnih drugih otpadnih papira koje proizvodi dnevna politika moglo biti opće korisno. </p>
<p>Može biti upitno hoće li recikliranje Vlade i fotelja zastupnika svojih stranaka biti dovoljno za bolji život stanovnika Hrvatske. </p>
<p>Teško je vjerovati da će bez promjene pristupa rješavanju problema - i eventualnim prijevremenim izborima, odnosno recikliranjem onih koji zauzimaju položaje u vlasti (bez njihova odlaganja na sigurna mjesta) - doći do nekih promjena - na bolje.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer, energetičar.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mrvi se i povjerenje građana u stranački sustav</p>
<p>Dok se parlamentarne stranke izdašno napajaju iz državnog proračuna, one koje nemaju pristupa jaslama osuđene su na financiranje iz džepa svojih inicijatora i simpatizera; najteža prepreka za osnivanje nove stranke danas jest opća apatija građana, »garnirana« snažnom averzijom prema strankama uopće, za koju je zaslužna upravo postojeća stranačka krema / Negativna dugoročna posljedica fragmentacije stranaka jest i fenomen što bi ga najslikovitije bilo nazvati luzerskim radikalizmom. Naime, frakcionaši su redom - gubitnici. Čak i kad uspiju odnijeti sa sobom značajan dio programskog integriteta stranke koju napuštaju - kao što se bilo posrećilo Stipi Mesiću i Joži Manoliću, prigodom iskakanja iz Tuđmanova HDZ-a - javnost ne nagrađuje njihovu hrabrost i vjernost načelima, nego ih prezire </p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ </p>
<p>Politička jesen započela je nastankom dviju novih stranaka</p>
<p> - od »rasuta materijala« koji se, u kontekstu njihove daljnje fragmentacije, odvojio od HSLS-a i HDZ-a - odnosno, daljnjim prestrojavanjem političkih snaga koje na sceni postoje još od rađanja postkomunističkog višestranačja kakvo, a ne pojavom neke zaista nove stranačke nakupine.</p>
<p>Time se potvrđuju dvije konstante u našemu političkom životu: unatoč tomu što značajan dio javnosti »ne zna za koga bi glasovao« i što niz medijsko-političkih intelektualaca stalno zaziva novu novcatu »stranku hrvatskog spasa« - nacionalna stranačka elita o(p)staje u konglomeratu u kakvu se kristalizirala u onih nekoliko mjeseci s kraja 1989. i početka 1990. godine, u vrijeme burnog cvjetanja stotinu cvjetova mlade hrvatske demokracije.</p>
<p>Ne potvrđuje se tako samo statičnost hrvatske stranačke scene - ona zna jedino za jalovo umnožavanje etiketa, a ne i za stvarnu programsko-kadrovsku dinamiku - nego i da je ta-i-takva »elita« uspješno zatvorila prostor za prodor snaga koje bi je ugrozile svježinom ideja ili novim ličnostima u konkurenciji. </p>
<p>Ona to nije učinila samo postavljajući vrlo visoko cijenu osnivanja nove »marke«, naime, dok se parlamentarne stranke izdašno napajaju iz državnog proračuna, one koje nemaju pristupa jaslama osuđene su na financiranje iz džepa svojih inicijatora i simpatizera; najteža prepreka za osnivanje nove stranke danas jest opća apatija građana, »garnirana« snažnom averzijom prema strankama uopće, za koju je zaslužna upravo postojeća stranačka krema.</p>
<p>Stoga »nove« stranke i nastaju samo kao nakupine otpadnika iz etabliranih skupina - koje su, prema prirodi stvari, u neprekidnu previranju, bilo zbog diobe povlastica koje donosi sudjelovanje u vlasti, bilo iz nezajažljive žudnje za njom. Kratkoročno, makar većina javnosti »čepi nos« nad tim procesom - on je ipak pozitivan, jer pridonosi bistrenju stranačke pozornice i odnosa na njoj. </p>
<p>Tako se stranke nastavljaju, svojim imenima, sastajati sa stvarnim programskim pozicijama, a i njihovi lideri upoznavati sa svojim stvarnim »rejtingom« među bliskomišljenicima i u građanskoj javnosti.</p>
<p>Dugoročno, međutim, umnožavanje stranaka raspadom postojećih - u ambijentu u kojemu se, unatoč nekim inicijativama, još ne naziru centri programske kristalizacije koji bi te krhotine uvezali u relevantne grupacije - nosi nekoliko opasnosti.</p>
<p>Prva je već spomenuto sužavanje političkog prostora, budući da se propašću disidentskih frakcija, koja nije bez pedagoških učinaka, zbijaju stranačke središnjice koje, prema prirodi stranačkog darvinizma, teže dvojakoj konsolidaciji: ostataka stranke i većine njena ranijeg biračkog tijela. </p>
<p>Istodobno, budući da ih more jednake brige, središnjice jakih stranaka - bilo demonizirajući već otpale frakcije ili one koje se još fermentiraju pod zajedničkim krovom - postaje međusobno sve sličnije, što otvara mogućnosti za zaista nebulozne koalicije.</p>
<p>Primjerice, srdačna crveno-crna alijansa o kojoj se u posljednje vrijeme naveliko spekulira, ne dozrijeva samo zato što se SDP i HDZ pretežito sastoje od nekadašnjih hard core drugova, jednako željnih vlasti, nego razloge toj neprincipijelnoj bliskosti treba tražiti i u činjenici da obje stranke, uzdrmane bilo već otpalim frakcijama ili onima koje bubre pod njihovim šinjelom, nastoje zatvoriti pristup novim strankama u ionako - za njihov ukus - preširoko guvno sada parlamentarnih.</p>
<p>Druga negativna dugoročna posljedica fragmentacije stranaka jest fenomen što bi ga najslikovitije bilo nazvati luzerskim radikalizmom. Naime, frakcionaši su redom - gubitnici. </p>
<p>Čak i kad uspiju odnijeti sa sobom značajan dio programskog integriteta stranke koju napuštaju - kao što se bilo posrećilo Stipi Mesiću i Joži Manoliću, prigodom iskakanja iz Tuđmanova HDZ-a - javnost ne nagrađuje njihovu hrabrost i vjernost načelima, nego ih prezire kao one koji bi se odmakom od skupine srozana ugleda htjeli oprati od zasluge za njena beščašća.</p>
<p>Čini se da su prvi koji sa sobom nose više nego što ostavljaju - Radoševi liberali. Ipak, tek treba vidjeti hoće li Libra biti u stanju da kapital koji joj je Budiša darežljivo gurnuo u ruke oplodi u nekoj korjenito drukčijoj, modernijoj formuli, ili unoseći ga u inovativno osmišljenu liberalnu asocijaciju.</p>
<p>Takvi, ozračeni sindromom »luzerstva«, disidenti postaju radikalni znatno preko razine koja se smatra pristojnom u stranaka neobvezujuće veličine. Tako je Mate Granić, oglašavajući se iz gubitničke kriptodepresije, nekadašnju »očenašek« retoriku potiskuje grmljavinom primjerenom Dobroslavu Paragi iz boljih vremena - ubirući plodove Ante Đapića iz njegovih loših dana. </p>
<p>Naime, gubitnički je radikalizam više komičan nego dramatičan, više razoran po image onoga tko mu se utječe, nego što mu može pribaviti dodanu vrijednost.</p>
<p>Treća, dugoročno najštetnija posljedica razlamanja stranaka jest opća karnevalizacija stranačkog sustava i gubitak povjerenja biračke javnosti u nj općenito, a time u parlamentarni sustav. </p>
<p>Još u vrijeme kad se Stipe Mesić, ostvarujući izborno obećanje da će se odreći tuđmanovskih ustavnih ovlasti, rastajao s kritičnom količinom utjecaja na izvršnu vlast čula su se upozorenja da nije dobro olako prepustiti svu moć strankama koje su Sabor pretvorile u (Vitezov) kokošinjac.</p>
<p>Danas bi referendum o rehabilitaciji predsjedničkih ovlasti vjerojatno prošao glatko i bez suvišnih zašto - a drobljenje tih-i-takvih stranaka, s navedenim posljedicama po njihovu vjerodostojnost, samo snaži dojam javnosti da Hrvatska još nije zrela za svođenje predsjednika Republike na »fikus na Pantovčaku«, posebice ne u svjetlu izvitoperene inačice kancelarskog sustava koji joj se dogodio s koncentracijom vlasti u Račanovim rukama.</p>
<p>Da zaključimo: umnožavanje stranaka »prema modelu« diobe amebe slabi hrvatsku demokraciju, jer zatvara prostor nastanku stvarnih alternativnih inicijativa, te ruši ionako stanjeno povjerenje građana u stranački sustav. </p>
<p>A o zasluzi medija za zagušenje agore javne riječi tom lažnom dinamikom i protagonistima drobljenja koji nikada neće biti nositelji novog i produktivnog - šteta riječi. </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Otvaranje svjetskoj konkurenciji: bit će teško naći izlaz iz nama sve bližega kolonijalnog ambijenta </p>
<p>U današnjim okolnostima naših međunarodnih ekonomskih sprega u kojima sve snažnije dominiraju vanjske komponente, doći u situaciju pruženih mogućnosti te dosta značajne regionalne trgovačke integracije, što bismo željeli iskoristiti za životno nam važno povećanje izvoza, a niti u kojem slučaju za dodatno i pogubno povećanje našeg inače prevelika uvoza, zaista zaslužuje našu posebnu pozornost / Politika nepromišljena otvaranja svjetskoj konkurenciji u našim današnjim uvjetima značila bi ne samo zanemarivanje naše povijesti, naših stradanja i Bogom nam danih prirodnih resursa, nego i utiranje puta gospodarskom koloniziranju </p>
<p>naše zemlje naprednijih, bogatijih i »sposobnijih« vanjskih partnera</p>
<p>VLADIMIR TRLIN</p>
<p>Vijest da će Hrvatska nakon postignutog sporazuma s Rumunjskom do kraja ove godine biti primljena u članstvo Cefte, odjeknula je u nas većinom ohrabrujuće i prema mnogo čemu obećavajuće. </p>
<p>U nizu uspješnih koraka na putu našeg otvaranja utjecajima svjetskog tržišta, odnosno na putu približavanja suvremenim ekonomskim integracijama, ovaj korak naše vlade, čini se, ima iznadprosječnu specifičnu težinu.</p>
<p>Naime, u današnjim okolnostima naših međunarodnih ekonomskih sprega u kojima sve snažnije dominiraju vanjske komponente, doći u situaciju pruženih mogućnosti te dosta značajne regionalne trgovačke integracije, što bismo željeli iskoristiti za životno nam važno povećanje izvoza, a niti u kojem slučaju za dodatno i pogubno povećanje našeg inače prevelika uvoza, zaista zaslužuje našu posebnu pozornost.</p>
<p>Ako je Vlada pri realiziranju toga čina poštivala naše želje, odnosno ako je tijekom pregovora o pristupu toj integracijskoj cjelini polazila i uvažavala važna opredjeljenja za naš opstanak, onda je ona bila i te kako uspješna. Međutim, ako to nije tako, nego je pritom željela biti pošto-poto uspješna i »suvremena«, pa je prikupljajući izborne bodove, odnosno učvršćujući svoje povlaštene položaje polazila od premise da je potrebno bespogovorno izvrgnuti se svjetskoj konkurenciji »jer tako se to radi na Zapadu« koja će likvidirati s gospodarske scene sve one neuspješne, onda ona nije učinila dobro svom narodu.</p>
<p>S dozom ozbiljne zabrinutosti, moram reći da nisam najuvjereniji da je riječ o prvoj pretpostavci. </p>
<p>Zapravo, na temelju promišljanja o rezultatima dosadašnje naše vanjskoekonomske politike u kojoj se uporno više dodvoravalo vanjskome svijetu, a manje štitio nacionalni interes, imam dojam da je ipak riječ o drugoj pretpostavci. </p>
<p>Evo, s tim u vezi, jedne generalne konstatacije, zatim vrlo ozbiljnog upozorenja i, napokon, ideje, što bi nam bilo u datim okolnostima pametno činiti, sve vezano uz naše sve intenzivnije otvaranje utjecajima svjetskog tržišta.</p>
<p>Konstatirati je da bi politika nepromišljena, ali nesmiljena otvaranja svjetskoj konkurenciji u našim današnjim uvjetima značila ne samo zanemarivanje naše povijesti, naših stradanja i Bogom nam danih prirodnih resursa, nego i utiranje puta gospodarskom koloniziranju naše zemlje naprednijih, bogatijih i »sposobnijih« vanjskih partnera. </p>
<p>Ako se u toj politici ne uvažavaju postojeće vrijednosti niti inauguriraju nove, onda se ona vrlo lako može kvalificirati primitivnom, dakako, ako naša sudbina nije tako »zacrtana«.</p>
<p>Na primjer, ne možemo mijenjati naša brdovita i nepristupačna područja na kojima raste najkvalitetnija maslina na svijetu da bi proizvodnja maslinova ulja bila jeftinija od one iz uvoza s drugih prirodno povoljnijih područja. </p>
<p>Zbog toga proizvodnja maslinova ulja na našem tlu ne smije biti osuđena na propast, »jer su drugi sposobniji«. Naprotiv, čini se da bi bilo i te kako vrednije, ako bi Vlada dala istinsku podršku našim stručnjacima i našoj znanosti da nađu prave odgovore na to i na mnoga druga slična pitanja, kako bismo dostojanstveno opstali svoji na svome.</p>
<p>Okolnosti u kojima vanjske komponente imaju sve jači utjecaj na postojanje i razvitak našeg gospodarstva posebno su zabrinjavajuće. Osim financijskog sektora, odnosno našeg bankarstva koje je gotovo potpuno u rukama stranaca, polako ali sigurno, rasprodajom domaćih potencijala strancima da bismo prikupili novac za servisiranje do krajnjih granica narasloga inozemnog duga, približavaju se i ostala gospodarska područja pod kontrolu inozemnog vladanja.</p>
<p>Vladanje njima od inozemnih partnera, međutim, bremenito je vrlo teškim posljedicama. </p>
<p>Naime, sjetimo li se nekadašnjih vazalnih odnosa pojedinih osoba i feudalaca koje su uz velike nagrade bili neograničeno lojalni svojim gospodarima, ne možemo ne usporediti te odnose s današnjim, dakako, modernijim odnosima na našem tlu.</p>
<p>Na primjer, iznimno dobro nagrađene osobe zaposlene na odgovornim radnim mjestima u inozemnoj banci, koja se i danas naziva Riječkom, što neznanjem što lojalnošću vlasnicima, stvorili su nam gubitak od sto milijuna dolara i istodobno omogućili isto toliko vrijedan dobitak nekome drugom »sposobnijem« inozemnom partneru.</p>
<p>Što je više tako nagrađenih i na odgovornim mjestima zaposlenih osoba, lojalnih svojim gospodarima na našem tlu, to će biti teže naći pravi izlaz iz nama sve bližega kolonijalnog ambijenta.</p>
<p>Polazeći od spomenute konstatacije i upozorenja, teško je vjerovati da nam je to sudbina, a još teže da nismo u stanju naći rješenje tog problema. Pojednostavljeno govoreći, ono je isključivo u unosnu i kvalitetnu povećanju domaće proizvodnje, što, dakako, nije jednostavno ostvariti.</p>
<p>Naime, potreban nam je u našim glavama smišljen kvalitetan pomak u odgovarajućim proizvodnjama da bismo se s relativno povoljnijih polazišta mogli nositi sa sve jačom konkurencijom na svjetskom tržištu.</p>
<p>Za realizaciju toga cilja, međutim, nemamo dovoljno raspoloživih uvjeta. Potreban nam je oslonac već učinjenih dostignuća sa svjetskog tržišta, komu treba znalački prići da bismo ga imali. </p>
<p>Inozemni kapital je jedna od realnih mogućnosti dostizanja toga cilja. </p>
<p>Ako znalački dođemo do njega te u njegovoj supstanciji, odnosno znanju i suvremenoj tehnologiji prepoznamo mogućnosti realiziranja toga kvalitetnog pomaka, imat ćemo prigodu prebroditi jaz između nas i razvijenijeg svijeta.</p>
<p>Usmjerimo li taj i takav kapital u našu brodogradnju, u proizvodnju maslinova ulja, u turizam, energetiku i slično, ali onako kako nam diktira inozemni partner, nego kako nam sugeriraju naši stručnjaci i naša znanost, prigode za razvitak našeg gospodarstva bit će sve bolje. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, znanstveni je savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Stiže hladni val, počinje grijanje</p>
<p>Ako nemate centralno grijanje, krajnje je vrijeme da krenete u nabavku ogrjeva i lož-ulja/ Šumarija Zagreb zadnjih je dana zatrpana narudžbama, a drva je trenutno ponestalo, nova pošiljka može se očekivati tek za mjesec dana - ako ne padne snijeg / U Ini kažu da još nema velike gužve, pa se na loživo ulje čeka u prosjeku dva dana</p>
<p>Iako nakon zadnjih nekoliko hladnih dana svi željno očekujemo najavljeno zatopljenje, koje bi trebalo početi u srijedu i potrajati do petka, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda najavljuju novo jače zahlađenje.</p>
<p>Kako nam je rekao sinoptičar Borivoj Čapka, s potpunom se točnošću vrijeme može prognozirati samo za sljedeća 72 sata. »Međutim, nagovještaji kažu da će prva polovica sljedećeg tjedna biti izuzetno hladna, tako da nas već od nedjelje, a možda čak već i od subote, očekuju dnevne temperature do najviše 15 stupnjeva Celzija«, kaže Čapka.</p>
<p>Do petka u svim stanovima grijanje</p>
<p>U HEP-u je pravilo da sezona grijanja započne ako je temperatura tri dana za redom u 21 sat niža od 12 stupnjeva Celzija. Kako bi se tako nešto početkom sljedećeg tjedna moglo i ostvariti, iz Hrvatske elektroprivrede najavljuju da će s isporukom toplinske energije započeti u srijedu, a svih 100 tisuća zagrebačkih stanova i drugih korisnika grijanje će dobivati postupno do petka.</p>
<p>U Šumariji Zagreb kažu da je ponestalo drva. »Imamo puno narudžbi, a prvo moramo opskrbiti ljude koji dobivaju drva putem svojih sindikalnih organizacija, a koji su već neko vrijeme na listi. Nažalost, ako padne snijeg nećemo moći nabaviti više drva«, kaže upravitelj Šumarije Herbert Krauthacker. I dok je prostorni metar drva u Šumariji od 110 do 150 kuna, na crnom je tržištu cijena lošijeg drva pedesetak kuna viša. </p>
<p>Za lož-ulje još nema duljih čekanja</p>
<p>I u Ini je počela pojačana nabavka loživog ulja. Trenutno nema gužve, a na isporuku se čeka dva dana. Cijena od 2,65 kuna po litri neće se uskoro mijenjati a zaliha ima dovoljno, poručuju iz Ine.</p>
<p>Zagrebačke škole i vrtići još nisu zatražili dozvolu za ranije uključenje grijanja, kažu u Gradskom uredu za obrazovanje i sport. Iako je najhladnije u podsljemenskoj zoni, grijanje još nije počelo ni u tamošnjim školama. U Osnovnoj školi Gračani, koja ima svoju kotlovnicu, nisu počeli s grijanjem, jer su, kažu, učionice su na sunčanoj strani. Prema riječima ravnateljice Osnovne škole Šestine Marije Gregić, ta škola zbog remonta kotlovnice još uvijek nije spremna za početak grijanja, ali to će navjerojatnije biti kad za to zaista bude potrebe.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagrebu je potrebno 1,7 milijardi eura da bi postao privlačan turistima</p>
<p>Wall Street, Hradčani, Balkan i Vatikan u zagrebačkom stilu /Studijska analiza što ju je izradila konzultantska kuća Horwath Consulting Zagreb, govori kako bi trebalo urediti svaki od dijelova grada - od Črnomerca do Sesveta i od Sljemena do Save, da bi turistima bili zanimljiviji nego što su sada/ Napravljena je i računica koliko bi to koštalo / Želja je udvostručiti broj noćenja do 2010. godine i učiniti Zagreb privlačnim za kraće odmore</p>
<p>Da bi postao turistički konkurentan grad, Zagreb mora do 2010. godine uložiti čak 1,7 milijardi eura, govore rezultati studijske analize Provedbeni razvojno-marketinški plan turizma grada Zagreba 2002. - 2010., koju je po narudžbi Turističke zajednice grada Zagreba izradila konzultantska kuća Horwath Consulting Zagreb.</p>
<p>Da bi to uspješno učinio, Zagreb ponajprije treba smanjiti raskorak između onoga što je dosad isticano kao prioritet gradskog komunalnog razvoja i onoga što je prioritet za razvoj međunarodne turističke konkurentnosti. Konkurentnost i znatno bolji položaj na turističkim kartama svijeta i Europe Zagreb bi mogao dobiti zahvaljujući projektima koji bi potpuno promijenili lice grada.</p>
<p>Prema studiji, i ako krenemo od sjevera grada, Šestine bi trebalo urediti u »prigorskom štihu«, s tradicionalnom arhitekturom, puno restorana s domaćom hranom, gostionicama, poljskim cvijećem i raspelima čije bi uređenje koštalo oko 25,5 milijuna eura. Na području Sljemena stvorio bi se zaštićeni prostor i sportsko-rekreacijski centar u kojem bi se razvijali alpski sportovi, planinarenje i skijanje. Za to bi trebalo odvojiti sljedećih 20 milijuna eura.</p>
<p> Na Kaptolu bi turiste trebao dočekati »mali Vatikan« s vjerskim bibliotekama i podrumima, novouređenim trgom ispred Katedrale i religioznim tematskim parkom, dok bi Kazalište Komedija i Turistička zajednica Grada Zagreba bili premješteni na druga mjesta. Za takvo uređenje Kaptola i njegove okolice bilo bi dovoljno 35 milijuna eura. </p>
<p>U neposrednom susjedstvu turist bi mogao nastaviti šetnju prema Gornjem gradu (kao zagrebačkim Hradčanima) s mnoštvom galerija, šetališta i antikvarijata, Muzičkom akademijom i drvenim stubama kojima bi se spuštalo u Donji grad. Za to trebalo izdvojiti 140 milijuna eura.</p>
<p> Donji grad, kao sjecište srednjoeuropskog i mediteranskog ugođaja, namijenjen je ugodnom stanovanju, prestižnim poslovima, urbanim zanimanjima i životu na otvorenom. Cijena uređenja 100 milijuna eura! Kao najpoznatija gradska ulica, Ilica bi postala moderna europska ulica u kojoj se kupuju parfemi, čokolade i skupi nakit. U sjevernim iličkim vežama razvijali bi se tradicionalni obrti. Troškovi takvoga uređenja Ilice procjenjuju se na 60 milijuna eura.</p>
<p>Svaki posjetitelj željan dobrog piva, galerija, kazališta i pubova mogao bi nastaviti put prema Črnomercu gdje bi ga čekala trendovska yuppie zona s Trgom Francuske Republike kao novim centrom i obnovljenim Zapadnim kolodvorom. To bi koštalo 83 milijuna eura. </p>
<p>Jedan od novih centara grada, s novom podzemnom garažom, stvorio bi se za 100 milijuna eura pored Lisinskog, gdje bi Zagreb pokazao svoje »lidersku« stranu. Tamo bi se susretale javne institucije, tvrtke koje se bave tehnološkim inovacijama i suvremenom kulturnom proizvodnjom. U neposrednoj blizini, u Trnju, okupljali bi se mladi, željni dugog noćnog života i alternativnijih oblika zabave, jazza i alternativne suvremene umjetnosti. Autentičan prigradski izgled boemske zone koštao bi grad oko 50 milijuna eura.</p>
<p>U nastavku Vukovarske, uz Savsku te potom Slavonsku aveniju smjestilo bi se financijsko i poslovno srce grada; burza, banke, međunarodne i konzultantske institucije, drugim riječima zagrebački Wall Street. Ostvarenje toga dijela projekta koštalo bi čak 300 milijuna eura.</p>
<p>Na Savi i Jarunu poticao bi se (i dalje) olimpijski duh, izgradilo bi se još igrališta i zelenila, sportskih terena i staza. U Dubravi, kao »malom Balkanu« i »raju za poduzetnike«, kao i u Sesvetama, poticalo bi se poduzetništvo, sajmovi, obrti i trgovina. Trešnjevka bi se razvijala kao postindustrijska zona rada i stanovanja, a velika sredstva uložila bi se tamo u ustroj tehnološkog parka. U Maksimiru, namijenjenom urbanoj rekreaciji, uz stadion i daljnje uređenje Zoološkog vrta i park Maksimir, napravilo bi se pravo malo dječje carstvo - dječji tematski park i akvarij.</p>
<p>Predviđa se i izgradnja nove zračne luke, novog kongresnog centra i preuređenje Velesajma, kako bi Zagreb imao mjesta za brze i aktivne međunarodne susrete koji bi urodili ozbiljnim poslovnim rezultatima. Uz to, planira se i izgradnja novog autobusnog kolodvora, zgrade Zagrebačke filharmonije i nove garaže u užem centru grada.</p>
<p>Takvi bi projekti, kaže se u studiji, pomogli Zagrebu da konačno siđe s liste nekonkurentnih i turistima uglavnom neatraktivnih gradova te da do 2010. godine udvostruči broj noćenja. Ostaje, međutim, pitanje koliko je sama studija realna i prati li zamisli što proizlaze iz novoga Generalnog urbanističkog plana, ali i obrnuto.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gagulić: Pozivamo gradonačelnicu da suspendira odgovorne</p>
<p>Moguća ekološka katastrofa prijeti i ZGOS-ovom odlagalištu na ranžirnom kolodvoru/ Natječaj za prodaju gradskog zemljišta u Slavonskoj aveniji protuzakonito je proveden, tvrde u gradskom HDZ-u </p>
<p>»Natječaj za prodaju gradskog zemljišta u Slavonskoj aveniji, na kojem bi se trebala graditi nova benzinska crpka, protuzakonito je proveden. Naime, na otvaraju natječaja pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom htio je zataškati četvrtog ponuđača, koji je za zemljište dao i najbolju ponudu«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Pavo Gagulić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a.</p>
<p>Zašto je Grad, pita Gagulić, htio prihvatiti čak pola milijuna slabiju ponudu, spram 2,000.056 kuna koje je ponudio očito »neplanirani ponuđač«? Gagulić ističe i da zemljište koje nema pravomoćnu lokacijsku dozvolu ne može u prodaju. »A ovo je nema jer obližnji stanari ne žele da im u neposrednoj blizini dvorišta budu spremišta za benzin«, objašnjava.</p>
<p>»Nezakonito je ponovno postupio Ured za upravljanje imovinom kada je 27. kolovoza u Vjesniku poništio javni natječaj, jer te ovlasti ima samo Poglavarstvo grada«, tvrdi Gagulić i objašnjava da je netko u Poglavarstvu ovim prekršio Zakon o Gradu Zagrebu i Zakon o lokalnoj samoupravi. »U ime najveće oporbene stranke u gradu pozivam gradonačelnicu Vlastu Pavić, da hitno suspendira odgovornu osobu(e) i protiv nje(njih) podigne krivičnu prijavu, te da nas o svemu izvijesti na gradskoj skupštini 25. rujna«, zahtjeva Pavo Gagulić. </p>
<p>Hadezeov zastupnik u Gradskoj skupštini, Kažimir Varda istaknuo je, kako je nečuveno izvješće o požaru u spalionici Puto, koje je Poglavarstvo proslijedilo gradskim zastupnicima. Kako kaže, ono pokazuje samo kronološki slijed događaja požara. »Koalicija SDP-HNS dvije nas godine uvjerava da daje prednost stručnosti nad politikom, a postavljanje novog direktora Puta, koji ne udovoljava ni internim uvjetima, također je nezakonito«, tvrdi Varda. </p>
<p>»Gradu prijeti još jedna moguća ekološka katastrofa na ranžirnom kolodvoru, na čijem se odlagalištu, u vlasništvu ZGOS-a skupilo 500 tona mulja iz tvornice kože te građevni materijal bez pratećih oznaka iz tvornice boja i lakova«, zaključio je Varda, dodavši da ni u novom Gradskom urbanističkom planu nije predviđena lokacija za novo odlagalište otpada.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obilježavanje 11. obljetnice 153. brigade - 3. listopada</p>
<p>Na konferenciji za novinare koju su u utorak održali članovi šest velikogoričkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, istaknuto je kako ove udruge okupljaju oko tri tisuće članova, te da se suradnji ne odaziva jedino Udruga branitelja 153. brigade koja broji oko 200 članova. </p>
<p>Unatoč tome, kako je rekao predsjednik Koordinacije ovih udruga Ilija Kukor, obilježavanje 11. obljetnice 153 brigade, 3. listopada, organizirat će članovi Koordinacije. Program će započeti u 9 sati polaganjem vijenaca na Gradskom groblju, nastavit će se svečanim dijelom u sklopu kojega će se održati i misa za poginule, te zakuskom za sve branitelje. </p>
<p>Predsjednik Udruge veterana i potpredsjednik Koordinacije Krešo Hubak rekao je da su počele aktivnosti oko podizanja spomen obilježja za 116 Velikogoričana poginulih u Domovinskom ratu. Za nekoliko dana bit će raspisan natječaj za idejno rješenje. Obilježje će, prema odluci Poglavarstva, biti postavljeno nasuprot ulazu u gradsko groblje. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Festival vina u Jaski</p>
<p>Ovoga vikenda pod Plešivicom je na programu zanimljiv vinarski program kojim će biti označen i početak ovogodišnje berbe grožđa</p>
<p> Uoči berbe grožđa plešivički vinari imaju lijep običaj da prikazuju aktualno stanje u svojim podrumima i ponudi vina. Manifestacija se zove »Jaskanske vinske svečanosti«, a ove je godine na programu od 19. do 22. rujna, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare, održanoj u Vinskoj kući Tomac.</p>
<p> »Pod šatorom« u Jastrebarskom svoj će proizvod predstaviti poznati jaskanski vinogradari-vinari Zdravko Režek, Šember, Korak, Kolarić, Stanišić, Kliković, tvrtka Mladina, te trofejni plešivički proizvođač Zvonimir Tomac, a prigodnih degustacija bit će i na izložbenom prostoru jaskansko-samoborskog Kluba prijatelja dobra vina, inače najstarijega u Hrvatskoj.</p>
<p>Od pratećih zbivanja treba spomenuti izbor Vinske kraljice, degustaciju vina iz bariquea, te posjet majstoru-bačvaru Milivoju Golubu, a na sam dan otvaranja Jaskanskih vinskih svečanosti zagrebački župan Stjepan Kožić simbolično će otvoriti berbu portugisca (prvoga mladog vina u nas) u vinogradu Drage Režeka, zaslužnog za obnovu te sorte koja je doslovno skoro izumrla.</p>
<p>Vrijedi naglasiti i jedan stručni skup što će se održati u subotu, 21. rujna, u Centru za kulturu u Jaski: opet će se raspravljati o Prijedlogu novoga zakona o vinu koji, kao što je poznato, proljetos nije prošao na »okruglom stolu« u Vrbniku na Krku. Na skupu je bilo više od stotinu i pedesetak vinara iz Hrvatske, a velika se većina izjasnila protiv takva prijedloga i poslala ga na »popravni«. Kako će »materijal« proći u Jastrebarskom? </p>
<p>P. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Poznati pomažu otoku Silbi</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Barbara i Lukas Nola, Lucija Šerbedžija, Alan Bjelinski, Iva Marjanović i Žarko Domljan, obitelj Relje Bašića, Bojan Kodrič, Zvonko Špišić, Ante Simonić i brojna poznata imena iz svijeta hrvatske estrade, glumišta, obrazovanja i politike koja običavaju ljetovati na Silbi nedaleko Zadra, samo su neki od poznatijih sljedbenika turističke tradicije koja na Silbi datira još iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. </p>
<p>Nemale zasluge u prilog tomu, pripisane su ljepoti i očuvanosti prirode otoka Silbe gdje nema automobila. Saznajemo da uz pojačani razvitak turizma, u novije vrijeme tamo cvate i maslinarstvo.</p>
<p>U duhu ekologije i s ciljem očuvanja prelijepe i netaknute prirode Silbe, otoka naseljenog još u drevna, rimska vremena, od 1979. godine djeluje Društvo za zaštitu prirode otoka Silba. </p>
<p>Prema riječima jednog od člana Davora Babića, donirani novac koji se prikuplja iz »škrabica« postavljenih u pojedinim zagrebačkim i zadarskim poduzećima bit će namijenjeno akcijama čišćenja, postavljanju kontejnera, za ekološku obuku djece i odraslih te aktualno formiranje knjižnice. </p>
<p>U svrhu tih i pratećih aktivnosti Društva, postoji žiro račun kod Nove banke u Zadru koji glasi; 2407000 - 1100043711. </p>
<p>T. Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Superman« se ljuti na Busha i Crkvu</p>
<p>LONDON, 17. rujna</p>
<p> - Nekadašnji »Superman« Christopher Reeve, koji je paraliziran od vrata naniže, u utorak je rekao da Katolička crkva i predsjednik Bush ometaju istraživanja koja bi ga mogla osloboditi od invalidskih kolica</p>
<p>Reeve je britanskom listu Guardian rekao da je Bushova vlada pokazala nepomirljivost prema temi istraživanja matičnih stanica u embrijima otkad je Katolička crkva izrazila protivljenje kloniranju.</p>
<p>»Da je od trenutaka kada su matične stanice otkrivene na sveučilištu Wisconsin postojala puna državna potpora i financiranje za intenzivno istraživanje, mislim da nije nerazumno nagađati da bi se sada već bilo i pokusa na ljudima.«</p>
<p>Reeve, koji je paraliziran otkad je prije sedam godina pao s konja, kaže da je ljut i razočaran što je Bush priječio razvoj istraživanja koja bi možda već bila u fazi pokusa na ljudima u radu na obnovi živčanog sustava kvadriplagičara. </p>
<p>»Mislim da bismo dosad već odmakli znatno dalje nego ovako«, kazao je Reeve. </p>
<p>Usto je dodao da predsjednik Bush previše uzima u obzir mišljenje Katoličke crkve. »Ima vjerskih skupina - mislim da su Jehovini svjedoci takvi - koji misle da je grijeh primiti transfuziju krvi. A što bi bilo da je predsjednik iz nekoga razloga odlučio poslušati njih, umjesto katolika koje on sluša kad odlučuje o istraživanju matičnih stanica.«</p>
<p>Reeve podržava zakon koji bi podržao terapijsko kloniranje, a kažnjavao one koji bi se upustili u reproduktivno kloniranje. </p>
<p>On troši 417. 000 dolara godišnje na cjelodnevnu medicinsku pomoć. Nedavno je objavljeno da je počeo micati prstima na rukama i nogama, no želja da do pedesetog rođendana prohoda neće mu se ostvariti budući da će pedeset godina navršiti već za tjedan dana. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Paul Newman priznao da ga je otac smatrao promašajem</p>
<p>LOS ANGELES, 17. rujna</p>
<p> - Hollywoodski veteran Paul Newman nedavno je medijima priznao da svom ocu nikada nije izgledao previše perspektivno. </p>
<p>U očima svog oca, Newman je, kazao je, bio promašaj, a tako se i njemu činilo neko vrijeme. No, na svu sreću, očeve su se pesimistične slutnje pokazale potpuno pogrešnim. Vremena su se promijenila u Newmanovu korist, te je postao zvijezda s filmovima poput »Dugo toplo ljeto«, »Mačke na vrućem limenom krovu«, »Butch Cassidy« i »Sundance Kid«. </p>
<p>U svojoj 77. godini, Newman i dalje radi jednako kao i njegove mnogo mlađe kolege, iako je prije dvije godine šokirao filmsku javnost izjavom da se namjerava povući. To mu nije uspjelo jer, kako je sam kazao, nikako da uhvati vremena za mirovinu i odmor. Posljednji film u kojem je zaigrao je »Road to Perdition« u kojem glumi s oskarovcem Tomom Hanksom. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na Islandu pronađena kuća prvih povratnika iz Amerike</p>
<p>LOS ANGELES, 17. rujna </p>
<p> - Kalifornijski su arheolozi na sjevernom Islandu pronašli seosko imanje iz vikinškoga doba na kojemu je vjerojatno živio Snorri Thorfinnsson, prvi potomak Europljana koji je rođen na sjevernoameričkom kontinentu i junak norveških legendi, objavilo je sveučilište UCLA. </p>
<p> Otkriće tisuću godina stare kuće vrhunac je dvogodišnjeg istraživanja 15 arheologa predvođenih znanstvenicima s UCLA-e na iskopinama kraj obalnog gradića Saudarkrokura.</p>
<p> Prošle su godine arheolozi uz pomoć geofizičke opreme otkrili obrise strukture površine 500 četvornih metara izgrađene od tresetnih cigala. Ovog su ljeta otkrili strukturu u obliku tvrđave, s metar i pol debelim zidovima i klupama za spavanje uz unutarnje zidove.</p>
<p> Dugačka i uska građevina otkrivena je oko 135 metara istočno od muzeja Glaumbaer Folk, gdje se istražuje povijest najranijih stanovnika tog imanja - Thorfinnssona i njegovih roditelja, Gudrud Thorbjarnardottir i Thorfinna Karlsefnija. </p>
<p> »Kad smo otkrili veličinu i starost građevine, doista smo se uzbudili, ali se nismo usudili nadati da smo pronašli išta više od stare štale«, kazao je John Steinberg s UCLA-ina Arheološkog instituta Cotsen. »No, sada se čini da smo ipak pronašli seosko imanje o kojem su gotovo tisuću godina ispredane legende.«</p>
<p> Prema tim legendama, Thorbjarnardottir i Karlsefni otputovali su u Sjevernu Ameriku 1004. godine, slijedeći put legendarnog grenlandskog istraživača Leifa Erikssona.</p>
<p> Njihov je sin rođen godinu dana poslije u Vinlandu, koji se, kako se pretpostavlja, nalazi u kanadskoj pokrajini Newfoundland. Prema »Vinland Sagama«, nastalima dvadesetak godina poslije, obitelj se nakon tri godine vratila na Island i obogatila prodajući proizvode iz Novog svijeta. Veličina kuće, 29 metara u dužinu i 5 metara u širinu, pokazuje da su vlasnici bili bogati. </p>
<p>Metodom ugljikovih izotopa pokazalo se da je kuća izgrađena u tri faze između 976. i 1042. godine. Nalazište je prekriveno tankim slojem vulkanskog pepela iz erupcije 1104. godine, što potvrđuje da se u njoj živjelo između 1000. i 1100. godine.</p>
<p> »Ne možemo biti sigurni tko je bio vlasnik kuće, ali njezina starost i smještaj poklapaju se s opisom Snorrijeve farme iz saga«, kazao je Steinberg.</p>
<p> Arheolozi su najprije mislili da je Thorfinnssonova kuća zakopana ispod zidova muzeja Glaumbaer, no zgrada muzeja zapravo stoji na uzvisini iznad novootkrivenog imanja. Istraživači sad misle da je Snorri umro na farmi prije nego što se obitelj Thorfinnsson iz kuće iselila 1100. godine, u vrijeme poplava. </p>
<p> »Preseljenje kuće na viša područja poklapa se s općom reorganizacijom naselja u trenutku prijelaza islandskoga društvenog poretka s plemenskog uređenja na formalniju državu«, kazao je Steinberg. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Razveo se od lajave i uzeo gluhonijemu</p>
<p>SANAA, 17. rujna</p>
<p> - Jedan jemenski muškarac razveo se od svoje prve žene, jer je vikala i bila svadljiva, a za novu je ženu odabrao gluhonijemu, objavio je u ponedjeljak jemenski dnevnik al- Thawra.</p>
<p> U novinskoj vijesti kaže se da je četrdesetogodišnji Yahya iz pokrajine Dhamar bio tako umoran od ženinog »vikanja i beskrajnih svađa« da ju je nakon 15 godina braka napustio i oženio se drugom.</p>
<p> »Izabrao je ženu lišenu sposobnosti sluha i govora, koja je tiha i blage naravi«, stoji u vijesti.</p>
<p> Muškarci u Jemenu, mogu istodobno imati do četiri žene i mogu se razvoditi bez navođenja razloga. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Svaki naš grad ima svoj »kolodvor ZOO«</p>
<p>Redatelj Boris Kovačević sa skupinom mladih glumaca postavio je poznatu priču Christiane F. o narkomaniji i dječjoj prostituciji </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Mi nismo sociolozi ni ovisnici, već kazališni ljudi koji s mnogo empatije iz, recimo to tako, žablje perspektive govorimo otvoreno o problemu droge. Baš kao i u knjizi koja je postala popularna jer sugestivno i bez optužbi prikazuje ovisnost, i mi publici o toj latentnoj opasnosti govorimo poetski, tragično, no i s dozom humora«, naglasio je redatelj i adaptator Boris Kovačević u utorak na konferenciji za novinare u Zagrebačkome kazalištu mladih, gdje će se u petak praizvesti komad »Mi djeca s kolodvora ZOO«. </p>
<p>Riječ je o dokumentarnoj, odnosno dnevničkoj prozi ovisnice Christiane F., koju je prevela Mirjana Buljan, književnoj uspješnici čitanoj diljem svijeta (riječ je o Kolodvoru ZOO u Berlinu). »Proza Christiane F. pokazuje kako svijet odraslih iskorištava ovisnost ovisnika, putem raširene dječje prostitucije, što je u posljednje vrijeme planetarni problem kao terorizam«, zaključio je ravnatelj ZKM-a Slobodan Šnajder, te dodao: »Kemija ovisnosti se promijenila od sedamdesetih do danas, no metafora svekolikog izrabljivanja je ista. U tome je Christianina ispovijed ne samo nezastarjela, već smo njen svijet dostigli, trčeći za razvijenim svijetom. Svaki naš grad od Pule, Splita i Rijeke do Zagreba ima svoj kolodvor ZOO.«</p>
<p>Predstava je namijenjena teen populaciji, a autori najavljuju da je lišena dociranja, te je postignuta mjera realizma i mašte. Zanimljivo je da su čak sedam glumaca u predstavi »Mi djeca s kolodvora ZOO« bivši polaznici Učilišta ZKM, na što je osobito ponosan Vlado Krušić, voditelj Učilišta, koje ove sezone najavljuje nove programe i seminare. Također, otkrivena je i prvobitna ideja da su sami naturščici iz Učilišta trebali glumiti, no to je zbog škakljivosti teme izazvalo veliko negodovanje njihovih roditelja. Umjesto toga u podjeli su mladi glumci »akademci«, i to u glavnoj ulozi Christiane Barbara Prpić, Detlefa Dušan Bućan, Stelle Dora Fišter, Babsi Sanja Hrenar te Iva Ćosić Dragan, Kristijan Potočki, Marica Vidušić, Jadranka Korda-Krušlin, Damir Šaban, Edvin Liverić, Kristijan Ugrina i Drago Utješanović. Glazbu je skladao Davor Rocco, scenograf je Miljenko Sekulić, a kostime je osmislila Ivana Bakal.</p>
<p>Šnajder je naglasio da očekuje i burnu reakciju publike i društvene polemike, te aktivno uključivanje na poznatim razgovorima o predstavi, što je već postala praksa u ZKM-u, osobito službi koje se bave problemom ovisnosti. »Naša predstava ne završava kao 'Kaj sad' Borivoja Radakovića u mirenju sa stanjem, već u svojevrsnom dvojstvu«, objasnio je Šnajder </p>
<p>Do kraja godine na repertoaru ZKM-a izvest će se i »Zagreb 1945 Tilla Durieux« u režiji Dubravke Crnojević -Carić, koje je premijera planirana za 20. studenoga, te »Jelka kod Ivanovih« Aleksandra Vvedenkog u režiji Nebojše Borojevića, koja će biti na programu 15. prosinca. Redatelj Branko Brezovec već dulje radi na predstavi »Kamov smrtopis« Slobodana Šnajdera, koje će premijera biti 28. veljače 2003. godine. </p>
<p>Na kraju je Ivan Vuković, poslovni ravnatelj ZKM, podsjetio da se problemi gledališta i scene još nisu riješili. »Dok primjerice 'Kerempuh' ostvaruje na blagajnama zaradu od tri i pol milijuna kuna, mi sa svojih 258 sjedala ne možemo prijeći 900 tisuća kuna, bez obzira na vrlo visoku popunjenost predstava«, bio je rezigniran Vuković, kao već mnogo puta do sada.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Šapat s ruba Sunčeva sustava</p>
<p>Slike Zemlje s »Apolla« su mnogim ljudima prenijele nešto što je dobro poznato astronomima: u mjerilu svjetova, a da uopće ne spominjemo zvijezde ili galaktike, ljudi su nevažan, tanak sloj života na zabitoj i samotnoj gomili stijenja i metala</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Ovdje ste: Svemirski je brod bio daleko od doma, dalje od staze najudaljenijeg planeta i daleko iznad ravnine ekliptike - zamišljene ravne površine o kojoj možemo razmišljati kao o nečemu poput trkališta na koje su kružne staze planeta većinom ograničene. Letjelica se udaljavala od Sunca brzinom od 64.000 kilometara na sat. No početkom veljače 1990. prestigla ju je hitna poruka sa Zemlje.</p>
<p>Poslušno je okrenula svoje kamere natrag, prema sada udaljenim planetima. Okrećući oko osovine svoje postolje za pretraživanje od jedne točke na nebu k drugoj, snimila je 60 snimaka i pospremila ih u digitalnom obliku na svoje vrpce. </p>
<p>Tada je, polako, u ožujku, travnju i svibnju, odašiljala podatke natrag na Zemlju. Svaka je slika bila sastavljena od 640.000 pojedinačnih elemenata slike (»piksela«), kao što su to točkice na novinskoj fotografiji koja se šalje žicama ili kao što je to na poentilističkoj slici. </p>
<p>Letjelica je bila udaljena 5,95 milijardi kilometara od Zemlje, toliko daleko da je svakom pikselu trebalo pet i pol sati da putujući brzinom svjetlosti dođe do nas. Slike su se mogle složiti i ranije, ali su veliki radioteleskopi u Kaliforniji, Španjolskoj i Australiji, koji primaju taj šapat s ruba Sunčeva sustava, morali opsluživati druge svemirske brodove koji su prometovali morima svemira - među njima je bio i »Magellan«, na putu prema Veneri i »Galileo« na svom krivudavu putovanju prema Jupiteru.</p>
<p>»Voyager 1« je bio toliko visoko iznad ravnine ekliptike zato što je 1981. prošao blizu Titana, divovskog mjeseca Saturna. Njena sestra-letjelica, »Voyager 2« je bila poslana po drukčijoj stazi, unutar ravnine ekliptike, i uspjela je u svojim istraživanjima Urana i Neptuna koja su postala slavna. </p>
<p>Dva robota »Voyager« istražiše četiri planeta i gotovo šezdeset mjeseca. To su pobjede ljudske tehnike i slavni uspjesi američkog svemirskog programa. Nalazit će se u povijesnim knjigama i u vremenima kada će mnogo toga o našem dobu biti zaboravljeno.</p>
<p>Za »Voyagere« je bilo zajamčeno da će raditi samo do susreta sa Saturnom. Mislio sam da bi bila dobra zamisao da odmah nakon Saturna zadnji put bace pogled unatrag. Znao sam da će sa Saturna Zemlja izgledati premala da bi Voyager mogao uhvatiti bilo kakav detalj. Naš bi planet bio samo svijetla točka, usamljen piksel, jedva raspoznatljiva od mnogih drugih svjetlećih točaka koje »Voyager« može vidjeti, bliskih planeta i dalekih sunaca. No baš zbog zabačenosti našeg svijeta viđenog na taj način, takvu bi sliku možda bilo vrijedno imati.</p>
<p>Mornari su beskrajno strpljivo crtali obale kontinenata. Geografi su njihova otkrića pretvarali u zemljovide i globuse. Prve snimke malih dijelova Zemlje dobivene su s pomoću balona i zrakoplova, kasnije s pomoću raketa tijekom kratkih balističkih letova, a na kraju letjelicama koje su kružile oko Zemlje i koje su davale perspektivu kakvu dobijete kada oko postavite otprilike dva i pol centimetra iznad velikog globusa.</p>
<p>Iako gotovo svatko uči da je Zemlja kugla na koju smo svi mi nekako prilijepljeni gravitacijom, stvarnost planeta na kojem živimo nije se uistinu urezala u našu svijest sve do slavne velike snimke cijele Zemlje s »Apolla«, koju su snimili astronauti s »Apolla 17« na posljednjem letu ljudi na Mjesec. Ta je slika postala neka vrsta ikone našeg doba. Vidi se Antarktik na dijelu koji Amerikanci i Europljani tako olako smatraju dnom planeta, zatim cijela Afrika koja se proteže iznad Antarktika: možete vidjeti Etiopiju, Tanzaniju i Keniju, gdje su živjela prva ljudska bića. </p>
<p>Na vrhu s desne strane je Saudijska Arabija te ono što Europljani zovu Srednji istok. Na vrhu se vidi samo djelić Sredozemnog mora, odakle je proizašlo toliko mnogo od svjetske civilizacije. Možete vidjeti plavetnilo oceana, žuto-crvenu boju Sahare i Arapske pustinje, smeđe-zelenu boju šuma i savana.</p>
<p>Pa ipak, na toj slici nema traga ljudima, ne vidi se kako smo preoblikovali Zemljinu površinu, nema naših strojeva niti nas. </p>
<p>Premali smo, a naša državnička vještina je isto tako preslaba da bi je se vidjelo s letjelice između Zemlje i Mjeseca. S tog je gledišta naša opsesija nacionalizmom nevidljiva. </p>
<p>Slike Zemlje s »Apolla« su mnogim ljudima prenijele nešto što je dobro poznato astronomima: u mjerilu svjetova, a da uopće ne spominjemo zvijezde ili galaktike, ljudi su nevažan, tanak sloj života na zabitoj i samotnoj gomili stijenja i metala.</p>
<p>Izgledalo mi je da bi još jedna slika Zemlje, snimljena sa stotinu tisuća puta veće udaljenosti, mogla pomoći pri stalnom procesu otkrivanja, nama samima, naših stvarnih okolnosti i uvjeta u kojima živimo. </p>
<p>Znanstvenici i filozofi klasične antike su dobro razumjeli da je Zemlja samo točka u prostranom svemiru koji je okružuje, ali nitko je nije vidio kao takvu. Ovo je bila naša prva prigoda (i vjerojatno posljednja za nekoliko idućih desetljeća).</p>
<p>Mnogi su u NASA-inu projektu »Voyager« podržavali tu zamisao. No, gledano iz vanjskog dijela Sunčeva sustava, Zemlja leži vrlo blizu Suncu, kao moljac zarobljen oko plamena. Smijemo li usmjeriti kameru tako blizu Suncu i možda nehotice spaliti optički sustav letjelice? Ne bi li bilo bolje pričekati dok se ne snime sve znanstvene slike, one Urana i Neptuna, ako letjelica izdrži do tamo?</p>
<p>I tako smo čekali, dugo, od 1981., kada je letjelica bila kod Saturna, zatim do 1986., kada je bila kod Urana, do 1989., kada su obje letjelice prošle staze Neptuna i Plutona. </p>
<p>Napokon je stigao trenutak. No najprije je trebalo napraviti neka podešavanja instrumenata pa smo još malo čekali. Iako su letjelice bile na pravim mjestima, a instrumenti sjajno radili i nije bilo u planu snimati još nešto, nekoliko osoba s projekta se suprotstavljalo ideji. Govorili su da to nije znanost. Tada smo otkrili da će tehničari, koji su osmišljavali i prenosili radionaredbe na »Voyager«, zbog pomanjkanja novca u NASA-i biti odmah otpušteni ili premješteni na druge poslove. </p>
<p>Ako smo htjeli snimiti snimke, trebalo je to učiniti odmah. U posljednjem je trenutku, zapravo usred »Voyagerova« sastanka s Neptunom, tadašnji upravitelj NASA-e, viceadmiral Richard Truly, istupio i osigurao snimanje tih snimaka. </p>
<p>Znanstvenice Candy Hansen iz NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon i Carolyn Porco sa Sveučilišta u Arizoni osmislile su slijed naredbi i izračunale vremena osvjetljenja za kamere.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>CITY</p>
<p>Mora li umrijeti Mami Jane</p>
<p>Mami Jane bila mu je majka, čitaoci su joj uglavnom bili vrlo privrženi: skupljala je stare indijanske skalpove, a navečer je kao basist svirala u nekom crnačkom blues sastavu</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Dakle, gospođo Klauser, mora li umrijeti Mami Jane?</p>
<p>- Ma neka se svi gone u neku stvar.</p>
<p>- Je li to da ili ne?</p>
<p>- A što Vi mislite?</p>
<p>U listopadu 1987., CRB - izdavačka kuća koja već dvadeset i dvije godine objavljuje pustolovine mitskog Ballon Maca - odlučila je raspisati referendum među svojim čitateljima kako bi utvrdila ima li smisla da Mami Jane umre ili ne. </p>
<p>Ballon Mac bio je slijepi superheroj koji je danju radio kao zubar, a noću se borio protiv Opakog, zahvaljujući vrlo osobitim moćima svoje sline. Mami Jane bila mu je majka. čitaoci su joj uglavnom bili vrlo privrženi: skupljala je stare indijanske skalpove, a navečer je kao basist svirala u nekom crnačkom blues sastavu. </p>
<p>Ona je bila bjelkinja. Ideja da se ukloni pala je na pamet komercijalnom direktoru CRB-a - vrlo staloženu gospodinu koji je imao jednu jedinu strast: električne vlakiće. Tvrdio je da je Ballon Mac odavno na mrtvom kolosijeku i da su mu potrebni novi porivi. </p>
<p>Majčina smrt - koju bi vlak pregazio dok bi bježala pred nekim paranoidnim skretničarom - pretvorila bi ga u opasnu smjesu bijesa i boli, odnosno u pljunuti portret njegova prosječnog čitatelja. Ideja je bila blesava. No i prosječni čitatelj Ballon Maca bio je blesav.</p>
<p>Tako je u listopadu 1987. CRB ispraznio jednu prostoriju na drugom katu i u nju smjestio osam gospođica sa zadaćom da odgovaraju na telefonske pozive i prikupljaju mišljenja čitatelja. Pitanje je glasilo: mora li umrijeti Mami Jane?</p>
<p>Od osam gospođica, četiri su bile zaposlene u CRB-u, dvije su poslali s burze, jedna je bila predsjednikova nećakinja. Posljednja, djevojka od kojih tridesetak godina iz Pomone, našla se tamo preko ugovora o stažiranju koji je dobila odgovorivši točno na neki radijski kviz (»Što Ballon Mac mrzi najviše na svijetu?« »Skidanje zubnog kamenca.«) Uvijek se kretala s malim diktafonom. Povremeno bi ga uključila i nešto u njega govorila.</p>
<p>Zvala se Shatzy Shell.</p>
<p>U 10.45 sati dvanaestog dana referenduma - kada je smrt Mami Jane pobjeđivala sa 64 prema 30 (preostalih šest posto držalo je da sve treba poslati u neku stvar i nazivali bi samo da to kažu) - Shatzy Shell začula je zvonjavu telefona po dvadeset i prvi put, napisala na obrascu pred sobom broj 21 i podigla slušalicu. Uslijedio je ovaj razgovor.</p>
<p>- CRB, dobar dan.</p>
<p>- Dobar dan, je li Diesel već stigao?</p>
<p>- Tko?</p>
<p>- OK, nije još stigao...</p>
<p>- Ovo je CRB, gospodine.</p>
<p>- Da, znam.</p>
<p>- Zasigurno ste pogriješili broj.</p>
<p>- Ne, ne, sve je u redu, sada me poslušajte...</p>
<p>- Gospodine...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Ovo je CRB, referendum »Mora li umrijeti Mami Jane?«</p>
<p>- Hvala, znam.</p>
<p>- Hoćete li mi onda ljubazno dati Vaše ime?</p>
<p>- Moje ime uopće nije važno...</p>
<p>- Morate mi ga dati, takva je praksa.</p>
<p>- OK, OK... Gould... ime mi je Gould.</p>
<p>- Gospodin Gould.</p>
<p>- Da, gospodin Gould, sada ako mogu...</p>
<p>- Mora li umrijeti Mami Jane?</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Trebali biste mi reći što mislite... mora li umrijeti Mami Jane ili ne.</p>
<p>- O Isuse...</p>
<p>- Vi znadete, zar ne, tko je Mami Jane?</p>
<p>- Naravno da znam, ali...</p>
<p>- Vidite, trebate mi samo reći mislite li da...</p>
<p>- Hoćete li me poslušati na trenutak?</p>
<p>- Svakako.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Leksikon svih religija i konfesija</p>
<p>Opći religijski leksikon, kojemu je glavni urednik Adalbert Rebić, sadrži 11.000 natuknica na 1062 stranice</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« objavio je Opći religijski leksikon, peti u nizu jednosveščanih stručnih leksikona, koji je znatan prinos hrvatskoj leksikografiji. Opći religijski leksikon, djelo isključivo naših stručnjaka, pripadnika ili poznavatelja različitih religija i konfesija, obrađuje 11.000 natuknica na 1062 stranice.</p>
<p> Na leksikonu se počelo raditi gotovo prije jednog desetljeća, a u njegovu izradbu bilo je uključeno više od 120 suradnika na čelu s glavnim urednikom, uglednim profesorom biblijskih znanosti Adalbertom Rebićem. Leksikon ima 13 urednika struka (katehetika; liturgika i moralka; istočne religije; hagiografija; grčka i rimska religija; filozofija; protestantizam; islam; katolicizam; židovstvo; pravoslavlje; crkvena povijest i biblijske znanosti).</p>
<p> U Leksikonu se prvi put na našim prostorima, kako ističe uredništvo, sustavno i sveobuhvatno izlažu sve religije s podatcima o svim relevantnim oblicima duhovnosti, s opisom obreda, vjerskih kanona te ćudorednih čina i sa životopisima glavnih i središnjih osoba različitih religija, konfesija i sljedbi.</p>
<p> Građa je obrađena u četiri tipa natuknica - sintetičkim, sinoptičkim, biografskim i religijskim. U sintetičkim člancima dani su sažetci o pojedinim religijama, njihovim ograncima i ustanovama, u sinoptičkim člancima izneseno je gledište pojedinih religija ili konfesija o nekom općereligijskom pojmu, u biografskim člancima prikazani su veliki utemeljitelji religija, teolozi, religijski i religiozni filozofi, duhovni učitelji, mistici, sveci, crkveni pisci, religiozni umjetnici i književnici, a u općim člancima religijsko-znanstveno nazivlje.</p>
<p> Leksikon, uz sadržajnu i informacijsku stranu, donosi i religijsko strukovno nazivlje, što je, kako napominje uredništvo, prinos standardizaciji hrvatskog jezika. Nastojao je izbjeći ideologijska iskrivljavanja i predrasude te konfesionalne jednostranosti u vrednovanju pojedinih konfesija. Konačno, u njemu su našle mjesto i sljedbe, kako one koje su nekad postojale, tako i one koje su nastale u najnovije doba. Opći religijski leksikon obogaćen je kartografskim te likovnim ilustrativnim gradivom, koje slijedi tekst. Donesene su i karte rasprostanjenosti velikih religija i katoličkih biskupija na prostoru Hrvatske i susjednih zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dimitrijev »Omaggio a Dante« u Raveni</p>
<p>Dimitriju Popoviću pripala je čast da na dan Danteove smrti, 14. rujna, u ravenskom Centru Dantesco otvori izložbu svojih djela iz ciklusa »Omaggio a Dante« </p>
<p>RAVENA, 17. rujna</p>
<p> - U Centro Dantesco u Raveni, gdje se tradicionalno svake godine na dan Danteove smrti, 14. rujna, priređuje po jedna izložba tematski vezana uz Danteovo djelo, minulog je vikenda otvorena izložba pod nazivom »I metamorffosi di Dimitrije e Dante«. Ona je postavljena u klaustru franjevačkoga samostana, adaptiranom u izložbeni prostor, a u neposrednoj blizini Danteova groba. Tu su već izlagali brojni umjetnici, u opusima kojih se nalaze djela inspirirana »Božanstvenom komedijom«, poput Aligia Sassua, Giacoma Manzua, Henryja Moorea, Marcusa Vallaze i drugih. Njima se sada pridružio i Dimitrije Popović čiji je ciklus »Omaggio a Dante« inspiriran Danteovim »Paklom«.</p>
<p>Organizatori izložbe, koja se održava pod pokroviteljstvom Regije Emilia Romagna, Provincije Ravene i Komune Ravene, jesu Centro Dantesco i Muzej Dante iz Ravene. U nazočnosti savjetnika za kulturu hrvatskog Veleposlanstva u Rimu Marija Kezića, izložbu je otvorio ravnatelj Centra Dantesco fra Maurizio Bazzoni, koji je ujedno i autor jednoga od tekstova (»Lectura Dantis«) kataloga »Dimitrije e Dante«. U njemu je Dimitrijevo djelo predstavio talijanski likovni kritičar Giorgio Segato (»Dimitrije, tijelo i Dante«) koji je ujedno predložio i koncept izložbe. Osim toga u katalogu i sâm autor objašnjava, vlastitim prilogom, kako je nastao ciklus »Omaggio a Dante«, a recepciju Danteova djela kroz stoljeća u Hrvatskoj obrazložila je Jelena Hekman. Tako ovom izložbom u Centro Dantesco osim Dimitrijeva djela ulaze i važni podatci o refleksiji Dantea u hrvatskoj književnosti, imena teoretičara koji su se u Hrvatskoj bavili Danteom, ali i onih koji su prevodili »Božanstvenu komediju«.</p>
<p>Na izložbi, koja ostaje otvorena do 8. listopada, Dimitrije je izložio osamdesetak djela - slika (ulje i akvarel), gvaševa, crteža, grafika, kolaža i skulptura, koja su nastala u rasponu od 1979. do 2002. godine. Uz njih po Dimitrijevu je crtežu izrezana u drvu velika crna silhueta Dantea, postavljena uz grlo bunara u središtu klaustra. Osim Danteova lika, što ga je Dimitrije, poput ostalih tijela koja izlaže u svojim djelima raznim transformacijama, razložio u velikom triptihu, nastalom upravo za ovu prigodu, umjetnik se uglavnom bavi likovima koji su mogli završiti u »paklu«, ali ih ne stavlja u pojedine krugove pakla. Njega kao i obično zanimaju »trpljenja« tjelesa koja, iako deformirana, dosižu iznimne estetske domete. </p>
<p>Izložbu je već u prvim danima vidjelo nekoliko tisuća posjetitelja, ne samo onih koji u posjetu Raveni ne izostavljaju obići Danteov grob, nego upravo oni koji znaju da se svake godine u isto vrijeme otvara izložba djela onih umjetnika koji u Danteovu djelu pronalaze trajno nadahnuće.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>De Dominis u reformskom procijepu </p>
<p>Juraj Kolarić, Vicko Kapetanović, Branko Jozić i Mladen Parlov izlagali o de Dominisovim teološkim shvaćanjima, liku i pastoralnom djelovanju / De Dominis je predlagao ujedinjenje svih religija i crkvenih institucija</p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - Drugi dan trodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa o Marku Antunu de Dominisu (Rab, 1560. - Rim,1624.), splitskom nadbiskupu, teologu i fizičaru, što se u okviru Tjedna knjige mediteranske tematike održava u Zavodu HAZU, protekao je u rasvjetljavanju de Dominisova lika i djela s teološkog, reformatorsko-političkog i filozofskog aspekta.</p>
<p> Dr. Juraj Kolarić, redovni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, u svome radu postavlja pitanje je li de Dominis bio najprije reformator, a tek zatim heretik. »To pitanje vrlo je složeno i u kontekstu njegove potencijalne rehabilitacije u današnjem ekumenskom vremenu dominantno. Djelujući u razdoblju reformacije i pojave protestantizma, de Dominis je na temelju proučavanja Sv. pisma, općih crkvenih sabora i patrističkih spisa došao do zaključka da postojeća Rimokatolička crkva nije ostvarenje izvornog lika Kristove crkve, jer je postala suviše svjetovna na štetu svoje duhovne biti, a glavni uzrok toj devijaciji vidi u papinu primatu. De Dominis predlaže ujedinjenje svih religija i crkvenih institucija u kojem bi se maksimalno ostvarila patristička koncepcija. On inzistira na povratku temeljima kršćanstva«, ističe dr. Juraj Kolarić.</p>
<p> Tadašnja ideja koncilijarizma kao demokratskog oblika crkvene hijerarhije postala je načinom razmišljanja crkvenih reformatora onoga vremena, ali je u doktrinalnom smislu graničila s herezom i šizmom, napominje dr. Kolarić, te drži da se de Dominisa ne može smatrati poricateljem ustanove papinstva ni krivovjercem, već reformatorom, iako je njegova žestoka intonacija, posebice kad je riječ o primatu i sakramentima, davala povod njegovim osporavateljima da ga optuže kao heretika.</p>
<p> Dr. Vicko Kapitanović, docent na splitskome Katoličkom bogoslovnom fakultetu, govorio je o de Dominisu kao metropolitu koji je djelovao u tada malenom prostoru za čovjeka koji se od prirodoznanstvenika i diplomata svjetskih vidika pretvorio u »pastira malog stada«. Mr. Branko Jozić iz splitskoga Marullianuma osvrnuo se na de Dominisovu ulogu u sporu između Mletačke republike i pape Pavla Petoga.</p>
<p>Dr. Mladen Parlov, docent na splitskome Bogoslovnom fakultetu, govorio je o de Dominisovu poimanju papinstva: »De Dominis nastoji dokazati, osobito u djelu De republica ecclesiastica, da je primat Rimske crkve, a time i rimskog biskupa-pape, nad drugim crkvama zapravo neutemeljen. Podvrgava oštroj kritici papinski autoritet i samu narav primata rimskog biskupa s namjerom da na najmanju moguću mjeru svede ulogu i važnost samog primata i papinskih ovlasti«, istaknuo je dr. Parlov i dodao kako mu je prvi temeljni dokaz činjenica da se Rimska crkva nema pravo hvastati da je bila sjedište apostola Petra, jer se i druge Crkve time mogu pohvaliti, primjerice ona u Jeruzalemu i Antiohiji.</p>
<p> Znanstveni skup završit će u srijedu izlaganjem desetorice stručnjaka, koji će nakon radnog dijela simpozija zajedno s ostalim kolegama obići splitsku Prvostolnicu sa stručnim vodstvom Nenadom Cambijem, Goranom Nikšićem i Radoslavom Tomićem.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatsko zagorje na Bosutu</p>
<p>VINKOVCI, 17. rujna</p>
<p> - Za izložbu pod naslovom »Četiri slikarskih desetljeća« akademskom slikaru Zorislavu Drempetiću Hrčiću (68) iz Donje Stubice prostor je ustupio Gradski muzej u Vinkovcima u suradnji s Galerijom INA-e iz Zagreba. Izložba Drempetićevih radova dolazi na Bosut u vrijeme »Vinkovačkih jeseni«, a otvara se 19. rujna u 20 sati uz bogat katalog s predgovorom Milana Bešlića. Nekadašnji student Ljube Babića na svojim platnima Vinkovčanima i njihovim gostima prikazat će Hrvatsko zagorje, njegove stare dvorce, barokne crkve i okoliš u bojama svitanja i zalaza sunca. Osim kao slikar Drempetić Hrčić će u Vinkovcima biti predstavljen i kao muzejski djelatnik i bivši ravnatelj Muzeja Hrvatskoga zagorja. Izložbu prati i monografija autorice Mladenke Šolman. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otvorena Pinakoteka moderne u Münchenu</p>
<p>MÜNCHEN, 17. rujna</p>
<p> - Nova Pinakoteka moderne, dio muzejskog kompleksa u kojemu su izložena vrijedna umjetnička djela, otvorena je u Münchenu. Pinakoteku moderne otvorio je predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber u nazočnosti njemačkoga predsjednika Johannesa Raua. Na svečanom činu otvaranja muzejskoga kompleksa, na čiju je izgradnju utrošen 121 milijun eura, Stoiber je izjavio da je to osobito velik dan za Bavarsku i Njemačku. Zajedno sa Starom i Novom pinakotekom nastao je muzejski kompleks bez premca. Kompleks, projekt koji je radio münchenski arhitekt Stephan Braunfels, na više od 12.000 četvornih metara izložbene površine objedinjuje četiri zbirke iz područja umjetnosti, grafike, arhitekture i dizajna. Europska je kultura, po Stoiberovu mišljenju, s otvaranjem muzejskog kompleksa moderne umjetnosti dobila novi dragulj. Münchenska pinakoteka je najveća njemačka novogradnja jednoga umjetničkog kompleksa. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Između avangarde i propagande </p>
<p>BEČ, 17. rujna</p>
<p> - U Povijesnom muzeju grada Beča otvorena je izložba sovjetske fotografije dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. Riječ je o najvažnijem razdoblju ruske fotografije, kaže ravnateljica moskovskog Doma fotografije, Olga Sviblova, a prenosi autrijska novinska agencija APA. U prvom je planu izložbe, koja predstavlja deset umjetnika i daje širi pregled onoga što se događalo u tom vremenu, fotograf Aleksander Rodčenko. Postav čini 280 originalnih fotografija koje pružaju uvid u prijeporan odnos između avangarde i propagande kojemu su umjetnici toga vremena bili izloženi, a pokriva pravce od piktorizma i modernizma do socijalističkoga realizma. U tom su razdoblju i fotografi u svom radu bili u sukobu sa sve restriktivnijim zahtjevima partije. Ni lenjinističko ni staljinističko razdoblje, nakon dekreta o »socijalističkom realizmu« (1924.), nisu tu umjetničku formu ostavili nedirnutom. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dani otvorenog kazališta u HNK </p>
<p>OSIJEK, 17. rujna</p>
<p> - Protekloga vikenda izvedbom drame »Rodbinske veze« Karolya Szakonyia započeli su tradicionalni Dani otvorenoga kazališta, koji će u osječkome HNK trajati do 19. rujna. Izvedeni su i rugalica Borislava Vujčića »Kažiprst« i opera Georgesa Bizeta »Carmen«. Prvom predstavom ujedno je i službeno otvorena 96. kazališna sezona, a u sklopu ove priredbe Osječani će moći besplatno pogledati sedam predstava iz protekle sezone. Na rasporedu su i »Nasrtaji na njen život«, drama Martina Crimpa, opera Vincenza Bellinija »Mjesečarka«, komedija Tone Partljiča »Jedan dan istine« te mjuzikl »Čovjek iz Manche«. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatski haiku u Japanu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Zagrebačka haiku pjesnikinja i inovatorica Višnja McMaster otputovala je u organizaciji japanske državne televizije NHK u Japan, gdje će od 20. do 23. rujna sudjelovati na Svjetskom festivalu haikua, priopćilo je Društvo hrvatskih haiku pjesnika. Višnja McMaster će japanskoj publici predstaviti svoju inovaciju - didaktičku igračku »Haiku karte«, namijenjenu djeci. Igra »Haiku karte« zasnovana je na staroj japanskoj igri s dva špila karata. Na kartama prvog špila nalazi se po jedna haiku pjesma, a na kartama drugoga samo po jedan stih iz tih pjesama. Na kartama su odabrane haiku pjesme stotinjak hrvatskih autora haikua. McMaster će sudjelovati i na putovanju svjetskih haiku pjesnika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Luciano Sušanj - »prelogičan« izbor</p>
<p>Kao što je 1991. Hrvatski atletski savez u Skupštinu HOO-a delegirao Antuna Vrdoljaka, tako se 3. listopada na Skupštini kao novoizabrani izaslanik nekog od nacionalnih sportskih saveza može pojaviti bilo tko - Mirko Novosel, Mladen Vedriš...</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Ostavkom dr. Zdravka Hebela hrvatsko je sportsko mnijenje napokon dobilo priliku razglabati o kandidatima za novog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Naravno, kalkulacije su počele već mnogo prije očekivane Hebelove demisije, no u idućih tjedan dana one će morati dobiti mnogo konkretnije i realnije konture.</p>
<p>Formalno-pravno, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora bira se između 92 člana Opće skupštine HOO-a (60 predstavnika nacionalnih sportskih saveza, 20 predstavnika županija, osam predstavnika ostalih udruga i ustanova, tri predstavnika Kluba olimpijaca i člana Međunarodnog olimpijskog odbora). Svatko tko je makar ijednom nazočio sjednici Skupštine HOO-a zna da je lakše pronaći kilogram tartufa na Sljemenu negoli normalnoga kandidata za predsjednika u tom šarolikom sportskom društvu. </p>
<p>Nije, stoga, nimalo čudno da se kao najlogičniji izbor nameće Luciano Sušanj. Predstavnik je najvažnijeg olimpijskog sporta - predsjednik Hrvatskog atletskog saveza i bivši europski prvak na 800 metara - dva je puta bio saborski zastupnik, uglađeni je sportski djelatnik, potpredsjednik HOO-a, član Vijeća i čovjek protiv kojeg vjerojatno nitko od članova Skupštine nema ništa protiv. Da ga prije dvije godine »statutarne malverzacije« nisu omele u kandidaturi, vjerojatno bi lakoćom pobijedio Vrdoljaka i sada bio predsjednik. To što ga ne vole u Rijeci i što se navodno ne sviđa Slavku Liniću, malo će značiti prilikom tajnog glasovanja za predsjednika HOO-a. </p>
<p>No, Sušanj je u sportskoj javnosti toliko logičan i očit izbor da je teško povjerovati kako će sve proći baš tako glatko. Kao što je 1991. Hrvatski atletski savez u Skupštinu HOO-a delegirao Antuna Vrdoljaka, tako se 3. listopada na Skupštini kao novoizabrani izaslanik nekog od nacionalnih sportskih saveza može pojaviti bilo tko. Hrvatski košarkaški savez, primjerice, ionako već mjesecima smjenjuje svog predstavnika Damira Skansija, pa im je možda to prigoda da konačno na Skupštinu pošalju novog izaslanika. U nekim egzotičnim razmišljanjima kao takav se pojavljuje Mirko Novosel. Neki drugi savez, pak, može bez problema u HOO »ugurati« Mladena Vedriša ili nekog trećeg. To uistinu nije problem. Naravno, ambicioznih (pitanje je je li baš i za predsjedničku funkciju) ne nedostaje ni među aktualnim članovima Skupštine HOO-a. Dopredsjednici Petar Turković i Ivo Goran Munivrana bili su najistaknutiji predstavnici grupacije koja se proteklih mjeseci suprotstavljala Hebelu, Slaven Letica, koji je jednom bio kandidat čak i za predsjednika države, možda nakon Hrvatskoga teniskog saveza pokuša zagospodariti i HOO-om, neki bi na mjestu predsjednika rado ponovno vidjeli Antuna Vrdoljaka, neki drugi Antu Ledića (još jedan nesuđeni predsjednik države!), a ima vjerojatno i onih kojima se najviše sviđa predstavnik Hrvatskog auto i karting saveza - Ivica Blažičko. </p>
<p>Prekratko izborno razdoblje vjerojatno neće pogodovati onima koji bi se u medijima voljeli »iživljavati« prijedlozima za zabavljanje publike. Podsjetimo se, prije dvije je godine bilo i onih koji su vrlo ozbiljno baratali imenima Gorana Ivaniševića, Zvonimira Bobana ili Slavena Bilića, pa je sada za očekivati da kao kandidata izbace, primjerice, Antu Kostelića. U vezi s time moramo se složiti (čak i) s Antunom Vrdoljakom kada kaže kako je bavljenje sportom jedno, a upravljanje njime nešto sasvim drugo...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zašto Marić nije prekinuo utakmicu Slaven - Hajduk?</p>
<p>Osim što nogometni suci moraju znati sva pravila nogometne igre, u nas moraju biti i politički pismeni, imati osjećaj za preživljavanje i trajanje, te prepoznavati nijanse koje su bitnije od krucijalnih stvari...</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Goran Marić, jedan od naših najboljih nogometnih sudaca, istaknuo nam je jedan detalj vezan uz subotnju utakmicu Slaven Belupo - Hajduk kakav ne pamtimo. Ne sjećamo se, naime, kad je sudac uz jednu incidentnu situaciju kao u Korpivnici u 27. minuti u jednom potezu dodijelio čak šest kartona, od toga dva crvena, sa svake strane po jedan.</p>
<p>Još zanimljivije od takvog poteza jest Marićevo svekoliko zalaganje da pošto-poto ne prekine utakmicu. Bez obzira što je i sam priznao da je imao niz elemenata za to. </p>
<p>- Bilo je na utakmicma Prve lige i incidentnijih situacija koje su prolazile bez ijedne opomene, kamoli isključenja, kaže.</p>
<p>Ne treba sumnjati da ovaj međunarodni sudac ne bi postupio tako diplomatski suzdržano i nastojao utakmicu privesti kraju da uz iskustvo ne posjeduje i određenu političku pismenost, te instinkt za samoodržanje i trajanje. Kao spoznaju o tomu u kakvim okolnostima živi i djeluje naš nogomet.</p>
<p>U našim okolnostima igranja nogometa, naime, nerijetko je osjećaj za nijanse čak i potrebniji nego što je to detaljno poznavanje pravila suđenja i svih podvarijanti koje u to spadaju. U koprivničkom slučaju, naime, onaj tko će to htijeti, odmah će pronaći bezbroj elemenata da zaključi da je opet netko nešto radio kako bi produbio jaz između ovih ili onih. Ili je to činio u ime nečijeg favoriziranja, jer što drugo, nego sumnjičenje na taj način, izriče javno Igor Štimac član UO Hajduka kad izjavljuje:
- Pored toga što ima krivice i u našim redovima, volio bih da disciplinski sudac HNS-a pogleda video kazetu utakmice u Koprivnci jer je zaista bilo svega. Čini se da je njima »gore« ipak najvažnije da Hajduk izgubi....</p>
<p>Što zaključiti nakon takvih Štimćevih riječi nego se podsjetiti prastare konstatacije kako u nas nema utakmice, čak i među »limačima«, kojoj suđenje nije stavljeno pod sumnju. Nogometanje nam je doslovce u svim svojim porama prožeto nepovjerenjem, a posebice se javlja osjetljivost kod onih koji si zamišljaju da imaju pravo na povlašteniji status. Kod takvih, uglavnom »velikih« i naviklih da im se u načelu ide uz dlaku što god da bilo, pušu na hladno u svakoj situaciji, pogotovo onoj sličnoj koprivničkoj. Priznati neku svoju krivicu ravno je svetogrđu i dapače pitanje je stila u svemu vidjeti sumnju, čak i nečiju namjeru.</p>
<p> Sjetimo se samo kakvim je sve epitetima i prijetnjama nezadovoljni i zajapureni Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić počastio djelitelja nedavnog splitskog susreta »bijelih« i »modrih« (1-0) Željka Širića. Da nije riječ o iskusnom Širiću, netko bi se drugi bez sumnje prestrašio, dok Širić uz smiješak kaže:</p>
<p>- Pas koji laje ne grize.</p>
<p>Ipak i nije sve tako jednostavno kako Širić kaže. Pokušajmo si zamisliti da je Marić u Koprivnici kojim slučajem prekinuo utakmicu. Kakve bi se tek tada rodile reakcije.</p>
<p>Što bi tek bilo da se u »slučaju Neretljak« koji je na gledatelje bacao kamenje, postupilo kao primjerice u Engleskoj gdje je Manchesterov vratar Barthez, nezadovoljan jednom odlukom suca, gađao plastičnom bocom gledatelje. Odmah se angažirala policija da stavi Bartheza pod povećalo, dočim će Beckhamov preoštar start nad suparničkim igračem analizirati Disciplinska komisija. Ne nikakav disciplinski sudac, kao u nas honmorarni suradnik koji jednom tjedno poseže za disciplinskim pravilnikom. I on kao ima veze s nogometom... </p>
<p>Zato Marić ne bez razloga, podsjeća na utakmice s incidentnijim situacijama od koprivničke u kojima se ništa nije sudilo, pa zašto da sad on bude iznimka i primjer nekih novih odnosa kad za njih još ni približno nisu sazreli uvjeti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bobanov spektakl u Maksimiru </p>
<p>U dvoboju veterana Dinama i Milana nastupat će Kranjčar, Mlinarić, Zajec, Leonardo, Rossi, Panucci, Savičević i mnoge druge zvijezde. U dvoboju, pak, hrvatske reprezentacije iz 1998. i Svjetskih zvijezda opet ćemo gledati Ladića, Asanovića, Šukera, ali i Hierra, Effenberga, Redonda, Ševčenka, Papina... / Boban će igrati po poluvrijeme za Dinamo, Milan i »vatrene« / Cijela priredba ima humanitaran karakter </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak 7. listopada na maksimirskom će se stadionu od aktivnog igranja nogometa oprostiti Zvonimir Boban. Dugogodišnji kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i član Dinama i Milana za svoj oproštaj najavljuje veliki spektakl s gostovanjima najboljih svjetskih nogometaša. Odmah s početka valja reći da će sav prihod s ove priredbe, za koju ulaznica za sve tribine stoji samo 10 kuna, ići u dobrotvorne svrhe, na račun Dječjeg SOS sela Lekenik, za gradnju Kuće mladih u Osijeku. </p>
<p> Bobanov oproštaj bit će upriličen, kako je najavljeno na prigodnoj konferenciju u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS), u nekoliko dijelova. Najprije će se tog ponedjeljka položiti vijenac na grob u spomen na pale BBB-ovce u Domovinskom ratu. </p>
<p>Prva utakmica, svojevrsna predigra spektaklu, na rasporedu će biti oko 17 sati, a snage će odmjeriti pioniri Dinama i Hajduka.</p>
<p>U 17.30 će se spektakl već zakuhati, na terenu će utakmicu od 45 minuta odigrati vetarani Dinama i Milana, obje momčadi u postavama iz 90-ih godina kada je Boban i nastupao za te klubove. Tako će za taj Dinamo igrati momci koji su igrali s Bobanom, pojačani s još nekim imenima - Kranjčarom, Mlinarićem, Deverićem, Zajecom... Dinamo će u ovoj revijalnoj utakmici voditi Dražan Jerković. Za Milan bi trebali nastupiti Baresi, Rossi, Panucci, Albertini, Massaro, Savičević, Donadoni, Lentini, Simone, Leonardo, Weah, Vierhoff, Van Basten, Serginho...</p>
<p>U 18.30 sati snage će, pak, odmjeriti »vatreni« iz 1998. godine protiv selekcije Svjetskih zvijezda. Za proslavljene »vatrene« trebali bi pod vodstvom Ćire Blaževića nastupati svi junaci iz Francuske, od Ladića do Šukera... Svjetske zvijezde predstavljali bi Redondo, Ševčenko, Papin, Effenbert, Elber i još niz drugih poznatih igrača s kojima su razgovori u tijeku. </p>
<p>Spomenimo i to da će Boban igrati po poluvrijeme za Dinamo, Milan i hrvatsku reprezentaciju iz 1998. godine.</p>
<p>- Trener Svjetskih zvijezda bit će iznenađenje, najavljuju u stožeru za organizaciju ove utakmice, koji vodi novinar Robert Matteoni. </p>
<p>Inače, cijela se priredba organizira uz podršku HNS-a, Zagrebačkoga nogometnog saveza (ZŠS) i Nogometnoga kluba Dinamo. </p>
<p>- Moja je velika želja od nogometa se oprostiti na ovakav način, sa svim svojim prijateljima. Posebno mi je drago što ćemo svi zajedno napraviti nešto lijepo i korisno - darovati novac za gradnju Kuće mladih.</p>
<p>Kuća mladih projekt je SOS sela. Riječ je o zdanju u kojem bi djeca, koju odgajaju SOS obitelji do 15. godine, i nakon toga bili tijekom srednjoškolskog razdoblja. Zvonimir Boban ističe:</p>
<p>- Sa svim nogometašima koji bi trebali doći u Zagreb vodimo intenzivne razgovore. Svi su pristali na dolazak, no ponekom se to može izjaloviti zbog obaveza. No, sastav koji ćemo ovdje okupiti bit će impresivan. </p>
<p>Na pitanje kako se osjeća otkako ne igra aktivno, bez ustručavanja kaže:</p>
<p>- Nisam ni znao kako je lijep život bez nogometa. No, u nogometu ću ostati, jer nogomet je dio mene. </p>
<p>A gdje se Boban vidi u nogometu, uslijedilo je pitanje i još brži odgovor:</p>
<p>- Još nisam odlučio.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mamić: Odemo li Barišić i ja, Dinamo neće spasiti svi sveci zajedno!</p>
<p> »Zdravko Mamić želi klub dovesti u red. Ne samo što će ga to koštati materijalno, nego je u pitanju i njegovo zdravstveno stanje. Kako bi klub egzistirao da mu Mamić nije posudio novac«, pita se trener Blažević koji nastoji pronaći opravdanja za Mamićev niski prag tolerancije</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak je glavna tema bila privremena suspenzija Vladimira Petrovića, u utorak je na »programu« bio verbalni atak na novinara, a sad je pitanje što nas u Dinamu čeka u srijedu... Čovjek bi doista mogao pomisliti da klupski čelnici žele odvući pažnju manje važnim temama, kojima uz povišene decibele automatski daju na važnosti. Dojam je da na taj način žele novinarima skrenuti pažnju s najvitalnijeg dijela - momčadi.</p>
<p> No, o blijedoj Dinamovoj igri u posljednje vrijeme već smo dosta pisali, a hoće li maksimirski trener Miroslav Blažević uspjeti štogod poboljšati do četvrtka i utakmice 1. kola Kupa Uefe protiv mađarskog Zalaegerszega, tek ćemo vidjeti. Ipak ćemo, eto, i ovog puta »nasjesti« i pažnju usmjeriti prema temama koje je nametao Dinamov izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić. Ponovno je Mamić žrtvu našao u - novinaru. Iznerviran pisanjem jednoga kolege, Dinamov dopredsjednik mu je - stornirao akreditaciju!</p>
<p> - Recite Rotimu da sam naredio da se tom novinaru oduzme akreditacija! On iz dana u dan laže i nemamo drukčijih načina spašavati interes kluba, nego takvim nepopularnim potezima. To je potez očajnika, jer ne znamo kako da se više branimo od laži.</p>
<p> Odgovor? Branite se bilo kako, ali - ne ovako.</p>
<p> - Nije nam namjera uređivati novine, redigirati tekstove, svima smo vam na usluzi, kaže Mamić.</p>
<p> No, javnim proglašavanjem »silenzija« prema jednom, a sada oduzimanjem akreditacije drugom novinaru, upravo se nameće onakav zaključak - želja klupskih čelnika za uređivanjem novina. U klubu kažu da se teško mogu braniti od laži. No, isto se tako teško, a možda još i teže, mogu braniti od ovakvih, vlastitih postupaka. Metode represije pripadaju antičkim vremenima. - Nitko nema ništa protiv toga da novinari daju svoje mišljenje, svoje stavove, pa ne moraju naši stavovi biti jednaki vašima. Ali, ne možemo trpiti laži! Tko će objasniti ljudima da je laž kad on napiše da sam ja od transfera Jerka Leke uzeo 1,200.000 eura!? Piše se da igrači iz moje agencije imaju protekciju u klubu, a u četvrtak, na utakmici protiv Zalaegerszega, neće igrati nijedan moj igrač u prvih 11. </p>
<p> Mamić je dodao kako će u klubu uskoro uvesti 12-satno radno vrijeme.</p>
<p> - Želimo napokon urediti klub kako treba. On je vođen kao seljačka radna zadruga. Niti prije nije bio dobro organiziran, dobro vođen, a nije načinjena ni kvalitetna primopredaja. Evo, zovemo klubove koji su nam dužni novac od prijašnjih transfera, a oni tvrde da su nam sve platili. Primjerice, Sturm je trebao platiti dva milijuna maraka za Bosnara. Na račun je sjelo 1,300.000, što znači da još 700.000 nedostaje. Austrijanci tvrde da su platili sve. Ali, taj novac nama nije sjeo na račun i vjerojatno je negdje »zamračen«!</p>
<p> Mamić je nakratko zastao i najavio kako će sada reći »nešto ružno«:</p>
<p>- Ovo što ću sad reći stvarno će zazvučati prepotentno i odvratno. No, reći ću. Ako bismo se predsjednik Mirko Barišić i ja maknuli, ovaj klub više ne bi spasila ni Majka Božja, ni svi sveci zajedno! Ružno je govoriti ovako, u prvom licu, ali tako doista mislim!</p>
<p> Tada je uskočio Ćiro, s namjerom da zaustavi Mamićevo izlaganje, obrativši mu se prijekornim glasom:</p>
<p> - Sada kad ti odeš raditi - a otići ćeš odmah - reći ću nešto o tebi.</p>
<p> Mamić je tada doista i napustio prostoriju. Riječ je preuzeo Ćiro:</p>
<p> - Neizmjerno ga žalim, nema toliko novca da bi stalno mogao izdržavati taj pogon. On želi klub dovesti u red. Ne samo što će Mamića to koštati materijalno, nego je u pitanju i njegovo zdravstveno stanje. Kako bi klub egzistirao da mu Mamić nije posudio novac? Pa, tko će pametan posuditi novac klubu!? Bez njega se ništa ne bi moglo učiniti. Ovdje ne bi bili ni Olić, ni Balaban, ni Marić, ni Mujčin. A vjerojatno ne bi bilo ni mene, ako sam ja uopće ovdje neki »faktor«. A jesam, boga mi!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čeka se carsko izdanje Carevića </p>
<p>Mladi Hajdukov vezni igrač u ovom prvenstvu još nije ni približno uspio ponoviti svoje prošlosezonsko izdanje, kad je slovio za najboljeg igrača hrvatske lige / »Trudim se i na utakmicama i na treninzima, ali ne ide. Nisam zadovoljan svojom formom, igrama i moram priznati da me muči ova situacija«, kaže Carević</p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - Mario Carević, dvadesetogodišnji kreator Hajdukove igre, prošle jeseni, za vrijeme Gračanove ere, bio je uvjerljivo najbolji nogometaš hrvatskog prvenstva. Svoju osobnost prenio je na travnjak i potvrđivao igračku klasu. U novom prvenstvu tek je u jednoj utakmici, u derbiju protiv Dinama, zablistao.</p>
<p> Nestabilnost forme koja muči cijelu momčad Hajduka nije mimoišla ni Carevića, a nakon posljednjeg ogleda protiv Slavena Belupa nije ga zaobišla ni oštra kritika zbog ponašanja. Ostala je upamćena »kravata« kojom je hrvački udaljio Bošnjaka od Neretljaka, a Careviću je, ispod desnog oka ostao vidljiv trag Bošnjakovog »glavometa«. </p>
<p>Iako četvrtak i utakmica protiv engleskog Fulhama u prvoj utakmici prvog kola Kupa Uefa zaokuplja hajdukovce, ipak mladi vezist »bijelih« još vrti film događaja u Koprivnici.</p>
<p>- Bošnjak je skočio na Neretljaka i ja sam ga povukao. Znam da je ružno izgledalo, no reagirao sam spontano i nisam udario Bošnjaka. Naprotiv, skočio sam upomoć suigraču i pretrpio nokaut od Bošnjaka. Znam da je lako biti general nakon bitke, ali morali smo se suzdržati, ne upuštati se u gužvu nakon što je sudac Marić isključio Bošnjaka. Pogotovo, jer smo se ostali s igračem više. Makar moram dodati da se u Koprivnici uvijek ponavlja ista priča. Istuku nas i nakon utakmice se kao čude što se dogodilo. U subotu su nas, po završetku, gađali kamenjem i bocama. Najviše Neretljaka i mene. Neretljak je vratio kamenčić u gledališe, a onda ga je napao direktor kluba, kaže Carević.</p>
<p> Osim što su početak sezone obilježili kartonima, hajdukovci nisu ni pružili igru koja se od njih očekivala. Prije slabo nego dobro, a pobjeda protiv Dinama nije donijela preokret u igri. Razloge traži i Carević, te kaže:</p>
<p>- Igramo slabo i od te činjenice ne možemo pobjeći. Oscilacilira cijela momčad, pa i ja. Trudim se i na utakmicama i na treninzima, ali ne ide. Nisam zadovoljan svojom formom, igrama i moram priznati da me muči ova situacija. Možda su razlog slabijih igara momčadi i odlasci Ivana Bošnjak, Sablića, Ercega, te ovaj golemi broj kartona. Ne možemo standardizirati momčad, pa se stoga ne možemo ni uigrati. Srećom ni drugi ne igraju bog zna što i ne skupljaju bodove, pa nismo ni zaostali previše. Evo već u idućem kolu je derbi Varteks - Dinamo, Cibalija gostuje. Rasplet tek slijedi, samo mi moramo pobijediti Pomorac. I svakako zaigrati bolje...</p>
<p> Gledajući video zapise Fulhamovih utakmica nogometaši Hajduka su se uvjerili u kavlitete protivnika kojeg dočekuju u četvrtak na Poljudu. Carević je impresioniran igrom engleske momčadi, koju trenira Francuz Jean Tigana: </p>
<p>- Pogledali smo neke utakmice, stvarno su dobra momčad. Nevjerojatno su brzi, a nadigravaju se. Ne preskaču igru. Bez obzira što ime kluba nije atraktivno, očekuje nas zahtjevan posao. U biti to baš i nije engleska momčad, ima ih sa svih strana i svi su kvalitetni. Boa Morte je Portugalac, Van der Sar Nizozemac, Saha Francuz, Inamoto Japanac..., kaže Carević, te govori što je recept za uspjeh:</p>
<p>- Moramo odigrati kao protiv Dinama. Agresivno, zbijeno, stajati blizu jedan drugoga i velikim pritiskom pokušati ih blokirati. Uspijemo li im se nametnuti, zatvoriti njihovu igru onda ćemo imati šanse.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sablić i Leko startaju protiv Newcastlea</p>
<p>Od ove sezone u najjačem istočnoeuropskom klubu, Dinamu iz Kijeva, igraju i dvojica hrvatskih igrača, Goran Sablić i Jerko Leko, a prvi suparnik u Ligi prvaka bit će im engleski Newcastle United</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Program nogometne Lige prvaka u srijedu, kada će se igrati utakmice 1. kola u skupinama E, F, G i H, doima se mnogo siromašnijim od onoga u utorak, kad je na rasporedu bilo nekoliko »sudara divova«. </p>
<p>Po »zvučnosti« se izdvajaju dvije utakmice, u Rotterdamu će u sklopu skupine E igrati prošlosezonski pobjednik Kupa Uefe Feyenoord i talijanski prvak Juventus, dok će u skupini G u Münchenu igrati Bayern i Deportivo iz La Coruńe.</p>
<p>I Feyenoord i Juventus vrlo su efikasno ušli u novu sezonu, te bi, prema svemu sudeći, gledatelji na De Kuipu mogli vidjeti sjajnu utakmicu. Daleko od toga da su obrane ovih momčadi loše, ali teško da će potpuno ukočiti Van Hooijdonka i Onoa s jedne, odnosno Del Piera i Di Vaija s druge strane. </p>
<p>U Münchenu će se, pak, igrati vrlo važna utakmica bez obzira na to što je riječ tek o 1. kolu, jer i Bayern i Deportivo računaju na prolazak u drugi krug natjecanja, a u skupini je s njima još i ove sezone po imenima vrlo jaki Milan. Tko god izgubi na olimpijskom »stakleniku«, imat će vrlo težak posao u nastavku natjecanja vratiti se u igru za jedno od prva dva mjesta.</p>
<p>Za nas će zanimljiv biti i dvoboj u Kijevu, gdje će domaći Dinamo ugostiti Newcastle United. Od ove sezone u najjačem istočnoeuropskom klubu igraju i dvojica hrvatskih igrača Goran Sablić i Jerko Leko, te će stoga Kijevljani vjerojatno imati i više navijača u Hrvatskoj no što je to dosad bio slučaj. </p>
<p>Vrlo je jaka kolonija hrvatskih igrača i u Bayeru iz Leverkusena, koji ove sezone nije niti sjena one momčadi koja je svojim igrama oduševila poklonike nogometa u prošloj sezoni kada ju je tek u finalu zaustavio madridski Real. Pred »apotekarima«, za koje igraju Boris Živković, Jurica Vranješ i Marko Babić, teško je gostovanje u Pireju, gdje ih dočekuje prvak Grčke Olympiakos.</p>
<p>• Raspored (sve utakmice počinju u 20.45 sati, osim Lokomotiv - Galatasaray, koja počinje u 18):</p>
<p>skupina E, KIJEV: Dinamo (K) (Ukr) - Newcastle United (Eng); ROTTERDAM: Feyenoord (Niz) - Juventus (Ita); </p>
<p>skupina F, MANCHESTER: Manchester United (Eng) - Makabi (H) (Izr); PIREJ: Olympiakos (Grč) - Bayer (Njem); </p>
<p>skupina G, MILANO: Milan (Ita) - Lens (Fra); MÜNCHEN: Bayern (Njem) - Deportivo (Špa); </p>
<p>skupina H, MOSKVA: Lokomotiv (M) (Rus) - Galatasaray (Tur); BARCELONA: Barcelona (Špa) - Club Brugge (Bel). </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bizaran autogol iz auta </p>
<p>LONDON, 17. rujna </p>
<p> - Vratar Aston Ville Peter Enckelman zbog nepoznavanja nogometnih pravila postao je strijelac najneobičnijeg pogotka u povijesti engleske Premier lige. </p>
<p> Trinaest minuta prije kraja gradskog derbija pri vodstvu Birmingham Cityja rezultatom 1-0 Olaf Mellberg loptu je iz auta vratio svom vrataru, no Enckelman je, umjesto da je ispuca, promašio loptu i ona je završila u mreži. Sudac je pokazao na centar, ali igrači Aston Ville su protestirali, tvrdeći da Enckelman uopće nije dotaknuo loptu te da zbog toga pogodak ne može biti priznat već mora biti dosuđen korner. Sudac je ostao pri svoj odluci, prema njegovu mišljenju Enckelman je ipak okrznuo loptu. </p>
<p>- Ovako nešto nisam vidio u čitavoj karijeri. Rijetki su ljudi koji su dosad vidjeli ovakvu bizarnost. Nakon utakmice Enckelman mi je kazao da nije znao da se pogodak priznaje ako ne dotakne loptu. Sada, nažalost, zna i to pravilo, izjavio je trener Aston Ville Graham Taylor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Liga prvaka je poput adrenalinske injekcije</p>
<p>U RK Zagreb svi su još pod dojmom odluke Europskoga rukometnog saveza (EHF) koji je vratio klub u Ligu prvaka</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Rukometaši će Zagreba u srijedu (17.30 sati) odigrati osmi dvoboj u Srednjoeuropskoj ligi, a suparnik im je makedonski Vardar. No, to je u ovom trenutku manje važno u redovima zagrebaša. Svi su još pod dojmom odluke Europskoga rukometnog saveza (EHF) koji je vratio Zagreb u Ligu prvaka.</p>
<p>- Svi smo malo živnuli nakon EHF-ova dopisa. Ispunila su se naša očekivanja, tim više što smo imali naznake da bi se odluka mogla promijeniti nakon što smo EHF upoznali s pravom situacijom. Ni oni, naime, nisu o svemu imali prave informacije, kaže Ivica Udovičić, donedavni kapetan Zagreba, koji se opet oprostio od rukometa.</p>
<p>No, činjenica je da je Zagreb i dalje opterećen dugovima prema igračima i zaposlenicima. Predugo se vremena govorilo kako će se sve posložiti i kako će se klupska situacija riješiti, ali zasad se to vidi samo u tragovima. Nastup u Ligi prvaka ipak je nešto što se može ponuditi eventualnim sponzorima i na to u klubu računaju.</p>
<p>- Dugovi postoje, to stoji. Ali, slažemo pomalo financijsku konstrukciju, mnogo će toga biti jasnije za nekoliko dana, baš uoči početka sezone, veli Udovičić.</p>
<p>Inače, urede RK Zagreb u utorak je pohodio i Blaženko Lacković, neposlušni Zagrebov igrač. Čelnici Zagreba i Lacković malo su popričali i na kraju se dogovorili da Lacković sljedeća dva dana razmisli što će sa svojom karijerom. Jedna je varijanta da ostane u Zagrebu, a druga da ode u klub koji je voljan isplatiti 75 tisuća eura odštete.</p>
<p>Budući da će Zagreb, nakon Srednjoeuropske lige, voziti na još tri kolosjeka (domaće prvenstvo i kup te Liga pravaka), trebat će mu duga klupa, a ne bi bilo zgorega i kvalitetna. Stoga sad u Zagrebu love što se uloviti može. Osim Lackovića, u klubu se nadaju da će se vrlo skoro riješiti i arbitraža za Mitka Stoilova. Bude li sve u redu, Makedonac bi uskoro trebao biti registriran za Zagreb.</p>
<p>Jedino mjesto koje je ostalo nepokriveno jest ono desnoga vanjskog napadača. No, kako kaže Udovičić, u srijedu ujutro na treningu u »Kutiji šibica« trebao bi se pojaviti i Tettey Banfro. Taj je tamnoputi Slovenac igrao početkom 90-ih godina za hrvatskog prvaka i sad se, u smiraj karijere, vraća u klub s kojim je osvojio oba naslova europskog prvaka, iako je razmišljao o prestanku igranja.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Mesić: Europa se presporo ujedinjuje </p>
<p>Hrvatski predsjednik istaknuo da je radna večera o europskom jugoistoku protekla u polemikama. Đinđić je neke zemlje nazvao »nedovršenima«, a čuli su se i srbijanski stavovi na tragu Koštuničinih izjava o mogućem ujedinjenju RS i Srbije / Mesić i Lagumdžija zaključili da je Kostajnica primjer kako riješiti granične sporove i s drugim državama / Hrvatsko izaslanstvo pratilo jako osiguranje </p>
<p>SALZBURG, 17. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - »Ako Europa želi biti partner SAD-u i Japanu, mora se ujediniti«, poručio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak, drugog i posljednjeg dana održavanja Europskog ekonomskog summita u Salzburgu.
Mesić je to poručio na plenarnoj sjednici »Graditi Europu: promicati dijalog među zainteresiranim stranama«, čija se tema može smatrati i lajtmotivom cijelog salzburškog skupa.</p>
<p>Sudjelujući u raspravi na temu europskog ujedinjavanja, hrvatski predsjednik upozorio je da ono ide presporo. Dodao je, međutim, da nema alternative europskom udruživanju te da je do tog cilja moguće doći tako da tranzicijske zemlje obave svoj dio posla koji se u osnovi svodi na provedbu europskih standarda u njihov politički i gospodarski život.</p>
<p>U raspravi hrvatski predsjednik podsjetio je na krvave događaje koji su pratili raspad bivše Jugoslavije. Istaknuo je da je Europa tom problemu pristupala sentimentalno, vjerujući da bivši srbijanski i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević štiti Jugoslaviju iako ju je razarao pokušavajući stvoriti »Veliku Srbiju«. </p>
<p>»Zamislite kakav bi kaos nastao kad bi svi prihvatili Miloševićevu logiku da isti narod mora živjeti u istoj državi?«, zapitao se Mesić i podsjetio da u Europi gotovo nema naroda koji potpuno živi u svojoj nacionalnoj državi. </p>
<p> Koliko se stavovi i praksa još razlikuju među zemljama europskog jugoistoka, svjedoči i radna večera o perspektivama tog područja. Prema Mesićevim riječima, ta večera u ponedjeljak protekla je u polemičnom tonu.</p>
<p> Neslužbeno saznajemo da je srbijanski premijer Zoran Đinđić konstatirao da EU nema jasnu strategiju prema zemljama europskog jugoistoka, a neke od njih nazvao je »nedovršenim zemljama«. Uzvratio mu je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, koji je, kako se neslužbeno doznaje, ustvrdio da Europa ima strategiju za Balkan, ali da je na samim zemljama da je prihvate i provedu. </p>
<p> Na novinarsko pitanje jesu li stavovi srbijanskih predstavnika na radnoj večeri bili na tragu razmišljanja jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, koji je nedavno ukazao na mogućnost ujedinjenja Republike Srpske sa Srbijom, Mesić je kazao da su bili »otprilike« na tom tragu, ali ipak ne tako grubo izrečeni. </p>
<p> Na konferenciji za novinare hrvatski predsjednik ocijenio je uspješnim svoj boravak u Salzburgu. Sastao se s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom, europskim povjerenikom za proširenje Günterom Verheugenom, francuskom ministricom za europska pitanja Noelle Lenoir te zemaljskim poglavarom Salzburga Franzom Schausbergerom. Mesić je razgovarao i s predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemiereom te potpredsjednikom investicijske banke Merrill Lynch Brianom Hendersonom. </p>
<p> Ističe da se ove godine mnogo više razgovaralo o konkretnim ulaganjima u Hrvatsku i regiju, kao i o potrebnim akcijama kako bi se tranzicijske zemlje što prije priključile Europskoj uniji. </p>
<p>Na pitanje Vjesnikova novinara o susretu s Hendersonom, Mesić je izjavio da je bilo riječi o ulaganjima u infrastrukturu, turizam i proizvodnju - posebno u Slavoniji. Govorilo se i o ulaganju u vukovarsku luku. </p>
<p>Za susreta s predsjednikom Klestilom, Mesić je zahvalio na austrijskoj potpori Hrvatskoj kad je našoj zemlji bilo najteže. Predao mu je ček na 5000 noćenja u Hrvatskoj, koja već koriste austrijska djeca čije su obitelji bile žrtve nedavnih poplava. Tu pomoć za Austrijance su organizirali hrvatski poduzetnici. </p>
<p>Mesić je u utorak razgovarao s Lagumdžijom o stanju u regiji i BiH uoči izbora. Zaključili su da su odnosi Hrvatske i BiH sve bolji, a rješenje graničnog spora kod Kostajnice istaknuto je kao primjer za rješavanje sličnih problema s drugim državama.</p>
<p> Bilo je riječi i o otvorenim pitanjima u vezi s lukom Ploče i dvojnim državljanstvom, no konstatirano je da oni u većoj mjeri ne opterećuju međudržavne odnose. </p>
<p> Inače, sva su izaslanstva u Salzburgu imala jako osiguranje. Novinari su, međutim, uočili da je hrvatsko izaslanstvo osiguravao jedan automobil više te dodatni policijski helikopter. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Saddam pozvao inspektore, Amerika se i dalje priprema za rat </p>
<p>Dok zadnju Saddamovu ponudu Amerikanci otpisuju kao taktički potez, Rusija je pozdravlja, tvrdeći da je njom spriječen rat / Zasad nije jasno je li Bagdad time uspio spriječiti rat, no Iračani sada dobivaju na vremenu</p>
<p>LONDON, 17. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon cjelodnevnog vijećanja s najbližim suradnicima, te poslije jakog pritiska arapskih zemalja, irački predsjednik Saddam Hussein objavio je u ponedjeljak kasno navečer da pristaje primiti UN-ove inspektore naoružanja. Odluka je priopćena glavnom tajniku UN-a, Kofiju Annanu, u vidu pisma koje mu je uručio irački ministar vanjskih poslova Naji Sabri.</p>
<p>Dramatični zaokret Bagdada, odnosno pristanak da natrag prihvati inspektore UN-a, protjerane 1998. uveliko će promijeniti međunarodnu dinamiku prema Iraku. </p>
<p>Svoju ponudu da primi inspektore Saddam je načinio u pokušaju da odvrati mogući napad na Irak idućih mjeseci. Ovog trena nije jasno je li Bagdad time uspio spriječiti rat, no u svakom slučaju Iračani sada dobivaju na vremenu. Inspektorima iz Komisije UN-a za praćenje, provjeru i inspekciju (UNMOVIC) trebat će, naime, tjedni da pošalju svoju prvu ekipu na teren. Prije toga treba osigurati njihov transport, zatim komunikacije, prevoditelje i drugu infrastrukturu u Iraku. </p>
<p>Pozivnica inspektorima unijet će i novu neslogu među glavne svjetske te regionalne igrače, upravo u trenutku kada su oni - nakon nedavnog istupa Georgea Busha u UN-u počeli o Iraku razmišljati sve sličnije Amerikancima. Zatraživši zeleno svjetlo UN-a, Bush je, naime, uspio osvojiti jaku međunarodnu potporu za svoj stav prema Bagdadu. Tako se predomislila i Saudijska Arabija - koja je još nedavno tvrdila kako neće dati svoje baze za lansiranje napada na Irak. Saudijci su ovih dana najavili da će ipak ustupiti baze, ako Bagdad odbije novu rezoluciju UN-a o tome da mora primiti natrag inspektore oružja. Spomenuti potez Riyadha dodatno je uvjerio Saddama da mora pristati na kompromis - kako su Iraku savjetovale i sve članice Arapske lige.</p>
<p>Međunarodne reakcije na zadnju Saddamovu ponudu dosta su miješane. London je vrlo suzdržan. Visoki britanski vladini izvori izjavljuju kako najprije moraju provjeriti da Saddam Hussein »ponovo ne igra neku igru« ili da, riječima ministra unutrašnjih poslova, Davida Blunketta, opet od cijelog svijeta »ne pravi majmuna«. Još skeptičnija je Amerika, koja je Saddamovu ponudu smjesta proglasila taktičkom igrom.</p>
<p>Glavni jastrebovi u američkoj administraciji unaprijed su upozoravali predsjednika Busha da će Saddam možda pokušati unijeti razdor među saveznike gestom poput najnovije. Stoga ljudi poput američkog potpredsjednika Dicka Cheneya ili tajnika za obranu, Donalda Rumsfelda dalje insistiraju da treba ići s vojnom akcijom te srušiti Saddama.</p>
<p> Londonski Guardian prenosi u utorak i izjavu zapadnog diplomata u Bgadadu, koji je za Saddamovu najavu rekao da je »možda dva mjeseca prekasna«. Iračko vodstvo trebalo je pomirljive geste činiti mnogo ranije, jer je pozicija Bushove administracije u međuvremenu otvrdnula, izjavio je neimenovani diplomat. </p>
<p>Amerika i Britanija nastoje i dalje dobiti potporu UN-a za rezoluciju kojom bi se Iraku dao čvrsti vremenski rok do kada mora prihvatiti inspektore oružja masovnog uništenja (koji bi trebali utvrditi da Irak doista ne posjeduje kemijski, biološki i nuklearni arsenal). Primanje inspektora je obaveza koja je Iraku bila nametnuta još po okončanju Zaljevskog rata. No, dok zadnju Saddamovu ponudu Amerikanci otpisuju kao taktički potez, Rusija je pozdravlja, tvrdeći da je njom spriječen rat.</p>
<p>»Zahvaljujući našim zajedničkim naporima, uspjeli smo odvratiti opasnost od ratnog scenarija i vratiti se političkom načinu rješavanja iračkog problema«, izjavio je tako ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov.</p>
<p>On smatra kako za povratak inspektora nije potrebna nikakva nova rezolucija Vijeća sigurnosti. Tako je Saddam uspio ubaciti jabuku razdora između Rusije i Amerike, dviju stalnih članica Vijeća sigurnosti, u kojem raspolažu snagom veta.</p>
<p> Treća članica Vijeća, Britanija, oprezna je prema iračkoj ponudi, četvrta, Kina, ju je pozdravila, a peta, Francuska, smatra da Vijeće sigurnosti »mora Saddama Husseina držati za riječ«. U svemu tome Washington posebno brine da Saddam po staroj navadi ne počne razvlačiti i otežavati inspekciju, minirajući istodobno namjeru Amerike da ga svrgne u oružanoj akciji.</p>
<p>Dok Bagdad signalizira promjenu taktike, Amerika i dalje ubrzava pripreme za rat. Tajnik za obranu Donald Rumsfeld najavio je tako da su američki ratni avioni, koji patroliraju nad iračkom zonom zabrane letenja, osim radara i lansirnih rampi za projektile, sada počeli gađati i zapovjedne zgrade te komunikacijska postrojenja, kako bi nanijeli što veću štetu iračkoj zračnoj obrani. Dužnosnici Bijele kuće tvrde, inače, da bi rat protiv Iraka mogao Ameriku stajati 200 milijardi dolara! </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Švedski sjeverac u jedra Schröderovih socijaldemokrata</p>
<p>Nijemci u nedjelju odlučuju hoće li, slično kao i Šveđani, dati socijaldemokratskom kancelaru da zemljom upravlja još četiri godine</p>
<p>BERLIN, 17. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sjeverni vjetar puše u jedra njemačkoj ljevici. U središnjici njemačkih socijaldemokrata u berlinskoj »Willy Brandt - Haus« s oduševljenjem je primljena vijest o izbornoj pobjedi švedskih socijaldemokrata i izjava Görana Perssona: »Takozvani trend skretanja udesno u Europi je zaustavljen. Sljedeći tjedan će novi trend nastaviti Gerhard Schröder pobjedom u Njemačkoj.«</p>
<p>Kad je prije četiri godine na izborima u Njemačkoj SPD svojom pobjedom prekinuo 16 godina dugu vladavinu koalicije kršćanskih demokrata i liberala, Njemačka je bila gotovo posljednja zemlja u Europi gdje socijaldemokrati nisu bili na vlasti.</p>
<p>No u protekle četiri godine to se promijenilo. Južni vjetar je počeo puhati u jedra desnice: konzervativne stranke su osvajale vlast u sve više zemalja. Ni ispitivanja javnog mnijenja u Švedskoj nisu najavljivala ništa dobroga za socijaldemokraciju. Ipak, na parlamentarnim izborima prošle nedjelje se pokazalo da su se Šveđani odlučili za nastavak Perssonove socijaldemokratske vladavine. </p>
<p>Nijemci u nedjelju odlučuju hoće li, slično kao i Šveđani, dati socijaldemokratskom kancelaru da zemljom upravlja još četiri godine. Svakako ima i sličnosti između Görana Pressona i Gerharda Schrödera: obojica potječu iz siromašnih obitelji. Persson je prvi od petero djece građevinskog radnika koji je dospio do fakulteta. Prije ovih izbora bio je na glasu kao »bik koji ganja birače«; sada je o sebi u javnosti izgradio sliku očinske figure koja zrači povjerenjem i obožava jesti kolače. </p>
<p>Schröder je, pak, ratno siroče odrastao uz majku čistačicu. I on je prvi u obitelji završio fakultet, a danas u javnosti njeguje imidž običnog »malog Nijemca« koji voli pivo, kobasice i nogomet. No, za razliku od Perssona koji vodi politiku velikih socijalnih prava, njemački socijaldemokrati pod Schröderovim vodstvom počeli su se udaljavati od širokih slojeva »radno ovisnog stanovništva« i nezaposlenih. Schröder se sve više predstavljao kao »drug bosova«. Retorika njemačkih socijaldemokrata na vlasti obraćala se biračima centra desničarskim temama o sigurnosti i nacionalnom identitetu. Slogan »Law and order« (mir i poredak) je slogan socijaldemokrata Otta Schilyja! Drugovi su se, u najmanju ruku u retorici, sve više udaljavali od potreba malih ljudi. </p>
<p>Socijaldemokrati su jedno vrijeme »lovili« birače uglavnom u segmentu informatičkog i komunikacijskog društva gdje se trebao nalaziti »novi srednji stalež« kojega zanima samo uspjeh. Socijaldemokraktski tradicionalisti predvođeni bivšim predsjednikom SPD-a Oskarom Lafontaineom smatraju da su samim tim socijaldemokrati davali dojam kao da su doista temeljne vrijednosti - kao što su solidarnost i socijalna pravda - jednostavno bacili kroz prozor. </p>
<p>S druge strane, tzv. modernisti tvrde da to ne znači da je nastupilo skretanje udesno jer se mora uzeti u obzir činjenica da se novim globalnim promjenama zapravo i čitava zapadna stvarnost pomaknula udesno. Osobito u pitanjima oko terorizma i integracije stranaca. </p>
<p>Schröder i Schily nisu se, međutim, odveć zamarali polemikom između modernista i tradicionalista. Oni su upravo u pitanjima terorizma i integracije stranaca dali brz i pragmatičan odgovor konzervativcima, zapravo, u prvom redu zabrinutoj javnosti. Schily je inicirao usvajanje dva paketa antiterorističkih zakona na kojima mu nije imao što prigovoriti ni bavarski ministar unutarnjih poslova, konzervativac Günther Beckstein.</p>
<p>Ni u pitanjima integracije stranaca, socijaldemokrat Schily nije prepustio inicijativu oporbi desnog centra i desnim populistima, kao što se to dogodilo u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Beckstein, doduše, u završnici izborne trke pokušava prijedlogom zakona za »manje stranaca« preuzeti inicijativu. No, to je manje znak dobre predizborne strategije, a više panike u redovima kršćanskih demokrata. </p>
<p>Uostalom, Schily je upravo na dan Becksteinova predstavljanja zakona u ponedjeljak u Berlinu upriličio potpisivanje ugovora po kojemu se 50.000, uglavnom Roma mora vratiti u Jugoslaviju. Dakle, provodi ono što desni populisti od juga do sjevera Europe poručuju osvajajući birače: Brod je pun - manje stranaca!</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I Joško Joras kandidat za predsjednika Slovenije!?</p>
<p>Joras se u ponedjeljak prijavio kao 14. kandidat na predsjedničkim izborima što će se održati 10. studenoga / Mjesec dana prije službenog početka predizborne kampanje već ima 15 kandidata za predsjednika Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Može li i hoće li ozloglašeni Joško Joras postati predsjednik Slovenije? Naime, vijećnik piranske općine i žitelj pograničnoga mjesta Mlini na rijeci Dragonji koje pripada Hrvatskoj, a on to ne priznaje, 52-godišnji konobar podrijetlom iz Maribora, koji se, isprovociravši međudržavni spor s južnom susjedom, proslavio kao »nacionalni junak« u slovensko-hrvatskom »sukobu« o granici u Piranskom zaljevu, nakon 16-dnevnoga štrajka glađu pušten je iz hrvatskoga zatvora i sada nastoji dobro unovčiti taj svoj slučaj.</p>
<p>Točnije: Joras se u ponedjeljak prijavio kao 14. kandidat na predsjedničkim izborima što će se održati 10. studenoga. Dakako, kako predviđaju slovenski mediji, taj »čudak« nema nikakvih šansi da pobijedi na izborima, iako će, vjerojatno, zbog svoje nagle popularnosti i ozloglašenosti, možda dobiti 5000 potpisa, koliko je nužno nezavisnim kandidatima. Naprotiv, kandidatima koje predlažu parlamentarne stranke dovoljno je da dobiju potporu troje zastupnika Državnog zbora (slovenskog parlamenta). Takvih je sigurnih kandidata dosad četiri.</p>
<p>Točan će se broj kandidata znati tek 16. listopada. No, mjesec dana prije službenog početka predizborne kampanje već ima 15 kandidata za predsjednika Slovenije. U utorak je, naime, svoju kandidaturu najavio i France Bučar, 79-godišnji prvi predsjednik parlamenta nakon osamostaljenja Slovenije. To je apsolutno najveći broj kandidata u tri dosadašnja predsjednička izbora. Prva su dva bila 1992. i 1997., kada je, oba puta, uvjerljivo bio izabran Milan Kučan koji nema pravo na treći mandat. </p>
<p>To je prava inflacija predsjedničkih kandidata. Stoga su nazočni novinari u emisiji »Odmevi« Televizije Slovenije u ponedjeljak navečer ocijenili kako bi pravila za izbor šefa države, koji ima ograničene ovlasti, trebalo promijeniti. »Više od toga koga podupire Crkva, a koga sadašnji predsjednik Kučan ili pojedine stranke, važno je tko plaća njihove kampanje koje nisu nimalo jeftine«, upozorio je u toj emisiji Peter Jančič, novinar mariborske Večeri. A urednik tjednika Mladina Aleksander Žerdin dodao je kako se uloženi novac u kampanju neće vratiti onima koji ne prođu prvi krug izbora.</p>
<p>Inače, iako je Janez Drnovšek najozbiljniji kandidat kojemu sve prognoze daju najveće izglede za pobjedu, dvojica novinara, Jančič i Žerdin uvjeravali su gledatelje kako se sadašnji premijer još nije konačno odlučio, te stoga još nije podnio službenu kandidaturu, jer se još ne može odlučiti isplati li mu se napustiti položaj predsjednika vlade koji ima znatno veće ovlasti od »reprezentativnoga« predsjednika republike. Zaključak je te emisije: idućih mjesec dana slovenski bi birači mogli doživjeti velike preokrete i iznenađenja.</p>
<p>Dosad su sigurni kandidati, osim Drnovšeka koji se još konačno nije izjasnio, Anton Bebler, ugledni sveučilišni profesor i predsjednik udruge Atlantsko vijeće Slovenije, kojega kandidira stranka umirovljenika (DeSUS), Zmago Jelinčič, vođa Slovenske nacionalne stranke (SNS) i Lev Kreft, ugledni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, nestranački kandidat Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD), moćne stranke iz vladajuće koalicije. </p>
<p>Od »neovisnih« kandidata koji će dobiti i potporu stranaka smatra se da su dosad sigurni Barbara Brezigar, bivša državna tužiteljica, i France Arhar, bivši guverner Banke Slovenije, o kojima se vjeruje da jedini mogu ugroziti Drnovšeka ili barem ući u drugi izborni krug. Svih ostalih devet kandidata, o kojima se još ne zna hoće li dobiti nužnih 5000 potpisa građana, samo su »autsajderi« ili statisti u »demokratskom imageu«, što ga Slovenija želi prikazati Europi. Pogotovo je to famozni Joško Joras.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>London predlaže novo rješenje za nadzor vojnog sustava BiH </p>
<p>SARAJEVO, 17. rujna </p>
<p> - Velika Britanija pomoći će Bosni i Hercegovini u reformi obrambenog sustava kako bi time što prije stvorila uvjete za priključenje NATO-ovu programu Partnerstvo za mir, najavili su u utorak u Sarajevu britanski ministar obrane Goeff Hoon i predsjedatelj Predsjedništva BiH Beliz Belkić.</p>
<p> Tijekom posjeta britanskog ministra obrane Sarajevu, bosanskohercegovački dužnosnici izvijestili su ga o naporima koji se poduzimaju da bi se uspostavila državna koordinacija obrambene politike. Naime, to je ključni preduvjet za daljnje približavanje BiH Sjevernoatlantskom savezu.</p>
<p> Najviši dužnosnici NATO-a, među kojima i glavni tajnik George Robertson, najavili su da BiH može računati na pridruživanje Partnerstvu za mir samo ako uspostavi ministarstvo obrane na državnoj razini. </p>
<p> Belkić je u utorak, međutim, izjavio da je Velika Britanija sada predložila novo rješenje. »Riječ je o tome da je važno postići sadržaj, a da će oblik biti manje važan«, istaknuo je predsjedatelj Predsjedništva BiH.</p>
<p> Iako to nije jasno rečeno, očito je riječ o pokušaju da se pomire suprotna stajališta dvaju entiteta oko uspostave ministarstva obrane na državnoj razini, čemu se odlučno protive bosanski Srbi. Belkić je rekao kako će državne institucije imati potpuni nadzor nad oružanim snagama u BiH, a u sadašnjoj fazi to će se osigurati putem stalnog povjerenstva za vojna pitanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>RS ipak nije prodavala oružje Iraku?</p>
<p>Prije deset dana na takvu mogućnost upozorio je SAD, a posebno je imenovana tvrtka »Orao« iz Bijeljine / Povjerenstvo u RS koje je ispitivalo te navode nije našlo nikakve dokaze o prodaji oružja Iraku</p>
<p>SARAJEVO, 17. rujna</p>
<p> - Pompozno najavljivana istraga o prodaji oružja iz BiH Iraku zasad, čini se, nije dala jednako spektakularne rezultate. Prije 10 dana Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Sarajevu uputilo je tzv. non paper Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojem upozorava da su pojedine kompanije iz Republike Srpske, uključujući tvrtku »Orao« iz Bijeljine, kršeći rezolucije UN-a 661, 687 i 1409 režimu u Bagdadu prodavale rezervne dijelove za oružje i pružale usluge tehničke podrške, vezano za iračke sustave protuzračne obrane i zrakoplovstvo. </p>
<p>Predsjedništvo BiH zatražilo je hitnu istragu, a Vlada RS imenovala je istražno povjerenstvo na čelu s zamjenikom entitetskog ministra obrane, general-pukovnikom Nikolom Delićem. Špekuliralo se da je riječ o poslovima »naslijeđenim« od bivše JNA, no dosadašnja istraga Povjerenstva nije potvrdila takve špekulacije. Štoviše, kako su spomenuti general Delić i zamjenik načelnika Generalštaba vojske RS general-pukovnik Momir Zec kazali u ponedjeljak, tijekom sastanka sa zamjenikom ministra vanjskih poslova BiH Ivicom Mišićem, Povjerenstvo nije pronašlo dokaze o isporuci bilo kakvih proizvoda Iraku. </p>
<p>Navedeno je i to da će Povjerenstvo nastaviti rad i o tome informirati tijela BiH, Republike Srpske kao i predstavnike međunarodne zajednice. Slično izvješće Povjerenstva usvojilo je ranije i Predsjedništvo BiH. U dokumentu stoji da je okončana tek prva faza istrage, te da nije utvrđeno da je »Orao« iz Bijeljine sklapao ugovore kojima bi prekršio rezolucije UN-a o embargu na isporuke oružja Iraku. </p>
<p>U drugoj fazi istrage bit će provjereno jesu li domaći ili strani poslovni partneri tvrtke iz Bijeljine prodavali naoružanje Iraku. Od spektakularno najavljivanog kažnjavanja odgovornih također zasad nema ništa. Tek će protiv dijela vodećih ljudi u Zrakoplovnom zavodu biti pokrenut disciplinski postupak, jer nisu obavještavali Ministarstvo odbrane RS i Generalštab Vojske RS o pojedinim sklopljenim ugovorima.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da je cijela priča o isporukama oružja i tehničkoj pomoći Bagdadu rezultirala time da je Vijeće ministara BiH prihvatilo odluku kojom je pod nadzor državnih tijela vlasti stavljen promet oružja, te da su tijekom rasprave o ovoj istrazi vlasti RS dale podršku donošenju zakona o proizvodnji, prometu i remontu naoružanja na državnoj razini.</p>
<p>Osim slučaja s isporukom oružja Iraku, BiH su proteklih mjeseci potresale i druge afere vezane za oružje, poput prodaje transportera Izraelu, pušaka kupcima u SAD, te slučaj s mostarskim granatama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Japan i Sjeverna Koreja međusobno se ispričali</p>
<p>PYONGYANG/TOKIO, 17. rujna</p>
<p> - Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Il ispričao se u utorak zbog otimanja japanskih državljana u prošlosti i obećao da se takve stvari neće ponavljati, dok se japanski premijer Junicihro Koizumi ispričao za japansku kolonijalnu vladavinu Korejskim poluotokom u prvoj polovini 20. stoljeća, navodi se u priopćenju objavljenom nakon povijesnog sjevernokorejsko-japanskog summita u Pyongyangu. </p>
<p>Sjevernokorejci su tijekom 70-ih i 80-ih godina oteli između 10 i 40 japanskih državljana kako bi im »isprali mozak« i obučili ih za svoje špijunske potrebe. Mnoge od otetih osoba bile su djeca. Te su otmice bile jedna od najvećih prepreka za normalizaciju odnosa dviju zemalja. »To je žalosno i iskreno se ispričavam«, rekao je Kim Jong Il tijekom sastanka s japanskim premijerom Junichirom Koizumijem koji boravi u povijesnom posjetu Pyongyangu. Sjeverna Koreja je sa svoje strane za normalizaciju bilateralnih odnosa tražila japansku ispriku za tešku kolonizaciju od 1910. do 1945. godine. Koizumi je ispriku i ponudio.</p>
<p>U priopćenju se također navodi da će dvije zemlje nastaviti dijalog prema uspostavi diplomatskih odnosa. Sjeverna Koreja je također objavila da je »otvorena« za početak dijaloga sa SAD, te da će produžiti moratorij na raketne pokuse što bi trebalo znatno pridonijeti smirivanju napetosti u jugoistočnoj Aziji. </p>
<p>Kim Jong Il i Junichiro Koizumi dogovorili su sE da će njihove zemlje nastaviti razgovore o uspostavi diplomatskih odnosa, javili su japanski mediji KOJI navode da je taj dogovor, koji bi mogao pomoći u smanjivanju napetosti u sjeveroistočnoj Aziji, uslijedio nakon što je Pyongyang potvrdio da je devet od 11 nestalih Japanaca, za koje Tokyo tvrdi da su ih, prije tridesetak godina, oteli sjevernokorejski agenti, živo. Kasnije je promijenjeno izvješće o tome i rečeno je da je »nekoliko« nestalih živo. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Umjesto zahvalnosti i pohvale, ničim izazvan bijes i pokuda</p>
<p>U Vjesniku je 10. rujna, u rubrici Stajališta, objavljen članak esej gospodina Ivana Cerovca pod naslovom »Kad vlada takav nered, tko ima koristi od načina rada Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu«.</p>
<p>Teško je nakon uvida u zemljišnoknjižni predmet Z-5850/02 u postupku koji je pokrenuo gospodin Ivan Cerovac i svega onoga što je u korist gospodina Ivana Cerovca u njegovoj pravnoj stvari učinjeno razumjeti zašto se kao Orlando obrušio na Zemljišnoknjižni odjel ovoga suda i dirigentsku palicu zamijenio mačem svoga pera. </p>
<p>U svakom slučaju u pravnoj stvari gospodina Cerovca predmet je zaprimljen 13. ožujka 2002. godine, a proveden u zemljišnim knjigama 6. rujna 2002. godine. Da nije bilo susretljivosti i pomoći koju mu je pružila sudska savjetnica gospođa Nives Radešić i predsjednik Zemljišnoknjižnog odjela gospodin Željko Živković, vrlo vjerojatno bi gospodin Cerovac bio odbijen sa svojim zahtjevom, pa bi se od njega prije očekivala zahvalnost i pohvala nego bijes i pokuda.</p>
<p>Pomoć koja mu je pružena, dijelom i zbog toga što se pozivao na svoje osobno stanje premašuje okvire pravne pomoći koje sud uopće smije davati. U tome gospodin Cerovac nije usamljen slučaj, jer upravo neažurno stanje zemljišne knjige zahtijeva od sudaca, sudskih savjetnika i zemljišnoknjižnih službenika da strankama daju i takve savjete, a sve u želji i namjeri da se njihovi predmeti što brže dovrše.</p>
<p>Broj stranaka u Zemljišnoknjižnom odjelu kreće se dnevno oko 1000 duša i s obzirom na stanje zemljišne knjige, nisam siguran da se gužve i čekanje mogu izbjeći.</p>
<p>To i takovo stanje zemljišne knjige gotovo je 60 godina marginalizirano i bez napora svih, a ne samo nekoliko sudaca i nedovoljnog broja sudskih službenika, na kojima je sada praktički sav teret nezadovoljstva, situacija se neće u dogledno vrijeme popraviti.</p>
<p>Zaključno ako do toga dođe, ako se zemljišna knjiga ažurira i prenese u elektronsku obradu, nitko sretniji od sudaca i zemljišnoknjižnih referenata. Možda to i donese osmijeh na lice gospodina Cerovca.</p>
<p>ĐURO SESSA predsjednik Općinskog suda u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nisam prekršio diplomatski kodeks</p>
<p>U Vjesniku od 14. rujna 2002. objavljen je članak pod naslovom »Ramljak na kasno paljenje« autora Brune Lopandića. U tom je članku gospodin Lopandić, uz brojne insinuacije, koje sada ne namjeravam komentirati, iznio dvije neistinite tvrdnje.</p>
<p>Nije istina da sam javno govorio o svojoj ostavci na dužnost veleposlanika u Njemačkoj, kao što tvrdi gospodin Lopandić. To nisam učinio ni onda kada je vijest o tome - bez mojeg sudjelovanja - osvanula u novinama.</p>
<p>Isto tako nije istina da sam u diplomatskoj službi javno kritizirao hrvatsko državno vodstvo, ako gospodin Lopandić na njega misli kada govori o »gazdi za kojeg radim«.</p>
<p>Molim g. Lopandića da navede kada sam i kako prekršio diplomatski kodeks i ogriješio se o dužnost koja mi je povjerena. Budući da su posrijedi veoma ozbiljne i teške optužbe, gospodin Lopandić može svoju novinarsku vjerodostojnost sačuvati samo ako dokaže istinitost svojih tvrdnji. </p>
<p>MILAN RAMLJAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Čovjek i njegov bog«: Prinos akademika Ivana Supeka ljudskim pravima i slobodama</p>
<p>U Vjesniku u rubrici Podlistak u šezdeset i tri je nastavka objavljena rasprava Ivana Supeka pod glavnim naslovom »Čovjek i njegov bog«. Nekoliko je intervenata već objavljeno u Stajalištima (Musa, Vukasović i Pavić). Osjećam se ponukanim sudjelovati u raspravi o vrijednosti i značenju Supekova rada.</p>
<p>Prvo, ovaj objavljeni rad je vrlo velik i po sadržaju i po opsegu.</p>
<p>Drugo, Supekov je rad značajan zbog brojnih pitanja s kojima se Supek bavi i s kojima se bavio u dugom i plodnom životu.</p>
<p>Treće, Supekov je rad vrlo poticajan i kao takav izvanredno koristan kao informacija svima kojima je do informacija.</p>
<p>Četvrto, Ivana Supeka ne može se smatrati nepogrešivim znalcem u svim područjima ljudske zbilje. To znači da se nitko nije dužan suglasiti sa sadržajem i tvrdnjama akademika Supeka. Međutim, neslaganje sa Supekovim gledištima u nekim pitanjima ne treba dovoditi pod znak pitanja vrijednosti njegova doprinosa boljem razumijevanju čovjeka, društva i društvenih prilika.</p>
<p>Akademik Supek nam je npr. dokraja objasnio splitskog nadbiskupa Marka Antonija de Dominisa. Supek nije učinio samo to, već je plastično povezao Markantonija i s ocem nadbiskupom splitsko-makarskim u miru dr. Franom Franićem. A nadbiskup Franić je npr. bitno utjecao na moje shvaćanje vjere, nevjere i stvarnosti u Hrvatskoj i među Hrvatima.</p>
<p>Crkveni ljudi mi neće zamjeriti zbog toga što ne branim Crkvu u Hrvata. Ja jesam katolik, ali građanski svjetonazor određuje moj odnos i prema drugim orijentacijama. Kao građanin nisam spreman napasti akademika Supeka čak ni onda kad negativno govori o ličnosti predsjednika dr. Tuđmana.</p>
<p>Držim da je akademik Supek i tim svojim radom nadišao tradicionalnu građansku i rodoljubnu sredinu. Ima mnogo pitanja s kojima se ne bih složio sa Supekom po kriteriju ljudskih sloboda i prava. Čvrsto sam vezan uz dostignuća i uskrsnuće Republike Hrvatske. Bit ću i ostati vjeran baštini svih kulturnih, znanstvenih i inih vrijednosti čovjeka, odan državi i mjerom nedjeljivom suverenitetu.</p>
<p>Zahvaljujem akademiku Supeku i na tom prinosu što ga daje u korist čovjeka i njegovih ljudskih prava i sloboda.</p>
<p>NIKOLA MUSLIM predsjednik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za svoj nerad još nam računaju kamate</p>
<p>Na dan 10. rujna ove godine dobio sam račun za plin, i to za razdoblje od 1. svibnja do 31. kolovoza ove godine. Račun za utrošeni plin iznosi 116,45 kuna plus PDV od 25,62 kuna. Tome je pribrojena i kamata u iznosu od 9,21 kune.</p>
<p> Zanima me ima li distributer pravo naplatiti kamatu za razdoblje u kojem nije obavio očitanje brojila niti je doznačio račun. Distributer za naše područje je Komunalac d.o.o. Županja, a sve što je ovdje rečeno mogu dokumentirati fotokopijama računa. Napominjem da dosad nisam kasnio u plaćanju računa. </p>
<p>MIJO KNEŽEVIĆ Županja</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Državni i državotvorni nije isto </p>
<p>U članku novinara Miroslava Tomaševića »Dogradnja stadiona ili obično krpanje rupa?«, objavljenom u Vjesniku od 11. rujna, među inim stoji:</p>
<p>»Ideja o glomaznim stadionima, što većeg kapaciteta, rezultat je halapljivosti i kroničnog nedostatka mašte. </p>
<p>Štoviše, sve to podsjeća na one stare standarde kakvima su se pri gradnji stadiona služili državotvorni (istaknuo I. D.) projektanti u bivšem Sovjetskom Savezu. Tako su redom nicali objekti od 100.000 gledatelja u Moskvi, Kijevu, Tbilisiju, Minsku...«.</p>
<p>Dakle, radi se o čistom psiho-socio-lingvističkom fenomenu. Najprije se sve državotvorno proglasi zazornim, a zatim, logično, u izmanipuliranoj svijesti sve zazorno postaje državotvorno. Ne vjerujem da je posrijedi u pitanju greška jer se riječ »državotvorni« pojavljuje i u podnaslovu.</p>
<p>Želim s tim u vezi upozoriti na razlikui između riječi državni i državotvorni, jer to nije isto.</p>
<p>IVAN DABO Pula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon svađe poginuo bivši suprug, dvije žene teško ozlijeđene </p>
<p>VINKOVCI, 17. rujna</p>
<p> - Pod još nerazjašnjenim okolnostima, u utorak je oko 9 sati u Ulici Kneza Mislava 7 u Vinkovcima, tijekom obiteljske svađe, došlo do pucnjave iz vatrenog oružje u kojoj je smrtno stradao Ivan Sesar (39) iz Otoka, a njegova bivša supruga Ljubica J. (36) i njezina majka Marija J. (62) zadobile su teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Kako je očevid kojim bi se trebalo razjasniti tako je pucao u vrijeme zaključenja ovog izdanja Vjesnika još trajao, neslužbeno doznajemo da se sve odigralo u stanu koji je u vlasništvu ranjene Ljubice J. Nju je u utorak ujutro posjetio bivši suprug Ivan Sesar, a nedugo nakon njegova dolaska između njih je izbila svađa.</p>
<p> Policija je o obiteljskoj svađi obaviještena i prije pucnjave, pa je na mjesto događaja poslana policijska ekipa jer je u posljednje vrijeme Sesar često dolazio kod bivše supruge te joj prijetio i maltretirao je. Zbog toga je i policija često intervenirala na toj adresi.</p>
<p> Iako su policajci u stan Ljubice J. stigli odmah nakon poziva, svađa je već bila okončana Sesarovom smrću. U stanu je pronađen i pištolj iz kojega su ispaljeni hici, no još nije poznato tko je vlasnik oružja i tko je u koga pucao. To više što su i Ljubica i njezina majka Marija teško ozlijeđene hicima iz vatrenog oružja pa su prevezene na Odjel kirurgije Opće bolnice u Vinkovcima. Obje su, kako doznajemo, zadobile prostrijelne ozljede ruku.</p>
<p> Prema pričama susjeda, u zgradu su na očevid došli i pirotehničari PU vukovarsko-srijemske, pa se pretpostavlja da je Sesar čak oko tijela imao zakvačene ručne bombe. No službenu potvrdu ove informacije nije bilo moguće dobiti.</p>
<p> Sesar i njegova bivša supruga Ljubica, s kojom ima i šesnaestogodišnju kćer, već nekoliko godina nisu živjeli zajedno. On je čak nekoliko godina proveo i u zatvoru zbog ubojstva. Unatoč odvojenom životu, Sesar je često dolazio k bivšoj supruzi što bi, kako pričaju susjedi, uglavnom završavalo svađama i njegovim prijetnjama. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Maksimalna kazna poznata i prije suđenja</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Pred vijećem Županijskog suda u srijedu počinje suđenje Srđanu Mlađanu, dvostrukom ubojici, pljačkašu, osuđeniku na deset godina maloljetničkog zatvora, odbjeglom zatvoreniku, sve u vremenu dok je još bio maloljetnik.</p>
<p> Ovoj biografiji, sada nakon četiri godine boravka u pritvoru i zatvoru i 21 nagradnog izlaska zbog uzornog vladanja, optužnica »dodaje« i jedno teško ubojstvo službene osobe, pljačku banke, krađu službenog pištolja i otmicu cijele obitelji. Za sudsku raspravu vlada veliko zanimanje, no jedna stvar, koja je još od dana kad je počela serija teških zločina jasna i potpuno izvjesna - jest visina kazne. Srđan Mlađan kao mlađi punoljetnik ne može biti kažnjen većom kaznom od 15 godina.</p>
<p>Zakon je u Mlađanovu i sličnim slučajevima jasan. Članak 53. stavak 4. Kaznenog zakona izričito propisuje: »Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći počinitelju koji u vrijeme počinjenja kaznenih djela nije navršio 21 godinu života«. A Mlađan je tu dob navršio 4. svibnja ove godine, tek dva i pol mjeseca nakon nove serije zagrebačkih zločina. Time je zaradio »popust«. </p>
<p> A serija je počela davno ranije, već u dječačkoj dobi od 12 godina prijavljen je zbog niza provala u kioske. Potom se liječio od mentalnih tegoba. Ubojstvo je bilo nastavak vjerojatno poremećena uma, među osobnim stvarima nađene su i bilježnice s izrescima iz novina u kojima se opisuju zločini koje je sam on počinio, ali i o ubojstvima i kaznenim djelima drugih maloljetnika.</p>
<p>Nakon serije zločina, istrage i osuđivanja uslijedila je serija propusta, ovog puta ne Mlađanovih. Iako su vještaci psihijatri bili suglasni i o tome napisali i stručno mišljenje da se radi o osobi koja je opasna za okolinu i psihopat, on je ipak puštan na kratkotrajne dopuste, prvo u pratnji stručnog suradnika i roditelja, kasnije samostalno. Ukupno 21 put. Propusti su bilo očigledni: dopuštali su mu izlaske unatoč izričitoj uputi nadležnom ministarstvu da prethodno o tome treba pribaviti mišljenje psihijatra o duševnom stanju zatvorenika Mlađana. Potrebnu suglasnost nije dala ni policija, a trebala je jer je riječ o očito opasnoj osobi.</p>
<p> Eksplodiralo je 16. veljače ove godine: zatvorenik Mlađan nije se vratio u zatvor, slijedi pljačka Sisačke banke u Zagrebu, ubojstvo policajca Milenka Vranjkovića na službenom zadatku, otmica obitelji, uhićenje...</p>
<p>U maloj dvorani Županijskog suda pravdu će u srijedu dijeliti renomirane osobe u zagrebačkom i hrvatskom pravosuđu i odvjetništvu. Vijeću će predsjedati sutkinja Lana Pete-Kujunđić, optužnicu zastupa Anamarija Lončarić, a Srđana Mlađana branit će kao i u sisačkom suđenju odvjetnik Silvije Degen.</p>
<p>Degen je i na suđenju i Sisku pledirao da se malodobnog Srđana Mlađana, umjesto da ga se kazni, pošalje na dugotrajno liječenje. Jer, upozoravao je odvjetnik, posrijedi su ne samo simptomi bitno smanjene uračunljivosti već i neuračunljivosti. Vještaci su naime rekli da je posrijedi duševna bolest shizofrenija. Sve bi se moglo ponoviti. No Mlađan je ipak zaradio kaznu. Požeško iskustvo pogodovalo je crnim slutnjama i prognozama odvjetnikovim. </p>
<p>I najbliži srodnici Elizabete Šubić, 16-godišnje ubijene Petrinjke, također su prognozirali nastavak zločinačke karijere Mlađana. »Ubit će opet«, rekli su Ljubica i Vlado Šubić, njeni roditelji.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Đuriću kamatarenje nije kriminal</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U utorak su u Remetincu saslušana dvojica posljednjih dosad predloženih svjedoka u suđenju »zločinačkoj organizaciji«, a u srijedu će se odlučivati o novim dokaznim prijedlozima i eventualnim novim svjedocima.</p>
<p> Svjedok Marin Đurić (29) desetak se godina poznaje s okrivljenim Rajkom Momčilovićem, a poznaje i Velibora Momčilovića, Davora Zečevića, Davorina Sobjeslavskoga i Hrvoja Gašparinca. Za sve je njih rekao da se nikada nisu bavili kriminalom. Za Rajka je Momčilovića rekao da se bavio prodajom automobila i kamatarenjem, ali da on to ne smatra kriminalom te da je Rajko bio uzoran mladić, sportaš i protivnik droge i alkohola.</p>
<p>Đurić je u svojem svjedočenju negirao iskaz svjedoka pokajnika Tomislava Marinca. Marinac je naime tvrdio da je optuženi Rajko Momčilović, koji se bavio dilanjem droge, svoje dužnike slao u Dubrovnik jer je tamo imao vezu za kredite. Dužnici su na temelju falsificirane dokumentacije kupovali za Momčilovića automobile na kredit od tvrtke Adria- auto, tvrdio je Marinac.</p>
<p>Svjedok Đurić radio je s pokajnikom Marincem dva mjeseca u mjenjačnici Rajka Momčilovića, i to u vrijeme uhićenja »zločinačke«. Đurić je, inače automehaničar, koji je spomenutim optuženicima popravljao automobile, radio, tvrdi, u mjenjačnici iz usluge, a ne zbog vraćanja duga, kako je izjavio Marinac.</p>
<p> Đurić je ustvrdio da je Marinac uzimao novce sebi u džep te da je u trenutku kad je Đurić prestao raditi (Momčilović je već bio u zatvoru) uzeo novaca ukupne vrijednosti oko 55 tisuća njemačkih maraka objasnivši da je to novac za advokate. Rajkov otac Rade navodno je rekao Đuriću: »Ma kakvi advokati, laže.«</p>
<p>Marin Đurić inače je prošle godine poslao sudu pismo iz kaznenog zavoda u Turopolju u kojem je naveo da su ga dvojica policajaca, a kasnije i tužiteljica Marinka Orlić posjetili i nagovarali na lažno svjedočenje protiv »zločinačke«, što je on odbio. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ni sud ne zna u kojem je zatvoru optuženi Grljač</p>
<p>DONJA STUBICA, 17. rujan</p>
<p> - U utorak je u Općinskom sudu Donja Stubica odgođen početak suđenja bivšem načelniku Općine Oroslavje Petru Grljaču i Slavku Belanoviću, jer dostava poziva prvooptuženom Petru Grljaču nije ispravno iskazana. Naime, ni sud ne zna u kojem se zatvoru nalazi Petar Grljač koji će, po svemu sudeći, postati najtraženija osoba u cijelom Hrvatskom zagorju. </p>
<p>On je kao bivši načelnik Oroslavja pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, a kako se nije javljao na izdržavanje kazne, tražila ga je policija, nakon čega je čak bila raspisana tjeralica, nakon koje je uhićen u Zagrebu i sproveden na izdržavanje kazne. No protiv njega je podignuta nova optužnica, a suđenje nije počelo jer sud nije znao u koji bi mu zatvor dostavio poziv. Nova optužnica tereti njega i Slavka Belanovića za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticaje na kazneno djelo. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bujanec oslobođen optužbe da je oklevetao Pašalića</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Novinar Velimir Bujanec u utorak je na Općinskom sudu oslobođen optužbe za klevetanje Ivića Pašalića. Naime, saborski je zastupnik Pašalić podigao privatnu tužbu zbog teksta razgovora Bujanca i Maksimovića objavljenoga u Nacionalu od 23. rujna 1998. godine pod naslovom: »AFERA SIS - krunski svjedok o zavjeri tvrde struje HDZ-a i vojne tajne službe SIS-a; SIS je postao prava privatna tajna služba državnog tajkuna Miroslava Kutle i predsjednikova savjetnika Ivića Pašalića: Po njihovom nalogu šef SIS-a Markica Rebić osobno je naređivao urednicima Imperijala koga će napasti«. U obrazloženju presude sutkinja Renata Miličević je napomenula kako tijekom postupka nije dokazano počinjenje kaznenog djela. Naime, i sam je Bujanec rekao kako je intervju bio neautoriziran te kako je činjenice o Pašaliću spomenuo u neformalnom razgovoru, a ne za intervju. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Antun Vrdoljak tuži novinara i režisera zbog klevete </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Hrvatski redatelj i član Međunarodnoga olimpijskog odbora Antun Vrdoljak podnio je privatnu tužbu protiv novinara Dražena Ilinčića i režisera Hrvoja Hribara zbog klevete. U privatnoj se tužbi navodi da su optuženi 9. ožujka 2000. godine u Večernjem listu objavili članak pod naslovom »Ne želim da Vrdoljakov film pojede pola godišnjega filmskog proračuna«. U tom su tekstu, smatra Vrdoljak, objavljeni štetni navodi kao što su da je Vrdoljak uhvaćen na utaji poreza te da »neke hrvatske redatelje, ne samo Antuna Vrdoljaka, optuživali su da muljaju s novcem koji im je država dodijelila za filmove«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Zbog ukidanja EU subvencije za izvoz šećera u Hrvatsku, skuplji domaći šećer?</p>
<p>Sve dosadašnje kontrole izvezenog šećera u Italiju, gdje tri domaće šećerane izvoze gotovo 90 posto našeg šećera, bile su uredne, te zasad nema podataka da je bilo nepravilnosti</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Ukidanje izvoznih subvencija Europske unije (EU) za izvoz šećera u Hrvatsku ima logike jer za njih predstavljaju značajan proračunski trošak, rekao je u utorak pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i voditelj hrvatskog izaslanstva Miroslav Božić nakon sastanka s Europskom komisijom.</p>
<p>Dodao je da Europska komisija u provođenju te mjere očekuje suradnju od hrvatske carine, što znači da svojom carinskom kontrolom, moramo onemogućiti uvoz subvenciranog šećera iz EU-a. Primjerice, u 2001. godini iz EU-a u Hrvatsku je uvezena 31.000 tona šećera, a manje količine šećera uvezene su radi izvoza, u prvom redu se radi o konditorskoj industriji.</p>
<p>No, zbog sumnje da Hrvatska preprodaje <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> koji uvozi iz EU, a posebno nakon otkrivanja afere oko izvoz šećera od šećerne trske iz osječke šećerane u Grčku, u Bruxellesu su najavili uvođenje mjera predostrožnosti.</p>
<p>Božić napominje da se radi o legitimnim zahtjevima EU, te će primjenom te mjere automatski doći do smanjenja količina šećera koji iz EU uvoze hrvatski trgovci. Naime, bez izdašnih izvoznih subvencija, uropski šećer će biti znatno skuplji te se očekuje da neće biti interesa za njegov uvoz. </p>
<p>S druge strane, domaći uvoznici bi se mogli okrenuti uvozu šećera iz drugih zemalja, izvan EU, iako bi se u tom slučaju radilo o uvozu skupljeg šećera. No, zbog trgovačkih trikova, Božić očekuje da bi moglo doći do povećanja cijene šećera na domaćem tržištu. </p>
<p>Božić očekuje da će ukidanje subvencija za izvoz šećera u Hrvatsku pozitivno utjecati na hrvatsku industriju šećera. Šećer je, naime, postao najznačajniji hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod u EU.</p>
<p>Dvodnevni sastanak obostrano je ocijenjen vrlo uspješnim. Predstavnici EU komisije izrazili su zadovoljstvo spremnošću Hrvatske za pružanjem potrebne pomoći i suradnje kako u uvezi budućeg izvoza šećera iz EU u Hrvatsku, tako i pri izvozu hrvatskog šećera na tržište EU.</p>
<p>Prema Božićevim riječima, za ukidanje izvoznih subvencija, EU komisija mora ishoditi zeleno svijetlo zemalja članica Unije, te iznaći modalitete zabrane, koji će biti razrađeni u narednom razdoblju. </p>
<p>No, to neće značiti zaustavljanje izvoza hrvatskog šećera u zemlje EU, koji bi do kraja godine mogao doseći 100.000 tona. Sve dosadašnje kontrole izvezenog šećera u Italiju, gdje tri domaće šećerane izvoze gotovo 90 posto našeg šećera, bile su uredne, te zasad nema podataka da je bilo nepravilnosti. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Privatizacija Sunčanog Hvara, Hotela Makarska, Slobodne Dalmacije...</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju je u 2001. te do kraja kolovoza ove godine putem javnih natječaja prodao svoje udjele u ukupno 22 trgovačka društva za što je ukupno naplaćeno 452,72 milijuna kuna, što predstavlja 49,26 posto njihove ukupne nominalne vrijednosti. Istodobno, na Varaždinskoj burzi prodano je 415 paketa dioničkih društava čime je realizirano 458,41 milijun kuna, no tu se ne radi o naplaćenom novcu, već o iznosu »gašenja« državnih dugova s osnova pokrića kapitalnih izdataka. Također, na Zagrebačkoj burzi je prodano još 355 dioničkih paketa čime je realizirano 43,23 milijuna kuna. Ove je podatke u utorak iznio v.d. predsjednika HFP-a Krešimir Starčević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u portfelju HFP-a ostali su udjeli u još 1.091 društava čiji je ukupni temeljni kapital 62,116 milijardi kuna, od čega je državni udio 22,19 milijardi kuna. U 908 društava udio HFP-a manji je od 50 posto.</p>
<p> Od 22 društva prodana na javnim natječajima u samo 15 posto njih ušli su inozemni ulagači. Dok je s jedne strane nedovoljan broj i interes stranih ulagača, s druge to znači da se pojavio određen broj kvalitetnih domaćih kupaca koji su spremni razvijati poslovanje u tvrtkama koje su kupili, rekao je Starčević.</p>
<p> Inače, ukupna nominalna vrijednost svih društava, čiji su udjeli i dionički paketi prodani na javnim natječajima i burzama iznosi oko dvije milijarde kuna. Starčević je najavio da će cjelokupna analiza portfelja HFP-a biti dovršena u narednih 20-ak dana, kada će se prezentirati hrvatskoj Vladi.</p>
<p> Govoreći o nastavku privatizacije hotelsko-turističkih tvrtki, kao i agroindustrijskog kompleksa, Starčević je naglasio da će se najkasnije do kraja ovoga mjeseca odlučiti o prodaji Hotela Split, Iločkih podruma te porečke Agrolagune, za koje su natječaji zatvoreni i za koje je stiglo nekoliko dobrih ponuda.</p>
<p> Za početak listopada najavio je objavu natječaja za prodaju većinskog paketa dionica Sunčanog Hvara, po sniženoj cijeni (32 kune za dionicu nominalne vrijednosti 100 kuna). U dnevnom tisku već je objavljena i prednatječajna obavijest u kojoj stoji da se za kvalitetan razvoj tvrtke »predviđa ulaganje od 45 milijuna USD«.</p>
<p> Do kraja tjedna na natječaj bi po diskontnoj cijeni trebao ići i udio u Hotelima Makarska, a kako je napomenuo Starčević, u HFP-u pripremaju i materijal za natječaj za »Slobodnu Dalmaciju« te za dubrovački Grand Hotel Park. </p>
<p> Model privatizacije za PIK-ove i agrokombinate dovršen je i upućen na ocjenu Vladi nakon čega se uskoro mogu očekivati i natječaji po sniženim cijenama. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Argentinski milijarder želi koncesije na sve hrvatske aerodrome </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Argentinski milijarder armenskog podrijetla Eduardo Eurnekian, zainteresiran za ulaganja u hrvatske aerodrome i turizam, u utorak je o tome u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza razgovarao s ministrom Rolandom Žuvanićem i ministricom turizma Pave Župan Rusković.</p>
<p>Predstavnici Ministarstva prometa informirali su ga o vlasničkoj strukturi i stanju u hrvatskim zračnim lukama. Dogovoreno je da Eurnekian sljedećeg tjedna pošalje pismo namjere te da potom njegovi stručnjaci pregledaju sve hrvatske zračne luke i razgovaraju s njihovim upravama, izjavio je nakon sastanka Žuvanić. Na temelju tako prikupljenih podataka Eurnekian će za dva do tri mjeseca Vladi dostaviti svoju poslovnu ponudu.</p>
<p>Argentinski miljarder nije zainteresiran za vlasništvo nad hrvatskim aerodromima (država je vlasnik 55 posto dionica svih zračnih luka), nego za upravljačke koncesije. Smatra, naime, da ova regija zbog dobrog strateškog položaja ima velike mogućnosti razvoja. No, zasad nije mogao konkretnije govoriti o svojoj ponudi, npr. koliko je spreman uložiti i koliko duge koncesije će tražiti kako bi vratio neophodna velika ulaganja. Ona, kazao je, ovisi o tome što će njegovi stručnjaci utvrditi snimajući stanje na hrvatskim aerodromima. </p>
<p>Istaknuo je jedino da ima okupljen vrhunski tim stručnjaka za zračni promet u kojem su osim predstavnika njegove tvrtke »Aeropuertos Argentina 2000«, koja upravlja s 33 argentinske zračne luke i stručnjaci iz SAD, Italije i Novog Zelanda što bi smanjilo ulagački rizik. </p>
<p>Osim ulaganja u aerodrome zainteresiran je i za investiranje u hrvatski turizam i pomorske putničke luke, prije svega dubrovačku, nezaobilaznu za većinu turističkih brodova. To je objasnio uskom povezanošću aerodroma i turizma. </p>
<p>»Radilo se o prvom sastanku Eurnekiana s predstavnicima hrvatske Vlade pa je još prerano za bilo kakve komentare njegovih planova. Nešto više ćemo moći reći kad dobijemo njegovu ponudu«, kazao je Žuvanić. Pritom je napomenuo da po zakonu koncesije do 33 godine može samostalno odobriti Vlada, dok za one duže treba i suglasnost Sabora.</p>
<p>Nakon sastanka Eurnekian je privatnim zrakoplovom otišao u Dubrovnik, gdje planira gradnju velike marine za velike jahte i luksuznog hotela. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Arbitraža o Krškom nije moguća, kaže slovenski ministar</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Po najnovijoj izjavi slovenskog ministra za okoliš i prostorno uređenje Janeza Kopača slovenskom poslovnom listu »Finance«, arbitraža o NE Krško u sadašnjem trenutku nije moguća jer se sporazum o nuklearki na zahtjev slovenske oporbe i općine Krško nalazi pred slovenskim ustavnim sudom.</p>
<p>»Čekamo odluku ustavnog suda koja će omogućiti raspravu o ratifikaciji slovensko-hrvatskog ugovora o nuklearci u slovenskom parlamentu. Izvršavanje ili neizvršavanje sporazuma koji nije na snazi ne može se rješavati arbitražom«, izjavio je Kopač.</p>
<p>Ta njegova izjava izazvala je čuđenje u Hrvatskoj elektroprivredi. Po pravilima Europske energetske povelje, koju su prihvatile i Slovenija i Hrvatska, nije nam potreban njihov pristanak za pokretanje međunarodne arbitraže, tvrdi mr. Kažimir Vrankić, voditelj HEP-ovog tima za NE Krško.</p>
<p>»Presudu slovenskog ustavnog suda mogli bi čekati godinama. Kad bi Kopačeva izjava bila točna to bi značilo da Hrvatska još godinama ne bi mogla pokrenuti arbitražni postupak«, dodaje Vrankić. On izjavu slovenskog ministra tumači kao umirivanje vlastite javnosti uoči skorih slovenskih predsjedničkih i lokalnih izbora. </p>
<p>Jedini preostali preduvjet za pokretanje arbitraže je da Slovencima pošaljemo posljednju ponudu za mirno rješavanje spora. HEP je već pripremio prijedlog ponude. U njemu će predložiti da Slovenci otkupe hrvatsku polovicu elektrane za što bi, prema neslužbenim informacijama, mogli tražiti oko 700 milijuna dolara. Toliko će, naime, HEP-u prema njihovim izračunima trebati da istu količinu struje koju bi još najmanje dvadesetak godina trebali dobivati iz Krškog osiguraju iz drugih izvora. </p>
<p>U HEP-u sada čekaju suglasnost Nadzornog odbora tvrtke za takav prijedlog kako bi ga što prije mogli poslati Slovencima. Naime, oni po pravilima Europske energetske povelje imaju tri mjeseca za odgovor o čemu, upozoravaju stručnjaci, treba voditi brigu jer sredinom sljedeće godine istječe rok za zastaru hrvatskog prava na arbitražu. </p>
<p>HEP je ponovno aktivirao i sudske tužbe za naknadu štete i nastavio slovenskoj elektroprivredi i NE Krško slati račune za otetu struju. Ukupan iznos njihovih potraživanja već je narastao na 265 milijuna dolara, a svaki mjesec će im slati račune od oko sedam milijuna dolara.</p>
<p>Da Slovenci pokušavaju kupovati vrijeme barem do izbora, a vjerojatno i do roka za zastaru hrvatskog prava na arbitražu, ukazuju i vijesti s druge strane Sutle da je na inicijativu općine Krško već sve spremno za organiziranje državnog referenduma o tom osjetljivom pitanju.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poduzetnici kreću protiv Agrokora i Podravke</p>
<p>Jedini domaći izvoznici flaširane vode uskoro bi na domaćem tržištu mogli dobiti konkurenciju </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U Hrvatskoj je prodaja vode lani porasla 10 posto. Dva najveća proizvođača, Agrokor i Podravka, koji između ostalog proizvode Jamnicu i Studenac, u prva tri mjeseca ove godine plasirala su na tržište više od 42 milijuna litara mineralne vode od čega su u inozemstvo prodali 3,4 milijuna litara. Oni su i jedini domaći izvoznici vode, ali bi uskoro na domaćem tržištu mogli dobiti konkurenciju jer sve više poduzetnika želi koncesiju za pitku vodu.</p>
<p>Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu koja ima više nego dovoljno vode. Prema podacima Državne uprave za vode, ima je barem dvostruko više od domaćih potreba. Ni količina, ni kakvoća te vode, kako kažu, nije upitna.</p>
<p>S druge strane, nijedna državna institucija nema popis svih koji pune boce vodom, odnosno prodaju »čistu vodu«. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, odobrio je na domaćem tržištu 30 vrsta mineralne i izvorske vode. Upravo je voda vrijedan prirodni resurs, jer je naša zemlja, jedna od rijetkih u svijetu, u kojim se voda, još uvijek, najčešće pije iz slavine. </p>
<p> Osim globalne prijetnje da će se nestanak pitke vode u narednih 30 godina pogoditi polovinu svjetskog stanovništva, situaciju je dodatno zakomplicirao i postojeći Pravilnik o temeljnim zahtjevima za prirodne mineralne, izvorske i stolne vode, jer prema njemu, nije trebala biti kontrolirana domaća voda na tržištu. No, u pripremu je novi pravilnik, u skladu s europskim direktivama, a nalagati će češće kontrole sve vode na tržištu. </p>
<p> Naš najveći proizvođač mineralne vode, Agrokor, koji drži oko 80 posto domaćeg tržišta, nedavno se upustio u posao s izvorskom vodom. U Svetojanskim toplicama uložili su 200 milijuna kuna u novu punionicu vode gdje su dobili koncesiju na 30 godina za crpljenje 266.000 četvornih metara vode godišnje, po čemu će biti i najveći proizvođač izvorske vode u Hrvatskoj. </p>
<p>U Agrokoru kažu da se Jana., prirodna izvorska voda, na tržištu nalazi tek nepuna dva mjeseca, a rezultati su već sada odlični. Ovaj proizvod je po svojoj kvaliteti zadovoljio i zahtjeve izbirljivog svjetskog tržišta, pa su prve količine Jane već plasirane i na zapadno tržište, u Veliku Britaniju.</p>
<p> U Podravki kažu da su u razdoblju od prvih šest mjeseci ove godine ostvarili prihod od prodaje asortimana pića u iznosu od 59,9 milijuna kuna, odnosno prodaja je za 47 posto veća u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Podravkina pića - marke Studenac i Studena, ostvarile su najveći pojedinačni rast prodaje u prvih šest mjeseci ove godine, te su one trenutno najbrži rastući progam Podravke.</p>
<p>Rast prodaje Studenca i Studene veći je od očekivanog ukupnog rasta domaćeg tržišta vode - mineralnih i izvorskih - za koje se predviđa porast od oko 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Podravkin program pića, osim marki Studenac mineralna voda i Studene izvorske vode, uključuje i osvježavajuće piće Studenu s razlučitim okusom, ledene čajeve s izvorskom vodom i piće Deit.</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja tržišta s početka godine Podravka kao proizvođač mineralne vode drži količinski tržišni udio od 20,5 posto, te vrijednosni udio od 19,1 posto. Što se tiče tržišnog udjela Studene, čiste izvorske vode, prema prvim procjenama, ali bez istraživanja tržišta, Studena je do 1. kolovoza, imala tržišni udio od oko 65 posto na domaćem tržištu.</p>
<p>Podravka je ove godine započela investicijski ciklus u segmentu pića, te su započele s radom tri nove linije za punjenje. Novi proizvodi imaju prepoznatljivu staklenu i pet ambalažu, te veća pakiranja od pet i 18,9 litara. </p>
<p>Otvaranjem linija u tvornici Studenac u Lipiku zaokružen je investicijski ciklus Podravka pića vrijedan oko 10 milijuna eura. Dio sredstava je investiran u proširenje kapaciteta, a dio je usmjeren jačanju distributivne mreže. </p>
<p> U posao s proizvodnjom mineralne vode uskoro bi se trebao uključiti i Badel 1862. S druge strane, Ina, bez dodatnih istraživanja, ne želi pristupiti punjenju i prodaji pitke vode iz bušotina do kojih je došla, u prvom redu u Lici, kod istraživanja nafte i plina. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Indeksi porasli zahvaljujući vijestima iz Iraka</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Europska tržišta kapitala pozitivno su u utorak reagirala na odluku iračke vlade da će bezuvjetno prihvatiti povratak UN-ovih inspektora za nadzor oružja. Tako je do poslijepodneva londonski indeks FTSE 100 porastao 1,1 posto na 4088,7 bodova, iako je tijekom dana dosegao vrijednost preko dva posto višu nego u ponedjeljak. </p>
<p>Frankfurtski DAX se nakon jutarnjeg rasta od 3 posto podnevno spustio na 3354,53 boda, 1,07 posto više nego u ponedjeljak. Milanski MIB 30 je porastao 1,47 posto na 24.745 bodova, a pariški CAC 40 je dobio 0,69 posto dosegavši 3163,58 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 je porastao 1,13 posto na 2544,73 boda.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je treći po veličini europski osiguravatelj Zurich Financial, koji je porastao 6 posto nakon što je najavio 2,5 milijardi dolara vrijednu emisiju prava na kupnju dionica. Ponovno su ojačale i tehnološke dionice, a prednjačio je nizozemski Philips s rastom od 6,8 posto, te finska Nokia, koja je dobila 5,5 posto. Dionica najveće europske softverske tvrtke SAP dobila je 6,4 posto.</p>
<p>Nakon što se vjerojatnost izbijanja novog Zaljevskog rata smanjila zahvaljujući odluci iračke vlade, porasle su i cijene dionica zrakoplovnih kompanija. Tako su Lufthansa, Air France i British Airways redom dobile više od 5 posto. Međutim, vijesti iz Iraka su, s druge strane, spustile cijenu sirove nafte pa su pale i dionice naftnih kompanija - vodeća europska imena izgubila su između 0,5 i dva posto. </p>
<p>Trgovci smatraju da je potencijal rasta cijena dionica ograničen zbog pokazatelja koji upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti s obje strane Atlantika, što znači da su slabi i izglede da će dobit kompanija rasti. »Prijetnja mogućeg rata maskira ostale ključne probleme tržišta dionica, ponajprije činjenicu da gospodarski oporavak u svijetu stagnira te da izgledi za rast korporativne dobiti u razdoblju od 2002. do 2003. nisu povoljni«, izjavio je Roland Gagnon iz pariške tvrtke CDC-Ixis Securities.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi iračka je odluka također pozitivno odjeknula, jednako kao i rast dolara prema jenu. Nikkei indeks je tako porastao 3,3 posto na 9543 boda, premašivši 9500 bodova po prvi puta u protekla više od dva tjedna. Kretanja terminskih ugovora najavljivala su rast indeksa u New Yorku, gdje je blue chip Dow Jones Industrial u ponedjeljak porastao 0,8 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Račan: Privlačniji smo za ulagače, otvaraju nam se nova tržišta</p>
<p>Vlada će do kraja svog mandata nastaviti sa stvaranjem uvjeta za razvoj gospodarstva i poduzetničke klime, istaknuo je premijer Račan na Hrvatskom gospodarskom forumu/ Vlada već razmišlja i o mogućim novim poticajima za izvoz, a jedan je od njezinih ciljeva uravnoteženje platne bilance odnosno vanjskotrgovinske razmjene/ Ukupna dužina autocesta koja se grade ili će se graditi je 1365 kilometara, a do 2005. u autoceste će se uložiti 2,4 milijarde eura </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Vlada će do kraja svog mandata nastaviti sa stvaranjem uvjeta za razvoj gospodarstva i poduzetničke klime, a poseban je naglasak u tome gradnja infrastrukture koja je ključna za privlačenje izravnih investicija i poticaj je regionalnom razvoju«, rekao je premijer Ivica Račan na tradicionalnom Hrvatskom gospodarskom forumu, susretu gospodarstvenika s predstavnicima Vlade koji je u utorak održan na Zagrebačkom velesajmu. Tijekom održavanja Foruma, uz premijera, na pitanja velikog broja okupljenih gospodarstvenika odgovarali su Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, ministri Pave Župan Rusković, Ljubo Jurčić, Roland Žuvanić i Radimir Čačić. </p>
<p>U svojem obraćanju gospodarstvenicima Račan ih je posebno pozvao da iskoriste povoljno makroekonomsko okruženje i s više smjelosti te kreativnosti pomognu Vladine napore za razvoj gospodarstva. Kako je naglasio, »pri kraju je konsolidacija gospodarstva i sanacija gospodarskih ruševina i sada treba iskoristiti to što nam se otvaraju strana tržišta«. Vlada već razmišlja i o mogućim novim poticajima za izvoz, a jedan je od njezinih ciljeva uravnoteženje platne bilance odnosno vanjskotrgovinske razmjene. </p>
<p>Premijer se posebno osvrnuo na dosadašnja i planirana nova ulaganja u energetiku, cestogradnju, željeznicu i područja stradala tijekom rata te na nastavak provedbe programa društveno poticane stanogradnje. Kako je rekao, dosad je, mijenjanjem strukture potrošnje, smanjenjem proračunskog deficita i rasterećenjem gospodarstva, obavljena konsolidacija na fiskalnom području, a konsolidiran je bankarski sustav i provode se strukturne promjene u gospodarstvu. Devizne pričuve zemlje dosegle su rekordnih 5,8 milijardi dolara, a ove se godine očekuje porast bruto društvenog proizvoda za 4,5 posto, što je znatno više nego u zemljama Europske unije. Međutim, ne zadovoljava izvoz roba iako se deficit pokriva pružanjem turističkih usluga. </p>
<p>Govoreći o novim projektima u energetici, Račan je, uz ostalo, spomenuo gradnju trafostanica Ernestinovo (za što će se ukupno utrošiti 380 milijuna kuna) i Žerjavinec (270 milijuna kuna). Najavio je i da će sljedećih godina, uz ulaganje 450 milijuna kuna, najveći dio zemlje dobiti prirodni plin, a predviđena je i gradnja plinovoda do Pule do Karlovca te do Dalmacije i modernizacija sadašnje mreže plinovoda u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. </p>
<p>Posebno je bilo riječi i o gradnji autocesta koje se financiraju prema novom modelu (izdvajanja iz prodaje naftnih derivata i iz naknada za ceste), a i više nije proračunski trošak. Ukupna dužina autocesta koja se grade ili će se graditi je 1365 kilometara, a do 2005. u autoceste će se uložiti 2,4 milijarde eura. Pritom je posebno naglašeno da je početnim planovima gradnje dodan i produžetak autoceste Zagreb-Split prema jugu zemlje kako cesta ne bi završavala u Dugopolju, već bi se prometno rasteretio Split. Inače, ulaganja u željeznicu iznosit će ukupno 2,6 milijardi kuna, za nastavak programa obnove ratom razrušenih područja predviđeno je oko 1,9 milijardi kuna, a za društveno poticanu stanogradnju ovogodišnjim proračunom odobreno je 131 milijun kuna. Već sljedeće godine taj će se iznos povećati na 232 milijuna kuna. Od zadataka koje tek treba obaviti, premijer Račan posebno je spomenuo reformu državne uprave i pravosuđa.</p>
<p>Linić: Tečaj kune i u 2003. bez promjena</p>
<p>Na već tradicionalnu pritužbu izvoznika da im poslovanje znatno otežava (pre)jaka kuna, potpredsjednik Vlade Slavko Linić odgovorio je da Vlada ni u 2003. godini ne predviđa promjenu tečajne politike kakva je vođena u posljednje tri godine.</p>
<p>Postavljeno je i pitanje hoće li Vlada nekim poticajima pomoći zaposlenima na doradnim (lohn) poslovima koji imaju u prosjeku i do 35 posto manje plaće od zaposlenih u industriji, a pridonose hrvatskom izvozu. </p>
<p>»Slažem da su zbog sadašnjeg stanja na području zapošljavanja važni i doradni poslovi, ali Vlada za njih ne predviđa neke posebne poticaje«, odgovorio je Linić. Rekao je da su i takva primanja - ma kako bila mala - ipak veća od onih sa Zavoda za zapošljavanje. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Slučaj Lora: Moguće izuzeće suca Lozine, zbog zadržavanja dokumentacije </p>
<p>Ministrica pravosuđa zatražila od predsjednika splitskog suda da ispita je li Lozina postupio nezakonito s dokumentacijom pribavljenom iz Beograda, kad je nije uložio u spis i poslao strankama </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović zatražila je uz utorak od predsjednika splitskoga Županijskog suda Igora Benzona da ispita je li sudac Slavko Lozina nezakonito postupio s podnescima u suđenju osumnjičenima za ratni zločin u Lori i treba li zbog toga sucu Lozini oduzeti taj slučaj. </p>
<p> U priopćenju kabineta ministrice navodi se da je Županijsko državno odvjetništvo u utorak obavijestilo Ministarstvo pravosuđa da je pri uvidu u kazneni spis o suđenju osumnjičenima za ratni zločin u Lori utvrđeno da nema dokumentacije pribavljene putem međunarodne pravne pomoći iz Beograda, koju je još 8. srpnja Ministarstvo pravosuđa dostavilo tom sudu.</p>
<p> Među tim dokumentima je i zapisnik o saslušanju vještaka dr. Dušana Dunjića, sastavljen u Prvom općinskom sudu u Beogradu u svibnju ove godine, s njegovim liječničkim nalazima za 15 bivših zatočenika u Lori, poimence navedenih u zapisniku, te fotodokumentacija.</p>
<p> Zamjenik županijskoga državnog odvjetnika ministricu je obavijestio da je još 16. srpnja primijetio da se ta dokumentacija ne nalazi u spisu. Na njegov upit nakon dva dana dokumentacija je pronađena u ormaru u sudnici suca Slavka Lozine. Zamjenik državnog odvjetnika suca Lozinu je također upozorio da tu dokumentaciju mora dostaviti i strankama u postupku. </p>
<p> U priopćenju se iznosi mišljenje Ministarstva da je Lozina, osim što nije priložio tu dokumentaciju u spis, sasvim nepotrebno oduljio s predajom dokumentacije strankama. To, naime, nije učinio na ročištu 19. srpnja, nego tek na ročištu tri dana poslije, 22 srpnja.</p>
<p> Ministrica u dopisu predsjedniku Suda Igoru Benzonu podsjeća da ga je već u početku srpnja upozorila da je Lozina tek 6. lipnja zatražio od Ministarstva međunarodnu pravnu pomoć za dostavu poziva svjedocima iz SRJ u »slučaju Lora« za ročišta zakazana sredinom toga mjeseca. Bilo je to prekasno za pripremu sigurnog dolaska svjedoka u lipnju, pa će oni biti saslušani tek na ročištima zakazanim za ovaj mjesec, koja počinju 19. rujna.</p>
<p> Ministrica od Benzona traži da ispita sve te navode i utvrdi jesu li povrijeđene odredbe Sudskog poslovnika o postupanju s podnescima. Također od njega traži da utvrdi jesu li se stekli uvjeti da se sudac Lozina zbog nezakonita postupka po odredbama toga poslovnika izuzme sa suđenja za ratni zločin u Lori. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ružman tužio Zubaka</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Pomoćnik ministrice obrane za sigurnosno-obavještajne poslove Mladen Ružman, tužio je Zvonka Zubaka, privatnog poduzetnika, zbog vrijeđanja i klevetanja.</p>
<p>U Ružmanovoj tužbi navodi se da je Zubak oklevetao Ružman u intervjuu koji je objavljen 13. kolovoza u tjedniku Nacional. Sporan je, kako se navodi u tužbi, tekst u kojem piše da je Zubak novinaru Berislavu Jeliniću izjavio: »Imam svjedoka koji će na sudu potvrditi da je Mladen Ružman, pomoćnik ministra za sigurnosno-obavještajne poslove, od mene tražio 2,5 milijuna dolara mita za to da mi pomogne u postupku u kojem se borim da mi Republika Hrvatska plati 200 milijuna dolara koje mi duguje za nabavu raketnog sustava S-300«. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jakovčić: Ribari se bave politikom, a ne ribarstvom</p>
<p>PULA, 17. rujna</p>
<p> - IDS neće podleći interesima nijedne političke skupine, već će raditi na dobrobit većine građana Istre koji žele smirivanje odnosa sa Slovenijom, zaštitu ekonomskog položaja ribara i definiranje granice arbitražom, rekao je u utorak predsjednik IDS-a i istarski župan Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare u Puli.</p>
<p> To bi trebali shvatiti i ribari koji se u posljednje vrijeme prvenstveno bave politikom, a ne ribarstvom, odgovorio je Jakovčić na Vjesnikov upit kako će IDS-ovi zastupnici nastupiti u saborskoj raspravi o odnosima sa Slovenijom i razgraničenju na moru koju je zatražio Klub HSLS-a.</p>
<p>IDS-ovi zastupnici očitovat će se nakon što se definira dogovor dviju vlada o privremenom režimu na moru, koji će sigurno biti povoljniji od onoga što je HDZ potpisao u sklopu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji. U cijeloj toj priči riječ je isključivo o politici, a ne o ribarstvu pa ćemo zato i politički odgovoriti na napade, naglasio je Jakovčić. Ne zamjera ribarskim čelnicima što traže Račanovu i njegovu ostavku nego što se, ističe, uprežu u separatne stranačke interese.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Istražitelje najviše zanima tko je prebacio ubijene iz Paulina Dvora </p>
<p>OSIJEK, 17. rujna</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Ilija Bernatović rekao je Vjesniku u utorak da osim Nikole Ivankovića i Enesa Viteškića, dvojice jedinih privedenih osumnjičenika za sudjelovanje u ubojstvu civila u Paulinu Dvoru, zasad više nitko nije priveden. Međutim, iz krugova bliskih Županijskom sudu i policiji doznajemo da nova privođenja nisu isključena, jer se istraga oko »slučaja Paulin Dvor« sve više preusmjerava na one koji su organizirali da se posmrtni ostaci civila, koji su 1991. godine ubijeni u Paulinu Dvoru, 1997. godine u plastičnim bačvama prevezu u mjesto Rizvanuša kraj Gospića, gdje su nedavno i pronađeni. </p>
<p>Kako doznajemo iz Policijske uprave osječko-baranjske, policija nastavlja kriminalističku obradu, a Županijsko državno odvjetništvo istražuje sve aspekte tog slučaja. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Miroslav Tuđman: Nisam involviran u »Paulin Dvor«</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Ne postoji ni pravna ni organizacijska podloga da bih ja bio involviran u ono što mi se u medijima pripisuje vezano uz 'slučaj Paulin Dvor'. Sve je to dio SDP-ove predizborne kampanje da HIP eliminira kao konkurenciju na sljedećim parlamentarnim izborima«. Rekao je to Miroslav Tuđman u utorak na predstavljanju časopisa Nacionalna sigurnost i budućnost na upit Vjesnikova novinara da prokomentira novinske napise prema kojima je on, kao ravnatelj HIS-a, 1997. zapovjedio akciju premještanja leševa 18 srpskih civila ubijenih u Paulinu Dvoru 1991., iz vojnog skladišta Lug kraj Čepina u Rizvanušu kraj Gospića. </p>
<p>Tuđman je napomenuo da ga neke zakonske obveze sprječavaju javno govoriti o nekim pojedinostima tog slučaja, te da je priča oko njegove uloge iskonstruirana.</p>
<p>»Priča u medijima počinje 2002. godine, pa se seli u 1997. Jasno je da je 1991. godine rađena policijska istraga, da je bilo i vojnih prijava. Čini se, međutim, da je problem u tome što su zapovjednik operativne zone u kojoj se slučaj dogodio i načelnik Glavnog stožera iz 1991. osobe bliske sadašnjoj vlasti, pa je težište problema trebalo prebaciti u 1997., kada sam ja bio ravnatelj HIS-a«, rekao je Miroslav Tuđman. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Plaće u 2003. godini četiri posto veće?</p>
<p>Prema najavama, Vlada namjerava povećati osnovicu za plaće korisnika državnog proračuna, odnosno zaposlenih u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, državnoj upravi, socijalnoj skrbi i kulturi. Plaće bi, planira se, rasle jedan posto sporije od realnog rasta BDP-a / Ihas: Osnovica za plaće se mora povećati barem za porast troškova života / Kuba: Nećemo potpisati nikakav dogovor s Vladom i neće biti mira, ako se plaće u osnovnim školama ne povećaju toliko da budu najmanje 20 posto veće od državnog prosjeka</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Sindikati državnih i javnih službi užurbano se ovih dana pripremaju za pregovore s Vladom o plaćama u sljedećoj godini. Pregovori bi trebali početi krajem rujna ili početkom listopada, odnosno kad Vlada i službeno obznani prijedlog državnog proračuna za 2003. godinu. Prema najavama, Vlada namjerava povećati osnovicu za plaće korisnika državnog proračuna, odnosno zaposlenih u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, državnoj upravi, socijalnoj skrbi i kulturi. Plaće bi, kako se planira, rasle jedan posto sporije od realnog rasta BDP-a.</p>
<p>Kako se očekuje da će u 2003. godini BDP rasti pet posto, osnovica za plaće javnih i državnih službenika mogla bi rasti četiri posto. »Hoćemo li tražiti i veću povišicu, dogovorit ćemo zajedno sa sindikatima javnih službi, no osnovica se u svakom slučaju mora povećati barem za porast troškova života«, ističe Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Osim povećanja osnovice za plaće, sindikati će tražiti i da se ugovori iznos božićnice i dara za djecu za ovu i sljedeću godinu te regresa u 2003. godini. Za državne službenike za ovu je godinu već ugovorena isplata po 250 kuna božićnice i dara za djecu, no Ihas najavljuje da će tražiti najmanje 1000 kuna božićnice. U javnim službama iznosi tih naknada nisu određeni, već će se odrediti pregovorima.</p>
<p>Pregovori i povišica koju će tražiti sindikati ovise i o analizi kretanja plaća u javnim i državnim službama, koja se upravo priprema. Naime, uz pregovore o povećanju osnovice, Vlada i sindikati trebali bi pregovarati i o korekciji koeficijenata za plaće, odnosno izmjeni Uredbe o koeficijentima koju je Vlada donijela prošlog ljeta. Vlada je prije nekoliko mjeseci povećala plaće medicinskim sestrama, carinicima i još nekim državnim službenicima. No, postojećim koeficijentima i rasponima plaća među službama nisu zadovoljni državna uprava, zdravstvo (posebno liječnici, koji prijete štrajkom) te osnovno školstvo.</p>
<p>»Tražit ćemo da se koeficijenati za državne službenike sa srednjom stručnom spremom, koji su sada od 0,85 do 0,88 posto, povećaju za 10 posto. Također treba povećati koeficijente za dio službenika s nižom i višom spremom kako bi se uskladili s koeficijentima koje imaju zaposleni u javnim službama«, najavljuje Ivica Ihas. »Korekcijom koeficijenata očekujemo dodatno povećanje plaća u osnovnom školstvu o čemu ovisi to hoćemo li slabije ili jače pritisnuti Vladu u vezi s visinom osnovice za plaće«, ističe predsjednik Matice sindikata javnih službi i Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba.</p>
<p>Zaposleni u osnovnim školama, kaže Kuba, po visini plaća na samom su dnu u odnosu na druge javne službe, iako ih 80 posto ima višu i visoku stručnu spremu. Prosječna neto plaća u osnovnim školama je 3486 kuna i niža je od državnog prosjeka (3722 kune). U socijalnoj skrbi prosjek je 3540 kuna, u zdravstvu 4350, a u visokom obrazovanju 5075 kuna. Kuba kaže da, za razliku od ostalih javnih i državnih službi, koje imaju razne dodatke na plaće koje im povećavaju prosjek, u osnovnom školstvu 94 posto plaće je »gola« osnovna plaća, a tek šest posto dodaci. Zato su bruto plaće u zdravstvu čak 1000 kuna veće, nego u osnovnim školama. »Sindikat učitelja neće dopustiti da zaposleni u osnovnim školama ostanu zadnji po plaćama. Nećemo potpisati nikakav dogovor s Vladom i neće biti mira, ako se plaće u osnovnim školama ne povećaju toliko da budu najmanje 20 posto veće od državnog prosjeka«, upozorava Kuba.</p>
<p>To bi sa sadašnjeg prosjeka učiteljskih plaća od 3486 kuna značilo povećanje na 4460 kuna, odnosno povišicu od 25 posto, koju Sindikat učitelja namjerava izboriti korekcijom koeficijenata. Uoči pregovora, provest ćemo veliku kampanju uz slogan: »Učitelji nisu problem, oni su rješenje«. Ako Vladi obrazovanje nije među prioritetima, naći ćemo načina da je u to uvjerimo, najavljuje Dalimir Kuba. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Udžbenički standard vratit će školstvo 30 godina unazad«</p>
<p>Silni propisi u standardu ne ostavljaju mjesta autoru za kreativnost, niti mu pomažu u izradi udžbenika, rekao je dr. Milan Sikirica / U izradi standarda nije sudjelovao ni jedan prirodoslovac / Strukovnim školama posvećene samo tri rečenice</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Udžbenički standard kakav predlaže Ministarstvo prosvjete besmislen je, jer ne zadire u srž problema - vrednovanje školskih udžbenika, niti odgovara na pitanje kako napraviti udžbenik«, rekao je u utorak, na raspravi o Prijedlogu udžbeničkog standarda, autor udžbenika za osnovne i srednje škole dr. Milan Sikirica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Tekst je ocijenio preopširnim i prepunim pedagogije, psihologije i metodike, i kao takvim nespremnim za saborsku raspravu. »Dobro, ima ih u Saboru kojima bi vrlo dobro došla pedagogija, no mislim da je ovim putem neće dobiti«, rekao je. </p>
<p>Kritizirajući namjenu učeničkog standarda, prema kojoj on služi »zaštiti učenika od prekomjernog opterećenja neinventivnim i zastarjelim koncepcijama udžbenika«, dr. Sikirica je zaključio: »Znači, mi, autori udžbenika, smo ili zločeste vještice ili vukovi, a oni su lovac Luka koji će sve spasiti od nedaća«! Osnovna mu je zamjerka što predloženi standard, umjesto da ponudi okvire za izradu udžbenika, propisuje najmanje sitnice, poput toga kakvim se pismom moraju pisati udžbenici (za srednju školu 12 točaka), težinu papira udžbenika (80 grama po četvornom metru), te gdje mora stajati sažetak (zašto bi sažetak morao stajati na kraju teksta, a ne na početku?). »Osim što je besmisleno, to je i štetno, jer silni propisi u standardu ne ostavljaju mjesta autoru za kreativnost niti mu pomažu u izradi udžbenika«, rekao je Sikirica. Profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i autor udžbenika dr. Antun Mijatović smatra da će, ako Sabor prihvati Prijedlog udžbeničkog standarda, uskoro i pjesme i novele dobiti svoj standard. »Za to će se pobrinuti oni koji vole zadirati u kreativni duh čovjeka«, rekao je. Autorstvo i izradu udžbenika on, naime, smatra kreativnim činom koji je vrlo teško svrstati u standard. »Osnovno je pitanje kamo vodimo mlade generacije, a u našoj je školi potpuno neizvjesno što zapravo želimo od nje i od učenika«, rekao je Mijatović.</p>
<p>»Ne možemo dopustiti improvizatorima da ozakone obrazovanje kao naredbu odozgo«, rekao je predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul, prognozirajući da će Prijedlog udžbeničkog standarda, ako ga Sabor prihvati, »vratiti školstvo 30 godina unazad, da bi putovalo prema diktiranom, ali nedefiniranom početku«. </p>
<p>Žužul se, naime, pita kako je moguće govoriti o udžbeničkim standardima ako nisu definirani ciljevi obrazovnog procesa, niti postoji nacionalni kurikulum. »Tu je početak besmisla u ponuđenom dokumentu, ili možda upravo tu počinje oblikovanje monopola«, pita se Žužul i zaključuje da su »standardi prema sadržaju nepovezani i nabacani fragmenti, a prema namjeri - put u potrošenu prošlost«. Za autora udžbenika dr. Stjepka Težaka, Prijedlog udžbeničkog standarda zadire u ovlasti autora i prema njima se odnosi podcjenjivački. Zamjerka autorice udžbenika s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije dr. Vjere Lapac je ta što u izradi standarda nije sudjelovao ni jedan prirodoslovac, a dr. Nada Prlić zamjera što su strukovnim školama u standardima posvećene samo tri rečenice.Nezadovoljni Prijedlogom, sudionici skupa uputili su molbu ministru prosvjete Vladimiru Strugaru da ne prihvati predloženi standard. Zatražili su donošenje novog dokumenta, kojem će prethoditi prihvaćanje novog školskog sustava i novih nastavnih planova i programa.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Granić: Zalažemo se za »Hrvatsku znanja«</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Dio članova poticajnog kruga za osnivanje stranke liberalnog usmjerenja, kojoj će najvjerojatnije biti ime Libra, održao je u utorak u Zagrebu konferenciju za novinare na kojoj je potvrđeno da će osnivačka konvencija nove stranke biti u subotu, 21. rujna, u zagrebačkom hotelu Panorami. Kako je istaknuo kandidat za predsjednika buduće stranke Jozo Radoš, na osnivačkoj konvenciji neće moći biti izabrana sva stranačka tijela, ali osnivači se nadaju da će to biti učinjeno do sljedeće konvencije, koja bi se trebala održati ili prije parlamentarnih izbora ili najkasnije godinu nakon osnivačke konvencije.</p>
<p>U subotu će se izabrati središnje vijeće stranke, odnosno šire tijelo koje će odlučivati o kreiranju stranačke politike, kao i glavni odbor stranke, odnosno njeno samo političko vodstvo. Prema Radoševim riječima, Libra će nastojati izbjeći autokratsko vođenje stranke što je, kazao je, novo na političkoj sceni u Hrvatskoj. Također je naglasio da će Libra surađivati sa sličnim strankama te otvoriti mogućnost da »razne liberalne lokalne stranke i inicijative budu dio Libre«. Ivo Škrabalo, v. d. predsjednika Kluba zastupnika za sada još uvijek nezavisnih liberala, pojasnio je da se planirana suradnja prvenstveno odnosi na LS, HNS, PGS, IDS, SBHS i na zastupnike nacionalnih manjina, dodajući da to za sada ne znači stvaranje zajedničkog kluba već suradnju dogovorima i predstavljanjem zajedničkih stavova. Libra će u parlamentu imati devet zastupnika, što sa zastupnicima LS-a i HNS-a čini 18 zastupnika.</p>
<p>Škrabalo je naglasio da se radi o političkoj snazi jačoj od HSLS-a ili HSS-a u parlamentu. Goran Granić je pojasnio da će se stranka programski zalagati za »Hrvatsku znanja«, što je i moto stranke, jer »nema napretka Hrvatske bez znanja«. Kao prvu točku programa istaknuo je obrazovanje, znanost, brigu o mladima i demografsku politiku, a druga točka je razvoj Hrvatske. Po riječima Zrinjke Glovacki Bernardi, 211 članova potpisalo je pristupnicu poticajnom krugu za osnivanje stranke, ali svi se neće moći pojaviti na osnivačkoj konvenciji, jer su u udaljenim dijelovima zemlje.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dvojica vukovarskih nezavisnih vijećnika, bivši članovi DC-a, prešli u HDZ</p>
<p>VUKOVAR, 17. rujna</p>
<p> - Vukovarskoj organizaciji HDZ-a u utorak su pristupili član vukovarskog Gradskog poglavarstva Vladimir Matić i zamjenik predsjednika Gradskoga vijeća Velimir Radović, koji su unazad godinu dana nakon istupa iz DC-a politički djelovali nezavisno. </p>
<p> »Za HDZ to je još jedan znak da je stranka na pravome putu«, ocijenio je predsjednik HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije Petar Čobanković na tiskovnoj konferenciji, osudivši, kako je rekao, »politikantske izjave« predsjednika Liberalne stranke Zlatka Kramarića izrečene prošli vikend na konferenciji za novinare u Vukovaru. Kramarić je tada najavio kako će dvojica nezavisnih vijećnika uskoro prijeći u LS.</p>
<p> Pristupnice HDZ-u Matić i Radović predali su predsjedniku vukovarskog HDZ-a Petru Mlinariću na konferenciji za novinare u vukovarskom HDZ-u. Mlinarić je najavio kako bi uskoro u HDZ mogla prijeći još dvojica vijećnika, pa bi u Gradskome vijeću od 25 članova HDZ imao 13.</p>
<p> Obrazlažući prelazak u HDZ, i Matić i Radović su istaknuli kako im je motiv bila »politika HDZ-a, posebice lokalna, u Vukovaru«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Doprinos životu u miru i toleranciji</p>
<p>OSIJEK, 17. rujna</p>
<p> - Na temu već tradicionalnog ekumenskog dijaloga Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, u utorak je u Osijeku održana zajednička molitva u Kapucinskoj crkvi, čime je počeo susret predstavnika komisija Hrvatske biskupske konferencije, na čelu s mons. Marinom Barišićem, splitsko-makarskim nadbiskupom, te Srpske pravoslavne crkve, koje je vodio metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović.</p>
<p>Mons. Barišić je rekao da se ti susreti održavaju se već nekoliko godina, prvi je bio u Zagrebu, potom u Novom Sadu, a sada u Osijeku, jer je taj grad oduvijek imao mnogo vjernika obiju provenijencija - katoličke i pravoslavne. Ekumenski pokret utemeljen je kroz molitvenu osminu za jedinstvo kršćana, 1927. godine, upravo u Kapucinskom samostanu sv. Filipa i Jakoba, domaćina skupa u Osijeku. Metropolit Jovan Pavlović je istaknuo da su Ljubljana, Zagreb i Beograd uspostavili vrlo dobru suradnju bogoslovnih veleučilišta. »Sada su iza nas nesretne godine na području na kojem zajedno živimo u Republici Hrvatskoj«, dodao je, zaključivši da susret predstavnika Katoličke i Srpske pravoslavne crkve treba biti doprinos životu u miru i toleranciji.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Račan i Granić opovrgnuli da je Haag poslao optužnicu protiv Bobetka </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Komentirajući napise u Nacionalu da će iz Haaga stići optužnica za umirovljenog generala Janka Bobetka, potpredsjednik Vlade Goran Granić rekao je u utorak da su istrage u tijeku i može se očekivati da će biti optužnica. </p>
<p> »Ne volim govoriti o imenima, to nije korektno. Vlada u ovom trenutku ne raspolaže ni sa kakvom informacijom, a kad je dobijemo, objavit ćemo je«, kratko je odgovorio na novinarsko pitanje. </p>
<p>Tjednik Nacional u najnovijem broju objavio je da je haaška optužnica protiv generala Bobetka potpisana i da je o tome obaviještena i Vlada.</p>
<p>Premijer Ivica Račan naglasio je u utorak da ne može ni potvrditi niti opovrgnuti da je Haaški sud podigao optužnicu protiv generala Janka Bobetka i da ovaj tjedan stiže zahtjev za izručenje.</p>
<p> »Ne mogu to ni potvrditi niti demantirati. Za takvu informaciju ne znam«, rekao je premijer novinarima.</p>
<p>Glasnogovornica ICTY-ja rekla je za Nacionalovu vijest da je medijsko nagađanje. </p>
<p> » Trenutačno nema nikakvih novih optužnica koje se odnose na Hrvatsku«, izjavila je u utorak u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornica tužiteljstva Haaškog suda Florence Hartmann.</p>
<p>Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom također nema nikakve informacije o tome da je potpisana optužnica protiv generala Bobetka, potvrdio je predstojnik Ureda Orsat Miljanić.</p>
<p>Dada Zečić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Načelnici općine Fažana prijete ubojstvom</p>
<p>PULA, 17. rujna</p>
<p> - Načelnici općine Faža Dušanki Šuran upućene su višekratne prijetnje smrću kao i njezinoj djeci, zbog čega je podnesena prijava policiji. Sve se to poklopilo s osnivanjem podružnice Istarskog demokratskog foruma u Fažani, čiji je emisar prijetio načelnici, a sada raznim pritiscima i obećanjima vrbuje IDS-ove vijećnike koji uspješno surađuju s kolegama iz SDP-a, rekao je predsjednik podružnice IDS-a u Fažani Raul Marsetić u utorak na konferenciji za novinare, koju je u u Puli održao predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić.</p>
<p>Prijetnje smrću njoj i djeci potvrdila je načelnica Dušanka Šuran, dodavši da je neimenovani »emisar IDF-a« četiri puta presreo njezinog supruga i rekao mu da će mu ubiti ženu, da će biti udovac! »Ne želim navesti imena svjedoka koja sam dala policiji, jer ih osumnjičeni obilazi i prijeti im. Žalosno je da je osumnjičeni stigao do svjedoka prije policije kojoj su prijetnje bile prijavljene!« - dodala je fažanska načelnica, ne želeći odgovoriti na novinarsko pitanje o tome je li točno da je za prijetnje prijavila Roberta Benazića.</p>
<p>»Očekivao sam da će takve metode odlaskom bivše vlasti nestati. Prepoznajem taj 'rukopis' s kojim idu podruku prijetnje. Prijetnje idsovcima traju već 10 godina«, komentirao je fažanski slučaj Ivan Jakovčić, dajući punu podšku fažanskoj načelnici i tamošnjoj IDS-ovoj podružnici. Po njegovim riječima, konkurentima smeta da je IDS najjači u najmlađoj istarskoj općini, kao i uspješna suradnja sa SDP-om. »Sa SDP-om želimo surađivati svugdje u Istri, osim u Puli«, dodao je Jakovčić, aludirajući na pulsku koaliciju koju predvode IDF i SDP.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Četiri stranca žele Treći program</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Vladajuća koalicija podržala je ovih dana, uz razdvajanje Radija i Televizije, i prodaju Trećeg programa HTV-a. O privatizaciji Trećeg programa govori se još od 1997. godine, no tek je sada i premijer naglasio da se prodaja mora obaviti što je moguće prije, možda čak oko Nove godine. Kako doznajemo, zasad postoje četiri ozbiljna strana ponuđača za Treći program. Prvi je američki Central Media Enterprises (CME), već prisutan u Češkoj, te u Sloveniji s »Pop TV« i »Kanalom A«. Taj ponuđač ima brojne političke i gospodarske interese za ulazak u Hrvatsku. Berlusconijev Media Set, koji već ima tri velike nacionalne mreže u Italiji, zainteresiran je za program na hrvatskom i srpskom jeziku, koji bi putem satelita pokrivao cijelu bivšu Jugoslaviju i Europu, jer bi funkcionirao kao svojevrstan »Balkanski MTV«. </p>
<p>News Corporation Roberta Murdocha također ima velike izglede za kupnju Trećeg programa. Premijer Račan već se s Murdochom sastao u New Yorku. Posljednji ponuđač je njemački RTL, s također jakim interesima za ulazak u hrvatski medijski prostor. Velika je vjerojatnost da će se u igru uključiti i domaći ponuđači, no zasad se još ne zna koji. Jedini koji se sad spominje, iako nije potvrđeno, je Europapress holding (EPH). Privatizacija Trećeg programa mogla bi biti kobna za Novu TV.</p>
<p>HRT čekaju opsežne promjene i nakon razdvajanja Radija i Televizije u dvije zasebne javne ustanove, do čega je trebalo doći još 1. srpnja. Prema neslužbenim informacijama, to bi se moglo dogoditi već 1. siječnja sljedeće godine, što znači da bi tada prestali svi mandati - Upravnog vijeća i Vijeća HRT-a.</p>
<p>Glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga Valić tvrdi da se ona »brine o programu, a ne o podjeli HRT-a na dvije kuće«. »Iz Račanove izjave moglo bi se pogrešno zaključiti da nakon razdvajanja treba imenovati nova programska vodstva HTV-a i HR-a«, kazala je Vjesniku Ulaga Valić. »U zakonu nije specificirano biranje novih urednika pri razdvajanju«, ističe Ulaga Valić, »ali se to može dogoditi, »ako politička volja bude drukčija«. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Komemoracija Željku Luburoviću</p>
<p>ZADAR, 17. rujna </p>
<p> - U redakcijskim prostorijima »Zadarskog lista« u utorak je održan komemorativni skup zadarskih novinara u povodu smrti njihovog kolege Željka Luburovića, koji je u nedjelju, u 38. godini života, nakon duge i teške bolesti umro u Zagrebu.</p>
<p>Od preminulog Luburovića, u ime svih novinara, oprostio se glavni urednik Zadarskog lista Nedjeljko Jusup, koji je, uz ostalo, rekao da je Željko Luburović legenda zadarskog novinarstva, čovjek koji nije radio, nego živio novinarski posao.</p>
<p>O pokojnom Luburoviću govorio je zatim i predsjednik Županijske podružnice Hrvatskog novinarskog društva u Zadru Nenad Vertovšek. Komemoraciji su bili nazočni i članovi obitelji pokojnog Željka Luburovića. </p>
<p>Pogreb će biti u srijedu na Gradskom groblju u Zadru u 14 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sanader: Bobetko je simbol Hrvatske, a ne zločinac</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »HDZ, kao stranka koja je potaknula osnivanje Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, ustraje na suradnji s tim sudom, ali tražimo njegovu depolitizaciju«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik stranke dr. Ivo Sanader u povodu najava o mogućim novim haaškim optužnicama. U spekulacijama koje govore da će već ovog tjedna doći optužnica protiv umirovljenoga generala Janka Bobetka, HDZ vidi politizaciju, odbacuje spekulacije da je on ratni zločinac te ističe da je Bobetko »jedan od simbola obrane Hrvatske i jedan od rijetkih živućih antifašističkih generala iz II. svjetskog rata. Sanader je rekao da je Hrvatska vodila obrambeni, a ne osvajački rat te da je HDZ prije nekog vremena uputio u saborski postupak prijedlog izmjena i dopuna Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom u kojem predlaže da domaće pravosuđe dobije pravo utvrđivanja je li određena optužnica valjana ili nije.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a je upozorio da taj običaj postoji u nekolicini zapadnih država te da bi i sadašnja vlast trebala prihvatiti tu mogućnost. On je i naglasio da se mora napraviti razlika između zapovjedne i zapovjedno-objektivne odgovornosti. »Ako je netko izravno nešto zapovijedio, taj mora odgovarati, ali onaj tko je na kraju zapovjednog lanca i tko uopće nije upoznat s tim - ne može odgovarati, jer bi po toj zapovjedno-objektivnoj odgovornosti mogli odgovarati svi političari, pa i Franjo Tuđman dok je bio živ«, rekao je Sanader, ukazujući da je upravo u odnosu na ta dva pristupa problemu razlika između sadašnje vlasti i HDZ-a. »Oni koji su individualno počinili zločine, moraju odgovarati«, rekao je.</p>
<p>HDZ će na ovom saborskom zasjedanju zatražiti ostavku premijera Ivice Račana zbog slučaja s Piranskim zaljevom, jer »ugrožavanje nacionalnog teritorija izravno je kršenje Ustava i za to se mora odgovarati«. Komentirajući spekulacije o tome da je Ivić Pašalić nakon osnivanja nove stranke ostavio i nekolicinu »spavača« u HDZ-u, Sanader je napomenuo da ne vjeruje u tu tezu i da je Hrvatski blok »definitivan Pašalićev kraj, jer se konačno demaskirao«. Uostalom, rekao je na koncu, »razlika između Pašalića i mene je u tome što sam ja s ljudima s kojima vodim HDZ dvije i pol godine postavio stranku na zdrave temelje, ne raspravljajući tko će kakvu karijeru izgraditi i ozbiljno se pripremamo za izbore«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Policija privela još jednog neraspoređenog policajca </p>
<p>Josip Tuk priveden zato što je nosio transparent s pozivom na prosvjed koji je zabranjen, kaže glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja / Lacić: Nismo dobili rješenje o zabrani prosvjeda </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U utorak oko 10.30 sati policija je ispred ulaza u kapelicu Crkve svetog Marka privela Josipa Tuka, jednog od neraspoređenih policajaca koji 182. dan prosvjeduju na Markovom trgu. </p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja izjavila je Hini da je prosvjednik priveden zbog remećenja javnog reda i mira, odnosno zato što je ispred kapelice, nasuprot ulaza u zgradu Vlade, nosio transparent s pozivom na nastavak prosvjeda koji je zabranjen prošli tjedan. </p>
<p>Policija nije intervenirala u kapelici niti će to učiniti, ali će poduzeti nužne mjere za razlaz desetak prosvjednika bivših policajaca koji su tamo, izjavio je načelnik Ureda načelnika zagrebačke policije Krunoslav Borovac. Istaknuo je da policija neće ulaziti u kapelicu jer poštuje ugovor Hrvatske i Svete Stolice o pravnim pitanjima.</p>
<p> Kako smo saznali, nekoliko prosvjednika bilo je u utorak ispred ulaza u kapelicu kad su prema njima krenuli pripadnici antiterorističke jedinice MUP-a, temeljne i interventne policije. Tuka, koji je držao transparent, priveli su i odveli u 'maricu', a ostali prosvjednici potrčali su u kapelicu i zatvorili vrata. Policajci su odnijeli i transparent. Tuk se prosvjednicima, kažu, javio iz Traumatološke bolnice, a pretpostavljaju da je ozljede zadobio u policijskom vozilu. </p>
<p>Vođa neraspoređenih policajaca Filip Lacić tvrdi da je u utorak na vrata kapelice došao jedan od zapovjednika antiterorističke jedinice i rekao mu da se javi u policiju zbog prekršaja.Dodao je da prosvjednici još nisu dobili rješenje kojim im se zabranjuje prosvjed. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prosvjednik prevezen u bolnicu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Željko Spolodor, jedan od desetorice bivših policajaca koji u kapelici crkve sv. Marka nastavljaju višemjesečni prosvjed, prevezen je u srijedu navečer kolima Hitne pomoći u zagrebačku bolnicu »Sestara milosrdnica« kad mu je pozlilo. Zadržan je na pretragama, a kako je u telefonskom razgovoru izjavio za Hinu, muče ga probavne tegobe i vrlo nizak tlak. Spolodor tvrdi da su ga dvojica policajaca u utorak oko 19 sati namjeravali uhititi kad je izišao iz kapelice i pošao u župni ured u zahod. </p>
<p> »Dvojica su me uhvatila i počela vući prema policijskom vozilu, no kad su vidjeli da mi je loše, pustili su me u vozilo Hitne pomoći koje smo prije toga zvali«, rekao je Spolodor. Prema riječima njegova odvjetnika Vlade Marovića, nekoliko policijskih vozila je pošlo za kolima Hitne pomoći. Dodao je da policija »dežura« pred bolnicom kako bi Spolodora uhitila kad izađe. </p>
<p> Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja rekla je kako nema nikakvih saznanja o navodnu pokušaju Spolodorova uhićenja. »Privođenja su moguća samo bude li remećen javni red i mir«, rekla je i dodala da prosvjednici slobodno mogu ulaziti i izlaziti iz kapelice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U srijedu će biti potpisan i ugovor o zajmu Svjetske banke za sređivanje zemljišnih knjiga </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac i Andrew Vorkink, direktor Odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu, potpisali su u utorak u Zagrebu ugovor o zajmu radi ulaganja u poboljšanje mirovinskog sustava. Zajam vrijedan 27,3 milijuna dolara odobren je na 15 godina s pet godina počeka. </p>
<p>Ulaganjem u mirovinski sustav, za što će hrvatska vlada izdvojiti 8,3 milijuna dolara, želi se povećati učinkovitost i transparentnost izvješćivanja i naplate doprinosa ne samo za taj sustav nego i za zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i bolja naplata poreza na osobni dohodak.</p>
<p> Projekt treba pojednostavniti pa time i smanjiti troškove procesa naplate i obavješćivanja. Jedan je od ciljeva povećati kapacitete agencija koje upravljaju mirovinskim sustavom - Hagene (Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja), Regosa (Središnjeg registra osiguranika) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Treba ojačati i ulogu Financijske agencije (Fine) i sustava naplate.</p>
<p>Projekt će donijeti dugotrajne pogodnosti, istaknuo je Vorkink, iako su promjene ponajprije tehničke. Kad je riječ o izvješćivanju za kojesu zaduženi poslodavci, umjesto desetak potrebnih obrazaca, svake godine bit će dovoljan samo jedan. Time će se znatno smanjiti administrativni troškovi upravljanja mirovinskim sustavom. Zahvaljujući tome, znatnija sredstva moći će se iskoristiti za poboljšanje usluge korisnicima sustava, rekao je Vorkink. </p>
<p> Crkvenac je naglasio da će na taj način sustav nositi manje rizika i više sigurnosti umirovljenicima.</p>
<p>U srijedu Crkvenac i Vorkink potpisuju ugovor o zajmu Svjetske banke, vrijednom 25,7 milijuna dolara, za sređivanje zemljišnih knjiga i katastra kako bi se time omogućio i razvoj tržišta nekretninama. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Tomčić: Napredak Hrvatske ocjenjivati neovisno o Srbiji i BiH</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i ministrica obrane Željka Antunović sastali se s NATO-ovim parlamentarnim izaslanstvom</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Hrvatska želi da se njezin napredak u europskim integracijama ocjenjuje individualno«, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić nakon što se u utorak sastao s predstavnicima Pododbora za središnju i istočnu Europu Političkog odbora Parlamentarne skupštine NATO-a.</p>
<p>»Dakako da sam iskoristio priliku da im kažem kako ne bih i od njih želio čuti priču o navodnim uvjetima za ulazak Hrvatske u NATO zajedno sa Srbijom ili Bosnom i Hercegovinom«, rekao je Tomčić. Dodao je da je od predstavnika NATO-ovih parlamentaraca dobio kratki odgovor da su »njegove riječi primljene na znanje«. </p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, parlamentarce su zanimale hrvatske ambicije i spremnost za ulazak u Savez. Pohvalili su, kazao je Tomčić, napredak Hrvatske u procesima prilagodbe, a zanimao ih je i odnos izvršne i zakonodavne vlasti u Hrvatskoj kao i pogled na stabilnost u regiji. </p>
<p>NATO-ovi parlamentarci razgovarali su u utorak i s članovima saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Ministrica obrane Željka Antunović i načelnik Glavnog stožera, general zbora Petar Stipetić, upoznali su NATO-ove parlamentarce s procesom preustroja Oružanih snaga i naporima koje Hrvatska ulaže za što skorije priključenje NATO-u, priopćeno je u utorak iz Ministarstva obrane.</p>
<p>Predstavnici NATO-ovih parlamentaraca, koje je predvodio potpredsjednik Odbora Donald Andersen, pohvalili su spremnost Hrvatske u pokretanju promjena u obrambenom sustavu i izrazili zadovoljstvo učinjenim. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Antunović i Stipetić čestitali Dan Hrvatske ratne mornarice </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Ministrica obrane Željka Antunović uputila je u utorak čestitku pripadnicima Hrvatske ratne mornarice u povodu 18. rujna - Dana HRM-a. </p>
<p> »Svim mornarima, dočasnicima, časnicima, te svim djelatnicima iskreno čestitam vaš veliki praznik, 18. rujna, Dan Hrvatske ratne mornarice. Tog dana prisjećamo se velikih borbi i događanja u Domovinskom ratu, kad je Hrvatska ratna mornarica i osnovana, ali i tisućugodišnje povijesti i obrane hrvatskog mora i obale«, ističe se u čestitki ministrice Antunović.</p>
<p> »Sjećamo se i svih pripadnika koji su u temelje naše slobodne i suverene domovine ugradili svoje živote, čime su zaslužili naše posebno poštovanje i trajnu zahvalnost.</p>
<p>Od svih vas, pripadnika Ratne mornarice, koji brinete o obrani i sigurnosti našeg mora, obale i otoka, očekujem da i ubuduće uz stalno osposobljavanje vaših postrojbi ispunjavate do kraja odgovorno i angažirano sve zadaće. </p>
<p> Sigurna sam da ćete kao i uvijek dosad i pred novim zadaćama preustroja i modernizacije Oružanih snaga, pokazati zavidnu spremnost i odgovornost na dobrobit svih naših građana domovine Hrvatske«, navodi se u čestitki ministrice obrane. </p>
<p>Pripadnicima Hrvatske ratne mornarice čestitao je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Petar Stipetić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Crnić traži istragu o Lozininu ponašanju na Thompsonovu koncertu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Predsjednik Vrhovnoga suda Ivica Crnić zatražio je od predsjednika Županijskog suda u Splitu Igora Benzona da se utvrde sve okolnosti postupanja splitskog suca Slavka Lozine na koncertu Marka Perkovića Thompsona u Splitu. Navodi se to u priopćenju Ureda Vrhovnog suda od utorka, u kojem se dodaje kako je Crnić zatražio od Bezona da ocijeni je li Lozina svojim ponašanjem na koncertu nanio štetu ugledu suda, te postoje li pretpostavke za Lozininu stegovnu odgovornost. Benzon će o svojim nalazima obavijestiti javnost, napominje se u priopćenju. </p>
<p> Kako su prenosili neki mediji, na nedjeljnom koncertu Marka Perkovića-Thompsona na splitskom Poljudu sudac Lozina je, na Thompsonov poklik »Za dom!«, »skočio od sreće i veselja«. Također navode da se Lozina »smješkao i pljeskao« kad je publika pogrdnim povicima vrijeđala hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>B. B. i Hina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020918].
|
