NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020718].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198240 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kajin: Pitanje je kontrolira li vlast obavještajnu zajednicu ili ta zajednica kontrolira dijelove vlasti</p>
<p>Nemam spoznaja da je Đurđa Adlešić bila tajna agentica - ona je vjerojatno iskorištena samo kao puki objekt. Netko tko se predstavlja njenim prijateljem to je poznanstvo pretvarao u obavještajne bilješke / Promjene u ovoj zemlji trebalo je početi od obavještajne zajednice, za što je vlast imala puni konsenzus, ali zato je trebala imati i hrabrosti / Obavještajni aparat nije bio kontroliran u većoj mjeri od 3. siječnja naovamo, ali to ne znači da je postupao protuzakonito kao do 3. siječnja, kad je to bio standard ponašanja obavještajne zajednice, kaže Kajin</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Najnoviji skandal, u kojem je potpredsjednica HSLS-a i predsjednica saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost u ostavci Đurđa Adlešić optužena da je u vrijeme HDZ-ove vlasti bila suradnica SIS-a, ponovno je dokazao spregu politike i obavještajnih struktura u državi. To je i povod za razgovor sa saborskim zastupnikom i potpredsjednikom IDS-a Damirom Kajinom, koji je uvijek otvoreno ukazivao na delikatan problem obavještajne zajednice i potrebe »generalnog pospremanja« njenih redova.</p>
<p>• Kako objašnjavate »aferu Adlešić« i tvrdnju da je bila tajna agentica SIS-a?</p>
<p>- Nemam spoznaja da je ta tvrdnja točna, ali je Đurđa Adlešić vjerojatno iskorištena samo kao puki objekt. Netko tko se predstavlja njenim prijateljem to je poznanstvo pretvarao u obavještajne bilješke. Ona je bila predmet obrade, kao i mnogi drugi političari, novinari i djelatnici nevladinih udruga. Kad to ne bi bilo tako, bio bih iskreno iznenađen, iako ne treba bježati od istine. Mnogi naši kolege iz politike radili su za hrvatske obavještajne službe, a neki i za jugoslavenske prije 1990. godine.</p>
<p>• Kome odgovaraju ti obračuni i afere, posebice kad je situacija u državi ovako nestabilna?</p>
<p>- Činjenica je da je politička situacija nestabilna i nedefinirana, izvršna vlast je u vakuumu, a prilike u HDZ-u podvojene, pa je moguće očekivati da će na površinu izlaziti čitav niz bilo podmetanja, bilo poluinformacija, bilo istinitih činjenica s ciljem da se kompromitiraju pojedinci ili rastaču pojedine parlamentarne opcije ili destabilizira izvršna vlast. Za ovakvo stanje u velikoj mjeri odgovornost snosi sadašnja garnitura na vlasti.</p>
<p>• Zašto nova vlast još prije dvije godine nije uspjela riješiti problem obavještajnih službi?</p>
<p>- Ne dirajući obavještajni ustroj, za koji smo svi znali kako je funkcionirao 10 godina, vlast je sama sebi ostavila kukavičje jaje koje se sad, nakon dvije trećine mandata, počelo aktivirati. A možda se to i svjesno učinilo, da pojedinci koji su bili iznimno dobro informirani o svima nama ne bi te spoznaje iskoristili za nečiju političku kompromitaciju.</p>
<p>• Što to konkretno znači? </p>
<p>- Promjene u ovoj zemlji trebalo je početi od obavještajne zajednice, za što je vlast imala puni konsenzus, ali zato je trebala imati i hrabrosti.</p>
<p>• Je li koalicija na početku mandata trebala provesti lustraciju, odnosno vrlo oštro »pročistiti« i obavještajne službe?</p>
<p>- Apsolutno! Pa znalo se da su obavještajne službe godinama zloporabljale svoje ovlasti. Svi smo i nakon 3. siječnja znali da su nadzirale i samog v. d. predsjednika Republike Vlatka Pavletića, da su nadzirale nekoliko bivših premijera, niz ministara i novinara.</p>
<p>To što su obavještajne službe radile više je nalikovalo postupcima neke vojne hunte nego strogo nadziranoj i kontroliranoj, delikatnoj službi od nacionalnog interesa. Sadašnja je vlast sve to znala, no poigrala se povjerenjem građana i ništa nije promijenila. Dapače, neki su pojedinci iz obavještajnih službi i nakon 3. siječnja na krajnje neshvatljiv način napredovali u službi, što je gotovo nalikovalo na njihovo unapređenje zbog onoga što su radili prošlih 10 godina!</p>
<p>• Kome doista odgovara ovakvo kaotično stanje u državi i izvlačenje novih obavještajnih afera?</p>
<p>- Pitanje je kontrolira li ova vlast obavještajnu zajednicu ili ta zajednica na neki način počinje kontrolirati dijelove vlasti, s mogućnošću ucjenjivanja! </p>
<p>• Zašto još nisu imenovani šefovi obavještajnih službi?</p>
<p>- S jedne strane zbog činjenice da te strukture imaju iznimnu moć koja se sastoji u tome da posjeduju informacije na temelju kojih je moguće utjecati na nečije ponašanje. A s druge strane, zbog nemogućnosti dogovora koja će stranka dati svog čovjeka na čelo tih institucija, što je automatski stavlja u položaj koji valja respektirati. U međuvremenu se dogodila i svađa unutar partnera novoga smjera i dogovor nije bio moguć, što najbolje potvrđuje i činjenica da je predsjednik Mesić potpisao imenovanja novih čelnika obavještajnih zajednica, ali to još nije učinio i premijer. </p>
<p>Možemo reći da čitav obavještajni aparat nije bio kontroliran u većoj mjeri od 3. siječnja naovamo, ali to ne znači da je taj aparat postupao protuzakonito kao do 3. siječnja, kad je to bio standard ponašanja obavještajne zajednice. Nakon promjene vlasti obavještajna se zajednica ipak nije usudila postupati mimo naloga pojedinih ministara, a to najbolje potvrđuje činjenica da na svjetlo dana danas izlaze njihove rabote koje su radili do 3. siječnja 2000. </p>
<p>Lustracija ne mora značiti revanšizam</p>
<p>• Kako riješiti taj zapetljani problem obavještajnih službi, o čemu se u Hrvatskoj mjesecima govori?</p>
<p>- Potrebna je parlamentarna istraga da se konačno vidi tko iz tog aparata podmeće informacije, tko skriva pojedine dokumente, a vlast mora objasniti tko je sve radio za te službe, koji su sve ljudi bili predmeti istrage. Treba provesti i »obavještajni« nadzor ljudi koji su vezani uz taj aparat, imenovati šefove obavještajnih službi, a svakako ne treba zaboraviti lustraciju. Doduše, ona bi nakon sadašnje dvije trećine mandata ove vlasti doista mogla nalikovati revanšizmu, ali ne ako se pojedincima dokažu postupci koje ne bi tolerirao ni jedan demokratski sustav. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nitko ništa ne zna...</p>
<p>Zanimljivo je da se tekst pojavljuje u trenutku kad je HSLS napustio koaliciju i prešao u oporbu / Treba imati na umu i da je Đurđa Adlešić predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i da će to mjesto, kad je HSLS prešao u oporbu, ostati prazno</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Je li potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić žrtva unutarstranačkih obračuna ili je putem medija žele diskreditirati dojučerašnji kolege koji su se organizirali u Klub nezavisnih liberala HSLS-a?</p>
<p>I jedna i druga strana, naravno neslužbeno, tvrde da nemaju veze s napisima u »Nacionalu«, prema kojima je Đurđa Adlešić bila SIS-ova obavještajka kodnog imena »Tom«, te je još u vrijeme HDZ-ove vlasti obavještavala sigurnosne službe o djelovanju tadašnje oporbe.</p>
<p>Zanimljivo je da se takav tekst pojavljuje u trenutku kad je HSLS napustio koaliciju i prešao u oporbu, uz unutarstranačka raslojavanja. No treba imati na umu da Đurđa Adlešić obnaša i dužnost predsjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Dužnost koja će, nakon što je HSLS prešao u oporbu, ostati prazna.</p>
<p>Također je poznato da je upravo Đurđa Adlešić zahtijevala da se što prije imenuju šefovi sigurnosnih službi, s čim Vlada kasni nekoliko mjeseci. Poznato je i da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ustrajao da se Zakon o sigurnosnim službama provede na vrijeme, a jedan od segmenata je i osnivanje Vijeća za civilni nadzor, što se također nije dogodilo. Cijeli je proces, i imenovanje šefova tajnih službi i Vijeća za civilni nadzor, zapeo negdje u Vladi.</p>
<p>Kad je o HSLS-u riječ, u prilog daljnjem raslojavanju u stranci govori i odluka koprivničko-križevačke statutarne komisije koje je odbila isključiti HSLS-ovog zastupnika Mladena Godeka iz stranke. Na čelu Komisije je Mladen Rožman, HSLS-ov član koji u MORH-u obavlja dužnost pomoćnika ministra za obavještajno-sigurnosne poslove. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, koji je i zahtijevao da se iz stranke izbace zastupnici i stranački dužnosnici u Vladi koji su se priklonili premijeru Ivici Račanu, već je najavio žalbu na odluku Statutarne komisije.</p>
<p>Šest HSLS-ovaca okupljenih u Klub zastupnika nezavisnih liberala HSLS-a u četvrtak u podne će održati konferenciju za novinare. Nagađa se da bi tada mogli objaviti da se Klub zastupnika, kako se i očekuje, pretvara u stranku. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Starog neprijatelja Saddama tući novim - izgovorom</p>
<p>Amerikanci prvo žele ovladati iračkim zračnim prostorom, te uništiti iračko ratno zrakoplovstvo i onesposobiti protuzračnu obranu / Oprezni promatrači upozoravaju da će Saddam i dalje trpjeti manje napade bez veće štete za vlastiti režim / Čini se da Washington sve smišljeno zaoštrava i zato što čelni ljudi u američkoj administraciji, upetljani u financijske skandale američkog krupnog kapitala, hitno trebaju jedan »dobar rat«</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Amerikanci već nekoliko dana za redom »grickaju« iračku protuzračnu obranu. Nije riječ samo o traženju povoda da se iračka strana optuži za »agresivan pristup« obrane vlastitog zračnog prostora nego postoji i sasvim konkretan cilj: Pentagon želi vidjeti koliko je snažan i organiziran irački raketni i radarski sustav koji je djelomice obnovljen uz pomoć Kine i Jugoslavije (u vrijeme Slobodana Miloševića). </p>
<p>Amerikance zanimaju pokretljivi radarski uređaji i samohodni lanseri raketa zemlja-zrak koji mogu ostati pritajeni do zadnjeg časa i uključiti se neposredno prije otvaranja vatre, koja može ugroziti američke i britanske lovce u izviđačkim i bombarderskim varijantama, posebno kad lete na malim i srednjim visinama. U toj igri mačke i miša, disciplinirane iračke posade pokazale su znatan stupanj vještine i dobre živce, jer Iračani znaju da Amerikanci vrlo brzo otkrivaju njihove frekvencije i da odmah ispaljuju proturadarske rakete zrak-zemlja koje funkcioniraju prema sustavu »pronađi i uništi«.</p>
<p>Sve to znači da američka strana ne vodi računa samo o dnevnim taktičkim zadacima, nego se doista ozbiljno priprema za eventualni novi veliki rat protiv Saddama Husseina. Da bi se mogli upustiti i u kopnene bitke, Amerikanci prvo žele u potpunosti ovladati iračkim zračnim prostorom, te preciznim napadima uništiti iračko ratno zrakoplovstvo i sasvim onesposobiti protuzračnu obranu u svim elementima.</p>
<p>Iako su na tom planu Iračani dva-tri puta jači od jugoslavenskih protuzračnih snaga, za Amerikance - ako angažiraju nekoliko stotina prvoklasnih borbenih letjelica - dezintegracija iračke obrane ne bi bila ni prekrupan zalogaj ni posebno dugotrajan posao. Uhodana američka vojna organizacija (teški bombarderi s pacifičkih otoka, lovci najnovije generacije s nosača aviona, jurišne eskadrile iz baza u arapsko-islamskim zemljama, te salve krstarećih projektila s krstarica i razarača), isprobana 1999. u kampanji protiv Jugoslavije i u Afganistanu 2001. godine, može ponovno baciti na koljena čitavu iračku vojsku.</p>
<p>No, što ako Saddam ostane u državnom sedlu i nakon svih razarajućih napada iz zraka? Što ako je njegov režim čvršći nego što to Amerikanci procjenjuju i priželjkuju? Opći napad na Irak prouzročio bi vjerojatno znatne žrtve među civilima i široj svjetskoj javnosti ne bi bio prihvatljiv kao onaj iz 1991. godine kada je Saddam Hussein, među ostalim, napadnut zato što je okupirao Kuvajt. Što ako on negdje ima skrivenu i samo jednu jedinu atomsku bombu i sredstvo kojim je može prenijeti do Izraela i tamo detonirati?</p>
<p>Ne smije se zaboraviti da su prije 11 godina Saddamovi prerađeni Scudovi, unatoč američkom proturaketnom sustavu Patriot, stizali do Izraela, u to vrijeme, istina, samo s konvencionalnim bojnim glavama. Što ako sad Saddam izvuče skriveno oružje koje će doista biti punjeno biokemijskim sredstvima ili imati nuklearne naboje, ma kako primitivni bili?</p>
<p>Oprezni promatrači već sada upozoravaju da će Saddam i dalje trpjeti manje napade bez neke veće štete za vlastiti režim. On kani ostati miran ako ga Amerikanci ne budu previše dirali i izazivali. Čini se da Washington čitavu stvar smišljeno zaoštrava i zato što čelni ljudi u američkoj administraciji, do guše upetljani u financijske skandale američkog krupnog kapitala, hitno trebaju jedan »dobar rat«. I to ne bilo kakav, nego rat koji se može glatko dobiti kako bi mobilizirana javnost zaboravila nezakonito poslovanje mnogih poznatih američkih tvrtki u kojima su se vrtjele dionice i interesi sadašnjih ključnih ljudi Bijele kuće.</p>
<p>U Pentagonu će na sve to hladno odgovoriti da Saddama treba »zgaziti« upravo zato što on, stisnut u kut, može učiniti svašta. Američki ratni stroj ubrzano se i ozbiljno priprema i za taj obračun, dok je na političkoj razini odluka već pala: starog neprijatelja tući novim izgovorom. </p>
<p>Ovog će se puta Saddam Hussein, čini se, vrlo brzo (vjerojatno u daljnjih šest do devet mjeseci) morati brinuti da preživi, ne zbog Kuvajta i nafte, nego zbog peha da su Ameriku u zadnjih godinu dana pogodile dvije strateške nevolje: 11. rujna i burzovne manipulacije vrijednosnim papirima, uz lažno prikazivanje profita najutjecajnijeg dijela američkog poslovnog i političkog establishmenta. Svaki rat ima svoj kontekst. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Slovenija i dalje odbija platiti račun za neisporučenu struju</p>
<p>Ako u međuvremenu ne dođe do sporazuma, slučaj će se uskoro naći pred Trgovačkim sudom u Zagrebu a početkom sljedeće godine, po svoj prilici, uslijedit će i hrvatski zahtjev (tužba) za međunarodnom arbitražom prema Energetskoj povelji koju je i Slovenija ratificirala</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Slovenski ministar za okoliš, prostor i energetiku Janez Kopač izjavio je kako Slovenija ne namjerava platiti račun za neisporučenu električnu energiju Hrvatskoj eletroprivredi (HEP) koji je ovih dana upućen iz Zagreba na adresu nukelarke Krško i Slovenskog elektrogospodarstva (ELES). </p>
<p> Kako se i očekivalo, Hrvatska elektroprivreda (HEP) poslala je 11. srpnja slovenskoj strani (nuklearki Krško i Slovenskom elektrogospodarstvu) račun za neisporučenu električnu energiju iz nuklearke Krško u iznosu od 69,70 milijuna dolara za razdoblje od 1. lipnja prošle do 30. lipnja ove godine. Tako su ukupna potraživanja HEP-a za prošle četiri godine, otkako je Slovenija jednostranom odlukom prisvojila nuklearku, narasla na 250 milijuna dolara, bez kamata.</p>
<p>To što je Hrvatska ratificirala Sporazum o NE Krško nema nikakva formalno-pravnog učinka na poslovanje HEP-a (i isporuku računa slovenskoj strani) jer u predviđenom roku to nije napravila i Slovenija. Tako Sporazum - koji je bio i povodom za pad hrvatske vlade - zasad nema neko posebno značenje. Njime je bilo predviđeno da struja iz nuklearke nakon četiri godine počne stizati u Hrvatsku, međutim do toga nije došlo jer je slovenski ustavni sud blokirao sporazum. Hrvatska je pak u Sporazum, prigodom ratifikacije, ugradila i klauzulu da prestaje vrijediti ako ga do nove godine ne ratificira i Slovenija.</p>
<p>U vezi sa HEP-ovim računima, slovenska je strana i ovaj put postupila kao i u dosadašnjim slučajevima i vratila je fakture. Drnovšek je pak osporio i valjanost hrvatske ratifikacije stoga što se nije dogodila do 1. srpnja, kako u Sporazumu odista stoji. Usput je zatražio i dodatne pregovore o nuklearki pa su sve manji izgledi da se cijeli problem riješi do 1. siječnja 2003. do kada vrijedi hrvatska ratifikacija. U tom slučaju, problem nuklearke Krško počeo bi se rješavati na domaćim i inozemnim sudovima.</p>
<p>S tim u vezi svakako je značajna činjenica da se Trgovački sud u Zagrebu, nakon mnogo odugovlačenja, nedavno konačno proglasio mjerodavnim za problem HEP-ovih potraživanja prema NE Krško. No osim toga, već će početkom sljedeće godine, ako se ne postigne sporazum, uslijediti i zahtjev (tužba) HEP-a za međunarodnom arbitražom u vezi s nuklearkom i to na temelju Energetske povelje koju su i Slovenija i Hrvatska ratificirale. Tako bi slučaj »krađe nuklearke«, kako je nedavno jedan Drnovšekov ministar označio potez Drnovšekove vlade iz 1998., mogao ući u završnicu.</p>
<p>Hrvatskoj u vezi s tim nije ostalo mnogo vremena jer je prva polovica sljedeće godine, prema nekim pravnim tumačenjima, i krajnji rok kada treba pokrenuti taj proces ako ne želi da, zbog petogodišnje šutnje, slučaj nuklearke prijeđe u - zastaru. </p>
<p>Slovenska je vlada 1998. godine jednostranom odlukom isključila hrvatsku stranu, koja je 50-postotni vlasnik nuklearke, iz njena upravljanja. Također, prestala je isporučivati električnu energiju Hrvatskoj čime ju je, prema HEP-ovim računima, oštetila za spomenutih 250 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Kakvi su odnosi u vezi s nuklearkom ukazuju i slovenska potraživanja prema hrvatskoj strani. Iako neki smatraju da su prilično napuhana, ona danas iznose oko 50 milijuna američkih dolara, uključuju i tekuće troškove za dekomisiju (razgradnju) nuklearke te za njen normalni rad. I na kraju recimo da se Sporazumom o NE Krško, među ostalim, predviđa da obje strane (što je, barem što se tiče hrvatske, bilo prilično velikodušno) odustaju od potraživanja prema drugoj strani.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ima li Hrvatska uopće vanjsku politiku?</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Još se nije u posljednje dvije godine dogodilo da</p>
<p> - kad je riječ o nekom važnijem vanjskopolitičkom potezu - ne dođe do sukoba između Ureda predsjednika i Vlade, dijela Vlade i Ministarstva vanjskih poslova...</p>
<p>Hrvatska već pune dvije godine pati od sindroma smušenosti u vanjskoj politici. No, takva razmimoilaženja ne mogu se opravdati nesnalaženjem ili pak obiljem dobrih ideja zbog kojih je teško odabrati pravu. Hrvatska vanjska politika zna samo papagajski ponavljati kako joj je strateški cilj ulazak u EU i NATO, no kad treba povući konkretan potez onda nastupaju partijske ćelije, međusobno sukobljene oko pojedinačnih sektorskih interesa, pa makar to išlo na štetu hrvatskim državnim interesima. U tom cirkusu ministri, i sami dijelovi istog stranačkog miljea, često nemaju snage ni hrabrosti usprotiviti se koalicijskom politikantstvu.</p>
<p>Nesuglasice Mesića i Vlade o tome treba li ukinuti vize za Jugoslaviju ili ne - klasičan je primjer takva ponašanja. Sve je počelo 2000., kad su određeni dijelovi koalicije bili protiv bilo kakve normalizacije odnosa s BiH, zatim uspostavljanja gospodarskih odnosa, da bi posljednji problem nastao s viznim režimom. Prije nego što je u Beogradu ministar unutarnjih poslova Šime Lučin izjavio da će Hrvatska uvesti turističke vize za jugoslavenske građane, četiri je sata razgovarao s Toninom Piculom. Kad se Lučin vratio u Zagreb postalo mu je jasno da uvođenje turističkih viza »neće proći«. Hrvatski su pregovarači tako ispali neozbiljni i smušeni. </p>
<p>Predsjednik Mesić suočio se ponovno zbog sarajevske izjave o bezviznom režimu s problemom rastrgane vanjske politike, koja umjesto da nešto čvrsto odluči i onda iza toga stoji, radije govori jedno, radi drugo, a o trećem šuška u kuloarima. Predsjednika Mesića trebalo bi poslušati barem kad je riječ o vanjskoj politici prema susjedima, jer je na tom području nekoliko puta spasio hrvatski obraz kad je koalicija bespotrebno i besplodno kalkulirala.</p>
<p>Stoga je priča o viznom režimu s Jugoslavijom žalostan podsjetnik da se vlasti u ovoj državi i dalje nisu sposobne dogovoriti kako do ispunjenja strateških ciljeva uopće doći. Loših primjera poput uvođenja naftnih koridora, ili pak posljednje afere s EU-om u vezi sa šećerom, ne manjka. Ima li hrvatska uopće vanjsku politiku?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ashdown slijedi Petritschev model</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Ma koliko je (eventualno) želio biti originalan, različit od svoga prethodnika Wolfganga Petritscha, Paddy Ashdown, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u prva dva mjeseca svoga mandata pozornost je privlačio uglavnom odlukama o smjenama i suspenzijama dužnosnika. Najnoviju od njih, onu o suspenziji jednog suca Vrhovnoga suda Republike Srpske i dvojice sudaca općinskih sudova (u Širokom Brijegu i Čapljini), Ashdown je potpisao u utorak. </p>
<p>Prije toga smijenio je i načelnika općine Donji Vakuf Kemala Terzića, zbog toga što je svjesno i namjerno ometao povratak izbjeglih Srba u njihove prijeratne domove, te ministra financija Federacije BiH Nikolu Grabovca, za koga je procijenio da snosi moralnu odgovornost za protuzakoniti povrat carinskog depozita jednoj tvrtki iz Orašja. Ovaj niz svakako valja dopuniti činjenicom da je Milenko Vračar, Grabovčev kolega iz Republike Srpske, smjenu izbjegao u zadnji tren, i to tako što je, postupivši po Ashdownovu ultimatumu, sam odstupio s dužnosti.</p>
<p>Spremajući se za angažman u BiH, Ashdown je objavio kako se ne kani baviti raspravama o preustroju te ne(s)pretno »skrojene« države, nego gospodarskim oporavkom, zapošljavanjem i iskorjenjivanjem korupcije. Tu je, naravno, i neizbježno pitanje suradnje BiH (u prvom redu entiteta sa srpskom većinom) s Haaškim sudom, na čijem rješavanju ni Petritsch ni ostali Ashdownovi prethodnici nisu postigli gotovo ništa. Petritsch je to na kraju svoga mandata sam priznao, rekavši: »Odlazim s gorčinom zbog činjenica da su osobe koje traži Tribunal u Den Haagu još na slobodi.« Radovan Karadžić i Ratko Mladić i danas su, šest i pol godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, još daleko od Haaga, a upravo je visoki predstavnik, zajedno s drugim međunarodnim čimbenicima u BiH, najpozvaniji učiniti nešto - »pritisnuti« vladu RS ili uhititi optuženike - kako bi se to stanje okončalo.</p>
<p>Prostora za djelovanje, pa i za primjenu prokušanih metoda, dakle, nipošto ne manjka. Dapače, on je tako velik da će, kako sada stvari stoje, i Ashdownovi nasljednici imati pune ruke posla. Ako ne s »kandidatima« za Haag i osobama odgovornim za njihovo neizručenje, onda s gospodarskim oporavkom, zapošljavanjem, korupcijom, ilegalnim imigrantima, bijelim robljem...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Peršin začinio nezadovoljstvo</p>
<p>Španjolska je vlasnik otočića Perejil skoro pola milenija. Izađe li ususret nekim marokanskim nezadovoljstvima, recimo, sklopi li s Rabatom Europska unija Maroku povoljniji, pravičniji sporazum o ribarstvu od ovoga upravo istekloga - koze će neuznemiravane brstiti peršin i idućih 500 godina</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>U nekom boljem, realnijem svijetu, mediteranska Iwo Jima</p>
<p> - na što je podsjećala snimka iskrcavanja pripadnika oružanih snaga Kraljevine Španjolske na nenaseljeni otočić Perejil uz marokansku obalu - izazivala bi smijeh. Budući da je otočić (koji je ime dobio po začinskoj biljci - peršinu, koji je rastao među stijenama) ipak zadnjih 500 godina španjolski teritorij i k tome jedna od rijetkih preostalih krpica nekadašnjega golemog španjolskog kolonijalnog carstva, on poput svih spornih mediteranskih otočića ima simbolično značenje. </p>
<p>Zemlje-vlasnice hridi spremne su, naime, braniti nenaseljene bezvodne i bezvrijedne hrpe stijenja do zadnje kapi krvi. Grčka i Turska su se izvježbale u sportu »moja zastava na mom/tvom otočiću, a NATO već ima kroničnu glavobolju od gledanja kad će turski avion nadletjeti saveznika Grčku u nekom nezgodnom trenutku« (a takav je svaki!) ili kad će grčka strana učiniti isti takav potez Turskoj, ili kad će opet nekoliko vojnika zariti nacionalnu zastavu među stijene na koje polaže pravo susjedstvo. </p>
<p>Španjolska ima polu-britanski Gibraltar, i u ujedinjenoj Europi dvije zemlje tek pokušavaju naći modus objektivno dostižan s pet minuta konstruktivnog razgovora. Gibraltarci, međutim, neće Španjolsku.</p>
<p>»I dalje smo vrlo zabrinuti«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi nakon što je, bez ispaljenog metka, hrid 200 metara udaljena od marokanske obale ponovno vraćena u okrilje matične joj Španjolske. Peršin - čak i kad je otok - začinska je biljka. Začinjen dubljim problemima, koji bi se rješavali u roku odmah u nekom boljem svijetu u kojemu bi ovakva epizoda bila više ludiranje negoli ozbiljan državni posao očuvanja suvereniteta. Poslavši 12 ljudi na otok, potom ih brojčano prepolovivši, Marokanci su htjeli povratiti nešto nacionalnog ponosa, možda i skrenuti interes svojih građana s važnijih problema koji muče zemlju. </p>
<p>Vjenčana su slavlja prošla, a nezaposlenost, besperspektivnost, nedemokracija i čvrsta kraljeva ruka čekaju u zasjedi da nezadovoljstvo nabuja. Kad je potrošen kraljevski pir, dobro dođe i sporni otok. Svaka vlada uvijek će radije imati na ulici ljude koji urlaju i pjene, jer »nam je neprijatelj zabio mrski nam barjak na naše sveto tlo«, ili »susjedstvo nam je otelo ime pokrajine što znači da će nas anektirati«. Sve to je bolje nego da ljudi demonstriraju zbog nezaposlenosti, striktnih fiskalnih mjera, pada plaća, nesigurne mirovine, slabe socijale... </p>
<p>Države - kad im je u interesu riješiti ove minorne teritorijalne probleme - to i čine. Sjest će za stol, popričati, pozvati stručnjake, razviti karte, učiniti nekakav ustupak ocijene li da je dobrodošao. Ako baš ne ide, kao članice UN-a plaćaju i njegov Međunarodni sud zadužen za rješavanje sporova država. Začinska biljka peršin kazuje da je Maroko nezadovoljan Španjolskom kao što je i Španjolska nezadovoljna Marokom.</p>
<p>Začinivši kašu, obje su zemlje uskočile na opasan teren u kojem se ne zna hoće li epizoda s mjestom kozje ispaše završiti za pregovaračkim stolom - kamo ide sav pristojan svijet - ili gledajući se preko nišana, u rovovima, na ratištu. Žele li iskreno rješenje spora, države se bez razlike uvijek nađu na pola puta. Kad nekim kozjim otokom namjeravaju popravljati okus domaće političke hrane, onda će biti i galame, i ucjena, i velikih riječi, i teatralnih poteza, ljudi će zagristi u busen peršina kao što zagrizu i u manje stvari, i kao što se dadu zavesti i smesti uspjehom nacionalnog nogometnog tima da se ne bi suočili s pravim istinama i činjenicama. Ako je zemljama do drugih stvari osim dobrosusjedstva, uvijek će naći nekakav otok, aferu, dokument, nuklearku, političara, budalaštinu, vijugavu rijeku koja mijenja tok, lude krave, dekrete, lošu uspomenu iz prošlosti, maslac na glavi i glavu u pijesku... da se na njih uhvate i pokrenu lavinu. Zadnji su granični spor zemlje što već 40 godina žive bez granica - Belgija i Nizozemska - razriješile nedavno. Što ne smeta njihovim medijima da doslovno svako ljeto, kad su čak i skandali na godišnjem odmoru, razglabaju stare priče o tome tko je htio porobiti koga prije jednog stoljeća. </p>
<p>Španjolska je vlasnik otočića Perejil skoro pola milenija. Izađe li ususret nekim marokanskim nezadovoljstvima, recimo, sklopi li s Rabatom Europska unija Maroku povoljniji, pravičniji sporazum o ribarstvu od ovoga upravo istekloga i demonstrativno neproduženoga - koze će neuznemiravane brstiti peršin i idućih 500 godina. Peršin je samo kozama hrana - ljudima, naročito onim od politike i ako je riječ o nenaseljenom otočiću, on je tek začin za kašu koju možemo, u slučaju da se kuhar zaigra i pretjera, svi skupa s gađenjem na silu kusati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Uz Miloševića ni naši političari ne čuju dobro</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Uz to što radi loše, dobar je dio naših političara nagluh. Neki su gluhi pijani poput Bandića, a neki i trijezni i pijani. Iako je okrznuo uredno parkiran kombi - o čemu su CCN-ove Vijesti dana izvijestile dan nakon sporovoznih novina, a Dnevnik, naravno, nije htio uznemiravati vlast takvim sitnicama - ni Radimir Čačić to nije osjetio sluhom, što se zdravoj osobi ne može dogoditi. Može ako u autu nafrlji do daske kakav dobar rock and roll ili - nekako mi više ide uz psihološki i intelektualni profil naših političara - Severinu, Magazin, Vucu, Danielu Martinović, te, u najboljem slučaju, Olivera Dragojevića. Ako je na braniku Čačićeva audija vidljiv trag nevelike nezgode kakvih se u Hrvatskoj dnevno dogodi nebrojeno, tada je - govorim iz vlastitoga iskustva - nemoguće ne čuti struganje plastike o plastiku ili lima o lim. Zato više vjerujem da je Čačić - poput Bandića kojeg je, nije na odmet podsjetiti, zbog napuštanja prometne nezgode gađao iz svih mogućih oružja i oruđa - pokušao primijeniti metodu APP (ako prođe, prođe). A ako ne prođe? Tada će se praviti gluh. Uostalom, Čačić već jest javno ismijavao policiju tvrdeći da on i njegov vozač nisu stali na policajčev znak jer su mislili da ushićeni podanik palicom »stop« pozdravlja slavnog ministra. Čačiću je taj neviđeni sarkazam zamjerio tek oporbeni HDZ, ali ne, primjerice u Bandićevu slučaju »principijelna« Vesna Pusić.</p>
<p>Je li uopće potrebno dizati toliko prašine oko nezgode koja je prouzročila štetu od petstotinjak ili tisuću kuna? Ma, nije riječ o šteti već o poštivanju reda i zakona. Odnosu prema pravnoj državi. Umjesto da budu primjer svim ostalim građanima, nedodirljivi političari primjenjuju zakonitosti Divljeg zapada. Pa, neće valjda Radimir Čačić pridavati važnost tome što je jedva okrznuo kombi nekakvog običnog smrtnika!? Neće valjda Bandić ugroziti svoju karijeru zbog desetak gemišta i automobila koji se njegovoj pijanoj visosti našao na putu!? Hoće, hoće... Itekako. Na policiji je da otkriva, na sudu da kažnjava, na novinarima da upozoravaju, a glasači će svaku takvu bezobraštinu ubuduće već znati kazniti.</p>
<p>Budišina farsa nema kraja. Na nagovor velikog vođe Veliko vijeće naredilo je da statutarne komisije izbace vođine neistomišljenike bez obzira jesu ili nisu krivi. A to dokazuje da HSLS nije, u biti, demokratska stranka. Po onome kako se ponašaju Budiša i Vijeće statutarne su komisije tek fikusi koji imaju postupati onako kako Zagreb naredi. Ali, protiv Budišine samovolje pobunila se statutarna komisija Koprivničko-križevačke županije odbivši isključiti Mladena Godeka iz stranke. Zašto? Jer ne misle da je Godek naštetio svojoj stranci zato što je u Saboru glasovao za Sporazum o NE Krško. Štetio bi ugledu, zaključili su Koprivčani i Križevčani, da je glasovao suprotno. Kao što je to učinio Budiša i njegovi nemisleći sateliti koji potvrđuju onu Budišinu tezu da su bez njega nitko i ništa.</p>
<p>Svoj novi preustroj HSLS demonstrira kompanjonstvom s HDZ-om u Karlovcu, te okretanjem leđa SDP-u, HNS-u, HSS-u i LS-u. Izvjesni Boris Mlikan s tipičnim karakteristikama suncokreta u Dnevniku se čudi što dojučerašnji koalicijski partneri ne toleriraju njihov brak s HDZ-om. Kakav vođa, takvi podanici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Goranska je deklaracija federalizacija Hrvatske</p>
<p>Zahvaljujući postignutoj jedinstvenosti obranjena je domovina od velikosrpske agresije, međutim, ta stvorena solidarnost i sloga poremećena je posljedicama rata koje nisu podjednako pogodile sva hrvatska područja. Gospodarska i politička kriza je plodno tlo za stare podjele, suprotnosti i nezadovoljstva. To je pogodovalo i osnutku regionalnih političkih stranaka od kojih je najutjecajniji IDS / Podjela na pet regija stvorila bi veliku neravnomjernost. Središnja Hrvatska obuhvatila bi gotovo polovicu stanovništva i gospodarstva. Stvaranje male regije Istre postavilo bi pitanja u Međimurju i području nekadašnje Dubrovačke Republike nemaju li i ti krajevi, prema istovjetnim kriterijima, pravo na regionalnu zasebnost. Predložene granice Dalmacije predstavljale bi oživljavanje starih poraženih ideja dalmatinskih autonomaša</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U sjeni komešanja na političkoj sceni, izazvanog raspadom koalicije i ostavkom Vlade, održan je sastanak čelnika regionalnih stranaka Istarskog demokratskog sabora, Primorsko-goranske stranke, Slavonsko-baranjske hrvatske stranke i Dalmatinske akcije i završen 7. srpnja Goranskom deklaracijom za regionalnu Hrvatsku.</p>
<p>Predlaže se podjela Hrvatske na pet regija: Slavoniju i Baranju, središnju Hrvatsku, riječku regiju, Dalmaciju i Istru.</p>
<p>Regije bi imale velika prava, donosile bi propise s raznih područja, od školstva do gospodarstva, prometa i javne sigurnosti, ubirale bi vlastite poreze i obavljale raspodjelu. Regionalnu podjelu trebao bi pratiti odgovarajući izborni sustav, kao i sastav i organizacija Hrvatskoga sabora koji bi dobio dom regija.</p>
<p>Prekomjerna centralizacija u tranzicijskim zemljama uz birokratizaciju, militarizaciju i monopolizaciju države, dio naslijeđa prijašnjih komunističkih poredaka. Dugo razdoblje jedinstva vlasti otežava stvarnu provedbu trodiobe vlasti i izravniji utjecaj građana na politički život. </p>
<p>Stoga je i u Hrvatskoj aktualno pitanje nove organizacije lokalne, regionalne i državne vlasti, jer se sadašnji sustav s dvadeset jednom jedinicom pokazuje kao neučinkovit i preskup.</p>
<p>Pružaju li prijedlozi Goranske deklaracije decentralizaciju uprave i lokalne samouprave koja će donijeti više učinkovitosti i racionalnosti? Zasniva li se predložena regionalna podjela na povijesnim, gospodarskim i prometnim čimbenicima i poštuje li pravilo ravnomjernosti?</p>
<p>Regionalizmu u Hrvatskoj pridonijeli su zemljopisni uvjeti - veliki planinski lanci koji dijele njen sjever i jug, donekle i kulturni utjecaji s raznih strana, ali u najvećoj mjeri djelovanje stranih političkih vlasti.</p>
<p>Višestoljetna vladavina Mlečana stvorila je područja Dalmacije i Istre, povijesna pokrajina je i Slavonija, a Banska Hrvatska predstavljala je »ostatak ostataka« koji je zadržao autonomiju.</p>
<p>Tome treba još dodati iseljavanja i useljavanja, osobito u doba turskih ratova, što je sve zajedno stvorilo regionalne razlike sa stanovitim oprečnostima.</p>
<p>Regionalizam je, dakle, posljedica tuđinskih osvajanja i toga što su područja naseljena Hrvatima bila pod različitim vlastima. Kako su te vlasti potiskivale nacionalni razvitak, bilo je otežano i usporeno formiranje suvremene hrvatske nacije.</p>
<p>Povezivanje svih dijelova Hrvatske pod jednom vlašću nakon 1945. postupno jača osjećaj solidarnosti i zajedničke pripadnosti unatoč unitarističkoj politici Beograda. Proces povezivanja doživio je vrhunac 1990. nakon prekretničkih demokratskih promjena u općem zanosu stvaranja samostalne države.</p>
<p>Zahvaljujući postignutoj jedinstvenosti obranjena je domovina od velikosrpske agresije, međutim, ta stvorena solidarnost i sloga poremećena je posljedicama rata koje nisu podjednako pogodile sva hrvatska područja. </p>
<p>Gospodarska i politička kriza je plodno tlo za stare podjele, suprotnosti i nezadovoljstva. To je pogodovalo i osnutku regionalnih političkih stranaka od kojih je najutjecajniji IDS.</p>
<p>Podjela na pet regija predložena Goranskom deklaracijom stvorila bi veliku neravnomjernost u svakom pogledu. Središnja Hrvatska obuhvatila bi gotovo polovicu stanovništva i gospodarstva.</p>
<p>Stvaranje male regije Istre postavilo bi pitanja u Međimurju i području nekadašnje Dubrovačke Republike nemaju li i ti krajevi, prema istovjetnim kriterijima, pravo na regionalnu zasebnost. Predložene granice Dalmacije predstavljale bi oživljavanje starih poraženih ideja dalmatinskih autonomaša.</p>
<p>Zbog nelogičnosti i političke pozadine koja se dade naslutiti, Goranska deklaracija doživljava protivljenja. Tako je Mato Arlović, potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, već iznio (prema Jutarnjem listu od 15. srpnja) da novi sustav ne bi donio uštede, što je navedeno kao jedan od razloga regionalizacije, nego dapače povećanje troškova, jer bi se postojećem sustavu još dodala regija kao »kapa«.</p>
<p>Uz to, prema njegovu sudu, značilo bi to uvođenje elemenata federalizma, osobito uvođenjem doma regija u Hrvatski sabor, što bi također bio novi teret za oskudni državni proračun.</p>
<p>Arlović je u pravu i pretvaranje Hrvatske u složenu državu doista nema smisla. Federalne su države u pravilu nestabilne i nalaze se ili na putu većeg jedinstva ili na putu raspada, a njihove federalne jedinice se često sukobljavaju zbog različitih interesa.</p>
<p>U govoru u povodu Dana Hrvatskoga sabora predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je, govoreći o ustavnom poretku, iznio kako valja uvažavati trendove suvremenog parlamentarizma i decentralizacije mjerodavnosti i istaknuo »kako ostaje otvorena mogućnost da se u budućim vremenima, kada ostvarimo željenu decentralizaciju i gospodarski napredak, osjeti potreba za uvođenjem doma snažnih regija...«</p>
<p>Doista, regionalni preustroj koji će zahtijevati svestrane analize, uvažavanje svih relevantnih čimbenika, pitanje je koje treba rješavati kad Hrvatska dosegne veću gospodarsku i političku postojanost.</p>
<p>Za to nikako nije ovo razdoblje u kojem je zemlja u gospodarskoj i političkoj krizi, kad se tek radi na odgovarajućim prometnim vezama i dok još niz krajeva čeka otklanjanje posljedica rata. Nije čas da se na vatru velikih, neriješenih problema dolijeva ulje novih pitanja i sukoba, nego je nužno sabrati sve snage radi općih interesa.</p>
<p>Decentralizacija koja će lokalnoj samoupravi omogućiti veću financijsku samostalnost i upravu približiti građanima, nedvojbeno je potrebna i valja je pripremati prema iskustvima zemalja razvijene demokracije ne dovodeći u pitanje probitke cjelovite države.</p>
<p>Na povezivanje lokalne uprave i samouprave u veće cjeline obvezuje i cilj ulaska u Europsku uniju, međutim, decentralizacija kakva je potrebna Hrvatskoj ne bi se postigla prihvaćanjem prijedloga iznesenih u Goranskoj deklaraciji.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sumrak bogova: kada društvo počinje gubiti svoj identitet, rastu apetiti za lažnim iscjeliteljima</p>
<p>Katolička crkva, pogotovo nakon Vatikanskog koncila, vrlo je malo učinila da spriječi rastakanje društva. Umjesto toga, prema vlastitoj lošoj mimikriji moderne demokracije (protiv koje je sama donijela brojne enciklike potkraj devetnaestog stoljeća!) i sama prihvaća neke dekadentne pojave, smatrajući da će tako privući raspršeno mlado stado / Neshvatljivo je da mladež katoličkih naroda, od koji svaki ima toliki broj vlastitih blaženika i svetaca, prihvaća uvozne putujuće Bude ili leteće bodisatve. Ako se ti uvozni profeti još okite floskulama o ljudskim pravima i kulinarnim humanizmom, vjerojatno će uspjeti dogurati i do Nobelove nagrade... Nakon pedofilskih skandala koji su potresli katoličke klerikalne krugove u Americi, vjerojatno će Crkva još više gubiti na utjecaju. Takva je klima idealna za katastrofičare i propovjednike o kraju svijeta i dolasku marsijanaca</p>
<p>TOMISLAV SUNIĆ</p>
<p>Kada društvo počinje gubiti nacionalni identitet, tada rastu apetiti za bizarnim sektama i lažnim iscjeliteljima od zla. </p>
<p>Hrvatska, slično ostalim postkomunističkim zemljama, preplavljena je ne samo dobro plaćenim zapadnjačkim politikantima, nego je ona i otvorena zemlja za samoprozvane mesije i proroke. </p>
<p>I nedavni dolazak Tibetanca Dalaj-lame uklapa se više u pomamu za novim orijentalnim avanturama, koje su već godinama u modi u Americi i zapadnoj Europi. Koja su duhovna čudotvorstva Dalaj-lame ostaje misterij. Dalaj-lama je više medijski simbol općeg dobra za vapijuće mase, a manje čovjeka čudotvorca.</p>
<p>U posljednje vrijeme u Hrvatsku dolaze opskurni zapadnoeuropski i američki subotari, mormoni, i nejasni biblijski misionari koji smatraju da su uistinu pozvani da obrate i vode izluđene istočnoeuropske mase. </p>
<p>Najčešće je riječ o uvoznim šarlatanima od kojih broj ima prevarantski pedigre. Amerika, koliko god ona bila sekularna zemlja, u moralizatorskom smislu, svojim prodikama o svetom trojstvu Biblije, batine i businessa, predstavlja okosnicu globalne političke teologije. </p>
<p>U vojnom se izdanju to očituje u trajnim ratovima protiv nedokučiva »zla«; bilo da je riječ o »ratu protiv droge«, »ratu protiv cigareta«, »ratu protiv komunizma«, ili današnjem »ratu protiv terorizama«. </p>
<p>U načelu takvi ratovi nikada ne uspijevaju locirati niti krivca niti uzroke zla. </p>
<p>Katolička crkva, pogotovo nakon Vatikanskog koncila, vrlo je malo učinila da spriječi rastakanje društva. </p>
<p>Umjesto toga, prema vlastitoj lošoj mimikriji moderne demokracije (protiv koje je sama donijela brojne enciklike potkraj devetnaestog stoljeća!) i sama prihvaća neke dekadentne pojave, smatrajući da će tako privući raspršeno mlado stado. </p>
<p>Crkva je sve manje i manje oslonac nacionalne zajednice i duhovnog osjećaja za misterij. Ona sve više i više postaje oblik sekularnoga životnog stila. </p>
<p>Neshvatljivo je da mladež katoličkih naroda, od koji svaki ima toliki broj vlastitih blaženika i svetaca, prihvaća uvozne putujuće Bude ili leteće bodisatve. Ako se ti uvozni profeti još okite floskulama o ljudskim pravima i kulinarnim humanizmom, vjerojatno će uspjeti dogurati i do Nobelove nagrade.</p>
<p>Nakon pedofilskih skandala koji su potresli katoličke klerikalne krugove u Americi, vjerojatno će Crkva još više gubiti na utjecaju. Takva je klima idealna za katastrofičare i propovjednike o kraju svijeta i dolasku marsijanaca. </p>
<p>Ne treba se stoga čuditi sve većem razdoru u Katoličkoj crkvi između »tradicionalista« i »modernista«, premda o tome Katolička crkava u javnosti malo govori. U Francuskoj i Italiji, a dobrim dijelom i među katoličkim klerom u Americi, jača katolički integrizam, koji odbacuje Vatikanski koncil, a čiji najradikalniji predstavnici smatraju papu Sotonom.</p>
<p>Izgubljena mladež u potrazi za orijentalnim fakirima i zapadnjačkim fukarama, postaje često žrtva kultskih i financijskih prijevara. No svaka vjera je stvar vjerovanja, a ne argumenata ili protuargumenata. </p>
<p>Jer, napokon, i samo kršćanstvo počelo je svoju odiseju kao mala levantinska sekta koja je tisuću godina kasnije zahvatila cijeli svijet. Vjerojatno je i sam Isus Krist više sličio kombinaciji Bin Ladena i Boba Dylana, nego kasnijem europskom dolihocefalnom ljepotanu, prikazanom u svakoj europskoj i američkoj kapeli. </p>
<p>Europska kultura duguje veoma mnogo kršćanstvu, ali ona duguje također i pretkršćanskim poganskim misliocima poput Cicerona, Tacita ili Homera. </p>
<p>U današnjem arhaičnom postmodernizmu raste broj europske mladeži koja sluša staroeuropske napjeve Lidije Bajuk i nacionalističke glazbene izvedbe politički nekorektnih »Laibacha« ili »Blood and Honora«.</p>
<p>Autor je doktor političkih znanosti, bivši profesor u Americi i bivši emigrant, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Traumatične posljedice seksualnoga nasilja i Srićino veselo feljtonsko amnestiranje zločina</p>
<p>Profesor Srića je suvremena osoba pa zna da silovanje više ne smatramo zanemarivim prijestupom, stoga on to fantazijsko odmah poprati autorskim komentarom u komu se govori o tomu da su takve maštarije jednostavno dijelom nepriznatih želja i muškaraca i žena... Nema nikakve sumnje da postoje seksualne maštarije koje uključuju nasilje. Na svakodnevnoj, zdravorazumskoj razini u žena, one su većinom bile izraz nemogućnosti da prihvatimo sebe kao osobe sa spolnim željama, pa je izmišljanje situacije kada užitak više ne ovisi o vama popratna pojava seksualno neprosvijećenih sredina / Žalosno je sada čitati Hitreca, te neumjerene i neistinite stavove od autora koji je znao pričati priče koje su djeci pomagale da promisle o svojem ponašanju bez mržnje i sa zabavnom mjerom nevjerodostojnosti</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Nije još vrijeme kiselih krastavaca, politička su pitanja na dnevnom redu usred žege. Značajke tih političkih pitanja svima su nam važne, ali i ona su dio općeg kulturnog sklopa čija je patologija predmet ovog osvrta.</p>
<p>Prvi je primjer naizgled sasvim bezazlen, roman sveučilišnog profesora s jasnim političkim ambicijama, Velimira Sriće, koji je prije nekog vremena svojom ostavkom na mjesto predsjednika Skupštine grada Zagreba izazvao sasvim nerazmjerne pohvale.</p>
<p>Mnogi profesori pišu romane, postoji potreba da se osvoji i to područje imaginativnog učinka riječi, da se vidi druga mogućnost pisanja. </p>
<p>Roman Velimira Sriće je, prema autorovim izjavama, uz to još plod osobne sreće, rezultat pronalaženja kozmički predodređene ljubavi.</p>
<p>Ono što je povod kritike jest okolnost da fikcijska ljubavna priča počinje junakovim nasilnim činom, planiranim silovanjem koje je, dakako, prikazano kao nešto posebno i nježno.</p>
<p>Profesor Srića je suvremena osoba pa zna da silovanje više ne smatramo zanemarivim prijestupom, stoga on to fantazijsko odmah poprati autorskim komentarom u komu se govori o tomu da su takve maštarije jednostavno dijelom nepriznatih želja i muškaraca i žena.</p>
<p>Područje žudnje doista je složena stvar. </p>
<p>Georges Bataille i mnogi drugi istražili su ambivalentnosti i transgresije pa je možda nepravedno osuđivati amaterski doprinos toj problematici. No takav pristupačan, zdravorazumski tekst mnogo je opasniji u svojoj normalizacijskoj namjeri.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da postoje seksualne maštarije koje uključuju nasilje. </p>
<p>Na svakodnevnoj, zdravorazumskoj razini u žena, one su većinom bile izraz nemogućnosti da prihvatimo sebe kao osobe sa spolnim željama, pa je izmišljanje situacije kada užitak više ne ovisi o vama popratna pojava seksualno neprosvijećenih sredina.</p>
<p>S druge strane, opet na jednostavnoj zdravorazumskoj razini, podaci o traumatičnim posljedicama seksualnog nasilja ne mogu se ignorirati. Previše su strašni da se ne bi moralo komentirati to veselo feljtonsko amnestiranje zločina (Velimir Srića, »Privatne istrage«, Vjesnik, Podlistak).</p>
<p>Drugi primjer je posve drukčiji i tiče se javno zastupanih stavova pisca kojega su s veseljem čitala djeca, a njegovi su romani izlazili u velikim nakladama u vremenima što ih sada naziva olovnima.</p>
<p>Kao i svaka književnost i ona za djecu ima izravni učinak na moralnu imaginaciju. Vjerojatno ni danas nema boljeg moralnog odgoja nego što ga pružaju romani Ericha Kästnera, a mnogi su otkrili i složene svjetonazorske implikacije priča o medvjediću Poohu.
Galerija Hitrecovih likova (jer riječ je o Hrvoju Hitrecu) u davna vremena pružala je mogućnost identifikacije mimo nekih pretjerano didaktičkih obrazaca, dok je kasnije izravna politička poruka nepovoljno utjecala na stil. Žalosno je sada čitati neumjerene i neistinite stavove, uz to još grandiozne (kaže da će se uskoro pobrinuti da Hrvatski centar PEN-a i Hrvatski helsinški odbor maknu pridjev hrvatski) od autora koji je znao pričati priče koje su djeci pomagale da promisle o svojem ponašanju bez mržnje i sa zabavnom mjerom nevjerodostojnosti.</p>
<p>Kad čitamo intervjue u Hrvatskom slovu ne bi se smjeli previše čuditi i zgražati pa samo mala napomena uz jedno od pitanja Đurđice Ivanišević. Ono, naime, glasi: »Čak je i u Rusiji već odavno postala moguća slava jedne 'disidentice' velike Mandeljstajmove« (tako piše, op. N.Č.). </p>
<p>U Hrvatskoj, čini se, još nije došlo vrijeme za istinu o svim strahotama kroz koje su prolazili hrvatski pisci?!</p>
<p>Možda bi Hrvoje Hitrec mogao reći nešto o strahotama kroz koje je prošao.</p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svojim pisanjem »tehnolog« Radić potvrđuje samo stanje duha dijela hrvatskih intelektualaca</p>
<p>Ni poslije dvaju poprilično opširnih objavljenih tekstova ne znam što je autoru tehnika, a što tehnologija!? Odnosno, što je značenje riječi tehničar i tehnolog. Stoga ga molim da za potrebe javnosti navede vjerodostojne definicije četiriju navedenih pojmova. Vjerujem da će mu opojmljenje pomoći i u shvaćanju onoga što piše. Možda... Sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća razvijen je i osmišljen vlastiti filozofski nacrt kulturologije kao znanosti o kulturi. Kulturologija je metaznanost ili nadznanost koja obuhvaća sve znanosti, od matematičkih do tehnologije i teologije. Pritom kultura ima dvije sastavnice: materijalnu kulturu i duhovnu kulturu</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Odgovaram »tehnologu« samo iz jednoga razloga: zainteresirani imaju pravo na potpuniju sliku od ponudbe Zvonimira Radića u Vjesniku 9. srpnja 2002. (»Tehničari protiv tehnologa: moglo se učiniti da sukoba i nema, naivno sam pomislio da se Čatić preobratio«, Stajališta). Pritom, za neke, ostaje otvoreno pitanje tko je tragičar! A znalcima je poznato da u sličnim raspravama postoje i neka uljudbena pravila, na primjer, na postavljena pitanja treba odgovoriti.</p>
<p>Zato iz svojega teksta na ovim stranicama (od 2. srpnja) ponavljam pitanje, koje glasi: »Što znači iskaz 'treba napustiti načelo piši kako govoriš' uz pridodani primjer. Znači li to, na primjer, da treba pisati kilowatt umjesto sadašnjega kilovat?«.</p>
<p>Međutim, valja proširiti listu pitanja. Na primjer. Ni poslije dvaju poprilično opširnih objavljenih tekstova ne znam što je autoru tehnika, a što tehnologija!? Odnosno, što je značenje riječi tehničar i tehnolog. Stoga ga molim da za potrebe javnosti navede vjerodostojne definicije četiriju navedenih pojmova. Vjerujem da će mu opojmljenje pomoći i u shvaćanju onoga što piše. Možda. </p>
<p>Zahtjev nije slučajan, kao što nije u uvodu slučajno napisano »tehnolog«. Naime, poslije objave prvoga nastavka članka koji je potaknuo ovu raspravu nazvalo me nemalo vjernih čitatelja rubrike Stajališta, od znanstvenih novaka do akademika. </p>
<p>Svi su pitali samo jedno, što je autor htio kazati svojim tekstom? Odgovarao sam im: »Mislim da znadem o čemu piše. Piše o potrebi primjene izvorne definicije tehnologije, Bekmannovske tehnologije«. </p>
<p>Poslije drugoga nastavka, nažalost, više nisam ni ja znao o čemu piše. Jer, na primjer, tekst drugoga i trećega stavka trećega podnaslova (»Tehnološki se konteksti svakodnevno mijenjaju«), izdvojeni u, vjerojatno urednički naglasak na podrubku članka, pokazuju i osvjetljuju poraz hrvatskoga »tehnološkoga čelništva« pred nadirućim globalizmom u jeziku (samo u tri rečenice pet puta je uporabljen pridjev tehnološki, a četiri puta kontekst). Ili je to oprimjerenje tvorbi kombinacija nazivaka tehnika i tehnologija s drugim riječima, čiji novi kontekstni sadržaji trebaju dovesti do razumijevanja političara o nužnosti tehnološke politike (četvrti stavak istoga podnaslova)? </p>
<p>Pa to i je politički rječnik, rječnik vlasti! Zato su i navedena dodatna pitanja; radi čitatelja i autora.</p>
<p>Međutim, vidio sam, i vidim u povezivanju tehnologije i lingvistike hijerarhijski nešto više, kulturologijski pristup, proučavanje suodnosa sastavnica materijalne kulture i duhovne kulture. Zato valja kao podsjetnik, u natuknicama ponoviti, bez posebnih tumačenja i navođenja izvora nekoliko spoznaja.</p>
<p>Postoji Priroda. Sve što nije neposredno ponuđeno u Prirodi, a što je stvoreno, stečeno ili naučeno to je Kultura. Ona može biti animalna i humana. Pojam animalne kulture je noviji. Da pitanje nazivoslovlja nije nevažno i za potrebe animalne kulture svjedoči i članak »Kulturološke predrasude u znanosti« (Vjesnik, 9. srpnja). U tome nas razmatranju zanima humana ili, u nastavku, samo kultura. </p>
<p>Sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća razvijen je i osmišljen vlastiti filozofski nacrt kulturologije kao znanosti o kulturi. Kulturologija je metaznanost ili nadznanost koja obuhvaća sve znanosti, od matematičkih do tehnologije i teologije. Pritom kultura ima dvije sastavnice: materijalnu kulturu i duhovnu kulturu. </p>
<p>Vršna znanost materijalne kulture u tom je projektu Bekmannovska tehnologija, a duhovne kulture teologija. Zato je moguć iskaz da je kulturologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti Bekmannovske tehnologije i teologije. </p>
<p>Ako je tehnologija sastavnica kulture, a ona to jest, onda joj ne može biti matematika jedina osnova (prvi stavak, četvrti podnaslov). Od »tehnologa« se očekuje da vjerno prenosi stavove i onoga kojemu proturječi. </p>
<p>Zamisao je humane kulture, kao i definiciju kulturologije, prihvatila 10. prosinca 2001. Skupština Hrvatskoga inženjerskoga saveza. </p>
<p>Na temelju nje je i odredila prof. dr. Stanislava Severa (dipl. ing. šumarstva i dipl. ing. strojarstva) da zastupa interese tehničara pri izradbi novih nastavnih programa i planova za osnovno i srednje obrazovanje.</p>
<p>Ne odgovarajući na postavljeno pitanje u osvrtu na, u nastavcima iznesene tvrdnje i stavove, ali tumačenjem važnosti neopojmljene tehnologije, »tehnolog« je prešao na novu argumentaciju, političku. </p>
<p>Tko je što radio od sredine bizantsko-komunističkoga razdoblja. »Tehnolog« je u to vrijeme bio i predsjednik Saveza inženjera i tehničara Hrvatske. </p>
<p>O njegovu doprinosu razvoju te vršne organizacije inženjera i tehničara, koju je naslijedio današnji, ne više zarobljen u genitivu Hrvatski inženjerski savez, ne mogu izricati sudove, jer sam bio daleko od te organizacije. To će jednoga dana morati učiniti povjesničari udruga inženjera i tehničara na ovim prostorima. Bio sam tada visok dužnosnik ugasloga Društva plastičara i gumaraca. </p>
<p>Svoj je vrhunac to društvo ostvarilo u povodu svoje desete obljetnice rada. Izdalo je prvi broj časopisa Polimeri na koji mogu biti ponosni svi koji su ga stvarali i stvaraju. </p>
<p>Među ostalim i zato što je upornim radom njegovao vrhunski hrvatski jezik, hrvatski standard. Posljedice takva rada pokazalo je, među ostalim, i nedavno izdanje »Englesko-hrvatskoga rječnika polimerstva«. </p>
<p>Istodobno je Društvo organiziralo i međunarodnu konferenciju o obrazovanju polimerijskih prerađivača, jedan od najuspješnijih skupova toga društva uopće. Primjerice s autorima iz Finske i Alžira. Taj je skup imao i pokrovitelja. Bilo je to Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske. </p>
<p>Predstavnik pokrovitelja, a time i predsjednik Počasnoga odbora bio je predsjednik tadašnjega Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu, prof. dr. Stipe Šuvar. </p>
<p>Kao predstavnik pokrovitelja pozdravio je skup. Vjerojatno je »tehnolog« zaboravio tko je bio pokrovitelj njegovih »disidentskih skupova«, gdje je sjedio i odlučivao o radu drugih društava.</p>
<p>Napokon pitanje, hoću li biti ili već jesam tragičar u hrvatskome tehnološkom razvoju? </p>
<p>To ionako bez vremenskoga odmaka procjenjuju ljetopisci, jednoga dana procjenjivat će i neki povjesničar toga razvoja. Ali ne treba biti posebno obrazovan da se već sada spozna tko je tragičar. To je hrvatski narod! Uništili su mu znanje koje je imao i s njim stvarao novu vrijednost. A nisu ga naučili novome znanju. </p>
<p>Zato je možda hrvatski narod dužan 28 milijardi američkih dolara.</p>
<p>Da se za nedovoljan visoki bruto domaći proizvod pokriju previsoka primanja, prodaje se ono što je još preostalo. A toga nema više tako mnogo. A dio hrvatskih intelektualnih čelnika sada rasprodaje i hrvatski jezik. Primjeri su svakodnevni i sve strašniji. </p>
<p>Svojim pisanjem »tehnolog« samo potkrepljuje i potvrđuje stanje duha dijela intelektualaca.</p>
<p>Za sada se osobno zadovoljavam s titulom »Don Quijote«. A nastavak ove rasprave bit će smislen tek kada se »tehnolog« preobrati i odgovori na postavljena pitanja.</p>
<p>Autor je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Podzemne vode usporile obnovu na Jelačić placu!</p>
<p>Škegro je potvrdio kako su promjene u čvrstoći tla gradilišta i izmjene prvobitnog izvedbenog projekta, time i građevinske dozvole oduljile radove za šest do sedam mjeseci </p>
<p>Uređenje Varteksove robne kuće na Trgu bana Jelačića 8 bit će završeno kasnije nego što je bilo predviđeno, odnosno tek krajem kolovoza. Razlog tome su izmjene prvobitnog građevinskog projekta i poteškoće koje su na gradilištu uzrokovale podzemne vode.</p>
<p> »Za tjedan dana bit će dovršena nosiva betonska konstrukcija. Budući da se do sada sve odvijalo prema planovima, za pretpostaviti je da će se ispoštivati ugovorom određeni rokovi«, mišljenja je glavni nadzorni inženjer iz Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), Dragan Ekštajn.</p>
<p>Ako ipak dođe do kašnjenja, on previđa da će građevinari napustiti gradilište najkasnije početkom rujna. Ekštajn je priznao da su podzemne vode na gradilištu predstavljale objektivne, istovremeno i neočekivane teškoće. Direktor za razvoj i projekte robne kuće Varteks, mr. Borislav Škegro potvrdio je kako su promjene u čvrstoći tla gradilišta i izmjene prvobitnog izvedbenog projekta, time i građevinske dozvole oduljile radove za šest do sedam mjeseci. </p>
<p>»Drugi projekt konstrukcijski je drugačiji od prvobitnog. Od nekadašnje zgrade zadržani su samo vanjski zidovi, jer smo zaključili da je najkvalitetnije i jedino dugoročno rješenje da se na objektu sve izvede nanovo, rekao je mr. Škegro. </p>
<p>»Građevinski radovi na objektu ukupne površine 5700 prostornih metara stajat će Varteks kao investitora 35 milijuna kuna. Sa cjelovitim uređenjem i novim namještajem iznos investicije penje se na 70 milijuna kuna, ali Varteks njome dobiva čak 4400 prostornih metara novouređenog prodajnog prostora«, kaže mr. Škegro. Domaća industrija tekstila će zbog kašnjenja u rekonstrukciji objekta, na žalost pretrpiti određene gubitke. No, njezin direktor za razvoj i projekte zaključio je da se takav zahvat »radi jednom u 100 godina«.</p>
<p>Direktor Zavoda za organizaciju građenja pri IGH, Nikola Olama uvjerava nas da su nakon prevladanih poteškoća zbog podzemnih voda koje su dovele do proklizavanja graditeljskog terena radovi prošli bez ikakvih problema. U veljači je, podsjetimo puknuo zid stambeno poslovnog objekta u Bakačevoj 3. Olama navodi kako je razlog pucanja taj što je zid i prije radova na robnoj kući bio napuknut.</p>
<p>Inspektori Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja tada su izdali zabranu nastavka rekonstrukcijskih radova na robnoj kući dok se ne osigura građevna jama na Trgu, i zaštiti stabilnost zgrade u Bakačevoj 3. Unatoč tome radovi su nastavljeni, što je Olama prokomentirao izjavom da je ta »zabrana bila, u stvari druge prirode«, a da »sigurnost objekta i gradilišta nikad nije bila upitna«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Biciklom od Zagreba do Lisabona</p>
<p>Preći 10 tisuća kilometara biciklom za dva i pol mjeseca impresivni je cilj koji si je zadao 42-godišnji Zagrepčanin Ivan Cvrtila. Naime, u organizaciji Udruge umjetnika »Vjekoslav Majer«, Vladinog ureda za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga i Akademije pozitivnog ponašanja ovaj će naš sugrađanin s Jaruna 1.kolovoza krenuti na put do Lisabona i natrag. Njegova akcija nazvana je »Volja«, a cilj joj je promoviranje borbe protiv ovisnosti. </p>
<p>Cvrtila ima iskustvo od prošle godine kada je u 17 dana do Napulja i nazad prevalio 2600 kilometara. Želio je zapravo doći od Sicilije, no loši vremenski uvjeti pomrsili su mu račune. </p>
<p>»Poseban mi je izazov što putujem sam. Na putu sam sebi moram biti i doktor i spremačica i kuhar«, našalio se biciklista čiji je cilj postavljanje Guinessovog rekorda. Na svojim putovanjima po Hrvatskoj i Italiji dosad je srećom imao susrete samo sa divnim ljudima. </p>
<p>Tijekom puta, otkriva nam biciklista, potrebna mu je i posebna prehrana koja uključuje što više slanine, kobasica i ostale teške hrane koja mu je odlično gorivo koje, ipak, brzo sagori. Prtljaga koju planira ponijeti u Portugal teži oko 15 kilograma, jer, kako je rekao, mora biti što lakši na putu. U njoj je spakirao nezaobilaznu vreću za spavanje, ceradu koja će ga štititi od kiša, kao i rezervnu gumu. </p>
<p>Ljiljana Šiljak, predsjednica Udruge »Vjekoslav Majer« kazala je kako će Cvrtila putem kontaktirati sve umjetničke udruge i stvarati kontakte. Pozvala je i sve umjetnike da ga putem dočekaju pjesmom i recitacijama. »Bilo bi lijepo kad bi nam netko donirao nekoliko kartica za mobitel kako bi nam se mogao javljati s puta«, rekla je Šiljak. Turistička zajednica Zagreba darovala mu je nekoliko kapa i majica, a pregovara se i da mu gdje može, organizira doček. Šiljak je apelirala i na sve vozače koje će sretati ovog Zagrepčana na biciklu po cestama Europe da mu pomognu po putu. »Bilo bi lijepo kada ga netko ugleda da javi na mobitel 098/ 728 104 da znamo gdje se kreće«, kazala je Šiljak. Ako , pak, ima dobrovoljaca koji bi Zagrepčanina nadgledali u svom osobnom vozilu i oni su dobrodošli. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vojnici posadili oko 175.000 sadnica stabala</p>
<p>Hrvatske šume u srijedu su Središtu za obuku vojnika logističkih specijalnosti na Borongaju darovale pet računala i jedan laserski pisač kojima je opremljena informatička učionica u vojarni. Računala je direktor Hrvatskih šuma, Željko Ledinski, darovao u znak zahvalnosti zbog sudjelovanja ročnika u akciji pošumljavanja »Milijun sadnica za Lijepu našu«. </p>
<p>Suradnja na pošumljavanju između Ministarstva obrane i Hrvatskih šuma traje od 2000. godine. Počela je angažiranjem borongajskih vojnika na čišćenju i uređenju skijaških staza na Medvednici, a nastavljena pošumljavanjem u Novoselcu, Dugom selu (šuma Jantak) i Samoboru. Na tim je područjima posađeno oko 50.000 sadnica, uglavnom hrasta. U akciji je sudjelovalo 287 vojnika iz vojarne u Borongaju. </p>
<p>Akcija je pokrenuta i radi saniranja šuma stradalih u požarima. »U sklopu protupožarne preventive Hrvatske šume izdvojile su ove godine 130 milijuna kuna«, istaknuo je Ledinski. Najviše tog novca ide za izgradnju protupožarnih cesta u dužini od 400 kilometra, zatim za dojavnu službu, u kojoj je zaposleno 350 ljudi, te za izgradnju osmatračnica. Za biološku reprodukciju (sadnja sadnica te čišćenje i njega šuma) Hrvatske šume ove su godine namijenile 500 milijuna kuna. </p>
<p>Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić istaknuo je važnost ovakvih akcija i najavio njihov nastavak.</p>
<p>»S Glavnim stožerom oružanih snaga već smo dogovorili lokacije jesenskog pošumljavanja«, rekao je Ledinski.</p>
<p>U akciju »Milijun sadnica za Lijepu našu« uključena su gotovo sva središta u Hrvatskoj za obuku ročnih vojnika. »U akciji je do sada sudjelovalo ukupno 1400 ročnika, a posađeno je 174.699 sadnica na 21 lokaciji«, istaknuo je zapovjednik Zapovjedništva za obuku oružanih snaga Mirko Šumdov. Hrvatske šume osigurale su stručnu pomoć i sadnice. U petak će Hrvatske šume računala darovati i Središtu za obuku prometa u Požegi.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Rashladni uređaj stiže zrakom</p>
<p>Dok za većinu Zagrepčana zvuk budilice označava početak radnog dana, stanovnike centra grada u srijedu je oko šest sati umjesto sata probudio helikopter. Djelatnici zrakoplovne jedinice MUP-a RH prevozili su dva kontejnera s Gornjeg grada na gradilište »Magmine« robne kuće u Ilici 32. »Budući da je u tijeku renoviranje robne kuće stari rashladni stroj zamijenili smo novim. Zbog dimenzija, stroj smo do gradilišta morali dopremiti helikopterom«, kazala je direktorica marketinga »Magme«, Marina Bijakov. Uz redovne zadaće - nadziranje granice, prometa, prijevoz organa, ozlijeđenih i sl., zrakoplovne jedinice MUP-a obavljaju i komercijalne letove. »Komercijalni letovi uglavnom se odnose na prijevoz tereta i snimanje iz zraka. Cijena unajmljivanja helikoptera određuje se ovisno o vrsti tereta i dužini trajanja leta«, kazala je glasnogovornice MUP-a, Zinke Bardić te dodala da sat snimanja iz helikoptera stoji 450 dolara. Neslužbeno pak doznajemo da je »Magma« za prijenos klima uređaja izdvojila oko devet tisuća kuna. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Obilježen Dan Zagrebačke županije</p>
<p>Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i predsjednica Županijske skupštine Palma Klun-Posavec povodom Dana Zagrebačke županije zaslužnim su pojedincima i pravnim osobama na svečanoj sjednici dodijelili javna priznanja. Nagradu za životno djelo dobio je Drago Trumbetaš, dok je posebno priznanje, Povelju predsjednika Republike Hrvatske, za osobit doprinos samostalnosti Hrvatske primio Zdravko Jušinski. </p>
<p>Među brojnim uzvanicima bili su predsjednik i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić i Zdravko Tomac, ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, predsjednica Skupštine grada Zagreba Morana Paliković-Gruden i župani susjednih županija. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Ecclestonovi uplovili na luksuznoj jahti u Trogir </p>
<p>TROGIR, 17. srpnja</p>
<p> - Nakon što je posljednji put viđena u Zadru, 47-metarska jahta »Petara« vlasnika Formule jedan i lijepe Hrvatice Berniea i Slavice Ecclestone uplovila je u utorak popodne u trogirsku rivu. </p>
<p>Više nalik hotelu, dugoočekivana nova jahta obitelji Ecclestone iznenadila je i okupila mnoge Trogirane i njihove strane goste, koji nisu prestajali škljocati svojim foto-aparatima. </p>
<p>Vjerojatno najprofitabilnije udana Hrvatica svih vremena, Slavica Radić Ecclestone sunčala se na ogromnoj palubi pri dolasku u Trogir dok se njen suprug Bernie povremeno, pojavljujući se na krmi jahte s mnogobrojnom posadom, brinuo oko sigurnog uplovljavanja. </p>
<p>Bernie i Slavica odlučili su i ove godine uživati u čarima Jadrana u društvu svojih kćeri Petre i Tamare, po kojima je i nazvano luksuzno plovilo. Istog je imena bila i njihova prijašnja jahta.</p>
<p>Iako su Trogirani navikli na višednevno uživanje Ecclestonoveih u njihovom gradu, jet-seterski londonski par drugo je jutro isplovio, možda u neku intimniju uvalu gdje će moći uživati u privatnosti. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pilot zrakoplova u kojem je poginula Aaliyah bio pod utjecajem kokaina i alkohola</p>
<p>NASSAU, 17. srpnja</p>
<p> - Pilot zrakoplova Cessna 402-B, koji se srušio prošle godine na Bahamima, a prevozio je pjevačicu Aaliyah i njezinu plesnu skupinu sa snimanja video-spota, u krvi je imao kokaina i alkohola, objavile su vlasti na Bahamima.</p>
<p>Vlasti su u utorak objavile da je obdukcija izvedena na tijelu pilota Luisa Antonia Moralesa Blanesa pokazala kako je imao tragove kokaina u urinu i alkohola u želucu.</p>
<p> Istražitlji pokušavaju utvrditi kako su pronađene supstance djelovale na pilota u vrijeme nesreće. Morales je 12 dana prije nesreće bio osuđen na tri godine uvjetnog zatvora zbog optužbi o posjedovanju kokaina. Osim toga, vlasti su utvrdile da zrakoplov nije proveo promjene na pumpi za gorivo, a i da je imao i preko 300 kilograma viška tereta.</p>
<p> Aaliyah (22) je dva puta bila nominirana za nagradu Grammy u kategoriji R'n'B izvođača. Svih devet putnika u zrakoplovu je poginulo u nesreći. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tony Curtis ponovno »to voli vruće« </p>
<p>DALLAS, 17. srpnja</p>
<p> - Tony Curtis opet glumi u »Neki to vole vruće«, ali u kazališnoj izvedbi i ne u istoj ulozi u kojoj je igrao na filmu.</p>
<p>U kazališnoj produkciji za Dallas Summer Musicals, Curtis glumi Osgooda Fieldinga III, milijunaša iz Miamija koji se zaljubljuje u Daphne, muškarca koji je pobjegao od mafije prerušivši se u ženu. U filmskoj verziji iz 1959., Curtis je igrao jednog od dvojice prerušenih junaka, uz Jacka Lemmona i Marilyn Monroe.</p>
<p> Curtis (77), poznat po filmovima »Spartak« i »Najveća trka oko svijeta« ovom prilikom po prvi put glumi u jednom mjuziklu. Premijera je ovaj tjedan. </p>
<p> »Jednom ili dva puta sam to radio i nije mi se uopće svidjelo«, rekao je o kazalištu. »Nije mi se sviđao komad i nisu mi se sviđali ljudi s kojima sam radio«. </p>
<p>Što se filmova tiče, Curtis je nezadovoljan većinom uloga koje mu nude. »Ne želim igrati starca na platnu«, izjavio je za jutarnje vijesti Dallasa. </p>
<p> »Ne želim glumiti starca i gotovo. Cary Grant nije, zašto bih morao ja?«, rekao je Curtis. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nova glavna uloga Sharon Stone</p>
<p>HOLLYWOOD, 17. srpnja</p>
<p> - Sharon Stone pregovora o glavnoj ženskoj ulozi u trileru »Cold Creek Manor«, njezinom prvom većem filmu nakon neuspješne »Sfere« iz 1998. godine, u kojem bi se uz nju trebao pojaviti i Dennis Quaid, piše list Variety.</p>
<p> »Cold Creek Manor« će režirati britanski redatelj Mike Figgis (Napuštajući Las Vegas, Olujni ponedjeljak). To je priča o obitelji iz grada koja se seli na selo, ali ostvarenje njihova sna pretvara se u noćnu moru kada se bivši vlasnik kuće vrati iz zatvora i želi kuću natrag.</p>
<p> Sharon Stone bi se trebala priključiti ekipi ovog filma u kolovozu, a sprema se za još dva neovisna projekta. Pregovara za ulogu u filmu »Different Loyality« u kojem bi trebala glumiti zajedno s Rupertom Everettom, a pojavit će se i u filmu »Liar's Club«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Fijasko na aukciji Coca-Cole</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Unatoč dobroj namjeri tvrtke Coca-Cola da namakne novac za razvoj nogometa među mladima prodajnom aukcijom unikatnih predmeta vezanih uz Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. u Japanu i Koreji, ta aukcija je odgođena za rujan. </p>
<p>Prema riječima nesuđenog voditelja aukcije Tarika Filipovića, prodaja reprodukcije slike Ante Rašića, koja je predstavljala Hrvatsku na nedavnom Svjetskom nogometnom prvenstvu i originalna lopta s kojom su naši nogometaši pobijedili talijanske reprezentativce, a ima i certifikat FIFA-e o autentičnosti, pričekati će jesen. Zapravo, izostali su mnogobrojni, a najavljeni potencijalni kupci koji zbog neodgodivih obaveza, kako tvrde organizatori, nisu nazočili događanju. Iako su organizatori u suradnji s Hrvatskom udrugom kolekcionara ove predmete procijenili na 300.000 kuna, a započeli prodaju sa cijenom od 120.000, ponuda nije bilo.</p>
<p>Tanja Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kalifornijski zinfandel je crljenak kaštelanski</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 18. srpnja</p>
<p> - Riješena je jedna od najvećih nepoznanica u svijetu vina: sorta grožđa zinfandel potječe iz Hrvatske, a ne iz Italije, potvrdili su biljni genetičari kalifornijskog sveučilišta. </p>
<p> »Zinfandel potječe iz Hrvatske«, tvrdi Carole Meredith. »Sorta koju mi zovemo 'zinfandel', a Talijani 'primitivo', zapravo je crljenak kaštelanski.«</p>
<p> Pravo podrijetlo ove sorte intrigira znanstvenike i ljubitelje vina već više od 100 godina, piše »Los Angeles Times«. Istražujući podrijetlo »zinfandela«, Carole Meredith susretala se s gotovo nemogućim razlikama u podacima koje su prikupile dvije generacije znanstvenika.</p>
<p> U Dalmaciji je crljenak, zapravo, zaboravljena sorta, pa su Carole Meredith i njezini kolege dosad otkrili samo 20 trsova te sorte koji se na samo tri lokacije uzgajaju među drugim sortama. </p>
<p> Carole Meredith preuzela je 1991. ulogu voditeljice istraživanja koja su započeli profesor Austin Goheen s kalifornijskog sveučilišta Davis i njegov student Wade Wolfe još šezdesetih i sedamdesetih godina. Za razliku od ostalih cijenjenih sorti grožđa u Americi, samo zinfandel nije imao definirano europsko podrijetlo. </p>
<p> Nedavno provedeno povijesno istraživanje Charlesa Sullivana, stručnjaka za povijest vina, pokazalo je da se prvi zinfandel u Americi pojavio na Long Islandu u američkoj državi New York dvadesetih godina 19. stoljeća. Već nekoliko desetljeća zinfandel je jedna od najviše uzgajanih sorti, a postao je i simbolom kalifornijskih vina.</p>
<p> Potkraj šezdesetih godina 20. stoljeća, Goheen je u Puglii, nedaleko Barija, kušao pitko vino koje ga je neodoljivo podsjećalo na »zinfandel«, a u tom kraju zovu ga primitivo. Goheen je ponio uzorke loze u Ameriku i obavljena su tada dostupna testiranja. Pokazalo se da je to doista zinfandel.</p>
<p> Međutim, primitivo nije autohtona talijanska sorta već je donesen, vjerojatno u 18. stoljeću. Do 1890. nijedno vino nije se zvalo primitivo, a zinfandel je u Kaliforniji bio poznat još dvadesetih godina 19. stoljeća.</p>
<p> Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća pisac Leon Adams napomeno je da bi zinfandel mogla biti hrvatska sorta plavac mali. Tu je ideju 10 godina poslije objavio Mike Grgich.</p>
<p> Zbog konfuznih rezultata testova, Carole Meredith odlučila je otići u Hrvatsku i sama prikupiti uzorke. U proljeće 1998. posjetila je Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu i upoznala profesora genetike Ivana Pejića, te profesora vinogradarstva Edija Maletića. Carole Meredith i njezini domaćini, među kojima i njezina bivša studentica Jasenka Piljac, uzeli su uzorke tkiva s oko 150 trsova plavca malog u 40 vinograda.</p>
<p> Testovi DNK provedeni u Kaliforniji pokazali su da plavac mali nije zinfandel. Istodobno su Pejić i Maletić u dalmatinskim vinogradima nastavili potragu za lozom istoga lista i ploda kao »zinfandel«. U rujnu 2000. našli su još jednu sličnu sortu koja se uzgajala uz druge stare sorte. Bio je to primjerak vrlo stare sorte crljenak kaštelanski. Uzorke su poslali Carole Meredith. Anallize DNK konačno su potvrdili da su zinfandel, primitivo i crljenak kaštelanski zapravo ista sorta. Nastavak testiranja potvrdio je: plavac mali potomak je crljenka kaštelanskog i još jedne hrvatske sorte - sorte dobričić.</p>
<p> Kad je riješena zagonetka zinfandelova podrijetla, znanstvenici su odlučili pronaći još trsova crljenka kaštelanskog i spasiti gotovo nestalu sortu.</p>
<p> Pejići i Maletić nastavljaju istraživanja crljenka u Hrvatskoj, a na sveučilištu Davis propagira se crljenak, čije će sadnice biti dostupne za oko godinu dana, što znači da bi se 2006. g. moglo piti vino od kalifornijskog crljenka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Njemački Ustavni sud potvrdio ustavnost homoseksualnih brakova</p>
<p>KARLSRUHE, 17. srpnja </p>
<p> - Njemački Ustavni sud u Karlsruheu odbio je u srijedu tužbe saveznih pokrajina Bavarske, Saske i Tiringije protiv novog zakona koji omogućava legaliziranje odnosa između osoba istog spola. Sud je time potvrdio ustavnost institucije tzv. homoseksualnog braka koji je, na inicijativu socijaldemokratsko- zelene vlade na snazi od 1. kolovoza 2001. godine .</p>
<p> Savezne pokrajine u kojima je na vlasti demokršćanska Unija CDU/CSU drže da legaliziranje homoseksualnih veza dovodi u pitanje ustavom zajamčen položaj institucije braka. Senat Ustavnog suda odlučio je s pet glasova za i tri protiv da homoseksualni brakovi ne umanjuju važnost koju društvo pridaje heteroseksualnim brakovima s obzirom na to da i sam zakon, već i odabirom naziva u kojem se izbjegava pojam »brak«, ne izjednačava obje vrste životnih zajednica. Novi zakon, međutim, homoseksualnim parovima omogućava rješavanje pitanja poput prava na nasljedstvo ili u slučaju da jedan partner dolazi iz inozemstva, stjecanje boravišne dozvole.</p>
<p>Najžešćim protivnikom legaliziranja homoseksualnih veza smatra se Bavarska i njezin premijer i kandidat Unije CDU/CSU za kancelara na skorim parlamentarnim izborima Edmund Stoiber. I Katherina Reiche, koja bi u slučaju pobjede Unije preuzela mjesto ministrice za pitanja žena i mladeži, protivi se legalizaciji. Od uvođenja zakona je, prema podacima savezne Vlade, sklopljeno oko 3.000 homoseksualnih brakova što je mnogo manje od očekivanog. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Klasika za naše vrijeme </p>
<p>Uz dojmljivu i lucidnu režiju darovita redatelja Ozrena Prohića, maestro Nikša Bareza ostvario je u cjelini jedinstvenu glazbenu izvedbu unatoč manjim nespretnostima u orkestru / Izvrsne kreacije Branka Robinšaka, Nelli Manuilenko i drugih </p>
<p>Zanimljiva ideja da se operni repertoar Splitskoga ljeta na Peristilu obogati opusom velikoga skladatelja 20. stoljeća Igora Stravinskoga pokazala se posve opravdanom i dobrodošlom. Ravnatelj glazbenoga programa Splitskoga ljeta maestro Nikša Bareza izabrao je naime ove godine uz reprize Verdijevih opera »Aide« i »Atile« dva kapitalna djela Igora Stravinskoga nastala u njegovoj neoklasičnoj snazi iz 20-ih godina prošloga stoljeća. Objedinio ih je u jednovečernjoj scenskoj predstavi bez stanke u suvremenom viđenju tradicije.</p>
<p> Naime, opera-oratorij »Kralj Edip« svojim se sadržajem uklapa u njegovanje tradicije grčke klasike na Peristilu, a oratorij »Simfonija psalama« dobit će uvijek aktualne biblijske teme, koje su se logično nadovezale na nesretnu sudbinu Edipovu, sudbinu ocoubojice, rodoskrvnika i lude, koji se na kraju obraća Bogu, ostavši na sceni uz umirujuće psalme kako bi našao svoj spokoj. U tome se može prepoznati i svaki čovjek našega vremena. Tako su sretno spojena ta dva djela, doduše, različita sadržaja, ali istoga jezičnog i glazbenog izričaja, te prikazana dva puta na samome početku festivala 14. i 16. srpnja.</p>
<p> Jedinstvo je postignuto i u glazbeno-scenskoj realizaciji, koju su ostvarili dirigent Nikša Bareza, redatelj Ozren Prohić, scenografkinja Vesna Režić, kostimograf Silvio Vujičić, koreografkinja Jasna Frankić-Brkljačić i oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović. Jezik »Kralja Edipa« je latinski (libreto Jean Cocteau i Igor Stravinski), ali tu je i pripovjedač koji povremeno podsjeća publiku na sadržaj Sofoklove tragedije. Tu je ulogu na hrvatskome jeziku u prijevodu Bratislava Lučina imao uvjerljivi i dinamični Dragan Despot u crnome odijelu i bijelim rukavicama.</p>
<p>U izvedbi se isticao zbor splitske Opere već od uvodnog nastupa odličnog muškog zbora, kojem se kasnije pridružio i ženski zbor (zborovođa Ana Šabašov). Imponirao je sjajni slovenski tenor Branko Robinšak u naslovnoj ulozi Edipa, moćnim glasom, izvanrednom pojavom te uvjerljivom pjevačkom i glumačkom interpretacijom.</p>
<p> Izvrsnu kreaciju Tebanske kraljice Jokaste ostvarila je mezzosopranistica Nelli Manuilenko u vrlo teškoj antologijskoj ariji Nonn'erubescite reges, pjevački i glumački vrlo sugestivna i dostojanstvena. Vrlo dobre nastupe imali su i bas bariton Neven Belamarić u dvostrukoj ulozi Kreonta i Glasnika, zatim bas Ivica Čikeš kao slijepi prorok Tiresija i tenor Sveto Matošić Komnenović kao Pastir. </p>
<p>Bez stanke nastavljena je »Simfonija psalama«, najavljena tek šumom valova i glasom iz zvučnika koji je najavio Edipovo obraćanje Bogu i njegovu katarzu uz nazočnost samoga Edipa u dnu scene, tako da je u impresivnom sada ogoljenom scenskom okviru drevnoga Peristila mješoviti zbor uz minimalne pokrete i pomake omogućio glazbi da govori svojim čistim i nepatvorenim jezikom. </p>
<p>Uz dojmljivu i lucidnu režiju darovita redatelja Ozrena Prohića, maestro Nikša Bareza ostvario je u cjelini jedinstvenu glazbenu izvedbu unatoč manjim nespretnostima u orkestru. Pa iako je ova predstava možda preozbiljna i preteška za otvorenje Splitskoga ljeta, dobro je da se u pravilu klasični operni repertoar toga festivala obogatio i ovim impresivnim opusom 20. stoljeća, tako usko povezanim s tradicijom grčke klasike na Peristilu.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Od »Plavog Radiona« do »Crne mačke«</p>
<p>Predmeti potječu od kraja 19. stoljeća do danas, a svjedoče o industrijskoj revoluciji, potrošačkom mentalitetu, dizajnerskim dometima te tržišnoj kulturi na ovim prostorima / Kutije, limenke, boce, vrećice i druge predmete taj je tehnolog skupljao od 1971. godine do sada </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Izložba »Zbirka stare ambalaže: dr. Ante Rodin donacija gradu Zagrebu« otvorena je u utorak na večer u Muzeju grada Zagreba. Riječ je o 2000 predmeta, kutija, limenka, boca, vrećica i drugoga, koje je taj tehnolog skupljao od 1971. godine do danas, a ukupno 900 njih ući će u stalni postav Muzeja. Izlošci potječu od kraja 19. stoljeća do danas, a svjedoče o industrijskoj revoluciji, potrošačkom mentalitetu, dizajnerskim dometima te tržišnoj kulturi na ovim prostorima. Kolekcionar dr. Ante Rodin je teoretičar razvoja ambalaže i pakiranja koji je iz toga znanstvenog područja objavio pet knjiga i više od 300 stručnih članaka.</p>
<p>Izloženi predmeti vezani su uz Zagreb, bilo da su kreirani i izrađeni, ili su pak bili uvezeni, te su se u njemu prodavali. Zbog toga zbirka ima kulturno-povijesni i gospodarski značaj, jer na osebujan način predstavlja zagrebačku svakodnevicu, a tako i civilizacijske, društvene i političke promjene. </p>
<p>Većinu zbirke čine staklene boce za alkoholna i bezalkoholna pića te metalne i kartonske kutije za slatkiše, kozmetiku i lijekove, a tu su i staklene bočice za parfeme. S požutjelih etiketa čitaju se imena proizvoda: deterdženta »Plavog Radiona«, bombona 505 s crtom, Nivea kreme, parfema »Crna mačka«, keksa »Bizjak«, Jamničke kiselice, Tempela, Radenske, Stubičke, bombonijere »Union«, »Karolina« biskvita i keksa, »Zvijezda« ulja, Divke, Kneipp i Franck kave, »Gladis« laštila za pod, Karbonove tinte za naliv pera, »Koral« paste za zube i drugih. Likovni postav potpisuje arhitekt Željko Kovačić, koji je proizvode prenio u doba nastanka, a izložbeni prostor osmislio kao prodavaonice od dućana mješovite robe do prvih samoposluživanja.</p>
<p>Vinko Ivić, ravnatelj ustanove domaćina, kazao je na otvorenju izložbe da je dr. Ante Rodin, strastveni kolekcionar i zaljubljenik u ambalažu, prikupio više od 6.000 predmeta. Od ovih 2.000 predmeta nije mu se bilo lako odvojiti, nastavio je, jer ih doživljava kao vlastitu djecu. Ova će zbirka biti poticaj za buduća proučavanja ambalaže, naglasio je, a očekuje se kako će na Markovu trgu 9 uskoro biti preuređena zgrada za stalni postav donacija. </p>
<p>Nada Premerl, autorica koncepcije izložbe, primijetila je da se ova donacija svojim sadržajem uklapa u stalni postav Muzeja i time nadopunjuje priču o Zagrebu. Otkrila je da u svijetu postoje četiri muzeja stare ambalaže, i to u San Franciscu, Los Angelesu, Glochesteru i Heidelbergu, pa iako je MGZ prvi muzej u Hrvatskoj koji od sada ima takvu zbirku, ona je poticaj da se ustanova takve vrste utemelji i kod nas.</p>
<p>Dr. Ante Rodin je rekao da je najstarija ambalaža u njegovoj zbirci stara 2.300 godina, a to je antička amfora, a povijesna ambalaža nam pokazuje kako su nekad proizvođači osvajali potrošače. </p>
<p>Izložbu je otvorila dr. Andrea Zlatar, članica Poglavarstva grada Zagreba, govoreći kako se iz ove zbirke iščitava urbani identitet, obiteljsko naslijeđe te umjetnički aspekt ambalaže koja je s vremenom dobila na svojoj vrijednosti.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Čarobna mašta </p>
<p>Achucarro je spojem iskonske muzikalnosti i temperamenta pružio publici užitak dostojan festivala kakav su Dubrovačke ljetne igre </p>
<p>Španjolski pijanist Joaquin Achucarro svoj je recital vrlo promišljeno započeo Chopinovom Fantaisie - Impromptu u cis-molu op. 66, skladbom koja je u modernim preradbama postala »šlager klasike«, i time je stvorio lijep uvod za preostali dio koncerta u Kneževu dvoru. Joaquin Achucarro nakon studija u rodnoj zemlji i osvajanju dviju najvažnijih španjolskih nagrada odlazi na usavršavanje u Italiju, Njemačku, Švicarsku i Austriju. Ubrzo osvaja i nagrade na međunarodnim natjecanjima.</p>
<p>Achucarro je spojem iskonske muzikalnosti i temperamenta pružio publici užitak dostojan festivala kakav su Dubrovačke ljetne igre. Nakon spomenute Chopinove skladbe uslijedila je majstorova Barkarola op. 60 koja dočarava tajanstveno noćno kretanje kroz lagunu, naglašavajući ritam vesala. Izvodeći Treću glasovirsku sonatu u h-molu, punoj uznesenja i finih treptaja, umjetnik je razigrao klavir nekom titanskom snagom s čarobnom kreativnošću.</p>
<p> Achucarrovo muziciranje na suptilan način najbolje se osjetilo u Žalopojki ili Djevojka i slavuj iz Granadosova ciklusa, a Debussyjevim skladbama podario je odgovarajući tonski i izražajni habitus. Dvije skladbe španjolskog skladatelja Albeniza razigrao je raspojasano, pri čemu su svaki ton i fraza imali pravo mjesto i odgovarajuću dimenziju.</p>
<p>Slušateljstvo je upornim pljeskom izmamilo od umjetnika dodatke. To je bio susret s jednim velikim glazbenikom čije se gostovanje može pribrojiti onim umjetnicima koji su ušli u anale Dubrovačkih ljetnih igara. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Natječaj talijanske drame </p>
<p>RIJEKA, 17. srpnja</p>
<p> - Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, u suradnji s Nacionalnim udruženjem talijanskih kazališnih kritičara i internetskim kazališnim portalom www. dramma. it. utemeljila je natječaj »Dramma in Rete« (Drama na Mreži). Natječaj je otvoren za sve autore koji do 30. rujna 2002. na spomenutu internetsku adresu (www. drama. it.) pošalju kazališni komad od dva čina, s pet do osam likova, na talijanskome jeziku. Nagrađeni tekst bit će tijekom sljedeće sezone izveden na sceni Talijanske drame riječkoga HNK Ivana pl. Zajca. Ocjenjivački sud izdvojit će također i tekst kojemu će biti dodijeljen »Premio Segnalazione Osvaldo Ramous« (nagrada nazvana po glasovitome pjesniku, koji je tijekom pedesetih godina bio stalni redatelj, direktor Talijanske drame i zamjenik intendanta riječkoga Kazališta). Odabrani tekst bit će uvršten u arhiv »Biblioteke suvremene talijanske dramaturgije« na internetskom portalu www.dramma.it. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Otkrivene zemunice praljudi u Galovu </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 17. srpnja</p>
<p> - Zemunice praljudi, ostatci glinenog posuđa i žrtvenika, glinena figurica košute, jedinstveni primjerak životinjske figurice u Hrvatskoj - to su glavna otkrića u istraživanju koje ove godine obavljaju arheolozi u mjestu Galovo kod Slavonskoga Broda, pod vodstvom dr. Kornelije Minichreiter sa zagrebačkoga Arheološkog instituta. Nalazište Galovo je iz mlađega kamenog doba, prema procjenama staro je oko osam tisuća godina i tako staro arheološko nalazište nema ni jedan slavonski grad. Arheolozi će istražiti još stotinjak četvornih metara na tome mjestu. Nalazište Galovo posjetio je i brodsko-posavski župan Mato Dorić, koji je obećao novčanu potporu Brodsko-posavske županije za daljnja istraživanja. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Scenografske makete Marina Gozzea </p>
<p>DUBROVNIK, 17. srpnja</p>
<p> - Izložba scenografa i kostimografa Marina Gozzea »Scenografske makete« otvorena je u izložbenom prostoru »Noćnik« Kazališta Marin Držić. Uz skice i fotografije izloženo je i osam maketa koje predstavljaju dio tridesetogodišnjeg Gozzeova scenografskog rada. »Ušavši na scenu i prostor oko scene, stvarnosno i imaginarno, iluzijski i istinski sintagmom 'Prolog nenapisane drame', zacrtao je sudbinu umjetnosti 'između', između realnog i irealnog, vjerojatnoga i mogućega, arhitekture i slikarstva, likovne i kazališne umjetnosti. Od KMD-a do 'Lera', od predstava dubrovačkog trija Juvančić- Kunčević-Mojaš i mnogih drugih redateljskih osobnosti i kazališnih kuća, od Dubrovnika i Splita do Zagreba«, istaknula je ravnateljica KMD-a Mira Muhoberac predstavljajući rad svoga prethodnika Marina Gozzea. O Gozzeovu radu govorili su redatelji Joško Juvančić i Davor Mojaš. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Fotoreportaža kao inspiracija</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Sedma međunarodna izložba karikature - Zagreb 2002., pod temom »Pazi snima se!«, otvorena je u utorak na večer u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Na ovu značajnu manifestaciju pristigao je 561 rad od 265 autora iz 44 države širom svijeta. kao što je to i običaj osjenjivački sud je dodjelio nagrade najboljim ostvarenjima. Djelovao je u sastavu: animator i karikaturist Joško Marušić (predsjednik), povjesničar umjetnosti Frano Dulibić, urednik humorističnog priloga u Vjesniku Antun Krešimir Buterin, te karikaturisti Srećko Puntarić i Zlatko Puhin.</p>
<p>Zlatna je medalja pripala Garifu Basyrovu iz Rusije, a srebrna Victoru Bogdanovu iz Ukrajine, dok je brončanom medaljom nagrađen rad Mahmuta Akguna iz Turske. Uz te nagrade podjeljeno je i nekoliko posebnih priznanja, i to: Milanu Lekiću (Hrvatska), Ildoosu Azimovu (Rusija), Peteru Homolu (Slovačka), Winfreidu Besslichu (Njemačka) i Luki Lagatoru (Srbija, Crna Gora). </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Taština nije razorna samo u politici</p>
<p>Političke stranke rađaju profesiju vječitih četverogodišnjaka kojima pamet jedva seže od izbora do izbora. Krucijalni je ispit našeg vremena kako tu kratkopametnu partitokraciju zamijeniti vidovitijom demokracijom u kojoj će odlučivati glas razuma i poštenja</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Ubio se i jedan drugi ne tako velik, ali ipak ugledan njemački fizičar koji je objavio eksperimentalnu potvrdu De Broglieove hipoteze o valnim svojstvima elektrona. Uistinu, tjeran taštinom da bude prvi i tako jamačno dobije Nobelovu nagradu, on je krivotvorio ogibne i interferentne slike struja elektrona. </p>
<p>Kad se to otkrilo, posegnuo je za revolverom ne podnijevši prezir i osudu društva. Taština nije samo razorna sila u politici i svakidašnjici, nego tjera često znanstvenike na nedolično natjecanje, osobito nakon što se na sveučilištima proširilo američko geslo: publish or perish! (publiciraj ili propadni!). </p>
<p>Neugodno me dojmilo kad je moj profesor matematike Paul Koebe u Leipzigu nutkao da se u pismu uz njegov potpis napiše berühmter Mathematiker, a doista se proslavio teoremom uniformiziranja, krunom teorije funkcija. </p>
<p>Jamačno najveći eksperimentalni fizičar na početku dvadesetoga stoljeća Philipp Lenard, otkrivač fotoefekta i atomske jezgre, polijevao je vatrogasnim spravama iz svojeg instituta radničku povorku, da bi sam završio u Hitlerovu maršu. </p>
<p>Drugi pak fizičar, također nacionalist-desničar, Johannes Stark poveo je prljavu kampanju protiv Heisenbergove profesure. A obojica tih nobelovaca objavila su jako propagiranu »Njemačku fiziku«, sramotan dokument rasizma Trećeg Reicha. </p>
<p>U toj knjizi, obveznoj za školstvo, pripisuju se sva velika otkrića germanskom geniju, a potpuno se obezvređuju Einsteinova teorija relativnosti i kvantna teorija Bohra i Heisenberga. </p>
<p>Upoznah dosta uglednih znanstvenika koji su bili tako sitni, tašti, sebični, zavidni i dodvorni režimu da su opovrgavali maksimu kako znanost i umjetnost oplemenjuju čovjeka. </p>
<p>Ipak u istraživanju i stvaralaštvu djeluju snažni impulsi traženja istine i zajedništva koji podižu ne samo umnost nego i moralnu svijest. Ali pojedini intelektualci, kao i svi drugi ljudi, ne odolijevaju različitim kušnjama ili napastima. </p>
<p>A nije li već Herostrat, u silnoj žudnji da mu se ime upamti zauvijek, zapalio Artemidin hram u rodnom gradu? Svakako je rašireno štovanje te boginje Mjeseca, Zeusove kćeri i Apolonove blizanke, zaštitnice divljih i pitomih životinja, bilo izazov slavohlepniku. </p>
<p>Werner Heisenberg mi se jednom izjadao kako su sretniji bili srednjovjekovni zamozatajni monasi koji nisu potpisivali svoja djela. Svakako, ugled nosi sa sobom povećanu odgovornost, katkad nesnosnu za apolita. </p>
<p>Kad je Reichswehr zaposjeo Nizozemsku, Paul Koebe, koji je stupio u Hitlerovu NSDAP radi raznih beneficija, začuđeno je pitao naokolo kako to da Nizozemac Van der Waerden, njegov jednako ugledan kolega u Matematičkom institutu, nije interniran. Političko, nacionalno ili vjersko obilježje zlorabit će mnogi da maknu svoje suparnike i da opljačkaju susjede. </p>
<p>Uzroci za samoubojstvo su vrlo različiti, a ponajviše se zbivaju u trenucima očaja. Ubila su se i dva velika ruska pjesnika Majakovski i Jesenjin, drugi mi osobito drag. Obojica nisu mogla živjeti u procijepu između proklamiranih socijalističkih ideala i surove boljševičke diktature. Njihova je smrt najuvjerljivije demantirala propagandu o divoti komunističke izgradnje. </p>
<p>Kako su umjetnici osjetljiviji i ranjiviji od pragmatičnih ljudi, često su sami okončali svoj život ili svršili u pijanstvu i ludilu. Mnogo njih nije podnijelo bijedu, omalovažavanje ili neuzvraćenu ljubav. </p>
<p>U možda najboljem Krležinom romanu »Povratak Filipa Latinovicza« protagonist ne nalazi razloga za život među samim gubitnicima u zlobnoj, gramzivoj, hipokritskoj provinciji. </p>
<p>Dok našeg velikog pisca opsjeda samoubojstvo, u Ibsenovoj drami »Divlja patka« ustrijelit će se djevojčica kad dozna obiteljsku sramotu. </p>
<p>Za jednu od svojih najvećih tragedija, »Fedru«, Jean Racine uzima grčki mit u kojem se Fedra strastveno zaljubljuje u Hipolita, sina svojeg muža, a kako je odbija, okleveće ga ocu da ju napastuje, pa kad ga bog mora Posejdon otjera u smrt i ona će se objesiti. Neuslišana ljubav često u životu i literaturi, kao u Goetheovu »Wertheru«, motivira samoubojstvo. Tu ne pomaže nikakva socijalna reforma. </p>
<p>Kad je u vrijeme pisanja 2. simfonije Ludwig van Beethoven padao u gluhoću, obuzeo ga je takav očaj da se htio ubiti. Ipak i ta simfonija pokazuje životnu snagu koja će nadvladati njegovo izopćenje iz svijeta i nositi ga na umjetnički zenit. </p>
<p>Najoriginalniji i jamačno najveći kompozitor morao je prinijeti neizmjernu žrtvu glazbenika, biti potpuno gluh, da bi njegova neispunjena čežnja izrazila najdublju osobnu dramu, dok su Bach i Mozart, nimalo manji, bili geniji svojeg doba, a svi nas oni jednako nadahnjuju i hrabre da izdržimo u oskudici i apsurdu današnjice. </p>
<p>U Zagrebu se ubio jedan profesor ekonomskog fakulteta koji je u svojoj knjizi prepisao desetke stranica jednog stranog djela. </p>
<p>Međutim, također u nas, šef jedne nacionalističke, desničarske stranke je kao svoju disertaciju podvalio splitskom fakultetu prijepis tuđe knjige i tako stekao stupanj magistra, a kad se to obznanilo, nije se objesio od srama, nego se taj krivotvoritelj i kradljivac dalje ponosno kočoperi u Saboru, osjećajući se »kao svoj među svojima«. </p>
<p>Jamačno je tako okorjela savjest političara da ih ne dira zgražanje javnosti, a česte medijske vijesti o njihovim lažima, prijevarama i korupcijama diljem svijeta nisu im uznemirile savjest. </p>
<p>Dapače, nisu jedino državni dužnosnici u našem općem siromaštvu izglasavali sebi nerazmjerno visoke plaće nego i parlamentarci u tradicionalnim demokracijama stalno traže povišice. Očito se profesija političara toliko odvojila od građanstva i zatvorila u se da ima svoj »moral«. </p>
<p>Politika ili domoljublje u nas postaju u pljačkaškoj tranziciji najunosnije zanimanje, jedino bez rizika. </p>
<p>Stoga se samoubojstva i ne događaju u političkoj eliti, a to je česta pojava među prevarenim braniteljima i nezaposlenima. </p>
<p>Da moralno ozdravi naše društvo, već sam dugo predlagao da saborski zastupnici ostanu na svojim radnim mjestima s , prihodima, a svoj izbor shvate kao čast i žrtvu za opće dobro, a za državne bi činovnike bio krov plaća sveučilišnih profesora.</p>
<p> Međutim, to je ostao glas u pustinji, čak je jedan ministar odgovorio da oni nisu mazohisti da smanjuju svoje prihode. Svakako, to je istina. </p>
<p>Više je dužnosnika, među njima i nekadašnji splitski gradonačelnik, izjavilo da bi smanjivanje njihovih plaća samo povećalo korupciju. </p>
<p>Eto, kakvima se sami predstavljaju ti domoljubi! </p>
<p>Političke stranke rađaju profesiju vječitih četverogodišnjaka kojima pamet jedva seže od izbora do izbora pa bivaju najveća zapreka rješavanju bitnih i dugoročnih problema. Krucijalni je ispit našeg vremena kako tu kratkopametnu partitokraciju zamijeniti vidovitijom demokracijom u kojoj će odlučivati glas razuma i poštenja.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Neutaživa potreba za avanturom </p>
<p>Nesvjesna da je već usnula, sanjala je mnogobrojne oči koje sjaje poput zvijezda. Čas bi padale, pomiješane s kišom meteora, a čas bi ih nemirni valovi izbacivali na pješčani žal. Umjesto zjenica, neke su oči imale brojeve. Čak i u snu odmah je prepoznala da su to njegove oči</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Volim te slušati dok pričaš</p>
<p> - reče ona jednostavno. - A ja volim skupljati tvoje poglede. Već imam čitavu kolekciju. Pogled broj jedan je onaj kad protrčiš pokraj neznanca, njega sam uhvatio kad sam ti prvi put vidio oči. Tužne oči ponosne djevojčice kojoj su uzeli omiljenu igračku. </p>
<p>Ili pogled broj dva dok postavljaš pitanje, kad ti se kapci na časak suze kao u mačke koja vreba. Ili pogled broj tri kad otvoriš oči nakon poljupca, a zjenice su ti vrlo blizu, vlažne, raširene i tople. Ili pogled broj četiri, kad si zbunjena pa ti oči nemirno trčkaraju uokolo poput nestašne vjeverice. </p>
<p>Ili pogled broj pet kad svršavaš, kad su ti zjene skrivene iza trepavica, a licem ti se razlijeva mješavina blaženog smiješka i bolnog grča. Hoćeš da nastavim?</p>
<p>Htjela je i on je nastavio. Slušala je poluotvorenih usana i zaželjela da nikad ne prestane ova noć u kojoj napokon postaju potpuno bliski, ne samo njihova tijela, koja su se od prvog časa tako skladno složila, nego i njihove duše. Onda se njegov glas počeo miješati s jutarnjim pjevom cvrčaka, a ulična svjetla, koja su do tada crtala lelujajuće zebre po polumraku zidova, postala su bljeđa. </p>
<p> Pod prstima zore zebraste sjene pretakale su se u tigraste, bivale sve mekše, a onda potpuno nestale u bjelini jutra. Nesvjesna da je već usnula, sanjala je mnogobrojne oči koje sjaje poput zvijezda. Čas bi padale, pomiješane s kišom meteora, a čas bi ih nemirni valovi izbacivali na pješčani žal. Umjesto zjenica, neke su oči imale brojeve. Čak i u snu odmah je prepoznala da su to njegove oči. Zapamtila ih je zauvijek onog trena kad su se prvi put pogledali u polju, obučeni u životinjska krzna. I toliko se tada bila duboko u njih zagledala da nije niti primijetila toljagu u njegovoj ruci.</p>
<p>Dani koji su slijedili bili su ispunjeni žudnjom i nježnošću. Malo što drugo je u njih stalo. Bjesomučno su se voljeli. Ponekad u krevetu, ali najčešće na raznim neobičnim mjestima. Kad bi razmišljala o tome, licem bi joj se razlio tajanstveni smiješak koji nitko osim njega ne bi potpuno razumio. Jednom je to bio prazni dio police za knjige u kutu biblioteke na UCLA-i, niti stotinu metara od ureda u kojem je radila, i to u vrijeme stanke za ručak. </p>
<p>Drugi put je to bilo na motoru koji su zaustavili na slabo prometnom odvojku Sunset Boulevarda u dubini zelenila Beverly Hillsa. Pa onda soba u računalnom centru kamo je morala otići kasno navečer po zaboravljenu disketu i gdje su, nakon vođenja ljubavi, sjeli na velik fotokopirni aparat i napravili povećane kopije svojih golih stražnjica. </p>
<p>Zatim lift najviše zgrade u Century Cityju, zaustavljen između 33. i 34. kata, u kojem je bila pritisnuta na dugmad za upravljanje, u vrijeme najveće gužve, pri kraju radnog vremena. </p>
<p> Ili stražnje sjedalo njegova automobila na parkiralištu ispred robne kuće, ili ženski toalet meksičkog restorana u koji su izašli na večeru, ili telefonska govornica,ili požarne stube... </p>
<p>Imali su ludu sreću što ih dosad nitko nije uhvatio na djelu. Njegova strasna i neutaživa potreba za avanturom bila joj je u početku pomalo strana, ali ju je prihvaćala, misleći da će ga s vremenom proći. Onda je primijetila da se počela navikavati, a nedugo zatim da je zaraza prešla i na nju. </p>
<p>Kao kod bicikla koji se stalno vozi nizbrdicom, njezine kočnice su se istrošile i počele popuštati. </p>
<p>Usrećiti čovjeka kojeg voli bilo je važnije od nataloženih navika, strahova i odgojem usađenih ograda. Najprije bi pod njegovim dodirima i poljupcima prestala razmišljati o mjestu, okolnostima, drugim ljudima ili uopće o bilo čemu, osim o slatkom uživanju koje bi ju cijelu prožimalo. </p>
<p> A onda, obično kad bi počeli voditi ljubav, obuzelo bi ju nešto što je on nazvao »sindromom zabranjenog voća«. Opasnost, mogućnost da ih netko vidi, uzbuđenje, jer rade nešto nedopušteno, osjećaj širenja granica slobode i slatka napetost kakvu proizvodi mješavina straha i neizvjesnosti - punili su je neobičnom energijom koja se razlijevala žilama i činila njezina čula višestruko osjetljivijima na svaki podražaj.</p>
<p>- Kad sam s tobom uopće ne znam što je stid. Više se ničega ne sramim - rekla bi mu u takvim trenucima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević formirao idealnih 11</p>
<p>Dinamov strateg ima još neke dvojbe - kako u idealnih 11 istodobno ugurati Mujčina i Kranjčara, te hoće li na mjestu prednjega lijevog braniča zaigrati Polovanec ili Cesar... / U subotu će protiv Zagreba u Maksimiru vjerojatno započeti ova momčad: Butina - Smoje; Sedloski, Polovanec - Mikić, Marić, Leko, Mujčin, Krznar - Mitu, Zahora </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Otvorenje nove nogometne sezone, u subotu u Maksimiru, moglo bi doista biti pravi - spektakl. Nogometaši Zagreba najavljuju žestoku ofenzivu ka Dinamovim vratima, dok maksimirski trener Miroslav Blažević, s druge strane, uporno ponavlja kako njegovi igrači »jurišaju kao Tatari«. A to su svakako naznake da ćemo u subotnjem okršaju Zagreba i Dinama u Superkupu (20.45 sati) moći uživati u dobrome nogometu. Obje momčadi najavljuju ofenzivnu igru i čini se da će i pred Zagrebovim i pred Dinamovim vratima biti prava - kanonada.</p>
<p> Dinamovi su nogometaši u šest pripremnih dvoboja postigli 15 pogodaka, što je gotovo tri po utakmici. Izgubili su samo dvaput - protiv češkog prvaka Slovan Libereca u Faaker Seeu, te u utorak navečer protiv uglednoga Paris Saint Germaina u Rouenu. Česi su ih pobijedili 2-0, a Francuzi 1-0, no niti u jednoj od ove dvije utakmice Ćiro nije pokazao nezadovoljstvo. Oba je puta naglasio da se njegova momčad sjajno držala i da je zadovoljan nastupom »plavih Tatara«, kako od milja naziva svoje igrače.</p>
<p> Ovi su porazi, tvrdi Ćiro, najvećim dijelom uzrok kratkotrajne dekoncentracije njegovih igrača, ali i nesretnih okolnosti. Krznar je, primjerice, protiv Slovana već u prvoj minuti uzdrmao stativu, nakon čega je Dinamo, u razmaku od samo 50-ak sekundi primio dva jeftina pogotka. PSG je, pak, pobijedio pogotkom iz sumnjivoga 11-erca, a Smoje je, pak, u posljednjoj minuti propustio izjednačiti, s obzirom da je lopta nakon sjajno izvedenoga slobodnog udarca pogodila - stativu.</p>
<p> Sve u svemu, sudeći prema pripremnome razdoblju, Dinamovi će igrači u prvenstvenu sezonu zakoračiti posve spremni za juriš na dvostruku krunu. Ćiro je već formirao udarni sastav. Postoje, doduše, još neke sitne dvojbe - kako u idealnih 11 istodobno ugurati Mujčina i Kranjčara, te hoće li na mjestu prednjega lijevog braniča zaigrati Polovanec ili Cesar...</p>
<p> Uglavnom, protiv Zagreba će najvjerojatnije istrčati: Butina - Smoje; Sedloski, Polovanec - Mikić, Marić, Leko, Mujčin, Krznar - Mitu, Zahora.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pelin brani protiv Dinama</p>
<p>U trening utakmici Zagreba i bugarske Slavije (0-0) najviše profitirao treći vratar domaćih koji će po svemu sudeći braniti i u subotu u Superkupu protiv Dinama </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Bez pogodaka, znači i bez pobjednika završila je trening utakmica između Zagreba i sofijske Slavije u Kranjčevićevoj. Zagrebov trener Ivan Katalinić opet je eksperimentirao, pa je utakmicom bez bitnijih događanja i za što brži zaborav prodefiliralo čak 22 igrača domaćina.</p>
<p>Upravo spomenuta činjenica, da su protiv petoplasirane momčadi bugarskog prvenstva svoju minutažu dobili praktički svi Zagrebovi igrači, osim ozlijeđenih Vasilja i Vukića, trebala bi naizgled oraspoložiti Katalinića. Značilo bi to da je broj ozlijeđenih, uvrijeđenih i nepripremljenih sveden na minimum što je bez sumnje vrlo važan podatak. </p>
<p>No, bitno je i saznanje iz ove utakmice da je kod domaćina bilo jako malo igrača raspoloženih za igru, što je Katalinić pravdao umorom. Oni najvažniji igrači, koji su u prvom dijelu trebali davati ton igri, Duro, Hasančić, Stavrevski, Krpan, Poldrugač... nisu djelovali nimalo zainteresirano za neku ozbiljniju igru. Virus njihovog (ne)raspoloženja prenio se i na sastav u nastavku, što pomalo čudi, jer ipak je za neke igrače ovih dana svaka utakmica prigoda ne samo da se nametnu, nego i da sačuvaju status igrača Zagreba.</p>
<p>Korist od utakmice imao je jedino Zagrebov treći vratar Tomislav Pelin koji će, kako stvari stoje, morati u subotu na vrata protiv Dinama u Superkupu. Uz ozlijeđenog Vasilja, naime, odjednom se nešto zakompliciralo i s papirima prinove Nikole Marića, tako da će Pelin morati u »vatru« kojoj se nije nadao.</p>
<p>Zagreb je nastupio u sastavu: Pelin - Osibov; Stavrevski, Milinović - Poldrugač, Duro (od 15. Ćaćić), Milas, Spahić - Hasančić - Samardžić, Krpan. Još su igrali: Ješe, Šimić, Franja, Lovrek, Dudić, Štrok, Verhas, Kovačić i Gotovac.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Protiv Dinama bez Vasilja, ali s petoricom napadača </p>
<p>»Kad složimo momčad s pet napadača kojima zasigurno motiv neće nedostajati, Dinamu baš i neće biti lako«, kaže Katalinićev pomoćnik Mihačić</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Reprezentativni vratar Vladimir Vasilj zbog problema s preponama neće moći čuvati Zagrebovu mrežu u subotnjem susretu Super kupa u 20.15 u Maksimiru protiv Dinama. No, makar Vatroslav Mihačić Zagrebov pomoćni trener tvrdi kako je time njihov sastav slabiji barem 40 posto, u Kranjčevićevoj nema ni pomisli o lakoj predaji. Dapače:</p>
<p>- Kakva predaja. Čeka nas u toj utakmici najmanje jedan pokal, a idemo po oba, ubacuje se Drago Marić, direktor Zagreba, te pojašnjava:</p>
<p>- Siguran nam je trofej za fair-play koji se dodjeljuje najsportskijem sastavu prošlog prvenstva. A budući da je ovo ipak Zagrebova godina, niti pokal Super kupa nam nije nedostižan.</p>
<p>Zagrebov direktor ostao je nepokolebljvi optimist uoči subotnje utakmice, makar smo nizali još neke podatke koji Zagrebu u ovom trenutku ne idu u prilog. Do subotnje utakmice, naime, neće moći biti registrirani Vukić i Kovačević, bitne Zagrebove poluge na bokovima. </p>
<p>- Bitno je da je registriran vrlo živi i brzonogi napadač Samardžić, pa srednji branič Milas, a i vratar Marić, kazao je trener Mihačić . Podsjećajući na sva preostala imena koja baš i nisu za odbaciti, kao što su Stavrevski, Milinović, Duro, Hasančić, Krpan, Osibov, Ješe, Poldrugač, Lovrek, Franja, Verhas, Ćaćić, Štrok...</p>
<p>- Kad složimo momčad s pet napadača kojima zasigurno motiv neće nedostajati, Dinamu baš i neće biti lako, zaključuje Mihačić.</p>
<p>Kranjčevićeva je, uzgred, i nadalje u potrazi za možebitnim pojačanjima, pa njome svakodnevno defiliraju igrači sa svih strana. Većina u prolazu... Mjerodavni u klubu hvale stručno oko Ivana Katalinića koji previše ne odugovlači oko toga treba li neki igrač, koji je navratio na provjeru predugo ostati u klubu. No, ipak je odlučio još provjeravati napadački dvojac iz Bijelog Polja i Novog Pazara, Đalović - Brunčević. Dakako, odmjerit će i dvojicu Australaca hrvatskih korijena Bosnara i Jedineka, taman pristiglih da pokažu hoće li ostati, ili su samo na proputovanju.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hajduk izgubio i od AEK-a</p>
<p>DIETERSDORF, 17. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka izgubili su u prijateljskom ogledu igranom u austrijskom Dietersdorfu od grčkog prvoligaša AEK-a 1-2 (1-1), a jedini strijelac za »bijele« bio je Tomislav Erceg, dok su za Grke pogotke postigli Nikolaidis i Lakis. </p>
<p>Splićani su u prvom dijelu odigrali dobro, bili bolji takmac, no u nastavku se slika na travnjaku promijenila. Kako je kopnio vezni red »bijelih«, tako se izgubila igra, te je krajnji omjer od 1-2 posljedica slabosti u nastavku. Tako su Splićani turneju po Austriji zaključili s dva poraza, jer su prije tri dana izgubili od poljskog prvoligaša Gabarnije. Hajduk je nastupio u sastavu: Sunara, Miladin, Pirić, H. Vuković, Miše, Neretljak, Bošnjak, Andrić, Erceg, Carević i Bule. Trener Zoran Vulić je tijekom utakmice prigodu pružio još i D. Vukoviću, Brglesu, Puljizu, Butoroviću, Računici i Gudelju. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rios razočarao Rasbergera </p>
<p>Treći nositelj jedinog hrvatskog ATP turnira tenisača. Čileanac Marcelo Rios protiv 206. igrača svijeta, Rumunja Victora Hanescua izgubio je s 0-6, 4-6 / Željko Krajan će svoj dvoboj 2. kola protiv Luisa Horne igrati u 17 sati, dok će Ivan Ljubičić i Mario Radić svoj dvoboj započeti u 19 sati</p>
<p>UMAG, 17. srpnja</p>
<p> - Nakon Argentinca Davida Nalbandiana, prvog nositelja Croatia Opena, iz Umaga odlazi i treći nositelj Čileanac Marcelo Rios. Rumunj Victor Hanescu, 206. tenisač svijeta, iskoristio je ukazanu priliku, protiv neraspoloženog Riosa u dvoboju 1. kola nije prolio puno znoja, većinu posla obavio je Čileanac, pobjednik umaškog turnira prije dvije godine, o čemu dovoljno govori konačnih 6-0, 6-4 za Hanescua. </p>
<p>Koliko je Rios razočarao direktora jedinog hrvatskog ATP turnira Slavka Rasbergera najbolje dočarava samo sedam osvojenih poena u prvom setu. A Hanescu nije stao nakon ekspresnih 6-0, poveo je s 3-0 i u nastavku. Kasnije se 29. tenisač svijeta nije mogao sjetiti kad je posljednji put izgubio devet uzastopnih gemova. Kontroverzni Čileanac pokušao je iskustvom uzdrmati samopouzdanje 21-godišnjeg Rumunja. Stoga se bunio na sudačke odluke, trgao rekete, zahtijevao ponavljanje poena nakon što je uvidio kako je loptica pukla. </p>
<p>I činilo se kako će takva taktika možda i uroditi plodom. Vratio je Rios »break«, izjednačio na 3-3, a u devetom je gemu imao priliku za vodstvo 5-4. Nakon toga bi servirao za 1-1 u setovima, a onda potpuni preokret i ne bi bio tako nemoguć. Ipak, Rumunj se trgnuo i uspio ostati miran u završnici ogleda, nije se dao isprovocirati, za što je nagrađen vrijednom pobjedom i dvobojem protiv Španjolca Juana Antonia Marina u drugom kolu.</p>
<p>- Uvijek igram dobro u Hrvatskoj, nedavno sam izborio polufinale ATP Challengera u Zagrebu. Iskreno, nisam očekivao ovako lošu igru Riosa, ne znam što mu je bilo. No, i s takvom igrom je skoro dobio drugi set, komentirao je Hanescu nakon svoje prve pobjede na ATP turnirima.</p>
<p>Nakon poraza Rios nije nudio nikakva opravdanja. A stigao je u Umag iz Čilea, gdje je na tvrdoj podlozi igrao ogled Davisova kupa protiv Meksika proteklog vikenda, što znači kako je promijenio nekoliko vremenskih zona. Prije nastupa za reprezentaciju Rios je izbivao s »Toura« oko tri mjeseca zbog ozljeda koljena i prepona. Sada, kada je konačno zdrav, izgubio je toliko teško stečeno samopouzdanje. Nadao se kako će u Umagu uspjeti upisati nekoliko uzastopnih pobjeda koje bi mu pomogle u nastavku sezone, no ustvari je daleko od negdašnje forme kad je bio »broj jedan« na svijetu.</p>
<p>- Istina, letio sam 30 sati do Umaga, ali kako letim već 15 godina to nije opravdanje za ovako lošu igru. Osim toga, mogao bih reći kako je razlog poraza i promjena podloge, ali to opet ne bi bilo potpuno točno. Jednostavno, cijelu sezonu ne mogu naći pravu igru, komentirao je Rios i zaključio: </p>
<p>- Nedostaje mi samopouzdanje. Kad imate samopouzdanje u svoj tenis, onda se možete prilagoditi na igru suparnika kojeg nikad prije niste vidjeli i o kojem ne znate ništa, kao što je to bio slučaj protiv Hanescua.</p>
<p>Srijeda je bila dan odmora za hrvatske tenisače, igrao je tek Mario Radić u konkurenciji parova. No, sa slovenskim partnerom Nejcom Smoleom izgubio je dvoboj 1. kola protiv španjolsko-argentinske kombinacije. A sa znatiželjom je domaća publika još pratila dvoboj Peruanca Luisa Horne i Španjolca Alberta Montanesa, budući da pobjednik u 2. kolu ide na Željka Krajana. Pobjednik ATP Challengera u Zagrebu Luis Horna mučio se sa Montanesom do 5-5 u prvom setu, a onda je sve postalo lakše.</p>
<p>Inače, svi u Umagu ponovo su bili znatiželjni glede vremenske prognoze, ponovo je kiša prijetila veći dio dana nakon jutarnjeg pljuska. Ujedno su nestrpljivo isčekivali raspored za četvrtak, kada će igrati tri hrvatska tenisača. Na središnji teren Stella Maris centra u 17 sati će izaći Željko Krajan i Peruanac Luis Horna, a nakon toga slijedi hrvatski »derbi«, Ivan Ljubičić i Mario Radić odlučit će o četvrtfinalistu ovog 400.000 američkih dolara vrijednog turnira. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Hanescu - Rios (3) 6-0, 6-4, Horna - Montanes (7) 7-5, 6-2, Melzer - Spadea 2-6, 6-3, 4-2 predaja, Massu - Vacek (8) 6-0, 6-2; parovi: Calleri/F. Lopez - RADIĆ/Smole 6-4, 6-2. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Edis Elkasević svjetskim rekordom do zlata!</p>
<p>Edis Elkasević je novu kuglu od 6 kg bacio 21.47 m, što je od srijede upisano kao svjetski juniorski rekord u toj disciplini / Svjetskog prvaka u bacanju kugle očekuje još i nastup u bacanju diska</p>
<p>KINGSTON, 17. srpnja</p>
<p> - Ulogu prvog favorita među bacačima kugle na Svjetskom juniorskom prvenstvu na Jamajci, nenavršeni 19-godišnjak Edis Elkasević je odradio upravo savršeno. Osvojio je zlatnu medalju postavivši sa 21.47 i svjetski rekord kuglom od 6 kg, kakvu od ovog Svjetskog prvenstva bacaju juniori. Iako Elkasević ove godine ima i bolji rezultat (21.96), svjetskim rekordom se službeno vodi njegov »zlatni« hitac iz Kingstona.</p>
<p>Zapravo, zlato bi mu donio bilo koji od njegova tri uspješna hica (x, 20.59, x, x, 20.75, 21.47), budući da je Amerikanac Sean Shields osvojio srebro sa 20.54, dok je brončani Finac Mika Vasara do bronce došao sa 20.50. Naizgled pretjerne izjave Elkasevićevog trenera Ivana Ivančića, da je riječ o najtalentiranijem bacaču kugle kojeg je on ikad vidio, pokazuju se ovom super-uvjerljivom pobjedom našeg mladog bacača sasvim objektivnima. Tim više što Elkasevića očekuje još natjecanje u bacanju diska, u kojem također ima jedan od najboljih svjetskih rezultata.</p>
<p>Prvog dana Svjetskog juniorskog prvenstva u atletici odličan posao je napravio i naš sprinter Ivor-Tit Jurišić. U kvalifikacijama na 100 metara je sa 10.82 zauzeo drugo mjesto u svojoj skupini i izravno se plasirao u četvrtfinale, gdje je sa 10.52 bio četvrti u svojoj skupini i plasirao se u polufinale. Jurica Grabušić je nastupio samo u kvalifikacijama ove discipline, jer je želio »osjetiti« stazu uoči kvalifikacija na 110 metara prepone. Rezultatom 10.62 čak se uspio plasirati u četvrtfinale, no nakon toga je odustao od daljnjeg nastupa na 100 metara kako bi što spremniji dočekao svoju disciplinu, u kojoj je jedan od favorita za vrlo visok plasman.</p>
<p>Tako je od naših predstavnika prvog dana SP-a podbacio jedino kladivaš Matko Tešija, kojem kvalifikacijski rezultat 58.42 nije bio dostatan za ulazak u završno natjecanje.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Starčević - pravo rješenje« </p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> - Dino Rađa i Rato Tvrdić su, nakon konzultacija s Božom Maljkovićem, izabrali Mladena Starčevića za novog trenera košarkaškog kluba Split-Croatia osiguranje. Odluku stručne komisije kluba je pojasnio Rađa:</p>
<p>- Petnaestak smo dana tražili pravo trenersko rješenje, razgovarao sam s mnogim stručnjacima. Savjetovali smo se i o Starčeviću i njega su svi hvalili. I Božo Maljković je o njemu govorio sve najbolje. Sa Starčevićem sam razgovarao više od sat vremena i jedina tema razgovora je bila košarka, što mi je pokazalo da je on dobar izbor. Svi ćemo mu pomoći da ovu djecu podigne na višu razinu i da klub vratimo na puteve starih vremena, Ratine i moje generacije, pričao je Rađa.</p>
<p>Mladen Starčević je sad s mladom reprezentacijom Hrvatske na EP u Njemačkoj, pa je ovaj 39-godišnjak, koji je radio u Ciboni, Olimpiji i Mariboru, iz daljine rekao:</p>
<p>- Zadovoljan sam. U razgovorima sam osjetio pozitivnu klimu u klubu koja će nam omogućiti zajednički rast. Na Gripama ima materijala, uvijek ga je i bilo, a s velikim i kvalitetnim radom moramo sašiti vrhunsko odijelo.</p>
<p>Pregovarali su Splićani i sa Josipom Pinom Grdovićem, no njegovo otezanje ih je ohladilo. Grdović se izvlačio da u klubu nisu Rađa i Perasović, premda je zadarski trener bio favorit dvojice proslavljenih igrača. Uostalom, Rađa je s njim pregovarao, ali kasnije nije rekao zašto je Grdović bio neodlučan doći na Gripe.</p>
<p>Dino Rađa se mnogo angažirao oko svog bivšeg kluba, pa je normalno da se svi upitaju znači li to definitivan Rađin povratak na Gripe.</p>
<p>- Pomoći ću Starčeviću i Tvrdiću, ali u ovom trenutku nisam spreman za maksimalni angažman kakav je potreban za život kluba. S Grdovićem se nismo dogovorili. Naša budućnost je Starčević, a njegov rad se ne mora gledati samo kroz pobjede i poraze, veli Rađa.</p>
<p>• Hoćete li se vratiti i pod koševe?</p>
<p>- Ne vjerujem...</p>
<p>Splićani su odlučili nastupati u Fibinim natjecanjima, a momčad će se okupiti 29. srpnja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Halgandu zagrijavanje prije planina</p>
<p>Svi najveći favorti su ovu, jednu od lakših etapa na utrci, iskoristili za laganu vožnju u pelotonu, te ih zaostatak od četiri minute za pobjednikom Halgandom nimalo nije zabrinuo</p>
<p>PAU, 17. srpnja</p>
<p> - Patrice Halgand postao je prvi Francuz pobjednik jedne etape na ovogodišnjoj biciklističkoj utrci »Tour de France«. Odlučujući trenutak u 147 kilometara dugoj dionici od Bazasa do Paua stigao je osam km prije cilja, kada se Halgand uspio odvojiti od preostale trojice suradnika u bijegu, O'Gradyja, Dierckxsensa i Pineaua, te sam proći ciljem.</p>
<p>Inače, taj uspjeli bijeg započeo je još 90 km prije cilja, kada se iz glavne skupine odvojilo 11 vozača, koji su uspjeli stvoriti prednost od tri i pol minute. Dvadesetak km prije Paua četvorka se odvojila i stvorila pola minute prednosti nad ostatkom bjegunaca, a zatim je Halgand napao u pravom trenutku za svoju prvu etapnu pobjedu na »Touru«. S obzirom da slovi kao vrlo dobar penjač, ovom pobjedom Halgand je najavio da bi mogao igrati veliku ulogu i u predstojećim brdskim etapama.</p>
<p>Start u 10. etapi bio je ujedno i posljednji za brata Igora Gonzaleza de Galdeana, vodećeg u ukupnom redoslijedu. Igorov brat, Alvaro, već početkom ove dionice bio je prisiljen odustati od daljnjeg sudjelovanja na »Touru«.</p>
<p>Svi najveći favorti su ovu, jednu od lakših etapa na utrci, iskoristili za laganu vožnju u pelotonu, te ih zaostatak od četiri minute za pobjednikom Halgandom nimalo nije zabrinuo. Prave stvari očekuju se od četvrtka, kada »Tour« ulazi u Pirineje.</p>
<p>• Rezultati, 10. etapa (Bazas - Pau, 147 km): 1. Patrice Halgand (Fra/Jean Delatour) 3;00:15, 2. Jérôme Pineau (Fra/Bonjour) + 27, 3. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole) + 33, 4. Ludo Dierckxsens (Bel/Lampre) + 33, 5. Pedro Horillo (Špa/Mapei) + 1:00, 6. Andy Flickinger (Fra/Ag2r) + 1:00, 7. Nicolas Vogondy (Fra/FDJeux.com) + 1:00, 8. Nico Mattan (Bel/Cofidis) + 1:00, 9. Constantino Zaballa (Špa/Kel) + 1:00, 10. Enrico Cassani (Ita/Domo-Farm Frites) + 1:02... ukupni redoslijed: 1. Igor Gonzalez de Galdeano (Špa/ONCE) 36;25:35, 2. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 26, 3. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 1:23, 4. Serhij Hončar (Ukr/Fassa Bortolo) + 1:35, 5. Santiago Botero (Kol/Kelme) + 1:55, 6. Andrea Peron (Ita/CSC-Tiscali) + 2:08, 7. David Millar (VB/Cofidis) + 2:11, 8. O'Grady + 2:15, 9. Raimondas Rumsas (Lit/Lampre) + 2:22, 10. Tyler Hamilton (SAD/CSC-Tiscali) + 2:30... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Muslimanska skupina u BiH pripremala napad na Koštuničin zrakoplov? </p>
<p>MOSTAR, 17. srpnja</p>
<p> - Glasnogovornik Međunarodnih policijskih snaga u BiH (IPTF) Allain Roberts potvrdio je u srijedu novinarima u Banjoj Luci da su međunarodna policija i SFOR u BiH imali informacije da se pripremaju napadi na predsjednike država BiH, Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, koji su se 15. srpnja okupili na summitu u Sarajevu, objavila je FENA (Federalna novinska agencija). </p>
<p> »Dva dana prije sarajevskog summita IPTF je dobio informacije o eventualno planiranim aktivnostima usmjerenim protiv visokih dužnosnika koji su sudjelovali na summitu u Sarajevu pa su, u suradnji sa SFOR-om, poduzete potrebne mjere i aktivnosti u srednjobosanskoj županiji«, rekao je Roberts.</p>
<p> Inače, osim srednjobosanske županije SFOR-ovi transporteri i vojnici pod punom ratnom spremom dan uoči sarajevskog summita zaposjeli su sve ulaze u Sarajevo a ophodili su i u blizini svih važnijih objekata u glavnom gradu BiH.</p>
<p> Policijski dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, u srijedu su potvrdili kako je nekoliko dana uoči sarajevskog summita kod jedne skupine Muslimana u Travniku (Srednja Bosna) pronađeno pet suvremenih protuzrakoplovnih projektila.</p>
<p> Postoje sumnje, objašnjavaju policijski dužnosnici, kako je tim projektilima pripreman navodni napad na zrakoplov predsjednika SRJ Vojislava Koštunice pri njegovu dolasku u Sarajevo. Koštunica je nedavno odbio ispričati se za stradanja koja je režim Slobodana Miloševića u proteklom ratu nanio građanima BiH, a posebice Bošnjacima Srebrenice.</p>
<p> Dan uoči sarajevskog summita bosanska islamska organizacija »Musimanska braća« priredila je ironičan doček Koštunici. Središte Sarajeva oblijepila je posterima s ratnom fotografijom Koštunice kako drži strojnicu u rukama. Na tim plakatima je bila ispisana i Koštuničina izjava iz 1995. godine kojom on veliča ravnogorski (četnički) pokret generala Draže Mihajlovića iz Drugoga svjetskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Španjolci silom izbacili Marokance s otoka Perejila</p>
<p>MADRID/RABAT, 17. srpnja </p>
<p> - Španjolska je u srijedu objavila da je silom odvela šest marokanskih vojnika koji su na otoku Perejilu kod marokanske obale prošli tjedan postavili promatračnicu i istaknuli zastavu. U priopćenju se ističe da u toj operaciji ni na jednoj strani nitko nije ranjen. </p>
<p>Ubrzo nakon toga Marokanci su vraćeni u svoju zemlju, a španjolske su snage ostale raspoređene na svojim mjestima, rekao je glasnogovornik španjolskog područja Ceuta koje se nalazi na sjevernoafričkoj obali kod Maroka.</p>
<p> Spor između Španjolske i Maroka izbio je nakon što se 12 marokanskih vojnika prošli četvrtak iskrcalo na Perejil tvrdeći da su tamo zbog borbe protiv krijumčara i ilegalne imigracije.</p>
<p>Španjolska je poduzela vojnu intervenciju da bi se stanje na otočiću vratilo na ono kakvo je bilo prije marokanske »okupacije«, izjavila je španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio. Ministar obrane Federico Trillo dodao je da je zauzimanje otočića i vraćanje marokanskih vojnika u domovinu bio čin »zakonite obrane«.</p>
<p> Vlada u Rabatu tvrdi da je španjolska akcija čin agresije i traži hitno povlačenje španjolskih vojnika s otočića koji Maroko naziva Leila. »Suočeni s agresijom, Maroko prije svega zahtijeva da se španjolski vojnici odmah i bezuvjetno povuku s otočića Leile koji je integralni dio marokanskog teritorija«, kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Maroko. Službeni Rabat izvijestio je o zbivanjima Arapsku ligu i Organizaciju islamske konferencije.</p>
<p>Španjolska vlada istaknula je u priopćenju od srijede kako je smatrala svojom obvezom narediti da se marokanski vojnici uklone s Perejila. Madrid je o akciji izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a i svoje saveznike u svijetu. Također izražava želju da s kraljevstvom Maroka zadrži veze prijateljstva i suradnje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ubijen Palestinac na Zapadnoj obali </p>
<p>Izrael odgodio razgovore s Palestincima jer se »sastanci ne mogu održavati istodobno s pogrebima«</p>
<p>JERUZALEM/MOSKVA, 17. srpnja </p>
<p> - Izraelski vojnici ubili su u srijedu rano ujutro u oružanom sukobu na Zapadnoj obali jednog Palestinca, izvijestio je izraelski radio. Sukob je uslijedio u blizini naselja Immanuela, južno od Nablusa, gdje su palestinski ekstremisti u utorak popodne u napadu na jedan autobus ubili sedam i ranili dvadesetak Izraelaca.</p>
<p> Izraelska vojska smatra da su Palestinci s kojima su se sukobili isti oni koji su u utorak napali autobus. Za napad odgovornost su preuzele skupine Hamas i Brigade mučenika Al-Aqsa, vojni ogranak Arafatova pokreta Fatah.</p>
<p> Palestinska uprava osudila je napad. Izrael je pak odgodio razgovore s Palestincima na visokoj razini, dogovorene za srijedu, zbog napada na autobus, rekao je vladin glasnogovornik Ra'anan Gissin. Dodao je da bi susret mogao biti organiziran u četvrtak jer se »sastanci ne mogu održavati istodobno s pogrebima«.</p>
<p> Dvije strane, koje ne mogu razriješiti sukob što je počeo u rujnu 2000. godine na Zapadnoj obali i Gazi, ističu da nije riječ o mirovnim pregovorima već o razgovorima na visokoj razini.</p>
<p> Rusija je u srijedu osudila palestinski napad na izraelski autobus, ističući da je riječ o jasnom pokušaju potkopavanja međunarodnih napora za obnovom srednjoistočnog mirovnog procesa. (Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>IRA se ispričala za ubojstva civila </p>
<p>Britanska vlada kaže da je ta neočekivana izjava bitan korak naprijed prema uspostavi mira / Britanski ministar za Sjevernu Irsku John Reid pozdravio je »izjavu nezapamćene snage«, ali i pozvao IRA-u da jasno objavi kako je rat završen</p>
<p>DUBLIN, 17. srpnja </p>
<p> - Irska republikanska armija (IRA) u utorak se prvi put ispričala za terorističke akcije u kojima je ubijeno stotine civila tijekom tridesetogodišnje borbe protiv britanske vladavine nad Sjevernom Irskom.</p>
<p> Britanska vlada pozdravila je tu neočekivanu izjavu kao bitan korak naprijed prema uspostavi mira, no protestantski unionisti i neki članovi obitelji žrtava IRA-e tvrde da je to »premalo i prekasno«.</p>
<p> U izjavi objavljenoj u republikanskom listu An Phoblacht u Dublinu IRA tvrdi da je ponudila svoje »iskrene isprike i izraze sućuti« obiteljima građana ubijenih u njezinim akcijama tijekom tri desetljeća. </p>
<p> »Ostajemo potpuno posvećeni mirovnom procesu i suočavanju s izazovima i teškoćama koje on nosi. To podrazumijeva prihvaćanje ranijih pogrešaka kao i zala i bola koje smo nanijeli drugima«, stoji u izjavi.</p>
<p> Izjava je pozdravljena u Britaniji, Irskoj i Sjedinjenim Državama. Britanski ministar za Sjevernu Irsku John Reid pozdravio je, kako je rekao, »izjavu nezapamćene snage«, ali i pozvao IRA-u da jasno objavi kako je rat završen. »Mislim kako je najbolje svjedočanstvo za svako kajanje da se narodu Sjeverne Irske pruži potpuno uvjerenje da se akcije koje su uzrokovale toliko boli i patnje, više nikada neće dogoditi. Da je s njima gotovo, da su završile i da se neće ponoviti«, istaknuo je.</p>
<p> Irska vlada izvijestila je da je riječ o »važnom koraku naprijed u procesu zacjeljenja«.</p>
<p> U dodatku svojoj isprici za ubijene civile u IRA-i su napomenuli da su i članovi obitelji IRA-inih napadača poginulih u akcijama također patili, no nisu se ispričali za ubojstva policajaca i vojnika. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Propusti CIA-e, FBI-a i NSA-e omogućili terorističke napade? </p>
<p>WASHINGTON, 17. srpnja </p>
<p> - Zajedničko povjerenstvo obaju domova američkog Kongresa u izvještaju o terorističkim napadima na New York i Washington oštro kritizira propuste obavještajnih i službi sigurnosti, tvrde u srijedu američki mediji. »Problemi u sustavu omogućili su da se dogodi 11. rujna«, rekao je republikanski zastupnik Saxby Chambliss, koji je predsjedavao povjerenstvom.</p>
<p> Kongresnici su se dogovorili da javnosti daju na uvid sažetak svog izvještaja na oko trideset stranica dok će nekoliko stotina stranica dokumenata, svjedočenja i zaključaka, a osobito prijedlozi za buduće djelovanje, ostati zaštićeni oznakom državne tajne.</p>
<p> Uoči objave sažetka kongresnog izvještaja doznaje se da glavnina kritika ide na račun CIA-e iako nisu pošteđeni ni FBI ni Nacionalna agencija za sigurnost (NSA).</p>
<p> Čelnicima CIA-e spočitava se što su novac naveliko trošili na uređenje i opremanje svog sjedišta u Langleyju, a ne na rad i osposobljavanje agenata.</p>
<p> U svim trima agencijama zapaženo je da nedostaje jezičnih stručnjaka sposobnih brzo prevesti i protumačiti prikupljene podatke. CIA, FBI i NSA nedovoljno surađuju, a kruti propisi o zapošljavanju i vrbovanju agenata onemogućuju »prodor« u zatvorene krugove terorista. </p>
<p> Izvještaj posebnog povjerenstva tek je prvi korak u kongresnim istragama o onome što je prethodilo napadima 11. rujna 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Španjolsko-marokanski »blitzkrieg« bez ispaljenog metka</p>
<p>Na vrhu otočića Perejila, ne mnogo većeg od nogometnog terena, vijori se opet španjolska zastava / Šestorica marokanskih vojnika, zatečenih na spavanju, prebačeni su u Maroko</p>
<p>BRUXELLES, 17. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Leila je opet Perejil: petodnevni boravak prvo dvanaest, potom šest marokanskih vojnika na nenaseljenoj španjolskoj hridi tik uz marokansku obalu završen je iskrcavanjem španjolskih marinaca u ranu zoru u srijedu. Na vrhu otočića ne mnogo većeg od nogometnog terena vijori se španjolska zastava. </p>
<p>Madrid je, stišavajuću euforiju u granice pristojnosti i mjere, u javnost odaslao nekoliko fotografija koje bi, da se ne zna o čemu je riječ, djelovale čak i dramatično: dvojica španjolskih specijalaca do zuba naoružanih kao u filmovima čuvaju razvijoreni simbol nacije. </p>
<p>Operacija je počela u osvit, u pet sati ujutro. Preostala šestorica Marokanaca zatečeni su na spavanju i brzo prebačeni na kopno, svojima. </p>
<p>U operaciji nije ispaljen niti metak, ponosno je izjavio španjolski ministar obrane Federico Trillo. U akciji na otok nazvan po jedinoj biljci koja u normalnijim danima raduje koze, peršinu, sudjelovalo je nekoliko španjolskih ratnih brodova koji su se po uspješno obavljenoj misiji vratili u luke španjolskih sjevernoafričkih enklava Ceute i Melille. Podrška su im bili zrakoplovi F-18, helikopteri i odred marinaca koji je obavio iskrcavanje. Akcija je trajala samo nekoliko minuta, koliko je istreniranim trupama na ovom bizarnom zadatku trebalo da pregaze kamenjar od jedne do druge obale otočića. </p>
<p>Madrid se suzdržao od trijumfalizma, no smatrao je shodnim istaknuti spremnost za njegovanje i napredak dobrosusjedskih, prijateljskih odnosa s Marokom. Rabat je pak bio zbunjen, nitko nije slutio brzu akciju marinaca onako kako je izvršena; računalo se da će iduće tjedne diplomacije prežvakavati pitanje čiji je peršin na otoku, pa se prvi komentar sveo na gunđanje o »agresiji«. To je u ustima nekih stranačkih vođa u vladajućoj marokanskoj koaliciji dostiglo već razmjere »objave rata« i »velike španjolske pogreške«. </p>
<p>Španjolska je u ponedjeljak navečer povukla veleposlanika iz Rabata, osigurala se kod EU i partnera u NATO-u, tako da je predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozvao na »brz povratak prijašnjem stanju«, a NATO-ov glavni tajnik jamčio »solidarnost«.</p>
<p>Potom se diplomatskim kanalima obratila Vijeću sigurnosti, sve uz popratnu obavijest da ne namjerava produbljivati neprijateljstva i da je dobrosusjedstvo i poštivanje svih bilateralnih i inih sporazuma temelj svih njezinih namjera. Nitko, naravno, nije očekivao marince. </p>
<p>Sada, kada se akcija dogodila kada je cijela priča završila bez ispaljenog metka, kapi krvi ili razbijene glave, svi pažljivo biraju riječi pozivajući da se strane dogovare diplomatskim putem, a ne vojnim remećenjem mira koza koje su stoljećima neometane spokojno brstile travu po otoku. </p>
<p>Epizoda s Perejilom/Leilom nije se, naravno, dogodila radi neutažive potrebe marokanskih vlasti da zaustave krijumčarenje ljudi i roba ili da se bore protiv terorizma; vojna postaja Marokanaca udaljena je samo 200 metara od spornog otočića. Maroko je iskrcavanjem htio dati do znanja da nije zadovoljan postojećim sporazumima i da mu se nimalo ne sviđa sadašnja politika Španjolske i EU prema imigrantima, nepostizanje sporazuma o ribarenju, neriješen status Zapadne Sahare, te za Marokance iritirajuće dvije španjolske enklave, zadnje što je u sjevernoj Africi preostalo do nekadašnje kolonijalne velesile. </p>
<p>Španjolska je pak htjela pokazati da je ona gazda u kući i da može braniti svoj teritorij. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi je u nekoliko rečenica u ime EU prokomentirao jutarnju operaciju, sve uz zaključak da je akcija legitimna, ali da je jedini način razrješavanja spornih pitanja dijalog. Za pregovaračkim stolom, ne na nenaseljenom otoku koji je, eto, doživio svojih najuzbudljivijih četvrt sata.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Wolfowitz potvrdio da SAD planira napad na Irak</p>
<p>Počelo »cjenjkanje« Ankare i Washingtona oko uloge Turske u američkoj akciji uklanjanja Saddama Husseina s vlasti</p>
<p>ANKARA, 17. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika je odlučna napasti Irak i nije spremna odustati od tog plana. Do toga neće doći čak i u slučaju da se za tu akciju ne osigura puna suglasnost Turske. Takva odluka najmoćnije velesile da krene u invaziju protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina »procurila« je iz turskih izvora nakon razgovora koje je u Ankari vodio zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz.</p>
<p>Njegovi sugovornici bili su premijer Bülent Ecevit, šef diplomacije Sükrü Sina Gürel i zapovjednik Glavnog stožera turskih oružanih snaga Hüseyin Kivrikoglu. Premijer Ecevit je prenio turske strepnje oko iračkog pitanja, ističući da bi repriza Zaljevskog rata iz 1991. mogla odvesti cjelokupnu regiju u apokaliptični kaos. On je pritom sugerirao je da se učini novi međunarodni pritisak na bagdadski režim kako bi prihvatio odluku Vijeća sigurnosti o radu inspektora Ujedinjenih naroda (UN) za kontrolu oružja masovnog uništenja. U tom pogledu, kako se saznaje, ponudio je »dobre usluge« turske diplomacije.</p>
<p>No, sva turska uvjeravanja nisu, čini se, bila dovoljno učinkovita. Wolfowitz je jednostavno rekao kako Washington više ne želi vidjeti iračkog diktatora za kormilom zemlje. Pritom je jasno stavio do znanja da će SAD nastaviti sa razmatranjem vojne opcije Saddamovog uklanjanja s vlasti. Drugi čovjek Pentagona nije, međutim, precizirao kada bi američka vojna operacija na Irak mogla početi. Prema ovdašnjim izvorima, do te vojne akcije, koja će iziskivati angažiranje oko 250.000 vojnika, moglo bi doći potkraj ove ili najkasnije početkom 2003. godine. Konačnu odluku o tome donijet će, u svojstvu vrhovnog vojnog zapovjednika, američki predsjednik George W. Bush.</p>
<p>Turska, koja uveliko ovisi od američkog savezništva, praktički je dovedena u vrlo nezavidan položaj. Jer, ostane li po strani u vrijeme američkog vojnog »izleta« na Irak, riskira mnoge političke, gospodarske i druge izazove. U sklopu toga je nastojanje Turske da se očuva naklonost Washingtona koji vodi glavnu riječ kada se radi o dodjeljivanju kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali i isporuci najsuvremenijeg naoružanja.</p>
<p>S druge strane, pak, Ankara mora budnim očima pratiti kako uklanjanje bagdadskog vođe ne bi dovelo do uspostave neovisne kurdske države na iračkom sjeveru. Takva državno-pravna i politička tvorevina mogla bi, pribojavaju se ovdje, potaknuti slične aspiracije oko12 milijuna Kurda koji žive na turskom tlu. </p>
<p>Svjesna da ne može izmijeniti ili utjecati na američku »iračku odluku«, vlada premijera Ecevita, ali i najviši vojni dužnosnici, počeli su u srijedu s Wolfowitzcem »cjenjkanje« oko turske uloge u invaziji na susjednu arapsku zemlju. Prema pisanju utjecajnog istanbulskog lista Hürriyet, turski pregovarači su za stajanje na američku stranu postavili četiri uvjeta: prvo, da se ne dopusti uspostava neovisne kurdske države, drugo, da se SAD obvežu da će nadoknaditi Turskoj sve gospodarske štete, treće, da će novi režim u Iraku imati potporu naroda i, četvrto, da se kurdskim frakcijama Massouda Barzanija i Jalala Talabanija neće ustupiti gradovi Mosul i Kirkuk. </p>
<p>Inače, u okolici Kirkuka nalaze se najveća iračka naftna polja. Tu živi dva milijuna Turkmena.</p>
<p>Turska je, kako se saznaje, zainteresirana za njihovo aktivnije sudjelovanje u budućem preustroju i političkom životu Iraka. U sklopu toga ne isključuje se i mogućnost uspostave turkmenske samouprave na tom području. Inače, posjeti turkmesnskih čelnika Ankari su vrlo učestali.</p>
<p>Da je odluka o američkom napadu na Irak već pala može se, iako posredno, saznati iz jednostavne činjenice da su vojni stratezi Pentagona naredili povećane isporuke, posebice preciznog naoružanja.</p>
<p> Među njima su i laserima i satelitima navođene bombe i drugo vrlo precizno i učinkovito oružje. Saddama Husseina i njegovu obranu čekaju i neka »vojna iznenađenja« koja će ga izravno pogoditi ili natjerati u bijeg. Jedno od takvih »iznenađenja« Amerikanci su primijenili i tijekom Pustinjske oluje. Nijemi svjedok je golemi željezni most u centru Bagdada koji je, kao žiletom prerezan, pao u rijeku Tigris. Vjeruje se da je za taj »pothvat« korištena razorna kiselina koja je, kako se tvrdi, milijun puta jača od svih dosad poznatih takvih kemijskih supstanci.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Amerikanci vjeruju Bushu unatoč poslovnim skandalima</p>
<p>WASHINGTON, 17. srpnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush i dalje uživa veliku potporu Amerikanaca, mada su se posljednji skandali u poslovnom svijetu odrazili na odgovore u ispitivanju javnog mnijenja koje u srijedu objavljuju »Washington Post« i TV mreža ABC. Bushom kao predsjednikom zadovoljno je 72 posto ispitanika. Tako visok postotak ne mijenja se već mjesecima. Podjednak broj Amerikanaca smatra ga poštenim i vrijednim povjerenja.</p>
<p>Javnost u SAD ogorčena je nedavnim otkrićima da su se čelnici nekih od najvećih tvrtki bogatili dok je poduzeće propadalo i služili lažnim podacima da obmanu dioničare. Glavninu krivnje za propast kompanija poput Enrona ili WorldComa pripisuju pohlepi direktora (88 posto) u kombinaciji s površnim nadzorom (74 posto), a isti postotak uzroke pronalazi u »ukupnom moralnom stanju društva«. Amerikanci bi, gotovo bez iznimke željeli da se gospodarski kriminal, prijevare u poslovanju i slični nečasni postupci strože kažnjavaju, a njih 54 posto ocjenjuje da mjere koje je Bush predložio nisu dovoljne. Pritom oko polovice ispitanika misli da Bush više brine o interesima korporacija nego o sudbini običnih ljudi. </p>
<p>U izbornoj godini važno je zapaziti da demokrati nisu na ovom pitanju ostvarili značajniju prednost. Njihovoj spremnosti da odlučno riješe problem poslovnog poštenja vjeruje 44 posto Amerikanaca a Bushovoj 42 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>SDP gubi popularnost zbog Lagumdžijinog liderstva</p>
<p>Odlazak Nijaza Durakovića na listu Silajdžićeve Stranke za BiH, a zatim Lagumdžijino izbjegavanje kandidiranja za člana Predsjedništva, dokazi su izgubljene ravnoteže u SDP-u</p>
<p>MOSTAR, 17. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ima li bosansko-hercegovački SDP snage raščistiti sa sve češćim aferama unutar vlastitih redova i u redovima vladajuće Alijanse koju predvodi ili će se, kako upozorava Ivan Lovrenović, SDP izgubiti u »neobuzdanom liderstvu« vlastitog šefa Zlatka Lagumdžije.</p>
<p>Svi dosadašnji pokušaji prevladavanja kriznih situacija unutar te stranke uglavnom su rješavani, ocjenjuju ovdašnji analitičari, Lagumdžijinim guranjem pod tepih prijepornih stvari, što je ozbiljno ugrozilo kredibilitet SDP-a. </p>
<p>Stranka koja je proteklih godina, ističe se, odigrala pozitivnu ulogu na bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni, počevši od doprinosa na razbijanju tronacionalnog koncepta države pa do inzistiranja na obračunu s korupcijom i kriminalom, postala je danas praktično Lagumdžijinim taocem. Procjene o posljedicama po SDP danas idu tako daleko da se govori kako je čak ozbiljno ugrožena i politička budućnost te stranke u BiH. Odlazak Nijaza Durakovića na listu Silajdžićeve Stranke za BiH, a zatim Lagumdžijino izbjegavanje kandidiranja za člana Predsjedništva, dokazi su izgubljene ravnoteže u SDP-u. Uz to, na što upozorava i potpredsjednik SDP-a Sejfudin Tokić, stalni pokušaji dokazivanja poštenja, umjesto bavljenja slučajevima poput Šaćirbegovića, Bičakčića, carinskih utaja u Republici Srpskoj i malverzacija u Herceg-Bosni, mogli bi izazvati protuučinak i donijeti težak poraz na listopadskim izborima. Repovi se, također, vuku i oko nekih ranijih zahtjeva SDP-a za smjenama pojedinih dužnosnika, koje je, tvrdi Tokić, Lagumdžija do sada blokirao</p>
<p>Još prije gotovo godinu dana, na Predsjedništvu SDP-a čuli su se zahtjevi za smjenom federalnog ministra obrane Mije Anića i njegova zamjenika Ferida Buljubašića te Jadranka Prlića, zamjenika ministra vanjske trgovine, kao i oni za preispitivanjem odnosa politike SDP-a prema Mladenu Ivaniću, odnosno Republici Srpskoj. Tada je Lagumdžija konačno izjašnjavanje o svemu odgodio, da bi se danas, opći je dojam, situacija doimala kaotičnijom no ikad. Ministarstvo obrane nije, podsjeća Tokić, riješilo problem Zakona o obrani i postalo je mjestom za proizvodnju skandala poput onih vezanih za prodaju oružja Kosovu i Kamerunu. Kod Prlića je revizija u MVP-u utvrdila njegove zloporabe ovlasti i, umjesto da bude smijenjen, nastavio je s makinacijama u projektu CIPS koji je najdrastičniji primjer njegove zloporabe položaja jer je posao dobila firma čiji je djelomični vlasnik njegova žena. Zahtjeve za njihovom smjenom potpredsjednik SDP-a kani obnoviti, kako bi se čista obraza ušlo u izbornu utrku.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Veselje sa šećerom nije bilo duga vijeka</p>
<p>Rio de Janeiro ima svoju Glavu šećera, Srbi imaju svoga M. Glišića i njegovu Glavu šećera, a nas glava zaboli zbog uvozničkih restrikcija mile nam Europe, ne samo kada je o šećeru riječ. </p>
<p>Taman nam je krenulo, šećerna repa dobro rodila, sladorane su u punoj kampanji, uvozne carinske stope smanjene, zadovoljni su i seljaci zbog uspješne prodaje repe, i sladorane napokon nisu u gubitku. Najveći kupac - Talijani, a tko će drugi, zahvalni su susjedi, ali veselje ne bi dugog vijeka! Optužiše nas, dojučerašnji kupci, bizarno, da švercamo šećer. Uvodi se carinska i tehnička kontrola da se utvrdi porijeklo robe. Restrikcije se jednako odnose i na nas i na Makedoniju, koja uopće nema vlastite proizvodnje šećera.</p>
<p>Amerikanci su nedavno povisili carinske stope za uvoz čelika iz Europske zajednice, što je u Europi izazvalo buru negodovanja i protesta, a sad nama ti isti Europljani uvode kontrolu sladora i depozit jer su posumnjali da preprodajemo tuđi šećer. Zbog spomenutih sumnji u naše poštenje oko porijekla robe kod izvoza, trebalo bismo izmijeniti tehnologiju finalne proizvodnje u našim sladoranama. Umjesto šećera u kristalićima, ili stauba, finalizaciju proizvoda treba usmjeriti na proizvodnju u kockama, a po uzoru na moje susjede Makedonce iz djetinjstva, trebalo bi kocke i obojiti, i to jednu crveno, a drugu bijelo, pa slagati u kutije kao šahovnicu, da bi proizvod na kontroli bio prepoznatljiv, made in Croatia!</p>
<p>Jesmo li zbilja zaslužili ovakav tretman? Potpisali smo Sporazum o pridruživanju i stabilnosti, slijedimo upute Bruxellesa i Haaga, ispunjavamo sve propise MMF-a stand-by uvjete, uvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti milijardu dolara godišnje, trgovine su nam pune robe iz svih dijelova svijeta, pa čak i iz daleke Kine i, dakako, iz drage nam Amerike. </p>
<p>Potpisnici smo WTO-a, a u EFTU nismo primljeni zbog prigovora Rumunjske, a trebali bismo valjda uvoziti još i ćorave i krezube ovce!</p>
<p> Čovjek se naprosto mora upitati što bi bilo da ne slijedimo sve ovo što nam Europa i svijet propisuju? Što bi bilo s nama, jadnima, da smo ostali u mračnoj izolaciji, da se nismo otvorili prema svijetu, prema slobodnoj i demokratskoj Europi? Kakve bi onda sankcije uslijedile? Ima valjda Europa za neposlušnu djecu i težih, gorčih, a ne ovako zaslađenih sankcija. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oporbeno u demokraciji nije neprijateljsko</p>
<p>Pozorno pratim sukobe na hrvatskoj političkoj, kulturnoj i književnoj pozornici i ne mogu nikako shvatiti jednu stvar: zašto se hrvatsko novinarstvo postavlja na jednu od sukobljenih strana? </p>
<p> Nitko razuman, ako malo pažljivije prati događaje oko Viteškoga alkarskog društva, nije za to da se Alka u tom svrstavanju izvrgava ruglu i podsmijehu. </p>
<p>Zašto i čemu sve to?</p>
<p> Zatim, u sukobu Dražena Budiše i Ivice Račana opet je posve vidljivo svstavanje samo na jednu stranu. Čudno i znakovito. Činjenica što naši mediji nisu ni u čemu podučili narod o dobrim i lošim stranama Sporazuma o Nuklearnoj elektrani Krško nikoga ne zabrinjava. </p>
<p>Kao da se ponavlja slučaj sa Sporazumom o granicama sa Slovenijom, kada su hrvatski mediji također zakazali, a slovenski su novinari vrlo dobro obavješćivali svoju javnost.</p>
<p> Indikativan je i sukob u Društvu hrvatskih književnika: linčuje se predsjednika Slavka Mihalića, a uzvisuje se predsjednicu PEN-a, koja bi se za neke poteze svoje udruge morala ispričati hrvatskom narodu. </p>
<p>Ona, međutim, traži da se njoj ispriča Slavko Mihalić. Nadalje, oporbeni se političari, umjesto da se uvažavaju kao kontra strana vladajućim moćnicima i ohrabruju u kritici i pronalaženju pogrešaka vladajućih, doslovno linčuju, ismijavaju, osuđuju se bez suda i podvrgavaju javnom ruglu. Žalosno.</p>
<p>MARKO KELMEDI, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vukovar ne zanima Hrvatsku televiziju</p>
<p>Nakon Zagreba, veliki humanitarni koncert »Sveto ime Vukovar</p>
<p> - za vukovarsku bolnicu« održan je i u Vukovaru. Na priredbi se okupilo više od deset tisuća ljudi, a nešto takvo ovaj grad nikada nije doživio.</p>
<p> Nama je ponovo vraćena nada. To opet možemo zahvaliti agilnoj Udruzi branitelja koprivničke Podravke koju predvodi neumorni Mladen Pavković. </p>
<p>Koliko taj čovjek ima energije!? Svaka akcija koju organizira predsjednik Podravkine Udruge privlači veliku pozornost, ali još uvijek ne i medije. </p>
<p>Čini mi se da većini naših medija ne odgovara ako je sve »lijepo i čisto«. Šteta što se Hrvatska televizija nije uključila u prijenos ove priredbe, koja je bila fantastična, a na kojoj je nastupalo trideset i pet pjevača i sastava zabavne glazbe iz cijele Hrvatske. Vukovar je i na ovaj način ponovo zapostavljen na Hrvatskoj televiziji, pa ispada da se u ovom gradu baš ništa ne događa.</p>
<p> Bio sam na koncertu za vukovarsku bolnicu u Zagrebu, ali ovaj u Vukovaru bio je nešto posebno. </p>
<p>Cijelu je večer na trgu plesalo mlado i staro, to se dugo nije ovdje vidjelo. Pavković je najavio novi humanitarni koncert u Splitu. Ići ću i tamo. </p>
<p>Pozivam i ostale da se priključe ovim humanitarnim akcijama za vukovarsku bolnicu, koja je u velikim teškoćama, a za koju su ljudi poput branitelja Podravke više učinili nego mnogi od onih koji bi to trebali. Čestitam i Vjesniku na prekrasnoj reportaži s ovog koncerta. </p>
<p>NIKOLA KLJAIĆ, Vukovar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pretvorba i privatizacija uvijek pogađaju samo radnike</p>
<p>U tv-vijestima i 12. srpnja moglo se čuti da se »vrši« pretvorba ili možda privatizacija tvrtke »Zdenka« iz Velikih Zdenaca. Kao i uvijek, i ovdje su oni koji rade nezadovoljni, boje se za svoja radna mjesta, a oni koji sjede u uredima ne pokazuju takve simptome. I tako se događa da praktički od nastanka neovisnosti Hrvatske, pretvorba i privatizacija vise kao Damoklov mač nad glavom uglavnom onih koji rade i proizvode.</p>
<p>Kao negativni dionici pretvorbe, odnosno privatizacije, širi slojevi znaju na primjer za prezimena kao što su Kutle, Gucić i još neka. Zašto se njih toliko dugo »preslušava«, što su oni to uradili tako vješto da im se i nakon tolikog dugog suđenja ne može dokazati krivnja?</p>
<p>Neki kažu zbog toga što su oni radili po prvom, tadašnjem Zakonu o pretvorbi i privatizaciji, kada je agresija s Istoka prijetila ili već započela. U ta vremena gotovo se svaki građanin Hrvatske pitao kako ostati živ i sačuvati goli život. Jer koga je onda mogao zanimati neki Zakon o pretvorbi i privatizaciji, kada je bilo kudikamo prečih poslova i razmišljanja. Što će se to strašno dogoditi? Gotovo s čitavim jednim narodom.</p>
<p>Kažu da se po tome toliko ocrnjenom zakonu još i danas obavljaju pretvorba i privatizacija i da su svi ti osumnjičenici kojima se danas sudi radili po zakonu te pretvorbe i privatizacije i da je upravo to razlog što se ne može donijeti konačna i valjana presuda.</p>
<p>Zaista bi bilo dobro, u vremenu kada su prve pretvorbe daleko iza nas, ali i kada još uvijek visi onaj Damoklov mač iznad mnogih zaposleničkih glava napisati, ispričati, predočiti, poučiti puk i narod u bitnim crtama Zakona o pretvorbi.</p>
<p>Da li se je taj zakon do danas promijenio i što je to u njemu da se još i danas na temelju tog zakona vode maratonske, dugogodišnje sudske rasprave o, jednostavno rečeno, »pljačkama učinjenima u prvim pretvorbama«. Tko će se prvi javiti da o tome poduči narod?</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pronađen auto kojim su se služili razbojnici</p>
<p>ČAKOVEC, 17. srpnja</p>
<p> - U Policijskoj upravi međimurskoj u Čakovcu u srijedu su nam potvrdili da je pronađen automobil kojim su se služili razbojnici koji su usred bijelog dana u Kotoribi, uz uporabu oružja, opljačkali tamošnju poslovnicu Međimurske banke d.d. </p>
<p>Kako smo u Vjesniku opširno izvijestili, trojica su se muškaraca u 10.35 sati u prošli četvrtak dovezla pred poslovnicu banke; dvojica maskiranih, naoružanih pištoljima, ušla su u banku, a treći je, s upaljenim motorom, čekao u automobilu. Zahvaljujući prisebnosti građana koji su shvatili da je riječ o pljački, zabilježen je registarski broj automobila. Bio je to fiat punto, svijetlozelene boje, registracije ZG 6215-P. </p>
<p>Nakon što su opljačkali novac, automobilom su se odvezli u pravcu Donje Dubrave, odnosno Čakovca. Iako su bile odmah postavljene policijske blokade, a Kotoribu i okolicu iz zraka je izviđao helikopter MUP-a, razbojnici kao da su u zemlju propali. </p>
<p>Peti dan nakon pljačke pronađen je prvi konkretan trag. To je automobil kojim su počinili oružano razbojništvo, a koji je slučajno pronašao mještanin Kotoribe koji je brao gljive. Auto je ostavljen samo kilometar od poslovnice koja je opljačkana. </p>
<p>U utorak navečer policija je fiat punto odvezla iz šume i smjestila ga u svoje dvorište u Čakovcu. U srijedu su kriminalistički službenici detaljno pregledavali automobil ne bi li pronašli tragove pomoću kojih bi došli do počinitelja oružane pljačke kakva dosad u Međimurju nije zabilježena. Od policije ni u srijedu nismo mogli doznati na koga je registriran fiat punto zagrebačke registracije, iako je iz MUP-a u Zagrebu na dan pljačke bilo rečeno da automobil nije bio prijavljen kao ukraden.</p>
<p> U PU međimurskoj u srijedu nisu mogli odnosno nisu htjeli potvrditi pretpostavku da su blizu mjesta gdje je pronađen fiat punto nađeni tragovi najmanje jednog automobila kojim su se razbojnici odvezli dalje. Utemeljena je naime pretpostavka da su na tome mjestu imali najmanje dva automobila kojima su se onda udaljili iz Kotoripske šume.</p>
<p>Već u utorak navečer, a poglavito u srijedu čule su se razne špekulacije. Tako se nagovještava da su u pljačku bili upleteni i neki domaći ljudi iz Kotoribe koji dobro poznaju teren Kotoripske šume, odnosno koji su eventualno pljačkašima pomogli izbjeći policijske blokade.</p>
<p>Treba pretpostaviti da će intenzivna policijska istraga opovrći sva ta nagađanja. Dok istraga ne bude završena, u Međimurskoj banci neće reći koliko je novca opljačkano. Pretpostavlja se da je svota velika zato što je pljačka počinjena samo petnaestak minuta nakon što je automobilom zaštitarske tvrtke iz sefa u centrali u Čakovcu dovezen novac u kotoripsku poslovnicu. Zato se i špekulira da su pljačkaši bili obaviješteni o dopremi novca. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tauber: »Bit je u tome što je dijete ostavljeno bez nadzora«</p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> - Glasnogovornik splitsko-dalmatinske Policijske uprave Leon Tauber rekao je, komentirajući događaj kad je policajac spasio jednogodišnje dijete iz pregrijanog automobila, kako »s policijskog gledišta nije važno gdje su roditelji bili u tom trenutku, nego je bit u tome što je dijete ostavljeno bez nadzora«. </p>
<p> Prema njegovim riječima, diže se prevelika buka zbog tog događaja jer je riječ o osobama »specifičnog zdravstvenog stanja« koje su pod nadzorom Centra za socijalnu skrb. Tauber je dodao da se umjesto zahvalnosti policiji koja je najzaslužnija što je dijete spašeno, jer je ono preživjelo zahvaljujući policajcu Anđelku M., koji je na mjesto događaja stigao na poziv građana, sada isključivo postavlja pitanje gdje su bili roditelji. </p>
<p> »Ne možemo znati gdje su roditelji bili osim po njihovim izjavama da se nisu kupali na Bačvicama, nego da je otac plaćao račune, a da je majka bila nekoliko metara dalje u parku«, rekao je Tauber. </p>
<p> Otac Miljenko Šipić u srijedu je razgovarao s policijskim službenikom za zakonitost postupka i nije se usprotivio ni jednoj od točaka kaznene prijave zbog napuštanja djeteta, nego samo zbog izjave policije da se on s obitelji kupao na Bačvicama. </p>
<p> Obitelj Šipić iz Vedrina pokraj Trilja ima još dvoje malodobne djece, a već nekoliko godina pod nadzorom su Centra za socijalni rad u Sinju koji se nastoji skrbiti za obitelj. No, kako su istaknuli u Centru, u više je navrata otac stvarao probleme tvrdeći da se on i supruga normalno brinu za djecu.</p>
<p> Splitski policajac u utorak je ugledao uplakano i znojno dijete u automobilu bez dotoka zraka. Pištoljem je razbio prozorsko staklo kako bi izvukao dijete koje je kolima Hitne pomoći prevezeno u bolnicu. Liječnici su utvrdili da je dijete dehidriralo i da ima povišenu temperaturu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Duhovnog iscjelitelja proglasili monstrumom i nadriliječnikom</p>
<p>VARAŽDIN, 17. srpnja</p>
<p> - Na novomarofskom se Općinskom sudu vodi kazneni postupak protiv Antonije Maltar i Veljka Malašića, ravnateljice i pravnika u Centru za socijalnu skrb u Novom Marofu. Protiv njih je privatnu tužbu zbog klevete podnio duhovni iscjelitelj Giovanni Garbin jer su ga proglasili nadriliječnikom.</p>
<p> U tužbi se navodi i da je Garbina Malašić u Večernjem listu »predstavio kao monstruma i vođu neke sekte i time ga diskreditirao kao uspješnog duhovnog iscjelitelja«. Garbin je naveo i da su Maltar i Malašić oduzeli pravo Nevenki Šarc da živi sa svojim djetetom jer mu je ona ugrozila život i zdravlje uskraćujući djetetu propisanu liječničku terapiju pod utjecajem nadriliječnika Garbina. </p>
<p>Djevojčica N. Šarc boluje od cerebralne paralize, a majka ju je, prema Garbinovim navodima, povremeno dovodila k njemu na terapije. </p>
<p>Djevojčica je pozitivno reagirala, pa je njezin organizam sam počeo odbijati propisane lijekove. </p>
<p>Garbin je naveo i da nikad nije od majke tražio da djetetu ne daje propisanu liječničku terapiju, već je majka sama primijetila da je djevojčici bolje te je donijela odluku u vezi s njezinim daljnjim liječenjem. </p>
<p>Garbin tvrdi i da se nikad nije bavio nadriliječništvom, niti je zbog nadriliječništva protiv njega bio pokrenut bilo kakav postupak. </p>
<p>Na posljednjoj su raspravi svjedočili liječnici varaždinske Opće bolnice, pa je tako jedan od njih izjavio da je bio upoznat s tim da se djevojčica »liječi energiziranom vodom i putem telefona«.</p>
<p> On nije primio djevojčicu u bolnicu, već je to učinila jedna liječnica, a nakon što je pogledao otpusno pismo iz bolnice koje se nalazi u spisu, rekao je da su riječi »nekom vodom«, koje se nalaze u anamnezi, vjerojatno bile upotrijebljenje prilikom prijema djevojčice u bolnicu te su jednostavno prepisane iz povijesti bolesti. Isto se odnosi, rekao je liječnik, i na riječ »nadriliječnik«.</p>
<p> I drugi je liječnik izjavio da »nekom vodom« i »nadriliječnik« nisu riječi koje je on izgovorio, već su prepisane iz ranijih dokumenata. Ni on nije bio prisutan kod prijema djevojčice, pa nije znao tko ju je doveo u bolnicu. Rekao je i da je djevojčica izašla iz bolnice, pa se opet u nju vratila temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb. </p>
<p>Na idućoj bi se raspravi trebala saslušati novinarka Večernjeg lista.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Svjedoci nisu došli, pa se čitala dokumentacija</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Na suđenju u Remetincu u srijedu se nije pojavio nitko od pozvanih svjedoka, pa je čitana dokumentacija iz sudskog spisa.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva pravosuđa, koji su zatraženi na zahtjev obrane, zaštićeni svjedok broj 2, Zdravko Šiškić, koji služi desetogodišnju kaznu zbog ubojstva, proveo je 2000. i 2001. godine deset mjeseci na prekidu kazne. Kao razlozi prekida navedeni su trudnoća supruge i majčina bolest. Premještaj u Lipovicu (zatvor otvorenog tipa) objašnjava se potrebom lakšeg kontakta osuđenika s obitelji. </p>
<p>Šiškić se prošle godine s jednog prekida kazne nije vratio, nakon čega je premješten u zatvor u Varaždinu. Rješenjem Uprave za zatvorski sustav, broj 2 u lipnju je ove godine opet vraćen u Lipovicu.</p>
<p>Županijsko je državno odvjetništvo, na zahtjev obrane, dostavilo podatke o kontaktima tužiteljstva sa zaštićenim svjedocima 1 i 2, pokajnikom Tomislavom Marincem, Jurjem Dodićem, Anđelkom Turudićem i Mikom Čolakićem. Tužiteljstvo je zanijekalo navode obrane da su ti kontakti bili nezakoniti.</p>
<p>Veleposlanstvo Republike Turske obavijestilo je sud da ne može dostaviti videozapis osiguranja zgrade veleposlanstva u Masarykovoj ulici u noći kada je ručnim bacačem pucano na Vjeku Sliška (27. studenoga 1999. godine, kad je poginuo slučajni prolaznik). Zapis je naime izbrisan, a naknadno će se utvrditi je li snimku pregledao netko od tužiteljstva i policije.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa dostavilo je podatke koji demantiraju iskaze zaštićenih svjedoka obrane 7 i 8, koji su tvrdili da je zaštićeni svjedok pokajnik Zoran Miletić boravio na Devetom odjelu lepoglavskog zatvora (karantena) te da je tamo instruiran kako će svjedočiti protiv »zločinačke organizacije«.</p>
<p>U četvrtak bi u Remetincu trebao svjedočiti bivši načelnik SIS-a Žarko Peša, u čijem je restoranu navodno održan sastanak Vjeke Sliška i Hrvoja Petrača.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Unajmio stan za dvije prostitutke </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela organiziranog kriminaliteta Policijske uprave zagrebačke u ponedjeljak su, u stanu u Lastovskoj ulici, zatekli A.Š. (42) iz Popovače i S.M. (37), državljanku BiH, s boravištem u Zagrebu, a za koje je utvrđeno da su se prostituirale. </p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je K.G. (34) početkom godine unajmio stan u Lastovskoj radi organiziranja prostitucije te kontinuirano u Plavom oglasniku, u rubrici »Osobni kontakti«, objavljivao oglase u kojima je tražio djevojke za escort pratnju. Također je objavljivao oglase u kojima je nudio seksualne usluge djevojaka uz novčanu naknadu. Na te su se oglase javile A.Š. i S.M.</p>
<p>Utvrđeno je također da su one pružale usluge po cijeni od 400 kuna za pola sata i 600 kuna za sat vremena te usluge oralnog zadovoljstva po cijeni od 300 kuna. Pedeset posto zadržavale su za sebe, a drugu polovicu predavale K.G. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo podvođenja te međunarodne prostitucije.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vikendaš se otrovao tabletama i umro</p>
<p>KRALJEVEC NA SUTLI, 17. srpnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, u utorak je navečer u Kapelskom Vrhu kraj Kraljevca na Sutli pronađen u svojoj vikendici mrtav Dragutin R. (74) iz Zagreba. Mrtvo je tijelo pregledao liječnik Doma zdravlja Klanjec, koji je utvrdio da na tijelu nema tragova nasilja. Pokojnikova je supruga izjavila da je on popio veću količinu raznovrsnih tableta, pa se pretpostavlja da je riječ o samoubojstvu trovanjem tabletama.</p>
<p> Da bi se saznao točan uzrok smrti, tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu na obdukciju. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>U stranom vlasništvu 94 posto ukupne bankovne aktive </p>
<p>Zagrebačka i Privredna banka vodeće su banke prema veličini aktive i ukupnog temeljnog kapitala, navodi Privredni vjesnik u posebnom izdanju Rang lista hrvatskih banaka za 2001. / Osam inozemnih grupacija kontrolira 90 posto ukupne aktive / Udio stranog vlasništva nad bankama među tranzicijskim zemljama veći je jedino u Estoniji i Latviji </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Zagrebačka i Privredna banka ponovno predvode listu hrvatskih banaka. Prema veličini ukupnog temeljnog kapitala i aktive Zagrebačka banka je prva, a Privredna druga, dok se prema uplaćenom temeljnom kapitalu i dobiti prije oporezivanja na prvom mjestu nalazi Privredna banka, a druga je Zagrebačka banka.</p>
<p>Ti očekivani podaci izneseni su u srijedu na prezentaciji desetog jubilarnog izdanja Privrednog vjesnika Rang lista hrvatskih banaka za 2001. godinu, a tom prilikom je istaknuto kako su 1993. godine Privredna i Zagrebačka banka bile vodeće banke, te da su sada samo zamijenile mjesta. Zagrebačka banka ima, inače, tržišni udio od 27,53 posto, a PBZ 18,5 posto.</p>
<p>Žarko Primorac, urednik izdanja, smatra da su hrvatske banke u proteklih deset godina napravile veliki razvojni korak u svim segmentima. U 2001. godini, kaže Primorac, nastavljen je rast i konsolidacija bankovnog sektora, a aktiva svih banaka porasla je za gotovo 33 posto u odnosu na 2000. Lani je došlo i do restrukturiranja vlasništva, jer je velik broj banaka (Zagrebačka, Splitska, Riječka, Dubrovačka, Sisačka banka) promijenio vlasnika.</p>
<p> Hrvatsko bankarsko tržište, ističe Primorac, karakterizira visok stupanj koncentracije, a osam inozemnih bankovnih grupacija (UniCredito, IntesaBci, Erste, HVB, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria, Charlemagne Capital i Volksbank) prisutnih na hrvatskom tržištu kontrolira gotovo 90 posto hrvatske bankovne aktive.</p>
<p>Primorac naglašava da hrvatski bankovni sektor vodeći svjetski magazin The Banker ocjenjuje solidnim i svrstava ga u skupinu sa slovenskim, poljskim, latvijskim i slovačkim. Bolje ocjene dobile su jedino mađarske, estonske i češke banke.</p>
<p>Nadalje, Primorac napominje da konsolidacija hrvatskog bankarstva nije dovršena, jer neke od inozemnih banaka Hrvatsku smatraju značajnim tržištem. On smatra da još ima prostora za ulazak i drugih inozemnih banaka na hrvatsko tržište, ali i da postoji prilika da se na tragu ideje o osnivanju banke za razvoj malog gospodarstva nešto učini s bankama koje su još u vlasništvu države (Hrvatska poštanska banka, Croatia banka).</p>
<p>U stranim rukama, nastavlja Primorac, nalazi se 94 posto aktive hrvatskog bankovnog sustava. Hrvatska se prema tom kriteriju nalazi na trećem mjestu među tranzicijskim zemljama, a vodeća je Estonija (100 posto bankovnog sustava u inozemnom vlasništvu) i Latvija (97 posto).</p>
<p>Primorac smatra da je nužna i diverzifikacija hrvatskih banaka, tim više što se najveći dio hrvatskih tvrtki prema broju zaposlenih u svjetskim razmjerima ubraja u vrlo mala poduzeća.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prošlogodišnji izvoz šećera u EU vrijedan više od 23 milijuna dolara</p>
<p>Šećer postao najvažniji hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod u EU / Izvoz šećera u EU porastao sa 599 tona u 2000. godini na 40.000 tona u 2001.</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Hrvatska industrija šećera na tržište zemalja Europske unije izvozi samo šećer proizveden od šećerne repe u tri domaće šećerane, te s pravom očekujemo da će uredba o polaganju depozita za izvoz šećera u Italiju, Austriju i Grčku biti ukinuta, rekao je u srijedu direktor Industrije šećera Hrvatske (CROS) Stevan Rož.</p>
<p>Dodao je da je rafinirani (konzumni) šećer u 2001. godini postao najvažniji hrvatski poljoprivredni izvozni proizvod u EU. Dok je u 2000. ostvaren izvoz od 599 tona u vrijednosti od 338.000 dolara, u 2001. godini izvoz šećera porastao je na 40.000 tona u vrijednosti od 23,4 milijuna dolara. Time se <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> našao na prvom mjestu rang liste hrvatskih izvoznih poljoprivrednih proizvoda u EU s udjelom od 22,4 posto. Direktor tvornice šećera Osijek Miroslav Kos rekao je da se konkurentni hrvatski šećer na EU tržištu našao na udaru tamošnjeg trgovačkog lobija, iako inspekcija EU-a nije našla u hrvatskim šećeranama ni jedan kilogram spornog šećera, odnosno proizvedenog od sirovog šećera. On je dodao da se porijeklo šećera ne može dokazati, ali da se lako može ući u trag proizvodnji šećera.</p>
<p>Osječka je šećerana, primjerice, prošle godine proizvela je 44.000 tona šećera iz šećerne repe, od čega je polovicu proizvodnje izvezla, a 13.500 tona šećera od tzv. sirovog šećera ostalo je na domaćem tržištu. Domaće proizvođače šećera zabrinjava uvođenje depozita od 10.000 eura po kamionu izvezenog šećera, koji se ne vraća izvoznicima i po nekoliko mjeseci, iako bi se provjera porijekla robe mogla obaviti za dva dana.</p>
<p>U slučaju da se nastaviobaveza plaćanja depozita, što praktično znači onemogućavanje izvoza domaćeg šećera na tržište zemalja EU, domaća industrija šećera spremna je podržati protumjeru, tj. zabranu uvoza jeftinijeg šećera iz EU-a. Hrvatska je, inače, do rata trošila 200.000 tona šećera godišnje, a sad se potrošnja šećera kreće oko 150.000 tona. To je otprilike i godišnji kapacitet tri domaće šećerane. No, zbog razlike u cijeni, domaći šećer našao je svoje mjesto na EU tržištu, a istodobno je zabilježen povećani uvoz šećera u Hrvatsku.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Helmut Sihler na čelu Deutsche Telekoma </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Izvršni direktor Deutsche Telekoma Ron Sommer u utorak je dao ostavku - prije nego je završena sjednica nadzornog odbora na kojoj se raspravljalo o njegovom nasljedniku. Sommer je, naime, unatoč podršci Uprave i zaposlenih ostao bez potpore nadzornog odbora, nakon čega je, kako je rekao, ostavka ostala »jedini odgovorni korak« koji može učiniti. »Želim napraviti sve što mogu kako bi se izbjegla bilo kakva daljnja šteta za kompaniju«, rekao je Sommer, koji je na čelo DT-a došao prije sedam godina.</p>
<p>Taj matematičar po struci, rođen u Izraelu, poveo je agresivno širenje poslovanja DT-a akvizicijama koje su grupaciju opteretile sa ukupno 67 milijardi eura duga. Sommeru se zamjera što nije spriječio drastičan pad vrijednosti dionica DT-a, koje su se spustile s vrhunca od 105 eura u 2000. godini na samo 8,14 eura u lipnju. Dionica se često naziva »narodnom« jer se, kako se pretpostavlja, oko 3 milijuna Nijemaca, malih dioničara DT-a, prilikom privatizacije nekadašnjeg telekomunikacijskog monopola - kada je njegova dionica koštala 16 eura - po prvi put odlučilo na ulaganje u vrijednosne papire. </p>
<p>Upravo je taj dio biračkog tijela predstavljao određeni rizik kancelaru Gerhardu Schröderu, dva mjeseca prije općih izbora, pa je vlada, koja kontrolira 43 posto DT-a, i pokrenula postupak svrgavanja Sommera. U njegovu su obranu, pak, stali članovi upravnog odbora čelnik odsjeka za mobilnu telefoniju Kai-Uwe Ricke, direktor fiksne telefonije Josef Brauner, te direktor financija Karl-Gerhard Eick, koji su zaprijetili da će dati ostavke bude li izvršni direktor smijenjen. Međutim, zasad još nije poznato što će zaista učiniti.</p>
<p>Na mjesto izvršnog direktora imenovan je nekadašnji predsjednik NO Helmut Sihler (72), a kao njegov zamjenik član upravnog odbora Gerd Tenzer. Međutim, imenovani su na šest mjeseci, tijekom kojih bi trebao biti izabran novi izvršni direktor. </p>
<p>Tenzer, jedan od dvojice članova upravnog odbora koje nije postavio sam Sommer, bio je vladin kandidat za izvršnog direktora, ali čini se da i većina članova nadzornog odbora, kao i mnogi poznavatelji prilika u DT-u, smatra da on nije dovoljno sposoban upravljati grupacijom kao što je Deutsche Telekom. Međutim, mnogi su promatrači izrazili sumnju i u Sihlerove mogućnosti. Novi čelnik DT-a, nekadašnji izvršni direktor Henkela, obvezao se na konsolidaciju poslovanja DT-a i smanjenje duga - jednako kao i njegov prethodnik - ali zasad još nije iznio pojedinosti svog plana. Međutim, ulagačima se očito sviđa - u srijedu su dionice DT-a porasle 10 posto do 12,03 eura, iako su do poslijepodneva bile nešto niže. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Greenspan: Američko gospodarstvo raste</p>
<p>WASHINGTON, 17. srpnja</p>
<p> - Predsjednik američke središnje banke Feda Alan Greenspan izjavio je pred Kongresom da su gospodarske aktivnosti u porastu, upozorivši međutim da bi njihov postupan oporavak mogao biti doveden u pitanje otkrićima kršenja korporativnih zakona.</p>
<p> Greenspan vjeruje da će gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 do 3,75 posto. </p>
<p>U veljači je Fed predvidio rast gospodarstva od 2,5 do 3 posto. »Prisutni su temelji za povratak održivog, dobrog rasta«, izjavio je Greenspan pred odborom za bankarstvo američkog Senata. </p>
<p>Dao je naslutiti i da Fed nema namjeru u skorije vrijeme mijenjati kamatne stope.</p>
<p> Učinci terorističkih napada na SAD i drugih teškoća koje pogađaju najveće svjetsko gospodarstvo u posljednje vrijeme, kako je kazao, »bit će još neko vrijeme prisutni«.</p>
<p> »No, kako budu nestajali, ako ne bude značajnih novih štetnih šokova, američko gospodarstvo čeka povratak na održivi rast«.</p>
<p> Wall Street je s nestrpljenjem pratio njegov govor u potrazi za dobrim vijestima koje bi mogle zaustaviti trend pada cijena dionica na najniže razine od 1997. zbog računovodstvenih skandala. U komentaru sumnjive računovodstvene prakse otkrivene u posljednje vrijeme kod niza kompanija kao što su Enron, Global Crossing i WorldCom, Greenspan je kazao da se čini da je »velik dio naše poslovne zajednice obolio od zarazne pohlepe«.</p>
<p>»Širenje dioničarstva i davanje opcija menadžerima na iskrivljen je način stvorilo poticaje za napuhavanje prijavljene dobiti. Tržišno gospodarstvo kritično ovisi o povjerenju. Krivotvorenje i prijevara vrlo su destruktivni za kapitalizam slobodnog tržišta i, na višoj razini, za temelje našeg društva«, kazao je Greenspan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HAC i Končar potpisali ugovor vrijedan 118 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Hrvatske autoceste (HAC) i poslovna udruga zagrebačkog Končara i splitskog Brodomerkura potpisali su u srijedu ugovor vrijedan 118,1 milijuna kuna o izvođenju elektroenergetskih i instalaterskih radova cjelokupnog napajanja tunela Sveti Rok i trase od čvora Sveti Rok do čvora Maslenica na autocesti Zagreb-Split.</p>
<p>Ugovor su potpisali predsjednici uprava HAC-a i Končara Stanko Kovač i Darinko Bago.</p>
<p> Kovač je kazao da će se u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih trafostanica, dalekovoda i kablova na dijelu autoceste od Bosiljeva do Splita uložiti oko 550 milijuna kuna.</p>
<p> »Dosad smo potpisivali ugovore i gradnji ili one o kreditima u vezi autoceste, a ovo je prvi u nizu ugovora vezanih uz energetske radove«, kazao je Kovač. </p>
<p>Napomenuo je da su autoceste veliki potrošači energije, najvećim dijelom u tunelima zbog signalizacije i ventilacije. Poslovna udruga, u kojoj je zadužni partner tvrtka Končar-inženjering za energetiku i transport, a solidarni Brodomerkur, izabrana je putem javnog nadmetanja, a radovi vrijedni 118,1 milijuna kuna bez PDV-a trebali bi završiti za pola godine, a najkasnije do početka svibnja 2003. Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva u ostavci Radimir Čačić rekao je da će domaća cestovna izgradnja značajno utjecati na ubrzanje gospodarskog rasta Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Deutsche Telekom skočio 12, a Alcatel 17 posto</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Europski su indeksi u srijedu redom ostvarili značajan rast od po nekoliko postotaka, a pozitivan je trend prevladavao u telekomunikacijskom, tehnološkom i naftnom sektoru. Rast u telekomunikacijskom sektoru potaknulo je imenovanje novog izvršnog direktora Deutsche Telekoma Helmuta Sihlera, dok su u tehnološkom sektoru pokretači bila izvješća ASML-a te Intela i Motorole dan ranije - iako su njihovi rezultati za drugo tromjesečje bili razočaravajući, prognoze su prilično optimistične. </p>
<p>Londonski FTSE 100 indeks je do poslijepodneva porastao čak 3,24 posto na 4152,3 boda, dok je u Frankfurtu DAX dobio 2,42 posto dosegavši 4073,85 bodova. Milanski MIB 30 je na 25.980 bodova bio 2,96 posto viši nego u utorak, a pariški je CAC 40 porastao 3,01 posto na 3437,46 bodova. U Frankfurtu je indeks europskih blue chipova DJ Euro Stoxx 50 skočio čak 3,86 posto, a londonski je FTSE Eurotop 300 dobio 3,05 posto.</p>
<p>I u New Yorku se nakon otvaranja očekivao rast indeksa. Međutim, dan ranije trend je još uvijek bio negativan. Dow Jones Industrial Average je zabilježio pad sedmi dan za redom - 1,9 posto na 8473,11 bodova. Širi S 500 je također pao 1,9 posto, na 900,94 boda. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 0,5 posto spustivši se na 1375,26 bodova.</p>
<p>U Tokyu su dionice također rasle, ali je pozitivan trend bio manje izražen nego u Europi. Nikkei 225 je tako porastao 0,4 posto na 10.296,02 boda. Deutsche Telekom je do poslijepodneva skočio 12,72 posto na 12,32 eura, a slijedili su ga svi vodeći europski rivali. France Telecom je tako dobio 15,4 posto, a njegova podružnica za mobilnu telefoniju Orange 13,7 posto. Vodafone je porastao 7,4 posto, BT Group 2,14, a španjolska Telefonica 5,2 posto. </p>
<p>Nakon što je ASML, nizozemski proizvođač opreme za izradu čipova, najavio rast narudžbi porasle su dionice svih vodećih kompanija sektora. Sam ASML je dobio 9,2 posto, a proizvođač čipova STMicroelectronics 9,8 posto. Njegov rival Infineon je porastao 5 posto, a britanski dizajner čipova ARM Holdings 4,6 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, Motorolina najava rasta prodaje mobitela potaknula je rast dionica europskih rivala. Nokia je tako dobila 5 posto, Ericsson, 4,4, a Alcatel je skočio čak 17 posto.</p>
<p>U naftnome sektoru, Royal Dutch je dobio 4 posto, Shell 5,9, a BP 3,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić kritizirao monetarne vlasti da samo misle o tečaju i deviznim rezervama </p>
<p>Monetarnu politiku treba mijenjati radi poticanja zapošljavanja, smatra hrvatski predsjednik/ Mesić nije zadovoljan ni kreditnom politikom banaka koje su »većinom u stranom vlasništvu i ne žele podržati slabu privredu« / Dosadašnja privatizacija banaka napravljena pod pritiskom punjenja proračuna, upozorio je Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - »Eurizacija Hrvatske ne može se napraviti preko noći i prije nego što se Hrvatska prilagodi uvjetima Europske unije i Europske monetarne unije«, izjavio je u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori predsjednik Stjepan Mesić. Hrvatski predsjednik govorio je kao pokrovitelj prezentacije desetog tradicionalnog izdanja Privrednog vjesnika rang liste hrvatskih banaka za 2001.</p>
<p>Zauzeo se za izradu srednjoročne studije čime bi se Hrvatska postupno približila uvjetima za uvođenje eura, te smatra da je entuzijazam oko jednostranog uvođenja eura u Hrvatskoj nerealan. </p>
<p>Osvrćući se na privatizaciju banaka i ostalih financijskih institucija, Predsjednik je rekao da je dosadašnja privatizacija napravljena pod pritiskom punjenja proračuna. Stoga, kaže, treba pričekati rezultate, a ne jedan monopol zamijeniti drugim, odnosno da radi izbacivanja političke elite iz gospodarstva i bankarstva ne treba nužno promijeniti vlasničku strukturu preostalih neprivatiziranih banaka i osiguravajućih kuća koje su još u državnom vlasništvu.</p>
<p>Struktura kreditnih plasmana poslovnih banaka nije odgovarajuća, dodao je Mesić. »Dok su većinom bile u vlasništvu države, kreditirale su privredu pa su krahirale, sada su većinom u stranom vlasništvu i ne žele kreditima podržati slabu privredu nego stanovništvo. A time potiču veću potražnju za uvoznim proizvodima«, naglasio je. </p>
<p>Mesić ističe da je 16 posto aktive hrvatskih banaka deponirano u inozemstvu, a gotovo deset posto u HNB-u. Stoga smatra da postojeću monetarnu politiku treba mijenjati radi većeg poticanja zapošljavanja i razvoja gospodarstva. »Hrvatske monetarne vlasti trebale bi razmisliti i o razvojnoj funkciji monetarne politike«, naglasio je ustvrdivši da nije ispravno samo forsirati stabilnost tečaja i visinu deviznih rezervi. Nositelji monetarne politike trebali bi u nju ugraditi i kriterij pune zaposlenosti, a ne samo voditi računa o stabilnosti cijena i tečaja kune, kao da ne vjeruju u rezultate dosadašnje monetarne i stabilizacijske politike. </p>
<p>Goleme devizne pričuve, rekao je Predsjednik, previše nas već koštaju u smislu izgubljenih radnih mjesta i neostvarenog rasta BDP-a. U idućem razdoblju prioritet treba dati razvoju realnog sektora i zapošljavanju, smatra Mesić.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»S korumpiranom carinom ne može se u Europu«</p>
<p>Nakon nedavnog štrajka, Carinski sindikat Hrvatske počeo je nove pregovore s Vladom koji će trajati barem do rujna, što znači da do tada carinici neće ponovno štrajkati</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - »S korumpiranom carinom ne može se u Europu«, rekao je predsjednik Sindikata carinika Slovenije Dušan Miščevič, koji je u srijedu gostovao na konferenciji za novinare Carinskog sindikata Hrvatske (CSH). Dva su sindikata nedavno uspostavila suradnju, iako slovenski carinici nemaju probleme s kojima se susreću hrvatski. Naime, slovenski carinici primaju poseban dodatak na vjernost službi čime je, tvrde predsjednici dvaju sindikata, država dokazala kako shvaća da bez kvalitetne i poštene carinske službe ne može postati dio ujedinjene Europe. Slovenija bi 1. siječnja 2004. godine trebala postati punopravnom članicom EU-a, čime se schengenska granica pomiče na graničnu crtu između Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>Osim posebnih dodataka, slovenski carinici imaju i dvostruko višu plaću od hrvatskih, upozoravaju naši sindikalci, dodajući da se u Sloveniji svi zakoni koji se tiču državnih službenika donose na temelju demokratskog kolektivnog pregovaranja socijalnih partnera - države i sindikata kao predstavnika radnika. Hrvatski su carinici, podsjetio je predsjednik CSH-a Željko Popović, nedavno održali 18-satni štrajk koji je izazvao prometni kolaps u cijeloj jugoistočnoj Europi. I uspjeli izboriti da predstavnici CSH-a započnu nove pregovore s Vladom o rješavanju niza otvorenih pitanja kad je riječ o statusu carinskih službenika. Popović je novinare izvijestio da je s predstavnicima Vlade razgovarao 11. srpnja, no kako još nije postignut dogovor, Sindikat će svoja prava tražiti sudskim putem. Ipak, CSH je pristao, na zahtjev Vlade i Ministarstva financija, do rujna izraditi svoje prijedloge rješenja statusa carinika, što znači da do tada, odnosno do kraja glavne turističke sezone, hrvatski carinici neće štrajkati. </p>
<p>Sindikat traži da se dodatak na posebne uvjete rada carinicima odobri na temelju Zakona o carinskoj službi. Naime, nakon štrajka carinika Vlada je donijela takvu uredbu, ali prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, čime je pravo na dodatak stekla samo trećina carinika, a ostali su i dalje zakinuti. Od Vlade se očekuju i podzakonski akti predviđeni Zakonom o carinskoj službi - riječ je o pravilnicima o nošenju oružja i zaštiti na radu.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Usuglašen ustavni zakon o manjinama </p>
<p>Najveća vrijednost tog ustavnog zakona je to što omogućuje da se manjinska prava ostvaruju putem lokalne samouprave, kazao Arlović/ Kramarić izrazio nezadovoljstvo što nije pozvan na sastanak / Račan želi do kraja tjedna završiti razgovore o novoj vladi </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Čelnici koalicije sastali su se u srijedu u Banskim dvorima, doduše u krnjem sastavu jer nisu bili čelnik LS-a Zlatko Kramarić i pregovarač Kluba nezavisnih liberala, zastupnika HSLS-a Jozo Radoš. Razgovaralo se o ustavnom zakonu o pravima manjina i etničkih zajednica. Na sastanku su, uz mandatara Ivicu Račana, bili i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović, predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić i čelnica narodnjaka Vesna Pusić. </p>
<p>Kramarić je izrazio nezadovoljstvo što nije bio pozvan na sastanak. Istaknuo je da to nije bila mudra politička odluka dodajući kako oni koji se sastaju bez LS-a ne mogu računati na sigurnu bianco podršku te stranke. Upozorio je i da su dva saborska zastupnika manjina Tibor Santo i Borislav Graljuk članovi LS-a, što samo dokazuje da manjine, kaže Kramarić, prepoznaju LS kao stranku koja se bori za njihova prava.</p>
<p>Nakon sastanka, Arlović je izjavio da je usuglašen tekst ustavnog zakona o manjinama. Naglasio je da je najveća vrijednost tog zakona što omogućuje da se manjinska prava ostvaruju putem lokalne samouprave, gdje će manjinama biti omogućena kulturna autonomija. Dodao je da će se još raspravljati o pitanju tzv. pozitivne diskriminacije, odnosno o dvostrukom pravu glasa za pripadnika manjina. Inače, taj ustavni zakon trebao bi se naći na dnevnom redu izvanredne sjednice Sabora predviđene za kraj srpnja. Za njegovo prihvaćanje potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. </p>
<p>Neslužbeno se doznaje da mandatar Račan želi završiti razgovore o sastavu vlade do kraja tjedna. Također se doznaje da namjerava razgovarati i s nezavisnim stručnjacima koji bi ojačali njegov tim.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Granić predao Semnebyju nacrt ustavnog zakona o manjinama </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja </p>
<p> - Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić sastao se u srijedu u Zagrebu s Peterom Semnebyem, voditeljem misije Organizacije europske sigurnosti i suradnje (OESS) u Hrvatskoj, priopćeno je iz Vlade. Tijekom susreta uručio mu je nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. </p>
<p> Granić je jasno rekao kako je cilj Vlade bio sastaviti dokument koji će na najkvalitetniji način dugoročno riješiti pitanja nacionalnih manjina uz svekoliku potporu kako stranaka u Hrvatskom saboru tako i predstavnika nacionalnih manjina na koje se zakon i odnosi te na taj način pridonijeti izgradnji Hrvatske kao multietničke, multivjerske i multikulturne zajednice. </p>
<p> Izvijestivši Semnebya o bitnim načelima zakona i nekim rješenjima, Granić je napomenuo kako još predstoje konzultacije političkog karaktera koje će se posebice odnositi na odabir modela zastupljenosti nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Prijedlog zakona bit će upućen u saborsku proceduru tako da će se naći na dnevnom redu izvanredne sjednice prije ljetne stanke, rekao je. Potpredsjednik Vlade je tijekom sastanka također odao priznanje predstavnicima nacionalnih manjina izrazivši zahvalnost za dobru i konstruktivnu suradnju te discipliniran i odgovoran rad na izradi zakona, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Složivši se s navedenim rješenjima iz zakona, Semneby je rekao kako će se predstavnici međunarodne zajednice u vrlo skorom vremenu očitovati o prijedlogu zakona i dodao kako je od najveće važnosti da oko zakona postoji suglasnost u društvu u kojem će se primjenjivati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kardiološki laboratorij u KB Dubrava smanjuje liste čekanja </p>
<p>Za uređenje laboratorija i odjela u toj zagrebačkoj bolnici Svjetska banka osigurala 1,1 milijun dolara / Sljedeće godine trebalo bi biti obavljeno oko 2000 pretraga, dvostruko više nego dosad / Slični laboratoriji uskoro će biti otvoreni na Rebru, te u Splitu i Rijeci, najavio ministar Vlahušić / Potpredsjednica Vlade Željka Antunović rekla da se već 12 godina nije dogodilo takvo ulaganje u hrvatskom zdravstvu </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - U Kliničkoj bolnici Dubrava u srijedu je otvoren laboratorij za invazivnu kardiologiju. Svjetska banka sufinancirala je njegovo opremanje s 1,1 milijun američkih dolara doznačujući i znatan novac za potrošni materijal. Cijeli odjel, kako smo saznali, bit će gotov u rujnu kad će biti objedinjene koronarna i postkoronarna jedinica. Time se KB Dubrava s najvećim timom stručnjaka svrstava među vodeće centre u području invazivne i urgentne kardiologije. </p>
<p>Uz to što je riječ o velikom ulaganju u unapređenje te medicinske grane u Hrvatskoj, bit će i poboljšana usluga za bolesnike. Naime, financiranje novog laboratorija dio je pojekta Svjetske banke i hrvatskog Ministarstva zdravstva za smanjene dugih lista čekanja na pregled i liječenje srčanih bolesnika. </p>
<p> Željka Antunović, potpredsjednica Vlade u ostavci, izrazila je zadovoljstvo otvaranjem takvog laboratorija s obzirom na velike potrebe i stanje u hrvatskom zdravstvu u kojem se već 12 godina nije dogodilo takvo ulaganje.</p>
<p>KB Dubrava prepoznata je kao ustanova s kadrovskim i prostornim potencijalom koja će maksimalno iskoristiti opremu nabavljenu uz pomoć Svjetske banke, naglašeno je. Predstavnica Svjetske banke Akiko Maeda čestitala je na uspješnom početku ostvarenja projekta borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. U Hrvatskoj na godinu od njih umire najviše ljudi, njih gotovo 60.000. </p>
<p>U novootvorenom laboratoriju u toj zagrebačkoj klinici obavljat će se angiografske pretrage čiji će se broj sada udvostručiti. Dogodine će ih se moći obaviti i 2000, ne računajući terapijske zahvate koje omogućuju novi uređaji.</p>
<p>Ministar zdravstva u ostavci Andro Vlahušić najavio je da će slični laboratoriji biti uskoro otvoreni u KBC-u Zagreb (Rebro), te u Splitu i Rijeci. EKG aparatima bit će opskrbljene i jedinice primarne zaštite u svim područjima Hrvatske. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tanja Belobrajdić ni vidjela niti čula za zlostavljanja </p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> - Ispitivanjem Tanje Belobrajdić iz Vukovara, bivše supruge prvooptuženoga Tomislava Duića koji je u bijegu, te Tadije Bokanovića iz Zadra u srijedu je u splitskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje u slučaju »Lora«.</p>
<p> Kao voditeljica službe dežurstava u Lori Tanja Belobrajdić često je dolazila u ured svoga bivšeg supruga, upravitelja vojnoistražnog centra Lora, no nikad nije ni vidjela ni čula da su zatvorenici zlostavljani.</p>
<p> Tvrdi da nikad nije ulazila u ćelije među pritvorenike, nikad ih nije ni ispitivala, a nije ih ispitivao ni njezin suprug. O pokušaju bijega dvojice pritvorenika čula je neslužbeno jer je u to vrijeme bila na službenom putu u Zadru. »Sjećam se da su ti događaji jako potresli Tomislava, ali ne sjećam se je li zbog toga bio suspendiran«, odgovorila je na pitanje tužitelja Michelea Squiccimara. Istaknula je i da sa svjedokom Mariom Barišićem nikad nije imala kontakata. </p>
<p>Naime, Barišić je u svom iskazu rekao da je izvješće o zlostavljanjima u Lori napisao i predao svjedokinji da ga pretipka, no taj je izvještaj potom nestao. </p>
<p>Svjedokinja naglašava kako s obzirom na svoju funkciju nije Barišiću trebala ništa tipkati, a on joj nije mogao ni naložiti to jer su za pretipkavanje izvještaja bili zaduženi drugi službenici. »Barišić miješa ljude i događaje i uopće ne zna o čemu priča«, kazala je. </p>
<p>Bokanović, bivši pripadnik 72. bojne Vojne policije, tijekom 1992. godine uopće nije bio u vojnoistražnom centru Lora, a do sredine 1993. uopće nije ni znao da se u Lori nalaze ćelije.</p>
<p> Tvrdi da nikad nije čuo ni za kakva zlostavljanja pritvorenika te da je o tome samo čitao u novinama. </p>
<p>Milosav Katalina se nije pojavio na sudu jer se sudski poziv vratio neuručen.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u četvrtak ispitivanjem svjedoka.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Glavni sponzor Alke hrvatsko-njemačka tvrtka D.kig daje 200.000 kuna </p>
<p>SINJ, 17. srpnja </p>
<p> - Glavni sponzor ovogodišnje Sinjske alke bit će hrvatsko-njemačka tvrtka za ulaganja u turizam D.kig sa sjedištem u Sinju. Ona će darovati 200 tisuća kuna, izjavio je novinarima predsjednik Viteškog alkarskog društva Mate Jukić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, od sponzora će biti prikupljeno ukupno 800 tisuća do milijun kuna što je jednako prošlogodišnjem iznosu. Jukić je također kazao da će alkarski slavodobitnik ove godine dobiti od pokrovitelja sablju, a njegov momak jatagan, isto kao i prijašnjih godina. Darove će ovaj put kupiti Viteško alkarsko društvo.</p>
<p> No, još nije odlučeno tko će u ime pokrovitelja »hrvatskog puka Sinja i cetinskog kraja« te darove uručiti slavodobitniku i njegovu momku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Đakoviću otkaz za oko 1000 radnika? </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 17. srpnja</p>
<p> - U Prijenosnicima i uređajima, tvrtki u sastavu slavonskobrodskog Holdinga Đuro Đaković, od 160 radnika njih 92 dobili su otkaz. Oni koji su ostali na poslu radit će u novoosnovanoj tvrtki Strojna obrada, a oni koji su dobili otkaz, bit će, kako je rečeno, zbrinuti na Zavodu za zapošljavanje. Na Zavodu su, treba istaknuti, završili radnici s 30 do 40 godina staža, a sada će dobivati oko 900 kuna na mjesec tijekom godinu dana. Radnici sad već bivših Prijenosnika potražuju ukupno 5,5 milijuna kuna. Na oproštajnom skupu radnika, direktor Zrinoslav Janković obećao je da će radnicima isplatiti zaostale plaće, otpremnine i jubilarne nagrade najkasnije u roku od šest mjeseci, i to prodajom strojeva na kojima se praktički radilo do jučer.</p>
<p> Radnici su s razlogom ogorčeni, a među onima koji su dobili otkaze jesu i sindikalni povjerenici. U međuvremenu je smanjen i broj zaposlenih u Holdingu Đuro Đaković, i to - otkazima. Prema nekim najavama, na razini cijele grupacije Đuro Đaković otkaze će dobiti oko tisuću radnika. </p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Poslovni sektor uložio u znanost više od države!</p>
<p>Državna ulaganja u znanost ove godine iznose 0,41 posto BDP-a, a poslovni sektor, procjenjuje dr. Pervan, u kategoriju istraživanja i razvoja ulaže oko 0,6 posto BDP-a / Od toga su samo izdvajanja farmaceutske industrije dosegla 0,32 posto BDP-a / </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Kad je riječ o financiranju znanstvenog istraživanja i razvoja u Hrvatskoj, poslovni je sektor u ovoj godini za znanost izdvojio više novca nego država iz proračuna, pokazuju podaci iz studije prof. dr. Petra Pervana s Instituta za fiziku u Zagrebu, koje je uputio saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu.</p>
<p>Državna ulaganja u znanost ove godine iznose 0,41 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a poslovni sektor, procjenjuje dr. Pervan, u kategoriju istraživanja i razvoja ulaže oko 0,6 posto BDP-a. Od toga su samo izdvajanja farmaceutske industrije dosegla 0,32 posto BDP-a. Zanimljivo je da su se time ulaganja poslovnog sektora u Hrvatskoj približila udjelu istog sektora izdvajanog 1998. godine u Češkoj (0,82 posto). Te su godine ulaganja industrijskog sektora u Hrvatskoj iznosila skromnih 0,25 posto.</p>
<p>Samo je Pliva lani izdvojila 423 milijuna kuna za troškove istraživanja i razvoja, a Ericsson 130 milijuna. Belupo je u istraživanje i razvoj lani uložio 40 milijuna kuna.</p>
<p>I dok ulaganja poslovnog sektora u znanost u posljednjih nekoliko godina rastu, ukupno je izdvajanje za znanost iz državnog proračuna značajno manje od europskih standarda. Prosječno izdvajanje države za znanost u zemljama OECD-a je 0,8 posto BDP-a, odnosno zajedno s industrijskim sektorom 2,18 posto, a u zemljama Europske unije postotak ulaganja države iznosi 1,80 posto BDP-a, što daleko premašuje proračunska izdvajanja Hrvatske - 0,41 posto. </p>
<p>Ipak, ulaganja Ministarstva znanosti i tehnologije u znanost i visoko obrazovanje posljednjih su godina u porastu. Naime, 1999. godine to je ministarstvo uložilo 1,29 posto BDP-a u znanost i visoko obrazovanje, 2000. godine 1,30 posto, a lani je ukupno izdvajanje iznosilo 1,40 posto BDP-a. Zemlje OECD-a danas u tu kategoriju ulažu između 2 i 4 posto BDP-a.</p>
<p>U posljednje četiri godine, proračunska su izdvajanja za znanost u nas u postupnom porastu, ističe se u studiji dr. Pervana. Dok je država 1999. godine u znanost uložila 508 milijuna kuna, ove je godine za to predvidjela 678 milijuna kuna. Od toga je za plaće zaposlenih u znanosti ove godine namijenjen 141 milijun, čime se Hrvatska prema izdvajanju za plaće u znanosti približava izdvajanjima iz 1999. godine, kad je taj iznos bio 137 milijuna. U prošle dvije godine, naime, za plaće u znanosti izdvajalo se po 152 milijuna kuna. </p>
<p>Porasla su, međutim, izdvajanja za znanstvene novake, koja su sa 90 milijuna kuna (1999. godine) porasla na 153 milijuna u ovoj godini. Povećana su i sredstva za znanstvene projekte, kojima je država ove godine namijenila 153 milijuna kuna, što je oko 25 milijuna kuna više nego što su znanstvena istraživanja dobila prije četiri godine.</p>
<p>I ulaganja u opremu i istraživanje znatno su porasla prošlih nekoliko godina. U 2002. godini iznose 54 milijuna kuna, dok su 1999. iznosila skromnih 12 milijuna kuna. Još je kritičnija bila 2000. godina, u kojoj je država znanstvenoj opremi i održavanju namijenila pet milijuna kuna.</p>
<p>Dr. Pervan optimistično zaključuje da je novim zakonskim prijedlozima, upućenim prošloga tjedna u vladu, obogaćen spektar mehanizama dugoročnog i kratkoročnog financiranja znanstvenih aktivnosti, a potiču se i kolaborativni znanstveni programi, izvrsnost, suradnja s industrijom i znanstveno poduzetništvo.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hvidra želi Ministarstvo branitelja bez Pančića</p>
<p>Ako Ministarstvo branitelja opstane, Hvidra će tražiti ostavku ministra Ivice Pančića / Ne želimo govoriti o imenima, no, bilo tko bio bi bolji ministar od Pančića, poručuje šef Hvidre Damir Varaždinac / Hvidra bi za ministra podržala Pavla Kalinića i sadašnjeg Pančićeva zamjenika Josipa Vdovića</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Čelništvo Hvidre u srijedu je na konferenciji za novinare oštro negodovalo zbog najava o ukidanju Ministarstva hrvatskih branitelja u sklopu smanjenja broja ministarstava nove Vlade. »Protivimo se ukidanju Ministarstva branitelja i prebacivanju poslova na Ministarstva rada i socijalne skrbi, jer bi svrstavanje u socijalu bilo još jedno poniženje za hrvatske branitelje«, istaknuo je predsjednik Hvidre Damir Varaždinac«. Ako Ministarstvo ipak opstane, Hvidre će uputili zahtjev za ostavku ministra Ivice Pančića. </p>
<p>»Ne želimo da Pančić više bude ministar, jer loš odnos prema braniteljima počinje od njega i loše odabrane ekipe suradnika«, kazao je Varaždinac. Ne štedeći riječi kritike Pančićeva rada, on je poručio da će tražiti ostavku, jer »Pančić nije ministar koji brine o braniteljima«. Novinare je zanimalo kojega bi kandidata Hvidra podržala na tu dužnost. »Ne želimo govoriti o imenima, no bilo tko bio bi bolji ministar od Pančića«, odgovorio je šef Hvidre, dodavši da je to stvar premijera. Podsjetio je na neke kandidate koji su odbili ponudu ministarskog mjesta prije nego je to postao Pančić. Na uporno traženje novinara, uz ogradu da to nije prijedlog Hvidre, Varaždinac je na kraju spomenuo SDP-ova zastupnika Pavla Kalinića i sadašnjeg Pančićeva zamjenika Josipa Vdovića kao osobe koje, po njegovu mišljenju, mogu konkurirati za mjesto ministra.</p>
<p>Iz Hvidre poručuju da bi bilo dobro kad ministar branitelja ne bi bio stranačka osoba, a još bolje kad bi ga izabrale udruge branitelja. Ta je udruga, rečeno je, oduvijek bila veliki kritičar rada Ministarstva branitelja koje se lošim radom dovelo do toga da mu prijeti gašenje i prebacivanje branitelja u nadležnost Ministarstva rada i socijalne skrbi. Ako dio toga dođe, Hvidra predlaže da se skrb o braniteljima vrati Ministarstvu obrane i Vojnom ordinarijatu.</p>
<p>Još jednom su progovorili o Zakonu o pravima hrvatskih branitelja koji se, po njihovu mišljenju, ne provodi, posebice u dijelu mirovina i stambenog zbrinjavanje ratnih stradalnika. Posebno su negodovali zbog neprovođenje odluke ministra Pančića o podmirenju razlike između realne cijene ortopedskih pomagala i iznosa koji invalid dobije od HZZO-a. U Hvidri kažu da je ministar najprije odlučio da će se podmiriti puna razlika, a onda ograničio taj iznos na najviše 19.000 kuna. Na konferenciji za novinare u srijedu se predstavio novi predsjednik Hvidre BiH Anđelko Barun. On je podsjetio da u BiH ne postoji zakon koji bi omogućio 21.500 hrvatskih ratnih stradalnika da ostvare svoja prava. Barun je zato pozvao hrvatsku Vladu i Ministarstvo branitelja da nastave prekinuti proces uključivanja pripadnika HVO-a u sustav koji skrbi o hrvatskim braniteljima. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020718].
|
