NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020418].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227998 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ni riječi o odgovornosti zapovjednika nizozemskog bataljuna u Srebrenici</p>
<p>Mandat vlade koja je dala ostavku ionako je na kraju, jer su u svibnju parlamentarni izbori / Nakon zauzimanja Srebrenice i završetka ratnih djelovanja srpske snage su danima poslije ubijale zarobljene Bošnjake, njih oko 8000, a žene i djecu su, uz pristanak međunarodne zajednice, odvezli iz grada / Sudionici u tom zločinu etničkog čišćenja i genocida bile su i nizozemske postrojbe UN-a koje su Srbima hladnokrvno predale muškarce koji su se sklonili u njihovu bazu, ali i francuski i britanski generali koji su zapovijedali Unproforom, jer nisu spriječili pokolj iako su mogli</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Pokolj oko 8000 Bošnjaka u Srebrenici, što su ga u srpnju 1995. počinile vojne snage bosanskih Srba, najteži je zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata i poraća. Nekim srpskim zapovjednicima koji su sudjelovali u tom zločinu sudi se u Haaškom sudu. U procesu Radislavu Krstiću, generalu vojske bosanskih Srba koja je okupirala Srebrenicu, pojavio se audiozapis njegova razgovora s potčinjenim mu oficirom Draganom Obrenovićem, u kojem mu Krstić zapovijeda da »pobije sve Bošnjake koje zarobi«. Sam Ratko Mladić koji je predvodio napad na Srebrenicu, a još je na slobodi, na jednoj videosnimci nakon ulaska u tu bošnjačku enklavu govori da će se »sada osvetiti Turcima«.</p>
<p>Međutim, osim bosanskih Srba, dio odgovornosti za pokolj u Srebrenici snose i predstavnici međunarodne zajednice, ali ne samo Nizozemci - čiji su vojnici trebali štititi Srebrenicu jer je bila proglašena zaštićenom zonom UN-a - nego i Britanci i Francuzi koji su tada zapovijedali Unproforom. </p>
<p>Taj »najgori zločin u ratu u BiH«, kako se srebrenički pokolj naziva u službenom izvješću koji je nizozemska vlada naručila od Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju, u pogledu odgovornosti zadržao se samo na općenitim formulacijama. Naime, spomenuto izvješće okrivilo je nizozemski vojni i politički vrh za neuspjeh nizozemskih vojnika u sprečavanju pokolja a nizozemske časnike u Srebrenici za nesavjesno pomaganje u etničkom čišćenju odvoženjem muslimanskih žena i djece iz opkoljenog grada. Zbog toga je nizozemska vlada u utorak podnijela ostavku, međutim sjenu na taj čin baca činjenica da je mandat te vlade ionako na kraju, jer su u svibnju parlamentarni izbori. </p>
<p>Stoga ta ostavka s jedne strane jest moralni čin, ali je s druge strane i određeni cinizam, jer se njome vjerojatno želi prikriti moguća konkretna odgovornost zapovjednika nizozemskog bataljuna koji je bio u Srebrenici. Pukovnik Thomas Karremans je bosanskim Srbima predao sve Bošnjake koji su se sklonili u UN-ovu bazu u Potočarima, a ovi su ih potom strijeljali.</p>
<p>Da ne bismo nagađali kako su se nizozemski vojnici ponašali u Srebrenici, najbolje je citirati dio konferencije za novinare koju je Thomas Karremans održao 23. srpnja 1995., došavši u UN-ovu bazu u Zagrebu nakon što su napustili Srebrenicu. Nizozemski je zapovjednik tada, na zaprepaštenje prisutnih novinara, počeo hvaliti bosanske Srbe jer da su »vrlo vješto vojnički nadmudrili nizozemski bataljun«! Još je pojasnio da je za šest mjeseci boravka u Srebrenici naučio da »jedva može razlikovati dobre i zločeste momke«.</p>
<p>Tom su prigodom, potvrđuju novinska izvješća, nizozemske vojnike u Zagrebu dočekali, među ostalim, nizozemski princ Willem Alexander i premijer Wim Kok (koji je i aktualni premijer u ostavci) i svoje su vojnike pozdravili kao »heroje« koji su misiju u Srebrenici obavili »vrlo profesionalno«. </p>
<p>Međutim, priča o ulozi Nizozemaca u srebreničkoj tragediji nije potpuna ako se ne uzme u obzir da su glavnu riječ u snagama Unprofora ipak imali francuski i britanski generali. Da je general Janvier htio spasiti Srebrenicu, mogao je jednostavno naručiti zrakoplove NATO-a koji bi to vrlo djelotvorno, kako se kasnije pokazalo, učinili. </p>
<p>Umjesto toga, širila se fama o sposobnosti vojske bosanskih Srba koja je, usput, Srebrenicu osvojila bez ispaljenog metka. Obrana Armije BiH se raspala, a zašto je do toga došlo, postoje različite verzije. Prema jednoj, koju zastupaju Bošnjaci iz Srebrenice, na visokim je razinama bilo govora o razmjeni teritorija između Srba i Bošnjaka tako da se Srebrenica i Žepa zamijene za teritorij oko Sarajeva. Iako se to i dogodilo u Daytonu, teško je potvrditi takve priče.</p>
<p>No, bez obzira na to, ostaje činjenica da su bosanski Srbi pokoljem oko 8000 zarobljenih Bošnjaka u Srebrenici, od kojih su mnogi bili dječaci, počinili zločin koji se zbog brojnosti žrtava i organiziranosti masakra koji je trajao danima, ne može uspoređivati s bilo kojim drugim zločinom koji je prije ili poslije počinjen u BiH. </p>
<p> Valja podsjetiti da su nakon Srebrenice bosanski i hrvatski Srbi bili krenuli u pokoravanje bihaćke enklave. </p>
<p>U vezi s tim ne smije se zaboraviti da je »Olujom«, osim oslobađanja međunarodno priznatog teritorija Republike Hrvatske, spriječeno ponavljanje još jedne tragedije poput one u Srebrenici, do čega bi zasigurno došlo da su Hrvati šutke promatrali kako Srbi osvajaju tu bošnjačku enklavu.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zakonska omča nad jednom karijerom</p>
<p>Kontroverzna odredba Zakona o sudovima omogućava ministrici pravosuđa da sasluša mišljenje sudačkih vijeća o predsjedničkim kandidatima, ali može odlučiti po svome</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Reforma pravosuđa traje li traje zato što se stara pitanja otvaraju kad god to kome odgovara. Neovisno o tome što su odgovori već dani. Tako i Vladimir Gredelj s govornice Udruge hrvatskih sudaca (UHS) može u beskonačnost otvarati problem ministričina prava da u izboru sudačkih predsjednika ne odredi onog kandidata kojemu je sudačko vijeće dalo najviše glasova. Točno, odredba Zakona o sudovima koja naglasak stavlja na diskrecijsko pravo ministrice je kontroverzna. Zbog njena je sadržaja svojedobno Ranko Marijan i otišao s mjesta zamjenika ministra pravosuđa. Zbog nje je posla imao i Ustavni sud (tad je osporavani paragraf omogućavao da se za predsjednika suda izabere i osoba koja nije sudac toga sudišta). Ali, nakon redakture zakona i kompromisne odredbe, sve je zakonito i znano.</p>
<p>Zašto ipak Vladimir Gredelj učestalo kritizira baš tu odredbu, napada ministricu i cijeli postupak izbora predsjednika sudova? Kakve veze sa svim time ima zasjedanje Europske udruge sudaca početkom svibnja u Lausannei?</p>
<p>Prvi odgovor: Vladimir Gredelj je kandidat za predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru (uz još dva kandidata). Ako ga natječaj dovodi u navodno nezakonitu sferu ministričine odluke, zašto se uopće javljao za to mjesto?</p>
<p>Drugi odgovor: Gredelj prijetnjom »razmatranja« ministričinih dosadašnjih 13 odluka želi spriječiti 14., onu koja će se ticati njegove karijere. Treći odgovor: nesiguran hoće li uspjeti dobiti većinu u sudačkom vijeću suda kojim predsjedava, uplašen ministričinom mogućom negativnom odlukom o njemu samome, Gredelj želi vlastitu karijeru internacionalizirati. Sličan je pokušaj već jednom izveo u Madridu. Tužio je državu Hrvatsku pred evropskom sekcijom Svjetske sudačke organizacije, pa odmah poslao priopćenje s »prijetnjom sankcijama Hrvatskoj« zbog stanja u pravosuđu i torture izvedene nad sudbenom vlašću.</p>
<p>Trebala su mu tri priopćenja i dvije novinarske konferencije da bi dokazao da je »prijetnja sankcijama« bila novinarsko nerazumijevanje madridske poslanice. Opovrgavao je i tvrdnju da je zbog Hrvatske osnovana posebna komisija koja će ispitati stanje u ovdašnjem pravosuđu. Poslije se pokazalo da takva komisija nije osnovana radi Hrvatske nego se radilo o tijelu koje je obilazilo sve zemlje članice sudačke udruge u Europi.</p>
<p>Je li 2. svibnja, kad se u Lausannei sreću europski suci, dovoljno blizu konačne odluke ministrice o tome hoće li Gredelj i dalje biti predsjednikom bjelovarskog Županijskog suda ili neće? Vjerojatno da, pa će i domaće i međunarodne aktivnosti Vladimira Gredelja biti sve češće i žešće.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će zauzdati palestinske ekstremiste kad se uspostavi primirje?</p>
<p>Arafatu će ekstremisti u vlastitim redovima biti vrlo ozbiljan problem - njihova koncepcija neovisne Palestine sasvim je drukčija od njegove/ Promatrano iz hrvatskog kuta, Izrael ima pravo na sigurnost, ali mora Palestincima jasno priopćiti kako i kada misli završiti s okupacijom njihovih teritorija, na što se obvezao potpisom mira u Oslu još 1993. godine</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Koju cijenu treba platiti da bi se stvorila palestinska neovisna država? Palestinci duže na vlastitoj koži osjećaju koliko je težak taj put. </p>
<p>U novom valu sukoba palestinska je samouprava na Zapadnoj obali, na čelu s Yasserom Arafatom, doživjela najgore trenutke od svog nastanka. Izraelska vojska tako metodično i nemilosrdno uništava palestinsku infrastrukturu da će, kada sukobi jednom prestanu, trebati obnavljati sve ispočetka.</p>
<p>Najgore prolaze palestinska policija i sigurnosne službe. Tukući nesmiljeno po njima Izraelci zapravo rade protiv sebe. Jer, kada se uspostavi primirje i započnu pravi razgovori o palestinskoj neovisnosti, tko će zauzdati ekstremni Hamas i jednako militantni Islamski Jihad?</p>
<p>Arafatu će ekstremisti u vlastitim redovima biti vrlo ozbiljan problem. Njihova koncepcija neovisne Palestine sasvim je drukčija od njegove. Naime, u Hamasu i Jihadu misle da se do države ne može doći pasivnim otporom, diplomatskim inicijativama i plakanjem na američkom ramenu. Upravo suprotno: Palestina se, uvjereni su u fundamentalističkom bloku, može roditi samo u krvi i kaosu, a ne pregovorima i ustupcima. </p>
<p>Takva se dosljednost dokazuje i djelima. Kada su Izraelci mislili da su slomili kralježnicu terorističkom lancu na Zapadnoj obali, hodajući eksplozivni samoubojice ponovno su podsjetili Izraelce koliko su ranjivi. Sada još više nego prije. Ranije, Izrael je imao popis 500 »hamasovaca« i »jihadovaca« spremnih umrijeti. Sada se broj dobrovoljaca proširio i na frakcije vojnog krila Al Fataha, čime se povećao broj samožrtvujućih ljudi (Al Fatah ima tisuće izvježbanih boraca). Njegova najmilitantnija frakcija Al Aqsa donijela je »u miraz« i kvalitativne pomake u podzemnom ratovanju: još bolje pirotehničare, širu mrežu jataka i vanjskih simpatizera, više novca i za same operacije i za odštetu obiteljima »mučenika« koji su pali za »palestinsku stvar«.</p>
<p>Izraelci se sada također suočavaju sa samoubojicama koji su ušli u Izrael još prošle godine s lažnim identitetima (kao palestinski radnici ili strani turisti), što otežava njihovo pravodobno otkrivanje. Većina tih ubačenih »spavača« (i muškarci i žene) odlično govori hebrejski, ima savršeno krivotvorene izraelske isprave, dokumente i propusnice svih vrsta (jedino Al Fatah ima takve odjele).</p>
<p>To Izraelce upozorava koju će cijenu morati platiti ako nastave kočiti palestinsku neovisnost. No, Palestinci i Arapi moraju računati i na još jedan važan faktor: činjenicu da George Bush i njegova administracija nisu imuni na moć i utjecaj izraelskog lobija u američkom Kongresu. Njega ne predvode samo senatori židovskog porijekla nego i brojni članovi Kongresa koji su uglavnom »bijeli anglo-saksonski protestanti« (i demokrati i republikanci), tradicionalno na strani Izraela, bez obzira što radi. </p>
<p>Taj lobi tvrdi da nakon 11. rujna 2001. godine islamske fundamentaliste treba »iskorjenjivati« svuda u svijetu, a upravo u SAD-u organizira velike demonstracije u korist Izraela, te u Kongresu gura zakon kojim bi čitava Palestinska oslobodilačka organizacija trebala biti proglašena terorističkom organizacijom (što bi značilo automatsko zatvaranje njenih ureda u Washingtonu i drugdje u SAD-u).</p>
<p>Zato nije ni čudno što je Ariel Sharon tako tvrd - pritisak Kongresa na Bijelu kuću i State Department i te kako mu je dobro došao. Colin Powell, među ostalim - ne slučajno - u društvu s Arafatom i njegovim suradnicima uvijek ima ledeni izraz lica, a sa Sharonom ne skida širok, ljubazan osmijeh. Promatrano iz hrvatskog kuta, točno je da Izrael ima pravo na sigurnost, ali istodobno mora Palestincima jasno priopćiti kako i kada misli završiti s okupacijom njihovih teritorija, na što se obvezao potpisom mira u Oslu još 1993. godine.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Ne odustajemo od kolektivnog ugovora!«</p>
<p>U prijedlogu Uprave sporni brojni razlozi za izvanredni otkaz / Sastanak sindikalaca i Uprave već ovoga tjedna?</p>
<p>Sindikalno povjerenstvo »Kinematografa« usporedilo je tekst kolektivnog ugovora što ga je predložila Uprava s vlastitim tekstom pa su ustanovljene zajedničke točke, prihvatljive za obje strane. »Prijedlog Uprave dobrim se dijelom poklapa s našim stavovima, osim u visini pojedinih prava«, izjavio je povjerenik Saveza samostalnih sindikata za grad Zagreb, Damir Gašparović.</p>
<p>Kako su sindikalci odlučni u zahtjevu da se potpiše kolektivni ugovor, zatražili su od predsjednice Uprave, Ine Čavline, da najkasnije do kraja tjedna ugovori sastanak na kojem bi se konstatirale zajedničke točke dvaju prijedloga i razmotrio njihov »problematični« dio. </p>
<p>»Najspornije je što Uprava predviđa čak 22 razloga za izvanredni otkaz radniku«, rekao je Gašparović. Na taj način, dodao je, gotovo i nema razloga koji ne bi mogao poslužiti da se zaposleniku uruči izvanredni otkaz ugovora o radu.</p>
<p>Povjerenik SSSH navodi kako se u cijeloj svojoj praksi nije susreo s toliko represivnih odredbi u nekom kolektivnom ugovoru pa će, ako dođe do sastanka s Upravom, te najspornije točke kolektivnog ugovora izazvati najviše polemike. Gašparović objašnjava kako sindikalni povjerenici žele da se u ugovoru primijene formulacije Zakona o radu, prema kojima se radniku može uručiti izvanredni otkaz samo u slučaju teške povrede radne obaveze. »Vidljivo je da je prijedlog poslodavca pisan na temelju Zakona o radnim odnosima koji je važio do 1995. godine«, objasnio je predstavnik sindikata.</p>
<p>Zaključio je kako se od zahtjeva za potpisivanje kolektivnog ugovora ne može odustati. Ozbiljnost takvih namjera potvrđuje i prijetnja štrajkom u deset zagrebačkih kinodvorana do kojeg će doći, najavljuju sindikalci, ako Uprava bude na bilo koji oblik opstruirala pregovore.</p>
<p>Iz Službe Kinematografa za odnose s javnošću doznajemo kako je direktorica Čavlina već razgovarala sa sindikalnim predstavnicima te da će se s njima sastati još ovog tjedna.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Veslački klub »Jarun« kupio brod kao spremište za čamce</p>
<p>»Pretpostavljam da se čeka viši vodostaj, kako bi se tanker prebacio do Jaruna«, rekao je lučki kapetan Janko Brnardić iz Lučke kapetanije Sisak </p>
<p>Mnogobrojni šetači i biciklisti, a i Vjesnikovi novinari začudili su se kad su uz savski nasip, kod Toplane na Žitnjaku, vidjeli tanker. To i ne bi bilo čudno za neke rijeke, no mnogi Zagrepčani uvjereni su da je plovidba Savom nemoguća, posebno tankerom.</p>
<p>No uz to, što smo se, kad smo naišli na tanker, i svojim očima uvjerili u to da je plovidba Savom sasvim moguća, uvjeravao nas je u to i lučki kapetan Janko Brnardić iz Lučke kapetanije Sisak. »Plovidba Savom moguća je do Zagreba«, rekao je. »Istina, ovisi o vodostaju, ali tako je sa svim rijekama na svijetu«, nastavio je. Prema njegovim riječima, vodostaj rijeka je promjenjiv, pa tako, na primjer, brodovi imaju zabranu plovidbe Dunavom u Madžarskoj za vrijeme sušnih dana. Jedini problem plovidbi Savom predstavljaju brane, tvrdi Brnardić, i to ona kod Toplane kao i prepreka kod Jakuševečkog mosta.</p>
<p>Na pitanje kako je tanker dospio do Toplane, Brnardić nam je objasnio kako ga je, očito, netko doteglio. »Tanker je kupilo sportsko društvo, odnosno Veslački klub Jarun«, rekao je Brnardić. Prema njegovim riječima, klub je dobio odobrenje za prijevoz tankera do Zagreba još 5. ožujka 2001. godine. Uz to, Veslački klub Jarun dobio je od Grada odobrenje da tanker i usidri, i to u Savi, kod Jarunskog jezera.</p>
<p>Sad je jedini problem kako će tanker doploviti do odredišta. Prema Brnardićevim riječima, očito je da vlasnici čekaju na povoljan vodostaj. »Čeka se vodni val koji će osigurati viši vodostaj, pa će se brod prebaciti na desnu stranu Save«, objasnio nam je. </p>
<p>Kako smo saznali u Veslačkom klubu, tanker će služiti za spremište sportske opreme i veslačkih čamaca. Zanimljivo je da je taj tanker nekad prevozio opasne tvari, no sada je on samo »plutajući objekt«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jedni šute, drugi prebacuju krivicu na proizvođače </p>
<p>Od sedam velikih trgovina u kojima smo naišli na proizvode kojima je istekao rok trajanja ili nemaju valjanu deklaraciju, samo su se dvije pismeno očitovale</p>
<p>Nakon objavljivanja tekstova o trgovačkim centrima koji su na policama imali proizvode s isteklim rokom trajanja ili bez valjane deklaracije, redakciji Vjesnika obratila su se pismeno samo dva centra - Konzum i Ipercoop.</p>
<p>Podsjećamo, Vjesnik je, nakon posjeta Billi, u kojoj smo naišli na čips i smrznutu sipu kojima je istekao rok trajanja, posjetio i druge trgovine i u njima također našao proizvode kojima je istekao rok trajanja. U Getrou smo našli takvu dalmatinsku pancetu i smrznute šljive, u Mercatoru sir, u Primacu suhe grožđice. A u Superkonzumu, Ipercoopu i Metrou pronašli smo i nedeklarirane proizvode, primjerice, sir i jeger, piletinu sumnjive boje i smrznute lignje. A prema Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama, proizvodi koji nemaju valjanu deklaraciju tretiraju se isto kao i oni kojima je istekao rok trajanja.</p>
<p>Konzum u svom odgovoru tvrdi kako deklaracija postoji na originalnom pakiranju, te da se vrsta sira koju smo kupili može kupiti i u manjim količinama, »te se onda taj sir reže, važe i na izvagani komad se lijepi račun s vage«. Problem je u tome što mi taj sir nismo kupili na taj način, nego smo ga uzeli iz frižidera gdje je stajao s ostalim sirom. Što se tiče jegera, iz Konzuma su odgovorili kako na njemu piše rok uporabe 40 dana od datuma otisnutog na klipsi. Objasnili su nam i što je klipsa! A na zamjerku kako nigdje na vidljivom mjestu nije označen rok trajanja, napisali su: »tu zamjerku trebate uputiti proizvođaču«. Ni to ne bi predstavljalo problem da u susjednom hipermarketu nismo naišli na isti proizvod koji na deklaraciji ima otisnut rok trajanja.</p>
<p>U Ipercoopu, koji je u krugu trgovačkog centra Mercatone, kupili smo pileći batak i zabatak, koji je pocrnio. Osim toga, rok trajanja nije bio vidljiv. Činjenicu da rok trajanja nije vidljiv, u Ipercoopu su objasnili ovako: »prilikom strojnog stavljanja Ipercoopove deklaracije.. moguće je da je došlo do djelomičnog prekrivanja originalne deklaracije«. »Što se tiče pocrnjele piletine, zatamnjeni dio nije bio vidljiv...«. Također su, kao jedno od mogućih objašnjenja naveli kako »često pri klanju životinja može doći do podljeva krvi koji se ne mogu uočiti neposrednom vizualnom inspekcijom«. </p>
<p>Na kraju, možemo zaključiti da prilikom kupnje treba paziti na rok trajanja proizvoda, a u slučaju da »naletite« na neki takav proizvod, to možete prijaviti sanitarnoj inspekciji. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb postaje grad kongresa </p>
<p>Lani je u Zagrebu bilo više od 25 tisuća sudionika kongresa ili nekih drugih skupova / Rezultati bi bili i bolji da jedan veliki skup, na primjer, nije otkazan i zato što tek nekoliko zagrebačkih hotela dopušta uvođenje pasa u sobe </p>
<p>U Zagrebu je prošle godine održano ukupno 148 skupova, od toga su 114 bili kongresi a 34 skupa bile su sportske manifestacije. Ti su skupovi imali ukupno 25.791 sudionika, što je za 50 posto više nego prethodne godine. Te je podatke Kongresni ured Turističke zajednice grada Zagreba predstavio u srijedu, na sastanku Kongresnog odbora TZ-a, održanom u sklopu međunarodnog proljetnog sajma »Enogastronomija i turizam«. Prema riječima direktora Kongresnog ureda TZGZ-a, Dražena Hocheckera, tijekom 2001. godine u Zagrebu su se svakoga tjedna održavala dva kongresa ili neka druga skupa. »Rezultati su mogli biti i bolji. Početkom 2001. bilo je samo devet najava, ali problem je u tome što neki organizatori, pogotovo oni koji organiziraju domaće skupove, ne informiraju dovoljno rano naš ured i za događaj javljaju tek nekoliko dana uoči manifestacije, i tada, u pravilu sa zahtjevom za financijsku pomoć«, istaknuo je Hockecker.</p>
<p> Na sastanku je istaknut još jedan problem: Zagrebu je prošle godine otkazano svjetsko prvenstvo u Agility-u (sportska kinološka disciplina) zbog toga što zagrebački hoteli ne dopuštaju boravak pasa u sobama pa se postavlja pitanje organizacije događaja takve vrste u budućnosti. Samo neki zagrebački hoteli (Sheraton, Opera) spremni su pustiti pse u sobe.</p>
<p>Za 3. ožujka 2003. najavljeno je otvaranje novog hotela u Branimirovoj ulici, na prostoru nekadašnje tvornice Kraš. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Produženi radovi na Opatovini</p>
<p>Konačno uređenje Opatovine odgođeno je ponovno za neki novi, neodređeni rok, rekao je za Vjesnik Miro Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica za marketing i za odnose s javnošću. </p>
<p>Prema najavama, trgovci su se trebali vratiti s Kvaternikova trga do 22. travnja, no radovi stoje već tri dana jer još nije donesena odluka o tome kakav će gornji sloj biti postavljen u toj ulici, rekao je Bakrač. Treba se odlučiti između asfaltiranja ili kamenih kocaka, kao što su one u susjednoj Skalinskoj ulici. </p>
<p>Prema trenutnoj situaciji novi bi rok trebao biti 22. svibnja, ali moguće je da se radovi produže.</p>
<p> »Više puta pokušao sam razgovarati s predstavnikom Zagrebačkih cesta, zamjenik voditelja poslova Srećko Vučković rekao mi je da je predmet u nadležnosti Gradskog ureda za prostorno uređenje grada.</p>
<p> Oni moraju donijeti odluku o vrsti materijala koja će biti postavljena u ulici«, rekao je Bakrač. A.N.Humanitarni koncert u »Lisinskom«</p>
<p> Dobrotvorni koncert Zagrebačke filharmonije za pomoć nadarenim učenicima i studentima održat će se u četvrtak, 18. travnja u 19.30 sati u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Prihod s koncerta, koji će se održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, namijenjen je Fondu za stipendiranje đaka i studenata »Ivo Andrić - Vladimir Prelog« Hrvatskog kulturnog društva »Napredak«. Na koncertu će biti izvedeno djelo Johannesa Brahmsa »Njemački requiem«, pod ravnanjem dirigenta Nicole Luisottija, a uz Zagrebačku filharmoniju i Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić« nastupit će Janice Watson, sopran, i Armando Puklavec, bariton. Ova godina je posebna, jer označava 100. obljetnicu postojanja 'Napretka'. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Janica i Ivica Kostelić kandidati za Nagradu Grada Zagreba</p>
<p>Bez obzira na to što je istekao rok, Janica i Ivica Kostelić ipak će ući u konkurenciju i biti predloženi za Nagradu Grada Zagreba, i to na idućoj sjednici Gradske skupštine, zakazanoj za 25. travnja. Tako su u srijedu odlučili članovi skupštinskog Odbora za izbor i imenovanja. S obzirom na to da Janica i Ivica Kostelić nisu kandidirani u regularnom roku, u kojem je dosad stiglo ukupno 113 prijedloga za kandidaturu, Odbor je zaključio da će nadopuniti odluku o pravilima za dodjelu Nagrada Grada Zagreba. Prema novom članu, Odbor za javna priznanja ima pravo predlaganja kandidata u iznimnoj situaciji. Tako predloženi kandidat ne bi bio u konkurenciji za 15 nagrada ali bi ipak konkurirao za Nagradu Grada Zagreba i 15.000 kuna.</p>
<p> Ovim činom, za koji »navijaju« mnogi članovi Gradske skupštine, na neki se način ispravlja propust gradskih institucija i Skijaškog saveza grada Zagreba. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaprešić sâm osigurao novac za svoje vatrogasce</p>
<p>Poglavarstvo grada Zaprešića prihvatilo je zahtjev Ministarstva financija RH, da isplati plaće djelatnicima Javne vatrogasne postaje Zaprešić, jer kako se navodi, državni proračun neće biti u mogućnosti ispuniti u travnju svoje financijske obveze na vrijeme. Riječ je o 195.000 kuna, ili tri četvrtine iznosa koji se iz državnoga proračuna isplaćuje Javnoj vatrogasnoj postaji Zaprešić. </p>
<p>Prema riječima Marije Potočki, pomoćnice pročelnika Ureda za financije i gospodarski razvitak Zaprešića, u prvoj fazi decentralizacije grad Zaprešić je preuzeo financiranje 25 posto potreba Javne vatrogasne postrojbe grada. U prva dva mjeseca ove godine nije bilo poteškoća, međutim, već u ožujku nastali su problemi, pa zahtjev Ministarstva financija nije iznenadio. Gradonačelnik grada Zaprešića Vinko Morović u raspravi na Poglavarstvu rekao je kako je grad Zaprešić spreman preuzeti na sebe i čitav teret financiranja vatrogasaca, uz uvjet da nove obveze prati i decentralizacija poreznog novca. »Bude li potrebno, uskočit ćemo još koji put, samo da naši vatrogasci ne ostanu bez plaće«, rekao je Morović. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U turističkom tramvaju slave se rođendani i vjenčanja!</p>
<p>Gotovo nema dana da tramvaj ne koristi poneka đačka ekskurzija ili turistička grupa/ Jedan sat vožnje košta više od 600 kuna/ Turisti sami određuju vrijeme, trajanje i odredište vožnje</p>
<p>Većina Zagrepčana koristi ZET-ove tramvaje uglavnom nevoljko, kad baš mora, no za turistički tramvaj kojim će razgledati ljepote grada mnogi sa zadovoljstvom čekaju i u redu, makar i za samo jednu vožnju.</p>
<p>Plavi električni tramvaj ne vozi Zagrebom samo Djed Mraz u dane novogodišnjih blagdana, kako to mnogi misle, već svakodnevno, jer je i potražnja za njim svakodnevna. Prema riječima voditeljice ZET-ova marketinga, Mirjane Ćuljak, gotovo nema dana, a da netko ne zatraži vožnju lijepo uređenim tramvajskim kolima iz 1924. godine. Zagreb je, naglašava Mirjana Ćuljak, još 1991. godine odlučio turistima ponuditi atrakciju po uzoru na druge europske gradove - Trst ili Amsterdam. </p>
<p>Uz turističke agencije, turistički je tramvaj mnogima bio pravi vodič kroz metropolu. Njime se voze strani turisti, a mnoge ga tvrtke koriste i za neke od svojih promocija, želeći ih na taj način učiniti atraktivnijima. </p>
<p> »Vrtićka i školska djeca ne voze se tramvajem samo da bi upoznala grad, nego se tramvaj iznajmljuje i za proslave rođendana i vjenčanja!«, ispričala nam je Mirjana Ćuljak.</p>
<p>Pri tome ljudi sami mogu izabrati odredište i vrijeme koje žele provesti vozeći se. Bilo je i onih kojima se vožnja toliko svidjela da su u tramvaju proveli gotovo cijeli dan. To je znatiželjnike dubljeg džepa koštalo nešto više novca, jer samo jedan sat takve turističke vožnje košta više od 600 kuna! </p>
<p>Potražnja je unatoč cijeni tolika da u ZET-u razmišljaju i o posebnim vikend-ponudama, kojima će uz glazbenu i gastronomsku ponudu turistima učiniti grad primamljivijim, posebno u sezoni. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvoje Markulj: »Porin se ne odgađa!«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon što smo u srijedu objavili kako neslužbeno doznajemo da se Porin, hrvatska diskografska nagrada, odgađa za 28. travnja, tajnik ove nagrade Hrvoje Markulj kazao nam je da mu je to prvi glas o pomicanju dodjele nagrade.</p>
<p>»Uopće ne znam kako je netko pomislio da se tako velika pozornica može napraviti u samo jednome danu. Naime, saznali ste da je razlog pomicanja manifestacije Juniorsko prvenstvo u košarci, koje bi se navodno trebalo održati u subotu, 27. travnja u istoj dvorani gdje i Porin. Međutim, Ivica Propadalo zajedno sa cijelom ekipom u Dubrovnik putuje već u subotu kako bi stigli na vrijeme postaviti pozornicu. Dakle, Porin se sasvim sigurno održava po planu, 27. travnja«, kazao je Markulj. </p>
<p>Generalna proba za Porin održat će se u petak u 19 sati, a sve goste, kao i sudionike ovogodišnjeg Porina, u četvrtak će navečer zabavljati Parni valjak, Šo!mazgoon i Bare sa svojim Plaćenicima. Koncert će se održati na Stradunu. </p>
<p>»U petak, nakon generalne probe, biti će organizirana večer jazza, gdje će prisutne, najvjerojatnije, zabavljati Elvis Stanić. Potom će se srušiti scena u dvorani, igrat će se košarka, a u stanci između dva poluvremena, na brzinu ćemo postaviti našu pozornicu i laureatima dodijeliti Porine«, našalio se Markulj.</p>
<p>Inače, upravni odbor Porina odlučio je promijeniti pravila glasovanja pa je osim stručnim glasačkim tijelima, glasovanje omogućeno i najširoj publici.</p>
<p>Korištenjem usluga Hrvatskog Telekoma, glasovati se može putem SMS poruka, fiksne telefonske linije na broj 060 303 303 i putem novootvorene Internet stranice na adresi www.porin.hinet.hr ili www.porin-hitgodine.hinet.hr. u razdoblju od 13. do 21. travnja 2002. </p>
<p>Glasovanje putem SMS-a omogućeno je na način da korisnik pošalje ključnu riječ »PORIN« na broj 0601 ako želi glasovati za domaći hit godine ili 0602 ako želi glasovati za inozemni hit godine te odabirom označenog slova ispred domaćeg odnosno inozemnog hita dodjeljuje svoj glas favoritu. Ovaj je način glasovanja omogućen samo korisnicima HT Croneta ili Simpe. Svoj glas za hit godine zainteresirani mogu dodijeliti i putem telefona na broj 060 303 303.</p>
<p>Podsjećamo, za domaći hit godine nominirani su Gibonni s pjesmom »Oprosti«, Severina s »Virujen u te«, te Jinxi s »Tamo gdje je sve po mom«, a u kategoriji stranog hita Alicia Keys i »Fallin'«, Kylie Minogue s »Can't Get You Out of My Head« i U2 s »Elevation«.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kultni klub »Močvara« proslavio treći rođendan: Slavljenički tulum do zore</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Odličnim tulumom i raznovrsnim programom kultni klub Močvara u utorak je proslavio treći rođendan. Iako je nastupom poznatih »močvarnih« DJ-a iz večeri »Punk reggae fiesta« i »Moovara« program započeo već u 19 sati, posjetitelji su u klub stigli tek oko 22 sata. Organizatori su pripremili i mali filmski spektakl, dokumentarac o prošlogodišnjem festivalu na Ponikvama s ekskluzivnim snimkama s trodnevnog zatvaranja stare Močvare u Runjaninovoj ulici. </p>
<p>I dok je na plesnom podiju unutar kluba posjetitelje »zlostavljao« DJ Zlo i hard core bend Segue iz SAD-a, na vanjskom podiju na ljetnoj terasi plesalo se uz ska ritmove DJ Bojana. Karaoke koje je trebao voditi Marijo Kovač, zamijenilo je nastup platinaste plavuše Anđe, koja je u Močvari stvorila do tada zaista neviđenu atmosferu. Ljubitelji nekonvencionalnih glazbenih stilova, većinom poklonici dread locksa, reggae, dub i ska glazbe, plesali su uz Anđinu izvedbu pjesme »Hajde da ludujemo!«. Bio je to nepobitan dokaz da ništa nije moglo pokvariti odlično raspoloženje koje je trajalo do pet ujutro. Ista ekipa iz nevladine udruge URK, koja je prije pet godina organizirala multimedijalne večeri u Klubu studenata Filozofskog Fakulteta »Rupa«, borila se za slobodni prostor za odražavanje koncerata, sve dok im Gradski ured za kulturu nije ustupio prostor tvornice pumpi Jedinstvo na obali rijeke Save. Voditelji su borbu nastavili sa stanarima Trnja koji već neko vrijeme žele zbog kontraverznog klupskog programa zatvoriti klub kojeg koristi i nekoliko kazališnih i plesnih udruga. </p>
<p>No, Močvara je ustrajala u namjeri proširivanja svojih aktivnosti osnivanjem izdavačke kuće i novog kluba, galerije, CD shopa, predstavljajući tako jedan od rijetkih primjera uspješnog vaninstitucionalnog kulturnog djelovanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Roger Moore ponudio producentima »Jamesa Bonda« svoga sina </p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Roger Moore, 74-godišnji »James Bond« želi ulogu tajnog agenta 007 predati svojemu sinu, 36-godišnjem Geoffreyu Mooreu. Roger je filmskim producentima još prije deset godina ponudio svog sina, za kojeg je rekao da je »šarmantan i zabavan, te najbolje rješenje za ulogu agenta 007«. </p>
<p>»Osim toga, izgleda bolje nego ja u tim godinama, a što se tiče glumačkog dara, talentiraniji je od mene«, rekao je Moore. Geoffrey je vlasnik elitnog londonskog lokala, a do sada je snimio dva filma koji nisu prošli zapaženo. Sam smatra da je vrijedan nasljedstva svoga oca i čeka trenutak kada će mu biti ponuđeno »nešto veliko«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oženio se Benjamin Bratt, bivši dečko Julie Roberts</p>
<p>LOS ANGELES, 17. travnja</p>
<p> - Bivša zvijezda TV serije »Zakon i red« Benjamin Bratt i njegova partnerica iz filma »Pinero« Talisa Soto, vjenčali su se u subotu u Brattovom rodnom gradu, San Franciscu, izjavila je njegova glasnogovornica. </p>
<p>Tridesetosmogodišnji Bratt je postao poznat ulogom detektiva Reynalda Curtisa u seriji »Zakon i red«, ali ju je napustio nakon četiri godine kako bi se posvetio filmskoj karijeri. Prošlog je svibnja okončao trogodišnju vezu s Juliom Roberts, navodno jer je nije mogao nagovoriti da se vjenčaju.Tridesetpetogodišnja Soto je karijeru otpočela kao model, a najpoznatija joj je uloga egzotične Kitane u filmu »Smrtonosna bitka« i njegovim nastavcima »Smrtonosna bitka: potpuno uništenje« i »Smrtonosna bitka 3: dominacija«, koji će premijeru imati iduće godine. Njezin trogodišnji brak s glumcem Costasom Mandylorom završio je razvodom 2000. godine. Časopis People izabrao je Soto 1990. godine kao jednu od 50 najljepših osoba na svijetu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ashanti na prva dva mjesta Billboardove top ljestvice</p>
<p>LOS ANGELES, 17. travnja</p>
<p> - Pjevačica i autorica Ashanti prva je glazbenica koja je uspjela zauzeti prva dva mjesta na Billboardovoj top-listi »Hot 100« sastavljenoj prema glasovima slušatelja i prodaji singlova. Ashantijin hit »Foolish« zauzeo je broj jedan, a pjesma »What's Luv?«, koju izvodi u duetu s Fat Joeom, drugo mjesto top-liste. Pjesma »Always on Time« Jaa Rulea, s Ashanti kao gošćom, bila je ranije ove godine na prvom mjestu. S »Always on Time« i »Foolish« Ashanti je uspjela dosegnuti vrh top- liste sa svoja prva dva singla. Prethodno je to uspjelo Christini Aguileri koja je 1999. i 2000. godine bila na prvom mjestu s »Genie in a Botttle« i »What a Girl Wants«. Ashanti je također prva solo pjevačica s najprodavanijim prvim albumom nakon Alicie Keys, koja je prošlog ljeta sa svojim debi albumom »Songs in A Minor« bila na vrhu Billboardove ljestvice 200 puna dva tjedna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Henry Goodman izgubio posao u »Producentima«</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Britanski glumac Henry Goodman nije uspio dovoljno nasmijati publiku svojim nastupom u broadwayjskom mjuziklu »The Producers« (Producenti) da zadovolji prave producente, koji su u ponedjeljak objavili da će ga nadomjestiti Brad Oscar, bivša zamjena Nathana Lanea u ulozi Maxa Bialystocka. </p>
<p>Goodman, vrlo cijenjen glumac sa značajnim kazališnim iskustvom na londonskim pozornicama, zamijenio je osvajača nagrade »Tony« Nathana Lanea u ulozi pohlepnog impresarija Bialystocka 19. ožujka i odigrao je samo 30 predstava prije no što je izgubio posao, piše Variety. </p>
<p> »Goodman je odličan glumac i rado ću opet raditi s njim na nekom drugom projektu. Publika je Henryja vrlo dobro primila, ali su producenti odlučili potražiti drukčiju kvalitetu za ovu ulogu«, kazala je Susan Stroman, redateljica i koreografkinja predstave. </p>
<p> »The Producers«, zasnovan na filmu Mela Brooksa iz 1968. godine o pokvarenom broadwayjskom producentu koji postavlja propalu predstavu kako bi prevario investitore, prošle je godine osvojio rekordnih 12 nagrada Tony i još uvijek zarađuje više od milijun dolara tjedno od prodaje ulaznica. </p>
<p> Oscar, koji je ulogu Bialystocka odigrao više od 70 puta kao zamjena za Lanea, bio je nominiran za Tonyja 2001. godine za ulogu nacističkog pisca scenarija Franza Liebkinda. Tu je ulogu preuzeo nakon što je originalni član glumačke postave Ron Orbach ozlijedio koljeno i nije se mogao vratiti predstavi. </p>
<p> Steven Weber, zvijezda TV komedija koji se postavi pridružio istovremeno s Goodmanom, glumit će pokornog knjigovođu Lea Blooma, ulogu koju je stvorio Matthew Broderick. (H/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na prodaju prvi kućni video o Beatlesima</p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Očekuje se da će kućni video zapis o Beatlesima, koji je snimio tinejdžer David Arrowsmith, na dražbi postići cijenu od nekoliko tisuća funti. Četverominutni film snimljen je 1967. godine tijekom Arrowsmithovih praznika u Cornwallu, a posljednjih je 35 godina bio skriven od očiju javnosti, javlja BBC. </p>
<p>Arrowsmith je snimio »veličanstvenu četvorku« u Newquayju, ugledavši ih kako snimaju svoj »Magical Mystery Tour«.</p>
<p>Prema riječima stručnjaka, osammilimetarski film u boji, opisan kao »izuzetno rijedak«, mogao bi u srijedu doseći cijenu od 8000 funti na dražbi kod Bonhamsa u Londonu. </p>
<p>David Arrowsmith, danas 52-godišnji vodoinstalater iz Somerseta, imao je 16 godina kad je snimio Beatlese svojom ručnom kamerom. </p>
<p>Ugledao ih je dok su prolazili autobusom i zaustavili se pored ceste. Arrowsmithova snimka Beatlesa kako ulaze u šator usred polja prikazana je tada u njihovom »Magical Mystery Tour«.</p>
<p>»Na njihovom je filmu prikazano nekoliko sekundi, ali ja sam snimio preko četiri minute filma«, objašnjava danas Arrowsmith koji se sjetio svojeg filma tek kad je nedavno na televiziji vidio druge rijetke snimke grupe . </p>
<p>Iako je Arrowsmith i danas veliki ljubitelj Beatlesa, odlučio je prodati snimku kako bi mogao uložiti novac u popravak svoje kuće. </p>
<p>Na dražbi na kojoj se prodaje niz predmeta iz vremena rock and rolla, naći će se i fotografija naočala Johna Lennona pokrivenih krvlju koju je snimila njegova udovica Yoko Ono. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Režijski dotjeran Ero </p>
<p>Redatelj Krešimir Dolenčić razigrao je ansambl i podigao atmosferu / Šteta što maestro Jakov Gotovac ne može vidjeti to ostvarenje s Janezom Lotričem i Ivankom Boljkovac i uživati u njegovu stalnom dorađivanju i upotpunjavanju</p>
<p>Neodoljiv, vječno mladi »Ero s onoga svijeta« Jakova Gotovca ponovo je sretno odjeknuo s pozornice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Koji put je teško razlučiti što jest, a što nije obnova u Zagrebačkoj operi jer se velik dio predstava, nakon duljeg vremenskog razdoblja neizvođenja unutar jedne ili dvije sezone, neizbježno »obnavlja« za dalje izvedbe. No, s dvije nove protagonistice i s novim, mladim dirigentom te režijski dotjeran, ovaj je »Ero« doista obnovljen, iako to nije bilo službeno naznačeno.</p>
<p> Redatelj Krešimir Dolenčić razigrao je ansambl, podigao atmosferu i ostvario mediteransko sunce, seosku prašinu i zdrav gorštački život ove opere. Scenografija Dalibora Laginje, kostimi Inge Kostinčer što ih je obnovila Dženisa Pecotić, koreografija Margarete Froman i Vatroslava Krčelića što ju je s baletnim ansamblom obnovila Sonja Kastl, i dva prekrasna bijela (ali nemirna) lipicanera pridonijeli su stiliziranom folklornom izgledu predstave koji je istodobno progovarao moderno i svjedočio o bogatstvu narodnog blaga dinarsko-zagorskog kraja.</p>
<p> Glazbena izvedba povjerena je mladom Robertu Homenu. Postavio joj je jasne, pouzdane okvire u nerijetko nimalo lakoj ritmici partiture, s vrlo dobro razrađenim orkestrom i muzikalnim praćenjem pjevača. Ono što nije postigao, a što rijetko uspijeva i mnogo iskusnijim dirigentima, to je odgovarajući zvučni odnos između uglavnom preglasnog orkestra i pjevačkoga korpusa. Operni zbor kojega je Robert Homen stalni zborovođa bio je kao cjelina u dovoljnoj mjeri zvučan, ali bi za brojna mala sola bili poželjniji izražajniji glasovi. Možda ne bi bilo zgorega prije početka sljedeće sezone malo pedagoški poraditi na glasovnom i tehničkom konsolidiranju ansambla jer su zadnji nastupi u »Borisu Godunovu« i Verdijevom »Requiemu« pokazali izvjesnu glasovnu neujednačenost.</p>
<p> Između naslovne uloge Ere odnosno Miće i uglednog europskog tenora Janeza Lotriča već dugo stoji znak jednakosti. Šteta što maestro Jakov Gotovac ne može vidjeti to ostvarenje i uživati u njegovu stalnom dorađivanju i upotpunjavanju. Janez Lotrič ponovio je sav neiscrpni šarm kojim oblikuje lik i njegove odnose s partnerima. Izrazio je Mićinu toplinu i dobrodušnost prije svega, ali i inteligenciju i zdravu životnu mudrost začinjenu šalom, koja ga vodi. </p>
<p> Orkestar ni jednoga trenutka nije prekrio njegov snažan glas. Tešku dionicu s dramskim zahtjevima pjevao je prozračno poput lakog lirskog tenora. Ero Janeza Lotriča antologijsko je ostvarenje Zagrebačke opere i hrvatske operne reprodukcije. Dodatnu težinu tome daje činjenica što takvu ulogu iz domaće operne baštine rado i s osobnim zadovoljstvom ostvaruje inozemni umjetnik uspješne, bogate međunarodne karijere koja će uskoro zabilježiti Puccinijeva Calafa u »Turandot« u londonskoj Kraljevskoj operi Covent Garden.</p>
<p> Duga »Erina« tradicija obiluje izvrsnim ostvarenjima. Nije se često događalo da netko odmah pogodi tako visoko kao Ivanka Boljkovac s ulogom Dome, i to na prvome nastupu. Umjetnica je, kao vedra osoba sklona šali, u toj ulozi našla zahvalan i sebi prispodobiv materijal te ga u potpunosti iskoristila. Prštala je humorom i komikom u glumi, glasovnom izrazu, karakterizaciji teksta. Pjevački je Doma za nju čista šala, ali shvaćena i ostvarena vrlo ozbiljno. Vjerojatno će ona Domu zadržati trajno na repertoaru, pa svakako valja napomenuti kako se od Ivanke Boljkovac i dalje očekuje da pjeva, i to što više Verdija, Puccinija, Wagnera i druge.</p>
<p> I prvi nastup sopranistice Miljenke Grđan u ulozi Đule prošao je u skladu s visokim ostvarenjima ostalih partnera. Nerijetko operne primadone ni uz najbolju volju nisu mogle izbjeći barem maloj količini artificijelnosti u ulozi mlade seoske djevojke. Miljenka Grđan izgledom je i figurom ne djevojački, već djetinje autentična Đula, čemu pridonosi njezina sjetna interpretacija i toplo crtanje lika zapostavljene kćeri kojoj voljeni mladić otvara put k sreći. Pjevački je bila vrlo zvonka i suverena, iako je zbog orkestra morala dinamički stalno biti na maksimumu, ali je to vješto prevladala.</p>
<p> Bariton Sotir Spasevski ostvario je glasovno impozantnog, ali likom i glumom premekanog mlinara Simu, dok je učinak basa Marijana Jurišića bio potpuno suprotan - unatoč blijedoj slici njegova glasa, a zahvaljujući odličnoj karakterizaciji i glumačkom angažmanu, bio je dojmljiv gazda Marko. Tamara Felbinger i Neven Mrzlečki korektno su donijeli uloge Čobančeta i Momka.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>Posljedica gluposti dvorskih običaja</p>
<p>Soresinu novi kućni pjesnik posve očigledno nije privlačio u romantičnom smislu riječi - što je, bez sumnje, pripomoglo da se njezin suprug osjeti sigurnim - no ipak se iz petnih žila trudila da ohrabri Evrarda na sve mile i nemile načine koje je imala na raspolaganju </p>
<p>PIŠE: GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>Upravo je Luth bio taj koji je prije, još na kopnu, počeo govoriti o morskim nemanima koje čuvaju prilaz Rianinu otoku - o velikim, grbavim, ljuskavim stvorenjima čiji je svaki zub velik kao odrastao muškarac.</p>
<p>Blaiseu se činilo da su prave opasnosti mnogo opipljivije, iako zbog toga nisu bile ništa manje zabrinjavajuće: strijele i oštrice koje bi Rianini svećenici i svećenice mogli upotrijebiti u borbi protiv lažno posvećenih ljudi koji su, s nekom samo njima znanom svrhom, potajno, u noći stigli na božičin otok.</p>
<p>Ta je svrha zapravo bila do krajnjih granica izričita: trebali su uvjeriti izvjesnog Evrarda, trubadura, da se s njima vrati u Baude i tako prekine svoj, dubokim, pravedničkim gnjevom izazvan, samonametnuti izgon na Rianin otok.</p>
<p>Sve je to iskonski komično, pomisli Blaise ponovno, podižući veslo i osjećajući slanu vodenu prašinu u kosi i bradi. Bilo mu je drago što Rudel nije ovdje. Mislio je da s lakoćom može pogoditi što bi njegov portezzanski prijatelj mislio o čitavoj toj ludosti. U sebi je gotovo čuo Rudelov smijeh i zajedljivu, razornu procjenu trenutačnih okolnosti.</p>
<p>Priča je sama po sebi bila prilično jednostavna i - kao što je Blaise bez oklijevanja izrekao u središnjoj dvorani u Baudeu - prirodna posljedica gluposti dvorskih običaja ovdje na jugu. Bio je svjestan kako je zbog takvih izjava već i prije dospio na loš glas. To mu nije smetalo: na boljem glasu nije bio ni u Gorhautu, u vremenu neposredno prije nego što je napustio svoj dom.</p>
<p>Uistinu, što da pošten čovjek misli o onome što se prošlog mjeseca dogodilo u dvorcu Baude? </p>
<p>Evrard iz Lussana, kojega se smatralo umjereno darovitim trubadurom - a Blaise sam nije bio u položaju da uspoređuje žvrljotine jednog čovjeka sa žvrljotinama nekoga drugoga - odabrao je provesti jedno godišnje doba u Baudeu, među visokim jugozapadnim planinama. </p>
<p>S obzirom na ovdašnje običaje, to je uvelike pridonijelo porastu ugleda En Mallina de Baudea: niži plemići u udaljenim dvorcima rijetko su imali trubadure, umjereno darovite ili kakve drukčije, koji bi s njima živjeli određeno vrijeme. To je barem bilo razumljivo, smatrao je Blaise.</p>
<p>Ali, dakako, kad se jednom smjestio u dvorcu, Evrard se - prirodno - morao zaljubiti u Soresinu i početi joj pisati budnice i liensenne, kao i trobare u kojima su se krile zagonetke. Sve je to, također u skladu s ovdašnjim običajima, bio pravi razlog njegova dolaska amo, a kako je Blaise otrovno primijetio, taj je razlog bio potpomognut i obilnom plaćom što ju je Evrard dobio zahvaljujući prihodima od prodaje vune koje je Mallin ostvario na lanjskom lussanskom sajmu. </p>
<p>Trubadur je svojoj gospi nadjenuo izmišljeno ime - još jedan ustaljeni običaj - no svi u dvorcu i, što je bilo posebno čudno, ubrzo i svi koji su nešto značili u Arbonni, znali su da je srce Evrarda iz Lussana osvojila ljepota i ljupkost mlade Soresine de Baude čiji je dvorac bio utaknut među planine iz kojih su prijevoji vodili prema Arimondi.</p>
<p>Mallin je bio iznimno zadovoljan: i to je bio dio igre. Ljubavlju opijen trubadur koji uzvisuje barunovu ženu približavao je Mallinu dojam moći i veličine kakvima je težio.</p>
<p>Ne treba posebno spominjati da je Soresina bila oduševljena preko svake mjere. Bila je tašta, zgodna i - prema Blaiseovu pristranu mišljenju - svakako dovoljno glupa da izazove upravo takvu krizu s kakvom su oni sad morali izaći na kraj. Da se nije dogodilo to što se dogodilo, bio je uvjeren da bi se dogodilo nešto drugo. </p>
<p>I u njegovoj je domovini bilo žena poput Soresine, ali u Gorhautu su ih mnogo čvršće zauzdavali. Kao prvo, gorhautski muškarci nisu u svoje dvorce pozivali strance s izričitom svrhom da udvaraju njihovim suprugama. </p>
<p>Koliko god se Maffour trudio objasniti mu stroga pravila dvorskih ljubavnih igara, Blaise je i bez uputa znao prepoznati pokušaj zavođenja.</p>
<p>Soresinu novi kućni pjesnik posve očigledno nije privlačio u romantičnom smislu riječi - što je, bez sumnje, pripomoglo da se njezin suprug osjeti sigurnim - no ipak se iz petnih žila trudila da ohrabri Evrarda na sve mile i nemile načine koje je imala na raspolaganju unutar ograničenja što su joj bila nametnuta u prenapučenim prostorima maloga barunskog dvorca.</p>
<p>Mallinova je plavokosa žena imala bujno tijelo i zarazan smijeh, a potjecala je od obitelji znatno plemenitije od one njezina supruga - kako je Blaiseu objasnio razgovorljivi Maffour, to je također bilo nešto što je uvijek dolijevalo ulje na vatru trubadurske strasti. </p>
<p>Blaise se morao nasmijati: sve je to bilo tako izvještačeno, čitav taj postupak. Nije mu bilo ni najmanje teško pretpostaviti što bi o svemu tome imao reći otrovni Rudelov jezik.</p>
<p>U međuvremenu, u Arbonnu je stiglo proslavljeno južnjačko proljeće i raznobojno se divlje cvijeće gotovo preko noći pojavilo na poljima i obroncima koji su okruživali dvorac Baude. Stizala su izvješća da se snijeg topi s planinskih prijevoja prema Arimondi. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Neprilagođeni« stigli u Moskvu</p>
<p>U Moskvi u četvrtak počinju Dani hrvatske kulture u okviru kojih se hrvatska suvremena umjetnost predstavlja izložbom »Neprilagođeni« / Istodobno počinje i Međunarodni umjetnički sajam »Art Moscow« koji će prezentiratii suvremenu umjetnost i kustoske strategije iz gotovo cijele Europe i svijeta / Doputovali su i autori koji pripremaju izvođenje umjetničkih akcija </p>
<p>MOSKVA , 17. travnja (od specijalne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Gotovo sve je već spremno za otvaranje hrvatske izložbe »Neprilagođeni« u Domu likovnih umjetnika u Moskvi. Izložba, čiji autorski koncept potpisuje kustos zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti, Tihomir Milovac, održava se u sklopu »Dana hrvatske kulture« u Moskvi. Nju će u četvrtak 18. travnja, sat prije gala koncerta u Koncertnoj dvorani P. I. Čajkovski, kojim svečano počinju »Dani hrvatske kulture u Rusiji«, otvoriti hrvatski i ruski ministri kulture dr. Antun Vujić i Mihail Jefimović Švidkoj.</p>
<p> Istodobno s »Neprilagođenima« u Domu likovnih umjetnika održat će se i Međunarodni umjetnički sajam »Art Moscow« koji će predstaviti suvremenu umjetnosti i kustoske strategije iz gotovo cijele Europe, ali i svijeta. Tu manifestaciju organizira tim kustosa iz organizacije Expo- park. Među imenima poznatim i zagrebačkoj publici ovdje je nazočna Lolita Yablonskiene koja je boravila u Zagrebu u sklopu izložbe Muzeja suvremene umjetnosti »Baltic Times«, ali i sve popularniji kustos voditelj novootvorenog izložbenog prostora »Palace Tokio« u Parizu, Nicolaus Bourriaud. </p>
<p>Izložba zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti »Neprilagođeni« predstavlja osoban pogled na strategije u hrvatskoj konceptualnoj umjetnosti od pedesetih godina do danas. Da podsjetimo, biti će izloženi radovi Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Brace Dimitrijevića, Grupe Crveni peristil, Sanje Iveković, Aleksandra Battiste Ilića, Ivane Keser, Tomislava Gotovca, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Marijana Jevšovara, Josipa Vanište i Gorana Trbuljaka. </p>
<p>Od umjetnika čiji će radovi biti prikazani na izložbi, u Moskvu su stigli Tomislav Gotovac, Ivana Keser, Vlado Martek, Dalibor Martinis i Mladen Stilinović. Ivana Keser priprema svoju akciju pod nazivom »Indoktrinacija« u kojoj će, u suradnji s moskovskom publikom, stvoriti lokalne novine. Vlado Martek, umjetnik poznat po akcijama poetskih agitacija koje je izvodio kasnih sedamdesetih po zagrebačkim ulicama, priprema se ponoviti ovu akciju s posebno otisnutim materijalima na ruskoj ćirilici. Ovu će akciju Martek izvesti na moskovskim trgovima i ulicama. Mladen Stilinović priprema se za prostornu instalaciju s kolačima, ali ovoga će puta, umjesto zagrebačkih kremšnita upotrijebiti lokalne poslastice.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Đuro Griesbach od vida do privida</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Monografija »Đuro Griesbach - od vida do privida« autorice Branke Hlevnjak, uz retrospektivnu izložbu Griesbachovih fotografija, u utorak je svečano predstavljena u zagrebačkoj Knjižnici Marije Jurić Zagorke. - Kumice na Dolcu ili Trgu bana Jelačića, s pinklecima i košarama, obučene u narodne nošnje, motivi su koji su opčinili Griesbacha (1911. - 1999.) svojom svakodnevnošću i fotogeničnošću - ustvrdila je autorica monografije i dodala da kod njega dominiraju fotografije skupnog i srednjeg plana, iako se među njima može pronaći i prednji plan, detalj, kao što je štand pečenjara ili košara s voćem.</p>
<p> Iz zagrebačkoga ciklusa seljaka posebnom se cjelovitošću izdvaja fotografija »Hrvatske karijatide« koja u sebi sažima i optimalnu formu i latentnu priču, ustvrdila je Branka Hlevnjak. Ističući da je fotografija jedna od grana likovne umjetnosti, povjesničar umjetnosti dr. Radovan Ivančević rekao je da je Griesbach izvrsno odgovorio zadaći tumača suvremenog života i istraživača granica likovnog govora. Po Ivančevićevim riječima, autorica je u monografiji smjestila Griesbachov opus u europska zbivanja. Iznimno zanimljivim, drži on, i interpretaciju tzv. socijalne fotografije, primjerice, radnika u radu. »Umjesto da to bude opis rada, Griesbachove kompozicije su poezija rada«, rekao je Ivančević. Monografiju je objavio Hrvatski fotosavez. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Devet kraljica« - pobjednik filmskog festivala u Cognacu</p>
<p>COGNAC, 17. travnja</p>
<p> - Velika nagrada festivala kriminalističkog filma u francuskom gradiću Cognacu dodijeljena je u nedjelju filmu »Nueve reinas« (Devet kraljica), argentinskog redatelja Fabiana Bielynskog. Ovaj komični i dinamični film govori o Juanu (Gaston Pauls) i Marcosu (Ricardo Darin), dvojici simpatičnih, ali ograničenih kradljivaca iz Buenos Airesa koji imaju 24 sata da ukradu kolekciju izuzetno rijetkih poštanskih maraka »Nueve reinas« te je prodaju venecuelanskom kolekcionaru. Fabian Bielinsky, kojem je ovo prvi dugometražni film, već je primio niz priznanja za svoj debitantski rad, među kojima je nagrada publike i nagrada za najbolju režiju na festivalu latinoameričkog filma u Lleidi u Španjolskoj. Žiriju festivala u Cognacu ove je godine predsjedao francuski scenarist i redatelj Jacques Audiard. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatski autori uvršteni u postav begradskog MSU</p>
<p>BEOGRAD, 17. travnja</p>
<p> - U Muzeju suvremene umjetnosti u Beogradu otvoren je novi stalni postav pod nazivom »Jugoslavenski umjetnički prostor 1900.-1991.« kojeg je koncipirao prof. Jerko Denegri. Zbirka broji 7. 500 radova, a zanimljivo je da su među dvije stotine odabranih autora u nov postav uvrštena i djela Krste Hegedušića, Zlatka Price i Julija Knifera, te fotografije spomenika Vojina Bakića i Frane Kršinića. Kako piše dnevni list »Danas« - postav je rađen po uzoru na slavnu galeriju Tate, a »predstavljanje kolekcija MSU nije nikakva politička konstrukcija s centralističkim, unitarističkim i jugonostalgičarskim konotacijama, već realna povijesna činjenica koja ne negira objektivno postojanje kulturno-povijesnih i umjetničkih specifičnosti unutar tog prostora«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slika iz serije Monetovih »Lopoča« prodaje se u Londonu</p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Slika iz serije »Lopoča« Claudea Moneta (1840.-1926.), iz privatne francuske kolekcije, bit će ponuđena na prodaju 24. lipnja na aukciji u Londonu, objavio je u utorak Sotheby's. Riječ je o slici, nazvanoj »Nimfej«, koju je impresionistički slikar, kao i ostale u seriji, naslikao na svojem imanju u Givernyju, zapadno od Pariza. Vrijednost djela procjenjuje se na 10 do 15 milijuna funti (16 do 24 milijuna eura) objavila je aukcijska kuća. Slika, koja je javnosti posljednji put predstavljena 1925., najvažnije je umjetničko djelo aukcije impresionističkih i modernih djela 24. lipnja u Sotheby'su. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Osnovana Hrvatska udruga producenata</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatska udruga producenata (HRUP), osnovana je u srijedu na sastanku u prostorijama Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Na toj je konstituirajućoj sjednici donesen statut, izabran upravni odbor od pet članova (Zoran Budak, Boris Dmitrović, Damir Terešek, Vesna Mort i Ivan Maloča) koji će uskoro pripremiti prvu glavnu sjednicu HRUP-a , na kojoj će biti izabrana sva ostala tijela Udruge. HRUP će se zalagati za sustavni doprinos podizanju profesionalne razine proizvodnje hrvatskog nacionalnog filma, a pomoći će i pri izradi učinkovitijeg nacionalnog financiranja i proizvodnje domaćeg filma. Među ostalim, HRUP će predložiti bolja zakonska rješenja onih propisa koji reguliraju proizvodnju hrvatskih filmova, zaštitu autorskih prava, porezni sustav i slično. Uz to Hrvatska udruga producenata će raditi i na zaštiti filmske profesije u cjelini. U izradi je kodeks profesionalnog ponašanja učesnika u proizvodnji filma, te izrada profesionalnih standarada po kojima producenti trebaju postupati u svim fazama proizvodnje filma. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Večernjakove nagrade za kratku priču bit će uručene 10. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nagrada za kratku priču »Večernjeg lista«, koja od ove godine nosi ime velikana hrvatske književnosti Ranka Marinkovića, bit će uručena dobitnicima 10. svibnja, rečeno je u srijedu u Uredništvu lista. Uredništvo i uprava »Večernjeg lista«, uz suglasnost piščeve obitelji, prihvatili su ideju da se od ove godine nagrada za popularnu Večernjakovu priču nazove imenom dugodišnjeg predsjednika žirija za njezinu dodjelu - Ranka Marinkovića. Ovogodišnji žiri, kojemu je predsjedao akademik Miroslav Šicel, na sastanku odranom u utorak odabrao je pet priča, od kojih će tri predložiti za prvu, drugu i treću nagradu. Na protekli Večernjakov natječaj za kratku priču pristiglo je 907 priča, a u konkurenciji za natječaj objelodanjeno ih je 47. »Večernji list« počeo je 1964. objavljivati kratke priče od kojih je 1994. sastavljena antologija »Hrvatska kratka priča« što ju je uredio Tomislav Sabljak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Sultan Kilij Arslan slavi veliku pobjedu</p>
<p>Nakon tjedan dana vođa tog pohoda, vitez zvan Renaud, izjavio je spremnost na predaju ako im poštede život. Kilij Arslan je nato zatražio da se Franđi javno odreknu svoje vjere, pa se nemalo iznenadio kad su oni pristali ne samo da prijeđu na islam, nego i da se na strani Turaka bore protiv vlastitih drugova</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Za opsjednute je to bio početak teških muka. Napokon su počeli piti krv svojih konja i vlastitu mokraću. Viđali su ih kako početkom listopada očajnički podižu pogled prema nebu, u čežnji za kojom kapi kiše. Sve uzalud. </p>
<p>Nakon tjedan dana vođa tog pohoda, vitez zvan Renaud, izjavio je spremnost na predaju ako im poštede život. Kilij Arslan je nato zatražio da se Franđi javno odreknu svoje vjere, pa se nemalo iznenadio kad su oni pristali ne samo da prijeđu na islam, nego i da se na strani Turaka bore protiv vlastitih drugova.</p>
<p>Mnogi Renaudovi prijatelji, spremni prihvatiti takav zahtjev, bili su poslani kao roblje u gradove Sirije i srednje Azije. Ostali su posječeni mačem.</p>
<p>Mladi se sultan ponosio svojim pothvatom, ali je sačuvao hladnu glavu. Nakon što je ljudima dao predah radi tradicionalne podjele plijena, sutra ih je ipak doveo u red. Istina jest da su Franđi izgubili šest tisuća ljudi, ali ih je ostalo još šest puta toliko, i sad je bila zgoda da ih se zauvijek riješe.</p>
<p>Zbog toga se odlučio na varku. U tabor je Civitot poslao dva Grka, svoja špijuna, da jave kako su Renaudovi ljudi u sjajnu stanju, kako su osvojili i samu Nikeju, ali ne žele da im njena blaga osporavaju suvjernici. U međuvremenu je turska vojska pripremila divovsku zasjedu.</p>
<p>I doista, te su glasine, tako brižno pripremljene, u taboru Civitotu izazvale predviđeno uzbuđenje. Ljudi su se skupili, počeli preklinjati i Renauda i njegovu vojsku, te odlučili da smjesta krenu i pridruže se pljačkanju Nikeje. No onda se, a da nitko nije znao kako, pojavio i jedan spašenik iz pohoda na Kserigordon, pa otkrio istinu o sudbini svojih drugova.</p>
<p>Uhode Kilij Arslana već su bile povjerovale da im je propao naum, jer su najmudriji među Franđima savjetovali staloženost. Ali kad je prošao prvi trenutak zaprepaštenja, ponovno je zavladalo uzbuđenje.</p>
<p>Mnoštvo se razbjesnilo i udarilo u viku: htjeli su krenuti smjesta, no ne više zbog pljačke nego da »osvete mučenike«. Suzdržljive su proglasili kukavicama. Napokon su prevladali oni najbjesniji, pa je bilo odlučeno da krenu već sutradan.</p>
<p>Tako su sultanove uhode, iako im je varka bila propala, napokon ipak pobijedile. I tako se vratile gospodaru i rekle mu da se spremi za boj.</p>
<p>I tako u zoru 21. listopada 1096. zapadnjaci krenuše iz svog tabora. Kilij Arslan, međutim, nije bio daleko. On je noć proveo na obližnjim obroncima. Njegovi su ljudi već na svojim mjestima, no vješto skriveni. On pak sâm iz svog skrovišta jasno vidi oblak prašine što ga dižu Franđi.</p>
<p>Na čelu stupa nekoliko stotina konjanika, najčešće bez oklopa, a za njima neuredna gomila pješaka. Stupali su tako gotovo jedan sat, a onda je sultan začuo njihovu sve bližu zveku. Sunce što mu se diže iza leđa njih tuče ravno u oči. Sultan zadržava dah i daje znak emirima da se spreme. </p>
<p>Nastupa odlučan trenutak. Jedva opaziva gesta, pa pokoja naredba izrečena šaptom tu i tamo, i eto gdje strijelci već napinju lukove. I najednom, tisuću strelica biva odapeto u jednom jedinom, no dugom zvižduku. </p>
<p>Većina je konjanika pala već u prvim minutama. A onda su desetkovani i pješaci. Kad napokon počinje borba prsa o prsa, Franđi su već u rasulu. Oni na začelju već su krenuli trkom prema taboru u kojem se neborci nisu još pravo ni probudili. </p>
<p>Stari svećenik služi jutarnju misu, žene pripravljaju jelo. Dolazak bjegunaca s Turcima za petama sve ih baca u paniku. Franđi bježe na sve strane. Neki koji pokušavaju pobjeći u obližnju šumu, brzo su pohvatani. Drugi, s manje mašte, zabarikadirali su se u napuštenoj tvrđavi, kojoj je prednost što joj je za leđima more.</p>
<p>Ne želeći se izlagati nepotrebnoj pogibli, sultan odustaje od opsade. Bizantska flota, brzo o svemu obaviještena, dolazi ih skupiti.</p>
<p>Tako uspijeva pobjeći dvije do tri tisuće ljudi.</p>
<p>Petar Pustinjak, koji je već nekoliko dana u Konstantinopolu, samo zahvaljujući tome spašava glavu. Njegovi su sljedbenici, međutim, mnogo gore sreće. Mlade žene padaju u roblje sultanovim konjanicima, da budu razdijeljene emirima ili prodane na tržnicama roblja. Sličnu sudbinu doživljava i poneki mladić. Svi su međutim drugi Franđi, njih gotovo dvadeset tisuća na broju, redom pobijeni.</p>
<p>Kilij Arslan slavi pobjedu. Uspio je uništiti tu franačku vojsku, na glasu po svojoj moći, i to uz neznatne vlastite gubitke. Dok promatra golem plijen pred nogama, sultan vjeruje da je doživio svoj najveći trijumf.</p>
<p>Pa ipak je rijetko kada u povijesti pobjednik svoju pobjedu platio tako skupo.</p>
<p>Opijen uspjehom, Kilij Arslan se ne obazire na vijesti koje mu stižu u jesen da su u Konstantinopol stigle nove skupine Franđa. Ni njega, pa ni najmudrije njegove emire, sve to ni najmanje ne uznemiruje. Ako se i drugi Aleksijevi plaćenici odvaže uputiti preko Bospora, i njih će, kao i njihove prethodnike, sasjeći na komade.</p>
<p>Prema Sultanovu mnijenju, sad je trenutak da se vrati svojoj glavnoj preokupaciji, a to je bespoštedan boj što ga stalno vodi sa svojim susjedima, drugim turskim vladarima. I baš se tu, a ne negdje drugdje, odlučuje sudbina i njegova i njegova kraljevstva. Sukobi s Rumima i njihovim inozemnim pomagačima Franđima nisu nikad ništa više od međuigre.</p>
<p>Mlad to sultan ima otkuda znati. Ta nije li njegov otac Sulejman izgubio život baš u jednom od tih beskrajnih bojeva 1086.?</p>
<p>Kilij Arslan je tada imao jedva sedam godina, i tada je trebao preuzeti krunu pod regentstvom nekoliko vjernih emira, ali su ga svrgnuli s vlasti i odveli u Perziju pod izlikom da mu je ugrožen život. Tu je bio i mažen i pažen, okružen mnoštvom smjernih slugu, no ipak pod stalnom budnom paskom, i pod formalnom zabranom posjeta svom kraljevstvu.</p>
<p>A njegovi domaćini, to jest njegovi tamničari, pripadnici su njegova vlastitog klana - Seldžuka.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Razigrani Olić i Šuker za pobjedu 2-0</p>
<p>U sklopu priprema za svjetsko nogometno prvenstvo naša nogometna vrsta pobijedila je BiH sa 2-0 (1-0) pogocima Olića u 44. i Šukera iz jedanaesterca u 51. minuti </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija konačno je postigla zgoditke i dosegla prvu ovogodišnju pobjedu! U sklopu priprema za svjetsko nogometno prvenstvo naša nogometna vrsta pobijedila je BiH sa 2-0 (1-0) pogocima Olića u 44. i Šukera iz jedanaesterca u 51. minuti. Za razliku od prethodnih utakmica, protiv Bugarske u Rijeci i Slovenije u Zagrebu, kada Jozićevi izabranici nisu stvorili niti prigodu, a kamoli postigli zgoditak, </p>
<p>u dvoboju protiv BiH prigoda je bilo napretek, a dva pogotka dočaravaju zaista uvjerljivu pobjedu Hrvatske.</p>
<p>Odmah valja reći da je sraz protiv Bošnjaka zaista nalikovao na prijateljsko odmjeravanje snaga. U također prijateljskoj utakmici protiv Slovenije zabilježili smo 60 prekršaja, dok ih je ovaj put bilo tri puta manje što je našim nogometašima znatno olakšalo put do pobjede. Bez brojnih taktičkih prekršaja i nepotrebnih grubosti Bošnjaci su se suprotstavili Hrvatima koji su od samog početka finom tehničkom igrom, pretežno po zemlji, pleli mrežu oko suparničkih vratiju.</p>
<p>Najbolji pojedinac u našim redovima u prvom dijelu nesumnjivo je bio Ivica Olić. U svojoj trećoj utakmici za reprezentaciju Olić je postigao i svoj prvi zgoditak, proigrao ga je pred kraj prvog poluvremena silno raspoloženi Šuker, Olić je sjajno primio loptu i jednako tako se oslobodio vratara, te ju poslao u praznu mrežu. </p>
<p>I prije samog pogotka Olić je bio u nekoliko prigoda, a gotovo uvijek u orbitu ga je lansirao Davor Šuker. Nedavni pogodak u dresu njegova Münchena 1860. donio mu je prijeko potrebno samopouzdanje što se najbolje vidjelo na ovoj utakmici. Šuker je čas djelovao u veznoj liniji, a već u drugom trenutku bio je u samom vrhu napada. Sve je to omogućilo Oliću dosta prostora, što je on i iskoristio. </p>
<p>Zamjetna je bila i odgovarajuća borbenost naših reprezentativaca. Neprestance se osjećao pritisak na posljednju liniju Bošnjaka, tako da su gosti rijetko mogli krenuti u dugotrajniji napad. Ipak, znali su zaprijetili iz rijetkih protunapada, koliko rijetkih toliko, moramo priznati, i veoma brzih. U nekoliko navrata i sam izbornik BiH Blaž Slišković zapljeskao je svojim nogometašima na brzoj izvedbi tih udara. </p>
<p>Zacijelo je Jozić mogao biti zadovoljan, jer žestoka trka i brojne promjene mjesta urodili su sve većim pritiskom pred kraj prvog poluvremena. Stvarale su se i prigode, Olić je dva-tri puta bio u izglednoj poziciji, potom i Šuker, znao je tući i Vlaović, no što vratar Tolja, što nepreciznost, bili su glavni razlog što se na odmor otišlo s 1-0. </p>
<p>U nastavku je Jozić umjesto Jarnija, Prosinečkog i Olića uveo Šerića, Niku Kovača i Vugrinca. Hrvati su i dalje imali loptu više u nogama, mnogo toga je nalikovalo prvom poluvremenu, no možda s nešto manje žestine. Brojne akcije završavale su šansama, a u 51. minuti Soldo je u priliku pogurao Tomasa, vratar Tolja ga je oborio i bio je to jedanaesterac. Realizirao ga je Davor Šuker kao u najboljim danima - 2-0. </p>
<p>Rasploženost hrvatskih nogometaša nije jenjavala, tako smo zabilježili i nekoliko lijepih udaraca Vugrineca, pokušaj Šimunića glavom, a nakon još nekoliko izmjena igra je pomalo pala u ritmu. Međutim, i dalje je bila zanimljiva, napose zbog primjetne namjere u obje reprezentacije da utakmica prođe uz što manje prekršaja. </p>
<p>Naposljetku, 2-0 pobjeda Hrvatske može zadovoljiti nakon razočaravajućeg remisa protiv Bugarske i Slovenije, iako je to još uvijek daleko od očekivanog. Valja spomenuti i čestu Jozićevu sintagmu - da bi bio već jako zabrinut kad bi njegovi nogometaši već sada bili u top formi. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>HRVATSKA - BIH 2-0 (1-0)</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 6,5 (od 60. Butina 6,5) - Živković 6,5 (od 82. Sablić -), Šimunić 6,5, R. Kovač 6,5, Jarni 6 (od 45. Šerić 6) - Soldo 6,5, Tomas 6,5 - Šuker 7,5 (od 75. Bošnjak -), Prosinečki 6,5 (od 45. N. Kovač 6,5) - Olić 7 (od 45. Vugrinec 6,5), Vlaović 6 (od 60. Rapaić 6).</p>
<p>BIH: Tolja 7 - Duro 6 (od 74. Hota -) - Hibić 6, Konjić 6 - Papac 6, Akrapović 6 (od 85. Beganović -), Šabić 6,5 (od 65. Biščević 6), Barbarez 6 (od 77. Katić -), Musić 6,5 - Bolić 6 (od 68. Muratović 6), Salihamidžić 6 (od 68. Topić 6).</p>
<p>SUDAC: Messner (Austrija) 7. GLEDATELJA 4000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Olić (44.), 2-0 Šuker (51. - 11m).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor ŠUKER</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>O'Neal nokautirao Collinsa </p>
<p>NEW YORK, 10. travnja</p>
<p> - Nekoliko dana prije kraja regularnog dijela NBA lige na Zapadu su poznate sve momčadi koje su osigurale nastup u doigravanju, a na Istoku se momčadi bore za još četiri preostala mjesta.</p>
<p>Pobjedom u New Yorku (108-97) mjesto među sudionicima doigravanja osigurao je Orlando, koji sa Charlotte Hornetsima čeka borba za četvrto mjesto i time prednost domaćeg parketa. Blizina doigravanja pokazala je prve znakove nervoze, pa su tako prošlo kolo čak trojica igrača isključena zbog prevelike nervoze. U Los Angelesu (112-82) Shaquille O'Neal nokautirao je igrača Utaha Jarrona Collinsa, a u dvoboju između Dallasa i Portlanda (108-96) zbog međusobne žestoke rasprave igralište su morali napustiti Scottie Pippen i Rasheed Wallace.</p>
<p> Najveće pozitivno iznenađenje ove sezone bez dvojbe su igrači iz New Jerseya, koji su pobjedom nad Washingtonom ubilježili 50. pobjedu u sezoni, što im u klupskoj povijesti nikada nije uspjelo. Četiri utakmice prije kraja regularnog dijela lige Netsi su na korak do prvog mjesta na Istoku, koje bi lako mogao osvojiti i Detroit, ako dobije sve utakmice do kraja. </p>
<p> Sacramento iz utakmice u utakmicu opravdava prvo mjesto u ligi i najavljuje finale prije finala s Lakersima. </p>
<p>Rezultati: Toronto - Charlotte 84-80, New York - Orlando 97-108, New Jersey - Washington 101-88, Miami - Houston 120-117, Milwaukee - Philadelphia 90-92 Memphis - Denver 97-86, Dallas - Portland 105-90, Phoenix - Seattle 99-92, LA Lakers - Utah 112-82, Sacramento - Minnesota 122-103. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jozić: Nameću se Olić, Šimunić i Niko Kovač</p>
<p>Mirko Jozić, izbornik hrvatske reprezentacije:</p>
<p>- Od ove utakmice i rezultata ne bih radio nikakve velike zaključke. Možemo mi, i moramo, bolje... Riječ je o korektnoj utakmici, u prilog čega ide ukupno 30-ak napravljenih prekršaja. A to je upola manje nego sa Slovenijom. </p>
<p>Pridodao je Jozić da je atraktivnosti utakmice pridonijela reprezentacija BiH, koja se pokušala nadigravati:</p>
<p>- Ipak, protiv nas ovako vrlo ozbiljnih, čvrstih u bloku, nije bilo lako suparnicima da nam ozbiljnije zaprijete. I naša sredina djelovala je vrlo organizirano, bilo je udaraca prema suparničkim vratima i u cjelini sam zadovoljan. Iako još ima dosta prostora za nadogradnju.</p>
<p>Podsjetio je Jozić kako reprezentacija stalno živi sa problemima:</p>
<p>- I ovog nam je puta nedostajalo nekoliko igrača. I sve u svemu, moram biti zadovoljan ovim što je pokazano. </p>
<p>Iako nema običaj govoriti o pojedincima, morao je odgovoriti na pitanje - je li se iz kruga igrača koji su večeras igrali netko nametnuo:</p>
<p>- Tri su igrača koje bih podveo pod ovo vaše pitanje, u napadu Ivica Olić, u obrani je Šimunić korektno odradio svoje, a Niko Kovač, kad je ušao, pokazao je da se vraća u željenu formu. I sami znate da, kad govorim o standardnom sastavu, imam u vidu 14 igrača. </p>
<p>Blaž Slišković, izbornik reprezentacije BiH:</p>
<p>- Priželjkivao sam neodlučeni ishod, jer sam optimizam gradio na našem nedavnom susretu s Makedonijom (4-4). Nažalost, nismo uspjeli ponoviti takvu igru, između ostalog jer smo igrali protiv suparnika koji je u ovoj utakmici potvrdio da se radi o jednoj od najkvalitetnijih europskih reprezentacija bez obzira što im je nedostajalo nekoliko bitnih igrača.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje sarajevskog novinara koji je mišljenja da je reprezentacija BiH igrača previše bojažljivo, Slišković je rekao:</p>
<p>- Nezadovoljan sam jer neki su igrači i ovom prigodom previše glumili zvijezde umjesto da se podrede zahtjevima kolektiva. Lijek za nešto takvo je ohladiti takve igrače, bez obzira kako se zvali i u kojem klubu igrali. Moramo jednom shvatiti da je prošlo vrijeme imena i prezimena i da konačno s time upoznamo javnost. Jedino mjerilo je teren. </p>
<p>Tim povodom reagirao je Jozić, koji je nastojao zaštititi svog kolegu u tom pogledu: </p>
<p>- I Slišković je u svojevrsnoj situaciji kao što je bila moja kad sam preuzeo hrvatsku reprezentaciju. Bio sam napadan zbog toga što sam stao primjerice iza jednog Davora Šukera, a pitam hoćete li me danas napadati, nakon što ste vidjeli njegovu izvedbu. Bitno je izdržati, u ovom poslu treba imati strpljenja i ići korak po korak. </p>
<p>Zlatko AbramovićTeren nije dozvolio bolju igru«</p>
<p>Stipe Pletikosa: </p>
<p>- Odigrali smo vrlo dobru utakmicu po teškom vremenu što nam jako puno znači. Šteta je što zbog ove kiše nije bilo više gledatelja, nisam imao puno posla. I Šimunić i Robert Kovač su sjajno obavili svoje zadatke...</p>
<p>Goran Vlaović: </p>
<p>- Bila je zanimljiva utakmica, možemo biti zadovoljni. Bio je dosta težak teren, ali evo, konačno smo pobijedili. Osobno sam zadovoljan sa svime, osim možda s realizacijom. Bošnjaci su u Zagreb došli s dosta ambicija, ali našom smo igrom mi ipak pokazali da smo na neki način ipak ovdje gazde. Od početka smo željeli tu pobjedu mnogo više nego oni. </p>
<p>Bruno Akrapović:</p>
<p>- Ovo je za nas katastrofalan rezultat. Nismo bili u stanju adekvatno se oduprijeti hrvatskoj reprezentaciji, niti na defanzivnom, ni na ofanzivnom planu. Hrvatska reprezentacija je doista jaka na svim mjestima i želim joj sve najbolje na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p>Ivica Olić:</p>
<p>- Drago mi je da sam u svom trećem nastupu napokon postigao prvi pogodak za reprezentaciju. Drago mi je da smo napokon pobijedili nakon dva neodlučena rezultata, ova nam je pobjeda svakako trebala, što po ovako teškom vremenu nije bilo nimalo lako. Nastojat ću što bolje igrati u ovim utakmicama koje su preostale do Svjetskog prvenstva. Sa Zagrebom želim osvojiti naslov hrvatskog prvaka, a nadam se da ću nakon toga doista i zaigrati u Japanu i Koreji.</p>
<p>Elvir Bolić:</p>
<p>- Zaslužena pobjeda Hrvatske, teren nije omogućio neku bolju utakmicu. Mi smo vidjeli neke svoje slabosti i nadam se da ćemo ih uspjeti ispraviti. Na našoj igri stvarno moramo mnogo toga popraviti, jer ovo danas je bilo jako slabo. Hrvatska je u ovoj utakmici bila puno bolja od nas, ali isto tako mislim da bi na Svjetskom prvenstvu Hrvati morali biti mnogo bolji. </p>
<p>Hasan Salihamidžić:</p>
<p>- Moramo priznati da je hrvatska reprezentacija bila bolja i apsolutno je zasluženo pobijedila. Jesmo li mogli nešto više napraviti? Večeras ne, jer su Hrvati bolje igrali, stvorili su više šansi i jednostavno su nas nadigrali. U našoj igri moramo mnogo toga popraviti i nadam se da ćemo u tome uspjeti. </p>
<p>Robert Kovač:</p>
<p>- Ovo nam je bila bitna utakmica prije SP, dobro smo je odigrali i zasluženo pobijedili. Probali smo maksimalno igrati na ovome teškom terenu, no bilo je vidljivo da ni nama, a ni njima, nije bilo lako. </p>
<p>Davor Šuker:</p>
<p>- Utakmica je bila solidna, došli smo s ciljem da moramo pobijediti radi atmosfere uoči Svjetskog prvenstva. Imali smo mnogo prilika, mogli smo postići još koji pogodak, a BiH nije imala neke izrazite šanse i mogu reći da sam izrazito zadovoljan igrom momčadi na ovako teškom terenu. Zahvaljujem svim gledateljima koji su nas došli podržati. </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko su hrvatski aduti za Euro 2008. godine?</p>
<p>Na dogovornom sastanku delegacija BiH i Hrvatske u Zagrebu, u vezi s Uefinim kongresom 25. travnja, doznali smo da gosti za promotore kandidature imaju oskarovca Tanovića i Ivice Osima, a mogući su hrvatski kandidati Janica Kostelić i Goran Ivanišević </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Danis Tanović, dobitnik ovogodišnje nagrade Oscar za najbolji film izvan engleskoga govornog područja, trebao bi biti jedan od BiH promotivnih aduta na Kongresu Uefe u Švedskoj, 25. travnja, u vezi sa zajedničkom kandidaturom s Hrvatskom za oganiziranje nogometnog EP-a 2008. godine. Tko će biti hrvatski aduti na tom događaju?</p>
<p>O strategiji zajedničke promocije, kao i svega što ide uz to, zajedničkim su sastankom pokušali osmisliti osnovne odrednice predstavnici obje zemlje u srijedu u podne u prostorijam HNS-a. Bilo je, dakako, i govora o zvučnim imenima, koja bi na kongresu Uefe u Stockholmu trebala privući pažnju prigodom promoviranja svih kandidata za domaćinstvo nogometnog EP-a 2008. godine. Gosti iz BiH spomenuli su da oskarovac Tanović nema ništa protiv da ovom prigodom bude u ulozi svojevrsnog veleposlanika promotivnih aktivnosti svoje zemlje, kao ni Ivica Osim, pa je bilo zanimljivo doznati tko će biti hrvatski aduti. </p>
<p>Od Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, nismo, naravno, ništa doznali, čak ni kad smo rekli da znamo tko bi to mogao i morao biti: riječ je o Janici Kostelić i Goranu Ivaniševiću. No, Srebrić je samo rekao da ćemo »već na vrijeme, kada sve bude točno uglavljeno« doznati imena.</p>
<p>Srebrić je vrlo indikativno odgovorio kad smo ga pitali biraju li se na tom Uefinom kongresu i članovi IO-a Uefe, jer neka su mjesta prazna, a jedan je od 10-ak kandidata i Vlatko Marković, predsjednik-a HNS:</p>
<p>- Ostane li u kandidaturi, predsjednik Marković figurirat će za člana IO Uefa, rekao je Srebrić. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vlajčević kupuje vrijeme</p>
<p>Lani je Zdravko Mamić izbjegao kaznu jer se ispostavilo da on uopće nije predsjednik Croatije iz Sesveta, iako se tako predstavljao / Stoga ne bi bilo loše provjeriti je li Mamić dopredsjednik Dinama ili se tako samo predstavlja</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Društvo iz sudačke organizacije koja drma hrvatskim nogometom, a njima, pak, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Vlatko Marković (kako posljednjih dana odzvanja u hrvatskim medijima), drmat će do daljnjega. Točnije, iduće srijede kad bi o tome trebao svoj pravorijek reći Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac Udruge profesionalnih klubova Prve HNL.</p>
<p>Trebao se Vlajčević oglasiti ove srijede, ali, po običaju, igra na provjerenu kartu prolaznosti vremena. Točnije, zaborava koje dolazi s vremenom, pa tako kazna može biti blaža, ako nije isključen i oprost. Dakle, Dinamovi će dužnosnici Velimir Zajec, Ilija Lončarević i Zdravko Mamić još sedam dana iščekivati koja ih vrsta kazne može dohvatiti zbog vrlo teških objeda. Pogotovo Mamića koji je optužbe na račun sudaca i predsjednika HNS-a prisnažio pričom o »mafijaškoj sprezi«. U tom razdoblju Vlajčević mora razmotriti pismena očitovanja spomenute trojice zašto su tako govorili o sucima i Markoviću.</p>
<p>Vlajčević će pritom trebati sagledati okolnosti koje mora uzeti u obzir kad će Mamiću odmjeravati kaznu. Dinamom dopredsjednik je, naime, u svojevrsnom »povratu«. On je prije godinu dana, kao predsjednik Croatije iz Sesveta, javno optužio suce, spominjući svoja bogata iskustva s njima »kad ih je potkupljivao kako je htio«.</p>
<p>No, tada su se sve pozitivne snage uprle rukama i nogama da Mamić ipak ne bude kažnjen. Vlajčević je tad Mamiću odredio kaznu od četiri mjeseca zabrane obavljanja dužnosti u nogometu zbog narušavanja Kodeksa u nogometu. No, baš po izricanju kazne Mamić je rekao da uopće nije predsjednik kluba, iako se prije toga svagdje tako predstavljao. Čak je u donio i potvrde. Tek da Vlajčević ostane bez teksta i da novinarima uputi ozbiljnu kritiku zašto nisu provjerili je li Mamić zaista predsjednik Croatije iz Sesveta ili se samo tako predstavljao.</p>
<p>Stoga nam zapravo ne bi trebalo biti zgorega da prije iduće srijede i Vlajčevićevog očitovanja o kazni, provjerimo Mamićev status u Dinamu i je li on uistinu dopredsjednik kluba ili ne.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Riječani i drugi put pobijedili Splićane</p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Košarkaši riječkog Triglav osiguranja poremetili su planove Split Croatia osiguranja glede osvajanja drugog mjesta u prvenstvu, pobjedivši ih na Gripama rezultatom 87-83 (48-37). Riječka momčad vodila je cijelu utakmicu, dobro pripremljena za igru »žutih«, diktirala je igru i kontrolirala rezultat. </p>
<p>Tek malo posrtanje pred kraj utakmice posljedica je toga što trener Arsen Bošković nema previše igrača na raspolaganju. No, iako su dvije minute prije kraja gubili s pet poena razlike, koševima Štembergera i Baždarića osvojili su bodove koje su igrom i zaslužili. Splitski košarkaši su uložili veliki napor, no nisu bili dovoljno koncentrirani što se osjećalo pogotovo u napadačkom dijelu igre. Ovim porazom umanjena je pobjeda u prošlom kolu protiv Zadra, a Vinko Jelovac trener Splita je kazao: </p>
<p>- Tko visoko leti nisko pada, stara je poslovica i izgleda da smo se mi opekli. Momčad se mora znati pripremiti za utakmicu. Cijelu utakmicu smo jurili rezultat i u samoj završnici nismo bili dovoljno koncentrirani da preokret kapitaliziramo pobjedom. </p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT CO - TRIGLAV OSIGURANJE 83-87 (18-18, 19-30, 21-19, 25-20)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 26 (7-9), Mimica 23 (2-2), Tomeljak 2, Kuqo 8 (4-4), Žižić 20 (4-5), Rančić, Ukić 2 (2-2), Bižaca, Pašalić, Grgurević 2 (2-6), Gaurina, Oršulić.</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 23 (6-6), Delibašić, Baždarić 31 (10-11), Čekada, Genjac 11 (3-3), Štimac 17, Karamatić, Devčić, Budinić, Velčić 5.</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uzbudljivo samo na kraju</p>
<p>OSIJEK, 17. travnja</p>
<p> - Ni promjena trenera nije se bitnije odrazila na momčad osječkih košarkaša. Istina, protiv objektivno jačih Zadrana Osječani su zaigrali aktivnije i borbenije nego u posljednjim utakmicama, pa su izbjegli katastrofu, ali peti poraz uzastopce nisu, Zadar je bio bolji sa 105-94 (53-42). </p>
<p>Zadrani u takvoj situaciji nisu imali problema, ali treba ih pohvaliti što su zaigrali bez podcjenjivanja i odradili posao maksimalno profesionalno.</p>
<p>Nešto uzbudljivije bilo je samo u posljednje tri minute utakmice. Tada su se na terenu pojavili najmlađi osječki košarkaši, ali njihovi prvi ubačaji lopte u suparnički koš, uz bezgranično zalaganje, nisu mogli ozbiljnije ugroziti vodstvo boljih gostiju. I u tim trenucima, zanimljivo, teret je na svoja leđa preuzeo junak susreta, centar Zadra Ivan Grgat za kojeg tijekom cijelog susreta domaćin nije imao pravo rješenje. </p>
<p>• SD Zrinjevac</p>
<p>OSIJEK - ZADAR 94-105 (22-32, 20-21, 19-18, 33-34)</p>
<p>OSIJEK: Kovačević 4 (2-2), Bratić 4, Voloder 3, Thomas 26 (4-5), Leko 5 (1-2), Kuduz, Bullock 26 (1-1), Mandić 6 (2-2), Budimir 4, Helbich 10, Barišić, Lozančić 6 (2-2).</p>
<p>ZADAR: Knežević 15 (2-4), Milačić 12 (4-7), Vladović, Škalabrin 4, Panić, Bocevski 13 (5-10), Špralja, J. Ružić 18 (4-6), Dijan 2, T. Ružić 7, Vrsaljko, Grgat 34 (10-11).</p>
<p>SUCI: Anzulović i Maras (oba Zagreb). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan GRGAT </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladostašice izborile »majstoricu«!</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Odbojkašice Mladosti pobijedile su u drugoj utakmici polufinala doigravanja ekipu Kaštela 3-1 i izborile »majstoricu«. Trebalo je uistinu biti optimist pa vjerovati da će »mladostašice« igrati s favoriziranim Kaštelankama tri utakmice, no čar sporta i jest upravo u tome što se rezultati ne mogu upisivati unaprijed. Osim toga, u ovom bi slučaju bila prava sportska tragedija da su odbojkašice Kaštela u Zagrebu pobijedile igrom kakvu su prikazale u srijedu. Zabunu koja je od samog početka vladala u njihovim redovima - od prijema servisa, pa do završavanja napada - Zagrepčanke su naprosto morale iskoristiti, iako ni njihova igra nije bila blistava. Ipak, u prvom setu su od 16-20 došle do 23-20 i osvojile taj set, što je vjerojatno odlučilo i meč, usprkos tome što se činilo da su gošće u drugom setu uhvatile pobjedničlki ritam. Iskusna Marija Anzulović osvojila je neke ključne poene, dok su u većini slučajeva za Mladost poentirale Zuanović i Barun.</p>
<p>• Mladost Pompea - Kaštela DC 3-1</p>
<p>(25-23, 17-25, 25-14, 25-17)</p>
<p>MLADOST: Zuanović 20, Vicknair 4, Anzulović 11, Dugandžić 6, Ščerbakova 6, Barun 18, Randić</p>
<p>KAŠTELA: Stipanović 7, Tolmačova 17, Kalebić 9, Katić 3, Kovačević 17, Vovčenko 3, Šimić.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zakašnjeli poziv Ive Majoli</p>
<p>Protiv Češke nastupit će Silvija Talaja, Jelena Kostanić, Karolina Šprem i Ana Vrljić / Navodno je Majoli pokušala kontaktirati s Prpićem, no on je bio nedostupan...</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Koliko je izborniku Goranu Prpiću stalo do Ive Majoli i koliko priželjkuje njezin nastup na predstojećem Fed kup dvoboju protiv čeških tenisačica najbolje govori činjenica kako je u trenucima kada su »curile« posljednje minute za prijavu reprezentativnog popisa Međunarodnoj teniskoj federaciji (ITF) - igrao tenis. Nazvali smo ga kada europski narod napušta svoja radna mjesta kako bi saznali nešto više o možebitnoj promjeni mišljenja... </p>
<p>- Nazovite kasnije, sada igram tenis, ispalio je izbornik hrvatskih tenisačica.</p>
<p>Kasnije smo saznali kako će s tog istog popisa izostati i Matea Mezak. Mlada Zagrepčanka obnovila je ozljedu koljena koju »vuče« već duže vrijeme. Izbornika Pilića dobili smo nakon odigrane partije tenisa:</p>
<p>- Definitvno ostajem pri svojoj prvotnoj odluci da ne pozovem Ivu Majoli, a umjesto Mezak u reprezentaciju sam pozvao našu talentiranu tenisačicu Anu Vrljić.</p>
<p>Kako je 24-godišnja Zagrepčanka odbila nastupiti u posljednje dvije reprezentativne akcije, izbornik Prpić javno je obznanio kako će se idući put Majoli morati javiti njemu ako želi igrati za Hrvatsku. Istaknuo je tada kako je potrošio mnogo vremena razgovarajući s Ivom i njezinim ocem Stankom. Ipak, nije ih uspio nagovoriti na promjenu plana i programa nastupa na turnirima, što je obitelj Majoli navela kao glavni razlog odbijanja poziva u reprezentaciju.</p>
<p>Iva Majoli posljednja je dva mjeseca u SAD-u, a ovog tjedna nastupa na WTA turniru u Charlestonu. Izbornik Prpić se, pak, u srijedu vratio iz Budimpešte, gdje je pratio nastupe Jelene Kostanić i Silvije Talaje. Navodno je Majoli pokušala kontaktirati s Prpićem, no ovaj je bio nedostupan te je tako Majoli zakasnila s pozivom koji je trebao pomiriti zahlađene odnose...</p>
<p>Podsjetimo, Prpić i Majoli i više su nego uspješno surađivali tijekom »zlatnih« godina hrvatske tenisačice. Pod vodstvom Prpića Majoli je i osvojila pariški Grand Slam 1997. godine, a od njihova je razlaza karijera Zagrepčanke u silaznoj putanji. Sve se više počelo pričati o njezinim ludim provodima, a sve manje o njezinoj sjajnoj igri. Potpuni krah doživjela je nakon ozljede ramena, od koje se ustvari još nije oporavila. Iva Majoli danas ne može proći više od dva-tri kola, a ove je sezone u deset nastupa ostvarila tek četiri pobjede...</p>
<p>Upravo je zbog očito nesređenih odnosa teško shvatiti kako je pravi razlog izostanka Majoli s reprezentativnog popisa komunikacijske prirode. S jedne je strane Prpić, koji ne želi tek tako pregaziti svoju riječ i princip. Zasigurno se osjeća uvrijeđenim i izdanim od strane njegove učenice, koja se zamjerila mnogima kada je u danima najveće slave tražila veliki novac za nastup u reprezenataciji, a koja sada više nije toliko privlačna organizatorima turnira. Ujedno ne želi riskirati »trulo« ozračje među pozvanim tenisačicama, budući da bi se Kostanić i Talaja mogle naljutiti na izbornika, jer forsira nastup Majoli, koja ove sezone nije u ništa boljoj formi od tog dvojca...</p>
<p>S druge strane, Majoli se u posljednji trenutak odlučila kako ipak želi igrati protiv Češke, budući da joj se to ovog puta poklapa s programom, neće morati mijenjati hotel, jer nastupa na bolskom turniru. Uglavnom, ponaša se poput teniske princeze, koja je punopravni član »Top 10« kluba na WTA ljestvici, a ustvari je daleko od igre koju smo gledali u Roland Garrosu prije pet godina. Ukoliko je stvarno htjela igrati za reprezentaciju mogla je taj poziv obaviti i puno ranije...</p>
<p>Zadnji rok za prijavu igračica ustvari je petak u podne, kada će na Bolu u Braču biti upriličen ždrijeb dvoboja hrvatskih i čeških tenisačica. Naime, iako je rok za prijavu tenisačica ITF-u istekao u srijedu u ponoć, izbornici reprezentacija imaju pravo promijeniti dvije od četiri prijavljene tenisačice uoči samog ždrijeba. Dakle, teoretski je moguće očekivati kako će se Goran Prpić i Iva Majoli staviti u stranu međusobne nesređene odnose u interesu hrvatskog tenisa...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Trnsko - dvorana s »najpoštenijim« semaforom</p>
<p>U derbiju 6. kola u dvoboju dvije mlade momčadi Zagreba i Splita CO, splitski košarkaš Roko-Leni Ukić je pogodio dva slobodna bacanja 0.2 sekunde prije kraja dvoboja i minimalni manjak svoje momčadi pretvorio u isti takav višak </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Da su u utorak pobijedili Split CO, košarkaši Zagreba stigli bi nadomak ambicioznog cilja, postavljenog početkom Lige za prvaka, a to je četvrto mjesto i ulazak u doigravanje, ali i osiguranje igranja u Goodyear ligi sljedeće sezone. Ipak, na kraju su gosti iz Splita doslovno »iščupali« pobjedu u Trnskom (65-64), ali i nakon ovog dvoboja ostaje uvjerenje da je mlada momčad, koju s klupe vodi Dražen Anzulović, najveće osvježenje u nas ove sezone.</p>
<p>Budući da je i momčad Splita sastavljena uglavnom od mladih igrača, prisustvo kamera državne televizije znatno je utjecalo na kvalitetu igre. Razumljivo je kako je nervoza bila prisutna u oba sastava, a to je rezultiralo velikim brojem pogrešaka.</p>
<p>- Čak smo osam čistih protunapada upropastili. Dio je razloga tome sigurno i prisustvo kamera, ali ako moji igrači žele postati »pravi«, moraju se na to naviknuti, komentirao je tu nervozu domaći trener, a Vinko Jelovac, vidno zadovoljan što je njegov sastav izborio pobjedu u neizvjesnoj završnici, rekao je:</p>
<p>- Razlog velikom broju pogrešaka leži u tome što su obje momčadi podlegle odgovornosti. Ipak, moji su igrači pokazali karakter, a pobjeda protiv Zagreba za nas je dobar rezultat. No, i dalje nas očekuje izgradnja momčadi, a ako se pokaže prilika i za dobar rezultat, pokušat ćemo je iskoristiti.</p>
<p>Dražen Anzulović nije želio razlog poraza tražiti u suđenju, ali nije izdržao da ne namigne prilikom odgovora na pitanje kako je njegova momčad nadskakana:</p>
<p>- Izgleda da su suci dopuštali da se na skok ide malo čvršće.</p>
<p>Osim što vjerojatno nikad neće biti »vruć« teren s obzirom na podršku s tribina, Trnsko bi se, sudeći prema utakmici u utorak, moglo pohvaliti i s »najpoštenijim« semaforom u Hrvatskoj. Naime, dva se puta činilo kako je napad Splita istekao, jedan je od njih bio onaj pretposljednji, koji je završio promašajem Subotića, nakon kojeg je lopta pala u ruke Ukića, ali sirena za istek nije se oglasila. Kako je duhovito primijetio jedan kolega, »to se nikad ne bi dogodilo, naprimjer, u Šibeniku«.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Powellova srednjoistočna misija bez rezultata</p>
<p>RAMALLAH/JERUZALEM, 17. travnja</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell završio je u srijedu u Ramallahu sastanak s palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom, ishod kojega je jedan visoki palestinski dužnosnik ocijenio »katastrofalnim«.</p>
<p>»Prekid vatre između Izraelaca i Palestinaca bit će moguć samo nakon potpunog povlačenja izraelskih snaga iz palestinskih gradova i nastavka sigurnosnih kontakata dviju strana«, rekao je Powell novinarima u srijedu, na kraju svoje sedmodnevne mirovne misije koja nije urodila rezultatima. </p>
<p> Izraelsku ofenzivu nazvao je »preprekom koja sprečava napredak« prema ozračju potrebnom za mirovne pregovore. Državni tajnik najavio je da će se ponovo vratiti na Srednji istok, no nije rekao kada. U srijedu je napustio to područje, a da nije uspio postići dogovor o obustavi vatre ni o povlačenju izraelskih trupa iz palestinskih gradova. </p>
<p> Sedam dana nakon što je američki predsjednik zatražio hitno povlačenje izraelskih snaga, Sharonova okupacija i dalje traje, a samo u jednom danu zabilježeno je 12 izraelskih upada, rekao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat. Izraelske snage ušle su u srijedu u jedno palestinsko selo istočno od Tulkarama, na Zapadnoj obali. Očevici su rekli da su tenkovi ispalili granate na sjedište palestinskih snaga sigurnosti u selu Bal'a te da izraelski vojnici pretražuju kuće.</p>
<p> Izraelska vojska već tri tjedna okupira Ramallah, Betlehem, Jenin i Nablus u kojima je na snazi policijski sat. Druga naselja na Zapadnoj obali u okruženju su i izraelski vojnici redovito upadaju u njih. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SAD povlači osoblje iz veleposlanstva u Caracasu </p>
<p>Premda tvrdi da nije podržavao puč protiv predsjednika Cháveza, Washington očekuje napade na svoje građane u Venezueli</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U strahu da će američki građani u Venezueli biti izloženi napadima, Sjedinjene Države najavile su da će iz svoje ambasade u Caracasu povući sve one koji nisu nužni za funkcioniranje te misije. State Department tvrdi kako raspolaže informacijama o prijetnjama Amerikancima nakon prošlotjednoga rušenja predsjednika Huga Cháveza, koji se, nakon dva dana u vojnome zatočeništvu, ponovo vratio u predsjedničku palaču Miraflores.</p>
<p>SAD smatra da je situacija u Venezueli još neizvjesna i nepredvidiva te upozorava Amerikance da ne putuju u tu zemlju ako ne moraju. Osobito se očekuju izljevi antiameričkoga raspoloženja nakon što je u utorak Washington priznao da je imao kontakte s protivnicima Huga Cháveza koji su sudjelovali u njegovu rušenju.</p>
<p>No, Bijela kuća i dalje tvrdi kako je Chávezovim protivnicima jasno dala na znanje da neće podržati puč. »Naša poruka bila je dosljedna: Političku situaciju u Venezueli trebaju razriješiti Venezuelanci, mirno i demokratski, u skladu s ustavom«, objasnio je u utorak novinarima glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer Premda je američka vlada opovrgnula insinuacije Chávezovih pristaša da je bila obaviještena o planovima puča protiv predsjednika, činjenica je da Washington nije osudio nedemokratski način smjene demokratski izabranoga šefa države i ulogu vojske u njegovoj iznuđenoj ostavci. </p>
<p>Nakon Chávezova obećanja u utorak da će u zemlji početi proces pomirenja, State Department pozvao je »sve Venezuelance da iskoriste tu priliku za nacionalnu pomirbu i istinski demokratski dijalog«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nakon općeg štrajka počeo medijski rat u Italiji</p>
<p>Prema sindikatima, štrajku se odazvalo 13 od 14,5 milijuna radnika / Vlada je uspjela »vidjeti« samo pola od tog broja, a mediji, kako koji, imaju svoje procjene optužujući jedni druge / Sindikati procjenjuju da je štrajkalo 80 do 90 posto zaposlenih Talijana, a poslodavci i vlada govore o samo 40 posto</p>
<p>RIM, 17. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Opći osmosatni štrajk što su ga organizirali talijanski sindikati nije još ni završio, a već je počeo medijski rat oko ocjene njegove uspješnosti. Tri najznačajnije sindikalne središnjice iznose podatak o sudjelovanju više od 13 milijuna radnika od ukupno 14,5 milijuna zaposlenih, i o tri milijuna onih koji su sudjelovali na prosvjednim skupovima širom Italije. Vlada taj broj »umanjuje za pola«, u čemu ju podržava i Udruga poslodavaca koja tvrdi da se samo 50 posto radnika odazvalo pozivu na opći štrajk. I talijanski mediji, ovisno o orijentaciji, imaju svoje procjene, koje se bitno razlikuju, a vidljivi su napisi u kojima jedne novine zbog toga optužuju druge.</p>
<p>Neosporna je činjenica da se u utorak 16. travnja u Italiji zaustavio sav promet. Nacionalna avio kompanija Alitalija je bila prisiljena otkazati 286 letova od ukupno 324 koliko ih dnevno obavlja. Sve banke, državni uredi i pošte bili zatvoreni, a zbog zakonske obveze osigurana je samo najnužnija usluga. </p>
<p>Poduzetnici optužuju sindikate da su i oni koji su željeli raditi bili spriječeni da dođu na radno mjesto. Sindikati odgovaraju protuoptužbama da su mnogi radnici došli na posao zbog prijetnje otkazom, što je u potpunoj suprotnosti s temeljnim radničkim pravima. </p>
<p>»Bio je to Ferragosto u travnju«, usporedba je kojom se ocjenjuje uspješnost štrajka. Ferragosto je blagdan Velike Gospe 15. kolovoza i tada nitko u Italiji ne radi. I policija se na svoj način uključila u »rat brojkama«. Tako je u Firenzi gdje je 400.000 ljudi slušalo Sergija Cofferatija, glavnog tajnika najjače sindikalne organizacije CGIL, policija uspjela» izbrojiti« samo 200.000 radnika. Na skupu u Bologni bilo je više od 350.000 radnika, a policija ih je »vidjela« samo 150.000. </p>
<p>Sindikati procjenjuju da je štrajkalo 80 do 90 posto zaposlenih Talijana, a poslodavci i vlada govore o samo 40 posto, a u malim poduzećima je, prema poslodavcima, štrajkalo samo dva do pet posto radnika. Procjenu vlade Berlusconi podupire i podatkom o potrošnji struje koja je smanjena za samo 20 posto, dok je smanjenje neradnim danima 38 posto.</p>
<p>Bez obzira na rat brojkama, nakon štrajka koji je pokazao snagu sindikata i odlučnost radnika da se bore za svoja prava, trebat će ponovno sjesti za pregovarački stol. Međutim obje strane postavljaju nemoguće uvjete za pregovore. </p>
<p>Sindikati ne žele pregovarati sve dok vlada ne odustane od izmjena člana 18 Zakona o radu, a vlada ne odstupa od stajališta da se može pregovarati o svim drugim aspektima reforme tržišta radne snage, osim o izmjenama tog člana. Možda, s malo sarkazma i ironije, rješenje leži u »izboru« oskarovca glumca, komičara i režisera Roberta Begninija za talijanskog predsjednika, što je klicala masa na Narodnom trgu u Rimu. Njegovo prisustvo je najviše oduševilo manifestante. Begnini je u svom poznatom stilu na tu »kandidaturu« odgovorio: »A protiv koga ću onda moći uperiti svoje šale?«, misleći na Berlusconija koji je glavna meta njegovih satiričnih žaoka. </p>
<p>Jedino Berlusconi, njegov zamjenik Gianfranco Fini i ministar rada Roberto Maroni mogu otvoriti put novom dijalogu, za što su i više navrata izrazili dobru volju. No, sindikati će morati pokazati više fleksibilnosti ukoliko stvarno žele da se pronađe rješenje. Produljavanje i produbljivanje sukoba nikome neće donijeti ništa dobro i toga su svjesne obje strane. Pitanje je samo tko će pokazati više političke i životne razboritosti. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Xanana Gusmao postao prvi predsjednik Istočnog Timora</p>
<p>DILI, 17. travnja</p>
<p> - Bivši vođa pokreta otpora Xanana Gusmao službeno je u srijedu proglašen pobjednikom prvih predsjedničkih izbora održanih u Istočnom Timoru, u kojemu će se idući mjesec proglasiti neovisnost nakon 24 godine indonezijske vladavine i više od četiri stoljeća portugalske kolonijalne vlasti. </p>
<p>Gusmao je dobio 82,69 posto glasova, a njegov jedini protivnik Francisco Xavier do Amaral 17,3. Predsjednik 40-člane skupine EU-ovih promatrača John Bowis izjavio je kako ima puno povjerenje u pouzdanost izbornih rezultata. Istočni Timor je pod nadzorom Ujedinjenih naroda od 1999. kada su stanovnici te zemlje glasovali za neovisnost na referendumu održanim pod pokroviteljstvom UN-a.</p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan vodit će ceremoniju prijenosa vlasti koja će se održati 20. svibnja. Tada će predsjednik Gusmao, premijer Mari Alkatiri i članovi njegova kabineta položiti svečanu prisegu na mandat u trajanju od pet godina. </p>
<p>U prvim danima nove vlasti poteškoća bi moglo biti zbog ne baš sjajnih odnosa između Alkatirija i Gusmaoa premda Alkatiri uvjerava da će učiniti sve kako bi s ostalim dijelovima vlasti uspješno radio na dobrobit 750 tisuća stanovnika Istočnog Timora.</p>
<p>Novi ustav nove države određuje polupredsjednički sustav gdje predsjednik može otpustiti premijera i staviti veto na zakone, no sve to u okvirima snažne uzajamne kontrole tijela vlasti koja međusobnu suradnju čini ključnom. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Solana: Prihvaćanje ustavnih promjena pokazatelj za EU </p>
<p>SARAJEVO, 17. travnja</p>
<p> - Visoki povjerenik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana poručio je u utorak bosanskohercegovačkim vlastima da je uvjet za približavanje ove zemlje EU dalji napredak u izgradnji multietničke države u kojoj postoji funkcionalna vlast.</p>
<p>- Želimo da se što više približite Europskoj uniji, ali da bi se to postiglo ova zemlja mora krenuti naprijed. Situacija u BiH je bolja nego što je bila, ali činjenica je da bi mogla biti još bolja i to je ono u čemu međunarodna zajednica želi pomoći ovoj zemlji i njezinim liderima. Pravi smjer za BiH je onaj o kojem govori visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, multietnička zemlja u kojoj postoji funkcionalna vlast.</p>
<p> Stranački čelnici i članovi parlamenata imaju priliku pokazati te težnje glasovanjem o ustavnim promjenama, rekao je Solana u Sarajevu, samo dan prije isteka roka (18. travnja) do kada parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske trebaju usvojiti ustavne amandmane. Usvajanje ovih amandmana što bi trebalo ukinuti postojeću praksu diskriminacije Srba u Federaciji BiH, odnosno Hrvata i Bošnjaka u RS, uvjet je i da Izborno povjerenstvo proglasi održavanje izbora u planiranom roku, po pravilima koja će biti sukladna odluci Ustavnog suda.</p>
<p>Solana je u Sarajevo doputovao u utorak poslijepodne, a već je u srijedu otišao na Kosovo. Boravak u glavnom bosanskohercegovačkom gradu iskoristio je da bi se sastao s visokim predstavnikom Petritschem i lokalnim liderima. On je poručio političkim vođama u BiH da će Europa ubuduće od njih tražiti veći stupanj odgovornosti te ih pozvao da podrže ustavne reforme sadržane u sarajevskom sporazumu, kojeg su, podsjetimo, u Uredu visokog predstavnika potpisali predstavnici SDP-a, Stranke za BiH i NHI-ja.</p>
<p>Sa svoje strane, Wolfgang Petritsch iskoristio je posjet španjolskog diplomata da još jednom pozove na provedbu sarajevskog sporazuma, odnosno prihvaćanje ustavnih amandmana.</p>
<p>-Stvari su sada u rukama SDA i HDZ. Oni se moraju uozbiljiti i glasovati za amandmane koji toliko znače za Bosnu i Hercegovinu, rekao je Petritsch te dodao da će od načina njihovog glasovanja u parlamentu ovisiti budući odnos i suradnja s međunarodnom zajednicom.</p>
<p>Inače, razlog boravka visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku u Sarajevu su i pripreme za uspostavu misije Europske policije u BiH, koja bi početkom iduće godine trebala zamijeniti sadašnju međunarodnu policiju (IPTF), koja djeluje u okviru misije UN u BiH. Podsjetimo, 500 europskih policajaca od 1. siječnja 2003. godine preuzet će ulogu nadzora i obuke lokalnih policijskih snaga, a ova će misija stajati godišnje oko 38 milijuna eura.</p>
<p>Solana je u Sarajevu odgovorio i na novinarsko pitanje vezano za objavljivanje izvješća o padu Srebrenice i kolektivnu ostavku nizozemske vlade. Po njegovim riječima, ovi događaji govore o angažmanu i odgovornosti međunarodne zajednice:</p>
<p>» Međutim, mnogo je veći problem što ljudi koji su doista najodgovorniji za zločine u Srebrenici u srpnju 1995. godine, još nisu uhićeni i izvedeni pred Haaški sud«, rekao je Javier Solana.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Tečajevi za teroriste« neugodan skandal za SDA</p>
<p>MOSTAR, 17. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Slučaj AID«, podizanje optužnica zbog terorizma i špijunaže protiv čelnih ljudi muslimanske tajne policije Bakira Alispahića (i bivšeg ministra unutarnjih poslova Republike BiH), Irfana Ljevakovića i Envera Mujezinovića i dalje potresa Bosnu i Hercegovinu. Na vidjelo stalno izlaze novi detalji vezani uz događanja u terorističkom kampu na Pogorelici od listopada 1995. do sredine veljače 1996. i o vezama tadašnje sarajevske (SDA) vlasti s iranskom obavještajnom službom. Trojica osumnjičenih tvrde da su iznenađeni zahtjevom za pokretanje istražnog postupka protiv njih jer su za sve saznali iz medija, »a to je najgrublji oblik kršenja odrednica Zakona o krivičnom postupku«. Njih optužnica tereti da su organizirali kamp na planini Pogorelici kod Fojnice, gdje su polaznici AID-a i SDB-a republičkog MUP-a osposobljavani za terorističko-špijunske zadatke za inozemnu obavještajnu službu (ukupno 21 polaznik), kao i za izvršavanje naloga čelnika muslimanske tajne službe. </p>
<p>Još žešće su reagirali iz SDA. Ta stranka pokušava objasniti kako se otvaranjem »dosjea Pogorelica« i stvarne uloge AID-a, pokušava, »kriminalizirati pravedna borba protiv agresije i genocida, a Bošnjacima ponovno nametnuti veza s terorizmom«. O sadržaju dokumentacije koju su međunarodne Stabilizacijske snage (tada IFOR) pronašle u terorističkom kampu na Pogorelici i koja teško tereti Alispahića i društvo i za sobom povlači do sada uglavnom vješto »preskakano« pitanje suradnje muslimanskoga političkog vrha s međunarodnim teroristima, iz SDA - ni slova. </p>
<p>A četiri CD-a podataka, barem po onome što pišu bosansko-hercegovački dnevnici pozivajući se na sadržaj optužnice, teško terete Alispahića, Ljevakovića i Mujezinovića. Precizno su pobrojana sva imena polaznika »tečaja«, odlasci u Iran, promjene identiteta, načini na koji su obavljane pripreme za izvršenje atentata, ubacivanja gerilskih skupina u druge zemlje, a posebnim »predmetom obuke« bili su, između ostalih, i Fikret Abdić, Alija Delimustafić i Muhamed Filipović. </p>
<p>Nitko, pak, od uhićenih u IFOR-ovoj akciji na Pogorelici 15. veljače 1996. godine nije procesuiran, unatoč tome što je i tadašnji premijer Republike BiH Hasan Muratović obećao Amerikancima da će biti poduzete zakonske mjere protiv »Pogoreličana«. Muratović je od Alispahića u više navrata zahtijevao da ga izvijesti o rezultatima istrage i poduzetim mjerama od strane AID-a, no odgovor nikada nije dobio. Sada bi, šest godina nakon svega, ipak moglo doći do suđenja Alispahiću i njegovim bliskim suradnicima zbog »tečajeva« na Pogorelici.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Arafatova supruga odobrava samoubilačke atentate</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Suha, supruga palestinskoga vođe Yassera Arafata, o kojoj se dugo nije znalo gdje je i u kakvome je stanju, prije neki dan se prvi put javila iz Pariza gdje trenutačno živi. Tom je prigodom, u intervjuu saudijskoj tjednoj reviji Al Majallah, izjavila kako smatra »posve pravednima« atentate palestinskih samoubojica, i to neposredno prije nego što ih je njezin suprug osudio u razgovoru s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. »Otpor je zakonito pravo svih naroda koji su pod okupacijom«, rekla je pritom Suha Arafat.</p>
<p>Protumačila je kako su te »samoubilačke akcije dio toga prava«. A na pitanje kako bi reagirala da njezino dijete izvrši samoubilački atentat, odgovorila je protupitanjem: »Ima li u životu veće časti nego umrijeti kao mučenik za pravednu stvar?« Naime, Suha al Taweel je Palestinka kršćanske vjeroispovijesti i u braku s Yasserom ima kći Zahwu od sedam godina, koja je sada s njom u Parizu. Inače, u intervjuu saudijskoj reviji, naglasila je kako je »u svakom trenutku spremna vratiti se u Palestinu« i pridružiti se suprugu Arafatu koji u Ramallahu živi pod opsadom izraelske vojske. Pritom je pozvala arapske vođe da podrže »palestinski otpor« i potvrdila kako ne sumnja u pobjedu.</p>
<p>Istodobno u Izraelu, gdje je počelo jednomjesečno slavlje 54. obljetnice stvaranja židovske države (proglasio je je Ben Gurion 14. svibnja 1948.) u ozračju znatno utišane euforije zbog sadašnjih sukoba s Palestincima, snažno je odjeknuo komentar uglednoga ljevičarskog dnevnika Haaretz s naslovom »Proslava i ispit savjesti«. U njemu se naglašava: »U svojoj 54. godini nezavisnosti, Izrael pokušava primijeniti silu da bi riješio probleme sigurnosti koji ugrožavaju zemlju, ali je to uzaludan pokušaj. Čak naprotiv, to povećava palestinsko neprijateljstvo.« </p>
<p>Zaključak se, tvrdi komentator uglednoga izraelskog lista, jasno nameće: »Da bismo se oslobodili te opsesije, Izrael mora napustiti teritorije. Javno je mišljenje dovoljno zrelo da prihvati hrabru odluku kojom će se ispraviti ta strašna greška koju su činile izraelske vlade nakon 1967.: gradnju židovskih naselja na okupiranom ozemlju.« U međuvremenu, prema najnovijoj anketi, 57 posto Izraelaca izjašnjava se za jednostrano povlačenje s 80 posto Zapadne obale.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nizozemski tisak pozdravio ostavku vlade zbog Srebrenice </p>
<p>HAAG, 17. travnja</p>
<p> - Nizozemski tisak pozdravio je u srijedu odluku nizozemske vlade da podnese ostavku zbog nizozemskih propusta koji su doveli do pada Srebrenice 11. srpnja 1995. </p>
<p> »Vlada zaslužuje najveće moguće poštovanje za odluku o ostavci zbog izvješća o Srebrenici«, ocjenjuje uvodničar desno orijentiranog dnevnika Telegraaf. Lijevo orijentirani list Trouw ističe da je premijer Kok donio »jedinu moguću odluku«. »Premijer je preuzeo odgovornost za prethodne vlade, ali i za međunarodnu zajednicu što je znak pravde za žrtve pokolja i preživjele«, piše list.</p>
<p> Iako dočekana kao »velika gesta«, ostavka nizozemske vlade ostaje i dalje »vrlo mala gesta prema strašnim događajima od 1995.« i prema više od 7000 ubijenih Muslimana, naglašava Trouw.</p>
<p> List desnog centra Algemeen Dagblad ocjenjuje da je »Kok konačno učinio ono što je već nekoliko godina nužno«.</p>
<p> »Činjenica da je Nizozemskoj trebalo sedam godina da donese moralne i političke zaključke o Srebrenici, dokaz je koliko joj se bilo teško zamisliti nad svojim ograničenjima i moralnim propustima«, stroga je ocjena ekonomskog dnevnika Financieele Dagblad. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mesić posjetio Sankt Peterburg </p>
<p>U četvrtak će se hrvatski predsjednik sastati s Aleksejem II, patrijarhom moskovskim i cijele Rusije/ U Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose Predsjednik će sudjelovati na okruglom stolu o europskoj sigurnosti</p>
<p>MOSKVA, 17. travnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je, u sklopu trodnevnog posjeta Ruskoj Federaciji, bio u Sankt Peterburgu, gradu koji iduće godine slavi tristotu obljetnicu.</p>
<p> Hrvatski predsjednik položio je cvijeće na spomenik »Herojskim zaštitnicima Lenjingrada« te posjetio crkve i muzeje. </p>
<p> Na ulazu u Ermitaž Mesića je dočekao zamjenik direktora tog muzeja Vilim Bahov, čiji je stric bio praunuk bana Josipa Jelačića. Hrvatski predsjednik također je posjetio najveću pravoslavnu crkvu - Isakijevski sabor. Ta je crkva dobila ime po svećeniku Isaku Dalmatincu koji je došao u Rusiju iz bizantske Dalmacije i bio osobni svećenik Petra Velikog.</p>
<p> Nakon sastanka s lokalnim dužnosnicima, Mesić se poslijepodne vraća u Moskvu.</p>
<p> U četvrtak, posljednjega dana posjeta Ruskoj Federaciji, predsjednik Mesić razgovarat će s Aleksejem II, patrijarhom moskovskim i cijele Rusije.</p>
<p> Nakon toga posjetit će Moskovski državni institut za međunarodne odnose gdje će sudjelovati u okruglom stolu o europskoj sigurnosti.</p>
<p>Ruski mediji posvetili su pažnju dolasku hrvatskoga predsjednika u Rusiju premda su posjeti državnika u Moskvi postali svakodnevica, kojima novine više i ne pridaju veliku važnost.</p>
<p>Državna televizija ORT priredila je intervju s Mesićem još u Zagrebu zajedno s agencijom Itar-Tass, uoči njegova posjeta objavila je isječke, a cijeli intervju bit će u jednoj od emisija o državnicima. Radio Svoboda koji emitira na području cijelog bivšeg Sovjetskog Saveza također je objavio intervju s Mesićem.</p>
<p> List Vremja Novosti objavio je u srijedu preko cijele stranice intervju s predsjednikom Mesićem u kojem se govori o njegovu odnosu s prethodnim predsjednikom Franjom Tuđmanom, HDZ-u i njegovoj politici, raspadu Jugoslavije, pitanju srpske manjine, Haaškom sudu, te odnosima Hrvatske i Rusije. Dnevnik Izvjestija u utorak je u članku pod naslovom »Došao nam je čovjek koji je pokopao Miloševića« donio Mesićev portert. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vojković o slobodnoj trgovini između Rusije i Hrvatske </p>
<p>Hrvatski ministar gospodarstva Hrvoje Vojković razgovarao je u srijedu u Moskvi sa zamjenikom ruskog ministra ekonomskog razvoja Rodljdom Ferdinandovičem Piskoppeljom. Tema susreta bila je pokretanje hrvatsko-ruskih pregovora kako bi se sklopio ugovor o slobodnoj trgovini, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. Vojković je s Piskoppeljom razgovarao i o sklapanju novog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja. Dvojica dužnosnika raspravljala su i o podmirenju ruskog klirinškog duga Hrvatskoj energentima - isporukom električne energije, mazuta, plina, ugljena, obnovom hrvatske vojne opreme, te isporukom specijanih helikoptera za gašenje požara i razminiranja, kaže se u priopćenju. Ministar Vojković u Moskvi se sastao i s direktorom ruske elektroprivrede. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatska sufinancira obnovu Starog mosta u Mostaru </p>
<p>MOSTAR, 17. travnja </p>
<p> - Hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić u srijedu je u Mostaru zajedno s direktorom Svjetske banke u BiH Josephom Ingramom potpisao ugovor kojim će Vlada Republike Hrvatske s 4,6 milijuna kuna sufinancirati obnovu Starog mosta.</p>
<p> Naglasivši da je obnova Starog mosta važna za sve građane i narode Mostara i BiH, Vrbošić je rekao da se svojom donacijom hrvatska Vlada priključila zemljama donatorima u obnovi tog kulturno-povijesnog objekta. »Tragična i teška vremena su iza nas, došlo je vrijeme građenja mostova«, istaknuo je. </p>
<p> Stari most u Mostaru srušilo je topništvo HVO-a u jesen 1993. godine u vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba. Most je bio sagrađen u XVI. stoljeću (1566. godine) u vrijeme vladavine Otomanskog Carstva u BiH. Bio je sagrađen u orijentalnom stilu i smatralo ga se jednim od najatraktivnijih arhitektonskih ostvarenja u jugoistočnoj Europi, zbog čega je privlačio mnoštvo turista iz cijeloga svijeta.</p>
<p> Vodstvo Agencije za obnovu Starog mosta i čelnici turske kompanije ER-BU, koja je na međunarodnom natječaju izabrana za izvođača, također su u srijedu potpisali ugovor o početku obnoviteljskih radova. Obnova luka Starog mosta počela bi, kako je predviđeno, potkraj travnja, a radovi će trajati godinu i pol.</p>
<p> Radovi na obnovi Starog mosta i ambijenta oko njega stajat će 15,5 milijuna dolara. Predviđeno je da se tim novcem u Mostaru obnove i tri nacionalna kulturno-povijesna objekta - po jedan hrvatski, bošnjački i srpski. Gradska uprava Mostara dat će 10 posto potrebnog novca, a ostatak će se osigurati donacijama te uz pomoć Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i raznih zaklada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na »beogradskom« haaškom popisu 24 optuženika</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florance Hartmann izjavila je da sud očekuje izručenja 24 optužena, većinom državljana Jugoslavije. Beogradske Večernje novosti prenose da je jugoslavenskim vlastima dostavljen zahtjev za izručenje sljedećih optuženih: Ranko Čestić, Momčilo Gruban, Gojko Janković, Radovan Karadžić, Duško Knežević, Sredoje Lukić, Milan Lukić, Milan Maričić, Željko Meakić, Milan Milutinović, Ratko Mladić, Mile Mrkšić, Dragoljub Ojdanić, Vinko Pandurević, Miroslav Radić, Mitar Rašević, Nikola Šainović, Veselin Šljivančanin, Radovan Stanković, Savo Todorović, Dragan Zelenović, Stojan Župljanin, Vladimir Kovačević i Milan Zec. Hartmann je dodala da je bivši ministar unutarnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković, koji je preminuo prošle subote, maknut s popisa.</p>
<p>Predsjednik vijeća građana skupštine Jugoslavije Dragoljub Mićunović izjavio je u srijedu da će jugoslavenska vlada pozvati sve optužene pred Haaškim sudom da se predaju sami. </p>
<p>Kako bi pomogla u rješavanju dvojbe o tome što je zapravo dobrovoljna predaja, Florence Hartmann je proceduru opisala jednostavno: »Osoba s tjeralice treba se samo prijaviti najbližoj policijskoj stanici«. Nakon što MUP o tome obavijesti haaške istražitelje, oni preuzimaju osobu i ona odlazi u Haag, rekla je glasnogovornica. Ova procedura isključuje tumačenja nekih pravnika koji smatraju da se pod predajom podrazumijeva izravan odlazak optuženog u ured Haaškog suda u Beogradu gdje se dogovara o transferu. Savezni ministar policije Zoran Živković predlaže svim osumnjičenima da se prijave vlastima svoje države, a ne haaškima, jer to pruža mogućnost dobivanja jamstava da se brane sa slobode dok ne počne suđenje. </p>
<p>Načelnik glavnog stožera VJ general Nebojša Pavković izjavio je za agenciju Srna da nije u kontaktu ni s jednim osumnjičenim za ratne zločine. Prema njegovim saznanjima, »osumnjičeni su se povukli iz javnosti, pribavili osiguranje i ne žele se eksponirati«. Glede obveze jugoslavenskih vlasti da Haaškom sudu omoguće pristup arhivama, Pavković je ocijenio da bi podaci VJ iz 1998. i 1999. bili »izuzetno afirmativni za VJ i državu«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rat u Afganistanu još pet godina?</p>
<p>Fundamentalističke snage talibana i Al Qaide nisu potpuno poražene, nego sada prelaze na gerilski način ratovanja </p>
<p>LONDON, 17. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski listovi zadnjih dana iscrpno javljaju o novim pothvatima britanskih marinaca koji su nedavno prispjeli u Afganistan. Radi se o pojačanju od 1700 ljudi, pored 1300 britanskih vojnika koji od ranije sudjeluju u međunarodnim mirovnim operacijama u toj zemlji. No službeni vojni brifinzi o aktivnostima marinaca razmjerno su neodređeni, a ne daje se ni precizna lokacija njihovog djelovanja. </p>
<p>Poznato je, međutim, da marinci operiraju u području istočnog Afganistana i da rade na »čišćenju« preostalih džepova Al Qaide i talibana. Operacije se odvijaju na nadmorskoj visini od oko 3000 metara, na snijegom pokrivenim planinama. Vjeruje se da su za uhodavanje svojih trupa na tom teškom terenu britanski zapovjednici odabrali područje gdje opasnost od zaostalih fundamentalističkih snaga nije velika. </p>
<p>Dugoročnije gledano, akcija marinaca koja je dobila naziv »Operacija planinska kokoš« mogla bi zapasti u poteškoće. Vjeruje se, naime, da su se ostaci talibana i Al Qaide povukli u Pakistan, gdje se sada pregrupiraju i odakle upadaju na afganistansko područje. No, njihova taktika se mijenja, i oni prelaze na gerilski način ratovanja, što će biti veliki izazov britanskim i drugim međunarodnim snagama na terenu.</p>
<p>Britanski vojni analitičar Paul Beaver prognozira da će se raditi o »krvavoj kampanji« koja bi mogla potrajati šest do devet mjeseci. Londonski Times vjeruje, međutim, da bi predstojeća nova faza ratovanja mogla potrajati i do pet godina i trajno angažirati veliki broj stranih trupa. List opisuje kako su se nakon »Operacije Anakonda«, koju su Amerikanci sa svojim lokalnim saveznicima prije tri tjedna završili na jugoistoku Afganistana, u to područje ponovo vratili borci Al Qaide i talibana koje je »Anakonda« trebala očistiti. </p>
<p>Sada te fundamentalističke snage napadaju položaje afganistanskih trupa lojalnih međunarodnoj koaliciji. Al Qaida je prošlog tjedna izvela i drski napad u neposrednoj blizini baze američkih specijalaca kraj grada Gardeza. Kako je za britanski tisak izjavio »zapovjednik Ziahulldin«, visoki časnik afganistanskog Sjevernog saveza u Gardezu, talibanski i Al Qaidini borci prebacuju se iz Pakistana u malim grupama od pet do deset ljudi, s novom gerilskom taktikom neočekivanih udara i naglog uzmicanja. Deset ljudi u gerilskom ratovanju vrijedi koliko i tisuću u konvencionalnom sukobu procjenjuje taj zapovjednik. Takvi udari znače veliki problem za britanske i američke snage na terenu, te označavaju novu, gerilsku fazu ratovanja.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Američki obavještajci optužuju Franksa za Bin Ladenov bijeg</p>
<p>SAD zaključio da je Bin Laden bio na području Tora Bore na početku bombardiranja Afganistana te da je uspio pobjeći u prvim danima prosinca prošle godine</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Za neuspjeli lov na Osamu bin Ladena i njegov uspješan bijeg iz okruženja tijekom napada na Afganistan krajem prošle godine, članovi američkih obavještajnih službi okrivljuju američkog generala Tommyja Franksa koji je zapovijedao operacijom. </p>
<p>Pozivajući se na izvore bliske visokim američkim civilnim i vojnim dužnosnicima, The Washington Post je u srijedu objavio da je američka administracija zaključila je da je Osama bio Laden bio na području Tora Bore krajem prošle godine te da je odluka o nesudjelovanju američkih vojnika u lovu na njega najveća pogreška u ratu protiv Al Qaide. Iako postoji mala vjerojatnost da je on tamo i poginuo, američka obavještajna zajednica ipak je sklonija zaključku da je Bin Laden pobjegao iz tog područja u prvih desetak dana prosinca. </p>
<p>Analize vojnih akcija, provedene privatno unutar i izvan vojnog zapovjednog lanca, navode da ova epizoda iz američkog rata u Afganistanu predstavlja značajan poraz SAD. Prema Postu, većina analitičara izvan američkog glavnog zapovjedništva slaže se u tome da je general Tommy R. Franks loše procijenio interese zavađenih afganistanskih saveznika i propustio najbolju šansu za uhićenje ili ubojstvo vođe Al Qaide. Franks je nakon toga, ne priznajući pogrešku, učinio zaokret u strategiji prema Tora Bori i u naredio slanje američkih kopnenih snaga na prvu crtu bojišnice u lovu na Bin Ladena. U ratu za Tora Boru, korumpirani lokalni zapovjednici nisu održali obećanje da će planinski kompleks držati u čvrstom obruču, što je završilo uspješnim bijegom skupine boraca Al Qaide. Franks nije na vrijeme shvatio pogrešku, smatraju neki dužnosnici, jer je rat vodio iz svog zapovjedništva na drugom kraju svijeta, u Tampi na Floridi, i bez višeg časnika na terenu.</p>
<p>Izjave anonimnih dužnosnika američkom dnevniku prvo su javno priznanje Bushove administracije da se Bin Laden nalazio u Tora Bori i da se provukao iz okruženja nakon početka američkih bombardiranja 30. studenoga prošle godine. </p>
<p>Međutim, Tommy Franks ne slaže se sa svojim kritičarima. Njegov glasnogovornik Craig Quigley ponovio je Franksovo stajalište da nikada nisu vidjeli ništa što bi ih uvjerilo da je Osama bin Laden bio na području Tora Bore - niti prije, niti tijekom akcije ni nakon nje. »Znamo za drukčije mišljenje obavještajne zajednice, ali želim da znate i naše mišljenje o tome«, rekao je Quigley. Naglasio je kako bi za točnu informaciju o mjestu gdje se nalazio Bin Laden »trebalo imati i neke konkretne fizičke dokaze«. </p>
<p>Bushova administracija nije dosad javno izrazila nikakvo žaljenje zbog propusta u Tora Bori. Bush je čak izjavio da lov na Osamu bin Ladena više nije američki prioritet te da je on kao osoba marginaliziran. Međutim, neki američki dužnosnici svjedoče o frustraciji među članovima administracije zbog, kako kažu, propuštene prilike. Ministar britanskih oružanih snaga Adam Ingram rekao je za BBC u utorak da hvatanje Bin Ladena ostaje jedan od glavnih ciljeva rata protiv terorizma.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Stranci smiju putovati avionom ili vlakom, a ne smiju autobusom!</p>
<p>Nakon dugogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, po odlasku u mirovinu konačno sam se vratio u domovinu. Želeći ljepotu naše zemlje pokazati i svojim prijateljima iz SAD-a, pozvao sam da mi dođu u posjet, što su vrlo rado prihvatili, ali su izrazili želju da bi, kada su već u Hrvatskoj, rado posjetili Prag i Beč.</p>
<p>Obećao sam im to, vjerujući da nakon putovanja po Hrvatskoj uvijek možemo posjetiti i Beč i Prag kada to njima bude odgovarati. Dogovorili smo datum njihova dolaska u Hrvatsku, a ja sam otišao u »Generalturist« u Zagrebu, da se interesiram za put u Prag i Beč. Ponuđeni aranžmani su vrlo atraktivni i po cijeni prihvatljivi, putuje se autobusom, pa se usput još mnogo toga može vidjeti.</p>
<p> Spomenuvši da na put krećem s prijateljima koji dolaze iz SAD-a i koji dosad nisu bili u Europi, službenica me je upozorila da oni ne mogu putovati u tom aranžmanu ako nemaju hrvatsko državljanstvo. Stoga je rekla da ne može primiti ni uplatu jer će njih na granici »skinuti« s autobusa. Objasnila je da su već imali takvih slučajeva. Njihov je autobus više sati bio zadržan na granici, što je izazvalo nezadovoljstvo ostalih putnika. Putnik s američkom putovnicom zadržan je na granici, a ostali su tek nakon toga nastavili putovanje.</p>
<p>Pitao sam tko je donio takvu odluku da stranci koji legalno borave u Hrvatskoj ne mogu koristiti aranžmane naših putničkih agencija u inozemstvo - autobusom, a mogu, primjerice, željeznicom ili avionom?</p>
<p>Odgovoreno mi je da je to odluka nekog ministarstva, službenica nije znala kojega, ali je dodala da zbog te odluke imaju dosta štete.</p>
<p>Jasno je da sam otišao zaprepašten i ogorčen tom obaviješću. Zvao sam Hrvatsku turističku zajednicu u Zagrebu, no oni za to nisu nadležni! Zvao sam Udruženje hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Uljudno su me obavijestili da UHPA za tu zabranu zna, da je takvu zabranu donijelo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (ne Ministarstvo turizma), da su dva puta pisali tom ministarstvu tražeći objašnjenje, ali da odgovora nisu dobili. Navodno su naši prijevoznici putnika u međunarodnom cestovnom prometu protiv toga da turističke agencije voze i strance.</p>
<p> Zanimalo bi me ipak da se utvrdi tko to, kome i temeljem čega ograničava slobodu kretanja u zemlji koja bi htjela biti turistički hit. Pretpostavljam da se i ovdje radi o nekim užim interesima ili interesima nekog lobija, a na štetu interesa turizma Hrvatske pa time i svih nas.</p>
<p>MIROSLAV VIPAUC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tko ima monopol na »duševnu bol«? </p>
<p>Sudske presude o novčanim naknadama tužiteljima koji su dokazali da su zbog neke neistine, uvrede ili klevete trpjeli teške duševne boli imaju i drugu stranu medalje.</p>
<p> Iz novinskih napisa o dosuđenim novčanim naknadama tužiteljima nije vidljivo koji su to stvarni »teški« čimbenici zbog kojih sudovi donose presude na štetu tiska ili pojedinca. Slažem se s onima koji kažu da je takve čimbenike teško »odvagnuti« jer nisu materijalne naravi. Iz toga proizlazi da se presude donose temeljem shvaćanja pojedinog suca o »težini« duševne boli. Mislim da bi se suci pritom trebali ravnati i po tome kakvu bi presudu donijeli da se kojim slučajem mogu uspješno tužiti oni koji svojim odlukama ili podupiranjem odluka (dizanjem ruku) nanose duševne boli onima koje obespravljuju političari, zastupnici, vijećnici. Tko će odvagnuti duševne boli tisuće i tisuće radnika koje je prijašnja vlast zbog neadekvatne pretvorbe i privatizacije poslala na ulicu? Što je s onima koji su silom poslani na burzu rada ili u prijevremenu mirovinu?</p>
<p> Poznat mi je slučaj tako obespravljenog radnika, koji je počinio samoubojstvo, a obitelj mu je ostala bez prihoda trpeći duševne boli. Neki zbog spomenutih postupaka i danas trpe, a nekima se to događa i zbog sadašnjih stečajeva i likvidacija poduzeća. </p>
<p>Koliki ljudi danas trpe zbog »legalne« i ilegalne pljačke tvrtki i zbog nezakonitog i nemoralnog bogaćenja pojedinaca. Mnogi su umirovljenici zakinuti za značajan dio mirovine (Valentićeva vlada), pa su do danas »izgubili« i više od 30 mirovina. Mnogi zbog takvog postupka gladuju ili pobiru ostatke na tržnicama, kopaju po kontejnerima, a strani turisti ih fotografiraju. Što je s njihovim duševnim bolima?</p>
<p>Predlažem da ubuduće suci, kad donose presude za duševne boli, prvo razmisle o »težini« duševnih boli obespravljenih. Iz objave nekih imena kojima su suci dosudili velike novčane iznose za duševne boli javnost vjerojatno zna da imaju više izvora prihoda (plaće, honorari, naknade...). Kad se sve to usporedi, može se steći dojam da sud iz nekih razloga namjerno jače kažnjava tisak i novinare, dovodeći ih time na rub opstanka. Nisam protiv dosuđivanja novca za duševne boli, ali to mora biti u razumnim granicama.</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ, Đurđevac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Još o Vjesnikovoj Šahovskoj rubrici</p>
<p>Vaš čitatelj M. Obad kritički se osvrnuo u Vjesniku od 28. ožujka o. g. na »pretpotopnu Šahovsku rubriku« dajući i jasan prijedlog da se koncepcija rubrike izmijeni. Odmah mu je replicirao urednik te rubrike Slavko Peleh, pa molim i za moju repliku.</p>
<p>Ne ulazeći u izbor partija i problema, naročito me iritira stalni prilog »Kronologija hrvatskog šaha«. Tu se gradivo toliko razvlači s pojedinostima koje su često na granici komičnoga, a tekst je krajnje »suhoparan i dosadan« (M. Obad). Kao ilustraciju nasumce sam izabrao prošlonedjeljni tekst koji obrađuje dio šahovskih događaja u 1943. godini.</p>
<p>»Slijedio je veliki turnir - Šahovsko prvenstvo države (tako su ga zvali i doslovce pisali). Igran je od 4. do 21. travnja svaki dan od 16 do 21 sat, blagdanom od 8 do 13, dok su prekinute partije dovršavane radnim danom do podneva. Igrali su najjači hrvatski aktivni šahisti osim Rabara (u zatvoru), Peteka (spriječen), Vukovića (povukao se), Drezge (spriječen javnim obvezama), Avirovića (?), Kalabara (?) i Astaloša (vratio se u Mađarsku)«.</p>
<p>Zamislite sličnu rubriku o kronologiji hrvatskog nogometa (koji bi bio zanimljiv daleko širem krugu čitatelja) pa da npr. autor navodi da je 15. ožujka 1928. godine igrana utakmica Concordia-Derby. Ona je počela u 17.30 sati sa sucima (tim i tim) i igračima (tim i tim) uz podatak da je netko izostao zbog blesure, drugi zbog prehlade, itd. I nakon toga slijedi podroban opis tijeka utakmice!</p>
<p>Gospodin Peleh ponosno spominje da podlistak izlazi od veljače 1994. godine. U tih osam godina i 409 nastavaka (!) stiglo se do godine 1943. To znači da će ta rubrika potrajati još desetak godina. Nisam nikad čuo da je jedan dnevni list, temu ograničenu na manji broj čitalaca, tiskao tako dugo.</p>
<p>Zato u cijelosti podupirem prijedlog gosp. Obada, da se koncept rubrike izmijeni i učini zanimljivim. A to je ponajprije ocjena uredništva, a ne gosp. Peleha, kojemu se inače mora priznati veliki trud. </p>
<p>TUGOMIR ŠURINA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Maja Freundlich u praznoj dvorani </p>
<p>Kandidatkinja za predsjednicu HDZ-a Maja Freundlich održala je bez ikakve najave, 11. travnja 2002. u velikoj, gotovo praznoj dvorani hotela »Marjan«, tribinu »Za snažnu Hrvatsku!«</p>
<p> Zar nije najveća sramota pozvati Maju Freundlich da putuje od Zagreba do Splita kako bi u onoj istoj dvorani u kojoj je prije dvanaest godina osnovana podružnica HDZ-a za grad Split, u nazočnosti njegova utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, pred nekoliko tisuća Splićana, da bi danas u toj dvorani Maja Freundlich izlagala svoj program »Za snažnu Hrvatsku!« pred svega petnaestak nazočnih, među kojima se našao samo jedan uglednik splitskoga HDZ-a! </p>
<p>Možda ćemo odgovor na postavljeno pitanje dobiti na Sedmom općem izbornom saboru HDZ-a, ako Maju Freundlich izaberu za predsjednicu. </p>
<p>STIPE VUKOVIĆ, Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Odvjetnički sukob interesa ili nastavak Čičkova obračuna s Puhovskim?</p>
<p>Mislim da je u ovom slučaju prekršena novinarska etika i zato tvrdim da nije riječ o sukobu interesa, kategorična je odvjetnica Orhideja Martinović, koja je istodobno i pravna zastupnica Sindikata novinara, a sada zastupnica optužbe protiv novinarke </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Do kraja tjedna odvjetnički će tim Čedo Prodanović i Orhideja Martinović podnijeti Općinskom sudu u Zagrebu, u ime poznatog ginekologa profesora Asima Kurjaka, tužbu protiv tjednika Globus i novinarke tog lista Renate Ivanović zbog, kako nam je rekla odvjetnica Martinović, »niza neistina koje su tjednik i spomenuta novinarka objavili o Kurjaku«. Time afera Kurjak, koja je protekla dva tjedna dizala medijsku prašinu, ulazi u pravosudnu fazu.</p>
<p>Suprotno nekim najavama i očekivanjima, Kurjak neće tužiti novine i novinare koji su vezano uz aferu prenosili nečije izjave, primjerice ministra zdravstva, Andru Vlahušića, potvrđeno nam je iz odvjetničkog tima.</p>
<p>Optužbe na račun ginekologa Kurjaka nastavit će se dokazivati ili opovrgavati na sudu. Ali činjenica da je odvjetnica Orhideja Martinović, poznata i kao pravna zastupnica Sindikata novinara, odnosno na sudovima zastupa i novinare koji potražuju svoja profesionalna i radna prava, u dijelu javnosti pobudila je sumnju o sukobu interesa.</p>
<p>To je pitanje u Novom listu od subote otvorio Ivan Zvonimir Čičak, bivši dugogodišnji predsjednik HHO, sljedećim osvrtom: »Hrvatski helsinški odbor nedavno je osnovao podkomisiju za medije. Ona bi trebala pratiti medijsko stanje u Hrvatskoj. Poglavito, pak, s obzirom na učestale sudbene akcije protiv novinstva. Članicom toga odbora postade, gle, i Orhideja Martinović, odvjetnica. No Orhideja Martinović sada je, istovremeno, i u odvjetničkoj ekipi dr. Kurjaka, koja tuži novine i novinare. Zato što su objavili navode o mogućoj policijskoj istrazi protiv dr. Kurjaka. Bilo bi dobro da bliski joj Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a, barem na teorijskom nivou pokuša objasniti Orhideji Martinović što je to konflikt interesa. Ona to očito ne zna. Ili možda zna?«</p>
<p>Zamoljena da prokomentira Čičkove stavove odvjetnica Martinović nam je rekla da je na njih reagirala pismom u Novom listu. </p>
<p>»HHO nije osnovao potkomisiju za medije, već Vijeće za medije, čiji sam ja član. Vijeće za medije HHO ima cilj braniti interese slobodnog informiranja, ali i štititi građane od zloporaba prava na informiranje. Ne vidim ja tu nikakav sukob interesa. Profesor Kurjak je angažirao odvjetnika Čedu Prodanovića, koji je zamolio mene da mu se pridružim u zastupanju ovog slučaja. Prema svoj raspoloživoj dokumentaciji i dokazima koje posjedujemo, Globus i Renata Ivanović su na neprofesionalan način i u suprotnosti čak s etičkim kodeksom EPH-a (izdavačke kuće koja izdaje spomenuti tjednik, op.a) objavili neutemeljene optužbe na račun dr. Kurjaka«, kaže odvjetnica Martinović.</p>
<p>Medijski kuloari šuškaju da je neetično da odvjetnica koja zastupa novinare, a po nekim govorkanjima zastupala je i samu Renatu Ivanović, u ovom slučaju bude zastupnica optužbe protiv iste novinarke.</p>
<p>»Renatu Ivanović nisam nikad zastupala, i to je istina. Točno je da zastupam novinare kojima su povrijeđena njihova sindikalna i profesionalna prava. Međutim, branim one novinare za koje mislim da se nisu ogriješili o profesionalnu etiku. Mislim da je u ovom slučaju prekršena novinarska etika i zato ponavljam - nije riječ o sukobu interesa!«, tvrdi poznata odvjetnica. </p>
<p>Odvjetnica Martinović tvrdi da se prije preuzimanja slučaja konzultirala sa Sindikatom novinara te da joj nisu rekli da bi preuzimanjem »slučaja Kurjak« došla u sukob interesa.</p>
<p>Novinarka Globusa Renata Ivanović, čiji su tekstovi pokrenuli medijski »slučaj Kurjak«, ne želi, dok ne dobije tužbu, davati komentare na temu sukoba interesa.</p>
<p>»Mogu samo reći da je tema pripremana dugo te da sam se jako namučila dokumentirati i provjeriti sve što je objavljeno. Na sudu ću iznijeti sve potrebne argumente i time dokazati da sam profesionalno obavila svoj posao. Snimila sam i intervju s profesorom Kurjakom u kojem sam ga profesionalno pitala o svim optužbama na njegov račun do kojih sam došla. Ovih dana javili su mi se novi svjedoci koji su spremni i na sudu svjedočiti o neprofesionalnom radu dr. Kurjaka«, rekla nam je novinarka Globusa.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Iz policije nisam pušten, nego odvezen Hitnom pomoći«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Htjeli su da priznam nešto o čemu uopće nemam pojma. Tukli su me tražeći da priznam neke provale«, izjavio je svjedok Budimir M. u srijedu na Općinskom sudu tijekom suđenja policajcima Nediljku D. i Stanku P. za upotrebu sile i prijetnji prilikom kriminalističke obrade u policijskim prostorijama. </p>
<p>Dvojici se djelatnika Druge policijske postaje stavlja na teret da su 22. i 23. travnja 1994. godine, tijekom provođenja kriminalističke obrade za nekoliko teških krađa, a radi prikupljanja relevantnih podataka, udarali šakama, nogama i pendrecima po glavi nekoliko privedenih osoba. Tako su prilikom uzimanja izjava od Renata H. tukli ga, vrijeđali i prijetili da će ga ubiti, nakon čega mu je Nediljko D. stavio pištolj u usta i dalje ga vrijeđajući. </p>
<p>Od Ivice S., Dražena L., Josipa J. i Budimira M. uzimali su izjave punih dvanaest sati također ih udarajući šakama po glavi i tijelu te pendrecima po tabanima, prilikom čega su svima nanijeli lake tjelesne ozljede. </p>
<p>Svjedok je istaknuo da mu policajci nisu davali na potpis papire s izjavama, ali je vidio da su drugima davali. Na pitanje komu, svjedok je odgovorio: »Mene čovjek tuče, pa ne mogu onda još i sve vidjeti«. Naime, napomenuo je, bilo je komešanja u prostoriji, nije primijetio tko je točno gurao papire i olovku. Ispričao je da su ga obojica policajca tukla, no Stanko P. više, te je vidio i čuo da tuku i druge. Prilikom »obrade« u prostoriji je bilo i drugih policajaca, a »jedan prištavi mi je čak rekao da će me ubiti ako ih prijavim«. Na pitanje kada je pušten iz policije, svjedok je napomenuo da nije pušten, nego »iznesen« od djelatnika Hitne pomoći u nesvjesnom stanju. Čak ih je prilikom obrade upozorio da je srčani bolesnik, no, istaknuo je, policajci se na to uopće nisu obazirali. </p>
<p>Na pitanje suca Gorana Borivoja Heršaka kako je policija uopće došla do njega, svjedok je rekao da su ga na obradu odveli na temelju iskaza Josipa J., koji bi zajedno s Draženom B. na sljedećoj raspravi trebao dati iskaz. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tko je sve imao motiv da ubije Sliška?</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Mi smo duboko uvjereni da je netko širio lažne priče kako Bagarić i Jelavić žele ubiti Vjeku Sliška, da bi se prikrio netko treći«, rekao je u srijedu na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu Anto Nobilo, branitelj prvookrivljenog Nikice Jelavića.</p>
<p> Nobilo je istaknuo kako je nedvojbeno da se od 1994. godine kontinuirano nameće namjera da se Sliška ubije. Po navodima optužnice, najprije je motiv imao pokojni Zlatko Bagarić. On je ubijen 1998. godine, a zatim je navodno njegov nasljednik Jelavić pucao na Sliška zoljom 27. studenoga 1999. godine. Nakon toga Jelavić je završio u zatvoru, pa je očito da on nije mogao ubiti Sliška u posljednjem atentatu, u ožujku prošle godine, tvrdi Nobilo. </p>
<p>U srijedu je završio svjedočenje brat pokojnog Sliška, Marko. Ponovio je da je razgovarao s optuženim organizatorom ubojstva njegova brata, Markom Nikolićem. Nikolić mu se, tvrdi, javio iz Venezuele, a u telefonskom je razgovoru rekao kako je ubojstvo naručio Hrvoje Petrač, i to zato što je Sliško uvrijedio Petrača i Žarka Pešu (bivšeg šefa SIS-a) prilikom jednog susreta u Pešinu restoranu na hipodromu. Nikolić je navodno rekao kako Petrač uživa zaštitu nekih visokih državnih dužnosnika, ali nije rekao kojih. </p>
<p>Marko Sliško je odgovarajući na pitanja optuženog Zorana Petrovića ovome rekao: »Vi ste trebali meni reći ako je Vjeko bio kriv, a ne tako ići na njega.« </p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak, kada bi trebalo završiti svjedočenje Domagoja Bibića o rezultatima privatne istrage ubojstva Špejtima Tačija. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Anić i Kolak u pritvoru dok se ne saslušaju svi svjedoci</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon što je u srijedu zamjenik državnog odvjetnika podnio zahtjev za provođenje istrage, istražni je sudac ponovo ispitao Dubravka Anića (38) i Marija Kolaka (30). Određen im je i daljnji pritvor dok se ne saslušaju svi svjedoci. Dvojicu osumnjičenih policija je privela u istragu, uz kaznenu prijavu zbog težeg napada na službenu osobu te teške krađe na drzak način.</p>
<p>Naime, kako smo već pisali, a prema policijskom priopćenju, incident se dogodio u nedjelju navečer, oko 20 sati, kada su Kolak i Anić na križanju u Dupcu izvukli iz automobila zamjenika zapovjednika Policijske postaje u Dubravi, Vladu Perića (40), i pretukli ga. Potom su Periću uzeli službeni pištolj i ključeve, koji su vraćeni, te mobitel. Prema očevicima, Kolak i Anić su prepoznali policajca i napali ga, no motiv je zasad nepoznat.</p>
<p>Kolak i Anić pak istražnom su sucu ispričali svoju verziju događaja, da je Perić zapravo napao njih, a Kolaka službenim pištoljem udario po licu i glavi. Naime, kako su rekli, dok je njima bilo zeleno svjetlo, s desne im je strane dojurio »golf«, kojemu je bilo crveno na semaforu i ubacio se naglo ispred njih. Kada su stali iz »golfa«, iz njega je izišao Perić, kojega otprije poznaju, te mu je Kolak rekao: »Kako to voziš, čovječe, skoro si nas ubio«. Perić je navodno teturao i bilo je vidno da je pijan, rekli su sucu. Uto su se Kolak i Perić potukli, rekao je Anić. Dodao je kako je u jednom trenutku u Perićevoj ruci vidio pištolj, koji mu je Kolak uspio istrgnuti.</p>
<p>Kolak i Anić htjeli su odmah pozvati policiju, no to navodno nije htio Perić, već se htio dogovoriti s njima. Kolak je rekao da je uzeo Periću ključ od auta kako ne bi eventualno pobjegao. Ipak su zvali u nekoliko navrata policiju, koja nije došla ni za dvadesetak minuta, a kada je Anić krenuo prema svojem autu, Perić se zaletio i gurnuo vrata s kojima mu je pritisnuo šaku.</p>
<p>Nakon toga su Kolak i Anić odlučili otići u redakciju Jutarnjeg lista, koja je pak obavijestila o tome policiju; stigao je i policajac, koji je izvadio iz pištolja spremnik s mecima, a oružje su Kolaku oduzeli u PP Trnje. Obojica su poricali da su uzeli Perićev mobitel, za branitelja su obojica uzeli odvjetnika Marijana Pedišića. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Starica udavila supruga električnim kabelom</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Sedamdeset jednogodišnja Dragica Lučić udavila je električnim kabelom u utorak oko 23,45 sati svoga supruga Iliju Lucića (65) u sobi njihove obiteljske kuće u Rugvičkoj ulici u Dugom Selu. Policija nije priopćila motiv ubojstva, ali, sudeći po saznanjima, supružnici su se često svađali zbog Ilijine sklonosti piću.</p>
<p>»Često je dolazio pijan kući pa bi vikao na Dragicu, a ona bi iz kuće bježala susjedima, znao ju je i udariti... «, rekli su nam stanari Rugvičke. </p>
<p>U samu kuću pak nismo uspjeli ući jer je prostoriju u kojoj je ubijen Ilija zapečatila policija.</p>
<p>I kobne večeri supružnici su se svađali, ali naviknuti na takve stvari, susjedi tome nisu pridavali nekakav poseban značaj. Stariji muškarac, kojem su Lucići iznajmili prvi kat svoje kuće, i koji tu prema vlastitim riječima živi već deset godina, tvrdi da je s njim oko 18 sati pio vino. »Popili smo svaki po litru vina, pa sam išao spavati«, rekao nam je dodavši da ga je oko jedan sat ujutro probudila policija.</p>
<p>Susjedi su nam rekli i da je Iliju Lucića supruga zbog maltretiranja već više puta prijavljivala policiji, međutim nakon što bi bio priveden u postaju, on bi se ubrzo vratio.</p>
<p>»Te smo noći čuli da se svađaju oko nekakvog čeka i novca koji je on (suprug) potrošio na alkohol«, izjavila je jedna od susjeda, koja je željela ostati anonimna. »A onda su oko ponoći naglo utihnuli.«</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Udario i opljačkao starca</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Dok je u utorak poslije podne prolazio Avenijom grada Vukovara, Dragu K. (79) napao je i opljačkao nepoznati razbojnik.</p>
<p>Razbojnik je prvotno pokušao Dragi oteti torbicu, no kada mu se on suprotstavio, došlo je do naguravanja, pa je razbojnik udario starca šakom u glavu. Drago je pao na tlo, što je razbojnik iskoristio pokupivši torbicu i davši se u bijeg.</p>
<p>U Draginoj je torbici bilo 400 kuna i osobni dokumenti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Teško stradao u eksploziji plina</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U eksploziji plina u obiteljskoj kući, koja se dogodila u utorak oko 17.30 sati, teške je tjelesne ozljede opasne po život zadobio Anton Ž. (67).</p>
<p>Očevidom je utvrđeno da je do eksplozije došlo u kuhinji obiteljske kuće uslijed ispuštanja plina iz plinske boce ili dijela instalacije i trošila, koji su izuzeti s mjesta događaja i proslijeđeni na utvrđivanje ispravnosti.</p>
<p>Eksplozijom su oštećena prozorska stakla, vrata i dio kuhinjskog namještaja, a teško ozlijeđeni vlasnik kuće prevezen je u Opću bolnicu u Sisku, gdje je zadržan na liječenju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Aktiva bankovnog sustava 138,05 milijardi kuna, a 90 posto u stranom vlasništvu</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon ponovne prodaje Riječke banke više od 90 posto aktive hrvatskog bankovnog sustava nalazi se u stranom vlasništvu.</p>
<p>Prema privremenim nerevidiranim podacima poslovnih banaka, koje je objavila Hrvatska narodna banka, od 42 banke po veličini aktive očekivano je na prvom mjestu Zagrebačka banka (aktiva 41,15 milijardi kuna). Zagrebačka banka lani je ostvarila rast aktive od 26,66 posto. Druga po veličini je Privredna banka (aktiva 27,61 milijardi kuna), koja je zabilježila porast aktive od 44,93 posto.</p>
<p>Krajem prošle godine ukupna aktiva hrvatskog bankovnog sustava bez Riječke banke iznosila je 138,05 milijardi kuna. Treća po veličini bila je Riječka banka, no nakon izbijanja afere i otkrića gubitaka u njezinom deviznom sektoru i poslovni rezultati, prema kojima je lani ostvarila bruto dobit od 171,2 milijuna kuna, više nisu vjerodostojni. </p>
<p> Aktiva vodeće dvije banke - Zagrebačke i Privredne, činila je 49,82 posto ukupne aktive hrvatskih banaka. Zagrebačka banka ima 29,82 posto ukupne aktive bankovnog sustava, dok na PBZ otpada 20 posto.</p>
<p> Pribroje li se tome još tome treća i četvrta banka po veličini aktive (Splitska s 9,7 milijardi kuna i Raiffeisenbank s 9,6 milijardi kuna), vidljivo je da prve četiri banke imaju 63,85 posto ukupne bankovne aktive banaka, odnosno gotovo dvije trećine tržišta. Tržišni udio Splitske banke iznosi 7,08 posto, dok je tržišni udio Raiffeisen banke prema nerevidiranim podacima nešto niži od 7 posto.</p>
<p>Prema nerevidiranoj dobiti ostvarenoj u 2001. godine, Zagrebačka banka ostvarila je dobit od 523,1 milijun kuna, a Privredna 516,9 milijuna kuna.</p>
<p>Visoku dobit ostvarila je i Raiffeisen banka (180,8 milijuna kuna), Splitska banka (152,5 milijuna kuna) i Hypo Alpe-Adria-Bank (142,3 milijuna kuna). Od 41 banke, budući da podaci za Riječku više nisu vjerodostojni, dobit u poslovanju je iskazalo 36 banaka, a gubitak samo pet banaka, kojima naravno treba pribrojiti i Riječku banku.</p>
<p>Najveći gubitak u poslovanju prošle godine iskazala je Sisačka banka (gubitak od 100,19 milijuna kuna), dok je gubitak Istarske banke bio 34,5 milijuna kuna. Obje banke sada se nalaze u vlasništvu Charlemagne Capital fonda koji je vlasnik Dubrovačke i Dalmatinske banke, a i Dalmatinska je lani imala gubitak od 3,1 milijun kuna.</p>
<p>Najveći rast aktive lani je ostvarila Primorska banka (bivša štedionica), koja je udvostručila svoju aktivu. </p>
<p>Najviši porast aktive lani su ostvarile banke-kćeri inozemnih banaka u Hrvatskoj.</p>
<p>Visoki rast aktive prošle je godine tako ostvarila Raiffeisen banka (88,26 posto), Volksbank (67,8 posto), Hypo Alpe-Adria-Bank (64,39 posto), HVB Bank Croatia (62,67 posto), Erste & Steiermärkische Bank (60,19 posto). </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ina želi poništiti sporne ugovore o Bijelim noćima</p>
<p>Aneksi kupoprodajnog ugovora su protivni i ruskim i hrvatskim zakonima pa ćemo njihove potpisnike, ako ih ne ponište, tužiti sudu, tvrde u Ini / Dragičević će u četvrtak razgovarati s čelnicima TNK o prodaji Bijelih noći ili strateškom partnerstvu / Mogu li za Bijele noći dobiti 75 milijuna dolara? </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Čelnici Ine će, kako smo neslužbeno doznali, tijekom boravka u Rusiji pokušati dogovoriti poništavanje spornih dodataka glavnom ugovoru o kupovini sibirskih naftnih polja Bijele noći.</p>
<p>To je vjerojatno jedan od glavnih uvjeta za njihovu prodaju o čemu su već počeli pregovore s ruskom naftnom kompanijom TNK čiji je potpredsjednik bivši generalni direktor Ine Davor Štern. Jer pitanje je tko bi za neku normalnu cijenu kupio naftna polja u situaciji kad su ona, po tim aneksima ugovora, opterećena velikim dugovima, a upitno je i Inino vlasništvo. </p>
<p>Naime, u tim dokumentima, čiju su nam vjerodostojnost potvrdili u Ini, stoji da moraju čak 76 posto dionica Bijelih noći prenijeti na dvije ruske kompanije, uključujući i pravo korištenja licencije za proizvodnju nafte. Osim toga, predviđeno je i da Ina ruskim partnerima isplaćuje 0,2 dolara po prodanom barelu nafte iz tih polja plus još dodatnih deset posto ukupne zarade.</p>
<p>Rusi su, doznajemo u Ini, pokušali ostvariti neka od tih prava zajamčenih u aneksima kupoprodajnog ugovora, naprimjer naplatiti 20 centi po prodanom barelu nafte za usluge osiguranja transporta, prodaje i naplate, ali Ina na to nije pristala. Kako ne žele pristati ni na obvezu da ove ili sljedeće godine ruskim kompanijama OFIL i Tagrinskneft prepuste čak 76 posto dionica Bijelih noći namjeravaju učiniti sve što mogu da zaštite svoje vlasništvo.</p>
<p>Zato ovih dana namjeravaju, uz pomoć pravnika i drugih savjetnika, postići poništenje spornih dodataka ugovoru čiji su originali nestali, ali u Ini, navodno, postoje potpisane fotokopije. Vjeruju da će u tome uspjeti zato što su, po njihovim tvrdnjama, ti aneksi nezakoniti i po hrvatskim i po ruskim zakonima. Ruskim potpisnicima tih dokumenata je bolje da od njih odustanu nego da se izlože sudskoj tužbi i eventualnim skupim posljedicama, smatraju u Ini.</p>
<p>Iako o tome nema nikakvih službenih informacija, nije isključeno da su o tome ovih dana u Moskvi s ruskim predsjednikom Putinom i predstavnicima ruske vlade razgovarali predsjednik Stjepan Mesić i hrvatski ministar gospodarstva Hrvoje Vojković.</p>
<p>Predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević bi u četvrtak trebao razgovarati s predstavnicima Tjumenske naftne kompanije (TNK) o njihovom interesu za kupovinu Bijelih noći i mogućoj cijeni. Jer Ina, kako smo neslužbeno doznali, neće pristati na lošije uvjete od onih postignutih u pregovorima sa Slavneftom koji je za Bijele noći bio spreman platiti 75 milijuna dolara, ali je sve prekinuto zbog spornih aneksa. No, otvorena je i mogućnost da TNK kao strateški partner preuzme 50 posto dionica Bijelih noći.</p>
<p>Ako postignu dogovor TNK će narednih tjedana detaljno proučavati dosadašnje poslovanje Inine tvrtke u Rusiji. U tome će im vjerojatno pomoći i činjenica da je Davor Štern već dvaput kupovao ta naftna polja za kompanije u kojima je tada radio, makar on tvrdi da sada na nikoji način ne sudjeluje u toj priči. U slučaju dogovora nije isključeno da će Rusi, nakon gotovo jednomjesečnog prekida, nastaviti transport nafte s Bijelih noći prema terminalima na Crnom moru što bi omogućilo nastavak proizvodnje na tim poljima.</p>
<p>U Ini se ne slažu s Šternovim tvrdnjama da su im Bijele noći samo lani, nakon povrata uloženog novca, donijele zaradu od oko 30 milijuna dolara. Prema njihovim informacijama, dosad su u Bijele noći uložili oko 60 milijuna dolara i jedva su se pokrili jer zbog puno provizija i raznih mutnih troškova iz tih polja dobivaju naftu po cijeni sličnoj onoj na tržištu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Promjene u Hrvatskoj odvijaju se presporo«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Hrvatska se kreće u pravom smjeru, no promjene se još uvijek odvijaju sporije nego što bi to gospodarstvenici željeli«, ocijenio je u srijedu Nenad Pacek, direktor Economist Corporate Networka za srednju i istočnu Europu, Bliski istok i Afriku nakon završetka dvodnevnog Četvrtog okruglog stola s predstavnicima hrvatske Vlade, koji je u organizaciji The Economist Conferences okupio oko 150 sudionika, uglavnom već prisutnih u Hrvatskoj.</p>
<p>Pacek pozitivnom smatra činjenicu da je ovom skupu potporu pružila Vlada i osobito premijer Ivica Račan, koji su shvatili njegovu važnost. Ovakvi skupovi, smatra Pacek, mogu pomoći vladinoj politici, ali i posredno pridonijeti popravljanju životnog standarda hrvatskih građana.</p>
<p>On konstatira kako nitko od okupljenih poduzetnika nije izrazio pesimizam vezano uz svoje buduće poslovanje u Hrvatskoj, iako su se gospodarstvenici žalili na sporost reformi i manjak razumijevanja vlasti za konkretne probleme poduzetnika.</p>
<p>Regionalni direktor Economista rekao je kako je dobra vijest da se hrvatski premijer u posljednje vrijeme očito više zanima za gospodarske teme. te je naglasio da bi predstavnici vlasti češće trebali slušati primjedbe poduzetnika. Dio predstavnika kompanija, kazao je on, žali se da ne mogu i po par mjeseci doprijeti do pojedinih hrvatskih ministara.</p>
<p>Govoreći o najčešćim prigovorima poduzetnika, Pacek je istaknuo sporost izdavanja različitih dozvola, prečestih promjena zakona, te nefleksibilnog tržišta rada. Gospodarstvenici se žale i na, ovisno o regiji, različito tumačenje postojećih zakona.</p>
<p>Direktor Economista procjenjuje da će kuna ostati stabilnom, te osobito ističe važnost daljnjeg smanjenja javne potrošnje i proračunskog deficita.</p>
<p>Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste & Steiermarkische Bank jednog od sponzora skupa, ocijenio je prioritetnim problemima netransparentnost hrvatskog pravosuđa i nesređenost zemljišnih knjiga. On je upoziorio i na važnost što bržeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonima Europske unije.</p>
<p>Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe - sponzora konferencije, izrazio je zabrinutost niskom razinom investicija domaćih tvrtki. Tedeschi je hrvatsko gospodarstvo ocijenio stabilnijim nego prije nekoliko godina, te je upozorio na nedostatak kvalitetnog upravljačkog kadra u gospodarstvu, ali i u državnoj administraciji. Hrvatska, kaže Tedeschi, za razliku od drugih zemalja u regiji, jedina još nema organiziranu poslovnu školu za menadžere.</p>
<p>On smatra da bi se Vlada ubuduće trebala više orijentirati na stvarne probleme Hrvatske, a ne baviti se internim problemima. On smatra da Vlada nije poslala dobru poruku inozemnim gospodarstvenicima činjenicom da njezini predstavnici nisu prisustvovali cijelom trajanju okruglog stola.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Chromos-agro u potrazi za tržištima</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Dioničko društvo Chromos-agro primjer je snalažljive i uspješne tvrtke koja u svojoj poslovnoj politici vodi računa o svemu - o tržištu, razvoju, ulaganjima, prihodu, dohotku, dividendi za 270 svojih dioničara. Tvrtka je sto posto privatizirana i drži 60 posto hrvatskog tržišta sredstava za zaštitu bilja, a nastala je 1989. godine.</p>
<p>Njezina prošlost zapravo je stalno traganje za tržištima. Još 1985., kad se više nije moglo poslovati na ruskom tržištu, Chromos-agro preorijentirao se na ondašnje jugoslavensko tržište. Kad je i tamo došlo do krize, tvrtka je potražila izlaz na hrvatskome tržištu, gdje i danas efikasno posluje. </p>
<p>Sa 175 zaposlenih, s tri diskonta, Chromos-agro se razvijao i tako što je kupovao tvrtke za koje je držao da mogu unaprijediti njegovo poslovanje. Tako je pod svoje okrilje uzeo BC Institut, koji je najveći hrvatski proizvođač sjemenske robe, zatim je stvorio Chromos-koeks, koji proizvodi ambalažu za pesticide, te Chromos-eko koji se bavi proizvodnjom kemikalija za pitke i otpadne vode. </p>
<p>Nije samo to činilo razvoj Chromos-agra. On je ulagao i u temeljnu proizvodnju sredstava za zaštitu bilja, i to kontinuirano godišnje po 2,5 do 5 milijuna kuna, ostvarujući tako petogodišnji lagani rast i postigavši da bude vodeća hrvatska poslovna kuća u toj branši. Svoje interese i tržište Chromos-agro našao je u poslovanju s poljoprivredno-prehrambenim kombinatima i s agrokompleksom plasirajući u tu grupaciju svoje proizvode.</p>
<p> Kad je svojedobno zapao u nelikvidnost, a poljoprivreda mu nije mogla odmah plaćati robe, u Chromos-agru je povučen poslovni potez koji je ublažio takvo stanje. Uvedeno je plaćanje robom (pšenica, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, brašno, kukuruz, stočna hrana... za pesticide i sjeme), što su osiromašeni PIK-ovi u velikim problemima prihvatili i tako je nastao model kompenzacijskih poslova, kakav je poznat malo gdje u svijetu. Izbjegnuta je tako zamka nelikvidnosti, a nađen je put naplate dugova, koji funkcionira. </p>
<p>Kako kaže predsjednik Uprave Chromos-agra Krunoslav Čović, taj je model stabilizirao poslovne odnose i Chromos-agru omogućio da stvara ukupan prihod i dohodak veći od hrvatskog gospodarskog prosjeka za tvrtke takve veličine. Prihod se u 2001. kretao između 450 i 500 milijuna kuna, a prihod po zaposlenome oko 1,8 milijuna kuna, što je veliki domet u usporedbi s mnogim drugim tvrtkama. A dohodak, koji se kreće između 15 i 20 milijuna kuna, dovoljan je za proširenu reprodukciju kao i za isplatu dividendi dioničarima. </p>
<p>U svojoj poslovnoj politici Chromos-agro vezan je i na inozemstvo, gdje pribavlja sirovine potrebne za proizvodnju. Ima tri velika dobavljača, jedan je iz Švicarske, tvrtka Singenta, drugi je njemački BASF, a treći je Dow Agro iz SAD i ta poslovna suradnja dobro funkcionira. Godišnji uvoz kreće se između 15 i 20 milijuna eura, što podmiruje suvremenu Chromosovu proizvodnju.</p>
<p> Izvoz nije velik, ali se čine koraci da se poveća. Nastoje uspostaviti poslovne veze i plasirati robu u bivše zemlje istočnoga socijalističkoga bloka te u Rumunjsku i Bugarsku, a teži se pridobivanju i tržišta zemalja bivše Jugoslavije. </p>
<p>O planu za 2002. godinu Krunoslav Čović ističe prihod između 480 i 500 milijuna kuna. To znači da se neće bitno povećavati spram 2001. godine. Očekuje se i proizvodnja od oko 3500 do 4000 tona pesticida. Velikih razvojnih skokova neće biti, nego će se nastaviti s postupnim daljnjim osuvremenjivanjem proizvodnje. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čačić: Građevinari su dosad disali na slamku</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Budućnost počinje građenjem«, bio je moto kojim je u sklopu proljetnog Zagrebačkog velesajma u srijedu započeo radni skup »Dan graditelja«, u suradnji sa ZV, a pod pokroviteljstvom Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. Na njemu je istaknuto kako bi se udio građevinarstva u bruto domaćem proizvodu trebao sa sadašnjih pet posto povećati na deset posto, što je u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, zaključilo je pedesetak okupljenih stručnjaka, još uvijek malo.</p>
<p>Predstavnici vodećih, ali i manjih hrvatskih građevinskih tvrtki u srijedu su raspravljali o teškom stanju u građevinarstvu i stanogradnji, ali i o prvim znacima oporavka i pomacima koji govore o izlasku iz krize.</p>
<p>Tom je prigodom Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, ujedno i počasni predsjednik organizacijskog odbora skupa, najavio kako će se u 2002. godini u cjelokupnu građevinsku industriju u Hrvatskoj uložiti i puno više od 4, 5 milijarde kuna, koliko predviđaju analitičari.</p>
<p>»Građevinari su dosad disali na slamku i nadamo se da je to vrijeme iza nas«, rekao je Čačić i najavio da će, dok je on ministar, izgradnja autocesta i stanova u programu Poticane stanogradnje popraviti sumorno stanje u kojem se nalazi hrvatsko građevinarstvo.</p>
<p>»Nema novog zapošljavanja i izlaska iz recesije bez građevinarstva, a sad na tržištu postoje i modeli kojima to možemo učiniti. POS je krenuo i ili će ga biti ili neće«, rekao je Čačić. Ujedno je napomenuo kako u Hrvatskoj još uvijek nisu pokrenuti neki mehanizmi poput građevinskog lizinga, izgradnje stanova za najam ili uspostave burze nekretnina, koji su jako važni za cirkulaciju nekretnina i mobilnost radne snage.</p>
<p>U građevinarstvu je, rečeno je, trenutno u Hrvatskoj zaposleno oko 87.000 radnika, a postoji oko 12.000 građevinskih tvrtki.</p>
<p>Prema procjenama Petra Đukana iz Instituta građevinarstva Hrvatske, realno je 2002. godini očekivati rast građevinskih aktivnosti između 5 do 10 posto. Ujedno je istaknuo kako je potrebno izraditi višegodišnju strategiju infrastrukturnih objekata i stambene izgradnje kako bi građevinari mogli jasnije modelirati dugoročnu politiku razvoja, a kupci biti pod manjim opterećenjem. Potrebne su, istaknuo je Đukan, i sustavne mjere poticanja izvozne aktivnosti u građevinarstvu i što brže donošenje suvremene pravne regulative usklađene s Europskom unijom.</p>
<p>Filko Cezner, pomoćnik ministra javnih radova, objasnio je još jednom pogodnosti vezane uz POS i istaknuo kako je trenutno u sklopu tog programa u cijeloj Hrvatskoj u različitim fazama gradnje više od 300 stanova.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Šibenski gospodarstvenici nisu došli na skup vukovarske delegacije</p>
<p>ŠIBENIK, 17. travnja</p>
<p> - Delegacija Vukovarsko-srijemske županije predvođena županom Nikolom Šaferom i predsjednikom Županijske gospodarske komore Ivanom Habunekom posjetila je Šibenik kako bi u tom gradu koji razvija turizam promovirali svoje gospodarstvo. </p>
<p>U delegaciji je bilo tridesetak gospodarstvenika i obrtnika koji su u Hotelu Jadran prezentirali svoje proizvode za koje se nadaju da će naći put do kupaca na ovom turističkom području. Domaćin skupa bio je šibensko-kninski župan Gordan Baraka, koji je poželio da se konačno čvršće poveže »modra i zelena brazda«.</p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj županiji nezaposleno je 40 posto stanovništva i konačno se počelo okretati resursima koji je mogu izvući iz teškoća. Riječ je o vrijednom i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, velikim šumskim površinama i velikoj količini drvene mase. Poljoprivredna proizvodnja, prehrambena i drvoprerađivačka industrija, atributi su na koje se računa. Na tom najistočnijem hrvatskom području od obrta, rečeno je na prezentaciji, živi oko 20.000 ljudi. </p>
<p>»Ideja nam je okrenuti se novim oblicima suradnje, odnosno povezati vrata Hrvatske Slavoniju i Dalmaciju. Do sada kvalitetnih oblika suradnje nije bilo, ali se nadamo da će ih ubuduće biti«, rekao je župan Šafer. »Neki naši proizvodi koji bi mogli imati dobru prođu u Dalmaciji dosad se nisu probili na dalmatinsko tržište zbog nelojalne konkurencije i sive ekonomije. Država mora stabilizirati tržište i stvoriti preduvjete za zdravo poslovanje«, istaknuo je župan Šafer. </p>
<p>Županijska gospodarska komora iz Šibenika pozive za sudjelovanje na prezentaciji odaslala je na adrese brojnih gospodarstvenika, posebice turističkih poduzeća, ali se u Hotelu Jadran pojavio samo jedan turistički predstavnik s Otoka mladosti, koje inače grca u financijskim problemima, dok se ostali nisu odazvali. Turistički gospodarstvenici često govore kako su prisiljeni turistima nuditi strane proizvode jer se do domaćih teško dolazi, a kad im se ponude domaći proizvodi, ne udostoje se pojaviti na skupu ni predstavnici najvećih hotelskih poduzeća, ni vlasnici privatnih hotela, velikih pansiona... Nije bilo nikoga ni iz gradskih službi koje se bave gospodarskim sektorom, osim dvojice šibenskih gospodarstvenika. Na promociji gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije nije bilo nikoga ni iz tvrtke u čijem je vlasništvu Hotel Jadran u kojem su Slavonci promovirali svoje proizvode. Inače, šibenski gospodarstvenici su najglasniji kada treba kukati i moljakati, a ne odzivaju se ni na ostale brojne pozive njemačkih i drugih gospodarstvenika koji su im upućivani za različite oblike suradnje, radionice i seminare. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>WTO: Strategija EU »banane za bankarstvo«</p>
<p>Tajni dokument otkriva što će sve EU tražiti u novom krugu svjetskih trgovinskih pregovora u zamjenu za ukidanje poljoprivrednih tarifa </p>
<p>LONDON, 17. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Izvrgnuta međunarodnim pritiscima da ukine velike subvencije svojim poljoprivrednicima, Europska unija će kao naknadu za to u idućem krugu svjetskih trgovinskih pregovora tražiti sveopću privatizaciju javnih monopola u trećim zemljama, objavio je u srijedu londonski list Guardian. Pozivajući se na provaljene dokumente EU, list tvrdi kako će EU zahtijevati da njeni trgovinski partneri otvore stranoj konkurenciji osjetljiva područja kao što su vodoopskrba, energetika, tretiranje otpadnih voda, telekomunikacije, poštanske usluge te financijski sektor. </p>
<p>Može se očekivati da će trgovinski partneri EU pružiti jak otpor, ogorčeni što Europljani ne žure previše s liberaliziranjem pojedinih dijelova vlastitog tržišta. Kako podsjeća Guardian, Bruxelles traži da druge zemlje ukinu nacionalne monopole u područjima poput energetike i poštanskih usluga premda mnoge članice EU oklijevaju da to same učine. Dave Timms iz Pokreta za svjetski razvoj izjavio je o provaljenim papirima EU: »Ti dokumenti potvrđuju naše najgore strahove o pregovorima. EU se usmjerila na sektore u kojima nije dokazano da liberalizacija nosi koristi zemljama u razvoju.« Oganizacije koje se bore za pomoć nerazvijenima strahuju da bi otvaranje sektora usluga moglo voditi u sveopću privatizaciju zdravstva i školstva u siromašnim zemljama. </p>
<p>Trgovinski partneri traže od EU da ukine skupi sustav poljoprivrednih subvencija te sustav tarifa kojima se brani od neželjenog uvoza. Ti će zahtjevi biti jedna od dominantnih tema u novom krugu pregovora o svjetskoj trgovini koji su krajem prošle godine pokrenuti u Dohi. </p>
<p>U Dohi je načelno dogovoreno da će cilj novog kruga biti postupno ukidanje poljoprivrednih subvencija. Povjerenik EU za trgovinu Pascal Lamy tražit će zauzvrat ustupke na drugim područjima, posebice na uslužnom polju, gdje EU uživa određene prednosti pred konkurencijom. Na samom vrhu Unijinog popisa željenih sektora nalaze se financije. Kevin Watkins iz britanske humanitarne organizacije Oxfam tvrdi da se pregovaračka strategija EU svodi na načelo »banane za bankarstvo«. Drugim riječima, EU kani prestati ratovati oko poljoprivrednih proizvoda u zamjenu za prodor na tuđi bankarski sektor. </p>
<p>Oxfam je, inače, ovih dana objavio dokument u kojem tvrdi da EU ima najviše barijere na svijetu za uvoz iz nerazvijenih zemalja. Oxfam iznosi kako EU nagovara siromašne i nerazvijene da liberaliziraju svoju trgovinu, a istodobno različitim tarifama i barijerama štiti vlastita tržišta. Gledište je te humanitarne organizacije da je prebrza liberalizacija često štetila siromašnim zemljama te da su države koje su se postupno liberalizirale bile uspješnije u smanjivanju bijede od onih koje su naglo odbacile trgovinske barijere. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Burze: Indeksi i dalje u porastu</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Vodeći europski blue chip indeksi u srijedu su uglavnom zadržali pozitivan trend, a rast su, kao i čitavog tjedna, održavali tehnološki i telekomunikacijski sektor. Iz korporativnog je sektora stiglo nekoliko dobrih vijesti. Adecco, jedna od najvećih svjetskih kompanija za posredovanje pri zapošljavanju, sa sjedištem u Švicarskoj, u prvom je tromjesečju godine zabilježila blaži pad dobiti od očekivanog, a u tehnološkom sektoru najznačajnija je bila vijest iz Intela čiji su rezultati također nadmašili očekivanja.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski blue chip indeks porastao 0,59 posto na 5290,8 bodova, no frankfurtski DAX se nakon jutarnjeg rasta ponovno približio vrijednosti zabilježenoj u utorak - na 5349,64 boda bio je 0,11 posto viši. Milanski MIB 30 je zašao na negativni teritorij - pao je 0,1 posto na 33.305 bodova, dok je pariški CAC 40 porastao 0,55 posto na 4623,86 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 porasli su 0,51 odnosno 0,67 posto.</p>
<p>U New Yorku se predviđao rast indeksa nakon otvaranja, no očekivalo se da će presudan utjecaj imati najavljeni govor predsjednika Feda Alana Greenspana. Zahvaljujući dijelom i dobrim rezultatima GE i Texas Instrumentsa, u utorak su newyorški indeksi zabilježili znatan rast. Dow Jones Industrial je porastao 2,04 posto na 10.293,18 bodova, a S 500 2,3 posto na 1127,86 bodova. Nasdaq Composite je dobio čak 3,6 posto dosegavši 1816,91 bod. </p>
<p>Azijska su tržišta slijedila kretanja na Wall Streetu, a tokyjski Nikkei 225 je porastao 1,74 posto na 11.543,71.</p>
<p>Među proizvođačima čipova, njemački Infineon je porastao 1,6 posto, a STMicroelectronics 1,8 posto. Povoljno izvješće Parthusa, irskog dizajnera čipova, čije su dionice dobile 5 posto, potaknule su i rast njegovog britanskog rivala ARM Holdings od 1,6 posto. Siemens je porastao 0,63 posto.</p>
<p>Nokia i Alcatel su dobili između 2 i 3 posto, nakon što je Motorola u utorak objavila manji gubitak od očekivanog. Rezultati Nokie bit će objavljeni u četvrtak.</p>
<p>Francuska kompanija Bouygues je najavila da će se natjecati za domaću lincencu za usluge treće generacije mobilne telefonije, a njene su dionice porasle je 4 posto. Podružnica mobilne telefonije BT Group, mmO2, nastavila je rasti - dobila je 3,21 posto. BT je dobio 3,22 posto, a Vodafone 2,44 posto. Deutsche Telekom je porastao 1,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Ortynski optužio Vladu za »pogrešne brojke« </p>
<p>Hadezeovcima su se, kad su na klubu raspravljali o Ortynskom, »zrcalile (!) suze zbog njegove tužne sudbine i nehumanih postupaka vlasti prema njemu zbog kojih Ortynski trpi teške duševne boli«, kaže Krpina / Trconić (HSS) istaknuo da je u državi na snazi mafijaštvo i caruje korupcija i nitko ne može biti siguran/ Ortynski optužio Vladu da je pogrešno izračunala brojke o riješenim predmetima u Državnom odvjetništvu, a Ministarstvo pravosuđa, policiju i sudstvo za loš rad i suradnju </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Rasprava o izvješću glavnog državnog odvjetnika u ostavci Radovana Ortynskog u srijedu u Saboru nije izazvala većih polemika.</p>
<p> Protiv izvješća izjasnio se jedino SDP, dok većina stranaka koalicije neće glasovati ni za ni protiv nego će tražiti da se u roku tri mjeseca izvješće dopuni prijedlogom mjera za djelotvorniju borbu protiv gospodarskog i organiziranog kriminala. HSP i HKDU bit će suzdržani, a HDZ uopće neće glasovati jer su »partija i koalicijski partneri već donijeli odluku o smjeni Ortynskog« pa HDZ u tome ne želi sudjelovati.</p>
<p> Činjenicu da je odluka o smjeni Ortynskog i imenovanju njegova nasljednika donesena u petorci prije nego što je glavni državni odvjetnik podnio izvješće, HDZ je iskoristio za primjedbe. Drago Krpina čak je podržao Ortynskog jer su ga se »svi odrekli i nitko ga neće braniti«. Dodao je da su se hadezeovcima, kad su na klubu raspravljali o državnom odvjetniku, »zrcalile (!) suze zbog njegove tužne sudbine i nehumanih postupaka vlasti prema njemu, zbog čega Ortynski trpi teške duševne boli«. Protiv Ortynskog se, kaže Krpina, »provodi medijski linč kao u komunističkim olovnim vremenima«. </p>
<p>Luka Trconić (HSS) otklonio je političke razloge odluke o smjeni Ortynskog. Istaknuo je da je u državi na snazi mafijaštvo i caruje korupcija pa nitko ne može biti siguran. Izvješće glavnog državnog odvjetnika smatra neprihvatljivim jer je ono trebalo dati pravi uvid u težinu stanja te što je Državno odvjetništvo poduzelo da se to riješi.</p>
<p> Ortynski je, pak, obrazlažući izvješće o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, optužio Vladu da je pogrešno izračunala brojke o riješenim predmetima u Državnom odvjetništvu na temelju kojih je zaključivala o smanjenoj ažurnosti tog tijela. Ministarstvo pravosuđa, policiju i sudstvo prozvao je zbog lošeg rada i loše suradnje. »Zbog toga bi za dobrobit pravosuđa mnogi mogli podnijeti ostavke«, istaknuo je. Ortynski je rekao da je njegovoj ostavci pridonijelo lobiranje u medijima, »koje je smišljeno i poticano od osoba bliskih organiziranom kriminalu«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hoće li Hebrang pomrsiti račune Sanaderu i Pašaliću?</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Samo nekoliko dana prije 7. općeg sabora HDZ-a sanaderovci i pašalićevci podsjećaju na borbu ovnova na brvnu. Posljednja sjednica Središnjeg odbora stranke, održana u vrlo burnoj atmosferi u utorak, zorno je to pokazala, a neki samo nagađaju kako bi sve to moglo izgledati u nedjelju u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«.</p>
<p> Kuloarske priče HDZ-ovci plasiraju naveliko, a prema jednoj od njih moguće je da i dr. Andrija Hebrang istakne kandidaturu za predsjednika stranke. To bi se dogodilo, šapću u stranci, navodno u slučaju kad bi jedan od lobija osjetio da gubi »teren«, a i finalnu utakmicu. Tada bi se izmislio čak i neki problem o kojem bi se više od 2000 izaslanika na saboru ozbiljno podijelilo, pa bi se čak uvažio i prijedlog da u ime »sloge i jedinstva« kandidati povuku svoje kandidature, a da »spas« bude upravo kandidatura dr. Hebranga. Sam Hebrang to odbacuje, ponavljajući da će se kandidirati za potpredsjednika i da podržava Sanaderovu opciju, pri čemu najavljuje da će možda ključna biti borba za još neodlučne HDZ-ove izaslanike na samom skupu.</p>
<p> Aktualizira se i sukob između tzv. barakaša, odnosno izvornih osnivača stranke, koji si međusobno predbacuju tko je od njih osnivao stranku a tko nije te se optužuju da su iznevjerili izvorna stranačka načela. Također je vrlo upitno kako će se, kome i kada dijeliti iskaznice za izaslanike, ali i koliko će izaslanika uopće biti nazočno. Nije isključeno da će i o glasovanju za predsjednika stranke te za ostale dužnosti i stranačka tijela biti velikih problema, odnosno da će se glasovati u kasnim noćnim ili čak ranim jutarnjim satima s nedjelje na ponedjeljak, u trenucima kada će većina delegata već biti iscrpljena, a dio će ih i otputovati kući.</p>
<p>Glavni tajnik stranke Joso Škara kaže da će na saboru biti 2050 izaslanika i da su u tijeku dodatne pripreme kako bi se poštovala procedura. U četvrtak će posebna agencija koju je HDZ angažirao za tu prigodu i čije ime Škara nije želio reći tiskati iskaznice za izaslanike. Na njima će pisati ime i prezime izaslanika, a dijelit će se prije početka skupa. Škara nije precizno odgovorio što će se dogoditi s nepodignutim iskaznicama, objasnivši da je za to zadužena posebna verifikacijska komisija.</p>
<p>On tvrdi da će skup završiti do ponedjeljka u 15 sati. Još nije poznato koliko će sabor koštati. Kad je riječ o glasačkim listićima, Škara je potvrdio da će se oni otisnuti na sam dan sabora, kad se točno utvrde kandidati.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dario Vukić: »Možemo svesti nezaposlenost na manje od osam posto«</p>
<p>Današnju visoku nezaposlenost ne može se riješiti samo očekivanim ubrzanim gospodarskim rastom / Smatramo da možemo smanjiti nezaposlenost sa sadašnjih 23 posto na manje od osam posto u sljedećih šest godina / Treba ograničiti visinu komunalnih davanja u turističkim područjima, kaže Vukić</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Saborski zastupnik HDZ-a Dario Vukić glavni je autor gospodarskog programa dr. Ivića Pašalića, kandidata za predsjednika HDZ-a.</p>
<p>• U čemu je ključna razlika između onoga što vi nudite i Vladina gospodarskog programa?</p>
<p>- Nizak gospodarski rast i visoka nezaposlenost najočitiji su indikatori promašenosti Vladinog gospodarskog programa. Vlada nije iskoristila društveni kapital koji je imala te bolju međunarodnu poziciju Hrvatske, a sada promatra kako se težište inozemnih investicija u regiji pomiče na istok. Mi nudimo paket mjera kojima se prije svega potiče gospodarski rast i zapošljavanje.</p>
<p>• Što je prvi korak u oživljavanju gospodarskog razvoja?</p>
<p>- Temelj ubrzanog razvoja su nove investicije u gospodarstvu. Za njihovo povećanje treba poticati razvoj financijskog tržišta i osigurati poticajna sredstva kojima bi se pokrenuo privatni kapital i promijenila sadašnja ulagačka strategija s klasičnih bankarskih depozita u investicijski bankarski sektor. Sustav državnih poticaja koji predlažemo treba realizirati tako da se izbjegnu izravni poticaji gospodarskih subjekata gdje god je moguće, radi ravnopravnosti tržišnog nastupanja. </p>
<p>Naš program predviđa da se sustav poticaja realizira putem središnjeg državnog fonda za razvoj, čiji bi prihodi bili 700 milijuna kuna godišnje iz proračuna i prihodi od privatizacije. Iskustva pokazuju da je s kunom državnog poticaja moguće privući od pet do 11 kuna privatnog kapitala. Uz 700 milijuna kuna iz državnog proračuna i barem 300 milijuna prihoda od privatizacije godišnje, stvorila bi se osnovica za privlačenje pet do 11 milijardi kuna investicijskog kapitala godišnje kojeg danas nema, što bi bio jak motor investicijskog razvoja.</p>
<p>• Veliku ste pozornost posvetili rješavanju problema zapošljavanja. Koliko bi novca za to trebalo?</p>
<p>- Današnju visoku nezaposlenost ne može se riješiti samo očekivanim ubrzanim gospodarskim rastom. Glavni razlog tome je što životna dob, stručna sprema i osposobljenost velikog broja nezaposlenih nisu u skladu s potrebama tržišta rada. </p>
<p>Zato smo razradili tri grupe aktivnih mjera zapošljavanja i to mjere koje izravno utječu na tržište rada, mjere koje stimuliraju zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih i mjere koje stimuliraju određene poslodavce, gospodarske djelatnosti ili pojedina područja.</p>
<p>Mjere aktivnog zapošljavanja koje je usvojila Vlada obuhvatit će 36.700 osoba, za što ona planira utrošiti 1,228 milijardi kuna iz proračuna u četiri godine. Naše mjere obuhvaćaju 148.300 osoba za što planiramo utrošiti 3,232 milijarde kuna u istom razdoblju. Utrošili bismo 263 posto više, ali bismo zaposlili 404 posto više nezaposlenih u odnosu na sadašnje mjere.</p>
<p>• Što predlažete za razvoj turizma?</p>
<p>- Predlažemo smanjenje stope PDV-a na 10 posto za cjelokupnu turističku potrošnju, tj. za smještaj, prehranu, zabavu, izlete, kazališta i muzeje. </p>
<p>Sukladno iskustvima europskih zemalja, smatramo da treba ograničiti visinu komunalnih davanja u turističkim područjima. </p>
<p>Kroz spomenuti središnji državni fond za razvoj planiramo poticati obiteljsko poduzetništvo te izgradnju i obnovu malih obiteljskih hotela visoke kategorije.</p>
<p>»Razvojni cilj nam je porast realnog BDP-a«</p>
<p>• Koliko bi vremena i novca trebalo za oživljavanje tih mjera?</p>
<p>- Naš je razvojni cilj porast realnog BDP-a po glavi stanovnika Hrvatske sa sadašnjih 4300 dolara na 10.000 u sljedećih 12 godina, za što je potrebno šest posto rasta BDP-a godišnje. Smatramo da možemo smanjiti nezaposlenost sa sadašnjih 23 posto na manje od osam posto u sljedećih šest godina. Novčana izdvajanja za poticajne programe planirali smo u iznosima koje državni proračun realno može podnijeti.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ivanković: HIP i HDZ zajedno na vlast</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Aktualna vlast je izvršila najsramotniju pljačku i raspordaju Hrvatske. Hrvatski istinski preporod (HIP) na to ne pristaje i uvjereni smo da zajedno s HDZ-om možemo stvoriti uspješnu koaliciju za osvajanje vlasti«, istaknuo je Nenad Ivanković, dopredsjednik HIP-a, u utorak navečer na tribini pod nazivom »Hrvatska i Zagreb u ozračju nestabilnosti i prijevremenih izbora«. Ivanković je naveo da je »katastrofalna vlast dovela do gospodarsko-socijalne i nacionalne krize, te kriminalizacije svih vrijednosti na kojima opstoji Hrvatska«, dodavši da je na djelu »restauracija komunizma«. Admiral Davor Domazet-Lošo, dopredsjednik HIP-a, rekao je da je jedino rješenje za »poslušnu i svađalačku vlast« promjena na izborima, i to prijevremenim. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Tužbe protiv Ministarstva prosvjete, Međimurske županije i četiri škole</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Krajem ovog tjedna 57 romske djece iz Međimurske županije, posredstvom zakonskih zastupnika i uz pomoć ovlaštenih odvjetnika, tužit će Općinskom sudu u Čakovcu Ministarstvo prosvjete i športa, Međimursku županiju te četiri osnovne škole (u Orehovici, Macincu, Kuršancu i Podturnu). Razlog za tužbu je segregacija romske djece u posebnim razredima osnovnih škola, rekla je direktorica pravnog programa Europskog centra za prava Roma (ERRC) Jean Garland na konferenciji za novinare ERRC-a i HHO-a u srijedu.</p>
<p>Po službenim statistikama, 60 posto učenika Roma u Međimurskoj županiji odvojeno je u posebne razrede, a u dvije škole stanje je još gora. »Takvo izdvajanje učenika ima trajne psihološke efekte, a to je i implicitna poruka o inferiornosti«, rekla je Garland. Romska djeca u posebnim razredima nastavu polaze po znatno slabijem nastavnom programu od djece u ostalim razredima, a to im, kazala je Garland, smanjuje mogućnost za zapošljavanje u budućnosti. </p>
<p>Sudska tužba zasniva se na zabrani diskriminacije, zabrani nehumanog tretmana i ostvarivanju prava na školovanje. Ta prava zajamčena su Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Konvencijom o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije te brojnim dokumentima UN-a. Garland je napomenula da je Ured za nacionalne manjine hrvatske Vlade još 1998. usvojio program integracije romske djece u školski sustav, ali taj program nije realiziran. Također je podsjetila da je Komisija UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije nedavno razmatrala izvještaj iz Hrvatske te u završnim zaključcima izrazila zabrinutost zbog nastavne prakse kad su u pitanju Romi.</p>
<p>Zamjenica pučkog pravobranitelja Marta Vidaković Mukić pružila je potporu projektu i akciji protiv rasne diskriminacije, a nada se da će pravosuđe biti dovoljno učinkovito. Napomenula je da sudska odluka vjerojatno neće pomoći djeci koja sada idu u školu, ali bi trebala pomoći onoj koja tek trebaju krenuti u školu. »Zadaća države je da najmlađim stanovnicima pruži jednake mogućnosti u životu«, zaključila je Vidaković Mukić. Tužbom se zahtijeva sudsko ukidanje segregacije, ostvarenje potpune rasne integracije te premiještanje tužitelja u mješovite razrede.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zagreb uskoro dobiva katoličko sveučilište?</p>
<p>Mencer: O osnivanju katoličkog sveučilišta moraju se izjasniti Nacionalno vijeće i Senat Sveučilišta u Zagrebu / Kraljević: Podržavam svaku inicijativu za osnivanje visokih učilišta, ako se radi o kvalitetnoj ustanovi / Mišić: Zagreb - centar novoosnovanog sveučilišta, Fakultet Družbe Isusove i KBF trebali bi biti kičma tog sveučilišta</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić ovih je dana iznio ideju o osnivanju katoličkog sveučilišta, a kao predmet razgovora to je najavio i novoj rektorici Sveučilišta u Zagrebu dr. Heleni Jasni Mencer. O tome koliko je Bozaniću važan i hitan projekt osnivanja katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj, potvrđuje i to da je o tome razgovarao s rektoricom već na svečanosti njene inauguracije. Vjesnik saznaje od rektorice Mencer da joj je nadbiskup Bozanić spomenuo ideju o osnivanju katoličkog sveučilišta, a ona mu je obećala skori sastanak radi daljnjih razgovora o tome. Međutim, pojasnila je u srijedu, rektorica se zbog mnogih obveza još nije stigla sastati s nadbiskupom, pa ne zna ništa podrobnije o projektu. No, sastanak s Bozanićem najavljuje u svibnju.</p>
<p>Da bi se ideja mogla vrlo brzo ostvariti, potvrđuje i podrška ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića, koji se također kani sastati s Bozanićem, najvjerojatnije za dva tjedna. Na spomen Bozanićeve ideje o osnivanju katoličkog sveučilišta, ministar je uskliknuo: »Hvala Bogu, drago mi je«. Pojasnio je da podržava svaku inicijativu za osnivanje visokih učilišta, ako se radi o kvalitetnoj ustanovi. Svaka inicijativa je dobro došla, kaže ministar, dodavši da je lanac katoličkih sveučilišta poznat u svijetu po svojoj kvaliteti. Posebno izdvaja nekoliko američkih katoličkih sveučilišta, ne samo s teološkim već i drugim disciplinama, poput matematike. »Poznata su i katolička sveučilišta u Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj te u tranzicijskim zemljama. Zapravo, svugdje ih ima, osim u nas«, kaže Kraljević, nabrajajući primjere Poljske, Mađarske, Slovačke...</p>
<p>Za osnivanje sveučilišta u Hrvatskoj potreban je zakonski postupak prema kojem osnivači moraju tražiti suglasnost Ministarstva znanosti za osnivanje, a potom i dopusnicu za rad. Ministarstvo znanosti izdaje obje dopusnice na temelju mišljenja Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, kojemu je donedavno predsjedala sadašnja zagrebačka rektorica. Helena Jasna Mencer smatra da se o osnivanju katoličkog sveučilišta moraju izjasniti Nacionalno vijeće i Senat Sveučilišta u Zagrabu.</p>
<p>Poznato je da osnivanje katoličkog sveučilišta podržava i Vatikan te da se o toj ideji više puta raspravljalo u crkvenim i Vladinim krugovima. No, inicijativa ipak mora doći od Hrvatske biskupske konferencije.</p>
<p>Dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Anto Mišić tvrdi da je osnivanje katoličkog sveučilišta isusovačka ideja još iz 1989. godine. Isusovci su o tome prošlih deset godina više puta razgovarali s biskupima i vodstvom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, ali se uglavnom radilo o neformalnim razgovorima ili lobiranju vodstva Filozofskog fakulteta Družbe Isusove da za svoju ideju pridobije biskupe i katoličku laičku inteligenciju, među kojom je dobar dio aktivan i na zagrebačkom Sveučilištu.</p>
<p>Mišić smatra da bi Zagreb trebao biti centar novoosnovanog sveučilišta i da bi Fakultet Družbe Isusove i KBF trebali biti kičma tog sveučilišta. On ističe da bi se za početak radilo o manjem, društveno orijentiranom sveučilištu s humanističkim studijima, pored već postojećih: teologije, filozofije i religijskih znanosti. Da li bi sveučilište pokrivalo samo grad Zagreb ili šire područje Hrvatske, ovisilo bi o izabranom modelu, no nije neophodno da se ono zasniva na nizu već postojećih katoličkih teoloških fakulteta u zemlji, rekao je dr. Anto Mišić. </p>
<p>Mirela Lilek i Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Crkva će darovati zemljište, a Vlada graditi kuće doseljenim Hrvatima iz BiH</p>
<p>ZADAR, 17. travnja</p>
<p> - »I Vlada je, kao i Crkva, zainteresirana da ljudima kojima je to potrebno omogući bolji život. Zajedničkim ćemo snagama nastojati pomoći svima, a pogotovo onima koji žive na područjima posebne državne skrbi. Sukladno dosadašnjim potpisanim ugovorima i dogovorima između Vlade i Katoličke crkve, uskoro će se sresti i novoutemeljene komisije i nastaviti kontinuiranu suradnju, kako bi ono što radimo bilo građanima od što veće koristi«, istaknula je Željka Antunović, potpredsjednica Vlade, nakon zatvorenog sastanka sa zadarskim nadbiskupom msgr. Ivanom Prenđom, potpredsjednikom Hrvatske biskupske konferencije i predsjednikom Hrvatskoga Caritasa, u srijedu u Nadbiskupskom dvoru.</p>
<p>Vlada i Katolička crkva još će tješnje surađivati kako bi se što konkretnije pomoglo prognanim, iseljenim i doseljenim Hrvatima iz BiH. Tri nadbiskupije - Zadarska, Šibenska i Ličko-senjska - dogovorile su se da će dio svojih slobodnih zemljišta ustupiti doseljenim Hrvatima iz BiH, a Vlada će, najavila je Antunović, financijski pomoći u izgradnji kuća. </p>
<p>»Razgovarali smo o konkretnim potrebama ljudi na područjima posebne državne skrbi kojima dobrim dijelom pripada i Zadarska nadbiskupija, kao i lička i šibenska. Informirala sam nadbiskupa o našim namjerama i političkim stavovima kao i o mjerama kojima će Vlada pomoći. Pri specifičnim problemima Hrvata doseljenih iz BiH treba odrediti prioritete u pomoći. Vlada je, kao i Crkva, zainteresirana kako pomoći Hrvatima koji žive u BiH da mogu ravnopravno s ostalim narodima ravnopravno živjeti u toj državi«, naglasila je Antunović. </p>
<p>»Treba ići korak dalje od karitativnoga rada jer se ublažavaju samo dnevne potrebe prognanih i doseljenih. Iako je i takva pomoć nužna, ljude koji su zbog nevolje doselili iz BiH treba smjestiti što je bolje moguće i onima koji žele ostati u Hrvatskoj treba pomoći da se njihova agonija više ne produžava. Slažemo se s Vladom da je najteže kad prognani moraju iseljavati u treće zemlje i stoga smo odlučili darovati im zemlju, a država će pomoći u izgradnji kuća«, rekao je msgr. Prenđa. </p>
<p>Ovaj je sastanak bio nastavak razgovora Vlade i Crkve započetih prije godinu dana o humanitarnim pitanjima prognanih i izbjeglih osoba na područjima posebne državne skrbi, uključujući i trenutačnu situaciju Hrvata doseljenih iz Drvara.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Čačić najavio »najveće investicije u graditeljstvu u zadnjih 30 godina« </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Premijer Ivica Račan i službeno će za otprilike mjesec dana otvoriti radove na dionici Prgomet - Dugopolje nove autoceste Zagreb - Split koja bi trebala biti dovršena do 2005. godine«, najavio je u srijedu Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva na konferenciji za novinare povodom Dana graditelja na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Ministar Čačić istaknuo je kako su sve pripreme za radove pri kraju, i kako će se, i prije zadanog roka od 30. lipnja 2002. godine, rješiti svi imovinsko-pravni odnosi, otkupiti zemljište i zatvoriti svi potrebni financijski okviri. Najkritičniji moment za cijeli projekt, naglasio je Čačić, upravo je početak radova i na njima on »prolazi« ili »pada«. Do 30. lipnja 2003. godine očekuju nas najveći zahvati ključni za realizaciju projekta, objasnio je.</p>
<p>Do 30. lipnja 2003. godine, dodao je Čačić, trebaju se dovršiti radovi na dionici Sveti Rok - Zadar 2, a do kraja 2004. godine i dionica Mala Kapela -Zadar 2. Tako bi do 2004. godine, rekao je Čačić, cesta bila dovršena, osim dionice između Zadra i Skradina. Radovi na dionici Bosiljevo-Split započeli su još 2000. godine.</p>
<p>»Prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj će investicije biti bitno veće. U program izgradnje auto-cesta, u samo tri godine investirat će se veći iznos nego u posljednjih trideset godina«, rekao je Čačić. »Osim autocesta, kičma razvoja i zapošljavanja, bit će program stanogradnje koji će proizvodnju i prodaju stanova u Hrvatskoj vratiti na standarde s kraja osamdesetih, ali u novom modelu«, naglasio je.</p>
<p>Novim zakonskim aktima o kojima se upravo odlučuje u Saboru, rekao je Čačić, u nadležnost našeg ministarstva ulazi i tridesetak investicija za vodoopskrbu i odvodnju, rekao je Čačić i istaknuo kako očekuje rast investicija u 2002. godini za najmanje deset posto. Prema Čačićevim riječima, minimalni udio građevinarstva u BDP-u, trebao bi biti osam posto.</p>
<p>»Uspješno ostvarenje projekta stanogradnje u Zagrebu«, rekao je Čačić,» preduvjet je rasta BDP-a i zapošljavanja, to je abeceda našeg razvoja«. Čačić je ujedno kazao kako će u vrlo kratkom roku biti objavljena prva lista podnositelja zahtjeva za POS u Zagrebu i da je od ukupnog broja zahtjeva (18 620), na svoju adresu njih 13 683 podnositelja dobilo poziv za dopunom zahtjeva. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Psiholozi će odgovarati za svoj rad kao i liječnici u svijetu?</p>
<p>Zasad prihvaćena potreba da se i psihološka djelatnost zakonski regulira / Prijedlog zakona predviđa licence i odobrenja za privatnu praksu, što bi ih izdavala Psihološka komora, te donošenje psihološkog etičkoga kodeksa / Nestručan rad psihologa ili zloupotreba struke mogu imati vrlo teške posljedice ne samo za pojedinca nego i za skupine ljudi</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hoće li Zakon o psihološkoj djelatnosti prolaziti kroz sve ono kroz što je prošao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) prije nego što je »priznat«? Prošle su, naime, godine prije nego što se shvatilo da psihičke rane nisu ništa lakše od fizičkih, makar se i ne vide na prvi pogled. Slično, mnoge »konkretne« djelatnosti danas već imaju »svoje« zakone no sad, kad treba donijeti zakon djelatnosti koja se bavi »dušom«, postavljeno je i pitanje o tome trebali li baš svaka djelatnost imati svoj zakon.</p>
<p>Zakon o psihološkoj djelatnosti upravo je u Saboru. Predlaže ga Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Vlada se o njemu izjasnila pozitivno, ali Odbor za zakonodavstvo predložio je da se o njemu povede najprije opća rasprava.</p>
<p>Za zakon o psihološkoj djelatnosti već se godinama bori Hrvatsko društvo psihologa - da se zaštiti struka i odredi status psihologa, ali i da se zaštiti »korisnike psihološke djelatnosti« - pacijente, klijente... Psihologa je sve više - sad ih je u Hrvatskoj više od 1400 - traženi su, njihova se djelatnost razgranala u gotovo sva područja života i zapravo je pravo čudo da u izvjesnom pravnom vakuumu još nisu otkrivene pojave nadripsihologa i nadripsihoterapije, odnosno nestručnog bavljenja tim poslom. Opasnost međutim postoji i sve je veća, jer je veća i potražnja, pa psiholozi nastoje da se i zakonom propiše da se nitko ne može baviti psihologijom tko za to nije osposobljen i tko ne zadovoljava uvjete.</p>
<p>Psiholozi danas rade u zdravstvu, prosvjeti, socijalnoj skrbi, gospodarstvu, vojsci, policiji, pravosuđu, ima ih i u sportu, a cilj njihove djelatnosti je, kako to piše uz prijedlog zakona, »optimaliziranje učinkovitosti ljudi u gospodarskim i drugim djelatnostima, pri učenju i stjecanju profesionalnih, osobnih i društveno korisnih znanja i vještina, u održavanju zdravlja, razvijanju sposobnosti i stvaralačkih potencijala te stvaranju optimalnih uvjeta za ljudski razvoj. Istodobno, omogućuje postizanje osobnog i skupnog zadovoljstva i kvalitete življenja, osjećaja sigurnosti i poštivanja vlastite i tuđe osobnosti«.</p>
<p>U Prijedlogu zakona sve je to sažeto: »Opći cilj psihološke djelatnosti je unapređivanje kvalitete života pojedinaca, skupina i društvene zajednice«. Psiholozi, dakle, rade s ljudima - najosjetljivijim »materijalom«, pa njihov nestručan rad ili, još gore, zloupotreba struke, mogu imati vrlo teške posljedice ne samo za pojedinca nego i za skupine ljudi. Kako bi sa svim tim jedan zakon izašao na kraj? Najprije definira onoga tko se uopće smije baviti tim poslom, a onda uvjete po kojima se on može obavljati, kao i tijela koja to trebaju definirati i kontrolirati.</p>
<p>Prema Prijedlogu zakona, psiholog je osoba koja je završila visokoškolsko obrazovanje namijenjeno izobrazbi psihologa. Psihološku bi djelatnost mogli obavljati samo psiholozi sa završenim jednogodišnjim vježbeničkim stažom i s dopusnicom (licencom), što bi je izdavalo novo tijelo - Hrvatska psihološka komora. Osim što bi izdavala dopusnice, ona bi izdavala i odobrenja za otvaranje privatne prakse, vodila imenik psihologa, određivala (zajedno s Ministarstvom rada i socijalne skrbi) cijenu psiholoških usluga, propisivala psihološke mjerne instrumente (psihodijagnostička sredstva) koje smiju upotrebljavati samo psiholozi. Osim što bi utvrđivala razne normative za obavljanje psihološke djelatnosti, Komora bi obavljala i nadzor njihova provođenja, sudjelovala bi u utvrđivanju programa stručnog usavršavanja, vježbeničke prakse i stručnog ispita, davala stručno mišljenje pri pripremi propisa koji se tiču psihološke djelatnosti. </p>
<p>Zaštitu pacijenata, klijenata, odnosno drugih ljudi, odraslih ili djece, kojima se psiholozi bave, zakonom bi se osiguralo time što bi se propisao donošenje Kodeksa etike psihološke djelatnosti. Pritom spada među najvažnije to, što bi psiholozi bili dužni čuvati podatke o psihičkom i zdravstvenom stanju »korisnika psiholoških usluga« kao profesionalnu tajnu, raditi u skladu s pravilima struke i rezultatima psihološke znanosti te posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva koristiti u skladu s propisanim standardima, a ne bilo kako.</p>
<p>Prijedlog zakona predviđa i obavezno osiguranje psihologa za štetu koju bi mogao počiniti svojim radom, slično kao što ga u svijetu imaju liječnici. Pri kraju Prijedloga zakona govori se i o disciplinskoj odgovornosti psihologa, odnosno težoj i lakšoj povredi dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti. Kazne za to bile bi od ukora i novčane kazne do gubitka prava na obavljanje djelatnosti - čak i na deset godina. </p>
<p> U ovom trenutku još se ne zna hoće li svaka od tih i drugih odredbi ostati onakvom kako je predložena. U prvim se raspravama, primjerice, postavljalo se pitanje i o tome treba li osnivati komoru i treba li u njoj članstvo biti obavezno, kao što se predlaže. Pod znakom je pitanja i put što će ga prijeći prijedlog prije nego što se pretvori u zakon, kao i to koliko će on trajati. No, možda je zasad najvažnije da je, kako je to nakon prve saborske rasprave konstatirala Snježana Biga-Friganović, predsjednica odbora predlagača, da su zastupnici dali punu podršku donošenju zakona.</p>
<p>Marika Toth</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Svjedok govorio o leševima na smetištu kod Perušića</p>
<p>RIJEKA, 17. travnja</p>
<p> - Svjedok Ivan Kasumović, pripadnik perušićke bojne 118. brigade HV-a 1991. godine, u srijedu je dao iskaz na Županijskom sudu u Rijeci u suđenju tzv. gospićkoj skupini o leševima pronađenima na perušićkom smetištu.</p>
<p> Kasumović je rekao da ga je optuženi Stjepan Grandić uputio da osposobi građevinski stroj na smetištu Razbojište pokraj Perušića te da tim strojem zakopa mrcine stoke koje su na to mjesto bacali mještani. Kada se spremao iskopati rov u koji bi ih zakopao, ugledao je, na udaljenosti od 15 do 20 metara, ljudske leševe. Tada se okrenuo i otišao sa smetišta. </p>
<p> Kasumović je pred sudskim vijećem kojim predsjeda sutkinja Ika Šarić, rekao da o tome kasnije nije nikoga obavijestio te da ne zna koliko je leševa tamo bilo i da nije vidio imaju li vidljive rane od vatrenog oružja. Kazao je da s Grandić nije bio s njim smetištu. U to vrijeme, naveo je, nije znao za likvidaciju civila na Lipovoj glavici, te nije doveo leševe s perušićkog smetišta u vezu s tom likvidacijom.</p>
<p> Iskaz je dao i ukopnik u Gospiću Darko Brkljačić koji je potvrdio da je krajem 1991. pozvan da s još nekim osobama prenese tri leša s lokaliteta Ravni Dabar na Velebitu do patologije u Gospiću. Za ubojstvo tih triju osoba, građana Karlobaga srpske nacionalnosti, optužnica tereti Ivicu Rožića. Njega se optužuje da je s još dvojicom vojnika iz Karlobaga odveo te tri osobe te ih likvidirao na Velebitu po nalogu Tihomira Oreškovića i Mirka Norca.</p>
<p> Branitelj prvooptuženog Tihomira Oreškovića, odvjetnik Željko Olujić, zatražio je od sudskog vijeća da se pribavi Oreškovićev dosje koji su sastavile službe sigurnosti tadašnje SFRJ do 30. svibnja 1990. te da se taj dosje uloži u sudski spis. Olujić je tvrdi da bi se uvidom u taj spis dokazala neistinost i zlonamjernost tvrdnji u pismu predsjednika kriznog stožera za Liku Ante Karića tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, a koje se odnose na Oreškovićevu političku djelatnost prije uspostave hrvatske države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Zar je silovanje djece neporočno ponašanje?«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Ženske udruge reagirale su u srijedu prosvjednim pismom na nedavnu odluku Vrhovnog suda da se V.V.-u, osuđenom na Županijskom sudu u Zagrebu na 15 godina zatvora zbog silovanja djece, kazna smanji na pola. Koordinatorice Centra protiv seksualnog nasilja i Centra za žene žrtve rata, Maja Mamula i Slavica Kušić, uz potporu Ženske mreže Hrvatske, poslale su prosvjedno pismu predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću. </p>
<p>»Kao organizacija koja ima dugogodišnje iskustvo u radu sa ženama i djecom žrtvama seksualnog nasilja, zgranute smo takvom odlukom suca Vrhovnog suda Branka Zmajevića. Smatramo je nepravednom, a njezin učinak pogubnim na planu osude i sprečavanja tako teških zločina kakav je seksualno zlostavljanje djece koje čine članovi obitelji«, upozoravaju u pismu. </p>
<p> V.V. osuđen je na 15 godina zatvora za kontinuirano fizičko i seksualno zlostavljanje svojih dviju malodobnih kćeri. Sutkinja Lana Petö-Kujundžić istaknula je da je to tada bila maksimalna kazna. Novi Kazneni zakon predviđa i kaznu do 40 godina zatvora. Sudac Branko Zmajević, koji je predsjedao vijećem Vrhovnog suda, smanjio je zatvorsku kaznu V.V.-u na pola zbog »olakotnih okolnosti - neosuđivanosti i neporočnosti«. </p>
<p>»Zanima nas na osnovi čega je Vrhovni sud donio zaključak da je osuđeni bio 'neporočan' i kako to višestruko i dugoročno silovanje svojih kćeri od njihove šeste godine, može biti 'neporočno' ponašanje? Bojimo se da bi ova odluka Vrhovnoga suda mogla odjeknuti kao poruka toleriranja takvih zločina, umjesto njihove osude i prevencije«, poručuju predstavnice udruga u pismu Crniću.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Političare ne zovemo - zar da one koji najavljuju restrikcije još hranimo i grahom?« </p>
<p>Ustraje li Vlada na smanjenju radničkih prava, slijede i druge akcije, poručili su čelnici SSSH-a, HUS-a, URSH-a i NHS-a / Sindikalisti kažu neka Vlada i poslodavci mijenjaju sebe, a ne Zakon o radu </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Četiri sindikalne središnjice prvi će put ove godine zajednički obilježiti 1. svibnja velikim prosvjedom protiv izmjena Zakona o radu. To je prosvjed upozorenja, a ustraje li Vlada na smanjenju radničkih prava, slijede druge akcije, poručili su u srijedu s konferencije za novinare čelnici SSSH-a, HUS-a, URSH-a i NHS-a. </p>
<p>Središnji prosvjed, u kojem neće sudjelovati jedino Matica sindikata javnih službi, bit će u zagrebačkom Maksimiru, a protestni skupovi organizirat će se i u Osijeku, Puli, Splitu, Koprivnici, Karlovcu i Virovitici. Sindikalno članstvo i radnici, a sindikalisti pozivaju na prosvjed i druge građane, okupit će se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, odakle će prosvjedna povorka krenuti do Maksimira.</p>
<p>Kako je najavljeno, s tamošnje središnje pozornice oštre poruke vlasti izreći će čelnici sindikalnih središnjica, a ni ove godine neće izostati prvomajski grah i zabavni program. Na prvomajsku feštu u Maksimiru ove godine prvi put nisu pozvani političari, koji su prijašnjih godina držali govore. </p>
<p>»Ni HDZ-ova nemoralna politika nije nas uspjela ujediniti kao ova gemišt-vlast u kojoj se ne zna tko pije, a tko plaća. Bilo bi glupo i suludo da one koji najavljuju restrikcije još hranimo grahom. Ovu vlast treba staviti na suhi kruh i vodu u preostale dvije godine mandata«, rekao je čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst.</p>
<p>»Ova je vlast za saveznike izabrala poslodavce, a dok su bili oporba, govorili su da im treba suditi. Da su političari ostvarili obećanje, mnogi bi poslodavci sad bili u Remetincu, a ne bi nas podučavali da su radnička prava prevelika i koče konkurentnost gospodarstva«, kazao je Kunst.</p>
<p>»Otkazivanje gostoprimstva u Maksimiru ozbiljna je poruka vlasti. Političari koji su prevarom došli na vlast, moraju širom otvoriti oči da je ne izgube«, poručio je predsjednik URSH-a i najavio da će se sindikati boriti svim sredstvima protiv smanjivanja radničkih prava.</p>
<p>»Spremni smo radnike izvesti na ceste u zaštiti radnih prava. Hrvatsko radništvo dosta je pretrpjelo i nije vrijeme da trpi još više«, istaknuo je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić.</p>
<p>»Hrvatski glasači su prevareni i ovoj vlasti, koja povjerenje građana nije dobila na stvaranju jeftine i obespravljene radne snage, nema mjesta u Maksimiru«, ustvrdio je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. </p>
<p>Sindikati neće pristati da se preko leđa radnika prelamaju greške vlasti i nesposobnost poslodavaca, niti će prihvatiti da Svjetska banka kreira zakone, rekao je Sever.</p>
<p> Vladi čiji su dužnosnici optužili sindikate da su se zaigrali gledajući prosvjed talijanskih sindikata, Sever poručuje da se ne zaigra kao talijanska vlast. </p>
<p>Sindikalni čelnici zasad ne žele izlaziti s procjenom broja sudionika prosvjeda, ali kažu da neće dovoditi u Zagreb radnike iz drugih gradova. »Ne očekujemo razmjere i efekte prosvjeda kao u Italiji. </p>
<p>No dok je talijanskim sindikatima trebalo 20 godina za organiziranje zajedničkog prosvjeda, mi smo to uspjeli prvi put nakon 1990.«, izjavio je čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak, poručivši Vladi i poslodavcima da mijenjaju sebe, a ne Zakon o radu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zajednica povratnika protiv formiranja srpskih školskih odjela</p>
<p>OSIJEK, 17. travnja</p>
<p> - Zajednica povratnika Hrvatske ovih će se dana obratiti Ministarstvu prosvjete dopisom i otvorenim pismom u kojemu će izraziti nezadovoljstvo i prosvjed zbog davanja podrške »politički motiviranoj inicijativi« Zajedničkog vijeća općina (ZVO) iz Vukovara da se unutar postojećih hrvatskih škola formiraju srpski školski odjeli. </p>
<p>Vjesniku je to potvrdio predsjednik Zajednice Josip Kompanović, istaknuvši da hrvatski povratnici nemaju ništa protiv manjinskih škola, pa tako ni protiv škola za srpsku nacionalnu manjinu. Međutim, oni smatraju da bi ZVO kao inicijator trebao u jedinicama lokalne samouprave, gdje postoji potreba za školama srpske nacionalne manjine, kupiti odgovarajuće zemljište te u suradnji i uz pomoć svoje države izgraditi srpske kulturne centre, kako su to učinile i druge nacionalne manjine u Hrvatskoj. </p>
<p>Zajednica povratnika Hrvatske, objasnio je Kompanović, ovu je inicijativu ocijenila kao političku provokaciju ZVO-a koja može ozbiljno narušiti zavidne međuljudske odnose u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te na područjima posebne državne skrbi dovesti do ozbiljnih incidenata. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sprečavanju primopredaje dužnosti predsjednika vrbovečkog suda »asistirao« Gredelj </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Božidar Rumenjak pozvao je bivšeg predsjednika Općinskog suda u Vrbovcu Milana Kranjca i novoimenovanu predsjednicu Lidiju Jakšić da se u srijedu sastanu u vrbovečkom sudu zbog danas spriječene primopredaje dužnosti.</p>
<p> Rumenjak je rekao za Hinu da ga je novoimenovana predsjednica obavijestila da je u srijedu spriječena u preuzimanju dužnosti. Pr ema obavijesti koju je upotila Rumenjaku i Ministarstvu pravosuđa, njezin pokušaj da uđe u nije uspio jer joj je ulazak u zgradu zapriječio sudski službenik. Dosadašnji predsjednik suda u Vrbovcu Milan Kranjec odbio joj je uručiti rješenje ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović o njezinom imenovanju, i nije joj dopustio ulazak u sobu predsjednika suda tvrdeći da je on još legalni predsjednik suda. Sprječavanju primopredaje uz Kranjeca bio je, po obavijesti Lidije Jakšić, nazočan i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj, obrazlažući to zaštitom interesa Milana Kranjica.
Nakon toga je Gredelj u srijedu na konferenciji za novinare u Vrbovcu rekao da taj sud ima dva predsjednika ustvrdivši da je to apsurdno. Gredelj je ustvrdio da je, iako Kranjecu nije istekao mandat predsjednika suda, ministrica pravosuđa imenovala Lidiju Jakšić za novu predsjednicu općinskog suda u Vrbovcu.</p>
<p> O primopredaji dužnosti, na koju je dosadašnjeg predsjednika i novu predsjednicu Općinskog suda u Vrbovcu u četvrtak pozvao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Nikola Rumenjak, medije je u srijedu obavijestio predsjednik UHS-a Vladimir Gredelj. On, međutim, tvrdi da će se na tom sastanku rješavati apsurdna situacija »dva predsjednika«. Svoju nazočnost primopredaji dužnosti Gredelj obrazlaže izričitom molbom Milana Kranjeca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Jurić: Vlada ima dogovor s poslodavcima</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Dvodnevni sastanak stručne radne grupe Vlade, sindikata i poslodavaca nije urodio dogovorom o izmjenama Zakona o radu. Nije postignut kompromis o vrućim temama (otkaznim rokovima, otpremninama i radu na određeno), a radna grupa sastaje se ponovo u četvrtak. </p>
<p>»Socijalni partneri ostali su na istim pozicijama, jedino je postignuto suglasje o tome da sustav ne funkcionira«, kaže Davor Jurić. Ured za socijalno partnerstvo doveo je na pregovore savjetnike kako bi uvjerio sindikate da je smanjenje prava nužno za podizanje konkurentnosti, a sve s namjerom da nas slome, smatra Jurić.</p>
<p>Savjetnik Vlade, inače Mađar i bivši dužnosnik Svjetske banke, bahato nas je uvjeravao da se mora ići na fleksibilizaciju tržišta rada, kaže Krešimir Sever.</p>
<p> Pita u čije je ime taj savjetnik govorio i tko ga je pozvao na pregovore. »Dovode nam neke demonstratore Mađare, dobro da nisu doveli i Albance. Zašto nisu doveli Francuze, Talijane ili Švicarce gdje su veća prava«, pita Kunst i ističe kako je nedopustivo da se Ured pretvara u produženu ruku Vlade.</p>
<p>Vlada, uvjeren je Jurić, ima »deal« s poslodavcima kako pritisnuti sindikate na kompromis. Poslodavci ni o čemu neće razgovarati osim o restrikcijama, a glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević uzrujano je u dva navrata napuštao sastanak. Jurić ističe kako je trend fleksibilizacije tržišta rada, na čemu inzistiraju Vlada i poslodavci, već zahvatio Hrvatsku jer 84,1 posto novozaposlenih dobiva ugovor o radu na određeno vrijeme. </p>
<p>Lj. M.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Kladionice će morati imati kompjuterski sustav spojen s Ministarstvom financija</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja </p>
<p> - Sve hrvatske kladionice morat će uvesti suvremeni on line kompjuterski sustav koji će Ministarstvu financija omogućiti da se u bilo kojem trenutku spoji na njihovu bazu podataka i neposredno nadzire rad. To propisuje novi zakon o igrama na sreću čija je konačna verzija iz Ministarstva financija upućena Vladi.</p>
<p> Ministarstvo je priređivačima klađenja odredilo rok od godinu dana nakon što zakon bude na snazi da uvedu on line. Time će se onemogućiti bilo kakve manipulacije jer će se sve transakcije zapisivati na optički disk. Riječ je o opremi koja će svaku od 13 postojećih kladionica stajati nekoliko milijuna eura, što će im znatno poskupjeti poslovanje. Moguće je da će neke kladionice prestati raditi jer će im novi zakon donijeti niz novih troškova. Umjesto sadašnjih 700.000 kuna, morat će svoj temeljni kapital povećati na čak tri milijuna kuna. Također će, umjesto simboličnih 280.000 kuna, ubuduće morati u banci imati polog od najmanje pet milijuna kuna ako je riječ o kladionici s manje od 50 poslovnica. Za svakih idućih 50 poslovnica polog se povećava za milijun kuna. </p>
<p>Za povećanje temeljnog kapitala i pologa koji služi kao jamstvo da će kladionica imati dovoljno novca da isplati igrače, Ministarstvo je propisalo rok od šest mjeseci. </p>
<p>Porez koji kladionice državi plaćaju na svoju bruto zaradu - razliku između uplaćenog novca i dobitaka koji isplaćuju igračima - porast će sa 20 na 25 posto. Na temelju tog poreza kladionice su u prošloj godini u proračun uplatile 29,6 milijuna kuna. </p>
<p>Prema službenim podacima Ministarstva financija, u siječnju i veljači ove godine kladionice su imale promet od 183 milijuna kuna, a u proračun su uplatile 12,1 milijun što je manje od deset posto.</p>
<p>Kladionice tvrde da igračima kroz dobitke vraćaju čak 90 posto uplaćenog iznosa. Jesu li njihove zarade doista tako male, trebala bi pokazati istraga koju upravo provodi Porezna uprava.</p>
<p> Ali, zbog nepostojanja on line sustava, kontrola je veoma otežana jer postojeći PC sustav kakav primjenjuju sve kladionice, teoretski omogućuje namještanje fiktivnih uplata i isplata.</p>
<p> On line trenutačno primjenjuje jedino Hrvatska lutrija za svoje igre loto i toto. Podaci o uplatama na sva 533 Lutrijina uplatna mjesta u roku od najviše sedam sekundi mogu se očitati u centrali u Zagrebu gdje ostaju neizbrisivo pohranjeni. Kako doznajemo, Lutrija se priprema uvesti klađenje koje će se od prvog dana igrati na on lineu. </p>
<p>U skladu s mišljenjem koje su saborski zastupnici iznijeli tijekom prvog čitanja, iz konačne verzije zakona definitivno je izbačen prijedlog potpredsjednika Vlade Slavka Linića da se zabrani klađenje na rezultate utakmica hrvatskog nogometnog kupa i prvenstva.</p>
<p> Tako će i dalje biti zabranjeno samo klađenje na ishode političkih događaja. Nije prihvaćeno ni da se na klađenje uvede PDV. Taj porez i ubuduće će se obračunavati na igre na sreću osim na klađenje, igre na automatima te u kockarnicama.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Ćesiću i Dečaku skinut imunitet</p>
<p>Sabor je u srijedu ukinuo zastupnički imunitet Ljubi Ćesiću-Rojsu i Đuri Dečaku. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu tereti Rojsa da je počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti zloporabom položaja i ovlasti, te za kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju. Sam Rojs glasao je za skidanje svog imuniteta. </p>
<p>Pokretanje kaznenog postupka protiv Đure Dečaka zatražilo je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, također zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju. </p>
<p>Odluka o skidanju imuniteta dvojici HDZ-ovaca donesena je običnom većinom zastupnika, jer u glasanju o izmjenama Poslovnika nije prošao prijedlog da se imunitet skida dvotrećinskom većinom glasova zastupnika. Izmijenjeni Poslovnik ubuduće će zastupnicima omogućiti da u jednoj minuti komentiraju Vladine odgovore na Aktualnom prijepodnevu.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Vlahušić: Zbog neopravdanog izdavanja recepata i raskid ugovora!</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić u srijedu je na konferenciji za novinare najavio reorganizaciju primarne zdravstvene zaštite (PZZ), otvaranje 300 radnih mjesta za liječnike primarne zdravstvene zaštite, te uvođenje specijalizacije iz obiteljske medicine.</p>
<p>Od 1. srpnja liječnici PZZ-a radit će prema novim ugovorima koje će sklopiti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Tako će smjeti imati maksimum 2040 pacijenata, a minimum 850, kao uvjet za sklapanje ugovora s HZZO-om. Pedijatri će smjeti imati najviše 1200 djece dok će 500 biti minimum za ugovaranje s HZZO-om. </p>
<p>Ginekologija neće ući u sustav PZZ-a za vrijeme prijelaznog razdoblja koje će trajati deset godina, nego će biti u sustavu bolničke skrbi. Optimalan broj osiguranika na ginekologiji bit će 6000 dok je maksimum 7200 a za ulazak u sustav ugovaranja 3000.</p>
<p>Vlahušić je upozorio da broj osiguranika veći od maksimalno propisanog HZZO neće plaćati, te da će se novi ugovori s liječnicima temeljiti na sustavu nagrada i sankcija. »Nove ugovore liječnici će moći prihvatiti ili odbiti, to ovisi o njima« rekao je Vlahušić, istaknuvši da liječnici iznad 65 godina neće više moći sklapati ugovore s HZZO-om. U slučaju da liječnik iznad 65 godina nema dovoljno staža za mirovinu, njegov će se slučaj rješavati prema Zakonu o radu.</p>
<p>Uvedeni su i novi normativi za stomatološku zaštitu. Stoga će stomatolog smjeti imati najviše 2640 osiguranika a minimalno 1100. Osamsto osiguranika bit će potrebno za prvo ugovaranje s HZZO-om.</p>
<p>Od 2003. uvodi se novi model financiranja liječnika PZZ-a. Umjesto dosadašnje glavarine koja je bila jedini način plaćanja, liječnicima će biti zajamčeno samo 75 posto plaće odnosno glavarine, dok će ostalih 25 posto morati zaraditi provodeći programe koje će odrediti struka. Zasad, odnosno u prijelaznom razdoblju, od srpnja do prosinca ove godine, liječnici će biti plaćeni putem glavarina čija će visina ostati nepromijenjena. Nakon deset godina, prvi put se uvodi i specijalizacija iz obiteljske medicine. Naime u Hrvatskoj samo 30 posto liječnika PZZ-a ima tu specijalizaciju. Zasad se planira prvih 140 specijalizacija dok će prednost imati, istaknuto je na konferenciji, mladi liječnici koji tek ulaze u sustav.</p>
<p>Vlahušić je rekao da će izdavanje lijekova na recept biti ograničeno kao i do sada, dok će njihovo neopravdano izdavanje biti sankcionirano, ako treba i otkazivanjem ugovora. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Idući tjedan u Vladi i Saboru rasprava o reformi obrazovanja i znanosti</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U Vladi i u Saboru idućeg će se tjedna raspravljati o dokumentima reforme obrazovanja i znanosti. Predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu dr. Ante Simonić potvrdio nam je da je sazvao trodnevnu tematsku sjednicu za 24., 25. i 26. travnja, na temu obrazovanja i znanosti. Širi kabinet Vlade, zajedno sa stručnjacima iz akademske zajednice, rektorima sveučilišta, članovima Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, te predstavnicima sindikata raspravljat će o visokom obrazovanju i znanosti 24. travnja. </p>
<p>Nejasno je zbog čega se datum rasprave u Vladi poklopio s onim u Saboru. Vladinom sastanku prisustvovat će, kako saznajemo, ministri zdravstva, znanosti, prosvjete i kulture. </p>
<p>Reforma visokoškolskog sustava trebala bi se temeljiti na novome zakonu o visokom školstvu i znanosti, koji predlaže Ministarstvo znanosti. Ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević ističe da u proces primjene Bolonjske deklaracije, čijim se potpisom Hrvatska obvezala na uključivanje u eurointegracijski proces, treba krenuti što prije jer je riječ o vrlo važnom dokumentu. »Neke europske zemlje već su krenule u reforme, a Hrvatska ne smije biti na repu događaja«, smatra on. </p>
<p> Iz kabineta ministra prosvjete dr. Vladimira Strugara saznajemo da je dokument reforme obrazovanja u cijelosti završen. Na informacije da je taj dokument bio nekoliko puta vraćan iz Vlade na doradu, u Ministarstvu odgovaraju da su se radile samo neke sitnije stilske preinake. »Netočno je i to da će dokument biti povučen te da će se raditi nova verzija reforme obrazovanja, odnosno spoj s dokumentom koji je izradila Vladina radna grupa na čelu s dr. Nikolom Pastuovićem«, tvrde u Ministarstvu, te najavljuju da će se u narednom razdoblju organizirati stručne rasprave o dokumentu reforme i to u svim hrvatskim županijama. Otvorit će se i rasprava sa sindikatima, najavljuju iz prosvjetnog ministarstva, a dr. Hrvoje Vrgoč, predsjednik Prosvjetnog vijeća, koje je izradilo dokument reforme, najavljuje da će taj dokument najvjerojatnije ovih dana biti tiskan u obliku knjige. Taj će posao, kaže Vrgoč, financirati Vlada ili Ministarstvo prosvjete. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>»Bez reformskog proračuna nema reforme visokog školstva«</p>
<p>Studentski dom zdravlja izlazi iz sustava zdravstva/ Mencer je najavila da će uskoro zagristi u kolač Hrvatskih studija </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja </p>
<p> - Rektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Helena Jasna Mencer upozorava Vladu da je reformu visokog školstva nemoguće provesti bez reformskog budžeta.</p>
<p> »Ove godine takvog budžeta nemamo, a visoko školstvo u Hrvatskoj ušlo je u pripreme za duboke promjene«, rekla je Mencer na konferenciji za novinare u srijedu, na kojoj je izvijestila o zaključcima sa sjednice Senata održane u utorak, kojoj je prvi puta predsjedala. </p>
<p>Nova rektorica smatra da je pomake u tom smislu moguće ostvariti uz malo dobre volje svih partnera. »Potrebno je«, smatra ona, »uspostaviti bolju suradnju između Vlade, Ministarstva znanosti i tehnologije, Sveučilišta i pojedinih gospodarskih subjekata za koje školujemo kadar«.</p>
<p>Mencer je najavila da će »uskoro zagristi u kolač Hrvatskih studija« te da će organizirati sastanak na koji će za zajednički stol pozvati legalno i nelegalno vodstvo Studija. »Prvo ćemo vidjeti tko se neće odazvati«, rekla je rektorica, najavivši da će o tom problemu tražiti očitovanje i svakog člana Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. U petak, 19. travnja, sastat će se prvi puta i povjerenstvo za pravni status Hrvatskih studija, koje je u srpnju formiralo Ministarstvo znanosti, a kojemu je na čelu pomoćnica ministra za pravne poslove Dubravka Štambuk. </p>
<p>Senat Sveučilišta upoznat je s mišljenjem Nacionalnog vijeća o budućem ustrojstvu stručnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Prema riječima rektorice, Nacionalno vijeće, kojemu je Mencer donedavno predsjedala, opredijelilo se za odvojeni sustav stručnih i sveučilišnih studija. »Stručni studiji moraju biti orijentirani prema praksi i obrazovati posve drukčiji profil stručnjaka od sveučilišnih studija«, smatra Mencer. »Stručni studiji međutim moraju imati dobro opremljene ustanove te kvalitetne programe i nastavnike. Oni bi trebali biti različiti, ali jednako vrijedni kao sveučilišni, a to se u Hrvatskoj još nije dogodilo«, zaključila je. </p>
<p>Prijedlog predstojeće reforme zdravstva koja se tiče studenata, Senatu je predstavila ravnateljice Doma zdravlja studenata Marije Džepine. Kako je prenijela Mencer, riječ je o prijedlogu rađenom u suradnji s Medicinskim fakultetom, a po kojemu bi studentski Dom zdravlja izašao iz sadašnjeg ustroja zdravstva te postao samostalna jedinica u okviru Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Uz natječaj za upis studenata u novu akademsku godinu, koji će najvjerojatnije biti raspisan krajem svibnja, rektorica je najavila raspravu o prijedlogu zakona o visokom obrazovanju i znanosti, koja će se uz prisustvo ministra znanosti prof. dr. Hrvoja Kraljevića, održati 23. travnja. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>HDZ za Europsku uniju još nije demokratska stranka</p>
<p>Europska unija će i dalje podržavati sve reforme radi europeizacije Hrvatske, a dolazak na vlast bilo koje političke opcije koja ne želi prihvatiti europske standarde zaustavit će sve mogućnosti da Hrvatska nastavi uspješno približavanje Europskoj uniji / Izjave kandidata za mjesto predsjednika HDZ-a o tome da svaku haašku optužnicu moraju potvrditi hrvatski sudovi, smatraju se neprihvatljivim</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Europska diplomacija uvjerena je da je Hrvatska sposobna ispuniti tehnički dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, no i dalje nisu sigurni hoće li biti sposobna dosljedno ispuniti politički dio kriterija: nastaviti proces povratka izbjeglica, osigurati manjinska prava i suradnju s Haaškim sudom te suradnju sa zemljama u regiji, kazali su Vjesniku europski diplomatski izvori.</p>
<p>Iako se pomno prate događaji u HDZ-u, europski diplomati smatraju da će mnogo važnije biti ponašanje Račanove koalicije. Prvi test koalicijske zrelosti bit će skori dolazak glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte u Zagreb. Iako se ne zna hoće li Carla del Ponte doći u Zagreb s novim optužnicama, ključno će biti ponašanje novih ljudi u Vladi, koji su se prije godinu dana opirali izručenjima Haaškom sudom. Glavna tužiteljica Haaškoga suda će, prema neslužbenim najavama, doći u Zagreb sredinom svibnja, a svoju balkansku turneju - koja obuhvaća Prištinu, Beograd i Sarajevo - neće povezivati sa službenim posjetom Banskim dvorima.</p>
<p>EU diplomati i dalje ne smatraju HDZ demokratskom strankom, već populističkim pokretom. Europska unija će i dalje podržavati sve reforme radi europeizacije Hrvatske, a dolazak na vlast bilo koje političke opcije koja ne želi prihvatiti europske standarde zaustavit će sve mogućnosti da Hrvatska nastavi uspješno približavanje Europskoj uniji - naveli su diplomatski izvori.</p>
<p>Izvori bliski Haaškom tužiteljstvu kazali su Vjesniku da će Carla del Ponte i dalje inzistirati na punoj suradnji Hrvatske i Haaškoga suda, a izjave kandidata za mjesto predsjednika HDZ-a o tome da svaku optužnicu moraju potvrditi hrvatski sudovi, smatraju neprihvatljivim. Kad se optužnica i zahtjev za izručenje pošalju, oni su utemeljeni na relevantnim dokazima koje je potvrdilo Sudsko vijeće, kažu ti izvori. Ti dokazi nisu ispisani u samoj optužnici. Zato nema načina kojim bi nacionalno sudstvo moglo odlučiti je li optužnica valjana ili ne. Jedini način suradnje je da se osumnjičeni izruče i da se počne proces u Haagu - naglasili su haaški izvori, dodavši da je svaka borba radi napuštanja principa zapovjedne odgovornosti unaprijed izgubljena. To načelo Haaški sud neće napustiti. Haaški izvori su također kazali da Carla del Ponte nije potpredsjedniku hrvatske Vlade dala nikakva jamstva da novih optužnica neće biti do jeseni.</p>
<p>Europska diplomacija je uvjerena da će, ako ponovno dođe do nestabilnosti Vlade zbog haaškog pitanja, Račan napustiti mjesto premijera. Na hrvatskim je građanima da odluče žele li približavanje Europi ili ne - smatraju diplomati. Ovih dana, predstavnici europske diplomacije pokušavaju požuriti Ministarstvo pravosuđa da predstavi program reforme pravosudnog sustava kako bi se za njegovu provedbu mogao iskoristiti već osiguran novac. Do sada nismo još vidjeli ni jedan gotov program - naveo je Vjesnikov izvor. Loše stanje u pravosuđu posebno je naglašeno u izvješću Europske komisije, a okarakterizirano je kao »potencijalna prijetnja«.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020418].
|
