NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021017].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 267920 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ne stoji samo »slučaj Bobetko« na putu ulaska Hrvatske u EU</p>
<p>Dva mjeseca prije summita EU-a u Kopenhagenu, Hrvatska nije uspjela ispuniti ni jedan politički uvjet koji je određen onoga trenutka kada je Hrvatska potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju / Izuzmu li se haaški problemi, Hrvatska se sedam godina muči s promjenama Ustavnog zakona o pravima manjima - donošenje tog zakona olakšalo bi međunarodni položaj Hrvatske, jer ostale uvjete, poput ubrzavanja povratka izbjeglica, nije moguće ispuniti preko noći</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Hrvatski problemi u odnosu s Haaškim sudom, nakon što je optužen umirovljeni general Janko Bobetko, prvi su put nakon dvije godine reforme koalicijske vlasti u pitanje doveli hrvatsko približavanje punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Taj cilj, zajedno s planom za što skoriji ulazak u NATO, Vlada je postavila kao prioritet.</p>
<p>No, iako se o suradnji s Haagom govori kao o jednoj od najvažnijih međunarodnih obveza, uspješno rješavanje tog spora nije ni izdaleka dovoljno da Europska komisija u izvješću o napretku u Hrvatskoj – koje će objaviti u prvoj polovici iduće godine – da dovoljno dobru ocjenu koja će Hrvatsku kvalificirati kao ozbiljnog kandidata za EU. </p>
<p>S druge strane, ne bude li problem s Haaškim sudom prevladan, zaprijetit će još snažnije: Hrvatska bi mogla biti institucionalno zaustavljena, zamrzavanjem ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što bi na dulje vrijeme usporilo perspektivu razvoja zemlje. Zato, navode strani diplomati, formalne sankcije uopće nije potrebno uvoditi. </p>
<p>Dva mjeseca prije summita EU-a u Kopenhagenu, Hrvatska nije uspjela ispuniti ni jedan politički uvjet koji je određen onoga trenutka kada je Hrvatska potpisala SSP. </p>
<p>Politički uvjeti za Hrvatsku svode se na pet ključnih točaka.</p>
<p>Prvo, neupitna je suradnja s Haaškim sudom i zemljama u regiji.</p>
<p>Drugo, reforma hrvatskog pravosuđa je najhitnija obveza o kojoj ovisi i procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine i suradnja s Haaškim sudom.</p>
<p>Treće, Hrvatska je već trebala promijeniti Ustavni zakon o pravima manjina. </p>
<p>Četvrto, hitno treba usvojiti potrebne zakone koji će HRT pretvoriti u istinsku javnu televiziju, bez mogućnosti političkog pritiska na njen rad. </p>
<p>Peto, valja ukinuti sve zakonske prepreke koje se tiču povrata izbjeglica, ubrzati proces povratka imovine i riješiti pitanje stanarskog prava.</p>
<p>Suradnja s Haaškim sudom, trenutno najproblematičnija točka odnosa Hrvatske i međunarodne zajednice, kratkoročno može Hrvatskoj donijeti velike probleme, ponajprije u napredovanju prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji.</p>
<p>Već započeti trend usporavanja ratifikacije europskog sporazuma u završnici bi mogao donijeti usporavanje formalnog približavanja Hrvatske EU, a u scenariju otvorene svađe s Haaškim sudom, odnosno neispunjavanja njegovih odluka, i gubljenje integracijskog ritma. I to u situaciji kada hrvatska vlada vrlo skoro, već sljedeće godine, namjerava uručiti službenu kandidaturu za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>Izuzmu li se haaški problemi, Hrvatska se punih sedam godina muči s promjenama Ustavnog zakona o pravima manjima. Međunarodni su predstavnici od početka koalicijske pobjede na izborima 2000. godine dali snažnu konkretnu potporu reformskim snagama u Hrvatskoj čija je zadaća bila iznijeti na plećima sve teške i bolne zahvate u tranzicijskoj zemlji, izašloj iz poluautoritativnog režima.</p>
<p>No, ni nakon dvije godine vlast nije pokazala političku volju za donošenjem tog zakona, pa se u posljednjoj varijanti očekuje da bi zakon mogao biti donesen do kraja ove godine. Donošenje tog promijenjenog zakona uvelike bi olakšalo međunarodni položaj Hrvatske, jer ostale uvjete – poput ubrzavanja povratka izbjeglica – nije moguće ispuniti preko noći.</p>
<p>Ipak, međunarodni predstavnici zamjeraju hrvatskim vlastima preslab angažman i kad je riječ o tom pitanju, iz čega se već počinje iščitavati nedostatak političke volje. Sporost pri rješavanju problema, poput onih koji su zaposjeli više kuća, te oklijevanje da se izbace ljudi koji su ilegalno zaposjeli tuđu imovinu, što onemogućava povratak, međunarodni predstavnici smatraju velikim nedostatkom u funkcioniranju pravne države. Lokalne vlasti, naime, često ne ispunjavaju zapovijedi koje dolaze iz Vlade.</p>
<p>Zaključi li se da je proces povratka izbjeglica i njihove imovine uzrokovan nedostatkom političke volje i takva se formulacija nađe u izvješću Europske komisije, teško se može očekivati pozitivno mišljenje Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za ulazak u punopravno članstvo EU-a.</p>
<p>Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica hrvatsku je vladu – i prije nego što je podignuta optužnica protiv Bobetka – upozorio da bi, ne bude li Hrvatska u stanju do kraja ove godine ispuniti političke uvjete, planirano upućivanje zahtjeva za punopravno članstvo moglo biti zaboravljeno u nekoj bruxelleskoj ladici, s nesigurnim ishodom o tome kada će Hrvatska biti pozvana u europski klub. </p>
<p>Suradnja u regiji, osim neriješenih problema sa Slovenijom, ne bi trebala biti problem, jer su pozitivne ocjene zarađene zbog vrlo uspješnih pregovora s Jugoslavijom o Prevlaci, kao i uspješno završeni granični pregovori s BiH o Hrvatskoj Kostajnici.</p>
<p>Potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska se obvezala potpuno prihvatiti EU-ova pravila i propise, dakle zakonodavstvo. Zato će, od razmišljanja voli li Bruxelles više Račana ili Sanadera, mnogo važniji biti »tehnički« pregled Europske komisije što je dosad učinjeno na prihvaćanju uvjeta i standarda na koje se Hrvatska obvezala.</p>
<p>Zbog svega navedenog, jasno je da je uspjeh Vladina zahtjeva za ulazak u EU neizvjestan. Hrvatskoj vladi, naglašavaju EU-diplomati, EU ne bi trebao biti cilj, nego sredstvo. </p>
<p>Odluka o ulasku u EU političke je naravi. No čak i zemlje koje ne žele u tu integraciju moraju usvojiti europske kriterije i standarde, ako žele biti uspješnim dijelom međunarodne zajednice koja poštuje temelje pravne države. Švicarska, primjerice, formalno nije članica EU-a, no s EU-om je potpisala niz sporazuma pa u dobroj mjeri funkcionira kao svaka EU-država.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Panika zbog sankcija: u Europu i dalje bez viza</p>
<p>Prema situaciji u srijedu poslijepodne, unatoč nekim bombastičnim najavama da je (sankcijski) smak svijeta na pragu, Europska unija zasad ne razmatra nikakav konkretan korak kad je riječ o Hrvatskoj, pa ni uvođenje viza na schengenskim granicama</p>
<p>BRUXELLES, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Strah od sankcija, koji širi dio hrvatskih medija, pogotovo tiskanih, pretvara se u paranoju: sankcije su na vratima, a jedna je gora od druge. Podgrijavanju te atmosfere doprinose i neki »povjerljivi diplomatski izvori« u Zagrebu, koji vijesti redovito distribuiraju biranim novinarima.</p>
<p>Prema situaciji u srijedu poslijepodne – unatoč bombastičnim najavama da je (sankcijski) smak svijeta na pragu – Europska unija zasad ne razmatra nikakav konkretan korak, pa ni uvođenje viza na schengenskim granicama.</p>
<p>Sa sjednice Ministarskog vijeća EU-a odaslano je upozorenje da je Hrvatska obvezna surađivati s Haaškim sudom, to je upozorenje ponovila EU-trojka premijeru Račanu, kao i glavna tužiteljica Carla del Ponte nekidan u Bruxellesu.</p>
<p>No tužiteljica ne stavlja naglasak toliko na Zagreb – iako ustraje na Bobetkovu izručenju. Nju više zanimaju Srbija i Republika Srpska i glavni igrači koje godinama, bez uspjeha, gone SFOR-ovi specijalci. Za Mladića je Del Ponte nekidan kazala da ga čuvaju »dijelovi vojske Jugoslavije«, no u NATO-u, barem prema izjavi njegova glasnogovornika Yvesa Brodeura, nisu primili precizne upute gdje se bjegunac Mladić krije.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova EU-a će mali dio raspoloživog vremena u ponedjeljak, na skupu u Luxembourgu, rezervirati za »zapadni Balkan« i suradnju s Haagom. Najavljeno je da će prihvatiti sugestiju kolega iz pravosuđa i unutarnjih poslova i poslati novu, malo jaču, čak prijeteću poruku. </p>
<p>Problem je zapravo u tome da je Hrvatska od svih zemalja u regiji jedina koju mogu plašiti konkretnim posljedicama zbog nesuradnje. Zato »slučaj Bobetko« unosi toliko nemira u Hrvatskoj, dok su s druge strane neki ratni zločinci još na platnim listama vojske i na vrhu republičke vlasti u Beogradu.</p>
<p>U pripremama luxembourških zaključaka, uz Hrvatsku nije povezano toliko buke koliko na domaćem medijskom terenu. EU trenutno dvoji je li uopće oportuno ponovno spominjati već spomenuto – izručenje generala optuženog za zločine u akciji »Medački džep« – ili prepustiti da se pitanje rješava redovnom procedurom i čekati izjašnjavanje peteročlanog Sudskog vijeća u Haagu. </p>
<p>Tužiteljica za tjedan dana, s predsjednikom Tribunala Claudeom Jordom, izlazi pred Vijeće sigurnosti, gdje će naglasiti nesuradnju Beograda, Banje Luke i Pala. U godišnjem izvješću svome osnivaču, Tribunalov će predsjednik i glavna tužiteljica, zbog nesuradnje, možda i prijaviti Beograd.</p>
<p>»Možda« je zasad točan opis jer, prema izjavi glasnogovornika Suda Jima Landalea, predsjednik Jorda »trenutno razmatra okolnosti« i odluka nije donesena. Tribunalovi su ljudi za odnose s javnošću nadalje upozorili da će »slučaj Hrvatska«, ostane li na sadašnjoj točki nesporazumijevanja, doći tek naknadno na Vijeće sigurnosti u obliku formalne obavijesti da Hrvatska ne ispunjava sve svoje obaveze.</p>
<p>U tom kontekstu pričati o sankcijama, poput uvođenja viza za hrvatske građane, apsolutno je preuranjeno i ravno konstataciji da bi NATO mogao napasti Hrvatsku zbog nesuradnje...</p>
<p>Uvođenje viza se, kao sredstvo, koristi samo za sprečavanje većeg priljeva azilanata, pa zato hrvatski državljani u Veliku Britaniju još ne mogu ući bez vize. Kao kaznena mjera u političkim sankcijama vize se uvode samo vrhovima vlasti »najneposlušnijih« zemalja, poput svojedobne zabrane ulaska pripadnicima Miloševićeva najužeg kruga, ili danas Mugabeovim suradnicima.</p>
<p>Dakle, uvede li EU kaznene vize – kako to povjerljivo prijete lokalni diplomati – to će biti Račanu i Vladi, a ne građanima Hrvatske. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Institut otvoreno društvo se ne zatvara nego smanjuje </p>
<p>Ubuduće će postojati mali ured koji će održavati veze s mrežom projekata / Soros je izravno putem Instituta u Hrvatskoj potrošio 38,537 milijuna dolara / Najviše je potrošeno na obrazovanje: 8,3 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Nakon deset godina postojanja u Hrvatskoj, ured Instituta otvoreno društvo – Hrvatska bit će osjetno smanjen. Najavio je to predsjednik Instituta otvoreno društvo George Soros za ovotjednog posjeta Hrvatskoj. Iako se u medijima moglo pročitati da će Soros zatvoriti svoj ured u Hrvatskoj, on je to demantirao. Ubuduće će postojati mali ured i održavat će veze s mrežom projekata koje će Soros u Hrvatskoj i dalje financirati.</p>
<p>Svota koju će Soros ubuduće trošiti u Hrvatskoj također će se smanjiti. Ona se, zapravo, počela smanjivati nakon 1999. Te je godine Institut otvoreno društvo raspolagao s nešto manje od šest milijuna dolara, godinu kasnije s nešto više od tri, a lani s malo manje od 2,5 milijuna dolara.</p>
<p>Na globalnoj razini Soros namjerava svoje donacije smanjiti sa 600 milijuna dolara, koliko su svojedobno godišnje iznosile, na 300 milijuna. Razlog za to je, kako je sam rekao, činjenica da je on sad u životnoj dobi kada više ne zarađuje (poslovne aktivnosti znatno je smanjio nakon 1997.), nego troši zarađeno.</p>
<p>U prošlih deset godina Soros je izravno putem Instituta u Hrvatskoj potrošio 38,587 milijuna dolara. No, kako je sam rekao, ta se svota približava brojci od 50 milijuna. Neke donacije naime nisu plasirane izravno putem Instituta, primjerice 2,5 milijuna dolara pomoći za studente iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj 1993. godine.</p>
<p>Institut otvoreno društvo – Hrvatska i George Soros prošli su u deset godina, koliko djeluju u Hrvatskoj, zanimljiv put. Ljudi povezani s tom institucijom za HDZ-ove su vladavine često nazivani »Sorosevim plaćenicima«, što je bio sinonim za izdajnike. Danas taj termin više gotovo nitko ne koristi. </p>
<p>Svojedobno su na toj listi bili svi koji su primili ikakvu financijsku pomoć od Soroseva instituta. Tako su se na listi plaćenika našle i tete u jednom dječjem vrtiću, a problematični su bili i ravnatelji škola koji su s Institutom pregovarali o doniranju računala.</p>
<p>Soros se susretao s obojicom hrvatskih predsjednika. Ni od jednog predsjednika, ustvrdio je Soros, nije doživio toliko neugodnosti kao od Franje Tuđmana. Stjepan Mesić ga je, pak, odlikovao redom kneza Branimira s ogrlicom.</p>
<p>U javnosti se najviše pričalo o donacijama za medije i razvoj civilnog društva. Kada je riječ o medijima, jedni su smatrali da Soros putem Instituta financijski pomaže nezavisne medije u opoziciji prema vlasti, a drugi su pak smatrali da financira one koji podrivaju hrvatsku državu. Vjerojatno je najpoznatiji takav primjer Feral Tribune.</p>
<p>Država je podrivana i sa 680 dolara, koliko je 1999. godine dobio Novi list za pretplatu za Guardian. Čest primatelj donacija bilo je i Hrvatsko novinarsko društvo, kao i mnoga lokalna glasila.</p>
<p>Kada se govori o razvoju civilnog društva, vjerojatno je najpoznatiji slučaj sufinanciranja kampanje Glas '99 prije izbora 3. siječnja. No, među primateljima donacija teško je naći neku udrugu koja nije sufinancirana i putem Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. </p>
<p>Na medije i civilno društvo u Hrvatskoj je potrošeno 12,984 milijuna dolara, odnosno trećina ukupne svote. Najviše je novca potrošeno, gledano po programskim grupama, na obrazovanje – 8,3 milijuna.</p>
<p>U Upravnom je odboru sjedilo 43 ljudi. Među njima i, primjerice, Miko Tripalo, Dušan Bilandžić, Furio Radin, Ivo Banac, Božidar Novac, Žarko Puhovski, Karmen Bašić, Krsto Cviić i kolumnist Vjesnika Zvonimir Berković.</p>
<p>Glavna optužba izrečena na račun Instituta svojedobno je bila ta da Soros ima političke ciljeve i da želi oblikovati hrvatsko društvo. Ta je teza u osnovi točna. Soros, naime, nikad nije tajio da se zalaže za ostvarenje otvorenog društva. Ne samo u Hrvatskoj, nego svuda u svijetu gdje ima svoje institute.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Američko super oružje za odvraćanje i zastrašivanje</p>
<p>Lansiranje novog protuzračnog projektila koristi Washingtonu i na nižim razinama. Stalna vojna spremnost i usavršavanje američke vojne sile treba obeshrabriti sve protuamerički orijentirane zemlje, te upozoriti tamošnje režime da u ratu s Amerikancima mogu samo izgubiti, biti vraćeni u predindustrijsko doba</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Još jedno uspješno testiranje američkog protubalističkog oružja (program je u početku prilično šepao) potvrdilo je da su američki stručnjaci otklonili ranije uočene nedostatke i kvarove. Samo jednim ispaljivanjem i preciznim vođenjem cilj je pogođen bez problema. Tako su Sjedinjene Države prevalile pola puta do serijske proizvodnje super-oružja koje će zapečatiti američku poziciju neupitne i dominantne svjetske sile. Sličan sustav razvijaju na temelju američke tehnologije i stručne pomoći i Izraelci koji očekuju da će ove i slijedeće godine »totalnom« protuzračnom zaštitom prekriti čitav izraelski teritorij i zaštiti ga od raketa zemlja-zemlja.</p>
<p>Iako se američki pokusi izvode rutinski prema ranije utvrđenom kalendaru svrha ovakve dalekometne preciznosti nije samo vojna. Biti u stanju na nekoliko tisuća kilometara daljine presresti protivničku balističku raketu vlastitim još boljim protuprojektilskim oružjem nosi sa sobom i političku poruku: »Bolje vam je da s nama ne ratujete. Bit ćete poraženi na kopnu, u zraku, na moru i pod morem«.</p>
<p>Svojem ogromnom i respektabilnom arsenalu od stotinja tipova ofenzivnih i defanzivnih oružja Amerikanci će dodati i sustav zemlja-zrak (svemir) koji jest obrambeni ali istodobno zbog velikih borbenih mogućnosti ulazi u strateška sredstva čija je svrha i odvraćanje i zastrašivanje.</p>
<p>Američka prednost u odnosu na sve druge zemlje je financijska (sve)moć. Primjerice, jedna tehnološki napredna i prosperitetna Australija za Amerikancima u vojnom smislu zaostaje 20 godina (ovisno o tipu naoružanja), a Europa 10 godina. Rusija više ne drži korak (u natjecanju sa SAD-om), dok Kini treba još 15 godina da stane uz bok Amerikancima (pitanje je da li će to na koncu i uspjeti s obzirom na nevjerojatno visoke troškove razvoja super-oružja).</p>
<p>Lansiranje novog protuzračnog projektila koristi Washingtonu i na nižim razinama. Stalna vojna spremnost i usavršavanje američke vojne sile treba obeshrabriti sve protuamerički orijentirane zemlje, te upozoriti tamošnje režime da u ratu s Amerikancima mogu samo izgubiti, biti vraćeni u predindustrijsko doba ili još gore - doživjeti okupaciju i situaciju kada njihovom državom upravlja kakav stožerni američki general.</p>
<p>Takvi oblici političkog ratovanja pokazivanjem vojne sposobnosti primjenjuju npr. i Indija i Pakistan, no kod njih ratničko-propagandni naboj splašnjava čim se završe izbori ili parlamentarne rasprave koje se temelje na stavu da se drugoj strani ne smije popuštati. Naprotiv, američki pritisak na nekoga je konstantan i predstavlja mješavinu niza diplomatskih, gospodarskih i vojnih mjera.</p>
<p>Takvu prešu izdržali su jedino Vijetnamci a u suvremeno doba to želi napraviti i Al Qaida (s Osama bin Ladenom ili bez njega). Saddam Hussein će teško još jednom preživjeti da mu se »nebo sruši na glavu«. Pentagon se zahuktao, a kad jednom iz sve snage krene taj najveći vojno-tehnološki kompleks na svijetu zaustavljanje je obično povezano s nečijom kapitulacijom. U srcu američke vojne moći toliko su »nabrijani« protiv Saddama da se to može usporediti jedino sa željom za osvetom nakon Pearla Harboura 1941. godine.</p>
<p>Američko napinjanje mišića daje rezultate u regiji: Saudijska Arabija je zašutjela, Iran više nije toliko protiv vojne intervencije u Iraku (a zašto bi i bio kada je Saddamova vojska ubila na stotine tisuća Iranaca 80-ih godina). U proteklih deset godina Amerikanci su u više navrata demonstrirali što je to dobivanje rata »nebitkom« odnosno neratovanjem: demonstracija oružanog arsenala SAD-a tako je učinkovita da pravi, totalni rat, nije potreban, dok je žestoki otpor rijetka ili iznimna pojava. No, da bi se to postiglo moraš biti istodobno i bogat i vojnički moćan. </p>
<p>U prvim godinama 21. stoljeća u praksi vidimo postojanje dvije razine suvereniteta: suverenitet Sjedinjenih Država koje su u svemu neupitne i nedodirljive, te suvereniteta svih ostalih (čiji suverenitet može biti upitan, dodirljiv, krhak). A kada se postojeća oružja, kao i ona još bolja u ispitivanju spoje sa svakodnevnim političkim porukama koje se iz Bijele kuće, Pentagona, State Departmenta smišljeno šire planetom, onda polako na svim kontinentima počinje prevladavati mišljenje da je možda bolje biti dobrovoljno amerikaniziran nego nasilno pacifiziran.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ekonomski div i politički patuljak</p>
<p>Da bi europski predsjednik kao institucija imao ikakvog smisla, nešto značio i predstavljao istinsku promjenu, trebalo bi promijeniti EU, tvrdi Solana / U Washington će po svoje mišljenje i dalje dolaziti neki europski lideri, po svoje dolare drugi, u kurtoazne posjete i na dogovore o gospodarskim mjerama treći, a NATO-vu će budućnost spašavati svi zajedno. S predsjednikom ili bez njega</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Javier Solana je imao pravo. Izbor »europskog predsjednika« nije nikakvo svemoćno sredstvo za nadoknadu nedostatka čvrstih mišića Europske unije na svjetskoj političkoj sceni, ustvrdio je visoki izaslanik u govoru u Varšavi. Zemlje Europske unije, svih 25, od 2004. godine, mogu sutradan, kada Tonyju Blairu istekne mandat i ispadne li ono za što već zdušno lobiraju Britanci, dakle da Blair bude izabran za prvog lidera Unije prepoznatljivog dalje od Finisterre, dobiti svoga novoga prvog čovjeka. Ali, time problem mišića neće biti riješen. Unija je ekonomski div i politički patuljak. </p>
<p>Najmoćnije, najbogatije, najmnogoljudnije tržište svijeta s potencijalom koji nadmašuju tek Kina i Indija, politički je, kako se svojedobno sprdao Henry Kissinger, mjesto bez telefonskog broja gdje Washington može nazvati kada želi izbistriti neko važno pitanje. S Blairom (Marttijem Ahtisarijem, Joseom Mariom Aznarom) ne čelu Sjedinjenih Europskih Država Unija neće riješiti nijednu od sadašnjih briga. Ni dobiti Kissingerov »telefonski broj«. Najmanje političke mišiće primjerene ekonomskom novčaniku. </p>
<p>»Ova nova arhitektura nas vodi samo izboru osobe koja će izravno komunicirati s predsjednikom Georgeom W. Bushom, a ja mislim da nam za opredjeljenje o europskom predsjedniku treba mnogo, mnogo više od toga«, dizao je prst visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije unoseći time vlastiti doprinos diskusiji o budućnosti Europe. Što sve Uniji treba da bi postala zemlja s pravom na predsjednika i da bi predsjednik - Blair, Aznar, Ahtisari - igrao ulogu značajniju i veću od one da, eto, Unija konačno ima osobu s kojom će George W. Bush moći pričati, a da nije u Londonu i da europski sugovornik Georgea W. Busha zastupa Europske, a ne samo otočne interese. I da ti europski stavovi zaista postoje, što danas nije slučaj i jer njihovo izostanak, razumno će Solana, ne razrješava funkcija predsjednika Unije. </p>
<p>Europska unija treba pospremiti vlastitu kuću i da bi se proširila, treba konačno kazati da je vrijeme reformama, jer je to dugoročno korisno za Europu - iako je kratkoročno štetno za neke francuske poljoprivrednike - pošteno staviti crtu ispod svih računica proširenja. I ustvrditi da je na raspolaganju toliko i toliko novca i da će kandidati moći računati na konkretne iznose i ni cent povrh toga. </p>
<p>Svojim građanima, nadalje, taj isti EU, bez lidera, s jakim eurom i gospodarstvom koje nije skliznulo u recesiju nego samo stanjilo porast, valja poručiti, opet slovima i brojkama, da se proširenje isplati i da je proširenje dobro za obje strane nekadašnje željezne zavjese. </p>
<p>Blair - Aznar - Ahtisari za predsjednika neće riješiti i sustav polugodišnjeg rotirajućeg Predsjedništva prema kojem je Luxembourg (potvrdila je praksa prednost kvalitete pred kvantitetom) uspješnije odradio svoju polovicu negoli Francuska, a Poljska i Estonija neće ni predsjedavati, jer se institucija Predsjedništva ukida. Ukida se stoga što je EU procijenio da Slovačka i Mađarska i nedajbože Malta (grad Split smješten na površinu otoka Šolte, ako ćemo o demografiji i geografiji) neće uspijevati odraditi ono što je uspjelo administrativnom državnom aparatu Velikog Vojvodstva.</p>
<p>Predsjednik Unije, nadalje, neće skinuti s dnevnog reda kroničnu boljku zajedničke vanjske politike Unije koja postoji što kroz Solanin ured, što kroz Pattenove govore, što kroz deklaracije na određene svjetske teme, ali je u praksi uglavnom nema. Pa slijedimo vanjske politike Francuske, Njemačke, Španjolske, Grčke. </p>
<p>Predsjednik i njegov ured u Bruxellesu nisu »panaceja« - kako je to kazao Solana – ni za zajedničku sigurnosnu politiku objedinjenu opet funkcijom visokog izaslanika i dobrim željama, i za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju beskrajnim mrcvarenjem i natezinjima da u Uniji popusti Grčka, a u NATO-u Turska da bi EU konačno koristio NATO-ve resurse za Unijine vojne operacije u situacijama kada se NATO ne želi upuštati u smirivanje krizne zone.</p>
<p>Da bi europski predsjednik kao institucija imao ikakvog smisla, nešto značio i predstavljao istinsku promjenu, trebalo bi promijeniti EU, tvrdi Solana. Dakle renovirati cijelu strukturu na čijem je vrhu formalni zastupnik EU-a pred svijetom. </p>
<p>I kad se sve stavi na svoje mjesto, predsjednik EU-a ipak neće biti jedini glas Sjedinjenih Europskih Država na svijetu i u svijetu. U Washington će po svoje mišljenje i dalje dolaziti neki europski lideri, po svoje dolare drugi, u kurtoazne posjete i na dogovore o gospodarskim mjerama treći, a NATO-vu će budućnost spašavati svi zajedno. S predsjednikom ili bez njega. </p>
<p>Europski je predsjednik kraj, a ne početak procesa kontinentalnih reformi, s tom se funkcijom zaključuju promjene na Starome kontinentu. U protivnom, EU će imati svoj telefonski broj, ali s glasom koji se neće slušati, jer se takve ni ne zove...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što Mesić može a Račan ne smije reći</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Koliko se doista razlikuju stavovi predsjednika Mesića i premijera Račana o »slučaju Bobetko« i suradnji s Haaškim sudom? Prema Mesićevoj tvrdnji pred studentima politologije da Vladini potezi štete Hrvatskoj a Bobetku ne koriste, moglo bi se zaključiti da Mesić o Račanovim potezima misli sve najgore odnosno da bi on, da je na Račanovu mjestu, Bobetku već odavno uručio optužnicu i zemlju tako spasio ne samo od sankcija nego i od njihova spominjanja. No, takvo tumačenje Mesićevih riječi značilo bi da ih se tumači u vrlo uskom kontekstu koji, na primjer, uopće ne uzima u obzir razliku među ulogama, obvezama i nadležnostima koje ima predsjednik Republike za razliku od predsjednika Vlade. </p>
<p>Istina, nije nikakva tajna da je Mesić mnogo više od Račana sklon brzom, otvorenom i beskompromisnom obračunu s političkim snagama koje svoje osobne, odnosno grupne interese beskrupulozno štite uz pomoć velikih fraza, nacionalnog patosa i upozorenja na uvijek budne vanjske neprijatelje koji, navodno, upravo u difamiranju Domovinskog rata i njegovih vođa vide prigodu za ugrožavanje temelja hrvatske države. U praksi je Mesić svoj stav prema eksponentima takve politike pokazao smjenom, odnosno umirovljenjem 12 generala.</p>
<p>Je li Račan u »slučaju Bobetko« mogao slično postupiti? Nije, ako je želio izbjeći ulične demonstracije koje bi destabilizirale ne samo njegovu vladajuću koaliciju nego i cijelu zemlju, a sankcije bi mnogo brže s razine prijetnji prešle u praksu. A masovni protesti bili su praktično neizbježni jer je Bobetkovu optužnicu većina hrvatskih građana doživjela kao nepravednu zbog navoda koji impliciraju da je etničko čišćenje bio jedan od planiranih rezultata akcije »Medački džep«, a Bobetku bliski političari to su promptno iskoristili za svoje ciljeve. Zbog toga je Račan bio primoran ne samo na osporavanje tih navoda optužnice nego i na kupovanje vremena u kojem će Bobetka privoljeti da primi optužnicu što je preduvjet da ga se, u skladu s haaškim pravilima, ne izruči zbog teško narušena zdravlja, i Hrvatsku na taj način spasi od sankcija. </p>
<p>Mesiću pozicija predsjednika s malo ovlasti, pak, omogućava da kaže ono što Račan ne smije otvoreno reći, a to je da Hrvatska mora surađivati s Haagom po postojećim pravilima koja Zagreb ne može mijenjati, ma što netko u Hrvatskoj o njima mislio. Zato Račan stalno ponavlja da hrvatska vlada ne odbija suradnju s Haagom, dapače! A Mesić ukazuje na posljedice koje bi nas mogle zadesiti ako hrvatske vlasti budu predugo izvrdavale pravila igre koja bi sada mijenjali upravo oni koji su ih u ime Hrvatske i »potpisali«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pronađen lijek za epidemiju nezaposlenosti?</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Ako broj nezaposlenih nastavi padati tempom koji se u posljednje vrijeme bilježi, pjenušac neće otvarati samo Vlada, odnosno premijer Račan, koji je to najavio, nego i birači na - sljedećim izborima. Kako Hrvati rijetko cijene bilo kakav uspjeh, moglo bi se reći da bi reizbor današnje vladajuće garniture bio kazna, jer je pronašla lijek za jednu od najgorih epidemija u zemlji. Epidemiju nezaposlenih.</p>
<p>Naime, čak 40.000 nezaposlenih manje nego što ih je bilo prije približno godinu dana, te činjenica da se pozitivan trend bilježi već šest mjeseci uzastopno - što je još jedan rekord u zadnjih 20 godina - nisu zanemarive činjenice. Ako ništa drugo, ukazuju barem na to da je Vlada programom aktivnog zapošljavanja pogodila »u sridu«. </p>
<p>O tome, uostalom, svjedoči i desetak tisuća novozaposlenih upravo zahvaljujući državnim beneficijama, kao i oko četiri tisuće onih koji bi na taj način, kako se očekuje, trebali dobiti posao do kraja godine. Dobro je i to što je, zahvaljujući novim pravilima, stvoren makar i prividan dojam dinamike na tržištu radne snage i što sada, uz stvarno nezaposlene, imamo i kategoriju onih koji rade i istodobno traže posao koji im bolje odgovara.No, ponovimo još jednom: teško se oteti dojmu da se dobri rezultati i dalje bilježe zahvaljujući umjetno stvorenoj dinamici. Riječ je, naime, o programima koji u maloj mjeri utječu na gospodarski rast i rast proizvodnje, a više na porast javne potrošnje, s obzirom na to da država za neke kategorije nezaposlenih sufinancira doprinose, ili plaću tijekom prvih godinu dana.</p>
<p>Riječ je, osim toga, o programima koji su dijelom orijentirani i na zamjenu državnih službenika i namještenika koji odlaze u mirovinu, što je, opet, čista potrošnja. I na kraju - riječ je o programima koji uglavnom nisu rezultat zakona tržišta, nego su dio socijalne politike.Od početka rujna na pad broja nezaposlenih utječu i nova pravila kojima se rukovodi Hrvatski zavod za zapošljavanje i koja su, barem kad je riječ o podacima za rujan, bila presudna za smanjenje nezaposlenosti. Na to, uostalom, upućuje i priznanje ravnateljice Zavoda Sanje Crnković-Pozaić, prema kojem bi broj nezaposlenih, bez zakonskih i promjena u radu i organizaciji te kuće, u rujnu bio veći za oko sedam tisuća.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od crno-bijelog boli glava</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Stalna samo mijena jest. Ili, dokazuju hrvatska povijest i praksa, jučer izdajnik danas odličnik. Može - siguran sam - i obrnuto; danas odličnik, sutra izdajnik. Potvrda tih teza u hrvatskoj stvarnosti ima bezbroj. Riječ - dvije o ovoj posljednjoj, čiji su protagonisti Georg Soros, predsjednik Zaklade instituta »Otvoreno društvo« te dva predsjednika Republike Hrvatske. Bivši i sadašnji. Za dr. Franju Tuđmana Soros je bio »podupiratelj izdajnika i protivnika« Lijepe naše, a za Stjepana Mesića »poticatelj demokracije i civilnoga društva« u istoj toj napaćenoj državi. Zbog svoje neprijateljske djelatnosti Soros je od prvog hrvatskog predsjednika dobio »jezikovu juhu«, a od drugog, Red kneza Branimira s ogrlicom.</p>
<p>Je li prema Sorosu promijenili odnos svi hrvatski političari i cjelokupna hrvatska javnost? Nisu. Jer i dan danas i samo spominjanje Sorosova lika i djela kod ne baš malog broja političara, pa onda, logično, i njihovih sljedbenika, izaziva daleko žešća reagiranja od Tuđmanovih.</p>
<p> I taj je odnos prema čovjeku koji je novčano pomagao nevladine organizacije i, primjerice, opozicijske medije, te omogućavao da se stvara, korak po korak, kritična javnost kao preduvjet civilnog, demokratskog društva, dovoljno govori o trenutno nepremostivim razlikama među Hrvatima. I danas isključivci drukčije mišljenje, a pogotovo kritiku, smatraju bogohuljenjem. Tko ne sluša Thompsona i ne divi se talentu Zvonimira Bobana (ma koliko god mu nogomet bila zadnja rupa na sviralu) loš je ili, barem, sumnjiv rodoljub. Oni pak koji dižu glas protiv huškanja i crnomajicaša, oni koji se plaše zazivanja Jure Francetića i Rafaela Bobana, oni koji osuđuju masovne desničarske, u raznim stožerima skovane manipulacije proglašavaju se neprijateljima koje će, kad-tad, stići zaslužena kazna.</p>
<p>A to, priznat ćete, više nisu dva puta do istoga cilja; neovisne, slobodne, civilne, perspektivne, modernoj civilizaciji pripadajuće Hrvatske. Oni koji Sorosa i dalje smatraju neprijateljem Hrvatske te u Thompsonovim prijetećim stihovima vide hrvatsku tradicijsku kulturu u pravilu ne žele dijalog, raspravu i istinski pluralizam. Za njih je svakodnevica crno-bijela.</p>
<p>U Dnevniku blef velik poput Zagrebačke katedrale. S ministrom je graditeljstva Radimirom Čačićem u izviđanju gradilišta autoceste Zagreb-Split bilo - tvrdi HTV-ov novinar - dvadesetak saborskih zastupnika. Kamera je posvjedočila prisutnost tek dvoje, troje, otvorivši ekran za jednog opozicijskog i dva političara na vlasti. Nakon što je Canjuga komplimentirao Čačiću da je opozicija zadovoljna pozicijom, po stoti je put svoga ministra pohvalila - zna se - i Vesna Pusić, čija je izjava u Dnevniku pristajala poput šake u oku. Ako već novinari HTV-a ne znaju za mjeru, morali bi je - zbog vlastita opstanka - imati političari. Ali sebeljublje je daleko jače i od najsnažnijeg ratia. Po tome što se rade nevjerojatne pogreške u koracima i opozicije i pozicije, znak je da započinje dugotrajna i mučna predizborna kampanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Neki zapadni analitičari novu politiku SAD nazivaju »novi makartizam«, a nove ratove »križarskim ratovima«</p>
<p>Evo nekih primjera koji pokazuju isključivost i dominaciju: »tko nije s nama taj je protiv nas«, »upotrijebit ćemo vojnu silu za oslobođenje naših ljudi iz ruku suda u Haagu«, »nacionalnu sigurnost ugrožavaju unutarnji i vanjski neprijatelji«, »zločinačke države«, »osovina zla«... Američka se administracija u rješavanju nekih problema, umjesto na diplomaciju i pregovaranje, orijentirala na ucjenu, prijetnju vojnom silom i njenu pretjeranu upotrebu. Takvu orijentaciju prati i stalno povećanje američkog vojnog proračuna... Sadašnja vanjskopolitička orijentacija SAD-a neodoljivo podsjeća i na »doktrinu ograničenog suvereniteta«, tzv. Brežnjevljevu doktrinu o ograničenom suverenitetu bivših zemalja Varšavskog ugovora. Naprotiv, ona je radikalnija od »Brežnjevljeve doktrine« i odnosi se gotovo na cijeli svijet</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Nakon terorističkog napada na SAD, 11. rujna 2001. u službenim političkim istupima čelnika SAD, čelnika nekih članica Antiterorističkog saveza, osobito Velike Britanije, pojavili su se nova politička retorika i agresivna strategija političkog komuniciranja. Njihova obilježja su rigidnost, uvjetovanje, podčinjavanje, isključivost, prijetnja ratom mnogim zemljama, pa i tek osnovanom Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. </p>
<p> Diktat krupnog kapitala ne bira sredstva da ostvari svoje ciljeve. U tu svrhu, osim ostalih sredstava, služi se politikom i ideologijom koje imaju svoj primjereni jezik, funkcije i smisao.</p>
<p> Aktualna američka politika, i ne samo ona, ima mnogo opravdavajućih, mobilizacijsko-akcijskih, integrirajućih i manipulirajućih sadržaja. Oni, osobito, dolaze do izražaja u okolnostima i stvarima za koje ne postoji opća suglasnost. Sve to pokazuje i da postoji ideologija.</p>
<p>Jezik može biti sredstvo ravnopravne partnerske komunikacije, ali i sredstvo isključivosti i dominacije.</p>
<p>Evo nekih primjera koji pokazuju isključivost i dominaciju: »tko nije s nama taj je protiv nas«, »upotrijebit ćemo vojnu silu za oslobođenje naših ljudi iz ruku suda u Haagu«, »nacionalnu sigurnost ugrožavaju unutarnji i vanjski neprijatelji«, »zločinačke države«, »osovina zla«...</p>
<p> Za neke od tih termina i načina političkog komuniciranja bilo je nezamislivo da će se pojaviti u zemljama kapitalističkog Zapada, jer su se izvorno pojavili na Istoku, u bivšem SSSR-u i u njemu bliskim zemljama. Usto, američka se administracija u rješavanju nekih problema, umjesto na diplomaciju i pregovaranje, orijentirala na ucjenu, prijetnju vojnom silom i njenu pretjeranu upotrebu. Takvu orijentaciju prati i stalno povećanje američkoga vojnog proračuna.</p>
<p>Prema High Military Expenditure in Some Places od 20. kolovoza 2002., planirani vojni proračun SAD-a u 2000. iznosio je 288,8 milijardi dolara, a za 2003. iznosi 396,1 milijardu dolara. </p>
<p>Sjedinjene Države, općenito, na vojsku troše više nego ostatak G7 zemalja zajedno. Vojni proračun SAD-a je više nego dvadeset šest puta veći od zajedničke vojne potrošnje sedam »nitkovskih« zemalja (Kuba, Iran, Irak, Libija, Sjeverna Koreja, Sudan i Sirija), navodi se u izvoru.</p>
<p>Broj zemalja i naroda koji se demoniziraju stalno se povećava. Neki analitičari na Zapadu i u samoj Americi novu američku politiku nazivaju »novi makijavelizam« i »novi makartizam«, a nove američke ratove »križarskim ratovima«.</p>
<p>Sadašnja vanjskopolitička orijentacija SAD neodoljivo podsjeća i na »doktrinu ograničena suvereniteta«, tzv. Brežnjevljevu doktrinu o ograničenu suverenitetu bivših zemalja Varšavskog ugovora. Naprotiv, ona je radikalnija od »Brežnjevljeve doktrine« i odnosi se skoro na cijeli svijet.</p>
<p> Takva američka vanjska politika dobila je svoju potvrdu i u doktrini o preventivnom vojnom djelovanju protiv terorista i mogućih prijetnji oružjem za masovno uništenje. </p>
<p>Sjedinjene Države i Rusija, osim u drugim pitanjima, suglasne su i u ugrožavanju suvereniteta pojedinih zemalja i zadovoljavanju svojih iskrivljenih želja i potreba na njihov račun.</p>
<p>Između Amerike i Rusije, ovisno o njihovim interesima, često je u igri politika popuštanja i ustupaka – dioba moći i dioba nagrada o utjecajnim sferama. Rusi su usporedili gruzijsko rukovodstvo s talibanima. Nagovješćuje li to i mogućnost oružane intervencije Rusije u Gruziji?</p>
<p>»Irak u zamjenu za Gruziju«, piše ruski list Kommersant, a prenosi Vjesnik 14. rujna ove godine. Nije slučajno što je Moskva odabrala baš jedanaesti rujna za upućivanje ultimatuma Tbilisiju.</p>
<p>Logika opravdanja takva rješenja je jasna. U Gruziji se, navodno, skrivaju oni koji su sudjelovali u terorističkim akcijama, ne samo u Rusiji, nego i u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Novo lice SAD-a, uvjerljivo, negira i samu teoriju o »kraju ideologije«. Američko društvo, zahvaljujući funkcioniranju ideologije, postalo je monolitnije, domoljubno svjesnije, a politika je etici samouvjereno okrenula leđa. </p>
<p>Čini se da je Daniel Bell, kao jedan od autora teorije o »kraju ideologije«, predvidio pojavu ideologizacije američkog društva? Bell nije protiv svake ideologije. Zabrinjavala ga ideologija koja prikriva specifične sebične interese. </p>
<p>Naime, ona nestaje suviše sporo zbog tendencija »ideologiziranja politike«, u kojima je Bell vidio loš predznak za budućnost američkog društva. To ideologiziranje sada se događa na unutarnjem planu i vanjskopolitičkom. </p>
<p>Autori teorije o »kraju ideologije«, Daniel Bell, Martin S. Lipset, Otto Brunner i drugi, zagovarali su i dokazivali tezu da u postindustrijskom društvu na povijesnu scenu stupaju stručnjaci, eksperti i menadžeri koji upravljaju razvojem novih društava bez klasnih sukoba. Smatrali su da ideologija nije spojiva s razvijenim kapitalističkim društvom, nego s tzv. primitivnim društvima. </p>
<p>Ako se američko društvo ideologizira, postaje li i ono primitivno i nedemokratsko? </p>
<p>Pompozno najavljivana, isticana i osporavana pedesetih godina dvadesetog stoljeća i poslije, teorija o »kraju ideologije« počela je znatno prije rujanskog napada na Ameriku doživljavati svoj krah. Mit o »kraju ideologije« uveliko se istrošio.</p>
<p>Virus ideologije, osobito poslije 11. rujna 2001., nezadrživo se širi Amerikom, od politike preko odgoja i obrazovanja do drugih kulturnoduhovnih tvorevina. Amerika se, od demokratske države i otvorenog društva, postupno, transformira u vojno-policijsku državu i zatvoreno društvo. </p>
<p> Suvremenici smo diktata »slobodnog tržišta« i socijalnog darvinizma. Jesmo li i suvremenici kraja »američkog kapitalističkog raja« kao »kraja povijesti«?</p>
<p> Je li to samo jedna od varijanti Fukuyamina »Kraja povijesti« i kraj »kraja ideologije«, a početak (hiper)ideologizacije, ne samo američkog društva? Čini se da bez ideologizacije nema globalizacije.</p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izbori u BiH: poraz politike međunarodne zajednice</p>
<p>Izborni uspjeh nacionalnih stranaka pokazuje da Zapadu ne preostaje ništa drugo nego preispitati ispravnost dosadašnje politike u Bosni i Hercegovini/Ugledni Herald Tribune o izborima u BiH piše da je ta umjetna, neuspješna država nametnuta ljudima te nesretne zemlje pod pritiskom SAD i NATO. Ističe se da treba priznati neuspjeh Daytonskog sporazuma i sukladno tome Republiku Srpsku ujediniti sa Srbijom, hrvatske krajeve BiH s Hrvatskom, a muslimanska područja udružiti u novu državu sa središtem u Sarajevu</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Izbori u Bosni i Hercegovini pokazuju postignuće međunarodne zajednice u toj državi utemeljenoj na Daytonskom sporazumu i podvrgnutoj vodstvu visokog predstavnika međunarodne zajednice.</p>
<p>Nastojanja tih predstavnika, prije Wolfganga Petritscha a sada Paddyja Ashdowna, bila su usredotočena na potporu multietničkoj Alijansi za promjene, međutim, bez uspjeha. </p>
<p>U prošle dvije godine BiH je ostala, uz Makedoniju, najsiromašnijom zemljom bivše Jugoslavije unatoč 5,1 milijarde eura pomoći, a uza to i podijeljena, jer je Republika Srpska zadržala položaj države u državi. Krahu njihovih želja na izborima pridonijela je i zavada stranaka Alijanse zbog raznih afera.</p>
<p>Uoči izbora Ashdown je putovao zemljom potičući ljude da izađu na izbore i upozoravajući ih da ovoga puta sudbonosno biraju »između reformi i vlastite propasti«. Slične su poruke slali Colin Powell i Javier Solana, a Vijeće EU poručilo je da bi povratak nacionalističkih stranaka na vlast značio »mračan i opasan put prema etničkoj podjeli«.</p>
<p>Izbore, prvi put nakon rata, nije organizirao OESS nego tijela BiH, a važnost im je povećalo i to što su sada mandati četiri, a ne kao prije dvije godine. Izborni uspjeh nacionalnih stranaka pokazuje da Zapadu ne preostaje ništa drugo nego preispitati ispravnost dosadašnje politike u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Švicarski Der Bund to obrazlaže tvrdnjom da je Dayton »stvorio vrlo zamršen i monstruozan sustav koji daje prostora korupciji, propaloj ekonomiji i koji je preskup za ubožničku kuću poput BiH«. Za loše stanje krivi su ne samo domaći političari nego i međunarodna zajednica, jer je zemlja ostala podijeljena na dva dijela, a SAD i EU vladaju zemljom bez jasnog programa.</p>
<p>Ugledni Herald Tribune u povodu izbora u BiH piše da je ta umjetna, neuspješna država nametnuta ljudima te nesretne zemlje pod pritiskom SAD i NATO. Ističe se da napokon valja priznati neuspjeh Daytonskog sporazuma i sukladno tome Republiku Srpsku ujediniti sa Srbijom, hrvatske krajeve BiH s Hrvatskom, a muslimanska područja udružiti u novu državu sa središtem u Sarajevu. Realno rješenje omogućilo bi demokratski napredak, zaključuje se u tom komentaru.</p>
<p>Mirko Šagolj, kojeg pamtimo i po drukčijim političkim gledištima, u Oslobođenju iznosi da su birači, glasujući za nacionalne stranke, gurnuli BiH da »ponovno korakne u prošlost«. Zamjera Ashdownu što se nije više zauzeo za socijaldemokratsku ideju.</p>
<p>Banjolučke Nezavisne novine ukazuju na »upitnu legitimnost« izabranih vođa, jer je za njih glasovala samo trećina stanovništva. Isti list dan poslije (10. listopada) kao čimbenike rezultata izbora navodi pravni poredak i izborni zakon, gubitak povjerenja birača, kao i »morbidnu politiku međunarodne zajednice« koja je svojim institucijama doprinijela vraćanju »plemenskom uređenju«. Smatraju kako se može očekivati da će visoki predstavnik ponovno preuzeti ovlasti institucija Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Dnevni Avaz iznosi da bi Republika Srpska mogla postati definitivno srpska, jer tamo od nesrpskih stranaka ni jedna nije izborila parlamentarni status. Ističe da predizborne parole nisu nosile gospodarske i socijalne poruke nego nacionalne: »Da, ostane srpska«, »Glasajmo srpski«. List ističe zadaću Bošnjaka da uvijek i svuda ustraju na povratku prognanih, jedinom načinu suzbijanja živog rezultata »najgoreg genocida s kraja prošlog stoljeća«.</p>
<p>Taj sarajevski list objavljuje razgovor s Draganom Čovićem, izabranim hrvatskim predstavnikom za mjesto u Predsjedništvu BiH. On je naglasio da će pobjedničke stranke provoditi reforme radi ulaska BiH u EU i NATO, te se zalagati za pravnu državu i uspješno gospodarstvo. Izrazio je nadu da će se poštovati izborna volja naroda i da se neće ponoviti pogreške kao u Petritschevo doba.</p>
<p>On uživa autonomiju i autoritet na kojima bi mu mogli zavidjeti kolonijalni upravitelji kraljice Viktorije, piše londonski The Guardian u članku »Kralj Paddy«. Njegovi su ciljevi prijenos vlasti, ulaganja, europske integracije i izgradnja koalicije. Položaj je neka vrsta »neizbornog monarha... koji može otpustiti bilo koga i imenovati nekog drugog i uhititi svakoga...«.</p>
<p>Nadalje se ističe da demokracija nije zaživjela, da su izbori doveli do političke paralize i da će Ashdown poduzeti akcije u svezi s vladavinom prava i gospodarstvom sviđalo se to pobjednicima ili ne. Citiraju izjavu Ashdowna da je u BiH izumljeno »novo ljudsko pravo, pravo na povratak nakon rata« i da je to zadivljujući uspjeh. </p>
<p>Nažalost, u Republici Srpskoj se ne primjećuje bilo kakav uspjeh tog izuma.</p>
<p>Javio se prethodni visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, tumačeći ishod izbora ponajprije »opravdanim razočaranjem birača rezultatima vlade«. Smatra da nije riječ o povratku nacionalista na političku scenu, jer je u strankama i u društvo došlo do promjena koje omogućavaju nacionalistima slobodno djelovanje. Još ističe da su izbori dio puta u promjenama, a »one traže više vremena i razumijevanja, a ne nagle i odsječene sudove«.</p>
<p>Tako, eto, s austrijskog vidikovca Petritsch sada pomirljivo sudi o stanju u BiH gdje je u doba svoje vladavine i te kako donosio nagle i odsječene odluke.</p>
<p>Erhard Busek, koordinator Pakta o stabilnosti, istaknuo je da će nova vlada BiH morati nastaviti s reformama, surađivati s međunarodnom zajednicom i ići putem europskih integracija. O racionalnom pogledu na BiH svjedoči izjava Javiera Solane: »Surađivat ćemo s vladom koja će nastati nakon izbora«.</p>
<p>Izbori u BiH zorno su pokazali poraz dosadašnje politike međunarodne zajednice i okreću novu stranicu događanja u toj zemlji, koja se nalazi u iznimno teškoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji.</p>
<p>Za izlaz iz tog stanja potrebno je da međunarodna zajednica promijeni ustroj države utemeljen na preživjelom Daytonskom sporazumu, potrebna je i dalje financijska pomoć, ali bolje usmjerena i učinkovitija, kao i poduzetnost građana, predvođenih demokratski izabranim političarima, usredotočena na ostvarenje političke i gospodarske samostalnosti Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Društvena opakost, punjenjem računa pojedinaca,uništava mogućnost razvoja i blagostanja za sve ljude</p>
<p>Danas obrazovno »jednooki ljudi« vode »obrazovno slijepe« i na to se nitko i ne osvrće, dok se svi živo zanimamo za Haaški tribunal, vjeronauk u vrtićima i privatizaciju marina. Slabe su to pripreme za budućnost. Tek će promjena naših društvenih i duhovnih prioriteta dovesti do promjena u tehnološkoj sferi, do shvaćanja kako najveći novac leži u postindustrijskim tehnologijama, kao što je nanotehnologija, da je glavni uvjet za blagostanje i čist okoliš visok stupanj znanja i dobra organizacija društva</p>
<p>MARKO TARLE </p>
<p>Ljudi slabo uočavaju postupne pomake pridružene civilizacijskom razvoju. Malo tko zna da je vijest o smrti Lincolna stigla u London puna dva tjedna kasnije, zaboravili smo da se u Australiju još prije manje od pedesetak godina putovalo brodom, i to mjesec dana, kao i da se tada umiralo od banalne upale pluća, a očinstvo dokazivalo teorijama poput Lombrosove.</p>
<p>Da ste prije dvadesetak godina tvrdili da će uskoro milijuni ljudi raditi na proizvodnji i primjeni umrežene pokretne telefonije, odmahnuli bi vam rukom. Danas možemo nagađati o broju ljudi koji će u dogledno vrijeme koristiti MMS tehniku digitalnog snimanja i prijenosa slike aparatom koji, potpuno pogrešno, još zovemo pokretnim telefonom, no bit će ih sigurno stotine milijuna. Istraživanje, proizvodnja i komercijala tih proizvoda tražit će vrlo velik broj znanstvenika i specijalista, pa i nanotehnologa.</p>
<p>Moj dobar znanac, a sigurno i istomišljenik na civilizacijskom razboju današnjice, profesor Igor Čatić, kojem sam se oduvijek neskriveno divio zbog neprispodobivog raspona znanja na širokoj paleti njegovih interesa, nedavno me javno zapitao koliko ljudi može zaposliti nanotehnologija. Misleći pri tom, vjerojatno, na Hrvatsku.</p>
<p>Drago mi je što je to pitanje postavio profesor Čatić: ono je izrazito složeno, pa potiče na sveobuhvatno razmišljanje.</p>
<p>Definicija nanotehnologije zapravo potječe od Einsteina, koji je prije stotinjak godina organskoj molekuli pripisao dimenzije nanometra. Od tih je vremena nanometar, milijarditi dio metra, postao predložak za bilo što vrlo malih dimenzija, pa se protegnuo i na područje tehnologija. A što se pod nanotehnologijom smatra danas?</p>
<p>To je potrebno definirati, pa ću se pozvati na članak Garyja Stixa »Little Big Science«, Sciam, rujan 2001., stranica 26.</p>
<p>Biolozi često primjenjuju lančanu reakciju »polymerase chain reaction« ili PCR tehnologiju, kojom se može brzo umnožiti neki gen ili željeni dio genoma u milijune kopija; organski kemičari dokazuju strukturu materije pomoću elektronskog mikroskopa, spektrometra mase i tekućinskog kromatografa; informatička proizvodnja osniva se na kontroliranom uvođenju onečišćenja u gotovo apsolutno čiste materijale, a to se sve postiže molekularnim, dakle nanotehnološkim metodama.</p>
<p>Moglo bi se već danas nabrojiti još mnogo tehnologija koje pripadaju toj grupaciji, a razvoj genske dijagnostike i liječenja, kao i rutinske robotike, te njihove široke primjene, dodat će im stotine novih. </p>
<p>Sve su te tehnike razvili nanotehnolozi. Među njima je mnogo znanstvenika, a još više tehnologa i tehničara koji ih svakodnevno primjenjuju. U Sjedinjenim Državama se, na zahtjev predsjednika Clintona, proračunska stavka za nano-tehniku (oko 560 milijuna dolara) 2000./2001. godine povećala za 205 posto. Ostale razvijene zemlje izdvajaju u tu svrhu oko 835 milijuna dolara, dok je udio privatnog kapitala još veći. </p>
<p>Zapitajmo mi naše političare znaju li što je to nanotehnologija. Vjerujem da samo od pojedinaca možemo dobiti suvisli odgovor. A u Americi su upravo političari odlučili dodijeliti mnogo novca za razvoj nanotehnologije. </p>
<p>Sugerira li nam to odmah odgovor na pitanje koliko će ova tehnologija uskoro zaposliti ljudi u nas, a koliko bi ih trebala zapošljavati u zemlji za koju svi tvrdimo da je dio civilizacijskog Zapada?</p>
<p>No mi ćemo i dalje uvoziti skupe aparature koje koriste nanotehnologiju, dobivati visoke provizije, a zatim instrumente nedovoljno iskorištavati, eventualno skupo preprodavati, kao i u slučaju pokretnih telefona, vukući iz džepa iscijeđenog naroda novac nužan za obrazovanje i razvoj, te pridonijeti nastavku društvenog propadanja, kao rezultante primitivnosti i sebičnosti. Tko će zaustaviti ovaj pogrešan smjer razvoja?</p>
<p>Očito je, prva pretpostavka za razvoj nanotehnologija su korjenite promjene duhovnog i civilizacijskog profila Hrvatske: promocija čvrstog i pravednog pravnog i poreznog sustava, čupanje korova korupcije, licemjerja i laži, stvaranje pretpostavki za široko obrazovanje u prirodoslovnom i tehnološkom smislu. </p>
<p>Danas obrazovno »jednooki ljudi« vode »obrazovno slijepe« i na to se nitko i ne osvrće, dok se svi živo zanimamo za Haaški tribunal, vjeronauk u vrtićima i privatizaciju marina. Slabe su to pripreme za budućnost. </p>
<p>Tek će promjena naših društvenih i duhovnih prioriteta dovesti do promjena u tehnološkoj sferi, do shvaćanja kako najveći novac leži u postindustrijskim tehnologijama, kao što je nanotehnologija, da je glavni uvjet za blagostanje i čist okoliš visok stupanj znanja i dobra organizacija društva.</p>
<p>No moramo se sjetiti još jednog, možda i najvažnijeg, činitelja. U nas je oko četrdeset posto nepismenih i polupismenih ljudi. To nije dobra pretpostavka za pozitivan pristup nanotehnologijama. No meritorno tvrdim, ne ocjenjujući pritom jasne civilizacijske razlike, da u Americi postoji sličan profil pismenosti, pa ipak tamo razvoj nanotehnologija cvjeta i potiče nailazak doba super-zdravlja, stogodišnjeg života, cyber-ekonomije i boljeg življenja. </p>
<p>Razlika je svakako u novcu, no naš fond za nanotehnologiju potražimo u Riječkoj banci i drugim, sudski već zastarjelim ili upravo zastarujućim, društvenim pljačkama.</p>
<p> Evo povratka na prethodne misli: društvena opakost, puneći račune pojedinaca, uništava mogućnost postmodernog razvoja i blagostanja za sve ljude.</p>
<p>Geslo »Dobar život svima, a ne samo njima« ne ostvaruje se naramkom dobrih želja. Treba tu i pregršt znanja primjerenog informatičkom dobu. Riješimo li ta pitanja, stvorit ćemo preduvjete za ulaz nanotehnologije na velika vrata.</p>
<p>No, u čemu je, osim u novcu, razlika između našeg i američkog svjetonazora? Znatan broj naših ljudi emocionalno pristupa posljedicama promašene politike, ne razumije strateške društvene potrebe i stvara u osnovi pogrešnu društvenu klimu sterilne rezigniranosti, pa zato ne čini pozitivan pritisak na politiku. </p>
<p>U tome je zapravo i osnovna razlika između razvijenih i nerazvijenih. U Americi je stvoren pozitivan društveni naboj i kritična masa svijesti o poštenom i odgovornom usmjeravanju poreznog novca prema tehnološkom razvoju i pridruženom općem dobru: tamo postoji, s razlogom, minimum povjerenja u politiku i društveno vodstvo. Kod nas toga nema. To je bit problema, to je njegov politički meritum.</p>
<p>Smatram da tu leži pozamašan dio odgovora na pitanje što ga je na ovim stranicama postavio profesor Igor Čatić. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni konzultant, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Sindikalna košarica u rujnu skuplja za 222 kune!</p>
<p>Uz to što je Zagreb pratio poskupljenja struje i plina na državnoj razini, u rujnu su porasle cijene ZET-a, a ranije je odobreno i poskupljenje grijanja i usluga ZGOS-a</p>
<p>Troškovi života za prosječnu četveročlanu zagrebačku obitelj u rujnu su porasli za 4,5 posto u odnosu na kolovoz, a plaće su ostale nepromijenjene - upozorilo je u srijedu, na konferenciji za novinare, povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).</p>
<p>Cijena sindikalne košarice koja uključuje prehranu, higijenu, stanovanje, prijevoz, odijevanje i obrazovanje, popela se tako, prema izračunu sindikata, sa 4762 na 4984 kune. Povjerenik SSSH Grada Zagreba Damir Gašparović smatra da bi se taj udar na standard građana osjetio još snažnije, da zbog jesenske sezone nije smanjena cijena nekih prehrambenih proizvoda. Napomenuo je, međutim, kako je standard u Zagrebu narušen u većoj mjeri nego u drugim gradovima Hrvatske.</p>
<p>»Uz to što je Zagreb pratio poskupljenja struje i plina na državnoj razini, u rujnu su porasle cijene ZET-a, a ranije je odobreno i poskupljenje grijanja i usluga ZGOS-a odnosno Čistoće«, ističe Gašparović. Ta poskupljenja, objasnio je, posebno se osjećaju u toku jeseni, kada djeca kreću u školu pa im roditelji moraju kupiti knjige i školsku opremu. Uz to, jesenska odjeća je skuplja od ljetne, a hladnije vrijeme nameće potrebu za jačim grijanjem stambenih prostorija, zbog čega rastu računi. </p>
<p>»Postaje upitno kako će se situacija dalje razvijati, s ovakvim cijenama i standardom Zagrepčana. Pozivamo stoga odgovorne u Gradu da ozbiljno preispitaju razloge za porast cijena i da ne dopuste da se one povećavaju radi većega budžeta nekog poduzeća«, poručio je povjerenik SSSH. </p>
<p>Loša je i situacija s programom društveno poticane stanogradnje (POS). U Zagrebu je broj planiranih stanova u sklopu POS-a prepolovljen. Stoga predstavnik sindikata apelira na gradske vlasti da ubrzaju postupak gradnje i dodjele takvih stanova. No, da ne bi sve ostalo u crnim brojkama, analiza sindikata pokazala je ohrabrujuće porast industrijske proizvodnje u Zagrebu – za 6,3 posto u odnosu na 2001. godinu, te udvostručeni broj investicija. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Bit će posla: digli su cijene lož ulja, struje i plina, a cijena drva ostala je ista«</p>
<p>»Kubik« drva košta oko 220 kuna, istovarivanje 10 kuna, piljenje 30 do 50 kuna / Prodavači i pilari priželjkuju </p>
<p>hladnu zimu </p>
<p>U srijedu prije podne posjetili smo prodavače drva na parkiralištu Trešnjevačke tržnice, a ako je suditi prema prodaji toga jutra, sezona grijanja u Zagrebu još nije počela.</p>
<p>U jednom od dva kamiona koja smo tu zatekli, Mika Štefanović, prodavač s Petrove gore, slasno je jeo svoj ručak – pečeni buncek, i objasnio nam kako se ljudi uglavnom tek raspituju o cijeni. Prodaje hrast, a cijena ne prelazi 220 kuna, kako nam je rekao, no jedan od istovarivača povjerio nam je da je to bila ipak cijena za novinara, a da je prava cijena zapravo 250 kuna.</p>
<p>Mika je stigao jučer, u kamionu je prespavao prošlu noć, smrznuo se, a ništa nije prodao, u što smo se i sami uvjerili. On se ipak nada da će se prodaja povećati sljedećih dana. Što se tiče umirovljenika, siguran je da ništa ne može očekivati dok ne dobiju mirovine, a za druge kupce valja biti strpljiv jer se sada tek raspituju.</p>
<p>»Ima boga, digli su cijene lož ulja, struje i plina, a cijena drva ostala je ista«, uspio je nasmijati okupljene svojim optimizmom i vjerom da će prodaja drva ove godine ipak biti bolja zbog poskupljenja ostalih energenata. </p>
<p>Prodavač iz susjednog kamiona koji je došao sa Žumberka a nije se htio predstaviti, prodaje bukvu i grab, a od utorka, kada je i došao, prodao je tek četiri prostorna metra drva.</p>
<p>Prodavači, pilari i istovarivači bili su škrti na riječima, no u razgovoru smo ipak saznali da je tu još jedan prodavač koji je prodao sva drva te odlazi kući.</p>
<p>Za Andriju, jednog od pilara, sezona piljenja drva započela je već u rujnu, ali će se ipak u naredna dva mjeseca povećati broj poslova, složili su se pilari koji su strpljivo čekali kupce zajedno s prodavačima, jer će oni, ako kupe drva, zatražiti i njihovu uslugu. Njima sezona zapravo traje neprestano, pa je zato tu uvijek dežuran bar jedan pilar, a zna ih biti i pet. </p>
<p>Andrija je toga jutra, tako, ispilio tri metra, zbog čega je bio jako nezadovoljan. Rekao nam je da se posljednjih godina dnevno može ispiliti najviše do šest metara drva. Cijena je stvar dogovora, a kreće se između 30 i 50 kuna po prostornom metru. </p>
<p>Istovarivači su nas neprestano izbjegavali i nisu htjeli razgovarati, jer »mi smo klošari«, kako su nam nekoliko puta ponovili, no uspjeli smo od njih ipak saznati kako istovar naplaćuju 10 kuna po metru. Zima je pred nama pa stoga prodavačima, pilarima i istovarivačima možemo zaželjeti hladnu zimu i uspješan posao. A.N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zagrebu se reciklira više od polovice otpada </p>
<p>Simpozij se održava sredinom studenoga, a na njemu će se analizirati teorijska i praktična iskustva u zbrinjavanju otpada / Pobliže će se proučiti iskustva Budimpešte / Posebna pozornost posvetit će se recikliranju i edukaciji o zbrinjavanju otpada </p>
<p> U gradskom poduzeću Čistoća u srijedu je predstavljen program rada VII. međunarodnog simpozija o gospodarenju otpadom Zagreb 2002, a tom je prilikom općini Rakovica darovano i vozilo za odvoz smeća. Na konferenciji su govorili direktor Čistoće Josip Bičanić, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, predsjednik organizacijskog odbora simpozija dr. Zlatko Milanović, načelnik općine Rakovica Franjo Franjković i drugi.</p>
<p>Simpozij, na kojem će sudjelovati oko 300 sudionika, održat će se od 13. do 15. studenoga u prostorijama Stare gradske vijećnice na Gornjem gradu. Dr. Zlatko Milanović rekao je kako je simpozij idealno mjesto za analiziranje aktualnih teoretskih i praktičnih iskustava iz svih zemalja. »Ove je godine glavni partner simpozija Budimpešta, u koju će otputovati manja grupa sudionika, kako bi se upoznala s tamošnjim odlagalištem otpada i postrojenjem za njegovu termičku obradu«, istaknuo je dr. Milanović. Sličnost budimpeštanskog i zagrebačkog odlagališta jest u tome, smatra on, što su oba u fazi sanacije i izgradnje, no budimpeštanska Čistoća ima 4600 radnika. </p>
<p>Ladislav Prežigalo smatra kako je vrlo bitno pitanje edukacije, »jer još uvijek postoje divlji deponiji«. »Ekologija je skupa i u nju se mora ulagati«, smatra Prežigalo, te ističe kako problem odlagališta treba rješavati u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u Zagrebu. </p>
<p>Na simpoziju će se govoriti o zakonskoj regulativi, čišćoj proizvodnji, te posebno važnoj edukaciji o okolišu i reciklaži otpada. U vezi s recikliranjem otpada dr. Milanović je istaknuo kako to hrvatske tvornice malo koriste, makar su građani više za recikliranje nego za deponije. Nazvao je to paradoksom reciklaže. »U Zagrebu se danas reciklira već 51 posto otpada, što znači da se i manje odlaže na Jakuševac«, zaključio je dr. Milanović. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zastupnicima Hrvatskog bloka 21.143 kune</p>
<p>Nakon prelaska troje zastupnika Gradske skupštine iz HDZ-a u Hrvatski blok, a riječ je o Ernestini Novy - Radonić, Radoslavu Dumančiću i Tomislavu Jeliću - u srijedu je na sjednici Odbora za statut, poslovnik i propise izmijenjen zaključak o raspodjeli sredstava za rad političkih stranaka u Skupštini.</p>
<p>Po novome, zastupnicima HB-a dodijeljeno je ukupno 21,143 kune za razdoblje do kraja godine ili 7047 kuna na mjesec. Za isto toliko umanjena je svota HDZ-u, koji je ostao bez troje članova.</p>
<p>Više novca trebao bi dobiti i SDP jer je umjesto Igora Rađenovića (kojemu je mandat u mirovanju) kao zamjenu doveo zastupnicu Ivu Prpić. Pravo na više novca odobreno je obzirom da se podzastupljeni spol (žene) nadoknađuje s dodatnih deset posto na svotu koja inače pripada svakom zastupniku (6820 kuna).</p>
<p>Inače, ove je godine za rad političkih stranaka u Gradskoj skupštini izdvojeno 1,4 milijuna kuna (što je 0,056 posto sredstava tekućih izdataka iz gradskog proračuna za prethodnu godinu).</p>
<p> Dosad je isplaćeno 1,05 milijuna kuna, a preostali dio od 351.933 kuna podijelit će sedam stranaka zastupljenih u Skupštini (SDP, HNS, HDZ, HIP, Hrvatski blok, HSP i HKDU). C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U dva tjedna cijepilo se više od 50.000 Zagrepčana</p>
<p>»Od oko 127.000 doza cjepiva protiv gripe, koje je ove godine osigurano za područje Zagreba i Zagrebačke županije, potrošeno je već oko 40 posto doza, što znači da se u prvih deset dana već cijepilo oko 50.000 stanovnika Zagreba i okolice«, rekao nam je primarijus dr. Željko Baklaić, voditelj Epidemiloške službe Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. </p>
<p>Zaključio je, kako iznenađuje veliki odaziv građanate dodao da bi, bude li taj trend i dalje uzlazni, sezona cijepljenja mogla ubrzo završiti. »Budući da, naime, cjepivo pruža zaštitu godinu dana, a građani se cijepe već sad, može se očekivati da nas ove zime neće zahvatiti epidemija gripe, koja bi, po našim predviđanjima, trebala nastupiti krajem prosinca«, rekao je primarijus Baklaić.</p>
<p>Prema njegovim riječima cijepljenje se preporučuje starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima (srčane, plućne, bubrežne, šećerne, one s transplantiranim organima i druge), za koje je, isto kao i za zdravstvene djelatnike, cijepljenje besplatno.</p>
<p>Građani koji se žele preventivno cijepiti, mogu to učiniti u 500 zagrebačkih ordinacija opće medicine i u Zavodu za javno zdravstvo svakim radnim danom od 9 do 19 sati. Cijena cjepiva je 30 kuna.</p>
<p>Prema podacima Službe za epidemiologiju toga zavoda, prošla godina u Zagrebu nije bila epidemijska. Cijepila su se, naime, 92.000 osiguranika, a od gripe je oboljelo njih 110.000. M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najam štanda uz groblja stoji od 1000 do 8000 kuna </p>
<p>Velik interes za prodaju cvijeća i svijeća za Sve Svete/ Gradske tržnice zatražile dozvolu za postavljanje 62 štanda kod Mirogoja i 10 kod Krematorija / Licitacija za njih je 23. listopada na Dolcu / Na Trešnjevačkoj tržnici 22 štanda za prigodnu prodaju, licitacija u petak, prodaja već od ponedjeljka </p>
<p>Kako se bliži blagdan Svih Svetih, 1. studenoga, tako se povećava i interes za mjesta za prodaju cvijeća i svijeća na gradskim tržnicama, a posebno na prostoru ispred gradskog groblja Mirogoj. Ove godine veliki je interes i za prostor ispred Krematorija, potvrdili su nam u Tržnicama, a tome u prilog govore i »sve češći telefonski pozivi naših starih komitenata«, kako su nam rekli.</p>
<p>Tržnice Zagreb zatražile su i ove godine od Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet dozvolu za postavljanje 62 štanda od po dva četvorna metra kod glavnog ulaza u Mirogoj, kao i 10 štandova za prigodnu prodaju cvijeća i svijeća ispred ulaza u Krematorij. Prodaja na Mirogoju trajat će od 27. listopada do 2. studenoga, a javno nadmetanje za te prodajne prostore održat će se 23. listopada u 17 sati na Tržnici Dolac. Kako su nam rekli u Tržnicama, cijene zakupa štandova neće se mijenjati u odnosu na prošlu godinu tako da će se kretati između 1000 i 8000 kuna, ovisno o položaju štanda.</p>
<p>S obzirom na to da se i na Tržnici Trešnjevka već dugi niz godina organizira prigodna prodaja, i tamo će se postaviti 22 prodajna mjesta. Prodaja će tamo započeti već sljedeći ponedjeljak a cijene štandova nešto su niže i kreću se između 1000 i 2000 kuna. Licitacija za ova prodajna mjesta održati će se na Tržnici Trešnjevka u petak, 18. listopada.</p>
<p>»Svi oni koji na licitaciji ne uspiju dobiti mjesto za prodaju na Mirogoju, cvijeće i svijeće mogu prodavati na Trešnjevci kao i na Kvaternikovu trgu, u Utrini ili na tržnici u Branimirovoj«, rekao nam je Miroslav Pupačić-Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica za marketing i za odnose s javnošću. </p>
<p>Redovito dvostruko veći broj ljudi koji se natječe na licitaciji za prodajno mjesto razlog je što se mjesta dodjeljuju licitacijom, kao najpravednijim načinom, objasnio je Bakrač. Demantirao je i napise nekih dnevnih tiskovina o tome da je prošle godine zarada tržnica iznajmljivanjem štandova za Sve Svete bila veća od 300.000 kuna. »Prošle godine ukupno smo zaradili između 60.000 i 70.000 kuna, a ove godine očekujemo isto toliko, možda nešto više«, rekao je.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Rode« za gradsko financiranje tečajeva za trudnice</p>
<p>Predstavnice Udruge Roda</p>
<p> – roditelji u akciji, primila je u srijedu načelnica Odjela za stručnu organizaciju rada u zdravstvu pri Ministarstvu zdravstva, dr. Danica Kramarić. </p>
<p>Predstavnice udruge uručile su joj tom prilikom peticiju »Moj porod, moje tijelo, moj izbor« za humanije porode, s ukupno 8000 potpisa.</p>
<p> Peticija koja se krajem rujna potpisivala na Cvjetnom trgu uspjela je prikupiti više od 1000 potpisa a ostale su potpise potpore dali žitelji Splita, Čakovca, Pule i Pakraca. </p>
<p>»Namjera nam je da Ministarstvo zdravstva u reformu cijelog zdravstvenog sustava uključi i naputak koji bi bolnicama davao smjernice za ponašanje liječnika pri porodu«, naglasila je Vedrana Miholić, predsjednica Roda. </p>
<p>Ta se udruga, kako je rekla, zalaže za pravo svake rodilje da izabere, želi li pri porodu prisustvo oca, te klistir i brijanje. </p>
<p>Roda je, stoga, ovih dana u Općoj bolnici Sveti duh organizirala tribinu »Edukacijom do ugodnijeg porođaja«. Na njoj se govorilo o edukaciji budućih roditelja, ali i medicinskog osoblja. »U suradnji s dr. Višnjom Latin i dr. Milanom Stanojevićem zalažemo se za uvođenje jedinstvenih tečajeva za sve trudnice. Trebalo bi prvo školovati edukatore, koji bi dalje radili na tečajevima takve vrste. Želja nam je da i lokalna samouprava Zagreba prihvati financiranje takvih tečajeva, kako je to učinio Grad Rijeka«, rekla je Vedrana Miholić. S. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Na zimski odmor preko granice moglo bi više od 150.000 Hrvata</p>
<p>Popularnost skijanja nakon uspjeha obitelji Kostelić, rano izdavanje kataloga, na vrijeme dogovoreni školski praznici i spuštanje cijena usluga u najatraktivnijim skijaškim odredištima razlozi su odlične prodaje aranžmana</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Nakon mjesec i pol dana prodaje skijaških aranžmana, Generalturist bilježi povećanje rezervacija za 50, Kompas 60, a Atlas Airtours za 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Tako dobri rezultati, koje ni u agencijama nisu očekivali, mogu se pripisati ranom izdavanju kataloga, na vrijeme dogovorenom datumu školskih praznika, spuštanju cijena usluga u najatraktivnijim skijaškim odredištima te, možda prije svega navedenoga, popularnosti skijanja nakon uspjeha obitelji Kostelić.</p>
<p>»Ovosezonsko odlično zanimanje za skijanje pripisujem ponajprije popularizaciji tog sporta zbog velikih uspjeha Janice i Ivice Kostelić. Oni su postali uzori tisućama mladih iz cijele države, zbog njih će tisuće mališana i njihovih obitelji ove sezone prvi put stati na skije«, kaže Sigrun Burić, direktorica Austrijskog promidžbenog ureda za turizam.</p>
<p>Kad je riječ o najavljenoj zabrani unosa hrane u države Europske unije, Burić pretpostavlja da carinici neće biti liberalni, pa preporučuje da hrvatski skijaši ove sezone zaborave sarmu, grah i sve ono što tradicionalno unose u apartmane. Kako bi se zabrana mogla odraziti na daljnju prodaju aranžmana, Burić ne može prognozirati.</p>
<p>Direktori najjačih hrvatskih agencija ocjenjuju da je, nakon prošlogodišnje zbrke, na vrijeme dogovoren tjedan školskih praznika umnogome pridonio porastu zanimanja za skijanje. Više od 80 posto svih dosadašnjih rezervacija odnosi se na razdoblje od 4. do 11. siječnja sljedeće godine, dakle baš na termin školskih praznika. Ipak, razdoblje nakon 11. siječnja pa do kraja tog mjeseca najpovoljnije je za skijanje. To je ujedno mjesec kad na zimski odmor odlazi više od 90 posto hrvatskih skijaša.</p>
<p>Dobru prodaju aranžmana nedvojbeno pospješuju i receptivne skijaške države koje su ove sezone, ponajprije zbog teške situacije u kojoj se našla turistička industrija, spustile cijene. </p>
<p>Austrijanci, recimo, od ove sezone u cijeni aranžmana nude niz dodatnih usluga što su se dosad plaćale. Sami priznaju da su ih na to natjerale konkurencija i turistička stagnacija.</p>
<p>Lani je Austriju posjetilo 71.155 hrvatskih turista i to je bila deveta uzastopna godina rasta. Recimo, 1993. godine Austrijanci su registrirali 40.000 turista iz Hrvatske, 1995. godine 50.000, a 1999. godine 65.000. Prošle su godine najviše noćenja Hrvati ostvarili u Bad Kleinkirchheimu, Beču i području oko Nassfelda. U prvih sedam mjeseci ove godine Austrijanci su registrirali 45.000 hrvatskih turista.</p>
<p>Iako nema točnih podataka, pretpostavlja se da podjednak broj hrvatskih skijaša odlazi i u Italiju, a pridodamo li svemu Sloveniju i Francusku, ove bi godine na zimski odmor preko granice moglo otići više od 150.000 hrvatskih građana.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Papa potvrdio kako nema namjeru podnijeti »ostavku«</p>
<p>RIM, 16. listopada</p>
<p> - Ivan Pavao II. je tijekom opće audijencije u srijedu obilježio i 24. godišnjicu dolaska na Petrovu stolicu.</p>
<p>»Molim Gospu kako bih do konca mogao obavljati obvezu koju mi je povjerio Isus«, rekao je danas Ivan Pavao II. na 24. godišnjicu svoga pontifikata čime je potvrdio kako nema namjeru podnijeti ostavku.</p>
<p> Tijekom opće audijencije na Trgu sv. Petra, Ivan Pavao II. je svoju 25. godišnjicu pontifikata proglasio Godinom krunice i potpisom na apostolsko pismo uveo, poslije devet stoljeća, novih pet misterija u molitvi Krunice, te potvrdio, a što je kazao i 19. kolovoza ove godine u Poljskoj, kako će »do konca« biti na Petrovoj stolici. </p>
<p> Inače Ivan Pavao II. je peti papa po dugotrajnosti »mandata« na Petrovoj stolici.</p>
<p> Krakowski nadbiskup, kardinal Karol Wojtyla izabran je za 264. Papu 16. listopada 1978. Tada je uzeo ime Ivana Pavla II. i svoj pontifikat posvetio Djevici Mariji riječima »Sav Tvoj«. Danas je Ivan Pavao II. na Trgu sv. Petra ponovio: »Sav Tvoj«. Tu je, na trijem ispred bazilike sv. Petra, donesena, za ovu prigodu, iz Pompeja slika Gospe svete Krunice.</p>
<p> Ivan Pavao II. je slijedeću godinu svoga pontifikata, dakle 25-tu, od listopada 2002. do listopada 2003. proglasio Godinom krunice. Osim toga Ivan Pavao II. potpisao je danas na Trgu sv. Petra, tijekom svečane audijencije u povodu ulaska u 25-tu godinu pontifikata, Dokument o svetoj krunici, njemu najdražoj molitvi. Tim Dokumentom se poslije devet stoljeća mijenja način molitve krunice. Ivan Pavao II. je danas potpisanim apostolskim pismom dodao molitvi Krunice, koju je uveo u srednjem vijeku sv. Dominik, i »misterij Lucis«, pet misterija Svijetla, odnosno one koji se odnose na Isusov život. </p>
<p> Do sada je bilo 15 misterija, pet radosnih koji se odnose na rođenje i djetinjstvo Isusa, pet bolnih koji se odnose na Isusove muke i smrt, pet slavlja koji se odnose na Isusovo uskrsnuće i Marijino uznesenje. Pet novih misterija koje je od srijede uveo Ivan Pavao II. i koji će se moliti nedjeljom, odnose se na Isusovo krštenje, na iskušenja u pustinji, na najavu Kraljevstva, na preobraženje i na ulazak u Jeruzalem. </p>
<p> Ivan Pavao II. je obzanio tijekom svoga pontifikata 13 encilika, a sada je uveo novost u molitvi svete Krunice. Papi stužu čestitke iz cijeloga svijeta, među kojima je i predsjednika Hrvatsko biskupske konferencije Josipa Bozanića. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Stranka etiopskog cara ima velike planove za Jamajku</p>
<p>KINGSTON, 16. listopada</p>
<p> - U uskoj uličici zapadnog dijela Kingstona, iza običnog zida na kojem piše ime pokojnog etiopskog cara Hailea Selassiea, jamajčanska najveća rastafarijanska stranka planira strategiju svoje kampanje za širenje ideala pomoći siromašnima na cijeloj Jamajci. Etiopska carska svjetska federacija s političkom strankom ima sedam kandidata na izborima što se održavaju u srijedu Ti miroljubivi rastafarijanci kojima je Haile Selassie (Ras Tafari) božanstvo, a pušenje marihuane vjerski sakrament kažu, međutim, da imaju pragmatičan program olakšavanja života svim Jamajčanima.</p>
<p>Izgledi za pobjedu nisu im veliki. Ankete pokazuju da će izbori biti do kraja neizvjesna mrtva utrka između ukopanih političkih snaga, sada vladajuće Narodne nacionalne stranke i oporbene Laburističke stranke. </p>
<p>Clinton Hutton, predavač na Zapadnoindijskom sveučilištu kaže da rastafarijanci »nemaju šanse dobiti ijednog zastupnika u jamajčanskom parlamentu«. Narodna nacionalna i Jamajčanska laburistička stranka vjerojatno će zauzeti svih šezdeset mjesta.</p>
<p>Ali »treba ih (rastafarijance) shvatiti ozbiljno jer je Jamajka u političkoj krizi,« rekao je Hutton listu Observer. On rastafarijancima priznaj e i da su predvodnici društvenih promjena.</p>
<p>»Mi ističemo obrazovanje, rješavanje stambenih problema za siromašne i rastafarijanska prava,« rekao je Junior Anderson pedesetčetverogodišnji kandidat s frizurom punom pleteničica. »Razvoj zajednice, više poticaja za ljude. Neka privatni sektor i država daju više«.</p>
<p>U burnoj izbornoj kampanji na Jamajci bilo je nasilja - kamenovanja, okršaja među strankama, pa čak i pucanja po motoriziranim povorkama - no rastafarijanci kažu da su dobro prihvaćeni. </p>
<p>»Rastafarijanska je zamisao da gladne treba nahraniti, gole odjenuti, bolesne njegovati,« kaže Ascento Ammanuel Foxe (65) predsjednik rastafarijanske federacije. Taj bradati filozof koji oko vrata nosi medaljon sa Selassievom slikom, procjenjuje da na Jamajci ima i do 400.000 rastafarijanaca, no drugi osporavaju taj broj kao prevelik. </p>
<p>Rastafarijanci običavaju pušiti marihuanu i dokopaju li se Parlamenta pokušat će promijeniti zakon i dekriminalizirati marihuanu.</p>
<p>Za sljedeće izbore planiraju imati kandidate u svih šezdeset izbornih okruga. »Nije sve u pobjedi,« kaže Foxe. »Važno je da ti se čuje glas.« (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Princeza Sayako razgledala Dubrovnik </p>
<p>DUBROVNIK, 16. listopada</p>
<p> - Japanska princeza Sayako u sklopu dvodnevnog boravka u Dubrovniku u srijedu je posjetila povijesnu dubrovačku jezgru. Princeza je, na oduševljenje mnogobrojnih japanskih turista, prošetala Gradom, te se popela na dubrovačke zidine gdje je razgledala jedan od simbola Dubrovnika, tvrđavu Minčetu. Princeza se, tijekom obilaska stare apoteke u franjevačkom samostanu, zanimala za povijest Dubrovnika, a nakon dolaska na staru tržnicu popričala je s prodavačicama od kojih je dobila kiticu poljskog cvijeća.</p>
<p>Princezu je u palači Ranjina primio i dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje koji je visokoj gošći bio i domaćin na ručku u Konavoskim dvorima. Šprlje je princezi zahvalio na humanitarnom radu te joj predložio da se jedan od otoka Durbovačko-neretvanske županije uredi u stilu japanskih vrtova te tako postane turistička atrakcija.</p>
<p>Princeza Sayako poručila je da će ljepote Hrvatske promovirati diljem Japana. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>I vojska će loviti snajperista</p>
<p>WASHINGTON, 16. listopada </p>
<p> - Američka vojska u srijedu priprema operaciju lova na snajperista koji je u protekla dva tjedna ubio devet osoba, a američka je policija istodobno objavila da posjeduje nove dokaze koji bi trebali dovesti do ubojice.</p>
<p> Američki ministar obrane Donald Rumsfeld namjerava objaviti neuobičajeno razmještanje vojnih zrakoplova u potrazi za snajperistom koji terorizira SAD i koji je navodno prvi put viđen kada je u ponedjeljak navečer ubio još jednu žrtvu na parkiralištu trgovačkog centra u Virginiji.</p>
<p>Washington Post je u srijedu objavio da je bar jedan očevidac vidio snajperista kako pucnjem u glavu ubija analitičarku FBI-a Lindu Franklin.</p>
<p> Linda Franklin bavila se procjenama terorističkih prijetnji i računalnog terorizma, no, potvrdila je policija, nije radila na slučaju snajperista i ne vjeruje se da ju je snajperist gađao zbog njezinog posla. </p>
<p>Ona se, inače, upravo oporavljala od obostrane mastektomije nakon što joj je prije nekoliko mjeseci bio dijagnosticiran rak na dojci.</p>
<p> Prema neslužbenim izvorima američka vojska pokušat će pomoći policiji da brže otkrije serijskog ubojicu.</p>
<p>Snajperski napadi počeli su petnaestosatnom kampanjom 2. i 3. listopada tijekom koje je ubijeno pet osoba u predgrađu Marylanda a jedna osoba u Washingtonu. Dvije su osobe kasnije ubijene u Virginiji.</p>
<p> Snajperist je i ranio dvije osobe: 13-godišnjeg dječaka u Marylandu i ženu u Virginiji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umro Norbert Schultze, skladatelj pjesme »Lili Marleen«</p>
<p>MÜNCHEN, 16. listopada </p>
<p> - Skladatelj pjesme »Lili Marleen« Norbert Schultze umro je u ponedjeljak navečer u 91. godini, objavilo je u utorak njemačko društvo za glazbena prava skladatelja (GEMA).</p>
<p> Schultze je skladao glazbu »Lili Marleen« 1938. godine na tekst Hansa Leipa (1915.). Ta je pjesma uskoro postala najveći glazbeni hit Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Pjesma, koja s nostalgijom opisuje tajne susrete vojnika i njegove ljubavnice ispod ulične svjetiljke pred vojarnom, svirana je na svim bojišnicama i svim zaraćenim stranama u izvedbi najvećih umjetnika tog vremena, poput njemačke glumice Marlene Dietrich, angažirane na strani američkih vojnika.</p>
<p>Tijekom rata sovjetski su leci pozivali vojnike Trećeg Reicha da se priključe njihovoj »Lili Marleen« dok su na britanskim radio postajama pozivali na »vješanje Adolfa Hitlera na svjetiljci Lili Marleen«.</p>
<p>Pjesma je omogućila Schultzeu da i nakon 1945. godine bez poteškoća nastavi svoju karijeru, započetu skladbama poput »Bomben auf England« (Bombe na Englesku), »Vorwaerts nach Osten« (Naprijed prema istoku) ili »Panzer rollen in Afrika vor« (Tenkovi idu na Afriku), glazbenoj pozadini filmskih žurnala nacističke propagande.</p>
<p>On je također bio autor mjuzikala i filmske glazbe. Od 1973. do 1991. godine bio je član Udruge njemačkih skladatelja, a od 1963. do 1965. godine sjedio je u nadzornom vijeću GEMA-e. 1996. godine dobio je GEMA-in prsten, najviše priznanje te skladateljske organizacije. (H, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Probleme medija vlasnici rješavaju zakidajući novinare</p>
<p>LUZERN, 16. listopada</p>
<p> - Pad kvalitete medija, te otpuštanje i smanjivanje plaća i honorara u dosad nepoznatim razmjerima nisu i ne mogu biti rješenje za narasle probleme novinarske struke, upozoreno je na godišnjem sastanku Srednjoeuropske novinarske udruge (ZEuG) u Luzernu, na kojemu je, u ime Hrvatskog novinarskog društva nastupio, i dosadašnji predsjednik ZEuG-a Ante Gavranović. </p>
<p> ZEuG je srednjoeuropska regionalna udruga, osnovana 1999. godine u okviru Europske novinarske federacije (EFJ), a obuhvaća pretežito njemačko govorno područje. Zadaće ZEuG-a je da promiče slobodu mišljenja i medijskih sloboda, izradu kolektivnih ugovora i tarifnih pravilnika, te podiže razinu radnih uvjeta medijskih djelatnika. Na skupu u Luzernu sudjelovali su predstavnici novinarskih društava i sindikata iz Hrvatske, Švicarske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Češke i Slovačke. </p>
<p> U središtu pozornosti skupa u Luzernu bila je kriza na oglasnom tržištu, kojom se vlasnici medija koriste za radikalno smanjivanje honorara, pa i plaća. U osobito teškom položaju našli su se europski novinari - slobodnjaci.</p>
<p> Istaknuto je da se priprema i UN summit na temu Informacijskog društva 2003. godine, ali da se još ne zna hoće li novinari na toj konferenciji dobiti aktivnu ulogu i pravo na vlastitu riječ. Srednjoeuropska udruga novinara uputila je sa skupa zahtjev da se u radni dio konferencije UN o Informacijskom društvu, uključe i novinari.</p>
<p> Na zasjedanju ZEuG-a u Luzernu predsjedanje je od predstavnika HND-a preuzeo Švicarski savez novinara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Savjetovanje o sudarima ptica i zrakoplova </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Kako smanjiti broj kolizija ptica i zrakoplova, bit će pitanje o kojem će se u četvrtak i petak u trogirskom hotelu »Medena« raspravljati predstavnici svih institucija u Hrvatskoj koje se bave kompleksnom problematikom sigurnosti zračnog prometa. Naime, Savjetovanje o koliziji ptica i zrakoplova istaknut će problem velikih i skupih oštećenja na zrakoplovima do kojih dolaze kad se oni prilikom slijetanja i polijetanja sudare s pticama. Budući da se određenim mjerama takva pojava može spriječiti ili svesti na najmanju moguću mjeru, osnovan je Koordincijski odbor u kojem su predstavnici »Croatia Airlinesa«, hrvatskih zračnih luka, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te osiguravajućih društava. Kako bi se problem sagledao s različitih aspekata, uz njih će na Savjetovanju sudjelovati i predstavnici ministarstava obrane, unutarnjih poslova, gospodarstva, graditeljstva, poljoprivrede, ali i Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. (B. O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Kroatistika otkriva Kašića i Parčića</p>
<p>Bez Šulekovih i Parčićevih leksikografskih djela nije moguće zamisliti obnovu hrvatskoga standardnog jezika, ističe Marko Samardžija / Akademik Ivo Frangeš o postmodernizmu Marovića, Mrkonjića i Maroevića te Marulićevoj poticajnoj baštini </p>
<p>ZADAR, 16. listopada</p>
<p> – Prvoga radnog dana poslijepodne i drugoga dana Hrvatski slavistički kongres, koji se održava u Zadru, radio je u sekcijama prema tematskim područjima. Temeljna su tematska područja iz jezika i književnosti. Jezikoslovna kroatistika obično o hrvatskome jeziku u prvoj polovici 18. stoljeća govori kao predstandardnom razdoblju, dok se za drugu polovicu vežu počeci standardizacije hrvatskoga jezika. Premda se načelno može reći da u to vrijeme još nije bilo prevladano koncepcijsko dvojstvo (kajkavsko, čakavsko-štokavsko), 18. stoljeće je obilježeno nizom vrijednih leksikografskih djela i gramatika.</p>
<p> Druga je podtema normativni problemi hrvatskoga jezika u drugoj polovici 20. stoljeća. Naime, godinom 1945. u Hrvatskoj su nastupile nove socijalnolingvističke prilike uvjetovane temeljitom promjenom društvenog političkog ustroja. Nakon ranih godina kada su vrijedile odluke Avnoja izmijenilo se nekoliko podosta različitih razdoblja: od ankete Matice hrvatske do Deklaracije, od Deklaracije do Ustava SR Hrvatske, od Ustava SR Hrvatske do demokratskih promjena i od demokratskih promjena do danas. U nekima od tih prijelomnica promjene možda i nisu bile tako velike koliko se je pak o promjenama govorilo.</p>
<p> U 90-im godinama došlo je do novih pravopisnih previranja i njihov je vrhunac u postojanju dvaju pravopisnih priručnika: Hrvatskog pravopisa Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša i Pravopisa hrvatskog jezika Vladimira Anića i Josipa Silića. Praksa slijedi oba, razlike su među njima relativne. </p>
<p>Tim jezičnim temama pridodane su još dvije: filološka djelatnost Antuna Dragutina Parčića i Hrvatski idiomi i poredbeno jezikoslovlje. Marko Samardžija u sekciji koja je bila posvećena Parčićevu djelu posebno se bavio protagonistima leksičke obnove hrvatskoga standarda u drugoj polovici 19. stoljeća (Šulek, Parčić). Unatoč činjenici da su život te raznolika i bogata filološka, leksikografska i druga djelatnost Dragutina Antuna Parčića, kako za njegova života, tako i u desetljećima potom, privlačili pozornost istraživača, zanimanje za nj znatno je ojačalo tek u 90-im godinama prošloga stoljeća.</p>
<p> Premda manjeg intenziteta negoli istodobno pobuđeno zanimanje za Bartola Kašića, ono ipak dostaje za tvrdnju da je, uz Bartola Kašića, Parčić jedno od dvaju otkrića jezikoslovne kroatistike posljednjih desetak godina. Bez Šulekovih i Parčićevih leksikografskih djela, nastavlja Samardžija, nije moguće zamisliti ni obnovu hrvatskoga standardnog jezika. Još je 15-ak referenata (parčićologa) istraživalo djelo toga našeg predugo prešućivanog i marginaliziranog franjevačkog jezikoslovnog zanesenjaka. </p>
<p>Druga je tema modernost hrvatske književnosti 20. stoljeća, koja iščitava književnost u poziciji »modernizam-postmodernizam« ne zaboravljajući pritom detektirati konstitutivne elemente modernosti. Referat akademika Ive Frangeša prikazao je osebujan i gust intertekstualni odnos postmodernističkih pjesnika splitskoga pjesničkog trolista (Marović, Mrkonjić i Maroević) i Marulićeve poticajne baštine. Rad je donio još jednom, ne kao novinu, više kao podsjetnik, kako se književnost 20. stoljeća, na poseban način obnavlja, pa čak i reinkarnira. To je, čini se, i uzus svjetske i europske književnosti: gotovo u svim slojevima, od strukturalnih oblika, pa leksičko-semantičkog sloja, ritmova, citatnosti i intertekstualnosti. Posmoderna je otvorila prostore svim slobodama nasljednoga, jer literatura bez toga ne može, objašnjava Frangeš. A jedini vrijednosni zakon, koji je mogao obujmiti sve, jest talent i osobno nadahnuće. Frangešovi su primjeri nastojali ukazati na to. U sklopu moderniteta su zanimljivi i pisci Nedjeljko Fabrio, Luko Paljetak, Slobodan Šnajder, Miro Gavran, Lada Kaštelan i drugi.</p>
<p> Na posljetku, strani slavisti i kroatisti zanimali su se za hrvatski glagolizam i glagoljsku književnost, hrvatski latinizam, a najviše za hrvatski jezik u kontekstu drugih slavenskih jezika. Iz toga tematskog područja izdvajamo predavanje poljske slavistice Mariole Mikolajezakowe, koja je razmatrala hrvatski jezik u odnosu na pismenost bugarskih katolika u 18. stoljeću s naglaskom na dijalektološku problematiku, o kojoj je govorio i akademik Dalibor Brozović. </p>
<p>Josip Danolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kanarski umjetnik svjetske karijere</p>
<p>Umjetnik se svojim djelima prvi put predstavlja Hrvatskoj na svojevrsnoj retrospektivi, a zastupljena su djela nastala u proteklih četrdeset godina / To su apstraktne skulpture nastale pod utjecajem afričke umjetnosti i nadrealizma </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Izložba Martina Chirina (1925.), jednog od najznačajnijih kipara u Španjolskoj, otvorena je u utorak na večer u Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o petnaestak skulptura od željeza nastalih od 1959. do 2000. Radi se o svojevrsnoj retrospektivi umjetnika koji se svojim djelima prvi put predstavlja Hrvatskoj, a zastupljene su sve njegove stvaralačke faze. To su apstraktne skulpture nastale pod utjecajem afričke umjetnosti i nadrealizma.</p>
<p>Omiljeni mu je motiv spirala izrađena od čeličnih traka s ritmičkim mijenama. Sva su djela antologijska, a nalaze se u vlasništvu vodećih španjolskih kulturnih ustanova. Taj kanarski umjetnik svjetske karijere dobitnik je mnogih međunarodnih likovnih nagrada, a bio je i istaknuti predsjednik madridskoga Kruga likovnih umjetnosti i dugogodišnji voditelj Atlantskog centra moderne umjetnosti u Las Palmas de Gran Canario. Kustosica izložbe je Maria Luisa Martin de Argila iz Madrida.</p>
<p>Prva Chirinova djela iz 50-ih godina odlikuje tvarnost materije, željeza, a umjetnik u njima gradbom slijedi načela enformela. Apstrakciju razvija 60-ih godina, te u potrazi za čistim geometrijskim oblicima razrađuje formu spirale. Sedamdesetih traga za domorodačkim kulturama Afrike i ispituje njihov utjecaj na kanarsku umjetnost. Djela iz osamdesetih pokazuju okretanje zanatskoj vještini kiparstva i ispitivanje mogućnosti materijala. Od devedesetih okreće se arhitekturalnoj skulpturi u urbanom okružju. Njegova djela nalaze se u mnogim poznatim svjetskim muzejima i zbirkama.</p>
<p>Snažne figure od kovanog željeza i dvije grafike kronološki prate gotovo četrdeset godina Chirinova neprekidnog stvaralaštva, rekla je Lada Bošnjak, kustosica Klovićevih dvora, nadodajući da su ta djela spoj tradicije i modernizma, tj. europskog nasljeđa i iskonskog kanarskog identiteta.</p>
<p>Izložbu je otvorio veleposlanik Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj Antonio Pedauye de Gonzales, govoreći kako je Chirino stupio na španjolsku i svjetsku likovnu scenu nakon vladavine Franca, kada je zemlja bila devastirana i izolirana od ostatka svijeta, te bio suosnivač umjetničke grupe »El Paso«, koja se pridružila smjernicama međunarodne avangarde. Izložba je ostvarena u okviru programa »Španjolska umjetnost u inozemstvu«, a na poticaj španjolskog Ministarstva vanjskih poslova i Udruženja za međunarodnu kulturnu suradnju, rekao je Roberto Varela, načelnik odjela za suradnju i promicanje španjolske kulture u inozemstvu. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Fatalna privlačnost</p>
<p>Film »Nevjerna« Adriana Lynea zanimljiv je ne samo zbog uvijek aktualne teme bračne prijevare, nego mnogo više zbog hrabre odluke Richarda Gerea da iz imagea zavodnika koji je godinama njegovao uskoči u mnogo delikatniju ulogu prevarenog muža </p>
<p>Tema bračne nevjere vječna je još od Adama i Eve, u različitim se društvima drugačije tumači. Nerijetko je dokaz o neravnopravnosti spolova, evidentan upravo kroz tretman bračnih nevjera, jer dok je muškarcima sve dopušteno, čak i prijevara iliti »trenutna slabost«, to je nezamislivo kada su žene u pitanju. Njima se ništa ne oprašta. Jer žena bi svojim primjerom trebala biti simbolom odanosti, poštenja i monogamnosti. </p>
<p>Dakako, to nije uvijek moguće, a nije ni prihvatljivo, pa se nerijetko događa klasičan primjer dvoličnosti, lažnog morala i licemjerja u kojem životari većina modernih brakova. Žene su ili patnice, žrtve koje sve znaju i toleriraju ili su osvetnice koje »to« rade iz inata i da bi pokazale vlastitu neodoljivost i, dakako, pri tome pružile lekciju svojim muškim prevarantima. No, te silne igrice samo su dokaz kako je nestalo ljubavi i poštovanja, ne samo jednih prema drugima, nego i prema samima sebi. </p>
<p>Zato je najintrigantniji i možda najopasniji onaj »srednji« primjer, kada se ženama (ili muškarcima) dogodi šok, stres, fatalni susret, iz kojeg nitko ne izlazi bez ranjavanja. S obzirom na to da je sve nepredvidivo i neplanirano, manje je važno da li je ona sretno udana, bogata, obrazovana, poštena, privlačna,...jer nitko nije pošteđen ludila strasti i nema brzog lijeka za otrežnjenje. </p>
<p>Redatelj Adrian Lyne često se bavio upravo ovim temama fatalnih privlačnosti u kojima je razrađivao različite modele kobnih susreta, koji su završavali više manje dramatično, ali uvijek neuspjehom. Film »Nevjerna« (»Unfaithful«) iz serije je tipičnih uradaka redatelja Adriana Lynea na temu fatalne seksualne privlačnosti sa svim slastima i slabostima koje ona sobom nosi. Redatelj koji nas je dugi niz godina provocirao seksualno opsjednutim likovima u svojim filmovima »Kobna privlačnost«, »Devet i pol tjedana«, »Nemoralna ponuda« i »Lolita«, nastavlja svoj izazovni niz i filmom »Nevjerna«. </p>
<p> U središtu drame je naoko idilični život bračnog para s osmogodišnjim sinom iz bogatog newyorškog predgrađa Westchester County koji biva narušen jednog simbolično vjetrovitog dana i kobnog sudara karizmatičnog knjižara i šarmantne kućanice. Glavnu junakinju karakterizira španjolski izgled, francuski naglasak, uz što ide raskošno neuredan stan, u kojem stoji na točno određenom mjestu knjiga »Rubaiyat« Omara Khayama u kojoj piše: »Budi sretan za ovaj trenutak, ovaj trenutak je tvoj život«...</p>
<p>Ona nije nikakva bijesna kućanica, ali je svakako žena željna iznenađenja i različitosti zasićena brakom i rutinom koji njezinu životu daju tek predvidljive ostatke nekadašnjih strasti. U šarmantnom Francuzu ona će pronaći ne samo izvor vlastitih žudnji, nego i partnera za seksualna ludovanja o kakvima do tada nije mogla ni sanjati, tako da njezina seksualna opsesivnost mladim ljubavnikom izaziva nekontrolirane reakcije koje neizbježno dovode do tragičnih posljedica.</p>
<p> Adrian Lyne, uvijek spreman na maksimalnu seksualnu raskalašenost, ali i nerijetko moraliziranje kao kontrapunkt dvoličnosti društva, relativnosti morala i licemjerja sredine, kao predloškom poslužio se sjajnim francuskim filmom »Nevjerna žena« Claudea Chabrola iz 1969. godine, stvarajući neku vrstu svoje autorske verzije Madame Bovary naših dana. Dobili smo tako dvostruki film u jednom, s jedne strane film o ljubavnoj aferi pun seksualne tenzije, a s druge neku vrstu thrillera, odnosno onoga što se događa nakon što suprug sazna da je prevaren.</p>
<p>Posebna vrijednost filma su sjajno izabrani glumci, francuska zvijezda Olivier Martinez, koji se idealno uklopio u lik privlačnog, tajanstvenog, »drugačijeg«, fatalnog muškarca, Diane Lane, koja je ženstvena i izazovna, iako u srednjim godinama, te Richard Gere u svojoj prvoj i neponovljivoj ulozi muža-rogonje, dakle fahu kojim otvara neke nove postavke svoje karijere prepuštajući Martinezu ulogu fatalnog zavodnika. Ako ni zbog čega drugog, ono zasigurno i zbog toga vrijedi pogledati ovaj film.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spremni za zajednički projekt »Slika o susjedu«</p>
<p>Novi zajednički hrvatsko-mađarski projekt – kakva se slika nudi u udžbenicima o Hvatima i Mađarima kao susjedima?</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Hrvatski i mađarski znanstvenici suglasni su i spremni za novi zajednički projekt »Slika o susjedu«, istaknuo je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Mirko Valentić neposredno po završetku zagrebačkoga dijela međudržavnog znanstvenog skupa »Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.«. Taj višednevni međudržavni znanstveni skup priređen o 900. obljetnici Kolomanove krunidbe za prvoga hrvatsko-ugarskog kralja počeo je u utorak u Zagrebu, a nastavit će se u Biogradu i Zadru.</p>
<p> Što se pak tiče novoga projekta »Slika o susjedu« ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest objasnio je da bi znanstvenici, pregledom školskih udžbenika iz povijesti, trebali istražiti kakva se slika nudi Hrvatima o susjedima Mađarima i kako se, s druge strane državne granice, gradi slika o Hrvatima u mađarskome školskom sustavu. Kako je rekao Valentić, taj projekt očekuje i Europska unija od svake svoje članice prije ulaska u tu asocijaciju država i naroda.</p>
<p> Osim toga, započetu suradnju moguće je nastaviti i na drugim projektima kao što je, dodao je, proučavanje prometnica između Panonije i Jadrana. I to sada kada smo živi svjedoci kako se danas s najvećim naporom obnavlja stara cesta »Via cardinalia« koja je prije 2000 godina išla od Salone, današnjega Splita, do Aquincuma, današnje Budimpešte, što je, smatra Valentić, zapravo fascinantan susret s poviješću.</p>
<p> Dodao je da hrvatski i mađarski znanstvenici razmišljaju i o projektu »Srednja Europa – zajednički prostor Hrvata i Mađara« jer, ustvrdio je, Srednja Europa je za dva naroda ne samo veliki prostor na karti Europe već najprije znak tisućljetne duhovne veze i prožimanja hrvatskoga i mađarskoga naroda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Melodijski kod Mongolije</p>
<p>Zagrebačka publika čula je grupu Egschiglen u najboljem izdanju / Članovi te grupe izvode suvremenu mongolsku glazbu temeljenu na tradiciji s prepoznatljivim vokalnim tehnikama središnje Azije </p>
<p>U sklopu etno festivala »Nebo« u zagrebačkome ZKM-u u utorak na večer nastupio je mongolski kvintet Egschiglen, sastavljen od glazbenika odjevenih u narodne nošnje i poredanih u polukrug sa četiri žičana instrumenta, udaraljkama i dulcimerom. Koliko su njihovi tradicionalni instrumenti živopisni »proizvođači« zvukova za nenaviklo tuzemno uho, toliko je i majstorski odsviran koncert bio rijetka prilika za susret s tradicionalnom i suvremenom glazbom iz Mongolije. </p>
<p>Egschiglen se koriste elegantnim i delikatnim zvukovima koji, pojednostavljeno rečeno, povezuju rezonancu glasa, tj. grlenog pjevanja i žičanih instrumenata. Iako usporedljivi s europskim gudačkim glazbalima, mongolski su modificirani; konjoglava violina ili lutnja labuđeg vrata neki su od naziva, a osim udaraljki i mongolskog kontrabasa s dvije žice – joochin je njihova verzija dulcimera.</p>
<p> Najlakše objašnjene glazbe Egschiglena onima koji nisu ušli u dvoranu bila bi opis da se ambijent može usporediti s temama iz filmova »Sretan Božić, gospodine Lawrence« ili ritmičkim frazama glazbe iz »Tigra i zmaja«. Sa sličnim odnosom harmonije i ritma, petero glazbenika, od kojih dvije žene, u stanju su evokativno predstaviti melodijski kod kulture iz koje potječu. </p>
<p>Bitno je naglasiti da se ne radi o izvornim sviračima, već školovanim glazbenicima s konzervatorija, koji su program koncerta podijelili u tri djela, predstavljajući mongolske tradicionalne narodne teme i nekoliko skladbi suvremenih skladatelja. U oba slučaja jasno je vidljivo sviračko majstorstvo glazbenika koji djeluju u vrlo strogo određenim strukturama skladbi, ali se usprkos kompleksnim ritmičkim i melodijskim obrascima vrhunski snalaze u zahtjevnom programu dužem od sat trajanja.</p>
<p>Grupu Egschiglen osnovana je u Ulan Batoru u Mongoliji, 1991., a četiri člana utemeljitelja još čine jezgru grupe. Od samog početka su usmjereni na suvremenu mongolsku glazbu temeljenu na tradiciji, s tradicionalnim glazbalima i prepoznatljivim vokalnim tehnikama središnje Azije. Tek prije nekoliko godina počelo je jače populariziranje vokalnih tehnika središnje Azije u svijetu, koje je publika u ZKM-u mogla čuti u najboljem izdanju. Najkraće rečeno, Egschiglen su reprezentativan proizvod zemlje čiju glazbu bitno oblikuje krajolik i način života, pa i zvučnu sliku odlikuje snaga jednostavnog načina života u bliskosti s prirodom.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Je li Uran pogodio planet skitnica</p>
<p>Novi planet Uran teleskopom je otkrio glazbenik Herschel 1781. Nitko ne zna koji je razlog anomalne Uranove vrtnje. Prijedlog koji najviše obećava jest da je prije milijarde godina Uran pogodio planet skitnica velik poput Zemlje. Takav sudar morao je izazvati jak poremećaj u Uranovu sustavu... </p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Kad su potkraj osamnaestoga stoljeća bili potvrđeni ti novi svjetovi, snaga tih numeroloških argumenata jako se rasula. Ipak su 1781. ljudi sa stvarnim osjećajem iznenađenja prihvatili vijest o novom planetu otkrivenom teleskopom. Novi mjeseci nisu bili toliko impresivni, posebno nakon prvih šest ili osam. No, činjenica da se mogu pronaći novi planeti, i da su ljudi izmislili načine da to učine, smatrala se zadivljujućom, i to s pravom. </p>
<p>Ako postoji jedan do tada nepoznat planet, može ih biti mnogo više - u ovom Sunčevu sustavu i u drugima. Tko može reći što se može otkriti ako se mnoštvo novih svjetova skriva u tami? </p>
<p>Otkriće novog planeta nije bilo djelo profesionalnog astronoma već Williama Herschela, glazbenika čiji su rođaci došli u Britaniju s obitelji jednog drugog angliziranog Nijemca, vladajućeg monarha i kasnijeg ugnjetavača američkih kolonista, Georgea III. </p>
<p>Herschelova je želja bila nazvati planet George (zapravo »Georgeova zvijezda«) po svom gospodaru, ali se, uslijed sretnih okolnosti, to ime nije ustalilo. (Čini se da su astronomi bili vrlo zaposleni ulizujući se kraljevima.) </p>
<p>Umjesto toga, planet koji je otkrio Herschel dobio je ime Uran (na opće veselje svake nove generacije devetogodišnjaka s engleskoga govornog područja). Nazvan je prema drevnom bogu neba koji je prema grčkom mitu bio Saturnov otac i, na taj način, djed olimpskih bogova.</p>
<p>Mi više ne smatramo Sunce i Mjesec planetima i, zanemarujući relativno beznačajne asteroide i komete, računamo Uran kao sedmi planet u poretku od Sunca (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton). To je prvi planet koji je bio nepoznat našim starima. Pokazalo se da su četiri vanjska planeta vrlo različita od četiri unutarnja planeta. Pluton je poseban slučaj.</p>
<p>Kako su godine prolazile i kako se poboljšavala kvaliteta astronomskih uređaja, saznavali sve više o dalekom Uranu. Ono što reflektira blijedu Sunčevu svjetlost natrag prema nama, nije čvrsta površina već atmosfera i oblaci - baš kao i kod Titana, Venere, Jupitera, Saturna i Neptuna. </p>
<p> Zrak na Uranu sastoji se od vodika i helija, dva najjednostavnija plina. Prisutni su i metan te drugi ugljikovodici. Točno ispod oblaka vidljivih promatračima sa Zemlje, jest teška atmosfera s golemim količinama amonijaka, vodikova sulfida, i, posebice, vode.</p>
<p>U dubinama atmosfera Jupitera i Saturna tlakovi su tako veliki da se s atoma »ljušte« elektroni i zrak postaje kao neki metal. Čini se da se to ne zbiva na manjem Uranu budući da su tlakovi u dubinama njegove atmosfere manji. </p>
<p>Još dublje - što je otkriveno tek na temelju utjecaja Urana na njegove mjesece i što je posve nedostupno pogledu - ispod smrskavajuće težine atmosfere koja je iznad, jest kamenita površina. Dolje se krije veliki planet nalik Zemlji, zamotan u golemi atmosferski pokrivač.</p>
<p>Temperatura Zemlje posljedica je Sunčeva zračenja koje na nju pada. Isključite Sunce, i planet bi se uskoro ohladio - ne na temperaturu neznatne antarktičke hladnoće, niti toliko da se oceani zamrznu već na tako silnu hladnoću da bi se i sam zrak istaložio tvoreći sloj debljine tri metra, snijeg od kisika i dušika koji bi prekrivao cijeli planet.</p>
<p> Ono malo energije koja izlazi iz vruće unutrašnjosti Zemlje ne bi bilo dovoljno za taljenje tih snjegova. S Jupiterom, Saturnom i Neptunom drukčije je. Otprilike jednako toliko topline struji iz njihovih unutrašnjosti koliko oni i dobivaju od topline udaljenog Sunca. Isključite Sunce, i to bi na njih malo utjecalo.</p>
<p>Uran je, međutim, druga priča, iznimka među vanjskim planetima. Uran je poput Zemlje: ima vrlo malo unutrašnje topline koja stiže na površinu. Nemamo dobro objašnjenje zašto je to tako, zašto Uranu, koji je po mnogo čemu toliko sličan Neptunu, nedostaje izdašan izvor unutrašnje topline. Iz tog razloga, između ostalih, ne možemo reći da razumijemo što se događa u dubokoj unutrašnjosti tih velikih svjetova.</p>
<p>Kružeći oko Sunca, Uran kao da se kotrlja po svojoj stazi jer mu os gotovo leži u ravnini ekliptike. (Zemljina os nagnuta je za samo oko 23 stupnja.) Sada Sunce grije Uranov južni pol, i to je onaj pol koji promatrači sa Zemlje vide kada gledaju Uran. Uranu su potrebne 84 naše godine da jednom obiđe Sunce.</p>
<p> Tako će u tridesetim godinama dvadeset prvog stoljeća sjeverni pol biti okrenut prema Suncu (i prema Zemlji). U sedamdesetim će godinama dvadeset prvog stoljeća južni pol ponovo biti usmjeren prema Suncu. </p>
<p>Između tih godina, astronomi na Zemlji uglavnom će promatrati zemljopisne širine oko ekvatora. Svi drugi planeti u svojim stazama rotiraju mnogo uspravnije. Nitko sigurno ne zna koji je razlog anomalne Uranove vrtnje.</p>
<p> Prijedlog objašnjenja koji najviše obećava jest da je nekad, u svojoj ranoj povijesti, prije milijarde godina Uran pogodio planet skitnica veličine slične Zemljinoj, koji je bio u izrazito ekscentričnoj stazi.</p>
<p> Takav sudar, ako se ikada zbio, morao je izazvati jak poremećaj u Uranovu sustavu; koliko nam je poznato, moglo bi biti i drugih ostataka davnog sudara koji još čekaju da ih otkrijemo. No, udaljenost na kojoj je Uran nastoji sačuvati njegove tajne. </p>
<p>Godine 1997. skupina znanstvenika, koju je vodio James Elliot (tada je bio na Sveučilištu Cornell), slučajno je otkrila da, kao i Saturn, i Uran ima prstene. Znanstvenici su letjeli preko Indijskog oceana u posebnom NASA-inom zrakoplovu, imena »Kuiper Airborne Observatory«, kako bi bili svjedoci Uranova prolaska ispred neke zvijezde. (Takvi prolasci, koji se nazivaju okultacijama, događaju se s vremena na vrijeme budući da se Uran giba u odnosu na udaljene zvijezde.)</p>
<p> Promatrači su bili iznenađeni kad su otkrili da je zvijezda žmignula nekoliko puta prije nego li je zašla iza Urana i njegove atmosfere, a tada još nekoliko puta nakon što se pojavila. Budući da su uzorci žmirkanja bili isti prije i poslije okultacije, to mjerenje (i mnogo rada koji je uslijedio) dovelo je do otkrića devet vrlo tankih, vrlo tamnih prstena oko planeta, što Uranu daje izgled središta mete na nebu.</p>
<p>Okružujući prstene, nalaze se koncentrične staze pet mjeseca koji su tada bili poznati. To su Miranda, Ariel, Umbriel, Titania i Oberon. Nazvani su po likovima iz Shakespearovih djela »San Ivanjske noći« i »Oluja« te iz djela Alexandera Popea »Silovanje Locka«. Dva od njih pronašao je sâm Herschel. </p>
<p>Najbliži Uranu od njih pet, Miranda, otkriven je tek 1948. Otkrio ga je moj učitelj G.P. Kuiper. </p>
<p> Sjećam se da se u to vrijeme otkriće novog Uranova mjeseca smatralo velikim dostignućem. Svjetlost, vrlo blizu infracrvenoj, koju reflektira svih pet mjeseca, otkrila je nakon toga spektralni zapis običnog vodenog leda na njihovim površinama. </p>
<p> I nije čudno: Uran je toliko daleko od Sunca da tamo nije sjajnije u podne nego što je to nakon sumraka na Zemlji. Temperature su ledene. Sva voda mora biti zamrznuta.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>CITY</p>
<p>Profesor u istinskoj depresiji</p>
<p>Dok je tako plakao - iz čista mira - skriven u dvorani broj šest, vidio je da se otvaraju vrata i ulazi neki dečko. Bio je jedan od njegovih učenika, Gould. Na koledžu je bio poznat, jer je diplomirao s jedanaest godina. Čudo od djeteta. Neko je vrijeme čak i živio tamo, odmah nakon one strašne priče s njegovom majkom... </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARRICO</p>
<p>Kao žrtva tog banalnog teorijsko-osjećajnog kratkog spoja, prof. Mondiran Kilroy postupno je klizio u istinsku depresiju koja mu je povremeno priskrbljivala gubitak pamćenja, vrtoglavicu i nelogične promjene raspoloženja. Znao se zateći u plaču, ponekad, bez posebnog ili opravdanog razloga.</p>
<p> U određenom smislu veselio se takvim popuštanjima, no nije ipak bio toliko potčinjen vlastitim teorijama da ne bi osjetio, svaki put, mrvicu srama. Jednoga dana, dok je tako plakao - iz čista mira - skriven u dvorani broj šest, vidio je da se otvaraju vrata i ulazi neki dečko.</p>
<p> Bio je jedan od njegovih učenika, zvao se Gould. Na koledžu je bio poznat, jer je diplomirao s jedanaest godina. Čudo od djeteta. Neko je vrijeme čak i živio tamo, na koledžu, odmah nakon one strašne priče s njegovom majkom. Bila je to lijepa gospođa, simpatična. Ali nije se baš osjećala najbolje. Jednog ju je dana suprug odveo na kliniku, psihijatrijsku kliniku. Rekao je da se drukčije ne može. Tada je momčić završio na koledžu. Nije se znalo ni što je od čitave priče on shvatio. Nitko ga se nikada nije usuđivao pitati.</p>
<p> Bio je to pristojan momčić, nitko ga nije htio plašiti. Svako toliko prof. Mondrian Kilroy promatrao ga je i mislio kako bi htio nešto za njega učiniti. Ali nije znao što.</p>
<p>Dečko ga je upitao želi li maramicu, ili nešto popiti. Prof. Mondrian Kilroy rekao je da ne, da je sve u redu. Tako su ostali neko vrijeme. Dečko je učio. S prozora je dopirala krasna svjetlost. Prof. Mondrian Kilroy je ustao, uzeo jaknu i uputio se prema vratima. Prolazeći pokraj dečka, rukom mu je dotaknuo glavu, i promrmljao nešto kao: »Dobar si ti momčić, Gould«.</p>
<p>Dečko ništa nije uzvratio.</p>
<p>- Bok.</p>
<p>- Bok - reče Shatzy.</p>
<p>- Što želite?</p>
<p>- Dva cheeseburgera i dva soka od naranče.</p>
<p>- Pomfrit?</p>
<p>- Ne, hvala.</p>
<p>- Ako uzmete i pomfrit, jednako košta.</p>
<p>- Nema veze, hvala.</p>
<p>- Cheeseburger, piće i pomfrit je kombinacija broj tri - reče pokazujući fotografiju iza sebe.</p>
<p>- Lijepa fotografija, ali ne volimo pomfrit.</p>
<p>- Možete uzeti dupli cheeseburger, kombinacija broj pet, nema pomfrita i jednako košta.</p>
<p>- Jednako u odnosu na što?</p>
<p>- Na jedan cheeseburger i sok od naranče.</p>
<p>- Dupli cheeseburger košta kao jedan jedini cheeseburger?</p>
<p>- Da, ako izaberete kombinaciju broj pet.</p>
<p>- Nevjerojatno.</p>
<p>- Kombinacija broj pet?</p>
<p>- Ne. Želimo samo jedan cheeseburger. Po jedan za svakoga. A ne dupli.</p>
<p>- Kako želite. Ali bacate novac.</p>
<p>- Nema veze, hvala.</p>
<p>- Znači, dva cheeseburgera i dva soka od naranče?</p>
<p>- Upravo tako.</p>
<p>- Desert?</p>
<p>- Želiš li tortu, Gould?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Dodajte jednu tortu, molim.</p>
<p>- Ovaj tjedan za svaki naručeni desert dobivate jedan besplatno.</p>
<p>- Sjajno.</p>
<p>- Što ćeš uzeti?</p>
<p>- Ništa, hvala. - Ali, moraš uzeti, besplatan je.</p>
<p>- Ne volim desert, ne želim ga.</p>
<p>- Ali, ja ti ga moram dati.</p>
<p>- Kako to misliš?</p>
<p>- To je ovotjedna ponuda.</p>
<p>- Shvatila sam.</p>
<p>- Dakle, moram ti ga dati.</p>
<p>- Što to znači, moraš mi ga dati, ja ga ne želim, ne volim ga, ne želim se udebljati kao Tina Turner, ne želim nositi gaće XXL, što da radim, da pričekam sljedeći tjedan da bih pojela jedan cheeseburger i ništa više?</p>
<p>- Ne moraš ga pojesti. Uzmi besplatni desert i nemoj ga pojesti.</p>
<p>- A zašto bih ga onda uzela?</p>
<p>- Možeš ga baciti.</p>
<p>- Baciti? Ja ništa ne bacam, baci ga ti, eto, tako napravi, uzmi ga i baci, OK?</p>
<p>- Ne smijem, otpustili bi me.</p>
<p>- Isuse...</p>
<p>- Ovdje su jako strogi.</p>
<p>- U redu, OK, pustimo sve to, daj mi tu tortu.</p>
<p>- Sa sirupom?</p>
<p>- Bez.</p>
<p>- Besplatan je.</p>
<p>- Znam da je besplatan, ali ga ne želim, OK?</p>
<p>- Kako hoćeš.</p>
<p>- Bez sirupa.</p>
<p>- Šlag?</p>
<p>- Šlag?</p>
<p>- Ima i šlaga ako hoćeš.</p>
<p>- Ja ne želim čak ni tortu, kako dođavola možeš i pomisliti da želim šlag?</p>
<p>- Ne znam.</p>
<p>- Znam ja: bez šlaga.</p>
<p>- Čak ni za maloga?</p>
<p>- Čak ni za maloga.</p>
<p>- U redu. Dva cheeseburgera, dva soka od naranče, jedna torta bez ičega. Ovo je za vas - doda, pružajući Shatzy dvije stvari zamotane u prozirni papir.</p>
<p>- Što je, pobogu, sada to?</p>
<p>- Žvakaće gume na poklon, unutra je šećerna kuglica, ako je crvena, dobivaš još deset žvakaćih guma, a ako je plava, dobivaš besplatno kombinaciju broj šest. Ako je kuglica bijela, pojedeš je i gotovo. U svakom slučaju, pravila igre otisnuta su na papiru.</p>
<p>- Samo malo, molim te.</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Molim te...</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Recimo da nekim čudom uzmem ove glupe žvakaće, je li?</p>
<p>- Da.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Mateša novi predsjednik HOO-a</p>
<p>Za dopredsjednike su izabrani Goranko Fižulić, Ivo Goran Munivrana i Nikola Švigir / U Vijeću HOO-a je osam novih članova, tri izabrana potpredsjednika te član Međunarodnog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Bivši predsjednik Hrvatske vlade Zlatko Mateša izabran je u srijedu za novog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Dobio je 74 glasa na Izvanrednoj izbornoj sjednici Opće skupštine HOO-a, dok je njegov protukandidat Luciano Sušanj, koji je do sada obavljao funkciju dopredsjednika toga tijela, dobio 39 glasova. </p>
<p>Na prijedlog novog predsjednika, za dopredsjednike su izabrani Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, Ivo Goran Munivrana, koji je zadržao svoju funkciju, i Nikola Švigir, dosadašnji predsjednik Hrvatskog saveza hokeja na ledu. No, Luciano Sušanj nije želio biti dopredsjednik, iako ga je Zlatko Mateša predložio na tu funkciju.</p>
<p>Na Matešin je prijedlog izabrano i osam članova Vijeća HOO-a: Maja Inđić, Nada Senčar, Vlatko Škiljo, Perica Bukić, Vlatko Marković, Marko Čurković, Josip Žufika i Franjo Prot, a u Vijeću su također i tri izabrana potpredsjednika te član Međunarodnog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak. </p>
<p>U svom nastupnom govoru Mateša je najavio temeljitu reorganizaciju ustroja HOO-a, financijsko stabiliziranje, poboljšanje tretmana sporta u društvu i uspostavljanje boljih odnosa s gospodarstvom kao i izradu strategije hrvatskog sporta.</p>
<p>– Naši problemi neće nestati pokrivanjem trenutačnih 19 milijuna kuna duga, jer je naš sport u mnogo dubljoj krizi. Ako očekujemo veću potporu vlasti, moramo znati da Vlada traži jasne prijedloge i programe, te racionalno trošenje sredstava, rekao je novi predsjednik Zlatko Mateša. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mogli smo igrati samo ako su Bugari stajali</p>
<p>»Krenuli smo s centra i odigrali najbolju akciju na utakmici, a da sudac uopće nije dao znak da igra krene. Dakle, mogli smo napraviti dobru akciju samo ako su Bugari stajali. Da, oni su stajali i gledali nas. Tko zna što su mislili« / »Čini mi se da svi izbjegavamo odgovornost. Onaj tko je s loptom potpuno je bespomoćan i gubi je, a onda smo žrtve nemilosrdnih protunapada suparnika. Nitko se ne otkriva, nitko ne nudi. Ne mogu to pojasniti. I ja sam u sličnoj situaciji kad dobijem loptu. Čudni smo«, kazao je Alen Bokšić</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Alen Bokšić, hrvatski nogometni reprezentativac, nakon povratka iz Sofije u Zagreb ostao je dva dana u Hrvatskoj. Posjetio je roditelje u Makarskoj i u utorak krenuo u Middlesbrough. Iako nije bio odveć razgovorljiv i raspoložen zbog slabog izdanja njega i cijele reprezentacije u Sofiji, u nekoliko je rečenica dočarao kako je naša momčad u glavnom bugarskom gradu izgledala izgubljeno.</p>
<p>– Ne mogu vjerovati kako to igramo, na treningu jedno, na utakmici nešto posve drugo, objašnjavao je Bokšić.</p>
<p>– Čini mi se da svi izbjegavamo odgovornost. Tko ima loptu, taj je »nastradao«. Nitko mu se ne otkriva, nitko ne nudi. Dakle, onaj tko je s loptom, potpuno je bespomoćan i u pravilu je gubi, a onda smo žrtve nemilosrdnih protunapada suparnika. Ne znam zašto se svi tako bojimo otkrivati. Ne mogu to pojasniti. I ja sam u sličnoj situaciji kad dobijem loptu. Čudni smo.</p>
<p>Naš reprezentativac smatra da još nisu izgubljene sve šanse za plasman Hrvatske na EP.</p>
<p>– Naravno da nisu, ali ovakvom igrom i pristupom ne možemo pobijediti ni Andoru, a kamoli Estoniju. Na SP-u smo tako razočarali protiv Meksika, oduševili protiv Italije. Nismo momčad sa slabim igračima, možda zaista još treba povezati redove na treninzima. Ne smijemo gubiti nadu, još imamo izgleda, iako je to teško vjerovati nakon jednog boda u dvije utakmice. Ne odustajem još od reprezentacije, sad bi bilo najgore napustiti nagnuti brod. Sad svi skupa moramo izvući to što smo uprskali. Ne mogu ni danas vjerovati da smo onako igrali, pričao je Bokšić.</p>
<p>Na kraju kratkog razgovora Bokšić nam je ispričao (ne)zgodu koja najvjernije dočarava kako su naši nogmetaši igrali u Bugarskoj.</p>
<p>– Primili smo drugi pogodak i krenuli prema centru. Bugari još slave, stadion se još trese. Na centru s loptom Vugrinec i Rapaić. Dodaju si međusobno loptu, vrate Tudoru, Tudor prođe nekoliko koraka prema naprijed, ja mu mahnem rukom i on mi ubaci odličnu loptu u prostor. Krenem prema vratima, vidim da sve sam prestigao, ali nikoga oko mene. Osvrnem se i pogledam okolo. Svi su Bugari stali, pa sam mislio da su i oni ostali bez snage. Idem dalje s loptom kada sudac zazviždi jednom, dvaput, nekoliko puta i prekine našu akciju. Što je bilo? Pa krenuli smo s centra i odigrali najbolju akciju na utakmici a da sudac uopće nije dao znak da igra krene. Dakle, mogli smo napraviti dobru akciju samo ako su Bugari stajali. Da, oni su stajali i gledali nas. Tko zna što su mislili.</p>
<p>Upitali smo Bokšića smatra li da Estonija može odigrati barem neodlučeno s Belgijom. Rekao je tek kako svojim utakmicama još držimo sudbinu u svojim rukama, a da bi ipak bilo dobro da Belgijanci kiksaju protiv Estonaca, kao što je kiksala i Hrvatska.</p>
<p>– Ne smijemo se predati nego mobilizirati. Od Bugara nije sramota izgubiti, pogotovo onako dobrih i raspoloženih, ali moramo pobjeđivati slabije momčadi od nas. Moramo. Valjda i hoćemo... Nije izbornik kriv, svi smo krivi i svi se moramo zamisliti i izvući se iz ove dramatične situacije.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Marković kupuje vrijeme</p>
<p>Uvjeravanjem javnosti da će se hrvatska reprezentacija ipak na kraju kvalifikacijskog ciklusa krajem iduće godine plasirati na nogometno EP 2004. godine, prvi čovjek HNS-a zapravo želi reći da nema potrebe za smjenjivanjem Otta Barića </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – »Uzalud vam trud svirači«, kao da poručuje Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, nadovezavši se na »kampanju« smjene izbornika Otta Barića, nakon što su naši nogometaši u subotu protiv Bugara u Sofiji prikazali mizernu igru. Markovića najviše muči što su najglasniji među Barićevim protivnicima – treneri.</p>
<p>Spomenuti refren kojim Marković odbacuje bilo kakvu mogućnost Barićeva silaska s izborničkog stolca samo zato što to traže neki novinari prvi čovjek HNS-a imao je potrebu izreći pred novinarima na redovitoj konferenciji u HNS-u. Izbornik Barić bio je odsutan, jer je u Tallinu gledao utakmicu reprezentacija Estonije i Belgije, koja u Zagreb stiže 29. ožujka. Do tada će se odigrati i dvije uglavljene utakmice: 20. studenoga u Bukureštu protiv Rumunjske i 12. veljače 2003. u Hrvatskoj s Poljskom.</p>
<p>Uglavnom, Marković je i ovom prigodom komentirao utakmicu i igru hrvatske reprezentacije u Sofiji. Istaknuo je da ipak nije naslućivao mogućnost tako loše igre, ali i dalje vjeruje u hrvatske igrače. Pritom je s mnogo optimizma pričao o raspletu u našoj kvalifikacijskoj skupini za EP u Portugalu, dajući zapravo time do znanja ishode dva skora sastanka, najprije Stručne komisije HNS-a, pa zatim IO HNS-a. Oba tijela Saveza trebala bi dati odgovor na sljedeća pitanja: tko je kriv za podbačaje i debakle protiv Estonije i Bugarske te ima li uopće krivaca osim igrača?</p>
<p>– Nama kao da je suđeno u kvalifikacijama živjeti kao na oštrici mača. Ipak, otvoreno tvrdim da ćemo se plasirati na EP, jer ćemo imati čak tri boda više od Belgije, odlučno je izjavio Marković.</p>
<p>Dakako da su se novinari kod takve Markovićeve optimistične izjave samo pogledavali. Njegov su istup ovog puta shvatili kao namjeru neutraliziranja napada na izbornika Barića, a posredno preko njega na one koji su ga izabrali i ukazali mu povjerenje – Stručnu komisiju HNS-a, IO HNS-a i njega samoga. Sve je to, prema našem mišljenju, učinjeno zbog kupnje vremena. Naime, prođe li još nekoliko dana, a da se ništa ne promijeni, sve će nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. I tako do prve iduće utakmice...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Slovaci poraženi i proglašeni rasistima</p>
<p>Kad bi engleski nogometši primili loptu, slovački navijači bi ih »pozdravljali« onomatopejom »majmunskog jezika« i bacali na njih narandže i banane, a sličnom verbalnom šikaniranju, tvrde Englezi, bile su izložene i njihove supruge</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Engleski mediji proglasili su Slovačku rasističkom zemljom i raspiruju na Otoku antislovačko raspoloženje. Rezultat je to kvalifikacijske nogometne utakmice Engleska – Slovačka u Bratislavi, završene pobjedom Engleza 2-1, na kojoj je došlo do rasističkih ispada dijela gledatelja, koji su vrijeđali dvojicu tamnoputih britanskih reprezentativaca Emilea Heskeyja i Ashleya Colea. A engleski mediji više pažnje poklonili su tim događajima nego izvještavanju s utakmice.</p>
<p> Kad bi primili loptu, izvodili aut ili udarac iz kuta, »pozdravljali« su ih onomatopejom »majmunskog jezika« i bacali na njih narandže i banane, a sličnom verbalnom šikaniranju, tvrde engleski nogometaši, bile su izložene i njihove supruge koje su sjedile u gledalištu. Osim igrača, to su potvrdili i sudac i delegat utakmice unijevši svoje primjedbe u službeni zapisnik. Engleski savez je podnio službenu žalbu Uefi.</p>
<p> »Igrači kažu da je to bio najgori rasistički napad koji su ikada doživjeli«, izjavio je za bratislavski dnevnik Sme govornik Engleske nogometne federacije Paul Newman. Dnevnik prenosi i riječi tamnoputog igrača Souleymana Falla, koji kao jedini tamnoputi nogometaš igra u slovačkoj ligi, u Spartaku iz Trnave. Tvrdi da je i on doživio slične ispade i uvrede, ali se trudi ne obraćati pažnju na to.</p>
<p> – No, to postoji i nije ugodno igrati u takvim uvjetima, požalio se Falla.</p>
<p> Zasad nije još reagirala Uefa, koja analizira izvještaje sudaca i delegata, pa može Slovačkom nogometnom savezu izreći financijsku kaznu ili »zatvoriti« stadion za jednu međunarodnu utakmicu. Engleski nogometni savez je zaprijetio da će zabraniti dolazak slovačkih navijača na uzvratni dvoboj u London, a razlog su rasistički ispadi i činjenica što je policija uhitila osmoricu britanskih navijača, koji su napali slovačke policajce, pa im, po slovačkim zakonima, prijeti zatvorska kazna do 12 godina! No, zabrana dolaska slovačkih navijača u Englesku se ne smatra realnom, ali zabrinjava slovačku javnost i navijače.</p>
<p>Slovački nogometni savez izdao je priopćenje u kojemu se distancira od incidenata, koje je, kako kažu, izazvala manja skupina izgrednika. U priopćenju i pismenoj isprici Britanskom nogometnom savezu stoji kako Slovački savez i široka nogometna javnost osuđuju bilo kakve izraze rasizma i netolerancije pojedinaca, te naglašava da će protiv izgrednika poduzeti odgovarajuće mjere, kako se nešto slično ne bi ponovilo. Britanska je javnost ugodno iznenađena takvim slovačkim stavom. I političari, koji su prisustvovali utakmici, smatraju da ti incidenti mogu naškoditi demokratskom imidžu Slovačke u Europi. Iako mnogi od njih sa svojih mjesta u loži nisu čuli ta dobacivanja, osuđuju ovu pojavu i zalažu se da se izgrednici kazne, te su zatražili od Slovačkog nogometnog saveza poduzimanje strogih mjera da se slične pojave ne ponove i da se po mogućnosti iskorijene.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prva pobjeda košarkaša Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U trećem nastupu u Fibinu Champions kupu košarkaši Zagreba ubilježili su prvu pobjedu. Igrači trenera Dražena Anzulovića u dvorani su u Trnskom bili bolji od momčadi ciparskog Elma Apoela sa 82-65 (45-29).</p>
<p>Skromna momčad s Cipra nije bila prava prijetnja za domaćine koji su zbog brojnih pogrešaka i oscilacija u igri morali strepiti do posljednje četvrtine. U 31. minuti ponajbolji igrač gostiju Isaac Burton (25 koševa) smanjio je zaostatak Ciprana na 52-62, no zagrebaši su serijom 7-0 riješili svaku neizvjesnost. Nakon utakmice trener Zagreba Dražen Anzulović nije bio zadovoljan igrom svoje momčadi:</p>
<p>– Igrači koji inače manje igraju dobili su prigodu protiv ciparske momčadi, ali je nisu iskoristili. Zabrinjava me što ne vidim pomake u tehničkim elementima koje radimo na treningu. </p>
<p>l Dvorana u Trnskom</p>
<p>Zagreb – Elma Apoel 82-65 (23-13, 22-16, 17-21, 20-15)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 17 (5-6), Miljković, N. Garma 7, Pehar 6 (0-1), Vidačak 8 (2-3), I. Tomas 8 (3-4), Jelavić 11, M. Tomas 5, J. Garma 4 i Perinčić 16 (3-6).</p>
<p>ELMA APOEL: Kostekoglov, Serdaris 13 (2-2), Hadjipedonos, Sizopoulos 11 (5-6), Papadimitrou, Ierodiakonov 6 (2-3), Burton 25, Costatinov, Zachariov 2 (2-2), Reader 8 (0-1).</p>
<p>SUCI: Kolar (Slovenija) i Cekov (Bugarska). GLEDATELJA: 250</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan TOMAS. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ukić »potpisao« pobjedu Splita</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši su Splita Croatia osiguranja u trećem kolu Fibina Champions kupa na Gripama svladali Keravnos sa Cipra sa 80-60 (23-16, 20-12, 25-24, 12-8). Splitsku pobjedu »potpisao« je Roko Leni Ukić, koji je ubacio 18 koševa uz 67 posto šuta te brojne asistencije kojima je oduševljavao publiku. Zapažen je bio i Ante Žižić, koji se nedavno oporavio od ozljede, postigavši također 18 poena kojima je pripisao i 11 skokova.</p>
<p>Pokazalo se kako je Keravnos momčad koja ne može ozbiljnije zaprijetiti Splićanima, što je ostavilo dovoljno prostora i za ekshibicijske poteze kojih nije nedostajalo. Splićani su krenuli agresivno od prve minute želeći time pokazati tko je »gazda« na Gripama, a u tome su i uspjeli u prve tri minute što potvrđuje vodstvo 12-2, za koje je ponajprije zaslužan mladi Ukić koji je u tom razdoblju ubacio devet poena, uz dva zakucavanja koja su digla na noge oduševljene gledatelje.</p>
<p> l Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT C.O. – KERAVNOS 80-60 (23-16, 20-12, 25-24, 12-8)</p>
<p>SPLIT C.O.: Subotić 11 (7-8), Mimica 8, Jelaska, Žižić 18 (2-6), Rančić 7, Ukić 18, Pašalić 7 (3-4), Kedžo 9 (1-2), Delić (0-2), Kaštropil 2.</p>
<p>KERAVNOS: Lukić, Koronides 3, Anastasiadis 16 (1-1), Fowlkesm, McKie 12 (4-6), Kremmos, Bounous 2, Kaskiris 1 (1-4), Trissokas 16 (2-2), Carter 10.</p>
<p>SUCI: Kovačić (Slovenija), Obradović (BIH)</p>
<p>GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roko Leni UKIĆ. R. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Tony Blair najavio borbu protiv terorizma na dvije fronte</p>
<p>Kao glavni saveznik Amerike, britanski premijer slijedi liniju predsjednika Georgea Busha / Colin Powell je rekao da bi, usprkos krvoproliću na Baliju, bilo štetno ignorirati opasnost od Saddama Husseina</p>
<p>LONDON, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rat protiv terorista odgovornih za Bali i druge napade, za Britaniju je jednako važan kao njen bilo koji dosadašnji rat, rekao je Tony Blair u parlamentu. Britanski premijer odbacio je tezu da pitanje Iraka odvlači pažnju od rata protiv terorizma. Stoga je najavio paralelnu akciju na dvije fronte - protiv islamskog terorizma i Saddamovog oružja masovnog uništenja. Kao glavni saveznik Amerike, britanski premijer time slijedi liniju predsjednika Georgea Busha, koji je ovih dana također već rekao da će SAD »ako treba voditi rat protiv terorizma na dvije fronte«. </p>
<p>U istom duhu, američki državni tajnik Colin Powell najavio je Europi da globalni rat protiv Al Qaide neće oslabiti apetite Washingtona za obračun s Irakom. U intervjuu za londonski Times, Powell je rekao da bi, usprkos krvoproliću na Baliju, bilo štetno ignorirati opasnost od Saddama Husseina. Američki državni tajnik time je posredno odgovorio kritičarima koji već neko vrijeme tvrde kako Saddam Hussein odvlači dio zapadnih obavještajnih, vojnih, diplomatskih i drugih snaga, koje bi trebalo usmjeriti protiv Al Qaide kao veće i neposrednije opasnosti. »Vjerujemo da imamo političke, diplomatske i sve druge kapacitete potrebne da se izađe na kraj s tim terorističkim prijetnjama, te s prijetnjom koju predstavlja Irak«, rekao je Powell.</p>
<p>Nakon terorističkog napada na Baliju, britansko javno mnijenje počelo se sve više priklanjati i ideji intervencije u Iraku. Prema anketi koju je u srijedu objavio Guardian, 42 posto britanskih građana podupire vojnu akciju protiv Saddama, što je 10 posto više negoli prije tjedan dana. Veći postotak odobrava sada i ideju paralelne borbe protiv Al Qaide i Iraka. </p>
<p>George Bush ovih je dana ponovio spornu tvrdnju da su Irak i Al Qaida povezani. »Moramo razmišljati o Saddamu Husseinu kako koristi Al Qaidu da za njega obavlja prljave radnje«, rekao je američki predsjednik. Do sada nisu obznanjeni nikakvi podaci niti dokazi da bi Saddam doista bio povezan s terorističkom mrežom Osame bin Ladena, na što je ovih dana, u intervjuu za bejrutski list L’Orient Le Jour podsjetio i francuski predsjednik Jacques Chirac. Za operativno-političke svrhe, Bushova, ali i Blairova administracija osjećaju međutim potrebu da dvije nepovezane prijetnje prezentiraju kao jednu. </p>
<p>Tony Blair je u britanskom Parlamentu potvrdio kako ne postoje nikakve obavještajne informacije o tome tko je kriv za krvoproliće na Baliju. Dodao je međutim kako britanska vlada razmišlja o hitnoj zabrani djelovanja ogranaka grupe Jemaah Islamiyah na britanskom tlu. Mnogi, naime, smatraju, kako je upravo ta islamska ekstremistička skupina koja prvenstveno djeluje u Indoneziji i široj regiji Jugoistočne Azije odgovorna za zločin u ljetovalištu Kuta na Baliju. </p>
<p>Analitičari također drže da je taj teroristički čin vjerojatno bio izveden u suradnji s Al Qaidom. U prilog toj tezi govori činjenica da su na poprištu terorističkog napada eksplozivom u Kuti pronađeni tragovi plastičnog eksploziva C4 koji je Al Qaida koristila u dosadašnjim akcijama. C4 je tako bio upotrijebljen u samoubilačkom napadu na američki ratni brod »Cole« u Jemenu 2000.godine. U prvom terorističkom napadu na Svjetski trgovački centar u New Yorku 1993. godine, istraga je na poprištu pronašla tragove određenog nitrata koji se koristi u proizvodnji C4. Jedan atentator uhvaćen u Afganistanu, kome je Al Qaida naredila da likvidira afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, također je u svome automobilu imao sakriven C4. Riječ je o eksplozivu što ga je proizvela CIA koja je njime obilno snabdjela i mudžahedine u Afganistanu, u vrijeme kada su još ratovali protiv Rusa. Tragovi tog plastičnog eksploziva na poprištu teškog incidenta u Baliju ne znače, naravno, konkretni dokaz protiv Al Qaide, ali upućuju na njenu moguću vezu s najnovijim krvoprolićem. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putin za novu rezoluciju po francuskom modelu</p>
<p>Uoči izglasavanja nove rezolucije o Iraku, SAD i Velika Britanija nikako ne uspijevaju dobiti potpunu podršku Rusije, Kine i Francuske / Chirac izjavljuje kako nema dokaza o povezanosti Iraka i Al Qaide </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Nakon kratkog posjeta Silvija Berlusconija Moskvi Putin je izjavio kako je spreman podržati novu rezoluciju u Vijeću sigurnosti o Iraku, ali zagovarajući francuski plan koji predviđa rješenje problema u dva stupnja: u prvom, čije izglasavanje se očekuje, prvo bi se dale otvorene ruke inspektorima, a tek ako to ne urodi rezultatima bila bi stavljena na dnevni red nova rezolucija za daljnje mjere protiv Bagdada.</p>
<p>Diplomatska bitka oko nove rezolucije Vijeća sigurnosti se nastavlja punom parom. Neposredno prije puta za Aleksandriju, francuski predsjednik Jacques Chirac dao je intervju bejrutskom dnevniku na francuskom jeziku L’Orient-le Jour u kojem kaže: »Koliko ja znam, nije pronađen nikakav dokaz, ili barem nije službeno objavljen, kojim bi se potvrdila veza između Iraka i Al Qaide. Čak i ako su neki teroristi uspjeli pronaći utočište u Iraku, ne trebamo miješati stvari«.</p>
<p>Ova izjava dolazi samo dva dana nakon što je američki predsjednik George Bush nakon terorističkog napada na Baliju direktno optužio irački režim da podržava Al Qaidu i da je ona duboko infiltrirana u Iraku. </p>
<p>Jaz između Francuske i SAD sve je dublji, kao što i dalje nije ništa manji ni između Njemačke i SAD. Razlozi su poznati: europski saveznici i vodeće zemlje Europske unije ne odobravaju intervenciju u Iraku i traže da se o svemu prvo izjasni Vijeće sigurnosti UN-a. Prije nekoliko dana, iz svjetskih diplomatskih izvora dolazile su informacije da se jaz između europskih zemalja i Amerike neće dalje produbljivati, na što najnovije Chiracove izjave baš i ne ukazuju. I u trenutku kada je CIA već započela sa pripremama i akcijama na sjeveru Iraka među Kurdima, a Pentagon najavljuje početak psihološkog rata, Europa je i dalje skeptična, a gotovo isti scenarij čeka Amerikance i u Vijeću sigurnosti UN-a.</p>
<p>Putinova najava da će ipak podržati usvajanje nove rezolucije o Iraku u Vijeću sigurnosti pokazuje da je diplomacija ipak učinila svoje, ali će Rusija ipak učiniti sve da do izravne vojne intervencije ne dođe. Vjerojatno će takav stav imati Kina i Francuska, pa i usvajanje nove rezolucije još ne znači da će biti odobreno i »zeleno svjetlo« za vojnu intervenciju.</p>
<p>Diplomati nemaju ni trenutak mira, Bush telefonom svako malo zove Chiraca i Putina, a njemačkog kancelara gotovo i ignorira, jer zna da on neće izmijeniti stav. Činjenica je da postoje »dvije Europe«, ona Blairova i Berlusconijeva, te Chiracova i Schröderova, i da će prije ili kasnije morati doći do dogovora i usuglašavanja.</p>
<p>Georgeu Bushu se žuri, rezolucija mora biti izglasana, jer vrijeme ističe i približava se »dan D«. Amerika će ići dalje bez obzira na Vijeće sigurnosti, ali bi joj daleko više odgovaralo da blagoslov za intervenciju dođe iz Svjetske organizacije, kako joj se po tko zna koji puta ne bi prigovaralo da se ponaša kao jedini i neprikosnoveni svjetski policajac.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dulović: Šljivančanin nije dao prići Crvenom križu kada su odvođeni Hrvati iz vukovarske bolnice </p>
<p>HAAG, 16. listopada </p>
<p> - Haaško tužiteljstvo je u srijedu, na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću za zločine u Hrvatskoj, izvelo još jednog beogradskog novinara koji je opisao kako je u Vukovaru od srpskog dobrovoljca čuo za pokolj 200 Hrvata na Ovčari u studenome 1991. godine.</p>
<p> »Pričao je kako su prethodne noći od 17 sati do jedan ujutro strijeljali Hrvate izvedene iz vukovarske bolnice... Rekao je da su cvilili, plakali i molili da ne budu ubijeni jer nisu pucali ni na koga«, prenio je sucima novinar Jovan Dulović riječi neimenovanog počinitelja zločina, pripadnika dobrovoljačkih postrojbi Vojislava Šešelja.</p>
<p> Dulović je kazao kako mu je u četiri oka to potvrdila i žena po imenu Dragica koja je također sudjelovala u pokolju. Po njezinim riječima zapovjednik JNA Veselin Šljivančanin ostavio je poruku da se »ne pobiju svi kako bi mogao isprobati svoje oružje«. Šljivančanin je imao prerađenu automatsku pušku, objasnio je Dulović, dodavši kako je dan nakon pokolja pred zapovjedništvom vidio hrpu maskirnih uniformi s okrvavljenim nogavicama.</p>
<p> Pokolj na Ovčari, po onome što su mu tada rekli zapovjednik TO Vojin Vučković i kapetan JNA Miroslav Radić, počinili su pripadnici TO i Šešeljevih dobrovoljačkih jedinica. Dulović je opisao kako je u zajedničkom zapovjedništvu, u kojem su stalno bili Šljivančanin i Radić, vidio nekoliko dana prije pada Vukovara i Vojislava Šešelja koji je kazao kako »nijedan ustaša ne smije izaći živ iz Vukovara«.</p>
<p> Dulović je s drugim novinarima bio i svjedokom izvođenja Hrvata iz vukovarske bolnice 20. studenoga te njihovu utrpavanju u kamione kao i odbijanju Šljivančanina da dozvoli pristup bolnici Međunarodnom Crvenom križu.</p>
<p> Dulović je opisao kako su se prije napada na Vukovar oko grada počele nagomilavati snage JNA, TO i dobrovoljačke jedinice iz Srbije, a opisao je i divljanje paravojnih jedinica po Vukovaru koje je okarakterizirao kao »pijane, raspuštene, bahate i primitivne« i čiji je cilj bila pljačka. Vojne aktivnosti vukovarskih Hrvata opisao je kao »apsolutno obrambene«.</p>
<p> Svjedok je opisao i kako je u ljeto 1991. u Borovu Selu vidio čuvara koji je u jednoj garaži, u kojoj je bilo stotinu zatočenih Hrvata, lupanjem po vratima tjerao na pjevanje srpskih pjesama. » Kad bi čuvar zalupao jednom iznutra su počeli drhtavim glasom pjevati 'Ko to kaže, ko to laže, Srbija je mala', a na dva udarca po vratima počeli bi pjevati 'Oj vojvodo Sinđeliću'«, rekao je Dulović. Desetak dana kasnije kad je tuda prolazio upitao je stražara gdje su zatočenici, a on mu je odgovorio da su jedan ili dva ostali a za ostale je pokretom strijeljanja sugerirao da su pobijeni.</p>
<p> Novinar tjednika Vreme Dulović, koji je u vrijeme rata obilazio ratišta u istočnoj Slavoniji kao izvjestitelj beogradske Politike ekspres, zatražio je svjedočenje na otvorenoj sjednici unatoč tomu što je vlada u Beogradu u petak obavijestila sud o prijetnjama koje su mu upućene u povodu svjedočenja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nova Schröderova vlada okrenuta gospodarskim temama</p>
<p>Nakon koalicijskog dogovora, Joschka Fischer ostaje vicekancelar i ministar vanjskih poslova</p>
<p>BERLIN, 16. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tri i pol tjedna nakon pobjede na njemačkim parlamentarnim izborima, izborni pobjednici, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Savez 90/ Zeleni okončali su svoje pregovore o novom koalicijskom ugovoru u kojem su usuglašene strateške odrednici za politiku savezne vlade u iduće četiri godine. </p>
<p>No, najviše je zanimanja u srijedu u Berlinu je izazvalo objavljivanje imena ministara nove vlade lijevog centra. Kabinet je popunjen SPD-ovim političarima stare garde koji imaju iskustvo i stanovitu karizmu. Novi ministar za promet, građevinarstvo i obnovu istoka zemlje biti će bivši predsjednik vlade u istočnonjemačkoj pokrajini Brandenburgu karizmatični, Manfred Stolpe, dok će nova ministrica pravosuđa biti Brigitte Zypries, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. </p>
<p>Joschka Fischer ostaje ministar vanjskih poslova i vicekancelar. Još jedno ministarstvo, unatoč dobrim izbornim rezultatima, Zeleni nisu dobili. Koalicijskim kompromisom, »njihova ministarstva« za ekologiju, poljoprivredu i zaštitu potrošača dobivaju šire ovlasti. Svi europski i financijski poslovi, međutim, ostaju u nadležnosti ministra financija socijaldemokrata Hansa Eichela i kancelara Schrödera, premda su ih Zeleni tražili. »Superministarstvo« za rad i gospodarstva voditi će uspješni predsjednik vlade Sjeverne Rajne Vestfalije socijaldemokrat Wolfgang Clement. Uspjeh drugog Schröderovog mandata odlučit će uspjeh tog »superministarstava« u borbi protiv nezaposlenosti. Prijedlozi tzv. Hartzove komisije, koje će Clement koristiti, ubrzati će posredovanje na tržištu radne snage. Biti će moguć i pritisak na one koji traže posao a mole Boga da ga ne nađu. </p>
<p>U novom je Scrhöderovom kabinetu, stvoreno još jedno »superministarstvo«, za mirovinsku politiku i zdravstvo s Renatom Schmidt, šeficom bavarskih socijaldemokrata. na njegovom čelu. Ministar unutarnjih poslova ostaje socijaldemokrat Otto Schily, a obrane Peter Struck.</p>
<p>Po ocjenama oporbe, radi se o katastrofalno lošem početku rada nove vlade. I udruge poslodavaca su uglavnom razočarane novim koalicijskim ugovornom. S druge strane, sindikati pozdravljaju sporazum. Nezavisni komentatori pak uglavnom naglašavaju da se radi o kompromisu koji pokušava zadovoljiti i reformističke i socijalne zahtjeve sadašnjeg trenutka. </p>
<p>Porezi su povećani ili, kako SPD tvrdi, ukinute su samo povlastice. Pritom se mislilo »na uravnotežen način bez dramatičnih rezova«. Da se u tome uspjelo, socijaldemokratima nabolje govori činjenica da nije došlo do pada vrijednosti dionica na burzama. Istodobno će se posegnuti za jedinim mogućim sredstvom, novim proračunskim zaduživanjem, ali se ostaje kod cilja da 2006. godine proračun bude zatvoren bez novih kredita. Osim toga, planira se povećavanje niza javnih ulaganja, posebno u infrastrukturu, od čega crveno-zeleni očekuju impulse za jači gospodarski rast. Schröderova vlada najavljuje da rupe u plaćanju poreza moraju biti začepljene, a subvencije smanjene. U to spada i proširena obaveza plaćanja poreza na dobit koja proizlazi iz vrijednosnih papira kao i uvođenje osnovne stope poreza za gospodarske divove i velika poduzeća. </p>
<p>Proteklih godina čuvar savezne državne blagajne Hans Eichel imao je stalno glavobolja sa porezom na dobit koncerna. Naime, spretnim otpisivanjem poreza na osnovu neuspjelih poslova u inozemstvu, u njemački proračun nije dolazio porez velikih kompanija. Promijeniti bi se morala i državna potpora prilikom kupovine i izgradnje kuća. Obitelji sa djecom bi, međutim, i dalje mogle profitirati od državnih subvencija. Sve se crveno-zelene nade polažu u veći gospodarski rast. A da bi do njega došlo, državne investicije bit će sa 23 milijarde povećane na 29 milijardi eura.</p>
<p> Za Zelene je bilo od velike važnosti i da poboljšaju položaj samohranih majki ili očeva. Tako bi broj jaslica u Njemačkoj za njegu djece do tri godine trebao biti povećan za 20 posto. Zeleni su ostvarili svoje ciljeve glede veće zbrinutosti djece. Za uzvrat su se morali djelomično povući na području politike zaštite čovjekove okoline. Naime, atomska centrala Obrogheim, koja se iduće godine trebala zatvoriti, ostati će u pogonu još dvije godine.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Praška se policija priprema za summit NATO-a</p>
<p>Dosad je u Pragu prijavljeno 40 demonstracija, a policija predviđa da bi moglo biti oko 12.000 demonstranata i antiglobalista</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Summit NATO-a proteći će bez većih ekscesa, a ako osiguranje summita zataji u cjelini, pritom ne mislim na moguće nesnalaženje pojedinog policajca ili manje policijske jedinice, podnijet ću ostavku«, izjavio je to češki ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross na konferenciji za novinare. Summit NATO-a održat će se 21. i 22. studenoga u Pragu u prisustvu 46 šefova država te čelnika i generala NATO-a i 2800 delegata.</p>
<p>Dosad je u Pragu prijavljeno 40 demonstracija, a policija predviđa da bi moglo biti oko 12.000 demonstranata i antiglobalista (predstavnici anarhista, kako ih u Češkoj nazivaju, tvrde da će ih biti manje) s kojima je odlučna izići na kraj, pri čemu će koristiti iskustva iz 2000. godine kad se u Pragu održavalo zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Tada je došlo do brojnih sukoba demonstranata i policije, koja se, napadnuta kamenjem, morala povući jer nije za takav susret bila opremljena. </p>
<p>Zato će na summitu NATO-a policija spriječiti neposredni susret policije i demonstranata postavljanjem uličnih prepreka, zapreka od oklopljenih transportera; bit će u pripremi i vodeni topovi, u slučaju potrebe uporabit će i suzavac, a policija će biti opremljena šljemovima i štitovima kako bi se suprotstavila mogućem napadu demonstranata kamenjem. </p>
<p>Gross je naglasio da se od zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u međuvremenu dogodio 11. rujna 2001. godine, i terorizam je dobio novi zamah, opasnost se povećala. Ne isključuje se mogućnost pokušaja terorističkog napada, iako češka obavještajna služba zasad nema saznanja da bi se nešto takvo pripremalo. No ipak će na svim krovovima u okolici Kongresnog centra na Vyšehradima, gdje će se održavati summit, biti postavljeni snajperisti, a sva vozila kojima će dolaziti državnici i delegati bit će pod najstrožom pažnjom policije, kako bi se izbjegla svaka opasnost. </p>
<p>Osim strogih mjera osiguranja u Pragu, češki pogranični organi primijenit će pooštrene kriterije za ulazak u Češku. Već je pripremljena baza podataka o »nepoželjnim« strancima, kojima se neće dopustiti ulazak u Češku. Riječ je prije svega o ekstremistima evidentiranim prilikom sličnih demonstracija u inozemstvu, ali češki graničari imaju i svoje podatke koje će tom prilikom koristiti.</p>
<p>Češka je policija već počela pripremu stanovnika Praga za taj događaj. Umoljavaju Pražane da taj dan ostanu kod kuće, odu u svoje vikendice ili trgovačke centre na periferiji Praga i da ne dolaze iz znatiželje na »opasna« mjesta u gradu, gdje bi mogli postati žrtvama mogućih sukoba. Ujedno apeliraju na vozače da u ta dva dana izbjegavaju Prag ili ga zaobilaze, kako bi se izbjegle gužve zbog ograničene mogućnosti prometa, i zbog vlastite sigurnosti. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Saddamu 100 posto glasova!</p>
<p>Svi irački birači, njih 11,550.638, izjasnili se na referendumu za daljnji mandat iračkom vođi / Mnogi su stavljali na glasačke listiće krvave otiske prstiju kako bi »potvrdili privrženost najvećem sinu iračkog naroda« </p>
<p>ANKARA, 16. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Saddam Hussein (65), jedini kandidat za predsjednika Iraka, u utorak je na općem referendumu dobio sto posto glasova. Za njega se izjasnilo točno 11,550.638 birača. Potpredsjednik Vijeća revolucionarne komande Iraka Izzet Ibrahim, čija je kći udana za Saddamova starijeg sina Udaija, u srijedu je na konferenciji za novinare u Bagdadu izjavio kako se radi o »ključnoj odluci« Iračana.</p>
<p>»Bilo je to ujedno jedinstveno demonstriranje demokracije na iračkoj sceni«, naglasio je Ibrahim. Pritom je izrazio osobno zadovoljstvo što će »veliki arapski vođa« ostati za kormilom zemlje u novom sedmogodišnjem mandatu. </p>
<p>Na prvom takvom referendumu, održanom 1995. Saddam Hussein je dobio 99,96 posto glasova. U međuvremenu je i onaj mali, gotovo zanemarivi broj njegovih protivnika, kako u srijedu zamjećuje iračka državna tv-mreža, »promjenio mišljenje«.</p>
<p>Kako se ističe »uvidjeli su, naime, da se bez iračkog vođe ne može graditi ljepša i sretnija budućnost zemlje i naroda u cjelini«. Tim svojevrsnim javnim plebiscitom poslana je, kako je rekao Ibrahim, i jasna poruka: irački narod, svi kao jedan, uz svog je čelnika u slučaju bilo kakve vanjske opasnosti. </p>
<p>Priopćeni rezultati referenduma nisu iznenadili dobre poznavatelje iračkih (ne)prilika. Saddam Hussein jednostavno nije mogao dopustiti da se u čitavoj zemlji nađe barem jedan Iračanin koji je protiv njega i njegove vladavine. To praktički znači da su za njega glasovale i stotine obitelji čija su djeca bila izravne žrtve Saddamove 23 godišnje politike. Mnogi od onih kojih su izašli na referendum stavljali su na glasačke listiće otiske vlastite krvi kako bi potvrdili privrženost »najvećem sinu iračkog naroda«. </p>
<p>»Glasao sam krvlju, a ne perom«, rekao je jedan razdragani Iračanin. Znakovito je da se Saddam Hussein na referendumu nije osobno pojavio. Umjesto njega došao se njegov stariji sin Udai. Na jedno od bagdadskih birališta stigao je u »rolls-royceu«.</p>
<p>Inače, na referendum nisu jedino izašli Kurdi na sjeveru Iraka. Provedene provjere tamošnjeg javnog mnijenja pokazuju da bi se protiv Saddama izjasnilo 94,5 posto kurdskog pučanstva. Saudijski list Al Hajat , koji se tiska u Londonu, prema vlastitoj anketi, pak tvrdi da se protiv iračkog vođe izjašnjava oko 64 posto Kurda. </p>
<p>U SAD i mnogim zapadnim, pa čak i nekim arapskim zemljama, referendum za iračkog predsjednika uzima se kao obična farsa, bez bilo kakve vjerodostojnosti. Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer je rekao: »To nije bio ozbiljan dan, to nije bilo ozbiljno glasovanje, u te rezultate nitko ne vjeruje«. </p>
<p>No, bagdadski vođa pobrinuo se da na kormilu svoje iznimno bogate ali, naglo osiromašene zemlje, ostane do svoje 72 godine života. Hoće li u tome i uspjeti, ovisi od niza političkih i drugih okolnosti.</p>
<p> Saddam Hussein, vrlo uvježban u očuvanju vlasti, mnogo je puta dosad uspjevao izbjeći atentate. U tome mu pomaže oko desetak njegovih dvojnika koji se ponekad šeću uz obale Tigrisa. Sve to moglo bi prema najavama prekinuti američka vojna intervencija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Raspad nizozemske vladajuće koalicije</p>
<p>BRUXELLES, 16. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rekord je oboren: koalicija demokršćana (CD), liberala (VVD) i populista (LPF) u Nizozemskoj nije izdržala ni do svog stotog dana. Vlada je imala najkraći zabilježen vijek trajanja od Drugog svjetskog rata. U četvrtak su koalicijski partneri priznali da koalicija izabrana na izborima 15. svibnja više ne postoji, što znači da se novi izbori moraju zakazati u roku od tri mjeseca. </p>
<p>Nizozemsko je javno mnijenje zadnjih mjesec dana predviđalo ovakav finale, tako da više nije bilo pitanje hoće li se koalicija urušiti, nego kad će se to dogoditi. Četiri od pet anketiranih Nizozemaca prognoziralo je ovakav scenarij, i potvrdilo se da su u pravu. Vladu je srušila stranka koja ju je dobrim dijelom sastavljala, Lista Pima Fortuyna, LPF. Fenomen Fortuynove stranke zavrijedio je naziv zvijezde padalice, stranka je bila zanimljiva dok ju je na okupu držala karizma osnivača i entuzijazam poziva na promjene. </p>
<p>Više iz pijeteta prema šokantnom kraju brbljavog, prepametnog, ekscentričnog, zanimljivog i nadasve nekonfekcijskog političara populista, negoli iz zdravorazumske računice da će Lista služiti njihovim interesima, građani su dali kandidatima Liste 26 mjesta u donjem domu parlamenta (Tweede Kamer). Time je LPF izborila sudjelovanje u formiranju koalicije predvođene demokršćanom Jan-Peterom Balkenendeom. Članovi Liste počeli su uveseljavati i zgražati zemljake čim su došli na vlast. Njihovo je obećavano revolucionarno vođenje zemlje završilo tamo gdje se baš nisu nadali, u međusobnom podmetanju, borbi za vlast i utjecaj. I u samoj je izbornoj bazi Liste došlo do rata svih protiv svih i stvaranja frakcija.</p>
<p>Osnovna je greška politički neiskusne Liste da je sa svojim unutarstranačkim prljavim rubljem išla izravno u javnost. Dvojica ministara u vladi su u izražavanju međusobne netrpeljivosti išli tako daleko da su prestali komunicirati. Zadnji je sastanak kabineta, u srijedu navečer, trebao dati odgovor što Nizozemci misle o proširenju Unije. Rasprava je trajala kratko, iako je bila dovoljno paprena da se znade kako je dio ministara protiv proširenja svim preporučenim zemljama ili makar stavlja znak ozbiljne sumnje i rezerve procjenjujući neke kandidatske zemlje. Poljska, Slovačka i tri baltičke države nisu, tvrdili su ministri mašući procjenama svojih timova, dovoljno uznapredovale da bi zavrijedile EU ulaznicu te je sugerirano da Unija na svom listopadskom summitu iznađe zaštitne mehanizme kako bi u EU ušli zaista spremni i sposobni, a ne podobni kandidat</p>
<p>Ključna tema proširenja bi u normalnijim vremenima bila pažljivije obrađena, ovako, u nervoznoj je raspravi brzo napuštena radi spašavanja koalicije. Kabinet se usuglasio da ratovanje nastave dan kasnije iz pijeteta prema kraljevskoj obitelji koja je u utorak pokopala princa Clausa, supruga kraljice Beatrix. Reanimacija kliničkog koalicijskog mrtvaca nastavljena je u srijedu da bi premijer Balkenende napokon ipak priznao kako je stvar gotova, da se koalicija raspala i da su izbori neminovni.</p>
<p>Računa se da je 8. siječnja mogući datum novog izlaska na birališta. U Nizozemskoj se dugo njeguje originalna praksa ispitivanja javnog mnijenja po kome se objavljuje procjena koliko bi pojedina stranka dobila mjesta u parlamentu da su izbori točno tog dana. Kada je započela trijumfalni pohod na vlast, Lista Pima Fortuyna je iznenadila i samu sebe, dobivši 26 zastupnika. Da su se izbori nekim slučajem održali 15. listopada, Listina lista zastupnika dramatično bi se stanjila na tri preživjela imena. Od toga, dvojica ne razgovaraju, a treći je na rubu dobivanja noge iz stranke. </p>
<p>Nizozemci su na svibanjskim izborima htjeli dah svježine i novoga; izbor ih je razočarao jer ni najveći pesimisti (osim najiskusnijih političara) nisu računali da će se druga stranka po brojnosti zastupnika srozati do gole borbe za prevlast, uključujući kupovanje glasova, rodbinske veze, frenetičnu potragu za kandidatima za najviše državne funkcije, upadanje u stranku preko noći radi lova na fotelju. Nizozemci su platili cijenu avanture iskoraka na nepoznati politički teren, i zaključili da prave vrijednosti i jamstvo rezultata ipak leže na starim, provjerenim adresama.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Unaprijediti odnose Hrvatske i Egipta</p>
<p>ALEKSANDRIJA/ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu u Aleksandriji s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom.</p>
<p>Hrvatski je predsjednik doputovao u srijedu u egipatsku Aleksandriju, gdje će uz brojne druge uglednike nazočiti svečanom otvaranju obnovljene Aleksandrijske knjižnice.</p>
<p>»Dvojica predsjednika razgovarali su o unapređenju bilateralnih odnosa između Hrvatske i Egipta, unapređenju suradnje između mediteranskih zemalja te o stanju na Srednjem istoku«, rekla je za Hinu glasnogovornica Predsjednikova ureda Danijela Barišić.</p>
<p>Mubarak je ocijenio da će na Srednjem istoku teško doći do mirovnog rješenja ako ostanu sadašnje okolnosti. Govoreći o Iraku, Mubarak je kazao da bi Bagdad trebao dopustiti dolazak inspektora UN-a te da bi zaoštravanje situacije moglo imati posljedice za cijeli svijet. </p>
<p>Hrvatski predsjednik pozvao je svoga egipatskoga kolegu da posjeti Hrvatsku. »Mubarak je obećao da će učiniti sve da do tog posjeta dođe što prije«, rekla je glasnogovornica Barišić.</p>
<p>Predsjednik Mesić trebao bi se tijekom dvodnevnog boravka u Aleksandriji sastati i s grčkim predsjednikom Konstantinosom Stephanopoulosom. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Vrijeme je za novi i demokratičniji izborni zakon</p>
<p>Kako je koalicija dala predizborno obećanje o izmjeni izbornog zakona u smislu stvaranja pravednijeg i demokratičnijeg društva, a mandat im se bliži kraju, podsjećam da je već krajnji rok za njegove potrebne promjene. </p>
<p> Stoga predlažem proporcionalni izborni sistem, po kojemu iza svakog zastupnika mora postojati potreban broj glasova. Uz to treba glasati prvenstveno za osobe, a tek posredno za stranke, radi što jasnije individualizacije odgovornosti. Stranačke liste, naime, bitno zamagljuju izbore, jer glasači najčešće uopće ne znaju za koga glasaju. </p>
<p>Osim toga važan je ukupni broj saborskih zastupnika, koji porezni obveznici financijski mogu podnijeti, što sada nije slučaj (dokaz: stalni deficit državnog proračuna). Takvo razmišljanje navodi na primjer da bismo, uzimajući SAD kao uzor, u Saboru trebali imati proporcionalno broju stanovnika najviše tri zastupnika, u kojem slučaju bi i naši izdaci za Sabor proporcionalno bili jednaki američkim. Sami nam sabornici svojom poslovično malobrojnom nazočnošću na sjednicama ukazuju na potrebu redukcije njihova ukupnog broja. Kako nas se sustavno uvjerava da smo siromašna zemlja, trebalo bi bitno smanjiti broj saborskih zastupnika već u idućem sazivu Sabora. Kada bi Amerikanci imali 20.000 zastupnika, analogno našem omjeru zastupnika, i oni bi ubrzo postali siromašna zemlja te bi se potrudili da hitno smanje tu zastupničku inflaciju. Dakako da je važno obratiti pažnju i na kvalitetu sabornika, o čemu u ovom kontekstu neću raspravljati jer bi bilo preopsežno za ovaj dopis. </p>
<p>RADOVAN BALETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Europske rezolucije nisu pitijska proročanstva</p>
<p>Ne bih komentirao pismo čitatelja Miše Milovčevića, objavaljeno u Vjesniku od 5. listopada 2002. pod naslovom »Nominalni vlasnici stanova to će i ostati«, u kojem se više puta osvrće na moje pismo od 2. listopada, objavljeno pod naslovom »Nerealni zahtjevi (pre)zaštićenih najmoprimaca«, da ispod njegova pisma ne stoji u zagradi: Uz suglasnost ostalih udruga stanara, Hrvatskoga helsinškog odbora i Centra za razvoj demokracije.</p>
<p> Kako je samo mogao na brzinu pribaviti sve te suglasnosti! Ne čudim se »ostalim« udrugama stanara, čudim se Centru za razvoj demokracije a još više HHO-u. Ako je uistinu dobio suglasnost HHO-a, to bi značilo da HHO podupire iznesene tvrdnje, među ostalim i one u vezi s nesklonim sudstvom i zakonima koje treba mijenjati da stanari dobiju pravo otkupa stana, iako im je to Europski sud za ljudska prava u više navrata odbio. Ako je ipak rečenica u zagradi ispod pisma otiskana zabunom ili nečijim nemarom, trebalo je da HHO objavi ispravak, što do danas nije učinjeno. U svakom slučaju čitatelji mogu zaključiti da HHO smatra da vlasnici krše ljudska prava stanara. Da li to doista smatra? Koji vlasnici?</p>
<p>Stanari, na temelju nekog pojedinačnog slučaja, donose paušalne zaključke o vlasnicima: jeftino kupili neuseljive stanove oštetivši izvorne vlasnike (koje), provaljuju u domove najmoprimaca, ugrožavaju im dom i imovinu i sl. A kako su to stanari stekli devet desetina useljivog stana, a uz uvijek preniske stanarine? Kao što to u svojim istupima čine i drugi stanari i njihovi glasnogovornici, i Miše Milovčević se u svom pismu poziva na Rezoluciju 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Zar je moguće da Europski sud za ljudska prava ne zna za nju, da li ga ona obvezuje? Tu rezoluciju, kao pitijsko proročanstvo, može svatko tumačiti kako mu odgovara! </p>
<p>I od kada podjela vlasnika na prave (izvorne) i nominalne (samo na papiru)? A kuda po tome spadaju vlasnici koji su u posljednjih desetak godina kupovali kuće, hotele, tvornice i dr.? I tko bi i kako mogao klasificirati vlasnike u te dvije grupe, i što potom? Jer, po Milovčeviću, nominalni vlasnici će (uvijek?) ostati u istoj grupi. Ne bi li trebalo i stanare dijeliti na izvorne (u stanu prije promjene vlasnika) i one druge (useljene u stan istog vlasnika zamjenom stana ili odlukom stambenog organa u bivšoj državi)?</p>
<p>Miše Milovčević nije shvatio da je svrha mog javljanja bila povećanje preniskih zaštićenih najamnina pa na to nema ni što reći. Jedino me tješi da se ne trebam brinuti o popravcima kuće jer će se za to pobrinuti, nakon otkupa, stanari kao što su se brinuli i do sada. Zato nam tako i izgleda većina stambenih zgrada! Na kraju mogu samo sa žaljenjem konstatirati da polemika između vlasnika i stanara nalikuje razgovoru s gluhima. </p>
<p>STJEPAN KOVAČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Fascinirani Brijunima i ispijanjem šampanjaca</p>
<p>U članku »Broj članova središnjice određuje broj kvadrata«, objavljenom u Vjesniku od 15. listopada 2002., mogli smo, među ostalim, saznati da su čelnici sindikalnilh središnjica suglasni da se autonomni sindikati eliminiraju iz podjele sindikalne imovine.</p>
<p> Treba podsjetiti da čelnici pet sindikalnih središnjica žele podijeliti oko 26 tisuća četvornih metara poslovnog prostora koji su sagrađeni sindikalnom članarinom (svih) zaposlenih do 1990. godine.</p>
<p>Kojim pravom danas čelnici sindikalnih središnjica mogu dijeliti imovinu ako predstavljaju samo oko trećinu onih čijim je sredstvima to sagrađeno? Istodobno, odriču pravo na sindikalnu imovinu za više od stotinu autonomnih sindikata koji predstavljaju nekoliko desetaka tisuća članova.</p>
<p>Simptomatično je da se čelnici sindikalnih središnjica ne mogu dogovoriti gotovo ni o čemu, ali su se usuglasili da oduzmu pravo na sindikalnu imovinu autonomnim sindikatima. Usput, ucjenjivački nude autonomnim sindikatima, ako žele sudjelovati u raspodjeli imovine, neka se što prije učlane u neku od njihovih središnjica.</p>
<p>Nadamo se da Vlada neće prihvatiti takav nepravedan prijedlog i staviti ga u zakonsku formu jer to bi bio eklatantan primjer ozakonjenja neravnomjernog položaja sindikata. Međutim, nije isključeno da će Vlada prihvatiti prijedlog čelnika sindikalnih središnjica, koji bi zauzvrat mogli u dealu s Vladom prihvatiti daljnju restrikciju radničkih prava.</p>
<p>Sindikalni lideri koji su fascinirani ispijanjem šampanjaca u Banskim dvorima svoju raspravu o kriterijima podjele sindikalne imovine nastavljaju trodnevnim seminarom na Brijunima.</p>
<p>Stotine tisuća nezaposlenih, deseci tisuća onih koji rade a ne primaju plaću i mnogi drugi koji od svoga rada teško žive »Brijunski će plenum« doživjeti kao svojevrsno izrugivanje sindikalista i pomanjkanje elementarnog senzibiliteta za njihove probleme. Demagozi koji predlažu sjednice Vlade i Sabora u vrijeme jeftinije struje idu bistriti sindikalne teme na mondene Brijune.</p>
<p>Nakon sastanka Tita s Nehruom i Naserom, Tuđmana sa Šuškom i Bobanom (Matom), eto, dočekali smo i Granićev (Goranov) susret s Jurićem, Kubom, Kunstom, Mučnjakom i Severom. Slijed »sudbinskih« sastanaka na Brijunima za opstojnost Hrvata se nastavlja. Vjerojatno će radnički lideri u trenucima opuštanja, po uzoru na prethodnike, stići ubrati i koju mandarinu, kako bi pokazali i na taj način suosjećanje s radničkom klasom. </p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p> predsjednik Sindikata »Preporod«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ubila supruga i otkucala ljubavnika koji je ubio svoju suprugu</p>
<p>Anica Milovac iz Vodica ubila je u ljeto 1991. godine svog supruga Borisa Milovca/ Postala je ljubavnica čovjeku koji je ubio svoju suprugu i »otkucala« ga kad su se posvađali </p>
<p>ŠIBENIK, 16. listopada</p>
<p> – U petak 18. listopada na Županijskom sudu u Šibeniku započet će ponovljeni sudski postupak protiv Anice Milovac iz Vodica, koja je u ljeto 1991. godine ubila svog supruga Borisa Milovca. </p>
<p>Na prvom je suđenju Anici Milovac izrečena zatvorska kazna u trajanju od šest godina, koju ona nije odslužila jer je u to vrijeme bila majka malodobnog djeteta.</p>
<p> U prvom sudskom postupku Anica se teretila za ubojstvo na mah, no u međuvremenu je pravna kvalifikacija kaznenog djela promijenjena, pa se sada ona tereti za kazneno djelo nižeg ranga - ubojstvo. </p>
<p>Presuda u slučaju Anice Milovac u dva je navrata ukidana, a najnovijom sudskom odlukom predmet se vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Glavna rasprava u ovom slučaju, dakle, ide iz početka, a to znači da će se, sukladno postignutom dogovoru dviju strana u sporu, iznova saslušavati svjedoci i izvoditi ostali brojni dokazi. Suđenje je povjereno iskusnom sucu Daliboru Dukiću, a odvjetnik je Anice Milovac Branko Baica iz Šibenika.</p>
<p> Anica Milovac je, u kasno ljeto 1991. godine, nakon burne prepirke, ispalila u svog supruga cijeli šaržer iz pištolja, no kako je on i dalje davao znakove zivota, ona ga je dokrajčila udarcima blokete u glavu. Nakon toga upućena je na psihijatrijsko vještačenje u bolnicu u Vrapče.</p>
<p> Slučaj ubojstva Borisa Milovca javnosti je bio zanimljiv i nekoliko godina kasnije kada je Anica Milovac bila krunska svjedokinja u predmetu u kojem se sudilo njenom bivšem ljubavniku Anti Vladiću iz Vodica, koji je osuđen na 11 godina zatvorske kazne zbog ubojstva supruge. </p>
<p>Naime, Vladić je svojoj ljubavnici Anici, jedne noći ratne 1991. godine, dok su se bili sklonili na otok Prvić od granata koje su padale po Vodicama, ispričao kako je prije petnaestak godina ubio svoju suprugu Roziku, majku njihovo dvoje djece. Službeno je njegova supruga Rozika poginula u prometnoj nesreći, koja se dogodila na predjelu Srimska lokva, koja se nalazi između Vodica i Srime. Nitko nije posumnjao da to nije bila prometna nesreća u kojoj je Rozika izgubila život, no stvari su se promijenile kada su se novopečeni ljubavnici posvađali. Anica je tada odlučila otići tadašnjem državnom odvjetniku Željku Žganjeru i sve mu ispričala što je saznala o nesreći u kojoj je Vladićeva supruga izgubila život. Ispričala je pojedinosti o Vladićevu priznanju, kako je fingirao prometnu nesreću, odnosno kako je suprugu zadavio, a potom namjestio da je stradala u prometnoj nesreći kod Šibenika. Vladić je tako 1995. godine dospio na optuženičku klupu i sudskom presudom dobio 12 godina zatvora za ubojstvo supruge na podmukao način. </p>
<p>Vrhovni je sud kasnije, postupajući po žalbi, predmet vratio na ponovljeno suđenje, pa je Vladiću u ponovljenom sudskom postupku odmjerena zatvorska kazna od 11 godina. Ponovljeni sudski postupak vodio je sudac Dalibor Dukić, koji će sada voditi sudski proces protiv Anice Milovac.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Optuženi se ne osjećaju krivima, a dalje će se braniti šutnjom </p>
<p>ČAKOVEC, 16. listopada</p>
<p> – Vijeće Općinskog suda u Čakovcu, kojem predsjeda sudac Rajko Kipke, u srijedu je završilo ispitivanje svih okrivljenih u kaznenom postupku protiv tzv. međimurske zločinačke organizacije. Njima optužnica stavlja na teret da su tijekom 2000. i u prvom tromjesečju 2001. protuzakonito preko državne granice prebacili najmanje 900 stranih državljana i ostvarili nepripadnu korist u iznosu od milijun njemačkih maraka. </p>
<p>U srijedu je Ivan Trupković (48) iz Lopatinca priznao sudjelovanje u prijevozu stranaca, ali je porekao da bi bio član bilo kakve, a posebno pak ne zločinačke organizacije. U daljem će se postupku braniti šutnjom.</p>
<p>Šutnjom će se braniti i Neven Gredičak (21) iz Varaždina, koji je također izjavio da nije bio član ili pripadnik zločinačke organizacije te poriče djela koja mu se stavljaju na teret. Dalibor Rabuzin (24) iz Varaždinskih Toplica u svojem je iskazu opisao događaj kada je prevozio četiri osobe za koje nije znao da su stranci i kada je na njegovo vozilo pucala policija jer nije stao na crvenom svjetlu na semaforu.</p>
<p>Okrivljeni Mario Anđel (28) iz Varaždinskih Toplica također je rekao da nikad nije bio član nikakve zločinačke organizacije, da nikad nije prevozio strance i da ne poznaje prvookrivljenog Dragutina Srneca ni druge okrivljene, osim Rabuzina i Gredičaka, jer su iz istog mjesta. »Zgrožen sam time što sam optužen«, izjavio je Mario Anđel. </p>
<p>Šutnjom će se braniti i Damir Kovačić (33) iz Varaždina. Rekao je samo da nije bio član nikakve zločinačke organizacije niti je imao saznanja da takva postoji, odnosno da bi njome upravljao prvookrivljeni Dragutin Srnec. Tihomir Patalen (41) iz Zagreba izjavio je da nije bio pripadnikom bilo kakve, a napose ne nekakve zločinačke organizacije. »Ovo odvdje je 'vesela družina', a ne tzv. međimurska zločinačka organizacija«, izjavio je Patalen. Dodao je da njega ne pozaju ni svjedok pokajnik Lipić ni zaštićeni svjedok Dinko, a da ne može shvatiti da je kažnjivo djelo to što je određene ljude u dva navrata, kada ga je uhvatila policija, prevozio iz Zagreba u Međimurje. </p>
<p>Pročitan je i iskaz okrivljenog Zdenka Kobasića (36) iz Zagreba. Izjavio je da nije član zločinačke organizacije, što je u svojem iskazu u četvrtak ustvrdio i Tihomir Blažević (40) iz Zagreba. To isto ponovili su Dragutin Pintarić (47) iz Pleškovca, rekavši da se ne osjeća krivim i da će se braniti šutnjom, kao i njegov sin Dejan Pintarić (24), koji živi u Kotoribi. Da ne pripadaju zločinačkoj organizaciji i ne poznaju prvookrivljenoga kao ni svjedoka pokajnika Gorana Lipića izjavili su Zoran Perger (29) i njegova supruga Stanka Perger (31) iz Svetog Urbana. Pri svojoj izjavi u istrazi ostaje Josip Majnić (31) iz Podturna, koji je dodao da će se dalje braniti šutnjom. </p>
<p>Sudsko se vijeće dogovorilo da će odluku po dokaznom prijedlogu za suočenje trećeokrivljenog Željka Flaca i svjedoka pokajnika Gorana Lipića (23) iz Belice i zaštićenog svjedoka pod imenom Dinko iz Zagreba donijeti nakladno. To će ovisiti o tome na koji će način Državno odvjetništvo izmijeniti optužnicu, što je najavila Tamara Laptoš, zamjenica općinskoga državnog odvjetnika u Čakovcu.</p>
<p> Neslužbeno smo doznali da će optužnica biti sužena, odnosno okrivljeni se neće teretiti za ona djela koja se temelje na iskazu prikrivenog istražitelja za događaje koji nisu bili »pokriveni« nalogom istražnog suca. Predsjednik sudskog vijeća Rajko Kipke odredio je nastavak glavne rasprave za 24. listopada. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kuna i direktorica oštetili »Poziciju« za dva milijuna kuna </p>
<p>OSIJEK, 16. listopada</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka, na osječkom je Županijskom sudu nastavljeno suđenje Silviji Vidlak i Goranu Kuni, optuženima za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti i pronevjeru, te Bećiru Ašimiju, koji se tereti za kazneno djelo poticanja na zloporabu položaja. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica tereti Silviju Vidlak da je tijekom 1998. godine, kao direktorica osječke Štedno-kreditne zadruge »Pozicija«, odobravala sama sebi kratkoročne kredite u namjeri da si pribavi protupravnu imovinsku korist. Tako je u više navrata podigla ukupno 376.976 kuna bez sredstava osiguranja povrata kredita. Na taj je način oštetila »Poziciju« za navedeni iznos.</p>
<p>Drugooptuženi Goran Kuna tereti se da je kao predsjednik Izvršnog odbora ŠKZ »Pozicija« 1998. preuzimao veće novčane iznose u poslovnicama zadruge u Donjem Miholjcu i Đakovu radi uplate u glavnu blagajnu u Osijeku. Ukupno je iz poslovnica podigao 427.021 kunu, međutim, novac nije uplatio u korist zadruge, već ga je zadržao za sebe.</p>
<p>Na koncu, optužnica u trećoj točki tereti Silviju Vidlak i Gorana Kunu da su više puta, na teret zadruge, odobrili trećeoptuženom Bećiru Ašimiju nekoliko kredita za potrebe njegova pekarskog obrta. Bez sredstava osiguranja povrata kredita oni su Ašimiju, koji se tereti da ih je potaknuo na ovo kazneno djelo, isplatili ukupno 940.654 kune i tako oštetili ŠKZ »Pozicija«.</p>
<p>Svjedok Goran Kuna mlađi, sin optuženog Gorana Kune, u svome je iskazu ustvrdio kako su Silvija Vidlak i njegov otac bili u dobrim odnosima. Međutim, istaknuo je svjedok, 1998. godine, dok je Silvija Vidlak bila u njihovoj kući, njegov ju je otac upozorio te joj predočio da postoje nepravilnosti u sklopljenim ugovorima. </p>
<p>»Kada joj je to kazao, ona je ljutito izašla iz kuće«, objasnio je svjedok. </p>
<p>Iskaz je dala i bivša šalterska djelatnica ŠKZ »Pozicija« Milka Sarać, koja je objasnila kako su samo optuženici Vidlak i Kuna odobravali kredite klijentima ŠKZ te da nije postojao kreditni odbor. Nadalje je ispričala kako su, dok je postojala zadruga, od »Sonic banke« počele stizati opomene Milici Kuna (supruzi optuženoga), koja je bila jedna od osnivača zadruge. </p>
<p>»Silvija Vidlak je to Milici pokazala, a ova je nakon toga od Silvije tražila da joj se odobre krediti kako bi pokrila dugove. Milica je molila Silviju da to ne kaže njezinu suprugu Goranu jer bi je tada izbacio iz kuće«, ispričala je svjedokinja dodavši kako je bila nazočna kada je Silvija Vidlak u dva navrata Milici Kuna isplatila 15.000 kuna. Osim toga, napomenula je da su u poslovnici ŠKZ »Pozicija« u Osijeku uglavnom radili rođaci Gorana Kune, na što je optuženi kazao da to »nije istina te da je svjedokinja prilično dezorijentirana kada priča tako šta«. </p>
<p>Suđenje se nastavlja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Je li dr. Ljahnycki uopće bio otet? </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Desesetookrivljeni u postupku »zločinačkoj organizaciji«, Radovan Štetić, nastavio je u srijedu iznositi svoju obranu. Kao i dan ranije, opširno je govorio o poslovima sa dr. Borisom Ljahnyckim kojega su, prema optužnici, remetinečki okrivljenici prevarili i iznuđivali u razdoblju od 1996. do 1998. godine.</p>
<p>Štetić je ispričao kako je Ljahnycki dizao nekoliko kredita, a u barem tri pozajmice jamčio je svojim stanom. Tako je jamčio i Mati Šakoti, stricu Ivana Šakote kojega je, prema navodima optužnice, ubio Davor Zečević, također okrivljen kao član »zločinačke«. Istim je stanom Ljahnycki jamčio i Zoranu Pripuzu (također okrivljen, trenutno u bijegu), od kojega je pozajmio 150 tisuća njemačkih maraka, te štedionici »Srebrenjak«.</p>
<p>Radovan Štetić zatim je rekao da je dr. Ljahnycki često putovao po Europi stalno pronalazeći »financijske stručnjake« kojima se oduševljavao. Na taj je način, međutim, tvrdi Štetić, upao u probleme tako što je ostao bez novca, pa su ga razni ljudi počeli progoniti tražeći naplatu svojih potraživanja. </p>
<p>Štetić je ispričao kako ga je jednom prilikom nazvala supruga dr. Ljahnyckoga, Ljiljana, i zatražila 30 tisuća maraka jer je Boris otet u Čatežu. Ona je navodno rekla kako joj muža zatočenoga drže neki Čečeni i Srbi koji traže novac koji su izgubili u Njemačkoj. </p>
<p>Štetić je, kaže, odgovorio da nema tih novaca i ponudio joj da ode u Čatež i pokuša riješiti situaciju, ali je gospođa Ljahnycki to odbila.</p>
<p>Kad se Boris Ljahnycki vratio nakon dva-tri dana, nije govorio da je bio otet. Pričao je, tvrdi Štetić, da su ti ljudi s kojima je bio tražili novac kao neku vrst odštete. Ljahnycki je navodno rekao kako bi nakon svega najradije jednoga od njih ubio, drugoga sterilizirao, a trećega preko šprice zarazio virusom AIDS-a.</p>
<p>Sam Ljahnycki u svojem je iskazu u Remetincu tvrdio da iza otmice u Čatežu stoje upravo Štetić i Miroslav Vuković Olio. </p>
<p>Radovan Štetić, koji iznosi izuzetno opširnu obranu, nastavit će iskazivati i u četvrtak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mlađan obećao da će surađivati sa psihijatrima</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Srđan Mlađan, dvostruki ubojica, kome se sudi i za treće ubojstvo policajca, prvi je put u sudnici progovorio nekoliko dužih rečenica. Na pitanje predsjednice raspravnog vijeća Lane Petö Kujundžić obećava li da će surađivati sa psihijatrima, psiholozima i drugim liječnicima, optuženi je to i obećao govoreći kako shvaća zašto se to čini.</p>
<p>Ovaj preokret u sudnici dogodio se nakon što je saslušano nekoliko svjedoka, među kojima i Mlađanov otac. Kako novih svjedoka nije bilo, Mlađanov je branitelj Silvije Degen ponovio zahtjev da se njegov branjenik temeljito psihijatrijski pregleda. Pogotovu je to potrebno nakon teškog incidenta u sudskoj dvorani kada je udario svjedokinju. </p>
<p>Sudsko je vijeće nakon vijećanja prihvatilo braniteljev zahtjev o dopuni vještačenja i uvelo u zapisnik obećanje optuženoga da će surađivati s liječnicima.</p>
<p>Svjedokinja Ružica Kovačević, blagajnica u Sisačkoj banci u Zvonimirovoj ulici, oboljela je nakon pljačke od PTSP-a i liječi su u jednoj zagrebačkoj klinici. Zbog maske na glavi nije mogla ni u policiji ni u srijedu prepoznati pljačkaša, ali su posljedice traume ostale. Ne usudi se biti sama u prostoriji, plaši se čak i ljudi u crnom, primjerice ronilaca na televiziji.</p>
<p>Svjedok Robert Pavlinek svjedočio je o događaju jer je tog dana u vrijeme pljačke ušao u banku i vidio čovjeka u crnom s krinkom na licu, pa se odmah povukao. Prešao je cestu, ušao u kafić i rekao da treba zvati policiju jer preko puta pljačkaju banku. Nitko mu nije vjerovao, neki su ga gosti gledali s podsmijehom. Time je izgubljeno pet ili 10 dragocjenih minuta. Kad je došla policija, prvo je pomogao prestravljenoj blagajnici.</p>
<p>Optuženikov je otac, govoreći isključivo o odnosu prema sinu, svjedočio kako Srđan nije bio zločesto dijete, a osvrćući se sam na ubojstvo djevojčice u Petrinji, rekao je: »Ne znam kako je to bilo. Srđan je te večeri došao doma, popio čašu mlijeka i legao spavati«.</p>
<p>Sudska je rasprava preseljena u veliku dvoranu Županijskog suda na Zrinjevcu, uz dosad neviđene mjere osiguranja. Prvi je kat bio potpuno ispražnjen, pred vratima je dvoje pravosudnih policajaca detaljno pregledavalo svakoga tko je ulazio u dvoranu. Optuženog je Mlađana čuvalo pet policajaca, četvorica su bila u dvorani. Optuženik je sjedio u drugom redu, a ne u prvome, kao što je to uobičajeno. I zadnja mjera posebnog opreza: Srđan Mlađan sjedio je za sve vrijeme suđenja s lisicama na rukama koje su mu bile sapete na leđima. Takve mjere opreza dosad nisu zabilježene.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 21. studenoga.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dvoje djece otrovano gljivama u kritičnom stanju</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Dvoje od petoro djece, koja su se u petak otrovala gljivom zelenom pupavkom, nalazi se u vrlo kritičnom stanju, izvijestio je u srijedu voditelj Jedinice za intenzivno liječenje na Klinici za pedijatriju KBC-a Rebro dr. Milivoj Novak.</p>
<p> Svi su na dijalizi radi pročišćavanja krvi od otrovnih tvari, no dvoje djece, starosti dvije i deset godina, više je nego kritično, rekao je Novak. </p>
<p> Majka i petero djece između dvije i 15 godina iz okolice Virovitice hospitalizirani su u ponedjeljak u lošem fizičkom stanju nakon što su u petak pojeli otrovnu gljivu zelenu pupavku misleći da je riječ o gljivi sunčanici.</p>
<p> »Radi se o tipičnoj pogrešci neprepoznavanja otrovne gljive«, kaže Novak. </p>
<p> Smrtnost od zelene pupavke kod djece iznosi 50 posto, ovisno o dobi i pojedenoj količini gljive.</p>
<p> Kod trovanja zelenom pupavkom, nakon povraćanja i proljeva za nekoliko dana mogu zatajiti jetra i bubrezi, što može biti kobno za djecu.</p>
<p> Stručnjaci stoga ne preporučuju konzumiranje gljiva djeci mlađoj od 12 godina. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dva samoubojstva u jednom danu </p>
<p>ZABOK, 16. listopada</p>
<p> - U utorak su poslije podne na području Krapinsko-zagorske županije dvije osobe počinile samoubojstvo. </p>
<p>U Velikom je Komoru pokraj Mača, u drvarnici pored obiteljske kuće, samoubojstvo vješanjem počinio B. J. (64). U Markuš brijegu kraj Lobora samoubojstvo je počinila štićenica Doma za psihički bolesne odrasle osobe Loborgrad, V. Š. (64) iz Lepajaca. Skočila je s prozora prvog kata i zadobila teške tjelesne ozljede, pa je prevezena u Traumatološku bolnicu u Zagrebu, ali je putem preminula. Njezino je tijelo prevezeno u Zavod za sudsku medicinu na obdukciju. D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zaplijenjeno 580 šteka cigareta</p>
<p>SPLIT, 16. listopada</p>
<p> – Policija je u utorak u Trilju na državnoj cesti D60 u osobnom automobilu marke »opel omega« imotskih registarskih oznaka, kojim je upravljao I.K. (1972.) iz Sinja, pronašla 580 šteka raznih cigareta koje su ilegalno uvezene u Hrvatsku, rečeno je u splitsko-dalmatinskoj Policijskoj upravi. </p>
<p> Vrijednost pronađenih cigareta, bez oznake Ministarstva financija Republike Hrvatske, procijenjena je na 40.600 kuna, a šteta zbog neplaćanja poreza i carine na 52 tisuće kuna.</p>
<p> Cigarete su oduzete i predane carinarnici, a I.K. će biti kazneno prijavljen za nedopuštenu trgovinu. </p>
<p> Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je I.K. preuzeo cigarete u Vinjanima, da ih je trebao prevesti do Splita i predati drugoj osobi, te da je za to trebao dobiti određenu svotu novca. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Lanac Kempinski želi kupiti opatijske hotele Kvarner i Imperijal</p>
<p>Hoće li se uspjeti na vrijeme razriješiti spor oko vlasništva nad opatijskim hotelima koji već godinama traje između Hrvatskog fonda za privatizaciju, Grada Opatije i Liburnia Riviera Hotela, u čijem su sastavu Imperijal i Kvarner / Ministarstvo turizma je »slučaj opatijski turizam« uzelo u svoje ruke i na inicijativu ministrice sastale su se strane u sporu </p>
<p>OPATIJA, 16. listopada</p>
<p> – Svjetski poznati hotelski lanac, njemački Kempinski, koji ima hotele u Europi, Aziji i na Srednjem istoku, zainteresiran je za dolazak u Hrvatsku, točnije u Opatiju, Dubrovnik i Zagreb. Kempinski je prvenstveno orijentiran na obnovu povijesno vrijednih starih hotelskih zdanja, pa ne čudi da ih u Opatiji zanimaju stoljetni hoteli – Kvarner i Imperijal, koji posluju u sastavu Liburnia Riviera Hotela. </p>
<p>Odbiti Kempinskog značilo bi upropastiti možda šansu stoljeća ne samo za opatijski nego i za hrvatski turizam. Problem je u tome što se oko vlasništva nad opatijskim hotelima već godinama spore LRH, odnosno njegov vlasnik Hrvatski fond za privatizaciju, i Grad Opatija. U taj spor uključeni su i spomenuti hoteli Imperijal i Kvarner. </p>
<p>Zanimanje moćnog Kempinskog nagnalo je stranke u sporu da prije nekoliko dana ponovo sjednu za pregovarački stol, tko zna po koji put, i pokušaju se što prije dogovoriti oko vlasništva, jer je svima jasno da Kempinski neće dugo čekati odgovor iz Opatije. Strane u sporu sastale na inicijativu Ministarstva turizma, točnije ministrice Pave Župan-Rusković, a neposredno nakon smjene dosadašnje tročlane Uprave LRH predvođene Nikicom Karamarkom. Nova predsjednica Uprave LRH mr. Mirjana Mogorović je rekla da bi ulazak Kempinskog u Opatiju značio puno za hrvatski turizam, a Opatiju učinio privlačnijom za druge potencijalne kvalitetne ulagače, ali i privlačnijom za platežno moćnije goste. </p>
<p> Opatija ima samo dva hotela s pet zvjezdica, jedan je Millennium, a drugi Ambasador, koji pripada LRH-u. LRH nema ni jednog hotela s četiri zvjezdice, tri zvjezdice nosi deset njihovih hotelskih zdanja, a određeni broj samo dvije zvjezdice. Svi ti objekti traže ulaganja kako bi se sačuvalo i to skromno zviježđe. LRH trenutno ima 980 zaposlenih s prosječnom plaćom 2800 kuna. U protekle tri godine tu hotelsku kuću je napustilo 300 radnika, a do kraja ove godine prirodnim odljevom otići će ih još 40. </p>
<p>Gradonačelnik Opatije Ranko Vlatković vjeruje kako bi, da se ne izgubi Kempinski, bilo dobro za početak postići rješenje u imovinsko-pravnoj zavrzlami barem oko hotela Imperijal i Kvarner. Naime, ponavlja Vlatković, ako se Kempinskom u što skorije vrijeme ne odgovori, taj svjetski poznati hotelski lanac će otići dalje, a u Opatiji će još jednom žaliti za propuštenom prilikom da nakon 10-godišnjeg propadanja svom turizmu vrate stare slave sjaj. </p>
<p>Ne misli se pritom na 50 godina socijalističkog turizma, nego na vrijeme kad je Opatija bila uz bok Monte Carlu. U prošlih deset godina u deset opatijskih hotelskih objekata boravili su prognanici, od kojih još njih 70 živi u Hotelu Zagreb. Tih deset hotela danas je devastirano i stoga zatvoreno, a riječ je o 600 soba koje cijelo desetljeće nisu bile na tržištu, a ne zna se ni kad će ponovno biti. LRH na ime ratne štete od hrvatske države potražuje 17,5 milijuna eura, a samo dio tog novca preporodio bi tu tvrtku. Obnova tih objekata značila bi i otvaranje barem 200 radnih mjesta. </p>
<p>Ako je suditi prema konkretnom zanimanju Kempinskog za Opatiju, Ministarstvo turizma je »slučaj opatijski turizam« uzelo u svoje ruke, što je vrlo dobro, jer su pojedini turistički stručnjaci počeli uvjeravati hrvatsku javnost da Opatija više ne može računati na vrhunski turizam sa skupim hotelima nego da bi ponudu trebala činiti hotelska zdanja s najviše tri zvjezdice?! To se potkrepljuje tvrdnjama kako je Opatija stiješnjena uz obalni rub pa nema mogućnosti gradnje novih hotelskih zdanja s pratećim objektima, sportskim i zabavnim parkovima, a usto ima relativno veliki broj kišnih dana zbog Učke.</p>
<p>Možda Opatiji ipak nije suđeno da bude skromno ljetovalište? </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Talijanski Generali i na hrvatskom tržištu</p>
<p>Poslije društva za životna osiguranja, Generali za sljedeću godinu najavio početak rada društva za neživotna odnosno osiguranja imovine </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Treći po veličini europski osigurateljni koncern, talijanski Generali, u studenom počinje s aktivnim radom i u Hrvatskoj, a zasad će ugovarati samo životna osiguranja. </p>
<p>Hrvatska je osma tranzicijska zemlja u kojoj je Generali otvorio osiguravajuće društvo koje, za početak, raspolaže s 15 milijuna kuna temeljnog kapitala i još 16,5 milijuna kuna u pričuvama. </p>
<p>Prema najavama na prigodnoj konferenciji za novinare organiziranoj u povodu početka rada, Generali do 2010. godine kani osvojiti 10 posto tržišta životnih osiguranja. Već sljedeće godine u Hrvatskoj će osnovati još jedno osiguravajuće društvo koje će se baviti neživotnim osiguranjima, odnosno osiguranjem imovine i očekuje da će na tom dijelu tržišta imati udio od najmanje pet posto. Automobilska osiguranja u ponudi Generalija naći će se tek 2005. godine. Da bi ostvarili ove ciljeve, prema riječima Ewalda Felbara, predsjednika Uprave Generali životno osiguranje Zagreb, osnivač – bečka podružnica talijanskog osiguratelja zadužena za širenje u zemlje srednje i istočne Europe, u Hrvatsku kani uložiti 35 milijuna eura. </p>
<p>– Generali je razmatrao i mogućnost ulaska na hrvatsko tržište kupnjom kojeg od postojećih osiguravajućih društava, a na kraju se ipak odlučio za greenfield investiciju i posebno smo zadovoljni što smo odobrenje za rad dobili u vrlo kratkom roku. Ovo smatramo nekom vrstom povratka u Hrvatsku jer na ovim smo prostorima prije II. svjetskog rata bili jedan od vodećih osiguratelja, a u Zagrebu smo bili vlasnici brojnih zgrada i nekretnina koje je nacionalizirala bivša država. Generali će ispitati postoji li, u sklopu međudržavnih sporazuma između Italije i Hrvatske, mogućnost povrata te imovine, ali to ne povezujemo s osigurateljnim poslovanjem u vašoj zemlji – rekao je u odgovorima na novinarska pitanja Dietrich Karner, predsjednik Uprave Generali Holding Vienna Group. </p>
<p>Prema navodima predstavnika Generalija, ovaj koncern je u 2001. godini ostvario 46 milijardi eura premijskih prihoda, od čega na Europsku uniju otpada 86 posto, dok je u tranzicijskim zemljama ostvario 530 milijuna eura premije. U ove iznose još nije uračunat premijski priljev osigurateljnih društava koje je u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nedavno preuzeo od švicarskih osiguratelja.</p>
<p> Sjedište Koncerna Generali je u Trstu, a sastoji se od 107 osiguravajućih društava, 54 holdinga i poduzeća koja se bave pružanjem financijskih usluga, šest velikih tvrtki koje djeluju na tržištu nekretnina, a ima udio u još oko 300 tvrtki. Koncern ima 60.000 zaposlenih, njegova kapitalna ulaganja do kraja 2001. godine iznosila su više od 175 milijardi eura, a oko 400 milijuna uloženo je u osvajanje tržišta u srednjoj i istočnoj Europi. Osnovan prije 170 godina, s prepoznatljivim lavom u svojem zaštitnom znaku, Generali je posljednjih godina osvojio relativno visoke udjele na europskim tržištima životnih osiguranja, a sada je talijanski lav krenuo i u osvajanje hrvatskog tržišta. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Čović najavio dodatnu provjeru poskupljenja struje </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - O tome što sve novi tarifni sustav donosi industriji u naleketriziranoj atmosferi u prepunoj dvorani HGK pokušali su raspraviti predstavnici poduzeća i HEP-a. </p>
<p>Ispostavilo se, međutim, da mnogima iz privrede, barem bučnom dijelu koji je došao u HGK, nisu poznate sve novine koje donosi novi tarifni sustav, ali niti da nisu voljni o tome saslušati predstavnike HEP-a, već da žele isključivo čuti priznanje da struja jest poskupila i da je Vlada (ministar Vidović) bila u pravu kada je rekla da je HEP obmanuo i Vladu i potrošače. </p>
<p>HEP je izračunao da će industrijskim potrošačima na naponu 110 kW struja poskupiti 5,7%, na 35 kW 12%, a na 10 kW (taj napon koristi i većina danas okupljenih privrednika) pojeftiniti za 4%.</p>
<p>Podaci zagrebačke Elektre za rujan uz neka odstupanja potvrđuju HEP-ove procjene, a ukupno poskupljenje struje na srednjem naponu iznosi 0,2%, a ako se tome doda i visoki napon, poskupljenje iznosi ukupno 0,39%. </p>
<p>Istina je, međutim, da je struja nekim poduzećima struja poskupila i po više od 50%.</p>
<p>Predstavnici HEP-a izjavili su kako su takvi slučajevi i očekivani budući da su neka poduzeća do sada struju plaća ispod proizvodne cijene koja se kreće od 25 do 30 lipa po kWh na visokom naponu. Proizvodnu cijenu HEP ističe jer očekuje da će se vrlo brzo na tržištu pojaviti i drugi dobavljači, pa će povlašteni kupci struju moći kupovati i od njih.</p>
<p>Predsjednik uprave HEP-a Ivo Čović najavio je da će se pojedinačno razmotriti svi slučajevi u kojima je struja poskupila više od 15% i vidjeti može li se to poskupljenje svesti na nižu razinu. (www.bankamagazine.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Modernizacija Ininih rafinerija se isplati</p>
<p>POREČ, 16. listopada</p>
<p> – Ina bi u modernizaciju svojih rafinerija u Rijeci i Sisku do 2005. godine trebala uložiti oko 360 milijuna dolara. To je preduvjet opstanka jer se od početka 2006. ni u Hrvatskoj niti na drugim tržištima neće moći prodavati goriva koja ne zadovoljavaju sve strože europske standarde kvalitete. Zato rafineriji koja ne bude mogla zadovoljiti te uvjete prijeti zatvaranje. </p>
<p>To je na početku međunarodnog simpozija »Goriva 2002« naglasio predsjednik Organizacijskog odbora i direktor Sisačke rafinerije Boris Čavrak. Sada europski standardi Euro 3 dopuštaju 150 ppm (tisućinki postotka) sumpora u benzinu i 350 u dizel gorivu. Nakon 2005. ta će granica biti spuštena na samo 50 ppm za benzin i dizel, a iza 2009. na samo 10 ppm za sve vrste goriva. Mnoge države će zbog sve jače konkurencije te standarde uvesti i ranije. </p>
<p>Istodobno, velik dio proizvodnje iz Ininih zastrijelih rafinerija ne zadovoljava ni postojeće europske standarde. Zato je Vlada odobrila Ini da na domaćem tržištu može prodavati benzine u kojima ima do tisuću ppm sumpora i dizel s udjelom sumpora do 5000 ppm, kaže Čavrak. </p>
<p>Stoga je sada presudni trenutak za naše rafinerije, upozorava direktor Inine rafinerijske prerade dr. Emir Cerić. Predviđena ulaganja, dodao je, trebala bi omogućiti da do kraja 2005. rafinerije proizvode goriva koja će zadovoljavati standarde kvalitete što će ih Europska unija uvesti tek 2009. godine. »Nadamo se da ćemo to uspješno ostvariti uz pomoć Vlade«, kaže Cerić. </p>
<p>Prema Ininom strateškom planu poslovanja, paralelno teku pripreme za modernizaciju obje rafinerije po strogim kriterijima kvalitete koje nameću EU i automobilska industrija, napominje Čavrak. Završena je studija izvodljivosti, a ovih dana će se među četiri ponude za tehnologiju iz SAD i Italije izabrati najbolja. Potom slijedi natječaj za izbor izvođača radova. </p>
<p>Ina novac planira osigurati iz vlastitih sredstava, a dio iz kredita. Studija američke agencije za poticanje ulaganja (TDA) pokazala je da se radi o vrlo isplativom ulaganju s očekivanim povratom od 15 do 28 posto na uloženi novac. Dodatni argument za to ulaganje je podatak da rafinerije u okruženju nemaju slobodnih kapaciteta, kaže Čavrak. Uz to, modernizacija rafinerija će povećati vrijednost Ine, čija bi privatizacija trebala početi krajem ove ili početkom naredne godine. </p>
<p>»O navodnoj potrebi zatvaranja jedne Inine rafinerije najviše govore naši konkurenti kako bi što lakše uskočili na hrvatsko tržište. Ali uvoznici derivata bi tada radili samo tamo gdje imaju interes, što bi u nekim dijelovima Hrvatske moglo stvoriti probleme u opskrbi«, upozorava Čavrak. </p>
<p>Na simpoziju, koji je organiziralo Hrvatsko društvo za goriva i maziva uz pomoć Ine, okupilo se oko 250 stručnjaka za preradu nafte i kvalitetu goriva iz Hrvatske i još petnaestak zemalja. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vrijeme kada je nafta bila najskuplja </p>
<p>Kao da svijetu nije bilo dosta što je godinama morao u redovima čekati za benzin, čije su dragocjene kapi bile sve skuplje, što je gospodarstvo tonulo u recesiju i što su na kraju zavladali strah i neizvjesnost – nova je kriza bila na pomolu…</p>
<p>Zlatno dobra OPEC-a od 1974. do 1978. bilo je razdoblje golemih prihoda, ali je u konačnici to proizvođačima donijelo više štete nego koristi. Čudno, ali istinito. »Novac koji nismo mogli potrošiti«, kako je izjavio iranski šah Reza Pahlavi, stajao ga je kraljevstva. Taj novac je za sve proizvođače značio inflaciju, korupciju, političke i socijalne napetosti, kaos i konačno stvorio želju za promjenom vlasti. </p>
<p>To je bila pozadina iranske revolucije, izgnanstva šah Reze Pahlavija, koji je sanjario o »arapskoj Švicarskoj«, i dolaska na vlast islamskog fundamentalista ajatolaha Homeinija.</p>
<p>Zapad je obuzela jeza. Ne samo da je prošlo vrlo malo vremena od arapskog naftnog embarga iz 1973. nego je bilo i pitanje hoće li se religijski fundamentalizam, koji prezire i odbacuje vrijednosti Zapada, iz Irana proširiti i na susjedne zemlje – Kuvajt, Irak, Saudijsku Arabiju? </p>
<p>Zbog revolucije nafta iz Irana nije tekla od prosinca 1978. do jeseni iduće godine, što su donekle nadoknadile zemlje OPEC-a. Primjerice, Saudijska Arabija je sa tadašnje razine od 8,5 milijuna barela dnevno do kraja 1978. proizvodila 10,5 milijuna barela dnevno.</p>
<p> Iran je tada bio drugi svjetski izvoznik, čija je dnevna razina proizvodnje u najboljim danima dosezala i do 6 milijuna barela. Inače, Iran danas raspolaže s kapacitetima za proizvodnju do 3,8 milijuna barela dnevno. Kako je svijet tada trošio 50 milijuna barela dnevno (danas 76 milijuna), iranski udio je, dakle, bio oko 5 posto. Posljedica je bila da je 1978. barel nafte stajao 13,60 dolara, a već iduće godine 30,03 dolara. </p>
<p>Da im se opet ne bi ne dogodilo da stoje u redovima kao 1973., potrošači su panično nastojali uvijek voziti punim rezervoarom, pa su se redovi za benzin ipak stvarali. I kompanije su također, procjenjujući nesigurnu budućnost, nastojale popuniti zalihe. Zbog panike odjednom je porasla potražnja te je manjak na svjetskom tržištu 1979. godine iznosio 3,5 milijuna barela dnevno unatoč tome što su zemlje OPEC-a znatno povećale proizvodnju.</p>
<p>Nakon revolucije Iran je i gospodarski i politički bio u potpunom kolapsu, što je dalo susjednom Iraku priliku za napad. </p>
<p>Dvije zemlje odavno su u povijesnom suparništvu (Mezopotamija – moderni Irak, i Elam – današnji Iran), no to je bio samo paravan za mržnju koju su poticale vođe dviju zemalja Homeini i Hussein. Kažu da je njihova međusobna mržnja bila osobna, a uzrok rata bila je mješavina političkog, ekonomskog, religijskog, etničkog i ideološkog rivalstva te ponajviše posljedica arbitražno nastale granice nakon raspada Otomanskog carstva. </p>
<p>Uzevši sve u obzir, ipak se ponajprije radilo o težnji za supremacijom nad Arapsko-perzijskim zaljevom ili jednostavnim rječnikom rečeno – o gramzivosti. Uostalom, nafta uistinu znači novac. </p>
<p>Irak je, dakako, odmah napao iranska naftna područja, Iran je uzvratio istom mjerom, tako da je domalo svijet ostao bez 4 milijuna barela nafte dnevno, što je onda predstavljalo 6 posto svjetske potražnje. Spot cijene ubrzo su počele ponovo rasti te je za jedan barel nafte postignuto nominalnih 42 dolara. Usporedbom ondašnjih i današnjih cijena to bi bilo kao da barel danas stoji 85,2 dolara. To je jedna od najviših ikad postignutih cijena u povijesti nafte.</p>
<p>Usput, najviša je cijena nafte zabilježena daleke 1864. godine – 86,19 dolara za barel, i to zbog nesređenog naftnog tržišta. </p>
<p>Upravo su astronomske cijene, kao i njihovi uzroci, dakle naftni šokovi, potaknuli u vrijeme iračko-iranskog rata aktiviranje prirodnih regulatora tržišta. Svijetu je, naime, pomalo dojadilo da je stalno izložen na milost i nemilost događanjima na Bliskom istoku, pa ponajprije opada potrošnja nafte. Svijet je 1979. godine trošio 65,22 milijuna barela dnevno, a potrošnja je pet godina kasnije pala na 58,74 milijuna barela. </p>
<p>Znatna se sredstva počinju ulagati u istraživanje i razvoj izvan kriznih bliskoistočnih područja, pa OPEC polako gubi dominantan udio na tržištu. Primjerice, kartel je krajem 1977. proizvodio čak polovicu svjetske nafte, da bi 1985. udjel OPEC-a pao na 29 posto svjetske proizvodnje… I cijena nafte se smanjivala, pa je sa spomenute rekordne razine sredinom osamdesetih pala na 42,70 dolara po barelu, a krajem osamdesetih na tek 24,45 dolara.</p>
<p>Tko zna koliko bi nisko pala da ponovo nije izronio Saddam Hussein.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Linić: Izravnih potpora drvnoj industriji neće biti</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – »Ova Vlada ne misli mijenjati politiku tečaja nego nizom mjera pokušava osigurati uvjete za lakše poslovanje gospodarstva«, rekao je u srijedu potpredsjednik Vlade Slavko Linić na Poslovnom klubu na temu »Gospodarski i strukturni problemi industrijske prerade drva u Hrvatskoj« održanom u sklopu 29. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Linić je dodao da dio privatizacijskih prihoda pokriva golem proračunski deficit te da uz enorman broj nezaposlenih i nasilno umirovljenih koji u prosjeku imaju 52 godine Vlada nije u stanju nositi se s neracionalnim tečajem. </p>
<p>Prema Linićevim riječima, točno je da je nizom bilateralnih sporazuma, kao što je onaj s CEFT-om, omogućen veći uvoz roba u Hrvatsku, ali isto je tako točno da je omogućen i njihov izvoz. Vlada je, kaže on, u lipnju zahtijevala ograničenje izvoza drvne mase iz Hrvatske, ali je šumarski lobi to zasad spriječio. No, Vlada će ustrajati da se do 15. studenoga riješi to pitanje. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade je naglasio da izravne potpore drvnoj industriji neće biti. Izravnu potporu, prema njegovim riječima, dobivaju i dobivat će samo turizam i poljoprivreda, što je jasno naglašavano od prvog dana mandata ove Vlade.</p>
<p>Direktor Croatia drva Ferdinand Laufer je rekao da je prvi put u povijesti domaće drvne industrije u 2001. godini zabilježen veći uvoz drvnih proizvoda nego izvoz. Uvoz je bio vrijedan 345 milijuna dolara, a dok je izvoz iznosio 325 milijuna dolara. Primjerice, samo namještaja u prošloj godini uvezli smo za 224 milijuna dolara, dok je ta brojka 1990. godine iznosila 50 milijuna dolara. </p>
<p>Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski rekao je da će Vladin program mjera pomoći drvnoj industriji da stane na vlastite noge. Dodao je da 95 posto drvne sirovine Hrvatske šume isporučuju domaćoj drvnoj industriji, a izvoze samo drvo topole koje se kod nas ne prerađuje. Prema njegovim riječima, zabrinjava da je ukupni dug domaće drvne industrije dosegao 280 milijuna kuna, od čega je 150 milijuna kuna pristiglo na naplatu. </p>
<p>On je napomenuo da Hrvatske šume nisu krive što je domaća drvna industrija nekonkurentna, što im predbacuju i domaće poslovne banke koje bi trebale pratiti njihovo poslovanje. U ovom trenutku procjenjuje se da toj industriji treba više od 200 milijuna eura kapitala, od čega bi 51 posto trebalo utrošiti u investicije, a 49 posto u obrtna sredstva. Prema procjeni, te bi investicije povećale izvozni potencijal domaće drvne industrije za oko 30 posto. Međutim, domaća drvna industrija mora se nositi s nelojalnom konkurencijom namještaja iz uvoza, često upitne kvalitete pa se ne može prodati na nama susjednim tržištima i ona onda završava na domaćem tržištu. </p>
<p>Predsjednik Sindikata drvne i papirne industrije Franjo Janeš rekao je kako Sindikat mora zaštititi 17.800 radnih mjesta u 86 drvno-prerađivačkih tvrtki jer prijeti opasnost da se ugase. On je napomenuo da 714 domaćih pilana obavlja tzv. uslužni rez za talijanske proizvođače namještaja te se tako iscrpljuje sirovinska baza Like iz Gorskog kotara. </p>
<p>Linić je pozvao drvoprerađivače da izrade nove norme i standarde – što resorna ministarstva nisu u stanju učiniti – jer se postojeći temelje na zastarjelom JUS-u. </p>
<p>On je ocijenio da je doprinos Hrvatskih šuma državnom proračunu nebitan, jer 10.000 zaposlenih u trgovačkom društvu koje gospodari prirodnim resursima može puno i potrošiti. Ali tim problemima morat će se pozabaviti Uprava Hrvatskih šuma, čijim rezultatima poslovanja Vlada nije zadovoljna.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prosvjed protiv novog vlasnika sisačke Željezare</p>
<p>ZAGREB, SISAK,16. listopada</p>
<p> – Tristotinjak radnika Željezare Sisak Nova prosvjedovalo je u srijedu ujutro pred upravnom zgradom tvornice jer, kako kažu, Uprava i novi vlasnik, austrijsko-ruski koncern Trubo Impex, ne ispunjavaju ugovorne obveze prema radnicima. Naime, plaće za kolovoz i rujan nisu isplaćene, a kako nisu osigurani uvjeti za nastavak proizvodnje radnici su od 1. listopada na čekanju ili prisilnom godišnjem odmoru.</p>
<p>Okupljenim radnicima obratili su se glavni direktor Krešimir Landeka i stečajni upravitelj Željezare Sisak Ilija Matić. Međutim, oni nisu mogli reći kada će plaće za kolovoz i rujan biti isplaćene i hoće li i kad Uprava pozvati radnike na posao. Landeka je kazao da predstavnici vlasnika u četvrtak dolaze u Hrvatsku te da će se u slijedeća dva dana razgovarati o stanju u Željezari i poslovnim planovima. O zaključcima razgovora radnici će, najavio je, biti obaviješteni početkom slijedećeg tjedna.</p>
<p>Landeka je kazao da Željezara pregovara o novim zajmovima, naglasivši da sam Trubo Impexs nema namjeru odustati od svojih ulaganja u Hrvatskoj. S druge strane, ne pronađe li se rješenje u okviru odredbi ugovora, kazao je stečajni upravitelj Matić, on će biti raskinut, a nekoliko je inozemnih tvrtki već izrazilo zanimanje da postanu strateški ulagač u Željezari.</p>
<p>Sindikat metalaca je 30. rujna Stečajnom vijeću Trgovačkog suda u Zagrebu uputio zahtjev za preispitivanjem ugovora kojim je Trubo Impex u siječnju kupila Željezaru za simboličnu 1 kunu, tvrdeći da novi vlasnik ne poštuje preuzete obveze te da su prava radnika znatno smanjena. Naime, predstavnici sindikata su upozorili da se ne isplaćuju naknade prijevoza, jubilarne nagrade i solidarna pomoć. Poslodavac, kaže sindikat, odbija i pregovore o kolektivnom ugovoru.</p>
<p>O sadržaju zahtjeva obaviješteno je i ministarstvo gospodarstva čiji će sužnosnici u petak, na poziv Gorana Krmpotića, vršitelja dužnosti pomoćnika ministra za industriju i privatizaciju, sastati sa stečajnim upraviteljem Matićem, direoktorom Landekom i predsjednikom Nadzornog odbora Željezare Sisak Nova Vladimirom Malininom, predstavnikom vlasnika. </p>
<p>Prilikom kupnje Željezare, kada je preuzeo 1700 od 2030 radnika, Trubo Impeks za 5 milijuna eura otkupio postojeće rezervne dijelove i zalihe gotovih proizvoda. osim toga, Trubo Impex se obvezao da će odmah po preuzimanju uložiti 2,5 milijuna eura u remont pogona te 7,5 milijuna eura u modernizaciju postrojenja u slijedeće dvije godine. Od siječnja je tako obavljen redovni remont dijela pogona. Prema Landekovim riječima, novi je vlasnik u željezaru do sada uložio oko 11 milijuna eura, od čega određeni dio u sirovini za proizvodnju. </p>
<p>Trubo Impex je u siječnju najavio da će ove godine proizvodnja dosegnuti 155 tisuća tona gotovih proizvoda., što je oko sto tisuća tona više nego lani. Međutim, do sada je, rekao je Somić, proizvedeno tek oko 35 tisuća tona. Naime, Željezara je punim kapacitetom radila nekih dva i pol mjeseca od kada je Trubo Impex ušao u poduzeće, no nakon toga je proizvodnja počela slabiti. Prema riječima predsjednika uprave Krešimira Landeka, najavljeno povećanje proizvodnje u siječnju nije bilo pretjerano optimistično – bilo je to prije ograničenja uvoza čelika kojeg je proveo SAD-a, poskupljenja struje, plina i cijene sirovina na svjetskom tržištu i prije »tihih sancija«. </p>
<p>Tada je privatizacija Željezare često je isticana kao primjer uspješnog stečaja s prustrojem – nakon samo četiri mjeseca potpisan je ugovor sa strateškim partnerom koji je najavio povećanje proizvodnje bez otkaza. Međutim, radnici okupljeni na prosvjedu drže da bi bilo bolje da poduzeće sada ponovno ode u stečaj jer bi tada primali naknadu za nezaposlene sa Zavoda za zapošljavanje, a sada već dva mjeseca nisu primili zarađene plaće – koje su počele kasniti u lipnju – i nemaju od čega živjeti.</p>
<p> P. Bulić, H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Zabrinutost zbog brzog uvođenja sankcija Hrvatskoj - nepotrebna?</p>
<p>Članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj iz zemalja EU kažu da je informacija o trenutačnom uvođenju sankcija »čista glupost« / Britanci u svoje povlačenje ratifikacije ugradili mehanizam brzog reaktiviranja tog procesa / Unija nema ni vremena ni koncentracije baviti se pravnim detaljima spora između Hrvatske i Haaškoga suda pa se zaustavila na pojednostavljenoj izjavi da svaki optuženik treba biti izručen Tribunalu. No, stanje će biti ozbiljno, upozoravaju diplomati, ako se na kraju pravnog spora Hrvatska odluči ne poštovati konačnu odluku Suda </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Diplomati zemalja članica Europske unije uputili su hrvatskim vlastima neslužbenu poruku kako vrijeme za izbjegavanje odluka Haaškoga suda istječe, no nema govora o tome da će ikoja međunarodna institucija u roku od nekoliko dana Hrvatskoj nametnuti sankcije - rekli su Vjesniku diplomatski izvori u Zagrebu i Bruxellesu.</p>
<p> Jedan hrvatski diplomat izjavio nam je kako je paničarenje o brzom uvođenju sankcija posve nepotrebno.</p>
<p>Takvu tezu Vjesniku su potvrdili i članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj iz zemalja Europske unije, rekavši da je informacija o trenutačnom uvođenju sankcija »čista glupost«. </p>
<p>Europska unija, odnosno njezine članice, nakon službenih upozorenja da Hrvatska ne smije dovesti u pitanje suradnju s Haaškim sudom, nastavile su s neslužbenim političkim pritiscima kako bi se stanje što prije razriješilo. Unija se zasad ne želi upuštati u nagađanja što će učiniti ako Hrvatska nastavi odbijati izručiti optuženoga generala Janka Bobetka Haaškom sudu. </p>
<p>No, svi diplomati s kojima smo razgovarali, naveli su nam da službeni Bruxelles nema namjeru hitno uvesti sankcije Hrvatskoj. Europska unija nema ni vremena ni koncentracije baviti se pravnim detaljima spora između Hrvatske i Haaškoga suda. Zato se zajedno sa svim zemljama članicama zaustavila na pojednostavljenoj formulaciji da svaki optuženik treba biti izručen Tribunalu, objasnio nam je jedan visoko pozicionirani diplomat. Dodao je da je Uniji, kao i ostalim međunarodnim čimbenicima, funkcioniranje i kredibilitet Haaškog suda zbog cijele regije od iznimne važnosti pa se ne mogu očekivati promjene ponašanja. </p>
<p>»Svi snažno podržavamo rad Haaškoga suda i njegove se odluke moraju poštovati«, istaknuo je Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Iako se u ozbiljnim diplomatskim krugovima ne razgovara o uvođenju službenih sankcija Hrvatskoj, navodi se ipak kako će stanje biti ozbiljno ako se na kraju pravnog spora Hrvatska odluči ne poštovati konačnu odluku Suda. U takvom scenariju, Hrvatska gubi europsku perspektivu i dobiva neslužbenu izolaciju od međunarodne zajednice, kakvu je već iskusila za vrijeme bivšeg režima. </p>
<p>Prvo takvo upozorenje došlo je iz Velike Britanije, koja je u svom parlamentu zaustavila proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. O takvoj mjeri Britanci su izvijestili svoje partnere u Uniji prije nego što je službeno stupila na snagu. </p>
<p>Ipak, kako su Vjesniku kazali diplomatski izvori, Britanci su u to povlačenje uveli mehanizam po kojem se proces ratifikacije može vrlo brzo reaktivirati. Prema tvrdnjama diplomata u Bruxellesu, u Uniji i dalje postoji potpuni konsenzus o potrebi ulaska Hrvatske u EU. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HRT će biti razdvojen do kraja godine? </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - Na početku petog tjedna 25. sjednice, Hrvatski sabor raspravljao je u srijedu o poslovanju i programu Hrvatske radiotelevizije. </p>
<p>Predstavljajući dopunsko izvješće o radu Upravnog vijeća HRT-a, njegov predsjednik Miljenko Jelača istaknuo je da gotovo nijedan rok za provedbu Zakona o HRT-u, određen nakon njegova donošenja 10. ožujka 2001., nije ispunjen. HRT još nije razdvojen na dvije javne ustanove - Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio, što je trebalo biti učinjeno do 1. srpnja ove godine. </p>
<p> Dodao je kako iz pisma ministra kulture Antuna Vujića, upućenog 14. svibnja Vladi, proizlazi da bi se taj rok mogao produžiti do 31. prosinca. Zastupnici su kritizirali to što kasni provedba zakona. Jadranka Kosor (HDZ), Luka Roić (HSS) i Ivan Čehok (HSLS) izrazili su sumnju da će nakon razdvajanja Hrvatski radio teško moći ispunjavati svoju funkciju nacionalne radiopostaje, jer se neće moći nositi s konkurencijom komercijalnih i lokalnih postaja.</p>
<p> Neki od zastupnika kritizirali su rad pojedinih članova Vijeća HRT-a, a Roić je istaknuo kako neki od njih zloupotrebljavaju program za osobnu promociju. Posebno je žestok bio Anto Kovačević (HKDU) kojeg smeta što su u Vijeću i neki od pripadnika Alijanse za treću Hrvatsku.</p>
<p>Zastupnici su kritizirali i izvješće o radu Vijeća za radio i televiziju, tijela ovlaštenog za davanje koncesija elektroničkim medijima. Posebno su zamjerili što se izvješće daje za razdoblje od 19. srpnja 2000. do 31.ožujka 2002. iako bi se ono po zakonu trebalo podnositi jednom na godinu. Zatražili su podatke o vlasničkoj strukturi elektroničkih medija i o provedenoj kontroli njihova programa. Kako je rekla predsjednica Vijeća Branka Zovko-Cihlar, ta zadaća nije provedena i zato što Vijeće raspolaže skromnim novčanim iznosima. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Paiću, koji zna za zlostavljanja u Lori, prijetili ubojstvom ako će svjedočiti</p>
<p>SPLIT, 16. listopada</p>
<p> - »U bloku C Vojno-istražnog centra Lora vidio sam krv i izmet i čuo zapomaganje. Tvrtko Pašalić, koji je Marija Barišića i mene vodio kroz taj dio zatvora, rekao nam je da su u bloku C posebni gosti - neevidentirani - i da se s njima može raditi što se hoće«, izjavio je u srijedu na splitskom suđenju časnik HV-a, bivši vojni policajac Milorad Paić. »Ljudi iza mene nisu ni za što odgovorni jer pravi krivci još slobodno šeću Splitom, Šibenikom, Zadrom i Zagrebom«, istaknuo je Paić u nastavku suđenja osmorici bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin počinjen 1992. u Lori. </p>
<p>Inače, nakon iskaza danog istražnom sucu, Paiću se neprestano prijeti smrću pa je dobio dvadesetčetverosatnu policijsku zaštitu. »Posljednji put mi je telefonom prekjučer nepoznati muškarac koji govori kajkavski, zaprijetio da ne dolazim svjedočiti jer da ću biti likvidiran«, izjavio je svjedok. </p>
<p>Paić je rekao da je u ćelijama vidio ozlijeđene pritvorenike. U hodniku je bio stol s induktorskim telefonom, a na zidu obješen krvavi pokrivač. Paić je prisustvovao i prijevozu zarobljenika u Šibenik koje je trebalo tamo skloniti jer je u Loru dolazio Crveni križ. Pritvorenici su ulazeći u kamione prolazili kroz špalir vojnih policajaca koji su ih batinali. </p>
<p>Istaknuo je da je Barišić o svemu što su vidjeli u Lori izvijestio zapovjedništvo 72. bojne Vojne policije. Zbog nepravilnosti u Lori Paić i Barišić bili su kod predsjednika Tuđmana, ministra obrane Šuška i drugih državnih i vojnih dužnosnika. Nakon tih razgovora udaljeni su iz Vojne policije i degradirani.</p>
<p>Tijekom Paićeva svjedočenja, obrana je dvaput prekinula raspravu. Najprije je tražila da on svjedoči neposredno ne prihvaćajući njegov zahtjev da se pročita iskaz iz istrage, a zatim da se svjedočenje dano istražnom sucu izdvoji iz spisa što nije prihvaćeno. </p>
<p>Svjedok je neposredno ispitan, a obrana je prigovarala da su tužiteljeva pitanja sugestivna. </p>
<p>Josip Tabula, umirovljeni vojni policajac, rekao je da nikad nije bio u Lori i nije čuo za zlostavljanja zatvorenika. Naime, Barišić je svjedočio da je Tabula prisustvovao prijevozu zarobljenika. Svjedok Tabula je to opovrgnuo i prozvao Barišića čudakom »koji je jednom i sam rekao da prijateljuje s vješticama i gospodari zmijama«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Slučaj Gospić«: U četvrtak će svjedočiti patolog iz Beograda</p>
<p>RIJEKA, 16. listopada</p>
<p> - U četvrtak bi na Županijskom sudu u Rijeci na suđenju »gospićkoj skupini« trebao svjedočiti patolog iz Jugoslavije dr. Zoran Stanković, ravnatelj Vojno-medicinske akademije u Beogradu. On je 1991. u Udbini obavio obdukciju 24 leša, civila ubijenih na Lipovoj Glavici kod Perušića koje su na liniji razgraničenja pronašle srpske paravojne formacije. </p>
<p>U srijedu je suđenje prekinuto oko 12.30 sati, jer je prvooptuženi Tihomir Orešković osjećao zdravstvene tegobe - slabost i prehladu.</p>
<p>Prethodno je svjedočio predsjednik Kriznog štaba Gospića dr. Dražen Jurković, koji je, između ostalog, rekao da je o odvođenju civila iz Gospića saznao tek kad je počela istraga u »slučaju Gospić«. Napomenuo je da se ne bi upuštao u procjene tko je potkraj 1991. zapovijedao Vojnom policijom u Gospiću, ali je naglasio da su u rujnu i listopadu te godine svi bili odgovorni Operativnom štabu za Liku koji je oformio Ante Karić, kojeg je zamjenjivao Tihomir Orešković.</p>
<p>Svjedoku Petru Baraču iz Gospića su sredinom listopada 1991. odvedeni majka i brat. Tih je dana, u nastojanju da nešto sazna o njima, Barač tražio pomoć i od Ivana Zvonimira Čička, a osobno je zvao i Milana Đukića. Prema njegovoj tvrdnji, rodbina nestalih Gospićana je tada za pomoć molila i Zdravka Tomca, a on je o tome razgovarao i s Vladimirom Veselicom. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Stazić: HRT je pod kontrolom politike koja nikad nije dobila potvrdu ni na kakvim izborima </p>
<p>Roić: Neki članovi Vijeća HRT-a koriste televiziju za osobnu promociju/ Kovačević i Škare Ožbolt: Zastupnicima je uskraćeno biti članovima Vijeća, a u njemu sjede članovi Alijanse za treću Hrvatsku/ Kramarić: Ovakve rasprave suprotne su zalaganju za neovisnu i nepolitiziranu televiziju </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Polemičnu raspravu o poslovanju i programu Hrvatske radio-televizije u srijedu je, u nastavku 25. sjednice Hrvatskog sabora, izazvalo Dopunsko izvješće o radu Upravnog vijeća HRT-a. Predstavljajući ga, predsjednik Vijeća Miljenko Jelača posebno je istaknuo da od donošenja Zakona o HRT-u, 10. ožujka 2001., nije ispunjen gotovo nijedan od postavljenih rokova. </p>
<p>»Upravno vijeće, umjesto u roku od 90 dana, imenovano je 93 dana nakon donošenja Zakona, a konstituirano nakon 133 dana. Statut HRT-a trebao se donijeti nakon 60 dana, a stupio je na snagu tek devet mjeseci od donošenja Zakona. Zbog tih kašnjenja HRT još uvijek nije podijeljen na Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju kao dvije javne ustanove, što je trebalo biti obavljeno do 1. srpnja 2002.«, upozorio je Jelača, dodajući da će rok za razdvajanje vjerojatno biti produljen do 31. prosinca. </p>
<p>U raspravi po klubovima svi zastupnici kritizirali su nepoštivanje zakonskih rokova, a neki od njih imali su zamjerke na rad nekih članova Vijeća HRT-a, pri čemu je posebno žestok bio Anto Kovačević (Kluba HSP-HKDU-a). </p>
<p>»Zastupnicima je uskraćeno biti članovima Vijeća, a u njemu sjede članovi Alijanse za treću Hrvatsku koji nisu dobili mandat od naroda, a ne bi ga mogli dobiti niti u svom župnom uredu. Tuđmanova Hrvatska još nije nestala, Račanova još nije nastala, a oni već misle na treću, misleći na svoju i Mesićevu vreću«, rekao je Kovačević. </p>
<p>Na pripadnost nekih članova Vijeća HRT-a Alijansi za treću Hrvatsku upozorila je i Vesna Škare-Ožbolt, u ime Kluba DC-a, istaknuvši i problem sukoba interesa. »Kako to da promocija studenata Evangeličkog fakulteta u Osijeku, čiji dekan je član Vijeća, može biti tema Dnevnika, a proslava 140 godina Hrvatskih željeznica ne može?«, upitala je. Jadranka Kosor (HDZ) istaknula je da HRT od 1. srpnja djeluje protuzakonito, jer nije podijeljen na radio i televiziju, dodavši da još nisu donijeti podzakonski akti koji bi pratili razdvajanje. Upozorila je i da bi nakon razdvajanja Hrvatski radio mogao doći u nepovoljan položaj što bi otežalo njegovu funkciju nacionalne radio-postaje, s obzirom da radio od marketinga ostvaruje dva posto sredstava, a od pretplate 20 posto.</p>
<p>Sličan stav iznio je i Luka Roić, u ime Kluba HSS-a, koji smatra da Hrvatski radio sa svojim programom ne bi imao velikih izgleda u tržišnoj utakmici s komercijalnim radio-postajama. »Neki članovi Vijeća HRT-a koriste televiziju za osobnu promociju, pri čemu ponekad zloupotrebljavaju i Dnevnik za napade na pojedine dužnosnike«, rekao je Roić, dodajući da HRT mora predstavljati kulturni identitet nacije, posebno brigom o uporabi standardnog jezika. </p>
<p>Nenad Stazić (SDP) pohvalio je činjenicu da je HRT »od kroničnog gubitaša pretvoren u ustanovu koja stvara dobit, čemu su pridonijeli i Sabor i Vlada ukidanjem PDV-a na pretplatu«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, podjela HRT-a bit će na korist Hrvatskog radija koji će zbog veće konkurencije postati kvalitetniji. Istaknuo je kako bi bilo dobro da HRT najveći dio prihoda ne ostvaruje od marketinga i pretplate, nego od prodaje svog programa, koji mora biti kvalitetan. I Stazić se osvrnuo na rad Vijeća HRT-a rekavši da je HRT prvi put došao pod kontrolu one politike koja nikad nije dobila potvrdu ni na kakvim izborima. </p>
<p>Zlatko Kramarić (LS) upozorio je svoje kolege da su ovakve rasprave suprotne zalaganju za neovisnu i nepolitiziranu televiziju. »To pokazuje koliko je nama ova igračka važna i koliko nam je važno biti na televiziji kako bi naše stranačko djelovanje bilo zapaženo, a naš utjecaj porastao«, istaknuo je Kramarić.</p>
<p>U ime Kluba nacionalnih manjina, Furio Radin je podsjetio na neispunjenu zakonsku obvezu da regionalni televizijski centri pripremaju emisije za pojedine manjine, dodavši kako je potrebno osnovati redakciju za ljudska prava.</p>
<p>Zastupnici su raspravljali i o Izvješću o radu Vijeća za radio i televiziju koje dodjeljuje koncesije elektroničkim medijima.</p>
<p>Andrea Latinović/ Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Naše bušotine nisu prilagođene za odlaganje radioaktivnog otpada </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Tehnologija zbrinjavanja radioaktivnog otpada u duboke geološke formacije bila je tema okruglog stola, koji su u srijedu, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, organizirali Znanstveno vijeće za naftu i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa. </p>
<p>Izlagatelji – akademik Mirko Zelić, dipl. ing. Božidar Omrčen iz spomenutog vijeća i udruge i dr. Roko Andričević, pomoćnik ministra zaštite okoliša – podržali su takav način zbrinjavanja radioaktivnog otpada. »Otpad se može zbrinuti na površini zemlje (bilo da je riječ o odlaganju, spaljivanju ili izvozu) ili duboko ispod nje, dok treće mogućnosti za sada nema«, složili su se. »Ekološki je prihvatljivije odlaganje duboko u zemlju nego na uređeno odlagalište na površini«, dodao je Andričević. Istaknuli su pritom da je prije utiskivanja nužno provesti detaljna ispitivanja i osigurati integritet bušotina kroz koje bi se utiskivao otpad. Iako ta ispitivanja još nisu napravljena, Zelić ističe da je to »jedinstvena tehnologija koja otpad miče iz biosfere te da takvom načinu zbrinjavanja nema premca«. </p>
<p>Međutim brojne međunarodne konvencije, pa i ona Međunarodne komisije za atomsku energiju, rečeno je u raspravi nakon izlaganja, ne preporučuju da se tekući radioaktivni otpad utiskuje u geološke formacije. Tekući radioaktivni otpad treba se, naime, prevesti u kruto stanje pa tek onda deponirati. </p>
<p>Zatvaranjem Nuklearke Krško Hrvatska će se suočiti sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada. U Europi se taj otpad deponira u glinene formacije (Italija), vulkanske stijene (Finska) i tufove. »I izvoz je jedna od mogućnosti zbrinjavanja otpada, no jako skupa, pa je jedino rješenje interdisciplinarni pristup (suradnja stručnjaka, države, nevladinih udruga, šire javnosti) kako bi se našlo najbolje moguće rješenje. Stoga je cilj ovog skupa upoznavanje sa svjetskim dostignućima«, istaknuo je akademik Zelić. Zeleni kritiziraju, a ne daju rješenja, dodao je, drugi pak rogobore po onoj »psi laju karavane prolaze«. U raspravi je istaknuto i da prijašnje ministarstvo zaštite okoliša nije smjelo dati dozvolu za rad Nuklearke Krško jer nije imala riješeno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dobivena je, stoga privremena dozvola na temelju kojeg nuklearka radi već dvadesetak godina. »Do zbrinjavanja otpada utiskivanjem u duboke geološke slojeve ljudi su s njim živjeli, no kad se javila nova mogućnost njegovog odlaganja duboko pod zemlju nastala je pobuna. No u Rusiji je to bilo lako riješiti, u demokraciji je to teže«, rekao je Zelić, na što god ciljao. </p>
<p>»Više od 30 milijuna kubnih metara radioaktivnog otpada utisnuto je unatrag 30 do 40 godina u geološke formacije u Rusiji«, kaže Zelić. No, sibirska ploča u koju se utiskuje sastoji se od nepropusne gline, istaknuto je tijekom rasprave. »U SAD-u i Meksiku radioaktivni otpad već se dugi niz godina utiskuje u gline s malom propusnošću. Nakon 30 godina monitoringa kretanja radioaktivnog otpada nije došlo do ugrožavanja pitkih voda«, nastavio je Zelić. No, rečeno je i da naše bušotine iz kojih je iscrpljena nafta i plin nisu prilagođene za odlaganje takvog otpada, te da za to treba mnogo novca. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Skrivio prometnu nesreću i pobjegao?</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) u četvrtak će odlučivati o zahtjevu da se splitskom županijskom sucu Slavku Lozini ukine imunitet i protiv njega odobri kazneni postupak, odnosno podizanje optužnice zbog izazivanja prometne nesreće i bijega s mjesta nesreće. Skidanje imuniteta Lozini, poznatom kao sucu koji vodi postupak protiv optuženih u »slučaju Lora«, zatražilo je početkom listopada Općinsko državno odvjetništvo iz Šibenika. Ono je najavilo optužnicu protiv Lozine kojega se tereti da je 18. travnja u Splitu skrivio prometnu nesreću i pobjegao, ne pruživši pomoć teško ozlijeđenom Splićaninu Đovaniju de Micheli Vitturi. Za ta je djela najviša predviđena kazna do pet godina zatvora.</p>
<p> Prema odluci Vrhovnog suda o promjeni mjesne nadležnosti, umjesto splitskog Županijskog suda, istražne radnje je proveo šibenski Županijski sud na kojem su saslušani svjedoci i provedeno prometno vještačenje. Lozina je u medijima porekao svoju krivnju. U široj javnosti Lozina je postao poznat kao predsjednik sudskog vijeća koje vodi postupak protiv osmorice optuženih za ratne zločine protiv civila u splitskom vojnom zatvoru Lori 1991. godine. Zbog načina vođenja tog suđenja i njegova ponašanja u sudnici, ali i izvan nje, nezadovoljstvo su nekoliko puta izrazile neke nevladine udruge.</p>
<p> DSV će u četvrtak odlučivati i o zahtjevima za odobrenje kaznenih postupaka protiv sutkinje pazinskog Općinskog suda Olge Jekić i suca Županijskog suda u Koprivnici Josipa Ivančevića. Protiv njih ukidanje imuniteta traže privatni tužitelji, a ne Državno odvjetništvo kao u slučaju Lozine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Carinici žele »srušiti« Zakon o državnim službenicima</p>
<p>Predsjednik Carinskog sindikata Željko Popović tvrdi da Ministarstvo financija ne želi rješavati nagomilane probleme carinika, pa traži pomoć od Vlade, Sabora i predsjednika Stjepana Mesića / Po Zakonu o državim službenici i namještenicima, na rukovodeća mjesta u Carini mogu doći svi, osim carinskih služebnika s visokom stručnom spremom i dugogodišnjim iskustvom</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Zbog nerazumijevanja u Ministarstvu financija, Carinski sindikat Hrvatske uputio je otvoreno pismo Vladi, Saboru i predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću u kojem se traži rješavanje nagomilanih problema u carinskoj službi. Predsjednik Carinskog sindikata Željko Popović najavljuje da će od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Carinici, ističe Popović, taj zakon smatraju neustavnim, jer ne daje svima iste uvjete da se natječu za rukovodeća radna mjesta u Carini.</p>
<p>»Zakon daje veća prava zaposlenima izvan Carine, nego iskusnim carinicima. U Carini rade ljudi s visokom stručnom spremom i 15 godina staža u toj službi, koji ne mogu konkurirati za rukovodeća radna mjesta, jer sporni zakon uvjetuje određeno vrijeme provedeno na rukovodećem radnome mjestu«, kaže Popović. Pojašnjava da na rukovodeće mjesto u Carini može doći bilo tko, ako je bilo gdje prije bio na rukovodećem položaju, ali ne i carinik koji naprosto nije imao prilike nakupiti rukovodećeg staža, jer je radio svoj posao u Carini. Ljudi koji imaju potrebnu stručnu spremu i iskustvo u Carini naprosto su blokirani zakonom koji će, tvrdi Popović, Sindikat pokušati »srušiti« tužbom Ustavnom sudu.</p>
<p>Sindikat je više puta tražio od Ministarstva financija promjenu pravilnika o unutranjem ustroju, koji također određuje da se na rukovodeće mjesto može kandidirati samo onaj tko ima barem tri godine rukovodećeg staža. Zbog tih su problema carinici u srpnju održali dvodnevni štrajk, ali još, prema Popovićevim riječima, u Ministarstvu financija nisu pronašli sugovornika, odnosno socijalnog partnera, iako su još 11. srpnja ministar financija Mato Crkvenac i potpredsjednik Vlade Goran Granić obećali da će udovoljiti njihovim zahtjevima.</p>
<p>U pismu se navodi da je Carinski sindikat odustao od štrajka tijekom turističke sezone, jer je vjerovao obećanjima Vlade i Ministarstva financija. Također se ističe da se ministar financija nikad nije odazvao pozivu Sindikata na zajednički sastanak, iako je to dužan učiniti po kolektivnom ugovoru. Carinski sindikat je u međuvremenu dostavio Ministarstvu financija analizu svih problema i nelogičnosti u zakonima, uredbama i drugim pravnim aktima o carinskoj službi.</p>
<p>»Zapošljavaju ljude u Carini, a o tome ne obavještavaju Sindikat, čime Ministarstvo financija koje je raspisalo natječaj također krši kolektivni ugovor«, upozorava Popović. On ističe da je Sindikat spreman organizirati štrajk do ispunjenja svojih zahtjeva. </p>
<p>Također, saborskim zastupnicima predlaže da u raspravi o državnom proračunu za 2003. godinu predvide odgovarajuća sredstva za rad carinske službe, jer samo time mogu postići maksimalno zalaganje carinika u obavljanju njihova posla, koji se prvenstveno odnosi na punjenje državnog proračuna i sprječavanje kriminala i korupcije.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Nije iscrpljen pravni put u Hrvatskoj</p>
<p>Europski sud za ljudska prava tužbu je odbacio kao nedopuštenu, jer građanin prethodno nije podnio tužbu Ustavnom sudu, koji ju mora riješiti te odrediti novčanu naknadu zbog povrede prava na pravično suđenje / Ustavni sud je od ožujka, kada je na snagu stupila nova odredba, ipak u jednom slučaju utvrdio da se radi o nerazumno dugom postupku i odredio naknadu od 4500 kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Europski sud za ljudska prava prvi je put odbacio tužbu nekog hrvatskoga građanina koji se Strasbourgu obratio zbog dugotrajnosti sudskog postupka u Hrvatskoj, doznaje se u srijedu. Europski sud tužbu je odbacio kao nedopuštenu jer građanin nije prije podnio tužbu Ustavnom sudu i time iscrpio pravni put u Hrvatskoj.</p>
<p> »To je važna odluka«, rekla je u srijedu Lidija Lukina Karajković, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava. »Očekujem da će uskoro biti još nekoliko takvih presuda«, rekla je.</p>
<p> Ona je u razgovoru za Hinu objasnila da je odluka Europskog suda za ljudska prava važna iz dva razloga. Prvo, Sud je time ocijenio da je Hrvatska u svoj pravni sustav ugradila učinkovito sredstvo za zaštitu jednog od temeljnih ljudskih prava – pravo na pravično suđenje, što podrazumijeva i donošenje presude u razumnom roku. Drugo, ta je odluka važna i kao upozorenje građanima da u Strasbourg ne šalju tužbe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka dok nisu iscrpili pravni put u zemlji.</p>
<p>Europski sud za ljudska prava odbacio je kao nedopuštenu tužbu Antuna Slavičeka iz Čakovca. On je početkom svibnja tužio Hrvatsku jer mu Općinski sud u Zagrebu u proteklih desetak godina nije riješio tri tužbe protiv nekoliko tvrtki i pojedinaca koji mu u dogovorenom roku i uvjetima nisu vratili posuđeni novac. Sud u Strasbourgu utvrdio je da tužba uopće nije dopuštena, pa i nije ulazio u bit spora, odnosno nije utvrđivao je li suđenje pred zagrebačkim Općinskim sudom predugo trajalo. Sud u svojoj odluci napominje da je Hrvatska u ožujku promijenila odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu po kojoj je taj sud, na temelju svoje arbitrarne odluke, mogao, ali ne i morao, odlučivati o tužbama zbog dugotrajnosti sudskog postupka. Prema novoj odredbi, Ustavni sud sada takvu tužbu mora riješiti te odrediti novčanu naknadu zbog povrede prava na pravično suđenje.</p>
<p>Ustavni sud je od ožujka, kada je na snagu stupila nova odredba, ipak u jednom slučaju utvrdio da se radi o nerazumno dugom postupku i odredio naknadu od 4500 kuna. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava Luzius Wildhaber upozorio je, prilikom nedavna boravka u Hrvatskoj, da nije dovoljno samo donijeti bolji propis već da će odluke Suda u Strasbourgu ovisiti o tome hoće li Ustavni sud učinkovito zaštiti građane od prekomjernog trajanja postupka. Prema podacima Ustavnog suda, u 2000. i 2001. zbog dugotrajnosti postupka podneseno je 106 tužbi, a riješeno ih je 78 i to uglavnom negativno. Otkad je za dugotrajna suđenje predviđena i mogućnost novčane naknade, broj ustavnih tužbi naglo je povećan i do sada ih je stiglo 259. Riješeno ih je 65, a na odluku čekaju još 222 tužbe. Od riješenih tužbi 16 je odbijeno, pet obustavljeno, 41 odbačena, a samo tri su prihvaćene, od kojih jedna po novim propisima. Građani kojima je Ustavni sud negativno riješio tužbe iscrpili su pravni put pred domaćim sudovima i time stekli pravo na podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Demokracija u Hrvatskoj je u porastu</p>
<p>Za područje jugoistočne Europe, Soros je rekao da ide u dobrom smjeru, napredak nije brz kao što bi se htjelo, ali postoji. EU je glavni pozitivan faktor, magnet za cijelu regiju / Soros je ustvrdio da postoji tendencija zaborava tog područja zbog drugih problema EU-a</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Napredak demokracije u Hrvatskoj postoji, a utjecaj demokratskih snaga u odnosu na ekstremiste se povećao, rekao je predsjednik Instituta Otvoreno društvo George Soros na konferenciji za novinare u srijedu. Procesi u HDZ-u u kojima se ekstremisti guraju u stranu ili napuštaju stranku povećat će demokratski prostor u Hrvatskoj, ocijenio je Soros te naveo da režim predsjednika Franje Tuđmana nije bio demokratski.</p>
<p>O slučaju generala Janka Bobetka, kazao je da je Bobetko subjekt jurisdikcije Haaškog suda, ali i da je on star i bolestan. Zato pretpostavlja da će Sud zaštititi njegovo zdravlje. Soros je napomenuo da nije podrobno upoznat sa stanjem u Hrvatskoj i u regiji. Ured Instituta Otvoreno društvo u Hrvatskoj neće zatvoriti, kako se moglo čuti u javnosti, nego će ga smanjiti. Za područje jugoistočne Europe, Soros je rekao da ide u dobrom smjeru, napredak nije brz kao što bi se htjelo, ali postoji. EU je glavni pozitivan faktor, magnet za cijelu regiju. Soros je ustvrdio da postoji tendencija zaborava tog područja zbog drugih problema EU-a.</p>
<p>Na nedavnim izborima u BiH glasove su osvojili »retrogradni elementi«, ali je to samo »privremni zastoj«. Crna Gora je, pak, »još neriješen problem«. Pitanje otvorenog društva, za koje se Soros zalaže, riješit će se u SAD-u. Upravo u najmoćnijoj državi svijeta bit će odlučena borba za otvoreno društvo. Zato će Soros pojačati svoje aktivnosti u SAD-u.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Crnić: Jesu li suci zgodna meta kao dežurni krivci?</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – U srijedu je u hotelu Esplanade u Zagrebu predstavljena web stranica Vrhovnog suda Hrvatske. Na adresi www.vsrh.hr moći će se svi zainteresirani obavijestiti o odlukama Vrhovnog suda i u području kaznenog prava. Dosad, ta je stranica omogućavala upoznavanja s praksom samo u građanskom području. Poseban dio te stranice bit će obavijesti o javnim sjednicama Vrhovnoga suda i njihovu ishodu. </p>
<p>Predstavljajući ostvarenje Vrhovnog suda u sklopu programa »Obnova«, koji financijski podupire Europska unija i Asser Institut iz Nizozemske, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić je spomenuo i nekoliko aktualnih pravosudnih problema u zemlji. Među ostalim, medijsku obradu sudskih odluka u vezi s isključivo incidentnim situacijama ili posebnim akterima tih presuda, zatim nedovoljnu novinarsku pozornost prema 1,5 milijuna predmeta koliko hrvatski suci godišnje riješe.</p>
<p>»Taj se podatak često u javnosti zanemaruje, pa se pitam imaju li suci pravo na pravedne ocjene o svom radu ili su oni samo zgodna meta kao dežurni krivci«, rekao je Crnić. Urednica web stranice Vrhovnog suda je njegova sutkinja Ana Garačić, koja je objasnila način korištenja stranice kako bi se što prije došlo do traženog podatka. O projektu je govorio i Christos Mikridis, predstavnik Europske unije i zamjenik voditelja delegacije Europske komisije u Hrvatskoj. On je prikazao angažman međunarodne zajednice kao stalnu pomoć državnim i profesionalnim tijelima u zemlji, ustvrdivši da se time omogućava Hrvatskoj da jednu teškoću u svojem pristupu europskim integracijama riješi na najjednostavniji način. V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Tomčić: Vlada je u »slučaju Bobetko« postupila po Statutu i Pravilima Haaškog suda </p>
<p>Odluka britanske vlade o odgodi ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju svojevrsni je pritisak na Hrvatsku, rekao predsjednik Sabora/ Ne treba žuriti s procjenama o mogućim sankcijama protiv Hrvatske zbog »slučaja Bobetko«, kaže Tomčić</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »U slučaju pobijanja optužnice protiv generala Janka Bobetka Hrvatska nije učinila ništa što ne predviđaju Statut i Pravila Haaškog suda. Stoga bi bilo dobro da, dok se taj pravni postupak ne završi, iz inozemstva ne dolaze pritisci na Hrvatsku koji stvaraju loše ozračje u javnosti«, izjavio je u srijedu predsjednik Sabora Zlatko Tomčić na Zagrebačkom velesajmu, tijekom otvorenja sajma »Ambienta«, komentirajući aktualne pritiske iz Europe zbog »slučaja Bobetko«. </p>
<p>»Vlada vuče poteze u ozračju međunarodnih odnosa. Zato smatram da je odluka britanske vlade o odgodi ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju svojevrstan pritisak na Hrvatsku, koji ne stvara dobro ozračje da se Hrvatska na sustavan i zakonski dopušten način obrani pred Haaškim sudom«, rekao je Tomčić. Naglasio je kako ni kod kuće ni u inozemstvu ne treba žuriti s procjenama o mogućim sankcijama protiv Hrvatske zbog »slučaja Bobetko«.</p>
<p>Ohrabrujućim je ocijenio odluku Haaškog suda o osnivanju Žalbenog vijeća koje će razmatrati oba predmeta što ih je Vlada poslala Sudu u vezi s optužnicom protiv Bobetka. </p>
<p>»Treba pričekati pravorijek Žalbenog vijeća, a sama činjenica da je ono osnovano i da je Hrvatskoj dopušten priziv, već može biti znak ohrabrenja, ali i određen naputak i nama u Hrvatskoj da vrlo suptilno i pomno odmjeravamo buduće korake«, kazao je Tomčić. </p>
<p>Inače, otvarajući 29. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, predsjednik Sabora naglasio je kako će drvnoprerađivačku industriju na europsko i svjetsko tržište vratiti rješenja nađena promišljenom politikom. »Za početak je potrebno jasno definirati odnose šumarstva, primarne i finalne proizvodnje«, poručio je Tomčić, pozvavši gospodarstvenike i stručnjake iz te industrije da Saboru upute svoje prijedloge.</p>
<p>Na ovogodišnjoj Ambienti koja će trajati do 20. listopada, sudjeluju 604 izlagača iz 27 zemalja. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HSP i HB nemaju ništa protiv rasprave o odnosima s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Izjava predsjednika Kluba HDZ-a Vladimira Šeksa da je HDZ odustao od saborske rasprave o izmjenama Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom zato što je saznao da će taj prijedlog »minirati« Hrvatska stranka prava (HSP) i Hrvatski blok (HB) izazvala je u srijedu u Hrvatskom saboru reakciju obje prozvane stranke, svake na svojoj konferenciji za novinare. </p>
<p>I predsjednik HSP-a Anto Đapić i predsjednik HB-a Ivić Pašalić ustvrdili su da, prije svega, nije riječ o zakonskom prijedlogu Kluba zastupnika HDZ-a, već o radnome materijalu što su ga izradili odvjetnici generala Ante Gotovine te ga potom podijelili svim strankama ne bi li se izborili za što širu podršku, a zatim i saborsku raspravu.</p>
<p>»HDZ je bez konzultacija i dogovora prisvojio taj materijal«, kazao je Đapić, dok je Pašalić objasnio: »Šeks i Sanader prisvajaju taj prijedlog zakona i stavljaju ga u proceduru bez ičije suglasnosti i na taj način čine nepopravljivu štetu pokušaju traženja konsenzusa o pitanja izmjena Ustavnog zakona«. </p>
<p>Đapić se osvrnuo i na, kako je rekao, »Šeksovu vidjelačku, telepatsku moć da zna što HSP misli a da ga i ne pita«, dodajući da HSP nikada nije rekao da neće sudjelovati u raspravi niti da neće podržati zaključke s rasprave, naglasio je Đapić. »Ako ubuduće HDZ od nas želi potporu neka se prvo s nama konzultira, a ako drži da je suradnja s Tribunalom isključivo u njegovoj domeni neka sam snosi i posljedice«, poručio je HDZ-u Đapić, uz dodatak kako neće dopustiti da Šeks nevjerodostojnost i nedosljednost Kluba zastupnika HDZ-a pokušava otkloniti blaćenjem HSP-a.</p>
<p>Pašalić i Đapić su istaknuli i kako nemaju ništa protiv toga da se rasprava o izmjenama Ustavnog zakona održi, ali obojica smatraju i kako je jedini način da se bilo kakve učinkovite izmjene zakona doista i dogode raspisivanje referenduma o ovom pitanju. Predsjednik HSP-a insistira da se zakon ipak pojavi na dnevnom redu aktualne saborske sjednice uz HDZ-ovo objašnjenje koji su razlozi za njegovo povlačenje, dok predsjednik HB-a traži što skoriju raspravu ne bi li se kroz nju pokušalo postići suglasje svih političkih čimbenika, potom o svemu detaljno informirala javnost te na koncu pripremio referendum. </p>
<p>»Nema smisla ono što Vlada tvrdi, a to je da bi saborska rasprava bila kontraproduktivna te otežala međunarodni položaj Hrvatske pred Haaškim sudom. Gdje će se, uostalom, rješavati važna pitanja, ako ne u Saboru?«, kazao je Pašalić. Stoga Hrvatski blok tvrdi kako nijedna rasprava u Saboru ne može štetiti interesu Hrvatske, izmjena zakona je potrebna, Te izmjene, ocjenjuju u HB-u, moraju biti takve da se težište odlučivanja u svim pitanjima vezanim uz odnos s Haaškim sudom s političke vlasti prebaci na sudbenu vlast.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Investitori ne žele ulagati u područja kojima prijete mine</p>
<p>PAKRAC, 16. listopada</p>
<p> – Razminiranje zemljišta od zaostalih mina i minsko-eksplozivnih naprava i dalje je u gradovima i naseljima zapadne Slavonije prioritetan zadatak. Stoga će pirotehničari na području Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije, jer Novska i Jasenovac teritorijalno pripadaju u tu županiju, sve do 2010. godine imati pune ruke posla. </p>
<p>I dok na području Jasenovca, točnije na trasi dalekovoda Jasenovac-Košutarica, Hrvatska elektroprivreda uz pomoć pirotehničara čisti 27.000 četvornih metara, dotle će se u Pakracu za razminiranje trase vodovoda Šumetlica-Pakrac, ponovno, 22. listopada raspisati međunarodni natječaj. Naime, na prvom natječaju švedska tvrtka »Scanjack« nije dobro pripremila projekt pa se natječaj ponavlja. Riječ je o velikom poslu kojeg financira Međunarodna zaklada za razminiranje i pomoć minskim žrtvama, u okviru kojeg će biti pregledano 105.000 četvornih metara zemljišta. </p>
<p>Do sada je na području Požeško-slavonske županije, uglavnom u pakračkom i lipičkom kraju, razminirano oko 1,4 milijuna četvornih metara, dok je u Brodsko-posavskoj, u sklopu sedam projekata uglavnom na području Dragalića, očišćeno 658.048 četvornih metara poljoprivrednih površina i okućnica.</p>
<p>Prema riječima Kristine Ikić, savjetnice za odnose s javnošću u Hrvatskom centru za mine, samo ove godine u Požeško-slavonskoj županiji razminirano je 186.776 četvornih metara zemljišta, a do konca godine, zajedno s trasom vodovoda Šumetlica-Pakrac, pirotehničari će pregledati i ukloniti zaostale mine na još 156.880 četvornih metara.</p>
<p>S obzirom na financijska sredstva stručnjaci procjenjuju da se više i nije moglo učiniti. Međutim, u Pakracu, Lipiku, Okučanima, Novskoj, Dragaliću, Staroj Gradiškoj, Jasenovcu s time a nisu zadovoljni. Ističu da od razminiranja ovise, ne samo životi građana i njihova sigurnost, već dobrim dijelom i obnova gospodarstva, jer se investitori nerado odlučuju na ulaganja zbog opasnosti od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. To posebno dolazi do izražaja kad se radi o razvoju poljoprivrede, ali i drugih djelatnosti koje ovise o eksploataciji rudnih bogatstava.</p>
<p> Tako se na pakračkom i lipičkom području u gotovo 60 posto šumskih površina ne može se ući jer se pretpostavlja da u njima ima mina. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Šibenska i kninska bolnica jedna zdravstvena ustanova?</p>
<p>KNIN / ŠIBENIK, 16. listopada</p>
<p> – Status kninske bolnice trebao bi biti razriješen za desetak dana, za kada je ministar zdravstva Andro Vlahušić najavio posjet Šibensko-kninskoj županiji. </p>
<p>Mišljenja o statusu kninske bolnice, koja je izgrađena 1985. godine kao »politička« bolnica, su podijeljena. Jedni se zalažu za njen samostalni status, a drugi, među kojima je i dr. Željko Burić, ravnatelj Opće bolnice Šibenik, žele spajanje šibenske i kninske bolnice u jednu zdravstvenu ustanovu.</p>
<p>Po prijedlogu Ministarstva zdravstva, u Šibensko-kninskoj županiji trebao bi ostati samo jedan dom zdravlja i to onaj u Šibeniku, dok bi domovi u Drnišu i Kninu trebali raditi kao njegove ispostave. Ostala bi i samo jedna ljekarna, dok bi ostale bile njene izdvojene jedinice. </p>
<p>Taj će prijedlog, nema sumnje, izazvati burne reakcije u Kninu i Drnišu, posebno, ako se Ministarstvo zdravstva odluči ukinuti samostalni status kninskoj bolnici. Još ovoga ljeta članovi kninskoga poglavarstva izjasnili su se protiv spajanja šibenske i kninske bolnice, zagovarajući samostalnu kninsku bolnicu koja svojim uslugama pokriva široki teritorij. </p>
<p>Prijedlozi o opstanku samo jednog doma zdravlja i jedne ljekarne u Šibeniku, iznijeti su na sastanku u Zagrebu, na kojem je bio i šibensko-kninski župan Duje Stančić. </p>
<p>O prijedlozima će se više znati dolaskom ministra Vlahušića u Šibenik, u njegov prvi posjet Šibensko-kninskoj županiji. J.K.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Stiglo brašno i hrana, dolaze i predstavnici Ministarstva rada i socijalne skrbi </p>
<p>KNIN, 16. listopada</p>
<p> – U srijedu su u kninski Caritas dopremljene 22 tone brašna iz poduzeća »DIV« iz Samobora, a još 6 tona brašna stiglo je zahvaljujući Turističkoj nakladi iz Zagreba. U Knin su stigle i veće količine hrane, koju su darivale tvrtke i pojedinci iz Splita, Pule, Poreča, Segeta Donjega i Stankovaca. Time je kninski Caritas donekle popunio svoja prazna skladišta, zbog čega je nedavno fra Petar Klarić, voditelj Caritasa i gvardijan samostana sv. Ante, uputio preko IKA-e, apel za pomoć najsiromašnijima u Kninu.</p>
<p>U skladištima je, po riječima fra Klarića, ostalo samo tristotinjak kilograma brašna, što je već bio dovoljan razlog da se alarmira šira javnost. Sada je zadovoljan rezultatom svog apela i zahvaljuje donatorima, koji su, među ostalim, isporučili i pošiljku higijenskih potrepština. Podjela brašna i hrane socijalno ugroženim obiteljima odmah je počela.</p>
<p>Kako saznajemo, uskoro će se u Kninu održati sastanak s predstavnicima Ministarstva rada i socijalne skrbi na kojem će biti više riječi o potrebama kninskoga Caritasa koji skrbi o 2308 obitelji. S obzirom da su kninske obitelji vrlo brojne i u prosjeku imaju najmanje četiri člana, evidentno je da je velik broj broj socijalno ugroženih u Kninu.</p>
<p> U kninskoj pučkoj kuhinji svakodnevno se sprema 138 toplih obroka za najugroženije stanovnike, među kojima ima i mlađih osoba koje su se u teškom položaju našle nakon što su ostale bez posla u kninskim poduzećima. J.K.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Generalovo zdravstveno stanje loše, ali je ostao na kućnoj njezi </p>
<p>ZAGREB, 17. listopada</p>
<p> – Po svim raspoloživim indicijama stožerni general u mirovini Janko Bobetko zbog pogoršanog zdravstvenog stanja trebao je u srijedu navečer biti prevežen iz stana u Kovačićevoj na bolničko liječenje.</p>
<p> Šef generalovog liječničkog tima prof. dr. Mijo Bergovec izišao je iz Bobetkova stana u 20,30 sati te nazočnim novinarima kazao da je generalovo zdravstveno stanje loše, da bi trebao na bolničko liječenje ali da on to odbija te da će do daljnjeg ostati na kućnoj njezi. </p>
<p> »Svaki čovjek može odlučiti o tome hoće li prihvatiti bolničko ili kakvo drugo liječenje nakon što ga liječnik o tome informira«, dodao je dr. Bergovec. Nije želio govoriti o razlozima generala Bobetka da ne pristupi bolničkom liječenju, rekavši kako to treba pitati generala Bobetka osobno.</p>
<p> »General je bolestan, u ležećem je položaju, može razgovarati ... bolestan je«, naglasio je dr. Bergovec.</p>
<p> Novinare je zbunjivala činjenica što je na telefonske pozive odgovarao generalov stariji sin Ivan, tvrdeći da je njegov otac već u bolnici Merkur. Stan u Kovačićevoj oko 21 sat napustila je časna sestra a oko 22 sata patronažna sestra.</p>
<p>Neslužbeno, iz krugova bliskih braniteljima generala Bobetka, doznajemo da je obitelj odustala od prebacivanja u bolnicu u srijedu navečer, jer ih je naljutilo to što su pred stanom već bili novinari.</p>
<p> Očekuje se da će general Janko Bobetko u Novu bolnicu Dubrava biti prebačen u četvrtak prije podne.</p>
<p> Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Bolest generala Bobetka se, izgleda, komplicira, unatoč svakodnevnim kontrolama, liječenju i njezi </p>
<p>Unatoč svakodnevnim kontrolama, liječenju i njezi, generalova bolest se komplicira/ U srijedu navečer Zagrebom se prvo proširila vijest da je Bobetko otišao na liječenje u KB Dubrava, a potom se čulo da je prebačen u KB Merkur</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »General Bobetko nije dobro, on je teško bolestan i trebao bi ići u bolnicu. To sam mu preporučio i nakon današnje vizite u njegovom domu«, rekao je u srijedu navečer kardiolog prof. dr. Josip Bergovec, predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Interne klinike Medicinskog fakulteta u KB Dubrava. </p>
<p>U stanu generala Janka Bobetka nalaze se najnužniji aparati za pomoć kardiološkim bolesnicima, ali nastale komplikacije i promjenu terapije koja mora uslijediti sada nakon ovih dijagnoza i aritmija srca koje se javljaju ne mogu se u kućnim uvjetima dobro liječiti. Aritmija je posljedica infarkta koje je imao i naravno stresa koji dalje oslabljeno srce oslabljuje.</p>
<p>Čak 14 dijagnoza</p>
<p>Podsjećamo da je general Bobetko preživio dva infarkta, da mu je ugrađen pace-maker, da boluje od dijabetesa, a trpi i posljedice ranjavanja iz Drugog svjetskog rata. U više je navrata posljednjih godina bio u raznim zagrebačkim bolnicama na pretragama i liječenju u stalnoj opasnosti od embolije, mogućeg začepljenja žila ugruškom krvi. </p>
<p>O stresu koji trpi 83-godišnji general nije potrebno ni govoriti. Iako je prošao teška ratna iskušenja za čovjeka njegove dobi i bolesti, okolnosti su mu priuštile još jednu tešku bitku. </p>
<p>Kako se čini, generalova bolest se komplicira i unatoč svakodnevnim kontrolama, liječenju i njezi. No, ne samo njegovo stanje nego i zavrzlama oko njegovog odlaska u bolnicu.</p>
<p>Različite verzije o odlsku u bolnicu</p>
<p>Vjesnikovi su novinari u srijedu navečer prvo razgovarali s prof. dr. Bergovcem, a nakon toga u kratkom telefonskom razgovoru s - kako se predstavio - Ivanom Bobetkom, generalovim sinom, saznali smo da se njegov otac predomislio i otišao prije dva sata u KB Merkur. Pitali smo kako to da se g. Bobetko predomislio i otišao u Merkur iako su mu pripremili apartman u Dubravi. »Pa, eto otišao je pregledati se, slušajte, u godinama je, mora se pregledati. Dr. Bergovac ga je zvao u Dubravu, ali mi smo napravili manevar. A zašto? Pa znate zašto.« </p>
<p>Hoće li ostati u bolnici?, pitali smo. Glas s dalmatinskim naglaskom odgovara da će o tome odlučiti liječnici u Merkuru.</p>
<p>U KB Merkur dežurna liječnica odbija razgovarati i kaže da ništa ne zna, no iz provjerenih izvora oko 22.30 saznajemo da je informacija lažna. I prof. dr. Bergovec još jednom nas razuvjerava o Bobetkovom odlasku u Merkur i dodaje da ga je zvalo već sedam novinara, te da se mora odmoriti za sutrašnja predavanja.</p>
<p>Dijagnoze dosadašnjih bolesti</p>
<p>Prema posebnom izvješću o zdravstvenom stanju koje je uz prof. dr. Bergovca sastavio i prof. dr. Velimir Božikov, predstojnik Interne klinike Medicinskog fakulteta Kliničke bolnice Dubrava, na popisu dosadašnjih bolesti generala Bobetka 14 je dijagnoza: dva infarkta srca 1994. i ove godine; ugrađena su mu dva elektrostimulatora srca; ima oštećenje i proširenje srca zbog bolesti koronarnih arterija; propuštanje zaliska između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke 3. stupnja; propuštanje zaliska između desne pretklijetke i desne klijetke 3. stupnja; tahikardija _ težak poremećaj ritma srca; tromb u lijevoj klijetki; visoki stupanj dekompenzacije srca; kronično punjenje tekućinom u desnom prsištu u više od polovice desne strane pluća; kronično zatajenje bubrega; Hypothyreosis _ zatajenje funkcije štitne žlijezde; oštećenje peronealnog živca lijeve noge; nakupljanje urične kiseline u krvi; dijabetes umjerenog stupnja tip 2 B.</p>
<p>Izvješće o zdravstvenom stanju generala Janka Bobetka temeljeno je na dosadašnjoj medicinskoj dokumentaciji, a dopunjeno je rezultatima kliničkih, laboratorijskih, radioloških i ehosonografskih nalaza, učinjenih 8. listopada 2002. godine u Kliniekoj bolnici Dubrava, a potpisali su ga uz spomenute eksperte i i dr. sc. Boris Brkljačić, prim. dr. c. Josip Vincelj.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mučnjak: Vlada donosi odluke bez dogovora sa sindikatima</p>
<p>Iz socijalnog pakta, koji je potkraj prosinca Vlada potpisala sa sindikatima i poslodavcima, već su istupili SSSH i URSH, a NHS mu nije nikad ni pristupio/ I zadnja preostala središnjica, Matica sindikata javnih službi, u četvrtak odlučuje o tome ostaje li u paktu ili istupa iz njega </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - »Hrvatska udruga sindikata otkazala je socijalni sporazum 'Partnerstvo za razvoj', koji nije ni zaživio jer ni nakon deset mjeseci nisu doneseni provedbeni dokumenti«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. Naglasio je kako je glavni razlog HUS-ova istupa iz socijalnog pakta ponašanje Vlade, koja donosi odluke bez dogovora sa sindikatima. </p>
<p>Mučnjak je za primjer naveo Vladinu odluku o novom tarifnom sustavu za struju i plin, o kojima Vlada nije raspravljala sa socijalnim partnerima. Sindikati nisu uključeni u provedbu reformi niti su upoznati s programima zbrinjavanja viška u Ministarstvu obrane iako HUS u svom članstvu okuplja civilne osobe. </p>
<p>»Isključeni smo iz procesa privatizacije državnih tvrtki. Ne želimo se opredjeljivati u sukobu SDP-a i HSS-a o privatizaciji, no smatramo da je HSS u pravu kad tvrdi da se privatizacija obavlja netransparentno. Primjer za to je Croatia osiguranje čija je privatizacija personalizirana, a mi kao HUS ne možemo dobiti informacije ni od nadležnog ministarstva«, istaknuo je Mučnjak. </p>
<p>Rok za izradu provedbenih dokumenata (sporazum o plaćama, privatizaciji, socijalnoj politici i Europskoj socijalnoj povelji) bio je kraj ožujka. HUS je, rekao je Mučnjak, prihvatio prolongiranje roka, no kako od tada ništa nije učinjeno, za taj sindikat ostanak u socijalnom paktu više nema smisla.</p>
<p>»Očito još nije sazrelo vrijeme da se teški gospodarski problemi rješavaju socijalnim konsenzusom, niti se Vlada opredijelila za stvarni socijalni dijalog«, upozorio je. HUS ustrajava na socijalnom dijalogu i djelovat će u sklopu Gospodarsko-socijalnog vijeća, a Vladi i drugim socijalnim partnerima predložit će da se socijalni pakt odgodi za budućnost kad za Vladu socijalni dijalog neće biti na periferiji aktivnosti, istaknuo je Mučnjak. </p>
<p>Iz socijalnog pakta već su istupili SSSH i URSH, a NHS mu nikad i nije pristupio. Kako saznajemo, i zadnja preostala središnjica, Matica sindikata javnih službi, u četvrtak donosi odluku ostaje li u paktu ili istupa iz njega.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vlada ne želi komentirati napise o sankcijama Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> - U srijedu u Vladi nitko nije želio komentirati novinske napise koji su već za četvrtak ili najkasnije za 15 dana najavili sankcije Hrvatskoj ako Vlada generalu Janku Bobetku ne uruči optužnicu.</p>
<p> »Vlada nema takvih informacija i ne želi ih komentirati«, kratko je izjavila Sanja Kos, predstojnica Vladinog ureda za odnose s javnošću. </p>
<p>Stav je Banskih dvora da se ne mogu komentirati »događaji« koje su stvorili mediji, a koji objektivno ne postoje. U Uredu za odnose s javnošću također tvrde kako nemaju informacija o mogućnosti da još neka članica Europske unije oduči slijediti primjer Velike Britanije, koja je odgodila ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>U Banskim dvorima u srijedu se nije mogao dobiti ni komentar izjave predsjednika Republike Stjepana Mesića da Vladini potezi u »slučaju Bobetko« idu na štetu Hrvatske, a ne koriste ni generalu Bobetku. </p>
<p>U Vladi se, inače, očekuje da bi se Žalbeno vijeće Haaškog suda o dvjema hrvatskim žalbama moglo očitovati u roku od desetak dana.</p>
<p> Vlada redovno kontaktira i s voditeljem Bobetkova liječničkog tima prof. dr. Mijom Bergovcem. Pojačani su i kontakti s odvjetnicima generala Bobetka, koji su i u srijedu bili kod premijera Ivice Račana. Na tom sastanku bio je i potpredsjednik Vlade Goran Granić. Iz krugova bliskih Vladi saznajemo da bi takvi sastanci sljedećih dana mogli biti svakodnevni. (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Misija EK o sankcijama: Ništa novo nije se dogodilo nakon demarša EU</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada </p>
<p> - Glasnogovornica izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj rekla je u srijedu da od prošlog tjedna, kad je Unija uputila demarš hrvatskoj Vladi kojim traži punu suradnju s Haaškim sudom, nije bilo nikakva novog razvoja događaja u odnosima između Hrvatske i Europske unije.</p>
<p> Glasnogovornica Mirela Rašić nije željela komentirati nagađanja što su se pojavila u hrvatskim medijima, prema kojima je EU poslala Hrvatskoj ultimatum da će joj uvesti političke sankcije ako do četvrtka konkretno ne pokaže da namjerava surađivati s ICTY-jem u slučaju optuženog generala Janka Bobetka. </p>
<p> »Ne možemo komentirati spekulacije koje su se pojavile u hrvatskom tisku. Možemo se samo ponovo pozvati na demarš koji je uputila Europska unija«, rekla je Rašić za Hinu. »Nikakvog novog razvoja događaja nije bilo od prošlog tjedna«, dodala je.</p>
<p> Izjavila je kako se očekuje da će se pitanje hrvatske suradnje s ICTY-jem naći na dnevnom redu zasjedanja Vijeća ministara EU u ponedjeljak i utorak.</p>
<p> Komentirajući najave mogućih sankcija Europske unije protiv Hrvatske, ministar za europske integracije Neven Mimica istaknuo je kako nema razloga da se »mi sami igramo mazohizma« i da razgovaramo o mjerama koje bi nas najviše mogle pogoditi.</p>
<p> »To je dio priče koji sigurno nije danas na dnevnom redu«, rekao je Mimica za zagrebački Radio 101.</p>
<p> »Ozbiljno shvaćamo upozorenja Unije kojima se Hrvatsku poziva na bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom. Surađujemo s Haaškim sudom... naš pravni spor sa stavovima tužiteljstva ne izlazi iz okvira propisane pravne procedure koja je omogućena sudskim statutom«, izjavio je Mimica.</p>
<p>Ministar se osvrnuo i na odluku Velike Britanije da suspendira proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska sklopila s Europskom unijom, zbog hrvatskog odbijanja da izruči Haagu umirovljenog generala Bobetka. »Po meni, potez britanske vlade je preuranjen«, odnosno »ide u smjeru prejudiciranja sudskih odluka«, rekao je. »Takva vrsta pritiska trebala je uslijediti tek ako Hrvatska ne bi postupila prema odlukama Suda koji će odlučivati o hrvatskoj žalbi«, dodao je Mimica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Za lažnu dojavu o podmetnutoj bombi do tri godine zatvora?</p>
<p>Krimen je s lažnih dojava policiji proširen na takve pozive zaštitarima, vatrogascima, hitnoj pomoći... / Palijaš: Hrvatsko zakonodavstvo ne smatra krivnju temeljem svih sankcija koje sudovi mogu izreći počiniteljima nezakonitih djela. Sigurnosne mjere, primjerice, utemeljene su opasnosti od počinitelja, a ne njegovoj krivnji. Isto vrijedi i za odgojne mjere / Ugroza prava na rad kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine</p>
<p>ZAGREB, 16. listopada</p>
<p> – Novi kazneni zakonik imat će i opisano i sankcionirano djelo »lažnog alarma«. Uhvate li policija i druga tijela progona podnositelja lažnih obavijesti o podmetnutoj bombi, primjerice, sudac će mu izreći kaznu od tri mjeseca do tri godine zatvora. Krimen je s lažnih dojava policiji proširen na takve pozive zaštitarima, vatrogascima, hitnoj pomoći... To piše u verziji izmjena i dopuna Kaznenog zakona iz rujna koja je, čekajući mjesec dana na saborsko uvrštenje u dnevni red, dobila i verziju za listopad iz koje smo prepričali navedeni opis djela »lažnoga alarma«. Za mjesec dana prijedlog izmjena je sa 104 povećan na 107 članaka, a zakon je postao - kaznenim zakonikom.</p>
<p>U Upravi za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa, Vjesnik je dobio uvid i u te najnovije promjene. Dubravko Palijaš, predstojnik Uprave je protumačio najnovijih pet intervencija u predloženi tekst izmjena.</p>
<p>»Odbijamo primjedbu da je pojam zakonika oznaka kodifikacije kaznenopravnih normi u jednom zakonskom okviru. U mnogim zemljama u kojima postoje kazneni zakonici, posebno kazneno zakonodavstvo je i šire od onoga koje ima ili će imati Hrvatska«, kaže Palijaš. On će tu ocjenu pojasniti i činjenicom da se pojam zakonika izgubio još u bivšoj Jugoslaviji kad zakonodavstvo republika i nije, budući da je postojalo i savezno, moglo nositi naziv zakonika u nekom od pravnih područja.</p>
<p>Promjenama u listopadskoj varijanti 2. članka izmjena pojašnjen je pojam zadržanog kaznenog označavanja temeljnog načela odgovornosti umjesto pritiska na »povrat« kaznene oznake tih normi. »Hrvatsko zakonodavstvo ne smatra krivnju temeljem svih sankcija koje sudovi mogu izreći počiniteljima nezakonitih djela. Sigurnosne mjere, primjerice, utemeljene su opasnosti od počinitelja, a ne njegovoj krivnji. Isto vrijedi i za odgojne mjere«, dodaje Palijaš.</p>
<p>Mnogo konkretnije od načela i definicija je interveniranje u 114. članak zakona u kojem se reagira na ugrožavanje prava na rad. Ugroza tog prava kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Pritom članak nabraja ne samo uskratu ili ograničenje prava na rad već i istovrsni odnos prema pravima koja izviru iz rada. Od slobode rada i izbora zanimanja i zaposlenja do prava iz nezaposlenosti - zbog poroda, materinstva i njege djece.</p>
<p>»Novija praksa«, upozorava Palijaš, »povredu prava na rad 'dopunila' je neisplatom odrađenih plaća i onda kad poslodavac nije imao opravdanih razloga za to. Zanimljv je prijedlog da se inkriminira i neizvršenje pravomoćne odluke o vraćanju radnika na posao«.</p>
<p>Članak 288. dobiva u novoj verziji izmjena ime »Zloporaba monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu«, a za počinitelje sud može izreći kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Počinitelj tog kaznenog djela bit će onaj tko sklapa sporazume ili vodi pravnu osobu tako da potrošače ili druge pravne osobe ograničava u slobodnom prometu roba i usluga. Istu kaznenu mjeru ima i postupak koji brani slobodan pristup tržištu, kojim se koncentrira ekonomski potencijal više subjekata u namjeri zauzimanja monopolskog položaja.</p>
<p>»Riječ je o promjeni«, komentira Palijaš, »kojom se nacionalna norma usklađuje s propisima Europske unije, a svrha joj je snaženje odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja«.</p>
<p>aključna promjena u listopadskoj verziji izmjena kaznenih normi tiče se regulacije kaznenog djela sprječavanja svjedočenja. Sad postaje kažnjivim i samo nagovaranje na lažno svjedočenje, sprječavanje istupa svjedoka i izvođenja drugih dokaza pred sudom. Dosadašnjih »od šest mjeseci do pet godina« zamjenjuje se riječima »jedna do osam godina«. I to zatvora.</p>
<p>»Ta je promjena sračunata na sve češću opstrukciju sudskih postupaka«, objašnjava zaključno Dubravko Palijaš.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Županja i okolica živjeli su 1261 dan pod granatama i u znaku opće opasnosti</p>
<p>Usred dana, 14. studenoga 1991. godine, »krmača« težine 250 kilograma pogodila je dvokatnicu u radničkom naselju županjske Šećerane. U ruševinama su nađena mrtva tijela četiriju civila / Obrambeni pojas od Babine Grede do Štitara, Županje, Bošnjaka, Podgajaca, Gunje, Đurića, Račinovaca, Rajeva Sela i Strošinaca bio je dug 70 kilometara / Na to su područje srpski paravojnici i pripadnici tadašnje JNA iz svojih baza u BiH ispalili blizu 80.000 projektila - minobacačima i dalekometnim topništvom</p>
<p>ŽUPANJA, 16. listopada</p>
<p> – Za Vinkovce se u Domovinskom ratu govorilo da su vrata Hrvatske, koja agresori nisu mogli »otvoriti« ni mnogobrojnim projektilima ispaljenim iz okupiranih područja Hrvatske. Sličnih »vrata« bilo je i u mjestima županjske Posavine uz lijevu obalu rijeke Save: obrambeni pojas od Babine Grede do Štitara, Županje, Bošnjaka, Podgajaca, Gunje, Đurića, Račinovaca, Rajeva Sela i Strošinaca bio je dug 70 kilometara. Na to su područje paravojnici iz svojih baza u BiH ispalili blizu 80.000 projektila - minobacačima i dalekometnim topništvom.</p>
<p>Razarali su civilne objekte - crkve, kuće i ustanove, usmrtivši 19 ljudi i ranivši 88 civila. U obrani grada na Bosutu bili su hrvatski branitelji iz 109. (vinkovačke) te uz pomoć pripadnika 131. (županjske) i 5. gardijske brigade. Potporu Županjcima davali su i pripadnici 109. (oraške) brigade u bosanskoj Posavini. Domovinski rat počeo je na tom području, u stvari, 2. svibnja 1991. godine. Tog dana je u Borovu Selu mučki ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika, a nedugo zatim počelo je stradanje i pučanstva županjske Posavine: vojni zrakoplovi tadašnje JNA raketirali su te bacali velike i razorne bombe, tzv. krmače. Usred dana, 14. studenoga 1991. godine, »krmača« težine 250 kilograma pogodila je dvokatnicu u radničkom naselju županjske Šećerane. U ruševinama su nađena mrtva tijela četiriju civila.</p>
<p>Suočeni sa stradanjem žitelja županjskog kraja, članovi Kriznog štaba organizirali su zbijeg djece, žena i staraca u sigurnije dijelove Republike Hrvatske. Neki od njih dospjeli su i na jadranske otoke. Nakon stabilizacije obrane, poslije jednogodišnjeg izbivanja, svi su se vratili svojim kućama. </p>
<p>Tom broju stradalih civila valja dodati još gotovo triput toliko poginulih, odnosno ranjenih pripadnika braniteljskih postrojbi. S desne strane rijeke Save, iz BiH, četnici i pripadnici tadašnje JNA su granatama svakodnevno zasipali hrvatska posavska sela. Najviše je stradalo Rajevo Selo. Od brojnih projektila, dvije pancirne topničke granate zarile su se u temelje rimokatoličke crkve posvećene sv. Iliji. Crkva je u tim eksplozicama gotovo prepolovljena.</p>
<p>Razulareni bosanski Srbi okomili su se i na Hrvate i Bošnjake u BiH. Posljedica toga je da su rijeku Savu kod Županje, Bošnjaka i Babine Grede cijelog dana, 29. travnja 1992. godine, prelazile mase izbjeglica - šleperima, čamcima, koritima i minijaturnim splavima, bježeći od četničkog noža u Slavoniju. Prihvaćeni su i smješteni svi. Bilo je slavonskih kuća u kojima su domaćini primili po 10-15 i više izbjeglica, dijeleći s njima sve što su imali.</p>
<p>Sportske dvorane osnovnih i srednjih škola te kulturne i druge ustanove primile su izbjeglice i prognanike iz mjesta koja je okupirao jugosrpski agresor. Gradsko društvo Crvenog križa u Županji čuva popise svih koji su tražili pomoć. Kroz Županju, Bošnjake, Gunju, Štitar i Babinu Gredu tada je prošlo više od 200.000 ljudi, među kojima mnogo žena, djece i staraca. Većina ih je upućena prema Zagrebu, a približno 20.000 smjestilo se po kućama u tim i drugim okolnim mjestima. I danas u županjskom kraju, nakon sedam godina od tog egzodusa, živi blizu 10.000 izbjeglih i prognanih, koji su se ovdje već udomaćili.</p>
<p>Tih dana, jednako teških i domaćim i izbjeglim obiteljima, jugosrpski napadi nisu prestajali. Županja i okolica živjeli su 1261 dan u znaku opće opasnosti - sve do 12. listopada 1995. godine. Toga dana, točno u podne, konačno se čuo neprekidan zvuk sirene. Bio je to znak prestanka opće opasnosti.</p>
<p>Prije toga, kada je opća opasnost bila sveprisutna, 5./6. kolovoza 1995. godine, autocestom Zagreb - Lipovac kretala se duga kolona srpskih izbjeglica na putu prema Srbiji. Uz autocestu su, u blizini Županje, aktivisti Caritasa i Crvenog križa Osijeka, Vinkovaca i Županje postavili dva velika šatora prepuna kruha, peciva, konzervi, voća i sokova. Prilazili su izbjeglicama i davali im sve što su trebali na putu, na koji ih nitko nije natjerao.</p>
<p>Stjepan Tomić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021017].
|
