NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020717].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200888 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Italija pokreće pregovore o povratu talijanske imovine u Hrvatskoj</p>
<p>Ponovnim otvaranjem pitanja imovine talijanskih građana u Hrvatskoj, našu diplomaciju očekuje teška pregovaračka jesen / Iako je pitanje odštete talijanskim izbjeglicama riješeno Osimskim sporazumom iz 1975., Italija je ustanovila posebnu komisiju za slučajeve talijanskih izbjeglica koji nisu imali mogućnost odabira i prava na novčanu nadoknadu zbog izgubljene imovine / Takvih slučajeva, neslužbeno, ima čak oko 5000 / Iako još nije poznat stav hrvatskih pregovarača, kompromis bi se mogao pronaći putem tzv. isplate oko 35 milijuna dolara novčanog duga i simbolične geste vraćanja nekih kuća optanata i esula</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Zbog nedavno izmijenjenog hrvatskog zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine, Italija je najavila da će najesen biti spremna za pregovore s Hrvatskom o denacionalizaciji imovine talijanskih građana u Hrvatskoj. Tako će se ponovno otvoriti pitanje imovine talijanskih građana u Hrvatskoj i hrvatsku diplomaciju, prema svemu sudeći, očekuje teška pregovaračka jesen.</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula namjeravao je u srijedu otputovati u Rim, na proslavu stupanja na snagu Statuta Stalnog suda za ratne zločine, no od puta je odustao, jer se nije uspio dogovoriti bilateralni sastanak s talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem. Talijanski diplomatski izvori potvrdili su Vjesniku da je hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević zatražio bilateralni sastanak. </p>
<p>Hrvatska i Italija nisu se službeno na najvišoj razini sastajale punih 14 mjeseci, a nakon propalog sastanka u Rimu malo je vjerojatno da će se pregovori pokrenuti prije jeseni, navode diplomatski izvori.</p>
<p>Iako je pitanje odštete talijanskim izbjeglicama riješeno Osimskim sporazumom iz 1975. godine - novčanim isplatama tzv. optantima - Italija je ustanovila posebnu komisiju koja istražuje slučajeve talijanskih izbjeglica (esula) koji nisu imali mogućnost odabira i prava na novčanu nadoknadu zbog izgubljene imovine. Takvih slučajeva, govore zasad neslužbene procjene, ima čak oko 5000. Iako još nije poznato kakav će stav zauzeti hrvatski pregovarači, konačno, kompromisno rješenje ovog pitanja moglo bi se pronaći, navode stručnjaci, putem tzv. isplate oko 35 milijuna dolara novčanog duga i simbolične geste vraćanja nekih kuća optanata i esula.</p>
<p>Sve donedavno, prema vrijedećim zakonima stranci u Hrvatskoj nisu imali pravo vlasništva nad nekretninama, kao ni pravo naknade niti povrata imovine oduzete za bivše komunističke vladavine. Izmjenom zakona pravo na povrat dobit će i stranci, čime se otvara prostor i za povrat imovine talijanskim esulima. Hrvatska i Italija tako dobivaju prigodu za popravni ispit u međusobnim odnosima najvjerojatnije najesen.</p>
<p>Odnosi Italije i Hrvatske zakomplicirali su se prošle godine kad su obje strane povukle čitav niz nespretnih, nepromišljenih i ishitrenih poteza, što je rezultiralo propašću pregovora o talijanskoj imovini u Hrvatskoj, prekidom pregovora o Sporazumu o prijateljstvu. I prošlogodišnji je posjet talijanskog predsjednika Ciampija Zagrebu najvećim dijelom bio isprazni protokol bez sadržaja.</p>
<p>Talijanska diplomacija tvrdi kako se sada, nakon izmjene zakona o denacionalizaciji, napokon pružila prigoda da se pitanje talijanske imovine u Hrvatskoj riješi, no vrlo je upitno hoće li sve proći tako glatko. Izmijenjeni Zakon je, naime, nedorečen, a pretpostavlja donošenje međudržavnog bilateralnog sporazuma o povratu imovine, što sve dodatno komplicira, umjesto da se, sukladno europskom standardu, jednostavno donese zakon jednak za sve strance.</p>
<p>Da je izmjena ovog zakona ponovno bila predmetom koalicijskog natezanja govori i podatak da je jedna varijanta izmjena bila donesena pa povučena u samo tjedan dana. Jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na imovinu, tako je već desetljećima sredstvo diplomatsko-političkih prepucavanja s obiju strana Jadrana.</p>
<p>Hrvatska je službena politika dosad uvijek odbijala razgovarati o povratu imovine talijanskim građanima, smatrajući da je pitanje povrata talijanske imovine riješeno Osimskim i Rimskim sporazumima. Stoga Hrvatska nije, poput Italije, osnovala posebnu komisiju za istraživanje tih »posebnih slučajeva« esula. Hrvatska će, kako je to nedavno izjavio hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević, sličnu komisiju osnovati samo ako talijanska strana zatraži od Hrvatske stručno mišljenje. </p>
<p>U posljednje dvije i pol godine Hrvatska i Italija nisu se baš proslavile efikasnim rješavanjem tog problema. Dva mjeseca prije izbora u Italiji, iz Rima je u Zagreb stigla diskretna poruka da bi ovo osjetljivo pitanje trebalo brzo riješiti jer će na vlast doći desnica, a tada će biti sve teže. Na taj signal hrvatska vanjska politika nije reagirala. Kad su započeli pregovori o Sporazumu o prijateljstvu, hrvatska je diplomacija reagirala na novinsku najavu da talijanski predsjednik Ciampi namjerava dodijeliti medalje fašističkoj vladi Zadra u izgnanstvu.</p>
<p>Bez pripremljene pregovaračke taktike kojom se u pregovorima mogla, zbog najave nesretnog talijanskog poteza, steći velika prednost, politički vrh hrvatske diplomacije odlučio je javno prekinuti pregovore o Sporazumu o prijateljstvu. U posljednji su tren hrvatski pregovarači uspjeli u Sporazum ugurati odredbu prema kojoj se pitanje esula veže u Sporazum Hrvatske s Europskom unijom, što je značilo učinkovito sprečavanje mogućih dodatnih zahtjeva talijanske desnice.</p>
<p>Suprotno dosadašnjoj praksi, Hrvatska bi u buduće pregovore s Italijom trebala ući pažljivo i suptilno, da se s Italijom dogovore što sadržajniji odnosi. Italija je, kao prvi hrvatski trgovinski partner, zainteresirana za ulazak na hrvatsko tržište, a bivša imovina optanata može biti model kojim će Italija prva ući na tržište nekretninama u Hrvatskoj. Kad se o tom poglavlju pregovaralo u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, upravo su talijanski pregovarači bili posebno zainteresirani za liberalizaciju hrvatskog tržišta nekretninama.</p>
<p>Postignu li se takvi sadržajni odnosi, i Sporazum o prijateljstvu imat će smisla. Italija je zbog EU-a, ali i bilateralnih pitanja, Hrvatskoj iznimno važan politički i gospodarski partner, a kao službena kontakt-zemlja za NATO, pružala je snažnu potporu hrvatskom približavanju toj integraciji.</p>
<p>Tuđmanova je diplomacija u Rimu punih osam godina pokušavala od Italije iskamčiti taj sporazum. No bez rješavanja otvorenih pitanja i pravog sadržaja u odnosima dviju susjednih zemalja, taj bi sporazum nalikovao desecima sličnih koje su međusobno sklapale komunističke zemlje u vrijeme blokovske podjele. </p>
<p>Mateša nudio Talijanima opustošene hotele</p>
<p>Osimskim sporazumom Italija je u ime optanata prihvatila odštetu za njihovu otetu imovinu, a tadašnja SFRJ je trebala namiriti preostali dug. Kako novac nije vraćala, Slovenija i Hrvatska su nakon raspada Jugoslavije ostale dužne Italiji.</p>
<p>Slovenija je odbijala Italiji ustupiti nekretnine i samoinicijativno je uplaćivala novac na poseban račun u Trstu. Tzv. Solanina formula donijela je model prema kojem su talijanske izbjeglice dobili pravo prvenstva kupnje nekretnina. </p>
<p>HDZ-ova vlast nije željela vratiti dug, a tadašnji premijer Mateša ponudio je Talijanima opustošene hotele na obali, što su Talijani odbili. Tražili su ustupanje nekoliko objekata kao simbolične geste, no bivša hrvatska vlast na to nije pristala. </p>
<p>Tržište treba biti dostupno svim državljanima EU-a</p>
<p>U slučaju optanata (koji su mogli birati hoće li ostati u Jugoslaviji ili otići u Italiju) nije riječ o povratu oduzete imovine - kao što je slučaj s nacionaliziranom imovinom. Taj je problem reguliran međudržavnim sporazumima, Rimskim i Osimskim. Hrvatsko tržište nekretninama, pa tako i bivša imovina esula, treba biti dostupno svim državljanima EU-a, uz moguću primjenu neke varijante »Solanine formule«.</p>
<p>Sve druge opcije dovode do pokušaja revizije osjetljivog problema, koji je u mnogim elementima sličan problemu Benešovih dekreta, zbog kojih su posvađane srednjoeuropske zemlje. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Mesić je svoje rekao«</p>
<p>Tko će financirati ovogodišnju Alku? Na to će morati odgovoriti predsjednik VAD-a Mato Jukić, I pošteno priznati da su dosad sve plaćali predsjednik države i proračun</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Službeni Pantovčak nema komentara na vijest da je Viteško alkarsko društvo (VAD) za pokrovitelja ovogodišnje Alke odabralo puk Sinja i Cetinske krajine. </p>
<p>»Predsjednik Mesić je svoje rekao«, jedini je komentar s Pantovčaka. S obzirom na sve što se prošlog tjedna dogodilo na Pantovčaku za susreta Mesića s alkarima - kad nije bilo ni isprike niti jamstava da se lanjski skandal neće ponoviti - tradicionalni pokrovitelj Alke, šef države, jasno je poručio da razmisle o drugom pokrovitelju.</p>
<p>Odlukom da pokrovitelj bude puk alkari su, a ne predsjednik Mesić, presudili i time ga amnestirali od »netolerantnosti i odgovornosti«, neslužbeni su komentari iz Predsjednikova Ureda. Iz izvora bliskih Mesiću može se naslutiti kako nema izgleda da dođe do obrata i da šef države pristane na pokroviteljstvo, osim kad bi na čelo VAD-a došla druga, razumnija uprava. A to se, procjenjuju na Pantovčaku, do ovogodišnje Alke neće dogoditi.</p>
<p>Alkari su došli Mesiću svjesni da im treba novac - Alka stoji oko tri milijuna kuna, predsjednikovi darovi od 20.000 do 50.000 kuna, a iz raznih stavki državnog proračuna namijenjeno im je 2,5 milijuna kuna. I to je razlog njihova dolaska na Pantovčak. Sad kad nema »jakog sponzora«, ne znaju gdje namaknuti ostatak novca. </p>
<p>Kako se Alka financira iz državne blagajne, to je apsurdnije da su na prošlogodišnjoj Alki »popljuvali ruku koja ih hrani«, neslužbena su tumačenja izvora bliskih Pantovčaku i Vladi.</p>
<p>Tko će financirati ovogodišnju Alku? Puk Sinja i Cetinske krajine? Čini se da je i puk-pokrovitelj to pitanje postavio VAD-u. Odgovorit će morati predsjednik VAD-a Mato Jukić, kažu naši izvori, napominjući da će »vitez Jukić« morati pošteno priznati da su dosad sve plaćali predsjednik države i proračun. Predsjednik im je prošlog tjedna objasnio da je u »političkom smislu nakazna ideja da rade manifestaciju koja ima državno pokroviteljstvo, da bi od te iste manifestacije napravili političku manifestaciju na kojoj ruše istu tu demokratski izabranu vlast«. </p>
<p>Poruka je prošlogodišnje Alke, smatraju na Pantovčaku, bila da se predsjednik Mesić ne smije pojaviti na javnoj priredbi u vlastitoj državi i to na priredbi koju plaća - država. Zato je Mesić znao da će alkari ipak doći do Pantovčaka, jer im treba financijaš. No s Pantovčaka su otišli praznih ruku. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U povijesti Hrvatskog sabora samo su dva zastupnika vratila mandat stranci</p>
<p>Nezavisni liberali već su poručili Budiši da im ne pada na pamet vratiti zastupničke mandate, a iz stranke namjeravaju izaći prije nego što Statutarna komisija HSLS-a donese odluku o njihovom izbacivanju / Godine 1997. mandat je stranci vratio Ivica Ropuš, kad je prelazio iz HSLS-a u HDZ, a godinu kasnije pokojni se Vladimir Primorac odrekao i stranke, HSLS-a, i saborskog mandata</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Dražen Budiša zatražio je od HSLS-ovih disidenata da vrate zastupničke mandate stranci. Šestero zastupnika okupljenih u Klubu nezavisnih liberala HSLS-a, uz dužnosnike te stranke u Vladi koji su iskazali lojalnost Vladi, a ne stranci, uskoro će biti bivši HSLS-ovci. Ne osnuju li stranku, neće moći funkcionirati na političkoj sceni ako. To bi se, predviđa se, moglo dogoditi na jesen, a na čelu nove stranke bio bi sadašnji (a najvjerojatnije i budući) ministar obrane Jozo Radoš.</p>
<p>Nezavisni liberali već su poručili Draženu Budiši da im ne pada na pamet vratiti zastupničke mandate, a iz stranke najvjerojatnije namjeravaju izaći prije nego što Statutarna komisija HSLS-a donese odluku o njihovom izbacivanju. Jasno je da nezavisni liberali, kao i mnogi stranački disidenti prije njih, ne namjeravaju vratiti mandate, jer kad bi ih vratili, više ne bi mogli biti u Saboru. Oni naglašavaju da zapravo ne znaju kome bi mandate vratili, jer su u parlament izabrani na zajedničkoj listi SDP-a i HSLS-a. Uz dodatak da bi svi HSLS-ovi zastupnici trebali vratiti mandate jer je stranka, smatraju oni, bezrazložno izašla iz koalicije.</p>
<p>Vraćanje saborskih mandata nije zakonski propisano, ali je, što naglašava i Budiša, moralno pitanje. </p>
<p>Vraćanje mandata stranci koju se napušta nije običaj u hrvatskom parlamentu. U 12 godina postojanja Hrvatskog sabora, samo su dva zastupnika vratila mandat stranci, u oba slučaja HSLS-ovci.</p>
<p>Godine 1997. to je učinio Ivica Ropuš, kad je prelazio iz HSLS-a u HDZ. Na njegovo je mjesto tada došao Joško Kontić. Godinu kasnije, pokojni Vladimir Primorac odrekao se i stranke (HSLS-a) i saborskog mandata, a njegovo je mjesto popunio sadašnji ministar znanosti i HSLS-ov disident Hrvoje Kraljević. Sad umjesto Hrvoja Kraljevića u Saboru sjedi Dragutin Novina koji bi, u slučaju da Kraljević ne bude ponovno potvrđen za ministra i da se vrati u parlament, morao otići. Mjesto u klupama pripalo bi nezavisnim liberalima. </p>
<p>U posljednjem sazivu parlamenta, iz HDZ-a su otišli Vesna Škare-Ožbolt, Mate Granić, Đuro Njavro i Pavao Miljavac, koji su se okupili u novoj stranci, DC-u. Nitko od njih nije vratio mandate stranci s čije su liste izabrani u Sabor nego su ih prisvojili kao mandate DC-a, stranke osnovane 2000. godine. DC je u međuvremenu napustio Đuro Njavro i postao nezavisni zastupnik, ali nije vratio mandat DC-u.</p>
<p>Ni Zlatko Canjuga, nekad visoki dužnosnik HDZ-a, nije vratio mandat kad je prešao u HND. Da je vratio mandat, stranka na čijem je čelu također bivši HDZ-ovac, Josip Manolić, ne bi imala zastupnika u Saboru. Ni nedavno isključeni Ivić Pašalić nema namjere vratiti mandat svojoj donedavnoj stranci, HDZ-u. </p>
<p>Iz HSLS-a su još 1997. godine otišli pokojni Vlado Gotovac i Zlatko Kramarić, koji su osnovali LS. Vraćanje saborskih mandata nije dolazilo u obzir. Predstavnici LS-a su ponovno u parlamentu, izabrani sa zajedničke liste »četvorke«, odnosno stranaka Porečke skupine - HSS-a, IDS-a, LS-a i HNS-a.</p>
<p>HSLS i HDZ su stranke koje su pretrpjele najviše štete zbog nevraćanja saborskih mandata. Od posljednjih izbora HSLS je iz svojih zastupničkih klupa izgubio 12 zastupnika, a HDZ šest. Ostale parlamentarne stranke nisu mijenjale broj zastupnika. SDP nije nitko napustio od 2000. godine, kao ni HSS, HNS, LS, PGS, SBHS, HSP, HKDU.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Slabljenjem dolara do prividno većeg BDP-a</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Euro se nakon više od dvije godine izjednačio ili čak i neznatno premašio vrijednost dolara. Samo od početka godine euro je porastao za 12 posto u odnosu na dolar. Rezultat je to slabijeg oporavka američkoga gospodarstva i vala korporativnih skandala (Enron, WorldCom,...) koji stalno potresaju američko gospodarstvo. </p>
<p>Kako se to odražava na kunu? Hrvatska nacionalna valuta sad slabi u odnosu na euro, a istodobno jača prema dolaru. U prijevodu, to znači da se za euro dobiva više kuna, a za dolar manje nego prije. Iako ti trendovi uopće nisu alarmantni, oni će se ipak djelomično odraziti i na ekonomske pokazatelje hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Nastavi li se jačanje eura i slabljenje dolara, izvoznici koji svoje robe plasiraju na dolarska tržišta, na primjer, brodogradilišta koja ionako posluju s teškoćama, mogli bi imati manje kunske prihode i bit će prisiljena povećano se zaduživati kod poslovnih banaka da bi mogla poslovati bez većih problema. </p>
<p>Aprecijacijom kune i eura u odnosu na dolar porast će i kunska vrijednost izvoza koji se ostvaruje u eurima, no ujedno i svi uvozni troškovi poslovanja. Brodogradilišta, naime, kao i većina drugih izvoznika, najveći dio uvoznih dijelova nabavljaju na europskom tržištu, te im rast vrijednosti eura s tog aspekta ne ide u prilog, jer se povećavaju kunski troškovi poslovanja. Zagovornici deprecijacije kune taj aspekt zaboravljaju, kao i činjenicu da deprecijacija kune prema euru znači i rast kunskih cijena proizvoda uvezenih iz europskih zemalja.</p>
<p>Smanjeni dolarski izvoz, a na izvoz brodova otpada oko 15 posto izvoza, odrazit će se i na vanjskotrgovinskoj bilanci i pridonijeti povećanju hrvatskog vanjskotrgovinskog deficita. Dobro će proći uvoznici jer će robu na dolarskim tržištima platiti jeftinije, a moguće je, ako ne dođe do pogoršanja političke situacije u Perzijskom zaljevu, i smanjenje cijene nafte. </p>
<p>Hrvatska više od 55 posto robnog izvoza plasira u zemlje EU-a, a na njih otpada i više od 55 posto robnog uvoza. Hrvatski glavni vanjskotrgovinski partneri su Italija i Njemačka, u koje je u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno 24,6, odnosno 12,4 posto ukupnog robnog izvoza. To govori da su hrvatske tvrtke primarno orijentirane na europska tržišta i da slabljenje kune prema euru nije hrvatski dugoročni interes.</p>
<p>Uz to, slabljenjem dolara u odnosu na kunu prividno će porasti i ovogodišnji bruto domaći proizvod, koji bi mogao iznositi 175 milijardi kuna (23,6 milijardi dolara). Zbog aprecijacije kune u odnosu na dolar statistički će porasti i BDP po glavi stanovnika sa 4625 na gotovo 5500 dolara po stanovniku, no kupovna moć građana ostat će jednako niska.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pašalićeva prošlost i Glavaševa budućnost</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Pašalić je prošlost, ali ni Glavaš nije budućnost.</p>
<p>Iz uvijek dobro obaviještenih izvora, još nije stigla informacija priprema li dr. Ivić Pašalić - upravo isključeni hadezeovac - osvetu za ono što mu se dogodilo. Ne zna se što sprema, ali je više nego sigurno da bi svaki njegov potez mogao izazvati burnu reakciju u vrhu HDZ-a.</p>
<p>Proturječni Osječanin Branimir Glavaš, kojega njegovi sugrađani pamte isključivo po dobru ocjenjujući ga nježnom i suptilnom političkom dušom, poručio je javno poraženom Pašaliću da je on zapravo obični »rashodovani političar«. Nastavljajući dalje boks-meč u HDZ-ovu ringu, u kojemu se nikad ne zna tko će koga mlatnuti i s koje strane, Glavaš je u najboljoj Pašalićevoj maniri istom poručio da je on za HDZ »tužna i ružna prošlost«. Istina, bio je pošten, pa je - opisujući sam sebe - dodao kako je i on »nakon 14 godina politike svjestan da nije HDZ-ova budućnost«.</p>
<p>Ta Glavaševa izjava uistinu je antologijska! Obračunavajući se s poraženim Pašalićem i sam će se posuti pepelom i reći da, eto, ni on baš nije nešto sjajno za HDZ, ali barem je shvatio svoje mjesto u stranci. Iako je priznao da nije HDZ-ova budućnost, Glavaš je obećao da će barem biti »oslonac novim mladim ljudima koji dolaze«!</p>
<p>Kakav on može biti oslonac mladim stranačkim aktivistima ako na njega vodstvo neće računati u budućnosti?! Kakav je to oslonac nadaleko poznat po ispadima, ishitrenim izjavama, uvredama i psovkama, pritom još i tankih živaca?! </p>
<p>Nagazivši Pašalića, proglašavajući njegove najave da će osnovati novu stranku na pravim HDZ-ovim i Tuđmanovim temeljima »bolesnim ambicijama bolesno ambicioznog doktora«, Glavaš je obavio povjereni mu zadatak. Učinio je to da se likom i djelom poraženog protivnika ne bi morao bavio stranački vođa Sanader koji trenutačno obavlja daleko važnije poslove, poput profilacije stranke. Zašto bi, uostalom, vođa uopće trošio riječi na svog najljućeg neprijatelja kad ima Kerbera istoga kalibra koji tako dobro čuva i njega i ulaz u dobro zaključanu stranačku središnjicu?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gorki stranački <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT></p>
<p>Zbog loših unutarnjih poteza - uzrokovanih partitokratskim lobiranjem za sebične uske interese i sitnim trgovanjem koje polako spada u kategoriju političkog reketa - hrvatska je vanjska politika već podosta izgubila. Posljednji je primjer skandal s izvozom hrvatskog šećera u Europsku uniju</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ako je povećanje izvoza šećera rezultat jačanja hrvatskoga gospodarstva, onda problem ne postoji. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula je na svu sreću u posljednji trenutak spriječio Pankretićevo pismo Europskoj komisiji u kojem joj on prijeti protumjerama !?</p>
<p>Ovakva demonstracija neviđene bahatosti je, nažalost, pravilo ponašanja hrvatskih političara otkako je hrvatske države</p>
<p>Stari-novi premijer Ivica Račan optimistično je izjavio da će nova vlada biti puno efikasnija u rješavanju ključnih reformskih zahvata, što će se pokazati već na prvoj sjednici. Gruba realnost mogla bi ga, nažalost, demantirati. Vlada je uvijek bila efikasna na riječima, a zapravo zarobljena i zapletena u mrežu hrvatske partitokracije u kojoj postoji malo sluha za potrebe svojih građana ili pak državnog interesa.</p>
<p>Zbog takva stanja u hrvatskoj politici, u kojoj je uvijek netko na suprotnoj strani i radi protiv onog drugog, pune se dvije godine stvarala sasvim lažna i pogrešna teza kako hrvatska unutarnja politika »ne štima«, dok je jedini uspješni segment vanjska politika. Nitko iz vlasti nikad nije objasnio kako je moguće u jednoj državi imati uspješnu vanjsku, a klimavu unutarnju politiku. Zbog loših unutarnjih poteza - uzrokovanih partitokratskim lobiranjem za sebične uske interese i sitnim trgovanjem koje polako spada u kategoriju političkog reketa - hrvatska je vanjska politika već podosta izgubila. Posljednji je primjer skandal s izvozom hrvatskog šećera u Europsku uniju. </p>
<p>Kako se Hrvatska sve više približava EU, dojučerašnja vanjskopolitička pitanja polako prelaze u područje unutarnjih poslova s Unijom. No, da se ne bi puno kompliciralo.</p>
<p>EU je prije godinu dana reagirala jer se na njenu tržištu pojavila prevelika količina šećera, veća od one koju je Hrvatska u stanju proizvesti. Pojavila se sumnja da se krivotvore carinske deklaracije šećera koji u Hrvatsku dolazi iz trećih zemalja. Umjesto da se tom pitanju posveti maksimalna pažnja i da se ono efikasno riješi kroz provjeru papira, punih godinu dana traju natezanja i međusobna uvjeravanja o tome tko je u pravu. Pitanje hrvatskog šećera nije dakako samo stvar vanjske politike nego i ozbiljan međuresorski problem koji zahtijeva angažman sviju. </p>
<p>Ovakva petljancija ne samo da ozbiljno ugrožava izvoz hrvatskog šećera u Uniju nego ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet zemlje koja se potpisom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om obvezala na poštivanje određenih pravila. Krajem ovoga tjedna Europska će komisija u Bruxellesu pomno pregledati svu dokumentaciju. </p>
<p>Hrvatska se diplomacija nalazi u nezavidnoj poziciji, a čeka je težak posao. Što ako se utvrdi da je dio dokumentacije uistinu krivotvoren? </p>
<p>Visoki predstavnik Europske komisije Guy Legras izjavio je da ih zanima jedino jesu li počinjene prijevare. Ako je povećanje izvoza šećera rezultat jačanja hrvatskoga gospodarstva, onda problem ne postoji. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula je na svu sreću u posljednji trenutak spriječio Pankretićevo pismo Europskoj komisiji u kojem joj on prijeti protumjerama !?</p>
<p>Ovakva demonstracija neviđene bahatosti je, nažalost, pravilo ponašanja hrvatskih političara otkako je hrvatske države. U prvih deset godina hrvatske samostalnosti službena je politika stalno trubila da je Hrvatskoj mjesto u Europi, no svaki put kad je trebala provesti europske standarde koji joj nisu odgovarali, bila je spremna ustvrditi da je na djelu nedopustiv pritisak na našu zemlju. Istu argumentaciju danas ima i ministar Pankretić.</p>
<p>Koalicijski spletkaroši u političkoj klimi izuzetno niske razine vrlo su prirodno prihvatili način razmišljanja i ponašanja od protekle vlasti. U poremećenim percepcijama vlastite važnosti i potrebe provedbe europskih normi, hrvatska vlast istina više ne prijeti NATO-u kod Martin Broda zato jer je tobože regionalna sila, nego se prijeti toj i takvoj Europskoj komisiji koja opet nešto traži i komplotira protiv Hrvatske.</p>
<p>Rješenje ove šećerne afere zapravo je vrlo jednostavno. Valja utvrditi jesu li papiri zaista bili krivotvoreni. Ako nisu, sve će biti jednostavno. Ako se pokaže suprotno, treba se samo nadati da će diplomacija spor uspjeti izgladiti. U EU se, naime, ne ulazi prijevarom i nepoštivanjem potpisanog.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Presvukli su se brže od Pašalića</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Što su, molim lijepo, odgovarali HDZ-ovci na optužbe da je Ivić Pašalić spletkar, sudionik nevjerojatnog broja nevjerojatnih afera, od Dubrovačke banke, Slobodne Dalmacije i Večernjeg lista do, primjerice, kupnje dvojice HSS-ovih gradskih vijećnika sredinom devedesetih? Da su to montirani politički procesi kojima je cilj dezavuiranje HDZ-a. Na svako upiranje prstom u crni Pašalićev trag, HDZ-ovci zborno povikaše: »Komunistički i totalitaristički mrak!«.</p>
<p>Sada, pak, vidi vraga, poznati slavonski demokrat Branimir Glavaš, koji je u medijima red uvodio puškama, u CCN-ovim Vijestima dana, Dnevniku i ostalim HTV-ovim informativnim emisijama dobiva središnje mjesto za napade na Doktora. Ne medicine, nego, objašnjava na drugoj strani Lijepe naše, u Zagrebu, Vladimir Šeks, doktora neuspješnih spletki i intriga. Pašalić je, tvrdi Šeks, lagao, izvrtao i krivotvorio za svoje interese i svoj račun. </p>
<p>Ako se tome doda i Glavaševa tvrdnja izrečena na osječkoj presici o tome da je Pašalić za HDZ »ružna i tužna prošlost«, dvoipolgodišnje umivanje i šminkanje te stranke dobiva sasvim jasnu svrhu. Ako je, naime, jedan od najutjecajnijih HDZ-ovaca, za kojeg su prljave poslove obavljale stotine stranačkih »vojnika«, ružna i tužna povijest, ako je on spletkar, lažac i krivotvoritelj, kakav je onda bio HDZ? Uostalom, kad je trebao birati između Andrije Hebranga, Hrvoja Šarinića i Ivića Pašalića, predsjednik Franjo Tuđman je izabrao Doktora za spletke, laži i krivotvorenje. U to vrijeme - nismo svi izgubili pamćenje - današnji Pašalićevi protivnici nisu dizali glas protiv te Tuđmanove odluke. Ako su kojim slučajem i bili protiv favoriziranja Doktora, držali su fige u džepu, pa zato i nisu, kao što to demagoški priznaje Glavaš, budućnost HDZ-a. S obzirom na jadnu hrvatsku kulturu, klimavu demokraciju, kratku parlamentarnu praksu i sukladno tome političku naivnost većine birača, HDZ s Branimirom Glavašom i ima budućnost, ali je Hrvatska, s takvim HDZ-om kojemu su političari poput Glavaša temelj, nema. Griješe oni koji misle da je borba između Glavaša i Pašalića borba demokrata s antidemokratom, humanista s antihumanistom, parlamentarca s antiparlamentarcem. Riječ je o grubom preživljavanju te, naravno, o borbi za vlast političara sličnog profila. Glavaš je trenutačno u prednosti pred Pašalićem, jer je vještiji u presvlačenju iz despotske oprave u demokratsku, koja ipak ne čini - uči ona stara poslovica - čovjeka.</p>
<p>Impresivan dokumentarac Darka Dovranića o logoru Bučje posredna je kritika licemjerja hrvatskih političara te trule nagodbe hrvatskih vlasti s još licemjernijom međunarodnom zajednicom. Naime, licemjerje i nagodba omogućuju da neljudi koji su poticali rat, osnivali logore te u njima zvjerski mučili i ubijali hrvatske domoljube, ali i svoje sunarodnjake koji su se opirali velikosrpskoj ideji, danas slobodno šeću ulicama. Jedan od crnih protagonista logora Bučje bio je Veljko Džakula, kojeg su svojedobno, uz Forum 21, Amerikanci odlikovali za doprinos demokraciji (!?) i protiv kojeg je (uz još 20 osumnjičenika) Hvidra podnijela kaznenu prijavu, ali Županijsko i Državno odvjetništvo šuti. Zašto? Zato što nemamo veze s pravnom državom i zato što se na taj (pogrešan) način ulagujemo svjetskim moćnicima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zaostaje li hrvatska vlast za Dalaj-lamom</p>
<p>Predsjednik Tuđman se ne bi nikada odrekao svoje vlasti i u gospodarstvu. Nije uviđao koliko su njegove odluke bile štetne za zemlju. Napast vlasti, ne samo svjetovne nego i crkvene, zove se: Ako imam vlast onda sam i pametan, te neka drugi pitaju mene, a ne ja njih. Je li taj crv samodopadnosti rastočio ne samo ljude iz SDP-a? Nisam siguran koliko, ali svakako jest / U demokraciji vlada ne vlada, nego upravlja zemljom pameću i sposobnostima koje postoje u narodu... Dalaj-lama je izjavio je da je i on dijelom katolik, jer se mnogo toga iz etike njegove vjere poklapa s naukom kršćanstva koja se iskazuje u služenju narodu, a ne sebi</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Možda su ovi dani krize vlade odlučni dani za budućnost ove zemlje. Hrvatska je od svoga osamostaljenja očito stalno u krizi. Na njenu čelu su ljudi koji su konstantno donosili velikim dijelom pogrešne odluke.</p>
<p>Posljedica pogrešnih puteva je bespuće kojim ide, prije svega, hrvatsko gospodarstvo. A od njega se živi i radi njega se ljudi odlučuju za najbolji demokratski oblik države.</p>
<p>Za vrijeme HDZ-ovske vlasti doživjeli smo u malo vremena više predsjednika vlada. Neki od njih nisu bili početnici u tom poslu. Ministri za gospodarstvo i nisu bili naročito važni. </p>
<p>Premijeri su bili mijenjani, jer predsjednik Tuđman nije bio zadovoljan gospodarskim učincima vlade. Glavne odluke donosili su baš za gospodarstvo on i njegovi mnogi savjetnici u Predsjedničkom vijeću.</p>
<p>Treba znati da se Predsjednik niti malo nije u životu bavio tim stvarima te da je bio u tome diletant upućen na savjet okoline. Za pogubne posljedice danak su plaćali premijeri umjesto da se predsjednik Tuđman okani donošenja odluka iz struke koju ne zna.
Danas imamo slično stanje. Premijer Račan se nikada u životu nije bavio tim poslom, te je u svemu upućen na svoje savjetnike kao i Tuđman.</p>
<p>Igraju li u odlučivanju o pitanjima ekonomije ministri za gospodarstvo neku ulogu i koliko, nitko pravo ne zna. A i oni se nisu previše u životu bavili tim poslom, čak se čini da su još nestručniji nego oni iz vremena HDZ-a.</p>
<p>Posljedice su pogubne: rast duga zemlje i povećanje nezaposlenosti. To je dovelo do stanja da je Račan morao dati ostavku, jer se našla jedna stranka (HSLS) koja je očito zaključila da se ovako dalje ne može.</p>
<p>Je li i premijer Račan zaključio da je taj posao nadrastao njegove sposobnosti? Otvaranje radnih mjesta i rast proizvodnje u Europi je posvuda veoma teško pitanje komu se posvećuju sve umne i stručne snage tih zemalja.</p>
<p>U Njemačkoj su parlamentarni izbori u rujnu, te se bitka između vlade i oporbe vodi za iznalaženje putova za oživljavanje proizvodnje. Vlada je oformila Hartz komisiju, a CDU/CSU kao oporba komisiju oko dr. Spätha. Dapače je dr. Lothar Späth popularniji od svoga kandidata za kancelara, Edmunda Stoibera.</p>
<p>To pokazuje koliko je Nijemcima stalo do gospodarstva. </p>
<p>U njihovim su timovima najugledniji gospodarski stručnjaci.</p>
<p>Mi, nažalost, ni u prvoj vlasti, a niti u drugoj nemamo na čelu izvršne vlasti ljude koji su upućeni u tu struku. </p>
<p>Posebnog stručnog tima na koji bi se oslanjale odluke ministarstva i Vlade nemamo. O svemu se odlučuje dizanjem ruku u vladi i to onih koji se većinom također ne razumiju u gospodarstvo. Takve se odluke donose pred Sabor, koje se onda, bez velike rasprave ako su uopće za to sposobni, po koalicijskoj poslušnosti odobravaju.</p>
<p>I zato smo tu gdje jesmo.</p>
<p>Očito je da promjena ljudi u ministarstvima nije dovoljna da se izađe na pravi put. Stvari se neće mijenjati ako vlada ne bude svjesna da se u najmanju ruku, kad nisu sposobni za postavljanje stručnjaka na ministarska mjesta, a to bi im bilo nužno da se ne sramote pred narodom radi takvih ministara, stvoriti tim stručnjaka bez kojih ni vlada ni odgovarajuća ministarstva neće moći donositi odluke.</p>
<p>Imena tih stručnjaka moraju biti poznata kao i njihov predsjednik.</p>
<p>Ako oporba ne bude zadovoljna njihovim odlukama, oni će moći stvoriti paralelni tim koji će razmotriti opravdanost donesenih odluka. Ovako imamo na čelnim mjestima i u vlasti i u oporbi ljude koji ne znaju dovoljno o današnjoj ekonomiji, te je odabir između njih odabir između dvije nejake karte ili između dviju neznalica koji su željni vlasti, ali za nju nemaju sposobnosti. </p>
<p>Godine 2000. ljudi su se odlučili za novu vlast, jer su se uzdali u njeno poštenje i stručnost. Poštenje ove vlasti nećemo stavljati zasada u pitanje, ali je očito da ono nije dovoljno da se nađe pravi put zemlji. Potrebna je nadasve i stručnost koje ima jednako kao i u onih prije njih, tj. nema je.</p>
<p>Predsjednik Tuđman se ne bi nikada odrekao svoje vlasti i u toj domeni, jer je bio takav. Nije uviđao koliko su njegove odluke bile štetne za zemlju. Napast vlasti ne samo svjetovne nego i crkvene se zove: Ako imam vlast onda sam i pametan, te neka drugi pitaju mene, a ne ja njih.</p>
<p>Je li taj crv samodopadnosti rastočio ne samo ljude iz SDP-a? Nisam siguran koliko, ali svakako jest. A toj napasti nitko ne može umaći. Nju se mora svladati.</p>
<p>U demokraciji vlada ne vlada, kako se to voli kazati, nego upravlja zemljom pameću i sposobnostima koje postoje u narodu i koje vlada upotrebljava.</p>
<p> Zato se i prevodi grčka riječ demokracija kao vladavina naroda, a ne izabranih pojedinaca. Oni su odabrani da bi mudre ljude otkrili i njihovom se mudrošću koristili na dobro svih građana.</p>
<p>Ako to nije slučaj, a očito je da nije, onda se ova vlada malo razlikuje od one koju su nekada imenovali carevi, a i, prema tom modelu, naš prvi predsjednik.</p>
<p>A da je to tako pokazuju porazni rezultati u gospodarstvu pogotovo u usporedbi s tranzicijskim zemljama. A to znači da u ovoj zemlji netko nije dovoljno pametan ili narod ili vlada.</p>
<p>Kada bi vlada koristila svu pamet naroda onda bi bio kriv narod. </p>
<p>Zato se pred sastavljanje nove vlasti mora postaviti odlučno pitanje: jesmo li promijenili pamet ili ćemo s nekim novim ljudima dalje lutati bespućima, da upotrijebim tu dragu riječ dr. Franji Tuđmanu koja vrijedi i za našu prošlost, ali nažalost još i za našu sadašnjost.</p>
<p>A promijeniti pamet nije lako. Svu evanđeosku poruku prožima poziv: obratite se ili promijenite se.</p>
<p>Nedavno je tibetanski duhovni i svjetovni budistički vođa Dalaj-lama posjetio Hrvatsku. Izjavio je da je i on dijelom katolik, jer se mnogo toga iz etike njegove vjere poklapa s naukom kršćanstva koja se iskazuje u služenju narodu, a ne sebi. </p>
<p>Nadalje je veoma značajno izjavio da je demokracija najbolji oblik vlasti, te da se on, koji je, prema budističkoj predaji, utjelovljen prvi Lama da predvodi narod kao vladar, odriče toga u korist ljudi, ako se tibetanski narod u slobodi za to odluči.</p>
<p>E, to znači promijeniti pamet. On se odriče svoje vlasti koja proizlazi i iz njegove vjere, jer stvarnost demantira da je jedan čovjek pametniji od volje i pameti naroda.</p>
<p>Pitanje se može postaviti našoj Vladi, jesu li došli u pogledu politike do te promjene do koje je došao svijetu i razvoju okrenut budistički duhovnik Dalaj-lama?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bez mistifikacije »mrlja« u europeizaciju škole</p>
<p>Hrvatska povijesna »mrlja«, odnosno razdoblje od 1941. do 1945., bolje nego išta, predočava porazne posljedice odsutnosti snošljivosti, nenasilja i drugih vrijednosti demokratskih društava. Međusobni odnos triju, tada najutjecajnijih, političkih grupacija: HSS, komunista i ustaša pruža mogućnost uspješne simulacije, ovaj put političke borbe</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Može li škola europeizirati hrvatsko društvo? Može li pomoći da buduće generacije hrvatskih građana budu bliže europskim vrijednostima? Može li u svemu i nastava povijesti odigrati svoju ulogu?</p>
<p>Ne, reći će skeptici. Neučinkovit hrvatski prosvjetni sustav, te dosadna i »štreberska« povijest teško mogu koristiti ičemu, a pogotovu europeizaciji hrvatskog društva.</p>
<p>Dokaza, na prvi pogled, ima mnoštvo. Jedan od njih je nedavna izjava ministra Strugara koja je u dijelu tiska interpretirana kao otvoreno priznanje o korumpiranosti školstva. Tu je također i anketa u kojoj su učenici povijest svrstali među najneomiljenije predmete. Zatim afere o udžbenicima. I tako u nedogled.</p>
<p>Niti je u školstvu sve tako crno i bezizgledno niti je povijest samo »štrebanje«. Naprotiv. Povijest, vječito suvremena, »učiteljica života« može kao malo što drugo, pridonijeti europeizacijskoj ulozi škole. </p>
<p>Pritom preispitivanje »mrlja« iz naše nacionalne prošlosti može biti od velike koristi. Baš kao i u staroj Grčkoj. </p>
<p>Odgojno-obrazovna, katarza koja pridonosi rađanju europskog duha među Hrvatima.</p>
<p>Turbulentno dvadeseto stoljeće nudi za to niz odličnih primjera. Školski udžbenici posebno temeljito obrađuju Drugi svjetski rat i njegove tragične posljedice. Osobito koristan u tom smislu može biti, u javnosti često hvaljen, udžbenik »Povijest 8« Snježane Koren. </p>
<p>Osim jasna prikaza i odmjerene interpretacije događaja tu se mogu naći dobro odabrani i zanimljivi povijesni izvori, što učenicima uvelike olakšava razumijevanje povijesnog konteksta.</p>
<p>Hrvatska povijesna »mrlja«, odnosno razdoblje od 1941. do 1945., bolje nego išta, predočava porazne posljedice odsutnosti snošljivosti, nenasilja i drugih vrijednosti demokratskih društava. </p>
<p>Međusobni odnos triju, tada najutjecajnijih, političkih grupacija: HSS, komunista i ustaša pruža mogućnost uspješne simulacije, ovaj put političke borbe.</p>
<p>Takav postupak ima važan odgojni cilj. Učenici, mlađi pripadnici hrvatskoga društva, suočeni s tragičnom »mrljom« na nacionalnoj prošlosti, doživljavaju katarzu koja jasno predočava potrebu prihvaćanja pozitivnih europskih vrijednosti. </p>
<p>Vrlo nalik Periklovim Atenjanima koji su kazališnom katarzom stjecali građanske vrline.</p>
<p>Takvim se postupkom, osim toga, postiže i jedan od najvažnijih ciljeva nastave općenito, aktualizacija školskog gradiva. Učenici su stavljeni u situaciju da budu sudionici učenja, a ne samo objekt koji pasivno sluša i »buba« propisano gradivo. </p>
<p>Njihovu pozornost još više potiče i natjecateljski duh, odnosno nastojanje učenika koji predstavljaju određenu grupaciju da pridobiju što više glasača.</p>
<p>Naglašena učenička samostalnost svemu daje posebnu vrijednost.</p>
<p>Čak i provjera znanja u tom slučaju nije više uobičajeno ispitivanje. Sve postaje spontanije, jer umjesto situacije pitanje-odgovor, učenici iznose svoja stajališta i argumentiraju ih stečenim znanjem. Osim toga, učenici angažirani na predstavljanju, pojedinih političkih grupacija, uz pomoć nastavnika, često mogu postići izvanserijske rezultate u svladavanju povijesnih problema. </p>
<p>Kolika može biti njihova motiviranost pokazuje to da neki, služeći se udžbenikom ali i povijesnom literaturom, mogu napraviti prave male povijesne rasprave.</p>
<p>U svemu, nastavnik se ne služi toliko kritiziranom frontalnom, odnosno predavačkom metodom. Njegova je uloga samo korektivna. Učenike upućuje na osnovne uzuse demokratskog ponašanja, kao što su nenasilje, snošljivost, te ih potiče da slobodno, ali i argumentirano iznose vlastita stajališta.</p>
<p>Na kraju, valja se opet malo vratiti skepticima i njihovim argumentima protiv takve »politizacije« nastave povijesti. </p>
<p>Nije, naime, malo onih koji smatraju da ta problematika i njoj slične još nisu »zrele« za razmatranje u školi, jer za sobom još vuku »repove« dnevne politike.</p>
<p>Iako je to, nažalost, točno ipak ne treba nastaviti s mistifikacijom »mrlja« iz naše nacionalne prošlosti. </p>
<p>Takvo stajalište je kontraproduktivno. Pogotovu ako se ima na umu da na stavove i ponašanje učenika znatno više utječe neposredno društveno okružje, nego spoznaje i vrijednosti stečene u školi. Zbog toga europski odgoj u školi prije svega zahtijeva otvorenost.</p>
<p>U protivnom, škola ne može biti učinkovita niti nastava povijesti može izbjeći »štreberski« image.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita, zaposlen u Osnovnoj školi »Knez Mislav« iz Kaštel Sućurca</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Progone ta nevina, mala bića kao divlje zvijeri busajući se u prsa svojim strahom za vlastitu djecu </p>
<p>Sramota je što na početku 21. stoljeća nismo bili u stanju općim prosvjećivanjem upoznati ljude s osobinama HIV-virusa (širenje, liječenje i sl.), ali i što ih Crkva, kojoj navodno pripada 90 posto Hrvata, nije poučila osnovnom ljudskom milosrđu i empatiji... Katolici koji ovdje navodno žive u tako velikom broju trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da se toj djeci tako dugo dok su među nama, omogući što bolji i ugodniji život. </p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Ljudi se gotovo nikad ne žale na svoju pamet, a vrlo rijetko smatraju i da su nedovoljno obrazovani ili barem nedovoljno obaviješteni. Tako smo i mi skloni povjerovati da smo, valjda stoga što su nas uvjerili da pripadamo jednom od najstarijih naroda, mudri i obrazovani, uljuđeni i prosvijećeni, jednom riječju: pravi Europljani.</p>
<p> Takva je prosudba vlastite vrijednosti, dakako, moguća samo dok se temelji na riječima i uvjeravanjima, mitovima i legendama. </p>
<p>Ali onog časa kad se nađemo u okolnostima u kojima se od nas očekuje pametno i uljudno ponašanje, ili barem poštivanje tuđih prava, tada na svjetlo dana izlazi pomanjkanje obrazovanja, pa čak i temeljnih normi uljudnog ponašanja, glupost utjelotvorena u zadrtosti i predrasudama, zloća i neosjetljivost prema bližnjima, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i potpuno nerazumijevanje kulturoloških vrijednosti Europe čijim se dijelom uporno proglašavamo.</p>
<p>Neuljudno ponašanje izaziva u uljuđenih ljudi neugodu, ali ne i bol i patnju, ali predrasude koje proizlaze iz neznanja i usmjerenosti samo na sebe i svoju obitelj, mogu onima kojima se zbog tih predrasuda uskraćuju temeljna ljudska prava, nanijeti bol i patnju i uništiti im svaku mogućnost koliko toliko normalnog života.</p>
<p>Mnogo je već i previše rečeno i napisano o djevojčicama koje su zaražene HIV-virusom. Umjesto da ih se maksimalno štiti od javnosti i da njihova teška sudbina i pogubna dijagnoza budu poznate samo njihovim liječnicima i udomiteljima, o njima se pisalo u svim novinama, govorilo na svim radiostanicama, a uz treptajima prikrivena dječja lišca, vidjeli smo ih čak i u posjetu premijeru. </p>
<p>I kakve su bile i jesu posljedice te medijske kampanje? </p>
<p>Više nego pogubne za pogođenu djecu i njihove udomitelje. Sada su svi oni ostali bez stana i doma, bez vrtića i škole za pogođene djevojčice, a mi smo napokon prisiljeni sučiti se s vlastitom slikom odgojno i obrazovno zapuštenog naroda »s brdovitog Balkana«. </p>
<p>Uzalud nam priče i uzajamna uvjeravanja o vjekovnoj uljudbi, kad je u nas još sramotno reći da je nekome zbog depresije ili neke druge duševne bolesti potrebna stručna pomoć. </p>
<p>I nije najveća sramota što se književnici i oni koji samo sami sebe takvima smatraju, javno vrijeđaju, pa gotovo i tuku. Sramota je što na početku 21. stoljeća nismo bili u stanju općim prosvjećivanjem upoznati ljude s osobinama HIV-virusa (širenje, liječenje i sl.), ali i što ih Crkva, kojoj navodno pripada 90 posto Hrvata, nije poučila osnovnom ljudskom milosrđu i empatiji. </p>
<p>Tisuće su naših sugrađana bile spremne podići telefon i nazvati ponuđeni broj kako bi se prikupilo dovoljno novaca za pužnice namijenjene djeci koja su izgubila sluh. Tisuće su vjerojatno spremne nešto slično ponovno učiniti, ali nema pet-šest obitelji koje bi pristale da se u njihovu kuću usele udomitelji djevojčica zaraženih HIV virusom. Nema roditelja koji bi prihvatili da djevojčice krenu u vrtić ili školu s njihovom djecom. </p>
<p>Nije teško razumjeti strah neobrazovanih ljudi, kojima nitko nije kako treba protumačio kako se širi virus side, ali jest teško razumjeti potpuno pomanjkanje suosjećanja sa sudbinom to dvoje djece, koja ne samo što više nemaju roditelja, nego ih upravo roditelji druge djece osuđuju na život u izolaciji i progonstvu. </p>
<p>Teško je shvatiti da ljudi koji i sami imaju djecu, nemaju dovoljno suosjećanja za ta nevina, mala bića koja se ne mogu družiti s drugom djecom, koja ne mogu krenuti u školu, koja valjda ne bi smjela ni disati isti zrak s ostalim ljudima. </p>
<p>Tako dugo dok nema lijeka za bolest koja im prijeti, nitko ne zna koliko će dugo te djevojčice poživjeti. </p>
<p>Katolici koji ovdje navodno žive u tako velikom broju trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da se toj djeci tako dugo dok su među nama, omogući što bolji i ugodniji život. Umjesto toga, progone ih kao divlje zvijeri (što se, uostalom, više ni sa zvijerima ne radi), busajući se u prsa svojim strahom za vlastitu djecu. </p>
<p>Red je da se roditelji brinu za svoju djecu i strepe za njihov život, ali je isto tako red i da se, već i stoga da bi zaštitili vlastitu djecu, upoznaju s opasnostima koje im prijete. I roditelji i ostali građani, a posebice ministri koji rukovode zdravstvom i prosvjetom, trebali bi znati sve o bolestima koje prijete djeci (pa i odraslima), kao i o postojećim oblicima zaštite od tih bolesti. </p>
<p>Nisu, dakako, samo roditelji i stanari stambenog objekta u koji se djevojčice nisu mogle useliti krivi za svoje neznanje. Krivi su ponajviše ministri zdravstva i prosvjete, koji ako i organiziraju neke kampanje zdravstvenog prosvjećivanja, čine to doslovno kampanjski. </p>
<p>Jednom u nekoliko godina pokrene se akcija zaštite od side, pa se onda viče »Ne« pušenju, da bi ubrzo zatim sve to palo u zaborav. </p>
<p>Pita li se itko koliko je uopće ljudi bilo zahvaćeno tim kampanjama, koliko je ljudi shvatilo kako se mogu zaštititi od HIV-virusa, što o tome znaju djeca koja se sve ranije susreću ne samo s drogom, nego i različitim oblicima seksualnog ponašanja?</p>
<p>Svakodnevno nam različiti trgovinski centri pune poštanske sandučiće svojim lecima i luksuzno opremljenim biltenima. Iz njih možemo doznati koliko je nešto kod njih pojeftinilo, što je na rasprodaji, a što u tjednoj akciji, ali još nikada nismo u svojim poštanskim sandučićima našli letak o zaštiti od HIV-virusa, o načinima njegova prenošenja ili, uostalom, o važnosti redovitog cijepljenja djece protiv različitih bolesti. </p>
<p>Kad bi se ministarstva prosvjete i zdravstva udružila s nekim trgovačkim centrom i platila nešto malo novca za takve informacije, možda bismo ih svi mogli naći u svojim poštanskim sandučićima, i iz njih doznati kako možemo spriječiti »pojeftinjenje« općih ljudskih vrijednosti poput razumijevanja i suosjećanja, milosrđa i brige za ljude koji zajedno s nama dijele temeljna ljudska prava na život i sreću.</p>
<p>Možda bi se netko od naših ministara tome i dosjetio da mu je zaista stalo do ovog zapuštenog i preplašenog naroda ili bolesne i izopćene djece.</p>
<p> Ali tome se ne možemo nadati tako dugo dok Ministarstvo prosvjete samo predlaže posebnog učitelja za zaražene djevojčice, pokazujući time i sav bezdan vlastitog neznanja i nerazumijevanja.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čija je Sinjska alka: obilježavanje herojskoga, povijesnoga događaja i uvrede ne idu zajedno</p>
<p>Alka je iznimno skupa manifestacija, koja nije gospodarskog karaktera nego je dotirana, što se pokrivalo iz pokroviteljstava. Naime, sjaj, spektakularnost i glamur samog događaja i događanja oko njega, ili uz njega jesu, ili bi trebali biti, veličanstveni, ali događaja u takvom obliku i opsegu ne bi bilo da nema novca koji omogućuje rad »pogona« tijekom cijele godine... Pobjednik Alke časti svoje prijatelje i goste u svojoj kući. A čime drugim nego pršutom i vinom, ali i drugim đakonijama. Prigoda, brojnost gostiju, uzvanika i briga da se ne osramote, obvezuje sve sudionike (njih oko dvadesetak), da se dobro opskrbe. Bez želje u zavirivanje u bilo čiju lisnicu ili konobu, može se reći, uz ispriku, da je riječ o imućnim, dobrostojećim ljudima, ali ipak ne u zapadnom kriterijima bogatstva, da bi mogli uzgajati vlastite konje samo za Alku, bez potpore</p>
<p>ANTUN DRNDELIĆ</p>
<p>Činjenica je da se godišnje natjecanje za najveći broj »punata« u gađanju alke kopljem sinjskog alkara, jašućeg na konju u punom galopu, zove Sinjska alka. </p>
<p>Dakle, ona je imenom vezana uz Sinj, a junački povijesni događaji iz kojih je potekla, pretvarajući se u višeznačnu tradiciju, proširili su njenu kasnije vrlo skupu spektakularnost i atraktivnost na sve šira područja. Ona bi trebala danas biti sinonimom za povijest, nacionalni značaj, davidsku vojničku hrabrost u odnosu prema pobijeđenim osmanlijskim golijatima, kršćanski blagdan; kulturni, turistički, folklorni, pa i gospodarstveni doseg. </p>
<p>Dakako da ima i drugih važnih učinaka. Alkari su svoju vještinu, prema člancima u tisku, demonstrirali u Sinju, npr. u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i sada u Republici Hrvatskoj, pa i izvan Sinja ...</p>
<p>Alka to sve jest, ali se lani pokazalo da može imati i neke negativne karakteristike, koje nimalo nisu u skladu s općeprihvaćenim statusom, sadržajem i ugledom te važne manifestacije.</p>
<p>Skupoća: Alka je iznimno skupa manifestacija, koja nije gospodarskog karaktera nego je dotirana, što se pokrivalo iz pokroviteljstava. </p>
<p>Naime, sjaj, spektakularnost i glamur samog događaja i događanja oko njega, ili uz njega jesu, ili bi trebali biti, veličanstveni, ali događaja u takvom obliku i opsegu ne bi bilo da nema novca koji omogućuje rad »pogona« tijekom cijele godine.</p>
<p> Ili bi ga možda bilo. </p>
<p>Konji: Bez konja ne bi bilo ni Alke. Konje plemenitih pasmina si, poznato je, mogu priuštiti, ili se njima baviti samo najbogatiji među bogatima, kako za vlastito zadovoljstvo, tako i za privrednu dobit iz uzgoja, dresure, prodaje, sudjelovanja konja u natjecanjima i trkama, uključujući i klađenje, što sve donosi novac. </p>
<p>Alkarski konji, ako se ne varam, koriste se većinom za Alku. Iz napisa u tisku, ali i televizijskih prijenosa, također je poznato da su alkarske odore, oružje i ostalo iznimno skupi, jer uz materijalnu imaju i povijesnu, etnografsku vrijednost, a vjerojatno više nema ni majstora koji su ih sposobni izraditi u originalu za tržište.</p>
<p>Alkari: Pitanje je jesu li alkari među najbogatijim građanima Hrvatske, pa da iz svojih plaća i ostalih prihoda mogu pokrivati troškove održavanja konja, odore i dr.? </p>
<p>Postalo je praksa da televizijski komentatori prigodom izravnog prijenosa uvijek ističu kako će slavodobitnih - pobjednik Alke počastiti svoje prijatelje i goste u svojoj kući. </p>
<p>A čime drugim nego pršutom i vinom, ali i drugim đakonijama. Prigoda, brojnost gostiju, uzvanika i briga da se ne osramote, obvezuje sve sudionike (njih oko dvadesetak), da se dobro opskrbe. </p>
<p>Bez želje u zavirivanje u bilo čiju lisnicu ili konobu, može se reći, uz ispriku, da je riječ o imućnim, dobrostojećim ljudima, ali ipak ne prema zapadnim kriterijima bogatstva, da bi mogli uzgajati vlastite konje samo za Alku, bez potpore. Ili možda bi?!</p>
<p>Novac: Nije činjenica, ali je moje mišljenje, da su alkari sada većinom, iako je riječ o dobro situiranim ljudima, teško u stanju samostalno podnijeti troškove tako velikog, neprivrednog »pogona«, kao što je Alka, pa i uz pomoć donatora, sponzora i drugih vrsta marketinških partnera. </p>
<p>Stoga je tu uvijek, iz svojih razloga, bila uključena država, čiji su najviši dužnosnici - predsjednici i njihovi izaslanici - na Alki bili počasni gosti, u počasnoj loži, točnije rečeno, tribini, te slavodobitnicima uručivali uz osvojene nagrade i odgovarajuće darove. </p>
<p>Kada je riječ o adekvatnosti, valja se prisjetiti rezultata istraživanja jednog tjednika, da se u Predsjedničkim dvorima u tijeku rata naručuju skupocjene sablje... Prisutnost visokih državnih dužnosnika, na temelju pokroviteljstva, donosilo je novčanu potporu Alki većinom iz proračuna namijenjena vojsci iz svih prije navedenih državnih organizama.</p>
<p>Alke bez svih tih segmenata ne bi bilo.</p>
<p>Iako je riječ o spektaklu čiji je scenarij zbog stalna ponavljanja uvelike poznat, pa se samim time ipak pretvorio u spektakularnu rutinu, zbog neizvjesnosti natjecanja alkara zanimljiv je televizijskim gledateljima i bez državno-protokolarno-programskih interesa; najprije Sinjanima, zatim stanovnicima Sinjske krajine, pa onda dalje Splitu i bližim turističkim odredištima, iz kojih se, vjerujem, agencijski »lifraju« inozemni, ali i domaći turisti na jedinstvenu turističku atrakciju. </p>
<p>U televizičnost Alke, porast napetosti u gledalištu i u domovima televizijskih gledatelja, koja postaje sve »opipljivija« iz trke u trku, izvrsno se uklapa počasna tribina, pa otuda znakovit interes među političkom elitom za što bolje mjesto iz razloga - biti viđen. </p>
<p>Dok je sam alkarski događaj većinom stereotipan - topot konja, alkar usredotočen na koplje i alku, eventualne »mačkule«, sinjsku puhačku glazbu, stupanje alkarskih momaka - najveće novosti i promjene mogu se iz godine u godinu pratiti na tribini, u skladu s aktualnim političkih okružjem, odnosima vlasti i oporbe, jednih i drugih međusobno. </p>
<p>S jedne strane hoćeš-nećeš kamera i režija određen dio vremena, radi »živosti« prijenosa, »švenka« po tribini i gostima, ali s druge strane i gosti iz političkog seta nastoje privući što više pozornosti da bi ih »švenk« zahvatio, iz čega analitičari te političke elite onda izvlače svoje zaključke. </p>
<p>Uključene kamere i izravan prijenos prigoda su i za pripadnike i igrače iz drugih vrsta elita da bi ih se vidjelo i, što je još gore, čulo. </p>
<p>Zar je onda čudno što se događa zloporaba izravne televizije za krajnje neukusne skandalozne incidente, kao što je bio lanjski, koji s Alkom i njenim svijetlim atributima nema nikakvog dodira, kada su Sinjani i (a tko drugi!?) dopustili, da se uz uvrede Predsjedniku Republike, narodski rečeno »pljuje u zdjelu iz koje jedeš«. </p>
<p>Nije ih bilo lijepo vidjeti, a još manje čuti, prigodom nedavnog posjeta Predsjedniku.</p>
<p>Što je Sinjska alka poznato je. A što nije?</p>
<p> Sinjska alka, zbog svojih već pobrojenih atributa, sigurno nije mjesto za vrijeđanje i omalovažavanje Predsjednika Republike. </p>
<p>Ali i bilo koga drugoga. Obilježavanje herojskog, povijesnog događaja i uvrede Predsjedniku ne idu zajedno. Sinjska alka nije sigurno niti utrka tovara. </p>
<p>Sa stajališta i minimalne političke uljudbe nedopustivo je tamo držati bilo kakve dnevnopolitičke govore, ni vladajuće, ni oporbene, kao ni bilo kakve druge vrste političke agitacije, jer je to svojevrsna, ali i neposredna zloporaba događaja, koji nema veze s dnevnom politikom. Sinjska alka nije politički događaj. To moraju znati organizatori. Lanjsko vrijeđanje bilo je »džilitanje« u prazno.</p>
<p>Stoga bi Sinjsku alku trebalo prepustiti Sinjanima (a kome drugome, kada je njihova), da ju organiziraju vlastitim snagama, jer je to tradicionalan događaj koji plijeni pozornost najšire publike i sponzora, donatora, a glavni čimbenik »fatalne privlačnosti« političke elite i drugih vrsta setova - izravni televizijski prijenos - uz eventualno bilježenje poznatih, usredotočiti na samo natjecanje i sudionike, dakle, događaj, kako europski to, na izravnim prijenosima, radi, na primjer, »Eurosport«.</p>
<p>Vojna komponenta spominje se tek na kraju, premda bi alkari mogli biti i vojna postrojba. Premda vjerojatno oni to i jesu. Čemu se time opterećivati, kada se je nedavno s ministarske razine čulo da nam se vojska danas nije u stanju nositi s drugim vojskama. S time se i alkari teško mogu nositi, jer oni ipak, u dobrom dijelu, pogađaju u »sridu«.</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pesticidi, smeće i kuće bez kanalizacije na vodozaštitnom području</p>
<p>Šikić: Grad se pod hitno treba pobrinuti da zaštiti područje Petruševca, a u Vodoopskrbi i odvodnji samo su najavili moguće pregovore o otkupu poljoprivrednog zemljišta u najužoj vodozaštitnoj zoni</p>
<p>»Vodocrpilište Petruševec dobilo je tri nova bunara i nakon njihovog spajanja u sistem, što će biti još ove godine, to vodocrpilište postat će glavni izvor pitke vode za grad Zagreb«, rekao nam je predsjednik Vijeća gradske četvrti Peščenica-Žitnjak Ivan Šikić, dodajući da će izgradnjom novih bunara sadašnji protok vode od 1250 litara u sekundi porasti na 2000 litara. Sve to govori, napominje Šikić, da se grad pod hitno treba pobrinuti da zaštiti područje Petruševca, a u Vodoopskrbi i odvodnji samo su najavili moguće pregovore o otkupu poljoprivrednog zemljišta u najužoj vodozaštitnoj zoni. </p>
<p>Naime, velik problem u zaštiti podzemnih voda predstavlja poljoprivreda. Pesticidi, herbicidi i ostala sredstva, kojima se špricaju polja kukuruza te povrće u mnogobrojnim plastenicima oko vodocrpilišta, odlaze u propusno, šljunkovito tlo. Tlo treba i gnojiti, pa se uz polja skladišti i stajski gnoj. Zanimljivo je, naime, da se u istoj gradskoj četvrti, smjestila industrijska i poljoprivredna zona koje, teško da idu jedna uz drugu. A povrće s Peščenice završava na zagrebačkim tržnicama.</p>
<p>U neposrednoj blizini vodocrpilišta, u nastavku naselja Petruševec, su obiteljske kuće bez kanalizacije. Kako saznajemo od Šikića kuće nemaju tehničkih mogućnosti za priključak na kanalizaciju jer su previše udaljene, kilometar i pol od završnog cjevovoda za kanalizaciju. »Ukupno oko 30 posto kuća u Petruševcu još nije priključeno na komunalnu mrežu iako su glavni cjevovodi napravljeni« napominje Šikić. </p>
<p>Grad nije pokrenuo ni rješavanje problemamnogobrojnih odlagališta otpada u vodozaštitnoj zoni. Naime, uz savski nasip, u dužini od oko 500 metara, odlagališta su glomaznog otpada. »Prije tri godine sanirana su odlagališta i postavljena je rampa. Međutim, uskoro je rampa strgana i nastavilo se s navažanjem«, kaže Šikić. Vijeće u suradnji s Čistoćom, dodaje, organizira mjesečne odvoze no to nije trajno i efikasno rješenje. »Trebalo bi ekipirati komunalne redare te im dati vozila kako bi mogli obilaziti i kontrolirati teren«, predlaže Šikić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mnogo buke ni za što?</p>
<p>Naravno da uvijek postoji opasnost, jer je riječ o opasnim plinovima, no mjere sigurnosti su na svjetskoj razini, tvrde u »DIOKI-u«/ U »DIOKI-u« se nalazi, unutar pogona, 50 tona tekućih plinova/ U slučaju pojave plina u zraku ili mjestima gdje plin ne bi smio biti, zatvaraju se ventili, sekcijski se odvajaju dijelovi pogona i time se sprečava moguća katastrofa, tvrde u »DIOKI-u«</p>
<p>Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja je sredinom lipnja, analizom, otkrila nedopuštene emisije onečišćujućih tvari u zraku koje potječu iz tvornice »DIOKI« na Žitnjaku. </p>
<p>Naime, nakon pojave gustog crnog dima i buke iz tvornice 11. lipnja uplašeni građani su obavijestili nadležne institucije, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Nakon toga, u tisku se ponovno pojavili napisi o »DIOKI-u« kao »tempiranoj eko- bombi« koja prijeti Zagrebu i stanovništvu. S druge strane, djelatnici »DIOKI-a« tvrde sasvim suprotno.</p>
<p>»Mjere sigurnosti u DIOKI-u su maksimalne«, tvrdi Zdenko Ožegović, šef proizvodnje etilena u »DIOKI-u«. »Naravno da uvijek postoji opasnost, jer je riječ o opasnim plinovima, no mjere sigurnosti su na svjetskoj razini«, dodao je Ožegović. Uprava »DIOKI-a« je emisiju onečišćujućih tvari, buku i dim opravdala ponovnom uspostavom proizvodnje. »Proizvodnja je bila prekinuta zbog nestanka električne energije, a s obzirom da se to događa tri do četiri puta godišnje, »DIOKI« je tužio Hrvatsku elektroprivredu zbog nastale materijalne štete«, rekao je Vjesniku Alan Bahorić, glasnogovornik »DIOKI-a«.</p>
<p>Mjere sigurnosti, saznajemo, obuhvaćaju ispušni dimnjak, odnosno sustav baklje, uređaje za plinodojavu koji se nalaze u kontrolnoj sobi, sekcijsko odvajanje pogona u slučaju nezgode, vatrogasnu brigadu i konstantnu obiku djelatnika. »Baklja, koja stalno gori, je glavni sigurnosni sustav. Sustav baklje podrazumijeva kontinuiranu spremnost na rad, te je stoga stalno u funkciji, a osim toga ona rasterećuje sustav«, rekao nam je Ožegović. Prema njegovim riječima, u »DIOKI-u« se nalazi, unutar pogona, 50 tona tekućih plinova. »Svaki plin ima granice eksplozivnosti. U slučaju pojave plina u zraku ili mjestima gdje plin ne bi smio biti, zatvaraju se ventili, sekcijski se odvajaju dijelovi pogona i time se sprečava moguća katastrofa«, objasnio nam je Ožegović. Dim koji izlazi u zrak je sekundarna stvar. »Baklja je glavni sigurnosni ventil«, nadodao je.</p>
<p>»Nema i ne može biti improvizacija što se tiče sigurnosti, jer smo svjesni posljedica ukoliko se nešto dogodi«, rekao je Vjesniku Marinko Došen, izvršni direktor »DIOKI-a«. Međutim, smatra Došen, rizik se nastoji svesti na najnižu moguću mjeru. »Što su stvari opasnije, to su mjere sigurnosti veće«, izjavio je Došen. Stoga se, kaže Došen, svake jeseni radi godišnji remont. »Sva se oprema provjerava, a dotrajali dijelovi se mijenjaju«, izjavio je Došen, nadodajući kako je pristup sigurnosti pogona jednak onome kao da se pogon nalazi usred pustinje. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Studentske menze zatvorene do 1. rujna</p>
<p>Do 6. kolovoza bit će otvorena menza u Cvjetnom naselju, ali će cijene biti komercijalne, pa će doručak stajati 28, a ručak i večera po 40 kuna</p>
<p>Studenticu prava Mirjanu P. i apsolventicu ekonomije Mirtu M. zatekli smo u utorak oko 13 sati, pred zatvorenim vratima studentske menze na Cvjetnom naselju. Pročitavši obavijest izvješenu na vratima, a na kojoj stoji da se svi studentski restorani zatvaraju na mjesec i pol dana, prijateljice su se neugodno iznenadile.</p>
<p>»Prvi put sam ostala na ljetnom smještaju, jer sam preko Student servisa našla posao administratorice u jednoj firmi, a sad ispada da ću pola honorara trošiti na pripremanje hrane i odlaske u restorane«, razočarano je zaključila Mirta dodavši da je bolje da je otišla raditi na more.</p>
<p>Prema riječima Bernarda Marića, voditelja sektora prehrane u Studentskom centru, menza za studente ne radi niti jedne godine preko ljeta. »U prvih nekoliko poratnih godina, za potrebe prehrane studenata prognanika i izbjeglica otvarali smo malu menzu u Cvjetnom naselju. Međutim, dolazili su jesti i drugi, pa su se navikli da menza preko ljeta radi, a to je nemoguće, jer subvencija studentima ističe 15. srpnja«, kaže Marić.</p>
<p>Ako vam, pak, nije teško za doručak izdvojiti 28 kuna, odnosno za ručak ili večeru po čak 40 kuna, do 6. kolovoza po komercijalnim cijenama za potrebe gostiju hostela radi menza na u domu Cvjetnom. Uz kupljene bonove u Turističkom uredu doma mogu jesti i studenti, ali malo koji će student mjesečno samo za ručak htjeti izdvojiti 1200 kuna.</p>
<p>Zagrebačke studentske menze, točnije njih 12, neće raditi do 1. rujna, kada će se prvo, zbog useljenja studenata, otvoriti menza u studentskom domu »Stjepan Radić«. Dan kasnije proradit će restoran u domu na Lašćini i u SC-u, dok će menze na fakultetima proraditi 9. rujna. Najkasnije će početi s radom menza u domu Cvjetno naselje, tek krajem rujna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za poduzetništvo dva milijuna kuna </p>
<p>Prvi put i to točno na godišnjicu prve sjednice velikogoričkog Poglavarstva, novinari su mogli zabilježiti da se netko od koalicijskih partnera (HDZ, DC, Nezavisna lista Nevena Karasa), usprotivio donošenju jedne od odluka. Napravio je to DC-ovac Miljenko Rojc, usprotivivši se donaciji pet tisuća kuna koju je Poglavarstvo dodijelilo za obilježavanje stote obljetnice limene glazbe u Desiniću. Svoje neslaganje Rojc je obrazložio »kako ne vidi razlog da se pomaže limena glazba u jednoj od zagorskih općina«. Gradonačelnik Ivan Šuker je rekao kako je ta općina vrlo siromašna, pa je zbog toga donacija više humanitarnog karaktera. </p>
<p> Velikogorički »Komunalac«, trenutno je najzaposlenije poduzeće, dobilo je 500.000 kuna za nabavku radnog materijala i zaštitne odjeće za radnike. VG »Čistoći« je odobreno 250.000, a VG »Vodoopskrbi« 200.000 kuna. </p>
<p>Velikogoričko će se Poglavarstvo u program »Poduzetnik 2«, uključiti sa dva milijuna kuna. Riječ je o programu razvoja poduzetništva koje je pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. </p>
<p>Poglavarstvo je odlučilo da će troje velikogoričkih frizera sudjelovati kao državni pobjednici na svjetskom natjecanju frizera u Las Vegasu koje će se održati potkraj ovog mjeseca. Njihov put gradski su oci pomogli sa 8000 kuna.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umjesto 93 nazovite 92!</p>
<p>Udar groma u toranj Vatrogasne postaje »Centar« za nedjeljne oluje nad gradom uzrokovao je pad glavnog komunikacijskog sustava. Sat i pol vatrogasci su bili odsječeni od svijeta a brojni pozivi na dežurni telefon 93 bili su uzaludni. »Ovo je prvi put da se dogodio ovakav kvar. U otežanim uvjetima s ostalim postajama komunicirali smo mobitelima«, kazao je dežurni vatrogasac te dodao kako su kvar otklonili djelatnici PU Zagrebačke iz odjela za veze. » Na sreću policija je brzo reagirala i veze su oko 21.30 proradile. Iako se nadamo da se slična situacija neće ponoviti, građanima savjetujemo da u nemogućnosti dojave na dežurni telefon 93 nazovu policiju na 92«, objasnio je vatrogasac. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nina Morić u visokom stupnju trudnoće na modnoj pisti</p>
<p>Niti visoki stupanj trudnoće našu slavnu manekenku koja živi i radi u Italiji nije spriječio da u ponedjeljak navečer prošeta modnom pistom u Rimu, na kojoj je talijanski modni kreator Gattinoni predstavio svoju žensku kolekciju. Nina, koja je golog trbuha već nekoliko puta pozirala za brojne domaće i inozemne časopise, bila je glavna zvijezda modnog showa, koji se u glavnom gradu Italije održava zaključno sa srijedom, 17. srpnja.</p>
<p>S druge strane svijeta, u Brazilu, svoja je modna dostignuća predstavio kreator Cia Maritima, a njegova glavna zvijezda bila je brazilski supermodel Gisele Bundchen. Kupaći kostimi predstavljeni na toj reviji dizajnirani su uz pomoć grafita revolucionarnog Che Guevare, a riječ je o kolekciji za ljeto 2003. Modna revija u Sao Paulu održana je u sklopu modnog tjedna koji će potrajati do 20. srpnja.</p>
<p>Na toj je reviji svoje modele predstavio i kreator Ellus, a riječ je o modnoj kolekciji za muškarce. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Neno Belan na ljetnoj turneji</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Neno Belan i njegov sastav The Fiumens ovih je dana krenuo na ljetnu turneju, nakon što su objavili novi album, ponovno u izdanju Dallas Recordsa. Belan je započeo live nastupe još prije dva tjedna na otvorenju Mercatora u svom rodnom gradu Splitu, gdje se okupilo više tisuća ljudi, a split nije slučajno izabran za prvi grad u kojem su Fiumensi premijerno odsvirali live materijal, jer je i sam Belan nebrojeno puta kazao: »Uvijek ću biti najviše vezan za Split, bez obzira gdje trenutno živim i stvaram. Između mene i tog grada, kao i kod svih Splićana postoji neka tajna veza...«.</p>
<p>Već dan kasnije Fiumensi su svirali kao gosti na velikom Gibonnijevom koncertu u Opatiji na kojem su nastupili svi Gibini gosti s albuma.</p>
<p>Belan i Fiumensi su prošlog vikenda osvojili grand prix festivala Marko Polo, gdje su prvi put nastupili, te izveli single »Kavanna«. Fiumensi su uz sve održali i unplugged nastup u kultnom okupljalištu »Amadeus« u Korčuli.</p>
<p>Belan se u svom stilu našalio primivši nagradu i rekao: »Kako i sama pisma govori, izgleda da sam stvarno piva ka Vanna«. Naime, tekst pjesme kaže »Kavanna pivan ja«, a to se može povezati i s imenom popularne hrvatske pjevačice Vanne.</p>
<p>Narednih tjedana grupa će nastaviti promociju svog novog albuma, te zasvirati na otoku Ižu, u Vodicama, Baški, Kukuljici, Pločama i brojnim hrvatskim gradovima.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Harrison i Calista prvi put zajedno u javnosti</p>
<p>LOS ANGELES, 16. srpnja</p>
<p> - Glumac Harrison Ford, zvijezda nove akcijske drame »K-19 The Widowmaker«, na premijeru filma u Los Angelesu, održanu u ponedjeljak navečer, stigao je u pratnji svoje djevojke Caliste Flockhart, popularne glumice iz serijala »Ally McBeal«, kojeg ovih dana ponovno imamo priliku vidjeti na programu Nove TV. Ovo je prvi put da se slavni par pojavio u javnosti otkako je započela njihova romantična veza prije nekoliko mjeseci.</p>
<p>Novi Fordov film, u kojem glumi uz Liama Neesona, inspiriran je na istinitom događaju vezanom u sovjetsku nuklearnu podmornicu. Film će se u Sjedinjenim Državama početi prikazivati u petak, 19. srpnja, dok će do europskih kina stići mjesec dana kasnije. Film je režiriala i producirala Kathryn Bigelow.</p>
<p>Harrison Foprd je inače nedavno predstavljen kao najveći zaštitnik prirode među glumcima. Riječ je o čovjeku koji se već 15 godina daleko od očiju javnosti bori za očuvanje prirode i na čelu je udruge koja kupuje zemlju širom svijeta kako bi je pretvorila u nacionalne parkove. </p>
<p>Već dugi niz godina Ford surađuje s menadžmentom velikih svjetskih kompanija (BP, Starbucks, Bank of America) i svojim utjecajem usmjerava velike količine novca u kupovinu zemljišta širom svijeta. Dosad je udruga Conservation International (CI) kupila nevjerojatnih 1,4 posto ukupne kopnene površine Zemlje kako bi ih pretvorila u netaknute parkove prirode. </p>
<p>Ford planira napraviti »prirodni koridor« od Arktika kroz obje Amerike, sve do ekvatora, kako bi mnoge ugrožene vrste dobile siguran prostor za opstanak, razmnožavanje i migracije. Ford priznaje da čelni ljudi vodećih svjetskih korporacija isprva reagiraju s podsmijehom kad im pristupe ljudi iz CI-a, ali nakon kratka vremena promijene mišljenje. </p>
<p>CI je dosad kupio 123 milijuna hektara zemlje, a u sklopu programa za zaštitu otkrivene su dvije nove vrste majmuna u amazonskoj prašumi. Udruga na čelu s Fordom samo je u Amazoni stvorila četiri nacionalna parka - svaki od njih velik poput američke savezne države Kalifornije.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Catherine Zeta Jones i Kevin Spacey kao ljubavnici na West Endu </p>
<p>LONDON, 16. srpnja</p>
<p> - Velška glumica Catherine Zeta Jones trebala bi se pojaviti na daskama West Enda u kazališnoj verziji djela »Odavde do vječnosti« zajedno s dobitnikom Oscara za glavnu mušku ulogu Kevinom Spaceyem.</p>
<p> Sir Tim Rice priprema verziju filma o američkim vojnicima na Havajima prije japanskog napada na Pearl Harbour »Odavde do vječnosti« u obliku mjuzikla.</p>
<p> On želi da Catherine Zeta Jones igra ulogu satnikove supruge Karem Holmes koja je u vanbračnoj vezi s narednikom Miltonom kojeg bi trebao tumačiti Kevin Spacey.</p>
<p> U filmu su te dvije uloge odigrali Deborah Kerr i Burt Lancaster.</p>
<p> »Catherine Zeta Jones bi bila odlična za tu ulogu jer je dobra glumica i jer dolazi iz glazbenog backgrounda«, rekao je Sir Tim Rice.</p>
<p> Prema pisanju nekih britanskih novina i Madonna je u igri za ulogu Karen Holmes, a redatelj navodno želi angažirati i Johnnyja Deppa za ulogu mladog vojnika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>BiH će izdati najveću marku na svijetu</p>
<p>SARAJEVO, 16. srpnja</p>
<p> - Poštanska služba BiH izdat će najveću marku na svijetu, piše u utorak sarajevsko Oslobođenje.</p>
<p> Za marku-poster, veličine 500 x 630 centimetara i vrijednosti od 50 eura, izdat će se i posebna kuverta.</p>
<p> Marka će predstavljati 48 vrsta cvijeća koje su naslikali svjetski umjetnici i djeca iz BiH i kao takva će ući u Guinnessovu knjigu rekorda.</p>
<p> Marka će se predstaviti na Svjetskom sajmu filatelije u rujnu u Leipzigu, no prva će se tri primjerka poslati UN-u, Unicefu i Universal Postal Unionu. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otvara se špijunski muzej u Washingtonu</p>
<p>WASHINGTON, 16. srpnja</p>
<p> - Zamislite pištolj zamaskiran u ruž za usne, ili kameru skrivenu iza dugmeta na kaputu, ili panj koji je zapravo naprava za prisluškivanje.</p>
<p> Predmeti za novi film Jamesa Bonda ? Možda.</p>
<p> Ali to je i vrlo sofisticiran alat pravih špijuna. Ti predmeti i još njih stotine bit će prikazani u Međunarodnom špijunskom muzeju koji se otvara u petak u Washingtonu.</p>
<p> Organizatori tvrde da je to prvi muzej posvećen špijunaži u SAD-u i jedini koji omogućuje globalni uvid u ovu djelatnost od biblijskih vremena kada je Mojsije odredio 12 Izraelita da »špijuniraju« zemlju Kanaan koju im je obećao Bog.</p>
<p> Posebno značajan izložak - koji nikada ranije nije prikazan za javnost - jest pismo generala Georgea Washingtona napisano 17. veljače 1777. godine. U pismu Washington nudi Nathanielu Sackettu, newyorškom političkom aktivistu i trgovcu za kontinentalnu vojsku, 50 dolara mjesečno ako uspostavi mrežu koja će »dobivati najranije i najbolje informacije o neprijatelju«.</p>
<p>»Špijunaža je stara koliko i mi, možda i starija«, rekao je 36-godišnji veteran CIA-e, Peter Earnest, koji je sada izvršni direktor muzeja.</p>
<p> Bivši špijuni, zaposleni kao muzejski savjetnici, bivši su šefovi FBI-ja i KGB-a, William Webster i Oleg Kalugin, a pomagali su u prikupljanju više od 1000 predmeta u SAD-u i drugim zemljama - Velikoj Britaniji, bivšoj Istočnoj Njemačkoj i Sovjetskom Savezu. Oko 600 predmeta javnosti će se prikazati odmah.</p>
<p> Među posebno interesantnim izlošcima su već navedeni pištolj u obliku ruža za usne proizveden sredinom 60-ih godina kojim su se služili operativci KGB-a i nazivali ga »Poljubac smrti«.</p>
<p> Tu je i kaput s dugmetom iza kojega se skriva mala kamera proizvedena 70-ih godina, također nekadašnje vlasništvo KGB-a.</p>
<p> Napravu za prisluškivanje u panju stvorila je CIA 70-ih godina, a koristila ju je u blizini sovjetskih vojnih baza.</p>
<p> I, naravno, kakav bi to muzej bio bez Jamesa Bonda, špijuna nad špijunima! U muzeju će tako biti izložena replika njegova sportskog automobila Aston Marton DB5 iz filma »Goldfinger«.</p>
<p> Muzej koji se razvija od 1996. godine vrijedi 40 milijuna dolara. </p>
<p>Druge izložbe organizirane unutar pet povijesnih zgrada u Washingtonu bit će usmjerene na teme poput žena špijuna, špijunažu za vrijeme Drugoga svjetskog rata i zvijezde špijune. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Proširenje Prada blokira lokalno stanovništvo</p>
<p>ZAGREB/MADRID, 16. srpnja</p>
<p> - Dugoočekivano proširenje muzeja Prado u Madridu blokira lokalno stanovništvo, koje smatra da bi projekt ovoga popularnog muzeja mogao »unakaziti okoliš i predstavlja napad na nacionalnu baštinu«.</p>
<p> Skupina stanovnika područja oko Prada uložila je pravnu žalbu na planove da se uništi samostan iz 15 stoljeća u susjedstvu što je dio procesa proširenja, prenosi BBC News.</p>
<p> Prado pokušava naći način da se razlikuje od dva susjedna muzeja - muzeja suvremene umjetnosti kraljice Sofije u kojem se nalazi slavno djelo Pabla Picassa Guernica i slavne Thyssen-Bornemisza kolekcije.</p>
<p> Planovi za proširenje uključuju rušenje povijesnog samostana Jeronimo, a zatim njegovu rekonstrukciju u izložbeni prostor unutar novoga muzejskog krila.</p>
<p> Lokalna skupina iz susjedstva samostana Jeronimo uložila je žalbu Vrhovnom sudu, nakon čega je dobila odobrenje da okonča projekt ako sakupi 1,2 milijuna eura.</p>
<p>»Primili smo već puno poziva potpore iz cijele zemlje. U jednom samo danu sakupili 1200 eura i znam da ćemo stići do cilj«, rekla je voditeljica skupine, Paloma Gomez Embuena.</p>
<p> Skupina se također protivi proširenju muzeja na 16.000 četvornih metara u realizaciji arhitekta Rafela Monea. Prema ocjeni stanovnika, to bi proširenje moglo »unakaziti susjedstvo« i predstavlja »napad na nacionalno nasljedstvo«.</p>
<p> Novi direktor muzeja Miguel Zugaza nada se da će modernizirati muzej, koji godišnje primi i 1,8 milijuna gostiju željnih da vide umjetnička djela proslavljenih autora poput El Greca, Velasqueza i Goye. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Propitivanje novih izražajnih mogućnosti </p>
<p>Umjetnički projekti predstavljeni tijekom prve smjene Urbanoga festivala tematizirali su suvremena društvena strujanja, uključujući gledatelje u svoje projekte </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Unatoč prvotnoj zabrani održavanja čitavoga programa, pa dobivanju dozvole u zadnji trenutak - samo nekoliko sati prije predviđenog službenog otvorenja, projekti prve smjene Urbanoga festivala, koji su se na otvorenim prostorima grada odvijali od 11. do 16. srpnja, protekli su bez problema, izazivajući pritom veliko zanimanje i, još češće, čuđenje publike. Projekti predstavljeni u prvoj smjeni Urbanoga festivala bili su uglavnom minimalističke intervencije čija je glavna namjera bila tematizacija suvremenih društvenih strujanja, dok su gledatelji bili aktivni sudionici tih zbivanja. </p>
<p>Urbani festival započeo je »Context partyjem« mađarskoga umjetnika Janosa Sugara, koji je održan na jednom od najprometnijih gradskih prostora - na Glavnome kolodvoru. Drugi dan Festivala otvorili su »Gradski razgovori« finskoga umjetnika Juhe Valkeapää, koji je izveo vokalnu solo-šetnju, performance u kojem je tijekom pet dvosatnih šetnja gradom davao glas kipovima, skulpturama, prometnim znakovima, izlozima, poštanskim sandučićima, fontanama i drugim gradskim objektima, pripisujući im na taj način nove dimenzije. Projekt »Bacači sjenki« složeni je sustav putovanja gradom tijekom nekoliko dana - svojevrstan internetski priručnik koji se pretvara u živi, pojedincu prilagođen događaj u obliku gradske ture.</p>
<p> Unutar toga putovanja- performancea-događaja-instalacije-otvorene strukture pozvan je sudionik-putnik iskušati svoje fizičke i mentalne sposobnosti čitanja i stvaranja novih situacija unutar realnih ili hiperrealnih okolina. Otkrivajući, korak po korak, ključeve za otvaranje novih mogućnosti putovanja, putnik-sudionik, poput detektiva, ispisuje neispričane zagrebačke priče.</p>
<p>Argentinsko-engleska umjetnica Cecilia Mandrile u svojoj je predstavi nazvanoj »Miris odsutnosti« publici predstavila uzorke instalacija skupljenih iz različitih galerijskih prostora. A skupina »Fakultet za raboti što ne se učat« iz Makedonije izvela je performance »Protest protiv samog sebe«, čin kritičke komunikacije koja razvija samoironiju i samokritičnost, te je ujedno komentar suvremenog doba, kada su socijalne revolucije postale trivijalne, a čovjek ružan, debeo, bogat i nezadovoljan. Slovenci Davide Grassi i Igor Štromajer predstavili su pak projekt »Problemarket« - dioničko društvo u vlasništvu nekoliko kompanija koje trguje problemima, jer polazi od činjenice da problemi imaju vrijednost, kao svojevrsni katalizatori energije i začin naših života. Na burzi problema danas tako trguje više od 180 brokera iz Slovenije i svijeta, koristeći se elektroničkim sustavom koji omogućuje trgovanje u stvarnome vremenu i na udaljenosti.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Tajnovitost je prvo zlatno pravilo ljubavi</p>
<p>Neko su vrijeme šutjeli. Ali to nije bila nelagodna šutnja koja razdvaja, kad je sve rečeno ili se nema što reći. Tišina oko njih bila je sva satkana od veselja, iščekivanja i nade, poput one kad svrše reklame i, u potpunom mraku kinodvorane, gledatelji napeto čekaju početak omiljenog filma</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Onda su čelične uzde usmjerile krdo metalnih konja koje su jahali dolje, prema plaži. Dok su silazili s motora i protezali ukočene udove, obasjani crvenilom zapada, odjednom ih je oboje prožeo osjećaj da su zaljubljeni par koji izlazi na svoj prvi sastanak.</p>
<p>Podigao ju je u naručje i ponio kroz topli pijesak do same obale. Tamo su bosonogi neko vrijeme, poput razigrane dječurlije, trčkarali po plićaku, čas bježeći od valova koji su u polumraku izgledali kao sjajni plaštevi sablasnih vodenih duhova, čas vrišteći, jer bi ih neki od bezbroj njihovih zapjenjenih prstiju ipak uspio dohvatiti.</p>
<p>Zadihani i mokri, napokon su se srušili između dva pješčana brežuljka. </p>
<p>Dok mu je otkopčavala košulju njezine su se usne na njegovim prsima pretvorile u jato lastavica koje nestašno lete uokolo, skupljajući se za dug jesenji put prema jugu.</p>
<p>Mogli bismo konačno već jednom to uraditi u krevetu - rekla je kad su na povratku s plaže stigli pred njezinu kuću. I tako su završili u njezinu krevetu. </p>
<p>Bio je to prostran ležaj s metalnim okvirom, s jastucima i plahtama cvjetna uzorka koji su mirisali na egzotično voće. Ali bio je to vrlo neobičan krevet. </p>
<p>Najprije se pod njima pretvorio u sjedala zadnjeg reda kinematografa, pa u leteći ćilim koji juri među kulama začaranih gradova, onda u čamac što poskakuje na uzburkanoj vodi, zatim u kabinu podivljalog vrtuljka u lunaparku, te, napokon, u splav što se lijeno nasukala među trskom i šašem na okuci mirne rijeke.</p>
<p>Omamljeni i opušteni, ležali su izmiješanih udova u nježnu zagrljaju. Okružena poznatim stvarima, Sharon se osjećala na svojem terenu. Ipak, kad je progovorila, bilo je to opreznim glasom kakvim se nagovara pametno dijete da učini nešto protiv svoje volje.</p>
<p> - Voljela bih znati više o tebi, Fucky. Tako je lijepo biti s tobom, tako uzbudljivo. Nikad se još nisam ovako osjećala. Ali je i nekako čudno biti zaljubljena u potpunog neznanca. Ne znam ti ni ime.</p>
<p> -Tajnovitost je prvo zlatno pravilo ljubavi - nasmije se on. - Kad o nekome sve znamo, prestaje biti zanimljiv. Odbaciš ga kao pročitane novine. Ljudi koje volimo nalik su na divlju prašumu koju istražujemo i pripitomljujemo. Kad smo je ukrotili i upoznali, izazov prestaje, ali zato vrlo skoro dobivamo želju tražiti nove, neukroćene divljine.</p>
<p> - Reci mi barem što radiš, čime se baviš?</p>
<p>- Istražujem život, pokušavam naučiti tko sam. Pokušavam se razvijati, uzgajam samoga sebe kao da sam biljka. Znaš kako to ide, zalijevanje, umjetno gnojivo, obrezivanje zločestih grančica, briga da ima dovoljno sunca.</p>
<p>Odgovarao je sa smiješkom roditelja koji staloženo uspavljuje uznemireno dijete, iako je zapravo vagao svaku riječ. Nije joj želio lagati, ali joj još nije smio ništa reći. </p>
<p>Stavila mu je glavu na trbuh i čupkala dlačice na prsima kao da radi važan posao koji ne trpi odgodu. Pogledala bi u njega samo dok je govorio. Uživao je gledati njezine ozbiljne oči kako nastoje proniknuti u njegovu dubinu. </p>
<p>Kombinacija pažnje i znatiželje davala je njezinu licu neko unutarnje zračenje. Znao je koje bi pitanje moglo slijediti.</p>
<p>- A kakvo je moje mjesto u tomu tvojem istraživanju samoga sebe?</p>
<p>- Kad sam te prije pet dana sreo, kad si protrčala pokraj mene, osjetio sam da te oduvijek znam. Tvoj elastični korak, tvoj plavi nestašni repić, obris tvojih leđa... Zapravo, najjače sam prepoznao tvoj miris. Znaš, kao da ga poznajem još iz kamenog doba kad sam te prvi put vidio u polju, udario toljagom po glavi, uhvatio za kosu i odvukao u svoju špilju.</p>
<p>- Znam da se šališ, ali i ja osjećam nešto slično, ne mogu vjerovati da te poznajem tek nekoliko dana. A tek način na koji smo se upoznali... Zar uvijek tako prilaziš djevojkama?</p>
<p>- Samo onima koje opet sretnem nakon deset tisuća godina.</p>
<p>Neko su vrijeme šutjeli. Ali to nije bila nelagodna šutnja koja razdvaja, kad je sve rečeno ili se nema što reći. Tišina oko njih bila je sva satkana od veselja, iščekivanja i nade, poput one kad svrše reklame i, u potpunom mraku kinodvorane, gledatelji napeto čekaju početak omiljenog filma. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sa smetlišta u muzej</p>
<p>Izložba predstavlja cjelovitu donaciju stare ambalaže proizvoda koji su od kraja 19. stoljeća do danas izrađivani u Zagrebu ili su u njemu prodavani, te tako svjedoče o kulturnoj, gospodarskoj i političkoj povijesti glavnoga grada i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Sav svoj radni vijek dr. Ante Rodin bavi se isključivo ambalažom i tehnologijom pakiranja, a posebice njezinom znanstvenom obradom. Upravo taj podatak bio je osnova za nastanak pozamašne zbirke ambalaže koju je ovaj strastveni kolekcionar prikupljao od 1971. godine do danas.</p>
<p>Zbirka danas broji više od 6.000 predmeta, a 2.000 dr. Ante Rodin daruje Muzeju grada Zagreba (MGZ), koji će od njih oko 900 uvrstiti u svoj stalni postav.</p>
<p> O tome je izvijestio ravnatelj MGZ Vinko Ivić na konferenciji za novinare priređenoj u utorak prije podne u toj ustanovi, a u prigodi izložbe »Zbirka stare ambalaže: dr. Ante Rodin donacija gradu Zagrebu« koja je tu otvorena na večer. Izložba predstavlja cjelovitu donaciju stare ambalaže proizvoda koji su od kraja 19. stoljeća do danas izrađivani u Zagrebu ili su u njemu prodavani, te tako svjedoče o kulturnoj, gospodarskoj i političkoj povijesti glavnoga grada i Hrvatske.</p>
<p>Nada Premerl, autorica koncepcije izložbe, kazala je kako će ovom donacijom MGZ postati četvrti muzej na svijetu koji čuva staru ambalažu. Zbog nemogućnosti prezentiranja cjelovite zbirke, naglasila je, ova će donacija potaknuti osnivanje muzeja ambalaže.
Vjeročka Rukavina, zaslužna za izbor i stručnu obradu građe, rekla je da je vrijednost ove donacije to veća jer se radi o predmetima koji su prikupljani na smetlištima i time bili osuđeni na propast. Arhitekt Željko Kovačić, autor likovnog postava izložbe i ukupnog postava MGZ, istaknuo je da je eksponate smjestio u vrijeme nastanka ambalaže od nekadašnjih dućana mješovite robe do prvih samoposluživanja.</p>
<p> Dr. Ante Rodin, ne krijući osjećaje, izjavio je da je uz ovu zbirku jako emocionalno vezan, a zbog toga što ju je prikupljao po smetlištima bio je osuđivan od javnosti. Iako je danas njegova zbirka slavljena i hvaljena, prisjetio se neugodnih trenutaka koje mu je priskrbilo takvo kolekcionarstvo, zbog čega je bio ponižavan i nazivan doktor-smetlar. Danas, ističe dr. Rodin, poduzeća kao što su Pliva, Kraš ili Badel traže od njega primjerke svoje ambalaže, što on odbija, ali će njegov primjer barem potaknuti nadležne u tim poduzećima da se o njoj u budućnosti bolje brinu. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tonovi opora odjeka </p>
<p>Vibracijama tonske pjevnosti Bekavac i Jäckle na juriš osvojili publiku u Atriju Kneževa dvora / Za umjetnost Mate Bekavca može se ukratko reći - to je muška Sabina Meyer</p>
<p>U Atriju Kneževa dvora u Dubrovniku nižu se recitali pa je 15. srpnja pred publiku stao klarinetist Mate Bekavac sa susviračem gitaristom Klausom Jäckleom, priredivši pravu glazbenu gozbu. Mate Bekavac je odlično školovan instrumentalist, a između mnogih njegovih nagrada spomenimo samo neke: nagrada Mozarteuma 1992., na Eurovizijskom natjecanju - Varšava 1994., natjecanje Yamaha i Beču 1994., na Međunarodnom natjecanju klarinetista u Lisabonu 1994., iste godine proglašen je »mladim glazbenikom godine u Sloveniji«.</p>
<p> Mate Bekavac sada je umjetnik komu ponude stižu od velikih koncertnih dvorana s obje strane Atlantika. Njegov susvirač Klaus Jäckle, učenik poznatog gitarista Juliana Breama, ima također zapaženu umjetničku karijeru, između ostalog dobitnik je i nagrade Wolfram von Eschenbach.</p>
<p>U Atriju Kneževa dvora umjetnici razastrili su program od romantičarske raspjevanosti pa do skladatelja prošloga stoljeća. Prvo su se obratili ležernom i efektnom skladbom Franza Schuberta Sonatom u a-molu za arpeggione i glasovir (prerada), kojom su u vibracijama tonske pjevnosti na juriš osvojili nazočne. Rumunjski plesovi Bele Bartoka često izvode violinisti, međutim slušajući kako ih je svirao Mato Bekavac uz diskretnu zvučnu gitarističku mrežu, skladba je dobila autentičan zvuk narodnih rumunjskih puhačkih instrumenata. Širili su se nedefinirani dijatonski tonovi opora odjeka. Manje poznati klarinetist i skladatelj H. Neumann napisao je varijacije na Schubertovu popijevku »Čežnja«, koju su umjetnici odsvirali nježno.</p>
<p> Kao predah sam Klaus Jäckle ponudio je dvije popularne skladbe iz gitarističke literature, donesene u finim zvučnim relacijama: Sjećanje na Alhambru od Tarrega i Sevilla iz Španjolske suite I. Albeniza. Playera op. 230 za klarinet i gitaru P. de Saraseta umjetnik Bekavac je gradio visokom spiralom tonskih različitosti. U Andaluziji iz dvanaest španjolskih pjesama E. Granadosa y Campina umjetnici su bili gotovo raspojasani, što su u jednom snažnom crescendu prenijeli i na Povijest tanga A. Piazzolle. Ako bismo još jednom okarakterizirali umjetnost Mate Bekavca, onda ukratko: Mate Bekavac je »muška Sabina Meyer«.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ravelove zvučne slike</p>
<p>Na drugom koncertu na International Classic Festu</p>
<p> - Šibenik 2002. nastupili su Kvartet Elysee i pijanistica Olga Cinkoburova s djelima Ravela (Gudački kvartet u F-duru) i Francka (Glasovirski kvintet u A-duru). Kvartet Elysee postoji od 1995. godine, a čine ga nekadašnji članovi kvarteta »Anton« i »Ysaye« - violinisti Christophe Giovaninetti i Marc Vieillefon, violinist Dimitri Khlebtsevitch te violončelist Igor Kirichenko. U cjelini vrlo kvalitetan koncert predstavio je dvije potpuno različite izvedbe pažljivo i precizno artikuliranih parametara, s posebnim naglaskom na kakvoći i načinu oblikovanja tona odnosno zvučne slike. </p>
<p>Taj je pristup posebice bio istaknut u Ravelovu kvartetu, u kojem je napor glazbenika ostvario i jasnoću i oporost Ravelova rukopisa, onu pametnu reduciranost savršene mjere prave izražajnosti, i to u svim stavcima, no izvedbi je u cjelini nedostajalo provodnosti te zaokruženosti. Međutim, te nedostatke dijelom treba pripisati akustičkim uvjetima Šibenskoga kazališta, koji danas doista nisu u potpunosti odgovarajući, teži li se vrhunskim koncertnim ostvarenjima gudačkih ansambala, što svakako treba uzeti u obzir. Međutim, nesporno je da se neki popravci u tome smislu mogu napraviti.</p>
<p> Glasovirski kvintet Cesara Francka, u kojemu je nastupila pijanistica Olga Cinkoburova, bio je uslijed interpretacije temeljene na pastoznom i bogatom zvuku izrazite homogenosti na određenoj razini uspješnije izveden, a to je bilo i drugo djelo na koncertu, pa su se i glazbenici donekle prilagodili spomenutim akustičkim uvjetima. No, zamjerke toj izvedbi odnose se na nedostatnu artikulaciju glasovirske dionice, čija je autonomnost - kao glazbala sasvim drugačije prirode i načina izražavanja počesto bila zapostavljena. No, na taj način naglašena želja za cjelovitošću ansambla bila je postignuta samo u nekim dijelovima prvoga i trećega stavka.</p>
<p>Međutim, »Kvartet Elysee« šibenskoj se publici predstavio kao ansambl dobrih glazbenika čije ambicije u području komornog izričaja očito teže visokim ciljevima, točnije, ostvarenju sasvim posebne unutarnje, i u pravilu zatvorene strukture kvartetskog mišljenja. Njihovi su međuodnosi jasno postavljeni i referentni, što je posebice bilo prepoznatljivo u dinamičkim nijansiranjima i pristupu boji (Ravel). Stoga, treba vjerovati da ćemo ovaj ansambl čuti opet, i na drugim koncertnim podijima u Hrvatskoj.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Paljetkov i Lovrenčićev hommage Vojnoviću</p>
<p>DUBROVNIK, 16. srpnja</p>
<p> - U parku Umjetničke škole Luke Sorkočevića, istom prostoru gdje i ovoga ljeta Festivalski dramski ansambl u režiji Joška Juvančića izvodi Vojnovićevu »Dubrovačku trilogiju«, predstavljena je zanimljiva i, posebice Dubrovčanima, draga knjiga Luka Paljetka i Ivana Lovrenčića »Lapadski soneti Iva Vojnovića«. Uz uvodni Paljetkov nadahnuti esej, knjiga je, uz Lovrenčićeve prepoznatljive crteže, obogaćena i Paljetkovim komentarima slikarskoga prinosa koji interpretira i reinterpretira Vojnovićeve sonate. Uz sabrane Vojnovićeve drame u knjizi »Noć smrznutog cvijeća« i posebice intrigantne »Male trilogije«, Paljetak zajedno s Lovrenčićem obogaćuje dosadašnju literarnu, kritičko-književnu i umjetničku ponudu inspiriranu Vojnovićevim djelom. Paljetkovu i Lovrenčićevu knjigu predstavili su akademici Ivo Frangeš i Tonko Maroević. Predstavljanje knjige »Lapadski soneti Iva Vojnovića«, u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, poklopilo se i sa 100. godišnjicom prvog objavljivanja Vojnovićeve »Dubrovačke trilogije«. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Croatia rediviva« 19. srpnja na Braču</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Pjesnička manifestacija - »Croatia rediviva«, poznatija pod naslovom »Ča-kaj-što«, održat će se u petak, 19. srpnja na središnjemu gradskom trgu u Selcima na otoku Braču. Manifestacija, koja će se ove godine održati 12. put, utemeljena je na poticaj istaknuta hrvatskog pjesnika, liječnika i diplomata Drage Štambuka i Društva hrvatskih književnika. Svake godine ocjenjivački sud nagradi po jednog pjesnika, i to simboličnim odličjem - maslinovim vijencem za promicanje poezije na jednome od tri hrvatska narječja. Do sada su to odličje s Brača ponijeli naši najpoznatiji pjesnici poput Vesne Parun, Luke Paljetka i Slavka Mihalića, dok je prošlogodišnji laureat bio Dragutin Tadijanović, bard hrvatskoga pjesništva. Kako se doznaje od Drage Štambuka, ovogodišnja manifestacija započinje blokom poezije posvećenom prošlogodišnjem laureatu Dragutinu Tadijanoviću, a okupit će 20-ak pjesnika koji pišu na čakavskom, kajkavskom i štokavskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Snima se »Ispod crte« Petra Krelje </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Ovaj tjedan u Zagrebu privest će se kraju snimanje igranoga filma »Ispod crte« redatelja Petra Krelje. »Ispod crte« je suvremena priča o dramatičnom propadanju nekoć ugledne i imućne zagrebačke obitelji čijeg je djeda Antuna u devedesetima zanijela politika, sina Ivana je pregazio rat, dok se unuk Toni nalazi u rascjepu između neželjena prijestupništva i djevojke Zrinke koju voli. U glavnim ulogama Tonija i Zrinke pojavljuju se dvoje mladih glumaca s Akademije Rakan Rushaidat i Leona Paraminski. Ostale uloge tumače Filip Šovagović, Jasna Bilušić, Relja Bašić, Nada Subotić, Anja Šovagović, Dubravka Ostojić, Ivo Gregurević, Goran Grgić, Hrvoje Kečkeš i Dragan Despot i drugi, a prvi put na filmu i Buga Šimić-Lončar. Za kamerom je Karmela Kursar, scenografkinja je Tanja Laske, kostimografkinja Latica Ivanišević, dok će glazbu skladati Davor Rocco. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Mlinar« Vlaste Delimar</p>
<p>OSIJEK, 16. srpnja</p>
<p> - U prostoru Galerije Kazamat, u dvorištu Restauratorske radionice, u osječkoj tvrđi u ponedjeljak na večer upriličen je performance »Mlinar« a u izvedbi poznate hrvatske umjetnice Vlaste Delimar, koja već desetljećima djeluje kao samostalna umjetnica na polju postkonceptualističkih traganja. Njezina kritika uvijek je usmjerena protiv licemjerja društva i odupiranja istini tijela i njegove veze s prirodom. U prikazanom performanceu, mozaiku vizualne i žive izvedbe, zabilježeno je još jedno putovanje osobe kroz osobu, putovanje žene/muškarca i obrnuto. S Vlastom Delimar nastupio je i Milan Božić s kojim je 1999. godine ova umjetnica započela projekt pod nazivom »Razgovor s ratnikom ili žena je nestala«. Performance »Mlinar« prikazan je u sklopu Osječkog ljeta kulture 2002. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Samoubojstvo: grijeh protiv božje volje </p>
<p>Na studiju u Leipzigu služih se Boltzmannovom metodom pri statističkom tretiranju stacionarnih stanja - sve to dovoljno da razmišljam o tom geniju i njegovoj smrti. Jesu li znanstveni uspjesi i najveća priznanja dovoljni za čovjekovu sreću? </p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Voluntarizam je s Friedrichom Nietzscheom dobio aktivistički obrat, a za nj volja nije slijepa nego teži k moći (Wille zur Macht) i rađa nad-čovjeka. Tom filozofskom smjeru, koji je okrenuo od racionalne spoznaje, priključio se i zagrebački filozof Albert Bazala, samo što će on kao dosljedan liberal odbaciti Nietzscheova nadčovjeka i njegove paradoksalne opreke društvenoj hipokriziji. </p>
<p>Uz početni zanos s poetski pisanom objavom »Tako je govorio Zaratustra«, mene je najviše odbio Nietzscheov obrat već amoralne makijavelističke maksime: »Dobar cilj posvećuje sredstvo« u Zaratustrinu maksimu: »Dobar rat posvećuje svaki cilj«, gdje se pod dobrim razumijeva viteški i hrabri, očito bez uviđaja u strahotu i gnjusnost rata. </p>
<p>Velik preokretač kršćanskih vrlina smatrao je poniznost i sućut lukavošću robova da iscjenkaju milost ili čak jednakost u svojih gospodara. Pod Nietzscheovim utjecajem i Bernard Shaw je sipao duhovite paradokse, a narugao se i Kristovoj poruci: »Ako te tko udari po jednom obrazu, pokaži mu drugi obraz«.</p>
<p>No velik dramatičar, inače pacifist i socijalist, nije zapadao iz duhovitih paradoksa u apsurd nego je njima otkrivao predrasude ili licemjerje bigotnog društva. Johann Sebastian Bach je u svojoj divnoj kantati »Budi zadovoljan sa svojom sudbinom!« opjevao kršćansku skromnost da bi bio okrivljen da time poput Luthera priječi borbu siromašnih za pravdu. </p>
<p>No sam genijalni kantor sv. Tome u Leipzigu se u očuvanim pritužbama i te kako bunio protiv male plaće kojom je jedva izdržavao brojnu obitelj.</p>
<p>Za pesimističnog Schopenhauera je glazba tješiteljica života (zar i glavni razlog da se živi?), no takvu će utjehu jedva primiti osiromašeni i nezaposleni ljudi. </p>
<p>Jer, doista, čemu živjeti ako nam svaki novi dan samo produljuje patnju i razočaranje? Puk je oduvijek, bilo u ropstvu, kmetstvu ili kapitalizmu, radio i patio, međutim, to je pretrpio s odušcima veselja i s više-manje nade u bolju budućnost ili, jednostavno rezignirano, ubijene vlastite volje, kao što stoka podnosi tegljenje i konačan udarac mesarske sjekire. </p>
<p>A religije su od davnih egipatskih vremena uvjeravale narod da tako mora biti kako jest, jer je to božja ili faraonska volja.</p>
<p>Rimski filozof i pjesnik Lucretius Carus, koji je ostihotvorio atomistiku Leukipa, Demokrita i Epikura u šest knjiga De rerum natura, ubio se u četrdeset trećoj godini života, ljeta 55. pr. Kr., kako bi time iskazao da se ne boji bogova. </p>
<p>A vjera u bogove je za njega praznovjerje nastalo neznanjem i strahom od moćnih prirodnih sila pa on želi svojom velikom pjesni poučiti ljude da sve pojave, tako i duša, nastaju gibanjem atoma. </p>
<p>Sam Albert Einstein je u predgovoru modernom izdanju antičkog djela visoko ocijenio Lukrecijevu obnovu starogrčke atomistike. Iz duge pjesni »O prirodi« značajni su ovi stihovi:</p>
<p> Bezutješno je pred ljudskim očima/ležao život na zemlji/pritisnut teškim jarmom religije.../Duševnu takvu tjeskobu, pomračenost duha/ne mogu rastjerati zrake sunca ni sjaj dana,/ nego samo istraživanje i spoznaja prirode.</p>
<p>Jamačno nije demonstracija hrabrosti bila rimskom pjesniku i filozofu jedini motiv za samoubojstvo. </p>
<p>Njegova materijalistička filozofija nije dobila pristanak rimskog svijeta koji su napučili dusi pokojnika, demoni, vukodlaci, vile, nimfe, satiri, lari, penati, vragovi i bogovi djelujući na ljude kao dio njihove zbilje ili kulture. U odbijanju helensko-rimske kulture je sv. Jeronim zaključio da je ep »O prirodi« napisao luđak. </p>
<p>A povjesničar i biskup Euzebije oko godine 300. ogorčeno pita: »Tko raspoređuje atome da odgovaraju svojim zadaćama i da je ovdje nastalo Sunce, a ondje Mjesec i tko je bio njihov vođa? Zar ne vide ovi kratkovidni ljudi, koji pristaju uz tu znanost, da se pravilnost astronomski pojava, ukratko čitav red prirode ne može objasniti atomima?« </p>
<p>Religije su učile da bogovi ili Bog upravljaju ljudskim životima pa su zabranjivale samoubojstvo kao grijeh protiv božje volje. </p>
<p>Samoubojicama je u srednjem vijeku i poslije priječen častan pokop na groblju, a neuspjeli pokušaji samoubojstva su se kažnjavali.</p>
<p>Još u 19. stoljeću vladao je u Velikoj Britaniji i Americi takav zakon zabrane. Ako je poslije i ukinut taj apsurd, oduzimanje vlastitog života smatralo se nedostojnim. No ostaje shakespearsko pitanje za mnoge: Ako ti je život patnja, zašto da ga ne prekineš? </p>
<p>I danas dvojba muči liječnike i rodbinu da li na zahtjev ili s privolom smrtno oboljeloga smiju skratiti njegovu uzaludnu patnju. </p>
<p>Protivljenje eutanaziji dolazi najviše iz religijskih krugova, ali su razlozi protiv nje i u mogućoj zlorabi da se nasljednici dočepaju imetka pokojnika ili makne suparnik. U svakom slučaju smije se eutanazija obaviti samo uz odobrenje priznate etičke komisije. </p>
<p>Inače čovjek pri svijesti ima pravo na svoj život pa tako i na smrt. Nakon što sam bio pušten iz zatvora Gestapa i vratio se iz Trećega Reicha u okupiranu Hrvatsku pa otišao u partizane, nosio sam stalno u džepu omotić cijankalija, odlučivši da više živ ne padnem u ruke fašističkim žbirima. Može se to moje »osiguranje« označiti kukavičlukom, ali u meni nije više bilo volje za herojsku smrt.</p>
<p>Utemeljitelj statističke termodinamike Ludwig Boltzmann zaprepastio je kulturnu javnost kad se 5. rujna 1906. ubio. Mnogo se nagađalo o toj kobnoj odluci slavnog fizičara na čijoj su nadgrobnoj ploči u Beču štovatelji urezali njegov odnos između entropije i vjerojatnosti - jedan od najvažnijih prirodnih zakona. </p>
<p>On je kao dosljedni zastupnik filozofskog materijalizma tumačio postanak života i na posljetku ljudi sve složenijim atomskim strukturama pa imao ljutitih polemika sa sveučilišnim kolegama koji su prianjali uz teizam ili idealizam. </p>
<p>Konzervativno-religiozno društvo se mrgodilo na svojeg najvećeg znanstvenika, no, prema svemu sudeći, posljednji mu je kobni poticaj za samoubojstvo došao od obitelji. Muž i otac teško je podnosio da ga žena i djeca ne vole i ostavljaju.</p>
<p>Slučajno sam kao brucoš otkrio u züriškoj biblioteci da je Lenjin, tražeći argumente protiv Machova pozitivizma, nabasao na Boltzmannove »Popularne spise« pa preuzeo odatle teoriju odraza, jedan od dvaju nogostupa dijalektičkog materijalizma; poslije također objavih da je on formirao i ishodište mladog Ludwiga Wittgensteina: iskazi kao slike stanja stvari. </p>
<p>Kako god su se pozitivisti i materijalisti žestoko sukobljavali, nije im palo na pamet da imaju isto ishodište - misli kao izrazi činjenica ili vanjskih stvari. </p>
<p>Na studiju u Leipzigu služih se Boltzmannovom metodom pri statističkom tretiranju stacionarnih stanja - sve to dovoljno da razmišljam o tom geniju i njegovoj smrti. </p>
<p>Jesu li znanstveni uspjesi i najveća priznanja dovoljni za čovjekovu sreću? Očito treba još nešto više. Tada srnuh u zaključak i napisah kako mu materijalizam nije dao moralno uporište. No bez obzira na filozofiju ili vjeru mogu ljudi biti dobri i zli, a Boltzmann je bio plemenit čovjek. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Samouvjeren, optimističan i komunikativan!</p>
<p>»Sve ono što je bilo i što sam napravio više nije važno. Sve je to samo prošlost. Ne želim govoriti ni o budućnosti, nego samo o sadašnjosti. Mislim da ćemo već za nekoliko mjeseci imati pravu reprezentaciju, u Hrvatskoj ima igrača više nego u Austriji. Gdje god sam bio trener uspio sam. Zašto i sada ne bi bilo tako?«, rekao je na predstavljanju novinarima Otto Barić </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Predstavio se novi hrvatski izbornik - 69-godišnji Otto Barić u utorak je imao dvosatni razgovor s predsjednikom Hrvatskoga nogometnog Saveza (HNS) Vlatkom Markovićem i potom se spustio do novinara. </p>
<p>- Sve smo se dogovorili, ništa nije sporno, rekao je agilni trener već na prvom predstavljanju kao potpuna suprotnost dosadašnjem izborniku Joziću. Otvoren i komunikativan, pričao je više od sat vremena...</p>
<p>- Svima dajem ruku i sa svima želim biti dobar, zbog jednostavnog razloga - samo će tako sve funkcionirati kako treba. Gdje god sam bio trener uspio sam, bit će tako i sada s hrvatskom reprezentacijom, rekao je samouvjereni Barić.</p>
<p>- Ovo je moj velik izazov, ali ga se nimalo ne bojim. Podrška mi znači mnogo. Svi koji nisu bili zainteresirani za mjesto izbornika daju mi veliku podršku. A zainteresirani? Ne, zbog izjava se ne ljuti ni na koga. Ići ću i u Zagreb i u Rijeku razgovarati s trenerima, istima koji su htjeli biti izbornici. Nemam kompleksa, financijski sam osiguran, nisam ni pod čijim pritiskom, uostalom nisam niti započinjao rasprave. Napravit ću sve da napravim pravi »štimung« u reprezentaciji.</p>
<p>Iako je nekoliko puta naveo kako neće pričati previše, Barić se opustio pred novinarima. Tako je kazao sljedeće:</p>
<p>- Kad sam počinjao kao trener juniora u zagrebačkoj Lokomotivi, bio sam plaćen 200 njemačkih maraka mjesečno. Tridesetak godina kasnije u turskom Fenerbahceu imao sam mjesečno 80.000 maraka netto! Znam u kakvoj je situaciji Hrvatski nogometni savez, sve smo se dogovorili, nema nikakvih problema. Jasno je što Savez može i od toga nismo pravili probleme, kazao je Barić, ali su i on i Marković prešutili koliko je težak ugovor novog izbornika. </p>
<p>Svoje geslo rada Barić je pokušao sažeti u sljedećim rečenicama:</p>
<p>- Sve ono što je bilo i što sam napravio više nije važno. Sve je to samo prošlost. Ne želim govoriti ni o budućnosti, nego samo o sadašnjosti. Mislim da ćemo već za nekoliko mjeseci imati pravu reprezentaciju, u Hrvatskoj ima igrača više nego u Austriji. </p>
<p>O svojim pomoćnicima Barić je rekao da će se sve znati za desetak dana, kada će objaviti njihova imena.</p>
<p>- Razgovarat ću s dva-tri čovjeka. U ovom je poslu moja riječ uvijek posljednja, ali s »klimavcima« neću raditi. </p>
<p>Još se ne zna hoće li Bariću asistirati i sportski direktor, kako je to nedavno najavljivao.</p>
<p>- Nismo o tome dovoljno razgovarali, imamo još dosta vremena. To je stvar Saveza. Ne bih se opredijelio, ali ako na to mjesto dođe prava osoba, neću imati ništa protiv. </p>
<p>Barić je izrazio i žaljenje što se neće igrati prijateljska utakmica protiv Turske. </p>
<p>- Već sam rekao da volim utakmice protiv jakih suparnika. No, Turci su otpali. Neće biti loša ni provjera protiv Walesa (20. kolovoza u Varaždinu). To je dobar suparnik.</p>
<p>Rekao je novi izbornik i da će održavati česte ogledne treninge.</p>
<p>- Francuzi su to često koristili, mnogi su igrači iz inozemstva na te treninge dolazili samoinicijativno.</p>
<p>Barić tvrdi da će konkurenciju petnaestak igrača iz Japana uskoro proširiti s desetak novih igrača.</p>
<p>- Nemam kompleksa, ja sam Hrvat! Prema tome, ravnopravno dolazim u svaku hrvatsku sredinu provjeriti pojedinog igrača. Mislim da ću prvo napraviti popis od tridesetak igrača, a već bih sljedećeg tjedna mogao objaviti popis 22 igrača koji će konkurirati za utakmicu protiv Walesa. Glavni će mi kriterij biti igra li određeni igrač i kako. </p>
<p>Naposljetku, Barić je istakao:</p>
<p>- Razgovarat ću i s Jozićem, dosadašnjim izbornikom, kao što je novi austrijski izbornik Krankl razgovarao sa mnom, njegovim prethodnikom. </p>
<p>Barićeva će prva opservacija biti subotnja utakmica Superkupa između Zagreba i Dinama.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Radić i Krajan opravdali pozivnice</p>
<p>»Nisam perfektno igrao, no Knowle je prošli tjedan igrao na travi, tako da u ovom meču nije ponudio svoj najbolji tenis«, komentirao je Radić pobjedu protiv Austrijanca Knowlea / »Bilo je lakše od očekivanog«, rekao je Krajan nakon što je svladao Argentinca Massu</p>
<p>UMAG, 15. srpnja</p>
<p> - Bolji početak jedinog hrvatskog ATP turnira teško smo mogli i zamisliti. Pozivnice uručene Željku Krajanu i Mariju Radiću mladi »hrvatski topnici« opravdali su pobjedama u 1. kolu.</p>
<p> No, i više od pobjeda organizatore ohrabruje odlična forma hrvatskog dvojca, koji je nakon hvale vrijednih rezultata na »Challengerima« krenuo u pohod na zapažene rezultate i na ATP turnirima. Iako se žalio na psihološki pritisak u 1. kolu pred domaćom publikom, dodatno pojačan prisustvom njegovih roditelja na tribini, Mario Radić je u duhu iskusnog stanovnika »bijelog svijeta« upisao prvu pobjedu na ATP turnirima.</p>
<p> Organizator je 20-godišnjem Makaraninu povjerio otvaranje ovogodišnjeg izdanja Croatia Opena, a Radić je uzvratio 6-4, 6-3 pobjedom protiv Austrijanca Juliana Knowlea.</p>
<p> - Moram priznati da sam imao prilično sreće kod izvlačenja parova. Nisam perfektno igrao, no Knowle je prošli tjedan igrao na travi, tako da u ovom meču nije ponudio svoj najbolji tenis, komentirao je Radić.</p>
<p> Sve do početka programa na središnjem terenu »Stella Maris« centra sunčano vrijeme je »zvalo« gledatelje na tribine. A kad su u 17 sati počeli igrati, jaki pljusak prekinuo je meč nakon dva odigrana gema. Na terenu natopljenom kišom Radić se ponašao iskusnije od Knowlea, kojeg je već pobijedio na »Challengeru« u San Remu prije tri mjeseca. Istina, servis ga nije služio, no Knowle je upisao još lošiju realizaciju početnog udarca. A oba tenisača sputavao je i jak vjetar, koji je počeo puhati nakon kišnog prekida.</p>
<p> Osim protiv Knowlea i svog servisa, Radić se morao boriti i sa žuljem na desnoj ruci. »Kočio« ga je od početka meča, nije s punom snagom mogao stisnuti reket, što se odrazilo na njegove udarce.</p>
<p> - Jedina dva puta u karijeri sam žuljeve dobio u kvalifikacijama Roland Garrosa i ovdje. Zbog toga sam izgubio čak tri servisa i da je kojim slučajem s druge strane stajao raspoloženiji i iskusniji suparnik, sigurno bi to znao iskoristiti, pričao je Radić, te izjavio kako će za sljedeći meč pokušati osigurati posebnu rukavicu, koja će neutralizirati bol u ruci.</p>
<p> Uoči dvoboja protiv Knowlea, 20-godišnji Makaranin naglasio je kako će upravo u tom meču imati najveći psihološki pritisak. Podjednako zbog činjenice što njegov meč otvara program na ovogodišnjem izdanju »Croatia Opena«, ali i zbog toga što su na tribini sjedili njegovi roditelji, majka Ivanka i otac Milivoj, te njegov bivši trener Ferdinand Hitrec.</p>
<p> - Nadam se da su svi ponosni na mene, kratak je bio Radić.</p>
<p> Sada Radić mirno čeka dvoboj 2. kola i pobjednika ogleda Ivana Ljubičića i Grka Vasilisa Mazarikisa. Iako je nepisano tenisko pravilo kako je tenisač, koji je prošao kvalifikacije, opasan za suparnike na startu glavnog turnira, ipak bi Ljubičič lako trebao obaviti posao. A onda će Umag svjedočiti hrvatskom ogledu...</p>
<p> - Nisam nikad igrao protiv Ljubičića, no sada više nemam nikakvog pritiska, te se nadam odličnom meču, budući da obojica imamo sličan stil igre, najavio je Radić.</p>
<p> A na kraju dana Željko Krajan je upisao drugu pobjedu na ATP Touru. Nakon turnira u Barceloni i pobjede protiv Marokanca Hichama Arazija, 21-godišnji Varaždinac je na startu umaškog turnira sa 6-4, 6-2 pobijedio Argentinca Edgarda Massu, a sljedeći suparnik bit će mu pobjednik dvoboja Peruanca Luisa Horne i Španjolca Alberta Montanesa.</p>
<p> - Bilo je lakše od očekivanog, to je sigurno. Najviše sam se bojao svjetla, zbog leća mi je sve blještilo pred očima, što me ometalo kod servisa. Srećom, on je previše forsirao, pa su greške bile česte. Sad sam opravdao pozivnicu, sad je lakše igrati, zaključio je Krajan.</p>
<p> Umag je već prvog dana ostao bez prvog nositelja Argentinca Davida Nalbandiana. Španjolac David Ferrer, nakon tri pobjede u kvalifikacijama, pobijedio je i finalista Wimbledona, koji je tako nakon senzacionalnog pothvata u All England klubu zabilježio i drugi poraz.</p>
<p> l Rezultati, 1. kolo: Ferrer - Nalbandian (1) 6-4, 6-3, RADIĆ - Knowle 6-4, 6-3, Gross - Hipfl 3-6, 7-6 (6), 7-6 (5), Marin - Galvani 6-3, 3-6, 6-0, KRAJAN - Massa 6-4, 6-2; parovi, 1. kolo: Portas/Vicente - ZOVKO/Puerta 6-4, 6-4.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Nisam zadovoljan svojom formom!«</p>
<p>»Nema smisla ići na EP s rezultatom 24.50 ili eventualno 24.40 na 50 metara leptir. To je danas u Europi sasvim prosječan rezultat s kojim se može ući samo u polufinale, a mene to ne zanima«, kaže Milošević</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Europsko plivačko prvenstvo u Istanbulu 1999. godine bilo je, očito, jako davno. U Istanbulu je, naime, Miloš Milošević u finalu na 50 metara leptirovim načinom pustio ispred sebe samo tada nepobjedivog Pietera van den Hoogenbanda i sa 24.17 osvojio srebrnu medalju. Tri godine kasnije Miloševića ne Europskom prvenstvu u Berlinu uopće neće biti. Iako je Mićo napunio 30., to u sprinterskim disciplinama i ne mora biti neki poseban hendikep. Osim toga, nitko nije rekao da Milošević u Berlinu mora osvojiti medalju.</p>
<p>- Sigurno ne putujem u Berlin. Nema smisla ići na EP s rezultatom 24.50 ili eventualno 24.40 na 50 metara leptir. To je danas u Europi sasvim prosječan rezultat (ima pet ili šest plivača koji idu ispod 24 sekunde!), s kojim se može ući samo u polufinale, a mene to ne zanima. Na 50 metara leptir vrlo su dobri i Draganja, i Mašković i Puninski, svi smo unutar desetinke sekunde, pa je onda bolje da na EP plivaju ti mladi dečki. </p>
<p> l Očito ste očekivali bolju formu uoči Europskog prvenstva.</p>
<p>- Možda, iako nisam trenirao kao za Svjetsko prvenstvo (25-metarski bazen) u Moskvi, gdje sam bio peti sa 28.81, čime sam vrlo zadovoljan. Trebao bih, zapravo, cijele godine trenirati u 50-metarskom bazenu, no za to nemamo uvjete, pa plivamo u 25-metarskom. Teško se nakon toga prebaciti u veliki bazen.</p>
<p> l Mnogi bi vas voljeli vidjeti barem u štafeti 4x100 metara mješovito. Izgleda kao da nam je nekad najjača dionica te štafete, ona leptiraška, sada svojevrsna »rupa«.</p>
<p>- Ma, to je rekao Mašković zato što ne želi plivati leptirašku dionicu u toj štafeti, pa bi to rado »uvalio« meni. No, uopće više ne treniram 100 metara leptir i prošli sam se put kada sam plivao tu dionicu skoro utopio. Da sam sposoban isplivati 100 m leptir za 54 ili 53.80, nastupio bih u štafeti, ovako to nema smisla. Taj posao u našoj štafeti mogu dobro odraditi Lovrenco Franičević i Ivan Mladina. Ta bi štafeta mogla biti dosta dobra...</p>
<p> l Kako će se ovo »preskakanje« Berlina odraziti na nastavak karijere?</p>
<p>- Neće se dogoditi ništa senzacionalno. U prvom mi dijelu sezone, eto, nije išlo baš najbolje, pa će vjerojatno bolje biti u drugom. Pripremat ću se za Svjetski plivački kup i zimska natjecanja u 25-metarskim bazenima i mislim da će sve biti u redu. Ne mislim se još opraštati od plivanja.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Metković-Jambu oduzeta još tri boda</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Stegovno povjerenstvo Hrvatskoga rukometnog saveza završilo je i drugi postupak o RK Metković-Jambo. Zbog neispunjavanja obaveze uplate 101 tisuće kuna i izdavanja nenaplative mjenice, Stegovno je povjerenstvo oduzelo Metković-Jambu nova tri boda s ljestvice prvenstva koje je završilo prije dva mjeseca, te ga novčano kaznilo sa 10 tisuća kuna.</p>
<p>Naime, Metkovci su dobili domaćinstvo završnog turnira Hrvatskoga kupa za rukometaše, ponudivši 101 tisuću kuna, što je bila najbolja ponuda. Nakon završetka turnira, 14. svibnja, glavni je tajnik HRS-a Damir Poljak obavijestio Metković-Jambo da uplate novac do 15. svibnja. Istog je dana iz kluba stigla zamolba da im se prolongira uplata do 20. svibnja, no HRS je odgovorio da im je rok uplate 17. svibnja. Klub je potom rekao da je suglasan s aktiviranjem mjenice, u slučaju da ne plate.</p>
<p>HRS je ipak pričekao do 24. svibnja, a kako uplate nije bilo, aktivirao je mjenicu. No, FINA Metković obavijestila je Savez da na klupskom računu ima tek 2545 kuna te su vratili mjenicu HRS-u. Klub je potom suspendiran, a kad je kasnije uplatio novac, suspenzija mu je skinuta, ali postupak nije stopiran. Stegovno povjerenstvo smatra da je takvim ponašanjem RK Metković-Jambo povrijedio Stegovnog propisnika po članku 58. Kao olakotnu okolnost Povjerenstvo je uzelo činjenicu da je Metković na kraju uplatio novac, pa im nije izrečena najstroža kazna.</p>
<p>RK Metković-Jambo može se žaliti Upravnom odboru HRS-a u roku od osam dana od primitka te odluke.</p>
<p>Eto, još malo ulja na vatru koja hara našim muškim rukometom...</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Čuva li HRS Zagrebu naslov prvaka?</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Stegovno povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) izreklo je novu kaznu RK Metković-Jambo. Zbog kašnjenja s uplatom 101 tisuće kuna (za domaćinstvo završnice Kupa za rukometaše) i izdavanja nenaplative mjenice metkovskom su klubu oduzeta tri boda za sezonu 2001/2002. koja je završila prije dva mjeseca. </p>
<p> Koji je smisao ove kazne Metkovaca? Kazne se izriču zato da bi nešto sankcionirale ili, pak, djelovale preventivno, odgojno i tome slično. Koji efekt ima ova kazna Metkovaca? Nikakav. Čak i sa ova tri boda manje, na tablici posljednjeg prvenstva se ništa ne mijenja. Zagreb je prvi sa 58 bodova, Metković je drugi, ali sad sa devet bodova manje, 49, a reći je Medveščak-Infosistem sa 37 bodova. </p>
<p>Koja je onda pozadina novog kažnjavanja Metković-Jamba? Možda rukometne strukture pokušavaju sačuvati Zagrebu naslov hrvatskoga prvaka! Naime, kako je Europski rukometni savez (EHF) krenuo, ne bi bilo čudno da vrati Metkoviću šest bodova koje im je Hrvatski rukomtni savez oduzeo. U tom bi slučaju Metković dobio naslov. No, sa ova nova tri boda manje, sigurno je da Metković ne može biti prvi, čak ni uz EHF-ovu pomoć. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Španjolci prijete Armstrongu</p>
<p>»Rezultati vožnje na kronometar dokaz su da je i Lance Armstrong također čovjek, kao i vi i ja. Sjetite se da je i Miguel Indurain bio otprilike jednako star kao i Armstrong sada kada je počeo gubiti dominaciju«, kaže sportski direktor momčadi Kelme Vicente Belda</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Najveća biciklistička utrka na svijetu, »Tour de France«, stigla je gotovo do svoje polovice, ali tek od četvrtka počinje »ono pravo«. Prilikom određivanja dionice za ovogodišnju utrku, organizatori su željeli što dulje zadržati neizvjesnost, te su svih šest brdskih etapa svrstali u drugu polovicu utrke. Tako će tek u 11. etapi, koja će se voziti od Paua do La Mongiea, vozači biti suočeni s prvim velikim usponima, koji će napokon razdvojiti prave od lažnih favorita.</p>
<p>Amerikanac Lance Armstrong pobjedom je u prologu pokazao svoju snagu, da bi se u nastavku, tijekom ravničarskih etapa očekivano držao rezervirano, a prije Pirineja i Alpa, u koje ulazi kao drugolpasirani u ukupnom poretku, kaže:</p>
<p>- Možda je i bolje da nisam vodeći, jer sada Galdeanova momčad (ONCE) treba kontrolirati utrku, a mi ćemo u brdima primijeniti prokušanu taktiku, a to je napad u svakom trenutku.</p>
<p>Igor Gonzalez de Galdeano, vodeći u ukupnom poretku, na ovogodišnjem »Touru« traži svoj put u svjetski biciklistički vrh. No, bez obzira na žutu majicu koju nosi već pet dana, Galdeano nije prvi vozač ONCE-a, čiji sportski direktor Manolo Saiz još najviše nada polaže u Josebu Belokija, iako je ovaj izgubio više od minutu i pol u odnosu na Armstronga u vožnji na kronometar u ponedjeljak. Za priliku da uđe u otvorenu borbu s Armstrongom, Galdeano se mora potvrditi dobrom vožnjom u Pirinejima.</p>
<p>Najveća snaga Kelmeovih vozača uvijek su bile brdske etape, a ove je godine Santiago Botero uspio pobijediti Armstronga i u vožnji na kronometar, te time izmamio osmijeh na lice svoga sportskog direktora Vicentea Belde, koji, s obzirom na neveliki zaostatak odličnoga mladog penjača Oscara Seville, s optimizmom gleda na nastavak »Toura«.</p>
<p>- Rezultati vožnje na kronometar dokaz su da je i Lance Armstrong također čovjek, kao i vi i ja. Sa 31 godinom ne možete više biti onako dobri kao sa 27. Sjetite se da je i Miguel Indurain bio otprilike jednako star kao i Armstrong sada kada je počeo gubiti dominaciju, a to nam daje nadu da ga možemo pobijediti već ove godine, kaže Belda.</p>
<p>Sve u svemu, izgleda da će se Armstrong, iako je došao na »Tour« kao apsolutni favorit za četvrto uzastopno slavlje, morati mnogo jače potruditi kako bi opravdao prognoze prije starta u Luksemburgu.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Palestinci napali autobus, 25 ranjenih </p>
<p>U Jerihonu uhićen časnik osobne Arafatove garde / Washington poziva Izrael da čini ustupke prema Palestincima / Egipat će pomoći u realizaciji plana kojim se želi omogućiti da se život u Gazi vrati u normalu </p>
<p>JERIHON/ WASHINGTON/ JERUZALEM 16. srpnja</p>
<p> - Najmanje je 25 osoba ranjeno u utorak u napadu maskiranih Palestinaca na autobus na Zapadnoj obali. Napadači su otvorili vatru na autobus pun putnika. Najmanje je petero ranjenih u teškom stanju, javili su izraelski mediji.</p>
<p>Izraelska vojska uhitila je u utorak jednog od čelnika osobne garde Force 17, predsjednika Yassera Arafata, doznaje se iz palestinskih izvora.Pukovnik Abdel Rahman Abou Saleh uhićen je prigodom kratka upada izraelske vojske u Jerihon. </p>
<p>Sjedinjene Države su pozvale Izrael da učini ustupke prema Palestincima s obzirom na reforme palestinskih vlasti koje je Arafat pokrenuo. »Palestinci trebaju djelovati za reformu, a još više za odgovornost. Izraelci trebaju iskoristiti taj elan i dopustiti Palestincima da obnove svoj svakodnevni život«, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher, dodavši da »postoje neke pozitivne stvari koje se događaju s obje strane«.</p>
<p>Egipat će pomoći u realizaciji plana kojim se želi omogućiti da se život u Gazi vrati u normalu, što bi pridonijelo i prestanku »terorizma« na palestinskom području, izvještava u utorak izraelski dnevnik Yediot Aharonot. Plan je egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku iznio izraelski ministar obrane Binyamin Ben Eliezer u ponedjeljak u Aleksandriji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rumsfeld zahtijeva razmatranje ratnih planova protiv Iraka </p>
<p>Ti scenariji se neće naravno javno obznaniti, čak i ako predsjednik Bush donese odluku o »smjeni iračkog režima« vojnim sredstvima, kazao je američki ministar obrane / Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw istaknuo da će Irak morati položiti račune</p>
<p>WASHINGTON/ PEKING/ DOHA/ MOSKVA, 16. srpnja</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je u ponedjeljak navečer za CNN da je ponovno dao na razmatranje sve eventualne ratne planove, uključujući i onaj koji se odnosi na moguću vojnu akciju protiv Iraka. Ti scenariji se neće naravno javno obznaniti, čak i ako predsjednik George W. Bush donese odluku o »smjeni iračkog režima« vojnim sredstvima, objasnio je.</p>
<p>Rumsfeld je to izjavio u trenutku kad njegov pomoćnik Paul Wolfowitz u Ankari s turskim dužnosnicima vodi razgovore o vojnoj suradnji i raznim scenarijima kad je riječ o svrgavanju režima Saddama Husseina.</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je u utorak u Pekingu da će Irak morati položiti račune. »Glavni izazovi 21. stoljeća proizlaze iz terorizma, oružja za masovno uništenje i država u kojima ne postoji vladavina prava«, rekao je Straw pred studentima Sveučilišta Tsinghua u Pekingu. »Naša je odgovornost da prevaranti poput Iraka polože račun«, kazao je.</p>
<p>Saddam Hussein založio se da njegova zemlja »okrene novu stranicu« u međuarapskim odnosima, doznaje se iz intervjua objavljenog u utorak u katarskom listu Al-Charq. »Više nego jednom smo kazali da želimo otvoriti novu stranicu u međuarapskim odnosima«, rekao je Saddam, optužujući SAD i cionizam za »stalno torpediranje« pokušaja približavanja Iraka i Kuvajta. »Primijenili smo sve rezolucije UN-a o Kuvajtu ... no svaki put kad Amerika i cionizam zaključe kako smo na pragu da ostale arapske zemlje uvjerimo u naše namjere kad je riječ o odnosima s kuvajtskom braćom, oni isprovociraju stanje koje produbi mržnju i raskol među Arapima«, rekao je Saddam.</p>
<p>Rusija je osudila američke i britanske napade na Irak, optužujući te dvije zemlje da otežavaju mirovne napore na Srednjem istoku i u Perzijskom zaljevu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Talijanska veza« ponovno preuzima rimski primat</p>
<p>Iako se dosta spekuliralo da bi prvi papa u trećem tisućljeću mogao biti Afrikanac, sve je izvjesnije da će se borba voditi između talijanske i latinoameričke struje./Talijani su još uvijek najjači u vatikanskoj kuriji, no Latinoamerikanci su sve utjecajniji s obzirom da danas preko polovine katoličkih vjernika živi upravo na latinoameričkom kontinentu </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - U posljednjih pola godine, talijanski i svjetski mediji u više su navrata spekulirali tko bi mogao zamijeniti na vatikanskom tronu ostarjelog papu Ivana Pavla II. Čini se kao da je javnost već umirovila Papu, pa se sada samo čeka kada će stvarnost to i potvrditi. Novi favorit koji je iznenada iskočio u prvi plan je kardinal Dionigi Tettamanzi (68), koji je na čelu milanske nadbiskupije (najveće europske biskupije) zamijenio dosadašnjeg nadbiskupa (i vrsnog teologa) kardinala Carla Mariju Martinija (75). Čime su Martiniju bitno smanjene mogućnosti da bude izabran za papu, kao i kardinalu Josephu Ratzingeru koji je već navršio 75 godina, te državnom tajniku Angelu Sodanu koji se bliži granici umirovljenja, bez obzira na formalno pravo kardinala da biraju i budu birani za papu do navršene 80. godine života. </p>
<p>No, kao što je poznato, kardinal Martini i nije bio osobno zainteresiran za mjesto pape, već je kao vrstan mislilac i kontemplativac izrazio želju da se povuče u samostan u Svetu zemlju. Nakon što je kardinala Tettamanzija Papa premjestio iz dosadašnje nadbiskupije u Genovi u Milano, mnogima je to bio znak da se Tettamanzija priprema kao mogućeg Papinog nasljednika. Tim više što su mu izbornici za imenovanje bili također ugledni talijanski kardinali Camillo Ruini (rimski nadbiskup vikar) i Giovanni Batista Re (prefekt Zbora za biskupe), obojica u najužem krugu kandidata za Papina nasljednika. Ovaj trojac je stoga nesumnjivo osovina plana talijanskih kardinala da ponovno zasjednu na papinsku stolicu. </p>
<p>Iako se dosta spekuliralo da bi prvi papa u trećem tisućljeću mogao biti Afrikanac, sve je izvjesnije da će se borba voditi između talijanske i latinoameričke struje. Talijani su još uvijek najjači u vatikanskoj kuriji, no Latinoamerikanci su sve utjecajniji s obzirom da danas preko polovine katoličkih vjernika živi upravo na latinoameričkom kontinentu. </p>
<p>Ako bi u međusobnim kalkulacijama prevladala latinoamerička struja, najveće šanse za izbor imaju meksički nadbiskup Norberto Rivera Carrera (59) i honduraški nadbiskup Oscar Andreas Rodriguez Maradiaga (60) koji su poznati kao veliki borci protiv korupcije i zagovornici socijalnih prava siromašnih. Ostalim kandidatima iz Afrike, Azije ili Sjeverne Amerike šanse su ipak neusporedivo manje. Iako se u raznim kalkulacijama baratalo s imenom kardinala iz Nigerije Francisa Arinzea (69), upravo zato jer Crkva mora u Africi, gdje sve više gubi utrku s islamom, potaknuti snažniju ekspanziju katoličanstva, sam Arinze je u nekoliko navrata istaknuo da on nije zainteresiran za ovu poziciju. </p>
<p>Šanse da izbor padne na nekog kandidata iz Azije sasvim su male, jer Katolička crkva na tom kontinentu nema dovoljno jak utjecaj u usporedbi s tradicionalnim azijskim religijama kao što su hinduizam, budizam i islam. A premda je Crkva u Sjevernoj Americi sve brojnija i moćnija financijski i kadrovski, za sada se niti jedan od njenih kardinala nije pojavio kao mogući kandidat.</p>
<p>Kako stvari sada stoje, izvjesno je da su Talijani naumili povratiti »rimski primat«, koji su nakon 455 godina monopola izgubili 1978. izborom Wojtyle za papu. I sada ih je najviše u kardinalskom zboru, no njihovi najjači kandidati kao Martini i Sodano zbog godina su praktički isključeni iz »utrke«. Stoga su Tettamanziju rapidno porasle šanse nakon umirovljenja Martinija i njegova imenovanja za milanskog nadbiskupa. </p>
<p>No, u talijanskom tisku već su počele politikantske spekulacije tipa: »na čelu milanske nadbiskupije desničar smijenio ljevičara«, s aluzijama na socijalno-ljevičarsku orijentaciju Martinija i sklonosti Tettamanzija vladajućoj desnici, sve do kvalifikacija da se radi o »Berlusconijevu kardinalu«. </p>
<p>No, papa Ivan Pavao II. očito ne dijeli takvo mišljenje dijela javnosti niti se obazire na političke konstrukcije, čim se odlučio na presedan za kojim se u Vatikanu rijetko posiže - da jednog nadbiskupa premješta u drugu nadbiskupiju. Kako Wojtyla do sada nije pokazivao sklonost »zalijetanjima«, očito se u slučaju kardinala Tettamanzija radi o provjerenom čovjeku Vatikana, koji bi uskoro mogao odigrati i odlučnu ulogu pri izboru novog pape. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bez euforije oko trojnog sastanka u Sarajevu</p>
<p>MOSTAR, 16. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nema »velike Srbije« ili »velike Hrvatske« na račun BiH. Te riječi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića izrečene na sastanku u Sarajevu većina bosansko-hercegovačkih medija u prvim reakcijama na sastanak šefova država BiH, RH i SRJ stavlja u prvi plan. Drugi detalj kojemu se pridaje posebna pozornost Ashdownova je izjava o tomu kako put do Bruxellesa za tri zemlje vodi preko Sarajeva.</p>
<p>Euforije ili potpore ocijeni visokog predstavnika o povijesnoj dimenziji sastanka, međutim, nema baš previše. Dojam je da gotovo svi BiH mediji pokušavaju spustiti loptu na zemlju i jednostavno se složiti u ocjeni kako je došlo vrijeme da se prestane razbacivati velikim riječima. Komentator Oslobođenja tako piše da događaj u Sarajevu »zaslužuje poštovanje, ali ga ne treba preuveličavati«, ističući kako »nije došlo vrijeme za povijesni sastanak ove vrste, niti su akteri sarajevskog summita moćni da u ime država koje zastupaju donesu odluku koja bi se mogla nazvati povijesnom«. Takvu odluku bit će moguće donijeti, zaključuje Oslobođenje, »tek kada političke prilike u svim trima državavama budu dovoljno stabilne i kad u njima na vlasti ne budu mogli biti nacionalisti«, pa se u okolnostima kakve jesu od sarajevskog summita »i nije moglo više očekivati«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Powell: Nova uloga za Arafata</p>
<p>WASHINGTON, 16. srpnja </p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell je u ponedjeljak ponovio kako administracija predsjednika Georgea W. Busha želi vidjeti novo palestinsko vodstvo, ali je dodao da je voljna razmotriti plan u kojem bi palestinski čelnik Yasser Arafat bio »pomaknut na drugi položaj«.</p>
<p>»To je formula koju sam više nego spreman razmotriti«, odgovorio je Powell na pitanje o mogućnosti Arafat bude promaknut u predsjednika čime bi se »očistio« put za palestinskog premijera. »Mislim da je na palestinskom narodu na kraju da odluči koju bi ulogu trebao imati Arafat«, rekao je Powell. Međutim, dodao je kako Sjedinjene Države vjeruju da za Arafata nema mjesta u budućim pregovorima. Washington i dalje smatra da je Arafat učinio premalo da zaustavi samoubilačke atentate. »Mislim da bi sve bilo dobro i ovaj bi proces bio u dobrom stanju kada bismo imali novo vodstvo koje bi za nas identificirao palestinski narod, a koje bi za njega predstavljao autoritet i odgovornost«, dodao je američki državni tajnik. »Arafat nažalost nije bio sposoban to osigurati«, rekao je Powell koji će se u utorak sastati s izaslanicima srednjoistočne četvorke: SAD, Rusije, EU-a i UN-a. (Hina)Ecevitova trojna koalicija pred raspadom</p>
<p>ANKARA, 16. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Trojna koalicijska vlada premijera Bülenta Ecevita (77) našla se na kritičnoj točki potpunog raspada. Vladajući partneri upravo razgovaraju o sudbini vlade, glavna tema razgovora je održavanje prijevremenih općih izbora. </p>
<p>U međuvremenu, još je nekoliko zastupnika napustilo Ecevitovu Demokratsku ljevičarsku stranke (DSP), pa ta stranka sada ima samo 69 zastupničkih mjesta parlamentu. To praktički znači da vlada više ne uživa potporu parlamentarne većine. </p>
<p>Novi šef turske diplomacije Sükrü Sina Gürel smatra da se izazivanje požara u DSP provodi u okviru međunarodnog plana. Pritom nije točno odredio odakle se vodi akcija obaranja sadašnje Ecevitove vlade. Inače, u parlamentu koji ima 550 mjesta, Ecevitovi »ljevičari« trenutno su četvrta politička snaga. </p>
<p>Otkazivanjem poslušnosti bolesnom premijeru, što označava unutarstranački puč, Turska ulazi u jedno od najburnijih razdoblja svoje parlamentarne povijesti. Uspije li Ecevit i sačuvati preostale poljuljane zastupničke redove, novi odlučujući udarac mogla bi mu, svojim povlačenjem, zadati i Domoljubna stranka (Anavatan), zamjenika premijera Mesuta Yilmaza. </p>
<p>Za 1. rujna sazvana je izvanredna sjednica parlamenta. Taj korak uslijedio je nakon ostavke šestero zastupnika DSP-a. Ustvari, prava bitka se vodi između onih snaga koje se, poput Ecevita, protive davanju radikalnih ustupaka Europskoj uniji (EU), posebice glede Cipra i davanja »kulturnih prava« 12-milijunskoj kurdskoj etničkoj zajednici, i onih, na čelu sa bivšim šefom diplomacije Ismailom Cemom koji gotovo po svaku cijenu hoće otvoriti vrata za ulazak zemlje u punopravno članstvo EU. </p>
<p>Trenutačno se nude dva scenarija raspleta turske drame. Prvo, pokušalo bi se uspostavom neke vrste prijelazne vlade koja bi pokušala uvesti zemlju u EU. Tek nakon toga održali bi se prijevremeni izbori. Za tu opciju zalaže se i Yilmaz koji je zadužen za pregore Turske i EU. Druga varijanta nudi izravno odmjeravanje stranačkih političkih snaga na izborima. U tom se sklopu ne isključuje i održavanje referenduma o ulasku Turske u punopravno članstvo »bruxelleskog kluba«. </p>
<p>U najtežoj situaciji je Ecevit koji vodi dvije bitke: sa svojim slabim zdravstvenim stanjem i disidentima iz vlastite DSP. Pored svih nevolja, došla je još jedna: izjašnjavanje o pružanju pomoći administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha u pokretanju vojne ofenzive protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Ecevit, koji se energično protivio nasilnom obaranju bagdadskog vlastodršca sastao se utorak sa zamjenikom zamjenika američkog ministra obrane Paula Wolfowitza. Osim s Ecevitom, Wolfowitz se namjerava susresti sa šefom turske diplomacije Gürelom i zapovjednikom Glavnog stožera turskih oružanih snaga Hüseyinom Kivrikogluom. Znakovito je da se većina turskih stranaka, osim oporbene Stranke pravog puta (DYP), bivše premijerke Tansu Çiller, protivi američkom vojnom scenariju za Irak.</p>
<p>Turska, u kojoj se nalaze savezničke vojne baze mogla bi odigrati ključnu ulogu u obaranju režima Saddama Husseina. No, na tom neizvjesnom putu, koji bi neminovno vodio novom državno-pravnom ustroju Iraka, postoje mnoge političke i gospodarske prepreke. Službena Ankara ozbiljno strahuje da bi se irački »kurdski separatistički sindrom« mogao pojaviti na turskom tlu. Također se izražava bojazan da bi prebogata naftna polja oko grada Kirkuka, na sjeveru Iraka, gdje živi većinsko turskmensko stanovništvo (govre književnom varijantom turskog jezika), mogla potpasti pod vlast kurdskih frakcija Massouda Barzanija. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ustavna tužba protiv useljeničkog zakona </p>
<p>KARLSRUHE, 16. srpnja</p>
<p> - Vlasti šest saveznih pokrajina, u kojima vlada jedna od stranaka demokršćanske Unije CDU/CSU, u utorak pri Ustavnom sudu u Karlruheu podnijele tužbu protiv nedavno prihvaćenog useljeničkog zakona vlade Gerharda Schrödera.</p>
<p> Savezne pokrajine Saarland, Hessen, Thrüngen, Saska, Baden-Würtenberg i Bavarska smatraju da je postupak glasanja u Gornjem domu parlamenta Bundesratu prilikom prihvaćanja useljeničkog zakona krajem ožujka protekao protuustavno.</p>
<p> Tom je prilikom predsjednik Bundesrata i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) glasanje savezne pokrajine Brandenburg, u kojoj je na vlasti tzv. velika koalicija između SPD-a i CDU-a vrednovao kao glas »za« usprkos tomu što je premijer ove savezne pokrajine Manfred Stolpe (SPD) glasao za zakon, a njegov zamjenik Joerg Schonböhm (CDU) protiv. Prema tumačenju demokršćanske Unije glas Brandenburga je trebalo vrednovati kao nevažeći čime useljenički zakon ne bi bio prihvaćen. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Tragična pogreška u projektu CUPVOZ-a</p>
<p>U vezi s člankom u Vjesniku od utorka 16. srpnja »Domovinski most</p>
<p> - spoj Radničke ceste i gradske obilaznice« želio bih upozoriti na dio u kojem se kaže: »Most je jedan od šest objekata budućega centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba.....«, jer se u tome krije tragična pogreška cijelog projekta CUPOVZ-a, tj. uređaja Pročišćivača s pratećim objektima.</p>
<p>Naime, otpadne vode novog Zagreba ne smiju se zbog ekonomskih, tehničkih, tehnoloških i ekoloških razloga voditi 10 km dugom trasom preko tog mosta, nego 2,8 km dugom trasom ispod Toplane do Radničke ceste, kako sam dokazao u svom Izvještaju Poglavarstvu Zagreba još 6. studenoga 2000. godine te izričito zahtijevao da se najhitnije raspiše natječaj za nova rješenja transportnih sistema u Zagrebu.</p>
<p> Svoj projekt, čije rješenje kao i rješenje transportnog sistema Zagreb-sjever, poklanjam Zagrebu, gradu moje mladosti, i njime se može uštedjeti oko devet milijuna eura na investicijskim troškovima plus oko 300.000 eura godišnjih pogonskih troškova. Osim toga otpadne vode Novog Zagreba putovat će tom trasom devet sati i doći u trulom anaerobnom stanju u Pročišćivač, gdje će otežavati rad ili uništiti biološku stepenicu Pročiščivača! </p>
<p>No unatoč svim tim saznanjima, koja su članovima Poglavarstva predočena u srpnju 2001. godine, moj projekt nije uzet u razmatranje.</p>
<p>U tekstu se napominje da je riječ o »jednom od najvećih ekoloških zahvata u Europi«, što je upravo smiješno kada se radi o projektu koji je naša Savjetodavna komisija odbila zbog njegove nekorektnosti. </p>
<p>Po ugovoru s koncesionarom tek sada se provode mjerenja količina i zagađenosti otpadnih voda Zagreba (ta naknadna mjerenja, koja su se trebala izvesti davno prije nego što je raspisan natječaj, izvode se tek sada nakon pritiska naše Savjetodavne skupine, kao i dijela domaće struke), pa će se tek koncem godine znati može li u Zagrebu uopće funkcionirati biološki pročišćivač otpadnih voda.</p>
<p>Što se tiče transportnih sistema Zagreb-jug i Zagreb-sjever, raspisani i koncesionaru u izvedbu predani projekti su konceptualno nedopustivo pogrešni. U oba sistema dolazi do apsolutno nedopustivih faza stajanja transportiranih otpadnih voda, s pojavom taloženja i razgradnje otpadnih materijala, te nastanka toksično zagađenog mulja, koji poslije ulaskom u uređaj pročišćivača uništava njegovu biološku stepenicu!</p>
<p> Dođe li do izvedbe tih transportnih sistema, neminovno će doći i do apsolutnog prekida rada uređaja Pročišćivača, a s time i do propasti »jednoga od najvećih i najizazovnijih ekoloških zahvata u Europi«.</p>
<p>ANTE BANDALOVIĆ, dipl ing. grad, član Savjetodavne grupe Poglavarstva Zagreba za Projekt CUPOVZ-a, zadužen za transportne sisteme Zagreb-jug i Zagreb-sjever</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bitka za opstanak države i nacije događa se u gospodarstvu</p>
<p>Kakvi su izgledi Hrvatske da promijeni »smjer prema dnu«, tj. sadašnji smjer koji nas je doveo u ovakvo nezavidno stanje permanentne gospodarske, natalitetne i ine krize, a prijeti totalnoj kolonizacijskoj potčinjenosti, što pak praktično znači rastakanje i nestanak hrvatske države?</p>
<p>Pobjeda u Domovinskom ratu tek je početak nastanka samostalne države (slikovito, kao porod djeteta); najveća bitka za opstanak države i nacije događa se u gospodarstvu. </p>
<p>A gospodarstvo počiva na vlasničkim odnosima i u proteklih je nekoliko godina poduzeto sve u smislu otuđenja proizvodnih resursa Hrvatima tzv. pretvorbom, tj. učinjeno je mnogo da bi se onemogućilo našem narodu privređivanje i opstanak (slikovito, kao kada bi dijete napale sve dječje bolesti istovremeno i još bi mu pritom netko slomio nogu), tobože u ime kapitalizma, za koji do danas nemamo ni minimalni formalnopravni pristanak naroda referendumom, što je ustavna obaveza (iz čl. 2.). </p>
<p> Kako se malo toga događa slučajno, osobito ne u politici i gospodarstvu, zaključujem da su uzroci krize u našem društveno-političkom sistemu koji ovisi o moći nekolicine stranačkih lidera i njihovom koruptivnom i podložnom odnosu prema kolonijalnim silama koje nastavljaju i dobrim dijelom su već okupirale Hrvatsku (banke, HT i sl.). </p>
<p>Logično je dakle u vlast ugraditi one ljude koji se među ostalim oštro protive protuustavnoj rasprodaji narodne imovine, koji će energično sprječavati protuustavni ekocid, npr. cestu kroz vodozaštitna područja Gacke i koji će ekonomski eksploatirati, u interesu naroda, tu istu pitku vodu iz Gacke.</p>
<p>Možemo li očekivati ikakav pomak nabolje kada znamo da su mandatar i njegovi suradnici za formiranje nove vlade upravo gorljivi protagonisti i zagovaratelji ideje rasprodaje hrvatskoga narodnog imetka, za što nemaju zakonske ni ustavne podloge jer nemaju pravo raspolaganja, nego su zloupotrijebili pravo upravljanja narodnom imovinom, ili kada znamo da su zagovaratelji ekocidne ideje sigurnog zagađivanja ogromnih zaliha pitke vode, eksploatacijom koje bismo osigurali neprekidnu i obilnu zaradu do u daleku budućnost.</p>
<p>Na osnovi čega možemo očekivati da će ljudi koji su suodgovorni za krizu iznenada promijeniti mentalni sklop i ustroj svojeg promišljanja kako bi napravili zaokret u suprotnom smjeru i reparirali do sada nastale štete? </p>
<p>U ovom trenutku pesimizam je najbliži očekivanoj realnosti, ako se nešto bitno ne dogodi na hrvatskoj političkoj sceni. Izbori bi bili dobro rješenje samo kada bi nam se ponudili novi ljudi s novim idejama. </p>
<p>DRAGUTIN PANIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Noga u stražnjicu političarima je korak naprijed</p>
<p>Nakon završetka Svjetskoga nogometnog prvenstva čini se da je nogomet došao u drugi plan, kao i šutanje nogom i ponekad glavom, što su bitne značajke tog športa. Kako ne bi ostali uskraćeni udaraca nogom, za to su se pobrinuli naši političari, tako da je prvo »dobio nogu« od Ive Sanadera dr. Ivić Pašalić (izbačen iz HDZ-a), a nakon toga istim se dijelom tijela koristio i Dražen Budiša (i dvanaest je HSLS-ovaca izbačeno iz spomenute političke stranke).</p>
<p>Usponi i padovi političara, i to više puta, bitno su obilježje naše političke pozornice, a to dokazuju politički putovi najistaknutijih političara kao npr. Josipa Broza, dr. Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Dražena Budiše i mnogih drugih. Uspon, pad, ponovni uspon, pa pad, od najviših funkcija do zatvora i natrag.</p>
<p>Ivan Gundulić u svome Osmanu (tko bi gori, sad je doli, a tko je doli, gori ustaje) čini se da je bio utemeljitelj suvremene politologije, nego je bio i vidovit za politička zbivanja u budućnosti.</p>
<p>Teza da je »noga u stražnjicu korak naprijed« potvrđena je bezbroj puta na hrvatskoj političkoj sceni. </p>
<p>Ako bismo uspješnoga hrvatskog političara »rastavili na sastavne dijelove« te pokušali otkriti koji su za uspjeh najznačajniji, a koji su beznačajni, došli bismo do zanimljiva rezultata proučavajući svaki dio tijela posebno. </p>
<p>Čini mi se da su tri dijela najvažnija: noga, stražnjica i glava (ona je sigurno na trećem mjestu), međutim pripada li prvo mjesto nozi ili stražnjici, to ne mogu točno tvrditi te ostavljam eventualnom čitatelju neka sam sastavi redoslijed za prvo i drugo mjesto.</p>
<p> Kada uvaženi političar »dobije nogu«, to mu služi za napredovanje (»noga u stražnjicu je korak naprijed«), a ako nekome »da nogu«, tada radi u korist osobne štete jer taj politički suparnik koji ju je dobio biva dodatno stimuliran za napredovanje.</p>
<p>Hrvatska politička povijest dokazuje spomenute činjenice, a ostaje da se vidi hoće li se potvrditi i na dr. Iviću Pašaliću (bivšem članu HDZ-a) i onih dvanaestero »otpisanih« iz HSLS-a, ali Ivi Sanaderu (predsjedniku HDZ-a) i Draženu Budiši (predsjedniku HSLS-a) to neće pomoći.</p>
<p>VINKO RAFAJAC, Osijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Otac zlostavljao i ženu i kćer, a majka se odala alkoholu</p>
<p>Pravomoćno je presudom varaždinskog Općinskog suda majka sada punoljetne kćeri osuđena na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta</p>
<p>VARAŽDIN, 16. srpnja</p>
<p> - Majka sada devetnaestogodišnje djevojke s područja Varaždinske županije pravomoćno je presudom varaždinskog Općinskog suda osuđena na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta i sprečavanja i neizvršenja mjera za zaštitu djeteta i maloljetne osobe. Kazna se neće izvršiti ako optužena u roku od godinu dana ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p>Majka je proglašena krivom jer se u razdoblju od 1998. do kraja 2001. godine prepustila alkoholu i zanemarila brigu od maloljetnoj kćeri. Brigu o djevojčici preuzela su njezina starija braća, dok se majka svakodnevno opijala i u alkoholiziranom stanju svađala sa sada pokojnim ocem djevojčice, koji je također pretjerano pio. Svađe, tučnjava i razbijanja po kući bila su česta pojava radi čega je više puta intervenirala i policija, a djevojčica bježala od kuće. Bila je vrlo opterećena, rastrojena i u silnom strahu i napetosti, zbog čega je pokušala i samoubojstvo prije tri godine.</p>
<p>Po djevojčicu su došli i djelatnici Centra za socijalnu skrb s rješenjem da se ocu i majci oduzima pravo na život s djevojčicom, pa je ona trebala biti smještena u udomiteljsku obitelj. Tom je prilikom majka pružila otpor djelatnicima centra, vrijeđala ih i psovala, a kad su željeli odvesti djevojčicu, ona ju je snažno uhvatila za ruke i silom ugurala u vozilo svoje snahe. Odvezla ju je kući, a potom sakrila, tako da ni naknadnim intervencijama Centar nije mogao ostvariti potrebne mjere zaštite interesa djevojčice.</p>
<p>Kazneni je postupak vođen i protiv oca no on je obustavljen jer je u međuvremenu počinio samoubojstvo, nakon što je ženu i kćer napao sjekirom. Ženi je sjekirom nanio teške ozljede na glavi, dok je kćer uspjela pobjeći. Ona je danas štićenica doma.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Policajac spasio dijete iz pregrijanog auta</p>
<p>SPLIT, 16. srpnja</p>
<p> - Splitski je policajac spasio u ponedjeljak život već dehidriranom jednogodišnjem djetetu koje su roditelji na popodnevnoj vrućini ostavili da spava u autu dok su oni bili na plaži, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Splitsko-dalmatinskoj policijskoj upravi. </p>
<p> Protiv roditelja je podnesena kaznena prijava za kažnjivo djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta.</p>
<p> Djelatnik II. policijske postaje u Splitu Anđelko M. (1972.) u ponedjeljak je oko 16,30 sati primijetio na parkiralištu hotela »Park« u automobilu marke »opel« dijete, koje je već bilo poplavilo. Drškom pištolja razbio je staklo i izvukao dijete, koje je odvezeno u bolnicu.</p>
<p> Na Pedijatrijskom je odjelu Kliničkoga bolničkog centra Split utvrđeno da mali Matan Š. ima povišenu temperaturu, da je dehidrirao i da su mu ruke poplavile, zbog čega je zadržan na liječenju. </p>
<p> Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je vlasnik automobila M. Š. iz Vedrina te da su roditelji oko 15 sati ostavili dijete da spava u automobilu dok su se oni na plaži Bačvicama kupali sa još svoje dvoje djece (2000. i 1999.). </p>
<p> Temperatura zraka u ponedjeljak je u Splitu bila 33 Celzijeva stupnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odao ga prometni prekršaj </p>
<p>ČAKOVEC, 16. srpnja</p>
<p> - Policijska je uprava međimurska izvijestila u utorak novinare o događaju što se zbio na kružnom toku kod hotela »Park« u Čakovcu kada je vozilo slovenskih nacionalnih oznaka prometovalo u suprotnom smjeru. Policajci su zaustavili osobni automobil na svetojelenskoj cesti i ustanovili više prekršaja odredaba Zakona o sigurnosti prometu na cestama. </p>
<p>Automobilom je upravljao 22-godišnji mladić iz Donje Radgone, a s njim je bila 20-godišnja djevojka iz Murske Sobote, oboje slovenski državljani. Na podu, na vozačevoj strani službenici su primijetili više inzulinskih šprica. </p>
<p>Zbog sumnje da se u vozilu nalazi opojna droga, ono je zaključano dok nije dobiven nalog za pretragu.Kada je dobiven nalog istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, obavljena je pretraga. </p>
<p>Pronađena je marihuana, zatim tableta za koju se pretpostavlja da sadrži opojne tvari i neutvrđena praškasta materija nalik na opojnu drogu. </p>
<p>Sve je poslano na analizu Centru za kriminalistička vještačenja, a slovenski je državljanin uhićen zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Brani se da je bio prisiljen krasti</p>
<p>OSIJEK, 16. srpnja</p>
<p> - Na osječkom je Općinskom sudu počelo suđenje Klaudiju Tomšiću (27) iz baranjskog mjesta Vardarca koji se tereti da je počinio 16 kaznenih djela teških krađa.</p>
<p>Prema optužnici, Tomšić je u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine na području Osijeka provalio u brojne ugostiteljske objekte, trgovine, frizerske salone i obiteljske kuće te u prostorije Udruge hrvatskih dragovoljaca i Udruge umirovljenika. Glavni mu je plijen bio novac, no krao je i sve ostalo što bi mu došlo pod ruku, među ostalim, cigarete, vip i simpa bonove. Iz jedne je obiteljske kuće, osim glazbene linije, radiokasetofona te električnog alata među kojim su se našle ubodna pila i vibracijska brusilica, u kupaonici demontirao i ukrao slavine sa dvaju umivaonika te dvije tuš-baterije. Ukupna se vrijednost ukradenog novca i robe procjenjuje na oko 20 tisuća kuna.</p>
<p>Optuženi je Tomšić, koji se nalazi u pritvoru osječkoga Okružnog zatvora, većinu djela priznao. Prema njegovim riječima, do sada je jedanput već osuđen zbog kaznenih djela krađe, ali u Njemačkoj, gdje je i izdržao kaznu zatvora u trajanju od godinu i pol dana. Također je objasnio kako nema nikakvih prihoda za život jer nije zaposlen i nema nikakve imovine. Majka mu je umrla, a s ocem, koji živi u Njemačkoj, nije u kontaktu. Posljednjih je mjeseci, kazao je, uzaludno tražio posao, pa je bio prisiljen krasti kako bi preživio. Suđenje se nastavlja saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Igra je bila malo jača, ruka po 20, 30 do 50 tisuća DEM« </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Svjedok Paško Golomejić (37) govorio je u utorak u Remetincu o famoznoj partiji barbuta između Vjeke Sliška i Zorana Petrovića u Dubravi 1993. godine, kad je on kibicirao. </p>
<p>Prema navodima optužnice, »zločinačka je organizacija« radila o glavi pokojnom Slišku zbog sukoba interesa na kriminalnoj sceni, a prema iskazima nekih svjedoka iz Sliškova okruženja jedan je od razloga i svađa zbog spomenutog kockanja. </p>
<p>Golomejić je ispričao da se sjeća sporne partije barbuta jer je »igra bila malo jača, ruka je bila 20, 30 pa do 50 tisuća njemačkih maraka«. Igralo se cijelu noć, tvrdi svjedok, a prisustvovao je i pokojni Zlatko Bagarić. Svi su ostali na nuli, nitko nikome nije ostao dužan, a Vjeko je »zaradio neku siću, 10 - 20 tisuća maraka«. Golomejić kaže da nije vidio nikakve svađe, a Sliško je prvi pred jutro otišao kući. </p>
<p>Svjedok je zanijekao navode Sliškovih prijatelja Jurja Dodića i Mije Kovče kako im je baš on, Golomejić, pričao o sukobu i naguravanju između Sliška i Zorana Petrovića. </p>
<p>U utorak je ponovo svjedočio i Mićo Carić, poznanik većine optuženih i, prema vlastitim riječima, poslovni partner pokojnoga Zlatka Bagarića, do smrti navodnoga šefa zagrebačke mafije.</p>
<p>Carić, koji je prvi put iskazivao prije godinu i pol, sada je ispričao kako mu je Vjeko Sliško predočio snimku razgovora između optuženog Zorana Pripuza (u bijegu) i zaštićenog svjedoka Zorana Miletića. Potvrdio je da ono što je čuo odgovara transkriptu koji je kasnije objavljen u novinama. Da podsjetimo, u transkriptu je vidljivo da Pripuz nagovara Miletića da na sudu ne tereti optužene nudeći mu zauzvrat i novčanu naknadu. Sud je međutim odbio zahtjev tužiteljstva da se spomenuta snimka prihvati kao dokaz u procesu jer je pribavljena na nezakonit način (neovlašteno snimanje razgovora).</p>
<p> Bivši visokopozicionirani djelatnik policije Zdravko Šeničnjak koji je bio pozvan u utorak nije došao, a Ravnateljstvo policije obavijestilo je sud da se on nalazi na godišnjem odmoru. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Smrtno stradao mladi radnik u Koestlinu</p>
<p>BJELOVAR, 16. srpnja</p>
<p> - Strašna tragedija potresla je u ponedjeljak Bjelovar kada se pročulo o pogibiji mladog radnika Tvornice keksa »Koestlin d.d.«. Iz posebnog izvješća koje je s tim u vezi objavila Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska u utorak vidi se da je do nesreće došlo u tragičnim okolnostima. </p>
<p>Svoj redovni posao na miješalici za tijesto obavljao je 22-godišnji Marijan Višak iz Bjelovara. Kada se previše nagnuo, upao je u posudu s tijestom dok je miješalica bila uključena. Zahvatile su ga lopatice stroja i usmrtile ga, premda su se pod takvim opterećenjem zapravo trebale same isključiti.</p>
<p> Inspektor zaštite na radu »Koestlina« utvrdio je da je sklopka bila neispravna, i zato se stroj nije na vrijeme isključio. Stoga će se podnijeti kaznena prijava protiv S. S. (58) koji u tvornici obavlja dužnosti odgovorne osobe, točnije, stručnjaka zaštite na radu i zaštite od požara. Sumnjiči se da je počinio kazneno djelo oštećenja zaštitnih naprava na radu. </p>
<p>Mimo policijskog izvješća govorka se da je nesretnom mladiću mobitel bio upao u tijesto te da se nesreća dogodila kada ga je nastojao izvaditi.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Poslodavci traže da se Vlada i stranke odgovorno ponašaju</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - »Vlada i političke stranke moraju se u razdoblju prije izbora, redovnih ili izvanrednih, odgovorno ponašati u ekonomskoj politici, odnosno, suzdržati se od poteza koji bi srednjoročno mogli imati negativne posljedice. To se posebno odnosi na suzdržavanje od nerealnih obećanja koja bi mogla narušiti stabilnost gospodarstva i razvoj poduzetništva.« Ovo je jedan od prijedloga Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upućen hrvatskoj Vladi u pogledu makroekonomske politike u narednom razdoblju o kojima je u utorak govorio glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.</p>
<p>Poslodavci drže da bi ekonomska politika trebala zadržati osnovne makroekonomske performanse i fiskalni deficit konsolidirane središnje države u planiranim okvirima za ovu godinu (od 3 do 4 posto), zatim usvojiti plan smanjenja fiskalnog deficita u narednim godinama na 2 posto, te zadržati deficit tekućeg računa bilance plaćanja u prihvatljivim granicama od oko 3 posto BDP-a.</p>
<p>Također, smatraju da bi u cilju zadržavanja povjerenja financijskih tržišta novoj Vladi bilo uputno sklopiti aranžman s MMF-om i time osigurati potvrdu svoje ekonomske politike. </p>
<p>»Ne dođe li do sklapanja novog aranžmana, to bi moglo utjecati na cijenu kapitala i povećanje kamatnih stopa kod zajmova građanima i gospodarstvu«, upozoravaju poslodavci. </p>
<p>Novost je i da je Predsjedništvo HUP-a dobilo novog člana, predsjednika uprave Hrvatskog telekoma Ivicu Mudrinića. HT je nedavno postao član HUP-a, a kako je rekao Ivančević, njegovim ulaskom HUP je za članicu dobio jednu od najvećih hrvatskih kompanija. HT je u Predsjedništvo HUP-a uključen kao izravni član, a takav povlašteni položaj dosad su imale samo Pliva i Zagrebačka banka.</p>
<p>»Telekomunikacije se moraju razvijati prije ostatka gospodarstva, a HT je ključni omogućitelj toga razvoja. Kao član HUP-a, HT želi pridonijeti pozicioniranju HUP-a kao generatora dobrih rješenja za razvoj gospodarstva«, rekao je Mudrinić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>I Triglav i Allianz bit će pozvani na daljnje razgovore za Croatia osiguranje</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Investicijska tvrtka CAIB, savjetnik hrvatske Vlade za privatizaciju Croatia osiguranja, kako se neslužbeno doznaje, preporučila je Vladi da se za kupnju 51 posto dionica Croatia osiguranja nastave razgovori i pozovu oba ponuđača - slovenski Triglav i njemački Allianz - na poboljšanje ponuda.</p>
<p> CAIB-ova preporuka je, uz naznaku kako je ponuda slovenskog Triglava ukupno bolja, upućena Vladi nakon razmatranja financijske te druge, opsežnije, tehničke i strateške ponude obaju ponuđača.</p>
<p> Za 51 posto dionica najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke Croatia osiguranja stigle su, i 4. srpnja javno otvorene, dvije obvezujuće ponude - njemačkog Allianza koji nudi 56,1 milijuna eura za dionice, uz dokapitalizaciju od 30 milijuna eura (ukupno 86,1 milijun eura) te slovenskog Triglava koji za paket dionica nudi 105 milijuna eura i dokapitalizaciju od 15,5 milijuna eura (ukupno 120,5 milijuna eura.</p>
<p> Ponude vrijede 90 dana. CAIB je, inače, zaključio da i ponuda Triglava ima nekih manjkavosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Raiffeisen vrijednosnice - 32 posto prometa Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Raiffeisen vrijednosnice, brokerska kuća članica bankarske grupacije Raiffeisen, u prvom je polugodištu ove godine ostvarila više od 1,2 milijarde kuna prometa na Zagrebačkoj burzi. Time su zauzeli prvo mjesto s ukupno 32,27 posto udjela u ukupnom prometu Burze. Glavnina prometa, odnosno 1,1 milijardu kuna, ostvarena je trgovanjem obveznicama i pravima, što predstavlja gotovo polovicu ukupne trgovine tim vrijednosnim papirima na burzi, po čemu su na prvom mjestu po obimu poslovanja na Zagrebačkoj burzi. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Počelo trgovanje na Varaždinskoj burzi</p>
<p>VARAŽDIN, 16. srpnja</p>
<p> - »Prvom transakcijom u utorak u 10 sati počela je s radom Varaždinska burza, do jučer Varaždinsko tržište vrijednosnica. Time smo zakoračili na novi put, a iza nas ostaje devet godina uspona i pokoji pad. Za nas je ovo povijesni trenutak, jer nam otvara mogućnost daljnjeg razvoja i suradnje s burzama u okruženju. Naša je vizija biti međunarodno integrirana burza s ponudom likvidnih vrijednosnih papira. Želimo pridonijeti razvoju hrvatskog tržišta kapitala, a time i poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj privlačeći strane ulagatelje, trgujući transparentno, s domaćim i inozemnim vrijednosnim papirima«, rekla je u utorak na svečanosti obilježavanja početka rada Varaždinske burze njezina direktorica Melita Marčeta Racanović.</p>
<p> »Zahvaljujući odvažnosti osnivača i ustrajnosti prvih uprava s brokerima, danas se sjećamo 18.000 transakcija zaključenih na VTV-u do srpnja 1997. godine. Nakon toga put nas vodi u elektronsko trgovanje do novih 81.000 transakcija i rekordnih trgovinskih rezultata iz godine u godinu«, rekla je Marčeta Racanović i posebno istaknula važnost uvrštenja sedam privatizacijskih investicijskih fondova u proljeće 1999. godine u PIF kotaciju.</p>
<p>Melita Marčeta Racanović i direktor Ljubljanske burze Draško Veselinovič potpisali su u utorak i ugovor o kupnji trgovinskog sustava Ljubljanske burze, čime će, kako je istaknuto, brokerskim kućama biti ponuđena kvalitetnija platforma za trgovanje. Na svečanosti su dodijeljena i priznanja najuspješnijim brokerskim kućama na VTV-u u prošloj godini.</p>
<p>Svečanom obilježavanju početka rada Varaždinske burze bio je nazočan Dubravko Radošević pomoćnik savjetnika za gospodarstvo Predsjednika Republike, te ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, koji je istaknuo da preživi mali broj pionirskih pothvata kakav je bilo osnivanje Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok istaknuo je da je početak rada Varaždinske burze povijesni događaj za Varaždin. </p>
<p>K. Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Suradnjom protiv strane konkurencije</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Šest hrvatskih trgovačkih poduzeća - Elipso, Konzum, Magma, Nina Commerce, Lantea i Tepih centar - potpisalo je u utorak ugovor o suradnji, kojim žele osigurati jačanje svoje pozicije na domaćem tržištu. </p>
<p>Ove tvrtke će zajednički istupati na tržištu, kazao je Ivica Todorić, predsjednik Agrokora i Nadzornog odbora Konzuma, što u prvom redu znači da će svoje artikle nuditi u postojećim prodajnim centrima svojih partnera. No tvrtke će, osim toga, zajednički predstavljati proizvodne marke, te osigurati domaćim proizvođačima povoljniji plasman proizvoda na hrvatsko tržište.</p>
<p>Međutim, suradnja će tvrtkama olakšati i borbu protiv inozemnih rivala - »strana konkurencija ne spava«, upozorio je Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Magme. </p>
<p>S druge strane, tek vodeća pozicija na domaćem tržištu može pridonijeti osvajanju liderske pozicije na regionalnim tržištima, što je i jedan od ciljeva ovoga partnerstva, kazao je Todorić. Inače, inicijator suradnje bio je upravo Konzum, a partnerstvo je još uvijek otvoreno i drugim hrvatskim trgovačkim tvrtkama. Tako se prema Todorićevim riječima i sada pregovara s još nekoliko poduzeća. </p>
<p>Suradnja šest tvrtki omogućit će otvaranje 500 novih radnih mjesta u slijedeća dva do tri mjeseca, te ulaganja u visini od 5 milijuna eura. Prvi korak bit će ulazak tvrtki potpisnica u Konzumove trgovačke centre u Ivanić Gradu, Varaždinu, Bjelovaru, Čakovcu, Trogiru, Zagrebu, Rijeci i Šibeniku. Tako će Konzumov asortiman dopuniti tehnička roba u ponudi tvrtke Elipso; sportska oprema, igračke i drugi Magmini proizvodi; konfekcija u ponudi Lantee; proizvodi koji se mogu naći u maloprodajnom lancu Planet obuća Nina Commercea te asortiman Tepih centra. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nakon kratkotrajnog oporavka, novi pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Neočekivani oporavak američkih indeksa u ponedjeljak potaknuo je dan kasnije jutarnji rast europskih vrijednosti. Međutim, do poslijepodneva taj se trend preokrenuo te je samo frankfurtski DAX ostao pozitivan - bio je 0,02 posto viši nego u ponedjeljak na 3913,25 bodova. </p>
<p>Pad su bilježile dionice u naftnom, osiguravajućem i farmaceutskom sektoru gdje je jedan od najvećih gubitnika bio britanski div GlaxoSmithKline koji je izgubio gotovo 10 posto, nakon što je njegov švicarski rival Novartis najavio da će ranije nego što je očekivano započeti proizvodnju generičkog ekvivalenta antibiotika Augmentin britanske grupacije. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je pao 2 posto na 3914,8 bodova, slično kao i pariški CAC 40 koji je na 3248,72 boda bio 2,26 posto niži nego u ponedjeljak. Milanski MIB 30 je zabilježio nešto blaži pad - spustio se 0,58 posto na 24.964 boda. FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 održavali su slična kretanja cijena - ti indeksi najboljih europskih dionica pali su 2,23 odnosno 1,67 posto.</p>
<p>Kretanja terminskih ugovora nagovještavala su novi pad newyorških indeksa nakon otvaranja burzi, no očekivalo se da će presudan utjecaj na kretanje cijena imati govor predsjednika Federal Reservea Alana Greenspana. Dan ranije, nakon jutarnjeg pada od čak 5,1 posto, Dow Jones industral oporavio se na 8639,19 bodova, tek 1,52 posto manje nego u petak. Širi S 500 je pao 0,38 posto na 917,93 boda. Tehnološki Nasdaq Composite je, pak, porastao 0,66 posto na 1382,62.</p>
<p>Azijske dionice, prije svega one vodećih izvoznika u SAD, pogođene daljnjim slabljenjem dolara, zabilježile su zamjetan pad. Nikkei 225 je tako u Tokyu pao za 1,2 posto na 10.263,95 bodova.</p>
<p>Total Fina Elf je zabilježila pad od 3,6 posto, a dionice Shella i Royal Dutcha izgubile su 4,3 odnosno 4,8 posto. </p>
<p>Među osiguravateljima, Axa je pala 4,3 posto, a München Re 4 posto. Allainz je, pak, dobio 1,5 posto. Swiss Life je pao 5,6 posto, a nizozemski ING 4,1 posto. Britanska banka HBOS je pala 5,6, a njemačka HVB 2,6 posto.</p>
<p>Deutsche Telekom je porastao 4,3 posto, nakon što je u ponedjeljak pao čak 15 posto na 10,30 eura, zbog reakcije dioničara na vladin prijedlog kandidata za novog izvršnog direktora. Jedan od najvećih gubitnika u utorak, GlaxoSmithKline, pao je za 9,1 posto, a njegovi rivali Novartis, AstraZeneca i Aventis između 4,6 i 5,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Koalicijske konzultacije obavijene velom šutnje </p>
<p>Novi koalicijski sporazum bit će isti kao i stari, uz dodatak kratka popisa projekata koje se koalicijski partneri obvezuju poduprijeti / Broj praznih mjesta u Vladi mogao bi se popeti na pet ili šest / Procjenjuje se da će HSS dobiti još najmanje jedno jako mjesto u Vladi, a moguće i potpredsjedničko, uz dodatak jednog jakog ministarstva</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Čelnici SDP-a, HSS-a, HNS-a, LS-a te grupe HSLS-ovih disidenata održat će u srijedu novi krug konzultacija o novom obliku koalicijskog sporazuma i sastava nove vlade, nakon što su proteklih nekoliko dana uglavnom usuglašavali stavove unutar svojih stranaka. Ivica Račan je, na primjer, nakon nedjeljnog Predsjedništva i Glavnog odbora SDP-a, u ponedjeljak i utorak u četiri oka najprije razgovarao s ministrima iz svoje stranke, a potom i s ostalima. </p>
<p>No ni iz jedne stranke nakon tih razgovora nisu procurile nove informacije, a na Markovu trgu u utorak je zavladala posvemašnja informativna suša. Još u petak je Račan novinare, nakon sastanka petorke, upozorio da bitnih novosti neće biti ni nakon sastanka u srijedu. Stranački čelnici s kojima smo kontaktirali to obrazlažu činjenicom da razgovori o novim ministrima još nisu ni počeli, iako je Račan najavio da će se sastav nove vlade znati do kraja idućeg tjedna. </p>
<p>Budući da prema Ustavu Sabor novu vladu mora potvrditi najkasnije početkom kolovoza, na prvi se pogled može učiniti da Račan polako dospijeva u vremenski tjesnac. No, nakon što se odustalo od projekta manje vlade i reforme državne uprave, velikih rasprava ne mora ni biti. Jer, novi koalicijski sporazum bit će isti kao i stari, uz dodatak kratka popisa projekata koje se koalicijski partneri obvezuju poduprijeti. Ni kadrovski dio posla novog mandatara neće biti opsežan. Vladu, naime, sasvim sigurno napuštaju samo Dražen Budiša, Hrvoje Vojković i Mario Kovač. No, sasvim je sigurno da u njoj ne mogu ostati baš svi HSLS-ovi disidenti, pa bi se broj praznih mjesta mogao popet do pet ili šest, jer nije za očekivati da će se ovih dana ozbiljno razgovarati o smjenama ostalih ministara.</p>
<p>Među HSLS-ovim disidentima najsigurnija je pozicija potpredsjednika Vlade Gorana Granića, dok su svi ostali svjesni da njihova pozicija i te kako ovisi o odnosima u Saboru. Naime, Račanu je jako važno da u Saboru ima komotnu većinu, kako se izglasavanja svakog zakona ne bi pretvarala u veliki cirkus začinjen ucjenama. Ako se u Sabor vrate Hrvoje Kraljević, Andro Vlahušić i Jozo Radoš, bilo bi to značajno pojačanje koalicije, jer bi iz Sabora zbog toga morali otići HSLS-ovci koji su podržali Budišu i novo stranačko vodstvo. U tom slučaju bi HSLS-ovi disidenti postali vrlo ozbiljna snaga u Saboru, što bi značilo da manje stranke, poput HNS-a i LS-a, automatski gube argumente za pritisak na premijera.</p>
<p>I to ne samo u sklopu nove vlade nego i u pregovorima oko eventualne koalicije za sljedeće izbore. </p>
<p>Prema izvorima bliskim vrhu HSS-a, novoga glavnog partnera Račanova SDP-a, stranka Zlatka Tomčića neće se protiviti ako na upražnjena mjesta u Vladu uđu nestranački stručnjaci, jer tvrde da su HSS-u bitniji programi od kadrova. Iz perspektive interesa te stranke to bi trebalo značiti da njenu suglasnost ne može dobiti nitko tko bi se mogao protiviti HSS-ovu prijedlogu poticaja u poljoprivredi, kao najkonkretnijoj mjeri reforme poljoprivrede. Iako jedan od najbližih Tomčićev suradnika tvrdi da u kadrovskim pitanjima »HSS neće zatezati uzicu«, ipak se u toj stranci očekuje da će ta stranka dobiti još najmanje jedno jako mjesto u Vladi, a nisu nerealne procjene ni o potpredsjedničkom mjestu uz dodatak jednoga jakog ministarstva.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Proizvođači povrća zaprijetili blokadom prometnica i graničnih prijelaza</p>
<p>Na domaćem se tržištu prodaje povrće iz uvoza koje je upitne kvalitete, bez fitosanitarnog pregleda. To povrće dolazi kamionima sa stranim registracijskim pločicama, a najviše je onih iz BiH, kaže Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - »Ako u najskorije vrijeme ne profunkcionira pravna država, hrvatski proizvođači povrća bit će prisiljeni, zbog učestale prodaje ilegalno uvezenog povrća, blokirati prometnice i granične prijelaze«, rekao je Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara u utorak na zagrebačkoj »Zelenoj tržnici«.</p>
<p>Dodao je da se na domaćem tržištu, prvenstveno na tzv. zelenim tržnicama i veletržnicama, prodaje povrće iz uvoza koje je upitne kvalitete, točnije, bez fitosanitarnog pregleda. To povrće, kaže, dolazi kamionima sa stranim registracijskim pločicama, a najviše onih iz BiH.</p>
<p>U Zajednici udruga povrćara kažu da nije problem u Sporazumu o slobodnoj trgovini s BiH ili Makedonijom, iako i tu nešto ne štima s uvoznim kvotama, nego se u pravilu iz BiH uvozi roba iz Srbije, Izraela, Španjolske...</p>
<p>Kad je riječ o ugovorima o slobodnoj trgovini, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Hrvatsku je ove godine uvezeno 4000 tona povrća, iako bi prema Ugovoru samo iz Makedonije trebalo biti uvezeno 4000 tona rajčice.</p>
<p>Marija Mirak, predstavnica povrćara iz Dalmacije, ocijenila je stanje na tržištu povrća alarmantnim, jer svakodnevno na tržnice dolazi roba iz uvoza, na koju nije plaćena ni carina ni PDV. Dodaje da u Državnom inspektoratu tvrde kako nisu nadležni za ilegalni uvoz robe preko državne granice. </p>
<p>Kako se čulo, s Upravom zagrebačke »Zelene tržnice« dogovoreno je da kamioni s bosanskohercegovačkim registracijskim pločicama, koji prevoze povrće, neće imati pristup na tržnicu. Na toj je tržnici, kažu, tzv. zelena mafija gotovo istisnula proizvođače povrća. </p>
<p>Domaći proizvođači povrća bolje dane vide u organiziranom otkupu njihovih proizvoda koji ne bi trebali poskupjeti nakon što Državni inspektorat »pročešlja« domaće tržnice.</p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Nema potrebe normirati cjelokupan stranački život«</p>
<p>Prijedlogom zakona o političkim strankama predviđeno je postojanje užeg kabineta stranke, a to ne bi trebalo određivati zakonom. Ujedno, neka su rješenja manje demokratična nego rješenja koja već postoje u statutima nekih političkih stranaka, rekla je saborska zastupnica Helena Štimac Radin iz Liberalne stranke</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - »Prijedlog zakona o političkim strankama što ga je izradio Hrvatski pravni centar, a nedavno u saborsku proceduru uputio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, dobar je predložak za raspravu«, rekao je mr. Goran Čular na GONG-ovom okruglom stolu »Zakon o političkim strankama«, u utorak. Čular, član radne grupe koja je Prijedlog analizirala i uspoređivala s postojećim zakonom o političkim strankama, naveo je tri temeljne zamjerke Prijedlogu. Prva je prenormiranost, odnosno nepotrebno zalaženje u detalje. Usporedbe radi, postojeći zakon ima 32 članka, a Prijedlog 109. Druga je primjedba da Prijedlog mjestimice dosta komplicirano regulira problematiku političkih stranaka, a treća da je previše usmjeren na uspostavu normativne jednakosti, a malo utječe na razvoj djelatnosti koju regulira.</p>
<p>Mica Mladineo, također članica radne grupe, kazala je da je načelo javnosti i transparentnosti rada političkih stranaka glavni cilj Prijedloga. Veći bi naglasak trebao biti na nadzoru rada, posebno financiranja, a zanemareno je promicanje načela ravnopravnosti među spolovima. Jasna Klarin Kušilić je, u ime saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, rekla da je Prijedlog zakona upućen u saborsku proceduru, a prvo se čitanje može očekivati najesen. Saborska zastupnica Helena Štimac Radin iz Liberalne stranke napomenula je da Prijedlog može biti i kraći. Kazala je da bi, ako se ovakav Prijedlog usvoji, sve stranke u Hrvatskoj bile vrlo slične. Naime, Prijedlogom je prilično detaljno i precizno razrađen unutarnji ustroj stranaka.</p>
<p>Među ostalim je, navela je Štimac Radin, predviđeno i postojanje užeg kabineta stranke, a postojanje ili nepostojanje takvog stranačkog tijela ne bi trebalo određivati zakonom. Također je napomenula da su neka rješenja manje demokratična nego rješenja koja već postoje u statutima nekih političkih stranaka. Načelo javnosti rada je potrebno, ali ne i zadiranje u autonomiju stranaka, što bi se moglo dogoditi usvoji li se ovakav prijedlog, smatra Štimac Radin. Također, dodala je, financiranje stranaka treba biti dostupno javnosti, ali nema potrebe zakonom propisivati visinu članarine. Ustvrdila je da su autori zakon kreirali iz teorijske perspektive i da nema potrebe normirati cjelokupni stranački život.</p>
<p>Okrugli stol »Zakon o političkim strankama« drugi je u sklopu projekta Paket izbori. Najesen će vjerojatno biti organizirani okrugli stolovi o Zakonu o Državnom izbornom povjerenstvu kao stalnom tijelu, Zakonu o financiranju izbornih kampanja i o izbornim zakonima.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Degenu 12.000 kuna kazne</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Stegovno vijeće Odvjetničke komore Hrvatske odlučilo je kazniti zagrebačkog odvjetnika Silvija Degena sa 12.000 kuna. Kazna je uslijedila zbog dviju javnih izjava. Prva nije njegova nego je u anketi o najbogatijim odvjetnicima Hrvatske predstavljen kao »ugledni zagrebački odvjetnik«. Drugi je razlog bio izjava koju je kao čelnik ASH-a dao novinama, tvrdeći »da u bolnici ne dobiješ zdravlje, a u sudnici pravdu«. Prema mišljenju Stegovnog tijela HOK-a Silvije Degen, zagrebački odvjetnik, prekršio je principe etičkog kodeksa hrvatskih odvjetnika.</p>
<p>Komentar odluke Stegovnoga vijeća Vjesnik u Odvjetničkoj komori nije mogao dobiti, s objašnjenjem da je riječ o autonomnom stavu toga tijela, pa nitko drugi tu odluku ne može komentirati. Komentar je odbio i »kažnjeni« odvjetnik Degen. U prvom slučaju, odvjetnički je grijeh Silvija Degena činjenica da ga je tjednik »Globus« predstavio kao »uglednog zagrebačkog odvjetnika«. Braneći se pred Stegovnim vijećem Degen je ustvrdio da je to ocjena onih koji su anketu provodili, a ne njegovo predstavljanje hrvatskoj javnosti i svojim eventualnim klijentima. U drugom slučaju Degen je nastupio kao politička osoba. Stegovno vijeće mu je zamjerilo što je izjavom o »bolnicama bez zdravlja i sudovima bez pravde« nanio štetu ugledu hrvatskog pravosuđa. Braneći se pred Stegovnim vijećem, Degen je tražio objašnjenje zašto je njegova izjava nanijela štetu i čime se ta šteta može dokumentirati. Odgovor je dobio uz spomenutih 12.000 kuna novčane kazne. Postupak je u tijeku.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sljedeći tjedan ugradnja prvih 45 umjetnih pužnica</p>
<p>Nitko tko zadovoljava potrebne kriterije za ugradnju neće ostati bez pužnice. Nema razloga za strah, jer imamo novca za kupnju još 80 pužnica, rekao je ministar Pančić / Cijena jedne umjetne pužnice je 20.400 eura, ali je javnim nadmetanjem, istaknula je Gogić, cijena spuštena na 12.500 eura</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - U sklopu akcije »Dajmo da čuju« Ministarstva hrvatskih branitelja, u utorak je u KB Sestara milosrdnica predano prvih 45 umjetnih pužnica čija će ugradnja početi sljedeći tjedan.</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić istaknuo je da su završene sve predradnje za ugradnju umjetnih pužnica i da su sad na redu liječnici. »Sve je obavljeno profesionalno i pošteno, a drukčije nije ni moglo u akciji u kojoj je sudjelovala čitava javnost«, kazao je Pančić.</p>
<p>Njegova pomoćnica Blaženka Gogić rekla je da na listi kandidata za ugradnju 147 djece i da dosad između 65 i 70 kandidata zadovoljava sve uvjete za ugradnju. Dijagnostička obrada svih kandidata bit će gotova za mjesec dana. Cijena jedne umjetne pužnice je 20.400 eura, ali je javnim nadmetanjem, istaknula je Gogić, cijena spuštena na 12.500 eura.</p>
<p>Šef Klinike za otorinolaringologiju KB Sestara milosrdnica Boris Pegan istaknuo je da je dio kandidata otpao jer su neku djecu roditelji prijavili iako nisu potpuno gluha nego nagluha, ali i zato što se kod nekih kandidata pokazalo da ugradnja ne bi bila medicinski opravdana i da bi donijela više štete nego koristi.</p>
<p>Ugradnja prvih 45 umjetnih pužnica počet će sljedeći tjedan u Klinici za otorinolaringologiju KB Sestara milosrdnica i u KBC Zagreb na Šalati.</p>
<p>U akciji »Dajmo da čuju« prikupljeno je 17 milijuna kuna i dosad je kupljeno 85 umjetnih pužnica. Prvih 45 već je dostavljeno, a ostalih 40 pužnica stići će za mjesec dana. Dosad je potrošeno 9,3 milijuna kuna - osim pužnica su kupljeni i novi aparati za dijagnosticiranje gluhoće. O raspolaganju s još 7,6 milijuna kuna odlučit će Povjerenstvo za nadzor provedbe akcije »Dajmo da čuju«. </p>
<p>Na upit što će biti s ostalom prijavljenom djecom, Pančić je istaknuo da nitko tko zadovoljava potrebne kriterije za ugradnju neće ostati bez umjetne pužnice. »Nema razloga za strah jer imamo novca za kupnju još 80 pužnica«, napomenuo je.</p>
<p>Na konferenciji je istaknuto da će grad Zagreb financijski pomoći proširenju prostora za rehabilitaciju djece s umjetnim pužnicama u sklopu centra SUVAG.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Abdić završio obranu</p>
<p>KARLOVAC, 16. srpnja</p>
<p> - Fikret Abdić završio je u utorak na Županijskom sudu u Karlovcu iznošenje obrane koja je trajala devet dana.</p>
<p>Sljedeća rasprava zakazana je za 30 srpnja, kad se očekuju završne riječi tužitelja i obrane. Moguće je međutim da Sudsko vijeće prihvati najnoviji prijedlog zamjenika županijskoga državnog odvjetnika Aleksandra Mitića i pozove kao svjedoke predstavnike međunarodnih i dobrotvornih udruga Thomasa Krenza, Davida Lasmana, Tadeusha Mazowieckog i Charlotte Lindsday. U svojoj obrani Abdić se pozvao na neka njihova pisma i izvješća od 29. srpnja 1994., koja tužiteljima služe kao dokaz da je znao za strahote što su se događale u sabirnim centrima Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne.</p>
<p> »Ta su pisma došla tko zna kad, jer su putovala kanalima UNPROFOR-a, a logor je raspušten već 13. kolovoza 1994. Zato to ne može biti dokaz da sam iz njihovih pisama znao, a nisam ništa poduzeo u prihvatnom centru Drmeljevu«, kazao je Abdić. </p>
<p> Opsežno izlaganje o tadašnjim političkim odnosima Abdić je zaključio riječima da će se ta borba ipak rasplesti, ali ne u sudskom procesu, nego u političkom životu. Ta se izjava odnosi na kandidaturu Fikreta Abdića na izborima za Predsjedništvo BiH i njegovo neupitno uvjerenje u oslobađajuću presudu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tomac: »Podržavam postojanje drugog mišljenja u strankama«</p>
<p>Ne vidim razloga da u hrvatskim strankama ne djeluju frakcije čije mišljenje može prerasti i u mišljenje većine u stranci, ističe potpredsjednik Sabora i član SDP-a/ Tomac je mišljenja da bez demokracije unutar stranaka nema demokratske Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - »Ne osnivam nikakvu frakciju«, rekao je u utorak za Vjesnik potpredsjednik Sabora i član SDP-a Zdravko Tomac, odgovarajući na medijske napise da on i zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić namjeravaju osnovati frakciju u SDP-u. Tomac, međutim, kaže da će se možda jednog dana i priključiti nekoj frakciji, koja »u SDP-u, prema stranačkom Statutu, može biti osnovana«.</p>
<p>»Ne vidim razloga da u hrvatskim strankama ne djeluju frakcije čije mišljenje može prerasti i u mišljenje većine u stranci«, ističe Tomac, dodajući da se protivi progonima članova bilo koje stranke ako misle drukčije. </p>
<p>»Podržavam postojanje drukčijeg mišljenja u strankama, jer je nedemokratičnost političkih stranaka i zaustavljanje unutarstranačkih demokratskih procesa sada jedan od najvećih problema u društvu«, ističe.</p>
<p>Tomac smatra da bez demokracije unutar stranaka nema demokratske Hrvatske, te ističe da Hrvatska ima parlamentarni sustav, pa i stranke moraju biti parlamentarne unutar sebe. »Zbog toga nam se i javljaju ideje da bi Hrvatsku mogla spasiti nekakva nestranačka vlada ili udruge, što je iluzija«, upozorava. </p>
<p>»Stoga se zalažem za postojanje frakcija, no ne osnivamo je ni Milan Bandić ni ja«, kaže Tomac koji napominje da u SDP-u već postoji neformalna frakcija na čijem je čelu Jerko Zovak iz Slavonskog Broda. Zovak je, kaže Tomac, okupio oko sebe skupinu ljudi koji ne misle jednako kao vodstvo stranke. </p>
<p>Podsjetimo, Zovak je bio na posljednjoj konvenciji SDP-a, održanoj u prosincu 2000. godine, protukandidat Ivici Račanu za mjesto predsjednika SDP-a. Njega su tada podržavali neki viđeniji SDP-ovci, među kojima su bili i Zdravko Tomac, Milan Bandić i Pavle Kalinić, no Zovak je, nakon što je shvatio da neće unutar stranke dobiti podršku, u posljednji trenutak odustao od kandidature za predsjednika stranke. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Županijska komisija odbila isključiti Godeka iz HSLS-a </p>
<p>Za odluku o odbijanju Budišina zahtjeva glasovala tri člana koprivničko-križevačke Statutarne komisije, a ostala dvojica dala ostavku/ Budiša uložio žalbu središnjoj komisiji/ Škrabalo odbija doći na »fingirani postupak« </p>
<p>KOPRIVNICA/ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Statutarna komisija HSLS-a Koprivničko-križevačke županije odbila je kao neosnovan zahtjev predsjednika HSLS-a Dražena Budiše i Velikog vijeća da se iz stranke isključi Mladen Godek.</p>
<p> Tu su odluku u utorak donijela tri od ukupno pet članova komisije - Mladen Ružman (predsjednik) te članovi Nikola Gjaić i Željko Kožarić. Po informacijama iz križevačkog HSLS-ova ogranka, ostala dva čana - Zoran Kovač i Zlatko Posavec - dali su ostavke. </p>
<p> Budiša je preko tajnice poručio da je na tu odluku već uložio žalbu središnjoj Statutarnoj komisiji HSLS-a. </p>
<p> U obrazloženju odluke trojica članova komisije ocijenila su da bi interesima HSLS-a i preuzetim koalicijskim obvezama bila nanesena nepopravljiva šteta da Sporazum o NE »Krško« nije potvrđen u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Ocijenili su da Mladen Godek, glasujući za potvrdu toga sporazuma, nije povrijedio interes HSLS-a, niti je nanio štetu ugledu stranke i njezinih dužnosnika.</p>
<p> Ivo Škrabalo neće doći pred zagrebačku gradsku statutarnu komisiju HSLS-a, jer drži da je to fingirani postupak unaprijed donešene i obznanjenje odluke predsjednika HSLS-a Dražena Budiše o njegovu isključenju iz stranke. Škrabalo je u utorak uputio pismo Gradskoj statutarnoj komisiji u kojemu ističe da da Budiša nikada nije ni pokušao uspostaviti dijalog sa saborskim zastupnicima HSLS-a (koji su zbog neslaganja s Budišom osnovali u parlamentu svoj Klub nezavisnih liberala zastupnika HSLS-a). </p>
<p> Podsjeća da je Budiša više puta najavio da će svi HSLS-ovci, protiv kojih je u stranci pokrenut postupak, biti izbačeni iz HSLS-a. </p>
<p> Također navodi da odbija doći na »fingirani postupak«, i zbog krajnje neukusnog Budišina ispada na sjednici Velikog vijeća HSLS- a, kada je Izjavu »nezavisnih liberala« namijenjenu informiranju članova Velikog vijeća označio kao političko smeće i naložio da se baci u koš.</p>
<p> Škrabalo ističe da se unaprijed odrekao ulaganja žalbe na odluku Statutarne komisije i da je ovim pismom odbio »kolektivni izlazak HSLS-ovaca iz stranke«, kako je najavljivano u medijima, te da je odluku o isključenju prepustio stranci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HSS želi da težište razgovora u srijedu budu programi buduće Vlade </p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Mandatar za sastav nove Vlade Ivica Račan trebao bi se u srijedu sastati s čelnicima stranaka i zastupničkih klubova koji čine novu parlamentarnu većinu u Saboru. U HSS-u, drugoj po snazi stranci, nakon odlaska HSLS-a u oporbu, smatraju da i na tom sastanku težište treba staviti na konkretne programe i sadržaj rada nove Vlade, kako bi ona u godini i pol svoga mandata nastavila sa započetim reformama i rješavanjem gorućih pitanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Najuže vodstvo HSS-a, koje se na zatvorenoj sjednici sastalo u utorak kasno popodne, nije razgovaralo o konkretnim imenima koja bi iz redova te stranke eventualno mogla ući u novu Vladu. Stajalište je stranačkoga vodstva, kako doznajemo, da HSS ima kadrovska rješenja za one resore koje su njihovi ljudi pokrivali u bivšoj Račanovoj Vladi (poljoprivreda, prosvjeta, obrt i malo poduzetništvo). Ali, HSS je spreman, zaključilo je uže predsjedništvo stranke, preuzeti i neke druge poslove u Vladi ako joj to novi mandatar ponudi.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih HSS-u, mandatar Ivica Račan mogao bi do kraja ovoga tjedna obaviti konzultacije sa svim strankama i klubovima koji čine novu parlamentarnu većinu, što bi ujedno značilo i da bi do kraja tjedna mogao biti poznat i sastav druge Račanove Vlade. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prijetili da će dići u zrak egipatsko veleposlanstvo u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Zagrebačka policija uhitila je u ponedjeljak australskog državljanina i žensku osobu s hrvatskim i australskim državljanstvom pod sumnjom da su 4. srpnja telefonski prijetili da će dići u zrak Veleposlanstvo Egipta u Zagrebu.</p>
<p>Aly Y. (64) i Gordana Ana M. (41) u ponedjeljak su privedeni u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu uz kaznenu prijavu za ugrožavanje sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom, izvijestila je u utorak zagrebačka policija. U policiji kažu kako su kriminalističkom obradom utvrdili da su 4. srpnja tijekom poslijepodneva iz stana u kojem su boravili kao podstanari više puta nazvali službeni telefon egipatskog veleposlanstva. Službenicima su prijetili da će u iduća 24 sata Veleposlanstvo »dići u zrak« ako ne budu kontaktirali s otpravnikom poslova, te da će otpravnik u idućih 48 sati biti ubijen.</p>
<p>O uhićenju je izviješteno konzularno predstavništvo Australije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sa zapada se krijumčari tehnička roba, a s istoka droga i cigarete</p>
<p>U otkrivanju krijumčarenja posljednjih su mjeseci najviše uspjeha imali carinici u Slavoniji/ Korupcije među carinicima najviše ima u Dalmaciji, a svoju korumpiranost opravdavaju malim plaćama</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Pojačane kontrole koje je tijekom proteklih nekoliko mjeseci Carina provela na graničnim prijelazima, carinskim ispostavama u unutrašnjosti, ali i u skladištima uvozničkih tvrtki, dovele su do novih spoznaja o krijumčarenju robe. Utvrđeno je da je za krijumčarenje i dalje najzanimljivija visokotarifna roba, dakle proizvodi na koje se obračunavaju visoki porezi i trošarine kao što su cigarete, alkoholna pića, ali i vino, tehnička roba, tekstil...</p>
<p>Najšvercanija roba i dalje su cigarete, koje u Hrvatsku ulaze ilegalnim kopnenim i morskim putovima na kojima nema nikakve kontrole, ali i preko međunarodnih graničnih prijelaza. Vjesnikov izvor u Carini otkriva da većina autobusa i kamiona, koji u Hrvatsku preko graničnih prijelaza dolaze iz BiH, ima skrivena spremišta za prijenos ilegalne robe. </p>
<p>Tržište preplavljeno jeftinim ecstasyjem iz istočne Europe</p>
<p>Carinici na granicama se u pravilu ne odlučuju na temeljite preglede autobusa, jer bi se stvarale velike gužve. Povremeno se organiziraju akcije kontrole autobusa u kojima se najčešće otkriva tehnička roba i cigarete. U posljednje je vrijeme podneseno nekoliko prekršajnih prijava protiv vozača autobusa zbog sumnje da roba koju su prevozili ipak nije bila namijenjena osobnim potrebama, nego ilegalnoj preprodaji. Iz zapadne Europe na taj se način u Hrvatsku uvozi tehnička roba, posebice mobilni telefoni, dok s europskog istoka, uglavnom preko BiH, stižu cigarete, ali i droga. Nedavna otkrića pokazuju da je hrvatsko tržište preplavljeno jeftinim sintetičkim drogama poput ecstasyja, koji su proizvodi kemijskih industrija istočnoeuropskih zemalja.</p>
<p>Otkriveno je i da se u Hrvatsku uvozi vino. Prilikom uvoza, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo izdaje svjedodžbu iz koje se vidi je li vino arhivsko, vrhunsko ili kvalitetno. Razlika je u carinskoj stopi, pa se na arhivsko vino obračunava 10 posto carine, dok je se za kvalitetno plaća triput više.</p>
<p>Kontrolama je utvrđeno da se kvalitetna vina uvoze kao arhivska. </p>
<p>U otkrivanju krijumčarenja posljednjih su mjeseci najviše uspjeha imali carinici u Slavoniji, a situacija je najozbiljnija u Dalmaciji. Riječ je, naime, o spremnosti carinske službe da se svim metodama suprotstavi švercu, jer se sumnja da u propuštanju određenih količina ilegalne robe sudjeluju i carinici koji svoju korumpiranost pravdaju malim plaćama. Kako doznajemo, bilo je slučajeva da se roba koja je u Hrvatsku ušla iz Slovenije, preko graničnih prijelaza Macelj ili Bregana, carini u Splitu, pa se sumnja da su u krijumčarske lance uključeni i carinici. </p>
<p>Nitko ne zna koliko podmitljivost carinskih službenika utječe na neuspjeh borbe protiv šverca. Istodobno, Carinska uprava, unatoč nedavnim najavama da će se oštrije suprotstaviti korupciji u vlastitim redovima, nije daleko dogurala, iako je došlo do kadrovskih promjena u većini hrvatskih carinarnica.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Slučaj Lora«: Svjedoci tvrde da nisu bili u Lori</p>
<p>SPLIT, 16. srpnja</p>
<p> - U nastavku suđenja u »slučaju Lora«, u utorak su na splitskom Županijskom sudu ispitani bivši pripadnici 72. bojne Vojne policije Damir Šimić iz Knina, Mirko Čorić iz Splita i Miroslav Karin iz Vodica.</p>
<p>Šimić je kazao da svu osmoricu optuženih poznaje kao kolege, suborce i poštene ljude. U vojnoistražnom centru Lora nikad nije bio i ne zna što se u njemu događalo.</p>
<p>Čorić je tražio da se pročita njegov iskaz dan istražnom sucu, u kojem je istaknuo kako nikad nije bio u zatvoru u Lori i kako ne zna da se tamo išta događalo. A da se nešto događalo, on bi to trebao znati, s obzirom na to da je bio pomoćnik zapovjednika za operativne poslove, a potom i za političku djelatnost. Svjedok je kazao i kako o bijegu pritvorenika iz Lore ništa ne zna jer se u to vrijeme nalazio na Južnom bojištu. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Michele Squiccimaro svjedoku je predočio njegovo vlastito izvješće u kojem se, kako je rekao, o zatvoru u Lori ne govori baš idilično. »Potpis je moj, ali to izvješće može biti krivotvorina. Neću to čitati jer se 10 godina nakon toga moglo uvaliti bilo što. Netko bi mogao to krivotvoriti kako bi se optužila Hrvatska vojska, a postoji i mogućnost da je netko drugi pisao to izvješće, a da sam ga ja samo potpisao«, istaknuo je Čorić, na što je tužitelj rekao kako izgleda da »tko god uđe u sudsku dvoranu dobije amneziju«. Na taj tužiteljev istup obrana je zatražila da predsjednik sudskog vijeća Slavko Lozina osigura svjedoku dostojanstveno svjedočenje. </p>
<p>Karin je kazao da 1992. nijednom nije bio u vojnoistražnom centru Lora. Budući da je Mario Barišić u svome svjedočenju istaknuo kako je Karin s njim u Lori bio 15. travnja 1992., prigodom prijevoza pritvorenika iz Lore u Šibenik, tužitelj je tražio od svjedoka da se o tome očituje. »To nije točno i ne znam zašto je Barišić to rekao. Možda je pobrkao ljude i događaje«, kazao je Karin.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Neugodan svjedok za hrvatsko pravosuđe!?</p>
<p>Barišić: Nisam htio propustiti priliku da ne kažem na sudu sve što znam o mnogo krupnijim ratnim zločinima, koji nisu uključeni u trenutnu optužnicu i da za njih ne imenujem odgovorne. Čudim se da je Državno odvjetništvo sastavilo ovako oskudnu optužnicu. Možda su mojim iskazom bili zadovoljni okrivljeni, ali njihovi branitelji nisu mi se usudili postaviti ni jedno ozbiljno pitanje / Majić: Više desetaka svjedoka, koji su kao ratni zarobljenici prošli kroz Loru, dali su pisane izjave da su spremni doći u Split i svjedočiti što im se događalo i tko je u Lori mučio i ubijao</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Javnost je ostala zatečena prošlotjednim svjedočenjem Marija Barišića, krunskog svjedoka u slučaju Lora. Najavljivan kao krunski svjedok optužbe u procesu protiv osmorice bivših vojnih policajaca u ratnom vojnom pritvoru Lora u Splitu, Mario Barišić je kazao da nikog od okrivljenih - ne tereti. Umjesto njih, bivši djelatnik krim službe 72. bojne VP Barišić je za ratne zločine u Lori prozvao pokojnog ministra obrane Gojka Šuška, njegovog pomoćnika za SIS i Vojnu policiju Josipa Perkovića, djelatnike SIS-a Nikolu Krištu, Antonija Lekića, Franu Goretu, Tvrka Pašalića, vojne policije Mihaela Budimira, Željka Maglova, Ivicu Livaju...</p>
<p>»Kada me prošle godine tadašnji splitski općinski državni odvjetnik Mladen Bajić službeno ispitivao o ovom slučaju, dao sam isti iskaz. Nisam teretio osobe koje su okrivljene aktualnom optužnicom, jer za to nemam dokaza. Međutim, nisam htio propustiti priliku da ne kažem na sudu sve što znam o mnogo krupnijim ratnim zločinima, koji nisu uključeni u trenutnu optužnicu i da za njih ne imenujem odgovorne. Čudim se da je Državno odvjetništvo sastavilo ovako oskudnu optužnicu. Možda su mojim iskazom bili zadovoljni okrivljeni, ali njihovi branitelji nisu. Nisu mi se usudili postaviti ni jedno ozbiljno pitanje. Sudeći po njihovom došaptavanju, svakim daljnjim pitanjem izašli bi iz okvira zadane optužnice i time povećali mogućnost da se ona proširi«, kazao je Mario Barišić Vjesniku.</p>
<p>Predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tonći Majić ne dvoji o iskazu Marija Barišića.»On je ključni svjedok s hrvatske strane, jer je posvjedočio da se zločin u Lori dogodio. Više destaka svjedoka, koji su kao ratni zarobljenici prošli kroz Loru, dali su pisane izjave da su spremni doći u Split i svjedočiti što im se događalo i tko je u Lori mučio i ubijao. Bez obzira na manipulacije s pozivima tim svjedocima, koji se nalaze u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, slučaj Lora više nitko neće moći zaustaviti«, kaže Majić Vjesniku.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je novinarima nakon povratka iz Haaga da ICTY ima dokumente o Lori. I u nedavnoj izjavi Vjesniku, glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann kazala je da ICTY motri na suđenje u Splitu. Da se u Lori dogodilo samo ubojstvo dvojice Srba, jednog iz Splita, drugog iz Kaštela, kako sada piše u optužnici, jamačno ovaj slučaj ne bi zanimao sud u Haagu. </p>
<p>Prema neslužbenim izjavama nekih visokih pravosudnih izvora, čini se da je Mario Barišić ponajprije neugodan svjedok za domaće pravosuđe. Neslužbeno se može čuti iz pravosudnih krugova da se Barišić ponaša kao sudac i tužilac, »zbog čega se takvi svjedoci u jednom trenutku otmu kontroli«. Barišić je, slično pokojnom Milanu Levaru, o svojim spoznajama davno prije suda progovorio u javnosti. Kad je ubijen Levar, skoro prije dvije godine, na zahtjev županijskog državnog odvjetnika iz Šibenika dobio je danonoćnu policijsku zaštitu. Od proljeća 1999. godine, novine su pune službenih dokumenata s njegovim potpisom i njegovih izjava.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik iz Šibenika Željko Žganjer, na osnovi iskaza Marija Barišića, podigao je dvije optužnice: protiv Tvrtka Pašalića za nagovor na ubojstvo i protiv triju pripadnika HV-a za ubojstvo na Miljevcima. Vjesnik doznaje da će Barišić biti pozvan i na riječki sud svjedočiti o okolnostima boravka Tihomira Oreškovića u Šibeniku i planiranju ubojstava po »gospićkom receptu«. I, dok se sada dvoji koliko je Barišić autentičan svjedok, kakve su mu namjere, imaju li njegovi dokumenti i svjedočenja potvrdu u arhivima MORH-a, važno je podsjetiti na jedan stenogram sjednice VONS-a iz 1993. godine, koji je Ured Predsjednika dostavio lani državnim odvjetnicima u Šibeniku i Splitu.</p>
<p>Barišić je na prošlotjednom svjedočenju u Splitu napomenuo da je o kriminalu u Vojnoj policiji i SIS-u izvijestio i predsjednika Tuđmana 1993. godine. Potvrda za to nalazi se u stenogramu sjednice VONS-a od 26. travnja 1993. iz kojeg se vidi da je najuži državni vrh - pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak, ministar policije Ivan Jarnjak i drugi - raspravljao o tome što napraviti s Bariševićevim prijavama. Oni koji su vidjeli stenogram kažu da je Šušak zaključio da Barišića treba - ukloniti.Barišić je odstranjen iz vojske smjenom s dužnosti u šibenskoj Vojnoj policiji 1993. godine. Je li trebao biti fizički uklonjen, saznat će se kad taj stenogram bude dostupan javnosti. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Hrvatskoj visina ulaganja od pola do dva milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 16. srpnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković, predstavio je u utorak niz proinvesticijskih zakonskih prijedloga, koje je uputio u Vladu. </p>
<p>Riječ je o nacrtima zakona o poticanju ulaganja i slobodnim zonama, o agenciji za poticanje ulaganja i trgovine i fondu za gospodarenje državnim portfeljom, te izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru. Namjera je tih zakona potaknuti domaća i strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, povećati izvoz, bruto domaći proizvod (BDP) i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, te smanjiti nezaposlenost, objasnio je Vojković. </p>
<p>Svrha novog proinvesticijskog zakonskog okvira je potaknuti ulaganja u turizam i prerađivačku industriju, posebno u proizvodnju hrane i pića, duhanskih proizvoda, tekstila, te kožnu, drvnu, metaloprerađivačku, elektro industriju i proizvodnju motornih vozila. Prema mišljenju predlagatelja zakona, državni proračun poticajima neće biti oštećen, jer će se manji prihod od poreza na dobit i dohodak nadoknaditi većim prihodom od PDV-a.</p>
<p>Jedna od novina koja bi se uvela tiče se donje granice visine ulaganja, na temelju koje ulagač može dobiti poticaje, a koja bi se smanjila sa deset na dva milijuna kuna. »Studije pokazuju da je visina prosječnog ulaganja u Hrvatskoj između pola i dva milijuna kuna, što znači da po dosadašnjim zakonskim rješenjima najveći dio ulagača nije ni mogao ostvariti poticaj«, objasnio je Ljubo Jurčić, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.</p>
<p>Novina je i da bi pravo na poticaje ostvarivala i postojeća trgovačka društva, a ne samo nova, kako je to bilo dosad, i to uz uvjet otvaranja novih radnih mjesta. Prijedlogom zakona ulaganje se definira kao investicija u dugotrajnu imovinu unesenu u vlasništvo nositelja poticajnih mjera, čije je trgovačko društvo registrirano u Hrvatskoj. Zakonski prijedlog sadrži i smanjenje porezne osnovice kod poreza na dobit, ovisno o visini ulaganja, te kod poreza na dohodak, kroz povećanje osobnog poreznog odbitka za 60 posto za novozaposlene. </p>
<p>Predloženim zakonom o slobodnim zonama ta bi područja uživala carinsku eksteritorijalnost, što znači da bi za domaće tržište one bile inozemstvo. Korisnici slobodnih zona bili bi oslobođeni carinskih i poreznih opterećenja kod proizvodnje za izvoz, čime bi povećali konkurentnost na trećim tržištima, dok bi se kod uvoza robe na carinsko područje Hrvatske naplaćivala posebna uvozna, antidampinška pristojba. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020717].
|
