NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020316].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216466 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mato Arlović: »Hrvati u BiH nisu dijaspora, jer su tamo konstitutivan narod«</p>
<p>Za SDP nikad nije bio sporan status Hrvata u BiH. Oni ne mogu biti dijaspora, jer su u BiH konstitutivan i ravnopravan narod, dio hrvatskog naroda koji može imati pravo konstitutivnosti u dvije države / Prema podacima iz listopada 2001. godine, 331.197 birača više nema prebivalište u Hrvatskoj; od tog broja, 282.538 birača je iz BiH, a samo 48.659 iz drugih država svijeta / Drugi podatak govori da postoji velik broj naselja u kojima ima više birača, nego stanovnika, kaže Arlović</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, priprema novi izborni zakon, ali i hitne izmjene i dopune postojećih izbornih pravila. Ta bi se pravila primijenila u slučaju prijevremenih izbora, o čemu su raspravljali i čelnici koalicije. </p>
<p>• Zašto je Odbor za Ustav zatražio reviziju popisa birača?</p>
<p>- Ažuriranje popisa birača je samo poštivanje zakonske obveze, tim više što s tim ima dosta problema. Dana 20. svibnja 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 3,886.720 birača. Isto tako, 1. ožujka te godine bilo je 360.223 birača koji nemaju ovdje prebivalište. Prema podacima iz listopada 2001. godine, 331.197 birača više nema prebivalište u Hrvatskoj, što znači da se broj smanjio u nepunih sedam mjeseci. Od tog broja, 282.538 birača je iz BiH, a samo 48.659 iz drugih država svijeta. To je zanimljivo s aspekta rasprave o glasovanju dijaspore, odnosno osoba s dvojnim državljanstvom. Na prošlim izborima u Hrvatskoj, apsolutno najveći broj osoba koje su glasale, a imaju dvojno državljanstvo, su Hrvati u BiH, koji su konstitutivni narod u drugoj državi. Drugi podatak govori da postoji velik broj naselja u kojima ima više birača nego stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva. To se pokazalo u mnogim županijama, a razlika je golema - čak je 8794 birača više, što govori da su mnogi izgubili status stanovnika Hrvatske no još su, po državljanstvu, zadržali status birača. U novinama se nakon sjednice Odbora počinje nagađati jesu li prijašnji izbori bili legitimni i legalni, s prikrivenim pokušajem insinuacija i o meni i o Odboru, a nismo tražili ništa izvan onog propisanog Ustavom.</p>
<p>• Očito slijedi politička bitka o pitanju dijaspore i statusa Hrvata u BiH, jer predlažete ukidanje te izborne jedinice.</p>
<p>- Za SDP nikad nije bio sporan status Hrvata u BiH. Oni ne mogu biti dijaspora, jer su u BiH konstitutivan i ravnopravan narod, pa ne mogu biti ni naša manjina niti dijaspora. Oni su dio hrvatskog naroda koji ima takvu povijesnu situaciju da može imati pravo konstitutivnosti u dvije države. Treba što prije dovršiti Ugovor o dvojnom državljanstvu, koji je prema Daytonskom sporazumu i obavezan.</p>
<p>• Hoće li Hrvati u BiH nakon toga imati pravo glasa u Hrvatskoj? </p>
<p>- Ili možda neće, jer će im Ugovorom biti dopuštena mogućnost izbora gdje žele ostvariti pravo glasa. To će biti izbor Hrvata koji imaju dvojno državljanstvo.</p>
<p>• Hoće li se Zakonom o prebivalištu riješiti pitanje ostatka tzv. dijaspore?</p>
<p>- Ponovno naglašavam da je riječ o 48.659 birača iz svih ostalih zemalja svijeta. Na posljednjim je državnim izborima glasovalo manje od 16.000 tih birača. Sasvim je jasno da bi trebalo naći odgovarajući instrument i osobno se zalažem da oni koji žele glasati - bez obzira imaju li samo hrvatsko državljanstvo ili uz njega i neko drugo - a žele prebivati u Hrvatskoj, moraju imati jednako pravo da biraju i budu birani kao i svi ostali državljani. Ono što je za mene sporno je da se državljani s dvojnim državljanstvom getoiziraju ili separiraju u odnosu na sve ostale državljane Hrvatske, čime se odmah priznaje da oni nemaju isti status kao ostali građani. Daje im se posebna izborna jedinica, a žele imati ista prava kao i ostali državljani. Pokazuje se da im se, s obzirom na ostale državljane, nameće pozicija tzv. pozitivne diskriminacije, kao da su oni pripadnici manjina, što nisu. </p>
<p>To je ključno pitanje koje treba riješiti, ili u izmjenama i dopunama izbornog zakona koji se priprema, ili novog izbornog zakona, ovisno o tome koja će se varijanta prihvatiti, što ovisi o prijedlogu Vlade. No svakako ću se zalagati da se ukine posebna izborna jedinica za osobe s dvojnim državljanstvom.</p>
<p>• Kao jednu od promjena najavljivali ste otvorene liste i smanjenje izbornih jedinica.</p>
<p>- Točno. Ako se ne bi odmah išlo na jednu izbornu jedinicu, ako bi to bio preuranjen korak da se obavi pregrupiranje stranaka s obzirom na njihov velik broj, onda bi se barem postojećih 10, odnosno 10 plus dvije - jedna za dijasporu, a jedna za manjine, trebalo smanjiti na pet izbornih jedinica, plus jedna za manjine. Tih bi se pet izbornih jedinica na izvjestan način grupiralo, prema povijesnim hrvatskim regijama. Preferiram da i u tim izbornim jedinicama bude proporcionalni sustav, ali s otvorenim listama. Zagovaram pravo i dužnost stranaka da daju programe i kandidate, ali smatram da je nužno ići na viši stupanj i značajniji utjecaj građana na izbor i stranaka, odnosno programa, ali i osoba koje će ga ostvarivati. Dakako, vjerojatno će se javljati zahtjevi za kombinacijom proporcionalnog i mješovitog sustava, što mi je blisko, ali bi tada Hrvatska, kad je riječ o proporcionalnom sustavu, trebala biti jedna izborna jedinica, morali bismo dobiti nekakve povijesne okruge u kojima se bira jedan ili više pojedinaca.</p>
<p>»Izborna pravila godinu dana prije raspisivanja izbora«</p>
<p>• Mislite li da će novi izborni zakon dovoljno dugo »poživjeti« da se građani naviknu na njega? </p>
<p>- Po Ustavnom zakonu o provedbi Ustava, izborna pravila moraju biti poznata najmanje godinu dana prije raspisivanja izbora. Prema tome, ako se u međuvremenu ne dogode prijevremeni izbori, građani će se upoznati s novim zakonom i do siječnja iduće godine izborna bi pravila trebala biti donesena i poznata. Nadam se da će zakon biti dovoljno dobar i da neće biti potrebe za njegovim mijenjanjem u budućnosti.</p>
<p>»Zastupniku zabraniti obavljanje dužnosti na koju ga Sabor nije imenovao«</p>
<p>• Spominjalo se i reguliranje pitanja o tome tko može biti zastupnik.</p>
<p>- To bi trebalo urediti ne samo s aspekta usklađivanja postojećeg zakona nego i novih zakonskih odredbi, kao npr. Zakona o obrani i Zakona o oružanim snagama. Sigurno će se širiti krug osoba koje se neće moći ni kandidirati, a kamoli biti izabrane, s obzirom na djelatnost kojom se bave. Prema mom mišljenju, u zakonu bi trebalo izričito zabraniti i da zastupnik može obavljati neku drugu dužnost osim one na koju ga Sabor imenuje. Riječ je o važnom i odgovornom poslu koji obavljamo, tim više što smo presiromašna zemlja da bi zastupnici iza sebe imali aparat koji bi za njih radio. Trebalo bi propisati i gornju granicu novca koji se može potrošiti u izbornim utakmicama, tako bi i taj dio bio pod većim stupnjem građanske kontrole. Trebalo bi i obratiti pažnju na medijsko praćenje izbora, a nezavisne bi liste u nekim segmentima trebalo izjednačiti sa strankama. Govorim s aspekta validnosti kandidatskih lista, jer ako iza njih stoje stranke sa desecima tisuća članova, a u isto vrijeme postoje liste koje podržava nekoliko stotina birača, jasno je da to treba riješiti, pogotovo ako se želi okrupniti političku scenu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Trećim putem« iz moralne krize hrvatske politike</p>
<p>Nakon 10-godišnje vladavine HDZ-a i više od dvije godine koalicijske vlasti, očekivanja građana nisu ispunjena, a njihovo je povjerenje u političke stranke manje nego ikad, čulo se na okruglom stolu / Građanska inicijativa treba pomoći političarima da se uozbilje / Akademik Ivan Supek: Još nismo izašli iz partijske države, a država je krava muzara</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - »Hrvatski građani nezadovoljni su političarima i političkim strankama. Nakon 10-godišnje vladavine HDZ-a i više od dvije godine koalicijske vlasti, očekivanja građana nisu ispunjena, a njihovo je povjerenje u političke stranke niže nego ikad«, čulo se na okruglom stolu »Treba li se civilno društvo u Hrvatskoj organizirati za sljedeće parlamentarne izbore?«, održanom u četvrtak u organizaciji Europskog doma i Vjesnika. Zato su sudionici okruglog stola ponudili »treći put«, civilnu inicijativu koja bi trebala naći rješenja za izlazak iz, prije svega, moralne krize hrvatske politike.</p>
<p>Sudionici okruglog stola - akademik Ivan Supek, don Ivan Grubišić, Božo Novak, Stjepo Martinović, Ljubomir Čučić, akademik Vlatko Silobrčić, Mirjana Krizmanić, Damir Grubiša i Jure Šutija - složili su se da hrvatski političari ne mogu odgovoriti izazovima suvremenog društva jer se njihova politika temelji na zastarjelim i prevladanim doktrinama koje suvremena Europa više ne prihvaća.</p>
<p>Zbog samodovoljnosti političkih stranaka i njihovih međusobnih nadmetanja, čulo se na okruglom stolu, gotovo se nitko u hrvatskoj politici ne bavi razvojem. Kako je rekao Ljubomir Čučić, nije dovoljno izgrađena svijest o ulozi civilnog društva, znanosti i tehnološkom napretku, profesionalnosti javne administracije, o potrebi reforme obrazovanja i o stranim ulaganjima. »Rezultat takve politike je opća apatija i indiferentnost birača - 40 posto ne izlazi na izbore. No hrvatski građani ne mrze političare, ali političari ne vole hrvatske građane«, zaključio je Čučić.</p>
<p>Akademik Ivan Supek je zaključio da »još nismo izašli iz partijske države, a država je krava muzara«. Državni sustav je preskup, gospodarstvo ne može financirati 426 općina i 21 županiju.</p>
<p>Grubišić je kazao da bi »Hrvatska mogla funkcionirati kao Danska, koja ima sedam ministarstava i 64 administrativne jedinice. Postojeće su županije kozerija od administrativnih jedinica. Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaposleno je 800 ljudi«.</p>
<p>Stjepo Martinović iznio je podatak da se oko 60 posto općina ne može financirati, a svojedobno je, u socijalizmu, od 113 općina njih 26 primalo državnu pomoć. Stoga je logično Supekovo pitanje »kako odstraniti parazitsku partitokraciju i uspostaviti istinsku parlamentarnu demokraciju«. Plaće državnih dužnosnika trebale bi biti manje od plaće sveučilišnih profesora, smatra Supek, a plaće i mirovine saborskih zastupnika za njega su skandalozne. Saborski su zastupnici, prema Martinovićevoj ocjeni, statisti i zabavljači.</p>
<p>Zato je potrebna građanska inicijativa »koja će pomoći političarima da se uozbilje«, rekao je don Ivan Grubišić i dodao da nije cilj zamijeniti političke stranke nego uspostaviti istinsku parlamentarnu demokraciju.</p>
<p>No, kako je kazao akademik Silobrčić, »osnovni problem više nije dijagnoza, nego kako djelovati, kako uz zadane strukture napraviti promjenu, odnosno kako nagovoriti elitu da se odrekne onoga što si je sama priskrbila«. </p>
<p>Hrvatska politička elita, smatra Damir Grubiša, nastavila je s praksom fascinacije državom i zaljubljenošću u vlast. »Tehnika vladanja postala je svrha samoj sebi, a društvo postaje 'opće bolesno'. Stoga treba primijeniti 'antipolitiku', a civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, mora funkcionirati kao 'pas stražar', odnosno nadzornik vlasti. To je moralni kod civilnog društva«, kazao je Grubiša.</p>
<p>No, za Mirjanu Krizmanić problem je što su građani »totalno needucirani kad je riječ o nevladinim organizacijama, odnosno onome što one čine i jesu«. Glavni je problem, prema njezinom mišljenju, provedba - tko su ti ljudi koji će voditi civilno društvo? »Mogući izlaz su novi, nepotrošeni ljudi«, ali, kako je rekao Čučić, »unutar civilnog društva vlada isti sindrom podjele kao i u politici«.</p>
<p>Za Božu Novaka problem je neprisutnost generacije 30-godišnjaka i žena u političkom životu kojim vladaju generacije iz '68. i '71., zadovoljne postignutim.</p>
<p>Sudionici okruglog stola zaključili su da civilno društvo, odnosno pokrenuta inicijativa, treba odigrati svoju ulogu i na izborima. »Pred nama su novi izbori, novo miješanje karata, a ova inicijativa treba ponuditi program izlaska iz krize«, rekao je Grubišić. »Prvi 'krug ljudi' predstavljali bi pojedinci koji bi bili moralni autoritet i jamac da neće biti nove prijevare birača. Drugi 'krug ljudi'«, rekao je Grubišić, »bili bi oni koji će se kandidirati na listama i koji će program provoditi«. Akademik Silobrčić upozorio je da treba pažljivo birati ljude da se kredibilitet inicijative ne bi doveo u pitanje.</p>
<p>Supek se založio za »stvaranje socijalne, ekološke i kulturne stranke koja će ukinuti profesiju političar«. Grubišić je zaključio da narod očekuje promjenu, ali se zapitao »tko su ti koji su promjenu spremni izvesti?«.</p>
<p>Pomoć u realizaciji ovakve civilne inicijative i jačanju civilnog društva mogu pružiti i mediji, za koje je rečeno da, zasad, nisu pružali dostatnu potporu organizacijama civilnog društva.</p>
<p>Nakon višemjesečne krize vlasti ova inicijativa ili, kako je spomenuto, grupa za pritisak, jedan je od prvih javnih iskaza nezadovoljstva koji bi se, prema najavama sudionika, mogao pretvoriti u nešto »čvršću« i artikuliraniju akciju za pomoć državi i društvu da pronađe izlaz iz krize.</p>
<p>Bruno Lopandić i Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ljubav na prvi pogled</p>
<p>Prof. dr. Radovan Ivančević</p>
<p>Moj odnos sa Zagrebom može se jednostavno definirati kao ljubav na prvi pogled. Dok sam pohađao osnovnu školu i gimnaziju stanovao sam u kratkoj ulici koja spaja Krešimirov trg i Trg žrtava fašizma. O imenima neću govoriti, jer su ih i trg i ulica mijenjali nekoliko puta. Ne inzistiram na mjestu gdje sam proveo najljepše godine djetinjstva i mladosti uzalud, jer sam oba ta urbana prostora mnogostruko koristio i intenzivno doživio. Oba su, uostalom izgrađena »u moje doba« (do 1938.) pa smo i rasli i razvijali se zajedno. </p>
<p>Na popularnom Krešimircu koristio sam u fazama sve njegove blagodati: u početku mi je još bilo dopušteno da uđem u ograđeni i čuvani prostor dječjeg igrališta s ljuljačkama i različitim spravama za veranje te plitkim bazenom, nad kojim nas je mali brončani kip dječaka s medom potresno podsjećao na dijete koje se utopilo. U srednjoj dječačkoj dobi već su nas čuvari, pod uvjetom da budemo uljudni »pripuštali« u susjedni, također ograđeni japanezer, prvi perivoj u Zagrebu koji je bio majstorski uređen po uzoru na japansku kulturu vrtova. Tu smo kasnije nastavili svoje intimnije susrete, učili za školu, pa i pripremali ispite za studij. U preostalom prostranom dijelu parka redovito smo se sastajali u svako doba dana i noći, stalno društvo od osam do deset prijatelja iz susjednih ulica s povremenim »gošćama i gostima«. U jednom nam je razdoblju svirao gitaru prijatelj koji je kasnije postao ugledni zagrebački muzičar. </p>
<p>Pratio sam dovršenje gradnje Meštrovićeva doma, iz prikrajka prisustvovao otvorenju prve velike izložbe, gledao kako se uokolo dižu tri minareta kad je bio pretvoren u džamiju i kako se ubrzo ruše kad je postao Muzej revolucije. Međutim, manje sam zalazio u izložbene dvorane, a više sam koristio kružni trijem uokolo. Naročito u razdoblju viših razreda gimnazije kad sam s prijateljem običavao polako šetati u krugu, raspravljajući o globalnim i kozmičkim pitanjima koja nam se u to doba činila najvažnijima. </p>
<p>Stoga smatram da je za moje opredijeljenje za Zagreb prije svega sudbinski bio urbani ambijent, u kojem sam rastao i spoznavao svijet oko sebe. Podjednako čudesna monumentalna jednostavnost zagrebačke arhitekture 30-ih godina, kao i izuzetno visoka razina kulture perivoja. Ne sjećam se prve izložbe koju sam gledao u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, ali pamtim prvu izložbu fotografije u segmentu kružnog vijenca. Iz središnje dvorane ostao mi je u sjećanju samo jedinstveni doživljaj plitkoga kupolastog svoda, protkanog tisućama staklenih prizmi, koji je djelovao poput zvjezdanog neba usred dana. </p>
<p>No, najkraće bih mogao odgovoriti na Vaše pitanje: koga zanima zašto volim Zagreb, neka pročita moju knjigu »Za Zagreb (suprotiva mnogim)«, a usput će dobiti odgovor i na Vaše potpitanje: zašto ne volim i nikada nisam volio one koji su uništavali njegove vrijednosti.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kava i ljekovito bilje na kraju Šalate </p>
<p>Lijepo vrijeme i visoke temperature vuku građane u šetnje Medvednicom, gradskim parkovima i botaničkim vrtovima. No, malo je onih koji znaju da u Zagrebu postoje dva botanička vrta. </p>
<p>Već 55 godina u sklopu Farmaceutskog fakulteta djeluje Botanički vrt »Fran Kušan«. Smješten je na površini od dva i pol hektara, u sjevernom dijelu grada, između Rockefellerove i Alagovićeve ulice. Ime je dobio po osnivaču vrta botaničaru Franu Kušanu. </p>
<p>Na početku vrta raste velebilje (Atropa belladonna). Razrijeđeni sok iz njegovih bobica žene su nekada kapale u oči kako bi im bile veće, bez obzira na to što idućih dana nisu dobro vidjele. Tom nas je pričom dočekao kustos vrta Dragomir Brkić, dodavši da je ta biljka medicinski veoma značajna zbog atropina koji sadrži. Glavni je naglasak, naime, u koncepciji vrta na uzgoju i prezentiranju farmaceutski važnih biljnih vrsta i na nastavi botanike. </p>
<p>- I sa zainteresiranim posjetiteljima razgovaramo o biljkama, ali ne sa stanovišta liječenja, nego farmaceutske botanike, usmjerene na poznavanje bilja i njegovih osobina, napomenuo je Brkić. Biljka nije lijek, ona lijek sadrži, kaže kustos Brkić, pojasnivši to na primjeru tise. Sjemenke u crvenim bobicama tise, njena kora i iglice otrovni su, ali posljednjih desetljeća u tisi su pronađeni citostatici, koji se primjenjuju za liječenje raka. </p>
<p>Ljudi često iznenađeni kažu, priča Brkić, »pa to i ja imam u vrtu«. U Botaničkom vrtu tako rastu svima poznate biljke poput narcisa, đurđica, irisa, visibaba, oleandara i mnogo drugih, koje su u vrtu zbog svoje otrovnosti zapravo ljekovitosti. Naime, između lijeka i otrova nema razlike, stvar je samo u količinama, objašnjava Brkić. </p>
<p>Trenutačno je u cvatu mnogo proljetnica, među kojima su kockavica (zaštićena vrsta), podbjel, koji ljudi smatraju korovom, a koristi se za liječenje kašlja, kao i jaglac s visokim peteljkama (Primula elatior), također u cvatu.</p>
<p>O drvu Gingko bilobe doznajemo da je pravi relikt, u posljednjih 80 milijuna godina preživio je sve vremenske kataklizme. Spojevi koje sadrži poboljšavaju moždanu cirkulaciju. </p>
<p>U staklenicima rastu biljke kave, kamforovca, đumbira i vanilije, uz koje je zastupljeno i mnogo drugog začinskog bilja. </p>
<p>U vrtu su zastupljeni i razni tipovi šuma. Naglasak je opet, ističe Brkić, na farmaceutski važnim biljkama, ali sada u njihovom prirodnom okolišu. Taj je dio vrta veoma prirodnog izgleda, a stoga ga je i teže održavati. </p>
<p>Zbog vrijednog vrtno-arhitektonskog rješenja i specifičnog biljnog fonda s više od 2000 biljnih vrsta, u cijeloj Hrvatskoj ima ih oko 4200, vrt je 1969. zakonski zaštićen kao spomenik prirode. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dvodnevni »okršaj« mladih informatičara</p>
<p>Na dvodnevno informatičko natjecanje u znanju programskih jezika, koje je počelo u petak, prijavilo se 217 učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih škola.</p>
<p> Mladi informatičari dokazivat će se u poznavanju programskih jezika C, Logo, Basic i Pascal te predstavljanjem vlastitih softverskih radova. Informatički »okršaj« učenika održat će se u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta, Osnovnoj školi Nikole Tesle i u XV. gimnaziji, a najbolji će sudionici braniti boje Zagreba na državnom natjecanju u Umagu. Za osiguravanje regularnosti natjecanja zaduženi su stručna ekipa Zagrebačkoga računalnog saveza i povjerenstva domaćina natjecanja.</p>
<p>Tajnik ZRS-a Zdravko Škokić istaknuo je kao zanimljivost autorske softverske radove učenika koji će biti predstavljeni u subotu od 9.30 do 17.30 sati u OŠ Nikole Tesle. Riječ je o različitim projektima u obliku web portala i programskih rješenja za područja neke djelatnosti. Neki su radovi, napomenuo je Škokić, čak i autorski zaštićeni, što i ne čudi uzme li se u obzir da se za prošlogodišnji pobjednički rad (web portal) zainteresirao Ured za informatizaciju Vlade RH.</p>
<p> Prema Škokićevim riječima, svake se godine na informatičkim natjecanjima učenika pojavi nekoliko zanimljivih informatičkih radova, od kojih barem jedan ima posebnu vrijednost.</p>
<p>U pripremi radova učenicima je pomagalo 60-ak mentora, a zanimljivo je da u natjecanju sudjeluje mnogo više učenika osnovnih škola.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>SDP bez komentara na pismo HNS-a</p>
<p>Nova runda pregovora najavljena je za srijedu, međutim, neslužbeno doznajemo kako bi na sjednici Predsjedništva GO SDP-a jedna od odluka mogla biti i ta da dogovori - prestanu</p>
<p>Gradska organizacija SDP-a u ponedjeljak će na sjednici predsjedništva zauzeti službeni stav o HNS-ovu prijedlogu rješenja zagrebačke krize, točnije o pismu od četvrtka, u kojem je HNS naveo vrlo oštre kritike na račun SDP-ova prijedloga izmjene koalicijskog sporazuma.</p>
<p> - U stranci smo se dogovorili da do sjednice predsjedništva nećemo komentirati očitovanje HNS-a, rekla je Jelena Pavičić, tajnica GO SDP-a. Prema njezinim riječima, nakon sjednice gradske središnjice može se očekivati nova runda pregovora dvaju koalicijskih partnera.</p>
<p>Iz neslužbenih izvora ove stranke može se, međutim, doznati kako novih pregovora nakon pisma HNS-a »neće biti«. </p>
<p>Kao razlog tomu u SDP-u navode vrlo oštre kritike neprimjerene koalicijskom partneru. Posebno se to odnosi na dio u kojem HNS ponovno i po »tko zna koji put« optužuje SDP za umjetno održavanje krize kako bi se isprovocirali novi izbori i tako zadovoljile osobne ambicije pojedinaca.</p>
<p>Ne zaboravlja se i na optužbe kako SDP želi gradonačelnika s ovlastima koje bi bile »jače od premijerovih«.</p>
<p> Podsjetimo, u svom pismu Gradska organizacija HNS-a jasno daje do znanja da nema namjeru podržati SDP-ov prijedlog novoga koalicijskog sporazuma i predlaže dodatke (anekse) postojećem ugovoru. SDP-ovo je inzistiranje na novom prijedlogu sporazuma za HNS »korak u daljnjem umjetnom održavanju krize kako bi se isprovocirali izbori«.</p>
<p>HNS će koalicijskog partnera optužiti i za prepisivanje: »SDP je prepisivanjem određenih rješenja iz koalicijskog sporazuma šestorice poželio izgraditi položaj gradonačelnika jači i od premijerova«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>HDZ poziva koaliciju na dogovor </p>
<p>Gradski odbor HDZ-a na konferenciji za novinare, održanoj u petak, pozvao je koalicijske partnere SDP-a i HNS-a na međusoban konačan dogovor kako bi se riješila četveromjesečna kriza u vlasti.</p>
<p>Predsjednik GO HDZ-a Robert Pavičić rekao je da su u pitanju ništa drugo nego borbe za fotelje na vlasti te da se samo zbog tih razloga kriza još više produbljuje u agoniju.</p>
<p>- Zbog toga što se nisu dogovorili, u Zagrebu se na ljeto neće održavati najavljeni komunalni radovi poput onih u Remetinečkoj, Čulinečkoj i Savskoj, povećat će se nezaposlenost, a neće biti ni velikih kapitalnih investicija, naglasio je Pavičić, dodavši kako je za velike radove potrebno raspisati natječaj dva mjeseca unaprijed. Dok se čeka na rješenje krize, nastavio je Pavičić, socijalni će se položaj građana dodatno pogoršati, jer će propasti 150 milijuna kuna, predviđenih za te radove. Pavičić se također osvrnuo i na obećanje bivšega gradonačelnika Milana Bandića, koji je, prema njegovim riječima, rekao da će se dobit trgovačkih društava u gradskom vlasništvu u prošloj godini udvostručiti. </p>
<p>- Ne samo da dobit nije udvostručena, već su nekim društvima, poput Vodoopskrbe i odvodnje te Zrinjevca, dobiti lažno prikazane, rekao je Pavičić.</p>
<p> GO HDZ-a rješenje trenutačne situacije vidi u izborima, koje smatraju nužnima, iako su svjesni da će mnogo stajati.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Smotra likovnog stvaralaštva osnovaca</p>
<p>Županijsko natjecanje u likovnom stvaralaštvu učenika osnovnih škola održano je u petak u OŠ Matije Gupca na Knežiji.</p>
<p>Od 1540 slika, koje je na natjecanje uputilo 67 škola iz županije, na Smotri je izloženo njih 234. U izbornom je povjerenstvu bio i profesor Akademije likovnih umjetnosti Emil Robert Tanay, on je pohvalio visoku estetsku razinu likovnog stvaralaštva, naglasivši da je novi koloristički pristup u slikanju pejzaža, koji daje privid dubine prostora, tek u začetku. </p>
<p>Tridesetak radova izabranih na Smotri ide na državno natjecanje, koje će se 16. i 17. svibnja održati u Slavonskom Brodu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Snimljena pilot emisija »Milijunaša«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U petak je u kasnim poslijepodnevnim satima u Studiju 7 Hrvatske televizije snimana pilot emisija »Tko želi biti milijunaš«. Atmosfera u Studiju bila je »vruća«, svi su s nestrpljenjem iščekivali prvoga hrvatskog kviz-milijunaša, a napetost je rasla sa svakim novim postavljenim pitanjem na skali od jedan do petnaest. Ležernim pristupom i odnosom prema natjecateljima Tarik Filipović pokazao se dobrim izborom voditelja. </p>
<p>Snimanju pilot-epizode prisustvovao je i nadzorni producent kviza »Tko želi biti milijunaš«, Philip Livingstone, koji je rekao, kako je zadovoljan Studijem koji se novinarima u prvi mah učinio premalenim, no u svijetu, ustvrdio je, ima i manjih. Oduševljen je činjenicom što Hrvatski milijunaš ima vlastiti kompjutorski sistem i odličnu grafiku, za izradu čega je vlasnik licence predviđao najmanje četiri mjeseca, a naša ju je ekipa završila prije roka - u nepuna tri mjeseca. </p>
<p>Na novinarsko pitanje, je li zadovoljan Filipovićem kao voditeljem, Livingstone je rekao kako misli, da je on odličan te kako postoji velika mogućnost da kao voditelj ovog kviza stekne veliku popularnost. Nije neuobičajena pojava u svijetu da »Milijunaša« vode glumci, dodao je Livingstone i rekao, kako je njemu osobno najdraži i najbolji u svijetu indijski voditelj Milijunaša, Amicha Bachaan, glumac koji u svojoj zemlji ima status »božanstva« malih i velikih ekrana. </p>
<p>Tko je osvojio prvih milijun kuna u Hrvatskoj, doznat ćete već u nedjelju, na Prvom programu HTV-a odmah nakon Dnevnika. </p>
<p>Spomenimo još jednom da se zainteresirani mogu javljati na broj telefona: 060 88 77 88. Kompjutor će od prijavljenih koji točno odgovore na postavljeno pitanje nasumce odabrati sto potencijalnih kandidata. Nakon toga ekipa »Milijunaša« od njih će izabrati desetoro, koji će imati prigodu doći u emisiju i igrom po principu »najbrži prst« ući u utrku za milijun kuna. Sretno!</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gibonniju platinasti »Mirakul«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Stotinjak glazbenika, novinara i članova Gibonnijeva fun cluba okupilo se u četvrtak navečer u zagrebačkoj Gliptoteci, gdje je splitskom majstoru glazbe predan platinasti album za više od 35 tisuća prodanih primjeraka albuma »Mirakul«. </p>
<p>Gibonnijevo remek-djelo, s čime su se složila dva priznata glazbena kritičara Darko Glavan i Dražen Vrdoljak, u samo šest mjeseci postojanja došlo je do zavidne prodajne brojke, a očekuje se da će se broj u dogledno vrijeme udvostručiti. </p>
<p>»Lagao bih kad bih rekao da nismo vjerovali u ovo«, kazao je Gibonni, koji je neposredno uoči primanja platinastog CD-a stigao iz Splita. »Puno hvala svima koji su moj album ocijenili odličnim, hvala novinarima koji su ga podržavali svo ovo vrijeme, a najviše hvala mom fun-clubu, koji su uz mene od prvoga dana«, kratak je bio Gibonni.</p>
<p>Platinasti album dobio je i producent albuma Nikša Bratoš. No, to su tek prve nagrade koje ovim glazbenicima stižu u ruke, budući da Porin, na kojem će zasigurno većina nominacija pripasti baš ovom dvojcu, tek dolazi. </p>
<p>Nakon dodijele platinastih priznanja, premijerno je prikazan film »Mirakul«, na kojem je dokumentirano kako je nastao album kojeg mnogi u Hrvatskoj smatraju najboljim uratkom današnjice. Na filmu, kojeg će Hrvatska televizija prikazati u subotu navečer, govori svi Gibonnijevi gosti s »Mirakula«: Geoffrey Oryema, Vlatko Stefanovski, Pino Palladino, Gaetano Curreri i Manu Katche. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zvijezde hrvatske estrade pjevaju za splitsku Neonatologiju</p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - Najpoznatija hrvatska klapa Cambi, kantautori s okusom soli i mora Tedi Spalato i Hari Rončević, te prva dama hrvatske estrade Doris Dragović nastupit će u nedjelju na pozornici splitskog HNK, na glamuroznom koncertu pod nazivom »Za novorođenče u novom rodilištu«. Riječ je o koncertu humanitarnog karaktera što ga organizira ženski splitski Lions klub Marjan. Dobra vijest je da su sve ulaznice za taj gala koncert već prije nekoliko dana rasprodane, a novac će biti utrošen za nabavku specijalnog inkubatora za intenzivno liječenje nedonoščadi male tjelesne težine. Aparat koji predstavlja jedinu nadu za preživljavanje nedonoščadi bit će smješten na odjelu Neonatologije splitske Kliničke bolnice. Članice splitskog Lions kluba Marjan nikada nisu iznevjerile bit gesla te udruge pod kojim djeluju širom svijeta »We serve« (Mi služimo), jer do sada su pomoć pružale brojnim akcijama s humanitarnim predznakom. Pomagale su oboljelima od dijabetesa, slijepim osobama, a osobito ovisnicima o teškim drogama. </p>
<p>Veliki koncert u kazalištu bit će tek jedna u nizu plemenitih akcija splitskih dobrotvorki na kojem će izvođači ponuditi zanimljiv glazbeni repertoar s novim i starim skladbama. Svi oni koji su imali sreću i bili na jednom od koncerata klape Cambi znaju da će nedjeljna večer u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu biti zaista posebna, a u toj prigodi klapa će imati i klavirsku pratnju uz koju će izvoditi obrade suvremenih skladbi. </p>
<p>M. Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>James Bond snima se na Islandu</p>
<p>HOEFN, 15. ožujka</p>
<p> - Dvjestotinjak članova ekipe koja stvara najnoviji film o Jamesu Bondu »Die Another Day« (Umrijeti drugi dan) već nekoliko dana snima na Islandu jednu od najvažnijih scena u kojima tajni agent 007 punih pet minuta bježi pred svojim protivnicima, iako je Pierce Brosnan, koji četvrti put utjelovljuje najpoznatijeg tajnog agenta na svijetu, odsutan zbog oporavka od operacije koljena.</p>
<p> »Želio sam Piercea ovdje, ali nije mogao«, rekao je redatelj druge postave Vic Armstrong, pojasnivši da će se scene koje je Brosnan snimio u Britaniji poslije umontirati u materijal snimljen u zaleđenoj islandskoj laguni Joekulsarlon.</p>
<p> Pierce Brosnan se ozlijedio prije nekoliko tjedana tijekom snimanja jedne kaskaderske scene.</p>
<p> »To je vrhunac srednjeg dijela filma. Bonda natjeravaju, a on mora pobjeći kako bi spasio Halle Berry iz Ledene palače koja će potonuti. Sve je puno oružja i ostalih čudesa«, rekao je Armstrong, koji je radio i na Bondovim filmovima »Sutra nikada ne umire« i »Svijet nije dovoljan«.</p>
<p> Zao (glumi ga Rick Yune), Bondov neprijatelj u »Die Another Day«, živi na Islandu, a u sceni koja se upravo snima zeleni Jaguar kabriolet i sivi Aston Martin te još šest posebno za led preuređenih automobila naganjaju se po zaleđenoj laguni između tirkizno plavih ledenih brijegova.</p>
<p> Led na laguni mora biti debeo najmanje 30 centimetara kako ne bi pukao pod težinom vozila i opreme. Zbog toga je filmska ekipa zatvorila ulaz u lagunu kako bi onemogućila dotok svježe morske vode, koja je toplija.</p>
<p> Priroda se pokazala indiferentnom i prema još jednoj potrebi filma, a to je snijeg u prizoru koji se odigrava u šumi. Zbog toga se snimanje preselilo na glečer, a šuma je izrađena od 225 stabala smreke, prenesenih iz Nacionalne šume Hallormsstadur na istočnom Islandu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Udruga filmskih glumaca protiv novog filma Russella Crowea</p>
<p>HOLLYWOOD, 15. ožujka</p>
<p> - Američka Udruga filmskih glumaca (SAG) uputila je svoje članove da odbiju potpisati nesindikalne ugovore za snimanje novog filma Russella Crowea »Master and Commander«. </p>
<p> Adaptacija serije knjiga Patricka O'Briana, pod redateljskom palicom australskog redatelja Petera Weira, trebala bi se početi snimati u Meksiku ovog ljeta. Međutim, SAG je čvrsto odlučio provesti »globalno pravilo 1«, koje bi na snagu trebalo stupiti 1. svibnja i koje uključuje disciplinske mjere protiv članova Udruge koji potpisuju nesindikalne ugovore za rad izvan SAD-a. Glasnogovornica Udruge Ilyanne Kichaven izjavila je da je SAG nedavno saznao kako »Master and Commander« traži glumce koji će potpisati ugovore »na crno«. </p>
<p> SAG je na to reagirao upućivanjem svojih članova da ne potpisuju takve ugovore, jer će u suprotnome snositi posljedice. </p>
<p> »Master and Commander« je projekt kojeg je razvio studio Fox, uz investiciju studija Universal/Miramax. Kichaven je kazala kako je SAG kontaktirao Fox i Miramax da bi objasnio svoj stav o spornim ugovorima, te da planira kontaktirati i Crowea nakon dodjele Oscara. </p>
<p> Fox je pak, preko svojeg glasnogovornika, izjavio kako nema namjeru tražiti članove SAG-a da potpisuju »ugovore na crno«. </p>
<p> SAG-ovo »prvo pravilo« eksplicitno zabranjuje članovima rad za nesindikalne producente, ali ono dosad nije bilo provođeno protiv glumaca koji rade u mjestima poput Vancouvera i Praga. </p>
<p> Međutim, nakon 1. svibnja, kršitelji pravila mogli bi dobiti kazne koje uključuju opomene, novčane kazne, suspenziju i izbacivanje iz sindikata. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Roberto Benigni je glavna inspiracija redatelju Almodovaru</p>
<p>RIM, 15. ožujka</p>
<p> - Pedro Almodovar, čiji novi film »Hable con ella« (Razgovarajte s njom) izlazi u ožujku, dobio je inspiraciju od talijanskog komičnog glumca i redatelja Roberta Benignija i volio bi surađivati s njim, izjavio je za talijanski dnevnik La Stampa. </p>
<p> »Roberto Benigni je glumac koji mi se strašno sviđa. Obožavam ga i na njega sam mislio pišući scenarij (...) Roberto i ja bismo svakako morali raditi zajedno«, izjavio je Pedro Almodovar. </p>
<p> Redatelj je za glavnu ulogu u svojem 14. filmu izabrao španjolskog glumca Javiera Cameru. On glumi bolničara koji silovanjem budi jednu pacijenticu iz šesnaestogodišnje kome i zato završi u zatvoru. </p>
<p> No, Pedro Almodovar je za La Stampu izjavio da je »pišući scenarij imao na umu Benignija«. Čak je i ime glavnog junaka, »osebujnog lika koji radi nečuvene stvari i čudno izgleda«, gotovo identično imenu talijanskog komičara - Benigno. </p>
<p> Roberto Benigni, koji je kao i Almodovar već dobitnik Oscara, upravo završava film posvećen poznatom lutku lažljivcu Pinocchiju, koji bi trebao izaći ujesen. </p>
<p> Benigni je dobio Oscara 1999. godine za film »Život je lijep« (najbolji strani film, najbolja glazba i najbolji glumac), a Almodovar 2000. godine za »Sve o mojoj majci« (najbolji strani film). (H) ></p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Yoko Ono kupila kuću u kojoj je Lennon učio svirati </p>
<p>LONDON, 15. ožujka</p>
<p> - Yoko Ono (69), udovica ubijenog Beatlesa Johna Lennona, kupila je kuću u kojoj je Lennon proveo djetinjstvo i učio svirati gitaru, objavile su britanske novine. Ono je kupila kuću u Menlove Avenue u Liverpoolu za više od 212 tisuća američkih dolara i poklonila je Nacionalnoj zakladi, objavio je Times.</p>
<p> Lennon se preselio u tu kuću u dobi od pet godina kada su mu se roditelji rastali, te je u njoj živio sa svojom tetom Mimi. Lennonova udovica izjavila je da je uzbuđena što je uspjela kupiti kuću u kojoj joj je muž proveo djetinjstvo. Dodala je da je željela da kuća u čijoj je spavaćoj sobi Lennon napisao jedan od prvih hitova skupine Beatles »Please, Please Me«, ostane u vlasništvu građana Liverpoola, budući da su postojale bojazni da bi kuću mogao kupiti netko tko je manje zainteresiran za očuvanje tog jedinstvenog mjesta u povijesti moderne glazbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Britanska knjižnica traži pomoć za kupnju originalnih partitura</p>
<p>LONDON, 15. ožujka</p>
<p> - U nastojanju da kupi arhivu originalnih partitura, među kojima i rukopis Beethovenove Devete simfonije, Britanska knjižnica obratila se javnosti za pomoć.</p>
<p> Arhivu u kojoj je 250 rukopisa partitura, radni papiri, bilješke i prepiska velikih kompozitora i glazbenika tog doba, tijekom više od 190 godina sakupilo je britansko Kraljevsko filharmonijsko društvo i sad ju je za milijun funti (više od 12 milijuna kuna) ponudilo nacionalnoj knjižnici, koja ima mogućnosti skrbiti za nju i dati je na korištenje učenjacima.</p>
<p> Knjižnica je kroz različite fondove, darove i zajmove uspjela skupiti većinu potrebnog novca, ali još joj nedostaje oko četvrtine ukupne svote. Zbog toga se za pomoć obratila javnosti, a na svojoj web stranici građanima je dala podrobne upute kako dobrovoljne priloge mogu uplatiti putem Interneta, elektronske ili redovne pošte.</p>
<p> »Ništa ne može zamijeniti magičnost rada s originalnom partiturom, kad na svakoj stranici možete pratiti kompozitorove misli i ispravke«, rekla je u četvrtak pijanistica Mitsuko Uchida, službeno upućujući poziv u prostorijama knjižnice.</p>
<p> Među rukopisima su i Mendelssohnova Prva simfonija te Deveta simfonija Ludwiga van Beethovena, koji je Kraljevskom filharmonijskom društvu obećao i rukopis onoga što je trebala postati 10. simfonija, ali je osam dana poslije toga umro 1827. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otkriveni zidni crteži Maja, stari 1900 godina </p>
<p>MEXICO CITY, 15. ožujka</p>
<p> - Na sjeveroistoku Gvatemale otkriveni su dosad najstariji zidni crteži Maja, koji bi mogli pružiti dodatne spoznaje o toj staroameričkoj kulturi.</p>
<p> Kako izvještava New York Times, crteži su pronađeni u jednoj podzemnoj prostoriji u srušenom dijelu San Bartola. Procjenjuje se da su stari 1900 godina. Po mišljenju stručnjaka, nalazi će omogućiti uvide u društvenu i religijsku kulturu Maja, koji su u predšpanjolsko doba prolazili različite faze razvitka u Gvatemali, Hondurasu, Belizeu, El Salvadoru i na jugoistoku Meksika.</p>
<p>Crteže je posve slučajno otkrio William Saturno, docent na Sveučilištu u New Hampshireu i istraživač Peabody muzeja za arheologiju i etnologiju na Harvardu, kada se u San Bartolu sklonio od vrućine u jedno podzemno okno, koje su iskopali pljačkaši grobova.</p>
<p>Slika prikazuje najmanje devet ljudskih figura. Vidljiv dio dug je oko tri metra, a visok otprilike 65 centimetara. Pretpostavlja se, međutim, da on čini samo 10 posto ukupne površine.</p>
<p>Prema datiranju, crteži potječu iz predklasične faze kulture Maja. U to doba, između 250. i prijelaza u 900. godinu, kultura Maja dostigla je visok stupanj razvitka. Kao jedina staroamerička kultura u to je vrijeme imala i razvijeno pismo. Znanost cijeni i astronomska i matematička znanja Maja. No od 800. godine prije Krista svi su gradovi klasične kulture Maja počeli propadati iz do danas neobjašnjivih razloga. U postklasičnoj fazi, poslije 1000. godine, kultura Maja doživljava novi procvat na meksičkom poluotoku Yucatan, ali je dolaskom Španjolaca u šesnaestom stoljeću i većina tih gradova nepovratno propala. Do danas su se održali jedino jezici Maja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>O ukusima braće Farrelly sve najgore</p>
<p>Film »Ljubav je slijepa« Petera i Bobbyja Farrellyja s Gwyneth Paltrow u glavnoj ulozi / Nametljiva komedija u kojoj vrlo slabo funkcionira rubni humor pa se groteska pretvara u dosadno isijavanje patetične formule o relativnosti ljepote i univerzalnosti ukusa</p>
<p>Peter i Bob Farrelly izgradili su karijeru na ljudskoj gluposti, trudeći se filmovima naglasiti ne samo glupost svojih glavnih junaka nego i gledatelja koji se njima oduševljavaju, promatrajući nespretne karikature koje nastoje na ljestvicama »glup, gluplji« zauzeti visoko, najgluplje mjesto.</p>
<p> Hrabro ili vulgarno - bile su dileme s kojima su računali braća Farrelly izazivajući upravo takve reakcije na svoje filmove inspirirane banalnim pubertetskim instinktima. I uspjeli su u tome. Ne zadugo, jer svaki je oblik takve skliske privlačnosti kratka daha, što se upravo pokazuje ovih dana kada njihov film »Ljubav je slijepa« (»Shallow Hall«) ne nailazi na očekivani odjek i prihvaćanje ni kritike ni publike.</p>
<p> Prihvatili su se delikatna »zalogaja« pokušavajući relativizirati pojam ženske ljepote i poigrati se s vrućom aktualnom temom debljine. No, koliko god bili spretni u maksimalnom karikiranju svega i svačega, čini se da su upali u vlastitu stupicu jer za glavnu ulogu nisu izabrali niti jednu od atraktivnih debeljuca u Hollywoodu (Rosie O' Donnell, Oprah Winfrey, Mia Tyler), nego ni manje ni više nego tanjušnu Gwyneth Paltrow?! </p>
<p> Paltrow glumi lik Rosemary, koja u stvarnosti ima više od sto kilograma, debela je i proždrljiva, ali tako dobra, plemenita i pametna djevojka da u Halovim očima ona izgleda poput božice, najljepša i najatraktivnija osoba koju je sreo. Ona je za njega Gwyneth Paltrow, a ne Rosemary, no problem s Halom je što je on na nekoj vrsti terapeutskog očišćenja od trauma iz djetinjstva koje mu je na samrti ostavio u nasljeđe njegov otac.</p>
<p>Tako je Hal pod utjecajem očevih savjeta gotovo cijelu mladost proveo oduševljavajući se njemu nedostižnim djevojkama koje savršeno izgledaju, ali su površne, izbirljive, glupe... Njega je privlačila isključivo ljepota pa je sve ostalo zanemarivao ignorirajući emocije, dobrotu, poštenje, iskrenost, sve dok jednog dana u dizalu nije sreo stanovitog televizijskog gurua Tonyja Robbinsa koji mu poluhipnozom pomaže da »progleda« prelazeći u drugu krajnost, pa sada okolo sebe vidi samo prekrasne, dobre i pametne osobe, ostajući slijep prema njihovu stvarnom izgledu debelih, ružnih, frustriranih, ponekad čak i travestitnih (Farrelly show) osamljenih ženskih individua. </p>
<p> Ideja braće Farrelly da unutar komedije groteske poentiraju i ismiju današnji trend ludovanja za vitkošću nije uspjela, ne samo zato što nije bila razrađena, nego i zbog ovoga puta njihove evidentne površnosti u kojoj je dominirao interes, a ne iskrenost. Tako je manipulativnost nadvladala autorstvo, pa smo uz već spomenutu redateljsku »hrabrost« posezanja za atraktivnom Gwyneth Paltrow, umjesto nekom autentičnom debeljucom, dobili i trendovski nastavak hollywoodskog novog stila udebljavanja slavnih slatkica, koje je započela Courteney Cox u televizijskoj seriji »Prijatelji«, a nastavila Julia Roberts u filmu »Ljubimica Amerike«. Uostalom, kao što je zaključila Carrie Rickey, »angažirati Gwyneth Paltrow za ovu ulogu uvjerljivo je kao da ste upotrebili Brada Pitta za lik žrtve bijelih rasista«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Od Zagreba nas deli samo četrdeset kilometara vazdušne linije«</p>
<p>Objavljuju da je došlo do napada na Karlovac. Preuzimaju se snimci sa HRT i dopunjuju komentarom da je stradalo više od pet stotina ustaša. Deblokiraju se kasarne u Kamenskom i počinje izvlačenje tehnike. Po običaju, ne pominju ime jedinice Jugoslovenske vojske koja izvršava te zadatke</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>Zalazak sunca. Nebo iznad grada je sve crveno. Vojnici iz prištapskih jedinica istrčavaju do kapije da provere je li istina da naše haubice razvaljuju po Karlovcu onako kako oni javljaju na radiju...</p>
<p>Jedna od soba na spratu domaćinove kuće. Priključen na struju iz agregata - radi televizor. Upadamo, nas desetak, da gledamo dnevnik, po mogućstvu i beogradski i zagrebački. Trljamo ruke, nestrpljivi smo. Zanima nas da li će prikazati vesti sa našeg dela ratišta. Najistureniji smo i najbliži Zagrebu, deli nas samo četrdeset kilometara vazdušne linije.</p>
<p>I zaista, udarne vesti HRT vezane su za grad na Kupi.</p>
<p>Kroz dim, uskovitlanu prašinu, vatru, ruševine (uz naše komentare: »O-ho!«), kruži kamera i ubacuje u kadar vojnika koji pretrčava ulicu, polupane automobile, nosila i ranjenike. Spiker saopštava da su pogođene: autobuska stanica, zgrada »Auto-Hrvatske«, sud i tržnica, da je avionskim napadom razoreno naselje Duga Resa i da su ponovo tučena sela u okolini, Rečica i Kobilić, i predgrađe Švarča gde se nalazi gradska bolnica. Veliki je broj civilnih žrtava, nisu sve ni pronađene u zgarištu...</p>
<p>»Zovite Dobrića!«, pada Brki na pamet i hvata za bravu, »da vidi šta je uradio!«</p>
<p>»Prođe snimak, ne vredi sad vikati ga...«</p>
<p>Smenjuju se izveštaji sa drugih ratišta...</p>
<p>»A ti misliš da Dobrić mari za tim što je uradio. Znam šta bi ti on sad rekao: 'Ja sam radio svoj posao. Njih, dole, nisam video!«</p>
<p>Na beogradskom dnevniku prikazuju nešto sasvim novo i neobično. Otvaramo usta pred čudom, kao ribe iz akvarijuma. Iz aviona izlazi sredovečan gospodin, crnomanjast, pravilnih crta na ozarenom licu, krupnih očiju i nešto jačih obraza. Maše hiljadi, maše desetini hiljada ljudi koji ga dočekuju na aerodromu, osvetljeni reflektorima. Niz stepenice silazi dama sa trojicom uparađenih dečaka. Narod u jedan glas viče:</p>
<p>»Živeo kralj! Živeo kralj!!!«</p>
<p>Brko se vrpolji ispred televizora, pa se, u neverici, okreće nama:</p>
<p>»Bog vas jebo! Stig'o nam je kralj!«</p>
<p>»Pa vidimo! Daj smiri se! Sedi već jednom na isto mesto!«</p>
<p>Spiker govori da je u sedamnaest časova, na beogradski aerodrom, iz Londona, stigao princ Aleksandar Karađorđević sa porodicom. Dočekan je i praćen od strane više hiljada ljudi, od aviona, kroz gradske ulice, do hotela »Interkontinental«. Sredovečni gospodin, po silasku niz stepenice, krsti se širokim pokretom ruke, saginje se i ljubi zemlju...</p>
<p>»He, he! Ko da pase travu!«, smeje se Simić u polumraku.</p>
<p>»Ćuti, ne seri!«, prekida ga Mihec.</p>
<p>Princ Aleksandar, objašnjavaju na televiziji, sin je kralja Petra Drugog i grčke princeze Aleksandre, rođen četrdeset pete godine u Londonu. Prvi je muški predstavnik bivše vladajuće srpske i jugoslovenske dinastije koji, posle ravno pola veka, dolazi u posetu svojoj zemlji. </p>
<p>Od završetka Drugog svetskog rata naovamo, inače, vlada zabrana povratka Karađorđevićima. Cilj posete Njegovog visočanstva jeste pomen kralju Ujedinitelju, Aleksandru Prvom, devetog oktobra u crkvi na Oplencu, povodom pedeset sedmogodišnjice smrti. </p>
<p>Jedan od članova odbora za doček staje pred gosta i kaže: »Nek da Bog da od ovog časa krene nabolje za Srbe!« Na Terazijama, u centru prestonice, automobil se jedva kreće, obasipan cvećem i zaustavljan na više mesta oduševljenom masom građana. Za dan-dva, dodaje spiker, očekuje se dolazak i jedinog živog sina, kralja Aleksandra, jednog od najstarijih članova dinastije, princa Tomislava.</p>
<p>Posle kraće reportaže, prelaze na vesti sa ratišta... Objavljuju da je došlo do napada na Karlovac. Preuzimaju se snimci sa HRT i dopunjuju komentarom da je stradalo više od pet stotina ustaša. Deblokiraju se kasarne u Kamenskom i počinje izvlačenje tehnike. Po običaju, ne pominju ime jedinice Jugoslovenske vojske koja izvršava te zadatke. </p>
<p>Stanje duž cele linije fronta, kažu, povoljno je za našu stranu.</p>
<p>Mi smo svi još pod utiskom povratka Karađorđevića. Silazimo iz sobe u kujnu, da se grejemo i pijemo kafu. Tu sedi, sa ukućanima, teritorijalac što je dovezao pukovnika Koroliju. On nikako ne može da ukopča ko je princ Aleksandar. Ne vredi ni naše objašnjenje da je sin kralja Petra Drugog, kad on ni za njega nije čuo.</p>
<p>»A, jebati ga!«, kaže, »što mi je značajan i taj prvi i taj drugi?«</p>
<p>»Pa, kralj, kralj, čoveče!«</p>
<p>»A, oće l' on uzet' pušku, pa doći malo vam'?«</p>
<p>»Oće, evo ga sutra! Nema druga posla!«</p>
<p>Ličimo pomalo na decu uplašenu dolaskom zaboravljenog, strogog domaćina. Izmešanih smo osećanja pa se branimo veštim frazama:</p>
<p>»Stvarno, što će nam sad on?«</p>
<p>»Gdje je bio dosad?«</p>
<p>»A, što, u stvari, dolazi?«</p>
<p>»Neće, valjda, ostati stalno? A?«</p>
<p>»A, ako pokuša, sad on, da zavodi red?«</p>
<p>»Nek prvo vrati zlato što je njegov otac odneo sa sobom, pa nek onda zavodi red!«</p>
<p>»Koje, bre, zlato? To su komunjare izmislile, ti njima još veruješ?!«</p>
<p>»Jeste, lopuža, izneo zlato, to se zna!«</p>
<p>»Kako se zna? Tito rekao, a? Onaj što se uselio u njegov dvor i živeo ko faraon? Onaj što je nosio brilijantsko prstenje i jeo kavijar? Ko je od njih dvojice lopuža belosvetska? To zlato je Tito zatekao u dvoru i sam potrošio posle rata...«</p>
<p>»Pa, to je uvek pisalo, da je kralj odneo zlato...«</p>
<p>»A, pa, pisalo je i na tarabi... da proste ove žene... pa se jedan sav izlomio!«</p>
<p>»Pričalo se...«</p>
<p>»Pričalo, čuj...?«</p>
<p>»Što kaže Mihec, ako se pisalo i pričalo, ne znači da je tačno«, upliće se Radnić u raspravu između Miheca i Simića. »On je, kol'ko ja znam, četres prve, pravo sa ratišta odleteo u Englesku. Nije zlato vukao sa sobom po ratištu, znajući, valjda, unapred, kad je kretao iz Beograda, da će mu vojska izgubiti! Svašta!«</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Od Zagreba nas deli samo četrdeset kilometara vazdušne linije«</p>
<p>Objavljuju da je došlo do napada na Karlovac. Preuzimaju se snimci sa HRT i dopunjuju komentarom da je stradalo više od pet stotina ustaša. Deblokiraju se kasarne u Kamenskom i počinje izvlačenje tehnike. Po običaju, ne pominju ime jedinice Jugoslovenske vojske koja izvršava te zadatke</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>Zalazak sunca. Nebo iznad grada je sve crveno. Vojnici iz prištapskih jedinica istrčavaju do kapije da provere je li istina da naše haubice razvaljuju po Karlovcu onako kako oni javljaju na radiju...</p>
<p>Jedna od soba na spratu domaćinove kuće. Priključen na struju iz agregata - radi televizor. Upadamo, nas desetak, da gledamo dnevnik, po mogućstvu i beogradski i zagrebački. Trljamo ruke, nestrpljivi smo. Zanima nas da li će prikazati vesti sa našeg dela ratišta. Najistureniji smo i najbliži Zagrebu, deli nas samo četrdeset kilometara vazdušne linije.</p>
<p>I zaista, udarne vesti HRT vezane su za grad na Kupi.</p>
<p>Kroz dim, uskovitlanu prašinu, vatru, ruševine (uz naše komentare: »O-ho!«), kruži kamera i ubacuje u kadar vojnika koji pretrčava ulicu, polupane automobile, nosila i ranjenike. Spiker saopštava da su pogođene: autobuska stanica, zgrada »Auto-Hrvatske«, sud i tržnica, da je avionskim napadom razoreno naselje Duga Resa i da su ponovo tučena sela u okolini, Rečica i Kobilić, i predgrađe Švarča gde se nalazi gradska bolnica. Veliki je broj civilnih žrtava, nisu sve ni pronađene u zgarištu...</p>
<p>»Zovite Dobrića!«, pada Brki na pamet i hvata za bravu, »da vidi šta je uradio!«</p>
<p>»Prođe snimak, ne vredi sad vikati ga...«</p>
<p>Smenjuju se izveštaji sa drugih ratišta...</p>
<p>»A ti misliš da Dobrić mari za tim što je uradio. Znam šta bi ti on sad rekao: 'Ja sam radio svoj posao. Njih, dole, nisam video!«</p>
<p>Na beogradskom dnevniku prikazuju nešto sasvim novo i neobično. Otvaramo usta pred čudom, kao ribe iz akvarijuma. Iz aviona izlazi sredovečan gospodin, crnomanjast, pravilnih crta na ozarenom licu, krupnih očiju i nešto jačih obraza. Maše hiljadi, maše desetini hiljada ljudi koji ga dočekuju na aerodromu, osvetljeni reflektorima. Niz stepenice silazi dama sa trojicom uparađenih dečaka. Narod u jedan glas viče:</p>
<p>»Živeo kralj! Živeo kralj!!!«</p>
<p>Brko se vrpolji ispred televizora, pa se, u neverici, okreće nama:</p>
<p>»Bog vas jebo! Stig'o nam je kralj!«</p>
<p>»Pa vidimo! Daj smiri se! Sedi već jednom na isto mesto!«</p>
<p>Spiker govori da je u sedamnaest časova, na beogradski aerodrom, iz Londona, stigao princ Aleksandar Karađorđević sa porodicom. Dočekan je i praćen od strane više hiljada ljudi, od aviona, kroz gradske ulice, do hotela »Interkontinental«. Sredovečni gospodin, po silasku niz stepenice, krsti se širokim pokretom ruke, saginje se i ljubi zemlju...</p>
<p>»He, he! Ko da pase travu!«, smeje se Simić u polumraku.</p>
<p>»Ćuti, ne seri!«, prekida ga Mihec.</p>
<p>Princ Aleksandar, objašnjavaju na televiziji, sin je kralja Petra Drugog i grčke princeze Aleksandre, rođen četrdeset pete godine u Londonu. Prvi je muški predstavnik bivše vladajuće srpske i jugoslovenske dinastije koji, posle ravno pola veka, dolazi u posetu svojoj zemlji. </p>
<p>Od završetka Drugog svetskog rata naovamo, inače, vlada zabrana povratka Karađorđevićima. Cilj posete Njegovog visočanstva jeste pomen kralju Ujedinitelju, Aleksandru Prvom, devetog oktobra u crkvi na Oplencu, povodom pedeset sedmogodišnjice smrti. </p>
<p>Jedan od članova odbora za doček staje pred gosta i kaže: »Nek da Bog da od ovog časa krene nabolje za Srbe!« Na Terazijama, u centru prestonice, automobil se jedva kreće, obasipan cvećem i zaustavljan na više mesta oduševljenom masom građana. Za dan-dva, dodaje spiker, očekuje se dolazak i jedinog živog sina, kralja Aleksandra, jednog od najstarijih članova dinastije, princa Tomislava.</p>
<p>Posle kraće reportaže, prelaze na vesti sa ratišta... Objavljuju da je došlo do napada na Karlovac. Preuzimaju se snimci sa HRT i dopunjuju komentarom da je stradalo više od pet stotina ustaša. Deblokiraju se kasarne u Kamenskom i počinje izvlačenje tehnike. Po običaju, ne pominju ime jedinice Jugoslovenske vojske koja izvršava te zadatke. </p>
<p>Stanje duž cele linije fronta, kažu, povoljno je za našu stranu.</p>
<p>Mi smo svi još pod utiskom povratka Karađorđevića. Silazimo iz sobe u kujnu, da se grejemo i pijemo kafu. Tu sedi, sa ukućanima, teritorijalac što je dovezao pukovnika Koroliju. On nikako ne može da ukopča ko je princ Aleksandar. Ne vredi ni naše objašnjenje da je sin kralja Petra Drugog, kad on ni za njega nije čuo.</p>
<p>»A, jebati ga!«, kaže, »što mi je značajan i taj prvi i taj drugi?«</p>
<p>»Pa, kralj, kralj, čoveče!«</p>
<p>»A, oće l' on uzet' pušku, pa doći malo vam'?«</p>
<p>»Oće, evo ga sutra! Nema druga posla!«</p>
<p>Ličimo pomalo na decu uplašenu dolaskom zaboravljenog, strogog domaćina. Izmešanih smo osećanja pa se branimo veštim frazama:</p>
<p>»Stvarno, što će nam sad on?«</p>
<p>»Gdje je bio dosad?«</p>
<p>»A, što, u stvari, dolazi?«</p>
<p>»Neće, valjda, ostati stalno? A?«</p>
<p>»A, ako pokuša, sad on, da zavodi red?«</p>
<p>»Nek prvo vrati zlato što je njegov otac odneo sa sobom, pa nek onda zavodi red!«</p>
<p>»Koje, bre, zlato? To su komunjare izmislile, ti njima još veruješ?!«</p>
<p>»Jeste, lopuža, izneo zlato, to se zna!«</p>
<p>»Kako se zna? Tito rekao, a? Onaj što se uselio u njegov dvor i živeo ko faraon? Onaj što je nosio brilijantsko prstenje i jeo kavijar? Ko je od njih dvojice lopuža belosvetska? To zlato je Tito zatekao u dvoru i sam potrošio posle rata...«</p>
<p>»Pa, to je uvek pisalo, da je kralj odneo zlato...«</p>
<p>»A, pa, pisalo je i na tarabi... da proste ove žene... pa se jedan sav izlomio!«</p>
<p>»Pričalo se...«</p>
<p>»Pričalo, čuj...?«</p>
<p>»Što kaže Mihec, ako se pisalo i pričalo, ne znači da je tačno«, upliće se Radnić u raspravu između Miheca i Simića. »On je, kol'ko ja znam, četres prve, pravo sa ratišta odleteo u Englesku. Nije zlato vukao sa sobom po ratištu, znajući, valjda, unapred, kad je kretao iz Beograda, da će mu vojska izgubiti! Svašta!«</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hoće li pula izgubiti filmski festival?</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U povodu napisa u tisku koji se tiču održavanja 49. pulafilmfestivala Ministarstvo kulture RH uputilo je priopćenje za javnost u kojemu stoji da su se predstavnici Ministarstva kulture četiri puta sastali s gradonačelnikom Pule, dr. Luciano Delbianco kako bi se dogovorili o organizaciji ovogodišnjeg Pulafilmfestivala, tj. o preuzimanju obveze grada Pule u osnivanju Javne ustanove i imenovanju vodstva festivala. Na posljednjem sastanku Vijeća Festivala, održanom 20. veljače 2002., dogovoreno je da će se program festivala vremenski ograniči na 4 do 5 dana, da će mu se vrati termin održavanja krajem srpnja, te da će se izraditi program koji će u sebi sadržavati nacionalni i program europskog filma.</p>
<p> Od tada je prošlo tri tjedna, a v. d. umjetničkog direktora Armando Debeljuh nije dostavio ni program festivala niti financijski plan. Zbog takva ponašanja upitno je samo održavanje festivala kao i njegova pravodobna organizacija. Ministarstvo kulture, koje za tu namjenu predvidjelo dostatna sredstva - kaže se dalje u priopćenju - učinit će sve da se i ove godine održi festival nacionalnog filma u Puli, ili nekom drugom gradu koji će biti spreman prihvatiti se takve organizacije.</p>
<p> Držimo da je sada već prekasno za organiziranje dijela programa koji se odnosi na europski film, jer grad Pula nije ponudio nikakvu organizacijsku osnovu za održavanje festivala. Stoga Ministarstvo kulture - naglašava se u priopćenju - čini sve kako bi se održao kontinuitet te ugledne manifestacije i nije spremno preuzeti odgovornost za eventualno neodržavanje 49. pulafilmfestivala.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Metal Guru podsjeća na osamdesete </p>
<p>Labin Art Express, odnosno njegova frakcija Metal Guru izlažu instalacije »Krikni i rikni« / Predstavljen »Bit ću Vaš anđeo«, video zapis performansa Tanje Ostojić </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U Muzeju suvremene umjetnosti od četvrtka do nedjelje Labin Art Express, u povodu desete obljetnice prvoga javnog predstavljanja, izlaže ambijentalne i video instalacije pod nazivom »Krikni i rikni«, uz performans akcije i MG KRAF party koji će se održati u subotu u 18 sati. Na otvorenju izložbe bili su prisutni Ivan Jakovčić ispred Istarske županije kao pokrovitelja izložbe te Gerald Matt, direktor Kunsthalle Wien.</p>
<p> Labin Art Express, »podzemna kulturno umjetnička organizacija«, i umjetnička frakcija te skupine Metal Guru poziva se na rudarsku povijest Labina, grada u istočnoj Istri, iz kojega dolazi. Ispisana je priča o labinskim rudarima koji pred strahotama Drugoga svjetskog rata odlaze pod zemlju, da bi nakon pola stoljeća tri blijede kreature izašle na površinu upoznavši svjetlost dana i ljubav, ali i ljudsku zloću i glupost pa se odlučuju vratiti tamo odakle su došli, u svijet rudnih ležišta.</p>
<p> Ritualni performans na otvorenju Metal Gurua uključuje kadicu koja oblikom simulira mapu Hrvatske, napunjenu vodom zasićenom plavim pigmentom, a na kartografskom mjestu Zagreba preparirana je dvostruka teleća glava (koja gleda i prema Istoku i prema Zapadu) na čije udvojene uši Massimo Savić, nekadašnja pjevačka zvijezda i uz Deana Zahtilu najistaknutiji član grupe, polaže megafon. Labin i Istra potvrđuju se kao mjesto gdje se odvijaju intenzivne aktivnosti na području suvremene umjetnosti. Metal Guru je podsjetnik na vrijeme 1980-ih za novi naraštaj.</p>
<p>Studio Muzeja suvremene umjetnosti mjesto je projekcije video zapisa performansa »Bit ću Vaš anđeo« Tanje Ostojić, umjetnice iz Jugoslavije, izvedenog tijekom vernisaža Biennala kada je umjetnica fingirala escort pratiteljicu njegova glavnog izbornika i kustosa Haralda Szeemanna. Svaki dan u drugoj haljini Haute Couture Christian Lacroix i odgovarajućim dizajnerskim salonskim cipelama, umjetnica je pratila Szeemanna tijekom postave izložbe, intervjua, konferencije za tisak...</p>
<p> Uloga »anđela« (islam govori o anđelima-melecima koji nam sjede na oba ramena, jedan nas nagovara da činimo dobro, a drugi nas nagovara na zlo) bila je za umjetnicu vrlo iscrpljujuća, a odjeća sputavajuća pa je zaključila da je baš dobro da su se žene emancipirale u vezi s modom pa su počele nositi jednostavnu odjeću i udobnu obuću. Umjetnica se često koristi svojim tijelom kao objektom i medijem.</p>
<p>Silva Kalčić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U susret 15. animafestu</p>
<p>Na natječaj za službenu konkurenciju pristiglo je 978 filmova iz 47 zemalja / Međunarodna selekcijska komisija je odabrala 80 filmova iz 29 zemalja</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Animafest, odnosno 15. izdanje Svjetskog festivala animiranih filmova održat će se u Koncertnoj dvorani »Vatroslava Lisinskog« od 18. do 23. lipnja, rečeno je na konferenciji za novinare, u petak, u prostorijama Kulturno informativnog centra. Tročlanu komisiju koja je izabrala filmove za prikazivanje u konkurenciji za nagrade čine: Rada Šešić (Hrvatska), Witold Nowak (Švedska) i David Erlich (SAD). Ta je selekcijska komisija od 3. do 13. ožujka u Zagrebu od 978 animiranih filmova koji su pristigli na natječaj izabrala 80 najkvalitetnijih radova koji će konkurirati za nagrade.</p>
<p>Predsjednik vijeća Animafesta, Joško Marušić, ovom je prigodom podsjetio da taj festival ima svjetski značaj, te da je u mnogo čemu predvodio u novim festivalskim trendovima koji su danas opće prihvaćeni. Primjerice, Animafest je prvi festival animiranog filma koji je uveo tradiciju međunarodnog ocjenjivačkog suda, te je ujedno i prvi festival koji je izradio oficijelnu web stranicu.</p>
<p>Iz 47 zemalja su pristigli filmovi za natjecanje u službenoj konkureniciji, a selekcijska je komisija izabrala filmove iz 29 zemalja. Kao posebna zanimljivost istaknuto je da su pristigli animirani filmovi iz Venecuele, Singapura i Tajvana - zemalja koje se po prvi puta kandidiraju za nastup na Animafestu. Međutim, ti filmovi nisu prošli kod selekcijske komisije. S druge strane radovi koji su pristigli iz Koreje fasciniraju svojom kvalitetom i originalnošću, a ta je zemlja ujedno i poslala na festival najbolju selekciju studentskoga animiranog filma. U službenu konkurenciju za nagrade su ušla i tri hrvatska filma, dva su nastala u okviru Zagreb filma, dok je jedan proizašao iz nezavisne produkcije. </p>
<p>Petnaesto izdanje Animafesta će ponuditi i bogat popratni program. Tako će, primjerice, biti prikazano osam animiranih filmova koji su nastali po pričama Ivane Brlić Mažuranić. Riječ je o projektu Helene Bulaje koja je putem Interneta plasirala tu ideju, a na nju su se odazvali mladi autori iz čitavog svijeta.</p>
<p>Od ove godine se uvodi i posebna nagrada za pisanje o teoriji i povijesti animacija, a ovogodišnji laureat je Giannalberto Bendazzi. Kao posebna poslastica, najavljeno je da će se na festivalu prikazati dugometražni animirani film Japanca Hayaoa Miyazakija »Spirits Within«, ovogodišnji lauretat na Berlinaleu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Objavljen Kerouacov »Orfej«</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 15. ožujka</p>
<p> - Nakon što je odustao od stipendije za američki nogomet na sveučilištu Columbia, Jack Kerouac je 1945., s 23 godine, napisao autobiografski roman »Orpheus Emerged« (Orfej se pojavio), koji nikako nije uspijevao objaviti. Dvanaest godina poslije toga, 1957., postao je književna senzacija romanom »Na cesti«, amfetaminima i kofeinom natopljenom spontanom proslavom u čast kruga prijatelja boema koje je zvao »beat generacijom«. »Orfej se pojavio« napisao je još u vrijeme kad je svoja djela potpisivao kao John Kerouac, ali se u javnosti pojavio tek prije 16 mjeseci kao elektronska knjiga, prenosi USA Today. U petak se konačno tiskao u obliku koji bi prepoznao i Kerouac, koji je umro 1969. u dobi od 47 godina. »Nažalost, većina ljudi još nije spremna čitati elektronske knjige«, rekao je predsjednik izdavačke kuće ibooks Byron Preiss, u kojoj se knjiga i CD-ROM u paketu mogu dobiti za 24 dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pjesme i sjećanja Ane Ahmatove </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Izabrana djela velike ruske pjesnikinje Ane Ahmatove (1889. - 1966.) pod naslovom »Tri jeseni - Pjesme i sjećanja« izašle su iz tiska u izdanju »Fidasa« iz Zagreba. Izbor, prijevod i pogovor prvoga hrvatskog izdanja jednog od najznačajnijih književnih opusa 20. stoljeća načinio je rusist Fikret Cacan. Na mjestu predgovora nalazi se pjesnikinjina kratka autobiografija pod nazivom »Ukratko o sebi«. U drugom dijelu knjige prevedena su dva eseja, o Aleksandru Puškinu i Mihailu Ljermontovu, te uspomene na velike suvremenike, ruske pjesnike Aleksandra Bloka i Osipa Mandeljštama te talijanskog slikara Amedea Modiglianija. Priređivač i prevoditelj Fikret Cacan u pogovoru titulira Anu Ahmatovu »simbolom kulturne Rusije«, citirajući na početku pjesnikinju Marinu Cvetajevu koja tvrdi da je Ahmatova »prvi Pjesnik u ženskom obličju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatsko pokućstvo u Austriji</p>
<p>BEČ, 15. ožujka</p>
<p> - Nakon što je već bila postavljena u Zagrebu i Ljubljani, izložba Etnografskoga muzeja u Zagrebu »Pokućstvo u Hrvatskoj« u subotu se otvara u Etnografskome muzeju Schloss Kittsee u Burgenlandu. Riječ je o pokućstvu iz muzejskoga fundusa zagrebačkoga Muzeja, visoke estetske vrijednosti, nastaloga u različitim vremenskim i stilskim epohama. Postav upotpunjuju ukrasni predmeti kojima čovjek uljepšava svoj boravišni prostor. Osim estetske ti predmeti imaju i svoju uporabnu vrijednost. U pripremanju izložbe autori su željeli prikazati specifičnosti iz života pojedinih regija s obzirom na njihove različite kulturne, povijesne i ekonomske uvjete, pa je stoga izostavljena zajednička tipologija eksponata. Prikazan je samo segment iz kulture stanovanja, i to unutrašnje uređenje doma zajedno s njegovom opremom. Izloženo pokućstvo govori o povezanosti umjetnosti i funkcionalnosti, lijepoga i korisnoga. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arthur Miller o politici novca </p>
<p>ZAGREB/MINNEAPOLIS, 15. ožujka</p>
<p> - Kazalište Guthrie u Minneapolisu postavit će za rujan premijeru nove drame Arthura Millera »Resurrection Blues«. David Esbjornson, koji je prije postavio Millerovu dramu »The Ride Down Mt. Morgan«, režirat će i ovu novu satiričnu komediju. »Blues« će biti Millerov prvi kazališni komad od izvedbe »Mr. Peter's Connections« u off Brodway kazalištu Signature prije nekoliko sezona. Predstava »Connections« igrala je u kazalištu Guthrie 1999. godine. »Resurrection Blues« je »odgovor na politiku novca i ekonomije«, izjavio je Esbjornson za St. Paul Pioneer Press. »Mislim da postavlja pitanje da li je već prekasno za naše spasenje«.</p>
<p> Esbjornson i James Houghton, umjetnički direktor kazališta Signature, uputili su Millera na kazalište Guthrie. Govoreći o svojoj novoj predstavi, Miller je prije izjavio: »Moram prvo odlučiti gdje da je napišem, daleko od gužve. New York nije ambijent koji pogoduje stvaralaštvu. Postoji velika napetost zbog tolikog novca koji ovisi o jadnoj maloj predstavi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Habsburški dvor zabranio slobodno zidarstvo</p>
<p>U Martinovićevoj ugarsko-jakobinskoj uroti, habsburška vladajuća kuća suočila se s demokratskom revolucijom i pokušajem stvaranja federativne ugarske republike. Njegova je urota onemogućena sredinom 1794. godine otkrivanjem urotnika i njihovim uhićenjem. Dvadesetoga srpnja 1795. najistaknutijim urotnicima odrubljene su glave </p>
<p>BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>U Austriji i Ugarskoj, carskim dekretom Franza I., bilo je godine 1795. zabranjeno slobodno zidarstvo. Habsburški se dvor uplašio utjecaja Francuske revolucije, naprednih demokratskih snaga koje su se okupljale po ložama. </p>
<p>Austrijska tajna policija je godine 1794. uhitila nekoliko slobodnih zidara koji su bili umiješani u takozvanu ugarsko-hrvatsko-slovačku urotu koju je vodio Ignjat Martinović (1755. - 1795.). Njegov je otac bio Srbin koji je za vrijeme velike seobe Srba (1690.) došao iz Srbije i naselio se u južnoj Ugarskoj. </p>
<p>Kasnije je prešao na katoličku vjeru pa je i sin pohađao škole franjevaca koji su ga zaredili u samostanu u Bači, ali je 1781. istupio iz reda. Otišao je u Bukovinu, upoznao poljskog grofa Ignjata Potockoga i s njim proputovao dio Europe. </p>
<p>Godine 1783. car Josip II. imenovao ga je profesorom prirodnih znanosti na Ivovskoj akademiji. Godine 1791. odlazi u Beč gdje postaje zagovornikom prosvijećenog apsolutista Leopolda II. koji ga postavlja za dvorskog kemičara. </p>
<p>Poslije careve smrti Martinović je pokušavao utjecati na novog cara Franza I., Leopoldova sina. Taj je vodio, za razliku od oca, krajnje reakcionarnu politiku. Ignjat Martinović stupio je u oštru opoziciju i organizirao slobodnozidarsku urotu, poznatu kao jakobinska urota, s namjerom podizanja demokratske revolucije. </p>
<p>Martinović je bio primljen u ložu Feniks kod okruglog stola (1783.); kasnije ga susrećemo u loži Velikodušnost koja je radila prema Draškovićevoj Observanciji. </p>
<p>Tu je među hrvatskim slobodnim zidarima našao sumišljenike za svoje ideje. Njegov suradnik postao je i Ivan Lacković s kojim je dogovorio nacrt novog ustava koji bi sadržavao jamstva buduće sreće i slave naroda. </p>
<p>Za preobrazbu društva osmislio je dva tajna društva: Društvo reformatora trebalo je primiti samo mali broj plemića i bogatijih članova, a cilj mu je bio pretvaranje Ugarske u republiku. Drugo tajno društvo dobilo je naziv Društvo slobode i jednakosti, a bilo je pozvano da pomaže to nastojanje. Plan podizanja revolucije zahtijevao je da oba društva imaju ukupno 200.000 članova. </p>
<p>Tiskana je knjižica »Katekizam ugarskog reformatora« koja govori o čovjeku i građaninu, o sužanjstvu, o kralju i plemstvu. U dodatku su pobrojeni uvjeti za stjecanje slobode. </p>
<p>Na kraju »Katekizma« objavljena je zakletva pri stupanju u društvo. </p>
<p>Komparativna analiza Andersonove »Konstitucije«, Konstitucije Draškovićeva slobodnozidarskog sustava i »Katekizma Društva ugarskih reformatora«, a posebno »Društva slobode i jednakosti«, nedvosmisleno upućuje na to gdje su izvori jakobinskih ideja.</p>
<p>U Martinovićevoj ugarsko-jakobinskoj uroti, habsburška vladajuća kuća suočila se s demokratskom revolucijom i pokušajem stvaranja federativne ugarske republike. Njegova je urota onemogućena sredinom 1794. godine otkrivanjem urotnika i njihovim uhićenjem. </p>
<p>Dvadesetoga srpnja 1795. odrubljene su glave Josipu Hajnoczyju, Ivanu Lackoviću, Franji Szentmarjaju i grofu Szigraju. Ignjat Martinović morao je gledati smrt svojih suradnika - njemu su glavu odrubili posljednjem. Trupla su pokopali tajno tako se nije znalo za njihove grobove.</p>
<p>Jedan od pomilovanih slobodnih zidara, književnik Franjo grof Kazinczy, kasnije je zapisao da su na stratištu, na budimskoj Krvavoj poljani drugi dan osvanule crvene ruže, simboli slobodnozidarskog oproštaja, poštovanja i sjećanja na mrtvu braću. (Godine 1914. iskopani su ostaci petorice smaknutih jakobinaca i slobodnih zidara i svečano pokopani.) </p>
<p>Među simpatizerima Martinovićevih ideja bili su i hrvatski slobodni zidari.</p>
<p> Već spomenuti Ivan pl. Lacković (1754. - 1795.) bio je husarski kapetan. Naučio je strane jezike, čitao Voltairea, napisao pjesmu o opsadi Beograda, a zajedno s Franjom Kazinczyjem objavio prijevod pjesme »Makedonski vitez«, Friderika Trenka, usmjerene protiv Fridricha Velikog. </p>
<p>Godine 1792. bio je član budimske lože Ujedinjenje (Unitas). </p>
<p>Hrvatski slobodni zidar Josip Kralj (1750. - 1795.), upravitelj na državnom dobru u Kutjevu u Slavoniji, osumnjičen za sudjelovanje u Martinovićevoj uroti, ubio se u jednom budimskom svratištu, tako da vlasti nisu mogle otkriti nijednog hrvatskog jakobinca. </p>
<p>Prije smrti napisao je kraću poruku kojom tumači razloge svoga čina: »Slobodan sam živio pa radije kao slobodan umirem, nego da ma i jedan sat budem okovan u lance«.</p>
<p> Josip Kralj bio je godine 1792. član varaždinske lože Dobar savjet. </p>
<p>Danas se zna da je Martinović neposredno ili posredno poznavao i druge osumnjičene hrvatske slobodne zidare i uvukao ih u svoje zamisli o rušenju Habsburške monarhije. </p>
<p>Među njima su bili zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, umirovljeni podžupan Marko Delivuk, bivši krajiški oficir iz Slovenije Siegfried Taufferer, Franjo Bedeković, Vrhovčev tajnik Karel Vukasović, zagrebački nastavnik Ljudevit Marić i drugi. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>I Janica i Ivica u Maksimiru?</p>
<p>Ugođaj na subotnjoj utakmici Dinama i Kamen Ingrada u Maksimiru (15.30 sati), na kojoj će BBB obilježiti svoju 16. godišnjicu, mogli bi upotpuniti i naši skijaški asovi Janica i Ivica Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Dinamovi su se nogometaši u nekoliko navrata prilično mučili protiv Kamen Ingrada, ali momčad iz Velike ove subote neće imati nikakve šanse u Maksimiru. Ovo je sukus razmišljanja unutar maksimirskih »odaja« uoči subotnjeg prvenstvenog okršaja ovih dviju momčadi (15.30 sati), u kojem će dodatni generator Dinamovim igračima biti i Bad Blue Boysi, koji će upravo ove subote proslaviti svoju 16. obljetnicu.</p>
<p> - Ugođaj bi trebali upotpuniti Janica i Ivica Kostelić, koje smo ovom prilikom pozvali u Maksimir. No, oni u to vrijeme imaju određene obaveze prema svojim sponzorima... Ipak, moguće je da i dođu, naglasio je Dinamov govornik Ivan Rotim.</p>
<p> Gledatelji će u subotu na istočnu tribinu moći ući besplatno, BBB su ujedno najavili prigodan program i, kako tvrde u klubu, pripremaju zanimljivu koreografiju.</p>
<p> A može li Kamen Ingrad eventualnim iznenađenjem i uzimanjem bod(ov)a neugodno iznenaditi Maksimir? Ako je suditi prema dosadašnjim ogledima ovih dviju momčadi, takav rasplet doista nije isključen. Istina, u dosadašnja četiri međusobna ogleda Dinamo je pobijedio triput, i to sva tri puta u domaćem Kupu. Prošle sezone je četvrtfinalnim dvobojima bilo 4-0 u Velikoj i 3-2 u Maksimiru, dok je ove sezone u osmini finala u Velikoj bilo 4-1. Ipak, jedini dosadašnji prvenstveni ogled Dinama i Kamen Ingrada, u prvom dijelu aktualne sezone, slavili su Veličani - 1-0. Kamen Ingrad je u međuvremenu promijenio čak trojicu trenera. Sezonu je na klupi počeo Tomislav Radić, nastavio Rajko Magić, a novi trener Vjeran Simunić debitirat će upravo protiv Dinama u Maksimiru. - Teško je reći koliko je ta momčad sada drukčija nego u prvom dijelu sezone kada su nas pobijedili, rekao je Dinamov trener Ilija Lončarević. - Ne znam s kakvim će igračkim kadrom doći u Zagreb. Kamen Ingrad se u svakom slučaju pojačao, ali i mi smo jači i ozbiljniji nego što smo bili tada, da ne govorim o nekim drugim uvjetima koje smo tamo imali... No, nema smisla sada se vraćati na tu temu. Igramo kod kuće, protiv motiviranog protivnika i, naravno, samo nam pobjeda dolazi u obzir.</p>
<p> Još uvijek nije posve jasno s kakvom će se momčadi Dinamo upustiti u lov na subotnju pobjedu. Zapravo, jedina je nepoznanica desna strana obrambenoga reda. Goci Sedloskom još uvijek nije do kraja splasnula oteklina na desnom stopalu, pa neće moći zaigrati protiv Kamen Ingrada. Njegovo će mjesto trebao bi preuzeti Dino Drpić.</p>
<p> - Nemamo ni mjesta ni vremena za opuštanje. Ako hoćemo nastaviti zacrtani plan, ne smijemo kiksati, bez obzira na teškoće kojima smo ovaj tjedan zatrpani. Kamen Ingrad se bori za »goli život«, ništa nije jasno što se tiče ispadanja iz lige i vjerojatno će tako biti praktički do samoga kraja sezone, dodao je Lončarević.</p>
<p> Dinamo bi, dakle, trebao istrčati u sastavu: Butina - Kwedi, Drpić, Smoje, Krznar - Leko, Tomić, Petrović; Marić - Kranjčar, Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibona protiv Zrinjevca bez Mateja Mamića</p>
<p>Derbi 2. kola hrvatskog prvenstva košarkaša također se igra u Trnskom gdje se sastaju Zagreb i Zadar (subota u 18 sati) </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Nakon prilično neuvjerljivog nastupa protiv Zagreba u Trnskom prošlog vikenda, Cibona VIP će u subotu u 20.15 sati imati prigodu popraviti dojam protiv Zrinjevca u drugom kolu Ožujsko lige za prvaka.</p>
<p>Podsjetimo, pomalo iznenađujuće, »vukovi« su protiv objektivno slabijeg protivnika osigurali pobjedu (77-74) tek u posljednjim sekundama, zbog čega je trener Jasmin Repeša bio sasvim opravdano razočaran. </p>
<p>- Iako držim da u posljednjem susretu o tome nije bilo riječi, mi si jednostavno ne smijemo dozvoliti bilo kakvo daljnje podcjenjivanje suparnika. Naši protivnici stvaraju probleme baš u onoj mjeri koliko im mi to dopustimo, stoga svaki ogled treba prihvatiti maksimalno ozbiljno, kazao je Repeša uoči predstojeće utakmice. </p>
<p>Ipak, u sraz protiv Zrinjevca Cibona neće krenuti bez problema. Matej Mamić zasigurno neće nastupiti zbog bolova u listu, koji je, pak, ozlijedio na utakmici protiv Zagreba, Naime, tijekom utakmice u Trnskom, još za prve četvrtine netko ga je od protivničkih igrača nenamjerno udario koljenom.</p>
<p>Što se ostalih utakmica tiče, napomenimo da se derbi kola i ovog vikenda igra u Trnskom gdje se sastaju Zagreb i Zadar (18 sati). Iako su »mravi«, kako smo napomenuli, propustili iznenaditi renomiranog gradskog rivala u prošlom kolu, smatra trener Dražen Anzulović, momčad nije nimalo demoralizirana. Dapače, utakmica protiv protivnika kakvim je Zadar trebala bi dodatno motivirati njegovu momčad na putu do prve pobjede, ali i ponovno privući publiku na tribine.</p>
<p>- U odnosu na Zadar deficitarni smo u skoku i masi. No, ukoliko odigramo čvrsto i agresivno kao protiv Cibone, imamo pravo nadati se povoljnom rezultatu. Na žalost, ponovo ćemo nastupiti bez Damira Miljkovića, koji će možda biti spreman tek za ogled protiv Triglav osiguranja, kaže Anzulović. U ostalim susretima drugog kola Lige za prvaka u Osijeku se sastaju Osijek i Triglav osiguranje (20 sati), dok će u Splitu na parket u isto vrijeme izaći Split Croatia osiguranje i Dona.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Montmontaža traži pobjedu</p>
<p>Visoka pobjeda na Velebnom donijela je Gospićankama psihološku prednost, jer će u Zagreb putovati rasterećenije i pune samopouzdanja</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Košarkašice Gospić Inera iskoristile su prednost domaćeg terena i povele protiv Montmontaže 1-0 u finalu prvenstva Hrvatske. Gospićanke su to učinile vrlo uvjerljivo pobijedivši Zagrepčanke 78-53. </p>
<p>Visoka pobjeda na Velebnom donijela je Gospićankama psihološku prednost, jer će u Zagreb putovati rasterećenije i pune samopouzdanja. Druga utakmica finala prvenstva Hrvatske u subotu (Kutija šibica, 18 sati) pravi je ispit za košarkašice Montmontaže. U tri dana igračice trenera Deana Nemeca morat će pronaći igru protiv raspoloženih Mirjane Tabak, Jasenke Marohnić i Bjeloruskinje Tatjane Lavets koja je s tri trice iznenadila »montažerke« u prvoj utakmici. U korist djevojaka s Trešnjevke ide činjenica da Gospićanke ove sezone još niti jednom nisu pobijedile u Kutiji šibica. Dodajmo da se Montmontaža ove sezone već jednom uspjela brzo oporaviti nakon poraza protiv Šibenika u Kupu. Drugi dan »zelene« su slavile s 28 poena prednosti. - U četvrtak smo odgledali snimku utakmice, vidjeli smo gdje su bile greške. Moramo odigrati daleko agresivnije u reketu. U prvoj utakmici nismo koristili visinsku prednost i to moramo popraviti, kazao je trener Montmontaže Dean Nemec. - Problem je što se ozlijedila Milijana Maganjić i vidjet ćemo koliko će moći igrati. No to svakako nije odlučujuće. Presudna je motivacija kojom ćemo ući u utakmicu. Moramo se nametnuti i odigrati koncentrirano, zaključio je Dean Nemec.</p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marović zamijenio Vuškovića</p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - Ante Marović, dojučerašnji pomoćnik Mladenu Vuškoviću, vodit će košarkaše Splita CO u drugom kolu Lige za prvaka protiv Dona-Dubrave (subota, 20 sati). </p>
<p>Splićani su uzdrmani, što zbog nekoliko neočekivanih poraza, što zbog odlaska trenera Vuškovića, a pobjeda im je imperativ. Poraz bi produbio krizu, a i izgubio bi se korak u utrci za mjesta koje vode u doigravanje. Splićani su do utakmice s Donom odradili pet treninga bez Vuškovića, a atmosferu u svlačionici »žutih« približio nam je Marović: </p>
<p>- Momčad je puna radnog elana, zadovoljan sam radom na trenigu. Bilo je najvažnije razdrmati, probuditi momčad. Očekuje nas teška utakmica, momčad iz Dubrave je dobro utrenirana i nije ih lako slomiti. Treba uložiti puno energije da bi ih se pobijedilo. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Momčad u drugom planu zbog nesloge u upravi </p>
<p>Bodovni zaostatak za Zagrebom, pak, u drugi plan baca prvenstvo, a potencira se usaglašavanje stavova u upravi kluba. Trenera Slavena Bilića u VInkovcima zanima samo pobjeda... </p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - Otkad je preuzeo dužnost trenera Hajduka Slaven Bilić je govorio kako sebe ne vidi na klupi nakon ove sezone, stoga se samo po sebi otvara pitanje o njegovom nasljedniku.</p>
<p> Bodovni zaostatak za Zagrebom, pak, u drugi plan baca prvenstvo, a potencira se usaglašavanje stavova u upravi kluba. Odnosno, želi se raspodjelom posla izbjeći križanja kompentencija. Nezadovoljstva ima, osjeća se po hodnicima, ali za sada se nude pomirljivi tonovi i pozivi na razboritost.</p>
<p> Uglavnom, izgleda da se u klubu uprava više bavi sama sobom nego bodovnim bitkama i momčadi, a samo mir poljudskim hodnicima daje nadu da će igre u nastavku prvenstvu zadovoljiti ukus zahtjevnih navijača. Ako su nogometaši Hajduka već daleko od Zagreba barem da osvoje drugo mjesto i nadvise Dinamo na Poljudu i tako najave novo prvenstvo, razmišljaju neki. </p>
<p> Bilić se ne želi upuštati u licitiranja oko novog trenera, ali je izvjesno da bi njegov nasljednik trebao biti Ivan Pudar, sada njegov pomoćnik. Oko Pudara bi se, naime, mogao postići konsenzus. Bilić je samo istakao: </p>
<p>- Od prvog dana kada sam preuzeo momčad nagađa se tko će biti novi trener, tko će me smijeniti. Ja se puno ne obazirem na te šriče, jer ako bih razmišljao i bavio se time poludio bih. Već odavno sam oglušio na ovakva pisanja. Trener sam Hajduka, ne razmišljam ni o prethodnicima ni nasljednicima, a niti dajem povoda da se tako piše. U nedjelju »majstora s mora« očekuje možda i najteže gostovanje ovog proljeća protiv Cibalije u Vinkovcima. Vinkovčani su u četiri utakmice ovog proljeća osvojili osam bodova i snažno grabe prema ostanku u društvu najboljih. </p>
<p>- Cibalija je momčad u zaletu, rezultatima ovog proljeća ugodno je iznenadila. Uz sav respekt prema Cibaliji zanima me samo pobjeda. Miše zbog ozljede nije trenirao dva dana, ali mislim da će nastupiti u nedjelju. Miše i Štimac kao da su sijamski blizanci, kada zaboli jednog zaboli i drugog, kaže Bilić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević pod suspenzijom do daljnjeg </p>
<p>Disciplinski sudac Prve HNL Krešimir Vlajčević odlučio pričekati Blaževićev najavljen video-zapis o spornom trenutku navodnog udaranja glavom suca Novaka, pa će tek onda odlučiti o kazni </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - I u subotu u Čakovcu Miroslav Blažević neće moći voditi Osijek s klupe nego će komande izricati putem mobitela. To drugim riječima znači da mu suspenzija ostaje na snazi najkraće do polovine idućeg tjedna kad bi Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac Prve HNL, trebao raspolagati svim relevantnim dokazima. Posebno onim koji nudi Blažević u vidu privatnog video-zapisa, kojeg mu je obećao jedan gledatelj, nakon čega bi slučaj trebao biti okončan.</p>
<p>Vlajčević je imao dobru namjeru već u petak 15. ožujka skončati slučaj u kojemu, kao u rašomonijadi, strše dvije istine o istom događaju. S jedne ga strane sa svojom tužbom, i svjedocima pritišće Ivan Novak, glavni sudac utakmice Dinamo - Osijek. Ni Novak, niti njegovi svjedoci, a to su preostala tri suca spomenute utakmice, nisu na suočenju u četvrtak ni za milimetar odstupili od njihove istine da je Blažević glavom u glavu udario Novaka. Ili je, u najmanju ruku, fingirao udarac u lice suca Novaka. S tim u svezi Novak je u petak, kao što je i najavio, Vlajčeviću priložio bolničku potvrdu o pružanoj lječničkoj pomoći zbog nastale ozljede iz spornog trenutka.</p>
<p>No, Vlajčević, iako je imao elemente da temeljem Novakovih dokaza uobliči predodžbu spomenutom događaju, pa onda kako je najavio i odmjeri kaznu već u petak, odlučio je pričekati. Zapravo, Blaževiću priskrbiti prigodu za dodatni dokaz, a to je najavljeni video-zapis. Učinio je to s jedne strane djelimice stoga što su pri suočenju u četvrtak četiri osobe različitih profila (od čega dvije osobno sasvim nezainteresirane, osim kad je istina u pitanju), tvrdile da nikakvog udarca nije bilo. Nego da se sve svelo na bogati verbalni Blaževićev folklor, što ipak sa sobom nosi drugačiju kvalifikaciju djela. Samim time i drugačiju kaznu, u načelu - novčanu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ćiro: »Nikad mi nije bilo teže«</p>
<p>Miroslav Blažević respektira subotnjeg suparnika, ali vjeruje i u uočeni početak stvaranja kontura kvalitetne momčadi »bijelo-plavih« </p>
<p>OSIJEK, 15. ožujka</p>
<p> - Nakon što je, kao trener Osijeka, u prve dvije prvoligaške utakmice osjetio gorčinu poraza, Miroslav Blažević priznao je u petak pred novinarima:</p>
<p>- Nikad mi nije bilo teže u trenerskoj karijeri!</p>
<p>Nije nas morao previše uvjeravati da je sasvim iskren. »Bijelo-plavi« ove godine još nisu ni za mrvicu podebljali bodovni saldo, a s mizernih 20 »točkica« spustili su se na samo dno, trenutno su pretposljednji, pa ih do kraja očekuje bukvalno ogorčena bitka za opstanak u Prvoj hrvatskoj ligi.</p>
<p>- Novo iskušenje očekuje nas u subotu na »vrućem« terenu u Čakovcu i protiv suparnika kojeg iznimno respeketiram, kaže Blažević, najavljujući pritom bespoštednu bitku »u kvalifikacijskom procesu« jer će i domaćin, u slučaju neuspjeha, doći u nezavidnu situaciju.</p>
<p>Ipak, Ćiro najavljuje bolje dane osječkog prvoligaša:</p>
<p>- Veći sam optimist nego prije samo nekoliko dana. Čini mi se, da je momčad počela poprimati konture koje su preduvjet osiguranja onoga što uvijek tražim - igru. Samo se kroz to, dakle vlastitom koncepcijom, mogu očekivati i pozitivni rezultati u kontinuitetu. Priznajem da sam u tom nastojanju i nervozan, ali moji igrači me razumiju budući da uvijek tražim što brže usvajanje mojih zahtjeva.</p>
<p>Tijekom tjedna, dvije momčadi Osijeka održale su dvije trening-utakmice s drugoligašima, u Satnici s Valpovka Satnicom (kombinirano sa županijskim ligašem) 4-1 i u Gradskom vrtu s Metalcem 3-1.</p>
<p>Ćiro je okupiran, jer uvijek ponavlja da ga zanima samo »prva slijedeća etapa«, isključivo utakmicom protiv Čakovca. Štoviše, sa suradnicima Vladom Bilićem i Miroslavom Žitnjakom, gotovo je sasvim skovao plan za početak »projekta spašavanja«.</p>
<p>- Težimo stvaranju jake momčad, koja mora imati kvalitetu i na klupi. Svi koji su u pričuvi moraju svakog trenutka utrčati na teren, a da to ne donese dramatične padove u načinu i kakvoći igre. Tako će u Čakovcu na klupu preseliti Josip Balatinac i Vasko Božinovski. Ovaj potonji, ipak, mogao bi biti u početnoj jedanaestorici utvrdi li se da je ozljeda Mate Neretljaka (protiv Varaždinaca zadobio je jak udarac u jagodičnu kost, pa mu lice »krasi šljiva«!) takve prirode da ne može nastupiti. </p>
<p>U Čakovcu će, dakle, Osijek igrati u sastavu: Galinović, Radics, Vuica, Neretljak (Božinovski), Vuković, Brkić, Grnja, Pavličić, Beširević, Jukić i Mitu. Na klupi će, uz Božinovskog (?), biti Malovan, Hodonj, Mikulić, Celišćak, Alajbeg i Balatinac. Osječane će na čakovečkom stadonu bodriti i pedesetak navijača, koji će otputovati u subotu posebnim autobusom. Momčad je, inače, krenula na put još u petak poslije ručka, bit će smještena u hotelu »Park«, a u Čakovcu je planirala održati i trening.</p>
<p>Trener Blažević, pak, još je pod dojmom sablažnjive prošlotjedne emisije SIV-a, kad je hrvatskoj javnosti, u stvari, prikazan kao prostak. Baš o je jedan od razloga, uz sve češće spominjanje njegova imena u kontekstu odlaska u Hajduk, što je odbio upućeni poziv za prisustvovanje subotnjoj »Biloj noći« splitskog prvoligaša u hotelu »Termia« u Bizovcu. </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Katalinić: Idemo pobijediti</p>
<p>Za Zadar me vežu lijepe uspomene, ali u poslu kojim se bavimo nema milosti niti ikakve sentimentalnosti, kaže trener Rijeke Ivan Katalinić </p>
<p>RIJEKA, 15. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Rijeke u subotu će gostovati u zadarskim Stanovima gdje ih dočekuje jedna od momčadi koja se grčevito bori za očuvanje prvoligaškog statusa. Nakon dva uspjeha i dvije pobjede u posljednjim kolima, u Slavonskom Brodu i kod kuće protiv TŠK-a, nogometaši trenera Katalinića nadaju se da će u Zadru biti u stilu one poznate - »Treća sreća« i da će uspjeti ostvariti i treći pozitivni rezultat. </p>
<p>Zadrani su prošle jeseni na Kantridi odigrali neriješeno (1-1) i dužnici su »bijelima«, koji </p>
<p>rasterećeni svih briga vjeruju da će uspjeti nastaviti seriju pozitivnih rezultata. </p>
<p>Jedan do najstarijih i najpozdanijih u redovima »bijelih«, vratar Đoni Tafra, uoči puta u Zadra kaže:</p>
<p>- Najvažniji je pristup. Ako odigramo maksimalno ozbiljno, koncentrirano i angažirano, onda sam uvjeren u uspjeh i pozitivan rezultat. Osobno mislim da nismo prokockali sve šanse za četvrtu poziciju na kraju prvenstva i eventualnim dobrim rezultatom naše bi šanse do kraja prvenstva bile realne, rekao je Tafra</p>
<p>Za razliku od »bijelih«, Zadranima je svaka naredna utakmica kvalifikacijska i svaki drugi rezultat osim pobjede i tri boda bio bi veliki neuspjeh.</p>
<p>- Sigurno je da nam neće biti lako. Zadrani su nam ove jeseni na Kantridi bod uzeli više slučajno nego dobrom igrom, a ja se nadam da ćemo im se uspjeti revanširati na isti način, a uz malo sreće vjerujem u naš potpuni uspjeh, napominje vratar Rijeke. </p>
<p>Ako je suditi po tradiciji, Riječani su ove sezone već dva puta igrali u Stanovima, oba puta su uvjerljivo poraženi i to na početku prvenstva protiv Hajduka (4-1), te u prijateljskom susretu protiv Zadrana (3-0). </p>
<p>- U Zadar idem pobijediti, kategorično je rekao trener »bijelih« Ivan Katalinić, </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>NS Jugoslavije zaustavio proizvodnju dresova </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Iz Beograda stižu zanimljive vijesti. Jugoslavija više ne postoji, nova država zove se Srbija i Crna Gora. Ova tek naizgled administrativna promjena nosi u sebi mnoge druge promjene, pa tako i u sportu, dakako i nogometu. </p>
<p>Iz Nogometnog saveza Jugoslavije (NSJ) dopire informacija koja svjedoči s kakvim se promjenama sve moraju suočiti u Beogradu.</p>
<p>Naime, NSJ je zaustavio proizvodnju dresova reprezentacije Jugoslavije upravo iz razloga što će se morati mijenjati i grb Saveza, kao i natpis na dresu. Umjesto Jugoslavije dresovi moraju biti s novim natpisom - Srbija i Crna Gora. </p>
<p>- Moramo sačekati s proizvodnjom novh dresova, naravno. Ne znamo koliko ćemo još dugo i hoćemo li uopće više nositi natpis Jugoslavija na našim dresovima. Zacijelo će se uz ime države mijenjati i grb našeg Saveza, rekao je predsjednik još uvijek Nogometnog saveza Jugoslavije, Nebojša Leković.</p>
<p>- Nadam se da nam političari neće otežavati sve ove promjene i da sport u ovoj državi neće voditi samo jedna čovjek. Sprot je u ovoj zemlji uvijek bio najprofitabilnija djelatnost i bila bi velika katastrofa ako bi se uništio. Ove promjene mogu doprinjeti uništenju sporta, moram pametno reagirati, veli još Leković. </p>
<p>Mnogi pritom u Srbiji i Crnoj Gori postavljaju pitanje hoće li u skoroj budućnosti nogometaši Srbije i Crne Gore nastupati odvojeno ili zajedno. </p>
<p>- Osobno se nadam da će nogometna reprezentacija ostati zajednička, kazat će još Leković, znajući vjerojatno da se i suprotna varijanta može u bliskoj budućnosti očekivati. Znajući vjerojatno za amandman na sporazumu o zajedničkoj državi koji kaže da se nakon tri godine ove dvije republike mogu odvojiti jedna od druge. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Apsolutni trijumf Kostelićevih</p>
<p>Zbog nastupa naših prvaka Ivice i Janice, te njihovih vožnji »pod ručnom«, pregršt FIS bodova zaradili i ostali naši mladi skijaši </p>
<p>INNERKREMS (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 15. ožujka</p>
<p> - Slalomskim pobjedama Ivice i Janice Kostelić završilo je trodnevno Otvoreno skijaško prvenstvo Hrvatske koje se održavalo u austrijskom Innerkremsu. Ovo je natjecanje završilo s tri Janičine pobjede (superveleslalom, veleslalom i slalom) i dvije Ivičine pobjede (veleslalom i slalom), no oboje su u sve tri discipline osvojili naslov hrvatskih prvaka. </p>
<p>- Jako sam zadovoljan s ovom sezonom i kako je završila. I Ivica i Janica su završili bez ozljeda, što nam je najbitnije, kratko je rekao Ante Kostelić. </p>
<p>I Ivica i Janica su u slalomu skijali koliko im je trebalo za pobjedu, čime su napravili uslugu svojim kolegama iz reprezentacije. Naime, zbog njihovih nastupa u ovim utrkama koje se boduju za FIS listu, koeficijent utrke je bio dobar, a kako razlika između njih, pobjednika, i ostalih naših reprezentativaca nije velika, naši su mladi skijaši dobili lijepe FIS bodove.</p>
<p>Janica je zbog toga prvi put na ovim utrkama prvi »lauf« završila na drugom mjestu, iza Austrijanke Truppe. No, razlika je bila samo sedam stotinki sekunde, pa Janici nije bio nikakav problem na kraju pobijediti.</p>
<p>- Staza je bila puna rupa, bilo je strašno. No, nije ovo Svjetski kup, išla sam koliko je trebalo, rekla je Janica kroz smijeh.</p>
<p>Ivica je, pak, bio uvjerljivi u prvoj vožnji, imao je čak sekundu i 25 stotinki prednosti.</p>
<p> - Sporije od ovog nisam mogao ići, rekao je Ivica nakon prve vožnje. U drugoj je vožnji Ivica imao drugo vrijeme, bio je malo sporiji od Japanca Yusukija.</p>
<p>- Ivo, oderal te Japanac, uzviknula je Janica bratu kad joj je rekao da je imao drugo vrijeme.</p>
<p>U redovima naše vrste dobro raspoloženje bukti. Svi se vesele odlasku kući, Nika Fleiss, treća u slalomu, je rekla kako jedva čeka da se malo naspava. Ove su slalomske utrke bile malo slabije, jer nije bilo Slovenaca i jačih Austrijanaca koji su u petak vozili slalom u Kranjskoj Gori. No, zato su priliku dobili naši »simpići« koji su skupili bodove. U konkurenciji skijaša najbolji je bio Natko Zrnčić-Dim, drugi slalomaš Hrvatske, a 31. u utrci, Ivan Ratkić je bio 34., Ivan Vučinić 37., a Silvije Štefančić je bio 43. od 45 skijaša koji su završili obje slalomske vožnje. </p>
<p>U konkurenciji skijašica, 17-godišnja Samoborka Nika je bila treća, a dvije godine mlađa Ana Jelušić je na kraju bila 16. No, jako je zadovoljna, jer je za Janicom zaostala pet sekundi i 89 stotinki, što joj je donijelo 40 FIS bodova.</p>
<p> • Rezultati slaloma, skijašice: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1:48.90, 2. Karin Truppe (Aut) 1:48.95, 3. NIKA FLEISS (HRV) 1:49.81, 4. Eva Walkner (Aut) 1:50.82, 5. Veronika Zuzulova (Slk) 1:50.93... 16. ANA JELUŠIĆ (HRV) 1:54.79... za naslov prvakinje Hrvatske u slalomu: 1. Janica Kostelić 1:48.90, 2. Nika Fleiss 1:49.81, 3. Ana Jelušić 1:54.79...</p>
<p>skijaši: 1. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 1:47.20, 2. Noel Baxter (VB) 1:49.36, 3. Yasuhiro Ikuta (Jap) 1:49.70, 4. Ondrej Bank (Češ) 1:49.90, 5. Michal Kalwa (Polj) 1:50.11... 31. NATKO ZRNČI-DIM (HRV) 2:00.15... 34. IVAN RATKIĆ (HRV) 2:00.54... 37. IVAN VUČINIĆ (HRV) 2:01.04... 43. SILVIJE ŠTEFANČIĆ (HRV) 2:10.15...</p>
<p> za naslov prvaka Hrvatske u slalomu: 1. Ivica Kostelić 1:47.20, 2. Natko Zrnčić-Dim 2:00.15, 3. Ivan Ratkić 2:00.54, 4. Ivan Vučinić 2:01.04, 5. Silvije Štefančić 2:10.15...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Janica u novinarskim vodama </p>
<p>Trostruka olimpijska pobjednica se okušala i kao novinarka. Nakon hrvatskog prvenstva, a prije puta u Zagreb, čitateljima Vjesnika je napisala: »Pa ljudi moji je li to moguće, nevjerojatno, dragi gledatelji, pardon, čitatelji.</p>
<p> Dakle, dobila sam i tu čast da pišem za novine. Nije baš da mi ide, zapravo nikak' mi ne ide, al' eto, tek tol'ko da ne velim da je našim novinarima lako kad pišu o nama i bore se da dobiju našu izjavu.</p>
<p> Što se tiče frajera na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Innerkremsu i nije bilo baš nekih 'komada', ali ipak mogli smo malo napasati naše ženske oči, jer ipak naše tekme tj. ženske tekme su uglavnom uvijek odvojene od muških, pa moš' samo zurit u babe. Bilo je to ukratko od mene, aj' bok, sad moram na proglašenje. I molim vas da ipak previše ne popljujete ovaj moj jadnički tekst. Živil!« </p>
<p> Dodajmo da je Janica na proglašenju kao poklon dobila glačalo. »Je, da mogu peglati, ha, ha«, nasmijala se Janica.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Podli napad na Janičinu sportsku čast </p>
<p>Ljubomora i jal su ružne osobine, pogotovo kad su toliko niske i javne. A još je ružnije što takvo što dolazi iz Austrije, koja je gotovo drugi dom obitelji Kostelić </p>
<p>INNERKREMS, 15. ožujka (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> - Mnogo su prašine podigle jedne austrijske novine koje su prije nekoliko dana pisale kako je otkrivena dopingirana alpska skijašica na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju, jedna od medaljašica u olimpijskom veleslalomu. </p>
<p>Neki su čak između redaka ustvrdili da se radi o najuglednijoj alpinki Igara, a to je, naravno, Janica Kostelić.</p>
<p> Ta je priča, treba li naglašavati, krenula iz austrijskih krugova. </p>
<p>U redovima naše skijaške reprezentacije to nitko ne želi komentirati, jer se radi isključivo o zločestoći austrijskih novina. </p>
<p>Naime, da se bilo što dogodilo, to bi se već znalo, jer su Igre završile prije tri tjedna, a dosad nitko iz službenih krugova nije ni na koji način doveo u pitanje Janičinu sportsku čast.</p>
<p> Zbog toga se naša skijaška vrsta uopće ne želi osvrtati na podle insinuacije. </p>
<p>Ljubomora i jal su ružne osobine, pogotovo kad su toliko niske i javne. A još je ružnije što takvo što dolazi iz Austrije, koja je gotovo drugi dom obitelji Kostelić.</p>
<p> Gradonačelnik Innerkremsa je i sam priznao koliko su Kostelići pridonijeli povećanju turizma u Innerkremsu i okolici, jer svatko želi vidjeti i iskušati staze na kojima Kostelići kuju svoja odličja.</p>
<p> No, Austrijancima je lakše čeprkati po tuđem dvorištu nego počistiti svoje. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Uhićen Momčilo Perišić </p>
<p>BEOGRAD/ZADAR, 15. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenska vojna policija uhitila je u petak potpredsjednika srbijanske vlade i bivšeg zapovjednika glavnog stožera jugoslavenske vojske Momčila Perišića zajedno s američkim diplomatom Johnom Davidom Neighborom, vojnim časnikom Miodragom Sekulićem i civilom Vladimirom Vlajkovićem. Perišić je pritvoren zbog optužbe da je američkom diplomati navodno ustupio dokumente koji dodatno optužuju Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. State Department je priopćio »da je zgrožen uhićenjem«, a američki veleposlanik William Montgomery izjavio je da će uhićenje ugroziti odnose dvije zemlje. Srbijanski premijer Zoran Đinđić, koji je događaj nazvao »prvorazrednim skandalom«.</p>
<p>State department potvrdio je da je američki diplomat nakon 15 sati ispitivanja pušten. SAD je Jugoslavenskoj i srbijanskoj vladi, uključujući i Predsjednika uputila oštar protest. »Oštro prosvjedujemo zbog akcije vojnih vlasti. Zabrinuti smo zbog mogućnosti da je riječ o potezu usmjerenom protiv legalno izzabrane civilne vlasti«, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. </p>
<p>U zajedničkoj izjavi Srbijanske i Jugoslavenske vlade, navodi AP, stoji da Perišićevo uhićenje »šteti ugledu države«. </p>
<p>Perišić, predsjednik Pokreta za demokratsku Srbiju (PDS), jedne od 18 stranaka koje čine DOS, bio je zapovjednik jugoslavenskoga glavnog stožera do 1988., a potpredsjednikom srbijanske vlade imenovan je u siječnju 2001. Perišić je i zastupnik u saveznom parlamentu i štiti ga imunitet, ali ne u slučaju da je za navodno izvršeno djelo zapriječena kazna zatvora veća od pet godina. Prije četiri godine Perišić je na Županijskom sudu u Zadru u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila počinjenog u Zadru 1991. godine. U vrijeme kad su počinjena zlodjela za koja se tereti, Perišić je obnašao dužnost zapovjednika Artiljerijskoga školskog centra u Zemuniku. Potom je, tijekom rata, bio premješten u istočnu Hercegovinu za zapovjednika Bilećkoga korpusa, gdje je zapovijedao napadima na Mostar. Dosje na temelju kojega je donesena presuda zadarskog Županijskog suda, upotpunjen je optužbama zbog razaranja još nekoliko hrvatskih gradova od Dubrovnika do Vukovara te je poslan u Haag još 30. srpnja 1999. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Češka otvara dosjee bivše tajne policije</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Češki predsjednik Vaclav Havel stavio je svoj potpis na Zakon o objavljivanju dosjea češke komunističke tajne policije (StB), nakon što je taj zakon prije mjesec dana usvojio parlament, a prije nekoliko dana i Senat. Prema tom zakonu, bit će objavljeni svi dosjei StB-a osim onih, koji bi mogli ugroziti živote ljudi ili sigurnost države, o čemu će odlučivati parlamentarna komisija, te dosjea o strancima, što se prvenstveno odnosi na Slovake, koji sada žive u posebnoj državi. Zakon će omogućiti ne samo objavljivanje praćenih osoba već i popis suradnika StB-a, a uvid u njih imat će svi češki građani i stranci koji imaju češko državljanstvo, stariji od 18 godina (dosad je svaki građanin mogao dobiti uvid samo u svoj dosje). Zakon bi trebao stupiti na snagu već u proljeće, a ministarstva obrane i unutarnjih poslova dobila su rok od godinu dana da dosjee izdaju kao tiskovinu i objave na Internetu. Havel je potpisao taj zakon iako je svjestan da on u sebi skriva i mnoge opasnosti na koje su upozoravali protivnici objavljivanja dosjea. »Pošao sam od stajališta da je pravda važnija od svega ostaloga«, objasnio je Havel svoju odluku, kojom je ujedno objavio vlastiti dosje što ga je o njemu vodio StB. Havel je bio svjestan i da mnoge informacije o bivšim disidentima, koje su vodili pripadnici StB-a, mogu doći u ruke tiska i tako postati oružje u predizbornoj kampanji. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srbija i Crna Gora - labava unija, konfederacija ili »Solanina alkemija«</p>
<p>Vladan Batić je upozorio da je krajnje vrijeme da Srbija konačno od »Srbijice« postane samostalna država, a da Srbi ne bi smjeli postati »europski Kurdi« / Čelnici kosovskih Srba su zabrinuti jer ocjenjuju da rezolucija UN-a 244 veže Kosovo isključivo za SRJ pa bi je sada trebalo »redefinirati«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Popriličnim rasponom oprečnih komentara dočekan je u Beogradu i Podgorici sporazum o novoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. U redovima vlasti i među oporbom ima otvorenog razočaranja, umjerenog zadovoljstva, prijetnji rušenjem vlasti, zluradih opaski o »Solaninoj alkemiji« i o »dvije pSrolunezavisne države«, pa i teških riječi kako je stvorena labava unija kakva ne postoji ni u međunarodnoj teoriji niti u praksi. Ti komentari, međutim, nisu neočekivani, a još manje šokantni ako se imaju u vidu ranije pozicije involviranih političkih čimbenika kao i činjenica da su detalji višemjesečnih pregovora držani u relativnoj tajnosti. </p>
<p>Slikovit je bio srbijanski ministar pravosuđa i čelnik demokršćana Vladan Batić koji je upozorio da je krajnje vrijeme da Srbija konačno od »Srbijice« postane samostalna država, a da Srbi ne bi smjeli postati »europski Kurdi«. Ni Miloševićevi socijalisti nisu oduševljeni i 14. ožujka za njih je »najsramniji datum u povijesti srpskog naroda«. Najdrastičniji odmak od ranije političke pozicije učinila je DSS, inače nekad dosljedni borac protiv svake Jugoslavije, kojoj je, zajedno s predsjednikom Vojislav Koštunicom, sada najvažnije da je »sačuvana država i zaustavljen desetljetni proces dezintegracije i promjena granica na prostoru bivše Jugoslavije«.</p>
<p>Iskren je više od ostalih bio potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus, sve u vezi s odredbom da dvije države i dalje imaju dvije valute i dvojni carinski sustav: »Konfederaciju imamo danas, a konfederacija će ostati i sutra«. Otkrio je i jednu od mogućih cijena zbog koje je sve napravljeno, a to je rok od godinu dana za priključenje Sporazumu o stabiliziaciji i pridruživanju. Da ne bi izgledalo kako su sve (tri) strane potpisnice isključivo na dobitku, Labus je podsjetio na obveze, odgovornost i sankcije - ako jedna od republika ne pridonese harmonizaciji odnosa, »nikad neće postati članicom EU«. </p>
<p>Srbijanski premijer Zoran Đinđić pokušao je ukazati na pragmatiku nove formule: savezna će administracija biti svedena na petinu sadašnje odnosno na 2000 zaposlenika, svatko će imati svoju lisnicu u svome džepu i precizno definiran dio odvajati u zajedničku blagajnu. </p>
<p>O mogućem budućem statusu Kosova ima kontroverznih tumačenja. Srbijanski izvori tvrde da, dođe li do razlaza Srbije i Crne Gore nakon probnog roka od tri godine, po pravu sukcesije Kosovo spada u ingerenciju Srbije. Izvori UNMIK-a u Prištini govore da se tri godine ništa neće odlučivati o statusu Kosova čija je sudbina ionako u rukama UN-a, a čelnici kosovskih Srba su zabrinuti jer je ocjenjuju da rezolucija UN-a 244 veže Kosovo isključivo za SRJ pa bi je sada trebalo »redefinirati«. </p>
<p>Kosovski su čelnici, baš kao i države u okruženju, pozdravili srbijansko-crnogorski dogovor. U uvodniku lista Koha ditore, Veton Surroi kaže da je Kosovo na dobitku jer sporazumom umire iluzija zajedničke države, ali upozorava da potpisom tog dokumenta za Kosovo nisu prestale opasnosti jer postoji velika mogućnost za povećavanje srpskih ambicija za stvaranje većeg teritorija prije isteka trogodišnjeg roka sporazuma. Dnevnik Zeri ide korak dalje i piše da je premijer Đinđić rekao da pristaje na nezavisnost Kosova, ali da traži pripajanje sjevernog dijela Kosova novoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana prokomentirao je kako sporazum, čiji je supotpisnik, nadilazi državu Srbije i Crne i odnosi se na stanovnike Balkana, ali i dodao da neće imati zakonske posljedice na proces na Kosovu pod kontrolom UN-a. </p>
<p>U Podgorici su duhovi uzburkani. Prema vijestima iz beogradskih medija, crnogorski će liberali uskratiti podršku manjinskoj vladi koju su pružali temeljem postizbornog dogovora o održavanju referenduma u prvoj polovici godine. Na rubu takve odluke navodno je i SDP, koalicijski partner DPS-a. Podgorički analitičari tvrde da će Đukanović morati položiti račune svojim političkim partnerima i snositi posljedice zbog potpisivanja sporazuma jer se poslije svih obećanja o nezavisnosti i zatezanja oko međunarodnog priznanja sada »sve svelo na to hoće li carine biti u Podgorici ili u Beogradu«. Otvorenom se ostavlja mogućnost da postoje razlozi koji su izvan političke sfere i koji se možda tiču Đukanovićeve prošlosti, a »možda su i veće ucjene bile u pitanju«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prosvjedi u Podgorici</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Ispred sjedišta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u središtu Podgorice okupilo se u petak u podne pedesetak građana koji su prosvjedovali zbog sporazuma o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Đukanović je u Španjolskoj gdje mu je, zajedno s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, dogovoren susret s liderima EU tijekom summita u Barceloni. Građani nose transparente s porukom »Milo ostani u Španjolskoj, ništa nam ne trebaš«, a na jednome se u ironičnom kontekstu spominje »rotirajuća stolica Srbije i Crne Gore i UN«. Nije poznato tko je organizator protesta, javio je beogradski radio B92.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ashdown: Upozorio sam Miloševića da može biti optužen</p>
<p>DEN HAAG/ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Britanski političar Paddy Ashdown posvjedočio je u petak u Haagu kako je prije više od tri godine upozorio bivšega jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića da će biti optužen za ratne zločine pred Haaškim sudom ako se nastavi masovni progon albanskog stanovništva na Kosovu. </p>
<p>»Tad sam Vas upozorio - ako nastavite poduzimati te korake - da ćete završiti pred ovim sudom i, evo, sad ste tu«, kazao je Ashdown Miloševiću na suđenju koje se protiv bivšega jugoslavenskog predsjednika vodi za zločine na Kosovu, Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Ashdown je opisao kako je 29. rujna 1998. tijekom sastanka u Beogradu upozorio Miloševića da su akcije koje su jugoslavenske vojne snage poduzimale na Kosovu protiv civila bile »neselektivne, kaznene i smišljene da prognaju stanovništvo«, te da su bile vojno potpuno neopravdane, štetne za ugled Srba i potpuno kontraproduktivne. Pritom je Miloševiću citirao međunarodne dokumente, poput Statuta Haaškog suda i Ženevskih konvencija koje su bile povrijeđene djelovanjem vojnih snaga na Kosovu.</p>
<p>Ashdown se sastao s Miloševićem, nakon višednevnog obilaska Kosova, kako bi mu predao pismo britanskog premijera Tonyja Blaira u kojem se izražava duboka zabrinutost Velike Britanije zbog pogoršanja stanja na Kosovu, te neprihvatljivih posljedica prekomjerne upotrebe sile nad civilima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. To je pismo haaško tužiteljstvo uvelo kao dokaz.</p>
<p>I Blairovim pismom i Ashdownovim svjedočenjem o usmenom upozorenju Miloševiću, tužiteljstvo želi pokazati da je bivši jugoslavenski predsjednik bio upozoren da se čine teške povrede međunarodnog prava iz čega proizlazi njegova obveza da ih spriječi, odnosno krivična odgovornost ako to propusti učiniti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zbog Iraka Rusija neće istupiti iz antiterorističke koalicije</p>
<p>Igor Ivanov tvrdi da je Moskva za likvidaciju cjelokupnog iračkog oružja za masovno uništavanje, ali i da još ima šansi da se spor s Bagdadom riješi političkim putem, a ne silom</p>
<p>MOSKVA, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zbog najavljene vojne operacije protiv režima Saddama Husseina u Iraku, Rusija neće istupiti iz zapadne antiterorističke koalicije. Tu izjavu kojom Kremlj ublažava svoje protivljenje vojnom udaru na Irak, odnosno faktički prestaje čvrsto štititi režim Saddama Husseina, dao je u petak u londonskom The Timesu ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov.</p>
<p>»Rusija nije suglasna s vojnim planom SAD i Velike Britanije protiv Iraka. Nadamo se da London i Washington neće opet napraviti takvu grešku koja bi uz to nanijela i ozbiljan udarac međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji.</p>
<p>Međutim naše sudjelovanje u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji nije poklon nekoj ili nekim državama, jer sudjelovanje Rusije u toj koaliciji odgovara prije svega njezinim interesima« rekao je Igor Ivanov, dodajući da je Moskva za likvidaciju cjelokupnog iračkog oružja za masovna uništavanja, ali i da još ima šansi da se spor s Bagdadom riješi političkim putem a ne silom.</p>
<p>Kremaljsko odustajanje od čvrste zaštite Iraka uslijedilo je nakon uspješno završenog službenog puta Washingtonu ruskog ministra obrane Sergeja Ivanova, ali i nakon što je Amerika radikalno izmjenila svoj stav prema Izraelu i rješavanju palestinske krize. Dvojbe nema da je Washington naredio Izraelu da prekine vojne operacije i povuče vojsku s palestinskih teritorija. </p>
<p>Isti su razlozi i što je na inicijativu SAD Vijeće sigurnosti UN donijelo u srijedu rezoluciju kojom se Palestincima priznaje pravo na samostalnu državu. Pritisak na Izrael i priznavanjem palestinske države Amerikanci praktički »kupuju« podršku Saudijske Arabije, ali i većine drugih islamskih zemalja za svoju već najavljenu vojnu operaciju protiv Iraka. Nije nevažna i činjenica da je taj radikalni zaokret prema rješavanju palestinske krize Amerika donijela upravo u vrijeme dok je u Washingtonu ruski ministar obrane Sergej Ivanov vodio odvojene pregovore s predsjednikom Bushom, američkim državnim tajnikom Collinom Powelom i vojnim ministrom SAD Donaldom Rumsfeldom.</p>
<p>Svoj upravo završeni posjet Washingtonu ruski ministar u petak je ocijenio uspješnim. »Otvoren je prozorčić za dalje učvršćivanje partnerskih odnosa Rusije i SAD i taj mali prostor moramo što prije iskoristiti« izjavio je u petak Sergej Ivanov, naglašavajući da Bush i Putin imaju veliku šansu da u svibnju u Moskvi potpišu dokumente koji će »nadživjeti njihove predsjedničke mandate« i koji mogu njihova imena staviti u povijest. </p>
<p>Sergej Ivanov je ujedno otkrio da će predsjednici Bush i Putin za vrijeme službenog posjeta američkog predsjednika Rusiji (23.-26. svibnja) potpisati i Deklaraciju o sigurnosti. Dogovor o potpisivanju novog sporazuma o radikalnom smanjenju strateškog oružja sada je konačno formuliran, ali će detalje tog sporazuma idućeg tjedna u Ženevi još detaljnije razraditi eksperti dviju zemalja.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Taktičko povlačenje Izraelaca zbog dolaska Zinnija</p>
<p>ANKARA, 15. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki mirovni izaslanik za Srednji istok Anthony Zinni započeo je u četvrtak navečer razgovorom s izraelskim premijerom Arielom Sharonom kao treći pokušaj da uspostavi prekid vatre između Izraelaca i Palestinaca. </p>
<p>Neposredno prije susreta Zinnija i Sharona, izraelski tenkovi počeli su se povlačiti iz Ramallaha, Tulkarma i Qaliqiyaha na Zapadnoj obali. Došlo je i do povlačenja iz palestinskog izbjegličkog logora Al Berej u Gazi, koje je popraćeno ubojstvom dvojice Palestinaca. Prema palestinskim i vojnim izvorima, izraelska oklopna vozila prekinula su opsadu rezidencije Yassera Arafata. No, tenkovi su ostali razmješteni u okolici Ramallaha, a manje snage ostale su i u Betlehemu i Jeninu. </p>
<p>Najnovije povlačenje izraelskih trupa, iako još nepotpuno, rezultat je prvog snažnog pritiska administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha na Sharona. Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher je doslovce kazao: »Želimo vidjeti potpuno povlačenje izraelskih snaga s palestinskih područja.« Taj washingtonski zahtjev general Zinni je ponovio svojim izraelskim sugovornicima i poručio da se samo u takvim uvjetima popuštanja može pregovarati o uspostavi prekida vatre. </p>
<p>Izraelski ministar obrane Ben Eliezer podržao je Zinnijeve mirovne napore koji se temelje na dvije ranije preporuke: Povjerenstva UN-a za Srednji istok (na čijem je čelu bivši američki senator George Mitchell) i šefa CIA-e Georgea Teneta. Shimon Peres prenio je Zinniju uvjerenje kako i Izraelci i Palestinci žele istinski prekid međusobnih okršaja. Drži kako je povlačenje izraelskih postrojbi sa palestinskih teritorija prvi korak u tom smjeru.</p>
<p>General Zinni će posjetiti i palestinskog vođu Yassera Arafata. Bit će to svojevrsno probijanje blokade Arafatovog kućnog pritvora u kojem se nalazi još od prosinca prošle godine. Odnosi Zinnija i Arafata nisu baš najbolji. Razlog za to su ranije generalove optužbe kako palestinski čelnik »nije pouzdan pregovarač«. </p>
<p>Bilo kako bilo, Palestinci će Zinniju ponoviti svoj zahtjev za razmještanje međunarodnih mirovnih snaga na crte izraelsko-palestinskih sukoba. Sharon je dosad uporno odbacivao takve zahtjeve. Prema neovisnim ocjenama, radi se o strahu da bi međunarodni »mirovnjaci« poremetili njegove planove o zadržavanju statusa quo na terenu. </p>
<p>Zinnijevi napori da uspostavi prekid vatre, kao preduvjet za otpočinjanje pregovora, dobili su iznenada novu dimenziju. Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, sa sjedištem u Ženevi, optužila je u četvrtak izraelske snage za »nečuveno kršenje ljudskih prava«. Zatraženo je od Povjerenstva UN-a za ljudska prava da pošalje međunarodne promatrače na Zapadnu obalu i u Pojas Gaze. Amnesty International je optužio Izrael za ubojstva, bombardiranje, planirana pogubljenja, mučenja zatvorenika i masovno rušenje palestinskih domova.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Annan i Soros upozoravaju Busha da premalo pomaže siromašne</p>
<p>Uoči Konferencije UN-a o financiranju razvoja, koja u ponedjeljak počinje u Monterreyu u Meksiku, Kofi Annan, James Wolfensohn, Gordon Brown i George Soros predlažu da se pomoć za razvoj siromašnijih zemalja udvostruči, odnosno da se sa sadašnjih 50 milijardi dolara godišnje poveća za 40 do 60 milijardi / Američki ministar financija Paul O'Neil je protiv </p>
<p>ZAGREB, 15 ožujka</p>
<p> - Uoči Konferencije UN o financiranju razvoja, koja u ponedjeljak počinje u Monterreyu, milijunskom meksičkom gradu, mediji, političari i ekonomisti dobili su slasnu »kost za glodanje«. U izvještaju pripremljenom tim povodom, Svjetska banka priznaje - doduše sramežljivo - izvjesne pogreške u prošlosti, ali i polemizira s najutjecajnijom članicom - Sjedinjenim Državama. Odbacuje optužbe, što ih izriču Bushova administracija i ostali kritičari, da je novac za pomoć drugim zemljama najčešće uludo bačen. Suprotno tome, Banka dokazuje da je pomoć djelovala pozitivno, osobito u proteklom desetljeću, djelomice i stoga što su i Banka i ostali donatori izvukli pouke iz pogrešaka učinjenih u prošlosti, te da se - zahvaljujući upravo toj pomoći - siromaštvo u svijetu danas uspješnije smanjuje nego ikada u prošlosti. </p>
<p>Tim izvještajem Svjetska banka zapravo nastoji utjecati na skup kojem bi sljedeći tjedan trebali prisustvovati deseci šefova država i vlada, ministri i šefovi svjetskih financijskih institucija, među njima i američki predsjednik George W. Bush. Istodobno, neizravno odgovara i na kritike američkog ministra financija Paula O'Neila da većina siromašnih zemalja nije imala velike koristi od desetaka milijardi dolara koje su dobile poslije Drugoga svjetskog rata. O'Neil - što znači i američka vlada - odbacuje i prijedloge predsjednika Svjetske banke Jamesa Wolfensohna, glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, britanskog ministra financija Gordona Browna i milijardera Georgea Sorosa da se pomoć za razvoj siromašnijih zemalja udvostruči, odnosno da se sa sadašnjih oko 50 milijardi dolara godišnje poveća za 40 do 60 milijardi. </p>
<p>Za mnoga razočaranja u prošlosti Svjetska banka okrivljuje hladni rat i ukazuje da se prečesto »pomoć davala ovisno o geopolitičkim ciljevima, a ne zbog smanjivanja siromaštva«. Također se priznaje da donatori nisu previše vodili računa o tome da novac namijenjen razvoju odlazi u neželjenom smjeru, korumpiranim političkim saveznicima koji su znatan dio dobivenog novca prebacivali na svoje račune u inozemnim bankama. Vjerojatno je najdrastičniji podatak da korumpirane vođe siromašnih afričkih zemalja drže oko 20 milijardi dolara na svojim osobnim računa u švicarskim bankama. </p>
<p>Pritom, od bogatih industrijskih zemalja - relativno prema snazi svoga gospodarstva - SAD najmanje pomaže razvoj siromašnih zemalja. U proračunu za 2003. Bush je predvidio manje od 750 milijuna dolara za međunarodnu pomoć, ali i od tog iznosa je blizu 500 milijuna namijenjeno financiranju vojnih potreba i 52 milijuna za protuterorističku borbu. A stručnjaci s američkog Instituta za nacionalne strateške studije procjenjuju da bi samo za razvoj islamskih zemalja Srednjeg istoka, centralne i južne Azije, SAD trebao davati četiri do pet milijardi dolara. </p>
<p>James Wolfensohn pozvao je u pomoć i političke argumente. Upozorio je da imaginarni zid predugo dijeli svijet bogatih od svijeta siromašnih, što bogatima omogućava da normalnom doživljavaju situaciju u kojoj jedna petina čovječanstva prisvaja četiri petine globalnog dohotka. Živeći udobno iza tog zida, bogati pretpostavljaju da neće osjećati posljedice krajnjeg siromaštva više od milijarde onih koji nemaju dovoljno vode za piće ili čije žene pri porođaju umiru brzinom jedna na minutu. No, taj se imaginarni zid strovalio 11. rujna i pokazalo se da ne postoje dva svijeta, nego samo jedan. </p>
<p>Glavni ravnatelj Svjetske trgovinske organizacije, Mike Moore, zaključuje da sterilne rasprave o slobodnoj trgovini ili o pomoći dodatno jačaju ogorčenje siromašnijih zemalja, jer mnoge od njih ne osjećaju korist ni od slobodne trgovine ni od pomoći. A potrebno im je i jedno i drugo. Potencijalno opasnu eksplozivnost današnjice osjeća i milijarder i promicatelj otvorenog društva George Soros. I on se zalaže za udvostručenje pomoći siromašnima. Vjeruje da su poslije 11. rujna obje američke političke stranke tome sklone i nada se da će se predsjednik Bush u Monterreyu priključiti tim zahtjevima. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uznemirenost u Skopju - Amerikanci odlaze</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Ostanak NATO-a u Makedoniji najmanje je loše od svih loših rješenja za tu državu. To što međunarodna zajednica želi snage NATO-a zamijeniti postrojbama EU za brzo djelovanje izaziva u Skopju duboku uznemirenost zbog stvarnih ciljeva i posljedica te zamjene. To je stajalište i makedonske i albanske zajednice u Makedoniji.</p>
<p>Svima je jasno da se SAD žele osloboditi »najmanje važnih« obveza i svoje snage, bez obzira na veličinu, upotrijebiti ondje gdje je potrebnije. S druge strane, EU-snage za brzo djelovanje moraju »dobiti« poligon za uvježbavanje svojih sposobnosti i učinkovitosti. Iako su postrojbe europskih država već u Makedoniji u sastavu NATO-a, pitanje je mogu li one djelovati same, bez američke logistike. Vojno-diplomatske analize u Bruxellesu u prvi plan postavljaju pitanje: kako bi EU-postrojbe, nakon odlaska Amerikanaca, bile zapovjedno i taktički-operativno otganizirane?</p>
<p>EU nije nikada samostalno vojno djelovala i uvijek su vodili Amerikanci. Pitanje je što bi te snage bile po svojoj namjeni: snage za »održavanje mira« (peace keeping) ili za »pravljenje mira« (peace making). Dosadašnja iskustva govore da bi EU-snage trebale imati obje odlike. </p>
<p>U ovom trenutku u Skopju, čini se, tu zamjenu nitko ne podržava. Sada treba osigurati, tvrde realistični političari, odgovarajući prostor za uvježbavanje vojno-političkoga djelovanja europskih snaga za brzo djelovanje. Makedonija se tu čini dobrim izborom. </p>
<p>Moskva je zainteresirana za jačanje političke težine ujedinjene Europe, što je podudarno s ruskim konceptom multipolarnoga svijeta. Moskva će rado podržati takvu promjenu u Makedoniji, jer u kreiranju autonomne vanjske i sigurnosne politike EU-a, u kombinaciji sa željenim razvojem rusko-europskih partnerskih odnosa, Rusija očekuje jačanje svojega položaja i utjecaja u »Velikoj Europi«. </p>
<p>S druge strane, analitičari Američkoga instituta za mir ističu kako će Europljani morati preuzeti svoje obveze na Balkanu, ali ne potpuno, jer je još nužna snažna američka pomoć. Iako se SAD moraju baviti obračunom s globalnim terorizmom, Washington se, ipak, ne želi odreći balkanskih obveza.</p>
<p>Atlantski je konsenzus: Balkan je primarni europski interes. Sada je lakše jer su »ratne vođe« eliminirane te je mala vjerojatnost za ratne sukobe. Većina ljudi, osobito mladih, vidi svoju budućnost u zajedničkoj Europi, a EU je gospodarski i institucionalno pripremljena za stvarnu pomoć u razvoju regije. Suvremene europske vođe danas vjerojatno bolje poznaju bit sukoba na Balkanu, a birokracija EU-a spremnija je pomoći razvoju jugoistoka. </p>
<p>To su lakši dijelovi obveza, ali su zato trajni izvori nestabilnosti Balkana ostali neriješeni: politička budućnost Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i, dakako, Bosne i Hercegovine. Amerika procjenjuje da EU, želi li ispuniti svoje ambicije u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, mora proći kroz više provjera. Prvo, mora dokazati političku volju i jedinstvo da zaista bude ondje gdje su problemi. Istodobno, EU mora preuzeti misiju NATO-a u Makedoniji i sve civilne obveze u BiH,te financirati zemlje Balkana kao svoje buduće članice. SAD inzistira da, zajedno sa EU, svima treba jasno staviti do znanja: Balkan pripada Europi, granice se neće mijenjati na račun nacionalističkih prohtjeva, a međudržavni problemi trebaju biti riješeni sljedećih nekoliko godina. U međuvremenu, Amerikanci svojom obvezom ističu vjerodostojnu sigurnost bosanskoj i albanskoj zajednici.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mugabe će prisegnuti u subotu, oporba ne priznaje rezultate izbora</p>
<p>HARARE, 15. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe prisegnut će u subotu za još jedan šestogodišnji mandat, objavio je u petak državni radio.</p>
<p> Sjedinjene Države, Europske zemlje i Commonweatlh, kao i oporba u Zimbabveu, odbacile su ishod izbora kao nepošten. Oporbeni vođa Morgan Tsvangirai dobio je 42 posto glasova na izborima dok je Mugabe dobio 56 posto. Tsvangirai je izjavio da su izbori od početka do kraja bili namješteni, te dodao da ne priznaje njihove rezultate.</p>
<p> Mugabeova pak stranka optužuje svog protivnika da je igračka u rukama bivše kolonijalne sile Velike Britanije i zapadnih imperijalističkih sila. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Tjednik »Danas« bio je najbolji uradak hrvatskog novinarstva</p>
<p>Nedavno objavljena informacija u Vjesniku o »Tihoj svečanosti i komemoraciji tjednika Danas« potakla me da nešto o tome kažem zato što sam i osobno bio svjedok njegova nastanka i umiranja. Po mojem mišljenju, informativno-politički tjednik Danas, kao proizvod bivše kuće Vjesnik, bio je najbolji uradak hrvatskog novinarstva do danas.</p>
<p> Svojom objektivnošću, visokom razinom novinarskoga profesionalizma, sadržajem, pa i grafičkim izgledom u ono doba, bio je pravi svjetionik pisane riječi, ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim prostorima bivše države. Imao je prosječnu nakladu 80, 100 pa čak i 140 tisuća primjeraka s malim postotkom remitende.</p>
<p>Pratio sam ga od prvog broja, koji je izišao 23. veljače 1982. godine, a izlazio je neprekidno 10,5 godina. Jedanput je bio čak i zabranjen! S medijske scene nestao je krajem kolovoza 1992. godine, i tako otišao u povijest.</p>
<p> Taj je list među prvima, ako ne i prvi često pisao o pogubnoj politici Slobodana Miloševića, iako je tada o svemu odlučivala Partija (SK), odnosno »totalitaristički« sustav bivše Jugoslavije. Danas je bio pionir u otkrivanju ne samo političkih već i gospodarskih devijacija, a hrabro je izvrgavao kritici tada moćne partijske čelnike, ne samo u Hrvatskoj nego i na svim prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>Za Danas su pisali i uređivali ga najpoznatiji hrvatski novinari i dopisnici iz inozemstva. Danas je imao desetak stalnih rubrika kao što su: Pisma, Žižak, Reagiranja, Jugoslavija, Svijet, Kolumne, Kultura, Feljton, XXI stoljeće i još neke. List je izlazio u prosjeku na 80 stranica A-4 formata, od čega su tri strane bile rezervirane za Pisma, dvije za Žižak i bile su najčitanije u tjedniku. Dakle, bili su različiti sadržaji gdje je svatko mogao nešto naći za sebe. Stoga je rado bio čitan i uvažavan ne samo u Hrvatskoj nego i u znatnoj mjeri na svim prostorima bivše države, koja je doživjela svoj raspad po najcrnjem scenariju koji je mnoge iznenadio.</p>
<p>Ovih sam dana slučajno dobio u ruke Danas broj 489 od 2. srpnja 1991. godine, kad je počinjao rat na ovim prostorima. Na omotu prve stranice u boji, ispod glave lista, veliki je naslov »Rat«, a u gornjem desnom kutu slika Ante Markovića s naslovom ispod »Krvava obrana mandata«. Bilo je to vrijeme kad se Slovenija odcijepila a Hrvatska razdružila od Jugoslavije, pa je i sadržaj bio vrlo zanimljiv. Objavljeni su opširni razgovori sa Stipom Mesićem (Razgovarati, a ne ratovati), Ivicom Račanom (Nismo kukavice) i pokojnim Mikom Tripalom (Oprezno s razdruživanjem). Svi su članci zanimljivi, objektivni pa i pronicljivi, gotovo bez imalo govora mržnje. </p>
<p>Što još reći o Danasu? Ima puno toga lijepoga i trezvenoga, ali ni sa kakvom primjesom nostalgije u negativnom smislu. Jednostavno, htio sam reći da je to bio sjajan i vrlo objektivan politički tjednik, pisan s velikim novinarskim umijećem, uz potporu grafičara Vjesnikove tiskare, i kao takav mnogima će ostati u pamćenju. Budući da se u proteklih 10 godina stvaranja demokracije i slobodnih medija puno toga promijenilo, pa i sami ljudi (i novinari), ne vjerujem da bi se danas mogao pojaviti tjednik sličnog profila. Danas je zauvijek umro, ali će ostati zapisan zlatnim slovima u hrvatskom, pa i europskom novinarstvu kao najbolji novinarski proizvod na ovim prostorima. </p>
<p>V. GAJIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SDP-u i HDZ-u predlažem sporazum o podjeli mandata</p>
<p>Hrvatska politička scena mogla bi se možda srediti na ovaj način: valjalo bi raspisati izbore; dvije glavne stranke, SDP i HDZ, trebale bi sklopiti gentlemenski sporazum u tom smislu da prva od njih po broju glasova, vjerojatno SDP, preuzme državne poslove prve dvije godine mandata, HDZ druge dvije godine.</p>
<p> Stranka izvan vlasti ne bi bila obvezna sistematski podržavati Vladu, ali ne bi nikada glasovala protiv nje. Ili bi glasovala pozitivno ili bi se suzdržala. Sporedne stranke ne bi imale prilike za opstrukciju, a parazitski političari bili bi eliminirani. Dva člana tandema imala bi mogućnost pokazati naciji i svijetu što znaju, i to u izravnom sučeljavanju na istom poslu. </p>
<p>Dr. ANTON ZAKARIJA, Pariz</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Higijeničari hrvatske kulture najrevniji su u knjižnici Medveščak </p>
<p>Nakon znamenite izjave uvaženog profesora književnosti da mu je srpska književnosti isto toliko važna koliko i bugarska, naputak uvaženog profesora doslovno su shvatili bibliotekari u knjižnici Medveščak na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, pa su na policama svoje knjižnice, ondje gdje stoje knjige iz srpske književnosti, stavili pločicu s natpisom Bugarska književnost.</p>
<p>Taj se natpis tamo šepuri već nekoliko godina, valjda odmah poslije izjave cijenjenog nam profesora.</p>
<p>Kada sam 11. veljače 2002. posljednji put bio tamo i malo bolje razgledao te police, ustanovio sam da se osim knjiga iz srpske književnosti tu nalaze i knjige slovenske, bosanskohercegovačke i makedonske književnosti. Knjige pisaca tih književnosti izmiješane su tako amaterski da se jedan pored drugog nalaze Antonije Isaković, Slavko Janevski i Drago Jančar. Interesantno je da na susjednim policama sasvim uredno stoje pločice s natpisima za češku, slovačku, finsku, kinesku, japansku, albansku, hebrejsku, arapsku, indijsku i romsku književnost.</p>
<p>Vrhunac bibliotekarske i ine sramote tek slijedi: na policama »Bugarske književnosti« nalaze se i dvije hrvatske književnice! Između knjiga Glišića i Gunića nalazi se Tatjana Gromača, a između Mileta Prodanovića i Koce Racina Zorica Radaković. Evo što piše o Tatjani Gromači u njezinoj knjizi: »Rođena 1971. u Sisku. Diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju i publicistiku. Radovi su joj objavljeni u časopisima 'Književna revija', 'Godine', 'Quorum', 'Godine nove'. Živi i radi u Zagrebu.« A o Zorici Radaković piše ovo: »Zorica Radaković rođena je 1963. u Sinju, od 1965. živi u Zagrebu... Objavljuje u OKU, 'Pitanjima', 'Quorumu', 'Poletu', 'Ljetopisu Matice srpske', 'Novoj Makedoniji'. Studentsko eksperimentalno kazalište u Zagrebu izvelo je njezinu dramu 'Dresura'.«</p>
<p>Revni higijeničari hrvatske kulture iz knjižnice Medveščak, pretpostavljam, uvrstili su Tatjanu Gromaču u »Bugarsku književnost« jer piše u 'antihrvatskom' tjedniku Feral Tribuneu, a Zorica Radaković završila je tamo jer je supruga hrvatskog pisca srpske nacionalnosti Borivoja Radakovića!</p>
<p>Na kraju bih preporučio atašeu za kulturu bugarske ambasade u Zagrebu da posjeti knjižnicu Medveščak i da im donese na dar jedan paket knjiga svojih pisaca kako bi knjižnica mogla popuniti police s natpisom Bugarska književnost.</p>
<p>RANKO KURSAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zar projektanti nisu znali gdje je izvor Manduševac </p>
<p>U vezi s člankom u Vjesniku od 7. i 8. ožujka o urušavanju zgrade u Bakačevoj ulici broj 3 potrebno je objasniti što je tome uzrok.</p>
<p>Prije preuređenja današnjega Trga bana Josipa Jelačića na tome su prostoru bile močvare od vrela Manduševca, koje je izviralo na mjestu gdje je spomenuta kuća. Prije dolaska cara Franje Josipa u Zagreb, 1852. godine, isušene su spomenute močvare na prostoru koji se zvao Harmica. Tu se ubiralo trideset posto od uvezene robe, mađarski: harmincz znači - trideset. Pri gradnji kuće u Bakačevoj ulici broj 3 provalila je voda iz izvora Manduševca u podrum, pa je izvor proveden u gradsku kanalizaciju 1882. godine. Na mjesto gdje je bio Manduševac dovedena je voda iz gradskog vodovoda i uređena nova fontana. Bivši Trg Harmica prozvan je Trg bana Josipa Jelačića, kojemu je 16. prosinca 1866. godine postavljen spomenik ispred zgrade na broju 15, okrenut prema sjeveru. Spomenik je izradio bečki kipar Anton Dominik Fernkorn.</p>
<p> Godine 1947. uklonjen je spomenik s Trga i pohranjen u Gliptoteci HAZU sve do 1991. godine kada je, uz velike svečanosti, postavljen, no sada ispred zgrade broj 6, okrenut prema jugu. Na uspomenu sada se zove prolaz ispod zgrade na broj šest Harmica. Uzrok urušavanja spomen-kuće očito je voda iz izvora pod njom. </p>
<p>MARKO OREŠKOVIĆ, prof., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Rasprava odgođena zbog bolesti zapisničarke</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Zbog bolesti zapisničarke, u četvrtak na Općinskom sudu u Kutini nije održana rasprava povodom privatne tužbe Ljiljane i Franje Vaing protiv prometnih policajaca Zlatka Toša (32) i Jakova Pranjića (29).</p>
<p>Kako smo već pisali, dvojica tuženih obavljali su očevid nakon prometne nesreće u kojoj je teško ozlijeđen tužiteljev sin, dvadeset četverogodišnji Igor Vaing, koji je kasnije od posljedica i umro u sisačkoj bolnici. Nesreća se dogodila oko 3 sata ujutro 15. svibnja 1999. godine u Repušnici nedaleko od Kutine, a vozač koji je pogazio mladića na biciklu nikad nije otkriven.</p>
<p> U privatnoj tužbi, koju u ime roditelja zastupa zagrebačka odvjetnica Boženka Jeličić Vnučec, navodi se da je očevid obavljen nestručno te da nisu poduzete mnoge radnje koje je trebalo poduzeti bez odgađanja. Bicikl na kojemu se vozio Igor kad je udaren nađen je 340 metara dalje od mjesta naleta, a sa njega nisu uzeti otisci prstiju niti je iz policijskog zapisnika vidljivo da li su uzeti ostali mikrotragovi (vlakna ili segmenti boje drugog vozila). Navodno je u policijskom zapisniku zabilježeno kako je radi vještačenja izuzet cijeli bicikl, dok su, prema nalazu Centra za kriminalistička vještačenja u Zagrebu, na analizu poslani samo uzorci boje i laka bicikla, koji nisu bili dovoljni za komparaciju.</p>
<p> Roditelji pokojnoga Igora dobili su nakon godinu dana njegove stvari iz sisačke bolnice. Među predmetima se nalaze kutija cigareta, upaljač s tragovima krvi, pocijepane novčanice iz stražnjeg džepa, te sat koji je mladić nosio na ruci kada ga je udario automobil. Zanimljivo je da policija nije nikada zatražila navedene predmeta radi kriminalističkog vještačenja i eventualnog pronalaska mikrotragova. U policiji su također tvrdili da je očevid na mjestu događaja bio otežan zbog kiše.</p>
<p> O svemu je bio obaviješten i tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Joško Morić, ali do danas nije bilo nikakvih rezultata. </p>
<p>Inače, u četvrtak su na kutinski sud došli svi pozvani svjedoci, među kojima i dvojica umirovljenih policajaca iz Zagreba, koji su predloženi od strane tužitelja kao stručnjaci za obavljanje očevida i uzimanje otisaka prstiju.</p>
<p>Sudac Branko Krančević zakazao je sljedeću raspravu za sredinu travnja, a također je upozorio jednoga od tuženih policajaca (Pranjića) da više ne dolazi u sudnicu u uniformi i naoružan. Isti policajac tako je došao i na prvo ročište 4. ožujka, o čemu smo pisali. </p>
<p>Tuženi policajci tvrde da nisu krivi za ono zbog čega ih se tuži (nesavjestan rad u službi) i za sada se brane bez odvjetnika. Za navedeno kazneno djelo predviđena je maksimalna zatvorska kazna od tri godine. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kaznena prijava protiv dvojice Bibinjaca</p>
<p>ZADAR, 15. ožujka</p>
<p> - Protiv I. S. (30) i V. F. (26) iz Bibinja podnesena je kaznena prijava zbog nasilničkog ponašanja i sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, a uskoro ih očekuje i suđenje jer je Općinsko državno odvjetništvo protiv njih podnijelo optužni prijedlog. </p>
<p>Oni su bili u skupini od tridesetak mladića koji su sredinom veljače porazbijali izloge mnogih kafića i prodavaonica u starom gradskom dijelu Varoš, u znak odmazde za tešku ozljedu oka maloljetnog sumještanina Ivana Žmire (16), što se dogodilo nekoliko dana prije na zadarskom karnevalu. Nakon razbijačkog pohoda policija je privela dvanaestoricu Bibinjaca.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, nitko od svjedoka nije htio doći na prepoznavanje i svjedočiti protiv Bibinjaca, pa je optužni prijedlog podnesen samo protiv dvojice koji su bježali i opirali se uhićenju. </p>
<p>J. Živković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zlostavljanje, razbijanje auta i mučenje životinje</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Gorana K. (37) policija je uhitila nakon što je u petak oko 0,30 sati provalio u obiteljsku kuću svoje bivše djevojke Helene P. (50), u Bukovečkoj ulici 310, te prijetio njoj i njenom maloljetnom sinu F. P. (8).</p>
<p>Kad je ušao u kuću kroz prozor u prizemlju, Goran K. počeo je razbijati sve čega se dočepao, a onda je izišao i vratio se noseći u ruci jeziv »dar«: u ruci je imao tanjur na kojem se nalazila odsječena glava mačke, Helenina kućnog ljubimca.</p>
<p> Bacivši mačju glavu na krevet u spavaćoj sobi, zaprijetio je svojoj bivšoj »ljubavi« da će joj tako izgledati i sin ako mu se bude suprotstavljala.</p>
<p> Kako mu ni to nije bilo dovoljno, Goran K. je pri izlasku porazbijao stakla i retrovizore na Heleninu automobilu parkiranom ispred kuće.</p>
<p>Kada ga je policija uhitila, Goran K. najprije je odveden sucu zagrebačkoga Općinskog suda, koji je već prije izdao nalog za njegovo dovođenje na sud, nakon čega je vraćen u policiju na dalju obradu.</p>
<p>Goranu K. prijeti kaznena prijava zbog prijetnje, uništenja tuđe stvari, zlostavljanja maloljetnika, a prekršajno bi mogao odgovarati i zbog mučenja životinja. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićen kad je preuzeo kuvertu s označenim novcem</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Policija je u četvrtak podnijela protiv Nenada K. (35) kaznenu prijavu zbog iznuđivanja novca od Kristine B. (24), a za njegovim nepoznatim kompanjonima još se traga. </p>
<p>Oštećena i osumnjičeni prve su kontakte imali kada je Nenad K. lažnim obećanjima o osiguranju kredita u štedionici »Sonic« od nje zatražio i dobio 20.000 kuna. Kako se nakon toga više nije javljao, Kristina B. shvatila je da je prevarena i telefonom nazvala Nenada K. zatraživši od njega da joj vrati novac. Sastanak je dogovoren za 7. ožujka ove godine u kafé baru »Regata« na Trešnjevci. Nenad K., koji se obvezao donijeti u »Regatu« 20.000 kuna, u dogovoreno se vrijeme pojavio sa još trojicom muškaraca. Počeo je vikati na Kristinu B. i umjesto da joj vrati novac, od nje je zatražio još novca. Jedan od trojice iz pratnje izvadio je i pištolj te njime udario po glavi Kristinina prijatelja Roberta T. (34) i teško ga ozlijedio. Nakon ovoga događaja prijetnje nisu prestale, već je u razdoblju od 8. do 12. ožujka Nenad K. više puta telefonom zvao Kristinu B. i prijetio joj smrću i ozljeđivanjem ako mu ne isporuči 5000 DEM, koliko je tražio.</p>
<p>Kristina B. o svemu je obavijestila policiju, pa je Nenadu K. pripremljena klopka. Dogovoren je sastanak, na koji je Kristina B. donijela kuvertu sa 200 prethodno označenih eura, pa je Nenad K. uhićen čim je preuzeo novac. Nenad K. u petak je nešto prije podne prepraćen dežurnom istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Krv za analizu osam sati nakon incidenta</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Analizom krvi Ivana Karasa (38), vozača MORH-a osumnjičenoga da je 24. veljače ove godine ispred pizzerije »Stara Sava« pucao iz pištolja na policijsku ophodnju, potvrđeno je da je osumnjičeni bio pijan. </p>
<p>Naime, analiza za čije su testiranje uzorci uzeti istoga dana oko 13,30 sati, u Karasovoj je krvi otkrila 1,01 g/kg alkohola, a u urinu 1,58 g/kg alkohola, priopćila je u petak zagrebačka policija.</p>
<p>Karas, kojemu je 24. veljače oko 4 sata ujutro, nakon što je automobilom prošao kroz crveno svjetlo i zatim odbio alkotestiranje, policija oduzela vozačku dozvolu, oko 5,20 sati ujutro ispalio je dva hica prema policijskom automobilu parkiranom ispred »Stare Save«.</p>
<p>»Međutim«, napomenula je u petak glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja, »treba uzeti u obzir i činjenicu da su uzorci krvi i urina od osumnjičenoga uzeti tek oko 13,30 sati, znači gotovo osam sati nakon što je pucao na policiju. Tako da je moguće da je tijekom samog počinjenja djela koncentracija alkohola u njegovoj krvi bila i veća.«</p>
<p>Ivana Karasa policija je kazneno prijavila zbog pokušaja teškog ubojstva, te je u večernjim satima 25. veljače prepraćen u istragu.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za spolni odnos s djetetom - pet godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 15. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkoga Županijskog suda, H. A. (64) s područja Đakova osuđen je na kaznu zatvora od pet godina zbog spolnog odnosa s djetetom. Žrtva je ovog silovatelja njegova pastorka, danas 14-godišnja djevojčica koju je seksualno zlostavljao od njene osme godine, sve do studenoga prošle godine kada je konačno otkriven i uhićen.</p>
<p>Naime, H. A. je živio u izvanbračnoj zajednici sa L. B., njezinom djecom i zajedničkim sinom. U situacijama kada je ostajao kod kuće sam s djevojčicom prisiljavao ju je na spolne odnose. Činio je to na vrlo perfidan način iskorištavajući svoju fizičku nadmoć, egzistencijalnu ovisnost djevojčice te njezinu ranu dječju dob. Od svojih bludnih nauma nije odustajao unatoč opiranju nesretne djevojčice, plakanju te molbama da to ne čini. Kako bi se zaštitio, prijetio joj je da o stvarima na koje ju on prisiljava ne smije nikome pričati jer će biti kažnjena te da će njoj i cijeloj obitelji biti nanesena velika sramota. </p>
<p>Tijekom godina zlostavljanja djevojčica se nekoliko puta povjerila majci moleći je za pomoć, no ona joj nije vjerovala. Kada je 14. studenoga 2001.godine majka napokon povjerovala u priču svoje sve depresivnije kćerke, odlučila je sve prijaviti đakovačkoj policiji. Istoga dana H.A. je priveden, a policiji je odbio dati bilo kakav iskaz, pa se branio šutnjom. Tijekom glavne rasprave, iznoseći svoju obranu pred vijećem Županijskoga suda u Osijeku, H. A. se iz svega pokušao izvući navodeći da iskazi djevojčice, njezine majke i ostalih svjedoka nisu istiniti, odnosno da je sve to urota protiv njega. Međutim, sudsko vijeće nije povjerovalo u njegovu priču s obzirom na to da su i brojni medicinski dokumenti dokazali kako je godinama zlostavljao nesretnu djevojčicu, pa je proglašen krivim. Pritvor mu je produljen do pravomoćnosti presude. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hitac iz pištolja u ljubavnika nevjenčane supruge</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U novozagrebačkoj Kikićevoj ulici broj 5, nakon cjelonoćnog opijanja, Kristijan G. (33) u petak je ujutro, zbog ljubomore, hicem iz pištolja pokušao ubiti Josipa K. (24) kojega je zatekao u krevetu sa svojom nevjenčanom suprugom Mirjanom V. (49).</p>
<p>Kako doznajemo u policiji, njih su se troje sastali u Kristijanovu stanu, gdje su pili cijelu noć. </p>
<p>Nakon nekog vremena Kristijan je otišao prileći u spavaću sobu, a Josip i Mirjana nastavili su piti.</p>
<p> Kada se u petak ujutro, oko 7.30 sati, probudio, Kristijan je zatekao Mirjanu i Josipa obnažene u krevetu, pa je iz Josipove jakne uzeo pištolj, koji mladić ilegalno posjeduje, i ispalio hitac prema Josipovoj glavi.</p>
<p>No metak je Josipa samo okrznuo po uhu, pa je mladić istrčao iz stana u prizemlju pobjegavši van.</p>
<p> Kako ozljeda nije teška, Josip je sam potražio liječničku pomoć u Domu zdravlja u Macanovićevoj ulici na Jarunu, gdje mu je ozljeda sanirana.</p>
<p>Prevareni je suprug uhićen i nad njim je počela kriminalistička obrada. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kako je Fikret postao Živko</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Muškarac kojega je zagrebačka policija 28. veljače ove godine prijavila pod imenom Živko S. zbog pucanja iz pištolja u lokalu »Dendy« te sprečavanja službene osobe pri obavljanju dužnosti zapravo je Fikret S. (40), državljanin BiH i osoba koja se sumnjiči za niz teških kaznenih djela.</p>
<p>Te je podatke u petak priopćila zagrebačka policija.</p>
<p> U priopćenju se navodi da se Fikret S. među ostalim sumnjiči zbog razbojstva, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, provalnih krađa te krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Prilikom uhićenja Fikreta S. pronađena je osobna iskaznica izdana u RH na ime Živka S., u koju je bila utisnuta Fikretova slika, što je navelo policiju da pogriješi u vezi s njegovim identitetom, međutim kriminalistička obrada koja je ubrzo provedena odbacila je svaku sumnju.</p>
<p>Uz ove kaznene prijave, protiv Fikreta S. podnesena je 1. ožujka ove godine i prekršajna prijava zbog ilegalnog prelaska državne granice te ilegalnog boravka na teritoriju Republike Hrvatske.</p>
<p> Prekršajni je sudac zbog tih djela izrekao Fikretu S. kaznu od osam dana zatvora te zabranu ulaska u RH u trajanju od dvije godine. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Na previranja u vladajućoj petorki do sada nije reagirala ni jedna rejting-agencija</p>
<p>Zaustavljeno približavanje EU bio bi velik udarac za kreditni rejting Hrvatske, kaže Kristel Richard, analitičarka u S / Na kretanje rejtinga uvelike će utjecati odnos s MMF-om</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Bonitetna kuća Standard's (S) neće derogirati hrvatski kreditni rejting zbog previranja unutar vladajuće koalicije, izjavila je za Vjesnik Kristel Richard, analitičarka koja u S pokriva našu zemlju.</p>
<p>»Ovo nije ni prvi, a sasvim sigurno ni zadnji put da se vladajuća koalicija u Hrvatskoj suočava s nestabilnošću, pa samo zbog toga nećemo smanjivati hrvatski kreditni rejting. Čak ni raspad vladajuće koalicije ne bi automatski doveo do pada hrvatskog kreditnog rejtinga. Naime, pri dodjeli rejtinga za nas je najvažnije kakva se makroekonomska politika provodi, s posebnim naglaskom na fiskalne prilagodbe u Hrvatskoj«, pojašnjava naša sugovornica.</p>
<p>Prema riječima Kristel Richard, S bi degradirao kreditni rejting Hrvatske jedino u slučaju da reforme dođu u pitanje, neovisno o političkoj opciji koja stoluje na Markovu trgu. Podsjetimo, ocjena koju Hrvatska ima kod S je BBB plus, kada je riječ o zaduženjima u domaćoj valuti, odnosno BBB minus, kada je riječ o zaduženjima u stranoj valuti, sa stabilnim outlookom, koji pokazuje smjer u kojem će se kretati kreditni rejting. </p>
<p>»Mogući raspad vladajuće koalicije u Hrvatskoj sam po sebi ne bi uzrokovao pad kreditnog rejtinga zemlje. To je, uostalom, dio života i u drugim zemljama. Rejting ne bismo mijenjali čak ni u slučaju usporavanja reformi, jer Hrvatska u ovom trenutku ima prostora za čekanje, već jedino u slučaju njihova prekida«, ističe Kristel Richard.</p>
<p>Na pitanje bi li se prijevremeni izbori odrazili na rejting Hrvatske kod ove agencije, Kristel Richard odgovara da bi S u tom slučaju pričekao nekoliko mjeseci, tijekom kojih bi odvagao kakvu će makroekonomsku politiku provoditi nova vlast. Čak i u slučaju da na vlast u Zagrebu dođu stranke desnice ili desnog centra, to ne znači da bi rejting odmah pao, jer su analitičari itekako svjesni razlike između predizborne retorike i kasnijih poteza vladajućih, tvrdi naša sugovornica.</p>
<p>Sve to, međutim, ne znači da bi u svijetu blagonaklono gledali na takav razvoj događaja: jedan od temeljnih kriterija za rejting naše zemlje u slučaju povratka desnice na vlast bio bi odnos Europske unije (EU) prema novoj vladajućoj garnituri u Banskim dvorima, pojašnjava Kristel Richard. Pritom povlači usporedbu sa Slovačkom, kojoj je Bruxelles dao do znanja da bi povratak bivšeg predsjednika Vladimira Mečiara usporio njezin hod ka euroatlanskim integracijama. </p>
<p>»Zaustavljeno priblažavanje EU bio bi velik udarac za kreditni rejting Hrvatske«, ističe Kristel Richard.</p>
<p>Osim odnosa Zagreba i Bruxellesa, na kretanje rejtinga uvelike će utjecati i odnos s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).</p>
<p>»Ako nakon isteka postojećeg stand-by aranžmana Hrvatska i MMF ne sklope novi aranžman bio bi to negativan signal za kreditni rejting vaše zemlje«, pojašnjava naša sugovornica.</p>
<p>Isto tako, svjetske rejting-agencije nastavit će pozorno gledati kako u Hrvatskoj teče proces fiskalnih prilagodbi, odnosno smanjenja visokog fiskalnog deficita. Zanima ih i ishod mirovinske i zdravstvene reforme, kaže Kristel Richard.</p>
<p>Na previranja unutar vladajuće petorke do sada nije reagirala ni jedna od vodećih rejting-agencija u svijetu. Naime, u njihovim najnovijim izvješćima Hrvatska je zadržala postojeći rejting, koji Zagrebu omogućava relativno povoljnu poziciju na svjetskim tržištima kapitala. U Moody'su, primjerice, kažu da zbog natezanja među vladajućim strankama u Hrvatskoj za sada neće mijenjati kreditni rejting, što znači da do daljnjega kod ove rejting-agencije uživamo ocjenu Baa3, sa stabilnim outlookom. I rejting kod Fitcha ostao je BBB minus, a postojeću je ocjenu DB4d potvrdila i rejting-agencija Dun (D) u svom izvješću za ožujak. I u posljednja dva slučaja outlook je ostao stabilan.</p>
<p>Ipak, nakon izbora Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a i kod rejting-agencija primjetna je nervoza zbog neizvjesnosti oko toga u kojem će se smeru pomicati klatno na hrvatskoj političkoj i gospodarskoj sceni.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Račune u bankama otvorilo samo 21 posto poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Iako je petak 15. ožujka posljednji dan do kojeg su tvrtke trebale prenijeti svoje račune iz Financijske agencije (bivšeg Zavoda za platni promet) u poslovne banke, velik broj poduzeća to još uvijek nije učinio.</p>
<p>Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, do petka ujutro u bankama je otvoreno 53.620 računa pravnih osoba, a pribroje li se tome i računi obrtnika i osoba koje se bave slobodnim zanimanjima brojka premašuje 123.000 računa. Samo u četvrtak otvoreno je 16.000 novih računa, od čega 10.000 računa tvrtki. U Fini, odnosno nekadašnjem Zavodu za platni promet, 255.000 poslovnih subjekata imalo je otvoreno 324.315 računa. To znači da je račun do petka u poslovnim bankama otvorilo tek nešto više od 21 posto poduzeća. Iako će se krajem tjedna ta brojka sigurno povećati, očito će doći do značajnog smanjenja broja gospodarskih subjekata i da će s gospodarske scene nestati velik broj tzv. fiktivnih tvrtki, kao i poduzeća koja dulje vrijeme ne podmiruju svoje obveze. One tvrtke, naime, koje nisu otvorile račun do 15. ožujka u poslovnoj banci neće moći raspolagati sa svojim sredstvima i neće moći obavljati platni promet. Onim tvrtkama koje same ne otvore račun u banci Fina će od 18. do 29. ožujka automatski zatvoriti račun i prenijeti sredstva na račun banke u čijem se depozitu vodi žiroračun pojedinog poslovnog subjekta. Značajan broj tvrtki koje se nalaze u blokadi, a takvih je gotovo 34.000, među kojima su i splitska Slobodna Dalmacija i nogometni klub Hajduk, očito neće uspjeti otvoriti novi račun u nekoj od poslovnih banaka. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Poziv ulagačima da u Hrvatskoj nađu partnera </p>
<p>MÜNCHEN, 15. ožujka</p>
<p> - Hrvatska očekuje da će se poslije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji te provedenih gospodarskih i pravnih prilagodbi za tržišno poslovanje u našoj zemlji povećati strana ulaganja ili kao izravne investicije ili ulaganjem u modernizaciju proizvodnje. Vlada je pritom posebnu pozornost posvetila donošenju zakona za malo poduzetništvo koji su usklađeni s regulativom EU, što obrtnicima i zadrugarima omogućuje da djeluju uz iste uvjete kao i njihovi europski kolege - rekao je u petak Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo na kongresu posvećenom ulozi obrtništva u širenju EU na istok Europe. Kongres održan u sklopu münchenskog sajma obrtništva organizirala je EU, a na njemu su sudjelovali predstavnici zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju te zemalja tzv. drugog kruga kandidata.</p>
<p>Ministar Pecek posebno je naglasio da je Hrvatska upravo donijela svoj prvi zakon o malom poduzetništvu, posebno kreditira razvoj i izvoz te gospodarske grane, razvija dualni sustav obrazovanja te rad prema normama ISO 9001 i 14001, a u provođenju tih projekata očekuje i europsku pomoć, posebice u sklopu programa CARDS.</p>
<p>Posebnu pozornost izazvala je najava nastavka suradnje s Obrtničkom komorom za München i Gornju Bavarsku, a pohvale sudionika kongresa dobio je hrvatski porezni sustav za područje obrtništva, za koji je rečeno da bi se mogao primijeniti i u drugim zemljama. U petak je u sklopu Dana Hrvatske na Münchenskom sajmu Hrvatska obrtnička komora održala konferenciju za novinare kojoj su, uz ministra Peceka, bili nazočni i Zvonko Plećaš, generalni konzul RH u Njemačkoj, te Wolfgang Marzin, generalni direktor Münchenskog sajma. Marzin je u povodu 10. uzastopnog izlaganja na Sajmu posebno priznanje uručio HOK-u kao i Željku Vrbanasu, koji izlaže po 10. put, a proslavio se izradom automobila »bube« od kovanog željeza.</p>
<p>»Nismo došli samo prodati naše proizvode nego ponuditi suradnju i kooperaciju. Hrvatska ima i velik broj inovatora koji su širom svijeta osvajali prve nagrade i traže ulagače kako bi se njihove inovacije našle i na tržištu. U Hrvatskoj ima puno neiskorištenih kapaciteta i potencijala u obrtništvu i malom poduzetništvu te pozivam sve zainteresirane u Njemačkoj i širom Europe da u našoj zemlji nađu partnera«, rekao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran na konferenciji, na kojoj je, uz ostalo, domaće i strane novinare upoznao i s povoljnim zakonskim okruženjem u Hrvatskoj za razvoj i izvoz.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ceh ribara traži smanjenje stope poreza na 10 posto </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo HOK-a pokrenuo je incijativu za smanjenje stope poreza na promet u ribarstvu na 10 posto, rekao je u petak predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić. Dodao je da Sporazum o malograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije dovesti u tešku situaciju hrvatske ribare. On podržava istarske ribare da se međudržavna suradnja razvija isključivo na temelju obostranog interesa. Naime, kako kaže, ovako će Hrvatska dati Sloveniji pet puta veći akvatorij, a zauzvrat će naši ribari dobiti još veću konkurenciju. Nadalje, Ceh ribara je nezadovoljan prijedlogom Uprave za ribarstvo o zaštiti ribe i drugih morskih organizama. Naredba, naime, sadrži skoro tri puta više vrsta ribe, koje treba štititi od pravilnika kojeg EU ima za područje Mediterana. Naime, EU ne poznaje lovostaj na način kakav se predlaže ovom naredbom, a to je da se u određenom vremenu zabrani ulov pojedinih vrsta, a da se istodobno upotrebljavaju ribolovni alati koji tu vrstu love, to je u praksi neprovodivo, napominje Božanić. On predlaže da lovostaj zbog zaštite gospodarski važnih vrsta ribe, treba regulirati na način kako što je to regulirano u EU (zabranom određenih ribolovnih alata (mreža), odnosno lovostajom samo u određenim područjima). </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pokrenuta krivična tužba protiv Enronovog revizora</p>
<p>ZAGREB. 15. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je pokrenuta je prva optužnica vezana uz kolaps Enrona - ali na optuženičkoj klupi će se naći bivši auditor kompanije Arthur Andersen, jedna od »pet velikih« međunarodnih računovodstvenih tvrtki. Naime, protiv čitave je tvrtke - a ne protiv pojedinih zaposlenika - pokrenut krivični postupak zbog ometanja pravde: uništavanja ogromne količine dokumenata o Enronovom poslovanju. Andersenovi su predstavnici, nakon što su u srijedu odbili priznati krivnju i nagoditi se, optužnicu nazvali zakonski potpuno neutemeljenom, rekavši da ona predstavlja »smrtnu presudu« za tvrtku.</p>
<p>Prema tumačenju državnih tužitelja, motiv za uništavanje dokumenata bio je pokušaj prikrivanja činjenice da je uprava Arthura Andersena bila »upoznata s čitavim nizom nepovoljnih informacija o Enronu - koje nisu bile poznate javnosti.« Uprava Andersena je »svjesno, namjerno i pokvareno uvjerila« zaposlenike da »promijene, unište, oštete i sakriju« dokumente, kazali su predstavnici državnog tužitelja u Houstonu, gdje je postupak protiv revizorske tvrtke i pokrenut. </p>
<p>Uništavanje dokumenata trajalo je oko mjesec dana, a započelo je odmah pošto je Enron javnosti priznao da je proteklih godina »dotjerivao« financijske rezultate prikrivajući dio gubitaka u nekim od svojih podružnica. Andersen je odobrio sve takve »preuređene« izjave, ali službeno stajalište je da tvrtka nije bila upoznata s bilo kakvim nepravilnim ili nezakonitim postupcima u Enronu.</p>
<p>Tužiteljstvo pak tvrdi da su i najviši menadžeri Andersena vrlo dobro poznavali stvarnu situaciju u Enronu. Nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire od energetske grupacije zatražila dokumente koji bi pojasnili kako je došlo do prikrivanja stvarnih financijskih rezultata, direktori su se sastali i dogovorili da dokumente treba uništiti i za taj zadatak angažirali zaposlenike u Houstonu, Chicagu, Portlandu i Londonu, pozvavši ih da rade i »prekovremeno ako je potrebno«. Iz ureda u Enronovoj zgradi koji je bio dodijeljen Andersenovim revizorima odneseni su gotovo svi dokumenti. S druge strane, uprava Andersena tvrdi da je jedini krivac za uništavanje dokumenata David Duncan, šef tima koji je obavljao računovodstvene poslove u Enronu. Duncan je iz Andersena otpušten u siječnju, a surađivao je s istražiteljima. </p>
<p>Uprava Andersena - koja suočena s bijegom klijenata i zaposlenih pokušava pronaći kupca, čini se bezuspješno, kako bi tvrtka preživjela makar i pod drugim imenom - tvrdi da priprema oštar odgovor na podizanje optužnice, koja je primjer »grube zloporabe ovlasti« od strane ministarstva pravosuđa. Maksimalna kazna za ometanje pravde prema američkom zakonu jest uvjetna kazna od pet godina ili 500.000 US dolara. Međutim, za tvrtku koja se već sad nalazi na rubu, tužba zapravo predstavlja »smrtnu kaznu«, kazali su u Andersenu. Naime, tvrtka bi vrlo lako mogla dobiti zabranu odobravanja financijskih izjava kompanija koje se predaju Komisiji za vrijednosne papire, što je osnovni sektor Andersenovog poslovanja. </p>
<p>Pravni stručnjaci, međutim, upozoravaju da je optužnica protiv Andersena vrlo vjerojatno pokušaj prisiljavanja tvrtke da oda podatke koji bi omogućili pokretanje tužbe protiv samoga Enrona, odnosno odgovornih pojedinaca u nekadašnjem energetskom divu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Financijski sektor zabilježio rast</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Europski blue chipovi u petak nisu ostvarili značajnije promjene cijena. Vodeći su se indeksi tijekom dana kretali oko vrijednosti zabilježenih kod zatvaranja dan ranije, no do poslijepodneva većina se ipak spustila na negativan teritorij. Na pouzdanje ulagača utjecao je nagovještaj pada newyorških indeksa nakon otvaranja u petak, a negativna kretanja u tehnološkom sektoru potaknulo je loše izvješće informatičke tvrtke Oracle u SAD-u dan ranije. </p>
<p>Londonski je indeks FTSE 100 do poslijepodneva pao 0,42 posto na 5247,3 boda. Frankfurtski DAX je među rijetkima ostao na pozitivnom teritoriju - bio je 0,42 posto viši na 5298,91 bod. Milanski MIB 30 je pao 0,42 posto na 32.790 bodova, slično kao i pariški CAC 40 koji je izgubio 0,4 posto spustivši se na 4528,79 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,18 odnosno 0,29 posto. </p>
<p>Većina je azijskih burzi zabilježila pad cijena, no u Tokyu je benchmark Nikkei 225 porastao 0,68 posto na 11.648,01 bod. </p>
<p>U New Yorku su vodeći indeksi u četvrtak odražavali neodlučnost: Dow Jones Industrial je porastao 0,15 posto na 10.517,14 bodova, dok je S 500 pao 0,09 posto na 1153,04 boda. Nasdaq Composite je izgubio 0,42 posto i spustio se na 1854,14 bodova.</p>
<p>Na europskim burzama je jedan od najvećih dobitnika bio francuski osiguravatelj Axa, čije su dionice porasle 4 posto nakon što je Merrill Lynch povećao njihov rejting. Od drugih dionica financijskog sektora, francuska kompanija za financijske usluge Dexia je nakon dobrih rezultata porasla 3 posto. Britanski osiguravatelj Prudential je dobio 2,9, a Allianz izgubio 0,3 posto. Među dobitnicima je bila i glazbena kuća EMI koja je porasla 4 posto nakon što je najavila dodatnih 1000 otkaza. </p>
<p>U drugim je sektorima bilo malo promjena. Agencija Moody's je smanjila kreditni rejting British Airwaysa, ali dionice aviokompanije pale su samo 0,2 posto. Air France je izgubio 0,8 posto, dok je Lufthansa porasla 0,66 posto.</p>
<p>Vodeće su se europske naftne kompanije nakon jutarnjeg rasta ponovno spustile na vrijednosti zabilježene u četvrtak - BP, Shell i Royal Dutch bili su tek 0,1 ili 0,2 posto viši, dok je francuska Total Fina Elf dobila 0,54 posto. </p>
<p>Tehnološki i telekomunikacijski sektor bilježili su tek blagi negativan trend, a Oracleov je rival Cap Gemini dobio 0,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Petorka postigla dogovor oko Haaga, ali Račan »i dalje oprezan«</p>
<p>Krizu petorke smo prevladali, spremni smo zajedno surađivati, ali ćemo i ja i Budiša i ostali to morati idući tjedan i dokazati, napomenuo je premijer / Sljedeći tjedan Račan prihvaća Tušekovu i Fižulićevu ostavku, istodobno Budiša postaje vicepremijer, a Goran Granić zamjenik premijera </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Je li velika politička kriza koalicijske vlasti i Vlade napokon riješena, ili su čelnici pet stranaka postigli tek primirje? </p>
<p>Na to novinarsko pitanje je premijer Ivica Račan u petak navečer, nakon sastanka s koalicijskim partnerima (koji je potrajao punih devet sati, ali uz prekide zbog konzultacija klubova petorke u Saboru oko privatizacije INA-e i HEP-a), odgovorio dosta rezervirano: »Testiranje stabilnosti petorke je pred nama. Programska suglasnost oko strateških pitanja za ovu zemlju postoji, ali dopustite da oprezni Račan ostane i dalje oprezan«. </p>
<p>Po njegovim riječima, petorka nema više pravo na proizvođenje krize. »Ako bi nas nešto sljedećih dana vratilo unatrag, ja imam samo jednu mogućnost - podnošenje ostavke. Sadašnju smo krizu prevladali, spremni smo zajedno surađivati, ali će i Račan i Budiša i ostali to morati idući tjedan i dokazati«, napomenuo je premijer.</p>
<p>Sastanak petorke u petak, označen kao »biti ili ne biti« za vladajuću koaliciju, protekao je u dogovoru Račana, Dražena Budiše, Zlatka Tomčića i Vesne Pusić (Zlatko Kramarić je na službenom putu u Švedskoj) o programu rada Vlade do kraja mandata. U tom programu posebno mjesto zauzimaju već koncipirane reforme (obrana, zdravstvo, pravosuđe), odnosi sa susjednim zemlja, kao i odnosi sa Sudom u Haagu i s MMF-om. </p>
<p>O svemu tome, rekao je Račan, posebno izdvajajući suradnju s Haagom i s MMF-om, postignut je »visok stupanj suglasnosti, ali dopustite da kao premijer zadržim i određenu rezervu«. Na pitanje što ako u Hrvatsku stignu nove haaške optužnice po zapovjednoj odgovornosti i hoće li ih HSLS prihvatiti, premijer je najprije uputio novinare da decidirani odgovor potraže u svakoj stranci petorke pojedinačno, da bi potom dodao: »Suglasnost oko suradnje s Haagom postoji. Mi ćemo poštivati zahtjeve Suda, nećemo inicirati promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haagom niti Statuta Suda. Ali, nećemo se složiti s kvalifikacijama Domovinskog rata kakvih je prije bilo od strane Haaga, a znate da se ja s njima ni dosad nisam slagao«. </p>
<p>U vezi suradnje s MMF-om, Račan je ponovio stajalište da ta međunarodna institucija ne određuje politiku njegove vlade. Ali, prihvaćamo da ono što je reformski nužno za Hrvatsku bude sadržaj suradnje s MMF-om. Ovoj su zemlji reforme potrebne, mi to radimo radi svoje budućnosti, a ne pod diktatom MMF-a, napomenuo je premijer, dodavši da idući aranžman s MMF-om, ako ga bude, neće biti tako konkretno definiran kao sadašnji. </p>
<p>Što se tiče ministra gospodarstva Goranka Fižulića, njegovu i ostavku ministra prometa Alojza Tušeka premijer će prihvatiti početkom idućeg tjedana, kada će ujedno biti obavljena i nova imenovanja u njegovoj vladi - Dražena Budiše na mjesto vicepremijera i Gorana Granića na mjesto potpredsjednika Vlade. O kadrovima za dva upražnjena ministarska mjesta, oba u kvoti HSLS-a, Račan i Budiša će također razgovarati sljedećih dana. </p>
<p>S obzirom na to da je Račanov SDP najavljivao kako će tražiti da partneri i potpišu programsku suglasnost, novinare je zanimalo hoće li i kada to uslijediti. Premijer je, međutim, obznanio da nikakvog posebnog programskog dokumenta i njegova potpisivanja neće biti, i to zato što »program i prioriteti Vlade za ovu godinu ničim nisu osporeni«. Umjesto toga, partneri će donijeti jedan radni dokument »koji možemo i potpisati, ali to je naša interna stvar«, zaključio je Račan. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Vlast nudi strategiju koju je kao oporba žestoko kritizirala«</p>
<p>Konačnim prijedlogom strategije razvoja energetskog sustava utvrđuje se energetska politika i planira energetski razvitak za do 2030./Tadić: U strategiji se planira proječni realni rast od pet posto godišnje, a istodobno premijer tvrdi da se planira rast od sedam posto/Konačno otvorena i rasprava o privatizaciji Ine i HEP-a, za koju se prijavilo svega petero zastupnika/Kajin: Nema argumenta koji će me uvjeriti da je privatizacija Ine i HEP-a nužnost, pogotovo što prihod od privatizacije nije neophodan za proračun </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Hrvatski sabor je u petak nastavio 20. sjednicu raspravom o Konačnom prijedlogu strategije razvoja energetskog sustava te o privatizaciji Ine i HEP-a. Strategija predstavlja dokument kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, a podržali su ju klubovi vladajuće koalicije, dok je oporba bila protiv. </p>
<p>Oporbeni su klubovi (HDZ, HSP-HKDU) prigovorili koaliciji da nudi »već viđenu« strategiju, koju je 1999., kao tadašnja oporba, žestoko kritizirala, »a sada je nudi kao izlaz za sve energetske probleme«. Tako je Tonči Tadić, u ime kluba HSP-HKDU-a, ustvrdio da je Vlada samo nominalno radila strategiju, a da ju je de facto izradio Institut »Hrvoje Požar« i Goran Granić, koji mu je bio na čelu. On je kritizirao, kako je rekao, i »manipulaciju činjenicama«, posebno naglasivši da se njome projicira prosječni realni gospodarski rast od pet posto godišnje a istodobno premijer planira rast od sedam posto. </p>
<p>Tadić je najavio da neće podržati donošenje »manjkave i ishitrene« strategije. </p>
<p>Ponuđeni prijedlog strategije, po Nikici Valentiću (Klub HDZ-a) datira još iz 1994., kada ga je počela pripremati HDZ-ova vlada, a promoviran je u Saboru 1999., kada ga je, podsjeća i Valentić, žestoko kritizirala tadašnja oporba, a današnja vlast. Sada ga pak Vlada, uz manje dorade, predstavlja kao važan, strateški dokument, »kako bi kao stručna podloga omogućio privatizaciju Ine i HEP-a«. HDZ je najavio suzdržanost u glasovanju. Za Hrvatsku je nužna, stav je HDZ-a, izrada realne strategije, utvrđivanje realne stope rasta, plana liberalizacije tržišta nafte i plina, a tek nakon toga se može upustiti u privatizaciju Ine i HEP-a. </p>
<p>Zaključujući raspravu, zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar naglasila je da strategija uključuje potpunu reformu energetskog sustava i njegovu izgradnju sukladno europskim standardima. »Apsolutno smo svjesni da u strategiji ne možemo riješiti neke probleme, ali ih svakako možemo definirati«, rekla je Maja Brinar. </p>
<p>Nakon dvosatnog kašnjenja zbog konzultacija predstavnika klubova sa premijerom Ivicom Račanom i njegovim zamjenikom Goranom Granićem, Sabor je u petak popodne konačno otvorio raspravu o privatizaciji INA-e i HEP-a. </p>
<p>S obzirom na buru koju su ovi zakoni izazvali među zastupnicima, iznenađujuće je koliko je mali bio interes za raspravu za koju se prijavilo samo pet zastupnika, dok je poluprazna sabornica još jednom dokazala da je sabornicima još uvijek najvažniji - odlazak na vikend. </p>
<p>Donošenje ovih zakona podržale su stranke koalicije, a žestoko mu se usprotivio HDZ i HSP-HKDU, kao i IDS i DC koji su tražili treće čitanje. Pravaši su uz to zatražili i moratorij na privatizaciju dok se Vlada ne stabilizira ili pak ne bude izabrana nova, a Vladu su oporbenjaci optužili da ide u privatizaciju ovih poduzeća zbog dikatata MMF-a. O usvajanju ovih zakona, podsjetimo, ovisi uspjeh završetka Vladinog sporazuma o stand-by aranžmanu s MMF-om. </p>
<p> Maja Brinar pojasnila je da će uz sadašnje radnike Ine i HEP-a u kupovinu sedam posto njihovih dionica ipak biti uključeni i bivši radnici tih poduzeća. Isti postotak dionica besplatno će dobit hrvatski branitelji. Strateškom partneru prodat će se 25 posto plus jedna dionica Ine, koliko će zadržati i država do ulaska Hrvatske u EU. Dotada će država zadržati i 51 posto dionica HEP-a. </p>
<p>Uz to će se do 15 posto dionica oba poduzeća prodavati putem javne ponude, s time da će određenu prednost pri kupnji imati hrvatski građani. Tek nakon prvog kruga javne ponude zaposlenici će ostvariti svoje pravo na dionice. Daljnju dinamiku privatizacije donijet će Vlada uz suglasnost Sabora. Vlada je u konačni prijednog zakona ugradila i socijalnu kaluzulu, po kojoj će se tek izraditi pravni okvir za zaštiti radnika u sljedeće tri godine, kad radnici ne bi smjeli dobivati poslovno uvjetovane otkaze. </p>
<p> Što se tiče poduzeća izuzetih iz Ine, JANAF-a i Plinacro-a, zakon predviđa da će o njihovoj privatizaciji na prijedlog Vlade odlučivati Sabor. Tvrtke kćeri koje ostaju u sastavu Ine i HEP-a neće se posebno prodavati nego ostaju imovina dvaju najvećih energetskih poduzeća u Hravstkoj. Vlada je dužna najmanje tromjesječno izvještavati Sabor o privatizaciji Ine i HEP-a, a ta će izvješća biti državna tajna.</p>
<p> »Nema argumenta koji će me uvjeri,ti da je privatizacija Ine i HEP-a nužnost, pogotovo što prihod od privatizacije nije neophodan za proračun«, istaknuo je IDS-ovac Damir Kajin, žestoko se protiveći privatizaciji jer, kako kaže, »više u ovoj zemlji gotovo nema Nadzornog odbora u kojem sjede hrvatski državljani. Ako to može donijeti boljitak, u redu, ali ja za to neću glasati«. Zamjerio je Vladi što je Sabor stavila pred svršen čin, jer o donošenju ovih zakona ovisi zaključenje novog stand-by aranžamana s MMF-om. Traži da Vlada onih 25 posto plus jednu dionicu Ine zadrži zauvijek a ne samo do ulaska u EU. </p>
<p>Isto traži i HDZ, smatrajući to jedinim jamstvom osiguravanja hrvatskih interesa. Zahtijevaju i da se ulagače obveže da pet godina neće dijeliti poslovno uvjetovane otkaze, kao i osiguranje da neće biti drastičnog povećanja cijena nafte jer bi to bilo pogubno za hrvatsko gospodarstvo. Zbog mogućnosti povećanja cijena nafte zabrinuti su i pravaši koji su upozorili kako se srlja u privatizaciju, ističući kako bi o tome morao odlučivati Sabor, a ne Vlada. </p>
<p>Marija Pulić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Hrvatska i BiH usuglašavaju izmjene članka 9«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora raspravljao je u petak o sporazumu o Luci Ploče. Kako je rekao predsjednik Odbora Zdravko Tomac, uvjet za njegovo prihvaćanje je izmjena čl. 9 Sporazuma koji je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske jer se njime određuje da Lukom Ploče upravlja tijelo u kojem bi većinu imali stranci. </p>
<p>»Time bi se elementi upravljanja Bosnom i Hercegovinom prenijeli i na područje Hrvatske, a u hrvatskom interesu je jačanje BiH, da što manje bude protektorat međunarodne zajednice, a što više njezin partner«, rekao je Tomac. </p>
<p>Zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec rekla je da je BiH predala Hrvatskoj svoj prijedlog izmjene čl. 9, te da se radi na usuglašavanju stavova dviju zemalja. </p>
<p>Posebnom izjavom Odbor je pozdravio prestanak postojanja SR Jugoslavije i stvaranje nove države Srbije i Crne Gore, »jer je time jugoslavenska ideja koja je nanijela mnogo zla Hrvatskoj i drugim narodima doživjela svoj konačni krah«. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Je li važnije ratno iskustvo ili vojna izobrazba?</p>
<p>Već od siječnja govori se o kriterijima za određivanje viška, ali dosad je jasno samo to da će morati otići oni koji ne zadovolje tzv. isključujuće kriterije (zdravstveno stanje, npr.) / Među razlikovnim kriterijima spominju se sudjelovanje u Domovinskom ratu, izobrazba, godine života, uspješnost u karijeri, socijalni status, ali se ne kaže koji od njih ima kakvu »težinu«</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Ministarstvo obrane još nije utvrdilo hoće li pri smanjivanju broja ljudi sudjelovanje u Domovinskom ratu biti kriterij važniji od, primjerice, poznavanja stranog jezika ili socijalnog statusa. Naime, u programu zbrinjavanja viška osoblja (prema kojemu će do lipnja ili najkasnije do rujna ove godine Oružane snage i MORH napustiti čak 13.864 osobe) spominju se kriteriji za odabir, ali ne i »težina« svakoga od njih. Zapravo, dogovori o vrijednosti pojedinih kriterija traju u MORH-u još od kraja siječnja, kad je novinarima predstavljena idejna verzija programa zbrinjavanja.</p>
<p>Na isto novinarsko pitanje: što će biti važnije - ratno iskustvo ili naobrazba - tada je odgovoreno da su kriteriji općenito podijeljeni na razlikovne i isključujuće.</p>
<p>Ako izuzmemo isključujuće kriterije, koji su sami po sebi neupitni (zdravstveni pregled i sl.), vrednovanja razlikovnih kriterija i dalje je potpuno nerazjašnjeno. Zapravo, tek treba vidjeti s koliko će se bodova vrednovati sudjelovanje u Domovinskom ratu, a s koliko, pak, vrijeme provedeno u službi. Osim ta dva, u razlikovne kriterije uvrštena je i uspješnost u karijeri, vojna i civilna izobrazba, vojna izobrazba u inozemstvu, časnička izobrazba, poznavanje stranog jezika, socijalni status te životna dob.</p>
<p>Svjesni da se radi o vrlo osjetljivim pitanjima, jer najveći dio ljudi koji će morati otići ima ratno iskustvo, u MORH-u naglašavaju da će zbog objektivnih zasluga Domovinski rat morati biti poseban kriterij. Njegova težina, dodaju, ipak ne smije biti takva da ugrozi kvalitetu buduće Hrvatske vojske.</p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš u tom je kontekstu više puta ponovio da obrambena reforma jednostavno nema alternative. Iako je od 2000. do danas Ministarstvo obrane već smanjilo broj zaposlenih za oko 3500, a time za 120 milijuna kuna smanjilo i troškove, izdvajanja za plaće i doprinose i dalje premašuju vrtoglavih 73 posto vojnog proračuna. Zato se ove godine planira smanjenje broja vojnika i državnih službenika sa 40.714 na 26.850. Pritom bi se umirovilo oko 3600 ljudi koji za to imaju uvjete i još 900 ljudi koji su dulje na bolovanju.</p>
<p>Kao prijelazno rješenje, predviđena je tzv. djelatna pričuva, u kojoj će se zbrinuti oko 4000 ljudi. U tu skupinu najvjerojatnije će ući pripadnici Oružanih snaga, koji imaju od 15 do 20 godina staža, a u aktivnoj bi pričuvi primali 60 posto sadašnje plaće.</p>
<p>Posebno opterećenje za vojni proračun najvjerojatnje će biti zbrinjavanje viška službenika i namještenika, kojih je oko 9000. Zbog zbrinjavanja oko 3500 službenika i namještenika, MORH bi trebao probiti vojni proračun za 300 milijuna kuna. Ministar Radoš tvrdi da je takav potez opravdan, jer će se već iduće godine, zbog manjeg broja zaposlenih, svakoga mjeseca uštjedjeti oko 60 milijuna kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Na jednome radnom mjestu čak četiri učitelja tehničke kulture!</p>
<p>Provjera stanja među zaposlenicima provodi se u 85 osnovnih i 68 srednjih škola u Hrvatskoj, kako bi se dobio uvid na temelju kojeg Ministarstvo prosvjete mora provesti racionalizaciju i predložiti mjere štednje/ Sindikat hrvatskih učitelja osniva agenciju za posredovanje pri zapošljavaju i dobrovoljni mirovinski fond </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U 85 osnovnih i 68 srednjih škola u Hrvatskoj u tijeku je provjera stanja među zaposlenicima, kako bi se dobio uvid na temelju kojega će Ministarstvo prosvjete predložiti Vladi mjere racionalizacije i štednje. </p>
<p>Dosad je provedena analiza stanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a neke škole te županije pokazale su nezavidne rezultate. Kako saznajemo, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji otkriveno je da u jednoj školi na jednome radnom mjestu rade čak četiri učitelja tehničke kulture!</p>
<p>»U školama je potrebno napraviti reda, jer ima dosta neusklađenih rješenja i praznoga hoda. Analiza će zapravo pohvaliti ono što je dobro u školama, a naglasiti ono loše«, smatra predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba. Dodaje da će snimka stanja pokazati realne potrebe škola te pridonijeti kvaliteti obrazovanja.</p>
<p>U osnovnim i srednjim školama zaposleno je oko 50.000 učitelja. U osnovnim ih je školama 30.444, od kojih 10.808 ima visoku stručnu spremu, a čak 17.377 višu stručnu spremu. Oko 1260 učitelja u osnovnim školama ima samo srednju stručnu spremu. Među 15.577 učitelja zaposlenih u srednjim školama, visoku stručnu spremu ima 13.276 nastavnika. Oko 1250 ih je s višom, 821 sa srednjom, 291 je VKV nastavnik, a 111 KV. Kuba tvrdi da je omjer broja učenika i učitelja u nesrazmjeru. Posljednjih godina primijećena je naime tendencija osjetnog smanjenja broja učenika, ali povećanja broja učitelja. »Trenutačno oko 1500 mladih učitelja čeka posao. U isto vrijeme, u školama i dalje rade ravnatelji i učitelji koji su prošli dobnu granicu od 65 godina. To je također potrebno riješiti, pogotovo uzme li se u obzir podatak da je u školama više od pet posto nestručno zastupljene nastave«, kaže Kuba. </p>
<p>Dodaje da je SHU, koji je sa 25.000 članova i 750 podružnica, najveći sindikat u javnim i državnim službama, donio odluku o osnivanju agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Cilj agencije je pružiti potporu nezaposlenim učiteljima. Sindikat namjerava osnovati agenciju do kraja ove godine, a njegov predsjednik tvrdi da je Sindikat za to financijski sposoban. Agencija će biti mjesto gdje će se svi zainteresirani učitelji moći informirati o stanju na tržištu rada. Kako kaže Kuba, to će posebno pogodovati mladim nezaposlenim učiteljima. Uz to, kao dodatni poticaj, Sindikat će osnovati fond za pomoć nezaposlenim članovima SHU-a. </p>
<p>Jedan od projekata Sindikata jest i osnivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda zatvorenog tipa. »To je velik zalogaj, zbog čega ćemo zatražiti sudjelovanje banaka«, kaže Kuba, te dodaje da će takvim fondom Sindikat dati priliku učiteljima da sami odlučuju o svojoj sudbini. »Tu naravno vidimo i svoj interes. Očekujemo da će se velik broj naših članova učlaniti u fond koji planiramo osnovati do kraja godine. Mnogi će se pitati zašto bi se učlanili baš u taj fond, ako postoje i drugi otvorenog tipa. No mi ćemo ponuditi poticajnije uvjete«, kaže Kuba. </p>
<p>Predsjednik SHU-a smatra da Sindikat mora početi djelovati prema modernim, europskim principima, zbog čega tvrdi da ovim projektima ne otkriva toplu vodu. »U svijetu je tako nešto potpuno normalno. Ako mi ne ponudimo drukčiji pristup organiziranja svoga sindikata, nećemo postati ono što želimo«, kaže Kuba, dodajući da u svojim projektima slijede slične projekte Američke federacije učitelja. Ta federacija, tvrdi Kuba, okuplja oko 1,1 milijun učitelja.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Svi protiv svih u nemilosrdnoj borbi za HDZ-ovo »prijestolje«</p>
<p>Osim Ive Sanadera i Ivića Pašalića, u utrci za predsjednika i Maja Freundlich / Kao mogući četvrti kandidat - Drago Krpina / Kao o kandidatima za potpredsjednike, govori se o Vladimiru Šeksu, Andriji Hebrangu i Ljubi Ćesiću Rojsu, no smatra se mogućim da netko od njih skuplja i potpise za predsjedničko mjesto / Razjedinjeni, međusobno posvađani i bijesni jedni na druge, hadezeovci žele osigurati dobre i udobne stolce, a jednoga dana, u konačnici - opet preuzeti vlast u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Predajući u srijedu listu sa 1600 potpisa, Maja Freundlich i službeno je krenula u borbu za mjesto predsjednika HDZ-a. Iako je na konferenciju pozvala novinare, skup je pretvorila u tribinu svojih simpatizera koji su joj, kao slučajno, postavljali pitanja na koja je ona brzopotezno odgovarala. Startna zastavica je spuštena, a službenim ulaskom u utrku i Maje Freundlich - nakon što su svoje kandidature za prvog čovjeka HDZ-a objavili Ivo Sanader i Ivić Pašalić - počeo je pravi juriš.</p>
<p>No, je li to i konačan popis pretendenata na HDZ-ovo »prijestolje«? Po onome što se šapuće u stranci, čini se da i nije. I sâm će Pašalić na svojoj konferenciji za novinare s tajanstvenim smiješkom reći da »očekuje još jednu kandidaturu« za predsjedničko mjesto. Čiju? On nije želio reći na koga misli. Navodno, na Dragu Krpinu, koji bi, po onome što se govori, svoju kandidaturu mogao istaknuti na samom stranačkom saboru, što će se održati 20. i 21. travnja u Zagrebu.</p>
<p>Doduše, i Krpina je u svom posljednjem medijskom nastupu bio zagonetan: rekao je da će se vjerojatno kandidirati, ali izbjegao je odgovor na pitanje - za što. Za potpredsjednička mjesta - hijerarhijski, u stranci vrlo važna - također je nekoliko kandidata. Prvi se o tome javno izjasnio Vladimir Šeks, kategorički odbivši »udicu« u tvrdnji da će se, zapravo, pokušati probiti u prvi plan, onaj predsjednički. Šeks smatra da je njegova »prirodna« pozicija ipak ona u sjeni, ma koliko godinama vjerovao da će jednoga dana i on biti na čelu stranke u kojoj je od osnutka. Šeks, međutim, vrlo dobro zna procijeniti svoju stvarnu poziciju u stranci, a i u javnosti, kao i teret što ga nosi nakon što je odradio brojne poslove, neugodne za svoju stranku. Zato će mu mjesto, koje će biti prvo do onoga glavnog, omogućiti nesmetano obavljanje gomile poslova koje, umjesto stranačkoga šefa, ionako odrađuje i sada.</p>
<p>U utrku se uključio i nepredvidivi Andrija Hebrang, a realno je očekivati da će za njega biti čak i dobar broj članova HDZ-a. On je oduvijek bio odan i lojalan pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu, beskrajno poštujući njegovo djelo, ali on je i čovjek koji bez imalo ustezanja govori što misli, ne vodeći računa što će to zasmetati mnogim osjetljivim i uvredljivim ušima. Problem je samo u tome, što se gotovo nikad ne može predvidjeti kakav će biti njegov idući korak: može se, naime, lako dogoditi da će dojučerašnjem suradniku uskoro postati nepomirljiv protivnik. I, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju: »živopisni i najoriginalniji« HDZ-ov saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, čiji su verbalni dueli u Saboru doista neponovljivi, nedavno je najavio kandidaturu za potpredsjednika stranke. Navodno je skupio i respektabilan broj potpisa za to, no potom je krenula priča o tome da mu je listu s tim potpisima »oteo« Šeks u Saboru, nezadovoljan time da i Rojs hoće biti potpredsjednikom. Šeks je to odmah oštro opovrgao, odbrusivši: »Te prljavštine dolaze iz kuhinje Ivića Pašalića«.</p>
<p>Iako želi ostati smiren i ne reagirati javno na prozivanja, Pašalić je ipak ovih dana rekao da je riječ o Šeksovim sitnim podvalama i spletkama, na što je već navikao. U HDZ-u su, dakle, trenutačno svi protiv svih. Tako razjedinjeni, međusobno posvađani i bijesni jedni na druge, žele osigurati dobre i udobne stolce, a jednoga dana, u konačnici - opet preuzeti vlast. I skinuti toliko im omrznutu Račanovu vladu. HDZ je doista stranka u kojoj nikad nije dosadno. A, čini se da je zadnjih godina i stranačka stega imaginaran pojam.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Do neugodnih scena ne bi došlo da se vjeruje struci«</p>
<p>Oceanografi, tehnolozi i projektanti su ocijenili da nema bojazni od zagađenja mora nakon ugradnje mehaničkog pročišćivača, protiv kojeg se prosvjeduje, kazao je izvršni direktor Agencije Eko-Kaštelanski zaljev Bogdan Ivančić </p>
<p>SPLIT, 15. ožujka</p>
<p> - »Nismo htjeli ništa na silu raditi, ali nakon petog pokušaja početka radova pribjegli smo zakonskim mjerama i zatražili asistenciju policije. Javna smo ustanova, ovo je 32. konferencija za novinare i ne može se reći da su ljudi neinformirani o ovome projektu«, kazao je Zlatko Čatlak, voditelj projekta kanalizacijskog sustava Split-Solin, u sklopu projekta Eko-Kaštelanski zaljev, u petak na konferenciji za novinare u vezi s radovima na podmorskom ispustu u Stobreču nedaleko od Splita. </p>
<p>On ističe i kako je moguće da stanovnici pobunjenih općina prosvjeduju »jer su zadovoljniji svojim septičkim jamama, prezasićenjem terena otpadnim vodama i nestašicom pitke vode«. </p>
<p>Izvršni direktor Agencije Eko-Kaštelanski zaljev Bogdan Ivančić ocijenio je kako »do neugodnih scena ne bi došlo da se vjerovalo struci, a oceanografi, tehnolozi i projektanti su ocijenili da nema bojazni od zagađenja mora nakon ugradnje mehaničkog pročišćivača, protiv kojeg se prosvjeduje«. </p>
<p>»Biološko-kemijski pročišćivač nije bio potreban u prvoj fazi, a struka je odlučila kako će on biti ugrađen u drugoj fazi. Stobrečani su na sastanku s nama ovdje u Agenciji o svemu tome bili upoznati. Prema prvim procjenama, biološki uređaj bi trebao biti ugrađen 2010., ali ćemo ga vjerojatno ugraditi i ranije«, kazao je Ivančić. </p>
<p>Prosvjednici su izražavali bojazan kako Agencija, kada za to dođe vrijeme neće moći namaknuti 20 milijuna eura za taj uređaj što je Ivančić opovrgnuo, istaknuvši da će se tih 20 milijuna naći na isti način na koji se našlo 130 milijuna eura za cijeli posao. Izvršni direktor Agencije opovrgnuo je i tvrdnje stanovnika općine Podstrana kako ona nije uključena u projekt, što je netočno i o čemu su općinari također izviješteni. Prema projektu, Podstrana se u kanalizacijski sustav Split-Solin uključuje 2020. godine. Unatoč prosvjedima koji su ometali početak radova na podmorskom ispustu u Stobreču i prespore procedure ishođenja građevinskih dozvola, dinamika izgradnje integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva nije ugrožena, naglasio je Ivančić. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ministarstvo: Neće biti zagađenja mora u Stobreču </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Rezultati svih detaljnih ispitivanja nedvojbeno ukazuju d je projektom predviđena duljina podmorskog ispusta otpadnih voda od 1800 metara, uz predviđeni stupanj pročišćavanja, dovoljna da se izbjegne ugroženost priobalnog morskog pojasa u području Splita, Stobreča, Podstrane i Bračkog kanala. To tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, demantirajući time izjave ogorčenih mještana Stobreča da će im gradnja prekratkog ispusta te samo mehaničkog, umjesto biološko-kemijskog pročišćivača otpadnih voda zagaditi more i otjerati turiste, zbog čega već danima prosvjeduju na Jadranskoj magistrali.</p>
<p>Ispust je, kažu u Ministarstvu, projektiran na temelju detaljnih oceanografskih ispitivanja. Projektom je definirana i revizijom prihvaćena duljina od 1600 metara plus 200 metara tzv. difuzora, gledajući od rta Stobreča. Da se radi o dovoljnoj dužini potvrdile su i dva istraživanja u čijoj su izradi sudjelovali stručnjaci Instituta graditeljstva Hrvatske-Poslovni centar Rijeka, splitskog Instituta za oceanogradiju i ribarstvo i Hidrotehničkog laboratorija zagrebačkog Fakulteta građevinskih znanosti. Štoviše, jedno od njih je pokazalo da bi ista sigurnost da neće biti zagađenja mora bila postignuta i uz 200 metara kraći ispust, ali je ipak odlučeno da bude dug 1800 metara, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>U skladu s tim istraživanjima i ostalom dokumentacijom Ministarstvo je izdalo građevnu dozvolu za podmorski ispus.pa ističu da nema pravne zapreke za početak njegove gradnje. A prema podacima Agencije EKO-Kaštelanski zaljev, predviđeno je da cijevi budu položene u more do sredine lipnja. U Ministarstvu naglašavaju da sanacija splitske gradske luke i Kaštelanskog zaljeva, čiji je dio i taj ispust, spada među prioritetne hrvatske i mediteranske eko-projekte koji će nesumnjivo bitno popraviti komunalni standard stanovništva tog područja. Kod izrade dokumentacije temeljem koje su utvrđene faze i dinamika njegove realizacije, vođena je briga o utjecaju cijelog sustava na okoliš. </p>
<p>Fazna izgradnja takvih sustava uobičajena je i u svijetu i kod nas jer se optimalni učinci kod izgradnje kasnijih faza postižu tek onda kada se u realnim uvjetima sagledaju stvarne karakteristike hidrauličkog opterećenja i otpadnih voda. Svaka faza projektirana je tako da u potpunosti onemogući eventualno izbijanje na morsku površinu u moru ispuštenih otpadnih voda. One će se zadržavati i samopročišćavati u za to predviđenom dijelu podmorja oko ispusta, tvrde u Ministarstvu. Zbog toga je predviđeno da se prva cijev ispusta gradi za period funkcioniranja uređaja s tzv. prethodnim stupnjem čišćenja, a po dostizanju graničnog hidrauličkog opterećenja između 2003. i 2010. godine izgradit će se i druga cijev. Njena će duljina ovisiti o budućem stupnju čišćenja na uređaju, a u skladu s tehničkim principom »viši stupanj pročišćavanja - kraća cijev ispusta«. Razvoj i rokovi izgradnje cjelovitog sustava planirani su u skladu s očekivanim budućim opterećenjima otpadnom vodom. Ukoliko se, međutim, pojave razlozi koji bi opravdavali podizanje razine čišćenja na uređaju Stupe i prije predviđenih rokova, izgradnja daljnjih faza će se ubrzati, napominju u Ministarstvu. Pritom upozoravaju da bi za gradnju kompletnog uređaja s biološkim stupnjem pročišćavanja, što traže mještani Stobreća, trebalo osigurati dodatnih 20 milijuna eura. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Od ponedjeljka prvi letovi iz Osijeka do Splita i Pule </p>
<p>OSIJEK, 15. ožujka</p>
<p> - Od ponedjeljka, 18. ožujka, iz osječke zračne luke kod Klise poletjet će prvi putnički zrakoplovi prema Splitu i Puli, a letovi su dogovoreni s privatnom zrakoplovnom tvrtkom Trade Air iz Zagreba. To je Vjesniku potvrdio direktor Zračne luke Osijek Darko Marković, koji je u petak nazočio sjednici Poglavarstva Osječko-baranjske županije, izvijestivši o poslovanju Zračne luke i o tijeku njezine obnove. </p>
<p>Zračna luka je službeno otvorena 2. prosinca 2001., na Dan grada Osijeka. Prvi su letovi, napominje Marković, promotivni, uz posebno povoljne cijene. Zrakoplovi će letjeti ponedjeljkom i utorkom na relaciji Zagreb-Osijek-Split i Split-Osijek-Pula a cijena karte u jednom smjeru bit će od 244 do 610 kuna. Po Markovićevim riječima, do daljnjega neće biti direktne veze sa Zagrebom.</p>
<p>Država je dosad u obnovu luke uložila 42 milijuna kuna. Prošlog tjedna Skupština Društva donijela je odluku da se Luka može hipotekarno zadužiti do 16 milijuna kuna i to preko Varaždinske banke, koja je ponudila najpovoljnije uvjete, izvijestio je Marković. </p>
<p>Dožupan Pavo Šarčević istaknuo je da Županija ima visoke ambicije kako bi Osječka zračna luka postala regionalna, dok je župan Bognar napomenuo da je ona od posebnog interesa za gospodarstvo regije. Kako je kazao, povezivanje gospodarstva istočne Slavonije bit će usmjereno na Istru, Dalmaciju, ali i Mađarsku te Vojvodinu i ostale države iz okruženja. Na sjednici Poglavarstva bilo je riječi i o provedbi nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga, uz podatak o stopostotnom porastu broja ovisnika u Županiji. Upozoreno je i da se na računu Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti nisu iskazali gradovi Osijek, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo, dok je Županija ispunila i realizirala svoje obveze. Tijekom sjednice mogle su se čuti teze kako je stanje u ovom dijelu izuzetno alarmantno i da je upravo »pet do dvanaest kako bi se cjelokupna zajednica založila za rješavanje ovog posebno izraženog problema.« Na koncu, Bognar je iznio prijedlog da Županija izradi program poticanja poduzetništva mladih ljudi te u tom smislu odvoji određene sredstva, a to bi, zaključio je, bio jedan od načina pomoći mladoj generaciji da se okrene radu nasuprot slobodnog vremena koje nije aktivno te se zbog toga i okreću prema ovom problemu današnjice - drogi. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić: Ne možemo ići naprijed ako gledamo natrag</p>
<p>»Hrvatska ne može biti talac pojedinaca i ne smije u izolaciju. A jednako je neprihvatljivo da oni koji su se borili za hrvatsku državu, sada bježe od hrvatskoga zakona«, istaknuo je u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na svojoj kratkoj turneji po Istri / »Moj je poziv svim političkim akterima u Hrvatskoj da dođemo do političkog konsenzusa i da se okrenemo traženju izlaza iz krize«</p>
<p>FAŽANA/ POREČ/ UMAG, 15. ožujka</p>
<p> - Nadam se da će koalicijska petorka u Vladi pronaći izlaz iz krize i u tom kontekstu moj je poziv svim političkim akterima u Hrvatskoj da dođemo do političkog konsenzusa i da se okrenemo traženju izlaza iz krize. Ne možemo ići naprijed ako gledamo natrag, utoliko više, što nam se kao spasitelji javljaju oni koji su uništili hrvatsku privredu, rekao je uz ostalo predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić na kraju istarske turneje, razgovarajući u petak navečer s žiteljima novoustanovljene općine Fažana. </p>
<p>Ipak ima optimističkih naznaka, nastavio je Mesić: »Raste industrijska proizvodnja, povećava se i prihod od turizma, pa možemo sa sigurnošću ići u naredni razvojni period. Treba nam pritom nova tehnološka revolucija i uključenje u europske gospodarske trendove kao zona sigurnosti. Pri tom moramo surađivati i sa susjedima, jer nam u protivnom prijeti izolacija, a takve nas Europa ne želi«.</p>
<p>Istom prigodom, predsjednik Mesić, odgovarajući na pitanje o složenoj problematici mladih, kazao je kako se mlade bespotrebno i besmisleno opterećuje motivima iz Prvog i Drugog svjetskog rata, umjesto da im se ponude vizije sigurne budućnosti. U tom kontekstu kazao je kako je dobar Vladin projekt (»S faksa na posao«), ali je upozorio kako posao treba osigurati i onima koji ne idu na fakultete. </p>
<p>Predsjednik Mesić posebice se založio za okretanje prema budućnosti, kazavši kako je uistinu neprihvatljivo za hrvatske građane to što Vlada danonoćno zasjeda nad dilemom, hoćemo li surađivati s Haaškim sudom. »Hrvatska ne može biti talac pojedinaca i ne smije u izolaciju. A jednako je neprihvatljivo da oni koji su se borili za hrvatsku državu, sada bježe od hrvatskoga zakona«. Na pitanje o prikraćivanju sudionika NOB-a, predsjednik Mesić je rekao, kako su borci NOB-a omogućili da dobijemo samostalnu hrvatsku državu, a borci Domovinskog rata obranili su tu državu. »Zato treba očuvati prava i jednih i drugih, ali ipak se treba oslanjati na privredu, bez koje će svačija prava biti prikraćena«, kazao je predsjednik Mesić odgovarajući na brojna pitanja Fažanaca, među kojima je nezaobilazno bilo i ono o budućnosti sada zapostavljenog brijunskog otočja. </p>
<p>»Uvjerio sam se putujući po svijetu, da su Brijuni svuda poznati, oni su dijamant i da bi postali turistički briljant, treba iz izbrusiti. Zalažem se da najveći dio otočja bude nacionalni park, ali vile i postojeće hotele treba dignuti na višu kategoriju i uključiti u turističku funkciju, jednako kao i atraktivne vojne tvrđave. Neprihvatljivo mi je što hrvatska država nije davala koncesije za kasino, gdje se troše veliki novci. Zašto bogate štedjeti? Neka troše i na Brijunima«, odgovorio je predsjednik Mesić, dodavši da se i priobalno područje treba jednako uključiti u visoku turističku ponudu. </p>
<p> U subotu predsjednik Mesić nastavlja posjet Rijeci i Kvarneru. Jednodnevni boravak u Istri predsjednik Mesić otpočeo je u petak prije podne u Umagu, susretom s predstavnicima tamošnjeg Gradskog poglavarstva, a zatim je u sjedištu Zajednice Talijana Umaga popio kavu i razgovarao s Umažanima. U ranim poslijepodnevnim satima slijedilo je razgledavanje vinskog podruma Gianfranca Kozlovića u Momjanu, a zatim se Predsjednik u Poreču susreo s Gradskim poglavarstvom hrvatske turističke metropole, odavši im priznanje na zavidnim turističkim rezultatima. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Štokić: Unatoč navali na šaltere Riječke banke, nema razloga za paniku</p>
<p>Šteta je učinjena isključivo dioničarima. Štediše neće osjetiti nikakve posljedice, rekao je predsjednik Uprave Riječke banke / Osim uhićenja glavnog dilera Nodila, u banci su pokrenuti još neki disciplinski postupci </p>
<p>RIJEKA, 15. ožujka</p>
<p> - »Šteta koja je učinjena, a koja se utvrđuje, učinjena je dioničarima Riječke banke, a ne komitentima, dakle, ni pravnim osobama u dijelu domaćeg i deviznog poslovanja ni fizičkim osobama, odnosno štedišama, koje uistinu neće osjetiti nikakve posljedice. Mislim da banka neće propasti, ali ipak ćemo poštivati želje klijenata i svi koji žele podići svoj novac uvijek to mogu učiniti, iako je takav potez potpuno nepotreban«, rekao je mr. Ivan Štokić, predsjednik Uprave Riječke banke, komentirajući s drugim članovima Uprave uhićenje glavnog dilera banke Eduarda Nodila zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio položaj i ovlasti, te krivotvorio službene isprave, nanoseći banci veliku materijalnu štetu.</p>
<p>U banci su, istaknuo je Štokić, pokrenuti još neki disciplinski postupci. Nodilove kriminalne radnje 6. ožujka otkrila je unutarnja kontrola Riječke banke, a potom je izviješćen revizor, koji je informirao i HNB. </p>
<p>I Ministarstvo financija u petak je odaslalo priopćenje u kojem stoji da Riječka banka, unatoč najnovijim zbivanjima, nema problema u poslovanju.</p>
<p>Članovi Uprave potvrdili su da tijekom prošle godine ni jedna od mnogobrojnih kontrola nije utvrdila nikakva odstupanja. Na usklađivanju bilance trenutačno radi tim banke, a dogovoren je i dolazak stručnjaka za knjigovodstvena stanja HNB-a. </p>
<p>Istina, nešto je veći pritisak na šaltere, ali ponajprije zbog isplate plaća i mirovina, no Uprava nije mogla precizirati koliko su deviznih sredstava građani povukli nakon objavljivanja afere. Predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić ističe da je i guverner Hrvatske narodne banke potvrdio visoku i stalnu likvidnost i solventnost Riječke banke te da je novac u njoj siguran za sve depozitare i komitente. </p>
<p>U jutarnjim satima 15. ožujka, kazao je Štokić, banka je imala iznimno visoko stanje likvidnosti. Primjerice, devizna pozicija iznosi 300 milijuna američkih dolara; blagajnički i trezorski zapisi u HNB-u i Ministarstvu financija iznose 814 milijuna kuna, a na žiroračunu banke je 400 milijuna kuna. </p>
<p>Naime, posljedica počinjenih kaznenih djela ima u jednom dijelu bilance, krivom knjigovodstvenom stanju, što iskrivljuju stvarno stanje ukupne bilance banke. Stručni tim Riječke banke istražuje način provedbe nedopuštenih transakcija, unatoč svim organizacijskim, kontrolnim i izvještajnim mehanizmima, i na utvrđivanju štete. </p>
<p>Šteta će se, dakle, tek utvrditi, a primarno se odrazila na knjigovodstvene kategorije i to prije svega na jamstveni kapital banke, koji iznosi oko milijardu kuna i treći je po veličini u Hrvatskoj. </p>
<p>Štokić tvrdi da se problem svodi isključivo na odnose s vlasnicima kapitala, odnosno Bayerishe Landesbank, koja posjeduje 59,9 posto, te hrvatskom državom, točnije Agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koja ima 25,1 posto vlasništva. Vlasnici trenutačno intenzivno razgovaraju o rješenju, jer su neophodne korekcije knjigovodstvenih stavaka u dijelu jamstvenog kapitala. </p>
<p>Povećan pritisak na šaltere Štokić smatra ljudskim, ali nepotrebnim. Unatoč inzistiranju novinara, nitko od članova Uprave nije želio iznijeti ni okvirnu procjenu štete nanesenu banci.</p>
<p>Na koji je način Nodilu omogućena zloporaba položaja i odakle je uzeo novac, Štokić nije želio pojasniti, pravdajući se daljnjim tijekom istrage. Samo je dodao da sigurno nije uzeo novac sa šaltera ni od štediša. </p>
<p>Na upit koji je najgori, a koji najbolji scenarij što ga javnost iz aktualnog slučaja Riječke banke može očekivati, Štokić je rekao: »Nema najgoreg rješenja, jer će vlasnici sanirati utvrđene razlike, a o modelima se trenutačno pregovara. Nije moguć ni jedan drugi scenarij osim dogovora vlasnika, koji će rezultirati posebnim Sporazumom. Trenutačno za korekciju bilance ne znamo, jer je to dugotrajan postupak. Vlasnici razgovaraju svjesni da je ovo primarno njihova šteta«, rekao je Štokić. </p>
<p>Skupština banke bila je zakazana za 28. ožujka, a kad će se održati ovisi o trajanju istražnog postupka. Štokić je kazao kako i Uprava i on osobno snose objektivnu odgovornost za prouzročenu štetu. Štokić je podsjetio kako BLB ima više od 300 milijuna dolara aktive te da je prouzročena šteta za njih »minoran iznos«.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Policijska istraga: Brojna pitanja ostala bez odgovora</p>
<p>RIJEKA, 15. ožujka</p>
<p> - Primorsko-goranska policijska uprava 8. ožujka zaprimila je kaznenu prijavu Riječke banke protiv rukovoditelja Odjela deviznog tržišta zbog sumnje o prekoračenju ovlaštenja i kršenja unutrašnjih pravila banke. Eduardo Nodilo (50) osumnjičen je za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti i krivotvorenje službene isprave, određen mu je pritvor i nalazi se u riječkom Istražnom centru Županijskog suda u Rijeci. </p>
<p>Isti dan, nakon zahtjeva riječkog Županijskog odvjetništva, započela je i kriminalistička obrada djelatnika banke, koji je radio na poslovima diferencijalnih arbitraža. To je, među ostalim, navela glasnogovornica PU Primorsko-goranske na redovitoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Ona je dodala kako Odjel gospodarskog kriminaliteta provodi kriminalističku obradu te policija ne može iznijeti dosadašnji tijek obrade i sadržaj kaznene prijave. </p>
<p>Zbog šture, nepotpune i nepravodobne informacije novinari su izrazili nezadovoljstvo, među ostalim i zbog nepravodobnog reagiranja policije. Novinari su načelniku PU Primorsko-goranske Josipu Luliću i MUP-u uputili nekoliko upita. Na pitanja zašto novinari nisu pravovremeno i u cijelosti izviješteni o postupanjima policije, zašto o tome nije bilo riječi na redovitoj konferenciji prošloga tjedna, zbog čega policija ne iznosi čak ni inicijale osumnjičenoga, u kojem je vremenu djelo počinjeno, koji je točan iznos materijalne štete naveden u kaznenoj prijavi, tko je u ime Riječke banke podnio kaznenu prijavu te je li još tko osim Nodila uključen u kriminalističku obradu, glasnogovornica Kulaš nije odgovorila. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvati deložirani iz kuća u Drvaru došli u Knin </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - U Knin je u petak iz Drvara stiglo 15 Hrvata deložiranih iz kuća u kojima su privremeno bili smješteni.</p>
<p> Pomoć su zatražili od Caritasa, kninskog gvardijana i gradskih vlasti, potvrdio je Hini pomoćnik ministra za javne radove, obnovu u graditeljstvo Lovre Pejković, kazavši da ga je u petak ujutro o njihovom dolasku izvijestio kninski gradonačelnik Vinko Marić. </p>
<p> Pejković je rekao da je situacija pod kontrolom, i da su u Kninu i predstavnici Ministarstva za javne radove, koji su u kontaktu s deložiranim Hrvatima iz Drvara.</p>
<p> Za sada je odlučeno da ih se smjesti u prihvatnom centaru u Strmici kod Knina, u osnovnoj školi, rekao je Pejković dodajući da će se, ako bude trebalo, pripremiti i drugi prihvatni centri.</p>
<p> Također je naveo da je koncem prošle godine u Srb došlo 12 obitelji, ali da se tijekom zime u Drvaru stalo s deložacijama koje su sada nastavljene. Rekao je da nema točnih podataka koliko je ljudi iz Drvara dosada došlo u Hrvatsku. </p>
<p> Deložirani iz Drvara uglavnom su Hrvati iz srednje Bosne i Republike Srpske koji su u ratu morali napustiti svoje domove i naselili se u tada prazne stanove, a koje sada moraju napustiti, a u svoje se domove ne mogu vratiti, rekao je Pejković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vlada: Deložaciju Hrvata u BiH uskladiti s organiziranjem zamjenskog smještaja</p>
<p>ZAGREB/KNIN, 15. ožujka</p>
<p> - Kninski gradonačelnik Vinko Marić, biskup šibenski Ante Ivas te gvardijan i voditelj Caritasa župe sv. Ante u Kninu Petar Klarić uputili su u petak hrvatskoj Vladi i javnosti priopćenje u kojem traže da se deložiranim Hrvatima iz Drvara žurno pomogne te da im se pruži nužni smještaj dok se ne iznađe trajnije rješenje.</p>
<p> Taj poziv, kako napominju, uputili su nakon sastanka u kninskom Poglavarstvu, zbog dramatične situacije koja se događa u Kninu zbog velikog priljeva deložiranih Hrvata iz Drvara.</p>
<p> Potpisnici priopćenja predlažu da se Hrvate iz Knina smjesti u slobodne vojne i druge prostore u naselju Golubić ili gradu Kninu.</p>
<p> »Ne bismo željeli da deložirani Hrvati iz Drvara budu prisiljeni useliti se u tuđu imovinu i tako se dodatno zakomplicira i onako dramatična situacija«, napominju u priopćenju.</p>
<p> Dodaju kako su obaviješteni o naporima i nastojanjima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice RH da se situacija razriješi te upozoravaju kako Grad Knin i Caritas župe Sv. Ante ne mogu odgovoriti novonastaloj humanitarnoj krizi, pa je potrebna žurna pomoć Vlade i svih ljudi dobre volje. Hrvatska Vlada priopćila je u petak da je na svojoj sjednici u četvrtak odlučila zatražiti od Bosne i Hercegovine da se uskladi proces deložacije Hrvata iz Drvara i Grahova s procesom osiguranja zamjenskog smještaja za njih.</p>
<p>U priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću kaže se da je Vlada »zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da zatraži da se proces deložacije Hrvata iz Drvara i Grahova uskladi s procesom osiguranja zamjenskog smještaja za te građane te da s tim u vezi hitno stupi u kontakt s odgovarajućim ministarstvima u BiH«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ratni vojni invalid prijetio bombama u Ministarstvu branitelja </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ratni vojni invalid Goran Šešelj (31) iz Opuzena, zaprijetio je u petak u 8.15 sati na porti Ministarstva hrvatskih branitelja da će aktivirati dvije ručne bombe ako ga ne prime na razgovor. Nakon što mu je obećan sastanak s pomoćnikom ministra Dinkom Nikolićem, bombe je predao portiru i otišao na razgovor, doznaje se u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>U međuvremenu su došli policajci i pirotehničari. Šešelj je nakon razgovora odveden u policijsku postaju u neposrednoj blizini Ministarstva. </p>
<p>Šešelj je, inače, u Ministarstvo u Parku Stara Trešnjevka došao sa suprugom i dvoje maloljetne djece. </p>
<p>Kako se doznaje od glasnogovornice Ministarstva Andreje Pavlović, Šešelj, 40-postotni invalid, tražio je da mu se riješi stambeni problem. Naime, on se bespravno uselio u vikendicu u vlasništvu srpskih državljana koji su ga tužili Općinskom sudu u Metkoviću i zatražili njegovo iseljenje.</p>
<p>Kao ratni vojni invalid Šešelj ostvaruje pravo na dodjelu stanu i nalazi se na listi kao 4186, a njegov slučaj će se riješiti po zakonu, kazala je glasnogovornica. Na upit boluje li Šešelj od PTSP-a, Pavlović nije željela odgovoriti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zbog poreza i prireza, mirovina od 2700 kuna oko 40 kuna manja!</p>
<p>Povećanje mirovine će se jednostavno preliti u porezne prihode države, a mirovina će biti manja od one - prije povećanja / Novi cenzusi za oslobađanje od participacije bit će novi udar na standard umirovljenika?</p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - »Može li se što učiniti na tome da mirovine ne porastu za najavljenih 0,8 posto«, upitao nas je ovih dana jedan čitatelj, prvi umirovljenik kojeg smo dosad sreli, a da - ne želi povećanje mirovine. No, zbog tog će mu povećanja, kaže, ona biti manja nego današnja, jer će preći granicu ispod koje se mirovine ne oporezuju, odnosno 2500 kuna. U njegovu slučaju riječ je, doduše, o tek sedam, osam kuna, no slična će se situacija, ističe naš sugovornik, dogoditi svim umirovljenicima s mirovinom iznad toga iznosa. A što je mirovina veća, povećanje od 0,8 posto donijet će, zapravo, veće - smanjenje.</p>
<p>Kao primjer, ističemo mirovinu koja je prije povećanja iznosila 2700 kuna. S povećanjem od 0,8 posto ta mirovina raste za 21,6 kuna, no to nije povećanje koje će umirovljenik primiti »na ruke«. Naime, od 2721,6 kuna mirovine u tom se slučaju odbija 2500 neoporezivih kuna te na 221,6 kuna obračunava porez po najnižoj stopi i prirez, ovisno o tome gdje umirovljenik živi. Zagrebačkom umirovljeniku, na primjer, od mirovine će biti oduzeto 33,24 kune poreza, te 5,98 kuna prireza, pa će povećana mirovina iznositi približno 2683 kune. To, dakle, znači da će se povećanje koje je trebao primiti taj umirovljenik jednostavno preliti u porezne prihode države, a njegova mirovina biti manja od one koju je primao - prije povećanja.</p>
<p>Sličnih primjera i dosad je bilo u praksi, a s obzirom na to da umirovljenici na taj način dijele sudbinu zaposlenih u slučaju kada im prihodi rastu, u Matici umirovljenika samo su se nasmijali na prijedlog da se počnu boriti za to da povećanja mirovina - ne bude. No, predsjednik Matice Vladimir Lokmer pritom ističe: »Potpuno razumijem takve komentare, pogotovo kad je riječ o kategorijama umirovljenika koji će zbog tako malog povećanja izgubiti pravo na oslobođenje od plaćanja participacije u sustavu zdravstvenog osiguranja. Već dugo vremena, naime, upozoravamo na to da bi građani nakon 65 godine trebali biti oslobođeni plaćanja participacije, jer se često događa da zbog nekoliko kuna povećanja izgube to pravo, a u slučaju bolesti troškovi mogu porasti i za nekoliko stotina kuna«.</p>
<p>U Matici pritom ističu da nije problem samo u tome što umirovljenik koji se liječi možda treba i lijek ili terapiju koji nisu na listi onih za koje se participacija ne plaća, nego i u činjenici da bolest sa sobom uvijek nosi i dodatne potrebe, koje oni s malim mirovinama ne mogu podmiriti.</p>
<p>»S druge strane, s obzirom na to da se povećanja mirovina obavljaju dva puta godišnje, i to uvijek s obzirom na troškove života u prethodnih šest mjeseci, umirovljenicima povećanje, zapravo, stiže i s desetak mjeseci zakašnjenja u odnosu na trenutak kada su troškovi stvarno porasli. U međuvremenu se, osim toga, često dogodi i novi porast, pa nominalno povećanje ne odgovara realnome«, ističe naš sugovornik. </p>
<p>Na primjeru našeg čitatelja u Matici objašnjavaju i zašto ističu da će novi cenzusi za oslobađanje od participacije biti novi udar na standard umirovljenika: nakon što njegova mirovina nominalno poraste za nekoliko kuna postat će porezni obveznik i zapravo primiti mirovinu desetak kuna manju nego dosad. Ako ne odluči uplatiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, računajući na to da će uglavnom biti zdrav, troškovi liječenja u slučaju ozbiljne bolesti mogu doseći i razinu mirovine. </p>
<p>S druge strane, ako umirovljenik odluči uplaćivati policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja, bit će to novih 30 kuna redovnoga mjesečnog troška, barem prema sadašnjem prijedlogu Izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju. Na primjeru umirovljenika koji je dosad primao 2700 kuna mirovine, to znači da će mu primanja biti još manja, odnosno da od te mirovine ostaje - 2653 kune.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sindikat poljoprivrede najavljuje blokadu cijele Slavonije!</p>
<p>PPDIV traži od Vlade hitno povlačenje odluke i rješenja lokalnih samouprava o davanju na korištenje zemljišta agroindustrijskih poduzeća / Ako se ne ispune zahtjevi, za 20. ožujka najavljena blokada prometa u Brodsko-posavskoj županiji </p>
<p>ZAGREB, 15. ožujka</p>
<p> - Stotinjak članova Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrani, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV-a), iz šest poljoprivrednih kombinata iz Slavonije, prosvjedovalo je u petak ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu.</p>
<p>Tom je prilikom, uz ispriku sindikalnim partnerima koji su potpisali sporazum Partnerstvo za razvoj zbog remećenja socijalnog mira, Josip Pavić, predsjednik PPDIV-a rekao da radnici Belja, Vupika, Đakovštine, IPK Osijek, Jasinja i Hane iz Našica više neće dolaziti prosvjedovati u Zagreb, već će zbog sukoba s lokalnom samoupravom oko prodaje državne zemlje, koju sad obrađuju kombinati, blokirati »cijelu Slavoniju«. </p>
<p>PPDIV traži od Vlade hitno povlačenje odluke i rješenja lokalnih samouprava o davanju na korištenje zemljišta agroindustrijskih poduzeća suprotno zakonskim propisima. Osim toga, zatražio je da se korumpirani pojedinci, »odnosno lokalni šerifi, koji državnu zemlju dijele po rođačkim vezama«, napokon počnu kazneno goniti. </p>
<p>Između ostalog, u Sindikatu traže da 136 tisuće hektara državnog zemljišta, uz suglasnost državnog odvjetništva, uđe u temeljni kapital kombinata. Slavko Kotromanović, regionalni povjerenik PPDIV-a za područje Slavonije i Baranje, napomenuo je da poljoprivrednoga zemljišta ima dovoljno za sve. No, zabrinjava, ističu, da se pokraj Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer jedinice lokalne samouprave nisu izradile program korištenja državnog zemljišta, u Našicama, Đakovu i Slatini, prodala ili dala u zakup upravo zemlja kombinata, koju su na njoj već zasijali ljetinu.</p>
<p>»Ministre Pankretiću poštujte pravnu državu«; »50 hektara zemlje - jedno radno mjesto«; »Obuzdajte lokalne šerife - 12.000 radnika ostat će bez posla«; »Belje je Baranja«, bili su neki od transparenata na prosvjedu. Nakon što ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić i njegov zamjenik Tomislav Ledić, nisu primili njihove predstavnike, prosvjednici su brašnom zasuli Ministarstvo. Kako doznajemo, u slučaju da njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, za 20. ožujka je najavljena blokada prometa, odnosno prosvjedi u Brodsko-posavskoj županiji. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020316].
|
