NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020713].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218638 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svi udžbenici istog formata, manje slika, više glagola</p>
<p>Iako je riječ o radnoj verziji dokumenta koja tek treba biti upućena nakladnicima, iz prosvjetnog su ministarstva najavili da bi taj dokument sredinom srpnja trebao biti proslijeđen vladi / »Ako tekst s takvim sadržajem uđe u vladu, bojim se da će nakladnici dići veliku prašinu, jer ovo je katastrofalno«, kažu nakladnici do kojih je 'procurio' tekst</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Školski udžbenici, radni listovi i mape morat će biti tiskani u točno određenom formatu, lekcija za jedan školski sat u pravilu će biti svedena na dvije stranice udžbenika, a svakom udžbeniku, ovisno o predmetu i razredu, bit će propisan i ukupan broj stranica. Nakladnici će morati koristiti točno određenu veličinu slova i poštivati zahtjeve o tome što u udžbeniku treba istaknuti kosim i masnim slovima, a što naglasiti razmaknutim slovima. Autori udžbenika moraju pak jezik udžbenika oblikovati glagolima, »budući da se slikom ne može steći pojam«. (!)</p>
<p>To, naime, propisuje novi udžbenički standard koji predlaže Vijeće za školske udžbenike pri Ministarstvu prosvjete, a namijenjen je autorima i nakladnicima školskih udžbenika. Iako je riječ o radnoj verziji dokumenta (nelektoriranoj i neuređenoj) koja službeno tek treba biti upućena nakladnicima, iz prosvjetnog su ministarstva najavili da bi taj dokument sredinom srpnja trebao biti proslijeđen vladi.</p>
<p>»Ako tekst s takvim sadržajem uđe u vladu, bojim se da će nakladnici dići veliku prašinu, jer ovo je više nego katastrofalno«, kažu nakladnici do kojih je 'procurio' tekst.</p>
<p>Posebno ih zbunjuje odredba kojom se nalaže da svi izdavači moraju koristiti isti format udžbenika. U novim udžbeničkim standardima stoji, naime, da udžbenici, radni listovi i mape u nižim razredima osnovne moraju imati format A4, a svi ostali udžbenici za osnovne i srednje škole A4 i B5 format. »Što time žele postići? Kontrolu?«, pitaju se nakladnici, uz komentar da »toga nema nigdje na svijetu«.</p>
<p>Prijedlog novog udžbeničkog standarda materijal je kojim Ministarstvo prosvjete prvi put pokušava objasniti što zapravo očekuje od nakladnika i kakvi udžbenici moraju biti. U dokumentu tako stoje odredbe o tome tko može biti autor udžbenika, koji su etički, psihološki, jezični i didaktično-metodički zahtjevi za njihovu izradu.</p>
<p>Osim što je uvelo podjelu udžbenika na vrste (pa će, prođe li dokument vladu, u školama postojati »cjeloviti, razgranati, zasebni i prilagođeni udžbenici«), Vijeće propisuje i likovno-grafičke i tehničke zahtjeve u izradi udžbenika. </p>
<p>Zabluda je da se »na temelju slike može steći pojam«</p>
<p>Tako se, primjerice, određuje da udžbenik iz hrvatskog jezika u prvom razredu može imati najviše 224 stranice, udžbenik iz glazbene kulture 48, a iz matematike 160. Udžbenik iz književnosti u gimnazijama može imati 256 stranica, iz hrvatskog jezika i psihologije 160, a udžbenici iz informatike i sociologije po 192 stranice. Udžbenicima iz klasičnih jezika dopuštena su odstupanja, pa mogu imati od 192 do 224 stranice.</p>
<p>U doba kad se intenzivno razmišlja o uvođenju udžbenika na CD formatu, Vijeće za školske udžbenike Ministarstva prosvjete nakladnicima propisuje da se moraju brinuti o veličini slova koja se koriste u standardnom udžbeniku, a određeni su im čak i razmaci među slovima. U nižim razredima osnovne škole predviđeno je da veličina slova ne smije biti manja od 14 točaka, a jedan od zahtjeva je i da osnovni slog u udžbeniku mora biti tiskan malim slovima.</p>
<p>Nakladnici će ubuduće »morati izbjegavati zabludu da se na temelju slike može steći pojam«. Utvrđujući, naime, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve, u Vijeću su zaključili da se »pojam ne može vidjeti. Izgradnja pojmova je složen proces, u kojem dijete mora izvoditi operacije kao što su analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija, diferencijacija i druge spoznajne operacije. Drugim riječima, učenjem se ne može sve vidjeti, nego se mora uvidjeti«.</p>
<p>Tako formulirane rečenice u udžbeničkim standardima nakladnici proglašavaju – strašnim. »To nije ništa drugo nego skup poluznanstvenih elaborata, namijenjenih prije stručnim časopisima nego autorima školskih udžbenika ili nakladnicima. Takve rečenične sklopove, koji ništa ne znače, nitko i ne može razumjeti. Bojim se da ni nakladnici ni autori neće imati pojma što da rade s takvim materijalom«, komentira jedan nakladnik.</p>
<p>Dio koji ih je natjerao da se prime za glavu jest onaj koji kaže da jezik udžbenika treba obilovati glagolima. U Vijeću za udžbenike išli su tako daleko da su naveli i koje glagole valja primjenjivati u udžbenicima. Pa kažu: »Za operacionalizaciju i ostvarivanje ciljeva učenja valja primjenjivati glagole: identificirati, razlikovati, konstituirati, imenovati, srediti, izvještavati, demonstrirati, izreći, primijeniti«. Uz svaki glagol daju i primjer – primijeniti zakon, princip, definiciju. </p>
<p>Kako se može iščitati iz prijedloga udžbeničkog standarda, osnovni mu je cilj oblikovanje kvalitetnog udžbenika koji će biti primjeren uzrastu djece, a posebno se brine, kažu, i o rasterećenju programa. Pa, opet, kažu: »Udžbenik ne smije biti opterećen sadržajem, što znači da se bavi bitnim porukama. U njemu treba osigurati preglednost i 'prozračnost' koja olakšava služenje njegovim sadržajem«.</p>
<p>U psihološkim zahtjevima u izradi udžbenika upada u oči rečenica: »Udžbenici kao knjige moraju sadržavati ono što se može učiti iz knjiga, drugim riječima iz udžbenika treba odstraniti sve ono što se uči na drukčiji način«.</p>
<p>Zbog svega, nakladnici zaključuju da je od pokušaja stvaranja udžbeničkog standarda nastao kupus koji ih podsjeća na priču o malom Ivici koji u bočicu od pola litre pokušava ugurati šest litara vode.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sud koji počne sudi do kraja</p>
<p>Haaški sud nije osnovan da bi nacionalnim sudovima diktirao propise koje će primijeniti u suđenjima za ratne zločine, tumači Vjesnikov izvor / Vladini izvori, zaduženi za odnose s međunarodnim sudom u Haagu, tvrde: Proces započet pred haaškim ili nacionalnim sudištem tamo će se i dovršiti</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Izjava Vjesniku glasnogovornice haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann da »Haaški sud neće Hrvatskoj prepustiti ni jedan sudski proces« ima i svoje naličje. »Ni za jedno suđenje za ratne zločine koje se vodi u Hrvatskoj Haaški sud nije zainteresiran niti postoje okolnosti pod kojima bi se izuzela nadležnost nacionalnog suda«, tvrdi visoki vladin dužnosnik zadužen za odnose Hrvatske i Haaga.</p>
<p>S hrvatske strane ocjenjuju da je dosad bilo previše mistifikacije u vezi s odnosom međunarodnog i nacionalnog suda i određivanja njihovih ovlasti.</p>
<p>»Haaški sud i nije osnovan da bi na bilo koji način nacionalnim sudovima diktirao propise koje će primijeniti u suđenjima za ratne zločine. Sasvim otvoreno, Haag je osnovan da kazni vođe i inspiratore užasa koji su obilježili devedesete na ovim prostorima. Zato je u Haagu Slobodan Milošević, zato se od zemalja uključenih u te sukobe traže izručenja vojnih osoba koje su utjecale na razvoj rata i veličinu počinjenih zločina. Odatle i pravni razlozi za zapovjednu odgovornost kao temelj eventualne kazne«, tumači Vjesnikov izvor.</p>
<p>Međunarodna zajednica pomno prati suđenja u Splitu, Rijeci i Zagrebu. Ali, zadaća promatrača u sudnicama nije procjenjivanje zahtijeva li suđenje osmorici bivših vojnih policajaca u Splitu, Oreškoviću i Norcu u Rijeci i pripadnicima tzv. Merčepove bojne prebacivanje u Haag. Oni samo prate ta suđenja u sklopu šireg pravosudnog monitoringa.</p>
<p>Na temelju njihovih dojava, na primjer, Carla del Ponte je nedavno pohvalila riječku sutkinju Iku Šarić zbog vrhunskog vođenja spora protiv Oreškovića i Norca. </p>
<p>Odatle i zaključak američkog veleposlanika za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera o spremnosti SAD da pomogne hrvatskom pravosuđu u osposobljavanju za suđenja ratnim zločincima.</p>
<p>Naravno, te dojave nisu uvijek najpreciznije pa je moguće da Prosper poveže pomoć i Haag, što je Florence Hartmann odmah demantirala.</p>
<p>»Odnosi Hrvatske i Haaga trenutno su vrlo precizno uređeni. Nikakvih primjedbi na pravnu stranu tih odnosa nema. Što se tiče odbjeglog generala Gotovine, on je svrstan u politička pitanja i s djelovanjem Ureda za odnose s Haagom nema nikakve veze«, doznaje Vjesnik iz krugova bliskih spomenutom Uredu.</p>
<p>Isti krugovi tvrde i da su optužnice, koje se navodno spremaju u Haagu, najčešće tema dnevnih spekulacija.</p>
<p>»Procedura je jasna i dosad redovno primjenjivana. Omotnice s dokumentima stižu na adresu Ureda, otvaraju se i šalju Goranu Graniću, potpredsjedniku Vlade i čovjeku zaduženom za odnose s Haagom. Samo je on ovlašten, prema svojoj procjeni, obavijestiti javnost o sadržaju tih dokumenata i imenima s optužnica«, tvrde upućeni.</p>
<p>No, kako se dosad nekoliko puta pokazalo da kuloari brže reagiraju od službenih tijela, i to točno, moguća su i nagađanja o namjernom ili nemarnom postupanju s tim dokumentima. Informacije iscure, lansiraju se u javnost pa njihova službena objava zapravo stiže na već formirano raspoloženje hrvatske političke i opće javnosti.</p>
<p>Koliko je Vjesnik uspio doznati iz strogo zatvorenih izvora, trenutni je posao Ureda sudjelovati u pripremi dijela jesenskog suđenja Miloševiću, kad će se obrađivati njegova uloga u zločinima počinjenim u Hrvatskoj.</p>
<p>Istodobno, Ured nema nikakve veze s kontrolom boravkom generala Rahima Ademija, koji u svojoj obiteljskoj kući čeka početak suđenja u Haagu. Zanimljivo, svih prošlih mjeseci ni jedan službenik Međunarodnog suda nije kontrolirao pridržava li se Ademi pravila pod kojima je pušten iz haaškog pritvora. »General se svakoga tjedna javlja u policijsku postaju. I to je sva kontrola«, kaže Ademijev odvjetnik Čedo Prodanović.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zaposleni u HZZO-u traže medicinarske plaće</p>
<p>Svibanjskom uredbom o plaćama u javnim službama, radnici u zdravstvenom osiguranju izdvojeni su u vrednovanju rada u odnosu na medicinare ili - kažu - svedeni su na »puke administratore« / Na nekim medicinskim radnim mjestima istog obrazovnog stupnja, plaće su i 50 posto više u odnosu na plaće radnika u adminsitraciji na poslovima iste složenosti / Kahofer: Medicinska sestra ima od 28 do 48 posto veću plaću od referenta koji, primjerice, radi na određivanju prava iz zdravstvenog osiguranja ili pak kontrolor financija / Goran Granić: Bez komentara</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Tisuću petsto od oko 2300 zaposlenika u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) najesen će štrajkati ako (i) njihove plaće ne porastu kao i mnogim drugim državnim službenicima. </p>
<p>To je sažetak dopisa Sindikata zdravstvenog osiguranja, pristiglog Vjesniku, u kojem administrativni dio zdravstva iznosi zahtjeve za povećanje plaća koje sada nisu veće od 2900 kuna za radnika sa srednjom stučnom spremom i 20 godina staža. Početnička plaća je za oko 400 kuna niža.</p>
<p>Svibanjskom uredbom o plaćama u javnim službama, radnici u zdravstvenom osiguranju izdvojeni su u vrednovanju rada u odnosu na medicinare ili - kažu - svedeni su na »puke administratore«. Na nekim medicinskim radnim mjestima istog obrazovnog stupnja, plaće su i 50 posto više u odnosu na plaće radnika u adminsitraciji na poslovima iste složenosti. Potvrdio je to Vjesniku Mladen Kahofer, član Sindikalnog odbora i predsjednik Zaposleničkog vijeća HZZO-a. Poslovi u HZZO-u, dodao je, vrhunske su složenosti i odgovornosti kao i u medicinskom dijelu. Medicinska sestra ima, rekao je, od 28 do 48 posto veću plaću od referenta koji, primjerice, radi na određivanju prava iz zdravstvenog osiguranja ili pak kontrolor financija. I za čisto administrativne poslove koje medicinska sestra obavlja u primarnoj ili konzilijarnoj zaštiti u javnom zdravstvu, razlika u odnosu na plaću činovnika u uredu HZZO-a je 23 posto.</p>
<p>Slično je, saznaje Vjesnik od visokopozicioniranog službenika u HZZO-u, i s višom i visokom stručnom spremom: razlika u plaćama je od 17 do 25 posto, ali Vlada, unatoč podršci ministra zdravstva, nije htjela ni čuti za korekciju. Plaća visokoobazovanog zaposlenika HZZO-a je oko 4000 kuna.</p>
<p>Službenici HZZO-a, članovi Sindikata zdravstvenog osiguranja, zato se priključuju onima koji pokušavaju »pritiscima« iznuditi nešto više novca za plaće. Vlada pak tvrdi da novca nema. Sindikat ističe da je riječ o specifičnom poslu u kojem se, među ostalim, kontrolira i uplata doprinosa za zdravstvo, pa svojom stručnošću i marljivošću, navodi se u dopisu, djelatnici uspijevaju povećati prihode zdravstva za 10 posto.</p>
<p>Zamoljen da komentira te zahtjeve, potpredsjednik Vlade u ostavci dr. Goran Granić, koji je pregovarao sa sindikatima, poručio je posredstvom Vladina ureda za odnose s javnošću da - nema komentara.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pusić: »Reorganizacija vlade projekt za sljedeće izbore«</p>
<p>Možemo se baviti ili rekonstrukcijom ili postizanjem pet važnih ciljeva među kojima su ceste, reforma pravosuđa... Budući da je 18 mjeseci pred nama, ja sam za to da te ciljeve realiziramo, a koncept reorganizirane vlade pripremimo u sljedećih godinu dana, prezentiramo u zadnjih šest mjeseci i idemo s tim na sljedeće izbore, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Uoči sastanka budućih koalicijskih partnera s mandatarom Ivicom Račanom u petak, predsjednica HNS-a Vesna Pusić najavila je u razgovoru za Vjesnik da veliku reorganizaciju vlade treba pripremiti za sljedeće izbore i da se zasad mogu očekivati samo nužne promjene pojedinih ministara.</p>
<p>• Sada se, dakle, ne bi trebalo baviti smanjivanjem broja ministarstava?</p>
<p>– Nije ključno pitanje samo smanjivanje vlade, trebalo bi efikasnije urediti odnose između vladinog političkog i upravnog dijela. Možemo sad smanjivati vladu, recimo ukinuti potpredsjednička mjesta, jer nema potrebe da imamo pet potpredsjednika. Ako treba jedan, neka bude, ali nam ih ne treba pet! Eventualno, neka bi se ministarstva mogla podvesti pod jednog ministra. Ali nije na meni da gledam koja je ministarstva moguće reorganizirati. Suštinska reorganizacija cijelog sustava državne uprave je projekt na kojemu moramo zajednički raditi i s njim ići kao prijedlogom nakon sljedećih izbora.</p>
<p> • Mislite da je u idućih godinu i pol to nemoguće izvesti?</p>
<p>– Ne mislim da je takvu reorganizaciju nemoguće izvesti. Ali, i upravljanje državnom upravom je biranje – treba izabrati najvažnije ciljeve i zadatke i možemo se baviti ili rekonstrukcijom ili postizanjem pet važnih ciljeva među kojima su ceste, reforma pravosuđa i slično. Budući da se radi o 18 mjeseci koji su pred nama, ja sam za to da te ciljeve realiziramo, a koncept reorganizirane vlade pripremimo u sljedećih godinu dana, prezentiramo u zadnjih šest mjeseci i idemo s tim na sljedeće izbore. </p>
<p> • Tko bi, prema Vašem mišljenju, trebao ući u novu vladu?</p>
<p>– Ekipu će činiti partneri iz stranaka koje čine parlamentarnu većinu, ali i grupacije iz nezavisnog kluba zastupnika također će trebati participirati u nekom obliku. Može se dodatno dovesti i pokoji nestranački stručnjak.</p>
<p> • Možete li iz dosadašnjeg iskustva reći hoće li biti rekonstrukcije?</p>
<p>– Nekih će promjena biti, no velika reorganizacija državne uprave pripremat će se kao projekt za sljedeće izbore.</p>
<p> • A koje onda promjene sada slijede?</p>
<p>Samo nekih ljudi u pojedinim ministarstvima, a i ovo ukidanje potpredsjednika bi, po mom mišljenju moglo proći. Mislim da je premijeru spretno da smanji broj potpredsjednika a ne zahtjeva puno posla i reorganizacije.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Protiv korupcije - riječima!?</p>
<p>Glavni cilj antikorupcijskog programa, koji provodi Partnerstvo za društveni razvoj, je identificirati oblike korupcije koji su najštetniji za život građana. Također će se pokušati osvijestiti građane kad je riječ o korupciji, obrazovati ih o tome kako se protiv nje mogu boriti i motivirati ih da reagiraju na nju</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Selektivno provođenje zakona, nejednakost građana pred zakonom, odsutnost vladavine prava, korištenje položaja radi vlastitog interesa, nedostatak svijesti o štetnosti korupcije i doživljavanje korupcije kao uobičajenog ponašanja samo su neke od tema o kojima su raspravljali sudionici triju dosad održanih građanskih foruma u sklopu antikorupcijske kampanje što je organizira Partnerstvo za društveni razvoj, nevladina organizacija.</p>
<p>Glavni je cilj antikorupcijskog programa identificirati oblike korupcije koji su najštetniji za život građana. Također će se pokušati osvijestiti građane kad je riječ o korupciji, obrazovati ih o tome kako se protiv nje mogu boriti i motivirati ih da reagiraju na nju. Upravo je motivacija građana jedna od najvažnijih karika u borbi protiv toga društvenog zla. No, iz podataka Partnerstva za društveni razvoj može se zaključiti da su građani, barem u Zagrebu, zainteresirani za borbu protiv korupcije prije svega riječima. Odziv na građanske forume bio je, naime, dosta slab.</p>
<p>Organizatori su pozvali više od 80 sudionika. Na prvi forum, 10. lipnja, odazvalo se 11 sudionika. Na drugom, 24. lipnja, bilo ih je samo devet. Tek je treći forum, prošli tjedan, okupio oko 15 sudionika. Građanski se forumi priređuju i u Varaždinu, Sisku, Slavonskom Brodu i Koprivnici. U tim je gradovima već početno zanimanje građana bilo veće nego u Zagrebu. Primjerice, u Sisku je na prvom takvom okupljanju bilo 12 građana, na drugom 22, a na trećem će ih, prema najavama organizatora, biti najmanje 35.</p>
<p>Iz razgovora sudionika jasno je da je odgovor na pitanje o tome što je to korupcija djelomično i društveno uvjetovan. Naime, na trećem forumu u Zagrebu postavilo se pitanje je li 20 dekagrama kave, koju netko odnese liječniku, korupcija ili znak zahvalnosti. U Danskoj takvih problema nema. Liječniku se u znak zahvalnosti može odnijeti cvijeće i - ništa više.</p>
<p>Sudionici foruma predlagali su rješenja o tome kako suzbiti korupciju. Građani su predložili vrlo šarolika rješenja za suzbijanje korupcije, što samo ukazuje na složenost problema - uvođenje imovinskih kartica za sve građane, novi izborni zakon, ponovno uvođenje financijske policije, naglasili su ulogu medija u borbi protiv korupcije. </p>
<p>No, za smanjivanje korupcije (jasno je da nikad neće nestati) potrebna je i aktivnija uloga političara. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, što ga je izradio Transparency International Hrvatske, još uvijek nije usvojen. Upravo su političari oni koje taj zakon najviše pogađa, odnosno čije djelovanje limitira. </p>
<p>Nedavna proslava druge obljetnice TI-ja Hrvatske dobro je odrazila sadašnji trenutak Hrvatske kada je riječ o korupciji. S jedne strane je zadovoljstvo. Ipak je, prema procjenama TI-ja, korupcija u Hrvatskoj danas manja nego što je bila jučer (a za nadati se da je veća no što će biti sutra). S druge strane, još uvijek je mnogo prepreka na putu smanjivanja korupcije. Neke zapravo i nije teško ukloniti. </p>
<p>Možda je i najveća prepreka u smanjivanju korupcije pravo javnosti da ne zna, umjesto da zna. Naime, obaviještenost javnosti i pravo na dostupnost informacije važna je karika u borbi protiv korupcije. Kod nas se još uvijek ne zna točno koji podaci su javni, a koji smiju biti tajni, kao i tko je odgovoran za tajnost podataka. Upravo zato se i može dogoditi da javnost još uvijek nije vidjela prošlogodišnji ugovor o prodaji dijela HT-a Deutsche Telekomu. Pred nama su privatizacija Ine, HEP i drugih trgovačkih društava u vlasništvu države. Mogućnost provedbe tajne ili polutajne privatizacije već je rezultirala zabrinutošću javnosti zbog moguće korupcije. </p>
<p>Partnerstvo za društveni razvoj organiziralo je antikorupcijsku kampanju. Za neveliku nevladinu organizaciju to nije malo. No, borba protiv korupcije posao je cijelog društva, a ono, pak, korupciju ne može suzbijati kampanjama. One su uvijek vremenski ograničene, imaju svoj početak i svršetak, što s korupcijom nije slučaj. </p>
<p>Društvo je poodavno detektiralo korupciju kao pojavu koja hrvatsko društvo i gospodarstvo može rastočiti. Nevladine organizacije u tome odrađuju svoj posao. Mediji su svoj stav o korupciji odavno izrekli, a ne prestaju ukazivati na pogubnost korupcije. Građani se (pre)sporo uključuju, ali se ipak uključuju. Na potezu su oni kojima smo na izborima dali moć. Privatizacije velikih poduzeća mogu povjerenje birača u političare (barem kada je riječ o korupciji) vratiti, ali i sunovratiti. Što će se od toga dogoditi, odlučit će oni koji su plaćeni da odlučuju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Naslovnice pišu poruke</p>
<p>Samo naivci mogu lošom proglasiti odluku urednika da na jednu naslovnicu, umjesto ministarskih rošada začinjenih unutarkoalicijskim prepucavanjima, plasiraju golem naslov o djevojčicama s HIV-om/ Stoga bi i političarima, koji se ovih dana prepucavaju oko imena ministara i broja stranačkih fotelja u Vladi, takve naslovnice trebale biti glavna uputa za ponašanje</p>
<p>SANJA KAPETANOVIĆ</p>
<p>U proljeće 1992. u Austriji se birao nasljednik Kurta Waldheima, koji je svoj šestogodišnji predsjednički mandat proveo u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji, jer ga zbog njegove uloge u II. svjetskom ratu nitko nije pozivao niti mu je dolazio u goste. Nisu to, dakle, bili nimalo beznačajni izbori za Austriju.</p>
<p>No, u medijima je te izbore uvelike zasjenilo obilježavanje desete godišnjice smrti jedne glumice - Romy Schneider. U novinama i na televiziji, ne samo Austrije nego cijelog područja njemačkoga govornog područja, iz dana u dan bilo je više filmova i informacija o lijepoj i nesretnoj, u svijetu najpoznatijoj austrijskoj glumici, nego vijesti o predsjedničkim kandidatima.</p>
<p>U to sam vrijeme boravila na stipendiji u jednim austrijskim dnevnim novinama i to je bilo vrlo zanimljivo iskustvo. Ipak sam stigla iz zemlje u kojoj su mediji pola stoljeća bili preplavljeni plahtama tekstova u kojima se proučavala svaka poruka s vrha Partije, a mnogo se nije promijenilo ni u odnosu medija prema govorima Franje Tuđmana i vrhuške HDZ-a. </p>
<p>U prošle dvije i pol godine, trećesiječanjska koalicijska vlast proživjela je dvije velike krize koje su je uzdrmale do korijena. Ona prva - vezana za izručivanje generala Haagu - suvereno je vladala udarnim terminima elektronskih medija i naslovnicama novina od prvog do posljednjeg dana trajanja. No ovoljetna je kriza - iako je Vlada ovaj put pala - doživjela ipak nešto drukčiju medijsku sudbinu.</p>
<p>Nakon što je u ponedjeljak neprijeporna vijest dana bila Račanova ostavka, već su u utorak urednici najtiražnijih novina zaključili da vijest dana nema veze s krizom vlade. Naslovnice najtiražnijih dnevnih novina u srijedu je prekrila vijest da se Račan privatno sastao s Dalaj-lamom. Vijesti o krizi, analize i pretpostavke o novoj vladi završile su u unutrašnjosti novina, bez bombastičnih naslovnica.</p>
<p>U srijedu, drugi dan konzultacija predsjednika Mesića s čelnicima parlamentarnih stranaka, na Pantovčaku se najviše novinara okupilo na događaju koji opet s krizom nije imao nikakve veze. Medijski mamac dana bio je Mesićev susret, odnosno maestralan obračun s alkarskim vođama.</p>
<p>Znači li taj dvodnevni medijski odmak od nesmiljenog bavljenja isključivo i samo krizom vlasti da je Hrvatska konačno postala vrlo slična maloj, bogatoj i stabilnoj Austriji?</p>
<p>Ne znači, naravno. Hrvatska jest mala zemlja, ali je i dalje siromašna, a njezine demokratske institucije još nose pelene, pa ni problemi koji muče građane nisu nimalo »austrijski«.</p>
<p>Ovi mali medijski odmaci znače samo da su barem neki hrvatski novinari i urednici shvatili da vijest dana ne mora biti baš svaka riječ koju neki političar izgovori. Pogotovo ne u razdoblju velikog puštanja probnih balona, odnosno u danima što ih političari koriste da, putem novinara, ispitaju javno mnijenje o svojim prijedlozima, bez obzira na to koliko oni realni ili suludi bili.</p>
<p>Ma što tko mislio o uređivačkoj koncepciji visokonakladnih novina, njihovim se urednicima sasvim sigurno ne može predbaciti da ne osjećaju puls interesa nacije. Stoga samo naivci mogu upitnom ili lošom proglasiti odluku urednika da na jednu naslovnicu u petak, umjesto ministarskih rošada začinjenih unutarkoalicijskim prepucavanjima, plasiraju golem naslov o djevojčicama s HIV-om, koje su zbog teške bolesti odbačene do te mjere da se ne mogu upisati ni u školu, nego im se nudi posebna učiteljica. </p>
<p>Problem te djevojčice, naime, najveći je problem njezine obitelji. Baš kao što neku drugu obitelj najviše muči nezaposlenost roditelja ili djece, neku treću mizerne plaće ili mirovine zbog kojih se tri generacije guraju u dvosobnom stanu, a neka četvrta cijelo ljeto razmišlja samo o tome kako će ujesen djeci kupiti školske knjige.</p>
<p>Upravo za rješavanje tih problema, jer ih sami objektivno ne mogu riješiti, građani plaćaju političare. Samo za to.</p>
<p>Stoga bi i političarima, koji se ovih dana opet sveudilj prepucavaju oko imena ministara i broja stranačkih fotelja u Vladi, te naslovnice trebale biti glavni putokaz i uputa za ponašanje. Samo ako shvate što građane uistinu muči, shvatit će i što im je posao i gdje se krije šansa za neki novi izborni uspjeh.</p>
<p>Nije, naravno, uopće svejedno tko će voditi koje ministarstvo i koliko će ministarstava biti. Zato mediji te teme ne mogu izbjeći, pogotovo oni koji se problemima ne bave samo površinski. No kad se podvuče crta, građani se mnogo više brinu zbog neplaćenih računa, nego zbog sudbine ovog ili onog ministra.</p>
<p>Građani su zapravo poslodavci političarima i stoga ih zanima samo jedno: da za novac kojim političare plaćaju dobiju adekvatnu protuuslugu – uspješno vođenje države odnosno rješavanje »malih« problema građana. Hoće li to odraditi 12 ili 19 ministara, trenutačno je manje važno. Glavno je da taj posao netko konačno odradi!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vidoviti ministar prodao dionice</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Smije li pojedini ministar kupovati ili prodavati dionice pojedinih poduzeća ili banaka. Smije, ali bi bilo bolje da to ne čini, barem dok je u izvršnoj vlasti.</p>
<p>To potvrđuje i najnoviji slučaj Riječke banke i otkriće Komisije za vrijednosne papire da je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić neposredno prije sloma Riječke banke prodao dio svojih dionica Banke po tri puta većoj cijeni od one na tržištu nakon što se saznalo za pronevjeru u deviznom sektoru te banke i nakon što su štediše navalile na šaltere.</p>
<p>Je li na odluku o prodaji dionica bio potaknut povlaštenim informacijama ili ne, manje je bitno. Poruka javnosti je ionako poslana. Hrvatski ministri očito smiju ono što u drugim zemljama baš i nije uvriježena praksa. </p>
<p>Formiranje nove vlade izvrsna je prilika da se konačno raskine s takvom praksom i da članovi vlade postanu istinski državni službenici, a ne da ministarska mjesta koriste za ostvarivanje vlastitih probitaka ili interesa vlastitih tvrtki.</p>
<p>Ministar javnih radova u tom kontekstu nije jedini. Bilo je još slučajeva u gospodarskom resoru Račanove vlade u kojima su se interesi trgovačkih tvrtki miješali s ekonomskom politikom države. Primjerice, bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić jedan je od češće spominjanih, a i o sadašnjem ministru i bivšem predsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoju Vojkoviću i vezama HFP-a s odvjetničkim uredom u kojem je Vojković radio, imalo bi se što reći. Ne zaboravimo ni ministra poljoprivrede Božidara Pankretića... Takvih je primjera, možda i eklatantnijih, bilo i za vrijeme HDZ-ovih vlada (Nikica Valentić).</p>
<p>Iako svaki od prozvanih ministara tvrdi da je poslovanje svojih kompanija prepustio odvjetničkom uredu ili supružniku, ostaje dilema je li to uvijek tako.</p>
<p>I u zapadnim zemljama političari dolaze iz gospodarskog života. Tamo je, naime, praksa da se politikom mogu baviti samo uspješni gospodarstvenici. Kod nas to još uvijek nije slučaj, jer se na bavljenje politikom prečesto gleda tek kao na prigodu za stjecanje vlastitih probitaka. </p>
<p>Na žalost time i čitava vlada gubi dio svoje uvjerljivosti, a tome sigurno ne pridonosi podatak da spomenuti ministar Čačić u trenutku stupanja na svoju dužnost u vlastitoj precizno ispisanoj imovinskoj kartici nije naveo da posjeduje dionice Riječke banke koje je početkom ožujka ove godine djelomično prodao.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pet kompanija hoće Inu</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Mediji su već tjednima puni spekulacija o privatizaciji Ine. Prije svega o tome koje će od deset prijavljenih stranih kompanija ući u uži izbor za strateškog partnera Ine. Nagađalo se da su u užem izboru za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine ostali austrijski OMV, mađarski MOL, ruski Lukoil i talijanski Edison Gas, a samo kratkotrajna odgoda objave imena izabranih kompanija bila je dovoljna za medijske tvrdnje da je prodaja Ine blokirana do izbora nove vlade. </p>
<p>Još jednom se, međutim, pokazalo da je spekuliranje vrlo nezahvalan posao, jer se situacija stalno mijenja, a bit će gotovo tek kad Vlada kaže da je gotovo. </p>
<p>Naime, prema sadašnjoj situaciji, u uži izbor za strateškog partnera Ine je, prema dostupnim informacijama, ušlo pet kompanija: OMV, MOL, Lukoil i Edison Gas te ruski Rosneft. Još postoji mogućnost da s liste, unatoč dogovorenih čak 170 milijuna dolara vrijednih poslova s Inom, u posljednjem trenutku ipak ispadne Edison Gas. Ta se kompanija uglavnom bavi plinom i strujom, a ne i naftom, pa treba u međuvremenu ispuniti još neke uvjete. U svakom slučaju, konačna će se lista najvjerojatnije znati tek ovih dana nakon što Vlada objavi svoj uži izbor.</p>
<p>To će ujedno biti i najbolji dokaz da, unatoč rekonstrukciji Vlade, prodaja Ine nije blokirana. Drugo je pitanje je li ljeto i sezona godišnjih odmora i u zainteresiranim naftnim kompanijama najbolje vrijeme za due dilligence Ine, što je preduvjet za predaju njihovih konačnih obvezujućih ponuda na jesen. Možda se taj dio privatizacije ipak mogao odgoditi za jesen. Tim više što su iz Vlade stizale tvrdnje da ovogodišnja prodaja četvrtine dionica Ine nije nužna za punjenje ovogodišnjeg državnog proračuna. </p>
<p>Mnoge je zbunio podatak da su Vladini savjetnici za privatizaciju Ine Deutsche Bank i PricewterhouseCoopers predložili da u uži izbor uđe čak šest kompanija. </p>
<p>Prema njihovu prijedlogu, na toj bi listi, uz spomenute kompanije koje je i Vlada uvrstila u uži izbor, bili i slovensko-izraelski konzorcij Petrol-Israeli consortium te grčki Hellenpetrolium, ali na nju nisu uvrstili Edison Gas. </p>
<p>No, Vlada je dijelom modificirala njihov prijedlog. Pritom su, vjerojatno, uz ostale kriterije za izbor najboljih vodili brigu i o dosadašnjim privatizacijskim rezultatima predloženih kompanija. </p>
<p>Tko će od kompanija koje su ostale u užem izboru na kraju i postati strateški partneri Ine, znat će se vjerojatno tek početkom iduće godine nakon što Vlada prouči konačne ponude s iznosima koje su te kompanije spremne platiti za 25 posto plus jednu dionicu Ine.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Amateri: Naprijed! Profesionalci: Stoj!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Političare profesionalce u Vijeću HRT-a zamijenili su, čulo se u saborskoj raspravi o poslovanju i upravljanju državnom televizijom, političari amateri! Dakle, nije 25 vijećnika - uz dva-tri časna izuzetka - nekompetentno samo za medije, nego i za politiku, koju su, i pri izboru glavnog urednika i u svakodnevnom radu, uveli na mala vrata u prisavsku butigu. Stoga je na mjestu zahtjev Jadranke Kosor da se Vijeće HRT-a depolitizira. Kako? Izmjenom Zakona o HRT-u, odnosno članaka koji govore o načinu na koji se Vijeće bira, sastavlja i funkcionira. Demokratski delegatski sustav treba što hitnije napustiti iz dva bitna razloga. Prvi je taj što je dio cehovskih asocijacija ili građanskih udruga u Vijeće delegirao ljude koji o zadaći i funkcioniranju televizije pojma nemaju, a drugi što su cehovske i građanske udruge počesto tek produžena ruka politike. Uostalom, kad je pogrešan model Vijeća dobio zeleno svjetlo u Saboru, odmah se počelo kalkulirati u kojem nevladinom društvu čija politička struja drži vlast. Samo će naivci pomisliti kako se rovovska borba u Društvu hrvatskih književnika zapodjenula zbog stručnih, cehovskih, književničkih interesa. Brus. U toj primitivnoj, nasilničkoj, za književnost destruktivnoj, a za pisce-umjetnike nedostojanstvenoj atmosferi stranačkim se ideolozima suprotstavila građanska, u Hrvatskoj državi u mišju rupu stjerana manjina.</p>
<p>U pravu je Jadranka Kosor, delegatski sustav omogućio je politici da političari amateri ostvaruju interese i ciljeve dominirajućih partija (pa i njezine) ili ideologije u njihovim društvima. Zato u roku odmah treba u saborsku proceduru pustiti izmjene, odnosno, ako se ide na (djelomično, i to s dvije odvojene blagajne, dvije male uprave, ali jednom zajedničkom službom i ravnateljstvom koje će određivati poslovne smjernice) razdvajanje Radija i Televizije, dva nova zakona, koji će predvidjeti dva odvojena, mala (sedam članova), stručna i profesionalna vijeća sastavljena od medijskih, nemetuzalemskih, dakle radno izuzetno potentnih medijskih znalaca.</p>
<p>Nakon izvješća Mirka Galića, tek je nekoliko vijećnika reagiralo umjesnim pitanjima na koja im nije imao tko odgovoriti. Pravaš Rožić je pitao nije li odluka od izdvajanju Odašiljača i veza iz HRT-ova sustava pogrešna već i zato što HRT neće plaćati samo Odašiljačima za usluge 136 milijuna kuna na godinu, nego uz taj pozamašan iznos državi mora dati 30 dodatnih milijuna kuna. Za PDV. Tim se novcem, primjerice, moglo snimiti desetak kraćih serijala, financirati dobar zabavni program ili modernizirati televizijska tehnika. Na Rožićevu primjedbu saborski zastupnici nisu reagirali jer ih nije briga ni za milijarde opljačkanih kuna, a gdje će se još zamarati s pišljivih 30 milijuna.</p>
<p>Jutro iza, u raspravi o područjima od posebne državne skrbi, socijaldemokrat Tušek vršio je sve osim žita, ubjeđivao te prevazilazio. Zašto? Zato, valjda, da ga razumije i Đukić, koji u parlamentu o Srbima povratnicima govori kao da su to sve sami osloboditelji Hrvatske. Čak ni taj nejezični, već suštinski bezobrazluk nije uznemirio uspavane saborske zastupnike. No, ne služe se nepotrebnim srbizmima samo parlamentarci. Neku je večer i Ivica Račan, vjeran svom jezičnom stilu, kazao: »Ja ću morati da se izborim!«</p>
<p>I mi. Za hrvatski jezik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Posljedice diletantske kadrovske vratolomije </p>
<p>Nakon izborne pobjede 2000., umjesto programiranih smjena, u Vladi se odlučilo odjednom povući u zemlju 35 veleposlanika i konzula. S takvom se diletantskom kadrovskom vratolomijom ne može podičiti ni Burkina Faso! Poslije te slavne čistke, u Njemačkoj nismo imali veleposlanika na čelu veleposlanstva gotovo deset mjeseci, a u Rimu dulje od šest. To je bilo dovoljno da se u Saboru premijer podvrgne Tantalovim mukama. Vraga!</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Zbog premijerove preopterećenosti i neiskustva u vanjskoj politici nije npr. iskorišten »medeni mjesec« u odnosima sa Zapadom poslije izbora u siječnju 2000. godine (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). </p>
<p>Istina, stari europski lisci su nas srdačno tapšali po ramenima i obasipali komplimentima, ali izvukli smo malo. </p>
<p>Politika koju smo posljednjih godina vodili bila je bez imaginacije. Evo primjera: nakon intervencije i stacioniranja NATO-ovih snaga u BiH i na Kosovu, Hrvatska je dobila specifičnu geostrategijsku važnost zbog svojega položaja, posebice prometnica i zračnog prostora koje Natovci sada moraju koristiti. </p>
<p>Pri potpisivanju Partnerstva za mir u Firenci 2000., premijeru sam iznio ideju da u razgovorima s Bruxellesom o ulasku Hrvatske u NATO postupimo prema »Josip Broz modelu«: lukavo, naoko ravnodušni, kao da nam tobože nije toliko stalo do učlanjenja. </p>
<p>Mogli smo prepustiti inicijativu Bruxellesu (ako se želi na jugoistok Europe, mora se preći preko Hrvatske) ne bismo li što god više ugrabili. Gospodin Račan je odmah shvatio zamisao, ali nikada nije našao vremena da je potanje razmotri.</p>
<p>Promašaji su nastavljeni. Nakon izborne pobjede 2000., umjesto programiranih smjena, u Vladi se odlučilo odjednom povući u zemlju 35 veleposlanika i konzula. </p>
<p>S takvom se diletantskom kadrovskom vratolomijom ne može podičiti ni Burkina Faso! Poslije te slavne čistke, u Njemačkoj nismo imali veleposlanika na čelu veleposlanstva gotovo deset mjeseci, a u Rimu dulje od šest. To je bilo dovoljno da se u Saboru premijer podvrgne Tantalovim mukama. Vraga! </p>
<p>Oporba je nešto nerazgovijetno mucala, a koalicijski partneri su nahrupili popunjavati ispražnjena mjesta. Čak je i racionalni liberal Dražen Budiša bio poručio »zatečenim kadrovima« kako u čišćenju neće biti milosti, a seljak Luka Trconić i sad plače što su se pobjednici na izborima uplašili revanšizma. </p>
<p>»Nasjeli smo, izjavio je nedavno, na priču o revanšizmu«. Hlebinac, ne zna da se giljotina revanšizma može sručiti i na glavu onih koji su sada na vlasti. </p>
<p>Veleposlanici i konzuli koji su nakon siječanskih izbora povučeni u zemlju kretali su se jedno vrijeme Ministarstvom na Zrinjevcu kao ukleti, pa su ih zvali »kažnjeničkom bojnom«.</p>
<p>Za tajnicu Ministarstva vanjskih poslova (djelatnicu s vrlo važnim ovlaštenjima) imenovana je nekompetentna osoba, čudne biografije. Sjećam se, još sam bio veleposlanik u Rimu, kad je odlučila uputiti mi u konzulat djelatnicu koja ne zna talijanski, a zna turski. </p>
<p>Nazvao sam je telefonski i rekao da u konzulatu u Rimu djelatnici moraju znati talijanski, jer posluju sa strankama većinom Talijanima. Odgovorila je da sam ja Tuđmanov ambasador i da ne razumijem promjene koje su nastale u zemlji! </p>
<p>Nesretna djelatnica koja zna turski, a ne zna talijanski, doputovala je u Rim i nakon tri mjeseca povučena je natrag u zemlju. Tajnica je, međutim, nakon godinu dana rada u Ministarstvu promovirana u veleposlanicu, pa je ta amaterka predavala i na Diplomatskoj akademiji! Zemljo, otvori se! </p>
<p>Evo i jednog svježeg primjera. Nedavno je bio postavljen za savjetnika zamjenice ministra vanjskih poslova gospođe Vesne Cvjetković Kurelec mrzovoljan novinar, koji je nakon nekoliko dana napustio to mjesto pljujući javno po Ministarstvu. </p>
<p>Objavio je u tiražnome listu dva duga opskurna članka o društvu na Zrinjevcu. Odvratnijeg ulizivačkog teksta odavna nisam pročitao. Predsjednik države, premijer, ministar i njegova zamjenica su »dobri momci«, a »oni otprije« šljam koji svjesno podriva ovu vlast. </p>
<p>Podmetnuli su premijeru i falš ugovor o granici sa Slovenijom! Tezu je plasirao i u ljubljanskome Delu. </p>
<p>A da priča do kraja bude apsurdna, taj gospodin je istodobno član Savjeta Ministarstva vanjskih poslova! Nažalost, Ministarstvo je odgovorilo na taj bezobrazluk mucajući, stidljivo braneći vlastiti dignitet. </p>
<p>Svrha ovoga članka nije raspirivanje žara na kojemu se stari premijer, sadašnji (u ostavci) i budući već dulje prži, nego sugestija da pri formiranju novog kabineta pažljivo razmisli i odluči o vrhu Ministarstva vanjskih poslova, o stvaranju jasne vanjskopolitičke strategije Hrvatske i o osnivanju vlastitoga savjetničkog tima domaćih eksperata za područje međunarodnih odnosa. </p>
<p>Sada mu se pruža i zgodna prigoda da ujedini Ministarstvo vanjskih poslova s Ministarstvom za euroatlantske integracije. </p>
<p>Ima i jednog iskusnoga, staloženoga i kvalificiranog kandidata za ministra, u hrvatskoj javnosti i Europi dobro primljenog, gospodina Nevena Mimicu.</p>
<p>Ministar, dakako, može biti miljenik predsjednika vlade, ali mora biti iskusan i odgovoran znalac najvišega ranga. Uostalom, iskustvo poučava.</p>
<p>Dobro, pitat će prznica kakvih uvijek ima među čitateljima: a pohvale koje u našemu tisku redovito dobiva aktualna hrvatska vanjska politika? Odgovorit ću kratko, služeći se citatom Zvonimira Berkovića: »Hrvati, Hrvati, kako je vama malo potrebito, da biste bili zadovoljni!« </p>
<p>Autor je predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nedavno se nekima u Splitu učinilo da svijetli crveno na semaforu u ulici međureligijskog dijaloga </p>
<p>Ponekad neprikladno neka događanja dižemo na razinu povijesnih, ali ovaj zaista bijaše takav. S nama je bio čovjek za kojeg bismo mogli reći da je inkarnacija borbe protiv nasilja. Njegov život nije ispunjen pričama o toleranciji među ljudima, razumijevanju, suosjećanju, međureligijskom dijalogu, nego življenjem tih vrednota. Tih dana, mnogi zvani pobjegoše, da se ne bi slučajno »zarazili« njegovom dobrotom, duhovnošću, idejama nenasilja. To samo pokazuje da ni onu Papinu da je »čovjek put Crkve« nismo prihvatili. Jer i ovaj čovjek iz Tibeta je dio tog puta, a mnogi od nas samo »mjed što ječi ili praporac koji zveči«</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Pročitah neki dan vrlo intrigantnu priču: u nizozemskom gradiću Drachtenu koji ima 40 tisuća stanovnika izveden je uspješno nesvakidašnji eksperiment. </p>
<p>Nakon što su uklonili semafore s ulica smanjio se broj poginulih na cestama čija je brojka zabrinjavajuće rasla iz godine u godinu. Objašnjenje je, gledajući iz naše ne zemljopisne, nego civilizacijske dužine i širine, teško razumljivo: pješaci i vozači počeli su se odgovornije ponašati shvaćajući da su za odluke koje donesu samo oni odgovorni, a netko ili nešto izvan njih. Tako je to u Nizozemskoj.</p>
<p>A kao mi stojimo sa semaforima?</p>
<p>Čini se da se ne snalazimo najbolje ni sa semaforima, a još manje bez njih. Kad nestane struje nastupa totalni kaos. Najčešće svi su uvjereni da im pripada prednost prolaza, pa nije čudo da razbijenih glava ima na sve strane.</p>
<p>U Splitu povremeno pokušavamo eksperimentirati sa semaforima, ali s drukčijim učinkom nego u Nizozemskoj. Naime, promjena situacije u različitih ljudi izazva različite reakcije. </p>
<p>Neki jurnu ne vodeći računa o nijednom znaku (ni opasnosti, ni upozorenja) pa što bude, tko živ, tko mrtav. Žnjan, »sinjske poslastice«, projekt AFCO, sudske »sapunice i trakavice«…, kaosa nam doista ne nedostaje. </p>
<p>Neki pak stoje i čekaju ne znajući da »zeleno« neće zasvijetliti i da moraju sami odlučiti kada i kamo krenuti. </p>
<p>Dva smo dana u Splitu bili uzbuđeni, razdragani, možda i prestrašeni. Tibetanski duhovni i svjetovni vođa, dobitnik Nobelove nagrade za mir, XIV. Dalaj-lama primio je priznanje »Osoba dijaloga-osoba godine« za 2001. godinu, koje mu je dodijelila Hrvatska akademska udruga. </p>
<p>Uz to je održao javno predavanje te se susreo s malim brojem kulturnih i znanstvenih djelatnika grada.</p>
<p>Ponekad neprikladno neka događanja dižemo na razinu povijesnih, ali ovaj zaista bijaše takav. S nama je bio čovjek za kojeg bismo mogli reći da je inkarnacija borbe protiv nasilja. </p>
<p>Njegov život nije ispunjen pričama o toleranciji među ljudima, razumijevanju, suosjećanju, međureligijskom dijalogu, nego življenjem tih vrednota. </p>
<p>»Napustite svoju zavist, odbacite želju pobjede i likovanja nad drugima. Budite jednostavni, otvoreni i pokušajte biti bez predrasuda. Ne možete li iz bilo kojeg razloga pomoći drugima, nemojte im barem nanositi štetu. Pokušajte se ne okrenuti od onih čija je pojava uznemirujuća...«, poručuje nam u »Etici za novi milenij«.</p>
<p>Ali kao da je pišući navedene riječi predvidio kako će se neki ponašati pri susretu s njime, kao da je znao da ćemo imati »semaforskih« problema. </p>
<p>Misli li semafor za mene, ili moram sam odlučiti kada ću prijeći ulicu? </p>
<p>Zar su mnogi splitski intelektualci (i oni koji sebe takvima smatraju), u subotu poslije podne, 6. srpnja bili bolesni, neodgodivo spriječeni ili odsutni? Ili je pojava Dalaj-lame za njih bila previše uznemirujuća, probudila predrasude, upalila »crveno«? </p>
<p>Koliko smo se ovih godina naslušali priča o potrebi duhovne obnove društva. </p>
<p>Dok Dalaj-lama smatra da je: »Duhovnost povezana s kvalitetama ljudskog duha poput ljubavi, samilosti, strpljenja, tolerancije, praštanja, osjećaja odgovornosti, osjećaja za sklad, s onim što donosi sreću nama i drugima«, mi je često prakticiramo samo u određeno vrijeme, »od-do«. </p>
<p>Naučili smo da je umjerenost vrlina, pa se »čuvamo« i prevelike količina konzumiranja duhovnosti, da nam ne naškodi. </p>
<p>Mi se, eto, ne zauzimamo za širenje duhovnosti u predškolskim ustanovama u smislu njegovanja ozračja ljubavi, snošljivosti, prihvaćanja, opraštanja u kojem bi se sva djeca odgajala, nego za sat vjerskog odgoja, od devet do deset, na primjer, a prije i poslije nije važno kako se ponašamo, bitno je ispuniti ugovornu obvezu. </p>
<p>Tko je jako udaljen od semafora može i pogriješiti</p>
<p>Slično je i u školama. Vjeronauk koji bi trebao promicati duhovnost kao stil življenja također je smješten u vremenske granice, od 8 do 8.45 ili od 12 do 12.45 ili nešto slično. Izvan tog vremena odgovornost, zajedništvo, ljubav samo su apstraktni pojmovi, važna je jedino ocjena. </p>
<p>Slično je i s međureligijskim dijalogom. I za njega »ordiniramo« samo u određeno radno vrijeme. Ali to radno vrijeme je, ovih dana u Splitu, čini se bilo regulirano semaforom. Ali tko je jako udaljen od semafora može i pogriješiti. </p>
<p>To se vjerojatno dogodilo splitskim crkvenim velikodostojnicima. Učinilo im se da semafor radi i da svijetli crveno u ulici imenovanoj međureligijski dijalog. A zapravo je semafor bio ugašen i pružio je prigodu djelovanja na temelju vlastite odgovornosti. »Ali prekasno Marko na Kosovo stiže«. </p>
<p>Politikom, u užem smislu te riječi, ne bavim se, ali ipak razumijem da politički »vrhovi« nisu slobodni u donošenju svih odluka, da kalkuliraju i ponekad do zadnjeg časa sakrivaju svoje namjere, pa nas je, eto, i premijer u ostavci ugodno iznenadio. </p>
<p>Ali zar gradonačelnik bilo kojeg grada ne bi trebao svojom nazočnošću, ali ne kao privatna osoba nego upravo kao čelnik grada, iskazati zadovoljstvo što može pružiti gostoprimstvo osobi poput Dalaj-lame, iskazati poštovanje i divljenje njegovu djelovanju? </p>
<p>U svijetu je, uz mnoga priznanja i nagrade, na mnogim sveučilištima primio i počasni doktorat. Naša se sveučilišta, splitsko i zagrebačko, nisu opterećivala takvim idejama. </p>
<p>Tih dana, mnogi zvani pobjegoše, da se ne bi slučajno »zarazili« njegovom dobrotom, duhovnošću, idejama nenasilja. To samo pokazuje da ni onu Papinu da je »čovjek put Crkve« nismo prihvatili. Jer i ovaj čovjek iz Tibeta je dio tog puta, a mnogi od nas samo »mjed što ječi ili praporac koji zveči«.</p>
<p>Ostavimo do daljnjega Nizozemcima eksperimentiranje sa semaforima. Nama je zasad, jednostavnije živjeti kad oni rade. </p>
<p>Za početak, mogli bismo ipak malo produljiti »radno vrijeme« koje ćemo posvetiti tzv. unutarnjoj kozmetici o kojoj nam je govorio i zorno je iskazao naš gost Dalaj-lama. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zagreb je kao neznanka kojoj i magla dobro stoji </p>
<p>Zagreb, samo njegovo ime predstavlja zagonetku. Prije svog dolaska u taj grad nikada nisam vidio neku njegovu fotografiju. Išao sam, dakle, ususret jednoj neznanki s osjećajem strepnje i radoznalosti.</p>
<p>Susret me nije razočarao. Upravo suprotno, zauvijek ću sačuvati u sjećanju pogled na Katedralu koja poput anđela zaštitnika bdije nad gradom. Neznanka se nije predala odmah. Ona zna da je njen šarm u sposobnosti da očuva svoju zagonetnost. A zagonetnosti joj ne nedostaje. Gornji grad, baš kao i Donji grad, labirint je ulica u kojem se izgube samo sretnici. Kao u nekoj začaranoj šumi, tu i tamo nailazi se na čistinu: to su prekrasni trgovi u sjeni stoljetnih stabala koja su se poredala u obliku potkovice koja donosi sreću. Zagonetnost još jače djeluje kad je Zagreb zaogrnut snježnim ogrtačem. Magla mu također dobro stoji.</p>
<p>No, Zagreb nudi i jedno drugo lice života sa svojim živopisnim ulicama i tržnicama. Ne mogu se nikako umoriti od šetnji među brdima od voća, cvijeća i povrća. Obožavam one »izvolite« koji vas dočekuju sa svih strana i ne uspijevam uvijek odoljeti tim tako simpatičnim ponudama. Volim Vlašku i Ilicu, te ulice kojima se ne vidi kraj. Prema kojem li neočekivanom ili nenadanom odredištu vode? </p>
<p>Ne propuštam ni mjesečni sastanak s tržnicom antikviteta. Predmeti imaju dušu i svjedoci su našeg kolektivnog sjećanja.</p>
<p>Čini se da Zagreb izlazi iz jednog dugog sna. Uvjeren sam da će, uz malo dotjerivanja, ta uspavana ljepotica zasjati svom svojom ljepotom i zauzeti mjesto koje joj pripada – među najljepšim europskim gradovima.</p>
<p>Francis Bellanger, veleposlanik Republike Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Više od 1700 rezervacija obećava uspješno ljeto</p>
<p>Studenti iz domova moraju iseliti do 15. srpnja/ Gosti hostela najčešće su sudionici nekog natjecanja ili kongresa ili su, pak, na proputovanju prema Jadranu/ Polupansion za grupne posjete u dvokrevetnoj sobi 115 kuna, a u jednokrevetnoj 165 kuna, dok je za individualce 180, odnosno 240 kuna</p>
<p>Svakog se ljeta neki od zagrebačkih studentskih domova pretvaraju u hostele. Ovo će ljeto goste primati samo dom u Cvjetnom naselju, jer će se popularna »Sava« preuređivati. Ponedjeljak je rok do kada studenti moraju iseliti iz domova. Oni koji to ne žele, mogu ostati u tzv. ljetnom smještaju, za koji, međutim, treba platiti komercijalnu cijenu – 650 kuna. </p>
<p>Razlog zašto su samo »Cvjetno« i »Sava« namijenjeni hostelskom smještaju, kažu u SC-u, jest premala zainteresiranost gostiju. Tako će u osam paviljona u Cvjetnom naselju povremeno boraviti grupe gostiju koji sudjeluju na nekom skupu ili natjecanju što se održava u Zagrebu. </p>
<p>Kako nam je rekla Jasna Herceg, voditeljica Turističke agencije Student, koja djeluje unutar Studentskog centra, u hostelu je već deset studenata iz američke savezne države Kanzas, koje je na učenje hrvatskog jezika na petnaest dana u Zagreb doveo Centar za strane jezike Vodnikova. Ekonomski je fakultet, pak, organizirao dolazak 44 studenta ekonomije iz austrijskog grada Eisenstadta.</p>
<p>Zakupljene su i sobe za 600 sudionika Međunarodne smotre folklora (17. do 21. srpnja), a od 16. do 21. srpnja u Zagrebu se održava i manifestacija Erste Bank Summer University – Danubia 2002. </p>
<p>»Krajem kolovoza na nakoliko nam dana dolazi stotinjak sudionika 13. kongresa Europskog antropološkog udruženja, a zadnji su nam gosti ovoga ljeta također sudionici - njih stotinjak – 35. međunarodnog festivala lutaka – PIF, koji ostaju do 10. rujna«, kaže Jasna Herceg. Dodaje da će jedino šestotinjak sudionika Kongresa Jehovinih svjedoka već tradicionalno jedan vikend krajem srpnja proboraviti na »Savi«, u Studentskom domu Stjepan Radić.</p>
<p>Ponuda zadovoljava, cijena relativno visoka </p>
<p>Većina je soba u domu Cvjetno naselje dvokrevetna, ali dosta i jednokrevetnih. Polupansion (noćenje s doručkom) za grupne posjete stoji 115 kuna po osobi u dvokrevetnoj, te 165 kuna u jednokrevetnoj sobi. Cijena za pojedince je 180, odnosno 240 kuna. Ako vas, pak, ne zanima doručak, platit ćete 28 kuna manje.</p>
<p>Sve sobe imaju vlastiti sanitarni čvor, restorani rade u ugovoreno vrijeme, a hostel je u neposrednoj blizini centra grada. Veće grupe, naravno, svoje posjete moraju najaviti mjesec, dva prije, dok pojedinci noćenje mogu rezervirati isti dan. Sve potrebne informacije o smještaju mogu se dobiti na telefonu Agencije Student, broj 4593-590.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izgradnja sportske dvorane na Sljemenu - 4,5 milijuna kuna? </p>
<p>Prema idejnom rješenju, dimenzije dvorane bit će 20 puta 40 metara, a u njoj bi bilo rukometno igralište unutar kojeg bi bila dva košarkaška i odbojkaško igralište kao i ono za mali nogomet, te dvorana za borilačke sportove</p>
<p>U sklopu revitalizacije vrha Medvednice, koja ovoga ljeta obuhvaća izgradnju novog Doma izviđača i obnovu Tomislavova doma, Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica planira izgraditi i sportsku dvoranu uz Tomislavov dom. Dvorana bi, zbog strmog terena, bila dijelom ukopana u zemlju. Nadovezala bi se na terasu u stražnjem dijelu Tomislavova doma i pružala prema sjeveru. </p>
<p>Za izgradnju sportske dvorane treba ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu. »Zahtjeve za dozvole još nismo podnijeli jer čekamo donošenje prostornog plana za područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine«, rekla nam je pomoćnica direktora Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Renata Šoprek. Stoga bi izgradnja, dodaje, trebala početi u ožujku iduće godine, očekujemo da ćemo do tada dobiti potrebne dozvole. Završetak je planiran za kolovoz 2003. godine. Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, koji izrađuje prostorni plan Medvednice, uključio je dvoranu, u sklopu sportskih sadržaja na Sljemenu, u prijedlog prostornog plana. A u Trgovačkom društvu vjeruju da će se novim prostornim planom dopustiti izgradnja sportske dvorane. U prijedlog prostornog plana uključeno je i produženje skijaških staza i izgradnja skijaške žičare sa zagorske strane Medvednice, iz Bistre. No, prije njegova usvajanja potrebno je provesti i javnu raspravu te uvažiti mišljenja građana i ekologa. </p>
<p>Za sportsku dvoranu već je osigurano 4,5 milijuna kuna i to kreditom Zagrebačke banke (4,05 milijuna), a ostatak bi dao grad. </p>
<p>Prema idejnom rješenju, unutarnje dimenzije dvorane bit će 20 puta 40 metara. »To je veličina rukometnog igrališta, unutar kojega bi bila i dva igrališta za košarku, zatim odbojkaško igralište kao i ono za mali nogomet te dvorana za borilačke sportove«, objasnila je Renata Šoprek, dodajući da Trgovačko društvo planira opremiti dvoranu sa svom potrebnom opremom. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tijekom ljeta otvoreni samo Jabuka, Best i Aquarius</p>
<p>Ljetna suša uvukla se, kao i svake godine, i u zagrebačke noćne klubove koji su svojim posjetiteljima zatvorili vrata do jeseni. Voditelji nekih klubova svoje su godišnje programe preselili na Jadran ili su ljetno razdoblje odlučili iskoristiti za rekonstrukciju klupskog prostora. </p>
<p>Klub Močvara nedavno se oprostio sa Zagrebom i trnjanskim nasipom te zajedno s Udrugom studenata arhitekture (EASA) i Multimedijalnim institutom (Mama), započeo drugu sezonu programa »Otokultivator« na Visu, gdje će se od 15. do 25. srpnja održavati Močvarin standardni program i raznovrsne kreativne radionice. Dvodnevno otvaranje u Zagrebu očekuje se 4. rujna, kad će klub biti bogatiji za program Galerija Močvara i za koncerte inozemnih hard core, punk i ska bendova.</p>
<p> Morsku varijantu klupske zabave ove je godine pokrenuo i novootvoreni klub Aquarius na plaži Zrče u Novalji, s tim da jarunski Aquarius preko ljeta ostaje otvoren sa svim programima, osim nedjeljnog Kontrapunkta.</p>
<p> Cijelo ljeto Zagrepčanima na raspolaganju stoji i klub The Best, u kojem će vikendom na terasi, u sklopu programa »The Best Open Air Techno Club Special«, gostovati strana DJ imena, poput Billyja Nastyja, zajedno s već poznatim domaćim DJ-ima Kikijem, Toxicom, Alenom i ostalima. Ljubitelji alternativne glazbe doći će na svoje jedino u klubu Jabuka, u kojem će se petkom i subotom puštati standardna klupska glazba, ali bez koncerata. </p>
<p>Redoviti program kluba Tvornica završava 19. srpnja i ponovo počinje 23. kolovoza, a u međuvremenu će dvorana, bude li kiše, poslužiti organizatorima i posjetiteljima Zagrebačkih ljetnih večeri koje se održavaju na Gornjem gradu. </p>
<p>Koncerti u klubu Kset mogu se očekivati tek u rujnu, a u međuvremenu će u klubu povremeno biti organizirane razne glazbene slušaonice. Dok egzotična terasa kluba Papaya na Šalati savršeno odgovara ljetnim uvjetima, voditelji kluba Gjuro II ovo su razdoblje iskoristili za preuređenje interijera. Tako će Zagrepčane krajem rujna dočekati sasvim drukčije obojan prostor, novo ozvučenje, nova rasvjeta i koktel šank.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Smeće u Kuncovoj ulici ostaje do daljnjega</p>
<p>Već nekoliko godina čeka odvoz napuštena automobilska olupina, puna smeća, u ulici Božidara Kunca u naselju Prečko. »Smeće se skuplja već tri godine. Krajem prošle godine u obilasku gradskih četvrti direktor Čistoće Joso Bičanić i tadašnji gradonačelnik Milan Bandić obećali su da će Čistoća ukloniti divlji deponij, ali do danas ništa nije učinjeno«, ispričao nam je Ivan Ribičić iz Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug. Predsjednik Vijeća Saša Molan potvrdio je da je odlagalište u Kuncovoj prijavljeno nekoliko puta, posljednji put prije dva mjeseca, pri obilasku nadležnih i popisu divljih odlagališta na Trešnjevci. Popis i nalog za odvoz poslani su Čistoći i Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Tehnički direktor Čistoće Branko Pintarić izjavio nam je da je Čistoća ove godine očistila u Zagrebu 250 divljih odlagališta, na što je utrošeno dva milijuna kuna, svota predviđena za cijelu godinu. Da bi nastavila akciju, od Ureda za izradnju Grada zatražila je dodatna sredstva i sad se čeka dogovor. Pintarić je naglasio da Čistoća ne može pratiti ritam nastajanja novih divljih deponija u Zagrebu.</p>
<p>Pintarić nam nije znao odgovoriti kad bi novac mogao biti odobren i kad će Kuncova ulica doći na red. M.I.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gromovi prijete električnim aparatima</p>
<p>»Vrijeme u Zagrebu tijekom vikenda bit će promjenjivo. U subotu će biti djelomice sunčano a u popodnevnim satima mogući su lokalni pljuskovi s grmljavinom. Osjetno svježije bit će u nedjelju a tijekom dana također možemo očekivati pljuskove«, doznajemo od dežurnog meteorologa Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.</p>
<p> Većini građana prognoza obećava ugodan vikend no ima i onih kojima zadaje glavobolju. Ljetne oluje koje su Zagreb i okolicu pogodile posljednjih mjeseci uzrokovale su znatnu materijalnu štetu. </p>
<p>Nevrijeme praćeno grmljavinom česta je pojava u srpnju te iz HEP-a upozoravaju građane da poduzmu zaštitne mjere kako bi spriječili štetu izazvanu udarom groma. Učinkovito a i najjeftinije rješenje jest isključiti trošilo iz struje za vrijeme nepogode. Za one malo dubljeg džepa savjetuju ugradnju tehničke zaštite koja od udara groma štiti kućanske aparate, telefonske, računala, radio i televizore.</p>
<p> »Udar groma može izazvati oštećenja instalacija izravnim udarom u električnu mrežu te neizravnim putem, udarom munje u krugu do jedan i pol kilometar od vašeg objekata«, stoji u priopćenju HEP-a. A.R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Sinjski alkari prodali posuđenog đakovačkog konja?!</p>
<p>ĐAKOVO, 12. srpnja</p>
<p> – Đakovačka Državna ergela ostala je bez jednog od svoja dva konja koje je posudila sinjskim alkarima za tradicionalne alkarske svečanosti, tvrdi direktor ergele Ivica Mandić. </p>
<p>Prema njegovim riječima ergela je na temelju dugogodišnje suradnje prošle godine jednoj vojnoj pošti u Sinju posudila dva kvalitetna grla engleskog polukrvnjaka, između ostalog i za potrebe sinjske alke. Ti konji su, kako je stajalo u ugovoru, vlasništvo ergele, a vojska ih može koristiti koliko to bude potrebno. No, jednog od tih konja, koje je uzelo Viteško alkarsko društvo alkari su prodali u Sloveniju, bez znanja Ergele. Pokušaji da se konja vrati stvarnom vlasniku, ili da se osigura naknada iz ugovora u visini od 26.000 kuna dosad nisu urodili plodom, ističe Mandić, koji najavljuje tužbu.</p>
<p> I pored neriješenog slučaja alkari su, kako navodi Mandić, i ove godine tražili od Ergele posudbu voznih konja za potrebe ceremonije i protokola Sinjske alke. No, Ergela je to odbila dok se ne riješi pitanje posuđenog konja.</p>
<p>U Viteškom alkarskom društvu ističu da alkari nemaju veze s tim i da nisu oni prodali konja, te da je zapravo sve jedan nesporazum. Naime, riječ je o jednom od dva konja koje je Ergela svojevremeno darovala Prvom hrvatskom gardijskom zboru, koji je u međuvremenu rasformiran. U smjeni do koje je došlo na sinjskom hipodromu ostalo je nejasno jesu li konji poklonjeni ili iznajmljeni.</p>
<p> U takvoj je situaciji, sporni konj, za kojeg ističu da čak nije ni zadovoljavao alkarske uvjete jer zbog mjesečevog sljepila nije bio pouzdan, te je i prodan i to za 700 njemačkih maraka u Sloveniju.</p>
<p> Uz malo dobre volje taj bi se nesporazum mogao riješiti, ističu u VAD-u kojemu, uza sve što se zbiva oko Alke, ne bi trebao još jedan slučaj. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Feministice kritiziraju »ženski Davos«</p>
<p>BARCELONA, 12. srpnja</p>
<p> – Cilj je XVII. svjetskog summita žena, ili »ženskog Davosa«, u Barceloni promicati pristup ženama poslovnom svijetu, posebice u Europi. </p>
<p>Irene Natividad, direktorica toga međunarodnog kongresa, kazala je da skup okuplja žene iz 75 zemalja. Jedan je od glavnih ciljeva summita, koji se održava u Svjetskom trgovačkom centru u Barceloni do 13. srpnja, osuditi to što je malo žena na vodećim mjestima u poslovnom svijetu. Summit u Barceloni, rekordan po broju sudionica – 600, okuplja poslovne žene i šefice poduzeća koje žele prodrijeti na nova tržišta, bez obzira na sektor i veličinu poduzeća.</p>
<p>Međutim, koordinacija feministica, koja okuplja nekoliko feminističkih organizacija Katalonije, kritizira summit jer »ne postavlja pitanje o tržišnom gospodarstvu ni o nejednakostima koje ono donosi«, nego, naprotiv, okuplja žene »koje žele ojačati svoje mjesto u gospodarskom sustavu koji njih isključuje«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Bild« uvrstio Valaltu i Koversadu među najljepše nudističke plaže </p>
<p>HAMBURG, 12. srpnja </p>
<p> - Najtiražniji njemački dnevnik »Bild« je među 15 najljepših europskih nudističkih plaža uvrstio i dvije iz Hrvatske.</p>
<p> Tako su se na listi najljepših plaža, koja je sastavljena u suradnji s Njemačkom nudističkom udrugom (DFK), našle plaže Koversada iz Vrsara i Valalta pored Rovinja. »Bild«, koji se dnevno proda u četiri milijuna primjeraka, je Koversadu opisao kao jedan od »najvećih i najljepših« nudističkih centara u Europi, a Valaltu opisuje »kao prirodni raj«.</p>
<p> U usporedbi s ostalim europskim turističkim zemljama Hrvatska je po stupnju prihvaćanja nudističkog turizma uspoređena sa skandinavskim zemljama i daleko ispred svojih mediteranskih konkurenata Italije, Grčke ili Turske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>SAD Crvenom križu uplatio još 29 milijuna dolara </p>
<p>WASHINGTON, 12. srpnja</p>
<p> – Vlada SAD-a u četvrtak je uplatila dodatnih 29,4 milijuna dolara Međunarodnom odboru Crvenog križa, odazivajući se pozivu te organizacije za hitnu novčanu pomoć potrebnu za aktivnosti u cijelom svijetu. Prema riječima glasnogovornika State Departmenta, Richarda Bouchera, od odobrene svote najviše je, 15 milijuna dolara, namijenjeno afričkim zemljama; za aktivnosti ICRC-a u Europi uplaćeno je 7,2 milijuna dolara, a ostatak novca koristit će se na Srednjem istoku i u Aziji te nekim latinoameričkim zemljama.</p>
<p>Ukupno je SAD za aktivnosti ICRC-a ove godine uplatio 121 milijun dolara.</p>
<p>Međunarodni Crveni križ u šezdesetak zemalja skrbi za oko pet milijuna ljudi, žrtava rata i prognanika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Strankama visoke novčane kazne zbog neuknjiženih donacija </p>
<p>BERLIN, 12. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse je u petak najavio visoke novčane kazne protiv dviju najvećih političkih stranaka u Njemačkoj, Kršćansko demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), zbog neuknjiženih donacija.</p>
<p> Kako je u četvrtak uvečer objavio Savezni upravni ured, CDU-u će iz državnog financiranja političkih stranka biti oduzeto 792.502 eura zbog neuknjižene donacije tvrtke Ferrero ogranku CDU-a u saveznoj pokrajini Hessen. U jeku te afere, položaj premijera savezne pokrajine Hessen i jedne od mladih nada njemačkih demokršćana Rolanda Kocha nalazio se u opasnosti.</p>
<p> SPD će biti kažnjen s oduzimanjem 511.291 eura zbog isto tako neuknjižene donacije građevinske tvrtke Claes ogranku SPD-a u gradu Wuppertalu. Zbog iste afere je u četvrtak navečer gradonačelnik ovog grada Hans Kremendahl (SDP) podnio ostavku.</p>
<p> Ovi iznosi odgovaraju zakonu o financiranju političkih stranka po kojemu je iznos kazne dvostruko veći od iznosa nedozvoljenih ili neuknjiženih donacija. Novčane kazne se odnose na proračun u sljedećoj godini. Prije neopozivog uvođenja sankcija, dvije stranke imaju četiri tjedna vremena podnijeti svoj stav glede kazni. </p>
<p>Prema nedavno prihvaćenom pooštrenom zakonu o financiranju političkih stranaka, anonimne donacije dopuštene su jedino kod iznosa manjih od 1.000 eura. Donacije od 50.000 eura naviše su političke stranke dužne prijeviti predsjedniku Bundestaga koji je opet dužan te podatke prenijeti u javnost. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ukrali 500 kilograma bresaka </p>
<p>ZADAR, 12. srpnja</p>
<p> - M. H. (31) prijavio je policiji da mu je netko ukrao 500 kilograma bresaka ubravši ih u njegovu voćnjaku u Bukovičkom polju kraj Benkovca, oštetivši ga za iznos od 10.000 kuna. </p>
<p>Lopovi, koji posljednjih dana kradu sve i sva turistima po kampovima, hotelima i plažama, dosjetili su se i voća kao unosnog plijena. </p>
<p>Breskve, bez obzira na dobar ovogodišnji urod, uporno drže visoku cijenu na zadarskim tržnicama - deset kuna. J.Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Vježbanje demokracije na filmu</p>
<p>Zbog neprincipijelne podjele novca za dovršetak filmova koji će biti prikazani na pulskom festivalu, ostavke su podnijeli Hrvoje Turković, Mato Kukuljica, Lukas Nola i Boris T. Matić / Vijeće za kinematografiju doživjelo je time jak potres i upitno je kako će nastaviti rad / Profitirao je jedino Sedlar, koji je dobio novac za obračun s neistomišljenicima koji su učinili nemjerljivo više za hrvatsku kinematografiju nego on / Ne podsjeća li to na nedavni slučaj s Araličinom »Ambrom« ili na krizu u Društvu hrvatskih književnika? </p>
<p>Dođe vrijeme, prođe rok, eto vraga skok na skok</p>
<p> – tako glase poznati stihovi iz Šenoine pjesme »Postolar i vrag« koji se primjereno mogu citirati početkom svakog ljeta kada se stihijski, zbog skorog Pula film festivala, naglo zahuktaju strasti u hrvatskoj kinematografiji. Ove su godine, kako se čini, sukobi poprimili dimenzije gigantskog skandala uslijed niza kontradikcija, koje opet predstavljaju posebnost hrvatske kulturne politike.</p>
<p>Koplja su se počela lomiti na relaciji ministar kulture – Vijeće za kinematografiju u trenutku kada je ministar Antun Vujić objavio da će se na ovogodišnjem Pula film festivalu prikazati sedam hrvatskih filmova: »Prezimiti u Riju« Davora Žmegača, »Ne dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, »Potonulo groblje« Mladena Jurana, »Serafin« Vicka Ruića, »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića, »Sjećanje na Georgiju« Jakova Sedlara i omnibus »24 sata«, koji se sastoji od dva srednjometražna igrana filma Kristijana Mijića i Gorana Kulenovića.</p>
<p> Pregovori na vezi ministar – Vijeće za kinematografiju nisu najbolje funkcionirale i prije, jer kao što to obično biva nije bilo novca za sve projekte. </p>
<p>Tako je nastupila kontradiktorna situacija u kojoj se Vijeće zalagalo za štednju, a ministar je po svojim zakonskim ovlastima, nasuprot stručnom mišljenju Vijeća, osigurao dodatna sredstva za Matanićev film, spomenuti omnibus i uradak hrvatskog Eda Wooda (najgoreg američkog filmskog retelja) »Sjećanje na Georgiju« koji je bio gotov još prošle godine, pa ga je »samo s digitalke trebalo prebaciti na 35 milimetarsku vrpcu« (a to košta 200 tisuća kuna).</p>
<p> Da, kap koja je prelila čašu bio je Sedlarov film za koji se zna da se u njemu autor na krajnje neprihvatljiv način obračunava s kritičarima Juricom Pavičićem, Nenadom Polimcem i Miljenkom Jergovićem, kojima je u svom friškom »remek-djelu« pridjenuo atribute homoseksualaca i alkoholičara.</p>
<p>Dobivanje dodatnih sredstava za Matanićev film i omnibus Milić-Kulenović, iz pozicije nepristranog filmskog konzumenta djeluje opravdano. Matanić je svojom »Blagajnicom« pokazao da je riječ o talentiranom redatelju od kojeg se u budućnosti očekuju još zanimljiviji filmovi, dok su srednjometražna ostvarenja Mijića i Kulenovića na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma naišla na nepodijeljene simpatije, kako kritike tako i publike. Sve u svemu, riječ je o ostvarenjima koja potencijalno zrače najvećom kvalitetom.</p>
<p> Doslovnom primjenom demokratskog načela »novci svima ili nikome« profitirao je Sedlar, koji je tako izravno dobio novac za obračun sa svojim neistomišljenicima koji su, imajući u vidu njegove grozomorne filmske promašaje, poput »Četveroreda«, »Agonije« i »Fergistmajnihta«, učinili nemjerljivo više za hrvatsku kinematografiju.</p>
<p>Mišljenje Vijeća za kinematografiju bilo je da se dodatna sredstva za spomenute filmove ne bi trebala osiguravati jer će se na taj način još više unakaziti ionako nikakav proračun za hrvatski film u narednom vremenskom razdoblju. </p>
<p>A ministar je odgovorio da je novac za sporne filmove osiguran nezavisno od onoga za buduće projekte. Pale su i ostavke Borisa T. Matić, Lukasa Nola, Hrvoja Turkovića i Mate Kukuljice koji je razrješenje tražio još u svibnju zbog preopterećenosti.</p>
<p>Ostavku izričito nije najavila jedino Nada Gačešić-Livaković, uz obrazloženje da ona predstavlja udrugu, Društvo hrvatskih filmskih djelatnika, te da ne može u njihovo ime odlučivati.</p>
<p>Kako bilo da bilo, Vijeće za kinematografiju doživjelo je priličan potres i nezahvalno je prognozirati kako će se njegov rad dalje odvijati. Međutim, pokazalo se da se u nas i dalje nastavlja praksa vježbanja demokracije na terenu kulture. Nije li sve to skupa previše slično s nedavnim slučajem Araličine »Ambre« na Frankfurtskom sajmu knjiga, ili s recentnom krizom u Društvu hrvatskih književnika?</p>
<p> Pametnom poreznom obvezniku, koji sve to skupa plaća, ne trebaju nikakva podrobnija objašnjenja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zavodljivost uličnog teatra</p>
<p>Članovi britanske Natural Theatre Company osvojili publiku kazališno atraktivnom šetnjom kroz Dubrovnik / Teatar koji nastaje na ulici i s lakoćom slučajne prolaznike uvlači u igru dvostrukih značenja </p>
<p>Pred početak ceremonijala otvorenja 53. dubrovačkih ljetnih igara članovi Natural Theatre Company svečano obučeni, s ružičastim kuferima, poput nekih ekstravagantnih turista, prošetali su, u srijedu na večer, ispred Crkve sv. Vlaha. Dočekali su i predsjednika Stjepana Mesića te njegova gosta predsjednika Republike Mađarske Ferenca Madla na izlasku iz Sponze i dopratili ih do svečane tribine. Najavili su teatarsku igru u prostorima Grada i prije Negromanta, osvajajući dubrovačku publiku koja već godinama pokazuje naklonost prema izvedbama uličnog teatra.</p>
<p>Svoj su program predstavili prolaznicima, što su se zatekli na dubrovačkim ulicama i trgovima, u četvrtak i petak na večer. Natural Theatre Company osnovana godine 1969. u Bathu kao lokalna teatarska skupina, ubrzo je postala svjetski popularna kazališna družina koja je u mnogobrojnim metropolama, ali i u manje poznatim gradovima zabavila tisuće gledatelje. Za izvedbe njezini članovi nagrađivani su britanskim i međunarodnim priznanjima, a gostovali su na mnogim prestižnim svjetskim kazališnim festivalima. »Mi ne prikazujemo predstave, već nastanjujemo određeni prostor likovima koji potom izvode određeni scenarij«, poručuju izvođači i autori tih, po mnogo čemu, neobičnih scenskih projekta.</p>
<p> Svoju igru s Dubrovnikom i Dubrovčanima započeli su u četvrtak na večer oko 22 sata, iznenada se pojavivši na Stradunu. Do kasno u noć šetajući Gradom okupili su povorku slučajnih prolaznika koji su s oduševljenjem postajali protagonisti teatarske avanture četvero britanskih umjetnika. A oni su se tijekom toga uličnog spektakla preoblačili u izvanzemaljce, kućanice, simpatične britanske policajce, prostitutke… bivajući svaki put drugačijima te uspijevajući iznenaditi i one koji su ih nastojali cijelo to vrijeme slijediti. Pri tom su bez riječi s lakoćom komunicirali s gledateljima pretvarajući ih u protagoniste teatarskog čina, zadajući im neobične uloge, postavljajući ih u obično-neobične situacije.</p>
<p>Kao neki čudni turisti koji su zalutali i zagubili se u Gradu članovi Natural Theatre Company uspjeli su postepeno osvojiti prostore Dubrovnika i postati dijelom njegove svakodnevice. Otvorena struktura njihova kazališnog performancea, temeljena na improvizacijama, dopušta da se teatar stvori na mjestu gdje se izvođači zateknu i da se svakome pruži prilika da bude njegovim dijelom. Granice ovdje ne postoje, a sve je podređeno »slučajnim susretima« glumaca i publike te neobičnim obratima u tim susretima.</p>
<p> No, koliko god se u tim interakcijama teatra sa stvarnošću činilo da se gube kazališne invektive te da je sve podređeno diktatu ulice, njihovo kretanje kroz Grad zadržalo je zavodljiv okvir scenskih slika koje su se čudesno uklopile u »scenografiju Grada«. Na samom početku 53. dubrovačkih ljetnih igara Natural Theatre Company oduševila je gledatelje-prolaznike, dokazujući kako je upravo ulični teatar od presudne važnosti za atmosferu Festivala.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Koncerti posjećeniji od nogometnih utakmica</p>
<p>Sama činjenica da godišnje u Koncertnu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu na koncerte klasične glazbe uđe više posjetitelja nego na utakmice Dinama i Hajduka, govori da je tu sigurno riječ o profitabilnoj djelatnosti, samo to treba drukčije organizirati / Ako velike zapadne festivalske manifestacije kao sponzori prate velike svjetske banke i firme, ne vidim razloga zašto to tako ne bi bilo i kod nas / Mislim da bi takav vid vrhunske kulture trebalo vezati uz turizam, jer to je najjeftinija promidžba turizma</p>
<p>U Šibeniku se od 13. do 29. srpnja prvi put održava International Classic Fest, komorni festival klasične glazbe, na kojemu između ostalih nastupaju pijanisti Stephen Kovacevich, Ida Gamulin i Olga Cinkoburova, potom Zagrebački kvartet i Quatour Elysee, ansambli Camerata Nova i Wiener Mozart Trio i drugi. Umjetnička ravnateljica festivala je Ida Gamulin, a ravnatelj i organizator Zoran Škugor, s kojim u povodu početka Festivala razgovaramo o sadržaju i htijenju toga projekta.</p>
<p> Na početku razgovara pitamo, kako je došlo do suradnje sa Zagrebačkim kvartetom, koji je u programskom smislu neka vrsta okosnice toga festivala? </p>
<p>– International Classic Fest – Šibenik 2002. ove se godine održava prvi put i nadam se da će prijeći u tradiciju – kaže Zoran Škugor. – Moja suradnja sa Zagrebačkim kvartetom počela je prije četiri godine kada smo se dogovorili o izdanju triju kompaktnih ploča s kvartetskim opusima Ludwiga van Beethovena. Do sada smo izdali dva CD-a, a treći se očekuje početkom jeseni.</p>
<p>• Je li to vaš prvi festivalski projekt u području klasične glazbe i je li organizacija u tome smislu po nečemu specifična?</p>
<p> – To jest moj prvi projekt festivalskoga tipa u klasičnoj glazbi, a specifičan je po tome što sam, bez obzira na to što prvi puta radim festival klasične glazbe, uspio dovesti velika izvođačka imena.</p>
<p> • Klasična glazba u Hrvatskoj uobičajeno se smatra neprofitabilnom djelatnošću, ne mislim na najveće zvijezde. Ako tako ne mislite, u čemu se onda griješi kada ju se smatra poslovno nezanimljivom?</p>
<p> – Nije istina da je klasična glazba u Hrvatskoj neprofitabilna, jer sama činjenica da godišnje u Koncertnu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu na koncerte klasične glazbe uđe više posjetitelja nego na utakmice Dinama i Hajduka, govori da je tu sigurno riječ o profitabilnoj djelatnosti, samo to treba drukčije organizirati. Ako velike zapadne festivalske manifestacije kao sponzori prate velike svjetske banke i firme, ne vidim razloga zašto to tako ne bi bilo i kod nas. Mislim da bi takav vid vrhunske kulture trebalo vezati uz turizam, jer to je najjeftinija promidžba turizma.</p>
<p>• Oslanja li se šibenski Festival na neku državnu ili gradsku instituciju? Jeste li pokušali ostvariti takvu suradnju? </p>
<p> – International Classic Fest nije naišao na potporu kod državnih institucija, Ministarstva kulture i Hrvatske televizije, koje inače prate i pomažu takve priredbe, već sami vodimo brigu o financiranju, a Grad Šibenik dao nam je na raspolaganje Gradsko kazalište.</p>
<p> Ovim putem zahvalio bih šibenskom biskupu monsinjoru Anti Ivasu, koji nam je izišao u susret i omogućio da dva koncerta održimo u Katedrali, te hotelskoj kući »Solaris« i njezinu predsjedniku uprave Branimiru Lepuru koji su nam pomogli glede smještaja izvođača i novinara. Takve produkcije trebale bi iznad svega biti financirane sa strane sponzora, kako domaćih tako i stranih, te turističkih zajednica i samo malu pomoć gradskih institucija i Ministarstva kulture.</p>
<p>• Kakav odziv publike očekujete? Smatrate li da je taj Festival važan za Šibenik?</p>
<p> Što se tiče publike, mislim da je u Šibeniku ima dovoljno da poprati taj Festival. Za grad i njegovu okolicu Festival je iznad svega važan kao velika turistička promidžba, jer će ipak nekoliko stranih novinara i desetak stranih televizijskih kuća o Festivalu objaviti reportaže.</p>
<p> • Ovogodišnji program temelji se na prijateljskim i kolegijalnim vezama Zagrebačkog kvarteta, a umjetnička ravnateljica je Ida Gamulin. Mislite li da je tako utemeljen festival komorne glazbe nevelikog trajanja s organizacijske strane optimalan?</p>
<p> – Glazbeni program osmislila je pijanistica Ida Gamulin, Festival otvara svjetski priznati pijanist Stephen Kovacevich, koji će nastupiti i uz Zagrebački kvartet. Mislim da je desetak koncerata, u vremenu od 13 do 29. srpnja, dovoljan broj za naše financijske prilike, jer svako povećanje zahtijeva više ljudi, a to znači i više novca. Tada bi prvo trebalo osigurati plaće ljudima, a tek potom honorare umjetnicima.</p>
<p> • Kakvi su Vam planovi za budućnost? </p>
<p> – Nadam se da će Festival postati tradicionalan i učinit ću sve da dogodine bude još kvalitetniji.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sugestivni interpreti</p>
<p>Dani francuske glazbe predstavili odlične soliste Festivala »Pablo Casals« / Birana djela francuske komorne literature 20. stoljeća </p>
<p>U sklopu Dana francuske komorne glazbe prve polovice 20. stoljeća, što ih priređuju Zagrebačke ljetne večeri, selektor Goran Končar obdario nas je i s tri koncerta solista Festivala »Pablo Casals« francuskoga grada Pradesa. U tri večeri od srijede do petka na tim koncertima u Atriju Klovićevih dvora birana djela francuske komorne literature 20. stoljeća iz pera Ravella, Duttileuxa, d'Indyja, Poulenca, Faurea, Milhauda, Debussyja i Messiana predstavljaju klarinetist Michel Lethiec, umjetnički ravnatelj Festivala Pablo Casals, pijanist Jean Claude Vanden Eydn, violinist Olivier Charlier, violist Bruno Pasquier i violončelist Yvan Chiffoleau. </p>
<p>Već se na prvom koncertu u srijedu pokazalo da se radi o prvorazrednim glazbenicima, redom sjajnim solistima, virtuozima i sugestivnim interpretima, koji svoje individualne kvalitete udružuju i u uzornom komornom muziciranju. </p>
<p>Violinist Olivier Charlier, koji je bio đak Nadie Boulanger, lorda Yehudia Menuhina i Henryka Szerynga, predstavio se prvo briljantnom izvedbom popularne rapsodije Tzigane za violinu i glasovir Maurica Ravela, dok je violončelist Yvan Chiffoleau – bivši učenik Andrea Navarre i dobitnik visokih nagrada na natjecanjima »Čajkovski« u Moskvi, »Bach« u Leipzigu, »Casals« u Budimpešti i »Rostropovič« u Parizu – izveo malo poznato, ali inventivno suvremeno djelo za violončelo solo »Tri kitice na ime Sacher« Henrija Duttileuxa, posvećeno švicarskom dirigentu i meceni Paulu Szacheru.</p>
<p> Oba su se umjetnika potom udružila u izvrsnoj Sonati za violinu i violončelo Maurica Ravela, koja je svojom melodičnošću i rafiniranim dvoglasjem prekrasnih boja, dinamičkim kontrastima i ritmičkim promjenama pružila glazbenicima i publici pravi užitak. </p>
<p>No, vrhunac večeri bio je gotovo romantični Trio za klarinet, violončelo i glasovir u B-duru op. 29 Vincenta d'Indya, nastavljača škole Cesara Franca. Takvog osebujnog i suptilnog klarinetista, kao što je Michel Lethies, nismo dugo čuli na našim koncertima. Njegov čaroban ton i dinamika s gotovo nečujnim pijanom ostavili su nas bez daha.</p>
<p> U društvu s već spomenutim čelistom Chiffoleauom, također izvanrednog tona, mekanih, toplih i pjevnih fraza, i odličnim belgijskim pijanistom Vanden-Eydenom, taj je trio pružio izvanredan doživljaj uzornom plastičnom interpretacijom međusobno prožetom kreativnim činom nadgradnje u čistu i razumljivu glazbu, koja živi i diše punim plućima i srcem.</p>
<p> Stoga je bilo i razumljivo oduševljenje, na žalost, ne odveć brojne publike koja je intenzivnim pljeskom i ovacijama ispratila odlične soliste Festivala Pablo Casals, koji su na kraju ponovili još jedan lijepi stavak iz spomenutog Trija. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Miróovih erotskih motiva</p>
<p>DUESSELDORF, 12. srpnja </p>
<p> – Velika retrospektivna izložba posvećena erotskim motivima u djelima španjolskog slikara Joana Miróa pod naslovom »Puž, žena, cvijet, zvijezda« bit će otvorena u Muzeju umjetnosti u njemačkom gradu Duesseldorfu od 13. srpnja do 6. listopada. Izlošci, koji dolaze iz najvećih javnih i privatnih zbirki, uključuju 170 platna, skulptura i skica nastalih između 1917. i 1974., a trebali bi otkriti skrivene erotske motive u djelu katalonskog umjetnika. Nadrealistički umjetnici obično su vrlo suptilno kodirali seksualne poruke, poput aluzija na dijelove tijela, odnosno seksualne organe. Otac nadrealizma André Breton 1928. opisao je Miróa kao »najvećeg nadrealista od svih nas«. Izloženi su i njegovi raniji radovi: kubistički autoportret iz 1919., »Pastorale«, svjedok nadrealističke revolucije zahvaljujući kojem je Miró postao slavan, te njegov triptih »Bleu« širine 12 metara, ukrašen samo s nekoliko obojanih kaligrafija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koreografija prošlog vremena</p>
<p>Marin Turcu, kao idejni tvorac te koreograf i redatelj, posegnuo je za povijesnom zgodom iz svoje domovine Rumunjske o sukobu vladara Tepeša s Turcima / No, u baletu je previše praznog hoda i prenaglašene pantomime, a priča je plošno ispričana </p>
<p>Baletni repertoar Slovenskog narodnog gledališča u Mariboru dobio je ove sezone, umjesto kakvog velikog baletnog djela, sasvim neobičan plesni projekt »Transilvanija« Marina Turcua. Marin Turcu rođen je u transilvanijskom mjestašcu Chechis blizu Cluja, kulturnog središta poznatog po dobroj baletnoj školi i kazalištu. U njemu se školovao i počeo plesačku karijeru koja ga je odvela do Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu gdje je petnaestak godina bio baletni prvak, a onda i do Maribora.</p>
<p>Turcu je, kao idejni tvorac te koreograf i redatelj, posegnuo za povijesnom zgodom iz svoje domovine Rumunjske o sukobu poznatog vladara Tepeša iz 15. stoljeća s Turcima. Priča nije ni po čemu osobita, s obzirom da su Turci stoljećima pustošili i sukobljavali se uzduž i poprijeko balkanskog prostora. </p>
<p> Marin Turcu koristio je mnoštvo raznolike rumunjske, mađarske, ciganske i ruske narodne glazbe i nekolicine rumunjskih skladatelja. Nastala je predstava trajanja tek nešto više od jedan sat vremena koja bi trebala veličati junaštvo narodnog junaka Vlada Tepeša i izraziti narodni duh, vjerojatno na način kako on progovara, primjerice, u baletu »Đavo u selu«. U tome je Turcu možda djelomice uspio, ali Vlada Tepeša svojim pompoznim tumačenjem nije uspio oživiti.</p>
<p>Da se radi o gostovanju neke kvalitetne folklorne skupine, ta predstava sentimentalnog predznaka mogla bi proći, no za repertoar jednog tako velikog kazališta kao što je mariborsko, s velikom pozornicom i velikim ansamblom, ona nema smisla. U njoj je previše praznog hoda i prenaglašene pantomime, zastarjele u svakom pogledu. Priča je plošno ispričana. Nešto humora trebali su unijeti punašniji operni pjevači koji su s mnogo žara igrali, tj. plesali svoje uloge. Turcu je koreografiju načinio s mnogo tzv. stiliziranog folklora, što nije primjereno klasičnim plesačima. </p>
<p>Zanimljivost i dobra strana predstave je to što ju je ostvario ansambl koji se najvećim dijelom sastoji od rumunjskih plesača, barem u muškom dijelu kojemu je namijenjen atraktivan narodni ples. Oni su taj zadatak zdušno obavili na izraženo zadovoljstvo premijerne publike. Marin Turcu iskazao se, na žalost, kao koreograf prošlog vremena koje je daleko iza nas. </p>
<p>Mariborski balet ima vrlo dobre muške plesače na čelu s Edwardom Clugom. On je sjajno ostvario ulogu Prosjaka. Istaknutije uloge predstavili su Sergiu Moga kao Tepešov čuvar, Valentina Turcu kao Ileana i Tanja Baronik kao Ciganka. Scenografiju je načinio Janez Rotman, a kostime Marin Turcu i Leo Kulaš.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umjetnost pod vodom</p>
<p>Poznati hrvatski video umjetnik Ivo Deković i ovog ljeta u Ražnju nedaleko od Rogoznice organizira ljetnu školu »Sub arta« / Ministarstvo kulture financira projekt »Ultramarin«</p>
<p>ŠIBENIK/RAŽANJ, 12. srpnja</p>
<p> – Ljetna škola »Sub arta« i ovog će ljeta živjeti u Ražnju nedaleko od Rogoznice, zahvaljujući Ivi Dekoviću, profesoru na Fakultetu dizajna u njemačkom gradu Aachenu na Katedri za elektronsku obradu slika. Pedesetak studenata iz Njemačke s aachenskog Fakulteta za dizajn i Visoke škole za medijsku tehniku iz Düsseldorfa prvi će put, od osnivanja »Sub arta«, u Ražnju polagati i stručni ispit. Time je spomenuti fakultet odao priznanje naporima prof. Dekovića koji zadnjih nekoliko godina javnosti pokušava približiti svoje likovno viđenje, svijet instalacija i video umjetnosti.</p>
<p> U početku ignoriran, prof. Deković napokon je dobio službeno priznanje za dosadašnji trud – sponzoriranje projekata iz hrvatskog Ministarstva kulture i novčanu pomoć Sajma nautike u Düsseldorfu. Ministarstvo je odobrilo 160 tisuća eura za projekt »Ultramarin« koji u sebi spaja razvijanje, dizajniranje i istraživanje sadržaja »sub arta« za sajamski štand multimedijalnog karaktera u Düsseldorfu, na kojem će se predstaviti ljepote dalmatinskog podmorja viđene očima »subartovaca«. Koncepcija štanda već je osmišljena – bit će prepun pokretnih virtualnih slika i opremljen elektronskom tehnologijom. </p>
<p>Njemački studenti radit će i na istraživanju podmorja kod Kornata, zahvaljujući podvodnoj robot-kameri koju je prof. Deković, inače rodom iz Ražnja, dobio od »Inter Maresa AG« iz Švicarske. Robot-kamera je opremljene hidrauličnom rukom i sonarnim uređajem, a može ići do dubine od oko 120 metara. Uspostavom suradnje s Nacionalnim parkom Kornati, u uvali Vrulja osnovat će se ljetna »subartovska« radionica, u kojoj će zaživjeti programi slični onima u Ražnju: performansi, podvodna snimanja i postavljanje instalacija pod morem. </p>
<p>U samom Ražnju sprema se više zanimljivih projekata, a Podvodna galerija dobit će nove sadržaje. Inspiriran dijelovima ljudskog tijela, posebice stražnjicama, prof. Deković će se posvetiti novoj opsesiji i izrađivati ih od poliestera te postaviti u podmorje, tih uz umjetnički park što ga je prije nekoliko godina načinio umjetnik Joško Baće. Oko Baćine »Mreže« te nove figure i oblici stvorit će posebnu umjetničku koloniju pod morem, gdje je mjesto odavno našao i jedan televizor. </p>
<p>Iako nošen novim idejama, prof. Deković nastoji da ne zaboravi ono iskonsko i tradiciju. Zato na specifičan način spaja visoku tehnologiju s arhaičnim, vraćajući se uvijek iznova svojim korijenima. Istodobno, zalaže se za timski rad u kojem će pojedinac imati visok stupanj individualnosti. Da u svemu tome uspijeva, ponajbolje svjedoče mnoge nagrade koje je taj istaknuti video umjetnik dobio u svijetu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neizbježan sukob sa starim mitovima </p>
<p>Tek su Leukip i Demokrit posve prekinuli s pridavanjem ljudskih osjećaja ili namjera prirodnim procesima. Može li se ono što postoji, elementi, beskrajno dijeliti ili dolazimo do čestica koje se više ne mogu raspoloviti? Leukip je zaključio da to dijeljenje mora stati. Postoje nedjeljive čestice svih tvari – atomi – koji se razlikuju </p>
<p>oblikom i veličinom (težinom)</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Platon je, kao i Aristotel, preuzeo Empedoklovo učenje o elementima, a također im daje teološki karakter: »Kad je red svijeta bio postavljen, Bog je počeo geometrijskim likom i brojem stvarati vatru, vodu, zemlju i zrak... Da ih je oblikovao tako da budu kao što prije nisu bili, naime, potpuno lijepi i dobri, naš je vodeći princip.« </p>
<p>Bog stvara savršenstvo, a i sam je savršen – ideja boga koju će preuzeti u srednjem vijeku i najveći skolastik Toma Akvinski.</p>
<p>Želja antičkog čovjeka da postane bog bila je pojačana ili inspirirana Homerovim epom u kojem se ljudi druže s bogovima ili potječu od njih. </p>
<p>Još prije se u starom Egiptu vjerovalo se da će čovjek postati bog ako se uspne na faraonovo prijestolje pa to biva tabu, strogo zabranjeno i kažnjivo smrću.</p>
<p>Ipak povremene bune svjedoče da su tabui bili oskvrnuti osvajanjem i pljačkom dvorova i hramova, dakle i ta religija imala je svoje nevjernike.</p>
<p>Jedva su arheolozi našli grobnicu koja nije bila opljačkana pa očito i davni razbojnici nisu posve vjerovali u svetosti. U hinduizmu mogao se krijeposni čovjek preobraziti u boga, ali taj bog i nije bio personalan kao u Egiptu, Babilonu i Grčkoj nego više je stanje duha. </p>
<p>U zapadnoeuropskom romantizmu javlja se također mistični ponos junaka ili buntovnika da se digne do boga, a takve oholosti nije bio pošteđen ni filozof poput Hegela koji (svoj) apsolutni um poistovjećuje s Bogom. </p>
<p>U hinduizmu se bogovi Šiva, Brahma i Višnu moraju ponašati u skladu s principom istine, poštenja i dobrote. Dakle su bogovi podređeni prvobitnom principu koji se teško može izreći pa se iz te nejasnoće razgranaju različita tumačenja i mnogobrojne sekte. Svima je ipak zajednička vjera u migraciju duše. No antički se čovjek zapitao: A na čemu se temelje moralna načela? I on postavlja bogove za jamce ili nosioce tih načela. Tako je rimska Minerva božica mudrosti i umjetnosti, grčki Apolon je bog ljepote i umjetnosti, Zeusova žena Junona zaštitnica braka, rimska Justicija božica pravde, egipatska Izis božica okoliša, a hinduska Šiva utjelovljena s Brahmom i Višnuom u vrhovno božanstvo, preteča kršćanskog trojstva, biva patron ljudi. </p>
<p>Svakako, pritom se miješaju personalno i univerzalno shvaćanje boga, a hinduizam će prelaziti u panteizam. Jedan od najpopularnijih indijskih bogova Šiva vlada s vrha Himalaje, ima treće oko na čelu i pet ruku, a simbolički se prikazuje phallosom, čestim znakom plodnosti u antičkim religijama. U bramanizmu Šiva je ujedno bog pokajnika i pročišćuje grešnike – motiv poslije u kršćanstvu. </p>
<p>Tek su Leukip i Demokrit posve prekinuli s pridavanjem ljudskih osjećaja ili namjera prirodnim procesima. Može li se ono što postoji, elementi, beskrajno dijeliti ili dolazimo do čestica koje se više ne mogu raspoloviti? Leukip je zaključio da to dijeljenje mora stati. </p>
<p>Postoje nedjeljive čestice svih tvari – atomi – koji se razlikuju oblikom i veličinom (težinom). Prema Demokritu, osjeti nastaju djelovanjem vanjskih atoma na ljudska osjetila, građena također od atoma, a i duša je tvorevina atoma, ali finije vrste. </p>
<p>Osjeti su samo mnijenja ljudi, piše Demokrit, utemeljujući materijalističku filozofiju. On je umro kao stogodišnjak vesele naravi godine 370. pr. Kr. Atomisti su prvi u povijesti oštro povukli razliku između subjektivnoga i objektivnoga i dosljedno odbacili homerski svijet bogova. </p>
<p>U obranu duhovnosti ustao je najveći antički filozof Platon grubo se obarajući na Demokrita. Time u grčkoj filozofiji puca razdor između materijalizma i idealizma koji će se nastaviti sve do danas, često rasplamsan u ideološke i vjerske sukobe. </p>
<p>Bez obzira na teološke i filozofske sporove, shvaćanje objektivne stvarnosti dolazilo je nezadrživo tehnološkim izumima i razvojem znanosti. Nije se prenosilo samo pismo od generacije na generaciju, nego je rasla također materijalna proizvodnja. </p>
<p>Taj dvojak rast nosio je početke matematike, mehanike, astronomije, kemije, mineralogije, biologije i tehnologije. </p>
<p>Kako bi se gradile kuće, hramovi ili piramide, izmjerila zemljišta (pogotovo nakon nilskih poplava), povukle ceste, usavršili čamci u jedrenjake, napravili lonci ili tanjuri, crpila voda ili dizala na višu razinu pri navodnjavanju, kopala ruda, obrađivala polja, da, da, pa vodili ratovi, morali su se sve dosljednije izražavati odnosi u vanjskoj stvarnosti, i to pismom, brojem ili nacrtom predavati drugima.</p>
<p> Umjesto da se svakog puta iznova iskuša stabilnost kakve gradnje, utvrdili su se principi statike i geometrije. Taj misaoni model prethodi samoj gradnji. Euklid je na posljetku godine 300 pr. Kr. utemeljio geometrijsku znanost s definiranim aksiomima i konstruktivnom metodom dokazivanja, gdje idealni pravci, ravnine, kružnice, trokuti, kocke i drugi likovi predočuju realna tijela kao napete konopce, bridove kuća, zidove, podove, stropove, stube, piramide, kupole, ceste, kotače i druge naprave. </p>
<p>Bio je to prvi znanstveni sustav da postane uzorom svega daljeg istraživanja i zaključivanja. </p>
<p>U toj znanstvenoj spoznaji prirode nije bilo više mjesta za dobre i zle duhove ili bogove, nego su točno utvrđeni postupci s pomoću naprava i mjerenja određivali ishod. Sukob između te objektivističke orijentacije i starih mitova bio je neizbježan. </p>
<p>Već stoljeće prije Euklida shvatio je Platon važnost geometrije za razvoj mišljenja pa su je njegovi đaci morali najprije učiti. </p>
<p>Izazov religijskoj slici svemira, u kojem se sva nebeska tijela vječno kreću u kružnicama kao savršenim putanjama, bili su planeti, zvijezde lutalice. Platon je rješenje tog svetogrđa postavio za najhitniju zadaću pred svoju akademiju.</p>
<p> Ipak, tek mnogo poslije izbavio se Ptolemej planetnih petlja, tako da je, slijedeći Aristotela, zadržao Zemlju kao nepomično središte svijeta, ali se planeti sa Suncem okreću oko Zemlje pa tako vidimo da se oni u određenim godišnjim dobama kreću natrag, a ne samo u smjeru kretanja svih drugih zvijezda. </p>
<p>Ptolemejev geocentrički sustav vladao je cijelog srednjeg vijeka, ali je već prije drugi veliki grčki astronom, Aristarh iz Samosa, učio da su Sunce i zvijezde nepomični i vrlo daleko, a Zemlja i planeti kreću se oko Sunca. Zbog tih svojih nazora bio je prokazan kao bezbožnik, i njegova važna istraživanja bila su zapostavljena i izgubljena. </p>
<p>Svakako, slika svemira je urasla otpočetka u religijske predodžbe pa bila sveta. Aristotelova predodžba vanjske sfere koja zatvara svijet i na kojoj su pričvršćene zvijezde predočila je tisućljećima božje nebo. </p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p> broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Prošli smo kritičnu fazu oplođivanja</p>
<p>Teško da ima muškarca koji nije ponekad poželio nekoga uzeti silom, osvojiti bez pitanja, natjerati na predaju i posjedovati po svaku cijenu. Teško da ima žena koje nisu osjetile slast nježnog mučenja i našle bar tračak draži u sebičnoj muškoj agresivnosti</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Noć je bila topla, grad je disao poput divovskog cvijeta, svemir je nebeskim stolom prosuo svu raskoš svojih zvjezdanih kutijica, eukaliptusi su mirisali na jeftin parfem, a gotovo savršen travnjak golfskog igrališta »Brentwood Country Cluba« prvi put postade posteljom.</p>
<p>Ovo je dobro mjesto da malo zastanem. Kako napreduje naša literarna trudnoća? Beba je začeta i polako se smješta u posteljicu autorove pažnje, tražeći svoje mjesto na dnu maternice budućeg romana. </p>
<p>Prošli smo kritičnu fazu oplođivanja. Moja apstraktna potreba za pisanjem pretočila se u izbor između nekoliko ideja. Pokupljene tko zna gdje, unesene u moju nutrinu nepredvidljivim vjetrićima inspiracije, one su neko vrijeme zajedno putovale prema središtu mozga, utrkujući se i nadmudrujući. No sada je utrka završila. Spermatozoid pobjedničke ideje ugnijezdio se u jajašce stvaranja i pokrenuo fizički proces pisanja. </p>
<p>Rekao sam »romana«, ali to se još zapravo ne zna. Kao da tek začeti fetus može reći što će od njega nastati, nobelovac ili propalica, priča, esej, drama, putopis ili pjesma? To je, dakako, pretjerivanje. Budimo realni, naša beba može postati ili kratka priča, ili roman. </p>
<p>O čemu to ovisi? S nelagodom moram priznati da ne znam. Ja sam samo nešto kao medij, posrednik između svijeta fikcije i svijeta zbilje, vratar koji propušta likove i njihove akcije unutra ili van, ovisno o tome imaju li što reći i je li to dovoljno uvjerljivo. O svemu što će uraditi i kazati, odlučuju oni sami. Kad jednom započne, taj proces je više-manje izmakao mojoj kontroli. Likovi i situacije počinju živjeti svojim životom, a ja ga samo bilježim. Ponekad se veselim s njima, ponekad sam ljutit, ponekad me rastuže, a ponekad uzbude. Pričam priču koja se počela odmatati u mojoj mašti poput dugačke role toaletnog papira i ne znam hoću li nestrpljivo otkinuti samo mali komadić, ili ću je hrabro pustiti da se odmota do kraja.</p>
<p>Za sada imamo dva lika i jedan snošaj. Na početku smo erotske, možda ljubavne, priče. Ona je klasični stereotip, visoka plavuša, atraktivna i ženstvena, svake večeri trči. </p>
<p>Do sada smo je gledali očima (i nosom) glavnog junaka, i o njoj kao osobi znamo samo to da joj se sviđa seks. A kakav je glavni junak? Neostvareni pisac, proračunat, čudnovato nježan nasilnik koji očito ne poštuje društvene norme, ne mari za druge i voli stvari preuzeti u svoje ruke, staviti ih pod punu kontrolu. </p>
<p>Sve u svemu, jedna potencijalno glupa plavuša koja se prepušta događajima i jedna bezobzirna muškarčina koja ne pita nego uzima. Ono što se između njih događa, bez obzira na čudan stupanj nježnosti, u pravnom se smislu zove silovanje. Kakav je to okvir za ljubavnu priču? Je li njihov odnos moralan, prihvatljiv, uvjerljiv, je li uopće moguć? </p>
<p>Smijemo li početi voljeti takve likove, poistovjetiti se s njima? Treba li nas ljutiti ako nam zasad nisu mrski, nego čak, na neki način, dragi? </p>
<p>Teško da ima muškarca koji nije ponekad poželio nekoga uzeti silom, osvojiti bez pitanja, natjerati na predaju i posjedovati po svaku cijenu. Teško da ima žena koje nisu osjetile slast nježnog mučenja i našle bar tračak draži u sebičnoj muškoj agresivnosti koja ne moli, nego traži bezuvjetno podavanje. Naši likovi za sada su baš takvi. Hoćemo li ih otpisati ili ćemo im pružiti šansu?</p>
<p>Sljedeće večeri pred njezinom kućom nije bilo nikoga. Kad je izašla na cestu, pažljivije nego obično pogledala je na obje strane, a onda krenula trčati vrlo energičnim korakom. Njen je repić mlatarao po leđima bez pravog ritma, a tenisice su se nekoliko puta saplele u busenje trave uz ogradu parka. Začula je zvuk koraka iza sebe i osvrnula se, zastajkujući. </p>
<p>Iz dvorišta susjedne kuće izlazio je stariji gospodin u kratkim bijelim hlačama sa znakom Chicago Bullsa (Čikaški bikovi – jedan od najpoznatijih američkih košarkaških klubova) na šilt-kapi, vodeći na uzici svog vučjaka.</p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p> broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Otto Barić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije!</p>
<p>Od 14 članova Izvršnogo odbora Hrvatskog nogometnog saveza jedan je bio suzdržan četiri su bila za Katalinića, devet za Barića</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Otto Barić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije. Odlučio je to Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza (IO HNS) na sastanku u petak, na prijedlog Stručne komisije. </p>
<p>Predsjednik Stručne komisije Miroslav Uljan ovako je obrazložio prijedlog:</p>
<p>– Kada smo se odlučili predložiti Otta Barića poveli smo se za činjenicom da je on najiskusniji od svih kandidata, s potrebnim referencama. To je bila odlučujuća prednost za Barića koji je u Stručnoj komisiji imao većinu. Drugi kandidat je bio Ivan Katalinić, omjer glasova u Stručnoj komisiji bio je 5-2 za Barića. Zato smo Izvršnom odboru predložili i Barića i Katalinića.</p>
<p>Na pitanje koje su to reference Barića Uljan je bez krzmanja rekao:</p>
<p>– On je bio prvi trener po klubovima, te u reprezentaciji Austrije, već 36 godina, osvojio je dosad 12 prvenstava i 6 kupova. Kada smo na zadnjem sastanku Stručne komisije razgovarali o kandidatima nigdje nismo spominjali, kao uvjet, starost ili mladost pojedinog kandidata. Svi su kandidati sjajni ljudi, te ne želim razgovarati o prednostima ili manama nekih zbog njihovih godina. Svi kandidati su u sjajnoj mentalnoj i fizičkoj kondiciji. </p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković još je rekao:</p>
<p>– Novog izbornika očekuju dosad najteže kvalifikacije u kojima je hrvatska vrsta dosad sudjelovala. Bugarska i Belgija su silno teški suparnici. Mi želimo na EP 2004. u Portugalu, stoga ću u ponedjeljak na sastanku s Barićem ponuditi ugovor novom izborniku do 31. prosinca 2003. godine, s opcijom da se produži do kraja EP u Portugalu ako se kvalificiramo. Ako se ne ide na europsku smotru ugovor prestaje zadnjim danom 2003. godne. Barić ima iskustvo, znanje, a zadaci koji su pred njim su veoma teški. </p>
<p>O ostalim kandidatima Marković je rekao:</p>
<p>– Bio bih posebno sretan kad bi neki bili u Barićevom stručnom stožeru. </p>
<p>Upitan s koliko je glasova Barić prošao na Izvršnom odboru Marković nije tajio:</p>
<p>– od 14 članova IO HNS-a jedan je bio suzdržan četiri su bila za Katalinića, devet za Barića.</p>
<p>Marković je potom istakao:</p>
<p>– Uvodimo instituciju sportskoga direktora, to ćemo sve dogovoriti s Barićem. Kandidat je jedan jako poznati momak, rekao je predsjednik Saveza, a novinari su u tim riječima prepoznali glasovitog »vatrenog« – Aljošu Asanovića. </p>
<p>Od ostalih vijesti sa sastanka Izvršnog odbora, koje su prošle u sjeni novog izbornika, izdvojimo da će se prva kvalifikacijska utakmica za EP 2004. u Portugalu igrati u Osijeku 7. rujna protiv Estonije. Dan ranije mlade vrste Hrvata i Estonaca će se sučeliti u Vinkovicma. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>HNS napravio medvjeđu uslugu novom izborniku</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Znamo tko je novi izbornik, ali ga još nismo vidjeli i ne znamo kada ćemo. Svugdje u svijetu pri imenovanju novog izbornika upriliči se mala predstava, u kojem je glavni lik – novi izbornik.</p>
<p>Šteta što tako nije bilo u petak, nakon sastanka Izvršnog odbora Saveza, koji se odlučio za Otta Barića, koji je sad na odmoru na otoku Krku.</p>
<p>Dakako, Barić nije krivac, on je na zasluženom predahu, no čini nam se da Barića nismo vidjeli na njegovu imenovanju zbog namjere čelnika Saveza da do posljednjeg trenutka drže u neizvjesnosti baš sve, možda i sami sebe. Iako se već danima praktički znalo da će Otto Barić biti novi izbornik, u Savezu su »odigrali igru« do kraja te hineći demokratsku proceduru kolektivno izabrali novog izbornika. </p>
<p>Barić je, kao zvijezda dana, ovako došao u nezgodnu situaciju da ga juri cijela novinarska Hrvatska, pa je čovjek morao iskopčati telefon, odnosno javiti se prema vlastitom nahođenju i vlastitoj selekciji samo nekima na veliko razočaranje drugih. Stoga je neminovan zaključak kako je još jednom svojom šeprtljavošću HNS napravio medvjeđu uslugu i izborniku i sebi i, naravno, javnosti. A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Katalinić: Nije mi žao, jer je reprezentacija u dobrim rukama </p>
<p>ZENICA, 12. srpnja</p>
<p> – Lošu vijest, da nije postao novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Ivan Katalinić doznao je na putu. Priopćili su mu je novinari, Zagrebovi suputnici na dvodnevnom turniru u BiH.</p>
<p>- Nije to loša vijest. Kako bi mi moglo biti žao kad je reprezentacija u dobrim rukama kao što su Barićeve... Osim toga, žao bi mi bilo da sam bez posla. Radim već 40 godina u nogometu i mislim da za mene ima vremena, kazao je Katalinić. </p>
<p>Naglasio je također da ne želi prihvatiti ulogu pomoćnika u stožeru reprezentacije, ako mu je novi izbornik ponudi. Ističući kako je dugo u nogometu i zna procijeniti situacije, dodao je:</p>
<p>- Posebno me pogodila izjava Velimira Zajeca, koji je kazao da neće glasati za čovjeka koji dijeli Hrvatsku na sjever i jug. </p>
<p>Kolegi novinaru bilo je žao što je tako ispalo, jer je pripremio za Katalinića mnogo pitanja, dakako, imavši u vidu njega za izbornika:</p>
<p>– Neka vam ne bude žao, jer ćete uskoro moći sa mnom napraviti još bolji intervju. Z.A.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hebel:»Dosta mi je Vrdoljakovih laži!«</p>
<p>Vrdoljak »lupa«, a da pritom ne vodi računa čak ni o tome da kad izmišlja i ponavlja izmišljotine bude dosljedan. Svjestan da nekoliko puta ponovljena laž kod mnogih postaje istina, zaboravlja da ista laž, garnirana s različitim, oprečnim brojkama i podacima, ostaje baš ono što i jest - ordinarna laž, a njezin interpretator - ordinarni lažac, kaže Hebel</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Nakon vjerojatno najburnijih mjesec dana u povijesti Hrvatskog olimpijskog odbora očekuje nas, nesumnjivo, sličan ili još žešći nastavak »bitke za HOO«. Predsjednik HOO-a, Zdravko Hebel, odlučio je, naime, na posebnoj konferenciji za novinare odgovoriti na, kako kaže, neistine i objede na račun Hrvatskog olimpijskog odbor i njega osobno, koje se neprestano pojavljuju u medijima, a u kojima prednjači bivši predsjednik HOO-a i član Međunarodnog olimpijskog odbora, Antun Vrdoljak.</p>
<p>– Vrdoljak »lupa«, a da pritom ne vodi računa čak ni o tome da kad izmišlja i ponavlja izmišljotine bude dosljedan. Svjestan da nekoliko puta ponovljena laž kod mnogih postaje istina, zaboravlja da ista laž, garnirana s različitim, oprečnim brojkama i podacima, ostaje baš ono što i jest – ordinarna laž, a njezin interpretator - ordinarni lažac, započeo je Hebel »protudar« prema Vrdoljaku.</p>
<p>Vrdoljak, podsjećamo, govori o 23 ili 30 ili 38 milijuna kuna dugova HOO-a, 11 kupljenih automobila, 11 direktora i enormnim primanjima u HOO-u, dok Hebel dokumentacijom argumentira bitno drukčije stanje od onoga koje iznosi njegov prethodnik.</p>
<p> – Nasljeđeni dug od 16. listopada 2000. godine iznosi 21.904.381 kunu, od čega je 4.427.584. kune otpalo na neplaćene račune, 5.016.273 kune na obveze po programima, 11.955.933 na glavnicu kredita, a 504.591 kunu na kamate kredita. Sadašnji dug HOO-a je, pak, 13.627.000 kuna. Istina je i da postoji proračunski minus od 17 milijuna kuna, no razlog za to su, uglavnom, drastično smanjena sredstva Hrvatske lutrije koja nam je umjesto 26 milijuna kuna uplatila tek 9.380.000 kuna, pojasnio je Hebel.</p>
<p>Što se tiče priče o automobilima, Hebel je rekao kako HOO ove godine nije kupio 11 nego samo 1 (jedan) automobil,dok je šest automobila HOO dobio na korištenje temeljem ugovora o poslovnoj suradnji s Autocommerceom i ti automobili služe za realizaciju programa HOO-a.</p>
<p>S velikom dozom ironije Hebel se osvrnuo na prihode svog prethodnika na mjestu predsjednika HOO-a.:</p>
<p>– Predsjedniku HOO-a i osvjedočenom sportskom volonteru, Antunu Vrdoljaku, je samo tijekom 1999. godine na temelju Ugovora o djelu isplaćeno 365.827,13 kuna bruto, odnosno 272.945,98 kuna neto, a u 11 mjeseci 2000. godine 135.387.88 kuna neto. Jednostavnije rečeno, predsjednik-volonter je u 1999. godini mjesečno primao 22.746 kuna neto (!?), a u 2000. godini, kada je spomenuti ugovor prepolovljen, 11.282 kune. Spominjem samo dvije posljednje Vrdoljakove godine jer za ostalo nema dokumentacije, kazao je Hebel.</p>
<p>Priču o navodno visokim primanjima sadašnje garniture u HOO-u Hebel je potkrijepio i podacima o plaći glavnog tajnika. Tako je Slavko Podgorelec (o kojem je Hebel govorio biranim komplimentima!) imao mjesečnu neto plaću 19.452 kune, dok je mjesečna plaća preminulog glavnog tajnika, Andrije Mijačike, iznosila 16.272 kune. </p>
<p>»Sagu «o novcu i Vrdoljaku Hebel je dopunio i sljedećim podatkom:</p>
<p>– Gospodin Vrdoljak skače kao oparen pri spomenu na Glumina banku, pokušavajući izvrtanjem činjenica katastrofalan potez plasmana 5.479.971 kune kao oročenog depozita u tu propalu banku prikazati genijalnim poslovnim potezom, pa tako kaže: »Imali smo dionice Trgovačke banke koje smo po slovu zakona morali nekome ustupiti. Ustupili smo ih Glumina banci i u toj transakciji vrlo dobro prošli«! On je vjerojatno i prošao vrlo dobro, ali je HOO ostao bez, uključujući i kamate, 6.145.342 kune!</p>
<p>Upitan zašto s tim podacima u HOO- izlaze tek sada, Hebel je odgovorio kako je stav Vijeća bio da bi ti podaci štetili Hrvatskom olimpijskom odboru jer je HOO institucija, dok pojedinci dolaze i odlaze. Nakon posljednjih napada na njega i HOO to više, kaže, nije mogao prešućivati. Hebel je također rekao da je u devet godina koliko je bio potpredsjednik HOO-a dobio tri puta po 1000 DEM u ime naknade, dok o svim navedenim isplatama i malverzacijama, tvrdi, nije imao pojma, budući da u Vrdoljakovo vrijeme Vijeće HOO-a nije odlučivalo ni o čemu!?</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Napad na Irak ovisi o Bushovom izbornom kalendaru </p>
<p>Postoji uski prozorčić u Bushovom izbornom kalendaru kad se i politički i klimatski uvjeti smatraju pogodnima za napad na Irak, a to je početak iduće godine</p>
<p>LONDON, 12. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Vrijeme najavljivane američke intervencije u Iraku ovisit će o izbornim prioritetima predsjednika Busha, nagađaju promatrači. Novi američki predsjednički izbori su na redu 2004., pa će Bush, kako se vjeruje, htjeti intervenirati dosta prije njih. Ako ne uspije organizirati vojni napad na Saddama već početkom iduće godine, prema nekim je procjenama možda propustio svoju šansu. </p>
<p>Nakon toga nastupaju naime »vrući mjeseci«, pa Pentagon vjerojatno neće htjeti slati svoje vojnike u vrelupustinjsku avanturu. Intervencija bi se mogla odgoditi do jeseni 2003., no u tom slučaju postoji opasnost da se sukob otegne i u 2004., godinu predsjedničkih izbora. Ako Saddam do tada ne bi bio srušen i ako bi na ratištu poginulo mnogo američkih vojnika, ta bi činjenica utjecala na izborne šanse predsjednika Busha.</p>
<p>Stoga se vjeruje da jesen 2003. ne dolazi u obzir kao moguće vrijeme za intervenciju. Na sličan način vjerojatno otpada i jesen ove godine, jer se početkom studenog u Americi događaju kongresni izbori. Bushova administracija ni tu neće htjeti riskirati da nepredviđeni događaji u Iraku miniraju republikanske izborne šanse.</p>
<p>Stoga ostaje uski prozorčić na kalendaru kad se i politički i klimatski uvjeti smatraju pogodnima, a to je početak iduće godine. Bush neće smjeti propustiti tu šansu, ako želi ostati vjerodostojan. U siječnju ove godine, američki predsjednik svrstao je Irak, skupa s Iranom i Sjecvernom Korejom u takozvanu osovinu zla. Tvrdio je da te zemlje znače »ozbiljnu i sve veću opasnost« po mir u svijetu jer gomilaju oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Najavivši otvoreno obračun sa Saddamom, Bush sada mora razmišljati o tome kako da održi riječ. Američko javno mnijenje i dalje je u pitanju Iraka na njegovoj strani, ali podrška blago jenjava. Slanje trupa u Irak danas podupire 59 posto Amerikanaca, u usporedbi sa 74 posto u studenome prošle godine. No, tri četvrtine američkih građana i dalje podržava ideju da bi Bush trebao odobriti CIA-i rušenje Saddama. 57 posto Amerikanca odobrava atentat na Saddama, ali Bijela kuća mora razmišljati o ortodoksnijim metodama.</p>
<p>Planirajući vojnu intervenciju, Bushova je administracije jako podijeljena iznutra. Tajnik za obranu Donald Rumsfeld uvjeren je da bi se ona morala usredotočiti na Saddamovo rušenje, ali državni tajnik Colin Powell predlaže širu misiju koja bi uključivala i stvaranje novog demokratskog režima u Iraku. Pozicije glavnog američkog saveznika Londona bliže su Powellovim nego Rumsfeldovim stavovima. Neki zapadni diplomati već počinju dovoditi u pitanje hoće li uopće doći do američke invazije na Irak, no indicije pokazuju da se ona i dalje načelno planira. </p>
<p>Uspješno rušenje Saddama Husseina otvorilo bi dakako i iračka naftna polja, te smanjilo ovisnost Amerike o saudijskoj nafti. Američki saveznici u borbi protiv terorizma nisu oduševljeni planovima za vojnu akciju u Iraku, ali njihov bi otpor vjerojatno jenjao u slučaju brzog zbacivanja Saddama. Rusija bi se, recimo, mogla odobrovoljiti ako joj Amerikanci obećaju unosne naftne ugovore s novim iračkim režimom koji bi naslijedio Saddama. </p>
<p>Irački silnik, kome sada iz egzila prijete i neki njegovi bivši generali, stavio je svoje snage sigurnosti u najveću pripravnost, te potkupljuje plemenske vođe u pokušaju da tako pridobije njihovu lojalnost. No njegova glavna uzdanica iračka vojska, nekoć jedna od najjačih u arapskom svijetu, jako je demoralizirana i oslabljena dugim sankcijama uvedenim nakon Zaljevskog rata. Centar za strateške studije u Washingtonu procjenjuje da je dvije trećine iračke zračne i tenkovske sile zastarjelo, a izvori u samom Iraku tvrde kako vojska nije u stanju pružiti nikakav značajniji otpor. </p>
<p>S druge strane, iz Iraka neprestano pristižu vijesti da Saddamov režim i nadalje tajno razvija sva tri vida oružja masovnog uništenja: nuklearna, biološka i kemijska. O tome svjedoče brojni irački prebjegli znanstvenici i dužnosnici. Saddam je, doduše, još daleko od toga da razvije nuklearnu bombu, ali njegov kemijski i biološki program dobro napreduju.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lilić svjedoči s teretom čuvanja državnih tajni</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Miloševićev prethodnik, nekadašnji predsjednik SRJ Zoran Lilić, čovjek za kojega su zlurado tvrdili da se nije miješao u svoj posao, otputovao je u četvrtak u Haag kako bi svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću optuženom za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. </p>
<p>Liliću je uručen obvezujući sudski nalog za privođenje, tzv. subpoena, potvrdili su sudski izvori u Beogradu, a njegova je supruga Ljubica izjavila za beogradske medije da su ga haaški istražitelji odveli s radnog mjesta, odnosno da nije otišao dobrovoljno. »Dobio je nalog tužiteljstva da se odazove kao svjedok, ali je on to odbio potpisati, kao što je odbio potpisati i naredbu Sudskog vijeća Haaškog tribunala«, tvrdi supruga Zorana Lilića. Kontakti istražitelja s Lilićem započeli su još u prosincu prošle godine i otad je on tražio podršku države u donošenju bilo kakvih odluka. </p>
<p>U pisanoj izjavi dostavljenoj agenciji Beta, Lilić je objasnio da je prethodnih dana razgovarao s najvišim državnim dužnosnicima Srbije i SRJ oko najavljene mogućnosti da se pojavi kao svjedok optužbe, ali da je svoju kooperativnost uvjetovao s dva elementa: da mu država odredi da ode na svjedočenje i da ga se oslobodi obveze čuvanja državnih i službenih tajni. Naveo je kako mu je predsjednik Vojislav Koštunica predložio da se obrati Nacionalnom vijeću za suradnju s Haaškim sudom kako bi bio oslobođen čuvanja tajni, ali je Lilić to odbio tvrdeći da se o tajnama treba brinuti Vrhovno vijeće obrane. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Goran Svilanović bio je iznenađen razvojem događaja jer su, po njegovim riječima, Nacionalno vijeće i federalna vlada mogli početkom tjedna obaviti te formalnosti i Lilić je mogao otići bez dramatike. </p>
<p>Sam Lilić, kojeg je Milošević instalirao na mjesto predsjednika SRJ od 1993. do 1997. poslije smjene Dobrice Ćosića, nedavno je izjavio da je obaveza svakoga da svjedoči, ali pod određenim uvjetima i uz osiguranje minimalnog poštovanja. Pri tom je dodao da će u Haag otići jedino ako tako odluči država, s tim da prije odlaska sve što ima iznese pred domaćim organima vlasti. Tražio je i da mu se jamči osobna i obiteljska sigurnost. </p>
<p>Lilić je, nakon što je napustio Miloševićeve socijaliste, osnovao svoju stranku - Demokratsku socijalističku partiju (DSP), no bila je to samo jedna od brojnih »kombi-stranaka«. U politiku je inače ušao na mala vrata kao direktor tvornice Rekord u beogradskoj Rakovici, a na veliko iznenađenje uznapredovao do mjesta predsjednika SRJ da bi, kako se vidjelo, tu bespogovorno izvršavao zadatke i čuvao fotelju tadašnjem predsjedniku Srbije. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Irak ozbiljno računa s američkom invazijom </p>
<p>Saddam Hussein priprema »iznenađenja« napadačima / A najveći su mu saveznik američki naftni interesi koje bi rat mogao ugroziti</p>
<p>ANKARA, 12. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irak sve ozbiljnije računa sa mogućnošću iznenadne američke vojne invazije. Takve iračke procjene nisu, dakako, od jučer. Uzimaju se vrlo ozbiljno još od okončanja Zaljevskog rata 1991., posebno nakon što je bagdadski režim 1998. uskratio »gostoprimstvo« inspektorima UN-a koji su obavljali kontrolu naoružanja masovnog uništenja. </p>
<p>No, nakon što je američki predsjednik George W. Bush svrstao tu arapsku zemlju, zajedno sa Iranom i Sjevernom Korejom, u tzv. osovinu zla, irački predsjednik Saddam Hussein naredio da se cijela zemlja pripremi za obranu od agresora. Pripremaju se i mnoga iznenađenja napadačima koja će, kako se tvrdi, ugroziti čitavu tu naftnu regiju. </p>
<p>Na takve planove branitelja »upozorio je« i potpredsjednik iračke vlade Tariq Aziz. Taj vrlo utjecajni kršćanin iz Mosula koji se nalazi posjetu Južnoj Africi poručio je Bijeloj kući kako scenarij svrgavanja s vlasti iračkog predsjednika Saddama Husseina neće proći. »Američki predsjednik Bush nije doveo na vlast legalno izabranog iračkog predsjednika, pa prema tome nema nikakvo pravo da ga nasilno ukloni«, rekao je. Obzanio je da se njegova zemlja »vrlo dobro pripremila protiv svake vrste agresije«. Aziz nije iznio nikakve detalje već navodno pripremljenog »Plana nacionalne obrane«. </p>
<p>Bush je, inače, ponovo oštro osudio iračkog diktatora za razvitak oružja masovnog uništenja, posebice kemijskog i biološkog. On je lipnju izdao naređenje obavještajnoj službi CIA da se pokrene »operacija rušenja Saddama Husseina«. Pritom je naznačio i mogućnost da se u toj akciji koriste i posebne snage komandosa koje bi djelovale unutar Iraka. Vjeruje se da bi u njima glavnu riječ vodili zapovjednici koji su stekli praktična iskustva u borbi sa afganistanskim talibanima.</p>
<p>Iako je malo onih koji sumnjaju u riješenost Busha mlađeg da dovrši nezavršeni obračun svoga oca, čini se da je suviše prepreka na tom putu. Pokrenuta vrlo skupa invazija, uz sudjelovanje oko 250.000 vojnika, mogla bi srušiti bagdadski režim s vlasti, ali se postavlja logično pitanje: što poslije? Tim više što se gotovo sve arapske zemlje, izuzevši Kuvajt, oštro suprotstavljaju bilo kakvoj vojnoj opciji.</p>
<p>Strahovi tamošnjih režima temelje se na saznanjima, točnije činjenici da je irački predsjednik Saddam Hussein vrlo popularan, ako ne i najpopularniji arapski čelnik. U očima milijuna običnih Arapa on simbolizira jedinu državničku ličnost koja se usudila suprotstaviti Amerikancima i omrznutom režimu izraelskog premijera Ariela Sharona. Nasilno uklanjanje bagdadskog vlastodršca moglo bi uzdrmati mnoge arapske prijestolnice, ali i diktatorske vlade. Stoga nije slučajno što je egipatski predsjednik Hosni Mubarak u ožujku doslovce kazao: »Ja se pribojavam reagiranja ovdašnje javnosti.«</p>
<p>Mubarak, koji se dugo održava na egipatskoj i arapskoj političkoj sceni, očito se pribojava »narodne lavine« koja bi mogla protutnjiti ulicama Kaira drugih egipatskih gradova. To bi ugrozilo i vitalne naftne interese SAD i cjelokupnog Zapada. »Ako Bushovi planeri u Pentagonu ne budu računali i sa takvom opcijom, čitav svijet bi se mogao naći u pravom vrtlogu neizvjesnosti«, poruka je koja se sve češće može čuti od arapskih diplomata. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush poduzetnik čini ono što Bush predsjednik osuđuje </p>
<p>WASHINGTON, 11. srpnja</p>
<p> - U vrijeme dok je bio jedan od direktora teksaške naftne kompanije Harken, američki predsjednik George W. Bush uzeo je od te tvrtke zajam za kupnju dionica, dakle činio upravo ono što danas osuđuje i proglašava primjerom nečasnog poslovanja.</p>
<p>Prema dokumentima koje ima državno Povjerenstvo za dionice (SEC), a kojih su se američki mediji dokopali u četvrtak, Bush se kod Harkena zadužio za ukupno 180.375 dolara i tim novcem kupio dionice tvrtke. Na kredit je plaćao pet posto kamata što je bilo znatno ispod bankovnih kamata. Bush je bio direktor Harkena od 1986. do 1993. godine, a na tu je dužnost došao nakon što je kompaniji prodao svoju posrnulu tvrtku za eksploataciju nafte i plina.Nije objavljeno koliko su vrijedile dionice Harkena kad ih je Bush 1994. godine prodao prije nego je preuzeo dužnost guvernera Teksasa. Prije desetak godina, SEC je pokrenuo istragu protiv Busha zbog sumnje da je povlašteno trgovao dionicama.</p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekao je u četvrtak da se Bush savjetovao sa svojim odvjetnicima i osobnim računovođom, te da se priprema odgovoriti na pitanja novinara o svojim poduzetničkim danima. Bush je početkom tjedna u govoru u New Yorku osudio praksu da tvrtke svojim čelnicima daju povlaštene kredite za kupnju dionica i na taj način im omogućuju neopravdanu dobit. Tim više što članovi poslovodstava najbolje znaju kad kupiti a kad prodati dionice. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svjedoci protiv Miloševića </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Srbijanska javnost nagađa koga će tijekom sljedeća dva tjedna haaško tužiteljstvo pozvati kao svjedoka u procesu protiv Slobodana Milošvića po kosovskoj optužnici. Kao mogući svjedoci u medijima se spominju aktualni predsjednik Srbije Milan Milutinović koji je, uz Nikolu Šainovića i Dragoljuba Ojdanića, istovremeno i vlasnik optužnice za zločine na Kosovu. Na popisu su i pomoćnik načelnika uprave srbijanske policije za borbu protiv organiziranog kriminala Dragan Karleuša, zatim bivši načelnik generalštaba VJ Nebojša Pavković, zapovjednik Prištinskog korpusa za vrijeme rata Vladimir Lazarević, načelnik resora javne sigurnosti Sreten Lukić. Tvrdi se da je u Haagu viđen i visokopozicionirani policajac Obrad Stevanović. Posebna su pak priča Miloševićevi šefovi tajne policije Rade Marković koji se nalazi u beogradskom zatvoru, i Jovica Stanišić kojemu je policija nedavno pretresla stan u potrazi za inkriminirajućim dokumentima protiv bivšeg predsjednika SRJ. Od 12. veljače, kad je počelo suđenje Miloševiću, saslušano je više od 70 svjedoka, među njima i žrtve, albanski i strani političari te članovi stranih misija.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bez istražnog povjerenstva o aferi Pavković</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Premda su se u dva sata rasprave predstavnici svih parlamentarnih stranaka u skupštini Jugoslavije deklarativno izjasnili za formiranje istražnog povjerenstva o aferi Pavković, u Vijeću građana ono nije dobilo dovoljno zastupničkih glasova pa nije osnovano. </p>
<p>Ključni je spor izbio oko toga što bi točno povjerenstvo trebalo ispitati i koji bi bio okvir njegovog rada. Sve je počelo žalbom bivšeg načelnika generalštaba Nebojše Pavković federalnom parlamentu na protuzakonitu smjenu i umirovljenje. Koštuničin DSS tražio je da se istražuju isključivo navodi jugoslavenskog predsjednika o prisluškivanju njegova kabineta, dok je DOS tražio načelnu raspravu o zloupotrebi vojske. Zbog ovakvog rezultata, pojedini lideri koalicije DOS najavili su mogućnost raskidanja koalicije s crnogorskim projugoslavenskim blokom na saveznoj razini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Koordinacija udruga za zaštitu potrošača nije imala uvida u prijedlog tarifnog sustava </p>
<p>U Vjesniku od 6. srpnja 2002. godine, na str. 7., objavljen je članak Željka Bukše »Rekonstrukcija Vlade ne odgađa poskupljenje struje i plina?«</p>
<p> U tom članku piše: »Takva očekivanja su, dodaje, temeljena i na činjenici da je HEP tijekom izrade tarifnog sustava konzultirao Ministarstvo gospodarstva i udruženja za zaštitu potrošača«. Međutim, HEP ovu Koordinaciju nije konzultirao, nego je HEP predstavnike Koordinacije pozvao na sastanke koji su održani 12. travnja i 17. lipnja 2002. godine.</p>
<p>Na tim su sastancima predstavnici Koordinacije inzistirali da se Koordinaciji dostavi prijedlog novog Tarifnog sustava – u pisanom obliku – na mišljenje i možebitno davanje primjedaba prije upućivanja Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti i Ministarstvu gospodarstva. Tom zahtjevu HEP se nikada nije odazvao.</p>
<p>O tom zahtjevu Koordinacija je HEP-u 21. svibnja i 21. lipnja uputila dopise koji su urudžbirani u pisarnici HEP-a pod brojevima 4839 i 5991, a iz čijih su preslika nedvosmisleno vidljivi zahtjevi Koordinacije, napose u t. 2.1. do 2.4. u dopisu od 21. svibnja 2002. godine.</p>
<p>Sudjelovanje predstavnika Koordinacije na sastancima HEP-a ne može se smatrati konzultacijom, nego samo i isključivo njihovom nazočnošću.</p>
<p>Međutim, insinuacijom da je Koordinacija konzultirana želi se javnost prijevarom navesti na pomisao da se Koordinacija – kao predstavnik potrošača – suglasila s novim Tarifnim sustavom, što nikako ne odgovara činjenicama.</p>
<p>Osim toga smatramo potrebnim istaknuti neravnopravan (jednosmjerni) odnos HEP-a prema predstavnicima potrošača, što je razvidno i iz bilješke sa sastanka održanog 17. lipnja ove godine. U toj smo bilješci označili bitne dijelove koji odražavaju odnos HEP-a, ali ne samo HEP-a, prema potrošačima, odnosno prema Koordinaciji udruga za zaštitu potrošača.</p>
<p> Osobito žalimo što autor članka nije podatke provjerio kod Koordinacije, koja je uvijek spremna ne samo pružiti istinite podatke nego ih potkrijepiti i odgovarajućim dokazima (preslikama dopisa i bilješkama).</p>
<p>VESNA BRČIĆ-STIPČEVIĆ, prof. dr. sc., predsjednica HUZP-a</p>
<p>MIROSLAV MAĐARIĆ, dr. sc., predsjednik HRID-a, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Što smiju francuske a ne smiju hrvatske tvrtke</p>
<p>Daleko odmakla galopirajuća kolonizacija Hrvatske potvrđuje se i američkom zabranom da Hrvatska slobodno ugovara poslove s drugim zemljama. </p>
<p>Tako je npr. posao s Iranom storniran uz najgluplju moguću izliku, jer da Iran podržava terorizam.</p>
<p> To, međutim, nije smetalo Francuskoj da umjesto nas dan kasnije glatko preuzme unosan i prijeko potreban posao. Zar nam treba jači dokaz kolonijalnog statusa naše zemlje, odnosno postojanja specijalnog rata usmjerenoga na uništenje našeg gospodarstva.</p>
<p> Zašto SAD nije zabranio i sabotirao Francuzima isti posao? Zato što Francuska nije kolonija. Sveukupna kriza i ostavka Vlade RH posljedica je raskola unutar koalicije iz jednostavnog razloga što su pojedinci u vlasti ipak dosegli granicu svoje tolerancije i poštenja u odnosu na sveukupni stav vlasti da i dalje dopuštaju kolonizaciju Hrvatske. I ispotprosječna inteligencija shvaća ogromnu tragediju kolonijalnog odnosa koji nam nameću svjetski globalizacijski centri moći. Statistički je dakle nemoguće da ipak dio vlastodržaca nije prešao granice individualne tolerancije za korupciju i uništavanje vlastite zemlje. To se i dogodilo, zbog čega je nastupila kriza i ostavka vlade. Nas sada zanima da li će pobijediti ona struja koja kao prioritet ipak ima nacionalne, a ne vlastite interese. Predlažem da izbor kadrova nove vlade rukovodi stara provjerena latinska izreka, upućena rimskim senatorima: obliti privatorum publica curate (zaboravivši osobno, brinite se za javno)!</p>
<p>IVO TROJNAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sada svi trebamo poželjeti uspjeh Ivici Račanu </p>
<p>Za gospodina Račana nastupio je trenutak: sada ili nikada! Gospodin Račan ima priliku biti istinskim narodnim liderom i predvodnikom braniteljem Hrvatske pred bešćutnim svijetom.</p>
<p> Ovo je taj sretni trenutak i njegov kayros i nadam se da ga neće propustiti zbog osobnog kalkuliranja ili jalova kompromisa. Neka bude na razini svojih velikih prethodnika: Ante Starčevića, besprimjerne individualne moralne veličine, Stjepana Radića, omiljenog vođe svoje stranke i svenarodnog tribuna, i Franje Tuđmana, državnika i tvorca recentne hrvatske povijesti.</p>
<p> Dakako da je u tu svrhu potrebna plebisticarna podrška i osobna žrtva. </p>
<p>Čemu tajiti, osobno smatram da će sebe kao nekoć komunističkog lidera tek sada dokraja iskupiti ako stane na čelo općega nacionalnog konsenzusa za obranu temeljnih rodoljubnih i domoljubnih vrijednosti. Taj je konsenzus s početka devedesetih postignut, nažalost, po sili ratne nužde. Ovaj put neka se zbude na način dragovoljan. Tako, i samo tako, izbjeći će se vanjska nepravedna prisila i svaka objeda protiv pobjedničkog lovora slavnih hrvatskih ratnika. </p>
<p>Kakva nam je inače alternativa?</p>
<p>MLADENKO SPAHIJA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Žalosno je i pusto bilo 25. lipnja ove godine u školama, </p>
<p>Rođendan je samo jedan, nepromjenjiv, uvijek radosno iščekivan. Nitko ga sam sebi ne ugovori, niti dogovori. Rođendan, reklo bi se, to sam Ja, neponovljiva osoba pod čarobnim brojem primljena u obitelj, grad, državu, svijet. </p>
<p>Prema rođendanu se određuje vrijeme polaska u školu, godina zrelosti, godina mirovine. </p>
<p>Zato je rođendan važan i nezaboravan dan u cijelom životu svake osobe. Zabilježen je i ne mijenja se jer svaka bi promjena uzrokovala velike probleme i nezgode. </p>
<p>Može li se između rođendana osobe i rođendana države staviti znak jednakosti? Povijest pamti i dan kad je priznata i neka država. Kada je rođendan Hrvatske?</p>
<p>U knjizi »Povijest Hrvata« Vjekoslava Klaića, izdanoj 1899. u Zagrebu, str. 62, piše koji je to dan, rođendan hrvatske države... »tako da je knez Branimir poslao papinskog poslanika Ivana iz Mletaka papi Ivanu VIII., zajedno s pismom u kojem je papi pisao da se sa svojim narodom opet vraća u krilo rimske crkve. Papa se je s toga osobito uzradovao te je 21. svibnja 879., na dan Uzašašća Gospodnjega, kod svečane mise blagoslovio kneza Branimira i cio narod hrvatski«.</p>
<p> Tom prigodom papa je poslao pismo svećenstvu i narodu hrvatskom. U tome se pismu čita ovo: »...Primamo vas s raskriljenim rukama i očinskom ljubavi i bit ćemo vama u svemu skloni...«</p>
<p>Ovaj tekst svjedoči kada je prvi put javno pred svijetom priznata hrvatska državnost. </p>
<p>Može se reći da je to Krsni list hrvatske države i da su ostalo iskrivljene varijante. Iduće godine dakle, 21. svibnja proslavili bismo 1124. rođendan hrvatske države. </p>
<p>Bilo bi od posebne odgojne važnosti da se izvođenjem himne, prigodnim svečanim programom te predajom nagrada za znanje i zalaganje obilježava rođendan naše domovine.</p>
<p>U odgoju kao i u životu moramo stalno podsjećati na iskonske vrijednosti. Žalosno je i pusto bilo 25. lipnja ove školske godine u školama, jer učenici nisu mogli proslaviti Dan državnosti koji se slavio kad je za njih školska godina već bila završila.</p>
<p>Stoga apeliram na odgovorne da Dan državnosti ubuduće obilježavamo 21. svibnja, na dan papinskog blagoslova hrvatskog naroda i hrvatske države davne 879. godine. </p>
<p>KATARINA TADIĆ, prof., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Majstori zanata bez alata, ali s jakom logistikom </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Dramatično uhićenje optuženoga za krađu automobila aktualiziralo je temu »auto-mafije«.</p>
<p>Novinske crne kronike bilježe inače otprilike svaku godinu dana po jedno spektakularno uhićenje i razbijanje organizirane skupine kradljivaca automobila. </p>
<p>Tada nastupa kraće zatišje, a ubrzo posao preuzima druga (ili treća) skupina koja se upravo oporavila od ranijega »pada« odnosno čiji su članovi upravo izišli iz zatvora. </p>
<p>Trenutno se na našim sudovima vodi nekoliko postupaka protiv »auto-mafija«, ali podaci unatrag nekoliko mjeseci pokazuju da je ponovo aktivna jedna od skupina kojoj su omiljene mete njemački automobili, posebno marke »audi« i VW (A6 i »passat«).</p>
<p>Tehnologija im je već klasična. Ekipa lomi bravice na prtljažnicima, nakon čega se automatski otvaraju sva vrata (jer vozila imaju centralno zaključavanje). </p>
<p>Nakon toga kradljivci pomoću odvijača pokreću automobile i odvoze ih u vlastite ili u većini slučajeva unajmljene garaže. Svoj dio posla tada preuzima elektroničar koji, uz pomoć kompjutora, razbija zaštitni kod. </p>
<p>Drugi je način da se iščupa cijeli tzv. sat sa zaštitnim kodom, nakon čega se vozilo može upaliti.</p>
<p> U nekim slučajevima skupina prilagođava ukradene »satove« za druga ukradena vozila i izrađuje ključeve koje predaje kupcima zajedno s krivotvorenim dokumentima i registracijskim oznakama. </p>
<p>Pripremljena vozila prodaju se uglavnom na tržište susjednih država, uglavnom u Jugoslaviju i BiH. </p>
<p>Vrh skupine obično nikada ne bude otkriven, a padaju neposredni izvršioci, koji su za svoj »posao« honorirani sa do dvije tisuće njemačkih maraka.</p>
<p> Da je u taj posao uključena i jača logistika, govori i podatak otprije godinu i pol. </p>
<p>Tada na graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu uhićen policajac PU zagrebačke koji je pokušao u BiH prevesti mjesec dana ranije ukradeni »audi A6«.</p>
<p>Koliko su lopovi vješti i samouvjereni, pokazuje i lanjski primjer iz Karlovca. </p>
<p>Tada je ukraden »A6«, vlasništvo karlovačkog župana, koji je bio parkiran pod prozorom njegova stana, a u istoj zgradi stanuje i načelnik karlovačke policije.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Policija tri puta intervenirala zbog krivo parkiranog »passata« </p>
<p>Osječanin Ivica Horvat se zainatio, nije htio platiti kaznu zbog krivog parkiranja, iako je imao nevažeću naljepnicu za invalide / Uz kaznu za krivo parkiranje i troškove »pauka« još je »zaradio« i prekršajnu prijavu </p>
<p>OSIJEK, 12. srpnja</p>
<p> – »Ovo mi ni četnici nisu radili! Dajte mi pištolj da se ubijem jer ne želim živjeti u ovakvoj državi«, vikao je u petak ujutro Osječanin Ivica Horvat u dvorištu tvrtke »Livaja« d.o.o. gdje je iza ograde smješten njegov automobil »WV passat«, jer ga je, zbog nepropisnog parkiranja, odvezao »pauk«.</p>
<p> Sve je počelo u četvrtak u prijepodnevnim satima, kada se Horvat, na jednom od gradskih parkinga, uparkirao na mjesto za invalide. Nakon što su djelatnici tvrtke »Livaja« ustanovili kako je naljepnica za invalide, koju je na svom automobilu imao Horvat, nevažeća, »pauk« je vozilo odvezao u dvorište svoje tvrtke. </p>
<p>Međutim, došavši po automobil, Horvat je odbio platiti određenu kaznu, jer smatra kako nije počinio nikakav prekršaj. Vidjevši da ne odustaje od svoje namjere da odveze automobil bez plaćanja kazne, djelatnici »Livaje« pozvali su policiju. </p>
<p>»Oko 10,30 Horvat je doveden u osječku policijsku postaju, gdje mu je objašnjeno kako na svom automobilu nema adekvatnu i zakonom propisanu naljepnicu koja označava da vozilom upravlja osoba sa invaliditetom«, istaknuo je za Vjesnik Stipo Rimac, načelnik Ureda načelnika PU osječko-baranjske. Dodao je kako je Horvat tada pušten, no umjesto da ode i plati kaznu, on je otišao do tvrtke »Livaja«, sjeo u svoj »passat«, parkirao ga točno na ulaz u dvorište i tako onemogućio nastavak »paukovih aktivnosti«. </p>
<p>Ponovno je pozvana policija i on je u policijsku postaju odveden sa lisicama na rukama gdje je protiv njega podnesena prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira. No, Horvat je odlučio biti ustrajan u svojoj namjeri da »gradskom kauboju koji odvozi automobile« ne plati ni lipe, pa se idućega dana, petak oko 9 sati vratio u dvorište tvrtke »Livaja«. Vidjevši da je njegov automobil zagrađen tako da ga ne može odvesti, Horvat je legao na ulaz u dvorište kako bi onemogućio rad »pauka«. </p>
<p>I po treći je put pozvana policija, a već potpuno revoltirani Horvat počeo je skakati i udarati glavom u ogradu vičući da se želi ubiti. Ubrzo je pozvana i Hitna pomoć te je on prevezen na Odjel psihijatrije osječke Kliničke bolnice gdje mu je pružena pomoć. Nakon svega, osim što će (ipak) morati platiti kaznu za nepropisno parkiranje i »usluge pauka«, Horvat je u cijeloj priči »zaradio« i prekršajnu prijavu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policija u potrazi za razbojnicima, ljudi su uplašeni </p>
<p>ČAKOVEC, 12. srpnja</p>
<p> – Pljačka poslovnice Međimurske banke u Kotoribi počinjena u četvrtak još je tema svih razgovora u Međimurju. Ljudi su i uplašeni, jer su pljačkaši bili naoružani, a i pucali su da bi rastjerali građane koji su ih pokušali zaustaviti u bijegu. </p>
<p>U Policijskoj upravi Međimurskoj, u interesu istrage, nisu mogli u petak dati nikakve pojedinosti, pa čak ni informaciju čiji je »fiat punta« svijetlozelene boje reg. oznake ZG 621-P kojim su razbojnici došli u pljačku u Kotoribu. Iz istih se razloga ne mogu dobiti ni drugi podaci, jer očito u policiji drže da im javnost ne može pomoći u rasvjetljavanju ove oružane pljačke. </p>
<p>No, doznali smo da je 15 minuta prije pljačke specijalnim vozilom zaštitarske tvrtke u poslovnicu dovezena određena svota novca. </p>
<p>O iznosu ćemo moći za javnost dati priopćenje kada završi policijska istraga, rekla je u petak Marija Ribić, članica Uprave banke. </p>
<p> U ime banke, Marija Rubić će posebno zahvaliti Tomislavu Gregurecu kao i mještanki koja je, kad je ušla u poslovnicu i vidjela da je riječ o pljački, istrčala i počela tražiti pomoć, a pri padu je slomila nogu. </p>
<p>Pljačkaši su svojedobno orobili poslovnicu Međimurske banke u susjednoj Donjoj Dubravi, no nisu pronađeni. Slično je bilo i s pljačkom poslovnice u Nedelišću. A uspješno su riješene dvije pljačke mjenjačnice »Supra« u Nedelišću i mjenjačnice »Breza« u Čakovcu. Policija još traga za muškarcem koji je nedavno ukrao torbicu službenici »Konzuma« u Čakovcu koja je nosila novac s dnevnim utrškom u noćni trezor. Nije pronađen ni pljačkaš pošte u Macincu. </p>
<p>Policija je pronašla muškarca koji je 8. kolovoza 2000., markiran i s automatskom puškom, odnio iz poslovnice Čakovečke banke u Prelogu 123.590 kuna. Bio je to Kristijan Jalušić (31), nezaposleni mesar iz Nedelišća. Zbog te je pljačke i nedopuštenog nošenja oružja dobio dvije godine zatvora. </p>
<p>Zacijelo se mnogi još sjećaju događaja od 28. kolovoza 1998. godine. Tada je u 20.30 sati u Prelogu, iz automobila parkiranoga ispred restorana »Gregor«, ukradena crna aktovka u kojoj je bilo u domaćem i stranom novcu ukupno 450.000 kuna. Policija je ubrzo ustanovila da je kradljivac Miro Đurić (31), koji je nedugo prije toga bio pušten iz zatvora u Lepoglavi. Kod njega je pronađen samo neznatan dio novca koji je u aktovci imao bračni par Glavina iz Preloga, vlasnici istoimene mjenjačnice. Oni i dalje tragaju za ukradenim novcem, a kazneni je progon Mire Đurića, u »zastoju« zato što je nedostupan našem pravosuđu.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rajić tvrdi da je Klica pucao u samoobrani</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Krešimir Devčić u petak je ispitao svjedoka Vladu Rajića, kuma Vinka Žuljevića Klice koji se tereti da je u kafiću NBA ispred Chromosova tornja hicima iz pištolja usmrtio Veselina Marinova. Rajić je ispitan na okolnost svoje nazočnosti u kafiću 31. svibnja ove godine u večernjim satima, kada se obračun i dogodio. Svjedok je potvrdio Klicinu priču da je pucao u samoobrani.</p>
<p>Klica je, podsjetimo, tijekom prvog saslušanja tvrdio da je Marinova, inače bivšeg obavještajca KGB–a i tjelohranitelja haaškog optuženika Mladena Naletilića Tute, ubio u samoobrani nakon što je Marinov prema osumnjičeniku ispalio hitac.</p>
<p>Rajić, koji je dosad već nekoliko puta svjedočio u procesu »zločinačkoj organizaciji« te na suđenju zbog obračuna na Cvjetnom trgu kada je ubijen njegov prijatelj Vjeko Sliško, potvrdio je Klicine navode s prvoga istražnog saslušanja.</p>
<p>Svjedok je ispričao da se sastao s Klicom u kafiću NBA te da je nekoliko minuta kasnije u kafić došao i Marinov, kojega su površno poznavali. Marinov je tada pozdravio Klicu i s njim razmijenio nekoliko riječi, a potom uz psovku izvadio pištolj, nakon čega je uslijedilo naguravanje.</p>
<p> Prema Rajićevim daljnjim navodima, Marinov je ispalio jedan hitac, a zatim mu se pištolj zaglavio. Klica je tada, naveo je Rajić, izvadio svoj revolver »taurus« i ispalio nekoliko hitaca u samoobrani te odšetao do obližnje policije, gdje se predao.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Gašpar je kriv jer je teško ozlijedio Pilka </p>
<p>ZABOK, 12. srpnja</p>
<p> – Nepravomoćnom je presudom vijeće Općinskog suda osudilo Darka Gašpara (42) iz Velikog Trgovišća na godinu dana uvjetnog zatvora, na rok provjere od dvije godine, zbog kaznenog djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda.</p>
<p>Prema optužnici, Gašpar je 21. lipnja 2000. godine u Dubrovčanu sačekao Branka Pilka kod ulaznih vrata njegove kuće i snažno ga udario šakom u nos, od čega se Pilko onesvijestio i pao. Pritom je uz prijelom nosnih kostiju zadobio i potres mozga te ogulio lice.</p>
<p>Optuženi se u obrani branio da je u svojem dvorištu preslagivao daske kad mu je Pilko prišao s leđa i udario ga. On se okrenuo i u samoobrani ga udario po nosu, nakon čega je Pilko išetao iz njegova dvorišta i otišao kući.</p>
<p>No vještak sudske medicine dr. Josip Škavić izrazio je mišljenje da se oštećeni s povredom nije mogao odšetati do kuće i tada pasti. Zbog toga je sud ocijenio da je Pilko ipak napadnut pred ulaznim vratima svoje kuće, gdje je i pao.</p>
<p>Sud je uzeo u obzir da je optuženi oženjen i da ima troje djece te da kaznu zatvora nije nužno izvršiti ako ne ponovi takvo ili slično kazneno djelo u roku od dvije godine, pa mu je izrekao uvjetnu kaznu. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odgođene rasprave povodom Štimčevih tužbi </p>
<p>SPLIT, 12. srpnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u Splitu odgođena glavna rasprava povodom privatne tužbe bivšeg igrača Hajduka Igora Štimca protiv novinara Jutarnjeg lista Jurice Pavičića i Marija Kavaina. </p>
<p> Prema riječima suca Roberta Pešutića, opunomoćenica privatnog tužitelja Doris Košta zatražila je odgodu glavne rasprave zbog njezina sudjelovanja u postupku »Lora«, koji je u tijeku. Na raspravi u petak pojavio se novinar Jutarnjeg lista Jurica Pavičić, koji je zbog glavne rasprave doputovao iz Zagreba, a Mario Kavain se ispričao.</p>
<p> Igor Štimac privatno je tužio novinare Jutarnjeg lista zbog klevete i uvrede. U tužbi se navodi da se u tekstovima »Druga smrt Ćirinih vatrenih« i »Desetljeće terora u uniformi«, čiji su autori ti novinari, Štimca povezuje s kriminalnim miljeom i otkrivaju se detalji iz kaznenih prijava u kojima se tvrdi da je sudjelovao u miniranju objekata. Odvjetnica Košta navela je u tužbi da su svi ti podaci neistiniti te da su tim tekstovima povrijeđeni privatnost, čast, dostojanstvo i poslovni ugled Igora Štimca.</p>
<p> Prije dva dana također je odgođena glavna rasprava u povodu privatne tužbe Igora Štimca protiv novinara Ferala Vladimira Matijanića, također zbog uvreda i kleveta. Rasprava je odgođena zbog novinarove bolesti.</p>
<p> Sudac Pešutić najavio je da je sljedeća rasprava u postupku Štimac-Matijanić zakazana za 5. rujna, a u postupku Štimac - Pavičić/Kavain za 6. rujna.</p>
<p> Igor Štimac tužio je i Europapress holding, nakladnika Jutarnjeg lista, od kojeg potražuje dva milijuna kuna zbog tekstova spomenutih novinara objavljenih u tom dnevnom listu. I ta je rasprava u četvrtak po drugi put odgođena, a sljedeće je ročište zaakazano za listopad. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Uoči sloma Riječke banke ministar Čačić prodao njezine dionice </p>
<p>Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva pravodobnom prodajom 801 dionice Riječke banke zaradio 192.000 kuna / Uoči izbijanja afere Uprava Banke otkupljivala je dionice po najmanje tri puta većoj vrijednosti od stvarne / Marinko Papuga: Da je Riječka banka u prvoj kotaciji Zagrebačke burze to se ne bi dogodilo</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Ime Radimira Čačića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva našlo se na listi od dvadesetak, široj javnosti nepoznatih, osoba koje su krajem veljače i početkom ožujka ove godine uoči samog izbijanja afere u Riječkoj banci prodale svoje dionice Riječke banke. Spomenutu listu sačinila je Komisija za vrijednosne papire na izričiti zahtjev saborskih zastupnika.</p>
<p>Tih dvadesetak osoba prodalo je dionice Riječke banke po cijeni od 240 do 270 kuna i to isključivo Riječkoj banci. Ministar Čačić prvi paket od 301 dionice Riječke banke prodao je za 72.000 kuna 1. ožujka kada je već počela interna revizija u deviznom sektoru Riječke banke. </p>
<p>Nakon toga Čačić je Riječkoj banci prodao daljnjih 500 dionica po cijeni od 240 kuna odnosno ukupno za 120.000 kuna i to na dan kada je glavni diler Riječke banke Eduard Nodilo priznao predsjedniku Uprave Ivanu Štokiću deviznu pronevjeru, koja je u konačnici uzrokovala štetu u iznosu od 98 milijuna dolara. Dakle, Čačić je za ukupno 801 dionicu dobio 192 tisuće kuna, a da je te dionice prodao koji dan kasnije kada je počela navala štediša na šaltere Riječke banke, nakon što je glavni krivac Eduard Nodilo pritvoren, dobio bi tri puta manje novca. </p>
<p>Je li ministar javnih radova imao kakvih spoznaja o tome da se u Riječkoj banci kontroliraju sumnjive devizne transakcije prije nego što je afera izbila u javnosti? Čačić tako nešto negira, no Uprava Riječke banke sasvim sigurno je znala da kupuje dionice, i to ne samo od Čačića, po cijeni koja nadmašuje njihovu stvarnu tržišnu vrijednost, a koje u stvari nakon kraha Banke ne vrijede ništa. No unatoč tome rasipala je milijune kuna kako bi povećala udio svojih trezorskih, ali već tada gotovo bezvrijednih, dionica. U prilog tezi da nije imao nikakvih povlaštenih informacija o poslovanju Riječke banke Čačić ističe da je na transakciji dionicama Riječke banke izgubio oko 600 tisuća kuna. Napominje da je prodao 801 dionicu, a da mu je preostalo više od 3500 dionica koje nije uspio prodati. Znači li to da se htio riješiti svih dionica Riječke banke samo to nije stigao?</p>
<p>Što na to kažu na Zagrebačkoj burzi?</p>
<p>»Ne mogu komentirati cijeli slučaj jer ne znam pojedinosti. Osim toga, za komentar je nadležna Komisija za vrijednosne papire, koja uostalom ima naš softver i može pratiti sve transakcije na burzi u realnom vremenu«, odgovorio nam je direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga.</p>
<p>»Riječka banka nije uvrštena u prvu kotaciju burze i nije nam slala nikakve informacije o tome što se događa, niti je bila obvezna to učiniti. Da se takav slučaj dogodio u nekoj od kompanija iz prve kotacije, imali bismo informaciju i reagirali na odgovarajući način. Naime, u takvim slučajevima uočimo li neuobičajeno kretanje cijena dionica, a pogotovo neposredno prije objavljivanja neke važne informacije, tražili bismo pojašnjenje od izdavatelja dionice, ali i od trgovca. Čak i kad samo posumnjamo na nešto, odmah o svojim sumnjama izvijestimo Komisiju«, rekao je Papuga.</p>
<p>Nažalost, komentar slučaja iz Komisije za vrijednosne papire nismo uspjeli dobiti. </p>
<p>D. Markušić / N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Radimir Čačić: To su prljava podmetanja</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić napise u tisku o povlaštenoj prodaji dionica Riječke banke nazvao prljavim podmetanjem, paušalnim i iskrivljenim iznošenjem činjenica.</p>
<p>»Istina je da sam od ukupno 4495 svojih dionica Riječke banke prodao 800 i na tome sam, zbog pada njihove vrijednosti, izgubio oko 600.000 kuna. No s dionicama se stalno trguje i na moju nesreću, sasvim slučajno moj broker tog dana nije prodao više«, rekao je Čačić.</p>
<p>Pravo je pitanje koje bi se trebalo postaviti, naglasio je Čačić, »tko je osoba koja je jedina prodala dionice kada su one vrijedile čak 270 kuna«.</p>
<p>»Jasno je da nisam znao što će se dogoditi s Riječkom bankom. U Hrvatskoj, čini se, čovjek mora izgubiti novac da bi dokazao da je pošten«, kazao je Čačić. </p>
<p>Na upit je li ministarsko mjesto nespojivo s trgovanjem dionicama, Čačić je ustvrdio da se na njegovom primjeru najbolje vidi da to nije nespojivo. V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ina spremna za dolazak potencijalnih strateških partnera</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – INA je u suradnji s Vladinim savjetnicima za privatizaciju, Deutsche Bank i PricewaterhouseCoopers, završila sve pripreme nužne da potencijalni strateški partneri uspješno obave due dilligence (pomni pregled poslovanja), objavio je u petak Ured za koordinaciju privatizacije Ine. </p>
<p> Inače, Vlada bi idući tjedan trebala objaviti koje je tvrtke izabrala u uži izbor potencijalnih strateških ulagača, odnosno kupaca 25 posto plus jedne dionice Ine. </p>
<p> Uprava Ine odobrila je vodič kroz sobu s podacima i informacijski memorandum te ih uputila na potvrdu u Ministarstvo gospodarstva. </p>
<p> Informacijski memorandum sažetak je svih relevantnih podataka iz sobe s podacima koje će potencijalni strateški partneri pregledati i procijeniti u okviru due dilligence procesa, te na osnovu toga donijeti odluku o kupnji 25 posto plus jedne dionice Ine.</p>
<p> Informacijski memorandum i poziv da uđu u sobu s podacima bit će poslan tvrtkama koje Vlada i službeno odabere u uži krug potencijalnih strateških partnera. </p>
<p> Svaki će potencijalni strateški partner imati na raspolaganju tjedan dana za provođenje due dilligencea, tijekom kojih će Uprava Ine održati prezentaciju za svakoga od njih. Potencijalni strateški partneri također će dobiti na uvid sve relevantne podatke, a posjetit će i Inina postrojenja na terenu i razgovarati sa stručnjacima. </p>
<p> Očekuje se da bi proces detaljnog pregleda poslovanja Ine mogao potrajati do početka jeseni. Nakon toga će potencijalni strateški partneri podnijeti obavezujuće ponude, koje će uključivati i iznos kojega su spremni ponuditi za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine. </p>
<p> Članica Uprave za koordinaciju privatizacije Ine Maja Brinar ističe da je nakon višemjesečnog rada Inin tim stručnjaka, uz pomoć savjetnika za privatizaciju, uspješno završio sve pripreme za dolazak potencijalnih strateških partnera. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>CARDS program: Hrvatskoj još 59 milijuna eura </p>
<p>Giorgio Bonacci i Mato Crkvenac razgovaraju o mogućnostima suradnje Hrvatske i Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar financija u ostavci Mato Crkvenac sastao se u petak ujutro s Giorgiom Bonaccijem, generalnim direktorom Ureda Europske komisije za pomoć i suradnju, s kojim je razgovarao o dosadašnjoj i budućoj financijskoj suradnji Hrvatske i Europske unije.</p>
<p> Prema Bonaccijevim riječima, Hrvatskoj se sporazumom o prioritetima i financiranju programa CARDS konačno otvara mogućnost povlačenja sredstava iz programa CARDS za 2001. godinu. Riječ je o 60 milijuna eura, namijenjenih financiranju programa gospodarskog razvoja i ispunjenja hrvatskih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji su Hrvatska i EU potpisale 29. listopada prošle godine u Luxembourgu.</p>
<p> Bonacci je dodao kako Europska komisija upravo završava rad i na odobrenju sredstava iz CARDS-programa za 2002. godine. Riječ je o 59 milijuna eura, a potpisivanje sporazuma između Zagreba i Bruxellesa o njihovu povlačenju Bonacci očekuje u rujnu.</p>
<p>Crkvenac je najavio suradnju dvaju novih hrvatskih fondova - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj, sa sličnim fondovima Europske unije, pri čemu bi se dio projekata tih fondova mogao financirati sredstvima iz CARDS-a. On smatra da će svaka buduća vlada u Hrvatskoj biti višestranačka i proeuropski orijentirana, pa proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji neće doći u pitanje. </p>
<p>Ministar financija u ostavci je istaknuo da je hrvatsko gospodarstvo u proteklom razdoblju najvećim dijelom konsolidirano. Crkvenac smatra da bi i nova Vlada trebala nastaviti voditi dosadašnju ekonomsku politiku. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U Vupikovim silosima 11.000 tona pšenice</p>
<p>VUKOVAR, 12. srpnja</p>
<p> - Na vukovarskom je području završena ovogodišnja žetva pšenice. Sa 1.900 hektara površina vukovarskog poljoprivrednog kombinata Vupik te 1.430 hektara individualnih poljoprivrednih gospodarstava u Vupikove silose spremljeno je 11.000 tona pšenice.</p>
<p> Prinosi su zadovoljavajući i kreću se u granicama očekivanog. Prinos na Vupikovim površinama je 5,6 tona po hektaru, dok su na individualnim poljoprivrednim gospodarstvima prinosi nešto slabiji ali izuzetno dobre kvalitete, kaže Petar Čikanović, direktor biljne proizvodnje Vupika. </p>
<p> Sa 1.900 hektara Vupik je proizveo i oko 3.000 tona sjemenske pšenice koju će doraditi i dio zadržati za vlastite potrebe, a ostalo je namijenjeno tržištu.</p>
<p> Kada je riječ o otkupu ove krušarice, Čikanović je istaknuo da će se ona prodati ustaljenom kupcu, Agrokoru te drugim kupcima, dok je pšenicu od obiteljskih gospodarstava Agrokor otkupio u cijelosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ovogodišnji promet na Burzi dosegao dvije milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Ovogodišnji promet na Zagrebačkoj burzi zaključno s 12. srpnja dosegao je dvije milijarde kuna, izvijestili su s burze.</p>
<p>Ovaj rekordni promet, ostvaren je u samo nešto više od šest mjeseci i veći je od gotovo svih pojedinačnih ukupnih godišnjih prometa Zagrebačke burze od njenog osnutka (osim ukupnog prometa u rekordnoj 1997. godini).</p>
<p>Kako kažu na Burzi, to je rezultat zajedničkih napora Zagrebačke burze i brokera na povećanju tržišne likvidnosti i transparentnosti, a posebice u segmentu trgovanja obveznicama. N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Blokirano gotovo 32.000 poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Krajem ožujka u Hrvatskoj je blokirane račune imalo 31.979 poduzeća, koja ukupno zapošljavaju više od 76.000 radnika, dok je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje iznosio 17,1 milijardu kuna.</p>
<p> Broj pravnih osoba u blokadi manji je za 2,1 posto (678) nego u veljači, a iznos nepodmirenih naloga za plaćanje veći je za 2,1 posto (ili za 358 milijuna kuna), podaci su Financijske agencije koje prenosi najnoviji broj »Gospodarskih kretanja« Hrvatske gospodarske komore.</p>
<p> U odnosu pak na prošlogodišnji ožujak u istom je mjesecu ove godine iznos dospjelih nepodmirenih obveza manji za više od 2,1 milijardu kuna ili za 11,2 posto. Također je manji broj insolventnih pravnih osoba - za 1.337.</p>
<p> Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga u ožujku je 95 posto blokirano duže od godinu dana.</p>
<p> Podaci o stanju nepodmirenih naloga za ožujak, napominju iz Hrvatske gospodarske komore, uslijed prelaženja platnog prometa u poslovne banke, nisu potpuni i istog obuhvata čime se sa zadrškom mogu uspoređivati s prethodnim razdobljem. </p>
<p> Iz podataka o broju blokiranih pravnih osoba i visini dospjelih naloga za plaćanje nisu, kao ranije, isključene pravne osobe u stečaju, jer se ne mogu izdvojiti zbog nove konstrukcije računa. S druge strane, praćenje ovih podataka nije cjelovito, kao ni prethodnog mjeseca, ali se može reći da prati osnovni trend, napominju iz HGK. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>SDP-ovci o mogućem smanjenju Vlade doznali iz medija?</p>
<p>Unatoč tome što su iz najjače koalicijske stranke u petak dolazili signali da pregovori dobro teku i da su partneri »prihvatili svijest da se Vlada mora smanjiti, jer to otvara mogućnost racionalizacije cijele državne uprave«, od čelnika ostalih stranaka moglo se čuti da se oni i dalje ne slažu s Račanovim prijedlogom </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Ivica Račan, mandatar za sastav nove vlade, provodi intenzivne konzultacije s predstavnicima stranaka koje su mu izrazile potporu. </p>
<p>Nakon pojedinačnih konzultacija, u petak poslijepodne prvi su se put sastali budući koalicijski partneri da bi raspravili prijedlog o smanjenju Vlade. Račanovi suradnici tvrde kako premijer u ostavci i dalje inzistira na tome da se Vlada smanji te da dužnosti u njoj obnaša što više stručnjaka. Poznato je da je premijerova ekipa izradila »projekt 107.«, prema kojem bi Vlada imala 12 ministarstava umjesto njih 19, što bi se u velikoj mjeri postiglo spajanjem nekih ministarstava. </p>
<p>Također, predviđa se ojačati Ured premijera na čijem bi čelu bio izvršni potpredsjednik, a to je mjesto, navodno, rezervirano za Gorana Granića. Ukinula bi se i potpredsjednička mjesta te Vladine koordinacije, a uloga ministara će jačati. </p>
<p>Umjesto zamjenika ministara, uvele bi se funkcije jakih državnih tajnika čime bi se uspostavila izravnija odgovornost Vladi. Unatoč tome što su iz najjače koalicijske stranke u petak dolazili signali da pregovori dobro teku i da su partneri »prihvatili svijest da se Vlada mora smanjiti, jer to otvara mogućnost racionalizacije cijele državne uprave«, od čelnika ostalih stranaka moglo se čuti da se oni i dalje ne slažu s Račanovim prijedlogom. Inače, spekulira se da bi Račan mogao imenovati nove-stare ministre (ili barem neke od njih) do kraja sljedećeg tjedna, iako mu je, prema Ustavu, otvorena mogućnost da novu vladu sastavlja do 9. kolovoza. </p>
<p>Ako Račan to učini početkom sljedećeg tjedna, Sabor bi se morao sastati sedam dana nakon što sastav nove vlade bude objavljen. U tom bi slučaju izvanredna sjednica Sabora bila održana između 22. i 27. srpnja, no ako se pregovori otegnu, to bi moglo biti 29. i 31. srpnja.</p>
<p>Saborskim se kuloarima u petak spekuliralo da bi najveći problem kod sastavljanja vlade Račanu bio baš njegov SDP čiji su se članovi, navodno, pobunili jer nisu dovoljno informirani o svemu što se zbiva. Međutim, za Vjesnik su visoki dužnosnici te stranke potvrdili da nikakve pobune u SDP-u nije bilo. Kazali su kako je logično da postoje određena nezadovoljstva u slučaju smanjivanja Vlade jer bi tada neki SDP-ovi ministri ili dužnosnici u Vladi otišli u Sabor.</p>
<p> Demantirali su i priče da predsjednik SDP-a premalo izvješćuje članove svoje stranke o onome što se događa. Stoga je, navodno, bilo i riječi o otkazivanju sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SDP-a, no to je također demantirano, pa će se ti sastanci održati u nedjelju kao što je bilo i planirano. No iz stranke se i dalje zamjera Račanu što u korist ljudi iz drugih stranaka zanemaruje potencijale u SDP-u. Stranački dužnosnici naglašavaju da ne može SDP biti odgovoran građanima dok politiku istodobno vode ljudi iz drugih stranaka.</p>
<p>Neslužbeno se moglo doznati da premijer u ostavci uopće nije upoznao svoje čelne ljude s planom smanjenja Vlade koje je izradio Goran Granić, nego su za to saznali iz medija. </p>
<p>Što se pak tiče dužnosnika SDP-a koji bi eventualno otišli iz Vlade ako Račanov prijedlog prođe, najviše se spekulira s imenima potpredsjednice Vlade u ostavci Željke Antunović koja bi se, navodno, trebala aktivirati u stranci i srediti situaciju u Zagrebu, potom ministara financija, branitelja i vanjskih poslova u ostavci Mate Crkvenca, Ivice Pančića i Tonina Picule. </p>
<p>Također, iz Banskih se dvora moglo u petak doznati da je glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić, što je i sama potvrdila, zatražila od premijera Račana da je razriješi dužnosti. Razlozi za takav potez navodno leže u koncepcijskim razlikama. Prema novom ustroju Vlade, naime, Ured za odnose s javnošću bio bi ukinut, a te bi poslove obavljao Ured premijera, s čime se glasnogovornica ne slaže. No, Aleksandra Kolarić ostat će u Vladi sigurno do rujna, a potom odlazi u privatni sektor. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Antunović: Od dolaska nove vlasti povećan broj žena u središtima odlučivanja</p>
<p>Posljednji su lokalni izbori ipak pokazali da još uvijek bitka za što veće uključivanje žena u tijela vlasti nije dobivena, rekla je potpredsjednica Vlade u ostavci Željka Antunović/ Na sastanku upozoreno na problem trgovanja ženama i djecom</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - »Hrvatska je u pitanju jednakosti spolova bitno napredovala, no još uvijek ima dosta posla«, ustvrdila je potpredsjednica Vlade u ostavci Željka Antunović u petak u Zagrebu na otvaranju 6. regionalnog sastanka Radne skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti. </p>
<p>»U Hrvatskoj je posebice od dolaska nove vlasti na području jednakosti spolova učinjeno mnogo i bitno je povećan broj žena koje sudjeluju u središtima odlučivanja. No, posljednji su lokalni izbori pokazali da još uvijek bitka za što veće uključivanje žena u tijela vlasti nije dobivena«, kazala je Antunović. Prema njezinim riječima, pitanje jednakosti spolova nužno je rješavati na svim razinama državne vlasti i u svim društvenim sektorima, »od zdravstva do poljoprivrede«.</p>
<p>Ocijenila je da Pakt o stabilnosti nudi velike mogućnosti u suzbijanju trgovine ljudima, posebice ženama i djecom. Hrvatska vlada, istaknula je, podupire inicijativu za osnivanje regionalnog centra za jednakost spolova u Hrvatskoj. »Uvjerena sam da će ovaj sastanak potaći postizanje konačnog cilja - izjednačavanje prava žena u zemljama regije i povećanje broja žena koje se uključuju u politički život«, poručila je Željka Antunović.</p>
<p>Posebni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek je u govoru na otvaranju konferencije istaknuo da je Pakt o stabilnosti u tri godine svog postojanja zemljama jugoistočne Europe otvorio europsku perspektivu i pridonio jačanju prekogranične suradnje zemalja regije. Sada je, kazao je Busek, nužno usmjeriti energiju u konkretne stvari, a to se odnosi na infrastrukturne projekte. Oko 60 posto tih projekata iz »paketa brzog starta« trebalo bi u ovoj godini biti u izvedbi. </p>
<p>Govoreći o problemu borbe protiv trgovine ženama i djecom, Busek je upozorio zapadne zemlje da surađuju sa zemljama jugoistoka Europe jer se upravo u zapadnoj Europi nalazi najveći broj korisnika trgovine ljudima.</p>
<p>Predsjedateljica Radne skupine za jednakost spolova Sonja Lokar je pozvala vlade, donatore te Pakt o stabilnosti da snažnije financijski podupru projekte te radne skupine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Antunović: S Račanom nisam razgovarala ni o svom ostanku u Vladi niti odlasku iz nje </p>
<p>»Ni danas, kao nikad do sada, nisam komentirala niti želim komentirati spekulacije u medijima o kadrovskim križaljkama u Vladi jer to šteti političkoj sceni i povjerenju građana u vlast«, izjavila je u petak potpredsjednica Vlade u ostavci Željka Antunović, komentirajući napise u medijima da će u Vladi biti ukinuta potpredsjednička mjesta.</p>
<p>»Budući da smatram da se mandatara treba osloboditi pritisaka i pojedinačnih interesa vezanih za kadrovska rješenja u Vladi, s premijerom nisam nikad ni pokušala razgovarati o svom ostanku ili odlasku iz Vlade. Tako ni premijer nije pokušao sa mnom razgovarati o tome«, kaže Željka Antunović.</p>
<p>Komentirajući, navodno, nezadovoljstvo u SDP-u zbog loše komunikacije između predsjednika stranke Ivice Račana i ostalih stranaka, te favoriziranja pripadnika drugih članova na štetu SDP-ovih dužnosnika, Antunović je kazala da je obavljajući svoj posao u Vladi ovih dana srela vrlo malo kolega te stoga ne može ništa reći o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu u stranci jer, kako naglašava, o takvim prigovorima nema informacija. D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hoće li Hrvatska izgubiti izvoz šećera u vrijednosti od 180 milijuna kuna?</p>
<p>Potpredsjednik Vlade u ostavci Slavko Linić sastao se u petak s glavnim direktorom Opće uprave za vanjske odnose Europske komisije Guyjem Legrasom. Na sastanku je bilo riječi o uvozu šećera iz Hrvatske u zemlje Europske unije.</p>
<p>Linić je rekao da su nadležne državne institucije obavile kontrolu uvoza i izvoza šećera pregledom svih carinskih dokumenata za prošlu godinu te za šest mjeseci ove godine. Iz konačnog izvještaja, koji je poslan Europskoj komisiji, vidljivo je da je šećer izvezen u EU proizveden u hrvatskim šećeranama, odnosno da izvezena količina iznosi trećinu domaće proizvodnje.»Nagli rast proizvodnje i izvoza šećera rezultat je smanjivanja carina i prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te uspješne financijske konsolidacije šećerana«, kazao je Linić. U petak je ministar poljoprivrede i šumarstva u ostavci Božidar Pankretić primio veleposlanike Italije i Austrije u Hrvatskoj. Riječ je o zemljama koje su uvele obvezni depozit za uvoz šećera iz Hrvatske, a da o tom nisu obavijestile nikoga u Hrvatskoj. Naime, zbog toga što je naša zemlja stavljena u skupinu zemalja s, primjerice, Makedonijom i BiH, koje izvoze <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, a nemaju šećerana, doveden je u pitanje izvoz šećera iz Hrvatske u vrijednosti od 180 milijuna kuna. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ostaje li Vidović ministar rada? </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - »Ne znam hoću li biti ministar i u novoj vladi, jer to ne ovisi samo o meni«, rekao je novinarima ministar rada i socijalne skrbi u ostavci Davorko Vidović u stanci seminara o socijalnom dijalogu, napomenuvši kako je moguće da netko drugi bude ministar rada. </p>
<p>Vidovićeva je ideja, naime, da se Ministarstvo rada i socijalne skrbe razdvoji i to tako da buduće ministarstvo socijalne dobrobiti obuhvati, osim socijalne skrbi i umirovljenika, zdravstvo i branitelje. Sektor rada i nezaposleni pripojili bi se Ministarstvu gospodarstva, no o tome Vidović još treba razgovarati s mandatarom nove vlade. Lj. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Slučaj Lora«: Lekić i Krišto nikad nisu bili u Lori, Galić kaže da nije bilo zlostavljanja </p>
<p>SPLIT, 12. srpnja- U nastavku suđenja za »slučaj Lora« u petak su na Županijskom sudu u Splitu saslušani Nikola Krišto, Antonio Lekić i Zdravko Galić. </p>
<p>Krišto, koji je 1992. radio u Upravi SIS-a u Zagrebu, rekao je da njegovo radno mjesto nije uključivalo operativnu zonu Split, da u vojnoistražnom centru Lora nije nikad bio te da u SIS nikad nisu došli službeni podaci da su u Lori pritvorenici zlostavljani. Nije znao odgovoriti zašto ga je Mario Barišić svrstao među odgovorne za zločine u Lori jer, kako je kazao, Barišića uopće ne poznaje. </p>
<p>Lekić, koji je 1992. godine također bio zaposlen u SIS-u u Zagrebu, sjeća se istrage o pogibiji dvojice zatvorenika, »pripadnika paravojnih formacija koji su bili teroristi, suradnici KOS-a, a ne civili«. Ističe da u zatvoru Lora nikad nije bio. Barišić je i Lekića teretio za zločine u Lori, a Lekić tvrdi kako se s Barišićem nikad nije vidio niti čuo.</p>
<p>Zdravko Galić, bivši zapovjednik 72. bojne Vojne policije pozvao se na iskaz koji je dao u istrazi. Prema njemu, u nadzoru zatvora u Lori, za čije je formiranje bio zadužen, bio je samo tri puta i sve je, kaže, bilo u redu. Tvrdi da nitko nije zlostavljan, ne zna da je postojao blok »C« i da su u Loru bili dovođeni i srpski civili. »U lipnju 1992. temeljem sudskog naloga priveli smo skupinu civila i odveli ih u okružni zatvor na Bilicama. Budući da tamo nije bilo mjesta, prebacili smo ih u Loru. Te noći me nazvao upravitelj zatvora Tomo Duić i rekao da je jedan iz te skupine ranjen pri pokušaju bijega iz zatvora. Sutra ujutro sam čuo i da je drugi zatvorenik umro. Zapovjedio sam istragu«, rekao je Galić. Dodao je da istragom nije utvrđena odgovornost upravitelja i stražara, te da se nekoliko puta susreo s Barišićem koji mu nikad nije rekao da se u Lori nešto događalo sa zatvorenicima. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vidović: Kriza Vlade nema odraza na socijali dijalog</p>
<p>Zakonima je u Hrvatskoj uspostavljen vrlo složen sustav institucija socijalnog dijaloga, ali on u praksi slabo funkcionira: svodi se na socijalne monologe i nametanja vlastitog stava, zbog čega rastu tenzije i konflikti / Knežević: S kim da vodimo dijalog, dok nam ministar Hrvoje Vojković govori da »ženske razgovore ostavimo za poslije« / Mučnjak: Partneri bi o svakom problemu trebali temeljito raspraviti i međusobno se slušati</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – »Prošlih nekoliko mjeseci imali smo kao socijalni partneri ozbiljnih 'gafova' koji su poljuljali povjerenje u mogućnost socijalnog dijaloga«, kazo je u četvrtak u Zagrebu ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na seminaru o socijalnom dijalogu u Hrvatskoj. Među »gafovima«, Vidović je posebno izdvojio potpisivanje socijalnog pakta iz kojeg su nedavno istupili SSSH i URSH, rekavši da bi bilo bolje da nije potpisan, već da su tek nakon duže pripreme socijalni partneri čvrsto stali iza onoga što su potpisali. Loše je odrađen i početak razgovora o izmjeni Zakona o radu, rekao je, izrazivši žaljenje što je razgovor prekinut, za što ni Vlada nije amnestirana od odgovornosti.</p>
<p>Nema razloga strijepiti nad sudbinom socijalnog dijaloga, istaknuo je Vidović, dodavši da se svi zbog desetljeća monološkog društva moramo učiti dijalogu i konsezusu. Sadašnja kriza Vlade nema nikakva odraza na socijali dijalog, a novi akteri u Vladi mogu samo utjecati na razinu dijaloga - da ga unaprijede ili svedu na nižu razinu, smatra Vidović.</p>
<p>Seminar o socijalom dijalogu u Hrvatskoj, na kojemu su sudjelovali predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, organizirao je SSSH kao koordinator projekta o razvoju socijalnog dijaloga u zemaljama jugoistočne Europe. Zajednički projekt Europske zaklade za osposobljavanje i Europskog socijalnog odbora financira Europska komisija, a istraživanja u devet zemalja bit će izložena u rujnu u Solunu.</p>
<p>Istraživanje o socijalnom dijalogu u Hrvatskoj proveli su nezavisni stručnjak Miljenko Cimeša i pravna savjetnica u SSSH Dušanka Marinković-Drača. Kako su istaknuli autori studije, zakonima je uspostavljen vrlo složen sustav institucija socijalnog dijaloga, ali on u praksi slabo funkcionira. Socijalni dijalog svodi se na socijalne monologe i nametanja vlastitog stava, zbog čega rastu tenzije i konflikti.</p>
<p>Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Orsag smatra da je u studiji previše paušalnih ocjena o tome da članice HUP-a narušavaju duh socijalnog partnerstva. Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević ističe pak da umjesto dijaloga između poslodavaca, Vlade i sindikata vlada totalni autizam. HUP krije svoje članice, a dok nam ministar Hrvoje Vojković na jednom sastanku govori da »ženske razgovore ostavimo za poslije«, s kime da vodimo dijalog, pita Knežević. </p>
<p>Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever drži da se u studiji previše govori o sindikatima, a gotovo ništa o ostala dva partnera, dok predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak smatra da bi partneri o svakom problemu trebali temeljito raspraviti i međusobno se slušati.</p>
<p>Sudionici seminara raspravili su i o nacionalnom planu unapređenja socijalnog dijaloga, koji će poslati Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) na prihvaćanje. Prema planu, predlažu se novi zakoni o GSV-u, suodlučivanju, radnim sudovima te definiranje položaja GSV-a. Ministar Davorko Vidović izrazio je skepsu u vezi s tim jesu li novi zakoni potrebni kad se sve može regulirati u sklopu reforme radnog zakonodavstva. U svakom slučaju, kazao je Vidović, morat ćemo ozbiljno razgovarati o tome hoće li GSV ubuduće biti konzultativno ili političko tijelo.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Odgoda zakona o GMO nije u interesu građana«</p>
<p>Ivčić: Ne ostvaruje se strateško opredjeljenje Hrvatske prema organskoj poljoprivredi i proizvodnji eko-hrane / Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 400 proizvoda s GMO (najviše u stočnoj hrani), ali točan broj se ne može utvrditi, jer još nema laboratorija za detekciju genetski promijenjenih organizama</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Aktivisti Zelene akcije u petak su na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu održali još jedan u nizu prosvjeda ne bi li upozorili javnost da je Vlada opet odustala od odluke da ovog ljeta donese privremeni zakon o zabrani proizvodnje i uvoza genetski modificiranih organizama i proizvoda. Građanima su dijeljeni leci, a na zgradu bivše Centralne ljekarne na Jelačićevom trgu izvješen je veliki natpis - »Stop GMO«.</p>
<p>»Donošenje privremenog zakona neopravdano se odgađa, jer se Vlada bavi sama sobom i popušta pod pritiscima međunarodnih kompanija i američkog veleposlanstva«, rekao je aktivist Zelene akcije Bernard Ivčić. »Po procjenama oplemenjivača bilja dr. Marijana Jošta«, dodao je, »u Hrvatskoj ima oko 400 proizvoda s GMO (najviše u stočnoj hrani), ali točan broj se ne može utvrditi, jer Hrvatska nema laboratorij za detekciju modificiranih organizama. Međutim, još je lani u lipnju u Ministarstvu zaštite okoliša rečeno da će se radi kontrole do jeseni te godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uspostaviti laboratorij i da je novac osiguran. Tada je rečeno da su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavoda za javno zdravstvo izdvojili po 500.000 kuna, a ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša po 300.000 kuna.«</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije navode primjer soje kontaminirane GMO, koju su odbile SR Jugoslavija i BIH, da bi pošiljka bez problema ušla u Hrvatsku nakon čega joj se gubi svaki trag. »Kompanija Nestle izjavila je da podržava biotehnologiju, ali da ne može jamčiti da u svojim proizvodima koje izvozi u Hrvatsku nema GMO«, kaže Bernard Ivčić. »Ponovno odgađanje donošenja zakona kojim će se regulirati uvoz genetski promijenjene hrane i organizama u Hrvatsku nije u interesu naših građana, jer se time ne ostvaruje strateško opredjeljenje naše zemlje prema organskoj poljoprivredi i proizvodnji eko-hrane kao ni ulazak Hrvatske u Europsku uniju u kojoj je na snazi moratorij na uvoz GMO«, napomenuo je Ivčić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»HT nesmetano ostvaruje ekstraprofit na štetu potrošača!«</p>
<p>Još plaćamo »pretplatu« koja drastično krši, u tržišnom gospodarstvu obvezujuće načelo »jednake vrijednosti uzajamnih davanja«, a Ustavni sud šuti, upozorava »Potrošač«</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Društvo za zaštitu potrošača »Potrošač« uputilo je otvoreno pismo mandataru nove Vlade Ivici Račanu od kojega traže da ispuni obećanje hrvatskoj javnosti i objavi sadržaj Ugovora o prodaji 16 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) Deutsche Telekomu (DT). »Potrošač« podsjeća Račana da je lani 25. listopada, nakon što su potpisani završni dokumenti s DT-om, obećao javnosti da će za najkasnije dva tjedna objaviti sadržaj prodajnog ugovora, temeljem kojega je DT stekao vlasništvo nad kontrolnim paketom dionica HT-a. </p>
<p>»Od tada su prošla 252 dana, a ugovor još nismo vidjeli«, ističe se u pismu.</p>
<p>»Potrošač« upozorava da nije osjetio promjenu u odnosu HT(DT)-a prema potrošačima, »jer i dalje, na naš užas, funkcionira balkanski model odnosa prema potrošaču. A zašto i ne bi kad uživaju ovakvu 'brigu i poštovanje' vlastite Vlade, kojoj ste Vi na čelu«, poručuju Račanu iz Društva. Napominju da još nije ustrojeno Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, iako je od prihvaćanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama prošlo gotovo 12 mjeseci. »Još plaćamo 'pretplatu' koja drastično krši, u tržišnom gospodarstvu obvezujuće načelo 'jednake vrijednosti uzajamnih davanja', a Ustavni sud šuti«, upozorava »Potrošač«.</p>
<p>Dodaje da HT(DT) i dalje, zbog načina obračuna »zaokruživanjem na sljedeću punu obračunsku minutu«, nesmetano ostvaruje ekstraprofit na štetu potrošača. Zato u »Potrošaču« kažu da ne vide utemeljenje optimizma u Račanovoj izjavi od 25. listopada da je ta transakcija dobra za građane, koji će dobiti još kvalitetniju uslugu. Od Račana očekuju da ispuni obećanje i žurno objavi ugovor o listopadskoj prodaji 16 posto dionica HT-a te osnivanje Telekomunikacijskog vijeća, kao znak početka djelatne zaštite potrošača na tržištu telekomunikacijskih usluga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>URSH zahtijeva regres za državne službenike</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) poziva državne službenike da se ujedine kako bi od nove Vlade zatražili isplatu regresa od oko 2000 kuna, rekao je u petak u Zagrebu Boris Kunst, predsjednik URSH-a, na konferenciji za novinare.</p>
<p> »Državni službenici - policajci, carinici, pravosudni policajci te službenici pravosuđa, uprave i lokalne samouprave - koji pune proračun, smatraju se službenicima drugog reda, jer im nije isplaćen regres zbog nedostatka novca«, istaknuo je Kunst, dodavši da je radnicima državnih poduzeća te državnim namještenicima već isplaćen regres.</p>
<p>»Sindikat državnih službenika i namještenika jeftinom demagogijom pokušava predložiti da plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja bude alternativa za regres«, ustvrdio je Kunst, dodavši da je taj sindikat previše fleksibilan prema Vladi i da ima sindrom suncokreta. »Vlada ne smije trgovati regresom na račun dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer će to poslodavci ionako morati plaćati«, rekao je Kunst. U URSH je, inače, učlanjeno 10.000 državnih službenika, od ukupno 40.000. </p>
<p>Predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić je pitao zašto država »stimulira lopovluk, npr. u slučaju Riječke banke, a djelatnicima u iznimno važnim službama ne može isplatiti regres«. »Carinici su ove godine imali 12,5 posto bolji učinak, nego lani«, istaknuo je Željko Popović, predsjednik Carinskog sindikata, ustvrdivši da Vlada ima feudalan odnos prema državnim službenicima. »Radni odnosi s ove strane rešetaka na razini su 17. stoljeća«, kazao je Branko Milić, predsjednik Sindikata pravosudne policije. A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Za obnovu Sveučilišta 180 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar znanosti i tehnologije u ostavci dr. Hrvoje Kraljević, rektorica osječkog Sveučilišta »Josip Juraj Strossmayer« dr. Gordana Kralik i predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević potpisali su u petak Ugovor o dugoročnom kreditu za izgradnju i obnovu Sveučilišta, koje je teško stradalo u Domovinskom ratu. Zajam je vrijedan 180 milijuna kuna.</p>
<p>Programom je predviđena gradnja novog studentskog doma, Poljoprivrednog fakulteta u vojarni »Drava«, uređenje prostora u bivšoj vojarni »Gaj« u kojima će raditi odjeli za matematiku, fiziku i biologiju, uređenje dijela zgrade Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i dogradnja Ekonomskog fakulteta. Riječ je o ulaganju blizu 250 milijuna kuna, od kojih su 70 milijuna kuna vlastita, a ostalo kreditna sredstva. Rok otplate zajma bit će 12 godina s počekom od dvije godine i kamatu 2,48 posto.</p>
<p>Dr. Kraljević je tom prigodom rekao da je završena izrada Nacrta zakona o visokom obrazovanju i znanosti te da je na web stranicama Ministarstva znanosti i tehnologije u petak objavljena anketa o stambenim zajmovima znanstveno-nastavnom osoblju za koje će država sufinancirati kamatu.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Europska komisija: Nezamislivo je da u EU ulaze zemlje koje nisu riješile granična pitanja</p>
<p>Hladni rat između Hrvatske i Slovenije oko granica je nešto što ne zvuči dobro u Bruxellesu, kazao je Guy Legras, glavni direktor Opće uprave za vanjske odnose Europske komisije/ Predstavnici Europske komisije naglasili su kako nisu znali da Slovenija ne prihvaća međunarodnu arbitražu u rješenju tog graničnog spora </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - »Hrvatska i Slovenija se moraju pod hitno dogovoriti i djelovati oko rješenja graničnog spora, jer kada Slovenija uđe u EU, obje će zemlje imati velikih problema, jer se radi o neriješenom pitanju granice s Europskom unijom«, kazao je u petak Guy Legras, glavni direktor Opće uprave za vanjske odnose Europske komisije. </p>
<p>Legras je u Zagreb došao na čelu izaslanstva Europske komisije koja je obavila niz službenih razgovora, uključujući i sastanak sa saborskim Odborom za europske integracije. </p>
<p>Istaknuo je kako se očekivalo da će Hrvatska i Slovenija svoja otvorena pitanja riješiti puno ranije, te da je »hladni rat između Hrvatske i Slovenije nešto što ne zvuči dobro u Bruxellesu«. »Nezamislivo je da zemlja postane članica EU-a, a da u isto vrijeme nema riješene odnose sa svojim susjedima. Takva situacija stvara nered«, dodao je. </p>
<p>Predstavnici Europske komisije naglasili su kako nisu znali da Slovenija ne prihvaća da se zbog graničnog spora upotrijebi instrument međunarodne arbitraže, a hrvatski su ih sugovornici ispravili da sporazum sa Slovenijom o granicama nije potpisan nego samo parafiran. Predsjednik Odbora za europske integracije dr. Mate Granić, istaknuo je da za rješenje tog pitanja međunarodnom arbitražom u Hrvatskoj postoji konsenzus.</p>
<p>Hrvatska je strana istaknula da se, sukladno odlukama Europskog vijeća iz 1999. godine, granični sporovi moraju riješiti prije ulaska u EU, a ako to nije moguće, onda pred Međunarodnim sudom pravde. Hrvatska diplomacija kazala je visokim predstavnicima Europske komisije da je Slovenija u europskom parlamentu te odredbe pod svaku cijenu htjela izbjeći, te da ne prihvaća međunarodnu arbitražu.</p>
<p>U izjavi za Vjesnik Guy Legras, koji je po funkciji odmah ispod Chrisa Pattena, povjerenika Europske komisije za vanjsku politiku, rekao je da Hrvatska ide u dobrom smjeru, no da je potreban napredak u povratku izbjeglica, sređivanju državne uprave te uvođenju reda u pravosuđu. Legras nije želio izravno komentirati namjeru Hrvatske da početkom sljedeće godine zatraži punopravno članstvo u EU, jer »treba imati na umu što se događa u samom EU, a to su naporni pregovori sa zemljama kandidatima«.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Unatoč gospodarskim teškoćama, od dva povratnika - jedan dobiva posao</p>
<p>Ćurlin: Naseljenost područja posebne državne skrbi tri i pol puta je manja od hrvatskog prosjeka, depopulacija u odnosu na 1991. godinu je 40 posto, a 50 posto stanovništva je starije dobi. Socijalna pomoć dodjeljuje se triput više, nego u ostalom dijelu Hrvatske / Za 12 milijarda kuna obnovljeno je 120.000 stambenih objekata i mnogobrojni objekti infrastrukture, primjerice 270 od 340 srušenih škola / Više od 93 posto novca osigurano je iz hrvatskih izvora i ulaganja hrvatskih javnih poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Unatoč svim naporima i financijskim ulaganjima od 12 milijardi kuna, ukupno stanje na područjima posebne državne skrbi drastično je lošije, nego u drugim krajevima Hrvatske. To je, otvarajući objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu izmjena zakona o područjima posebne državne skrbi te o Izvješću o socijalnom stanju na tim područjima, u petak ujutro kazao zamjenik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Venko Ćurlin. Nabrajajući negativne trendove na tim područjima, Ćurlin je, uz lošu gospodarsku, potencirao i lošu demografsku sliku, a govoreći o socijalnoj, naveo je 40-postotnu stopu nezaposlenosti.</p>
<p>Naseljenost tih područja tri i pol puta je manja od hrvatskog prosjeka, depopulacija u odnosu na 1991. godinu je 40 posto, a 50 posto stanovništva je starije dobi. Socijalna pomoć dodjeljuje se triput više, nego u ostalom dijelu Hrvatske. Ipak, Ćurlin, na osnovi podataka o višegodišnjoj obnovi, »nazire njezin kraj«. Po njegovim riječima, za 12 je milijarda kuna obnovljeno 120.000 stambenih objekata i mnogobrojni objekti infrastrukture, primjerice 270 od 340 srušenih škola. Više od 93 posto novca osigurano je iz hrvatskih izvora i ulaganja hrvatskih javnih poduzeća. Na područjima posebne državne skrbi lani je otvoreno 4000 radnih mjesta - od dva povratnika, jedan dobiva posao...</p>
<p>Saboru su predstavljeni i podaci u vezi s povratom imovine. Od 20.000 objekata o kojime je privremeno skrbila država, 9000 ih je i dalje nedostupno vlasnicima. Njih 1500 bespravno je zauzeto, a u oko 7000 objekata nalaze se privremeni korisnici, kojima do kraja godine treba osigurati alternativan smještaj. Svi su zastupnički klubovi suglasni s tim da je socijalno i demografsko stanje na područjima posebne državne skrbi zabrinjavajuće i da se ta područja neće oporaviti bez oporavka gospodarstva.</p>
<p>Oporbeni zastupnički klubovi (HDZ, HSP/HKDU, DC) kritizirali su rješenje po kojem privremeni korisnici objekata u vlasništvu države, nakon 10 godina korištenja, ne mogu otkupiti taj objekt, ako imaju kuću ili stanarsko pravo u drugim dijelovima Hrvatske ili u nekoj od država nastalih raspadom SFRJ. Vesna Škare Ožbolt (DC) smatra da ta odredba u neravnopravan položaj dovodi Hrvate iz BiH, koji nemaju mogućnost raspolaganja vlastitom imovinom u Republici Srpskoj. Upozorila je da su naseljene osobe, po ranijem prijedlogu, mogle dobiti imovinu bez naknade, a da im se konačnim izmjenama daje tek mogućnost otkupa državne imovine. Ocijenila je da, s obzirom na loše socijalno stanje i visoku nezaposlenost na tim područjima, većina naseljenika neće moći ostvariti to pravo.</p>
<p>Drago Krpina (Klub HDZ-a) ocijenio je da će ukidanje prioriteta u pravu na obnovu izjednačiti žrtvu i agresora. Naseljenici se stavljaju u najnepovoljniji položaj od '95., ocijenio je Anto Đapić (Klub HSP/HKDU-a), dodavši da je predloženi zakon preširok, nepravičan, da ne rješava temeljni problem - neizvjesnost. »Zakon se trebao usredotočiti na ljude, jer se neke od njih seljakalo i 12 puta«, upozorio je Đapić.</p>
<p>Milan Đukić je, u ime Kluba nacionalnih manjina, ustvrdio da novi zakon neće dovesti do otklanjanja diskriminatorskog odnosa prema srpskoj manjini, jer za to, kaže, nema političke volje. Damir Kajin (Klub IDS-a) upozorava na slab povratak nehrvatskog stanovništva, a kao jednu od pretpostavki njihova bržeg povratka predlaže da se pravoslavni svećenici u socijalnim pravima izjednače s katoličkima. Upozorio je da će otpuštanja u vojsci i policiji posebno pogoditi područja posebne državne skrbi i spomenuo potrebu solidarnosti »krajeva koji imaju s onima koji nemaju«. Kad je riječ o revitalizaciji područja posebne državne skrbi, klubovi smatraju da će tome pridonijeti, ako se utvrde razvojni prioriteti. Među njima su, kaže Branko Tušek (Klub SDP-a), ubrzanje privatizacije, restrukturiranje poduzeća, snažnije poticanje malog i srednjeg poduzetništva, ali i porezne olakšice.</p>
<p>Većina klubova pozdravila je uvođenje treće skupine područja posebne skrbi, a HSS-ovci i HSLS-ovci se zauzimaju za to da se u toj skupini nađu i manji gradovi, posebice oni koji su nekad bili mali, snažni regionani centri. Sabor je, inače, u petak ujutro primio na znanje Izvješće o radu Upravnog vijeća i Vijeća HRT-a i godišnje Izvješće o poslovanju te kuće u 2001. godini te prihvatio statut Hine. Zastupnici su također raspravili o prijedlogu zakona o potvrđivanju jamstva između Vlade i Europske investicijske banke za financiranje izgradnje autoceste Rijeka - Zagreb, dionice od Vukove Gorice do Vrbovskog. Zajam je vrijedan 60 milijuna eura, s rokom otplate 20 godina i 5,5 godina počeka.</p>
<p>Milan Jelovac/Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vladimir Šeks: Regionalizirati Hrvatsku, bio bi opasan politički pokus</p>
<p>Tko brani, primjerice, slavonskim županijama da međusobno surađuju, da zajedničke interese predstave državnim tijelima i za njih se bore? Nitko! Zato mi nije jasno da se zemljopisni regionalizam gura u prvi plan, a ne vidi se da je riječ, zapravo, o zahtjevu za zakonodavnom autonomijom na što Hrvatska ne smije pristati, tvrdi Vladimir Šeks, dodavši da Hrvatska, kao državni i pravni sustav, još nije integrirana do kraja</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Prije nekoliko mjeseci, potpredsjednik Vlade Slavko Linić jasno je rekao: »Dok je ova vlast na vlasti, u regionalizaciju Hrvatske nećemo dirati«. Time je s Markova trga poručeno da, što se decentralizacije države tiče, koalicijska vlast može na jedinice lokalne uprave i samouprave prevaliti troškove škola, zdravstva, dječjih vrtića, sporta i kulture. To je i učinjeno, uz bučno negodovanje opozicije, ali i mnogih iz stranaka na vlasti. Vrlo brzo, ministar financija dr. Mato Crkvenac je sazvao novinare da bi im crno na bijelom pokazao da je prikupljanje novca u velikom broju malih sredina i bolje od očekivanog, da smanjeni prihodi državnog proračuna i dalje omogućuju intervenciju u općinama u kojima za te poslove nema dovoljno novca.</p>
<p>»Bila je to, a i danas je, obična floskula. Po mojim podacima, osamdesetak posto škola nema novca za održavanje, a Crkvenac se hvali decentralizacijom«, oštro odgovara Vladimir Šeks, šef Kluba zastupnika HDZ-a. Kritizirajući ministra Crkvenca, Šeks je zapravo bio vrlo kritičan i prema obnovljenoj ideji o regionalizaciji Hrvatske, koju zagovaraju Istarski demokratski sabor (IDS), Primorsko-goranski savez (PGS), Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS) i Dalmatinska akcija (DA), a pridružila im se i Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH).</p>
<p>»Danas, regionalizirati Hrvatsku koja kao državni i pravni sustav i dalje nije integrirana do kraja, bio bi opasan politički pokus. Ojačali bi centrifugalni procesi koji u Hrvatskoj, povijesno, nikad nisu do kraja zamrli. To bi dovelo do sukoba pojedinih hrvatskih dijelova, koji se u nekoj formi svode na sudare sjevera i juga, hrvatskog zapada s istokom zemlje«, tumači Šeks.</p>
<p>Na pitanje o tome zašto se HDZ, zapravo, bolji regionalizacije, vođa najveće oporbene stranke odgovara: »HDZ je 1990. godine zatekao zemlju dezintegriranom. Uslijedio je rat i prostorno, zemlja je kompletirala svoj prostor tek 1998. godine, mirnom reintegracijom Podunjavlja. Sve su to razlozi zbog kojih decentralizacija nije mogla proći. Ali, nije točno da HDZ nije radio na decentralizaciji. Model malih općina pokazao se u 80 posto slučajeva opravdanim. Za konkretne poslove odgovara lokalna vlast. Ostalih dvadesetak posto, nakon iskustva da se ne mogu same financirati, iz vlastitih izvora, nije grijeh, već učinak tog modela«.</p>
<p>Što se županija tiče, Šeks ih definira kao »uže regionalne zajednice, kojima ni za konstituiranja niti danas nitko ne priječi povezivanje, zajednički nastup i ostvarenje zajedničkih interesa. Županije u Slavoniji ne treba integrirati u nekakvu regiju da bi ih se dovelo u položaj da na državnoj razini artikuliraju svoje interese, u odnosu i s razlikom prema interesima drugih, sličnih zajednica županija«. No, u trenutku stvaranja županija, javno je proglašen stav s kojim se i negdašnja oporba uglavnom slagala. Tvrdnja da su županijske granice za 20 lokalnih i zagrebačku sredinu povučene samo zato da bi se razbile »krajinske«, dakle srpske sredine, bila je tada realnom opcijom.</p>
<p>Pojava, u zadnji ustavni trenutak, Županijskog doma kao reprezenta tih lokalnih interesa na državnoj razini, kompromitirana je najprije imenovanjem pet zastupnika odlukom predsjednika Republike, a potom i praksom tog saborskog doma. Zbog prakse je taj dom 2000. godine i ukinut prvom od dviju ustavnih reforma nakon promjene vlasti. Dnevnom političkom pragmatikom, ustavno rješenje iz 1990. godine o kotarevima kao obliku lokalne vlasti nikad nije ostvareno. Kasniji spomen na kotareve Glina i Knin, tzv. srpske enklave u Hrvatskoj, zbrisana je zbog nelogičnosti da se na bilo koji način srpski živalj trpa u nacionalni geto i sve to pod nazivom državnog ustroja.</p>
<p>»Nije točno da su županije koncipirane tako da bi razdijelile srpske krajeve u Hrvatskoj«, ljuti se Šeks. »Kotarevi Glina i Knin bili su koncipirani kao lokalne zajednice, a budući da se radi o nerazvijenim dijelovima zemlje, nije se ni moglo drukčije«.</p>
<p>Spomenuti potez Račanove administracije s diskretnom decentralizacijom prikupljanja, ali i trošenja poreznog novca, ali i najnoviji prijedlog regionalaca, mogao bi Hrvatsku vratiti u vrijeme tzv. fondova za nerazvijene. Opirući se u jugoslavenskom razdoblju tim fondovima, Hrvatska bi zbog razlika u razvijenosti svojih dijelova mogla doći u priliku da obnovi taj institut.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Hrvatsku se doselilo 416.911, a odselilo 107.480 ljudi</p>
<p>Od ukupnog broja doseljenih i odseljenih, 62,2 posto ih se doselilo iz BiH, a u tu državu odselilo ih se 17,4 posto / Slijede SRJ, iz koje se u Hrvatsku lani doselilo 438 ljudi i 69 odselilo, a potom Makedonija, Njemačka i Slovenija</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – U razdoblju od 1992. do 2001. iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 416.911 osoba, a 107.480 se odselilo, objavio je Državni zavod za statistiku. </p>
<p>U tom razdoblju najveći saldo migracije (48.533 osoba) bio je 1993., a najmanji lani (16.927). Prosječni je saldo migracije u tom razdoblju iznosio 30.943 osobe (saldo migracije je razlika broja doseljenih i odseljenih).</p>
<p>U prošloj se godini iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 24.415 osoba, što je za 16,9 posto manje nego 2000., a odselilo se njih 7488 ili 25,8 posto više nego prethodne godine.</p>
<p>Među doseljenima je 91,1 posto hrvatskih državljana, a među onima koji su se odselili 89,1 posto. Od ukupnog broja doseljenih i odseljenih 62,2 posto doselilo se iz BiH, a u tu ih se državu odselilo 17,4 posto.</p>
<p>U usporedbi s drugim državama migracijski je saldo u prošloj godini bio pozitivan (16.927 osoba) kao i proteklih godina.</p>
<p>Od ukupnog broja doseljenih i odseljenih osoba njih 62,2 posto doselilo se iz BiH, a u tu državu odselilo ih se 17,4 posto. Slijede SRJ, iz koje se u Hrvatsku prošle godine doselilo 438 osoba, a 69 ih se odselilo, a potom Makedonija, Njemačka i Slovenija.</p>
<p>U razdoblju od 1997. do 2001. Grad Zagreb imao je najveći broj doseljenih iz inozemstva (37.461 osoba), ali i onih koji su se iselili (13.626). U tom se razdoblju u Splitsko-dalmatinsku županiju doselilo 21.620 ljudi, a u Zagrebačku 15.842.</p>
<p>Nakon Grada Zagreba u tom se razdoblju najviše odseljavalo iz Primorsko-goranske (6821) i Karlovačke županije (4350).</p>
<p>Grad Zagreb prednjači i u ukupnom broju doseljenih (20,9 posto) i odseljenih (20,1 posto) u prošloj godini.</p>
<p>U razdoblju od 1992. do 2001. naselje stalnog prebivališta unutar Hrvatske promijenilo je 702.996 osoba, najviše preklani. S obzirom na područje preseljenja najviše je bilo međužupanijskih migracija (44,4 posto).</p>
<p>I u prošloj se godini najviše osoba (42,2 posto) selilo iz jedne u drugu županiju, zatim u gradove i općine iste županije (38,7 posto), te naselja istog grada ili općine (19,1 posto osoba).</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveće migracije između gradova i općine iste županije zabilježene su u Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najveća međužupanijska migracija stanovništva zabilježena je između Grada Zagreba i Zagrebačke županije.</p>
<p>U izvješću Zavoda za statistiku se navodi da podaci obuhvaćaju sve državljane Hrvatske i trajno nastanjene strance koji su prijavili prebivalište, kao i sve osobe koje su odjavile prebivalište s namjerom trajnog nastanjivanja u nekom drugom naselju u Hrvatskoj ili inozemstvu. Također se navodi da podaci o migraciji stanovništva u razdoblju od 1992. do 1997. nisu prikupljeni za tada okupirano područje Hrvatske, odnosno područja pod upravom UNTAES-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čačić: Sad se moramo ozbiljno prihvatiti posla</p>
<p>OSIJEK, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva u ostavci Radimir Čačić u petak je u Osijeku uručio ključeve vlasnicima prvih novoizgrađenih stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (POS). Vrijednost zgrade sa 26 stanova je 6,17 milijuna kuna. Vjerujući da će se u Osijeku nastaviti s takvom izgradnjom, Čačić je zaključio kako bi se zgradama iz programa POS-a mogle stvoriti i četvrti. Naime, u Osijeku se očekuje izgradnja još dviju takvih zgrada, jer je nakon posljednjeg natječaja ostalo još pedesetak zainteresiranih građana. Prema Čačićevim riječima, u Hrvatskoj se sad gradi još oko 3000 stanova, a očekuje se pokretanje izgradnje još nekoliko tisuća stanova.</p>
<p>Na upit novinara hoće li HNS u pregovorima o sastavljanju nove vlade tražiti povećanje broja ministara iz svojih redova, Čačić je istaknuo kako je stav njegove stranke da nitko od koalicijskih partnera ne treba licitirati s brojem ministara i ministarstava. »Sad se moramo ozbiljno prihvatiti posla i završiti sve zacrtane projekte u idućih godinu dana. I to nam treba biti na prvom mjestu«, rekao je Čačić. Odgovarajući na pitanje hoće li HNS tražiti da i u idućem mandatu obnaša dužnost ministra, Čačić je rekao da to nije bilo predmetom nikakvih razgovora.</p>
<p>Na kraju je potvrdio da će država preuzeti plaćanje troškova presuda izrečenih prognanicima za korištenje kuća ili stanova u vrijeme progonstva. Međutim, upozorio je, to neće biti plaćeno onima koji su uzurpirali tuđe objekte bez rješenja državnih ili lokalnih vlasti.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zadarski župan ostao sâm u »bitki za vodu« koju je i počeo? </p>
<p>ZADAR, 12. srpnja</p>
<p> - – Imamo pravo na vodu, jer i mi smo gradili vodovod koji je danas poluprazan. Nismo namjeravali ulaziti u polemike i svađe ni s ministarstvima niti sa Šibenčanima. Oni imaju pravo reagirati, jer, uostalom, onaj koga svrbi neka se češe, rekao je u petak, na sjednici Poglavarstva županije, župan Šime Prtenjača.</p>
<p>Dodao je da Šibenčani nemaju pravo politizirati, jer vodovod nikad ne bi dobili da dvije trećine novca za njegovu izgradnju nije uložila država, a jednu trećinu otplaćivao je Zadar, Biograd i Šibenik. Rekao je da državi moraju biti zahvalni na tom daru, no ona sada mora narediti Šibenčanima da puste vodu u poluprazni biogradski vodovod.</p>
<p> Problem, kako je Vjesnik već pisao, počeo je s alarmantnom situacijom zbog nedostatka vode u biogradskom vodovodu, zbog čega je župan prije dva dana, nakon sastanka s gradonačelnicima i načelnicima općina Zadarske županije, proglasio stanje elementarne nepogode. Optužio je odmah šibenski Vodovod i odvodnju da cijenom i neisporučivanjem vode ucjenjuju biogradski Komunalac. </p>
<p>Dogradonačelnik Šibenika Zoran Smolić, odgovorio je da je cjevovod Krka-Zadar izgrađen za potrebe Zadra, ali da cijenu vode neće subvencionirati građani Šibenika, podsjetivši da im Biograd duguje 1,7 milijuna kuna za potrošenu vodu. </p>
<p>Prtenjača je i u petak ostao pri svome stavu da organiziranje prijevoza vode na otoke nije dužnost jedinica lokalne samouprave. Iako su ga na nekidašnjem sastanku načelnici ugljanskih općina Preko i Kali uvjeravali, da će im, po jamstvima i napucima iz Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, tj. Uprave za otoke, razliku u cijeni vode pokriti Ministarstvo, župan nije odustajao, rekavši im, da kad im Ministarstvo ne plati, ne trebaju dolaziti po pomoć u Županiju. </p>
<p>U četvrtak je na njegove izjave reagirao i Ivo Milatić, ravnatelj Uprave za otoke, rekavši da je to još jedna u nizu politikantskih izjava, pogovo kad je u pitanju Čačićevo ministarstvo, te da su to u najmanju ruku neistine i laži.</p>
<p>– Svim domaćinstvima koja nemaju vodovod, rekao je Milatić, a opskrbljuju se cisternama i vodonoscima, po zakonu je zagarantirano do 20 kubika vode mjesečno, a godišnje do 150, po prosječnoj cijeni vode u matičnoj županiji, što je otprilike 12 do 13 kuna. Vodoopskrbu je dužna organizirati lokalna samouprava, pa to nije u nadležnosti ni župana ni ministra. Nitko neće natjerati otočne vodovode da isporuče vodu po cijeni od 12 kuna, koja, primjerice, u konačnici iznosi 50 kuna. </p>
<p>Razliku će platiti Ministarstvo, a sredstva od 30 milijuna kuna osigurana su u Fondu za razvoj za subvencioniranje prijevoza vode, rekao je Milatić.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Što je prihvatljivo za županiju, nije i za grad Čakovec</p>
<p>ČAKOVEC, 12. srpnja</p>
<p> - Vijećnici Skupštine Međimurske županije prihvatili su sporazum o osnivanju javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske.</p>
<p> Riječ je o projektu kojeg koordinira Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Odnosi se na Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Uz njih osnivači ustanove trebali bi biti i svi gradovi u ove četiri županije, njih 19. </p>
<p>Međutim, Gradsko poglavarstvo Čakovca predlaže vijećnicima Gradskog vijeća da sporazum – ne prihvate. Još krajem travnja Gradsko je poglavarstvo predlagateljima uputilo primjedbe na tekst sporazuma, ali, kako ističe čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon, ni jedna primjedba nije usvojena. </p>
<p>Gradonačelnik ističe da čakovečko poglavarstvo podržava osnutak zajedničkog deponija za četiri županije. Ne prihvaća, međutim, formiranje i osnivanje javne ustanove. Predlaže izradu elaborata i studije zajedničkog deponija i utvrđivanje lokacije. Tek kada se dobije odgovor, gdje i kako bi se odlagao otpad, kako će se riješiti prijevoz i koliko će to stajati, onda se može prići osnivanju ustanove. </p>
<p>Razumljiv je otklon gradskih poglavara, jer Čakovec ima svoje odlagalište u Totovcu. Izrađen je i idejni projekt za sanaciju za koji se prikuplja i novac. Županija, pak, ne može naći lokaciju za zajedničko odlagalište, jer jedino mjesto koje bi odgovaralo, ne prihvaćaju žitelji okolnih naselja. </p>
<p>To znači, da će u Međimurju, kao i dosad, biti 120 divljih deponija, bar po jedna u svakom naselju. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kraljević: »Učiniti sve kako ovo silno prirodno, unikatno bogatstvo ne bi propadalo«</p>
<p>TIKVEŠ, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Hrvoje Kraljević tijekom boravka u Osijeku posjetio je u petak popodne tikveški kompleks. Zajedno s ravnateljicom Javne ustanove Park prirode Kopački rit, Melitom Mihaljević, posjetio je poznati tikveški dvorac. U dvorcu je koncem lipnja bila otvorena izložba slika otkupljenih iz muzeja u Pečuhu, inače vlasništvo Isabele Habsburške, članice kraljevske obitelji koja je izgradila tikveški dvorac i koja je prikupila slike s prikazima života na ovim prostorima.</p>
<p> U kraćem razgovoru za Vjesnik, ministar Kraljević je izjavio da će kao ministar podupirati znanstvene projekte predviđene u prostoru tikveškoga kompleksa, posebno kada je riječ o budućem Europskom centru za okoliš (ECO). U Centru se predviđa provođenje sadržaja i programa zaštite okoliša, edukacije, istraživanja i monitoringa prirode, te kulturno-umjetnički programi, uz ekskluzivni smještaj.</p>
<p> Ministar Kraljević, nakon što je čamcem obišao jezero u Parku prirode Kopački rit, rekao nam je, da tamošnje bogatstvo ptica može privući brojne ljude što putuju i plaćaju da bi promatrali ptice.</p>
<p>– Za njih ne bi bio problem da to vide i u Kopačkom ritu, rekao je ministar, napomenuvši kako to područje treba očuvati i razvijati, jer od njega velike koristi može imati i lokalna zajednica i cijela država. </p>
<p>Kraljević je istaknuo, da Kopački rit mora imati i znanstvenu, a ne samo komercijalnu komponentu. Upravo je to važan dio zaštite okoliša, pa bi sve aktivnosti oko njegova razvoja postale – beskorisne.</p>
<p> Na koncu je zaključio, kako se nada da će i Ministarstvo zaštite okoliša, ali i cijela država, zasigurno sve više brinuti o ovom prostoru.</p>
<p>– Nadam se da će učiniti sve kako ovo silno prirodno, unikatno bogatstvo ne bi propadalo i bilo prepušteno vremenu bez adekvatne brige o njemu, rekao je Kraljević. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ako program POS-a u Zagrebu ne krene u zadanom roku, Čačić ne ulazi u novu vladu</p>
<p>Gotovo 10.000 Zagrepčana zadovoljilo je sve potrebne uvjete da kupe stan iz programa Poticane stanogradnje, kazao je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva/ Nijedna autocesta koja se gradi u Hrvatskoj nema sve dozvole i sve se mogu isti tren zatvoriti, pa bih ovom prilikom pozvao Božu Kovačevića da zatvori sve autoceste u izgradnji, rekao je Čačić</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - »Gotovo 10.000 Zagrepčana zadovoljilo je sve potrebne uvjete da kupe stan iz programa Poticane stanogradnje. Prva lista reda prvenstva izaći će najkasnije do 10 rujna. Tako bi se, uz postojećih 600 stanova koji su već u izgradnji, mogla pokrenuti izgradnja još dvije tisuće stanova u Zagrebu«, najavio je u petak Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva u ostavci, na konferenciji za novinare.</p>
<p>Riječ je, dodao je, o više od 50 posto građana od ukupnog broja onih koji su se prijavili (18.620). </p>
<p>Prema Čačićevim riječima, sve nejasnoće i razlike o usklađivanju gradskog pravilnika i Zakona o poticanoj stanogradnji riješene su u srijedu nakon njegova razgovora sa zagrebačkom gradonačelnicom Vlastom Pavić i dogradonačelnikom Stipom Tojčićem. </p>
<p>»Već sada, zahvaljujući pregledu mogućih lokacija iz postojećega Generalno-urbanističkog plana, možemo za Zagrepčane osigurati oko 10.000 stanova. Ako uzmemo u obzir da će se potrebe i potencijal i dalje povećavati, u razdoblju od sljedećih pet godina mogli bismo ponuditi lokacije za otprilike 60.000 novih stanova«, naglasio je.</p>
<p>Na taj bi se način, prema Čačićevim riječima, mogao početi »vrtjeti« program POS-a u Zagrebu. Ako se on pokrene, rekao je Čačić, u Hrvatskoj možemo računati na stopu godišnjeg rasta od pet, a 2003. godine već šest posto. </p>
<p>Čačić je novinarima rekao da se neće pridružiti novoj vladi ako premijer ne održi ozbiljan sastanak sa zagrebačkom gradonačelnicom i ostalim predstavnicima Gradskog poglavarstva koji će osigurati da se program POS-a u Zagrebu realizira u rokovima koji su obećani građanima. Čačić nije krio nezadovoljstvo sporim tempom kojim se odvija program POS-a u Zagrebu, ocijenivši ga »štetnim i destruktivnim«.</p>
<p>»Nijedna autocesta koja se gradi u Hrvatskoj nema sve dozvole i sve se mogu isti tren zatvoriti. Ovom prilikom pozvao bih Božu Kovačevića, ministra za zaštitu okoliša u ostavci, da zatvori sve autoceste«, kazao je Čačić. </p>
<p>»Ne događa se slučajno da su radovi na cesti Zagreb-Goričan zaustavljeni, i to u 'špici' građevinske sezone, dok se istodobno bespravno izgrađeni objekti ne ruše«, rekao je, komentirajući radove na toj auto-cesti koji su zaustavljeni zbog, navodnog nedostatka svih potrebnih dozvola i suglasnosti.</p>
<p>»Najkasnije do 8. kolovoza od odgovarajućih institucija moraju se pribaviti dozvole potrebne za nastavak gradnje autoceste Zagreb-Goričan. Cestu ćemo, unatoč takvim opstrukcijama, nastojati završiti u rokovima«, rekao je Čačić.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Neka nas Čačić izvijesti tko je u Ministarstvu primio mito«</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja stalno izdaje građevne dozvole za javne ceste, a zbog velikog broja predmeta radi prekovremeno, priopćilo je u petak to ministarstvo, reagirajući na izjave ministra u ostavci Radimira Čačića, koji ga je prozvao zbog obustave radova na autocesti Zagreb-Goričan.</p>
<p> Čačić je uz ostalo optužio Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja da »dokazuje birokratski mentalitet« te da su se »po činovničkim rupama do jučer primale stotine kuverata s novcem, što je danas malo teže, ali je ostalo to da neki i dalje nastoje pokazati svoju moć«.</p>
<p> Iz Ministarstva su poručili Čačiću da ih je obvezan izvijestiti ako zna za slučaj u kojemu su službenici tog Ministarstva primili mito, kako bi ih mogli kazniti, te tvrde da on jako dobro zna da se dozvola ne može izdati bez zakonom propisane dokumentacije. </p>
<p> Ističu da se u slučajevima u kojima se izdavanje građevnih dozvola oduljilo to dogodilo zbog nepotpune dokumentacije te izražavaju nadu da će projektantske kuće koje rade na javnim cestama što prije upotpuniti dokumentaciju i tako ispuniti svoju zakonsku obvezu.</p>
<p> U Ministarstvu napominju da je zakonom propisan rok za izdavanje dozvola 60 dana i da je stoga ubrzalo rad te da u predmetima u kojima mu se dostavi cjelovita dokumentacije građevnu dozvolu izda u roku od šest dana.</p>
<p>Podsjećaju da su Hrvatske autoceste (HAC) u ožujku ove godine poslale dopis svim projektantskim kućama i upozorile ih da se nisu u svemu držale pravila projektne dokumentacije koje je HAC uskladio s Ministarstvom okoliša i prostornog uređenja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Picula: Zahtjev za punopravno članstvo u EU nećemo vezati uz precizne datume</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - »Hrvatska će uputiti zahtjev Bruxellesu za primanje u punopravno članstvo EU-a, no taj zahtjev nećemo vezati uz striktne datume«, rekao je ministar vanjskih poslova u ostavci Tonino Picula nakon razgovora s visokim izaslanstvom Europske komisije. </p>
<p>Dodao je da će se određivanje datuma za podnošenje zahtjeva vezati uz prethodne konzultacije s europskim institucijama i zemljama članicama i nakon što se Hrvatska sama uvjeri da provedba ispunjavanja europskih uvjeta teče dobro. </p>
<p> Picula je tako najavio promjenu u dosadašnjem službenom stavu prema kojem je Hrvatska svoje zahtjev za primanje u EU namjeravala poslati početkom sljedeće godine. Europski dužnosnici već dulje vrijeme upozoravaju Hrvatsku da ne treba sa zahtjevom žuriti ako nisu ispunjeni temeljni politički kriteriji koji zemlju kvalificiraju kao kredibilnoga kandidata za članstvo u EU. Osim toga, kako je u petak kazao Guy Legras, direktor Opće uprave za vanjske odnose Europske komisije, treba imati u vidu i okupiranost EU-a oko pregovora sa zemljama kandidatima koji u EU trebaju ući 2004. godine. </p>
<p>Legras je rekao da je zadovoljan razgovorima u Zagrebu, te da je Hrvatska na dobrom putu, jer je napravljen znatan napredak. Picula je naglasio važnost zagrebačkog procesa koji je započeo održavanjem zagrebačkog sastanka na vrhu 2000. godine, pa je predložio da se početkom iduće godine održi sastanak u kojem će sudjelovati zemlje u regiji i predstavnici EU-a. Picula je ponovio da je Hrvatska svjesna važnosti procesa integracija, te da će Hrvatska usmjeriti svoje snage na ispunjavanje europskih uvjeta. »Taj proces neće biti lagan, jer se ne radi o kozmetici«, naglasio je Picula.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska i EU potpisale sporazum o financijskoj pomoći</p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> – Ministar za europske integracije Neven Mimica i Guy Legras, generalni direktor Opće uprave za vanjske poslove Europske komisije i Giorgio Bonacci, generalni direktor Europeaida potpisali su u petak sporazum za godišnji program CARDS-a i Sporazum o prioritetima nacionalnog programa CARDS-a. Ovim potpisima omogućuje se provedba financijske pomoći EU-a Hrvatskoj za razdoblje do 2004. godine. </p>
<p>Financijski sporazum za godišnji program CARDS-a 2001. godine vrijedan je 60 milijuna eura a namijenjen je pomoći Hrvatskoj kako bi što brže i bolje usvojila europske standarde i uvjete vezane uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Europska unija iz tog programa pomaže Hrvatskoj u povratku izbjeglica u poboljšavanju gospodarskog razvoja, sređivanju pravosuđa, kontroli njezinih granica i reformi državne uprave. Od 2002. do 2004. godine Europska unija će na Hrvatsku potrošiti 189 milijuna eura za slične ciljeve. Ministar Mimica izjavio je kako se ovim činom stvorila mogućnost operacionalizacije ovih programa kroz provedbu projekata namijenjenih u sklopu programa pomoći. Giorgio Bonacci izjavio je kako je učinjen veliki posao koji sada napokon dolazi u fazu realizacije. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Prosper: Hrvatska prednjači u suradnji s Haaškim sudom</p>
<p>WASHINGTON, 12. srpnja </p>
<p> - Hrvatska prednjači u suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), prenosi u petak ocjenu američkog veleposlanika Pierre- Richarda Prospera dnevnik Washington Times.</p>
<p>»Sjedinjene su Države vrlo zadovoljne razinom suradnje koju Hrvatska ima s Haaškim sudom«, prenosi list Prosperove riječi nakon njegovih razgovora u Zagrebu s hrvatskim dužnosnicima.</p>
<p>Američki veleposlanik zadužen za pitanja ratnih zločina obećao je pravnu pomoć Hrvatskoj da bi nacionalni sudovi mogli suditi osobama koje je ICTY optužio za ratne zločine, navodi Washington Times.</p>
<p>»Hrvatska prednjači u regiji i dobro je uznapredovala na putu da pitanja odgovornosti za ratne zločine skine s dnevnog reda«, rekao je Prosper.</p>
<p>Washingtonski dnevnik navodi da se u Hrvatskoj sada sudi nekolicini osumnjičenih za ratne zločine »na temelju svibanjskog dogovora s ICTY-jem«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ove godine oko 700 milijuna kuna preplaćenog poreza </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - Od 646.478 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu do petka ih je obrađeno 416.831, što je 65 posto, odnosno gotovo dvije trećine. U Poreznoj upravi ističu da se u svim županijama porezne prijave rješavaju zadovoljavajućom brzinom i stoga odbacuju sve glasine da država nema novca i da se namjerno kasni s povratima poreza. Poreznici su, doznajemo u Ministarstvu financija, tijekom proteklih tjedana imali dosta neugodnih iskustava s obveznicima koji su podlegli glasinama da će povrat poreza dobiti tek na jesen. Naime, rok u kojem prijave moraju biti obrađene ne postoji, pa, ističu poreznici, obveznici nemaju razloga ni za ljutnju ni za zabrinutost, jer sve ide po planu, a porezne će ispostave normalno raditi i tijekom godišnjih odmora. Neki od onih koji još nisu dobili porezna rješenja mogu očekivati da će ih porezni referenti pozvati na razgovor jer su im prijave ili nepotpune ili se sumnja da su naveli netočne podatke. Kao i prijašnjih godina, obrada će najduže trajati u Zagrebu gdje su ove godine zaprimljene rekordne 172.000 prijava. U Poreznoj upravi procjenjuju da će ove godine obveznicima vratiti više od 700 milijuna kuna preplaćenog poreza, što je 50 milijuna više nego lani. Istodobno se očekuje da će obveznicima na naplatu doći oko 300 milijuna kuna poreza, što je nešto manje nego prošle godine.</p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U srednjim školama za jesenski rok - 9000 mjesta </p>
<p>ZAGREB, 12. srpnja</p>
<p> - U ljetnom upisnom roku u Hrvatskoj se u prve razrede srednjih škola upisalo nešto više od 50.000 učenika, a čak 9000 mjesta ostalo je slobodno za upis u jesenskom roku. Prema podacima Ministarstva prosvjete, od 50.257 ukupno upisanih učenika njih nešto manje od polovine, 19.558, pohađat će četverogodišnje strukovne škole. U gimnazije se upisalo 12.043 učenika, u trogodišnje strukovne škole (obrtničke - klasični model) 6949 učenika, u trogodišnje strukovne (industrijske) 6555 učenika, a u trogodišnje strukovne škole (obrtničke - dvojni model) upisalo se 3429 učenika. U umjetničke škole upisalo se 1211 učenika, u škole s prilagođenim programima za djecu s teškoćama 458 učenika, a u programe za stjecanje niže stručne spreme 54 učenika. Najviše slobodnih mjesta za jesenski rok ostalo je u strukovnim školama. U trogodišnjim strukovnim školama (obrtničkoj - klasični model) ostala su 2374 slobodna mjesta, u četverogodišnjim strukovnim školama 2366, a u trogodišnjim strukovnim školama (obrtničkoj - dvojni model) 1359 mjesta. Trogodišnje strukovne škole (industrijske) moći će upisati još 1297 učenika, gimnazije 1018, a umjetničke škole 331 učenika.</p>
<p>U školama s programima prilagođenim za djecu s teškoćama ostalo je 168 slobodnih mjesta, a 89 učenika još će se moći upisati u programe za stjecanje niže stručne spreme. Prijave za upis u jesenskom roku predavat će se 28. kolovoza, a objava rezultata je 29. kolovoza.</p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020713].
|
