NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020912].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 282941 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Policajci ozlijedili Lacića, šestorica neraspoređenih ostala u kapelici crkve Sv. Marka</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice zagrebačke PU Stanke Saraje, privedeni Filip Lacić - koji je završio u Traumatološkoj bolnici - »zadobio je udarac u glavu, desno rame i desnu potkoljenicu« / Osim novinara i građana, privođenju su svjedočili i ljudi iz pratnje indonezijske predsjednice </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Desetak policajaca privelo je u srijedu nakon 12 sati vođu neraspoređenih policajaca-prosvjednika Filipa Lacića koji je došao na Trg svetog Marka. </p>
<p>Pri privođenju, Lacić je pružao otpor pa su ga policajci u vozilo morali ugurati silom i udarcima. Uz jauke, Lacić je nekoliko puta ponovio da mu je slomljena noga. Privođenje je trajalo nekoliko minuta.</p>
<p>Policajci su grubo postupali i prema dvadesetak novinara i snimatelja kojima su otežavali pristup mjestu privođenja i pokušali spriječiti snimanje.</p>
<p>Osim novinara i manjeg broja građana, privođenju su svjedočili i ljudi iz pratnje indonezijske predsjednice koja je u to vrijeme bila u posjetu Hrvatskom saboru. Zbog ozljeda pri privođenju, Lacić je prevezen u Traumatološku bolnicu. Prema riječima glasnogovornice zagrebačke PU Stanke Saraje, »zadobio je udarac u glavu, desno rame i desnu potkoljenicu«.</p>
<p>Kad je Lacićevo privođenje završilo, jedan se interventni policajac srušio na tlo. Policija je tada počela rastjerivati novinare i snimatelje. Nakon desetak minuta, policajcu je pomoglo medicinsko osoblje iz Sabora, a zatim je došlo vozilo Hitne pomoći. Kako je rekla saborska liječnica dr. Gordana Štajminger, policajac se onesvijestio od iscrpljenosti i udario glavom o asfalt.</p>
<p>Novinari su se na Markovom trgu okupili zbog najavljene konferencije za novinare Filipa Lacića, a prije 12 sati uspjeli su ući u kapelicu crkve Svetog Marka i razgovarati s preostalih šest policajaca-prosvjednika.</p>
<p>Kako je rekao njihov predstavnik Željko Spolodor, oni u utorak nisu neovlašteno lišili slobode načelnika Ureda načelnika Policijske uprave zagrebačke Krunoslava Borovca, nego je on u kapelicu došao sam, zadržao se oko 15 sekundi i zatim izašao, rekavši policajcima da ga prosvjednici nisu pustili van. Spolodor je dodao da mu prosvjednici nisu mogli spriječiti izlaz, jer nemaju ključ od vrata kapelice.</p>
<p>»Policajci pod punom spremom u utorak su nam oko 23 sata uklonili transparente, šatore, suncobrane, zastave i osobne stvari, bez izdavanja potvrde o oduzimanju, a nisu nam pokazali ni nalog za uklanjanje«, rekao je Spolodor. </p>
<p>Istodobno se ogradio od Zvonka Lovrinčevića koji je u utorak premijera Račana gađao jajima i jogurtom, rekavši da on već mjesecima ne sudjeluje u prosvjedu, a napad na premijera izveo je izvan područja prosvjeda.</p>
<p>Lovrinčević se i u srijedu pojavio na Markovom trgu, rekavši novinarima u šaljivom tonu da je »premijeru htio dati dva jaja i jogurt kao poklone, a kad ih on nije htio uzeti milom, onda sam ih pokušao uručiti silom«. Dodao je da ga ne čudi što su se prosvjednici ogradili od njegovog čina.</p>
<p>»Ja sam prosvjednik po potrebi i povremeno dajem podršku policajcima s kojima sam proveo dva mjeseca. Revoltiran sam potezima Vlade i prema Slovencima i prema braniteljima i zato sam gađao Račana. Nisam ga pogodio, jer on ima reflekse kao mali žabac, a oni koji su ga štitili sve što sam bacio pohvatali su u zraku. Hrvatski se policajci trebaju opredijeliti hoće li slušati Šimu Lučina i Jugoslaviju ili branitelje«, rekao je Lovrinčević.</p>
<p>Podršku prosvjednicima došli su izraziti saborski zastupnik i predsjednik HKDU-a Anto Kovačević i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, koji je uspio ući u kapelicu i razgovarati s prosvjednicima.</p>
<p>Nakon Lacićevog privođenja, šestorica su prosvjednika – Željko Spolodor, Ivica Mikešić, Zlatko Bošnjak, Marijan Radočaj, Mato Gašić i Antun Kvasina – odlučila do daljnjega ostati u kapelici i nastaviti prosvjed koji traje već 176 dana.</p>
<p>Policija, koja je i dalje na Markovom trgu, kroz glavni ulaz kapelice ne pušta nikoga, a pristup je moguć jedino kroz crkvu, preko sakristije. Časne sestre i članovi braniteljskih udruga uspjeli su prosvjednicima donijeti hranu i piće. Vodom se opskrbljuju iz slavine u sakristiji, no problem im zadaje nedostatak zraka i nemogućnost odlaska u zahod.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Iza njih je 176 noći na Markovu trgu</p>
<p>Još 20. ožujka ove godine, pedesetak policajaca koji su dobili obrazloženje da ne ispunjavaju uvjete za ostanak na poslu (ponuđeni su im modeli zbrinjavanja) započelo je kontinuirani prosvjed pred zgradom Vlade</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Ministarstvo unutarnjih poslova prošle je godine prvo krenulo u osjetljivu i, kako se pokazalo, vrlo bolnu reformu i smanjenje veličine sastava policije. Mirnodopski ustroj – kao i u slučaju MORH-a – najavljivan je mnogo ranije, no umjesto smanjenja, posljednjih je godina broj zaposlenih rastao. Primjerice, krajem 1999. godine broj zaposlenih u MUP-u popeo se na 32.000. Od toga je 22.939 osoba imalo policijske ovlasti, a oko 10.000 osoba obavljalo je administrativne poslove u Ministarstvu.</p>
<p>S obzirom na nužnost smanjenja broja policajaca i službenika, MUP kreće u taj osjetljiv proces prošle godine. Iz proračuna Ministarstva za zbrinjavanje se osiguralo 100 milijuna kuna, a MUP je, bez pomoći Vlade, broj zaposlenih smanjio sa 32.000 na 25.400, s tim da je policijske ovlasti zadržalo 18.600 policijskih službenika.</p>
<p>Programi za zbrinjavanje prekobrojnih policajaca u MUP-u nisu, međutim, naišli na prevelik odjek među policajcima koji su se pokazali prekobrojnima. Istodobno su neki od njih uložili predstavke, tvrdeći da su neki njihovi kolege zadržani na poslu iako nisu zadovoljavali kriterije. Nakon dviju revizija osoba koje nisu dobile mjesto u novom ustroju MUP-a, smijenjeno je 17 osoba nadređenih neraspoređenim policajcima.</p>
<p>Prije toga, 20. ožujka ove godine, pedesetak policajaca koji su dobili obrazloženje da ne ispunjavaju uvjete za ostanak na poslu (ponuđeni su im modeli zbrinjavanja) započelo je kontinuirani prosvjed pred zgradom Vlade.</p>
<p>Prvih dana prosvjeda mediji su pokazivali izrazito zanimanje za zbivanja na Markovu trgu. Neraspoređeni policajci iz svih dijelova zemlje odluku su obrazlagali tvrdnjama da je pri izboru onih koji su otišli iz MUP-a učinjen niz nepravilnosti. Već sutradan ih je obišao i premijer Ivica Račan, a pomaka nije bilo ni nakon niza pregovora u Vladi.</p>
<p>Prosvjed je kulminirao 25. ožujka, kad 12 prosvjednika započinje štrajk glađu. Na hladnoću i neljudske uvjete upozoravaju predstavnici nekih nevladinih organizacija, no prosvjed i štrajk se nastavljaju.</p>
<p>Krajem kolovoza iz MUP-a objavljuju podatke o broju neraspoređenih osoba koje su prihvatile otpremnine. Ministarstvo im je, od 100 milijuna kuna rezerviranih za zbrinjavanja, isplatilo oko 50 milijuna, ustvrdili su u MUP-u. Strasti su uzavrele još jednom istoga mjeseca, kada policija sucu za prekršaje privodi nekolicinu prosvjednika koji su u noćnim satima zatečeni kako spavaju u automobilima parkiranim u gornjogradskim ulicama.</p>
<p>Početkom travnja Vlada je osnovala posebno povjerenstvo za rješavanje problema neraspoređenih policajaca. Nekolicini osoba koje su u crkvi Sv. Marka štrajkale glađu nekoliko je puta pozlilo, no unatoč savjetima liječnika ne mijenjaju svoju nakanu. »Ostajemo pred Vladom sve dok se ne riješe naši zahtjevi«, bila je njihova najčešća poruka. </p>
<p>Tijekom travnja, prosvjednici pred Vladu postavljaju šator, stol sa stolicama i suncobranom, a na ogradi parkirališta Banskih dvora ističu hrvatske zastave i plakate s porukama ministru Lučinu i Vladi. Nekoliko puta njihova izaslanstva odlaze u Vladu, no pomaka nema. </p>
<p>Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravlja o izvješću o provedenoj reviziji načina na koji se birao višak policajaca. Neki mediji još neko vrijeme daju prostor prosvjednicima, tvrdeći da iza svega stoji saborski zastupnik dr. Ivić Pašalić. Pašalić to demantira i osobno dolazi izraziti podršku prosvjedu.</p>
<p>Na šator pred Vladom i skupinu osoba u uniformama bez oznaka, nakon toga nitko se više nije ni osvrtao. U zadnja tri, četiri mjeseca, o neraspoređenim policajcima nitko nije napisao ni retka.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Borovec: Moglo se očekivati da će doći do incidenata</p>
<p>Na pitanje zašto je u utorak oko 23 sata u akciju krenulo čak oko 50 pripadnika interventne policije, Borovec je odgovorio da se to procjenjuje ovisno o situaciji</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – U srijedu je Krunoslav Borovec, načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke, na konferenciji za novinare iznio kronologiju zbivanja na Markovu trgu. Sve je počelo u utorak u 10.55 sati sukobom sa Željko Spolodorom (29), jednim od prosvjednika, koji nije htio maknuti automobil. Naime, zbog dolaska Janeza Drnovšeka s Markova je trga trebalo maknuti sve automobile, za što je suglasnost dalo Gradsko poglavarstvo. Uklanjanje je počelo u 6 sati. Kad je Spolodor odbio maknuti automobil, nakon nekoliko upozorenja i zapovjedi, kako je priopćila policija, pozvan je »pauk«, čemu se Spolodor usprotivio i »nad njim su primijenjena sredstva prisile«.</p>
<p>Nakon pružene liječničke pomoći Spolodor je priveden u policiju, radi prekršajne obrade i provjere zakonitosti postupanja policajca, za koju je »nedvojbeno utvrđeno da je bila opravdana i zakonita«. Protiv Spolodora slijedi prekršajna prijava zbog vrijeđanja i omalovažavanja policijskog službenika.</p>
<p>Ugrozio premijerovu sigurnost</p>
<p>U 16.50 sati dogodio se drugi incident, kad je jedan od policajaca-prosvjednika gađao jajima i jogurtom predsjednika Vlade Ivicu Račana i njegove suradnike. Time je »ugrozio njihovu sigurnost« i priveden je u policiju, izvijestio je Borovec.</p>
<p>Policija nije rekla o kome je riječ, no neslužbeno doznajemo da se radi o Zvonku Lovrenčiću (43), koji je odlukom Vlade u svibnju umirovljen. Poznat je i po tome što je ljetos pokušao gađati premijera. U njegovu je stanu policija krajem srpnja pronašla veću količinu oružja.</p>
<p>Nakon svih događaja, u utorak oko 23 sata u akciju je krenulo oko 50 pripadnika interventne policije, koji su uklonili sve šatore i tende, transparente i osobne stvari prosvjednika, što nisu učinili sami nakon upozorenja. No sklonili su se u kapelicu crkve Sv. Marka.</p>
<p>Naime, pojasnio je načelnik Borovec, kako organizator prosvjeda nije mogao osigurati red i mir, opravdano se moglo očekivati da će doći do incidenata pa je donesena odluka o prekidu javnog prosvjeda. Rješenje je 8. kolovoza donijelo Gradsko poglavarstvo, na temelju Odluke o komunalnom redu o uklanjanju šatora i drugih predmeta, koje su prosvjednici postavili na Markovu trgu. Rješenje je postalo pravomoćno 23. kolovoza ove godine.</p>
<p>I kriminalistička obrada</p>
<p>U noći na srijedu, 20 minuta nakon ponoći, ponovno je došlo do incidenta, kad je službenik PU zagrebačke opet pokušao upozoriti prosvjednike na odluku o prekidu okupljanja. Tada su ga prosvjednici zaključali u kapelicu i zadržali oko šest minuta. Kako je rekao Borovec, time su počinili kazneno djelo protupravnog lišavanja slobode, pa će biti provedena kriminalistička obrada.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje što se htjelo postići tim zaključavanjem, načelnik je odgovorio da će znati nakon obrade. Na dodatni upit kako je policajac izašao rekao je da su ga prosvjednici sami pustili nakon upozorenja i razgovora. Na pitanje zašto je u utorak oko 23 sata u akciju krenulo čak oko 50 pripadnika interventne policije, Borovec je odgovorio da se to procjenjuje ovisno o situaciji.</p>
<p>Na kraju je rečeno da će se javna okupljanja i prosvjedi na Markovu trgu moći ubuduće održavati samo na južnom dijelu. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zaboravljena ekonomija u čekaonici za EU</p>
<p>Gdje je tu Hrvatska? Preuspješna da bi bila u regiji, preslaba i preopterećena da bi je uvalili u pravu EU-čekaonicu. U toj čekaonici će je - kad se isprazni prvim valom proširenja - čekati zemlje koje su također preslabe da bi ih se pripustilo u Uniju, a opet prezanimljive ili dovoljno pametne da utrže svoje ustupke međunarodnoj zajednici</p>
<p>Tek nakon novog povijesnog summita proširenja u Kopenhagenu u prosincu ove godine, Europska unija će se detaljnije pozabaviti zemljama koje nisu u prvom krugu kandidata za EU. </p>
<p>Europarlamentarci su se potrudili načiniti nov naramak papirologije iz koje je očito da članice EU-a u čekaonici za čekaonicu na jugoistočnoj strani europskog ranžirnog kolosijeka ne zanima ništa što se zove gospodarstvo, ekonomski napredak i stvaranje funkcionirajućeg tržišta. Njima je pažnje vrijedan samo politički dio paketa s trolistom suradnje s Haaškim tribunalom, povratkom izbjeglica i borbom s kriminalom, korupcijom i zadnjih godinu dana - terorizmom. Parlamentarci u svojim zahtjevima imaju reviziju povijesnih udžbenika - ali im na pamet ne pada da upozore kako bi pomoć za samopomoć (najkraća i najbolja definicija sustava pomoći EU-a) dala bolje efekte kad bi pomagala ekonomsku tranziciju nego što će polučiti nastavi li EU financirati svoj po neefikasnosti katastrofalan projekt pomoći medijima. </p>
<p>Parlamentarci žele dijalog među ljudima i njihov recept za bolju komunikaciju je - obrazovanje, a ne svemoćan ekonomski polet koji će za svako loše susjedstvo učiniti čuda veća nego svi simpoziji o suživotu zajedno. Ekonomske veze zaraćenih balkanskih državica održavane su uredno i u vremenima najvećih krvoprolića, a kamoli neće sada kad ratovanja nema, SFOR-ovi se povlače, vize ukidaju i jedino koškanje koje je na vidiku može se dogoditi na nogometnoj utakmici. Ili u raspravi o granicama jer o njima diskutiraju usijane glave umjesto eksperata, i to iz prizemnijih razloga nego što je skrb o suverenitetu nad nekoliko kvadrata teritorija. Sklonost Europske unije da se bavi u prvom redu temama kriminala, podzemlja, zaštite granica, regionalne suradnje u borbi s kriminalom umjesto gospodarskom tranzicijom i razvojem, potvrda je teze da EU još ne zna što će sa svojom čekaonicom za čekaonicu.</p>
<p>Parlamentarci za Hrvatsku traže jedino hitno usvajanje zakona o zaštiti manjina jer će se, prema njima, zakonom »koji je jedan od elemenata istinske politike povratka izbjeglica« - što nitko ni ne dovodi u pitanje - riješiti taj kompleksan problem. A izbjeglice vraća ekonomski oporavak i životna perspektiva a ne samo dobro skrojeni zakoni. </p>
<p>Parlamentarci se, kao i ostale Unijine institucije, kunu u sveupotrebljivost programa CARDS, a on je u naravi ograničeniji negoli pandani aplicirani na zemlje srednje Europe, sadašnje kandidate za skori ulazak u Uniju. On će prije pomagati čvrstoj zaštiti granica - u kratkoročnom interesu EU - negoli gospodarskoj ekspanziji, što je dugoročni interes i zemalja iz regije i Unije. CARDS je jednostavno zamišljen samo kao potpora »civiliziranju« čekaonice za čekaonicu. </p>
<p>Ono pozitivno u ovom razdoblju čekanja da EU vidi kako se stvari razvijaju jest da su i parlamentarci, kao i sve analize Europske komisije i Ministarskog vijeća prije njih, naglasili da se svaka zemlja tretira prema vlastitim zaslugama i specifičnostima. Srbija i Crna Gora tek moraju stvoriti i harmonizirati zajedničko tržište, isto se tek očekuje od Bosne i Hercegovine. U regiji će se lakše disati kad se pojasni status »državolikih entiteta« - što je zanimljiv prilog europarlamentaraca vokabularu EU-a za regiju - Bosna i Hercegovina se treba odlučiti želi li biti država ili protektorat, Makedonija pak ovisi i »Jantarnoj lisici«, kao što Srbiji/Crnoj Gori manjka jedan paragraf (kako je kukao visoki izaslanik Javier Solana) do dogovora o budućem ustroju da bi mogla računati članstvo u Vijeću Europe, potom otvaranje studije o izvedivosti pregovora s EU-om.</p>
<p>Gdje je tu Hrvatska? </p>
<p>Preuspješna da bi bila u regiji, preslaba i preopterećena da bi je uvalili u pravu EU-čekaonicu. U toj čekaonici će je - kad se isprazni prvim valom proširenja - čekati zemlje koje su također preslabe da bi ih se pripustilo u Uniju, a opet preinteresantne ili dovoljno pametne da utrže svoje ustupke međunarodnoj zajednici (status kandidata zaradile su uslugama NATO-savezu - koje je učinila i Hrvatska ali ih nije znala, mogla ili smjela naplatiti, hvala putru na glavi bivšeg režima !).</p>
<p>Srećom, svi će biti pametniji do kraja godine. I, kad se među »državolike entitete« i »sprječavanje podzemlja« i »suradnju s Haagom« konačno uvali »funkcionirajuća tržišna ekonomija«, znat ćemo da smo na pravome putu ili da su nam ga konačno priznali. Deset tjedana čekanja do ovog koraka savršeno je beznačajno prema propuštenom integracijskom desetljeću...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Suce u redakcije?</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nešto škripi u državi pravosudnoj. Za krađu 100 milijuna dolara osumnjičeni diler riječke banke Eduard Nodilo zbog isteka roka za pritvor bez optužnice - pušten je na slobodu. Jer, nema dokaza za ozbiljnu tužbu.</p>
<p>Za brojne sumnjive radnje, pa čak i jedno naručeno ubojstvo, osumnjičeni poduzetnik Hrvoje Petrač nakon dugog izbivanja vraća se u Hrvatsku, obavlja razgovor u policiji i odlazi u šetnju. Jer, ni protiv njega nema ozbiljnijih dokaza za optužbe zbog kojih je navodno i pobjegao iz zemlje.</p>
<p>I tako redom. Što se to zapravo događa? Zar su novine triput brže od pravosuđa, pa o svim tim i takvim ljudima i njihovim poslovima donose »presude« za koje tužitelji i sudovi i dalje nemaju dokaza? Je li moguće da su na novinskim stranicama ispisane samo laži o nevinima? Ako jest, onda bi sudnice valjalo napuniti novinarima crnih kronika. Jer, trećeg nema. </p>
<p>To što je Hrvatska narodna banka ispitala tek trećinu transakcija dilera Nodila znači da je i riječki tužitelj za šest mjeseci njegova boravka u pritvoru mogao napisati barem trećinu buduće optužnice. To što je Petrač napravio sporazum s policijom, a ova ga s granice privela na saslušanje, samo je dio razloga za svojedobno izdavanje tjeralice. </p>
<p>Tjeralica je valjda raspisana zbog nečeg čvršćeg od pukog razgovaranja policijskog inspektora i poduzetnika. Sve je to dio razloga zbog kojih je škripa iz pravosudnog stroja sve glasnija. A ništa se bitno ne mijenja u stotinama već javno opisanih slučajeva u kojima je toliko kriminala, pucanja po ulicama, krađa, dilanja tuđim novcem i životima.</p>
<p>Prije ijednog slova o nastavku pravosudne reforme i djelovanju pravne države, valjalo bi javnosti reći o čemu je riječ. Lijenost ili nesposobnost pravosuđa, lažne optužbe, licemjerje sustava... Ili, ako sve to nije točno, predlažemo rješenje - suce u redakcije! Jer, medijski rokovi daleko su kraći od onih pravosudnih. Počine se neke pogreške, neke se ljude optuži na pravdi Boga, ali većina sporova o kojima se danas i javno i pravosudno razgovara odavno je požutjela na novinskim stranicama. To može značiti samo jedno: da će uskoro izvještaji o donesenim presudama biti objavljivani u godišnjim almanasima. Zajedno s podacima o 1,2 milijuna još neriješenih predmeta.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što je Strugar zaboravio</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Ovih su se dana u školstvu Lijepe naše odigrala dva po mnogočemu znakovita događaja. </p>
<p>U Međimurju su roditelji Hrvati zaključali osnovnu školu Držimurec-Strelec jer se ne slažu da s njihovom djecom u istom razredu sjede mali Romi koji ne znaju hrvatski jezik. Istodobno, u Kaštel Novom desetak roditelja demonstrativno je napustilo priredbu u čast početka školske godine, jer je njihovo inače idilično raspoloženje pokvarila HIV-pozitivna djevojčica koja je poželjela krenuti u prvi razred kao normalno biće, sa svom ostalom djecom. </p>
<p>Oba događaja za ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara nisu nikakvi skandali, nego »nove okolnosti na koje društvo nije spremno«.</p>
<p>Je li ministar Strugar nešto zaboravio?</p>
<p>Prvo, da se HIV-pozitivna djevojčica u Hrvatskoj nije rodila jučer. Drugo, da 1700 romske djece, koliko ih je ukupno upisano u škole, nije u ponedjeljak prešlo hrvatsku granicu. </p>
<p>Romi među nama žive odavna, a ni sida za Hrvatsku nije nešto novo, no to - čini se - neki ne primjećuju. I umjesto da se stručno pozabave problemima mnogo, mnogo ranije no što kapi preliju čaše, oni, eto, proglase hrvatsko društvo nespremno na Rome i HIV-pozitivne.</p>
<p>Ipak, koliko god to tužno zvučalo, Strugar je o našemu društvu rekao istinu. Oni roditelji koji su odvukli svoju djecu iz škole zbog HIV-pozitivne učenice zaista nisu spremni ni na kakve, a kamoli nove okolnosti. No upravo je zato trebao unaprijed riješiti problem, i hrvatsko bi se društvo činilo zdravije.</p>
<p>Problem školovanja malih Roma drukčije je naravi, iako su se neki Hrvati ovih dana ponašali prema njima kao prema bolesnima ili zaraženima. </p>
<p>Ključno je u obje priče da pitanje zdravlja i pitanje poznavanja jezika ne bi ni po koju cijenu smjeli isključivati pravo na normalno obrazovanje. No, nama je u Lijepoj našoj nakon svega postalo jasno da obvezno školovanje ipak ima svoje primarne uvjete. To su zdravlje i pravo na nacionalnost. Tko to nema - neka stane u red za drugi, poseban razred.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Argentina se oporavlja </p>
<p>PIŠE: JOSEPH STIGLITZ</p>
<p>Počeli su se primjećivati prvi nagovještaji oporavka u Argentini. Ono što se dogodilo, i što se tamo još događa, mnogima se čini neobjašnjivim. Ukidanje »konvertibilnosti«, odnosno fiksiranog tečajnog sustava, moralo je donijeti katastrofu - i ona se zbilja i dogodila. Proizvodnja je pala, a nezaposlenost je drastično porasla. Strah od takvih troškova, jednako kao i obilni zajmovi MMF-a, odvratili su Argentinu od ukidanja valutnog odbora i dugo vremena nakon što je postalo jasno da se sustav neće moći održati. Ta je tvrdoglavost u trenutku raspada stvari samo učinila još gorima.</p>
<p>Ali ono što je Argentinu držalo vezanom uz sustav koji nije mogao uspjeti jest strah od hiperinflacije. Kad bih tijekom mojih posjeta Buenos Airesu zapitao ljude zbog čega se Argentina još prepušta toj ludosti, dobivao sam samo jedan odgovor: »Da, kad je Brazil ukinuo fiksni tečaj, njegova je inflacija ostala umjerena; ali Brazil je Brazil, a mi smo Argentina«. Gotovo da su Argentinci bili ponosni što ne osjećaju povjerenje prema svojim institucijama i njihovoj sposobnosti upravljanja bez okova konvertibilnosti.</p>
<p>Hiperinflacija koje su se toliko bojali dosad se još nije pojavila. Istina, bilo je obične inflacije vezane uz nagla povećanja uvoznih cijena koja uvijek slijede velike devalvacije, ali umjesto zatvorenog kruga rasta cijena, čini se da se stope inflacije smanjuju. Čini se da se Argentina pridružila dugačkom popisu zemalja - Brazil, Koreja, Rusija, Tajland i Indonezija - koje su uspjele provesti devalvaciju, a da se inflacija ne izmakne kontroli.</p>
<p>Za ekonomista oporavak Argentine ne predstavlja iznenađenje. Devalvacija potiče nekoliko sila oporavka. Izvozni proizvodi su jeftiniji, a prihodi od izvoza (u pesima) drastično rastu. Turizam i uz njega vezana industrija cvjetaju. Zamjena uvoznih proizvoda događa se naočigled: trgovina odjećom koja je lani prodavala samo uvoznu konfekciju, sad prodaje samo domaće proizvode.</p>
<p>Kao i u istočnoj Aziji nakon krize 1998., ono što te sile oporavka ograničava jest manjak kredita. Banke u inozemnom vlasništvu trebale su osigurati svoju stabilnost; očekivalo se da će strane banke priskočiti u pomoć svojim argentinskim podružnicama bude li im novac potreban. Depoziti u podružnicama američkih banaka u Buenos Airesu trebali su biti jednako sigurni kao i depoziti u Miamiju. Nažalost, štediše su se uvjerili u suprotno. S druge strane, inozemne banke nikad nisu uspijevale osigurati dostatnu količinu kredita malim i srednje velikim argentinskim tvrtkama. Taj nedostatak kredita je ograničavao rast, što je pridonosilo gospodarskim problemima zemlje, a sad su krediti gotovo presušili.</p>
<p>Istina, neke domaće banke i dalje daju kredite. Ali ako treba osigurati nastavak oporavka, valja povećati kapacitet kreditiranja - stvaranjem novih financijskih institucija ili proširenjem postojećih. Ovdje bi kreditne udruge mogle biti od posebne važnosti, uzevši u obzir očito nepovjerenje prema tradicionalnijem dijelu bankarskog sektora. Oživljavanje trgovinskih kredita također je problem koji zahtjeva hitno rješavanje - njegova je važnost uočena rano tijekom istočnoazijske krize kad je Japan, u dobrosusjedskoj maniri, osigurao 30 milijardi dolara putem Miyazawine inicijative, od čega je većina otišla za financiranje trgovinskih kredita i za pomoć pri ponovnom pokretanju gospodarstva.</p>
<p>Zaključak je jednostavan: stvarni resursi Argentine - njeni ljudi sa svojom nadarenošću i stručnošću, plodna zemlja i kapitalna dobra - i dalje postoje. Ono što je gospodarstvu potrebno jest reaktiviranje i vladina se politika mora usredotočiti na ovaj zadatak. Ako privatni sektor ne može sam povećati dostupnost kredita, a nijedan dobri susjed ne priskoči u pomoć kao što je Japan učinio u istočnoj Aziji, vlada mora preuzeti aktivniju ulogu u restrukturiranju postojećih kreditnih institucija jednako kao i kod osnivanja novih.</p>
<p>Bi li sudjelovanje vlade u osiguravanju kredita stvorilo opasnu razinu inflacije? Usmjeravanje kredita radi povećanja ponude dobara ne mora nužno imati inflatorne osobine; upravo suprotno, povećana ponuda domaćih dobara može biti učinkoviti instrument za borbu protiv inflacije.</p>
<p>Pravilno računovodstvo, odvajanje troškova za dokapitalizaciju banaka od uobičajenih proračunskih troškova, kao što su oni nužni za vođenje škola i bolnica, jasno bi pokazalo da ti troškovi sami po sebi nisu inflatorni. Samo bi kreditna ekspanzija koju takvi troškovi omogućavaju mogla biti inflatorna. U gospodarstvu s golemim problemima, slabo iskorištenim resursima i nedostatkom kredita, umjerena kreditna ekspanzija zapravo ne bi dovela do visoke inflacije.</p>
<p>Kad se reaktiviranje postavi u središte pažnje, postaje jasno zbog čega je fokus MMF-ovih zajmova pogrešan. Naime, MMF-ovi zajmovi upotrijebit će se za vraćanje dugova MMF-u, a ne kako bi se ponovno aktiviralo gospodarstvo. MMF-ovi zajmovi bi navodno trebali »ponovno ojačati pouzdanje« u gospodarstvo, ali hoće li u tome i uspjeti ovisi o nametnutim uvjetima. Ako MMF nametne ograničenu državnu potrošnju ili pogrešnu strategiju za restrukturiranje financijskog sektora (kao što je učinio u Indoneziji), onda će gospodarstvo oslabiti jer će doći do daljnjeg pada povjerenja.</p>
<p>Osigura li, s druge strane, MMF kredit uz razumne uvjete, bit će to pozitivan doprinos. Ali takav zajam ipak ne može biti lijek za sve. Naime, MMF-ov će zajam malo učiniti na području rješavanja ključnih gospodarskih problema, osim utoliko što bi mogao osloboditi novac iz drugih međunarodnih izvora i zatim se ta sredstva iskoriste za reaktiviranje gospodarstva. Međunarodna zajednica može pomoći Argentini tako što će otvoriti vrata argentinskim dobrima, uzimajući retoriku slobodne trgovine za ozbiljno i priznajući da trgovina može biti važan instrument ne samo za ostvarivanje dugoročnog rasta, nego i za gospodarski oporavak. Izvoz će pomoći u reaktiviranju argentinskog gospodarstva, dok će potrošači u Europi i Americi uživati pogodnosti visokokvalitetnih dobara po nižim cijenama. To je jedan od načina na koji globalizacija može donijeti prednosti za one kojima je potrebna pomoć.</p>
<p>Autor je profesor ekonomije i financija na Sveučilištu Columbija i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. Autor je knjige »Globalizacija i njena nezadovoljstva«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Jao si ga nama s - ulicom!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Zakon ulice, tko god ga potencirao i gdje god se događao, uvijek u meni budi nelagodu i izaziva</p>
<p> - sjetite se Pavlovljeva refleksa - gorak okus u ustima. Ono što sam nekad gledao na filmu i činilo mi se čistim ZF-om koji se događa uvijek i samo drugima, pokucalo je na naša vrata. Kao da je padajući standard prema ponoru povukao etiku i moral te istodobno stvorio plodno tlo za cvjetanje svih vrsta netolerancije i gaženje svih civilizacijskih vrijednosti. Naravno, standard i moral su prema dnu gurnule jedine hrvatske (medijske) zvijezde, političari, koji već više od desetljeća svojim primjerima pogubno djeluju na frustriranu naciju. Zbog nepostojanja autoriteta pravne države te osjećaja nemoći, zapostavljenosti i izigranosti sve veći broj građana, skupina, udruga ili cehovskih udruženja uzima »stvar u svoje ruke«. Čini mi se kao da depresija u koju smo ponovno upali zbog pogrešnog uvjerenja da se ništa ne može promijeniti, iz ljudi izvlači samo ono loše.</p>
<p>Osvjedočili smo se da malo političkih neistomišljenika suosjeća s vukovarskim gradonačelnikom Vladimirom Štenglom, da Hvidrino nelegalno presuđivanje novinama i novinarima policija promatra nezainteresirano kao da je riječ o sukobu izvanzemaljaca. U međimurskom Držimurcu-Strelcu roditelji »bijele djece« traže za djecu Roma tretman kakav su u SAD-u imali južnjački crnci, nad čim smo se nekad davno iskreno (nadam se) zgražali. I u gospodarski uznapredovalom, ideološki i - sudeći prema dosadašnjim izborima - politički tolerantnom Međimurju, pred zakonom ulice ustuknula je pravna država, čemu je, na žalost, kumovao i župan Branko Levačić, koji se u razmiricama Roma i neroma ponio poput lokalnih šerifa na američkom jugu pedesetih godina prošloga stoljeća. Iskreno i krivo. U tome su ga nereagiranjem podržali u državnoj hijerarhiji njemu nadređeni.</p>
<p>Čim su premijer Ivica Račan i slovenski mu kolega Janez Drnovšek objavili urbi et orbi o privremenom dogovoru režima ribarenja, Daniele Kolec, predsjednik udruženja ribara Bujštine, lakonski istresa da ga se ne tiču ni sporazumi, ni odluke ni zakoni: »Ovaj sporazum Račana i Drnovšeka za nas ribare ništa ne znači!«.</p>
<p>Oni će - hrvatski ribari - »uzeti stvar u svoje ruke« i na djelu pokazati kako se rješavaju međugranični i gospodarski problemi između dviju država.</p>
<p>»Slovenskim ribarima otvoreno ćemo u oči pogledati i upozoriti ih da u naše vode dolaze na vlastiti rizik!«, rezolutan je Kolec, koji je i dalje na tragu one tupave, lignjunske izjave: ili sporazum (kakav njemu osobno odgovara) ili rat. Nitko, naravno, nema pravo raznim Kolcima zabranjivati pravo na mišljenje, ali im ni dopuštati zazivanje i provođenje zakona ulice ogrnutog domoljubnim plaštom. Račan se, očito, zaletio i »parafom«, pa nije isključeno da se ponovno zaleti ustupcima Slovencima. Ali neće se valjda to eventualno premijerovo zalijetanje rješavati zalijetanjem ulice, nego u - najvjerojatnije - Saboru, s čijim odlukama ribari mogu također biti nezadovoljni, ali ih moraju, kao legalisti i domoljubi, poštivati. Sve dok neki novi sastav Sabora ne odluči drukčije. Nekakav sporazum do konačnog rješenja, na kraju krajeva, treba postojati. Ako nam ulicu, bilo da je riječ o Vukovaru, Držimurcu ili Bujštini, podmetnu pod demokraciju, jao si ga nama. Svima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Većina se gledatelja slaže s Mikuljanovom smjenom</p>
<p>Dopustiti da bez uvodnog komentara stanovita Kata Pereković u jednosatnoj emisiji priča o svojem usponu u ustaškoj mladeži i kasnije u ženskoj grani ustaškog pokreta za vrijeme NDH, uz snimke povorke te mladeži pred Pavelićem na Markovu trgu s uzdignutim rukama na fašistički način, alla romana, može samo urednik koji ili nema pojma o programskoj politici u demokratskoj Hrvatskoj ili pak je možda i sâm pristran u tom pogledu</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Baš se ni u čemu ne slažem s dva teksta Branka Vukšića u Vjesniku, u kolumni »Glavom kroz ekran«, onima od 6. rujna (»Umjesto Mikuljana trebalo je otići Vijeće«) i 7. rujna (»Dvije nove farse na Prisavlju«), u kojima on krajnje navijački brani Miroslava Mikuljana, urednika Dokumentarno-povijesnog programa Hrvatske televizije, u povodu njegove smjene s te dužnosti, a obasipa drvljem i kamenjem glavnu urednicu Jasnu Ulagu-Valić i Vijeće HRT.</p>
<p>Vukšiću se Mikuljan »doima kao planina prema krtičnjaku izrovanom taštinama prisavskih antitalenata«. Na prigovore da je Mikuljan emitirao emisije koje su profesionalno i politički promašaji, odgovara da je on (Mikuljan) omogućio da se vidi i druga, »pa taman i pogrešna«, druga strana medalje. I tako redom.</p>
<p>Ne branim glavnu urednicu Jasnu Ulagu-Valić. Više sam puta kritički pisao o njoj. Posebno o tome što je u svibnju dopustila dvosatni prijenos iz Bleiburga gdje se dogodio proustaški incident, te što je zabranila Latinovu emisiju u kojoj se tražila zakonska zabrana profašističkih i proustaških provokacija.</p>
<p>A i inače sam kritičan na bezbojnost i nedorečenost mnogih informativnih emisija i programa u kojima se, bez jasna stava o idejno-političkom kontekstu društvenih pojava u nas i u svijetu, iznose stajališta suprotna temeljnom usmjerenju Republike Hrvatske, kao demokratske i proeuropske zajednice.</p>
<p>Demokracija se, kako se čini, formalno shvaća kao sajmište za sve političke opcije, pa i one krajnje ekstremne, protivne našem ustavnom poretku. To naše ljude, pogotovo milijunsko gledalište televizijskih programa, zbunjuje. Odatle i mnoge nedoumice u javnosti. Plod su nezrelosti urednika naših programa.</p>
<p>Promatrano u tom svjetlu, neke Mikuljanove emisije posljednjih godina, za bivše i sadašnje uprave HRT, izazivale su oštre reakcije u demokratskoj javnosti.</p>
<p>Dopustiti, na primjer, da bez uvodnog komentara stanovita Kata Pereković u jednosatnoj emisiji priča o svojem usponu u ustaškoj mladeži i kasnije u ženskoj grani ustaškog pokreta za vrijeme NDH, uz snimke povorke te mladeži pred Pavelićem na Markovu trgu s uzdignutim rukama na fašistički način, alla romana, može samo urednik koji ili nema pojma o programskoj politici u demokratskoj Hrvatskoj ili pak je možda i sâm pristran u tom pogledu.</p>
<p>Demokratski nastrojen čovjek ne bi to učinio. Mikuljan nije reagirao ni na javnu kritiku u Vjesniku, nego je reprizirao tu emisiju.</p>
<p>A što tek reći za jednosatnu emisiju u kojoj bivši Pavelićev pukovnik, kao gost programa, podrobno priča o tome kako je, kao ekspert za borbu protiv hrvatskih partizana, poučavao i vježbao ustaške jedinice.</p>
<p>I tu je emisiju Mikuljan reprizirao već na početku 2000. godine, odmah poslije parlamentarnih izbora, što se tada shvatilo kao njegov prkosni izazov novoj demokratskoj vlasti.</p>
<p>I takav je čovjek kasnije ponovno izabran za urednika programa.</p>
<p>Bila je to velika pogreška Jasne Ulage-Valić. Prosvjed dr. Ive Goldsteina, člana Vijeća HRT, samo je normalna reakcija na stanje u Dokumentarnom programu, na stanje nametnuto shvaćanjima i postupcima urednika Miroslava Mikuljana.</p>
<p>Ne opravdavaju Miroslava Mikuljana ni mnoge korektne emisije o društvenim pojavama i povijesnim događajima, pa ni one o stradanju hrvatskih Židova za vrijeme NDH.</p>
<p>Istina, one su emitirane u posljednje dvije godine na zahtjev organizacija i pojedinaca izvan kuće kao i pojedinih urednika unutar kuće. No, znajući tko je na čelu programa, stalno se strahovalo kad će se, kao tobože oblik medijske slobode izražavanja, ponovno pojaviti veličanje druge, proustaške struje.</p>
<p>To se i dogodilo već u svibnju ove godine, poslije Bleiburga, kad su u dokumentarnoj emisiji progovorili i istaknuti ustaški čelnici.</p>
<p>I što i kako dalje s takvim urednikom? Ne ulazim u razloge što ih je na sjednici Vijeća HRT navela Jasna Ulaga-Valić, ali, siguran sam, da se demokratska javnost i velika većina gledatelja HTV slaže s odlukom Vijeća da se Mikuljana zamijeni drugim urednikom.</p>
<p>On na Vijeću veli: »Uz mene je javnost«. Koja javnost, pobogu? Ona koja je likovala gledajući proustaške emisije?</p>
<p>Pred Dokumentarno-povijesnim programom veliki su zadaci. Prema mojem sudu, valjalo bi obraditi, među ostalim, i sljedeće dvije velike teme iz novije hrvatske povijesti, one o hrvatskom antifašizmu za Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>Prva, 60. obljetnica formiranja Kalničkog partizanskog odreda velike slobodne zone od Varaždina do Virovitice u dužini sto kilometara, o čemu je nedavno izašla posebna monografija, o kojoj, nažalost, središnji hrvatski listovi još nisu objavili ni slova, i druga tema, skora 60. obljetnica vješanja šesnaest hrvatskih intelektualaca, ustaških talaca, u zagrebačkoj Dubravi 1943. godine.</p>
<p>I o tome je ovih dana objavljena monografija.</p>
<p>A uskoro je i 60. obljetnica odlaska Nazora i Gorana Kovačića u partizane.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Udar na SAD: tisuće nevinih civila ništa nisu skrivile</p>
<p>Amerika nikome ne dokazuje svoju snagu, to nije potrebno i posve je isprazno. Oni koji poštuju Ameriku o njenoj snazi znaju od prije. Oni koji preziru Ameriku – ne prihvaćaju nikakvo dokazivanje i jako se trude pokazati slabosti te »snažne Amerike«... Gospodin Butorac nigdje u svom komentaru ne kaže da je riječ o terorističkom i neljudskom djelovanju (udaru)!? To je klasično neoliberalno gledanje gdje se svakako izbjegava optužiti neku stranu </p>
<p>za zločinačko djelovanje, nego – nekako su svi krivi!? </p>
<p>JOSIP KIRIGIN </p>
<p>Stranice (1, 4, 6 i 7) kojima je Vjesnik od 11. rujna 2002. obilježio godišnjicu terorističkog udara na Ameriku (11. rujna, 2001.) profesionalno su izvrsno uređene. </p>
<p>Kolikogod je tragičnost i ubitačnost toga terorističkog čina golema, svejedno se dobro prisjetiti što se dogodilo prije godinu dana i razmisliti o uzrocima i posljedicama. Uredništvo Vjesnika nam je to izvrsnim novinarskim radom i dokumentarnim prilozima omogućilo. </p>
<p>Ipak, ne mogu odoljeti nadodati koju misao o nekim tu objavljenim tekstovima. </p>
<p>Mogao bih se, međutim, vrlo kritički osvrnuti na komentar g. Tomislava Butorca, objavljen na 4. stranici (»Amerika dokazuje svoju snagu«), ali zadržat ću se na nekoliko primjedaba. </p>
<p>Prvo, Amerika nikome ne dokazuje svoju snagu, to nije potrebno i posve je isprazno. Oni koji poštuju Ameriku o njenoj snazi znaju od prije. Oni koji preziru Ameriku – ne prihvaćaju nikakvo dokazivanje i jako se trude pokazati slabosti te »snažne Amerike«, jer je očito da je borba protiv terorista lov u mutnome.</p>
<p>Butorac piše: »...sjećanje na užasnu tragediju...«. Tragedija je kad se dogode loše stvari izvan razumne ljudske kontrole. Gospodin Butorac nigdje u svom komentaru ne kaže da je riječ o terorističkom i neljudskom djelovanju (udaru)!?</p>
<p>To je klasično neoliberalno gledanje gdje se svakako izbjegava optužiti neku stranu za zločinačko djelovanje, nego – nekako i na neki način svi su krivi!? A, tisuće nevinih civila ništa nisu skrivile i njihova tragična smrt (i golema materijalna šteta) su rezultati zločinačkih i terorističkih akcija zlih ljudi! </p>
<p>Možda g. Butorca treba podsjetiti na narodnu poslovicu: Treba kazati bobu – bob, i popu – pop!</p>
<p>Butorčev članak odiše sarkastičnim i protuameričkim razmišljanjima povezanim sa spekulativnim i subjektivnim mislima (reference o nafti, novi partneri Rusija i Kina, i tako dalje). </p>
<p>Takvo je mišljenje očito prirodno pravo svakoga da o svemu ima svoje mišljenje, bez obzira na što drugi (u ovom slučaju ja) o tome misle. </p>
<p>Mene je nešto »steglo« najviše zato što je to mišljenje g. Butorca izneseno na 4. Vjesnikovoj stranici – Komentari – dakle, mišljenje Vjesnikove redakcije. A je li to baš tako!?</p>
<p>Nadalje, dva članka su prenesena iz New York Timesa, vjerojatno, najutjecajnijih novina u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Kad sam danas čitao članak Susan Sontag (autorice koja je poznata po svojim izrazito »lijevim« gledanjima), ugodno sam se iznenadio kako je blago kritizirala sadašnju američku administraciju – dakako, u usporedbi s njenim uobičajenim pisanjem o sadašnjoj upravi (Susan Sontag je jedna od ideologinja Američke komunističke partije!).</p>
<p>I u Vjesniku je početkom listopada 2001. godine bilo rasprava o njezinim komentarima u Stajalištima – tada je ona bila mnogo kritičnija prema Americi nego danas, što je jako zanimljivo, jer pokazuje određenu promjenu Susan Sontag u sagledavanju karaktera terorističkih akcija koji su Ameriku pogodili prije godinu dana.</p>
<p>Je li moguće, a tako mi se čini, da je pisanje Susan Sontag umjerenije negoli pisanje Tomislava Butorca? Zar je moguće da g. Butorac svojim tekstom iskazuje gledanje koje je radikalnije (»ljevije«) od pisanje Susan Sontag!? Vrlo zanimljivo!</p>
<p>Najbolji je tekst, prema mojem mišljenju, stalnog komentatora New York Timesa Thomasa L. Friedmana. Usput, zahvaljujem Vjesniku što povremeno prenosi njegove tekstove (komentare). </p>
<p>Friedman je pisao američkim nastavnicima – kako da objasne djeci što se dogodilo prije godinu dana; pokazati neke uzročnoposljedične veze; upozoriti na neugodnu činjenicu da postoje zli ljudi; pokazati postojane i nedvojbene vrijednosti i gdje smo mi u odnosu prema tim vrijednostima. Jedino mi je žao da Vjesnik nije prenio članak Thomasa Friedmana u cijelosti. Jer taj članak odiše razumom, nedvojbenošću o postojanim vrijednostima, a čitav je članak intoniran nekako centristički – ni »lijevo« ni »desno«.</p>
<p>Još bih rekao da mi u cjelokupnom prikazu nedostaje malo više konzervativna i »desna« gledanja – koje bi bilo refleksija toga kako sadašnja administracija razmišlja, a kako, što je najvažnije, danas razmišljaju barem dvije trećine Amerikanaca. </p>
<p>Autori poput Williama Safirea, Joea Leoa ili Georgea Willa mi najprije padaju na pamet!</p>
<p>Ljudi su najbolje i najkompletnije obaviješteni kad se tematika prikazuje iz što više – različitih – kutova gledanja. A kad su ljudi bolje informirani lakše im je uvidjeti i shvatiti aktualne događaje. </p>
<p>Autor je konzultant za naftnu inženjeriju i energetske projekte u Kaliforniji.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Rješenje Ustavnoga suda kojim se umirovljenici tretiraju kao da nemaju ni razum ni dostojanstvo</p>
<p>Posebno je zanimljiv slučaj određenog broja umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 1998. i koji nisu dobili nikakvo povećanje mirovine samo zato jer im je prema spornom zakonu zadnjih deset godina staža bilo najpovoljnije za izračun mirovine. Da se umjesto toga kriterija za nepovećanje mirovina primijenio kriterij boje kose </p>
<p>ili očiju umirovljenika, diskriminiranje tih ljudi bilo bi jednako</p>
<p>DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆ</p>
<p>Umirovljenici su počeli primati rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u povodu njihovih zahtjeva da im se mirovine usklade prema odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. Rješenjima se njihovi zahtjevi odbijaju uz obrazloženje da je odluka Ustavnog suda provedena prema Zakonu o povećanju mirovina te da je taj zakon potvrđen i rješenjem Ustavnog suda od 19. prosinca 2001. (NN br. 3/2002.).</p>
<p>Javno suprotstavljanje tom rješenju nužno je, jer se njime umirovljenici tretiraju kao da nemaju vlastiti razum i dostojanstvo.</p>
<p>Tim rješenjem suci Ustavnog suda nisu prihvatili prijedloge 217 građana i nekoliko udruga umirovljenika za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Neprihvaćanje je obrazloženo i tvrdnjom da se »primjenom spornog Zakona postiže otklanjanje razlika između mirovina ostvarenih u različitim razdobljima«.</p>
<p>Ta je tvrdnja proizvoljna, neistinita i u suprotnosti s nalazom sudskog vještaka mr. Ivana Tkalca od 29. travnja 1998. na temelju kojeg je i donesena odluka Ustavnog suda.</p>
<p>Takvom tvrdnjom suci Ustavnog suda izgubili su dosljednost i vjerodostojnost i ostavili mučan dojam da njima i nije stalo da se provede spomenuta odluka, ili još određenije, da im nije stalo da se u području mirovinskog osiguranja ostvaruje pravna sigurnost građana i štiti ustavnost, posebno ustavno načelo socijalne pravde.</p>
<p>Sudski vještak mr. Ivan Tkalec u svom je nalazu utvrdio da je (relativna) razlika u razini mirovina ostvarenih u 1996. u odnosu na mirovine ostvarene u 1994. godinu 15,4 posto. Da bi se uklonila ta razlika, trebalo je mirovine ostvarene do kraja 1994. povećati za 15,4 posto. Sporni zakon je povećao te mirovine za 20 posto, ali je povećao i mirovine ostvarene u 1996. (izvedene iz zadnjih deset godina staža) za 10,4 posto.</p>
<p>Stoga je sporni zakon ostavio neuklonjenu (relativnu) razliku u razini tih mirovina od 6,2 posto.</p>
<p>Sudski je vještak u svom nalazu također naveo da se »ovakav trend kretanja disproporcije u mirovinama nastavlja u većoj mjeri i u narednim godinama«.</p>
<p>Primjenjujući isti način izračuna kao i u nalazu sudskog vještaka, lako se može izračunati da je (relativna) razlika u razini mirovina ostvarenih u 1998. u odnosu na mirovine ostvarene do kraja 1994. 38,28 posto. Sporni je zakon povećao ove druge za 20 posto, a mirovine ostvarene u 1998. (izvedene iz zadnjih deset godina staža) nije povećao.</p>
<p>Stoga je sporni zakon ostavio neotklonjenu (relativnu) razliku u razini ovih mirovina od 15,2 posto. </p>
<p>Da bi se ta razlika u razini mirovina uklonila, trebalo je mirovine ostvarene do kraja 1994. povećati još za 15,2 posto.</p>
<p>Jedin moguć način uklanjanja razlika</p>
<p>Treba istaknuti da su svi ti postoci povećanja mirovina ostvarenih do kraja 1994. radi uklanjanja razlika u razini mirovina samo najmanji postoci povećanja, jer su bili izračunati samo za umirovljenike s istim plaćama u visini prosječne plaće svih zaposlenih. Za osiguranike koji su imali različite plaće, a takvih je većina, razlike u razini mirovina mogle su biti i veće.</p>
<p>S obzirom na množinu i različitost osobnih plaća osiguranika na koje su bile primjenjivane protuzakonite odluke o valorizacijskim koeficijentima u razdoblju od 1995. do 1998. kada su osiguranici ostvarivali pravo na mirovinu, sve su mirovine usklađene, u pravilu, prema različitim prosječnim plaćama svih zaposlenih.</p>
<p>Upravo visine tih prosječnih plaća svih zaposlenih određuju razine mirovina. Kada bi razinu mirovine određivala njezina visina, onda bi posljedica uklanjanja razlika u razini mirovina bila jednakost visina svih mirovina. Stoga se razlike u razini mirovina mogu ukloniti samo tako da sve mirovine budu usklađene prema istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih.</p>
<p>Takav, jedino moguć način uklanjanja razlika u razini mirovina naveo je i sudski vještak u svojem nalazu, samo u drukčijem izričaju.</p>
<p>Budući da se u spornom zakonu ne primjenjuje taj, jedino moguć način uklanjanja razlika u razini mirovina, one nisu ni mogle biti uklonjene. Naprotiv, sporni je zakon sve postojeće (apsolutne) razlike u razini mirovina ostvarenih u istoj godini, u pravilu, još i povećao upravo za postotke povećanja utvrđene u njemu, a između korisnika najviše mirovine stvorio i nove razlike.</p>
<p>Posebno je zanimljiv slučaj određenog broja umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 1998. i koji nisu dobili nikakvo povećanje mirovine samo zato jer im je prema spornom zakonu zadnjih deset godina staža bilo najpovoljnije za izračun mirovine.</p>
<p>Da se umjesto ovoga kriterija za nepovećanje mirovina primijenio kriterij boje kose ili očiju umirovljenika, diskriminiranje tih ljudi bilo bi jednako. Kao jedan od mogućih primjera navodi se umirovljenik koji je od 1988. do 1993. imao plaću deset posto veću od prosječne plaće svih zaposlenih, a od 1994. do 1997. imao plaću deset posto manju od prosječne plaće svih zaposlenih (zbog dugogodišnjeg bolovanja ili zbog odlaska na slabije plaćeno radno mjesto). Mirovinska osnovica tog osiguranika iznosila je 1680 kuna, a prosjek vrijednosnih bodova za zadnjih deset godina staža 1,02.</p>
<p>Da je taj prosjek vrijednosnih bodova bio i najveći u njegovu ukupnom mirovinskom stažu, njegova mirovinska osnovica u visini od 1680 kuna bila bi usklađena od 1. siječnja 1998. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini 1647 kuna i takav umirovljenik ne bi imao pravo ni na kakvo povećanje mirovine.</p>
<p>Ali, da je taj umirovljenik u razdoblju prije 1994. u bilo kojih deset uzastopnih godina staža osiguranja imao prosjek vrijednosnih bodova 1,28, njegova bi mirovinska osnovica bila usklađena od 1. srpnja 1998. prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u visini od 1313 kuna.</p>
<p>Takva prosječna plaća svih zaposlenih bila bi usporediva s onom u visini od 1307 kuna prema kojoj su od 1. siječnja 1998. bile usklađene sve mirovine ostvarene u 1998. koje su dobile povećanje za 12,4 posto prema spornom zakonu.</p>
<p>Da je sporni zakon uklonio razlike u razini mirovina, taj je umirovljenik morao dobiti povećanje mirovine za 11,9 posto. Samo zato što sporni zakon nije uklonio razlike u razini mirovina, taj umirovljenik nije dobio nikakvo povećanje.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni docent iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Dug je put od Maksimira do Louvrea, poručuje direktor ZOO-a! </p>
<p>Na otvoreno pismo umjetnika iz Udruge Punkt, povodom uklanjanja dviju skulptura iz Parka Maksimir, u srijedu je reagirao direktor Zoološkog vrta, Mladen Anić </p>
<p>Park Maksimir i dalje je mjesto nadmudrivanja zagrebačkih umjetnika, Zoološkog vrta i Javne ustanove Maksimir. </p>
<p>Da ponovimo, umjetnici Udruge Punkt proteklog su vikenda, u suradnji s Centrom za kulturu Maksimir, a u sklopu akcije »Akupunktura«, postavili u Maksimiru jedanaest skulptura i instalacija. Skulptura »Stanje svijesti« koja prikazuje golog starca, uklonjena je iz parka na zahtjev ravnatelja Javne ustanove Maksimir, a »Čudovište iz močvare« na zahtjev direktora ZOO-a, Mladena Anića, jer da su plašile djecu i izazvale negodovanje odraslih posjetitelja. </p>
<p>Na otvoreno pismo umjetnika iz Udruge Punkt, upućeno povodom uklanjanja dviju skulptura, u srijedu je reagirao direktor Zoološkog vrta, Mladen Anić. </p>
<p> »U dvanaest godina rada u ZOO-u i svakakvih komentara uz moje ime, ipak me nitko nije javno nazvao 'bahatim i primitivnim'«, piše direktor Anić i još jedanput objašnjava zašto je skulptura »Čudovište iz jezera« protekle nedjelje izvađena iz Prvog maksimirskog jezera. »Blagajnica me obavijestila da su posjetitelji ZOO-a, šokirani 'čudovištem', napali Upravu Vrta misleći da smo je mi postavili u jezero«. Posjetitelji su se, naime, bunili da plaši djecu pa su je djelatnici ZOO-a uklonili, dok drugu skulpturu, »Jato delfina«, također postavljenu u jezero, nisu dirali jer nije izazvala revolt roditelja. </p>
<p>Umjetnici Udruge Punkt očekuju, pak, ispriku i ponovno postavljanje skulptura na njihova prvotna mjesta, »a u protivnom će oni koji su uklonili skulpture, snositi odgovornost za svoje ishitrene, nasilne i neutemeljene odluke«, što god to značilo. Očekuju i da će Gradski ured za kulturu stati u zaštitu projekta koji je odobrio i financirao. </p>
<p> Anić, međutim, poručuje kako Udruga ne treba očekivati ispriku i ponovno postavljanje skulpture, »jer moralno pravo na taj postupak daje mi obnavljanje skulptura i objekata što su za Park od povijesnog značenja, kao što su Napuljski ribar, Faraoni, Lavlji most i Kula, koje je ZOO obnovio sâm, o svom trošku«.</p>
<p>»Vaša umjetnost jednostavno se našla na neprikladnom mjestu. U Maksimiru ljudi traže mir i spokoj, a ne razna čudovišta«, dopisao je Anić, poručujući umjetnicima neka ne prijete, nego neka streme tome da njihova djela ne završe u vodama maksimirskih jezera, nego recimo... u Louvreu!</p>
<p>O slučaju će se u četvrtak očitovati i Centar za kulturu i informiranje Maksimir. »Ovo ćemo raspraviti, jer svatko ima pravo na svoje viđenje umjetničkog dijela i kulturnih akcija, pa idemo dalje. Od Gradskog ureda za kulturu ne treba tražiti da stane na nečiju stranu i da bude arbitar«, rekao nam je ravnatelj Centra za kulturu Maksimir, Tomislav Buntak, dodajući ipak kako ne misli da bi za tri tjedna, koliko je još ostalo do kraja izložbe na otvorenom, skulpture baš toliko poremetile mir u Parku, da ih je trebalo ukloniti. </p>
<p>Kako je ravnatelj Javne ustanove Maksimir na odmoru, za sada nema njihovog službenog očitovanja .</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Izgradnja prometnog prstena stajala bi 97 milijuna eura</p>
<p>Iskorištenjem postojeće prometne infrastrukture i njenim povezivanjem u prsten, dug 27 kilometara, s tri nova gradska tunela, Zagreb bi dobio novu prometnu infrastrukturu koja bi rasteretila promet na širem području središta grada. </p>
<p>Tako barem tvrde stručnjaci Građevinskog fakulteta čiju je analizu, točnije, istraživanje, naručio Zavod za planiranje grada. Vjesnik prvi put objavljuje neslužbenu projekciju toga prometnog prstena, vrijednog 97 milijuna eura. Gradski planeri, naime, i sami priznaju da najnoviji Generalni urbanistički plan nedovoljno razrađuje problem prometa. Uz uvjet da istraživanje dobije i službene potvrde, prsten bi bio ucrtan u GUP i u tom slučaju terene, kroz koje bi prolazio, ne bi bilo moguće prenamijeniti za izgradnju poslovnih ili stambenih prostora već bi bili rezervirani isključivo za izgradnju prometnica.</p>
<p>Cestovni prsten trebao bi preuzeti ulogu prometno zagušenih zelenih valova u Boškovićevoj i Hebrangovoj i povezivati sjeverni i južni dio grada. Dio toga prstena na jugu činila bi Druga paralelna ulica u Novom Zagrebu, na zapadu pak produžena ulica Črnomerec od Save do Fraterščice. Na tu dionicu nadovezuju se na sjevernom dijelu tri tunela: Črnomerec (450 metara) za prijelaz u Šestinski dol, Jelenovac (2100 metara) do Mihaljevca, i tunel Bukovac (1350 metara) do Gornjeg Bukovca. Na sjeveru u prsten bi se uklopila Sjeverna obilaznica Fraterščica – Šestinski dol – Mihaljevac – Gornji Bukovac – Donji Bukovac – Avenija Gojka Šuška, a na istoku Avenija Gojka Šuška – produžena Mandlova – rijeka Sava – Druga paralelna ulica (sjever Dugava). C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ploču s imenom dobilo prvih dvadeset naj-sportaša </p>
<p>Uz regatnu stazu na Jarunu, u Aleji Matije Ljubeka, u srijedu je dvadeset velikana hrvatskog sporta dobilo svoje ploče s imenom, najvećim postignućima i slikom iz dana najveće slave. </p>
<p> »Ovo je samo prvih dvadeset zaslužnih sportaša. U ovom trenutku nismo mogli staviti ploče svih sportaša koje smo željeli staviti, ali 'aleja velikana hrvatskog sporta' s vremenom će se popunjavati poznatim, ali i novim sportašima, onima koji dolaze«, izjavio je na svečanomotvorenju direktor RŠC-a Jarun Aleksa Kocijan, inicijator ideje o aleji. </p>
<p>»Želja nam je postaviti ploče čim više velikana malih sportova. Tko će još ući u aleju slavnih odlučiti će zagrebački Sportski savez i Hrvatski olimpijski odbor«, nastavlja Kocijan. Dvadeset velikih, od kojih su neki, poput Dragutina Šurbeka, Gordana Kožulja, Nikole Dragaša, Đurđe Fočić, Štefice Krištof i Ozrena Bonačića, i sami bili prisutni svečanosti, u nadahnutom govoru predstavio je glasnogovornik Jaruna Stanko Kučan, a prisutne je pozdravio Josip Čorak u ime zamjenika gradonačelnice Milana Bandića i Gradskog ureda za obrazovanje i sport.</p>
<p>Svoje mjesto u jarunskom hall of fame dobili su kanuist Matija Ljubek, košarkaši Krešimir Ćosić i Dražen Petrović, rukometna reprezentacija koja je osvojila zlato na OI 1996. u Atlanti, zlatni veslački četverac iz OI 1952. u Helsinkiju, brončani osmerac s OI 2000. u Sydneyu, plivači Đurđica Bjedov i Gordan Kožulj, vaterpolisti Ozren Bonačić i Dubravko Šimenc, stolnotenisač Dragutin Šurbek, kuglači Nikola Dragaš i Štefica Krištof, boksač Mate Parlov, tenisač Goran Ivanišević, atletičarka Đurđa Fočić, rukometašica Nada Vučković, nogometaš Dražan Jerković i skijaši Janica i Ivica Kostelić. M.I.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Glavni kolodvor za 21. stoljeće</p>
<p>Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru postavlja se novi sustav za zvučno i vizualno informiranje putnika. Postavljanje toga sustava počelo je u utorak, a predviđeno je da bude završeno do kraja studenoga. Riječ je o sustavu displeja s tekućim kristalima (LED) koji će zamijeniti sadašnje dotrajale pokazivače dolaska i polaska vlakova. Uz njih, u zgradi kolodvora – na blagajnama, u restoranu i garderobi – montirat će se ukupno 16 ekrana. Oni će služiti za informiranje putnika, ali i u komercijalne svrhe. Projektom modernizacije Hrvatskih željeznica obuhvaćena je još zamjena razglasa i satova.</p>
<p>Modernizaciju vrijednu milijun eura financirat će HŽ, a radovi su povjereni poduzeću Exor informatički inženjering. U HŽ-u ističu kako je cilj modernizacije poboljšanje kvalitete informiranja putnika. Naime, u prosincu prošle godine stari je informatički server zamijenjen novim, čime je putnicima omogućen uvid u trenutačnu lokaciju vlaka, njegovo eventualno kašnjenje i vrijeme u kojem stiže na najbliži kolodvor. Korisnici teretnog prijevoza mogu pak saznati gdje se trenutačno nalazi vagon s njihovom pošiljkom ili robom koju očekuju. Hažeovci pojednostavljuju kako se zapravo radi o »on-line« izvodu iz voznog reda koji omogućava točnu i pravovremenu informaciju. Ona se može dobiti na web stranici www.hznet.hr. Na istoj stranici dostupne su i druge obavijesti – vozni red, povlastice, cijene usluga itd.</p>
<p>Informacije se, dakako, mogu dobiti i starim, ali provjerenim metodama – na šalteru informacija ili na broju telefona 060 333 444. B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb - pokrovitelj koncerta dalmatinskih klapa </p>
<p>Uoči prve jesenske sjednice zagrebačke Gradske skupštine koja će se održati krajem rujna, započeli su sastanci skupštinskih odbora. U srijedu su se održale sjednice Odbora za javna priznanja i Odbora za Statut, Poslovnik i propise. Zamolba Odbora za kulturu da ubuduće razmatra prijedloge i daje stajališta o ravnateljima gradskih kulturnih ustanova, po mišljenju članova Odbora za Statut, Poslovnik i propise nema ni statutarne niti poslovničke osnove. »Odbor za kulturu može razmatrati prijedlog zaključka o imenovanju ravnatelja tek nakon što ga utvrdi Odbor za izbor i imenovanja, jedini ovlašteni predlagatelj«, rekao je na sjednici predsjednik Odbora Šandor Dembitz. Članovi Odbora za javna priznanja prihvatili su pod predsjedanjem predsjednice Skupštine Morane Paliković Gruden prijedlog da zagrebačka Gradska skupština bude pokrovitelj svečanog koncerta dalmatinskih klapa »Pismo moja, hrli tamo«, što će se održati u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Koncert će se održati 30. studenoga kao dio Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2002. Za organizaciju koncerta iz zagrebačkog gradskog proračuna bit će izdvojeno 150.000 kuna. Grad Zagreb je tradicionalni pokrovitelj koncerta dalmatinskih klapa, a i Omiš je već sedmu godinu za redom domaćim sudionicima koncerta kajkavskih popevki koji se predstavljaju na tamošnjem festivalu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ovogodišnji »specijaliteti« - »Zlatna žetva« i kineska hrana </p>
<p>»Zlatna žetva«, izložba suvremene kineske umjetnosti i ansambl Pekinške opere koji će nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, mogli bi, uz nekoliko modnih revija i degustacija kineskih gastronomskih specijaliteta, biti najatraktivniji dio ovogodišnjeg Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, što se održava od 16. do 22. rujna. </p>
<p>Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec u srijedu je, na konferenciji za novinare, najavio otvaranje te priredbe i predstavio Narodnu Republiku Kinu kao ovogodišnju zemlju-partnera.</p>
<p>Predstavit će se 39 zemalja, a posebno se ističe zajednički nastup 31 tvrtke iz Poljske. Te će tvrtke tražiti hrvatske partnere na polju tekstila, građevinarstva i proizvodnje nakita, a bit će upriličen i hrvatsko-poljski gospodarski forum. Uz to, poljski će poslovni ljudi na aerodromu Lučko predstaviti mogućim hrvatskim kupcima i vozila za gašenje šumskih požara te helikoptere.</p>
<p> Velika atrakcija, najavili su kineski predstavnici, bit će predstavljanje supermagnetskog »levitirajućeg« vlaka koji već prometuje kroz Kinu.</p>
<p>Značajno je da će se izložba kineske suvremene umjetnosti »Zlatna žetva« upravo u Zagrebu po prvi put predstaviti izvan granica Kine. Postavlja se u Kineskom paviljonu a trajat će sve do 31. prosinca. Tada će, najavljeno je, usporedno sa završetkom Božićnog sajma, završiti »Zmajadom«, kad će se okupiti oko 40 kineskih modernih umjetnika koji se bave slikarstvom, fotografijom, kiparstvom i modernim medijima, uglavnom sa područja Pekinga i Šangaja.</p>
<p>Hrvatski poslovni ljudi izrazili su interes da ovogodišnji »susret« s Kinom postigne dobre rezultate. </p>
<p>Cjelodnevna ulaznica za Velesajam košta 35 kuna, a za studente, đake i umirovljenike te vikendom cijena joj je 25 kuna. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poduzećima mjesec dana za izradu plana intervencije</p>
<p>Članovi Stožera nisu spominjali mogućnost početka rada spalionice Puto </p>
<p>Sva poduzeća koja posluju s opasnim otpadom, a nalaze se na području grada, uključujući tu i Pokretni uređaj za termičku obradu otpada (Puto), moraju u mjesec dana napraviti plan intervencije u slučaju nekog incidenta. To je zaključak članova Eko-stožera Gradskog poglavarstva, usvojen na sastanku držanom u utorak.</p>
<p> Bila je to prva sjednica toga stožera, no novinari nisu dobili obavijest o tome da će biti održana. Kako Vjesnik saznaje, zaključku o obaveznom planu intervencije prethodila je rasprava u kojoj je nekoliko puta naglašeno da su plan intervencije poduzeća trebala imati još prije pola godine. Raspravljalo se i o problemu gomilanja opasnog otpada s obzirom na to da još uvijek vrijedi zabrana rada spalionice Puto koju je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Prema onome što smo saznali, članovi Stožera nisu spominjali mogućnost početka rada spalionice i ukidanja zabrane.</p>
<p>Sjednica je pokazala i to, da su članovi Stožera – uglavnom predstavnici gradske vlasti i gradskih poduzeća – uvjereni da je za niz propusta, otkrivenih nakon požara u Putu (iako se za njih znalo i na njih upozoravalo i ranije), odgovorno Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>HNS i dalje ispituje slučaj Gradske plinare</p>
<p>Zastupnici Kluba HNS-a u Gradskoj skupštini predali su u srijedu zahtjev za osnivanjem Povjerenstva koje bi trebalo utvrditi da li je u slučaju stečaja Komercijalne banke bilo moguće naplatiti oko 26 milijuna kuna Gradske Plinare Zagreb. Zahtjev će se naći na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za kraj ovog mjeseca. </p>
<p>Podsjetimo, u lipnju ove godine Skupština je već raspravljala o nepovjerenju Slavku Kojiću, pročelniku Ureda za financije čije je ime spominjano u ovom kontekstu. Prilikom glasanja, SDP-ovom financ-ministru podršku je, uz članove SDP-a, dao i HDZ, a HNS je ostao suzdržan. C.K.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Trodnevni izlov soma na Jarunu</p>
<p>Od 13. do 16. rujna održava se tradicionalni izlov soma na jezeru Jarun u organizaciji Športsko-ribolovne udruge Jura Jarunski. Lovit će se na dva načina: bučkanjem i postavama (udicama).</p>
<p>Ribolov je dopušten sa svim vrstama udica i mamaca. Čamce, pribor i mamce sudionici osiguravaju sami, a čamci na gorivo nisu dopušteni. </p>
<p>Sudionici ribolova ne smiju ometati ostale sportaše na vodi, a naročito kupače, ako ih bude. Kontrolu će obavljati ribočuvarska služba Jaruna d.o.o.</p>
<p>Ulov se obvezno mora prijaviti ribočuvarima ili na porti upravne zgrade. Pravo na sudjelovanje imaju svi ribiči članovi »Jaruna«, ostali sudionici moraju uplatiti dnevne karte. Prijave i uplate moguće su svaki dan na porti upravne zgrade kao i kod ribočuvara na terenu. Prijave se primaju do 13. rujna do 15 sati. </p>
<p>Sastanak sudionika ribolova je 13. rujna (petak) u 16 sati ispred upravne zgrade Jaruna d.o.o. Osoba za kontakt je voditelj ribočuvarske službe Miroslav Holub (telefon broj 30 31 888).</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Štedišama »Sutle« povrijeđena ljudska prava</p>
<p>U četvrtak će se održati prva sjednica Gradske koordinacije za ljudska prava, tijela osnovanog u Gradskoj skupštini potkraj prošle godine. Članovi koordinacije, među ostalim, raspravljat će o zahtjevu za hitan postupak vraćanja štednih uloga opljačkanim štedišama Pučke štedionice Sutla, kao i o peticiji građana naselja Kozari bok i Kozari putovi zbog naseljavanja Roma na njihovo područje.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Ive Jelušića, Koordinacija će se baviti problemima građana, njihovim predstavkama. Odgovarat će na pojedine inicijative i molbe građana i razmatrati žalbe građana koji smatraju da su ih u bilo kojem postupku zakinule gradske službe. </p>
<p>Građani će svoje probleme moći uputiti u pismenom obliku na adresu Gradske skupštine, Ćirilometodska ulica 5 s naznakom za koordinaciju za ljudska prava. C. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zbog prekomjerne debljine ljudi žive sve kraće</p>
<p>LEICESTER, 11. rujna </p>
<p> - Tijekom proteklih stotinu godina ljudski se život sve više produživao, ali zbog sve većeg problema pretilosti, taj bi se trend mogao preokrenuti, čak do te mjere da roditelji nadživljuju svoju djecu, objavio je britanski nutricionist. </p>
<p> Od pretilosti pati oko 28 posto ljudi u SAD-u i 20 posto u Europi, dok mnogi drugi imaju više kilograma nego što bi trebali. Profesor Andrew Prentice iz Medicinske škole u Londonu kaže da je pretilost, »najbrža epidemija u protekla dva desetljeća«, nastala zbog previše masne hrane i smanjenja fizičke aktivnosti te da je uzrokovala promjenu u ljudskoj evoluciji i izgledu ljudi.</p>
<p> Ali za razliku od promjena od prije otprilike dvjesto godina, koje su zahvaljujući boljoj prehrani rezultirale povećanjem visine kod ljudi, danas ljudi postaju sve deblji, umjesto viši, i to u sve ranijoj dobi.</p>
<p> »Za sto godina ljudi su napravili puno kako bi produžili svoj životni vijek i poboljšali zdravlje, a sada se pojavilo nekoliko stvari koje bi to mogle ugroziti«, rekao je Prentice, navodeći kao primarne pretilost i pušenje.</p>
<p> »Pretilost je sve masovnija pojava i vrlo bi lako mogla poništiti postignuća koja smo dosad ostvarili«, smatra on.</p>
<p> Adolescenti u sve ranijoj dobi postaju debeli zbog čega kod njih liječnici sve češće otkrivaju dijabetes tipa II i druge bolesti vezane uz debljinu, koje se inače razvijaju puno kasnije.</p>
<p> »Dijabetes je vrlo ozbiljna bolest opasna po život, tako da svi ti mladi ljudi u svoju budućnost unose veliki rizik«, ističe Prentice, dodajući da je već bilo ekstremnih slučajeva u kojima su roditelji nadživjeli djecu koja su umrla zbog pretilosti.</p>
<p> Oko 30 tisuća ljudi u Britaniji svake godine umire zbog posljedica pretilosti, a njihov životni vijek je kraći za oko devet godina. »Pretilost je bolest koja se postupno razvija, što ste duže deblji, to je veća mogućnost da ćete prikupiti sve loše strane pretilosti«, smatra Prentice. </p>
<p> Mnoga djeca odrasla su na »fast-foodu« bogatom masnoćama, sve manje vježbaju, a sve više vremena provode ispred kompjutora i televizije umjesto da se igraju. Prentice misli da su za promjenu tog lošeg trenda potrebne velike promjene u prijevozu, hrani, reklamama i obrazovnom sustavu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Umro majstor animacije Aleksandar Marks </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Jedan od osnivača Zagrebačke škole crtanoga filma Aleksandar Marks umro je u Zagrebu u 81 godini, izvijestio je u srijedu »Zagreb film«. Aleksandar Marks (Čazma, 1922.) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a animacijom se počeo baviti 1951. </p>
<p> Usporedno s s animacijom Marks se uspješno bavio ilustracijom i grafičkim dizajnom, a pedesetih godina i novinskom karikaturom. Sudjelovao je u programskom vođenju zagrebačkog Svjetskog festivala animiranih filmova od njegovog početka. Dobitnik je niza značajnih nagrada na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima, te Nagrade za životno djelo Vladimir Nazor.</p>
<p> Posljednji ispraćaj obavljen je na Mirogoju u krugu najuže obitelji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Četvorica oslobođena optužnice za ratni zločin </p>
<p>ŠIBENIK, 11. rujna</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Šibeniku kojim je predsjedala sutkinaj Jadranka Biga Milutin donijelo je presudu kojom se oslobađaju četvorica hrvatskih branitelja (Božo Bačelić, Ante Mamić, Luka Vuco i Jurica Ravlić) koje je optužnica teretila da su 11. kolovoza u mjestu Prukljani ubili, a potom i zapalili stariji bračni par Milicu i Nikolu Damjanić.</p>
<p> Kako je u obrazloženju oslobađajuće presude istakla sutkinja Biga Milutin, tijekom dokaznog postupka nije dokazano da je optužena četvorka počinila kazneno djelo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom na način opisan u optužnici. Na mjestu događaja nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi koji bi upućivali na njihovu krivicu, a iz iskaza brojnih svjedoka, te iz nalaza vještaka sudsko-medicinske i balističke struke, te obrane samih optuženih nije bilo moguće dokazati da su počinili kazneno djelo opisano u optužnici, tj. da je Božo Bačelić kao zapovjednik izvidničkog voda zapovijedio trojici ročnih vojnika – Anti Mamiću, Luki Vuco i Jurici Ravliću da ubiju starce iz vatrenog oružja te da je i sam pucao.</p>
<p> Obrane optuženika su mijenjane i kao takve kontradiktorne. Sudsko vijeće prihvatilo je i iskaz svjedoka Ivice Vukšića koji je za suđenje tretiran kao krunski svjedok optužbe. On je na glavnoj raspravi izjavio kako je po dolasku u Prukljan čuo više pucnjeva, vidio optužene ali nije vidio da je itko od njih pucao u starce.</p>
<p>Sudsko-medicinski vještaci u svojim iskazima nisu mogli sa pouzdanošću utvrditi uzrok smrti bračnog para Damjanić, a svoje su vještvo gradili na pretpostavkama i dopuštali mogućnost da su starci ozljede zadobili i od vatrenog oružja, eksplozivnih sredstava, ali i od pada. Dakle, pojasnila je predsjednica sudskog vijeća, nije bilo materijalnih ni drugih dokaza da su Bačelić, Mamić, Vuko i Ravlić počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava pa je vijeće donijelo oslobađajuću presudu. Trojka - Bačelić, Vuko i Mamić odmah se puštaju na slobodu iz pritvora u kojem se nalaze od početka rujna prošle godine, dok se Jurica Ravlić branio sa slobode iz zdravstvenih razloga. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Započelo predstavljanje novog filma o Harryju Potteru </p>
<p>LOS ANGELES, 11. rujna</p>
<p> – WB Networks prikazivat će na televiziji isječke iz novoga filma o Harryju Potteru, počevši s četvrtkom, 12. rujna. Mali britanski čarobnjak Harry Potter vraća se na metli u SAD kako bi u dvije minute i 17 sekundi dugom spotu predstavio novi film »Harry Potter i odaja tajni«, najavila je kuća WB. Producentska kuća Warner Bros., filmski i televizijski studio koji stoji iza filmova o Harryju Potteru, te sestrinska tvrtka WB-a, do sada je prikazivala kraće predigre za nove filmove od 15 do 20 sekundi. Reklama za »Odaju tajni« prikazat će se više puta petkom navečer u udarnom terminu. Prošle je godine Warner Bros. organizirao istu reklamnu kampanju za film »Harry Potter i kamen mudraca« zahvaljujući čemu je zabilježena najveća gledanost televizije u večernjem terminu petkom kad se prikazuje obiteljski program.</p>
<p>»Kamen mudraca« bio je jedan od prošlogodišnjih najvećih uspjeha ostvarivši zaradu od 965 milijuna dolara širom svijeta, čime je postao film broj 2 svih vremena nakon »Titanica« iz 1997. godine. </p>
<p>Premijera »Odaje tajni« očekuje se u Sjevernoj Americi i Velikoj Britaniji 15. studenoga.</p>
<p>U novom nastavku mladi čarobnjak Harry (tumači ga Daniel Radcliffe) i njegovi prijatelji Ron (Rupert Grint) i Hermione (Emma Watson) tijekom druge školske godine u Hogwartsu, školi magije i čarobnjaštva, pokušavaju otkriti mračne sile koje teroriziraju školu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Baričević: Hrvatska želi sudjelovati u borbi protiv terorizma </p>
<p>ZADAR, 11. rujna</p>
<p> - »Teroristički napad na SAD na današnji dan prije godinu dana prisilio nas je da problem međunarodnog terorizma promatramo u drukčijem svjetlu. Terorizam je konstantna prijetnja, što je dokazao lanjski 11. rujna, pokazavši nam da je pitanje sigurnosti odgovornost svih država i stoga se sve zemlje moraju zajedno boriti protiv njega, rekao je Branko Baričević, pomoćnik ministra vanjskih poslova, na komemoraciji za poginule 11. rujna 2001. godine u terorističkom napadu na SAD. </p>
<p>»Svima je jedini izbor međusobna suradnja, jer posljedice terorističkih napada mogu biti nezamislive. Stoga smo se i okupili da odamo počast poginulima u SAD-u, ali i da pokušamo pridonijeti pokušajima pronalaženja mogućnosti za što učinkovitiju borbu protiv terorizma. Hrvatska želi biti dio antiterorističke koalicije, a održavanje ovakve vježbe u Zadru pokazatelj je koliko naša zemlja želi sudjelovati u borbi protiv terorizma na svim frontama«.</p>
<p> Komemoracija je održana u srijedu na Zračnoj luci Zemunik prije početka ASISTEX-a 1, međunarodne vježbe pomoći u organizaciji OPCW-a (Organizacije za zabranu kemijskog oružja), u slučaju napada kemijskim oružjem. Osim predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatske vojske i Vlade, komemoraciji su prisustvovali i predstavnici 13 zemalja-članica OPCW-a u čije je ime govorio Hassan Mashhadi, šef Odjela za zaštitu i potporu OPCW-a.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vatrogascima oko Moskve napokon pomaže i kiša</p>
<p>MOSKVA, 11. rujna</p>
<p> - Ruskim vatrogascima koji gase požare što bjesne oko glavnoga grada u srijedu je pomogla dugoočekivana kiša. Oko 5.700 vatrogasaca i njihovih pomoćnika uspjelo je u samo jedan dan broj požara smanjiti s više od stotine na 73, rekli su za agenciju Interfax predstavnici civilne zaštite.</p>
<p> Nakon nedavnih visokih razina ugljičnoga monoksida u atmosferi, kiša i vjetar uglavnom su počistili sloj dima i smoga nad Moskvom. Za to vrijeme u Litvi nedovoljno opremljeni vatrogasci i vojska uzaludno gase požare koji divljaju na 70 mjesta. Razina čađe u atmosferi učetverostručila se i starijima, djeci i osobama s repsiratornim smetnjama službeno je poručeno da ne izlaze. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Siromašnima hotelska hrana</p>
<p>ANKARA, 11. rujna</p>
<p> - Veliki broj siromašnih Turaka jest će uskoro hotelsku hranu. Riječ, dakako, nije o ishrani u hotelima, već o dogovoru turističkih poslenika da se cjelokupni višak zaliha hotelske hrane podijeli najsiromašnijim slojevima turskog stanovništva. Prema pisanju istanbulskog lista Milliyet, Unija putničkih agencija Turske, koja je organizator novog projekta prehrane siromašnih obitelji, sakupit će velike količine hrane u vrijednosti od oko 40 milijuna dolara. Distribuciju hrane, u posebnim plastičnim vrećicama, vršit će poseban koordinacijski centar. Cijeli će se projekt pomoći siromašnim obiteljima ili pojedinačnim osobama izvoditi uz zajamčenu diskreciju. Nitko, naime, neće znati njihov identitet primatelja pomoći, jer će se sakupljena hrana dijeliti prema posebno sačinjenim spiskovima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U Japanu gotovo 18.000 stogodišnjaka</p>
<p>TOKIO, 11. rujna</p>
<p> - Napuniti 100 godina ne mora nužno značiti da morate prestati raditi ili napustiti golf igralište, pokazalo je ispitivanje japanske vlade objavljeno u utorak. 100-godišnja žena koja se pojavila kao model u reklami i 99-ogodišnji muškarac koji redovito igra golf izabrani su kao primjeri aktivnih ljudi poznih godina u izvješću ministarstva zdravstva o stogodišnjacima u toj zemlji. Broj stogodišnjaka u Japanu porastao je za 2.459 i popeo se ove godine na 17.934, u usporedbi s, primjerice, 1963. kada je zabilježeno samo 153 stogodišnjaka. Više od 80 posto stogodišnjaka su žene. Tu spada i najstarija osoba na svijetu, Kamato Hongo, koja 16. rujna puni 115 godina te najstariji muškarac Yukicki Chuganji, star 113 godina. Oboje žive na jugozapadnom japanskom otoku Kyushu, no još južnije na Okinawi najveći je udio stogodišnjaka - 39,5 na 10.000 stanovnika. Među razlozima koji bi mogli doprinositi dugom vijeku istraživači navode toplu klimu, zdravu ishranu i jake socijalne službe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Izbjegao sudar s kravom i usmrtio osmero ljudi</p>
<p>NEW DELHI, 11. rujna</p>
<p> - Jedan vozač kamiona u New Delhiju usmrtio je osmero ljudi i ranio još četvero nakon što je izgubio kontrolu nad vozilom pokušavajući izbjeći sudar s kravom, objavila je u utorak indijska policija. Kamion se zabio u trošni kućerak sirotinjske četvrti ubivši pritom osmero ljudi na spavanju. Četvero ranjenih prevezeno je u lokalnu bolnicu. Policija je objavila da je vozač uhićen a kamion zaplijenjen. Krave predstavljaju najveću prometnu opasnost u New Delhiju. Hindusi ih smatraju svetima, a zakonom je zabranjeno klati ih. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Za vjenčanje prosječna osmogodišnja plaća</p>
<p>ŠANGAJ, 11. rujna</p>
<p> - Za vjenčanje u Šangaju treba izdvojiti iznos u visini osmogodišnje prosječne kineske radničke plaće otkako su DVD playeri i automobili zamijenili radio aparate i bicikle kao neizostavni sastavni dio kućanstva novoga bračnog para, objavio je u utorak kineski tisak. China Daily piše kako je prosječan trošak vjenčanja u Šangaju 150.000 juana (18.000 dolara), što je dvostruko veća suma nego pet godina ranije kada je prosječan radnik u gradu zarađivao 1.530 juana (184 dolara) mjesečno. Kinezi, posebice u brzo rastućim gradovima na obali, razmeću se bogatstvom koje su stekli otkako je prije 20 godina tadašnji čelnik Deng Xiaoping uputio komunističkoj naciji poruku o tome kako je lijepo bogatiti se. Dok je prije ekonomskih reformi mladi par započinjao zajednički život posjedujući bicikl, radio i nešto namještaja, današnji kineski brak sklapa se uz banket od više stotina gostiju, video snimke, medeni mjesec, stan i kućanske aparate. Tradicionalni kineski poklon još uvijek je novac uložen u crvenu omotnicu, diskretno zaljepljenu kako bi mladenci njezin sadržaj mogli prebrajati iza zatvorenih vrata. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="32">
<p>Kojim će bojama biti oslikano novo društvo pisaca ?</p>
<p>Hoće li nova udruga skrenuti u lijevo kao odgovor na skupinu tzv. »desničara« okupljenih oko »Hrvatskog slova«, hoće li mu jezgru činiti skupina fakovaca ili će uspjeti ostati negdje između jednih i drugih, »lijevih« i »desnih«, starih i mladih?/ Koliko će se ona baviti politikom, a koliko će braniti sindikalne interese i promicati estetske kriterije ? </p>
<p>Tek što su se stišale salve mahom negativnih odjeka na neslavnu Izbornu skupštinu Društva hrvatskih književnika, nakon polemika koje su svakodnevno dizale tiraže javnih glasila i unatoč izjavama glavnih aktera sukoba da oni ne će biti ti koji će pridonijeti rasapu stoljetne jedinstvene književničke kuće, u novinama su osvanuli golemi naslovi o osnivanju nove spisateljske udruge kao o gotovom činu. </p>
<p>U potrazi za što većim senzacijama i nedostatku događaja koji bi ispunjali stranice u ovim kasnim ljetnim danima tzv. »kiselih krastavaca« pritisak na Sibilu Petlevski, koja je prva najavila mogućnost organiziranja novoga društva pisaca, ali i Velimira Viskovića i Dražena Katunarića je nastavljen.</p>
<p> U želji da se odgovori golemoj znatiželji medija u što kraćem je vremenu sazvan prvi sastanak inicijativnog odbora na kojem bi se pozvanih pedesetak pisaca trebalo dogovoriti o ustrojstvu i svim tehničkim, ali i praktičnim potankostima u svezi s nastankom društva koje bi se ponajprije trebalo pozabaviti dizanjem ugleda književničkog posla i njihovim mizernim honorarima, ali i nizom sindikalnih problema koji su godinama pospremani pod tepih.</p>
<p> Tko će se od pozvanih pedesetak pisaca, među kojima su prva imena hrvatske književnosti, poput Ive Brešana, Branimira Donata, Igora Mandića, Čede Price, Vjerana Zuppe, Andrijane Škunce, Miljenka Jergovića, Zorana Kravara, Aleksandra Flakera, Borisa Senkera, Nedjeljka Fabrija, Nikole Batušića, Slobodana Šnajdera, Zorana Ferića, Drage Glamuzine, Branka Maleša, Jurice Pavičića... prikloniti bez fige u džepu novoj spisateljskoj udruzi – ubrzo će se vidjeti.</p>
<p>Bit će to i prvi test osnivačima na koga mogu u startu računati, ali i pokazatelj znatiželjnim medijima kakvim će bojama biti oslikano novo društvo. Hoće li ono skrenuti u lijevo, čega se mnogi pribojavaju, kao odgovor na skupinu tzv. »desničara« okupljenih oko »Hrvatskog slova«, glasila DHK, hoće li mu jezgru činiti skupina mlađeg naraštaja pisaca prozvanih fakovcima, čijeg se agresivnog istupanja pribojavaju pisci srednje i starije generacije, ili će ono uspjeti ostati negdje između jednih i drugih, »lijevih« i »desnih«, glasnih i sramežljivih te koliko će politika sudjelovati u njihovu radu? </p>
<p>»Društvo hrvatskih pisaca, kako će se ono najvjerojatnije zvati, ne namjerava se baviti politikom«, odlučan je Velimir Visković, »odnosno utjecat će na politička zbivanja i javno se oglašavati samo onda kad je ugrožena demokracija i sloboda javnog izražavanja mišljenja. Vođenje dnevne politike u normalnom demokratskom društvu pripada sferi djelovanja stranaka ili javnog individualnog djelovanja pojedinaca, a mi ćemo ponajprije braniti sindikalne interese i promicati estetske kriterije«, kaže Visković i dodaje:</p>
<p> »Namjeravamo osnovati fundaciju koja će u dogovoru s Ministarstvom kulture sustavno poticati prevođenje hrvatskih autora u inozemstvu. Utemeljit ćemo i timove koji će u pregovorima s Ministarstvom kulture i hrvatskim izdavačima tražiti adekvatnije honoriranje književnoga rada, brinuti se za razrješenje tržišta knjiga, unapređenje nakladništva, knjižničarstva i knjižarstva. A kako neki naši budući članovi imaju važne uloge u medijima, osobito pripadnici tzv. FAK generacije, nastojat ćemo uspostaviti i suradnju s novinama, radijem i televizijom«. Visković nadalje objašnjava da članovi društva neće biti samo književnici u užem smislu, već i istaknuti intelektualci i publicisti poput Ive Banca, Zvonimira Berkovića ili Nenada Popovića. A kako će se voditi računa ponajprije o estetskim kriterijima pri primanju u novo društvo pisaca, ono neće obuhvaćati više od 70 do 100 članova. Svojevrstan je to odgovor na sadašnje stanje u DHK koje ima više od 500 članova, mahom »diletanata«, kako kaže Visković.</p>
<p>Ne znači da su svi pozvani na inicijativni sastanak odmah i budući članovi nove udruge, neki su odmah pristali na članstvo, neki će tek dati savjete i potom o svom mogućem prelasku donijeti odluku, a neki će pričekati rasplet situacije da bi se odlučili na koju stranu pristati. Ima, međutim, i onih koji bi zadržali dvojno članstvo, o čemu će se isto tako morati donijeti odluku.</p>
<p>Što će pak biti s podjelom ako ne već materijalne imovine, jer nova skupina pisaca kani od grada zatražiti i nov prostor za svoje djelovanje, a ono duhovnog naslijeđa uglednih edicija DHK kakve su časopisi »Republika« , »Most« ili </p>
<p>Po riječima Velimira Viskovića, sadašnjega urednika »Republike«, cjelokupna se redakcija dogovorila da ostane na okupu, ali da časopis ponesu sa sobom, s tim da bi Visković i Sibila Petlevska, kao izvršna urednica, te Branimir Donat odmah postali članovima novoga društva, dok se Pavao Pavličić i Tonko Maroević u tome smislu nisu izjasnili, no izrazili su želju da ostanu u uredništvu. To je moguće jer »Republiku« i nije osnovalo DHK, već je izlazila u sklopu Nakladnog zavoda »Zora«, potom u GZH, a tek 80-ih prelazi pod okriljem DHK.</p>
<p> »U tih 20 godina«, objašnjava Visković, »samo smo Branko Maleš i ja bili urednicima, a kako oboje prelazimo u novu udrugu, ne vidim razloga zašto bi 'Republika' ostala u DHK. Vjerojatno će biti otpora s njihove strane i mogu se pojaviti dvostruki prijedlozi uredništva. No, držim da konkurencija nije loša, a adekvatna tijela pri Ministarstvu odlučit će čiji koncept treba financirati«, nepokolebljivo odgovora Visković.</p>
<p> Isto se kani učiniti i ostalim edicijama, tim prije jer se rečena skupina ne odriče stoljetne tradicije Društva hrvatskih književnika, smatrajući se, kao i oni što ostaju, njegovim sljedbenicima ne niječući i moguću buduću suradnju obaju društava. Kako bilo da bilo, ovo je najozbiljniji dosadašnji pokušaj koji ima i blagoslov Ministarstva kulture, a kako je ono voljno financijski poduprijeti novi pothvat, svi su izgledi da se on i ostvari.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>NAGODBA</p>
<p>Kad se vojska dosađuje, treba mijenjati lokal</p>
<p>Stojim do zida i tako sam najbliži Ani. Kao iskusan vojnik grabim je za ramena i povlačim je nadolje, pod sebe. Drugo, gotovo istodobno, tresak kakav se pamti! Granata je raspalila o zid kuće broj 17, Vetranićeva. Kuća je poskočila, nadula se, izgubila tlo pod nogama i onda se, čudesno, vratila na svoje temelje</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Pijan je. Jedino je Beltran trijezan. Puši negdje astralnu »gauloise«, na plavosivu oblaku, nadvija se i bdije nad svakim mojim pokretom. I kad sam potpuno nepomičan. </p>
<p>– A gdje li je moj stari prijatelj, major Beltran?</p>
<p>– Otišao je na neke pregovore u Zeleniku – kaže Reed.</p>
<p>Dogovaraju se pustiti Srbe na Strinčjeru?</p>
<p>Okrećem svima leđa i zovem novi dupli. To mi daje minutu, dvije primirja. Bacam pogled, ispod oka, na Van Aalsta. Razgovara s Rosalie. I on se dosađuje. Pa, k vragu, kad se vojska dosađuje, treba mijenjati lokal! </p>
<p>U potpunu mraku (koliko sam puta zloupotrijebio te riječi!) koji je, znamo, iluzija, i u tišini koja nije potpuna, Van Aalst i ja zaokrećemo sa Straduna u stisnuto zjalo Vetranićeve.</p>
<p>– Siguran si da se neće ljutiti što dolazimo nenajavljeni...</p>
<p>– Ne brini. To su zgodni ljudi. Amerikanci. Gotovo Amerikanci. Nisu formalisti – kažem, i mijenjam temu razgovora.</p>
<p>– Pitam se da li zvukovi koje sami činimo narušavaju tišinu, ili ne?</p>
<p>Van Aalst me gleda u čudu (predmijevam, jer ne mogu razaznati izraz njegova lica) i čini se da i on sluša bat vlastitih koraka i jeku mojih već izgubljenih riječi. Onda pitanje samo po sebi postaje nebitno, jer s vrha Vetranićeve, našu nepotpunu tišinu jasno i naprasno narušava cvilež violine. Vjerovali ili ne, netko pili »Yankee Doodle«! I pogađa otprilike 50-60 posto nota.</p>
<p>Ta kakofonija nesumnjivo stiže iz Franjina doma. Franjo je dirigent, dirigenti obično sviraju nekoliko instrumenata. Koliko znam, Franjo ne svira violinu, a da je svira, pogađao bi note, pa baš da je i početnik. Dakle Franjo daje nekom satove violine! Zastajem pred brojem 17, gledam, ne znam ni sam zašto uz fasadu (note, krive i prave, padaju nam na glavu poput solike), i lupam, ne prestrogo, ne, nije to UDBA, niti KGB, o vrata. S veseljem slušam dobrodošlicu: kuckanje petica na drvenu stubištu.</p>
<p>– Dobarvečer.</p>
<p>– Hej, to si ti... Dobra večer. Gle, i Kapetan Van Aalst! Uđite, uđite, pazite, mrak je, Hendryk. Vi još niste bili ovdje. Franjo upravo završava lekciju.</p>
<p>– Yankee Doodle Dandy – kažem.</p>
<p>Ana se veselo smijulji. Iz kuhinje joj odgovara cvilež violine uz nemirno treperenje svijeće. U kuhinji Franjo se zavalio na sofu, istegnuo je svoje duge noge i prebacio ih preko sjedišta stolice, i naherene glave gleda (sluša) mladca od nekih osam godina, cvikeraša, užasno ozbiljnog izraza, koji pili violinu.</p>
<p>- Ej... Ej! Van Aalst! Baš smo pri kraju. Ana, vadi rakiju!</p>
<p>Dječak poteže gudalom još nekoliko puta, cijuk, kraj balade.</p>
<p>– O.K., Stjepo... Gospodo, ovo je naš susjed, gospar Stjepo Martinović, sin bojnika Martinovića. Stjepo, za sljedeći put dotjeraj mi lijepo ovog Yenkeeja, i počni raditi na »Tomu Dooleyu«... Sjedite, gospodo, baš me veseli. Mirna večer, zar ne?</p>
<p>Stjepo brižno trpa violinu u kutiju, pobire rukom pisane note, službeno se rukuje sa svima i uz pozdrav »Laka Vam noć, Gospari«, kreće niz stube. </p>
<p>Ana stoji u vrhu, osvjetljava mu put. Kućna se vrata otvaraju, zatvaraju.</p>
<p>Sad slijedi sekunda koju, nažalost, ne mogu opisati kao sekundu, no molim Vas da zamislite da se sve što neposredno slijedi događa u vrlo kratkoj vremenskoj jedinici i, donekle, simultano.</p>
<p>Prvo, reski zvižduk granate srednjeg kalibra. Stojim do zida i tako sam najbliži Ani. Kao iskusan vojnik grabim je za ramena i povlačim je nadolje, pod sebe.</p>
<p>Drugo, gotovo istodobno, tresak kakav se pamti! Granata je raspalila o zid kuće broj 17, Vetranićeva. Kuća je poskočila, nadula se, izgubila tlo pod nogama i onda se, čudesno, vratila na svoje temelje.</p>
<p>Treće, gotovo istodobno, stotinka sekunde zaista potpune tišine, one najdublje, nakon rasprsnuća. I onda, stotinku sekunde kasnije, krik djeteta.</p>
<p>Četvrto, pola sekunde nakon krika, Ana je na nogama, isto tako i Franjo, i ja i Van Aalst. Naglavce jurimo stubištem.</p>
<p>Peto, možda dvije sekunde kasnije, krikovi (ženski glasovi: dvije žene), tresak vrata u kući preko puta (broj 20), i lupa koraka na popločenju između kuća.</p>
<p>Scena se završava okupljanjem svih aktera – Ana Gredelj, M. D., Franjo Antić, D. Mus., Patrick Stopich, Ph. D., Major, U. S. Army, Hendryk Van Aalst, kapetan, Kraljevska nizozemska vojska, Mrs. Jela Martinović (titula nepoznata, supruga bojnika Martinovića), Mrs. Lucija Martinović (udova, zacijelo bez titule, majka bojnika Martinovića); i na hladnom kamenu zgnječena masa, Master Stjepo Martinović (zasada bez doktorata).</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sedam dana u rujnu: američki umjetnici 9/11 </p>
<p>Cijeli je New York obilježavao obljetnicu tragičnih događaja, od kazališnih pozornica do kino dvorana, izložbi fotografija, koncertnih podija te radija i televizije / Američka tragedija kroz poglede 11 redatelja / Priča o vatrogascima prelazi iz kazališta na film </p>
<p>Jedna od najstarijih izreka u svijetu zabave i umjetnosti »The Show Must Go On« upravo je posljednju godinu dana na pozornicama Broadwaya naišla na svoju punu primjenu. Jer »show« ne samo što je »morao« ići dalje bez obzira na okolnosti, tugu i dramatičnost događaja od 11. rujna, nego je to činio vrlo uspješno. Stanovnici New Yorka i brojni gosti, turisti povratnici u ovaj grad, sve više su se uvjeravali da su im odlasci u kino ili kazalište najbolji bijeg od stresova i svakodnevnih briga. Uranjanje u mnogostruke i raznolike kulturne ponude u New Yorku pokazalo se najboljom obranom.</p>
<p>Nakon 11. rujna prošle godine svjetla Broadwaya bila su ugašena samo dva dana, a onda su tjedan dana poslije četiri kazališta krenula sa svojim redovitim predstavama, te se njihov broj tijekom proljeća još povećavao. Ovoga ljeta dostigao je i stare rekorde posjećenosti i zanimanja. </p>
<p>Tako je i na samu obljetnicu kada pozornicama Broadwaya prevladavaju predstave sadržajno vezane upravo za 11. rujna. To su već mnogohvaljena »The Guys« Anne Nelson, a govori o kapetanu vatrogasne brigade koji je 11. rujna izgubio mnoge od svojih dečki te o uredniku koji mu pomaže napisati posljednje pozdrave prijateljima. Na samu obljetnicu nesreće u srijedu na večer u Beaumont teatru u sklopu Lincolnova centra predstava se davala besplatno. </p>
<p>Tu je i »Barriers«, predstava Rehana Mirze koja prikazuje događaje od 11. rujna očima Amerikanca azijskog porijekla, zatim »Walking The American Dream«, koju je napisala i izvodi Sarah Jones, a u kojoj opisuje neke od žrtava. »Brave New World« zamišljen je kao četverostruki teatarski maraton u kojem će biti izvedeni dijelovi iz više od 50 predstava i mjuzikla, a u čast uspomena na žrtve napada na World Trade Centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu. </p>
<p>Tako će u spomenutom programu biti uključeni dijelovi predstava »Adopt a Sailor« s Bebe Neuwirth i Neilom Patrickom Harrisom. Zatim »The Crazy Girl« s Jill Clayburgh i Lily Rabe, »Land of the Dead« s Kristin Davis i Paulom Ruddom ... i mnogi drugi. Kao središnjica kazališnog dijela obilježavanja godišnjice tragičnih događaja te predstave bile su zakazane za utorak i srijedu. </p>
<p>U Američkom filmskom muzeju cjelodnevno su emitirani dokumentarni filmovi snimljeni na sam dan i poslije, a vezani za dramatična zbivanja u New Yorku. No i u ostalim kino dvoranama prikazivani su prigodni dokumentarni filmovi snimljeni o tragičnim događajima.</p>
<p>Posebno zanimljiv je film »Sedam dana u rujnu«, koji prikazuje rad 27 fotoreportera koji su 11. rujna snimali sve ono što se događalo na ulicama Manhattana. »WTC Uncut« je 75-minutni dokumentarac koji je zabilježio nestajanje nebodera blizanaca, a također će biti prikazani i dokumentarni filmovi »Dream Without Sleeps«, Salid al-Alwadijeva verzija događaja i posljedica, te »These Men of Conscience«, još jedan dokument o vatrogascima grada New Yorka. Dakako, i nezamjenjivi film »Manhattan« Woodyja Allena, bez kojeg bi bila nezamisliva bilo koja filmska fešta posvećena New Yorku.</p>
<p>U nizu koncerata treba izdvojiti onaj u Crkvi Svetoga Trojstva čiji su zbor i solisti izveli Mozartov Requiem pod ravnanjem Stephena Hamiltona, zatim »Soundclock«, memorijalni koncert s radovima newyorških skladatelja u Merkin Concert Hallu, i »Rolling Requiem: New York« – Zbor mladih New Yorka, koji su započeli izvođenje Mozartova Requiema, točno u srijedu, u 8.46 kada je prvi avion udario u jedan od nebodera World Trade Centra. </p>
<p> »Dva sata koja su šokirala svijet« naziv su plesa Hernanda Corteza, premijera kojega će se u izvođenju njegove grupe održati u St. Mark's Church u četvrtak na večer. A Plesni teatar Harlema imat će u subotu premijeru baleta »Stabat Mater« Michaela Smuina. Izlažu slikari iz cijele Amerike </p>
<p>Večer za uspomene je neka vrsta posebne priredbe organizirane u srijedu na večer u New Yorku, također sa slobodnim ulazom, a u kojoj su čitani dijelovi iz 110 newyorških priča koje su napisali poznati pisci nakon 11. rujna. </p>
<p>Iz velikoga broja izložbi izdvojili smo samo najzanimljivije, kao što je ona koja je okupila 60 radova istaknutih slikara iz cijele Amerike na temu »Septemebar, 11: Odgovornost umjetnika«. Izložba je otvorena u American Craft Museumu. </p>
<p> Međunarodni centar za fotografiju priredio je trostruku izložbu refleksija na godišnjicu 11. rujna. Prvi dio odnosi se na događaje i zbivanja u Afganistanu nakon što su njime zavladali talibani, drugi dio sastavljen je od slika i fotografija samo onih novinara i fotoreportera koji su ubijeni 11. rujna, a treći dio pokazuje što se sve događalo s neboderima i prostorom oko njih nakon tragičnog kolapsa.</p>
<p>U Muzeju grada New Yorka otvorena je izložba dječjih radova pod nazivom »Dan koji je promijenio naš svijet«, a u Muzeju newyorške policije je izložba »Jači nego ikad« na kojoj su fotografije i video zapisi u počast 23 policajca koji su poginuli toga dana. </p>
<p>Sve američke televizijske kuće od ranoga jutra prikazivale su program posvećen obljetnici tragičnih događaja. ABC je započeo već s »Dobro jutro, Amerika«, te je nastavio s izravnim prijenosima iz New Yorka, Washingtona i Shansvillea. CBS je već svoj »Rani jutarnji show« također ispunio dramatičnim sjećanjima, te je večernje vijesti s Danom Ratherom, jednim od najuglednijih tv komentatora, posvetio 11. rujnu. </p>
<p>PBS emitirao je »Frontline: Kampanja protiv terora«, dvosatnu emisiju razgovora i komentara minulih događaja, između ostalih s Colinom Powellom,</p>
<p>Tonyjem Blairom, Vladimirom Putinom i drugima. Ista stanica, PBS, davala je i zanimljiv dokumentarac »P.O.V. : Afganistan, godine 1380.« u kojem liječnik, kirurg Gino Strada i asistentica Kate Rowlands kao članovi humanitarne grupe »Emergency« govore o medicinskoj i humanitarnoj pomoći ljudima u Afganistanu ove godine, koja se prema tamošnjem kalendaru vodi kao 1380. Sve radio postaje objavljivale su sjećanja i razgovore, izravno prenosile komemoracije s raznih dijelova Amerike ili emitirale lanjske snimke izravnih uključivanja u dramatična zbivanja.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Peristilske kolonade na čišćenju</p>
<p>Radove na Peristilu financiraju World Monument Fund i grad Split / Novac za uređenje stare gradske jezgre mogao bi se pribavljati izgradnjom i gradskom rentom, o čemu će uskoro odlučivati Gradsko vijeće </p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> – Najsuvremenijom tehnologijom ovih je dana počelo temeljito čišćenje i obnova kolonada splitskoga Peristila, jednoga od najvrjednijih arhitektonskih sklopova unutar Dioklecijanove palače. Zahvaljujući inozemnoj donaciji od 160 tisuća USD World Monument Funda, međunarodne organizacije za zaštitu spomenika, pokrenut je projekt čišćenja kamene strukture Peristila, a nositelj projekta je Hrvatski restauratorski zavod. Stručni suradnik je poznata talijanska institucija za zaštitu kamena »Opifficio delle pitetre dure« iz Firence. </p>
<p>Za izradu arhitektonske snimke stanja istočne kolonade Peristila iz gradske će blagajne biti izdvojeno 161,5 tisuća kuna, a riječ je o prijeko potrebnoj predradnji nakon koje će uslijediti temeljito uređenje peristilske kamene strukture. Splitska tvrtka Info Karta snimku će napraviti laserskim sustavom, jednom od najsuvremenijih tehnika snimanja. Pripremni radovi na Peristilu trebali bi završiti do 20. rujna.</p>
<p> Inače, u povijesnoj gradskoj jezgri, koja se nalazi na Unescovoj listi svjetske spomeničke baštine, radovi se nastavljaju i izvan Peristila, iako hrvatska Vlada prije nekoliko godina nije preuzela jamstva za višemilijunski zajam Svjetske banke zbog prezaduženosti Grada Splita. Služba za staru gradsku jezgru u suradnji s gradskim Poglavarstvom nedostatak novca pokušala je riješiti projektom uvođenja jednog oblika gradske rente te inozemnim donacijama.</p>
<p> Jedan od načina za dobivanje novca za obnovu spomeničke baštine u središtu Splita je oživljavanje projekta «Zanemareni prostorni resursi» koji je splitsko Poglavarstvo već usvojilo i čeka odluku Gradskoga vijeća. Njime se želi točno definirati prostore za koje postoje komercijalni interesi. U dogovoru s Ministarstvom kulture oni bi se odredili pogodnima za izgradnju, a uslijedilo bi i traženje partnera koji su voljni ulagati u njihovo uređenje.</p>
<p> Dobit toga, objašnjava voditelj Službe Duško Marasović, usmjerio bi se na obnovu splitske gradske jezgre. Međutim, pravi izvor financiranja osnovne vrijednosti spomeničke baštine bez dvojbe je predviđen u Zakonu o kulturnim dobrima gdje, prema mišljenju stručnjaka, samo valja kvalitetnije formulirati propis o tzv. gradskoj renti. </p>
<p>Valja spomenuti da je splitsko Gradsko poglavarstvo donijelo i Pravilnik za korištenje Peristila temeljem kojeg se ograničava njegovo korištenje za Splitsko ljeto na vrijeme od 10. srpnja do 31. srpnja, te za prigodne manifestacije najviše do tri dana.Visina naknade za jednodnevno korištenje Peristila iznosi između 1000 i 4000 eura, za dvodnevno od 4000 do 6000 eura, a za trodnevno korištenje od 6000 do 8000 eura.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jelena Zrinski vraćena iz zaborava</p>
<p>Djelo govori o sudbinama stvarnih povijesnih osoba – Jeleni Zrinskoj, svetome Marku Križevčaninu i drugima / Splet povijesne dokumentacije, narodnih predaja i književne mašte</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Tragajući za onom skrivenom stranom povijesnoga naličja hrvatskoga i slovačkoga naroda, naroda srodnih povijesnih sudbina, Nevenka Nekić napisala je knjigu »Uspomene iz Slovačke«, koja govori o sudbinama stvarnih povijesnih osoba. »Uspomene iz Slovačke« iznjedrila je Matica slovačka Zagreb, a knjiga je predstavljena u srijedu u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>»Svaka tajanstvena narodna predaja, legenda ili nedorečen povijesni zapis za autoricu su neodoljiv izazov njezina umjetničkog i fantazijskog istraživanja i uživljavanja u proteklo zbivanje«, rekla je dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, koja je pogovorom popratila ovu knjigu.</p>
<p>»Uspomene iz Slovačke«, deseta po redu knjiga višestruko nagrađivane književnice Nevenke Nekić, obuhvaćaju tri novele i jednu pripovijest, a spoj su povijesne proze, legende, putopisa i slobodne literarne konstrukcije fabule. Posebno su dojmljive, kako je istaknuto na predstavljanju knjige, priče o hrvatskoj plemkinji Jeleni Zrinskoj, »heroini nedovoljno poznatoj u hrvatskoj povijesti«, te novela o hrvatskom misionaru i svecu Marku Križevčaninu, osobama koje povezuju povijest Slovačke i Hrvatske.</p>
<p>»Iznoseći dramatična povijesna zbivanja, autorica kao da hoće upitati čitatelja na provokativan način: koliko se strašnih događaja mora dogoditi da se čovječanstvo trgne i da ne zatvara oči pred zlom. Autorica zagovara osjećaj ljudskosti, pravdoljubivosti, bogobojaznosti i smionosti«, zaključila je Mihanović-Salopek. </p>
<p>U predstavljanju knjige sudjelovali su i Zlatko Jevak, predsjednik Matice slovačke Zagreb, te Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, a među prisutnim gostima bio je i Jan Petrik, veleposlanik Republike Slovačke u Zagrebu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tragedija koja nas povezuje</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Slike nezapamćene ljudske tragedije koja se dogodila 11. rujna prošle godine nakon terorističkih napada na Ameriku obišle su naslovnice svjetskih novina od New Yorka do Kalifornije, od Argentine do Zambije. Dio te »priče«, koju su tkali novinari, očevidci događaja, urednici i fotografi, oživila je izložba plakata naslovnica svjetskih novina tiskanih »dan poslije«, 12. rujna 2001. godine, pod nazivom »Headlines of History«. Izložba, koja je otvorena u utorak na večer u Muzeju grada Zagreba, može se pogledati do 18. rujna.</p>
<p>»Headlines of History« predstavlja plakate s naslovnicama 52 novina iz čitavoga svijeta, među kojima su i The New York Times, Il Gazzettino, Herald Tribune, The Daily Telegraph, Le Monde, Vjesnik te još nekoliko hrvatskih novina. Jedan od izložaka je i knjiga o newyorškim vatrogascima, kojih je nekoliko stotina stradalo nesebično pomažući u spašavanju žrtava u New Yorku, Washingtonu D. C. i Pennsylvaniji. Plakati naslovnica izloženi su na dva tornja koji podsjećaju na napadnute nebodere »blizance« newyorškog WTC-a. Izložene naslovnice pribavljene su od Muzeja grada Arlingtona u Saveznoj državi Virginiji, odnosno jednoga od njegovih najpopularnijih dijelova – Newsmuseuma, muzeja vijesti. »Slike i vijesti s naslovnica podsjećaju nas na taj tužan događaj kroz emocije i misli proživljene toga dana. </p>
<p>Upravo ovakve tragedije povezuju nas u činu kolektivnog dobra, a izložbom 'Headlines of History' želimo ponovno potaknuti dobru crtu svijesti svakog čovjeka, pozvati na razumno, savjesno i odgovorno djelovanje u duhu zajedništva«, rekla je na otvorenju izložbe Marina Ljubišić, predsjednica Hrvatsko-američkog društva, koje je uz PBZ American Express organizator izložbe.</p>
<p>Otvorenju su prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Esad Prohić, predstavnici Vlade, ministarstava, grada Zagreba, veleposlanstava te članovi i prijatelji Hrvatsko-američkoga društva, a u glazbenome dijelu programa nastupila je Zdenka Kovačićek, uz gitarsku pratnju Branka Bogunovića. Pokrovitelj izložbe je H. E. Lawrence G. Rossin, veleposlanik SAD u Hrvatskoj. Ista je izložba otvorena i u Splitu. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Počela Škola arhitekture</p>
<p>KORČULA, 11. rujna</p>
<p> – Druga međunarodna škola arhitekture, koja će trajati do kraja rujna, počela je u srijedu u Korčuli, u organizaciji Sveučilišta iz Aucklanda i grada Korčule. Škola arhitekture radit će na nekoliko projekata za grad i gradske muzeje, a u njezinu radu sudjeluje 30 studenata i njihovi profesori. Škola će ocijeniti mogućnost rekonstrukcije zapadnih gradskih zidina kako bi se osposobili neiskorišteni prostori. Za Muzej grada Korčule izradit će model staroga grada od 13. do 19. stoljeća s detaljima važnih palača i kuća pod državnom zaštitom. Također, kako je rekao profesor s aucklandskog Sveučilišta Srđan Hrisafović, sudionici Škole će proučiti gradski prijedlog da se u sklop muzeja »Marka Pola« osim vrtnog prostora uključe i dvije gotičke ruševine. Organizatori korčulanske Međunarodne škole arhitekture, koja se ove godine održava drugi put, drže da će Škola u budućnosti postati stjecištem studenata iz mnogih europskih i prekooceanskih zemalja. Za sljedeću godinu planiraju njezinu djelatnost proširiti i na slikarstvo, kiparstvo i grafički dizajn. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tjedan kajkavske kulture</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Tjedan kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki održat će se u Krapini od 15. do 21. rujna, pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika i Ministarstva kulture, najavljeno je na konferenciji za novinare. Na Svečanosti kajkavskih popevki, 20. i 21. rujna, nastupit će pedesetak najpoznatijih hrvatskih pjevača, a dan prije održat će se prvi koncert dječjih svečanosti »Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu« – Krapina 2002, na kojemu će nastupiti djeca iz 20 škola s kajkavskoga govornog područja, rekao je direktor Tjedna kajkavske kulture Viktor Crnek. </p>
<p> Tjedan kajkavske kulture bogato je pripremljen – nastupit će brojna kulturno-umjetnička društva, folklorne skupine, bit će priređeni recitali, koncerti, zabavno-glazbena i sportska događanja, izložbe. Održat će se i okrugli stol o kajkavskome kulturnom stvaralaštvu, na kojem će akademici i stručnjaci predložiti da se kajkavski uvede kao izborni predmet u osnovne škole. Grad Krapina i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo ove godine po 37. put organiziraju te manifestacije na kojima se predstavlja bogata kulturno-povijesna baština Krapine, rekao je gradonačelnik toga grada Alojz Malagorski. Istaknuo je da ove godine prvi put sudjeluju i predstavnici svih hrvatskih županija kajkavskog govornog izričaja i da bi želio da to bude tradicija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izložba slika Maje Del Vechio</p>
<p>POŽEGA, 11. rujna</p>
<p> – U okviru glazbenoga festivala »Zlatne žice Slavonije«, u požeškome Gradskom muzeju otvorena je izložba slika požeške slikarice Maje Del Vechio. </p>
<p>Autorica ističe da je ovo slavonska izložba na kojoj je prepoznatljiva njezina ljubav prema bogatoj tradiciji i požeškim krajolicima.</p>
<p> Na izložbi prevladavaju požeški motivi, vizure požeškoga baroknog Trga sv. Trojstva, minijature, slike mrtve prirode, ali i bogate narodne nošnje te široka žitna polja. </p>
<p>Tijekom festivalskih dana posjetitelji su mogli razgledati stalni postav požeškoga Gradskog muzeja i izložbu slika iz ostavštine Joze Jande. I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Ponor između svetih knjiga i univerzalnosti</p>
<p>Humanizam, kako sam ga razvijao više od pola stoljeća, temelji se na znanosti, umjetnosti i kršćanskoj sućuti ili univerzalnoj solidarnosti. Konflikt religije sa znanošću i humanizmom puca tek onda kad se vjerske objave shvaćaju doslovce, dogmatički i fanatično. Moramo se napokon svi odreći preuzetnosti da znamo apsolutnu istinu pa dopuštati različite pristupe ili spoznaje</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Teolozi bi morali shvatiti da je ukidanjem tradicionalne ontologije apsolutnog bitka i humaniziranjem univerzalnosti premošćen jaz između personalne slike boga i panteizma. Što se tisućljećima činilo tako oprečnim, sastaje se u spoznaji jedinstva istraživača i prirode, čovjeka i svijeta, individuuma i kolektiva. </p>
<p>Velik je odmak od Luthera što su prosvijećeni protestanti uzeli slobodu za prvo načelo. </p>
<p>A ta sloboda transcendira genetičke i društvene determinante da bi ljudska povijest postala maštovit pothvat komu mi sami određujemo smjer, hoćemo li se dići do divnijih ravni ili svršiti u općem samoubojstvu. </p>
<p>Sloboda nas ispunja odgovornošću i polazište je moralnih ili religijskih meditacija. Zacijelo, uz slobodu dolazi tolerantnost ili pluralizam što treba nositi suvremenu reformu crkava.</p>
<p>Narodi se moraju udružiti u pothvatu da humanistička načela potisnu nacionalnu ili vjersku isključivost i da se svima omogući dobar život. Načelo tolerancije je nužan uvjet za održanje suživota i mira, uopće opstanka na tom tako »izmiješanu« svijetu.</p>
<p>Ali to se uvažavanje ljudske osobe i civilizacijskih razlika neće postići bez prosvjete i prihvaćanja moralne i kulturne univerzalnosti. </p>
<p>Govor o sukobu različitih civilizacija potječe od poremećena uma koji ne shvaća da je jedinstvo svijeta uvjet naše dalje opstojnosti, ali to jedinstvo nije samo politički imperativ, nego ga već stvaraju znanost, umjetnost i sućut uopće. Ako je i povijest puna sukoba, nasilja i ludosti, dosta je na Zemlji rodilo maslina za suživot dostojan čovjeka.</p>
<p>Humanistički principi: Ljudi ne žive samo od kruha, nego postoje sa svojim zamišljajima ili maštanjima, navikama i kultovima. </p>
<p>Jedni se zamišljaji mogu ostvariti, drugi su bačeni toliko preko praga stvarnosti da ostaju trajno u sferi nadnaravnoga. No jedni i drugi zamišljaji čine ljudsku zbilju, i jedni i drugi djeluju na ljudske osjećaje, naume i čine. </p>
<p>Bez toga bi se zbilja reducirala na animalnu konkretnost ili kulturnu pustoš. Kako bi ostvarili svoje ideale, ljudi se udružuju u zasade, pokrete ili stranke. Ali to se ne bi smjelo pretvoriti u petrificirane političke partije s trajnim vođama i poslušnim članstvom, uz trajnu negativnu selekciju kadrova, a sredstvo – osvajanje vlasti ili zadržavanje položaja – postaje ciljem. </p>
<p>Političke stranke tog tipa zaoštravaju ili izmišljaju opreke među sobom kako bi oblatile i eliminirale konkurente pa proizvode društvenu klimu nesposobnu za dijalog i napredak.</p>
<p>Čovjek ima potrebu za uzvišenim: da se vine iznad oskudne stvarnosti. A ta se čežnja često izražava kao dizanje do Boga, što je tako divno izrazio Johann Sebastian Bach u kantatama ili oratorijima. </p>
<p>Albert Einstein nije mogao prihvatiti personalnu predodžbu Boga nego se približio Spinozinu panteizmu Deus sive Natura, videći u zakonima čudo ili izraz Božje opstojnosti. </p>
<p>Slično su i mnogi drugi znanstvenici shvaćali Boga kao univerzalnost koja se očituje u prirodnim zakonima i moralu. Isaac Newton je svoj apsolutni prostor i vrijeme pripisao svojstvima Boga, čime se također odvojio od personalne slike Boga. </p>
<p>Hoće li dogmatici žigosati Spinozu, Goethea ili Einsteina kao ateiste? Neki su od njih kao moj učitelj Heisenberg postali članovi Vatikanske akademije. </p>
<p>Dogmatizam dubi ponor između svetih knjiga i univerzalnosti, dok to načelo tolerancije premošćuje u zajednički život bez uzajamnih anatema. </p>
<p>Na početku boljševičke diktature povukoh crtu razgraničenja između štovanja duhovnosti i nihilističkog barbarstva. Humanizam, kako sam ga razvijao više od pola stoljeća, temelji se na znanosti, umjetnosti i kršćanskoj sućuti ili univerzalnoj solidarnosti. </p>
<p>Konflikt religije sa znanošću i humanizmom puca tek onda kad se vjerske objave shvaćaju doslovce, dogmatički i fanatično. </p>
<p>Moramo se napokon svi odreći preuzetnosti da znamo apsolutnu istinu pa dopuštati različite pristupe ili spoznaje.</p>
<p>Prigodom dvjestote obljetnice Deklaracije neovisnosti u Philadelphiji 4. srpnja 1776., kojom su se sjevernoameričke kolonije odvojile od Velike Britanije i proglasile neovisnim i slobodnim državama, odlučila je država Pennsylvania da manja grupa mirotvoraca doda tom povijesnom proglasu osvrt na aktualne probleme i prijedloge rješenja. </p>
<p>I tako smo se sastali u Dubrovniku Philip Noel Baker, prvi predsjednik komiteta za razoružanje UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Eva i Linus Pauling, nosilac Nobelovih nagrada za kemiju i mir, Aurelio Peccei, predsjednik Rimskog kluba i ja kao domaćin. </p>
<p>Nakon tjedna diskusija o razoružanju, ekologiji, ljudskim pravima, solidarnosti u privredi i lokalnim sukobima sastavili smo svoju deklaraciju koja je bila prihvaćena (pod mojim predsjedanjem) na velikoj konferenciji u Philadelphiji ljeti 1976. </p>
<p>Pritom su također bila u temelje pokreta Svjetskog jedinstva ugrađena humanistička načela koja sam predložio konferenciji. </p>
<p>I. Očuvati život i uvažavati dosadašnji napredak.</p>
<p>II. Zaštititi prirodu od propasti.</p>
<p>III. Afirmirati ljudsku jednakost i slobodu.</p>
<p>IV. Proširiti sućut i solidarnost na sve ljude.</p>
<p>V. Tražiti istinu.</p>
<p>VI. Primjenjivati istraživanja i upravljati razvoj prema općoj blagodati.</p>
<p>VII. Gajiti ljepotu i umjetnost.</p>
<p>VIII. Prenositi humanistička načela u legalne norme.</p>
<p>IX. Promicati svjetski sporazum, suradnju i mir.</p>
<p>X. Biti dobar.</p>
<p>Dubrovačko-filadelfijska deklaracija je jamačno najkonzistentnije iznijela probleme i rješenja na rubu nuklearne, ekološke, socijalne i populacijske katastrofe. </p>
<p>U to vrijeme hladnog rata stavljali smo na prvo mjesto opće i potpuno razoružanje, ali smo već tada anticipirali što će doći s neoliberalnom, kapitalističkom globalizacijom i kako je važno ublažavati jaz između bogatih i siromašnih stvaranjem socijalno, ekološki i kulturno usklađene svjetske privrede. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="42">
<p>Može li Barić vratiti duhove u bocu?</p>
<p>U samo tri dana nakon fijaska nogometne reprezentacije u utakmici protiv drugorazredne Estonije na startu kvalifikacija za Europsko prvenstvo novinskim se stranicama slilo previše i sportskog i ljudskog »iščašenja« iz redova samih protagonista »grandiozne nule« u Osijeku, da se ne možemo ne upitati kako će ti isti dečki i taj isti izbornik za mjesec dana dijeliti istu svlačionicu i iste ambicije, kako će staviti »glave skupa« i »poginuti« za isti cilj </p>
<p>Tko će sačuvati još malo ponosa što je ostalo od hrvatske nogometne reprezentacije? Tko će vratiti dostojanstvo reprezentaciji koja je svoj ugled gradila godinama u idiličnom obiteljskom okruženju u kojem se uvijek znalo što smiju »sinovi«, a tko je »tata«, u kojoj je duh zajedništva i uvažavanja nadvladao zvjezdomaniju, taštine i ljubomore i bio važan čimbenik u stvaranju neponovljivog rezultata hrvatskoga nogometa? </p>
<p>Tko će zaustaviti sva ta silna pljucanja, ne izvana – jer toga nije bila pošteđena ni slavna garnitura »vatrenih« u najboljim danima – nego iznutra, pljucanja igrača jednih po drugima, njihova javna polemiziranja s izbornikom, izbornikova javna polemiziranja s njima, javno oglašavanje cijele galerije umišljenih nogometaša koji sami sebe vide kao reprezentativne kandidate, pa sada drže lekcije svima i o svemu, upozoravajući, jasno, na svoju neopravdanu zapostavljenost? </p>
<p> U samo tri dana nakon fijaska u utakmici protiv drugorazredne Estonije na startu kvalifikacija za Europsko prvenstvo novinskim se stranicama slilo previše i sportskog i ljudskog »iščašenja« iz redova samih protagonista »grandiozne nule« u Osijeku, da se ne možemo ne upitati kako će ti isti dečki i taj isti izbornik za mjesec dana dijeliti istu svlačionicu i iste ambicije, kako će staviti »glave skupa« i »poginuti« za isti cilj. </p>
<p> Kako će Jurica Vranješ, koji je novinskim stupcima razlio svoju silnu uvrijeđenost zbog izostavljanja iz momčadi za dvoboj protiv Estonije, pogledati u oči četvorici-petorici suigrača, koji se, tvrdi on, otvoreno ulizuju Bariću, čemu, poručuje Vranješ, »treba stati na kraj«. Kako će uostalom izbornik i dalje surađivati s nogometašem koji mu podmeće da u momčad stavlja prvake slatkorječivosti, a ne lopte i poteza. </p>
<p> Kako će suigrači prihvatiti posprdnost Nike Kovača, koji se, uvrijeđen što se nije našao na osječkom travnjaku, narugao kolegama, izjavljujući neposredno nakon utakmice: »A što očekivati od reprezentacije koja nije ustanju pobijediti estonske amatere?«!?</p>
<p>Nažalost, na udicu javnog pljucanja upecao se i sâm izbornik, pa je Kovaču poručio da svojim amaterskim pristupom treninzima u kampu reprezentacije nije zaslužio da igra ni protiv – estonskih amatera. Naposljetku, Barić je svoja javna izlaganja nesretno zapečatio tvrdnjom kako ima »limitiranu momčad«, stvarajući si javnu odstupnicu u slučaju defitivinog kraha u kvalifikacijama. Njegova je tvrdnja odmah postala predmetom opće rasprave smije li »vojskovođa« javno omalovažiti svoju »vojsku«. Manje je pritom važno što je Barić tvrdnjom o igračkim limitima dirnuo u igrački ego, mnogo je važnije kako će se »vojskovođa« za mjesec dana suočiti s »vojskom« kojoj ne vjeruje i povesti je u odlučujuću bitku. Nije li, zapravo, Barić, samo ljepšim riječima, izrekao isto što je nesuđeni izbornik Ivan Katalinić, vrlo javno i vrlo grubo, nedavno izrekao o nogometašima Zagreba, govoreći tada još uvijek kao Zagrebov trener, »kako se od dreka ne može napraviti pita«? Pravi trener i pravi vođa nama pravo na takav pedagoško-jezični ispad! </p>
<p>Oglasio se javno i nesretni Stjepan Tomas, s čijim se pozicijama, ali i nogometnom logikom, najprije »loptao« Jozić, a nastavio Barić. Tomas, nezadovoljan svojim statusom u reprezentaciji, zanio se – valjda ponesen koječime što je posljednjih dana izrečeno na Barićev račun – pa je rekao: »Smeta me primjedba Barića kojom sugerira da će Tapalović čuvati Balakova ako ja neću biti spreman.« I Tomas je pokazao da ima – jezik!</p>
<p> Iz skromnih igrača odjednom su progovorile igračine, kojima su izgleda Boban, Prosinečki, Šuker, Asanović, Jarni... godinama zauzimali mjesto u momčadi. Gotovo jednako su glasni i neki mlađi nogometaši i njihovi zaštitnici, koji iako gube od nejake mlade reprezentacije Slovenije, smatraju da su zaslužili prečicu do najjače seniorske momčadi. Možda da ih podsjetimo, kako bismo ih potakli na malo više ljudske i sportske skromnosti: iz galerije asova koji su 1987. godine osvojili naslov juniorskih prvaka svijeta u Čileu, nitko osim Prosinečkog ni tri godine kasnije na SP u Italiji nije bio ni blizu udarnoj momčadi tadašnje A reprezentacije. </p>
<p> Tko se uopće u svoj toj konfuziji poremećenih odnosa, prava, dužnosti, predugih jezika a prekratke pameti u nogometnoj reprezentaciji može nametnuti kao stožerna figura? </p>
<p>Logično, to bi morao biti Otto Barić. No, može li Barić još uopće držati razbuđene duše i duhove pod kontrolom?</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Znaju li u HOO-u što im piše u Statutu? </p>
<p>Odbijajući arbitražu Međunarodnog olimpijskog odbora, v. d. glavnog tajnika HOO-a, Josip Guberina se poziva na Zakon o sportu i Pravilnik o postupku pred Vijećem športske arbitraže HOO-a / No, HRS se žalio na temelju Statuta HOO-a / »Kvaka« je što su oba dokumenta HOO-a pravovaljana, jer HOO nije uskladio Pravilnik i Statut, iako Statut, donesen 2001. kaže da sve akte treba uskladiti sa Statutom u roku od šest mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Izjava v. d. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora, Josipa Guberine da HOO nema veze s onime na što se Hrvatski rukometni savez (HRS) žalio Međunarodnom olimpijskom odboru (MOO) i zbog čega je MOO pristao arbitrirati, izazvala je novu pomutnju. Naime, Guberina se poziva na Zakon o sportu i Pravilnik o postupku pred Vijećem športske arbitraže HOO-a, po kojem je arbitraža samostalno tijelo koje donosi svoje odluke i nema veze sa HOO-om. Ako je to tako, začudilo je onda na temelju čega se uopće žalio HRS.</p>
<p>Glavni tajnik HRS-a, Damir Poljak je objasnio da su se Savez i njegovi odvjetnici vodili Statutom HOO-a koji u svom članku 77. kaže da se »protiv odluke Vijeća športske arbitraže može izjaviti žalba Športskom arbitražnom sudu u Lausannei koji će donijeti konačnu odluku o sporu sukladno Kodeksu športske arbitraže. Rok za podnošenje žalbe je 21 dan od dostave odluke«.</p>
<p>Konfuzija je nastala zbog toga što je taj Statut donesen 8. ožujka 2001. godine, a Pravilnik (na koji se poziva Guberina) donesen je dvije godine ranije, 25. svibnja 1999. godine. U članku 94. Statuta HOO-a piše da »svi opći akti HOO-a i njegovih članova uskladit će se s odredbama ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana stupanja Statuta na snagu«. A druga je stvar jesu li Pravilnik i Statut usklađeni u tom roku.</p>
<p>– Mi smo iskoristili pravni lijek koji smo mogli. Naši su odvjetnici napisali žalbu, a zbog kojeg je dijela žalbe MOO prihvatio arbitražu ne znam i doista ne znam što će dalje biti. Statut i ostali akti su trebali biti usklađeni, ne znam jesu li i to ne moram ni znati. Mi smo se rukovodili Statutom, rekao je tajnik HRS-a, Poljak.</p>
<p>U Pravilniku o postupku pred Vijećem športske arbitraže HOO-a u članku 1. Općih odredaba stoji da je Vijeće športske arbitraže nezavisno tijelo HOO-a za izvanredno preispitivanje odluka športskih udruga protiv kojih su iscrpljena ili ne postoje druga sredstva pravne zaštite, a radi se o sporu ili pitanje od značenja za izvršavanje zadaća HOO-a, utvrđenih u Zakonu o športu. Članak 3. dalje kaže da Vijeće športske arbitraže ima svoj pečat s natpisom »Vijeće športske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora« i znakom HOO-a.</p>
<p>To »nezavisno« samo znači da članovi arbitraže nisu članovi HOO-a i da su nezavisni pri odlučivanju, ali i samo ime kaže da je Vijeće vezano uz HOO.</p>
<p>Svaka strana, dakle, koristi dokument koji joj ide u korist i to je u redu. No, nije u redu da se može dogoditi da su dva akta HOO-a sasvim suprotna i istodobno pravovaljana. Ovaj je slučaj otkrio novu pukotinu u HOO-u. Posljednji su mjeseci bili vrlo turbuletni u našoj olimpijskoj kući, krckalo je na svim stranama i ovo je još samo jedan dokaz da tamo štošta nije kako bi trebalo biti.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Šuker otpisao sam sebe </p>
<p>Koji bi to izbornik na ovoj kugli zemaljskoj u reprezentaciju pozvao igrača koji izjavi, kao što je to učinio Šuker kad je, govoreći o reprezentaciji kao o Barićevu čudu, dodao da je srozana na razinu desetorazredne reprezentacije?! Dodao je da hrvatski izbornik treba biti normalan trener i čovjek, a ne frustrirana osoba, kojoj je jedino važno pobijediti Ćiru</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Kakva to utakmica 12. listopada u Sofiji očekuje hrvatsku nogometnu reprezentaciju, ne treba uopće dvojiti. Bit će tu elemenata rata s primjesama teškoga fizičkog rada, možda uz nešto igre, jer se jedino tako može suprotstaviti zahuktalim Bugarima u utakmici koja je za Hrvate vrlo važna. Ne osvoje li barem bod, teško će izbornik Otto Barić preživjeti još jednu hajku. A zna se što slijedi nakon toga: nova mukotrpna izbornička kampanja s uobičajenim folklorom kića, prostakluka i podmetnutih nogu, začinjenih samodopadnim uvjerenjem novih brojnih kandidata kako se izborničkim poslom mogu baviti bez većih teškoća. </p>
<p>Blago zemlji koja ima toliko ljudi uvjerenih da su sposobni za to... Drugo je pak pitanje zašto u klubovima u kojima rade godinama isti ti veliki treneri ne mogu proizvesti igrače za kojima svi plaču i kukaju da nam nedostaju, da bi svu odgovornost bacili na izbornika?</p>
<p> I glavni čelnici HNS–a naći će se tada na vjetrometini. Podjednako kao i izbornikova, tražit će se i njihove glave za »lošu politiku HNS–a u procesu smjene generacija, jer nisu znali osmisliti okolnosti u kojima bi se iskovali likovi kao što su Boban, Asanović, Bilić, Soldo, Štimac, pa i neki novi Prosinečki, Šuker i Jarni«. Makar teorijski, Hrvatska još može isplivati iz teškoća, čak i da zapne u Sofiji.</p>
<p>Upravo zbog obilježja sofijske utakmice, kao i teške »artiljerije« koja će određivati njezine smjernice, za pretpostaviti je da bi u njoj teško bilo mjesta za neke naše majstore umjetničko-romantičarskog opredjeljenja, koji bi, primjerice u Osijeku, protiv Estonije dobro došli. Mnogima je odmah na pamet pao Prosinečki i njegove lopte s »očima«, za koje je ta utakmica bila kao stvorena. Još se više spominjao Davor Šuker, »jer bi kao osvjedočeni rasni strijelac zasigurno iskoistio jednu od onih brojnih prilika i žmirečki ih pogodio...«</p>
<p>No, u Sofiji će se, za razliku od Osijeka, ići na svakoga suparničkog igrača kao na najljućeg neprijatelja. Za tu se utakmicu mora biti spreman dati i više no što se može. Ulog je za obje strane vrlo velik. </p>
<p>Kako, međutim, trenutačno stvari stoje, sumnjamo da bi Davor Šuker za sofijsku utakmicu mogao dobiti pozivnicu. Zapravo, malo je vjerojatno da će je uopće dobivati dok je Barić na čelu reprezentacije. </p>
<p>Ako je, naime, točno ono što je Šuker u svom posljednjem »otvaraju srca« u utorak rekao našem uglednom reporteru, a razočaran jer nije pozvan za susret s Estonijom, onda više ne želi igrati u reprezentaciji ili vjeruje kako će Otto vrlo kratko trajati, pa će već kod idućeg izbornika opet imati željeni tretman, uvažavanje i povjerenje.</p>
<p>Pitamo, naime, koji bi to izbornik na ovoj kugli zemaljskoj u reprezentaciju pozvao igrača koji izjavi, kao što je to učinio Šuker kad je, govoreći o reprezentaciji kao o Barićevu čudu, dodao da je srozana na razinu desetorazredne reprezentacije. A da bi svemu tome dao dodatnu snagu, Šuker se osvrnuo i na to kakav bi kao čovjek i trener trebao biti hrvatski izbornik:</p>
<p>– Treba nam normalan trener. Priliku treba dati normalnom čovjeku, a ne frustriranim ljudima, kojima je jedino važno pobijediti Ćiru...</p>
<p>Nakon takvih riječi, 34-godišnji Šuker stvarno se više ne treba nadati izbornikovu pozivu, čak i da se u njemu probudi nova mladost. Pitanje je, međutim, hoćemo li već sutra dobiti demanti tih Šukerovih riječi, kao što je demantirao da je izrekao onu čuvenu sumnju u zatajenje im jedne dnevnice na pripremama u Austriji uoči SP-a? </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Boroš: »Bilo je to tek uigravanje«</p>
<p>Dok se europske igračice vrlo disciplinirano pridržavaju novih pravila o servisu, Kineskinje i dalje serviraju kao prije, i to im se tolerira. No, i sucima treba malo vremena da se prilagode novim prvilima. Kineskinje će se na njih morati prilagoditi kad im suci na turnirima u Europi više neće dopuštati nepravilan servis, kaže Tamara Boroš</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Azijski je kontinent vrlo često odredište Tamare Boroš, što je, kad se bavite stolnim tenisom, normalno stanje stvari. Najbolja europska igračica sudjelovala je na Svjetskom kupu u Singapuru i Otvorenom prvenstvu Koreje, a na oba je natjecanja stigla do četvrtfinala. Iako je Neven Cegnar rekao kako je zadovoljan takvim Tamarinim dosezima, činjenica je da se od treće igračice svijeta uvijek očekuje – više.</p>
<p>– Činjenica je i da od početka svibnja nisam igrala nikakve turnire, a meni trebaju dva, tri nastupa na turnirima kako bi se »ugrijala«. I mene je, stoga, iznenadilo kako sam dobro odigrala prvi dan Svjetskoga kupa u Singapuru. Što sam sve odigravala u prva dva susreta, to je upravo nevjerojatno! U prvom sam susretu sljedećeg dana bez veze izgubila od američke Kineskinje Chang, pa se do četvrtfinalnog susreta s Lin Ling nisam uspjela pribrati i izgubila sam vrlo uvjerljivo, s 0-4.</p>
<p> • Nakon toga uslijedio je šokantan susret s tajfunom opustošenom Korejom...</p>
<p>– Bilo je to uistinu grozno, iako nije točno da sam se od šoka rasplakala, kako je to pisalo u novinama. Taj sam turnir, međutim, odigrala dosta loše, iako sam dobro »osjećala igru«. Treba mi, očito, još malo vremena da uigram neke nove elemente koje smo uveli u moju igru. </p>
<p>Ipak, za početak sam sezone prilično zadovoljna svojom igrom i mislim da u Singapuru i Koreji nije bilo loše.</p>
<p> • Imali ste u Singapuru primjedbi na servis Kineskinja. Navodno one i dalje »skrivaju« lopticu prilikom serviranja?</p>
<p>– To je točno. Dok se europske igračice vrlo disciplinirano pridržavaju novih pravila o servisu, Kineskinje i dalje serviraju kao prije, i to im se tolerira. No, i sucima treba malo vremena da se prilagode novim prvilima. Kineskinje će se na njih morati prilagoditi kad im suci na turnirima u Europi više neće dopuštati nepravilan servis.</p>
<p> • Preskočili ste Otvoreno prvenstvo Japana. Kada ponovno nastupate na Pro Touru?</p>
<p>– U drugoj polovici listopada nastupit ću na otvorenim prvenstvima Njemačke i Nizozemske, u Magdeburgu i Eindhovenu. Očekujem da ću tamo igrati znatno bolje negoli u Koreji, iako smo trener i ja odredili da su nam glavni ciljevi sezone Europsko prvenstvo u Courmayeuru i Svjetsko prvenstvo u Parizu, a ne Pro Tour. Vidjet ćemo kako će to izgledati u Magdeburgu i Eindhovenu, jer zbog Sveazijskih igara tamo sigurno neće doći najbolje azijske igračice.</p>
<p>Prije nastupa u Njemačkoj i Nizozemskoj očekuju me, međutim, brojni klupski i reprezentativni nastupi, poput utakmice europske Superlige s Njemicama, 26. rujna...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Štimac: Poručujem Ćiri da će prvak biti Hajduk</p>
<p>»Blažević je sigurno bio pogođen porazom Dinama u Splitu, jer da su prošli Poljud bili bi apsolutni favoriti prvenstva. Ako je već izjavio da će se ubiti ako ne bude prvi, onda to može odmah učiniti, jer će prvak biti Hajduk. Mi ćemo plakati ako Ćiro to učini«, kaže Štimac </p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> – Hajduk je bezbolno prošao nižerazrednu momčad Paga u Kupu i sad se potpuno okreće dvobojima protiv Slaven Belupa, te Fulhama. Pobjeda protiv Dinama izgubila bi na snazi ne ostvari li se pozitivan rezultat u Koprivnici, odakle su se Splićani rijetko vraćali zadovoljni. Samo jednom i to 1997. godine su pobijedili. Igor Štimac, član Hajdukove uprave, osjetio je potrebu nešto kazati: </p>
<p> – Pobjeda protiv Dinama je donijela mir u momčad. I igra nam polako dolazi na svoje, a u Koprivnici ne smijemo izgubiti. Prošlih sezona na gostovanju protiv Slavena nismo bili uspješni, vrijeme je da prekinemo neuspješni niz.</p>
<p> Iako na Poljudu ističu da je Dinamo prošlost i da se okreću nadolazećim utakmicama, ipak drago im je uvijek pogledati u maksimirski vrt. Osluškuju svaki šum iz tabora najvećeg suparnika podgrijavajući odgovorima i komentarima utrku za naslov prvaka. </p>
<p> – Čude me ovi napadi iz Dinama na suca Širića koji još traju. Po meni sudac je dobro vodio utakmicu, a moram kazati da smo trljali ruke kada smo vidjeli sastav koji je Blažević izveo. Da su nas pobijedili bili bi apsolutni favoriti prvenstva. Sav ovaj pritisak je smišljen da se Dinamo favorizira, a mi ne smijemo dozvoliti da dođemo u podređeni položaj. Moramo biti ravnopravni, a to što su u Dinamu uložili više novca dovođenjem Olića i Blaževića, ne smije im bit jamstvo će biti prvi. Evo čujem da se nastavlja čistka u Maksimiru, imali su žestok sastanak uprave. »Počistit« će i direktora Vrbanović, a već su osigurali da ga se primi u Savez. Tako će Mamić u Dinamu imati samo svoje ljude, a Savez će napuniti dinamovcima, kaže Štimac, te je još dodao vezano za verbalni sukob s Blaževićem nakon derbija: </p>
<p>– Blažević je sigurno bio pogođen porazom, jer da su prošli Poljud, ponavljam, bili bi apsolutni favoriti prvenstva. Stoga mu nemam što prigovoriti. Ako je već izjavio da će se ubiti ako ne bude prvi, onda se može odmah ubiti. Mi ćemo plakati ako Ćiro to učini.</p>
<p> Još uvijek Splićane boli odlazak mladog Karduma u redove najvećeg suparnika, a još nekolicina igrača iz omladinskog pogona ugovorima su vezani za Dinamovog dopredsjednika Mamića. Štimac je ispred uprave odgovoran za rad omladinske škole, a o mogućim »novim Kardumima« je rekao: </p>
<p>– Odlazak Karduma je propust, koji nam se više ne smije niti neće dogoditi. Mislim da je i Mamić shvatio da ovu regiju mora zaobilaziti. Uostalom dva predsjednika Grgić i Barišić su veliki prijatelji i dogovorili su načine ponašanja i odnose klubova, koje nitko ne smije prekršiti. Reorganizirali smo omladinsku školu u Hajduku, te smo uočene nedostatke eliminirali. Ispred trenera smo postavili zadatak da svake godine moraju izbaciti tri-četiri nogometaša spremna za seniorski sastav. </p>
<p>Fredi Fiorentini, direktor kluba, nadovezavši se na Štimčev komentar, još je dodao: </p>
<p>– Mi u Hajduku poštujemo dogovor predsjednika i igramo korektno. Nama se nudi šestorica nogometaša Dinama, a mi ne želimo s njima pregovarati i narušiti odnose s Dinamom. No, ja osobno bih pustio svakog igrača koji želi otići u Dinama. Već su odlazili i ni jedan nije napravio karijeru.</p>
<p> Od ove sezone hajdukovci više nisu novčano stimulirani za velike utakmice, a novi smjer rada uprave, Štimac je pojasnio: </p>
<p>– Igrači imaju dobre i stabilne ugovore, te su redovito plaćeni. Osvajanje prvog mjesta samo nam je veliki trošak, stoga smo odlučili da premije vezujemo za krajnji cilj, a to je ulazak u Ligu prvaka. U prošlim sezonama igrači su imali bitno manje ugovore, što se kompeziralo premijama. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Inflacija natjecanja u košarkaškoj Europi </p>
<p>Cibona VIP natječe se u Euroligi i Goodyear ligi, u kojoj su još Zadar, Split CO i Zagreb. Zadrani nastupaju u ULEB kupu, a Split i Zagreb u Champions kupu. Momčad Zrinjevca igrat će u Challenge kupu </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – U europskoj košarkaškoj sezoni 2002./2003. natjecat će se rekordan broj klubova. Ukupno će na europsku scenu ove sezone izaći 183 kluba! Umjesto ujedinjenja košarkaške Europe, dvije organizacije FIBA i ULEB krenule su svaka svojim putem, što je uzrokovalo inflaciju natjecanja i broja klubova koji se natječu kroz razne lige. </p>
<p>ULEB tako organizira Euroligu, natjecanje koje okuplja 24 najelitnija kluba i ULEB kup, koji je po snazi ispod Eurolige. Članice su ULEB-a i NEBL, liga momčadi sa sjevera Europe i Goodyear liga, u kojoj participiraju klubovi iz bivše Jugoslavije i izraelski Maccabi. </p>
<p>FIBA je nakon propalih pregovora s ULEB-om odlučila organizirati Champions kup, kao glavno natjecanje, i Challenge kup, na stepenici niže. U europskim natjecanjima od jeseni će nastupati pet hrvatskih klubova – Cibona VIP natječe se u Euroligi i Goodyear ligi u kojoj su još i Zadar, Split CO i Zagreb. Zadrani nastupaju u ULEB kupu, a Split i Zagreb igrat će u Champions kupu. Momčad Zrinjevca igrat će u Challenge kupu. </p>
<p>Kada se brojka od 183 kluba podijeli po natjecanjima, dobivamo sljedeće brojke – u Euroligi nastupaju 24 kluba u tri skupine po osam, u ULEB kupu također su 24 kluba četiri skupine po šest, u Goodyear ligi nastupa 12 klubova, dok u NEBL ligi igra 27 momčadi u tri skupine po devet klubova. U Champions kupu igrat će 66 momčadi, podijeljenih u tri konferencije, Sjevernu, Zapadnu i Južnu, dok će u Challenge kupu nastupati 30 klubova.</p>
<p>Nekad je na europskoj košarkaškoj karti postojao Kup prvaka, Kup pobjednika kupova i Kup Radivoja Koraća i točno se znalo koji su klubovi izborili koje natjecanje. Za sve momčadi bila je stvar prestiža zaigrati u Europi. Danas u natjecanju igra praktički svatko tko ima interesa i novca.</p>
<p>Pitanje je što košarkaškoj Europi donosi toliko klubova i utakmica. Sigurno je da bi bilo bolje kad bi se ULEB i FIBA konačno dogovorili i organizirali jedinstvena natjecanja, jer klubovi su se izgubili u silnim natjecanjima, koja su multipliciranjem izgubila na važnosti.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bez Samprasa i Agassija protiv Francuza </p>
<p>NEW YORK, 11. rujna</p>
<p> – Finalisti US Opena, veterani Pete Sampras i Andre Agassi nisu na popisu tenisača koji će predstavljati SAD u polufinalnom dvoboju Davis Cupa protiv Francuske, od 20. do 22. rujna u Roland Garrosu. Izbornik Patrick McEnroe kazao je kako je dugo razgovarao sa Samprasom i Agassijem, nakon kojeg su odbili nastup zbog umora i drugih obveza. </p>
<p>Amerikanci će tako u Pariz s mladićima Andyjem Roddickom i Jamesom Blakeom, koji će igrati pojedinačne susrete, dok će u paru nastupiti Mardy Fish i veteran Todd Martin. Zanimljivo je da su Roddick (7-0) i Blake (5-0) dosad nepobijeđeni u Davis Cupu, pa imaju dobre izglede protiv francuskih »mušketira« Sebastiena Grosjeana, Arnauda Clementa, Fabricea Santoroa i Michaela Llodre.</p>
<p>Amerikanci i Francuzi dosad su se sastajali 13 puta u Davis Cupu, Amerikanci vode sa 7-6, a dobili su i posljednji dvoboj (4-1) 1995. godine na Floridi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Cipollini ostvario »prijetnju«</p>
<p>ROQUETAS DE MAR </p>
<p> – Kao što je i »zaprijetio« nakon slavlja u trećoj etapi, talijanski biciklist Mario Cipollini pobijedio je u četvrtoj etapi ovogodišnje »Vuelte a Espana« voženoj od Aguilasa do Roquetas de Mara u dužini od 149.5 kilometara. Cipollinijeva druga uzastopna etapna pobjeda na nije nikakvo iznenađenje ukoliko se zna da su treća i četvrta etapa bile gotovo identične, kako u pogledu konfiguracije terena i dužine, tako i razvoja događaja. Ovoga je puta solo vožnjom do etapne pobjede pokušao stići Španjolac Dario Gadeo, vozač lokalne momčadi Jazztel, koji se izdvojio iz glavne skupine vozača već nakon samo tri kilometra vožnje. Sredinom etape stvorio je maksimalnu prednost u odnosu na peloton od 12 minuta, a tada su ostali vozači odlučili »pritisnuti pedale« i uhvatiti Gadea. To im je uspjelo 12 kilometara prije cilja, a zatim su Cipollinijevi suvozači iz momčadi Acqua e Sapone stigli na čelo i vožnjom od prosječno 50 km/h onemogučili bilo čiji pokušaj izdvajanja iz skupine. A kada njegovi suvozači tako dobro pripreme teren za njegov ubitačni sprint, Cipollini je nepobjediv.</p>
<p> Hrvatski vozač Vladimir Miholjević, kao i prethodna dva dana, stigao je na cilj u istom vremenu s vodećim u ukupnom redoslijedu Josebom Belokijem, te će u petoj etapi, koja ima cilj na vrhu uspona u Sierra Nevadi imati veliku priliku za pomak među prvih 50. </p>
<p> l Rezultati, 4. etapa: 1. Mario Cipollini (Ita/Acqua e Sapone) 3;33:32, 2. Alessandro Petacchi (Ita/Fassa Bortolo), 3. GerritGlomser (Aut/Saeco), ... 44. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) svi u istom vremenu... ukupni redoslijed: 1. Joseba Beloki (Špa/ONCE) 11;07:11, 2. Mikel Zarrabeitia (Špa/ONCE), 3. Igor Gonzalez de Galdeano (Špa/ONCE),... 101. MIHOLJEVIĆ + 1:24... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zagreb se ne predaje</p>
<p>Protiv Borca će vjerojatno braniti Valter Matošević, iako dogovor s klubom još nije okončan: »Mislim da ću braniti, jer je to moja velika želja. Jedino me može spriječiti lakat, koji me boli već dva tjedna«, kaže Matošević</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Svoj šesti dvoboj u Srednjoeuropskoj ligi rukometaši Zagreba odigrat će u četvrtak u »Kutiji šibica« (17.30 sati) protiv banjolučkog Borca. Protiv jakog suparnika Zagreb neće imati promjena u momčadi u odnosu na onu koja je u subotu igrala protiv Željezničara. No, trener Zagreba, Nino Marković nada se da će njegova momčad biti ozbiljnija nego što je bila protiv Sarajlija.</p>
<p>– Suparnik je mnogo ozbiljniji, pa bi se igrači trebali tako i postaviti. Osim toga, sad nam dolaze sve jači suparnici, što nam odgovara kako bismo došli u pravu formu do utakmice s Partizanom 25. rujna. U svakom slučaju, borit ćemo se, Borac je prava momčad i izazov, kaže Marković.</p>
<p>I dok Marković još čeka hoće li se klupska uprava dogovoriti sa Slovencem Tetteyem Banfrom, vratar Valter Matošević vrlo će vjerojatno braniti protiv Borca, iako i on čeka da uprava ispuni svoj dio dogovora.</p>
<p>– Mislim da ću braniti, jer je to moja velika želja. Jedino me može spriječiti lakat, koji me boli već dva tjedna. Zato manje treniram. Boli me, valjda bih trebao malo odmora, ali to ne želim. Ako će lakat biti u redu, protiv Borca ću svakako braniti, rekao je Matošević.</p>
<p>No, priznaje da ne zna koliko će dugo imati strpljenja čekati da uprava potegne konačan potez.</p>
<p>– Nije mi se išlo u inozemstvo, a u Hrvatskoj je jedini klub koji me zanima Zagreb, i tu sam došao zaista iz gušta. No, s druge strane, opekao sam se prije šest godina kad sam otišao iz Zagreba i ne mogu dopustiti da mi se to opet dogodi. U klubu su rekli da ćemo sve riješiti do kraja tjedna, no ako ne riješimo, morat ću otići van. Iako je to posljednje što bih želio, iskren je bio Matošević.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="51">
<p>Amerika obilježila obljetnicu terorističkog napada uz najviši stupanj vojne pripravnosti </p>
<p>Središnje komemoracije bile su u Washingtonu i New Yorku gdje je teroristički napad odnio gotovo tri tisuće života/ Bivši newyorški gradonačelnik pročitao imena svih stradalih/ Američka vojska u najvišem stupnju pripravnosti/ George W. Bush u govoru pred zgradom Pentagona: »Neprijatelj neće biti zaustavljen ni pristojnošću ni buđenjem savjesti, ali će biti zaustavljen»/ »Ovo je rat slobodnih ljudi protiv tame tiranije i terora«, rekao je Donald Rumsfeld, američki ministar obrane</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Sjedinjene Države i svijet u srijedu su obilježili prvu obljetnicu terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, tragedije koja je odnijela više od 3000 ljudskih života. Komemoracije su se održale diljem SAD-a, a središnji događaj obilježavanja održao se u New Yorku, te u Washingtonu i kod Somerseta u Pennsylvaniji. Iako obilježava godinu dana od terorističkog napada, SAD i dalje živi u strahu od novih terorističkih napada. </p>
<p>Američke oružane snage na dan obljetnice stavljene su u najviši stupanj pripravnosti. Umirovljeni general Wesley Clark izjavio je za CNN da NATO nikad nije imao tako visok stupanj pripravnosti. »Američka vojska je u stupnju pripravnosti DELTA što znači da su,postrojbe spremne djelovati odmah nakon zapovijedi«, izjavio je Wesley Clark.</p>
<p>Točno u 08.46 sati milijuni su Amerikanaca zastali i prisjetili se više od 3000 žrtava iz 91 zemlje, koliko ih je izgubilo život pod ruševinama Svjetskog trgovačkog centra (WTC), Pentagona i u srušenom zrakoplovu čiji su se putnici suprotstavili teroristima. Bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani je na prostoru bivšeg WTC-a </p>
<p>pročitao imena 2823 poginulih koji su dosad identificirani. Nakon toga su rođaci žrtava prvi put mogli stupiti na tlo gdje su do prije godinu dana stajali 110 katova visoki tornjevi - blizanci i položiti </p>
<p>cvijeće. U svojem obraćanju pred Pentagonom američki je predsjednik George W.Bush ustvrdio da ima potpuno povjerenje u sve koji nose uniformu američke vojske. »Naš neprijatelj je odlučan i nećega zaustaviti pristojnost ni savjest, ali će biti zaustavljen«, rekao je Bush. Ponovio je svoje obećanje da će pobijediti u ratu protiv terorizma. »Ponavljamo našu obvezu da dobijemo rat koji je počeo ovdje«, rekao je američki predsjednik.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Romi svađaju i mire Bukurešt i Pariz</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Rumunjske su državne vlasti u teškome škripcu i u očitoj defenzivi. To ponajprije vrijedi za odnose s Francuskom, a time i šire s Europskom unijom (EU). Glavni su povod rumunjski Romi koji su, kao masovni emigranti u Francuskoj, zaoštrili odnose Pariza i Bukurešta te ugrozili vjerodostojnost svoje »domovine« koja vjeruje da se nalazi na pragu NATO-a pa i, nešto kasnije, EU-a. Naime, rumunjska je vlada upravo obznanila odluku da će svojim državljanima, koji u Francuskoj učine neko »kažnjivo djelo«, zaplijeniti imovinu.</p>
<p>To je izravna posljedica sporazuma što ga je potkraj prošloga tjedna u Bukureštu, nakon dvodnevnoga »vrlo srdačnog posjeta« - kako su pisali mediji - potpisao francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy. Glavni je cilj toga posjeta bio - pronaći zajedničko rješenje za problem masovnog seljenja vrlo »sumnjivih« ljudi iz Rumunjske u Francusku. Riječ je najviše o prosjacima, većinom maloljetnicima, te o prostitutkama i različitim kriminalcima. A među njima najviše je Roma, koje francuski mediji uporno nazivaju »Ciganima«. </p>
<p>U tome je iznimka pariški Le Monde koji te izbjeglice naziva »Romima«, što mu konkurentski listovi ironično zamjeraju. To je natjeralo uredništvo toga najuglednijega francuskog dnevnika, čija naklada stalno raste (već je dosegla 600.000 primjeraka dnevno), da u nepotpisanome uvodniku odgovori: »Oprostite, gospodo kolege, vi možete i dalje te jadne izbjeglice nazivati 'Ciganima' (na francuskome: 'Tziganes' ili 'Gitanes'), ali nemate prava da se s nama sprdate zato što ih nazivamo Romima, jer je to njihovo pravo ime kojim se i oni sami nazivaju!«</p>
<p>No, u biti, francuska je vlada o tome problemu »invazije« ilegalnih migranata iz Rumunjske, golemom većinom Roma, upozorila čelnike u Bukureštu još prije dva mjeseca. Uz ostale, ministar Sarkozy je, u telefonskome razgovoru, rumunjskoga premijera Adriana Nastasea obavijestio o toj »nepodnošljivoj situaciji« i od njega zahtijevao da spriječi i zaustavi masovnu ilegalnu migraciju rumunjskih Roma u Francusku. Pritom je rečeno kako su to seljenje Roma, većinom maloljetnika, organizirali različiti mafijaški klanovi koji su dobro zarađivali.</p>
<p>A sve je to počelo odlukom EU-a da se od 1. siječnja 2002. ukinu tzv. schengenske vize za »turistička putovanja« Rumunja.</p>
<p>Tako je počela masovna invazija rumunjskih »turista« u zemlje EU-a, ali najviše u Francusku, jer je ta zemlja poznata kao tradicionalno najbolja saveznica Rumunjske među svim državama na Balkanu i u jugoistočnoj Europi. Naime, Rumunjska je jedina »romanska« zemlja na tome području, koja je svojim jezikom i kulturom najbliža Francuskoj (Rumunji od malih nogu i u školi francuski uče kao prvi svjetski jezik).</p>
<p>U međuvremenu, francuska desničarska vlada, koju vodi Jean-Pierre Raffarin, a zdušno je podržava predsjednik Jacques Chirac, pokrenula je akciju za protjerivanje svih ilegalnih useljenika, koji nemaju dozvole boravka, što bi najviše pogodilo upravo rumunjske Rome. Istodobno, zbog te masovne invazije lažnih rumunjskih turista, zapravo Roma, u Bruxellesu su nedavno ozbiljno razmatrali mogućnost da ponovno uvedu »schengenske vize« za sve državljane Rumunjske. A ta je vijest izazvala veliku uzbunu u službenim krugovima Bukurešta.</p>
<p>Istodobno je zaoštrila rumunjsko-francuske odnose. Neki su listovi napisali: Romi posvađali Bukurešt i Pariz. Tako je premijer manjinske socijaldemokratske vlade Nastase prošloga tjedna, u bukureštanskome listu Romania libera, oštro kritizirao francuske vlasti. Francuskim je političarima, koji sada vladaju, zapravo, zamjerio da su svoju »predizbornu kampanju pretvorili u proturumunjsku akciju«. Točnije: nastojali su dobiti po svaku cijenu većinu glasova birača i na račun Rumunjske, optužujući je da potiče ilegalno iseljavanje svojih Roma.</p>
<p>U takvome je napetom i svađalačkom ozračju u Bukurešt stigao francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy i u dva dana boravka, kako javljaju mediji obje zemlje, u razgovorima i »prijateljskom druženju« s rumunjskim kolegom Ioanom Rusom, s kojim je prešao na »ti«, »izglađeni su svi problemi«. Dvojica su ministra potpisali »protokol o borbi protiv organiziranoga kriminala i trgovine ljudskim bićima«. Tim se sporazumom predviđa francuska financijska pomoć i suradnja policajaca dvije zemlje u jačanju nadzora rumunjskih granica, ali i izgon svih rumunjskih građana koji ilegalno borave u Francuskoj te njihov »bezbolni« povratak u domovinu.</p>
<p> Francuska će također pomoći lakšoj društvenoj integraciji Roma, osobito povratnika, u Rumunjskoj. Uz ostalo, Sarkozy se »izljubio« i s premijerom Nastaseom te ga, u ime svojega šefa Raffarina, pozvao da 4. listopada u Parizu sudjeluje na okruglome stolu o ilegalnim migracijama i trgovini ljudima, u čemu je Rumunjska, ponajprije zbog svojih Roma, »u špici«. Le Monde ironično piše: »Nakon svađe uspostavljena je idila! Do kada će ona trajati?«</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Njemački specijalci upali u hamburšku džamiju u potrazi za bombašem</p>
<p>Nakon dojave da jedna osoba navodno planira bombaški napad, 220 specijalaca pretražili džamiju El Naur u hamburškoj četvrti St. Georg / Ministar unutarnjih poslova Otto Schily (SPD) zadovoljan je policijskim akcijama i funkcioniranjem antiterorističkih zakona</p>
<p>BERLIN, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka je policija 11. rujna obavili su u srijedu spektakularnu raciju u Hamburgu, gradu gdje se nalazila Al Qaidina ćelija Mohameda Atte. Specijalci su upali u džamiju El Naur u hamburškoj četvrti St. Georg zbog dojave da jedna osoba navodno planira bombaški napad.</p>
<p> Akcija 220 specijalca, međutim, nije rezultirala pronalaženjem dokaza da je planiran bombaški napad.</p>
<p>Neposredno uoči prve godišnjice terorističkih napada na SAD, njemački državni odvjetnik Kay Nehm dao je nalog za istragu protiv jednog njemačko-sirijskog poduzeća. Državno je odvjetništvo u srijedu potvrdilo da se vodi istraga vodi protiv njemačko-sirijskog poslovođe jednog trgovačkog poduzeća, njegove supruge i dvojice sinova.</p>
<p>Njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily (SPD) zadovoljan je policijskim akcijama i funkcioniranjem antiterorističkih zakona. Schily je izjavio da se u srijedu svi njemački aerodromi i mogući ciljevi napada pojačano kontroliraju.</p>
<p>Dakako vrijeme spektakularnih akcija nije slučajno odabrano. Time se javnosti i oporbi pokazuje da vlada i policija mogu građanima pružiti zaštitu od terorizma. </p>
<p>Oporba koristi prigodu kako bi uputila i svoje poruke. Uoči obljetnice napada islamističkih terorista na New York i Washington vodstvo oporbene unije CDU/CSU je usvojilo izjavu »o potrebi jačanja kršćansko-nacionalnih vrednota«. Osim toga CDU/CSU traži dodatne mjere za borbu protiv terorizma. Crveno-zelena koalicija je, međutim, odbacila potrebu uvođenja dodatnih mjera.</p>
<p> Njemački komentatori u povodu godišnjice 11. rujna fokusiraju dva pitanja: Što se konkretno poduzelo protiv počinitelja šokantnog terorističkog akta? Što se mora napraviti kako bi se izmaklo tlo promidžbi Al Qaide? Ta pitanja ostaju bez odgovora čak i ako se preventivnim vojnim udarom protiv Iraka nešto riješi. Prevladava mišljenje da se na antiterorističkoj fronti nije promijenilo ništa. Službeni Berlin drži, štoviše, da bi se antiteroristička koalicija raspala udarom na Irak. Sive eminencije Al Qaide ionako su ostale nekažnjene. Što je najgore, raste broj simpatizera Osame bin Ladena u muslimanskom svijetu, i oni se sve više radikaliziraju. Istodobno, pod izgovorom borbe protiv terorizma krše se ljudska prava u diljem svijeta. </p>
<p>Neriješeni problemi u borbi protiv terorizma u međuvremenu opterećuju i odnos Njemačke i Sjedinjenih Država. Nijemci (i većina Europljana ) u antiterorističkoj borbi koriste istu strategiju protiv terorizma u vlastitoj zemlji: s jedne strane pojačanim djelovanje policije, a s druge, političkom djelatnošću protiv korijena sukoba. Amerikanci to smatraju nedovoljnim. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poznati francuski borac protiv terorizma zabrinutiji nego ikad </p>
<p>PARIZ, 11. rujna</p>
<p> - Najpoznatiji europski borac protiv terorizma kaže da danas više nego ikad postoje razlozi za strah od islamskoga terorizma, ali da je prijetnja mnogo šira od Al Qaide, mreže Osame bin Ladena. »Pogrešno je misliti da prijetnja dolazi samo od Al Qaide«, kaže Jean-Louis Bruguiere, poznati francuski sudac koji se bavi slučajevima terorizma. »Ima i drugih skupina koje su možda povezane s Al Qaidom, ali nemaju isti zapovjedni lanac niti istoga šefa«, rekao je nedavno Bruguiere u intervjuu za agenciju AP.</p>
<p>»Neprijatelj je možda na pedeset metara do nas, u nekom stanu«, rekao je. »Mi smo zabrinutiji nego prije godinu dana. Zabrinuti smo zato što su mnoge islamske mreže povezane s Al Qaidom još aktivne, osobito u Europi«, dodao je francuski sudac. </p>
<p>Jean-Louis Bruguiere (58) na čelu je ekipe od četvero sudaca i trenutačno je zadužen za tridesetak antiterorističkih slučajeva, među ostalima i podmetanje bombe u američko veleposlanstvo u Parizu, slučaj »bombaša s cipelom« Richarda C. Reida i slučaj Zacariasa Moussaouia, francuskoga državljana optuženog za sudioništvo u lanjskom terorističkom napadu 11. rujna na Sjedinjene Države.</p>
<p>Bruguiere ima široke ovlasti i njima se obilato koristi u progonu sumnjivaca, pretraživanju njihovih kuća, prisluškivanju telefona, uhićenjima i ispitivanjima, što mu donosi divljenje kolega koji se diljem svijeta bore protiv terorizma. Zato ga međutim, često napadaju skupine za zaštitu građanskih sloboda. Prema njegovim riječima, lanjski napadi na Sjedinjene Države stvorili su strah od terorizma u mnogim zemljama koje su ga dotad ignorirale.</p>
<p>»11. rujna bio je pravi početak novoga tisućljeća. Na planetarnoj je razini podignuta svijest (o terorizmu). Neke zemlje nisu ni pomišljale da bi mogle biti meta, a sad su toga puno više svjesne«, kaže francuski sudac i dodaje da je usprkos toj svijesti i izuzetnim naporima koji se ulažu u borbu protiv terorizma, prijetnja gora nego ikad.</p>
<p>Američki rat u Afganistanu nije, prema njegovu mišljenju, umanjio terorističku prijetnju. »Istina je da Afganistan više nije onoliki izvor opasnosti. Ali te se skupine premještaju u područja koja ne možemo kontrolirati, poput nekih dijelova Pakistana. Ili Kavkaza, koji sutra može postati Afganistan«, strahuje Bruguiere.</p>
<p>Prijetnja novim američkim ratom u Iraku već je izazvala brojne svjetske reakcije. Bruguiere je u intervjuu za AP rekao samo: »Prema našim podacima, nema veza između Iraka i Al Qaide«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Obilježavanje 11. rujna u svijetu</p>
<p>Amerikanci u Aziji kao i stanovnici azijskih zemalja počeli su u srijedu obilježavati prvu obljetnicu napada na SAD 11. rujna, a u više država zatvorena su američka veleposlanstva u strahu od novih napada. </p>
<p>Nakon Novog Zelanda koji je prvi sa svjetlošću novog dana spustio američku zastavu na mostu u Aucklandu na pola koplja, u Australiji su zazvonila crkvena zvona u znak sjećanja na žrtve iz tornjeva blizanaca u New Yorku i iz Pentagona, kao i na žrtve iz sva četiri zrakoplova koje su teroristi iskoristili za atentate.</p>
<p>U crkvi u Canberri, predstavnici kršćanske, židovske, islamske i budističke zajednice zapalili su svijeće u znak sjećanja na 10 Australaca koji su poginuli 11. rujna u napadu na SAD. Tristotinjak Japanaca u okrugu Hyogo na zapadu zemlje okupilo se i Mozartovim »Requiemom« obilježilo godišnjicu napada. Nekoliko stotina Amerikanaca okupilo se u Bangkoku kako bi obilježili godišnjicu napada, uz prosvjede skupine Tajlanđana koji su izražavali nezadovoljstvo planovima američkog napada na Irak.</p>
<p>State Department je priopćio da je desetak veleposlanstava SAD u azijskim zemljama zatvoreno, ili zbog straha od novih napada, ili zbog toga da bi osoblje moglo sudjelovati na komemoracijama. Zatvorena su američka veleposlanstva u Indoneziji, Istočnom Timoru, Maleziji, Pakistanu, Vijetnamu i Kambodži. Velika Britanija zatvorila je veleposlanstva u Indoneziji, Pakistanu i Singapuru, a Australija misiju u Istočnom Timoru.</p>
<p>Neke azijske zračne kompanije ukinule su u srijedu letove za SAD, ali u principu ne bilježe gubitke u rezervacijama za ostale dijelove svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Beogradu na obilježavanju godišnjice napada na SAD bili Đinđić i Montgomery</p>
<p>BEOGRAD, 11. rujna </p>
<p> - Godišnjica terorističkog napada na SAD u srijedu je, u nazočnosti američkog veleposlanika u SR Jugoslaviji Williama Montgomeryja i srbijanskog premijera Zorana Đinđića obilježena i u Beogradu. Američki veleposlanik Montgomery je u svom obraćanju prisutnima rekao da je 11. rujna dan sjećanja na sve žrtve prošlogodišnjeg terorističkog napada, u kojemu je poginulo više od 3000 ljudi. Među 90 poginulih stranaca bilo je i pet Jugoslavena. »Poruka događaja od 11. rujna je da se treba sjećati žrtava i njihovih obitelji, ali isto tako, i pružiti podršku završetku započete bitke protiv terorizma. To može biti vrlo duga bitka i u njoj moramo istrajati«, rekao je Montgomery. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>SFOR pojačao ophodnje u mostarskom naselju Klepci</p>
<p>MOSTAR, 11. rujna</p>
<p> - SFOR i mjesna policija povećali su svoje ophodnje u prigradskom mostarskom naselju Klepci (većinska hrvatska općina Jug), u koje se vraćaju prijeratni stanovnici Srbi, priopćio je u srijedu mostarski ured UNHCR-a.</p>
<p>Pojačane ophodnje uslijedile su nakon što su 7. rujna u ranim jutarnjim satima nepoznati počinitelji pucali iz automatskog oružja na četiri kuće povratnika, ali pritom nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Voditelj mostarskog ureda visokog predstavnika Jean Pierre Bercot u srijedu je osudio pucnjavu na srpske povratničke kuće u Klepcima, te je pozvao mjesnu policiju da uhiti počinitelje. Bercot je zamjerio mjesnim vlastima što se još nisu oglasile o tom incidentu o kojem tri dana nije bilo službenih informacija. Bercot je istaknuo da su slični događaji »prijetnja svakome«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odbor za zaštitu od stranih država optužuje Drnovšeka </p>
<p>LJUBLJANA, 11. rujna</p>
<p> - »Odbor za zaštitu od stranih država«, udruga građana osnovana u Sloveniji nakon uhićenja Joška Jorasa iz Mlina na Dragonji, optužio je u srijedu premijera Janeza Drnovšeka. Odbor tvrdi kako je Drnovšek nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom zaboravio na nacionalni interes da Slovenija dobije »sporne« zaseoke južno od Dragonje.</p>
<p> »Vlada šuti i ne izjašnjava se zauzima li se za tu zemlju i tamošnje Slovence ili ih je davno otpisala«, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare član tog odbora Jože Pučnik. Pjesnik Dane Zajc, također član, rekao je da su Drnovšekovi postupci »ciničan pragmatizam«. Odbor je najavio da će i dalje djelovati jer su, tvrdi, sela na južnoj strani Dragonje 1991. godine »bila u slovenskom katastru«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bush ponovo obećava da će pobijediti u ratu protiv terorizma</p>
<p>»Ponavljamo našu obvezu da dobijemo rat koji je počeo ovdje«, izjavio je američki predsjednik pred oko 13.500 ljudi i naglasio da »teroristi koji su namjeravali demoralizirati našu zemlju odabirom te mete nisu uspjeli«</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Predjednik Bush naglasio je da rat protiv terorizma nije samo posao Sjedinjenih Država, već i svih članova velike međunarodne koalicije koja se pridružila Americi u toj borbi. On je na svečanosti komemoracije na godišnjicu napada na SAD u srijedu ponovio svoje obećanje da će pobijediti u ratu protiv terorizma.</p>
<p>»Ponavljamo našu obvezu da dobijemo rat koji je počeo ovdje«, izjavio je američki predsjednik pred oko 13.500 ljudi i naglasio da »teroristi koji su namjeravali demoralizirati našu zemlju odabirom te mete nisu uspjeli«.</p>
<p>Bush je odao počast poginulim pri udaru trećeg zrakoplova koji se obrušio na zgradu Pentagona: »Oni su mrtvi jer su Amerikanci i jer je to mjesto za cijeli svijet simbol moći i odlučnosti naše zemlje«, rekao je Bush. Predsjednik je izjavio da su atentati »pokrenuli prvu veliku borbu novog stoljeća«.</p>
<p>Unatoč ostvarenim naprecima u borbi protiv mreže Al Qaide »ostaje mnogo toga za učiniti«, dodao je. »Borimo se kao što su se Amerikanci uvijek i borili. Ne samo za nas, već za sigurnost naših prijatelja i za mir u svijetu«, rekao je. </p>
<p>Rodbina prvi puta na mjestu terorističkog napada</p>
<p>Bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani je na na mjestu tragedije, zajedno s ostalim sudionicima ne ceremoniji, čitao imena 2823 poginulih koji su dosad identificirani. Nakon toga su rođaci žrtava prvi put mogli stupiti na tlo gdje su do prije godinu dana stajali 110 katova visoki tornjevi-blizanci i položiti cvijeće. </p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld u svojem je govoru pred Pentagonom izjavio da je riječ o ratu slobodnih ljudi protiv tiranije i terora. </p>
<p>Tragediju od prije godinu dana obilježile su i mnoge druge zemlje. Donji dom ruskog parlamenta Dume odao je počast žrtvama napada 11. rujna, ali se suprotstavio udaru na Irak. Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je prvi državnik koji je prije godinu dana američkom predsjedniku izrazio sućut, a zatim je, suprotstavivši se većini ruskih političara, pružio potporu Zapadu u operaciji rušenja talibanskog režima u Afganistanu. </p>
<p>I američko veleposlanstvo u Kabulu održalo je u srijedu komemoraciju žrtvama, otkrivši pločicu koja obilježava mjesto na kojem je dan rani je zakopan cementni blok iz ruševina WTC-a. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nekoliko tjedana nakon obljetnice 11. rujna - napad na Irak?</p>
<p>Iako je obljetnica terorističkih napada na SAD prava prigoda za dodatno stvaranje klime za napad na Irak, takav plan ima malo veze sa zastrašujućim terorističkim djelovanjem Al Qaide</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Američkog predsjednika Georgea Busha teško da može bilo što spriječiti u namjeri da napadne Irak i s vlasti svrgne Saddama Husseina. Prema sve češćim analizama u SAD i u Europi, Bush svoje najave o napadu više ne može demantirati, a napad na Irak će se dogoditi sa ili bez podrške velikih saveznika ili multilateralnih organizacija poput Ujedinjenih naroda. </p>
<p>Iako je obljetnica terorističkih napada na SAD prava prigoda za dodatno stvaranje klime za napad na Irak, takav plan ima malo veze s zastrašujućim terorističkim djelovanjem Al Qaide. Dokazi o tome kako će kroz vrlo kratko vrijeme Saddam Hussein imati u rukama tri nuklearne bombe, spremne za upotrebu, bit će dovoljan razlog američkim građanima za potporu vojnoj akciji protiv Saddamova režima, smatraju analitičari. Napad će se, spekulira se, dogoditi u razdoblju od nekoliko tjedana nakon obljetnice 11. rujna.</p>
<p>Unatoč negodovanju europskih partnera i velikih sila poput Kine i Rusije, sve je više onih koji su uvjereni kako će SAD napasti Irak. I to masovnim napadom čiji je cilj u potpunosti zbrisati s lica zemlje Saddamov režim. Bushova će administracija prije konačne odluke sasvim sigurno pokušati na svoju stranu pridobiti ključne svjetske sile i UN, no ako ta potpora izostane, SAD će napad izvesti sam. Prema posljednjim analizama, ukoliko do napada dođe, on neće biti izveden onako kako je to učinjeno u Afganistanu. Strategija brzog ulaska i izlaska čim se ukloni vrhuška Saddamova režima, prema posljednjim informacijama je napuštena, jer je gorko iskustvo Afganistana u kojem su nakon pada talibanskog režima, nastavljene okrutne plemenske borbe, preveliki rizik. </p>
<p>Masovna vojna akcija širokih razmjera, podrazumijeva navodno i plan stvaranja nove vlasti, sastavljene uglavnom od sadašnje oporbe, od kojih se veliki broj nalazi na Zapadu. Takav scenarij podrazumijeva i dugoročno planiranje za višegodišnje angažiranje svojevrsnih mirovnih snaga u Iraku, kako situacija ne bi izmakla kontroli. Slanje »mirovnjaka« bilo da je riječ o formi NATO-a UN-a ili neke druge varijacije međunarodnih vojnih snaga, vjerojatno je jedina prilika da se američka unilateralna akcija kasnije pretvori u nešto u čemu će sudjelovati i međunarodna zajednica.</p>
<p>Obljetnica tragičnog događaja prije godinu dana, kada se postalo jasno da je jedina supersila na svijetu itekako ranjiva, pokazala je da se najavljeni izolacionizam SAD, posebice nakon 11. rujna pretvorio u Bushovu doktrinu unilateralizma. </p>
<p>Europa i SAD, primjećuju to svi, sve se više razilaze, no u isto vrijeme slijedi i priznanje kako se sa SAD u vojno-tehnološkom smislu Europa još dugo neće moći uspoređivati. Clintonova administracija imala je puno više sluha za međunarodne sporazume, no kad se radilo o ključnim strateškim interesima na Balkanu, ponašala se isto kao i Bushovi konzervativci. Richard Holbrooke je nametnuo svima Daytonski mir, a Madeleine Albright je suvereno i oštro postigla sporazum u Rambouilletu.</p>
<p>Američki analitičari ipak smatraju kako bi Bushova administracija morala naći kompromis između težnji jastrebova u vlastitim redovima da SAD djeluje ne obazirući se na ostale i dogovora s »civiliziranim dijelom svijeta« koji više voli načelo konsenzusa, naročito ako se radi o određivanju zajedničkog neprijatelja. Da ironija bude veća, upravo je Bush nakon terorističkih napada prije godinu dana, pozvao sve na zajedničku borbu protiv zajedničkog neprijatelja. Henry Kissinger je nedavno napisao kako glavni trend američke vanjske politike mora biti da moć pretvori u konsenzus. Na taj bi način međunarodni poredak bio temeljen na sporazumima, a ne klimavim dogovorima. SAD će ipak, ako tako odluči, Irak napasti sam.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Amerika se suočava s problemom prevelike moći</p>
<p>Da bi očuvao utemeljujući princip (slobodu), SAD se mora odreći utemeljujućeg mita (odvojenosti) / Isprepletenost svijeta određuje i američku sigurnost / Višak moći u SAD, manjak moći u EU</p>
<p>Zbog isprepletenosti suvremenog svijeta, SAD se ne može povući unutar svojih granica. Činjenica da su od Europe i Azije odvojeni oceanima, pružala je Amerikancima sigurnost i njihov je nacionalni život bio izoliran od europskih i azijskih problema. </p>
<p>No, granice su u suvremenom svijetu sve manje važne, a ta će ideja biti teško prihvatljiva za državljane SAD-a. Dakle, izolacionizam više ne može opstati, ali on je ideološki blizanac s unilateralizmom. Te dvije vanjskopolitičke doktrine izrastaju iz nepovjerenja prema vanjskom svijetu, posebno prema Europi. SAD i Europa će se morati priviknuti na suživot različitih koncepcija. Dok SAD-u moć i položaj omogućavaju unilateralizam i dosta veliku slobodu djelovanja u svijetu, Europa je danas zasnovana na konceptu konsenzusa. </p>
<p>Istodobno, SAD se ne može ponašati strogo unilateralno. Naime, sve velike međunarodne institucije (UN, NATO, WTO) izgrađene su u SAD-u. Sve one rade na stvaranju međunarodnog sustava zasnovanog na demokraciji i slobodnom tržištu, pa SAD ne može nikako ostati izvan njih. Osim toga, pomoću tih organizacija može se »upravljati« primjerice Kinom, supersilom budućnosti, ali samo ako je Kina unutar takvih organizacija. </p>
<p>Cilj je dugoročno osigurati slobodu, a to znači osigurati međunarodni sustav. U samoj srži SAD-a, Deklaracije nezavisnosti i ustava je ideja slobode, i sigurno je da SAD nije spreman žrtvovati ono što ga je konstituiralo kao državu i naciju. No, da bi i ubuduće očuvao svoj utemeljujući princip morat će žrtvovati utemeljujući mit (odvojenost) i prihvatiti da je dio globalne zajednice. Razlozi za to su i vojno-ekonomske naravi. Naime, današnji glavni opskrbljivač američke vojske su američke kompanije koje posluju na otvorenom tržištu. Istodobno, preskupo je danas osnivati vojne državne kompanije koje bi proizvodile, primjerice, superračunala. Privatni je sektor u tome previše odmakao, a da bi se ulaganje isplatilo. Stabilnost tih kompanija pak ovisi o stabilnosti i otvorenosti globalne ekonomije koja za razliku od međunarodne zajednice realno postoji. </p>
<p>Bez obzira na sve negativne učinke globalizacije, za što dio odgovornosti snose i SAD, i na jačanje antiglobalista, snage reda jače su od snaga kaosa, smatra Hirsh. Naime, antiglobalisti jačaju, a sistem otvorenog tržišta i dalje je potpuno nedirnut. </p>
<p>Dakle, ono što SAD mora učiniti je konceptualni skok i prihvatiti da je dio svijeta, a ne izdvojena zajednica. U borbi protiv Al Qaide, vojno-sigurnosnom aparatu SAD-a bile su potrebne, a tako će biti i ubuduće, informacije skupljane od Berlina do Kuala Lumpura. Nadalje, oružja masovnog uništenja u budućnosti bit će dostupnija nego što su danas. Prijetnja nisu više rakete udaljene tisućama kilometara (pa je upitan i antiraketni štit), nego teroristi koji takvo oružje mogu »isporučiti« u, primjerice, kombiju. Obično se nazire tko takvo oružje ima ili želi imati. Kako bi se spriječio razvoj toga, moguće je poduzeti preventivnu akciju. Ona može pomoći, ali pretjerana uporaba takvih akcija može dovesti do opasnog presedana u međunarodnom ponašanju.</p>
<p>Ono što svijet mora shvatiti, smatra Hirsh, jest to da se SAD ponaša unilateralno zato što to može, a tako se ponaša u trenucima nacionalne krize. Posljednjih je desetak godina pokazalo da biti ekonomska sila nije dovoljno. To je iskusio Japan za vrijeme iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, a kroz isti proces prolazi danas Europska unija. </p>
<p>Promjene oko moći i odgovornosti za globalnu sigurnost počele su završetkom hladnog rata. Predsjednici Bush stariji i Clinton pretvarali su se da se ništa značajno nije promijenilo te da svijet i dalje funkcionira na principu kooperacije sila gdje je SAD, kao supersila, prva među jednakima. No, zapravo se mnogo toga promijenilo. Više ne postoji koncert sila nego solist. To se vidi i iz odnosa SAD-a prema NATO-u, koji nikada u povijesti nije bio tako malo relevantan za američke strateške odluke. </p>
<p>Opisivanje SAD-a kao »lidera slobodnog svijeta« potrebno je obnoviti, smatra Hirsh, a ako Amerika želi održati svoj primat, odgovornost za cijeli globalni sustav mora biti zapisana u opis posla svakog američkog predsjednika i to izravno, ako ne i ustavno. Takva redefinicija uloge američkog predsjednika, gdje bi on postao svojevrsni predsjednik svijeta (ali ne bi bio demokratski izabran od svih građana svijeta, nego samo Amerikanaca), proizlazi iz činjenice da je američka moć (ne samo vojna) ključna za stabilnost bilo koje regije svijeta. To je jedan od razloga zašto SAD inzistira na izuzimanju njihovih građana od Međunarodnog kaznenog suda. Naime, od njih se očekuje najveća odgovornost, najviše akcije, upravo zbog uloge globalnog stabilizatora, navodi Hirsh. </p>
<p>Ako se Amerika suočava s problemom prevelike moći, Europa se suočava s problemom nedostatka moći. Ta prevelika moć je i problem za svaki pokušaj novog zova vilsonijanizma. Naime, poziv na univerzalne vrijednosti upućen iz Washingtona danas bi se shvatio drukčije nego prije. Razlog za to je jednostavan - nema alternative, danas postoji samo jedna supersila. </p>
<p>Svatko će morati nešto prihvatiti i suočiti se s nečim što mu možda neće biti drago. SAD da ne može potpuno unilateralno odlučivati, odreći se svoga utemeljujućeg mita i surađivati sa svojim saveznicima. Njgovi saveznici, prije svih Europa, morat će prihvatiti nužnost, ponekad čak i poželjnost unilateralizma. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Turska poslala još tisuću vojnika na granicu s Irakom</p>
<p>Prema izvorima izraelske obavještajne službe Mossad, čak 15 posto teritorija Iraka zaposjele su američke i turske postrojbe</p>
<p>ANKARA, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) Glavni stožer turskih oružanih snaga odlučio poslati još 1000 vojnika na sjever Iraka, neposredno uz granicu sa Turskom. Kako je službeno potvrđeno, oni će se pridružiti ranije poslanim postrojbama u tom području, čime će ukupan broj vojnika dostići oko 5000. Slanje pojačanja na tursko-iračku granicu tumači se kao gotovo siguran znak da službena Ankara vrlo ozbiljno računa sa skorom američkom vojnom akcijom svrgavanja režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>O približavajućoj ratnoj opasnosti govori i posjet novog zapovjednika turskih kopnenih snaga generala Aytaça Yalmana. On je, kako su prenijeli ovdašnji vodeći mediji, obavio inspekciju snaga na terenu. Ništa se ne kaže o tome je li i hoće li turski general obići i snage na iračkoj strani granice. Yalman je jedan od najboljih poznavatelja terena uz iračko-tursku granicu, budući da je na novu dužnost došao s mjesta glavnog zapovjednika žandarmerijskih postrojbi. </p>
<p>Turski vojni izvori su priopćili kako je inspekcija generala Yalmana usredotočena na kontrolu aktivnosti militanata marksističke Kurdske radničke stranke (PKK). Oni su se još 1999. po nalogu svog uhićenog i na smrt osuđenog čelnika Abdulaha Öcalana, prebacili na područje svoje kurdske braće na iračkom sjeveru. Riječ je o području izvan domašaja vlasti bagdadskog režima. Kontroliraju ga dvije kurdske frakcije Jalala Talabanija i Massouda Barzanija, uz svakodnevnu potporu američkih i britanskih borbenih zrakoplova (uzlijeću iz turske vojne baze Incirlik, u blizini Adane).</p>
<p>Područje iznad 34 paralele, Washington i London proglasili su tzv. zonom zabrane letenja, navodno zbog zaštite tamošnjeg kurdskog pučanstva. Slična zona, ali za zaštitu šijita, postoji i na iračkom jugu, a kontrolira se s teritorije Saudijske Arabije. Zanimljivo je da su Amerikanci i Britanci zone zabrane letenja proglasili samoinicijativno, bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Vlada turskog premijera Bülenta Ecevita oštro se protivi reprizi Zaljevskog rata iz 1991. samo u američko-britanskoj izvedbi. No, kako Turci ne žele ostati samo nijemi promatrači obračuna sa Saddamovim režimom, približili su se mjestu budućih ratnih operacija. Prema izvorima izraelske obavještajne službe Mossad, čak 15 posto teritorija Iraka zaposjele su američke i turske postrojbe. U međuvremenu, nastavlja se, kako pišu turski listovi, veliko cjenjkanje Washingtona i Ankare oko provedbe nove Pustinjske oluje. </p>
<p>Turska je javno proklamirala vlastite strateške ciljeve u Iraku. Oni se svode na osiguranje mira i sigurnosti lokalnog, posebice turkmenskog pučanstva, te očuvanje regionalne stabilnosti. Javna je tajna da Turska neće dopustiti da Kurdska demokratska stranka (KDP) koju vodi Barzani prijeđe dopuštenu iračku crtu. No, kao je ta frakcija nedavno postigla sporazum o savezništvu sa Talabanijevom Domoljubnom unijom Kurdistana (PUK), takva je mogućnost vrlo izgledna.</p>
<p>Radi se o zajedničkom mogućem iskoraku združenih kurdskih snaga prema jugu Iraka, odnosno gradovima Kirkuku i Mosulu, gdje poglavito žive Turkmeni. Na tom području se, nažalost, ili na sreću, nalazi oko 5 posto svjetskih rezervi nafte. A Turska svakako ne želi da se to »crno zlato«, zbog kojeg se, kako tvrde vodeći svjetski mediji, i pokreće američka ratna mašinerija, dijeli bez njezine nazočnosti. </p>
<p>Usprkos novoj krizi vlade premijera Ecevita, do koje je došlo okretanjem leđa koalicijskog partnera Domoljubne stranke Mesuta Yilmaza, vlasti u Ankari, bez obzira tko ih predstavlja, neće dopustiti da se ponovi 1991. Tada je Turska svoje savezništvo u pobjedničkoj koaliciji, umjesto obećane nagrade, platila golemim gubicima koji su dostigli oko 40 milijardi dolara zbog pridržavanja gospodarskog embarga prema Iraku.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>London u tuzi i na oprezu, ali čvrsto uz Ameriku</p>
<p>Prije točno godinu dana Blair se svrstao uz Ameriku i čini se da ga više ništa ne može pokolebati na tom putu / Javnost na Otoku je pripremljena da će Tony Blair pred njom zamahati »ubojitim činjenicama« o Saddamu Husseinu </p>
<p>LONDON, 11. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Budući da je među 3000 žrtava lanjskog terorističkog udara na Ameriku bilo više od 60 Britanaca, kao i zbog tradicionalnog savezništva sa Sjedinjenim Državama, Velika Britanija je svečano i s pijetetom obilježila prvu godišnjicu tih tragičnih događaja. Datum 11. rujna 2001. promijenio je mnoge ljudske sudbine te izmijenio mnoge političke percepcije. </p>
<p>U Britaniji je taj datum odlučno utjecao i na politički profil premijera Tonyja Blaira koji se u zadnjih godinu dana prometnuo u samozvanog američkog zagovornika - riskirajući time kritike kod kuće i u svijetu. Blair je u srijedu bio nazočan u katedrali Svetog Pavla u Londonu, gdje je održano bogoslužje na kome su bile obitelji poginulih Britanaca te mnogi uglednici, uključujući i prjestolonasljednika Charlesa. S jedne od galerija katedrale bačeno je 3000 bijelih latica, simbolizirajući osobe poginule prije godinu dana. </p>
<p>Različite komemoracije održane su diljem Britanije, uključujući velika ekumenska bogoslužja u Birmighamu, Manchesteru i Edinburghu. U 13.46 po londonskom vremenu - dakle, u trenutku kada se prvi oteti zrakoplov zaletio u jedan od nebodera Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, Britanija je šutnjom na javnim mjestima odala počast žrtvama 11. rujna. </p>
<p>I Britanija i Amerika provele su prvu godišnjicu terorističkog udara u znaku povećane pripravnosti. Dok su u Pentagonu i Washingtonu bile razmješteni projektili s pravim eksplozivnim punjenjem, u Londonu je naoružana policija postavila cestovne blokade, a iznad britanske prijestolnice u ključnim je trenucima na snazi bila zabrana letenja. U zračnim je lukama pojačano osiguranje, a neki su letovi preko Atlantika otkazani. U zraku je, naime, cijelo vrijeme visjela prijetnja da bi sljedbenici Osame bin Ladena dramatičnu godišnjicu mogli pokušati obilježiti nekim novim nasilničkim činom. Računalo se da bi se, kao najbliži i najodaniji saveznik Amerike, Britanija među prvima mogla naći na udaru takve terorističke reprize. </p>
<p>Pred godinu dana, premijer Tony Blair prvi je od svih svjetskih državnika pohitao iskazati solidarnost s napadnutom Amerikom, tvrdeći da Velika Britanija stoji s njom »rame uz rame«. »Posebni odnosi« Londona i Washigtona, temeljeni na zajedničkoj povijesti te prekaljeni u Drugom svjetskom ratu, počeli su doživljavati renesansu. Agitirajući neumorno kod drugih zemalja da podupru SAD, Blair do danas nije posustao u svojoj podršci Georgeu Bushu, u njegovom »ratu protiv terorizma«. </p>
<p>I mnoge druge zemlje svijeta, uključujući čak i tradicionalnog američkog protivnika Rusiju, spremno su se solidarizirale s Amerikancima u njihovoj hajci na talibane i Al Qaidu u Afganistanu. No ista se podrška ne proteže i na novi rat koji Bush planira protiv Iraka. Mnogi smatraju da bi kažnjavanjem Saddama Husseina kao vlasnika oružja masovnog uništenja značilo korak previše koji bi dodatno destabilizirao Srednji istok, a mnoge umjerene islamske režime okrenuo protiv Zapada. Blair i Bush smatraju, međutim, da je Irak prijetnja s kojom treba obračunati sada, jer će poslije biti prekasno. </p>
<p>Tony Blair, koga oporba i domaći tisak nazivaju »Bushovom pudlicom«, iza scene je, čini se, uspio barem u jednoj stvari - uvjeriti američkog predsjednika da za akciju protiv Iraka mora potražiti pokriće kod UN-a. No ako takvo zeleno svjetlo ne stigne, Amerikanci su spremni dalje ići i sami. Zapravo, ne potpuno sami - tu je uvijek Tony Blair da im dade podršku dok drugi svjetski lideri oklijevaju.</p>
<p>Britanski premijer ima zbog toga problema kod kuće. Kritiziraju ga mnogi, od njegovih vlastitih laburista, preko sindikalnih lidera pa do crkvenih vođa. Svi oni anatemiziraju invaziju na Irak, tim više što do sada nitko nije javno dokazao da Saddam Hussein ima veze s događajima 11. rujna. No rat protiv terorizma koji je poveo Bush ne pita više za takve finese. Tony Blair je najavio da će objaviti dosje o Saddamovom arsenalu, što mu je zadnja šansa da razoruža skeptike. </p>
<p>Ovog tjedna slični je dosje već objavio ugledni Institut za strateška istraživanja u Londonu. Reciklirajući i sabravši na jednom mjestu već poznate podatke, Institut je zaključio da Saddam raspolaže s nešto kemijskog i biološkog oružja, ali ne uspijeva proizvesti materijal potreban za izradu nuklearnih bombi. Kada bi i ako bi takav nuklearni materijal uspio nabaviti negdje u inozemstvu, mogao bi bombu proizvesti za nekoliko mjeseci, navodi Institut. No to su stare činjenice, koje su Zapadu bile dobro poznate i prije terorističkog udara na Ameriku, nakon kojeg je Bush počeo prijetiti Saddamu.</p>
<p>Ako kod kuće i u svijetu želi opravdati svoju podršku Bushu, Blair će u vlastitom dosjeu o Saddamu morati obznaniti nešto novije i dramatičnije. </p>
<p>Prema zadnjim nagađanjima u političkom Londonu, britanski premijer sprema se taj dokument objaviti prije kraja ovog mjeseca kako bi smirio stranačke skeptike uoči skore laburističke konferencije. Dok se Međunarodni institut za strateška istraživanja mogao poslužiti jedino činjenicama iz javne domene, Blairu na raspolaganju stoje i obavještajni podaci. </p>
<p>Vlada navodno upravo pregovara s predstvnicima britanskih tajnih službi, oko toga što se može otkriti u dosjeu o Saddamu a da se ne ugroze obavještajni izvori. </p>
<p>Javnost na Otoku je pripremljena da će Blair pred njom zamahati »ubojitim činjenicama«. Ako on međutim u rukavu doista ne čuva nešto jako, prijeti mu unutrašnji stranački rat, te osuda javnog mnijenja. No pred točno godinu dana Blair se svrstao uz Ameriku i čini se da ga više ništa ne može pokolebati na tom putu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Iranci izražavaju sućut, Iračani puni gnjeva</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Na godišnjicu terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna u kojima je poginulo i nestalo 3044 osobe, svjetski čelnici odaju počast žrtvama te pozivaju u borbu protiv globalne prijetnje - terorizma ali i na promjenu politike prema Srednjem istoku. </p>
<p> Alžirski predsjednik Abdelaziz Bouteflika kazao je u srijedu da borba protiv terorizma obvezuje cijeli svijet u borbi protiv »terorističke internacionale«.</p>
<p> Otvarajući međuvladinu konferenciju Afričke unije o sprječavanju terorizma i borbi protiv te pojave, Bouteflika je osudio »permisivnost pojedinih zakonodavstva prema nekim zločinačkim organizacijama« zaključivši da će jedan od »najvećih izazova 21. stoljeća« biti »međunarodni odgovor« na »terorističku internacionalu«.</p>
<p> Sastanak u glavnome gradu Alžira, koji je okupio predstavnike Nigera, Libije, Ugande, Mauritanije, Tunisa i Malija, treba do 14. rujna izraditi akcijski plan protiv terorizma i »senzbilizirati« Afričku uniju da potpiše konvenciju Afričke unije o sprečavanju i borbi protiv terorizma.</p>
<p> »Solidarni smo s nedužnim žrtvama napada 11. rujna na SAD i mislimo da treba ukloniti korijen terorizma bez iznimke ili diskriminacije«, kazao je glasnogovornik iranske vlade Abdullah Ramezanzadeh. </p>
<p> A iranski tisak i političke stranke izrazile su sućut američkom narodu ali i pozvali Amerikance da promijene politiku prema Iranu, zemlji koju su svrstali među države »osovine zla«. </p>
<p> Saudijski tisak optužio je u srijedu Izrael da je iskoristio napade kako bi pojačao odmazdu nad Palestincima. </p>
<p> »Cionističke bande iskoristile su eksplozije 11. rujna kako bi u krv Amerike ubrizgale mržnju prema Arapima«, piše dnevnik Al-Bilad i dodaje »Izrael je iskoristio tu tragediju kako bi činio pokolje nad palestinskim narodom«. List optužuje SAD »da je zažmirio na jedno oko na akcije Izraela«.</p>
<p> Posebni izaslanik Europske unije za Srednji istok Miguel Angel Moratinos upozorio je da bi mogući američki napad na Irak potaknuo »dramatičnu reakciju« arapskog svijeta. Cjelokupna Arapska liga stala bi uz Irak, upozorava Moratinos za španjolski radio Cadena SER dodajući »ne znam kakve će biti posljedice«. </p>
<p> Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Javier Solana upozorio je na istoj španjolskoj postaji da »bilo koju odluku« o pitanju Iraka moraju poduprijeti Ujedinjeni narodi. </p>
<p> Europske stranke zelenih i Zeleni zastupnici iz Europskog parlamenta u srijedu su osudili američke planove za napad na Irak te zatražili ublažavanje sankcija na snazi protiv te zemlje kako bi olakšali život Iračanima. </p>
<p> Irak, zemlja koju je SAD označio najvećom prijetnjom svijetu jer navodno razvija oružje za masovno uništenje, kemijsko i biološko oružje, optužuju SAD da se koristi napadima kao izgovorom da zgazi starog neprijatelja na Srednjem istoku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Moskva solidarna sa Washingtonom, ali za sljedeće akcije traži prvo dokaze</p>
<p>Putin i dalje traži da Washington i saveznički mu London podastru konkretne dokaze da Irak proizvodi ili može proizvesti oružje za masovno uništavanje</p>
<p>MOSKVA, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje se suprotstavlja američkom planu za vojno svrgavanje Saddama Husseina. Putinovu podršku vojnoj intervenciji tražili su u odvojenim telefonskim razgovorima američki predsjednik George Bush i britanski premijer Tony Blair. Međutim, kako tvrde u Kremlju, Putin koji trenutno ljetuje u Sočiju nije popustio. I Bushu i Blairu je rekao da sumnja u opravdanost vojne akcije protiv Iraka.</p>
<p>Moskva i dalje traži da Washington i saveznički mu London podastru konkretne dokaze da Irak proizvodi ili može proizvesti oružje za masovno uništavanje. U Moskvi su uvjereni da takvi dokazi ne postoje, no bez obzira na to ruska diplomacija traži od Bagdada da dopusti dolazak inspektora UN-a. Ukoliko pak međunarodni inspektori (među kojima ne smiju biti samo eksperti SAD i Velike Britanije) utvrde da Irak doista raspolaže oružjem za masovno uništavanje ili da takvo oružje može proizvoditi, Moskva će i tada inzistirati da odluka o vojnoj intervenciji ne bude samovoljan akt SAD već da ju odobri Vijeće sigurnosti UN-a i tako poštuje međunarodna pravila.</p>
<p>Dakako, u Moskvi je sa zadovoljstvom primljena i posljednja izjava Gerharda Schrödera u kojoj se njemački kancelar kategorički suprotstavio angloameričkom planu ratovanja protiv Iraka. I Francuska je protiv te vojne operacije, iako u moskovskim političkim krugovima ne isključuju mogućnost da bi se pod snažnim pritiskom Amerika službeni Pariz mogao pokolebati. </p>
<p>Sličnih primjera kada su se pojedine europske države saveznice SAD u posljednji trenutak ipak priklonile vojnim planovima i akcijama Washingtona bilo je u novijoj povijesti. Stoga su u ovom trenutku u Moskvi uvjereni jedino da će njemački kancelar Schröder ostati nepokolebljiv i da u slučaju angloameričke operacije u Iraku njemački vojnici u njoj neće sudjelovati. </p>
<p>Što se tiče Moskve, promatrači zaključuju da ona neće odobriti samovoljnu vojnu akciju bez suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a, no ukoliko do nje ipak dođe, neće joj se otvoreno i oštro suprotstavljati svjesna da će takva vojna operacija još više urušiti međunarodni autoritet washingtonske administracije.</p>
<p>Uz to, u Moskvi ne kriju da iza protivljenja američkoj vojnoj intervenciji protiv Iraka ne stoje samo principijelni politički, već i pragmatični ekonomsko-financijski interesi. Američki rat protiv Iraka izazvat će u početku nagli skok cijena nafte. Možda i do 40 dolara za barel, što je za Moskvu kao velikog izvoznika »crnog zlata« dobro. Međutim, u drugoj fazi, nakon što vojna operacija završi instaliranjem u Bagdadu proameričke vlade, najvjerojatnije će doći do dugoročnog pada cijena nafte (procjenjuje se na 15 do 16 dolara za barel), a ruski državni proračun za iduću godinu (i u njemu plan vraćanja stranih dugova) napravljen je uz pretpostavku da cijena nafte neće pasti ispod 22 dolara za barel.</p>
<p>Naime, eventualnim instaliranjem proameričke vlade, Bagdadu bi vrlo brzo bile skinute ekonomske sankcije, a Irak u tom slučaju u kratkom roku može povećati svoj dnevni izvoz nafte do 1,5 milijun barela, što bi nesumnjivo dovelo do pada cijena na svjetskom tržištu. Uspješna vojna intervencija protiv Iraka ojačala bi političko i vojno prisustvo SAD u Perzijskom zaljevu i otvorilo prostor Washingtonu za snažniji pritisak na Saudijsku Arabiju koja je kao veliki izvoznik nafte jedna od najutjecajnijih članica OPEC-a.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sharon: Izrael solidaran s Amerikancima</p>
<p>JERUZALEM, 11. rujna </p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon izrazio je solidarnost s Amerikancima u njihovoj borbi protiv terorizma i zašti demokratskih vrijednosti, izjavio je u srijedu u Jeruzalemu. »Mi smo na strani Amerikanaca. Nećemo zaboraviti. To je naša povijesna obveza. Naša obveza prema životu i prema budućim generacijama«, izjavio je Sharon na svečanosti u predsjedništvu Vijeća u spomen na oko 3000 žrtava atentata 11. rujna 2001. </p>
<p> »Američki predsjednik George W. Bush vodi borbu protiv zla i terorizma u zaštiti demokratskih vrijednosti. Mi se u Izraelu borimo protiv terorizma dulje od stoljeća«, dodao je Sharon. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="67">
<p>HEP je isključio 30.00 domaćinstava, a Slovencima oprašta dug </p>
<p>Trideset tisuća domaćinstava u Hrvatskoj ne može plaćati struju! Državni monopolist, HEP, neumoljiv je - isključio im je struju, ostali su bez bitnoga energenta za život, egzistenciju - ugroženo im je pravo na koliko-toliko normalan život</p>
<p> S netom, od Vlade odobrenim, poskupljenjima krug siromaštva će se proširiti i još će mnoge obitelji završiti u mraku. Istodobno, Vlada i HEP toleriraju dug nuklearke Krško, iz koje struju već više od četiri godine koristi Slovenija, kao da je nuklearka samo njihova.</p>
<p> Dug Slovenije Hrvatskoj samo za neisporučenu struju već je dosegao, kažu, 260 milijuna dolara, ili eura, svejedno! HEP im je nedavno ispostavio račun na 71 milijun dolara, ali račun nije podmiren. Podmirit će ga, umjesto njih, osiromašeni domaći potrošači.</p>
<p> Energenti možda i nisu socijalne kategorije, kažu da to nisu nigdje u Europi, ali ni naše mirovine, a ni plaće ne mogu se uspoređivati s onima u Europi na koje se pozivaju u HEP-u.</p>
<p> Ako HEP već ne zna, ne može ili neće naplatiti evidentene dugove, pa prema Slovencima »glumi socijalu«, neka tako postupi i prema domaćim potrošačima.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prof. Botica ne čita ni svoju poštu</p>
<p>Odgovor prof. dr. Stipe Botice (Vjesnik, Pisma čitatelja, 30. kolovoza) na moju informaciju o radu 31. zagrebačke slavističke škole u sastavu dubrovačkog Interuniverzitetskog centra (IUC) prvorazredan je skandal.</p>
<p> Prvo, novinari nisu izmislili da škola djeluje u sastavu Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta. To im je netko servirao. Taj netko je prof. Stipe Botica. Drugo, još sam 29. srpnja elektroničkim dopisom upozorio prof. Boticu da ispravi tvrdnje kako se škola »održava unutar Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta«. Moguće je da prof. Botica ne čita svoju poštu. To je doista najbolji način da se vrlo jasna poruka pretvori u isključivo moje »priviđenje«. Drugi put, ako ga bude, morat ćemo se prilagoditi isključivo usmenom komuniciranju. Treće, ipak najveće je »priviđenje« Botičino neelegantno nijekanje veze s IUC-om. IUC, veli prof. Botica, školi tek pruža »dio tehničkih usluga«. Onako, slučajno. Što bismo inače i radili. A istina je da se proračunski novac za školu isplaćivao preko računa IUC-a. Doduše, kad se slavist Botičina ugleda domogne budžeta od preko 600.000 kuna, a s tim novcem napravi ono što je prof. Botica ovog ljeta ponudio u Dubrovniku, možda je i bolje da se IUC ne spominje.</p>
<p>U nerazgovoru s prof. Boticom naknadno je uzela riječ i Helena Jasna Mencer, rektorica Sveučilišta u Zagrebu (Vjesnik, 5. rujna). Ništa u njenom dopisu nije nužno netočno. Nitko ne spori da je zgrada u Ulici don Frana Bulića 4 u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu. Svima je poznato tko u toj zgradi »djeluje«. Ali, ipak, to nema nikakve veze s mojim primjedbama prof. Botici. Tako je pismo uvažene rektorice ostalo nedorečeno. I to je dio pozitivnih promjena.</p>
<p>Prof. dr. IVO BANAC, generalni direktor Interuniverzitetskog centra Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nedopustiva praksa naše »najveće i najbolje« banke </p>
<p>Od travnja ove godine Zagrebačka je banka u svojim mjesečnim izvješćima prestala obavještavati vlasnike žiro (i tekućih) računa o nazivu svakog uplatitelja uplata na taj račun.</p>
<p> Umjesto naziva uplatitelja, često se navodi »ostale uplate« ili »uplata redovitog primanja«. Time je postala nemoguća svaka kontrola uplata, a bit će također nemoguće kontrolirati točnost podataka pri ispunjavanju prijava poreza na dohodak. </p>
<p>Na brojne pritužbe, kako usmene tako i pismene, čelnici banke ne samo što ne reagiraju već i ne odgovaraju i ne vraćaju se na sustav pisanja izvješća kakav su imali do travnja.</p>
<p>Pitam te čelnike znaju li oni neku banku koja odbija klijentima reći od koga su primili uplatu na svoj račun? Bi li ti klijenti ostali u takvoj banci? Pa je li moguće da to jedino radi naša »najveća« banka, koja se reklamira kao suvremena svjetska banka i koja ima monopol na žiro-račune. Nevjerojatno!</p>
<p>Pitam naše bankare da li uopće ikad pomisle da banke postoje zbog komitenta (klijenta) i da nisu same sebi svrha. U našim uvjetima, kad država pokriva njihove gubitke iz džepova poreznih obveznika, moguće da su čak i u pravu. </p>
<p>JOSIP LISJAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nije istina da sam za »delegatski vodič« nagrađen stanom</p>
<p>Doslovce ništa od svega što Ante Matić tvrdi o meni (»Četvorka koja se 'proslavila' polemičkim umijećem«, Vjesnik, Stajališta, 22. kolovoza) nije istina. Ima i drugih koji, nemajući protuargumenata za nešto što javno tvrdim, insinuiraju, vrijeđaju, izmišljaju ili naprosto prenose rekla-kazala, primjerice o stanu u kojemu stanujem, zamjenom (dva stanarska prava za jedno, svojedobno), uz pomoć obitelji (o čemu postoji uredna dokumentacija).</p>
<p>Nisam ga, dakle, ni od koga dobio, ni od prijašnjih ni od sadašnjih vlasti, a nakon toga sam uređivao (za što sam stručno osposobljen!) honorarno jedan općinski »delegatski vodič«, kakvih je tada bilo u svakoj općini, a ne prije toga, tako da čak ni teorijski ne može biti istina da me ikakvi za išta »nagradiše« (stanom) itd. itsl.</p>
<p>Na te i takve niskosti i zabadanja u privatni život doista nije vrijedno osvrtati se, međutim, sve to me kod onih koji o tome ništa ne znaju blati i pravi mi štetu.</p>
<p>Inače, osim u ovome tekstu, toga gospodina nikada i nigdje nisam spominjao, a ako se on sam negdje pronašao...</p>
<p>STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="71">
<p>Bistom Josipa Broza Tita ubio čovjeka</p>
<p>Osim za ubojstvo, Vuljanu se sudi i za krađu oko 2000 kuna iz Jadrolinijine poslovnice u Sućurju, koju je kasnije polio benzinom i zapalio pričinivši štetu od 40.000 kuna/ Tereti se i da je provalio u kuću svoga strica iz koje je ukrao različitih deviza u protuvrijednosti od 28.000 kuna </p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Splitu u srijedu je počelo suđenje Tomi Vuljanu (23) iz Metkovića optuženom za osobito okrutno ubojstvo Emila Grgca, 19. listopada prošle godine oko 22 sata u Grgčevu stanu Ispod ure 2 u Splitu.</p>
<p> Osim za ubojstvo, Vuljanu se u ovom postupku sudi i za krađu oko 2000 kuna iz Jadrolinijine poslovnice u Sućurju, koju je kasnije polio benzinom i zapalio pričinivši štetu od 40.000 kuna. Tereti se i da je 26. rujna prošle godine provalio u kuću svoga strica Bartola Vuljana iz koje je ukrao različitih deviza u protuvrijednosti od 28.000 kuna. </p>
<p> Optuženi Vuljan priznao je provalu u stričevu kuću, no za ubojstvo, krađu i podmetanje požara ne osjeća se krivim. Prema optužnici, nakon nesporazuma vezanoga uz Grgčeve homoseksualne prohtjeve, Vuljan je Grgca, nakon svađe, deset puta udario metalnim zvučnikom i bistom Josipa Broza Tita po glavi, a potom deset puta ubo nožem u vrat.</p>
<p>»Te sam noći bio u službi i ništa mi izravno nije poznato. Sjećam se da me je oko 22 sata nazvala očeva susjeda i kazala kako je u stanu buka i kako se netko svađa te da bi bilo dobro da svratim. Odgovorio sam kako ne mogu jer radim te da vjerojatno nije ništa ozbiljno«, svjedočio je sin ubijenoga, Emanuel Grgac (32), po zanimanju policajac. Prisjetio se i kako ga je sutradan ujutro nazvala Marica Tomić, radnica s očeva štanda na tržnici, te rekla kako se njegov otac nije pojavio na poslu. Oko 11 sati radnica je ponovo nazvala, a tada se javio i očev podstanar, koji je od Emanuela Grgca zatražio dozvolu da provali u očev stan, što mu je sin odobrio. </p>
<p>»Po tom pozivu odmah sam krenuo prema očevu stanu, a tamo je već bila policija. Kolege su mi rekle da mi je otac mrtav. Sjećam se da me je podstanar pitao znam li Tomu Vuljana i znam li da je on nakon zatvaranja štanda otišao s ocem, a ja sam kazao da tu osobu ne poznajem niti znam da se družio s mojim ocem«, kazao je svjedok.</p>
<p> Emanuel Grgac tvrdi kako njegov otac nije bio hmoseksualac jer se dva puta ženio, a posljednje je vrijeme stanovao s Marijom Jukić iz Crivaca. U vrijeme tragičnog događaja Jukićeva je bila na svome selu. Sudsko je vijeće zanimalo i zna li svjedok gdje je njegov otac u stanu držao Titovu metalnu bistu, na što je Grgac odgovorio kako sumnja da ju je njegov otac uopće imao, ali se sjeća nekakvog metalnog kipa.</p>
<p> Suđenje se nastavlja ispitivanjem svjedoka.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pukanić:»Petrač je smatrao Sliška paranoikom«</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Svjedočenjem Ive Pukanića, predsjednika Uprave lista Nacional, koji je sam zatražio da svjedoči, na zagrebačkom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32).</p>
<p>Bertića se, podsjetimo, tereti da je usmrtio Jamesa Cappiaua koji je, nešto prije, ubio Vjeku Sliška, dok se odbjegloga Nikolića i Ivoševića tereti za organiziranje atentata na Sliška. </p>
<p>Pukanić, koji je osobno zatražio da svjedoči kako bi opovrgao neke navode ranije ispitanih svjedoka o njegovoj povezanosti s Hrvojem Petračem, kazao je da se samo dva puta u životu čuo telefonom sa Sliškom i da ga nikada nije susreo.</p>
<p>»Za Sliška sam prvi put čuo nakon atentata na njega zoljom u Preradovićevoj ulici. Dan nakon događaja upitao sam novinare na kolegiju znaju li tko je taj čovjek i kako bismo mogli doći do njega. Tada se javila novinarka Višnja Gotal i kazala da ga poznaje od djetinjstva, nakon čega sam ´pritisnuo' Višnju da s njim pokuša napraviti intervju«, započeo je svoj iskaz Pukanić.</p>
<p>Nakon »pritiska«, nastavio je dalje Pukanić, novinarka je stupila u kontakt sa Sliškom i izvijestila vlasnika Nacionala kako Sliško »baš nije presretan zbog intervju« te kako se najprije želi čuti s njime.</p>
<p>»Tako je i bilo, pa me Sliško nazvao i razgovarao sa mnom kao da se znamo sto godina, što sam ja prihvatio jer sam silno htio imati priču o čovjeku kojeg nema u medijima a na kojeg se puca 'zoljom' u središtu grada«, nadodao je Pukanić.</p>
<p>Nakon intervjua u Nacionalu Sliškovo se ime počelo pojavljivati sve češće, a više se puta spominjala njegova navodna netrpeljivost prema Petraču, s kojim sam ja u vrlo dobrim odnosima, ispričao je dalje Pukanić. Pritom je svjedok nadodao kako je Sliško kazao Višnji Gotal da Petrača nikada u životu nije vidio niti razgovarao s njim, što je Pukaniću kasnije potvrdio i Petrač.</p>
<p>Petrač je, za Božić 1999. godine, prisjetio se Pukanić, dao intervju Nacionalu u kojem je potvrdio da ne zna Sliška, ali je istu večer zatražio da se promijeni taj dio teksta jer je te večeri upoznao Sliška u restoranu »Hipodrom«.</p>
<p>»Tri dana prije Sliškova ubojstva novinarka Nacionala Jasna Babić predložila je na uredničkom kolegiju da istraži zagrebačke reketare kojima navodno upravljaju Vinko Žuljević Klica i Sliško. Ja sam to u početku odbio, no kasnije sam pristao, s tim da taj tekst uopće nisam pročitao. Dan prije ubojstva mene je nazvao Sliškov odvjetnik Goran Suljić i kazao kako me Sliško želi vidjeti, što sam ja odbio zbog prezauzetosti«, dovršio je Pukanić svoje svjedočenje.</p>
<p>Dvije minute kasnije Pukanić se vratio u sudnicu i zatražio da ispriča još jedan dio vezan uz Petrača i Sliška, kazavši kako ga je Petrač nakon napisa o reketarima nazvao i upitao: »Zašto ste objavili taj tekst kad znaš da je Sliško paranoičan i da će mene optužiti da ja stojim iza toga«, prisjetio se naknadno Pukanić. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Cigoj zanijekao da mu je prijetio </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Novinar Globusa Mark Cigoj u srijedu je u Remetincu negirao navode objavljene u novinama kako mu je u utorak telefonom prijetio Miljenko Žaja Krojf, optuženi član »zločinačke« kojem je postupak izdvojen zbog zdravstvenog stanja. Cigoj je to decidirano ustvrdio odgovarajući na pitanje tužiteljice Dunje Pavliček Patak.</p>
<p>Mark Cigoj u Remetincu je svjedočio o svom susretu s Vjekom Sliškom dan prije njegova ubojstva 21. ožujka prošle godine. Razgovor je bio priprema za intervju koji je trebao biti obavljen sutradan oko 15 sati. Intervju međutim nije obavljen jer je Sliško ubijen.</p>
<p>Svoj pripremni razgovor sa Sliškom Cigoj nije snimao. Sjeća se, tvrdi, da je njegov sugovornik spominjao nadimke dvojice navodnih atentatora s Cvjetnog trga (napad ručnim bacačem 27. studenoga 1999. godine kada je poginuo slučajni prolaznik).</p>
<p> Inače je Bulija i Drdu u svojem iskazu u Remetincu spominjao i bliski prijatelj pokojnoga Sliška, Juraj Dodić.</p>
<p>Dodić je u srpnju prošle godine izjavio da su spomenuta dvojica »narkomana iz Mostara« plaćene ubojice koji su odrađivali poslove za »zločinačku organizaciju«.</p>
<p>U utorak je dovršeno saslušanje svjedoka Zlatka Ferata. On je ponovio tvrdnje kako je zaštićeni svjedok Zdravko Šiškić instruirao nekoliko svjedoka iz »Sliškova klana« da svjedoče protiv remetinečkih svjedoka.</p>
<p>Po onome što je Ferat ispričao, Šiškić, opasni Sliškov čovjek koji »pakira« remetinečkim optuženicima, u smrtnom je strahu od svoje supruge. </p>
<p>Ferat je naime ispričao kako Šiškić po 15 dana ne izlazi van jer »ima jako strogu suprugu«. Kad uspije pobjeći, Šiškić se ne trijezni po dva-tri dana, tvrdi svjedok Ferat.</p>
<p>Svjedok je ponovio i kako su pokojni bankar Ibrahim Dedić i pokojni Željko Šobot, za ubojstvo kojega se tereti Davor Zečević, bili u sukobu. Najprije su Dedićevi ljudi iz Sarajeva ubili Šobota, a Šobotovi su ljudi kasnije iz osvete likvidirali Dedića.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Premda opširna, tužba ne navodi što je štetno napisano za Kurjaka </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u srijedu održana rasprava u sudskom sporu u kojem je dr. Asim Kurjak, radi naknade štete, tužio Europapress holding.</p>
<p> Kako se navodi u tužbi, u tjedniku Globus u broju 592. od 5. travnja ove godine objavljeni su tekstovi pod nazivom: »Afera Kurjak«, kojima je Kurjaku nanesena šteta. Tako se u tekstu s podnaslovom »Globus otkriva novu aferu dr. Asima Kurjaka« navodi da poznati stručnjak za liječenje neplodnosti u klinikama MMC u Zagrebu, Crikvenici i Sarajevu većinu pacijentica podvrgava operaciji kojom se uklanja materična pregrada, premda je ta anomalija uzrok neplodnosti u samo jedan posto slučajeva, i svaki takav zahvat naplaćuje tisuću eura. Objavljen je i tekst pod naslovom »Medicinski fakultet u Zagrebu odbio je doktorsku disertaciju Asima Kurjaka o ultrazvuku proglasivši je falsifikatom«. </p>
<p>U članku se spominje »Slučaj Zdravke Čuvalo« koja je jedna od trinaest pacijentica operiranih, a koja je ostavila više od 14.000 kuna u privatnoj poliklinici prof. Kurjaka, i u kojem se navodi da je pacijentica bila nezadovoljna jer su se prema njima ponašali »kao da smo stoka, a ne ljudi«. </p>
<p>Na raspravi u srijedu odvjetnički je tim dr. Kurjaka dostavio sudu podnesak kojim proširuju tužbu jer je nakon travnja i u srpnju ove godine u Globusu objavljen tekst pod naslovom »Istraga protiv dr. Kurjaka«. </p>
<p>U podnesku se navodi kako protiv Kurjaka nikad nije pokrenut istražni postupak, te kako nema nikakvih dokaza da je učinio bilo što od onoga što mu pripisuje Globus. U podnesku se također navodi cijeli niz netočnih tvrdnji kao što su da je dr. Kurjak suspendiran sa svoje dužnosti, da je neovlašteno radio privatno, te kako Kurjaku više ne stižu pozivi za međunarodne kongrese i znanstvene skupove. </p>
<p>Premda je privatna tužba kojom Kurjak potražuje pola milijuna kuna vrlo opširna, zastupnik EPH istaknuo je da je tužba neuredna i da nije navedeno što je u stvari u tekstu štetno po Kurjaka. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Izronio amforu, pa je poklonio kao svadbeni dar</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Zbog toga što je »sedamdesetogodišnji hrvatski državljanin svojevremeno izronio amforu, te je 1992. godine poklonio trideset šestogodišnjem hrvatskom državljaninu kao svadbeni dar«, službenici VII. policijske postaje Trešnjevka, s Odjelom organiziranog kriminaliteta, podnijeli su kaznene prijave protiv obojice. Terete se za nedopušteno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra, te za kazneno djelo prikrivanja.</p>
<p>Kako je ustanovljeno kriminalističkom obradom, prvoosumnjičeni je ronio na području Korčule, neutvrđenog dana, i iz morske dubine od oko 19 metara izronio amforu veličine oko 120 centimetara, iako je znao da je riječ o kulturnom dobru, te je donio u Zagreb. Kada se drugoosumnjičeni ženio, 1992. godine, dobio je tu amforu na poklon »i držao je u svojem stanu iako je znao da je pribavljena kaznenim djelom«. Pretragom njegova stana, 16. veljače ove godine, amfora je pronađena i oduzeta.</p>
<p>Nakon kaznenih prijava, amfora je predana Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, odnosno Odjelu za zaštitu arheološke baštine u Zagrebu. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bivši suprug ubio ženina bivšeg ljubavnika</p>
<p>VARAŽDIN, 11. rujna</p>
<p> - Slavko Behin (47) hicima je iz vatrenog oružja u srijedu ujutro ubio Janezeka Nedoga (49) iz Trnovca Bartolovečkoga u naselju Kučan Marof nedaleko od Varaždina. Prema riječima dežurnoga istražnog suca, Nedog je zadobio ustrijelnu ranu od koje je preminuo na mjestu događaja. </p>
<p>Nedog je rođen u Mariboru, a u Trnovcu je sa kćerkom živio oko dvije godine. Prije više od godinu dana imao je vezu sa J. B. iz Kučan Marofa, bivšom suprugom Slavka Behina, profesoricom u jednoj varaždinskoj srednjoj školi. Prema njezinim riječima, veza je ubrzo završila, no Nedog je nikako nije ostavljao na miru. Iako je od prekida prošla godina dana, Nedog ju je i dalje maltretirao na razne načine, kao i njezinoga bivšeg supruga, pa im je tako dolazio po noći, bušio gume na automobilu, a jednom je prilikom u ulje u automobilu stavio <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> te tako automobil potpuno upropastio. </p>
<p>Posljednji su put s njim imali problema prije tri dana i znali su da će doći opet. Ona se, inače, od Behina razvela prije više od 10 godina, no ostali su u dobrim odnosima. On stanuje u blizini kuće u kojoj ona živi s njihovo dvoje djece, u mirovini je i ima status ratnog vojnog invalida. </p>
<p>U srijedu oko 5,30 sati, kako pričaju susjedi, čuli su pucanj iz garaže u kojoj su se Behin i Nedog sreli. Nedog je, navodno, na Behina, potegao nož i razrezao ga po čelu, na što je Behin izvadio pištolj, ispalio metak u Nedoga i usmrtio ga na mjestu. </p>
<p>Mještani Trnovca se, pak, kako vele, nisu baš slagali s Nedogom jer je bio vrlo problematičan čovjek, stalno se svađao i nije ni sa kim razgovarao, a, kako kažu, promijenio je i mnogo žena.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="77">
<p>Recesija nakon kratkotrajne panike</p>
<p>Prvih nekoliko tjedana nakon terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. američke je burze obilježila kaotična trgovina s naznakama panike, ali događanja koja su uslijedila i traju još i danas – pad cijena dionica, rast cijena većine roba i pad vrijednost dolara – posljedica su globalnog usporavanja gospodarskog rasta koje je počelo znatno ranije od kobnih događanja prije godinu dana </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Umjesto uobičajenog zvona koje označava početak trgovine na najvećoj svjetskoj burzi, New York Stock Exchange je u srijedu na početku trgovine izgledala prilično pusto. Bilo je tek nekoliko dežurnih djelatnika osiguranja i pokoji nadobudni broker osuđeni na praćenje zbivanja na ostalim svjetskim tržištima kapitala. </p>
<p>Zvono se oglasilo dva sata kasnije, nakon komemoracije žrtvama terorističkih napada na New York prije točno godinu dana. Među žrtvama su bili i brojni djelatnici američkih financijskih institucija, zatečeni na svom radnom mjestu u vrijeme napada na zgrade Svjetskog trgovačkog centra (WTC). </p>
<p>Tužna je obljetnica poslužila kao podsjetnik na tragične događaje u rujnu prošle godine, što je primjereno obilježeno širom svijeta na većini burzi. Od Wellingtona na Novom Zelandu, preko tokijske, frankfurtske i londonske burze, minutama šutnje brokeri, investitori i mnogi drugi obilježili su godišnjicu pogibije svojih kolega, prisjećajući se kaosa koji je tih dana vladao na svjetskim tržištima kapitala. </p>
<p>Osim masovnog egzodusa financijskih institucija, koje svoje osoblje udaljavaju od mjesta zločina, upitan je utjecaj terorističkih napada na svjetska financijska tržišta. Isključimo li prvih nekoliko tjedana nakon ponovnog otvaranja američkih burzi (trgovina je obustavljena na četiri dana), koje je obilježila kaotična trgovina s primjesama panike, ostala događanja možemo pripisati globalnom usporavanju gospodarskog rasta, što je tek blaži termin za recesiju. Kada bismo pokušali sumirati događaje na financijskim tržištima u prošlih godinu dana, najkraće možemo reći da su cijene dionica bilježile pad vrijednosti, dok su rasle cijene većine roba, a padala vrijednost dolara, što bi se vjerojatno dogodilo neovisno o tragediji 11. rujna. </p>
<p>Američka je valuta tada iznenadila brojne promatrače, oduprijevši se snažnom pritisku špekulanata, koji su pokušavali iskoristiti, tada se činilo, odličnu priliku za prodaju dolara i nije zabilježila značajniji pad. Napredovanje europske valute, koje je kulminiralo sredinom ove godine rastom iznad paritetne razine, započelo je tek krajem prošle godine, nekoliko mjeseci nakon terorističkog napada, u najvećoj mjeri kao posljedica recesije u koju je upalo američko gospodarstvo. </p>
<p>Dionice na Wall Streetu pretrpjele su zato velike gubitke, osobito tijekom rujna i listopada. To nije mogao spriječiti ni patriotski naboj koji je vladao na Wall Streetu, zbog čega su pojedini brokeri u prvih nekoliko dana po otvaranju burzi odbijali poslušati naloge svojih klijenata da prodaju dionice. </p>
<p>Naravno, nije se moglo očekivati ništa drugo osim snažnog pada vrijednosti burzovnih indeksa, koji su u samo tjedan dana izgubili gotovo petinu vrijednosti. Tržišna kapitalizacija američkih burzi smanjenja je za stotine milijardi dolara, a među najvećim gubitnicima bila su osiguravajuća društva i zrakoplovne kompanije, pa se od jednog od najuglednijih svjetskih investitora u gubitnike (barem privremeno) pretvorio čak i poznati Warren Buffett zbog velike izloženosti poslovanju osiguravajućih kuća.</p>
<p>Pesimisti su upozoravali na daljnji pad, no već krajem rujna činilo se da se stanje popravlja, a indeksi su bilježili solidan rast, odražavajući umjereni optimizam ulagača koji su polako zaboravljali tragične događaje i kaos. Sve se manje govorilo o novim terorističkim napadima, a ni američka vojna intervencija u Afganistanu nije uzrokovala veće gubitke na burzama.</p>
<p>Međutim, uslijedila je recesija, a potom niz korporativnih skandala, koji pak nemaju nikakve veze s terorističkim napadima. Pokazuju to i podaci o negativnom gospodarskom rastu u SAD u prvih devet mjeseci prošle godine. Na temelju tih podataka očito je kako tragedija u rujnu prošle godine nije značajnije (dugotrajnije) utjecala na aktivnost na tržištu kapitala. Osim toga, pad najvažnijih indeksa, kao što je Dow Jones Industrials, od tek sedam posto zaista nije strašan.</p>
<p>Ipak, taj je događaj označio prekretnicu, nakon koje je došlo do promjene preferencija investitora. Najprije je nastala panična prodaja dionica, uz povećanje udjela određenih roba i instrumenata tržišta novca u portfeljima investitora. Nakon serije smanjenja ključnih kamatnih stopa na globalnoj razini (što su činile najveće središnje banke, kao što je američki FED, europski ECB, kanadski BoC), i tržište novca je postalo neatraktivno (s niskom stopom prinosa), zbog čega su cijene roba i dalje bilježile rast. </p>
<p>Situacija se ni do danas nije promijenila, pa su zlato i nafta još uvijek na cijeni. Takav preokret nije ništa drugo nego pokušaj hedginga (zaštite) od erozije cijena na tržištima kapitala te odraz neizvjesne budućnosti, u kojoj profit, bilo da se radi o mogućim terorističkim napadima, recesiji ili inflaciji, mogu jamčiti samo robe, poput već zlata i nafte. </p>
<p>Premda je proteklih mjesec dana obilježio snažan oporavak cijena dionica, sklonosti velikog broja ulagača vjerojatno se neće promijeniti još neko vrijeme, sve dok gospodarski oporavak u SAD ne postane izvjestan, a primjena restriktivnije monetarne politike neminovna.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Polugodišnja dobit Podravke porasla za gotovo 60 posto</p>
<p>Marinac najavio da bi se u sljedećih mjesec dana mogla okončati Podravkina »akvizicija u srednjoj Europi«, a riječ je o češkoj prehrambenoj tvrtki Lagris / Podravka i Siemens potpisali 28 milijuna kuna vrijedan ugovor o opremanju nove tvornice Podravka jela</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Koprivnička Podravka prvo je ovogodišnje polugodište završila s neto dobiti u visini od 55 milijuna kuna, što u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje predstavlja skok od čak 59 posto, istaknula je u srijedu Nevenka Cerovsky, članica Podravkine Uprave i glavna direktorica za financije na predstavljanju šestomjesečnih rezultata Grupe Podravka.</p>
<p>Kako je istom prigodom rekao predsjednik Uprave Darko Marinac, očekuje se da će i godišnja dobit Podravke biti u skladu s polugodišnjom, odnosno ona bi na godišnjoj razini mogla premašiti 100 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2001. dobit je iznosila 62 milijuna kuna. Marinac je, također, odgovarajući na pitanja novinara, rekao kako je izgledno da će se u sljedećih mjesec dana privesti kraju ranije najavljena akvizicija »jedne srednjoeuropske tvrtke«. Iako nije naveo ime tvrtke, dosad se u tom kontekstu spominjala češka prehrambena tvrtka Lagris. No, već neko vrijeme čeka se da akviziciju odobre nadležne češke institucije.</p>
<p>Inače, šestomjesečni prihod Grupe Podravka dosegao je 1,322 milijarde kuna, odnosno nešto je veći (za 9,7 milijuna kuna) nego u prvom polugodištu 2001. Glavnina prihoda (92,8 posto) ostvarena je prodajom, dok 4,8 posto otpada na financijske prihode, koji bilježe najveće povećanje zahvaljujući uglavnom prodaji Podravkinog udjela u Panonskoj pivovari.</p>
<p>Od ukupno 1,22 milijarde kuna prihoda ostvarenog prodajom na domaće tržište otpada 55,6 posto, a izvozom je ostvareno 44,4 posto ukupnog prihoda od prodaje.</p>
<p>Iako je prodaja na inozemnim tržištima smanjena za jedan posto, Cerovsky je istakla da je to posljedica promjena tečaja američkog dolara i poljske valute, koja je deprecirala, a upravo je Poljska najveće Podravkino inozemno tržište. Zabilježen je i pad prodaje na slovenskom tržištu zbog raskida ugovora o distribuciji s Ferrerom, no to će se nadoknaditi prihodima od distribucije Nestleovih proizvoda. Za 17-posto porasla je i prodaja u BiH te 20 posto u Rusiji, a vrijednost prodaje u Jugoslaviji je gotovo udvostručena (na 27,5 milijuna kuna). </p>
<p>Usput, kad je pak riječ o mogućim akvizicijama u toj zemlji, u Podravci kažu da će javnost o svemu na vrijeme izvijestiti, ali da to neće ići tako brzo kako su se nadali.</p>
<p>U strukturi Podravkine prodaje i nadalje vodeće mjesto ima Vegeta s udjelom od 27,7 posto, slijede lijekovi (21,3 posto) te Podravka jela (10,4 posto). Najveći porast prodaje (47 posto) u prvih šest mjeseci zabilježen je u prodaji pića.</p>
<p>Za Podravku najznačajniji događaji u prvoj polovici godine bili su već spomenuta prodaja udjela u Panonskoj pivovari te tvrtki Elite, zatim početak osvajanje tržišta smrznute hrane akvizicijom porečkog proizvođača sladoleda Ital-Ice, potpisivanje ugovora s Nestleom o distribuciji njegovih proizvoda u jugoistočnoj Europi, uspostavljanje Programa izdavanja komercijalnih zapisa u vrijednosti od 150 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je istaknuo Marinac, ostatak ove godine obilježit će distribucija Nestleovih proizvoda, od kojih se očekuje oko 500 milijuna kuna godišnjeg prihoda, nove akvizicije u srednjoj Europi, nova organizacija poslovanja s ciljem povećanja efikasnosti i smanjenja troškova (za što, kako je dodala Cerovsky, najviše prostora ima u administraciji), kao i nastavak uzlaznog trenda u financijskom poslovanju.</p>
<p>Podravka ovoga mjeseca počinje s gradnjom nove tvornice jela u Koprivnici, a u srijedu su predsjednici uprava Podravke i Siemensa Darko Marinac i Mirko Barišić potpisali gotovo 28 milijuna kuna vrijedan ugovor o opremanju transportnog i skladišnog sustava nove tvornice. Ugrađena oprema omogućit će, među ostalim, potpuno automatiziran transport sirovina i gotovih proizvoda od ulaznog skladišta preko proizvodnje do izlaznog skladišta.</p>
<p>Prigodom potpisivanja ugovora istaknuto je da su Podravka jela jedan od njihovih najznačajnijih proizvodnih programa. Tako je tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci ta poslovna jedinica ostvarila prihod od prodaje u iznosu 127,9 milijuna kuna ili 9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Brodosplit: Tko je lažirao podatke?</p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> – Bivši predsjednik Uprave splitskog Brodosplita Vinko Rosić komentirao je optužbe predsjednika Nadzornog odbora škvera Kolje Grisogona o prikrivanju gotovo milijardu kuna gubitaka tvrdeći kako način na koji su troškovi obračunati ne odgovara načinu obračuna gubitaka koje je izradila bivša uprava. </p>
<p>»Pokušat ćemo svima dokazati da je riječ o lažnom podatku i ugrožavanju proračuna RH. Naime, u našoj analizi troškova od pola milijarde kuna rukovodili smo se svim mogućim pravilima računovodstva i međunarodnim računovodstvenim standardima, što znači da smo u obračun uključili sve troškove u budućnosti, odnosno do 2006. godine. Vrlo jasno smo obrazložili pod kojim ćemo uvjetima imati navedeni gubitak pa smo u obzir uzeli velike racionalizacije, uštede i štednje. Nova je uprava, očito po nečijem naputku, projekciju gubitaka do 2006. godine spojila s lanjskim troškovima bez ikakve racionalizacije i uštede«, istaknuo je Vinko Rosić.</p>
<p>On je podsjetio kako je splitski škver u 2001. godini imao i velike novčane izdatke, plaćao prekvalifikacije radnika, snosio trošak od viška neproizvodnih radnika te imao enormno veću satnicu od planirane. »Sve smo to ugradili u buduće troškove i čini mi se da će nova uprava tijekom narednih nekoliko godina upravo od nenapravljenog gubitka iskazivati dobitak.«</p>
<p> Nadalje, između izvješća o poslovanju Brodosplita u 2001. godine što ga je izradila bivša uprava i nalaza revizora, tvrde u novom NO, postoje stanovite razlike pa će prije mogućeg podizanja prijave protiv bivše uprave u škveru biti obavljeno vještačenje. </p>
<p>Vinko Rosić tvrdi kako ni stara škverska postava neće ostati besposlena. »Napravit ćemo i mi jedno vještačenje i dokazati da sam u pravu kada tvrdim da je riječ o lažnim podacima. Svojevremeno sam javno govorio o strukturi gubitaka škvera u 2001. godini, međutim to nikoga nije zanimalo, ni stručnjake, ni Vladu. Tada sam iznio podatak da smo na isporučenim brodovima u prošloj godini imali gubitak od 37 milijuna kuna. Treba samo usporediti taj gubitak s milijardu i pol ukupnih troškova te se zapitati gdje je sav taj novac. Jesmo li ga možda ukrali?« pita se Rosić i tvrdi kako situacija u brodogradilištu nije ništa nego obična borba za gradsku vlast između mjesnog SDP-a i HSLS-a. »U tom kontekstu brodogradilište je bilo vrlo zanimljivo i zato je ekipa koja je bila potpuno apolitična morala otići s vrha škvera kako bi ustupila mjesto ljudima bliskim politici«, zaključio je Rosić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>TOZ Penkala više ne posluje s Ikeom</p>
<p>ZAGREB, 11 rujna</p>
<p> – Tvornica olovaka Zagreb od prošle godine zove se TOZ Penkala. Učinjeno je to u čast slavnog izumitelja i poslovnog čovjeka Slavoljuba Penkale, koji je početkom prošlog stoljeća izumio prvu tehničku olovku i utemeljio tvornicu što je tada svoje proizvode izvozila u 70 zemalja i zapošljavala oko 700 radnika. Danas tim putom ide TOZ Penkala sa 300 zaposlenih i raznorodnim proizvodnim programom, prihvaćenim i u svijetu.</p>
<p>Kad o tomu govori, predsjednik Uprave TOZ Penkale Dragomir Marčeta kaže da izvoze 70 posto proizvodnje, ponajviše u Njemačku, a zatim u Tursku, Iran, Ekvador, Poljsku..., ali ne više i u Švedsku. Priča o Švedskoj, kaže, može biti koliko zanimljiva toliko i poučna. </p>
<p>Do prošle godine TOZ Penkala je, naime, u Švedskoj niz godina poslovao s tvrtkom Ikea, da bi lani došao – hladan tuš. Šveđani su došli s prijedlogom da TOZ Penkala, ako želi s njima dalje poslovati, snizi cijene svojoj robi za 38 posto. To je zagrebačkoj tvrtki bilo neprihvatljivo i poslovna suradnja je pukla. Šveđani su, dakako, našli novog partnera, koji je mogao poslovati pod njihovim uvjetima, a TOZ Penkala je ostao bez dobrog partnera. </p>
<p>To, ipak ne znači da će TOZ Penkala poslovati lošije nego 2001. godine. Potvrđuje to sedmomjesečni proizvodni rezultat koji je zabilježio rast od osam posto, a predviđanja su da će cijela 2002. biti uspješna ili će barem ostati na razini 2001. godine. Slično se očekuje i od financijskih rezultata poslovanja.</p>
<p>Njih jamči to što TOZ Penkala ukupni prihod stvara na tri strane: prva je hrvatsko tržište gdje se ostvaruje 30 posto prihoda, druga je izravan izvoz na zapadno tržište (oko 50 posto), a treća je plasman olovaka školskog i uredskog pribora preko četiri poduzeća-kćeri – u Sloveniji, BiH, Makedoniji i Mađarskoj (oko 20 posto). Kad je riječ o dobiti, TOZ Penkala će biti zadovoljan ako ona ne bude manja nego 2001. godini jer su se dogodile i neke druge turbulencije s cijenama poput navedenog slučaja s Ikeom. </p>
<p>Kao veliki izvoznik, zagrebačka se tvornica na međunarodnom tržištu suočava s pritiskom za spuštanje cijena, dok u Hrvatskoj stalno rastu cijene svega (plin, struja, voda, grijanje, čistoća...) Zato se TOZ Penkala stalno nalazi u procjepu stranih i domaćih cijena. Druga je prepreka nemilosrdna međunarodna konkurencija, a treća tečaj kune.</p>
<p>Unatoč tomu prošle je godine ostvaren prihod od 60 milijuna kuna, a u šest mjeseci ove godine vrijednost proizvodnje flomastera bila je 25 milijuna kuna, isto kao i olovaka. U cijeloj ovoj godini prihod od flomastera i olovke trebao bi biti po 45 do 50 milijuna kuna.</p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Burze: Ulagači zaboravili strahovanja od 11. rujna</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Nakon kratkotrajnog jutarnjeg pada, europski su burzovni indeksi u srijedu ostvarili rast, zaboravivši ranija strahovanja o mogućim novim napadima na dan godišnjice terorističkih napada na New York. Rast su ostvarile i azijske burze, a pozitivan se trend očekivao i u New Yorku nakon nešto kasnijeg otvaranja burzi u 11 sati po lokalnom vremenu. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva porastao 1,31 posto na 4230,2 boda, a franfurtski DAX je dobio 2,85 posto dosegavši 3594,37 bodova. Pariški CAC 40 je na 3380,18 bodova bio 2,44 posto viši nego u utorak, a milanski MIB 30 je porastao 1,76 posto na 25.680 bodova. Indeks najboljih europskih blue chipova DJ Euro Stoxx 50 dobio je 2,89 posto dosegavši 2716,04 boda.</p>
<p>U New Yorku je dan ranije Dow Jones Industrial Average porastao 0,98 posto dosegavši 8602,61 bod, a širi S 500 je na 909,58 bodova bio 0,73 posto viši. Nasdaq Composite, koji obuhvaća brojne dionice tehnološkog sektora, porastao je 1,19 posto na 1320,09 bodova. </p>
<p>U Tokyju je Nikkei 225 dosegao 9400,08 bodova, 0,98 posto više nego u utorak.</p>
<p>Dionice financijskog sektora uglavnom su rasle. Osiguravatelji su imali uspješan dan, uz izuzetak Aegona čije su dionice pale 6,8 posto nakon glasina o financijskim problemima. Allianz je porastao 2,2 posto, Axa 4,1, a München Re 4,5 posto. Britanski Aviva i Royal Sun & Alliance dobili su 1,9 i 2,2 posto. Među bankama, HVB je dobila 2,9, Deutsche Bank 3,5 posto, a francuske Societe Generale i Credit Agricole 3,7 odnosno 4,2 posto. </p>
<p>Znatnijih je pomaka bilo i u telekomunikacijskom sektoru – BT je porastao 5,8, a Deutsche Telekom 4,4 posto. France Telecom je dobio tek 1 posto, ali je njegov operater mobilne telefonije Orange skočio 5,7 posto. Među najvećim dobitnicima sektora bio je i Bouygues, jedan od manjih francuskih telekoma, koji je porastao više od 7 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, Nokia je porasla 6,6 posto nakon što su Morgan Stanley i Merrill Lynch povećali predviđanja dobiti finske kompanije. Ericsson je dobio 5,6 posto, no Alcatel je pao 1,2 posto. Među ostalim velikim imenima, Philips je dobio 6,9, a Siemens 3,8 posto. Proizvođači čipova Infineon i STMicroelectronics dobili su 3,6 odnosno 2,9 posto.</p>
<p>Rasle su i naftne kompanije – BP je dobio 1,5, a Total Fina Elf 2,1 posto. Shell i Royal Dutch porasli su 1,78 odnosno 2,6 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić pozvao da se borba protiv terorizma vodi što je moguće više pod okriljem UN-a </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Kad se prisjećamo nevinih žrtava 11. rujna prošle godine, prisjećamo se i podrške koju smo prije godinu dana dobili od hrvatske Vlade, Predsjednika, premijera i hrvatskog naroda svih vjera i političkih opredijeljenja, ljudi iz cijeloga svijeta te kolega diplomata, i zahvalni smo na njoj«, rekao je američki veleposlanik Lawrence Rossin na komemoraciji upriličenoj u Muzeju Mimara. Obilježavanju tragičnog terorističkog napada na New York i Washington prisustvovali su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan, vođe četiriju vjerskih zajednica u Hrvatskoj, članovi Vlade, oporbeni čelnici i brojni uglednici.</p>
<p>Rossin je naglasio da suosjećanje hrvatskog naroda s američkim ima svoj korijen i u nedavnim iskustvima Domovinskog rata. Naglasivši da je napad 11. rujna bio napad na cjelokupnu civilizaciju te da će svi stradali ostati zauvijek upamćeni.</p>
<p> Premijer Račan je konstatirao kako teroristički napadi nisu bili samo napad na SAD, već i napadi na slobodu, demokraciju i toleranciju, na sve ljude i sve države koje koje poštuju te vrijednosti. Naglasio je i da borba protiv terorizma neće biti ni laka ni brza, da se neće moći provoditi ni samo silom ni samo oružjem, niti će je moći provesti samo jedna zemlja.</p>
<p> Ocijenivši da antiteroristički savez još nije formiran onako kako je prije godinu dana predlagao i očekivao, predsjednik Mesić je ustvrdio da je stvorena mreža suradnje među najvećim brojem zemalja kao i da borba protiv te opasnosti nije i ne može biti samo američka borba. Mesić je pozvao da se borba, kojoj se Hrvatska pridružuje, vodi što je moguće više pod okriljem UN-a i da se sasijeku korijeni terorizma i ambijent siromaštva i obespravljenosti u kojemu se on rađa. </p>
<p>Skupu su se molitvom obratili i velikodostojnici svih vjerskih zajednica – nadbiskup Josip Bozanić, rabin Kotel Da-Don, protojerej Milenko Pavlović i predsjednik Mešihata islamske zajednice Ševko Omerbašić. V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Mesić u Rumunjsku</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Predsjednik Republike Stipe Mesić boravit će u prvom službenom posjetu Rumunjskoj od 12. do 14. rujna, tijekom kojega će razgovarati s državnim vrhom i posjetiti rumunjske Hrvate. U Bukureštu Mesić se sastaje s rumunjskim predsjednikom Ionom Iliescuom i predsjednikom Senata Nicolaeom Vacariouom. U bukureštanskoj NATO-ovoj kući hrvatski predsjednik održat će predavanje »Pravna država kao uvjet izgradnje demokracije u tranzicijskim zemljama«.</p>
<p> Za petak su, među ostalim, predviđeni sastanci s rumunjskim premijerom Adrianom Nastaseom i sudjelovanje na rumunjsko-hrvatskom gospodarskom forumu. </p>
<p> Mesić u subotu putuje u Temišvar, u posjet hrvatskoj etničkoj zajednici koja nastanjuje sedam sela u brdovitom dijelu zapadne Rumunjske. U Rumunjskoj živi 7500 Hrvata. </p>
<p> U Rumunjsku putuju i ministri gospodarstva Ljubo Jurčić, prometa i veza Roland Žuvanić i eurointegracija Neven Mimica, te dvadesetak gospodarstvenika koje vodi predsjednik HGK-a Nadan Vidošević.</p>
<p> Hrvatska i Rumunjska nemaju otvorenih pitanja. Rumunjska se nada da će ući u NATO u studenom na sastanku u Pragu. Ona je prva i dosad jedina europska zemlja koja je potpisala sporazum s Washingtonom o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu. </p>
<p> Tijekom Mesićeva posjeta dominirat će gospodarska pitanja. Hrvatska ovaj tjedan neće biti primljena u Ceftu na sastanku u Bratislavi upravo zbog nezavršenih pregovora o slobodnoj trgovini s Rumunjskom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Bivši koparski gradonačelnik: Joras ne bi smio biti piranski vijećnik </p>
<p>LJUBLJANA, 11. rujna </p>
<p> - Zastupnik Udružene liste socijalnih demokrata Slovenije (ZLSD) i nekadašnji gradonačelnik Kopra Aurelio Juri u razgovoru za stranački list Panorama upozorio je na opasne pravne i političke implikacije slučaja Joška Jorasa, koji je dodatno zahladio odnose Slovenije s Hrvatskom. Uz to, krivnju za taj slučaj pripisao je ministru vanjskih poslova Dimitriju Rupelu.</p>
<p> Budući da se Joras prijavio u Hrvatskoj, u Mlinima, on uopće ne bi smio biti član općinskog vijeća u Piranu, a osobito ne provocirati isticanjem slovenske zastave, tvrdi Juri za Panoramu. Upozorava da je slovenska policija odlučno intervenirala odmah nakon što je u Kočevju na zgradi u kojoj je sjedište njemačke nacionalne manjine, tzv. Kočevara, bila istaknuta njemačka zastava. »Papirnata aneksija« kad je slovenski parlament 1994. godine Mline »uključio« u općinu Piran dogodila se, tvrdi Juri, kad je predsjednik Nacionalne stranke i parlamentarni zastupnik Zmago Jelinčič u kompliciranoj proceduri donošenja novog zakona o općinama uspio »podmetnuti« amandman po kojem su Piranu »priključeni« zaseoci južno od Dragonje. No, vlada se kasnije ogradila od toga.</p>
<p> Za tadašnje »zaplete« s Hrvatskom bio je odgovoran ondašnji premijer Marjan Podobnik, a za sadašnje ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Juri tvrdi da Slovenija treba ustrajati na parafiranom sporazumu o granici Drnovšek-Račan i navodi da eventualna arbitraža ne bi prihvatila uključivanje Mlina u Kopar. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ove godine završava obnova 1613 obiteljskih kuća</p>
<p>Trenutačno se obnavlja 1245 domova, a domaće tvrtke obavljaju dvije trećine tog posla, navodi Đurica Mišin, vukovarsko-srijemski dožupan/ U »Borovu« koje je nekad zapošljavalo 22.000 radnika, danas ih radi 1032/ Upravo je počelo razminiranje općine Nijemci, poljoprivrednog kraja u kojem se nalazi i najveća površina »posijana« minama - do sada su od 65 miniranih četvornih kilometara razminirana tek dva </p>
<p>VUKOVAR, 11. rujna</p>
<p> – Područje Vukovarsko-srijemske županije, a posebice grada Vukovara u proteklih 12 godina napunilo je tisuće stranica, te radio i tv priloga. tisuće stranica dnevnih i tjednih novina, snimljen je impozantan broj tv priloga i dokumentarnog programa sa ratnim, ali i poratnim svjedočanstvima stanovnika ovoga kraja, a u tomu nisu zaostajale niti brojne radio emisije. Činjenica je da će Vukovar biti tema koju će uvijek »objeručke« prihvatiti imalo zainteresirani novinar snimatelj, foto-reporter... Kada se uzme u obzir da su mediji gotovo najmoćnije sredstvo koje utječe na sveukupnu javnost, od političara do kućanica i društva uopće - možemo se zapitati: koliko je medijska upotreba jednoga grada i onoga što se u njemu zbivalo pridonijela kako bi sveukupnost stanja u Vukovaru danas ipak bila običnija i normalnija. To je, moramo priznati nemoguće, jer istočna Hrvatska i Vukovar uvijek će biti nešto posebno.A kada je nešto takvo, onda je red da se na to primjenjuju i posebne mjere te pravila. No, da li je baš tako? Što je hrvatska država u proteklom vremenu, bez obzira na to tko je na vlasti, učinila da se ovo područje posebno njeguje, liječi, postavlja na noge i napreduje? Preko Vukovara i njegovih stanovnika nakon što su minula najstrašnija vremena, uvijek se lomila politika, interesi, sukobi, incidenti... Ipak, na prvom mjestu moraju biti ljudi, oni čine gradove i sela te unatoč svemu moraju živjeti jer svrha života je da traje. Ove godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji trebala bi završiti obnova 1613 obiteljskih kuća. </p>
<p>»Trenutačno se obnavlja 1245 domova, domaće tvrtke dosad su bile uključene u dvije trećine poslova, a ustanove u školstvu i zdravstvu uglavnom su na zadovoljavajući način sanirane«, ističe Đurica Mišin, vukovarsko-srijemski dožupan. </p>
<p>No, to se ne odnosi na vukovarsku bolnicu, koju ovaj proces nije obuhvatio, osim što su se vratili njezini djelatnici te ih je danas zaposleno 474. Ravnateljica bolnice dr. Vesna Bosanac nedavno je, govoreći o reviziji poslovanja bolnice, progovorila i o prijedlogu mjera za rješavanje trenutačnog stanja. Između ostalog, Ministarstvo zdravstva moralo bi pružiti pravnu pomoć radi zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika, s obzirom da se radi o području posebne državne skrbi i u tom smislu poštivanja sporazuma a UNTAES-om. Potrebno je i osigurati novac za isplatu otpremnina , što je posljedica reforme zdravstvenog sustava. Prije svega, pak, bolničku zgradu treba temeljito obnoviti, jer je zasad obnovljeno samo pet posto njezina kapaciteta. te bi bolnica herojskog Vukovara izuzetno brzo morala postati bolnicom sa 100 posto obnovljenih kapaciteta, umjesto dosadašnjih sramotnih pet posto. </p>
<p>U Županiji je stopa nezaposlenosti 38 posto što je uzrokom odlaska mladih. Vladin program samozapošljavanja nije previše značio za ovo područje. Prije Domovinskoga rata »Borovo« je zapošljavalo oko 22.000 radnika i bilo je okosnica razvoja gospodarstva grada Vukovara i cijelog područja tadašnje općine. Kako ističu u »Borovu«, ratna šteta veća je od 300 milijuna eura, no unatoč poteškoćama u 2001. je proizvedeno 200.000 pari kožne i 180.000 pari gumeno-platnene obuće. Danas u »Borovu« rade1032 radnika, a prosjek njihove plaće je 2654 kune. Ovoga proljeća tvrtka je obilježila 71. obljetnicu postojanja. </p>
<p>Što se tiče stanja u gospodarstvu, predstojeća privatizacija će se posebno pratiti.</p>
<p>Plaće su 30 posto niže od hrvatskoga prosjeka. Očito je vrlo sporo punjenje gradskih i općinskih proračuna, a sve je dodatno opterećeno problemom velikog povrata poreza. O tomu govori i podatak da je grad Vukovar morao vratiti dva milijuna kuna više nego što se predviđalo.</p>
<p>U razgovoru s predsjednikom Zajednice povratnika Hrvatske Josipom Kompanovićem doznajemo da se u Vukovar do danas vratilo oko 25.000 prognanih ili 50 posto.</p>
<p>»Vjerujem da će se krajem ove i u idućoj godini okončati obnova kuća i tako stvoriti uvjeti za povratak ljudi u ovaj grad«, dodaje Kompanović, te istodobno upozorava na primjenu Zakona o obnovi Vukovara. Naime, kako tvrdi, s njegovom se provedbom počelo tek godinu dana nakon donošenja. </p>
<p>»Što se tiče Zakona o područjima posebne državne skrbi, njime se samo utvrdilo o kojim se područjima radi, ali su 'obrisana' sva prava koja bi trebali uživati povratnici«, navodi Kompanović. </p>
<p>Poseban problem u Županiji je 10.000 hektara pod minama. Do sada je od eksplozije mina stradalo 165 osoba, od čega 43 smrtno. U utorak je počelo razminiranje općine Nijemci u kojoj se nalazi najveća površina »posijana« minama. Najavljeno je razminiranje 123.000 četvornih metara i to donacijom VIP-neta vrijednom milijun kuna. Riječ je o privatnim oranicama i voćnjacima. To je posebno značajno, s obzirom da stanovnici općine Nijemci žive isključivo od poljoprivrede. Inače do sada su, od 65 četvornih kilometara pod minama, razminirana tek dva. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Babić: »Liječnici prije konačne odluke o štrajku očekuju poziv iz Vlade« </p>
<p>Sretan završetak ovisi o Vladi, kaže i prim. dr. Josip Jelić, potpredsjednik HLK-a i član Upravnog vijeća HZZO-a/ Sindikat traži da se plaća liječnika za redovan rad usklađuje s prosječnom hrvatskom plaćom: za liječnika opće prakse traži se iznos dviju prosječnih plaće (7000 kuna), a za liječnika specijalista – dvije i pol prosječne plaće (9000 kuna) </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – »Spremni smo pregovarati s Vladom, ali kupovanje vremena više nećemo dopustiti«, kazao je Vjesniku dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), u povodu najavljenog općeg štrajka liječnika koji je u petak, na izvanrednoj skupštini HLS-a, dobio jednoglasnu podršku.</p>
<p>Sindikat ponavlja zahtjeve zbog kojih je u lipnju održan jednodnevni štrajk – povećanje glavarine i osnovnih plaća liječnika i stomatologa; zaštita stečenih prava iz granskih ugovora, te potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora. Sindikat traži da se plaća liječnika za redovan rad usklađuje s prosječnom hrvatskom plaćom: za liječnika opće prakse traži se iznos dviju prosječnih plaće (oko 7000 kuna), a za liječnika specijalista – dvije i pol prosječne plaće (oko 9000 kuna). </p>
<p>»Naši zahtjevi nisu elitistički, samo želimo primjerenu plaću i uvjete rada, te da se kroz strukovni ugovor uvaži složenost, odgovornost i uvjeti rada koji su specifični za liječnike«, pojašnjava Babić. Ističe da su liječnici spremni pregovarati, te da prije konačne odluke o štrajku, očekuju poziv iz Vlade. </p>
<p>»Ovaj put nećemo dopustiti odugovlačenje, jer ćemo u suprotnome, organizirati štrajk sve do ispunjenja naših zahtjeva, naravno, uz nužnu zaštitu pacijenata«, upozorava. </p>
<p>U tim zahtjevima, Sindikat liječnika podržavaju i sve liječničke udruge, komore i poslodavci u zdravstvu. Prim. dr. Josip Jelić, potpredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) i član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ističe da je liječnička struka već više od 12 godina neprimjereno plaćena i zanemarivana. </p>
<p>»To je struka za koju se morate najduže školovati a to vam je obveza i za cijeli život. Znanje liječnika provjerava se svakih šest mjeseci, stoga smo prisiljeni stalno se educirati, polaziti seminare, pisati stručne radove, što sve sami plaćamo, jer to po zakonu nije obveza poslodavca«, kaže Jelić, podvlačeći da su zahtjevi za povećanjem plaća »realni i u skladu s hrvatskom stvarnošću«. Ističe kako liječnički posao nije ništa manje zahtjevan i odgovoran od sudačkog ili posla saborskih zastupnika, ali da su plaće neusporedivo manje. Navodi da se plaća liječnika opće prakse u prosjeku kreće između 4000 i 5000 kuna, a liječnika specijalista između 6000 i 7000 kuna. </p>
<p>»Povećanje plaća Vlada ne može odbiti s argumentom da u proračunu nema novca, jer se radi o 6000 liječnika zaposlenih u državnim ustanovama, od javnog zdravstva do klinika«, kaže Jelić.</p>
<p>»Posebno nas smeta nepravda u zadnjoj izmjeni Uredbe o plaćama zdravstvenih djelatnika kojom su ukinuti posebni dodaci za otežane uvjete rada za visoku stručnu spremu. Tako primjerice u operacijskoj dvorani kirurg i anesteziolog nemaju pravo na dodatak za otežane uvjete rada, dok instrumentarka i medicinska sestra imaju. Zato se često događa da medicinska sestra s višom stručnom spremom ili čak sa srednjom, uz razne dodatke na noćne smjene i otežane uvjete, ima plaću veću od liječnika«, upozorava Jelić. Takav nepopularan tretman već se odražava, po njegovim riječima, na smanjen interes mladih ljudi za medicinu, što je pogubno za zemlju kojoj nedostaje liječnika. </p>
<p>Liječnicima se blokira potpisivanje strukovnog ugovora, a imaju ga portiri i radnici u željeznici, komentira Jelić. »Svi bi odahnuli kad bi se problemi uspjeli riješiti pregovorima, ali moram istaknuti da željeni 'sretan završetak' ipak najviše ovisi o Vladi«, zaključuje Jelić.</p>
<p> Za liječnike opće prakse u domovima zdravlja koji su u zakupu (imaju ugovore s HZZO-om), liječničke udruge i sindikati ne specificiraju kolika se povišica traži, nego se navodi primjerenija glavarina, te prilagođene kvote za liječnike koji rade na otocima ili na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Osim u vukovarskoj, nepravilnosti ima i u drugim bolnicama </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), osim u Općoj bolnici Vukovar, utvrdio je nepravilnosti u poslovanju i u nekim drugim hrvatskim bolnicama, potvrđeno je u srijedu iz HZZO-a.</p>
<p> U zadnjih godinu dana osim vukovarske bolnice obavljena je redovna kontrola Specijalnih bolnica u Varaždinskim toplicama, Stubičkim toplicama i Popovači, Lječilišta u Topuskom, Općih bolnica u Požegi, Sisku i Karlovcu, te niza domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova.</p>
<p> U Varaždinskim toplicama, Popovači, Topuskom i Vukovaru utvrđeni su manji ili veći propusti pri izračunu koeficijenata za plaće.</p>
<p> U Vukovaru i Popovači uočeni su propusti izdavanja i isplate putem putnih naloga vanjskim suradnicima, sve do izdavanja fiktivnih putnih naloga da bi se prikrili neki drugi troškovi. U Popovači su također pronađene nepravilnosti kod natječaja za izbor izvođača investicijsko-tehničkog održavanja, te plaćanje predujmom kada to ugovorom nije bilo predviđeno.</p>
<p> U Stubičkim toplicama utvrđeno je neopravdano naplaćivanje postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije od osiguranika, a istodobno fakturiranje računa HZZO-u, što je suprotno ugovoru o provedbi bolničke zaštite. U Stubičkim toplicama također je utvrđena negativna razlika između naplaćenih sredstava osiguranih osoba i pologa u blagajni bolnice, o čemu je obaviješteno nadležno županijsko odvjetništvo i policijska uprava.</p>
<p> Kod nekih bolnica uočene su nepravilnosti kod načina isplate dežurstava, pripravnosti i trajne pripravnosti ravnatelja, pokazuju nalazi inspekcije HZZO-a.</p>
<p> HZZO time odbacuje optužbe da sudjeluje u političkom progonu ravnateljice vukovarske bolnice dr. Vesne Bosanac, koje je iznio HDZ nakon što su se u medijima pojavili napisi o navodnim malverzacijama u vukovarskoj bolnici. HZZO ističe da je kontrola u vukovarskoj bolnici obavljena po nalogu Ministarstva zdravstva i Županijskog javnog tužiteljstva, dok su ostale kontrole u sklopu redovitog rada službi HZZO-a.</p>
<p> Kontrole svih ustanova provedene su po istim profesionalnim kriterijima, a izvještaji o utvrđenom stanju upućeni su Ministarstvu zdravstva, predsjednicima upravnih vijeća i ravnateljima ustanova.</p>
<p> Dosad nije bilo pisanih primjedbi i očitovanja o izvještaju kontrole, naglašava HZZO. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Pažur: »Seljaci su dobili kvalitetniju i više zemlje od kombinata«</p>
<p>Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva su pristigla 192 programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali za većinu je, zbog nesređene dokumentacije, zatražena dopuna</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede i šumarstav dosad je dalo suglasnost na 60 programa gospodarenja državnim poljoprivrdnim zemljištem. Od 129.996 hektara državnog zemljišta, 60.389 ha je previđeno za prodaju, 27.907 ha za koncesiju, 23.347 ha za zakup, 14.985 ha za povrat bivšim vlasnicima, a za prenamjenu zemljišta 3366 ha. Miroslav Pažur, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, rekao je Vjesniku da su prednost pri raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta dobila obiteljska gospodarstva u odnosu na trgovačka društva (bivše PIK-ove). Preračunano u brojke, seljaci su dobili 79, a kombinati 21 posto državne zemlje.</p>
<p>Po Pažurovim riječima, u Ministarstvo su pristigla 192 programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali za većinu je, zbog nesređene dokumentacije, zatražena dopuna. To pokazuje svu složenost i nesređenost vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga. Dok se to ne sredi, općine ne mogu donijeti programe gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem. Radi se o više od milijun hektara državne zemlje, od čega je 440.000 obradivo. Primjerice, u Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dio katastara i gruntovnica je uništen u Domovinskom ratu.</p>
<p>Najviše državne zemlje je raspoređeno u Virovitičko-podravskoj - 31.363 ha, a slijede Osječko-baranjska sa 21.405 ha, Vukovarsko-srijemska sa 20.595 ha, Brodsko-posavska sa 14.088 ha, Bjelovarsko-bilogorska sa 8165 ha i Požeško-slavonska sa 7914 ha. Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb nemaju državog zemljišta.</p>
<p>Pažur napominje da je zbog agrotehničkih rokova, odnosno jesenske sjetve koja je na pragu, Ministarstvo donijelo naputak da do okončanja natječaja (najvjerojatnije u veljači 2003. godine) u posjedu ostaju svi dosadašnji korisnici državne zemlje. Država je, naime, raskinula ugovor s kombintima o korištenju 136.000 ha poljoprivrednog zemljišta nakon što nisu podmirili više od 200 milijuna kuna naknade za korištenje zemlje. No, kaže Pažur, ima dosta obiteljskih gospodarstva koja koriste državnu zemlju, a ne plaćaju njeno korištenje. Pokušaj države da uvede više reda u raspolaganje državnom zemljom izazvao je nezadovoljstvo i seljaka i kombinata.</p>
<p>Komentirajući »rat za zemlju« u Kešincima u općini Semeljci, Pažur kaže da su seljaci dobili kvalitetniju i triput više zemlje od kombinata. U općini Semeljci, od ukupno 4163 ha zemlje, u koncesiju dvama trgovačkim društvima dano je ukupno 1042 ha, a najveći dio pripao je seljacima. U Ministarstvu napominju da državne zemlje ima dovoljno za sve. »Seljaci koji se bune, imaju najmanje razloga za to«, kaže Pažur, napomenuvši da su seljaci u općini Semeljci najprije prihvatili program raspolaganja državnom zemljom, a nakon što je tamo osnovan ogranaka Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje »okrenuli su ploču«.</p>
<p>Hrvatska poljoprivredna u brojkama izgleda ovako. Fizičke osobe u imaju vlasništvu 79 posto obradivih površina, a pravne 21 posto. Fizičke osobe drže 88 posto goveda, a pravne 12 posto; dok fizičke osobe imaju 77 posto svinja, pravne imaju 23 posto... Pažur kaže da će najvjerojatnije podići kaznenu prijave protiv Antuna Lasla, čelnika Zajednice udruga seljeka, zbog klevete da se on okoristio pri raspodjeli državnog zemljišta.</p>
<p>Naime, cijeli se slučaj želi nepotrebno ispolitizirati, jer stranke u opoziciji drže da bi raspodjela državne zemlje, nakon ukidanja članka 67. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, mogla postati »vruć krumpir HSS-a«. Naime, nakon ukidanja tog članaka, kombinati nemaju pravo uknjižiti kupljenu zemlju u temeljni kapital. Ministarstvo upozorava i fizičke i pravne osobe da ne ulaze neovlašteno u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta, već da se strpe do okončanja natječaja za raspolaganje tom zemljom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>»Problem nije riješen uklanjanjem prosvjednika s Markova trga«</p>
<p>Sanader: Neki specijalci ušli su u Markovu crkvu u koju se dio otpuštenih policajaca pokušao sakriti / Njavro: Od 13 primljenih srpskih policajaca u jednome mjesecu - 11 bez osnovne škole</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – »Tragedija je da hrvatski branitelji kreću jedni na druge«, izjavio je u srijedu predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na konferenciji za novinare, komentirajući akciju MUP-a u kojoj su u noći s utorka na srijedu s Markova trga u Zagrebu maknuti otpušteni policajci prosvjednici, koji se tamo nalaze gotovo šest mjeseci. Iako nije bio najavljen na konferenciji, predsjednik HDZ-a je rekao da je jednostavno morao doći i komentirati to što se dogodilo, oštro kritizirajući MUP-ovu akciju, naglasivši da unatoč tome što otpuštenih policajaca više nema na Markovu trgu - problem nije nestao. Upozorio je i na to da su neki specijalci ušli u Markovu crkvu u koju se dio otpuštenih policajaca pokušao sakriti.</p>
<p>Sanader je također iskoristio i prigodu da, upravo na 11. rujna, dan velike tragedije SAD-a, uputi sućut američkom narodu koji obilježava godišnjicu terorističkih napada, podsjetivši da je Hrvatska posebno osjetljiva na terorizam, jer je i sama bila žrtvom velikosrpske agresije. Dr. Juraj Njavro je, komenetirajući MUP-ovu akciju uklanjanja otpuštenih policajaca, istaknuo da se u ovom slučaju radi o »linču nad hrvatskim braniteljima, jedinstvenom u povijesti«. Kazao je i da su na mjesta otpuštenih policajaca primljeni policajci Srbi od kojih su neki, kazao je, sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, a možda počinili i zločin. Iznio je i podatak da je od 13 primljenih srpskih policajaca u jednome mjesecu - 11 bez osnovne škole. Njavro je podsjetio da su branitelji već otpuštani i iz MORH-a te da se do kraja godine očekuje otpuštanje još jednog velikog broja. Ocijenio je i da je napad na dr. Vesnu Bosanac, iznošenje popisa imena invalida Hvidre i napad na kuću vukovarskoga gradonačelnika Vladimira Štengla »možda pokušaj da se skrene pažnja sa šećerne afere u kojoj važno mjesto ima ministar branitelja Ivica Pančić«. Za Pančića je kazao da je »što god je mogao učiniti, pogrešno učinio«.</p>
<p>Na konferenciji za novinare je također rečeno da će HDZ uskoro poslati u saborski postupak novi prijedlog zakona o braniteljima, koji je stranka pripremila u dogovoru s udrugama proisteklim iz Domovionskog rata. HDZ smatra da će se tim zakonom vratiti dostojanstvo braniteljima, a pritom će se uzeti u obzir i teško socijalno i gospodarsko stanje u državi.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Predstavljene nove mogućnosti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja u utorak je održano Savjetovanje o prikupljanju i zbrinjavanju otpada u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Prema riječima nadležnih iz Ministarstva, cilj savjetovanja je uključivanje svih zainteresiranih u rješavanje problema zbrinjavanja otpada. </p>
<p>Predstavnici francuske Agencije za zaštitu okoliša i upravljanje energijom prikazali su odvojeno prikupljanje otpada s obvezama i odgovornostima lokalne i regionalne zajednice. </p>
<p>Na savjetovanju je predstavljeno postupanje sa staklenom ambalažom, otpadnim papirom, te s otpadom u cementarama. Izlagači, među kojima su bili i predstavnici cementare Koromačno i Našicecementa, predstavili su nove projekte mogućeg postupanja s pojedinim vrstama otpada. </p>
<p>»U cementnim pećima se otpad i toksični sastojci razgrade u potpunosti«, objasnili su predstavnici cementara. </p>
<p>Po njihovim riječima, cementare imaju idealne uvjete koje spalionice nikad ne mogu postići.</p>
<p> »Nema bitnih štetnih emisija u zrak, štede se fosilna goriva, te nema krutih ostataka otpada«, istaknuli su.</p>
<p>Tvrtka EKOBIT je predstavila način naplate skupljenog komunalnog otpada i njegova odlaganja po količini, a tvrtka Murvica d.o.o. pilot projekt naplate odvoza otpada po količini proveden u Crikvenici. </p>
<p>Predstavnik tvrtke Vetropack je naglasio da je otpadno staklo vrijedna sekundarna sirovina, te naveo preduvjete za skupljanje i obradu.</p>
<p>Predstavnik tvrtke PAN je podvukao važnost osnivanja centara za sakupljanje otpadnog papira u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Iz varaždinskih vojarni opet u prognanička i hotelska naselja</p>
<p>Do srijede je iz bivših vojarni u Križanićevoj ulici i Ulici kralja Petra Krešimira IV, u prognaničko naselje Čepin kod Osijeka, hotelsko naselje Gradac kod Makarske i Šašnu Gredu kod Siska preseljeno stotinjak osoba / Do kraja rujna tamo će preseliti svih 500 prognanika i izbjeglica / Prognaničke priče Mare Kvesić, Jelene Pezić i Zehre Ćesić</p>
<p>VARAŽDIN, 11. rujna</p>
<p> – Počeo je organizirani odlazak prognanika i izbjeglica iz varaždinskih vojarni, koji su u Varaždin došli istjerani iz ratom ugroženih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tijekom 90-ih godina. </p>
<p>Do srijede ih je iz bivših vojarni u Križanićevoj ulici i Ulici kralja Petra Krešimira IV, iz kampova 1 i 2, u prognaničko naselje Čepin kod Osijeka, hotelsko naselje Gradac kod Makarske i Šašnu Gredu kod Siska preseljeno njih – stotinjak. U ta će naselja do kraja rujna preseliti svih 500 prognanika i izbjeglica, uglavnom Hrvata, muslimana i kosovskih Albanaca, koliko ih je do sredine ove godine ostalo u tim varaždinskim vojarnama. Neki će, pak, ostati u Varaždinu, no riječ je samo o osobama koje su se već poslovno snašle. </p>
<p>Nikola Dugandžić, pročelnik Regionalnog ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, kaže da je preseljenje rezultat racionalizacije troškova njihova boravka, jer se u svim prihvatnim centrima znatno smanjio njihov broj. Tako je 1993. godine u Varaždinu bilo 17.000 tih nesretnih ljudi, od kojih u bivšim vojarnama njih oko 2.500. Tijekom vremena, neki su se vratili u svoje domove u krajevima gdje je prestao rat, dok su neki odselili u Kanadu, SAD, Australiju, Njemačku, Švedsku. Posljednji su ostali, uglavnom stariji ljudi, invalidi i samci, a još uvijek ima i onih koji čekaju završetak obnove kuća u Lici. </p>
<p>Maru Kvesić, sada 83 godišnjakinju, rat je zatekao u jesen 1992. kao umirovljenicu u Bosanskom Brodu. prije toga radila je na sudu i u općini, pa je nakon srpske okupacije morala napustiti stan. Sa sobom u izbjeglištvo, ponijela je stvari koliko ih je stalo samo u jednu vrećicu. U deset kasnijih godina, selila je sedam puta u prihvatne centre u raznim dijelovima Hrvatske. U varaždinskoj vojarni u Križanićevoj ulici provela je godinu dana. U dvosobnom stanu u Bosanskom Brodu ostale su joj sve stvari i dokumenti, a iz BiH prima mirovinu od oko 35 eura. Djece nema, suprug je umro na početku rata, no zahvaljujući dobrim ljudima imala je, kaže, što za obući, a nije bila ni gladna. U Varaždinu je našla svoj mir, zadovoljna je prehranom i zdravstvenim uslugama, a posebno je pohvalila dra Mirka Bosaka. Zajedno s drugim ljudima preselilit će u prognaničko naselje u Čepinu, jer je to, kaže, najbliže njenom stanu u Bosanskom Brodu, u kojem sada stanuje – Srbin. Htjela bi stan prodati ili mijenjati za stan u Slavonskom Brodu, gdje joj je pokopan suprug.</p>
<p> Jelena Pezić, morala je, prisilno, prije sedam godina napustiti kuću sa tri stana u Banjoj Luci. Čamcem je, uz naknadu od 700 DEM, prebačena preko Save iz Srpca do Davora na hrvatskoj strani. U trenutku prisilnog odlaska, suprug je imao radni odnos, a ona je bila u mirovini. U njihovoj kući sada stanuje čovjek iz Glamoča, kuća je oštećena, pa Pezićevi preko međunarodnih organizacija traže novac za popravak.</p>
<p>Gospođa Pezić vratit će se prvo u Ivanjsku, u roditeljsku kuću, gdje joj je sada suprug. Varaždin je, kaže, lijep, čist grad, stekla je prijatelje i poznanike, a najviše joj pomaže Emilija Vinter iz Ludbrega. I ona je puna pohvala za varaždinske liječnike, a posebno ističe dra Krunoslava Martinovića i dr Ranka Stareja. </p>
<p>Zehra Ćesić, morala je pred srpskom agresijom bježati iz Dervente, a u njenoj kući su sada dvojica stanara srpske nacionalnosti, pa uporno traži njihovu deložaciju. Frizerka je po struci, a taj je posao obavljala i u prostoriji na ulazu u vojarnu u Križanićevoj ulici. Opremu za salon, namijenjen prognanicima i izbjeglicama, dobila je od jedne njemačke dobrotvorne udruge. Sa suprugom i sinom, koji je završio strojarski fakultet, vratit će se u Derventu, dok joj se kćer, također frizerka, udala i već otišla u SAD. Zbog povratka u svoju kuću ne krije zadovoljstvo, iako je, kaže, kuća oštećena. To će se već popraviti, sada je najvažnije da će ponovno biti u svojem gradu.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Dan otvorenih vrata čakovečke vojarne »Nikola Šubić Zrinski«</p>
<p>ČAKOVEC, 11. rujna</p>
<p> – Međimurje će u utorak, 17. rujna na najdostojniji način obilježiti 11. obljetnicu zaposjedanja vojnih objekata ondašnje JNA, koji se proslavlja kao Dan pobjede. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u srijedu, predsjednik Organizacijskog odbora i zamjenik međimurskog župana Dragutin Lesar istaknuo je važnost podsjećanja na događaje u rujnu 1991. godine, kada je Međimurje postalo prvo veće regionalno područje slobodno od nazočnosti postrojbi jugo-vojske. </p>
<p>O važnosti ovogodišnje svečanosti govori i činjenica da će predsjednika Republike Stjepana Mesića zastupati njegov izaslanik, stožerni general u mirovini Martin Špegelj, a da će u ime načelnika Glavnoga stožera oružanih snaga general-pukovnika Petra Stipetića, svečanosti prisustvovati general bojnik Mladen Kruljac, zapovjednik Šestog zbornog područja. </p>
<p>U utorak, 17. rujna bit će i Dan otvorenih vrata vojarne »Nikola Šubić Zrinski« u Čakovcu. Kako je novinarima rekao pukovnik Marijan Kretić, zapovjednik Sedme gardijske brigade, građani i posjetitelji moći će vidjeti svo oružje, opremu i vozila, te nazočiti taktičko-tehničkim vježbama. Predviđeno je da će taktičko-tehnički zbor posjetiti 1400 učenika trećih razreda svih međimurskih osnovnih škola, koji u nastavnom programu imaju i događaje iz rujna 1991. godine. Tada se, zauzimanjem graničnih karaula i vojarne u Čakovcu, došlo do značajnog naoružanja koje se kasnije rabilo i u oslobađanju Varaždina, Koprivnice i drugih gradova. </p>
<p>Ondašnji predsjednik Izvršnog vijeća općine Čakovec i Kriznoga stožera Anton Jurinec podsjetio je da su Međimurci zauzimanjem vojarne i karaula pokazali odlučnost u obrani domovine, te da je i kasnije u Domovinskom ratu, Međimurje dalo veliki prinos. Naglasio je očekivanje da će se postupno stišati negativna medijska kampanja koja omalovažava i vrijeđa branitelje. </p>
<p>– Prije 11 godina nismo se dijelili na sinove ili unuke ustaša, partizana ili domobrana, već smo svi bili jedinstveni kao dio cjeline hrvatskoga naroda i zato smo mogli pobijediti daleko jačeg neprijatelja, istaknuo je Anton Jurinec. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Strugar: Događaji u Međimurju i Kaštelima nisu skandali</p>
<p>Vlada će u četvrtak raspravljati o problemu pohađanja nastave romskih i neromskih učenika te odvajanju HIV-pozitivne djevojčice od ostale djece/ Najavljeno uvođenje državne mature / Flego: Ako se odmah nešto ne učini, zaostajanje Hrvatske za Unijom bit će nenadoknadivo/ Simonić: Obrazovnom sustavu potrebne brze i kvalitetne promjene </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Ne smatram da su događaji koji su obilježili početak školske godine skandali. To je samo način prihvaćanja slobode i demokratizacije društva. Riječ je o novim okolnostima na koje, čini mi se, društvo nije spremno«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare u Vladi ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar. </p>
<p>Sprečavanje Romima u međimurskoj općini Maloj Subotici polazak u školu i problem pohađanja nastave za HIV-pozitivnu djevojčicu u Kaštelima »golemi su problemi koji zahtijevaju energična rješenja«, istaknuo je potpredsjednik Vlade Ante Simonić. Stoga će, najavio je Simonić, oni biti ključna točka otvorenog dijela sjednice Vlade u četvrtak. </p>
<p>Pokušavajući objasniti što je Ministarstvo prosvjete učinilo za školovanje djevojčice u Kaštelima, Strugar je istaknuo kako im je »samo bilo stalo da HIV-pozitivna djevojčica krene normalno u školu«. »Ministarstvo prosvjete nije naložilo da se bilo tko izjašnjava hoće li sjediti s tom djevojčicom u razredu«, rekao je Strugar. Problem njezina školovanja nije vezan isključivo uz Ministarstvo prosvjete i športa, već i ministarstva rada i socijalne skrbi te zdravstva, naglasio je.</p>
<p>Obrazlažući pozadinu događaja u Međimurju, Strugar je rekao da je Ministarstvo prosvjete prihvatilo prijedlog Ureda državne uprave Međimurske županije, u kojem nije bilo naglašeno na koji će način biti formirani razredi za romsku i neromsku djecu. »Naglasili smo da se razredi ne mogu formirati po nacionalnom ključu«, ustvrdio je, dodajući da je na kraju zadovoljen interes roditelja, te da su djeca krenula u školu. Nije propustio istaknuti da ni taj događaj nije isključivo vezan uz sektor odgoja i obrazovanja. </p>
<p>Na konferenciji za novinare najavljena je buduća suradnja Ministarstva prosvjete i Ministarstva znanosti i tehnologije, koji su krenuli u realizaciju nekoliko zajedničkih projekata. Riječ je o projektu državne mature, obrazovanju učitelja i priznavanju hrvatskih diploma i svjedodžbi, odnosno harmonizacija hrvatskog sustava obrazovanja s međunarodnima. Državna je matura u programu Vlade, a njezina primjena počet će eksperimentalno tako da će učenici birati hoće li državnu ili tzv. školsku maturu nakon koje, žele li upisati fakultet, moraju položiti i klasifikacijski ispit.</p>
<p> Prema riječima ministra znanosti Gvozdena Flege, riječ je o kompleksnom poslu zbog kojega stručnjaci moraju sjesti za zajednički stol. Nositelj projekta bit će ojačani Zavod za školstvo. Flego je naglasio da se pri uvođenju državne mature mora poslušati mišljenje akademske zajednice te napraviti nacionalni curriculum i definirati kataloge znanja iz kojih bi se birao sadržaj državne mature.</p>
<p> »Postotak visoko obrazovanih ljudi je u padu, a Hrvatska gotovo deset posto zaostaje za prosjekom zemalja Europske unije. Ako se odmah nešto ne učini, bojim se da će zaostajanje biti nenadoknadivo«, smatra Flego. </p>
<p>Simonić je naglasio da Vlada nije zadovoljna postojećim stanjem u obrazovanju zbog čega traži brzu, ali i kvalitetnu promjenu. Nositelji promjena bit će stručnjaci okupljeni oko Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od kojih se očekuje izrada nacionalne deklaracije o znanju. »Cilj nam je lobiranje za obrazovanje, znanost i kulturu, kao temelje društva«, rekao je Simonić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>U samo 15 minuta napad 600 komaraca</p>
<p>OSIJEK, 11. rujna</p>
<p> - Nakon visokih vodostaja i poplava koje su proteklog mjeseca opasno zaprijetile Osijeku i okolnim mjestima, cijelo se područje našlo na novim mukama. Osijek i okolicu su okupirali – komarci. Gotovo je nemoguće mirno prošetati gradom, jer leteći napasnici napadaju u svako doba dana i noći. </p>
<p>Najbolji pokazatelj je analiza koju je prošloga tjedna provela Služba za monitoring i istraživanje komaraca, koja potvrđuje da u nekim dijelovima grada, čovjeka bez zaštite, u 15 minuta napadne više od 600 komaraca, odnosno oko 40 u minuti! Usporedbe radi, u uvjetima koji se smatraju normalnima, čovjeka u jednoj minuti napadne – jedan komarac. </p>
<p>– Riječ je o tzv. poplavnim komarcima (Aedes vexans) čija je najezda posljedica velikih poplava. Komarci u grad uglavnom dolaze s lijeve obale Drave, odnosno sa šumskih područja koja su zbog blizine vode najbolja za njihovo razmnožavanje, objasnio je dr. Enrih Medić, voditelj Službe za monitoring i istraživanje komaraca.</p>
<p> Prema njegovim riječima, posljednjih se večeri obavljalo ručno zaprašivanje komaraca po cijelom gradu, posebice njegovom sjevernom dijelu uz obalu Drave. Kako ovakvi tretmani nisu najučinkovitiji, posljednjih je dana broj uboda komaraca u 15 minuta opao – na oko 250. </p>
<p>Iako stručnjaci tvrde da je učinkovitija jedna veća akcija, primjerice iz zraka, Osječani su 'osuđeni' na borbu protiv komaraca rascjepkanim, ručnim zaprašivanjima, tzv. zamagljivanjem sa zemlje. </p>
<p>Naime, Osijek, koji je i tradicionalno na udaru komaraca, najviše trpi zbog nemogućnosti kvalitetnih tretiranja najkritičnijih područja koja su nedostupna ili je za to, primjerice, u slučaju Kopačkog rita, nemoguće dobiti dozvolu Ministarstva zaštite okoliša. Stoga se aviotretmani smiju provoditi samo na određenim mjestima, kao što je uski pojas zelenih površina uz rubne dijelove grada. </p>
<p>U Službi tvrde da ove godine više neće biti tako velike najezde, a da će ovaj 'val' letećih napasnika koji su zadnjih dana okupirali grad, uz redovno zaprašivanje, biti smanjen u iduća dva tjedna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Uz zakonsku potporu smjelije u kapitalne investicije</p>
<p>VELIKA LUDINA, 11. rujna</p>
<p> – U općini Velika Ludina u sjevernom dijelu Sisačko-moslavačke županije, u srijedu je pod simboličnim nazivom »O, jabuko crveniko« svečano počela berba jabuka. </p>
<p>Prvu jabuku u obiteljskom voćnjaku Veljka Pečeka u Katoličkom Selištu ubrao je ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Božidar Pankretić. Uz ministrov boravak, Županijska udruga vinogradara, voćara i povrćara organizirala je i raspravu na temu »Moslavačko voćarstvo danas i sutra u Europskoj uniji«. </p>
<p>Dotaknuta su brojna pitanja vezana uz unaprjeđenje voćarstva, jer ovo područje za to ima dugu tradiciju. Prije pola stoljeća voćnjak u Maloj Ludini bio je prvi plantažne vrste u tadašnjoj Hrvatskoj, a organizirao ga je Mijo Hlad, podsjetio je poznati hrvatski voćarski stručnjak dr. Ivo Krpina. Sada je trenutak da se posustala proizvodnja podigne, a cijeli kraj može dati 700 vagona jabuka. No, skladišnog je prostora tek za 100 vagona, pa upravo taj segment u lancu proizvodnje treba unaprjeđivati, naglasio je upravitelj Poljoprivredne zadruge »Velika Ludina« Marijan Gašparec.</p>
<p> Naglasio je kako sami zadrugari mogu osigurati 51 posto sredstava za tu namjenu, dok bi ostatak trebali dati Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo te općina Velika Ludina.</p>
<p> Velika Ludina ima 56 voćara s prosjekom voćnjaka od 2,5 hektara, a trebalo bi ih unaprijediti za rentabilnu proizvodnju do gospodarstva od pet hektara, rekao je Ivan Tomođvar, predsjednik Županijske udruge. On i saborska zastupnica Marijana Petir naglasili su kako je nužna izgradnja hladnjače, kako bi se jabuke mogle prodavati i u kasnijim zimskim mjesecima. </p>
<p>Nije lako i ne treba očekivati čuda preko noći, rekao je ministar Pankretić, ali postupno se osjećaju bolji dani za voćarstvo. Bit će napretka ukoliko se uz najavljenu zakonsku potporu smjelije uđe u kapitalne investicije, dodao je on, očito zadovoljan dobrom organizacijom moslavačkih voćara. </p>
<p>Dragutin Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Mesić i Antunović usuglasili dio pitanja zbog kojih kasni reforma vojske</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Na prvom službenom i radnom sastanku, predsjednik Republike Stjepan Mesić i ministrica obrane Željka Antunović usuglasili su u srijedu dio otvorenih pitanja zbog kojih kasni početak vojne reforme. Predsjednik je više od dva sata razgovarao s ministricom. Na sastanku u Predsjedničkim dvorima bili su i načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić, Predsjednikov savjetnik za obrambena pitanja Imra Agotić te hrvatski veleposlanik pri NATO-u Anton Tus. </p>
<p>»Nakon ovog sastanka vraćamo se svatko na svoj posao ali s jasno definiranim zadacima i rokovima«, izjavila je ministrica Antunović ističući da je pred realizacijom jedan od prioriteta preustroja Ministarstva obrane. Pripremaju se provedbeni dokumenti za preustroj HV-a i smanjenje sastava Oružanih snaga, koji su još u obliku radnih verzija.</p>
<p>U tom kontekstu, ministrica Antunović podsjetila je kako je, i prije njezina dolaska u Ministarstvo, bio već pripremljen niz dokumenata i pravilnika koji svaki na svoj način definiraju provedbu pojedinih dijelova budućeg preustroja. Rekla je da su u posljednjih mjesec dana usklađivani dijelovi tih dokumenata, koji su dosad blokirali početak preustroja. </p>
<p>»Postoje još dva, tri otvorena pitanja oko kojih ćemo razgovarati na razini upravnog dijela Ministarstva obrane i Glavnog stožera«, istaknula je Željka Antunović. Najavila je da će svi provedbeni reformski dokumenti vrlo brzo postati službeni, te da će javnost o svemu biti na vrijeme precizno i detaljno informirana. </p>
<p>Svaka priča o detaljima, prije nego li se prihvate pravilnici, bila bi čista kalkulacija i nepotrebna rasprava o nečemu što se još zove radni dokument, poručila je ministrica. </p>
<p>Novinare je zanimalo kakva su njezina iskustva kad je riječ o suradnji s Glavnim stožerom na koju se nerijetko žalio bivši ministar Jozo Radoš. </p>
<p>Od prvoga dana vrlo dobro surađujem na svim razinama, od načelnika Glavnog stožera na niže, odgovorila je ministrica Antunović. Odbila je komentirati iskustva njezina prethodnika, naglasivši kako je njezina zadaća kao ministrice da osigura maksimalno korektnu suradnju da bi se u što kraćem roku pronašla najbolja rješenja o provedbi vojne reforme. Naglasila je da od dolaska u Ministarstvo nije imala nikakvih problema u pogledu suradnje, te da će za provedbu vojne reforme inzistirati na konsenzusu. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Račan ne ide na sastanak CEFTA-e u Bratislavu, jer procedura primanja Hrvatske neće biti gotova </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Premijer Ivica Račan izjavio je u srijedu, nakon sastanka s čelnicima koalicijskih stranaka, da u subotu neće prisustvovati redovnom sastanku CEFTA-e u Bratislavi jer Hrvatska još ne može biti primljenja u tu asocijaciju. Premijer, doduše, očekuje da će do subote biti uklonjene i posljednje prepreke vezane za članstvo u CEFTA-i odnosno da će sa Rumunjskom biti dogovoreno potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini. U četvrtak će naime u Rumunjskoj boraviti potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji bi trebali riješiti i posljednje probleme vezane za poljoprivredu u tom ugovoru.</p>
<p>No iako će te suštinske prepreke biti uklonjene, objasnio je premijer, u raznim zemljama članicama CEFTA-e postoje različite procedure zbog kojih neki premijeri ne mogu u tako kratkom roku potpisati učlanjenje Hrvatske. Hrvatska bi u CEFTA-u mogla biti primljena, najavio je Račan, i na izvanrednom zasjedanju koje bi se moglo održati u Zagrebu.</p>
<p>Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, najviše što Hrvatska u Bratislavi može izboriti je da se otvoreno kaže kako su sve prepreke za njeno učlanjenje uklonjene a sam čin potpisivanja članstva stvar je procedure. </p>
<p>Premijer Račan čelnike petorke upoznao je i s detaljima svojih razgovora sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. Prema riječima predsjednika HSS-a i Sabora Zlatka Tomčića ti su se pregovori odvijali u okvirima dogovorenim na sastanku koalicijskih čelnika prije susreta Račana i Drnovšeka. Sabor neće raspravljati o odnosima sa Slovenijom, rekao je Tomčić, jer nema takvog zahtjeva, a o zahtjevu HDZ-a za glasovanje o nepovjerenju Račanovoj Vladi glasovat će se najvjerojatnije već na prvom jesenskom zasjedanju, jer taj zahtjev, po Ustavu, mora biti uvršten u dnevni red i u roku od 30 dana nakon uvrštavanja raspravljen.</p>
<p>Iako je bilo najavljeno, petorka nije raspravljala o kadrovima. Tomčić je taj razgovor najavio za redovni sastanak petorke u ponedjeljak. Naime Vlada mora pronaći nove zamjenike čak triju ministara. U Ministarstvu gospodarstva to je mjesto ispražnjeno još od 1. svibnja kada je Maja Brinar otišla u Inu. Zamjenik ministra zaštite okoliša Roland Žuanić postao je pak ministrom pomorstva, prometa i veza u posljednjoj rekonstrukciji Vlade a Ministarstvo vanjskih poslova 1. listopada napušta zamjenica ministra Vesna Cvetković Kurelec jer je njena stranka HSLS istupila iz vladajuće koalicije. Koalicija također mora imenovati i čelnike nekih važnih institucija, na primjer Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Petorka popunjava mjesta zamjenika ministara </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan sastao se u srijedu poslije podne s čelnicima stranaka na vlasti. Prema informacijama koje smo iz neslužbenih izvora dobili uoči sastanka, glavna tema razgovora bili su kadrovi. </p>
<p>U koalicijskoj su Vladi, naime, ostala prazna mjesta čak troje zamjenika ministara. U Ministarstvu gospodarstva mjesto zamjenika prazno je od 1. svibnja kada je Maja Brinar otišla u Inu. U Ministarstvu zaštite okoliša to je mjesto ispražnjeno jer je u posljednjoj rekonstrukciji Vlade Roland Žuvanić postao ministar pomorstva prometa i veza, a iz Ministarstva vanjskih poslova sadašnja zamjenica ministra Vesna Cvetković-Kurelec odlazi 1. listopada, jer je njezina stranka HSLS izišla iz koalicije. Prema najavama, uoči sastanka petorke Račan i čelnici stranaka pozabavili su se i HTV-om. Naime, u prosincu istječe rok za razdvajanje Radija i Televizije, a do kraja godine, pretpostavlja se, u privatizaciju bi trebao ići i Treći program. </p>
<p>Na dnevnom redu čelnika petorke trebao se u srijedu naći i ACI.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>U samoborskoj vojarni 157 ročnika otrovalo se hranom </p>
<p>Trojica vojnika zadržana u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu / Čini se da nije riječ o salmonelozi nego o trovanju pokvarenom hranom, pretpostavlja šef Odjela za infektološku gastroenterologiju dr. Ante Beus </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - U utorak i srijedu u ambulantu samoborske vojarne »Taborec« javilo se 157 vojnika zbog probavnih smetnji, a pretpostavlja se da su se otrovali hranom. Tu je informaciju nakon sastanka u Predsjedničkim dvorima u srijedu potvrdila i ministrica obrane Željka Antunović. Ministrica je rekla da se više ročnika 40. brigade HV-a u noći na srijedu požalilo liječniku te postrojbe zbog zdravstvenih tegoba. »Odmah su poduzete sve mjere koje se provode u takvim situacijama. Neki su ročnici zbrinuti u stacionaru, neki pušteni kući, a trojica su zadržana na bolničkom liječenju u Klinici za infektivne bolesti«, izjavila je ministrica obrane. </p>
<p>U nekoliko navrata priopćenjima se oglasio Ured za informiranje Ministarstva obrane. Prema riječima zamjenika načelnika Zorana Komara, 13 vojnika upućeno je iz Samobora u Kliniku za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« u Zagrebu. Potvrđeno je da su trojica ročnika tamo zadržana na liječenju, a svi ostali vojnici primjereno zbrinuti. Primijećeno je da se svima poboljšava zdravstveno stanje.</p>
<p> U srijedu prijepodne nije se znalo je li tegobe prouzročilo trovanje hranom, vodom ili je riječ o virusnom oboljenju. Prema podacima Ministarstva obrane, sanitarna ekipa odmah je upućena u vojarnu »Taborec« kako bi se istražio cijeli slučaj. U vojarni su poduzete mjere da bi se spriječilo širenje moguće zaraze. Kako neslužbeno saznajemo, odmah su zatvoreni svi sanitarni čvorovi i restoran. S Odjela za infektološku gastroenterologiju zagrebačke Klinike »Fran Mihaljević« potvrđeno je da su u srijedu primljena trinaestorica vojnika zbog probavnih smetnji, među kojima su trojica zadržana u bolnici. Šef Odjela dr. Ante Beus procjenjuje da najvjerojatnije nije riječ o salmonelozi već o trovanju pokvarenom hranom. </p>
<p>Mile Franičević/ (H)</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Suđenje Miloševiću: 26. rujna počinje dokazni postupak za Hrvatsku i BiH </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Svjedočenjem ekspertnog svjedoka za vojna pitanja Philipa Cooa haaško je tužiteljstvo u srijedu završilo s dokaznim postupkom u kosovskom dijelu suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. </p>
<p>Za dva tjedna, 26. rujna, započinje dokazni dio postupka za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i ratnih prava i običaja u Hrvatskoj te za genocid u BiH. Tijekom stanke Milošević i tužitelji pripremit će uvodne riječi za hrvatski i bosanski dokazni postupak.</p>
<p> Tužitelji očekuju da će glavninu dokaza za zločine počinjene u Hrvatskoj izvesti do konca godine. Do božićnih i novogodišnjih blagdana namjeravaju izvesti oko 60 svjedoka i time pokriti veći dio hrvatskog dokaznog postupka.</p>
<p> Sudsko vijeće u srpnju je ograničilo ukupan broj svjedoka tužiteljstva na 177, među kojima 71 za Hrvatsku. Vijeće je dopustilo tužiteljstvu da uvede kao dokaz i pisane iskaze određenog broja dodatnih svjedoka, uglavnom žrtava zločina. Odlukom suda, tužiteljski dio dokaznog postupka mora završiti do 16. svibnja 2003., a zatim slijedi Miloševićeva obrana. </p>
<p>Suđenje Miloševiću započelo je 12. veljače ove godine. Tužiteljstvo je u kosovskom dijelu suđenja izvelo 124 svjedoka. No, na tom dijelu suđenja nisu svjedočili Zoran Lilić, te dvojica američkih dužnosnika - tvorac Daytonskog sporazuma Richard Holbrooke i bivši zapovjednik NATO-a Wesley Clark. </p>
<p> U hrvatskom dijelu optužnice Miloševića se tereti za pokolje na Ovčari, u Voćinu, Škabrnji, Ćelijama, Nadinu, Dalju, Lovasu i Erdutu te za bombardiranje Dubrovnika. Tužiteljstvo drži da je prognano 170.000 Hrvata i drugih nesrba, uključivši deportaciju u Srbiju 5000 stanovnika Iloka, 20.000 iz Vukovara i progon 2500 stanovnika Erduta na druge lokacije u Hrvatskoj. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Počela nastava u školi »Držimurec-Strelec«</p>
<p>Uz dva kombinirana razreda bit će još pet u kojima su učenici isključivo romska djeca</p>
<p>ČAKOVEC, 11. rujna</p>
<p> - Priredbom za učenike u srijedu je s dvodnevnim zakašnjenjem počela redovna nastava u Područnoj školi »Držimurec-Strelec«, koja radi u sastavu Osnovne škole »Mala Subotica«. Tu nastavu pohađa tridesetero hrvatske djece i 127 romskih djevojčica i dječaka. Nezadovoljni rasporedom učenika, roditelji hrvatske djece dva su dana priječili ulazak u zgradu. </p>
<p>Početku nastave u srijedu prethodio je dogovor u romskom naselju Piškorovec. Predstavnici romske zajednice i roditelji složili su se da se razredna odjeljenja ustroje prema pedagoškim mjerilima i standardima, a ne da se sastavljaju prema nacionalnoj pripadnosti. Pritom su naglasili da nema segregacije. </p>
<p>Raspored nastave pročitao je mjesni dužnosnik Juraj Oršoš, koji je zatim svojim kombijem u sjedište Osnovne škole u Maloj Subotici dovezao one učenike koji se nisu odazvali redovnom sistematskom pregledu i cijepljenju. Djeca su cijepljena protiv rubeole, zaušnjaka i ospica. Konačno je nastava u Područnoj školi Držimurec poslijepodne počela tako da se u prvom i trećem razredu nalazi osmero romske djece, a u drugom i četvrtom četvero romskih mališana. Od četvrtka ujutro nastava će teći prema programu koji je utvrdila ravnateljica škole, a bio je u srijedu objavljen na zboru romskih roditelja u naselju Piškorovec. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva prosvjete i športa Danijela Grizelj, rekla je u srijedu da će samo nekolicina »naprednije romske djece« biti zajedno u razredu s hrvatskim učenicima, a ostali romski učenici u pet zasebnih razreda.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Kajin: Račan nije shvatio bit problema </p>
<p>Hrvatsko-slovenske odnose opterećuje Sporazum o malograničnom prometu, a ne parafirani sporazum o granici, kaže potpredsjednik IDS-a </p>
<p>PULA, 11. rujna</p>
<p> - Problemi u Istri uvijek se multipliciraju kad ih rješavaju oni izvan nje koji ne razumiju bit, kao što je slučaj s ribarenjem u Savudrijskoj uvali, rekao je među ostalim saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin u srijedu u Puli. </p>
<p>Hrvatsko-slovenske odnose, smatra, ponajprije opterećuje Sporazum o malograničnom prometu i suradnji, a ne parafirani sporazum o granici. Kajin je to zaključio iz razgovora s čelnikom savudrijskih ribara Danieleom Kolecom. I istarski župan Ivan Jakovčić susreo se u utorak navečer s ribarima, izrazito nezadovoljnima ishodom susreta hrvatskog i slovenskog premijera, Ivice Račana i Janeza Drnovšeka. </p>
<p> Za Kajina, problemi sa Slovenijom nisu novi već datiraju iz 1991. kad je »Tuđman trgovao oružjem sa Slovenijom«.</p>
<p>Problemi će, upozorava, tek nastupiti ako ne zaživi premijerski dogovor o privremenom režimu u Savudrijskoj uvali, jer će uslijediti novo pogoršanje odnosa sa Slovenijom. To će najteže pogoditi stanovnike uz granicu, kojima bi novi malogranični prijelazi trebali omogućiti komunikaciju, a umjesto njih mogli bi dobiti čvrstu schengensku granicu. </p>
<p>Susret dvojice premijera bio je koristan jer je to bolje od dijaloga topovnjača ili uvođenja viza za hrvatske građane, na što su spremni neki slovenski parlamentarci. </p>
<p>Saborski zastupnik Furio Radin izrazio je zadovoljstvo najavljenim susretom talijanskog premijera Silvija Berlusconija i ministra vanjskih poslova Tonina Picule u New Yorku, što bi trebalo poboljšati odnose dviju država i rješavanje problema koji ih opterećuju. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020912].
|
