NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020312].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228632 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nepovjerenje - uvod u izvanredne izbore?</p>
<p>Hoće li građani Vukovara početkom lipnja izaći na izvanredne izbore? Na to pitanje ne žele odgovoriti ni u HDZ-u niti u HSP-u, glavnim polugama nekadašnje vladajuće koalicije / Vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl (HDZ) kaže: »Mi nismo prekidali koaliciju, ali nerazumljiv nam je HSP-ov postupak... / Njegov zamjenik Ante Penava (HSP) tvrdi da je krivac za krizu vlasti HDZ i njegova želja za apsolutnom vlašću u gradu</p>
<p>VUKOVAR, 11. ožujka</p>
<p> - Ako se do 28. ožujka, kad je zakazana sjednica Gradskog vijeća, ne izglasa ovogodišnji proračun, Vukovar bi mogao doživjeti nove, izvanredne izbore. Tome bi prethodilo imenovanje Vladinog povjerenika, a lokalni bi se izbori morali održati u roku od 60 dana.</p>
<p>Hoće li izvanredni izbori doista obilježiti početak lipnja u Vukovaru? Odgovor na to pitanje u ovom trenutku ne žele javno izreći ni u HDZ-u niti u HSP-u, glavnim polugama nekadašnje vladajuće vukovarske koalicije. Nekadašnje, jer je prelaskom dvojice DC-ovih vijećnika u nezavisne dotadašnja koalicija HDZ-HSP-DC prestala postojati.</p>
<p>»Zasad je izvjesno samo jedno: dosadašnja vladajuća koalicija više ne postoji, praktično ni jedna stranka nema vlast i sva je odgovornost na pojedincima«, rekao je Vjesniku HSP-ovac Ante Penava, zamjenik vukovarskog gradonačelnika.</p>
<p>Iako u vukovarskim ograncima HDZ-a i HSP-a razloge zahlađenja međusobnih odnosa nastoje prikazati principijelnim neslaganjem o budućnosti nacionalno podijeljenih dječjih vrtića, dojam je da su razlozi dublje prirode. Prije bi se moglo reći da su vrtići samo povod sukobu HDZ-a i HSP-a u Vukovaru.</p>
<p>To je, uostalom, Vjesniku neizravno potvrdio i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl (HDZ), rekavši: »Mi nismo prekidali koaliciju, ali nerazumljiv nam je HSP-ov postupak... Očito je da HSP-u nešto smeta, ali nije Vukovar jedino mjesto gdje se to događa«.</p>
<p>Štenglov zamjenik Penava također smatra da vrtići nisu ključni razlog neslaganja. Prema njegovom mišljenju, krivac za krizu vlasti u Vukovaru je HDZ i njegova želja za apsolutnom vlašću u gradu. »Nije li dovoljan dokaz za to«, pita se Penava, »HDZ-ov muk na naše prijedloge za izradu novog koalicijskog sporazuma«.</p>
<p>Naime, HSP je još sredinom siječnja, kad je bilo izvjesno da će jedan gradski vijećnik napustiti DC, poslao HDZ-u pismeni poziv za dijalog. »U HDZ-u su ostali nijemi. Tek smo nakon drugog dopisa sjeli za stol, no priča je puknula na problemu dječjih vrtića«, kaže vukovarski dogradonačelnik. »No, to nije uzrok prestanku suradnje«, pojašnjava Penava. »Uzrok je HDZ-ovo odbijanje definiranja novih odnosa i novog koalicijskog sporazuma«, tvrdi, dodajući da HDZ nije pristao na razgovor na lokalnoj razini. A po unutarstranačkom ustroju HDZ-a, upravo je lokalna razina mjesto gdje bi se takvi sporovi trebali rješavati.</p>
<p>»Prije dvije godine u HDZ smo uveli načelo supsidijarnosti. Ljudima na terenu prepustili smo da odlučuju koga će kandidirati i s kim će koalirati«, rekao je Vjesniku predsjednik HDZ-a Ivo Sanader upravo u Vukovaru. »Njihovo je pravo da odlučuju o tome, jer oni najbolje poznaju situaciju na terenu«, pojasnio je Sanader, pozvavši vrh HSP-a na suzdržanost i nemiješanje u unutarnje odnose na lokalnoj razini.</p>
<p>HSP-ovci, međutim, osjećaju da je vukovarski HDZ »želio ostati nedodirljiv«. Tada je, drže u HSP-u, sa tri glasa samo tražio većinu koja bi mu to osigurala. »No kad je SDP-ov vijećnik na početku posljednje sjednice Gradskog vijeća povukao svoj izlazak iz SDP-a, HDZ nije osigurao 13. glas«, kaže Penava.</p>
<p>Time im je, dodaje, »propala i dopuna dnevnog reda kojom su tražili smjenjivanje troje HSP-ovih dužnosnika: predsjednice Gradskog vijeća Anice Marić, člana poglavarstva Jure Biluškovića i mene«, pojašnjava dogradonačelnik Penava.</p>
<p>U vukovarskom Gradskom vijeću dosad je vladala koalicija HDZ-HSP-DC koja je imala 15 članova (HDZ 10, HSP tri i DC dva). Osam zastupnika ima SDSS, a dva SDP.</p>
<p>U iščekivanju sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se posredno odlučivati hoće li biti izvanrednih izbora, u SDSS-u sa zanimanjem prate odnose unutar nekadašnje vladajuće koalicije. I Vojsilav Stanimirović, predsjednik SDSS-a, po zastupljenosti u Gradskom vijeću druge najjače stranke u Vukovaru, smatra da je dječji vrtić samo povod krizi koalicije Hrvatskog bloka. </p>
<p>Razlozi razilaženja HDZ-a i HSP-a su, kaže Stanimirović, dublje prirode. Dodaje da je vukovarska koalicija HDZ-a i HSP-a »neprirodna«, a jedina joj je svrha »izbjegavanje da SDSS sudjeluje u izvršnoj vlasti«.</p>
<p>Svoje tvrdnje Stanimirović argumentira brojkama. »Za razliku od prošle gradske vlasti, SDSS danas, iako predstavlja polovicu stanovništva Vukovara, nema ni jednog predstavnika u izvršnoj vlasti i gradskom Poglavarstvu. To nije dobro za Vukovar«, upozorava Stanimirović, nudeći model funkcioniranja vlasti na županijskoj razini.</p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj županiji, naime, SDSS participira u koalicijskoj vlasti, ima dožupana i dva profesionalca. Umjesto izbora, smatra Stanimirović, jeftinije bi bilo postići novi dogovor o participaciji u vlasti.</p>
<p>Na potezu su, dakle, HDZ i HSP. Do kraja ožujka imaju vremena za odluku hoće li se ili ne upustiti u izvanredne izbore. </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Marin Mrčela: »Sudac mora postati suvereni 'vladar' sudnice«</p>
<p>Kad netko uvrijedi sudionika procesa, sudac najprije mora izgrednika upozoriti da se ponaša nepristojno, a tek potom slijedi minorna zakonska sankcija - maksimalno 2000 kuna kazne. Na kraju može izgrednika udaljiti iz sudnice. I to je sve. Toliko o ugledu i poštivanju suda, kaže sudac Marin Mrčela, koji je bio i predsjednik radne skupine za izradu Kodeksa sudačke etike</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Živjeti i raditi u skladu s Kodeksom sudačke etike, braniti, jačati i veličati neovisnost i samostalnost sudbene vlasti, uvijek i ispred svega, spram svakoga i bezuvjetno, temeljna je dužnost svakog od nas«, kaže se u uvodu Kodeksa sudačke etike koji je potpisao Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i bjelovarskog Županijskog suda. To je bio i moto nedavnog seminara »Etika profesije sudac«, na kojem je uvodnu riječ imao sudac zagrebačkog Županijskog suda Marin Mrčela, predsjednik radne skupine koja je pisala Kodeksa. S Mrčelom smo razgovarali o sudačkoj etici i o položaju sudaca.</p>
<p>Poboljšanju ugleda sudaca i sudbene vlasti može i mora ponajprije pridonijeti svaki sudac osobno, smatra Mrčela. Ne samo ponašanjem u sudnici nego i postupanjem, ne samo poštujući zakone, što se podrazumijeva, nego i ponašanjem izvan službenih prostorija, napominje Mrčela. Moralna je satisfakcija svakog suca da je i sam pridonio poboljšanju ugleda sudbene vlasti u nas.</p>
<p>»Milijun i tristo tisuća neriješenih predmeta svakako pridonosi vrlo lošoj percepciji koju javnost ima o sudstvu, no pritom se zaboravlja da je barem toliko i riješenih. Među neriješenim predmetima trećina je zemljišno-knjižnih predmeta. Nije se to nagomilalo u posljednjih 10 godina samostalne Hrvatske nego je i naslijeđeno«, kaže Mrčela. </p>
<p>Prema njegovim riječima, civilizirana i humana komunikacija sa svim sudionicima u postupku također pridonosi ugledu suda. »Nije sudac važan i značajan zbog sebe samog, nego zbog odgovornosti i moći svoje profesije. Mnogo je danas važnih i 'važnih' ljudi, ali suca profesija obvezuje da se ponaša u skladu s važnosti, odgovornosti i prestižnosti svoje funkcije«, kaže Mrčela.</p>
<p>Sudac, pojašnjava, nije bogomdana osoba ni profesija, no kako njegovo ponašanje podliježe sudu javnosti, mora biti nepristran i neovisan presuđivač u sporu među strankama, bez obzira je li riječ o svjedoku, stranci, tužitelju ili branitelju. Ako se to izgubi, gubi se i dostojanstvo suda, tvrdi Mrčela.</p>
<p>Govoreći o zakonskim odredbama koje suce u Hrvatskoj ograničavaju u radu, Mrčela spominje Zakon o kaznenom postupku. Naime, kad netko uvrijedi sudionika procesa, bilo pljuskom, pljuvanjem, pogrdnim riječima..., sudac mora izgrednika upozoriti da se ponaša nepristojno, a tek potom slijedi minorna zakonska sankcija - novčana kazna do maksimalno 2000 kuna. Na kraju može izgrednika udaljiti iz sudnice. I to je sve. Toliko o ugledu i poštivanju suda, zaključuje Mrčela. </p>
<p>Sadašnje zakonske odredbe ograničuju suca toliko da ne može kazniti ni optuženog, a još manje državnog odvjetnika. To je relikt zakonodavstva nastalog nakon II. svjetskog rata, kad je tužitelj bilo nekakvo državno tijelo, povlašteni sudionik procesa kojeg se nije moglo kažnjavati, a slijedom toga ni optuženog, zbog izvjesne procesne ravnoteže«, pojašnjava Mrčela apsurdnost pozicije suca.</p>
<p>»Sud mora imati mogućnost da kazni svakoga tko narušava red u sudnici, vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku i ne pokorava se nalozima predsjednika sudskog vijeća, suca. Prema prijedlozima iz novog ZKP-a, ubuduće će sudac odmah moći izreći kaznu, no i dalje ne tužitelju i okrivljeniku. Trebalo bi temeljito razmotriti mogućnost uvođenja i zatvorske kazne za nepoštivanje suda svakom sudioniku procesa«, zaključuje Mrčela. Sve to utječe na ugled suda i rad sudaca, koji svuda u svijetu ima bezuvjetno pravo postupanja i »vladanja« u sudnici.</p>
<p>Mrčela, koji je dugo bio na dodatnom usavršavanju u SAD-u, govori o tamošnjim iskustvima i neupitnom položaju suca u zemljama duge demokratske tradicije. Tamo je mjesto suca, kaže, vrhunac pravne karijere.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kraljević: Osjećam bojazan od utjecaja politike na izbor rektora</p>
<p>Rektor se bira u utorak uvečer na zatvorenoj sjednici Senata, tajnim glasovanjem 43 člana / Kandidati su: Hildegard Auf-Franić, Jasna Helena Mencer, Ana Stavljenić Rukavina, Nikola Ružinski i Boris Vukonić / Politika ne bi smjela utjecati na izbor rektora, kaže ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tajnim glasovanjem 43 člana Senata - rektora, četiri prorektora, šest predstavnika studenata i 32 dekana - u utorak uvečer bit će izabran novi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Iako ima pravo biti dvaput izabran za rektora, dr. Branko Jeren nije se kandidirao.</p>
<p>Za mjesto rektora najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj natjecat će se pet kandidata: Hildegard Auf-Franić (Arhitektonski fakultet), Jasna Helena Mencer (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), Ana Stavljenić Rukavina (Medicinski fakultet), Nikola Ružinski (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Boris Vukonić (Ekonomski fakultet). Svi su kandidati na zatvorenoj sjednici Senata prošloga tjedna predstavili svoj program rada, a s njima su razgovarali i predstavnici Studentskog zbora.</p>
<p>S obzirom na to da se među kandidatima za rektora nalaze imena već poznata javnosti (Stavljenić Rukavina bivša je ministrica zdravstva, smijenjena zbog »afere Baxter«, Ružinski je bivši HDZ-ov doministar znanosti, a Mencer na Sveučilištu već obnaša visoku funkciju prorektorice za znanost i predsjednica je Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu), mnogi sa zanimanjem očekuju ishod izbora. </p>
<p>Prošlih je tjedana u akademskim krugovima bilo mnogo lobiranja u koja su se, prema nekim informacijama, uključile i određene političke strukture. Zbog toga je jedna kandidatkinja gotovo odustala od kandidature.</p>
<p>Iako se uoči ovih, kao i tijekom prethodnih izbora, nije želio opredjeljivati, ističući da politika ne bi smjela utjecati na izbor rektora, ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević u ponedjeljak je za Vjesnik izjavio da ipak osjeća bojazan od utjecaja politike na izbor rektora. »Politika ne bi smjela utjecati na izbor čelnika Sveučilišta«, kategoričan je ministar znanosti. Dodaje kako mu je želja da na čelo Sveučilišta bude izabrana ugledna osoba, intelektualac i prije svega - znanstvenik.</p>
<p>Kraljević nije potpuno zadovoljan ni s izbornim postupkom. »Mislim da bi postupak trebao biti drukčiji. U izborima bi trebao sudjelovati širi krug ljudi, redovni i izvanredni profesori, predstavnici ostalih akademskih institucija i studenti. Takav postupak i predlažemo zakonom o visokom školstvu«, kaže dr. Kraljević. </p>
<p>Predsjednik Povjerenstva za izbor rektora, dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak, već je upozorio da su iza pojedinih kandidata razne interesne grupe, što iz političkih, što iz stručnih krugova.</p>
<p>Naime, pitanje tko će biti novi rektor značajno je zbog niza neriješenih problema na Sveučilištu i smjernica, odnosno vizija, kako ih riješiti (na primjer, problem Hrvatskih studija). Uza to, sustav visokog obrazovanja očekuje temeljitu reformu koja se oslanja na dokument Bolognske deklaracije, prema kojemu bi se naš sustav visokog školovanja u idućih nekoliko godina trebao približiti europskom modelu. Jasno je da tempo tih promjena ovisi i o novome rektoru, kao i njegovom odnosu s predlagačem reforme - Ministarstvom znanosti i tehnologije. </p>
<p>Prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, za rektora može biti izabran nastavnik Sveučilišta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora. Rektora bira Senat, a izabran će biti kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova (potrebna su dakle 22 glasa). Ako ni jedan kandidat u prvome krugu ne dobije natpolovičnu većinu, u drugom se krugu bira između dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova. Ukoliko ni u drugom krugu nitko ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova, postupak predlaganja kandidata i izbor se ponavljaju.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Oaza zelenila u središtu grada ponovo dostupna </p>
<p>Zahvaljujući lijepom vremenu, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta otvorit će se, nakon četveromjesečne zimske stanke, dva tjedna ranije, u petak, 15. ožujka. Šafrani, visibabe i jaglaci već su prekrili travnjake vrta, a u cvatu su i zumbuli, kukurjeci i drijenak. Do otvaranja, u petak, procvast će i narcise te pojedine vrste magnolija. </p>
<p>Proljetni vrtlarski radovi u punom su jeku. Djelatnici vrta uređuju staze, okopavaju cvjetne gredice i kamenjare te čiste i skidaju zaštitne pokrove od suhog lišća i folija, kojima se zimi od mraza štite osjetljive biljke. U staklenicima se presađuju biljke te sije sjeme ljetnica (begonija, kadifica, petunija i prkosa) koje će se kasnije saditi u središnjem dijelu vrta. Budući da Botanički vrt surađuje s 350 botaničkih vrtova na svim kontinentima, i ove je zime u vrt stiglo mnoštvo različitog sjemena, koje se također sije. Idućih će dana početi orezivanje ruža i grmlja. </p>
<p>U vrtu je postavljeno i dvadesetak novih kućica za ptice.</p>
<p>- Tijekom zime oličili smo paviljon s javnim WC-om iz 19. stoljeća te zamijenili dotrajale sanitarije. Budući da je WC, kao i cijeli vrt s pripadajućim zgradama, zaštićeni spomenik kulture, radovi su se održavali pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, rekla nam je voditeljica Botaničkog vrta Biserka Juretić. </p>
<p>Idući tjedan ispustit će se voda iz dva umjetna jezera radi čišćenja mulja te rasađivanja i sadnje lopoča, lokvanja i lotosa. To je i prilika, napominje Juretić, da pozovemo veterinara kako bi pogledao jezerske ribice koje će tijekom čišćenja biti smještene u bazene u staklenicima. Za tjedan do dva dana vodom će se napuniti bazeni u središnjem dijelu vrta te u njih staviti vodeno bilje i ribice. Među ovogodišnjim je planovima i obnova tih bazena. Derutni su, ističe Juretić, i pomalo puštaju vodu. </p>
<p>Ove bi godine trebala napokon početi i obnova nekadašnjeg izložbenog paviljona iz 19. stoljeća, u jugoistočnom dijelu vrta.</p>
<p>- U tijeku je izrada dokumentacije za obnovu uistinu derutnog paviljona prema njegovu izvornom izgledu. Tako će, nakon obnove, ponovno dobiti dva tornjića »izgubljena« tijekom prošlog stoljeća, istaknula je Juretić. Radovi će se održavati pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Ljeti će se obnovljeni paviljon koristiti za izložbe cvijeća, a zimi, kao i dosad, za prezimljavanje biljaka. </p>
<p>Ovog će proljeća posjetioci na kiosku na ulazu u Botanički vrt moći kupiti i vodič kroz vrt te pet novih razglednica iz serije rijetkih i ugroženih biljnih vrsta Republike Hrvatske. </p>
<p>Vrt će u početku biti otvoren od 9 do 17 sati. Radno će se vrijeme produljivati s produljivanjem dana. </p>
<p>Proširenje Vrta i produženje Branimirove?</p>
<p>I ove je godine Generalnim urbanističkim planom (GUP) predviđena zelena površina na južnim obroncima Medvednice za proširenje Botaničkog vrta. Naime, već se unazad dvadesetak godina u planovima predviđa proširenje vrta, no dok nema sredstava sve ostaje na papirnatoj zamisli.</p>
<p>- Svjesni smo situacije i ne forsiramo proširenje, no cilj nam je obnoviti sadašnji vrt zaštićen još 1971. godine kao spomenik prirode, istaknula je Juretić. </p>
<p>Iz GUP-a u GUP prenosi se i zamisao o produženju Branimirove ulice uz željezničku prugu kroz Botanički vrt. </p>
<p>- Na takve prijedloge reagirali smo mnoštvom dopisa, kojima se protivimo gradnji prometnice. Dobili smo i potporu svih relevantnih institucija. Odgovor nikada nismo dobili, no nikada nije ni bilo konkretnih pokušaja realizacije tog prijedloga, a nadamo se da i neće, napomenula je Juretić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nakon 13 godina Županija saznala da je vlasnik Naftalana</p>
<p>Župan Stjepan Kožić izrazio je zadovoljstvo što je Poglavarstvo napokon informirano o stanju u Naftalanu te zaključio kako će se od sada strateške odluke o Naftalanu donositi u Poglavarstvu</p>
<p>Predstavnici Naftalana, specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Ivanić Grad, upoznali su na sjednici u ponedjeljak Županijsko poglavarstvo Zagrebačke županije sa stanjem u kojem je trenutačno bolnica te s mogućnostima njezina budućeg razvoja. Zagrebačka županija, naime, vlasnik je Naftalana, iako članovi Poglavarstva do sada nisu imali uvid u njegovo poslovanje! </p>
<p>Direktor SB Naftalan Ivanić Grad Zdravko Špoljarić naglasio je da je Ivanić Grad jedino nalazište u Europi i drugo u svijetu ljekovite naftenske nafte-naftalana, a bogato je i termomineralnim izvorima prirodno slane vode. Na tim je saznanjima 1989. godine i otvoreno lječilište, koje od 1994. djeluje kao zdravstvena ustanova sa statusom specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Saznanja u 13-godišnjem djelovanju te bolnice, rekao je Špoljarić, ukazala su na potrebu proširenja bolničkih i smještajnih kapaciteta te gradnje otvorenog i zatvorenog bazena. </p>
<p>- Trenutačno imamo sedam ponuda potencijalnih inozemnih kreditora ili investitora i mislim da je to prilika koju ne smijemo propustiti, jer je cijena bankarskoga kapitala u Hrvatskoj vrlo nepovoljna, rekao je Špoljarić.</p>
<p>Ukupna bi cijena predviđenih investicija prema predstavljenoj studiji bila oko 29 milijuna eura. Predstavnik Ine, koja je vlasnik strateškog resursa-naftalana, izvjestio je nazočne o detaljima ugovora koji je Ina ponudila Naftalanu te izrazio očekivanje da će on uskoro biti prihvaćen. </p>
<p>Župan Stjepan Kožić izrazio je zadovoljstvo što je Poglavarstvo napokon informirano o stanju u Naftalanu, kao i očekivanje da će spomenuti ugovor brzo biti potpisan. Kožić je naglasio da će budućnost Naftalana uvelike ovisiti o novom Zakonu o zdravstvenom turizmu. Do kraja ove godine, dodao je, menadžement bolnice mora pokriti troškove s postojećim kapacitetima i, kroz prijedloge Upravnom vijeću pri Poglavarstvu, ubrzati razvoj Naftalana. Kožić je zaključio kako će se od sada strateške odluke o Naftalanu donositi u Poglavarstvu.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Loš dan za ZET</p>
<p>Čak pet tramvajskih zastoja dogodilo se u ponedjeljak u gradu.</p>
<p>Zbog sudara dvaju osobnih vozila na tramvajskoj pruzi na raskrižju Maksimirske i Svetošimunske ulice, u kojem je ozlijeđena jedna osoba, prekinut je tramvajski promet od 10.48 do 11.06. sati.</p>
<p>Tramvajske linije 4 i 8 nisu vozile od 11.15 do 12.15 kroz Draškovićevu ulicu prema Branimirovoj zbog tramvaja broj 8, koji je udario pješaka.</p>
<p>Veliki tramvajski zastoj dogodio se u 12.16 sati zbog nestanka električnog napona u Zapruđu, pa tramvaji nisu vozili od Držićeve do Novog Zagreba. Do poslijepodnevnih sati putnike su prevozili autobusi.</p>
<p>Tramvajske linije broj 2, 6 i 11 od 12.40 do 14.19 vozile su samo do Zapadnoga kolodvora, a dalje su prema Črnomercu vozili autobusi. Zastoj se dogodio zbog sudara dvaju osobnih automobila, u kojem nije bilo ozlijeđenih.</p>
<p>Tramvaj broj 13, koji se pokvario u Vukovarskoj ulici, uzrokovao je zastoj od 13.11 do 13.24 sata.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zamjena lipa kod Cibone</p>
<p>Radnici »Zrinjevca« u ponedjeljak su ispred Cibonina tornja počeli vaditi stara stabla lipe. Deset stabala radnici će izvaditi tijekom idućih nekoliko dana, a na njihova će mjesta zasaditi mlade lipe.</p>
<p>Kako nam je rekao Ante Bušić, direktor Sektora za održavanje gradskog zelenila, tih je deset lipa bilo posebno dotrajalo, odnosno načeto u korijenju.</p>
<p>- Morali smo ih izvaditi, jer smo na redovitom skraćivanju vidjeli da su toliko slabe da bi se mogle i srušiti, rekao je Bušić, naglasivši da su osim rješenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, komunalno-stambene poslove i promet, za vađenje dobili i suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Uljepšana Zagorka mami poglede</p>
<p>Zagrebački restauratori nastavljaju akciju obnove gradskih spomenika. Skulptura Marije Jurić Zagorke, dobro poznate hrvatske književnice i novinarke, u Tkalčićevoj ulici (u blizini Krvavog mosta) ponovno je na svom starom mjestu.</p>
<p>Promenada u Tkalčićevoj tako je ponovno »ugostila« jedan stari lik iz gradskih legendi, za koji mnogi, uživajući u proljetnim zrakama sunca, nisu ni primjetili da je izbivao na višemjesečnom izletu u ljevaonici umjetnina. Zagorka je, kao prava dama u godinama, ponovno dotjerana i uljepšana. Možda je i zbog toga samo nakratko ostala posve sama. Naime, odmah nakon dolaska pronašla ju je njezina nova, mala prijateljica i dotaknula njezin kišobran.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>GSKG potpisao ugovore s izvođačima godišnjih radova</p>
<p>Predstavnici Gradsko-stambeno-komunalnog poduzeća potpisali su u ponedjeljak dvogodišnje ugovore s građevinarima, obrtnicima i izvođačima elektrostrojarskih radova, koji će ubuduće obavljati sve vrste radova na upravljanju i održavanju objekata u gradu. </p>
<p>Direktor GSKG-a Stjepan Črnjak istaknuo je kako se na natječaj za ustvrđivanje sposobnosti javio 301 izvođač, od kojih su 232 zadovolila kriterije, propisane natječajem.</p>
<p>- Osnovni je kriterij i cilj GSKG-a pružiti kvalitetnu, učinkovitu i ekonomski najisplativiju uslugu, što je značilo izabrati izvođače koje te kriterije mogu zadovoljiti, rekao je Črnjak.</p>
<p>GSKG danas je jedno od najuspješnijih poduzeća u stopostotnom vlasništvu Grada, a upravlja sa 150.000 stanova, poslovnih prostora i garaža. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Vesna Pisarović nije znala u kojoj se zemlji održava Eurosong</p>
<p>Dva sata nakon proglašenja pobjednika, kad je Vesna već bila iznimno umorna od davanja zaista brojnih intervjua, mladoj je Požežanki došao osobno čestitati Oliver Dragojević. »Bravo mala, napravila si posao«, iskrene čestitke i poljubac, a potom su Vesna i cijela njezina ekipa nastavili slaviti do jutarnjih sati</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Što još reći o Dori? Najbolje bi, zapravo, bilo i ne komentirati. Jer, favoriti su se smjestili u prvih pet, pobijedila je najveća među njima - Vesna Pisarović, a ostalo je već sve palo u zaborav. Čulo se u nedjelju navečer nakon tiskovne konferencije kako bi možda bilo najbolje da u Estoniju putuje Mladen Burnać jer to je, kako su se neki šalili, najbolja pjesma za takvu priliku. Ili pak Juci, koji se na kraju plasirao na visoko četvrto mjesto, za kojeg se šaputalo da bi bio odličan prezenter jer pjeva country pjesmu. No, sve su to naklapanja, a situacija je konačno kristalno jasna: 25. svibnja u Tallinu pod rednim brojem šest nastupit će Vesna Pisarović sa skladbom »Sasvim sigurna« Milane Vlaović. </p>
<p>»Izuzetno sam sretna, premda ću sutra bolje znati kako se osjećam nego danas. Još sam totalno zbunjena«, odmah je po primitku Dore ispričala novinarima Vesna. »Favoriziranje je bio velik teret za mene, s druge strane sreća i zadovoljstvo. Morala sam nekako to sve opravdati, zadovoljiti i ljude oko sebe, pa sam u one tri minute na pozornici koncentrirala sve što znam i mogu. Jesam sretna, no još mi više znači osmijeh na licu mojih roditelja, brata, te ekipe: Lidije Samardžije, Sanje Marković, Milane Vlaović, Ante Pecotića...«.</p>
<p>Kako je to u nas postalo pravilo, konferencija za novinare trajala je izuzetno kratko. Razriješeni su problemi s glasovanjem koji su nastali tijekom samog prijenosa, no novinare, kao ni pobjednički tim, to baš i nije pretjerano zanimalo, jer Vesna je nadmoćno pobijedila, sakupivši čak 130 bodova, dok ih je drugoplasirani Karan imao oko 80 (naime, press služba HRT-a nije novinarima uputila konačni zbroj glasova, pa za ovaj podatak ne možemo garantirati). Na trećem je mjestu završio vlasnik po mnogima najbolje pjesme »Eloise« Boris Novković, dok za njim slijede Juci i Zdenka Kovačiček. </p>
<p>»Zadovoljna sam svime što smo napravili ovih dana«, obratila se novinarima i glavna urednica nacionalne tv-kuće Jasna Ulaga-Valić, te dodala da čestita najprije pobjednicima, a potom svim ljudima koji su radili na projektu Dora: Aci Kostadinovu, Branku Matutinoviću, Daliboru Sokoliću, Saši Broz, Dragutinu Brozu, te voditeljskom paru Bojani Gregorić i Dušku Ćurliću. Tu se i mi moramo složiti, jer voditeljski dvojac bio je apsolutni pobjednik Dore 2002. Da njih nije bilo, s obzirom na pjesme, moramo priznati da bi Dora bila i više nego dosadna. </p>
<p>I Aco Kostadinov je čestitao pobjednici i rekao kako je on, a i čitava televizijska ekipa, sretan što Vesna putuje na Eurosong, te da će HRT napraviti baš sve da joj put bude što ugodniji i bolji. </p>
<p>»Vesna će imati izuzetno naporan tjedan, jer je EBU pomaknula rok za predaju konačne verzije pjesme. Tako ćemo sve eventualne izmjene morati napraviti ovih dana. A nakon toga, Vesna, slobodna si do Eurosonga koji će se održati... Gdje?«, upitao je Kostadinov siguran u Vesnin odgovor.</p>
<p>»Gdje ono...? Ne znam«, priznala je Vesna. </p>
<p>Kasnije smo doznali da nije bila sigurna je li Eurosong u Litvi ili Estoniji. </p>
<p>Autorica skladbe »Sasvim sigurna« Milana Vlaović izrazila je želju da se pjesma u Estoniji izvede na engleskom jeziku. Sama se, kaže, odlično koristi engleskim i španjolskim jezikom, te joj nijedna varijanta teksta ne bi bila problem, no vjeruje da bi engleski bio pun pogodak.</p>
<p>»Milana nešto govori o engleskom jeziku, no ja bih najviše voljela da se izvodi na hrvatskom. Pa, ako su me ovdje odabrali čuvši pjesmu na našem jeziku, onda je red da je takvu prezentiramo i u svijetu«, na kraju je ustanovila Vesna, koju su čekali obitelj i prijatelji spremni za slavlje.</p>
<p>»Ja samo još ne bih željela doma, hoću slaviti. No, što još radi u dva sata ujutro? Možda bismo mogli u Aquarius«, kazala je Vesna, a potom primila možda i najljepšu čestitku večeri - ruku joj je došao pružiti Oliver Dragojević.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>I Australci protiv novog aerodroma kraj Pariza </p>
<p>SYDNEY, 11. ožujka</p>
<p> - Australci su se u ponedjeljak pridružili prosvjedu protiv izgradnje nove zračne luke u blizini Pariza, na mjestu groblja na kojem leže kosti junaka iz Prvog svjetskog rata, među kojima i brojnih Australaca.</p>
<p> Bob Carr, predsjednik vlade Novog Južnog Walesa, pridružio se pozivima francuskim vlastima da ne grade zračnu luku na groblju u Sommeu, što je bilo mjesto jedne od najvećih i najkrvavijih bitaka u Prvom svjetskom ratu. Carr smatra da Francusku treba podsjetiti da su na tom mjestu sahranjeni i Australci koji su poginuli braneći njezino tlo.</p>
<p> »I australska krv natopila je tlo u Francuskoj. Bilo bi prikladno da francuska vlada uzme u obzir i mišljenje Australaca kao i nasljednika žrtava«, rekao je Carr.</p>
<p> Francuske vlasti pak smatraju nužnom izgradnju trećeg aerodroma koji bi smanjio pritisak na Orly i Charles-de-Gaulle. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Cirkus s hrvatskim vinskim podacima </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Za statistiku se obično kaže da je točan zbroj netočnih podataka, a jedan od dokaza za to su i podaci o tome koliko se u Hrvatskoj prosječno godišnje popije vina po glavi stanovnika.</p>
<p> Kako? </p>
<p>Budući da Hrvatska još uvijek nema vinogradarskog katastra, glavnog »papira« za kontrolu proizvodnje i prometa grožđa i vina, ne preostaje drugo nego nagađanja o »aktivnosti« pilaca, pa čak i iz - službenih izvora. </p>
<p>Prema njima, u nas vinoljupci »po glavi« popiju u prosjeku godišnje od skromnih 13 (i slovima: trinaest) do respektabilnih čak 120 litara. </p>
<p>Podaci se razlikuju od izvora do izvora, a ima i komičnih situacija da se iz istoga izvora lansiraju različite brojke...</p>
<p> Tako, na primjer, prema jednim podacima (stari oko mjesec dana) godišnje pijemo oko 40 litara, drugi kažu kako se u nas 70-ih godina pilo prosječno 45 litara po glavi, osamdesetih se spustilo na samo 25 litara, a devedesetih na tužnih 13 litara, što znači da je trinaestica i u vinskoj praksi - nesretan broj.</p>
<p> A onih rekordnih 120 litara? Kako službeni podatak glasi da je u nas pod kontrolom samo trećina prometa, onda se najvjerojatnije količina od 40 litara tretira kao jedna trećina. </p>
<p>Ako joj se dođu iste takve još dvije trećine, to je ukupno - 120 litara. </p>
<p>P. G.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vesni Pisarović najviše glasova</p>
<p>GOSPIĆ, 11. ožujka</p>
<p> - Zbog pogreške prilikom objavljivanja rezultata glasovanja na Dori, ocjenjivački žiri Like, Gorskog kotara, Istre i Primorja u nedjelju navečer uložio je žalbu organizacijskom odboru festivala. Naime, umjesto da se najviše boda dodijeli skladbi »Sasvim sigurna« pod rednim brojem 19. u izvedbi Vesne Pisarović kako je odlučio ocjenjivački žiri u kojem je sjedila i predstavnica Ličko-senjske županije, voditelj Duško Čurlić objavio je da taj žiri najviše bodova daje pjesmi pod rednim brojem 16. Unatoč hitnoj intervenciji organizatoru Dore, do kraja priredbe ova promjena nije unesena niti je došlo do promjene rezultata. Treba napomenuti da ove promjene neće utjecati na pobjedu Vesne Pisarović.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Harrison Ford u ulozi humanitarca Freda Cunyja</p>
<p>HOLLYWOOD, 11. ožujka</p>
<p> - Harrison Ford glumit će glavnu ulogu u filmu o herojskom životu i tragičnoj smrti humanitarca Freda Cunyja. </p>
<p>Redatelj filma »Amores Perros« Alejandro Gonzales Inarritu trenutačno pregovara o početku projekta sa studijem Intermedia Films, a dogovoreno je da će scenarij za film napisati William Nicholson, iz čijeg je pera proizašao i »Gladijator«. </p>
<p>Cuny je legenda među humanitarnim radnicima jer su njegovi napori promijenili način na koji humanitarci djeluju u ratnim područjima. Vjeruje se da je pogubljen u travnju 1995. godine, nakon što je nestao zajedno s dva ruska liječnika i prevoditeljem tijekom pregovora o prekidu vatre u rusko-čečenskom sukobu. </p>
<p>Ford je bio narator dokumentarnog filma o Cunyju i njegovim naporima, koji je 1997. snimio David Fanning. </p>
<p>Nakon što je sa studijem Intermedia počeo raditi na filmu »K-19: The Widowmaker«, Ford i njegov dugogodišnji manager Pat McQueeney predložili su snimanje biografskog filma o Cunyju. Ford je u projekt doveo i producenta Douga Wicka, s kojim je surađivao na filmu »Zaposlena djevojka« 1988. godine. »K-19: The Widowmaker«, u režiji Kathryn Bigelow, u američka će kina stići ovog ljeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Martha Coolidge prva žena na čelu Američke udruge redatelja</p>
<p>HOLLYWOOD, 11. ožujka</p>
<p> - Martha Coolidge prva je žena koja je u 66-godišnjoj povijesti Američke udruge redatelja (DGA) izabrana za predsjednicu te organizacije. Ona će na tome mjestu zamijeniti Jacka Sheau, koji je u subotu objavio da odlazi u mirovinu, nakon što je na čelu DGA proveo šest godina. Coolidge je od 1995. godine bila prva dopredsjednica Udruge, a sada će je na tome mjestu zamijeniti redatelj Steven Soderbergh. </p>
<p>Coolidge je režirala filmove »Valley Girl«, »Real Genius«, »Rambling Rose«, »Out to Sea«, »Lost in Yonkers« i »Angie«, a za nagradu DGA bila je nominirana za televizijske filmove »Introducing Dorothy Dandridge « i »If These Wals Could Talk 2«. </p>
<p>Nova predsjednica Udruge je na 54. dodjeli nagrada DGA prošlog vikenda izjavila kako će njezin prioritet biti uključiti u rad Udruge što više njezinih članova kako bi se lakše i bolje mogli nositi s čestim promjenama u filmskoj industriji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Russell Crowe i Halle Berry najbolji glumci na dodjeli SAG</p>
<p>LOS ANGELES, 11. ožujka</p>
<p> - Američka udruga filmskih glumaca (SAG) proglasila je u nedjelju Australca Russella Crowea najboljim glumcem za ulogu genijalnog, ali i šizofrenog matematičara Johna Nasha u filmu »Genijalni um« (»A Beautiful Mind«). </p>
<p> Najboljom glumicom proglašena je Halle Berry za ulogu udovice pogubljenog zatvorenika u filmu »Monster's Ball«.</p>
<p> Altmanov »Gosford Park« nagrađen je za najbolju glumačku ekipu.</p>
<p> Ian McKellen, čarobnjak Gandalf iz »Gospodara prstenova: Prstenove družine«, najbolji je sporedni glumac, a najboljom sporednom glumicom proglašena je Helen Mirren za ulogu domaćice u »Gosford Parku«.</p>
<p> Bivši predsjednik Udruge Edward Asner, zvijezda filma »Lou Grant«, dobio je nagradu za životno djelo.</p>
<p> Nagrade Američke udruge filmskih glumaca dobri su pokazatelji za ovogodišnje Oscare koji se dodjeljuju 24. ožujka. U posljednjih sedam godina, 11 od 14 dobitnika nagrada nagrađeno je i Oscarima, uključujući Juliju Roberts koja je prošle godine Oscarom nagrađena za ulogu Erin Brockovich.</p>
<p> Crowe je prošle godine Oscara dobio za glavnu ulogu u »Gladijatoru«, a ako ga osvoji i ove godine, postat će prvi glumac koji je osvojio dva Oscara zaredom nakon Toma Hanksa kojemu je to uspjelo 1993. i 1994. za uloge u »Philadelphiji« i »Forrest Gumpu«.</p>
<p> Osim u pet filmskih kategorija, nagrade SAG-a dodjeljuju se i u osam televizijskih kategorija.</p>
<p> Televizijska serija »Zapadno krilo« odnijela je ove godine najviše nagrada. Martin Sheen proglašen je najboljim televizijskim glumcem, a Allison Janney najboljom glumicom. Najboljom je proglašena također i cijela glumačka ekipa serije o životu u Bijeloj kući.</p>
<p> Megan Mullally i Sean Hayes iz humoristične serije »Will & Grace« najbolji su televizijski komičari, a najbolju glumačku postavu u kategoriji humorističnih serija ima »Seks i grad«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Napoleonova košulja prodana za 62 tisuće eura</p>
<p>FONTAINEBLEAU, 11. ožujka</p>
<p> - Jedna od posljednjih košulja, možda čak i posljednja, koju je na Svetoj Heleni nosio francuski car Napoleon prodana je u nedjelju za 62.000 eura. </p>
<p>Košulja dugih rukava izrađena je od batista, ima nekoliko mrlja od rđe i crvenim koncem izvezeno slovo »N« ispod carske krune.</p>
<p>Njezina vrijednost bila je procijenjena na 9.000 do 12.000 eura, a za 62.000 eura dobio ju je nepoznati kupac koji je u aukciji u francuskom gradiću Fontainebleauu (južno od Pariza) sudjelovao telefonom.</p>
<p>Košulja je bila dio 500-ak izložaka iz razdoblja carske Francuske koji su obuhvaćali knjige, odličja, crteže, slike, suvenire, oružje, namještaj i razna umjetnička djela. </p>
<p>Na aukciji je za 150.000 eura prodan i portret Napoleona Bonaparte, slikara Andree Appianija koji je ujesen 1999. bio izložen u Louvreu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na afganistanskoj granici otkriveno 48 kilograma heroina</p>
<p>DUŠANBE, 11. ožujka</p>
<p> - Ruski graničari zaplijenili su u nedjelju na tadžikistansko-afganistanskoj granici 48 kilograma heroina, priopćila je tamošnja policija. Heroin je proizveden u Afganistanu, a pakiran u plastične vrećice pronađen je na graničnom prijelazu Pyandzh, nekih 260 kilometara jugoistočno od glavnog tadžikistanskog grada Dušanbea, priopćio je Pjotr Gordijenko, glasnogovornik graničara. Nedugo nakon prve zapljene, graničari su na prijelazu Kalajkum otkrili krijumčare koji su pokušali prošvercati paket s automatskim puškama te dva kilograma hašiša, dodao je Gordijenko.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zürich i Beč najugodniji gradovi na svijetu</p>
<p>LONDON, 11. ožujka</p>
<p> - Osam europskih gradova nalazi se među deset svjetskih gradova s najboljom kvalitetom života, pokazuje istraživanje koje je provela britanska tvrtka William Mercer.</p>
<p> Zürich, pa potom Beč, najugodniji su gradovi na svijetu, ili su, barem, najbolje ocijenjeni prema 39 kriterija što su uzeti u obzir. Nakon njih, stari kontinent ponosi se Ženevom, Frankfurtom, Kopenhagenom, Helsinkijem, Bernom i Münchenom. Izvan Europe najugodnije bi bilo živjeti u Vancouveru, kaže istraživanje. Kriteriji pri ocjenjivanju gradova su političko, socijalno, ekonomsko i sanitarno okružje, potom sigurnost, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, zabava, stanovanje i ponuda. Najbolje ocijenjeni grad u SAD-u je San Francisco, koji se na svjetskoj ljestvici nalazi na 18. mjestu. Pariz zauzima 31, London 41. mjesto, zajedno s Washingtonom, New Yorkom i Madridom. Na posljednjih jedanaest mjesta nalaze se afrički gradovi, uz izuzetak Bagdada. Začelje ljestvice uz njih drže i Bangkok, Beograd i New Delhi. Mexico City je najzagađeniji grad na svijetu, a ako se gleda kvaliteta zraka, najljepše bi bilo disati u Calgaryju, Honoluluu, Helsinkiju, Minneapolisu, Ottawi i Katsuyami u Japanu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jagma za državljanstvom u internetskoj zemlji</p>
<p>STOCKHOLM, 11. ožujka</p>
<p> - Više od tri tisuće Pakistanaca želi postati stanovnicima sjevernoeuropske države Ladonije, objavilo je u ponedjeljak državno tajništvo te zemlje. Taj zahtjev vjerojatno ne bi izazvao previše zanimanja da država o kojoj je riječ doista postoji.</p>
<p> Ladonija je, naime, komad zemlje u južnoj Švedskoj, površine samo jedan četvorni kilometar, a kao država postoji samo na Internetu (http://www.aim.se/ladonia) i u glavi svoga stvoritelja, umjetnika Larsa Vilksa. </p>
<p> »Sve je počelo prije mjesec dana kad sam dobio prvu molbu iz Pakistana, a onda je sve krenulo brže. U e-mailovima što smo ih dobivali, Pakistanci su se raspitivali kako da dođu do Ladonije i gdje se nalazi naše veleposlanstvo u Pakistanu«, izjavio je Vilks koji obnaša dužnost državnog tajnika Ladonije.</p>
<p> Umjetnik je 1996. stvorio Ladoniju kao odgovor na pokušaj švedskih vlasti da uklone dva velika apstraktna umjetnička rada koje je napravio u Sklneu, na jugu Švedske.</p>
<p> Iznenađen i uzrujan zbog toga što je internetska stranica dala ljudima lažnu nadu, Vilks ju je privremeno zatvorio. Ta izmišljena država ima već 6000 registriranih »građana«. »Razgovarao sam s ministrom zaduženim za Internet, te smo odlučili ponovno otvoriti stranicu s tekstom kojim ćemo ljude upozoriti da ne možemo osigurati posao i stanove«, rekao je Vilks. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Marko Marulić i humanistička Europa</p>
<p>Riječ je o do sada najvećoj izložbi o Maruliću koja je ikada postavljena izvan Hrvatske i obuhvaća oko 140 izložaka / Uz izložbu će biti priređen i ciklus od šest predavanja o Hrvatima iz 16. i 20. stoljeća koji su bili značajni za hrvatsko-španjolske odnose </p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> - U »Dvorani 20. stoljeća« Nacionalne knjižnice u Madridu u srijedu, 13. ožujka, bit će otvorena izložba pod nazivom »Marko Marulić i humanistička Europa«, u organizaciji Hrvatskoga veleposlanstva u Madridu i Nacionalne knjižnice te uz suradnju splitskoga Centra Marulianum i još nekoliko španjolskih knjižnica koje su posudile knjige za tu prigodu. Riječ je o dosad najvećoj izložbi o Maruliću koja je ikada postavljena izvan Hrvatske i obuhvaća oko 140 izložaka.</p>
<p> Bit će izloženo tridesetak primjeraka Marulićevih knjiga objavljenih u 16. i 17. stoljeću koje se čuvaju u madridskim knjižnicama, a među njima je i prijevod Evanđelistara i Pedeset priča (u jednom svesku), tiskan u Madridu 1655. godine. Polovica ukupnog broja izložaka dolazi iz splitskoga Marulianuma, a otpremljeni su zahvaljujući suradnji s </p>
<p> Bratislav Lučin, ravnatelj splitskog Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga, ističe da će na izložbi biti prikazani zemljovidi Hrvatske i Jadrana iz 16. stoljeća, drvorezi, portreti osoba koje su bile povezane s Marulićem, sedam panoa s fotografijama te brojni panoi s tekstovima, legendama i objašnjenjima.</p>
<p> Uz izložbu će biti priređen i ciklus od šest predavanja o Hrvatima iz 16. i 20. stoljeća koji su bili značajni za hrvatsko-španjolske odnose. »Prva tri predavanja posvećena su 16. stoljeću i Marku Maruliću, Vicku Paletinu i Juliju Kloviću, dok će drugi dio predavanja razmatrati 20. stoljeće u sklopu prinosa Luke Brajnovića, Pavla Tijana i Duška Jelavića. Predavači su iz Španjolske i Hrvatske, a ciklus će biti održan 20. i 21. ožujka«, kazao je Bratislav Lučin, koji se nada da će madridska izložba dobiti zasluženi medijski prostor.</p>
<p> Službeni povjerenik izložbe je dr. Francisco Javier Juez Galvez, profesor na Komplutskom sveučilištu u Madridu, ugledni marulolog, prevoditelj Marulićevih djela na španjolski jezik i suradnik splitskoga Marulianuma. U ime Hrvatskoga veleposlanstva u organizaciji postava u Madridu sudjelovala je savjetnica za kulturu Tuga Tarle. Izložba će biti otvorena do 14. travnja. Tom izložbom u madridskoj Nacionalnoj knjižnici Španjolska će dobiti još jedan postav koji dolazi iz Hrvatske, a koji pripovijeda o splitskoj kulturnoj baštini.</p>
<p> Naime, početkom veljače u španjolskome gradu Alcala de Henares otvorena je izložba pod nazivom »Književnost i oružje hrvatske renesanse«, u organizaciji Muzeja grada Splita, Marulianuma i Hrvatskoga veleposlanstva na kojoj je prikazan renesansni Split i koja sadržava manji odjeljak o Maruliću.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Englez danas može biti član više loža </p>
<p>Samuel Prichard je 1730. objavio slobodnozidarski tekst »Razotkrivanje slobodnog zidarstva«. Njegov »izdajnički spis« razbjesnio je slobodne zidare, ali je među profanima pobudio veliki interes za slobodnozidarsku simboliku i njene ciljeve. Kako je engleska Velika loža svoj ritual prenosila usmenim putem, Prichardov spis postao je radna osnova mnogim novoutemeljenim ložama</p>
<p>BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Na trećoj Skupštini Velike lože (17. prosinca 1777.), koja je počela raditi samostalno, mimo Beča i drugih njemačkih loža, prihvaćen je novi Statut i Rituali. Skupštinu je sazvao zamjenik Velikog majstora Stjepan grof Niczky (1747. - 1777.), koji je iznenada umro za vrijeme trajanja skupštine. </p>
<p>Godine 1778. konstituirana je Velika loža Hrvatske. Veliki majstor postao je Ivan grof Drašković, prvi nadzornik bio je Aleksandar pl. Pastory, drugi nadzornik pukovnik Knežević iz glinske lože u kojoj je obnašao dužnost prvog nadzornika. </p>
<p>Glavni zastupnik Velikog majstora postao je Franjo pl. Szpleny, tajnik lože bio je kapetan Paunsenwien iz budimske lože Velikodušnost. </p>
<p>U godini 1778. radilo je, prema Draškovićevoj observanciji, devet loža: Ratno prijateljstvo (Glina, 1759.); Sloboda (Varaždin, 1772.); Mudrost (Zagreb, 1773.); Nepobjediva ruka vojske (Otočac, 1777.); Velikodušnost (Budimpešta, 1775.); Šutljivost (Bratislava, 1776.); loža Zeleni lavovi iz Praga i loža Tri bijela ljiljana iz Temišvara. </p>
<p>Ali na području tadašnje Hrvatske radile su još neke lože: Sloboda (kasnije je preuzela novo ime,</p>
<p> Prijateljstvo) u Varaždinu (1775.), koja nije htjela ući u Draškovićev sustav; loža u Križevcima za koju se ne zna njeno slobodnozidarsko ime (1780.), loža Hrabrost iz Karlovca (1780.) i loža Poštenje u Petrovaradinu (1785.).</p>
<p>Godine 1781. Veliki majstor Velike lože Hrvatske Ivan grof Drašković sazvao je Skupštinu u Pešti, na kojoj je došlo do reorganizacije slobodnog zidarstva u Habsburškoj monarhiji: nazočni slobodni zidari prihvatili su utemeljenje sedam Velikih provincijalnih loža. </p>
<p>Tako je nastala i Velika provincijalna loža za Erdelj, Hrvatsku i Dalmaciju. Pod njenom zaštitom radilo je dvanaest loža. Tri godine kasnije, na Prvom kongresu slobodnih zidara u Beču, utemeljena je Velika loža, sastavljena samo od četiri Provincijalne lože; Ugarska provincijalna loža okupila je lože iz Kraljevine Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.</p>
<p>Od 15. veljače do 26. svibnja 1785., u Parizu je dva puta radio višemjesečni Konvent europskih slobodnih zidara (drugi put od 8. ožujka do 25. svibnja 1787.). </p>
<p>Na njemu su kao delegati iz austrijskih, ugarskih i hrvatskih loža sudjelovali slobodni zidari grof Dietrichstein, grof Esterhazy, Matolay, grof Pallfy, Prevot i grof Szapary iz Murske Sobote.</p>
<p>Kada je vojvoda od Montagya, jedan od najbogatijih engleskih plemića (perova) postao 1721. Veliki majstor, slobodnozidarska Velika loža postala je društveno zaštićena, a njeni članovi bili su dobrodošli gosti na dvorskim primanjima. </p>
<p>Englesko slobodno zidarstvo brzo se proširilo; godine 1725. radile su već 52 lože, godine 1732. broj se popeo na 107. registriranih loža. </p>
<p>Godine 1737. u bratstvo je primljen i princ Friderich od Wellsa; vojvoda od Whartona proglasio se čak, neregularno, Velikim majstorom, da bi kasnije odigrao značajnu ulogu kada su torijevci i jakobinci, kao pristalice protestantskih Stewarta, unijeli u lože svoju svakodnevnu politiku. </p>
<p>Samuel Prichard je 1730. objavio slobodnozidarski tekst »Razotkrivanje slobodnog zidarstva«. Njegov »izdajnički spis« razbjesnio je slobodne zidare, ali je među profanima pobudio veliki interes za slobodnozidarsku simboliku i njene ciljeve. </p>
<p>Kako je engleska Velika loža svoj ritual prenosila usmenim putem, Prichardov spis postao je radna osnova mnogim novoutemeljenim ložama. </p>
<p>O tome svjedoči više od trideset različitih izdanja kao i mnogi prijevodi. Engleska je u to vrijeme imala četiri Velike lože, kasnije dvije, koje su se 1813. napose ujedinile pod imenom Ujedinjena Velika loža Engleske. U Engleskoj je Velika loža gotovo službena ustanova; vodeću ulogu u njoj imaju pored intelektualaca i članovi Kraljevskog doma; George VI. bio je slobodni zidar, a u godinama 1936./1937. i Veliki majstor Škotske. </p>
<p>Današnji Englez može biti istodobno član više loža pa to potiče stvaranje loža s različitim namjerama. Tako postoje strukovne lože, lože bivših časnika, lože apstinenata, rotarijanaca pa čak i onih koji skupljaju različite stvari: lože filatelista, numizmatičara ili sakupljača pivskih krigli.</p>
<p> Poznate su lože gdje se govori nekim drugim jezikom. Postoji i loža za slijepe Svjetlost u tami (Lux in tenebris) ili loža Hodočasnika (Pilgrim). </p>
<p>Drugi svjetski rat umanjio je djelatnost engleskih loža ali ih nije prekinuo, kako je to bio slučaj s ložama na europskom kontinentu. </p>
<p>Nekoliko je hramova razoreno, ali se englesko slobodno zidarstvo danas utoliko više posvetilo dobročinstvu i humanim, karitativnim akcijama. </p>
<p>Ujedinjena Velika loža Engleske danas ima više od 8000 loža, od toga oko 760 loža izvan Engleske.</p>
<p> Broj braće godine 1991. procjenjuje se na oko 750.000, od toga ih samo 300.000 radi u londonskim ložama. Veliki majstor je vojvoda od Kenta, blizak rođak engleske kraljice.</p>
<p> Ujedinjena Velika loža Engleske je majka svih loža: samo njeno priznanje omogućava regularni rad nacionalnih Velikih loža.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>IDEMO NA ZAGREB: Dnevnik sa srpskim rezervistima</p>
<p>»Idi ti pa ratuj, ako ti se ratuje!« </p>
<p>Komandiri sa terena kukaju preko telefona da ih vojnici ignorišu i da ne ustaju iz rovova. »Pa, šta rade«, pitaju iz štaba. »Ništa«, odgovaraju. »Sede, puše i zajebavaju se!«</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>Ja to, ipak, nisam i na ovakav način ne želim biti. A mogla sam i prihvatiti. Otvoreno su mi obećali da bi me onda vratili na posa'. Nisam zažalila ni za stanom ni za stvarima koje nisam mogla ponijeti. Dobro, nije baš da nisam... gluposti! Tek, stavila sam djecu...«, briše krpom ruke, »stavila sam decu u kola s nešto preobuke i izašla preko Turnja dok se još moglo, pravo ovamo, roditeljima. Ako moja majka, kao čista Hrvatica, zna da su ustaše zlo, šta onda Srbi treba da misle? </p>
<p>Ovo je selo u prošlome ratu sve spaljeno. Doduše, tad su kuće uglavnom bile drvene (sad sam malo cinična), pa su lako pogorile. Nije ostalo ništa sem pepela. Otac i striko su ostali sirotani. Sami su nastavili da se brinu o imanju koga, u biti, sem zemlje, nije ni bilo. Tad su ljudi odavle odlazili dolje, u hrvatska sela, da traže osnovne stvari za život. </p>
<p>Moj pokojni đed, majčin otac, jednoga dana, valjda gledajući vrijednu braću da su se već zamomčilli, oženi ih objema kćerima i pomogne da se ova kuća napravi. Eto, to je, kak' bi se moglo kazat', naša obiteljska povijest. Nastojala sam to objasnit' na poslu, ali nije vrijedilo. Pitali su me, onda, za muža: gdje je? Nisu, navodno, vjerovali da je jošte u Njemačkoj. Sigurno je,vele, negdje u četnicima. - Znamo mi takve. - Kakve? - pitala sam. - Na osnovu čega ste sigurni? - Nisam dobila odgovor, kao ni mnogi drugi u sličnoj situaciji. Postali smo nepoželjni u gradu i na ovaj ili onaj način nam je to pokazivano...«</p>
<p>Moli me, na kraju razgovora, za nešto jednostavno: da ja odnesem kafu komandantu, jer on, očigledno, ne može doći, a njoj je neprijatno da prolazi kroz dvorište puno vojnika.</p>
<p>»Ne znam samo kakvu reče da pije... Skuhala sam gorku, a evo i cukra na poslužavniku, ako mu zatreba.« Pošto se u toku dana očekuju borbena dejstva, svi su, vidim, u velikom poslu od pre doručka. Meni, dok nosim poslužavnik pored šatora, zameraju što se odomaćujem kod »snajke« kad je posla preko glave? </p>
<p>Bio bi red, kažu, da se sad odužim (jer oni rade i moj deo posla) tako što bi svima doneo po jednu »garavušu« da »progledaju na oči!« Obećavam bez reči, šta ću? Iz štabnih kola pomalja se pukovnik Purić, zabrinut, i izvinjava se što sam nije imao vremena da dođe.</p>
<p>»Kafa je gorka«, naglašavam. »Ako hoćete, evo vam ovde šećera...«</p>
<p>»Naravno...«, klima glavom komandant. »Daj <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> da mi od jutros makar kafa ne bude gorka.«</p>
<p>Sladi, vraća kašičicu na tacnu, uzima u šolju i - dok nam se susreću pogledi - pokušava nazor da se nasmeje...</p>
<p>Deset sati. Kao što se očekuje, sa kose ispod našeg zaseoka počinje paljbu jedna Manojlovićeva haubička baterija. Ukućanima naređuju da se sklone u podrum.</p>
<p>Jedanaest sati. Sa terena javljaju da naši bataljoni još nisu krenuli. U štabu nastaje zbrka:</p>
<p>»Kako nisu krenuli?«</p>
<p>»Kažu: neće!«</p>
<p>»Zašto neće? Kako smeju da neće? Jesu li vojska ili nisu?«</p>
<p>»U čemu je problem?«</p>
<p>Komandiri sa terena kukaju preko telefona da ih vojnici ignorišu i da ne ustaju iz rovova.</p>
<p>»Pa, šta rade«, pitaju iz štaba.</p>
<p>»Ništa«, odgovaraju. »Sede, puše i zajebavaju se!«</p>
<p>»I, sunce ti...!«</p>
<p>Ispada da oficiri izađu iz rova, zatrče se, pa se okrenu i vide da ih niko ne prati. Onda, jadni, šta će, brže-bolje i sami se vraćaju. Pitaju vojnike šta se desilo, što ne polaze, a ovi mrtvi-hladni odgovaraju:</p>
<p>»Ko te, more, jebe!? Idi ti pa ratuj, ako ti se ratuje! Niko ti ne brani, ha, ha!«</p>
<p>Purić se dere u slušalicu, čujemo i psovke u štabnim kolima, ali, izgleda, ne vredi. Posebno je, kažu, loše stanje u drugom i trećem bataljonu, prvi se već nekako pokrenuo.</p>
<p>Sedimo pod šatorom i sa strahom šuškamo:</p>
<p>»Šta se može desiti ako ovakvo stanje potraje?«</p>
<p>Imamo pred sobom karte i na njima ucrtane sve položaje i predviđena kretanja, pretpostavljeni broj i razmeštaj neprijateljskih vojnika od sela do sela, ali - naši na prvoj liniji imaju pred sobom živog protivnika koji će na njih stvarno pucati! </p>
<p>Pitamo se: imamo li pravo da u njihovo ime i o njihovoj koži razmišljamo s grdnjom i zamerkama? I njih je, što narod jednostavno veli, majka rodila! Šta bi mi da smo na njihovom mestu?</p>
<p>»Eh, eh, eh...«, odukuje Radojko.</p>
<p>Prema planu, treći bataljon na levom, zapadnom krilu, trebalo bi da napreduje od Cerovca Tušilovačkog, uz desnu obalu Korane, prema Jelašima i Turnju; drugi bataljon, u sredini, trebalo bi da zauzme Popović brdo i Kamensko, a prvi, na desnom krilu, da pretresa sela prema Kupi: Skakavac, Brežane, Lipje i Ribare; četvrti, u rezervi, mora ući u Vukmanić i Knežgoricu, kako bi se u tom rejonu locirala jedna od baterija. Izvidnice su uočile na više mesta uniformisane formacije i seoske straže sastavljene od naoružanih civila, otprilike kako je i na mapama označeno. Sve to mora biti razoružano od federalne vojske. U daljini još grme haubice. Jedanaest i trideset. Telefonu prilazi potpukovnik Trnovac da se raspravi sa oficirima koji nisu u stanju da vode vojsku! Neko mrmlja:</p>
<p>»Sad će nas odavde poterati da idemo da pomažemo?!«</p>
<p>»A, ko će ostati ovde?"</p>
<p>"Pa, neće sve... Dvojicu-trojicu, za primer...«</p>
<p>Dok načelnik štaba očito razgovara s nekim od najzabrinutijih starešina, komandant stoji iza i zapitkuje, povremeno, šta onaj odozdo priča. Trnovac se u jedan mah okreće sa slušalicom u ruci i prenosi:</p>
<p>»Kaže da mi ovde u štabu češemo muda dok oni dole ratuju... Zovu nas da vidimo kako to izgleda.«</p>
<p>»E, majku mu...«, cedi kroz zube Purić.</p>
<p>»I što ratuju«, potpukovnik nastavlja u slušalicu: »A-ha, da, da... A, hoćete li krenuti ako ja, recimo, siđem među vas, s još nekoliko dobrovoljaca iz komande?«</p>
<p>»Šta reče?!?«</p>
<p>»Molim? Da ja idem ispred vas? Pa, to sam i mislio... A-ha, da održim obećanje, svakako! Je l' tako? Važi... Sačekajte... Doći ćemo...!«</p>
<p>»Sine, sad smo najebali«, čuje se opet neko, rekao bih da je Rajević, ali se ničija glava ne pomera da ga identifikuje. Trnovac otkriva rukom ciradu i staje ispred nas...</p>
<p>»Drugovi... ko hoće da pođe sa mnom u borbu? Treći bataljon neće da krene. Moramo da ih ohrabrimo...«</p>
<p>Svi ćutimo.</p>
<p>»Predlažem, ako ima dobrovoljaca, da skinemo činove i pođemo kao obični borci... Evo, i ja ću tako uraditi.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Usporenim ritmom do žudnje</p>
<p>Prizore oslobođene i ranjive seksualnosti u otuđenom građanskom društvu pratilo je na pozornici makabrično ozračje / Redatelja Ozrena Prohića i njegove suradnike privlačile su u Wedekindovoj drami mnogo više slutnje smrti nego znakovi probuđenog erosa</p>
<p>Na praznoj pozornici, na samom početku predstave, razmještene su stolice na koje sjedaju protagonisti »dječje tragedije«, obuzeti probuđenom seksualnošću i zapleteni u egzistencijalne mreže žudnje. Svjetlo, glazba i izgled scene (s projekcijama na stražnjem zidu što, u odmaku, korespondiraju s vremenom u kojem je predložak ispisan te se mogu očitati i kako svojevrstan komentar scenskog zbivanja) naglašuju makabrično ozračje, dok se glumci pokreću gotovo kao lutke vođeni neosviještenim nagonima i nerazriješenim sukobima u sebi ili oko sebe. Vrijeme radnje je tek ponegdje određeno, u nekim prizorima moglo bi se prepoznati kao ovo ili ono, ili pak neko treće, prostor bi trebao biti onaj unutarnji ispunjen traumatičnim nedoumicama adolescenata, a potom i izvanjski opterećen dvojbenim moralnim imperativima građanskoga društva.</p>
<p> »Proljetno buđenje« Franka Wedekinda, što je sablažnjavalo javnost na kraju 19. stoljeća, u dramaturškoj obradi Darka Lukića i redateljskom viđenju Ozrena Prohića, s pozornice Teatra ITD, progovara o mračnoj slici odrastanja, o spolnosti čija je prisutnost izravno vezana za smrt. U tome uvijek ambivalentnom odnosu erosa i thanatosa, kod Wedekinda na kraju prevladava nagon za smrću, no u Prohićevoj predstavi on se čini pobjednikom već od prvoga prizora. Bolest mladeži ispisana u danas kultnom dramskom predlošku ovdje ne izvire primarno iz otuđenosti i nerazumijevanja u susretu četrnaestogodišnjaka sa svijetom, već se kao epidemija širi scenom po nacrtima prepoznatih i neuslišanih želja. Kao da su zatomljena pitanja, a unaprijed naznačeni odgovori.</p>
<p>Scenske slike, efektne napose u prvome dijelu, okupljaju se oko opsesivnih motiva Wedekindova rukopisa. No, fragmentarnost i kontrastnost njegovih prizora potisnuti su u druge planove usporenim ritmom, koji bi trebao sugerirati protok tragedije, a čini se kao da najavljuje i odjavljuje svaku dramsku situaciju. A one se često rješavaju koreografskim zalomima i koreografskim komentarima Ksenije Zec što osim atmosfere ilustriraju i unutarnja stanja likova. Wedekindovi junaci ovdje se lakše izražavaju pokretima, nego riječima. </p>
<p> Zavodljiv scenski okvir prigušenih strasti, odgođenih zbivanja, procjepa između željenoga i mogućega te prokliznuća u tragediju, iscrtan scenografskim intervencijama (uz nekoliko stolica, stol i ormar, stalnim video projekcijama) Ivana Faktora i nenametljivo dopadljivim kostimima Irene Sušec, u drugome se dijelu čini poroznim. Tonovi se nepotrebno povisuju, komentar postaje važnijim od samih zbivanja na pozornici, a dinamika se doima još usporenijom, u gotovo simboličkom nastojanju očitovanja prolaska vremena. Osjeća se i naglašena potreba za teatralizacijom, odnosno njezinim prijenosom, što se u prvom dijelu izvedbe, kada je sve tek naznačeno, neizvjesno i prepušteno očekivanju, predstavlja atraktivnim, dok na kraju nepotrebno poprima izjavne oznake. </p>
<p>Proljetne zagubljenosti najzanimljivije su na pozornici Teatra ITD predstavili najmlađi glumci. Ines Bojanić kao Wendla Bergman efektno je oslikala zaigranost četrnaestogodišnje djevojčice i njezin put prema tragediji. No, jednako ili možda čak još uvjerljiviji bio je Dušan Bućan u ulozi mladog Stiefela. Odlično se fokusirao na problem odrastanja i predstavio sve one tragične nemogućnosti što su Moritza kao putokazi odvele u smrt. I Luka Dragić uspio je Melhiorove sumnje učiniti živim i zanimljivim, prikazati ga istodobno i žrtvom žudnje i licemjernog društva.</p>
<p> Već kod druge generacije moglo se uočiti nešto više upitnosti u uspostavljanju konzistentne scenske osobnosti likova. Ecija Ojdanić dopadljivo je ocrtala tip »posrnule djevojke«, dok su korektno Leon Lučev i Damir Markovina predočili buntovnike. Mladena Gavran bila je odveć neurotična Gospođa Gabor i pogođeno samozatajna Gospođa Bergman. Marko Torjanec, s distancom je, iz drugog plana, tumačio rektora, profesora, oca, a Pero Juričić unosio je komične tonove u građansku tragediju. </p>
<p> Nakon više od sedamdesetak godina »Proljetno buđenje« ponovno je na pozornici našega kazališta, gledateljima danas zasigurno manje skandalozno i spektakularno nego onoj publici koja je otkrivala Wedekindova dramska buđenja na kraju 19. ili početkom 20. stoljeća.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Elitna scenska jedinica</p>
<p>Zoran Predin je ambicioznim koncertom - u društvu pratećeg sastava »Adijo pamet«, gudačkoga kvarteta i pjevačkog zbora - pokazao da može biti, parafraziramo li naslov njegova albuma, ne samo »treći«, već i »četvrti«, novi čovjek, i to bez znatnijega gubitka autorskih veza s prethodnim sobom </p>
<p>Zoran Predin na četvrtome koncertu u Zagrebu u zadnje dvije godine pokazao se u novom, promijenjenom izdanju, što je publici u popunjenoj dvorani Vatroslava Lisinskoga priuštilo zadovoljstvo da autora kojeg su (vjerojatno) vidjeli na svim skorašnjim zagrebačkim nastupima, dožive u najambicioznijem izdanju do sada. Nakon nastupa u Saxu, Jabuci i Tvornici, Zoran Predin u Lisinskome je, u dva dijela koncerta, pored standardnog pratećeg sastava »Adijo pamet« (kontrabas, bubnjarske metlice i dvije akustične gitare) na pozornicu doveo Gudački kvartet Saše Olenjuka (inače gitarista i violinista na koncertu) te pjevački zbor, koji se pojavio u drugom dijelu nastupa. </p>
<p>Usput su neki od Predinovih starih favorita i nove pjesme dobile radikalno novo koncertno odijelo, a primjereni odabir Lisinskoga pokazao je da Predin u rukama novoga managera »za ovaj dio svijeta« Pavla Podolskoga dobiva tretman kakav je zaslužio: elitna scenska jedinica u elitnom prostoru koncertne dvorane, s jednakim smislom za humor i nadahnutu konferansu s publikom. Predinovo novo izdanje smjesom scenske elegancije i sviračkog vokabulara nalikuje posljednjem samostalnom izdanju Bryana Ferryja koje možete vidjeti na pripadajućem DVD izdanju. No, ako je ideja donekle i preuzeta od slavnoga šarmera Ferryja, usporedljiva gracioznost Predinove izvedbe plod je vlastitog sazrijevanja. Kao majstor konferanse Predin je jednako zanimljiv kao i autor - ali te priče treba doživjeti na koncertu - a naslonjenost na scensku opciju Randyja Newmana ili Arsena Dedića od njega ne čini samo svjedoka, nego i nastavljača priče. </p>
<p>Iako je koncertna strategija u nekim trenutcima ostala slična prijašnjim nastupima s Mar Django Quartetom - kojima su promovirani zadnji album »Lovec na sanje« i prethodni »Ljubimec iz omare« i »Trejti človek« - izmjena koncertnog repertoara i uvođenje gudača i zbora dalo je, naravno, sasvim drugačiju dimenziju Predinovom nastupu. Nakon »reda« starih pjesmama s gudačima (»Balada o baletki«, »Naj kolje noč«, »Zanzibar«, »Tam bi rad bil pokopan«), na red je došlo i familijarnije Predinovo izdanje u kojemu prateći »Adijo pamet«balansiraju između kavanske gracioznosti Djanga Reinharda i romsko/etničkih sastavnica albuma »Ljubimec iz omare«, iako u novoj verziji nastupa sviračka ekipa djeluje poput combo sastava pedesetih, s vidljivijim uplivom na swing teritorij.</p>
<p> Predin je u Lisinskome publici priuštio presjek materijala sa samostalnih albuma, vlastite pjesme i obrade tuđih kompozicija, prokrijumčareno je i nekoliko francuskih šansona (»Natacha«, »La vi en rose«) i očekivana doza podsjećanja na fazu Lačnog Franza (»Vaterpolisti«, »Praslovan«, »Čakaj me«) i evergreena (»Zemlja pleše«, »Djevojko mala«). Kao svojevrstan nastavak prelaska iz rockerskog u šansonijerski zabran, Predin je ambicioznim koncertom na pozornici Lisinskoga pokazao da može biti, parafraziramo li naslov njegova albuma, ne samo »treći«, već i »četvrti«, novi čovjek, i to bez znatnijega gubitka autorskih veza s prethodnim sobom.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Almodovar otvara festival</p>
<p>PARIZ, 11. ožujka</p>
<p> - »Razgovarajte s njom«, najnoviji film španjolskoga redatelja Pedra Almodovara, otvorit će 1. travnja 17. filmski festival u Parizu tijekom kojega će biti prikazani odabrani filmovi, među kojima i američki film Todda Fielda »In the bedroom«, imenovan u pet kategorija za ovogodišnjega Oscara. Počasna predsjednica festivala je francuska glumica Isabelle Adjani, a za vrijeme njegova trajanja na projekcijama se očekuje više od 150.000 gledatelja. Osim redatelja filma »Sve o mojoj majci«, španjolsko izaslanstvo činit će glumice Marisa Paredes, Rossy de Palma, Carmen Maura, Ana Torrent, glumci Eduardo Noriega i Javier Bardem te redatelji Carlos Saura, Fernando Trueba i Marc Recha. U utrci za nagradu publike bit će prikazano jedanaest filmova, a četrnaest ih je u izboru za nagradu koju će dodijeliti žiri Novinarskog društva na čelu s glavnim urednikom časopisa »Cahiers du Cinema« Charlesom Tessonom. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jozo Janda slikar Slavonije </p>
<p>POŽEGA, 11. ožujka</p>
<p> - Povodom proslave Dana grada Požege i blagdana sv. Grgura, u požeškom Gradskom muzeju otvorena je retrospektivna izložba slika Joze Jande, koje je darovala prof. Vera Lisec-Repić, njegova nećakinja. Izložene su 94 slike, crteža i grafike te pet skulptura iz opusa Joze Jande, velikoga hrvatskog slikara, scenografa, keramičara i kipara. Osim portreta i aktova nezaobilazni su Jandini krajolici, za koje Lidija Ivančević-Španiček u katalogu piše da u slikarstvu Joze Jande čine cjelinu za sebe, a u hrvatskoj umjetnosti mogu se usporediti sa slikama Frane Šimunovića i Otona Glihe. Jandu upravo po tim krajolicima s pravom možemo nazvati slikarem Slavonije. Izložbu je otvorio požeški dogradonačelnik Ivo Pavić, a o djelu Joze Jande govorila je kustosica Požeškog muzeja Lidija Ivančević-Španiček, koja je autor izložbe i kataloga. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pet kandidata za PEN/Faulknera</p>
<p>WASHINGTON, 11. ožujka</p>
<p> - Roman »The Corrections« Jonathana Franzena, koji je već osvojio nagradu National Book Award, jedan je od pet imenovanih za najveću američku književnu nagradu PEN/Faulkner. Franzenova tragikomična priča o raspadu američke obitelji izabrana je među 325 ponuđenih romana i zbirki kratkih priča 85 izdavačkih kuća, a konkurenti će mu biti »Sister Noon« Karen Joy Fowler, »The Hunters« Claire Messud, »Bel Canto« Ann Patchett te prvi roman indijskoga pisca Manila Surija »The Death of Vishnu«. Nagrada PEN/Faulkner, nazvana po američkom piscu Williamu Faulkneru te međunarodnoj udruzi pisaca, prvi je put dodijeljena 1980. godine, a prva nagrada u iznosu od 15.000 dolara najveća je novčana nagrada u SAD. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Obnova tornja Katedrale </p>
<p>KRIŽEVCI, 11. ožujka</p>
<p> - Na tornju grkokatoličke Katedrale Svete Trojice u Križevcima počela je prva dionica konzervatorsko-restauratorskih radova. Katedrala je izgrađena prije 200 godina, kad su Križevci postali sjedište grkokatoličke biskupije, a današnji izgled dobila je nakon obnove prije 105 godina prema projektu graditelja Hermana Bollea. Križevačka je Katedrala poznata po skupocjenom ikonostasu koji su početkom 20. stoljeća oslikali Celestin Medović, Ivan Tišov, Bela Csikos-Sessia, Ferdo Kovačević i Josip Bauer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umjetnici za bolnicu</p>
<p>KARLOVAC, 11. ožujka</p>
<p> - Trodnevna likovna dobrotvorna radionica pod nazivom »Prijatelji bolnici« završila je rad u nedjelju u Učeničkom domu u Karlovcu. Sudjelovalo je nekoliko desetaka likovnih umjetnika iz cijele Hrvatske stvarajući djela koja će biti prodana na aukciji u travnju i svibnju ove godine. Prikupljeni novac upotrijebio bi se za kupnju medicinske opreme i aparata u Odjelu za ženske bolesti u karlovačkoj Općoj bolnici. Ovu dobrotvornu likovnu radionicu u Karlovcu priredila je Hrvatska zajednica umjetnika </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ladov novi CD</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« predstavio je svoj najnoviji CD pod nazivom »U društvu svirača 2«. Na CD-u je predstavljen glazbeni materijal izveden 27. lipnja 2000. u Satiričkome kazalištu »Kerempuh« na samostalnom koncertu ansambla »Lado«.CD u trajanju od 42 minute obuhvaća 12 glazbenih brojeva, čiji su autori dugogodišnji suradnici i nekadašnji članovi ansambla, kao što su Marijan Makar, Božo Potočnik, Zlatko Potočnik i Tomislav Uhlik. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Kostelići protiv svijeta </p>
<p>»Prva hrvatska pobjeda u Svjetskom kupu u muškoj konkurenciji sigurno jedna od najvećih senzacija u povijesti ovog natjecanja«, piše slovensko »Delo« </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Naši slovenski susjedi skijaške uspjehe obitelji Kostelić prate s dosta oduševljenja, bez zlobe i ljubomore, što potvrđuju i međusobni odnosi u samim skijaškim krugovima, ali i rekacije slovenskih novinara i običnih promatrača. Vulgarna fotomontaža Janice i Ivice u incestuoznom odnosu objavljena u slovenskom satiričnom tjedniku »Mladina«, neposredno uoči olimpijskih igara, stoga se može smatrati ekscesom uslijed medijskog ekshibicionizma novine koja razgolićuje u svojim fotomontažama sve, od Clintona, Busha i Kučana, do Kataneca i Ivice i Janice. </p>
<p> Slovenski kolege koji imaju dugu tradiciju praćenja skijanja znaju da su Kostelići preokrenuli skijaški globus naglavačke i tome posvećuju prikladnu pažnju i prostor. Tako je ljubljansko »Delo« u svom broju od ponedjeljka posvetilo Ivici, zapravo Kostelićima, gotovo četvrtinu svoje stranice velikoga formata. U tekstu pod naslovom »Nakon dva tjedna mali brat na skijama nasljedio veliku sestru«, piše da je »prva hrvatska pobjeda u Svjetskom kupu u muškoj konkurenciji sigurno jedna od najvećih senzacija u povijesti Svjetskog kupa. Kostelići, naime, dolaze iz zemlje koja nema skijaške tradicije i pravi su samostvoritelji. Otac Ante nesumnjivo najviše zaslužan za fenomen Kostelićevih, na finalu je sijao od sreće jer mu se sada ispunila zadnja želja - mali brat Ivica je sa slalomskim kristalnim globusom zaokružio sezonu snova svoje obitelji, koja je u protekle dvije sezone, s velikom sestrom Janicom, ukupno osvojila četiri olimpijske medalje, veliki kristalni globus, dva mala globusa i ukupno 16 pobjeda u Svjetskome kupu.</p>
<p> Ivica, za kojeg se mislilo da se nikada neće približiti uspjesima mlađe sestre, jer nema njenu pobjedničku 'krvoločnost', dokazao je da je zapravo pravi fenomen. Uspio je osvojiti kristalni globus nakon pet operacija kojena, te čak 30 mjeseci bez skijanja, uspio s uspeti na prijestolje na kojem su prije njega stajali sami šampioni - među njima i slovenski asevi Bojan Križaj i Rok Petrovič, s kojima ga rado uspoređuju.«</p>
<p> Ivica, piše dalje »Delo« slovi u Svjetskom kupu za filozofa zbog svojih zanimljivih izjava. »Iako je pobijedio u prvoj utrci sezone u Aspenu, nitko nije očekivao da će osvojiti kristalni globus, jer su za slalomaše najbolje godine između 28. i 30.« </p>
<p>R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>FIBA nudi spas nacionalnih prvenstava?</p>
<p>Početkom svibnja FIBA će održati sastanak na kojem bi trebao biti osmišljen novi sistem natjecanja / ULEB pokazao kako ga ne zanimaju nacionalna prvenstva, a još manje razvoj košarke </p>
<p>SPLIT, 11. ožujka</p>
<p> - Je li Goodyear liga korak naprijed za hrvatsku košarku ili će s njezinom eventualnom ekspanzijom naša košarka biti zaključana u podrumu? Je li gubitkom nacionalnog prvenstva hrvatska košarka izgubila legitimitet? Zbog čega je Hrvatski košarkaški savez više truda uložio u reklamiranje nekakve reinkarnacije YUBA lige nego u organiziranje boljeg domaćeg prvenstva? Ma koliko god se dioničari trudili uvjeriti da je liga pun pogodak, činjenica je da se s Goodyear ligom minoriziralo naše prvenstvo. </p>
<p>Eto, ove sezone ljubitelji košarke neće imati prilike vidjeti ogled između Splita i Šibenika, dva susjedna kluba. Šibenik, koji je 1983. godine bio 24 sata prvak bivše države i može se pohvaliti s dva finala Kupa Radivoja Koraća, s ovim sustavom polako se briše s košarkaške karte, baš kao i druge male sredine poput Slavonskog Broda, Karlovca, Osijeka...</p>
<p>Najavljuje se, istina tiho, da bi obitelj Goodyear lige mogla prigrliti Crvenu zvezdu i Partizan, ali njihove molbe nisu stigle u sjedište lige. Zapravo, pitanje je jesu li oni uopće spremni minorizirati svoju jugoslavensku ligu. U prošlu subotu je, tako, Budućnost s juniorima igrala protiv riječkog Triglav osiguranja u 18 sati, da bi u 20 sati igrala derbi svog prvenstva sa seniorima protiv Hemofarme u Vršcu. </p>
<p>Također, još uvijek je nejasna i situacija oko načina natjecanja naredne sezone u Europi, no ipak je iz sjedišta Goodyear lige lansirana vijest da će se iz njihovog natjecanja regrutirati klubovi za Euroligu. Našoj košarci to ne bi značilo puno, jer ULEB, udrugu klubova sa sjedištem u Španjolskoj, uopće ne zanimaju nacionalna natjecanja, a još manje razvoj košarke u državama. Pokretač ove lige privilegiranih klubova je novac i ULEB-u je jedino važno da klub koji se natječe ima kvalitetnu dvoranu i da je u blizini grada zrakoplovna luka.</p>
<p>Ipak kada već HKS ne nudi boljitak košarci, a kako i bi kada već godinu i pol dana nema predsjednika, izgleda da će FIBA, krovna košarkaška europska udruga, ponuditi rješenje snaženja nacionalnih prvenstava. To zapravo i ne bi trebalo čuditi jer FIBA je udruga nacionalnih saveza, stoga i nije željela već tri godine priznati NEBL, također regionalnu ligu, u kojoj se natječu klubovi iz više od deset država. </p>
<p>Uglavnom, početkom svibnja je sastanak FIBA-e, koja je prošlih sezona bila uzdrmana snaženjem lobija bogatih klubova, ponajprije baš ULEB-a. Na tom bi sastanku trebao biti osmišljen novi sistem natjecanja jer FIBA više ne želi imati samo sporednu ulogu. Cilj natjecanja bi bio snaženje nacionalnih liga iz kojih bi se popunjavala Euroliga sa 24 kluba, a organizirale bi se i tri regionalne lige s po 24 kluba. Tako bi se obuhvatilo još 72 kluba, a dva najbolja kluba ovih regionalnih liga bi se plasirala u Euroligu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibona započinje obranu naslova gradskim derbijem </p>
<p>Najveće konkurente na putu prema jedanaestom uzastopnom naslovu imat ćemo u Zadru i Splitu, smatra trener Cibone VIP Jasmin Repeša</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka </p>
<p> - Utakmicom protiv gradskog rivala Zagreba, koja je na rasporedu u utorak u 19.30 sati u Trnskom, Cibona VIP započinje kampanju obrane naslova prvaka države.</p>
<p>Zahtijevan ulazak u nacionalno prvenstvo za »vukove« nastavlja se već tri dana kasnije utakmicom protiv Zrinjevca, a zatim i uvijek neugodnim gostovanjem u Zadru. U 4. kolu »Ožujsko lige« Cibonu očekuje još jedan derbi, ogled protiv Splita, a u međuvremenu će »vukovi« morati i u Ljubljanu na završni turnir Goodyear lige. Sve u svemu, riječ je o nimalo jednostavnom rasporedu, kojim je predviđeno čak šest susreta u samo 14 dana.</p>
<p> - Što se od Cibone očekuje nije potrebno odveć isticati. I u ovo prvenstvo ulazimo kao favoriti, te je obrana naslova naš jasni cilj. Najveće konkurente na putu prema jedanaestom uzastopnom uspjehu imat ćemo u Zadru i Splitu, no ni ostali protivnici nisu za podcjenjivanje, kazao je trener Cibone Jasmin Repeša i napomenuo:</p>
<p>- S obzirom da nas očekuje težak raspored i »borba na tri fronta«, ne valja ništa dugoročno planirati već ići od utakmice do utakmice... Zagreb se u dosadašnjem dijelu prvenstva pokazao kao vrlo respektabilna ekipa koju krasi momčadski duh i radišnost, te zbog toga utakmici treba maksimalno ozbiljno pristupiti, kazao je.</p>
<p>No, središnji događaj za Cibonu u ožujku ipak je nastup na »Final fouru« u Ljubljani gdje će hrvatski prvak dobiti novu priliku dosegnuti prvi trofej ove sezone. Zasigurno, zbog tog događaja »cibosi« više neće mijenjati igrački kadar, te je s dolaskom Hrvoja Henjaka lista pojačanja okončana što se ove sezone tiče. Henjak je, pak, zabilježio prve minute u dresu Cibone na utakmici protiv Bosne u nedjelju, te je za 13 minuta provedenih na parketu zabilježio dva poena uz pet skokova.</p>
<p>Napomenimo, u prvom kolu »Lige za prvaka«, uz navedeni ogled Zagreba i Cibone VIP, sastat će se još i Zadar - Osijek, Triglav Osiguranje - Split Croatia Osiguranje te Dona i Zrinjevac. </p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Razigravanje za opstanak više nikog ne zanima</p>
<p>Čelnici STK Večernji list za sljedeću sezonu najavljuju borbu za sam europski vrh / Sasvim blizu dolasku u klub su Zoran Primorac i Johnny Huang, te jedan mladi kineski igrač, a svoje ugovore obnovit će Allan Bentsen i Roko Tošić</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Očekivanom pobjedom protiv Frydek-Misteka, stolnotenisači Večernjeg lista osigurali su ostanak u Ligi prvaka. Nakon uvjerljive pobjede Zagrepčana u gostima (3-1), uzvratni susret doigravanja za opstanak nije više bio zanimljiv nikome, pa su Česi u Zagreb došli s tri juniora. Sljedeće godine ih nećemo gledati u Ligi prvaka.</p>
<p>Sad, kad su »večernjakovci« pokazali da mogu igrati i pobjeđivati u elitnom europskom stolnoteniskom društvu, sljedeće sezone zagrebačkoj publici više neće biti zanimljivi ni sastavi slični Frydek-Misteku, ni razigravanje za opstanak u Ligi prvaka. Tražit će se, naravno, barem korak više.</p>
<p>Čelnici Večernjeg lista, pak, najavljuju borbu za sam europski vrh i pritom barataju imenima koja to uistinu mogu jamčiti. Već je otprije poznato da su sasvim blizu dolasku u najbolji hrvatski klub Zoran Primorac i Johnny Huang, te jedan mladi kineski igrač, a ovih dana su svoje ugovore obnovili ili će ih obnoviti Allan Bentsen i Roko Tošić. Uz očekivano povećanje zanimanja za stolni tenis zbog Europskog prvenstva u Zagrebu (30. ožujka do 7. travnja), »večernjakovci« će imati sve preduvjete za pohod na europski stolnoteniski vrh, na kojem su bili nekad davno još pod imenom Vjesnik, s Šurbekom, Stipančićem i Čordašem u sastavu.</p>
<p>Aktualni, pak, europski prvak, belgijski Charleroi, konačno je zaigrao u najjačem sastavu i lakoćom u uzvratnom meču polufinala Lige prvaka pobijedio u gostima jaki Grenzau sa 3-0. Primorac je pobijedio Ma Wengea, Samsonov Korbela, a Saive Chen Zhibina, sve po 3-1.</p>
<p>• Večernji list - Frydek-Mistek 3-1 (Bentsen - Vlčik 11-7, 11-4, 11-9, Tošić - Palkovsky 11-5, 12-10, 11-5, Klarić - Zajic 4-11, 13-11, 6-11, 9-11, Bentsen - Palkovsky 11-5, 11-5, 9-11, 11-5).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>ATP LISTA: Ivanišević i Ljubičić nazadovali</p>
<p>MONTE CARLO, 11. ožujka</p>
<p> - Budući da nisu nastupili na turnirima u Scottsdaleu i Delray Beachu najbolji hrvatski tenisači Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić su nazadovali za nekoliko mjesta na najnovijoj ATP listi. Ljubičić je sa 19. pao na 21. mjesto, a Ivanišević je nazadovao za tri pozicije i sad je 65. Na ATP »ulaznoj listi« Ivanišević je i dalje 16., a Ljubičić 29.</p>
<p>Ovog tjedna Ivaniševića i Ljubičića očekuje nastup na turniru u Indian Wellsu, prvom iz »master« serije. Ivanišević u 1. kolu igra protiv Nijemca Schüttlera, kojeg je nedavno pobijedio u Davisovom kupu, a Ljubičiću je protivnik nekad prvi igrač svijeta Čileanac Marcelo Rios.</p>
<p>• Redoslijed, »utrka za prvaka«: 1. (1) Thomas Johansson (Šve) 237 bodova, 2. (2) Jiri Novak (Češ) 148, 2. (2) Marat Safin (Rus) 148, 4. (4) Nicolas Escude (Fra) 112, 4. (4) Tim Henman (VB) 112, 6. (9) Andy Roddick (SAD) 111, 7. (6) Younes El Aynaoui (Mar) 109, 8. (7) Tommy Haas (Nje) 108, 9. (8) Roger Federer (Švi) 106, 10. (19) Davide Sanguinetti (Ita) 94... 21. (19) IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 59, 65. (62) GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 23, 133. (132) IVO KARLOVIĆ (HRV) 4;</p>
<p>»ulazna lista«: 1. Lleyton Hewitt (Aus) 4245 bodova, 2. Gustavo Kuerten (Bra) 3385, 3. Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 2775, 4. Juan Carlos Ferrero (Špa) 2760, 5. Andre Agassi (SAD) 2690, 6. Tommy Haas (Njem) 2515, 7. Sebastien Grosjean (Fra) 2330, 8. Marat Safin (Rus) 2285, 9. Thomas Johansson (Šve) 2275, 10. Patrick Rafter (Aus) 2270... 16. GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 1730, 29. IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 1127, 165. MARIO ANČIĆ (HRV) 232, 190. IVO KARLOVIĆ (HRV) 194. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Neka se Prosinečki brine o sebi«</p>
<p>»Riječi Roberta Prosinečkog da moram računati na Bišćana nisam primio s nimalo odobravanja i dapače zamjeram mu na istupu. Može on to pričati za sebe, ali nikako u ime izbornika. Bolje je da se bavi samim sobom nego da razmišlja o nečemu što mu nije briga«/ Za Sloveniju ne mislim pozvati nikoga novog, sve se vrti u krugu 25 poznatih imena. Sigurno je da neki koji su bili u Rijeci neće biti zvani. Ali će nekoliko igrača kojih tamo nije bilo dobit pozivnicu...«, veli Jozić </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Mirka Jozića izbornika hrvatske nogometne reprezentacije taman smo prekinuli kad je, gledajući u svom kabinetu snimku prijateljske utakmice Turska - Ekvador, iscrtavao ono što ga je zanimalo u svezi našeg suparnika na SP.</p>
<p> Nas je, međutim, zanimalo hoće li i on ovih dana imenovati kandidate za prijateljsku utakmicu Hrvatska - Slovenija 27. ožujka u Zagrebu, budući da će Srećko Katanec svoje kandidate imenovati u četvrtak.</p>
<p>- Ne vidim zašto mijenjati običaj i povoditi se za nekim drugim.Tako da ću kandidate, kao i uvijek u takvim prigodama, imenovati osam dana prije utakmice.</p>
<p>• Mogu li se za spomenutu utakmicu očekivati neka nova imena, budući da je na prošlomjesečnoj utakmicu u Rijeci protiv Bugarske minutažu dobilo samo 18 igrača. Zapravo svi koji su se tamo našli i bili spremni za igru?</p>
<p>- Zapravo, nema nikog novog jer se sve vrti u krugu 25 poznatih imena.</p>
<p> Sigurno je, međutim , da neki koji su bili u Rijeci neće biti zvani. Ali će nekoliko igrača kojih tamo nije bilo dobit pozivnicu.</p>
<p>• Znamo da ne volite takva pitanja ali nas zanima hoćete li ovom prigodom poslije duljeg vremena pozvati Igora Bišćana. Ne zanima nas to zbog neke naše želje za agitacijom, nego se samo pozivamo na riječi Roberta Prosinečkog. On je nakon riječke utakmice, i nekih iskazanih manjkova u veznom redu, izrekao otvorenu nadu da ćete za utakmicu protiv Slovenije pozvati Bišćana? </p>
<p>- Te Robertove riječi nisam primio s nimalo odobravanja i dapače zamjeram mu na istupu.</p>
<p> Može on to pričati za sebe, ali nikako u ime izbornika. </p>
<p>Bolje je da se bavi samim sobom nego da razmišlja o nečemu što mu nije briga.</p>
<p> Uostalom, imamo dogovorene kriterije, dakako i s mogućnošću izvjesne rastezljivosti, jer svjetsko je prvenstvo ipak nešto drugo od svakodnvnice. Stoga se tako trebamo ponašati.</p>
<p> S naglaskom da su do 21. svibnja, a to je zadnji dana do kada treba poslati prijave, kandidati svi koji su nam kao takvi znani, ali i koji imaju što pokazati.</p>
<p>• Slovenski navijači najavljuju dolazak u velikom broju. Navodno da bi ih moglo biti nekoliko tisuća u Maksimiru da bodre svoje junake, jer tako oni doživljavaju svoje reprezentativce koji su se senzacionalno plasirali na SP?</p>
<p>- Dobro je da se stvori ta natjecateljska atmosfera i treba ju svesrdno podržati. Naši su reprezentativci i te kako zavrijedili da ih se svakodnevno spominje i hrabri.</p>
<p>• Početkom godine gosttrenerskog seminara u Zagrebu bio je Srečko Katanec. Tada je poručio da ga u Zagrebu rezultat neće posebno zanimati. U međuvremenu se Slovenci baš nisu istakli na turniru u Hong Kongu, pa čisto sumnjamo da će u Zagreb doći samo radi uvježbavanja linija i traganja za najboljim sastavom?</p>
<p>- Načelno i mi moramo tako gledati na ogledne utakmice koje nam preostaju do SP.</p>
<p> Ne treba nam biti osnovni cilj poginuti za rezultat pod svaku cijenu, nego korak po korak početi pomalo zaokruživati konačnu listu za Japan i Južnu Koreju.</p>
<p> Svi moramo pomalo sudjelovati u tom procesu traženja alternacija koje se ne stvaraju u glavama nego na terenu. Zato ćemo protiv Slovenije provjeriti neke druge igrače u odnosu na Rijeku </p>
<p>• Neki dan ste se vratili iz Japana, gdje ste obišli mjesta boravka naše repezentacije. Vaši dojmovi?</p>
<p>- Sve smo snimili, ali još ima izvjesnih nedostataka na koje smo ukazali. Smještaj i igrališta su na visokoj razini, ali valja još poraditi u svezi vježbaonice, pa zdravstvene službe.</p>
<p>• Pratite naše prvenstvo i uočavate, kao i svi mi, sve veću nervozu?</p>
<p>- Uvijek je to tako kad se zakuha situacija, ovaj puta u borbi za ostanak, ali i za drugo mjesto.</p>
<p> Mislim da Zagrebu naslov prvaka moža ugroziti jedino on sam.</p>
<p> Sumnje koje se pritom javljaju su sastavni dio folklora ovih prostora. Možda mnogi na taj način skrivaju svoje slabosti, što nikako nije poželjno za nogomet i sport.</p>
<p> Uvijek sam pobornikik čistih odnosa u sportu i tada sport imao smisao svog postojanja. Izostaje li to, onda se javlja mogućnost manipulacija, time i sumnji.</p>
<p>U toj slučaju nitko nema ništa od svega toga.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Stanje sa Zubakom je izmaknulo kontroli!«</p>
<p>»Ma, koji su to pojedinci koji mogu tako sanirati sve te dubioze, koje smo mi naslijedili!? Pogledajte proračun ostalih klubova... Pa, cijela liga - pomnožena sa pet! - nije u 22 mjeseca privredila 50 milijuna maraka. Ako netko dokaže suprotno, ja ću mu pokloniti svoj mercedes!«, kaže Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Ako Zvonimir Zubak želi sudjelovati u izgradnji velikoga Dinama, onda ga ne bi smio destabilizirati, a da u klub nije došao predsjednik Barišić, danas bi Dinamo bio u goroj situaciji od Osijeka!« Ovo je sukus izlaganja Dinamovog izvršnog dopredsjednika Zdravka Mamića, koji je u ponedjeljak ponovno iznio svo ogorčenje trenutačnim stanjem oko zagrebačkoga kluba. </p>
<p>Poduzetnik Zvonimir Zubak prilično je odlučan u namjeri da uloži golemi kapital u maksimirski klub i na taj način, jasno, uđe u Upravu samoga kluba, a u takvome novom ustroju ne bi bilo mjesta Mamiću. U međuvremenu je, eto, izbio i svojevrsni verbalni rat na relaciji Mamić - Zubak. Predsjednik Mirko Barišić i direktor Velimir Zajec zasad se nisu decidirano priklonili niti jednoj strani... Barem ne javno.</p>
<p> - Istupam u ime predsjednika Barišića, u ime Izvršnog odbora, a i u svoje osobno, naravno, naglasio je Mamić. - Podsjećam da smo još prije osam mjeseci postavili cilj stvaranja jakog i moćnog Dinama, a taj cilj ostaje nepromijenjen. Na početku sezone smo isto tako rekli da ćemo istrpiti bilo koji rezultat, a figurativno smo čak govorili da bismo pretrpjeli i osmo ili deveto mjesto, a da znamo da ćemo za dvije-tri godine imati jaki Dinamo, koji bi bio respektabilan i u europskim okvirima. Čak smo u jednom trenutku i odustali od proklamiranog cilja i želimo Europu po svaku cijenu i ako u tome ne uspijemo, svi ćemo kompletno istupiti iz kluba. Mi samo molimo za toleranciju, mir i strpljenje, a od 1. lipnja ćemo definitivno krenuti u razvoj kluba kako to i dolikuje Dinamovoj reputaciji, i to bez ikakvih repova, naglasio je Mamić.</p>
<p> Zanimljivo, Zubak bi prema nekim predviđanjima, upravo 1. lipnja trebao postati dio Dinamove vladajuće hijerarhije.</p>
<p> - Ma, to nije povezano s tim. Ali, stanje sa Zubakom je doista izmaknulo kontroli. Mogu samo reći da će se o tom slučaju nešto konkretnije i više znati znati nakon sjednice IO-a predviđene za ponedjeljak, 18. ožujka. Bitno je i to da je klub bio i više nego korektan u razgovorima s gospodinom Zubakom. Međutim, konačnu riječ je uvijek donosio i donosit će - IO. Interpretacije razgovora koje je on imao s direktorom Zajecom, ili interpretacije njegovih sastanaka s ovim ili onim dužnosnicima, isključivo su njegova privatna stvar za koju od kluba sigurno nije dobio nikakav mandat.</p>
<p> Dan ranije su se sastali Zubak i Zajec, a na upit je li onda Zajec dobio mandat razgovarati s potencijalnim ulagačem, Mamić nije dao konkretan odgovor.</p>
<p> - Znate da je IO tražio da Zubak napiše pismo namjere, što je on učinio i na što smo mi kasnije i odgovorili. No, nakon sjednice IO-a ćemo znati nešto više...</p>
<p> IO je Zajecu i klupskom odvjetniku Marijanu Hanžekoviću povjerio zadatak razgovarati sa Zubakom.</p>
<p> - Nažalost je to tako, ali ne bih iz toga izvlačio nikakve zaključke. Ma, gledajte, mi smo već dobili jednu bitku! Da nije došao Barišić, Dinamo bi danas bio u goroj situaciji nego u kojoj je Osijek. Ispričavam se mojim prijateljima iz Osijeka, znam da će se oni sada propeti na noge, ali - to je tako!</p>
<p> Mamić je podsjetio da je sadašnja garnitura Dinamove uprave klubu priskrbila 50 milijuna maraka, odnosno 25 milijuna eura u 22 mjeseca.</p>
<p> - Sve smo potrošili na saniranje naslijeđenog stanja. Ma, koji su to pojedinci koji mogu tako sanirati sve te dubioze!? Pogledajte proračun ostalih klubova... Pa, cijela liga - pomnožena sa pet! - nije u 22 mjeseca privredila 50 milijuna maraka. Ako netko dokaže suprotno, ja ću mu pokloniti svoj mercedes!</p>
<p> Mamić je razočaran i istupima nekih Dinamovih bivših igrača, koji su uporni u potraživanjima klupskih dugovanja.</p>
<p> - I neki naši bivši igrači, poput recimo Vabeca ili Ladića, koji su velik dio sebe ugradili u ovaj klub, u posljednje su vrijeme istupali u javnosti na način da doista ne pomažu Dinamu. Što se tiče gospodina Zubaka, ako on želi participirati u izgradnji velikog Dinama, onda on ne bi trebao destabilizirati ovaj klub. Ma, u Skupštini i Izvršnom odboru nalaze se ljudi koji su uspjeli klub vratiti na uzletnu pistu. Vidljivo je da već sada ubrzavamo gas, ali ništa ne može preko noći. Dajte nam šansu! Dajte da promijenimo percepciju, koja vlada u javnosti. Stvarnost je da se ovdje stvaraju vrijednosti, obavezali smo se da razvoj kluba nećemo bazirati na prodaji igrača i ovdje nema nikakvih osobnih ili menedžerskih interesa. A u javnosti vlada predodžba da se ovdje nalazi »raspadnuti leš«, što je notorna neistina! Ne držimo fige u džepu, nismo licemjeri i nepoštenjaci, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ćiro: »Najteže je kad se nešto mora!« </p>
<p>Varteks je znalački iskoristio sve slabosti »bijelo-plavih« nastalih kao plod stihijske igre domaćih sagorjelih u želji da postignu toliko željenu pobjedu. Trener Miroslav Blažević poziva i dalje na jedinstvo svih klupskih snaga, te nudi optimizam glede konačnog epiloga prvenstva </p>
<p>OSIJEK, 11. ožujka</p>
<p> - Koliko (li) je puta dokazano, da se u sportu, osim htijenja, mora nešto i znati! Još jedan kamenčić za sastavljanje tog mozaika »iskopali« su nogometaši Osijeka u nedjeljnom ogledu protiv Varteksa. Naime, usprkos prepoznatljivom zalaganju i borbenosti, osječki »bijelo-plavi« doživjeli su i četvrti uzastopni ovogodišnji poraz, što ih je prikovalo za samo dno prvoligaške tablice. Jedan od junaka susreta, »oblajhani« desni bočni gostujućeg sastava Silvestar Sabolčki, poslije utakmice je djelomice objasnio razloge novog neuspjeha tradicionalnog suparnika:</p>
<p>- U Osijeku sam uvijek volio igrati, kazat će Silvestar. Za razliku od prijašnjih gostovanja, sada su Osječani bezglavo jurišali i ostavljali nam mnogo prostora za protuudare, posebice po bokovima. Bio je to i recept za naš uspjeh, ostvaren bez Bjelanovića i Karića. Što se tiče Osječana, toplo se nadam da će ostati u Prvoj ligi, što po svim resursima, posebice tradiciji, taj klub to zaslužuje... </p>
<p>Tako je Osijek pod vodstvom novog trenera Miroslava Blaževića po drugi put napustio teren pognutih glava, a zanimljivo je da je, kao i s Dinamom, rezultat bio isti (1-2). Umjesto da počne »rigati vatru«, međutim, Ćiro je ponudio novinarima - umjereni optimizam.</p>
<p>- Osijek će ostati prvoligaš, što je tvrdnja koja nije dio ikakve strategije za »podizanje« momčadi ili nešto slično, priča Blažević. - Čvrsto u to vjerujem, jer Osijek to i može i mora... </p>
<p>Nedjeljni poraz svojih izabranika Ćiro je protumačio sagorijevanjem u prevelikoj želji da se dođe do uspjeha.</p>
<p>- Baš im ništa ne mogu zamjeriti, jer su jadni dali sve od sebe. Njihova je nesreća na drugom mjestu: ako su želja i kapacitet u koliziji, rezultat jednostavno mora izostati! Pogotovo ako protiv sebe imaš taktički i tjelesno tako spremnog suparnika kakav je Varteks. Uz to, pokazalo se da je najteže igrati kad se nešto mora! Konkretno, kad je u drugom poluvremenuj Mitu promašio lijepu priliku (opalio je, u 71. minuti, kod rezultata 1-1, preko grede, nap. a.) počeli smo bezglavo jurišati, sve se svelo na stihijske i neorganizirane napade, pri čemu je suparnik imao prostora za »kontre«. Uz to, tragičar je postao naš vratar Mario Galinović, koji je mogao bolje reagirati kod oba pogotka Varaždinaca.</p>
<p>U tih nekoliko rečenica, sažeo je Ćiro kompletan film događanja na utakmici. Nakon totalno »praznog« prvog poluvremena, kad se skoro ništa nije moglo zabilježiti, sve je preokrenuo pogodak Miljenke Mumleka koji je kaznio (57.) greške Ronalda Grnje i Vaska Božinovskog. Ubrzo se Blaževićevo istodobno uvođenje u igru dvojice novaka pokazalo kao pun pogodak, jer su baš oni kreirali izjednačenje u 61. minuti: Celišćak je izveo korner, a Vuković glavom, neometan šutirao u desni kut. Gradski vrt je »uskuhao«, domaćin je na krilima bodrenja svojih navijača, u valovima prijetio Mađarićevim vratima, da bi, poslije promašaja Mitua, Božinovskog i Balatinca, te obrane Varteksova vratara oji je amortizirao šut Vukovića, stigla je šokantna kazna u pretposljednjoj minuti regularnog tijeka. Sabolčki se sjurio desnom stranom, opalio, a kad je Galinović kratko odbio loptu natrčao je Halilović i pokazao zašto je baš on naslijedio ubojit varaždinski tandem dokazanih golgetera... </p>
<p>- Lako je prepoznati da naši igrači nemaju samopouzdanja, ali ne smijemo dopustiti da zavlada pesimizam. Shvatio sam odavno da ćemo teško doći do cilja, ali čvrsto vjerujem u našu momčad koja ima jezgro oko kojeg se može stvoriti jaka cjelina. Apeliram da svi ostanemo jedinstveni, što je preduvjet da spasimo Osijek od ispadanja, završio je Miroslav Blažević. </p>
<p>Ostalo je još osam kola, Osijek je na 15. mjestu s onih jesenskih 20 bodova. Ne prijeđe li momčad »s riječi na djela«, moglo bi se dogoditi ono čemu se baš nitko nije nadao. I što, izgleda, neki još nisu shvatili ozbiljno koliko treba. Nailazimo na zablude čije bi trajanje u Gradskom vrtu moglo biti pogubno.</p>
<p>Jer, usprkos činjenicama, siromašnom bodovnom saldu, poziciji koja vodi u drugoligaško društvo i nizu od četiri uzastopna poraza, novi (stari) predsjednik Antun Novalić mašta o Europi (navodno, postoji formula za Kup, gdje Osijek ima u polufinalu za suparnika Dinamo?!), dok se pojedinci zabavljaju tragikomičnim »vijestima« o zadovoljstvu menadžera bundesligaša Schalkea koji je u nedjelju, kažu, »bio zadovoljan partijiom Brkića i Balatinca«! </p>
<p>Kakva Europa, kakva Bundesliga, ma ljudi - treba spašavati »goli« status! </p>
<p>Drgutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bonačić ipak trener »dragovoljaca«</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Nakon Vjerana Simunića, koji je odstupio poslije poraza protiv Šibenika, momčad Hrvatskog Dragovoljca od ponedjeljka će voditi Luka Bonačić, koji je trenirao »dragovoljce« prva četiri kola ove sezone.</p>
<p>Sve se dogodilo prilično brzo i vrlo iznenađujuće. Naime, Bonačić nam je u ranim poslijepodnevnim satima rekao kako neće preuzeti funkcije trenera, jer problemi zbog kojih je otišao na jesen još postoje. No, Bonačić se predomislio i već nekoliko sati kasnije napravio trening nakon kojeg je rekao:</p>
<p>- Ne bojim se izazova, vjerujem u igrače i ostanak u ligi. Uostalom, do sada sam od druge lige spasio pet prvoligaša, pa zašto ne bi i Hrvatski Dragovoljac, rekao je Bonačić, te dodao:</p>
<p>- Tražim kulturu ponašanja igrača na terenu i izvan njega. Igrači se moraju ponašati kao profesionalci, a ne amateri. Želim biti kapetan ovog broda i moja se riječ mora slušati, zaključio je Bonačić. Lj. P. Predstavljen Sport 7</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka - Nakon opsežnih priprema, s namjerom da udovolji što širem krugu ukusa, pa i potreba kladitelja, predstavljen je prvi broj lista »Sport 7«. Riječ je o sportskom tjedniku koji čak na 80 stranica primjerenog tiska i papira nudi brojne teme, kako iz hrvatskog tako i međunarodnog sportskog života. U utorak će ga se moći kupiti na kioscima.</p>
<p>Prigodom predstavljanja ovog tjednika, za kojeg njegovi izdavači vjeruju da će uspjeti zadovoljiti najizbirljivije interese hrvatskih zaljubljenika u sport, Damir Klekar, urednik lista, te Ivan Hadžina, direktor »Sedmice d.o.o.«, ocijenili su izdavanje sportskog lista kao »ludu i hrabru avanturu« jer vremena su takva da svaku sličnu namjeru valja ocijeniti - avanturom. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Pentagon i Bijela kuća: Ne planiramo nuklearne napade </p>
<p>Pentagon tvrdi da je popis zemalja koje bi mogle biti ciljevi američkih nuklearnih napada u određenim okolnostima, sadržan u Pregledu nuklearnih stajališta, »opširna analiza« namijenjena članovima Kongresa i da se u njemu »ne nalaze operativne upute« za napade na moguće nuklearne ciljeve</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Američka administracija u nedjelju je pokušala umiriti svijet ublažavajući navode o njezinom navodnom zahtjevu Pentagonu da pripremi planove korištenja nuklearnog oružja u izvanrednim okolnostima, kako je u subotu objavilo nekoliko američkih listova. </p>
<p>Američki dnevnici The Los Angeles Times i The New York Times objavili su dijelove povjerljivog dokumenta pod nazivom »Pregled o nuklearnim stajalištima« (Nuclear Posture Review), kojega je Pentagon u siječnju ove godine dostavio Kongresu. U dokumentu se navodi da američka vlada smatra mogućim da SAD u »određenim situacijama« upotrijebi nuklearno oružje protiv najmanje sedam zemalja, uključujući Libiju, Siriju, Kinu, Rusiju, Iran, Irak i Sjevernu Koreju te da je od Pentagona zatražila izradu novog, manjeg nuklearnog oružja, koje bi se moglo koristiti na nekim bojištima. </p>
<p>Odbivši komentirati »detalje vojnih planova« i »selektivne i obmanjujuće naslove« u novinama, Pentagon tvrdi da je popis zemalja koje bi mogle biti ciljevi američkih nuklearnih napada u određenim okolnostima »opširna analiza« namijenjena članovima Kongresa i da se u njemu »ne nalaze operativne upute« za napade na moguće nuklearne ciljeve. </p>
<p>Richard Myers, šef združenog stožera američke vojske, rekao je za CNN da je nuklearni pregled »politički dokument« u kojemu je opisana američka strategija zastrašivanja, uključujući i opciju uporabe nuklearnog naoružanja. »Ponavljam, to nije plan. Dokument daje predsjedniku pregled opcija na koje može računati u slučaju da zemlja ili naši prijatelji i saveznici budu napadnuti oružjem za masovno uništenje, odnosno nuklearnim, biološkim, kemijskim ili snažnim konvencionalnim oružjem«, naglasio je Myers. Prema njegovim riječima, SAD želi samo zastrašiti one čimbenike u svijetu koji se pokušavaju domoći oružja za masovno uništenje. </p>
<p>Pentagonov dokument pokrenuo je žustru raspravu na svim razinama o uporabi nuklearnog naoružanja, a najviše oko ključnog pitanja - u kojim okolnostima se nuklearno oružje smije upotrijebiti: treba li ono u posthladnoratovskom vremenu služiti samo kao sredstvo zastrašivanja i sprječavanja nuklearnog napada na SAD ili se treba koristiti u ratovima, uključujući i neprijatelja koji ne posjeduje nuklearno oružje?</p>
<p>Neki analitičari, pod uvjetom da su navodi o nuklearnim planovima administracije točni, kažu da je Pentagon »nezamislivo učinio zamislivim«, odnosno da je poništio razliku između nuklearnog i konvencionalnog naoružanja. U dokumentu, Pentagon izražava potrebu proizvodnje novog nuklearnog oružja slabije razorne moći namijenjenog uništavanju podzemnih kompleksa, uključujući skladišta kemijskog i biološkog oružja. </p>
<p>Dužnosnici američke administracije pokušali su u nedjelju opovrgnuti kritike, ali nitko nije sasvim isključio nuklearni napad kao jednu od američkih opcija. Savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice rekla je u programu televizijske kuće NBC da dokument ne sadrži nikakve promjene dosadašnje američke politike oko korištenja nuklearnog naoružanja. »Najveći dio dokumenta govori kako da se korištenje nuklearnog oružja svede na najmanju moguću razinu - jačanjem obavještajnih službi, unaprjeđivanjem konvencionalnog naoružanja u slučaju odmazde i razvijanjem proturaketne obrane«, izjavila je Rice. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell pokušao je umiriti svijet rekavši kako »ovoga trenutka niti jedna država na kugli zemaljskoj nije meta američkog nuklearnog oružja«. </p>
<p>I Rice i Powell istaknuli su da dokument o nuklearnom naoružanju uključuje sve promjene nastale na svjetskoj pozornici nakon 11. rujna 2001., kao što su poboljšanje američko-ruskih odnosa i mogućnosti da se Iran, Irak, Sirija i Sjeverna Koreja u skorijoj budućnosti domognu oružja za masovno uništenje. Powell je također opovrgnuo da SAD planiraju proizvodnju »sasvim novog«, manjeg nuklearnog oružja koje bi se koristilo u borbenim situacijama. »Uvjeravam vas da ne želimo uznemiravati međunarodnu zajednicu nečim što je u osnovi razborito konceptualno planiranje američke administracije«, rekao je Powell. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Američki »teoretski« nuklearni udari po Rusiji uznemirili Moskvu </p>
<p>Uoči posjeta ministra Ivanova SAD-u buru u moskovskim medijima izazvao je plan Pentagona prema kojem je i Rusija stavljena na popis država protiv kojih bi Amerika u perspektivi mogla reagirati i nuklearnim udarima </p>
<p>MOSKVA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov otputovao je u ponedjeljak u višednevni radni posjet SAD-u. Osim sa svojim domaćinom i kolegom Donaldom Rumsfeldom, Ivanov će se u Washingtonu odvojeno sastati i pregovarati još s državnim tajnikom Colinom Powellom i savjetnicom za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice. Očekuje se da će ruskog ministra obrane već u utorak primiti i predsjednik SAD-a George Bush.</p>
<p>Formalni je povod Ivanovljevog posjeta Washingtonu detaljan dogovor s domaćinima oko sporazuma o smanjivanju strateškog nuklearnog oružja što bi ga dvije zemlje trebale potpisati već u svibnju, za vrijeme službenog posjeta predsjednika Busha Rusiji. Međutim, trenutak u kojem Ivanov stiže u Washington neočekivano je pred ruskog ministra obrane stavio izuzetno važan i delikatan diplomatski zadatak - provjeriti teži li Bushova administracija razvijanju ravnopravnih partnerskih odnosa s Moskvom ili su izjave iz Bijele kuće o prijateljstvu i suradnji s Rusijom samo krinka da SAD postupno i bezbolno do kraja ostvari svoj plan o apsolutnoj dominaciji u međunarodnim odnosima. </p>
<p>Naime, uoči Ivanovljeva leta za Washington veliku buru u moskovskim medijima izazvao je objavljeni plan Pentagona, prema kojem je uz Irak, Iran, Sjevernu Koreju, Libiju, Siriju i Kinu na popis država protiv kojih bi Amerika mogla reagirati i nuklearnim udarima stavljena i Rusija. Službeni predstavnici Kremlja na to senzacionalno otkriće nisu javno reagirali. Međutim gotovo svi moskovski mediji zaključili su da taj plan Pentagona jasno otkriva da je Washington u Rusiju »priključio« zemljama koje je nedavno George Bush nazvao »osovine zla«.</p>
<p>Burnu reakciju moskovskih medija nije utišalo ni najnovije objašnjenje američkog državnog tajnika Colina Powella koji je u nedjelju priznao da se takav vojni plan razrađuje, ali da je riječ samo o »teoretskoj« mogućnosti nuklearnih udara i da Amerika ne drži Rusiju svojim neprijateljem niti zemljom iz kojoj joj prijeti opasnost. Većina moskovskih komentatora nije prihvatila to Powellovo objašnjenje, pa se sad riječi suradnja i prijateljstvo s Rusijom - kad potječu od Amerikanaca - stavljaju pod navodnike.
Argumente za to dao im je i poznati američki politolog Zbigniew Brzezinski koji je za vrijeme prošlotjednog boravka u glavnom gradu Rusije dao nekoliko otvorenih izjava i intervjua moskovskim novinama i televizijskim kanalima. Tako je na pitanje teži li i treba li Amerika uspostaviti svoju hegemoniju nad cijelim svijetom, Brzezinski odgovorio: »Ja to ne bih nazvao hegemonijom, ali alternativa u tom slučaju može biti anarhija i kaos u svijetu, a to SAD ne smije dopustiti.« Na pitanje treba li se Rusija prikloniti Americi i podržavati njezinu politiku, Brzezinski je ustvrdio da Rusija nema drugog izbora. »Na njezinim južnim granicama je 300 milijuna muslimana koji osobito ne simpatiziraju Moskvu, a na istočnoj granici je Kina koja ima devet puta više stanovnika od Rusije«, pojasnio je američki politolog. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dick Cheney priprema teren za intervenciju protiv Iraka</p>
<p>ANKARA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zamjenik iračkog premijera Tariq Aziz iznio je dva temeljna preduvjeta za povrata inspektora UN-a za nadgledanje oružja masovnog uništenja u Irak. Prvi i najvažniji je ukidanje međunarodnih sankcija, a drugi ukidanje zona zabrane letenja za iračke zrakoplove na jugu ispod 32 paralele i sjeveru iznad 34 parale, što su nametnike SAD i Britanija bez odobrenja vijeća sigurnosti UN-a. Službeno objašnjenje je da se na taj način iz zraka štiti kurdsko pučanstvo na sjeveru i šijitsko na jugu Iraka. </p>
<p>Aziz, vrlo utjecajni kršćanin iz Mosula optužio je SAD i Veliku Britaniju za agresivnu politiku i kršenje odredbi međunarodnog prava. Ocijenio je da administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha ne zanima kontrola oružja masovnog uništenja, već svrgavanje s vlasti Saddama Husseina. Zanimljivo je da i nekoliko vodećih zapadnih listova koji predbacuje Bushu da dovršiti započeti »irački posao« svog oca, bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha starijeg. </p>
<p>Znakovito je da se sa znatno nepomirljivijom izjavom oglasio i potpredsjednik Iraka Taha Yassin Ramadan. Rekao je kako njegova zemlja neće dopustiti ponovni dolazak međunarodnih inspektora. »Službeni Bagdad odbacuje mogućnost povratka tima špijuna«, naglasio je. Dodao je kako je to stajalište čvrsto i nepromjenjivo. Drži kako su se inspektori i tijekom ranijih osmogodišnjih aktivnosti bavili nedopuštenim poslovima. Pritom je opovrgnuo anglo-američke tvrdnje da njegova zemlja posjeduje kemijsko, biološko ili nuklearno oružje. </p>
<p>Azizova i Ramadanova izjava su došle nakon razgovora koje je u sjedištu UN-a u New Yorku vodio s glavnim tajnikom Kofijem Annanom irački šef diplomacije Naji Sabri. Činjenica da su Annan i Sabri dogovorili novi susret u travnju potvrđuje da postoji određeni prostor za političke nagodbe. </p>
<p>U međuvremenu, u arapskim zemljama, ali i u Turskoj s osobitim se zanimanjem prati desetodnevna vrlo važna politička »antiteroristička turneja« američkog potpredsjednika Dicka Cheneya. Započela je londonskim razgovorima sa britanskim premijerom Tonyjem Blairom, a nastavit će se u jedanaest zemalja Srednjeg istoka, uključujući Izrael i Tursku. Njezin glavni cilj je, kako se čini, ponovno okupljanje antiiračke koalicije kako bi se organizirala zajednička kampanja svrgavanja sa vlasti Saddama Husseina. </p>
<p>Turski premijer Bülent Ecevit je uoči dolaska Cheneya izjavio kako još nije upoznat s američkim nakanama glede Iraka. Ponovio je, međutim, kako se protivi pokretanju neke nove »pustinjske oluje« protiv Iraka. Turska se, naime, pribojava da bi rat protiv Saddamovog režima mogao dovesti do cijepanja te susjedne arapske zemlje i stvaranja prve neovisne kurdske države. Službena Ankara također strahuje da bi to moglo potaknuti i 12 milijuna Kurda koji poglavito žive na jugoistoku da krenu istim putem. Zanimljivo je da je Cheney svoju misiju započeo točno u vrijeme kada se navršava šest mjeseci od terorističkih zračnih udara (11. rujna prošle godine) na New York i Washington. Američki potpredsjednik, koji nedvojbeno ima istinsku moć u washingtonskoj administraciji, osobno vjeruje da je rat protiv bagdadskog tiranina gotovo neizbježan. Prema informacijama koje su procurile iz Pentagona, Irak se nalazi i na američkoj »crnoj listi« sedam zemlja protiv kojih bi moglo biti upotrijebljeno i nuklearno oružje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Talijansko »ne« nezasitnim ambicijama Silvija Berlusconija</p>
<p>Više od 10.000 ljudi ispred sjedišta RAI-ja u Rimu, te 15.000 u Milanu, uhvatilo se za ruke i opkolilo zgrade televizije tražeći pravo na slobodu informiranja</p>
<p>RIM, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Masovnim prosvjedima prošlog vikenda cijela Italija se digla u obranu »svetog pravila slobode informiranja« u zemlji s dugom demokratskom tradicijom. Državna televizija RAI je dobila simboličan značaj zadnje tvrđave koju su osvojili Berlusconijevi jastrebovi postavljanjem svog čovjeka, Antonija Baldassarija na mjesto predsjednika.</p>
<p>Tako je talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji je ujedno i ministar vanjskih poslova ad interim, a uz to i vlasnik tri najjače privatne tv postaje, uspio dobiti kontrolu i nad državnom televizijom. Buđenju svijesti Talijana pomogao je sarkastičnim govorom i glumac i režiser Roberto Benigni koji je u subotu navečer na festivalu Sanremo ismijao novu vladu, ministra po ministra, ne štedeći ni premijera Berlusconija. </p>
<p>U nedjelju popodne su na prosvjedu u Rimu osvanuli plakati sa Benignijevom slikom i zahtjevom da on bude novi predsjednik RAI-ja. Jedno je sigurno, Talijani su rekli odlučno »ne« nezasitnim ambicijama svog novog premijera. Silvio Berlusconi je uspio mijenjati zakone, reformirati školstvo, smjenjivati ministre ... ali kad je stavio ruku na državne medije, narod se pobunio.</p>
<p>Više od 10.000 ljudi ispred sjedišta RAI-ja u Rimu, u ulici Via Manzini, uhvatilo se za ruke i opkolilo zgradu televizije tražeći pravo na slobodu informiranja.</p>
<p>Još su veće manifestacije bile u Milanu gdje se okupilo 15.000 prosvjednika, a prosvjedi su održani i u Firenci, Bariju, Napulju, Bologni, Palermu ... Inicijator protesta je bio poznati talijanski režiser, oskarovac Nanni Moretti. Uz njega je bio i bivši ministar pravosuđa Pierro Fassino. </p>
<p>Nova zbivanja na političkoj sceni Italije najavljuju stvaranje nove struje lijevog centra čije vodstvo će preuzeti umjetnici. Nanni Moretti je izjavio za Vjesnik o budućnosti razjedinjene talijanske ljevice: »Nisam se pokajao što sam inicijator ovog simboličnog prosvjeda. Veliki sam optimist. Lijevi centar je u prošlosti napravio mnogo pogrešaka zbog unutarnjih nesuglasica, zbog čega smo izgubili na izborima. Već sam rekao da se Berlusconi ne treba zahvaljivati milijunima birača za svoju izbornu pobjedu, već samo jednom čovjeku - Faustu Bertinottiju, vođi Reformiranih komunista koji je izišao sam na izbore. Vrijeme je da izvučemo pouku iz pogrešaka kako ih ne bismo ponovili. Imamo dovoljno vremena da se reorganiziramo jer će Berlusconi vladati još četiri godine.« </p>
<p>Nanni Moretti traži da dvojica kandidata ljevice (Zanda i Donzelli) koji su izabrani u poslovodni odbor RAI-ja predaju ostavku u znak protesta zbog izglasanog zakona o rješenju sukoba interesa koji ide na ruku premijeru Berlusconiju. Pierro Fassino predlaže privatizaciju RAI-ja ili bar prodaju jednog kanala RAI-ja i jednog Mediaseta, čime bi se stvorio treći tv pool koji bi jamčio ravnotežu u poremećenim odnosima kontrole nad medijima u Italiji. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Solana protiv šestomjesečnog predsjedavanja EU-om </p>
<p>»Nije normalno da se predsjedanje mijenja svakih šest mjeseci jer to slabi našu poziciju u odnosu na šefove ostalih država u svijetu«, izjavio je Solana u Madridu</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana ustvrdio je u ponedjeljak kako bi EU trebala napustiti praksu šestomjesečnog rotiranja predsjedništva. Rekao je kako takva praksa slabi utjecaj i kredibilititet EU-a izvan njegovih granica, posebice u prekomorskim zemljama. »Nije normalno da se predsjedanje mijenja svakih šest mjeseci. To slabi našu poziciju u odnosu na šefove ostalih država u svijetu«, izjavio je Solana u Madridu. </p>
<p>Europska unija je ustalila načelo prema kojemu svaka članica predsjeda šest mjeseci i unutar tog razdoblja određuje strateške prioritete EU-a. Na taj način, svaka zemlja članica je u mogućnosti donekle nametnuti teme koje su u njezinom nacionalnom prioritetu, a tiču se ukupnog funkcioniranja Unije. Solana je predložio da treba iznaći novu formulu po kojoj se jača transparentnost Predsjedništva, a u isto vrijeme osigurati da se sve zemlje članice osjećaju kao istinski dio Europske unije.</p>
<p>Javier Solana se dobrim dijelom pridružio posljednjoj britansko-njemačkoj inicijativi za reformama u EU. Britanski premijer Tony Blair i njemački kancelar Gerhard Schröder prošlog su mjeseca poslali zajedničko pismo Španjolskoj, koja trenutačno predsjeda Europskom unijom. Dvojica premijera u tom su se pismu zatražila su veću transparentnost Vijeća ministara, tijela koje donosi odluke, a založili su se i da se šefovi država i vlada EU-a na svojim sastancima na vrhu koncentriraju na strateške smjernice razvoja Unije, a ne na natezanja oko zajedničkih priopćenja ili pak formulacija u dokumentima koje do kraja nisu, na nižoj razini, uspjeli riješiti njihovi ministri vanjskih poslova. </p>
<p>Solana smatra da europski summiti moraju pokazati veću efikasnost i agilnost te osigurati politički impuls. »Moramo osloboditi europske vođe od bavljenja onim što nije od temeljne važnosti«, naglasio je Solana. </p>
<p>Prvi čovjek zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, u isto vrijeme je i Glavni tajnik Vijeća ministara EU-a. Britansko-njemački prijedlog o reformama institucija EU-a predlaže jačanje uloge država unutar EU-a, odnosno Vijeća ministara, na uštrb zajedničkih institucija poput Europske komisije, izvršnog tijela EU-a. Bez obzira na različite ideje, reforma EU institucija je potrebna jer treba iznaći model funkcioniranja s povećanim brojem zemalja članica. </p>
<p>EU već 2004. godine planira proširiti svoje članstvo na nekoliko zemalja istočne Europe. Deset zemalja kandidatkinja do kraja će ove godine završiti pregovore nakon čega će postati jasno koje su zemlje ispunile uvjete za ulazak u Europsku uniju. </p>
<p>Svoje prijedloge, izjavio je Solana, objavit će na skorašnjem summitu EU-a u Barceloni. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Feministkinje optužile poljsku vladu da trguje ženskim pravima</p>
<p>Po svemu sudeći, vlada je privoljela Katoličku crkvu da podrži ulazak Poljske u EU, a za uzvrat obećala da neće inzistirati na liberalizaciji zakona o pobačaju</p>
<p>VARŠAVA, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljske feministkinje optužile su vladajuću ljevicu da je s katoličkim biskupima sklopila neformalni dogovor na štetu poljskih žena. U otvorenom pismu koje su uputile Europskom parlamentu, potpisnice upozoravaju da je po svemu sudeći vlada privoljela Katoličku crkvu da podrži ulazak Poljske u Europsku uniju, a za uzvrat obećala da neće inzistirati na liberalizaciji zakona o pobačaju.</p>
<p>To se tvrdi se u apelu koji je poslan i povjerenici Europske komisije za društvene poslove Anni Diamantopoulou. Pismo je potpisalo više od sto istaknutih Poljakinja, među njima i dobitnica Nobelove nagrade za književnost Wislawa Szymborska i poznata poljska glumica Krystyna Janda.</p>
<p>Potpisnice tvrde da je iz zadnjih postupaka i izjava kako biskupa, tako i dužnosnika vlade sve očitije da su se političari postkomunističkog Saveza demokratske ljevice (SLD) nagodili s Crkvom oko pitanja eurointegracije i pobačaja. Iako je SLD uoči lanjskih parlamentarnih izbora obećavao da će promijeniti prilično restriktivan zakon o pobačaju, novi socijaldemokratski premijer Leszek Miller se nakon dolaska na vlast iznenada izjasnio za odgađanje rasprave o pobačaju za neka druga vremena.</p>
<p>Zadnjih je mjeseci postalo također primjetno da su poljski biskupi prestali biti suzdržani kad je u pitanju europska integracija. Za ulazak Poljske u EU najprije se u javnosti jednoznačno opredijelilo više biskupa, među njima poljski primas, varšavski kardinal Jozef Glemp, da bi prošlog mjeseca integraciju podržao i Stalni savjet poljskog episkopata. </p>
<p>Većina je komentatora iznenadnu promjenu stava crkvenih velikodostojnika dovela u neposrednu vezu s isto tako neočekivanom suzdržanošću političara SLD-a glede pobačaja. Tu je pretpostavku indirektno potvrdio rektor Papinske teološke akademije u Krakowu, biskup Tadeusz Pieronek sugeriravši ipak da se ne radi o »trgovini«, već o »razumnoj politici« SLD-a. Socijaldemokrati su, smatra biskup, zapravo odlučili odustati od ostvarivanja određenih svojih ideoloških ciljeva kako bi »ostvarili opće dobro, a to je u ovom slučaju integracija s Europskom unijom, te im se zbog toga teško može išta zamjeriti«.</p>
<p>Čini se da je postkomunistički SLD, koji se kad je devedesetih godina bio na vlasti često oštro sukobljavao s biskupima u pitanjima dopustivosti pobačaja, vjeronauka u školama, ovog puta došao do zaključka da bi stav Crkve mogao biti od velike važnosti za uspjeh referenduma uoči ulaska u Europsku uniju koji bi se trebao održati iduće godine. Iz brojnih poljskih katoličkih krugova dolazi, naime, vrlo snažan otpor integraciji koja bi, kako se pribojavaju, mogla potaknuti sekularizaciju u Poljskoj.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Busekova »mini reforma« Pakta o stabilnosti</p>
<p>BRUXELLES, 11. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ovu će godinu Pakt o stabilnosti iskoristiti za realizaciju postojećih planova i učvršćivanje koncepta suradnje kako bi dogodine, kad EU zaključi pregovore s prvim valom kandidata za ulazak u Uniju, zemlje Pakta dobile više pažnje Bruxellesa.</p>
<p>Takav se zaključak može izvući iz izlaganja koordinatora Pakta o stabilnosti Erharda Buseka. On je Ministarskom vijeću EU podnio svoje viđenje revidirane uloge Pakta. Prvi je naglasak Busek stavio na nastavak provedbe različitih integracijskih procesa, povezivanje, punu koordinaciju i prožimanje procesa kojima su obuhvaćene kandidatske zemlje (Bugarska, Rumunjska) i zemlje iz Unijinog procesa stabilizacije i pridruživanja (tzv. zapadni Balkan). Busek jednostavno želi operativno povezati brojne inicijative trenutno aktualne na ovom šarenom prostoru i doslovno ih natjerati da komuniciraju tako da se iz te kolekcije dobrih namjera »raspodjelom posla« izvuče maksimum. </p>
<p>Od država Pakta tražit će više inicijative: »Želim da one progovore istim jezikom«. Za sada će se to ostvarivati unapređivanjem pojedinih segmenata, poput elektroopskrbe, što je jedna od udarnih točaka plana za ovu godinu. Spušteno na prizemnije interese, isticanje problema kvalitetnije, pouzdanije elektroopskrbne mreže poklapa se s grčkim prigovorima EU da je Grčka izolirana iz sustava distribucije električne energije Starog kontinenta, pa je prema tome unos Pakta o stabilnosti u stabilizaciju, dobrosusjedstvo i ostalo što se traži od zemalja regije tek drugi naziv za rješavanje konkretnog ozbiljnog kroničnog problema jedne Unijine članice. </p>
<p>Koordinator Busek predstavio se kao pragmatični poslovni čovjek koji će radije koordinirati kako bi, primjerice, BiH »prestala imati tri vojske i tri elektroprivrede«, negoli lamentirati nad propustima. Koordinator je svjestan da EU-ropljani na svoja leđa moraju preuzimati više tereta, odgovornosti i obaveza, Afganistan ne bi smio skrenuti pažnju, ljude i sredstva s europskog pitanja stabilnosti i oporavka jugoistočne Europe. Busek je među kriterije ove mini reforme Pakta o stabilnosti uključio i pojmove »ostvarivosti« i »dostupnosti« željenog cilja. Među te »dohvatljive« planove u 2002. godini ubraja prognozu da će se ubrzati povratak 100.000 izbjeglica koji će imati krov nad glavom i izvjesnu perspektivu zapošljavanja, da će se prekogranična suradnja učvrstiti do te mjere da će predstavljati ozbiljnu branu organiziranom kriminalu i da će se u interesnim skupinama nekoliko zemalja iz ove cjeline rješavati pojedinačna pitanja infrastruktre, prava manjina, energije. </p>
<p>Praksa će pokazati što znači Busekova nakana da zemlje istupaju »jednim glasom«, da li nov vid traženja zajedničke koristi u situacijama kada ona nije korist EU članice ili članica ili pak nov pokušaj trpanja u isti koš. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Koštunica sve otvorenije protiv vlasti u Srbiji </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Nakon prošlotjedne odluke Demokratske stranke Srbije, kojoj je na čelu predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, da ne prisustvuje sjednicama predsjedništva vladajuće srbijanske koalicije DOS, procjenjuje se da je vlast u Srbiji možda ipak došla do točke nagovještavanog razlaza. </p>
<p>DSS smatra da njezini koalicijski partneri ne mare dovoljno za državne i nacionalne interese, ni za pravne norme i demokratsku proceduru, a sve to u povodu odluke DOS-a da, po principu uzmi ili ostavi, ponudi crnogorskim partnerima na federalnoj razini prijedlog zakona o suradnji s Haaškim sudom prema kojemu su Crnogorci (inače oporba u svojoj republici) izrazili ozbiljne rezerve. </p>
<p>Iako su još ranije odstupili s ministarskih mjesta u vladi Srbije i odrekli se položaja predsjednika skupštine koji im je pripadao, Koštuničini sljedbenici naglašavaju da stranka nije istupila iz vladajuće koalicije. Gotovo svi predsjednici ostalih stranaka koalicije, pa i premijer Zoran Đinđić, oštro uzvraćaju ne isključujući mogućnost da se zastupnicima DSS-a oduzmu skupštinski mandati. </p>
<p>Već je puno kriza i afera DOS prebacio preko svojih pleća u posljednjih godinu i pol dana (slučaj Gavrilović, Crvene beretke, Delimustafić) ali, tvrde analitičari srbijanskih zbivanja, ni jedna kriza nije tako ozbiljna da ne bi mogla nastupiti još ozbiljnija, ali i da ne može biti razriješena nekakvim kompromisom. Upitna je tek procjena da nakon svakog loma DSS ostaje bez komadića vlasti i podrške kod birača. </p>
<p>Naime, predsjednik SRJ i dalje je najbolje ocijenjeni političar u Srbiji, a u odnosu na prošlotjedno ispitivanje javnog mnijenja popularnost je narasla i njegovoj stranci. </p>
<p>Te je rezultate pokazalo istraživanje agencije Strateški marketing provedeno od 2. do 9.ožujka na uzorku od 918 ispitanika iz Srbije bez Kosova. U anketi u kojoj su ispitanici ocjenjivali političare ocjenama od jedan do pet, Koštunica je dobio 4,08, što je porast u odnosu na prošlotjednu ocjenu od 3,99. Porast popularnosti zabilježili su i potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus i guverner NBJ Mlađan Dinkić, dok je srbijanski premijer Zoran Đinđić ovoga tjedna dobio ocjenu 3,05, što je malo slabije od prošlog tjedna.</p>
<p>Koštunicu učestalo optužuju kako želi obnašati dvije nespojive uloge i istodobno biti i vlast i opozicija. Vladina većina u skupštini Srbije sad je na granici s 131 zastupničkih mjesta, 45 pripada DSS-u, dok 74 mjesta zauzima opozicija. Kad bi DSS izišao sam na izbore, a ostatak DOS-a u jednom bloku, za DSS bi se opredijelilo 32 posto građana, a za DOS 28.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mijo Anić bi u BiH ukinuo i entitete i kantone</p>
<p>MOSTAR, 11. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok se vode grozničavi pokušaji postizanja dogovora između vodećih bosansko-hercegovačkih stranaka o načinima provedbe odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH, a ne samo unutar »njihovih« entiteta, dopredsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI) i federalni ministar obrane Mijo Anić pojavio se s idejom ukidanja entiteta, kao i ukidanja kantona! </p>
<p>Mišljenja o tomu kako treba ukinuti entitete znala su se čuti i prije od pojedinih političara, prije svih od onih iz redova vladajuće Alijanse za promjene (kojoj pripada i NHI), a ovo je po prvi puta da se netko od političara, kao što je to Anić učinio na Središnjem odboru NHI-ja u Zenici, založio za ukidanje (i) kantona.</p>
<p>»Kantoni i entiteti ni u kojem slučaju nisu sretno rješenje za ovu zemlju. Mislim da bi većina građana u BiH, kada bi se izvršilo ispitivanje, iskazala stajalište da su i jedno i drugo balast kojega se treba osloboditi«, rekao je Mijo Anić. Pritom je precizirao kako bi se BiH trebala prvo »osloboditi« kantona, a tek potom entiteta. Konkretno, značilo bi to ukidanje deset federalnih kantona (Republika Srpska nema kantona), a nakon toga bi uslijedila i druga faza »Anićeva plana« - ukidanje Federacije i Republike Srpske.</p>
<p>U svemu, po njegovim riječima, nije zanemariva činjenica ni »nepodnošljivosti birokratskog aparata u kantonima, čije troškove narod više ne može podnijeti«. S druge strane, Daytonski sporazum »nije dogma, nego tek temelj za daljnju nadogradnju ustavno-pravnog poretka u BiH jer nema stručnjaka u svijetu koji za dvadeset dana mogu napraviti model državnog uređenja koji bi bio trajan«. A pošto je, ističe nadalje Anić, jedan od idejnih očeva Daytona i potpisnika Mirovnog sporazuma Slobodan Milošević, koji sada sjedi u Haagu, i to je svakako argument u korist plana o ukidanju entiteta i kantona, odnosno potvrda o neodrživosti »daytonskog rješenja« za BiH.</p>
<p>Anić još jednom skreće pozornost na stajališta Ante Jelavića i HDZ-a BiH, koji, po njemu, sada »zagovaraju podjelu i Republike Srpske na kantone, iza čega stoji teza o stvaranju trećeg entiteta u BiH, a zna se kamo to vodi«. Umjesto toga, zaključuje dopredsjednik NHI-ja, »uz ukidanje kantona treba započeti rad na jačanju općinskih i državnih institucija«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Odnos prema obrtništvu bio je bolji čak i u socijalizmu</p>
<p>O dubini gospodarske krize zorno svjedoče sve brojniji lokali koji zjape prazni po našem glavnom gradu. Samo u užem središtu grada prolaznik može nabrojati više stotina zatvorenih lokala. Neki su zatvoreni godinama, pa i desetljećima, a većina ostalih propali su u posljednjih nekoliko godina. U nekima pak sadržaji su se mijenjali i po nekoliko puta, uglavnom u uzaludnom pokušaju da se pronađe neki oblik privređivanja koji može opstati.</p>
<p> U vrijeme ove galopirajuće nezaposlenosti sve je apsurd. Logično bi naime bilo da se lokali popunjavaju, da se nezaposlenima omogući da sami počnu nešto privređivati. Tragično stanje obrtništva i poduzetništva posljedica je desetljetne državne destimulacije svakog oblika poduzetništva, a posebno obrtništva, koje se ubrzano prevodi u nezaposlene. Još je u prošlom režimu obrtnik, inače ideološki neprijatelj komunizma, bio u potpunosti oslobođen poreza u prvoj godini poslovanja, a dijelom rasterećen i u nekoliko sljedećih godina. Danas je takva stimulacija smišljeno ukinuta. Obaveze koje država nameće svakom poduzetniku veće su nego što ih on može podnijeti, odnosno on toliko ne može zaraditi poštenim radom. Gašenje obrta i poduzetništva je s zbog svega toga neizbježno. </p>
<p> Godinama se u demagoškim lupetanjima i predizbornim obećanjima političara spominje briga za obrtništvo i malo poduzetništvo. Najčešće se spominju povoljni krediti koje je država priskrbila inozemnim zaduživanjem, a u praksi se ne mogu dobiti niti nepovoljni. U ovakvoj gospodarskoj situaciji svaki je kredit, naime, nepovoljan jer gotovo ne postoji legalan posao koji se kredit može otplaćivati i uz to vraćati uloženi kapital. Krediti, dakle, nisu rješenje, dapače, česti su razlog propasti obrtnika. Rješenje je u ukupnim naporima za oporavak gospodarstva. Svu bi dosadašnju privatizaciju trebalo poništiti i krenuti s nulte točke. Razlog za poništenje privatizacije postoji svuda gdje nije polučen gospodarski rast, ili barem zadržavanje radnih mjesta.</p>
<p>Posebno je težak problem u odgađanju, do u beskraj denacionalizacije. Represivno-administrativne mjere za uništavanje obrta i malog poduzetništva, koje su očite, a svode se na različite financijske kazne.. Npr, industrijskom strujom naziva se kaznena mjera usmjerena protiv poduzetnika, koja se sastoji od neobjašnjivo visoke cijene energije koja je više stotina posto uvećana u odnosu na ostale potrošače. Komunalna i vodna naknada je također jedna od kaznena mjera. Hrvatska gospodarska komora, kao i ostale komore, umjesto da su oštra opozicija državnoj administraciji, njena su produžena ruka., a za gospodarstveike su opterećenje zbog članarine. Rezultat je uništavanje obrtništva do današnjega jadnog stanja, a još im za to treba i platiti. Članarinu komori bi naime trebali platiti samo oni koji imaju konkretnu korist od njihovih usluga. Najam je posebna priča. Cijena najma i manjeg lokala doseže više tisuća kuna mjesečno. Dodamo li tome obavezne doprinose koje obrtnik mora platiti na plaću pravo je čudo što obrtništvo danas nije dokraja uništeno.</p>
<p>IVAN FILIPČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zaštitu ljudskih prava SAD koriste kao vanjskopolitičko oružje</p>
<p>U svezi s najnovijim izvješćem State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, o dvjestotinjak zemalja, koje je objavio državni tajnik SAD-a Colin Powell došlo je do podijeljenosti reakcija, ovisno o tome što se kojoj državi prigovara, kao i na kojem se mjestu nalazi po kršenju ljudskih prava. Bespredmetno bi bilo tražiti od »svjetskog policajca« objektivno izvješće, jer je javna tajna da se zaštita ljudskih prava koristi kao vanjskopolitičko oružje. Da je npr. Hrvatska prihvatila korištenje genetski modificirane hrane, sigurno bi u spomenutom izvješću bila mnogo bolje plasirana, jer bi time ugodila »ocjenjivačkom sudu«.</p>
<p> Demokratski izabrana vlada u nekoj državi nije nikakvo jamstvo da će biti pozitivno ocijenjena ljudska prava, jer izvješća State Departmentu šalju »nevladine udruge«, kao temelj civilnog društva. Pitanje je, međutim, po kojim kriterijima nevladine udruge nastaju i na koji način se biraju članovi i rukovodstvo. Rezultat je porazan, jer se u »nevladine udruge« ne ulazi demokratskim izborima, barem to nije slučaj u Hrvatskoj, pa su kao takve negacija demokracije. Kada se uzme u obzir tko ih financira te kome šalju svoja izvješća, rezultat je poražavajući.</p>
<p>U Hrvatskoj djeluje približno 20 tisuća »nevladinih udruga«, od kojih bi se moglo očekivati da su uzor ljudskih prava, no na žalost neke nisu pošteđene gaženja ljudskih prava kao npr. spolne diskriminacije.</p>
<p>Forum for Freedom in Education proveo je testiranje srednjoškolaca u Hrvatskoj u svezi s dodjelom stipendija za školovanje srednjoškolaca u inozemstvu, a bodovni prag za učenike bio je 57, a za učenice 60 bodova. Budući da se, po mom viđenju, radi o spolnoj diskriminaciji, prijavio sam tu nepravilnost HHO-u, Ministarstvu prosvjete i športa (načelniku prosvjetne inspekcije), Udruzi BaBe (Dafinki Večerini) i predsjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Dobio sam obavijest da Ministarstvo prosvjete i športa nije nadležno za nadzor nad nevladinim udrugama, te je proslijedilo moj podnesak Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, koje se isto ne osjeća nadležnim za spolnu diskriminaciju, te je moj podnesak proslijedilo Vladinu Uredu za ljudska prava.</p>
<p>Unatoč tome što imamo toliko »nevladinih udruga«, kao i samo 53 organizacije u Ženskoj mreži Hrvatske, mislim da bi trebalo osnovati i pedeset i četvrtu žensku organizaciju, koja se ne bi bavila dnevnopolitičkim zbivanjima, nego ravnopravnosti spolova.</p>
<p>VINKO RAFAJAC, Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za teško stanje u zdravstvu najmanje su krivi liječnici i medicinsko osoblje</p>
<p>Gledajući i slušajući neki dan, točnije, 5. ožujka, televizijsku emisiju »Forum«, stekla sam dojam da sam u sudnici u kojoj se sudi ministru zdravlja i nekolicini naših poznatih medicinskih stručnjaka posjednutih na »optuženičku klupu«.</p>
<p>Voditelj emisije i »sudac« najvećom je ozbiljnošću, strogošću i superiornošću vodio postupak postavljajući pitanja na koja su »optuženi« morali odgovarati najkraćim mogućim odgovorom jer bi ih u protivnom »sudac« jednostavno prekinuo postavljajući drugo pitanje.</p>
<p>Ako je naziv emisije »Forum«, onda bi se i vođenje takve emisije trebalo donekle podudarati s originalom, a mislim da se na rimskom Forumu nije sudilo, već se odvijao javni život građana i rješavali politički i drugi problemi važni u životu građana. </p>
<p>Dakle, trebao je ovo biti skup koji bi u zajedničkom razgovoru, polemiziranju, iznošenju činjenica nastojao izložiti zdravstvene probleme, zajednički ih pokušao razmotriti, analizirati, riješiti, odnosno dati neke prijedloge za njihovo rješenje.</p>
<p>Pokazivanje bolnice koja je djelomično u vrlo derutnom stanju te spomenuti i njezino ime bilo je vrlo neukusno i nepromišljeno, mnogi od nas teško bi se nakon ovog saznanja odlučili na liječenje u takvoj bolnici, iako vjerujem da je to manji dio bolnice i da su sigurno sve bitne prostorije za uspješan rad i njegu bolesnika u ispravnom stanju, barem toliko da se potrebni zahvati u radu mogu kvalitetno odvijati - u protivnom, valjda bi se bolnica do daljnjega zatvorila.</p>
<p>Prisutnost bolesnika na »Forumu« bilo je potpuno nepotrebno, izgledalo je kao prisutnost svjedoka za okrivljenička (liječnička) nedjela - ili kao prikaz žrtve njihova lošeg rada.</p>
<p>Da je zdravstvo općenito u teškoj situaciji, znamo svi, ali znamo (svi dobronamjerni) i to da su za to najmanje krivi zdravstveni radnici, u prvom redu liječnici. Možda bi im trebalo zamjeriti da nisu dovoljno agresivni u traženju prava na bolje uvjete rada? Ljudi koji se bave takvim humanim radom i ne mogu biti nasilni, a što se najbolje vidi i po tome što si nisu izborili ni bolje osobne plaće i honorare.</p>
<p>No treba ipak dodati da je i uz najbolju volju i nastojanje odgovornih teško ostvariti veće i visoke rezultate u toj visokoj i važnoj domeni kao što je zdravstvo u ovakvoj materijalnoj krizi u kakvoj se nalazimo, i to u kratkom razdoblju poslije rata. </p>
<p>Usprkos svemu, moramo međutim reći da u cjelini moramo biti ponosni na naše medicinske stručnjake - one od kojih mnogi i u takvim teškim uvjetima kakvi su kod nas postižu vrhunske rezultate i njihova su imena poznata, oni su priznati i cijenjeni i u svijetu. Što se tiče grešaka, u svakom ih radu ima, samo su one u medicini s težim posljedicama, pa onda i uočljivija. Koliko se dnevno - danonoćno - izvrši porođaja, teških operacija i drugih liječenja i zalječenja, koja prolaze neopaženo, tretira se kao normalno, ali jedan neuspjeh, jedna komplikacija, što je u medicini uvijek nepredvidivo i moguće, proširi se gradom i zemljom kao teški propust i teška pogreška. </p>
<p>Na kraju, voditelj emisije, bilo koje emisije, trebao bi znati i imati na umu da su sudionici u njegovoj emisiji gosti na televiziji i da se prema njima treba i mora odnositi kao prema gostima; da im sudjelovanje u emisiji bude i ostane znak uvažavanja i poštovanja njihove ličnosti i zahvale za njihov rad. </p>
<p>MARIJA RAHELA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Kasalo: »Sliško je bio zloćudni tumor Zagreba«</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Burnim svjedočenjem Vlade Kasala, bivšeg nogometaša, čije se ime često spominje na suđenju »zločinačkoj organizaciji«, na zagrebačkom je Županijskom sudu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Ivici Bertiću, Marku Nikoliću i Samiru Ivoševiću.</p>
<p>Podsjećamo, optužnica tereti Bertića da je usmrtio Jamesa Cappiaua nakon što ga je sustigao a nedugo nakon što je Cappiau ubio Vjeku Sliška. Nikolića, koji se nalazi u bijegu, i Ivoševića, optužnica pak tereti za organizaciju Sliškova ubojstva.</p>
<p>Započevši svoje svjedočenje prisjećanjem na posljednji susret sa Sliškom Kasalo je izjavio kako je ubijenog »kralja poker automata« sreo u restoranu NK Maksimir, gdje mu je Sliško prvi prišao i »mafijaški« ga poljubio.</p>
<p>»Sliško je tamo sjedio sa svojom ekipom i nakon što me poljubio, kazao je kako sam ga zajedno s Jelavićem i Pripuzom pokušao izbušiti, ali da u tome nisam uspio«, prenio je Kasalo dio razgovora nadodavši kako je zatim uslijedilo fizičko i psihičko maltretiranje. Kasalo je potom ispričao kako je Sliško u restoranu izvadio i repetirao pištolj, gurao mu krhotine stakla u usta iživljavajući se nad njim kojih desetak minuta.</p>
<p>»Bolesnom se psihopatu«, kako je svjedok opisao Sliška, »nisam mogao suprotstaviti jer je imao zaštitu policije, pravosuđa i medija« nadodavši kako tome u prilog ide i činjenica da je »Sliško dao ubijati i dizati ljude u zrak a da zbog toga nije odležao ni dana zatvora«. Suca Ranka Marijana zanimalo je ima li svjedok konkretni saznanja o mogućoj Sliškovoj umiješanosti u mafijaške obračune, na što je Kasalo potvrdno odgovorio kazavši kako je »zloćudni tumor Zagreba« odgovoran za postavljanje eksplozivne naprave u automobil Miljenka Žaje Krojfa i pucanje na Zlatka Maletića. Pritom je svjedok ispričao kako je Sliško namjeravao likvidirati i njega, o čemu je čuo od nekih prijatelja nogometaša iz Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Pridavajući ubijenom Slišku epitete poput »smrad« i »zlotvor« Kasalo je često komentirao pitanja suca i tužitelja Janjka Grlića, pa je zaradio opomenu. Izrečenu opomenu Kasalo je komentirao kazavši: »Tek kada je Sliško dobio po guzici, dignuta je frka« i ponovio svoju priču o tome kako ga je Sliško nekažnjeno maltretirao u restoranu.</p>
<p>Na upit tužitelja Grlića poznaje li Sliškova atentatora Cappiaua, Kasalo je potvrdno odgovorio. Kazao je da je nekoliko puta dolazio u njegov kafić i da ga je smatrao pristojnim i simpatičnim mladićem. Tužitelja je zanimalo da li se na dan Sliškova ubojstva vozio Cvjetnim trgom na skuteru, o čemu je govorio Sliškov šogor Mijo Kovčo. Kasalo je na to pitanje odgovorio da je skuter kupio tri mjeseca nakon događaja prokomentiravši i to pitanje riječima: »Kamo sreće da sam ja ubio tog smrada«. </p>
<p>Nastavak ispitivanja svjedoka je u utorak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na stečajnog upravitelja pustili pse</p>
<p>ZLATAR, 11. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je pred vijećem Županijskog suda nastavljeno suđenje Ivici Severu (52), vlasniku poduzeća Stolar Sever i Sever Stolarija. Optužnica ga tereti za zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju te kaznena djela protiv platnog prometa i nesavjesnog poslovanja.</p>
<p> Kako smo već pisali, primanjem isplata za izvršene poslove izravno, a ne preko računa, te primanjem isplata preko trećih osoba, a sredstva nije položio na račune poduzeća, odgovorna osoba i vlasnik poduzeća na taj je način spriječio naplatu potraživanja u ime poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak u visini od 850.081 kune, te doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u iznosu od 382.029 kuna. </p>
<p>U ponedjeljak je kao svjedok saslušana supruga optuženog Ivice Severa, Božena Sever, koja je jedno vrijeme bila direktorica poduzeća. Kako je rekla, nitko nije imao namjeru prevariti državu, jer je poduzeće imalo problema s naplatom. Znala je i da su primljena sredstva za usluge od Mate Žarka za opremanje hotela, no ta sredstva nisu položena na račun, nego su otišla za isplatu plaća, za režije i repromaterijal. Osim toga, Sever Stolarija d.o.o. je 1997. godine podiglo kredit iz kojega je država dijelom naplatila svoja potraživanja, a bila bi naplaćena i do kraja da se uspjelo naplatiti devet milijuna kuna, koliko je poduzeće potraživalo od svojih kupaca. </p>
<p>Neke od pravomoćnih presuda već su bile donesene na sudu, no potraživanja nisu naplaćena jer su tužena poduzeća bila u blokadi, a Zagrebačka je banka bez razloga otvorila stečaj u poduzeću, pri čemu joj je stečajni upravitelj zabranio dolazak u poduzeće. </p>
<p>Stečajni je upravitelj Ivan Filipčić, koji je također saslušan, rekao da su prilikom dolaska u poduzeće na njega i predsjednika stečajnog vijeća vlasnici pustili pse, zbog čega su se u poduzeću osjećali pod pritiskom i u strahu. Pri otvaranju stečaja ponudili su vlasniku da ostane u proizvodnji, ali Boženi Sever su dali otkaz i zabranili ulazak u poduzeće jer je otkriveno da nestaju razni dokumenti.</p>
<p> Osim toga utvrđeno je da je dug poduzeća 48 milijuna kuna, te da se ne radi o nenaplaćenim potraživanjima, jer je većina potraživanja ipak bila naplaćena. Suđenje će se nastaviti saslušavanjem novih svjedoka. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ozlijeđene dvije žene</p>
<p>ZAGREB/MAKARSKA, 11. ožujka</p>
<p> - U požaru što je u ponedjeljak rano ujutro planuo u obiteljskoj kući u Makarskoj dvije su žene ozlijeđene te su prevezene u Kliničku bolnicu Split, izvijestio je Državni centar za obavješćivanje. Požar je izbio na obiteljskoj kući na predjelu Marineta te je u 3,07 sati u Makarskoj oglašen znak opasnosti. Uzrok je zapaljenje termo peći, a izgorjelo je prizemlja. U požaru su opekline zadobile Anka Jurišić (1931.) i Martina Jurišić (1942.) te su prevezene u splitsku bolnicu.</p>
<p> U gašenju je sudjelovalo 20 gasitelja makarskoga dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) sa tri vozila. Državni centar za obavješćivanje također je izvijestio da je u nedjelju u 15,15 sati dojavljen požar na području Vodica, na brdu između Vodica i Zatona. Požar je lokaliziran oko 18,15 sati, a ugašen oko 18,35 sati. Izgorjelo je od 15 do 20 hektara trave, niskog raslinja i nešto mlade borove šume. Na požarištu su tijekom noći dežurali gasitelji dobrovoljnoga vatrogasnog društva Zablaće.</p>
<p> U gašenju su sudjelovali javna vatrogasna postrojba (JVP) MUP-a Šibenik, JVP Šibenik te DVD-i Šibenik, Vodice, Tisno, Primošten, Pirovac, Brodarica i Zablaće s ukupno 73 gasitelja i 19 vozila.</p>
<p> Osim ovoga, zabilježena su i tri manja požara na području Knina. U jednom od njih izgorio je i stup za prijenos električne energije.</p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U protekloj godini predano dvostruko više oružja i streljiva </p>
<p>ČAKOVEC, 11. ožujka</p>
<p> - Policijska uprava međimurska izvijestila je o uspješnoj provedbi nacionalnog programa Vlade RH »Zbogom oružje« u razdoblju od 22. veljače prošle godine do 22. veljače ove. U tom vremenu u Policijsku upravu međimursku predano je 16.609 komada različitog streljiva, 84 ručne bombe, 12 raznih mina, dva ručna bacača raketa, dva metra štapina, 2,2 kg vojnog eksploziva, 74 električne detonatorske kapisle, osam upaljača za minsko-eksplozivna sredstva, jedan kontejner za OSU 90 mm i dva tromblonska nastavka.</p>
<p> U istom je vremenu predano i 26 komada vatrenog oružja, uglavnom strojnica i automatskih pušaka te podnesena 73 zahtjeva za legalizaciju oružja, u skladu s važećim odredbama Zakona o oružju.</p>
<p>Kada se usporede prošlogodišnji podaci akcije »Zbogom oružje« s prethodnom, onda se tek vidi dobar rezultat svekolikih mjera i akcija što ih je poduzimala PU međimurska. Tada je, naime, bilo predano samo 12 komada zabranjenog oružja, 52 komada oružja bilo je prijavljeno za legalizaciju, dok je od minsko-eksplozivnih sredstava bilo predano 67 ručnih bombi, četiri mine i 5601 komad streljiva. U Uredu načelnika PU međimurske stoga zaključuju da još uvijek velik broj građana u Međimurskoj županiji posjeduje ilegalno oružje, ali da će ga i dalje predavati, odnosno ono što je moguće legalizirati.</p>
<p> Time se, kako stoji u priopćenju za javnost, ostvaruje jedan od najvažnijih ciljeva iz nacionalnog programa Vlade RH, a to je sprječavanje i smanjenje broja tragedija koje se zbivaju uporabom ilegalnog oružja. Zbog toga se i ocjenjuje da je dobro što je rok za dragovoljnu predaju zabranjenog oružja i legalizaciju dozvoljenog oružja produžen do 31. prosinca ove godine.</p>
<p>U Uredu načelnika PU međimurske Gorana Cmrečaka ističu da je u prikupljanju ilegalnog oružja na području Međimurja policija svestranu pomoć imala u udrugama proizašlim iz Domovinskog rata. Posebno se istakla Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Međimurske županije koja se djelatno uključila u prikupljanje ilegalnog oružja, na čemu PU međimurska zahvaljuje, a dobru suradnju očekuje i u tijeku produženog roka za predaju ili legalizaciju oružja do kraja ove godine. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Puška opalila u autu i teško ranila suvozača </p>
<p>POŽEGA, 11. ožujka</p>
<p> - U Šeovici kraj Pakraca, u Rudničkoj ulici, osobnim je automobilom marke lada niva, reg. oznake ZG 7838-AD, upravljao E. D. (36) iz Pakraca, a u automobilu se kao suvozač nalazio G.P. (25) iz Velikog Banovca. </p>
<p>Na zadnjem se sjedištu nalazila malokalibarska puška, koju je vozač E. D. posjedovao bez dozvole.</p>
<p> Pri vožnji na makadamskoj cesti puška je pala na pod automobila, suvozač ju je pokušao podići, no ona je opalila, a suvozač zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Naime, puška je bila otkočena, s metkom u cijevi, suvozač G.P. propucao si je šaku, pa mu je amputiran prst. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Saslušat će se još dvadesetak svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu saslušat će se još dvadesetak svjedoka. Sudac Ratko Šćekić u ponedjeljak je rekao da je sudsko vijeće djelomično prihvatilo prijedlog tužiteljstva (odbijen je jedan od osam predloženih svjedoka). Vijeće je također po službenoj dužnosti pozvalo ostale svjedoke.</p>
<p>Bit će pozvani Mijo Kovčo i Marko Sliško, šogor i brat pokojnoga Vjeke Sliška, trojica prijatelja pokojnog Špejtima Tačija, koji su navodno obavili privatnu istragu u vezi s njegovim ubojstvom (Bibić, Ćurić, Krasniči). Svjedočit će i Miljenko Žaja Krojf, kojemu je izdvojen postupak iz »zločinačke«, a nalazi se u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj. Pozvani su i sudski vještaci te policajac Željko Dolački. Također je odlučeno da će se suočiti zaštićeni svjedoci 1 i 2, s obzirom na kontradikcije u njihovim iskazima o razgovoru koji su vodili u zatvoru u Lepoglavi. Obrana optuženih izaći će sa svojim dokaznim prijedlozima nakon saslušanja sada prihvaćenih svjedoka. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 18. ožujka. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zajec pred istražnim sucem zbog navodne prijevare</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - U srijedu bi se pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu trebao pojaviti na saslušavanju Velimir Zajec, sportski direktor NK Dinama.</p>
<p>Naime, protiv njega je zahtjev za provođenje istrage podnijela odvjetnica Gordana Lazović, koja u sudskom sporu s NK Dinamom zastupa Roberta Prosinečkog. Zahtjev je protiv Zajeca podnesen zbog navodne prijevare i zlouporabe službenog položaja. Riječ je o slučaju u kojem je Prosinečki s Dinamom potpisao ugovor o radu, a potpisnik je sa strane Dinama bio Zajec. Zbog neispunjenja obveza iz ugovora prema Prosinečkom odvjetnica Lazović je protiv Zajeca u ime Prosinečkoga najprije Općinskom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu, no ono ju je odbilo. Stoga je podnijela zahtjev za provođenje istrage.</p>
<p>Što se pak tiče spora na Općinskom sudu, tamo Prosinečki sudskim putem pokušava ishoditi od Dinama 792.502, 41 euro. To je iznos za koji Prosinečki tvrdi da mu duguje Dinamo. Zbog tog je iznosa odvjetnica Lazović zatražila od suda privremenu mjeru kojom bi se sjelo na račun NK Dinama u iznosu koji Prosinečki potražuje, a što je sud i donio.</p>
<p>M. B. i J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Iz kafića ravno u zatvor</p>
<p>BJELOVAR, 11. ožujka</p>
<p> - U četvrtak nešto poslije ponoći došlo je do nesporazuma između L. S. (18) i H. A. (19) u Haulikovoj ulici, ispred ugostiteljskog objekta »HR grand caffé«, inače poznatoga po čestim tučnjavama. </p>
<p>Alkoholizirani H. A. više je puta ošamario L. S., pa je priveden, a protiv njega je podnesena i prijava. Dežurni sudac Županijskog suda u Bjelovaru odredio mu je novčanu kaznu od 925 kuna, koju H. A. nije htio platiti, pa je novčana kazna preinačena u kaznu zatvora u trajanju od sedam dana. Izgrednik je odmah sproveden u Okružni zatvor u Bjelovaru na izdržavanje kazne.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Traže se očevici</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Policija moli građane koji su bili svjedoci naleta osobnog automobila na parkirano vatrogasno vozilo u nedjelju oko 19,40 sati na Mostu mladosti da se jave na tel. 92. Naime, nepoznati vozač koji je automobilom udario u vatrogasni kamion pobjegao je nakon naleta. </p>
<p>Vatrogasni se kamion na mostu nalazio zbog intervencije prilikom spašavanja utopljenice iz Save, a bio je propisno ograđen plastičnim stupićima, koje je nepoznati vozač također oborio. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Konzorcij: Croatia mora ostati u domaćim rukama</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Iako ponuda za kupnju Croatia osiguranja koju je predao konzorcij od 43 domaće tvrtke nije financijski najveća, ipak je veća od procijenjene vrijednosti tog osiguravajućeg društva i više je razloga zašto smatramo da je ukupno najbolja. Naime, ako se razmatra strateške interese države i hrvatskoga gospodarstva, ostanak Croatije u domaćim rukama najbolje je rješenje, a ako se razmišlja o ukupnim nacionalnim interesima, to je jedino rješenje - tvrdi Andrej Deur, direktor tvrtke InvestCo vrijednosnice koja zastupa interese domaćih kandidata za preuzimanje Croatije.</p>
<p>Konzorcij potencijalnih domaćih kupaca u ponedjeljak se na posebnoj konferenciji za novinare po prvi put predstavio široj javnosti i pritom je naglašeno da su njegove članice vrlo uspješne domaće tvrtke koje zapošljavaju 30 tisuća radnika, njihov je ukupan godišnji promet oko 20 milijardi, a dobit oko milijarde kuna.</p>
<p>Osnovan je isključivo zbog sudjelovanja u privatizaciji Croatia osiguranja i, prema riječima Željka Pađena, starijeg potpredsjednika InvestCo-a, sposoban je platiti Croatijine dionice gotovinom. Ni na poseban novinarski upit nisu otkrili koliko su zapravo ponudili novca, opravdavajući tajnovitost obvezama preuzetim prilikom sudjelovanja u natječaju, ali uz ponuđeni iznos za 51 posto dionica predvidjeli su i znana sredstva za dokapitalizaciju te kupnju osiguravajućih društava u inozemstvu čime bi, planira konzorcij, Croatia postala međunarodni osiguratelj i vodeća kuća u regiji. </p>
<p>Prema riječima zastupnika interesa Konzorcija, takav razvoj Croatije nedvojbeno ne mogu ponuditi inozemni kupci, jer bi na stranim tržištima osiguranja tako konkurirali sami sebi! </p>
<p>Inače, mogući udjeli članova Konzorcija u vlasništvu Croatije mogu iznositi od 500 tisuća do najviše pet milijuna eura, čime se želi postići da pojedini član ima najviše pet posto dionica i spriječiti da preuzme vodeću ulogu u upravljanju osiguravajućim društvom. </p>
<p>Croatia osiguranje je posljednja od deset najvećih financijskih institucija u zemlji koja još nije prešla u strano vlasništvo, prema sredstvima kojima upravlja čak je na petom mjestu rang-ljestvice najvećih, a veće od nje samo su banke u stranim rukama. Uz ostalo, simbol je povijesne borbe Hrvata za financijski suverenitet i želje da se smanji odljev kapitala u inozemstvo, pa zato vlasnik imena Croatia nipošto ne bi smio biti stranac - napominje Miroslav Hraščanec, predsjednik sindikata osiguratelja i predstavnik Udruge polagatelja prava na dionice Croatije. Ta je udruga također članica Konzorcija, a okuplja sadašnje i umirovljene radnike Croatije, koja u Hrvatskoj drži oko 53 posto osigurateljnog tržišta.</p>
<p>Predstavnici InvestCoa posebno su upozorili da bi prodajom Croatije inozemnim financijskim moćnicima gotovo cjelokupan hrvatski financijski sektor kontrolirali stranci, što smatraju ugrožavanjem samostalnosti države. Jer, strani ulagači, iako prije svega vođeni interesom profita, nerijetko u svoje poslovne planove upliću i određene političke interese. </p>
<p>Kao gospodarstvenici, članovi Konzorcija najavljuju kako će brinuti da Croatia osiguranje, koje spada među najuspješnije domaće tvrtke, ubuduće bude još uspješnije i premaši rekordnu dobit koju je lani ostvarilo pod domaćom upravom. </p>
<p>»Croatia će, ako ostane u domaćim rukama, postati i dokaz da na hrvatskom strukovnom, ali i ukupnom financijskom tržištu raspolažemo s dovoljno znanja i kapitala za uspješan rad pa će time postati primjer i drugim hrvatskim gospodarstvenicima«, kažu u Konzorciju, a podsjećaju i na Croatijinu tradicionalnu izdašnu pomoć vatrogastvu, policiji i zdravstvenim ustanovama, što strani vlasnik, u želji da što prije vrati uložen novac, vjerojatno neće činiti. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kurier: Hrvatska i Slovenija nove su hit destinacije! </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska i Slovenija - nove odmorišne hit destinacije« objavio je ovih dana na prvoj strani austrijski Kurier, analizirajući trenutnu situaciju oko planova Austrijanaca, vezanih uz ovogodišnje ljetovanje. </p>
<p>U tekstu na naslovnoj stranici stoji da nakon »jugoslavenskog rata« Hrvatska i Slovenija ponovno dolaze u modu. Iako prema posljednjim anketama tamošnjih turističkih analitičara čak 50 posto Austrijanaca još uvijek ne zna kamo će ove sezone na odmor, devet posto anketiranih namjerava ljetovati ili u Sloveniji ili u Hrvatskoj. U usporedbi s proteklom godinom to je gotovo dvostruko veći broj zainteresiranih. </p>
<p>U nastavku teksta, međutim, u unutrašnjem dijelu novina, pod naslovom »Austrijska renesansa na Balkanu«, list piše da će najviše Austrijanaca najvjerojatnije završiti na talijanskim i španjolskim plažama. Doduše, na temelju istraživanja analitičari predviđaju da se neće ponoviti prošlogodišnja euforija za Španjolskom. </p>
<p> Otprilike trećina Austrijanaca neće na ljetovanje izvan granica svoje države, a razlog je uglavnom poznat - strah nakon prošlogodišnjih terorističkih napada na SAD i blaga recesija koja ne zaobilazi ni zapadnu Europu. U velikom je padu zanimanje za prekooceanske destinacije što će Austrijanci, kao i Nijemci, nadoknaditi odlaskom u neku od mediteranskih država. Prošle su godine na najvećem dobitku, navodi se, bili Grčka, hrvatski otoci i Turska.</p>
<p>Dodajemo da su se Austrijanci među prvima vratili na Jadran. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Austrija je jedina zapadnoeuropska zemlja iz koje nam je već 1997. godine došlo turista koliko i godine 1990. a 1998. godine i više od toga broja. Rovinj (na slici), jedno je od omiljenih odmorišnih mjesta i za austrijske turiste. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Janaf: Netočni podaci ili različite revizijske metode? </p>
<p>Vesna Trnokop-Tanta tvrdi da je bivša Uprava Janafa tri godine iskazivala dobit iako je tada korištena samo četvrtina transportnih kapaciteta pa je zapravo poslovao s gubitkom / Ante Čičin-Šain kaže kako je nesporazum nastao zbog različite poslovne politike</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Nadzorni odbor tvrtke je zatražio da poduzmem sve kako bih zaštitila zakonitost poslovanja u Jadranskom naftovodu pa ćemo nakon godišnje skupštine podnijeti prijave protiv tadašnjeg generalnog direktora Ante Čičin-Šaina te revizorskih kuća Metrokon i Deloitte zbog netočnog prikazivanja rezultata poslovanja od 1998. do 2000. godine«, izjavila predsjednica Uprave Janafa Vesna Trnokop-Tanta.</p>
<p>Naime, revizorska kuća KPMG je na zahtjev sadašnje Uprave Janafa analizirala tadašnje poslovanje tvrtke i revizorske izvještaje i utvrdila brojne nepravilnosti. Na primjer, utvrdili su da je 1998. godine iskazana dobit od 8,2 milijuna kuna, iako je trebalo knjižiti 430 milijuna kuna gubitaka. Naredne godine je proknjižena dobit od 5,3 milijuna kuna, iako je gubitak trebao iznositi 176 milijuna kuna. Za 2000. godinu gubitak je trebao iznositi 130 milijuna kuna, a prikazana je dobit od 4,8 milijuna kuna. </p>
<p>Da nešto s takvim prikazivanjem rezultata poslovanja nije u redu, sadašnji čelnici Janafa su posumnjali zato što je bivša Uprava te tri godine iskazivala dobit iako je, prije svega zbog rata, korištena samo četvrtina transportnih kapaciteta Janafa pa rezultati nisu mogli biti tako dobri. </p>
<p>Da to sada nije otkriveno sigurno bi takvo netočno prikazivanje rezultata poslovanja utvrdili zainteresirani strani ulagači koji bi, prije kupovine naših dionica, temeljito proučili poslovanje Janafa posljednjih godina, smatra predsjednica Uprave. U Janafu smo doznali i da je tadašnji Nadzorni odbor tvrtke još 1998. od Uprave tražio dodatnu reviziju poslovanja, ali ona to nije provela.</p>
<p>Zato je sada dioničarima Janafa predloženo da u utorak na glavnoj skupštini odobre smanjivanje temeljnog kapitala za nešto više od 740 milijuna kuna, sa 2,748 na nešto više od dvije milijarde kuna. Prijedlog je obrazložen potrebom pokrića gubitaka iz poslovanja od 1998. do 2000. te usklađenjem s odredbom članka 161. Zakona o trgovačkim društvima.</p>
<p>Međutim, prozvani bivši direktor Ante Čičin-Šain tvrdi da taj novac nigdje nije nestao nego su za sve krive razlike u poslovnoj politici bivše i sadašnje uprave o tome koliko brzo treba amortizirati objekte Janafa, a obje su u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. On smatra da takvi naftovodi zbog velike investicije i skupog investicijskog održavanja traže i dugi rok amortizacije (od 60 i više godina) kako bi bili isplativi, dok sadašnja Uprava želi puno bržu amortizaciju na što ima pravo. A o brzini amortizacije, koja je u funkciji poslovne politike poduzeća, ovisi kolika će vrijednost biti prikazana u bilanci tvrtke, o čemu ovise i njeni poslovni rezultati, tvrdi Čičin-Šain.</p>
<p>Da nije prekršio zakone, prema riječima Čičin-Šaina, dokazuje to što je revizorsko izvješće domaće tvrtke Metrokon potvrdila i jedna od najuglednijih stranih revizorskih kuća Deloitte, kao i to da je takvu vrijednost Janafa priznalo i više uglednih stranih naftnih kompanija kao što su kuvajtska Kia i mađarski MOL. </p>
<p>»Sadašnja Uprava skraćivanjem roka amortizacije ustvari smanjuje vrijednost te vrlo vrijedne tvrtke uoči njene privatizacije, dok sam ja u interesu Hrvatske želio suprotno«, kaže Čičin-Šain. To obrazlaže riječima da je Janaf njegovo životno djelo jer je sudjelovao u njegovom stvaranju, godinama je bio generalni direktor, a spasio ga je, kaže, i od Srba koji su krajem osamdesetih tvrdili da su njegovi suvlasnici. </p>
<p>»Konkretno, smanjivanjem temeljnog kapitala želi se smanjiti vrijednost tvrtke za 870 milijuna kuna i time budućem kupcu njegovih dionica omogućiti da ih manje plati. Na kraju će na gubitku kao vlasnik Janafa biti jedino država«, tvrdi njegov bivši direktor.</p>
<p>Točno je da je bit problema u brzini amortizacije objekata, ali Uprava ne može u potpunosti samostalno odlučivati o tome, kažu stručnjaci za reviziju. Prema njihovim riječima, postoje određeni propisani okviri koje uprave u svojoj poslovnoj politici i određivanju brzine amortizacije moraju poštivati. Navode kako talijanski Agip smatra da se naftovod mora u potpunosti amortizirati za 20 do 25 godina te da je duže stajanje tijekom rata zbog korozije samo moglo skratiti životni vijek Jadranskog naftovoda.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HBOR snizio kamate i kreće s izravnim kreditiranjem turizma </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) snizila je kamatne stope za nekoliko svojih programa i u ponedjeljak predstavila novi program kreditiranja turističkog sektora.</p>
<p>Najveća je novost, kako je pojasnio predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev, da će izravno kreditiranje potpore turističkom sektoru ići preko HBOR-a, a ne više preko komercijalnih banaka. Naime, dosadašnji HBOR-ov program kreditiranja turizma preko banaka polučio je slabe rezultate, jer su u godinu dana realizirana samo četiri kredita.</p>
<p>Iznos kredita iz novog programa nije ograničen, a ovisi isključivo o konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja te sufinanciranju drugih kreditora i slično. No, zahtjevi u okviru ovoga programa kreditiranja ne mogu biti manji od pola milijuna kuna, odnosno krediti su namijenjeni velikim turističkim tvrtkama. Kamatna stopa iznosi 5,5 posto godišnje za korisnike kredita kojima prihod od prodaje u inozemstvu čini najmanje 30 posto prihoda od prodaje, a većina turističkih tvrtki zadovoljava taj uvjet. Za ostale korisnike, koji ne ulaze u tu kategoriju izvoznika, kamata je 7,5 posto. Rok korištenja kredita je 12 mjeseci, rok otplate do 10 godina, a poček može biti do dvije godine.</p>
<p>Napominjući da je razvoj turizma jedan od ovogodišnjih prioriteta Vlade, predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a i ministar financija Mato Crkvenac u ponedjeljak je najavio da će se pred Vladom već ovoga tjedna naći ambiciozni program potpore razvoju turističkog sektora. Ovaj je program posebno orijentiran prema malim turističkim gospodarstvima, odnosno namijenjen je proširenju njihovih kapaciteta. Prema njegovim riječima, uz državne subvencije, kamatne stope na kredite iz tog programa bile bi i ispod 5 posto.
Nadzorni odbor HBOR-a na prošlotjednoj je sjednici snizio kamatne stope na niz svojih programa. Raspon kamata s prijašnjih je 3 do 9 posto tom odlukom snižen na 3 do 7,5 posto, izvijestio je Kovačev. Tako je s dosadašnjih 7 posto kamatna stopa snižena na 5,5 posto za izvoznike (najmanje 30 posto prihoda od prodaje u inozemstvu) u programima kreditiranja razvitka gospodarskih djelatnosti, program kreditiranja financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata, program kreditiranja poticaja razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva te program kreditiranja zajedničkih ulaganja domaćih poduzetnika i poduzetnika iz Bavarske u Hrvatskoj. Za ostale subjekte (znači oni koji ne ulaze u kategoriju izvoznika) iz tih programa kamatne su stope smanjene s dosadašnjih 9 ili 8 posto na 7,5 posto.</p>
<p> Za programe kreditiranja poticanja malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi te kreditiranje razvitka otoka kamatne stope ostale su iste i kreću se u rasponu od 3 posto do 5,5 ili 6 posto.</p>
<p> HBOR je snizio i naknade za obradu zahtjeva za osiguranje izvoznih isporuka dobara na 0,1 posto, a maksimalan iznos naknade može biti 7000 kuna. Naknada za zahtjeve za produljenje osiguranja istog izvoznog posla smanjena je na 0,05 posto (do sada 0,1 posto). Za izvoznike koji podnesu istovremeno više od dva zahtjeva zbrajaju se svi zatraženi iznosi, s tim da maksimalan iznos za sve zahtjeve ostaje 7000 kuna. HBOR će, najavljeno je, ići i na sniženje premija u sustavu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika. </p>
<p>Ministar Crkvenac podsjetio je da će Ministarstvo financija ove godine emitirati desetogodišnje obveznice na domaćem tržištu u iznosu 300 do 400 milijuna eura, a prvo izdanje u iznosu od oko 100 milijuna eura očekuje se u svibnju. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predstavljanje Luke Rijeka u Linzu</p>
<p>RIJEKA, 11. ožujka</p>
<p> - U okviru manifestacije Dani gospodarstva Hrvatske, što se 12. ožujka održava u Gospodarskoj komori Gornje Austrije u Linzu, organiziran je i okrugli stol na temu »Stanje i razvoj Luke Rijeka«. Uz generalnog direktora Luke Mirana Cofeka, doprinos raspravi dat će i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel i drugi visoki hrvatski dužnosnici i gospodarstvenici. </p>
<p>Cofek je rekao kako je prezentacija Luke u Linzu upriličena radi ponovnog uspostavljanja kvalitetnije suradnje sa starim partnerima s kojima je uspješno surađivala do početka agresije na Hrvatsku, kada je austrijsko tržište preuzela slovenska luka Kopar. Uoči agresije riječka je Luka za Linz i okolno područje godišnje dostavljala oko 900.000 tona željezne rudače, ali i metalne i druge gotove proizvode.</p>
<p>Iako je riječka luka trenutačno u podređenom položaju u odnosu na luku Kopar, Cofek je optimist. Jer Luka Rijeka je i cestovnom i željezničkom vezom bliža Austriji, a usto je konkurentna i kvalitetom i cijenom koparskoj luci. Luka je u zadnje dvije godine povećala promet tereta za 13 posto, na 2,920 milijuna tona. </p>
<p>Luke Trst, Kopar i Rijeka imaju isto tržište, a jedna od druge udaljene su 70-ak kilometara. Sredstvima državnog proračuna Italije izgrađena je cijela tršćanska luka te novi kontejnerski terminal. Kopar je u zadnjih 20 godina izgrađen također sredstvima iz državne blagajne, tako da je logično, rekao je Cofek, da država stoji i iza Luke Rijeka. </p>
<p>»Sadašnjost riječke luke je vrlo pozitivna, jer imamo više generalnog tereta, ali i žitarica nego luka Kopar. Ta luka trenutačno prednjači jedino u rasutom teretu, jer za to ima tehničke mogućnosti bolje nego Rijeka, a to podrazumijeva veliko skladište i više dizalica, što je problem koji se može prevladati jedino novim ulaganjima u proširenje skladišta u Bakru za rasute terete«, izjavio je Cofek.</p>
<p>Gruba procjena govori kako proširenje skladišta zahtijeva nekoliko milijuna dolara, a transportni sustav oko milijun i pol dolara. Među ostalim, Cofek je upozorio kako svaka država koja ima luke mora u njih ulagati, jer bez toga posao gube željeznice, špediteri, kamioneri. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Agrokombinati će teško pronaći kupca </p>
<p>Direktor projekta privatizacije u Hrvatskoj Ed Grosso iz konzultanske tvrtke PricewaterhouseCoopers: Privatizacija kombinata mora biti transparentna, odnosno mora se provoditi putem javnog natječaja </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Poljoprivreda predstavlja značajan dio hrvatske gospodarske djelatnosti te u bruto domaćem proizvodu sudjeluje s oko 10 posto. Kad se u to uključi i ekonomska vrijednost inputa (mineralnog gnojiva, zaštitnih sredstava, goriva i dr.), odnosno prerade i marketinga, važnost agrarnog sektora postaje još očitiji, rekao je direktor projekta privatizacije u Hrvatskoj Ed Grosso iz konzultanske tvrtke PricewaterhouseCoopers (PwC). </p>
<p>PwC je načinio snimku stanja u poljoprivrednim kombinatima koji se nalaze u Vladinom postupku konsolidacije, što je preduvjet za sljedeći korak - restrukturiranje i privatizaciju devet bivših PIK-ova.</p>
<p>Grosso ističe da restrukturiranje i privatizaciju kombinata treba provesti u više koraka. Naime, treba izraditi procjenu realnih vrijednosti i utvrditi potencijale trgovačkih društava. Nadalje, potrebno je identificirati i privući domaće i strane investitore i strateške partnere, a privatizacijska transakcija trebala bi biti vrhunac uspješnog provođenja ovih koraka. </p>
<p>Pri procjeni, kaže Grosso, prvi je zadatak indentificirati profitabilne ili potencijalno profitabilne dijelove kombinata, uzimajući u obzir trendove, integracije i sva specifična obilježja poljoprivrednog sektora. »Strategiju gradimo na potencijalima trgovačkih društava bilo kao cjeline ili pojedinih dijelova, pa i na temelju povezivanja pojedinačnih dijelova iz različitih poduzeća.« </p>
<p>No, dosadašnja iskustva PwC-a pokazuju kako je malo vjerojatno da će veliki agrokombinati biti privatizirani kao cjeloviti subjekti. Naime, ima vrlo malo kupaca za takvo sveobuhvatno poslovanje - od primarne poljoprivredne proizvodnje svega i svačega, prerade do trgovine, osobito s obzirom na nisku razinu njihove poslovne učinkovitosti. Međutim, postoje iznimke. Primjerice, Agrolaguna iz Poreča i Orahovica. </p>
<p>PwC savjetuje Vladi da traži kupce za pojedinačne poslovne subjekte i linije proizvoda u okviru agrokombinata koji su atraktivni za privatizaciju. </p>
<p>Grosso ističe da postoji izvjestan broj poslovnih subjekata u sklopu agrokombinata koji opskrbljuju međunarodno i domaće tržište kvalitetnim proizvodima po tržišnim cijenama te ostvaruju dobit. Primjerice, to su vinarije, proizvodnja trajnih mliječnih proizvoda i sjemenske robe. Povezivanje takvih poslovnih subjekata s financijskim resursima, poslovnim vještinama i tehničkim resursima kroz partnerske odnose s pravim strateškim investitorima dugoročno bi im osigurao uspjeh. </p>
<p>S druge strane, postoji određen broj manjih kombinata za koje su zainteresirani članovi uprave, zaposlenici ili kooperanti. Oni se mogu okoristiti svježim poduzetničkim pristupom koji koncept »vlasnik-radnik-menadžment« obično unosi u upravljanje manjim poslovnim subjektima. Grosso napominje da valja biti oprezan jer takav pristup zahtijeva da čovjek istovremeno razmišlja i kao zaposlenik i kao vlasnik poduzeća. To zahtijeva goleme napore, ali ima i velikih prednosti, kažu u PwC-u. </p>
<p>Grosso ističe da se privatizacija agrokombinata mora provoditi transparentno, putem javnog natječaja. Osim toga, mora se utvrditi bonitet potencijalnih strateških partnera, odnosno kupaca, kao i profesionalna procjena ponuda.</p>
<p>Međutim, treba imati na umu i to da privatizacija ne čini čuda preko noći. Za stvaranje zdravih, naprednih poslovnih subjekata potrebni su vrijeme, trud i sredstva, zaključuje Grosso. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pregovori o spajanju Deloitte Touche i Arthura Andersena</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Arthur Andersen, jedna od »pet velikih« svjetskih računovodstvenih kompanija, čije je ime neraskidivo vezano uz skandal o prikrivanju stvarne dobiti u Enronu, pregovora o uvjetima pod kojima bi se prodala svom rivalu Deloitte Touche Tohmatsu, tvrde izvori New York Timesa. Ni jedna od dvije kompanije nije opovrgnula te navode, a Andersenovi su predstavnici istaknuli da im je interes klijenata i zaposlenih najvažniji. Izvori NYT-a bliski pregovaračima kažu kako bi odluka mogla biti objavljena već ovoga tjedna.</p>
<p>Arthur Andersen, koji je za Enron radio kao interni i vanjski računovođa, a istovremeno mu pružao i konzultatske usluge, proteklih se mjeseci, stigmatiziran navodnim propustima u propalom energetskom divu, našao u velikim problemima. Zbog poljuljanog ugleda tvrtka je izgubila brojne klijente, uključujući i važne Merck i Delta Air Lines. Osim toga, tvrtka čini se nije u stanju spriječiti ni bijeg zaposlenika koji su odlučili napustiti brod što tome. </p>
<p>Udruživanje s Deloitte Touche logičnije je od spajanja s nekom od ostale tri velike revizorske tvrtke. Dvije kompanije, naime, dijele mnoge slične karakteristike što se tiče poslovanja i organizacije operacija. Međutim, problem u pregovorima nije cijena, nego na koji način provesti akviziciju, a da Deloitte Touche ne navuče na sebe i sve pravne probleme Andersena koji proizlaze iz Enronova kolapsa, uključujući i moguće pokretanje krivičnog postupka.</p>
<p>Stoga je predloženo da se akvizicija osmisli kao kupnja imovine umjesto kao udruživanje ili potpuni otkup, dok bi Arthur Andersen nastavio funkcionirati samo kao tijelo koje bi razriješilo zakonske probleme - od pokretanja postupka američke Komisije za vrijednosne papire do očekivanih brojnih tužbi kompanija i dioničara koji su pretrpjeli gubitke zbog Enronova kolapsa.</p>
<p>Nadalje, predloženo je i da Deloitte preuzme sve Andersenove podružnice osim one u SAD-u, koja bi ostala samostalna dok god to pravne okolnosti zahtijevaju. U svakom slučaju, Deloitte Touche ni nije zainteresiran za kupnju koja bi mu natovarila Andersenove pravne probleme. Jednako tako, svaki će postignuti sporazum značiti potpuni nestanak imena Arthur Andersen sa svjetskog tržišta računovodstvenih usluga. </p>
<p>S druge strane, smatra se da bi se eventualno mogao pojaviti problem s dijelom Andersenovih podružnica drugdje u svijetu. Naime, kako svaka podružnica zapravo predstavlja prilično neovisno tijelo koje je u ugovornom odnosu s ostalim podružnicama u organizaciji, neke bi se mogle odlučiti pridružiti nekom drugom rivalu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tehnologija u padu, naftne kompanije porasle</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Europski su indeksi do ponedjeljka poslijepodne završili na negativnom teritoriju: nakon izvrsnog prošlog tjedna dionice iz sektora telekomunikacija, medija i tehnologije zabilježile su pad kojeg nije nadoknadio ni rast vodećih naftnih kompanija. Pozitivan trend u naftnom sektoru potaknuo je rast cijena sirove nafte zbog strahovanja da bi SAD mogao napasti Irak.</p>
<p>Londonski FTSE 100 indeks zabilježio je blaži pad od 0,23 posto na 5273,4 boda, no frankfurtski je DAX izgubio 1,05 posto spustivši se na 5303,04 boda. U Parizu je CAC 40 pao 0,9 posto na 4587,62 boda, a u Milanu je MIB 30 na 32.725 bodova bio 0,91 posto manji. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,57 odnosno 0,74 posto.</p>
<p>U New Yorku se nakon otvaranja burzi očekivao pad vodećih blue chip indeksa. U petak je novi rast vrijednosti indeksa zaključio izvrsne tjedne rezultate. S 500 je porastao 0,58 posto na 1164,31 bod, a Dow Jones Industrial Average 0,45 posto na 10.572,49 bodova. Nasdaq Composite, koji obuhvaća veliki broj tehnoloških dionica, dobio je 2,55 posto i dosegao 1929,67 bodova. Tijekom prošloga tjedna Nasdaq Composite je skočio više od 7 posto - što je najizraženiji tjedni rast od prvih sedam dana u listopadu.</p>
<p>Na azijskim je burzama u ponedjeljak uglavnom zabilježen pozitivan trend, a u Tokyu je Nikkei 225 porastao 0,28 posto na 11.919,3 boda.</p>
<p>Na europskim burzama među najvećim je gubitnicima bio švicarski osiguravatelj ZFS, koji je nakon objavljivanja rezultata lošijih od očekivanih - neto gubitak od 387 milijuna US dolara prošle godine - i najave da će prepoloviti dividendu izgubio 5,5 posto.
Francuski medijski i telekomunikacijski gigant Vivendi Universal izgubio je 3,2 posto nakon što je banka Lehman Brothers smanjila rejting njegovih dionica. France Telecom je pao 3,4 posto zbog najave da će možda povećati iznos sredstava namijenjenih pokrivanju rizika. Dionice Deutsche Telekoma pale su 2,7 posto.</p>
<p>Nokia je izgubila 2,2 posto unatoč izvješću o lanjskom rastu zastupljenosti na svjetskom tržištu mobilnih telefona. Naime, ukupna prodaja je prvi puta pala - 3,2 posto - na 400 milijuna komada.</p>
<p>Od europskih naftnih kompanija, francuska Total Fina Elf je porasla 0,52 posto, a Shell 2 posto. Njena sestrinska kompanija Royal Dutch je dobila 1,6, a BP 1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>SDP traži od Račana da više ne popušta HSLS-ovim zahtjevima </p>
<p>Bez pune programske suglasnosti za nas nisu prihvatljive ni kadrovske promjene, zaključak je Predsjedništva SDP-a / Arlović: Stvaranje umjetne krize da bi se zapravo rješavala kadrovska pitanja unutar pojedine stranke, za nas je potpuno neprihvatljivo, jer nas to udaljava od programa Vlade </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Prije razgovora o kadrovskim promjenama u Vladi, po SDP-u, je potrebno »punu programsku suglasnost precizirati i potpisati. Načelna, deklarativna suglasnost za SDP nije dovoljna. Bez pune programske suglasnosti za našu stranku nisu prihvatljive ni kadrovske promjene«, najvažniji je zaključak između osam usvojenih na sjednici Predsjedništva SDP-a, održanoj u nedjelju navečer. </p>
<p>Zaključke Predsjedništva SDP-a javnosti su u središnjici stranke u ponedjeljak predstavili članovi Mate Arlović, Gordana Sobol i Davorko Vidović, naglašavajući nekoliko puta da njihova stranka inzistira na tome da koalicijski partneri stvarno, a ne samo načelno podrže Vladin program.</p>
<p>»Ako su kadrovske promjene uvjet da se postigne dogovor, to se može podržati, no tada zahtijevamo da ne postoje samo načelne potpore o prioritetnim programskim pitanjima, već one moraju biti definirane i potpisane, sukladno dogovorenome i moraju se provesti u djelo«, kazao je Arlović, dodavši da u suprotnom nema ni potrebe za kadrovskim promjenama. »Potpuno smo svjesni da, kada je u pitanju izvršna vlast, HSLS dominira u odnosu na SDP i druge koalicijske partnere«, nastavio je Arlović, istaknuvši da je SDP preko toga prelazio »samozatajno, čak i uz odricanja, kako bi se ostvario program Vlade«. Predsjedništvo SDP-a, također, od predsjednika stranke Ivice Račana traži da više ne popušta HSLS-ovim zahtjevima, odnosno »da više ne bude odstupanja od izbornih rezultata, ni od definiranog programa Vlade i koalicije«. </p>
<p> »Stvaranje umjetne krize da bi se zapravo rješavala kadrovska pitanja unutar pojedine stranke, za nas je potpuno neprihvatljivo, jer nas to udaljava od programa Vlade«, kazao je Arlović. </p>
<p>Govoreći o mogućnosti prijevremenih izbora, Arlović kaže da SDP ne isključuje nijednu mogućnost, no neće izaći iz Vlade, već će »tražiti druge mogućnosti«. »Ako se dogovor poštuje, moguće je da Vlada odradi svoj posao do kraja, ali to se uvjetuje programskim sadržajima«, rekao je Arlović, dodavši da se mora zaustaviti transformiranje stranačkih kriza u krize u Vladi, što bi se, kaže, moglo pretvoriti u trajno stanje u zemlji. </p>
<p>Mato Arlović nije želio precizirati kako bi u Saboru bila nazvana rasprava o radu Vlade koju bi SDP mogao inicirati, kazavši da to ne mora značiti da će se glasovati o povjerenju Vladi, no SDP će inzistirati na raspravi, pa i po cijenu prijevremenih izbora. </p>
<p>»Ako se inzistira da se o ključnim pitanjima prvo treba odlučiti unutar predsjedništva stranaka, odnosno između pet predsjednika stranaka koalicije, a ne Vlade i parlamenta, mi to ne prihvaćamo i tražimo raspravu o parlamentu, koja može i ne mora rezultirati glasovanjem«, kazao je Arlović, dodavši da ova vlada ima parlamentarnu podršku. »Nakon toga je potez na onima koji inzistiraju na promjeni političkog sustava odlučivanja, a ako dođe do takvih odnosa, onda ne bježimo od prijevremenih izbora«, smatra Arlović. SDP-ovci poručuju i da će tražiti prijevremene izbore, ako osjete da građani »trpe radi krize vlasti«. </p>
<p>Upozorivši na jačanje partitokracije, Davorko Vidović je posebno istaknuo da SDP, a to je jedan od zaključaka Predsjedništva, »podržavajući sustav parlamentarne demokracije, ne može prihvatiti rješenje za krizu u koaliciji koja bi mogla dovesti do potiranja istog sustava, odnosno do zapostavljanja Sabora, odgovornosti Vlade, a istovremeno jačanja dominacije predsjednika stranaka u odnosu na pitanja o kojima moraju odlučivati Vlada ili Sabor«.</p>
<p>»Možemo prihvatiti da se na račun kvote SDP-a instaliraju ljudi iz drugih stranaka, ali ne možemo prihvatiti da se sustav parlamentarne demokracije, za koji smo se opredijelili i dobili izbore, pretvara u sustav partitokracije«, kažu u SDP-u i ističu da samo žele jasnu poziciju Vlade i Sabora, onako kako je definirano zakonima. Sve ostalo za njih je neprihvatljivo i to je granica koju stranka ne namjerava prijeći. Socijaldemokrati se ne protive ulasku Dražena Budiše u Vladu, no za njih je logično da se ovlasti Gorana Granića, dosadašnjeg zamjenika premijera disperziraju između svih potpredsjednika Vlade, s obzirom da je njihov broj povećan, dok su ovlasti nad Haagom za SDP pitanje unutarnjeg ustrojstva Vlade. </p>
<p>Što se tiče ministra gospodarstva Goranka Fižulića, SDP je i dalje kod stajališta da on treba završiti posao s CEFTA-om, odnosno potpisati ugovor o ulasku Hrvatske u tu organizaciju. U suprotnom, po SDP-u bi se moglo dogoditi da ulazak u CEFTA-u bude doveden u opasnost.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Bio je vjesnik mira i slobode </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je brzojav sućuti nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, u kojem ističe da je »duboko ražalošćen viješću o smrti uzoritoga gospodina kardinala Franje Kuharića, nadbiskupa zagrebačkog u miru«.</p>
<p>»S poštovanjem u sjećanju čuvam njegovu osobu, koja će po dobru biti trajno upisana u hrvatsku nacionalnu i crkvenu povijest. Vodeći Zagrebačku nadbiskupiju u zahtjevnim godinama promjena nakon Drugoga vatikanskog sabora, često je nadilazio tu svoju ulogu. Njegov se glas slušao kao glas cijele Katoličke crkve u Hrvata, i još više: slušao se kao glas mira, ohrabrenja i nade boljega vremena. Bio je vjesnik vjere i slobode, koju je ponosno dočekao s cijelim hrvatskim narodom 1990. godine. Također će se pamtiti njegova svijetla uloga i u vrijeme Domovinskog rata, kada je vođen evanđeoskim načelima u vrijednostima slobode i pravde, naviještao mir, pomirenje i suzdržavanje od svake osvete i zločina. Bio je iskaz njegovih dubokih kršćanskih ideala. Njegovom smrću Katolička je crkva u hrvatskom narodu izgubila časnog i zaslužnog čovjeka.</p>
<p>Vama, gospodine Nadbiskupe, svim hrvatskim nadbiskupima i biskupima, svećenicima, redovnicima i svim hrvatskim katoličkim vjernicima izražavam svoju duboku sućut«, stoji u Mesićevu brzojavu. (Hina) </p>
<p>Račan: Osoba visokih moralnih načela</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je da je sa žaljenjem primio vijest o smrti uzoritoga kardinala Franje Kuharića.</p>
<p> »Bio je osoba visokih moralnih načela, vjesnik mira i vjere. Posebno će ostati zapamćen po svojoj ulozi u vrijeme Domovinskog rata kada je u najtežim trenucima svojim govorom i zalaganjem za mir, a protiv mržnje ukazivao da su sloboda, mir i pravda ideali kojima svaki čovjek treba težiti«, istaknuo je premijer, dodavši kako duboko vjeruje da će Crkva nastaviti njegovom linijom mira i tolerancije.</p>
<p> »Svim hrvatskim katoličkim vjernicima izražavam svoju iskrenu sućut«, navodi u poruci sućuti predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. (Hina) </p>
<p>Tomčić: Moralna vertikala društva</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka - Kardinal Kuharić čovjek je koji je posve sigurno značio i značit će u budućnosti moralnu vertikalu hrvatskog društva, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. »U slijedu kardinala Stepinca i Šepera, kardinal Kuharić obilježava tjeskobno vrijeme Katoličke crkve u Hrvatskoj, vrijeme progona, ali i vrijeme izuzetne ljubavi prema čovjeku, svome narodu i Domovini«, istaknuo je Tomčić, navodeći kako želi vjerovati da su vremena progona Katoličke crkve u Hrvatskoj definitivno za nama.</p>
<p>»Vjerujem da ćemo na temelju kardinalovih stavova o vjeri, ljubavi i čovjeku, na pragu 21. stoljeća smoći snage izraditi poziciju crkve u odnosu na državu i društvo tako da će i ubuduće biti moralna vertikala ovoga društva«, rekao je Tomčić. (Hina)</p>
<p>Granić: Izgrađivao je najviše vrednote</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka - U povodu smrti kardinala Franje Kuharića, predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Josipu Bozaniću brzojav sućuti uputio je zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić. »Misli i sjećanja odmah se upravljaju na najviše vrednote koje su krasile ovoga velikana duha i vjere. Svojim svećeničkim pozivom, svojim nadpastirskim služenjem, kako Crkvi u Hrvata tako i sveopćoj Crkvi, ostat će među nama kao jedan od najsvijetlijih likova naše povijesti, na tragu svojih časnih i uzoritih prethodnika«. (Hina) </p>
<p>Misa u Rimu </p>
<p>RIM, 11. ožujka - U povodu smrti kardinala Franje Kuharića, u utorak u 18.30 sati u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu predvodit će misu mostarski biskup Ratko Perić. </p>
<p> O misi je novinare izvijestio rektor Hrvatskog papinskog zavoda Jure Bogdan. Franjo Kuharić bio je i naslovnik Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu od kada je 1983. postao kardinalom. Ratko Perić, koji je također bio rektorom Hrvatskog papinskog zavoda sv. Jeronima, nalazi se u Rimu u službenom posjetu. (Hina) </p>
<p>Brzojavi sućuti </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka - U povodu smrti kardinala Franje Kuharića, nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću izraze sućuti uputili su vojni ordinarij Juraj Jezerinac u ime Vojnog ordinarijata, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, Dražen Budiša u ime HSLS-a, Anto Kovačević u ime HKDU-a. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti navodi da je smrću uzoritog kardinala Franje Kuharića ostala bez svoga jedinoga počasnog člana, izabranog 12. svibnja 1994. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Posao u krugu od 80 kilometara mogu odbiti majke male djece </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Vlada je na zatvorenoj sjednici u ponedjeljak donijela amandmane na konačne prijedloge zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, vezane za prava sadašnjih i bivših radnika tih kompanija.</p>
<p> Bivšim i sadašnjim zaposlenicima HEP-a sedam posto dionica bit će preneseno nakon što se prvi paket dionica tog poduzeća (najvjerojatnije 10 posto dionica) nađe na burzovnoj kotaciji. Sedam posto dionica Ine sadašnjim i bivšim radnicima bit će prepušteno nakon što se strateškom partneru proda paket od 25 posto dionica. Prvotno je bilo predviđeno da će se radnicima dionice prepuštati tek kada bude prodano više od 50 posto dionica tih kompanija. </p>
<p>Na zahtjev GSV-a Vlada je donijela amandman i o osnivanju povjerenstava u kojima će biti predstavnici Vlade, uprava Ine i HEP-a te sindikata. Ta će povjerenstva formirati platformu o socijalnoj klauzuli o neotpuštanju radnika tih kompanija u roku koji još nije utvrđen. Ta će se socijalna klauzula naći u ugovoru o strateškom partnerstvu u sklopu privatizacije Ine, odnosno u poslovnom planu HEP-a za sljedeće tri godine. </p>
<p>Vlada je u ponedjeljak unijela i neke izmjene i u zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima nezaposlenih.</p>
<p>Posredovanjem pri zapošljavanju će se, uz Zavod za zapošljavanje, moći baviti samo pravne i fizičke osobe koje su registrirane samo za tu djelatnost. </p>
<p>Status nezaposlenih imat će i oni koji rade povremeno na temelju ugovora o djelu, ali neće imati pravo na novčanu naknadu. Ako u jednom mjesecu radnik po ugovoru od djelu zaradi 1800 kuna, što je dva puta više od najveće mjesečne novčane pomoći koja se može dobiti preko Zavoda za zapošljavanje, pomoć neće moći dobiti dva mjeseca. Zavod će voditi posebnu evidenciju o nezaposlenima koji povremeno rade na taj način. Status nezaposlenih zadržat će i invalidi rada koji nisu 100-postotni invalidi a primaju i pomoć na temelju profesionalne nesposobnosti, ali samo ako povremeno rade poslove izvan svoje struke. </p>
<p>Ublažena je i odredba po kojoj se status nezaposlenog gubi ako se odbije posao u struci u krugu od 80 kilometara. Naime, poslodavac je radniku dužan osigurati ili platiti prijevoz na posao u tom krugu. No i u tom slučaju, ako posao odbiju, status nezaposlnih neće izgubiti majke čija djeca imaju manje od tri godine, samohrani roditelji s djecom do 10 godina te jedan od roditelja djeteta sa smetnjama u razvoju. U zakon je ubačena i obveza Zavoda za zapošljavanje da za svakog novoprijavljenog nezaposlenog napravi plan o traženju posla.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić i Mádl: Hrvatska i Mađarska dobri susjedi i strateški saveznici</p>
<p>Mađarska iskustva mogu nam koristiti u približavanju euroatlantskim asocijacijama, istaknuo hrvatski predsjednik / U prvom je planu gospodarski razvitak, osobito povezivanje Mađarske i Hrvatske auto-cestom do Rijeke i Ploča te mostom preko Mure, što je zajednički projekt Hrvatske i Mađarske, kazao Mádl </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko-mađarski su odnosi dobrosusjedski, otvoreni i prijateljski, intenzivni i sadržajni, a buduću međusobnu suradnju treba poboljšati jačanjem gospodarskih odnosa. Bliska su i podudarna mnoga stajališta dviju zemalja, a kvalitetu i visoku razinu međudržavnih odnosa potvrđuje niz potpisanih sporazuma, čak šezdesetak, te mnogi susreti na najvišoj razini. Mađarska podupire hrvatske težnje prema euroatlantskim integracijama, a Hrvatskoj će pritom i te kako pomoći mađarska iskustva. Ukratko, Hrvatska i Mađarska dobri su susjedi te strateški partneri i saveznici.</p>
<p>To su u ponedjeljak, nakon prijateljskog razgovora na Pantovčaku, zaključili predsjednici Republike Hrvatske i Republike Mađarske Stjepan Mesić i Ferenc Mádl, koji je sa suprugom Dalmom stigao u Zagreb u dvodnevni, uzvratni službeni posjet. </p>
<p>»Razgovarali smo o svim aspektima hrvatsko-mađarskih odnosa, o prilikama u regiji i u svijetu. Znamo da nam iskustva Mađarske, kao jedne od najuspješnijih tranzicijskih zemalja, mogu koristiti u približavanju euroatlantskim asocijacijama«, rekao je Mesić nakon susreta.</p>
<p> Ističući važnost dobrosusjedskih odnosa i želju Hrvatske za prevladavanjem svih prepreka na tom putu, hrvatski je predsjednik prenio da su obje susjedne zemlje složne u ocjeni da se za stabilizaciju prilika u regiji trebaju uložiti dodatni napori. »U tom smislu Hrvatska pozdravlja izbor Ibrahima Rugove za predsjednika Kosova, smatrajući da će to pomoći uspostavljanju terena za plodotvorne buduće razgovore na tom području«, naglasio je Mesić.</p>
<p> Suradnja dviju zemalja nastavit će se i ubuduće na svim razinama, poručila su dvojica predsjednika, koji osobit naglasak daju razvoju gospodarskih odnosa i položaju nacionalnih manjina. Govoreći o pojedinostima strateške suradnje, mađarski je predsjednik Mádl izdvojio: »U međusobnim kontaktima u prvi se plan stavlja gospodarski razvitak, osobito infrastrukturna suradnja, povezivanje Mađarske i Hrvatske auto-cestom do Rijeke i sve do Ploča, te željeznicom i morskim lukama i mostom preko Mure, što je zajednički projekt Hrvatske i Mađarske«.</p>
<p> Sporazum o slobodnoj trgovini, kazao je, oživjet će protok roba, a započeti pregovori o kulturnoj suradnji uskoro bi mogli rezultitati posebnim sporazumom. </p>
<p>»Statusni zakon o povlasticama za mađarsku manjinu u njihovoj domovini u Hrvatskoj je dobro primljen«, naglasio je Mádl, te zaključio da će se time očuvati njihov kulturni i jezični identitet. Poručio je također da Mađarska ima još prostora za poboljšanje položaja hrvatske manjine. </p>
<p>Mađarske je novinare zanimalo kad Hrvatska očekuje ulazak u Europsku uniju te što je u pripremama za to dosad učinila. »Hrvatska je napravila popis poslova potrebnih za to. Dio je poslova već obavljen i očekujemo priključivanje za četiri do pet godina«, odgovorio je Mesić naglasivši važnost potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za koji se nada da će »što prije biti ratificiran u parlamentima zemalja EU«.</p>
<p> Predsjednici Mesić i Mádl otkrili su u ponedjeljak popodne spomen-poprsja pokojnoga mađarskog premijera Józsefa Antalla, u zagrebačkoj ulici koja nosi njegovo ime. A nazočni su, uz mnoge uzvanike, bili i Antallova supruga Klára i sin Péter s troje unučadi, kao i mnogi hrvatski dužnosnici te nekoliko stranih veleposlanika. Time je pokojnome Antallu odana počast za njegov snažan doprinos priznanju Hrvatske kao nezavisne države. </p>
<p> Na koncu je dana, prije svečane večere na Pantovčaku, predsjednik Mesić predao Klari Antall odličje Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, kojim je posthumno odlikovao njezina supruga Józsefa Antalla. Na svečanoj večeri, mađarskom predsjedniku Mádlu predao je Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom.</p>
<p>Mihailo Ničota i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan s Mádlom </p>
<p>S mađarskim predsjednikom Ferencom Mâdlom sastao se u ponedjeljak i predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. Račan je tom je prigodom naglasio kako su odnosi dviju zemalja na zavidnoj razini i da nema otvorenih pitanja, te dodao kako je gospodarska suradnja u sve većem zamahu, osobito nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini. Prema premijerovim riječima, Hrvatska planira za dvije godine završiti autocestu Zagreb-Rijeka te je posebno zainteresirana za izgradnju autoceste od Budimpešte do hrvatsko-mađarske granice. Istaknuo je i mogućnost suradnje u energetici, posebice što se tiče nafte i plina te je izvijestio mađarskoga predsjednika kako bi zakoni o privatizaciji Ine i HEP-a uskoro trebali biti prihvaćeni u Hrvatskom saboru.</p>
<p> Predsjednik Mádl složio se da će unapređene međusobnoga cestovnog i željezničkog prometa koristiti i jednoj i drugoj zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Počelo obnovljeno suđenje Zorani Banić, optuženoj za ratni zločin nad civilima u Škabrnji </p>
<p>Rasprava je prekinuta na zahtjev branitelja odmah nakon čitanja optužnice / Odgoda je zatražena jer u prvoj optužnici nije navedeno da je optužena ušla u Škabrnju naoružana automatskom puškom, pištoljem i nožem, kako stoji u sadašnjoj </p>
<p>ZADAR, 11. ožujka</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zadru u ponedjeljak je počelo ponovno suđenje Zorani Banić, koja je na istom sudu 1998. godine u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog nad civilnim stanovništvom Škabrnje. Na zahtjev branitelja Ranka Radovića i Luke Šuška rasprava je odmah nakon čitanja optužnice prekinuta i odgođena za utorak.</p>
<p>Branitelji su, naime, zatražili dan odgode kako bi se konzultirali s optuženom, jer se u prvoj optužnici ne navodi da je ona u Škabrnju ušla naoružana automatskom puškom, pištoljem i nožem, kako stoji u sadašnjoj.</p>
<p>Optužnica tereti medicinsku sestru Zoranu Banić (49), iz Zemunika Gornjeg kod Zadra, s prebivalištem u Tivtu u Crnoj Gori, da je 18. studenoga 1991. s još 17 pripadnika paravojnih formacija tzv. SAO krajine naoružana automatskom puškom, pištoljem i nožem, ušla u Škabrnju gdje je živjelo isključivo hrvatsko pučanstvo te sudjelovala u nasilnom izvlačenju civila iz podruma, većinom žena, djece i starijih osoba. Tom su prilikom mučene, ubijene i masakrirane najmanje 44 osobe. </p>
<p>Prva optužnica podignuta je u kolovozu 1994. godine pred Županijskim sudom u Zadru. U postupku koji je trajao više od godinu dana i u kojemu je saslušano oko 15 svjedoka, navedeno je da je optužena pripadala sastavu tzv. specijalnog voda žena krajinske paravojske. Svjedoci su tvrdili da su među optuženima posebno nemilosrdne bile tri žene: Zorana Banić, Nada Pupovac (osuđena na 20 godina zatvora) i Edita Rađen (osuđena na 15 godina zatvora).</p>
<p>Nakon presude, branitelji optuženih uložili su žalbu Vrhovnom sudu na prvostupanjsku presudu, no sud je 1998. potvrdio presudu. </p>
<p>Zorana Banić je lani uhićena u züriškoj zračnoj luci te je izručena Hrvatskoj.</p>
<p>Budući da joj je suđeno u odsutnosti, Banić ima pravo na obnovu postupka. </p>
<p>Branitelji su u ponedjeljak, među ostalim, zatražili da MUP tijekom postupka dostavi sudu dokaze da je ona hrvatska državljanka, jer je optužena izjavila da nema domovnicu te da posjeduje samo izbjeglički karton. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Ni Bolf se ne sjeća »smrtonosnog sastanka«</p>
<p>RIJEKA, 11. ožujka</p>
<p> - Nakon dvotjednog prekida, trećim danom ispitivanja bivšeg načelnika Službe javne sigurnosti u Gospiću Željka Bolfa, u Rijeci je u ponedjeljak nastavljeno suđenje »gospićkoj skupini«, optuženoj za ratni zločin počinjen potkraj 1991. godine.</p>
<p>Vrhovni sud odbio je izuzeće Bolfove bilježnice iz sudskog spisa uz obrazloženje da se ne radi o nezakonitom dokazu. Bolf je pobijao vjerodostojnost bilješki iz te bilježnice, ističući da je imao dvije, a da ta iz spisa izgleda kao da su u nju prepisani dijelovi iz njegove prve bilježnice. Sutkinja Ika Šarić rekla je da će se bilježnicu grafološki vještačiti. </p>
<p>U istrazi je Bolf prvi put rekao da 16. listopada 1991. nije bio na »smrtonosnom sastanku« u Gospiću, a kad je drugi put davao iskaz, rekao je da se ne ničeg oko tog sastanka ne sjeća. Svoju amneziju obrazložio je posljedicama dviju teških prometnih nesreća 1995. i 1998. godine, te obećao da će Sudu podastrijeti zdravstvenu dokumentaciju o svojoj zaboravnosti. </p>
<p>Dodao je da je o nestanku gospićkih Srba prvi put čuo u Zagrebu u prosincu 1991. godine. Na upit sutkinje Šarić zašto u istrazi nije rekao da se u Zagrebu žalio na bivšeg načelnika gospićke policije Ivana Dasovića, iako je na glavnoj raspravi na njega osuo »drvlje i kamenje«, Bolf je odgovorio da to vjerojatno nije učinio zato što je ovaj u to vrijeme još uvijek bio na funkciji u policiji. </p>
<p>Na pitanje tko čini skupinu ljudi zbog koje i danas, kako tvrdi, trpi duševne boli, svjedok je odgovorio da je čine Ivan Dasović, Marijan Benko i »još neki«, koje nije želio imenovati zbog osobne sigurnosti. »Bojim se. I danas mi prisluškuju telefon, a nakon što su u rujnu prošle godine počela uhićenja optuženih u ovom procesu, dolazili su mi nekoliko puta ljudi koji su se predstavljali da su iz tajne policije, predlagali mi da se nađemo na kavi. </p>
<p>Nijednom se nisam odazvao, jer sam u svemu prepoznao udbaške metode«, kazao je Bolf.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Picula: Sigurnost zemlje preduvjet je razvoja društva</p>
<p>Adlešić: Bitno je da i civilne strukture nadziru sigurnosni sustav, a posebno službe sigurnosti/ Organizatoru, Europskom centru za sigurnosne studije, to je prvi ovakav seminar u Hrvatskoj, a treći na području jugoistočne Europe</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 11. ožujka</p>
<p> - »Sigurnost zemlje je preduvjet razvoja društva. Težište ovog seminara jest potaknuti, uz ostalo, multidisciplinaran pristup svih čimbenika problemu nacionalne sigurnosti«, kazao je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, u ponedjeljak na otvaranju Seminara o strategiji nacionalne sigurnosti u plitvičkome hotelu Jezero. </p>
<p>Četverodnevni seminar odvija se pod pokroviteljstvom Europskog centra za sigurnosne studije George C. Marshall te ministarstava vanjskih poslova i obrane. Otvorio ga je general bojnik u mirovini i zamjenik ravnatelja spomenutog centra Winfried Dunkel. Prvome danu seminara nazočili su i ministar obrane Jozo Radoš, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin te predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić. </p>
<p>Ministar Radoš je naglasio da Hrvatska kasni sa strategijom nacionalne sigurnosti u odnosu na ostale tranzicijske zemlje s demokratskim predznakom. Radoš je, međutim, naglasio da to kašnjenje treba iskoristiti da se sve ono što se pokazalo negativnim eliminira. </p>
<p>Đurđa Adlešić je istaknula kako je bitno da i civilne strukture nadziru sigurnosni sustav, a posebno službe sigurnosti. </p>
<p>Na plitvičkome skupu rečeno je i da ovakav vid seminara Europski centar za sigurnosne studije održava prvi put u Hrvatskoj, a treći put na području jugoistočne Europe. Bilo je riječi o pet scenarija vezanih uz europsku sigurnost, koje će se prvi puta razrađivati u Hrvatskoj. </p>
<p>Čelnici Centra za sigurnosne studije u svome su obraćanju tridesetorici sudionika istaknuli kako je vrlo važno da su i na ovom skupu nazočni predstavnici mnogih vladinih agencija, ureda i institucija. </p>
<p>Svrha plitvičkog seminara je, inače, ispitivanje i procjena svih značajnih čimbenika koji utječu na nacionalnu sigurnost te razviti učinkovite načine za uključivanje njihovih prosudbi u proces planiranja nacionalne sigurnosti posebice u ključne nacionalne dokumente. </p>
<p>Ministar Lučin je u izjavi Vjesniku rekao da je jedan od ciljeva seminara educirati državne dužnosnike koji se bave pitanjima sigurnosti. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Regionalna suradnja temeljni princip EU-a</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora raspravljao je u ponedjeljak o regionalnoj suradnji Hrvatske te o značenju takvog oblika suradnje.</p>
<p> Na prvom, otvorenom dijelu sastanka pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Matek članove je Odbora izvijestio o značenju regionalne suradnje, te o sudjelovanju Hrvatske u regionalnoj suradnji. Matek je podsjetio da je regionalna suradnja temeljni princip na kojem počiva čitava Europska unija, te EU upravo zbog toga regionalnu suradnju smatra ključnim pitanjem stabilizacije područja u kojima su postojali ili još uvijek postoje sukobi i sporovi.</p>
<p> U interesu je Hrvatske, nastavio je, pojačati regionalnu suradnju kako bi došla do tržišta gdje može biti konkurentna, a razmjenom informacija u okviru regionalne suradnje uspostavlja se i međusobno povjerenje.</p>
<p> Hrvatska regionalna suradnja počiva na tri osnove, a to su srednjoeuropska, sredozemna i jugoistočna suradnja, kazao je Matek.</p>
<p> Hrvatska sudjeluje u raznim oblicima regionalne suradnje - na bilateralnoj osnovi sklapanjem međudržavnih sporazuma, dok na multilateralnoj osnovi sudjeluje u čitavom nizu inicijativa, poput Srednjoeuropske inicijative, Pakta o stabilnosti, Jadransko-jonske inicijative itd.</p>
<p> Na zatvorenom dijelu sjednice članovi Odbora razgovarat će o konkretnim oblicima regionalne suradnje Hrvatske s njezinim susjedima. Zaključci odbora očekuju se tijekom dana ili najkasnije u utorak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Reforma visokog školstva važna zbog ulaska u EU</p>
<p>OSIJEK, 11. ožujka</p>
<p> - »Predstojeća reforma visokoga školstva važna je zbog priprema za priključivanje Hrvatske Europskoj uniji te što boljeg tržišnog povezivanja i protoka radne snage«, rekao je u ponedjeljak ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, predstavljajući na sjednici Senata Sveučilišta u Osijeku prijedloge zakona o visokom školstvu i znanosti. </p>
<p>Kraljević je opovrgnuo glasine po kojima će studij ubuduće plaćati svi studenti. Takve izjave, rekao je, nikada nisu išle iz Ministarstva znanosti. On smatra da je podjela između studenata koji plaćaju studij i onih koji ga ne plaćaju - do kraja nepravedna. Napomenuo je kako bi studij za studente koji uistinu studiraju, odnosno redovito obavljaju sve obveze, morao biti besplatan.</p>
<p>Ministar je podsjetio na odredbe Bolonjske deklaraciju, kojom se Hrvatska obvezala da će prihvatiti temeljne procese stvaranja jedinstvenog europskog prostora visokog obrazovanja. Cilj toga je, naglasio je, harmonizacija i postupno prilagođavanje visokoškolskih sustava svih zemalja kako bi se u konačnici stvorio jedinstven europski prostor što će omogućiti mobilnost i zapošljavanje svih građana. Prema njegovim riječima, novi bi sustav zaživio od akademske godine 2003/2004., a planirano je da cjelovito usklađivanje visokoškolskog sustava bude dovršeno do 2010.</p>
<p> Takvim sustavom predlaže se uvođenje tri razine studiranja: prediplomske, diplomske i postdiplomske te jednostavnija procedura za dobivanje dozvole za početak rada visokog učilišta. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vukušić: PTSP se može prenijeti i na potomke</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Bolest PTSP-a uz oboljele najviše pogađa članove njihovih obitelji, a radi uspješnog rješenja tog problema potrebna je njihova edukacija i pomoć društva, rečeno je u ponedjeljak na tribini posvećenoj problemima u obiteljima liječenih od PTSP-a koju je organizirala Zajednica žena HDZ-a »Katarina Zrinska«.</p>
<p> Kako je rekla njezina predsjednica Jadranka Kosor, hrvatska javnost nije dovoljno senzibilizirana za probleme oboljelih od PTSP-a i njihovih obitelji, dok je predsjednica Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Neda Balog spomenula probleme koje oboljeli i njihove obitelji imaju s institucijama prilikom reguliranja svog statusa.</p>
<p>»Svojim ponašanjem institucije stvaraju nove stradalnike i stoga tražimo zaštitu od njihova zlostavljanja«, rekla je Balog.</p>
<p>Dr. Herman Vukušić je rekao da je rok od dvije godine u kojem oboljeli trebaju regulirati svoj status prekratak, iako je bolji od dosadašnjeg roka od 30 dana koji je preuzet iz prakse bivše JNA.</p>
<p>»Za prevenciju je već kasno jer se od 1992. problemom PTSP-a se bavila politika, a ne struka. Glavni problem je to što je PTSP nepredvidljiva bolest od koje svatko može oboljeti, a može se prenijeti i na potomke, kao i pravna nesigurnost neprimjerena za demokratske zemlje«, rekao je Vukušić.</p>
<p>Na tribini su govorili i predstavnici raznih braniteljskih udruga i pojedinci koji su posebno kritizirali ponašanje Ministarstva hrvatskih branitelja. Predstavnici Udruge branitelja liječenih od PTSP-a spomenuli su da uskoro unutar udruge planiraju osnovati klub supruga i majki.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Budiša: SDP-ovi zaključci nisu zaključci koalicije</p>
<p>»Tih osam točaka nisu onih osam točaka koje su usvojene na sastanku čelnika stranaka koalicije«, bila je prva reakcija predsjednika HSLS-a Dražena Budiše na zaključke SDP-a. Budiša je za Vjesnik rekao kako pretpostavlja da će uskoro biti sazvan sastanak koordinacije koalicije. Na tom bi sastanku trebali biti poznati stavovi svih stranaka o točkama usvojenim na posljednjem sastanku koordinacije, a koje su strankama poslane da bi se o njima izjasnile, dodao je. </p>
<p>Izbjegao je odgovor je li riječ o novom zaoštravanju odnosa koje bi, ipak, moglo dovesti do prijevremenih izbora. Budiša je samo napomenuo da nije bio nazočan utvrđivanju zaključaka na sastanku koalicijskih partnera, jer je napustio sastanak. </p>
<p>SDP-ovi zaključci su u HSLS-u primljeni prilično oprezno. Neki visoki dužnosnici stranke vide ih kao zaoštravanje pred izbore, no drugi ipak smatraju da će se predsjednici stranaka koalicije dogovoriti, ali uz međusobno popuštanje.</p>
<p>Ipak, mogao se steći dojam da je u svemu najključnije pitanje odnosa prema Haaškom sudu, odnosno, koliki će utjecaj Dražen Budiša imati na to pitanje kada uđe u Vladu.</p>
<p>HSLS-ovci upozoravaju da SDP nema argumente za prijevremene izbore, jer bi time premijer Ivica Račan priznao kako je Vlada nesposobna »jer nije ostvaren nijedan kilometar autoceste, a Hrvatska ima više od 400 tisuća nezaposlenih«. Argument SDP-a da ta stranka nije uzrokovala krizu vlasti, ne prihvaćaju. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Tko će odgovarati za kaos u zatvorskom sustavu</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Sindikat državnih službenika i namještenika oštro je u ponedjeljak prosvjedovao zbog nedavnog napada na pravosudnog policajca Denisa Majurca i zatražio utvrđivanje odgovornosti čelnika Ministarstva pravosuđa i kaznenih ustanova koji su pridonijeli kaosu u zatvorskom sustavu.</p>
<p> Ni 20 dana od ubojstva policajca Milenka Vranjkovića - Kinga ponovo se dogodio napad na državnog službenika Denisa Majurca, ističe sindikat u priopćenju. U petak, 8. ožujka, Josip Nikić (20), koji je s četvoricom pritvorenika pokušao pobjeći iz bjelovarskog zatvora, izudarao je Majurca željeznom šipkom po glavi i rukama. Uslijed napada Majurec je zadobio teže ozlijede glave i ruke zbog kojih je zadržan na bolničkom liječenju.</p>
<p> Do takvih krajnjih posljedica dolazi zbog neučinkovitosti čelnih ljudi Ministarstva pravosuđa i pojedinih ravnatelja kaznenih ustanova, kao i neprimjerenih propisa, ocjenjuje sindikat u priopćenju. Sindikat upozorava da u zatvorskom sustavu ima i drugih nepravilnosti, poput pritiska na rad pravosudnih policajaca i njihova podcjenjivanja pri ostvarivanju radnih prava. Zar se mora dogoditi još neko ubojstvo da bi nadležne službe iz Ministarstva pravosuđa konačno poduzele mjere za uspostavu kvalitetnijeg zatvorskog sustava, pita sindikat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Imovinski cenzus za umirovljenike samce 1729 kuna, za ostale 1330 kuna?</p>
<p>Umirovljenike samce trebalo bi osloboditi od plaćanja participacije, a ostalima ostaviti dosadašnji cenzus od 1700 kuna, predložili su predstavnici umirovljenika na okruglom stolu Foruma seniora SDP-a </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - »Svi građani čiji prihod ne prelazi 40 posto proračunske osnovice ne bi plaćali participaciju u zdravstvu, odnosno oni čiji su prihodi manji od 1330 kuna mjesečno po članu obitelji, dok bi za umirovljenike samce taj imovinski cenzus iznosio 1729 kuna«, rekla je predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga-Friganović, u ponedjeljak na okruglom stolu, koji je organizirao Forum seniora SDP-a. Povod raspravi je Prijedlog zakona o oslobađanju od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite koji je prošao prvo saborsko čitanje.</p>
<p>Biga-Friganović je istaknula da bi prema tom prijedlogu, sve zdravstvene usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bile besplatne za sve, bez obzira na mjesečna primanja. Oslobođeni od plaćanja participacije na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite (bolničko liječenje, specijalistički pregledi), bile bi osobe mlađe od 18 godina, trudnice, psihijatrijski bolesnici, osobe s invalidnošću višom od 80 posto, kao i svi oni koji uzimaju određenu terapiju. Upozorila je da je svrha novog zakona oslobođenje od participacije onih najsiromašnijih, što znači da će oko milijun osiguranika (od registriranih 4,151.000) biti oslobođeno od plaćanja participacije. </p>
<p>Dubravka Jadro iz Ministarstva zdravstva istaknula je da je dokumentacija za traženje oslobođanja od participacije svedena na minimum i besplatna. Isto tako, na temelju podnesenog zahtjeva jednog člana obitelji, i sve će se ostale članove automatski osloboditi participacije.</p>
<p>Ljubica Đukanović iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) kazala je da se u imovinski cenzus neće uračunavati posebni dodaci kao što je prihod za pomoć i njegu u kući, dodaci za ortopedska pomagala, kao i doplatci za socijalnu skrb ili za hrvatske branitelje. Isto tako i svi će lijekovi biti besplatni za one koji spadaju u imovinski cenzus, tako da se neće više plaćati ni onih pet kuna participacije, upozorila je. </p>
<p>Predstavnici umirovljeničkih udruga i sindikata zatražili su pak da se umirovljneike samce oslobodi plaćanja participacije a za ostale zadrži cenzus od 1700 kuna mjesečno po članu obitelji. Naglasili su da više od 60 posto umirovljenika boluje od dvije i više bolesti, kao i da ih se oslobodi od plaćanja dopunskog osiguranja »jer umirovljenici nemaju 40 kuna za njegovo uplaćivanje«. Bilo je kritike i na primarnu zdravstvenu zaštitu, koja je besplatna, ali zato u nju više ne spadaju ni psihijatri niti ginekolozi, pa umirovljenici pitaju koliko će se ta besplatna zaštita još reducirati.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Tomčić bez komentara na SDP-ove zaključke</p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić nije u ponedjeljak želio komentirati zaključke koje je o dogovoru predsjednika petorke u ponedjeljak objavilo Predsjedništvo SDP-a, izrazivši uvjerenje da će stranke koalicije ispuniti očekivanja javnosti i nastaviti sa zajedničkim radom.</p>
<p>Tomčić je izjavio da stajalište SDP-a, ali i drugih koalicijskih stranaka, ne želi detaljnije komentirati do sastanka u utorak na kojem će petorka raspraviti o tome što im je dalje činiti. </p>
<p>»Želim vjerovati da ćemo biti dovoljno mudri i odgovorni, da ćemo ispuniti očekivanja javnosti i nastaviti sa zajedničkim radom«, naglasio je Tomčić, dodavši da nitko nema pravo na bilo kakve akontacije i stranački partikularizam. </p>
<p>»Ako ne bude te mudrosti i odgovornosti, HSS neće biti za to da se nastavlja kriza, već će biti za traženje novih rješenja«, poručio je Tomčić. </p>
<p>Tomčić se osvrnuo i na novinarsku konstataciju da SDP-ovi zaključci očito idu na soluciju saborske rasprave o povjerenju Vladi, a da se on tomu od ranije protivi. </p>
<p>»Nisam bio protiv saborske rasprave o Vladi - ona se uvijek može staviti na dnevni red - nego sam bio protiv da se koalicijski odnosi raščišćavaju u Saboru. Protiv toga ću biti i ubuduće«, izjavio je predsjednik HSS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HSS spreman odustati mjesta potpredsjednka Vlade </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - HSS ne inzistira na proširenju Vlade te je spreman odustati od ulaska Luke Trconića na mjesto potpredsjednika u Vladi ako koalicijski partneri odustanu od proširenja užeg kabineta Vlade, priopćeno je sa sjednice užeg Predsjedništva HSS-a održane u ponedjeljak u Zgrebu.</p>
<p> U priopćenju se navodi da HSS prihvaća da Vlada zadrži isti broj članova ako SDP i HSLS postignu dogovor oko spornih pitanja, prije svega oko stranačkih kvota u Vladi. To znači da bi HSS odustao od svog potpredsjedničkog mjesta ako SDP i HSLS pronađu rješenje za pozicije koje bi u Vladi trebali obnašati Dražen Budiša i Goran Granić s tim da obojica ne bi mogli biti u užem Kabinetu Vlade. </p>
<p>Iz HSS-a također poručuju da nikada nisu ni tražili mjesto potpredsjednika Vlade nego se to rješenje nametnulo kao jedna od mogućnosti rješenja krize. Pritom su odbačene spekulacije da je i HSS uključen u stvaranje aktualne krize jer, kako kažu, njihova stranka nije kriva što se sadašnja kriza neprestano produbljuje. Uže Predsjedništvo HSS-a je na kraju iskazalo spremnost za ostankom njihove stranke u vladajućoj koaliciji jer, kažu u priopćenju, i na taj način žele pomoći u ostvarivanju Vladinog programa koji, po njima, pruža realne osnove za izlazak zemlje iz krize. </p>
<p> HSS također traži da se sva sporna pitanja rješavaju dogovorom koalicijskih partnera kako je to predviđeno koalicijskim ugovorom čime su indirektno odbacili najave koje su se u zadnje vrijeme čule iz SDP-a da bi krizu aktualne koalicije trebalo rješavati i kroz mogućnost glasovanja o povjerenju Vladi u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Petorka: Ili dogovor u utorak, ili prijevremeni izbori? </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Ako se ovaj tjedan ne postigne dogovor, teško da će vladajuća ekipa dočekati kraj svog mandata. Prijevremeni će se izbori nametnuti kao vrlo izgledna solucija, ma koliko svi koalicijski lideri uvjeravali javnost da su izbori u ovom trenutku najlošije rješenje za Hrvatsku. Do novog sastanka petorke trebalo je doći u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima, ali se lideri u Banskim dvorima nisu okupili zbog Račanovih obveza. Novo je okupljanje zakazano za utorak. </p>
<p>Koalicijski će partneri na novu će seansu donijeti gotovo identična stajališta vodstava svojih stranaka, koja su proteklog vikenda izrekla načelno »da« prijedlogu novog dogovora lidera sročenom u osam točaka. To znači da su svi u petorci za ostanak u koaliciji i da svi podržavaju Vladin program. </p>
<p>Hoće li to načelno programsko suglasje biti i dovoljno da se koalicija u sadašnjem sastavu održi na vlasti? Prema onome što je u ponedjeljak javnosti predočilo uže vodstvo Račanove stranke - tek deklarativna suglasnost neće proći. SDP će od partnera tražiti »punu programsku suglasnost«. Ako nje ne bude, za SDP neće biti prihvatljive ni kadrovske promjene u Vladi. Neslužbeno saznajemo da su vodeći SDP-ovci zadužili Račana da baš s formulacijom o »punoj programskoj suglasnosti« na brisani prostor izvuče partnere. To se prije svega odnosi na Budišu, jer su vodeći socijaldemokrati nezadovoljni iskazanom načelnom podrškom HSLS-ova Malog vijeća Vladinu programu. </p>
<p>S druge strane, stranačka suglasnost o proširenju Račanove vlade - u kojoj bi novo radno mjesto trebao dobiti i prvi HSLS-ovac Dražen Budiša i drugi HSS-ovac Luka Trconić - uopće nije bila sporna. Ta kadrovska nagodba Hrvatsku će »zgodno« označiti kao malu zemlju za veliku Vladu, a možda se pokaže i dovoljnom da stranački šefovi na međusobne odnose - koji pucaju po svim šavovima - stave novu zakrpu koja će petorku održati na okupu do kraja godine. Sve se nakon toga ionako može nazvati pripremama za redovne izbore 2004., pa će se i novi sukobi među liderima petorke moći »objasniti« predizbornom groznicom. </p>
<p>Do tada, međutim, koalicija mora riješiti i »slučaj Fižulić«, koji je za Račana marginalan, a za Budiši vrlo važan. Vodstvo HSLS-a traži, naime, da se sve kadrovske promjene u Vladi obave istovremeno, dakle ulaskom Budiše i Trconića u Vladu te izlaskom Tušeka i Fižulića iz nje. Mora se postići i dogovor o promjenama koalicijskog ugovora, na čemu podjednako inzistiraju i Budiša i HSS-ov šef Zlatko Tomčić. Te promjene ticale bi se načina odlučivanja i rada u koaliciji. Tri stranke (HSLS, HSS i HNS) predlažu da se o svim važnim pitanjima odlučuje konsenzusom, a ako njega nema, odluka se treba donijeti dvotrećinskom većinom. Dosad je za odluku u petorci bila dovoljna natpolovična većina. Uz to, HSLS i HSS traže da se u ugovor unese i odredba po kojoj, osim premijera, i vodstvo svake stranke može tražiti smjenu svojih ministara, a HSS traži i da se ugovorom precizira obveza premijera da izvijesti partnere o svim Vladinim projektima koji ulaze u zakonsku proceduru.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Preminuo kardinal Franjo Kuharić</p>
<p>Laž je postala velika gospodarica svijeta, zato su izdana sva ljudska prava, zato se moćni dodvoravaju moćnima, zato slabi i obespravljeni nemaju zaštite i ne dolaze do pravde. I to je iskustvo prošlosti i sadašnjosti. Jaki misle da imaju pravo biti tlačitelji, a slabima je dužnost da budu potlačeni, rekao je kardinal Kuharić u uskrsno-korizmenoj poslanici, 1995. godine / Od dolaska na čelo zagrebačke nadbiskupije, 1970., Kuharić je znao da nastavlja putem dvojice značajnih predšasnika: kardinala bl. Alojzija Stepinca koji ga je i zaredio za svećenika u srpnju 1945., i kardinala Franje Šepera, koji je s mjesta zagrebačkog nadbiskupa 1969. otišao u Rim na čelo Kongregacije za nauk vjere</p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Otišao je kardinal Franjo Kuharić. Čovjek koji je vodio Crkvu u Hrvata u sudbonosnim danima borbe za opstanak hrvatske države i bio duhovno svjetlo hrvatskog naroda u tim najtežim trenucima novije hrvatske povijesti. Ne, nije on bio ikona samo katoličkih vjernika, već moralni svjetionik svih iskrenih humanista i domoljuba. Jer kardinal Kuharić je ne jednom svojim javnim istupima, poslanicama, propovjedima, apelima domaćoj i svjetskoj javnosti te pismima političarima i diplomatima potvrdio svoju nepodijeljenu opredijeljenost za mir, ekumenizam i međureligijski dijalog, bratstvo među narodima i ravnopravnost među svim ljudima. Koliko god je bio domoljub i nesumnjivo pobornik ostvarenja stoljetnog sna o samostalnoj hrvatskoj državi, kardinal Kuharić je ostao dosljedan borac protiv rata i postojani zagovornik mira. </p>
<p>»Svi ljudi dobre volje žele mir, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Mir sadržava u sebi sve vrijednosti života i suživota: slobodu, pravednost, istinu i ljubav. Protiv mira je svaka mržnja nepravda, otimačina tuđega i tlačenje drugoga«, poručio je Kuharić već u svom proglasu vjernicima »usijanog« kolovoza ratne 1991. </p>
<p>Nikad nije pao u zamku kakvoj teško izmiču oni, koji gladni odobravanja mase olako izgovaraju ono što masa želi čuti. Ne jednom je isticao da ratovi na prostoru bivše Jugoslavije nisu ni međuetnički niti međuvjerski sukobi. Bio je dovoljno mudar da vidi prave motive i uzroke iza tamnih oblaka zločina, koje su kušali prikriti inženjeri mržnje tobožnjim, višim, nacionalnim mmotivima. </p>
<p>»Ovo se naše stoljeće, kao nijedno u povijesti, uzdiglo svojim znanjem i tehnikom sve do zvijezda. U moralnom i duhovnom pogledu udaljilo se od Boga u svojoj samodopadnosti u tolikim razmjerima kao nijedno prije njega. U ovom stoljeću na moralnom području nastajala je tolika pomutnja da se niječe grijeh, da se izvrću moralne vrijednosti, da se zlo proglašava dobrom, a dobro zlom«, upozorio je u svojoj poruci u listopadu 1991.</p>
<p>Uoči Božića, te iste godine, vjerojatno najtjeskobnijeg koji je Franjo Kuharić, kao čovjek, svećenik i nadbiskup zagrebački, morao slaviti, on iz Rima šalje u svojoj božićnoj poruci riječi nade i ohrabrenja, podsjećajući na riječi proroka Izaije: »Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku«.</p>
<p>»Makar oko nas tutnjio rat i razarala mržnja, u nama neka bude Božićni mir! U nama neka bude ljubav prema Bogu i ljudima! (...) Shvatimo ovu nesreću kao kušnju i poziv na obraćanje«, poručio je Kuharić s nepokolebljivom kršćanskom humanošću i optimizmom i u tim najtežim trenucima. </p>
<p>Kardinal Kuharić je tih ratnih godina bio svijetli primjer kako se čovijek mora držati u danima destrukcije, mržnje i očaja. </p>
<p>Duboko je suosjećao s patnjama svih, pozivao je na pomoć prognanima i unesrećenima, osuđivao zločine i osvete, od međunarodnih čimbenika tražio zaustavljanje rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. </p>
<p>U svibnju 1993. on šalje svoj čuveni apel za prestanak sukoba u Bosni i Hercegovini. Osuđuje rat između Hrvata i Muslimana kao »rat protiv svakog prava i protiv svake političke mudrosti«, dodajući da je taj sukob zločin za koji moraju odgovarati oni koji su ga počeli. </p>
<p>Beskompromisnost njegova morala izrazita je u pismu tadašnjem ministru vanjskih poslova dr. Mati Graniću, krajem kolovoza 1993. »Moćnici ovog svijeta nisu zaštitili slabe i nemoćne. Spirala nasilja samo je rasla i zahvaćala sve šire. Nemoralno je trgovati žrtvama nasilja. Sve Vaše napore za pravedno riješenje humanitarnih pitanja preporučujemo Božjoj zaštiti i pomoći s nadom da ćete uspjeti i ondje gdje se dosad nije pomoglo kako treba«. </p>
<p>Dosljedno je osuđivao svaki zločin uvijek iznova ponavljajući: »Postoji moralno pravo da čovjek brani svoj život i svoje pravo, ali samo u granicama etičkih normi. Nikada nije dopušteno činiti zločin protiv tuđeg života, protiv tuđe imovine, protiv dostojanstva drugoga. Stoga mi osuđujemo svaki zločin, tko god ga učinio!«. No, isto tako nije se ustezao pred međunarodnim političkim moćnicima koji su uporno tražili »ravnotežu krivnje« zaraćenih strana, ukazati na žarište ratnog požara: »Poznato je cijelom svijetu da je ovaj bezdušni rat nasilje protiv svih tih prava i da ga je potakla osvajačka politika vođa jednog naroda da se proširi teritorij na račun drugih naroda...«</p>
<p>Stoga, njegovo zalaganje za mir bilo je bezuvjetno i zalaganje za pravednost, jer za Kuharića pravedan mir nije bio moguć bez pravednosti. O tome je u korizmeno-uskrsnoj poslanici iz 1995. rekao: »Laž je postala velika gospodarica svijeta, zato su izdana sva ljudska prava, zato se moćni dodvoravaju moćnima, zato slabi i obespravljeni nemaju zaštite i ne dolaze do pravde. I to je iskustvo prošlosti i sadašnjosti. Jaki misle da imaju pravo biti tlačitelji, a slabima je dužnost da budu potlačeni«.</p>
<p>Od dolaska na čelo zagrebačke nadbiskupije 1970., Kuharić je znao da nastavlja putem dvojice značajnih predšasnika: kardinala bl. Alojzija Stepinca koji ga je i zaredio za svećenika u srpnju 1945., i kardinala Franje Šepera, koji je s mjesta zagrebačkog nadbiskupa 1969. otišao u Rim na čelo Kongergacije za nauk vjere. </p>
<p>Kuharić je kao zagrebački nadbiskup iste godine izabran i za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije. Na tom mjestu je ostao sljedećih 20 godina budući da je bio biran na četiri uzastopna petogodišpnja mandata. Na čelo Crkve u Hrvata stupio je neposredno uoči Hrvatskog proljeća, prošao s njome kalvariju rata, dočekao na njenom čelu prvi posjet jednog pape Hrvatskoj, u rujnu 1994. kada je Ivan Pavao II. došao u pohod u povodu 900. obljetnice zagrebačke nadbiskupije. Kuharić je u listopadu 1998. doživio još jedan Papin posjet, sad već kao nadbiskup u miru. Navršivši 75 godina, Kuharić je u listopadu 1997. službu nadbiskupa zagrebačkog predao sadašnjem nadbiskupu mons. Josipu Bozaniću.</p>
<p>Posljednjih godina živio je povučeno i nije se mnogo izlagao istupima u javnosti. U međuvremenu je u nekoliko navrata bio na bolničkom liječenju zbog srčanih problema. Na jednom svom predavanju koje je prije nekoliko godina održao studentima Elektrotehničkog fakulteta, tad već umirovljeni nadbiskup Kuharić, rekao je: »Svaki put kad se nađem pred čovjekom zanijemim, kao pred velikom tajnom!« I time kao da je razotkrio izvor svoje snage da nepokolebljivo služi Bogu i čovjeku, Crkvi i domovini, kroz više od pola stoljeća svog svećeništva. Jer za nj je svaki čovjek bio bližnji i to je bio motiv njegova rada i njegova života.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Biografija kardinala Kuharića </p>
<p>Rođen 15. travnja 1919. u Pribiću pokraj Krašića, kao najmlađe, 13. dijete Ivana i Ane rođ. Blažić, po zanimanju zemljoradnika. Završava nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu. Teologiju je završio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 15. srpnja 1945. u Zagrebu. </p>
<p>Kao svećenik je obavljao ove službe: bio je 10 mjeseci kapelan u župi Radoboj. Od 1946. do 1957. godine upravljao je sa dvije župe: Rakov potok i Sv. Martin pod Okićem. Neko je vrijeme upravljao i sa trećom župom, Sv. Marija Okićka. Od 1957. do 1964. bio je župnik u gradskoj župi Samobor. Pomoćnim biskupom zagrebačkog nadbiskupa dr. Franje Šepera imenovan je 15. veljače 1964. Za biskupa je zaređen 3. svibnja 1964. </p>
<p>Nakon odlaska njegove uzoritosti kardinala Franje Šepera u Rim za prefekta Kongregacije za nauk vjere 1969. godine, bio je imenovan apostolskim administratorom zagrebačke nadbiskupije. Zagrebačkim je nadbiskupom imenovan 16. lipnja 1970. Iste godine u rujnu izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije s mandatom na pet godina. Za istu je službu bio biran i za drugo, treće i četvrto petogodišnje razdoblje. </p>
<p>Na konzistoriju 2. veljače 1983. sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom Svete Rimske Crkve. Bio je član Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje te Rimske komisije sv. Ćirila i Metoda. Od 1994. izabran je i za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Umirovljen 5. srpnja 1997. Službu nadbiskupa predao je 4. listopada 1997. Umro je u Zagrebu 11. ožujka 2002.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Uz otvoreni lijes prvi molili Bozanić i Einaudi </p>
<p>ZAGREB, 11. ožujka</p>
<p> - Tijelo nadbiskupa zagrebačkog u miru kardinala Franje Kuharića izloženo je u Kapeli svetoga Stjepana u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Odatle će u srijedu, 13. ožujka, u 17 sati, biti preneseno u zagrebačku katedralu.</p>
<p> Uz otvoreni lijes prvi su se pomolili nadbiskup zagrebački Josip Bozanić, apostolski nuncij Giulio Einaudi, pomoćni biskupi zagrebački Josip Mrzljak i Vlado Košić te predstavnici Kaptola. U kapelu Svetoga Stjepana stalno dolaze vjernici, koji mole za pokojnog kardinala.</p>
<p> Na zagrebačkoj katedrali izvješene su Papina, crna i hrvatska zastava, a u auli Nadbiskupskog dvora otvorena je knjiga žalosti.</p>
<p> Nadbiskup zagrebački i pomoćni biskupi objavili su da je kardinal Franjo Kuharić preminuo u ponedjeljak u 4.20 sati u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, okrijepljen svetim otajstvima.</p>
<p> Kardinal Kuharić rodio se 15. travnja 1919. u Pribiću. Za svećenika je zaređen 15. srpnja 1945. Za pomoćnog biskupa zagrebačkog posvećen je 15. veljače 1964. Zaređen je za biskupa 3. svibnja 1964. Nadbiskupom zagrebačkim imenovan je 16. lipnja 1970. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom u konzistoriju 2. veljače 1983. Umirovljen je 5. srpnja 1997. </p>
<p> Misa i sprovodni obredi za kardinala Franju Kuharića bit će u zagrebačkoj katedrali 14. ožujka u 11 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Papa: Zauzimao se za obranu slobode hrvatskog naroda</p>
<p>Brzojav sućuti zagrebačkom nadbiskupu i metropolitu Josipu Bozaniću uputio je i papa Ivan Pavao II. »On se, kako tijekom komunističkog režima, tako i nedavnog razdoblja nacionalne povijesti označenog stradanjima, svim snagama zauzimao za obranu slobode i dostojanstva hrvatskog naroda, ujedinjujući blagu ljubav sa čvrstom postojanošću pastira odgovornog za stado. Kao čovjek koji je bio potpuno posvećen evanđeoskoj zadaći, dao je dosljedno svjedočanstvo za Krista, neumorno ulijevajući pouzdanje i hrabrost vjernicima u tijeku teških kušnji kojima je bila izložena hrvatska zemlja«, stoji, između ostaloga, u Papinu, brzojavu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020312].
|
