NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020311].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218690 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I pravda treba zakonsku zaštitu</p>
<p>Kad se za zakonski paragraf kaže da je nejasan, onda je riječ o zloporabi pravde u parlamentu koji je nejasnu normu izglasao / Zloporabu prava u kaznenom postupku mogu počiniti svi njegovi sudionici, a mogu se uplesti i poštari, čulo se na nedavnoj tribini Kluba zagrebačkih pravnika </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Novi zakon kojim se trebaju legitimirati promjene u kaznenom postupku počinje opaskom o »pojavi zloupotrebe prava sudionika postupka«. To je priznanje iz zakonskog uvoda na nedavnoj tribini Kluba zagrebačkih pravnika dobilo još dramatičniji ton. </p>
<p>»Zloporabu prava u kaznenom postupku mogu počiniti svi njegovi sudionici«, rekao je Marijan Svedrović, sudac Vrhovnoga suda s iskustvom odvjetnika. »U suđenju tzv. gospićkoj skupini u javnosti se aludiralo na nesposobnost suda da parira opstrukcijskim taktikama obrane u procesu«, podsjetio je dr. Davor Krapac, profesor i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu. Novoimenovani sudac Vrhovnog suda Damir Kos s praksom županijskog suca tome je dodao: »Suci u zakonu nemaju dostatni instrumentarij kojim bi zapriječili zloupotrebe postupovnih pravila koje se pred njima, na glavnoj raspravi, zbivaju«.</p>
<p>I dok se na općoj razini raspravljalo o potkradanju pravde, sudska praksa gotovo svakodnevno ukazuje na to isto, ali konkretno.</p>
<p>Proces gospićkoj skupini mogao bi biti sinonimom za nezakonite radnje sračunate na negiranje suda kao institucije i ometanje postupka. Od instrumentaliziranih prosvjeda i otpora (otpora?) privođenju osumnjičenih Norca i Oreškovića sudu, pa do početnih osporavanja mjerodavnosti mjesnog riječkoga sudišta i zahtjeva za izuzećem i suca-predsjednika i cijeloga vijeća.</p>
<p>Drugi se primjer tiče osporavanja hrvatskih pravnih normi kad one imaju međunarodno porijeklo. Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom je izvedenica hrvatskog članstva u UN-u i sukladno tome, priznate ovlasti Vijeća sigurnosti koje je i osnovalo sud u Haagu. Osporavanje te ovlasti i suradnje dogodilo se u parlamentu koji je spomenutu zakonsku obvezu i izglasao.</p>
<p>Treći je primjer napuštanje glavne rasprave tadašnje zagrebačke državne odvjetnice Dunje Pavliček Patak, zastupnice optužbe na suđenju remetinečkoj skupini. Njen postupovni potez ne izgleda ništa razumljivijim samo zato što su istu metodu pritiska-demonstracije primijenili i branitelji optuženih.</p>
<p>Četvrti se primjer tiče istražne faze istoga predmeta tijekom koje su branitelji pukim slučajem saznali za susret tadašnjeg istražnog suca Radovana Ortynskog i jednog od osumnjičenika, iako postoji procesna obveza da odvjetnik prisustvuje ispitivanju svog branjenika. Kad je, zbog sumnje da su dokazi u remetinečkom slučaju prikupljani i nezakonito, Ortynskom javno spočitnuto da je zbog toga iz spisa »Remetinec« izdvojeno oko 2000 stranica, podatak nije osporen, ali je sudu tužen novinar koji je tu ocjenu s javne tribine prenio na stranice glasila.</p>
<p>I tako redom, što bi dalo za pravo sucu Kosu da suci nemaju načina zaskočiti zločeste stranke.</p>
<p>No, profesor Krapac iz zakonodavne povijesti izvlači podatak da je sve do danas u našem zakonu nemoguće pronaći odredbu kojom bi se zahtjev za izuzećem suca, na primjer, sankcionirao odbacivanjem ako je očito da je podnesen samo zato da minira postupak. Ovdašnje je kazneno zakonodavstvo čak do kasnih sedamdesetih bilo naslonjeno na parnični postupak (?) jer je sudac civilist imao pravo spriječiti poigravanje stranaka dužinom postupka.</p>
<p>Sudac Svedrović još je precizniji pa moguće zloporabe koje sudac može počiniti u kaznenom postupku svodi na konkretno. Je li zloporaba ako istražni sudac otvori istragu u trenutku kad je sumnja utemeljena na indicijama, a ne dokazima? Nije li to isto i u slučaju kad se istražni sudac i državni odvjetnik slože da ne vode kaznenu istragu samo zato što nisu prikupili dovoljno dokaza za podizanje optužnice? Sudac Svedrović pita je li zakonito kad istražni sudac odbije izvođenje nekog dokaza koji predlaže okrivljenik, samo zato što nema vremena ni za izvođenje dokaza koje mu predlaže tužiteljstvo.</p>
<p>Damir Kos nabrojio je moguće manipulacije procesnim pravima obrane. Odvjetnici često podnose zahtjev za izuzećem suca ili sudskoga vijeća jer dobro znaju da sud svaki takav zahtjev mora obraditi i – potrošiti vrijeme na tu obradu. Često se koristi i oduzimanje punomoći branitelju, jer svaki novi odvjetnik, voljom optuženika ili po službenoj dužnosti, traži vrijeme za upoznavanje sa spisom.</p>
<p>Sudac Kos nije spomenuo, ali se iz sudskih izvještaja dobro zna s koliko je upornosti optuženi Tihomir Orešković kalkulirao s odvjetničkim sastavom, izuzimajući advokata Željka Dumančića u korist Željka Olujića i Bosiljka Mišetića. Dugo se vrtjela i priča o odvjetnicima Miroslava Kutle, posebno nakon što je cijela priča, osim Ante Nobila i Rajka Mlinarića, obuhvatila i Mirka Batarela, odvjetnika upetljanog u priču o kumstvu s državnim odvjetnikom Ortynskim i naglim puštanjem iz pritvora optuženog tajkuna.</p>
<p>Kad se u nezakonitosti obrane upletu i poštari (slanje i uručivanje sudskih poziva) onda je jasno da sve to zajedno dovodi do manipulacije zakonskim rokovima.</p>
<p>Zanimljivo, spomenuti su i mediji kao »krivci« za neke postupovne nezakonitosti. Recimo, suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji stiže u najavi općih izbora u siječnju 2000. godine. Kutle i Herak u zatvoru prisnažuju tu predizbornu spekulaciju o vlasti koja se bori protiv nezakonite privatizacije i tajkuna. Ili, medijska obrana »slučaja Dinka Šakića«, pri čemu se ocjena svjedoka svela samo na jedno pitanje: tko je vidio Šakića da je ubijao u Jasenovcu?</p>
<p>Sve se to čulo na maloj, ali uglednoj tribini Kluba zagrebačkih pravnika. Je li to, za ovaj problem zloupotrebe pravde, dovoljno glasna tribina?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sve bi vjerske zajednice željele program na HTV-u</p>
<p>Vjerske zajednice ugovorima s Vladom žele regulirati ravnopravan pristup javnim medijima i vjerski program na HTV-u, povrat nacionalizirane imovine te osigurati vjerska podršku u bolnicama, vojarnama i zatvorima</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon što je proteklog tjedna Vlada donijela odluku kojom izražava namjeru da ugovorom regulira međusobne odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u Hrvatskoj, u javnosti su ponovno aktualizirani i zahtjevi drugih, mahom tradicionalnih vjerskih zajednica koje već duže vrijeme također žele sklopiti ugovore s državom. </p>
<p>Nedugo nakon što su sklopljeni ugovori sa Svetom Stolicom, više je vjerskih zajednica izradilo prijedloge ugovora i dostavilo ih tadašnjem Vladinom povjereniku za vjerske zajednice dr. Juri Radiću. Međutim, na njihove zahtjeve tadašnja Vlada je odgovorila da sklapanje novih ugovora neće biti moguće sve dok se ne donese novi zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Tako ti prijedlozi već pet godina skupljaju prašinu u ladicama. Istim principom rukovodi se i aktualna Vlada. Ona je, naime, i u spomenutoj odluci naznačila da će radno tijelo, kojeg formiranju Vlada i SPC, pristupiti izradi ugovora o reguliranju međusobnih odnosa tek nakon što stupi na snagu novi zakon. Kako je Prijedlog zakona tek pred drugim čitanjem u Saboru, a predstoji mu i temeljito »pročišćavanje« u Ministarstvu pravosuđa, sva je prilika da izrada ugovora sa SPC-om neće tako brzo početi.</p>
<p>Ono što, prema dosadašnjim iskazima njihovih čelnika, vjerske zajednice žele regulirati tim ugovorima, može se svesti na nekoliko glavnih zahtjeva. A to su: ravnopravan pristup javnim medijima i vjerski program na Hrvatskoj televiziji, osigurana vjerska podrška vjernicima u bolnicama, vojarnama i zatvorima, povrat nacionalizirana imovine i vjerski odgoj po vlastitom izboru. Naime, neke su vjerske zajednice poput pravoslavne i islamske zainteresirane za vjerski odgoj i vjeronauk u školama, dok druge poput protestantskih i židovske smatraju da je vjerskom odgoju i vjeronauku mjesto u vjerskim, a ne javnim odgojnim ustanovama. </p>
<p>»Ne, mi nismo bili zainteresirani za ugovor s državom, već smo preferirali zakon o vjerskim zajednicama. Nakon što zakon bude usvojen onda ćemo vidjeti ima li potrebe i mogućnosti da se pristupi sklapanju ugovora«, izjavio je za Vjesnik predsjednik Mešihata islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić. On tvrdi da Islamska zajednica ponajprije želi osigurati neometano vjersko dušobrižje u državnim ustanovama; vojsci i policiji, te vjeronauk u školama. Ukoliko se to može dogovoriti s nadležnim ministarstvima možda neće biti potrebe za sklapanje ugovora s Vladom, zaključio je Omerbašić. </p>
<p>Predsjednik Saveza baptističkih crkava i Protestantskog evanđeoskog vijeća dr. Branko Lovrec napominje da su oni svoj prijedlog ugovora od 12 točaka poslali među prvima bivšoj Vladi.</p>
<p> »Mi smo ponudili prijedlog ugovora po uzoru na onaj koji su sklopili baptisti u Italiji s tamošnjom Vladom. Prije svega želimo pristup medijima i vjerski program na Hrvatskoj televiziji. Također, želimo pristup bolnicama i vojnim ustanovama i zatvorenicima, po potrebi. Nemamo većih imovinskih potraživanja od države, ali željeli bismo da se oslobode poreza naše dobrotvorne i humanitarne akcije«, poručio je u ime baptista i protestantskih zajednica dr. Lovrec. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Liječnici za četiri kune</p>
<p>Trešnjevački liječnici opće medicine, ginekolozi, zubari i okulist ističu da im HZZO odobrava 1700 pacijenata i plaća za 5100 usluga godišnje, iako već pet godina izvještavaju da godišnje u prosjeku pruže i do 12.000 zdravstvenih usluga / HZZO im po pacijentu plaća oko 135 kuna godišnje, pa cijena liječničke usluge pada i na četiri kune</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Jačanje i poboljšanje primarne zdravstvene zaštite jedan je od prioriteta zdravstvene reforme. Prema Vladinoj strategiji zdravstva, primarna zdravstvena zaštita trebala bi ubuduće pokriti i više od 80 posto zdravstvenih potreba građanstva. Istodobno, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ogorčeni su načinom financiranja, uvjetima i cijenom rada, a posebice samovoljom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji im odobrava premalo uputnica i recepata. Stoga su prisiljeni i po tri puta tjedno čekati u redovima kako bi od HZZO-a namolili koju uputnicu ili recept više.</p>
<p>Liječnici opće medicine, ginekolozi, zubari i okulisti bivšeg zagrebačkog Doma zdravlja »Trešnjevka« u zakupu ističu da im HZZO odobrava 1700 pacijenata i plaća za 5100 zdravstvenih usluga godišnje, iako već pet godina izvještavaju da je taj broj zdravstvenih usluga nerealan, jer godišnje u prosjeku pruže i do 12.000 zdravstvenih usluga.</p>
<p>Naime, da bi se održao broj od 5100 usluga godišnje, pacijent bi smio najviše dva puta godišnje posjetiti svog liječnika. Stvarnost je drukčija, žale se liječnici bivšeg Doma zdravlja »Trešnjevka«, jer neki pacijenti traže liječničke usluge i 30 puta godišnje! Računajući kako im po pacijentu HZZO plaća oko 135 kuna godišnje, cijena njihove liječničke usluge u tom slučaju pada i na četiri kune po usluzi. Upozoravaju da je takvo stanje u cijeloj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i upozoravaju na samovolju HZZO-a koji na njihove dopise i molbe uopće ne odgovara.</p>
<p>Poseban je problem propis HZZO-a o pet recepata i dvije uputnice po pacijentu godišnje, što je, kažu, neodrživo i premalo, pa su prisiljeni i do tri puta tjedno odlaziti u HZZO. Zbog takvih su »pohoda« ogorčeni, jer čekajući u redu ponekad izgube i cijelo jutro. Moraju moliti za recepte i uputnice kojih im HZZO, tvrde, bez pojašnjenja uvijek daje manje od traženog.</p>
<p>Uz nezadovoljstvo preniskom »glavarinom« i lovom na uputnice, liječnici se smiju naputcima Ministarstva zdravstva kako svoju djelatnost trebaju poboljšati, proširiti i dijagnostički opremiti. Nije im jasno gdje bi mogli nabaviti novac za takve investicije kad jedva zarade, nakon što plate sve račune, 5000 kuna mjesečno.</p>
<p>Ogorčeni su i mogućnošću mijenjanja liječnika svake godine. To, tvrde, stvara golem pritisak, jer ih pacijent stalno može ucjenjivati. Često im se i događa da pacijent promijeni liječnika ali starog o tome ne obavijesti, a oni mu u međuvremenu ispisuju ionako strogo limitirane uputnice i recepte. Zalažu se da pacijent može promijeniti liječnika ako mijenja prebivalište ili u slučaju incidenta.</p>
<p>Neobaviještenost promjenama koje dolaze zdravstvenom reformom i uvođenjem dopunskog osiguranja ne žele ni komentirati...</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Techno vikend u vjerskoj zajednici uzbunio stanare </p>
<p>Prema stanarima buka iz Kulušića trajala je u subotu od 7 do 14 sati / Kulušić je bio zatvoren zbog nepridržavanja radnog vremena, inspektori su ga zatvorili, a vlasnik je klub potom preimenovao u vjersku zajednicu nad kojom inspektorat nema ovlasti...</p>
<p>Stanari Hrvojeve ulice 6 i susjedi kluba Kulušić tijekom vikenda nazivali su Vjesnikovu redakciju žaleći se na buku i glazbu koja se tamo mogla čuti od 7 do 14 sati.</p>
<p> Klub kojeg je, zbog nepridržavanja radnog vremena, zatvorio Državni inspektorat, preimenovan je u vjersku zajednicu Prečasnog srca Mladena mučenika. Na plakatu kod ulaznih vrata kluba čak su i najavljene kratke propovijedi vikendom koje vodi bivši voditelj kluba, a sadašnji »mučenik« Mladen Mitak.</p>
<p> »Ne znam kakvi su to vjerski obredi uz techno i house glazbu. Mitak vjerojatno pod kratkim propovijedima podrazumijeva after partije uz točenje alkohola. Gradska vlast i inspektori dozvoljavaju mu da u gradskom prostoru radi što god želi iako je prostor u najam dobio isključivo za obavljanje kulturnih sadržaja«, ogorčeno je komentirala susjeda Lidija Sorić.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornice Državnog inspektorata, Sandre Kelemen »Inspektorat nema nikakve ovlasti nad vjerskim zajednicama«.</p>
<p> – Protiv vlasnika ne možemo ništa dok se ne dokaže da je u tom objektu obavlja ugostiteljska djelatnost, objasnila je Kelemen.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Završen sajam kućnih ljubimaca</p>
<p>U paviljonu osam Zagrebačkog velesajma, u nedjelju su organizatori nakon tri godine ponovno priredili i reviju mačaka na kojoj je najveću pažnju posjetitelja izazvao mačak Ben Hur / Tijekom izložbe kućnih ljubimaca proteklog je vikenda pred mnogobrojnim posjetiteljima prošetalo više od 2000 pasa / Završen sajam Vrt i dom </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu u nedjelju je, nakon tri dana, završen šesti po redu međunarodni sajam »Kućni ljubimci« i sedmi međunarodni sajam »Vrt i dom«. U paviljonu osam u nedjelju su, osim izložbe ptica, akvarijskih ribica, golubova i kunića, organizatori nakon tri godine ponovno priredili i reviju mačaka. </p>
<p> Od ukupno 45 mačaka na reviji, čiji je cilj, prema riječima Tomislava Špičeka, potpredsjednika Felinološkog društva Zagreb, bio popularizacija rasnih mačaka s rodovnicom, najviše pažnje izazvao je Ben Hur, kartuzijski mačak.</p>
<p>Vlasnica ovog trogodišnjaka, Terezija Petrinec, istaknula je da je njen ljubimac već više puta nagrađivan u Hrvatskoj i da je sada »na putu prema tituli europskog šampiona«. »Njegov otac je prije dvije godine izabran za najljepšeg kartuzera svijeta, a Ben Hur uskoro ulazi u katalog europskih kartuzera kao jedini rasplodni mužjak u Hrvatskoj. Cijena mačeta kartuzera je oko 750 eura«, objasnila je Petrinec. </p>
<p>Kriteriji za ocjenjivanje mačaka su boja očiju, oblik glave, kvaliteta krzna i opći izgled, a kod kartuzera se posebno ocjenjuje i mišićavost. </p>
<p> Tijekom izložbe kućnih ljubimaca proteklog je vikenda pred mnogobrojnim posjetiteljima prošetalo više od 2000 pasa koje su ocjenjivali domaći i inozemni suci.</p>
<p>Kao posebna atrakcija priređena je demonstracija pseće vještine hvatanja loptice u zraku kao i modna revija kaputića za pse.</p>
<p>Iza kulisa natjecanja, na trodnevnom sajmu odvijao se i bogat program stručnih skupova, savjetovanja i prezentacija izlagača.</p>
<p>Mnogi su uz sajam kućnih ljubimaca posjetili i sajam »Vrt i dom« na kojemu su posjetitelji, izuzev razgledavanja, mogli potražiti savjete stručnjaka kako dotjerati i oplemeniti okućnicu ili vrt</p>
<p>Aleksandra Šutalo, Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Autobusima smetaju kamioni koji opskrbljuju Importanne</p>
<p>Zbog kamiona koji opskrbljuju prodavaonice trgovačkog centra Importanne na Starčevićevu trgu, na autobusnom stajalištu ZET-a u blizini pothodnika svakoga jutra stvaraju se neopisive gužve zbog čega autobusi kasne više no inače.</p>
<p>Na ZET-ovu terminalu 221, autobusne linije Glavni kolodvor - Travno, putnicima je najteže. S desne strane tog terminala, naime, na malom se prostoru zaustavljaju brojni kamioni, a dok traje istovar robe nastaje gužva i prometni čep zbog kojeg autobus za Travno redovito kasni.</p>
<p> - Gužva ne traje dugo, tek nekoliko minuta, ali i to je previše, jer autobusi tada kreću svakih sedam minuta. Putnici se ljute, jer žure na posao, a za to smo im uvijek krivi mi, pojašnjavaju vozači autobusa Josip Lesički i Josip Bobaša.</p>
<p>S druge strane, »kamioni za nabavu imaju dozvolu za istovar svoje robe«, tvrdi Drago Janžetić, vozač Žitoproizvoda, i dodaje da se zbog sve većih potreba trgovina u trgovačkom centru na malom parkirnom prostoru zaustavlja sve više kamiona.</p>
<p>Problem usmjeravanja prometa autobusa i dostave u trgovački centar trebali bi riješiti stručnjaci Gradskog ureda za promet, čiji se uredi nalaze u zgradi Gradskog poglavarstva na Radićevu trgu, a od spornog autobusnog stajališta udaljeni su tek nekoliko stotina metara. (A.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pomoć u školovanju osam pasa vodiča</p>
<p>»Za oči koje vode« naziv je humanitarne akcije koju su ovoga vikenda na Zagrebačkom velesajmu predstavili Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet i zastupstvo eukanubine hrane za pse - tvrtka »DJD«.</p>
<p>Cilj ove akcije, koja počinje 11.ožujka i traje osam tjedana, je da se dio prihoda od svake prodane vreće eukanubine hrane za pse ( u 70 »Pet« trgovina u Hrvatskoj) daruje za školovanje pasa vodiča slijepih.</p>
<p> U 45 zagrebačkih trgovina za kućne ljubimce svaki će kupac hrane za pse koji u posebnu škrabicu daruje deset kuna, dobiti privjesak za ključeve s oznakom udruge odnosno eukanubinog zaštitnog znaka - pseće šape.</p>
<p>Prema riječima Mire Katalenić predsjednice Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet simbolična je svota među ostalim određena i zbog toga što upravo deset kuna košta jedan dan prehrane psa vodiča za vrijeme školovanja. Djelatnici udruge nadaju se kako će akcija pokazati rezultate jer ove godine, kažu, valja osposobiti osam pasa vodiča odnosno četiri rehabilitacijska koji pomažu osobama u invalidskim kolicima. </p>
<p>Naglasili su kako im to neće biti lako jer godišnje za školovanje jednog psa treba namaknuti 40.000 kuna.</p>
<p>Na polovici akcije provjerit će se kojih je pet trgovina u prodaji hrane bilo najuspješnije. Tako će konkurirati za nagrade iznenađenja i veliko medijsko predstavljanje poručili su organizatori sudionicima humanosti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Predstavljeno vino »Kraljevina Zelina«</p>
<p>U organizaciji Zagrebačke županije, grada Donja Zelina i proizvođača vina, u subotu je u smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, svečano predstavljena autohtona sorta prigorskog vina Kraljevina Zelina. </p>
<p>Uz zvuke tamburice i narodne nošnje prigorskog kraja vino su, uz prigodne govore, predstavili Ivica Tonjec u ime Udruge proizvođača marke vina "Kraljevina Zelina", župan zagrebačke županije mr. Stjepan Kožarić te mr. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede.</p>
<p>Kraljevina Zelina autohtona je sorta Prigorja poznata još u 13. stoljeću, a koja svoje ime dobila po kralju Beli IV. koji je uživao u tom vinu.</p>
<p>Nakon prigodnih govora uzvanici su mogli, uz druženje i domjenak, uživati u "Kraljevini", u vinu u kojem je, između ostalih, navodno uživao i poznati skladatelj Ludwig van Bethoven.</p>
<p>Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom ministra poljoprivrede, Božidara Pankretića s ciljem što bolje promocije vina Zagrebačke županije. (S.K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>SAD traži izručenje vođe »Tijuana kartela«</p>
<p>WASHINGTON, 10. ožujka </p>
<p> - SAD će od meksičkih vlasti tražiti izručenje krijumčara droge Benjamina Arellana (49), jednog od vođa zloglasnog »Tijuana kartela«, najavio je u nedjelju direktor Agencije za borbu protiv droga (DEA) Asa Hutchinson.</p>
<p> Benjamin i njegov mlađi, ali zloglasniji brat Ramon (37) na popisu su najtraženijih zločinaca u SAD i Meksiku i za njih je bila ponuđena FBI-jeva nagrada od dva milijuna dolara. Benjamin Arellano uhićen je u subotu u noći u gradu Puebla.</p>
<p> Ramon je ubijen 10. veljače u okršaju s policijom u Mazatlanu (na fotografiji je Ramon s desne strane dok čovjek koji leži na pločniku nije identificiran). »Tijuana kartel« je prema procjenama DEA godišnje krijumčario trećinu svih narkotika koji su dolazili u SAD. Zločinačku organizaciju je prije dvadesetak godina osnovao Miguel Angel Gallardo, polubrat braće Arellano.</p>
<p> Najstariji od braće, Francisco Arellano (52) je uhićen i u zatvoru od 1993. godine zbog ubojstva meksičkog kardinala Juana Jesusa Posadasa Ocampa. Još dvojica braće Javier i Eduardo su na slobodi i za njima je raspisana tjeralica.</p>
<p> Banda je bila na glasu po podmićivanju policije, sudaca i lokalnih vlasti i po okrutnosti. Nisu prezali ubijati i malodobnu djecu osoba koje su im se usudile suprotstaviti. Meksički državni tužitelj Rafael Macedo, kao i njegovi američki kolege nadaju se da smrt Ramona i uhićenje Benjamina Arellana označava kraj kartela. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prosječni spektakl s lošim pjesmama</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Sad kad je sve završilo, bez sumnje možemo ustanoviti: deseto, jubilarno izdanje hrvatskog izbora za pjesmu Europe Dora 2002, ujedno je i najgore izdanje tog festivala lakih nota. I tome nisu krivi organizatori s Hrvatske televizije, niti ključni ljudi Dore 2002, koji su se pobrinuli za scenarij i scenu, već hrvatski skladatelji, koji su napisali sve samo ne kvalitetne pjesme.</p>
<p>Favoriti su se, ruku na srce, tražili povečalom. Od samog su se početka izdvajali Vesna Pisarović, pjevačica koja se nije toliko isticala najboljom pjesmom, već se smatrala najatraktivinijom pojavom, Boris Novković koji je unio dah svježine drukčijom pjesmom i Zdenka Kovačiček koja je bez sumnje najbolji interpretator na festivalu. Dakako, tu je bio i Goran Karan, odličan pjevač s prosječnom runjićevskom, odnosno talijanskom pjesmom, ali i mladi Jacques, još neznano lice na hrvatskoj glazbenoj sceni, no školovani pjevač, simpatičan na pozornici s tipičnom eurovizijskom pjesmicom. </p>
<p>Nakon svega, zaista bi bilo zanimljivo preslušati ostale pjesme koje su stigle na televizijski natječaj. Jer, ako je ovo izbor najboljih, hrvatski se skladatelji i te kako trebaju zamisliti. </p>
<p>Bez sumnje najbolji dio ovogodišnje Dore bili su voditelji Bojana Gregorić i Duško Ćurlić, opušteni i šarmantni, koji su svoj posao odradili više nego dobro. Zgodne najave poput »O njemu znam baš sve, kako se odijeva, što voli jesti, koji broj odjeće nosi...«, a potom na pozornicu izlazi Boris Novković, bivši suprug voditeljice, bile su smiješne i simpatične. </p>
<p>U show programu, za kojeg je Hrvatska televizija, kako se šapuće u kuloarima, izdvojila 25 tisuća njemačkih maraka, nastupila je Ivana Spagna, pjevačica koja je bila zvijezda u Italiji sredinom osamdesetih. No, je li nam to trebalo, jedino je pitanje koje nam pada na pamet. Jer, za mnogo manje novca, u show programu mogla je nastupiti neka hrvatska zvijezda poput Gibonnija ili Olivera i dokazati da mi imamo dobre glazbe i da naši skladatelji znaju napraviti dobru pjesmu. Jer, na Dori ih nije bilo.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Srbin rekorder u čekanju smrtne kazne</p>
<p>BEOGRAD, 10. ožujka</p>
<p> – Svjetski rekord u dužini čekanja na izvršenje smrtne kazne drži Vučko Manojlović (57) iz Niša, koji na egzekuciju čeka više od 16 godina. Kako piše beogradska Politika, Manojlović, koji je još 1985. godine osuđen zbog ubojstva, okružnog tužitelja Dragomira Krstića, iz osvete za »nameštenu« presudu za silovanje, može odahnuti jer je novim zakonom u Srbiji ukinuta smrtna kazna. Njega je inače u niškom zatvoru posjetio i pravoslavni patrijarh Pavle koji mu je »povjerovao i oprostio.« »Ni jedan romanopisac ne može napisati što sam ja sve preživio... osluškivao sam svako jutro korake na hodniku, da dođu da me vode na strijeljanje. Nisu međutim nikad došli«, rekao je Manojlović novinaru Politike.</p>
<p> (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rješen dio tajne »ružne i glupe« ptice dodo</p>
<p> LONDON, 10. ožujka</p>
<p> - Britanski su znanstvenici, čini se, konačno objasnili porijeklo izumrle ptice dodo, koja je istrijebljena prije tristotinjak godina. Ta je velika nezgrapna ptica živjela na Mauricijusu dok je 1581. nisu otkrili Europljani. Oni su je opisali kao nesposobnu za letenje, s dugim kukastim kljunom, ružnu i glupu jer nije bježala pred lovcima. Prozvali su je dodo, što vjerojatno dolazi od portugalske riječi »doido« - priglup.</p>
<p> Stotinjak godina poslije, dodo je nestao. Iako su osvajači njegovo meso opisali kao žilavo i odvratno, ipak nisu odustali od lova na nespretnu pticu koja nije znala letjeti.</p>
<p> Budući da nigdje u svijetu ne postoji nijedan preparirani primjerak doda, ne može se sa sigurnošću odrediti ni boja njegova perja. Ni povijest ni evolucija nisu istražili doda. Ipak, odnedavno se posve sigurno zna jedno: dodo pripada porodici golubova.</p>
<p> To su otkrili Beth Shapiro sa sveučilišta u Oxfordu i njezini suradnici. Zoolozi su to otkrili, kako prenosi britanski časopis Science, proučavajući DNK 37 različitih golubova.</p>
<p> Na temelju analize zaključili su da je dodov najbliži rođak nikobarski golub (Caloenas nicobarica) iz jugoistočne Azije. Riječ je o najviše pola metra visokom golubu šarenoga perja koji ne zna letjeti kao ni dodo. I tog su goluba ljudi progonili. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Snima se remake najboljeg Sinatrinog filma </p>
<p>HOLLYWOOD, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon velikog uspjeha filma »Oceanovih jedanaest«, koji je samo od prikazivanja u SAD-u zaradio 181 milijun dolara, snimit će se remake još jednog filma Franka Sinatre. Studio Paramount Pictures snimit će novu verziju filma Johna Frankenheimera »Kandidat iz Mandžurije« iz 1962. godine, u kojem su glavne uloge tumačili Sinatra i Laurence Harvey, a Sinatrina će kći Tina producirati film.</p>
<p> Adaptacija romana Georgea Axelroda iz 1959. godine, »Kandidat« je bio sofisticirana kombinacija političkog trilera i crne satire antikomunističke histerije koja je zahvatila SAD 1950-ih. </p>
<p> Film je u kina pušten 1962. godine, ali nije naišao na velik odaziv publike. Međutim, godinu dana kasnije, nakon ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja, interes publike naglo je porastao, a Angela Landsbury je osvojila Oscara za sporednu ulogu. </p>
<p> Frank Sinatra je 1972. godine kupio prava na »Kandidata« od studija United Artists kako bi spriječio njegovo vraćanje u opticaj. Kad je film ponovno pušten u kina 1988. godine, kritičari su Sinatrinu ulogu proglasili najboljom u njegovoj glumačkoj karijeri. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Britanci su protiv akcije u Iraku</p>
<p>LONDON, 10. ožujka</p>
<p> - Bilo kakav pokušaj uporabe britanskih snaga kako bi se poduprla američka vojna akcija protiv iračkog predsjednika Saddama Husseina naišla bi na snažan otpor javnosti, rezultat je ankete objavljene u nedjelju.</p>
<p> Istraživanje javnoga mišljenja provedeno za Mail utvrdilo je da bi 27 posto Britanaca bilo snažno protiv uporabe vojnih snaga u tim okolnostima, naspram samo 17 posto koji bi ju snažno poduprli.</p>
<p> Anketa koju je YouGov provela među više od 2.000 ispitanika također je pokazala da veliki broj Britanaca ima dvojbe prema američkoj vanjskoj politici. Upitani da li općenito imaju povjerenja prema Sjedinjenim Državama kao »svjetskom policajcu« samo četiri posto ispitanika je reklo da ima veliko povjerenje, a 24 posto poprilično. Jedna trećina je izrazila samo malo povjerenja, a 38 posto je rekla da uopće nemaju povjerenja u SAD. </p>
<p> List The Observer objavio je u nedjelju da su Sjedinjene Države zatražile da Britanci naprave planove da se 25.000 vojnika pridruži posebnim snagama za zbacivanje Saddama Husseina. Američki potpredsjednik Dick Cheney trebao bi doputovati u ponedjeljak u London na razgovore s britanskim premijerom Tonyjem Blairom.</p>
<p> Britanska vlada je izjavila da takav zahtjev nije postavljen. »Nikakve odluke nisu donesene, a o zahtjevima da i ne govorimo«, rekao je glasnogovornik premijerovog ureda zamoljen da komentira izvješće. »Mi smo uz Amerikance i to na dugi rok«, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>I francuski alpinisti za slobodu Tibeta</p>
<p>PARIZ, 10. ožujka</p>
<p> - Više od 20 ljudi, zagovornika slobodnog Tibeta, i oko 15 slavnih alpinista i penjača, izveli su u nedjelju 'happening' na Eiffelovom tornju u Parizu, priopćili su pariški vatrogasci. Alpinisti su se »zamkama i gurtnama« osigurali za grede i visili između prvog i drugog kata tornja dok su ostali na luku prvog kata izvjesili zastavice s natpisima »Slobodan Tibet, mir Tibetu«.</p>
<p> Manifestacija je upriličena nakon što je Kina odbacila poziv Dalaj lame na dijalog koji je potaknula koordinatorica za Tibet američkog State Departmenta Paula Dobriansky. Akcija je imala potporu i u podnožju Eiffelovog tornja.</p>
<p> Kina je izvršila invaziju na Tibet 1951. godine, a Dalaj lama se od 1959. godine nalazi u egzilu u Indiji. Za njim je prebjeglo oko 100.000 Tibetanaca. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Neprekidna potraga za oblicima života</p>
<p>U Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorena retrospektivna izložba kipara Tomislava Ostoje / Tom je prilikom predstavljena i opsežna monografija o tome umjetniku iz pera likovnog kritičara Stanka Špoljarića, a u nakladi »Art Studia Azinović«</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Retrospektivna izložba skulptura, crteža i slika kipara Tomislava Ostoje otvorena je u nedjelju u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Tom je prilikom također predstavljena monografija o tome umjetniku iz pera likovnog kritičara Stanka Špoljarića, a u izdanju »Art Studia Azinović«.</p>
<p>Tomislav Ostoja (Split, 1931.) spada među posebno zanimljive autore suvremene hrvatske skulpture. Svaka faza opusa, do danas dužeg od četiri desetljeća, potvrđivala je posebnost njegova izraza. Rani radovi, nastali oko 1960. godine tematski su vezani uz likove njegove rodne Dalmacije, rekao je na otvorenju izložbe Stanko Špoljarić. Otočanke, plesačice, narikače i diplaši donijeli su u razigranoj formi slobodno shvaćene realističke potke. Lica su tek naznačena, a tijelo u razvedenosti draperije dano je bilo u pokrenutosti oblika ili u statičnosti vertikaliteta figure i otvara se mijeni svjetla i sjene. Likovi su to istinske autentičnosti života, puni ekspresivnog naboja uprisutnjenog u ukupnosti dojma djela.</p>
<p> Ostoja je već na početku svoga stvaralačkog puta, naglasio je Špoljarić, ostvario snažnu sintezi klasičnog sadržaja i moderne senzibilnosti, davši znanim motivima novu dimenziju kroz osebujno oblikovanje volumena i površine. Uz to, Ostoja je umjetnik neprekidne potrage za životom i svim njegovim slojevitostima.</p>
<p>Radovi u metalu u Ostojinom se opusu javljaju tijekom 70-ih godina. Građeni su plohama povezanim vidljivim varom (»Mladenci«, »Proljeće«) ili adiranjem šiljkovitih oblika u sjaju bakra (»Jastreb«, »Riba«), s nakupinama vara s kojima se dimenzira prikaz otvorenog i pulsirajućeg volumena. Drugim sredstvima, kaže Špoljarić, nastavak je to iste ideje, prožimanja mase i prostora.</p>
<p>Posljednje desetljeće označeno je većim Ostojinim slikarskim angažmanom. Ratna stradanja i osobne tragedije sadržajna su potka slika otvorenijih kromatskih odnosa, reduciranih oblika i ponekad naglašenije geste poteza.</p>
<p>Međutim, jedan od najznačajnijih opusa Tomislava Ostoje jest spomenička skulptura. Spomenik Silviju Strahimiru Kranjčeviću 1962. godine ispred zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sjajna je interpretacija osobe i djela velikog pjesnika. Mnogi izvedeni radovi i nagrade na natječajima stavljaju Ostoju među najznamenitije hrvatske kipare spomeničke plastike, istaknuo je Stanko Špoljarić. Primjerice »Plivačice« u Zagrebu, »Dječak« na Griču i »Osama« u Poreču neki su od najdojmljivijih radova. Nagrade za spomenik Krleži i Ujeviću bile su prepoznavanje Ostojina originalnog tretiranja spomenika. S vrhuncem u izvanrednim realiziranim spomenicima u suradnji sa suprugom Đurđom na spomeniku u Vukovaru te Ostojinim remek-djelom »kardinalom Alojzijem Stepincom«.</p>
<p>Već spomenuta opširna monografija iz pera Stanka Špoljarića posvećena je supruzi Đurđi i sinu Goranu koji su preminuli. Retrospektiva Tomislava Ostoje može se u HDLU-u razgledati do 31. ožujka.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slojeviti Honeggerov glazbeni plašt</p>
<p>Uspješna zajednička produkcija Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti i KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu pod ravnanjem Pavla Dešpalja </p>
<p>Postalo je već pravilo da svaki put kada maestro Pavle Dešpalj stane pred orkestar i zbor Muzičke akademije, publika svjedoči jednom od boljih i zanimljivijih koncerata u sezoni, unatoč tomu što ti nastupi nose atribute akademskih ili studentskih, a ne profesionalnih koncerata. Treba naglasiti da pritom nije riječ o dobronamjernom stavu, pa čak ni u ovom trenutku kada je Muzička akademija ekponiranija više no ikada zbog aktualnih napora definiranja pitanja njezine nove zgrade.</p>
<p> Jer, ono što studenti Muzičke akademije ostvaruju na ovim koncertima jest pravi presjek ne samo njihovih mogućnosti i sposobnosti nego i razine našega glazbenog i visokoglazbenog školstva, sa svim njegovim dobrim i manje dobrim stranama. A u konačnici se pokazuje, kao što je to bio slučaj i sa subotnom izvedbom oratorija Arthura Honeggera »Ivana Orleanska na lomači«, da studenti koji završavaju zagrebačku Muzičku akademiju posjeduju određena znanja i, što je posebno važno, želju i pravu ambiciju za daljnjim učenjem i profesionalnim bavljenjem svojom strukom.</p>
<p>Oratorij »Ivana Orleanska na lomači« Arthura Honeggera traje gotovo 90 minuta, a činjenica da je izvedba praktički protekla u jednome dahu – najbolje potvrđuje razinu izvođača i koncepcije. U prvome redu one glazbene, koja je bila s jedne strane temelj, a s druge važan i vrlo uspješan nositelj cijeloga uprizorenja. To je, bez ikakve sumnje, zasluga dirigenta Pavla Dešpalja.</p>
<p> Igra i komunikacija u orkestru, koje je dirigent Dešpalj uspio potaknuti, zadržavajući čisto glazbene slojeve i specifičnosti izraza, obogativši ih pravom dramaturškom provodnošću, ostavile su najjači dojam na ovome koncertu. Pritom se živost i posvećenost kojom su izvođači prionuli na svoj posao ne treba pripisivati samo njihovoj mladosti, nego pravoj vrsti odgovora na ono što je dirigent od njih tražio i što im je ponudio.</p>
<p>U subotnoj izvedbi oratorija »Ivana Orleanska na lomači«, koji je Honegger napisao 1935. godine prema libretu Paula Claudela, sudjelovali su Simfonijski orkestar i zbor Muzičke akademije u Zagrebu, zborovi »Zagrebački dječaci« (ta dva zbora uvježbala je Jasenka Ostojić-Radiković), zbor »Zvjezdice« (uvježbao Zdravko Šljivac), solisti Valentina Geci (sopran), Valentina Fijačko (sopran), Nera Gojanović (mezzosopran), Žiga Kasagić (tenor), Ivan Turšić (tenor) i Ozren Bilušić (bas), glumci Dijana Vidušin, Mislav Čavajda, Jadranka Đokić, Ivan Glowatzky, Nikša Butijer, Marko Makovičić i posebni gost Špiro Guberina. Kostimograf je bio Tonči Vladislavić, scenograf Ivo Knezović, a režiju je potpisao Borna Baletić. </p>
<p> Svi su solisti ostvarili dobre interpretacije, a među njima svakako treba naglasiti izvedbe Valentine Fijačko te Nere Gojanović, Žige Kasagića i Ozrena Bilušića, uz napomenu da Bilušić ne ostvaruje jednaku fokusiranost, određeni standard izvedbe u cjelini. Zborovi su također posjedovali plastičnost i komunikativnost u izvedbi. Pažnju publike svakako su najviše privlačili glumci, koji su neposrednošću izraza možda najjasnije iskazali one bitne Claudelove naglaske i izabrana uporišta značenja, okolnosti i sudbine Ivane Orleanske, potpomognuti nenametljivim, ali svemu sukladnima kostimima i maskama i jednako nepretencioznim scenskim rješenjima. </p>
<p> A Honeggerov je glazbeni plašt, pun asocijacija i putokaza, ovom izvedbom na naše podije donio dah prave umjetničke stvarnosti. Svim izvođačima subotnoga koncerta treba čestitati na sjajnoj – profesionalnoj, umjetnički utemeljenoj i zanimljivoj izvedbi Honeggerova oratorija. </p>
<p>Među publikom, koja je bila brojna, no nije ispunila cijelu dvoranu »Lisinski«, bili su i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin, rektor Zagrebačkoga sveučilišta Branko Jeren, dekani MA i ADU, Haris Nonveiller i Vjeran Zuppa te mnogi profesori i studenti. Na kraju treba reći da bi ova produkcija trebala biti izvedena i na nekome od naših ljetnih morskih festivala, te da je velika šteta da HTV nije snimala ovaj koncert.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Harfistička svečanost</p>
<p>Trideset troje mladih harfista je u dvije etape predstavilo svoje mogućnosti i škole iz koje su došli / Harfa u Rusiju došla s francuskoga dvora </p>
<p>Međunarodni festival s natjecanjem mladih harfista »Vera Dulova« održano je u Moskvi ovih dana po drugi put, od 2. do 7. ožujka. Trideset troje mladih harfista je u dvije etape predstavilo svoje mogućnosti i škole iz koje su došli.</p>
<p> Kako je većina njih pokazala vrlo visoke izvođačke mogućnosti, a prva nagrada je samo jedna (Varvara Inavovna, 1987.), više je nižih nagrada bilo dodijeljeno, te nitko nije ostao bar bez priznanja za svoj uloženi trud. U žiriju su bila, uz ruska, velika američka, francuska, švicarska, austrijska i japanska imena te ugledni gosti iz Rusije, Japana, Amerike i Hrvatske.</p>
<p> Otvaranje i zaključivanje festivala-natjecanja održalo se u maloj dvorani Konzervatorija imena Čajkovskog. Na početku su tri mala učenika harfe, dvije djevojčice i jedan dječak otvorila svečanost svojim dražesnim nastupima.</p>
<p>Glavna inicijatorica i organizatorica cijelog događanja, uz Nataliju Šamajevu – narodni umjetnik Rusije Emilia Moskvitina je u koncertnoj dvorani, koja se nalazi u memorijalnom centru pjesnika Aleksandra Puškina, priredila zanimljiv koncert za dvije harfe uz sudjelovanje udaraljki s programom zabavnog karaktera, kojim je pokazala svoje sklonosti i za taj rod glazbe.</p>
<p>Festival su priredili brojni studenti Vere Dulove u želji da ime njihove nezaboravne učiteljice ostane trajno živo. Velika ruska umjetnica na harfi Vera Dulova (1909. – 2000.) je svojom nesebičnom aktivnošću, osim orkestralne i solističke karijere, koju je ostvarila širom svijeta u doba komunističkog sustava, odgojila velik broj vrsnih harfista, te utjecala na stvaranje mnogih djela za harfu ruskih skladatelja, i na graditelje na proizvodnju ruskih harfa.</p>
<p>Suprotno nekim drugim, uglavnom keltskim i djelom njemačkim zemljama, harfa u Rusiji nije narodno glazbalo, zato iznenađuje broj i kvaliteta profesionalnih ruskih harfista i zavoda u kojima se održava nastava za harfe. Zanimanje za to glazbalo u Rusiji potječe iz 18. stoljeća, a preneseno je iz Francuske, točnije iz Pariza.</p>
<p>Antoaneta je harfu vrlo voljela, pa je u Pariz dovela svoju harfu i svojeg učitelja Nijemca. Od tada je harfa u francuskim aristokratskim krugovima doživjela pravi boom, osobito među damama na dvoru, kojima je bila dužnost oponašati kraljicu.</p>
<p> Kako je ruska aristokracija bila povezana s Parizom i tamošnjim plemstvom, harfa se ubrzo našla i na ruskome carskom dvoru. Francuski harfisti su dolazili u Rusiju noseći sa sobom svoje harfe, tada najmodernije harfe s jednim redom pedala, te svoje skladbe i svoj način sviranja.</p>
<p> Carica Katarina Velika je prihvatila modu svojega vremena i počela učiti svirati harfu. Nešto kasnije su harfu u Rusiji prihvatili i građanski krugovi, čime je sve više napredovala tehnika sviranja. U 19. stoljeću je u Rusiju došao zaslužan njemački harfist Albert Zabel, profesor harfe na Konzervatoriju u Sant Petersburgu, odgojio generacije ruskih harfista i pedagoga, a poticao je na skladanje za harfu.</p>
<p>Veliko osobno zalaganje moskovskih harfistica, uz brojne sponzore, omogućilo je svima sudionicima ugodan boravak, razgledavanje grada, posjet predstavi Čajkovskog »Trnoružica« u Boljšoj teatru, uz druženje i upoznavanje srdačnosti i topline ruskih ljudi.</p>
<p>Rajka Dobronić-Missoni</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prošlo vrijeme masivnih interpretacija</p>
<p>Želio bih da Zagrebački solisti budu skup od svirača individualaca, koji će svaki »voditi« – dakle pokazati mjeru samoinicijative, a moj je cilj da se ujedinimo u jednu ideju. Jer, to je ono što se prenosi na publiku, kaže Karlo Fio / Ne bih volio da Zagrebački solisti postanu specijaliziran ansambl u bilo kojem smjeru, nego da ih određuju jasan karakter kvalitete i izbor glazbe koja je vrijedna</p>
<p>Zagrebački solisti svoga će novog koncert-majstora, Karla Slobodana Fia publici predstaviti na koncertu u Hrvatskome glazbenom zavodu 12. ožujka. Fio je zagrebački đak koji je studij nastavio u inozemstvu, gdje živi i radi već niz godina, a prihvativši ponudu Zagrebačkih solista odlučio je vratiti se u Zagreb. Razgovaramo s Fiom u povodu njegova dolaska u Zagrebačke soliste.</p>
<p> • Što za Vas osobno znači prihvatiti mjesto koncert-majstora u ovome ansamblu?</p>
<p>– Mjesto koncert-majstora u Zagrebačkim solistima za mene je apsolutno na vrhu moje profesionalne ljestvice. Kao prvo, sama institucija Zagrebačkih solista obvezuje, i to mora obvezati svakoga člana ansambla, sadašnjega ili budućega. To je prioritetna stvar u životu, i kada čovjek ulazi u takav ansambl, mora točno znati u što se upušta. Osobno sam imao sreću doživjeti umjetnike koji su imali jaki ljudski, humanistički aspekt – Josef Suk, Carlo Zecchi, Viktor Tretjakov i Leonard Bernstein, koji su u nama mladima vidjeli partnere, a ne nekakve đake. Zajedno smo išli na podij, prema tome bili smo partneri, suradnici. Razmjenjivali smo znanja, nadopunjavali se.</p>
<p>Sada, kad imam priliku raditi s ansamblom bez dirigenta, želim to svoje znanje i iskustvo s oduševljenjem i ljubavlju za glazbu prenijeti drugima. Ponuditi im ono što znam, svoj pristup cjelokupnom radu, da bi se osjetili sigurnima i da bi počeli međusobno komunicirati. To je vrlo zanimljiv i uzbudljiv proces. Na naš prvi koncert pozvao sam i maestra Tonka Ninića, dugogodišnjeg koncert-majstora ZS, koji mi je uvijek bio uzor, a koji uživa velik ugled u svijetu glazbe. Smatram da sve ljude koji su svojedobno svirali u ansamblu treba uključiti u taj proces, ne samo u okviru priprema i proslave 50. obljetnice ZS-a (2004.). Jer, oni imaju velike funduse znanja i iskustva – oni su ta institucija o kojoj sam govorio. U ansamblu danas sviramo mi, no prekida kontinuiteta ne smije biti.</p>
<p> • Na ansambl ste ostavili vrlo povoljan dojam tijekom samo dva tjedna pokusa. Što Vi mislite o suradnji sa ZS?</p>
<p>– U ansamblu sam doista fantastično primljen, radimo s visokom koncentracijom i energijom, kreativno i posebno naglašenom komunikacijom. Ne znam je li to pitanje mentaliteta, sretnog spoja okolnosti ili neke kemije, ali do sada ni s jednim ansamblom u tako kratko vrijeme nisam napravio tako mnogo. Svaki pokus nosi nešto novo, što se prenosi dalje, i taj se napredak mora njegovati.</p>
<p> • Kakva je Vaša koncepcija o budućnosti Zagrebačkih solista?</p>
<p> – Želio bih da ZS bude skup od 13 svirača individualaca, samostalnih glazbenika, koji će svaki »voditi« – dakle pokazati dostatnu mjeru samoinicijative, a ne će čekati poticaj od drugoga. Nastojim inspirirati svakoga od njih u tome smislu, suprotno jakoj tradiciji ZS u poštivanju, uvjetno rečeno, vođe. Moj je cilj da se samodostatnost, cjelina svakoga od nas ujedini u jednu ideju. Jer, to je ono što se prenosi na publiku. Govorimo li o programu, tada smatram da moramo biti otvoreni svim stilovima. Imam neke ideje (npr. skandinavski, francuski autori), no još ih nisam definirao. U svakome slučaju, smatram da tzv. konzervativniji program (npr. bečki klasici) mora opstati, uz zastupljenost suvremenih ili novijih opusa. </p>
<p> • ZS već duže vrijeme govore o tome da će barokni repertoar biti sve manje zastupljen na njihovim programima, a u njihovu se pristupu naziru naznake povijesno obaviještene izvodilačke prakse.</p>
<p>– S time stvari stoje nešto drukčije, jer smo ograničeni instrumentima. Ja sam jednu godinu u SAD studirao baroknu violinu, i smatram da ako se čovjek želi time baviti, onda se mora posvetiti samo tomu (povijesno obaviještenoj izvodilačkoj praksi). Osobno ne bih na taj način pokušavao izvoditi baroknu glazbu na modernim instrumentima. U svijetu ima mnogo primjera ansambala koji to ne čine, dakle ne miješaju stvari.</p>
<p> No, od specijaliziranih se ansambala može mnogo naučiti. Ali, svirati barok na modernim instrumentima ne vidim kao problem. S mnogim sam ansamblima tako svirao, i to sigurno nije bilo protiv pravila izvodilačke prakse. No, nije bilo ni na način masivnih i teških interpretacija kako se svojedobno sviralo.</p>
<p> Ali, mislim da je i Bachova h-mol misa u Klempererovoj izvedbi fascinantna, kao što kada slušate Glena Goulda, možete samo zamisliti kako bi Bach bio sretan da je imao tako savršen instrument kao što je moderni klavir. Mislim da glazba mora imati jaku sugestiju, da bi u trenutku u kojemu se događa mogla doprijeti do slušatelja. Ne bih volio da Zagrebački solisti postanu specijaliziran ansambl u bilo kojem smjeru, nego da ih određuju jasan karakter kvalitete i izbor glazbe koja je vrijedna.</p>
<p> • Na čemu ćete inzistirati u izvedbenom i interpretativnom smislu?</p>
<p>– Imam mnoge ideje. Nekada je odlika ZS bila da su svi violinisti, posredno ili neposredno, bili đaci Vaclava Humla, dakle pripadali su jednoj školi. Slično iskustvo sam imao u Bečkome komornom orkestru, gdje svi nismo bili đaci istoga profesora, no znalo se kako se što svira. Tu je riječ o tehnici, tonskoj artikulaciji, oznakama stila...Na tome se mora raditi, jer mi nemamo više jedinstvenu guslačku školu. Moramo povezati različite utjecaje u jedan prepoznatljivi govorni jezik glazbe, u jezik pokreta. Pokret je vrlo bitan, on određuje zvuk koji će se dogoditi.</p>
<p> Postoji faza prije zvuka, faza zvuka i faza nakon zvuka. Dakle, riječ je o tome na kojem se dijelu gudala svira, o brzini i težini poteza. Da bismo u tome uspjeli, u ansamblu mora postojati fanatična želja, spoznaja da je to neophodno, te znanje – da se točno zna koji pokret dovodi do određene boje tona. U tome smislu već radimo, stvari idu sve bolje. Članovi ansambla jako su kvalitetni, znaju o čemu je tu riječ. Sve želje treba ujediniti u jednu ideju, i na tome ćemo inzistirati.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Seoska tajanstva</p>
<p>Izloženi radovi iz ciklusa »Oman«, »Zemlja« i »Japanska hrana« / Veliku pozornost u svijetu privukao ciklus »Zemlja« </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Austrijski fotograf Manfred Willmann predstavio se u zagrebačkim galerijama s tri ciklusa fotografija. U Galeriji Križić Roban izložio je ciklus »Oman« iz 1997. i 1998. Riječ je o fotografijama u boji višemetarskih dimenzija, snimljenih za vrijeme autorova posjeta Omanu, državi na Arapskom poluotoku. Panoramski snimci krajolika specifičnih boja prikazuju egzotične motive omanske svakodnevnice, naglašene osjećajem za jedinstvenu širinu, ljepotu, beskraj prostora i opasnost pustinje.</p>
<p> Willmanove najcjenjenije fotografije, iz ciklusa »Das Land« (Zemlja) (nastale od 1981. do 1993.), izložene su u Galeriji Miroslav Kraljević. To je ciklus 60 fotografija u boji dimenzija 60 puta 60 centimetara s temom austrijske provincije. Odlikuje ga posebna atmosfera u kojoj motivi seoske svakodnevnice poprimaju složen, često morbidan i tajnovit značaj. Taj njegov ciklus izlagan je diljem svijeta, a dio mu je otkupljen za zbirku njujorške galerije MoMA. Prošlog ljeta ciklus je bio izložen u zadarskoj Gradskoj loži, kao popratna samostalna izložba manifestacije »Čovjek i more«.</p>
<p> »Japanese Food« naziv je ciklusa iz 2000., u sklopu koje je u Galeriji Minima izložio 12 fotografija (60 puta 60 centimetara) s motivima japanske hrane. Kompjutorskom obradom motiva ostvarena je minimalistička kompozicija s bogatom teksturom i koloritom.</p>
<p> Manfred Willman (1951.), proslavljeni fotograf iz Graza, osnivač je, suvlasnik i urednik časopisa »Camera Austria« te organizator mnogih fotografskih izložbi, seminara i predavanja o fotografiji.</p>
<p> Izložba u Galeriji Križić Roban (Čanićeva 6) bit će otvorena do 20. ožujka, a u Galeriji Miroslav Kraljević (Šubićeva 29) i Galeriji Minima (Krvavi most 3) do 26. ožujka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Urbane note protiv uroka estradizacije</p>
<p>Sa šest nominacija vode Goran Bare i Plaćenici i The Bambi Molesters, a sa po dvije slijede Let 3, Gibonni, Boxer i Jinx / Lista upućuje na miran suživot različitih struja </p>
<p>Hoće li peti po redu Crni mačak za sezonu 2001. iz »usta« novinara i profesionalaca u javnost odaslati istinu ili laž o prošlogodišnjoj rock-sezoni na hrvatskome terenu? S obzirom na situaciju u kojoj vrlo suženi izbor imena radi po najzahtjevnijim kriterijima, a većina po(d) najtežim uvjetima, i ovogodišnji je Crni mačak svojevrstan medijski čamac spasa čitavoj sceni.</p>
<p> Programska strategija iz zadnjih par godina ostaje ista, a pokazuje otvaranje Crnog mačka suvremenim trendovima, »urbanoj glazbi«, elektronici i izborima web siteova, budući da bi deficitarnost »čistih« rock produkata na domaćem terenu u suprotnom prijetila laganim dokidanjem smisla nagrade.</p>
<p> Uostalom, neka imena poput Barea ili Leta 3 ionako se ponavljaju gotovo svih pet godina, što dovoljno govori o sve sporijem samoobnavljanju domaće scene, na kojoj i ove godine nominirani Boxer, Eddy & Dus, Yaya, Tram 11 ili The Beat Fleet polako, ali sigurno postaju veterani. </p>
<p> Prije dvije godine dodane kategorije hip hop glazbe i elektronike naglasile su proboj vjerojatno najpropulzivnijeg dijela domaće scene posljednjih godina, a lani je novost bila mogućnost prijave autoriziranih MP3 uradaka koji nisu, kako je do tada bilo nužno, formalno objavljeni na nosaču zvuka.</p>
<p> I peti Crni mačak donosi blage promjene: dodana je kategorija »Bugov Crni miš« koju sponzorira časopis Bug i u kojoj će publika putem Bugova portala birati najbolji web site domaćeg izvođača.</p>
<p>Najveću domaću rock-nadu, inače nagradu publike, opet biraju kritičari, a završna, trinaesta kategorija »Stari mačak« koja nagrađuje zaslužnog glazbenika ove godine honorira Ivana Pika Stančića. Nakon što izborno tijelo s više od 200 novinara i medijskih djelatnika odvagne nominacije i odluči o ovogodišnjim dobitnicima u svim kategorijama, statuete Mačaka bit će podijeljene na koncertnoj fešti u Bjelovaru 22. ožujka.</p>
<p> Dodjela Mačaka često je uspjela utjecati i na dodjele nagrada »Porin«, s mašinerijom većoj od 1000 glasača, koji je nekoliko puta potvrdio Mačkove izbore održavane oko dva mjeseca prije.</p>
<p> Da li zbog kvalitete albuma udarnih sezona s novim radovima Rundeka, Majki, Pipsa i drugih, no, moglo se reći da je dotadašnja novotarija polako postala utjecajna nagrada čije su se izborne posljedice prilično jako osjetile i na službenu diskografsku industriju.</p>
<p>Sam pogled na ovogodišnju listu nominacija, na kojoj sa šest vode Goran Bare i Plaćenici i The Bambi Molesters, a sa po dvije slijede Let 3, Gibonni, Boxer i Jinx, pokazuje »miran suživot« rock-tradicionalizma (Bare), inovativnosti (Boxer, Let 3, Bambi Molestres) i prodornosti najnakladnijih izvođača (Gibonni), što bi se moglo navesti i najznačajnijim prinosom »duhu tolerancije«. </p>
<p>Ujedno se radi o »rehabilitaciji« Gibonnija, koji je prije dvije godine doživio prigovore da ne spada u rock produkciju, pa nije ni došao na dodjelu nagrada u Varaždin, što je luksuz koji si ovako siromašna scena ne smije dopustiti.</p>
<p> Ovogodišnji (pred)uspjeh Bambi Molestersa priznanje je alternativnijih stvaralačkih principa kao pogonske snage koja na uspavanoj sceni može djelovati po principu »ljute trave na ljutu ranu«. No, sklonost alternativnom rječniku nije jedina karakteristika Crnog mačka: iako je u doba sveopće estradizacije, pa i samog rock odjeljka, dobrodošlo zastupanje tvrdokornih artističkih pozicija urbane glazbe, otvorenost srednjoj struji (Gibonni, Elvis Stanić, Jinx) pokazuje da Crni mačak pokušava biti relevantnom nagradom i na terenu »specijalističke« i opće glazbene prakse.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kako odgajati orkestar</p>
<p>Bio je to »koncert na dar« s lijepom glazbom Mozarta, Schuberta, Vivaldija i Haydna pod vodstvom Leona Spierera </p>
<p> Da Zagrebačka filharmonija može odlično svirati i bez dirigenta, ali dobro pripremljena s pravim, autoritativnim čovjekom za prvim pultom, pokazao je posljednji koncert održan u prošli petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog za pretplatnike Plave oktave. Bio je to »koncert na dar« s lijepom glazbom Mozarta, Schuberta, Vivaldija i Haydna. Ostvario ga je orkestar u smanjenom sastavu i solist Zagrebačke filharmonije fagotist Ivica Gašparović pod umjetničkim vodstvom uglednog njemačkog violinista i dirigenta Leona Spierera. </p>
<p>Iskusni maestro bio je u mladosti student našega violinista Ljerka Spillera u Buenos Airesa i Maxa Rostala u Londonu. Bio je pet godina koncertni majstor Kraljevske stockholmske filharmonije i čak 30 godina koncertni majstor Berlinske filharmonije. Spierer ima također veliko pedagoško iskustvo vođenja omladinskih orkestara sjedeći za prvim pultom koncertnoga majstora, što se pokazalo vrlo korisnim i na ovom nastupu u Zagrebu uz ansambl koji ima mnogo novih mladih članova, ali nema šefa-dirigenta koji bi sustavno radio na njegovanju zvuka i usavršavanju skladnog zajedničkog muziciranja. A to se najbolje uči na klasičnoj literaturi, koja je i većinom bila na programu ovoga koncerta.</p>
<p>Već je »Mala noćna glazba« Wolfganga Amadeusa Mozarta na samom početku večeri pokazala poboljšanje, posebno u sekciji prvih violina. Glazbenici su svirali precizno, elegantno i opušteno, punim tonom i cijelim gudalom, lijepo su oblikovali fraze i profilirali dinamiku. U sličnom stilu, šarmantno su izveli Pet menueta i šest trija Franza Schuberta, mladenačko djelo zabavnog ugođaja onoga vremena, dok je fagotist Ivica Gašparović uzorno interpretirao Koncert za fagot i gudače u e-molu Antonija Vivaldija.</p>
<p> Mekoća i ljepota tona, tehničko savršenstvo i muzikalnost fraze dugogodišnjeg prvog fagotista Zagrebačke filharmonije uvelike su pridonijeli izvrsnom dojmu o kvaliteti članova našeg orkestra, a ona se potvrdila i u završnoj točki koncerta 44. simfoniji u c-molu Josepha Haydna, tzv. Žalobnoj s prekrasnim Adagiom koji je sam skladatelj poželio da mu se izvede na njegovu sprovodu, što je kasnije bio povod tomu epitetu. </p>
<p>Uspješne izvedbe toga programa u cijelosti izazvale su i obilje aplauza i ovacija zadovoljne publike, pa je za dodatak s očitim uživanjem izveden još popularni valcer »Bečka krv« Johanna Straussa, koji je dakako u velikom bečkom stilu predvodio sa svojom violinom maestro Leon Spierer.</p>
<p> Lijepom gestom odao je na kraju priznanje za odličnu suradnju svim glazbenicima Zagrebačke filharmonije, sudionicima toga osebujnog koncerta, ponukavši ih da se postroje u jednom redu na rubu podija, što je bilo neuobičajeno, ali vrlo simpatično, efektno i odgojno.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Konstituirana Velika loža Hrvatske</p>
<p>Godine 1781. Veliki majstor Velike lože Hrvatske Ivan grof Drašković sazvao je Skupštinu u Pešti, na kojoj je došlo do reorganizacije slobodnog zidarstva u Habsburškoj monarhiji: nazočni slobodni zidari prihvatili su utemeljenje sedam Velikih provincijalnih loža. Tako je nastala i Velika provincijalna loža za Erdelj, </p>
<p>Hrvatsku i Dalmaciju</p>
<p>BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Godine 1778. radilo je prema sustavu ili observanciji grofa Ivana Draškovića devet loža: Sloboda (Zur Freiheit), u Varaždinu; Mudrost (Zur Klugheit), u Zagrebu; Ratno prijateljstvo (Zur Kriegfreundschaft), u Glini; Nepobjediva ruka vojske (L'invicible aux bras armes), u Otočcu; Budnost (Zur Wachsamkeit), u Osijeku; Velikodušnost (Zur Grossmuth), u Budimpešti; Šutljivost (Zur Verschwiegenkeit), u Bratislavi; Zlati lavovi (Zum grunen Lowen), u Pragu i Tri bijela ljiljana (Zu den drei weissen Lilien), u Temišvaru...</p>
<p>Ivan grof Drašković umro je 21. veljače 1787. godine u četrdesetsedmoj godini. Pokopan je na svom imanju u dvorcu Klenovnik. Sve lože su tada održale žalobni rad, na pogrebu su bili predstavnici svih hrvatskih loža. </p>
<p>Od Draškovića su se oprostili na slobodnozidarski način, radom u hramu i u budimpeštanskoj loži Velikodušnost, a oproštajni govor držao je jedan od utemeljitelja lože kapetan Josip Ladislav Jeszenowsky, rekavši, među ostalim, kako »nije bilo junačkog čina za koji on nije bio sposoban; nije bilo junačkog svojstva koje nije posjedovao«. </p>
<p>Mađarski književnik Ferenc grof Kazinczy posvetio mu je šest stihova nadgrobnog epitafa.</p>
<p> Osim podmaršala Kazimira grofa Draškovića i Ivana grofa Draškovića još su četiri člana plemićke obitelji Drašković ostala vjerna slobodnom zidarstvu.</p>
<p>Josip II. grof Drašković (umro 1802.), carsko-kraljevski komornik i pukovnik te ujedno Veliki župan Baranjske županije, radio je u jednoj erdeljskoj loži.</p>
<p>Juraj grof Drašković (1773. – 1849.) bio je kulturni djelatnik; kao kapetan, zbog slabog zdravlja, napustio je vojsku. Kao pristaša slobodnih ideja odlazi iz domovine i pod pseudonimom Đuro Farkaš putuje Europom. </p>
<p>Godine 1834. kupio je u Švicarskoj dvorac i tamo objavio deset svezaka časopisa Freimuthige Gedenken, a, prema uzoru na suvremene pisce, objavljivao je u Slobodoumnim mislima vlastite članke. </p>
<p>Godine 1843. pokušao se vratiti u domovinu, ali mu austrijsko zastupništvo u Bernu to nije odobrilo. Juraj grof Drašković bio je član jedne lože u Švicarskoj.</p>
<p>Lovro grof Drašković (1750. – 1817.) bio je potpukovnik i carsko-kraljevski komornik. </p>
<p>Bio je drugi brat Ivana Draškovića. Slobodni zidar postao je 1773. godine, kada je primljen u varaždinsku ložu Potpuni savez. Kasnije je starješina varaždinske lože Kod tri zmaja, koja je poslije promijenila ime u Prijateljstvo. Godine 1786. radio je u zagrebačkoj loži Mudrost (Prudentia).</p>
<p>Janko grof Drašković (1770. – 1856.) bio je političar i narodni preporoditelj, sin Ivana grofa Draškovića, utemeljitelja slobodnog zidarstva u Hrvatskoj. Kao svi Draškovići i on je bio vojnik; godine 1789. sudjelovao je u opsadi Beograda (zajedno sa slovenskim slobodnim zidarom barunom Jurijem Vegom), pod vodstvom generala G.E. Laudona. Kasnije je ratovao protiv Napoleona; bio je blizak s francuskim generalima i slobodnim zidarima F.L. Marmontom i H.G. Bertrandom, i dopisivao se s njima na francuskom jeziku. </p>
<p>Od 1832. u Karlovcu je tiskao Disertatia ili razgovor. To je prva izrazito programska politička brošura s kojom je hrvatski narod dobio politički, gospodarski i kulturni program. Pisac u njoj traži obnavljanje banske vlasti i narodni jezik. Među ostalim, zapisao je:</p>
<p>»Mi smo usred Europe, nama se prijeti Istok i Zapad onom tamom iz koje smo pobjegli prije stotinjak godina, ne želeći više nikada upasti u sužanjstvo, sužanjstvo neznanja. Svjetlošću koja je unesena u naš narod i koju gledaju još nenavikle oči ovog naroda, te snagom koju mu ta svjetlost daje, potrebno je odgojiti njegove učitelje koji će mudrošću, snagom i ljepotom narod voditi k znanju.«</p>
<p>Godine 1835. objavio je u Danici tri pjesme: »Poskočnica«, »Pjesma domorodska« i »Napitnica ilirskoj mladeži«. Njegova misaono najvažnija pjesma jest »Mladeži ilirskoj« (1836.). U njoj je osudio zavist i neslogu, istaknuo važnost narodnog jezika i obrazovanja... </p>
<p>Janko Drašković je zaslužan za širenje preporodnih ideja svoga vremena. Godine 1838. osnovana je uz njegovu podršku Čitaonica ilirska, dvije godine kasnije zauzeo se za osnivanje Narodnog kazališta. </p>
<p>Zbog poodmaklih godina otklonio je bansku čast. Predsjedao je 25. ožujka Narodnoj skupštini, na kojoj je donesen prvi program prekretne 1848./1849. godine u Hrvatskoj.</p>
<p> Kada je godine 1808. boravio u Parizu, postao je član poznate slobodnozidarske lože Philanthropes reunion.</p>
<p>U dvorcu Brezovica kraj Zagreba, od 22. do 24. lipnja 1775. sastali su se hrvatski slobodni zidari i utemeljili Veliku ložu Reformirano slobodno zidarstvo Provincije slobode pod mađarskom krunom (Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provintiam redacta).</p>
<p> Pod njenom zaštitom radile su glinska, zagrebačka, varaždinska i križevačka loža. Na sastanku su sastavili Konstituciju i zajednički Ritual. Prihvatili su sustav s tri stupnja. </p>
<p>Slobodni zidari su se podijelili na dva okruga: »ultra Savam« (Glina i Zagreb) ili Ratni savez, te na »cis Savam« (Varaždin i Križevci) ili Slobodni savez. Godinu dana kasnije u Draškovićevu observanciju ili sustav ušla je i bratislavska loža Šutljivost (Ad taciturnitatis, Halgatsaghoz). </p>
<p>U toj loži radio je neko vrijeme i hrvatski slobodni zidar Nikola pl. Škrlec, u ono vrijeme »ministar za školstvo«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>Knjiga Branka Šömena »Amenkamen, slobodnozidarska čitanka« upravo je objavljena u nakladi »Lumena« iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>IDEMO NA ZAGREB: Dnevnik sa srpskim rezervistima</p>
<p>»Nji' tamo boli uvo za nama ovde«</p>
<p>»Pa, dobro, je l' išta čuste? Već smo treći dan bez ikakvih informacija, otkako smo krenuli sa Banije, i sami znate...« »Ma, razumeo sam da vode neku raspravu u skupštini...« »Kakvu? O čemu?« »Pravo da ti kažem, raspravljali su o nekim rasplodnim bikovima iz Velike Plane, drugog se ne sećam...«</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>Hm, u redu! Al' ja reko' već: ne odlazim zato što sam kukavica i kilać, što ti kažeš, već što imam dovoljno brige i bez ove gungule. Ti ne znaš, kapetane, kako ja živim, i bolje da ne znaš! Ne moraš da znaš ni da čekam pos'o već osam godina i da ne mogu ni da se oženim bez plate, k'o siroma. Neće nijedna za 'vakog. Živim tako dobro da mi je samo rat nedostaj'o! A, evo ga, dođe i on...«</p>
<p>Vojniku se smrači pred očima i upade u neke teške misli. Zaćuta on, zaćutasmo i mi. Onda se on naglo trže i uhvati za bravu.</p>
<p>»Oprostite na smetnji«, reče, »razbudio sam vas. Izvinite, stvarno! Ja vam želim mnogo sreće i da se i vi što pre vratite, po mogućstvu, svi živi i zdravi! Nemojte ići daleko! Pozdravljam vas!«, iskoči u hladnu noć i zalupi za sobom vrata. Đukić odmahnu rukom i promrmlja:</p>
<p>»Ovaj dečko je načisto puk'o! Poludio! Kud' će sad, nesrećnik? Jesi li mu vidio mrak u očima, ovo sad, na kraju...? Jebo te!« Pokušah da i sam nešto kažem, ali kapetan nastavi: »Možda je i bolje što ode! Taj bi unosio paniku i ne bismo znali, posle, ne samo šta s njim da radimo, nego i sa čitavom njegovom jedinicom. Ljudi bi se poveli za budalom. Da, da, bolje je ovako... Snaći će se valjda nekako da dođe do kuće... A i gde mene na dežurstvu da ovo zadesi? Pojavi li se svake noći po jedan ovakav pametnjaković?«</p>
<p>»Ne? Pa, ja... Kažem ja vama svima: Kad je muka, 'ajde Đuka! A kad... znaš ono, onda mene ne zovete!« Jutro. Ukočen i prozebao, gledam da se što pre dovučem do domaćinove kujne i zgrejem kraj šporeta. Na putu srećem Grahovca i pitam ga kako je on spavao.</p>
<p>»Kako sam spav'o?«, odgovara natečenog lica. »K'o buva na kurcu! Šta me pitaš...?«</p>
<p>»Jeste li sinoć uspeli da čujete vesti?«, persiram mu jer je, iako rezervista, najstariji u brigadi. »Video sam da ste se nervirali dok se onaj potpukovnik drao.« »Ja, lebac mu jebem... Budala, ništa drugo. Kako me je iznervir'o?! Došlo mi, majke mi, bilo da ga udarim. Jes', majke mi. Dere se k'o budala. Vidi da se mi tamo napinjemo da išta čujemo, a on dig'o glavu i zavapio: 'Proooglaašaavaaam ooopštuuu mooobilizaaciiijuuu naaa teeeriiitoriiiijiii ooopštiiiineee Vooojnić!' Diktira čovek mobilizaciju! Gde do sad bi da to naredi? Sad on oglašava rat. Kao da on o tome odlučuje... Zamalo da ga zviznem pesnicom. Uf, što mi ga pomenu? Odvratan je.«</p>
<p>»Pa, dobro, je l' išta čuste? Već smo treći dan bez ikakvih informacija, otkako smo krenuli sa Banije, i sami znate...«</p>
<p>»Ma, razumeo sam da vode neku raspravu u skupštini...«</p>
<p>»Kakvu? O čemu?«</p>
<p>»Pravo da ti kažem, raspravljali su o nekim rasplodnim bikovima iz Velike Plane, drugog se ne sećam...« </p>
<p>»O tome raspravljali...?«</p>
<p>»I', pa šta misliš? Da nji' tamo boli uvo za nama ovde?«</p>
<p>U kujni zatičem Miheca kako doliva kafu, puši i priča li, priča. Dve devojčice, tobože – njegove buduće snajke – slušaju ga, smeju se i zapitkuju dok bezvoljno iz šolja prismaču podgrejano mleko. Njihova mati Milena gleda za šporetom svoja posla, smeje se i kaže za Miheca da je dobar umesto tranzistora.</p>
<p>»Sad ću«, skreće mi pažnju, »skuhati kafu za tebe i komandanta!«</p>
<p>»Može, može«, radujem se.</p>
<p>»Gde si spava? Kako ti je bilo?«</p>
<p>»U nekom senu, k'o cukin!« Ona se nasmeja.</p>
<p>»Ne pitaj! Sav sam se skočinjio. Baš trčim odozdo pravo ovamo, da dođem sebi u toplom...«</p>
<p>Milena je lepa, obrazovana, mlada žena, ćerka starijeg domaćina. Priča kako se u roditeljsku kuću vratila iz Karlovca tek pre dve nedelje, u poslednji čas kad se moglo proći. Muž joj je na radu u Nemačkoj i brine, jer dugo nije od njega dobila nikakvu vest.</p>
<p>»On je Srbin, a našima od Hrvata nije sigurno ni tamo kod Njemaca. Uostalom, oni su sve ovo i zakuhali...« Sama, do skoro, nije bila ni svesna kojem narodu pripada; mislila je, u stvari, da je Jugoslovenka, da je to dovoljno, pa se pri svakom popisu tako izjašnjavala. Živela je srećno, dole u gradu, imala stan, nove stvari, auto, radila je u dobrom preduzeću kao ekonomista i podizala s mužem decu. Letos je dobila otkaz na poslu bez pravog objašnjenja. Naravno, slutila je šta je posredi, jer su pre toga registrovali sve Srbe. Ipak, pokušala je da se bori...</p>
<p>Objašnjava mi da su se njen otac i stric oženili dvema sestrama iz Knežgorice. Mati i tetka (istodobno i strina) jesu Hrvatice, pa su, dakle, i svih četvoro dece iz oba braka, i ona sama, polutani. Ali, napominje, sad su hadezeovci došli na vlast i ne može se u Hrvatskoj više biti ništa sem Hrvat.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>Knjigu »Idemo na Zagreb, dnevnik sa srpskim rezervistima« upravo je objavila Naklada Pavičić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janica pobjedom zapečatila sezonu!</p>
<p>Janica je prvom svojom pobjedom u slalomu očitala lekciju kompletnoj slalomskoj eliti. Iako s bolnim palcem, iako tek s devetim startnim brojem, iako sa 72 stotinke sekunde zaostatka iz prve vožnje, Janica je u »drugom poluvremenu« demonstrirala svoju tehničku savršenost / Ona je svojim imperatorskim olimpijskim pohodom, te pobjedom u zadnjoj utrci sezone najavila je svoj veliki povratak Svjetskome kupu. Netko je rekao kako je krunu samo posudila ovogodišnjoj slavodobitnici Austrijanki Michaeli Dorfmeister</p>
<p>FLACHAU (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 10. ožujka</p>
<p> – Janica Kostelić morala je udariti svoj pečat i Svjetskom kupu u kojem je do posljednje utrke bila bez pobjede u ovoj sezoni. Zapravo je nekako i logično i pravedno da je udarila svoj pečat kraju sezone koju je obilježila trijumfom na Olimpijskim igrama. U nedjelju je trijumfirala u jednoj od svojih zlatnih olimpijskih disciplina, slalomu, u kojem je prošle sezone nanizala osam pobjeda zaredom. U Flachau je, na završnicu Svjetskoga kupa, trostruka olimpijska pobjednica došla samo potvrditi svoju sjajnu olimpijsku formu i pokušati kao lanjska kraljica Svjetskoga kupa ostvariti i prvu ovosezonsku pobjedu izvan olimpijskih staza.</p>
<p>Nakon ozljeda i propuštenih utrka na startu sezone u SAD-u, te predolimpijskih utrka u Ĺreu, nakon bolesti i pehova, nakon neulaska u drugu vožnju slaloma u Sestrieresu, nakon 11., 10., 9., 18. i 3. mjesta u svojoj najjačoj disciplini, Janica je prvom svojom pobjedom u slalomu zapečatila 36. izdanje prvorazrednog skijaškog natjecanja. Očitala je lekciju i ovosezonskoj osvajačici maloga globusa za ukupnu pobjedu u slalomu, Francuskinji Laure Pequegnot i četverostrukoj pobjednici slalomskih utrka ove sezone Šveđanki Anji Paerson i kompletnoj slalomskoj eliti.</p>
<p>Iako s bolnim palcem, iako tek s devetim startnim brojem na teškoj, mekanoj stazi, iako sa 72 stotinke sekunde zaostatka iz prve vožnje za vodećom Francuskinjom Pascal-Saioni, Janica je u »drugom poluvremenu« demonstrirala svoju tehničku savršenost i čovjek bi zbog uvjerljivosti njezine pobjede rekao da se poigravala sa suparnicama. Više od pola sekunde ispred Anje Paerson (57 stotinki), 72 stotinke sekunde ispred trećeplasirane Šveđanke Ylve Nowen.</p>
<p>Amerikanci su propustili i drugu prigodu za osvajanje slalomskoga globusa. U subotu je Ivica Kostelić stao iznad Millera, u nedjelju je Amerikanka Kristina Koznick, koja je jedina mogla ugroziti vodeću slalomašicu Laure Pequegnot, bila izrazito slaba, na kraju 15., čime je oduzela svu dramatičnost završnom obračunu slalomašica, pa je bilo zapravo nevažno koja će biti Pequegnot, na kraju peta.</p>
<p>Janica je sezonu u Svjetskom kupu, koju je dočekala, nespremna, nakon tri operacije na lijevom koljenu, na kraju završila na 14. mjestu sa 506 bodova. No, svojim imperatorskim olimpijskim pohodom, te pobjedom u zadnjoj utrci sezone najavila je svoj veliki povratak Svjetskome kupu. Netko je rekao kako je krunu samo posudila ovogodišnjoj slavodobitnici Austrijanki Michaeli Dorfmeister.</p>
<p>– Samo da budem zdrava, odgovorila je Janica na pitanje što očekuje od iduće sezone.</p>
<p>Konkurencija jako dobro zna što to znači.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Marić: »U pobjedničkom smo nizu«</p>
<p>Marićeva predviđanja da će »plavu« momčad biti teško zaustaviti ipak su u ovome trenutku prilično ambiciozna. I u Čakovcu je, naime, bilo vidljivo da igra zagrebačke momčadi još uvijek nije na razini na kojoj bi to želio trener, navijači i, naposljetku, sami igrači</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – »Mi smo u pobjedničkom nizu i teško će nas itko zaustaviti!«. Ovo je neposredno nakon Dinamove subotnje pobjede protiv Čakovca u gostima, 2-0, ustvrdio novi Dinamov kapetan Silvio Marić. Njegove riječi doista nisu daleko od istine. Dinamo stvarno jest u pobjedničkom nizu, u posljednje tri prvenstvene utakmice upisao je maksimalnih devet bodova i sada je, kako kažu u klubu, u nezadrživome lovu na – drugo mjesto. Prvo je ionako već rezervirao Zagreb.</p>
<p>Marićeva predviđanja da će »plavu« momčad biti teško zaustaviti ipak su u ovome trenutku prilično ambiciozna. I u Čakovcu je, naime, bilo vidljivo da igra zagrebačke momčad još uvijek nije na razini na kojoj bi to želio trener, navijači i, naposljetku, sami igrači. Dinamo u Čakovcu »ubrao« sva tri boda, zadržao se na pobjedničkom putanji, ali vidljivo je da tu ipak ima još prostora za napredak. Također ne treba zanemariti ni činjenicu da su domaći protiv Dinama zaigrali bez petorice standardnih igrača. Istina je da to ne može umanjiti pobjedu maksimirskih nogometaša, ali je isto tako točno da ova utakmica onda niti ne može biti pravo mjerilo Dinamove snage.</p>
<p>Ovo je bilo drugo prvenstveno gostovanje »plavih« u proljetnom dijelu sezone i u usporedbi s premijernim ovogodišnjim nastupom u gostima, prije dva tjedna u Šibeniku, ovaj put je Dinamova igra ipak bila na znatno višoj razini. Vezni red je kreirao nekoliko obećavajućih akcija, na trenutke su »plavi« nogometaši pokazali znakove inventivnosti i mašte pri stvaranju akcija i sve to, naposljetku, nije izgledalo loše. Nije bilo loše, ali i – ništa više od toga. Okrnjeni je Čakovec u nekoliko navrata suviše ozbiljno priprijetio gostujućem vrataru Butini. Režićev prodor po lijevome boku, nakon kojega su Dinamovi igrači jedva uveli reda u svom kaznenom prostoru, te Vujićev bijeg pored neshvatljivo statične maksimirske obrane, između čak četvorice igrača, zamalo su završili vodstvom domaće momčadi. Doduše, već nakon prvih petnaestak minuta gosti su uspjeli ukrotiti ambiciozne domaćine, primiriti igru i, kako u klubu vole reći – postaviti stavi na svoje mjesto. </p>
<p>Nekoliko dobrih »vezova« na sredini terena, nekoliko doista razrađenih i lijepo izvedenih akcija Dinamovih igrača izmamili su pljesak brojnih navijača zagrebačkog kluba. Precizna duga dodavanja 18-godišnjeg Ante Tomića, koji je u ovoj utakmici pokazao visoku dozu kreativnosti, mogli bi mladog Dinamovog vezista ustaliti u prvoj postavi. Uzgred, bio je i svojevrsni inicijator drugog Dinamovog pogotka.... </p>
<p>Pitanje je, međutim, hoće li se u početnoj jedanaestorici doista naći mjesta za Tomića u trenutku kada se u momčad vrati trenutačno ozlijeđeni Spomenko Bošnjak. </p>
<p>Tomić je ordinirao na lijevoj strani veznoga reda, na mjestu na kojem je u prošloj utakmici protiv Osijeka zaigrao Vladimir Petrović. Zanimljivo, i Petrović i Dario Zahora u Čakovcu su bili među boljim Dinamovim igračima, neovisno o tome što je Petrović u igru ušao tek u 68. minuti. Upravo su njih dvojica, naime, primili najveći dio kritika za blijedu Dinamovu igru protiv Šibenika. Maksimirski su nogometaši, eto, u međuvremenu proigrali, a najljepši kompliment pružio im je čakovečki vratar Ilica Perić:</p>
<p>– Istina je da smo mi igrali bez petorice standardnih igrača, ali protiv Dinama se objektivno nismo ni imali čemu nadati. Pa, zna se tko je i što je Dinamo i uvjeren sam da ne zaslužuju mjesto na kojem se sada nalaze. Oni zaslužuju biti prvaci!</p>
<p>Možda dogodine...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kostelići od nemogućeg čine moguće</p>
<p>Bože, od kakvog su materijala stvorena ta djeca, pitaju se u zemljama čija je skijaška industrija jača od cijelog našeg gospodarstva. A Ivica i Janica su zapravo tjelesno jednako krhki kao i njihovi suparnici, o čemu svjedoči povijesti njihovih lomova, ali su mentalno toliko jaki da svoje tijelo podižu i oporavljaju čudesnom snagom i brzinom</p>
<p>FLACHAU (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 10. ožujka</p>
<p> – Kada je lani u ovo doba njegova sestra Janica Kostelić ispisivala antologijske stranice svjetskog skijanja, upisujući među velike pobjednice Svjetskoga kupa svoje ime, Ivica Kostelić nije mogao napraviti ni korak bez pomoći štaka. Nalazio se miljama udaljen od skijanja i natjecanja, na oporavku u Selcu, nakon četvrte operacije koljena u četiri godine. Još jednom slomljenog tijela, ali i dalje čvrstoga duha.</p>
<p>Ivica Kostelić, njegov put i sadašnja pozicija na tronu najboljeg slalomaša svijeta, samo su dio priče o Kostelićima koji nemoguće uvijek učine mogućim. Baš kad je u završnici velikog slalomskog dvoboja Kostelić – Miller, Amerikanac nevjerojatno brzo odvozio drugi »lauf«, mnogi su strahovali da je zadao završni udarac našem skijašu. Ali, onda je na scenu stupio izdanak obitelji koja nemoguće čini mogućim.</p>
<p>– Kad sam vidio što je Miller napravio u drugoj vožnji, bilo mi je jasno da to nitko ne može ni stići ni napasti. Onda sam se sjetio da je u startnoj kućici i Kostelić, prepričavao je svoje dojmove jedan slovenski kolega.</p>
<p>Kao što je lani njegova sestra pobijedila u velikom psihološkom ratu rijetko zanimljive završnice za krunu ukupne pobjednice Svjetskog kupa Austrijanku Renate Götschl, ovaj je put Ivica i mentalno nadjačao svog jedinog preostalog suparnika Bodea Millera.</p>
<p>Bože, od kakvog su materijala stvorena ta djeca, pitaju se u zemljama čija je skijaška industrija jača od cijelog našeg gospodarstva. A Ivica i Janica su zapravo tjelesno jednako krhki kao i njihovi suparnici, o čemu svjedoči povijesti njihovih lomova, ali su mentalno toliko jaki da svoje tijelo podižu i oporavljaju čudesnom snagom i brzinom.</p>
<p>– Istina je, naš put izgleda i meni samom nevjerojatan, mogu tek misliti koliko nevjerojatan izgleda svima oko nas, govorio je Ivica nekoliko sati poslije osvajanja svog prvog Globusa u karijeri.</p>
<p> • Kakav je osjećaj biti pobjednik Svjetskoga kupa?</p>
<p>– Izvanredan. Htio sam na neki način dokazati da ptica koja leti sporije prije stigne do cilja od ptice koja nastoji letjeti brzo. Moj je cilj na početku sezone bio zadržati konstantu među prvih 10, ali se sve tako dobro razvijalo, a vrhunac uzbuđenja i nervoze dogodio se upravo u samoj završnici, u velikom finalu Svjetskoga kupa. Ništa sportski nije ljepše ni izazovnije nego kad se, recimo, pobjednik Svjetskog kupa odlučuje ne samo u zadnjoj utrci, nego u zadnjoj sekundi.</p>
<p> • Možete se još jednom vratiti svojim mislima na startu kada ste vidjeli kako je Bode Miller fantastično otpeljao drugu vožnju?</p>
<p>– Kad mi je moj serviser rekao »Bože, kakav je slalom odvozio Bode«, ja sam mu odgovorio da ništa nije gotovo dok se ja ne spustim istom stazom. Znao sam da se moram spustiti kao lud dolje, znao sam da sad moram pokazati da jesam ili nisam. I, eto, dokazao sam sebi da mogu funkcionirati i u stresnim okolnostima.</p>
<p> • I u šestoj slalomskoj utrci sezone u Wengenu, gdje ste ostvarili svoju drugu pobjedu, bili ste u sličnoj situaciji. Čak s istim startnim brojevima, Miller s brojem jedan, vi s brojem šest. Također ste ostali posljednji na startu druge vožnje...</p>
<p>– Ima sličnosti, jer sam si već u Wengenu dokazao da mogu nositi teret vodećeg. Međutim, ovdje je u finalu sve bilo mnogo izraženije. Ne možete ne vidjeti i ne osjetiti te divne navijače, njih nekoliko tisuća koji u cilju iščekuju moju pobjedu, ne možete ostati mrtvi-hladni na izazovnu vožnju Millera, a osim toga odlučivalo se o ukupnom pobjedniku slaloma.</p>
<p> • Vaša prva vožnja bila je na granici savršenstva. Miller je uzvratio sjajnom drugom vožnjom što je za sve ostale bio pretežak zadatak osim za vas. Kako vam je to uspjelo?</p>
<p>– Stalno sam mislio samo na to da moram pobijediti, da se moram spustiti što brže i ne odustajati od napada i brzine, bez obzira na pogreške, kojih je bilo, ali me nisu omele.</p>
<p> • Kako doživljavate činjenicu da su se sve skupine hrvatskih navijača ujedinile navijajući za vas?</p>
<p>– Predivno je vidjeti ovdje tisuće ljudi iz cijele Hrvatske kako navijaju zajedno. To je strašna stvar i veliki poticaj.</p>
<p> • U sezoni koja je na kraju vaša je sestra osvojila četiri olimpijske medalje, vi ste osvojili krunu za najboljeg slalomaša svijeta. Može li takva sezona uopće biti nadmašena?</p>
<p>– Ja se nadam da može. Dosta sam mlad i preda mnom je još mnogo rada i natjecanja. Daj Bože zdravlja, pa će i dalje biti velikih rezultata.</p>
<p> • Kako je vaša obitelj doživjela vaš trijumf?</p>
<p>– Svi su sretni, presretni, kazao je i sam opijen srećom i uzbuđenjem naš 22-godišnji skijaš pred kojim se tek otvaraju rezultatska prostranstva.</p>
<p>Poručio je to, uostalom, konkurenciji natpisima na majici koju je nosio ispod kombinezona u slavodobitnom slalomu. Iako je s prednje strane majice ustvrdio »ja nisam genije«, kada se suparnicima okrenuo leđima, poručio im je: »nek' momci znadu s kim će posla da imadu«. Vjerojatno su već shvatili.</p>
<p>Sedmi u ukupnom poretku Svjetskoga kupa – ispred njega su samo Stephan Eberharter, Kjetil-Andre Aamodt, Didier Cuche, Bode Miller, Fritz Strobl i Lassse Kjus – i osvajač Svjetskog kupa u slalomu, s tri pobjede u sezoni... Puno, jako puno za sve one koji su našeg Iveka već otpisali, a tek početak za muškog izdanka šampionske obitelji Kostelić.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Olimpijske medalje Janici donijele milijun dolara</p>
<p>FLACHAU, 10. ožujka</p>
<p> – Ante Kostelić nikad se ne gura u prvi plan, ispred uspjeha svoje djece. On će utrku uvijek promatrati na skijama, negdje na strmini uz stazu. Tek poslije, kada njegovi sportaši odrade svoje obveze prema novinarima, doskijat će do njih da negdje u miru, daleko od gužve, čuje njihov doživljaj utrke. Kada smo ga upitali hoće li se sada, budući da je sezona završena, svi skupa malo odmoriti, iznenađeno je rekao:</p>
<p>– Mi se još ne budemo odmarali, jer za nas sezona traje sve dok smo na snijegu. Za nas će kraj sezone biti 10. lipnja, kada ćemo se s ledenjaka spustiti na Mljet.</p>
<p> l Skijanje je rijedak sport u kojem sezona traje oko četiri mjeseca. Ne bi li trebalo nešto mijenjati?</p>
<p>– To je u rukama Svjetske skijaške federacije. Mislim da nam ne treba više natjecanja, ali su zbijena, trebalo bi razvući sezonu do kraja ožujka, malo usporiti ritam, ostaviti više vremena za predah između utrka i putovanja.</p>
<p> • Koja je prva sljedeća etapa u sportskom razvoju vaše djece?</p>
<p>– Naš razvoj je manje ili više završen. Mi ćemo se od sad pa nadalje razvijati mnogo polakše. Recimo, dokazano je da žene rastu do dvije godine iza prve mjesečnice i onda u 21. godini mogu narasti još dva centimetra. Eto, toliko ćemo još mi narasti. Na osnovi svega što smo prije radili sada ćemo manevrirati rezultatima i obnavljati stalno našu bazu.</p>
<p> • Imate izniman kapital u minulome radu, a pripremajući Janicu za ZOI dokazali ste da ste i vrhunski srtučnjak za tempiranje forme.</p>
<p>– Ja sam i prije znao tempirati formu, još kao trener rukometašica. Ali, rekao sam već, možeš sve napraviti loše a da ispadne dobro, i to se obično događa nogometnim trenerima. A možeš sve napraviti dobro, a da na kraju ne ispadne dobro.</p>
<p> • Hoće li Ivica iduće sezone voziti i brze discipline?</p>
<p>– Hoće. Počet će voziti i neke lakše spustove, da se pripremi za kombinaciju za Svjetsko prvenstvo u St. Moritzu. Svi misle da je Ivica rođeni slalomaš, a on ima najviše smisla za spust.</p>
<p> • Koliko je Ivica ugrađen u Janičine olimpijske medalje?</p>
<p>– Ugrađen je utoliko što se Janica s njime uvijek natjecala, uvijek je imala zeca, jer on je prirodno brži od nje.</p>
<p> • Ali Ivica je odnio i dosta pritisaka s Janice uoči Zimskih olimpijskih igara, jer su svi bili fokusirani na njega?</p>
<p>– Mislim da je to dosta krivo, to je taj novinarski život. Ljudi su blesavi, znaš kak' veli Maupassant: »Ništa u životu nije tako lijepo ni tako ružno kao što izgleda«. No, kod nas je ili euforija zbog Ivice, pa se Janica šutne u stranu ili obratno. Ali, gomila se uvijek tako ponaša.</p>
<p> • Vi već duže vrijeme djelujete kao malo obiteljsko poduzeće, tko se brine o vašim ugovorima, sponzorima i ako nije tajna koliko na tržištu vrijeda Janičine olimpijske medalje?</p>
<p>– Vedran Pavlek moj je osobni menedžer i on brine o svemu. A kaj se tiče Janičinih medalja, ona je sa tri olimpijska zlata i srebrom zaradila oko milijun dolara. Da je Amerikanka, zaradila bi deset puta više. Ali, nama ne treba deset milijuna dolara. Ne treba nam ni ovo kaj sad imamo. R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lukavstvo Srne pomoglo Hajduku </p>
<p>Utakmicu protiv Zadra pamtit će trener Slaven Bilić jer mu je ovo prva pobjeda u Splitu od kada kormilari Hajdukom. Nakon utakmice osjetilo se olakšanje na Poljudu, jer su sa ova tri boda Splićani ostali na drugom mjestu</p>
<p>SPLIT, 10. ožujka</p>
<p> – Nogometaši Hajduka prekinuli su niz utakmica bez pobjede na Poljudu, a tri su boda osvojena protiv Zadra (1-0) zahvaljujući lukavstvu strijelca jedinog pogotka Darija Srne. Splićani su zadnju domaću pobjedu ostvarili 20. listopada protiv Čakovca, a od tada su odigrali četiri utakmice u kojima se nisu previše osladili.</p>
<p> Utakmicu sa Zadranima pamtit će trener Slaven Bilić jer mu je ovo prva pobjeda u Splitu od kada kormilari Hajdukom. Nakon utakmice osjetilo se olakšanje na Poljudu, jer su sa ova tri boda ostali na drugom mjestu, ali su pokazali i da sva »naklapanja« o neodlučenom rezultatu nisu imali uporišta.</p>
<p>– Teška utakmica, pogotovo psihološki, jer su priče o eventualnom puštanju boda Zadranima doprle i do igrača. U ovom trenutku bilo je vrlo važno da nastavimo uspješnu seriju. Čestitao bih svojim igračima na htijenju i lijepim akcijama, a Zadranima da izbore ostanak u društvu najboljih, kazao je trener Hajduka Slaven Bilić.</p>
<p>Hajduk je imao nekoliko prigoda, no nije oduševio gledatelje, nedostaje tečnosti u igri, pa se čini da bi uloga mladog Carevića, istinskog dragulja, u igri trebala biti veća. Tijekom cijele utakmice Zadrani su imali tek jednu prigodu, i to nakon što su se Miše i Sablić pokliznuli, pa je Zekić ostao sam na desetak metara od Hajdukovih vratiju. Njegov udarac sjajno je obranio vratar Balić, Pletikosina zamjena u utakmici protiv Zadrana. </p>
<p>– Logično je što sam pružio prigodu Baliću, a mislim da ju je on i opravdao. Izvanredno je obranio udarac Zekiću. Nije Balić nepotrebno na klupi kada Pletikosa brani. Sunara jest budućnost Hajduka, ali su Balić i Runje prošli kompletne pripreme i u prednosti su.</p>
<p>Hajduk u sljedećem kolu gostuje u Vinkovcima, Cibalija je u četiri kola osvojila osam bodova, ugodno je iznenađenje proljetnog dijela prvenstva i snažno grabi prema ostanku u Prvoj ligi. Hajdukovim nogometašima je utakmica protiv Cibalija važna jer su u borbi za drugo mjesto poravnati s Dinamom. Oba najveća hrvatska kluba osvojili su po 46 bodova, ali su ipak previše udaljeni od vodećeg Zagreba. Devet bodova u ovom trenutku izgleda nedostižno, stoga i zagrebački modri i splitski bijeli samo razmišljaju o osvajanju drugog mjesta. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Samo Vasas dijeli »mladostaše« od pothvata</p>
<p>Za 15 dana slijedi konačan ispit momčadi sa Save, 23. ožujka u Budimpešti na rasporedu je prva finalna utakmica Kupa pobjednika kupova protiv Vasasa, dok je uzvrat tri tjedna kasnije u Zagrebu. Mađari i Zagrepčani stari su znanci, ogledali su nekoliko puta tijekom prošlih sezona, a u većini slučajeva kraći kraj izvukli su Mađari</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Možda nisu uvjerljivi kao prošlih sezona, ali vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja ponovo su glavni kandidati za obranu naslova Kupa pobjednika Kupova. Iako je svojevrsni stup najtrofejnijeg hrvatskog kluba, Perica Bukić, preselio u stolicu sportskog direktora, iako je Vjeko Kobeščak morao u pulsku kaznionicu odslužiti zatvorsku kaznu od godinu dana, iako je bolju budućnost u inozemstvu potražilo još nekoliko kvalitetnih igrača, Bruno Silić je s postojećim kadrom dostigao završnicu ovog europskog natjecanja. Naravno, kada to dostigne klub pred kojim je svake sezone imperativ barem jednog pokala ne očekuju se hvalospjevi u njihovo ime.</p>
<p> No, ove sezone okrnjena Mladost CO prvo je nadigrala aktualnog europskog prvaka, dubrovačkog Juga, i zaslužila hrvatski Kup. A preko crnogorskog Jadrana iz Herceg Novog dostigla je i finale Kupa Kupova. Samo je mađarski Vasas dijeli od, s obzirom na sve probleme unutar kluba, svojevrsnog pothvata. Pothvata svakako vrijednog divljenja...</p>
<p>Istina, klupska uprava potrudila se i na Savu privukla ruskog reprezentativnog centra Revaza Čomakidzea te hrvatskog reprezentativca Višeslava Sarića, kojeg se Silić morao čekati dok mu ne istekne kazna zbog konzumacije marihuane za vrijeme Mediteranskih igara u Tunisu. Bez obzira što su dosadašnjim nastupima iskazali kao kvalitetna pojačanja, ipak se to osjetilo na igri »mladostaša«, kojima je trebalo neko vrijeme dok ne uigraju obrambene i napadačke redove. </p>
<p>Upravo zbog toga smo svjedočili i slabijim partijama Zagrepčana, na domaćem plivalištu odigrali su neodlučenih 5-5 protiv volgogradskog Lukoil Spartaka u prvoj utakmici četvrtfinala Kupa Kupova, a sa 7-5 nadigrao ih je Jadran u prvom polufinalnom dvoboju. Ali, pokazali su se najboljima kada je to bilo najpotrebnije, pojedinačne kvalitete Renata Vrbičića, Ratka Štritofa, Dalibora Perčinića i ostalih »žabaca« došle su do izražaja u presudnim minutama...</p>
<p>Vjerovatno i potpunu zrelost novonastalih redova »mladostaši« su pokazali u posljednjem dvoboju, kada su otpratili crnogorski Jadran sa dva primljena pogotka, a postignutih pet. Protiv momčadi uigranih redova, koji teško daju, ali još teže primaju pogotke, »mladostaši« su strpljivo gradili prolaz, na kraju se ispostavilo kako su im u dvije utakmice deset puta zatresli mrežu. Crnogorci su poentirali u prvoj i zadnjoj minuti, ostatak je prošao u dominaciji Zagrepčana. Bez obzira na dva pogotka minusa iz prve utakmice atmosfera na klupi i u plivalištu bila je pobjednička, nitko nije sumnjao u konačno slavlje...</p>
<p>Za 15 dana slijedi konačan ispit momčadi sa Save, 23. ožujka u Budimpešti na rasporedu je prva finalna utakmica, dok je uzvrat tri tjedna kasnije u Zagrebu. Mađari i Zagrepčani stari su znanci, ogledali su nekoliko puta tijekom prošlih sezona, a u većini slučajeva kraći kraj izvukli su Mađari. No, na početku ove sezone niz poraza prekinuo je Vasas na pripremnom turniru u Belgiji. A koliko će to značiti prilikom predstojećih dvoboja pojasnio nam je Renato Vrbičić:</p>
<p>– A to su nam dužnici, naročito Varga koji nam se malo rugao na pripremnom turniru u Belgiji. Tako se toplo nadam da ćemo ih pobijediti. Lako što smo mi izgubili tu utakmicu, ipak su to bile pripreme za početak sezone, nego nam se on smijao i rugao. Stoga nam motiva sigurno neće nedostajati.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Simunić odstupio</p>
<p>Čelnici kluba pogledali su snimku utakmice u društvu Simunića koji je potom preuzeo krivicu na sebe i odlučio napustiti Siget / U kuloarima se priča o povratku Luke Bonačića, Simunićevog prethodnika, koji je u subotu je bio na tribinama i gledao pobjedu Šibenika</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Vjeran Simunić više nije trener Hrvatskog dragovoljca. Nakon poraza od Šibenika, koji je ujedno i najteži u ovoj sezoni, trener je ponudio ostavku koju je vodstvo kluba prihvatilo. Može se reći da je Šibenčanin Mate Dragičević presudio Simuniću. Naime, četiri pogotka u mreži Sigećana totalno su ponizila »crno-plave«. Nakon utakmice direktor Ivica Perković bio je razočaran i nekoliko puta je ljutito rekao:</p>
<p>– Ne možemo više ovako, ovo nema smisla. Ne znam što će biti, ali nešto moramo učiniti, rekao je Perković neposredno. </p>
<p>Iako se još u subotu sumnjalo u Simunićev odlazak službenu potvrdu čekali smo do nedjelje. Čelnici kluba pogledali su snimku utakmice u društvu Simunića koji je potom preuzeo krivicu na sebe i odlučio napustiti Siget. U kuloarima se priča o povratku Luke Bonačića, Simunićevog prethodnika, koji je u subotu je bio na tribinama i gledao pobjedu Šibenika.</p>
<p>Ovakav rasplet bio je i očekivan. Naime, već se neko vrijeme pričalo kako Simuniću ne gine odlazak, a on je na vrlo ironičan način spominjao svoj odlazak. U petak se nakon treninga ovako obratio Frani Petričeviću koji u ovoj sezoni još nije postigao zgoditak.</p>
<p>– Frane, moraš zabiti gol Šibenčanima, u suprotnom »letim«, u šali je rekao Simunić.</p>
<p>No, kako kaže narodna poslovica – u svakoj šali pola istine. Petričević nije bio strijelac, a Simunić je otišao i pokazao se odličnim prognozerom. Direktor Perković kao najveći razlog naveo je opuštanje momčadi, a to je i istina. Naime, u četvrtak i petak trening »dragovoljaca« trajao je samo jedan sat, pa je i logično da igrači nisu bili na razini prvenstvenog zadatka.</p>
<p>Cijela situacija u Hrvatskom dragovoljcu u posljednje vrijeme nije bila blistava. Počelo je aferom oko namještanja utakmice protiv Zadra, uslijedio je poraz od Cibalije u prošlom kolu, a »potop« od Šibenčana doveo je Sigećane u prilično nezavidnu situaciju. No, nije sve tako crno, »dragovoljci« imaju pet bodova prednosti ispred Cibalije koja je prva momčad u zoni ispadanja.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kranjčar:Logično da sam i sebi odmjerio kaznu</p>
<p>Zbog 1-1 u subotu u Kranjčevićevoj protiv Marsonije, Zagrebov trener Zlatko Kranjčar odmjerio svakom članu svoje momčadi isto kao i sebi, kaznu od 500 eura i pritom ozbiljno upozorio igrače da najteže utakmice tek dolaze/ Jednim lošijom danom, kao i opuštenošću gotovo svih igrača potvrdilo se kako su i oni ljudi od krvi i mesa, te da se to svima može dogoditi. Pogledajte samo kakvi se rezultati dešavaju u najkvalitetnijim ligama Europe?</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Osim s Dinamom tri kola prije završetka prvenstva, Zagreb je praktički apsolvirao sve teže protivnike. To drugim riječima znači da bi momčad koju Zlatko Kranjčar tako uspješno vodi trebala naizgled imati ugodan put do naslova prvaka obzirom na čak devet bodova prednosti pred Hajdukom i Dinamom. Bez obzira što je u subotu utopljenik Marsonia napravila veliko iznenađenje igrajući u Kranjčevićevoj sa Zagrebom 1-1:</p>
<p>– Upravo tu misao, da smo se najtežih suparnika uglavnom riješili, jer smo po dva puta sigurno i uvjerljivo pobjedili i Hajduk, i Varteks i Rijeku i Osijek, nastojim svojim igračima izbiti iz glave. Stoga je, nadam se, na određeni način i dobrodošlo što su nas igrači Marsonije uhvatili na krivoj nozi. Zato sam najviše vremena pri nedjeljnom prijepodnevnom treningu utrošio na uvjeravanju igrača kako nam najteži suparnici tek dolaze. Bio sam i sam igrač, pa da ne bih znao sve opasnosti koje se javljaju u usijanim glavama kad misliš da je već sve odlučeno, i da će preostali suparnici padati kao snoplje. Padat će, ali jedino uz maksimalnu mobilizaciju i zalaganje, kad ni najmanjem podcjenjivanju nema mjesta. Pogotovu jer svim tim naizgled slabijim suparnicima svaki bod u borbi za ostanak može biti zlata vrijedan, pa zašto bi onda oni trebali strijepiti od nas?</p>
<p>• Još dan uoči utakmice protiv Marsonije osobno smo svjedočili vašim riječima kojima ste upozoravali na mogućnost da se dogodi nešto slično u Kranjčevićevoj. Pritom ste evocirali sjećanja na sličnu situaciju koju ste imali u Dinamu vodeći ga u njegovom šampionskom plesu, kad momčad ni na trenutak nije iskočila iz pobjedničke putanje?</p>
<p>– Nakon utakmice protiv Varteksa, koja nam je bila šesta u nizu uvjerljivih i kapitalnih pobjeda, možda sam i ja malo prenaglio kad sam popustio uzde. Dao sam mimo običaja igračima koji sat više slavlja, tako da dio krivice primam i na sebe. Stoga sam nakon utakmice s Marsonijom, za koju je evidentno da već u pristupu nismo bili pravi, zatražio kažnavanje. Ne, međutim, samo igrača, nego ponajprije i mene, budući da očigledno svoj zadatak psihološke pripreme igrača nisam obavio kako treba. Taj će vic svakog ponaosob stajati 500 eura. Jer, između ostalog razočarali smo i dosta brojno gledateljstvo koje nas je došli o pozdraviti, a ponajprije vidjeti našu prepoznatljivu igru lakoće trijumfa. </p>
<p>• Drugim riječima, nema mjesta bilo kakvoj uzbuni?</p>
<p>– Zašto bi bilo? Ipak su svi ti naši rezultati posljedica jedne konstante, kako vrijednosti igrača, tako i momčadi u cjelini. Jednim lošijom danom, kao i opuštenošću gotovo svih igrača jest da se potvrdilo kako su i oni ljudi od krvi i mesa, te da se to svima može dogoditi. Pogledajte samo kakvi se rezultati dešavaju u najkvalitetnijim ligama Europe? Normalno je da posljednjeplasirani svojski u gostima nagazi najboljega, te da mu čak i oduzme u zadnjem kolu naslov prvaka.</p>
<p>• Ono što je normalno u svijetu, možda i nije kod nas. Što primjerice kažete na podatak da su sve naše sportske kladionice već dan ranije izbacile iz svoje ponude subotnje parove naše Prve lige, a zbog prevelikog broja »sumnjivih« uplata koje su favorizirala iznenađenja. Između ostalog i slična onom u Kranjčevićevoj?</p>
<p>– Objesim takve usporedbe mačku o rep. Oko 80 posto građana države Hrvatske ipak je još rođeno u onim vremenima kad su carevale anomalije, i iz svega se odmah izrodila sumnja. No, tko znam možda u kladionicama znaju nešto više nego mi koji se time ne bavimo. Znam samo da je ista ta Marsonia, koja je objektivno vrlo dobro znala iskoristiti našu opuštenost, osam dana ranije igrala na Poljudu s Hajdukom 0–0, i time prouzročila veliku buru Splićanima. Znači, mogli su njima, a nisu smjeli nama, koji smo i teorijom većih brojeva, negdje trebali predahnuti?</p>
<p>• Kad već spominjemo sumnje, nije nelogično da se one razmašu jer, eto, već se priča kako će se elegantno pod otirač, kao i uvijek do sada, pomesti i ovi najsvježiju slučajevi vezani uz optužbe Hrvatskog dragovoljca na račun Zadra zbog podmićivanja. Ili da već i sami oštećenici navodnog sukoba s Miroslavom Blaževićem više nisu sigurni da su zaista oni bili sudionici incidenta?</p>
<p>– Svi nose neke pogreške u sebi, pa jedna ponekad vuče drugu. Znam samo da spomenuti i slični primjeri koje navodite samo štete nogometu.</p>
<p>• Nakon što je o Aljoši Asanoviću nedavno napisana knjiga i o vama bi uskoro trebao izaći vaš nogometni životopis?</p>
<p>– Već otprije postoji sinopsis o tomu, zadnjih dana još više podgrijan činjenicom mog uspješnog rada u Kranjčevićevoj. Znajte, međutim, da će knjiga izaći iz tiska u trenutku završetka nogometnog prvenstva.</p>
<p>• Drugim riječima, čeka se samo na zadnji odjeljak , onaj s Kranjčarom kao prvakom i sa Zagrebom?</p>
<p>– Da, upravo tako jer bez tog dijela ipak bi knjizi dosta toga nedostajalo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>U izraelskom napadu uništen Arafatov stožer </p>
<p>Palestinci napali izraelsku stražu kod židovskog naselja u Gazi / Jedan je Izraelac ubijen, drugi ranjen, a potom je likvidiran napadač, javili su izraelski vojni izvori / Izraelski Arapi u općem štrajku u znak solidarnosti s Palestincima te kao odgovor na nastavak izraelskih vojnih operacija na Zapadnoj obali i Gazi</p>
<p>YERUZALEM/ GAZA, 10. ožujka</p>
<p> – Izraelski su helikopteri uništili stožer palestinskoga predsjednika Yassera Arafata u Gazi u raketnom napadu u nedjelju rano ujutro, izvijestili su predstavnici palestinske sigurnosne službe. </p>
<p>Iz helikoptera je ispaljeno najmanje 30 raketa nakon napada palestinskoga samoubojice koji je u subotu navečer u prepunom jeruzalemskom kafiću bombom ubio 11, a ranio 54 osobe.</p>
<p>Arafat nije bio u Gazi u vrijeme napada, ali palestinski izvori kažu da su rakete uništile Arafatov stožer.</p>
<p>Palestinci su u nedjelju napali izraelsku stražu kod židovskog naselja u Gazi. Jedan je Izraelac ubijen, drugi je ranjen, a potom je likvidiran napadač, javili su izraelski vojni izvori.</p>
<p>U znak solidarnosti s Palestincima i kao odgovor na nastavak izraelskih vojnih operacija na Zapadnoj obali i Gazi, izraelski Arapi su u nedjelju u općem štrajku, izvješćuju agencije.</p>
<p>Prodavaonice i škole su zatvorene, a javni prijevoz ne funkcionira u većini mjesta u kojima žive izraelski Arapi, posebno u Nazaretu, Sakhnineu i Oum el-Fahemu. Prosvjed se proširio i na istočni dio Jeruzalema koji je okupiran i pripojen 1967. godine.</p>
<p>Štrajk je organizirao Odbor izraelskih Arapa, glavne političke udruge te zajednice, u znak prosvjeda protiv »crnog petka« kada je ubijeno 40 Palestinaca i šest Izraelaca. </p>
<p>»Izraelska vojska nastavit će intenzivne vojne operacije započete 28. veljače na palestinskim područjima Gaze i Zapadne obale«, rekao je u nedjelju za izraelsku televiziju Zalman Shoval, politički savjetnik premijera Ariela Sharona. Na upit o novoj misiji posebnoga američkog izaslanika Anthonyja Zinnia, Shoval je odgovorio da je to »nova prigoda za Yassera Arafata da zaustavi nasilje«. »Arafatu poručujemo da, ako ne stane na kraj terorizmu, mi ćemo pribjeći svom sredstvima da to sami učinimo«, istaknuo je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>SAD bi koristio nuklearno oružje protiv najmanje sedam država?</p>
<p>WASHINGTON, 10. ožujka </p>
<p> – Američki predsjednik George W. Bush zatražio je od Pentagona da pripremi planove korištenja nuklearnog oružja u izvanrednim okolnostima protiv najmanje sedam zemalja, te da započne izradu manjega nuklearnog oružja koje bi se pod određenim okolnostima moglo koristiti na nekim bojištima, objavio je Los Angeles Times.</p>
<p>Dnevnik navodi da posjeduje povjerljiv dokument Pentagona u kojem se govori o mogućem korištenju nuklearnog oružja protiv Kine, Rusije, Iraka, Sjeverne Koreje, Sirije, Irana i Libije.</p>
<p>SAD bi, po dokumentu kojega citira Los Angeles Times, nuklearno oružje koristio »za odgovor na nuklearni, biološki ili napad kemijskim oružjem«, kao i u »slučaju neočekivana razvoja vojnih operacija«.</p>
<p>Američki vojni analitičari zaključuju da zahtjev za izradom maloga nuklearnog oružja znači da je Bushova administracija odstupila od dosadašnje doktrine korištenja atomskog arsenala samo u krajnjoj nuždi i kao odgovor na nuklearni napad.</p>
<p>Glasnogovornik Pentagona Richard McGraw odbio je u Los Angeles Timesu potvrditi ili zanijekati postojanje takva dokumenta.</p>
<p> Odgovor nisu dobili ni u Bijeloj kući. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Khatami i Solana u utorak o palestinskom problemu </p>
<p>TEHERAN, 10. ožujka</p>
<p> – Iranski predsjednik Mohammad Khatami sastat će se u utorak u Beču s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom s kojim će razgovarati o srednjoistočnom sukobu, doznaje se u nedjelju iz ureda iranskog predsjednika.</p>
<p>»Khatami i Solana će u utorak u Beču razgovarati o nizu međunarodnih pitanja, a posebno o palestinskom problemu«, precizirao je isti izvor.</p>
<p>Khatami u ponedjeljak započinje službeni posjet Beču na poziv predsjednika Thomasa Klestila koji je u rujnu 1999. bio prvi predsjednik zemlje EU-a u posjetu Iranu od islamske revolucije 1979. godine. Iran, koji ne priznaje Izrael, već mjesecima inzistira da EU zaigra »aktivniju ulogu« u pronalaženju srednjoistočnoga mirovnog rješenja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zinni i Cheney dolaze omekšati Sharona </p>
<p>Neizvjesno hoće li Zinni pokrenuti izraelsko-palestinske mirovne pregovore, no ako ništa drugo, ponovo će aktualizirati dva mirovna izvješća: šefa američke obavještajne službe (CIA) Georgea Teneta i bivšeg američkog senatora Georgea Mitchella </p>
<p>ANKARA, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iznenadna odluka američkog predsjednika Georgea W. Busha da na Srednji istok ponovo uputi svog mirovnog posrednika, umirovljenog generala Anthonyja Zinnija jasna je potvrda bojazni Bijele kuće da bi sadašnji krvavi sukob između Izraelaca i Palestinaca mogao prerasti u regionalni rat širokih razmjera. </p>
<p>Upozorio je na to i protekli, dosad najkrvaviji vikend od izbijanja palestinske Intifade u kome do poginulo oko 70 a ranjeno nekoliko stotina osoba. Među ubijenima je više od 50 Palestinaca. »Najratoborniji Židov«, gradonačelnik Jeruzalema Ehud Olmert svu krivicu za novo eskaliranje sukoba prebacuje je na palestinskog vođu Yassera Arafata.</p>
<p>Neizvjesno hoće li Zinni pokrenuti izraelsko-palestinske mirovne pregovore, no ako ništa drugo, ponovo će aktualizirati dva mirovna izvješća: šefa američke obavještajne službe (CIA) Georgea Teneta i bivšeg američkog senatora Georgea Mitchella. Potporu takvim naporima dat će i EU. </p>
<p>U Izrael je u nedjelju doputovao i posebni izaslanik egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka kako bi isposlovao prekid izraelskih »akcija kažnjavanja«. Očekuje se da će prenijeti glavne »mirovne zaključke« sa sastanka šefova diplomacije Arapske lige u Kairu, odnosno o mirovnom planu saudijskog krunskog princa Abdullaha koji će, 27. i 28. ožujka, dominirati na summitu arapskih zemalja u Bejrutu. Tim se planom, kome se protive Irak i Libija, predviđa arapsko priznanje Izraela u zamjenu za povratak na međunarodno priznate granice prije izbijanja šestodnevnog rata sa Arapima 1967. </p>
<p>Saudijski šef diplomacije Saud al-Faisal je ocijenio da mirovna inicijativa dvora u Riyadhu predstavlja »temeljni kamen« za testiranje izraelske želju za istinskim i trajnim mirom«. Dodao je kako su se Arapi</p>
<p>Zaključci arapskog susreta na vrhu u libanonskom glavnom gradu ovisit će i o rezultatima više međunarodnih srednjoistočnih mirovnih inicijativa koje će se u međuvremenu poduzeti. Sigurno je da bi važan doprinos u tom smjeru bilo puštanje Arafata iz kućnog pritvora u Ramallahu. Stoga nije slučajno što je američki državni tajnik Colin Powell pozvao izraelskog premijera Ariela Sharona da omogući Arafatovo nesmetano kretanje na palestinskim teritorijima i izvan njih. »Držanjem palestinskog čelnika u kućnom pritvoru ništa se praktički ne postiže«, upozorio je Powell. </p>
<p>Sve su zamjetniji prvi znaci Sharonovog popuštanja. Pod izravnim pritiskom Washingtona, ali i laburista, koalicijskih partnera u njegovoj vladi (Benyamin Ben Eliezer zaprijetio napuštanjem Sharonovog kabineta), Sharon je pristao na bezuvjetne pregovore sa Palestincima i odustao od uvjeta da pregovorima treba prethoditi jednotjedni prekid nasilja. Očekuje se da bi Sharon, očito sve usamljeniji u svojoj ratobornoj politici, mogao ponuditi i neke druge ustupke Palestincima.</p>
<p>Najveći izazov miru još uvijek predstavlja Sharonova odluka da rasporedi izraelske postrojbe u palestinskim izbjegličkim logorima. Ulazak u njih doveo je do masovnog nekontroliranog revolta Palestinaca. Sigurno je da će i uhićenja velikog broja Palestinaca (samo u Tulkarmu oko 600 osoba), dovesti do rasplamsavanja nasilja svih vrsta. </p>
<p>Među običnim Palestincima, ali Izraelcima, velike nade se polažu i u skorašnji dolazak američkog potpredsjednika Dicka Cheneya u Izrael. Njegova misija obuhvatit će jedanaest zemalja Srednjeg istoka s početnom »konzultativnom postajom« u Londonu. Iako će Cheneyevi napori biti usredotočeni na jačanje antiiračke koalicije, sigurno je da će, silom prilika, morati izbliza pogledati i razmotriti sve otvorene izazove koje sa sobom svakodnevno nose izraelsko-palestinski sukobi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Neizbježan sukob SAD i Sjeverne Koreje?</p>
<p>Za razliku od optimista, koji naziru popuštanje napetosti između Washingtona, Iraka i Irana, pesimisti najavljuju da bi se SAD i Sjeverna Koreja već do jeseni mogli naći u krajnje krvavom ratu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Prema vijestima od četvrtka, Irak bi mogao popustiti američkom vojno-diplomatskom pritisku i dopustiti inspektorima UN-a da nastave nadzirati moguću proizvodnju oružja masovnog uništavanja. Time bi Saddam Hussein udovoljio najvažnijem zahtjevu Washingtona i izbjegao rat.</p>
<p> U Iranu je bivši, ali još uvijek veoma utjecajni, predsjednik Rafsanjani u petak izjavio kako Teheran ne vjeruje da će Amerikanci »biti toliko glupi da uprljaju ruke vođenjem rata«. Optimisti bi mogli zaključiti da splašnjava napetost u odnosima Washingtona s Irakom i Iranom, dvjema zemljama iz »osovine zla« o kojoj je u siječnju govorio američki predsjednik George W. Bush. A kako je s trećom - Sjevernom Korejom? </p>
<p>Za vrijeme prošlomjesečnog posjeta Japanu, Južnoj Koreji i Kini, Busha su protivnici nazivali »moralnim gubavcem« koji predvodi »carstvo sotone«, iako Bijela kuća uzmiče i »osovini zla« daje značenje »saveza neposlušnih«. Naravno, nijanse u diplomaciji izuzetno su važne, ali u ovom slučaju nevolja je što Washington uopće ne pokazuje neku suvislu politiku prema Sjevernoj Koreji, osim »politike izopćenja«, kako je naziva James Laney, bivši američki veleposlanik u Seoulu. Za razliku od optimista, koji naziru popuštanje napetosti, pesimisti. čak i u The New York Timesu poznato nesklonom senzacionalističkim pretjerivanjima, najavljuju da bi se SAD i Sjeverna Koreja već do jeseni mogli naći u krajnje krvavom ratu, što bi pogodilo cijeli svijet. </p>
<p>Na čemu pesimisti zasnivaju svoja strahovanja? Poslije dugih i mučnih pregovora, Washington i Pyongyang su se u listopadu 1994. sporazumjeli da će Sjeverna Koreja obustaviti raketne probe, zamrznuti nuklearni program i odustati od nuklearnih elektrana ruskog tipa iz kojih se kao nusproizvod dobiva plutonij za izradu atomske bombe. U zamjenu, SAD, Japan i Južna Koreja obavezali su se Sjevernoj Koreji izgraditi dvije nuklearne elektrane u kojima se neće moći proizvoditi čisti plutonij, a dok te elektrane ne prorade slat će joj naftu za pokrivanje energetskih potreba. U listopadu 2000. razgovaralo se da će Pyongyang obustaviti izvoz raketne tehnologije, uključujući i već ugovorene narudžbe, kao i da će zamrznuti probe, proizvodnju i razvoj svih raketa srednjeg dometa. No, nije se uspjelo dogovoriti kako sve to provjeravati. </p>
<p>Čim je preuzeo dužnost, predsjednik Bush je počeo mijenjati dogovore svog prethodnika Clintona ili te dogovore tumačiti na svoj način. Amerikanci su, npr., odlučili umjesto dvije sagraditi samo jednu nuklearnu elektranu, a druga bi bila na konvencionalan pogon. Objasnili su da elektromreža Sjeverne Koreje zbog zastarjelosti ne bi mogla izdržati struju iz dviju nuklearnih elektrana. Mimo dotadašnjih dogovora, zatražili su da Pyongyang vodi »manje prijeteću politiku u konvencionalnom oružju«. Istodobno, Bush se javno usprotivio politici pomirenja Južne i Sjeverne Koreje. Zapravo, dosadašnji dogovori zapinju u svim elementima i nalaze se na rubu propasti. Kad se uvjeri da nuklearne elektrane neće biti izgrađene, Pyongyang će gotovo sigurno obnoviti svoj opasni nuklearni program. Washington će ga oštro upozoriti da to ne čini, a Pyongyang neće poslušati, štoviše, nastavit će i s raketnim probama. Ako SAD na sve to uzvrati vojnim argumentima, Sjeverna Koreja će artiljerijom i raketama tući po Južnoj Koreji i Japanu, a možda će neku raketu s nuklearnom bojevom glavom poslati i na SAD - vjeruje se da njene rakete mogu doseći Aljasku i zapadnu obalu Kanade. </p>
<p>Iz Sjeverne Koreje poručuju da znaju kako nemaju nikakvih izgleda u ratnom sukobu sa SAD-om, ali da ipak mogu nanijeti ozbiljne udarce. Navodno su u svojoj milijunskoj vojsci stvorili dovoljnu fanatičnu spremnost na pogibiju za prvu zemlju svijeta koja se usudi stupiti u nuklearni rat s Amerikom. U tim je tvrdnjama sigurno znatno više blefa nego stvarnih očekivanja da će Washington uzmaknuti. No, ma koliko se - s pravom - loše mislilo o Sjevernoj Koreji kao o diktaturi koje se ni Staljin ne bi postidio ili o društvu s kultom ličnosti na koji bi i Mao Zedong bio ljubomoran, njenom vojnom i političkom vrhu mora se priznati da mu je u hazarderstvu malo tko ravan.</p>
<p>Stoga, da bi se izbjegla opasna kriza, Washingtonu će biti potrebni izvanredni diplomatski napori i realistična politika, a ne dosadašnje etikete. Kao da su toga postali i sami svjesni, Amerikanci nude obnovu razgovora. Bush je prošli mjesec i u Pekingu, pred novinarima, od kineskog predsjednika Jianga Zemina zatražio da prenese tu želju. Iz Pyongyanga su odmah odgovorili - nema razgovora dok SAD ne skine Sjevernu Koreju s popisa država koje podržavaju terorizam. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prodi poručuje Bossiju da uopće ne razumije EU </p>
<p>Glavni tajnik Sjeverne lige i ministar za reforme u talijanskoj vladi Umberto Bossi, u svojim je kritikama otišao tako daleko da je EU nazvao fašističkom tvorevinom </p>
<p>RIM, 10. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Europa pomoći, solidarnosti, s mnogim gospodarskim razlikama, ali i Europa koja se ne želi homogenizirati niti na jednom području, već brani koegzistenciju različitosti. Europa koja je sve prije nego superdržava«, vizija je Europe koju je nazočnima na savjetovanju zemalja Radne zajednice Alpe Adria proteklog vikenda u Veneciji predočio predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Na tom je savjetovanju bio i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom za europske integracije Nevenom Mimicom.</p>
<p>Prodi se osvrnuo na kritike koje je na račun EU izrekao glavni tajnik Sjeverne lige i ministar za reforme u talijanskoj vladi Umberto Bossi. »Europa banaka? Onaj tko to kaže ništa ne razumije; ovo je Europa naroda«, rekao je Prodi a da niti jednom u svom govoru nije niti spomenuo ime padanskog lidera, dajući time na znanje koliko cijeni njegove stavove. </p>
<p>Umberto Bossi, u svojim je kritikama otišao tako daleko da je EU nazvao fašističkom tvorevinom. Ovu izjavu, koju je kasnije pokušao neuvjerljivo opovrgnuti riječima da bi EU bila fašistička ako bi nametnula svoj superdržavni autoritet. Prodi je ovakve izjave jasno osudio najprije preko svog glasnogovornika, a sada i osobno nastupom u Veneciji.</p>
<p>Giancarlo Galan, guverner Veneta iz stranke premijera Silvija Berlusconija Naprijed Italijo izjavio je na sastanku da su postavke koje su stavljene na stol Europske konvencije one iste po kojima djeluje europska Komisija. »Ono što se rađa bit će zajednica različitosti, nacionalnih, regionalnih i lokalnih razlika. Daleko smo od ideje superdržave centralističkog i birokratskog tipa«, rekao je Galan, poručujući kako i u njegovoj regiji, jednoj od gospodarski najprosperitetnijih, ideje o Europi kao superdržavi ne prolaze. </p>
<p>Galan je u izjavi okupljenim novinarima pozitivno ocijenio rad predsjednika Europske komisije Prodija i rekao da bi neke političare iz lijevog centra koji u inozemstvu loše govore o Italiji »trebalo udariti nogom u stražnjicu«. </p>
<p>Prodi je izrazio žaljenje rezultatima lokalnih izbora u Nizozemskoj na kojima je pobijedila antieuropska stranka. »Europa ide dalje u svojoj - baršunastoj revoluciji. Ide dalje različitim tempom i s mnogim zaustavljanjima. Ovo je najzanimljiviji i apsolutno najdemokratskiji trenutak njezine povijesti sa 105 europarlamentaraca iz zemalja EU, Europskim parlamentom i predstavnicima vlada EU koji trebaju odlučiti o našoj budućnosti. Ovo je temeljni način promjena europskih pravila, različit od svih prethodnih«, rekao je Prodi. </p>
<p>Govoreći o proširenju EU, naglasio je da brzina proširenja neće biti temeljena na poštivanju prihvaćenih obveza na gospodarskom planu. »Prema Europi će se moći ići različitim brzinama, i ona nikad neće biti podijeljena na zemlje serije A i zemlje serije B. Europa koju želimo je zajednica manjina. Niti jedna većina ne može nametati svoju snagu drugima«, poručio je Prodi. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije istaknuo je da uvođenje zajedničke monete, osim gospodarskog, ima i snažni integrativni politički učinak, nepoznat u dosadašnjoj povijesti Europe.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>NATO traži od Češke i Poljske da ne kupuju skupe zrakoplove</p>
<p>Za nedavna posjeta Varšavi, George Roberston podsjetio je da je NATO-ov prioritet stvaranje manjih, pokretljivih i dobro obučenih postrojbi, no i za osnivanje takvih postrojbi nove članice NATO-a još uvijek nisu sposobne</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Dvije najmlađe članice NATO-a, Češka i Poljska suočavaju se s velikim financijskim problemima u pokušaju da nabavkom skupe i sofisticirane vojne opreme dostignu standarde zapadnih zemalja. Sve tri zemlje upustile su u avanturu kupovanja skupih vojnih zrakoplova, što bi se moglo loše odraziti na ekonomsko stanje i stvoriti probleme u ispunjavanju ekonomskih kriterija za ulazak u Europsku uniju. Obje zemlje očekuju da će krajem ove godine uspješno završiti pregovore o punopravnom članstvu u EU.</p>
<p>NATO-ovi dužnosnici već su svoje nove članice upozorili kako bi im bilo pametnije da se usredotoče na druge vrste temeljnih vojnih reformi, koje su NATO-u puno važnije od nabavke skupocjenih letjelica. »Ne trošite novac na borbene zrakoplove jer to ne pridonosi kvaliteti naših operacija« poručio je NATO tim zemljama.</p>
<p>Ipak, nacionalni ponos, interesi pojedinih generala, ali i lobiranje velikih svjetskih proizvođača oružja razlogom su velikih financijskih avantura bivših komunističkih zemalja. Za nedavna posjeta Varšavi, glavni tajnik NATO-a George Roberston podsjetio je Poljake da je NATO-ov prioritet stvaranje manjih, pokretljivih i dobro obučenih postrojbi, no i za osnivanje takvih postrojbi nove članice NATO-a još uvijek nisu sposobne. </p>
<p>Poljska, u pokušaju da se pridruži borbi protiv terorizma, nije bila u stanju poslati vojnike u središnju Aziju jer nema transportnih zrakoplova. Umjesto nabavke transportnih zrakoplova, Poljska namjerava započeti pregovore o nabavci 24 supersoničnih borbenih zrakoplova od tvrtke BEA-Saab, što će poljski državni proračun olakšati za dosad rekordnih 2,5 milijarde dolara. Češka pak ove godine mora odlučiti hoće li sklopiti sporazum o kupovini 48 borbenih zrakoplova. Cijeli posao vrijedi 3,5 milijarde dolara. </p>
<p>NATO-ovi analitičari smatraju kako su, primjerice češka traženja da im NATO pomogne u nabavci velikih radarskih sustava koje bi postavili na istočne granice dio starih strahova još iz vremena komunizma. »Tko će danas napasti Češku«, pitaju se NATO-ovi analitičari. Oni smatraju da se obje zemlje trebaju više koncentrirati na reforme koje će doprinijeti boljom rješenju socijalnih problema, reorganizaciju oružanih snaga i stvaranju istinske profesionalne vojske.</p>
<p>Prema mnogim ocjenama, najbolji posao dosad je napravila Mađarska, treća u grupi najmlađih članica NATO-a. Reformi oružanih snaga pristupilo se racionalno i ozbiljno; višak vojnog kadra efikasno je zbrinut dodatnim obrazovanjem i preusmjeravanjem na civilne poslove, a u nabavci suvremene vojne opreme novac se nije razbacivao. Mađarska je sklopila posao s Švedskom i nabavila 14 zrakoplova tipa »grippen«. Cijeli posao vrijedi 379 milijuna dolara, a novac je nabavljen jer je računica pokazala da se upravo toliko novca uštedjelo odustajući od modernizacije ruskih MiG-ova. Uz to, švedski je zrakoplove Mađarska nabavila na »leasing«. Za uzvrat, Švedska se obvezala da će 30 posto vrijednosti ugovora uložiti u mađarsko gospodarstvo.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Transatlantski raskorak zbog američke pojednostavljene politike</p>
<p>Europska komisija je objavila strategiju odnosa sa Sjevernom Korejom koja za nju nije dio Bushove »osovine zla« već zemlja kojoj će se setom brižno skrojenih poteza pružiti izbor između izolacije i postepenog otvaranja EU tržišta za sjevernokorejske proizvode</p>
<p>BRUXELLES, 10. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pola godine nakon terorističkih udara na SAD, odnosi transatlantski odnosi izgledaju lošije nego prije dana u kojem je svjetska zajednica, zgrožena zločinom, proklamirala solidarnost bez granica. Jedino područje na kome je suradnja bez potresa i ograničenja jest tiha, diskretna participacija europskih snaga u Afganistanu. sudjelovanje nisu pomutile niti prve žrtve među danskim i njemačkim trupama. </p>
<p>Ostatak veza ušao je u fazu nemirne vožnje po divljim vodama, gdje je netom objavljeni rat između EU i SAD u WTO-u oko američkih nameta na uvoz čelika tek jedna od naznaka da transatlantski partneri govore različitim jezicima. </p>
<p>Ministri vanjskih poslova EU na svom redovnom sastanku u ponedjeljak razmatrati će načine na koje je moguće dvije zaraćene strane, izraelsku i palestinsku, ne vratiti u okvire pregovora o miru jer je za takve razgovore prerano, već ih u ovoj opasnoj fazi kada je sve na rubu ratnog ponora primorati na hlađenje glava. Španjolsko je predsjedništvo Unijom oštro kritiziralo Tel Aviv radi napada na Arafatov ured. EU račun za štete na njezinim investicijama spremljen je u ladicu izraelske vlade i za sada se EU nije odlučila hoće li i dalje inzistirati na financijskim gubicima ili će do daljnjega mudro šutjeti ne bi li dala šansu miru. </p>
<p>Bilo je govora da EU i SAD na Srednji Istok pošalju zajednički mirovni tim, čime bi se pokrpale neke od pukotina u vezama, no ostalo se samo na ideji, te je najizvjesniji razvoj događanja da će EU angažirati Javiera Solanu i možda nekoliko vanjskopolitičkih ministara, sve u nadi da će predstavnici pojedinih EU država koordinirati nacionalne napore. Ministri vanjskih poslova razradit će i druge elemente politike u kojima se EU-ropljani razilaze s Washingtonom. Europska komisija upravo je objavila osvježenu strategiju odnosa EU sa Sjevernom Korejom, i ova država za nju nije dio Bushove »osovine zla« već zemlja kojoj će se setom brižno skrojenih poteza, kombinacijom političke »mrkve« i spominjanja njezinog drugog kraja, »batine«, pružiti izbor između izolacije i postepenog otvaranja EU tržišta za sjevernokorejske proizvode. </p>
<p>Sličnu taktiku Unija ima i prema Iranu. Bruxelles zaista nije sretan kada se svi ti pažljivo odmjeravani napori i napredak u malim, ali sigurnim koracima dovedu u pitanje jednim jedinim govorom sa zapadne obale Atlantika i to od saveznika. Zadnji je američki proizvod za instant EU glavobolju nakana Washingtona da se intenzivnije angažira u uklanjanju Saddama Husseina</p>
<p>Sve je ovo zajedno razlog za novu baražnu vatru s europske strane da je američka je politika »previše pojednostavljena«, kako kaže Hubert Vedrine. S tom se ocjenom se složila i kompletna EU vanjskopolitička elita, uključujući i države od kojih se obično očekuje nastavak bezrezervne potpore SAD, Britaniju, Španjolsku ili u zadnje vrijeme Italiju. </p>
<p>»Ovo nije Divlji zapad«, opisao je povjerenik za trgovinu Pascal Lamy američke ekonomske mjere provedene u političke svrhe, a one neće spasiti američke čeličane jer ih može spasiti samo restrukturiranje i modernizacija, ali će možda osigurati poneki glas naroda Bushovoj administraciji. </p>
<p>EU sve češće američke mjere doživljava kao »politiku Divljeg zapada« i s njima se sve manje osjeća udobno. Solidarnost i spremnost na suradnju u svrhu ostvarivanja zajedničkog cilja - boljeg, mirnijeg, sigurnijeg svijeta - preživjela je sve udare. Ostalo nije. Partneri su sve udaljeniji, »što drugo možete i očekivati od zemlje čijih nekoliko sitnih postotaka građana posjeduje pasoš i koja je, kao takva, okrenuta sebi i stoga dovoljna sama sebi«, obrazlagao je neki dan jedan eurokrat korijene nesporazuma među transatlantskim partnerima. </p>
<p>Malo šanse za krpanje daje i područje zajedničkog djelovanja koje je do sada bilo razlogom za potvrdu da se partnerstvo isplati: balkanske mirovne operacije. SAD će simbolično ostati u SFOR-u, KFOR na Kosovu također će osjetiti smanjenje američkog kontingenta, a prava se bitka vodi oko minijaturne makedonske operacije koju danas uspješno sprovode Nijemci u NATO-u, ali je ne mogu jednako dobro raditi ukoliko ih se »prekopča« na prvu akciju europskih vojnih snaga. Tada nema NATO-ovih resursa, budući da se političari o tome nisu dogovorili. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kwasniewski i Aznar zadovoljni razgovorima sa Schröderom</p>
<p>Njemački je kancelar zajamčio punu potporu Njemačke Poljskoj na putu u EU/Aznar veći zagovornik od Schrödera suradnje EU sa SAD u antiterorističkom ratu</p>
<p>BERLIN, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder bio je uspješan domaćin u Berlinu poljskom predsjedniku Aleksandru Kwasniewskom i španjolskom premijeru Joséu Mariji Aznaru, trenutnom predsjedavajućem Europskog vijeća. Naime, ako je vjerovati priopćenjima, i onome što se čulo na konferencijama za novinare u Berlinu, oba političara su otišli zadovoljni iz Berlina. Sve je dogovoreno za skori sastanak Europske unije u Barceloni. Šef španjolske vlade, poljski predsjednik i njemački kancelar uvjereni su da će se do kraja godine uspješno zaključiti pregovori sa zemljama kandidatima za ulazak u EU.</p>
<p>Ako se gleda samo službeno ozračje, Kwasniewski može biti zadovoljan nakon Berlina, jer je u svim izjavama njemačkih domaćina isticano da je Poljska na dobrom putu prema EU. Njemački je kancelar zajamčio punu potporu Njemačke Poljskoj na tom putu. Schröder je potvrdio i da bi Varšava trebala biti u prvom krugu proširenja Unije.</p>
<p>Zahvaljujući njemačkoj pomoći, uskoro će se u pregovorima za primanje u EU zaključiti i poglavlje o poreznom zakonodavstvu. Poljska želi do kraja godine zaključiti pregovore, tako da bi pravodobno za izbore za EU-Parlament 2004. godine mogla biti primljena u EU.</p>
<p>Međutim, njemački mediji podsjećaju da se Poljska trenutno nalazi na zadnjem mjestu rang-liste kandidata, jer reforme u ovoj zemlji ne napreduju, posebno u poljoprivredi. Uostalom, u obje zemlje postoje otpori pristupu Poljske Uniji. Nijemci se boje invazije jeftine radne snage, a Poljaci se boje da će Nijemci pokupovati sve vrijedno u Poljskoj.</p>
<p>Schröder se s drugim berlinskim gostom, španjolskim premijerom Joséom Marijom Aznarom slaže da subvencije za poljoprivredu poljskim i drugim seljacima iz budućih članica EU trebaju biti manje nego npr. njemačkim ili španjolskim seljacima. Slažu se i da bi u Barceloni trebao biti postignut dogovor o dereguliranju energetskog tržišta i novom uređenju zajedničkog tržišta rada EU.</p>
<p>Sudi li se prema dosadašnjim izjavama, Berlin i Madrid zastupaju različitu poziciju prema vanjskoj politici američkog predsjednika Georgea Busha. Naime, Aznar je protiv kritičke distance prema Washingtonu, koju Berlin zauzima u posljednje vrijeme. Španjolski premijer, dapače, misli da se suradnja EU sa Sjedinjenim Državama mora produbiti i proširiti. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kolumbija objavila rat teroristima </p>
<p>CARACAS, 10. ožujka </p>
<p> - Kolumbijska vojska počela je prošli tjedan zauzimati džunglu na jugu zemlje koja je prije tri godine ustupljena marksističkim pobunjenicima, što je omogućilo mirovne pregovore koji su nedavno prekinuti. Stotine vojnika ušli su i u istočni dio pobunjeničkog područja površine 42.000 četvornih kilometara, a tisuće ih još čekaju zapovijed za pokret. Vojnici su zauzeli bivšu vojnu bazu kod mjesta San Vincente Del Caguan, jednog od pet gradova koji su od 1998. bili u rukama Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC). Procjenjuje se da u akciji sudjeluje ukupno 12.000 vojnika.</p>
<p>Tom je vojnom akcijom okončan trogodišnji mirovni proces i označen početak novog razdoblja u 40-godišnjem kolumbijskom građanskom ratu. Politički analitičari predviđaju i mogućnost upletanja američke vojske, što znači da bi Kolumbija mogla biti suočena i s otvorenim ratom. Bushova administracija dosad je uglavnom slijedila Clintonovu politiku podržavanja mirovnih pregovora između kolumbijskog predsjednika Andresa Pastrane i gotovo 17.500 marksističkih gerilaca FARC-a i ograničavanja američke potpore samo na suzbijanje krijumčarenja droge.</p>
<p>U Kolumbiji se trenutačno nalazi 250 američkih vojnika i 150 civila koji kolumbijskoj vladi pomažu u ratu protiv narkotika. Zbog odredbi američkog Kongresa, američki vojnici i oružje ne mogu se koristiti u suzbijanju pobuna. To bi se uskoro moglo promijeniti. Većina stručnjaka tomu u prilog navodi nekoliko razloga: predsjednik Pastrana prvi je put od Washingtona zatražio dozvolu da rabi američku vojnu opremu u borbi protiv pobunjenika. »Zatražili smo dozvolu za korištenje helikoptera u borbi protiv narko-terorizma ...«, rekao je Pastrana. </p>
<p> Kolumbijski predsjednik pozvao je u petak Kolumbijce da u nedjelju izađu na parlamentarne izbore i na taj način izraze protivljenje nasilju desničarskih naoružanih skupina i ljevičarskih gerilaca. »Najbolji način suprotstavljanja nasilničkim skupinama je izlazak na glasovanje«, rekao je Pastrana, koji je prošlog mjeseca odustao od svojeg 3-godišnjeg nastojanja da sklopi mir s ljevičarskim Kolumbijskim revolucionarnim oružanim snagama (FARC). FARC je pozvao glasače da bojkotiraju glasovanje.</p>
<p>Kolumbijska je vlada FARC proglasila terorističkom organizacijom, što će zasigurno ojačati položaje onih u Washingtonu koji zagovaraju američku pomoć Kolumbiji u gerilskom ratu. U Kolumbiji također jača potpora za američku vojnu pomoć u borbi protiv pobunjenika. Oni, naime, često otimaju i ubijaju civile pa više od 96 posto Kolumbijaca o njima ima negativnu sliku, pokazala su ispitivanja javnog mnijenja.</p>
<p>Ako na predsjedničkim izborima 26. svibnja pobijedi tvrdolinijaški predsjednički kandidat Alvaro Uribe Velez, koji zasad vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, on bi mogao pokrenuti kampanju kojom bi se od američkog Kongresa pokušalo dobiti odobrenje za veliku američku pomoć Kolumbiji za suzbijanje pobuna, budući da je nakon 11. rujna rat protiv terorizma postao američki vanjskopolitički prioritet.</p>
<p>Prekid mirovnih pregovora mogao bi potaknuti eskalaciju nasilja u Kolumbiji, a budući da se približavaju izbori u studenome, nijedna američka politička stranka ne želi da je se optužuje za blagost prema kolumbijskim teroristima. Bushova administracija već je počela pripreme za pružanje pomoći Kolumbiji u borbi protiv pobunjenika zahtijevajući 98 milijuna američkih dolara u proračunu za 2003. Novac je namijenila za obuku i opremanje kolumbijskih vojnika koji bi trebali štititi naftovod iz Arauce do Karipskog mora. (H/Bruno Scheuren)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američka vojska povlači 400 vojnika iz Afganistana</p>
<p>BAGRAM, 10. ožujka</p>
<p> – Američka je vojska objavila u nedjelju da će povući 400 svojih vojnika iz borbe protiv boraca Al Qaide u istočnom Afganistanu, ali i istodobno najavila da će se operacije nastaviti dok se ne eliminiraju i posljednja neprijateljska utočišta.</p>
<p>»Povući ćemo 400 naših vojnika. Sumnjam da će se netko od njih tamo vratiti«, rekao je novinarima glasnogovornik američke vojske.</p>
<p>Upitan znači li to povlačenje kraj američkog angažmana u osmodnevnoj borbi kod Gardeza, 150 kilometara južno od Kabula, drugi je glasnogovornik Bryan Hilferty rekao je kako je to »kraj ove faze«.</p>
<p>»Međutim, operacije na ovom području bit će nastavljene«, rekao je, dodavši da operacija »Anakonda« nije dovršena. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Škegrina porezna politika« dovela nas je u glib iz kojeg ne vidimo izlaza</p>
<p>Već su nam uši prepune priča o gospodarstvu i porezima, ali iako su ova dva pojma u neposrednoj svezi nikako da jedan drugoga potaknu, već mi građani imamo dojam da su međusobno betonirani i jasno je da će sva obećanja o povećanju ukupnog bruto nacionalnog dohotka ostati samo pusti san, jer za to želje nisu dostatne.</p>
<p>Naime, želimo li uništiti neko područje ili djelatnost podignimo poreze i nestat će tog područja ili te djelatnosti i obrnuto procvjetat će uz širu društvenu potporu i zdravu razvojnu politiku. No, lako je upasti u »statističku zamku«. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku određene regije, ako se za neko područje smanje porezi, konkretno mislim na naše otoke, dugoročno će sigurno porasti, ali na realnoj osnovi. Učinimo li, međutim, suprotno i povećamo li poreze i raselimo ljude, pa ostanu dvije koze bez ljudi, statistički gledano bruto nacionalni dohodak per capita, neizmjerno će porasti, samo što od toga nitko neće imati koristi.</p>
<p>S druge strane što znači visoka stopa poreza, ako se porez ne plaća i izbjegava na razne načine. Ako tu stopu smanjite ili ukinite ništa nećete izgubiti, ali možete puno dobiti, jer će obveznici moći iz realnog dohotka plaćati porez i puniti državnu blagajnu.</p>
<p>Dakle snovi o većem bruto nacionalnom dohotku mogu se ispuniti samo ako se nešto događa s gospodarstvom, a to znači i s porezima, jer jedino oni mogu potaknuti gospodarski razvoj. Porez nije moguće ukinuti u civiliziranom društvu, jer će nestati civilizacijske vrijednosti društva, ali pravilnim odabirom poreznog sustava sigurno je da se može potaknuti ili upropastiti gospodarski sustav zemlje. Najbolji primjer za to su poljoprivredni poticaji koji daju rezultata i na kratke staze. Uz poticaje nekom proizvodu eto za čas viškova i obrnuto. To isto vrijedi i za poreze. To se lako može pratiti prema stopi PDV-a. Visoka stopa potpuno će ugušiti ili uništiti određenu proizvodnju. Slično je to kao i s pogrešno propisanom terapijom. Negativne posljedice nastupaju odmah, razvije se »crno tržište« i ukupna slika društva poprima krizna obilježja. </p>
<p>Poznata je krivulja prirodno optimiranih vrijednosti (Gaussova krivulja raspodjele) prema kojoj je maksimalni učinak poreza ovisan o visini porezne stope. Kada bi porezna uprava izračunala priliv od PDV-a s naslova usluga rezultat bi bio vrlo mizeran. jer se plaća samo u iznimnim slučajevima, prema tome smanjenje stope bi sigurno povećalo priliv s tog naslova. Stopa od 22 posto daje mogućnosti mešetarenja jer je visoka i obje strane izvođač i korisnik imaju računa da taj kolač dijele. Kad bi taj postotak bio npr. 10 posto nikome se ne bi isplatilo mućkati i priliv kojega danas nema pojavio bi se na dohodovnoj strani proračuna. Nemojmo se zavaravati da se stopa može određivati po formuli koliko treba proračunu, jer je to lanac koji lako puca. I u prodaji na malo, koja se najlakše kontrolira, priliv nije optimalan, jer platilac bira uvijek povoljniju stranu. Shoping u inozemstvu je smanjen. ali još je dosta velik, upravo zahvaljujući našem PDV-u od 22 posto. U to se može svatko uvjeriti usporedbom cijena, npr. u susjednoj Austriji, koja za neke proizvode ima i stopu od 20 posto, ali za određene proizvode i višestruko nižu. Dakle poreznici bi trebali mućnuti glavom. Smanjivanjem poreza, u prvom redu PDV-a, porasli bi porezni prihodi. To bi, ubrzo zatim, potaknulo gospodarski razvoj što bi urodilo novim povećanjem poreznih prihoda, pa bi se našlo novca i za socijalne izdatke. Uostalom, zar nisu to bila predizborna obećanja vladajuće koalicije? Nastavimo li dosadašnjom putanjom zaronit ćemo preduboko i neće nam više biti pomoći.</p>
<p>Kao nestručnjak za poreze, ali kao poznavatelj matematike preporučam najmanje tri stope PDV-a i to negdje oko 15 do 17 posto za osnovice koji se lako kontroliraju, 10 posto za osnovice čiji se promet teže kontrolira (npr. usluge) i oko 5 posto za osnovice koje se vrlo teško kontroliraju i za one čiji promet treba poticati. Za robe i usluge koje želimo posebno poticati stopa PDV-a trebala bi biti samo simbolična, a kompenzacija će se javiti u drugom obliku, npr. povećanim prihodima od izuma i vlastitih patenata. To bi svakako trebalo stimulirati i drugim poreznim olakšicama, jer ne treba zaboraviti da su mnogi korisni izumi (npr. Plivin azitromicin) nastali upravo u doba kada prihodi od patenata nisu bili uopće oporezivani, a mi se ponašamo tako kao da izuma imamo previše i da nam ne trebaju i pritom zaboravljamo da samo ideje i novci mogu nešto stvoriti, pa čak kada nemamo novca ideje mogu pomoći, ali ako nemamo ni jedno ni drugo onda nam samo Bog može pomoći.</p>
<p>Jedno je sigurno dok se ne pojave u Hrvatskoj novih 10.000 novih tvrtki s u prosjeku po 10 zaposlenih i s konkurentnim vlastitim proizvodima, nema rješenja nezaposlenosti. Nema dakle ništa ni od snova o povećanju nacionalnog dohotka, jer nam je porezna politika utemeljena na pogrešnoj pretpostavci koja glasi »uzmi koliko ti treba«.</p>
<p>NENAD MARINOVIĆ, prof. dr., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Utakmica se mora dobiti na terenu gospodarstva, znanosti i pravosuđa</p>
<p>Hrvatskoj se opet (dana 8. ožujka 2002. godine) dogodila politička šutnja. Riječ je, dakako o (ne)uspjelim pregovorima koalicijske petorke o prevladavanju političke krize. To nipošto ne sluti na dobro.</p>
<p> Na posljednjim izborima koalicija je preuzela vlast s velikim entuzijazmom. Vrijeme je odmicalo, a sve kao da je gotovo isto!</p>
<p>Trebalo je odmah napraviti, ako ne drastične rezove, a ono barem nužne zamjene. Vlada je morala regirati; to je kao igra u ekipnim sportovima. Mijenjaju se igrači da bi se dobila utakmica. Ova vlast tu utakmicu mora dobiti na terenu gospodarstva, znanosti, pravosuđa itd.</p>
<p>Nije mi jasno da nam se samo zbog dvije osobe trebaju dogoditi novi izbori. Zašto SDP ne bi žtvovao dva ministra i smirio političku situaciju?</p>
<p>Gospodu političare podsjećam da je Hrvatska država brod i on mora ploviti, a posadu broda čine svi hrvatski građani. Naš je brod već predugo na pučini i treba što prije uploviti u Europu.</p>
<p>Tranzicijsko razdoblje ima svoje vrijeme i ako se iz iz toga na vrijeme ne izađe onda se ulazi u mnogo opasnije vode, a to su diktatura i terorizam.</p>
<p>Za mene ovo nije politička kriza, jer se radi samo o jednom političaru i dva ministra.</p>
<p>Korijeni političke, gospodarske i socijalne krize mnogo su dublji i na tu se činjenicu gospoda političari ne smiju oglušiti.</p>
<p>U protivnom bit će ugrožen dignitet hrvatske države i svih njezinih građana.</p>
<p>IVAN KNEŽEVIĆ, pomorski kapetan iz Splita</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Krumpir sa Cipra, grah iz Kine</p>
<p>Godinama se u nas pričalo i pisalo kako je lički krumpir najbolje kakvoće, da bi ga trebalo proizvoditi tako mnogo da ga bude i za izvoz. A kad tamo... ovih dana pročitasmo u novinama: »Austrijanci će učiti Ličane kako se uzgaja krumpir«.</p>
<p>Aoj Liko, što si dočekala...</p>
<p>U nas je poznat i krumpir iz Međimurja. Na krumpiru su se obogatila mnoga domaćinstva, sagradili lijepe kuće i gospodarske zgrade, nabavili traktore. Katkad ga Međimurci proizvedu toliko da ga jednostavno morali pustiti da istrune. Jagma za novcem premašila je mogućnosti da se i prodaju proizvedene količine međimurskoga krumpira. </p>
<p>Poznato je također da se u veljači od davnine u Zagrebu mogao nabaviti i »rani krumpir« proizveden uz morsku obalu i na otocima. Potkraj ove veljače vidio sam krumpir u vrećama u jednoj omanjoj prodavaonici. Upitao sam odakle je taj krumpir? Prodavačica mi je pristojno odgovorila da je sa Cipra! </p>
<p>U toj trgovini već odavno kupujem češnjak dopremljen iz Kine. Iz saborske se rasprave moglo saznati da naša vojska jede grah također iz daleke Kine! Zamislio sam se. Četiri stotine tisuća nezaposlenih ljudi, nekoliko desetaka tisuća prognanika koji žive po hotelima i trošnim barakama ne radeći ništa. Mnoge kuće zjape prazne na otocima i u mnogim našim selima od Slavonije do Jadrana. U korov zarasta zemlja željna da je netko preore, da se zasije. Da bi plod donijela. Ali ne. Svi navalili na centre za socijalnu skrb, svi u mirovinu, u invalide. A u voćarnicama zelene mahune od 20 centimetara duljine i tri širine. Kao za izložbu. </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Bliži se čas istine, tko će istrčati s jačim adutima? </p>
<p>Sudac Šćekić u ponedjeljak će odlučiti o predloženim svjedocima te načiniti raspored njihova svjedočenja</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Sudac Ratko Šćekić u ponedjeljak će donijeti odluku o dokaznim prijedlozima tužiteljstva, u procesu »zločinačkoj organizaciji« koji se već godinu i pol održava u improviziranioj sudnici remetinečkog zatvora. </p>
<p>Da podsjetimo, nakon što su saslušani svi dosadašnji svjedoci, prošli tjedan su iskaze dali sudski vještaci, balističari, grafolozi, daktiloskopi i liječnici, vještaci. U četvrtak su tužitelji iznoseći svoje dodatne dokazne prijedloge, predložili osam novih svjedoka na pet od ukupno 24 točke optužnice. </p>
<p>Zastupnica optužnice, tužiteljica Dunja Pavliček Patak (koja je u zbog 'afere PDV' te sukoba s glavnim republičim tužiteljem izbivala s ovog suđenja, op. a.), predložila je da o okolnostima dva atentata na pokojnog Vjeku Sliška (1995. godine u Maksimirskoj, i 1999. u Preradovićevoj), svjedoče njegov brat Marko i šogor Mijo Kovčo, te Vladimir Rajić. O drugoj točki optužnice koja tereti braću Momčilović, Davora Zečevića i Davorina Sobjeslavskog, za preprodaju droge, trebali bi svjedočiti Anđelko Turudić, prijatelj »pokajnika« Tomislava Marinca, Edi Rogić načelnik Odjela za droge zadarske policije, te braća Alen i Željko Fain.</p>
<p>O likvidaciji Špejtima Tačija, na prijedlog tužiteljstva trebali bi svjedočiti Domagoj Bibić, Dražen Čurić, Ljujliji Krasniči i Hrvoje Tomljenović. Prva trojica navodno su proveli privatnu istragu nakon ubojstva njihovog prijatelja Tačija, a Tomljenović je vlasnik motocikla s kojeg je ubojstvo počinjeno. Rajko Momčilović je optužen za Tačijevu likvidaciju, a spomenuti motocikl je pronađen u njegovoj garaži. </p>
<p>Branitelji i okrivljenici u ovom slučaju koriste pravo koje im omogućuje Zakon o kaznenom postupku. Tim zakonom je propisano da oni mogu iznositi svoje prijedloge nakon što to učini tužiteljstvo. Inače, odvjetnik Anto Nobilo, branitelj prvookrivljenog, navodnog šefa »zločinačke« Nikice Jelavića u ime ostalih kolega iz braniteljskog tima, izjavio je kako se obrana slaže sa saslušanjem svjedoka po točki 2. (droga), a što se tiče ostalih da »tužitelji nisu detaljno pojasnili okolnosti na koje ih pozivaju.«</p>
<p>Sudac Šćekić u ponedjeljak će odlučiti o predloženim svjedocima te načiniti raspored njihova svjedočenja.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Žrtvu opljačkao i spolno iskoristio</p>
<p>OSIJEK, 10. ožujka</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je nakon opsežne istrage optužnicu protiv Vlade Vrhara (29) iz baranjskoga mjesta Luča. Tereti se za dva kaznena djela bludnih radnji te razbojništvo i iznudu. Istom je optužnicom obuhvaćen i Dalibor Šlibar (25) iz Kneževa, koji se tereti za razbojništvo.</p>
<p>Prema optužnici, Vrhar i Šlibar su 29. svibnja 2000. godine u popodnevnim satima nagovorili Darija I., u nakani da od njega oduzmu vrijedne stvari, da pođe s njima u Branjin Vrh pod izgovorom da im pomogne pri kupnji mobitela. Na putu su skrenuli na sporedni put i zaustavili vozilo. Tada je drugooptuženi Šlibar udario oštećenog Darija I. šakom u glavu, a nakon toga počeo ga šamarati. Potom je oštećenom prišao Vrhar te mu, uz prijetnju da će ga ubosti i ubiti odvijačem, naredio da skine zlatni lanac, težak oko 90 grama, koji je imao oko vrata. Kada mu je uzeo lanac, i Vrhar ga je nekoliko puta ošamario, a onda ga jednom rukom uhvatio za spolovilo. Drugom ga je rukom uhvatio za glavu, privukao ga k sebi i, kako navodi optužnica, počeo ljubiti gurnuvši mu jezik u usta. </p>
<p> Više od godinu dana kasnije, 26. kolovoza 2001. godine, Vrhar se na terasi ugostiteljskog objekta Boss u Jagodnjaku okomio i na Bogdana J. Njemu je, naime, prijetio da će ubiti i njega i njegovu majku ako mu ne preda svoj motocikl marke Honda VF 750. Nakon toga je već dobro preplašenog Bogdana J. optuženi Vrhar uhvatio rukom za spolovilo te ga je zagrlio i rekao mu «da bi ga volio imati jer ima dobru stražnjicu«. Obojica se optuženih zbog kaznenih djela iz ove optužnice od 11. prosinca prošle godine nalaze u pritvoru osječkoga Okružnog zatvora, a suđenje bi na osječkom Županijskom sudu trebalo početi sredinom ožujka.</p>
<p> Osim što će odgovarati za ova djela, protiv prvooptuženog Vrhara već se vode dva kaznena postupka, na osječkome Županijskom sudu zbog pokušaja ubojstva i belomanastirskom Općinskom sudu zbog kaznenog djela iznude. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bivši gradonačelnik Potrebica oslobođen optužbe za prijetnju</p>
<p>NOVI MAROF, 10. ožujka</p>
<p> – Anđelko Potrebica, bivši HDZ-ov gradonačelnik Varaždinskih Toplica, nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođen optužbe za prijetnju.</p>
<p>Protiv njega je privatnu tužbu podnijela poduzetnica Ines Marko, a u tužbi se navodilo da je Potrebica u travnju 2000. godine u Novom Marofu, tijekom razgovora sa Sašom Poldanom, odvjetnikom privatne tužiteljice, u dva navrata rekao »recite gospođi Marko da će završiti u grobu, ako moja žena završi u zatvoru«. To je i pojasnio riječima »vi znate da danas postoje mnogi branitelji koji, kada vide da netko dobro živi, a oni loše, onda...«.</p>
<p>Odvjetnik je to prenio svojoj klijentici, što je kod nje, kako se navodilo u njezinoj tužbi, izazvalo uznemirenost i strah, s obzirom na ozbiljnost izrečenoga i već ranije izrečene prijetnje »zapamtit će onaj dan kad je došla u ovaj kraj«.</p>
<p>Potrebica je u svojoj obrani potvrdio da su Poldan i on toga dana razgovarali u nekom kafiću nakon jedne rasprave na novomarofskom sudu. Razgovarali su općenito o poslovanju poduzeća »Opruga«, a u tom je kontekstu možda bila i spomenuta Ines Marko, budući da je ona većinska vlasnica tog poduzeća. Potrebica je kazao i da nije imao nikakvog razloga prijetiti privatnoj tužiteljici, niti je rekao ono što stoji u tužbi, a niti ne zna kako su se te riječi u tužbi uopće i našle. Rekao je i da nikad osobno nije imao problema s Ines Marko, niti su se ikada vrijeđali ili uznemiravali.</p>
<p>Potrebica nije znao ni da li je nad njegovom suprugom Silvom, bivšom ravnateljicom Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama, policija provela kakvu kriminalističku obradu.</p>
<p>U završnim riječima, tužiteljičin odvjetnik Goran Gatara zatražio je da se Potrebica proglasi krivim i osudi po zakonu, naglasivši da je oštećenu ponašanje optuženoga tijekom vremena navelo na to da, radi zaštite osobnog integriteta, podnese tužbu. Smatrala je da se prijetnje mogu i ostvariti.</p>
<p>Potrebičin branitelj, odvjetnik Vjekoslav Jaklin rekao je, pak, da se »odvjetnik Poldan toliko zanio u problematiku privatne tužiteljice, da nije mogao razlučiti što je to ozbiljna prijetnja«. Istaknuo je i da »tuženik smatra da je Poldan, u određenom dijelu, prekoračio i onaj dio koji se odnosi na profesionalno zastupanje«. Kazao je i da je oštećena imala namjeru optuženoga istisnuti iz društvenog i političkog života, što je i uspjela, te da joj ovaj postupak treba samo kao određeno društveno priznanje.</p>
<p>Jaklin je na posljednjoj raspravi od Vjesnikove novinarke zatražio da se predstavi, tražeći potom njezino izuzeće s rasprave, smatrajući da ju je »naručila privatna tužiteljica«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Osumnjičenog za pljačku banke iz pritvora spasio alibi</p>
<p>VARAŽDIN, 10. ožujka</p>
<p> – Jedan od dvojice osumnjičenih za pljačku poslovnice Varaždinske banke u Varaždinskim Toplicama, K. B. (29) iz Bjelovara, nakon 48-satnog zadržavanja, pušten je iz pritvora.</p>
<p>Kako smo već pisali, banka je opljačkana 25. veljače oko podneva, a maskirani su razbojnici od djelatnika banke, prijeteći oružjem, zatražili novac. Ukrali su oko 300 tisuća kuna, sjeli u ukradeni »fiat uno« i pobjegli. Policajci su krenuli za njima, no pljačkaši su počeli pucati po policijskom automobilu, kojem su oštetili poklopac motora. »Fiat uno« kasnije je pronađen na području Gabrinovca, a u automobilu je pronađeno i nekoliko novčanica, dok su razbojnici s većinom novca uspjeli pobjeći.</p>
<p>Nakon dvanaestodnevne potrage, u kojoj su, osim varaždinskih, sudjelovali i policajci iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno nadležne policijske uprave, zbog sumnje da su opljačkali banku, uhićeni su Bjelovarčani M.G. (30) i K.B. Pretražen im je i stan i druge prostorije u kojima su boravili, a tamo su pronađeni streljivo, eksploziv, marihuana i provalnički alat. No, pištolj kojim su pucali na policajce nije pronađen, a nije pronađen ni ukradeni novac.</p>
<p>Obojica osumnjičenika potom su privedena istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda, koji im je odredio zadržavanje od 48 sati. Ispitani su, a obojica su poricala da su počinila djela za koje ih se tereti. Tvrdili su da su se u to vrijeme nalazili u Bjelovaru, pa im je alibi provjeravan. Za K. B. alibi je zasad, navodno, i potvrđen, pa je nakon isteka roka zadržavanja pušten na slobodu, a u tom roku protiv njega nije ni podnijet istražni zahtjev.</p>
<p>Istražni zahtjev podnijet je samo protiv M.G. kojeg bi istražni sudac trebao ponovo ispitati u ponedjeljak.</p>
<p>M.G. i K.B. inače su, prema navodima policije, višestruki počinitelji raznih teških kaznenih djela, poput razbojništva, otmice i pokušaja ubojstva.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ispred diskoteke »The Best« opljačkali mladića</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Šesnaestgodišnji K.K. opljačkan je i pretučen u subotu ujutro oko 4 sata, ispred diskoteke Best.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija u nedjelju, njemu su ispred »Besta« s leđa prišla dva nepoznata mladića. U jednom su ga trenutku počeli udarati šakama po glavi, a jedan ga je pretražio i iz džepova mu oteo novčanik i mobitel. Razbojnici su potom pobjegli, a mladić je nakon što je pozvao policiju kolima Hitne pomoći prevezen u KB Sestara milosrdnica. Liječnici su mu utvrdili da je zadobio lakše tjelesne ozlijede.</p>
<p>Maloljetnik je u ovom razbojničkom napadu oštećen za 500 kuna. D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Opljačkana Inina benzinska crpka </p>
<p>KARLOVAC, 10. ožujka</p>
<p> – Nepoznati počinitelji opljačkali su u subotu navečer oko 21,30 sati, Ininu benzinsku crpku u Karlovcu, u Riječkoj ulici, doznaje se u nedjelju u Policijskoj upravi karlovačkoj. </p>
<p>Prema neslužbenim podacima ukradeno je 15 tisuća kuna. </p>
<p>Prema izjavi Ininih napadnutih radnika, Dražena Kovačevića (35) i Marijana Bobesića (54), napala su ih dva naoružana i maskirana napadača, te su prijeteći pištoljem zatražila utržak. Potom su ih obojicu poprskali suzavcem u spreju, a Marijana Bobesića su i fizički napali, te su uzeli novac i pobjegli.</p>
<p>Dok je trajala potraga za pljačkašima dio karlovačkih gradskih prometnica bio je u subotu u noći blokiran za promet sve do petnaest minuta iza ponoći. No, unatoč intenzivnoj policijskoj potrazi pljačkaši nisu uhvaćeni.</p>
<p>Istraga još traje, doznaje se u PU karlovačkoj. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Stranci u Hrvatsku dosad uložili 6,6 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – U razdoblju od 1993. do kraja 2001. godine u Hrvatsku je investirano 6,6 milijardi dolara. Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, u prošloj godini iznosila su 1,4 milijarde dolara.</p>
<p>U prošloj je godini najviše stranih ulaganja pristiglo iz Njemačke (36,79 posto) i Austrije (33,58 posto). Značajan iznos kapitala pristigao je lani i iz Velike Britanije i Sjeverne Irske (8,33 posto), Sjedinjenih Američkih Država (5,28 posto), Nizozemske (3,08 posto), Slovenije (2,54 posto), Luksemburga (2,26 posto), Švicarske ( 1,8 posto), Lihtenštajna (1,44 posto) i Italije (1,41 posto). </p>
<p>Općenito, u proteklih devet godina Austrija, Njemačka i SAD vodeći su investitori u Hrvatskoj. Od 1993. godine iz Austrije je pristiglo 26,94 posto svih stranih ulaganja, iz Njemačke 25,51 posto, a iz SAD-a 17,9 posto stranih ulaganja. Dalje slijede, Luksemburg (5,53 posto svih stranih ulaganja), Nizozemska (3,52 posto), Velika Britanija i Sjeverna Irska (3,44 posto), Slovenija (2,32 posto), Italija (2,2 posto), Lihtenštajn (1,97 posto) i Švedska (1,85 posto).</p>
<p>Od ukupnog iznosa stranih ulaganja u Hrvatskoj čak 69,41 posto ili 4,58 milijardi dolara otpada na vlasnička ulaganja u hrvatske tvrtke, a u 2001. godini taj postotak iznosi 50,46 posto, odnosno 707,8 milijuna kuna.</p>
<p>U razdoblju od 1993. do 2001. godine više od 62 posto izravnih vlasničkih ulaganja odnosi se na samo nekoliko gospodarskih djelatnosti. Najveći udio (29,6 posto) otpada na telekomunikacije, a među djelatnostima u koje su stranci osobito ulagali nalazi se i novčarsko posredovanje (17,4 posto) i proizvodnja farmaceutskih pripravaka (15,5 posto). To znači da su strani ulagači osim za Hrvatski telekom, najviše interesa iskazali za hrvatske banke (Privrednu banku, Splitsku, Riječku, Dalmatinsku...) i Plivu.</p>
<p>Samo u 2001. godini na telekomunikacije se odnosi gotovo dvije trećine svih izravnih vlasničkih ulaganja. Što se tiče visine ukupnih stranih ulaganja, i dalje rekordnom ostaje 1999. godina kada je u Hrvatsku uloženo 1,63 milijarde dolara. Gotovo polovica toga iznosa otpada na prvu fazu privatizacije Hrvatskog telekoma, odnosno prodaju 35 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu za 850 milijuna dolara.</p>
<p>Iznos prošlogodišnjih stranih ulaganja od 1,4 milijarde dolara nadmašio je iznos stranih ulaganja u 2000. godini kada je u RH investirano 1,12 milijardi dolara. Lani je ponovo, kao i 1999. godine, glavna investicija bila prodaja dodatnih 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu za 500 milijuna eura. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>MEIKO - novi međimurski privatizacijski slučaj?</p>
<p>MEIKO ima blokiran račun na iznos od 7,1 milijun kuna, pa se mnogi pitaju nisu li mali dioničari, koji drže većinski paket dionica, mogli otkupiti preostale iz državnog portfelja</p>
<p>ČAKOVEC, 10. ožujka</p>
<p> – Svi su izgledi da će događanja oko Međimurske industrije konfekcije MEIKO postati novi međimurski privatizacijski slučaj. O njemu se govorilo i na posljednjoj sjednici Skupštine Međimurske županije u raspravi o stanju u tvrtkama u kojima država ima više od 25 posto vlasništva. Sudeći po onome što se čulo, MEIKO više ne pripada toj skupinu poduzeća. </p>
<p>Naime, na javnoj dražbi krajem prošle godine, 42,64 posto dionica MEIKO-a iz državnog portfelja pri Hrvatskom fondu za privatizaciju kupio je bračni par Branka i Zlatko Domitrek iz Oroslavja. Riječ je o nominalnoj vrijednosti od 2,602.000 maraka za koje je navodno plaćeno 120.000 maraka.</p>
<p>Ako se to doista dogodilo, direktor tvrtke i koordinacija za upravljanje državnim portfeljem u Međimurskoj županiji, kojoj je na čelu zamjenik župana Marijan Vukšić, trebali bi javno odgovoriti što su poduzeli da se to ne dogodi. </p>
<p>Državno pravobraniteljstvo Međimurske županije je 20. studenoga dalo prijedlog Trgovačkom sudu u Varaždinu za otvaranjem stečajnog postupka, a Sud je 27. studenoga 2001. riješio da se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, te zakazao ročište za 13. prosinca. Na tom je ročištu doneseno rješenje kojim se otvaranje stečaja odgađa za tri mjeseca. </p>
<p>Ovisno o tome koliko su Domitrekovi doista platili 5204 dionice u tvrtki MEIKO, znat će se kakav su posao zaključili. Poznato je, naime, da MEIKO ima blokiran račun na iznos od 7,1 milijun kuna. Mnogi u Čakovcu ipak pitaju nisu li mali dioničari, koji drže većinski paket dionica, mogli otkupiti preostale iz državnog portfelja.</p>
<p>Dravo Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kuna nastavlja jačati</p>
<p>Kuna je i proteklog tjedna ojačala u odnosu na većinu svjetskih valuta. </p>
<p>Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini ojačala prema dolaru za 1,58 posto, u odnosu na britansku funtu 1,35 posto, dok je prema euru aprecirala 0,37 posto.</p>
<p>Kuna je na tjednoj razini aprecirala i u odnosu na slovenski tolar (za 0,1 posto). S druge strane, kuna je oslabila u odnosu na japanski jen ( 2,68 posto) i švicarski franak ( 0,01 posto).</p>
<p>Kuna je značajnije aprecirala u odnosu na dolar djelomično i zbog jačanja eura prema dolaru na svjetskom tržištu.</p>
<p>Inače, kuna je od početka mjeseca ojačala u odnosu na euro za 0,45 posto, dok je prema dolaru aprecirala 1,94 posto.</p>
<p>Od početka godine kuna je pak, prema srednjem tečaju središnje banke, oslabila 0,53 posto u odnosu na euro, dok je prema dolaru deprecirala 1,3 posto.</p>
<p>Siječanj je, naime, protekao u znaku značajne deprecijacije kune, dok je veljaču obilježio trend lagane aprecijacije nacionalne valute. Jačanje kune nastavljeno je i u ožujku, čime su ublaženi osobito jaki siječanjski deprecijacijski trendovi.</p>
<p>Da bi zaustavila daljnje jačanje kune, središnja je banka u petak otkupila od poslovnih banaka 122,4 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,3884 kune za euro. </p>
<p>To je, inače, prva ovomjesečna devizna intervencija HNB-a. Podsjetimo, središnja banka posljednji je put intervenirala sredinom veljače, kada je od poslovnih banaka otkupila 67,1 milijun eura, po prosječnom tečaju od 7,45 kuna za euro.</p>
<p>Prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke, euro je krajem tjedna vrijedio 7,47 kuna, za dolar je trebalo izdvojiti 8,51 kunu, dok se švicarski franak prodavao po 5,09 kuna. Prema prodajnom tečaju Privredne banke, euro je vrijedio 7,45 kuna, dolar 8,55 kuna, a švicarski franak 5,1 kunu. </p>
<p>U zagrebačkim mjenjačnicama je krajem tjedna za euro trebalo izdvojiti od 7,44 do 7,45 kuna. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kupac Croatia osiguranja mora poštovati socijalnu klauzulu</p>
<p>Sindikat ne odustaje od zahtjeva da Vlada ugradi tzv. socijalnu klauzulu, prema kojoj novi većinski vlasnik Croatia osiguranja u sljedećih pet godina ne smije otpuštati radnike / Dio dionica osiguravajućeg društva rezervirati za sadašnje i bivše djelatnike </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – »Ne odustajemo od zahtjeva da Vlada u uvjetima za privatizaciju Croatia osiguranja ugradi tzv. socijalnu klauzulu, prema kojoj novi većinski vlasnik u sljedećih pet godinama ne smije otpuštati radnike. Naš je zahtjev i da se jedan dio dionica osiguravajućeg društva rezervira za njene sadašnje i prijašnje djelatnike te umirovljenike kojima je, suprotno praksi u ostalim dijelovima hrvatskog gospodarstva, dosad uskraćivano pravo da sudjeluju u privatizaciji poduzeća u kojem rade. Smatramo da su to razumni i pravedni zahtjevi, a ako se ne prihvate, spremni smo poduzeti i neke konkretne akcije sindikalne borbe«, najavljuje Miroslav Hraščanec, predsjednik granske Udruge sindikata radnika u osiguranju.</p>
<p>Ovo sindikalno upozorenje stiže u vrijeme kad se zna samo širi krug kandidata za preuzimanje većinskog vlasništva u Croatia osiguranju. Dosad, tvrdi Sindikat, iz Vlade nije bilo izravnog očitovanja o tim zahtjevima. Ipak, ohrabreni su stavom CreditAnstalta IB, Vladinog savjetnika za ovu privatizaciju. Naime, CAIB je, kaže Hraščanec, navodeći temeljne uvjete za prodaju Croatia osiguranja, više puta naglasio da će potencijalni kupac koji bude vodio računa o socijalnoj klauzuli imati prednost, čak i ako se takav stav odrazi na ponuđenu cijenu.</p>
<p>Dosad je stavove Sindikata izričito prihvatio samo konzorcij 40-ak hrvatskih tvrtki koje su poslale ponudu za kupnju. »Ostali kandidati zasad nisu kontaktirali sa Sindikatom, ali očekujemo njihovo javljanje kad natječaj uđe u drugu etapu, a kupci dobiju detaljan uvid u poslovanje Croatia osiguranja i počnu pregovori s Vladom. Poštivanje socijalne klauzule nije dodatno opterećenje ako kupac prihvaća zahtjev da poveća opseg Croatijina poslovanja. A uz širenje tvrtke, logično je ne samo očuvanje radnih mjesta nego i povećanje broja zaposlenih«, smatra Hraščanec.</p>
<p>Sindikat ne prihvaća prigovore da je u Croatiji prosjek zaračunate premije po zaposlenom znatno ispod prosjeka u europskim zemljama. Odgovara da je hrvatsko tržište ne samo geografski i gospodarski manje nego i siromašnije. Stoga smatra da je primjerenija usporedba s drugim osiguravateljima u zemlji i podsjeća da je u posljednje dvije godine Croatia izbila u sam vrh produktivnosti po zaposlenom i s novim vlasnikom vjerojatno će se još i povećati. </p>
<p>Tome treba dodati da je Sindikat ujedno i koordinator okupljanja članica konzorcija, a u njemu djeluje i kroz Udrugu polagatelja prava na dionice Croatije. </p>
<p>Udruga je predložila Vladi da postupi prema istom modelu kao što je učinila prilikom privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i prema modelu koji se predlaže u privatizaciji Ine i HEP-a. Međutim, Sindikat radnika u osiguranju traži da se rezervira 20 posto dionica, od čega bi se najmanje 10 posto ponudilo sadašnjim i bivšim radnicima Croatije, a 10 bi posto besplatno pripalo udrugama branitelja. Vlada je u primjerima Ine i HEP-a ponudila da obje grupe mogu dobiti ukupno 10 posto dionica, što u slučaju Croatije nije dovoljno, kaže Hraščanec. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Obveznicama ostvareno više od 47 milijuna kuna prometa</p>
<p>Više od 12,5 milijuna kuna prometa dionicama Plive / Nova najviša cijena dionica Riječke banke 270 kuna / Dok se u javnoj ponudi HUP-a Zagreb za dionice Hotela Opera nudi 125 kuna, cijena na burzama dosegla 150 kuna / Nakon što je Dom dionice Riviere prodao Hypo banci, pretvara se u ZIF</p>
<p>Od 84,66 milijuna kuna tjednoga prometa na Zagrebačkoj burzi, više od 47 milijuna kuna otpada na obveznice. Najveća je potražnja bila za obveznicama Ministarstva financija, solidan je promet bio i papirima DAB-a i HZZO-a, dok se korporacijskim obveznicama prošloga tjedna nije trgovalo.</p>
<p>CROBEX-u je u tjedan dana vrijednost porasla 3,77 posto, na 1248,4 boda. Inače, prošloga je tjedna indeks zabilježio novu najvišu vrijednost u svojoj povijesti, dosegnuvši u četvrtak 1.259,47 bodova. Izvršena je i revizija indeksa iz kojeg je izbačena Dalmatinska banka, a ubačen Rabac. CROBEX se računa s novim sastavom od 18. ožujka.</p>
<p>Objava poslovnih rezultata Plive i Zagrebačke banke utjecala je na porast cijena i prometa ovim dionicama, što je uzrok porasta vrijednosti indeksa. Najveći udio u prošlotjednom prometu dionicama imaju Plivine (12,55 milijuna kuna), koje bilježe tjedni rast cijene od 3,28 posto, na zaključno 535 kuna. Pliva je prošlu godinu završila sa 5,27 milijardi kuna prihoda i dobiti od 1,09 milijardi kuna. Dobit po dionici iznosi 57,44 kune, a na skupštini Plive, koja će se održati 8. svibnja, predložit će se isplata dividende od 15 kuna po dionici.</p>
<p>Zagrebačka banka je 2001. godinu završila s neto dobiti od 387 milijuna kuna (inače, dobit Grupe je ukupno 464 milijuna kuna), što je više nego upola manje od dobiti u 2000. godini (908 milijuna kuna). Cinici kažu da će novi vlasnici banke zateći goleme rezerve, u kojima će završiti i značajan dio prošlogodišnje bančine dobiti.</p>
<p>Prošli je tjedan redovna dionica banke završila s cijenom od 2000 kuna, što je 8,11 posto više od cijene prethodnoga tjedna, a prodano je više od 4000 dionica, čime je ostvareno oko osam milijuna kuna prometa. Povlaštene dionice prošloga su tjedna izgubile čak 25 posto vrijednosti, odnosno cijena im je pala na samo 750 kuna.</p>
<p>Skok prometa (6,44 milijuna kuna) i cijene (12,5 posto) bilježi i dionica Riječke banke, koja je tjedan završila s novom najvišom cijenom unutar 12 mjeseci, 270 kuna po dionici.</p>
<p>Više od 900.000 kuna bio je vrijedan promet dionicom Privredne banke, koja je objavila da je lani ostvarila 517 milijuna kuna neto dobiti, od čega gotovo sve ide u rezerve. Skupština PBZ-a bit će 15. travnja, a u dividende će se isplatiti 206,78 milijuna kuna dobiti iz 2000. godine.</p>
<p>Tri banke u sastavu Grupe PBZ također bilježe dobre rezultate. Porečka Laguna banka je 2001. godinu završila sa 8,2 milijuna kuna dobiti, koja ide u rezerve i zadržanu dobit. Neto dobit Međimurske banke je 2,05 milijuna kuna, od čega u isplatu dividende ide 1,95 milijuna kuna. U dividendu ide i 1,89 milijuna kuna ranije zadržane dobiti, te će ona iznositi 28 kuna po dionici, a skupština banke koja bi trebala usvojiti ovaj prijedlog održat će se 12. travnja. PBZ je napokon objavila javnu ponudu za otkup preostalih dionica ove banke u kojoj ima udio od 93,37 posto. Za redovne dionice nudi se 74,30 eura, a za povlaštene 57,15 eura. Riječka Riadria banka godinu je završila s dobiti od 27,72 milijuna kuna, a taj iznos ide za pokriće gubitka iz prethodnih godina, odluka je predložena skupštini banke koja će se održati 11. travnja.</p>
<p> Više od milijun kuna bio je vrijedan promet redovnim dionicama Croatia osiguranja, kojima je cijena nešto pala. Čini se da je najbolju preliminarnu ponudu za kupnju Croatia osiguranja dalo slovensko Triglav osiguranje. Ako je tako te ako i obvezujuća ponuda Triglava bude najbolja, ne čini se vjerojatnim da će najveći domaći osiguravatelj biti prodan slovenskom kupcu, ponajprije zbog nekih drugih starih i neriješenih računa.</p>
<p>Porasla je i cijena Podravkinih dionica, na 192 kune, a promet je dosegnuo 3,66 milijuna kuna. Hoće li Podravka krenuti u realizaciju koje akvizicije u Srbiji, trebalo bi se uskoro saznati. Već dosta dugo se kao mete spominju PIK Takovo (odnosno njihova proizvodnja dječje hrane i juha) te proizvođač mineralne vode Knjaz Miloš i proizvođač mljevene paprike Horgoš.</p>
<p> Od turističkih dionica najviše se trgovalo Rivierinom (oko 950 tisuća kuna), kojoj je cijena pala na 145 kuna (2,68 posto). U ovoj skupini dionica najveći rast cijene bilježi dionica Hotela Opera, gotovo 22 posto, na zaključno 150 kuna, što im je najviša cijena u zadnjih godinu dana. Podsjetimo samo da se u javnoj ponudi za otkup preostalih dionica Opere koju je objavio HUP Zagreb za svaku dionicu nudi 125 kuna.</p>
<p>Dionice PIF-ova kojima se trgovalo prošloga su tjedna uglavnom bilježile gubitak, a najveći je bio u slučaju najlikvidnije dionice, one Dom fonda (14,75 posto, na 52 kune). </p>
<p>Nakon SNF-a, i Dom fond je prošloga tjedna zatražio odobrenje za pretvaranje u zatvoreni investicijski fond. Prema riječima Darka Ostoje, predsjednika uprave Dom fonda, uvjeti za pretvaranje u ZIF stekli su se nakon prošlotjedne prodaje preko VTV-a velikog paketa od oko 550.000 dionica porečke Riviere (oko 16 posto). Dionice su, kako je rekao, prodane Hypo banci, koja je za njih platila oko 77 milijuna kuna i time je nestala zadnja prepreka za pretvaranje u ZIF.</p>
<p>Upravo zahvaljujući velikoj transakciji dionicama Riviere, na koje otpada gotovo 60 posto tjednog prometa na Varaždinskom tržištu vrijednosnica, tjedni promet na VTV-u premašio je vrijednost trgovanja na burzi, dosegnuvši 129 milijuna kuna.</p>
<p>Još je 22 milijuna kuna prometa ostvareno prodajom paketa dionica Hotela Dubrava Babin Kuk. Ostvareno je i 5,63 milijuna kuna prometa dionicama Hotela Opera, oko milijun kuna dionicama Rapca te 1,13 milijuna kuna Kraševim dionicama. Od dionica s liste ponude i potražnje veći promet ostvaren je i dionicama kutinske Lonie (1,83 milijuna kuna) te SNF-a (blizu milijun kuna).</p>
<p>Promet dionicama preostalih šest PIF-ova bio je vrijedan 16,48 milijuna kuna, a cijene su pale svima osim Velebita. Promet pravima bio je vrijedan 1,54 milijuna kuna. Pad cijena PIF–ova povukao je prema dolje i indeks VIN, koji bilježi tjedni minus od 1,9 posto (744,9 bodova).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nezaposleno 8,4 posto stanovnika eurozone</p>
<p>ECB zadržao kamate na postojećoj razini / Najveći rast narudžbi za uslužni sektor zabilježen u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, uslužni sektor u Njemačkoj i dalje u recesiji / Gospodarski rast u prvom tromjesečju 1,4 posto, u drugom 2 posto, tvrde analitičari </p>
<p>Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo je do daljnjega zadržati ključnu kratkoročnu kamatnu stopu na razini 3,25 posto, kako ju je postavilo u studenom prošle godine. </p>
<p>Iako se takva odluka Frankfurta očekivala, razočarala je mnoge ekonomiste, koji su vjerovali da će predsjednik ECB-a Wim Duisenberg i njegovi suradnici smanjiti kamate i time potaknuti brži izlazak gospodarstva Europske monetarne unije iz recesije. </p>
<p>No, u Frankfurtu ističu kako bi rezanje kamata u ovom trenutku bio prerizičan potez: »labavija« monetarna politika, u uvjetima kada cijene na malo i novčana masa rastu brže od očekivanja samo bi dolila ulje na vatru inflacije u eurozoni. Time bi u pitanje došla i vjerodostojnost ECB-a, čija je temeljna zadaća očuvanje stabilnosti cijena. Premda u Frankfurtu to neće priznati, analitičari tvrde da je na odluku ECB-a utjecala i trenutačno niska vrijednost eura na deviznim tržištima.</p>
<p>Čini se da gospodarstvo eurozone prostor za disanje nalazi i u ovakvoj kamatnoj politici ECB-a. Naime, Reutersov indeks narudžbi za uslužni sektor, koji daje oko 60 posto outputa EMU-a, u veljači je – drugi mjesec za redom – nastavio rasti te je dosegnuo vrijednost od 51,5 bodova, što je za pola boda više nego u siječnju. Time se ovaj pokazatelj dodatno odmaknuo od granice od 50 bodova, koja recesiju dijeli od ekspanzije, te se vratio na razinu na kojoj je stajao u kolovozu prošle godine. </p>
<p>Najveći je rast Reutersova indeksa u veljači zabilježen u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Neznatan je rast ovaj pokazatelj ostvario i u Njemačkoj, no tamo se još uvijek nalazi ispod 50 bodova.</p>
<p>Sve više raste i povjerenje u gospodarstvo eurozone. Pokazatelj povjerenja, koji izrađuje Europska komisija, u veljači je dosegao 99,2 boda, što je za 0,1 bod više nego u siječnju. No, ovaj je pokazatelj još ispod razine na kojoj je bio u kolovozu i rujnu prošle godine, kada je iznosio 100,1 bod. Analitičarima nije promaknuo ni podatak da je rast povjerenja u veljači zabilježen kod potrošača i u građevinskom sektoru, ali ne i u industriji.</p>
<p>Bolje dane navješćuju i prognoze stručnjaka okupljenih oko listova Financial Times, FT Deutschland i Les Echos. Po njima, prvo će ovogodišnje tromjesečje EMU zaključiti sa stopom gospodarskog rasta od 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rast će se ubrzati u drugom tromjesečju, koje će eurozona zaključiti sa stopom rasta od dva posto. </p>
<p>Najnižu je stopu rasta eurozona ostvarila na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine, kada je rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini iznosio samo 0,9 posto.</p>
<p>Podaci Eurostata, statističke agencije Europske unije, o nezaposlenosti pak govore da je stopa nezaposlenosti u eurozoni u siječnju i prosincu iznosila 8,4 posto. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kapital seli iz New Yorka u Tokyo</p>
<p>Iako je Japan u dubokoj recesiji, spektakularan rast vrijednosti indeksa Nikkei od 11 posto i prosječan rast cijena dionica u njegovom sastavu od 24 posto u samo mjesec dana privukli su brojne institucionalne investitore na </p>
<p>burzu u Tokyu</p>
<p>Nakon pada u veljači cijene dionica na japanskom tržištu u ožujku su drastično porasle </p>
<p>Iako se japanska vlada načelno obvezala na pružanje podrške bankovnom sustavu, ta su obećanja još uvijek mrtvo slovo na papiru, a sva je prilika da će tako i ostati. Ali uobičajene verbalne intervencije japanske administracije uspješno su potaknule rast potražnje za japanskim dionicama, pa je uslijedio spektakularan rast vrijednosti tokyjskih burzovnih indeksa, koji je osupnuo investitore širom svijeta. Potom je znatan broj investicijskih banaka objavio pozitivne preporuke za japansko tržište kapitala.</p>
<p>Najpoznatiji azijski burzovni indeks Nikkei porastao je u odnosu na početak godine oko 11 posto, što samo ne bi bilo dovoljno da brojni institucionalni investitori pohrle u Zemlju izlazećeg sunca i uključe se u potrošačku groznicu koja tamo vlada. Konačno, većina burzovnih indeksa u regiji bilježi daleko veći rast od navedenih 11 posto (u odnosu na početak godine), što je ipak nedostatno za masovan dolazak stranaca u zemlje poput Tajlanda, Indonezije ili Južne Koreje. </p>
<p>Stvarni je razlog u intenzitetu oporavka Nikkei 225 indeksa u iznimno kratkom vremenu od samo mjesec dana. Naime, početkom veljače Nikkei je dosegnuo najnižu razinu u ovoj godini (i duže) od 9420 bodova, a samo mjesec dana kasnije prosječan rast cijena dionica u sastavu indeksa iznosi nevjerojatnih 24 posto. </p>
<p>U usporedbi s tim podacima, Wall Street, a zatim i većina europskih burzi su neatraktivne, čemu treba dodati i velike oscilacije indeksa, što je posljedica čestih promjena raspoloženja opreznih i suzdržanih ulagača. S druge strane, u proteklih mjesec dana japanski indeksi kreću se uglavnom u jednom smjeru, ostvarujući stalni rast vrijednosti.</p>
<p>Ne treba zanemariti ni uobičajenu repatrijaciju sredstava japanskih financijskih institucija iz inozemstva. Riječ je o golemim sredstvima čiji povratak u matičnu zemlju (često u svrhu šminkanja godišnje bilance) redovito (u ožujku) izaziva velike fluktuacije na deviznom tržištu. Uvidjevši priliku, japanske su banke, osiguravajuća društva i brojni proizvodno-trgovinski konglomerati ubrzali povratak svojih sredstava, likvidirajući manje profitabilnu aktivu, što se za sada nije negativno odrazilo na najveće svjetske burze. Međutim, optimizma u Tokyu ne manjka.</p>
<p>Na Wall Streetu, pak, indeksima je u četvrtak padala vrijednost, usprkos optimističnim komentarima Alana Greenspana kako je prva faza gospodarskog oporavka već započela. Međutim, Greenspanov nastup nije imao većeg odjeka na tržištu. I dok su u SAD-u objavljeni podaci o pozitivnoj stopi gospodarskog rasta u zadnjem tromjesečju prošle godine, Japan je zagazio u treće uzastopno tromjesečje negativnog gospodarskog rasta, dakle u duboku recesiju.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za tzv. Njavrine kredite ostalo šest milijuna kuna</p>
<p>Privredna banka odobrila 1500 kredita, no dio još nije realiziran / Od 13.000 potencijalnih korisnika koji su podnijeli zahtjeve za kredit veliki dio – odustao</p>
<p>Program društveno poticane stanogradnje koji je 2001. godine pokrenulo Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva u drugom je planu ostavio model tzv. Njavrinih kredita. Radi se, podsjetimo, o kreditnom programu čije je usvajanje za vrijeme vladavine HDZ-a inicirao saborski zastupnik Đuro Njavro. </p>
<p>Stambeni krediti iz tog programa odobravali su se uz kamatnu stopu od šest posto i s rokom otplate 20 godina. </p>
<p>Za podizanje tog kredita potrebna je bila i hipoteka u vrijednosti kredita, koji može pokrivati 80 posto kupovne vrijednosti stana.</p>
<p>Za provedbu tog programa osigurano je 1998. godine 350 milijuna kuna, a od tog iznosa na raspolaganju je još uvijek gotovo šest milijuna kuna – saznajemo od Nevena Andrilovića, savjetnika u Uredu za odnose s javnošću Privredne banke Zagreb.</p>
<p>Do sada je, naime, odobreno 1500 kredita u ukupnom iznosu 345 milijuna kuna, ali još nisu realizirani svi krediti. Svi tražitelji trebaju do 31. srpnja 2002. godine dostaviti svu potrebnu dokumentaciju kako bi najkasnije do kraja 2002. godine mogli realizirati kredit. Andrilović ističe da će PBZ odobravati kredite sve dok se ne potroši ukupna svota odobrena za program tzv. Njavrinih kredita. </p>
<p>PBZ, inače, pruža tehničku potporu tom kreditnom projektu, čiji je nositelj u stvari Hrvatska banka za obnovu i razvoj, koja proračunskim sredstvima pokriva razliku između kamatne stope od šest posto godišnje i komercijalne kamatne stope.</p>
<p>I dok je najnoviji model društveno poticane stanogradnje, odnosno tzv. Čačićevih stanova, namijenjen svim kreditno sposobnim građanima, tzv. Njavrini krediti namijenjeni su prvenstveno mladim obiteljima (do 35 godina), s višom i visokom stručnom spremom i s više djece.</p>
<p>Za tzv. Njavrine kredite ukupno je zaprimljeno 13.000 zahtjeva, no mnogi su potencijalni korisnici odustali i u rješavanju stambenog pitanja okrenuli se standardnim stambenim kreditima poslovnih banaka, čiji su uvjeti u posljednje vrijeme, osobito u pogledu ročnosti otplate, sve povoljniji. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Očeličiti ili propasti </p>
<p>Uvođenje 30-postotne carine na uvoz čelika neće spasiti američku industriju čelika/ Zbog američkog poteza EU, Kina, Japan, Južna Koreja i Tajvan gubit će milijarde dolara godišnje/ Cijena čelika će porasti i u Americi</p>
<p>Subvencioniranje američke industrije čelika koje traje već dva desetljeća pokazalo se potpuno promašeno jer je četvrtina industrije bankrotirala u samo zadnje dvije godine, a popis onih koje to čeka je popriličan. Napokon je američki industrijski lobi uvjerio sadašnjeg predsjednika – što nije uspio s njegovim prethodnikom – kako je nužno uvođenje uvoznih carina, smatrajući stranu konkurenciju glavnim krivcem za sadašnje stanje u industriji. </p>
<p>Tako je predsjednik Bush, na čelu zemlje koja se zdušno zalaže za načela slobodnog tržišta kada njihova koža nije u pitanju, proteklog utorka naložio uvođenje čak 30-postotne carine za većinu poluproizvoda od čelika, koja bi trebala vrijediti u iduće tri godine. </p>
<p>Potez koji je razljutio većinu zemalja, mogao bi se pokazati zaista katastrofalnim. Prvo, zahladit će trgovački odnosi s većinom zemalja s kojima Amerika posluje, a moguće je očekivati i odmazdu trgovačkih partnera. Nadalje, EU je već podnijela tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Usto, nakon američkog poteza nedavni krug pregovora u Dohi o liberalizaciji svjetske trgovine gubi svaki smisao. Konačno, američka javnost, osim zaposlenika čeličana i njihovih obitelji, nema razloga za zadovoljstvo jer će uvođenje golemih carina poskupiti maloprodajne cijene, budući da SAD treba više čelika nego što ga proizvodi. </p>
<p>Stoga je opravdano pitanje zašto se Bush radi spašavanja određenog broja radnih mjesta upustio u tako riskantnu odluku? Jedini je odgovor – politikantstvo. Naime, Bush u jednu ruku duguje svoj izbor radnicima čeličana Zapadne Virginije. Tradicionalno demokrati, oni su na proteklim izborima glasali za republikanca Busha, nezadovoljni što je Clinton u dva navrata odbio njihov zahtjev da se uvedu carine na uvoz čelika. Sada republikanci u ovogodišnjim izborima za Kongres te u sljedećim predsjedničkim mogu računati na podršku 190.000 radnika i još oko 600.000 umirovljenika koji su dosad podjednako glasali za republikance i demokrate. </p>
<p>Zaokret u trgovačkoj politici kakvoga nije bilo od predsjednika Nixona (koji 1971. radi spašavanje nacionalnog gospodarstva napušta »zlatni standard«, potiče devalvaciju dolara te nameće 10-postotne carine na svaki strani proizvod koji je ušao u SAD) mogao bi skupo stajati Ameriku jer pogođene strane već računaju troškove i smišljaju protumjere. </p>
<p>Europska unija je osobito ogorčena budući da je najveći izvoznik čelika u SAD, s neto izvozom od 5,5 milijuna tona godišnje, a trgovačke restrikcije stajat će je dvije milijarde dolara godišnje. Kako SAD izvozi vrlo malo čelika u EU, ona neće moći odgovoriti istom mjerom, ali će odmazda biti usmjerena na neke druge američke proizvode. Usto, Amerikanci sada neće uspjeti omekšati stav Europske komisije oko uvoza genetski modificirane hrane. </p>
<p>Kanada je drugi najveći izvoznik čelika u SAD, s godišnjim izvozom od 4,46 milijuna tona, ali je ona među zemljama na koje se ne primjenjuju nove carine. Kompliciranim procesom eliminacije u skupinu povlaštenih spada i Turska, čime se udovoljilo njenom zahtjevu kad se priključila borbi protiv terorizma. Nove se carine ne odnose na Argentinu, koja je u dubokim gospodarskim problemima, te Meksiko, Južnoafričku Republiku i Tajland. S nekim zemljama postignut je kompromis, kao na primjer s Rusijom, kojoj su dodijelili četvrtinu ukupne kvote na uvoz poluproizvoda od čelika, a najgore će proći EU, Kina, Japan, Južna Koreja i Tajvan. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Očekuje se odluka o koncesiji za Luku Kopar</p>
<p>Na Ljubljanskoj burzi sredinom tjedna zavladala prava kupovna panika / Indeks SBI 20 dosegnuo najvišu vrijednost – 2284,43 boda / Cijena koncesije za koparsku luku procjenjuje se između 2,9 i 5,8 milijuna eura </p>
<p>Ljubljanska burza u prošlom je tjednu opet oživjela. Trgovanje vrijednosnim papirima na početku tjedna bilo je vrlo skromno, iako je većina poduzeća objavila dobre poslovne rezultate za prošlu godinu. Potražnja je povećana već u srijedu, a u četvrtak je zavladala prava kupovna panika, koja se nastavila i u petak. </p>
<p>Značajno je porastao slovenski indeks SBI 20, koji je dosegnuo najvišu vrijednost – 2284,43 boda. Indeks PIX je u četvrtak zaključio dan sa 1787 bodova, a indeks IPT sa 1979 bodova. </p>
<p>Nastavljena je nestabilnost oko mirovinskih obveznica, ali su ostale na periferiji zanimanja. Nagli pad krajem pretprošlog tjedna zaustavljen je u srijedu, kada im je vrijednost opet počela rasti.</p>
<p>Komisija koja treba odlučiti o dodjeli koncesije za upravljanje, vođenje, razvoj i održavanje infrastrukture Koparske luke ovaj će tjedan održati posljednji sastanak. Cijena koncesije je nepoznata, a procjene se kreću između 500 milijuna i milijardu tolara, odnosno 2,9 i 5,8 milijuna eura.</p>
<p>Rejting agencija Dun & Bradstreet ponovo je Sloveniji dodijelila visoku ocjenu DB2d, koja je svrstava u vrh zemalja istočne Europe po kreditnom rejtingu. </p>
<p>U posljednjem mjesecu slovenski je izvoz u EU nešto pao, ali ne koliko se strahovalo, a raste gospodarska suradnja među državama bivše Jugoslavije. Iz toga razloga slovenski Centar za potporu malom gospodarstvu (PCMG) počeo je projekt uspostave baze podataka o poslovnim mogućnostima slovenskih poduzeća u državama nekadašnje Jugoslavije. Projekt se razvija u okviru Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Europi i Srednjoeuropske inicijative. </p>
<p>Slovenski Centar za potporu želi u svim državama koje sudjeluju u Paktu za stabilnost osnovati poslovne centre pod nazivom Business Cooperation Network (BCN). Oni bi najkasnije do svibnja uspostavili mrežu koordinatora, uglavnom lokalnih partnera (konzultanata ili savjetnika) koji bi prikupljali ponude i upite poduzetnika te osiguravali informacije o ukupnom gospodarskom položaju i pravnom sustavu uključenih država, pružali pomoć pri sklapanju ugovora, nudili kvalitetne informacije o poduzećima iz bivše Jugoslavije i brinuli o najmu prostora za poslovne susrete, nudili administrativne usluge,...</p>
<p>Ulagače su obradovale vijesti kako se konačno pripremaju pozitivni pomaci na području porezne regulative u trgovanju vrijednosnim papirima. </p>
<p>Vlada također priprema izmjene dosadašnjeg destimulativnog načina oporezivanja. Prema dosadašnjem zakonu, prilikom prodaje vrijednosnih papira fizičke su osobe tek nakon isteka trogodišnjeg roka bile oslobođene plaćanja poreza. Sada će taj rok biti skraćen na jednu godinu. Očekuje se da vlada prijedlog novog zakona pošalje u parlament najkasnije do kraja svibnja te da će promjena povoljno utjecati na razvoj tržišta kapitala.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada preko noći smanjuje broj nezaposlenih na 300.000? </p>
<p>Sto tisuća honoraraca briše se s burze/ Nezaposlen je samo onaj tko uistinu ne radi i ne ostvaruje nikakav prihod/ S burze se leti zbog rada na crno, odbijanja posla u krugu 80 kilometara, te ako nezaposleni zaradi honorarno više od 900 kuna/ Nudit će se i privremeni poslovi bez ugovora o radu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Vlada će na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak, kako neslužbeno dozanjemo, raspravljati o Konačnom prijedlogu novog zakona o zapošljavanju. Zbog niza kritika zastupnika i socijalnih partnera zakon je prošlih mjeseci značajno korigiran u odnosu prema tekstu koji je prošao prvo saborsko čitanje. </p>
<p>Sindikati su u petak na Gospodarsko-socijalnom vijeću iznijeli ozbiljne primjedbe na taj zakon, koje će biti predočene Vladi.</p>
<p>Zakon o zapošljavanju prvi je iz paketa izmjena desetak zakona nužnih za reformu radno-socijalnog sustava, koja bi počela 1. srpnja. Cilj je reforme uvođenje fleksibilnih pravila igre na tržištu rada u koja se mora uklopiti i sustav posredovanja pri zapošljavanju. Predlaže se radikalna promjena u određivanju tko može biti prijavljen kao nezaposlen na burzi, a iz drukčijeg definiranja pojma nezaposlenosti proizlaze (reducirana) prava na burzi.</p>
<p>Nezaposlenim se, po zakonu, smatra osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad u dobi od 15 do 65 godina, koja aktivno traži posao i koja honorarno mjesečno ne zaradi više od 900 kuna, kolika je sada najviša naknada za nezaposlene. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, kao predlagač zakona, polazi, naime, od kriterija Međunarodne organizacije rada prema komu je zaposlen svatko tko je u proteklom tjednu radio barem jedan sat.</p>
<p>Prevedeno u praksu, to znači da će oko 100.000 nezaposlenih, koliko se procjenjuje da radi privremene i povremene poslove i zarađuju više od 900 kuna biti brisano s burze! </p>
<p>Odmah će s burze »izletjeti« i honorarci koji zarađuju manje od 900 kuna, ako kao nezaposleni primaju novčanu naknadu, a izbrisani honorarci moći će se prijaviti na burzu za tri mjeseca. S burze će se brzopotezno skidati i radnici uhvaćeni u radu na crno. Oni će se na burzu moći prijaviti tek nakon šest mjeseci. </p>
<p>Vlada će tako administrativnim potezom preko noći smanjiti broj nezaposlenih sa sadašnjih astronomskih 414.000 na 300.000! Takva efikasnost u smanjivanju nezaposlenosti i rastu »zaposlenosti« barem na jedan sat ne bi se mogla postići ni najboljim gospodarskim mjerama. Iako u Ministarstvu tvrde kako alkemijom ne guraju nezaposlene pod tepih nego se želi dobiti realna slika nezaposlenosti u državi, i druge mjere u zakonu o zapošljavanju idu za tim da se s burze razjuri što više nezaposlenih, kojima 900 kuna naknade nije dosta za životarenje i koji biraju posao.</p>
<p>Osim honoraraca i »crnaca« s liste nezaposlenih brisat će se i radnici koji odbiju posao u krugu 80 kilometara, s tim da budući poslodavac snosi troškove javnog prijevoza ili sam organizira prijevoz koji u jednom smjeru ne traje dulje od sat i pol. </p>
<p>Isto tako, nezaposleni se briše s liste ako odbije posao izvan mjesta prebivališta bez obzira na udaljenost, ali pod uvjetom da je osiguran odgovarajući smještaj. </p>
<p>Takve poslove smije odbiti samo trudnica, majka s djetetom do tri godine, samohrani roditelj s djetetom do šest godina i jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju.</p>
<p>Sindikati su žestoko napali te odredbe i traže da se ukinu, jer su, kako tvrdi čelnik SSSH Davor Jurić, prerestriktivne posebno kad su u pitanju roditelji s djecom starijom od tri godine. Mnogim će obiteljima biti neizvedivo organizirati život ako će majke na poslu provoditi 11 sati, a zna se da vrtići i školski produljeni boravci ne rade poslije 17 sati.</p>
<p>Novi zakon o zapošljavanju restriktivan je i kad su u pitanju novčane naknade. Iako će honorarci koji sada rade prema ugovoru o djelu od 1. srpnja plaćati i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te tako ostvariti pravo na mirovinski staž i mirovinu, taj im se »leteći« staž zarađen na povremenim poslovima neće priznati na burzi. Nijedan honorarac, kada ostane i bez toga honorarnog posla, neće na burzi imati pravo na novčanu naknadu.</p>
<p>Uvjet za dobivanje naknade je devet mjeseci staža iz radnog odnosa, ostvarenih u prošle dvije godine. A i onima kojima se posreći da namaknu devet mjeseci staža prema ugovoru o radu na određeno vrijeme obustavit će se isplata naknade na tri mjeseca ako honorarno zarade i jednu kunu. </p>
<p>Kako će se radnicima na burzi ubuduće nuditi i privremeni honorarni poslovi, a ne samo oni u klasičnom radnom odnosu, a takvih će biti sve više, jer su za poslodavca najjeftiniji, s vremenom će se drastično prorijediti krug nezaposlenih koji će primati novčanu naknadu.</p>
<p>Honorarci će si uz plaćanje doprinosa osigurati kakvu-takvu mirovinu, ali će je dočekati u bijedi. Mnogi će poslodavci za iznos dodatnih doprinosa skresati honorare ili ih otkazati, pa će honorarci za isti novac morati raditi više ili će završiti na burzi gdje im se praktički zabranjuju leteći honorarni poslovi. </p>
<p>Izbezumljenu čovjeku s gladnim ustima doma i neplaćenim računima preostat će samo rad na crno u dubokoj ilegali ili moljakanje socijalne pomoći.</p>
<p>I onima koji imaju pravo na naknadu, jer su odradili potrebne mjesece staža iz radnog odnosa ne preostaje drugi izbor žele li preživjeti. Ako se već nezaposlene tjera da budu stvarno nezaposleni i ne rade ništa dok su na burzi, onda bi poštena država trebala sustav izvesti do kraja i povećati naknadu, čiji se najveći iznos od 900 kuna nije mijenjao šest godina! Naknadu bi trebalo podići barem do minimalne plaće u državi, koja će od 1. travnja u neto iznosu biti 1400 kuna.</p>
<p>Osim o pravima nezaposlenih, zakon uređuje i posredovanje pri zapošljavanju, a, prema novom, tim će se poslom (bez naplate naknade nezaposlenima) moći baviti i privatne agencije. Vlada se obvezuje da donosi godišnji plan za poticanje zapošljavanja, a osnovalo bi se i tripartitno povjerenstvo za praćenje provedbe godišnjeg plana, na čijem bi čelu bio premijer.</p>
<p>Ovoga će tjedna o tom zakonskom tekstu raspravljati i saborski odbori, nakon čega će zakon vrlo brzo stići i pred zastupnike na drugo čitanje. Vjerojatno će u paketu biti i novi zakon o obveznim doprinosima te izmjene mirovinskoga i zdravstvenog zakona, o kojima bi Vlada mogla raspravljati u četvrtak. Izmjene zakona o radu tek će se početi pisati nakon široke rasprave socijalnih partnera, koja će se održati vjerojatno ove subote. </p>
<p>Uz izmjene tog zakona zaokružio bi se novi sustav uvođenja fleksibilnih poslova, za koje bi radnici dobili staž, ali ne i druga prava, koja imaju stalno zaposleni.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kontić: HSLS-u je cilj ostati u koaliciji</p>
<p>SINJ, 10. ožujka</p>
<p> – Potpredsjednik i glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić izjavio je u nedjelju na izbornoj skupštini sinjskog ogranka te stranke, da je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša na nedavnom stranačkom saboru dobio 70 postotnu potporu za svoj program i najavljene kadrovske promjene koje će provesti do kraja.</p>
<p>»Ne želim dolijevati ulje na vatru, ali moram kazati da su posljednjih dana čelnici koalicijskih partnera na račun Budiše i naše stranke neopravdano odapeli više otrovnih strelica. HSLS-u je cilj ostati u koaliciji, s tim da u njoj budemo samostalni i s punim pravima«, rekao je Kontić. Ponovio je da je Hrvatska ideološki podijeljena, da se ponovno relativizira krivnja za rat te da se Hrvatska stavlja u isti koš sa srpskim agresorom, što smatra nedopustivim. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatska i Turska potpisuju ugovor o slobodnoj trgovini </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Ministar gospodarstva Goranko Fižulić potpisat će u srijedu ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Turske, najavljeno je u nedjelju iz Ministarstva gospodarstva. </p>
<p>U ime Turske Ugovor će potpisati državni ministar Tunca Toskay, koji će predvoditi tursko izaslanstvo u posjetu Hrvatskoj od utorka do četvrtka. </p>
<p>Ugovor je asimetričan u korist Hrvatske, što znači da se našoj državi otvara još jedno veliko europsko tržište, bez carinskih i količinskih ograničenja, osim u dijelu poljoprivrednih proizvoda, što bi trebao biti dodatan poticaj hrvatskim izvoznicima, stoji u priopćenju. </p>
<p>Osigurano je prijelazno razdoblje za uvoz proizvoda iz Turske, zaključno do 1. siječnja 2007., za najosjetljivije industrijske proizvode, uključujući proizvode od tekstila, željeza i čelika, za koje su liste osjetljivih industrijskih proizvoda identične listama iz Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji koji je Hrvatska potpisala s Europskom unijom.</p>
<p>O ugovoru su održana četiri kruga pregovora koji su se odvijali unutar okvira koji za Hrvatsku predstavlja Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, a za Tursku Carinska unija sa EU-om.</p>
<p>Hrvatska i turska izaslanstva prvi put su se sastala 14. prosinca 2000. kako bi počeli s pregovorima i tada je hrvatska strana načelno prihvatila turski prijedlog ugovora kao osnovu za pregovaranje. Nakon godinu dana, 29. studenoga 2001., ugovor je parafiran u Ankari. S hrvatske ga je strane parafirala ga je pomoćnica ministra gospodarstva, Olgica Spevec, a s turske zamjenik podtajnika u Podtajništvu za vanjsku trgovinu pri turskoj Vladi Baki Alkacar. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: SDP ne pokušava izazvati raskol u HSLS-u</p>
<p>O zaključcima vrha stranke tek u ponedjeljak/ Račan osobno, kaže, ne namjerava dalje sudjelovati u krizi, jer, »toliko cijeni sebe, a i svoju odgovornost prema građanima«, te je mišljenja da će rješenje za ovu situaciju u idućih nekoliko dana biti »definitivno«</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – »SDP nije nikada pokušavao, niti će pokušavati izazvati raskol u HSLS-u«, kazao je premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan u nedjelju predvečer tijekom sjednice predsjedništva te stranke. Naglasivši kako će zaključci sa sjednice biti poznati u ponedjeljak, kada je zakazana konferencija za novinare, istaknuo je da SDP nije izazvao sadašnju krizu vladajuće koalicije.</p>
<p> Izbjegavši izravan odgovor na pitanje tko je kriv za ovakvo stanje, Račan je rekao da ne želi »dolijevati ulje na vatru«. Njegova će stranka zauzeti stavove kako riješiti krizu, rekao je, suzdržavši se od daljnjih spekulacija. »Prigovara nam se da nam je cilj bilo i glasovanje o povjerenju Vladi u Saboru, koji bi onda raskolio HSLS«, nastavio je Račan, istaknuvši kako je za to proteklih dana bilo dobrih prigoda, no njegova ih stranka nije iskoristila. Račan osobno, kaže, ne namjerava dalje sudjelovati u krizi, jer, »toliko cijeni sebe, a i svoju odgovornost prema građanima«, te je mišljenja da će rješenje za ovu situaciju u idućih nekoliko dana biti »definitivno«. Predsjednik SDP-a ističe da je njegova stranka itekako zainteresiran da se kriza u koaliciji riješi do kraja tjedna.</p>
<p>Što se tiče rada same Vlade, čiji se članovi, po njegovim riječima »ne daju pokolebati«, ona radi »dobro u otežanim okolnostima«. »Ali je psihička napetost prevelika da bi se tako moglo raditi na dulju stazu«, jer se onda, kaže, »s pravom može reći da to nisu uvjeti u kojima možemo, i po našem mišljenju, minimalno odgovorno obaviti posao«. </p>
<p>Priznajući da je i on sam predmet kritike u stranci zbog popuštanja HSLS-u, predsjednik SDP-a nije želio komentirati zahtjeve iz HSLS-a da se imenovanja u Vladi obave do kraja tjedna, tj., da se Dražen Budiša imenuje njegovim zamjenikom i podpredsjednikom Vlade, te da se do tada smjene i ministri Goranko Fižulić i Alojz Tušek.</p>
<p>Također, premijer nije želio kalkulirati je li koalicija bliže izborima ili dogovoru, upozorivši da deklarativna suglasnost oko programa Vlade za SDP nije dovoljna. Istaknuvši da SDP nema nikakav ultimatum s kojim će na sastanku petorke u ponedjeljak parneri biti upoznati, Račan kaže kako postoji samo jedan, kako je kazao, »zahtjev« – da posao u Vladi bude do kraja obavljen. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, nakon sastanka koji je trajao gotovo tri i pol sata, članovi predsjedništva SDP-a su podržali svog predsjednika u stavu da se kriza koalicije svakako mirno riješi, kako bi se izbjegli prijevremeni izbori. </p>
<p>Ta će tema biti i na dnevnom redu ponovnog sastanka vrha SDP-a, potpomognutog i svim saborskim zastupnicima, koji će u ponedjeljak navečer, u središtu stranke na Iblerovom trgu, među ostalim raspravljati i o nasljedniku Mate Arlovića, koji je prije nekog vremena dao ostavku na mjesto predsjednika Kluba SDP-ovih zastupnika u Saboru. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Previranja u vladajućoj koaliciji još nisu oslabila kreditni rejting države</p>
<p>Iz izvješća vodećih svjetskih rejting-agencija jasno je da će Hrvatska jedino nastavkom reformi zadržati postojeći rejting i eventualno ga povećati</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Vodeće svjetske rejting-agencije dosad nisu reagirale na posljednja previranja unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj. Ni jedna od njih, naime, Hrvatskoj zasad nije umanjila kreditni rejting, premda se i kod njih osjeća određena nervoza o daljnjem razvoju situacije na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>»U ovom trenutku ne namjeravamo mijenjati rejting Hrvatske. O tome dovoljno govori, i to što smo ostavili stabilan outlook«, kratko je odgovorio na naš upit Jonathan Schiffer iz rejting-agencije Moody's. </p>
<p>Hrvatska kod Moody'sa ima rejting Baa3, koji kupcima hrvatskih državnih obveznica i zajmodavcima govori da je riječ o zemlji umjerena rizika. Ulaganje u Hrvatsku u toj rejting-agenciji ne smatraju pretjerano rizičnim, ali ni osobito sigurnim. </p>
<p>Ukratko, zainteresiran kupac hrvatskih državnih vrijednosnica ili zajmodavac u ovom trenutku može računati na sigurnu naplatu svojih potraživanja, no nedostaju elementi koji bi navedeno ulaganje učinili dugoročno sigurnim. Takva ocjena hrvatskim vlastima omogućuje jeftinije zaduživanje na domaćem i inozemnim financijskim tržištima.</p>
<p>Sličnu ocjenu Hrvatskoj daje i bonitetna kuća Standard & Poor's (S), koja je u najnovijem izvješću od 7. ožujka potvrdila dosadašnju ocjenu BBB+ kada je riječ o zaduživanju u domaćoj valuti, odnosno BBB- kada je riječ o zaduživanju u stranim valutama. </p>
<p>Obje ocjene potencijalnim kupcima hrvatskih obveznica govore da je Hrvatska solidan dužnik, jer mogu računati s »adekvatnom zaštitom od gubitaka«. </p>
<p>Na zadržavanje postojećega kreditnog rejtinga Hrvatske odlučili su se i u agenciji Fitch IBCA. Ocjena BBB minus i stabilan outlook ulagačima govore da je Hrvatska i dalje zemlja srednjeg rizika za njihove investicije. </p>
<p>Ipak, kod rejting-agencija uočava se neizvjesnost u tomu kako će se posložiti karte na hrvatskom političkom stolu. Ulagači su jako osjetljivi na svaki znak poremećaja u društvenom životu neke zemlje, a kolebanja u vladajućoj koaliciji svakako spadaju u tu kategoriju. Osobito, ako je riječ o zemlji koja se tek uči abecedi tržišne ekonomije i u kojoj država još igra važnu ulogu u gospodarskom životu.</p>
<p>Bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D), kod koje je Hrvatska zadržala rejting DB4d, što ulagačima govori da je riječ o »zemlji umjerena rizika«, te stabilan outlook, cijelo je izvješće o Hrvatskoj za ožujak posvetila problemima koji posljednjih mjeseci potresaju vladajuću koaliciju. Štoviše, u D se bave i mogućim rješenjima izlaska iz trenutačne političke krize te ističu tri scenarija raspleta. </p>
<p>Prema prvom scenariju, dvije najjače stranke u koaliciji, SDP i HSLS, nastavit će se glodati sve dok stranka Dražena Budiše ne odluči istupiti iz koalicije. </p>
<p>Šanse za ovakav rasplet događaja, po D analitičarima, relativno su male i iznose 30 posto, s obzirom na to da bi u tom slučaju bili raspisani prijevremeni izbori, što HSLS-u u ovom trenutku ne ide u prilog.</p>
<p>Drugi scenarij kaže da bi se HSLS uskoro mogao podijeliti na dvije stranke – umjereni i radikalni tabor. Takav je rasplet još manje vjerojatan, budući da bi radikalno krilo sadašnjeg HSLS-a na prijevremenim izborima prošlo vrlo slabo.</p>
<p>Po mišljenju analitičara D, najveće su šanse, 65 posto, za opstanak sadašnje koalicije. Time bi HSLS mogao računati na postupan rast popularnosti u hrvatskom biračkom tijelu. No, u slučaju ovakvog raspleta događaja prijeti opasnost da HSLS postane oporba unutar vlasti, koja će sve više kočiti reforme. </p>
<p>»Očekuje se da će HSLS pružati pojačani otpor nastavku provođenja dosadašnje politike prema Haaškom tribunalu i politici smanjenja javne administracije i time komplicirati njihovu provedbu što se više bliže izbori«, navodi BonLine.</p>
<p>No, da će jedino nastavak reformi Hrvatskoj omogućiti zadržavanje postojećeg rejtinga i njegovo eventualno povećanje jasno je iz izvješća bonitetnih kuća. Tako se, primjerice, u najnovijem izvješću Moody'sa od 5. ožujka upozorava na povezanost između profila rizičnosti zemlje i nastavka započetih reformi. </p>
<p>U tom se tekstu upozorava da Hrvatska po dosadašnjoj dinamici provođenja strukturnih reformi zaostaje za nizom drugih tranzicijskih zemalja u srednjoj Europi, dok se u pluseve dosadašnjoj postavi u Banskim dvorima ubrajaju privatizacija, suradnja s međunarodnim institucijama i integracijama te fiskalne prilagodbe.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Suradnja Vlade i NVO-a ubrzat će put u Europu</p>
<p>Razvoj civilnog društva olakšava put u Europu / Poljske nevladine organizacije otvorile ured u Bruxellesu / Ako idete u Bruxelles ponesite kišobran, savjetuju Poljaci / NVO-i tranzicijskih zemalja mogu računati na pomoć iz Bruxellesa</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> – Prošlih smo godina mogli mnogo čuti o potrebi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva europskom, o prilagodbi našeg gospodarstva europskom, o potrebi političkog približavanja Europi, da bi i Hrvatska postala članicom Europske unije. No, na nedavnom seminaru »Novi europski izazovi za hrvatske nevladine organizacije« moglo se čuti što nevladine organizacije (NVO) mogu učiniti u ubrzanju približavanja Hrvatske EU.</p>
<p>»Razvoj civilnog društva olakšava put u Europu«, rekao je ravnatelj Instituta za međunarodne odnose dr. Mladen Stančić. Suradnja Vlade i NVO-a ubrzava ulazak u EU, kazala je pomoćnica ministra za europske integracije (MEI) dr. Višnja Samardžija.</p>
<p>Jedan od načina približavanja države koja želi postati članicom EU-a je otvaranje ureda NVO-a u Bruxellesu. To su učinili poljski NVO-i 2001. godine. Cilj je ureda poboljšati komunikaciju poljskih NVO-a sa NVO-ima europskih zemalja, ali i s činovnicima EU-a, te tako ubrzati približavanje Poljske EU i poboljšati obaviještenost Poljaka o tome što sve treba učiniti da bi se ušlo u EU i što članstvo donosi. </p>
<p>Da bi otvorili svoj ured Poljaci su morali učiniti sedam koraka. Prvi je stvaranje kritične mase NVO-a koji su zainteresirani za proširenje EU i koji žele promijeniti kvalitetu civilnog društva u svojoj domovini. Potom je potreban dogovor o razlozima za pokretanje takve inicijative, a vladino uključivanje NVO-a u integracijske procese to može olakšati. Treba osigurati novac za održavanje ureda. U financiranju pomažu i neke europske organizacije. </p>
<p>Predstavnici NVO-a moraju se pomiriti s nečim što je nazvano »nedostatak simetrije«. Nemoguće je u uredu u Bruxellesu predstavljati sve civilno društvo. Bruxelleski ured mora imati podršku kod kuće. U Varšavi postoji dvočlana ekipa koja dnevno kontaktira s Bruxellesom. NVO-ima je potrebna strpljivost. Da bi se ured dobro organizirao treba barem devet mjeseci. Posljednji korak je najjednostavniji – kupite kišobran, savjetuju Poljaci. Budu li hrvatski NVO-i htjeti otvoriti ured u Bruxellesu, morat će proći manje-više istim putem kao i Poljaci.</p>
<p>Da uloga civilnog društva u procesu približavanja može biti velika potvrđuje i MEI. Civilno društvo potiče državu na učinkovitije upravljanje, poboljšava kvalitetu odluka i jača njihovu legitimnost, informira i obrazuje, a MEI ne zanemaruje ni mogućnosti lobiranja. Na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju MEI je odredio više od 300 mjera koje treba provesti, a dvije trećine tih mjera odnosi se na zakonodavstvo. Upravo u izradi novih zakona NVO-i trebaju imati veliku ulogu. Hrvatska treba usvojiti, primjerice, zakon o hrani, o zaštiti potrošača, o ravnopravnosti spolova, a u MEI-ju očekuju doprinos nevladinog sektora u pripremi tih zakona.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Turčinović:»Država zakonima oduzela Klani mogućnost razvitka«</p>
<p>Najbolji primjer kako u stvarnosti izgleda primjena nekoordiniranih zakona je Klana, pogranična općina bogatih resursa koje ne smije eksploatirati, iako od države ništa ne dobiva. Dapače, ulaganja u Klani zbog toga su skuplja nego u drugim općinama što odbija potencijalne ulagače, tvrdi Turčinović</p>
<p>RIJEKA, 10. ožujka</p>
<p> – »Klana je općina s obiljem prirodnog bogatstva, ali joj je država zakonima oduzela vodu, zemlju i šume, pa tako i mogućnost razvitka.</p>
<p> Stanovništvo još jedino čistim zrakom smije upravljati«, rekao je saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a dr. Petar Turčinović, raspravljajući s čelništvom stranke u Klani o problemima malih općina.</p>
<p> On se nada da će stranke vladajuće koalicije pokazati zrelost i hrvatske interese staviti ispred stranačkih.</p>
<p>Kad su se nakon dvije godine konačno stvorili uvjeti za ubrzane promjene i porast životnog standarda, dodao je Turčinović, ne smijemo si dopustiti situaciju da nam, zbog međustranačkog natezanja, padne kreditni rejting i da izgubimo zainteresirane ulagače. </p>
<p>Mišljenja je da si ne možemo priuštiti ni raspisivanje prijevremenih izbora i neracionalno trošenje novca i vremena, te da umjesto toga treba poboljšati zakone i primjenu. On smatra da je upravo neusklađenost tih zakona u državi razlog mnogih apsurdnih situacija.</p>
<p>Najbolji primjer kako u stvarnosti izgleda primjena nekoordiniranih zakona je općina Klana; pogranična općina bogatih resursa koje ne smije eksploatirati, iako od države ništa ne dobiva. Dapače, zbog toga su ulaganja u Klani skuplja nego u drugim općinama, što odbija potencijalne investitore.</p>
<p>Turčinović je upozorio kako je Klana pogranična općina bez graničnog prijelaza.</p>
<p> Drugim bitnim problemom smatra činjenicu da općina ima prirodna bogatstva koje joj je država oduzela, za što Klana mjesečno dobiva simboličnih 1500 kuna državne naknade. Na primjer, u Klani se nalazi jedno od najbogatijih nalazišta građevinskog šljunka, ali se ni ono ne smije eksploatirati jer je zaštićeno vodoprivredno područje.</p>
<p> Da apsurd bude veći, stanovništvo Klane pije vodu iz Ilirske Bistrice, a jedno od sela te općine – Breza, čak nema ni vodovod. </p>
<p>Saborski zastupnik IDS-a upozorio je da se u Klani nalaze i mnoge napuštene vojarne u vlasništvu države, zbog čega je uputio apel Vladi da konačno počne rješavati bitne državne probleme.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Štengl:»Ni u vrijeme reintegracije nije bilo više optimizma - bilo je više obećanja«</p>
<p>U Grad Vukovar vratio se 10.000. povratnik / Broj nezaposlenih popeo se na 3500, što je 10 posto stanovništva / Naplaćenost komunalnih usluga iznad 70 posto!/ Odnos sa HSP-om puknuo na pitanju dječjeg vrtića u Borovu naselju / Područja posebne državne skrbi ipak se moraju izdvojiti i imati poseban tretman, smatra gradonačelnik Vukovara Vladimir Šteng</p>
<p>VUKOVAR, 10. ožujka</p>
<p> – U Vukovar se ovih dana vratio 10.000. povratnik, s ponosom nam je rekao vukovarski gradonačelnik u drugom mandatu Vladimir Štengl. Jedan od istaknutijih članova HDZ-a Štengl, unatoč svim problemima s kojima grad-heroj živi od završetka reintegracije, ipak vjeruje da i za Vukovar dolaze bolji dani.</p>
<p> • Kako biste opisali gospodarski trenutak Vukovara?</p>
<p>– Gospodarska situacija nije ni blistava niti dobra. Broj nezaposlenih se povećao, sve ove godine je iznosio oko 3100, a sad se popeo na 3500.</p>
<p> • To je mnogo.</p>
<p>– Da, već se radi o 10 posto stanovništva. Što je uzrok tome? Je li možda riječ o ljudima koji su radili na javnim radovima pa su sad opet na popisu nezaposlenih? Ne znamo o čemu se radi, ali nešto se dogodilo. No, kad se gleda uplaćen porez, onda vidite da i nije tako crno. Ali, evo pitanja: zašto je za ravnatelja Porezne uprave u Vukovaru postavljen čovjek iz Županje? Zašto je mjesto javnog bilježnika dobila osoba iz Osijeka, a ne iz Vukovara?</p>
<p> • Vukovarci su očito vrlo marljivi u plaćanju obveza državi?</p>
<p>– Da. U tako lošoj situaciji kod nas je naplaćenost komunalnih usluga viša od 70 posto! Kad smo se vratili u Vukovar, gdje ništa nije »štimalo», bilo je oko 35 posto naplaćenih usluga.</p>
<p> • Nedavno je u Vukovaru pukla koalicija HDZ-HSP. Tko zapravo vlada gradom?</p>
<p>– Koalicija HDZ-HSP-DC uzdrmana je već odlaskom jednog vijećnika iz DC-a u nezavisne, iako je on ostao u tom bloku. Onda je i drugi vijećnik otišao iz DC-a. Odnos sa HSP-om je puknuo na pitanju dječjeg vrtića u Borovu naselju.</p>
<p> • Možete objasniti?</p>
<p>– Kad smo se vratili u Vukovar, zatekli smo organizaciju dječjeg vrtića iz tzv. krajine. Do našeg je dolaska bilo oko 300 djece. Obnovljen je jedan objekt, povratnički vrtić. Isprva se krenulo s malim brojem djece, a sad ih je više od 300, dok u ovom manjinskom vrtiću ima oko 200 djece. Grad korektno prati oba vrtića. Troškovi su iznimno veliki, ali grad je uredno sve plaćao i nije bilo nesporazuma. Jedan dio tog manjinskog vrtića je radio u derutnoj i neprimjerenoj zgradi u Borovu naselju. Obnovljen je veliki vrtić u Borovu naselju koji ima prostora za oko 350 djece. Naša je ideja bila da u taj vrtić idu obje ustanove, ali fizički odvojena, jer je riječ o golemom prostoru.</p>
<p> • Djeca su razdvojena po nacionalnosti?</p>
<p>– Da, u jednom su dijelu hrvatska, a u drugom srpska djeca koja također uče po hrvatskom programu na srpskom jeziku, jer u Hrvatskoj nema srpskog programa.</p>
<p> • Djeca nisu nikako mogla biti zajedno?</p>
<p>– Riječ je o dvije ustanove. Razmišljamo o njihovu spajanju, ali manjina ima pravo na takav vrtić, ma kakvu mi odluku donijeli. Ali, roditelji su se pobunili, pitalo se zašto djeca moraju učiti na srpskom jeziku i slično. Mi smo čak stopirali preseljenje u taj vrtić dok sve ne ispitamo, a tako smo se dogovorili i sa HSP-om. Tu je nastao problem.</p>
<p> • Je li onda suradnja HDZ-a i HSP-a prekinuta?</p>
<p>– Mi nismo prekidali koaliciju, ali nerazumljiv nam je HSP-ov postupak jer su iznijeli neke neistine. Očito je da HSP-u nešto smeta, ali nije Vukovar jedino mjesto gdje se to događa.</p>
<p> • Je li točno da su HDZ-ovim vijećnicima potporu dali SDP-ovi?</p>
<p>– Mi smo razgovarali s njihovim vijećnicima, od kojih je jedan SDP-ovac izašao iz stranke, da bi se sljedeći dan predomislio i vratio.</p>
<p> • U vrijeme reintegracije u Vukovaru je, čini nam se, bilo više optimizma i nade. Danas je depresija na svakom koraku.</p>
<p>– Ne, nije bilo više optimizma, bilo je više obećanja! I tu ne mislim samo na službene institucije. Nitko ne pita zašto je ugašen »Vuteks«? Kad se hrvatska vlast vratila u Vukovar, on je radio, a država je u njega investirala novac. Što se dogodilo? Nitko nije rekao.</p>
<p> • HDZ tvrdi da ova vlast nije dovoljno učinila za obnovu Vukovara.</p>
<p>– Područja posebne državne skrbi ipak se moraju izdvojiti i imati poseban tretman. Zakon o područjima nije zadovoljio jer, umjesto da se broj tih područja smanjuje, on se povećava. Slavonija s tolikim potencijalima nema ni jednog ministra.</p>
<p> • Je li Vukovar zapravo bio samo floskula i bivšoj i ovoj vlasti, a pritom za grad nije mnogo učinjeno?</p>
<p>– Mnogima jest, ali ne želim neopravdano optuživati, jer su se neki jako zauzeli. Nisam sklon kriviti Vladu, jer zastoji nastaju u kojekakvim ladicama na nižim razinama.</p>
<p> • Što bi Vlada trebala prvo učiniti za razvoj Vukovara?</p>
<p>– O mnogim se pitanjima nas u Vukovaru nije pitalo, a trebalo je. U Vukovaru je bilo 6500 stanova. Otkupa stanova nema nego se ide na 10-godišnji najam. Mi smo napravili računicu da se stanovi ponovno daju u otkup po određenim cijenama i dobije mnogo novca u tih 10 godina. Taj bi novac išao isključivo u gospodarstvo.</p>
<p> • Jeste li zadovoljni životom u Vukovaru?</p>
<p>– Vratio sam se 1997. i uglavnom sam zadovoljan.</p>
<p> • Možda bi razvoj ipak trebao ići brže?</p>
<p>– Možda i bi, jer su ljudi uvijek nestrpljivi, ali treba uzeti u obzir sve okolnosti. Ali, nije sve tako crno. Na primjer, imamo tri komunalna poduzeća, a ni jedno ne posluje s gubitkom. Nađite takav primjer u Zagrebu!</p>
<p>Andrea Latinović,Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dalmaciji treba bolja teritorijalna povezanost</p>
<p>MAKARSKA, 10. ožujka</p>
<p> – »Autocesta Zagreb – Dalmacija je kralješnica naše države, na koju će se Hrvatska osloniti pri ulasku u Europu, te cesta koja omogućava da hrvatski Jadran postane buduća prepoznatljiva obala srednje Europe«, rečeno je u nedjelju u Makarskoj na zajedničkom sastanku čelnika SDP-a Splitsko-dalmatinske županije i saborskih zastupnika te stranke s područja Dalmacije.</p>
<p>Od Zagreba do Dugopolja autocesta će biti gotova za tri godine, a u tijeku je izrada planova za nastavak radova do Šestanovca koji će odmah zatim krenuti u provedbu, kako bi se rasteretio prometni čvor nedaleko od Splita, naglašeno je na sastanku na kojem su bili i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić i zamjenik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Venko Čurin.</p>
<p>S tim u vezi dana je potpora jadranskoj orijentacija u programu Vlade, a ocijenjeno je i da je potrebna veća politička i teritorijalna povezanost Dalmacije s ostalim dijelom Hrvatske.</p>
<p> Uz potporu gradnji autoceste podržan je novi Vladin odnos prema turizmu i otocima te afirmacija malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p>Na sastanku je rečeno i da je SDP i dalje najpouzdaniji partner svakoj stranci koja je s njim u koaliciji. Makarski SDP-ovci podupiru napore svoga stranačkog vođe i predsjednika Vlade Ivice Račana za očuvanje jedinstva koalicije, te se zalažu za, kako kažu, stabilnu, perspektivnu i bolju Hrvatsku, a ne za više dužnosničkih mjesta u Vladi.</p>
<p> Govoreći o stanju u Makarskoj rečeno je da grad zaslužuje bolje i više i to trebaju prepoznati građani na skorim lokalnim izborima koji se trebaju odrediti za Makarsku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Osječki ratari i stočari najavili štrajk 15. ožujka</p>
<p>Prosvjed će se održati ako se platne liste ne isprave na puni iznos zarade / Radnicima je 10 posto plaće za siječanj ponuđeno u bonovima osječke Name</p>
<p>OSIJEK, 10. ožujka</p>
<p> – Budući da im je plaća za siječanj smanjena za 10 posto, radnici Industrijsko-poljoprivrednog kombinata Osijek-Ratarstvo Čepin odbili su je primiti. Istodobno, uz zaštitu svog sindikata, ratari i stočari su odlučili da 15. ožujka stupe u štrajk ako se platne liste ne isprave na puni iznos zarada koje su ostvarili u siječnju.</p>
<p>Zašto su radnici IPK Osijek u Čepinu donijeli takvu odluku u trenutku kad bi mnogi drugi, koji mjesecima rade a ne dobivaju ništa, bili sretni kad bi primili makar i umanjenu plaću? Na to su nam pitanje odgovorili u čepinskom Ratarstvu.</p>
<p>Prema platnim listama, umjesto u kunama, 10 posto plaće za siječanj ponuđeno nam je u nekakvim bonovima za koje bismo morali kupovati isključivo u osječkoj Nami. Budući da je Nama većini radnika udaljena oko 15 kilometara, oni moraju plaćati skupe autobusne karte da bi iskoristili svoje bonove«, objašnjava jedan od organizatora najavljenog štrajka koji želi ostati anoniman. »Morate me shvatiti«, rekao je, »jer zbog ovog se kod nas može dobiti otkaz. Zato iza eventualnog štrajka moramo stati svi solidarno«.</p>
<p>Kombinacija kojom su se bonovi Name našli u isplatnim vrećicama IPK je »vratolomna«, tvrdi on. Naime, vlasnik Name duguje kombinatu značajan novac za isporučenu robu, pa je tom transakcijom htio riješiti dug, a pritom i zaraditi.</p>
<p>Prisilnom kupnjom vlastitih proizvoda u Nami radnici IPK Ratarstva povećali bi toj trgovini promet i zaradu. Istodobno, Nama bi se riješila duga za podignuto brašno, ulje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, mlijeko, mliječne i konditorske proizvode koje proizvodi IPK Osijek. Na taj se način na području osječke trgovine stvara trgovački monopol, što je protuzakonito, tim prije jer ima indicija da na tih 10 posto bonova IPK nije obračunao doprinose, porez i prirez. Time bi bili prevareni i radnici i država koja je nedavno novcem poreznih obveznika sanirala neke kombinate, među njima i IPK Osijek. </p>
<p>Radnici ovog osječkog kombinata to su spriječili. Oni ističu da su i ranije umjesto kuna dobivali bonove koje je bivša Financijska policija proglašavala ilegalnim sredstvom plaćanja, a Vlada i Ministarstvo financija zabranili njihovu upotrebu. Tim su novcem radnici IPK godinama morali, u prodavaonicama kombinata, kupovati samo određenu robu koja je u pravilu bila skuplja nego u ostaloj trgovačkoj mreži.</p>
<p>Radnici čepinskog Ratarstva dali su Upravi rok do 13. ožujka. Ako do tada ne dobiju punu plaću u kunama, najavljuju štrajk i kažu da će pred novinarima nastupiti organizirano, s punim imenima i prezimenima.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ubrzan povrat imovine u Vojniću, Plaškom i Krnjaku</p>
<p>VOJNIĆ/PLAŠKI, 10. ožujka</p>
<p> – »U programu povratka imovine, koji bi prema odluci Vlade RH trebao biti završen krajem ove godine, nitko neće završiti na ulici«, kaže Josip Zaborski, predsjednik Koordinacije za ljudska prava u Karlovačkoj županiji. </p>
<p> Zaborski je desetak godina obavljao dužnost predstojnika Ureda za prognanike i izbjeglice, a govoreći o procesu povratka imovine u općinama Vojnić, Plaški, Krnjak istaknuo je da je taj proces ubrzan. Samo u Vojniću u posljednje vrijeme bivši su vlasnici kuća, većinom Srbi-povratnici, predali 380 zahtjeva za povrat imovine. </p>
<p>Do sada je općinska Stambena komisija vratila 130 kuća. Privremeni su korisnici dijelom izbjegli Hrvati iz BiH smješteni u kuće koje je u Vojniću i okolici otkupila Agencija za otkup nekretnina (APN). Stare i nemoćne osobe po svim najavama bit će smještene u karlovačko prognaničko naselje Gaza, a bit će nastavljen otkup kuća putem APN-a što ovisi o raspoloživom novcu. Naime, time bi se riješilo 250 zahtjeva za povrat imovine. Zaborski ističe da više stotina zahtjeva za povrat imovine ima u općinama Plaški, Krnjak i širem karlovačkom području. (T.G.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020311].
|
