NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234010 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od vozača »Croatiabusa« do saborske fotelje </p>
<p>Tijekom 1991. godine Ljubo Ćesić upoznaje ministra obrane Gojka Šuška, koji ga postavlja za svog pomoćnika i glavnog operativca za opskrbu cijelog južnog bojišta i Hercegovine / Procjenjuje se da je upravo u prijateljstvu sa Šuškom tajna Rojsova uspjeha / Rojs tvrdi: Sve što sam radio bilo je časno i pošteno. Ako ima dokaza da sam se okoristio, neka me se spali!</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Tko je zapravo Ljubo Ćesić Rojs? Rođen je 20. veljače 1958. godine u Posušju, u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Javnost za njega prvi put čuje u travnju 1991. godine, kad je kao vozač »Croatiabusa« dovezao pripadnike MUP-a na Plitvice, među njima i Josipa Jovića, prvog poginulog hrvatskog policajca za krvavog plitvičkog Uskrsa.</p>
<p>U svojim je javnim nastupima znao reći da je u osnovnoj i srednjoj školi bio prosječan učenik. Zbog pjevanja nacionalističkih pjesama na svadbama znao je zarana završiti u zatvoru. Kao 19-godišnjak, brine se o svojoj mnogobrojnoj obitelji.</p>
<p>U Zagreb se doselio 1984. i zaposlio u »Croatiabusu«, vozeći na europskim linijama. Iako se u medijima nagađalo da je do diplome fakulteta prometnih znanosti došao za »dva dana«, 1999. godine, tvrdi da je izvanredni studij upisao još 1989., a diplomirao 10 godina kasnije.</p>
<p>U posljednjih 10 godina bio je u samom političkom i vojnom vrhu Hrvatske. Tijekom 1991. godine upoznaje ministra obrane Gojka Šuška, koji ga postavlja za svog pomoćnika i glavnog operativca za opskrbu cijelog južnog bojišta i Hercegovine. Procjenjuje se da je upravo u prijateljstvu sa Šuškom tajna Rojsova uspjeha.</p>
<p>Prema medijskim analizama, iza Rojsa je oko 30 nerazjašnjenih afera, a jedna od njih je vlasništvo nad tvrtkom »Monitor« sa sjedištem u Posušju. Tvrtka je osnovana sa 500.000 maraka, a onda joj je strojeve vrijedne 46 milijuna maraka darovala Hrvatska vojska nakon što ih je kreditima kupila - hrvatska vlada. Kao jedan od vlasnika tvrtke, u čijem su Nadzornom odboru sjedili Đurđa Šušak i Ante Jelavić, i kao voditelj 66. pukovnije HV-a u koju su se godinama slijevali milijuni maraka iz hrvatskog proračuna, Rojs je s HDZ-ovom vladom ugovorio poslove vrijedne 578 milijuna kuna.</p>
<p>U biografiji generala Rojsa stoji i da je u ratno vrijeme vodio glavnu riječ u Logističkom centru u Grudama, u koji se dnevno slijevalo tri milijuna maraka iz hrvatske državne blagajne. Istodobno je sjedio u Nadzornom odboru Hercegovačke banke, putem koje su se dijelili milijuni maraka iz proračuna. No on je uporno tvrdio da »s tim nema nikakve veze« i da »nema pojma« tko je vlasnik banke.</p>
<p>U poduzetničke sposobnosti generala Rojsa mediji ubrajaju i »domoljubnu trgovinu s MORH-om«, od kojeg je dobio luksuzan stan u Jurkovićevoj ulici vrijedan 872.000 maraka, a otkupio ga za samo 30.000. U zaštićenoj podsljemenskoj zoni, u Markuševcu, bespravno je sagradio vikendicu s bazenom. Mediji su ga povezivali i s privatizacijom građevinske tvrtke »Vladimir Gortan«, koju je navodno želio dokapitalizirati građevinskim strojevima kupljenim novcem hrvatske države.</p>
<p>U jednom od javnih duela kojima je Rojs sklon, jednako tako »spretan« HNS-ov ministar Radimir Čačić je izjavio: »Rojs je u rat krenuo kao gologuza sirotinja, a završio kao milijunaš«. </p>
<p>»Ja bogat? Po čemu? Možda zato što znam, hoću i mogu raditi 24 sata dnevno, što imam veliko hrvatsko srce i što sam plemenit i što imam šestero djece. To je sve što imam«, uzvratio je Rojs.</p>
<p>Možda je stoga Radoš u Saboru i rekao da Rojs ima »veliko hrvatsko srce i pune džepove«.</p>
<p>Rojs tvrdi: »Sve što sam radio bilo je časno i pošteno. Ako ima dokaza da sam se okoristio, neka me se spali«!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Saboru blagi ukor, u pripremi prave optužnice</p>
<p>Za prekršaj u četvrtak - fizička prijetnja Radošu - Ćesić je barem trebao biti udaljen sa sjednice / Ako njegov stranački sudrug Ivica Kostović nije imao petlje izreći nešto oštriju sankciju, na potezu je saborsko Predsjedništvo, kojem poslovničke odredbe daju mogućnost da suspendira Ćesića, a kad bi bilo pameti i hrabrosti, i udalji ga iz zastupničkih klupa do kraja mandata/ Popis njegovih kaznenih djela je poduži i o svemu tome će uskoro biti riječi u sklopu podignutih optužnica. </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Predsjedavajući saborskom sjednicom u četvrtak, Ivica Kostović, dodijelio je zastupniku Ljubi Ćesiću opomenu za grubu prijetnju i prostačko ponašanje prema zastupniku Josi Radošu. »Sjedi dolje ili ćeš dobiti šamar«.</p>
<p>Zlorabeći saborsku govornicu, Ćesić je već jednom zaprijetio »četnicima i četnikušama u našim redovima«, pri čemu je mislio, među ostalim, i na zastupnicu Milanku Opačić. Kazna: opomena.</p>
<p>U veljači 2001. godine napao je zastupnika Dina Debeljuha za vrijeme rasprave o Norcu, pa je predsjedavajući Mato Arlović od saborske straže zatražio da Ćesića udalji iz sabornice.</p>
<p>Također u veljači 2001. nekoliko je zastupnika optužio da su zapravo suradnici KOS-a i da su prošlih godina surađivali s četnicima. Kazna? Opomena.</p>
<p>U srpnju ove godine je zastupnici Vesni Pusić s govornice poručio da su se »vaši djedovi dovoljno napili hrvatske krvi«. Posljedica? Opomena.</p>
<p>»On zna nešto više«</p>
<p>Najnovije: iako cijela Hrvatska može imati, a premijer Račan kaže da već ima, posljedice zbog bijega Ante Gotovine i odbijanja Janka Bobetka da primi haašku optužnicu; Ćesić mrtav-hladan raspravlja s premijerom Račanom, dajući do znanja da »on zna nešto više«, a pred novinarima u saborskom kafiću prijeti da će, padne li itko »njegov« u operaciji hvatanja Gotovine, pasti i krv.</p>
<p>Da Ćosić nema nikakvih zapreka i osjećaja odgovornosti sa saborske govornice, potvrđeno je odavno. Valjalo bi »Hrvatinu« Rojsa iskušati na vrlo pouzdanoj informaciji da se odbjegli Ante Gotovina čitavo vrijeme krio u zagrebačkom stanu od 160 četvornih metara, na čemu policija i tužiteljstvo ovih dana intenzivno rade. Što zna o tome i može li se zakleti na svoje poštenje i hrvatstvo da o tome nema pojma? Pa da jednom, kad istraga bude gotova, svi znaju što su to poštenje i hrvatstvo za Ćesića, ma koliko se on na to pozivao.</p>
<p>No, to su podaci kojima će se pravosudna tijela tek pozabaviti dovršetkom istrage. Zasad, običaj Ljube Ćesića, da u nedostatku pristojnosti prijeti fizičkim nasiljem, valja podvesti pod meke poslovničke norme o disciplini zastupnika.</p>
<p>Ukratko, za takav prekršaj zastupnik Ćesić je, u najmanju ruku, trebao biti udaljen sa sjednice u četvrtak. Ako njegov stranački sudrug Ivica Kostović nije imao petlje izreći nešto oštriju sankciju, na potezu je saborsko Predsjedništvo. Njemu poslovničke odredbe daju mogućnost da suspendira zastupnika Ćesića, a kad bi bilo pameti i hrabrosti, i udalji ga iz zastupničkih klupa do kraja mandata. Za to bi nekakvu volju trebalo iskazati i ostalih 150 zastupnika. Ili će, šutnjom, priznati da su - ne samo po mandatu - jednaki Ljubi Ćesiću.</p>
<p>Milijunaš, general, zastupnik, 44-godišnji Ljubo Ćesić proslavio se dvjema akcijama. U prvoj je, za upravljačem autobusa, odvezao hrvatske policajce na Plitvice, za Uskrs 1991. godine. Druga je akcija njegova suradnja - za nagradu - s Antom Jelavićem i Đurđom Šušak, na logističkoj opremi Hrvatskog vijeća obrane. A gdje je logistika tu su i roba i novac, gdje su roba i novac tu je i prigoda da se dio zamrači iz privatnih razloga.</p>
<p>Vjesnik je u petak, iz pouzdanih pravosudnih krugova, doznao da se lista istraga protiv Ljube Ćesića dovršava, da je popis kaznenih djela poduži i da će vrlo skoro o svemu tome biti riječi u sklopu podignutih optužnica. Jer, njegov mandat, prisega za zastupnika dijaspore (XI. izborna jedinica), dostojanstvo parlamenta, nacionalni dignitet... Ćesiću vrijede kao guma na šleperu. Oko petsto maraka.</p>
<p>Novinska dokumentacija bilježi da je Ćesić, za HDZ-ove vlasti, bio više od istomišljenika s Gojkom Šuškom, ministrom obrane, čije se ime povezuje s nekim djelima počinjenim za privatni račun, a u ime Hrvatske.</p>
<p>Afere se uz Ćesića i njegova zaštitnika Šuška nižu kao na traci. Od »Monitora« do nikad pobijene tvrdnje da je osobno sudjelovao u strijeljanju skupine zarobljenika, kako navodi jedan tjednik u ovotjednom broju. </p>
<p>Tu je i »afera stanovi u Zagrebu«, kad je 15 domova kupljeno za 5,7 milijuna maraka. Za sudjelovanje Ćesića i Stjepana Spajića u »aferi Žnjan« 23. travnja ove godine podnesen je istražni zahtjev. Na Ćesićevu je preporuku Stanko Subotić Cane, međunarodni krijumčar cigareta, dobio hrvatsko državljanstvo, pišu hrvatske novine. </p>
<p>Na kraju, objavljeno je, a nikad nije demantirano, da je Ćesić svoje časničke činove zaradio zapovijedajući 66. pukovnijom inženjerije koja zapravo nikad i nije postojala kao jedinica HV-a, nego kao kodno ime za zapošljavanje Hrvata iz Hercegovine u Hrvatskoj.</p>
<p>Nakon tog mračnog niza, o kojem je sve napisano, potpisano i objavljeno, kakvog smisla imati zazivati odredbe saborskoga poslovnika da bi se, kao, ukorilo Ljubu Ćesića...</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li biti ukinuto apsolutno pravo slobode govora u parlamentima?</p>
<p>Za parlamentarne rasprave u Donjem domu britanskog parlamenta 1996. godine zastupnik Konzervativne stranke Michael Stern vrijeđao je gospođu McNeil iz svoje izborne jedinice / Gospođa McNeil svoja je prava pokušala zaštiti na sudu, ali Sterna štiti »apsolutni parlamentarni privilegij« / Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odlučio je da je mjerodavan za taj slučaj / Eventualna sudska odluka u korist obitelji McNeil ne bi ograničavala političke rasprave, ali bi zabranjivala vrijeđanje, posebno onih koji se ne mogu zaštiti</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Pravo na neograničenu slobodu govora u parlamentarnim istupima zastupnici ponekad zlorabe, bez ikakve mogućnosti da zbog toga odgovaraju. Posljednji je primjer za to u Hrvatskom saboru istup zastupnika Ljube Ćesića Rojsa, koji je Jozu Radoša vrijeđao i prijetio mu. No, osim što se međusobno vrijeđaju, zastupnici to pravo ponekad koriste i za vrijeđanje onih koji nisu zastupnici i koji, zasad, nemaju nikakvu mogućnost da se zaštite od toga. Pitanje je pretvara li se u tom trenutku parlament iz pričaonice u vrjeđaonicu.</p>
<p>Međutim, zastupnici bi mogli izgubiti pravo neograničene slobode govora u parlamentima. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu 5. ožujka ove godine odlučio je da je mjerodavan za slučaj »A. protiv Velike Britanije«. To znači da taj sud ima pravo raspravljati o tome, a što će odlučiti, drugo je pitanje.</p>
<p>Naime, za parlamentarne rasprave o stambenoj politici u Donjem domu 17. srpnja 1996. godine zastupnik Konzervativne stranke Michael Stern vrijeđao je i omalovažavao gospođu McNeil iz svoje izborne jedinice. Naveo je njezino prezime, točnu adresu (čak šest puta) i podatak da živi s dvoje djece i bratom. </p>
<p>U raspravi ih je nazvao »susjedima iz pakla«, naveo da je njihovo ponašanje socijalno neprihvatljivo, da je brat gospođe McNeil bio u zatvoru, zatim da je ta obitelj povezana s krijumčarenjem droge, posumnjao da se u toj kući obavljaju još neki ilegalni poslovi i okupljaju sumnjivi tipovi. Kao krunski dokaz asocijalnog ponašanja te obitelji naveo je da im gosti ponekad u stan ulaze kroz prozor kupaonice. </p>
<p>Sternove su izjave, posebno onu o »susjedima iz pakla«, prenijele lokalne novine. Protiv gospođe McNeil nije u tom trenutku vođena ni jedna istraga, a praktično jedini točan provjerljiv navod bio je onaj o zatvorskom kažnjavanju njezina brata. Svi članovi obitelji McNeil su crnci. </p>
<p>Nakon toga, zbog pritiska susjeda, obitelj McNeil više nije mogla živjeti u iznajmljenom stanu. Tri tjedna nakon Sternove rasprave, tvrtki koja je McNeilovima iznajmila stan preporučeno je da ih preseli u neku drugu četvrt, što je u listopadu 1996. godine i učinjeno. Starije je dijete moralo promijeniti školu.</p>
<p>Gospođa McNeil svoja je prava pokušala zaštiti na sudu. Međutim, Sterna štiti »apsolutni parlamentarni privilegij« zajamčen člankom 9. Povelja prava iz 1689. godine. Protiv njega, zbog onoga što govori u parlamentu, nije moguće pokrenuti nikakav sudski spor. Novine koje su prenijele njegovu raspravu također su zakonski zaštićene, jer su samo prenosile ono što je Stern javno govorio.</p>
<p>McNeil je tužbu Europskom sudu za ljudska prava zasnovala na povredi članka 6.1 Europske konvencije o ljudskim pravima kojim je zajamčeno pravično suđenje. Njoj je, naime, zbog apsolutnog parlamentarnog privilegija onemogućen pristup sudu, a time joj je uskraćeno i spomenuto pravo. Nadalje, u tužbi piše da su povrijeđeni članak 8. Konvencije (pravo na poštivanje privatnog života), članak 13. (pravo na naknadu) i članak 14. (zabrana diskriminacije).</p>
<p>Odluka Suda kojom se proglasio ovlaštenim za taj slučaj ozbiljno je zabrinula britanske parlamentarce. Naime, ako Velika Britanija izgubi spor, ne samo da bi morala isplatiti naknadu obitelji McNeil (ta naknada vjerojatno ne bi bila visoka), nego bi ubuduće sudsku zaštitu mogao zatražiti svatko tko misli da je parlamentarni zastupnik - govoreći s parlamentarne govornice - povrijedio njegova prava. To bi praktično značilo ukidanje apsolutnog parlamentarnog privilegija.</p>
<p>Britanski su parlamentarci svoju zabrinutost zbog tog slučaja potvrdili na Međuparlamentarnoj konferenciji europskih parlamenata, proljetos u Zagrebu. Glavna je tema konferencije bila borba protiv terorizma, no britanski su predstavnici tražili i dobili desetak minuta da kolegama parlamentarcima objasne slučaj »A. protiv Velike Britanije«. </p>
<p>Mogućnost gubitka apsolutnog parlamentarnog privilegija ocijenili su pokušajem uvođenja cenzure i narušavanjem slobode govora, koja je veoma važna za političke verbalne dvoboje. Kako odluke Europskog suda za ljudska prava imaju presedansku snagu, nije teško zamisliti da bi se moguća sudska odluka u korist obitelji McNeil mogla primjenjivati i u drugim državama članicama Vijeća Europe</p>
<p>No, eventualna sudska odluka u korist obitelji McNeil ne bi ograničavala političke rasprave, nego bi zabranjivala vrijeđanje, posebno onih koji se ne mogu zaštiti. Takvom bi odlukom parlamentarne rasprave teško postale manje slobodne, ali bi morale postati civiliziranije. Ne samo u Donjem domu britanskog parlamenta.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Koga Vlada mora štititi</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Hrvatski sindikat telekomunikacija smatra sramotnom odluku Vlade kojom se želi prodati sedam posto dionica HT-a radnicima i prije zaposlenima u HT-u i HP-u po cijeni višoj nego što ih je platio Deutsche Telekom. Zajedno sa sindikalcima pošte, HEP-a, Ine i udrugama polagatelja prava na dionice »donijet će odluku o načinu i obliku sindikalno-industrijskih akcija, uključujući i opći štrajk u navedenim kompanijama«.</p>
<p>Zaposleni u Željezari Sisak posjetili su u četvrtak Vladu da bi dobili zaostale plaće. Vlada im je obećala isplatu do kraja godine, ali na kredit, uz poruku da više ne želi biti vlasnik Željezare. Zadatak je stečajnog upravitelja da pronađe strateškog partnera koji će znati što bi sa Željezarom.</p>
<p>Mora li Vlada zaposlenima u HT-u prodavati dionice po povlaštenoj cijeni?</p>
<p>Imaju li nezadovoljni potencijalni vlasnici kompanije pravo na štrajk?</p>
<p>Smije li se država odreći sisačke Željezare?</p>
<p>Ne mora, nemaju, ne smije - tri su odgovora koja nalaže politička logika. U razvoj telekomunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj godinama su od svih najviše ulagali pretplatnici. Slušamo li samo logiku, pretplatnici bi već danas morali biti većinski vlasnici HT-a, bez ikakve dodatne kupnje dionica. </p>
<p>Pretplatnicima, međutim, nije ni nakraj pameti da budu vlasnici HT-a. Oni žele telefonske razgovore bez šumova u slušalici i internetske usluge zbog kojih su i postali pretplatnicima. Od svega ih najviše zanima da tih usluga bude što više, da one budu što bolje i što jeftinije.</p>
<p>Zaposleni u HT-u rade u kompaniji koju su na noge postavili pretplatnici. Za to što rade dobivaju plaću, a ne udio u vlasništvu. Nisu li zadovoljni plaćom ili uvjetima na poslu, imaju pravo na štrajk u skladu sa Zakonom o radu.</p>
<p>Žele li radnici HT-a dionice »svoje« kompanije, mogu ih kupiti i pritom ne trebaju očekivati nikakve povlastice. Bilo kakav štrajk zbog nepovoljnih uvjeta prodaje poslodavac nije dužan tolerirati.</p>
<p>Kada je riječ o Sisku, priča naglo dobiva posve drukčiji kontekst. </p>
<p>Točno je da Vladi ne treba Željezara, a pitanje je treba li i državi u kojoj željeza nema. Ukine li, međutim, Željezaru Vlada može ukinuti i Sisak, jer riječ je o gradu koji u velikoj mjeri živi od baš te željezare.</p>
<p>Za razliku od »vlasnički obespravljenih« HT-ovaca, radnicima Željezare ugrožena je egzistencija. </p>
<p>Vlada tu razliku mora znati prepoznati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro došli u Kaštela</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Nakon što je dva mjeseca provela u školskoj knjižnici izolirana od ostale djece, HIV-pozitivna djevojčica Ela krenula je u razred s ostalom zdravom djecom iz Osnovne škole Bijaći. Iz Kaštela je poslana poruka »ljubavi, humanosti i plemenitosti«, nakon čega je nacija odahnula. Odjednom svi tamo viču »dobro došli u Kaštela« i »svi volimo našu malu Elu«.</p>
<p>Poruku ljubavi i dobre nade poslao je i premijer Ivica Račan. Radostan je i dirnut, poručio je brzojavom, što je djevojčica Ela napokon sa svojim vršnjacima, na čemu je od srca zahvalio djelatnicima škole i, posebno, roditeljima.</p>
<p>Srdačna zahvala djelatnicima škole je jasna. No treba li od srca zahvaljivati i roditeljima? Onim istima koji su prije dva mjeseca pred svojom djecom, nastavnicima i čitavom javnosti prijetili blokiranjem škole, ispisivanjem vlastite djece i tko zna kakvim još mjerama, jer u njihovu školu, s njihovom djecom, ide, eto, jedna zaražena djevojčica. »Radije ću svog malog ispisati iz škole. Pa šta, i baba mu je bila nepismena i šta joj sada fali«, rekao je tada novinaru jedan roditelj. Kojemu danas zahvaljuju. Obraćenja su moguća. Bezbroj je primjera u kojima je neuk čovjek, kad mu je učeni ukazao što je znanje, prihvatio istinu. Spoznao ju je i nakon nje postao, kako se zna reći, ponovno rođen čovjek.</p>
<p>Jesu li se, zahvaljujući Vladinoj skupini stručnjaka koja je radila na socijalizaciji HIV-pozitivne djevojčice, Kaštelani ponovno rodili? Ako je istina da jesu, da su sa svojih 40 godina napokon progledali i shvatili svoje pogreške, tada bi im svaki kršćanin (jer veći dio njih sigurno su vjernici), morao oprostiti. </p>
<p>No, uz poruku »hvala najljepša što ste napokon dopustili da zdrava djeca sjede u istom razredu sa zaraženom djevojčicom«, treba im poručiti još nešto. A to je da su njihove početne reakcije - koje su trajale mnogo duže od trenutka, sata i dana i izazvale ogorčenost svih koji su od početka znali da mala Ela jednostavno mora biti s ostalom djecom, ma što oni mislili - ostavile dubok trag. </p>
<p>Kad za desetak godina slučajno navratimo u Kaštela, sjetit ćemo se da tu žive oni koji pokraj sebe nisu htjeli Elu. Iz neukosti, neznanja, tvrdoglavosti, puke zlobe. I pitat ćemo, jesmo li još uvijek dobro došli u Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nije važna Ina nego izbori</p>
<p>Srećom, svakih nekoliko mjeseci, poneka rasprava ipak izmakne strogoj kontroli i planu. Tako je bilo i u četvrtak, kad se iz prve ruke moglo doznati koliko je čvrsta unutarkoalicijska ljubav kad izbori kucaju na vrata i svaka se stranka počinje oštro boriti za svaki glas, makar i na uštrb aktualnih partnera</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Račan je lupio šakom po stolu ljutit što se »oznojio zbog loše pripremljene i uvelike nepotrebne rasprave« o privatizaciji prvog paketa (25 posto plus jedna dionica) Ine. Linić je kolegama poručio da je »šokiran nestručnošću koju pokazujemo«. Na što mu je Čačić odbrusio da i on i Pecek vrlo dobro znaju što je pravo prvokupa, jer su se time bavili u praksi. Onako usput dodao je i da bi »svaka međunarodna arbitraža za malu djecu« srušila cijeli posao u vezi s tom privatizacijom, jer mogućnost ponude s cijenom koja uključuje pravo prvokupa nije bila u igri u prvom krugu skupljanja ponuda, nakon kojeg je otpalo sedam tvrtki, a ostale su samo tri.</p>
<p>Konačno jedna zanimljiva sjednica Vlade otvorena za javnost! Inače je praćenje tih sjednica vrlo dosadan posao. Svi oštri verbalni dvoboji i sočne rasprave među ministrima događaju se u pravilu iza strogo zatvorenih vrata Vladinih koordinacija i užeg kabineta. A ako se ni tamo ne uspije raščistiti džungla raznolikih gospodarskih i stranačkih interesa, konačna se rasprava seli na zatvorenu sjednicu Vlade. Dakle, opet daleko od ušiju javnosti, odnosno novinara. </p>
<p>Srećom, svakih nekoliko mjeseci, poneka rasprava ipak izmakne strogoj kontroli i planu. Tako je bilo i u četvrtak, kad se iz prve ruke moglo doznati koliko je čvrsta unutarkoalicijska ljubav kad izbori kucaju na vrata i svaka se stranka počinje oštro boriti za svaki glas, makar i na uštrb aktualnih partnera. A nema sumnje da je bit rasprave bila u upravo u tome.</p>
<p>Formalno, rasprava se rasplamsala o mogućnosti da Rosneft, MOL i OMV uz ponudu za 25 posto plus jednu dionicu Ine daju i ponudu za taj isti paket obogaćen pravom provokupa. Potpuno je točna Čačićeva tvrdnja da Zakon o privatizaciji Ine ne dopušta pravo prvokupa kao opciju u privatizaciji prvog paketa Ine. No, točan je i Linićev odgovor da je ta opcija imala status informativne i neobvezujuće za Vladu. </p>
<p>To sasvim sigurno znaju i ponuđači čiji hrvatski pravni savjetnici jako dobro poznaju Zakon. No, nije tajna ni to da je mogućnost prvokupa ubačena u tu »neslužbeno-informativnu« igru ne bi li se, bude li bitno povoljnija, Sabor pokušalo nagovoriti na promjenu Zakona. A nema sumnje da bi se u tome moglo uspjeti, jer stranke vladajuće koalicije imaju dovoljno glasova.</p>
<p>S prijedlogom ponuda u dvije varijante su se, inače, složili i čelnici koalicijskih stranaka, a nitko ništa protiv nije imao ni na sjednicama koordinacija ni na užem kabinetu. U čemu je onda bio problem? </p>
<p>U izborima, naravno. Na njima, naime, nikada nije na odmet imati dokaze o posebnoj brizi za poštenje i zakonitost. Prilike za skupljanje takvih bodova se ne propuštaju, pa to nisu propustili ni Čačić ni Pecek. Posebno je briga za takav imidž važna Čačiću. Jer on je, na primjer, ove godine u javnosti bio prije svega eksponiran kao gospodar najvećeg dijela državnih investicija. A hrvatska javnost na ljude s tolikom financijskom moći u pravilu gleda s ozbiljnom sumnjom.</p>
<p>Nije to ni prvi ni posljednji put, niti su Čačić i Pecek jedini koji sjednicu Vlade koriste u takve svrhe. Zanimljivo je samo kako im je efektno ovoga puta uspjelo Račana uhvatiti na krivoj nozi, zapravo uljuljkanog u sigurnost dogovora postignutog na petorci i prethodnim sastancima u Vladi.</p>
<p>No, nije to prvi put u posljednjih nekoliko tjedana da Račan pred očima javnosti mora raščišćavati probleme koje inače rješava iza zatvorenih vrata. Čini se da mu bitka na »čisto« političkom terenu«, koju bije s opozicijom zbog odnosa s Haagom i »slučaja Bobetko«, ipak ne ostavlja dovoljno vremena i koncentracije za održavanje reda u vlastitim redovima.</p>
<p>Čak ni u vlastitoj stranci. Pa smo prošlog i pretprošlog tjedna bili svjedoci da su neke prijedloge poreznih olakšica SDP-ova ministra financija Crkvenca u javnosti »razapeli« upravo neki SDP-ovi ministri. Račan je morao cijelu priču ironizirati napomenom o vezi nervoze nekih ministara i položaja zvijezda. Ako je Račanu zbog svega toga doista prekipjelo, neki od njih bi već ovog vikenda, na tradicionalnom SDP-ovu vikend-skupu, mogli ugledati i sve zvijezde odjednom.</p>
<p>Bilo bi vrlo zanimljivo uživo popratiti tretman kojim će nestašne članove svoje ekipe Račan ovoga vikenda počastiti u Tuheljskim toplicama. Ali, to neće biti moguće jer će, naravno, okupljanje biti održano iza zatvorenih vrata. Novinari se mogu nadati samo ponekoj indiskreciji »uvrijeđenih« uz šank i službenim izrazima ljubavi i sloge na zaključnoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Do sljedeće prilike. Na primjer, za vrijeme saborske rasprave u proračunu. Koja će za Račan sigurno biti nezgodna, i to ne zbog istupa opozicije. Naime, sudeći prema dosadašnjim proračunskim raspravama, pa čak i ako SDP-ovci amandmanima ne budu iskakali iz dogovora, svi su izgledi da će zastupnici ostalih koalicijskih stranaka to sigurno činiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Thompson, ustaštvo i svećenik: tko to mlade ljude truje mržnjom i dovodi u stanje neodgovorne rulje </p>
<p>Pogrešna je ocjena vlč. Pavla Primorca da je riječ o pjevaču koji »mlade ljude želi istinski senzibilizirati za evanđeoske i domoljubne vrijednosti«. Ako ih zaista želi tako senzibilizirati, zašto taj pjevač, kad začuje ubilačke pozive, ne ustane protiv toga i poviče s pozornice: »Stanite, ne vičite tako, ja se s tim ne slažem!« / Problem s Thompsonovim koncertima jest u tome što on izrazito proustaško, ultradesničarsko, anticivilizacijsko ponašanje svoje publike prikriva naoko domoljubnim napjevima. On zlorabi domoljubno raspoloženje naše mladeži dokazano u Domovinskom ratu. On zlorabi i teško socijalno stanje u zemlji za eventualni politički pokret koji bi, da uspije, upropastio demokratsku Hrvatsku kao što su je upropastili frankovci (ustaše) 1941. godine</p>
<p>IVO HORVAT </p>
<p>Iznenadio sam se i ujedno rastužio pročitavši 30. listopada u Stajalištima članak Pavla Primorca iz Novske pod naslovom »Zlo koje ima sposobnost prikazati se u obliku dobra«. Iznenadio sam se, jer je autor diplomirani teolog i svećenik, pa sam se zapitao: Kako može jedan svećenik takvo što napisati? To nije njemu primjereno.</p>
<p>Nije primjereno da svećenik brani i hvali ustašoidne koncerte »dinarskog urlatora« Thompsona, kako ga naziva Srećko Jurdana u Nacionalu, koncerte na kojima kipti krvožedna mržnja, na kojima se slavi zločinačka kvislinška tvorevina NDH, pjevaju ustaške pjesme, nose Pavelićeve slike i ustaško znakovlje.</p>
<p>Vjerujem da je Hrvatska zanijemila vidjevši neku večer u »Latinici« snimku Thompsonova koncerta u Zagrebu na kojoj publika, ispunjena iracionalnom mržnjom, bjesomučno u zboru uzvikuje: »Ubi - Srbina! Ubi - Srbina!« I slično. Protiv predsjednika Mesića posebno.</p>
<p>Nije to bilo ništa »sekundarno«, kao što tvrdi Primorac, spominjući atmosferu na tim koncertima. Mržnja je na njima ono glavno, po tome će se pamtiti. Ne svagdje, ali tako je bilo u Zagrebu i Splitu.</p>
<p>Tko je te mlade ljude doveo u stanje neodgovorne rulje? Mnoge će analize biti potrebno učiniti. Dobrim dijelom kriv je i sam Marko Perković Thompson, koji svoje koncerte obično počinje ustaškim pozdravom »Za dom spremni«, a u nekim se napjevima koristi čak izrekama ustaškog poglavnika Pavelića. Kao da mu je ustaštvo mjera hrvatstva.</p>
<p>Prema tome, kako smo vidjeli i čuli u »Latinici«, pogrešna je ocjena vlč. Pavla Primorca da je riječ o pjevaču koji »mlade ljude želi istinski senzibilizirati za evanđeoske i domoljubne vrijednosti«. Ako ih zaista želi tako senzibilizirati, zašto taj pjevač, kad začuje ubilačke pozive, ne ustane protiv toga i poviče s pozornice: »Stanite, ne vičite tako, ja se s tim ne slažem!«</p>
<p>Ne, u brojnim intervjuima nakon koncerata Thompson brani svoju publiku i poriče fašistički karakter ustaštva kao i fašistički karakter samog NDH.</p>
<p>Problem s Thompsonovim koncertima jest u tome što on izrazito proustaško, ultradesničarsko, anticivilizacijsko ponašanje svoje publike prikriva naoko domoljubnim napjevima. On zlorabi domoljubno raspoloženje naše mladeži dokazano u Domovinskom ratu. On zlorabi i teško socijalno stanje u zemlji za eventualni politički pokret koji bi, da uspije, upropastio demokratsku Hrvatsku kao što su je upropastili frankovci (ustaše) 1941. godine.</p>
<p>Tako kao Thompson u nas rade u svijetu sve neofašističke skupine. Tako su radili i Hitlerovi nacisti na početku svoga uspona na političku scenu u Njemačkoj 1930-ih godina.</p>
<p>To s Thompsonom nije ni samo »folklor«, kao što olako ocjenjuju neki političari s lijevog centra. To je mnogo dublje jer su mu socijalni korijeni dublji, a alternative, privlačne mladim ljudima, nema, barem zasad. Nemamo, nažalost, ni pravu socijaldemokratsku alternativu.</p>
<p>Začudo, vlč. Primorac kao svršeni teolog nije se potrudio da dublje pronikne genezu zabrinjavajućih pojava povezanih s Thompsonom, pojava koje, koristeći se našom demokracijom, smjeraju da unište baš tu i takvu demokraciju i stoga na nož dočekuju najavljene promjene Kaznenog zakona kojima će se zabraniti veličanje fašizma i ustaštva.</p>
<p>Začuđuje što se Pavle Primorac, kao relativno mlad kapelan, nije sjetio čuvenih riječi pokojnog kardinala Franje Kuharića o tome da na zlo učinjeno nam u ratu ne uzvraćamo drugim zlom. On je to ponavljao više puta, želeći utjecati na nemile događaje na bojištu i u pozadini.</p>
<p>To je prenosila televizija, to je čula cijela Hrvatska. A ne može se reći da kardinal Kuharić nije bio blizak tadašnjem stranačkom vodstvu HDZ i predsjedniku Tuđmanu. </p>
<p>Kako to da se kapelan Primorac nije sjetio tih riječi ovih dana čuvši razjarene pozive na ubijanje na Thompsonovim koncertima? </p>
<p>A što se ustaških pozdrava tiče i veličanja NDH, kako to da se vlč. Primorac nije sjetio osuda što ih je u doba NDH izrekao tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac o ustaškim zločinima i o karakteru NDH, premda je u početku, kao i mnogi naivni Hrvati, pozdravio osnutak te nazovi države? Primorac bi to morao znati, jer su se te Stepinčeve osude ponavljale uoči Stepinčeva proglašenja blaženim prije nekoliko godina.</p>
<p>Da se podsjetimo. </p>
<p>Već 14. svibnja 1941., čim je doznao za ubojstva 260 pravoslavaca u Glini, Stepinac je prosvjedovao kod Pavelića kako nije dopušteno ubiti ni jednog Srbina ako mu se ne dokaže krivnja (Ivan Mužić, str. 316). Kad su počela prisilna »prekrštavanja« Stepinac šalje povjerljivu instrukciju katoličkom kleru:</p>
<p>»Kad dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti koje su u smrtnoj opasnosti pa žele konvertirati na katolicizam, primite ih da spase ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno znanje, jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona iz koje kršćanstvo vuče svoje korijene. </p>
<p>Uloga je i zadaća kršćana u prvom redu spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja dok će se ostali, kada opasnost prijeđe, vratiti u svoju« (Benigar, »Stepinac«, str. 428).</p>
<p>»Vrijeme ludila i divljaštva«! To je Stepinčeva ocjena ustaške strahovlade koja je odnijela tolike živote nevinih ljudi.</p>
<p>Jedan od najoštrijih prosvjeda je onaj u pismu Paveliću 24. veljače 1943. u povodu tragične sudbine sedam svećenika odvedenih u Jasenovac, kad Stepinac piše: »Ovo je sramotna ljaga i zločin koji vapije za osvetom kao što je sramotna ljaga cijeli Jasenovac... </p>
<p>Čitava javnost, posebno rodbina ubijenih, traži zadovoljštinu, izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske.«</p>
<p>Sjeća li se vlč. Primorac tih Stepinčevih riječi? Kako je Jasenovac blizu Novskoj gdje je Primorac kapelan, zar ne bi bilo normalno da ode tamo i da se kao vjernik i svećenik osobno pokloni smrtnim ostacima 80 tisuća nevinih žrtava ustaškog terora?</p>
<p>Na kraju, a u povodu ubilačkih prijetnji na Thompsonovim koncertima, valja se prisjetiti i znamenite poruke pape Ivana Pavla II. izrečene pred milijun vjernika prije četiri godine u Zagrebu, o nužnosti međusobna pomirenja nakon prošlog međuetničkog rata.
O pomirenju piše ovih dana, 8. studenog, u Globusu, Primorčev profesor na Teološkom fakultetu u Zagrebu, dr. Adalbert Rebić pod znakovitim naslovom »Hrvati i Srbi«: </p>
<p>»Sad je došlo vrijeme i posljednji je trenutak da uspravimo glave, da pružimo jedni drugima ruke, da zajednički surađujemo na svim razinama koje su nam moguće. Trebamo izgrađivati suživot... zajedno razgovarati, raspravljati otvoreno i iskreno, pa i o ranama iz prošlosti. </p>
<p>Samo će nas istina osloboditi, i jedne i druge.«</p>
<p>To su teme i za vas, vlč. Primorac, a ne da pišete o koncertima ispunjenima prijetnjama i mržnjom. Rado bih pročitao Vaše članke o ekumenizmu na našem prostoru, kao i teme o socijalnom nauku Crkve, nauku toliko aktualnom u ovim našim uvjetima. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pet načina preotimanja birača među strankama </p>
<p>Svi prošli izbori svjedoče da programski bliske stranke jedna drugoj preotimaju birače i da uvijek jače stradaju od sebi bliskih stranaka nego od protivničkog tabora. To je i logično, jer desničar nikada neće glasovati za neku lijevu stranku i obratno, ali će i te kako razmišljati za koju će od desnih stranaka glasati. Neopredijeljene birače pak motiviraju na apstinenciju. Preotimanje birača među strankama najčešće se provodi obećanjima, optužbama, simbolima, razvodnjavanjem biračkog tijela osnivanjem brojnih malih stranaka i izazivanjem apstinencije radi dobivanja ili podjele glasova koji bi pripali stranci koja je najveća žrtva apstinencije</p>
<p>JAKOV GUMZEJ </p>
<p>Može li izborna apstinencija birača opet bitno utjecati na rezultate izbora u Hrvatskoj i kakav je suodnos, međusobna povezanost i uzajamnost izborne apstinencije i podijeljenog nastupa ljevice ili desnice na izborima? </p>
<p>Podsjetimo se rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora objavljenih 25. siječnja 2000. godine. </p>
<p>Uz izbornu apstinenciju oko trećine biračkog tijela, Stipe Mesić je dobio 1,100.210 glasova ili 41,11 posto, Dražen Budiša 741.614 glasova ili 27,71 posto, Mate Granić 22,46 posto, Slaven Letica 4,14 posto, Anto Đapić 1,84 posto, Ante Ledić 0,85 posto, Tomislav Merčep 0,84 posto, Ante Prkačin 0,28 posto i Zvonimir Šeparović 0,27 posto.</p>
<p>Raščlamba izbornih rezultata vrlo je zahvalna za različite interpretacije, pogotovo za razmatranje učinka izborne apstinencije i velikog broja, uvjetno rečeno, »desnih« kandidata, koji su uzaludno podijelili svoje birače i time proigrali moguću izbornu pobjedu.</p>
<p>Što tek reći za izbornu apstinenciju na lokalnim izborima 7. svibnja 2000. godine, ili onu na izborima za gradske četvrti u Zagrebu 17. prosinca 2000., kada je za mjesnu samoupravu glasovalo samo 16,43 posto birača? Tada je SDP od sedamnaest gradskih četvrti u Zagrebu dobio u dvanaest, HDZ u tri, a po jedno HSS i neovisna lista.</p>
<p>Na lokalnim izborima 20. svibnja 2001. izborna apstinencija birača nije bila tako katastrofalna kao na izborima za mjesnu samoupravu i na mnogim mjestima zabilježena je između 30 posto i 50 posto.</p>
<p>Ako bi se i na predstojećim parlamentarnim izborima, gdje je izborni prag pet posto, zabilježila veća izborna apstinencija i uz to razjedinjen nastup velikog broja manjih stranaka, onda bi to odlučujuće išlo u prilog najvećim strankama (SDP, HDZ, HSS, HNS, HB) koje imaju svoje stalne i »vjerne« birače i koje bi onda podijelile glasove malih stranaka ispod izbornog praga.</p>
<p>Svi prošli izbori svjedoče da programski bliske stranke jedna drugoj preotimaju birače i da uvijek jače stradaju od sebi bliskih stranaka nego od protivničkog tabora.</p>
<p>To je i logično, jer desničar nikada neće glasovati za neku lijevu stranku i obratno, ali će i te kako razmišljati za koju će od desnih stranaka glasati. Neopredijeljene birače pak motiviraju na apstinenciju. </p>
<p>Birače se, dakle, preotima programski sličnim strankama, a tzv. bliski i prijateljski odnosi među sličnim strankama samo su farsa. To su pokazali i »kompleksni« odnosi među strankama petorke i sve veće polarizacije na desnici.</p>
<p>Preotimanje birača među strankama najčešće se provodi obećanjima, optužbama, simbolima, razvodnjavanjem biračkog tijela osnivanjem brojnih malih stranaka i izazivanjem apstinencije radi dobivanja ili podjele glasova koji bi pripali stranci koja je najveća žrtva apstinencije.</p>
<p>Čini se da ona središta moći koja i te kako financiraju i utječu na izbore, kada žele progurati neku srednju stranku ili nekog srednjeg kandidata, onda potiču birače da u što većem broju izađu na birališta. </p>
<p>Obratno se ponašaju kada žele da neka veća stranka, koju su prije progurali na vlast, zadrži poziciju, i onda potiču apstinenciju, čak i širenjem apatije i pesimizma putem žutog tiska.</p>
<p>Bit će zanimljivo promatrati hoće li i u idućoj izbornoj godini onaj žuti tisak koji razorno širi apatiju i pesimizam i koji tako bitno povećava izbornu apstinenciju, dobiti toliku financijsku potporu i toliko izmišljene nagrade kao što je dobivao u vrijeme lokalnih izbora i izbora za mjesne samouprave koje su većinom izabrane s manje od dvadeset posto birača izašli na birališta.</p>
<p>U situaciji kada su stranački programi slični i kada ih većina birača ne čita, na biračku odluku bitno utječu simboli. Postoje prepoznatljivi simboli ljevice i desnice i prepoznatljive pjesme ljevice i desnice, koji mobiliziraju njihove birače.</p>
<p>Inicijative za zabranu nekih simbola i kontrainicijative za zabranu drugih simbola zapravo samo pomažu i desnici i ljevici, jer igre sa simbolima na rubu zakonitosti samo povećavaju njihov učinak kao i svako zabranjeno voće.</p>
<p>Makijavelizam u predizbornim igrama sa simbolima sastoji se u navlačenju neopredijeljene središnjice i neodlučnih političara da se izjasne i protiv desnih i protiv lijevih simbola, čime se zapravo odriču velikog broja svojih mogućih birača i razorno smanjuju svoje izglede da prijeđu izborni prag od pet posto. </p>
<p>Samo oni lukaviji iz središnjice izjavljuju da nemaju ništa protiv bilo kojih simbola. </p>
<p>Izborna apstinencija birača mogla bi opet bitno utjecati na rezultate izbora u Hrvatskoj, jer će ostaviti male i srednje stranke ispod izbornog praga od pet posto, a velike stranke imaju svoje stalne birače.</p>
<p>Sličan učinak ima i osnivanje velikog broja novih stranaka, kojih danas u Hrvatskoj ima više od osamdeset, pa će zbog podjele glasova mnogi opet ostati ispod izbornog praga od pet posto, koje glasove će podijeliti velike stranke.</p>
<p>U interesu je zaštite i promicanja ljudskih prava da što više birača izađe na izbore i da napokon počnemo stvarno motivirati rad i ulaganje u zaista neovisnoj Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, glavni je tajnik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ministar u potpunu neskladu s općom društvenom klimom da stanje u Hrvatskoj evoluira od zla u gore</p>
<p>Očito je da Hrvati malo znaju o makroekonomskim teorijama i pokazateljima, odnosno o makroekonomskoj stabilnosti koja kao takva jamči ne samo ekonomski razvoj nego i primjeren životni standard. Bez ikakve zlobe primijetio bih da je današnjoj političkoj eliti, ili barem onoj jezgri koja čini vladajuću koaliciju, makroekonomska ortodoksija zamijenila marksističko-lenjinističku ortodoksiju / Ograničio bih se samo na primjedbu da je makroekonomska stabilnost samo, kako bi to rekli naši zagorski seljaci, »štalica«, ali ako u toj štalici nema »kravice«, neće biti mlijeka, jer mlijeko daje samo kravica a ne štalica. Ili u običajenom diskursu makroekonomija osigurava povoljan okoliš za realnu ekonomiju, bilo da je riječ o proizvodnji dobara ili usluga</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>U talk showu Romana Bolkovića »2 u 9« gostovao je 4. studenoga aktualni ministar financija Mato Crkvenac. On je zračio optimizmom u pogledu ekonomskoga i socijalnog stanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Istina, da je taj razgovor obavljen dva, tri dana poslije, ta bi optimistična slika ipak bila malo zatamnjena izjavom premijera Račana da sankcije Europske unije (bez obzira na to hoćemo li ih nazvati tihim ili puzajućim), već djeluju i da Hrvatska trpi štetu. Ali optimistički ton ministrova izlaganja ipak se ne bi znatno pogoršao.</p>
<p>Taj ton bio je u potpunom neskladu s općom društvenom klimom da stvari u Hrvatskoj evoluiraju od zla u gore. Taj se raskorak može protumačiti na dva načina: ili da ministar ne zna u kojoj zemlji živi ili da hrvatska javnost nije kompetentna da percipira stvarnost takvom kakva jest.</p>
<p>Uostalom, ideja da radnička klasa nije sposobna shvatiti svoje prave interese stara je gotovo stotinu godina. Formulirao ju je nitko drugi nego Lenjin u glasovitom programskom spisu »Što da se radi« (Čto djelat).</p>
<p>Ali ipak Lenjin nije porekao sposobnost empirijskoj radničkoj klasi da ona može shvatiti svoje potrebe u svakodnevnim borbama s kapitalom za bolje radne uvjete i vipe plaće. No ona sama ne može shvatiti svoje »povijesne interese«, odnosno svoju povijesnu misiju.</p>
<p>Lenjin je to izrazio tako što je rekao da radnička klasa može sama doći do »tradeunionističke svijesti« (sindikalističke svijesti), ali ne može doći do »socijalističke svijesti«, nego da ta svijest treba u nju biti unesena izvana. </p>
<p>Trebaju je unijeti revolucionarni intelektualci organizirani u »partiju novog tipa« koja se obično naziva »avangarda«. Što to zapravo ne razumiju Hrvati, bilo da su zaposleni ili nezaposleni ili umirovljeni.</p>
<p>Očito, nije riječ ni o kakvim povijesnim interesima, jer ta je priča passe. No teško je povjerovati da oni ne shvaćaju svoje »sindikalističke« interese, jer - ako ništa drugo - hrvatski su sindikati i te kako aktivni. Kad bi postojao deficit te tradeunionističke svijesti, onda bi sve sindikalne centrale mogle staviti ključ u bravu. </p>
<p>U čemu je onda riječ? Očito je da Hrvati malo znaju o makroekonomskim teorijama i pokazateljima, odnosno o makroekonomskoj stabilnosti koja, kao takva, jamči ne samo ekonomski razvoj nego i primjeren životni standard. </p>
<p>Bez ikakve zlobe primijetio bih da je današnjoj političkoj eliti, ili barem onoj jezgri koja čini vladajuću koaliciju, makroekonomska ortodoksija zamijenila marksističko-lenjinističku ortodoksiju.</p>
<p>Eto, tu leži problem: ministar je valjda na to mislio kada je probleme takvoga velikog neslaganja u percepciji objasnio nedovoljnom informiranosti hrvatske javnosti.</p>
<p>No ovaj napis nije i ne može biti neki teorijski traktat. </p>
<p>Ograničio bih se samo na primjedbu da je makroekonomska stabilnost samo, kako bi to rekli naši zagorski seljaci, »štalica«, ali ako u toj štalici nema »kravice«, neće biti mlijeka, jer mlijeko daje samo kravica a ne štalica. </p>
<p>Ili u običajenom diskursu makroekonomija osigurava povoljan okoliš za realnu ekonomiju, bilo da je riječ o proizvodnji dobara ili usluga.</p>
<p>Meni se čini da nesporazum oko makroekonomije i mikroekonomije počiva na fenomenu reifikacije (postvarenja) ekonomskih agregata kao što su dohodak, potrošnja, investicije, kamate i sl., odnosno da se ti agregati smatraju pravim djelatnim entitetima.</p>
<p>Neću se ovdje poslužiti Marxovim argumentom o »robnom fetišizmu« nego jednim znatno novijim argumentom koji je jedan američki ekonomist prije relativno dugo vremena u tumačenju gospodarskih ciklusa nazvao »efektom zapinjača« (ratchet effect). </p>
<p>Poznata je pravilnost u ekonomskom životu da kad raste realni dohodak stanovništva, da tada raste i potrošnja. To bi bilo u skladu sa shvaćanjem da je dohodak realni entitet koji samostalno određuje potrošnju. Ali ako su to realni entiteti, onda bismo očekivali da, kada stagnira dohodak, stagnira i potrošnja, odnosno kada dohodak opada da opada i potrošnja.</p>
<p>Međutim, često se događa (pa i u današnjoj Hrvatskoj) da unatoč tom očekivanju potrošnja raste unatoč stagnaciji ili opadanju dohotka. To je efekt zapinjača, kako ga je definirao Dusenbery, a kasnije interpretirao Hirshman.</p>
<p>Tko proizvodi taj efekt? Ljudski faktor, odnosno to što se ljudi ne žele tako lako odreći aspiracija prema većoj potrošnji i standardu. I tu pada svaka teorija prema kojoj će makroekonomski pokazatelji izravno i automatski proiozvoditi zadovoljstvo ljudi s njihovim socioekonomskim položajem. </p>
<p>Međutim, takav raskorak između prosudbe makroekonomskih teoretičara i percepcije ljudi neće ostati bez posljedica. </p>
<p>Prema Thomasovu teoremu da je percepcija uvijek stvarna u svojim posljedicama, ljudi će se i kao ekonomski subjekti ponašati prema stvarnosti kakvu je oni vide, a ne kakva navodno jest ili kakva bi trebala biti.</p>
<p>Jedna važna posljedica takva raskoraka bit će nepovjerenje prema državi.</p>
<p>Eklatantan primjer za to je naoko nelogična reakcija građanstva na nove porezne olakšice. </p>
<p>Umjesto očekivana aplauza pojavile su se sumnje da su to »danajski darovi«, a prema klasičnim tekstovima treba se bojati Danajaca i kada darove nose. (Timeo Danaos et dona ferrentes.) To je izrazio i jedan telefonski sudionik u spomenutu Bolkovićevu showu kada je rekao u (slobodnom tumačenju) da je svrha tih poreznih olakšica uzeti nam sve što se može uzeti. </p>
<p>Tako je najava uvođenja imovinskih kartica izazvala bojazni da je to prvi korak u oporezivanju imovine. Takvu sumnju dijeli i saborski zastupnik Damir Kajin.</p>
<p>A kako se u imovinsku karticu mora upisati sva pokretna i nepokretna imovina, valja se bojati dviju posljedica: da se kazneni porez na bogataše pod firmom oporezivanja imovine obije o glavu građanima koji su otkupili državne stanove; da se kao pokretna imovina moraju deklarirati zlatni privjesci što ih nose žene ili naliv-pera ako imaju pero do četrnaestak karatnog zlata, a nije isključeno da u popis uđu i zubne navlake od zlata. I tko zna što još. </p>
<p>To me podsjeća na poznatu Voltaireovu pripovijest »Čovjek sa četrdeseta talira« (to je bila metafora za prosječnog francuskog građanina u doba prije Francuske revolucije). U njoj opisuje navodnu sjednicu u ministarstvu financija.</p>
<p>Ministar pita svoje savjetnike: već smo sve oporezovali, ima li još nečega što bismo mogli oporezovati? </p>
<p>Među različitim nebuloznim prijedlozima bio je posebno zanimljiv prijedlog jednog savjetnika da se oporezuje smijeh. No na to je ministar odmahnuo glavom: neće valjati, jer će se ljudi prestati smijati.</p>
<p>Tako sam ja shvatio telefonsku intervenciju prema kojoj se poreznici spremaju da nam oduzmu sve što se može oduzeti.</p>
<p>Ne znam je li taj građanin čitao tu Voltaireovu priču (ona je objavljena na hrvatskom jeziku), ali nije ni važno. To je to. No ja bih ga htio ohrabriti, jer budućnost ipak nije tako crna. Rekao bih mu: Sursum corda (gore srca), jer svi prijedlozi pa i oni najluđi i najpametniji moraju prijeći žrvanj nesposobne i neefikasne državne administracije.</p>
<p>A pritom će se zaribati svaki prijedlog i svaka politika, bila razumna ili nerazumna. Neće tu mnogo pomoći što se u taj velik administrativni posao uključuju i sami porezni obveznici kao besplatna radna snaga, slična kao i u supermarketu.</p>
<p>Doduše, Vlada već tko zna koji put prijeti racionalizacijom državne uprave. Ali čišćenje Augijevih štala je i u grčkoj mitologiji bio herkulovski zadatak koji je mogao obaviti samo heroj Herkul, odnosno Heraklo. Ne vidim takva heroja među hrvatskim ministrima. </p>
<p>Pomanjkanje povjerenja</p>
<p>Zadnje, ali ne i nevažno, valja ponovno istaknuti potpuno pomanjkanje povjerenja između ekonomskih subjekata (a ti su subjekti i građani a ne samo i poduzeća) i Vlade što čini sve napore Vlade da se ubrza ekonomski i društveni razvoj mission impossible. </p>
<p>Uostalom, na startu, neposredno poslije Drugoga svjetskog rata, Japan i Jugoslavija imali su podjednako nizak društveni proizvod per capita. A Japan je za dvadesetak godina postao ekonomska velesila dok se Jugoslavija gušila u ekonomskoj i društvenoj krizi.</p>
<p>Važan, premda ne i jedini, faktor koji to objašnjava bio je visok stupanj povjerenja između japanske vlade i svih ekonomskih subjekata. </p>
<p>Ako je Vlada iznijela neke prognoze i ciljeve, za japanske tvrtke su to bili orijentiri u poslovanju. U bivšoj Jugoslaviji pa i u današnjoj Republici Hrvatskoj sve vladine mjere bit će dočekane s nevjericom odnosno pronalaženjem načina da se one izvrdaju.
Kako uopće može nekome pasti na pamet da se bilo kakve ekonomske reforme mogu provoditi bez nacionalnog konsenzusa! A o najnovijem paketu poreznih zakona Vlada nije čak ni obavijestila svoje socijalne partnere u GSV-u. Uostalom, Partnerstvo za razvoj nije nikad zaživjelo nego se praktično raspalo. Sapienti sat (pametnomu je to dosta). </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>»Zrihtani«, s poštovanjem </p>
<p>Slavko Kovač, glavni urednik ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu »15 dana«</p>
<p>Naš trešnjevački susjed, stari bradati vrtlar, Slovenac kum Sinković, vidjevši mog djeda kako me za ruku vodi prema granitnim kockama popločenoj Tratinskoj, ovako bi nas pozdravio: »Bogdaj, kaj idete v Zagreb?« Bili smo »zrihtani«, tj. ljepše dotjerani, jer se je »u Zagreb« išlo s poštovanjem. A pravi je Zagreb za nas Trešnjevčane počinjao kod stare drvene tramvajske remize (danas je to Tehnički muzej), odnosno kod tipografije Rožankovski gdje je danas Hrvatski novčarski zavod. </p>
<p> Djed mi je pokazivao zgradu gimnazije (danas Mimarin muzej) gdje ću jednog dana pohađati srednju školu, Hrvatsko narodno kazalište, zgradu Sveučilišta, i tako pješice sve do Gornjega grada i Jelačićeva placa. Završili smo kod »Ive« na slasnim viršlama sa senfom. Uoči Božića obišli smo sve važnije crkve od Frankopanske do Katedrale u razgledavanju jaslica. Najljepše su mi bile one u Frankopanskoj, kod opatica. </p>
<p>S mamom bih ponekad išao do milostive A. koju sam pozdravljao s »ljubim ruke«. Tu sam prvi put vidio kako izgleda golemi građanski stan s mnogobrojnim sobama i salonom. Nalazio se u blizini Zrinjevca. Dok je mama pospremala stan, milostiva A. znala bi me odvesti u šetnju sve do Botaničkog vrta.</p>
<p> U obiteljskom albumu imam fotografiju na kojoj se vide milostiva A. i moja mama. Stoje u vrtu pokraj posebno za tu priliku postavljenog stolića na kojem je izvezen stolnjak i vaza s cvijećem. Milostiva A. došla je na Trešnjevku u posjet svojoj dvorkinji. Mama je tada bila mlada djevojka, a od ušteđevine i na zajam kućicu si je kupila u Bosiljevskoj 5. Još i danas tamo stoji posve skrivena višekatnicama. </p>
<p> Uoči Drugog svjetskog rata posjetila nas je u Garićgradskoj gdje smo tada stanovali, jer se je mama udala, a kućica u Bosiljevskoj bijaše prodana. Milostiva A. se došla oprostiti. Imala je veliki šešir i veliku bisernu ogrlicu, a kao dodatni »ukras« žutu krpu s obje strane ramena na kojoj je bilo veliko crno Ž. Više je nikad nismo vidjeli.</p>
<p>Sad se sve teže odlučim »otići u grad«. Teško mi je gledati kako se Ilica pretvara u nekakav talijanski sajam pun velikih plakata i uništenih starih dućana. A susjedne ulice, fasada išaranih meni nekim nepoznatim znakovljem, kao da sam vidio u nekom američkom filmu o urbanim tinejdžerskim bandama. Smeta me bahatost automobilista, bezobzirna gužva prolaznika.</p>
<p>Na početku Tratinske, tamo gdje je još donedavna bila gostionica »Trešnjevka« i gdje ste jeftino mogli pojesti fileke ili pržena jetrica, dakle na samom ulazu u Trešnjevku, niknu - Subway! Mladi tu nešto konzumiraju iz plastičnih čaša i papirnatih zamotuljaka. Sad kad imamo i Subway, valjda smo ipak prava metropola.</p>
<p>Za Božić i Novu Godinu opet ću znancima i prijateljima (a sve ih je manje) slati Kirinove čestitke s vedutama starog Zagreba u snijegu. To je moj grad i tu sam doma. Želio bih da ga svi njegovi stanovnici tako doživljavaju. S puno poštovanja. I da uistinu budu građani.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Sulićevi imaju podršku Gradskog poglavarstva«</p>
<p>Croatia bus duguje Autobusnom kolodvoru koji je u vlasništvu grada, osam milijuna kuna. Da toliko duguje neka druga tvrtka, sigurno se ne bi mogla i dalje koristiti uslugama i terminalom na Autobusnom kolodvoru, tvrde štrajkaši </p>
<p>Stanko Buljat, radnik u štrajku, na kojega je u četvrtak autobusom nasrnuo vozač Milorad Dukić i pritom mu nanio lakše tjelesne ozljede, osjeća se dobro i u petak se pridružio ostalim radnicima u štrajku, doznajemo od radnika pod otkazom, Marinka Vidakovića. </p>
<p>»Umorni smo, ali ne namjeravamo odustati«, rekao je Vidaković. Napomenuo je kako još uvijek nema povratnih informacija od nadležnih državnih institucija koje bi trebale razjasniti brojna pitanja oko vlasničkih odnosa tvrtke te navodnih financijskih malverzacija bivšeg direktora Leona Sulića, kojega je u tvrtki naslijedio njegov sin Trpimir.</p>
<p> Razlog za to što još nema nikakvih odgovora Vidaković vidi u tome što »Sulićevi imaju podršku Gradskog poglavarstva i Milana Bandića«. »Croatia bus duguje Autobusnom kolodvoru koji je u vlasništvu grada, 8 milijuna kuna. Da je toliko dužna neka druga tvrtka, budite sigurni da se ne bi mogla koristiti uslugama i terminalom na Autobusnom kolodvoru«, zaključuje Vidaković. </p>
<p>Ako je Trpimir Sulić, kako se govori, sudskim putem zatražio deložaciju radnika u štrajku koji osobnim automobilima blokiraju prilaz prostorima Croatia busa, on za to nema osnova, smatra Vidaković.</p>
<p>»Policija je u petak ujutro raščistila slijepu ulicu koja vodi do ulaza u tvrtku, ali naši su automobili još uvijek tamo parkirani«, rekao je Vidaković, dodavši kako im podršku svakodnevno pružaju sindikati zagrebačkih tvrtki te Novi sindikat Marija Ivekovića.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Još nisu razvrstani prigovori na listu za stanove iz POS-a</p>
<p>Stručna služba zagrebačkog Poglavarstva, zadužena za obradu prigovora na listu prvenstva za stanove iz Programa socijalno poticane stanogradnje (POS), nije do petka sistematizirala prigovore po razlozima, kako je bilo najavljeno. Rok za to je produžen do sredine sljedećeg tjedna, saznajemo u Poglavarstvu.</p>
<p>Za sada se zna samo to, rekla nam je Sonja Kostić, predsjednica gradskog Povjerenstva za POS, da je trećina od 1261 prigovora stigla od građana koji nisu uvršteni na listu. »Radi se o ljudima koji nisu u roku predali jedan od četiri osnovna dokumenta, a to su dokazi o prebivalištu u Zagrebu, o stambenom statusu, o tome da ne posjeduju druge nekretnine, rodni listovi ukućana i vjenčani list«, kaže Sonja Kostić. Prema Pravilniku o POS-u, onaj tko te dokumente ne preda u roku, ne može na listu, tako da se prigovori tih 420 građana najvjerojatnije neće uvažiti.</p>
<p>Ostale su prigovore uputili oni koji su na listi, ali su nezadovoljni bodovanjem. Takve će prigovore sredinom sljedećeg tjedna sistematizirati Stručna služba Poglavarstva. Hoće li prigovori biti uvaženi, znat će se krajem godine, kada bi trebala biti objavljenja i konačna lista. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Dečki su izgledali kao studenti«</p>
<p>U kafiću »Pub legenda« vlasnika Božidara Pavliša u Prilazu Gjure Deželića 15, četvorica maloljetnika pivom su kratila vrijeme / Denis Baldani, voditelj »Tartan puba« u Takalčićevoj, u kojem su uz pivo policajci također zatekli četvoricu maloljetnika, nije bio raspoložen za razgovor: »Ne znam ništa o tome«, rekao je Baldani</p>
<p>Dvije prekršajne prijave protiv vlasnika kafića »Pub legenda« i »Tartan pub«, u kojima je ukupno osam maloljetnih osoba ispijalo alkohol, rezultat je koordinirane akcije djelatnika PU zagrebačke i inspektora Državnog inspektorata.</p>
<p> Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom akcije koja je provedena u srijedu i četvrtak, inspekcija je obišla 164 lokala na području policijskih postaja Centar, Medveščak, Dubrava i Trešnjevka. </p>
<p>Prvog dana akcije inspektori su obišli ukupno 80 ugostiteljskih objekata. U samo jednom od njih zatekli su četiri maloljetnika kako konzumiraju alkoholno piće. </p>
<p>U lokalu »Pub legenda« vlasnika Božidara Pavliša u Prilazu Gjure Deželića 15, četvorica maloljetnika kratila su vrijeme ispijajući pivo. »Naravno da prekršaj nismo počinili svjesno. Danas je vrlo teško ocijeniti koliko gosti imaju godina«, rekao je Božidar Pavliša. Rješenje, pak, smatra Pavliša, nije ni u tome da se od svakog sumnjivog gosta traži na uvid osobna iskaznica. Konobar koji je maloljetnicima poslužio piće nije dobio otkaz jer, kaže Pavliša, to se može dogoditi svakome. »Dečki su izgledali kao studenti«, zaključio je.</p>
<p>Drugoga dana kontrola je »pročešljala« 84 ugostiteljska objekta.</p>
<p>»U ugostiteljskom objektu Tartan pub u Tkalčićevoj ulici 36, utvrđeno je da su četiri maloljetnika konzumirala alkoholna pića«, stoji u priopćenju Državnog inspektorata. I u ovom slučaju ispijalo se pivo.</p>
<p> Voditelj »Tartan puba« Denis Baldani nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. »Ne znam ništa o tome«, rekao je.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kiki iz Huga utješio zabrinutog oca</p>
<p>Poznati iz javnog života u ovoj sezoni ponovno sudjeluju u akciji Udruge Plavi telefon pod nazivom »Zvijezde na Plavom telefonu«, pri čemu odgovaraju na pozive onih koji su u nevolji. U petak je tako na red došao i Kristijan Ugrina Kiki, glumac i voditelj Huga, koji je na Plavom telefonu dežurao od 9 do 11 sati.</p>
<p>»Žao mi je ljudi koji ne mogu riješiti svoje probleme drukčije nego na ovaj način, ali mi je s druge strane drago, da ima ljudi koji im mogu pomoći na ovakav način«, rekao je Kiki.</p>
<p>Kiki se javio na nekoliko poziva, a najviše je pomogao zabrinutom ocu koji se žalio na svoju djecu i njihovo ponašanje. </p>
<p>Na tom su telefonu već gostovali Severina, Josipa Lisac, Divasice, kao i Ivanka iz Stampeda, a u ponedjeljak će na pozive odgovarati Vesna Pisarović i voditeljica emisije Hit HTV-a Ines Preindl. Očekuje se i gostovanje Anđe Marić, Tarika Filipovića, Bojane Gregurić i Giuliana.</p>
<p>Za 20. studenoga, pak, najavljen je dolazak premijera Ivice Račana i supruge Dijane Pleštine. »Točan sat znat ćemo u ponedjeljak«, rekao je Miroslav Vučenović, predsjednik Udruge Plavi telefon. On je pozvao sve koji imaju potrebu, da bez straha nazovu Plavi telefon: 01/ 4833-888.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad će financirati popravak dizala na Dinamovu stadionu</p>
<p>Gradsko poglavarstvo odobrilo je na sjednici u petak ukupno gledano, najvišu ovogodišnju isplatu novca iz tekuće pričuve. U studenom će se tako utrošiti 1,9 milijuna kuna, od čega pola milijuna kuna odlazi za sanaciju depoa zbirke Hrvatskog prirodoslovnog muzeja a 350.000 kuna za financijsku potporu dočeka Djeda Mraza iz Laponije, 6. prosinca na Trgu bana Jelačića.</p>
<p> »Od ukupno 20 milijuna kuna u ovogodišnjoj pričuvi ostalo je oko 5,7 milijuna kuna«, rekao je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Poglavarstva.</p>
<p>Govoreći o financijama, Kojić je za iduću sjednicu najavio predstavljanje proračuna za 2003. koji će, kako je rekao, biti nešto veći od ovogodišnje četiri milijarde kuna. Uz to, grad će sa 205.000 proračunskih kuna financirati popravak dizala i s još milijun kuna urediti svlačionice i infrastrukturu na maksimirskom stadionu. </p>
<p>Istodobno, čulo se na sjednici, NK Dinamo ne daje ni kunu za najam stadiona, pa je pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir objasnio kako »ni jedan sportski klub ne plaća najamninu«, ali da »grad mora održavati svoju imovinu«. </p>
<p>Tomislavov dom na Sljemenu, ukupne vrijednosti 5,5 milijuna kuna, izbrisan je iz poslovnih knjiga Grada Zagreba i vlasništvo nad njim bit će preneseno na Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica. »To je samo knjigovodstvena posljedica toga što je Grad bez naknade u rujnu 2002. prenio pravo vlasništva nad tim domom na Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica, kako bi povećao njegovo temeljni kapital«, objasnio je pročelnik Slavko Kojić.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo odlučilo je povjeriti božično i novogodišnje uređenje grada Trgovačkom društvu Zrinjevac i to po cijeni od 345.000 kuna. »Zrinjevac nam je dostavio ponudu za blagdansko uređenje grada - nabavu i postavljanje borova, dekoraciju parka Zrinjevac te Manduševca. Cijene su uglavnom iste kao lani, ali je cijena za drveće veća jer je pregorio velik broj žarulja«, objasnio je pročelnik Nenad Crnić. </p>
<p>Predložio što mu je predložila gradonačelnica</p>
<p>Od pročelnika Gradskog ureda za kulturu Vladimira Stojsavljevića novinari su nakon sjednice Poglavarstva zatražili komentar prilično skupog dočeka Djeda Mraza iz Laponije. Doček je nazvan »Susret mašte i stvarnosti«, a na dnevni red sjednice uvršten je naknadno.</p>
<p>»Ne mogu vam reći mnogo o tome o kakvom se točno dočeku radi. Radi se o nekakvoj scenografiji i vjerojatno je to onaj Djed Mraz koji putuje po cijeloj Europi. Znam jedino da njegov doček košta 350.000 kuna, no uvjeren sam da će to za djecu biti dobro«, izjavio je pročelnik Stojsavljević. Na drugi upit novinara odgovorio je kako je financiranje dočeka predložio zato jer mu je to predložila gradonačelnica, a on se osobno o tome nije stigao informirati.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Ivica dobar na gitari kao i na skijama</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Istom žestinom i strašću kao što pokorava snježne staze, naš je najbolji skijaš Ivica Kostelić zasvirao u punoj Tvornici na promotivnom koncertu svog prvog CD-a »Užas je naša furka«. Ivica je publiku oduševio svojim gitarskim i vokalnim izvedbama blues i rock evergreenima poput »Johnny be goode, hoochie-coochie man« i drugima, pokazavši da se i na sceni s gitarom snalazi jednako dobro kao i na skijama. Uz Ivicu je »prašio« Gegenschulter Bend, sa Jankom Mlinarićem Trulijem, Vedranom Božićem i Slavkom Pintarićem Pištom. S ovim imenima ni CD niti koncert nisu mogli ispasti loše.</p>
<p>Otac Ante Kostelić pocupkujući je pratio nastup svog sina, sjajeći od ponosa kao i kad ga gleda na pobjedničkom postolju. Uz Antu je Ivica i počeo slušati rock i blues, prepoznavajući što u glazbi vrijedi, a što ne. No, da se to ne odnosi samo na rock, pokazao je Ivica započevši koncert solo-izvedbom dijela Bachova menueta.</p>
<p>U publici je bila i Ivičina sestra Janica sa društvom, ostali članovi skijaške reprezentacije, te mnogo prijatelja obitelji Kostelić. No, bili su u Tvornici i sportski čelnici, političari, estradnjaci, poput Milana Bandića, Davorina Šterna, Zlatka Mateše, Tihomira Filipovića, Josipa Radeljaka, Vlade Kalembera, Rajka Dujmića, Žive Lasić...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U kuloarima Giuliano proglašen pobjednikom</p>
<p>ZADAR, 8. studenoga</p>
<p> - Ovaj se vikend u Zadru održava deseti, jubilarni festival zabavne glazbe Zadarfest. Sudeći prema pripremama koje smo vidjeli na glazbenim pokusima za obje večeri, čini se da je ove godine Zadarfest shvaćen znatno ozbiljnije u usporedbi s ranijim izdanjima. Naime, istovremeno se održavaju probe za obje večeri - večer hitova, koja se održava u petak a na Hrvatskoj televiziji prikazuje iduće nedjelje, 17. studenoga, te subotnja večer novih skladbi, na kojoj će biti predstavljena 21 pjesma. </p>
<p>Dirigenti Alan Bjelinski i Stipica Kalogjera okupili su čak dva benda, a kako je riječ o vrsnim glazbenim imenima, dobra je svirka zagarantirana, baš kao i prošle godine, kada je festival prvi put održan uživo. </p>
<p>Dok je prva večer festivala održana u već znanom ritmu, s najvećim hitovima Zadarfesta, uglavnom nagrađenim pjesmama u proteklih deset godina, u subotu na pozornicu u Jazinama izlazi tek jedan debitant i 20 starih gostiju festivala, svi s novim pjesmama. Premda će pozornicom prodefilirati velika imena poput Dražena Zečića, Tonija Cetinskog, Gorana Karana, Zdenke Kovačiček, Jasmina Stavrosa, Zadrana Emilije Kokić i Zorana Jelenkovića, ili pak Alena Vitasovića, u kuloarima se uz spomen nagrade najviše vežu Giuliano i Doris Dragović. </p>
<p>Kako je Giuliano s pjesmom Tomislava Mrduljaša »Padam na koljena« napravio najveći odmak od svog dance stila, pretpostavlja se da će njegova pjesma, koja uvelike podsjeća na Gibonnijevu glazbu, ipak stati na tron ovogodišnjeg Zadarfesta. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vukšić direktor programa Nove TV</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Branko Vukšić, bivši kolumnist Vjesnika i bivši urednik priloga Antena, od 1. prosinca postaje direktor programa Nove TV. </p>
<p>Iako do sada Nova TV nije imala vlastiti program, to će se promijeniti oko nove godine, kada započinje emitiranje tri političko-informativne emisije. </p>
<p>Nova će emitirati vijesti u 17 sati, središnju informativnu emisiju u 19. 30, te političko informativni magazin koji će ići pet dana u tjednu oko 22 sata.</p>
<p>Također, sprema se i emitiranje domaćeg kviza u poslijepodnevnim satima. </p>
<p>Jedan od nositelja budućih projekata Nove TV bit će, doznajemo, i Miljenko Manjkas, bivši »Motrištarac« i sadašnji glavni urednik radija »Plavi devet«. Vjeruje se da će i Jelena Buljan, voditeljica Vijesti CCN-a, prijeći na vijesti Nove TV. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pjevač Bobby Brown uhićen zbog posjedovanja droge</p>
<p>ATLANTA, 8. studenoga</p>
<p> - Ritam i bluz pjevač i suprug pop pjevačice Whitney Houston, Bobby Brown, uhićen je u četvrtak u Atlanti zbog posjedovanja droge i nepoštivanja prometnih propisa. </p>
<p>Bivšeg člana grupe New Edition, policija je zaustavila u Cadillacu Escaladeu oko 3 sata ujutro, pronašavši pritom kod njega vrećicu marihuane. Brown je optužen zbog prebrze vožnje te neposjedovanja vozačke dozvole ili dokumenata o osiguranju automobila, izvijestila je glasnogovornica policijske postaje u Atlanti Marion Lee.</p>
<p>Tridesettrogodišnji Brown odveden je u obližnji okrug DeKalb u kojemu je već ranije trebao odgovarati zbog nepojavljivanja na sudu nakon incidenta što ga je skrivio 1997. Iz pritvora u DeKalbu pušten je oko podneva nakon što je platio jamčevinu u iznosu od 10.000 dolara, a pred sudom bi se trebao pojaviti u petak, izvijestila je policija.</p>
<p>Brown je uhićen u veljači 1997. kad je optužen da je vozio prebrzo i u pijanom stanju, te zbog neposjedovanja dokumenata o osiguranju automobila. S obzirom da se u predviđenom terminu nije pojavio na sudu, izdan je zahtjev za njegovim uhićenjem.</p>
<p>Godine 2000. Brown je proveo 26 dana u jednom floridskom zatvoru, a uz njegovo ime već godinama se vezuju brojni incidenti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Metallica izdaje album na proljeće</p>
<p>LOS ANGELES, 8. studenoga</p>
<p> - Članovi skupine Metallica - Lars, James i Kirk najavili su da bi se na proljeće na tržištu trebao pojaviti njihov novi studijski album, što će zasigurno razveseliti sve ljubitelje tog popularnog banda. </p>
<p>Bubnjar Metallice Lars Urlich otkrio je da je grupa trenutačno u fazi odabira između tridesetak pjesama na kojima su radili za novi album. U nenajavljenom pojavljivanju na chatu na siteu njihovog fan cluba, Lars je izjavio da je, još uvijek bezimeni materijal, »odličan kao i uvijek«</p>
<p>»U stvari, prošli tjedan je bio dobar jer smo prvi put uspjeli bez problema odlučiti koje ćemo pjesme ostaviti, a koje odbaciti«, kazao je Urlich, dodavši kako bi upravo on mogao otpjevati jednu pjesmu. </p>
<p>Iako još uvijek bez stalne zamjene za basista Jasona Newsteda, koji ih je napustio prošle godine, preostali članovi su se snašli i pozvali producenta Boba Rocka koji im je pomogao u snimanju bas dionica na albumu, no vrlo je vjerojatno da im se neće pridružiti na promotivnoj turneji. </p>
<p>Bend na novom materijalu radi od veljače, a prema televizijskoj kući MTV novi album bi trebao biti gotov u veljači sljedeće godine. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gasi li se »Seks i grad«?</p>
<p>NEW YORK, 8. studenoga</p>
<p> - Cynthia Nixon, poznata po ulozi crvenokose Mirande u američkom hit serijalu »Seks i grad«, izjavila je da će snimanje novih epizoda biti okončano nakon sljedeće sezone. Cynthia Nixon, naime, smatra da će sezona čije je snimanje zakazano za veljaču slijedeće godine biti zadnje zajedničko snimanje za nju i njene kolegice, Sarah Jessicu Parker, Kim Cattrall i Kristin Davis. </p>
<p>Glumica je ovu informaciju otkrila u interviewu američkoj TV postaji Fox News. </p>
<p>Serija »Seks i grad« s emitiranjem je počela 1998. godine. Tema nesređenog ljubavnog života četiriju neudatih i dobrostojećih Newyorčanki ubrzo je postala ljubimac, kako publike tako i kritičara, a osvojila je i dvije nagrade Emmy. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Apokalipsa danas« - najbolji film </p>
<p>LONDON, 8. studenoga</p>
<p> - Ratni klasik Francisa Forda Coppole »Apokalipsa danas« proglašen je najboljim filmom proteklih 25 godina u anketi britanskih filmskih kritičara i scenarista koju je proveo časopis Britanskog filmskog instituta »Sight & Sound«.Među prvih deset plasirala su se i dva filma Martina Scorseseja, »Razjareni bik« na drugom mjestu i »Dobri momci« na četvrtom mjestu, treće je mjesto pripalo filmu Ingmara Bergmana »Fanny i Alexander«, a peto »Plavom baršunu« Davida Lyncha. </p>
<p>Glasovati se moglo za sve filmove koji su prikazani od siječnja 1978. do ove godine. </p>
<p>Urednik časopisa »Sight & Sound« Nick James kazao je da je »Apokalipsa danas« pobijedila jer je bila kompleksan eksperiment u snimanju ratnih filmova »koji nije otišao predaleko, iako se stalno kretao na granici ekstravagancije i dubokoumnosti«.</p>
<p>»Razjareni bik« zauzeo je drugo mjesto uglavnom zahvaljujući maestralnoj režiji Martina Scorseseja, kazao je James, iznimnoj crno-bijeloj teksturi te sjajnoj ulozi Roberta de Nira, koji je tumačio ulogu boksača Jakea La Motte. </p>
<p>Među prvih deset plasirali su se i »Učini pravu stvar« Spikea Leeja, »Blade Runner« Ridleyja Scotta, »Chungking Express« Wong Kar- Waija, »Distant Voices, Still Lives« Terencea Daviesa te »Bilo jednom u Americi« Sergia Leonea i »Yi yi« Edwarda Yanga, koji su podijelili deseto mjesto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prodaje se zvono koje je Kolumbu oglasilo kopno</p>
<p>MADRID, 8. studenoga </p>
<p> - Zvono s karavele Santa Maria zapovjednika Kristofora Kolumba, koje je zazvonilo kad su moreplovci ugledali američko kopno, bit će 12. prosinca ponuđeno na aukciji u Madridu, a organizatori očekuju postići cijenu od milijun dolara. </p>
<p> Zvono, koje je potonulo na drugom brodu - San Salvadoru - 1555. uz portugalsku obalu, pronašao je prije osam godina Talijan Roberto Mazzara.</p>
<p> »Riječ je o jedinom predmetu s najpoznatijeg broda u povijesti čovječanstva nakon Noine arke. Karavela »Santa Maria« na kojoj je u Ameriku doplovio Kristofor Kolumbo, potonula je u božićnoj noći 1492. godine. </p>
<p> »Zvono sam pronašao 1994. Na temelju istraživanja povjesničara Claudija Bonifacija uspjeli smo locirati jedrenjak San Salvador«, kazao je Mazzara.</p>
<p> »Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da zvono ne pripada tom brodu, jer je vrlo maleno u odnosu na težinu San Salvadora (500 tona). K tomu, zvono je pronađeno u potpalublju, a ne na krmi broda«, objasnio je Mazzara.</p>
<p> Španjolsko ministarstvo kulture nije se do sada izjašnjavalo o autentičnosti predmeta, no stručnjaci su potvrdili da datira iz 15. stoljeća i da se u moru nalazilo stoljećima. </p>
<p> 39 članova posade Kolumbova broda »Santa Maria«, američko je kopno ugledalo 12. listopada 1492., a s njim su plovile karavele »La Pinta« i »La Nina«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Urnebesna »glembajada«</p>
<p>»Fritzspiel« Borisa Senkera opušta, nasmijava i zdravo se izruguje poznatim Krležinim junacima, lakrdijaši s mjerom, a sve to uobličuje u prpošni kabaretski okvir, traži komunikaciju s publikom, ne pametuje, ne docira / Režiju Roberta Raponje odlikuje ekonomičnost i nema dinamičkih zastoja</p>
<p>Predstava »Fritzspiel« kazališnog znalca Borisa Senkera u režiji Roberta Raponje osvaja već na prvi pogled. Ona opušta, nasmijava, zdravo se izruguje poznatim Krležinim junacima, lakrdijaši s mjerom, a sve to uobličuje u prpošni kabaretski okvir. Šarmantno, nonšalantno i razdragano se poigrava s ozbiljniim likovima »Gospode Glembajevi«. Tehnički precizne i vrckave varijacije poznate obiteljske drame na na način raznih kazališnih žanrova pokazuju kako se slične dramske situacije i likovi opetuju u gotovo svim dramama sve do TV novela i sapunica.</p>
<p>»Fritzspiel« je nastao u produkciji Istarskoga narodnog kazališta iz Pule i »Epilog teatra«, te nam u svojevrsnom teatarskom jelovniku nudi prerađenu »glembajadu« na petnaestak načina - od grčke, elizabetinske i klasicističke tragedije do komedije dell' arte, vojnovićevske melodrame i nušićevske lakrdije do opere, baleta, neverbalnog teatra i radio drame. Predstava je klasično dramturški koncipirana s uvodom i epilogom, s »postmodernim začinom« koji se podudara s redoslijedom jednog uobičajenog menija. Publika tako dolaskom u kazalište kao da sjeda za stol, no umjesto ukusna objeda čekat će ju nepretenciozan kazališni doživljaj čije će dijelove, baš kao i jelo, sami birati.</p>
<p> »Frietzspiel« traži komunikaciju s publikom, uvlači ih u predstavu na decentan način, ne pametuje, ne docira. Režiju Roberta Raponje odlikuje ekonomičnost, svaki fragment ima svoje mjesto, nema dinamičkih zastoja. Aktualizacije i improvizacije unijele su varijetetski duh, što je osvježilo predstavu, čemu su znatno doprinijeli glazbeni brojevi Arinke Blašković- Šegando. Dozu dekadentnosti dali su kostimi Marinele Jeromela te scena s mnogo starinskih detalja koju potpisuje dvojac Juravić & Došen.</p>
<p>Glumci su pokazali mnogo iskrena uživanja u čistoj igri te nadahnutosti koje je prožimala samoironija i sarkazam. Ansambl je disao istim plućima, bez kompleksa upuštajući se i u druge medije, ples i operu.</p>
<p>Marko Torjanac u stiliziranom psihijatrijskom vrućem stolcu »svlači« neurotičnog Leona Glembaya s odmjerenim i pogođenim cinizmom, čime je napravio odličan odmak o tradicionalne gradnje toga lika. Njegov Leone je patetičan prepotentni intelektualac kojem je posjet psihijatru tek jedna zabilješka u dnevnom rasporedu. Slavica Knežević još jednom se potvrdila kao odlična komičarka, a posebice su dojmljivi pasaži odigrani na kajkavskom idiomu. Barunicu Castelli predočila je s nijansama krhke tragičnosti koje balansiraju na rubu bulevarske glumstvenosti.</p>
<p>Ignac Glembay Željka Vukmirice ima sve odrednice jednog sasvim ravnodušnog tajkuna, koji dobro zna da novac vrti svijet. Zanimljivu rolu ostvarila je Dora Lipovčan kao Sestra Angelica s humornim karakterizacijama, što je garnirala s nekoliko efektnih »teatralnih« ispada. Dražen Bratulić (Puba Fabriczy) ulogu je oblikovao s mnogo duhovitosti i energičnosti, kao i Hrvoje Zalar (Silberbrandt). Sluškinju Faniku je igrala Irena Jambrečina. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Statut određuje: Tupani ne mogu suditi</p>
<p>Prof. Taltomar nije došao. Bio je to prvi put. Gould je neko vrijeme čekao, a potom se vratio kući. Pobijedili su crveni, slučajnim zgoditkom u dvanaestoj minuti drugog poluvremena</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Ponekad bi ipak igrali u neodgovarajućim uvjetima, tek toliko da kalendar posve ne propadne. Tako se dogodi da su ih Gould, Poomerang i Diesel jednog dana vidjeli kako igraju na snijegu. Lopta je odskakivala, te je prema sučevu mišljenju sve bilo propisno. </p>
<p>Jedna je momčad imala crveni dres. Druga dres s ljubičastim i bijelim kvadratićima. Netko je nosio rukavice, a jedan od vratara na glavu je stavio šubaru, spustivši zaštitu za uši i vezavši je pod bradom. </p>
<p>Nalikovao je na antarktičkog istraživača kojega je s ledenjaka pokupio kakav jedrenjak »Club Meda«. U sredini drugog poluvremena Gould je izašao iz kuće i zauzeo uobičajeno mjesto, iza desnih vratnica. Prof. Taltomar nije došao. Bio je to prvi put. Gould je neko vrijeme čekao, a potom se vratio kući. Pobijedili su crveni, slučajnim zgoditkom u dvanaestoj minuti drugog poluvremena.</p>
<p>Profesor se više nije pojavljivao na terenu, pa je Gould krenuo za njim u potragu. Na kraju ga je pronašao u nekoj bolnici za starije, s upalom pluća koja je možda bila i tumor, nije se baš znalo. </p>
<p>Ležao je u krevetu, i kao da se smanjio. Među usnama je držao ugašenu cigaretu bez filtra. Gould je približio stolac krevetu i sjeo. Prof. Taltomar držao je oči zatvorenima, možda je spavao.</p>
<p>Neko je vrijeme Gould sjedio u tišini. Potom reče:</p>
<p>- Nula nula dvije minute prije kraja. Vođa napada baca se u kazneni prostor, sudac dosuđuje jedanaesterac. Kapetan negoduje vičući poput luđaka. Sudac se ljuti, vadi pištolj i puca u njega izbliza. Pištolj ne opali. Kapetan se baca na suca i obojica završavaju na tlu. Pristižu igrači i razdvajaju ih. Sudac ustaje.</p>
<p>Prof. Taltomar nije se pomaknuo. Neko vrijeme nije se pomaknuo. Potom je polako izvadio cigaretu iz usta, otresao zamišljeni pepeo, i tiho promrmljao:</p>
<p>- Crveni karton za kapetana. Izvršavanje kaznenog udarca. Utakmica nakon redovnog završetka produljena za vrijeme utrošeno na prepirku. Izopćenje suca sukladno propisu br. 28 Statuta koji navodi: tupani ne mogu suditi. Potom se zakašljao i utisnuo cigaretu među usne. Gould je duboko u sebi osjetio nešto lijepo.</p>
<p>Ostao je tamo još neko vrijeme, u tišini.</p>
<p> Ustavši reče:</p>
<p>- Hvala, profesore.</p>
<p>Prof. Taltomar nije ni otvorio oči.</p>
<p>- Ostaj mi dobro, sinko.</p>
<p>Manje više u tom razdoblju, Shatzy je ugovorila kupnju rabljene prikolice, modela »pagode« iz '71. Unutra je bila sva drvena. Izvana je bila žuta.</p>
<p>- Kako Vam je palo na pamet odabrati žutu?</p>
<p>- Gospođice, Vi ste ta koja je kupujete, ne ja.</p>
<p>- Znam, ali prije dvadeset godina Vi ste je kupili. Nećete mi valjda reći da nije bilo druge boje?</p>
<p>- Ako Vam se žuta ne sviđa, možete je prebojati.</p>
<p>- Sviđa mi se.</p>
<p>- Sviđa Vam se?</p>
<p>- Meni da. No, općenito uzevši, samo netko prilično blesav može kupiti žutu prikolicu, ne mislite?</p>
<p>Prof. Bandini spustio je glavu pomišljajući kako mora zadržati na umu da s ovom djevojkom valja imati mnogo strpljenja. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Portreti sa šarmom </p>
<p>Volim slikati ljude, smatram da ih uspijevam otvoriti na drugi način i pokazati njihovu dušu, kaže Ivan Posavec o svojim fotografijama poznatih i nepoznatih </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Otvarajući retrospektivnu izložbu fotografija Ivana Posavca, akademik Ivan Kožarić u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori duhovito je pozvao publiku da »napasa oči na slikama«. Dvjestotinjak crno bijelih i fotografija u boji nastalih između 1971. i 2001. godine za izložbu je izabrala kustosica Marina Viculin. »Premda je Posavec utjecao na cijelu generaciju mlađih fotografa, široj publici je nepoznat, prvenstveno zbog nedostatka monografije«, rekla je kustosica Viculin, ujedno i autorica popratnog kataloga, otvarajući izložbu.</p>
<p> Najveći prostor posvećen je portretima poznatih, najčešće umjetnika i političara, od Toma Gotovca i Branimira Štulića, Slavenke Drakulić ili Milke Planinc do Stipe Mesića ili Korine Longin, koje je Posavec susretao radeći dugi niz godina kao fotoreporter i koje često prikazuje u neočekivanim situacijama, ali i malih nepoznatih ljudi. O svojim fotografijama Posavec kaže: »Jako volim slikati ljude. Smatram da ih uspijevam 'otvoriti' na drugi način i pokazati njihovu dušu. Osamdeset posto izloženih fotografija su novinske fotografije, u kojima najbolje spajam umjetnost i posao. Ovo je samo dio mojih radova. Ne znači da su najbolji radovi, samo se najbolje slažu«.</p>
<p>Ivan Posavec rođen je 1951. u Dužici pored Siska. Filmsko snimanje diplomirao je 1980. na Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi prof. Nikole Tanhofera. Fotografiju je magistrirao tri godine poslije na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu, specijaliziravši naslovne stranice. Objavljivao je u nizu listova: Polet, Studentski list, Mladina, Vjesnik, Danas, Start, Globus i Arena. Djelujući od 1979. s Milisavom Vesovićem u grupi MO, realizirao je više od 150 naslovnica tjednika Danas. Danas je urednik fotografije u Gloriji.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Karlo Bulić dobiva spomenik u Tugarima </p>
<p>Autor kipa je Kažimir Hraste / Hrvatska dobiva prvi spomenik na otvorenome s likom glumca </p>
<p>SPLIT, 8. studenoga</p>
<p> - Brončani portret velikoga hrvatskog kazališnog i filmskog glumca Karla Bulića (Trst, 1910. - Beograd, 1986.), koji je svoju profesionalnu karijeru obilježio legendarnom ulogom dr. Luigija u antologijskom tv serijalu »Naše malo misto«, u subotu će svečano biti otkriven u mjestu Tugare kraj Omiša, odakle taj glumac vuče korijene. Autor portreta je istaknuti akademski kipar Kažimir Hraste.</p>
<p>»Tražeći osnovnu vezu između portreta i ličnosti Karla Bulića, nisam smio upasti u zamku stvaranja glumca i njegove uloge, već se truditi da prikažem čovjeka. Nisam ga osobno poznavao, a znam da je bio intrigantna ličnost, iz njegova je lica uvijek zračila jedna psihološka dimenzija koja mu je u profesionalnom životu omogućavala da se u trenutku i bez većih napora transformira u neku sasvim drugu osobu«, istaknuo je Hraste. </p>
<p>Dodao je da je glumčev portret izradio na zamolbu redatelja Danijela Marušića koji je na taj način htio odati počast jednom od najvećih glumaca iz Dalmacije. </p>
<p>»Tri četvrtine mog profesionalnog života vezano je uz tog iznimnog glumca koji se potvrdio briljantnim i neponovljivim ulogama. Otkrivanjem spomenika u Tugarima Hrvatska će ujedno dobiti i prvi spomenik na otvorenom s likom glumca«, kazao je Danijel Marušić koji će u subotu svečano otkriti glumčev portret, te na video zidu projicirati četrdesetominutni izbor antologijskih uloga Karla Bulića.</p>
<p> Dr. Vlatko Perković, koji sada piše monografiju o Buliću, u uvodnom tekstu pozivnice za svečanost u Tugarima podsjeća da su već krajem četrdesetih godina u hrvatskom glumišnom prostoru (HNK Split) karakterne minijature Karla Bulića mislećim kazalištarcima ponudile jedno maštanje o takvom glumačkom izrazu koji se svojim autentičnim ostvarenjem dramske osobe suprotstavlja tadašnjoj prikazivačkoj glumačkoj konvenciji. »Tog glumca, osjećajući da je ispred vremena, i da može ubrzati sazrijevanje svojih kolega, Splićanima je oteo tadašnji kazališni velikan Bojan Stubica. Odveo ga je u Beograd. Postao je njegov glumac. I Karlo je zajedno s još jednim Hrvatom, Jozom Laurenčićem, svojom glumom iskazivao i dokazivao veličinu jednog od najvećih svjetskih renesansnih komediografa, našeg Marina Držića, njegova 'Dundo Maroja'. A onda ga je, publici i našoj umjetnosti na radost, a struci na poticaj, ranih sedamdesetih u Hrvatsku, u svoju TV seriju 'Malo misto' vratio Danijel Marušić«. istaknuo je dr. Perković. Osim po kazališnim, Karlo Bulić ostat će zapamćen i po brojnim filmskim ulogama.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otkriće mladih kornista </p>
<p>Proslavljena peta obljetnica Hrvatskog društva kornista - maestro Pavle Dešpalj postao počasnim članom toga Društva </p>
<p>Svoj drugi koncert ove sezone Hrvatski komorni orkestar posvetio je obilježavanju pete obljetnice Hrvatskog društva kornista, osnovanog u svrhu promicanja i usavršavanja te struke, čiji je svakako jedan od najpoznatijih predstavnika hrvatski kornist svjetskog glasa Radovan Vlatković. On je i jedan od nekoliko počasnih članova toga Društva, kojima se na koncertu u četvrtak u Hrvatskome glazbenom zavodu pridružio i maestro Pavle Dešpalj. Na samom kraju koncerta predstavnici Hrvatskog društva kornista maestru Dešpalju predali su Povelju počasnog člana.</p>
<p> Ansambl od 25 rogova potom je pod vodstvom maestra Pavla Dešpalja odsvirao Händelovu »Aleluju«, što je pokazalo kvalitetu svirača te pozitivnost strukovne udruge kao takve, a koncertu dalo dimenziju prave svečanosti. Na programu su bile skladbe posvećene rogu, J. J. Moureta, F. A. Rosettija, C. M. von Webera i F. Schuberta. Mouretova simfonija za violine, oboe i lovačke rogove, izvedena uz četiri roga bez ventila i stoga intonativne nepreciznosti i snažnog intenziteta, bila je u odnosu rogova i ansambla neusklađena, međutim, stilski je, uz neke dijelove Rosettijeve i Schubertove skladbe, to bilo djelo najbolje izvedeno na koncertu.</p>
<p> Rosettijev koncert za dva roga predstavio je dva vrlo kvalitetna mlada kornista, Viktora Kirchenkova i Hrvoja Pintarića, posebice u izvedbi prvih dvaju stavaka. Nastup Banka Harkaya u Weberovu Concertinu za rog i orkestar bio je jake indisponiranosti, no u tom je dijelu kao i ostalima svirka Hrvatskoga komornog orkestra pokazala kvalitete sve boljeg i homogenijeg ansambla. Orkestar je to koji posjeduje ujednačenost unutar pojedinih skupina te uspostavljenu razinu međusobnog odnosa i suglasja svirača. Na taj je način pratnja u prvom dijelu koncerta bila ostvarena i mjerom i određenim muzičkim koncepcijama, dok su drugi i treći stavak Pete Schubertove simfonije bili interpretativne cjeline supstantnih i umjetnički poticajnih izvedbi.</p>
<p> U tome se mora naglasiti ulogu maestra Dešpalja, koji Orkestar vodi vrlo precizno, određujući sasvim jasne interpretativne smjernice, što u Orkestru potiče osviješteni i realno angažiran muzički odgovor. Stoga na Hrvatski komorni orkestar treba računati kao na još jedan relevantni ansambl na hrvatskoj glazbenoj sceni. </p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dodijeljene nagrade Medicis i Femina </p>
<p>PARIZ, 8. studenoga</p>
<p> - U četvrtak su u Parizu dodijeljene dvije posljednje francuske jesenske književne nagrade Medicis i Femina, a pripale su Anne F. Garreti za knjigu »Pas un Jour« i Chantal Thomas za roman »Les adieux a la reine«. »Pas un jour« (Ni dana) priča je o ženi koja se prisjeća žena koje je voljela i koje su je voljele. Nagrada Medicis za strani roman dodijeljena je knjizi »The Human Stain« američkog spisatelja Philipa Rotha. Medicis za esej dodijeljen je Danielu Desmarquestu za knjigu »Kafka et les jeunes filles« (Kafka i djevojke). »Les adieux a la reine« (Zbogom kraljici), roman za koji je Chantal Thomas dobila Feminu, priča je o posljednja tri dana što ih je Marija Antoaneta provela u Versaillesu u srpnju 1789. Feminu za najbolji strani roman dobio je Talijan Erri de Luca za »Montedidio« (Božji brijeg). Priča je to o životu jednog djeteta u siromašnoj četvrti Napulja 1945. godine. Ista nagrada za esej dodijeljena je Michaelu Barryju za esej pod nazivom »Massoud, od islama do slobode«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kongres o planiranju gradova </p>
<p>BEČ, 8. studenoga</p>
<p> - Od 8. do 10. studenoga u Beču će se održati 10. arhitektonski kongres koji bi trebao dati pregled arhitektonskih trendova u južnoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama u posljednja tri desetljeća. Na kongresu će se raspravljati i o temi razvoja gradova u post komunističkim zemljama i odnosu urbanih cjelina prema predgrađima. Kongres će početi uvodnom raspravom na temu »Austrija i buduća Europa«, u kojoj će svoje priloge podastrijeti arhitekti i sudionici iz drugih područja. Na tu će temu govoriti i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch. Jedna od važnih zadaća pred kojom se nalaze post-komunističke zemlje jest redefiniranje kulturnog identiteta u dijalogu sa zapadnim državama. Tri desetljeća nakon pada Željezne zavjese Europa stoji pred odlučnim promjenama na političkom, društvenom i kulturnom planu. Kongres će se u dva dana usredotočiti na teme i primjere iz arhitektonske prakse Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Estonije. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Sedma slika u vinu« u Zelini</p>
<p>SV. IVAN ZELINA, 8. studenog</p>
<p> - U nedjelju na večer, uoči blagdana sv. Martina, za koji je vezan pučki običaj »krštenje mošta« i kušanje mladog vina, u Galeriji »Sv. Ivan Zelina« bit će otvorena izložba »Sedma slika u vinu«. To je sedmi postav istoga naziva i sadržaja što ga sedam godina uzastopce priređuje spomenuta galerija, povjeravajući realizaciju povjesničaru i kritičaru Đuri Vanđuri. Na izložbi je zastupljeno dvadesetak likovnih umjetnika svih naraštaja koji dodiruju rečenu tematiku, bez obzira na način izražavanja, a među njima su i istaknuti stvaraoci poput Željka Hegedušića i Ivana Kožarića. Osobitost izložbe jest i to da izlaže kineska umjetnica Layla of China. Svečanost Martinja počinje u 19 sati. U program je uvršten glazbeni performans Zagrebačkog dua kontrabasista (Žorž Draušnik - Mimi Marjanović Gonski), tradicionalno »krštenja mošta« i dodjela diploma »Žedne žabe«. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dani slovenske knjige</p>
<p>KARLOVAC, 8. studenoga</p>
<p> - Manifestacija »Dani slovenske knjige« počela je u četvrtak u knjižnici »Ivan Goran Kovačić« u Karlovcu, koja je središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj. Tim povodom održan je i sastanak Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj, a i književna večer na kojoj su se predstavili slovenska pjesnikinja i esejistica Reta Kušar te etnolog i povjesničar kulture Damir Olsec. Dani slovenske kulture u Karlovcu je sve poznatija manifestacija. Organizator te priredbe je knjižnica »Ivan Goran Kovačić« u suradnji s Gradskom knjižnicom iz Novog Mesta i Društvom slovenskih književnika.</p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mars bi mogao biti beživotni planet </p>
<p>Znamo da dio izbačenih krhotina ostaje hladan tijekom cijelog procesa udara, izbacivanja i susreta s drugim svijetom. Jesu li, dakle, neki od ranih organizama na Zemlji mogli biti sigurno preneseni na Mars prije četiri milijarde godina, započinjući tako život na tom planetu?</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Prijenos potpovršinskog materijala sa svijeta na svijet potiče jedno primamljivo pitanje: prije četiri milijarde godina postojala su dva susjedna planeta, oba topla, oba vlažna. </p>
<p>Udari iz svemira su se u završnim stadijima srašćivanja tih planeta događali mnogo češće nego danas. Uzorci sa svakog od svjetova su pri sudarima bili izbačeni u svemir. Sigurni smo da je na barem jednom od tih svjetova u tom razdoblju postojao život. </p>
<p>Znamo da dio izbačenih krhotina ostaje hladan tijekom cijelog procesa udara, izbacivanja i susreta s drugim svijetom. Jesu li, dakle, neki od ranih organizama na Zemlji mogli biti sigurno preneseni na Mars prije četiri milijarde godina, započinjući tako život na tom planetu?</p>
<p>Ili, što je još spekulativnije, nije li se možda život na Zemlji pojavio takvim prijenosom s Marsa? Jesu li dva planeta mogla redovito izmjenjivati životne oblike tijekom stotina milijuna godina? Ta bi se zamisao mogla provjeriti. </p>
<p>Ako bismo uspjeli otkriti život na Marsu, i ako vidimo da je on vrlo sličan životu na Zemlji, i, kad bismo bili sigurni da nije riječ o mikrobskom onečišćenju koje smo nehotice unijeli tijekom našeg istraživanja, morala bi se ozbiljno uzeti u obzir pretpostavka da se život davno prenosio kroz međuplanetni prostor.</p>
<p>Nekad se mislilo da na Marsu postoji bujan život. Čak je i strog i skeptičan astronom Simon Newcomb (u svojoj knjizi »Astronomija za svakoga«, koja je objavljena u mnogo izdanja u prvim desetljećima dvadesetoga stoljeća, i koja je bila glavno astronomsko djelo mog dječaštva) zaključio: »Izgleda da postoji život na planetu Marsu. Prije nekoliko se godina takva izjava obično smatrala fantastičnom. Sada je naširoko prihvaćena«. </p>
<p>Odmah je dodao, »ne inteligentan ljudski život nego zelene biljke«. Sada smo, međutim, bili na Marsu i tražili smo biljke, pa i životinje, mikrobe, i inteligentna bića. Čak i da nema drugih oblika života, mogli smo zamišljati da postoji, kao u pustinjama na Zemlji danas, ili na Zemlji kroz gotovo cijelu njenu povijest, obilat mikrobski život.</p>
<p>Pokusi »opažanja života« »Vikinga« bili su osmišljeni tako da opažaju samo određeni podskup biologije koji se može zamisliti; mogli su otkriti samo vrstu života o kojoj znamo. </p>
<p>Bilo bi nerazumno poslati uređaje koji ne mogu zapaziti čak ni život na Zemlji. Uređaji su bili iznimno osjetljivi, mogli su naći mikrobe u najneobećavajućim područjima na Zemlji, bezvodnim pustinjama i pustošima.</p>
<p>U jednom su se pokusu mjerili plinovi koje mijenjaju tlo Marsa i Marsova atmosfera uz prisustvo organske tvari sa Zemlje. Drugi je pokus uveo vrlo raznolike organske prehrambene tvari, označene radioaktivnim tragom, kako bi se vidjelo ima li u tlu Marsa životinjica koje jedu hranu i oksidiraju je do radioaktivnoga ugljičnog dioksida. </p>
<p>Treći je pokus uveo radioaktivan ugljični dioksid (i ugljični monoksid) u tlo Marsa kako bi se vidjelo preuzimaju li od njega mikrobi s Marsa. Na početno čuđenje, mislim, svih znanstvenika koji su u njima sudjelovali, svaki je od tih pokusa na početku pokazivao rezultate koji su isprva izgledali pozitivni. </p>
<p>Plinovi su se izmjenjivali, organska tvar je bila oksidirana, ugljični dioksid se ugrađivao u tlo.</p>
<p>No ima razloga za oprez. Općenito se smatra da ti izazovni rezultati nisu dobri dokazi života na Marsu. Navodni metabolički procesi Marsovih mikroba su se događali pod vrlo različitim uvjetima unutar sondi »Vikinga« koje su se spustile na Mars - bilo je vlažno (s tekućom vodom donesenom sa Zemlje) i suho, svjetlo i tamno, od hladnog (malo toplije od temperature smrzavanja) do vrućeg (gotovo kao normalna temperatura na kojoj kipi voda). </p>
<p>Mnogi mikrobiolozi smatraju da nije vjerojatno da bi mikrobi s Marsa bili toliko sposobni, pod tako različitim uvjetima. Drugi jaki razlog za sumnju je četvrti pokus, koji je tražio organske kemijske tvari u tlu Marsa, a koji je dao posve negativne rezultate unatoč svojoj osjetljivosti. </p>
<p>Očekujemo da život na Marsu, poput života na Zemlji, bude organiziran oko molekula temeljenih na ugljiku. To što se uopće nisu pronašle takve molekule, bilo je obeshrabrujuće za optimiste među biolozima drugih svjetova.</p>
<p>Naizgled pozitivni rezultati pokusa opažanja života sada se općenito pripisuju kemikalijama koje oksidiraju tlo, a koje u krajnjoj liniji potječu od ultraljubičaste svjetlosti sa Sunca (o čemu smo raspravljali u prošlom poglavlju). </p>
<p>Još nekoliko znanstvenika s projekta »Viking« razmišlja o tome bi li na Marsu mogli postojati iznimno otporni i sposobni organizmi koji su u vrlo tankom sloju raspršeni po tlu, tako da se nije mogla zapaziti njihova organska kemija nego samo procesi njihova metabolizma. </p>
<p>Takvi znanstvenici ne poriču da oksidansi stvoreni ultraljubičastim zračenjem postoje na Marsovu tlu, ali ističu da nema cjelovita objašnjenja rezultata opažanja života s pomoću »Vikinga« samo putem oksidansa. </p>
<p>Pokusno se govorilo o organskoj tvari u meteoritima SNC, ali čini se, međutim, da je riječ o onečistačima koji su ušli u meteorite nakon njihova dolaska na naš svijet. Dosad nema potvrda da su mikrobi s Marsa u tim stijenama s neba.</p>
<p>NASA i većina znanstvenika s projekta »Viking« bili su vrlo oprezni glede istraživanja biološke pretpostavke, vjerojatno stoga što izgleda da ona potiče zanimanje javnosti. </p>
<p>Čak bi i danas bilo moguće napraviti mnogo toga na temelju starih podataka, istražujući s pomoću »Vikingovih« instrumenata na Antarktiku i u drugim tlima s malim brojem mikroba, s pomoću laboratorijskih simulacija uloge oksidansa u Marsovu tlu, te u osmišljavanju pokusa koji bi razjasnili te stvari, ne isključujući daljnju potragu za životom uz pomoć sondi koje bi se u budućnosti spustile na Mars.</p>
<p>Ako zaista nisu pronađene nedvosmislene potvrde života s pomoću raznolikih osjetljivih pokusa na dva, 5000 kilometara udaljena, mjesta na svijetu na komu globalni vjetrovi nose sitne čestice diljem planeta, to barem upućuje na to da bi Mars mogao biti, barem danas, beživotni planet. </p>
<p>No ako Mars je beživotan, imamo dva planeta koji su doslovno jednako stari i koji su imali doslovno jednake početne uvjete, koji su se razvijali jedan pokraj drugog u istom Sunčevu sustavu: život se razvija i buja na jednom, ali ne i na drugom planetu. Zašto?</p>
<p>Možda se kemijski ili fosilni ostatci davnog života na Marsu još mogu pronaći ispod površine, gdje su sigurno zaštićeni od ultraljubičasta zračenja i njegovih procesa oksidacije koji danas prže površinu. Možda na strani stijene izložene uslijed odrona tla ili na obalama neke stare riječne doline ili na dnu isušena jezera ili na polarnom, slojevitom zemljištu, čeka ključni dokaz života na drugom planetu.</p>
<p>Iako na površini Marsa nema složenih organskih tvari koje bi potjecale iz rane povijesti Sunčeva sustava, čini se da njima obiluju dva Marsova mjeseca, Fobos i Deimos. Sovjetska svemirska letjelica »Fobos 2« otkrila je postojanje vodene pare koja je isparila s Fobosa, kao da on ima ledenu unutrašnjost koju zagrijava radioaktivnost. </p>
<p>Marsovi mjeseci su mogli davno biti uhvaćeni s nekog drugog mjesta u vanjskom Sunčevu sustavu; shvatljivo je da su oni među najbliže dostupnim primjerima nepromijenjena materijala iz najranijih dana Sunčeva sustava. </p>
<p>Fobos i Deimos su vrlo mali, imaju otprilike po 10 kilometara u širini, i gravitacija koju oni stvaraju je gotovo je zanemariva. Prema tome, relativno je lako doći do njih, istražiti ih, rabiti ih kao bazu za operacije proučavanja Marsa, i tada poći kući.
(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Pravni oportunizam ili legalizirana prevara?</p>
<p>Pošto je Dinamo dioničko društvo završilo u stečaju, nameće se pitanje što je s vjerovnicima. Mogu li oni naplatiti dugovanja, kome se mogu javiti za zaštitu svojih prava i mogu li, naposljetku, »goniti« Dinamovu udrugu građana, neovisno o tome što je ona posve odvojeni pravni subjekt od dioničkoga društva? Pitanja se, eto, samo nižu, ali u javnosti još uvijek nema konkretnoga pravnog odgovora, koji bi rasvijetlio cijeli slučaj</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Je li poslovanje Dinama, kao hrvatske sportske institucije, donedavno predstavljalo - legaliziranu prevaru? Odgovor na ovo pitanje zasad ostaje u zraku. A o kakvoj je, uopće, »prevari« riječ? Javnost je već sasvim upoznata s činjenicom da je maksimirski klub u razdoblju od 1996. do 2000. godine poslovao kao Udruga građana i kao dioničko društvo. U klubu je, dakle, egzistirao pravni dualizam, koji je omogućavao da klub posluje preko oba ova pravna subjekta, ovisno »o potrebi«. Mnogi ovo tretiraju i kao vješt i mudar taktički potez maksimirske Uprave.</p>
<p> U međuvremenu je Dinamo d. d. potpao pod stečaj, tako da je poslovanje maksimirskoga kluba nastavila voditi isključivo Udruga građana. Nakon što je, dakle, dioničko društvo završilo u stečaju, nameće se logično pitanje što je s vjerovnicima, među kojima je i mnogo donedavnih Dinamovih nogometaša (Prosinečki, Ladić, Mumlek, Cvitanović...). Mogu li oni na bilo koji način naplatiti dugovanja, kome se uopće mogu javiti za zaštitu svojih prava i mogu li, naposljetku, »goniti« Udrugu građana, neovisno o tome što je ona posve drugi, odvojeni pravni subjekt od dioničkoga društva?</p>
<p>Pitanja se, eto, samo nižu, ali u javnosti još uvijek nema konkretnoga pravnog odgovora, koji bi rasvijetlio cijeli slučaj. Iz svega ovoga se čak može iščitati da bi bilo koja pravna osoba komotno mogla proglasiti stečaj i nastaviti bez ikakvih posljedica egzistirati pod nekim drugim imenom.</p>
<p> U ovome nam se slučaju ipak čini da je posrijedi svojevrsni oportunistički pristup same države, koja omogućava ovakav razvoj događaja. Jer, ukoliko bi naše vlasti ustrajale na radikalizaciji cijeloga slučaja, lako bi se moglo dogoditi da se naši vodeći klubovi jednostavno - ugase. Uostalom, svojedobno je na takvo što javno upozoravao i Dinamov predsjednik Mirko Barišić. Čini se, dakle, da su predstavnici naših državnih vlasti ipak shvatili kako ne bi bilo uputno udariti po institucijama hrvatskoga sporta, pa je možda upravo to razlog zbog čega su se odlučili na svojevrsni kompromis.</p>
<p> No, potpredsjednik hrvatske Vlade, Slavko Linić, najavio je da će od siječnja početi detaljno rješavanje dugova tvrtki prema državi, što će se zasigurno odnositi i na sportske klubove. Kakav će biti rasplet, još uvijek je teško predvidjeti.</p>
<p> No, stanje u maksimirskom klubu je sad, kako smo već i pisali, dovedeno do apsurda, jer Dinamo d. d. je na svojim leđima imalo teret od 120 milijuna kuna navodnoga poreznog duga. A maksimirski izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić naglašava kako Dinamo, kao Udruga građana, uredno posluje i ispunjava sve obaveze, te je pritom čak i preplatio PDV. Prema toj kalkulaciji, kako kaže Mamić, dug sad iznosi 500.000 kuna. Ali, ne dug Dinama prema državi, već - obrnuto! Država duguje klubu...</p>
<p> Nakon što je analizirao cijeli ovaj slučaj iz svoga kuta, što smo također detaljno prenijeli u Vjesniku, maksimirski direktor Damir Vrbanović nas je uputio i na Peru Lozicu, stečajnoga upravitelja Dinama d. d. Htjeli smo upitati Lozici što je bilo u stečajnoj masi Dinama d.d., je li se i koji vjerovnik naplatio iz nje, no Lozica tvrdi kako nema ovlasti bilo što javno govoriti o stečaju koji je u tijeku. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Do kraja prvenstva zanima me samo Hajduk«</p>
<p>»Službeno nemam nikakvu ponudu i možete zaboraviti tu priču s Nantesom. Ne želim da mi se remeti dobar ambijent u momčadi«, jasan je bio trener Hajduka Zoran Vulić</p>
<p>SPLIT, 8. studenoga</p>
<p> - Hajduk je pod uzbunom. S velikom dozom opreza dočekuje Šibenik u 14. kolu PH (subota, 16 sati, sudi Hrvoje Kurtović), a najavu da bi trener Zoran Vulić mogao napustiti Poljud i preuzeti francuski prvoligaš Nantes doživljavaju kao dobro tempiranu bombu u svlačionici prve momčadi, ali i na drugom katu poljudskog stadiona.</p>
<p> - Počele su prvokacije. Službeno nemam nikakvu ponudu i možete zaboraviti ovu priču s Nantesom. Do kraja prvenstva zanima me samo Hajduk. Ne želim da mi se remeti dobar ambijent u momčadi, jasan je bio Vulić.</p>
<p>No, činjenica je - gdje ima dima ima i vatre - a Milan Čalasan, koji se spominje kao posrednik u priči s Nantesom, nije nepoznat Vuliću. Taj bivši nogometaš Crvene zvezde, Olimpije i Dinama u analima splitskog nogometa upisan je kao strijelac posljednjeg pogotka na Starom placu (u Dinamovu dresu), bavi se menadžerskim poslom i ima dobre veze s Japanom. Čalasan je transferirao Vulića iz Mallorce u Nantes, no današnja je priča daleko od prave ponude, pa tako i realizacije. Hajduk želi zadržati prvo mjesto, a u utrci s Dinamom nastavak je pobjedničke serije imperativan.</p>
<p>Šibenik se, pak, grčevito bori za opstanak i na Poljudu će potražiti pomak od slabijih igara i ohrabrenje za nastavak sezone. Trener Hajduka Vulić oprezan je u najavi, te kaže:</p>
<p> - Na Poljudu se nikoga ne bojimo, ali suparnike respektiramo. Šibenik tradicionalno dobro igra u Splitu i stoga moramo biti oprezni, uložiti maksimum. U dobroj smo formi, želimo je zadržati i nastaviti s pobjedama. Samo su dvojica nogometaša ozlijeđena, Vuković i Mišić, pa se sastav zna.</p>
<p>Tako će protiv Šibenika na teren istrčati sljedeći igrači: Pletikosa - Miladin, Vejić, Neretljak - Srna, Andrić, Đolonga - Bule, Carević, Krpan - Deranja.</p>
<p>Klemen Lavrič, mladi slovenski reprezentativac, koji je prije desetak dana potpisao ugovor s Hajdukom, dobio je certifikat Slovenskoga nogometnog saveza i kandidirat će za sastav u utakmici 15. kola protiv Kamena Ingrada.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dva v. d. predsjednika, dvije izborne Skupštine!?</p>
<p>Za razliku od HTS-a kojeg zastupa Jozo Ivičević-Bakulić, a koji je organizirao Skupštinu 30. studenoga, HTS kojeg vodi Ničifor Vuleta raspisao je Skupštinu 7. prosinca</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Hrvatski teniski savez još za vladavine bivšeg predsjednika Slavena Letice nije služio na čast hrvatskom tenisu, a nakon njegove ostavke ostatak vodstava HTS-a kompromitira se sve više i brže. Upravni odbor HTS-a podijelio se na dvije struje, svaka reklamira svog dopredsjednika kao jedinog legitimnog za vođenje saveza do izvanredne izborne Skupštine. Shodno tome poslani su i pozivi za dvije Skupštine na kojima će biti izabran novi predsjednik i novi UO. Kako se epilog cijele zavrzlame tek očekuje, možda ćemo do kraja godine gledati dva čovjeka u jednom stolcu krovne teniske organizacije u Hrvatskoj!?</p>
<p>Na jednoj strani stola je Jozo Ivičević-Bakulić, predsjednik Zagrebačkog teniskog saveza i dopredsjednik HTS-a. A iza njegovih leđa su Nadzorni odbor i Odbor za Statut, instance koje su ga proglasile kao jedinog legitimnog v. d. predsjednika. Pritom su našli rupu u Statutu prema kojoj su njega ovlasitili za razgovore sa kandidatima za novog predsjednika. </p>
<p>Drugu rupu u Statutu HTS-a namijenili su Ničiforu Vuleti, kojem ne samo da su oduzeli status dopredsjednika već su doveli u pitanje i njegovo članstvo u Upravnom odboru. Iako Vuleta ima puno pravo sjediti pored Ivičević-Bakulića, budući da su obojica automatizmom dobili epitet dopredsjednika i člana UO-a, kao predsjednik ZTS-a, odnosno predstavnik najuspješnijeg županijskog saveza. Ipak, nemar onih koji su Statut pisali ostavio je pregršt prostora za izvrtanje članaka...</p>
<p>Na drugoj strani stola uz Ničifora Vuletu su i članovi UO-a, Marijan Madunić, Slavko Rasberger, Niko Bulić, Nino Pavić, Tea Vukušić-Rukavina. I naravno - Slaven Letica, koji je podnio neopozivu ostavku na dužnost predsjednika, ali ne i na članstvo u UO-u. Upravo je Letica prije neočekivane odluke ovlastio Vuletu kao njegovog zamjenika. A svi zajedno su konstatirali »kako je NO HTS-a suprotno odredbama Statuta HTS-a i ovlastima koje ima, imenovao Jozu Ivičević-Bakulića za v. d. predsjednka HTS-a. Shodno tome konstatira se da Ivičević-Bakulić nema pravo predstavljati niti zastupati HTS«.</p>
<p>Ujedno su odredili i novi datum izborne Skupštine. Za razliku od HTS-a kojeg zastupa Ivičević-Bakulić, a koji je organizirao Skupštinu 30. studenoga, HTS kojeg vodi Vuleta raspisao je Skupštinu 7. prosinca. Do tada se planiraju još jednom sastati kako bi odredili grad domaćin Davis kup dvoboja Hrvatska - SAD. A ta će odluka prethoditi onoj koju je Ivičević-Bakulić namjeravao staviti pred novog predsjednika i UO.</p>
<p>Ako ništa drugo, kad je već sezona za hrvatske tenisače završila, zanimljivosti i uzbuđenja neće nedostajati u HTS-u. »Letićevci« s jedne strane igraju protiv »Ivičević-Bakulićevaca« s druge strane mreže. Kakav zanimljiv meč! </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Ništa nova« za Cibonu</p>
<p>»Činjenica je da nemamo karakternoga vanjskog igrača koji bi znao stati na loptu i stabilizirati igru«, požalio se Repeša / Slaven Rimac je možda najbliži toj ulozi, no protiv Albe Cibonin je branič bio - nevidljiv, u 19 minuta ostao je bez koša, uz ukupan šut 0-4 </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Kao po refrenu Runjićeve pjesme »Ništa nova, ništa nova«, odvija se život Cibone VIP u Euroligi. Tri gostovanja - tri poraza. Berlinska Alba svladala je cibose u 5. kolu Eurolige sa 84-70 (32-35) i gurnula Repešinu momčad prema začelju skupine A. </p>
<p>Cibona je imala lijepu priliku osigurati bodovnu zalihu, uoči dva teška ispita, Barcelone, jedine neporažane momčadi u Euroligi, kod kuće i gostovanja protiv bolonjskog Skippera. Nakon 20 minuta igre činilo se da su cibosi pronašli formulu, ali sve je palo u vodu u drugom poluvremenu. Zagrepčani su još jednom uspjeli završiti četvrtinu sa 12-30. Obrana, koju toliko ističe trener Jasmin Repeša, bila je vrlo propusna. I dok je donekle razumljivo da »vukovi« protiv Benettona, koji ima igrače poput Edneya, Garbajose, Nicole i Langdona, prime za deset minuta 30 poena, Alba ipak nije u istoj kategoriji. </p>
<p>Nakon što je atipična petorka - Planinić, Rimac, Krasić, Štimac i Prkačin - uspjela nadoknaditi zaostatak iz prvih deset minuta i donijeti prednost svojoj momčadi na poluvremenu 35-32, u drugom poluvremenu Cibona je dopustila igračima Albe da se razmašu. </p>
<p>- Bili smo konfuzni u napadu, izgubili smo nekoliko lopti koje su išle na Prkačina. Igrali smo previše jednosmjerno. Dozvolili smo puno laganih poena suparniku, kazao je trener Cibone VIP Jasmin Repeša.</p>
<p>Quadre Lollis, koji je još u prvoj četvrtini skupio tri osobne, u trećoj je ubacio deset poena, uz dvije je trice uhvatio, uz Stanojevića, i nekoliko lopti u napadu. Cibonu je skupo koštala inferiornost u skoku, Alba je skupila ukupno šest skokova više (35) i imala čak 16 skokova u napadu. </p>
<p>- Lollis, koji je u dosadašnjem dijelu Eurolige možda ubacio jednu tricu, nama je dao tri. Mi smo kumovali tome da se Alba razigrala, kada smo se već vratili u utakmicu, kada smo ih smirili. Trebali smo nastaviti pametno. Pozvao sam odmah minutu odmora, promijenio obranu, ali kako je igrala momčad, mislim da bi mi bilo malo i deset minuta odmora. </p>
<p>- Činjenica je da nemamo karakternoga vanjskog igrača koji bi znao stati na loptu i stabilizirati igru, požalio se Repeša. </p>
<p>Slaven Rimac je možda najbliži toj ulozi, no protiv Albe Cibonin je branič bio - nevidljiv. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mladost u Ligi prvaka</p>
<p>Nakon 4-3 (1-1, 0-0, 1-0, 2-2) pobjede protiv španjolskog prvaka Barcelone, izabranici Ozrena Bonačića osigurali su nastup u najprestižnijem europskom natjecanju</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Posljednji dvoboj kvalifikacijskog turnira za Ligu prvaka vaterpolisti Mladosti očekuju potpuno neopterećeni. Nakon 4-3 (1-1, 0-0, 1-0, 2-2) pobjede protiv španjolskog prvaka Barcelone, izabranici Ozrena Bonačića osigurali su nastup u najprestižnijem europskom natjecanju.</p>
<p>Utakmica sa malo pogodaka mogla je vrlo lako biti okončana u korist Španjolaca, predvođenih moćnim centrom Ivanom Ernestom Perezom Vargasom. Ipak, u posljednjoj minuti utakmice Vjekoslav Kobešćak je odlično asistirao za Renata Vrbičića, koji je iz blizine svladao vratara Aguilara. </p>
<p>- Istina, mogli smo i izgubiti. Ali, uz malo sreće, igrači su u presudnom trenutku dali sve od sebe i zato im čestitam, komentirao je Bonačić.</p>
<p>Inače, poveli su Španjolci pogotkom Pereza, a na kraju prve četvrtine izjednačio je Šimenc. Druga dionica je prošla u ravnopravnoj borbi, ali bez pogodaka. Vodstvo »mladostašima« priskrbio je Primorac jedinim pogotkom u trećoj četvrtini. Najefikasnije su obje momčadi bile u posljednjih sedam minuta, kada su se mreže tresle četiri puta. Pogotcima Cruza Diaza i Xaviera Garcie Gadea Barcelona je preokrenula rezultat, a onda je na scenu stupio Vjekoslav Kobešćak, koji je u završnici bio strijelac i asistent.</p>
<p>A u drugoj utakmici Dinamo je pobijedio Alphen sa 7-6 te tako ostao »u igri« za drugo mjesto koje također vodi u Ligu prvaka. No, za to će morati pobijediti Mladost, dok Barcelona ne smije pobijediti Alphen sa više od jednog pogotka razlike.</p>
<p>Posljednjeg dana turnira program na plivalištu uz Savu počinje u 14 sati kada Mladost igra protiv moskovskog Dinama. Nakon toga Barcelona igra protiv nizozemskog Alphena.</p>
<p>• Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST - BARCELONA 4-3 (1-1, 0-0, 1-0, 2-2)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kucarov, Šimenc 1, Oreb, Štritof, Vrbičić, Milaković, Primorac 1, Koljanin, Čomakidze, Rogin, V. Kobešćak 1, Vićan.</p>
<p>BARCELONA: Aguilar, Esforado Armengol, Garcia Aguado, Perrone Rocha, Molina Rios, Whalen, Perrone Rocha, Cruz Diaz 1, Perez Vargas 1, Woods Gavin, X. Garcia Gadea 1, D. Garcia Gadea.</p>
<p>SUCI: Ryckaert (Bel) i Kiszelly (Mađ). GLEDATELJA: 700.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 2 (4), Barcelona 0 (3). ISKLJUČENJA: Mladost 3, Barcelona 4.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vjekoslav KOBEŠĆAK.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Poraz protiv Kine nakon neshvatljivih propusta</p>
<p>BLED, 8. studenoga</p>
<p> - U pretposljednjem, 13. kolu 35. Šahovske olimpijade hrvatski šahisti su poslije neshvatljivih propusta poraženi od Kine s 1-3, a šahistice su postigle vrlo povoljnih 1,5-1,5 protiv jake Češke.</p>
<p>KINA - HRVATSKA 3-1 (Ye - Kožul 1-0, Xu - Cvitan 0-1, Zhang Zhong - Zelčić 1-0, Bu - Stević 1-0).</p>
<p>Umjesto da odigramo 2-2, od sedme momčadi sa svjetske rangliste pretrpjeli smo previsok, nezaslužen poraz. Uzalud je Ognjen Cvitan u prekrasnom pozicijskom stilu svladao Xu Juna, kad ostali nisu imali svoj dan. Hrvoje Stević je izgubio bez otpora, Zdenko Kožul je nerezonski odbio remi i već u sljedećem potezu previdio mat, a Robert Zelčić nije uspio obraniti dobro poznatu teorijsku remi-završnicu. Tim porazom pali smo na diobu 14. mjesta. </p>
<p>Rusi su mirno remizirali s Izraelom, a Mađari s Armenijom, pa su ostali na prvom, odnosno drugom mjestu. Gruzija je pregazila Kanadu s 3,5-0,5 i probila se na treće mjesto.</p>
<p> ČEŠKA - HRVATSKA 1,5-1,5 (Jackova - Medić remis, Sikorova - Maček 1-0, Ptačnikova - Jelica 0-1).</p>
<p>Naše šahistice su remizirale s Češkom zahvaljujući Mari Jelici koja je postigla svoju petu pobjedu. Mirjana Medić je remizirala, a Vlasta Maček je izgubila poslije slabe igre. </p>
<p>Gruzijke su pretrpjele i treći uzastopni poraz - od Bugarske s 1-2, pa ih je pretekla Kina, a dostigla Rusija. Odluka o medaljama past će u »foto-finišu« posljednjega kola, koje počinje u nedjelju u 10 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>35. Zlatna pirueta: Ne Sebestyen nego Drei</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Klizači su bili mnogo bolji dio ovogodišnje Zlatne piruete, ali posve neočekivanu dramu donijele su klizačice i to u onom najvažnijem dijelu poretka. Nije pobijedila favorizirana Mađarica Julia Sebestyen, koja je premoćno bila najbolja poslije obaveznih sastava, nego neočekivano, ali zasluženo, finska Ruskinja Alisa Drei, koja je pobijedila u slobodnim sastavima, a budući je američka skakačica Yebin Mok nadskakala Juliju i potisnula je u slobodnom sastavu, Sebestyen je neočekivano tek treća.</p>
<p>Alisa Drei pokazala je sve odlike ruske, točnije petrogradske škole, kada je na Bachovu glazbu odklizala od svih sastava najujednačenije. I kod ostalih klizačica bilo je mnogo pomaka, pa se tako Daria Timošenko s petim slobodnim sastavom pomakla sa devetog na peto mjesto, a posve nepoznata Turkinja Tugba Karademir sa 10. na sedmo. </p>
<p>Naša 15-godišnja Željka Krizmanić bila je veoma dobra u slobodnom sastavu, ali kad se nastupa u prvoj jakosnoj skupini onda se ne može bitnije napredovati, pa je ostala 16., što je za njen prvi nastup u seniorskoj konkurenciji ne samo vrlo dobro, nego i obećavajuće. Ines Pavleković ostala je 20. iako nije trebalo tako biti.</p>
<p>Gheorghe Chiper daleko ispred svih</p>
<p>Slobodni sastavi prava su mjerila klizačkog znanja. Obavezni sastavi veoma često zamagljuju pravo znanje. Pojedinci pripreme dobro osam zadanih elemenata, dobiju za njih visoke ocjene i zbog toga povoljne startne brojeve, pa na kraju, unatoč svim sudačkim »popravkama« imaju bolji plasman nego što zaslužuju. S druge strane nekompletni klizači, ako im i uspije neki posebni skok dobivaju klizački nezasluženo visoki plasman. Tek su slobodni sastavi pravo mjerilo klizačkog znanja. </p>
<p>Na ovoj Zlatnoj pirueti svega toga je bio pošteđen pobjednik Rumunj Gheorghe Chiper koji je bio veoma ujednačen - prvi u oba nastupa. Chiper je veoma napredovao prema onome što je pokazivao lani. Već poznati dobri skakač klizački je kompletirao svoj slobodni sastav. Začuđujuće pun, izražajan sastav, očito je posljedica trajnog boravka u Švicarskoj gdje rade i bolji treneri.</p>
<p>Chiper nije imao dostojnog protivnika. Rus Vasiljevski koji očito ima dobru školu klizanja nema skakačku snagu, Amerikanac Benjamin Miller ima, uz nekoliko brzih skokova, samo »ugled« Amerikanca, a iznenadni njegov sunarodnjak Scott Smith je suce pridobio s neobičnim četverostrukim »salchowom« i samo zbog toga probio se sa 9. na 4. mjesto čak s drugom ocjenom slobodnih sastava što ni sa čim drugim nije opravdao. </p>
<p>Šved Kristoffer Bentsson je primjer kako se može uspjeti s dobro pripremljenim obaveznim sastavom, jer je treće mjesto ipak morao zamijeniti još uvijek previsokim sedmim.</p>
<p>• Rezultati, klizači: 1. Gheorghe Chiper (Rum) 1.5 bodova, 2. Aleksej Vasiljevski (Rus) 4.0, 3. Benjamin Miller (SAD) 6.0, 4. Scott Smith (SAD) 6.5, 5. Nicolas Young (Kan) 8.0, 6. Gregor Urbas (Slo) 9.5...</p>
<p>klizačice: 1. Alisa Drei (Fin) 2.5, 2. Yebina Mok (SAD) 3.0, 3. Julia Sebestyen (Mađ) 3.5, 4. Marianne Dubuc (Kan) 6.0, 5. Daria Timošenko (Are) 9.5, 6. Stephanie Zhang (Aus) 9.5... 16. ŽELJKA KRIZMANIĆ (HRV) 23.0, 20. INES PAVLEKOVIĆ (HRV) 30.0.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Stoilov Hrvat iz inata!?</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Makedonski je dnevnik Dnevnik u petak objavio tekst pod naslovom »Mitko Stoilov postaje Hrvat, iz inata«. Makedonski rukometni reprezentativac, 19-godišnji Stoilov najavio je mogućnost uzimanja hrvatskog državljanstva, s time da bi i igrao za hrvatsku vrstu.</p>
<p>- Zagreb me uvjerava da mogu dobiti državljanstvo i nakon tri godine zaigrati za hrvatsku reprezentaciju. Ozbiljno razmišljam da prihvatim tu ponudu, jer se ni po koju se cijenu ne želim vratiti u Bogdance. Odustat ću od igranja u makedonskoj reprezentaciji i pauzirati koliko treba, jer sam čvrsto odlučio karijeru nastaviti u Zagrebu. Bogdanci nisu sredina u koju se namjeravam vratiti, kaže Stoilov.</p>
<p>Budući da misli da ga je Makedonski rukometni savez iznevjerio i nije zaštitio, Stoilov je ovog ljeta odlučio otići iz Mladosti iz Bogdanaca u Zagreb, s kojim bi potpisao dvogodišnji ugovor, vrijedan 50 tisuća eura. No, Mladost ga se ne želi odreći, jer tvrdi da ima valjan ugovor s njim do 2006. godine. A to Stoilov, naravno, opovrgava.</p>
<p>- Ne znam zašto to Mladost radi, jer nemam ugovor s njima. Moj je potpis - koji je na zahtjevu za vizu - bez mog znanja stavljen na taj ugovor. Postoji samo jedan primjerak tog ugovora, ja nemam kopiju. U Savezu znaju da taj ugovor nije valjan, ali su ipak na strani Mladosti, što me jako ljuti, odlučno će Stoilov.</p>
<p>Uzme li Stoilov hrvatsko državljanstvo, neće biti jedini Makedonac s hrvatskom putovnicom. Naime, kako su Branislav Angelovski i Aleksandar Jović igrali za Zagreb, a problematičan je bio broj stranaca u momčadi, makedonski je dvojac uzeo hrvatske dokumente. Čelnici su Zagreba isto ponudili i Kirilu Lazarovu, no on je tu ponudu odbio.</p>
<p>Stoilov je posljednji put za makedonsku reprezentaciju igrao u kolovozu na juniorskom EP-u u Poljskoj, Makedonci su bili četvrti, a Stoilov najbolji strijelac. Uzme li hrvatsko državljanstvo, Mitko će pauzirati tri godine, što znači da će preskočiti Olimpijske igre u Ateni. Jasno, ako se Hrvatska plasira. Stoilov će za Hrvatsku moći zaigrati tek nakon kolovoza 2005. godine. Mitko zasad ne može igrati ni za Zagreb, jer nema dokumenata. Ako se Zagreb i Mladost ne dogovore do polovice studenoga, slučaj će rješavati arbitraža EHF-a.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Ashdown: Ne štitim Karadžića ja, nego vlasti Republike Srpske</p>
<p>Ako ta potpora ne prestane, Republika Srpska će platiti puno višu cijenu nego što je plaća sada, rekao je visoki predstavnik za BiH/ Jasno sam rekao vlastima Republike Srpske da je strpljenje svijeta sve tanje i tanje i da mehanizam potpore Karadžiću u financiranju i zaštiti mora prestati, ističe Ashdown/ Visoki predstavnik za BiH odbacio sve optužbe na njegov račun, posebice onu koja govori u tome da štiti Radovana Karadžića od Haaškoga suda </p>
<p>ZAGREB, 8.studenoga</p>
<p> - Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown u intervjuu za Vjesnik optužio je političko vodstvo Republike Srpske da pruža logističku podršku haaškom optuženiku Radovanu Karadžiću za njegovo skrivanje u Bosni i Hercegovini. Ashdown je u razgovoru za Vjesnik, koji će u cijelosti biti objavljen u Nedjeljnom Vjesniku, izjavio kako je vodstvo Republike Srpske upozorio da je strpljenje svijeta sve »tanje i tanje«. »Ako ta potpora ne prestane, Republika Srpska će platiti puno višu cijenu nego što je plaća sada«, rekao je Ashdown.</p>
<p>»Vojna operacija hvatanja Karadžića izuzetno je složena. Vi možete kontrolirati sve, no imate posla s čovjekom kojemu se pruža logistička podrška. Sasvim sam uvjeren da je NATO potpuno predan tom zadatku. No, nisam uvjeren da vlasti Republike Srpske čine sve da ispune tu obvezu. Zapravo, sasvim sam siguran da to ne čine. Ako želite uhvatiti Karadžića, morate prvo ukloniti podršku koju ima. Jasno sam rekao vlastima Republike Srpske da je strpljenje svijeta sve tanje i tanje i da mehanizam potpore Karadžiću u financiranju i zaštiti mora prestati. Smatram da takvu podršku Karadžiću pružaju i same vlasti Republike Srpske. Ako ta potpora ne prestane, Republika Srpska će platiti puno višu cijenu, nego što je plaća sada«, rekao je visoki predstavnik za BiH. Odbacio je sve optužbe na svoj račun, posebice onu koja govori u tome da štiti Radovana Karadžića od Haaškoga suda. »Te su optužbe potpune besmislice i gluposti, jer me u isto vrijeme optužuju da simpatiziram SDA i da štitim Karadžića«, naglašava Ashdown. </p>
<p>Kada je riječ o skandalu prodaje oružja Iraku, Ashdown je naglasio da se radi o staroj mreži generala JNA i kako ga ne bi iznenadilo da se slične stvari otkriju i u Federaciji BiH i u Crnoj Gori. »O tome se mora provesti puna istraga, a oni koji su odgovorni, uključujući i političke strukture, moraju tu odgovornost prihvatiti«, kazao je Ashdown. Dodao je kako će vlastima Republike Srpske dati priliku da djeluju i da će u suprotnosti intervenirati u skladu s ovlastima. </p>
<p>»Svatko tko u BiH misli da se u NATO može bez provedenih vojnih reformi, zavarava sebe i vlastiti narod. Važno je da u RS-u shvate kako mogu birati«, istaknuo je Ashdown, napomenuvši da će ubrzati proces stvaranja jedinstvene vojske i civilne kontrole oružanih snaga, a trgovinu oružjem uzeti entitetima iz ruku.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Posljednja prilika Iraku da se razoruža ili »ozbiljne posljedice«</p>
<p>Vijeće sigurnosti nije izravno zaprijetilo primjenom sile ako iračke vlasti pokušaju izigrati i ovu odluku/ Međunarodna zajednica traži od Bagdada da dragovoljno ispuni svoje obveze/ »Sukob nije neizbježan, ali razoružanje jest«, poručio Tony Blair </p>
<p>NEW YORK / WASHINGTON / LONDON / MOSKVA / BRUXELLES/ KAIRO, 8. studenoga </p>
<p> - Rezolucijom 1441 o Iraku, koju je u petak jednoglasno prihvatilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, od vlasti u Bagdadu zahtijeva da bez odgode ispune sve zahtjeve međunarodne zajednice o razoružanju i nadzoru oružja. Iračkim vlastima postavljeni su rokovi: za sedam dana Bagdad mora prihvatiti uvjete i obećati njihovo provođenje, za najviše 30 dana mora prijaviti sve zalihe kemijskog, biološkog i eventualnog drugog oružja za masovno uništenje. U roku od 45 dana inspektori UN-a za oružje (UNMOVIC) moraju biti u mogućnosti nesmetano i neograničeno pregledati bilo koje mjesto u Iraku, uključujući predsjedničke palače Saddama Husseina.</p>
<p>Vijeće sigurnosti nije izravno zaprijetilo primjenom sile ako iračke vlasti pokušaju izigrati i ovu odluku, iako se kaže da je to posljednja prilika Bagdadu da dragovoljno ispuni svoje obveze. Rezolucijom se Iraku prijeti »ozbiljnim posljedicama« ako ne bude surađivao.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush pozdravio je u petak jednoglasnu odluku Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku. Po njegovu mišljenju, važno je što je međunarodna zajednica »nezakonitom režimu u Bagdadu nedvosmisleno dala na znanje da neće dopustiti ni trpjeti da posjeduje i razvija atomsko, biološko i kemijsko oružje«. Bush se pozvao na odluku američkog Kongresa koja mu daje ovlasti korištenja sile protiv Iraka i rekao da će na svaki način spriječiti da Saddam Hussein ugrozi »susjede, regiju i interese SAD«.</p>
<p>U prvim reakcijama na odluku Vijeća sigurnosti, američki mediji govore o uspjehu američke diplomacije i Busha osobno.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair upozorio je irački režim da nimalo ne sumnja da će biti razoružan »silom« ako odbije provesti najnoviju rezoluciju UN-a. »Saddam mora izabrati. Poručujem mu: razoružajte se ili ćete biti suočeni sa silom«, rekao je Blair. »Više ne smije biti spletki, varanja, izgovora, ometanja ili izazova«, rekao je. Naglasio je da »sukob nije neizbježan, ali razoružanje jest«. </p>
<p>Rusija, jedna od pet stalnih članica koje imaju pravo nametnuti veto, također podržala rezoluciju UN-a o Iraku nakon što je uklonjena odredba kojom se predviđa automatska primjena sile, javio je Itar-Tass prenoseći izjavu zamjenika ministra vanjskih poslova Jurija Fedotova. »Uspjeli smo isključiti iz nacrta neke neprihvatljive formulacije, uključujući automatsku i jednostranu primjenu sile«, rekao je Fedotov i dodao da neke formulacije nisu idealne, ali da su one rezultat teškog kompromisa.</p>
<p>Nakon zahtjeva Francuske, Rusije i Sirije da se ublaži američko-britanski nacrt rezolucije, i Sirija, jedina zemlja u Vijeću sigurnosti za koju se smatralo da će se suzdržati, ipak je glasala za nju. </p>
<p>Rezoluciju je podržala i Arapska liga jer, kako je izjavio njezin glasnogovornik »poštuje rezolucije Vijeća sigurnosti«.</p>
<p> Europska unija također je pozdravila rezoluciju o Iraku s obrazloženjem kako »Bagdad mora razumjeti da je međunarodna zajednica odlučna i pripravna preuzeti odgovornost«. (Reuters/AP/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opasni mamac međunarodne plaće na Kosovu</p>
<p>Britanski konzervativni tjednik Spectator u najnovijem je broju objavio napis pod naslovom »Crna rupa Europe« u kojem oštro kritizira rad UNMIK-a na Kosovu</p>
<p>LONDON, 8. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pod naslovom »Crna rupa Europe«, britanski konzervativni tjednik Spectator u najnovijem je broju objavio napis u kome oštro kritizira rad UN-ovog kosovskog protektorata, prvog takve vrste na svijetu. Tri godine nakon osnutka protektorata, teško je na Kosovu naći ikoga, bilo domaćeg ili stranog, tko o svemu tome može izgovoriti neku dobru riječ«, tvrdi pisac teksta Andrew Sutton.</p>
<p> »Ne radi se«, smatra autor, »samo o dobro dokumentiranoj korupciji i nesposobnosti«, nego i o »namjernoj politici UN-ove misije na Kosovu (UNMIK), politici koju su tehnokrati kreirali za političare«. </p>
<p>Autor iznosi »alarmantan primjer« UNMIK-ove policije, sastavljene od predstavnika 49 nacija, »na brzinu nabacanih zajedno, da bi se lokalnim ljudima pokazalo kako se to radi, no problem je da ni svi momci u plavim beretkama ne znaju kako se to radi«. Nakon obaveznih testova primaju se, navodno, gotovo svi kandidati, od kojih neki nikada nisu vozili automobil, radili u gradu, niti govore engleski, o albanskom da se ne govori. U umovima dužnosnika UN-a koji su postavili pravila, to su strašne opasnosti. </p>
<p>Ako imaš dvojbe, daj policajcu njegov pištolj i nadaj se najboljem«, tvrdi britanski list, navodeći i konkretan primjer. Nedavno je šestogodišnju kosovsku djevojčicu i njenog starijeg brata usmrtio policajac iz Gane, koji je izgubio kontrolu nad svojim moćnim policijskim automobilom, jureći dvostruko većom brzinom od dopuštene. Nedaleko od malog prištinskog aerodroma nalazi se pravo groblje razlupanih crveno-bijelih »toyota«, kao »tragično svjedočanstvo da takve nesreće nisu rijetkost«, piše Spectator. </p>
<p>Prošlog mjeseca BBC je emitirao radio reportažu o nedetoniranom streljivu i minama koji su još raštrkani po dijelovima Kosova. UN je odredio datum do kada Kosovo treba biti raščišćeno: 31. prosinca 2001. Nakon tog datuma, stručnjacima organizacija za raščišćavanje mina naređeno je da prekinu rad, a UN je to područje proglasio »čistim«, tvrdi Spectator, navodeći da je to bila samo »pogodna laž« koja je će »osigurati smrt civila u mnogo sljedećih godina«. </p>
<p>Tri godine nakon što je UN došao na Kosovo nezaposlenost iznosi 57 posto a korupcija cvate, podsjeća Andrew Sutton. Prošlog mjeseca šef ombudsmanske službe za Kosovo Marek Antoni Nowicki, upozorio je da ono postaje »crna rupa« Europe. </p>
<p>Njegova zamjenica Donna Gomien privatno optužuje UN za ravnodušnost prema kršenju ljudskih prava od strane vlastitog osoblja. Spectator citira njene riječi: »Imamo ljude koji ovamo dolaze s riječima: 'Premlatio me onaj tip iz Oklahome, koji je govorio 'Ja imam imunitet, ja imam imunitet, ne možeš mi ništa',dok im je lomio zube i rebra.« Britanski list drži da su takvi slučajevi rijetki, ali da »ne postoji način za obeštećenje žrtava bilo koje UNMIK-ove ili NATO-ove agencije ili agenta«.</p>
<p>Spectator podsjeća da postoje mnoge osobe predane svom poslu, angažirane u UNIMK-u te mnogim drugim agencijama i dobrovoljnim ustanovama na Kosovu.</p>
<p> »Mamac međunarodne plaće, koja može biti veća od plaće američkog senatora, osigurava, međutim, da mnogi ovamo stižu iz krivih pobuda. Oni koji pokušavaju stvoriti bolje Kosovo često su i sami na svakom koraku zakočeni UNMIK-ovom bizarnom birokratskom praksom«, tvrdi Spectator. </p>
<p>Kosovski protektorat bio je zamišljen kao ogledni primjer, gdje svjetske vlade zajedno surađuju na stvaranju mira i dobre volje. No, taj projekt na terenu nailazi na brojne teškoće. Spectator tvrdi da ljudi na Kosovu navodno »sumnjaju kako UNMIK nije tu da im pomogne, nego da služi UN-ovim vlastitim političkim imperativima«. Taj protektorat, kao prvi pod kapom UN-a, očito pobolijeva od dječjih bolesti koje je zorno opisao britanski list. No alternativa, međunarodno nemiješanje, bila bi znatno gora za kosovske Alabance. To, dakako ne znači da nema prostora za bolju organizaciju i disciplinu. Tako se možda ne bi moglo dogoditi, kao nedavno, da međunarodni policajac koji je jureći pogazio dvoje kosovske djece, bude pušten nakon dva tjedna pritvora. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izborna šutnja u Sloveniji, ostaje dvojba: Drnovšek ili Brezigar </p>
<p>LJUBLJANA, 8. studenoga</p>
<p> - Petak je u Sloveniji bio zadnji dan predizborne kampanje za predsjedničke i lokalne izbore. Na tim će izborima, u nedjelju 10. studenoga, nešto više od 1,5 milijuna glasača po treći put od stvaranja samostalne države birati predsjednika republike na mandat od pet godina. Istodobno će birati i gradonačelnike u 11 gradova i članove općinskih vijeća u 193 općine te 40 članova Državnog vijeća, »gornjega doma« Državnog zbora (slovenskog parlamenta). Predizborna šutnja počinje u ponoć između petka i subote te će trajati sve do otvaranja birališta u nedjelju u 7 sati.</p>
<p> Na izborima za predsjednika Slovenije nastupa devet kandidata, a najviše izgleda za vjerojatni drugi krug prognoze daju sadašnjemu predsjedniku vlade dr. Janezu Drnovšeku i nekadašnjoj glavnoj državnoj tužiteljici dr. Barbari Brezigar.</p>
<p>U svojemu međusobnom suočavanju u emisiji komercijalne televizijske postaje POP-TV, u četvrtak navečer, oni su iznijeli glavne prednosti i razloge svoje kandidature. »Slovenija se u svijetu potvrdila kao uspješna država. Svijet u kojemu se moramo dokazivati vodi računa o osobnosti političara, osobito kada je riječ o maloj državi », istaknuo je Drnovšek u televizijskoj raspravi sa svojom glavnom konkurenticom za predsjednički položaj. Njegovi su glavni argumenti kako je njegova zemlja pred ulaskom u Europsku uniju (EU) i kako očekuje poziv NATO-saveza da se uključi u tu organizaciju. »Vjerujem da imam najviše iskustva za posložaj predsjednika«, opravdao je Drnovšek svoju kandidaturu, na koju se dugo odlučivao, bojeći se kritika da destabilizira sadašnju vladu na polovici njezina mandata.</p>
<p> Barbara Brezigar svoju je odluku da se kandidira za predsjednicu države obrazložila željom da se u državi na nekim mjestima »dogode promjene«, budući da Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS), kao najjača parlamentarna stranka, već deset godina vode koalicijsku vladu i zauzimaju najveći broj političkih funkcija u državi. »Kao žena imam možda neke osobine koje nedostaju muškarcima. Osim toga, dobro je da u politiku dođu novi ljudi«, naglasila je Brezigar.</p>
<p> U polemici s Drnovšekom - koji nije izlazio iz okvira fair-playa - kritički je govorila o pojavama korupcije i političkoga klijentelizma. </p>
<p> Drnovšek je negirao tvrdnje kako je njegova stranka, koja je na vlasti već deset godina, pretjerivala postavljanjem svojih ljudi u politici i gospodarstvu te dovela do nezdravih pojava političkog klijentelizma. Pritom je naglasio kako su pretjerane ocjene o stupnju siromaštva od 14 posto i velikome javnom dugu te kako Slovenija u tome ne stoji slabo, nego je, naprotiv, u prosjeku razvijenih europskih država.</p>
<p>Drnovšek se branio i od općega mišljenja o njemu - koje su ponovili novinari - da je poznat po »oklijevanju«, po tome da izbjegava društvene i protokolarne obveze. Ponovio je i to kako se, bude li izabran, neće oženiti samo radi toga da bi Slovenija dobila »prvu damu«. Na pitanja o zdravstvenome stanju (prije tri godine uklonjen mu je zbog raka jedan bubreg) rekao je kako su liječničke ocjene takve, u biti povoljne, da može izvršavati svoje obveze na sadašnjemu položaju i na onome za koje kandidira.</p>
<p> Barbara Brezigar, pak, branila se od ocjena kako nije nezavisna kandidatkinja i kako je, zapravo, izabranica »desnoga centra«, jer njezinu kandidaturi podržavaju Janšini oporbeni socijaldemokrati (SDS) i Bajukovi demokršćani (stranka Nova Slovenija), u čijoj je kratkotrajnoj vladi 2000. nekoliko mjeseci bila inistrica pravosuđa. Brezigarova je za kandidaturu za predsjendičke izbore prikupila više od 40.000 potpisa građana.</p>
<p>Inače, za kandidaturu na predsjedničkim izborima trebalo je prikupiti najmanje 5000 potpisa »građana birača« ili biti službeni kandidat neke parlamentarne stranke sa samo četiri potpisa njezinih zastupnika. Od devetoro kandidata za predsjedničke izbore u Sloveniji njih je šestoro »nezavisnih«, koji su prikupili nužne potpise. Stranački su kandidati samo Janez Drnovšek, koji je dobio potpise svih 35 zastupnika svoje stranke LDS, najjače u parlamentu, zatim Lev Kreft s potpisima 11 zastupnika Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD), druge po snazi u vladajućoj koaliciji, te Zmago Jelinčič zvani Plemeniti, koji je ispunio nužni minimum: dobio je potpise četiri zastupnika svoje desničarske i nacionalističke Slovenske nacionalne stranke (SNS), među kojima je i njegov vlastiti potpis. (M.N./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Protiv promjena 99 posto Gibraltaraca</p>
<p>GIBRALTAR/LONDON, 8. studenoga</p>
<p> - Stanovnici Gibraltara odbacili su u četvrtak velikom većinom na referendumu podjelu suvereniteta nad Gibraltarom između Madrida i Londona. Nekoliko sati prije kraja prebrojavanja glasova, gotovo 99 posto stanovnika Gibraltara koji su izašli na glasovanje odbacilo je ideju da Britanija ustupi Španjolskoj dio suvereniteta.</p>
<p>Velika Britanija priopćila je rano u petak da odbijanje plana o podjeli suvereniteta nad Gibraltarom između Londona i Madrida nije iznenađenje. Kako se kaže u službenom priopćenju, ne može biti »stabilne budućnosti« za Gibraltar sve dok traje sukob sa Španjolskom, rekao je u priopćenju državni tajnik za europska pitanja Denis McShane. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nijemci nevoljko šalju novi vojni kontingent u Afganistan</p>
<p>BERLIN, 8. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački je kancelar nedavne parlamentrane izbore pretvorio u pravi referendum o Bushovoj politici spram Iraka, te istodobno svoje vanjskopolitičko djelovanje utemeljio na nesudjelovanju Nijemaca u mogućoj vojnoj akciji u Iraku, čak i ako za to postoji mandat UN-a. </p>
<p>Stoga sada Schröder pokušava uvjeriti njemačku javnost da će njemački doprinos u afganistanskoj operaciji zadovoljiti američke partnere.</p>
<p>Ministar obrane Peter Struck najavio je da se broj vojnika u Afganistanu od 1400 povećava na 2200, a Bundestag je u četvrtak raspravljao o jednogodišnjem produženju sudjelovanja njemačke vojske u toj antiterorističkoj kampanji.</p>
<p>Po odluci Schröderove vlade, pripadnici njemačkih specijalnih postrojbi moći će ostati u Afganistanu, njemačka oklopna vozila za otkrivanje nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja u Kuvajtu, a njemačka mornarica na Rogu Afrike. </p>
<p>Paraleno s odlukom njemačke vlade da Bundestagu predloži produženje mandata njemačkih vojnika angažiranih u akciji »Endring Freedom«, javnost je saznala da minstar financija Hans Eichel namjerava smanjiti državni proračun za iduću godinu za 140 milijuna eura. </p>
<p>Ako Eichel doista uspije progurati svoje planove kroz Bundestag, to će konkretno značiti da će već postojeći manjak u proračunu za obranu porasti na vrtoglavih 570 milijuna eura. Stoga se postavlje pitanje odakle bi se produženje mandata i angažiranje novih vojnika uopće trebalo financirati. </p>
<p>Analitičari i u odbijanju Njemačke da sudjeluje u eventualnom napadu na Irak vide, u prvom redu financijske razloge. Naime, osim što aktualna njemačka politika načelno odbija preventivne vojne udare, slanje elitnih postrojba u Irak koštalo bi i te kako mnogo novca. A blagajne iz kojih se financira vojska su prazne. Nedostatak novca već godinama kronična je bolest njemačke sigurnosne politike. </p>
<p>Upravo zbog manjka u proračunu, do sada su neuspjeh doživjeli svi ambiciozni planovi i obećanja međunarodnoj zajednici poput formiranja vojne postrojbe Europske unije ili obećane modernizacije Bundeswehra kako bi ga se učinilo sposobnim za brzo sudjelovanje u mogućim NATO-ovim vojnim akcijama.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićenja u Francuskoj povezana s Al Qaidom</p>
<p>PARIZ, 8. studenoga</p>
<p> - Osumnjičene osobe uhićene ovog tjedna u Marseilleu i Lyonu povezane su s terorističkom mrežom Al Qaidom, rekao je u petak francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy. Upitan na francuskom radiju postoji li veza između Al Qaide i osmero osoba uhićenih u utorak u Lyonu zbog umiješanosti u bombaški napad ispred sinagoge u Tunisu u travnju, kao i najmanje jedne osobe uhićene u Marseillesu, Sarkozy je odgovorio: »Nažalost«.</p>
<p> »U Marseilleu i Lyonu, sljedećih nekoliko dana će pokazati da je ovdje riječ o važnim stvarima«, rekao je Sarkozy za radio Europe1. Sudski izvori rekli su da su osobe uhićene u Lyonu prijatelji i obitelj 24-godišnjeg vozača kamiona koji je poginuo kad je navodno aktivirao automobil-bombu u samoubilačkom napadu na tuniskom otoku Djerbi, u kojem je poginulo 14 Nijemaca, pet Tunižana i jedan Francuz. Odgovornost za napad preuzela je Al Qaida. Sarkozy nije rekao koliko je osoba uhićeno u Marseilleu, te jesu li ta uhićenja povezana s lyonskim uhićenjima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Interpol: Al Qaida priprema simultane napade </p>
<p>PARIZ, 8. studenoga </p>
<p> - Al Qaida vjerojatno priprema simultane napade na nekoliko zemalja, pa i Sjedinjene Države, rekao je u petak glavni tajnik Interpola. </p>
<p> Iako nije rekao da je novi teroristički napad neminovan, glavni tajnik Interpola Ronald Noble rekao je za pariški dnevnik Le Figaro da najnoviji obavještajni podaci ukazuju na pripreme za napade.</p>
<p> Noble je kazao i da vjeruje kako je vođa Al Qaide Osama bin Laden živ, iako se još ne zna gdje se on nalazi.</p>
<p> »Događa se nešto zabrinjavajuće«, rekao je. »Svi obavještajni stručnjaci složili su se da se Al Qaida priprema za veću terorističku akciju, simultane napade na ne samo Sjedinjene Države, već na nekoliko država istodobno«, rekao je.</p>
<p> »Bojno polje proteže se sada na sve zemlje i mobilizirano je nekoliko terorističkih skupina«, rekao je dodajući da je rizik napada isti kao i prije 11. rujna.</p>
<p> Noble je prvi Amerikanac na čelu operacije koordiniranja borbe protiv međunarodnog kriminala, kojoj je sjedište u Francuskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kineski Putin Hu Jintao, jezgra pomlađenog vodstva</p>
<p>Na 16. kongresu Komunističke partije Kine, koji je u petak počeo u Pekingu, očekuje se početak velike smjene generacija na partijskom i državnom vrhu / Promjene bez većih potresa i umirovljenje velikog broja najviših dužnosnika, bez presedana su u novijoj povijesti Kine</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Na 16. kongresu Komunističke partije Kine, koji je u petak počeo u Velikoj dvorani naroda na Tiananmenu uz uobičajena izvješća o radu, trebalo bi otpočeti i dugo očekivano pomlađivanje i neuobičajeno velika smjena generacija na vrhu najveće preostale kompartije svijeta. Poslije triju generacija, koje su predvodili Mao Zedong, Deng Xiaoping i Jiang Zemin, dolazi četvrta, čija će »jezgra« biti dosadašnji potpredsjednik partije i države Hu Jintao (59). </p>
<p>Neslužbeno se najavljuje da će čak pet od sedam članova Stalnog komiteta napustiti to najuže tijelo Politbiroa, među njima i predsjednik partije i države Jiang Zemin (76), premijer Zhu Rongji i predsjednik skupštine Li Peng (s državnih položaja otišli bi u proljeće, na zasjedanju skupštine). Očekuje se da će 50 do 60 posto, odnosno oko 200 članova najviših partijskih tijela, svoja mjesta prepustiti mlađima. Smjena bez većih potresa i umirovljenje velikog broja najviših dužnosnika, bez presedana je u novijoj povijesti Kine. Posljednji je s vrha dobrovoljno sišao car Qianlong, 1795., ali poslije 60 godina provedenih na prijestolju. </p>
<p>Svjetski mediji priznaju odlazećem vodstvu da je u 13 godina relativne stabilnosti (poslije krvavog obračuna s prosvjednicima na Tiananmenu, 1989.) uspješno predvodilo gospodarski razvoj, što je vidljivo osobito u gradovima uz obalu koji se eksplozivno mijenjaju - na mjestima tradicionalnih četvrti prizemnica izrastaju neboderi. No, istodobno ističu da je Kina danas puna nezadovoljnika, od nezaposlenih radnika do seljaka preopterećenih porezima i korumpiranim lokalnim liderima. </p>
<p>Britanski tjednik The Economist procjenjuje da se u godinu dana Kina mijenja više nego većina zemalja u cijelom deseteljeću. Brzo nastaje srednja klasa. Onih s visokim primanjima, kako se eufemistički naziva bogatiji sloj, zasad je tek oko 15 posto zaposlenog stanovništva, odnosno 110 milijuna! Procjenjuje se da će za tri godine u Kini biti 200 milijuna potrošača iz srednje klase koji će moći kupovati automobile i stanove, te trošiti novac na putovanja iz užitka; po broju turističkih putovanja po svijetu ubrzo će smijeniti Japance. Većini inozemnih trgovinskih partnera, pa i Amerikancima, Kinezi već sada više prodaju nego što od njih kupuju. </p>
<p>No, modernizacija industrije, privatizacija desetaka tisuća manjih i srednje velikih državnih poduzeća, otpuštanje viška radnika i propadanje gubitaša naglo je i opasno povećalo nezaposlenost. U protekle četiri godine, broj zaposlenih u državnim poduzećima smanjio se za 34 milijuna ili 30 posto. Samo su željeznice otpustile blizu četiri milijuna radnika, a najveća naftna kompanija 600.000. Čak i četiri najveće državne banke - često kritizirane za neefikasnost - od 1997. godine otpustile su 250.000 zaposlenih. A prema procjenama Svjetske banke, Kina bi u ovom desetljeću svake godine morala stvoriti osam do devet milijuna novih poslova. </p>
<p>Sve zajedno, doista stvara probleme i poslove s kojima se ne mogu nositi već istrošeni stari kadrovi. U »jezgru« četvrte pomlađene generacije relativno naglo je izrastao Hu Jintao. Po struci hidroinženjer, politički iznikao u omladinskoj organizaciji, a prekaljen na partijskim poslovima u nekoliko pokrajina. Kad je 1992. ušao u Stalni komitet, bio je najmlađi u tom najužem partijskom tijelu. Mandat mu je produžen i na prošlom kongresu, 1997. Sljedeće godine dospio je na položaj potpredsjednika države. </p>
<p>Tvrdi se da je odgajan za Jiangova mogućeg nasljednika na izričit zahtjev Denga Xiaopinga, kojem najviše svidio kad je - u vrijeme obračuna s prosvjednicima na Tiananmenu - suzbio nemire na Tibetu. Bio je prvi pokrajinski sekretar koji je javno pohvalio način na koji je vojska obračunala s prosvjednicima na Tiananmenu. A kako se ubrzo saznalo, iza vojne akcije stajao je Deng Xiaoping, a njome je izravno upravljao Li Peng. </p>
<p>Izvjesne bojazni izriču se zbog činjenice da Hu nema iskustva u međunarodnim odnosima. Zapadnu Europu je službeno prvi put posjetio u listopadu prošle godine, a SAD tek u svibnju ove godine. Putovao je navodno na inicijativu samog Jianga kako bi zapadni partneri vidjeli tko će im s kineske strane biti sugovornik sljedećih pet, a možda i deset godina. </p>
<p>Oni koji su Hua upoznali izvan Kine, proglašavaju ga kineskim Putinom, jer je britka uma, angažirane lojalnosti i - što ne iznenađuje kad je riječ o Kinezima - srdačno tajnovit. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Rješenje za Prevlaku sada je napokon blizu</p>
<p>Vijeće sigurnosti produljilo je mandat promatračima Ujedinjenih naroda na Prevlaci, na granici između Hrvatske i SRJ, do 15. prosinca. Mandat »plavim kacigama« ovoga puta produljen je za dva mjeseca, a ne za šest kako je to dosad bilo uobičajeno. U svjetskoj organizaciji očigledno su mišljenja da će dvije države za to vrijeme riješiti problem koji traje već jedno desetljeće.</p>
<p>Prevlaka - mali poluotočić na ulazu u Boku Kotorsku - dijelila je povijesnu, geostratešku, imovinsko-pravnu i moreplovnu sudbinu cjelokupnog kompleksa ovog zaljeva. U SFRJ za rt Oštro i Prevlaku malo je tko i znao. To ne čudi jer se radi o 2500 metara dugom a 500 metara širokom »šilu« kopna na ulazu u Boku Kotorsku. Tu su bile locirane topničke i raketne postrojbe bivše JNA s oružjem velikih kalibara i dosega i moćnim radarima koji su kontrolirali velik dio Jadrana.</p>
<p>Raspadom SFRJ, ratna mornarica bivša JNA je preseljena u Boku Kotorsku, a među dojučerašnjim republikama obavljeno je privremeno razgraničenje u avnojskim granicama. Poslije toga, Prevlaka za ratnu mornaricu SRJ, vojsku i državu ima izvanredan značenje, jer tko posjeduje ovaj poluotočić - ima kontrolu nad cijelom Bokom Kotorskom.</p>
<p>Privremeno rješenja za Prevlaku nađeno je kroz sporazum tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsjednika SRJ Dobrice Ćosića. Oni su se, posebnom deklaracijom, 30. rujna 1992. obvezali da će povući svoje postrojbe iz rajona Prevlake i Dubrovnika. U tom dokumentu napisano je i da su »dva predsjednika suglasna da vojska Jugoslavije u skladu sa Vanceovim planom napusti Prevlaku do 20. listopada 1992. godine. Sigurnost u tom području će se riješiti demilitarizacijom i postavljanjem promatrača UN-a«. Do naznačenog roka vojska Jugoslavije se povukla s Prevlake, a tu su došli promatrači UN i ostali, evo, već cijelo desetljeće.</p>
<p>Razgraničenje između Hrvatske i SRJ teklo je sporo, ili nikako, i zbog tvrdokornih stavova obje strane. Granica na Prevlaci je u vrijeme Miloševićevog režima služila kao »pregovaračka karta«, svaki put kada je trebalo opstruirati pregovore, slično situaciji kada se, u vrijeme HDZ-a, dogovarala zamjena teritorija (?) Prevlake sa dijelom zaleđa Dubrovnika.</p>
<p>Danas je situacija drukčija. Promjenom vlasti u obje zemlje o ovom problemu se racionalnije razmišlja. I Republika Hrvatska i SRJ formirale su svoje međudržavne komisije za razgraničenje. Svaka je strana iznijela i svoje viđenje razgraničenja.</p>
<p>Pretpostavlja se da se čeka donošenje ustavne povelje i konstituiranje nove državne zajednice Srbije i Crne Gore. Već kolaju glasine da je za problem Prevlake (posve razumljivo) više zainteresirana Crna Gora i da će »vruć krumpir« biti prebačen u ruke Podgorici. Ovo zbog toga što Srbiji bez izlaza na more više neće trebati ratna mornarica. Beograd je, po nekim saznanjima, više zainteresiran za rješavanje problema na sjeveru, gdje s Hrvatskom ima spor od oko 8000 hektara uz Dunav. Da u ovim pričama ima puno istine potvrđuje i nedavna izjava ministra SRJ Gorana Svilanovića koji je jednim beogradskim novinama kazao da, iako se Prevlaci godinama posvećuje velika pažnja, za njega je »puno značajnije kako ćemo riješiti pitanje sjeverne granice, jer Dunav mijenja tok, pa se možemo naći u situaciji da rješavamo sudbine ljudi i cijelih sela, koja mogu pripasti jednoj ili drugoj strani«.</p>
<p>MARKO GRGIĆEVIĆ Pulaarko Grgičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Crni biseri« predsjedničkog kandidata Zmage Jelinčiča </p>
<p>Dok se nevera u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali ili Zaljevu Dragonja trenutno koliko-toliko stišala, nevihta/oluja još uvijek orgija u Zmaginim uskovitlanim mislima, njegovim javnim nastupima i izjavama. </p>
<p> Njegova je želja komadanje hrvatskog dijela Jadranskog mora, ili preciznije rečeno, posizanje za Istrom i Rijekom i misli da Hrvatsku može čvrsto držati u šah-mat poziciji, trajno je održavati u napetosti, ne dati joj mira ni spokoja, jednostavno Hrvatsku treba pošto-poto politički destabilizirati.</p>
<p>Tezu o pripadnosti dijela Istre Sloveniji, Zmago je uporno branio i razvijao do današnjih dana. Međutim, vrhunac vrhunca njegove osvajačke i iredentističke politike spram Hrvatske zbio se 28. listopada 2002. u udarnom terminu, na Prvom programu Slovenske TV, na predstavljanju kandidata za izbor novog predsjednika Slovenije (izbori 10. studenog 2002.). Dakako, jedan od kandidata je i »naš« neizbježni i ambiciozni Zmago. Na temu recentnih pograničnih nesuglasica i nesporazuma između Slovenije i Hrvatske, Jelinčič nadahnuto u »Danuncijada« stilu i maniri izjavljuje TV gledateljima (citiram): »Hrvatska je u novijoj povijesti dva puta izvršila agresiju na Sloveniju: prvi put 1945., a drugi put početkom devedesetih, kada su Hrvati pustili okupatorske tenkove JNA iz hrvatskih vojarni na Sloveniju. Slovenija mora tražiti od Italije kako bi nam dali Istru (prije godinu-dvije govorio je kako uz Istru i Rijeka mora pripasti Sloveniji op. G.P.), a mi ćemo Italiji zauzvrat ponuditi Zadar s priobaljem i otocima«.</p>
<p>Svojoj ogrlici croatofobije, Zmago u toj svojoj TV predsjedničkoj kampanji dodaje još jedan crni biser: »Najveće i najviše životnih problema naši Slovenci u Hrvatskoj osjećaju u Rijeci i Zagrebu«.</p>
<p>Ima li uopće nakon svega nabrojenog neke potrebe tumačiti i rasčlanjivati te Jelinčičeve u najmanju ruku nesuvisle izjave i poruke slovenskom (nama prijateljskom) narodu.</p>
<p>Dakako, mišljenja sam da Zmago pl. Jelinčič (kako se u posljednje vrijeme titulira u javnosti) srećom nema ni teoretske šanse biti izabran za slovenskog predsjednika. Nisu naši sjeverni susjedi »vesla sisali«. </p>
<p>Međutim, uistinu počinje zabrinjavati, ne toliko Zmago, takav kakav jest, već samo (ne)reagiranje u odnosu na Jelinčićevo predstavljanje ostalih sedam predsjedničkih kandidata prisutnih u spomenutoj TV emisiji. Naime, nije bilo nikakvog odjeka, nikakvih »ispravaka krivih navoda« ni »replika« na te Zmagine »plemenitaške« verbalne quasi - povijesne akrobacije. Dapače, svi prisutni su preko svega prešli šutnjom, pa čak za divno čudo i Janez Drnovšek, današnji premijer i najvjerojatniji budući predsjednik Slovenije. Nevjerojatno, ali na našu žalost i istinito.</p>
<p>Ne treba uopće sumnjati čija je bila zadnja (riječ) u toj slovenskoj polit-emisiji: »Plemeniti« zaključuje TV predstavljanje slijedećom porukom biračima: »Ako mi Slovenci ne poznamo svoju prošlost, nećemo imati ni budućnosti«.</p>
<p>Već odavno poznata, a danas toliko zlorabljena, izlizana, ofucana i potrošena fraza.</p>
<p>Dr. med. GINO PRENC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sve pohvale osoblju Varaždinske bolnice</p>
<p>Od 20. do 24. listopada ležala sam u Varaždinskoj bolnici na očnom odjelu radi operacije mrene. Stara sam 81 godinu pa sam se s velikim strahom odlučila na takvu operaciju, misleći da nitko neće posvećivati pažnju tako staroj osobi.</p>
<p>No već prvog dana mog boravka doživjela sam ugodno iznenađenje, zapravo sestre i čitavo pomoćno osoblje, divno su me primili i cijelo vrijeme moga boravka vrlo su se ljubazno odnosili prema meni. Da moja radost bude još veća, kada je prvi put došao u moju sobu, primarijus dr. Šlezak, dakle šef Odjela koji me je i operirao, bila sam oduševljena njegovim ponašanjem. Njegovi su razgovori tekli kao da sam mu rođena majka. Čitavo vrijeme moga boravka zaista sam bila okružena, i danju i noću, velikom pažnjom, stoga im dugujem veliku zahvalnosti, a napominjem da ti divni ljudi rade u doista teškim uvjetima, a ipak se s jednakom pažnjom ponašaju prema svim pacijentima, bili oni bogati ili siromašni.</p>
<p>JOSIPA MIKLAUŽIĆ Lepoglava</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hvala CNN-u za promociju hrvatskog turizma</p>
<p>Lijepu promidžbenu vijest o hrvatskom turizmu objavila je, američka TV- mreža CNN, 18. listopada 2002, a u prognozu vremena, odnedavna, među važnije svjetske centre uključen je i Zagreb.</p>
<p>Stoga im vrijedi čestitati i zahvaliti na trudu, a za nas je to vrlo korisno, osobito promocija našeg turizma, jer riječ je o televizijskoj postaji čiji se programi prate u cijelome svijetu.</p>
<p>Dr. DRAŽEN BEJAKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Za ubojstvo šogora kazna od 35 godina zatvora postala pravomoćna</p>
<p>Varžić je 27. ožujka prošle godine na Županijskom sudu u Osijeku proglašen krivim za svih pet kaznenih djela koja su mu optužnicom stavljena na teret</p>
<p>OSIJEK, 8. studenoga</p>
<p> - Odlukom trećestupanjskog vijeća Vrhovnog suda RH, presuda kojom je Belišćanin Marko Varžić (39) za dva ubojstva iz koristoljublja, dva pokušaja ubojstva i nanošenje teških tjelesnih ozljeda osuđen na 35 godina zatvora prihvaćena je i potvrđena te je tako konačno postala pravomoćnom. </p>
<p>Prva točka optužnice teretila ga je za ubojstvo šogora, proslavljenog hrvatskog olimpijca Matije Ljubeka (47), a druga za pokušaj ubojstva nećaka, Ljubekovog mlađeg sina Matije (22). Treća točka optužnice Varžića je teretila za ubojstvo drugog šogora, časnika HV-a Ante Bungića (44), a četvrta za pokušaj ubojstva Ljubekove starije sestre Katice Bungić (43). Petom je točkom bio optužen za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda punici Tonki Ljubek kojoj je drvenom palicom polomio noge.</p>
<p>Varžić je 27. ožujka prošle godine na Županijskom sudu u Osijeku proglašen krivim za sva navedena kaznena djela te mu je određena kazna zatvora u trajanju od 30 godina. Tada je Državno odvjetništvo uložilo žalbu na visinu kazne što je drugostupanjsko vijeće Vrhovnog suda i prihvatilo te kaznu preinačilo na 35 godina, dok je žalba okrivljenoga odbijena. </p>
<p>Kako se radi o kazni dugogotrajnog zatvora, nakon odluke Vrhovnog suda presuda je i dalje bila nepravomoćna jer je Varžić imao pravo na još jednu žalbu. Okrivljeni je putem svoga branitelja ponovno uložio žalbu trećestupanjskom vijeću Vrhovnog suda tvrdivši kako je tijekom dokaznog postupka pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Međutim, žalba je odbijena kao neosnovana jer vijeće smatra kako je optužnica u cijelosti dokazana iskazima svjedoka i provedenim vještačenjima te je tako odluka o tridesetpetogodišnjoj zatvorskoj kazni sada i potvrđena. </p>
<p>Podsjetimo, u obiteljskoj kući Ljubekovih u Belišću stanovali su Varžić, njegova supruga Dubravka (Ljubekova mlađa sestra) i njezina majka Tonka Ljubek. S obzirom da je Tonka Ljubek odlučila obiteljsku kuću oporukom prepisati na svu svoju djecu jednako, Varžiću se ta ideja nije svidjela jer bi na taj način do dijela kuće došli Matija Ljubek i Katica Bungić. Zbog toga je Tonku Ljubek, u rujnu 2000. godine, isprebijao drvenom palicom polomivši joj obje noge. O svemu je obaviješten i Matija Ljubek, koji je nakon povratka sa Olimpijade u Australiji došao u Belišće, kako bi svojoj majci našao novi smještaj - što dalje od nasilnoga Varžića. </p>
<p>Kobne večeri, 11. listopada 2000. godine, Matija Ljubek je sa sinom posjetio Sonju Vuković (sestru njegove supruge Goranke) u Valpovu. Kada su izašli iz kuće, krenuvši u Belišće, posjetiti Ljubekove sestre, sakriven u obližnjem grmu, u zasjedi ih je dočekao Varžić koji je iz puške M-48 u Ljubeka ispalio dva hica koja su ga na mjestu usmrtila. Tada je zapucao i na Matiju mlađeg, no mladić je pobjegao pa je prošao neozlijeđen. Ubojica je tada sjeo u automobil i naoružan se uputio prema Belišću. Došavši pred kuću drugoga šogora Ante Bungića, koji je bio oženjen s Ljubekovom starijom sestrom Katicom, Varžić se ušuljao u dvorište, a zatim preko otvorene terase u dnevnu sobu gdje su Ante i Katica gledali televiziju. Zapucao je na oboje. Pogođen u predjelu grudnoga koša Ante je na mjestu preminuo, dok je Katica zadobila tešku prostrijelnu ranu trbušne šupljine i nekoliko je dana bila u životnoj opasnosti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nitko od svjedoka nije došao, ili su se razboljeli ili odselili </p>
<p>Jandreka i Petrača optužnica tereti da su od Miroslava Matkuna željeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračeva poduzeća / Matkuna su, navodno, pretukli ispred njegove kuće, a telefonom mu poručili da će ga »progutati zemlja«</p>
<p>VARAŽDIN, 8. studenoga</p>
<p> - Na novomarofskom Općinskom sudu u petak je odgođeno suđenje Trpimiru Jandreku i Hrvoju Petraču optuženima za iznudu, jer se na raspravi nije pojavio nijedan pozvani svjedok.</p>
<p> Za Natašu Zorman dostavnica je vraćena s napomenom da je uručenje poziva pokušano, ali je stan bio zatvoren. Svjedoka Željka Bana opravdala je supruga, navodeći da je na službenom putu, svjedokinja Snježana Prpić svoj je nedolazak opravdala bolešću i medicinskom dokumentacijom, dok se za Boženu Bregović dostava vratila s naznakom da je odselila. Svjedoku Zlatku Koračeviću, čelniku HNS-a Varaždinske županije i direktoru »Lepe«, poziv je uredno dostavljen, ali svoj nedolazak nije opravdao, kao ni svjedok Milan Peršun. Njih će stoga na iduću raspravu privesti policajci, Nataši Zorman i Željku Banu poslat će se poziv pod prijetnjom dovođenja, dok će se Prpić i Bregović ponovo pozvati pismenim putem. </p>
<p>Jandreka i Petrača optužnica inače tereti da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračevog poduzeća. Dogovorili su se, prema optužnici, da će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja, skršiti Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac. Petrač ga je nazivao i prijetio, a istodobno se s Jandrekom dogovorio da Matkuna počne ozbiljno fizički napadati. Jandrek je tako, kaže optužnica, s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem te u automobil ispalio nekoliko metaka. </p>
<p>Na prošloj je raspravi svjedočio oštećeni Matkun, koji je rekao da je njegovo poduzeće imalo poveći dug prema Petračevom poduzeću, dio novca je vraćen, a ostatak duga je 1993. godine riješen u dionicama. Petrač je, naime, tvrdio je Matkun, postao suvlasnikom poduzeća »Unit V« u određenom postotku, čime je dug namiren. </p>
<p>Matkun je rekao i da je napadnut pred kućom, napala su ga dvojica muškaraca, bacili su ga na pod, ritali i rekli da će »drugi put doći s pištoljima«. Imali su maske, ali su ih kasnije skinuli, a naknadno je kao napadača prepoznao Jandreka kojeg je vidio kod Petrača. </p>
<p>Nakon toga su ga Matkuna počeli nazivati i prijetiti mu smrću, govoreći da će ga »progutati zemlja«. Sumnjao je da Petrač stoji iza svega, pa je odlučio otići k njemu kako bi to riješili. Nije odmah odlazio na policiju, jer mu Petrač, kazao je Matkun, nikad nije tajio da tamo ima veze. Petrač mu je rekao i da spremi novac kako zna »jer će mu se svašta događati«.</p>
<p> S Petračem se sastao u njegovom poduzeću, tamo je vidio i Jandreka i drugog napadača, ali se pravio da ih nije prepoznao. Jandrek mu je, tvrdio je Matkun, rekao i da »neće spavati noćima dok se to ne riješi«.</p>
<p>Matkun nije znao zašto su mu prijetili sve do 1997. godine, ako, po njegovom mišljenju, od 1993. nije bilo nikakvog duga.</p>
<p>Većina rasprava je dosad bila odgođena jer je Petrač bio u inozemstvu i bolestan, no izgleda da sada na rasprave ne žele dolaziti svjedoci, jer su i svi spomenuti već trebali biti saslušani na prošloj raspravi, no nije se odazvao nitko osim Matkuna. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za nekoliko dana će početi suđenje Ivanu i Pavlu Bulju? </p>
<p>SPLIT, 8. studenoga</p>
<p> - Vijeće za mladež Županijskog suda u Splitu odbilo je prigovore okrivljenika, rođaka Ivana Bulja i Pavla Bulja, koje su uložili protiv optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu protiv njih podignute 9. listopada ove godine.
Podsjetimo, rođaci su optuženi za teško ubojstvo i silovanje 17-godišnje Sinjanke Anđele Bešlić, a Pavlu Bulju na teret se stavlja i kazneno djelo zloporabe opojnih droga. </p>
<p>»Odlučujući u povodu prigovora okrivljenika, Vijeće za mladež donijelo je rješenje o izdvajanju obavijesti, koje je nakon završetka istrage trebalo izdvojiti. Po pravomoćnosti tog rješenja, predmet će se dostaviti sucu za mladež, radi zakazivanja glavne rasprave«, kazala je u petak glasnogovornica splitskog Županijskog suda Marica Šćepanović. Kako je pojasnila riječ je o obavijestima, odnosno zapisnicima s obavijesnih razgovora koje je policija obavila s osumnjičenicima i svjedocima, a koji se uvijek izdvajaju iz sudskog spisa. Rješenje Vijeća trebalo bi postati pravomoćno za tri dana.</p>
<p>Budući je oštećenica bila maloljetna i pošto je tužiteljstvo spis dostavilo Sudu za mladež, njegov sadržaj je tajna. Glavna rasprava u ovom postupku bit će zatvorena za javnost, a javnost će moći prisustvovati samo izricanju presude. </p>
<p>Prema prijavi koju je podnijela Policijska uprava splitsko-dalmatinska, rođaci Ivan i Pavao Bulj se terete da su 3. ožujka ove godine u Sinju, na magistralnoj cesti prema Vrlici nesretnu djevojku na silu uvukli u svoj »renault 4«. Potom su je odveli na predio Vidovo kod Suhača, gdje su joj skinuli odjeću i prisiljavali je na bludne radnje te joj zadali više udaraca tupim predmetom u glavu, od čega je preminula. Zatim su je odvukli niz padinu i bacili u usjek te prekrili suhim granjem, gdje je i pronađena, mjesec dana kasnije.</p>
<p> Tužiteljstvo je, vjerojatno temeljem rezultata istrage, bludne radnje prekvalificiralo u silovanje. Glasnogovornica Šćepanović je naglasila da Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudu još uvijek nije dostavio nalaz i mišljenje dopunskog biološkog i fiziološkog vještačenja materijalnih dokaza izuzetih s mjesta zločina.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na šalterima s filatelijom »ishlapilo« 850.000 kuna</p>
<p>Kaznena prijava podnesena je protiv poštanske službenice Zlate B. / Čudno je, međutim, da u sedam godina kontrola nije primijetila manjak </p>
<p>OSIJEK, 8. studenoga</p>
<p> - Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske nastavljaju s opsežnom obradom kako bi što prije razriješili kazneno djelo pronevjere na šalteru filatelije u Središnjoj osječkoj pošti »teško« 850 tisuća kuna. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, prije dva tjedna je protiv poštanske službenice Zlate B. podnesena kaznena prijava zbog sumnje da je počinila ovu pronevjeru. </p>
<p>Naime, ova je zaposlenica Hrvatskih pošta d.d., Središte pošta Osijek bila voditeljica šaltera filatelije u glavnoj osječkoj pošti koja se nalazi u Stepinčevoj ulici, a pod kojim su se nalazila i dva izdvojena šaltera - jedan u zgradi PU osječko-baranjske i jedan u osječkoj industrijskoj zoni. Osim markica namijenjenih filatelistima, na tom se šalteru prodaju telefonske kartice, bonovi za mobitele i druga razna roba široke potrošnje. </p>
<p>S obzirom da je, prema Vjesnikovim izvorima, spomenutih 850.000 kuna pomalo nestajalo u proteklih sedam godina, kriminalistička se obrada okreće u drugom smjeru kako bi se preispitalo je li u ovom zgrtanju novca, osim spomenute službenice, sudjelovao još netko, jer je nejasno kako kontrolom poslovanja šaltera filatelije u osječkoj pošti pronevjera nije ranije otkrivena.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sinovčić i odvjetnik kažnjeni s po 2.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je Reno Sinovčić tužio predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Vlatka Markovića u petak je odgođena na Općinskom sudu zbog izostanka tužitelja i njegova odvjetnika koji izostanak nisu opravdali. Zbog toga ih je sutkinja Lidija Vidjak kaznila sa po dvije tisuće kuna. </p>
<p>Privatnu je tužbu Sinovčić podnio jer je Marković, prema njegovom tvrđenju, na sastanku izvršnog odbora HNS-a javno izjavio da je Sinovčić falsificirao potpis Mirka Krznara, kako bi mogao sazvati izvanredan zbor sudaca. Sinovčić, pak, tvrdi kako je potpis upravo Krznarov.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vukovarac se raznio ručnom bombom</p>
<p>VUKOVAR, 8. studenoga</p>
<p> - Milutin T. (52) iz Vukovara počinio je samoubojstvo u četvrtak oko 12 sati, aktiviravši ručnu bombu u dvorišnim prostorijama svoje obiteljske kuće.</p>
<p> Obavljenim očevidom nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali da se radi o ubojstvu, a o svemu je izvješteno vukovarsko općinsko državno odvjetništvo. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Čupali križeve i naopako ih zabijali u zemlju</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Stanovnik Klare F. Đ. (35) dojavio je u petak oko 10 sati policiji da je prilikom posjeta groblju u Klari primijetio da je oštećeno 11 grobova, među kojima je i grob njegova djeda.</p>
<p>Do groblja u Klari odmah su pristigli policajci i očevidom utvrdili da je oštećeno ukupno 11 grobova, počupani su križevi koje su vandali razbacali uokolo, ili ih naopako zabili u zemlju, ne »poštedjevši« pritom ni nedavno postavljene lampaše i kipove na nadgrobnim spomenicima. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvati u Bruxellesu o šećeru i siru </p>
<p>BRUXELLES, 8. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S predstavnicima Europske komisije u petak je održan prvi službeni sastanak jednog od pet pododbora - za poljoprivredu i ribarstvo - koji prate provedbu prijelaznog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Hrvatske. Teme sastanka bile su vrlo konkretne - mliječni proizvodi, šećer i uvoz europske govedine u Hrvatsku. </p>
<p>»Na stručnoj smo razini raspravljali o onome što smo učinili u sklopu SSP-a i o našim institucionalnim sposobnostima da ga provodimo. Na temelju razgovora procjenjujemo da će se ubuduće uspješno rješavati otvorena pitanja, poput onoga što učiniti da kredibilitet Hrvatske ponovo ne bude poljuljan kao što je bio u kolovoškom slučaju šećerne afere«, obrazložio je šef višeresornog hrvatskog izaslanstva Miroslav Božić. </p>
<p>On je Komisijinom timu predočio plan provjere ispravnosti šećera za izvoz (24-satna nazočnost carinika, dvostruka provjera...). Analize Komisijinih i hrvatskih službi se ne razlikuju i pohvaljen je način na koji su ustrojene mjere. To jamči da će zaštitne mjere u obliku depozita na izvezeni šećer biti ograničenog trajanja, kazao je Božić. On je najavio da će depozit na izvezeni hrvatski šećer biti ukinut kada završi kompletna provjera. </p>
<p>Izaslanstva su potpisala dokument o spremnosti hrvatske Vlade RH da surađuje u provedbi mogućeg ukidanja izvoznih subvencija na <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u zemlje regije. Hrvatska je druga zemlja koja je prihvatila ovakvu opciju, no što će se događati pokazat će praksa. </p>
<p>Dijalog o šećeru usmjeren je na budućnost, a ne na stare grijehe. Iz toga slijedi da u petak nije bilo pozivanja na članak SSP-a o zaštitnim mjerama prema Hrvatskoj. Naprotiv, stvari se odvijaju u smjeru uklanjanja velike štete nastale »izoliranim slučajem šećerne afere« zbog kojeg ne smije stradati cijela industrijska grana. </p>
<p>Konačno, rečeno je da će OLAF-ova inspekcija u Hrvatsku doći nakon što se zaokruži postupak istrage šećerne afere u Grčkoj. </p>
<p>Na tehničkim sastancima, kakav je održan u petak, bez utjecaja političkih elemenata poput suradnje s Haagom, raspravljaju se teme kao što je cijena europskog sira gaude na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Primjerice, uvezena gauda u Hrvatskoj stoji 15 kuna uz 32 posto carine, što znači da cijena ne pokriva troškove proizvodnje jednog kilograma tog sira. Iznos je, naime, manji nego što stoji sedam litara mlijeka, a za kilogram gaude troši se deset litara, na što treba dodati troškove proizvodnje, ambalaže, prijevoza... Europska gauda u EU je dvostruko skuplja od izvezene i oporezovane gaude u Hrvatskoj. Hrvatska je strana donijela svoje dokumente o siru, čime je EU na konkretnom slučaju dobila potvrdu apsurdnosti Unijine politike subvencija poljoprivrede. </p>
<p>Nadalje, rečeno je da je slučaj gaude i ostalih sireva iz EU, ako ostane ovakav omjer cijena, siguran put prema zatvaranju sirana u Hrvatskoj.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>FT: Ljubljanska burza zasjenjuje Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Ljubljanska je burza ove godine bilježila kretanja u potpunoj suprotnosti s onima na »medvjeđim« svjetskim burzama. Slovenski indeks SBI 20 ostvario je od početka godine rast od čak 64 posto, dok je CROBEX Zagrebačke burze istovremeno dobio jedva nekoliko postotaka. Međutim, kako upozorava Financial Times, taj bi streloviti rast uskoro mogao usporiti.</p>
<p>Skok ljubljanskog indeksa su prije svega osigurali domaći ulagači koji su se umjesto bankovnih depozita okrenuli ulaganju u dionice. Međutim, nakon što je objavljeno da švicarska farmaceutska grupacija Novartis priprema ponudu za Lek, rast cijena dionica se pretvorio u stampedo. Godinu je SBI 20 započeo sa 2151 bodova, a do kolovoza je skočio 50 posto na 3153 boda. U srijedu je indeks premašio 3500 bodova, a u petak je SBI 20 tjedan završio s 3547,6 bodova. </p>
<p>Slovence je, pak, zahvatila euforija kupovanja dionica. »Svi su vidjeli kakvu su dobit ostvarili sretni vlasnici Lekovih dionica i sad svatko želi biti ulagač, ljudi koji nikad prije nisu ulagali ili kupovali dionice«, rekao je za FT Drago Kavšek, čelnik odsjeka istraživanja u Publikumu, vodećoj ljubljanskoj brokerskoj kući. </p>
<p>Smatra se da će, budu li mali dioničari Leka prihvatili ponudu Novartisa, najveći dio kapitala biti ponovno vraćen na tržište i uložen u nove dionice. Osim toga, rast cijena su potaknule i glasine o novim ponudama, među ostalim, za Krku, Gorenje, Mercator i Petrol. Zahvaljujući glasinama te su dionice samo u kolovozu skočile 30-40 posto. </p>
<p>S druge strane, CROBEX je od početka godine porastao samo 6,7 posto sa 1034,7 na 1104,3 boda u četvrtak. Začuđuje što je cijena dionica Plive, najveće komponenta CROBEX-a, ostala neosjetljiva na rast Leka i Krke. Međutim, čitavo je tržište slabo. »Uz stabilne cijene Plive, Podravke i Privredne banke, CROBEX je vezan uz mali raspon«, kazao je Vilim Klemen, analitičar za tržište kapitala u Erste Banci. </p>
<p>Jedan od razloga koji stoje iza takvog trenda jest i politička nesigurnost koju je uzrokovalo pitanje izručenja generala Janka Bobetka Međunarodnom sudu u Hagu, kazao je Klemen. Osim toga, odgoda privatizacije Croatia osiguranja također je imala znatnoga utjecaja na raspoloženje ulagača.</p>
<p>S druge strane, rast tržišta mogla bi potaknuti planirana prodaja dijela Podravkinog udjela u Belupu, a Pliva bi mogla uskoro početi rasti s obzirom na to da je njena dionica trenutno prilično potcijenjena. Međutim, Ljubljanska burza unatoč tome još uvijek bitno zasjenjuje hrvatsko tržište kapitala.</p>
<p>Takav bi se trend ipak mogao uskoro prekinuti jer je većina slovenskih dionica dosegla najviše ikad zabilježene vrijednosti, pa se već zamjećuje odlazak inozemnih ulagača s Ljubljanske burze. »Trend je spor, ali očit. Svaki Slovenac je htio kockati na burzi samo zato što u ovom trenutku nitko ne vidi usporavanje i pad«, kazao je Kavšek, dodavši da je pravo pitanje »kada«, a ne »ako«.</p>
<p>Priredila Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tražili i dobili kredite pomoću falsificiranog Ininog žiga</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Posljednjih mjeseci učestali su pokušaji dizanja kredita u bankama i štedionicama pomoću dokumenata ovjerenih falsificiranim (skeniranim) Ininim žigom, potvrdili su nam u Ini. </p>
<p>Dosad je otkriveno pedesetak takvih slučajeva. Većina nakon što su banke i štedionice već isplatile novac i onda zahtjev za administrativnu zabranu na plaću tražioca kredita poslali u Inu. Uglavnom je tek tada otkriveno da osoba koja je dobila kredit uopće ne radi u Ini nego se poslužila falsifikatom. Najčešće se za dobivanje kredita koriste falsificirane isplatne liste ovjerene skeniranim Ininim žigom ili originalne isplatne liste zaposlenika Ine na kojoj su promijenjeni osobni podaci. To danas više nije problem napraviti zahvaljujući vrhunskim tehnikama skeniranjasvima dostupnoj tehnici, pa žigovi izgledaju kao originalni, a nije problem ni doći do nekog dokumenta s njihovim žigom, upozoravaju u Ini. </p>
<p>Takvih problema bi, po njihovom mišljenju, bilo manje kad bi službenici u bankama i javni bilježnici bolje provjeravali dokumente koje primaju i ovjeravaju.</p>
<p>Takve prijevare su se događale u više banaka i štedionica: Dubrovačkoj, Reiffeisen, Varaždinskoj, Sonic i drugima. To ukazuje da vjerojatno ne postoje organizirani kanali za korištenje takvih falsifikata. Uglavnom su korišteni za dobivanje nenamjenskih kredita do 10 tisuća eura jer je za njih dovoljna platna lista, dok za veće stambene treba puno više dokumentacije. Najčešće se radi o osobama koje ne rade u Ini, ali je u prijevarama ulovljeno i nekoliko njihovih radnika. </p>
<p>Više otkrivenih slučajeva prijavljeno je policiji ali u Ini nemaju povratnih informacija o kaznama. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Volksbank: Cilj tržišni udio od 5 posto</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Volksbank je u petak otvorila svoju drugu zagrebačku, a ukupno sedmu poslovnicu u Hrvatskoj. Vodstvo Banke najavljuje da će sljedeće godine otvoriti još dvije poslovnice u Zagrebu i jednu u Zadru.</p>
<p>Volksbank trenutačno, kako kaže članica Uprave Andrea Kovacs, zauzima 1,1 posto hrvatskog bankovnog tržišta, a ima za cilj povećati svoj tržišni udio do 2005. godine na 5 posto.</p>
<p>Aktiva Volksbank je krajem lipnja ove godine iznosila 1,637 milijardi kuna, što je 44,03 posto više nego krajem lipnja 2001. godine. Kreditni plasmani sredinom 2002. godine porasli su na gotovo 562,18 milijuna kuna, odnosno za 17,74 posto, depoziti klijenata na 828,5 milijuna kuna (porast od 80,18 posto na godišnjoj razini), dok je neto dobit krajem lipnja ove godine iznosila skoro 9,65 milijuna kuna.</p>
<p>Članica Uprave Volksbank Andrea Kovacs istaknula je kako su smanjene kamatne stope na ranije odobrene namjenske i nenamjenske kredite na 11,5 posto, a klijentima koji redovita mjesečna primanja primaju preko Volksbanke moguće je dodatno smanjenje kamate.</p>
<p>Kako sve veći broj građana teško pronalazi jamce za kredite Volksbank je u svoju ponudu uvrstila namjenske i nenamjenske kredite bez jamaca, a uvedeni su i stambeni krediti s godišnjom kamatnom stopom od 7,25 do 8,75 posto i rokom otplate od najviše 20 godina. Volksbank u svojim poslovnicama počinje nuditi i proizvode osiguravajućih kuća (Allianz, Croatia osiguranje i Wiener Stadtische).</p>
<p>Tomasz Taraba, predsjednik Uprave Volksbank, kazao je kako nakon preuzimanja najvećeg dijela aktive i pasive Convest banke još uvijek razmatraju preuzimanje jedne banke. </p>
<p>Vodstvo Volksbanke ističe da su njihova ciljna skupina klijenata obrtnici i malo i srednje poduzetništvo, te da trenutačno u tom segmentu drže 10 posto tržišta, a srednjoročno u tom segmentu žele imati 20 posto udjela.</p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Klaus Thalhammer najavio je mogućnost da za godinu dana klijenti banke sudjeluju i u podjeli ostvarene dobiti. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sindikalisti Viktora Lenca prijete izlaskom na ulice </p>
<p>RIJEKA, 8. studenoga</p>
<p> - »Svim sindikalnim sredstvima uključujući i ulicu radnici Viktora Lenca će se boriti za opstanak tog brodogradilišta, a tu će akciju poduzeti ako slijedećeg tjedna Vlada konkretno ne pomogne Lencu u pronalaženju izlaska iz krize«, rekao je Damir Bačinović, predsjednik Sindikata metalaca u Lencu, Budući da je upitna isplata plaća odlazak iz tog brodogradilišta najavio je veliki broj najboljih njegovih brodomontera, cjevara i elektrozavarivača te najboljih inžinjera. Svi imaju alternativu koja se zove odlazak na rad u talijanska i druga inozemna brodogradilišta. »Gubitak tih ljudi odveo bi Lenac u stečaj«, upozorio je Bačinović. Na pitanje hoće li Sindikat tražiti ostavku generalnog direktora Viktora Lenca Damira Vrhovnika, Ivo Marjanović, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, odgovorio je da za njegovu ostavku ima vremena, da Vrhovnik sada treba ostati, ali da pismom namjere ili vlastitom imovinom treba jamčiti za programe koje je dao. Bačinović napominje da Lenac ne traži novac iz državnog proračuna već kredit. »Koliko nam je poznato, Svjetska banka nudi Vladi za rješavanje 'slučaja Lenac' 12 milijuna dolara zajma i šest milijuna dolara za dokapitalizaciju, a Vlada traži obrnuto. Mislim da bi se Vlada što prije oko toga trebala dogovoriti sa Svjetskom bankom, a uprava Viktora Lenca je program daljnjeg rada tog poduzeća dostavila Vladi 24. listopada«, kazao je Bačinović. U prvoj fazi proširenja i modernizacije Lenca utrošeno je 70 milijuna dolara, a za drugu fazu trebalo bi osigurati još 46 milijuna. ></p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Tehnološki sektor poveo pad</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Nakon nekoliko loših vijesti iz korporativnog sektora - i razočaranja Europske središnje banke koja je u četvrtak odlučila da neće snižavati kamatne stope - vodeći europski blue chip indeksi u petak su do poslijepodneva zabilježili pad. Negativan je trend prevladavao prije svega u tehnološkom sektoru - njemački proizvođač čipova Infineon je izvijestio o gubitku u prethodnom tromjesečju, a američki Cisco Systems je dan ranije najavio slabije četvrto tromjesečje.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je tako pao 1,02 posto na 4039,8 bodova, a DAX 30 1,14 posto na 3119,73 boda. Pariški CAC 40 je sa 3070,85 bodova bio 1,31 posto niži, dok je milanski MIB 30 prošao nešto bolje - pao je 0,48 posto na 23.643 boda. Indeks najjačih europskih blue chipova DJ Stoxx 50 također je bio nešto otporniji te je izgubio 0,65 posto spustivši se na 2521,06.</p>
<p>U New Yorku je u petak neposredno nakon otvaranja Dow Jones Industrial ostao nepromijenjen u odnosu na posljednju vrijednost zabilježenu u četvrtak. Širi S 500 porastao 0,05 posto, a Nasdaq Composite je dobio 0,26 posto. Dan ranije DJIA je pao 2,11 posto na 8586,24 boda, a S 500 je izgubio 2,29 posto spustivši se na 902,65 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je pao 2,98 posto na 1376,71 bod.</p>
<p>Azijski su indeksi također bilježili pad, a tokyjski Nikkei 225 je sa 8690,77 bodova bio 2,57 posto niži.</p>
<p>Infineon je pao 6,9 posto nakon što je izvijestio o znatnom gubitku u posljednjem tromjesečju - 292 milijuna eura u usporedbi sa 107 milijuna u istom razdoblju lani. Istovremeno, njemački je proizvođač čipova ostvario 4,9 posto veće prihode nego lani. Rival Infineona STMicroelectronics je pao 4,2 posto, a ASML 6,7 posto. </p>
<p>Ericsson je izgubio gotovo 6 posto nakon što je Standard & Poor's smanjio dugoročni rejting švedske kompanije sa BB+ na BB kategoriju. Nokia je porasla 1 posto, dok je Alcatel pao 0,4 posto. Siemens i Philips su izgubili 3 odnosno 1 posto. </p>
<p>Švicarsko-švedska grupacija ABB je nakon jutarnjeg pada porasla 1 posto nakon što je najavila rast prihoda od 4 posto godišnje između 2002. i 2005. te smanjenje duga na 6,5 milijardi eura do 2003. i na 4 milijarde do kraja 2005. godine. Međutim, grupacija je smanjila predviđenu ovogodišnju dobit. </p>
<p>Naftne su kompanije ostvarile blagi porast - Royal Dutch, Shell i Total Fina Elf su dobili oko 0,5 posto. BP je porastao 1,3 posto, a talijanski ENI 1,8 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Sanader: Odluka o Gaguliću donesena Gagulić: Vratit ću se kao predsjednik HDZ</p>
<p>Prljavi ljudi s putrom na glavi ne mogu tolerirati veliki i moćni zagrebački HDZ koji ima čist obraz i koji uči iz prošlosti, odgovara Pavo Gagulić Predsjedništvu HDZ-a/ S obzirom na to da sam legalist proeuropskog usmjerenja i antifašist, svjesni ste da balkansko-fašistoidne metode neću prihvatiti, napisao je Gagulić Sanaderu</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - »Ne dolazi u obzir bilo što komentirati. Odluka je donesena«, kategoričan je u petak bio predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na upit o najnovijem potresu u HDZ-u, »slučaju Gagulić«. Jednako su reagirali njegova zamjenica Jadranka Kosor te predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru Vladimir Šeks.</p>
<p>Odluka Predsjedništva HDZ-a kojom je suspendiran predsjednik zagrebačkoga HDZ-a Pavo Gagulić te pokrenut stegovni postupak protiv njega, prijeti otvaranjem novih podjela u toj stranci. Predsjedništvo tvrdi da je Gagulić napravio »teže povrede obveza člana HDZ-a i nanio štetu ugledu stranke«. Odluku o Gagulićevoj sudbini HDZ-ovo je predsjedništvo prebacilo Visokom časnom sudu stranke.</p>
<p>»Gagulić od Sedmog općeg sabora HDZ-a tvrdokorno ustrajava na vođenju štetne, samovoljne i zasebne politike Gradskog odbora HDZ-a Zagreba nasuprot cjeline politike stranke. Time je Gagulić zagrebačku organizaciju HDZ-a i članstvo pretvorio u taoca vlastite samovolje«, ustvrdilo je Predsjedništvo stranke. </p>
<p>Inače, odluku o Gagulićevu isključenju najavio je Vladimir Šeks na osnivačkoj skupštini Područnoga kluba utemeljitelja HDZ-a »Dr. Franjo Tuđman« u Gornjoj Dubravi u srijedu navečer. »Ako želimo uspjeh našoj stranci, trebamo se riješiti svih onih koji misle samo na sebe, osobni probitak i vlastitu korist«, kazao je Šeks.</p>
<p>»Ovo je nerazumni potez očajnih ljudi, a odluku o suspenziji nisam vidio«, kazao je Gagulić Vjesniku. Dodao je da je u četvrtak navečer u zagrebački HDZ »došla neka osoba koja se predstavila da je iz 'Zvonimir securityja' noseći odluku o suspenziji, no ja je nisam htio preuzeti«. </p>
<p>»Nakon toga je politički tajnik HDZ-a Neven Jurica nazvao moju tajnicu i zaprijetio joj otkazom ako ne preuzme pismo s odlukom Predsjedništva stranke o mojoj suspenziji i pokretanju stegovnog postupka«, dodao je. </p>
<p>Gagulić je u petak ujutro Sanaderu poslao dopis u kojem mu poručuje da »očito pokušava uništiti HDZ, a za to nema mandat«. No, navodi dalje Gagulić u pismu Sanaderu, »s obzirom na to da sam legalist proeuropskog usmjerenja i antifašist, svjesni ste da balkansko-fašistoidne metode neću prihvatiti«. </p>
<p>Stoga je Gagulić zatražio od Sanadera da mu preporučeno poštom dostavi fonogramski zapis sa sjednice Predsjedništva na kojoj je pokrenut stegovni postupak i odluku s obrazloženjem da bi se mogao pripremiti za svoju obranu.</p>
<p>Zašto, međutim, vodstvo HDZ-a želi sankcionirati Pavu Gagulića? Je li točno da to rade zato što je Gagulić, navodno, blizak Pašaliću? »Ne, nego zato što imam čist obraz. </p>
<p>Prljavi ljudi s putrom na glavi ne mogu tolerirati veliki i moćni zagrebački HDZ koji ima čist obraz i uči iz prošlosti. Mi se borimo za socijalnu, pravnu, pravednu i demokratsku Hrvatsku, a oni se bore za svoje fotelje«, odgovara Gagulić.</p>
<p>Kaže da će se, kad dobije odluku Predsjedništva i ako procijeni da je u skladu sa Statutom HDZ-a, odazvati »onome tko ga pozove na razgovor«, te da ima svoju odvjetničku ekipu koja će mu pripremiti obranu. </p>
<p>»Dok ne dobijem odluku Predsjedništva, ja sam i dalje legalni i legitimni predsjednik zagrebačkog HDZ«, kaže Gagulić.</p>
<p>Napominje i da će upravo zagrebački HDZ donijeti deklaraciju o stanju u stranci pod nazivom »Čist obraz«, u kojoj se govori o protivljenju Gradskog odbora HDZ-a »nasilnim i fašistoidnim potezima vodstva stranke«.</p>
<p>Što će učiniti ako ipak bude isključen iz HDZ-a? »Nikad neću izaći iz HDZ-a, a ako me izbace iz stranke, vratit ću se na mjesto predsjednika HDZ!«, ističe Gagulić.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić: Za razliku od Rojsa, ne znam ništa o SFOR-ovoj akciji </p>
<p>BUZET, 8. studenoga</p>
<p> - Predsjednik republike Stjepan Mesić rekao je u petak da on, za razliku od saborskog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa, nema podatak o navodnoj akciji kojom SFOR planira uhititi generala Antu Gotovinu u BiH.Na novinarski upit što će biti ako se takva akcija ubrzo dogodi, predsjednik je kazao »kako se moramo već jednom naučiti da svatko radi svoj posao«.</p>
<p>»SFOR radi svoj posao, mi svoj, a bilo bi dobro da i Rojs radi svoj posao«, rekao je Mesić komentirajući nastup zastupnika Ćesića Rojsa koji je u četvrtak u Hrvatskom saboru rekao kako zna da SFOR planira akciju Gotovinina uhićenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pančić najavio jedinstveni registar za sve branitelje</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja domovinskog rata Ivica Pančić u petak je u Saboru, komentirajući raspravu o Izvješću o provedbi zakona o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji za drugo polugodište prošle godine, najavio izradu jedinstvenog registra za sve hrvatske branitelje. »Nedopustivo je da se pojedincima pred liječničkim komisijama Ministarstva branitelja dijagnosticira PTSP, dok pred drugim tijelima nadležnima za izdavanje vozačkih dozvola ili dozvola za nošenje oružja tih dijagnoza nema«, rekao je Pančić. Odgovorio je tako na zamjerke zastupničkih klubova koji su se u raspravi složili tek u jednom - da potpunog, središnjeg popisa branitelja još uvijek nema.</p>
<p>Raspravljajući o Izvješću, koje je pred zastupnike došlo s gotovo godinu dana zakašnjenja, oporba je ponovila nezadovoljstvo što se problemi branitelja ne rješavaju, posebice što raste broj nezaposlenih branitelja. </p>
<p>Tako Juraj Njavro (HDZ) napominje da Izvješće prima na znanje, ali najavljuje glasove svoje stranke protiv njega. I Ivica Tafra (HB) kritizirao je Izvješće ističući da ono prije svega govori o smanjivanju prava stradalnika Domovinskog rata i njihovih obitelji. Želimir Janjić (HSLS) pozdravlja povećanje dodijeljenih stanova ratnim stradalnicima, a kritizira nedovoljne učinke u zapošljavanju. Klubovi SDP-a i HSS-a, pak, ističu da je Izvješće transparentno prikazuje kako se trošio novac za skrb o braniteljima, koji za cijelu prošlu godinu iznosi oko 2, 6 milijuna kuna. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Oporba protiv osnivanja hrvatskog zavoda za socijalni rad </p>
<p>Pašalić: Riječ je o kadrovskoj kombinatorici, a ne uštedi i brizi za socijalno ugrožene jer je kandidat za direktora zavoda sadašnji zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Bože Žaja/ Kosor: Sličan zavod postojao je do 1991. kada je ukinut jer se pokazalo da se socijalna politika vodi na više kolosijeka/ Podrška smanjenju sudskih pristojbi/ Kovač : Ovakvim zakonom se podilazi biračima, ali se ne pridonosi reformi pravosuđa i vraćanju povjerenja građana u sudstvo/ Leko: Pokušaj bivše vlasti da visokim sudskim pristojbama smanji broj parnica nije uspio</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Iako su zastupnički klubovi u petak ujutro podržali Konačni prijedlog izmjena Zakona o sudskim pristojbama, rasprava o tom zakonskom tekstu nije prošla bez iskri i polemičnih tonova. </p>
<p>Po riječima zamjenika ministrice pravosuđa Miljenka Kovača, predložene intervencije u odredbe zakona iz 1995. kojima su sudske pristojbe povećane na nerealnu razinu, nužan je korak, kojim će se smanjiti proračunski prihodi za 0,42 posto.</p>
<p>Iako je Odbor za pravosuđe podržao prijedlog, Mladen Godek je u ime članova tog saborskog tijela, zamjerio što se ne vodi sustavna evidencija o prihodu od sudskih pristojbi. Istodobno je predložio amandman da se pet posto od uplaćenih sudskih pristojbi ubuduće ostavlja sudovima kako bi poboljšali uvjete rada. </p>
<p>Intenciju zakonodavca da se smanjivanjem nerealno visokih sudskih pristojbi i ukidanjem zakonske odredbe koja je vođenje postupka uvjetovala prethodnim plaćanjem pristojbe, približi ustavnom načelu o jednakosti građana pred sudovima, oštro je kritizirao Mario Kovač (HSLS). »Ovakav zakon nešto znači u sferi podilaženja biračima, ali ništa u reformi pravosuđa i vraćanju povjerenja građana u hrvatsko sudstvo«, rekao je. Odgovorio mu je Mladen Godek (Klub Libre), kazavši kako bi bilo dobro da Vlada predloži još takvih prijedloga kojima će rasteretiti hrvatske građane i naveo podatak da se pristojbe predloženim izmjenama u odnosu na postojeći zakon smanjuju za 80 posto.</p>
<p>Za Ivicu Buconjića (HDZ), upitno je li predloženi zakon socijalni propis ili pridonosi suzbijanju tzv. obijesnog parničenja, dok Petar Žitnik (Klub HSS-a) ističe kako je zakon dobar ne samo u pravno-tehničkom smislu već i zbog učinaka koje će donijeti. </p>
<p>»Pokušaj bivše vlasti da visokim sudskim pristojbama smanji broj parnica nije uspio«, kaže Josip Leko (SDP) i zaključuje da je zato nužan novi zakon. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi kojim se među ostalim propisuje utvrđivanje prihoda poljoprivrednika, slijepima i gluhima omogućuje se pravo na doplatak i pomoć neovisno o prihodu, uvodi se pomoć za podmirenje troškova smještaja u učenički dom, a izmijenjene su odredbe o udomiteljstvu i izdavanju dozvola za rad. </p>
<p>Kao način pružanja skrbi izvan obitelji uvodi se institucija obiteljskog doma, a predlaže se i osnutak hrvatskog zavoda za socijalni rad. To je izazvalo protivljenje predstavnika oporbenih stranaka pa je tako Ivić Pašalić (HB) kazao da je riječ o kadrovskoj kombinatorici, a ne uštedi i brizi za socijalno ugrožene »jer je kandidat za direktora zavoda sadašnji zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Bože Žaja«. </p>
<p>Jadranka Kosor (HDZ) podsjetila je da je sličan zavod postojao do 1991. »kada je ukinut jer se pokazalo da se socijalna politika vodi na više kolosijeka«. Spomenula je podatak da se 80 posto Hrvata osjeća siromašnima jer ne može zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe te da je u posebno teškom položaju oko 12.000 obitelji s četvero i više djece za koje bi trebalo napraviti posebne socijalne programe. Upozorila je da se u zakonu ne spominju gluhoslijepe osobe. </p>
<p>Želimir Janjić je, u ime Kluba HSLS-a, radi uštede predložio osnutak zavoda za socijalnu politiku u koji bi se uključio i sadašnji Zavod za zaštitu obitelji, mladeži i materinstva. Upozorio je na mogućnost da zbog decentralizacije sustava socijalne skrbi siromašnije lokalne zajednice neće imati dovoljno novca.</p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) kazala je da je država radno sposobnim nezaposlenim osobama dužna omogućiti da socijalnu pomoć zarade javnim radom. Njen stranački kolega Marijan Maršić predložio je da se u brigu o starijim osobama na selima uključe osobe koje su izabrale civilnu službu. </p>
<p>Sjednica se nastavlja u srijedu, 13. studenoga.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Saborski odbor za useljeništvo: Zvonka Bušića premjestiti u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Saborski odbor za useljeništvo u petak je predložio rezoluciju kojom traži da se Zvonka Bušića, koji se nalazi u zatvoru u SAD-u, premjesti u Hrvatsku. Prema riječima predsjednika tog odbora Milana Kovača, ta će se rezolucija uputiti svim saborskim klubovima zastupnika, a potom će biti predložena Saboru. </p>
<p>U Rezoluciji se poziva na Konvenciju Vijeća Europe o transferu osuđenika, čiji su potpisnici i Hrvatska i SAD, a Vlada se zadužuje da zatraži posredovanje nadležnog tijela Vijeća Europe te da pripremi sve potrebne radnje kako bi u Hrvatsku bili prebačeni i svi ostali hrvatski državljani koji zatvorsku kaznu izdržavaju u SAD-u. O tim mjerama Vlada treba redovito izvještavati Sabor, koji će s rezolucijom upoznati američku vladu i Kongres, kao i parlament Vijeća Europe. Kako je istaknuo predsjednik Odbora Milan Kovač (HB), tekst rezolucije nije konačan, nego će biti poslan na razmatranje svim saborskim klubovima stranaka nakon čega će o njegovu prihvaćanju odlučiti Sabor.</p>
<p>Sa saborskom inicijativom za Bušićevo prebacivanje u Hrvatsku Odbor će upoznati i američkog veleposlanika u Hrvatskoj Lawrencea Rossina kojeg će u utorak, osim Kovača, posjetiti članovi Odbora Ivo Fabijanić (SDP) i Josip Torbar (HSS) te zastupnica Zdravka Bušić (HB). Prema Kovačevim riječima, u slučaju da Bušić bude prebačen u Hrvatsku, o mjestu gdje će služiti kaznu (koja istječe 2006. godine) odlučit će ministarstva pravosuđa Hrvatske i SAD-a te Županijski sud u Zagrebu. </p>
<p>U obrazloženju za uvrštenje »slučaja Bušić« u saborsku raspravu spomenuto je da se za njegov premještaj u Hrvatsku 1996. zauzeo i pokojni predsjednik Franjo Tuđman u svom pismu tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu, a isti zahtjev 1999. u pismu tadašnjoj državnoj tajnici Madeleine Albright poslali su i tadašnji oporbeni čelnici Ivica Račan, Zlatko Tomčić, Dražen Budiša, Vlado Gotovac i Ivan Jakovčić. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Glavni kriterij broj članova</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Čelnici pet sindikalnih središnjica u petak su, nakon niza pokušaja dogovora o podjeli sindikalnih nekretnina, konačno usuglasili sporazum o kriterijima za podjelu imovine. »Sporazum bi se mogao potpisati za petnaestak dana nakon što ga usvoje tijela svih sindikalnih središnjica«, najavljuje potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. </p>
<p>Prema sporazumu, sindikalna imovina dijelit će se isključivo među sindikalnim središnjicama, a u podjeli neće sudjelovati autonomni sindikati, koji nisu udruženi ni u jednu središnjicu. Glavni kriterij za podjelu bit će broj članova, a dogovoreno je da se novo prebrojavanje članstva pet središnjica provede 1. ožujka sljedeće godine prema Zakonu o reprezentativnosti sindikata. </p>
<p>Budući da vlastiti poslovni prostor ima samo SSSH u Radničkom domu na Krešimirovu trgu u Zagrebu, dogovoreno je da se za početak u zamjenu za sindikalni dom na Sljemenu ostalim četirima središnjicama osigura po 300 četvornih metara prostora u gradu Zagrebu kako bi imale uvjete za normalan rad. Uslijedila bi podjela nekretnina po županijama. </p>
<p>Nakon što potpišu sporazum o kriterijima za podjelu imovine, sindikati će ga uputiti Vladi, te predložiti da se kroz izmjenu Zakona o udrugama ili posebnim zakonom omogući prijenos državne imovine u vlasništvo sindikata.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Konačno rješenje sudbine Željezarinih 1700 radnika tek u utorak</p>
<p>Kao jednu od mogućnosti Marić ističe iznajmljivanje dijela pogona poslovnim partnerima/ Marić najavio sastanak s potpredsjednikom Vlade Linićem/ Ako se ne pronađe pozitivno rješenje, sindikalci će blokirati prometnice</p>
<p>ZAGREB/SISAK 8. studenoga</p>
<p> - Sindikalni povjerenici Mato Somić (Sindikat metalaca Hrvatske) i Ivica Kenda (Hrvatski sindikat metalaca) sastali su se u petak ujutro sa stečajnim upraviteljem Željezare Sisak Ilijom Marićem da bi ga obavijestili o razgovoru s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem u četvrtak ujutro. Sastanak se održao nakon što su sindikati organizirali prosvjed radnika pred Vladom i Saborom na Markovu trgu, gdje su tražili isplatu triju plaća te hitno rješavanje problema Željezare u stečaju.
Potpredsjednik Vlade Linić im je tada rekao da Marić mora odlučiti o tome što će biti s 1700 Željezarinih radnika koji će, nakon raskida ugovora s Trubo Impexom, prijeći ponovno u Željezaru Sisak u stečaju. </p>
<p>»Stečajna će uprava učiniti sve da ponovno počne raditi dio pogona i da u njima radi dio radnika koji su na prisilnom godišnjem odmoru od 1. listopada«, istaknuo je na sastanku sa sindikalcima u petak Marić. Također je rekao da će dio Željezarinih pogona pokušati iznajmiti poslovnim partnerima koji bi u njima organizirali proizvodnju i zaposlili dio radnika. </p>
<p>»Sindikalni su mi povjerenici napismeno dali što je dogovoreno, a ja ću u subotu obaviti konzultacije u Trgovačkom sudu u Zagrebu te sa stečajnim vijećem na kojem ćemo odlučiti što dalje«, rekao je Marić i dodao da će se konačno rješenje znati u utorak. Marić je također napomenuo da se treba sastati i s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem. </p>
<p>»Učinit ćemo sve da se ispoštuje dogovor s Linićem i da se radnicima isplate plaće u roku mjesec dana«, kazao je Marić. Međutim, dok se ne počne s iznajmljivanjem, s čim se oba sindikalna povjerenika slažu, među zaposlenima će ostati samo oni koji rade na nužnim poslovima. »To su zaštitari, vatrogasci, pećari, električari, bravari i slično«, rekao nam je Somić. </p>
<p>Unatoč činjenici da su neki radnici bili nezadovoljni rezultatima pregovora održanima u četvrtak u Zagrebu, posebno Linićevom izjavom da Vlada ne želi imati ništa sa Željezarom, sindikalci se još nisu odlučili na drastične poteze, poput blokiranja sisačkih prometnica, što su namjeravali napraviti u četvrtak.</p>
<p> »Što se tiče blokade prometnica, pričekat ćemo još nekoliko dana kad će biti poznato rješenje što i kako dalje sa Željezarom«, rekao je Kenda. </p>
<p>Za subotu je najavljen i sastanak na kojem će, osim sindikalnih povjerenika, sudjelovati i župan sisačko-moslavački Đuro Brodarac, sisački gradonačelnik Danko Pintarić, a očekuje se i dolazak ministra rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Čelnici SDP-a i HSS-a raspravljali o privatizaciji</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - U Banskim je dvorima u petak održan sastanak čelništva SDP-a i HSS-a o strategiji daljnje privatizacije državnih poduzeća. Jedna od tema bilo je izvješće o daljnjoj dinamici privatizacije koju je na nalog SDP-ova potpredsjednika Vlade Slavka Linića, izradio Hrvatski fond za privatizaciju.</p>
<p>To su izvješće najavili i Linić i HSS-ov potpredsjednik Vlade Ante Simonić nakon prvog sastanka čelništva dviju stranaka o privatizaciji. No, u četvrtak Vlada o njem u nije raspravljala jer je to izvješće povučeno na Vladinoj koordinaciji za gospodarstvo. U tom izvješću su, navodno, samo navedena imena više od tisuću državnih poduzeća i datumi kada bi ona trebala biti privatizirana, s čime se HSS ne slaže. Poznato je da se SDP zalaže za prodaju svih poduzeća u vlasništvu države, dok u HSS-u misle da bi država ipak trebala u nekim poduzećima imati vlasnički udio, te bi, u onima koji dobro ne posluju, trebala postaviti nove uprave. Također, u HSS-u su nezadovoljni i dinamikom privatizacije. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da bi čelnici dviju stranaka trebali razgovarati i o kandidatu za mjesto predsjednika HFP-a. Tu dužnost u svojstvu vršitelja sada obnaša Krešimir Starčević, koji je blizak SDP-u, što u HSS-u izuzetno zamjeraju argumentirajući to tvrdnjama da privatizacijom upravlja preko Fonda Slavko Linić, koji je po funkciji i predsjednik Upravnog odbora HFP-a. Stoga u HSS-u misle da bi mjesto predsjednika HFP-a trebalo pripasti kandidatu iz njihove stranke. No gotovo je potpuno sigurno da tu dužnost neće obavljati HSS-ovac Ante Markov, koji će najvjerojatnije preuzeti od Đurđe Adlešić (HSLS) mjesto predsjednika saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pupić: Vlada želi radnicima prodati dionice skuplje nego Deutsche Telekomu</p>
<p>Štrajk bi organizirali sindikati HT-a i HP-a, uz sindikate Ine i HEP-a, koji se pribojavaju slične nepovoljne prodaje dionica radnicima u njihovim tvrtkama</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) smatra sramotnom odluku Vlade kojom ona želi prodati sedam posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) sadašnjim i bivšim radnicima telekomunikacija i pošte, po cijeni višoj 134 posto od one koju je platio Deutsche Telekom, rekao je u petak Vjesniku Josip Pupić, predsjednik HST-a. </p>
<p> Do utorka, kaže on, taj će sindikat zajedno s drugim sindikatima iz HT-a, HP-a, HEP-a i Ine, te udrugama polagatelja prava na dionice donijeti odluku o načinu i obliku industrijskih akcija.</p>
<p>No, već sad je poznato da nije isključena ni mogućnost općeg štrajka oko 50.000 zaposlenih u spomenutim poduzećima. Naime, po istoj matrici, nakon HT-a, može se očekivati i prodaja radničkih dionica drugih poduzeća u državnom vlasništvu. </p>
<p> Podsjetimo, Vlada je pokrenula postupak za prodaju osam posto dionica HT-a zaposlenicima te tvrtke, odnosno zaposlenicima bivšeg HPT-a. Dionice će im biti ponuđene po cijeni koju je Deutsche Telekom (DT) platio za posljednji paket od 16 posto dionica, uz popust koji ukupno ne može biti veći od 25 posto.</p>
<p>Pupić napominje da je DT 35 posto dionica HT-a platio 850 milijuna dolara što iznosi 182 kuna po jednoj dionici. Nadalje, kaže on, dodatnih 16 posto dionica, plaćeno je 500 milijuna eura što bi po današnjem tečaju dolara iznosilo 234 kune po jednoj dionici. U prosjeku je Deutsche Telekom za većinski paket dionica HT-a (51 posto) platio jednu milijardu i 350 milijuna dolara ili 198 kuna po jednoj dionici. </p>
<p>U sindikatu nisu zadovoljni ni uvjetima po kojima 11.000 radnika HT-a, 12. 0000 radnika HP-a i 9000 umirovljenika mogu kupiti sedam posto dionica HT-a u gotovini ili na tri do pet godina kredita uz pet do sedam posto kamata.</p>
<p>S najvećim popustom od 25 posto cijena jedne HT-ove dionice bi iznosila 176 kuna, a s najnižim popustom od 15 posto cijena dionice bi iznosila 200 kuna. </p>
<p>Pupić napominje da je do objave spomenutih uvjeta otkupa radničkih dionica, za koje drži da su primjer »vrlo grube privatizacije«, među sadašnjim i bivšim radnicima HT-a, odnosno Pošte, vladao velik interes za sudjelovanjem u njihovoj kupnji. Uz to, sedam posto dionica trebalo je ponuditi radnicima prilikom prodaje većinskog paketa dionica, a ne mijenjati Zakon o privatizaciji HT-a i dr. </p>
<p>Nominalna cijena jedne dionice HT-a iznosi 100 kuna. No, u sindikatu ne žele špekulirati koliko njihova cijena iznosi na tržištu, jer bi za nešto takvo trebalo staviti dionice na burzu. No, budući da Ugovor o prodaji HT-a nikad nije dan na uvid javnosti, nije poznato prodaju li se dionice po cijeni skupa s premijom ili pod nekim drugim uvjetima. Uz to, zabrinjava da nigdje nisu navedeni, pa ni u Zakonu o privatizaciji HT-a, rokovi u kojima radnici mogu kupiti sedam posto dionica. </p>
<p> S druge strane, kažu da je HT već osnovao posebno društvo koje bi trebalo pratiti prodaju sedam posto dionica radnicima. No, zbog vrlo visokih kamata, budući kupci dionica, ako ih nakon svega bude, mogli bi vrlo skupo platiti »kućno srebro«. Uz to, nakon lošeg iskustva s Hrvatskom poštanskom bankom, u sindikatu nisu skloni da ih i prilikom kupnje dionica prati »kućna banka«. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dionice braniteljima prema novome modelu</p>
<p>Umjesto da se prava na dionice prepuštaju svakom branitelju ponaosob, one bi se prepustile posebno utemeljenoj državnoj ustanovi, kojom bi upravljali branitelji a država bi bila kontrolor.</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Oko 200 milijuna eura vrijedi sedam posto dionica Hrvatskog telekoma, koje će biti zaposlenicima ponuđene po cijeni koju je Deutsche Telekom platio za posljednji kupljeni paket od 16 posto dionica. Isto toliko, dakle, vrijedi i isti paket dionica HT-a rezerviran za branitelje. </p>
<p>Inače, prema popisu svojedobno napravljenom vezano uz povlašteni uvoz automobila u Hrvatskoj status branitelja ima oko 386.000 ljudi. No, točan broj branitelja se ne zna, jer nema službenog registra.</p>
<p>Postoje dva prijedloga za raspodjelu braniteljskog paketa. Jedan se temelji na praksi PIF-ova, no čelnici Vladinih gospodarskih resora ne kriju loše mišljenje o PIF-ovima, o kojima, uostalom, ni stručni analitičari ne misle dobro. Nerijetke su čak i tvrdnje da su PIF-ovi, u stvari, opljačkali branitelje. </p>
<p>Zbog toga se, saznajemo iz visokog izvora, u Vladi ozbiljno razmišlja o novom rješenju, koje bi se, nakon HT-a primijenilo i za dionice koje će se braniteljima prepustiti u privatizaciji Ine i Croatia osiguranja. </p>
<p>Umjesto da se prava na dionice prepuštaju svakom branitelju ponaosob, one bi se prepustile posebno utemeljenoj državnoj ustanovi, kojom bi upravljali branitelji a država bi bila kontrolor. Ta bi ustanova prihodom od dionica financirala zadovoljavanje raznih potreba branitelja i programa u njihovu interesu. Mogla bi, na primjer, financirati školovanje branitelja, posebne programe zdravstvene zaštite ili zapošljavanja branitelja, pomagati u otplati kredita, posebice onih koje branitelji uzimaju za pokretanje tvrtki... Takve ustanove, tvrde zagovornici te ideje, postoje u nekim razvijenim zemljama koje na taj način dugoročno financiraju posebne potrebe veteranske populacije. </p>
<p>U Vladi ne očekuju da bi takav prijedlog mogao proći bez velikog otpora. Naime, prema neslužbenim informacijama, od branitelja se već - unaprijed! - pokušava otkupiti dionice HT-a. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zagovornici nacionalnih država protiv globalizacije</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Na međunarodnome znanstvenom skupu »Globalizacija i demokracija«, koji je u petak počeo na Fakultetu političkih znanosti (FPZ) Sveučilišta u Zagrebu, hrvatski znanstvenici i njihove kolege iz inozemstva propituju odnos globalizacije i demokracije. Skup je organizirao FPZ u povodu proslave 40. obljetnice svog djelovanja.</p>
<p>»Proces globalizacije provode političke i socijalne snage koje potiču i kontroliraju inovativne procese koje više nije moguće nadzirati na razini zatvorene nacionalne države. Suprotstavljaju im se u cijelom svijetu političke snage koje brane postojeću teritorijalno-temporalnu strukturu svijeta, tj. granice nacionalnih država koje su na tim osnovama stabilizirale raspodjelu globalnog prostora«, rekao je Davor Rodin. Nakon njega je govorio Claus Offe o posebnostima »četvrtog« vala novih demokracija u srednjoj i istočnoj Europi, Nenad Zakošek o političkim posljedicama modernizacije na početku 21. stoljeća te Dag Strpić o povezljivosti globalizacije i demokracije, a Furio Cerutti o ideji političkog identiteta Europljanina.</p>
<p>Raspravu je izazvao je istup Nadje Arbatove koja je govoreći o postsovjetskom razdoblju u Rusiji upozorila da Zapad, posebice EU, ne pruža potrebnu podršku demokratskom razvoju Rusije. Naprotiv, još dominiraju stereotipi sumnji u rusku kompatibilnost europskom sustavu vrijednosti. Još je uočljiva sklonost da se obilježja Sovjetskog saveza jednostavno pripisuju suvremenoj Rusiji. Iako Rusija danas ima drugačiji politički sustav i ekonomske temelje. Zapad je, tvrdi Arbatova, više ulagao u ljude koje shvaća kao nositelje demokracije (Gorbačov, Jeljcin, sada Putin), nego u razvoj ruske demokracije. Polemički joj je uzvratio Furio Cerutti tvrdnjom da je Rusija prevelika i da bi njezinim ulaskom u eurointegracije postala predominantna. Naprosto u Europskom parlamentu, uzme li se samo taj primjer, dominirali bi Rusi.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Opozovite Gagulićevu suspenziju, ili tražimo Sanaderovu smjenu«</p>
<p>Na proširenoj sjednici zagrebačkog odbora HDZ-a bilo je 150 sudionika/ Uz jedan suzdržan glas usvojena deklaracija »Čist obraz« </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - »Gradski odbor HDZ-a Zagreba pokrenut će, sukladno Statutu, postupak smjenjivanja Ive Sanadera s dužnosti predsjednika HDZ-a i pozvati članstvo na izvanredni sabor stranke, ako do 13. studenoga Predsjedništvo i Središnji odbor ne odbace i ne proglase ništetnim stegovni postupak protiv predsjednika GO Pave Gagulića. Tražimo poštivanje rezultata legitimno provedenih unutarstranačkih izbora, poništavanje neutemeljenih odluka o raspuštanju tijela stranke i pokretanje stegovnih postupaka protiv odgovornih«. To se kaže u deklaraciji »Čist obraz« koju je donijelo 150 sudionika proširenog sastanka GO HDZ-a u petak navečer. </p>
<p>U toj se izjavi izriče protivljenje »kadrovskim čistkama, montiranim stegovnim postupcima, klijentelizmu i karijerizmu, nemoralu, neetičnosti i nasilju koje se u HDZ-u provodi od 7. Općeg sabora«. Prema Gagulićevim riječima, ovakve stavove podržavaju i vodstva 12 županijskih odbora HDZ-a s čijim predstavnicima je razgovarao u petak, no novinarima nije želio reći o kojim se odborima radi. </p>
<p>Gagulić je na skupu dočekan pjesmom »Svijet voli pobjednike« grupe »Colonia« i skandiranjem »Pavo, Pavo!«, nakon čega se obratio nazočnima napavši vodstvo HDZ-a zbog »šumsko-razbojničkih, fašistoidnih i balkanskih metoda kojima stranku pretvaraju u privatno vlasništvo«. </p>
<p>Među ostalima, prozvao je Nevena Juricu, don Antu Bakovića, Luku Bebića, Miroslava Šeparovića i Miomira Žužula. »Vodstvo HDZ-a u četvrtak je objavilo rat svome članstvu. Žele me smijeniti jer sam čista obraza, a rješenja o stegovnom postupku šalju mi preko zaštitara. Plan je da v.d. predsjednik postane Ivica Kostović i podnese zahtjev za raspuštanje GO, čime bi se raspustilo pola stranke. Smijeniti me možete samo vi koji ste me izabrali, a ne moralne nakaze i olinjali tipovi koji misle da su Bogom dani«, kazao je Gagulić, popraćen burnim pljeskom. Dodao je da je odluka o njegovoj suspenziji nelegalna te da nema namjeru prijeći u Hrvatski blok jer »vjeruje u svijetlu budućnost HDZ-a«.</p>
<p>Prije glasovanja, za govornicu je izašao član GO Božo Odak koji je Gagulića proglasio odgovornim za ovakvo stanje, jer je prvu sjednicu sazvao tek sedam mjeseci nakon izbora, i zatražio raspravu o Deklaraciji. Gagulić je to odbio, rekavši da se Deklaracijom želi pokazati snaga GO, nakon čega je ona prihvaćena uz jedan suzdržan glas.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Hrvatsko društvo nije tolerantno«</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko društvo nije tolerantno, ocjena je sudionika Euroforuma »Je li Hrvatska tolerantno društvo?« - održanog u Europskom domu u petak. Slavko Goldstein je kazao da »smo mi netolerantno društvo prema drugima, a jako tolerantno prema sebi«. Korijeni netolerancije su i u nedavnoj prošlosti, a Jasenovac i Bleiburg postali su simboli te prošlosti.</p>
<p>Akademik Dušan Bilandžić ustvrdio je da netolerancija proizlazi iz stanja općeg nezadovoljstva. Napomenuo je da »nemamo kapacitet da stabiliziramo Hrvatsku, a glavna je snaga međunarodna zajednica bez koje ne možemo izaći iz sadašnje situacije«. Ljubomir Čučić zapitao je »kako upravljati netolerantnim društvom«. Agensi dijaloga i tolerancije mogu biti mediji, ako se hitno i zakonski demokratiziraju i organizacije civilnog društva, kojima je potreban veći prostor djelovanja.</p>
<p>Dr. Milorad Pupovac je naglasio da je »dominanatno stanje u Hrvatskoj toleriranje netolerantnih«. Netolerantne toliko prisutnima održavaju političke stranke, a stanje u pravosuđu i zakonodavstvu »sjajno su ishodište za netoleranciju«. Dr. Gojko Bežovan je napomenuo da »što je društveni status viši, veća je i netolerancija, a najveća je u sveučilišnim krugovima«. </p>
<p>Nusret Seferović je upozorio na paradoksalan podatak - prema evidenciji Ministarstva rada i socijalne skrbi, više od 10.000 Roma korisnici su socijalne pomoći, a po popisu stanovništva u Hrvatskoj ih živi 9600. Euroforum je organiziran u povodu 9. studenoga, Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, te 16. studenoga, Dana tolerancije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»Čovjek koji zna otkuda dolazi i kamo ide, siguran je čovjek«</p>
<p>Cilj je pohoda posjetiti vjernike u Argentini, Urugvaju i Čileu / Budući da je to prvi službeni dolazak jednog hrvatskog nadbiskupa u Urugvaj, taj su posjet tamošnji Hrvati dočekali kao povijesni događaj / Od petka, nadbiskup Bozanić pohodi Hrvate u Čileu</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, od 1. studenoga boravi u pastoralnom pohodu hrvatskim vjernicima u Južnoj Americi. Cilj je pohoda posjetiti vjernike u Argentini, Urugvaju i Čileu. Kako prenosi IKA, Bozanić je najprije doputovao u Buenos Aires, gdje su ga dočekali hrvatski franjevci Provincije sv. Jeronima iz Zadra i organizator pastoralnog pohoda nadbiskupa Bozanića Argentini, Urugvaju i Čileu fra Ivan Gavran.</p>
<p>Poziv nadbiskupu Bozaniću stigao je baš usred ozbiljne gospodarske i društvene krize u Argentini. »Upravo zbog toga, možda u jednom od najtežih trenutaka Argentine, smatrali smo prikladnim i potrebnim pozvati prvog pastira Crkve u Hrvatskoj nadbiskupa Josipa Bozanića da dođe, da nas posjeti, da nas svojom nazočnošću, svojom rječju, svojom molitvom podrži i ohrabri u ovom teškom trenutku«, rekao je fra Gavran prigodom Bozanićeva dolaska.</p>
<p>Nakon slavljenja mise u crkvi sv. Nikole Tavelića u Buenos Airesu, središtu hrvatskih vjernika u toj zemlji, Bozanić se, drugog dana, susreo s hrvatskim svećenicima i redovnicama koji djeluju u Argentini, a koje je upoznao sa životom Crkve u domovini te mogućim trećim dolaskom papa Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Bozanić je govorio i o budućim hrvatskim blaženicima Ivanu Merzu i Mariji od Propetoga Petković, prvoj Hrvatici koja će biti proglašena blaženom, osnivačici reda Kćeri milosrđa, čiji je misionarski rad snažno povezan s Argentinom.</p>
<p>Trećeg dana svog pastirskog pohoda, zagrebački je nadbiskup stigao u urugvajsku prijestolnicu Montevideo. Budući da je to prvi službeni dolazak jednog hrvatskog nadbiskupa u Urugvaj, taj su posjet tamošnji Hrvati dočekali kao povijesni događaj. »Ova misa je u isto vrijeme znak da je Bog onaj koji nas povezuje. Došli smo na misu koja se slavi po čitavom svijetu, ali ova, danas u Montevideu, u Urugvaju, slavit će se na hrvatskom jeziku, na jeziku vaših pradjedova, na jeziku na kojem se slavi misa u našoj domovini Hrvatskoj«, rekao je Bozanić predvodeći misno slavlje u Montevideu.</p>
<p>»Samo onaj čovjek koji zna otkuda dolazi i kamo ide, siguran je čovjek«, poručio je Bozanić urugvajskim Hrvatima, pozvavši ih da to prenose budućim naraštajima. Drugog dana boravka u Urugvaju, Bozanić se susreo s nadbiskupom Montevidea Nicolasom Contugnom i posjetio urugvajsko katoličko sveučilište, gdje se susreo s rektorom Carlosom Posadom. Hrvati u Urugvaju su danas relativno mala zajednica: sa 4000 sredinom prošlog stoljeća, spali su na oko 1000 članova danas, od kojih samo polovica održava veze sa zajednicom.</p>
<p>Na kraju posjeta Hrvatima u Urugvaju, Bozanić je vodstvu tamošnjeg Hrvatskoga doma predao medalju blaženog Alojzija Stepinca s moćima, zaželjevši da kapelica koju Hrvati žele izgraditi u Montevideu ima Stepinčeve moći.</p>
<p>Od petka, 8. studenoga, nadbiskup Bozanić pohodi Hrvate u Čileu, u pratnji hrvatskog svećenika iz Perua mons. Drage Balvanovića.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Glavni tajnik HDZ-a Kurečić proglasio sjednicu GO-a pod vodstvom Gagulića nevažećom </p>
<p>Na sastanak u središnjici, koji je sazvao Sanader, ali mu nije prisustvovao, došao 31 od 54 člana zagrebačkog GO-a </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - Sastanak predstavnika Gradskog odbora HDZ-a s vodstvom stranke, koji je u petak popodne sazvao predsjednik Ivo Sanader započeo je iza čvrsto zatvorenih vrata. Naime, najprije su novinari i fotografi izbačeni iz prostorija HDZ-a, jer je vrh stranke izdao direktivu da ih se ne pusti unutra. Sastanak je predsjednik Sanader sazvao kako bi opozvao Pavu Gagulića s mjesta predsjednika zagrebačkog HDZ-a. Naime, vodstvo stranke Gagulića će prijaviti časnom sudu, a u konačnici je moguće i njegovo isključenje iz stranke. Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci vodstvo se stranke na takav način obračunalo i sa Ivićem Pašalićem. </p>
<p>Gagulić je, u cijeloj toj gužvi, svojim kolegama savjetovao da Sanaderu »nipošto ne okreću leđa«. Također, dodao je i da je on osobno dobio više od 80 posto stranačkih glasova, dok je Sanader uz, kako je rekao Gagulić, »bombaše, borbaše i crnokošuljaše skupio tek bijednih 52 posto«.</p>
<p>Iako je sam sazvao sastanak Sanader se nije na njemu pojavio, kao ni drugi čelnici stranke. Stoga su ga vodili politički tajnik Neven Jurica, glavni tajnik Branko Vukelić i njegov zamjenik Vladimir Kurečić, a iz Gradskog odbora HDZ-a pristiglo je dvadesetak članova, dok ih je još oko dvadesetak došlo iz područnih odbora stranke. </p>
<p>Jurica, Vukelić i Kurečić su, u Sanaderovo ime, pokušali objasniti zašto je potreban opoziv Gagulića i koji su njegovi »grijesi«. Tako je Gaguliću na dušu stavljena »slaba komunikacija između zagrebačkog odbora i središnjice, potom da središnjica ne zna popis članova u Gradskom odboru, kao i da su članovi Gradskog odbora taoci Gagulićeve politike«. </p>
<p>»Demagogija je na djelu«, kratko je komentirao jedan član Gradskog odbora napuštajući središnjicu stranke, kako bi odjurio na sastanak Gradskog odbora HDZ-a koji je zakazao još uvijek predsjednik zagrebačkog HDZ-a Pavo Gagulić, a koji se održavao u prostorijama Tribina grada Zagreba na Kaptolu.</p>
<p> Nakon sastanka u središnjici HDZ-a koji je završio kasno popodne, zamjenik glavnog tajnika stranke Vladimir Kurečić izjavio je kako su se oni »samo informirali o događajima u gradskom odboru HDZ-a, te kako nisu donošene nikakve odluke jer nisu niti imali ovlasti za to«.</p>
<p>Sjednicu Gradskog odbora HDZ-a koja se u isto vrijeme održavala na Kaptolu pod vodstvom suspendiranog Pave Gagulića, Kurečić je proglasio ništavom. </p>
<p>»Budući da je Gagulić pod suspenzijom, sastanak je nevažeći, a to što je tamo usvojena neka deklaracija pravo je svake grupe ljudi da usvaja što želi«, komentirao je Kurečić činjenicu da je na sastanku Gradskog odbora usvojena deklaracija pod nazivom »Čista savjest«. Demantirao je da većina članova Gradskog odbora HDZ-a podržava suspendiranog Gagulića, rekavši da je na sastanku u središnjici bio 31 od 54 člana GO-a. Ponovio je da je za stegovni postupak nadležan Visoki časni sud. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Domazet će s haaškim istražiteljima razgovarati o razdoblju od 1992. do 1996.</p>
<p>Domazet će s istražiteljima razgovarati 19., 20. i 21. studenoga u Uredu Haaškog suda u Zagrebu/ Što se tiče čuvanja vojne tajne, taj će se problem rješavati ad hoc tijekom eventualnog suđenja</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - U petak poslije podne u zagrebačkom Uredu Haaškog suda održan je pripremni sastanak između predstavnika haaškog tužiteljstva i obrane admirala u mirovini Davora Domazeta Loše. Glavna tema razgovora bila su tri uvjeta o kojima je prije nekoliko dana branitelj osumnjičenog admirala Branko Šerić, uputio zahtjeve i na adresu tužiteljstva i na adresu hrvatske vlade.</p>
<p>Najvažniji zaključak jest da je braniteljstvo upoznato s okvirnim temama o kojima će u svojstvu osumnjičenika admiral Domazet odgovarati 19., 20. i 21. studenoga. Za te dane, naime, on je pozvan da pred istražiteljima Haaškog suda odgovara o razdoblju od 1992. do 1996. godine. Primjetno je da je razdoblje odgovornosti admirala Domazeta suženo za dvije godine - prvu, 1991., i zadnju, 1997. godinu. Time je obrana dobila ne samo vremenski, nego i sadržajni okvir tema o kojima će istražitelji postavljati upite osumnjičenom admiralu. </p>
<p>Što se tiče čuvanja vojne tajne, taj je problem ostavljen za eventualno samo suđenje. Rješavat će se ad hoc prema svakom pojedinom pitanju i procjeni obrane ne bi li odgovor zalazio u to osjetljivo područje. </p>
<p>Riješeno je i pitanje mjesta na kojem će doći do susreta istražitelja i osumnjičenog Domazeta. Bit će to u Uredu Haaškog suda u Zagrebu. Zašto ne u prostorijama Vlade? Razlog je vrlo prozaičan i branitelj osumnjičenog admirala ga je prihvatio bez zadrške.
Naime, prostorija u kojoj bi se taj razgovor mogao održati opremljena je video i tonskom aparaturom koja je fiksirana i izravno vezana satelitskom vezom sa sjedištem Haaškog suda. Transkript razgovora obrana bi u tim uvjetima dobila na engleskom jeziku. Zato je odmah prihvaćen prijedlog da se sve održava u Uredu Haaškog suda jer će i prijepis razgovora biti na hrvatskom jeziku.</p>
<p>Ostalo je otvoreno pitanje predstavnika Vlade kojeg je obrana tražila kao sudionika najavljenih razgovora istražitelja i osumnjičenog admirala. Odvjetnik Šerić tražio je nazočnost Orsata Miljenića, šefa Vladina ureda za odnose s Haagom, no to još nije definirano. Međutim, u prostoriju u kojoj će se održati ispitivanje, osim istražitelja, admirala Domazeta i njegova branitelja Branka Šerića, neće biti nitko drugi. Tijek razgovora predstavnik Vlade pratit će na monitoru u susjednoj prostoriji.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Stipetić: Za svjedočenje pred istražiteljima bio sam oslobođen čuvanja vojne tajne</p>
<p>Odluku o oslobađanju od čuvanja vojne tajne donijeli su ministar obrane i hrvatska vlada, kazao je načelnik GS-a/ U mirovinu idem kad tako odluči predsjednik Mesić, kaže Stipetić/ »Vjesnik« neslužbeno doznaje da su medijske spekulacije o mogućem umirovljenju šefa Vojne policije Mate Laušića neosnovane </p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - »Kad sam svjedočio pred haaškim istražiteljima, bio sam oslobođen čuvanja vojne tajne, a odluku o tome donijeli su ministar obrane i hrvatska vlada«, rekao je u petak načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić, upitan kako komentira zahtjev haaških istražitelja za razgovor s admiralom Davorom Domazetom, koji je, prema najavi, vrlo sličan Stipetićevu.</p>
<p>Nakon tvrdnje novinara da španjolski i britanski časnici u svjedočenjima u slučajevima Mladena Neletilića i Vinka Martinovića navodno nisu mogli odgovarati na pitanja koja zadiru u područje vojne tajne, Stipetić je ustvrdio da Hrvatska ima Ustavni zakon o suradnji sa sudom u Haagu, a on, kako je rekao, sve hrvatske građane, pa tako i vojnike, obvezuje na suradnju s Tribunalom.</p>
<p>Stipetić, koji je lani u ožujku u svojstvu osumnjičenika dao iskaz haaškim istražiteljima u sjedištu UN-a u Zagrebu, smatra da se pred istražiteljima treba pojaviti, dokazati i predočiti činjenice te na taj način srušiti eventualne optužbe ili sumnje u određene radnje. »I sâm sam to učinio i mislim da sam se uspješno obranio«, smatra general Stipetić.</p>
<p>Odgovarajući na medijske spekulacije o navodnom odlasku u mirovinu sedmorice hrvatskih generala, među kojima se spominjalo i Stipetićevo ime, Stipetić je potvrdio podatak da je nedavno napunio 65 godina, ali da ga može umiroviti jedino predsjednik države.
»Na dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga postavljen sam odlukom vrhovnog zapovjednika pa, prema tome, kada me predsjednik Stjepan Mesić odluči razriješiti, tu ću funkciju sa zadovoljstvom predati nekom drugom«, rekao je general Stipetić.</p>
<p>»Ja stvarno imam 65 godina i točno je da po Zakonu o službi u Oružanima snagama djelatnoj vojnoj osobi koja napuni 65 godina starosti po sili zakona prestaje služba«, kazao je Stipetić, no nije želio reći postoje li izuzeci. »Nije moj posao da o tome razmišljam, o tome neka misle oni koji su me imenovali načelnikom Glavnog stožera«, poručio je Stipetić, dodavši da čeka odluku nadležnih državnih dužnosnika.</p>
<p>O mogućem umirovljenju generala Stipetića, i to uglavnom zbog godina starosti, nagađalo se posljednjih godinu dana, no u najnovijim napisima otišlo se i korak dalje. Naime, osim Stipetića, spominje se da je starosni uvjet steklo još pet generala HV-a. Osim Stipetića, navodno je riječ o pomoćnicima načelnika za mornaricu i zrakoplovstvo, generalima Davorinu Kajiću i Josipu Čuletiću. Iako iz MORH-a nema službenih potvrda o tome, nagađa se da bi u mirovinu trebali otići i zapovjednik HRM-a Vid Stipetić, glavni inspektor HV-a Josip Ignac te ravnatelj Ratne škole pri Vojnom učilištu, Franjo Feldi. Govori se i o mogućem odlasku u mirovinu šefa Vojne policije, generala Mate Laušića, koji je nakupio dovoljno godina radnog staža. Vjesnik, međutim, neslužbeno doznaje da je u Laušićevu slučaju riječ o potpuno neosnovanim medijskim spekulacijama. U njih se, očito izvrsno uklopila i kadrovska križaljka o mogućem Stipetićevu nasljedniku. Osim Predsjednikova vojnog savjetnika, Imre Agotića, kao ozbiljni kandidati spominjali su se general-pukovnici Marijan Mareković i sadašnji Stipetićev zamjenik Josip Lucić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Jarnjak: Oporba nije zadovoljna odnosom vlasti prema Bobetku</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - U petak su ispred kuće generala Janka Bobetka bila samo trojica »čuvara«. Posjetitelja je, pak, bilo nešto više. U 11 sati posjetio ga je dr. Andrija Hebrang i zadržao se oko pola sata. Mladen Schwartz, predsjednik Nove hrvatske desnice, također je dočekao svojih pet minuta koliko se, naime, zadržao kod generala. Kako nam je rekao, nije ga želio dulje smetati, jer je vidio da je umoran. Stoga mu je samo uručio svoju knjigu »Hrvatska nakon Tuđmana«. </p>
<p>»To što se događa Bobetku posljedica je zločinačkog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Hrvatskoj ne trebaju nikakvi nadnacionalni sudovi. Ako kome treba suditi, to se treba uraditi u Hrvatskoj. No, ne suditi osloboditeljima, nego zločincima«, rekao je Schwartz. </p>
<p>U 13 sati stigli su i saborski zastupnici HDZ-a Ljubo Ćesić Rojs, Ivan Jarnjak i Željko Krapljan. »Oporba nije zadovoljna odnosom vlasti prema generalu Bobetku, kao ni ostalim rješenjima u Vladi. Da je stanje kritično, pokazuje i apatija koja se može zamijetiti kod većine ljudi«, rekao je Jarnjak. Dodao je kako vlast ne može reći da neće riješiti pitanje ljudi iz sisačke Željezare. Jer, mora se znati gdje je budućnost tih ljudi. Prema Jarnjakovu mišljenju, potreban je puno bolji program razvoja zemlje. </p>
<p>Oko 13.30 sati generala su obišli i odvjetnici Bosiljko Mišetić i Petar Šale. </p>
<p>S. Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Tuđman: HIS nije uskratio Nobilu dokumente</p>
<p>ZAGREB, 8. studenoga</p>
<p> - »Nije istina da je HIS Nobilu uskratio dokumente potrebne za obranu Tihomira Blaškića«, kazao je Miroslav Tuđman, predsjednik Hrvatskog istinskog preporoda (HIP), na konferenciji za novinare u petak prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji između HIP-a, Hrvatskih proljećara i Zagorskih demokrata.</p>
<p>Govoreći o posljednjim tvrdnjama odvjetnika Ante Nobila, koji je kazao da mu je HIS uskratio dokumente potrebne za obranu Tihomira Blaškića, koji je osuđen na 45 godina zatvora, Tuđman je rekao da je HIS Nobilu odmah predao dokumente koji su mu mogli pomoći u obrani Blaškića.</p>
<p>»I sama Blaškićeva supruga nedavno je u jednom intervjuu potvrdila da su svi dokumenti bili na raspolaganju, no da nije postojao prevelik interes za njih«, kazao je Tuđman. </p>
<p>»Nobilov pokušaj obrane Blaškića okrivljavanjem drugih ljudi vratit će mu se poput bumeranga«, ocijenio je Tuđman, dodavši da se Nobilo bavi »politikantstvom kako bi se izvadio iz 'gabule' u koju je sam upao svojom lošom obranom, kada je nedužni Blaškić dobio jednu od najviših kazni«. »'Slučaj Blaškić' se sada iskorištava za obračun na domaćoj političkoj sceni«, drži Tuđman. Prema njemu, izricanje tako teške kazne omogućili su dokumenti iz Ureda predsjednika Mesića, koji je Haagu omogućio dobivanje više od 8000 stranica obavještajnih dokumenta te 4000 stranica transkripata. </p>
<p>»Većina tih dokumenata danas služi za podizanje optužnica protiv hrvatskih državljana, a poslani su u Haag mimo zakonskih propisa i Vladinih odluka«, zaključio je Tuđman, pozdravivši ujedno odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda za razmatranje obnove sudskog postupka protiv Blaškića. Također, tvrdi Tuđman, Mesić je svjedočio protiv Blaškića kada je kazao da se u BiH radilo o međunarodnom sukobu. »Haag sada želi modificirati svoja gledišta, jer su nakon niza godina došli do realnijeg uvida u neka događanja«, tvrdi Tuđman, te dodaje da je još 1998. međunarodna zajednica Slobodana Miloševića prihvaćala kao partnera. </p>
<p>Potpisnici Sporazuma o ujedinjenju - HIP, Hrvatski proljećari i Zagorska demokratska stranka - »žele spriječiti fragmentaciju hrvatske političke scene«, rečeno je na konferenciji. Ujedinjenjem se želi stvoriti, kazali su, »moderna hrvatska država, koja počiva na nasljeđu prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana«.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Provode se obavijesni razgovori o »Medačkom džepu«</p>
<p>GOSPIĆ, 8. studenoga</p>
<p> - Načelnik ličko-senjske policije Goran Grguričin rekao je u petak da MUP i lokalne policijske uprave u koordinaciji s Državnim odvjetništvom »poduzimaju izvide u vezi s vojno-redarstvenom akcijom 'Medački džep' da bi se utvrdile činjenice o mogućoj osnovanoj sumnji o mogućim kaznenim djelima protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom«. </p>
<p>»Obavijesnim razgovorima obuhvaćeni su pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije koji su u to vrijeme mogli biti tamo, nešto vidjeti i zapaziti u smislu prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjenica«, rekao je Grguričin. </p>
<p>Na upit koliko je osoba do sada bilo na tim razgovorima, Grguričin nije odgovorio, nego je uputio na glasnogovornicu MUP-a ili državnog odvjetnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»Slučaj Lora«: Bungur zatražio da ga se pusti </p>
<p>SPLIT, 8. studenoga</p>
<p> - Splićani Đorđe Katić i Uglješa Bulović nisu se ni u petak odazvali pozivima na svjedočenje u »slučaju Lora« na Županijskom sudu u Splitu. </p>
<p>Prema policijskom izvješću, Katić je odselio u Australiju. Iako je tužiteljstvo inzistiralo da se svjedoka ispita putem video-veze, sudsko je vijeće odlučilo da se pročita Katićev iskaz koji je 1992. godine dao vojnom istražnom sucu. Bulovića, koji je u Splitu, na svjedočenje će privesti policija. </p>
<p>Katić je u Loru priveden 28. kolovoza 1992. i u zatvoru je proveo pet dana. Tijekom tog vremena neprestano su ga premlaćivali i ponižavali. Prema njegovu iskazu, prvo ga je u zgradi kraj zatvora ispitivala osoba koja se predstavila kao Šimić. On ga nije tukao, no palicama, nogama i šakama tukli su ga ostali vojni policajci koji su bili u sobi dok su ga ispitivali o povezanosti s »kninskim krajišnicima«. Kada su ga prebacili u zatvor, stoji u Katićevu iskazu, spajali su ga žicama na akumulator, uperivali pištolj u njega, tjerali ga da trči po zatvorskom dvorištu, da ulazi u pasju kućicu te da laje kao pas, a potom da na koljenima odlazi u svoju zatvorsku ćeliju. Neki vojni policajci zahtijevali su da ih pozdravlja fašističkim pozdravom, da se klečeći moli, te da pjeva srpske pjesme. Budući da su mu tijekom jednog premlaćivanja razderali kožu na čelu, odvezli su ga u bolnicu na šivanje. Na putu do bolnice i nazad, cijelo vrijeme ga je tukao jedan vojni policajac.»Sada bih mogao prepoznati samo onoga što me je tukao do bolnice, ostalih se sigurno ne bih mogao sjetiti jer kada su me udarali to su činili s leđa, a bili su uvijek u skupinama«, kazao je tada Katić sucu. Po izlasku iz Lore otišao je vještaku patologu koji je načinio nalaz o njegovim ozljedama, a njegova je supruga vojnom tužiteljstvu podnijela kaznenu prijavu. Katić nema ni jedan dokument o privođenju niti o puštanju iz Lore.</p>
<p>»Zdravstvena skrb u zatvoru je nedostatna, loši su uvjeti smještaja, a na moju obranu utječu i stalne prijetnje predsjedniku sudskog vijeća. Tražim da me se pusti iz pritvora kako bih se mogao bolje braniti«, kazao je okrivljenik Bungur. Predsjednik sudskog vijeća,Slavko Lozina, odgovorio mu je da će se o njegovu puštanju iz pritvora odlučivati nakon isteka roka posljednjeg produljenja. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021109].
|
