NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020809].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225591 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ne pristajem na govor mržnje ma od koga dolazio i u čije god se ime izricao</p>
<p>To nije priča o meni ni o mojim odnosima, ni s Hrvatskom niti s Dubrovnikom, nego, nažalost, o odnosima Hrvatske sa samom sobom, komentira don Sbutega napade kojima je u posljednje vrijeme izložen/ Kao što je teško čovjeka u njegovoj ukupnosti raspolutiti na tijelo i dušu, tako je teško, iako ne nepotrebno, od Crkve očekivati da uvijek s istom kompetitivnošću bude u skladu s evanđeoskim načelima, komentira don Sbutega napade dubrovačkog klera</p>
<p>DUBROVNIK, 8. kolovoza -Nakon što ga je dubrovački kler izgnao iz crkvenih prostora, župnik kotorske župe don Branko Sbutega u srijedu je boravio u Dubrovniku. Ne ulazeći u galeriju »Klarisa«, koja je u sklopu samostana Svete Klare, kroz vrata je pogledao izložbu Goranke Vrus - Murtić koju je kao prijatelj obitelji Murtić prije desetak dana trebao otvoriti. </p>
<p>No, ni ovaj boravak don Sbutege u Dubrovniku nije prošao bez incidenta. Preko valova Radio postaje Dubrovnik načelnik općine, dakle državni službenik Luka Korda poručio mu je da ubuduće, umjesto preko Konavala, u Dubrovnik putuje preko Nikšića i Trebinja. </p>
<p>• U posljednje vrijeme postali ste svojevrsna 'meta' u koju pojedinci ispaljuju raznovrsna upozorenja, zabrane pristupa i prijetnje. Zadnji vam je zaprijetio načelnik Konavala Luka Korda. </p>
<p>- Nemam komentara na izjavu načelnika općine Konavle Luke Korde jer ona nema ni pravni a ni neki drugi za mene važan autoritet koji bih trebao respektirati. A s obzirom da je njegov iskaz o meni bio zločest, riješit ću se obveze da s tim iskazom ostanem u dijalogu. Sapienti sat! </p>
<p>• Poznato je da vam dubrovački kler zamjera kritike koje ste katoličkom svećenstvu uputili zbog njihova angažmana prilikom podizanja optužnica protiv pojedinih hrvatskih generala. No te kritike uputili ste prije godinu dana a reakcija na njih uslijedila je nedavno. Što mislite, zbog čega taj vremenski odmak? </p>
<p>- To nije priča o meni ni o mojim odnosima, ni s Hrvatskom niti s Dubrovnikom. nego, nažalost, o odnosima Hrvatske sa samom sobom. Ne osjećam se usamljenim ni ovdje niti igdje drugdje a nisam toliko pretenciozan da bih mislio da sve što kažem zaslužuje svačiji aplauz. No, ipak je indikativno da me se dočekuje sada, iz busije, kao da sam počeo govoriti nešto što ranije nisam govorio. Ja ne pristajem na govor mržnje ma od koga on dolazio i u čije god se ime izricao. I tako će biti i ubuduće!</p>
<p>• Kako vidite današnju ulogu katoličke crkve u Hrvatskoj i jesu li pojedini istupi možda znak da ona pomalo izlazi iz okvira koje je sama sebi zadala? </p>
<p>- Katolička crkva je nazočna u Hrvatskoj kao što je nazočna i u većini država ove planete. I njezina nazočnost nije nikada apstraktna. Ona, uz druge vjerske organizacije, administrira duhovne potrebe pučanstva jer čovjek je duhovno biće, ali nije on samo to. I kao što je teško čovjeka u njegovoj ukupnosti raspolutiti na tijelo i dušu, tako je teško, iako ne nepotrebno, od Crkve očekivati da uvijek s istom kompetitivnošću bude u skladu s evanđeoskim načelima. Njezina barka pliva kroz ocean povijesti i taj ocean nije povijesno-ekološki čist. Lijepe se za tu barku i alge i školjke i na njoj su mornari i časnici samo ljudi. Pa iako je na njoj kapetan Bog, ostale službe pripadaju našim nesavršenstvima. U tome ne vidim opravdanje, nego stalnu potrebu usuglašavanja nakana s kapetanom. Nije to lako niti je uvijek najuspješnije. Eppur si muove! </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Iako je osposobljen samo u paradne svrhe, sustav S-300V ipak je zavarao protivnika</p>
<p>Hrvatsko je državno vodstvo uoči završnih akcija za oslobađanje okupiranih krajeva odlučilo nabaviti sustav S-300V u pokretljivoj varijanti operativne namjene i s vertikalnim lansiranjem raketa / Stanice za vođenje raketa i motrilački radar za kružno i sektorsko motrenje zračnog prostora nikad nisu isporučeni, što srpski obavještajni izvori nisu doznali na vrijeme / Srpski su vojni krugovi znali da se na svaki srpski lovac tipa Mig-29 i Mig-21 moglo navesti po dvije rakete s 96-postotnom vjerojatnoćom pogađanja </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, uz američki protuzračni raketni sustav Patriot, na svjetskom su tržištu bili iznimno konkurentni suvremeni ruski protuzračni sustavi sličnih karakteristika (S-300 PMU, S-300 PMU1 i S-300V, poznati još pod oznakom »Gang« za veliki domet i »Ural« za srednji domet). </p>
<p>Rusi su uspjeli razviti višenamjenske raketne sustave taktičko-operativne namjene koji su, uz zrakoplove svih vrsta, mogli uspješno uništavati sve balističke i druge rakete. Svi ovi sustavi nisu zaostajali za američkim - bili su opremljeni trodimenzionalnim radarima za otkrivanje, praćenje i obradu podataka u cilju dometa do 300 kilometara.</p>
<p>Hrvatsko državno vodstvo odlučilo je uoči pokretanja završnih akcija za oslobađanje okupiranih krajeva po svaku cijenu nabaviti jedan od spomenutih sustava kako bi odvratili bilo kakav veći avionski napad iz Jugoslavije i Republike Srpske na hrvatske trupe u pokretu (operacije »Bljesak« i »Oluja«). Iako taj složeni, skupi i učinkoviti ruski sustav nikada nije do kraja kompletiran, srpska je strana imala dovoljno podataka o tome da Hrvati stvarno kupuju »strateško oružje«. </p>
<p>U Zagrebu, izbor je pao na proturaketni i protuavionski sustav S-300V u pokretljivoj varijanti operativne namjene i s vertikalnim lansiranjem raketa. Za pokrivanje hrvatskog neba i šireg prostora bilo je dovoljno šest do 12 lansirnih sustava s radarima za osvjetljavanje ciljeva u zračnom prostoru. Stanice za vođenje raketa i motrilački radar za kružno i sektorsko motrenje zračnog prostora nikad nisu isporučeni, što srpski obavještajni izvori nisu doznali na vrijeme.</p>
<p>Srpski su vojni krugovi znali da motrilački radar sustava S-300V istodobno može otkriti 200 ciljeva, pratiti njih 70, a rasporediti za gađanje 12 do 24 cilja odjednom. To je u praksi značilo da se na svaki srpski lovac tipa Mig-29 i Mig-21 moglo navesti po dvije rakete s 96-postotnom vjerojatnoćom pogađanja. </p>
<p>Čitav je proces borbenog djelovanja kod S-300V u potpunosti automatiziran zahvaljujući primjeni računala visokih performansi. Način vođenja raketa je kombiniran (inercijalni s poluaktivnim samonavođenjem u završnoj fazi). Sigurna zona uništenja zračnih ciljeva je 100 kilometara (maksimalni horizontalni domet 150 kilometara). Maksimalni domet po visini je 25 do 30 kilometara; minimalna visina djelovanja je samo 25 metara iznad zemlje protiv letjelica i 2000 metara protiv balističkih raketa zemlja-zemlja.</p>
<p>Kako je vrijeme pripreme sustava S-300V za borbeno djelovanje iznosilo samo oko 40 sekundi, a raketa za lansiranje 15 sekundi (samo razvijanje sustava na borbenom položaju trajalo je oko pet minuta), protivničkom zrakoplovstvu nije se pisalo ništa dobro. Svi srpski mlazni, turbopropelerski i klipni avioni mogli su biti srušeni već pri uzlijetanju iz matičnih baza na vlastitom tlu u Jugoslaviji i Republici Srpskoj.</p>
<p>Iako Hrvatska nikada nije osposobila sustav osim u paradne svrhe, on je ipak odigrao svoju ulogu u zavaravanju protivnika, bez obzira na to što se sad govori o nepotrebno nabavljenom oružja. To u svakom slučaju nije »staro željezo« jer bi, na primjer Izraelci i za nepotpuni S-300V platili dobru cijenu.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Do daljnjega ostaje polog za hrvatski šećer</p>
<p>Europski su pregovarači razočarani načinom na koji su predstavnici hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pregovarali u Rimu / Nikako ih nismo mogli uvjeriti da depozit na hrvatski šećer nije uveden našom samovoljnom nego zbog pravila EU-a, kazali su »Vjesniku« talijanski diplomatski izvori / Nedopustivo je, dok imate problema sa EU-om zbog porijekla šećera, ultimativno u srijedu tražiti da se sastanak održi u petak, kažu europski diplomati</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Pokušaji Ministarstva poljoprivrede da pojedinačnim pregovorima s Italijom i Austrijom nagovori obje zemlje da ukinu mjere depozita na uvoz hrvatskog šećera završili su bez uspjeha. </p>
<p>Hrvatska će za odluku o ukidanju pologa - koju je, uz Austriju i Italiju, uvela i Grčka - morati pričekati Europsku komisiju koja će hrvatsku dokumentaciju početi pregledavati u rujnu, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>Europski su pregovarači razočarani načinom na koji su predstavnici hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pregovarali u Rimu. »Nikako ih nismo mogli uvjeriti da depozit na hrvatski <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nije uveden našom samovoljnom nego zbog pravila Europske unije, odnosno europskog zakonodavstva. Takve je mjere od nas tražila Europska komisija. Ponavljanje da su mjere uvedene samovoljno i prijetnje protumjerama neće pridonijeti vjerodostojnosti Hrvatske u EU. Italiji također nije u interesu smanjenje trgovine s Hrvatskom, no pravila EU-a se moraju poštivati«, kazali su Vjesniku talijanski diplomatski izvori.</p>
<p>Hrvatsko je izaslanstvo u pregovorima, dodaju talijanski izvori, uporno ignoriralo činjenicu da se razgovara o nečemu što nije predmet bilateralnih odnosa nego zajedničke trgovinske politike 15 zemalja članica. </p>
<p>Europska je diplomacija u Zagrebu razočarana ishodom pregovora i načinom na koji je Ministarstvo poljoprivrede razgovore organiziralo. »Nedopustivo je, dok imate problema sa EU-om zbog porijekla šećera, ultimativno u srijedu tražiti da se sastanak održi u petak«, kažu europski diplomati.</p>
<p>Organiziranjem sastanaka nezadovoljno je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, jer je u dobroj mjeri zaobiđeno u pripremi pregovora.</p>
<p>Otkako je Europska komisija prije četiri mjeseca izrazila bojazan da je enormno povećan izvoz šećera iz Hrvatske u EU rezultat prijevare, odnosno šverca i krivotvorene dokumentacije, Hrvatska gubi na izvozu šećera. Godine 1999. Hrvatska je u EU izvezla 43 tone šećera, 2000. godine 599 tona, a lani je izvoz porastao na čak 40.034 tone šećera. </p>
<p>Budući da Hrvatska u međuvremenu nije Europskoj komisiji poslala dokumentaciju kojom bi se potvrdilo da je Hrvatska taj šećer zaista i proizvela, tri zemlje EU u koje se izvozi hrvatski šećer uvele su zaštitnu mjeru depozita. To ne sprečava uvoz, ali ga bitno smanjuje i komplicira - uvoznici iz zemlje koja je uvela depozit moraju - dok se ne provjeri porijeklo - položiti 10.000 eura po kamionu šećera iz Hrvatske. </p>
<p>Otezanje sa slanjem dokumentacije u Bruxelles dodatno je pojačalo sumnje Europske komisije, a najava Ministarstva poljoprivrede da će Europskoj uniji zbog toga uvesti protumjere dodatno je zakomplicirala pregovore. Pismo s prijetećim sadržajem upućeno Europskoj komisiji u posljednji je tren spriječio hrvatski šef diplomacije Tonino Picula.</p>
<p>Protiv ishitrenih reakcija i opetovanih najava da će Hrvatska Europskoj uniji uvesti protumjere, oglasio se prošlog tjedna i ministar za europske integracije Neven Mimica. On je izjavio kako činjenica da se mjesecima nije moglo ustanoviti gdje je dokumentacija za šećer govori da unutarnja koordinacija ne funkcionira. On smatra da bi ishitrena odluka o protumjerama EU rezultirala mnogo gorim posljedicama i dobrano ugrozila ukupan hrvatski izvoz u zemlje EU-a. Mimica je dodao kako je svaka mjera zajedničke trgovinske politike obvezna za sve zemlje članice, pa je u čitavoj priči dobro što su se za polog odlučile samo tri zemlje, Austrija, Grčka i Italija.</p>
<p>Hrvatska i dalje tvrdi da je dokumentacija za šećer u najboljem redu. Ipak, potvrda takve tvrdnje pričekat će do jeseni, kad će Europska komisija pregledati 43 kilograma dokumenata i odlučiti jesu li hrvatske tvrdnje istinite.</p>
<p>Priča o hrvatskom šećeru mogla bi se produžiti ako Komisija ustanovi da je dokumentacija nepotpuna i pošalje u Hrvatsku posebne inspekcije. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stipetić: Predaja 21. korpusa obavljena je bez ekscesa </p>
<p>Danas, »kad se poteže pitanje navodnih ratnih zločina, moram ponoviti da su sve akcije HV u Sektoru sjever izvršene besprijekorno«, kaže Stipetić</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Na dan 8. kolovoza 1995. godine potpuno je oslobođen teritorij Republike Hrvatske koji je okupirala vojska tzv. republike srpske krajine. Prije točno sedam godina kapitulirao je 21. krajiški korpus, čime je završena najveća vojno-redarstvena operacija - »Oluja«. Na 700 kilometara dugoj fronti hrvatske su snage 4. kolovoza planski krenule u oslobađanje okupiranih područja iz čak 30 različitih pravaca, a za samo 84 sata oslobođeni su Knin, Drniš, Benkovac, Gračac, Lapac, Korenica, Slunj, Glina, Dvor, Petrinja...</p>
<p>Otpor su najduže pružale snage pobunjenika u Sektoru sjever, gdje je hrvatskim snagama zapovijedao general Petar Stipetić, danas načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. </p>
<p>»U Glini i Petrinji ugrozili smo njihove komunikacije koje su koristili za povlačenje«, prisjeća se Stipetić danas. Na upit kad je shvatio da će »Oluja« sigurno uspjeti, Stipetić odgovara da je u sektoru kojim je on zapovijedao »sve bilo jasno nakon oslobođenja Petrinje, Gline i Kostajnice«. Pamti i najsitnije detalje uoči predaje 21. krajiškog korpusa, prijavak koji mu je 8. kolovoza 1995. kod motela »Brijuni« kod Gline podnio zapovjednik Korpusa, pukovnik Čedomir Bulat.</p>
<p>»Prekid vatre dogovoren je dan ranije - prvi kontakt uspostavili smo 8. kolovoza oko 13.30 sati, a stručni timovi obiju strana potom su dogovorili način na koji će se obaviti predaja«, kaže načelnik Glavnog stožera.</p>
<p>Predalo se, dodaje, 4500 vojnika 21. korpusa, te između 15.000 i 20.000 civila. </p>
<p>Osim toga, Bulat je Stipetiću predao značajnu vojnu tehniku, odnosno 13 tenkova, 15 teških topova od 130 milimetara, više vojnih vozila...</p>
<p>»S obzirom na okolnosti i broj ljudi, bio je to prilično rizičan posao, no na sreću, tijekom predaje nije se dogodio ni jedan eksces«, ističe Stipetić. Danas, »kad se poteže pitanje navodnih ratnih zločina, moram ponoviti da su sve akcije HV u Sektoru sjever izvršene besprijekorno«.</p>
<p>Oslobađanje Knina je, prema njegovim riječima, bio velik poticaj hrvatskim postrojbama koje su djelovale na drugim okupiranim područjima.</p>
<p>»Žao mi je što se kod Petrinje išlo 'čelom u čelo' umjesto na 'obuhvate' koji su ranije dogovoreni. Tako bi se, vjerujem, postigli isti rezultati, ali uz manje žrtava«, kaže Stipetić na sedmu obljetnicu predaje 21. krajiškog korpusa.</p>
<p>U »Oluji« je hrvatsku slobodu i rušenje srpske paradržave životom platilo 118 vojnika, a 620 ih je ranjeno.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Tko kome podmeće ACI</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Premijer je nezadovoljan stanjem u ACI-ju (Adriatic Croatia International Club) te postupcima Nadzornog odbora i Uprave tog poduzeća, ali rasprava o problematičnom jadranskom lancu marina odgađa se za sljedeći tjedan jer Vlada još nije dobila materijale za skupštinu ACI-ja zakazanu za 12. rujna.</p>
<p>Ne postoje dvije uprave ACI-ja nego samo jedna kojoj je na čelu Duško Mrduljaš, tvrdi ministrica turizma Pave Župan Rusković. Nadzorni odbor koji je smijenio staru i postavio novu Upravu po njenom je mišljenju sazvan nelegalno, pa su tako i njegove odluke nevažeće.</p>
<p>Ika Mohorović, sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci, u srijedu je donijela odluku o upisu Borisa Siefrida kao direktora i Ante Mioča kao novog člana Uprave, uz napomenu da u roku od tjedan dana moraju dostaviti ispravljene i ovjerene prijave. Riječ je o članovima »nove uprave« imenovane na, po mišljenju Pave Župan Rusković, nelegalno sazvanoj sjednici Nadzornog odbora.</p>
<p>I što sad?</p>
<p>Vlada je za početak zatražila od voditelja marina koje posluju u sklopu ACI-ja da »rade svoj posao i ne sudjeluju u cirkusu«.Pitanje je, međutim, zašto u cirkusu sudjeluje Vlada?</p>
<p>Ako i jest posve normalno da premijer jedne države ne provodi vrijeme čitajući službene listove, činjenicu da ih ne čitaju ni vladine prateće službe nitko ne može opravdati. A da čitaju znali bi i oni, a onda, nadamo se, i premijer Ivica Račan da je opširan dnevni red skupštine ACI-ja objavljen u Narodnim novinama još prošli petak. Ili smo možda preveliki optimisti pa u svojoj naivnosti ne želimo povjerovati da je netko od premijera htio sakriti dokument u kojemu piše da će se ACI-jev prošlogodišnji gubitak od 136.532.153,07 kuna »pokriti iz rezultata poslovanja budućih razdoblja«, što je prijedlog odluke (bivše?) Uprave dan na razmatranje Glavnoj skupštini ACI-ja? Ili je, možda, trebalo sakriti prijedlog odluke (bivšeg?) Nadzornog odbora da se taj prijedlog Uprave ne prihvati?</p>
<p>Kome bi građani, a da ne budu naivni, trebali vjerovati - ministrici turizma koja tvrdi da postoji samo jedna (stara) Uprava ili Iki Mohorović, sutkinji Trgovačkog suda u Rijeci, koja po jednom dijelu medija smatra da može, a drugom da ne može potvrditi članove nove Uprave?</p>
<p>Ako je, pak, istina da je ACI Zlatku Tomčiću, predsjedniku HSS-a i Sabora, ono što je svojevremeno Draženu Budiši bilo Krško i da je riječ o obračunu dviju najjačih stranaka u koaliciji, onda je uistinu bolje da cijela nacija ode na jedrenje.</p>
<p>Pa neka vlada državom onaj tko preživi kišu i pijavice.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Robertsonova poruka na krivoj adresi? </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Tri je puta u posljednjih godinu dana glavni tajnik NATO-a George Robertson Hrvatskoj uputio poruke kojima je pozvao na provedbu hitnih reformi da bi Hrvatska postala kvalitetan kandidat za NATO. Svatko slabije upućen pomislio bi da je Hrvatska zapravo izuzetno sretna i privilegirana država kad joj ovako maloj, uza svu silinu globalnih problema, glavni tajnik NATO-a posvećuje toliku pozornost. Riječ je, nažalost, o nečem drugom. NATO-u Hrvatska jest važna jer je, nakon izbora 2000. godine, sve međunarodne organizacije, uključujući i NATO, smatraju čimbenikom stabilnosti koji mora imati predvodničku ulogu u stabilizaciji i demokratizaciji u regiji. Hrvatska politika, međutim, u posljednje dvije godine, nakon što je ušla u Partnerstvo za mir, uglavnom zbog unutarnjopolitičkih svađa dobrano kasni u ispunjavanju ključnih uvjeta potrebnih za ulazak u krug ozbiljnih kandidata za NATO. Riječ je prije svega o reformi obrambenog sustava, završavanju procesa depolitizacije Oružanih snaga, uspostavljanju učinkovite civilne kontrole vojske, prestanku svađa oko ovlasti nad HV-om, ali i onih temeljnih političkih uvjeta potrebnih za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji - sređivanju pravosuđa, povratku izbjeglica, rješavanju pitanja sporova sa susjedima i statusa manjina.</p>
<p>Posljednja Robertsonova poruka predsjedniku Republike, nakon što je sličnu stvar ponovio na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji u Zagrebu, zapravo je ista ona koju je početkom ove godine poslao u Zagreb po svom savjetniku za jugoistočnu Europu Chrisu Donellyju. On je u tajnoj misiji, izvan dosega medija, obavio niz razgovora s najvišim hrvatskim dužnosnicima ne bi li ih požurio u reformama. Robertson je posljednju poruku ipak uputio na krivu adresu jer je predsjednik Mesić od početka svog mandata imao vrlo jasnu viziju onoga što treba učiniti. Napokon, Mesić je za hrvatsko približavanje NATO-u već 2000. godine učinio puno - umirovio je generale koji su se u vojsci htjeli baviti politikom i politikantstvom. </p>
<p>Hrvatska je ulaskom u MAP preuzela dodatnu odgovornost i obvezu. Najesen mora predstaviti prvi godišnji nacionalni program prema kojem će unutar MAP-a ispunjavati sve obveze. Robertson poručuje - vremena za neozbiljnost više nema.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Družina sinjskoga galeba</p>
<p>Sbutegina dubrovačka ekskomunikacija, sinjsko gvardijansko pokroviteljstvo i izbor novog ministra znanosti i tehnologije, gdje je HSS zbog Kaptola odbacio Budaka da bi dobio istog Flegu, pokazuju da se Katolička crkva u Hrvata neće uopće libiti da se vrlo aktivno uključi u predizbornu kampanju koja je počela potvrdom nove Račanove vlade</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nakon što su mu prvo zabranili pristup crkvenim objektima u Dubrovniku, dubrovački su lokalni moćnici otišli korak dalje. Načelnik prigradske općine Konavle, izvjesni, ali notorni Luka Korda, poručuje kotorskom župniku don Branku Sbutegi da na putu u Dubrovnik više ne prolazi kroz Konavle. Na početku 21. stoljeća domovinu nam Hrvatsku neki hoće vratiti u srednji vijek kad su velmože bili zakon u svom okrugu, a kmetovi su trpjeli, išli na tlaku, plaćali maltarinu na mitnici i bili sretni ako ne bi platili glavom.</p>
<p>Veliki Hrvati i lokalni warlordovi otišli su korak dalje na putu prema sutrašnjoj Europi od svojih smrtnih neprijatelja, zagovornika regionalizacije. Za njih je koncept regija, koji u Hrvatskoj najjače promiču Jakovčić, Kajin i IDS u Istri, nešto prevladano.</p>
<p>Oni su za Hrvatsku kneževina ili burgova u kojoj zakon vrijedi samo na puškomet ili dan jahanja od neke utvrde. Uz potporu lokalnoga klera tako bi u Dubrovniku stolovao Korda, u Metkoviću Jambo, u Splitu župan Lukšić, u Sinju Mate Jukić, u Osijeku Branimir Glavaš...</p>
<p>Hrvatska diplomacija dobiva jak adut u ruke u ubrzanom pristupu decentraliziranoj Europi regija i pokrajina.</p>
<p>Kakva zajednica Alpe-Jadran, ma kakve podunavske regije!</p>
<p>Hrvatska nudi argumente za povratak u feudalnu Europu. U Sinju su već alkari djelom pokazali kako se afirmira koncept hrvatsko-europskoga kampanilizma, vladavine prava ispod peke u dometu mjesnih crkvenih zvona. Kad su ostali bez državnog tutora, posegnuli su za konzerviranim ostacima bivšeg državnog tutora, dinastijom Habsburgovaca. </p>
<p>Vjerojatno su Jukić i kompanija bili silno iznenađeni da onaj tren kad je Karlo von Habsburg predao slavodobitniku Gugiću u njegovu domu medaljon s austrougarskim i hrvatskim grbom, u udaljenom Beču, Zagrebu i Budimpešti nisu zazvonila sva crkvena zvona.</p>
<p>U Dubrovniku lokalnom šerifu Kordi više ne odgovara kotorski župnik koji se godinama bori za opstanak ono malo Hrvata u Boki zato jer se drznuo nešto reći o odgovornosti i časti hrvatskih generala.</p>
<p>U Sinju alkarskom direktoru Jukiću više ne odgovara vojvoda Kotromanović jer je u svom govoru bio premalo domoljuban, a previše europoljuban. Kajgod. Ježili smo se od uzbuđenja, kao kad se na stadionu pjeva himna, dok je u Sinju Kotromanović kratkim staccato rečenicama govorio o Alci, politici, generalima i Hrvatskoj, usput provukavši neku vrstu isprike za prošlogodišnji incident.</p>
<p>Glavni Sbutegin grijeh je trajanje. On se borio za prava Hrvata u Crnoj Gori prije nego što je stvorena nova Hrvatska i prije nego što su se stvorili oni koji misle da su najzaslužniji za njezino stvaranje. </p>
<p>Glavni Kotromanovićev grijeh je što se nije sasvim stopio s ozračjem pučkovjerske fešte gdje je puku dopušteno da plješće s tribina dok lokalna elita slavi u Alkarskim dvorima Alku, Boga i rađanje nove, zasad oporbene, desne sinjske koalicije.</p>
<p>U Dubrovniku lokalno svećenstvo brani pristup u svoje dvore na otvaranje jedne izložbe kotorskom župniku i time izaziva skandal prvog reda. Kaptol ne reagira.</p>
<p>U Sinju mjesni gvardijan fra Mirko Marić uručuje slavodobitniku i njegovu momku darove u ime ovogodišnjeg pokrovitelja »hrvatskog puka Sinja i cetinskoga kraja«. Ne pamti se da je to ikad ranije učinio neki gvardijan. Kaptolu je to normalno.</p>
<p>Pod visokim pokroviteljstvom puka Sinja i cetinskoga kraja, mjesnoga gvardijana i obezvlašćenih ostataka loze Habsburgovaca koja je hrvatskim krajevima, osobito južnim gdje se sukobljavala s Italijom, donijela toliko dobra da je to bilo teško podnijeti, u Sinju su boravili i Ivo Sanader, Dražen Budiša, Mate Granić, Anto Đapić i onaj peti Anto od madraca. Oni su bili tamo, kažu, samo zbog Alke i pršuta, a o političkim savezima nisu uopće razgovarali.</p>
<p>Sbutegina dubrovačka ekskomunikacija, sinjsko gvardijansko pokroviteljstvo i izbor novog ministra znanosti i tehnologije, gdje je HSS zbog Kaptola odbacio Budaka da bi dobio istog Flegu, pokazuju da se Katolička crkva u Hrvata neće uopće libiti da se vrlo aktivno uključi u predizbornu kampanju koja je počela potvrdom nove Račanove vlade. A družina sinjskoga galeba (Sanadera), slučajno baš okupljena na Alci, neće se pak ustručavati da je koristi.Nezavisno sudstvo - moćni protivnik Bushu i Blairu</p>
<p>Poruka koju su prošli tjedan odaslali jedan američki i jedan britanski sud jasna je - ne može se boriti protiv terorizma smanjivanjem dostignute razine prava u vlastitoj državi i, potencijalno, stvaranjem uvjeta za provođenje državnog terora nad vlastitim građanima</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Antiteroristički zakoni demokratskih država, SAD-a i Velike Britanije, usvojeni nakon 11. rujna, koji su ograničavali ljudska prava i slobode pojedinca, prošli su tjedan doživjeli dva ozbiljna udarca. Britanski je sud, naime, proglasio nelegalnim antiteroristički zakon usvojen u prosincu prošle godine koji je omogućavao da strance osumnjičene za terorizam zadržavaju u pritvoru bez optužnice. Sud je zakon ocijenio »diskriminatornim, nelegalnim i neproporcionalnim«. Poruka toga zakona, usvojenog po hitnom postupku, bila je jasna. Biti stranac znači biti a priori sumnjiv, ali i biti, u pravnom smislu, manje vrijedan. Povod za proglašenje zakona nelegalnim bila je žalba devetorice stranaca zatočenih prema tom zakonu. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova na tu će se odluku žaliti.</p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije, američki je sud, preciznije sutkinja Barbara Kessler, naredio američkom ministarstvu pravosuđa da u roku 15 dana mora objaviti imena uhićenih i zatočenih nakon 11. rujna koji su osumnjičeni za terorizam. Takvih je, procjenjuje se, oko 1200, a američke su vlasti odbijale objaviti njihova imena, razloge uhićenja i mjesto gdje su zatočeni. Američki ministar pravosuđa John Ashcroft je 27. studenog prošle godine izjavio da je 548 osoba uhićeno zbog »imigracijskih optužbi« i to je bilo praktički sve što je američka administracija objavila o uhićenima nakon 11. rujna. Zabrinutost organizacija za zaštitu ljudskih prava je rasla. Ne samo zbog sudbine tih 1200 ljudi, nego i zbog brojnih propisa kojima se nastojalo omogućiti provođenje istrage na način kojeg se ne bi posramile ni totalitarne države. Sutkinja Kessler je izjavila kako shvaća da je vladin prioritet sigurnost građana, ali da je zadatak sudstva natjerati izvršnu vlast da djeluje u skladu s ustavom. Odbila je tvrdnje izvršne vlasti da objavljivanje imena uhićenih može teroristima otkriti napredovanje istrage. Sutkinja Kessler dopustila je dvije iznimke: ako to uhićeni izričito zatraži i ako tužiteljstvo neku osobu smatra materijalnim svjedokom istrage. </p>
<p>Te dvije odluke sukobile su izvršnu vlast s mnogo moćnijim protivnikom nego što su to organizacije za zaštitu ljudskih prava. Na njihova upozorenja o kršenju ljudskih prava i elementarnih sloboda pojedinca predstavnici izvršne vlasti nisu se morali ni osvrtati. Takav je međusobni odnos moći. Sada su, čini se, te organizacije dobile iznimno moćnog saveznika - sudbenu vlast, pritom još i nezavisnu. Za vjerovati je da će američki predsjednik George W. Bush nastojati izbjeći sukob s američkom sudbenom vlasti. Koliko su ti sudovi moćni osjetio je 37. predsjednik SAD-a Richard Nixon. Jedna od ključnih osoba u aferi Watergate i izbacivanju Nixona iz Bijele kuće bio je sudac John Sirica. Nije tražio mnogo, samo da Nixon poštuje američki ustav, a poštivanje ustava je i zahtjev sutkinje Kessler. </p>
<p>Odluke britanskog, a posebno američkog suda pokazuju zakonodavnu slabost antiterorističkih propisa. Ti su propisi usvojeni, a da nisu usklađeni s ustavom, ali ni s nizom međunarodnih dokumenata koji reguliraju ljudska prava i slobode pojedinca. Britanski i američki sudovi dovoljno su snažni da natjeraju izvršnu vlast na promjenu načina borbe protiv terorizma na vlastitom teritoriju. Poruka je jasna - ne može se boriti protiv terorizma smanjivanjem dostignute razine prava u vlastitoj državi i, potencijalno, stvaranjem uvjeta za provođenje državnog terora nad vlastitim građanima.</p>
<p>Ta dva primjera važna su i za mnoge male zemlje koje su usvojile antiterorističke propise. Sudbina je velikih da ih mali slijede čak i kad veliki koračaju prema ponoru. Za nadati se da će i mali sada opreznije koračati. Osim toga, antiterorističkim propisima Velika Britanija, a posebno SAD, davale su iznimno loš primjer državama u kojima tek treba uspostaviti osnovna prava čovjeka poput srednjoazijskih država kojima su, zbog pristupanja antiterorističkoj koaliciji, oproštena masovna kršenja elementarnih ljudskih prava. </p>
<p>Prošlotjedna priča o dva suda, jednom britanskom i jednom američkom, ne vraća samo nadu svima koji su se zabrinuli za prava čovjeka nakon 11. rujna. Ona pokazuje koliko je važno imati nezavisno sudstvo koje ne radi ništa drugo nego provodi ustav i zakone. U suvremenim društvima u kojima moć osjetno preteže na stranu izvršne vlasti, a na štetu zakonodavne, upravo je sudbena vlast ta koja svojom moći i nezavisnošću preuzima kontrolnu ulogu u društvu i obuzdavanju volje za moći ljudi u izvršnoj vlasti. Na žalost Georgea W. Busha i Tonyja Blaira.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Galić ima natprirodne moći</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Nikad ni od koga, pa čak ni od autora »Olujnih tišina« te jednako loših »Naših i vaših«, na HTV-u nećete čuti: »Promašili smo!«.</p>
<p>Emisiju, seriju, prilog, reportažu ili talk-show.</p>
<p>Ako autori ipak shvate da je njihov uradak ispod svih profesionalnih kriterija, krivca za promašaj pronalaze u nekom drugom. Zašto bi onda slučaj s »Meridijanom 16« bio drukčiji? Zašto bi Denis Latin, kojem se pripisuje autorstvo, priznao da je upravo on krivac za neprobavljivi informativni hibrid koji je u odnosu na Manjkasova »Motrišta« kao Ivančica prema Mount Everestu.</p>
<p>Nakon unisonih loših kritika, Latin lopticu prebacuje ravnatelju HRT-a tvrdnjom (objavljenoj u Slobodnoj Dalmaciji): »Mirko Galić želi minirati svaki projekt koji pokrene Jasna Ulaga Valić!«.</p>
<p>Zašto bi Galiću bilo u interesu rušiti ono što Ulaga gradi? Zbog osobne ili profesionalne netrpeljivost? Sudeći prema nediplomatskim i kontraproduktivnim reakcijama kojima je Galić prokomentirao izbor Ulage za glavnu urednicu, ona očito nije njegov favorit. Sumnjam, međutim, da je zbog toga spreman rušiti dijelove krova kuće u kojoj i sâm stanuje. Uostalom, kako Galić može rušiti Ulagine emisije kad nema nikakve ingerencije nad programom osim novčanih?</p>
<p>Ne da joj novac? Ne odobrava putne naloge? Uskraćuje joj kamere i montažu? Isključuje struju ili nagovara novinare da rade loše?! Da to i radi, dobru namjeru ne može srušiti. Ne može ničim narušiti dobar koncept, odličnu ideju, sjajnu dramaturgiju emisije, iznadprosječan dijalog... Ne može utjecati na izbor gostiju i tema te način na koji će se prilozi ili reportaže raditi. Ne može utjecati na to što je prva, a što posljednja vijest u Dnevniku. Galić odličnoj Ulagi ne može ništa. Baš ništa. Zato napadom na Galića, koji je autora »Latinice« vratio na HTV, Denis Latin želi skriti svoj veliki promašaj.</p>
<p>Problem »Meridijana 16« nije u Galiću nego u promašenom konceptu, pomanjkanju ideje ili njezinoj preciznoj razradi. Problem »Meridijana« je u lošim reportažama, nategnutim razgovorima, nepolemičnom tonu, neanalitičnom pristupu te promašenim gostima. Problem »Meridijana« je i u imenu i u određenju što ta emisija uopće želi biti. Zasad je kolaž nespojivog. Kvaziležernog i kvaziozbiljnog. »Meridijan« je prazan i neuvjerljiv. Riječju - loš.</p>
<p>Osim Latina, odgovornost za promašenu emisiju ili, nadajmo se, tek promašen početak, najveću krivnju snosi Jasna Ulaga Valić koja je dopustila ili, kako kažu kuloari, forsirala da »Meridijan« starta u 'mrtvom' ljetu. Ona je, uostalom, odlučivala o tome tko će napraviti koncept i tko će emisiju realizirati. Ona je odlučila da će Informativnim programom kormilariti Nikola Kristić, Oliver Dražić i Katja Kušec čija profesionalna legitimacija odgovara upravo »Meridijanu« koji je Latin napravio estradno. Lagano i neobavezno.</p>
<p>Dakle, Latinova teorija zavjere ne može pasti na plodno tlo jer iz svih dosadašnjih »Meridijana« ne pamtim ni tri dobra priloga, reportaže ili razgovora. Zar to onda nije porazno za emisiju koja je nakanila biti analitična i informativna, koja nas, usput, na svakom svršetku pokušava i zabaviti?!</p>
<p>Izgleda da Mirko Galić ima natprirodne moći kojima uspijeva zatomiti kreativnost Denisa Latina, svih urednika Dnevnika, Damira Matkovića i ostatka uredničke ekipe Ulaga Forces.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Sinjska alka i đurđevačka Picokijada: alkari bi se trebali ugledati u Picoke</p>
<p>U »Legendi o Picokima« nastupaju profesionalni glumci i mnogi statisti. U tom scenskom prikazu odigrava se »prava bitka«, pucaju puške i topovi, sijevaju sablje i koplja..., vode se pregovori između turskog vođe Ulama bega i kapetana đurđevačkih branitelja, ali ima i drugih dijaloga, pa sve skupa podsjeća na filmske i kazališne prizore. Ni jednom riječju ne spominje se politika, aktualna vlast, političke stranke...</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Iako su zemljopisno Đurđevac i Sinj dosta udaljeni, povijesno su bliski: I Đurđevčani i Sinjani su se hrabro obranili od nasrtljivih Turaka, jedni u šesnaestom, drugi u osamnaestom stoljeću. Đurđevčani svojom Legendom o Picokima (poznatijom u javnosti kao Picokijada), u kojoj dominira scenski prikaz »Zakaj nam vele Picoki«, obnavljaju svake godine uspomenu na uspješnu i junačku obranu legendarne utvrde Stari grad od Turaka. A Sinjani Sinjskom alkom, starom viteškom narodnom igrom slave uspomenu na uspješnu i junačku obranu svoga grada, također, od Turaka.</p>
<p>Povijesno je zabilježeno da su Turci nekoliko puta neuspješno napadali đurđevačku utvrdu, te da su od posljednje duge opsade Đurđevca 18. srpnja 1577. odustali.</p>
<p>Legenda kaže da su branitelji na nagovor neke starice iz topa na Turke ispalili živoga posljednjega pijetla (picok, otprilike veličine pohanca), pa su Turci zaključili da u utvrdi imaju hrane za razbacivanje te da im se ne isplati dulje opsjedati utvrdu, i zato su se povukli.</p>
<p>Tako je uz junačku obranu utvrde i picok spasio Đurđevčane, koji su po njemu dobili nadimak Picoki, a kojim se i današnji Đurđevčani ponose.</p>
<p>Nadimak Picok prepoznatljiv je za Đurđevčane ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, a neki i sve Podravce zovu Picokima.</p>
<p>Picokijada je relativno mlada, službeno se počela održavati prije tridesetak godina, iako se kao dječja igra »borba Turaka i Đurđevčana« pojavila još prije kojih sto pedeset godina. Sinjska alka ove se godine održavala 287. put i postala je i hrvatska tradicija sa svojom barom i čojom.</p>
<p>Obje manifestacije - i đurđevačka i sinjska - postale su dio turističke ponude Hrvatske, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske. Iznimno, ovogodišnja je Alka zbog poznatih političkih razloga ostala bez toga pokroviteljstva, dok je i ove godine pokrovitelj Picokijade bio predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>»Legenda o Picokima« prikazuje se drugoga dana trodnevne Picokijade (održava se u petak, subotu i nedjelju posljednjega dana u lipnju), počinje sat i pol prije ponoći pod svijetlima uz samu utvrdu i njenu okolicu. U njoj nastupaju profesionalni glumci i mnogi statisti.</p>
<p>U tom scenskom prikazu odigrava se »prava bitka«, pucaju puške i topovi, sijevaju sablje i koplja..., vode se pregovori između turskog vođe Ulama bega i kapetana đurđevačkih branitelja, ali ima i drugih dijaloga, pa sve skupa podsjeća na filmske i kazališne prizore. Ni jednom riječju ne spominje se politika, aktualna vlast, političke stranke...</p>
<p>Taj je scenski prikaz isključivo pučka igra: Noć je. Pred zidine utvrde izlazi dvadeset djevojaka u narodnim nošnjama s bakljama u rukama. Čuje se stara podravska pjesma »Jarebice«, potom se začuje pjev slavuja, a tada uslijedi glas jedne djevojke: »Oj mjeseče, prijatelju. Mjeseče, srebro u vinu, zlatnik u đerdanu djevojke. Ispričaj mi legendu o junaku, junaku mojemu. (...) Ispričaj mi legendu o pijetlu, pijetlu đurđevačkom«.</p>
<p>Jedan pripovjedač vodi kroz priču u kojoj vidimo kako se gradi utvrda, kako dolaze Turci, a preplašen narod bježi u utvrdu, vode se razni dijalozi, a posebice je izražen onaj između Ulama bega i kapetana. Borba je veličanstvena, pobjeđuju Đurđevčani, a sve završava spektakularnim vatrometom.</p>
<p>Inače, čitava trodnevna Picokijada ima tridesetak raznolikih kulturnih i sportskih sadržaja, na kojima također nema politike i politikantstva! Po tom se Picokijada bitno razlikuje od Alke.</p>
<p>Lanjska je Alka obilovala neprimjernim političkim govorom, vrijeđanjima Predsjednika Republike i aktualne vlasti, ponižavajućim odbijanjem Predsjednikovih darova pobjedniku natjecanja.</p>
<p>Iako organizatori Alke tvrde da nisu imali namjeru vrijeđati i poniziti, velik dio tadašnjih gledatelja Alke, prema pisanju mnogih novina i nekim javnim izjavama pojedinaca, među njima i predsjednika Stjepana Mesića, uočio je najmanje vrijeđanja i omalovažavanja pojedinih osoba i aktualne vlasti. Slično, ali u blažoj mjeri, čulo se i u ovogodišnjem govoru alkarskog vojvode Kotromanića.</p>
<p>Kotromanić »priznaje« da se lani dogodilo ono što se dogodilo, ali to priznanje nije izravno, a trebalo je biti. Rekao je, među ostalim: »Možda su neki postupci na lanjskoj Alki bili loši, možda i neopravdani prema nekim pojedincima...« A predsjedniku Mesiću nisu se ni riječju ispričali. U javnosti se stječe dojam da vitezovi nisu viteški postupili.</p>
<p>Ne odriču se politike</p>
<p>Ni na ovogodišnjoj priredbi Kotromanić i Viteško alkarsko društvo nisu se odrekli politike, iako su prije izjavljivali da žele da Alka isključivo bude turistička ponuda Sinja i Cetinske krajine i Hrvatske. Kotromanić je rekao: </p>
<p>»Stvaranjem hrvatske države očekivali smo mir, slogu i boljitak svih građana, a doživjeli smo obratno. Mnogi naši politički čelnici, gospodarstvenici, pripadnici vojne, kulturne i gospodarske elite svoj su interes izdigli iznad općih i narodnih, što je glavni uzrok dubokih podjela u društvu. (...) Ta su zla počela još u vrijeme bivše vlasti, no ako se i počelo s političkim podobnostima, lošom privatizacijom i podjelom odličja bez kriterija, to se nije trebalo nastaviti«.</p>
<p>U pravu je Kotromanić, ali za takav govor ne bi trebalo koristiti Alku, postoje za to drugi legalni načini i postupci. Alku treba ubuduće u cijelosti osloboditi politike, tada će ona biti izrazito turistička manifestacija.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist u mirovini iz Đurđevca</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ne disati, molim: čovjek i nepoznata sila koja se s vremena na vrijeme povampiri i počini strahote</p>
<p>Danas u američkoj medicini prevladava shvaćanje da svaki pojedinac mora sam brinuti o vlastitom zdravlju, a medicinsko osoblje samo mu pruža stručnu pomoć u procjeni različitih opcija pri donošenju njegovih autonomnih odluka. Takva koncepcija o čovjeku prevladava, barem na eksplicitnoj razini, i u našoj medicini. Ali drugo je pitanje prevladava li takva doktrina i na svakodnevnoj operativnoj razini / Nema ni govora da bi u nas radio obavješćivao o ključnim meteorološkim podacima svakoga sata. Izvještavanje na kapaljku nastavljeno je i one večeri kad je na Jakuševcu buknuo požar. Slušatelji radija, posebno oni u južnom Zagrebu, nisu mogli dobiti ni tako vitalno važan podatak o smjeru i brzini vjetra. Bez takva podatka stanovnici južnog Zagreba nisu mogli donijeti odluku o tome da li da zatvore prozore i vrata ili da ih ipak ostave otvorena</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Prvoga kolovoza u 20 sati izbio je u skladištu zagrebačke spalionice veliki požar. Budući da nije gorio običan »komunalni« otpad, nego otpad koji zahtijeva poseban tretman pri spaljivanju, taj je vatromet zabrinuo u prvom redu stanovnike obližnjih naselja. </p>
<p>Stoga je još veću zabunu izazvao savjet Zavoda za toksikologiju, koji je pozvao stanovnike ugroženih naselja, a među njima i čitav Novi Zagreb da zatvore sve prozore i balkonska vrata na svojim stanovima.</p>
<p>To me je podsjetilo na jedan vic o tome kako se zaštititi od svih za zdravlje štetnih vanjskih utjecaja. Ukratko, treba se pridržavati triju pravila: ne jesti, ne piti i ne disati. Toksikolozi su nam preporučili samo treće pravilo.</p>
<p>Naime, u velikoj vrućini i velikoj količini vlage u zraku mnogim ljudima (osobito ljudima treće dobi i kroničnim bolesnicima) teško je disati i uz otvoren prozor, a da zatvore sve prozore i vrata, onda doslovno mnogi od njih ne bi ni mogli disati.</p>
<p>Ali netko će reći da nije bilo drugog izlaza, što se sutradan pokazalo sasvim netočnim, jer mjerači koncentracije opasnih plinova u zraku nisu pokazali da tim stanovnicima prijeti ikakva opasnost.</p>
<p>Čemu je onda služila ta alarmantna poruka i na kakvim se mjernim podacima uopće zasnivala? Pa za svaku stopostotnu sigurnost od trovanja izdana je uputa koja je jedino mogla sutradan napuniti Traumu novim pacijentima sa svježim infarktom, a neki ne bi ni stigli u Traumu, jer ne bi mogli ni pozvati hitnu pomoć.</p>
<p>Ali ovdje nije riječ o nekom slučajnom i izoliranom gafu. U vrijeme izbijanja epidemije velikih boginja, koju smo već svi odavno zaboravili, događale su se slične stvari. Stopostotna zaštita od oboljenja zahtijevala je da se svi odrasli stanovnici cijepe, jer ih davno cijepljenje u djetinjstvu više nije moglo zaštititi.</p>
<p>Tada je nastala prava hajka: čak su na ulazu u neka mjesta i gradove postavljeni sanitetski punktovi koji su, moglo bi se reći, i prisilno cijepili svakoga tko je htio ući u grad, ne pitajući ga je li on bolovao ili još boluje od neke bolesti koja isključuje cijepljenje protiv variole.</p>
<p>Takvo cijepljenje, bez uvažavanja okolnosti zbog kojih je cijepljenje bilo medicinski kontraindicirano, urodilo je teškim posljedicama za neke ljude.</p>
<p>Osobno mi je poznat slučaj jedne žene koja je zbog cjepiva izgubila vid. Nije to bio i jedini takav slučaj, ali u medijima se to prikrivalo, a nije mi poznato je li o tome bilo nekih službenih statističkih podataka.</p>
<p>Zato i kažem da u konkretnom slučaju nije riječ o slučajnom promašaju, nego o ustanovljenom obrascu ponašanja koji se temelji na nekoj filozofiji ili doktrini o čovjeku. Da bih objasnio tu doktrinu, moram se vratiti na početak dvadesetog stoljeća.</p>
<p>Bilo je to doba kad je psihologija (koju danas nazivamo industrijska psihologija) prodire u privredna, u prvom redu industrijska poduzeća. Iz toga doba potječe jedna, za današnje uši skandalozna definicija radnika.</p>
<p>Glavni zadatak psihologa bio je obrazovanje radnika. A radnik je bio definiran kao »sirovina psihološke discipline«. Zbog toga je on trebao biti »testiran, treniran, baždaren...«, što je bio posao psihologa.</p>
<p>Kada sam bio na studiju u Sjedinjenim Državama (1960./1961.) ta se šokantna definicija radnika i čovjeka općenito spominjala kao prethodnica manipulativne nove discipline koja je danas poznata pod nazivom industrijska sociologija.</p>
<p>Tako jedan izvanredno dobro napisan komentar koji je objavljen u listu sindikata automobilskih radnika pod naslovom »Duboka terapija na tekućoj vrpci« započinje citatom tada još mlađeg američkog sociologa Daniela Bella: »Vjerovanje da je čovjek sam sebi svrha pokopano je pod strojem a ta nova sociologija je 'sociologija muženja' (cew sociology) a ne znanost o čovjeku«.</p>
<p>U oba slučaja čovjek nije definiran kao slobodno i autonomno ljudsko biće koje samo odlučuje o vlastitom životu pa je odgovorno za svoje odluke - ono je neka pasivna sirovina ili tvorevina o čijem životu i sudbini odlučuju drugi: psiholozi, industrijski sociolozi, liječnici i drugi stručnjaci.</p>
<p>Takva filozofija o čovjeku nekada je prevladavala i u američkoj medicini, ali u vrijeme moga prvog boravka u Americi ona je već bila napuštena. Danas u američkoj medicini prevladava shvaćanje da svaki pojedinac mora sam brinuti o vlastitom zdravlju, a medicinsko osoblje samo mu pruža stručnu pomoć u procjeni različitih opcija pri donošenju njegovih autonomnih odluka.</p>
<p>Takva koncepcija o čovjeku prevladava, barem na eksplicitnoj razini, i u našoj medicini. Ali drugo je pitanje prevladava li takva doktrina i na svakodnevnoj operativnoj razini.</p>
<p>Bojim se da je čovjek i u nas još »sirovina« koja luta od šaltera do šaltera, od laboratorija do laboratorija i sl. Samo uz takvu operativnu filozofiju o bolesniku i čovjeku može se razumjeti cijepljenje bez mnogo razmišljanja za vrijeme epidemije variole, a vjerojatno i savjet da se za svaki slučaj zatvore svi prozori i vrata u stanovima južnog Zagreba.</p>
<p>Uostalom, naša javna administracija, uključujući i onu zdravstvenu, vrlo često djeluje na temelju definicije čovjek kao sirovine, koju administracija može mijesiti i tumbati prema svom nahođenju.</p>
<p>Za vrijeme epidemije variole obraćali su mi se neki znanci i prijatelji tražeći od mene savjet da li da se cijepe ili ne cijepe. Njima njihov liječnik specijalist nije htio dati nikakav savjet, nego im je rekao da o tome moraju sami odlučiti.</p>
<p>Ja sam kao medicinski laik ipak davao sljedeći savjet: s obzirom na epidemiološku situaciju, kada se variola još nalazila intramuros (unutar bolničkih zidova) prerano je donositi visokorizične odluke. Treba pričekati razvoj situacije: ako bolest preskoči bolničke zidove, onda treba razmisliti o donošenju takve odluke koja ide na sve ili ništa.</p>
<p>Ali njihovi liječnici nisu im davali takve savjete, jer oni uvijek igraju na stopostotnu sigurnost.</p>
<p>Dakako, ako definiramo čovjeka, pa i bolesnika, kao slobodno i autonomno biće onda u situacijama kakva je pred dva dana nastala na Jakuševcu treba čovjeka opskrbiti svim relevantnim ne samo medicinskim, nego i drugim informacijama.</p>
<p>U Americi je to stvar koja se podrazumijeva. Tamo je normalno da radio nakon emitiranja kratkih vijesti (headlines) informira slušatelje o temperaturi zraka, vlažnosti i atmosferskom tlaku u tom trenutku. U nas takve informacije slušatelji radija mogu čuti samo jedanput ili u najboljem slučaju dva puta u dvadeset četiri sata.</p>
<p>Nema ni govora da bi u nas radio obavješćivao o ključnim meteorološkim podacima svakoga sata.</p>
<p>Izvještavanje na kapaljku nastavljeno je i one večeri kad je na Jakuševcu buknuo požar. Slušatelji radija, posebno oni u južnom Zagrebu, nisu mogli dobiti ni tako vitalno važan podatak o smjeru i brzini vjetra. Bez takva podatka stanovnici južnog Zagreba nisu mogli donijeti odluku o tome da li da zatvore prozore i vrata ili da ih ipak ostave otvorenima. </p>
<p>Od vremena moga boravka u Americi prošlo je već blizu pola stoljeća, ali nešto se ipak nije izmijenilo, a to je alergično reagiranje Balkanca na svaki zahtjev za informacijom. Pa čak ni u hrvatskom informacijskom društvu nije shvaćeno da je informacija gospodarski resurs koji ima i svoju tržišnu vrijednost. </p>
<p>Ja sam tako doživio pravi kulturni šok kada sam negdje 1965. putovao željeznicom iz Edinburgha u London. Negdje na pola puta vlak se neplanirano zaustavio na stanici Doncaster. Ubrzo nakon toga u vagonu se pojavio neki viši dužnosnik britanskih željeznica, te se u svakom kupeu ispričao putnicima zbog očita kašnjenja vlaka za London do kojeg je došlo zbog mehaničkog kvara na lokomotivi i uvjeravao nas da će promjena lokomotive brzo završiti i putovanje se nastaviti.</p>
<p>Moja jedina neizgovorena reakcija bila je besmrtna izreka pokojnog senatora Josepha McCarthya: Ovo je najnečuvenije što sam ikad čuo. </p>
<p>Ta urođena balkanska alergija prema informaciji (koju je Ranko Marinković ovako opisao: Laže naš čovo - treba tri put okrenuti ono što kaže) čini se da ima neke veze i s definiranjem čovjeka kao pasivnog agensa (»sirovine«). Čini mi se kao da se ona tehnokratska definicija ranih američkih industrijskih psihologa negdje dodiruje s balkanskim atavizmima. </p>
<p>To se lijepo izražava u jednoj pjesmici iz Drugoga svjetskog rata koju su pjevali pripadnici jedne poznate paravojske: </p>
<p>Partizanko ti si fina,/Ubio te bacač mina./Odvelo te do stanice,/Ubilo te iz strojnice.</p>
<p>Posebno su karakteristična dva posljednja stiha toga pjesmuljka. Naime, hrvatski jezik izbjegava impersonalne izričaje, (za razliku od francuskog jezika koji takve izričaje preferira). </p>
<p>Tu nije jasno rečeno tko bi to točno trebao odvesti partizanku do stanice i ubiti je iz strojnice.</p>
<p>U tom bezličnom izričaju kao da postoji neka neljudska elementarna sila pred kojom je čovjek potpuno nemoćan. Nije jasno kakva je to sila, ali takva se sila s vremena na vrijeme povampiri i počini strahote. Možda je ta sila u društvenom imaginariju ljudi u području Dinarida.</p>
<p>I tehnokratska teorija o čovjeku-sirovini kao da u nas sa svojim korijenima crpi snagu iz toga društvenog imaginarija. </p>
<p>Odatle možda potječe njena vitalnost kakvu prije pola stoljeća više nisam zatekao u Americi. Ali to je zasebna tema.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatska sveučilišta nalik su na slobodnolebdeću obrazovnu republiku iznad prostora i vremena</p>
<p>U visokoškolskim nastavničkom krugovima proširen je animozitet i podcjenjivački duh prema osnovnom i srednjem obrazovanju. Rezultat je hijerarhijska bogobojaznost u kojoj »obični« osmoškolski »učo« doživljava njegovu presvetost sveučilišnog profesora kao nadnaravno, nedodirljivo, biće kojemu nije uputno smetati / Bavljenje vrtićkim podmlatkom većini se hrvatskih sveučilišnih radnika gadi. Dok se u području prirodoznanstvo još i nađe poneka iznimka (Pokret znanost mladima npr.) u tehnici je to posve nezamislivo. To je nižerazredan posao za one koji nisu uspjeli i koji ne mogu biti u trci (znanstvenih) izvrsnika</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ </p>
<p>Hrvatsko visoko školstvo boluje, među ostalim, i od dvije teške kronične bolesti. Prva se zove »nikakva povezanost sa sustavom srednjoškolskoga i osnovnog obrazovanja«. Prema toj osobini, hrvatska sveučilišta su doista »autonomna« ili samodovoljna. Nalik na slobodnolebdeću obrazovnu republiku izdignutu iznad prostora i vremena. </p>
<p>Boraveći nedavno na robotičkom natjecanju u Mariboru imao sam prigodu vidjeti kako to rade Slovenci. </p>
<p>Sveučilište u Mariboru svake godine organizira, radi popularizacije robotike, natjecanje u brzinskom prolazu autonomnih robota kroz labirint. </p>
<p>Osim činjenice da država Slovenija stimulira natjecatelje tako da učenicima svih rangova ustupa prijenosno računalo tijekom pripreme i rada na projektu, hrvatskim je gostima bilo posebno zanimljivo da se osmoškolci, srednjoškolci i studenti natječu na istom natjecanju. </p>
<p>U različitim dobnim kategorijama, ali su svi zajedno, pa mlađi imaju prigodu vidjeti kako iste probleme rješavaju stariji i, dakako, ugledati se na njih.</p>
<p>Natjecanje slično mariborskom u Hrvatskoj nije moguće ni zamisliti, jer to nije u tradiciji naših sveučilišta. A to da nije u tradiciji znači da je u visokoškolskim nastavničkim krugovima proširen animozitet i podcjenjivački duh prema osnovnom i srednjem obrazovanju. </p>
<p>Rezultat je hijerarhijska bogobojaznost u kojoj »obični« osmoškolski »učo« doživljava njegovu presvetost sveučilišnog profesora kao nadnaravno, nedodirljivo, biće kojemu nije uputno smetati. </p>
<p>Naziv druge bolesti je »potpuna nezainteresiranost profesora za studente izvan službenoga nastavnog programa«. </p>
<p>Mnogi naši studenti na stranim fakultetima primjećuju da je osnovna razlika naših i stranih studija i u prosječnoj brizi koja im se poklanja. To je ono znamenito mentorstvo od kojega kod nas nema ni »m«, a razvijeno je toliko da kada npr. pišete magisterij ili doktorat morate napisati i recenziju vlastitog rada i donijeti je mentoru na potpis. Prosječni hrvatski student ima pravo i obvezu dolaženja na vježbe i predavanja. I polaganje ispita.</p>
<p>Imao sam prigodu tijekom studija upoznati i drukčiji primjer. Toliko drukčiji da ga, unatoč prošlim godinama, vrijedi stalno spominjati zbog rijetkih iznimaka kojih i danas ima. Postojao je (ambiciozan) asistent na fakultetu koji je radio sa studentima u vremenima kada obrazovanje nije bilo ništa gore od današnjega. Ne samo da ih je poticao da pišu radove za, recimo, rektorove nagrade nego je i s njima živio. Išao na izlete subotom ili nedjeljom, vodio ih na studentska putovanja. Bio im je mentor i prijatelj. </p>
<p>Imao je zanimljiv običaj koji je izazivao strahopoštovanje. Za prvog susreta prozivao je studenta imenom i prezimenom bez čitanja. Činjenica da se netko potrudio zapamtiti imena studenata izazivala je nevjericu. I, dakako, dugo se pamtila. </p>
<p>Dotičnom gospodinu dugogodišnji napor u prikupljanju studentskih ekstraradova nije pomogao da se osobito istakne u vlastitoj sredini. </p>
<p>Nije napredovao ništa brže od svojih kolega kojima se takav sport nije milio. Na izvjestan način bio je čak i u nemilosti. </p>
<p>Pa je nakon poduljeg promišljanja odlučio otići van gdje su mu na bačve nudili isto ono što je ovdje dobivao na kapaljku. </p>
<p>Tamo je vidio da se bez velike žurbe može napraviti sve ono što se ovdje radilo na brzinu, uz buku i silnu nervozu. Stigao je, dakako, napredovati i u akademskoj karijeri.</p>
<p>Bavljenje vrtićkim podmlatkom većini se hrvatskih sveučilišnih radnika gadi. Dok se u prirodoznanstvu još i nađe poneka iznimka (Pokret znanost mladima npr.) u tehnici je to posve nezamislivo. To je nižerazredan posao za one koji nisu uspjeli i koji ne mogu biti u trci (znanstvenih) izvrsnika. </p>
<p>Godišnje smotre tehničke kulture koje organizira Hrvatska zajednica tehničke kulture su jedinstveni tehnički događaji koje bi profesori s hrvatskih tehničkih fakulteta trebali skupno, pod stručnim vodstvom, obilaziti. I ne samo obilaziti, nego i aktivno sudjelovati na njima. Ako nikako drukčije onda barem u sklopu nekih stručnih okruglih stolova na kojima bi učitelji tehničkog odgoja mogli s njima razgovarati jednom u godini. </p>
<p>Na tim bi smotrama profesori mogli uočiti da učenici imaju potrebu (poriv) izrađivati tehničke tvorevine. </p>
<p>Shvatili bi da i studenti, vjerojatno, imaju isto takve porive i da bi bilo zanimljivo i vrijedno vidjeti i rezultate njihova rada. </p>
<p>Tako bi se postupno uključili u onaj mnogobrojni skup međunarodnih tehničkih natjecanja na kojima studenti tehničkih fakulteta ispituju svoja praktična dostignuća, natječući se s drugima. </p>
<p>Opisane bolesti oštre raslojenosti obrazovnih razina i obrazovnog nemara kao i svake kronične devijacije teško je iskorijeniti. </p>
<p>One nisu problem proizišao samo iz nestimuliranja rada na, nazovimo ih tako, izvannastavnim programima. Nego i iz brižljivo uzgajanog mentaliteta prosječnog »gospon profesora« koji drže posve dovoljnim da student, osim što je prisiljen slušati najčešće nezanimljive recitacije desetljećima starih skripti, padati i polagati ispite, za fakultetskog staža bude počašćen i slobodom da što besmislenije ulupa sjajno studentsko doba po krčmama, tulumima i technopartyima.</p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkog društva</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Policija doprla do izvora požara </p>
<p>»Kad bismo naišli na nešto što bi moglo štetiti ili ugroziti Zagreb i okolicu, naravno da bismo na to javno upozorili, tvrdi Stanka Saraja / Oštećene vreće s filternim pepelom samo prekrivene plastičnom ceradom / Priprema se plan sanacije Puta </p>
<p>Pripadnici Kriminalističke policije u četvrtak su konačno ušli u dio skladišta Puta u kojem je prošloga četvrtka izbio požar, da bi nastavili očevid. S mjesta gdje je izbio požar još je uvijek izbijao dim, no policajci su bili dobro zaštićeni - imali su na sebi žute nepropusne »skafandere« i boce s komprimiranim zrakom.</p>
<p> Radnici građevinske tvrtke Univerzal uklonili su još jedan dio izgorene željezne krovne konstrukcije koja je nakon požara »legla« na bačve. Cijela konstrukcija ipak još nije uklonjena, jer se očevid obavlja postupno, pa se konstrukcija uklanja u dogovoru s policijom. »Uzorci se stalno uzimaju i ispituju«, rekla je za Vjesnik glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja. U »centar« se ušlo, rekla je, zato što je tamo »izgorjelo do dna«, a tu je i počeo požar. »Još se uvijek ne poduzima ništa ni protiv koga, i tako će biti dok ne završimo očevid«, rekla je Stanka Saraja. Sastav bačvi provjerava se prema popisu koji je dostavljen policiji, »jer mora se odgovorno provjeriti sadržaj svake bačve«. »Kad bismo naišli na nešto što bi moglo štetiti ili ugroziti Zagreb i okolicu, naravno da bismo na to javno upozorili. I za naše ljude poduzimamo maksimalne mjere opreza«, tvrdi Stanka Saraja. </p>
<p>Ni u četvrtak na zgarištu nije bilo radnika koji su u utorak u Putu prebacivali filterni pepeo iz oštećenih vreća u cijele. Sumnja se i dalje da su radili »na crno«. </p>
<p>Taj bi se pepeo morao ukloniti jer sadrži teške, otrovne, metale, no u četvrtak su oštećene vreće bile samo prekrivene plastičnom ceradom. U tvrtki koja se brine za odvoz i skladištenje pepela, Eko tehningu, posljednja se dva dana nitko ne javlja. </p>
<p>Vladimir Gažić, direktor Puta, ne zna zašto se filterni pepeo nije uklanjao ni u četvrtak. »Znam da to Eko tehning mora riješiti, no možda radnika nema zato, što još nemaju odgovarajuću opremu«, smatra Gažić. Inspekcija rada Državnog inspektorata, naime, naredila je u srijedu da radnici i krim-policajci koji rade u Putu, moraju obavezno imati odgovarajuću zaštitnu opremu.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, priprema se plan sanacije požarišta u Putu, jer se ubrzo očekuje završetak policijskog očevida.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Nikoga ne zanima što je s nama«</p>
<p>Požar iz puta gasili su i vatrogasci iz Hrašća i Velike Gorice / Da je nešto opasno, naslutili su po velikom plamenu, smradu i eksplozijama / Bilo bi pošteno da su nas upozorili na opasnost, kažu / Neki dobrovoljci osjećaju smetnje, no njih nitko nije pozvao na zdravstveni pregled / S nestrpljenjem očekuju nalaze vatrogasaca koji su pregledani</p>
<p>U gašenju požara u Putu na Jakuševcu, uz postaje Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, sudjelovala su dobrovoljna vatrogasna društva iz Zagreba i Zagrebačke županije. Glavni zadatak DVD-ova bila je opskrba profesionalnih postrojbi vodom koju su crpili iz hidranta kod Mosta Mladosti, udaljenog od požarišta oko dva kilometra. Bez njihove pomoći požar sigurno ne bi bio stavljen pod nadzor u roku od smo dva sata.</p>
<p>Nakon dojave koju su primili oko 20.15 sati od Vatrogasne postaje Centar u Savskoj 1, vatrogasci DVD-a Hrašće stigli su na požarište za 20-ak minuta. »Dvanaest članova našeg društva sudjelovalo je u gašenju skladišta opasnog otpada, no ni do danas ne znamo o kakvom je otpadu bila riječ«, kazao je za Vjesnik zapovjednik Društva Juraj Križanić, dodavši kako je ta postrojba bila na ulazu u spalionicu, odnosno 50-ak metara od požara.</p>
<p>»Nismo imali nikakvu zaštitu, ali smo po mirisu i boji dima pretpostavili da se radio o nečemu vrlo opasnom. Na Jakuševec smo stigli s dvije cisterne kapaciteta 4,5 tisuća litara vode, a tijekom intervencije opskrbili smo kolege sa 24 tisuće litara vode«, dodao je Križanić. </p>
<p>Vatrogasci iz Hrašća, inače članovi jedinog DVD-a prve kategorije na širem zagrebačkom području, ostali su na požarištu do 1 sat iza ponoći. Na pitanje osjećaju li nakon intervencije na Jakuševcu neke zdravstvene poteškoće, Križanić je kazao kako nekolicina pati od glavobolje i otežanog disanja. </p>
<p>»Napominjem, mi nismo bili u izravnom kontaktu s požarom ali smatram da i za nas treba osigurati liječnički pregled. No još nitko nije stupio s nama u vezu«, objasnio je Križanić. Vjeruje, međutim, da će i oni biti pregledani, budu li nalazi pregledanih profesionalnih vatrogasaca iz zagrebačkih postaja pozitivni. »Nismo zadovoljni načinom na koji se odgovorni odnose prema nama, jer ipak smo svoje živote izložili opasnosti«, dodao je jedan od dobrovoljnih vatrogasaca iz Hrašća. </p>
<p>Nakon Hrašća posjetili smo i DVD Lukavec, koje pripada postrojbama Velike Gorice. Dojavu o požaru ti su vatrogasci dobili također nešto poslije 20 sati, a na Jakuševec su stigli oko 20.30 sati. »Zapovjednik Vatrogasne zajednica grada Velika Gorica, Branko Fabijančić, javio nam je da gori smetlište na Jakuševcu. </p>
<p>Čim smo krenuli, međutim, shvatili smo da je riječ o požaru velikih razmjera, jer kad krenemo prema požarištu obično vidimo samo dim, a ovaj smo put vidjeli veliki plamen«, kazao je tajnik Društva, Božidar Cigetić.</p>
<p>U gašenju požara sudjelovalo je četrnaest vatrogasca iz Lukavca sa dva vozila a na požarište su dopremili oko 32 tisuće litara vode. »Ovo je najveći požar koji smo gasili, jer mi se uglavnom bavimo šumskim požarima. Nismo znali što se u skladištu nalazilo i nismo imali nikakve zaštitne maske. Znak da je riječ o opasnoj intervenciji, bile su brojne eksplozije, nakon kojih je nastajao oblik gljive«, dodao je Cigetić.</p>
<p> O mogućim posljedicama po njihovo zdravlje, kaže Cigetić, u tom trenutku nisu razmišljali. »Ovim poslom bavimo se zato jer ljudima želimo pomoći. Bilo bi pošteno da nam je netko bar jednom riječju ukazao na opasnosti«, kazao je Cigetić, dodavši da su informacije o sadržajima skladišta dobili tek drugi dan, iz medija. </p>
<p>Jedan od članova DVD-a Lukavec uspio je doći do samog centra požara. »Ukratko, bio je to neopisiv smrad, skoro sam se ugušio«, rekao nam je Stjepan Mihalinčić. Zapovjednik DVD-a Lukavec, Božo Malunec, kaže kako nisu dobili nikakav poziv za liječnički pregled. »Iako se zasad nitko nije potužio na smetnje, naravno da nam nije svejedno. S nestrpljenjem očekujemo nalaze vatrogasaca koji su pregledani«, dodao je Malunec. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Radovi u Čulinečkoj mijenjaju trase autobusa </p>
<p>• Zbog radova na križanju Branimirove i Čulinečke, autobusna linija 225, Sesvete-Kozari Bok vozit će u petak od 8 sati do 17 sati izmijenjenom trasom. U smjeru Sesveta prometovat će trasom: okretište Kozari Bok, Servisna, Čulinečka, Branimirova, Ulica Javora, Ulica platana, Čulinečka, odakle će nastaviti redovnim putem. U smjeru Kozari Boka autobusi će prometovati kao i dosad. </p>
<p>• Autobusna linija 231, Borongaj - Novi Retkovec, prometovat će od petka u 8 sati do završetka radova na križanju Branimirove i Čulinečke izmijenjenom trasom. Autobusi će u smjeru iz grada prometovati trasom Borongaj (terminal), Branimirova, Južna, dok će se iza Bille u Ulici platana formirati privremeno stajalište. Prema gradu autobusi će prometovati od stajališta u Ulici platana i dalje Ulicom javora, Avenijom Dubrava, Čulinečkom, Južnom, Branimirovom i dalje redovnim putem. </p>
<p>• Autobusna linija 269, Borongaj - Sesvetski Kraljevec, od petka mijenja dio trase u oba smjera. Autobusi će voziti sljedećom trasom: Borongaj (terminal), Branimirova, Južna, iza Bille. Ulica platana, Ulica javora, Branimirova i dalje redovitom trasom. Za vrijeme trajanja ove organizacije bit će uspostavljeno stajalište (za smjer grada) na Južnoj ulici, pri križanju s Branimirovom. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od Sopota do Savskog mosta autobusom </p>
<p>Zbog radova na kontaktnoj mreži u Aveniji Dubrovnik, u subotu i nedjelju, 10. i 11. kolovoza, obustavit će se tramvajski promet od Sopota do Jadarnskog mosta (uključujući most) od 8 do 17 sati.</p>
<p>Linija 7 prometovat će iz Dubrave skraćeno do Sopota. Linija 14 prometovat će s Mihaljevca skraćeno do Savskog mosta. Obustavljeni tramvajski promet nadomjestit će se izvanrednom autobusnom linijom Savski most - Sopot. Po završetku radova tramvajske linije 7 i 14 ponovno će prometovati svojim redovitim trasama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Završena uspješna turneja britanske kraljice </p>
<p>LONDON, 8. kolovoza</p>
<p> - Nakon 70 gradova i 160.000 šalica čaja, britanska kraljica Elizabeta u srijedu je završila zlatnu jubilarnu turneju, kojom je proslavila 50 godina na prijestolju i izazvala neočekivani val patriotizma u Britanaca. </p>
<p>U svojoj škotskoj palači Balmoral, 76-godišnja kraljica je priredila vrtnu zabavu kao završni događaj ljetne jubilarne turneje u kojoj se uzduž i poprijeko Velike Britanije rukovala sa svojim podanicima, nazdravljala i prisustvovala zabavama. </p>
<p>»Ovo je velik osobni uspjeh za kraljicu. Ako se vratimo vjerskim korijenima jubileja, njihova je svrha bila da obnove vjeru. Upravo to se ovdje i dogodilo«, izjavio je kraljevski biograf Robert Lacey.</p>
<p>Opovrgavajući pesimistična predviđanja medija, milijuni osoba pojavili su se na kraljičinom Zlatnom jubileju. Počevši turneju u jednoj vjetrovitoj ribarskoj luci, kraljica je posjetila 70 gradova u Engleskoj, Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj. </p>
<p>Kraljičin vlak je prešao oko 5600 kilometara, a kraljica je sudjelovala u 55 obilazaka. </p>
<p>Na njezinim vrtnim zabavama sudjelovalo je gotovo 50.000 osoba, a posluženo je 160.000 šalica čaja i 48.000 komada kolača. </p>
<p>U lipnju je po prvi put otvorila vrt svoje londonske rezidencije, Buckinghamske palače, za tisuće ljudi koji su joj se pridružili na koncertima klasične i pop glazbe. </p>
<p>»Povremeno je to bio vrlo naporan program za 76-godišnju ženu i njezina 81-godišnjeg supruga«, piše kolumnist Alan Hamilton. </p>
<p>Proslave Jubileja popratilo je suosjećanje javnosti s kraljicom nakon smrti njezine majke i sestre ranije ove godine te val patriotskih strasti u Engleskoj tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva. </p>
<p>Najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da oko dvije trećine Britanaca podržava monarhiju, više nego prije Jubileja, kad je mnogo ljudi sumnjalo u važnost kraljevske obitelji u modernom društvu, a mediji se bavili osobnim problemima kraljevske obitelji. </p>
<p>»Ovo je za mlade ljude bila prava prilika da na ulici pozdravljaju nacionalne simbole, umjesto da zbog napisa u novinama osjećaju sram zbog kraljevske obitelji«, izjavio je Lacey. Stišćući svoju ručnu torbicu i stalno se smiješeći, kraljica je očito uživala u Jubileju. </p>
<p>»Duboko me se dojmila naklonost i topli odaziv javnosti na ovaj Jubilej«, rekla je tijekom posjeta sjevernoengleskom gradu Prestonu. »Za princa Philipa i mene ovo je bilo ljeto velike radosti i sreće i proslava svega što nas povezuje kao naciju«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bruce Springsteen započeo turneju </p>
<p>EAST RUTHERFORD, 8. kolovoza</p>
<p> - Bruce Springsteen i njegov E Street Band počeli su u srijedu koncertom u rodnom New Jerseyju turneju koja će obuhvatiti 46 gradova sjevernoameričkog kontinenta i Europe. </p>
<p>Polovica izvednih pjesama bila je s novog Springsteenova albuma »The Rising«, inspiriranog prošlogodišnjim terorističkim napadom na World Trade Center u New Yorku i na Pentagon. </p>
<p>Koncert je otvorio naslovnom pjesmom albuma, a uslijedile su pjesma o herojima koji se spuštaju stepenicama WTC-a »Into the Fire« i »My City of Ruins«. </p>
<p>Od starijih pjesama, Springsteen je tijekom dvoipolsatnog koncerta izveo »Born in the USA«, o vijetnamskom veteranu izgubljenom u Reaganovoj eri, »Land of Hope and Dreams«, o idiličnoj Americi gdje će »vjera biti nagrađena«, »Promised Land«, »Glory Days« i »Born to Run«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ozljede članova Oasisa ozbiljnije no što se mislilo</p>
<p>INDIANAPOLIS, 8. kolovoza</p>
<p> - Engleski rock band Oasis odgodio je još dva koncerta na svojoj američkoj turneji, nakon što je ustanovljeno da su ozlijede Noela Gallaghera zadobivene u prometnoj nesreći znatno ozbiljnije no što se mislilo, izjavio je u srijedu diskograf grupe.</p>
<p>Gallagher, 35-ogodišnji gitarist banda, pati od povreda i šoka, i drugi dan nakon što se taksi u kojem su se vozili on i još dva člana Oasisa, sudario s drugim vozilom u centru Indianapolisa, izjavili su njihovi glasnogovornici iz Epic Records. </p>
<p>Grupa je odmah odgodila koncert koji su u Indianapolisu trebali održati u srijedu navečer, no ubrzo je donešena odluka da moraju odgoditi i daljnje koncerte, te su nastupi u Philadelphiji i Bostonu, koje su trebali održati u petak i subotu, ostavljeni za neka druga vremena. U newyorškom klubu trebali su nastupiti u nedjelju, no još uvijek nije donešena odluka hoće li i taj koncert morati biti odgođen. </p>
<p>Daljnje pretrage su pokazale da je Gallagher zadobio ozbiljnije povrede. Liječnik je u bolnici Indiana University School of Medicine zatražio daljnje pretrage brata frontmana Oasisa, davši mu jače lijekove i naredivši mirovanje iduća tri dana.</p>
<p>Očekivalo se da će Gallagher, te basist Andy Bell i klavijaturist Andy Bell, koji su zajedno stradali u taksiju, nakon što su ih kola hitne pomoći prevezla u bolnicu kako bi ih izliječili od lakših povreda i šoka, odmah biti pušteni. Pjevač Liam Gallagher, mlađi brat nastradalog Noela, gitarist Gem Archer i bubnjar Alan White nisu nastradali. </p>
<p>Oasis se nalaze na američkoj turneji, na kojoj promoviraju posljednji, peti studijski album »Heathen Chemistry«, koji je u SAD-u prodan u oko 80.000 primjeraka. Turneja je započela 2. kolovoza koncertom u Fort Lauderdaleu, no i tu je krenulo po zlu, budući da je Noelu nakon četvrte pjesme puknuo glas, te je sada povrijeđeni Liam, autor većine pjesama Oasisa, morao zadovoljiti fanove akustičnim izvedbama svojih hitova. </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Reizdanje prvog albuma grupe The Who </p>
<p>PARIZ, 8. kolovoza</p>
<p> - Prvi album skupine The Who »My Generation« bit će ponovno objavljen 2. rujna, priopćila je diskografska kuća Universal, koja će izdati taj rock-klasik sa šest do sada neobjavljenih pjesama. </p>
<p>Producent snimke objavljene u prosincu 1965. bio je Shel Talmy, zaslužan za probitak jednako uspješne skupine iz 60-ih godina - Kinks. </p>
<p>Na albumu se nalazi i naslovna pjesma koja se po svojem uspjehu može usporediti s »(I Can't Get No) Satisfaction« grupe Rolling Stones.</p>
<p>Album obuhvaća i obrade Jamesa Browna »Please, Please, Please« i »I Don't Mind«, kao i standardne hitove rhythm'n'bluesa »I Am a Man« i »Bo Diddey«, što je predstavljalo tipični repertoar mlade grupe sve dok njezin leader Pete Townshend nije počeo komponirati originalne pjesme grupe The Who.</p>
<p>Ponovno izdavanje duplog albuma imat će 24 pjesme, među kojima je i do sada neobjavljena a capella izvedba klasika grupe »Anytime You Want Me«.</p>
<p>Smrt 57-godišnjeg basista Johna Entwistlea 27. lipnja u Las Vegasu odgodila je premijeru albuma čiji se izlazak najavljuje već nekoliko mjeseci. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Grubi realizam mladih pisaca novi trend Hollywooda </p>
<p>NEW YORK, 8. kolovoza</p>
<p> - Generacija vrlo mladih pisaca počinje opsjedati Hollywood, piše Variety. Osamnaestogodišnji njewyorški književni fenomen Nick McDonell prodao je svoj roman »Twelve« producentu Tedu Fieldu i njegovoj kući »Radar Pictures«, dok je 22-godišnji kultni pisac J. T. Leroy svoju zbirku priča »The Heart Is Deceitful Above All Things« prodao tvrtki Chrisa Hanleyja »Muse Productions«. </p>
<p>Zvijezda filma »XXX« Asia Argento planira adaptirati, režirati i glumiti u tom projektu.</p>
<p>Ovo nisu bezoblična piskaranja netalentiranih derišta, već ambiciozne knjige autora s važnim izdavačkim ugovorima i pozitivnim kritikama uglednih književnih časopisa. Dio su novog holivudskog oduševljenja mladim piscima, od kojih neki još nisu ni izašli iz puberteta. </p>
<p>»Crazy« je njemački roman koji je Benjamin Lebert napisao sa 16 godina, prodaje se u 30 zemalja, a prava na njega je otkupio Brillstein Gray. Još nenaslovljenu trilogiju fantastičnih romana 14-godišnje Engleskinje Catherine Webb, koja je prodana za šesteroznamenkasti iznos izdavaču HarperCollins U.K., otkupljuje u Hollywoodu producent Ken Sherman Associates. </p>
<p>Miramax i Jane Startz rade na zbirci kratkih priča »Teen Angst? Naaah....«, koju je student Ned Vizzini objavio u dobi od 18 godina, a Liev Schreiber će možda za Industry Entertainment režirati »Everything Is Illuminated«, roman koji je proslavio svog autora Jonathana Safrana Foera u dobi od 25 godina.</p>
<p>Ovi romani označavaju oštri zaokret od blještavih, popularnih knjiga za mlade, koje su donedavno preplavljivale Hollywood. </p>
<p>Većina njih je namijenjena zrelim čitateljima i nudi neuljepšani pogled na tinejdžerski život, sličniji Larryju Clarku nego Harryju Potteru. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Jennifer Aniston hoda u snu </p>
<p>LOS ANGELES, 8. kolovoza</p>
<p> - Tridesettrogodišnja zvijezda popularne američke televizijske serije »Prijatelji« Jennifer Aniston otkrila je u novom broju časopisa US Weekly, koji se na kioscima pojavljuje u četvrtak, da je cijeli svoj život bila mjesečarka.
U jednoj od nedavnih epizoda hodanja u snu Aniston je napustila kuću u kojoj stanuje sa suprugom Bradom Pittom i probudila se tek kad se oglasio alarm za provalnike. </p>
<p>»Probudila sam se i našla kraj spremišta opreme za bazen«, kazala je glumica i dodala da je 38-godišnjeg Pitta preplašio protuprovalni alarm, a onda i činjenica da ona nije bila u krevetu. </p>
<p>Aniston, čija je najnovija uloga u filmu »The Good Girl«, izjavila je kako to nije prvi put da napušta kuću tijekom jedne od epizoda mjesečarenja. </p>
<p>Dok je bila dijete često se događalo da »odluta« u dnevni boravak, gdje bi nakratko porazgovarala sa svojom majkom, a onda se probudila ničega se ne sjećajući. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Može li Locarno biti model za filmsku Pulu?</p>
<p>Filmski festival u Locarnu obuhvaća od 1. do 11. kolovoza niz programa od međunarodne i video konkurencije do nacionalnog festivala, uz poseban program hitova za večeri na gradskome trgu / Sve je to logičan primjer dobro organizirana festivala koji bi mogao poslužiti kao uzor pulskomu festivalu</p>
<p>LOCARNO, 8. kolovoza</p>
<p> - Tradicija od 55 godina postojanja, kao jednog od najstarijih filmskih festivala u Europi, daje Locarnu pravo na mnoge eksperimente kroz koje je tijekom godina prolazio u namjeri da osmisli najbolji mogući program i ideje u danoj konkurenciji. A nije bilo lagano opstati uz mnogo veće i moćnije festivale A-kategorije, kao što je posljednjih godina bilo teško nositi se s čitavim nizom manjih, ali bogato financiranih tematskih festivala u samoj Švicarskoj.</p>
<p> Ipak, Locarno je zadržao ono što je najvažnije - nepretencioznost i publiku. Bez namjere da konkurira velikima, ali s jasno određenim programima koji su, dobro raspoređeni, uvijek pogađali ukuse određenog broja ljudi, zadržavao je sve to vrijeme primat i ugled, a nije gubio zanimanje najširega sloja gledatelja, čak i turista koji bi se slučajno zatekli u to vrijeme u blizini ovog dijela Švicarske.</p>
<p> Locarno bi bio idealan model za neku moguću Pulu, koja uzaludno iz godine u godinu pokušava pronaći sebe u najnemogućijim uvjetima međusobnih lokalnih nesporazuma i kompromisa. Ovdje se takvo što ne događa, njima je čak i umjetnička direktorica Festivala »posuđena« iz Italije, kao jedna od najboljih filmskih kritičarki (Irena Biraghi, donedavna filmska kritičarka La Repubblice) i nitko nije imao ništa protiv, dapače, bili su ponosni što su uspjeli pridobiti tu sposobnu ženu, prepunu veza i iskustva da sudjeluje u osvježenju njihova festivala.</p>
<p>Cjelokupni festival oslanja se na sedamnaest programa, od kojih su najvažniji međunarodni program igranih filmova u konkurenciji, zatim program video filmova u konkurenciji, a posebni je program hitova koji je namijienjen projekcijama na glavnome gradskom trgu Piazzi Grande, koji se održava od 1971. i za koji organizatori festivala s ponosom tvrde da je to »jedan od najvećih otvorenih kina na svijetu, jedinstven i posebno s kapacitetom od 7.000 gledatelja«. Oni, dakako, ne znaju za našu pulsku Arenu, a kako bi i znali kada mi ne činimo ništa da bismo ju promovirali na pravi način.</p>
<p> Jer, u Locarnu nisu mirovali, oni su od 1971., kada je počelo s otvorenim projekcijama, pažljivo proučavali tehničke dosege kina na otvorenim prostorima, te su 1988. posebno postavili zvučni sistem prilagođen projekcijama na otvorenome s najvišim profesionalnim standardima. Poslije, 1994. uvedeno je dvostruko veliko platno, a prošle godine je uveden još bolji digitalni sound dynamics koji je namijenjen za posebne akustične zahtjevnosti same Piazze i neopterećen brojem ljudi i prostornošću koje eventualno može obuhvatiti određena kino projekcija. </p>
<p> U glavnom su programu međunarodne konkurencije ove godine 22 filma iz cijeloga svijeta, a u većini to su europski naslovi, posebno francuskih, engleskih i njemačkih autora, koji s Amerikancima čine okosnicu programa. Riječ je o kvalitetnim ostvarenjima poznatih autora i manjih produkcija poput, primjerice, Alexa Coxa koji se predstavio u Locarnu s »Revengers Tragedy«, dok je iz Amerike stigao intrigantni »Gerry« Gusa Van Santa koji je imao svjetsku premijeru u siječnju, na ovogodišnjem Sundanceu. Matt Damon i Casey Affleck glume dva mladića koji se gube u pustinji i pokušavaju na sve načine naći izlaz iz nje. Na programu su također filmovi iz Kine, Indije i Irana.</p>
<p>Ove godine u sastavu međunarodnog žirija koji će odlučivati o nagradama u ovoj konkurenciji je Čedomir Kolar, producent rođen u Hrvatskoj, čiji je film »Ničija zemlja« Danisa Tanovića osvojio Oscara. Tu je i glumac Bruno Ganz, rodom iz Švicarske, koji se proslavio na njemačkim teatarskim scenama i u filmovima iz cijeloga svijeta od »Neba nad Berlinom« Wima Wendersa do »Kruha i tulipana« Silvija Soldinija. U žiriju je ugledni američki filmski kritičar Emanuel Levy, iranski redatelj Jafar Panahi, indijski glumac Aamir Khan, mađarski redatelj Bela Tarr i Nelofer Pazira, novinarka i redateljica, rođena u Indiji, školovana u Kanadi, a porijeklom iz Afganistana.</p>
<p> Poseban program vrijedan pažnje je »Filmski autori predstavljaju« u kojem se u raznim formama i tehnikama pokazuju najnovija ostvarenja starih i mladih, poznatih i nepoznatih autora iz cijeloga svijeta. A tu je i Program nacionalne konkurencije pod nazivom »Novi švicarski talenti«, zatim posebni programi posvećeni Allanu Dwanu, indijskoj kinematografiji, afganistanskim filmskim temama te Izbor pod nazivom »Tjedan kritičara«. Dakle, za svakoga po nešto, i dobro raspoređeno u mnogim kino dvoranama u Locarnu i njegovoj okolici. Treba odmah naglasiti da se svi ti programi vrte u kino dvoranama, da je samo 17 filmova izabrano da izvan konkurencije, ali kao pravi hitovi za brojno gledateljstvo, budu prikazani na otvorenome na Piazzi Grande, no o tome ćemo programu posebno pisati.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Fina raspjevanost </p>
<p>Dubrovački simfonijski orkestar na svojem drugom nastupu na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama položio je svojevrsni popravni ispit (zbog prvog koncerta), i to veoma dobro i dojmljivo. Ravnao je dirigent mlađega hrvatskoga naraštaja Ivan Repušić, unoseći mladenački žar, te je dosegao onu umjetničku razinu koja je naišla na srdačno odobravanje slušateljstva u Atriju Kneževa dvora, pa je nakon službenog dijela programa uslijedio dodatak.</p>
<p> Dirigent Ivan Repušić izišao je iz razreda Vjekoslava Šuteja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, iza sebe ima brojne nagrade, a debitirao je i u Zagrebačkoj operi s »Traviatom« Giuseppea Verdija.</p>
<p>Odsvirani program bio je u znaku hrvatskoga Haydna, dubrovačkoga skladatelja iz 18. stoljeća, Luke Sorkočevića, koji piše pod zakasnjelim utjecajem rokokoa i galantnog stila u okviru pretklasičnog simfonizma. Ali, u Sorkočevićevim simfonijama se naziru začuđujuće anticipacije mnogo kasnije epohe u europskoj glazbi: torzo-tehnika, ubacivanje »nelogičnih detalja«, poseban odnos kontrastirajućih blokova (kubizam) itd.</p>
<p> Dugo se vremena smatralo da je dubrovački skladatelj napisao sedam simfonija (koje je obradio Stjepan Šulek), međutim, poslije je nađena još jedna partitura u biblioteci Franjevačkoga samostana, koja je bila nepotpuna, a nosila je naziv »Uvertira«. Obradio ju je dirigent i skladatelj Zoran Juranić i danas se ona izvodi kao Osma simfonija u G-duru, koja se našla na čelu festivalskog koncerta Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Zatim je uslijedila majstorova Treća simfonija u D-duru.</p>
<p> Hrvatski skladatelj Boris Papandopulo jedno svoje djelo je nazvao »Hommage ŕ Sorkočević« u kojem je razradio Sorkočevićeve motive na osebujan način obukavši ih blještavim tretmanom orkestralnih boja. Na rasporedu je bila i Haydnova 104. simfonija u D-duru s poznatom temom u zadnjem stavku - hrvatska narodna pjesma »O, Jelena, Jelena«.</p>
<p>Dirigent Ivan Repušić ravnao je ponajviše zahtijevajući točnost čitanja teksta, odmjereno je razvijao zvuk orkestra na široko izdiferenciranoj tonskoj skali. Mladi glazbenik sa snažnim impulsom, koji je znao »rasporediti«, dao je odabranim djelima gracioznost i lepršavost u brzim stavcima i finu raspjevanost u sporim stavcima. Ravnao je s mnogo strasti, što je prenio na članove Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, pa su nazočni mogli uživati u kreativnosti izvođača. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Spomen ploča slavnoj senjskoj tiskari </p>
<p>Otkrivena spomen ploča podsjeća da je Senjski glagoljski misal tiskan 7. kolovoza 1494. godine kada je počela raditi prva hrvatska tiskara u Senju / Ploču s glagoljskim i latiničkim natpisom, u redakciji akademika Dragutina Tadijanovića i Milana Moguša, dizajnirao je Damir Mataušić, a otkrio ju je akademik Josip Bratulić </p>
<p>SENJ, 8. kolovoza</p>
<p> - Na dan kada je pred 508 godina iz senjske tiskare Blaža Baromića izašla prva knjiga, odnosno kada je tiskan Senjski glagoljski misal (7. kolovoza 1494.), u srijedu je na večer na kući Silvestra Bedričića uz zvonik senjske Katedrale, mjestu prve poznate hrvatske tiskare o kojoj postoji nedvojbeni trag i dokaz, postavljena i otkrivena spomen ploča toj slavnoj senjskoj tiskari. Ploču s glagoljskim i latiničkim natpisom, u redakciji akademika Dragutina Tadijanovića i Milana Moguša, dizajnirao je Damir Mataušić, a otkrio ju je akademik Josip Bratulić. Ona s malim zakašnjenjem (zbog financijskih razloga) prati i 500. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala, ali i rada senjske glagoljske tiskare koja je djelovala od 1494. do 1508. godine (dakle, još uvijek na vrijeme). Ploča je postavljena zahvaljujući Matici hrvatskoj Senj, a uz podršku Grafičkog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>Senjsku tiskaru, kojoj je vlasnik bio arhiđakon Silvestar Bedričić, osnovao je senjski kanonik Blaž Baromić, koji je u njoj radio zajedno s tiskarom Grgurom Senjaninom. Obojica su tiskarsku vještinu stekla u Veneciji (gdje je Baromić 1493. tiskao svoj brevijar) i prenijeli ju u hrvatski Senj, gdje je s njima na Senjskome misalu radio i Gašpar Turčić. No, njihov je zadatak u Senju bio vrlo složen, jer su trebali izraditi glagoljska slova za tiskanje hrvatskih knjiga. To su mahom bile knjige tiskane za potrebe glagoljaške liturgije, za koju je dozvolu kod pape Inocenta IV. ishodio još 1248. biskup Filip Senjski. Misal po zakonu rimskoga dvora, poznat kao Senjski misal, prva je knjiga na hrvatskome jeziku tiskana nakon prvotiska Misala iz 1483. godine.</p>
<p>U senjskoj tiskari izdane su i druge knjige: glagoljaški priručnik o ispovijedima za svećenike »Spovid općena« (1496.), prva glagoljicom tiskana knjiga na čakavskom narječju, »Naručnik plebanušev« 1507. (župnički priručnik) Silvestra Bedričića, »Mirakuli slavne dive Marije« (1507./1508.), »Tranzit sv. Jeronima« (1508.), »Korizmenjak« (1508.) i »Obrednik ili ritual« (1508.).</p>
<p> Svjestan važnosti pokretanja senjske tiskare Blaž Baromić dao je u Senjskome misalu otisnuti i datum tiskanja - 7. kolovoza 1494. Bilo je to važno ne samo zbog početka rada te prve hrvatske tiskare na hrvatskome tlu, koja je tiskala hrvatske glagoljaške knjige, nego i zbog okolnosti u kojima je ona počela raditi, a na što je u prigodi otkrivanja spomen ploče upozorio Ante Vrhovac, predsjednik ogranka Matice hrvatske Senj. Naime, ta je tiskara počela raditi samo 11 mjeseci nakon Krbavske bitke u kojoj je hrvatsko plemstvo bilo poraženo do nogu, a Hrvatska svedena na ostatke ostataka. Bilo je to dvije godine nakon otkrića Amerike kojom su jahali kauboji i indijanci. A Senj je tada imao svoju tiskaru i izdao prvu knjigu, dokazavši da je već pred 500 godina bio dio tada moderne Europe.</p>
<p>Da su 13 godina prije toga Mlečani za duga stoljeća Hrvatskoj oteli i Krk, kao i druge obalne gradove te Istru, upozorio je tom prigodom i dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, istaknuvši da je Senj tada imao snage istodobno graditi obrambene zidine, naoružavati se i biti najmoderniji u tiskarskome umijeću te skrbiti za hrvatsku riječ, biti dakle svoj na svome. Upravo zato Matica hrvatska podiže tu spomen ploču kako bi se pamtilo što je bilo veliko u našoj povijesti, po čemu jesmo kulturni, po čemu jesmo Hrvati, dakle stoga da se skrbi o tome hrvatskome identitetu.</p>
<p>A u Senju on je uvijek bio njegovan, prije i poslije Blaža Baromića koji se na najbolji način borio za hrvatsku riječ - tiskanom knjigom. Pa iako je ta prva tiskara prestala raditi 1508., čime je izgubljen kontinuitet tiskarstva u Hrvatskoj, točno 200 godina kasnije, ne znajući za Baromićevu, još će jedan Senjanin - Pavao Ritter Vitezović otvoriti tiskaru, ali u Zagrebu, na što je upozorio Josip Bratulić spomenuvši i one koji su u Senju njegovali hrvatsku književnu riječ - od glagoljaša Mateše Kuhačevića do Vjenceslava Novaka, Milutina Cihlara i Silvija Strahimira Kranjčevića. Njima treba pridružiti i one koji su poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Vatroslava Jagića, Anice Nazor, Marije Agnezije Pantelić, Josipa Bratulića, Stjepana Damjanovića i drugih koji su istraživali rad kako senjske tiskare tako i njezinih izdanja, a zahvaljujući kojima nema ni jedne knjige o hrvatskoj kulturnoj povijesti u kojoj nije otisnut taj veliki datum tiskanja Senjskoga misala i početka rada prve tiskare na hrvatskome tlu.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šifra nemirnog prostora</p>
<p>Joško Marušić opisuje i objašnjava dramatične razloge, putove i stranputice povijesnoga i civilizacijskoga razvoja Hrvata i njihove zemlje</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - »Istinita priča o Hrvatima« nova je knjiga karikaturista Joška Marušića, koja će biti predstavljena u petak na večer u Atriju Kneževa dvora u Dubrovniku. Knjigu je objavila Naklada Slap, koja u pozivu za to predstavljanje navodi da Marušić »na sadržajno jednostavan, ali grafički spektakularan način opisuje i objašnjava dramatične razloge, putove i stranputice povijesnoga i civilizacijskoga razvoja Hrvata i njihove zemlje, od prvih doseljenja u ove krajeve pa do modernoga informatičko-globalizacijskog doba. Marušić je nastojao ispričati priču o kraju koji je za mnoge dalek, nepoznat i egzotičan, ali za sudionike priče sudbonosan i dragocjen. I to svima onima koji tu priču poznaju malo ili nikako.«</p>
<p> Povijesti Hrvata Marušić ne prilazi ni povjesničarski, a ni ideološki, ne pripovijeda herojsku povijest niti povijest Hrvatske kao definirane činjenice koju sustiže ovakva ili onakva sudbina i kloni se mistifikacija i interpretacija, stoji u pozivu, te se posebno ocjenjuje da je Hrvatska za Marušića »šifra jednoga nemirnog i nespokojnog prostora i tu šifru pomalo i instinktivno otkrivaju bezimeni sudionici povijesti, definirajući se tako postupno civilizacijski, kulturno i politički kao narod vrijedan života s ostalim narodima Europe«.</p>
<p>Knjiga »Istinita priča o Hrvatima« je ilustrirana, a crteži su popraćeni duhovitim komentarima. Stoga ona u stilskom i artističkom smislu, drži nakladnik, čini sam vrh neprestanih umjetnikovih potraga za smislom i komunikacijom. Joško Marušić rođen je 1952. godine u Splitu, a hrvatska ga javnost u prvome redu poznaje po njegovim ilustracijama i svakodnevnim političkim karikaturama, posebno po animiranim filmovima koji spadaju u najbolje i najnagrađivanije iz zbirke Zagrebačke škole animacije. Do sada je objavio knjigu karikatura »Koze, vuci i magarci« i zbirku intimističkih eseja »Pedeset valjanih razloga da djeca grizu nokte«, a knjiga »Istinita priča o Hrvatima« je svakako jedan od najambicioznijih projekata u njegovoj raznovrsnoj umjetničkoj karijeri. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počela istraživanja na brodskome Korzu </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 8. kolovoza</p>
<p> - S početkom radova na uređenju i obnovi brodskoga Korza, Trga Ivane Brlić-Mažuranić, počela su i arheološka istraživanja. Prema riječima ravnatelja Muzeja Brodskoga posavlja Josipa Lozuka, potrajat će tri tjedna, a ta iskapanja ne će utjecati na tijek građevinskih radova. Sudeći prema starim zapisima, ispod plohe Korza krije se pravo arheološko blago, koje će pridonijeti spoznajama o povijesti Broda. Arheolozi pretpostavljaju da se na dubini od 5-6 metara nalaze ostatci rimskoga grada Marsonije, a zatim u gornjim slojevima ostatci srednjovjekovnih zidina, tursko groblje i drugo. Zavisno od otkrića arheolozi ne isključuju mogućnost proširenja ovoga arheološkog lokaliteta u središtu Broda. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Barkoviću nagrada za prijevod Štajnerovih memoara </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Na međunarodnoj esperantskoj konferenciji u belgijskom gradu Louvenu nagradu za najbolji esperantski prijevod publicistike dobio je zagrebački esperantist Krešimir Barković, izvijestio je u četvrtak Hrvatski savez za esperanto. Šezdeset sudionika, na konferenciji koja je održana od 20. do 26. srpnja, proglasilo je za najbolji prijevod na esperanto knjigu Karla Štajnera »7000 dana u Sibiru«, koju je u prijevodu Krešimira Barkovića izdala međunarodna esperantska organizacija Sennacia Asocio Tutmonda iz Pariza. Knjiga »7000 dana u Sibiru« Karla Štajnera (1902.-1992.) objavljena je 1971. u Zagrebu, doživjela je 24 izdanja i prodana u 760 tisuća primjeraka. Esperantsko izdanje »7000 dana u Sibiru« ilustrirao je Augusto Storani. Knjiga je opremljena zemljovidom i predgovorom o piscu te bilješkama prevoditelja Barkovića, koji trideset godina živi u Parizu. Krešimir Barković (1944.) završio je gimnaziju u Zagrebu, gdje je studirao na Medicinskom fakultetu. Esperantist je od 1966., glavni je urednik esperantskih novina Sennaciulo i glavni tajnik esperantske udruge Sennacia Asocio Tutmonda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zajednički nastup Durieuxa i Feral Tribunea</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Na ovogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, koji se održava od 9. do 13. listopada, izdavačke kuće Durieux, Zagreb i Feral Tribune, Split organiziraju zajednički štand s izdavačkim poduzećima Jelenkor (Pečuh), Wydawnyctwo A 5 (Krakow), Folio Verlag (Beč, Bolzano), književnom agencijom Transmit (Barcelona), poznatom knjižarom Buy Book (Sarajevo) i njemačkom tvrtkom Questasoft (Frankfurt/M.), koja razvija velik komercijalni web site CEEOL, namijenjen izdavačima knjiga i časopisa iz istočne i srednje Europe. Takav mješoviti nastup, prvi u Frankfurtu, prošle je godine inicirao direktor Folija Ludwig Paulmichl smatrajući da treba ostvariti nastup koji prelazi jezične, nacionalne i ekonomske granice u Europi, a iskoristiti kompatibilnost privrednih interesa, izdavačkih programa i usmjerenost na transgraničnu suradnju. Sudionici toga štanda u suradnji s još nekoliko izdavača kao što su Edition Korrespondenz, Gemini i Achilles, u petak, 11. listopada na Grossmarkthalle Frankfurt priređuju i književnu feštu pod naslovom »Duga noć čitanja«, na kojoj će nastupiti književnici iz nekoliko zemalja. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Progovara duh nove znanosti </p>
<p>Nakon rušenja srednjovjekovne skolastike i cezaro-papinskog kulta, što ostaje još nesporan, zajednički temelji svim kršćanima? Kao čitavoj reformaciji, bit će to i Dominisu priprosta riječ Biblije, ali ona ne dopire u domene građanske jurisdikcije ni u istraživanja prirode, nego upućuje čovjeka prema vječnome, vrhunaravnome, božanskome</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Doduše, u svakog se autora može posumnjati da iskreno iznosi svoje najdublje pobude. Međutim, Dominisovo je djelo nastalo u dugom vremenskom razdoblju, a kroza nj se provlače iste ideje vodilje. </p>
<p>Početak je njegovu kritičkom ispitivanju rimske crkve i teologije u pripremama za propovijedi kad je postao senjski biskup (ili upravitelj) pa kasnije splitski nadbiskup, kao što sam navodi, u što nema razloga sumnjati, a, osim toga, onako ponosna i umna, uzbudila je od početka biskupska podložnost vatikanskoj hijerarhiji. </p>
<p>Njegovo je mišljenje već bitno bilo formirano novom znanošću, i on se, kako sam ustoličeni kaže, htio »... iz maglovitih raspravljanja skolastičara spustiti na zemlju«. </p>
<p>To novoznanstveno nepovjerenje prema skolastici i jako pravno-političko uzemljenje odrediše njegov stav prema mističko uzdignutoj rimskoj stolici. </p>
<p>Ljubiću, kao i Račkome, nedostajao je temeljan podatak (koji mi je pribavila pretraga arhiva Padovanskog sveučilišta): Markantun de Dominis bio je 1600. na fakultetu u Padovi promoviran za doktora teologije i te je iste godine ondje započeo s predavanjima (koje nastavlja kad je i nakon četiri godine bio imenovan senjskim biskupom). </p>
<p>Dok oba naša povjesničara smještaju Rabljanina u Padovu kao fizičara i prethodnika Galileja, što je doista i bio, on tih kritičkih godina postaje teolog-pravnik Mletačke republike. </p>
<p>I kad pet godina kasnije Pavao V., jezuitski tutoriziran, prokune Veneciju zato što je branila svoju građansku jurisdikciju, prirodno će se padovanski doktor, tada splitski nadbiskup, boriti uz Paola Sarpija protiv papinske svjetovne prevlasti. Ta je logična linija izbjegla i Račkome i Ljubiću, ne samo iz nepoznavanja arhiva nego više iz jednog provincijskog prilaza onako vehementnoj ličnosti europske reformacije. </p>
<p>U kome su se još tako do tragičnog klimaksa zaoštrili svi konflikti epohe kao u fizičaru i teologu, hrvatskom primasu i papinskom vazalu? Primivši u se svjetlo autentična istraživanja, uskliknuo je nasuprot pontifikalnoj mistici: »Kako se narod bijedno zavarava!«. </p>
<p>Pun starog dostojanstva gorko je zapitao: »Što su već biskupi pod rimskim silništvom? Jedva zamjenici i sluge gospodina pape, nevrijedni, prezreni, tlačeni, gaženi i bijedno podložni...« </p>
<p>Ako Galileo uz opreznu podršku kardinala Barberinija (kasnije Urbana VIII.) nastoji novu znanost pomiriti s rimskom crkvom, Dominis ne prihvaća kompromis o dvjema istinama i odbacuje skolastičku dogmatiku s protunaravnim zavjetima i militantnim redovima.
Njegova »Crkvena država« obnavlja prvobitno kršćanstvo, kad su prema svetom Ciprijanu bile sve komune jednake, obnavlja iz radikalnih svitanja novog vijeka. Nakon rušenja srednjovjekovne skolastike i cezaro-papinskog kulta, što ostaje još nesporan, zajednički temelji svim kršćanima? </p>
<p>Kao čitavoj reformaciji, bit će to i Dominisu priprosta riječ Biblije, ali ona ne dopire u domene građanske jurisdikcije ni u istraživanja prirode, nego upućuje čovjeka prema vječnome, vrhunaravnome, božanskome. </p>
<p>Rimska se crkva izopačila kad se pojagmila za svjetovnom vlašću i posjedima, protiv izričite Kristove upute. Da se povrati mir vjernicima i ukloni bratoubilački raskol, sve se crkve moraju ograničiti na čisto duhovno (moralno) područje i priznati među sobom potpunu ravnopravnost. </p>
<p>Vizija mira</p>
<p>Svojom kritikom i zahtjevima zagrabio je Rabljanin u same temelje vjere, dublje od Luthera koji se nagađao s feudalnim velmožama i sam bio fatalno podložan mistici. Po svoj je prilici staroslavenska zadruga bila više uzor splitskom nadbiskupu od prakršćanskih općina, kako je već Rački naslutio, i polazeći od takvih ravnopravnih i samoupravnih komuna, razvit će on viziju svjetskog mira kojom se obara na rimski centralizam. </p>
<p>Markantun raste već u vijeku gdje je naglim razvitkom apsolutističkih monarhija i jačanjem građanskog prava otupio stari Grgurov mač duhovne i svjetovne vlasti. Grgur VII. (1020. - 1085., a papa je od 1073.) nametnuo je lensku zakletvu objema Španjolskama, objema Galijama, Saskoj, Ugarskoj, Rusiji, Korzici pa i hrvatskom kralju, i ta je papinska prevlast udarila pečat srednjovjekovnoj povijesti. </p>
<p>Ako Tridentinski koncil još godine 1545. proklamira papu kao vrhovnu glavu čitavog kršćanskog svijeta, protestantizam se više nije dao istrijebiti mačem i ognjem, a katolički carevi i kraljevi, osobito habsburški i francuski, mada krunjeni od pape, sami pretendiraju na hegemoniju nad kršćanskim zemljama. </p>
<p>Ipak, kad je reformacija ugrozila temelje feudalnog poretka, u općoj zavađenosti i nesigurnosti javljala se nostalgija za ranijim jedinstvom pod svetim ocem, čiju su zastavu iznova istakli militantni redovi, različite rimske kongregacije, kardinalske skupštine i, dakako, sami pontifeksi. </p>
<p>O toj papinskoj stranki piše Dominis: »Kad čuju riječ raskol, ustaju naši Rimljani, proglašuju se jedinim njegovim neprijateljima i nazivaju papinstvo jedinom vezom jedinstva i jedinom sponom da se čitava Crkva ne raspadne na dijelove i komade«. </p>
<p>Međutim, ta je stranka, prema piscu »Crkvene države«, glavni uzrok raskolu; papin se primat ne temelji na nekoj teološkoj istini, nego na staroj želji za prevlašću.</p>
<p>»Kad bi se ta nametnuta glava svela na mjesto koje joj pripada i na pravu mjeru, uvjeren sam da bi se čitavo tijelo kršćanstva, makar pojedini njegovi dijelovi imali u nekim pitanjima različito mišljenje i obilovali svojim tumačenjima, čvrsto povezalo sponom mira i bratske zajednice.« </p>
<p>Nesporno tu progovara duh nove znanosti koja se nije mogla razvijati bez slobode u spornim pitanjima, i konzekventno Dominis zabacuje jedan nepogrešiv autoritet. </p>
<p>Znanstvena podloga autora »Crkvene države« izbija prije svega u običnom govoru i odsutnosti skolastičkog dokazivanja. Istraživanje prirode izbavilo je njegovu misao iz mistične magluštine i upravilo je na konkretan saobraćaj s ljudima i stvarima. </p>
<p>Dok će se Galilej zaratiti s rimskom kurijom radi Kopernikova sustava, njegov će padovanski prethodnik izvršiti dalekosežniji prijelom. Obojica bila su nadahnuta iz istoga novovjekovnog izvora, samo što svaki traži izlaz u drugom smjeru, dijelom radikalnije, dijelom konzervativnije. </p>
<p>Zatočeni će se Pizanac potkraj dići do genijalne vidovitosti; međutim, Dominisa je crkvena borba tako iscrpla da on nije ispunio ono što se od njega kao fizičara očekivalo. Ipak, ne treba žaliti. Njegova je Republika najveći doprinos koji je jedan znanstveno izgrađen, univerzalan um mogao dati svojem tako fanatično zaraćenom vremenu. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Riječi iz oblaka crvene prašine </p>
<p>U hladu sive sjene, na Beltranovom licu još neki dublji rez. No on motri odsprijeda, a leđa, prijatelju, leđa su ključ svemu! No niti taj kut doživljavanja neće biti pristupačan dovijeka. Zapravo, već se lomi. Skjelsson se krevelji, Reed izvrće lice poput rukavice, Van Aalst se topi. Beltran tone u dimnu zavjesu</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GROSS</p>
<p>Čaše su napunjene, Reed se bezočno ceri i tako poduzimamo proboj put klavira. Skjelsson nas je opazio, na čas prestaje opsjedati blještava leđa i podiže debeljkaste ručice. Visok je, bijelo-crven, nezgrapnih, kratkih udova.</p>
<p>Iza njega s čašom vina u ruci i u plošnoj sivoj sjeni s cigaretom u kutu gubice, Beltran. Uzak, ružan bez prestanka, povinuta nosa, gladnih kostiju; zamagljen smradom »Gauloise«. Skjelsson razmahuje stisnutim šačicama, Beltran me se nepokretno sjeća, i ja njega, johoho!</p>
<p>- Tako mi svih svetaca, dr. Stopich! Da, da, čuli smo da ste kod fra Dinka. Novo književno otkriće, zar ne? Što je ono bilo u Libanonu? Kronika...</p>
<p>- Kasna kopija Kronike Williama Tyrskog, sa zanimljivim glosama.</p>
<p>- Dakako, dakako. Baš divno da smo svi opet na okupu pri ovoj katastrofi.</p>
<p>U hladu sive sjene, na Beltranovu licu još neki dublji rez. No on motri odsprijeda, a leđa, prijatelju, leđa su ključ svemu! No niti taj kut doživljavanja neće biti pristupačan dovijeka. Zapravo, već se lomi. Skjelsson se krevelji, Reed izvrće lice poput rukavice, Van Aalst se topi. Beltran tone u dimnu zavjesu.</p>
<p>- Dr. Gredelj, dopustite mi da predstavim... Dr. Stopich, Pat, medijevalist, Vaš zemljak...</p>
<p>Izrez haljine nudi mi nogu, gotovo do vrha prozirnog dijela najlonke, kao što rekoh, čvrstu, nesavršenu i beskrajno rječitu. Ona minimalna i toliko dobrodošla naslaga sala zaobljuje trbuščić koji se veselo slijeva u ispupčenje Venerina brežuljka. Tijelo je dosta kratko, što u žena dostatnih oblika uvijek smatram vrlinom. </p>
<p>Grudi će mi lijepo stati pod pazuh kad je povučem poda se. Lice je pomalo tvrdo, to je zbog jakih kosti i neobično razmaknutih sivozelenih, neprozirnih, očiju. A te oči nisu bunari snova, ne otvaraju put u dubine duše, nego ga naprotiv zatvaraju poput laganoga, zadimljenog vela. Kažu: ulaz je na drugoj strani!</p>
<p>Uza sve mjere opreza osjećam oštru, preslatku bol ispod abdomena.</p>
<p>- Ana Gredelj... i Vi ste američki Hrvat?</p>
<p>- Treća generacija, no govorim ponešto hrvatski.</p>
<p>Pazite! Učinio sam nemalu taktičku koncesiju. Rekao sam »hrvatski«, a ne »srpsko-hrvatski«, kako to zahtijeva protokol State Departmenta. Beltran sluša i čuje sve. Bez brige!</p>
<p>- Moj boy-friend, Franjo Antić... muzičar, nekoć na Penn State. Upoznali smo se ovdje, u Dubrovniku.</p>
<p>Franjo kima lijepom, uskom glavom. Prsti sami traže i nalaze, put kroz sljedeću »Gymnopedie«. Prsti, duge, elastične opruge, duge jake kosti. Mora da je sve dugo u Mastera Franje.</p>
<p>Kamen i kosti majčice zemlje</p>
<p>Beltran prašina</p>
<p>i još više prašine Makedonske varoši u sušnom sumraku</p>
<p>Hvata me strah. Beltran se izvlači iz kamuflažnog oblaka i iza Skjelssonovih leđa pruža mi svoju čvoravu ruku.</p>
<p>Novi frontin: Major Beltran!</p>
<p>Dodir te ružne ruke tjera tjeskobu. Oblak crvene prašine puca, iz njega teku riječi.</p>
<p>- ... i onda smo odlučili da napustimo Ameriku i vratimo se u Jugoslaviju, u ranu mirovinu...</p>
<p>Note padaju s klavijature i poput ping-pong loptica odskakuju među nogama stolica i ljudi. Franjo napušta glasovir. Pršti pljesak. Skjlesson kaže: »Bravo, bravo« i pruža Franji čašu tamne tekućine s ledom. Franjo otpija, uz otmjeni naklon - svima.</p>
<p>Ovo je moj trenutak, trenutak izazova.</p>
<p>Dok svi motre svirača, Ana i ja ostajemo nasamo, u vlastitoj čahuri. Ispuštam svu snagu koju mogu prikupiti i šaljem projektil izravno u jednu jedinu točku, središte i cilj svih mojih želja. Prasak, plamen, oblaci dima... Vidim kako joj se abdomen stisnuo, bokovi se nagonski trgnuli - naprijed! </p>
<p>- Drago mi je da sam naišao na zemljake - kažem nevino se smiješeći.</p>
<p>- I meni.</p>
<p>Franjo za svaki slučaj pokazuje tko je gazda i stavlja Ani ruku na rame. Anina se glava naginje na stranu, vrat se izdužuje i zlatna joj kosa traži Franjin vrat i bradu. Tvrdoća se istopila. To valja zapamtiti! »Ne žuri se da mu je preotmeš. Ako te jednom poželjela, poželjet će te opet. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Kako će Zagreb ovo preživjeti? </p>
<p>Jedanaesterac u zadnjoj minuti u korist mađarskog prvaka razbio sve Zagrebove snove o prolasku u idući krug i susretu s čuvenim Manchesterom i dapače aktualizirao je svo naličje kluba iz Kranjčevićeve/ Osim što je sad klub očekivano uzdrman po svim razinama i šavovima, najprije što se tiče izgubljene velike financijske dobiti presudne za daljnji život kluba, valja nastaviti živjeti dalje kao da se ništa nije dogodilo. To baš i nije jednostavno u klubu koji i tako pati od slabe, takoreći nikakve organiziranosti i izostanka nužnog identiteta i autoriteta, samim time i - gledatelja </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - »Može li se od dreka napraviti pita«? Naravno da ne može, konstatirao je to glasno Zagrebov trener Ivan Katalinić još dan nakon budimpeštanske prve utakmice 2. pretkola Lige prvaka kad je Zalaegerszeg stekao 1-0 prednost. No, unatoč tomu Zagreb je u uzvratu u Maksimiru minuta djelila do plasmana u idući krug, da bi onda jedan čudan 11-terac, navodno čak i na mjestu iako bez direktne veze s loptom, odveo Mađare tamo gdje smo već svi vidjeli Zagreb; u susret za sedam dana s čuvenim Manchesterom.</p>
<p>Tako je Zagrebovih maksimirskih 2-1 (2-0) pred oko 5000 gledatelja nadglasanih od mađarskih petstotinjak imalo na kraju obilježje Pirove pobjede. Pirove, jer bez obzira na jedno podosta drukčije Zagrebovo lice nego u Budimpešti, zahvaljujući ponajprije velikom povratku Krune Lovreka, prvak Zagreb se unatoč pobjedi doveo u vrlo teško stanje. Praktičnnki kritično i pitanje je što će biti dalje. Dežurni pesimisti već su na svomu. </p>
<p>Jer, osim što je sad klub očekivano uzdrman po svim razinama i šavovima, najprije što se tiče izgubljene velike financijske dobiti presudne za daljnji život kluba, valja nastaviti živjeti dalje kao da se ništa nije dogodilo. A to baš i nije jednostavno u klubu koji i tako pati od slabe, takoreći nikakve organiziranosti i izostanka nužnog identiteta i autoriteta, samim time i - gledatelja. Kako bi po tom pitanju uopće i moglo biti sve u redu s takvim predsjednikom kluba koji zapravo proklinje dan kad je sa Zagrebom osvojio naslov prvaka. Proklinje »jer to automatski potiče na obavezu nadogradnje kluba u raznim segmentima, pa je stoga bolje biti pet puta drugi nego jednom prvi...«, kako je nedavno rekao Marčinković.</p>
<p> Poglavito se dojam dramatičnosti pojačava ima li se u vidu trenerovo mišljenje o igračima koje vodi, satkano u konstataciji iz uvoda kako se dobar kolač pita (momčad), ne može napraviti iz - dreka. Misleći pod ovim drugim na skup igrača većinom provincijskih navika. Neiskusnih, nedorađenih, neplanski dovedenih od kojih je zapravo iluzorno očekivati neki imalo značajniji međunarodni iskorak . Osim možda prolaska prve prepreke ako je na razini skromnih Mađara.</p>
<p> No, i to se pokazalo nedostižnim, kako za trenutačno stanje duha, tijela i mogućnosti Zagrebovih igrača, još više Zagrebovog trenera koji ipak ne smije svu krivnju za sveukupni neuspjeh svaljivati isključivo na igrače. Također i ono što se zove uprava kluba, jer neke od tih ne baš isuviše sentimentalnih i ne baš inteligentnih igrača predugo drži u neizvjesnosti u odnosu na ono na što su igrači najosjetljiviji, pa su čak zbog toga i spremni otvoreno sabotirati (Hasančić, Duro...). Riječ je dakako o obećanim i neisplaćenim premijama... </p>
<p> Katalinića se ne bez razloga povlači kao sukreatora u neuspjehu zbog njegove prevelike taštine i inata. Upravo on je našao priliku da se inati u utakmici kao što je bila ova uzvratna s Mađarima, u kojoj jest da je Zagrebu sve na početku išlo na ruku. I rano vodstvo, već od 2. minute (Milinović), uvečano u 27. minuti pogotkom odličnog Lovreka nakon solo akcije, pa činjenica što su zadnjih desetak minuta imali igrača više.</p>
<p> Pritom su Mađari, kako sami priznaju, bili sasvim odsječenih nogu, tako da ih se i dalo i moglo prepuniti pogotcima. A nije, jer ipak Lovrek kao jedina objektivna klasa, uz Vasilja, nije mogao sam. Jer u trenucim kad se kod Zagreba u nastavku počela mijenjati i slika i ton, Katalinić nije ni približno bio na razini stratega kakvim ga se smatra.</p>
<p>Jasno je, naime, bilo od prve sekunde kada je u 60. minuti umjesto ispuhanog Samardžića uveo veterana Vukića, da je to bio potez apsolutno na mlin Mađara. Umjesto da u razdoblju sve veće nesigurnosti, čak i blage panike, učvrsti redove s jednim britkim Stavrevskim. Budući da se i red za vezu totalno raspao nudila se logična misao uvođenja u igru iskusnog Dure. Bez obzira što je bio kod trenera nominalno »na ledu«.</p>
<p> No, Katalinić ga je namjerno ignorirao, od tog se suda ne možemo otrgnuti. Kao da ga je zadovoljavala suha činjenica da se Duro već od 15. minute zagrijavao i u tom stanju dočekao - poražavajući kraj, A to kako mu izgleda momčad, kao da je Kataliniću bilo irelevantno, tako da je sad zanimljivo vidjeti kako će Zagreb izgledati već u subotu u Rijeci. Ta bi utakmica mogla dati brojne odgovore o Zagrebovoj budućnosti, makar mislimo da ih je već dala ova sa Zalaegerszegom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica Kostelić napustila bolnicu</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Trostruka olimpijska pobjednica Janica Kostelić u četvrtak je napustila KB »Merkur« i oporavak nakon operacije slijepog crijeva nastavit će od petka na otoku Badiji. </p>
<p>- Nakon pregleda liječnici su ustanovili da Janica može napustiti bolnicu, odnosno da oporavak teče prema planu. U petak poslijepodne ona će se s bratom Ivicom pridružiti B reprezentaciji na Badiji gdje će nakon tjedan dana odmora krenuti s kondicijskim pripremama, izvijestio je glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza Ozren Müller.</p>
<p>Na Badiji neće biti jedino Nike Fleiss i Ane Jelušić koje će svoje kondicijske pripreme obaviti po posebnom programu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Katalinić podnosi neopozivu ostavku!?</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Nakon što skupo plaćeni trener Ivan Katalinić nije ostvario sa Zagrebom ono zbog čega je u prvom redu i doveden u Kranjčevićevu, plasman u sljedeći krug pretkola Lige prvaka, sve nedvojbeno upućuje na njegov preuranjeni odlazak. Tako glasine kako neće voditi momčad u subotu u Rijeci i da već u petak podnosi ostavku, nisu daleko od istine.</p>
<p>Sam Katalinić u četvrtak navečer nije bio sasvim decidiran u svojoj odluci. No, pažljivo je analizirao prva izdanja novina za petak, a napisi i kritike su takvi da i nisu Kataliniću nudili previše izbor. Drugim riječima, trebao bi se konfrontirati i protiv nekih članova Zagrebove Uprave (ako ona uopće još postoji), a još je teže istjeravati inat s nekim igračima. </p>
<p>Pogotovo ako se u Upravi vode logikom da je uputnije promijeniti trenera kako god se on zvao, nego se na inače osiromašenom tržištu riješiti usluga dva-tri inače dosta skupo plaćenih igrača. Sve je to zajedno za jednog trenera s imalo ponosa i časti ipak previše udaraca, a da ne bi shvatio poruku i - podnio neopozivu ostavku. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo jači od Stuttgarta?</p>
<p>»Veseli me koliko su moji igrači napredovali u konkretizaciji. Napokon su počeli pogađati gol. Toga prije nije bilo! Vidjeli ste kako je to prije izgledalo, tada sam govorio: 'Bože, što je ovo!?'. Ovo je period rekuperacije i stabiliziranja akumulirane snage. U petak su na rasporedu impulsi na sve natjecateljske kapacitete!«, u svome stilu kaže Dinamov trener</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Kuloarske priče o tome kako je već praktički pripremljen ugovor između Dinama i Ivce Olića nisu suviše okupirale Dinamovoga trenera Miroslava Blaževića. Štoviše, Ćiro u četvrtak niti jednom rječju nije spomenuo »najveću zvijezdu« prijelaznoga roka. Njegova prva preokupacija je - Slaven-Belupo.</p>
<p> Koprivinčka momčad je prvi sljedeći Dinamov suparnik u domaćem prvenstvu. Maksimirski su skauti - Miro Stipić i Đuro Bago - uživo snimali igru Slaven-Belupa u srijedu protiv njemačkog Stuttgarta u Kopriovnici u uzvratnoj utakmici polufinalnog kruga Intertoto kupa. Stuttgart je pobijedio 1-0 i plasirao se dalje, a to je ujedno četvrti uzastopni poraz koprivničke momčadi u novoj sezoni. Uz poraze u objema utakmicama protiv Stuttgarta, Slaven-Belupo je krahirao i u prva dva ogleda domaćeg prvenstva. U Maksimiru nisi nimalo zadovoljni takvim razvojem događaja.</p>
<p> - To je za nas opasno zbog fenomena velikih brojeva. Ne može Slaven stalno gubiti, ne može to biti unedogled, naglasio je Ćiro. - Osim toga, oni ne zaslužuju takav rezultat, s obzirom da su jedna od naših najboljih momčadi. Dovoljan pokazatelj je i to što su se sjajno nosili s renomiranim »bundesligašem« Stuttgartom. S malo više sreće su mogli i proći Nijemce. Dakle, ne pravim si iluzije da će to biti lagana utakmica. Pa, jednom Stuttgartu nije bilo lagano! Samo, nesreća za Slaven-Belupo je to što smo mi bolji od Stuttgarta!</p>
<p> Protiv Slaven-Belupa bi trebala istrčati identična postava, koja je prošloga vikenda »dotukla« Osijek usred Gradskoga vrta čak sa 5-1. Neizvjestan je jedino nastup Edina Mujčina zbog ozljede zgloba.</p>
<p> - Mujčin je na terapiji i teško mi je još reći hoće li kandidrati za utakmicu, dodao je Dinamov trener.</p>
<p> Izostane li Mujčin, njegovo će mjesto u prvih 11 preuzeti Jasmin Agić.</p>
<p> - Imam više solucija i moram se opredijeliti za onu najsvrsishodniju. Ostala su nam još dva treninga, to je 200 minuta i u tom ćemo vremenu nastojati uvježbati još neke detalje. Evo, danas smo se, primjerice, vraćali na neke segmente za koje sam mislio da su ih dečki usvojili. Ali, nisu! Ipak, veseli me koliko su napredovali u konkretizaciji. Napokon su počeli pogađati gol. Toga prije nije bilo! Pa, vidjeli ste i sami kako je to prije izgledalo, tada sam govorio »Bože, što je ovo!?«</p>
<p> U petak prijepodne Dinamovi su nogometaši oslobođeni treninga, Ćiro im je naredio - obavezan odmor. Pritom je dao zadatak asistentima Stipiću i Bagi:</p>
<p> - Organizirajte kontrole da vidim tko se odmarao, tko nije, tko je viđen na ulici...</p>
<p> Dinamov je trener potom, u svome stilu i sebi svojstvenom terminologijom, pojasnio trenutačno stanje momčadi i program rada do utakmice protiv Koprivničana:</p>
<p> - Ovo je period rekuperacije i stabiliziranja akumulirane snage. U petak su na rasporedu impulsi na sve natjecateljske kapacitete!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Olić ipak u Hrvatskoj</p>
<p>»Nije situacija za transfere u inozemstvo. Vjerojatno će na zimu biti bolje, problemi na europskom nogometnom tržištu će se dotad sasvim sigurno pročistiti. Dakle, vrlo vjerojatno će Olić tek na zimu u inozemstvo«, kaže Olićev »zastupnik« Dragan Marić</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Još samo dan ili dva i saga o Ivici Oliću i i njegovome velikom transferu napokon će biti zgotovljena. Još od kraja prošle nogometne sezone počele su kalkulacije oko Olićevoga novog odredišta, a ime ovoga mladog nogometaša u medijima se prostituiralo gotovo do neizdrživih granica, da bi, eto, start nove prvenstvene sezone dočekao - bez kluba.</p>
<p> Time je, naravno, ponajviše ostao zakinut sâm Olić, koji nije prošao pripreme i koji je još uvijek izvan natjecateljskoga pogona, uslijed čega njegova karijera automatski stagnira ili čak i - nazaduje. A koliko će mu trebati vremena za povratak u »život«, tek ćemo vidjeti. Uostalom, to je i jedan od razloga zbog čega ga je novi izbornik hrvatske reprezentacije, Otto Barić, izostavio s popisa kandidata za nastup na prijateljskoj utakmici protiv Walesa, 21. kolovoza u Varaždinu. Dakle, Olić pod hitno mora - igrati nogomet. Natezanja u javnosti oko toga hoće li karijeru nastaviti u inozemstvu, ili pak u Dinamu, Hajduku, Zagrebu... već su postala deplasirana. Najnovija verzija je da Olić definitivno dolazi u Dinamo. Neovisno o tome što je sam maksimirski trener Miroslav Blažević naglasio kako mu je cilj »prvenstvo osvojiti bez Olića«.</p>
<p> - Lako je biti prvi s Olićem. Osvojite vi naslov bez njega, uzvikuje Ćiro ovih dana.</p>
<p> Sve u svemu, priča bi trebala biti zgotovljena do petka ili najkasnije do subote.</p>
<p> - Tada ćemo detaljnije biti upoznati s time hoće li zaživjeti opcija Olićevoga odlaska u inozemstvo ili će on ipak igrati u Hrvatskoj, naglasio je Olićev »zastupnik« Dragan Marić. - Ipak, službeni Olićev menadžer je Giovanni Branchini i on će donijeti konačnu odluku. Čekamo njegov odgovor u ova dva dana. </p>
<p> Marić zasad demantira priče da je ugovor izmeđšu Olića i Dinama već praktički na tipkanju.</p>
<p> - Ma, ne... Ukoliko Branchini u ta dva dana ne riješi transfer u inozemstvo, tada će se okrenuti varijanti ostanka u Hrvatskoj. U igri su samo tri hrvatska kluba, a Branchini je onda prepustio da se Olić i ja u međusobnom razgovoru odlučimo za jedan od ta tri kluba, pojasnio je Marić.</p>
<p> Naravno, u pitanju su Dinamo, Hajduk i Zagreb. Sve u svemu, logično je pretpostaviti da će Olić igrati u Hrvatskoj. Barem do zime...</p>
<p> - Nije sada niti situacija za transfere u inozemstvo. Vjerojatno će na zimu ipak biti bolje, problemi na europskom nogometnom tržištu će se dotad sasvim sigurno pročistiti. Dakle, vrlo vjerojatno će Olić tek na zimu u inozemstvo. Postoje, doduše, određene ponude iz inozemstva, koje doista nisu loše, ali Branchini želi dobro sve odvagnuti. Njemu je, između ostaloga, cilj da Olić bude zadovoljan i sada, ali i kasnije. Dakle, da mu igrač i nakon godinu dana provedenih u tome novom klubu bude zadovljan.</p>
<p> A kojem je domaćem klubu Olić onda najbliži?</p>
<p> - Ne mogu se izjasniti oko toga. Moram još sjesti s Olićem i definitivno odlučiti. U svakom slučaju, mora početi igrati, propustio je već dva kola domaćeg prvenstva i trebamo ga što prije uključiti u prvenstvene dvoboje.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dvije tisućinke odlučile pobjednika na 1500 m!</p>
<p>Suci su najprije europskim prvacima na 1500 metara proglasili i Španjolca Esteveza i Francuza Baalu, da bi nakon što su obojica otrčala počasni krug promijenili odluku i pobjednikom proglasili Baalu </p>
<p>MÜNCHEN (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 8. kolovoza</p>
<p> - Atletika ponekad znade biti poprilično nehuman sport. Kao da nije dovoljno to što vrlo često o pobjedniku odlučuju stotinke i centimetri, »vražja elektronika« i zadrti suci ponekad uskrate uživanje u pobjedi čak i onima od kojih bolji nije bio nitko, čak ni za tu spomenutu stotinku ili centimetar. </p>
<p>Svi se sjećaju i uvijek će se sjećati kako je u dva navrata Merlene Ottey ostajala bez zlata na 100 metara zato što je Gail Devers, navodno, bila brža za nekoliko tisućinki sekunde, iako je to, čak i u atletici, sasvim besmislena mjerna jedinica. U Münchenu se isto dogodilo nakon finalne utrke atletičara na 1500 metara. Nakon što je inače vrlo spora utrka okončana sprintom dugim 500 metara, desetak minuta nitko na stadionu nije bio siguran je li europski prvak Francuz Mehdi Baala ili Španjolac Reyes Estevez. Obojica su trčala 3:45.25, a na foto-finiš zapisu je bilo sasvim nemoguće odrediti tko je pobijedio. Zato su suci nakon duljeg vijećanja donijeli sasvim ispravnu odluku da se i Baala i Estevez proglase europskim prvacima. No, nakon što su obojica otrčala počasni krug, objavljena je nova odluka, prema kojoj je pobjednik Mehdi Baala! Neki je »mudrac«, dakle, ipak vidio nevidljivu i teško izmjerljivu prednost Francuza od dvije tisućinke sekunde (!!), a 50 tisuća gledatelja na Olimpijskom stadionu je negodovanjem i zvižducima jasno pokazalo što misli o tome. Nikom normalnom, naime, nije jasno zašto na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja nema mjesta za dvojicu, po važećim atletskim mjerilima, sasvim izjednačenih atletičara. </p>
<p>Desetobojci su malo kada praćeni s toliko pozornosti i sudjelovanja gledatelja kao na Europskom prvenstvu u Münchenu. Svaka od deset disciplina njihovog dvodnevnog programa bila je praćena kao zasebno finale, a završnu utrku na 1500 metara gledatelji na stadionu su ispratili stojeći.</p>
<p> Nijemci, zanimljivo, nemaju ni jednu tiskovinu koju bi zvali sportskim dnevnikom (!?), ali to očito nimalo ne šteti njihovoj sportskoj kulturi. Naprotiv. Do zlata u desetoboju je, očekivano, došao svjetski rekorder Roman Šebrle, koji sa 8.800 bodova ipak nije uspio oboriti 16 godina stari rekord prvenstava Britanca Daleya Thompsona. Za istim je zaostao svega 11 bodova.</p>
<p> Jonathan Edwards je u troskoku konačno dobio nasljednika. To je Švedanin Christian Olsson. Pitanje je, međutim, što bi bilo da Edwards u svom posljednjem skoku nije prestupio za 1.5 cm. Doskočio je negdje iza 17.60... U disciplini koja uistinu nema nikakve veze sa sportom, a poglavito ne s atletikom - hodanju na 50 kilometara, Robert Korzeniowski je zabilježio najbolji rezultat svih vremena, prehodajući (tko uopće tako hoda?) spomenutu dionicu za 3:36:39. No, to je podatak kojem je ponajprije mjesto u Guinnesovoj knjizi rekorda. U četvrtak su, inače, na neobičan način dva velika favorita ostala bez šanse da se bore za medalju. Svjetski prvak u desetoboju, Tomas Dvorak, nije preskočio početnu visinu u skoku motkom (4.30), dok je olimpijski doprvak na 200 metara, Darren Campbell, diskvalificirna jer je u kvalifikacijskoj utrci (u kojoj je uvjerljivo pobijedio) gazio po crti susjedne staze. Atletika je ponekad, uistinu, nehuman sport...</p>
<p>• Rezultati finala, atletičari, 400m: 1. Ingo Schultz (Nje) 45.14, 2. David Canal (Špa) 45.24, 3. Daniel Caines (VBr) 45.28, 1500m: 1. Mehdi Baala (Fra) 3:45.25, 2. Reyes Estevez (Špa) 3:45.25, 3. Rui Silva (Por) 3:45.43, vis: 1. Jaroslav Ribakov (Rus) 2.31, 2. Stefan Holm (Šve) 2.29, 3. Staffan Strand (Šve) 2.27, troskok: 1. Christian Olsson (Šve) 17.53, 2. Charles Friedek (Nje) 17.33, 3. Jonathan Edwards (VBr) 17.32, desetoboj: 1. Roman Šebrle (Čeh) 8.800, 2. Erki Nool (Est) 8.438, 3. Lev Lobodin (Rus) 8.390, hodanje 50km: 1. Robert Korzeniowski (Polj) 3:36:39 - SR, 2. Aleksej Vojevodin (Rus) 3:40.16, 3. Jesus Angel Garcia (Špa) 3:44:33 atletičarke, 400m: 1. Olesija Žikina (Rus) 50.45, 2. Grit Breuer (Nje) 50.70, 3. Lee McConnell (VBr) 51.02, 800m: 1. Jolanda Čeplak (Slo) 1:57.65, 2. Mayte Martinez (Špa) 1:58.86, 3. Kelly Holmes (VBr) 1:59.83, 400m prepone: 1. Ionela Tirlea (Rum) 54.95, 2. Heike Meissner (Nje) 55.89, 3. Anna Olchwierczuk (Polj) 56.18, koplje: 1. Mirela Manjani (Grč) 67.47, 2. Steffi Nerius (Nje) 64.09, 3. Mikaela Ingberg (Fin) 63.50...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»U našem se vaterpolu ništa nije promijenilo«</p>
<p>»Nema ni pozitivnog ni negativnog pomaka, što je najgore. Rezultati i igre su najbolji pokazatelj stanja. Đuho mi je prijatelj i treba mu pomoći, jer nitko sam ne može ništa napraviti. Moje je mišljenje da je još trebao »žvakati« juniorsku reprezentaciju«, misli Matutinović koji će krajem kolovoza preuzeti atenski Ethnikos, a jedan je od kandidata i za grčkog izbornika</p>
<p>SPLIT, 8. kolovoza</p>
<p> - Proslavljeni vaterpolski stručnjak Dragan Matutinović, koji je početkom ljeta potpisao ugovor s atenskim klubom Ethnikosom, pokušava oživjeti vaterpolo na Korčuli.</p>
<p>Grad poznat po tradicionalnom plesu Moreški ponosi se vaterpolskim klubom KPK. Taj je klub izgubio sjaj koji je imao sedamdesetih godina kad su osvojili Kup pobjednika kupova. Matutinović, koji je svoje prve trenerske zaveslaje napravio na Korčuli, želi svojim znanjem podići malo korčulanski vaterpolo.</p>
<p>- Okupili smo u klubu 16-godišnjake i sad želimo formirati snažnu momčad za drugoligaško natjecanje. Nemamo uvjeta za nastup u prvoj ligi ili o povratku gdje smo bili, ali smo već ovog ljeta skrenuli pozornost ozbiljnim radom i kvalitetnim nastupima u drugoj ligi, objasnio je Matutinović.</p>
<p>Hrvatski će trener voditi KPK do odlaska u Atenu, 26. kolovoza, no postoji mogućnost da umjesto kluba Ethnikosa preuzme brigu o reprezentaciji Grčke. Naime, trenera Iosifidisa su reprezentativci, bojkotiravši ga, primorali na ostavku. Matutinović je, pak, ostavio snažan dojam u Grčkoj na klupi Olympiakosa, a protukandidat za mjesto grčkog izbornika je Nikola Stamenić.</p>
<p>- Za sada nisam dobio ništa službeno, čelnici saveza me nisu pozvali na razgovora. Ali mi se redovito javljaju grčki novinari i raspituju se. Vjerojatno do kraja Svjetskog kupa se ništa neće odlučiti. Znam da je drugi kandidat Stamenić, koji je prije mene pet godina trenirao grčke klubove. Mene podržava Olympiakos. No, sad ne mogu ništa reći, osim da krajem kolovoza moram u Ateni početi raditi s Ethnikosom, veli Matuta.</p>
<p>On je početkom devedesetih trenirao Španjolsku i doveo ih do prvih velikih uspjeha, a sigurno da je srebro s Olimpijskih igara iz Barcelone najupečatljivije. Sad ima priliku Grčku odvesti do vrha, tim više što su njihov veliki izazov Olimpijske igre 2004. u Ateni. Grčki je vaterpolo u usponu, osim toga Olympiakos je aktualni prvak Europe.</p>
<p>- Mislim da je moguće dovesti Grke do vrha. Potencijal im je golem, što ukazuje i klupski rezultat. Fantastična generacija je okupljena, gladna uspjeha i mislim da je sve poklopljeno za ostvarenje rezultate za pamćenje, kaže Matutinović.</p>
<p>Kandidirao se on i za izbornika hrvatske vrste, no dojam je da je izbor vođen namjenski u drugom pravcu. Pomno prateći što se zbiva s hrvatskom reprezentacijom, Matutinović nije voljan previše ulaziti u analize, ali ističe:</p>
<p>- Ništa se nije promijenilo u načinu rada i u odnosima. Nema ni pozitivnog ni negativnog pomaka, što je najgore. Ne bih želio da me se krivo shvati, no rezultati i igre su najbolji pokazatelj stanja. Đuho mi je prijatelj i treba mu pomoći, jer nitko sam ne može ništa napraviti. Moje je mišljenje da je još trebao »žvakati« juniorsku reprezentaciju. U nas se lakoćom preskaču razredi, a da bi se profilirala momčad i naš reprezentativni vaterpolo došao u vrh potrebno je puno više energije i znanja svih zajedno, kaže Matutinović.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Genijalni inovatori«</p>
<p>MÜNCHEN (Posebno za Vjesnik), 8. kolovoza </p>
<p> - Uz nekoliko stotina domaćih iskusnih organizatora, u organizaciju ovog EP se umiješao Europski atletski savez. Njegov čelnik Švicarac Hansjörg Wirtz želi svom savezu dati veće značenje jer je Međunarodni savez atletskih saveza (IAAF) sve više pod pritiskom ostalih uspješnih kontinentalnih saveza.</p>
<p>To pravi Švicarac želi iskoristiti posebno u marketingu, pa je mnogo toga dosad amaterskog (na primjer, organizacija rada novinara) prešlo u profesionalne ruke koje se brinu, naravno u prvom redu za svoje probitke. Rad novinara više ne vodi delegat AIPS-a nego delegat EAA za medije Nicolas Russi. Taj, vjerojatno, ima švicarsku naviku štednje, pa neshvatljivo štedi na startnim listama, biltenima rezultata, točnije na papiru! Iako 83 čovjeka EAA koji nešto rade u organizaciji EP, čak je 52 dobro švicarski plaćenih profesionalaca.</p>
<p>No, bilo bi dobro kad bi te novosti pogađale samo novinare. Nova je metla odlučila uštedjeti i na jednom danu natjecanja. Pa je iz te reorganizacije ispao neopisivi džumbus, da ne kažemo svinjac na borilištima.</p>
<p>Tako su »genijalci« koji su sastavljali satnicu i, posebno, razmještaj borilišta, neshvatljivo rasporedili razne discipline u isto vrijeme na istu stranu stadiona. Tako su prvog dana na južnoj strani stadiona bile kvalifikacije u skoku u vis za muške i neposredno uz njih kvalifikacije u bacanju koplja za atletičarke. Nekoliko metara dalje startalo je prednatjecanje skupina na 1500 m. Drugog dana još su se više proslavili, jer je u istom tom južnom kraju golemog stadiona bile kvalifikacije bacačica kladiva i bacanje kugle za 22 desetobojca. U oba slučaja sjeverni dio borilišta bio je posve prazan. Dakle, uz 22 bacačice na malom prostoru bila su 22 desetobojca, dakle 44 natjecatelja i barem 10 sudaca, isto toliko pomoćnog osoblja te dvostruko više tv i foto personala - ukupno barem 80 ljudi zgusnuti na malom prostoru uz zaštitnu mrežu kladivaša koja uvijek ometa pregled što se događa na borilištu. A istodobno je tri četvrtine ostalog borilišta bilo je posve prazno! Švicarci, očito, štede i sa borilišnim prostorom. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sjećanje na Ljubljanu</p>
<p>Europskih juniorskih prvakinja iz Ljubljane 1997., Kristine Perice (400 metara) i Ljiljane Čulibrk (1500 m) nema na ovom EP, Perica se više ne bavi atletikom, a Čulibrk je ozlijeđena /No, zato je Chambers nastavio tamo gdje je počeo u Ljubljani prije pet godina</p>
<p>MÜNCHEN, 8. kolovoza</p>
<p> - Za ljubitelje statistike zanimljiv će biti podatak da je naš preponaš Jurica Grabušić među najmlađim sudionicima Europskog atletskog prvenstva. Točnije, njegov datum rođenja (28. ožujka 1983.) je treći »najsvježiji« u Münchenu. Blanka Vlašić je, pak, među najvišim sudionicama prvenstva, jer je sa svoja 192 cm druga najviša atletičarka ovdje.</p>
<p>Fenomenalna utrka Dwaina Chambersa u finalu na 100 metara podsjetila nas je, međutim, na jedno drugo EP, ono juniorsko iz 1997. godine održano u Ljubljani. Upravo na tom prvenstvu je atletski svijet upoznao Chambersa, koji je tada sa 10.06 postavio svjetski juniorski rekord. Pet godina kasnije Chambers je sa 10 stotinki boljim rezultatom suvereno osvojio seniorski naslov.</p>
<p>Na juniorskom EP u Ljubljani zlato je osvojila i Kristina Perica. Juniorska prvakinja europe na 400 metara nije, međutim, više u atletici. U tih pet godina koliko je Chambersu trebalo da od najboljeg juniora postane najbolji senior, Perica je nestala. Ne samo da nije postala najboljom europskom seniorkom u svojoj disciplini (pitanje je je li to uopće i mogla postati), nego uopće nije opstala u »kraljici sportova«. Prevelika očekivanja javnosti i nedostatak ambicija kod nje same prerano su je otjerali s tartana. Šteta jer sa 51.0, koliko vjerojatno mogla trčati da je ostala, na ovom se prvenstvu moglo doći dosta daleko.</p>
<p>Ljiljana Ćulibrk je u Ljubljani sa 15 godina došla do senzacionalne bronce na 1500 metara. Ni nje, nažlost, nema u Münchenu, zbog ozljede. Valjda se do sljedećeg EP u Göteborgu neće i ona izgubiti jer će nam u tom slučaju EP u Ljubljani postati tek puka statistika slična onoj s početka teksta. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska - Grčka 5-4 </p>
<p>BARI, 8. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija, pobjedom protiv Grčke 5-4 (2-0, 1-3, 1-0, 1-1) u posljednjem kolu razigravanja po skupinama, osvojila je prvo mjesto u svojoj skupini na Europskom prvenstvu u Bariju, te će u petak igrati u polufinalu. </p>
<p>Pogotke za Hrvatsku postigli su Bošković 2, te Letica, Bezić i Žanetić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Slovenska prosvjedna nota </p>
<p>LJUBLJANA, 8. kolovoza</p>
<p> - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je u četvrtak navečer Hrvatskoj novu prosvjednu notu zbog »novog incidenta u Piranskom zaljevu«, javila je slovenska agencija STA. Predaju note potvrdio je i državni tajnik u spomenutom ministarstvu Samuel Žbogar koji je za slovensku televiziju izjavio da je slovenska strana prosvjedovala zbog intervencije hrvatske pomorske policije protiv slovenskih ribara u, kako tvrdi, slovenskim vodama.</p>
<p> Do »neugodnog incidenta« koji je rezultirao novim prosvjedom Ljubljane, drugim u posljednja 24 sata, došlo je - navode slovenski izvori - u četvrtak u 18.30 sati, kada se hrvatsko policijsko plovilo - u slovenskim vodama Piranskog zaljeva, kako tvrde - približilo slovenskoj ribarici. Kapetan ribarice Boris Glavina izjavio je da će slovenske koćarice ubuduće nastaviti s lovom uz pratnju slovenske pomorske policije.</p>
<p> Komentar zadnjim zapletima u Piranskom zaljevu i telefonskom razgovoru koji su o tome u četvrtak imali ministri vanjskih poslova dviju država Tonino Picula i Dimitrij Rupel komentar u svom sutrašnjem broju posvećuje »Delo«, koje u naslovu najavljuje "Vruću ribarsku jesen« u piranskom akvatoriju.</p>
<p> »Hrvatska se je zadnjih mjeseci svojom ili tuđom krivicom zaplela u incidente na graničnim crtama s tri susjedne države. Nakon jugoslavenskog pucanja kod Šarengradske ade na Dunavu je mirno, na granici s BiH kod Kostajnice započinje postavljanje graničnog prijelaza, ali se incidenti na granici sa Slovenijom redaju jedan za drugim, a hrvatski ribari najavljuju da će i nakon turističke sezone biti vruće i da su njihovi protesti neophodni kako bi osigurali da prežive«, piše »Delov« dopisnik iz Zagreba Peter Žerjavič.</p>
<p> Vodeći slovenski list ocjenjuje kako je »krajnje vrijeme« da Slovenija i Hrvatska počnu postupati u skladu s deklariranim željama o dobrim odnosima, a odgovornost za nesporazume u Piranskom zaljevu dovodi u vezu s rekonstruiranom vladom premijera Ivice Račana.</p>
<p> »Slaba Račanova vlada ne može sporazum o granici progurati kroz parlament. Neuspjeh nakon optimizma o međusobnim odnosima nakon njegova dolaska na čelo vlade prije dvije godine još je više gorak jer je otpao i izgovor kako se prije s Tuđmanom nije dalo postići dogovor zbog prirode njegova režima«, ocjenjuje »Delo«.</p>
<p> »Hrvatska je svjesna da Slovenija ulaskom u EU i NATO dobiva veću vanjskopolitičku snagu, pa bi s nama htjeli imati sređene odnose. Bruxelles Hrvatsku tretira u balkanskom paketu, pa bi njezin geopolitički položaj bio poboljšan kad bi sredila odnose sa sjevernim susjedom. Bit problema je u tome da to nije u stanju postići«, zaključuje u komentaru »Dela« od petka Peter Žerjavič. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vijeće ministara BiH prihvatilo aneks za prijelaz kod Kostajnice</p>
<p>SARAJEVO, 8. kolovoza</p>
<p> - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je u četvrtak aneks ugovora o tehničkim rješenjima za otvaranje privremenog graničnog prijelaza kod Kostajnice čime su stvoreni uvjeti da idućih tjedana počne neometani putnički promet na ovom dijelu granice između Hrvatske i BiH.</p>
<p> Za otvaranje graničnog prijelaza trebat će petnaestak dana, procijenio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Dragan Mikerević. S bosanskohercegovačke strane aktivnostima oko radova na izgradnji prijelaza koordinirat će Ministarstvo civilnih pitanja i komunikacija. To će se ministarstvo posebice skrbiti da se ne ponove izgredi poput onih kada su pripadnici Državne granične službe BiH (DGS) vratili radnike i strojeve koji su s hrvatske strane trebali početi pripremne radove na izgradnji graničnog prijelaza.</p>
<p> U sadašnjoj fazi prijelaz će služiti samo osobnim vozilima i putnicima i preko njega se neće obavljati teretni promet. U Vijeću ministara BiH očekuju da nakon što je takav prijedlog prihvatila hrvatska Vlada sada počnu pregovori o protokolu o uspostavi stalnog graničnog prijelaza. Bosanskohercegovačka strana ostaje pri stajalištu da je prijelaz kod Kostajnice potrebno urediti tako što bi se izgradila zaobilaznica, kazao je Mikerević.</p>
<p> Na sjednici Vijeća ministara BiH tijekom rasprave o problemu prijelaza kod Kostajnice sudjelovali u i Visoki predstavnik Paddy Ashdown te američki veleposlanik u Sarajevu Clifford Bond. »Oni će i dalje sudjelovati u ovome i pomagati u traženju konačnog rješenja. Nitko od nas ne želi politizaciju cijelog slučaja i njegovo korištenje u predizborne svrhe«, kazao je Mikerević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američki savjetnici za ultimatum Saudijskoj Arabiji </p>
<p>Na savjetovanju u Pentagonu zaključeno da su Saudijci neprijatelji, da podržavaju teror i stoga im treba ultimativno zaprijetiti zapljenom naftnih polja i novca uloženog u SAD / Iako se ministra obrane dovodi u vezu s jastrebovskim stajalištima, ili upravo zbog toga, Donald Rumsfeld se ogradio od iznesenih ocjena i proglasio ih štetnima </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Ozbiljne sumnjičavosti i nesuglasice među saveznicima kakvi su Sjedinjene Države i Saudijska Arabija više se ne skrivaju. Ubrzo poslije 11. rujna saznalo se da je većina izvršitelja tih terorističkih napada bila podrijetlom iz Saudijske Arabije, a sada je The Washington Post detaljno izvijestio o savjetovanju, održanom 10. srpnja u Pentagonu na kojem se zaključilo da su Saudijci neprijatelji, da pomažu teroristima i stoga se predlaže da se od njih ultimativno zatraži da prestanu podržavati terorizam ili će se suočiti sa zapljenom naftnih polja i novaca uloženih u SAD. </p>
<p>Savjetovanje je pripremio i vodio analitičar tvrtke Rand Corporation, Laurent Murawiec, a među više od dvadeset sudionika bili su sve redom ugledni intelektualci, nekadašnji visoki dužnosnici, sada savjetnici Pentagona: bivši potpredsjednik SAD Dan Quayle, ministri obrane James Schlesinger i Harold Brown, predsjednici Predstavničkog doma Kongresa Newt Gingrich i Thomas Foley, te nekoliko umirovljenih visokih časnika, poput admirala Davida Jeremiaha i Williama Owensa koji su svojedobno bili zamjenici šefova Zajedničkog stožera američke vojske. </p>
<p>Prema Washington Postu, od prisutnih je samo bivši državni tajnik Henry Kissinger izrazio izvjesne primjedbe na zaključke u kojima se među ostalim kaže da su Saudijci najopasniji protivnik na Srednjem istoku, veoma aktivni na svakoj razini terorističkog lanca, od planera do financijera, od organizatora do boraca na terenu, od ideologa do pristaša, te da podržavaju američke neprijatelje i napadaju saveznike. Kissinger je rekao da ne odobrava sve što Saudijci rade, ali da u njima ne vidi strateške protivnike, oni su proamerički raspoloženi, djeluju na teškom području i Amerikanci se mogu nositi s njima. </p>
<p>Washington Post napominje da zaključci s tog - kako reče - eksplozivnog savjetovanja ne predstavljaju vladinu politiku, štoviše idu protiv sadašnjeg službenog stajališta da je Saudijska Arabija važan saveznik na Srednjem istoku. Ali, kaže list, ipak su izraz mišljenja koja uzimaju maha u Bushovoj administraciji, posebno među osobljem potpredsjednika Dicka Cheneya i civilnog jastrebovski raspoloženog vodstva Pentagona (ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz), te među neokonzervativnim intelektualcima povezanima s kreatorima vladine politike. I neimenovani predstavnik administracije potvrdio je da se u Washingtonu brzo mijenjaju mišljenja o Saudijskoj Arabiji. Nekad se nastojalo razumjeti saudijsko ponašanje, ali sada se uviđa da je Saudijska Arabija problem. </p>
<p>Savjetovanje i objavljivanje njegova sadržaja povezuje se i sa sadašnjim raspravama o politici prema Iraku. Neki neokonzervativci dokazuju da bi uklanjanjem Saddama Husseina, njegovi nasljednici skloniji Amerikancima povećali izvoz nafte na Zapad, čime bi se smanjila američka ovisnost o saudijskoj nafti. Tada bi američka vlada mogla obračunati sa Saudijcima zbog njihove podrške terorizmu.</p>
<p>Iako se ministra obrane dovodi u vezu s jastrebovskim stajalištima, ili upravo zbog toga, Donald Rumsfeld se ogradio od iznesenih ocjena i prijedloga rekavši da ne izražavaju vladinu politiku. Štoviše, savjetovanje je proglasio štetnim jer stvara netočan dojam da je riječ o službenim vladinim stajalištima. A Saudijska Arabija je - kaže - poput svake zemlje, u njoj je širok spektar aktivnosti i događanja od kojih se s nekima slažemo a s nekima ne. To je zemlja u kojoj je mnogo američkih snaga i s kojom dugo održavamo dobre odnose, potpuno surađuje u globalnom ratu protiv terorizma, što administracija duboko cijeni. Iako je točno da su mnogi od umiješanih u terorističke napade 11. rujna bili Saudijci - nije odolio Rumsfeld. </p>
<p>Upitan za reakcije, saudijski veleposlanik u Washingtonu, princ Bandur bin Sultan diplomatski i pomirljivo je rekao da savjetovanje nije shvatio ozbiljno; misli da je promašeni pokušaj, površan i nepošten prema činjenicama, te da ponavljanje laži nikad ih neće pretvoriti u činjenice. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Riyadh se ne želi miješati u vojnu akciju protiv Saddama</p>
<p>Vodeći računa o rastućem valu protuameričkih osjećaja u Saudijskoj Arabiji, Riyadh je Amerikancima uskratio svoj teritorij za lansiranje mogućeg napada na Irak </p>
<p>LONDON, 8. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Saudijska Arabija, obično smatrana glavnom saveznicom Sjedinjenih Država u arapskom svijetu, objavila je da američkim snagama neće dopustiti korištenje svog teritorija za napade na Irak. Radi se o novom udarcu SAD koji uz ponešto suzdržanu pomoć Velike Britanije pokušava formirati međunarodnu koaliciju protiv Saddama Husseina. Objava je tim dramatičnija, što je ranije, tijekom Pustinjske oluje, Saudijska Arabija bila glavna baza za lansiranje invazije na Irak. </p>
<p>Iz saudijskih baza i danas polijeću britanski i američki avioni koji nameću zračnu blokadu nad južnim dijelovima Iraka. No Riyadh se ne želi upetljavati i u novu vojnu akciju protiv Saddama. U Saudijskoj Arabiji rastu vjerske i političke napetosti, a među pučanstvom se množe protuamerički osjećaji - naročito zbog jake podrške Washingtona Izraelu u njegovom sukobu s Palestincima. </p>
<p>Mnoge Saudijce smeta i stalna nazočnost velikog broja američkih vojnika u njihovoj zemlji, u kojoj se nalaze neka od najsvetijih islamskih mjesta, poput Meke. Osama bin Laden, i sam saudijski građanin, naveo je upravo nazočnost američkih snaga u Saudijskoj Arabiji, kao glavni razlog za svoje protuameričke napade. </p>
<p>Saudijska vladajuća dinastija vjerojatno ima pred očima i primjer Irana, gdje je tamošnja monarhija srušena u jakom valu protuamerikanizma. Stanje je nestabilno i u saudijskoj kraljevskoj dinastiji gdje je uskoro moguća borba za prijestolje, budući da je kralj Fahd teško bolestan i mogao bi umrijeti. U tom ozračju, princ Saud al-Faisal, saudijski ministar vanjskih poslova objavio je da se njegova zemlja protivi napadima na Irak, tim više što se Iračani upravo spremaju primijeniti rezolucije UN-a. </p>
<p>Jasno je da saudijsko-američki odnosi nisu što su bili. Saudijska Arabija nije, uostalom, dopustila Amerikancima niti da koriste njen teritorij ni za lansiranje nedavnih vojnih akcija u Afganistanu. Sjedinjene Države već planiraju da u slučaju vojne intervencije protiv Iraka svoj glavni zračni stožer smjeste u Kataru, gdje se već mjesecima u tajnosti gradi nova zračna baza »Al Udeid«. </p>
<p>Ta baza, tridesetak kilometara udaljena od glavnog grada Katara Dohe već je gotovo spremna, te bi u nju uskoro mogli sletjeti prvi američki i britanski avioni, tvrde zapadni vojni izvori. »Al Udeid« ima sletnu stazu dugu četiri kilometra, te hangare za ukupno 120 aviona, osigurane protiv kemijskih i bioloških napada, a opremljen je i satelitskim vezama, koje omogućavaju bolju koordinaciju zračnih napada. </p>
<p>Saudijska Arabija tek je jedna od mnogih zemalja američkih saveznica koje su izrazile skepsu prema planiranoj intervenciji protiv Iraka. Njemački kancelar Gerhard Schröder ovih je dana javno rekao da se njegova zemlja ne kani upuštati u iračku »avanturu«, a suzdržan je čak i vođa iračkih Kurda Jalal Talabani. Zbog jakog domaćeg protivljenja, navodno se lomi i Tony Blair. Vladini izvori u Londonu tvrde da britanski premijer ne želi ostati jedini europski vođa koji podupire akciju protiv Saddama. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bush će biti strpljiv oko Iraka</p>
<p>MADISON, 8. kolovoza </p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush obećao je da će biti strpljiv i da će se posavjetovati s Kongresom i američkim saveznicima oko toga kako postupati prema Iraku.</p>
<p>U povodu izvješća da SAD radi na ratnim planovima za rušenje Saddama Husseina, Bush je izjavio da je Irak stvarna prijetnja. SAD su optužile Irak da razvija oružje za masovno uništenje i pruža potporu terorizmu. »To su stvarne prijetnje i mi dugujemo našoj djeci da se s njima obračunamo. Obećajem vam da ću biti strpljiv i oprezan i da ćemo se nastaviti savjetovati s Kongresom kao i s našim prijateljima i saveznicima«, rekao je Bush u svome govoru u srednjoj školi u Madisonu u državi Mississippi. »Ispitat ću sve opcije i sva sredstva koji su mi na raspolaganju: diplomaciju, međunarodni pritisak, možda i vojni«, izjavio je on i dodao da se s prijetnjama mora obračunati.</p>
<p>Irački ministar vanjskih poslova Naji Sabri napao je glavnog inspektora UN-a za oružje Hansa Blixa nazvavši ga »američkim špijunom«, nekoliko dana nakon što ga je Bagdad pozvao na razgovore o nastavku inspekcije naoružanja. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ruska vojska neće ući u Gruziju</p>
<p>Moskovski mediji počeli su najavljivati mogućnost da ruska vojska uništi baze čečenskih separatista na teritoriju Gruzije / Opozicija, međutim, upozorava da je to »američka zamka« za Rusiju</p>
<p>MOSKVA, 8. kolovoza (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin »uozbiljio« je ruske političare, vlast i društvo. Naime, prvi put nakon burnih godina Gorbačovljevljeve perestrojke, raspada SSSR-a i Jeljcinovih »maliganskih« reformi, dugo toplo moskovsko ljeto prolazi bez unutarnjih političkih napetosti, svađa, skandala i afera. Stoga je ovih dana moskovskim medijima »žednima i gladnima« senzacija dobro došao neuspjeli pokušaj 60 čečenskih naoružanih separatista da se iz Gruzije prebace u Rusiju, odnosno na teritorij Čečenije.</p>
<p>U vojnom okršaju potkraj prošlog tjedna, ruska je vojska ubila 40 čečenskih separatista, ali je poginulo i 8 ruskih graničara. Kako je minulog vikenda na područje oružanog sukoba duž granice s Gruzijom rusko ministarstvo obrane prebacilo cijeli puk vojnika, moskovski mediji počeli su senzacionalno napuhavati i najavljivati mogućnost da ruska vojska pređe granicu i uništi baze čečenskih separatista u Pankijskoj klisuri na teritoriju Gruzije. </p>
<p>Toj senzacionalnoj tvrdnji kumovali su svojim diplomatski neodmjerenim izjavama i pojedini Putinovi suradnici. Kako je predsjednik ruskog Gornjeg parlamentarnog doma Sergej Mironov izjavio da bi se u pitanju likvidacije čečenskih terorista koji uživaju »gostoprimstvo« u Gruziji Rusija trebala ugledati u Izrael koji palestinske teroriste uništava i na susjednim teritorijima. Slično, ali s diplomatskom zadrškom, reagirao je i predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Gornjeg parlamentarnog doma Aleksandar Margelov koji je, aludirajući na Gruziju, rekao: »Ako predsjednik Putin zatraži suglasnost za upućivanje vojske izvan granica naše zemlje, takvu će suglasnost sasvim sigurno od parlamenta i dobiti«. Istovremeno, glavni zapovjednik ruskih oružanih snaga u Čečeniji general A. Makarov izjavio je novinarima da su njegovi vojnici »spremni i mogu ispuniti svaki zadatak i izvan granica Ruske Federacije«.</p>
<p>Međutim, na to zveckanje oružjem i međunarodno zaoštravanje odnosa na Kavkazu oštro je reagirala ruska politička opozicija. Polazeći od pretpostavke predsjednik Gruzije Eduard Ševardnaze namjerno ne rješava problem čečenskih separatista i terorista koji su se prebacili na gruzijski teritorij i da za to ima podršku Washingotona, predstavnici lijeve opozicije upozoravaju Putina da se suzdrži od bilo kakve vojne avanture kako ne bi upao u američku zamku.</p>
<p>»Naša je pretpostavka da Washington želi isprovocirati sukob između Rusije i Gruzije koji bi zatim iskoristio za svoje vojno miješanje i još veće prisustvo na Kavkazu i kaspijskom području«, upozorio je komunistički dnevnik Sovjetska Rosija u svoj komentaru na prvoj stranici. Svoju pretpostavku komentator Sovjetske Rosije Vasilij Safrončuk (80-ih godina Safrončuk je kao predstavnik SSSR-a bio drugi čovjek UN-a), argumentirao je sljedećim činjenicama. Ne samo zbog nafte već i zbog blizine Irana, Amerika je zainteresirana da stalno jača svoje vojno prisustvo na Kavkazu i kaspijskoj regiji. </p>
<p>Uz to, unatoč neslaganju Moskve, Washington je proljetos uputio svoje vojne instruktore i specijalce u Gruziju. Pritom, vojni proračun Gruzije koja ima 20.000 vojnika iznosi 15 milijuna dolara, a Washington je Gruziji samo za obuku dvije tisuće gruzijskih specijalaca za borbu protiv međunarodnog terorista dodijelio čak 64 milijuna dolara. »Zašto?«, pita se Safrončuk i odgovara: »Zato, što Washington želi uliti Ševardnadzeu i Gruziji samouvjerenost u rješavanju svojih sporova s Rusijom, ali i stoga, da istovremeno dade Moskvi do znanja, da svoje probleme na Kavkazu i s Gruzijom ne može više rješavati bez rizika eventualnog stupanja u konflikt sa SAD«. </p>
<p>I pojedini drugi moskovski listovi zaključuju da se Ševardnadze s Moskvom igra »mačke i miša« zbog podrške koju ima od strane Washingtona. Naime, kad su gruzijski specijalci minulog vikenda uhitili nekoliko čečenskih terorista, Ševardnadze je javno obećao da će oni biti izručeni Rusiji. Međutim, samo dva dana kasnije Ševardnadze se predomislio, izjavljujući da će uhićene Čečene gruzijske vlasti izručiti ruskim vlastima samo ako Moskva predoči čvrste dokaze da su oni doista teroristi. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izraelci pogazili dogovor s Palestincima</p>
<p>Usprkos dogovoru, Izraelci odbili povući se sa Zapadne obale / Colin Powell će primiti palestinsko izaslanstvo, i vjeruje se da će se na tom sastanku govoriti i o stvaranju palestinske države</p>
<p>ANKARA, 8. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni palestinski stožer optužio je u četvrtak vladu izraelskog premijera Ariela Sharona da je iznenada izmijenila plan za smanjenje napetosti i sukoba. Do toga je, kako se tvrdi, došlo samo nekoliko sati nakon što su Palestinci taj dokument u načelu prihvatili. Riječ je o sporazumu koji je glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat postigao sa izraelskim ministrom obrane Benyaminom Ben-Eliezerom. Bilo je predviđeno da se izraelske postrojbe prvo započnu povlačiti iz Betlehema, a potom i Pojasa Gaze.</p>
<p>Izraelska strana je u trenutku kada se trebalo razgovarati o detaljima predloženog plana, iznenada ustuknula. Umjesto toga, Palestincima je ponuđeno samo povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze. Prema palestinskom tumačenju, čvrstorukaški premijer Sharon time želi zadržati vojnu nazočnost na Zapadnoj obali. To se, kako se navodi, uklapa u njegov vlastiti politički koncept - jedna država, dva naroda. Na taj način, Palestincima bi ostala samo udaljena pogranična oblast Gaze (odsječena od Zapadne obale), praktički samo jedna mala enklava na granici sa Egiptom uz Sredozemno more. </p>
<p>U međuvremenu, visoko palestinsko izaslanstvo trebalo bi u četvrtak održati sastanak s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom na kojemu će, vjeruje se, dominirati najnoviji izraelsko-palestinski spor. Riječ je, inače, o prvom sastanku te vrste u posljednjih nekoliko mjeseci, usprkos ponovljenim zahtjevima američkog predsjednika Georgea W. Busha da sadašnje palestinsko rukovodstvo na čelu sa Yasserom Arafatom mora napustiti srednjoistočnu političku pozornicu.</p>
<p>Pored političke sudbine palestinskog vođe, Powell će nastojati dobiti detaljnije informacije o reformi palestinske uprave i snaga sigurnosti. To je bio glavni američki preduvjet za aktivno angažiranje u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu. U palestinskom izaslanstvu, koji započinje pregovore s Amerikancima u vrlo nepovoljnom trenutku intenziviranja napada bombaša samoubojica, nalaze se glavni pregovarač Saeb Erekat, ministar unutarnjih poslova Abdel Razeq Yeiyeh i ministar financija Salam Fayyad.</p>
<p>Erekat je neposredno nakon dolaska u Washington odbacio američke zahtjeve da Palestinci izaberu novog čelnika. »Alternativa Arafatu je kaos i još više bombaša samoubojica«, upozorio je. »Svijet je već naznačio konačni ishod - učinili su to i predsjednik Bush i Europska unija - a to je uspostava palestinske države pored Izraela. Erekat je osudio izjavu američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda koji je izrazio sumnju u to da će Palestinci postići mir s Izraelom. Prema mnogim, ne samo palestinskim ocjenama, ta izjava prvog čovjeka Pentagona ekstremnija je od izjava izraelskog premijera Sharona. </p>
<p>Da se pritiscima i okupacijom palestinskih teritorija ne mogu postići planirani ciljevi, već samo potaknuti terorističke aktivnosti, upozoravaju u četvrtak izneseni službeni podaci izraelske policije. Naime, terorizam je u prvih šest mjeseci ove godine porastao čak za 90 posto u odnosu na isto razdoblje 2001. U 1701 terorističkom napadu ubijeno je 238 Izraelaca, a 1935 ranjeno. U isto vrijeme prošle godine živote je izgubilo 68 osoba. Pritom nisu iznesene i palestinske žrtve koje su gotovo deseterostruko veće, ali i goleme štete od neselektivnog razaranja palestinskih gradova i sela.</p>
<p>Porast krvavog nasilja bio je i glavni razlog ostavke na mjesto zastupnika u Knessetu Shloma Ben-Amija. Bivši ministar, inače član Laburističke stranke Benyamina Ben-Eliezera, podnio je ostavku u znak neslaganja zbog ostajanja laburista u Sharonovoj vladi nacionalnog jedinstva. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Duševni bolesnici zlostavljani na Kosovu</p>
<p>U domu za duševno zaostale osobe blizu Prištine istražitelji su zatekli pacijente koji spavaju na betonskom podu, među gomilama izmeta</p>
<p>LONDON, 8. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Štićenici psihijatrijskih institucija na Kosovu bili su izvrgnuti fizičkim napadima i silovanjima, te držani u »prljavim i degradirajućim« uvjetima, sve to na očigled UN-ova osoblja, tvrdi se u izvješću koje je upravo objavljeno u New Yorku. Dokument je, kako prenosi londonski Guardian, sastavila nezavisna grupa Mental Disability Rights International (MDRI), koja vodi borbu za zaštitu ljudskih prava duševnih bolesnika. Izvješće je financirao Institut Otvoreno Društvo Georgea Sorosa.</p>
<p>Jedan od autora izvješća, američki psihijatar dr. Robert Okin izjavio je da je UN »ignorirao vlastita mjerila u zaštiti i liječenju duševnih bolesnika«. Tako su u domu za duševno zaostale osobe Shtime blizu Prištine istražitelji zatekli pacijente koji spavaju na betonskom podu među gomilama izmeta, ili leže na uprljanim plahtama, provodeći dane u apatiji. Štićenici doma često nisu imali odjeće, nisu se imali čime baviti, a dobivali su zastarjele lijekove kakvi se danas obično više ne koriste. Njihov tretman nitko nije pratio, jer u domu nije radio niti jedan psihijatar. Bilježe se i primjeri silovanja štićenica, budući da nije bio spriječen ulazak muških pacijenata u ženski dio doma. Navodi se da većina namještenika u domu nije imala stručne kvalifikacije.
Dr. Eric Rosenthal, osnivač organizacije MDRI rekao je da je osoblje kosovskih mentalnih institucija naređivalo pacijentima da šute. »Ako kažeš išta loše o osoblju, Bog će te ubiti«, rekla je jedna bolničarka pacijentu u Sveučilišnoj bolnici u Prištini, na uši istražitelja MDRI. U istoj instituciji bivšim se pacijentima i jednom liječniku prijetilo da ne smiju otkriti kako je jedan od namještenika imao spolne odnose s dvjema pacijenticama, dodaje se dalje u izvješću. Navodi se da je u jednom slučaju pacijentica jedne kosovske duševne institucije bila silovana nakon što su je namještenici UN-a zaključali u sobu s muškim pacijentom »dok se ne smiri«. Dr. Okin je izjavio da je birokratizam UN-a spriječio da se angažira strani psihijatar za dom Shtime, jer platni sustav nije dopuštao da ga se honorira za njegov rad. </p>
<p>J. Z. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Slovenci znaju izvući korist od znanosti, pa i hrvatske</p>
<p>O razvojnom centru slovenskog alatničarstva »Tecos«, sa sjedištem u Celju, već je bilo riječi na stranicama ovog dnevnika. Nevjerojatan je uspjeh tog centra. Dovoljan je jedan čovjek i spremnost zainteresirane industrije da shvati da preduvjet uspjeha nije samo dobar proizvodni program već i uspješan prijenos znanja i novostvoreno znanje. Pa makar ono dolazilo i iz Hrvatske, odnosno stvarano u suradnji s hrvatskim stručnjacima.</p>
<p>Neposredan je povod za ove uvodne riječi najnovije izdanje mjesečnika Novice koji izdaje »Tecos«. Riječ je o četiri stranice teksta. Obrađene su samo tri teme, ali vrlo znakovite. Jedna je već obrađena i u Hrvatskoj, ona o posjetu izložbi plastike i gume u Parizu održanoj u lipnju 2002. Međutim, pozornost privlače ostala dva naslova.</p>
<p>»Utisci sa stručne ekskurzije u Španjolskoj 2002.« Nije to prva ekskurzija slovenskih alatničara u neku stranu zemlju. To se zbiva najmanje jedanput godišnje, ako ne i češće. Kada su hrvatski alatničari posljednji put bili na takvoj ekskurziji? Treba li se čuditi onda ocjeni da je Slovenija europska alatnica.</p>
<p>Međutim, posebnu pozornost privukao je tekst: »Obrazovanje u poduzeću...«. Poslije uvodnog seminara u veljači o preradi plastike, »Tecos« je u tom poduzeću organizirao sedmodnevni seminar o preradi plastike i alatničarstvu. Svrha: osvježenje i produbljenje znanja.</p>
<p>Društvo plastičara i gumaraca je kao prvo društvo s tog područja u Europi uvelo jednodnevne seminare još 1979. Odlazilo se u poduzeća s područja cijele bivše države, pa i po njezinu raspadu u Sloveniju. Sadašnja udruga, Društvo za plastiku i gumu, može trenutno ponuditi tridesetak takvih seminara, ali to nikoga ne zanima. Zajednica za plastiku i gumu i pripadajuću opremu nije bitno pridonijela obrazovanju na području plastike, gume i potrebne opreme, osobito kalupa. Zašto? Zato što članice ne pokazuju zanimanje.</p>
<p> Valja izdvojiti još jednu podrobnost iz teksta o spomenutom seminaru. To je da su na kraju seminara sudionici ispitani da se provjeri stečeno znanje i dodijeljena im je odgovarajuća potvrda. I to se radilo svojedobno na ovim prostorima. Katedra za preradu polimera organizirala je 1984. za jednu tvrtku u Celju sličan seminar. Polaznici su došli na ispit u Zagreb. A jedno hrvatsko poduzeće nije htjelo prihvatiti ove godine takav model po cijeni od 30 kuna po satu nastave i polazniku.</p>
<p>Treba li se onda čuditi što je stanje u hrvatskoj plastičarskoj i gumarskoj industriji takvo kakvo jest? Što će najvjerojatnije zajednica za plastiku i gumu i pripadajuću opremu uskoro nestati? Posla je i previše, a tajnica te zajednice mora istodobno raditi i za potrebe zdravstva.</p>
<p>Ova je industrija jedna od temeljnih u cijelom svijetu. Posebno zato što omogućuje rad automobilskoj industriji, informatici, telekomunikacijama i graditeljstvu. Ali i čuva resurse sve raznovrsnijom i sve uspješnijom plastičnom ambalažom. U Hrvatskoj, s jednim izuzetkom, to nije ono što bi moglo i trebalo biti. A tako je i s ostalom industrijom.</p>
<p>Zato predsjednik Vlade može dovesti koliko god želi i odakle želi stručnjake za gospodarski savjet. Mogu ekonomisti smisliti što hoće. Hrvatska nema robe za izvoz i neće je uskoro imati. A inženjeri šute, o čemu svjedoči briljantan uvodnik I. Librića u posljednjem broju časopisa Strojarstvo.</p>
<p>I bi alat. Bez alata nema zanata, kaže narod. A sindikalni čelnici su pred koju godinu tvrdili da je alatničar zastarjelo zvanje. Dok Hrvatska ne shvati da nije tako, do tada će Slovenija biti europska alatnica i imati više nego dvostruk bruto domaći proizvod. A Hrvatska će rasprodavati u bescjenje ono što su stvarale generacije vrijednih ljudi, pa i davno stečenu zemlju i obalu. </p>
<p>IGOR ČATIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Policija je dužna štititi nepovredivost doma</p>
<p>Nedavno smo čitali u novinama o stanarima koje su nominalni vlasnici izbacili iz stana bez sudske odluke, a navodno je sličnih slučajeva bilo i prije. Nije objašnjeno zašto se ti stanari nisu odmah uspjeli vratiti u svoj dom. </p>
<p>U Ustavu piše: »Dom je nepovrediv. Samo sud može pismenim nalogom odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Pravo je stanara da on i, obvezatno, dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma...« </p>
<p> Ako se ne smije pretražiti dom bez sudskog naloga, zar se smije provaliti u tuđi dom, spriječiti ulazak stanaru i čak izbacivati njegove stvari? </p>
<p>Ako netko stanuje i ima prebivalište u nekom stanu, zar nije svakome jasno da je to njegov dom, bez obzira na to je li on »zaštićeni« ili običan najmoprimac i tko je vlasnik stana? Svatko ima pravo ući u svoj dom. Policija, navodno, nije pritom htjela zaštititi stanara. Je li istina da je policija samo napravila zapisnik i otišla? Zar policija ne treba štititi zajamčena ustavna i ljudska prava? Zar je i za to potrebna sudska odluka? </p>
<p>Opravdano je u takvoj situaciji pretpostaviti da stanar može biti i napadnut u svom domu. Ako ga policija ostavlja bez pomoći i zaštite, što drugo preostaje stanaru kada s punim pravom razbije bravu ili vrata da bi ušao u svoj dom nego da bude naoružan radi samoobrane? </p>
<p>Zar policiji, vlasti, organizacijama za zaštitu ljudskih prava nije jasno da mnogi zaprepašteni i zabrinuti stanari očekuju hitne odgovore i objašnjenja u novinama i ostalim medijima?! </p>
<p>Sa svim ovdje navedenim slažu se udruge stanara iz Dubrovnika, Šibenika, Zadra (ostale su nedostupne zbog ljetnih odmora) te mnogi stanari izvan udruga. </p>
<p>BRANKO SORIĆ, dr. med., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Radovali smo se ulasku u WTO i ukidanju carina, a uveli nam depozit </p>
<p>Znanstveno je dokazano da vremenske prilike utječu na ponašanje ljudi. Ovog nas ljeta, uz vrućine, veliku vlažnost, obilne kiše, tuču i pijavice, muči i nizak tlak ili nam odjednom ovaj naš, srčani tlak skoči.</p>
<p> Susjedi nam pucaju s našeg tla po našim ljudima, drugi nam susjed lovi ribu u našem moru, a tek ovi prekojadranski susjedi iz drage nam, kulturne i poštene Europe zagorčavaju nam život depozitom na naš domaći šećer, i to baš sada kad smo pristupili WTO-u, kad smo odškrinuli vrata globalnom tržištu, a oni nam zalupiše vrata pred nosom.</p>
<p> Na slatku robu naši izvoznici plaćaju gorke depozite. Obećavaju, doduše, susjedi Talijani da će vratiti depozit (Vjesnik, srijeda 7. kolovoza »Dogovoren povrat depozita za izvoz šećera u Italiju«), ali neka prođe ferragosto, treba se strpjeti do jeseni. A novac, depozitarni, spremljen je, bez kamata, dakako, u nekakvoj talijanskoj banci. Meni sve to miriši na već pomalo zaboravljeni reket, na mafiju, samo u novom, sofisticiranijem obliku.</p>
<p> Što bi mogle izvoziti, primjerice, Švicarska ili Japan, kada bi i njima uveli depozit?. Te zemlje praktički nemaju vlastitih sirovina, sve uvoze, a prodaju samo svoj know-how. Svjetska trgovina počiva na principu: kupi što povoljnije, pa prodaj opet što povoljnije (skuplje, s profitom). Ako je slatka roba naših šećerana kvalitetna i ekološki zadovoljavajuća, a po cijeni prihvatljiva, a i ambalaža je naša, domaća iz Belišća, i na temelju svega toga roba je prodana, onda je ovakav tretman Hrvatske još jedan u nizu dokaza koliko smo prihvatljivi i poželjni u toj i takvoj Europi.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obvezuju li birokraciju odluke Ustavnog suda?</p>
<p>Nevjerojatno je kako se u Hrvatskoj zakoni ne provode, ili se proizvoljno tumače, pa se isto tako ne provode ni odluke Ustavnog suda RH. </p>
<p>Odnosi se to na »odgovorne izvršitelje« pri rješavanju pojedinih akata, kao što je primjerice slučaj s oslobađanjem od participacije za hrvatske vojne invalide II. svjetskog rata, o čemu sam pisao i u Vjesniku 15. svibnja 2002. godine. Isto se to odnosi i na odgovorne za izvršenje zakonskih obveza pri kupnji državnog stana, koji tvrde da hrvatski vojni invalidi II. svjetskog rata nemaju pravo na popust, iako ga imaju prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske (broj U-III-90/2001 od 4. travnja 2001.g.).
Neka mi netko objasni zašto se još uvijek ta odluka ne provodi, pa tako ni moj zahtjev nije riješen, a ima nas još nekolicina živih koji čekamo da se počnu provoditi zakoni i odluke Ustavnog suda.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>U Petanjkovoj kući arsenal oružja </p>
<p>Otac maloljetnoga Kreše, Dragutin Petanjek, uhićen je zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari, te protiv opće sigurnosti</p>
<p>KRAPINA, 8. kolovoza</p>
<p> - Nakon nesreće koja se dogodila u srijedu 7. kolovoza kada je Krešo Petanjek (10) u igri ubio svog prijatelja Matiju Kantolića (10), u kući Krešina oca Dragutina Petanjka pronađen je cijeli arsenal oružja.</p>
<p>Policija je ustanovila da se u dvorištu obiteljske kuće Dragutina Petanjka igralo troje djece, pa je, s obzirom na dostupnost oružja, Krešo uzeo dvocijevku domaće izrade, koja se nalazila na stolu u radionici. Kad ju je pokazao prijateljima, okinuo je, no puška nije opalila i misleći da je prazna, Krešo je još jedanput napeo oroz i opalio. Pogodio je Matiju Kantolića, koji je na mjestu preminuo jer je pogođen u vrat.</p>
<p>Tijekom očevida u priručnoj su radionici Dragutina Petanjka pronađene dvije puške domaće izrade, dva pištolja, dvije obrađene cijevi nepoznata kalibra, jedna cijev za pušku s mehanizmom za okidanje, dva drvena kundaka i jedna navlaka za pištolj.</p>
<p>Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu, u pretrazi doma, gospodarskog objekta i osobnog vozila Dragutina Petanjka nađen je samokres 5,6 mm tzv. penkala, 14 nedorađenih cijevi za puške, velika količina dijelova za oružje (ležišta za cijevi, držači kundaka, sanduci za streljivo, okidači i pribor za čišćenje), 12 mehanizama za okidanje, 257 komada streljiva različitog kalibra, šablone za izradu kundaka i mehanizama za okidanje, te mašina za punjenje lovačkih patrona.</p>
<p>Otac maloljetnoga Kreše, Dragutin Petanjek, uhićen je zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari te protiv opće sigurnosti i sproveden je u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Njegov sinčić Krešo također je ispitan u policiji, koja je na mjesto događaja poslala specijalnu postrojbu, koja je Krešu našla u kukuruzištu.</p>
<p>Susjedi, i sami zatečeni događajem, rekli su da je policija znala da se D. Petanjek kao bravar bavi preprodajom oružja, od čega je živio, jer je u nekoliko navrata privođen u krapinsku policiju, no ništa mu se do sada nije desilo.</p>
<p>Potresnu je priču ispričao Vlado Dlesk, koji je maloga Matiju iznio iz kuće. »Mislio sam da je još živ, želio sam mu pomoći, iznio sam ga iz kuće, ali nije bilo nikakve pomoći, još mi se njegova krv suši na ruci. Kad je njegova mama Štefica zvala, mislio sam da joj krepala svinja, a ono takva tragedija« - rekao je Dlesk, prvi susjed koji je došao nahraniti krave.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Utvrđuje se identitet poginuloga u požaru</p>
<p>Identitet stradaloga na Ravnicama utvrdit će se DNK analizom/Požar u Sloboštini najvjerojatnije podmetnut</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Tijelo osobe koja je u srijedu poginula u požaru garaže na Ravnicama prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu na Šalati, rekla je u četvrtak glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja.</p>
<p>Na Šalati bi se trebao utvrditi identitet i uzrok smrti osobe čije je tijelo potpuno pougljenjeno. </p>
<p>Kako doznajemo, pretpostavlja se da je riječ o dvadeset petogodišnjem mladiću, a uspoređivanjem DNK-a s njegovim bliskim rođacima znat će se je li to on kada budu gotovi nalazi koji se očekuju u petak ili subotu.</p>
<p>Očevid na mjestu događaja nastavljen je u četvrtak ujutro.</p>
<p> Policajcima pomažu vatrogasci koji osvjetljavaju podzemni prostor. Svoj dio posla odrađuju i vještaci za požare, vještaci za struju i strojarski stručnjaci.</p>
<p> Očevid bi trebao biti završen u četvrtak popodne, kažu u policiji.</p>
<p>Utvrđeno je da je u požaru koji je izbio oko šest sati na drugom nivou podzemne garaže potpuno uništeno pet automobila.</p>
<p>U požaru koji je u četvrtak oko 11,30 sati izbio u podrumu stambene zgrade u Ulici Stjepana Gradića u Sloboštini izgorjelo je devet šupa. Nitko nije ozlijeđen, a materijalna je šteta procijenjena na oko 20 tisuća kuna.Vatrogasci su požar ugasili u popodnevnim satima.</p>
<p>Dosadašnjom je kriminalističkom obradom i očevidom, tvrde u policiji, utvrđeno da ne postoje tragovi koji bi ukazivali na tehnički uzrok požara. Zasad se sumnja da je požar izbio djelovanjem otvorenog plamena na predmete odložene na polici između dvije šupe, odnosno da je netko namjerno zapalio vatru.</p>
<p>Kako smo pisali, tijekom gašenja vatre doznalo se da se u nekim šupama nalaze minsko-eksplozivna sredstva. Naime dvojici je stanara proradila savjest pa su izvijestili vatrogasce i policiju da u podrumu čuvaju ručne bombe i tromblonske mine. Srećom, te šupe nisu gorjele, a oružje je kasnije oduzeto.</p>
<p>Stanaka Saraja pohvalila je u obraćanju novinarima vatrogasce »koji su u neljudskim uvjetima« obavili svoj posao. D.Gr.Uhićen u pokušaju krađe, ispitivan u policiji pa umro od predoziranja </p>
<p>SPLIT, 8. kolovoza - Dvadeset jednogodišnji S. D. iz Ploča pronađen je mrtav u srijedu kasno poslije podne u marjanskoj šumi, a prije podne bio je na ispitivanju u splitskoj policiji zato što je uhićen u pokušaju krađe. Kako je u četvrtak objavila PU splitsko-dalmatinska, kako na tijelu nisu pronađeni tragovi nasilja, smrt je vjerojatno nastupila zbog predoziranja.</p>
<p>Njegovo mrtvo tijelo pronađeno je u 18,50 sati na predjelu Marjanske skale. Prema nalogu istražnoga suca Županijskog suda u Splitu tijelo je prevezeno na Odjel patologije na obdukciju, a policija drži da je smrt nastupila zbog predoziranja.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj rečeno je da je S. D. u srijedu oko pet sati ujutro pokušao provaliti u slastičarnicu »Mimoza« u Bosanskoj ulici u Splitu. Uhvaćen je na djelu i priveden u policijsku postaju gdje je nakon ispitivanja pušten oko 11,30 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Traži se nestala šesnaestogodišnjakinja Helena Orač</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Helena Orač (16) otišla je 13. srpnja oko 17 sati od kuće u Lukšiću br. 34. Ukućanima je rekla da ide u šetnju i da će se vratiti za sat vremena, međutim od tada je nitko nije vidio. </p>
<p>Rodbina je nakon nekoliko dana od nestanka uspjela kontaktirati s Helenom preko mobitela, a ona im je rekla da se nalazi u Crikvenici i da se vraća sutradan. </p>
<p>Od tada (16 dana ) više se nije javljala, a mobitel je isključen.</p>
<p>Roditelji mole da se svi koji nešto znaju o tome gdje se nalazi Helena jave na mobitel 091/ 59-44-674 ili policiji na 92. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kombijem pregazio dvogodišnjaka </p>
<p>ILOK, 8. kolovoza</p>
<p> - Dvogodišnji Robert Habenšus iz Iloka preminuo je u srijedu oko 21 sat na putu do vukovarske bolnice nakon što je, uputivši se k susjedu, podletio pod kombi marke VW transporter.</p>
<p> Kako doznajemo, ova se strašna tragedija dogodila u srijedu nešto poslije 20 sati. Dvogodišnji se dječačić bio iskrao iz dvorišta obiteljske kuće u Cesarčevoj ulici u Iloku i uputio se k susjedima koji stanuju dvije kuće dalje, kojima je redovito odlazio. Na kućnom broju 25, kod susjeda Petra Šetule, dječačić je ušao u dvorište, no upravo u tom je trenutku u dvorište kombijem ulazio Martin Gulka (51), koji je vlasniku kuće Šetuli dovezao nekakvu robu. Maleni je Robert odjedanput zakoračio u stranu i našao se pod prednjim kotačima kombija. Vozač koji nije uočio dječaka osjetio je da je udario u nešto pa je izišao iz kombija i ugledao stravičan prizor. Kako je dječak još bio živ, on ga je odmah smjestio u kombi te ga prevezao u iločki Dom zdravlja, gdje su konstatirane teške ozljede opasne po život, zbog kojih je morao hitno biti prevezen u vukovarsku Opću bolnicu. Međutim, dječak je na putu do bolnice podlegao ozljedama i preminuo.</p>
<p> Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici PU vukovarsko-srijemske i istražni sudac vukovarskoga Županijskog suda. Prema priopćenju PU vukovarsko-srijemske, protiv vozača kombija Martina Gulke (policija nije objavila njegov identitet) slijedi kaznena prijava zbog počinjenoga kaznenog djela ubojstva iz nehaja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Umrla nakon ronjenja</p>
<p>ZADAR, 8. kolovoza</p>
<p> - I. P. (38), državljanka Litve, preminula je na putu prema zadarskoj Općoj bolnici nakon što joj je pozlilo poslije ronjenja. I. P. je sa skupinom ronilaca ronila u podmorju kod otočića Dušca blizu Ista. Kad je izišla iz mora, pozlilo joj je. Brzom je intervencijom Hitne pomoći prebačena u zadarsku bolnicu, no na žalost putem je preminula, pa je dežurni liječnik samo mogao konstatirati smrt.</p>
<p> Istražni sudac najvjerojatnije će zatražiti obdukciju kako bi se utvrdio točan uzrok smrti.</p>
<p> Djelatnici PU zadarske obavljaju očevid na Istu. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Utopio se kad mu se ispuhnuo čamac</p>
<p>OSIJEK, 8. kolovoza</p>
<p> - Dvadesetšestogodišnji Dalibor Petrović iz osječkoga prigradskog naselja Tenje utopio se u srijedu oko devet sati dok je s rođacima bio na pecanju na kanalu zvanom Monjoroški dunavac nedaleko od mjesta Zlatna Greda.</p>
<p> Kako doznajemo, mladić je sa dva bratića pecao na obali kanala. Napuhnuvši mali gumeni čamčić, rekao je rođacima da ide na suprotnu stranu kanala. No kako je čamac bio oštećen, puštao je zrak, što mladić nije primijetio. Kad je stigao do sredine kanala, poluispuhani je čamac počeo tonuti, pa je Dalibor pao u vodu. JNHije znao plivati, pa se počeo utapati.</p>
<p> Iako su njegovi bratići odmah skočili u kanal i počeli plivati prema mjestu gdje se Dalibor utapao, mladić je potonuo pod površinu i nisu ga uspjeli naći. O svemu je odmah obaviještena PU osječko-baranjska, a mrtvo su tijelo Dalibora Petrovića na dnu kanala pronašli ronioci Specijalne policije Osijek. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Slovenci počeli cjenkanje o hrvatskoj polovici Krškog</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Slovenska ponuda da za 150 milijuna dolara otkupe hrvatsku polovicu NE Krško potpuno je nerealna i neprihvatljiva. Tako izjavu slovenskog državnog tajnika za energetiku Roberta Goloba iz glasila slovenske elektroprivrede Eles komentiraju energetski stručnjaci u Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj elektroprivredi. </p>
<p>Takav stav obrazlažu izračunom po kojem bi Hrvatsku zamjenski izvor električne energije, koji bi osiguravao istu količinu struje na koju do 2023. godine imamo pravo iz Krškog, stajao oko 700 milijuna dolara.</p>
<p>Naime, studija HEP-a s analizama troškova izgradnje i proizvodnje različitih elektrana prema vlastitim i tuđim iskustvima jasno pokazuje da je za Hrvatsku znatno povoljnije plaćati pogon, održavanje te razgradnju i zbrinjavanje otpada nuklearke, nego graditi zamjensku elektranu snage 338 megavata (kao hrvatski dio Krškog). Jer ista količina energije koju bi HEP do predviđenog kraja životnog vijeka nuklearke 2023. godine trebao dobiti iz Krškog (53,75 milijardi kilovatsati) iz najisplativijeg novoizgrađenog zamjenskog objekta bila bi, preračunato na današnju vrijednost, oko 700 milijuna dolara skuplja od iste količine struje proizvedene u slovensko-hrvatskoj nuklearki.</p>
<p>Taj iznos mogao bi biti i veći budući da stručnjaci očekuju da bi se Krškom, zbog dobrog stanja elektrane, mogao produžiti životni vijek i nakon 2023., što bi Hrvatskoj osiguralo još veće količine prilično jeftine struje. </p>
<p>Slovenski državni tajnik za energetiku smatra da je 150 milijuna dolara realna cijena hrvatskog dijela nuklearke, koja uvažava troškove gradnje i dugoročno kretanje cijena na tržištu.</p>
<p>Zato hrvatski stručnjaci ne isključuju da Golobovu izjavu i iznos od 150 milijuna dolara koji je Slovenija spremna ponuditi za našu polovicu nuklearke treba shvatiti kao njihovu početnu ponudu u eventualnom cjenkanju između suvlasnika. Jer istu ponudu su već jednom spominjali u neslužbenoj prepisci s hrvatskom stranom. Ali taj iznos je toliko malen da bi im čak i hrvatski suvlasnik ponudio znatno više za otkup slovenske polovice elektrane, kažu pomalo u šali hrvatski stručnjaci. </p>
<p>Da se Slovenci možda spremaju na pregovore s Hrvatskom oko iznosa po kojem bi otkupili naš dio nuklearke ukazuje i to što još nisu objavili prije više mjeseci od britanskih stručnjaka naručenu procjenu tržišne vrijednosti NE Krško. </p>
<p>Slovenci ponovo igraju neke čudne igre oko zajedničke elektrane. To potvrđuje i najnovija izjava slovenskog ministra za okoliš i prostor Janeza Kopača kako »financijski dio sporazuma već vrijedi jer su 30. lipnja prebijene sve stare obveze i potraživanja«?!</p>
<p>Ako je izjava točno prenesena, njegove se riječi ne mogu shvatiti nikako drukčije nego kao svojevrsna provokacija. Naime, Kopaču bi, kao potpisniku sporazuma o NE Krško, moralo biti jasno da je preduvjet za prebijanje starih obveza i potraživanja bila obostrana ratifikacija sporazuma do 1. srpnja i njegovo stupanje na snagu. Budući da ga je ratificirao samo Hrvatski sabor, dok je u Sloveniji sve zapelo na ustavnom sudu, ni slučajno se, barem ne zasad, ne može govoriti o bilo kakvom prebijanju starih obveza i potraživanja, upozoravaju hrvatski stručnjaci.</p>
<p>Baš zato je HEP sredinom srpnja na adrese NE Krško i Slovenskog elektrogospodarstva (ELES) poslao zahtjev za isplatu 69,7 milijuna dolara zbog troškova nastalih zato što od 1. lipnja 2001. do 30. lipnja ove godine nisu dobivali svoju polovicu struje iz nuklearke. A u srijedu su im poslali i račun od oko šest milijuna dolara za srpanj, tako da su ukupna potraživanja HEP-a od slovenske strane sada oko 260 milijuna dolara. </p>
<p>No, prema Kopačevim riječima, Slovenci ne namjeravaju platiti te račune za neisporučenu struju, što znači da se, unatoč povremenim optimističnim izjavama političara, njihove igre oko Krškog nastavljaju. Jer nakon potpisivanja slovensko-hrvatskog sporazuma prvo su blokirali rad stručne skupine zadužene za pripremu osnivanja zajedničke tvrtke koja bi vodila nuklearku, a potom su tužbom ustavnom sudu blokirali ratifikaciju sporazuma u parlamentu. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, već je spreman i novi »balvan« kojim će pokušati spriječiti ili barem odgoditi rješavanje tog pitanja. Općina Krško, koja je inicirala postupak pred ustavnim sudom, navodno je već ispunila preduvjete za zahtjev da se o ratifikaciji sporazuma odlučuje na državnom referendumu. Kad se zna da Sloveniju na jesen čekaju i predsjednički i lokalni izbori, teško je očekivati bilo kakve pozitivne promjene s druge strane Sutle.</p>
<p>Zato sada hrvatska Vlada i HEP trebaju odlučiti do kada će čekati rasplet te priče u Sloveniji a da ostane dovoljno vremena za pokretanje međunarodne arbitraže, jer sredinom 2003. prijeti zastara tog prava. Naime, stručnjaci upozoravaju da Vlada ne bi trebala čekati do kraja ove godine, što joj omogućava aneks usvojen prilikom ratifikacije sporazuma, nego najkasnije do listopada. </p>
<p>U međuvremenu mogu, ako Slovenci budu zainteresirani, pregovarati i o prodaji hrvatske polovice Krškog. No, od toga sigurno neće biti ništa ako sa slovenske strane i dalje budu stizale tako nerealne ponude kao spomenuta od 150 milijardi dolara. To osobito vrijedi ako se tome dodaju velika hrvatska potraživanja zbog četverogodišnjeg prekida isporuke struje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Eurostat: Utrecht bez nezaposlenih</p>
<p>BRUXELLES, 8. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U regiji Utrecht u Nizozemskoj nezaposlenost je samo 1,2 posto, što je rekord i za EU i za kandidatske zemlje. S druge strane medalje je francuski prekomorski teritorij Reunion sa 33,3-postotnom nezaposlenošću. </p>
<p>U kandidatskom društvu najviše uspjeha u upošljavanju ima mađarska regija Közep-Magyaorszag s dva posto nezaposlenih, a najmanje sjeverozapadna Bugarska sa 32,8 posto. </p>
<p>To su podaci iz najnovije analize nezaposlenosti izrađene u Eurostatu, statističkom uredu EU. Statističari smatraju da regionalna analiza nezaposlenosti pruža točniju, objektivniju sliku. Analiza se, kao i svi slični uvidi u ritam regionalnog rada, razvoja i života uopće, radi na razini tzv. NUTS 2 - statističkih regija. Za potrebe statističke analize nezaposlenosti u EU je obrađeno 209, a u kandidatskim državama 53 regije.</p>
<p> Četvrtina regija u EU bilježi nezaposlenost nižu od 3,8 posto, što je polovica prosječne stope nezaposlenosti u Europskoj uniji. Samo Španjolska, Francuska i Grčka nemaju regije s nezaposlenošću ispod polovice EU prosjeka. S dvostrukom nezaposlenošću od prosječne u EU najviše je regija u Italiji, pet, potom četiri u Francuskoj, ali su sve francuski prekomorski teritoriji kao što je spomenuti Reunion, tri na istoku Njemačke i jedna u Grčkoj. </p>
<p>Samo dvije mađarske regije i jedna češka - Prag - bilježe stopu nezaposlenosti nižu od polovice prosjeka u EU. U 16 od 53 regije zemalja kandidata nezaposlenost je ravna prosjeku Unije - 7,6 posto lani. </p>
<p>U istom statističkom društvu našli su se Slovenija (koja je za EU jedna statistička regija, kao i Danska, Luxembourg ili tri baltičke države), potom sve četiri regije Češke i šest regija u Rumunjskoj. Nezaposlenost je dvostruko viša od EU prosjeka u 13 poljskih regija, pet bugarskih, tri slovačke i u Litvi. </p>
<p>Od sedam EU regija s najnižom nezaposlenošću četiri su u Nizozemskoj, što dobrim dijelom valja zahvaliti i veoma raširenoj nizozemskoj politici upošljavanja na skraćeno radno vrijeme.</p>
<p> Od šest najgorih, najtežih slučajeva tri prva s nezaposlenošću od trećine do četvrtine stanovništva su tri francuske prekomorske kolonije, gdje je nezaposlenost tradicija i kronična ekonomska bolest, potom talijanske nerazvijene regije Calabria i Campania te španjolska Andaluzija. Andaluzija je godinama slovila kao simbol visoke nezaposlenosti i nosila nepoželjnu titulu Unijinog rekordera, ali je zahvaljujući intenzivnim naporima i Španjolske i EU stopa okopnila s tridesetak na podnošljivijih 22 posto. </p>
<p>U tri četvrtine regija žene su nezaposleniji dio stanovništva, bolje prolaze Nizozemke koje se rado opredjeljuju za posao na pola radnog vremena.</p>
<p> U Utrechtu gotovo ne postoji još jedna osjetljiva kategorija nezaposlenih - mladi. Nezaposlenost dijela stanovništva mlađeg od 25 godina je 2,1 posto. Na suprotnoj je strani talijanska Campania sa zastrašujućih 60 posto mladih bez posla. </p>
<p>U dvije najbogatije regije EU, Londonu i Hamburgu, rekord po visini dohotka po stanovniku ne prati visoka stopa zaposlenosti - u regiji Londona nezaposleno je 5,7 posto stanovništva, a Hamburga 6,5 posto.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>MMF Brazilu odobrio rekordni zajam od 30 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Međunarodni monetarni fond je Brazilu u srijedu odobrio zajam od 30 milijardi dolara - do sada najveći MMF-ov zajam - kako bi se spriječila financijska kriza u tom najvećem južnoameričkom gospodarstvu. Brazil je tako postao i najveći MMF-ov dužnik - Fondu ta zemlja već duguje 15 milijardi dolara odobrenih u rujnu prošle godine - mjesto koje je do sada držala Turska s ukupnim dugom MMF-u od 30 milijardi dolara. </p>
<p>Brazil će ove godine dobiti 6 milijardi dolara, a ostatak slijedeće godine u nekoliko tranši koje će biti vezane uz proračunski višak. Naime, nova vlada, imenovana nakon listopadskih izbora, mora održati proračunski višak od 3,75 posto BDP-a - koji će se provjeravati svakog tromjesečja. Dakle, pravo na isplatu slijedeće tranše Brazil bi, ne bude li vlada štedljiva, mogao izgubiti već u ožujku slijedeće godine.</p>
<p>Financijska kriza zaprijetila je Brazilu u posljednjih nekoliko mjeseci zbog naglog pada povjerenja ulagača nakon što je postalo jasno da kandidat sadašnje administracije predsjednika Fernanda Henriquea Cardosa Jose Serra neće lako pobijediti na izborima. Tržišta se pribojavaju da dva vodeća kandidata, ljevičar Luiz Inacio Lula da Silva s potporom od oko 34 posto, i Ciro Gomes lijevog centra, s 30-postotnom potporom, neće nastaviti tržišnu politiku kakvu je u posljednjih osam godina vodio Cardoso. Međutim, prema izjavama predstavnika MMF-a oba su opozicijska kandidata već pristala na uvjet proračunskog viška od 3,75 posto,</p>
<p>Brazil je također smanjio minimalni iznos deviznih rezervi sa 15 na 5 milijardi dolara, što će ostaviti dodatnih 10 milijardi dolara za potporu domaćoj valuti - tečaj reala pao je prošloga tjedna oko 15 posto, a od početka godine je izgubio gotovo trećinu. Iznos MMF-ovog zajma je daleko nadmašio očekivanja analitičara od 15 do 20 milijardi dolara, a odmah po objavljivanju odluke real je skočio 9 posto na 3,13 reala za dolar. Međutim, neki od analitičara upozoravaju da bi takav optimizam ulagača mogao biti kratkotraja.</p>
<p>Upravni direktor MMF-a Horst Koehler kazao je da će zajam osigurati potporu gospodarstvu, održati nisku inflaciju i redovno servisiranje javnoga duga od 250 milijardi dolara. Međutim, brojni kritičari sporazuma s MMF-om upozoravaju da bi niža potrošnja mogla usporiti gospodarski rast. Cardoso je, pak, rekao da zajam Brazilu daje dovoljno prostora za manveriranje. »Nemojte misliti da ćemo ostati zagušeni, imamo dovoljno kisika«, rekao je brazilski predsjednik dodavši da je »funkcija MMF-a pozitivna i da je treba proširiti«. Brazilski ministar financija Pedro Malan kazao je da je MMF-ova pomoć »izvrsna za zemlju«, a u izjavi iz Bijele kuće stoji da je »SAD spreman poduprijeti Brazil u nastavku procesa reforme«. </p>
<p>Prije desetak dana američki je ministar financija Paul O'Neill, govoreći o pomoći južnoameričkim zemljama, kazao da se prije odobravanja novih kredita treba uvjeriti da novac neće završiti na računima švicarskih banaka - što je potaknulo prosvjednu notu brazilskih vlasti. O'Neill je, međutim, spor izgladio tijekom svog posjeta Brazilu početkom tjedna izrazivši podršku gospodarskoj politici brazilske vlade. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Financijski sektor poveo rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Europski su burzovni indeksi u četvrtak ostvarili znatan rast, iako su se do poslijepodneva nešto spustili s najviših vrijednosti zabilježenih tijekom dana. Najznačajniji pomak ostvarile su dionice kompanija u financijskom sektoru, potaknute povoljnim rezultatima nizozemske banke ABN Amro i švedskog osiguravatelja Skandia. Štoviše, ulagači su čak zanemarili razočaravajuće rezultate njemačke Commerzbank i britanskog osiguravatelja Royal Sun & Alliance. Naftne i farmaceutske kompanije također su rasle.</p>
<p>Najznačajniji rast ostvario je španjolski IBEX - 4,5 posto na 6365,6 bodova, potaknut rastom kompanija prisutnih na latinskoameričkim tržištima. Naime, zahvaljujući MMF-ovom zajmu Brazilu od 30 milijardi dolara ondje i u okolnim zemljama očekuje se poboljšanje uvjeta poslovanja. Tako su dvije vodeće španjolske banke, Santander Central Hispano i Bilbao Vizcaya Argentaria, skočile 8,6 odnosno 6,5 posto. Dominantni telekom Telefonica je dobila 5,7 posto, a naftna kompanija Repsol 4,7 posto.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva dobio 2,13 posto dosegavši 4181,8 bodova. U Frankfurtu je DAX 30 porastao 2,9 posto na 3566,15 bodova, a CAC 40 2,54 posto na 3353,49 bodova. Milanski MIB 40 je na 25.023 bod bio 2,03 posto viši. FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 2,46 odnosno 3,99 posto.</p>
<p>I u New Yorku se nakon otvaranja očekivao rast - nastavak pozitivnog trenda koji je započeo ovoga tjedna. Dow Jones Industrial je tako u srijedu porastao 2,2 posto na 8456,15 bodova, a širi S 500 2 posto na 876,77 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je porastao 1,7 posto na 1280,9 bodova. </p>
<p>U Tokyju je, pak, zabilježen blagi pad indeksa - Nikkei 225 se spustio 0,35 posto na 9799,59 bodova - jer su ulagači unovčavali dobitke ostvarene dan ranije na tehnološkim dionicama. </p>
<p>ABN Amro, koji je u drugom tromjesečju ostvario rast operativne dobiti od 3,4 posto, skočio je 10,5 posto, a Skandia je - čiji je gubitak bio znatno manji od očekivanog - dobila 8 posto. </p>
<p>U naftnom sektoru, BP je dobio 1,6 posto, Shel 2,1, a Royal Dutch 3,5 posto. Total Fina Elf je porasla 3,2 posto.</p>
<p>Nakon dobrih rezultata, njemački Bayer je porastao 7,1 posto, GlaxoSmithKline 5,5, a Astra Zeneca 4,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Crkvenac: Ne trebaju nam izravne velike strane investicije </p>
<p>Granić i Crkvenac protive se petogodišnjem zaleđivanju plaća u državnoj upravi /Jurčić: Gospodarski razvoj ne može se temeljiti samo na rezanju državnih troškova / Granić: Država ne može odraditi posao poduzetnika i tvrtki / Babić: Primarni je cilj tržište Cefte na koje Hrvatska treba orijentirati izvoz / Čačić: Privredni »balon« je ispuhan </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Veći udjel investicija i niži udjel javne potrošnje u BDP-u, veća razina blagostanja, ekonomska stabilnost i konkurentnost tržišta, veća otvorenost privrede, veća kvaliteta ljudskog kapitala, bolje funkcioniranje pravne države i veća politička stabilnost - preduvjeti su za veći gospodarski rast u Hrvatskoj. Navodi se to u makroekonomskom dijelu Strategije razvitka Hrvatske u XXI. stoljeću. Taj dio, jedan od 19 iz Strategije, u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio jedan od njegovih autora Ante Babić. </p>
<p> Naglasio je da su te pretpostavke već sad ograničene postojanjem velikih interesnih grupa koje treba onemogućiti. Babić je pritom dodao da razvoj Hrvatske sprečava i nerazvijena tehnologija, ali i nerazvijeni financijski sustav. Prema njegovim procjenama, za 15 godina Hrvatska bi mogla udvostručiti BDP, ako bi godišnji rast bio između pet i sedam posto. Pritom je naglasio da je u Hrvatskoj od 1990. do danas BDP smanjen čak 40 posto. </p>
<p>Tržište je nekonkurentno zbog visokih poreza na rad i socijalnih davanja. Babić predlaže da se porezne stope smanje, ali i proširi baza onih koji će biti oporezovani tako da se drastično smanji broj izuzetih od plaćanja poreza. </p>
<p>Tečajna politika ne bi se trebala mijenjati sve do ulaska u Europsku monetarnu uniju, što će se, procjenjuje Babić, dogoditi tek za 15 do 20 godina. </p>
<p>Govoreći o gospodarskoj strategiji prema susjednim zemljama, naglasio je da smo podbacili u ulaganjima u BiH. Napomenuo je i da Hrvatska treba uključiti u privatizaciju u Srbiji i Crnoj Gori. Primarni je cilj, ističe, tržište Cefte koje ima 90 milijuna stanovnika i na koje Hrvatska treba orijentirati izvoz.</p>
<p> Vlada je prihvatila strategiju kao polazni dokument za analizu učinjenog i onoga što tek treba učiniti i poslala je u Sabor na raspravu. Ipak, gotovo svi ministri imali su primjedbe na dokument. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić rekao je da su neke ocjene u Strategiji »prejednostavne«, te da država ne može odraditi posao umjesto poduzetnika ili uprava tvrtki. »Možemo isprovocirati razvojni ciklus i na više od pet posto iduće godine«, naglašava Granić, dodajući da je takvo stanje dugoročno ipak neodrživo.</p>
<p> Ocijenio je da se »došlo do granice smanjenja plaća u državnoj upravi«, ističući da potplaćena državna uprava neće moći funkcionirati.</p>
<p>Mato Crkvenac, ministar financija, smatra da velike izravne strane investicije u Hrvatskoj nisu dobrodošle jer bi »ugrozile okoliš«. Ipak, ističe da Hrvatska ima dobro polazište za ostvarenje ciljeva, usprkos tome što je planirani rast od pet posto godišnje u idućih 15 godina težak posao. Crkvenac ocjenjuje da je zamrzavanje plaća u javnom sektoru na sljedećih pet godina nerealno. </p>
<p>Osvrnuo se i na napise u nekim medijima da je Hrvatska blizu gospodarskog kolapsa, dok Merryl Linch navodi da je financijski stabilna država. </p>
<p>»Privredni 'balon' je ispuhan. Treba nam mnogo manje greenfield investicija, a mnogo više unutarnje snage«, kaže ministar obnove Radimir Čačić ocijenivši da se Vlada ne treba bojati donositi odluke koje bi poboljšale gospodarski rast. Ilustrirao je to neiskorištenim turističkim resursima koji stoje prazni jer se država nije pobrinula za njih. </p>
<p> Prema novom ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću, ne može jedino smanjenje troškova države biti faktor razvoja. Ni potpredsjednik Vlade Slavko Linić nije se suglasio s ocjenama sadašnjeg stanja u zemlji koje donosi Strategija. Linić naglašava da takve ocjene nisu dobra podloga za ostvarenje zadanih ciljeva. </p>
<p>Račanova vlada suglasila se da treba postići nacionalni konsenzus o gospodarskom razvoju, dakle suglasnost gospodarskih, socijalnih, ali i političkih partnera o ciljevima razvoja. Kao zadatke koji dolaze pred Vladu premijer Račan izdvojio je reformu znanosti i obrazovanja. </p>
<p>Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju prema kojem se, objasnio je ministar okoliša Božo Kovačević, ukida lokacijska dozvola. U paketu s tim zakonom jesu i oni o gradnji i sanaciji bespravne gradnje. Zakon o prostornom uređenju stupit će na snagu šest mjeseci nakon donošenja u Saboru. Kovačević je rekao da će se od tada u jedinicama lokalne samouprave moći izdavati izvodi iz dokuemenata prostornog uređenja. Uvodi se i institut urbane komasacije.</p>
<p>Prihvaćena je Uredba o dodjeli stambenih kredita članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida, po kojoj pravo na stambeno zbrinjavanje imaju samo osobe koje nemaju riješeno to pitanje. Uredba regulira način na koji djeca poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog branitelja ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje. Djeca imaju na to pravo ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bila mlađa od 15 godina, ili se redovito školuju i nisu starija od 26 godina.</p>
<p>Turista četiri posto više nego lani</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković izvijestila je članove Vlade o turističkim rezultatima za prvih sedam mjeseci ove godine. Naglasila je da je broj gostiju u srpnju bio četiri posto veći nego prošle godine, no da je podbačaj ipak zabilježen u Istri gdje je broj gostiju ostao na lanjskoj razini. Na Kvarneru je šest, a u Dalmaciji osam posto više gostiju nego lani. Pave Župan Rusković istaknula je da trebamo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, jer ostale turističke zemlje u okruženju bilježe pad broja noćenja. Također je naglasila da domaći brodari i avio-prijevoznici bilježe povećanje prometa od pet do 50 posto. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sudac zabranio novinarima pisati o ratnom zločinu iz '91.</p>
<p>Umjesto civiliziranog nastupa, sudac Danko Kovač nas je zadržao u svojim prostorijama, prijetio i još je davao nedolične i neprofesionalne komentare o svjedoku kojeg je saslušao, i na taj način prejudicirao ishod slučaja koji je tek počeo istraživati, ističe Mate Piškor, sisački dopisnik »Jutarnjeg lista«/ Novinare je zanimalo saslušanje u postupku zbog nestanka djeteta 1991., a ovo je bilo prvi put da je roditelj službeno pozvan na razgovor/ Sudac, protiv kojeg je Piškor u međuvremenu predao kaznenu prijavu, zasad negira istinitost novinskih izvještaja</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od predsjednika Županijskog suda u Sisku Danka Kovača očitovanje o događaju od srijede, kada je, prema pisanju dnevnih novina, taj sudac »zatočio novinare« i proces o kojem su oni htjeli pisati proglasio tajnim.</p>
<p>Božo Matovina, tajnik Ministarstva, Vjesniku je još kazao da će po pisanom prispjeću sučeva očitovanja i prikupljanju svih raspoloživih informacija, ministrica Ingrid Antičević Marinović odlučiti kakve će korake poduzeti.</p>
<p>Na osnovu usmenog razgovora s predsjednikom Županijskog suda u Sisku, Matovina kaže da sudac za sada negira istinitost izvještaja koji su u četvrtak objavljeni u novinama. </p>
<p>Po pisanju Jutarnjeg lista i Novog lista, trojicu novinara pozvala je stranka koja je u srijedu od suca Kovača dobila poziv na saslušanje o okolnostima nestanka djeteta te stranke, vezano uz ratne događaje iz 1991. godine.</p>
<p>Kako se o nestanku djeteta spomenute osobe do sada puno pisalo u novinama, a taj se slučaj spominje i u tekstu o nestanku sisačkih Srba 1991. u glasilu Hrvatska ljevica, što ga uređuje Stipe Šuvar, novinari su od predsjednika suda željeli doznati je li o ovom slučaju pokrenut sudski postupak. Iznenadili su se jer je predsjednik suda zatražio da ne pišu o obavljenom saslušanju proglasivši ga tajnim.</p>
<p> Sudac je od izvjestitelja tražio i da potpišu zapisnik kojim će se obvezati na čuvanje tajne, što su oni odbili, ali u strahu od zakonskih sankcija nisu iznosili ni pojedinosti koje su čuli od stranke pozvane na saslušanje.</p>
<p>Sve je ovo trajalo dva sata, a izvjestitelji Jutarnjeg i Novog kažu da ih je sudac u jednom trenutku spriječio da izađu iz njegovog ureda, zaprijetivši im da će pozvati pravosudne policajce da im onemoguće izlaz.</p>
<p> Dopisnik Jutarnjeg iz Siska Mate Piškor u izjavi Vjesniku kaže da je neugodno iznenađen postupkom suca Kovača, kojeg veli, poznaje od djetinjstva.</p>
<p>»Jutros sam zamjenici općinskog državnog odvjetnika u Sisku Ljerki Markušić predao kaznenu prijavu protiv suca Kovača za djelo protupravnog lišavanja slobode i prijetnju. Neprihvatljivo je što nas je sudac zadržao i unaprijed optužio za djelo za koje je mislio da ćemo ga počiniti«, kaže Piškor. Novinar dodaje da je sudac Kovač slagao tvrdeći da je tako postupio u dogovoru s Županijskim državnim odvjetnikom Stipom Vrdoljakom.</p>
<p>»Gospodin Vrdoljak je šokiran. On kaže da ga sudac Kovač nije konzultirao pri donošenju odluke da zabrani novinarima pisanje o ovom slučaju. </p>
<p>Riječ je o nestanku osobe koji se dogodio prije 11 godina, a ovo je bilo prvi put da je roditelj službeno pozvan na razgovor. Naravno da je naš novinarski interes bio pisati o tome. Profesionalni razlozi naveli su nas da čujemo službeni stav suca Kovača. Umjesto civiliziranog nastupa, on nas je zadržao u svojim prostorijama, prijetio i još je davao nedolične i neprofesionalne komentare o svjedoku kojeg je saslušao, i na taj način prejudicirao ishod slučaja, koji je tek počeo istraživati«, kazao nam je kolega Piškor. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Izvijestit ćemo međunarodnu novinarsku i sudačku udrugu</p>
<p>»Zadržavanje novinara u službi je gušenja slobode medija. Umjesto ispitivanja vlastite odgovornosti zbog curenja informacija o tajnosti predistražnog postupka, pravosudna vlast okomila se na novinare. Višesatno zadržavanje trojice novinara suca Danka Kovača, u njegovu predsjedničkom uredu sisačkog Županijskog suda, samo je jedno u nizu nasrtaja pravosudne vlasti na slobodu medija«, navodi se u priopćenju Zbora novinara sudskih izvjestitelja Hrvatskg novinarskog društva.</p>
<p>Zbor najoštrije osuđuje postupak suca Kovača i napominje da će o njemu izvijestiti međunarodnu udrugu novinara, međunarodnu sudačku organizaciju i institucije za zaštitu slobode medija.</p>
<p>Zbor podržava Matu Piškora, šefu dopisništva Jutarnjeg lista koji je protiv suca Kovača podnio kaznenu prijavu. </p>
<p>Predsjednik Zbora Duško Miljuš u priopćenju upozorava i na praksu »sve većeg ograničavanja prava novinara na izvještavanje u sudskim postupcima«. </p>
<p> Zbor je od predsjednika Vrhovnog suda i Državnog sudbenog vijeća zatražio da ispitaju odgovornost suca Kovača zbog zadržavanja novinara.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen, D vjeruje novoj vladi</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza </p>
<p> - Rejting Hrvatske za kolovoz, uz sva politička previranja proteklog mjeseca, ostao je nepromijenjen sa ocjenom DB4d sa ujednačenim trendom - za zemlje sa umjerenim rizikom za ulaganja, a analitičari svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D) vjeruju da je nova Vlada sposobna završiti proces reformi koji je započela.</p>
<p>Profil rizičnosti Hrvatske karakteriziran je ostavkom predsjednika Vlade Ivice Račana, izlaskom HSLS-a iz Vlade, te formiranjem novog kabineta, stoji u izvješću Dun & Bradstreet-a ) za kolovoz. Analitičari D vjeruju da će Vlada uspjeti i bez sudjelovanja HSLS-a. </p>
<p> Od značajnijih gospodarskih događaja u proteklom mjesecu u izvješću D za kolovoz ističe se prihvaćanje amandmana na Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Makedonije, kao i parafiranje ugovora o liberalizaciji trgovine s Albanijom. (Hina) EKSPLOZIJA U MAKARSKOJ ISPRED KUĆE DOGRADONAČELNIKA </p>
<p>Oštećeno 12 vozila, sedam u vlasništvu stranih gostiju </p>
<p>Dogradonačelnik Siniša Srzić odbacuje političke konotacije, istaknuvši kako je najvjerojatnije riječ o obračunu mafije s njime/ Mislim da je riječ o vandalizmu, te upozorenju da se ne miješam u neke poslove, kaže Srzić</p>
<p>MAKARSKA, 8. kolovoza - U Makarskoj je, u Ulici Petra Krešimira IV., ispred kuće makarskoga dogradonačelnika Siniše Srzića, 200 metara zapadno od hotela »Meteor«, u četvrtak ujutro oko 3.30 sati eksplodirala neutvrđena eksplozivna naprava. Oštećeno je 12 vozila, od kojih je sedam u vlasništvu stranih turista, a popucalo je i nekoliko stakala na obližnjim obiteljskim kućama. Oštećena su i ulazna vrata i fasada kuće dogradonačelnika Srzića, a ozlijeđenih nije bilo. Po riječima glasnogovornika splitske policije Leona Taubera, policija je obavila očevid i traga za počiniteljem. Tauber je dodao kako se najvjerojatnije radi o eksploziji ručne bombe.</p>
<p>Siniša Srzić je odbacio političke konotacije tog događaja, istaknuvši kako je najvjerojatnije riječ o obračunu mafije s njime. »Mislim da se radi o ručnoj bombi ZK-92 i da je riječ o vandalizmu, te upozorenju da se ne miješam u neke poslove«, istaknuo je Srzić, koji je u Gradskom poglavarstvu zadužen za poslove gospodarenja prostorom. Vjeruje da je upravo zbog njegova zalaganja za poštivanjem reda i mira, njegovoj obitelji upućena prijetnja.</p>
<p>»U srijedu sam nakon jednog sastanka izjavio da ću stati na čelo ekipe koja će u srcu sezone zatvarati kafiće, ako se red i mir ne budu poštivali. Tek sad mi je jasno zašto se do sada nitko nije upuštao u rješavanje te problematike«, izjavio je Srzić.</p>
<p>Makarski gradonačelnik Ante Novak zabrinut je zbog teškog incidenta koji se dogodio u špici turističke sezone i trenutku kada u Makarskoj boravi 6300 gostiju. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Inspektori u poduzeća koja se bave opasnim otpadom </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici Vlada je u četvrtak uz ostalo raspravljala o požaru u skladištu spalionice otpada »PUTO« u Zagrebu, priopćeno je iz Vlade. Nadležni resori (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo zdravstva) zaduženi su da nastave sve svoje aktivnosti koje se odnose na zaštitu ljudi, zaštitu okoliša i utvrđivanja odgovornosti za nastalu situaciju. </p>
<p> Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja zaduženo je za donošenje rješenja za daljnji nastavak rada spalionice. </p>
<p> Utvrdit će se odgovornost stečajnih upravitelja i uprava za sigurnost i zakonitost rada i rizičnim postrojenjima. Zaključeno je da je potrebno inspekcijskim nadzorom eliminirati posljedice kao i moguće nepravilnosti u trgovačkim društvima koja postupaju ili proizvode opasni otpad. </p>
<p> U roku tri mjeseca Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja mora podastrijeti izvješće Vladi o načinu funkcioniranja postrojenja tih trgovačkih društava.</p>
<p> Vlada je razmotrila i pripremu Operativnog plana provođenja Programa Vlade do kraja 2003.. te razmotrila dostavljene prijedloge ministarstva. Operativni plan će se usvojiti krajem kolovoza nakon što ga razmotre sva Vladina tijela, priopćeno je sa zatvorene sjednice Vlade. Vlada je uputila Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku Prijedlog Zakona o potvrđivanju europske konvencije o suzbijanju terorizma. Donesena je i Uredba s izmjenama i dopunama o načinu izračuna iznosa potpora izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2002. te Odluka s izmjenama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjeg školstva u 2002. kojim je riješen problem financiranja troškova prijevoza u srednjim školama. Donesena je i Odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu za 2002..</p>
<p>Utvrditi kaznenu odgovornost u Folijaplastu Vlada je dala suglasnost za restrukturiranje društva Folijaplast iz Zadra, od strane strateškog partnera i zaključenje nagodbi o dugu s bankama. Zadužila je Ministarstvo financija da od Državnog odvjetništva zatraži pokretanje kaznenog postupka protiv odgovornih osoba u Folijaplastu, te drugih osoba, dužnosnika i zaposlenika u državnoj upravi, za koje postoji osnovana sumnja da su odgovorne za zlouporabu korištenja sredstava državnog proračuna za obveze koje je Ministarstvo financija podmirilo kao jamac. Vlada je također donijela Odluku o prodaji dionica društva Prvi maj iz Laslova po posebnim uvjetima po cijeni od 1 kune, s tim da kupac preuzme namirenje svih obveza Društva prema državi. </p>
<p> Vlada je dala suglasnost Gradu Rijeci za zaduženje kod Raiffeisenbank Austria iz Zagreba u iznosu od 25.6 milijuna kuna, na rok od šest godina uključujući poček od godinu dana, uz promjenjivu kamatu 2 posto p.a. uz tromjesečni EURIBOR (na dan obrade zahtjeva 5,387 posto). Sredstva će se koristiti za realizaciju kapitalnih projekata Grada Rijeke. Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti Gradu Križevcima za reprogramiranje - refinanciranje kredita kod Zagrebačke banke iz Zagreba u iznosu 87.431,00 eura u kunskoj protuvrijednosti s rokom otplate od 3 godine i kod izvođača radova za nepodmirene obveze za kapitalne projekte u iznosu od 4,6 milijuna kuna s rokom otplate od tri godine. Donijeta je i Odluka o osnivanju trgovačkog društva »Lipovica« u Popovači te Odluku o osnivanju trgovačkog društva »Orljava« u Požegi. Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju interesa RH za sanacijske i eksploatacijske radove na eksploatacijskom polju »Čelina« kao i Odluku za utvrđivanje interesa RH za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju »Redi« u Trogiru. Donijela je i Odluku o utvrđivanju interesa RH za izgradnju plinske regulatorske stanice »Novi Dvori« u Zaprešiću. Donijeta je Odluka o upućivanju pirotehničara Hrvatskog centra za razminiranje na obuku pirotehničara u SR Jugoslaviji. </p>
<p>Vlada je donijela dopunu Odluke o osnivanju Radne skupine za provedbu projekta »Implementacija zaštite osobnih podataka«, kojoj je zadaća, između ostalog, pripremiti izgradnju informatičkog i pravnog sustava koji će omogućiti ograničavanje uporabe jedinstvenog matičnog broja sukladno propisima vezanim za zaštitu osobnih podataka. Vlada je dala koncesiju za pomorsko dobro u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - Luke nautičkog turizma Kremik.</p>
<p> Vlada je danas donijela Odluku o osnivanju Nadzornog odbora za praćenje i nadzor ostvarivanja ugovora između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt socijalne zaštite. RH je dobila japansku darovnicu u iznosu od 200.000 USD, te britansku darovnicu u iznosu od 352.800 funti za pružanje pomoći u pripremi Projekta o socijalnoj zaštiti, koji kao glavne ciljeve ima racionalizaciju postojećeg sustava socijalne skrbi, te stvaranja sustava praćenja i evaulacije utjecaja socijalne politike na siromašne osobe. Pokrenut je postupak za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Litve., radi unapređenja i poboljšanja ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa. Ugovor o slobodnoj trgovini sadrži odredbe o ukidanju i smanjivanju carina u međusobnoj trgovini, posebne zaštitne mjere, sanitarne i fitosanitarne mjere, pravila konkurencije u poduzetništvu i dr</p>
<p> Vladi je predočeno izvješće o razgovorima u Rimu i Beču o rješavanja problema otežanog izvoza šećera iz Hrvatske u Italiju i Austriju. Vlada se nada povoljnom rješavanju tog problema.</p>
<p> Donesen je zaključak kojim se osniva stručno-koordinacijski tim koji čine predstavnici četiriju ministarstava radi vođenja i koordiniranje svih aktivnosti i komunikacije na stručnoj razini, stoji u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan: Neće biti privatizacije i rasprodaje ACI-ja</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Premijer Ivica Račan je u četvrtak naglasio da neće biti rasprodaje i privatizacije ACI-ja ocijenivši sva nagađanja o tome »podmetanjima«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Vlada će na idućoj sjednici 22. kolovoza raspravljati o prijedlogu odluka za Skupštinu ACI-ja koja će se održati 12. rujna. Premijer je naglasio da Vlada materijale za tu skupštinu još nije dobila, pa je to razlog zbog kojeg se u četvrtak nije raspravljalo o ACI-ju. Premijer je nezadovoljan stanjem u toj tvrtki, kao i postupcima Nadzornog odbora i Uprave, no naglasio je da će se Vlada nastojati pokazati kao odgovoran vlasnik ACI-ja te da će biti u stanju donijeti odluke i zaključke kako bi se prekinuo »cirkus u ACI-ju za vrijeme turističke sezone«. Od voditelja marina zatražio je da rade svoj posao, te da ne »sudjeluju u političkom cirkusu«, nego da turistima ponude najbolju uslugu. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Seifried i Mioč još nisu potvrđeni za članove Uprave ACI-ja</p>
<p>RIJEKA, 8. kolovoza</p>
<p> - »Predsjednik nove uprave ACI-ja Boris Seifried i član Ante Mioč nisu upisani u registar Trgovačkog suda u Rijeci jer za to još nisu ispunjeni svi preduvjeti«, kazala je u četvrtak za Vjesnik Ika Mohorović, sutkinja tog suda. Dodala je da su pojedini mediji prejudicirali konačnu sudsku odluku, ali da ona neće biti donesena »ni pod čijim pritiskom«. </p>
<p>Nova uprava ACI-ja očekuje da će odluka Suda biti poznata idući tjedan. </p>
<p>Seifried je zahtjev za upis u sudski registar podnio 31. srpnja ove godine, a samo nekoliko dana kasnije je od njega zatražena dodatna dokumentacija koja je, ocijenili su za Vjesnik Mioč i Seifried, čista formalnost.</p>
<p>»Nova uprava legalna je od 30. srpnja i mirno će čekati da pravni sustav donese sve potrebne akte na temelju kojih će preuzeti svoje dužnosti. Čekamo sudsko rješenje da bismo za ulazak u zgradu ACI-ja mogli tražiti policijsku pomoć jer se ne želimo suprotstavljati zaštitarima koji trenutačno čuvaju zgradu«, kazao je Seifried. </p>
<p>Komentirajući prijedlog potpredsjednika IDS-a Damira Kajina da se ACI privatizira po ESOP-programu prema kojem bi brigu o toj tvrtki kao vlasnici vodili zaposlenici, Seifried je kazao da on nije političar, nego gospodarstvenik, te da je privatizacija ACI-ja u nadležnosti drugih tijela. Dodao je da bi taj proces trebao biti što transparentniji te u interesu Hrvatske. </p>
<p>Seifried i Mioč odbili su govoriti o budućnosti ACI-ja dok ne dođu na svoja radna mjesta iako imaju viziju razvoja te tvrtke. Također nisu željeli komentirati izjavu ministrice turizma Pave Župan Rusković da je prava uprava ona stara na čelu s Duškom Mrduljašom te da su s tim suglasni još neki članovi Vlade i HFP-a kao većinskih vlasnika.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Neće biti ni devalvacije kune niti rebalansa proračuna</p>
<p>Proračun se dobro puni, a uklonit ćemo mala odstupanja, kaže Crkvenac / Ministar finanacija ocijenio neutemeljenim priče o bankrotu privrede / Proračun za iduću godinu i manji od ovogodišnjeg? </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - »Proračun za ovu godinu dobro se ostvaruje i već treću godinu zaredom smanjujemo proračunski deficit. Neće biti rebalansa proračuna, a uklonit ćemo mala odstupanja od plana«, rekao je novinarima u četvrtak u Vladi ministar financija Mato Crkvenac, naglasivši da je likvidnost države vrlo visoka. To je potkrijepio podatkom da je pri kraju isplata plaća u državnom sektoru, u petak počinje isplata mirovina, a svi socijalni transferi iz proračuna bit će isplaćeni do 15. kolovoza. </p>
<p> Ministar je rekao da već ima u glavi proračun za iduću godinu koji sada samo treba tehnički razraditi. Dodao je da će prijedlog proračuna za 2003. biti gotov najkasnije sredinom rujna. Ministarstva i drugi korisnici proračuna, napominje Crkvenac, vrlo su realno isplanirali rashode za iduću godinu. Koji će sektori dobiti manje novca nego ove godine, nije htio precizirati, a kako Vjesnik neslužbeno saznaje, proračun za 2003. bit će nešto manji od ovogodišnjeg. </p>
<p>Također, prema Vjesnikovim informacijama, naplatom trošarina na cigarete, sokove i pivo država je od početka ove godine ostvarila znatno manji prihod od planiranog. </p>
<p>»Devalvacije kune neće biti jer to naprosto nije potrebno. Uz visok stupanj eurizacije, kuna ipak ostaje stabilna i sigurna valuta«, izjavio je Crkvenac. »Stoga uopće ne želim komentirati kojekakva medijska naklapanja i nagađanja o bankrottu, kolapsu ili sumraku hrvatskoga gospodarstava. Hrvatski čitatelji dobro znaju procijeniti da takvi napisi nisu utemeljeni. Strani izvještaji o stanju u Hrvatskoj govore o tome da pripadamo skupini tranzicijskih zemalja u kojima nema nikakvih poteškoća sa zaduženošću, likvidnošću i solventnošću«, ističe ministar.</p>
<p>Izjavio je da državna jamstva uredno dolaze na naplatu, te da država uredno plaća sve svoje obveze pa i inozemne dugove. Time su, istaknuo je, definitivno prošla vremena da država kasni s plaćanjem gospodarstvu i građanima.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Slovenske ribarice ponovno ušle u hrvatsko more</p>
<p>UMAG, 8. kolovoza</p>
<p> - Tri slovenske ribarice u četvrtak su opet prešle crtu razgraničenja unutar Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske uvale i ribarile u hrvatskom moru.</p>
<p>Tu smo informaciju dobili od umaških ribara koji su ribarili na izlasku iz Tršćanskoga zaljeva, a potvrdila ju je i glasnogovornica Policijske uprave istarske Štefanija Žumberac-Prosenjak.</p>
<p>Prema riječima ribara, do slovenskih ribarica doplovio je hrvatski policijski čamac, a potom i slovensko policijsko plovilo. Glasnogovornica PU istarske kazala je da su tri slovenske ribarice zamijećene u hrvatskom akvatoriju u 9.20 sati nakon što su prešle crtu razgraničenja i bacile mreže. Policijski čamac iz Umaga doplovio je do ribarica, te upozorio posade da se nalaze u hrvatskom teritorijalnom moru. Nedugo nakon toga pristiglo je i slovensko policijsko plovilo. </p>
<p>Očito je i da se u četvrtak dogodila ista situacija kakva se zbila u istim vodama u ponedjeljak. Žumberac-Prosenjak dodala je da su nakon 14 sati dvije slovenske ribarice otplovile prema Piranu te da se, prema njezinu saznanju, na mjestu »bliskog susreta« i dalje nalaze oba policijska plovila.</p>
<p>Umaški ribari izvijestili su nas, pak, da su se među ribaricama koje su zašle duboko u hrvatsko more nalaze brodovi »Furija« i »Palamida« iz Pirana, koje su i u ponedjeljak ribarile u hrvatskim teritorijalnim vodama.</p>
<p>U četvrtak poslijepodne se jedna od slovenskih ribarica koja je otplovila prema Piranu vratila preko crte razgraničenja u hrvatsko teritorijalno more. U hrvatskim vodama bile su dvije slovenske ribarice te plovila hrvatske i slovenske policije, čije posade razmjenjuju suprotstavljene argumente o poziciji u kojoj se ribarice nalaze. Slovenci uporno tvrde da su to njihove teritorijalne vode navodeći da granična crta ne prolazi sredinom zaljeva, što hrvatska strana opovrgava i zahtijeva da ribarice napuste hrvatsko more. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nakon 10 godina u srpnju prvi put smanjena nezaposlenost </p>
<p>Prošli mjesec bilo je 382.778 nezaposlenih, 2247 manje nego u lipnju/ Stopa nezaposlenosti smanjena s 22,2 na 21,9 posto /Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Zavoda za zapošljavanja ističe da je riječ o vrlo dobrom znaku jer je prvi put je usporen trend rasta nezaposlenosti/ Nezaposlenost u srpnju smanjena u 11 županija / Poslodavci ne traže više toliko radnika preko Zavoda </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Prvi put nakon deset godina u srpnju je zabilježen pad nezaposlenosti. Prošli mjesec na burzi rada bilo je evidentirano 382.777 osoba koje traže posao, odnosno 2247 manje nego u lipnju. </p>
<p> Time je i stopa nezaposlenosti sa 22,2 smanjena na 21,9 posto.</p>
<p>Iako je to smanjenje nezaposlenih od 0,6 posto gotovo neznatno (u ovogodišnjem srpnju bilo je 14.900 nezaposlenih osoba više nego u istom mjesecu lani), ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić smatra da je riječ o vrlo dobrom znaku. Naime, prvi put je usporen trend rasta nezaposlenosti. </p>
<p>Inače je uobičajeno da evidentirana nezaposlenost u srpnju raste jer se u tom mjesecu na Zavod mahom prijavljuju osobe koje su završile školovanje. Primjerice, u srpnju 2001. mjesečni porast iznosio je 0,8 posto, 2000. bio je 1,4 posto, a 1999. godine 1,6 posto. </p>
<p>U tom kontekstu, najnoviji podaci, objasnila je ravnateljica Crnković-Pozaić na konferenciji za novinare, znače da se trend porasta nezaposlenosti usporava.</p>
<p>Zadnji pad nezaposlenosti u srpnju zabilježen je 1992. godine. No, ravnateljica HZZ-a smatra da je taj pad bio posljedica ratnog stanja i činjenice da su tada mladi ljudi s redovitog školovanja, umjesto da se javljaju Zavodu, odlazili u rat. </p>
<p>Nezaposlenost je u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla u čak 18 županija, a smanjena u tri. Riječ je o dvije turističke županije - Istarskoj i Primorsko-goranskoj, te Gradu Zagrebu. </p>
<p>No, u usporedbi s lipnjem, nezaposlenost je prošlog mjeseca smanjena u čak 11 županija, mahom turističkih. Zanimljivo je da je među njima i Ličko-senjska županija koja je u prije toga iz mjeseca u mjesec bilježila porast nezaposlenosti. Ali, iznenađuje porast nezaposlenosti u Međimurskoj županiji. </p>
<p>Zahvaljujući poslovima za sezonce nezaposlenost se ipak smanjuje. Prema evidenciji Zavoda, od 19.530 zaposlenih u srpnju, njih 5132 radi na sezonskim poslovima. Inače, od 1. ožujka do 1. kolovoza sezonskim zapošljavanjem u turizmu zbrinuta je 16.431 osoba. Najviše ih je zaposleno preko područnih službi u Puli i Splitu.</p>
<p> Kad je riječ o međumjesnom posredovanju u sezonskim poslovima, najviše su uspjeha imale područne službe Bjelovara, Osijeka, Siska, Slavonskog Broda i Vinkovaca. </p>
<p>Najviše su bile tražene sobarice, zatim kuhari i njihovi pomoćnici, konobari i njihovi pomoćnici, te čistači. </p>
<p>Zanimljivo je da su u srpnju poslodavci tražili manje radnika nego mjesec prije. Razlog tomu je, kaže Sanja Crnković-Pozaić, što prema novom Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti poslodavci više nisu obvezni prijaviti HZZ-u potrebe za radnicima. Tako je broj prijava u srpnju bio oko 22 posto manji nego u lipnju. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić u subotu prima nagradu Američke odvjetničke komore</p>
<p>Hrvatski se predsjednik, smatra ABA CELLI, pokazao zagovornikom razvoja demokracije, vladavine prava, oslobađanja pravosuđa od utjecaja politike što je pokazao nemiješanjem u suđenje Mirku Norcu</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Na poziv Američke odvjetničke komore hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravit će od 8. do 10. kolovoza u Washingtonu gdje će primiti godišnju nagradu te udruge. U četvrtak nam je u Predsjednikovu uredu uoči njegova odlaska potvrđeno da će predsjednik Mesić nagradu primiti na ceremoniji u Washingtonu u subotu. Potvrđeno je također da na marginama tog događaja neće biti bilateralnih susreta. </p>
<p>Riječ je o najprestižnijoj nagradi Američke odvjetničke komore ABA CEELI - pravne inicijative za središnju i istočnu Europu. Nagrada je namijenjena predsjednicima koji zagovaraju demokratske promjene, promoviraju pravnu državu i vladavinu prava.</p>
<p> Ove je godine odvjetnička komora SAD-a odlučila nagradu dodijeliti hrvatskom predsjedniku jer se, prema njihovu mišljenju, u svom dosadašnjem mandatu pokazao zagovornikom razvoja demokracije, oslobađanja pravosuđa od utjecaja politike što je pokazao, smatraju, nemiješanjem u slučaj suđenja hrvatskom generalu Mirku Norcu. Hrvatski je predsjednik, obrazlažu, nagradu zaslužio i stoga što je inicirao smanjivanje predsjedničkih ovlasti pokazujući da ne želi biti autoritet u čijim je rukama koncentrirana velika moć. </p>
<p>Prošle je godine ta nagrada dodijeljena češkom predsjedniku Vaclavu Havelu, a među dosadašnjim su dobitnicima i bivši predsjednici Slovačke i Bugarske Michal Kovač i Petar Stojanov. </p>
<p>ABA CELLI ima urede u svim zemljama u tranziciji, a njihov se zagrebački ured svojim djelovanjem i radom nametnuo kao najuspješniji u ovom dijelu Europe.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sa 110 milijuna kuna duga RH Alan najveći dužnik državi </p>
<p>Produljen rok za dogovor s dužnicima do 31. prosinca / Na listi dužnika i Imota iz Imotskog, Neptun iz Komiže te zagrebački Mungos/ Dužnicima s područja stradalih u ratu država oprašta sve osim glavnice mirovinskih doprinosa / Do kraja godine država planira naplatiti 1,164 milijardi kuna duga za porez </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - »Od svih poreznih obveznika, državi najviše duguje poduzeće RH Alan - 110 milijuna kuna. Dio tog iznosa otplatit će Hrvatske ceste«, objavio je pomoćnik ministra financija i predsjednik Komisije za naplatu državnih potraživanja Juraj Bajić u četvrtak uoči sjednice Vlade. A ministar financija Mato Crkvenac na sjednici je podnio izvješće o provedbi Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava.</p>
<p> Na listi dužnika slijede Imota iz Imotskog, Neptun iz Komiže i zagrebački Mungos. Među dužnicima najviše je poljoprivrednika, metaloprerađivača, drvoprerađivača i tekstilaca. Mnogi dužnici rade na područjima gdje su ratne štete bile velike. Njima će država oprostiti sve kamate i glavnice osim glavnice doprinosa za mirovinsko osiguranje.</p>
<p>Do kraja godine država će naplatiti 1,164 milijardi kuna potraživanja nastalih u proteklih deset godina, objavio je u četvrtak ministar Crkvevnac. Time je potvrdio glasine da će rješavanjem starih dugova u ovogodišnji proračun biti naplaćeno mnogo manje od planiranih dvije i pol milijarde kuna. </p>
<p> Govoreći o opsežnom projektu naplate državnih potraživanja, Crkvenac je podsjetio da se 56.060 dužnika odazvalo pozivu Ministarstva financija i time pokazalo dobru volju riješiti dugove nastale od 1991. do kraja 2000. godine. Time su se spasili od stečaja jer se na njih ne odnosi novi Zakon o platnom prometu, po kojem banke prijavljuju dužnike Ministarstvu financija, a država zatim pokreće stečaj.</p>
<p>Rok do kada je država s dužnicima trebala skopiti nagodbe o vraćanju duga istječe 20. kolovoza. Ali, budući da se cijeli proces odužio, Vlada je u četvrtak kao novi rok odredila 31. prosinca. Ministar je objasnio da će rješavanjem dugova poduzeća će biti oslobođena okova prošlosti, a iz tržišne utakmice bit će izbačeni oni koji ne mogu poslovati. Također, proračun će ostvariti znatne prihode. </p>
<p>Uz 1,164 milijarde kuna, dužnici će ove godine, procjenjuju u Ministarstvu, državi ustupiti imovinu vrijednu pola milijarde kuna. </p>
<p>Država time postaje vlasnik velikog broja stanova, u koje može useljavati ratne stradalnike. Obročnom otplatom duga na najviše sedam godina, sljedeće godine u proračun treba biti naplaćeno oko 400 milijuna kuna. Čak milijardu kuna država potražuje od poduzeća koja su u stečaju. </p>
<p>Bajić je istaknuo da od ukupnog broja dužnika, njih 20.332 još nisu dostavila sve dokumente. Uvjete za nagodbu, prema ocjeni Fine, ispunilo je 7767 dužnika. Ministarstvo je obradilo 53.911 prijava procijenivši da će u njima naplatiti šest milijardi kuna. </p>
<p>Crkvenac je naglasio da je u vrijeme kad je preuzimao Ministarstvo bilo normalno da građani i privrednici varaju državu. »Sad ćemo sve obveznike prisiliti da plaćaju poreze«, najavljuje ministar. Porezna uprava nedavno je zaposlila 248 nova inspektora. Sada ih je 805, mnogo više nego što je nekad bilo zajedno ljudi u Poreznoj upravi i Financijskoj policiji. U proteklih godinu dana broj kontrola povećan je 46 posto, a time i iznos državnih potraživanja.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020809].
|
