NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020509].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 201800 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jesu li drakonske kazne jedino rješenje?</p>
<p>Sobol (SDP): Podržavam ideju da vozilo kojim upravljaju mladi vozači bude označeno / Čehok (HSLS): Treba povećati kazne za one koji svjesno ugrožavaju sigurnost drugih / Trconić (HSS): Prijedlog mora na doradu / Blažeković (HNS): Edukacija i preventiva bolje od drastičnih kazni / Kramarić (LS): Postoje indicije da je niz odredbi protuustavan / Vukić (HDZ): Treba mnogo toga učiniti, a ne samo uvoditi kazne / Đapić (HSP): Cilj zakona je punjenje državnog proračuna / Škare-Ožbolt (DC): Neke odredbe ograničavaju ljudska prava</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Sudeći po tome što Vjesnik doznaje iz razgovora s nekoliko saborskih zastupnika i predsjednika stranaka, na idućoj će se saborskoj sjednici, koja počinje 15. svibnja, koplja žestoko lomiti zbog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa cestama. Svi znamo da je sigurnost na našim cestama, sa sve više prometnih nesreća u kojima posebno pogibaju mladi vozači, zabrinjavajuća. No, jesu li drakonske kazne predviđene izmjenama Zakona pravo rješenje?</p>
<p>»Nešto se mora učiniti kad je riječ o sigurnost na cestama. Zato podržavam ideju da vozilo kojim upravljaju mladi vozači bude posebno označeno. Vozim dulje od 20 godina i nagledala sam se užasnih nesreća koje su skrivili mahom mladi vozači«, kaže Gordana Sobol, saborska zastupnica SDP-a. Smatra da bi za prekoračenje brzine i vožnju u alkoholiziranom stanju kazne doista trebale biti povećane. I sama je prije dva tjedna, prekoračivši brzinu u jednom zagorskom selu, na mjestu platila 200 kuna kazne i »zaradila« jedan kazneni bod.</p>
<p>Sigurnost na cestama treba pojačati, možda čak i represivnim mjerama, slaže se potpredsjednik i zastupnik HSLS-a, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. »Ali, nisam siguran da će samo povećanje kazni donijeti sigurnost na cestama. Mislim da su neke kazne drakonske, a s druge strane, smatram da je moguće više učiniti na prometnoj infrastrukturi, kako bi se povećala sigurnost prometa«, uvjeren je Čehok. I on smatra da treba povećati kazne za one koji svjesno ugrožavaju sigurnost drugih vozača, poput vožnje u pijanom stanju.</p>
<p>»I mi u HSS-u mislimo da treba izmijeniti postojeći zakon kako bi sigurnost na cestama bila bolja, ali imam osjećaj da ovaj prijedlog mora na doradu, zbog nekih nedoumica, na primjer o mladim vozačima«, ističe Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a. Općenito, ne može se bez ograda prihvatiti stav da se visokim kaznama može riješiti problem, objašnjava Trconić. Smatra da postoje suptilnije metode, poput edukacije mladih vozača, i da je tu premalo učinjeno. »Samo sankcije ne mogu mnogo učiniti«, upozorava Trconić.</p>
<p>I HNS se snažno zalaže za sigurnost na cestama, »ali to treba raditi edukacijom i preventivom, koje su svrhovitije od drastičnih kazni«, ističe Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a. »Bolji je jači angažman onih koji su zaduženi za sigurnost u prometu od drastičnih kazni. Kazna je odgojna mjera, ali ne može biti sama sebi svrhom«, napominje Blažeković. Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić ističe kako postoje ozbiljne indicije da je niz odredbi izmijenjenog zakona protuustavan. Zato LS smatra kako bi bilo bolje da se taj zakonski prijedlog povuče iz saborske procedure i doradi.</p>
<p>Prema riječima saborskog zastupnika HDZ-a Darija Vukića, ponajprije se postavlja pitanje starosti i tehničke ispravnosti vozila na cestama, što je vezano uz standard. Potom upozorava da većina hrvatskih prometnica ne zadovoljava i da su sve to razlozi velikog broja nesreća na našim cestama. »Treba raditi na edukaciji mladih vozača. A što se tiče kazni, kad bi čovjek doista bio siguran da će to spriječiti velik broj nesreća, onda bih to podržao. Treba mnogo toga učiniti, a ne samo uvoditi kazne. Sigurnost na prometnicama je mnogo širi problem nego se to tretira ovim zakonom«, ustvrdio je Vukić.</p>
<p>»To je zakon za ismijavanje. Umjesto da se radi na popravljanju cesta, predlagatelj ide na harač, kao da živimo u Njemačkoj ili Francuskoj i imamo takav standard«, kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić, dodajući da će se njegova stranka vrlo kritički osvrnuti na prijedlog. Jer, smatra Đapić, neke odredbe ograničavaju ustavna prava građana koji imaju vozačke dozvole. Stoga pravaši smatraju da bi maksimum restrikcija za, na primjer, nove vozače bio da njihova vozila budu posebno označena, »ali ni to nije sretno rješenje«. HSP je uvjeren da je jedini cilj ovog zakona punjenje državnog proračuna. »HSP jest za sigurnost prometa, ali ne na način kakav ne postoji u Europi. Posebno se to odnosi na dio usmjeren prema mladim vozačima, jer se na taj način mlade ljude podcjenjuje. Zaboravlja se da su mladi često obrazovaniji od onih koji predlažu ovakve zakone«, zaključuje Đapić.</p>
<p>S tim se slaže i zamjenica predsjednika DC-a i saborska zastupnica Vesna Škare-Ožbolt, koja kaže: »Ono što je već zaštitni znak politike koja se vodi u posljednje vrijeme jest gomilanje novih i sve većih restrikcija na svim područjima. Od gospodarstva, preko socijale, do prometa«. </p>
<p>Kaže da je DC suglasan da treba učiniti sve što je moguće kako bi se reducirao velik broj nesreća, ali da su neke odredbe suprotne Ustavu i bitno ograničavaju ljudska prava, što nije praksa modernih europskih demokratskih zemalja. Stoga će DC tražiti, s obzirom da prijedlog u Sabor dolazi na prvo čitanje, izmjenu i poništenje svih odredbi koje ugrožavaju ljudska prava i suprotna su Ustavu. </p>
<p>Kajin: Guljenje ionako oguljenog naroda</p>
<p>»U ovoj se državi u zadnje dvije godine svaka mjera pretvara u novu restrikciju i prijetnje novim sankcijama. Višestruko dizanje kazni postaje paradoksalno i neće postići svrhu, izuzmemo li punjenje državnog proračuna i guljenje ionako oguljenog naroda«, oštar je potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin, uvjeren da se golemim kaznama ništa neće postići. </p>
<p>»Nesreće ćemo spriječiti kad građanima osiguramo bolji standard kako bi mogli svoje 'oldtimere', starije od 12 godina, zamijeniti novima i kada ova zemlja bude imala dobre ceste«, kaže Kajin.</p>
<p>Protivi se i oštrim preventivnim mjerama za mlade vozače. »Ljudi su sa 18 godina išli u rat, ako imaju sreću rade i plaćaju poreze, imaju pravo glasa, a onda ne bi trebali imati pravo voziti? Valjda se ne očekuje da ih nono vozi na posao, ako imaju sreću raditi«, pita se Kajin. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Plan »Herkules« stimulira suce da riješe 1,2 milijuna zaostalih predmeta</p>
<p>Na prekovremeni dodatak na plaću pravo će imati suci koji žele raditi prekovremeno i koji rade u sudovima čiji su zaostaci ispod tromjesečnog priljeva novih spisa</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Nacrt pravilnika o prekovremenom radu u sudovima stigao je na Gornji grad i u Banskim dvorima će ovoga četvrtka biti točkom dnevnoga reda. Statistički pregled rada hrvatskih sudova za 2001. godinu pokazuje: u sudovima je neriješeno ostalo 1,247.549 predmeta. Ništa pritom ne mijenja podatak da su lani sudovi zaprimili više predmeta nego 2000. godine, da je u radu bilo više predmeta i da je broj riješenih sporova povećan za četiri posto u odnosu na godinu ranije.</p>
<p>Pravila igre prekovremenog rada nazvana su kodnim imenom »Hercules«, imaju 23 članka i naslanjaju se na dobrovoljnost sudaca. Nitko tko ispunjava sudačku normu ne može biti natjeran na prekovremeni rad ako neće i nitko u sudu koji nema koeficijent učinka 3,0 ne može ni dobrovoljno biti prekovremenim sucem.</p>
<p>S obzirom na tako postavljene kriterije prekovremenog rada neće biti u dubrovačkom, pulskom, karlovačkom, riječkom, sisačkom, slavonskobrodskom, splitskom, vukovarskom, zadarskom, zagrebačkom i zlatarskom županijskom sudu. Dakle, u 11 od 21 županijskog suda. A od 52.437 zaostalih predmeta u županijskim sudovima u tih 11 sudova zaostaci su 48.584.</p>
<p>Da bi doskočio toj zamci, od načela 3,0 pravilnik predviđa izuzetke za »lošije« sudove, ali samo za predmete u kojima su postupci pokrenuti prije tri ili više godina. Za suce koji inače zabušavaju nikakvih prekovremenih izuzetaka nema ni u kojem sudu. Tom će se doskočicom pokušati utjecati na ubrzano rješenje 1183 spisa započeta 1998. i ranijih godina. U onih deset »urednih« sudova spisa starijih od tri godine je ukupno 64. Ostatak, 1119 spisa, pripada »neurednim« sudovima.</p>
<p>Popise starih predmeta morat će sastaviti predsjednici županijskih sudova, te prvi ljudi Visokog trgovačkog, Upravnog i Visokog prekršajnog suda Hrvatske. Rok im je 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika. Za svaki sud u Hrvatskoj zasebno ministrica pravosuđa će odrediti primjenu plana »Hercules«</p>
<p>Na udaru prekovremenog rada u općinskim će se sudovima naći kazneni, maloljetnički, parnični, teži izvanparnični, ostavinski, teži ovršni i zemljišnoknjižni predmeti. U županijskim sudovima požurit će se istražni, prvo i drugostupanjski kazneni predmeti te drugostupanjski građanski predmeti. U trgovačkim sudovima prekovremeno će se rješavati samo parnični, ovršni, stečajni i likvidacijski spisi te upisi u sudski registar.</p>
<p>Visoki trgovački sud će prekovremeno rješavati drugostupanjske predmete, Upravni sud upravne sporove, prekršajni sudovi prvostupanjske, a Visoki prekršajni sud drugostupanjske postupke. I ništa izvan toga. Svi drugi predmeti u nadležnosti spomenutih sudova ne mogu se rješavati ni podnositi na naplatu u sklopu prekovremenog rada.</p>
<p>Koji suci mogu raditi prekovremeno? U općinskim sudovima su to suci koji imaju riješenih 17 kaznenih spisa, 11 maloljetničkih, 23 parnična, 24 teža izvanparnična ili 40 ostalih težih izvanparničnih spisa. Nadalje, oni koji riješe 60 ostavina, 24 teža ovršna predmeta ili 55 zemljišnoknjižnih spisa. U županijskim sudovima pravo na prekovremeni rad imaju suci koji riješe 16 istraga iz općinske nadležnosti, osam iz županijske nadležnosti, četiri prvostupanjska kaznena predmeta, te suci koji riješe 22 drugostupanjska kaznena ili 26 građanskih spisa. Trgovački suci moći će dodatno zaraditi ako u redovno radno vrijeme riješe 55 parničnih, 1180 ovršnih, dva stečajna, 300 likvidacijskih ili 455 predmeta upisa u sudski registar. U Visokom trgovačkom sudu sudačka norma je 23, a u Upravnom sudu 25 riješenih sporova. Mjesečna norma u prekršajnim sudovima je 86 prometnih prekršaja, 73 prekršaja iz javnog reda i mira i gospodarskih prekršaja, te 290 predmeta koji se rješavaju po skraćenom postupku. Suci Visokog prekršajnog suda moraju riješiti 36 predmeta iz prometa ili 31 predmet iz oblasti javnog reda ili gospodarstva.</p>
<p>Kako će se plaćati prekovremeni rad</p>
<p>Predmeti koji će zastarom stizati u stavku »riješeno« neće se obračunavati u prekovremeni učinak (kao u obračunu učinka za rad u redovnom radnom vremenu). Sudac koji radi prekovremeno dodatak na plaću dobit će samo ako je u mjesec dana riješio najmanje 30 posto spisa u odnosu na svoju mjesečnu obvezu. I to samo ako je tu trećinu odradio u oblasti pravilnikom obrađenih starih spisa. Sucu će se platiti svaki prekovremeni spis tako da će za to dobiti iznos koji se izračunava dijeljenjem neto plaće s brojem spisa iz norme. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>I Kornati dijele petorku?</p>
<p>Štimac Radin: Tomčić je principijelan samo kad se radi o interesima HSS-a. Ta je stranka razmjestila na desetke svojih ljudi na sve moguće položaje, a sad se buni jer im je jedno mjesto izmaklo / Stanko Grčić: Ne vidim ništa lošeg u tome da lokalni HSS šalje protestno pismo Račanu. Ne može Kovačević imenovati ravnatelja mimo dogovora lokalnog HSS-a i SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Zvuči bizarno, ali je točno. Čelnici vladajuće petorke potrošit će ubrzo nešto svoga dragocjena vremena na problem zvan ravnatelj Nacionalnog parka Kornati. To od koalicijskih partnera traži Zlatko Tomčić, čiji je HSS jako ljutit na LS-ova ministra za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Božu Kovačevića, i to zato što je ravnateljem imenovao osobu koja nije po volji »seljacima«.</p>
<p>Šibensko-kninski HSS je čak poslao i protestno pismo premijeru Ivici Račanu, u kojem prijeti raskidom svih koalicija na županijskoj razini ako novoimenovani ravnatelj ne odstupi. Sam Tomčić u pismu upućenu ovih dana koalicijskim partnerima rezolutno traži poništenje natječaja za izbor ravnatelja, uz podsjećanje da sva imenovanja, od državne do lokalne razine, moraju biti rezultat dogovora petorke. A toga u »slučaju Kornati«, tvrde, nije bilo.</p>
<p>Za glavnog tajnika HSS-a Stanka Grčića nije ništa sporno u tome da županijski »seljaci«, zapravo, ucjenjuju partnere na državnoj razini i da od lokalnog kadroviranja prave nacionalni problem. »Stajalište je središnjice HSS-a da treba poštivati dogovor županijskog SDP-a i HSS-a, a ne da ministar Kovačević odlučuje mimo nas«, objašnjava Grčić. Uvjeren je da bi uvažavanje lokalnih stranačkih dogovora o kadrovima pridonijelo jačanju koalicije na državnoj razini. </p>
<p>»Uostalom, nedavno je usvojen aneks koalicijskog ugovora petorke, koji govori o obvezi tješnje suradnje petorke na županijskoj razini. Ako se, dakle, SDP i HSS u nekoj županiji nešto dogovore, stranačke središnjice, pa i cijela petorka, trebale bi ih u tome podržati. Time se decentralizira donošenje odluka, a ujedno se i poboljšavaju odnosi među partnerima«, objašnjava Grčić.</p>
<p>Pitamo glavnog tajnika HSS-a zalaže li se to njegova stranka za vraćanje onih famoznih naputaka o kadroviranju, koje je koalicija donijela neposredno nakon izborne pobjede. Njima se, podsjetimo, nalaže da se sva čelna mjesta od državne uprave do državnih tvrtki, i to na svim razinama, popune »našim ljudima«.</p>
<p>Ne, tvrdi Grčić, kornatski primjer ne znači da tražimo vraćanje odbačenim naputcima. »Treba poštivati struku. A koliko ja znam, s mjesta ravnatelja maknuta je stručnija i obrazovanija osoba od ove koju je Kovačević imenovao«, kaže Grčić. Ali, zanimljivo je da ne kaže da je ta »maknuta osoba« HSS-ovac, dok za novoimenovanog ravnatelja tvrdi da je blizak Kovačevićevu LS-u.</p>
<p>»Ne tražimo da se po koalicijskom ključu i stranačkoj podobnosti postavljaju 'naši ljudi', nego da se vodi računa o izbornoj volji građana. Ako vlast obnaša stranka koja je dobila više glasova, onda ona treba i reći koji ljudi trebaju doći na koje mjesto. Stranka ima pravo utjecati na postavljanje ljudi, jer ona snosi i odgovornost«, smatra Grčić. Zaključuje da bi i oni raniji naputci - da su provedeni po načelu stručnosti, a ne podobnosti - Hrvatsku odveli »korak naprijed, jer bi time odgovornost bila na strankama koje su dobile vlast. A ovako nam se dešava da su na mnogim mjestima ostali ljudi koji nužne reforme ne žele provoditi«.</p>
<p>Politička tajnica LS-a Helena Štimac Radin ogorčena je, međutim, upravo zahtjevima HSS-a, u kojima vidi jedino »žaljenje za tim što njihov čovjek nije izabran«. Tvrdi da je ministar Kovačević imenovao osobu koja je ponudila najbolji program i koja nema liberalnu knjižicu.</p>
<p> »To su činjenice. A ono što sada rade Tomčić i HSS, tražeći poništenje natječaja samo zato što nije prošao njihov kadar, to je, nažalost, hrvatska stvarnost«, kaže Štimac Radin. </p>
<p>Prema njezinoj ocjeni, upravo bi LS imao najviše razloga pozivati se na dogovor petorke o kadrovima. »Jer, sigurno smo kadrovski najzapostavljenija članica koalicije na svim razinama. Ipak, LS to ne čini, iako je cijeli niz imenovanja, od državne do lokalne razine, prošao bez dogovora petorke«, kaže Štimac Radin.</p>
<p>»Sada se stranke poput HSS-a, koje su namjestile desetke svojih kadrova na sve moguće položaje, jako bune, jer im je jedno mjesto izmaklo! Čini se da je Zlatko Tomčić principijelan samo kad se radi o interesima HSS-a. Njegovoj je stranci jako stalo da ima svoga čovjeka za upravitelja kornatskog parka. Nažalost, ne daje se prednost stručnosti, nego svaka stranka želi što više svojih ljudi porazmjestiti na čelna mjesta. Mi u LS-u najmanje u tome sudjelujemo«, zaključuje Helena Štimac Radin.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Dugavska »soap opera« sa kablovskom TV</p>
<p>Predstavnik Udruge stanara Dugave Mijo Đerek tvrdi da je tvrtka Antena J. D. uzurpirala kableski sustav koji putem zajedničke antene omogućuje prijem televizijskih programa/ Stanari traže naknadu za struju i štetu nastalu nestručnim zahvatima na sistemu/ U Anteni J. D. odgovaraju da sustav koriste sasvim legalno</p>
<p>Stanari zagrebačkog naselja Dugave već nekoliko godina rješavaju probleme vezane uz kabelsko-distribucijski sustav (KDS) kojim upravlja privatna tvrtka Antena J.D. Taj sustav omogućuje cijelom naselju prijem televizijskih programa uz pomoć samo jedne antene.</p>
<p>Predstavnik Udruge stanara Dugave, Mijo Đerek, tvrdi, međutim, da ta tvrtka neovlašteno koristi kabelski sustav i da time oštećuje oko 4000 stanara toga naselja.</p>
<p>»Kod prodaje stanova u cijenu je svim kupcima uračunata cijena KDS-a - ona je iznosila čak jedan posto cijene stana. Taj sustav omogućavao je gledanje domaćih i 15-ak satelitskih programa«, rekao nam je Đerek. »Cijelo vrijeme sustav je bio ispravan, a stanari su njegovo održavanje plaćali u stanarini«. No, problemi su nastali kad je Grad - bez pravne podloge, prema Đerekovim riječima - objavio natječaj za davanje KDS-a u zakup. Na natječaj se javio samo jedan ponuđač - tvrtka Antena J. D. koja, tvrdi Đerek, nikad nije sklopila ugovor o najmu.</p>
<p>»Budući da je KDS zamišljen kao zajednička antenska instalacija, s njega nije bilo moguće odspojiti pojedinačnog korisnika. Zato je Antena J. D. odvojila jedan mali dio sistema u jednoj od zgrada no tako je uništila dio mreže a pri tome prekršila i čitav niz zakona i propisa«, tvrdi Đerek.</p>
<p> Na optužbe stanara da bespravno troši struju za kabelski sustav, Antena J. D. ne odgovara. </p>
<p>Prema riječima Jelene Strinović, glasnogovornice tvrtke Antena J. D., stanari nemaju razloga za ljutnju. Kabelsko-distribucijski sustav, prema njezinim riječima, funkcionira sasvim legalno, prema Ugovoru o ostvarivanju koncesije za izgradnju i uporabu kabelske televizije kao javne telekomunikacije, koji je, tvrdi ona, tvrtka Antena J.D. sklopila s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza u veljači 1998. </p>
<p> »Stanari shvaćaju Dugave zaista kao posebnu republiku, kako i piše na jednom tamošnjem grafitu. Traže što im se hoće, a za to ne snose posljedice«, kaže Jelena Strinović. »Uz to«, dodaje ona, »Đerek, a ni ljudi koji se zalažu za rješenje problema nisu legalni korisnici kabelskog sustava, ne plaćaju nam«. </p>
<p>Objašnjenje stanarima nije stiglo niti iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>U ime stanara Đerek objašnjava da za kabelski sustav moraju plaćati 29 kuna mjesečno. Na naša pitanja o istinitosti svega što tvrde stanari u s vezi s kabelskim sustavom, Jelena Strinović nije željela govoriti, tvrdeći samo kako se »očito radi o njihovom neznanju i neupućenosti«.</p>
<p>Ogorčeni svime što se dešava, stanari su osnovali čak i Udrugu građana Dugave putem koje se bore, kako kažu, »za zaštitu imovine, naknadu štete za potrošenu električnu energiju i naknadu štete uzrokovane nestručnim zahvatima na KDS-u«. Ne žele ni da se privatna tvrtka koristi njihovim antenama i pojačalima za koje izdvajaju približno 30.000 kuna godišnje.</p>
<p>S obzirom na to da stanari ne mogu naći zajednički jezik ni s nadležnim ministarstvom, a niti s Gradskim stambeno komunalnim gospodarstvom, čini se da će cijeli slučaj završiti na sudu, ponovo najviše na trošak dugavskih stanara.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rješenja stižu za nekoliko dana?</p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, do kašnjenja isplate povrata poreza najvjerojatnije je došlo zbog lošeg kompjuterskog sustava u Centru za automatsku obradu podataka</p>
<p>Isplata povrata poreza poreznim obveznicima za prošlu godinu trebala je, kao i inače, započeti još u travnju. No, kako su se uvjerili mnogi naši sugrađani, rješenja o povratu poreza još uvijek ne stižu. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, rješenja o povratu poreza trebala bi na kućne adrese doći za nekoliko dana. U posljednje vrijeme počelo se u javnosti postavljati pitanje ima li porezna uprava uopće novca za isplatu, te nije li nedostatak novca razlog za to da povrat poreza kasni. U jednoj od poreznih ispostava uvjeravaju nas, međutim, da problem nije financijske prirode.</p>
<p> »Do zastoja u isplati došlo je zbog tehničkih problema«, uvjeravaju nas, navodeći kako je problem nastao u Centru za automatsku obradu podataka. Kako Vjesnik saznaje, za vrijeme unosa podataka u kompjutore često je dolazilo do »pada sistema«. Pojedine porezne ispostave radile su i do osam sati navečer, samo radi unosa. Iz toga proizlazi da je kompjuterski sustav koji obrađuje podatke, loš. </p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali, međutim, isplata je prema internom dogovoru u Poreznoj upravi trebala započeti nakon verifikacije 3000 poreznih prijava, što je već odavno spremno. Verificirane porezne prijave su one za koje su službenici ustanovili da su uneseni podaci točni. Prema istom izvoru, rješenja za 3000 prijava spremna su i bit će poslana za nekoliko dana.</p>
<p>Na području Zagreba porezne prijave podnijelo je oko 170.000 poreznih obveznika. Ako je do sada verificirano samo 3000 prijava koje čekaju na isplatu, tko zna do kada će ostali obveznici čekati na povrat svojega poreza. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Uskoro kolektivni ugovori u svim gradskim poduzećima </p>
<p>Predstavnici sindikata trgovačkih društava u vlasništvu Grada sastali su se s pročelnikom Gradskog ureda za gospodarstvo, Ladislavom Prežigalom kako bi provjerili u kojoj se mjeri u takvim poduzećima primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor (TKU). Taj ugovor predviđa, naime, da svako gradsko poduzeće dobije tzv. kućni kolektivni ugovor koji bi uključivao sistematizaciju i definirao uvjete rada. </p>
<p>Povjerenik Saveza samostalnih sindikata za grad Zagreb, Damir Gašparović rekao je kako su do srijede zaključeni zasebni kolektivni ugovori za osam gradskih poduzeća, dok se ugovori za devet poduzeća još razrađuju. U srijedu su razmotreni i ugovori za Zagreb film i Vodoprivredu, a za pet poduzeća situacija je još nejasna. Među njima su ZGOS i PUTO. Očekuje se da će Zagrebački velesajam dobiti kolektivni ugovor krajem tjedna. </p>
<p>Gašparović ističe kako je Prežigalo na sastanku rekao da i Grad inzistira na primjeni TKU-a. Dogovoreno je da se njegova primjena ostvari najkasnije do 18. svibnja, a to što dosad nije ostvaren, obje su strane ocijenile kao »neodgovorno otezanje«. Zbog toga su se još prošli tjedan sastali predstavnici Gradskog ureda za gospodarstvo, koji je zadužen za provedbu TKU-a, direktori trgovačkih društava i sindikalni povjerenici. </p>
<p>Provedbu TKU-a vjerojatno je pospješila i nedavno sazvana konferencija za novinare, na kojoj je povjerenik SSSH grada Zagreba ukazao na taj problem. Gašparović kaže da mu nije jasno zašto se toliko čekalo, budući da se TKU primjenjuje retroaktivno. »Unatoč tome što se kućni kolektivni ugovori potpisuju tek ovog mjeseca, radnicima će se morati isplatiti zaostaci koji im pripadaju temeljem koeficijenata na plaće i dodataka ostvarenih ugovorom već od 1. siječnja«, zaključio je Gašparović.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najviše plaće u komunikacijama, a najniže u građevinarstvu </p>
<p>Prosječna neto plaća isplaćena u Zagrebu u ožujku, iznosila je 4116 kuna, što je za 2 posto manje nego u prethodnom mjesecu i za 84 kune manje od prosječne neto plaće u siječnju. </p>
<p> Prema podacima Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, prosječna je zagrebačka neto plaća u ožujku ove godine u odnosu na prosječnu neto plaću u 2001. godini realno manja za 1,9 posto.</p>
<p> Razlike u visini prosječnih plaća u gospodarstvu i izvangospodarskim djelatnostima u Zagrebu su minimalne. Prosječna neto plaća isplaćena u ožujku u gospodarstvu iznosila je 4117 kuna a u izvangospodarskim djelatnostima 4113 kuna. </p>
<p> Po visini prosječne neto plaće isplaćene u ožujku u Zagrebu, daleko prednjači djelatnost proizvodnje radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, sa 11.129 kuna, što je za 75,4 posto više nego u mjesecu prije. Prosjek neto isplata u toj je djelatnosti u prvom tromjesečju bio 7926 kuna, pokazuju podaci gradske statistike. </p>
<p> Slijedi zračni prijevoz sa 6151 kunom isplaćenom u ožujku, te osiguranje i mirovinski fondovi osim obveznog osiguranja, sa 6353 kune. </p>
<p> Prosječne neto plaće, nešto niže od šest tisuća kuna, u ožujku su imali financijsko posredovanje - 5979 kuna, računalne i srodne djelatnosti - 5833 kune.</p>
<p> Najniža je pak prosječna neto plaća u Zagrebu u ožujku isplaćena u završnim radovima u građevinarstvu - samo 1972 kune. </p>
<p> Po niskim prosjecima plaća već uobičajeno slijede zagrebački tekstilci - u proizvodnji odjeće prosječna je neto plaća u ožujku bila 2032 kune, a u proizvodnji tekstila 2236 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sve o studijima u Europi i programima stipendiranja</p>
<p>U povodu Dana Europe, u četvrtak, 9. svibnja, u Studentskom centru održat će se cjelodnevni program pod nazivom Europski studentski infopool. Organizatori programa su Savez studenata Hrvatske (SSH) i Young European Federalists (FEF).</p>
<p>»To će biti prilika da na jednome mjestu zainteresirani saznaju sve o uvjetima studiranja u gotovo svim zemljama Europske unije, kao i zemljama kandidatima za ulazak u EU«, ističu organizatori. Brošure, vodiče i druge informativne materijale pripremila su veleposlanstva i kulturni instituti 20-ak europskih zemalja, a stručnjaci će održati niz predavanja i prezentacija na temu »Studij u Europi i programi stipendiranja«. </p>
<p>Sonja Wollinger (Filozofski fakultet) govorit će o mogućnostima studiranja u Austriji, a Rita Stegen (Filozofski fakultet) o studiranju i stipendiranju u Njemačkoj. Ninoslav Ščukanec predstavit će programe stipendiranja Instituta Otvoreno društvo, Boris Hajoš (Ministarstvo za europske integracije) održat će predavanje »EU za mlade«, a Maša Popović (Ministarstvo za europske integracije) govorit će o cijeloživotnom učenju. </p>
<p>Predstavnici veleposlanstava i kulturnih instituta govorit će o studiranju u zemljama koje predstavljaju, a prof. Ivan Vicković (Prirodoslovno-matematički fakultet) govorit će o Bolonjskoj deklaraciji, ECTS-u i studentskoj mobilnosti. </p>
<p>Europski studentski infopool bit će otvoren od 10 do 18 sati. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Britanski list o zanimanju aristokracije za Brijune</p>
<p>LONDON, 8. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Princ Ernst od Hannovera i njegova supuga, princeza Carolina od Monaka namjeravaju uložiti novac u hrvatski »rajski otok« na kojem se nekada odmarao Tito, javlja u srijedu britanski list Daily Mail o navodnim nakanama aristokratskog para vezanim za Brijune. »Svojom neiskvarenom obalom, Hrvatska, koja je očarala Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, postaje magnetom za jet-set otkad su prestale borbe na Balkanu,« tvrdi list.</p>
<p>U rubrici koja se bavi poznatima i slavnima, Daily Mail izvješava britansko čitateljstvo da su princeza Carolina i princ Ernst ovih dana posjetili Brijune, te prenosi tvrdnju istarskog župana Ivana Jakovčića, da će ti otoci uskoro postati »jednim od najslavnijih odredišta na svijetu.« Jakovčić je, kako se tvrdi, najavio da se konkretni potez princeze Caroline može očekivati unutar mjesec dana. </p>
<p>Daily Mail podsjeća da su Carolina i Ernst prošlog ljeta mjesec dana krstarili duž hrvatske obale, te navodi da su se zaljubili u to područje. »Danas nacionalni park, otočje Brijuni zrelo je za rekonstrukciju,« piše britanski list i podsjeće da Riccardo Mazzuchelli, bivši muž Ivane Trump, preuređuje jedan od jadranskih otoka, Hvar, u međunarodno ljetovalište. </p>
<p>J. Z. N.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ljudevit Grgurić Grga tuži Želimira Sablića za klevetu</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Urednik u zabavnom programu Hrvatske televizije Ljudevit Grgurić Grga podnio je na Općinskom sudu u Zagrebu privatnu tužbu zbog klevete protiv bivšeg djelatnika te nacionalne televizijske kuće Želimira Sablića. </p>
<p>Naime, kako se navodi u tužbi, Sablić je u tjedniku Globus od 10. siječnja 2002. godine u podlistku TV Globusu, a u okviru članka: »Korupcija na Hrvatskoj televiziji«, između ostaloga naveo: »Za drugo od četiri gostovanja Sedme noći u Puli, Karlo Malić platio je 10.000 njemačkih maraka Ljudevitu Grguriću Grgi«. Također se u Globusu navodi kako Malić to danas ne želi priznati, ali je tada navodno Sablića pitao koliko mu je Grga dao od tih 10.000 maraka. </p>
<p>Sablić je za Globus izjavio i kako zna da je tadašnja predsjednica Udruženja obrtnika Zagreba i vlasnica salona »Kruna« Ljubica Sablić Grgi platila 5.000 njemačkih maraka za scenarij Obrtničke revije. </p>
<p>Klevetničkim navodom Grga smatra i izjavu kako je Sablić navodno prije pet godina spriječio realizaciju tri koncerta Maje Blagdan, Severine i Crvene Jabuke za koje je Grga s Zrinkom Tutićem pisao pismo namjere, a u »igri je navodno bila velika lova«. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uginuo Drnovšekov pas Artur kojeg mu je nabavio Mesić </p>
<p>LJUBLJANA, 8. svibnja </p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek izgubio je kućnog ljubimca, engleskog mastifa Artura, kojega su novinski karikaturisti i komentatori s vremenom pretvorili u zaštitnu maskotu njegova gospodara. Kako piše ljubljansko Delo, golemi, ali dobroćudni Artur star skoro 11 godina, uginuo je krajem prošlog mjeseca »nakon dugotrajnih zdravstvenih problema«. Drnovšek je na svog psa bio jako ponosan, pa ga je rado pokazivao u javnosti. </p>
<p> Manje je poznato da je Drnovšeku psa nabavio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić od jednog uzgajivača u rodnoj Orahovici u Slavoniji. U to su doba, u ljeto 1991. Mesić i Drnovšek bili kolege u predsjedništvu bivše SFRJ. Artur se našao i na predizbornim plakatima Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS) prije parlamentarnih izbora 1996. godine, a gotovo se svakodnevno pojavljivao u stripu karikaturista Franca Jurija što ga je objavljivao ljubljanski list Dnevnik. </p>
<p>Dok je u Slovoniji 1991. bjesnio rat, iz Orahovice je zajedno s Arturom stigao i njegov brat Askan koji je postao kućni ljubimac uglednog slovenskog slikara Jure Cekute. Askan, kojeg redovito posjećuje predsjednik Mesić, u kolovozu će proslaviti 11 . rođendan i zdravlje ga, kaže njegov vlasnik, odlično služi. Usprkos godinama, ovih se proljetnih dana okreće za svim kujicama koje mu se nađu u blizini. Cekuta i njegova zaručnica novinaraka Andreja Comino su prije nekoliko mjeseci nabavili i drugog kućnog ljubimca, također engleskog mastifa koji ima tri mjeseca i zove se Art. Vrlo je vjerojatno da će i Drnovšek uskoro krenuti u potragu za novim štencom. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rolling Stonesi najavili svjetsku turneju</p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> - Legendarna rock skupina Rolling Stones objavila je u utorak, na spektaklu u njujorškom parku Van Cortlandt, planove za svoju novu svjetsku turneju. Njihova prva turneja od 1999. godine, kojom će obilježiti 40. obljetnicu benda, počet će 5. rujna u Bostonu. </p>
<p> Na pitanje zašto bend kreće na još jednu turneju iako rad na novom albumu još nije ni počeo, Mick Jagger je odgovorio: »Ili ćemo ostati kod kuće i postati stupovi društva, ili ćemo otići na turneju. Budući da nismo uspjeli pronaći zajednicu kojoj su potrebni stupovi društva, odlučili smo se za turneju«. </p>
<p> Očekuje se da će i ova, kao i nekoliko prethodnih turneja Stonesa, sakupiti prihod od stotinjak milijuna dolara. Stonesi već drže rekord za koncertnu turneju s najvećom zaradom iz 1994. godine, kad je ostvareno 121,2 milijuna dolara prihoda. </p>
<p> Ove će godine, za razliku od prethodnih, bend svirati i na stadionima i u klubovima. Promotor turneje Michael Cohl najavio je da će ulaznice za nekoliko prvih koncerata biti u prodaji već ovog tjedna, a da će se cijene kretati između 50 i 100 dolara. Među predgrupama na koncertima nastupit će Sheryl Crow, No Doubt, Buddy Guy i Jonny Lang. </p>
<p> Stonesi nisu objavili album od 1998. godine kad je izašao »No Security«. Jagger je, doduše, izdao solo album »Goddess in the Doorway«, koji je prošao gotovo nezamjetno. Međutim, bend upravo počinje raditi na albumu s najvećim hitovima koji će uključivati i nekoliko novih pjesama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Robert de Niro poklanja New Yorku filmski festival</p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon 11. rujna prošle godine američki glumac Robert De Niro, koji živi i radi nekoliko stotina metara od nekadašnjeg Svjetskog trgovinskog centra, želio je učiniti nešto kako bi se revitalizirala njegova gradska četvrt te je organizirao filmski festival TriBeCa koji je započeo u utorak u New Yorku. </p>
<p> TriBeCa označava »Triangle below Canal«, što se odnosi na četvrt New Yorka smještenu južno od ulice Canal na jugu Manhattana. Tamo je 1988. slavni glumac osnovao neovisnu produkcijsku kuću »Tribeca Productions«. </p>
<p> U samo nekoliko mjeseci De Niro je uspio organizirati festival i prikupiti 150 filmova koji će ondje biti prikazani.</p>
<p> Prihod od festivala koji je otvoren do nedjelje namijenjen je obnovi četvrti koja je postala važno središte neovisne kinematografije, a organizirana je i posebna humanitarna večer za koju se ulaznice prodaju za najmanje 500 dolara. </p>
<p> De Nirova popularnost omogućila je da na festivalu budu prikazani najnoviji filmovi te će novi nastavak Ratova zvijezda »Klonovi napadaju« imati svoju svjetsku premijeru upravo na ovom festivalu. </p>
<p> U natjecateljskoj konkurenciji bit će prikazani filmovi o New Yorku ili oni koji su snimani u tom gradu, a koje je odabrao drugi poznati građanin New Yorka, redatelj Martin Scorsese.</p>
<p> Festival obuhvaća i kategoriju filmova neovisne produkcije, kao i dokumentarnog te kratkometražnog filma. I velika filmska imena poput Petera Fonde, Kevina Spaceyja i Susan Sarandon, prihvatila su poziv da tijekom festivala vode okrugle stolove. </p>
<p> U petak navečer će se održati veliki besplatni rock koncert pod pokroviteljstvom MTV-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Osim filmskih zvijezda u Cannes stižu i velikani mode</p>
<p>PARIZ, 8. svibnja</p>
<p> - U Parizu, New Yorku i Los Angelesu u tijeku posljednje probe, u Nici rezervirani luksuzni apartmani u palačama i hotelima, a saloni za uljepšavanje čekaju spremni. Tjedan dana prije početka filmskog festivala u Cannesu najslavniji modni kreatori marljivo rade kako bi osigurali vlastiti medijski uspjeh odijevajući najpoznatije glumice. Svakodnevni dolazak na filmske projekcije, ceremonije otvaranja i zatvaranja festivala koje se prenose na televiziji, večernje svečanosti, bezbroj je prilika da se fotografira poznate i da se ispune stranice časopisa širom svijeta.</p>
<p> Između glumaca i modnih kreatora u načelu ne postoje nikakvi ugovori te je teško unaprijed znati koje će ime nositi neka od najslavnijih imena filma. Zato je važno povjerenje i vjernost te će se primjerice francuska glumica Virginie Ledoyen, koja će ponovno voditi svečano otvaranje, gotovo sigurno pojaviti u Chanelu kao i prije dvije godine. Veliku pozornost već sada privlači Sharon Stone o čijoj se Valentinovoj haljini sirene 1995. godine navelike pisalo. Stone je ove godine članica žirija te će se svakodnevno pojavljivati na najposjećenijim mjestima i njeni se nastupi očekuju s velikim nestrpljenjem.</p>
<p> Modne kuće poput Diora, Armanija ili stručnjaka za nakit od kristala Swarovskog već su zauzele apartmane u hotelima Martinez, Carlton i Hilton te su ih pretvorile u prave salone s dnevnom odjećom, večernjim toaletama, dodacima, parfemima, kolekcijama za muškarce, frizerima i šminkerima. Za Jean-Paula Gaultiera središnji događaj u Cannesu bit će otvorenje njegovog novog butika 23. svibnja.</p>
<p> Što se pak tiče kozmetike, uz stalnog partnera festivala L'Oreal, za ljepotu glumaca i glumica brinut će kuća Lancaster, za frizure Vog, a draguljar Chopard traži posebnu diskreciju i svoje dragulje donosi zvijezdama pred njihov izlazak pred publiku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ekstremne kreacije za 'normalne' ljude</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon dugog izbivanja s modnih pista u utorak se zagrebačkoj publici predstavio modni studio I- GLE s prvom samostalnom modnom revijom koju su održali u Hrvatskom domu likovnih umjetnika.</p>
<p> Kultni status modnog studija, za koji su zaslužni dizajneri Martina Vrdoljak Ranilović, Romano Decker i Nataša Mihaljčišin dokazao se i sinoć, kako su sami rekli, prikladno ekstremnim kreacijama. Dizajneri su modnom revijom htjeli spojiti modu i umjetnost, što su i uspjeli sa svega tridesetak modela koji su prošetali pred mnogobrojnim auditorijem. Trio, za razliku od drugih modnih revija, nije predstavio sezonski rad, odnosno sezonsku kolekciju. </p>
<p>»Nismo očajni da napravimo nešto novo i revolucionarno svake sezone. Smatramo da nije bitno ispiranje s trendovima svake sezone«, rekli su o svom radu. </p>
<p>Kao i sve njihove kreacije, i ove su bile maštovite. Prevladavala su raščupana vlakna (koja su se savršeno uklopila s raščupanim frizurama), bogata ornamentacija, te kroj, koji kao da se raspada. Pretpostavljamo da su kroz takav kroj htjeli dočarati zagrebačku 'in' modu, te hrvatsku klupsku scenu.</p>
<p>Tkanine zagasitih boja od kojih su sašivene neobične haljine, hlače, jakne i kaputi, definitivno su podigle modni rejting Zagreba, svrstajući ga među europske modne gradove. </p>
<p>Na reviji su zamijećene i hrvatske estradne zvijezde, poput Nine Badrić i Divasica. Naravno, bili su prisutni i, nejvjerojatnije najžešći modni kritičari tria, profesori Tekstilno - tehnološkog fakulteta Nina Režek- Wilson i Tonči Vladislavić. Oni koji, nažalost, nisu mogli prisustvovati happeningu, mogli su ga pratiti uživo na Internetu, na adresi www.i-gle.com. Ponovno jedinstveno.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Odbačeni mobiteli ugrožavaju okoliš</p>
<p>WASHINGTON, 8. svibnja </p>
<p> - Odbačeni mobilni telefoni nova su opasnost za okoliš, pokazalo je najnovije istraživanje.</p>
<p>U roku od tri godine, Amerikanci će baciti 65,000 tona mobitela u kojima ima otrovnih metala i drugih opasnih tvari.</p>
<p> »Zbog toga što su tako mali, čini se da je utjecaj mobilnih telefona na okoliš minimalan«, rekla je voditeljica studije Bette Fishbein iz Informa, skupine za zaštitu okoliša. Međutim, porast upotrebe mobilnih telefona u posljednje je vrijeme bio tako velik da utjecaj mobilnog otpada na okoliš i zdravlje postaje sve veći problem, rekla je Bette Fishbein.</p>
<p> U ovom trenutku u Sjedinjenim Državama ima 135 milijuna registriranih korisnika mobilnih telefona. U studiji se navodi da se mobilni telefon u prosjeku upotrebljava samo 18 mjeseci, a zatim se telefon jednostavno baca u smeće i završava na odlagalištima s ostalim kućnim otpadom.</p>
<p> Do 2005. godine u SAD-u će u upotrebi biti najmanje 200 milijuna mobilnih telefona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najkišovitiji travanj u 140 godina</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Sa 156,9 litara oborina po četvornom metru Zagreb je ovoga travnja bio najkišovitiji u posljednjih 140 godina otkad se provodi mjerenje. </p>
<p>Travanj je cijeloj Hrvatskoj bio kišovitiji od prosjeka, priopćio je danas Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). </p>
<p> Najviše kiše, palo je na području Siska, Gospića i Senja, a više od prosjeka kišilo je u najvećeme dijelu Hrvatske, osim u Zadri njegovom južnom području gdje su kišilo prosječno. Jedino je u Šibeniku travanj bio sušan. </p>
<p> Odstupanja oborina od prosjeka iznosila su od 58 posto na Hvaru do 272 posto u Karlovcu. I u Senju je u travnju zabilježena najveća količina oborina od 1948. otkad se mjeri. U Sisku je pak zabilježena najveća količina oborina od 1949., dok je u Gospiću u isto vrijeme bilo kišovitije samo 1931.</p>
<p> Srednje mjesečne temperature zraka u travnju su u kontinentalnom dijelu Hrvatske bile niže, a na Jadranu i Zavižanu više od tridesetogodišnjega prosjeka. </p>
<p> U najvećem dijelu Hrvatske temperatura u travnju je bila uobičajena, osim u južnoj i srednjoj Dalmaciji gdje je bilo toplo, dok je u Karlovcu za to vrijeme godine bilo hladno, stoji u priopćenju DHMZ. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Moderni odjeci »Gorgone«</p>
<p>Izložba »Monokromi« problemski i tematski prati odjeke umjetničke grupe »Gorgona« krajem 50-ih godina koja je promicala ideju radikalnog sažimanja kromatskih vrijednosti / Bit će predstavljeno stotinjak djela, od slika do instalacija, tridesetero hrvatskih umjetnika / Tu je i paradigmatično djelo »Kiša« Milana Steinera s početka stoljeća, a izostat će slika Emanuela Vidovića »Angelus«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Monokromi su djela koja reduciraju boju do krajnjih granica, a potom afirmiraju samo jednu. Reduciranom bojomforma gubi iluzornost i svodi se na površinu. Monokromija svodi slikarstvo na elementarno, idealno - kazao je u srijedu na konferenciji za novinare u Umjetničkome paviljonu ravnatelj Radovan Vuković, a u povodu izložbe »Monokromi« koja se otvara u četvrtak u 19 sati u toj ustanovi. </p>
<p>Izložba govori o segmentu likovnosti koji je duboko utkan u ciljeve suvremene umjertnosti. Riječ je o skupnoj izložbi tridesetero umjetnika koji se predstavljaju s ukupno stotinjak djela od slika do instalacija. Zastupljeni su umjetnici koji su stvarali u razdoblju od polovine prošlog stoljeća do danas. To su Milan Steiner Milivoj Bijelić, Boris Demur, Eugen Feller, Ivana Franke, Marijan Jevšovar, Željko Kipke, Vlado Kristl, Goran Petercol, Dubravka Rakoci, Damir Sokić, Mirjana Vodopija i drugi. Djela su u vlasništvu zagrebačke Moderne galerije te privatnih zbirki.</p>
<p>Izložba sadržava i paradigmatično djelo »Kiša« Milana Steinera s početka 20. stoljeća. Tu se trebao naći i Vidovićev rad »Angelus«, ali je već postavljen na izložbi u Tvornici duhana Rovinj - kazao je prof. dr. Zvonko Maković, autor izložbe, koji je isto tako uz Stanka Špoljarića i autor likovnog postava. U tim dvjema slikama otkrivaju se neke od ključnih osobina modernosti, a to su krajnje relativiziranje literarnog sadržaja, redukcija prizora i sažetost na čisti likovni jezik koji prethodi minimalizmu.</p>
<p>Izložbu »Monokromi« čine djela koja slijede tu minimalističku i redukcionističku liniju hrvatske umjetnosti, te se razlikuju po heterogenim poetskim načelima. Postav problemski i tematski prati odjeke umjetničke grupe »Gorgona« utemeljene krajem 50-ih godina, koja je promicala ideju radikalnog sažimanja kromatskih vrijednosti. Članove grupe ujedinjavalo je prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija te sklonost nihilizmu i metafizička ironija. Oslanjali su se na različita iskustva od neodadaističkih do enformelističkih, od novotendencijaških do protokonceptualističkih. Odjeci »Gorgone« prepoznat će se i mnogo godina nakon zajedničkog djelovanja skupine u konceptualnoj umjetnosti kao posljedici apstrakcije i svođenja umjetničkog jezika na znak.</p>
<p>Vidjet ćemo radove koji ističu boju kao materijalnu činjenicu i tako afirmiraju medij slike te one koji težište stavljaju na osjetilne procese i iskoračuju s plohe, a zovemo ih instalacijama.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>SRAM</p>
<p>O sramote, sramote, crvene poput maka</p>
<p>Ubrzo po svršetku gozbe, kada su razgnjevljeni glazbeni geniji otišli, a brda nepojedene hrane bila bačena svinjama - jer sestre u svojoj uznositosti ne bi dopustile da se hrana namijenjena njima ravnima podijeli siromašnima - na bazarima Q.-a počelo se govorkati da je jedna od tih triju djevojaka koje vole dizati nos u zrak, te divlje noći ostala u drugom stanju</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Kao što se pokazalo«, nastavila bi Bunny, »da je naša propast još jedan njegov neuspjeh, druge vrste«.</p>
<p>Isprva im se činilo da je očeva samrtna sramota nastala njegovom spoznajom o predstojećem bankrotu. No poslije su počele razmatrati i manje prozaične mogućnosti: »Možda«, teoretizirala bi Chhunni, »možda je na samrtnoj postelji vidio viziju budućnosti«.</p>
<p>»Dobro«, rekle bi njezine sestre, »onda je umro onako bijedno kako je nas naveo živjeti«. Vijesti o izlasku sestara Shakil u društvo brzo su se proširile gradom. Te željno očekivane večeri staro je zdanje preplavila vojska glazbenih genija čiji su trožični dumbiri, sedmožične sarande, svirale od trske i bubnjevi ispunili tu puritansku kuću slavljeničkom glazbom koja se tu nije čula dobra dva desetljeća; regimente pekara, slastičara i vlasnika uličnih zalogajnica dolazile su s arsenalima jelâ, poharavši gradske dućane i napunivši golemi, raznobojni shamiana šator podignut u središnjem dvorištu, koji je zrcalima ušivenim u tkaninu odražavao veličanstvenost dekoracija. </p>
<p>No postalo je jasnim da je snobizam koji je otac ugradio u koštanu srž triju sestara fatalno utjecao na popis gostiju. Većina buržuja u Q.-u već se bila smrtno uvrijedila shvativši da su nedostojni društva triju veličanstvenih dama, o čijim je zlatom porubljenim pozivnicama brujao cijeli grad. </p>
<p>Zločinu izostavljanja pridodat je i zločin uvrštavanja, jer se shvatilo da su sestre počinile krajnju drskost: pozivnice, koje su se klonile pragova domaćih uglednika, dospjele su u angreski Cantonment i u plesne dvorane rasplesanih sahiba. Pristup u odavno zaboravljeno zdanje bio je zabranjen svima osim nekolicini mještana; no nakon koktela u »Flashmanu«, sestre je posjetilo društvo stranaca u odorama i plesnim haljinama. Imperijalisti - sahibi sive kože i njihove begum u rukavicama - kreštavih glasova, sjajeći se od samozadovoljstva, ušli su u šator pun zrcala.</p>
<p>»Posluživali su alkohol«. Najstarija majka Chhunni radosno bi pljeskala rukama prizivajući to strašno sjećanje. No tada bi prisjećanje uvijek prestalo i sve tri dame postale bi neodređene; stoga ne mogu jasno iznijeti nevjerojatne događaje o kojima su nabujale priče.</p>
<p>Je li doista ona nekolicina nebijelih uzvanika - lokalnih zemljoposjednika i njihovih supruga, čije bogatstvo je nekoć bilo sitno u usporedbi sa Shakilovim milijunima - stajala zajedno, zbita u stisnutu šaku gnjeva, prijeteće gledajući rasplesane sahibe? </p>
<p>Jesu li svi oni izašli istodobno nakon samo nekoliko trenutaka, a da nisu lomili kruh ni jeli sol, te prepustili sestre kolonijalnim vlastima? Koliko je vjerojatno da su tri sestre, očiju sjajnih od antimona i uzbuđenja, u dostojanstvenoj tišini odlazile od jednoga do drugoga časnika, kao da ih mjere, kao da ocjenjuju sjaj njihovih brkova i određuju vrsnoću čeljusti prema kutu pod kojim se ističe vilica? </p>
<p>A tada (kaže legenda), djevojke su zapljeskale rukama kao jedna i naredile glazbenicima da počnu svirati zapadnjačku plesnu glazbu, menuet, valcer, fokstrot, polku, gavotu - glazbu koja je zazvučala demonski kada je zabrujala iz silovanih glazbala virtuoza?</p>
<p>Kažu da ples nije prestajao cijele noći. Takav bi skandal u svakom slučaju zauvijek izopćio ta tri siročeta, ali najgore je tek dolazilo. </p>
<p>Ubrzo po svršetku gozbe, kada su razgnjevljeni glazbeni geniji otišli, a brda nepojedene hrane bila bačena svinjama - jer sestre u svojoj uznositosti ne bi dopustile da se hrana namijenjena njima ravnima podijeli siromašnima - na bazarima Q.-a počelo se govorkati da je jedna od tih triju djevojaka koje vole dizati nos u zrak, te divlje noći ostala u drugom stanju.</p>
<p>O sramote, sramote, crvene poput maka!</p>
<p>No ako su sestre Shakil i bile preplavljene osjećajima srama, nisu to pokazivale. Umjesto toga, poslale su Hashmat Bibi, jednu od sluškinja koje nisu htjele otići, u Q., gdje je naručila usluge najboljeg obrtnika u gradu, stanovita Mistrija Yakooba Ballocha, i kupila najveći uvozni lokot koji je uspjela naći u željezariji Božje Volje. Taj je lokot bio tako velik i težak da ga je Hashmat Bibi morala natovariti na unajmljenu mulu, čiji vlasnik ju je upitao:</p>
<p>»Zašto je tvojim begum sada potrebna ta prava brava? Pa invazija je već prošla.« Hashmat je odgovorila, pogledavši ukriž radi jačeg dojma: »Neka ti se unuci popišaju na sinov grob!«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dramatične dvadesete </p>
<p>Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća tema je ove tradicionalne, 29. po redu, književno-teatrološke manifestacije / Tridesetak znanstvenika promišljat će o tome intrigantnom razdoblju koje donosi opasno zaoštravanje u politici, ali i u umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća tema je tradicionalne, 29. po redu, književno-teatrološke manifestacije Dani hvarskoga kazališta, koja će se održati u Hvaru od 8. do 11. svibnja. Tema je to vrlo intrigantna jer upravo dvadesete godine donose prvo opasno zaoštravanje u umjetničkim vodama (talijanski futurizam kao uvod u fašizam) i početak nagle totalitarizacije društva (nakon Lenjinove smrti na vlast dolazi Staljin, a u Italiji 1922. Mussolini), pa se govori o boljševičkoj i fašističkoj revoluciji. Isto tako dolazi do dramatične promjene lica umjetnosti na kome licu moderna ustupa mjesto krajnje dinamičkim i po samu umjetnost revolucionarnim izmima. </p>
<p>Ako je suditi po suvremenim povjesničarima, početak drame dvadesetih godina zbio se, zapravo, intervencijom Austrije u Bosni i Hercegovini 1908., kada za Austrijom i ostale europske sile žele postati imperijalno osvajačke. Prvi bi put trebalo ove godine inkorporirati i dramu hrvatskoga i slovenskoga naroda koji gube dijelove svoga teritorija na vanjskom planu, a na unutarnjem prostoru postaju ovisne o Beogradu. Sve to je pozadina na kome će tridesetak teatrologa, književnih povjesničara, pisaca, režisera i kazališnih i književnih kritičara promotriti književne i teatrološke domete prve polovice 20. stoljeća.</p>
<p> Tako će Zoran Kravar promišljati o znacima vremena u hrvatskoj književnosti toga razdoblja, Pavao Pavličić analizirat će kako je načinjena Krležina drma »Adam i Eva«, Velimir Visković predstavit će genezu Krležina glembajevskog ciklusa, a Branko Hećimović pozabavit će se trima Krležinim dramskim kritikama. Nedjeljko Fabrio govorit će o Marinettiju na Rijeci, a svoja promišljanja o rečenoj temi iznijeti će i Nikica Kolumbić, Dunja Fališevac, Nikola Batušić, Anatolij Kudrjavcev, Mira Muhoberac, Sibila Petlevski, Darko Gašparović i mnogi drugi.</p>
<p>Ovaj kulturološki važan skup upriličila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u suradnji s Književnim krugom Split, Poglavarstvom grada Hvara i Hvarskoga pučkog kazališta, koje će za trajanja Dana odigrati dvije predstave »Komediju od rastoka« Martina Benetovića i »Stori letrat« Lucije Rudan-Perinić.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vjersko i kulturno središte dominikanaca</p>
<p>U Kažotićevoj dvorani zagrebačkoga Dominikanskoga samostana Kraljice svete krunice svečanom tribinom obilježena 75. godišnjica samostana, ali i povratka Reda propovjednika u Zagreb nakon tri stoljeća izbivanja iz hrvatske metropole</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Premda su brzo nakon što je sv. Dominik utemeljio Red propovjednika (1215.), dominikanci došli i u Zagreb, ove godine (8. svibnja) obilježavaju 75. obljetnicu postojanja svoga samostana na Željezničkoj koloniji. Stoga su dan uoči svečanog misnog slavlja, predvođenog u srijedu varaždinskim biskupom mons Markom Culejom, a uveličanim Mozartovom »Krunidbenom misom«, u utorak na večer u Kažotićevoj dvorani svečanom tribinom obilježili tu godinu svoga povratka u Zagreb. Tom prigodom kratak povijesni pregled dolaska i djelovanja Reda propovjednika u Zagrebu iznio je akademik Franjo Šanjek, O. P., profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, dok je župnik Ivan Iko Mateljan, O. P. govorio o sudbini dominikanskoga kompleksa od njegove prvotne gradnje, zatim rušenja tijekom bombardiranja Zagreba u veljači 1944., obnove i izgradnje nove crkve. Svoja sjećanja iz djetinjstva vezana uz to ne samo vjersko, već i kulturno žarište na Koloniji, slikovito je predočio književnik Mladen Kušec.</p>
<p>Ubrzo po odluci II. općeg zbora Reda, održanog 1221. u Bologni, o proširenju djelovanja Reda i na područje Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, počele su pripreme za dolazak dominikanaca i u Zagreb, gdje se pojavljuju tridesetih godina 13. stoljeća. Bio je to tada samostan sv. Nikole, istoga titulara kao i onaj iz Bologne, a nalazio se u današnjoj Vlaškoj ulici na mjestu gdje je biskup Vrhovac 1827. godine podigao sirotište. No, kako se samostan nalazio izvan gradskih zidina, kad je zaprijetila turska opasnost, dominikanci 1473. prelaze na utvrđeni Grič, gdje su dobili tadašnju Crkvu sv. Katarine, kraj koje su podignuli novi samostan. Tu ostaju do pred kraj 16. stoljeća, kad napuštaju Zagreb, odlazeći u Dalmaciju. Na toj njihovoj napuštenoj gornjogradskoj lokaciji isusovci će porušiti njihovu staru crkvu i podignuti novu prostraniju crkvu sv. Katarine i novi samostan.</p>
<p>Tek početkom 20. stoljeća počeli su pomišljati na povratak u Zagreb. Kamen temeljac novoga samostana postavljen je na današnjoj lokaciji 1925., a već je dvije godine kasnije bio posvećen zajedno s kapelom. No, veliku crkvu samostan će dobiti mnogo kasnije. Budući da je dvokrilno zdanje samostana teško oštećeno za vrijeme bombardiranja, kada je poginulo i osam redovnika, dominikanci su se privremeno morali smjestili kod franjevaca, ali su ubrzano radili na obnovi svoje kuće. Osposobivši prostore u kojima je prije rata djelovala njihova gimnazija, vratili su se brzo u okrilje svoga samostana, ne odreknuvši se svoga misijskog djelovanja na koje su bili ograničeni u vrijeme nefunkcioniranja vlastite kuće. </p>
<p>Nova crkva, što će kao i samostan biti posvećena Kraljici svete krunice, bit će izgrađena prema projektu arh. Branka Pinteka 1971. godine. Bila je to prva crkva podignuta nakon Drugoga svjetskog rata u Zagrebu. Dominikanski samostan u skladu s intelektualističkim tendencijama toga Reda održavao je čitavo vrijeme svoga postojanja ne samo vjersko već i kulturološko poslanje. Iako je njihova gimnazija poslije Drugoga svjetskog rata ukinuta, samostan je ostao mjestom prosvjećivanja na Koloniji. Razvio je i vrlo snažnu izdavačku djelatnost kojoj je zaštitni znak naziv »Istina«.</p>
<p> U njemu je danas i središte Hrvatske dominikanske provincije koja je 1963. zamijenila dotadašnju Dalmatinsku dominikansku provinciju. Tih godina i dominikanska visoka teološka škola prebačena je iz Dubrovnika u Zagreb. Iz ovog je dominikanskog središta potaknuta gradnja i novoga zagrebačkog samostana i crkve blaženog Augustina Kažotića što se upravo završava na Peščenici. Danas se samostan Kraljice svete krunice profilira i kao kulturni centar u tome dijelu grada. Tu se u Kažotićevoj dvorani održavaju izložbe, književne večeri i razne tribine, te je tako postao omiljenim okupljalištem stanovnika Kolonije, u koji sve češće dolaze i drugi Zagrepčani.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bivša se država odrekla kulturnih dobara? </p>
<p>Umjetničko blago odneseno iz Istre 1940. godine u Italiju u svjetlu međunarodnih ugovora bivše FNRJ / Josip Kolanović: Godine 1961. isključena je svaka obveza Italije prema Jugoslaviji ili prema trećim zemljama u pogledu bilo kakave restitucije kulturnih dobara </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Uredbom o ratifikaciji sporazuma između FNRJ i Italije o reguliranju restitucije jugoslavenskih kulturnih dobara i izmjenom pisama (Javorski-Archi) 1961. bivša država praktički se odrekla svih kulturnih dobara koja su ostala u Italiji.</p>
<p> U tom sporazumu naznačeno je koja kulturna dobra Italija vraća. Istodobno Italija je dala određenu svotu u lirama i postala slobodna od duga, rekao je ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Josip Kolanović upitan za komentar u povodu »pronalaska« u Rimu istarskoga umjetničkog blaga, koje je tamo dopremljeno 1940.</p>
<p> Po njegovim riječima mirovnim ugovorom iz 1947. uređeno je pitanje povrata arhiva i kulturnih dobara. Ponovno je 1956. sklopljen posebni sporazum u kojem je reguliran povrat arhiva, što je i učinjeno najvećim dijelom u mikrofilmovima.</p>
<p> Glede uređenja restitucije kulturnih dobara bivše Jugoslavije u izmijenjenim pismima 15. rujna 1961., uz ino, stoji kako je isključena svaka obveza Italije prema Jugoslaviji ili prema trećim zemljama u pogledu bilo kakave restitucije ili kompenzacije kulturnih dobara. Sporazumom je, kako se navodi, potpuno i definitivno uređena obveza Italije, podsjeća Kolanović.</p>
<p> Pitanje povrata kulturnih dobara i arhiva ponovno je otvoreno nakon Osimskih sporazuma sklopljenih 1975. između Italije i Jugoslavije, ali izmjenom pisama (Minić-Rumora) govori se o kulturnim dobrima i arhivima za tzv. Zonu B. Premda je Italija ratificirala Osimske sporazume, pismo međutim nije potvrdio talijanski parlament, rekao je Kolanović.</p>
<p> Nakon Osimskih sporazuma osnovana je stručna skupina koja je izrađivala popise zahtjeva na temelju toga pisma i 1978. izrađena je knjiga zahtjeva u kojoj su i arhivsko gradivo i kulturna i umjetnička dobra. Nakon toga održana su dva sastanka jugoslavensko-talijanskih izaslansatva.</p>
<p> Pregovori su obnovljeni 1986., pa je 25. ožujkka 1987. održan sastanak na Brijunima kojem je osim ravnateljice Muzeja u Puli Vesne Girardi-Jurkić iz Sekretarijata za kulturu SRH bio nazočan Božo Rudež, a jugoslavensko je izaslanstvo vodio Borut Bohte.
Talijansko Ministarstvo vanjskih poslova verbalnom notom 1991. predložilo je sastanak talijanskih i jugoslavenskih stručnjaka koji bi razmotrili pitanje vraćanja arhivskoga gradiva.</p>
<p> Nakon što je u listopadu 1991. zaključeno da svaka država vodi zasebno pregovore, samo se jedan put, 1992., raspravljalo o rješavanju arhivskog pitanja, i to prigodom pregovora Hrvatske i Italije o Sporazumu o kulturnoj suradnji.</p>
<p> Kolanović ističe kako je tada upozorio da tu nije posrijedi kulturna razmjena, nego međudržavni sporazum koje se odnosi na pitanje vlasništva. Također ističe da je poslije više puta usmeno i pismeno upozoravao mjerodavna ministarstva na neriješeno pitanje povrata arhivskoga gradiva iz Italije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Veze španjolske i iberske Amerike </p>
<p>Izloženi digitalni otisci djela osamnaestero suvremenih španjolskih i hispanoameričkih umjetnika / Izložba u povodu predsjedavanja Španjolske Europskom unijom </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Izložba digitalnih otisaka »Suite Europa 2002.« otvorena je u utorak na večer u Muzeju Mimara u Zagrebu. Riječ je o skupnoj izložbi osamnaestero suvremenih španjolskih i hispanoameričkih umjetnika različitih naraštaja. To su Eduardo Arroyo, Francisco Peinado, Albert Rafols-Casamada, Luis Gordillo, Joan Hernandez Pijuan, Soledad Sevilla i drugi. Izloženo je ukupno trideset šest radova različitih stilskih tendencija nastalih u protekle tri godine.</p>
<p> Projekt je upriličen u povodu predsjedavanja Španjolske Europskom unijom. Izložba je ostvarena suradnjom Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Španjolske, Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Zagrebu, Ministarstva kulture RH i Muzeja Mimara.</p>
<p> U ime domaćina nazočnima se obratio ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić istaknuvši kako su digitalni otisci na izložbi plod kompjuterskog skeniranja umjetničkih djela različitih likovnih medija. Veleposlanik Španjolske u RH Antonio Pedauye y Gonzales izrazio je nadu da će složena tehnika otisaka prenijeti vjeran dojam izvornika u Bruxellesu, koji su vrlo visoke kakvoće. Izložbu je otvorio ministar kulture RH dr. Antun Vujić riječima kako je ovaj projekt još jedan vid kulturne suradnje Hrvatske i Španjolske, dviju zemalja koje vezuje Sredozemno more. </p>
<p> Jedanaest cjelovitih zbirki ove izložbe tiskanih u nakladi Centra za digitalnu sliku Nacionalne kalkografije u Madridu bit će predstavljeno tijekom cijele 2002. godine u više od šezdeset europskih i hispanoameričkih sjedišta.</p>
<p> Izložba »Suite Europa 2002.« nije samo širenje i promicanje španjolske i hispanoameričke umjetnosti, već ona simbolizira duboke veze što spajaju Španjolsku, a time i Europsku uniju s iberskom Amerikom. Kulturnim projektom želi se upotpuniti i obogatiti španjolsko predsjedanje Europskom unijom u duhu sloge i suradnje.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vizi novi predsjednik Mađarske akademije</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 8. svibnja</p>
<p> - Encefalolog i farmakolog Szilveszter E. Vizi izabran je u utorak u Budimpešti za novoga predsjednika Mađarske akademije znanosti (MTA). Šezdest petogodišnji Vizi zamijenio je dosadašnjeg predsjednika, povjesničara Ferenca Glatza, koji je na tom mjestu bio od 1996. godine. Vizi je izabran tajnim glasovanjem, a protukandidat mu je bio bivši ministar kulture Jozsef Hamori, blizak konzervativnom Savezu mladih demokrata. Vizi ne pripada nijednoj političkoj stranci. Rođen je u Budimpešti, a kao znanstvenik ima međunarodni ugled. Zajedno s drugim kolegama pripravio je lijek protiv Parkinsonove bolesti, koji je s uspjehom plasiran u SAD-u pod imenom »Deprenyl«. Od 1989. godine predstojnik je Instituta za eksperimentalnu medicinu na MTA (Magyar Tudomanyos Akademia) i sveučilišni profesor, a od 1997. godine bio je potpredsjednik Akademije. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Beck's Future« Tobyju Patersonu</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 8. svibnja</p>
<p> - Umjetnik koji je stvorio 21 metar dugačku sliku na zidu dobitnik je najveće britanske nagrade za umjetnost Beck's Future za 2002. Toby Paterson dobitnik je čeka na 24.000 funti, koji mu je na svečanosti u londonskom Institutu suvremene umjetnosti predala islandska pjevačica Bjork, javlja BBC. On je nagradu Beck's Future primio za svoju dramatičnu sliku naslovljenu »We Fall Into Patterns Quickly« te crtež na zidu jedne škole naslovljen »We Fall Into Patterns Too Quickly«. Dvadesetosmogodišnji je umjetnik dosad imao neujednačenu karijeru, pa je nedavno dizajnirao i izgradio skateboard park u Glasgowu i priredio izložbe širom Škotske i u New Yorku. Nagrada Beck's Future ustanovljena je prije 17 godina kako bi podržavala mlade talentirane suvremene umjetnike, a dobitnici su umjetnici koji vole eksperimentirati i inovativni su. Žiri je ove godine uzeo u obzir ikonu 60-ih Marianne Faithful i umjetnika Juliana Opiea, koji je najpoznatiji po svojim crtežima s albuma grupe Blur. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vujić predao odličje Magelliju </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić primio je u srijedu redatelja Paola Magellia i predao mu visoko odličje »Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića«, koje mu je predsjednik Republike Hrvatske dodijelio za osobite prinose hrvatskoj kulturi. Redatelj koji je osobnom kazališnom vizijom uznemiravao i poticao stvaralačke snage različitih hrvatskih i inozemnih sredina, kako je priopćilo Ministarstvo kulture, izgradio je poseban odnos kazališta i društva. Magellijev autentični redateljski dramski iskaz slojevite su umjetničke poruke i hrvatskoj i međunarodnoj kulturnoj sceni, gdje su uspješno predstavljene nacionalne kazališne vrijednosti i dostignuća. Paolo Magelli razgovarao je s ministrom kulture o svojim planovima i novim kazališnim projektima u Njemačkoj i Francuskoj, posebno o novoj Čehovljevoj predstavi u Dramskom kazalištu »Gavelli« na proljeće 2003. u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Bog dade pobjedu muslimanima</p>
<p>Uklanjanje Saint-Gillesa, Godefroija i Bohemonda, triju glavnih tvoraca franačke invazije, učini se svima kao znak s neba. Ljudima demoraliziranima prividnom nepobjedivošću zapadnjaka na to se vratila hrabrost. Nije li sad trenutak da im zadaju odlučan udarac? To je živo želio barem netko. A taj netko je bio Dukak</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>I kada je u rujnu 1099. Abu-Saad al-Harawi krenuo iz abasidske prijestolnice, nije se uspio naći s Barkyaruqom, zato što je sultan bio na vojnom pohodu na sjeveru Perzije protiv Muhamedova brata. Ta će borba na posljetku završiti u korist potonjega, jer će se u listopadu baš Muhamed domoći i samog Bagdada.</p>
<p>Ali time taj apsurdan sukob nije i zaključen. Uslijedit će, pred zaprepaštenim pogledima Arapa, koji ga više neće ni pokušavati shvatiti, upravo burleskan preokret.</p>
<p>Prosudite sami!</p>
<p>U siječnju 1100. Muhamed se žurno udaljio iz Bagdada, a Barkyaruq u nj pobjedonosno ušao. Ali ne zadugo, jer ga je u proljeće ponovno izgubio, da bi se u nj opet vratio u travnju 1101., nakon godine dana izbivanja, i hametice potukao brata.</p>
<p> U džamijama abasidske prijestolnice petkom su počeli izvikivati njegovo ime, ali su se u rujnu prilike još jednom okrenule. Barkyaruqa je porazio savez dvojice njegove braće i činilo se da je napokon izbačen iz boja.</p>
<p>Ali to su mogli pomisliti samo oni koji ga nisu dobro poznavali, jer se on, unatoč porazu, nenadano vratio u Bagdad i zaposjeo ga na nekoliko dana, da bi ga u listopadu još jednom istjerali. </p>
<p>Njegovo je izbivanje, međutim, i ovaj put bilo kratko, zato što je u prosincu sklopljen sporazum koji mu je vratio grad. Tako je on u tridesetak mjeseci osam puta prešao iz ruke u ruke, što znači da je prosječno svakih sto dana mijenjao gospodara!</p>
<p>A za sve su se to vrijeme zapadni osvajači učvršćivali na zaposjednutu terenu.</p>
<p>Sultani se nikako nisu mogli složiti, reći će Ibn al-Athir u lijepoj litoti, i zato su Franđi i mogli osvojiti zemlju.</p>
<p>Nakon tolikih uzastopnih poraza, toliko prijevara i poniženja, tri neočekivane vijesti koje su tog ljeta 1100. stigle u Damask probudile su nadu. I to ne samo među militantnim vjernicima oko kadije Abu-Saada al-Harawija, nego i na suku, pod arkadama Ravne ulice gdje su se trgovci sirovom svilom, zlatom izvezenim brokatom, svilenim rubljem i jastucima, posjeli u sjeni odrine, dovikivali iz daščare u daščaru preko glava prolaznika, glasno kao da telale robu.</p>
<p>Početkom srpnja, prva glasina, ubrzo je i provjerena: stari Saint-Gilles, koji nikad nije skrivao da cilja i na Tripoli, Homs i čitavu središnju Siriju, naglo je, nakon sukoba s ostalim franačkim vođama, zaplovio put Konstantinopola. Govorka se da se neće ni vratiti.</p>
<p>Potkraj je srpnja stigla i druga vijest, još neobičnija, koja se za nekoliko minuta pronijela od džamije do džamije, od sokaka do sokaka. </p>
<p>Dok je opsjedao grad Akru, Godefroia, gospodara Jeruzalema, pogodila je i ubila strijela, zapisao je Ibn al-Qalanissi. A govorilo se i o otrovanu voću što ga je neki ugledan Palestinac ponudio francuskom vođi. Treći su pak vjerovali da je umro od prirodna uzroka, to jest epidemije.</p>
<p>Ljudima je, međutim, bila najdraža verzija damaskog kroničara: Godefroi je pao od ruke branitelja Akre. Dogodilo se to godinu dana poslije pada Jeruzalema - ne najavljuje li ta pobjeda skoru promjenu vjetra?</p>
<p>Taj dojam kao da je dobio potvrdu nekoliko dana kasnije kad se doznalo da je zarobljen Bohemond, najstrašniji među Franđima. A nadmudrio ga je Mudrac, Danišmend.</p>
<p>Baš kao i tri godine prije, za boja oko Nikeje, turski je vođa opkolio armenijski grad Malatyu. Na tu vijest, veli Ibn al-Qalanissi, Bohemond, kralj Franđa i gospodar Antiohije, skupi svoje ljude i krene na muslimansku vojsku.</p>
<p>Bio je to neustrašiv pothvat zato što je franački poglavica, da stigne do opsjednuta grada, morao čitav tjedan jahati kroz brdski kraj u čvrstoj vlasti Turaka.</p>
<p>Obaviješten o njegovu dolasku, Danišmend mu postavi stupicu. Bohemonda i pet stotina njegovih vitezova dočeka kišom strelica u uskome klancu u kojem se ne mogaše razviti.</p>
<p>Bog dade pobjedu muslimanima, koji pobiše velik broj Franđa. Bohemond i nekoliko njegovih pratilaca bi zarobljeno. Potom ih okovane odvedoše put Niksara, na sjeveru Anatolije.</p>
<p>Zaredno uklanjanje Saint-Gillesa, Godefroija i Bohemonda, triju glavnih tvoraca franačke invazije, učini se svima kao znak s neba. Ljudima demoraliziranima prividnom nepobjedivošću zapadnjaka na to se vratila hrabrost. Nije li sad trenutak da im zadaju odlučan udarac?</p>
<p>To je živo želio barem netko. A taj netko je bio Dukak.</p>
<p>Da ne bude zabune, mladi kralj Damaska nije bio nikakav gorljiv branitelj islama. Nije li on sve od boja za Antiohiju i prejasno pokazivao da je spreman izdati svoje a za volju uskih, lokalnih ambicija?</p>
<p>Zapravo su tek u proljeće 1100. Seldžuci naglo otkrili da je potrebno povesti sveti rat protiv nevjernika. Jedan od njegovih vazala, beduinski poglavica s Golanske visoravni, potužio se na stalne upade Franđa iz Jeruzalema koji mu pljačkaju usjeve i kradu stoku, pa ih je Dukak odlučio ugroziti.</p>
<p>Jednoga svibanjskog dana, kad su se Godefroi i njegova desna ruka Tankred, Bohemondov nećak, vraćali iz posebno plodne pljačke, napala ih je damaska vojska. Otežali od plijena, Franđi nisu mogli prihvatiti boj. Radije su udarili u bijeg i za sobom ostavili mnoge mrtve. I sâm je Tankred za dlaku izbjegao toj sudbini.</p>
<p>Da se osveti, Tankred je krenuo u kaznenu ekspediciju sve do same sirijske metropole. Posjekao je voćnjake, a sela opljačkao i spalio.</p>
<p>Zatečen brzinom i snagom odgovora, Dukak se nije usudio intervenirati. Kolebljiv kao i uvijek, gorko se pokajao zbog svog napada na Golanu, pa je otišao čak tako daleko da Tankredu ponudi zamašnu svotu samo da se udalji.</p>
<p>Ta je ponuda, dakako, samo ojačala odlučnost franačkoga vođe. Procjenjujući, sasvim logično, da se kralj našao u škripcu, poslao mu je šesteročlanu delegaciju te zatražio da se obrati na kršćanstvo ili mu preda Damask. Ni manje ni više.</p>
<p>Zgranut tolikom drskošću, Seldžuk je zadržao izaslanike i - kipeći od bijesa - naredio im da prijeđu na islam. </p>
<p>Jedan je to i prihvatio. Drugima su smjesta poodsijecali glave.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Pobjeda za samopouzdanje</p>
<p>Pogotke za Hrvatsku postigli su Milan Rapaić i Niko Kovač / U završnici utakmice odličnim obranama se iskazao vratar Vladimir Vasilj / Sredinom prvoga poluvremena naši navijači sukobili su se s policijom</p>
<p>PEČUH, 8. svibnja</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija dopadljivom je igrom, napose u prvom poluvremenu, u prijateljskoj nogometnoj utakmici pobijedila izabrani sastav Mađarske s 2-0 (2-0) pogocima Rapaića i Nike Kovača. Ovo je, podsjetimo, bila posljednja provjera hrvatske vrste uoči puta u Japan na svjetsko prvenstvo (19. svibnja) i prvog nastupa na svjetskoj smotri (3. lipnja protiv Meksika). Izbornik Jozić može biti zadovoljan angažmanom svojih nogometaša od kojih su mnogi još tek kandidati za put u Aziju. Međutim, pobjeda, pa makar bila i protiv slabijeg suparnika kao što je Mađarska, uvijek dobro dođe za samopouzdanje, optimizam i stvaranje dobrog raspoloženja. </p>
<p>U prvom dijelu utakmice hrvatski su nogometaši zaista izveli nekoliko minijatura na čemu im treba čestitati. Mađari su krenuli silovito, ali je naša obrana u svakoj situaciji bila na visini zadatka, a posebno je sigurnošću i neprijelaznošću plijenio Josip Šimunić. Čim bi obrana pokupila loptu, naša bi se momčad veoma brzo razvila u formacije za protuudar i u nekoliko pokušaja dalo se uvidjeti da Mađari prije ili kasnije moraju pasti. </p>
<p>Dogodilo se to već u 12. minuti. Nakon jedne naše brze protuakcije dosuđen je slobodan udarac gotovo kod samog desnog kornera. Izveo ga je sjajno Rapaić, loptu je na njenoj putanji dodirnuo i malo skrenuo Dardai, sasvim dovoljno da se ona zakoprca u mreži, bilo je to ranih 1-0 za Hrvatsku.</p>
<p>Mađari su se potom morali otvoriti što je još više povećalo naše akcije u protuudarima, te se na drugi pogodak nije trebalo dugo čekati. U međuvremenu zabilježili smo tek jedan nesporazum Šarića i Jarninja kada je bilo opasno pred našim vratima, no Mađari su se spetljali. </p>
<p>U toj, 24. minuti opet je glavni akter bio Milan Rapaić. Ovoga puta dosuđen je slobodni udarac s lijeve strane, nešto više prema centru. Točno je hrvatska »desetka« ubacila loptu u srce kaznenog prostora, na nogu Niki Kovaču koji ju je odlično zahvatio i silovito poslao u mrežu. Krasan zgoditak za finih 2-0. </p>
<p>Mađari su nakon ovakvog hrvatskog rezultatskog odmaka morali još jače krenuti prema napadu, no ipak nisu uspjeli stvoriti nijednu pravu prigodu. Poglavito zaslugom već spomenutog Šimunića koji je na ovoj, ali i na prethodnim utakmicama postao jedan od stubova hrvatske obrane.</p>
<p>U prvih pola sata nastavka vidjeli smo poprilično mirnu igru s obje strane. Razlog tome su očito bile učestale izmjene u jednoj i drugoj momčadi. Najprije je Babić ušao umjesto Jarnija, a Petrić umjesto Tomislava Marića koji se svesrdno trudio, ali nije dobio nijednu točnu loptu. Sredinom drugog poluvremena Olić je ušao umjesto Vugrineca, a Agić umjesto Rapaića, da bi na kraju Prosinečki odmijenio Leku, a Vasilj Butinu. Ne može se reći da se igra naših raspala, ali povezanih akcija baš i nije bilo. Sasvim razumljivo, Jozić je htio odmoriti jedan dio igrača i u isto vrijeme pružiti priliku ostalima. </p>
<p>U posljednjih 15-ak minuta Mađari su zaigrali doslovce na sve ili ništa i u razmaku od samo pet minuta stvorili četiri izvrsne prigode. Čudesno je kako u tom razdoblju nisu uspjeli postići zgoditak, a nakon svakog šuta Mađara cijela se njihova momčad primila za glavu. Naime, vratar Vladimir Vasilj imao je svoju predstavu, u nepunih 300 sekundi »skinuo« je četiri sigurna pogotka. </p>
<p>I sve bi bilo idealno u ovoj utakmici da naši navijači opet nisu imali negativnu ulogu u ovoj dopadljivoj predstavi. Sredinom prvog poluvremena naši su navijači ušli su u sukob s brojnim redarima pokraj aut-linije. U jednom trenutku njih nekoliko provalilo je na teren, a jedan je iščupao korner zastavicu i s njom zamahnuo prema redarima, no nije ih udario već ju je stavio natrag na svoje mjesto i poklonio se svojim obožavateljima na tribinama. Sudac je utakmicu prekinuo, a na tribinama je izbila tučnjava s policajcima. Prekid je trajao 6-7 minuta, u međuvremenu je stigla specijalna policija pa smo opet na tribinama gdje su navijači naše reprezentacije gledali ružne scene, udaranja, prevrtanja po tribinama, bjegove i bezglave juriše. ČIni se, ipak, da su mađarski policajci odveli kolovođe tako da do kraja utakmice većih problema nije bilo.</p>
<p>• Gradski stadion </p>
<p>MAĐARSKA - HRVATSKA 0-2 (0-2)</p>
<p>MAĐARSKA: Kiraly 6 (od 45. Babos -) - Dragoner 6, Juhar 5,5 (od 75. Korolovszki -), Bodok 6 - Low 5,5, Pinter 6 (od 60. Rosa 6), Dardai 5,5, Toth 6, (od 80 Böör -), Sowunmi 6 (od 76. Kuttor -), Valtner 5,5 (od 45. Gera 6), Tököli 5,5 (od 65. Feher 6).</p>
<p>HRVATSKA: Butina 6 (od 72. Vasilj 7) - Šarić 6, Jarni 6 (od 45. Babić 6), Šimunić 7, Sablić 6 - N. Kovač 7, Tapalović 6,5, Vugrinec 6 (od 65. Olić 6), Leko 6 (od 78. Prosinečki 6,5) - Marić 6 (od 45. Petrić 6), Rapaić 7,5 (od 78. Agić 6).</p>
<p>SUDAC: Stuchlik (Austrija) 7. GLEDATELJA: 7.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Rapaić (12.), 0-2 N. Kovač (24.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, N. Kovač</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan RAPAIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kad bi se bar Tudor mogao oporaviti kao Beckham... </p>
<p>Novinari su pokušali odgonetnuti tko bi mogao biti na Jozićevu popisu, a pola u šali, pola u zbilji, svoje su razmišljanje konkretizirali »sigurnim odlaskom Sablića i Tokića« / »Tudor nam je donosio toliko potrebnu sigurnost u zadnjem, pa i u veznom redu i nema nikakve sumnje da ćemo bez njega svi morati dodatno potegnuti kako bismo barem djelomično nadoknadili taj hendikep«, kazao je Robert Prosinečki</p>
<p>PEČUH, 8. svibnja </p>
<p> - Ispred hotela »Patria«, u kojem su naši reprezentativci, stalno se vrzmaju hrvatski navijači. Ne pjevaju, ne skandiraju, već naveliko lamentiraju! U prvi smo trenutak pomislili kako su se navijači naglo promijenili, no naravno da smo se prevarili. Svi, baš svi pristalice hrvatske nogometne reprezentacije u Pečuhu govore i raspravljaju o - Igoru Tudoru.</p>
<p>Drugačije nije ni među hrvatskim reprezentativcima. Činjenica da Igor Tudor neće nastupati za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu izazvala je pravu buru. Mišljenja su različita, a zaključci isti. Odustajanje Igora Tudora od Svjetskog prvenstva veliki je nedostatak za hrvatsku nogometnu vrstu.</p>
<p>- Ne želim ulaziti u to kako je i zašto Igor Tudor propustio odlazak u Japan i Južnu Koreju. Međutim, istina je da smo bez njega kudikamo slabiji. Tudor nam je donosio toliko potrebnu sigurnost u zadnjem, pa i u veznom redu i nema nikakve sumnje da ćemo bez njega svi morati dodatno potegnuti kako bismo barem djelomično nadoknadili taj hendikep. Tu se više ništa ne može pomoći, morat ćemo u preostalih dvadesetak dana uigravati obranu bez Tudora, smatra Robert Prosinečki. Ostali se igrači ne žele javno izjašnjavati na koji se način pogoršala Tudorova ozljeda. Tek je jedan, iz standardne postave, pritom zamolivši da mu ne spominjemo ime, decidirano rekao: </p>
<p>- Sada vidite s čime se susrećemo kada smo u inozemnim klubovima.</p>
<p>Doista, teško je ukloniti sumnje u okolnosti koje su dovele do Tudorove nesretne situacije i operacije u srijedu, u Nizozemskoj. Ako igrači nisu otvoreni prema novinarima, navijači jesu. Tako smo ispred hotela »Patria« u Pečuhu čuli mnogo verzija, stavova i mišljenja:</p>
<p>- Nemamo što reći, Talijani su to napravili namjerno. Bez Tudora za Hrvatsku Italiji će biti lakše, glasno viču pobornici takva zaključka.</p>
<p>Ima i onih koji kategorički optužuju Tudora, koji ističu:</p>
<p>- Ne bi bilo čudno da je Tudor inzistirao da ne igra. Da je želio biti potpuno siguran za odlazak u Aziju, mogao je eskivirati te tri utakmice koje su ga stajale Svjetskog prvenstva. Očito da je želio igrati i sudjelovati u trijumfu Juventusa u talijanskom prvenstvu, ne razmišljajući što mu se može dogoditi.</p>
<p>Navijači koji tako razmišljaju došli su pak u verbalni sukob s onima koji misle da je u cijeloj situaciji kriva samo loša sreća. </p>
<p>- Nije kriv ni Tudor ni Juventus, nitko nije kriv. Događa se to i Beckhamu, događalo se to i Bokšiću, u takvim slučajevima nema pomoći. </p>
<p>Eto, takve rasprave u Pečuhu traju cijeli dan. Nitko nije razmišljao o utakmici s Mađarskom, o mogućim Jozićevim dvojbama koga će u petak staviti na popis 25 igrača koji će na svjetsku smotru.</p>
<p>Novinari su pokušali odgonetnuti tko bi sve mogao biti na Jozićevu popisu, a pola u šali, pola u zbilji, svoje su razmišljanje konkretizirali »sigurnim odlaskom Sablića i Tokića«. </p>
<p>- Bez Tudora Jozić mora imati najmanje dvojicu sličnih igrača. Ako jedan ne može približno odigrati njegovu ulogu, može pokušati s drugim igračem.</p>
<p>Uglavnom, nesretna je priča Igora Tudora glavna tema u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i oko nje. Sa zanimanjem se iščekivala vijest o Tudorovoj operaciji gležnja u srijedu navečer u Nizozemskoj, a neki se u tom očekivanju potiho nadaju: </p>
<p>- Kad bi se Tudor mogao brzo oporaviti, kao i Beckham.</p>
<p>Kad bi....</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin i Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tudor na operaciju zbog udarca u Udinama </p>
<p>TORINO/ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon radosti zbog osvojenog prvenstva s Juventusom, hrvatski nogometni reprezentativac Igor Tudor suočio se s bolnom istinom o propuštanju Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>Tudor će propustiti SP zbog ozljede gležnja, a već je u srijedu bio podvrgnut operativnom zahvatu u Amsterdamu kod profesora Van Dijka.</p>
<p>Prema pisanju talijanskog dnevnika »Gazzetta dello Sport«, hrvatski bi se nogometaš isti dan nakon kirurškog zahvata vratio u Torino, a predviđa se stanka od 30 do 40 dana. </p>
<p>- Tudor tek sad ide na operaciju, objašnjava Juventusov liječnik Riccardo Agricola, jer smo u dogovoru s igračem, i u najboljoj vjeri da neće propustiti Svjetsko prvenstvo, primijenili lijekove i fizikalnu terapiju, koji su dali izvrsne rezultate. Igor je u posljednje vrijeme igrao normalno, ali je u dvoboju protiv Udinesea dobio udarac u liječeni desni gležanj pa je, nažalost, nužna operacija koja će ga udaljiti od toliko željenog SP-a, kazao je Agricola. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kranjčar umjesto Matthäusa?</p>
<p>Matthäus je na klupi Rapida preživio 244 dana, a na kraju će mu sezone bečki klub isplatiti 400.000 eura</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Prema pisanju njemačkog časopisa Bild, Nijemcu Lotharu Matthäusu ne cvatu ruže u austrijskom prvoligašu Rapidu iz Beča. </p>
<p> Rekorder po broju nastupa za njemačku reprezentaciju, preuzeo je austrijsku momčad na početku sezone 2001./2002., a na klupi Rapida najvjerojatnije će posljednji put sjediti ovog četvrtka u susretu protiv Sturma iz Graza. </p>
<p> Matthäus je na klupi Rapida preživio 244 dana, a na kraju će mu sezone bečki klub isplatiti 400.000 eura. Za bivšega nogometnog velikana ovo je bio prvi trenerski posao. Rapid ove sezone nije pretjerano uspješan, te je na osmom mjestu austrijske lige, koja ima deset klubova. </p>
<p>Od srijede je u Beču trener hrvatskog prvaka Zlatko Kranjčar, kojeg Rapid želi od iduće sezone na svojoj klupi i za to je spreman ponuditi našem trofejnom treneru 400.000 eura za godinu dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bez Splita CO u doigravanju</p>
<p>Osim cirkulacije trenera, sezona će biti zapamćena i po nekoliko bolnih poraza - Olimpija iz Ljubljane pobijedila je na Gripama sa čak 40 koševa prednosti, Lietuos Rytas sa tridesetak, zatim Igokea, Pivovarana Laško...</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - Prvi će put borba za naslov hrvatskog prvaka proći će bez košarkaša Splita CO. Izgubivši od Zadra (74-83) u posljednjem kolu ligaškog dijela natjecanja, zatvorili su sezonu koja otpočetka nije obojana ružičastim tonovima. Novčana kriza, s kojom se cijele sezone bore čelnici kluba, reflektirala se na momčad, pa trostruki europski prvak s kraja osamdesetih i početka devedesetih ni u jednom natjecanju nije uspio ostvariti minimum željenog - kvalifikacije za Euroligu, Goodyear liga, Saporta kup i na kraju Hrvatsko prvenstvo.</p>
<p>Ni traga prošlosezonskim uspjesima momčadi koja je s Jasminom Repešom bila osvježenje europskih natjecanja. Sezonu je obilježilo pet trenerskih imena, a prvo je najavljen Aco Petrović. Povukao se jer klub nije mogao jamčiti pojačanja - Marcelića, Nicevića i Krstića. Potom je sve dogovoreno s Repešom, no odustao je samo nekoliko dana prije početka sezone. Momčad je preuzeo mladi trener Mladen Vušković, a psihički iscrpljen toplo-hladnim izdanjima »žutih« podnio je ostavku nakon poraza u 1. kolu PH od Triglav osiguranja. Kad je došao Vinko Jelovac, momčad je nekoliko kola vodio Ante Marović. Neočekivan odlazak Jelovca ponovno je inaugurirao Marovića za trenera.</p>
<p>Osim cirkulacije trenera, sezona će biti zapamćena i po nekoliko bolnih poraza - Olimpija iz Ljubljane pobijedila je na Gripama sa čak 40 koševa prednosti, Lietuos Rytas sa tridesetak, zatim Igokea, Pivovarana Laško... Bilo je i pobjeda, ali nikako se ne može pronaći objašnjenje ni opravdanje za poraz kod kuće od Triglav osiguranja, a pogotovo od Osijeka na gostovanju. Naime, Osječane je Zagreb pobijedio s nevjerojatnih 60 koševa prednosti. </p>
<p>Previše je bilo gorkih pilula da bi se preko sezone prešlo olako. Stoga se od Rate Tvrdića očekuju konkretni odgovori. No, danas, nakon preranog zaključivanja sezone, nije voljan otvoriti dušu:</p>
<p>- Neću ništa govoriti dok ne dam izvješće Upravnom odboru kluba. Uprava će se sastati krajem sljedećeg tjedna, kada ću čelnike detaljno izvijestiti o sezoni. Upravni će odbor, tada odlučiti o budućnosti kluba, ali i Grad Split, koji je vlasnik kluba.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Poraz Kostanić, Kurnjikova predala</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Nakon Bola tenisačice ovog tjedna nastupaju na WTA turniru u Varšavi nagradnog fonda 170.000 američkih dolara. Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić vrlo kratko je uživala status sedme nositeljice, u dvoboju 1. kola sa 6-4, 6-0 pobijedila ju je Francuskinja Emilie Loit. A još jedan poraz u 1. kolu upisala je i Ruskinja Ana Kurnjikova, treća nositeljica predala je dvoboj kod 4-6, 6-4, 5-2 vodstva sunarodnjakinje Svetlane Kuznjecove. U drugom setu Kurnjikova se žalila na bol u lijevoj nozi, a okršaj je predala u trećem setu nakon što je pozvala liječnika na teren zbog problema sa desnim ramenom...</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Nagyova (1) - Seljutina 6-4, 6-4, Kuznjecova - Kurnjikova (3) 4-6, 6-4, 5-2 predaja, Sfar - Jidkova (4) 6-0, 6-3, Ruano-Pascual (5) - Douchevina 6-1, 7-6 (2), Loit - KOSTANIĆ (7) 6-4, 6-0, Cervanova - Vinci 6-1, 6-3, Beigbeder - Domachowska 7-6 (2), 1-6, 6-3, Garbin - Salerni 6-1, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić bolji od Ferrera</p>
<p>RIM, 8. svibnja</p>
<p> - Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić u dvoboju je drugog kola ATP teniskog turnira u Rimu pobijedio trećeg nositelja Španjolca Juana Carlosa Ferrera sa 7-5, 6-2.</p>
<p>• Rezultati 2. kola: LJUBIČIĆ - Ferrero (3) 7-5, 6-2, Enqvist - Hipfl 6-4, 7-6 (7), Novak - Philippoussis 6-4, 6-2, Costa - Galimberti 6-2, 6-2, Blake - Gaudenzi 3-6, 6-4, 6-1, Calleri - Clement 7-6 (5), 6-4, Moya - Hewitt (1) 6-3, 6-2, Ferreira - Kafeljnikov (4) 6-4, 4-6, 6-2, Grosjean (10) - Nalbandian 5-7, 6-4, 7-5, Agassi (9) - Kratochvil 6-0, 6-1, Haas (7) - Chela 7-5, 6-1, Roddick - Pavel 1-6, 6-4, 6-3. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svjetski rekord Danaca</p>
<p>POREČ, 8. svibnja</p>
<p> - Prvog dana Grand prix natjecanja u Poreču streličari Danske su u momčadskoj konkurenciji u disciplini složeni luk postigli svjetski rekord sa 2.070 krugova. Ni Elsen, Henrixon i Kombek čak su za 20 krugova bili bolji od Velike Britanije koja je najbolji svjetski rezultat postigla prije dvije godine. </p>
<p>Veliki dan za ovaj sport okončao je europskim rekordom Talijan Michele Frangilli koji je gađajući olimpijskim lukom postigao 685 krugova. Tako je popravljen još jedan rekord iz 1996. godine.</p>
<p>U kvalifikacijama seniorki složenim lukom naša mlada reprezentativka Ivana Buden postigla je također juniorski rekord sa 664 kruga. Prvi dan natjecanja u Poreču okončali su i seniori olimpijskim lukom, a u društvu najboljih koji nastavljaju natjecanja je i naš reprezentativac Krešimir Štrukelj sa 627 krugova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska se službeno kandidirala za NATO </p>
<p>BRUXELLES, 8. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pismom kojim je zatražila ulazak u NATO-ov Akcijski plan za članstvo (MAP), a u srijedu ga u Bruxellesu predao ministar vanjskih poslova Tonino Picula, Hrvatska je u i službeno izrazila želju da postane članicom Atlantskog saveza, što znači da će Picula na skorom ministarskom skupu NATO-a u Reykjaviku dobiti potvrdu da savez ima i desetoga kandidata.</p>
<p> U razgovoru sa 19 veleposlanika, članova Stalnog vijeća NATO-a, ministar Picula obradio je nekoliko NATO-u najinteresantijih tema: sigurnost, pitanja regionalne stabilnosti i suradnje, aniterorističku borbu ali i sugerirao moguće nove komponente kontinentalne sigurnosne strukture, poput interesa Hrvatske da se intenzivnije angažira na jačanju južnog, sredozemnog ogranka. </p>
<p>Sam dijalog nije donio ništa nepredvidljivo. NATO-ovo je Vijeće podržalo reforme - ministar Picula im je je ukratko referirao što je sve do danas poduzela Hrvatska. Hrvatsku, nadalje, doživljavaju kao zemlju koja svoje probleme sustavno ostavlja za sobom. »Uvjerio sam ih da nećemo zastati na polovici puta«, izjavio je Picula. Poruka NATO-u je jednostavna - Hrvatska se nalazi u ključnoj reformskoj godini i paket reformi, o kojima je NATO-ovom Vijeću govorio ministar i uz koje je vezan napredak zemlje prema članstvu, tek je jedan od mnogih. Zapažena je sugestija da bi Zagrebački proces koji je Europska komisija u praksu uvela svojim prvim izvješćem o zemljama jugoistočne Europe, morao dobiti i svoju naglašeniju sigurnosnu komponentu.</p>
<p> »Hrvatska je sve do nedavno, tijekom najvećeg dijela minulog desetljeća, gledana kao potrošač sigurnosti - danas, moja je zemlja priznati faktor stabilnosti u regiji postavši ona koja generira sigurnost(...); samo prije nekoliko godina na hrvatskom su teritoriju bili UN-ovi mirotvorci - danas ona šalje svoje vojne promatrače u UN-ovim mirovnim misijama«, kazao je ministar Picula.</p>
<p> Iduća etapa za zemlju počinje praškim summitom NATO-ovih lidera. Hrvatska, naravno, nema gotovo nikakve, pa ni teorijske, šanse da se kao zemlja koja će za nekoliko dana tek uskočiti u proces priprema za NATO-vo članstvo ispunjavanjem obaveza iz provedbenog plana priprema za članstvo (MAP-a) nađe među državama označenim podobnima za ulazak u Atlantski savez. Ovo proširenje, istina, neće biti slično prošlima, čak ni zadnjem, jer je sve više u igri razmatranje opcije »regate«, pozivanjem država u članstvo, ali uz postupno otvaranje NATO-vih vrata. Ukoliko NATO gleda Hrvatsku kroz izvanredan tim političara i vojnika koji je danas u Misiji RH pri Atlantskom savezu, stvari za zemlju izgledaju mnogo bolje nego li na terenu, u okružju realnih problema i stvarnih izazova koji se također moraju efikasno i brzo skidati s liste prepreka.</p>
<p> »Ako zaostanemo izgubit ćemo integracijski ritam«, veli ministar vanjskih poslova i s ovim saznanjem Hrvatska kreće u nov test sposobnosti da zamišljene namjere sprovede u djelo i da svoje planove nauči vagati na način da sve obećano ispunjava u zakazanim rokovima jednogodišnjih ciklusa provedbe, MAP-a. U NATO-u, pak, kažu da im je sada na raspolaganju dobar primjer zemlje na brzom putu stabilizacije i normalizacije te će, sa svoje strane, poduzeti sve da se ovaj ritam zadrži i - ako je sreće i mudrosti - ubrza.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bariša Čolak: Hrvati s pravom mogu zahtijevati treći entitet</p>
<p>Mi zapravo nemamo mogućnosti participirati u izvršnoj vlasti na razini Federacije, a najvjerojatnije, kako stvari sada stoje, ni na razini BiH / Takvi uvjeti nisu stvoreni našim neradom ili našom krivom politikom, nego su, nažalost, plod nametanja rješenja s pozicija sile</p>
<p>MOSTAR, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U petak bi HDZ BiH mogao konačno odrediti Jelavićeva nasljednika na čelu stranke, makar i privremenog, kako bi se mogao prijaviti za sudjelovanje na listopadskim izborima (rok za prijavu istječe 18. svibnja). Hoće li i zaista doći do raspleta u HDZ-u BiH, i kakve poteze ta stranka kani ubuduće vući, odnosno je li s novim vodstvom moguća možda i promjena nekih dosadašnjih stajališta, razgovarali smo sa članom Predsjedništva HDZ-a BiH i, po mnogima, najozbiljnijim kandidatom za Jelavićeva nasljednika, Barišom Čolakom.</p>
<p>- Nadam se da će na sjednici Središnjeg odbora biti omogućeno registriranje stranke. A to znači da ćemo jedan dio članova Predsjedništva zajedno s predsjednikom Antom Jelavićem zamijeniti drugim osobama, kako bi se ostvarili potrebni preduvjeti za registriranje i za izlazak na izbore. Imat ćemo još jednu sjednicu Predsjedništva stranke do tada, pripremit ćemo i poseban poslovnik jer do sada nismo imali slučaj biranja novog vodstva na Središnjem odboru. </p>
<p>Želim posebno naglasiti da to i neće biti novo vodstvo u smislu kako se to bira na Saboru jer će se birati vršitelj dužnosti predsjednika koji tu dužnost može obnašati najviše devet mjeseci, a Središnji odbor može odlučiti da to bude i kraće. Nezahvalno je prognozirati u ovako teškim vremenima tko će naslijediti Jelavića na čelu stranke. Mogu samo reći da je na posljednjoj sjednici Predsjedništva bilo riječi o kandidatima, no nismo uspjeli izdvojiti jedan prijedlog. Sasvim otvoreno mogu reći, ne zato što nije bilo posebne jagme, nego jer nije bilo previše kandidata koji bi se prihvatili jedne takve teške uloge u ovakvom vremenu.</p>
<p> l Biste li prihvatili danas kandidaturu, nakon što ste, po nekim informacijama, na toj sjednici Predsjedništva odbili prihvatiti kandidaturu za Jelavićeva nasljednika?</p>
<p>- Sadašnja situacija nije od jučer, a dodatno je otežana ustavnim promjenama. Mislim da treba javnosti mnogo bolje i detaljnije obrazložiti što sve to zapravo znači. Naime, ustavna rješenja nametnuta od Petritscha, na koja mi nismo pristali, dovode hrvatski narod u neravnopravan položaj, ne osiguravaju mu ni minimum prava što se tiče jednakopravnosti u odnosu na druga dva naroda ili, drukčije rečeno, pretvaraju ga u nacionalnu manjinu. Svi problemi proistječu zapravo iz toga. Mi zapravo nemamo mogućnost participirati u izvršnoj vlasti na razini Federacije, a najvjerojatnije, kako stvari sada stoje, ni na razini BiH. </p>
<p>Uzmite sada, koja je pozicija, kakva je uloga sutra čovjeka koji treba voditi stranku koja je u zadnjih deset godina imala plebiscitarnu podršku svog naroda. Pokušat ćemo u Predsjedništvu iznaći rješenje, ali u ovom trenutku teško je reći tko će to biti. Mogu istaknuti tek da ja to nisam odbio, nego sam na Predsjedništvu rekao da pod ovakvim uvjetima stvarno nije moguće prihvatiti to rješenje iz objektivnih razloga koje sam naveo. </p>
<p> l Koliko je HDZ podijeljen u ovom trenutku?</p>
<p>- Ne bih rekao da se radi o podjelama. I do sada je, naime, bilo različitih razmišljanja u stranci, ali je naša pozicija bila bitno drukčija od sadašnje. Danas, uslijed malo dobrih rješenja i malo vremena za registriranje, moguće je da dođe do određenih frustracija dijela članova, ali na zadnjih nekoliko sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora nisam stekao uvjerenje da se radi o podjeli. Radi se zapravo o tome da pojedini ljudi različito razmišljaju o tomu kako će doći do istog cilja.</p>
<p> l HDZ će se, dakle, po svemu sudeći ipak prijaviti za sudjelovanje na izborima, bez obzira tko bude novi čelni čovjek. No, je li moguće da nakon toga, s obzirom na Jelavićevu najavu o »nastavku borbe na tragu novotravničke Deklaracije«, dođe do sazivanja izvanrednog Sabora HDZ-a ili čak i HNS-a, te pokušaja oživotvorenja, s obzirom na negativne ocjene o ustavnim promjenama i položaju hrvatskog naroda, ideje o trećem entitetu?</p>
<p>- Nema potrebe govoriti o trećem entitetu kao nečemu što je zabranjeno. Mislim da mi Hrvati s pravom možemo zahtijevati treći entitet, ako svoj entitet već imaju druga dva naroda. To nije prijeporno, nego je prijeporan način kako doći do tog trećeg entiteta. I tu se mi razlikujemo, tu se sporimo. Kada je, pak, riječ o eventualnom izvanrednom Saboru HDZ-a, mi smo se sada ipak opredijelili da, što će, vjerujem, potvrditi Središnji odbor, izvršimo preregistraciju. To ne znači da za mjesec, dva ili tri nećemo organizirati izborni Sabor i izabrati vodstvo. Uostalom, to svakako moramo učiniti unutar devet mjeseci. Sigurno je, u svakom slučaju, da će i novo vodstvo stranke biti na pozicijama politike HDZ-a BiH. Naša su stajališta jasna: mi samo tražimo jednakopravnu poziciju hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda. I ako je to naš grijeh, onda ga mi glasno ponavljamo.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mesić u UN-u pozvao na zajedničke napore za dobrobit djece </p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je s govornice UN-a u New Yorku pozvao državnike cijelog svijeta da poduzmu sve što mogu kako bi djeci zajamčili bolju budućnost, podsjetivši da danas milijuni djece žive u siromaštvu, žrtve su bolesti, nasilja i izrabljivanja, da djeca ratuju i česte su žrtve ratova, da ostaju nepismeni i neobrazovani, da ih se obučava za terorizam...</p>
<p>Govor hrvatskog predsjednika uslijedio je u prvom krugu plenarne rasprave nakon otvaranja posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a o djeci. </p>
<p>Sastanak visokih predstavnika zemalja članica UN-a, među kojima je i sedamdesetak šefova država i vlada otvorili su glavni tajnik UN-a Kofi Annan i predsjedavajući Opće skupštine Han Seung-soo.</p>
<p>Osim predstavnika država, u New Yorku su i izaslanstva oko tisuću humanitarnih i drugih udruga koje skrbe o djeci te tristotinjak djece iz svih dijelova svijeta. Ovdje su i dvoje mladih iz Hrvatske - Opatijka Anja Turkalj i Mladen Kurić iz Kutine.</p>
<p>Mesić je naglasio da se s problemima koji pritišću današnju mladež države moraju boriti pojedinačno ali i zajednički.</p>
<p> »Potreban je dogovoren, usklađen, dugoročan napor, potreban je jasan koncept i, naravno, potrebna su sredstva«, rekao je, uz ocjenu da se zajedničko djelovanje može odvijati samo unutar UN-a. Prema njegovu mišljenju, širenje i učvršćivanje demokracije, razvoj socijalne države, eliminiranje ratova i sukoba, ulaganje u razvoj i školovanje, u temeljima su uspjeha borbe za bolju budućnost djece, ali i ne samo njih.</p>
<p> U ime Hrvatske Mesić je obećao poduprijeti i aktivno sudjelovati u svakom projektu koji bi djeci donio dobrobit, te potvrdio da će Hrvatska voditi politiku mira, graditi demokraciju i osigurati razvoj.</p>
<p>Mesić je potpisao Dopunski protokol o zaštiti djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hamas preuzeo odgovornost za napad u kojem je poginulo 16 osoba </p>
<p>JERUZALEM/TEL AVIV, 8. svibnja</p>
<p> - Oružano krilo Hamasa preuzelo je odgovornost za samoubilački bombaški napad u gradu Rishon Letzion u utorak navečer, južno od Tel Aviva, u kojem je 16 osoba ubijeno, a šezdesetak ih je ranjeno.</p>
<p>»Pokrenuli smo nove napade ovaj tjedan i proglasili sveti rat protiv svih Izraelaca, kao uzvratni udarac za ono što je izraelska vojska počinila prošli mjesec u logoru Jeninu«, kazao je predstavnik Hamasa. </p>
<p>Palestinski čelnik Yasser Arafat odmah je zapovjedio svojim snagama da spriječe »sve terorističke operacije« protiv izraelskih civila, navodi se u službenom priopćenju objavljenom u srijedu u Gazi. </p>
<p>Još jedan palestinski samoubojica poginuo je u srijedu ujutro najvjerojatnije u eksploziji bombe koju je sam aktivirao blizu autobusne postaje južno od Haife, izvijestili su policijski izvori. </p>
<p>U eksploziji nije bilo ozlijeđenih, jer su se na postaji zatekla samo dvojica vojnika. </p>
<p>Na Zapadnoj obali izraelska je vojska u srijedu rano ujutro zauzela selo Al-Ouju nedaleko od Jerihona, smjestivši u jednoj školi oko 300 svojih pripadnika, izvijestile su palestinske snage sigurnosti. U drugoj akciji izraelska je vojska s okupiranih položaja na Golanskoj visoravni u srijedu bombardirala južni Libanon. </p>
<p>Grčka je priopćila da neće primiti naoružane Palestince koji se nalaze u crkvi Kristova rođenja bude li se to od nje tražilo. Zasad ni jedna država nije pristala primiti neke od Palestinaca iz betlehemske crkve. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izraelci i Palestinci u paničnom strahu od osvetničkih napada</p>
<p>Najnovija akcija palestinskog bombaša-samoubojice u kojoj je 16 mrtvih i šezdesetak ranjenih za što je odgovornost preuzeo Hamas, ponovo je po tko zna koji put dovela u pitanje mirovne napore na Srednjem istoku</p>
<p>ANKARA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon vratio se iz SAD odmah nakon najnovije samoubilačke akcije palestinskog bombaša samoubojice u bilijar-klubu gradića Rishon Letzion nedaleko od Tel Aviva gdje je 16 osoba ubijeno, a oko 60 ranjeno.</p>
<p> Vijest o »Hamasovoj osveti« za navodni pokolj nad stotinama Palestinaca u izbjegličkom logoru u Jeninu (poruka je dostavljena anonimnim telefonskim dojavama medijima), Sharona je zatekla u Bijeloj kući gdje je s američkim predsjednikom George W. Bushom razgovarao o pripremi nove međunarodne mirovne konferencije o Srednjem istoku. Na tom skupu, čije je održavanje sada vrlo upitno, trebao se odrediti prvi jasan smjerokaz u uspostavi prve neovisne palestinske države. </p>
<p>Vrlo snažna eksplozija koja je raznijela dijelove zgrade, a neke od nazočnih u klubu izbacila kroz prozor, prvi je takav napad u protekla tri tjedna, ali i od povlačenja izraelske vojske iz palestinskih gradova na Zapadnoj obali. Tim činom je naglo porastao strah i Izraelaca i Palestinacaca od nove spirale osvetničkih napada.</p>
<p>Ako je suditi na temelju izjave koju je dao izraelski premijer Sharon (neposredno nakon što je otputovao iz Washingtona) na Srednjem istoku se ne može očekivati ništa dobro. »Nema i nikada neće biti skloništa za teroriste i one koji ih šalju«, rekao je izraelski čelnik. Iako nije izravno spomenuo ime palestinskog čelnika Yassera Arafata, više je nego jasno da ga je ponovo obilježio kako prvooptuženog na dugoj izraelskoj terorističkoj listi. </p>
<p>Što bi Arafata uskoro moglo snaći najavila je izraelska ministrica obrazovanja Limor Livant, koja se nalazila u Sharnovnoj američkoj pratnji: »Čini se da ne postoji drugi izbor do protjerivanja palestinskog vođe«. No, kako se čini odluka o tome još nije pala. Pitanje Arafatove nazočnosti na Zapadnoj obali, kao i akcije koje bi se uskoro mogle poduzeti protiv Palestinaca, razmotrit će se na hitno zakazanoj sjednici Sharonove vlade. </p>
<p>Promatrano iz tog kuta, očito je da je eksplozija u gradiću Rishon Leitzion ugrozila ne samo mirovne napore međunarodne zajednice, već i ozbiljno dovela u pitanje ionako krhki mir i sigurnost na Srednjem istoku. U svakom slučaju, u najtežoj situaciji se osobno našao Arafat. Iako je oštro osudio najnoviji napad bombaša-samoubojica, njemu je, kako se čini, ponestalo političkog autoriteta da stavi pod izravnu kontrolu proislamistički nastrojeni Hamas i druge militante. Naime, nakon razaranja infrastrukture palestinske vlasti, posebice policijskih postrojbi, praktički je nemoguće uspostaviti vrlo važnu unutarnju kontrolu unutar Zapadne obale i pojasa Gaze.</p>
<p>Takva kontrola se, pokazala je to i nedavno okončana izraelska reokupacija palestinskih teritorija, može još teže uspostaviti golom vojnom silom. To je, na određeni način, potvrdio i američki predsjednik Bush. Tijekom razgovora sa Sharonom naredio je šefu nacionalne obavještajne službe CIA Georgeu Tenetu da ponovo posjeti Srednji istok. Njegova glavna zadaća bit će, kako se ističe, da pomogne »oporavak« palestinske policije kako bi se osposobila za sprječavanje djelovanja terorističkih skupina koje su odgovorne za napade bombaša samoubojica na židovsku državu. Inače, palestinske snage reda pretrpjele su velike ljudske gubitke, ali i golema materijalna razaranja mnogih objekata. Time je njihova učinkovitost osjetno smanjena. </p>
<p>Nova akcija vojnog kažnjavanja Palestinaca, ako se za to odluči Sharonova vlada, sasvim sigurno neće iskorijeniti vrlo razgranate terorističke mreže i njihove neposredne izvršitelje. Naprotiv! Takav pothvat mogu učiniti samo Palestinci koji se protive nasilju kao metodi rješavanja nagomilanih problema s Izraelcima. A za to im je, prema mnogim ocjenama, potrebno ne samo vrijeme već i puna međunarodna potpora, uključujući i potporu Izraela.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>George Bush »nesiguran« u crveno-crvenom Berlinu</p>
<p>PDS koji sudjeluje u gradskoj upravi će, dapače, sudjelovati na demonstracijama protiv Busha / Lider PDS-a Gregor Gysi hladnokrvno govori da je riječ o demokratskom pravu</p>
<p>BERLIN, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako je vjerovati berlinskim novinama koje se pozivaju na američke izvore, američki predsjednik George W. Bush se u Berlinu 22. i 23. svibnja, za posjeta Saveznoj Republici Njemačkoj neće osjećati sigurno. Berliner Zetung piše da Amerikanci »vjeruju našoj policiji, ali ne i političkom vodstvu njemačkog glavnog grada«. Kao razlog za zabrinutost navode se neredi koji su se dogodili za vrijeme prvosvibanjskih demonstracija. </p>
<p>Listovi bliski socijaldemokratima tvrde da je zapravo riječ o spekulacijama tiska sklonog konzervativnoj oporbi koja koristi prigodu za kritiku berlinske crveno-crvene koalicije na čelu s gradonačelnikom Klausom Wowereitom (SPD), a posredno i kancelara Gerharda Schrödera . Podsjeća se da je prvosvibanjskih nereda bilo i dok je berlinski senator za unutarnje poslove bio član CDU-a. </p>
<p>Wowereit se, međutim, može pohvaliti da mu je uspjelo riješiti jedan spor koji je jako iritirao Amerikance. Naime, on je za razliku od svog prethodnika Eberharda Diepgena (CDU) uspio riješiti dugogodišnji spor oko proširenja sigurnosne zone oko zgrade američkog veleposlanstva kod Brandenburških vrata u povijesnom središtu Berlina. </p>
<p>No, prvi čovjek Berlina ne može poreći da već sama činjenica što je u njegovoj vladi Stranka demokratskog socijalizma (PDS) koja zagovara izrazitu antiameričku politiku, podiže temperaturu uoči dolaska »teksaškog kauboja«. PDS će, dapače, sudjelovati na demonstracijama protiv Busha. Premda lider PDS-a Gregor Gysi hladnokrvno govori da je riječ o demokratskom pravu, nervoza je prisutna ne samo u zgradi berlinskog senata nego i u cijeloj vladinoj četvrti. Naime, Bushovom domaćinu Gerhardu Schröderu je naročito stalo do toga da u vrijeme predizborne kampanje pred jesenske savezne izbore demonstrira dobre odnose s šefom jedine svjetske supersile. Schröder je stoga pred Bushov dolazak u Berlin poslao u Washington ministra obrane Rudolfa Scharpinga i ministra vanjskih poslova Joschku Fischera kako bi ispeglali »partnerske odnose«. </p>
<p>Fischer je pokušao (pozivajući se na stajališta Europske unije) utjecati na Busha da se više angažira na Srednjem istoku. U međuvremenu, nešto promijenjeni stav Washingtona o rješenju izraelsko-palestinskog konflikta Fischer je protumačio kao potvrdu vlastitog stajališta. Scharping, ako je suditi po njegovim izjavama, nije ništa savjetovao svojim domaćinima. On je samo za Nijemce od Washingtona preuzeo zapovjedništvo nad savezničkom flotom na Rogu Afrike. </p>
<p>Ni Fischer ni Scharping ne samo da nisu ozbiljno pokušali uvjeriti Amerikance da odustanu od Iraka kao novog cilja antiterorističke borbe. Štoviše, prema njihovim izjavama, oni nisu ni informirani o od svojih kolega o koracima Busha u tom pravcu. Kao da je Nijemcima u Washingtonu bilo jasno sve iz iskustva britanskog premijera Tonyja Blaira koji se nedavno javno usudio savjetovati američkog predsjednika, pa je dobio indirektan odgovor Bushovog savjetnika za obranu da »u pitanjima obrane nećemo nikome dopustiti da nam soli pamet«.</p>
<p>Nijemci bi, prema mišljenju Amerikanaca, trebali biti zadovoljni što su dobili vojni status na globalnoj sceni odmah iza Britanaca i Francuza. Schröder bi zacijelo time bio zadovoljan kad bi to mogao honorirati na raspoloženju javnosti. No, njemačku javnost i političare to više ispunjava strahom zbog moguće nove vojne avanture u Bushovom ratu protiv terorizma kojemu mu je Schröder obećao »neograničenu solidarnost«. </p>
<p>Zato Schröderovom izbornom stožeru raste temperatura. On ne može kao njegov prethodnik Helmut Kohl slikanjem uz bivšeg američkog predsjednika Busha seniora, koji je zadužio Nijemce u padu Berlinskog zida i ujedinjenju Njemačke, sakupljati bodove u javnosti. Jedino što Schröderu može u predizbornoj groznici poslužiti kao utjeha jest da ni njegovu izazivaču Edmundu Stoiberu na susretu s Bushom ne ostaje ništa drugo nego da također prisegne na, u njemačkoj javnosti toliko nepopularnu, »neograničenu solidarnost« s Washingtonom.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iran razvija projektil kojim može napasti Europu</p>
<p>Projektil Shahab-4 imat će u osnovi domet od oko 1500 kilometara, ali bi uz dodatna poboljšanja mogao doseći Italiju, Njemačku, Poljsku, Češku Republiku, Mađarsku i Grčku</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Iran, uz pomoć Rusije i ostalih zemalja razvija projektile dugog dometa kojima će moći napadati članice NATO-a u Europi. Informaciju su u srijedu agenciji AP potvrdili izvori u američkoj administraciji, nakon što je iranski ministar obrane Ali Shamkhani izjavio za iranski radio da Iran »poduzima korake za poboljšanje 'destruktivne moći, preciznosti i dometa'« projektila Shahab-3. </p>
<p>Projektil Shahab-4 imat će u osnovi domet od oko 1500 kilometara, ali bi uz dodatna poboljšanja mogao doseći Italiju, Njemačku, Poljsku, Češku Republiku, Mađarsku i Grčku. Saznanje o razvoju iranskog raketnog naoružanja bio je jedan od razloga što je američki predsjednik uvrstio Iran u »osovinu zla«, zajedno s Irakom i Sjevernom Korejom. </p>
<p>Ipak, unatoč jačoj sposobnosti, napad Irana protiv američkih saveznika u Europi zasad se čini malo vjerojatnim jer većina spomenutih zemalja ima normalne odnose s Teheranom vjerujući da time još uvijek mogu utjecati na ponašanje Irana. </p>
<p>Prema američkim dužnosnicima, Shahab-3 ima polovične uspjehe na pokusima i još nije posve pouzdano oružje. Starija generacija iranskih projektila, uključujući Shahab-3, ima kraći domet i oni su sposobni je doseći Izrael, Tursku i američke baze u Saudijskoj Arabiji. </p>
<p>Iran je u srpnju 2000. godine izveo pokuse s projektilom Shahab-3 koji koristi mješavinu tekućeg i krutog goriva i ima doseg od oko 1300 kilometara. </p>
<p>Washington smatra da je Iran glavni primatelj raketne tehnologije iz Rusije, Sjeverne Koreje i Kine, što Teheran opovrgava. Iran je tijekom iračko-iranskog rata osamdesetih godina započeo ambiciozni program razvoja oružane sile kako bi nadomjestio »rupe« nastale američkim embargom na uvoz oružja, uspostavljen 1979. godine nakon islamske revolucije. Nakon 1992. godine, Iran je međunarodnoj javnosti predstavio oklopne transportere, projektile i borbene zrakoplove domaće proizvodnje. U svibnju prošle godine, Iran je uspješno izveo pokus sa svojim prvim projektilom zemlja-zemlja Fateh-110, razvijenim u državnim pogonima. </p>
<p>Washington smatra da uz razvoj raketnog programa, Iran također radi na razvoju nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uspon desnice u Europi - posljedica straha od useljenika</p>
<p>Francuski politolog Jean Viard tvrdi da uspon protuimigracijskih stranaka reflektira strahovanja Europljana da više nisu zaštićeni snažnim nacionalnim državama</p>
<p>PARIZ, 8. svibnja</p>
<p> - Uspon krajnje desnice u Europi, od Lisabona do Kopenhagena, ukazuje na nezadovoljavajući odnos Europe prema njezinom imigrantskom stanovništvu, dok polako nestaju tradicionalne predodžbe u sve više globaliziranom svijetu, rekao je u utorak za Reuters francuski politički analitičar Jean Viard.</p>
<p>Reakcija na ubojstvo nizozemskog protuimigrantskog političara Pima Fortuyna ilustrira dubinu podjele između pristaša i protivnika oštrije politike prema useljenicima.</p>
<p>Francuski politolog Viard rekao je da uspon protuimigracijskih stranaka reflektira strahovanja Europljana da više nisu zaštićeni snažnim nacionalnim državama. »Otkad je Europa otvorila svoje simboličke, vojne i političke granice, ljudi imaju osjećaj da više nisu zaštićeni od stranih sila«, rekao je Viard. »Strah od drugih raste zbog toga što Europa nije snažna vojna i politička sila«, rekao je Viard. »Da su se napadi 11. rujna dogodili u Europi, ne bismo mogli ništa učiniti, i to vrlo dobro znamo«, dodao je francuski politolog. Viard je rekao da su ta strahovanja, te sve veća konkurencija za nekvalificirana radna mjesta, doveli do toga da neki Europljani za svoje probleme okrivljuju imigrante.</p>
<p>Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice priopćio je u siječnju da je u 2000. godini oko 400.000 ljudi zatražilo azil u Europskoj uniji, a u tu brojku nije uključen nepoznat broj nelegalnih useljenika. Istražna ravnateljica londonskog Centra za europske reforme Heather Grabbe rekla je da je predodžba o velikom broju imigranata koji žive od državne pomoći potpuno pogrešna. »U većini zemalja, imigracija potiče vrlo pozitivne gospodarske trendove«, rekla je Grabbe. Problemi nastaju zbog toga što vlasti to jasno ne žele reći, te zbog loše politike prema priljevu useljenika - u Njemačkoj im se ne daje državljanstvo, a u Francuskoj se od njih očekuje da se stope s društvom - rekla je Grabbe. »Obje zemlje nisu dale satisfakciju useljenicima, a isto tako nisu uklonile percepciju lokalnog stanovništva prema kojoj imigranti nemaju pravo biti dio društva«, rekla je Grabbe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Britanija liberalizira svoje televizijsko tržište</p>
<p>Komercijalni radio i televizija na Otoku jače će se otvoriti stranim kupcima, prema zamislima upravo najavljene radikalne reforme elektronskih medija </p>
<p>LONDON, 8. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Međunarodne kompanije pripremaju se za veliku invaziju na britanski medijski prostor, nakon odluke laburističke vlade u Londonu da radikalno smanji regulativu u sektorima komercijalnog radija i televizije. Otok bi trebao dobiti sustav elektronskih medija koji spada među najliberalnije na svijetu, prema planovima koje su zajednički objavila britanska ministarstva kulture i trgovine. Neočekivano smjeli prijedlozi, koji bi uskoro trebali biti pretočeni u zakone, uz ostalo predviđaju ukidanje zabrane kupovanja dijelova britanske komercijalne televizijske mreže koja je otad važila za američke i druge strane medijske divove. </p>
<p>Do sada je postojalo pravilo da franšize za komercijalni, ili kako ga Britanci nazivaju, nezavisni tv sektor, smiju kupovati jedino medijske kuće s područja EU. No, sada se vrata otvaraju i američkim, kanadskim, australskim i drugim koncernima. Dosadašnja pravila zabranjivala su da netko tko ima više od 20 posto novinskog tržišta bude i vlasnik više od petine udjela u komercijalnoj televiziji. </p>
<p>Ta zabrana i dalje važi kada je u pitanju velika mreža ITV. Smatra se, naime, da bi se radilo o prevelikoj koncentraciji medijske moći, budući da na ITV otpada više od trećine ukupnog britanskog tv gledateljstva. No zato se bez ikakvih ograda otvara takozvani Peti kanal britanske televizije. Cijeli taj komercijalni kanal ili njegove dijelove moći će kupiti prekomorski vlasnici, ili pak domaće novinske grupacije, ako to žele. </p>
<p>Riječ je o mladom televizijskom kanalu koji u prosjeku prati tek oko šest posto ukupnog gledateljstva. Peti kanal trenutačno kontrolira njemački medijski koncern Bertelsmann, no očekuje se da će se ubrzo pojaviti novi zainteresirani kupci - od AOL Time Warnera, preko Disneya, pa do Ruperta Murdocha. </p>
<p>Taj australski magnat koji živi u Sjedinjenim Državama posjeduje znatan dio svjetskog medijskog tržišta. Kako je u Britaniji već vlasnik četiriju tiražnih listova, kao i satelitskog komercijalnog kanala BskyB, on će biti isključen iz nadmetanja za kupovinu dijelova ITV-a. No kao utješna nagrada ostaje mu mogućnost da preuzme Peti kanal, što revoltira dijelove britanskog tiska, pa i neke laburističke zastupnike. </p>
<p>Zbog moguće dalje koncentracije Murdochovog ionako velikog medijskog utjecaja, posebno se ljuti Guardian. Taj list donosi u srijedu karikaturu na kojoj ministrica za kulturu Tessa Jowell, na tanjuru prinosi, u obliku slasnog zalogaja, Peti kanal, darujući ga božanstvu koje izgleda kao - Murdoch. Ministrica Jowell tvrdi međutim: »Mediji Ujedinjenog Kraljevstva predugo su bili pretjerano regulirani i previše zaštićeni od konkurencije.« Najavljenim reformama britanska vlada kani taj već ionako uspješan sektor, koji znatno sudjeluje u izvozu, učiniti još komercijalnijim i pretvoriti ga u još važniji izvor nacionalnog bogatstva. </p>
<p>Liberalizacija radiotelevizijskog prostora omogućit će po prvi put da neka tv kompanija može kontrolirati cijelu Nezavisnu televiziju ITV, što do sada nije bilo moguće. Na tom polju očekuje se stoga niz akvizicija i fuzioniranja, iz čega bi mogle niknuti nove i jače medijske grupacije. Vlada u Londonu ipak pazi da ne dođe do monopoliziranja medijskog prostora. Stoga novinske grupacije koje drže više od 20 posto nacionalnog novinskog tržišta i dalje ne smiju posjedovati više od 20 posto udjela u ITV. Vlada također inzistira na tome da se na svakom, pa i lokalnom području, moraju čuti najmanje tri »medijska glasa« - i u novinama i na komercijalnoj televiziji ili komercijalnom radiju, ne računajući nacionalnu mrežu BBC i njegove rtv programe. </p>
<p>BBC ostaje zasebna kategorija, javna televizija koja se financira od pretplate - za razliku od nezavisnih tv postaja koje žive od reklama. Premda najavljene promjene znače najveću reformu britanskih medija u zadnjih 20 godina, uspješna javno-komercijalna dvojna formula ostaje na snazi. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Turska prekida vojne odnose s Francuskom </p>
<p>ANKARA, 8. svibnja </p>
<p> - Turska bi mogla zamrznuti vojne odnose s Francuskom kao odgovor na akciju udruge Novinari bez granica (RSF) koju ocjenjuje uvredljivom za glavnog zapovjednika turskih oružanih snaga, javili su turski elektronski mediji.</p>
<p>Sukob je izazvala golema zemljopisna karta svijeta koju je RSF rasprostro po podu željezničkog kolodvora Saint-Lazare u Parizu i na koju je postavio fotografije 38 svjetskih dužnosnika koje smatra neprijateljima slobode medija. Nad Turskom je postavila fotografiju načelnika Glavnog stožera turske vojske generala Huseyina Kivrikoglua, a među ostalim članovima tog »probranog društva« ističu se predsjednici Iraka, Kube i Rusije Sadam Husein, Fidel Castro i Vladimir Putin te libijski čelnik Moamer Gadafi.</p>
<p>Televizija poluprivatne novinske agencije Anadolije javila je da je Glavni stožer od vlade zatražio da ne zatvara oči pred uvredom najvišeg dužnosnika oružanih snaga, a privatna tv postaja NTV je javila da je turska vojska prekinula sve veze s Francuskom. Ni iz turskih ni iz francuskih vojnih izvora zasad nema potvrde te vijesti, a ni francusko veleposlanstvo u Ankari nije upoznato s takvom odlukom. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Za sivu ekonomiju najmanje su krivi građani i poslodavci </p>
<p>Najava serije uglavnom represivnih mjera protiv tzv. sive ekonomije, što smo periodički prisiljeni po tko zna koji put čitati i slušati u javnim medijima, ponovo dokazuje dezorijentaciju, nesnalaženje, gubitak minimuma osjećaja za realnost i objektivnost vlasti.</p>
<p> Država, navodno, trpi veliki manjak u proračunu s naslova neplaćenih doprinosa i poreza. Pitam, koji bi to normalan građanin htio utajivati porez ili izbjegavati plaćanje doprinosa na dohodak, ako može zaraditi za dostojan život sebe i svoje obitelji? Koji bi razuman poslodavac riskirao neprijavljene radnike u normalnim uvjetima privređivanja, kada su mu sva davanja na zaposlene priznata kao trošak poslovanja?</p>
<p> Dakle »siva« ekonomija i rad na »crno« mogu nastati i opstati samo u uvjetima prisile tj. nametnutih neprihvatljivih i iznimno nepovoljnih uvjeta privređivanja. Za to katastrofalno stanje isključivo je odgovorna bivša, a za nastavak aktualna vlast koja je,suprotno od predizbornih obećanja nastavila voditi gospodarski štetnu politiku. Posljedice su već zastrašujuće, a nastavlja se s izglasavanjem represivnih, umjesto stimulativnih zakona, uz već uobičajeno kršenje Ustava.</p>
<p> S kojim pravom Vlada i Sabor stalno krše osnovne ustavne odredbe o socijalnoj državi, zaštiti obitelji i mladeži, pravednom porezu i pravu na zaradu, dakle plaću i socijalnu sigurnost, godinama naplaćujući poreze i prireze na zarađene iznose, koji ni približno ne pokrivaju minimalne životne troškove za dostojan život zaposlenika i njihovih obitelji? Temeljem kojega se to moralnog ili kakvog drugog prava pozivaju građani na borbu protiv sive ekonomije i prijeti im se represivnim mjerama, a pri tome ih se kontinuirano pljačka nepoštivanjem osnovnih odredaba Ustava?</p>
<p> Ovakav dugogodišnji shizofreni stav Sabora i Vlade posljedica je naslijeđenoga i razrađenog političkog modela, koji se sastoji od neprihvatljivog motiva većine političara, a to je grabež za vlast i privilegije. Predlažem stoga da se odmah ukine bilo kakva plaća saborskim zastupnicima i Vladi, kako bi otpala većina onih koji nisu sposobni privrednici, a u vlasti su zbog dobre plaće i privilegija. U ovoj teškoj situaciji, kada se kriza neprekidno zaoštrava, na vlasti su nam hitno potrebni dokazano dobri privrednici, koji su jedini sposobni zakonodavno razmišljati i djelovati i tako promicati gospodarstvo. Tko naime nije sposoban zaraditi za život u svojoj osnovnoj profesiji, u ovom konkretnom gospodarskom trenutku, potpuno je nepodoban za saborskog zastupnika.</p>
<p> Biti sabornik trebala bi biti dovoljna čast i plaća svakom dobronamjernom građaninu. Treba ukinuti ostale vezane povlastice, uključivo i nezarađene povlaštene mirovine, zatim uvesti konkretnu odgovornost za štete nastale nepoštivanjem Ustava ili proizvodnjom zakona sa štetnim posljedicama za privredu ili imovinu. Tako ne bismo više slušali krajnje neodmjerene degutantne i cinične prijetnje dobro situiranog vrha vlasti upućene sirotinji, koja sve svoje napore ulaže u to da bi preživjela. </p>
<p>STJEPAN TROJNAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Očekujemo da Ustavni sud ukine telefonsku pretplatu </p>
<p>Zahtjev za izmjenu, odnosno brisanje članka 50, stavak 1, Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje TK usluga uputili smo Ustavnom sudu RH i očekujemo konačnu odluku.</p>
<p>Zakon o telekomunikacijama RH (N. N. 76/99) u članku 100. st. 3. odredio je, naime, da će se do »donošenja podzakonskih propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivati odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o telekomunikacijama (N. N. 53/94) ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.</p>
<p>Ministar je bio u obvezi u roku od godinu dana od stupanja na snagu Zakona o telekomunikacijama donijeti Pravilnik o govornim uslugama (čl. 14. Zakona). Taj je rok istekao 27. srpnja 2000. godine, a ministar to nije učinio!</p>
<p> Člankom 50. st. 1. citiranog Pravilnika (N. N. 84/95) ministar je propisao: »Telefonska pretplata je naknada za spremnost telekomunikacijskog sustava«.</p>
<p>Jasna je nebuloznost te odredbe, jer je interes svakog koncesionara, a i obveza koja proizlazi iz spomenutog Pravilnika, da davatelj usluga stalno osigurava raspoloživost telekomunikacijskih usluga za sve korisnike.</p>
<p> Postoje i druge komunalne službe i u Zagrebu i u Hrvatskoj, koje imaju svoje sustave koje građani, javne i druge osobe koriste prema potrebi (plin, voda, nafta) pa ne plaćaju za to posebno pretplatu. Na naš zahtjev da se ta nebulozna odredba ukine od HZZT-a nismo dobili odgovora, a iz povećanja pretplate sa 40 na 60 kn zaključili smo da se HZZT na prijedlog oglušio, iako je legitiman.</p>
<p> Pravni eksperti sigurno bi potvrdili da je pretplatnički odnos ugovorni odnos između davatelja usluga i pojedinca, pravne i druge osobe. Davatelji usluga na području svoje koncesije dužni su sklopiti pisani ugovor s pretplatnikom o priključenju na svoju mrežu. To nije učinjeno, no i bez toga formalnog ugovora, svaki će sud zaključiti da se radi o ugovornom odnosu.</p>
<p> U zasnivanju dvostranih ugovora sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne posljedice.</p>
<p>To znači da ako pretplatnik koncesionaru davatelju usluge unaprijed plaća određeni iznos u kunama, bez kamata, da davatelj usluga pri obračunu ukupno korištenih TK usluga pretplatniku za obračunsko razdoblje obračuna unaprijed plaćene TK usluge i zaračuna preostali dio ili daje pretplatniku, u sporazumu s njim, druge materijalne povlastice. To je onda poštivanje zakona i načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.</p>
<p>ŽELIMIR MANENICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zatvaranje NEK nikada nije bila tema razgovora ministra Rupela s austrijskim sugovornicima</p>
<p>Petoga svibnja 2002. Vjesnik je objavio članak pod naslovom »Austrijanci neće kupiti hrvatski udio u nuklearki!« u kojem autor navodi izjavu dr. Esada Prohića da je slovenski ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel u Austriji, prilikom neformalnih razgovora s austrijskim sugovornicima, izjavio da će Slovenija zatvoriti NEK u roku od dvije godine.</p>
<p> U spomenutom je članku neistinita tvrdnja da je ministar dr. Rupel s austrijskim sugovornicima razgovarao o zatvaranju NEK. Zatvaranje NEK nikada nije bila tema razgovora ministra dr. Rupela s austrijskim sugovornicima, pa prema tome ni izjava o zatvaranju NEK u roku od dvije godine nije istinita.</p>
<p>Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HTV umjesto demokracije promiče pornografiju </p>
<p>Skinuti se do gola i javno na Jelačićevu trgu pokazivati golu stražnjicu te praviti uz to kretnje seksualnog čina - takvo što izazvalo bi zgražanje prisutnih građana, policija bi intervenirala, a novine bi o tome pisale u svojim crnim kronikama. Javnost bi, naravno, tako reagirala, i to je normalno u civiliziranom svijetu. </p>
<p>A zar je normalno što takve reakcije nema kad to isto ovih dana javno čini Hrvatska televizija u jednom svom reklamnom spotu za ne znam kakav proizvod? I to u najgledanije vrijeme poslije 20 sati, pa i u okviru najgledanije zabavne emisije »Tko želi biti milijunaš?«, pred milijunskim gledalištem, u kojem su i djeca.</p>
<p> Tko dopušta tu porno-reklamu u programu HTV-a? Zna li to, vidi li to nova glavna urednica? Je li to u skladu s njenim svjetonazorom kad znamo da je školovanjem povezana s Filozofskim fakultetom kod isusovaca? Je li to ono novo čime želi preobraziti program?</p>
<p>Ili je pak u borbi za novac uz pomoć reklama sve dopušteno, pa i porno-reklame?</p>
<p>Kad se takvo što dopušta na još uvijek državnoj televiziji, što li će tek biti kada se Treći program HTV privatizira? Nema toga što privatnik neće poduzeti da bi uvećao profit, ukoliko mu to nije zakonom onemogućeno.</p>
<p>Očekivali smo od nove glavne urednice i bolji filmski program. Malo što smo dočekali. I dalje su na programu pretežno američki trećerazredni filmovi. Novost je samo u tome što se bukvalno u titlovima prevode i najgrublje prostote i psovke. Njih je pun filmski program, i po danu i po noći. Kao da u našem jeziku nema desetak i više izraza da se prostota izbjegne. Zašto urednik Kurelec to dopušta? </p>
<p>Ne dajmo se zavesti ni tvrdnjom književnika fakovca Borivoja Radakovića, neki dan u Novom listu, kako »bez pornografije nema demokracije«.</p>
<p>Inž. VALENT VOGRINEC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Marko Sliško optužio šogoricu da stoji iza ubojstva svojeg muža</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Svjedočenjem nekadašnjega bračnog para, Romana Bolkovića i Branke Jeger Bolković, te Marka Sliška u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32). Podsjećamo, Bertić se tereti da je u Varšavskoj ulici usmrtio Jamesa Cappiaua, koji je nešto prije ubio Vjeku Sliška. Nikolić, koji se nalazi u bijegu, i Ivošević terete se za organizaciju Sliškova ubojstva.</p>
<p>Novinar Bolković kazao je da je Sliška upoznao preko supruge ubijenog »kralja poker-automata«, Danijele Sliško, s kojom prijateljuje niz godina. Na upit suca Ranka Marijana o Bolkovićevu posredovanju pri susretu Sliška i Josipa Manolića, svjedok je kazao da ga je Sliško upitao može li dogovoriti taj sastanak, što je Bolković i učinio.</p>
<p>Novinar se prisjetio i Sliškova susreta s Vladom Kasalom u restoranu »Maksimir«, kada je došlo do njihova fizičkog obračuna, no, kako je sa suprugom izišao nešto prije samog incidenta, o pojedinostima nije mogao više reći.</p>
<p>»Te me noći nazvao Sliško i kazao mi neka se ne iznenadim ako sutra u novinama pročitam o incidentu«, rekao je Bolković napomenuvši da ga Sliško nije zatražio da intervenira da novine ne objave napise o incidentu. Na kraju je napomenuo da Sliško nikada nije spominjao Hrvoja Petrača kao osobu koja bi pokušala atentat na Sliška.</p>
<p>Bolkovićeva bivša supruga Branka Jeger Bolković uglavnom je potvrdila priču bivšeg supruga o zajedničkim izlascima s bračnim parom Sliško. Za optuženog je Bertića kazala kako bi svaki čovjek trebao biti sretan kada bi imao prijatelja u osobi kakav je Bertić.</p>
<p>U nastavku je svjedočio Marko Sliško, brat Vjeke Sliška. Govorio je o »povijesti« njihova poslovanja i atentata na brata Vjeku, iza čega su, prema njegovim riječima, stajali Nikica Jelavić, Miljenko Žaja Krojf (čija je žrtva bio i Niko Mioč, ustvrdio je svjedok), te Zoran Petrović. Rekao je da su oni »uveli navike frankfurtskoga podzemlja u Zagrebu«, čemu su pridonijeli Ilija i Bosiljko Mišetić, koji je »ukorijenio kriminal kojega se nećemo riješiti«.</p>
<p>»Želi se nametnuti dojam da se Vjeko Sliško bavio drogom, bio je mlad, interesantna osoba za Zlatka Bagarića, Krojfa... a oni su se Vjeki sviđali. Nagovarali su ga na kocku, a on to nije ništa znao, a meni su rekli: 'Marko, malog će ti ubiti'. I na toj kocki došlo je do verbalnog sukoba. I tada, tu noć, donose smrtnu presudu za Vjeku... «, rekao je Marko Sliško. Prozvao je i policajce Zdravka Šeničnjaka, Željka Pula, Željka Dolačkoga i Jadranka Belinu da su na strani »zločinačke« jer nisu htjeli razriješiti niz ubojstava koja su se dogodila prije mnogo godina.</p>
<p>M. Sliško optužio je i Danijelu Sliško, suprugu ubijenog mu brata, da stoji iza ubojstva svojeg muža. Svjedok je rekao da ga je iz Venezuele nazvao Marko Nikolić i rekao mu da je ubojstvo išlo na sljedeći način: »Vjekina je žena bila u sprezi s 'krticom' (Draženom Golubovićem, Vjekinim prijateljem, koji je prodavao ukradenu robu, kako je prije rekao svjedok, op. a.), i rekla mu da je sakrila Vjekin pištolj, koji je on uvijek nosio i javila je Draženu da je to učinila, a ovaj je to javio Cappiauu, koji je trčao za Sliškom znajući da je nenaoružan«.</p>
<p> Iza svega su stajali, kako je rekao svjedok, uz Golubovića, Petrač, Žarko Peša i Vladimir Zagorac. Na pitanje suca Ranka Marijana zašto o tome nije govorio u istrazi, rekao je da nije zbog djece, a sada govori jer će se »Dunja i Dražen uzeti, a Dražen je odradio svojeg prijatelja da bi mu uzeo ženu i bogatstvo«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Glumac i kritičar pokušat će se pomiriti izvan sudske dvorane</p>
<p>VARAŽDIN, 8. svibnja</p>
<p> - Varaždinski glumac Ljubomir Kerekeš i književnik i kritičar Denis Peričić međusobni su spor zbog klevete, odnosno uvrede, odlučili riješiti mirnim putem, izvan sudske dvorane, pa je na varaždinskom Općinskom sudu u petak rasprava ipak odgođena.</p>
<p> Budući da su obojica spremna na mirno rješenje, Peričićev je branitelj predao suprotnoj strani nacrt mogućeg teksta koji bi bio podloga za sporazum između stranaka. Čitajući nacrt Kerekeš je rekao da »njega ne zanima nikakvo rukovanje pred kamerama«, no složio se da o prijedlogu treba razgovarati. </p>
<p>Ako se glumac i kritičar i njihovi odvjetnici ne dogovore i ne pronađu rješenje, glavna bi rasprava trebala početi idućega tjedna.</p>
<p>Kerekeš je, inače, protiv Peričića podnio privatnu tužbu zbog klevete jer je u lokalnom tjedniku Varaždinske vijesti, u članku pod naslovom »Primjer kazališnog kiča«, kazališnim kičem i »teatarskim šundom« nazvao predstavu »Stiže pojačanje« koju je režirao Kerekeš. Glumcu je zasmetalo i što se u tekstu navodilo da je »Kerekešova režija ujedno primjer nerazumijevanja scenskog prostora i dramske dinamike«.</p>
<p>U tužbi se navodi da su sporni i dijelovi Peričićeva članka pod naslovom »Bahatost razmažene zvijezde«, objavljenom također u lokalnom tjedniku. U tom tekstu, naime, Peričić, osim ostaloga, pita Kerekeša »zašto se vrijeđa poput razmažene zvijezde« i dodaje...»Tvoja bahata i histerična reakcija na kritiku dokaz je da si navikao ostvarivati sve što poželiš. Nakon predstave 'Stiže pojačanje' to je jamstvo - htjeli mi to ili ne - postalo upitno«.</p>
<p>Peričić je pak podnio protutužbu za uvredu zbog Kerekešova intervjua Nacionalu objavljenoga pod naslovom »Novinar kojega sam tužio napisao je da nemam ni estetike ni etike ni opće kulture: To nije kritika, nego osobni napad novinara koji piše o kravama i komunalijama«. </p>
<p>Kerekeš je naveo i da je Peričić »hvalio njegov rad jer ga je morao hvaliti«, a rekao je, prema tužbi, kako »misli da je Peričićevim pjesmama svojim interpretacijama donio i neke nagrade«. U tužbi se navodi i da je Kerekeš za Peričića izjavio da je »od onih koji o svemu znaju sve«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vještačenje će pokazati hoće li Jurdana biti priveden</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je saborski zastupnik Ivić Pašalić tužio kolumnista Nacionala Srećka Jurdanu odgođena je u srijedu na Općinskom sudu. </p>
<p>Naime, Jurdanin je branitelj odvjetnik Nenad Grof na sudu rekao kako mu je Jurdana faksom poslao povijest bolesti te rekao da zbog bolesti ne može prisustvovati raspravi. </p>
<p>Sutkinja Ivana Kršul odlučila je da će se od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražiti podatak je li Jurdana tražio bolovanje za raspravu u srijedu te za raspravu od 10. travnja kada je svoj nedolazak također opravdao bolešću. Isti će se podatak zatražiti i od Jurdanina poslodavca. </p>
<p>Nadalje je sutkinja odlučila da će medicinski vještak dati mišljenje na Jurdaninu povijest bolesti te ako se pokaže da je Jurdana bio sposoban pristupiti raspravi, na sljedeću će ga privesti policija. </p>
<p>Privatnu je tužbu Pašalić podnio zbog teksta objavljenoga u Nacionalu od 10. svibnja 2000. godine pod naslovom: »Sumrak SDP-a, HSLS-a i HSS-a u Zagrebu«, u kojem se među ostalim navodi i da je »na kraju vodeće informativne emisije televizija objavila dulji, simpatijama obojen razgovor Tihomira Ladišića s Ivićem Pašalićem pružajući kriminalcu novu mogućnost da se u javnosti prikaže kao anđeo«.</p>
<p>Na Općinskom je sudu i sudski spor u kojem Općinsko državno odvjetništvo tereti direktora Nacionala Ivu Pukanića za prijetnju. Naime, nakon jedne rasprave, 26. siječnja 2001. godine, Pukanić je na sudskom hodniku, kako bi Pašalića ustrašio, rekao njegovu odvjetniku Anti Vukorepi: »Pašaliću ću doći glave jer je on lopov i smeće.« </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Potukao se predsjednik osječkog ogranka HNS-a</p>
<p>OSIJEK, 8. svibnja</p>
<p> - PU osječko-baranjska podnijela je u srijedu protiv Branimira Haluseka i novoizabranog predsjednika osječkog ogranka Hrvatske narodne stranke Ivana Vrdoljaka (policija navela samo inicijale) prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>Kako doznajemo, u utorak u popodnevnim satima, na terasi kavane osječkog hotela Central sjedili su Ivan Vrdoljak i član HNS-a te bivši ravnatelj osječkog STUC-a (studentskog centra) Mirko Pakozdi. U jednome trenutku prišao im je Branimir Halusek te započeo svađu tijekom koje je počeo prijetiti Pakozdiju. </p>
<p>Vidjevši da situacija postaje ozbiljna, Vrdoljak se umiješao u prepirku te je zamolio Haluseka da ih »ostavi na miru«, jer se ne žele raspravljati s njim, na što mu je ovaj odgovorio udarcem šakom u glavu. Napadnuti Vrdoljak uzvratio je istom mjerom nakon čega ih je Pakozdi rastavio i spriječio daljnju tučnjavu. Ubrzo je Halusek otišao prema svom automobilu, a Vrdoljak u unutrašnji dio kavane. </p>
<p>Međutim, samo nekoliko minuta kasnije Halusek se vratio u kavanu »Central« te je pištoljem, za koji se kasnije utvrdilo da je plinski, počeo prijetiti Vrdoljaku. Uz pomoć konobara on je svladan, pištolj mu je oduzet te je pozvana policija. </p>
<p>Kako nam je pojasnio načelnik ureda načelnika PU osječko-baranjske Stipo Rimac, protiv obojice su podnesene prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira jer je Vrdoljak također uzvratio udarac. S obzirom da se radilo o plinskom pištolju, koji se ne ubraja u oružje, o tome hoće li se protiv Haluseka podnijeti privatnu tužbu zbog kaznenog djela prijetnje odlučit će Vrdoljak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pilčić se ne osjeća krivim za ubojstvo Danijele Fileš</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Na zagrebačkom je Županijskom sudu u srijedu počelo suđenje Borisu Pilčiću (51), koji se tereti za ubojstvo Danijele Fileš (25) i pokušaj ubojstva njezina dečka Zdravka Kostića (29), koji je o tome i svjedočio. </p>
<p>Svjedok i oštećenik Kostić ispričao je da je hodao s ubijenom Danijelom od 1999. godine, da ona radila u pekari u Dugavama i kao konobarica u Gajnicama. Nakon nekog vremena Danijela je, ispričao je Kostić, odlučila napustiti ta dva posla i posvetiti se sportsko-rekreativnoj masaži.</p>
<p>»Prihvatio sam njenu ideju, pa smo se dogovorili da ću je voziti do mušterija i da će me ona nakon završetka masaže nazvati da dođem po nju«, ispričao je svjedok prisjetivši se zatim događaja iz srpnja prošle godine.</p>
<p>»Danijela je dobila poziv s Trešnjevke, pa sam je odvezao na navedenu adresu, no bilo mi je čudno kako se ona ne javlja da dođem po nju. Nazvao sam je i potom otišao sam do zgrade do koje sam je dovezao i pošao stepenicama unutra, iako nisam znao u koji je stan ušla. Tada sam vidio Pilčića u društvu trojice muškaraca kako maše pištoljem i poziva me da dođem. Rekao sam mu da ću pozvati policiju i okrenuo sam se prema izlazu, a potom začuo pucanj«, ispričao je Kostić.</p>
<p>Svjedok se na upit sutkinje prisjetio i osobe po nadimku Johnny, za koju je kazao kako je bila Danijelina mušterija. Na upit optuženog Pilčića je li siguran da je upravo on stajao na hodniku s pištoljem, oštećeni je Kostić izjavio da je u to sto posto siguran.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Priznao ubojstvo ispred noćnog kluba »Calypso«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Branko J. (29) došao je u utorak ujutro u policijsku postaju u Sesvetama i policiji priznao da je on osoba koja se u petak ispred noćnog kluba »Calypso« potukla s Ivicom Tonjcem (39), priopćila je u srijedu zagrebačka policija.</p>
<p>Teško ozlijeđenog Ivicu Tonjca nepoznati je muškarac u petak dovezao u KB Dubrava, nakon čega je otišao ne ostavivši bolničkim službenicima bilo kakve podatke o sebi, a čitav se slučaj »zahuktao« kada je Tonjac u nedjelju podlegao ozljedama.</p>
<p>Kriminalistička je obrada otkrila da se Tonjac te večeri ispred kluba »Calypso« potukao s nepoznatim muškarcem, međutim što se potom dogodilo i tko je dovezao Tonjca u bolnicu, nitko nije znao, pa je obrada neko vrijeme »tapkala u mjestu«.</p>
<p>Branko J. rekao je tijekom razgovora policajcima da je on prevezao Tonjca svojim automobilom, najprije u Dom zdravlja u Sesvetama, a zatim i u KB Dubrava. Prema njegovoj priči, on i Tonjac te su se večeri potukli ispred »Calypsa« i od njegova je udarca šakom Tonjac izgubio svijet i pri padu tjemenom udario u asfalt.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade policija je protiv Branka J. podnijela kaznenu prijavu zbog nanošenja teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, a on je u utorak oko ponoći prepraćen dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mladić u kolicima bacio se pod vlak</p>
<p>VARAŽDIN, 8. svibnja</p>
<p> - Aleksandar Ignjatović (21) iz Oštarija preminuo je u srijedu u varaždinskoj Općoj bolnici od ozljeda zadobivenih nakon što se zaletio u vlak na pružnom prijelazu prema Biškupcu. Prema podacima policije, invalidni mladić svojim se motornim kolicima dovezao na prugu u trenutku kad je dolazio vlak. Vlak ga je zatim odbacio, a mladić je pritom zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život zbog kojih je tijekom pokušaja reanimacije u bolnici i umro.</p>
<p>Preminuli mladić inače je bio štićenih varaždinskog Doma socijalne skrbi za starije i invalidne osobe. Još se ne može sa sigurnošću tvrditi je li počinio samoubojstvo, no prema izjavama očevidaca, mladić je kolicima stajao kraj pruge i čekao dolazak vlaka. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Izboden nožem u trbuh i prsa</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - Teške i po život opasne ozljede nožem u trbuh i prsa u utorak je oko 21 sat u splitskom kafiću »Vito« zadobio 17-godišnji M. V. iz Splita. Liječnici Jedinice intenzivnog liječenja splitske Kliničke bolnice bore se za njegov život.</p>
<p> Još se ne zna tko ga je ubo jer je u tučnjavi sudjelovalo više osoba. </p>
<p>Kako doznajemo u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, do sukoba je došlo nakon svađe D. R. (18) i T. G. (28). U jednom trenutku D. R. je udario T. G. šakom u glavu. U tučnjavu su se potom uključili i D. R.-ovi prijatelji M. V. i D. B. (17). T. G. je pobjegao te zaprijetio da će se vratiti, što je i učinio u pratnji dvojice nepoznatih mladića. Tada je ponovo izbila tučnjava u kojoj je M. V. izboden. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poginuo pripadnik 3. gardijske brigade</p>
<p>OSIJEK, 8. svibnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko devet sati u Donjoj Motičini smrtno je stradao pješak Renato Puhanić (30) iz Čepina, pripadnik 3. gardijske brigade. </p>
<p>Prema podacima iz PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada je teretni kamion marke TAM, kojim je upravljao B. K. iz Našica, naletio na Puhanića, koji je u tom trenutku prelazio cestu na neobilježenom pješačkom prijelazu. </p>
<p>Od zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda Puhanić je ubrzo preminuo u Županijskoj bolnici u Našicama. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici Postaje prometne policije PU osječko-baranjske i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Usporavanje gospodarskog rasta, i dalje velika nezaposlenost te sporiji rast plaća</p>
<p>Prema makroekonomistima triju banaka - Zagrebačke, Privredne i Raiffeisen, rast BDP-a neće premašiti 3 posto / Hrvatska bi kraj godine mogla dočekati sa stopom inflacije od 3,5 posto, dok bi troškovi života mogli porasti za 3,8 posto </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Makroekonomisti triju banaka - Zagrebačke, Privredne i Raiffeisen, u svojim najnovijim prognozama Hrvatskoj u ovoj godini predviđaju usporavanje gospodarskog rasta, zadržavanje visoke stope nezaposlenosti i sporiji rast plaća.</p>
<p>Tako, primjerice, Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, smatra kako će se stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini usporiti s lanjskih 4,1 na 2,5 posto. U svojim najnovijim, travanjskim prognozama, Miljenović kao glavni generator ovogodišnjeg rasta navodi investicije, kojima prognozira rast od pet posto u odnosu na prošlu godinu, kada je njihov rast dosegao 9,7 posto. Zbog sporijeg rasta primanja stanovništva, rezanja socijalnih prava i zdravstvene reforme te zbog porasta životnih troškova u ovoj se godini ne može očekivati rast osobne potrošnje od 4,6 posto, koliko je iznosio lani, već će ova komponenta BDP-a porasti za 2,6 posto. Ipak, s obzirom na planirano daljnje smanjenje državne potrošnje, i osobna će potrošnja u ovoj godini dati značajan doprinos gospodarskom rastu, ističe Miljenović u svojoj publikaciji Croatian Economic Forecast. </p>
<p>Sličnim zvukovima odzvanjaju i najnovije prognoze Martine Dalić, glavne ekonomistice Privredne banke Zagreb (PBZ). Ona u svojim svibanjskim Makroekonomskim prognozama ipak očekuje nešto veću stopu rasta u ovoj godini od one o kojoj govori Miljenović - 3,1 posto. No, i ona očekuje sporiji rast osobne potrošnje i investicija, dvaju glavnih generatora razvoja, nego lani. Isto tako, glavna ekonomistica PBZ-a ističe snažan uzlazni trend industrijske proizvodnje, ali upozorava i na trend gomilanja zaliha.</p>
<p>Analitičari Raiffeisena, na čelu s glavnim ekonomistom Antom Žigmanom, u svojim travanjskim RBAnalizama, očekuju da će Hrvatska u ovoj godini ostvariti rast od tri posto. I po njihovu mišljenju gospodarski će rast u ovoj godini biti ponajprije rezultat rasta investicija i osobne potrošnje, ali po znatno nižim stopama nego lani. Ovogodišnje usporavanje rasta u Hrvatskoj u velikoj je mjeri određeno još uvijek prisutnom recesijom u susjednoj Europskoj uniji (EU). Unatoč tome, stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj i ove će godine biti veća od one u EU (oko 1,2 posto) i svijetu (2,8 posto, po MMF-u), primjećuju u Raiffeisenu.</p>
<p>I Raiffeisenovi analitičari u ovoj godini očekuju nastavak rasta industrijske proizvodnje. On će, po njima, porasti 3,3 posto u odnosu na prošlu godinu, što je također manje nego lani. Pritom posebno očekuju porast proizvodnje naftnih derivata i rast outputa brodograđevnog sektora, na temelju već sklopljenih ugovora o gradnji brodova. S druge strane, proizvodnja energije u ovoj godini nema previše prostora za ekspanziju, tvrde »raifajsenovci«.</p>
<p>Kao jedan od gorućih problema hrvatskog gospodarstva u svim se prognozama ističe visoka nezaposlenost. Ipak, pozivajući se na metodologiju obračuna Međunarodne organizacije rada (ILO) i visok prošlogodišnji rast prometa u trgovini na malo, svi dovode u pitanje vjerodostojnost službene statistike.</p>
<p> Tako Miljenović primjećuje da su dinamične privatne tvrtke lani povećale zaposlenost za 13 posto, dok se, na drugoj strani, zaposlenost u državnim i privatiziranim tvrtkama smanjuje ili stagnira. Prema njegovim procjenama, stvarna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj lani je iznosila 15,5 posto, a neznatno manju brojku, 15,4 posto, najavljuje za ovu godinu. Martina Dalić ističe da se nezaposlenost u Hrvatskoj neprekidno povećava, te da je samo u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj nezaposlenih povećan za više od 20.000.</p>
<p>»Problem nezaposlenosti neće se u Hrvatskoj riješiti ni brzo ni lako. Kompleksnost ovog problema dodatno je naglašena kako dobnom, tako i kvalifikacijskom strukturom nezaposlenih osoba«, zapisala je ona u prognozama. Po njoj, učinkovito rješenje problema nezaposlenosti traži jasno razdvajanje socijalne i radne sfere, odnosno, zaustavljanje prakse prema kojoj se socijalne beneficije ostvaruju na temelju statusa nezaposlenosti.</p>
<p>»Pravo pojedinih osoba na socijalne beneficije treba vezati uz njihovo ukupno imovinsko stanje i socijalni status, a ne status nezaposlenosti. Jasnim razdvajanjem socijalne i radne sfere - što u suštini implicira temeljitu reformu socijalnog sustava - moći će se pravilno definirati obilježja stvarno nezaposlenih i kreirati efikasne mjere za poticanje njihova zapošljavanja«, tvrdi ona.</p>
<p>U Raiffeisenu upozoravaju da najavljeno otpuštanje 13.000 prekobrojnih u Ministarstvu obrane prijeti povećanjem armije nezaposlenih. Naime, barem dio tih ljudi završit će na burzi rada, što će ugroziti Vladine napore na smanjenju nezaposlenosti. Ipak, sezonsko zapošljavanje tijekom ljetnih mjeseci i nova regulacija posredovanja pri zapošljavanju mogli bi neznatno smanjiti stopu nezaposlenosti u ovoj godini na 22 posto.</p>
<p>Premda makroekonomisti svih triju hrvatskih banaka ne očekuju da će u ovoj godini rast cijena na malo izaći iz okvira službenih očekivanja, u Raiffeisenu upozoravaju da stabilnosti cijena prijeti divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu, zatim očekivano jačanje dolara, što će dodatno poskupiti naftne derivate, te najavljena deregulacija cijena energenata. Po njima, Hrvatska bi kraj godine mogla dočekati sa stopom inflacije od 3,5 posto, dok bi troškovi života mogli porasti za 3,8 posto u odnosu na kraj prošle godine. </p>
<p>I ove se godine očekuje snažan rast prihoda od turizma, kojima će se pokrivati veliki minus u robnoj razmjeni s inozemstvom. U području fiskalne politike, pak, hrvatski makroekonomisti očekuju nastavak smanjenja potrošnje i deficita konsolidirane središnje države, kako je zacrtano u stand-by aranžmanu s MMF-om, ali upozoravaju na netransparentnost javnih financija. Pritom posebno ukazuju na poduzeća za gradnju cesta i autocesta, koja bi ovu godinu mogla zaključiti s visokim deficitom i novim velikim zaduženjima.</p>
<p> Miljenović, uz to, ukazuje na potrebu brzog zaživljavanja zdravstvene reforme, jer bi, u protivnom, proračunski deficit mogao eksplodirati. Upozorava i na sve izraženije miješanje države u gospodarstvo.</p>
<p>U Raiffeisenu, pak, upozoravaju da Hrvatskoj u ovoj godini na naplatu stiže gotovo dvije milijarde USD vanjskoga duga, od čega četvrtina otpada na kamate. Riječ je o dosad najvećoj otplati ino-duga u jednoj godini. </p>
<p>Martina Dalić naglašava kako se u ovoj godini neće nastaviti trend intenzivnog rasta raspoloživog dohotka, koji čini suma mase neto plaća i proračunski transferi stanovništvu. Raspoloživi je dohodak, naime, lani nominalno porastao za 10,5 posto, a realno za 5,3 posto. Njezina je procjena da će rast raspoloživog dohotka u ovoj godini doseći mršavih dva posto, a jedina komponenta koja bi mogla rasti jest masa plaća u privatnom sektoru, što je opet malo vjerojatno. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Najprije poskupljenje plina, a onda plinofikacija Hrvatske</p>
<p>OPATIJA, 8. svibnja</p>
<p> - Razvoj plinskog sustava nije moguć bez realnih cijena plina. Zato sadašnju cijenu transporta plina od 1,1 američkog centa po prostornom metru treba povećati na oko dva centa, istaknuli su čelnici Ine i državne tvrtke Plinacro (izdvojene iz Ine) na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji. </p>
<p>To bi omogućilo provedbu već gotove strategije plinofikacije Hrvatske. Prvi dio te strategije predviđa gradnju 110 milijuna dolara vrijednog podmorskog plinovoda od polja Ivana na sjevernom Jadranu do Pule te 111 milijuna dolara vrijednog plinovoda od Pule preko Rijeke do Karlovca (projekt Mala Gea). Taj plinovod kapaciteta 1,5 milijardi prostornih metara godišnje trebao bi biti završen do lipnja 2005. godine, najavio je direktor Plinacroa Darko Karačić. </p>
<p>Drugi dio strategije predviđa ulaganje 155 milijuna dolara u plinovod od Vrbovskog do Splita, a završetak gradnje planiran je 2011. godine. U trećem dijelu planirano je ulaganje 116 milijuna dolara u gradnju i modernizaciju postojeće plinske mreže u kontinentalnom dijelu Hrvatske, prije svega magistralni plinovod Zagreb - Slavonski Brod - Donji Miholjac i spoj s mađarskim plinskim sustavom, što bi također trebalo završiti do 2011. godine. Ukupno u sve projekte treba uložiti oko 460 milijuna dolara, kaže Karačić. </p>
<p>Lani je na domaćim poljima proizvedeno oko 1,5 milijardi prostornih metara plina te još 290 milijuna na polju Ivana u sjevernom Jadranu. Iz Rusije je uvezeno oko 1,1 milijarda kubika. Ove godine Ina planira proizvodnju oko 1,75 milijardi i uvoz od 1,1 milijardu prostornih metara. Strategija opskrbe prirodnim plinom u Hrvatskoj temelji se na rastu sadašnje potrošnje od 2,65 milijardi na 4,5 milijardi prostornih metara plina u 2020. godini. Međutim stručnjaci predviđaju da će problemi u opskrbi nastati već do 2007. godine pa do tada treba osigurati nove količine i dobavne pravce. </p>
<p>Predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević upozorio je da će se u provedbu tih projekata krenuti tek kad se odobri novi tarifni sustav za plin kako se ne bi stvarali novi gubici na tom energentu. </p>
<p>Po prvi put Dragičević je predstavio i lanjsku sada i verificiranu dobit Ine od 717 milijuna kuna, a prijevremeno su otplatili i 115 milijuna dolara stranih kredita. Poboljšanju poslovanja, dodao je, uz uvođenje realnih cijena derivata, »pridonijelo je i optimiranje prerade pa smo u Riječkoj rafineriji uštedjeli 60-70 milijuna dolara, a u Sisačkoj oko 40 milijuna dolara. Smanjili smo i proizvodnju jeftinijih tzv. crnih derivata, otkazali zakup nepotrebnih skladišta, promijenili rabatnu politiku i poduzeli druge mjere. Time smo znatno poboljšali i povrat uloženog kapitala, a bio bi još bolji da su uvedene realne cijene prirodnog plina«, kazao je Dragičević.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Plinari bi poskupljenje od 11 posto</p>
<p>OPATIJA, 8. svibnja</p>
<p> - Cijene plina u Hrvatskoj su 35 do 40 posto niže od europskih, ali bili bi zadovoljni da se povećaju 11 do 12 posto, jer bi nam to omogućilo financiranje neophodnih velikih investicija u proširenje plinskog sustava, kazao je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević na konferenciji za novinare. </p>
<p>Prema njegovim riječima savjetnici za privatizaciju Ine i stručnjaci energetskog instituta Hrvoje Požar predložili su da cijena plina u Hrvatskoj bude jednaka cijeni uvoznog ruskog plina umanjenoj za 25 posto troškova transporta. Kako sada prostorni metar ruskog plina stoji oko 15 američkih centi od čega oko 3,5 centa otpada na troškove transporta kad bi ta formula već bila usvojena prostorni metar plina bi se prosječno umjesto oko 11 centi plaćao oko 13 centi. Bilo je planirano uvođenje novog tarifnog sustava od 1. travnja, ali je to odgođeno, no vjerujem da Vlada od svog programa neće odustati, dodao je Dragičević. Najavio je i da će u petak biti objavljen natječaj za početak privatizacije Ine.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pliva: Dioničarima dividenda od 15 kuna </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Pliva je prošle godine ostvarila ukupni prihod od 5,27 milijardi kuna, 6,2 posto više nego u 2000., rekao je predsjednik Uprave i izvršni direktor Željko Čović na glavnoj skupštini dioničara kompanije održanoj u srijedu. Neto dobit je pala je 3,6 posto, na 1,01 milijardu kuna, no Čović je upozorio da kada se isključi dobit od prodaje imovine i druge jednokratne stavke - stopa rasta dobiti doseže 9 posto. Takav trend odražava i 10,7-postotni rast operativne dobiti - na 1,57 milijardi kuna.</p>
<p>Na skupštini dioničara također je donesena odluka o podjeli dividende od 15 kuna - 25 posto više nego za 2000. godinu, te je odobrena kupnja vlastitih dionica, najviše 10 posto temeljnog kapitala Plive. Osim toga, donesene su određene promjene statuta te je potvrđen ponovni izbor PricewaterhouseCoopersa za vanjskog revizora. </p>
<p>Rastu prodaje za 5,8 posto, na 3,92 milijarde kuna, najznačajnije je pridonio gotovo 40-postotni rast prodaje odsjeka Farmaceutika, odnosno lijekova koji se izdaju na liječnički recept, na 2,34 milijarde kuna. Prošlogodišnjim se porastom udio farmaceutike u ukupnoj prodaji grupacije povećao sa 45,2 posto u 2000. na 59,6 posto. Ostali odsjeci matičnog poslovanja zabilježili su pad prodaje. No udio matičnog poslovanja u ukupnoj prodaji svejedno je porastao sa 84,4 na 92,2 posto. Prodaja odsjeka nematičnog poslovanja pala je zbog prodaje svih udjela u sektoru prehrane - Cedevite i Vivere, te gubitka Beiersdorfove licencije za Nivea kremu, zbog čega je prodaja odsjeka Kozmetike i higijene pala za gotovo polovicu.</p>
<p>U Hrvatskoj je Pliva ostvarila 24,5 posto prihoda - u usporedbi s 29,2 posto u 2000. - odnosno 1,29 milijardi kuna. Od međunarodnih tržišta najveći udio ukupnih prihoda - 31,8 posto - ostvaren je na tržištu Sjeverne i Južne Amerike. Tržišta srednje i istočne Europe donijela su 29,2 posto prihoda, a zapadne 12,9 posto. Pliva je i ove godine zadržala vodstvo među farmaceutskim kompanijama u srednjoj Europi, a slijede je Krka, Lek i Gedon Richter. Po prodaji u toj regiji Pliva je na trećem mjestu iza Glaxo Wellcomea i Novartisa.</p>
<p>Ulaganja grupacije prošle su godine dosegla 952 milijuna kuna, od čega najviše Njemačkoj (kupnja AWD.pharma), 431,6 milijuna kuna, odnosno 45,3 posto ukupnih ulaganja. U Hrvatskoj je uloženo 396,5 milijuna kuna, a Poljskoj i Češkoj 86 milijuna. Od ukupnih ulaganja, 41,7 posto uloženo je u proizvodnju, a 39,6 posto u istraživanje u razvoj. Ukupna imovina Plive lani je porasla 7,1 posto, na 8,08 milijardi kuna.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Turizam s novom koncepcijom</p>
<p>CAVTAT, 8. svibnja</p>
<p> - »Turistička sezona bit će jako dobra, a naša očekivanja o 5 do 10 posto većem prometu prema prošloj godini su realna. U prva tri mjeseca bilježimo 20 posto više dolazaka i 21 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, a najvažnije je da je među tim gostima 45 posto više stranaca. Situacija nastala nakon 11. rujna prošle godine na nas se nije negativno odrazila, možda samo u privatizacijskom dijelu. Što se tiče bukinga, pritisak iz Europe je jako velik, i to istih partnera i gostiju kao i lani, ali zbog nedovoljnih kapaciteta ne možemo iskoristiti dio tržišta koji čine turisti što neće putovati u muslimanske zemlje«, naglasila je ministrica turizma RH Pave Župan Rusković uoči otvaranja 39. sastanka Europske komisije Svjetske turističke organizacije (WTO).</p>
<p>Otvarajući skup, potpredsjednik Vlade RH Dražen Budiša kazao je kako Hrvatska ima vrlo dinamičan razvoj turizma. »Svjesni smo da je turizam u cijelom svijetu jedna od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti pa je Vlada RH donijela niz poticajnih mjera kako bi podigla kvalitetu usluga, uključujući opsežne planove za izgradnju raznih infrastrukturnih projekata, poput autoceste od Zagreba do Splita. Hrvatska je demokratska zemlja koja želi postati članicom Europske unije i zbog toga naročitu pažnju poklanja svojoj ulozi u međunarodnoj zajednici, pa tako i Svjetskoj turističkoj organizaciji«, naglasio je među ostalim Dražen Budiša. </p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković predstavila je predstavnicima 35 zemalja članica WTO-a, kojima su se ove godine pridružile Albanija i Jugoslavija, turističku Hrvatsku tijekom dva razdoblja, prije i poslije Domovinskog rata. Ona je naglasila kolika je šteta nastala tijekom agresije te dodala kako Hrvatskoj u oporavku turizma nitko nije pomogao. </p>
<p>»Počinjemo s novom strategijom turizma, a ključni smjerovi su kvaliteta i održivi razvoj. Smatramo da turisti žele vidjeti nešto što nemaju u svojoj zemlji pa je naša koncepcija, a ujedno i prilika za Hrvatsku, da potičemo turizam i otvaramo nova turistička poduzeća. Naše su prednosti čista priroda i more kroz tzv. robinzonske programe na otocima«, kazala je Pave Župan Rusković. Ona je dodala kako Hrvatska nastoji dobiti međunarodnu pomoć za projekte pročišćavanja voda. </p>
<p>Generalni tajnik Svjetske turističke organizacije Francesco Frangialli istaknuo je kako je prvi put u povijesti turizma od II. svjetskog rata pao broj turističkih posjeta, i to za 1,3 posto, što je utjecalo na čitavu europsku regiju. On je kazao kako je WTO u osmišljavanju oporavka turizma nakon 11. rujna 2001. godine uveo specijalne programe, poput kulturnog turizma, što bi do 2005. godine trebali utrostručiti broj turista u Europi. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Enron namještao cijene struje </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Savezna država Kalifornija optužila je Enron zbog namještanja cijena električne energije, o čemu svjedoče interni okumenti Enrona koje je objavio federalni regulator za električnu energiju. Regulator je također najavio pokretanje istrage kako bi se utvrdilo jesu li i ostale kompanije koristile slične metode podizanja cijena.</p>
<p>Kalifornijski guverner Gray Davis je rekao da je država zbog umjetno visokih cijena - u 2000. su se učetverostručile i prošle godine ostale na tako visokoj razini - izgubila čak 30 milijardi US dolara te je, zajedno s nekoliko demokratskih senatora, pozvao državno odvjetništvo da pokrene krivičnu istragu - drugu nakon istrage o računodstvenoj prijevari koja je uzrokovala i propast energetskog diva. Pokaže li se da su Enronove manipulacije bile protuzakonite, Kalifornija bi mogla naplatiti milijarde dolara preplaćene električne energije. </p>
<p>Investicijska banka UBS Warburg, koja je u veljači kupila Enronov odsjek za trgovanje električnom energijom, neće plaćati eventualnu naknadu, već bi se ta potraživanja trebala namiriti iz stečajne mase. Međutim, metode koje je koristio Enron su, kako svjedoče stručnjaci sektora, vrlo česta pojava među trgovcima električnom energijom. S druge strane, mnogi analitičari tvrde da regulativa koju je donijela Kalifornija jednostavno nije dovoljno dobra. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Tehnološki sektor poveo rast </p>
<p>ZAGREBA, 8. svibnja</p>
<p> - Europske su burze u srijedu redom ostvarile znatan rast potaknute dobrim vijestima iz tehnološkog sektora te očekivanim rastom newyorških indeksa. Rast su, osim tehnološkog sektora, također zabilježile telekomunikacijske, naftne i medijske kompanije.</p>
<p>Do poslijepodneva je FTSE 100 porastao 1,2 posto na 5181,2 boda. Međutim, frankfurtski DAX je skočio 2,2 posto na 4980,19 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 2,06 posto na 4384,87 bodova, a milanski MIB 30 je dobio 1,78 posto dosegavši 31.524 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 su porasli 1,74 odnosno 2,17 posto na 1216,12 i 3528,14 boda.</p>
<p>Očekivani rast američkih indeksa su potaknuli izvrsni rezultati Cisco Systemsa, kompanije za telekomunikacijsku infrastrukturu, čije su dionice nakon zatvaranja burzi u utorak, po objavljivanju izvješća, skočile čak 12 posto. Dow Jones Industrial je u utorak ostvario rast od 0,29 posto na 9836,55 bodova, dok je širi S 500 pao 0,3 posto na 1049,49 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je također izgubio 0,3 posto spustivši se na 1573,82 boda. </p>
<p>Azijske su burze u srijedu rasle, a tokyjski benchmark Nikkei 255 je dobio 1,81 posto dosegavši 11.520,75 bodova.</p>
<p>Rezultati Cisca potaknuli su rast i njegovih europskih rivala - Ericsson je skočio 6,8, a Alcatel 6,3 posto. Finska Nokia je porasla 5,4, a Siemens je dobio 4,5 posto. Značajan su rast ostvarile i neke informatičke kuće. Tako je treći po veličini internet provider Terra Lycos dobio 4,8 posto nakon što je objavio rezultate u skladu s očekivanjima - gubitak u prvom tromjesečju od 41 milijun eura. Dionice njemačke softverske kuće SAP porasle su 3,5 posto, a francuski Cap Gemini je dobio 4,5 posto.</p>
<p>Telekomi su također bili u porastu - Deutsche Telecom je dobio 4,5 posto, a France Telecom 3,7 posto. Vodafone, najveća svjetska grupacija za mobilnu telefoniju, nakon nedavnih gubitaka, u srijedu je skočila 6 posto.</p>
<p>Rast dionica u medijskom sektoru potaknula je odluka britanske vlade da će ukinuti pravila kojim se onemogućuje prodaja udjela u medijskim kompanijama ulagačima izvan Europske unije. Tako su kompanije za zemaljsku televiziju Granada i Carlton Communications porasli 7,1 odnosno 6,4 posto, a BSkyB, kuća za satelitske programe, 4,1 posto. Francuski Vivendi Universal je dobio 4,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Igor Cvitanović pokrenuo stečaj u Dinamu</p>
<p>Trgovački sud prihvatio prijedlog bivšeg Dinamova nogometaša da se otvori stečaj kako bi mu klub isplatio dug / Država nije tražila stečaj iako joj Dinamo duguje gotovo 300 milijuna kuna za poreze i doprinose </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu Vesna Buljan izjavila je u srijedu popodne za Vjesnik da je taj sud u utorak pokrenuo stečaj u Nogometnom klubu Dinamo. Prema njezinim riječima, u utorak je održano ročište nakon kojega je na oglasnoj ploči Trgovačkog suda objavljen početak stečajnog postupka, što će ovih dana biti upisano i u sudski registar. </p>
<p>Sud je prihvatio prijedlog bivšeg Dinamova nogometaša Igora Cvitanović da se pokrene stečaj kako bi mu u stečajnom postupku taj klub, registriran kao sportsko trgovačko društvo, isplatio dug. </p>
<p>Pomoćnik ministra financija Juraj Bajić rekao nam je da država nije tražila pokretanje stečaja u maksimirskom nogometnom klubu iako joj Dinamo, prema nalazu Financijske policije, duguje gotovo 300 milijuna kuna za poreze i doprinose. Dinamo je time izbio na prvo mjesto među najvećim poreznim dužnicima u državi. </p>
<p>U sklopu Vladinih mjera za naplatu državnih potraživanja, Dinamo je prije nekoliko mjeseci poslao Ministarstvu financija prijedlog za nagodbu, što je najbezbolniji način za rješavanje dugova državi. </p>
<p>Predsjednica Trgovačkog suda ističe da je Cvitanović, predloživši stečaj, zapravo učinio uslugu državi jer će se ona lakše naplatiti nakon što je pokrenut stečajni postupak. </p>
<p>Klub od utorka, napominje Vesna Buljan, snosi sve pravne posljedice kao i sva druga trgovačka društva u stečaju. To znači da će to trgovačko društvo dobiti stečajnog upravitelja te da se odmah prekidaju sve parnice koje društvo vodi na sudovima. Pretpostavlja se da će se vjerovnici naplatiti iz imovine kluba. </p>
<p>Kako doznajemo, očekuje se da će se nakon Cvitanovića uskoro javiti i drugi kojima duguje Dinamo. </p>
<p>U cijeloj priči neobično je da, usprkos svim pravnim i financijskim poteškoćama koje proživljava, Nogometni klub Dinamo legalno posluje preko drugog računa jer je istodobno prijavljen i kao sportsko trgovačko društvo koje je sada u stečaju, ali i kao - udruga građana.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pupovac: Opstruira se povratak Srba i obnova kuća</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac je u povodu paljenja škole i kuće obitelji Škorić te rušenja nadgrobnog spomenika i devastiranja dviju grobnica u Biljanima Donjim u općini Benkovac održao u srijedu u Zagrebu konferenciju za novinare. Rekao je da ti i mnogi prijašnji incidenti pokazuju da je za srpsku zajednicu u zadarskom zaleđu vrlo teško političko i opće stanje.</p>
<p>Škola i kuća vjerojatno su zapaljeni na pravoslavni Uskrs, 5. svibnja, rekao je, što je jasna poruka svima koji se žele vratiti da nisu dobrodošli i da Hrvatska još nije prestala biti zemlja palikuća. Istaknuo je da je na tom području od Oluje spaljeno oko 65 posto stambenoga fonda, pa i ovaj događaj pokazuje da se nastavlja politika onemogućavanja povratka Srba.</p>
<p>Kao primjer opstrukcije obnove, naveo je rad stambenih komisija koje obustavljaju obnovu svima koje ne zateknu pred kućama za obnovu. Također je kao dio opstrukcije povratka spomenuo odlaganje smeća i raznog otpada na imanja i okućnice Srba u selu Crnom nedaleko od Zadra. Za to stanje optužio je lokalne vlasti, loš rad policije, ali i Vladu, koja »još ne želi praktično riješiti probleme povratka Srba i obnove njihovih kuća«. Pozvao je Vladu da se »konačno angažira, da sazove sjednicu na kojoj će se raspraviti o tim pitanjima kako bi se spriječila politika koja srpskoj zajednici ne jamči sigurnost i koja joj ne osigurava obnovu i povratak«. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Poljoprivrednici iz hobija ostaju bez državne potpore</p>
<p>Cilj reforme, ističe zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić, jest potaknuti ozbiljnu i konkurentnu proizvodnju hrane kako to traži WTO i EU/ Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, naglašava, pak, da se u skupinu komercijalnih proizvođača hrane može prijaviti oko 300.000 obiteljskih gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Prema Nacrtu prijedloga zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, Hrvatska će imati dva puta više komercijalnih proizvođača hrane, nego prema procjeni Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Radi se o 100.000 komercijalnih obiteljskih gospodarstava, rekao je Vjesniku Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>On naglašava da se s tri hektara zemlje ili tri krave, odnosno 20 ovaca ili koza, koliko je obvezno imati da bi se seljaci sami svrstali u skupinu komercijalnih proizvođača hrane, u tu skupinu može prijaviti gotovo 300.000 obiteljskih gospodarstva u Hrvatskoj. </p>
<p>Laslo ukupno obrađuje 80 hektara zemlje, te ima 50 krava, ali se pita što je to komercijalno obiteljsko gospodarstvo? Ono što zabrinjava jest da, u prosjeku, obiteljsko gospodarstvo u Hrvatskoj ima svega 2,8 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je taj prosjek u zemljama Europske unije 27 hektara. Osim toga, najveći broj poljoprivrednika u Hrvatskoj u dobi je između 60 i 70 godina, te više ne može proizvoditi za tržište.</p>
<p>Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić kaže da važan dio reforme sustava državne potpore u poljoprivredi predstavlja utvrđivanje razlike između komercijalnih proizvođača hrane, i onih koji imaju slabe mogućnosti za profitabilnu proizvodnju hrane. </p>
<p>Cilj reforme, ističe Ledić, jest potaknuti ozbiljnu i konkurentnu proizvodnju hrane kako to traži WTO i EU. Riječju, državnu potporu već od ovogodišnje jesenske sjetve neće dobivati oni koji se poljoprivredom bave iz hobija.</p>
<p>Mala nekomercijalna obiteljska gospodarstva, a prema procjeni Ministarstva ima ih 80.000, moći će se prijaviti u model potpore dohotku. Preračunato u novce, za model potpore dohotku, izdvojit će se 566 milijuna kuna. Radi se o mjesečnoj potpori u iznosu od 600 milijuna kuna, uz uvjet da obiteljsko gospodarstvo ima neku poljoprivrednu proizvodnju: tri krave ili hektar vinograda, 150 maslina i dr.</p>
<p>Osnovni uvjet za ulazak u pojedini model potpore ukupni je obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva. On se izračunava zbrajanjem pojedinačnih proizvodnji, primjerice, u ratarstvu, stočarstvu i šumarstvu. Takvi se pokazatelji koriste i u EU za utvrđivanje veličine gospodarstva. </p>
<p>Seljaci će sami moći izabrati, pa i jednom promijeniti, izabranu skupinu. U slučaju da se odluče proizvoditi za tržište, na ime poticaja trebali bi dobiti 1,4 milijarde kuna. Ukupno se radi o preraspodjeli 2,25 milijarde proračunskih kuna za 2003. godinu. </p>
<p>Novost je i registar poljoprivrednih proizvođača. Slovenija, primjerice, ima 20.000 registriranih poljoprivrednika. Hrvatska je 1991. godine imala 410.000 poljoprivrednika, od čega je bilo 265.000 aktivnih i 145.000 uzdržavanih osoba. Procjenjuje se da je broj poljoprivrednika u posljednjih 10 godina povećan na više od pola milijuna ljudi, koji se najčešće bave poljoprivredom za osobne potrebe.</p>
<p>Hrvatska, pak, reformu sustava poticaja očekuje s tri posto seljaka u sustavu PDV-a, te sivim tržištem poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se suzbilo sivo tržište, svi koji na ime poticaja dobivaju godišnje više od 12.000 kuna, moraju ući u sustav PDV-a.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nove nesuglasice o izboru čelnice Zajednice žena </p>
<p>Škara, koji sebe smatra i dalje glavnim tajnikom, nije došao, jer ga Sanader nije pozvao/ Ne sazove li Sanader ubrzo Središnji odbor, »pašalićevci« će prikupljati potpise za održavanje sjednice </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Premda je trajala nekoliko sati, sjednica Predsjedništva HDZ-a zakazana u srijedu, prema ocjeni nekih njegovih članova zapravo službeno nije ni počela. Naime, članovi Predsjedništva utrošili su sate na prepucavanje o tome treba li novoizabrana predsjednica Zajenice žena »Katarina Zrinska« Karmela Caparin uopće biti nazočna sjednici.</p>
<p> Tzv. »pašalićevci« u Predsjedništvu i dalje drže njezin izbor nelegalnim, pa su predsjedniku stranke Sanaderu kazali kako ona na sjednicama Predsjedništva može biti nazočna samo kao gost, a ne i kao punopravni član. No, Sanader je odbacio takve zahtjeve, a novinarima izjavo da će se o Karmeli Caparin raspravljati na konstituirajućoj sjednici Središnjeg odbora HDZ-a. Na toj sjednici kazao je, raspravljat će se i o točkama razmimoilaženja u HDZ-u.</p>
<p>Za razliku od nedavnog pokušaja prije desetak dana kada je, tvrdili su neki, sjednica Predsjedništva stranke održana bez kvoruma, ovoga puta okupili su se u potpunijem sastavu. Jedino Joso Škara nije došao, jer ga nitko nije niti pozvao. </p>
<p>Sam Škara i dalje smatra da je glavni tajnik stranke, a na sjednici Predsjedništva neki su članovi tražili da na nju Sanader pozove i Škaru. Šef HDZ-a to je odbio, a Škara je izričito inzistirao na tome da ga Sanader pozove.</p>
<p> »Ja sam dobro odgojen čovjek i ne odlazim tamo gdje me se ne pozove«, kazao je Škara kojega smo zamolili za komentar cijelog slučaja.</p>
<p>Jedna od glavnih tema na sjednici trebala je biti i određivanje datuma za održavanje konstitutivne sjednice Središnjeg odbora. No, kako doznajemo, »pašalićevci« su spremni, ako Sanader ubrzo ne odredi datum, započeti s prikupljanjem potpisa članova Središnjeg odbora, kako bi se najdulje za sedam do deset dana ta sjednica i održala. </p>
<p>Sanader je novinarima kazao da HDZ izražava nezadovoljstvo izjavom glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da tužiteljstvo ne namjerava raspravljati o promjeni optužnice protiv generala Ante Gotovine. </p>
<p>Stoga HDZ traži od hrvatske Vlade da uputi zahtjev da se o tom slučaju raspravlja pred Vijećem sigurnosti UN-a ili Sudom pravde u Haagu, ili pak pred panelom sudaca Haaškog suda. </p>
<p>Također neprihvatljivom drže i izjavu generalnog direktora Ine da je vrijednost Ine smanjena za tri milijarde kuna, podsjećajući kako se za vrijeme rasprave o privatizaciji Ine i HEP-a u Saboru oporba tome žestoko protivila, jer se još uvijek ne zna niti kome će, a niti za koju cijenu biti prodani. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Na Most Dubrovnik dolazit će se Ulicom mosta dr. Franje Tuđmana!</p>
<p>Općinska i gradska vijeća nadležna su za davanje imena, podsjetila je gradonačelnica Dubravka Šuica/ Bilo je nekoliko momenata za koje je dobro razmotriti ih u četiri oka, komentirao je zamjenik premijera Dražen Budiša zatvaranje svog sastanka s dubrovačkom gradonačelnicom </p>
<p>DUBROVNIK, 8. svibnja</p>
<p> - Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica sastala se u srijedu sa zamjenikom premijera Draženom Budišom. Prilike u Gradu, te načini na koje bi se Vlada mogla uključiti u rješavanje nekih od projekata lokalne uprave i samouprave, bile su uglavnom teme o kojima se razgovaralo - iza zatvorenih vrata.</p>
<p>Na novinarski upit o razlozima zatvaranja, budući da su novinari uredno primili poziv da nazoče sastanku, a tek potom ih se zamolilo da napuste salon Gradske vijećnice, Budiša je kazao: »Ne znam kakvi su običaji u Dubrovniku, ali mislim da nema razloga da bude predstavljeno sve o čemu razgovaramo«. Na inzistiranje novinara ipak je dodao da je »bilo nekoliko momenata« za koje je smatrao kako je »dobro da ih razmotrimo u četiri oka«. Govorilo se o cesti prema Zračnoj luci, Mostu Dubrovnik što se otvara ove subote te o nizu projekata što očekuju Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju, rekao je Budiša.</p>
<p>Novinare je zanimalo i hoće li Grad i nadalje inzistirati da Most Dubrovnik ponese ime prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, na što je gradonačelnica kratko kazala: »Grad nema što inzistirati«. Gradsko je vijeće, podsjetila je, prije desetak dana donijelo odluku koja je obvezujuća - da se prilazna ulica mostu nazove Ulica mosta dr. Franje Tuđmana!</p>
<p>Šuica je istaknula i da gradska vlast ni u kom slučaju ne želi o tome polemizirati, ali da ih čude postupci koalicije na vlasti koja se silno zalaže za decentralizaciju, ali im to očito ne smeta da se ponašaju posve centralistički. Tim više, naglasila je, što su općinska i gradska vijeća nadležna za davanje takvih imena. A kad je riječ o Mostu Dubrovnik, čije je svečano otvorenje u subotu navečer, kojem bi prema najavama trebao nazočiti i premijer Ivica Račan, protokol Hrvatskih cesta nije, barem dosad, predvidio i nazočnost, odnosno govor gradonačelnice. »To je ispod svih kriterija«, zaključila je Šuica, dodavši da »ne shvaća razloge« tog postupka, ali da će unatoč tome govoriti, jer je to njezina dužnost.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pašalićevci u Poglavarstvu smjenjuju župana Baraku? </p>
<p>Članovi Šibensko-kninskog poglavarstva, svi iz HDZ-a, bojkotirali su poziv svog stranačkog kolege župana Gordana Barake na sjednicu Poglavarstva/ Baraka inače pripada Sanaderovoj struji a na prošlim izborima nije ušao u županijski odbor stranke </p>
<p>ŠIBENIK, 8. svibnja</p>
<p> - Sjednica šibensko-kninskog Poglavarstva, najavljena za srijedu, 8. svibnja, nije održana jer joj se nitko od članova Poglavarstva nije odazvao. Na dnevnom redu trebala je biti rasprava o Konačnom prijedlogu prostornog plana Županije, te o inicijativi za osnivanje općine Brodarica koja bi obuhvaćala naselja Brodaricu, Krapanj i Žaborić. </p>
<p>Boljim poznavateljima prilika unutar HDZ-a nakon nedavnih stranačkih izbora u Županiji na kojima je prevagu premoćno odnijela tzv. Pašalićeva struja, dok župan Gordan Baraka pripada tzv. Sanaderovoj struji, ovakav razvoj situacije zapravo i nije iznenađenje. Bilo je za očekivati da će struja koju predvodi Ivo Baica, inače saborski zastupnik i predsjednik šibensko-kninskog HDZ-a, te Ivica Poljičak, predsjednik šibenskog ogranka stranke pokušati privoljeti župana Baraku da odstupi s mjesta župana kako bi na to mjesto došao netko podobniji od njega. </p>
<p>Baraka nije uspio dobiti dovoljan broj glasova da uđe u županijski odbor stranke čime je postalo očito da je usamljeni strijelac i da će njegov mandat župana biti kratkog vijeka. </p>
<p>U javnosti se počelo špekulirati da je župana proteklih dana posjetila šesteročlana stranačka delegacija koja ga je pokušala uvjeriti da je za sve najbolje da mirno ode, te da će mu se zauzvrat dati načelnički mandat u budućoj općini Brodarica. Spominjale su se i ucjene, međutim javno o tome nitko ne želi govoriti.</p>
<p>Zatečen bojkotom, župan Baraka izjavio je Vjesniku da ne želi sudjelovati »u cirkusu koji je nastao«. »Svi su članovi Poglavarstva članovi HDZ-a, a svoj autoritet među članstvom Ivo Baica iskoristio je i tako blokirao rad Poglavarstva. Nitko se od članova nije ispričao zbog nedolaska«, kazao je vidno uznemiren, Baraka. Priznao nam je da je tijekom utorka bio predmetom izvjesne ucjene koju on nije ocijenio opasnom pa joj nije ni pridavao veće značenje. Dan kasnije ispostavilo se da se radilo o ozbiljnoj ponudi, dodao je. »Izlaže li me se pritisku da odem s dužnosti župana, procijenite sami«, kaže župan. »Očito je da se netko igra sa Županijom i njezinim građanima, u što se točno događa pitajte Baicu i političkog ideologa Ivicu Poljička«, poručio je na kraju Baraka, koji je o situaciji nakon posljednjih izbora upoznao predsjednika stranke Ivu Sanadera.</p>
<p>Za komentar smo zamolili i prozvanoga Ivu Baicu koji nam je samo kazao: »U novonastaloj situaciji u kojoj je očito da je na jednoj strani župan, a na drugoj cijela stranka na županijskoj razini, o svemu će se hitno raspraviti na sjednici šibensko-kninskog odbora stranke. Što se tiče ostalih pitanja i komentara za sada se suzdržavam od reakcije, reći će za vjesnik Ivo Baica«. Ivica Poljičak svoj je komentar najavio za četvrtak, za kada je, inače, bilo najavljeno izvješće o rezultatima izbora za mjesnu samoupravu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Gospićka skupina«: Oreškoviću pozlilo</p>
<p>RIJEKA, 8. svibnja</p>
<p> - Na suđenju »gospićkoj skupini« u srijedu, prvooptuženi Tihomir Orešković požalio se predsjednici sudskog vijeća Iki Šarić da se ne osjeća dobro. Nakon što ga je pregledao liječnik i ustanovio da je Oreškoviću povišen tlak i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, te da ima mučninu i želučane tegobe, suđenje je prekinuto do ponedjeljka. Toliko je, naime, vremena potrebno, prema liječnikovom mišljenju, da se poboljša optuženikovo zdravstveno stanje. Liječnik je pregledao Oreškovića i prije početka suđenja, a i tada je ustanovljeno mu je krvni tlak bio povišen. </p>
<p> Prije prekida suđenja, sutkinja Šarić uspjela je saslušati samo svjedoka Branka Trešnjića iz Gospića. On je govorio o nestanku brata Nebojše 17. listopada 1991. godine. Izjavio je da je hrvatska policija 1992. objavila da je Nebojša Trešnjić na »drugoj strani«. Obitelj Trešnjić pokrenula je postupak da se Nebojšu Trešnjića proglasi mrtvim, ali to još nije učinjeno. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nastavljeno suđenje Milošu Lončaru za ratni zločin</p>
<p>OSIJEK, 8. svibnja</p>
<p> - Pred Velikim vijećem osječkog Županijskog suda, u srijedu je nastavljeno suđenje za ratni zločin nad civilnim stanovništvom Milošu Lončaru (42) iz baranjskog mjesta Jagodnjaka. </p>
<p>On je, navodno, od rujna 1991. do svibnja 1992. godine bio zapovjednik topničkog voda tzv. teritorijalne obrane Baranje. Pod njegovim je vodstvom, piše u optužnici, bilo 11 topova smještenih na borbenim položajima od Darde do Novog Bezdana, pa je naređivao svojim vojnicima otvaranje artiljerijske vatre na Osijek i prigradska naselja Josipovac i Višnjevac, iako je znao da su tamo civilni, a ne vojni objekti. U tim je napadima smrtno stradao velik broj civila, veći broj ih je teže i lakše ozlijeđen, a nastale su i velike štete.</p>
<p>Svjedok Danilo Dimić (62) iz Darde, u ratu na dužnosti direktora »Belje-Remonta«, rekao je da nije bio na položajima, pa ne zna tko je naredio otvaranje vatre. Po njegovim spoznajama, Lončar je bio zadužen za tehničke poslove kao što je održavanje vojne tehnike koja se koristila na položajima. Budući da je odbijen zahtjev branitelja da se optuženi brani sa slobode, Lončar ostaje u pritvoru, a glavna se rasprava nastavlja koncem svibnja. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Puljević najavio štrajk u srednjim školama »ničim izazvan«?!</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Ako pregovarački odbor Vlade, koji vodi ministar prosvjete Vladimir Strugar do 12. svibnja ne potpiše granski kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjem školstvu, u srednjim školama i učeničkim domovima bit će pokrenut štrajk.</p>
<p> Organizaciju štrajka preuzet će Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (ima oko 12.000 članova), a štrajk će početi koncem školske godine, od 20. svibnja do ispunjenja zahtjeva. </p>
<p>Najavio je to predsjednik Nezavisnog sindikata Andrija Puljević, kako komentiraju neki njegovi bliski kolege - ničim izazvan. Naime, prema tvrdnjama Puljevićevih kolega koji mu se »nisu željeli zamjeriti imenom«, pretposljednji sastanak pregovaračkih odbora Vlade i sindikata o granskom kolektivnom ugovoru održan je prije desetak dana, a završio je zajedničkom večerom. </p>
<p>Otkud onda najava štrajka?!</p>
<p>Puljević je rekao novinarima da je najvažniji razlog za mogući štrajk tjedna nastavnička norma neposrednog rada u nastavi.</p>
<p> Ali, kao predsjednik sindikata koji ima pozamašan broj članova, trebao bi znati da je norma srednjoškolskog nastavnika, za razliku od norme u osnovnim školama, regulirana izmjenama Zakona o srednjem školstvu te Pravilnikom o normi.</p>
<p>Puljević je, dakle, pobrkao lončiće, jer norma nije stvar sadašnjih pregovora već zakona koji donosi Sabor. </p>
<p>Nadalje, ističe da je ta norma u Hrvatskoj najveća, veća od one u Sloveniji, BiH i Mađarskoj, što naše informacije pobijaju. Slovenski nastavnici imaju slično kao i hrvatski tjednu normu između 19 i 24 sata. </p>
<p> Puljević najavljuje i da mu je cilj profesorima matematike smanjiti broj sati provedenih u nastavi s 21 na 20. Uzme li se u obzir da je, po slobodnoj procjeni, među nastavnicima u srednjim školama petina onih koji predaju matematiku, pitanje je zbog čega bi svi ostali štrajkali i onemogućili normalan završetak školske godine? Druga je stvar da je Puljević najavio štrajk zbog 10 posto niže norme za sve nastavnike, ili još bolje, za 10 posto veće plaće svih nastavnika, ali ovako... </p>
<p>Predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović i predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić u srijedu se nisu željeli očitovati o štrajku. </p>
<p>Obojica poručuju da će iznijeti stav nakon što konzultiraju članstvo, a nadležna tijela njihova sindikata donesu odluke. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba smatra pak da je čitava priča oko štrajka i norme preuranjena. Podsjeća da je u tijeku analiza koja će pokazati kakvo je zatečeno stanje kad je riječ o plaćama i punoj normi u školama. »Kolega Puljević žuri, a bez vidljivih pokazatelja ne treba forsirati štrajk«, kaže Kuba potvrđujući da je norma srednjoškolskih nastavnika određena zakonom i nije predmet pregovora. </p>
<p>Posljednji štrajk u školama, u organizaciji Nezavisnog sindikata, održan je točno prije godinu dana. Iako je Puljević govorio da je jednodnevni štrajk posve uspio, pokazatelji s terena to nisu potvrđivali. Sada se čuje pitanje želi li možda Puljević tim štrajkom »spašavati svoju glavu« pred brojnim sindikalnim članstvom.</p>
<p>Strugar će se očitovati do 12. svibnja</p>
<p>U Ministarstvu prosvjete i sporta poručuju da su im predstavnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u srijedu uručili svoj prijedlog granskog kolektivnog ugovora. »Novi prijedlog Sindikata znatno se razlikuje od teksta koji je prethodno bio predmet pregovaranja«, rekla je glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj. Dodala je da će se Ministarstvo, u skladu sa zahtjevom Sindikata, do 12. svibnja očitovati o predloženom ugovoru. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Cijene lijekova znat će se u ponedjeljak </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »O predloženim cijenama lijekova na listi u ponedjeljak će raspravljati Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje«, izjavio je u srijedu za Vjesnik Zdravko Lončarec, direktor HZZO-a.</p>
<p>Podsjetimo, HZZO najavio je da će povećati participacije za lijekove želeći time korisnike zdravstvenog osiguranja potaknuti da kupe policu dodatnog osiguranja HZZO-a, na što nisu obvezni. </p>
<p>Upisivanje polica počinje službeno 20. svibnja (a ne 15., kako je prvotno najavljeno). Polica će biti aktivirana od 1. lipnja. Njezina mjesečna cijena po osobi iznosi 80 kuna (nema obiteljskih polica). Prema riječima direktora HZZO-a, ta je ponuda izuzetno povoljna.</p>
<p> Lončarec je uvjeren u uspjeh tog projekta jer troškovi za lijekove, specijalističke preglede i pretrage, te za bolničko liječenje uvelike nadmašuju cijenu police. Što se tiče cijene za umirovljenike, ona će biti niža od 80 kuna, a koliko - znat će se ovih dana.</p>
<p>Očekuje se da će participacije biti oslobođeno oko 700 tisuća umirovljenika pa im neće trebati polica, a za njih 250 tisuća preporuča se da je uplate. Jer, rekao je Lončarec, u strukturi potrošnje umirovljeničke obitelji lijekovi su treća stavka poslije troškova za hranu i stanovanja.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bajić: Sposobni smo od Haaškog suda preuzeti progon ratnih zločina</p>
<p>Radovan Ortynski predao je u utorak svu dokumentaciju Državnom odvjetništvu kojom potkrepljuje svoje tvrdnje, izjavio je novi glavni državni odvjetnik / Prema prvim zapažanjima, riječ je o predmetima koji su već u postupku pred nadležnim državnim odvjetništvima, kazao je Bajić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Novi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u srijedu je u Saboru pred najvišim dužnosnicima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti prisegnuo na svoju dužnost. Čestitavši mu i zaželjevši uspjeh u radu, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić poručio je Bajiću da imenovanje na mjesto glavnog državnog odvjetnika primi kao priznanje svoga dosadašnjeg rada, a stečeno iskustvo iskoristi za dobrobit Hrvatske.</p>
<p>»U svom radu držat ću se Ustava i zakona i učiniti sve da Državno odvjetništvo postigne punu neovisnost i pridonese pravnoj državi i vladavini prava, te približavanju Hrvatske europskim tokovima«, obećao je glavni državni odvjetnik.</p>
<p>Na upit o utemeljenosti izjava njegova prethodnika Radovana Ortynskog da je organizirani kriminal povezan s vlasti, Bajić je rekao kako je Ortynski u utorak predao Državnom odvjetništvu svu dokumentaciju kojom potkrepljuje svoje tvrdnje. »Sve ćemo detaljno pregledati i utvrditi opravdanost tih tvrdnji i vjerodostojnost predane dokumentacije. Nakon toga, sukladno zakonu, angažirat ćemo redarstvene vlasti bude li potrebno«, najavio je Bajić.</p>
<p> Dodao je ipak kako je, prema prvim zapažanjima, riječ o predmetima koji su već u postupcima pred nadležnim državnim odvjetništvima. Na pitanje znači li to da je Ortynski ipak obavljao svoju dužnost, Bajić je odgovorio kako to još ne može procijeniti, ali da se na svim predmetima radi u državnim odvjetništvima, od općinskih do županijskih.</p>
<p>Na pitanje može li Državno odvjetništvo preuzeti od Haaškog suda procesuiranje ratnih zločina, novi glavni odvjetnik ustvrdio je da je hrvatsko pravosuđe sposobno preuzeti sve predmete koji se tiču Hrvatske i dovršiti ih kako je propisano zakonom. Spremnost na to, rekao je Bajić, izrazili su i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić i on sam pa će od Carle del Ponte zatražiti prijem u Haagu kako bi se dogovorili o preuzimanju tih slučaja.</p>
<p>Državno odvjetništvo u cjelini je spremno preuzeti slučajeve ratnih zločina, odgovorio je Bajić na pitanje jesu li i drugi državni odvjetnici osim njega spremni pokrenuti suđenja za ratne zločine. Dodao je kako je jedna od prvih zadaća Odvjetništva inventura svih predmeta ratnih zločina kako bi se utvrdilo i jesu li doista svi ti predmeti pravilno kvalificirani kao ratni zločini.</p>
<p>Na upit može li se i njemu dogoditi sudbina Ortynskog da nakon 14 mjeseci mandata bude smijenjen jer nije dobro obavljao dužnost, Bajić je kratko rekao: »O tom potom«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: Za Hrvatsku nije pitanje hoće li ući u Europu, nego kada</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »Za Hrvatsku se ne postavlja i ne smije se ni postavljati pitanje hoće li postati dijelom ujedinjene Europe. Pitanje je samo kada će to postati, a odgovor na to pitanje ovisi o građanima Hrvatske«, poručio je predsjednik Republike Stjepan Mesić u svojoj izjavi uoči 9. svibnja, Dana Europe. </p>
<p>Europskom cilju treba težiti cijela Hrvatska, smatra Predsjednik.</p>
<p>»Jednako kao što plodove demokracije ne smiju uživati samo neki, jer onda to i ne bi bila demokracija, tako ni Europu u Hrvatskoj ne smiju doživljavati samo neki, jer onda to ne bi bila europska Hrvatska«, kaže Predsjednik u svojoj poruci. Mesić smatra da je proces ostvarenja tog cilja interakcijski, jer su europski putovi dvosmjerni. »Dugo smo željeli samo ući u Europu, ali nismo dopuštali Europi da uđe u Hrvatsku. Danas smo na putu koji treba omogućiti i jedno i drugo, i na tom ćemo putu odlučno ustrajati«, kaže se u poruci.</p>
<p>Podsjećajući na traumatičnu prošlost Europe, čiji su nekad razjedinjeni građani smogli hrabrosti i prevladali podjele te danas zajednički djeluju, Mesić poziva Hrvatsku da slijedi europski primjer.</p>
<p>»Dan Europe ne simbolizira samo pobjedu nad ideologijama koje su ostavile strašne tragove podjela i zločina, već je i odgovor ideologijama koje bi, u današnje vrijeme, željele uništavati tekovine čovječanstva. Europa je naučila svoje lekcije iz povijesti. To mora i Hrvatska, želi li postati dijelom ujedinjene Europe i dijeliti njezinu sudbinu«, stoji u poruci. </p>
<p>Predsjednik je upozorio da je europski put za Hrvatsku jedini moguć, ali da taj put u ujedinjenu Europu, prihvaćanje njezinih standarda i pravila igre neće ići ni lako ni brzo. »To je put razvijanja demokracije, jačanja pravne države i strogog poštivanja i ostvarivanja ljudskih prava«, poručio je predsjednik Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Podrška uspostavi stalnog suda za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - U petak u Zagrebu počinje trodnevna Konferencija predsjednika europskih parlamentarnih skupšina, na kojoj će se pokušati ojačati međuparlamentarna suradnja u borbi protiv međunarodnog terorizma. Predviđa se da će biti prihvaćen apel o obvezama država, kojim bi se sve zemlje obvezale da ratificiraju Statut Međunarodnoga kaznenog suda. </p>
<p>Organizaciju te konferencije koja se održava svake dvije godine, Vijeće Europe povjerilo je Hrvatskoj, odnosno Hrvatskom saboru. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić već je istaknuo da će to biti najveći međunarodni skup održan u Hrvatskoj budući da je svoj dolazak najavilo više od 400 sudionika iz više od 50 država.</p>
<p>Organizatori skupa naglašavaju da su upravo parlamenti vrhovna zakonodavna tijela koja donose nacionalne strategije, među njima i onu o borbi protiv terorizma. Jačanje suradnje parlamenata zemalja članica Vijeća Europe, posebice na planu donošenja zakona, pridonosi sprečavanju terorizma, borbi protiv korupcije i osiguravanju vladavine prava. </p>
<p>Među uglednim gostima organizatori izdvajaju Petera Schiedera, predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji će se u Zagrebu zauzeti za to da se zemljama koje primjenjuju smrtnu kaznu, odbije izručenje osumnjičenih. </p>
<p>Autor apela za donošenje povelje o obvezama država, koji bi trebao biti prihvaćen na kraju trodnevnog skupa, jest predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Thierse. Uz obvezu ratificiranja statuta Međunarodnog kaznenog suda, poveljom bi se sve zemlje obvezale i da u cijelosti ratificiraju sporazum o zaštiti ljudskih prava, niz načela o ljudskim i manjinskim pravima, te na izdvajanje novca za borbu protiv siromaštva. </p>
<p>Prvoga dana Konferencije sudionicima će se obratiti premijer Ivica Račan, a na kraju i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Unatoč diskvalifikacijama, Crkva ne može bez medija </p>
<p>Crkva ne tvrdi da je bezgrešna, ali ako neki mediji ističu samo njezin negativni aspekt zapostavljajući sve dobro što Crkva čini, onda imamo pravo biti nezadovoljni, rekao je predsjednik Odbora HBK Ivan Devčić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - U poruci vjernicima koju je u povodu 36. svjetskog dana medija objavio Odbor Hrvatske biskupske konferencije za društvenu komunikaciju, navodi se i da je Crkva u Hrvatskoj često »suočena s nesmiljenim konstrukcijama, diskvalifikacijama i podmetanjima«. </p>
<p> Ipak, predsjednik Odbora HBK nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić istaknuo je na konferenciji za novinare u srijedu kako je Crkva svjesna da bez medija ni ona ne može priopćiti ono za što je pozvana - naviještati evanđelje.</p>
<p> Napomenuo je da Crkva vidi u medijima suradnike i saveznike, ali da od njih očekuje i razumijevanje s obzirom da je iza nje izvjesno razdoblje kad su joj javna glasila bila nedostupna.</p>
<p>Konferencija je sazvana u povodu Dana medija koji Katolička crkva ove godine obilježava 12. svibnja. </p>
<p>Budući da je ovogodišnji Dan medija posvećen Internetu, članovi Odbora za medije komentirali su značenje Interneta kao modernog sredstva evangelizacije. Direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić naglasio je da je vjernicima potreban samoodgoj za kritičniju recepciju svega što mediji nude kako bi bolje razlikovali one medije koji su u službi dobra, od onih koji su u službi sebičnih, ideoloških ili političkih interesa. </p>
<p>Anton Šuljić, ravnatelj IKA-e i Tiskovnog ureda HBK, rekao je da Crkva vidi Internet kao novi »forum« putem kojega želi svijetu objaviti svoje vrijednosti. </p>
<p>Ocjenjujući komunikaciju Crkve i medija, mons. Devčić naglasio je da ne postoji opća negativna ocjena medija, dodavši: »Crkva sama za sebe ne tvrdi da je bezgrešna, ali ako neki mediji ističu samo negativni aspekt zapostavljajući sve dobro što Crkva čini, onda imamo pravo izraziti nezadovoljstvo«. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Slovenci traže prijelaze Rupe i Pasjak za tranzit nafte </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Ni treći sastanak slovenskih i hrvatskih stručnjaka nije donio rješenje za koridore kojima će ići tranzit opasnih tvari i naftnih derivata kroz Hrvatsku, koji su Slovencima sporni. Slovenska strana je u srijedu tijekom sastanka u Ministarstvu gospodarstva postavila nekoliko zahtjeva i očekuje brzo očitovanje hrvatske Vlade. Među ostalim traže da se prijevoznicima koji idu u Sloveniju otvore granični prijelazi Rupe, odnosno Pasjak. </p>
<p>Hrvatska je početkom ove godine ograničila provoz opasnih tvari i naftnih derivata preko svog teritorija i propisala određene koridore i granične prijelazi preko kojih je taj prijevoz dopušten. Sve je objašnjeno nastojanjima da se mogući incidenti i zagađivanje okoliša svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno da se maksimalno poveća sigurnost na hrvatskim cestama.</p>
<p> Olga Marinko, državna podtajnica slovenskog ministarstva za okoliš i prostor, tijekom zagrebačkog je sastanka vrlo oštro najavila čvrste slovenske namjere na sve daljnje postupke ako njihovi zahtjevi ne budu prihvaćeni. </p>
<p>»I dalje postoji potreba za ovakvim bilateralnim sastancima, a današnji ocjenjujem kao iskorak u pozitivnom smjeru. Spremni smo sve posljednje slovenske zahtjeve ozbiljno razmotriti i o njima obavijestiti Vladu« izjavila je Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva i voditeljica hrvatske stručne skupine.</p>
<p>»Umjesto 30, svi prijevoznici koji voze naftne derivate u Sloveniju sada moraju napraviti 300 kilometara, što znači 10 puta veću mogućnost za nesreću, ali i 10 puta veću emisiju štetnih plinova«, objasnila je Olga Marinko zahtjev otvaranja koridora Rijeka-Rupe i Rijeka-Pasjak. Dodala je da razumije hrvatsku brigu za okoliš. O istom će se problemu uskoro razgovarati i u Bruxellesu. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prosvjedna pisma Račanu, Antunović i Strugaru</p>
<p>Potpisnici pisma pozdravljaju Vladinu namjeru da osnuje Nacionalni odbor, ali smatraju da bi predloženi sastav trebalo izmijeniti kako bi doista odgovarao namjeni / Najviše Vladino savjetodavno tijelo za obrazovanje o ljudskim pravima ne može ispunjavati povjerene zadaće, ako su iz njega isključeni predstavnici nevladinih organizacija</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Premijeru Ivici Račanu, potpredsjednici Vlade Željki Antunović i ministru prosvjete i športa Vladimiru Strugaru, 38 nevladinih organizacija (NVO) i pojedinaca poslalo je prosvjedno pismo zbog predloženog sastava Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima.</p>
<p>Potpisnici pisma pozdravljaju Vladinu namjeru da osnuje Nacionalni odbor, ali »smatraju da bi predloženi sastav trebalo izmijeniti kako bi doista odgovarao namjeni«. Tijelo koje je zamišljeno kao najviše Vladino savjetodavno tijelo za obrazovanje o ljudskim pravima ne može ispunjavati povjerene zadaće, ako su iz njega isključeni predstavnici NVO-a, piše u prosvjednom pismu. Prema prijedlogu Odluke o osnivanju i zadaćama Nacionalnog odbora, od 24 osobe koje bi trebale biti u njegovu sastavu, samo su tri izvan Vladinih tijela - dvoje pedagoga sa zagrebačkog Sveučilišta i stručna osoba iz područja obrazovanja, po prijedlogu Ministarstva prosvjete i športa.</p>
<p>Predloženi sastav »ne jamči primjeren odnos spram obrazovanja za ljudska prava« zbog dvaju razloga. Prvi je, navodi se u pismu, taj što su suočavajući se s kršenjima ljudskih prava »upravo NVO-i stjecali nužna iskustva o opasnostima po ljudska prava, te su na toj osnovi razvile metode i programe obrazovanja za ljudska prava koje već godinama primjenjuju«. To iskustvo i znanje nezaobilazni su za provedbu dobrog nacionalnog programa. Drugi je razlog taj što se ljudska prava »velikim dijelom promiču i štite ograničavanjem i kontrolom državne vlasti«, pa »državna tijela ne smiju sama odlučivati o pitanjima bitnima za ljudska prava, uključujući i obrazovanje«.</p>
<p>Potpisnici traže da se najmanje trećina mjesta u Nacionalnom odboru predvidi za one koji promiču i štite ljudska prava »kako na planu temeljnih ljudskih prava, tako i na mnogim posebnim područjima«. Predstavnici NVO-a spremni su na javni postupak kandidiranja i raspravu o kandidatima.</p>
<p>Potpisnici su primijetili jednostranost »i u odnosu na stručnost: jedina izrijekom navedena struka je pedagogijska, a izostavljena su područja od prvorazrednog značenja za sadržaj obrazovanja o ljudskim pravima - filozofija, sociologija, politologija, pravo«. Prosvjedna su pisma potpredsjednici Vlade Željki Antunović i ministru prosvjete i športa Vladimiru Strugaru poslali i Ženska mreža Hrvatske te Centar za mirovne studije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020509].
|
