NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020508].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209068 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska bi mogla ući u NATO do 2004. godine</p>
<p>MAP je program mijena, priprema za članstvo u NATO-u, koji pokriva pet širokih područja unutarnje politike, dakle politička i gospodarska pitanja, obranu i vojsku, financiranje, sigurnosna te zakonodavno-pravna pitanja / U programu suradnje Partnerstvo za mir, Hrvatska je, kao partner, mogla birati što je zanima. MAP-om pak počinje proces provedbe vrlo konkrentih godišnjih programa</p>
<p>BRUXELLES, 7. svibnja</p>
<p> - Svoju prvu veliku integraciju, onu u NATO, Hrvatska bi mogla zaključiti do 2004. ili 2005. godine, predviđanje je uoči novog koraka za Hrvatsku, finalizacije procesa dobivanja statusa zemlje-kandidata za članstvo u Atlantskom savezu. Hrvatska je radila doslovno jednogodišnje korake, od svibnja do svibnja. Nakon ulaska u Partnerstvo za mir u svibnju 2000. godine, trebalo je 12 mjeseci za intenzivniji dijalog, a potom još toliko do formalne izjave o želji zemlje da uđe u NATO. To je osnovni zadatak ministra vanjskih poslova Tonina Picule.</p>
<p>Ministar će u srijedu kasnije popodne, suočen s pitanjima 19 veleposlanika Stalnog vijeća NATO-a, obaviti preostale poslove. </p>
<p>Do punog članstva nema nove instance ili stepenice, samo Provedbeni plan za članstvo (MAP) i sve obaveze koje iz njega proizilaze. Obaveze iz programa Partnerstva za mir također ostaju neizmijenjene. U Reykjaviku, na redovnom polugodišnjem skupu ministara vanjskih poslova NATO-a, jedan od zaključaka bit će otvaranje MAP-a Hrvatskoj. Time će zemlja od polukandidata angažiranog u radu tzv. Vilniuske skupine postati kandidatom, dakle desetim članom NATO-ve čekaonice.</p>
<p>MAP je program mijena, priprema za članstvo u NATO-u, koji pokriva pet širokih područja unutarnje politike, dakle politička i gospodarska pitanja, obranu i vojsku, financiranje, sigurnosna te zakonodavno-pravna pitanja. U programu suradnje Partnerstvo za mir, Hrvatska je, kao partner, mogla birati što je zanima i kojoj se od brojnih, razgranatih aktivnosti unutar programa želi i/ili može posvetiti. MAP-om pak počinje proces provedbe vrlo konkrentih godišnjih programa, što je, ponovno, test sposobnosti Hrvatske da planira, preuzima i ostvaruje konkretne obaveze.</p>
<p>»Ne bi bilo dobro da obećavamo previše i to potom ne ispunimo. Pokušat ćemo učitiiti što više u što kraćem roku u sljedeće dvije-tri godine, čime bismo ispunili sve ili većinu kriterija. Moramo biti realni već u tom prvom ciklusu kako bismo mogli ostvariti drugi«, tvrdi veleposlanik RH pri NATO-u Anton Tus. »Nitko nas ne tjera da si odredimo previše. To NATO od nas neće tražiti. Koliko si sami zacrtamo, toliko moramo ostvariti, inače gubimo vjerodostojnost«, upozorio je šef vojnog dijela Misije RH pri NATO-u Josip Petrović.</p>
<p>Brzina, kao i u drugom integracijskom procesu, onom za EU, najviše ovisi o sposobnosti zemlje za ispunjenje ciljeva. MAP je zadnje tri godine početak i kraj svih aktivnosti kandidatskih država. One sada ulaze u četvrtu godinu provedbe, dakle, četvrti jednogodišnji ciklus. »MAP prisiljava zemlje, što će učiniti i nama, da počnu planirati budući da u NATO ne ulaze vojske, armije, nego društva«, komentirao je diplomat u hrvatskoj Misiji pri NATO-u.</p>
<p>MAP, naravno, ne prestaje izdavati ulaznice za NATO. Provedba preostalih zadataka nastavlja se i od trenutka kad se, uz glazbu i pozdravne govore, na stup na glavnom ulazu u bruxellesko sjedište Atlantskog saveza podigne nova zastava. S MAP-om na stolu, kompletna reforma obrambenog područja dolazi u čišću situaciju, pogotovo sada kad je za sve uglavnom spremljen i zaokružen zakonodavni okvir.</p>
<p>Zanimljivo je i pitanje o tome tko odlučjuje hoće li Hrvatska u NATO. Sabor je prihvatio Vladin program u kojem je među prioritetima i ulazak u NATO (uz integraciju u EU), što znači da je to formalno-pravno, s međunarodnoga gledišta, dovoljno za ulaznicu. To, naravno, ne znači da se Hrvatska u trenutku kada dođe vrijeme odluke neće opredijeliti i za referendum.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Posjetom Del Ponte Vukovaru Vlada produljuje mandat, oporba ga peticijom želi skratiti</p>
<p>Pokazavši Carli del Ponte stratišta koja dokazuju odgovornost JNA i srbijanskog vodstva za agresiju, Vlada je kazaljku na vagi prebacila na agresorsku stranu, ogradivši se od besmislene teorije o izjednačavanju krivnje, koju su mnogi htjeli prikrpati i Haagu i Banskim dvorima / Oporba, koja ima i dio pristalica među nezadovoljnicima u vladajućoj koaliciji, ulaže dodatne napore da vrati generala Gotovinu u status simbola na kojem se Hrvatska dijeli na nacionalnu i anacionalnu, na proeuropsku i domoljubnu, na globalističku i autohtonu</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Dvodnevni posjet glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Hrvatskoj Vlada je dobro pripremila: kratak protokolarni susret s premijerom u Zagrebu, radni posjet Vukovaru i Ovčari, Erdutu, Dalju, Borovu Selu i Iloku. Mjesta uz koja su vezane bolne uspomene hrvatskog naroda. </p>
<p>Za posjet Carle del Ponte dobro se pripremila i oporba sadašnjoj vlasti. Objavila je novi popis potpore generalu Gotovini: uz prijašnjih 150 uglednika iz područja politike, kulture, sveučilišnih profesora i akademika, te popularnih sportaša, pridodano je još 150 imena.</p>
<p>Oporba je odlučila promijeniti taktiku</p>
<p>Suočena sa stalnim pritiskom zbog modaliteta suradnje s Haaškim sudom, Vlada je odlučila povući jedan od svojih boljih poteza u novije doba. Umjesto da sa strepnjom čeka turneje Carle del Ponte po zemljama bivše Jugoslavije, strahujući da ona nosi u džepu nove optužnice za hrvatske sudionike Domovinskog rata, Vlada je odvela haašku tužiteljicu na najveća stratišta u istočnoj Slavoniji kako bi joj ponudila upečatljive dokaze o krivnji onih srpskih optuženika, od Šljivančanina do Miloševića, koji su već u Scheveningenu ili na njezinom popisu.</p>
<p>Oporba je, kako je vrijeme neuhvatljivosti generala Gotovine raslo, odlučila promijeniti taktiku: masovni mitinzi, osim onoga u Splitu i atmosfere na Sinjskoj alki, nisu uspjeli dovoljno politizirati najšire slojeve. Zato je prednost dana peticijama na koje su potpise stavljala ugledna imena koja imaju sličnu mobilizatorsku ulogu.</p>
<p>Zahvaljujući novom valu srpskih optuženika na putu u Haag i pametnijoj vlastitoj strategiji odnosa s Haaškim sudom, Vlada je uspjela slučaj neuhvatljivog generala Gotovine potisnuti u drugi plan. Postoji li mogućnost odbacivanja ili preoblikovanja optužnice protiv Gotovine? Možda i postoji, ali to je u ovlastima Haaškoga suda, moglo se čuti iz krugova vladajuće koalicije.</p>
<p>Vladajuća koalicija nije, naravno, jednoglasna kad je u pitanju suradnja s Haaškim sudom i izručenje generala Gotovine. Poznati su stavovi zamjenika premijera Dražena Budiše. Ali koalicija je pod firmom Vlade u novom nastupu prema Haaškom sudu bila jedinstvena. </p>
<p>Oporba u svojoj peticiji umješno koristi one koji nisu izravno vezani uz određene stranke i odaju dojam nezavisnih intelektualaca. Letimičan pogled na njihova imena potpomognut izdašnom kampanjom HRT-a koji uvijek rado objavi sve što mu serviraju, stavlja hrvatske građane u poseban položaj. Jesu li oni koji nisu potpisali peticiju, što su je kao plaćeni oglas objavile troje dnevne novine, dovoljno veliki domoljubi? Dovodi li onaj koji ne potpiše u pitanje pozitivan stav prema Domovinskom ratu?</p>
<p>Dvojba je uspješno plasirana i mnogi će protivnici bukačkih mitinga morati promisliti o stupnju vlastitog rodoljublja. Dvojba bi bila još izraženija da Vlada nije odlučila iz pasivnog čekanja prijeći u ofenzivan nastup prema Haaškom sudu.</p>
<p>Pokazavši stratišta koja dokazuju odgovornost JNA i srbijanskog vodstva za agresiju, Vlada je kazaljku na vagi prebacila na agresorsku stranu, ogradivši se od besmislene teorije o izjednačavanju krivnje, koju su mnogi htjeli prikrpati i Haagu i Banskim dvorima. Izbacivanjem posjeta Hrvatskoj iz uobičajenih turneja po zemljama bivše Jugoslavije, haaška je tužiteljica priznala Zagrebu izdvojen položaj u odnosima s Haaškim sudom. Bilo je za to i vrijeme, jer Hrvatska je pokazala daleko najveći stupanj suradnje.</p>
<p>Odnosi Hrvatske s Haaškim sudom ponovno su u prvom planu. Vlada više ne mora kombinirati tajnovite Granićeve misije s pasivnim čekanjem optužnica. Oporba, koja ima i dio pristalica među nezadovoljnicima u vladajućoj koaliciji, ulaže dodatne napore da vrati generala Gotovinu u status simbola na kojem se Hrvatska dijeli na nacionalnu i anacionalnu, na proeuropsku i domoljubnu, na globalističku i autohtonu.</p>
<p>Hrvatska je vlada, posjetom Carle del Ponte Vukovaru i prijedlogom da hrvatsko pravosuđe od Haaga preuzme procesuiranje onih slučajeva koji su dovedeni do podizanja optužnice, učinila nešto što joj produljuje mandat.</p>
<p>Oporba je peticijom krenula da joj ga skrati.</p>
<p>Iluzija oporbe je da se Hrvatska na Gotovini dijeli na one koji podržavaju 12 godina Hrvatske kao samostalne države i one koji bi se vratili nekakvu Jugoslaviju.</p>
<p>Iluzija vladajuće koalicije zgusnute u Vladi je u tome da se Hrvatska na Gotovini dijeli na europsku i balkansku.</p>
<p>Jednostavno, Hrvatska je kao i Francuska, podijeljena. Kad su Jospin i Chirac pokazali da nemaju sluha za strahove Francuza od imigranata, dobili su Le Pena sa 18 posto glasova. Onoliko koliko vladajuća koalicija pokaže manjak sluha za strepnje dijela Hrvata, toliko će joj manjkati glasova na izborima. Na tim izborima, jasno, ni koalicije više neće biti u istom sastavu. Za Hrvatsku je bitno da pobjednička koalicija vodi u Europu, ali i da ima dovoljno inicijative da Haagu oduzme dio posla.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Ne treba srljati u reforme zbog navodnog kašnjenja za Europom«</p>
<p>Sve reforme koje su naglavačke okretale sustave ispale su promašaj. Mnogo se toga može napraviti korak po korak evolucijom, a ne revolucijom / Binarni sustav idealan je za razvoj sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. No, kod nas je predviđeno da to bude mješovit sustav, što tumačim kao metodu potihog ukidanja veleučilišta i visokih škola / Volio bih, kao psiholog, napraviti istraživanje i otkriti što se događa u glavama ljudi kad dođu na vlast, kaže Havelka</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - »Najlakše i najnaivnije je misliti da će Sabor donijeti papir na 100 stranica koji se zove zakon, te da će se njime na revolucionaran način krenuti u reformu visokog školstva, bez obzira na to što su svi protiv toga. U Europu se može ući bez pisanja gomile papira«, smatra predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske, prof. dr. Mladen Havelka. Njegovo je mišljenje da će reforma visokog obrazovnog sustava, kakvu predlaže Ministarstvo znanosti i tehnologije, napraviti goleme štete, jer nije utemeljena na analizi sadašnjeg niti budućeg stanja. Reforma visokog školstva za Havelku predstavlja preokretanje čitavog sustava naglavačke što je, tvrdi on, nepotrebno. »Svjedoci smo da sve takve reforme, koje su naglavačke okretale sustave, ispale promašaj. Mnogo se toga može napraviti korak po korak kroz evoluciju, a ne revoluciju, jer - revolucije nam je već svima navrh glave«, kaže on.</p>
<p>S novim nastavnim planovima i programima trebalo bi se krenuti već iduće akademske godine, 2003./2004, a to prema najavi ministra znanosti dr. Hrvoja Kraljevića predviđa kompletnu promjenu kurikuluma. Havelka međutim smatra da je to nemoguće kvalitetno izvesti u tako kratkom roku. »Kad radite suvremeni nastavni plan i program, primjeren potrebama gospodarstva, onda morate imati pregled kakav će kadar tržište trebati za pet do 10 godina. Danas u Hrvatskoj to nemamo«, tvrdi on i dodaje da je nemoguće krenuti u reformu visokog obrazovanja a da, na primjer, reforma zdravstva još nije došla na razinu kad će se jasno odrediti koliko će stručnog kadra taj sektor u budućnosti trebati.</p>
<p>Havelka stoga zaključuje da rokove koje predviđa Nacrt zakona o znanosti i visokom obrazovanju može predviđati samo netko tko nema veze s tim što znači dobar program.</p>
<p>• Protivnik ste reforme visokog obrazovanja, ali kako bez nje poboljšati sustav i uskladiti ga s Europom?</p>
<p>- Mnogo toga moguće je napraviti odmah, bez srljanja u nekakve hitne izrade zakona zbog navodnog kašnjenja za Europom. Mi bismo odmah mogli prijeći na europski standard financiranja, tako da iz proračuna odvojimo više za obrazovanje. Evo, već sutra ste u Europi ako za obrazovanje izdvojite šest posto BDP-a. U Europi smo i ako krenemo s bodovnim sustavom vrednovanja. Apsurdno je ulaziti u reformske zahvate a da nismo analizirali stanje. Zašto Europa predviđa harmonizaciju? Zato što nitko nije glup pa da misli kako će visoko obrazovanje svih zemalja odjednom početi funkcionirati na isti način. Harmonizacija znači da se kotačići, od kojih svaki ide svojom brzinom i različito su razvijeni, uklope, a da se zubi ne polome. Ako nastavimo putem predložene reforme, polomit će se zubi i nužno će pasti kvaliteta.</p>
<p>• Nacrt zakona predviđa tzv. binarni sustav koji omogućava odvojeno funkcioniranje stručnih i sveučilišnih studija, ali i izvođenje stručnih studija na sveučilištu. Što je sporno?</p>
<p>- To što govori ministar, da ćemo imati binarni sustav, to je netočno. Binarni sustav idealan je za razvoj sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. No, kod nas je predviđeno da to zapravo bude mješovit sustav, što tumačim kao metodu potihog ukidanja veleučilišta i visokih škola. Mješoviti sustav omogućava opstanak stručnih studija isključivo uz sveučilišne, no oni jednostavno neće moći opstati uz sveučilišnu konkurenciju. Svaki će roditelj svoje dijete radije upisati na Medicinski fakultet u Zagrebu. nego na Visoku zdravstvenu školu. Imidž sveučilišta još je jak, što je u redu, no formalno zadržavanje stručnih studija u sklopu sveučilišta je nepotrebno.</p>
<p>• Kakvo rješenje predlažete?</p>
<p>- Ne treba svima četverogodišnji studij. Prijedlog Zajednice je da se trogodišnji stručni studij prizna kao visoka stručna sprema, uz dvije godine specijalizacije kao postdiplomski studij. Naime, kod nas još prevladava stav da su stručni studiji slabiji od sveučilišnih, a studenti kojih ih završe manje vrijedni. Jedina razlika stručnih i sveučilišnih studija nije, međutim, u njihovoj vrijednosti, nego u tome da su sveučilišni studiji usmjereni teoriji, a stručni praksi. </p>
<p>»Dogodit će se isto što i za Šuvarove reforme«</p>
<p>• Zalažete se za potpunu samostalnost veleučilišta i visokih škola, s tim da država osigura potrebne uvjete?</p>
<p>- Apsolutno smo za samostalan razvoj stručnih studija. No, stručni i sveučilišni studiji moraju biti funkcionalno povezani, u opremi, prostoru i nastavnicima, ali da svaki od njih ima svoju misiju, koncept i slobodan autonoman razvoj i kreiranje programa. To će se izgubiti uđu li stručni studiji ponovno na sveučilišta, što predlaže Nacrt zakona. </p>
<p>Dogodit će se situacija kakvu smo imali za vrijeme Šuvarove reforme. Za 10 godina netko će se u čudu lupiti u glavu i reći: 'Što smo to napravili, otišli smo pogrešnim pravcem od Europe'... Sadašnjem ministru zato ne bih poželio da bude ministar u doba kad takav Nacrt zakona zaživi, jer to će biti pravi pakao. Takve se promjene ne mogu izvesti u mandatu jednog ministra. No, problem je što svaki sa sobom donese novu ideju, novu koncepciju i reformu. Volio bih, kao psiholog, napraviti istraživanje i otkriti što se događa u glavama ljudi kad dođu na vlast. Mislim da bi to bilo zanimljivo.</p>
<p>»Jasno je tko je kriv«</p>
<p>• Vaš je stav da su stručni studiji spasonosno rješenje za gospodarstvo. Zašto?</p>
<p>- Najviše nezaposlenih u Hrvatskoj ima nižu i srednju stručnu spremu, a njihovo je znanje vrijeme pregazilo i ne mogu se uklopiti u gospodarstvo. Ako tog čovjeka ne možemo ubaciti na sveučilište, možemo mu ponuditi kraći stručni studij koji će ga osposobiti za novo zanimanje. Pa u Europi ljudi mijenjaju zanimanja tri-četiri puta tijekom života!</p>
<p>• Tko snosi krivnju za stanje u kojem su se našli stručni studiji?</p>
<p>- Krivca nalazim u svima koji od 1993. godine nisu našli snage ni političke volje da naprave one promjene koje bi osigurale razvoj visokih škola i veleučilišta kao samostalnih institucija. Ne mogu tvrditi da je sadašnji ministra sve zakuhao...</p>
<p>• ... iako slovite kao njegov žestok protivnik?</p>
<p>- Ministar je došao na vlast sa sloganom 'Mi smo za promjene'. Glasali smo za novu vlast jer smo očekivali da ona neće neke probleme, poput stručnih studija, gurnuti pod tepih. Umjesto da ih razvije sukladno europskim primjerima, oni nas ponovno pospremaju na sveučilište. Ako vas netko osnuje kao državnu školu, a nakon toga vas zgrabi za vrat i guši na svakom koraku, onda je jasno tko je kriv. Cijeli problem s, primjerice, Splitskim veleučilištem ne bi se dogodio da su mu osigurani prostor i nastavnici.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>NA KAVI S... </p>
<p>Hrvatska ima između pet do osam posto astmatičara </p>
<p>Dr. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava</p>
<p> • Pijete li kavu? </p>
<p>- Osim kapučina, kao nekad u mladosti, povremeno popijem bijelu kavu ... </p>
<p>• Vratili biste se u mlađe dane?</p>
<p>- Ah, ne! Ne bih još jednom ponovila studij.</p>
<p>• Je li bio toliko težak?</p>
<p>- Nije bilo prestrašno ali trebalo je puno toga proći. Bila sam presretna kad sam položila zadnji ispit na medicini. Nakon toga dugogodišnjeg školovanja željela sam samo početi raditi ono za što sam se obrazovala. To je, naravno, podrazumijevalo rad s pacijentima koji su mi i danas najvažniji.</p>
<p>• Jeste li pulmologiju odabrali slučajno, ili... </p>
<p>- Moglo bi se tako reći. Nakon studija odmah sam se zaposlila u općoj medicinskoj praksi Doma zdravlja u Novskoj. Tada je, naime, za neku specijalizaciju trebalo imati »odrađene« dvije godine opće prakse. Meni se, eto, ukazala specijalizacija iz pneumoftizeologije. Od 1993. godine to se naziva interna pulmologija. Ipak, s obzirom na respiratorne probleme, nije mi žao što sam u medicini odabrala bavljenje plućnom problematikom.</p>
<p> • Obilježen je i Svjetski dan borbe protiv astme. Gdje je mjesto Hrvatske kad je u pitanju ta bolest?</p>
<p>- Od astme boluje 8 posto svjetskog stanovništva. Prema magistarskoj studiji jedne kolegice koja je među ostalim 1998 godine provela anketu i po zagrebačkim srednjim školama, Hrvatska ima od 5 do 8 posto astmatičara. Značajan je broj - čak 25 posto - alergično preosjetljivih kod kojih ta osjetljivost na neki alergen može uzrokovati astmu. S obzirom na porast alergija u razvijenim zemljama (35 posto), u sljedećim se godinama može očekivati povećani astmatični pobol. </p>
<p>• Kako vi (pr)ocjenjujete osnivanje škola za odvikavanje od pušenja? Mogu li one doista biti uspješne?</p>
<p>- To je svakako pozitivno. U suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo na našoj će se poliklinici također provoditi program borbe protiv ovisnosti. U okviru njega kod oko 1000 osoba spirometrijskim pregledom i prema stupnju ovisnosti provjerit ćemo koncentraciju ugljičnog monoksida u izdahnutom zraku.</p>
<p> • Jeste li vi kada pušili?</p>
<p>- Svojedobno sam probala možda jedan dim. Meni cigareta toliko smrdi da sam uvijek izbjegavala zadimljenu atmosferu. Možda i stoga što sam medicinar a imam problema i sa sinusima.</p>
<p>• Puši li netko u vašoj obitelji?</p>
<p>- Na žalost, moj sin! Uglavnom tvrdi kako njegovo pušenje nije tako strašno pa se još uvijek ne obazire na one brošure s groznim slikama koje mu nerijetko donosim. Mnogima je isprika i pušenje light cigareta jer su navodno manje štetne. No njihove čestice lakše prodiru u pluća i brže ih oštećuju. U duhanskom dimu, naime, postoji 4000 kemijskih supstanci odnosno otrova, od benzina i acetona do kerozina - pogonskog goriva za avione!</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Je li studom na Savi postao samoposluživanje za lopove i voajere?</p>
<p>Trenutno jedan od najvećih problema u Studentskom domu »Stjepan Radić«, popularnoj »Savi«, upitna je sigurnost stanara i njihove imovine. Iako su, naime, tu skoro stalno prisutni neznanci koji tulumare ili čak spavaju po zajedničkim prostorijama paviljona, kao i narkomani koji se drogiraju po zahodima, u posljednje vrijeme »cvjeta« i krađa, osobito mobitela i manje tehnike, a nerijetki su i slučajevi da se u prostorijama s tuševima za djevojke zateknu i muškarci, makar se te prostorije zaključavaju.</p>
<p>Studentica Pavica Lazo rekla nam je da je prošle godine doživjela neugodnost na vlastitoj koži. »Otišla sam na zahod preko puta sobe, samo na dvije minute, i kad sam se vratila, na stolu više nije bilo mobitela, što znači da je netko vrebao iz zajedničkih prostorija«, rekla nam je Pavica.</p>
<p>Neugodan susret s kradljivcem imala je ovaj vikend studentica povijesti Božena Glavan. Kada je u sedam sati ujutro otvorila oči, u sobi je zatekla nepoznatog muškarca. »Upitala sam ga što tu radi i rekla mu da ode. Odgovorio mi je da je pogriješio sobu i otišao, a tek sam kasnije shvatila da je odnio sa sobom i moj mobitel«, rekla nam je Božena, još uvijek uplašena kada se sjeti što joj je nepoznati mogao učiniti.</p>
<p>U popularnoj su »Savi« pretprošle godine zbog nedostatka novca ukinute paviljonske porte na kojima su studenti dežurali i danju i noću. </p>
<p>Trenutno u Domu postoje samo dva noćna čuvara, i to na centralnoj porti, koji, prema riječima dnevnog portira i studenta Ivora Vodanovića, obiđu noću dva, tri puta sve paviljone. »Na tim obilascima doživljava se svašta, pa čak i prijetnje, a čuvari nemaju nikakvu zaštitu, pa najčešće obilaze po dvojica«, rekao nam je Ivor.</p>
<p>Nova upraviteljica Doma, Ruža Jerković, slaže se da primat pri rješavanju problema ima onaj sigurnosni.</p>
<p>»Upravo zato u sedmom paviljonu, u velikom krilu na četvrtom katu, upravo ugrađujemo nove brave na zahodskim vratima. Tako će deset studentica iz pet soba imati ključ jednog zahoda, brinut će o njegovoj čistoći, a ujedno ćemo spriječiti dolaske narkomana«, rekla nam je upraviteljica Jerković. Prema njenim riječima, ideja ima dovoljno, samo treba priskrbiti novac. </p>
<p>»Jedna je od ideja napraviti od Save poluzatvoreno naselje, u koje će se moći ući samo sa studentskom iskaznicom. Sad je Dom, pogotovo vikendom, prepun ljudi koji tu ne spadaju«, kaže Ruža Jerković, ističući kako je dobra i ideja o zaključavanju krila u paviljonima, čime bi se pristup sobama i zajedničkim prostorijama omogućio samo stanarima doma. »Do tada«, poručuje upraviteljica Jerković, »uvijek zaključavajte vrata soba i tuš kabina!«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Do nedjelje posebna regulacija prometa oko hotela Opera </p>
<p>Zagrebački Ured za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet ovlastio je policiju da izmijeni regulaciju prometa zbog Konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština što će se od 9. do 12. svibnja održati u Zagrebu.</p>
<p> Prema obavijesti zagrebačke policije, od srijede, 8. svibnja u 16 sati pa do nedjelje, 12. svibnja u 22 sata, bit će zabranjeno zaustavljanje i parkiranje ispred hotela Opera u Ulici Kršnjavoga.</p>
<p> Od 8. svibnja u 22 sata do 12. svibnja u 22 sata bit će zatvoren promet u Pierottijevoj ulici od Jukićeve do Kršnjavoga, osim za vozila stanara koji imaju osigurano parkiralište u dvorištu.</p>
<p> U istom će razdoblju biti zabranjeno zaustavljanje i parkiranje u sljedećim ulicama i na parkiralištima: Savska cesta od Vodnikove do Kršnjavoga (obostrano), Ulica Kršnjavoga od Pierottijeve do Savske (obostrano), Pierottijeva ulica (obostrano), parkiralište u Pierottijevoj ulici (nasuprot kućnog broja 6), Perkovčeva ulica (obostrano), Vukotinovićeva ulica od Savske do Mažuranićeva trga (obostrano), te istočna strana Rooseveltova trga od Vukotinovićeve do Perkovčeve.</p>
<p>U petak, 10. svibnja, od 16 do 22 sata bit će zabranjen promet, te zaustavljanje i parkiranje oko Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu maršala Tita, a u četvrtak, 9 svibnja, od 6 sati do 22 sata 12. svibnja ukinut će se tramvajsko stajalište (obostrano) na Savskoj ulici kod Vodnikove.</p>
<p>Stajalište taksija ispred Hotela Opera bit će premješteno od 16 sati 8. svibnja do 22. sata 12. svibnja.</p>
<p> U slučaju potrebe, iz sigurnosnih je razloga odobrena i zabrana prometa za sva motorna vozila Savskom od Vodnikove od Klaićeve i Ulicom Kršnjavoga od Jukićeve do Savske od 9. do 12. svibnja.</p>
<p> Zagrebačke ceste postavit će svu potrebnu prometnu signalizaciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kajzerica - radni poslovni i sportski centar za invalide</p>
<p>Koncesionar bi dobio pravo da gradi na 66.000 četvornih metara, uz obvezu da na drugom dijelu zemljišta sagradi prostore za Ustanovu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalida/ Trebala bi se izgraditi i sportska dvorana, prva u Hrvatskoj koja bi bila prilagođena invalidima </p>
<p>Posebno povjerenstvo trebalo bi uskoro raspisati natječaj za izgradnju nove zgrade Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem, URIHO, i stambeno-poslovnog kompleksa na Kajzerici. </p>
<p>Investitor koji bude odabran, dobit će koncesiju za izgradnju stambenih i poslovnih zgrada na 66.000 četvornih metara zemljišta, na kojem je trenutno smješten dio radionica URIHO-a, uz obavezu da na preostalih 30.000 četvornih metara izgradi 16.000 četvornih metara prostora. Tamo bi bila preseljena većina radionica za izradu obuće, odjeće, tekstilne konfekcije, kožne galanterije i drugih predmeta koje su sada smještene na više mjesta u Zagrebu. Te radionice uglavnom nisu prikladne za invalide kojih je između oko 570 zaposlenika URIHO-a 55 posto. Novi prostor na Kajzerici bio bi uređen u skladu s njihovim potrebama.</p>
<p> Kako nam je rekao savjetnik ravnatelja URIHO-a Lucijan Orlić, u novom prostoru bile bi četiri proizvodne hale, upravna zgrada, prodavaonice i rehabilitacijska dvorana. Planira se i zgradnja posebne sportske dvorane kao jedine u Hrvatskoj prilagođene invalidnim osobama. S obzirom na nedostatak sportskih dvorana u Novom Zagrebu, njome bi se mogle koristiti i zdrave osobe a iznajmljivala bi se i za sportska natjecanja.</p>
<p>Prema Orlićevim riječima, već sad je velik broj potencijalnih investitora kojima je Kajzerica zbog svog smještaja blizu Velesajma i željezničke pruge privlačna kao mjesto za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Dodatan razlog je i činjenica da Generalni urbanistički plan taj prostor definira vrlo »elastično« te arhitektima ostavlja veliku slobodu u projektiranju.</p>
<p>Nakon izgradnje novih prostora i njihove prodaje, koncesionar bi URIHO-u plaćao naknadu za korištenje zemljišta. Tako bi URIHO imao stalan izvor prihoda te ne bi morao tražiti sredstva za sufinanciranje iz državnog i gradskog proračuna. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Potoci prijete Zagrebu!</p>
<p>Nažalost česta slika Zagreba jest ona na kojoj se može vidjeti smeće i glomazni otpad tamo gdje mu nije mjesto, međutim, još je gora ona slika kada se taj otpad nalazi u nekim od otvorenih potoka koji teku Zagrebom. Osim što pokazuje nekulturu stanara, tako »odloženi« otpad mogao bi, prema količini kiša koje su pale u travnju, lako uzrokovati poplave. Tako barem tvrde u Vodno-gospodarskom odjelu Grada Zagreba. Prema riječima Jadranka Husarića, direktora Vodno gospodarskog odjela Zagreba Hrvatskih voda, takva poplava je moguća, jer stanari nemaju previše kulture pa bacaju smeće u potoke. »Problem je regulacija potoka jer je većina potoka otvorena i dostupna građanima«, rekao je Husarić. Kada su velike kiše, potok se začepi i može doći do prelijevanja vode iz korita na »obalu«. </p>
<p>Husarić je slučaj usporedio s poplavama brdskih potoka s Medvednice koje su bile 1982. godine kada je poplavljeno područje Zagreba. »Nakon tih poplava napravljeno je rješenje za obranu, odnosno vodnogospodarska osnova Zagreba«, rekao je Husarić. Prema njegovim riječima, tada su napravljene »zdjele« na Medevednici, odnosno retencioni bazeni koji se kada pada kiša, napune vodom i drže je. »Tako se regulira ispuštanje vode u potoke koji se slijevaju prema Zagrebu i sprečava se velik val vode koji bi mogao uzrokovati poplavu«, objasnio je Husarić. No kako i sam ističe, problem predstavlja otpad koji ljudi bacaju u te potoke jer se time protok vode može zaustaviti i uzrokovati poplavu. »Voda se pušta ravnomjerno s Medvednice, no ako naiđe na otpad ona ne može proći i zaustavi se na jednom mjestu i počne se skupljati«, objasnio je Husarić. »Puno bi ljepše bilo da su potoci otvoreni i uređeni, nego da ih moramo zatvarati i prekriti betonom, a sve zbog ljudske nepažnje i (ne)kulture«, smatra Husarić. Prema mjerenjima Hidrometeorološkog zavoda, u travnju ove godine je palo dva puta više kiše nego u istom mjesecu prošle godine. Točnije, na mjernoj postaji Maksimir je izmjerena 131 litra po četvornom metru što je 207 posto više, dok je na Griču izmjereno čak 240 posto više u odnosu na prošlu godinu! </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dom za starije poziva na feštu </p>
<p>Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir, u Hegedušićevoj 20, poziva na »maxi sajam uz mini cijene« u srijedu, 8. svibnja u 9 sati, povodom svečanog otvorenja obnovljene terase Doma.</p>
<p> Na sajmu će se po simboličnim cijenama prodavati cvijeće, slike, antikviteti, odjeća, obuća, torbice, šeširi i ostalo.</p>
<p>Nastupit će Maksimirske mažoretkinje, a održat će se i modna revija najstarijih manekenki na svijetu. U glazbenom dijelu posjetitelje će zabavljati orkestar Barba Duje i prijatelji. Program događanja</p>
<p>Otvaranje sajma planirano je za 9 sati, nakon toga nastupaju mažoretkinje, od 9.30 do 10 sati na programu je razgledavanje štandova a onda slijedi modna revija. Nakon nje je razgledanje, kupovina, degustacija specijaliteta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ulaznice za koncert Enriquea Iglesiasa od ponedjeljka u prodaji</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Ulaznice za koncert Enriquea Iglesiasa, koji će se održati u srijedu, 12. lipnja u Domu sportova, u prodaji su od ponedjeljka po cijeni od 230 kuna. Na dan koncerta, cijena ulaznica iznosit će 250 kuna.</p>
<p>Ulaznice se mogu kupiti u poslovnicama turističke agencije Kompas Zagreb, agenciji Aplauz, Integral u pothodniku, Aquarius CD shopu, Dallas Music Shopu, CD shopu Shoe-Be-Do, New Sound u Matuljima, Intersound Pula, te mnogim turističkim agencijama i boljim CD shopovima diljem Hrvatske. Između ostalog, prodaja ulaznica organizirana je i putem interneta na adresi www.moja-ulaznica.com.</p>
<p>Organizatorima koncerta definitivno je potvrđeno da će Enrique Iglesias u Zagreb doputovati već 10.lipnja tijekom dopodneva, kada će biti priređen susret s novinarima i Enriqueovim obožavateljima. </p>
<p>Nakon nastupa u Zagrebu, popularni će pjevač najvejrojatnije otputovati u Dubrovnik, a potom na Mljet.</p>
<p>Scenska oprema (pozornica, razglas, rasvjeta) doći će u Zagreb u 7 velikih kamiona iz Pariza gdje će Enrique nastupiti 06. lipnja. Produkcijska ekipa zagrebačkog koncerta činit će više od 100 ljudi, a cijeli projekt u produkcijskom smislu potpisuju agencije Digiwhale i Intersound. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U subotu Bajaga u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nakon više od 10 godina stanke Momčilo Bajagić Bajaga i njegovi Instruktori nastupit će u Zagrebu 11. svibnja u Tvornici. Bit će to Bajagin povratak na hrvatsku scenu, koji je djelomično započeo objavljivanjem albuma »Zmaj od noćaja« za naše tržište, i kojim će se obilježiti 18 godina od njegovog prvog zabilježenog nastupa s Instruktorima, daleke 1984. u Kulušiću.</p>
<p>Kako kaže organizator Robert Zadravec, koncert će biti na produkcijski izuzetno visokom nivou sa specijalnim razglasom i rasvjetom te proširenom pozornicom kako bi na nju stali svi prateći glazbenici i gosti. Iako je repertoar zasad još tajna sigurno je da će se na njemu naći mnoštvo legendarnih Bajaginim hitova. Također, sudeći prema pretprodaji koja je krenula prošli tjedan u Dallas Music Shopu i ostalim prodajnim mjestima, koncert će, čini se, biti rasprodan.</p>
<p>S obzirom na velik interes, Dallas Music Shop u Tkalčićevoj 7, upriličit će na dan koncerta od 11 do 12 sati prigodno druženje fanova s Bajagom uz neizbježno djeljenje autograma! Dan ranije, Bajaga će biti gost na popularnom Iskonovom chatu (www.iskon.hr) tijekom kojeg će najboljim sugovornicima osobno podjeliti karte za koncert.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Thoroughly Modern Millie« s najviše nominacija za nagradu Tony</p>
<p>NEW YORK, 7. svibnja</p>
<p> - Već drugu godinu zaredom mjuzikl temeljen na hit filmu predvodi nominacije za američku najugledniju kazališnu nagradu Tony. </p>
<p>»Thoroughly Modern Millie« je u ponedjeljak nominiran u 11 kategorija, nastavivši tako uspješan niz predstava temeljenih na filmu, koji je prošle godine s 15 nominacija i 12 Tonyja za komediju »The Producers« započeo Mel Brooks. Komedija o američkom gradiću iz 1922. godine »Morning's at Seven« dobila je devet nominacija, uključujući pet za svoje glumce. Elizabeth Franz, Estelle Parsons i Frances Sternhagen nominirane su za najbolju sporednu glumicu, dok su za najboljeg sporednog glumca nominirani William Biff McGuire i Stephen Tobolowsky. Najviše je nominacija pripalo mjuziklima, s time da je revival predstave »Into the Woods« Stephena Sondheima nominiran u 10 kategorija, kao i satira »Urinetown The Musical«, koja se počela prikazivati u nepoznatom kazalištu prije no što se preselila na Broadway. </p>
<p>Mjuzikl temeljen na filmu iz 1957. godine, »Sweet Smell of Success«, nominiran je u sedam kategorija, ali predstava rađena po filmu »Diplomac«, s Kathleen Turner u ulozi gđe. Robinson, nije dobila nijednu nominaciju. </p>
<p>»Thoroughly Modern Millie«, predstava koja preispituje pojavu moderne žene u 1920-tima, nominirana je za najbolji mjuzikl i režiju, a Sutton Foster i Gavin Creel nominirani su za najbolju glumicu i glumca. </p>
<p>Nominacije za najboljeg glumca zaradili su i Alan Bates (Fortune's Fool), Billy Crudup (Elephant Man), Liam Neeson (The Crucible), Alan Rickman (Private Lives) te Jeffrey Wright (Topdog/Underdog), dok su za najbolju glumicu nominirane Kate Burton (Hedda Gabler), Lindsay Duncan (Private Lives), Laura Linney (The Crucible), Hellen Mirren (Dance of Death) i Mercedes Ruehl (The Goat or Who Is Sylvia?). </p>
<p>Kate Burton, kći legendarnog Richarda Burtona, napravila je podvig koji je u 56-godišnjoj povijesti Tonyja uspio samo dvjema glumicama - iste je godine nominirana i za glavnu i za sporednu glumicu, u predstavi »The Elephant Man«. </p>
<p>Za najbolju predstavu nominirani su »The Goat or Who is Sylvia?« Edwarda Albeeja, »Fortune's Fool« Mikea Poultona, »Metamorphoses« Mary Zimmerman i »Topdog/Underdog« Suzan-Lori Parks. </p>
<p>Broadwayjski veteran John Cullum nominiran je za najboljeg glumca u mjuziklu za ulogu u »Urinetown The Musical«, a suparnici su mu John Lithgow (Sweet Smell of Success), John McMartin (Into the Woods) i Patrick Wilson (Oklahoma!). </p>
<p>Za najbolji mjuzikl, uz »Thoroughly Modern Millie«, nominirani su i »Mamma Mia«, »Sweet Smell of Success« i »Urinetown The Musical«. Nagrada Tony za životno djelo ove će godine biti dodijeljena glumici Julie Harris, koja drži rekord s najviše osvojenih Tonyja - pet - te producentu Robertu Whiteheadu, četverostrukom osvajaču Tonyja. </p>
<p>56. godišnja dodjela američkih kazališnih nagrada Tony održat će se 2. lipnja u Radio City Music Hallu u New Yorku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Emilio Estevez režirat će film o ubojstvu Roberta Kennedyja </p>
<p>HOLLYWOOD, 7. svibnja</p>
<p> - Američki glumac i redatelj Emilio Estevez režirat će i vjerojatno glumiti u novom filmu o ubojstvu Roberta Kennedyja iz 1968. godine. </p>
<p>Estevez je napisao scenarij pod radnim naslovom »Bobby«. Radnja se događa 16 sati prije ubojstva te uključuje oko 23 lika koji su nazočili događaju. U filmu se isprepliće više radnji, a vrhunac se događa u kuhinji hotela Ambassador u Los Angelesu u trenutku Kennedyjeva ubojstva, piše Variety.</p>
<p>Snimanje će vjerojatno početi u kolovozu, a potraga za glumcima tek slijedi. Estevez je počeo raditi na filmu prije dvije godine nakon što je u tom hotelu sudjelovao na snimanju fotografija za film »Rated X«, koji je režirao i u kojem je glumio s bratom Charliejem Sheenom.</p>
<p>Estevez je izjavio kako će kupiti prava na prikazivanje televizijskog materijala o tom događaju, te da će upotrijebiti govor koji je Robert Kennedy održao nakon što je ubijen Martin Luther King. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sud dopustio Osami da se zove Yusuf</p>
<p>ANKARA, 7. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turčin Osama Sölmez (37) uspio je nakon vrlo složene sudske procedure promijeniti osobno ime. Zvat će se Yusuf. Sada već u matičnim knjigama »prekriženi« Osama, doživljavao je česte šale i podsmjeh prijatelja i znanaca, osobito pri upoznavanju.</p>
<p>»Pao mi je veliki kamen sa srca«, izjavio je radoznalim novinarima bivši Osama, zamjetno sretan zbog odluke suda da mu dopusti promjenu imena. Rekao je kako ne želi nikakvu, posebice ne u imenu, sličnost sa zloglasnim međunarodnim teroristom Osamom bin Ladenom. Jer, kaže, zbog ranijeg imena dobio je na desetine nadimaka, počevši od onih najgorih - terorist, kamikaza, taliban i druga. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Izloženost nikotinu šteti čitanju?</p>
<p>BALTIMORE, 6. svibnja </p>
<p> - I najmanja količina duhanskoga dima koju djeca udišu kao pasivni pušači može nanijeti štetu dječjoj sposobnosti učenja, utjecati na čitanje, matematiku i logičko razmišljanje, priopćili su znanstvenici iz Dječje bolnice u Cincinnatiju. </p>
<p> Bolnica je između 1988. i 1994. godine prikupljala podatke o razinama kotinina kod djece. Kotinin se stvara pri razgradnji nikotina u tijelu, a kad je prisutan u krvi, urinu, slini i kosi, smatra se najboljim pokazateljem izloženosti duhanskom dimu. Što je više kotinina u dječjem tijelu, to je veći negativan utjecaj na spoznajne sposobnosti, čitanje i matematiku.</p>
<p> »Najsnažniji utjecaj kotinina ogleda se na sposobnost čitanja«, rekla je Kimberly Yolton, pripadnica istraživačkog tima bolnice.</p>
<p> Ona je upozorila da je čak 43 posto djece izloženo duhanskom dimu u svojem domu, te da 85 posto američke djece u tijelu ima mjerljive količine kotinina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Počinju dani Europe u Lovranu</p>
<p>Skup priređuje DHK u suradnji s Društvom neovisnih njemačkih pisaca - FDA / Rasprava o kulturološkim aspektima suvremene Europe i hrvatskom prinosu europskoj znanosti i umjetnosti </p>
<p>ZAGREB/LOVRAN, 7. svibnja</p>
<p> - Društvo hrvatskih književnika (DHK) u suradnji s Društvom neovisnih njemačkih pisaca (FDA) organizira u Lovranu skup pisaca i književnih znanstvenika Dani Europe. Skup koji ima temu »Hrvatska i Europa« počinje 8., a trajat će do 10. svibnja. </p>
<p>FDA je jedno od dvaju velikih strukovnih društava njemačkih pisaca. Osnovano je 1973. s oslonom na tradiciju Društva njemačkih pisaca koje je ugasila Hitlerova diktatura 1934. Prvi predsjednik FDA bio je Hubertus Princ od Löwensteina, pokretač znamenite »Njemačke akademije umjetnosti i znanosti u egzilu« iz 1936., koja je okupljala velika imena njemačkoga duhovnog otpora toga doba pod predsjedanjem Thomasa Manna u književnosti i Sigmunda Freuda u znanosti.</p>
<p> U posljednjih nekoliko godina, osobito otkako je tajnikom postao dr. Detlef Gojowy, ugledni slavist, muzikolog i suradnik na projektu prof. Aleksandra Flakera »Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća«, FDA njeguje razne oblike suradnje s društvima pisaca drugih europskih zemalja. Tako je na Danima Europe u Jeni 2001. potpisan Ugovor o suradnji između FDA i DHK. Ugovor obuhvaća redovitu godišnju razmjenu pisaca i iskustava na savjetovanjima i kongresima te upoznavanje kroz prevođenje. Na poticaj pjesnika i sadašnjega predsjednika DHK Slavka Mihalića objavljen je u časopisu »Forum« (kolovoz 2001.) izbor iz poezije članova FDA u prijevodu Dubravke Oraić Tolić.</p>
<p> Na ovogodišnjim Danima Europe u Lovranu raspravljat će se o kulturološkim aspektima suvremene Europe i hrvatskom prinosu europskoj znanosti i umjetnosti. Detlef Gojowy bilježi prinose hrvatske germanistike i slavistike, Ulrich Schacht govori o pjesništvu i egzistenciji u doba bezrazložnosti, Siegmar Faust o posljedicama državne sigurnosti u bivšem DDR-u na književnost i kulturu. Zdenka Foretić-Kapo izvješćuje o jednoj hrvatskoj koloniji u Kölnu, a Lutza Fischera i Ursulu Jaensch-Fischer zanimaju mogućnosti kulturnoga zbližavanja između Hrvatske i Njemačke. Ugledni hrvatski germanist, izdavač njemačke povijesti književnosti na njemačkom, Viktor Žmegač, govorit će o susretima kultura i klišejima u kulturnoj percepciji, Aleksandar Flaker o hrvatskoj umjetničkoj avangardi, Eva Sedak o glazbi na nemirnoj granici, a Ante Stamać o modernoj hrvatskoj lirici i svojim iskustvima u prevođenju Goetheova »Fausta«. Dubravka Zima upoznat će njemačke goste s »hrvatskim Andersenom« - Ivanom Brlić Mažuranić, a Vlado Obad s djelima njemačkih pisaca iz istočne Slavonije. Njemački lektor na 18. jezičnoj gimnaziji u Zagrebu Ulrich Dronske govorit će o hipohondrijskoj prozi Zorana Ferića, a Dubravka Oraić Tolić o kulturnim stereotipima na kojima je počivala i na kojima se slomila Titova Jugoslavija. Njemačke pjesnikinje i pjesnici zastupljeni u antologiji u časopisu »Forum« čitat će svoje stihove u izvorniku, a u hrvatskome prijevodu stihove će interpretirati dramska umjetnica Vera Zima. S hrvatske strane predstavit će se pjesnici i prozaici u hrvatskome izvorniku i u njemačkome prijevodu - Slavko Mihalić, Ante Stamać, Veljko Barbieri i dr. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U zamkama obiteljskoga života</p>
<p>Američki film »U zamci« Todda Fielda, sa sjajnim glumcima Sissy Spacek, Tomom Wilkinsonom i Marisom Tomei, pokazuje koliko iznenadna tragedija može pročistiti ponore istine i laži u naoko idealnoj bračnoj zajednici</p>
<p>Todd Field bio nam je do sada poznat kao glumac, po ulozi pijanista u filmu »Oči širom zatvorene« Stanleya Kubricka, a svojim redateljskim debijem s filmom »U zamci« (In the Bedroom) osvojio je Ameriku, postajući jedan od najperspektivnijih redatelja tamošnje neovisne filmske industrije. Zasluženo. Oslobođen komercijalnih stega, patetičnih manipulacija i mitomanskih ideologija, snimio je film iz srca o malim ljudima.</p>
<p> Početak je, naoko, idealna ljetna romansa, savršen, idiličan. Frank Fowler (Nick Stahl) u ljubavi je s Natalie Strout (Marisa Tomei). Njemu je to tipična »ljetna priča« u opuštenim danima između srednje škole i odlaska na studij arhitekture. No, za okolinu, posebno za njegovu majku, razloga za brigu ima napretek. Natalie je deset godina starija od Franka, ima dvoje djece i neriješene bračne probleme s razmaženim i agresivnim suprugom Richardom (William Mapother). Ono što najviše zabrinjava Frankovu majku Ruth (Sissy Spacek) jest činjenica što ona prepoznaje ljubav u toj vezi i boji se da ona njezinu sinu neće biti samo prolazna avantura. </p>
<p>Ruth je voditeljica zbora u lokalnoj školi, a njezin suprug Matt (Tom Wilkinson) je liječnik. On je u početku muški ponosan na sina koji uspijeva osvojiti zrelu ženu. Sve je nekako uglađeno i civilizirano, do trenutka dok se ne dogodi tragedija. Tada romantika i samozavaravanje prestaju, a počinje surova stvarnost, bolna priča iz života u kojoj dvoje ljudi skida maske dugogodišnjega bračnog popuštanja i idealiziranja, otvarajući prostor ljutnji i krivnji, tuzi i očaju. </p>
<p> Scenarij za film napisao je redatelj Todd Field, zajedno s Robom Festingerom, na osnovi kratke priče »Spavaća soba« od 18 stranica što ju je napisao Andre Dubus, pisac iz Massachusettsa koji je umro 1999. Field, koji je radio na scenariju i s piscem prije njegove smrti, besprijekorno je osjetio vrijednosti te iznimne pripovijetke gdje poente u onome zašto se nešto dogodilo. Služeći se maksimalno dijalozima, redatelj je, kada je bilo potrebno, posezao i za narativnim formama da bi potencirao priču, dodajući obilje detalja, poput eteričnosti zvuka Newark Balkan Girls kojima dirigira Ruth.</p>
<p> No, ono što je Todd Field najtemeljitije načinio bila je izvanredna suradnja s glumcima. Bez redateljskog iskustva, ali s instinktom glumca koji zna što treba i na koji način postići, nije sputavao svoje sjajne partnere u zajedničkom cilju. Manifestirao je rijetku sposobnost redatelja koji ne nameće stavove nego vjeruje glumcima i umije ih slušati . Tako uspijeva i njih i gledatelje brzo i uvjerljivo uvući u središte zbivanja, u intimnu obiteljsku dramu u kojoj su akteri oživljeni magistralnim interpetacijama, posebno Sissy Spacek i Toma Wilkinsona, kao Ruth i Matta. Za njima mnogo ne zaostaje ni Marisa Tomei koja je tom ulogom dala najbolju kreaciju u svojoj karijeri. </p>
<p> Čini se da je Field uspio idealno spojiti troje različitih glumaca koji su i na filmskom platnu znali svoju različitost sjediniti u istinskoj inspirativnosti zajedništva i međusobne suradnje. S jedne strane briljantna Spacek, koja se nakon godina izbivanja na velika vrata vratila u Hollywood, svježa i željna glume, s druge magični Tom Wilkinson, britanski glumac poznat po ulozi u filmu »Skidajte se do kraja«, koji je ulogom Matta nastavio briljantnu seriju nezamjenjivih osobnosti engleske glumačke škole u američkom filmu, te Marisa Tomei, koja se sjajno uklopila u taj magični trokut.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bečki san u suvremenom svijetu </p>
<p>U središtu pozornosti projekti koji su započeti u protekle četiri godine i odražavaju glavne bečke arhitektonske tendencije današnjice, a i način na koji se vrijedno građevno-kulturološko naslijeđe toga grada njeguje i obnavlja </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Oni koji su sposobni čitati znakove arhitekture o gradu i njegovu ozračju naučit će mnogo, mnogo više nego što su to same zgrade kadre prenijeti. Da je arhitektura nekoga grada zrcalo njegove prošlosti i budućnosti, pokazale su i izložbe »Beč, arhitektura - sadašnje stanje III« i »Beč, urbana zaštita i obnova - sadašnje stanje III«, koje su uz zvuke bečkoga valcera otvorene u ponedjeljak na večer u velikoj izložbenoj dvorani Tehničkoga muzeja u Zagrebu. Riječ je o izložbama fotografija i maketa koje objedinjene daju pregled bečke arhitekture, urbane zaštite i obnove grada. To je treća izložba u nizu koja je već obišla Europu i prekomorske zemlje.</p>
<p>Božica Škulj, ravnateljica Tehničkoga muzeja, istaknula je na otvorenju da je izložba plod prve suradnje između prijateljskih gradova Beča i Zagreba, a izložbu je svečano otvorio Miljenko Mesić, pročelnik Gradskog ureda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba.</p>
<p>»Europa je naš zajednički kontinent, a izazovima suvremenog svijeta ne može odgovoriti jedan grad sam, već kontinuiranom razmjenom iskustava, spoznaja i znanja s drugim gradovima. To je jedan od glavnih ciljeva ove izložbe«, rekao je Andreas Schieder, predstavnik bečke Skupštine i predsjednik Europske komisije pri Gradu Beču. Schieder je usput izrazio nadu da će se suradnja između dvaju gradova nastaviti i u budućnosti.</p>
<p>Izložba bečke arhitekture, koja je dosad već gostovala u Ljubljani, Helsinkiju, Sankt Petersburgu, Hamburgu, Berlinu, Münchenu i Bratislavi, prikazuje 140 bečkih građevina, koje su osmislili bečki arhitekti i umjetnici - dječje vrtiće, škole, industrijske i prometne građevine, stambene i poslovne četvrti, kulturne ustanove, restorane, hotele... Također se predstavljaju važni gradsko-razvojni projekti na rubnim područjima i u gusto naseljenim dijelovima grada (Donaucity, Zentrum Ottakring i dr.).</p>
<p> Primjeri urbane zaštite i obnove smješteni su na križanju vremenske i prostorne osovine, na primjer predgrađe/vrijeme osnivanja. Tu je riječ o sanaciji, revitalizaciji, prenamjeni industrijskih kompleksa, gradskih četvrti itd., ali i popunjavanju praznih prostora, adaptacijama tavana ili prenamjeni temelja povijesnih građevina. Osim toga, prikazani su i bitni mehanizmi urbane obnove - zaštitne zone, saniranje blokova, konzervacija starogradskih jezgra i zaštita spomenika.</p>
<p>Projekti koji su započeti u protekle četiri godine odražavaju glavne bečke arhitektonske tendencije današnjice i način na koji se vrijedno građevno-kulturološko naslijeđe toga grada njeguje i obnavlja. U suprotstavljanju najčešće dvaju objekata određene tematike prikazuje se spektar različitih arhitektonskih rješenja, što pridonosi tomu da se u svijesti promatrača stvori dojam razvoja bečke arhitekture na pragu tisućljeća.</p>
<p>Izložba »Beč, arhitektura, urbana zaštita i obnova« ostaje otvorena do 26. svibnja, a nakon zagrebačkoga postav putuje u Brno, Riad i Sofiju.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U očekivanju plesnih producenata </p>
<p>Na plesnoj platformi »Drugi korak« hrvatski plesači i koreografi imat će prigodu susresti se sa stranim plesnim menadžerima i koreografima </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Prvi put će izvan Velike Britanije, i to na zagrebačkome Tjednu suvremenog plesa (od. 31. svibnja do 9. lipnja) Britanski savjet organizirati plesnu platformu, koja bi trebala okupiti 70 producenata, 11 plesnih kompanija te goste koreografe i plesače. Platforma »Drugi korak« trajat će od 7. do 9. lipnja i kao spretan organizatorski potez preklapa se sa svim domaćim premijerama kao što su ona zagrebačka »Europa pleše« riječke skupine »Trafik«; predstava »Persen« u izvedbi BAD CO te »M.U.R.« ZAP-a. Stoga joj se posebno raduju naši plesači i mladi koreografi, jer bi im to moglo otvoriti vrata inozemnih produkcija. S obzirom na plesnu poetološku bliskost naših i plesnih umjetnika Velike Britanije, očekivanja su opravdano poprilična. </p>
<p>Kao što je najavljeno na prvoj konferenciji za novinare u utorak, najveća atrakcija Tjedna je izraelska kompanija »Batsheva« i predstava »Deca dance«, koju su organizatori nastojali već dulje vrijeme pridobiti da dođu u Zagreb. Njihova najnovija predstava sastavljena je od sedam koreografija voditelja Ohada Naharina, u kojima dolazi do izražaja raskošna harmoničnost i disciplina vrhunskih plesača Organizatori vjeruju kako će se sa zanimanjem pratiti i nastupi britanskog koreografa i plesača Akrama Khana i njegova predstava »KAASH«, Francuza Marca Berettinija, koji će se predstaviti sa »Sorry do the tour«, te radovi njemačkog koreografa Xaviera Le Roya. Ulaznice su u pretprodaji u predvorju kazališta »Gavella« već od 13. svibnja, po cijeni od 30 i 50 kuna, dok će za »Deca dance« stajati 100 kuna. Mogu se i kupiti karte za tri dana platforme u iznosu od 100 kuna. Od početka Tjedna cijene će biti više, odnosno 60, 70 i 200 kuna.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Don Quijote« proglašen najboljim književnim djelom</p>
<p>OSLO, 7. svibnja</p>
<p> - »Don Quijote«, španjolski roman iz 17. stoljeća o vitezu lutalici, legendarnom borcu protiv vjetrenjača, najbolje je književno djelo na svijetu, ocjena je vodećih svjetskih pisaca iz 50 zemalja svijeta. Miguel de Cervantes zasjenio je Shakespearove drame i stotinjak drugih klasika od Homera do Tolstoja, pokazalo je ispitivanje koje je u utorak objavljeno pri norveškom Institutu Nobel. Pisci, uključujući Salmana Rushdieja, Milana Kunderu, Johna le Carrea, Johna Irvinga, Nadine Gordimer, Carlosa Fuentesa i Normana Mailera, dali su »Don Quijoteu« čak 50 posto više glasova nego drugoplasiranom djelu na popisu 100 svjetskih romana, priča i drama. Na tom popisu deset pisaca zastupljeno je s više od jedne knjige - Dostojevski vodi s četiri, Kafka, Shakespeare i Tolstoj imaju tri, a Faulkner, Flaubert, Garcia Marquez, Homer, Thomas Mann i Virginia Woolf po dvije. Ispitanici su bili zamoljeni da navedu 10 najboljih i najvažnijih djela svjetske književnosti. Ispitivanje su organizirali urednici Norveških klubova knjiga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vujić i Popović o povratu hrvatske baštine </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Ministar kulture RH Antun Vujić razgovarao je u utorak s crnogorskim ministrom kulture Branimirom Popovićem o pripremama za potpisivanje programa o kulturnoj suradnji između dvaju ministarstava. Ti razgovori dvojice ministara uslijedili su nakon nedavnog potpisivanja u Beogradu Sporazuma o kulturnoj suradnji između Republike Hrvatske i SRJ. Ministar Vujić izjavio je nakon sastanka da su raspravljali o nekoliko tema, ponajprije o povratu hrvatske kulturne baštine, te da je crnogorska strana već u dva navrata učinila pozitivne korake oko povrata otuđenih umjetnina. Ministar Popović prioritetnom zadaćom smatra povrat Hrvatskoj kulturne baštine nestale s područja Dubrovnika i Konavala. I prije potpisivanja sporazuma o kulturnoj suradnji u Rijeci i Splitu za dva dana gostuje crnogorsko Narodno pozorište, čime se najavljuje i potpisivanje sporazuma o suradnji između nacionalnih kazališta te mogućnost koprodukcija u rujnu ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Muzej Dali nabavio još dva rana djela </p>
<p>ZAGREB/FIGUERES, 7. svibnja</p>
<p> - Muzej Dali obogatit će svoju zbirku djela iz tridesetih godina, jednog od najintenzivnijih i najplodonosnijih razdoblja ovog nadrealističnog umjetnika. Crtež »Par« iz 1933. i ulje »Osjećaj brzine« iz 1934. predstavljeni su u ponedjeljak 6. svibnja u izložbenom centru u Figueresu te predstavljaju dva odlična primjera oniričnog simbolizma koji je Salvador Dali njegovao u razdoblju kad je bio pod utjecajem Freuda, piše španjolski dnevnik El Pais. Zaklada je ta djela kupila prije tri mjeseca od dva sakupljača umjetnina iz srednje Europe. Ulje je stajalo 1.205.000 eura, a crtež 115.000. Muzej će uskoro predstaviti i još jedno nedavno kupljeno Dalijevo djelo - »Portret Emilija Terryja dok crta«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Zlatno doba bilo već odavno prošlo</p>
<p>Damaski kadija još nije znao da će Franđi izvojevati još jednu pobjedu, ali je zato već znao da su osvajači zagospodarili Jeruzalemom, Antiohijom i Edessom, da su porazili Kilija Arslana i Danišmenda, te da su prošli čitavom Sirijom od sjevera do juga, pljačkajući i ubijajući kako im se svidi i bez ikakve smetnje. I zato je osjećao da su i njegov narod i njegova vjera ismijani i poniženi, pa je poželio glasno kriknuti da se muslimani napokon probude</p>
<p>PIŠE:AMIN MAALOUF</p>
<p>Demonstracija ubagdadskoj džamiji U petak, 19. kolovoza 1099., dozvao je svoje drugove u veliku bagdadsku džamiju i onda u podne, kad su sa svih strana nahrupili vjernici na molitvu, demonstrativno se prihvatio jela iako je bio Ramazan, mjesec obvezna posta. </p>
<p>Za nekoliko se trenutaka oko njega natisnula pobjesnjela gomila, a prišli su mu i vojnici da ga odvedu u zatvor.</p>
<p>Ali se Abu-Saad tako podigao i mirno upitao ljude koji su ga okružili zašto se toliko uzbuđuju zbog kršenja posta, dok ih ubojstvo na tisuće muslimana i uništavanje svetih mjesta ostavlja savršeno hladnima.</p>
<p>Nakon što je tako gomili nametnuo tišinu, potanko je opisao sve nesreće što su se sručile na Siriju, Bilad-ceh-Cham, a napose na one koje su pogodile Jeruzalem. Izbjeglice su se rasplakale, javlja nam Ibn al-Athir.</p>
<p>Zatim je Abu-Saad al-Harawi skandal s ulice prenio u dvor. »Vidim da su slabi ti stupovi vjere!«, uskliknuo je na divanu vladara pravovjernih, al-Mustazhir-billaha, mladoga kalifa od samo dvadeset dvije godine. </p>
<p>Taj je suveren, čista i okrugla lica i kratke brade, bio srdačan i veseo, a napadi su mu bijesa bili kratki i prijetnje rijetko kada provođene u djelo.</p>
<p>U tom dobu, u kojem je okrutnost bila prvi atribut vladara, mladi se arapski kalif hvalio time što nije nikad nikom učinio nepravdu. Kad bi mu rekli da je narod sretan, njega bi obuzela istinska radost, bezazleno bilježi Ibn al-Athir.</p>
<p>Osjećajan i profinjen, bio je čovjek uglađena ponašanja i s razvijenim smislom za umjetnost. Strastven poklonik arhitekture, sam je nadgledao gradnju zida oko svoje rezidencije Harema, smještene istočno od Bagdada. </p>
<p>A u trenutcima dokolice, kojih je bilo podosta, slagao je ljubavne pjesme: Kad pružih ruku na oproštaj svojoj ljubljenoj, žar mog plamena rastali led.</p>
<p>Na nesreću svojih podanika, taj čovjek dobra srca, dalek od svakoga tiranskog postupka, kako ga opisuje Ibn al-Qalanissi, nije raspolagao nikakvom moći, unatoč tome što je stalno bio okružen složenim ceremonijalom punim obožavanja, i što mu ljetopisci ime spominju s velikim uvažavanjem. </p>
<p>Izbjeglice iz Jeruzalema, koje su sve svoje nade polagale u njega, kao da su zaboravile da njegova vlast ne seže izvan zidina njegova dvora, a osim toga i da mu je politika dosadna.</p>
<p>Ipak je iza njega stajala slavna povijest. Kalifi, njegovi prethodnici, dva su stoljeća po Prorokovoj smrti (632. - 833.) bili duhovni i svjetovni vođe golemoga carstva koje se, u svom zenitu, protezalo od Inda do Pireneja, granajući se čak i prema dolinama Rhone i Loire.</p>
<p>A dinastija Abasida, kojoj je pripadao i mlad suveren, iz Bagdada je stvorila onaj bajoslovan grad iz Tisuću i jedne noći.</p>
<p>Na početku devetoga stoljeća, u doba vladavine njegova pretka Haruna-al-Rašida, kalifat je bio najbogatija i najmoćnija država na svijetu, a njegova prijestolnica najnaprednije središte civilizacije.</p>
<p>U njemu je bilo tisuću diplomiranih liječnika, besplatna bolnica, redovita poštanska služba, nekoliko banaka od kojih su neke imale i podružnice u Kini, sjajnu kanalizaciju, s odvođenjem izravno iz kuća, kao i manufakture papira - tako da su zapadnjaci, koji su u trenutku dolaska na Istok još pisali na pergamentu, u Siriji naučili vještinu pravljenja papira iz žitne slame.</p>
<p>Ali toga krvava ljeta 1099. kad je Abu-Saad al-Harawi došao na divan al-Mustazhir-billahu javiti o padu Jeruzalema, to je zlatno doba bilo već odavno prošlo. Harun je umro 809. Četvrt stoljeća poslije njegovi su nasljednici već bili izgubili svaku stvarnu vlast, Bagdad je bio već napola srušen, a carstvo se raspalo. Od svega je ostao samo mit o eri jedinstva, veličine i blagostanja koji je Arape stalno progonio u snovima.</p>
<p>Istina je da su Abasidi i četiri stoljeća poslije i dalje upravljali zemljom. Ali ne više njom i vladali. Sad su bili samo taoci u rukama turskih i perzijskih vojnika, koji su prema svojoj volji postavljali i micali njihove vladare, često pritom pribjegavajući i umorstvu.</p>
<p>I baš u želji da izbjegne takvu sudbinu, većina se kalifa sasvim povlačila iz političkog života. Zatvoreni u svoj harem, predavali su se gotovo isključivo životnim zadovoljstvima, postajali pjesnici i glazbenici i skupljači lijepih namirisanih robinja.</p>
<p>Vladar pravovjernih, tako dugo utjelovljenje arapske slave, pretvorio se u živi simbol njihova opadanja.</p>
<p>Al-Mustazhir-billah, od kojega su izbjeglice iz Jeruzalema očekivali čudo, bio je pravi primjerak te rase besposlenih kalifa. Sve da je i htio, nije mogao poletjeli u pomoć Svetom gradu, jer mu se sva vojska sastojala od osobne garde od nekoliko crnih i bijelih eunuha.</p>
<p>Ipak u Bagdadu nije nedostajalo vojnika. Ulicama se bez prestanka skitalo, često pijano, njih na tisuće. Da se zaštite od njihova iznuđivanja, građani bi noću zagrađivali teškim pregradama od željeza i drva prilaz svojim četvrtima.</p>
<p>Razumije se da se ta uniformirana pošast, koja je sustavnom pljačkom svoje sokake dovela do propasti, nije pokoravala vođinim naredbama. Njihov vođa jedva da je i govorio arapski.</p>
<p>Bilo je to zato što je Bagdad, kao i svi gradovi muslimanske Azije, prije četrdeset godina pripao seldžučkim Turcima. Glavar abasidske prijestolnice, mladi sultan Barkyaruq, rođak Kilija Arslana, bio je formalno sizeren svih vladara tog područja.</p>
<p>U stvarnosti je, međutim, svaka pokrajina seldžučkoga carstva bila praktički neovisna, a članovi vladajuće obitelji bili su sasvim zaokupljeni dinastičkim sukobima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>SRAM</p>
<p>»Vaš dragi tata predaje se vragu«</p>
<p>»Dođite brzo.« Hashmat Bibi istrčala je iz sobe dozivajući starčeve kćeri... Gospodin Shakil, otpisavši vanjski svijet, okrenuo je gnjev svoga samrtnog slova prema sebi i prizvao vječno prokletstvo na svoju dušu. »Bog zna što ga je spopalo«, očajavala je Hashmat, »ali što god bilo, čini to na pogrešan način«</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Starac je čuo imperijalističku glazbu što se razlijegala iz zlatnoga hotela natopljena veseljem i očajem, te je jasnim i zvonkim glasom prokleo taj hotel snova.</p>
<p>»Zatvorite taj prozor«, viknuo je, »da ne moram umrijeti slušajući tu graju«, a kada je stara sluškinja Hashmat Bibi čvrsto pritegnula kvake, on se donekle opustio i, prikupljajući posljednje kapi snage, promijenio smjer svoga predsmrtnog delirija.</p>
<p>»Dođite brzo.« Hashmat Bibi istrčala je iz sobe dozivajući starčeve kćeri. »Vaš dragi tata predaje se vragu.« Gospodin Shakil, otpisavši vanjski svijet, okrenuo je gnjev svoga samrtnog slova prema sebi i prizvao vječno prokletstvo na svoju dušu. »Bog zna što ga je spopalo«, očajavala je Hashmat, »ali što god bilo, čini to na pogrešan način«.</p>
<p>Udovac je odgajao djecu uz pomoć parskih dojilja, kršćanskih dadilja i željeznog morala koji je bio većinom islamski, premda je Chhunni govorila da je prekaljen suncem.</p>
<p>Tri djevojke držao je u tom zdanju-labirintu do svoga smrtnog časa; bez ikakva obrazovanja, živjele su zarobljene u zenana krilu i zabavljale se izmišljajući privatne jezike i maštajući o tome kako izgleda gol muškarac; u pretpubertetskim godinama zamišljale su bizarne spolne organe, poput jame na prsima u koju bi utaknule bradavice, jer »s obzirom na to što smo tada znale«, podsjećale bi se kad su već bile zrele žene, »oplodnja bi se baš mogla obavljati i grudima«. </p>
<p>To zarobljeništvo iskovalo je među trima sestrama sponu bliskosti koja nikada neće posve popustiti. </p>
<p>Večeri su provodile sjedeći na prozoru, iza čipkastoga zaslona, promatrajući zlatnu kupolu velikog hotela i njišući se na ritmove egzotične plesne glazbe ... a kružile su glasine da bi u lijenoj pospanosti poslijepodneva uzajamno istraživale zakutke svojih tijela, a noću bacale čarolije kako bi ubrzale očevo uminuće. </p>
<p>No zli jezici svašta govore, posebice o lijepim ženama koje žive daleko od svlačećih muških očiju. No posve je sigurno da su se tih godina, mnogo prije skandala s djetetom, čeznući za djecom apstraktnom strašću djevičanstva, tri sestre zavjetovale da će ostati trojedne, zauvijek vezane bliskošću mladosti, čak i kada rode: naime, odlučile su da im djeca budu zajednička. </p>
<p>Ne mogu dokazati ni poreći zlobnu priču da su zavjet napisale i potpisale pomiješanom menstrualnom krvlju te ga spalile i čuvale samo u samostanu svoga pamćenja.</p>
<p>No dvadeset godina će proći, a one će imati samo jedno dijete. Zvat će se Omar Khayyam.</p>
<p>Sve to dogodilo se u četrnaestom stoljeću. Dakako, prema hidžretskom kalendaru: nemojte misliti da se takve pripovijesti uvijek događaju u davnini. Vrijeme se ne može homogenizirati poput mlijeka, a u tim krajevima četrnaesto stoljeće sve donedavno bilo je u punom zamahu.</p>
<p>Kada im je Hashmat Bibi rekla da je ocu došao smrtni čas, sestre su ga otišle posjetiti, odjevene u najbjelju odjeću. Našle su ga stegnutoga u šaci srama koja davi; u dahtajima nepopustljive potištenosti zahtijevao je od Boga da ga za vječnost pošalje u neku pustinjsku zabit džehenema, predvorja pakla. </p>
<p>Tada je zašutio, a Chhunni, najstarija kći, odmah ga je upitala jedino što je doista zanimalo tri mlade žene: »Oče, sada ćemo biti vrlo bogate, nije li tako?«</p>
<p>»Kurve«, prokleo ih je umirući, »ne računajte na to«.</p>
<p>Dan nakon njegove smrti u izljevima pogana jezika pokazalo se da je bezdano more bogatstva o kojemu su svi pretpostavljali da obitelj Shakil na njemu plovi zapravo suhi krater. </p>
<p>Žarko sunce njegove novčane nesposobnosti (koju je desetljećima uspješno krio iza svoje ohole patrijarhalne fasade, zle ćudi i gorde uznositosti koja je postala najotrovnijim naslijeđem njegovih kćeri) isušilo je sve oceane novca, tako da su Chhunni, Munnee i Bunny provele čitavo razdoblje žalovanja sređujući dugove koje se njegovi vjerovnici nisu usuđivali potraživati dok je starac bio živ, ali sada više nisu htjeli čekati ni trenutka na naplatu, i to s kamatama. </p>
<p>Djevojke su iz svoga životnog zatvora izašle s izrazom odgojem prikrivane odvratnosti prema strvinarima koji su se gostili truplom kratkovidnosti njihova roditelja; a kako su bile naučene misliti o novcu kao o jednoj od dviju tema o kojima se ne smije raspravljati sa strancima, otpisale su svoje bogatstvo ne trudeći se ni pročitati dokumente koje su im lihvari predočili. </p>
<p>Na kraju su izgubile sva golema imanja oko Q.-a, koja su tvorila oko osamdeset pet posto svih dobrih voćnjaka i plodne zemlje u toj pretežito neplodnoj pokrajini; trima sestrama ostalo je samo neodrživo zdanje, od podruma do tavana prekrcano stvarima, a po njemu su mjesečarile malobrojne sluge koje su odbile otići, ne toliko zbog lojalnosti koliko zbog straha osuđenika na doživotni zatvor od vanjskoga svijeta. </p>
<p>I, kao što je običaj svih aristokratski odgojenih osoba - na vijesti o svojoj propasti odlučile su prirediti gozbu.</p>
<p>Mnogo godina potom, pripovijedale su jedna drugoj o toj zloglasnoj gala-večeri, s jednostavnom radošću koja im je obnavljala iluziju da su još mlade. »Pozivnice sam dala otisnuti u Canntu«, počela bi Chhunni Shakil sjedeći pokraj svojih sestara na staroj drvenoj ljuljačci. </p>
<p>Veselo se kikoćući toj staroj pustolovini, nastavila bi: »I to kakve pozivnice! Sa zlatnim, reljefnim slovima, na kartonu krutom poput drva. Bilo je to pljuvanje sudbini u oči«.</p>
<p>»I u sklopljene oči našega mrtvog oca«, dodala bi Munnee. »On bi to smatrao posve besramnim postupkom, odurnim djelom, dokazom neuspjeha da nam nametne svoju volju«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatska bez Igora Tudora na Svjetskom prvenstvu!</p>
<p>»Igor Tudor mora na operaciju, njegova se ozljeda stopala pogoršala«, rekao je iznenada hrvatski izbornik Mirko Jozić, objašnjavajući da Tudor sigurno neće na SP / »Bilo je dogovoreno da Tudor ne igra utakmice za svoj Juventus kako bi se oporavio. On je, pak, igrao tri utakmice i ozljeda se pogoršala«, istaknuo je ljutito Jozić / Za utakmicu protiv Mađarske u srijedu, nakon otkaza Šimića i Šerića, pozvan Marko Babić iz mlade reprezentacije / Popis 25 putnika za SP Mirko Jozić objavit će u petak, 10. svibnja u 10.30 sati</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - U predvečerje prijateljske nogometne utakmice protiv Mađarske (srijeda, Pečuh, 17 sati) izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić novinarima je priopćio najmanje željenu vijest u ovom trenutku, više od tri tjedna prije početka Svjetskog prvenstva u Japanu.</p>
<p>- Igor Tudor otpada s popisa za SP u Japanu i Južnoj Koreji, sablažnjivo je rekao Jozić, novinari se nisu mogli načuditi takvoj informaciji, a potom je nastavio:</p>
<p>- Upravo sam obaviješten da Igor Tudor mora na operaciju, njegova se ozljeda stopala pogoršala!</p>
<p>Nakon kraće stanke, kako bi svi došli sebi od neugodne informacije, Jozić je pojasnio:</p>
<p>- Da, Tudor otpada. U ovom trenutku mogu samo reći da smo s Juventusom imali dogovor, koji se očito nije poštovao. Bilo je, naime, dogovoreno, da se Tudor u ove posljednje dane prije svjetske smotre stavi potpuno na raspolaganje hrvatskoj reprezentaciji, čak je bilo dogovoreno da ne igra utakmice za svoj klub kako bi se oporavio. On je, pak, igrao tri utakmice i ozljeda se pogoršala.</p>
<p>Neizbježno je bilo pitanje - što sada?</p>
<p>- Što mogu, uzvratio je Jozić.</p>
<p> - Vi ćete opet od mene tražiti da pobijedim u svim utakmicama, bez obzira na to što nam je otpao glavni igrač. Ovo je za našu momčad veliki gubitak. Ako smo dosad imali prednost ispred dva konkurenta u našoj skupini, sada smo tu prednost izgubili.</p>
<p>Dakako, pojavile su se i određene sumnje. Novinare je zanimalo vidi li naš izbornik u toj priči izvjesnu talijansku igru kako bi se oslabila hrvatska reprezentacija, što ne bi bilo čudno, jer su Italija i Hrvatska u istoj skupini. No, Jozić je bio odlučan:</p>
<p>- Nikad ne volim ulaziti u kojekakve sumnje. Profesionalac sam i pošten čovjek, koji nikad, ni u čemu, ne traži prijevaru. Zato vas molim da me o takvim sumnjama više ne pitate. Mogu samo reći da je očito kako Juventus nije poštovao dogovor, a što je Igor Tudor u tom slučaju pokušao učiniti - ne znam! Činjenica je da smo u velikim problemima zbog Tudorove ozljede.</p>
<p>Kao što je poznato, Tudor je bio najbolji igrač hrvatske reprezentacije u kvalifikacijama za SP i Juventusa u osvajanju naslova talijanskog prvaka.</p>
<p>Očito će prijateljska utakmica protiv Mađarske biti odigrana u lošem raspoloženju nakon takve vijesti.</p>
<p> Izbornik Jozić, koji je dobio otkaze Darija Šimića i Šerića (opet iz talijanskih klubova Intera i Verone) pozvao je naknadno tek jednog igrača - Marka Babića iz mlade reprezentacije, koji će se priključiti najboljoj vrsti. No, Jozić je dao i dodatna objašnjenja:</p>
<p> - Šerić ima laganu ozljedu koja zahtijeva dva-tri dana mirovanja. Dario Šimić zamolio je da ga ne zovemo za ovu akciju, s obzirom na to da ne želi riskirati postojeću ozljedu. Nisam zadovoljan takvim ponašanjem. Naime, naša liječnička ekipa nema potrebnu dokumentaciju o Šimićevoj ozljedi. Sukladno dogovorima, u 48 sati moramo imati preciznu dokumentaciju o svakoj ozljedi.</p>
<p>Dakle, Hrvatsku će u Pečuhu predstavljati 17 igrača:</p>
<p> Butina, Vasilj, Šarić, Jarni, Šimunić, Niko Kovač, Tapalović, Prosinečki, Rapaić, Tomislav Marić, Sablić, Vugrinec, Petrić, Agić, Olić, Jerko Leko i Babić.</p>
<p>- Ne mogu vam reći početni sastav. Vidite da se suočavamo s ozljedama i svaki dan mijenjam svoja razmišljanja. Mađari najavljuju jaku postavu i mislim da će to biti teška utakmica. Nije to utakmica bez značenja, u njoj će igrati igrači koji će ići na SP i oni koji bi željeli tamo nastupiti. Svi bi trebali biti prepuni motiva, kaže Jozić.</p>
<p>U novonastaloj situaciji valja očekivati da će Jozić brže-bolje pokušati uigravati obranu, koja će na SP-u morati nastupiti bez Tudora. Stoga valja očekivati još neke promjene prije konačnog objavljivanja 25 putnika za Japan i Južnu Koreju u petak, 10. svibnja u 10.30 sati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izbornička klupa čeka Julija Velasca?</p>
<p>»Ne slažem se s prijedlogom da se Božić ipak vrati na izborničko mjesto. On se svojim posljednjim potezima pokazao infantilnim i neozbiljnim, pa više nikada ne bismo bili sigurni da mu nešto slično neće ponovno pasti na pamet«, kaže Zdeslav Barač</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nakon (ne)očekivane ostavke izbornika muške odbojkaške reprezentacije Pere Božića, u Hrvatskom odbojkaškom savezu nema pretjeranog uzbuđenja. Igor Arbutina imenovan je v.d. izbornika za predstojeće akcije i dojam je da se s popunom izborničkog mjesta neće jako žuriti.</p>
<p>- Ne slažem se s prijedlogom Livija Tončinića da se Božić ipak vrati na izborničko mjesto. Mi smo s njime raskrstili. On se svojim posljednjim potezima pokazao vrlo infantilnim i neozbiljnim, pa više nikada ne bismo bili sigurni da mu nešto slično neće ponovno pasti na pamet, komentirao je posljednje događaje potpredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Zdeslav Barač. </p>
<p>• Imate li, međutim, neko novo rješenje za izborničko mjesto ili će Arbutinin v.d. status potrajati malo dulje?</p>
<p>- Mislim da bi bilo neozbiljno desetak dana prije vrlo važnih kvalifikacija za europsko prvenstvo postaviti za izbornika nekoga tko ne poznaje ni igrače ni trenutačnu situaciju. Zato nam se čini da je Arbutina najbolje rješenje za predstojeće reprezentativne akcije i da mu treba pružiti priliku barem u tom kratkom razdoblju. A što se tiče trajnog rješenja... Pričekajmo da završi Svjetsko prvenstvo u Argentini, pa da vidimo što će biti s Julijom Velascom. Ne krijemo da nas zanima i kao izbornik, a ne samo kao savjetnik u reprezentaciji. No, o svemu tome ćemo razmišljati kasnije, jer sad nam je najvažnije što je moguće bolje »odraditi« kvalifikacijski turnir u Mađarskoj. Osiguramo li nastup na sljedećem europskom prvenstvu, odnosno dovoljno bodova nakon ovoga prvog turnira, bit će nam lakše igrati i na Svjetskom prvenstvu u Argentini, zaključio je Barač.</p>
<p>Hrvatska će reprezentacija, inače, na tom kvalifikacijskom turniru od 17. do 19. svibnja igrati protiv Mađarske, Bugarske i Belgije. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zadar bez milosti protiv Splita</p>
<p>ZADAR, 7. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja upisali su jedan od najtežih poraza protiv Zadra, gdje su došli tražiti put do doigravanja. Zadrani nisu imali milosti i njihova pobjeda 83-74 nije pravi odraz zbivanja na parketu. Istina, Split je imao neke korisne dionice, ali nedovoljno protiv razigranih Zadrana.</p>
<p>Zapravo, od samog početka Zadar je krenuo vrlo agresivno. Zadranima je nakon dobre početne serije ponestalo daha, izostao je njihov vanjski šut, bili su bez šuta za tricu što je bilo jedno od oružja kojim se mogla slomiti obrana »žutih«. Kad već nije išlo igračima s vanjskih pozicija put prema košu pronalazio je vrlo lako Ivan Grgat preko ruku splitskih centara. Ipak, na mali odmor Splićani su otišli vodstvom 23-21. Na taj zbir koševa dodali su na otvaranju druge dionice još nekoliko, pa se činilo kako će splitski brod polako ploviti prema mirnijoj luci. Tako nisu mislili Zadrani, nametnuli su brzi ritam kojeg žuti nisu mogli pratiti.</p>
<p>Furiozan nastavak domaćih pomeo je Splićane, Zadar je zahvaljujući izvanrednim asistencijama Marka Popovića lako poentirao. Činili su to braća Jurica i Tomislav Ružić i Zadar je imao +21 prije ulaska u posljednju četvrtinu (68-47). Na taj način priča oko pobjednika bila je posve jasna...</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - SPLIT CROATIA OSIGURANJE 83-74 (21-23, 23-10, 24-14, 15-27)</p>
<p>ZADAR: Knežević 2 (2-2), Milačić 4, Popović 5, Vladović, Perinčić 4 (2-2), Bocevski 3 (1-2), Špralja, J. Ružić 20 (1-2), Dijan 4 (0-2), T. Ružić 17 (3-4), Oduk 14, Grgat 10 (2-4).</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 10 (3-4), Mimica 11 (2-2), Tomeljak 3 (1-2), Kuqo 12 (2-2), Žižić 18 (2-4), Rančić, Ukić 9 (2-2), Bizaca, Pašalić 8 (2-2), Grgurević, Gaurina, Oršulić 3 (3-4).</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Dožai (Zagreb). GLEDATELJA: 800.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ime ODUK.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb u Goodyear ligi</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Uvjerljivom 130-70 (69-32) pobjedom protiv Osijeka u posljednjem kolu Lige za prvaka, košarkaši Zagreba osigurali su treće mjesto uoči doigravanja, a samim time i nastup u Goodyear ligi sljedeće sezone. Sve dvojbe oko pobjednika ovog dvoboja riješene su još u prvoj četvrtini kada su »zagrebaši« ostvarili 16 koševa viška (34-18), a do kraja se ta razlika samo povećavala.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - OSIJEK 130-70 (34-18, 35-14, 29-22, 32-16)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 15 (2-3), Šaronja 4, Miljković 5, Tomasović 11 (2-2), Pehar 10, Vidačak 10 (4-6), Marinović 2, I. Tomas 10 (1-1), M. Tomas 7, Perinčić 22 (2-3), J. Garma 20 (6-7), N. Garma 14 (1-2).</p>
<p>OSIJEK: H. Kovačević, Bratić 22 (2-2), Voloder 8 (1-2), Thomas 7 (3-4), Leko 10, Kuduz, Bullock 9 (1-1), Mandić 2, Budimir 4, K. Kovačević, Kristić, Barišić 8.</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan PERINČIĆ.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Riječani u doigravanju</p>
<p>RIJEKA, 7. svibnja</p>
<p> - Pobjedom protiv gostujućeg Zrinjevca riječki košarkaši uspjeli su izboriti nastup u doigravanju za prvaka. </p>
<p>Početak susreta gledali smo izjednačenu košarku sve do 13. minute kada je rezultat bio 18-18. Međutim , tada domaći kao da su ubacili u višu brzinu i u šest minuta do kraja druge četvrtine napravili su nevjerojatnu seriju od čak 25-4. Najveće vodstvo u utakmici Riječani su ostvarili u 34. minuti od +32 koša razlike (72-40). Na kraju susreta trener Riječana Bošković pružio je priliku i mlađim igračima te su gosti uspjeli ublažiti poraz.</p>
<p>Na kraju možemo reći da je plasman u doigravanje za prvaka veliki uspjeh ove mlade momčadi Riječana kojem se nitko nije nadao nakon odlaska grupe Amerikanaca koja je početkom sezone nastupala za Riječane. </p>
<p>• Dvorana Mladosti</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE - ZRINJEVAC 79-62 (16-13, 27-14, 16-11, 20-24)</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 8 (1-1), Delibašić, Baždarić 16 (2-2), Čekada, Genjac 18 (4-4), Štimac 16, Stegnjajić 19, Karamatić 2.</p>
<p>ZRINJEVAC: Jelaska 13 (1-1), Puljko 17 (2-2), Morić 7 (3-4), Malić 8, Babić, Smiljanić 2, Livajić 3 (1-2), Vlajić, Šamadan, Rozić 12 (2-2), Vrsaljko.</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nova pobjeda mlade nogometne reprezentacije Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nogometna reprezentacija Hrvatske do 21 godine starosti u prijateljskoj utakmici protiv izabrane vrste Mađarske slavila je sa 2-0 (2-0). Na stadonu u Zaprešiću domaći su slomili otpor gostujuće momčadi u prvom dijelu prvog poluvremena. Prvo je Domagoj Abramović u 17. minuti priskrbio izabranicima Martina Novoselca 1-0 vodstvo. A u 22. minuti strijelac za 2-0 bio je Danijel Popović. Tako su nakon Slovenije te Bosne i Hercegovine mladi »vatreni« upisali i treću pobjedu...</p>
<p>• Stadion Inkera</p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 2-0 (2-0)</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija, Buljat, Maljković (od 46. Ješe), Božić (od 50. Lučić, Mikulić, (od 46. Maras), Srna, Abramović (od 46. Kranjčar), Carević (od 58. Brkić), Popović (od 83. Ćosić).</p>
<p>MAĐARSKA: Szantai, L. Horvath (od 46. Pusztai), Gyepes, Bodor, Geri (od 46. Czegledi), Karolyi (od 46. Nemeth), Toth (od 65. Torghelle), G. Horvath, Buszaky, Czvitkovics, Juhasz (od 83. Szelesi.</p>
<p>SUDAC: Feljan. GLEDATELJA: 600.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Abramović (17.), 2-0 Popović (22.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran RUBIL.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nakon Ćire, u Maksimir se vraća i Goran Vlaović? </p>
<p>Dinamov direktor Zajec sasvim ozbiljno razmišlja o povratku - Gorana Vlaovića. Hrvatski je reprezentativac trenutačno član grčkog Panathinaikosa, dakle kluba u kojem Zajec i danas ima određenog utjecaja / Iako odaje dojam da mu je sasvim svejedno hoće li se Dinamo pojačati, od ponedjeljka i službeno Dinamov trener Miroslav Blažević volio bi vidjeti u Maksimiru Bakira Beširevića </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - »Ne trebaju nam pojačanja, možemo mi i ovako«, govorio je Miroslav Blažević, dan nakon što je i službeno promoviran u novoga Dinamova trenera. Uzgred, svečana će promocija, kako tvrdi maksimirski govornik Ivan Rotim, biti zakazana za sljedeći tjedan.</p>
<p> Dakle, trebaju li Dinamu pojačanja za novi sezonu ili ne? Ćiro, eto, odaje dojam čovjeka kojem je to gotovo svejedno. Njegov prvi asistent i donedavni prvi trener Dinama, Marijan Vlak, prije nekoliko je dana naglasio kako će u klub ovoga ljeta sasvim sigurno sletjeti trojica novih igrača - po jedan u obrani, veznom redu i napadu. Direktor Velimir Zajec govorio je nešto drukčije, napomenuvši da će angažirati dvojicu igrača u veznome redu i jednog u napadu. Dakle, nije spominjao obranu...</p>
<p> Iz Zajeca smo pritom pokušali »iscijediti« imena mogućih pojačanja. Čini se da Dinamov direktor sasvim ozbiljno razmišlja o povratku - Gorana Vlaovića. Hrvatski je reprezentativac trenutačno član grčkog Panathinaikosa, dakle kluba u kojem Zajec i danas ima određenog utjecaja. Pitanje je, međutim, može li Vlaović nakon grčke epizode pronaći sredinu koja bi zadovoljila njegove igračke apetite i u kojoj bi imao koliko-toliko zagarantirano mjesto u prvoj postavi. Dinamo je, čini se, opcija koja bi i te kako odgovarala hrvatskom reprezentativcu, ali i Dinamu.</p>
<p> - Vlaović nam je i te kako zanimljiv. Ovog mu ljeta istječe ugovor s Panathinaikosom i nama bi doista mnogo mogao pomoći. No, čini se da je skup...</p>
<p> Za mjesto u Dinamovu napadu mogao bi kandidirati i igrač Hrvatskog dragovoljca, plavokosi Bernard Gulić. Neovisno o tome što nije spominjao pojačanja u obrani, Zajeca smo ipak upitali za mišljenje o Anti Petroviću, posljednjem čovjeku obrane sigetskoga kluba i bratu Dinamova vezista Vladimira Petrovića. Uostalom, Anto Petrović u posljednjih je godinu i pol dana bio na svojevrsnoj listi želja maksimirskoga kluba, baš kao i Rijekin branič Andre Mijatović. No, Mijatović će sljedeću sezonu najvjerojatnije igrati u Njemačkoj. Nakon što smo spomenuli Petrovića, Dinamov je direktor razgovor usmjerio prema Guliću.</p>
<p> - Petrović je dobar igrač, no u ovom trenutku na mjestu posljednjeg čovjeka obrane imamo Spomenka Bošnjaka, koji tu ulogu može kvalitetno odigrati. No, u Dragovoljcu mi se sviđa igra Bernarda Gulića. On je doista kvalitetan igrač...</p>
<p> No, najzanimljiviji sigetski »eksponat« u ovom je trenutku mladi vezist - Marko Janjetović. Štoviše, figurira kao jedan od većih talenata hrvatskog nogometa, a pitanje je koliko će moći napredovati u drugoligaškom natjecanju.</p>
<p> - Janjetović ima ugovor još godinu dana s Hrvatskim dragovoljcem i to bi mogao biti problem, dodao je Zajec.</p>
<p> Dinamo je, čini se, posve odustao od angažmana nekad perspektivnoga Varteksova desnog braniča, Silvestera Sabolčkog. Doduše, maksimirski je dopredsjednik Zdravko Mamić nedavno direktoru varaždinskoga kluba Nevenku Herjavcu dao i službenu ponudu za kupnju Varteksova bočnog dvojca - Danijela Hrmana i Sabolčkog.</p>
<p> - Ma, Sabolčki je cijelu ovu sezonu odigrao relativno loše, dodao je Zajec.</p>
<p> A što kaže novi trener Blažević? Na upit ima li u Osijeku kakvih zanimljivih »igračkih izložaka«, Ćiro je skočio sa stolice:</p>
<p> - U Osijeku? Pa, njima ne bih uzimao igrače, makar ondje igrao i sam Pele! To ne bi bilo korektno, štoviše bilo bi neukusno. Ne želim u odnosima s Osijekom nijednu mrlju i zato nećemo uzimati njihove igrače.</p>
<p> A ako bi u takvim »transakcijama« i Osijek pronašao svoju računicu i izvukao kakvu korist?</p>
<p> - Ma, to publika ne bi shvatila! Osim toga, utvaram si da imamo dovoljno dobrih igrača. Nama nitko ne treba. A ako će Zajec i Mamić ipak nekoga dovesti, neka dovedu. To je njihov posao. No, nisam od onih koji će »tražiti dva nova igrača«. Pred sobom imam momčad od koje moram nešto napraviti, to je moj posao i zato sam doveden.</p>
<p> Blažević je ipak provukao ime jednog osječkog nogometaša, koji bi Dinamu mogao biti zanimljiv.</p>
<p> - To je Bakir Beširević! On je svjetski igrač.</p>
<p> No, kamen spoticanja u Beširevićevu mogućem dolasku mogle bi biti njegove godine. Sa 37 na leđima već je zašao u igračku starost.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Da je Dinamo igrao sportski bili bismo prvaci!</p>
<p>»Problem sigurno nije bio u meni, ovom sam se poslu posvetio maksimalno, a Šurjak se samo dvaput spustio do travnjaka. Bio sam najsretniji kada je u poluvremenu utakmice protiv Zagreba ušao u svlačionicu, no to se dogodilo samo jednom« / »Svi smo, i kad smo zaostajali 11 bodova, vjerovali da ćemo osvojiti naslov prvaka, a da je Dinamo igrao sportski, uvjeren sam da bismo mi danas slavili«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Slaven Bilić, iako ulagač u Hajduk sa Štimcem, Asanovićem i Bokšićem, nije aktivirao svoje članstvo u upravi kluba ni nakon što je prestao biti trener. Naime, prošlotjedni izbor Vulića za trenera inicirao je odlazak četvorice legendarnih igrača iz upravljačke strukture kluba. No, budući da pisanih tragova njihova istupanja i potraživanja povrata novca nema, očekuje se tijekom idućih dana novi dogovor, koji bi revidirao dosadašnje odnose u klubu. Dogovorivši s predsjednikom Brankom Grgićem šutnju o događajima, Bilić je samo istaknuo: </p>
<p>- Nismo ušli u klub da bi izašli za manje od godinu dana. No, nismo zadovoljni odnosima i uvjetima i ovako više nećemo raditi. </p>
<p>Bilić je preuzeo momčad 22. studenoga i izračunao je da su od tada osvojili 34 boda, a Zagreb 31, dok je u proljetnom dijelu Hajduk osvojio 27, a Zagreb 22 boda. O svom je trenerskom iskustvu rekao:</p>
<p>- Trenerski je posao je najbolji posao na svijetu kada se radi samo o terenu. Nikad nisam bio sretniji nego u ovom razdoblju, uživao sa s igračima, i na treninzima i na putovanjima i u hotelima. Nisam me zanimao trenerski posao, ali mi imponira što me Ivić nagovara da ostanem trener. No, nisam dobio podršku svih ljudi u klubu. Smetalo me kada su nakon Osijeka govorili da se uhvatim gitare i da im je dosta cirkusa. S vremenom, pogotovo nakon pobjede nad Dinamom, odnosi su se prema meni mijenjali, ali sam morao biti začahuren. Ni pobjedi protiv Dinama nisu se svi u klubu radovali.</p>
<p>Lako je iščitati da je nezadovoljan suradnjom sa sportskim direktorom Šurjakom, a o odnosima je rekao:</p>
<p>- Problem sigurno nije bio u meni, ovom poslu sam se posvetio maksimalno, a Šurjak se samo dvaput spustio do travnjaka. Bio sam najsretniji kada je u poluvremenu utakmice protiv Zagreba ušao u svlačionicu, no to se dogodilo samo jednom. Ako je moja pogreška što nisam išao u njegov ured, onda je priznajem, no ured je često bio prazan. Ne želim da se s time veže Vulića, kao treneru Hajduka pružit ću mu punu podršku, a što mislim o njemu kao čovjeku - kazat ću njemu.</p>
<p>Bilića su deprimirali natpisi na stadionu koji su ga tjerali s Poljuda, u vezi s Ćirom Blaževićem: </p>
<p>- Ponosan sam na svoje trenersko iskustvo. Nisam vjerovao Gračanu kada je govorio o velikom pritisku i nedostatku podrške svih ljudi. Sad kada sam to osjetio na svojoj koži, dobro znam o čemu je pričao. Pitam se i zašto nam se imputira Ćiro?! Da smo ga htjeli dovesti, pod svaku bismo ga cijenu i doveli! Čini mi se da su iskoristili naše odnose s Ćirom da bi mogli provoditi druge stvari. Smetali su me napisi u tisku koji su me degradirali kao čovjeka. Nisu me smetale kritike glede nogometa, ali kada su me vezivali s izvannogometnim temama, smetalo me, kao i moju obitelj. </p>
<p> Za kraj je Bilić, koji odlazi na odmor u London, spomenuo svoje suradnike:</p>
<p>- Suradnja nam je bila fantastična. Pudar je kvalitetan trener i budućnost je Hajduka, ali i hrvatskog nogometa. Svi smo, i kad smo zaostajali 11 bodova, vjerovali da ćemo osvojiti naslov prvaka, a da je Dinamo igrao sportski, uvjeren sam da bismo mi danas slavili. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Veliko iščekivanje na Poljudu</p>
<p>Slaven Bilić, dojučerašnji trener, u svom je oproštajnom istupu kazao da Štimac, Bokšić, Asanović i on nisu ušli u Hajduk da bi za manje od godine dana izašli iz njega te da ih zanima rad u klubu, ali u drugim uvjetima</p>
<p>SPLIT, 7. svibnja</p>
<p> - Na Poljudu je veliko iščekivanje, a ratne su sjekire položene na zemlju. Igor Štimac doputovat će iz Njemačke u srijedu ujutro, pa bi se popodne mogao održati sastanak uprave. Najava povlačenja Bilića, Štimca, Bokšića i Asanovića iz Hajduka te moguće potraživanje povrata uloženog novca, a radi se o milijun i pol eura, zabrinulo je mnoge koji svoju egzistenciju vežu za Poljud. </p>
<p>Od mirovnog se procesa očekuje novo revidiranje prava i obveza članova uprave, a posebno uloge ulagača u klub. Činjenica je da radna zajednica nije dva mjeseca dobila plaću i da do novca nije lako doći. Stoga je pomirba sasvim izvjesna, no budu li nesuglasice i razmimoilaženja u stavovima veliki kriza bi se sigurno produbila.</p>
<p>Situacija nije nimalo jednostavna, no posljednjih dana dolaze miroljubivi signali s obje strane. Tako je Slaven Bilić, dojučerašnji trener, u svom oproštajnom istupu kazao da nisu ušli u Hajduk da bi za manje od godine dana izašli iz njega te da ih zanima rad u klubu, ali u drugim uvjetima. Štimac i Grgić telefonski su dogovorili da neće istupati u javnost s ishitrenim stavovima, već u miru sagledati kako zajednički nastaviti dalje. </p>
<p>Isto tako, slijedom posljednjih događaja može se ustvrditi da štogod se čelnici dogovore, Ivica Šurjak više neće biti pasivni promatrač poljudskih zbivanja, već će sljedeću godinu dana aktivno kreirati stručnu politiku kluba, s punom podrškom predsjednika Grgića. Uostalom Grgić se pomirio i s Vulićem, novim-starim trenerom, kako bi olakšao Šurjaku inauguraciju trenera, s kojim je izvanredno surađivao u pohodu na prošlosezonski naslov. Čuje se da Grgić ima sponzora u rukavu, ali da čeka razvoj pregovora, pri čemu nije laž da bi najsretniji bio kada bi »vatreni« ostali u Hajduku. No, pitanje je, koje mnoge muči, što ako se ne dogovore i kriza se još više produbi? Je li možda izlaz neka nova sjednica Skupštine kluba? </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kranjčar u srijedu na pregovorima u Beču</p>
<p>Prije nego što će išta kazati o angažmanu u bečkom Rapidu, Kranjčar želi znati je li Zagreb zainteresiran za njega ili nije </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Zlatko Kranjčar ne sjedi prekriženih ruku u iščekivanju sazivanja Zagrebova Izvršnog odbora, koji treba odlučiti ostaje li i dalje na kormilu novog prvaka ili ne. </p>
<p>U srijedu je otputovao na poludnevni razgovor u Beč kako bi razmijenio mišljenja s Karlom Edmingerom, predsjednikom Rapida, koji je zainteresiran za mogućnost Kranjčarova angažmana.</p>
<p>Kranjčar pritom ne krije da je još prije mjesec dana na njegovu adresu stigao prvi poziv iz Rapida, najslavnijeg austrijskoga kluba, koji je posljednje vrijeme u krizi. No, to nije želio oglasiti na sva zvona. Dapače, Austrijance je u svojim razmišljanjima sasvim potisnuo u stranu, nimalo podcjenjujući iznos od 300.000 eura po sezoni na dvije godine. Samo je Kranjčara zanimao uspjeh sa Zagrebom, kao što ga i sada ponajprije zanima da sa Zagrebom nastavi dalje. Dakako, pod određenim novim, izmijenjenim okolnostima..</p>
<p>Kranjčar je na pregovore u Beč otišao i sa saznanjem da nije jedini kandidat za rasklimano Rapidovo kormilo. U igri je, upravo zbog Kranjčarove izvjesne vezanosti uz Zagreb, i Ivica Osim:</p>
<p>- Zar ne trebam shvatiti komplimentom saznanje da konkuriram Osimu, svijetski vrijednom stručnjaku? Međutim, koliko mi je poznato, ima ugovor još godinu dana sa Sturmom, govori Kranjčar, pritom naglašavajući:</p>
<p>- U srijedu se u Beču ništa fiksno neću dogovarati. U ovom trenutku Zagreb ima prioritet, poglavito zbog izazova koje nose kvalifikacije za Ligu prvaka. Taj izazov ima smisla ako će se znati i što će s momčadi biti za tri mjeseca ili godinu dana. Stoga mislim da bi zbog kontinuiteta moj ugovor sa Zagrebom trebao trajati najmanje dvije godine. Uglavnom, nadam se da će se sve u vezi sa Zagrebom znati do ponedjeljka, jer dotad sam najavio da ću čekati. Ipak, dok se još sve važe i odmjeruje, život ide dalje. Na Kranjčarovu je popisu nekoliko uglavljenih utakmica, uglavnom promitivne svrhe. U konkurenciji Zagorca, Odre, Kutjeca, Crnog vrha.., ipak najjače zvuči ime talijanskog prvoligaša Udinesea. Sezona bi se trebala završiti susretom s tom momčadi iduće srijede u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Egipatski fizioterapeut jedina Ivaniševićeva nada!</p>
<p>»Uzdam se u specijalista koji mi je već pomogao u prošlosti. Uskoro ga planiram posjetiti kako bi konačno sredio sve probleme s ramenom. Ništa mi drugo nije preostalo, kako on kaže tako će i biti«, riječi su Gorana Ivaniševića</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Najbolji hrvatski tenisač svih vremena Goran Ivanišević vrlo će vjerovatno odustati od obrane naslova wimbledonskog pobjednika zbog kronične ozljede ramena. Nastup na ATP momčadskom teniskom Kupu u Düsseldorfu definitivno je otkazan, Ljubičić i Ivanišević trebali su dobiti pozivnicu organizatora isključivo zbog 31-godišnjeg Splićanina...</p>
<p>Prošlog je tjedna Ivanišević pokušao trenirati u Bolu i nije izgledalo loše. Nakon 27 dana i nastupa za reprezentaciju u dvoboju parova protiv Argentine na gostujućem terenu u Buenos Airesu ponovno je uzeo reket u ruke. No, presudio je prvi trening u Splitu, kada je rame poslalo konačnu poruku.</p>
<p>- Polako prihvaćam ideju da neću prvi gaziti travu u Wimbledonu 24. lipnja ove godine, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Jedina je nada wimbledonskog pobjednika »iscjeljitelj slavnih«, fizioterapeut egipatskog podrijetla Mohamed Khalifa. Poznati stručnjak s ordinacijom u Halleinu, malom mjestu pored Salzburga, potvrdio je kontakte s Ivaniševićem. Inače, Khalifa je dosad uspješno liječio njemačke tenisače Borisa Beckera i Steffi Graf, njemačke nogometaše Marija Baslera i Mehmeta Scholla, kao i njemačku plivačicu Franzisku van Almsick. </p>
<p>- Ništa mi drugo nije preostalo, kako on kaže tako će i biti, komentirao je Ivanišević.</p>
<p>Ustvari je jedina moguća opcija operacija ramena. Nakon toga, Ivanišević bi pauzirao nekoliko mjeseci i zapravo propustio ostatak sezone. No, vjerovatno će od ATP-a tražiti i, kao wimbledonski pobjednik, dobiti zaštićeni renking. A to znači kako će na prvih devet turnira nakon stanke uživati status koji je imao kad je posljednji put igrao na nekom ATP turniru. Dakle, igrat će kao 16. tenisač svijeta na ATP »ulaznoj« ljestvici, prema kojoj se određuju nositelji na turnirima. O odlasku u tenisku mirovinu nema ni govora...</p>
<p>- Uzdam se u specijalista koji mi je već pomogao. Uskoro ga planiram posjetiti kako bi konačno sredio sve probleme s ramenom, rekao je Ivanišević, a menadžer egipatskog fizioterapeuta Frank Schreyer je potvrdio:</p>
<p>- Blisko sam surađivao s Ivaniševićevim teniskim savjetnikom Ionom Tiriacom i zaključili smo kako je Khalifa najbolje rješenje u ovom trenutku. Goran će doći definitivno, jedino još nismo odredili konkretan datum.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poraz Kostanić, Kurnjikova predala</p>
<p>VARŠAVA, 7. svibnja</p>
<p> - Nakon Bola tenisačice ovog tjedna nastupaju na WTA turniru u Varšavi nagradnog fonda 170.000 američkih dolara. Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić vrlo kratko je uživala status sedme nositeljice, u dvoboju 1. kola sa 6-4, 6-0 pobijedila ju je Francuskinja Emilie Loit. A još jedan poraz u 1. kolu upisala je i Ruskinja Ana Kurnjikova, treća nositeljica predala je dvoboj kod 4-6, 6-4, 5-2 vodstva sunarodnjakinje Svetlane Kuznjecove. U drugom setu Kurnjikova se žalila na bol u lijevoj nozi, a okršaj je predala u trećem setu nakon što je pozvala liječnika na teren zbog problema sa desnim ramenom...</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo: Nagyova (1) - Seljutina 6-4, 6-4, Kuznjecova - Kurnjikova (3) 4-6, 6-4, 5-2 predaja, Sfar - Jidkova (4) 6-0, 6-3, Ruano-Pascual (5) - Douchevina 6-1, 7-6 (2), Loit - KOSTANIĆ (7) 6-4, 6-0, Cervanova - Vinci 6-1, 6-3, Beigbeder - Domachowska 7-6 (2), 1-6, 6-3, Garbin - Salerni 6-1, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ančić i Krajan u najjačem izdanju »Zagreb Opena«</p>
<p>Jedini hrvatski ATP Challenger ove će godine okupiti dosad najkvalitetnije tenisače na terenima zagrebačke Mladosti</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nakon Bola, hrvatska teniska karavana seli u Zagreb, gdje se od 11. do 19. svibnja održava ATP Challenger »Zagreb Open«. Svojevrsna tradicija napretka u kvaliteti prijavljenih tenisača nastavila se i ove godine. Tako će sedmo izdanje 75.000 američkih dolara vrijednog Challengera na zemljanim terenima zagebačke Mladosti biti dosad najjače...</p>
<p>Direktor turnira Branimir Horvat osigurao je nastup najveće uzdanice hrvatskog tenisa Marija Ančića te hrvatskog Davis kup reprezentativca Željka Krajana. Njih su dvojica ujedno i tenisači s najnižom renkingom, posljednji koji su izravno izborili glavni turnir. Inače, 17-godišnji Splićanin je 158., a Krajan 157. tenisač ATP ljestvice, što dovoljno govori o kvaliteti ostalih tenisača.</p>
<p>Osim tog dvojca, na »Zagreb Openu« trebali su igrati i Mario Radić te Ivo Karlović, koji su ove sezone prvi put »okusili« seniorski Tour i odmah privukli pažnju s nekoliko vrijednih rezultata. Kako im mjesto na ATP ljestvici nije omogućilo izravan nastup u glavnom turniru, Horvat je bio spreman Radiću i Karloviću uručiti pozivnice. Stroga pravila ATP-a govore kako u slučaju da tenisač ne može izravno ući u glavni turnir ima pravo nastupiti na nekom drugom turniru u tom tjednu, ako ga je prethodno prijavio. A Radić i Karlović su prijavili nastup na turnirima u Pragu, Mallorci, odnosno Houstonu te su morali odbiti Horvata i »Zagreb Open«, budući da su zaboravili povući prijave za »rezervne« turnire...</p>
<p>Pozivnice za glavni turnir Horvat je tako namijenio Lovri Zovku i Ivanu Vajdi, dok za treću pozivnicu konkuriraju Roko Karanušić i Ivan Cinkuš. Četvrta pozivnica pripada stranom sponzoru zagrebačkog Challengera, koju će oni vjerovatno uručiti stranom tenisaču.</p>
<p>Najveća je zvijezda ovogodišnjeg turnira Slovak Dominik Hrbaty. Vlasnik tri ATP naslova prvi put dolazi u Zagreb kao 68. tenisač svijeta, a uz njega su najveći favoriti Nizozemac Raemon Sluiter, Španjolac Juan Balcells, Talijan Renzo Furlan i Danac Kenneth Carlsen.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bombaški napad u Izraelu: 15 mrtvih, 40 ozlijeđenih</p>
<p>TEL AVIV / WASHINGTON / BETLEHEM, 7. svibnja</p>
<p> - Najmanje 15 osoba je poginulo a 40 ih je ozlijeđeno u napadu bombaša samoubojice izvršenom u utorak navečer u izraelskom gradu Rishon Letzionu, pokraj Tel Aviva. Očevici su potvrdili da se dio zgrade u kojoj bio noćni bar srušio nakon eksplozije, javio je izraelski radio. </p>
<p> Istodobno je u Washingtonu, u Bijeloj kući izraelskipremijer Ariel Sharon razgovarao s američkim predsjednikom Georgeom Bushom. Uoči toga sastanka stigle su vijesti prema kojima će Sharon navodno predložiti da predsjednik buduće neovisne palestinske države bude - Yasser Arafat. Prema Sharonovoj »palestinskoj viziji«, Arafat bi, kao šef države, imao vrlo male ovlasti, slične onima kakva ima izraelski predsjednik. Tako bi se decentralizirale glavne poluge palestinske vlasti. </p>
<p> Kako će se najnoviji atentat odraziti na provedba dogovora o prekidu opsade bazilike Isusova Rođenja u Betlehemu još je teško reći, no i bez toga je provedba blokirana »jer niti jedna zemlja nije spremna prihvatiti« palestinske borce koji trebaju napustiti Izrael, izjavio je u utorak glasnogovornik izraelske vojske. Arafat je pristao da 13 Palestinaca ode u Italiju, a 26 u Gazu.</p>
<p> »Italija ne želi prihvatiti palestinske egzilante sve dok ne dobije detaljna objašnjenja sporazuma o prekidu opsade crkve Kristova rođenja«, rekao je jedan dužnosnik u talijanskoj vladi. Dodao je da je Italija blokirala zračni prostor za britanski zrakoplov kojim su trebali stići sa Cipra. Islamistički palestinski pokret Hamas odbacio je sporazum o prekidu opsade crkve. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nakon 58 godina na sudu zbog ratnog zločina</p>
<p>BERLIN, 7. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Hamburgu je u ponedjeljak počeo (možda posljednji) spektakularni proces jednome Nijemcu za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu. Naime, Firidrih Engel je 58 godina nakon rata izašao pred hamburški sud okrivljen za ubojstvo 59 Talijana 19. svibnja 1944. godine u Genovi. Zločin je SS tumačio odmazdom za napad talijanskih partizana na vojni kino u Genovi pet dana prije, kada je poginulo pet njemačkih vojnika. </p>
<p>Smaknuća su bila nemilosrdna. Počela su u zoru 19. svibnja 1944. godine. Zatvorenici su morali vezani po dvoje stupiti na ploče koje su bile iznad jedne jame, koju su prije iskopali židovski zatvorenici. Oči u oči sa žrtvama stajalo je zapovjedništvo njemačkih marinaca. Oni koji su kasnije dolazili na red za ubijanje bili su svjedoci smaknuća prije svoga i padali u otvorene rupe na tijela prethodnika. </p>
<p>Bivši časnik SS-a Friedrich Engel je okrivljen iako nije naredio da se puca i nije osobno pucao. No, on je naredio smaknuća i dopustio da se provedu na okrutan način. </p>
<p>Optuženik je sposoban za raspravu i, kako je sam rekao, stavit će se na raspolaganje. Tada se radilo o zapovijedi kojoj se nije moglo proturječiti, kaže njegov odvjetnik. Engel je, pak, priznao da snosi dio odgovornosti, ali ne i krivnje. Inače, Friedrich Engel desetljećima je kao prodavač drva mogao mirno živjeti u Hamburgu iako su ga saveznici tražili kao ratnog zločinca. U poslijeratno vrijeme njemačkom je pravosuđu očito nedostajalo volje za razjašnjavanje nacističkih ratnih zločina. Ni poslijeratna Italija nije bila previše zainteresirana za progon ratnih zločinaca jer bi bavljenje njemačkim ratnim zločinima u zemlji nužno otvorilo pitanja o talijanskoj fašističkoj prošlosti. No, Engel je u odsutnosti osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva 246 civila. </p>
<p>Ali ti slučajevi u hamburskom procesu ne igraju nikakvu ulogu zbog raznih pravnih razloga. Ako se i presudi da je Engel kriv, on više neće morati u zatvor jer su mu sada 93 godine. </p>
<p>Zadnji spektakularni proces ove vrste završio je1998. godine kada je zbog ubojstva 335 Talijana u ardeatinskim pećinama kod Rima za vrijeme Drugog svjetskog rata na doživotnu robiju osuđen Erich Priebke. </p>
<p>Prema navodima iz njemačkih medija, više od 9000 žena, ljudi i djece bile su žrtve terora njemačkih okupatora u Italiji između 1943. i 1945. Wehrmacht, SS i njemačka policija izvršili su te okrutne zločine nad civilnim stanovništvom. Tema njemačkih ratnih zločinaa u Italiji tek je nedavno ponovno postala aktualna, kada je njemački predsjednik Johannes Rau posjetio Italiju te se u Marzabottu kod Bologne ispričao zbog žrtava masakra koji je Wehrmacht tamo počinio 1944. godine.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>IRA-ini nabavljači oružja dobili po 30 godina zatvora </p>
<p>LONDON, 7. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tri pripadnika Irske Republikanske armije osuđena su u utorak u Londonu na po 30 godina zatvora, zbog pokušaja da u Slovačkoj nabave oružje i vojnu opermu, pomoću kojih su, kako se vjeruje, kanili izvesti niz eksplozija. Osuđeni Fintan O'Farrell, Declan Rafferty i Michael McDonald, bili su u srpnju prošle godine uhićeni u slovačkom gradiću Piešt'any, gdje su pokušavali nabaviti detonatore, granate, pištolje, snajperističke puške te projektile. </p>
<p>Uhvaćeni su u složenoj varci koju su izveli agenti britnaske tajne službe MI5, koji su im se predstavili kao trgovci oružjem iz Iraka. Nakon nekoliko sastanaka na britanskom tlu, agenti su pripadnike IRA-a namamili u Piešt'any. Tamo je došlo do novog susreta, nakon čega je pripadnike IRA-e uhitila naoružana slovačka policija, koja je bila u dosluhu s MI5. Uhićenici su potom izručeni u Britaniju, gdje su im sada izrečene najstrože kazne. </p>
<p>Nije isključeno da su pripadnici IRA nabavljali oružje za novi niz napada u Velikoj Britaniji ili Irskoj. Kod kuće se IRA pridržava primirja i razoružava se, ali zabrinjava što su paralelno zabilježeni pokušaji nabavljanja oružja na Srednjem Istoku. U Kolumbiji je, pak, obučavajući tamošnje marsksističke gerilce, IRA nedavno zaradila dva milijuna dolara. I taj je novac, kako se vjeruje, također namijenjen za njezino naoružavanje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sharon predlaže Arafata za predsjednika palestinske države?</p>
<p>Prema Sharonovoj »palestinskoj viziji« Arafat bi, kao šef države, imao vrlo mala ovlaštenja, slična onima kojima raspolaže izraelski predsjednik </p>
<p>ANKARA, 7. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Neposredno uoči washingtonskog susreta na vrhu izraelskog premijera Ariela Sharona i američkog predsjednika Georgea W. Busha (u utorak), glasnogovornik Bijele kuće poručio je izraelskom gostu da ne pokušava izolirati palestinskog vođu Yassera Arafata. Rečeno je da predsjednik Bush nije naklonjen takvoj opciji, iako je izrazio »razočarenje« glede Arafatova »ponašanja«. Poručeno je, također, kako palestinskog vođu ne bi trebalo isključiti iz budućeg mirovnog procesa.</p>
<p>U sklopu takve američke strategije, Sharonu se, kako se saznaje, neće dopustiti da »pitanje Arafata« nametne kao dominantnu temu razgovora s Bushom. </p>
<p>To znači da oko 100 stranica raznih dokumenata koje su izraelske snage zaplijenile tijekom okupacije Arafatova sjedišta u Ramallahu, na Zapadnoj obali, neće biti detaljno analizirano.</p>
<p> U tim papirima nalaze se i navodne »ozbiljne optužbe« na račun i Saudijske Arabije koja je, prema izraelskim tvrdnjama, pomagala obitelji palestinskih bombaša samoubojica. Umjesto »listanja« ponuđenih dokaza, Bijela kuća će zahtijevati od izraelskog premijera da pokrene mirovne pregovore s palestinskom stranom.</p>
<p>»Bilo bi sramota da se 'Arafatovo pitanje' nađe u središtu američko-izraelskog summita«, rekao je neimenovani dužnosnik Bushove administracije. Drži kako su svi raniji pokušaji izoliranja i marginaliziranja palestinskog čelnika samo još više potvrđivali njegov politički ugled, ulogu i važnost. </p>
<p>Takva stajališta Bijele kuće, Sharonu je u ponedjeljak prenio i američki državni tajnik Colin Powell. Tijekom razgovora, šef State Deparmenta je rekao kako predsjednik Bush od Sharona želi čuti ideje o tome kako bi se mogao pokrenuti srednjoistočni mirovni proces. </p>
<p>Sharon, koji očito želi rezultate vojne operacije na Zapadnoj Obali (poginulo na stotine Palestinaca) pretočiti i u diplomatski uspjeh, sukladno svom imenu Ariel (dobri duh u Shakespearovoj drami »Oluja« ili po hebrejskom »lav Božji«) napravio je navodno pravi akrobatski diplomatski skok.</p>
<p> Kako tvrde izvori iz njegova najbližeg okruženja, predložit će da predsjednik buduće neovisne palestinske države bude nitko drugi do njegov najljući protivnik - Arafat. Prema Sharonovoj »palestinskoj viziji« Arafat bi, kao šef države, imao vrlo male ovlasti, slične onima kojima raspolaže izraelski predsjednik. Na taj način bi se, kako se zamišlja, ustanovila decentralizacija glavnih poluga palestinske vlasti. </p>
<p>Hoće li američki predsjednik Bush prihvatiti takav »palestinski državno-pravni i politički scenario« u Sharonovoj izvedbi, zasad je teško odrediti. Zamjetno je da se Washington, barem dosad, nije javno izjašnjavao o unutarnjem ustroju buduće palestinske države.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Muslimani u BiH pozivaju na bojkot Coca-Cole i Disneya</p>
<p>SARAJEVO, 7. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Sljedeći put kada vidiš proizvod kompanije koja podržava Izrael, sjeti se ove bebe koju su ubili izraelski teroristi i znaj da ćeš kupovinom njihovog proizvoda dati svoj doprinos ubojstvima nevine palestinske djece ... Zato, upamti ovu fotografiju ubijene palestinske bebe i bojkotiraj kompanije koje pomažu Izrael. Kupovinom njihovih proizvoda financirate ubojice nedužne palestinske djece. Ne sudjelujte u zločinu!«</p>
<p>Citirani tekst uz logotipe kompanija Kimberly-Clark, Coca-Cola, Nestle, L´Oreal, Nokia, Calvin Klein ... pa čak i Disney, nalazi se na letku kojim je ovih dana oblijepljeno središte Sarajeva, a koji potpisuju autori internet sitea Islambosna, odnosno organizacija Muslimansko bratstvo. Djevojke u tradicionalnim muslimanskim odorama identične su letke dijelile prolaznicima u središtu glavnog grada BiH, a kako tvrde organizatori, nakon dosadašnjeg uspjeha akcije »Bojkotiraj Izrael«, koja »teče bolje od očekivanog«, uskoro će uslijediti i njezin nastavak.</p>
<p>Gotovo istodobno, u najstrožem središtu Sarajeva pojavili su se grafiti »Smrt Židovima i Bin Ladenu«, »ilustrirani« nacističkim kukastim križevima i Davidovim zvijezdama. Policajci su ove grafite prebojali, a nije jasno jesu li oni povezani s pozivima na bojkot Izraela. </p>
<p>Iako je lokalni tisak odmah optužio Aktivnu islamsku omladinu (AIO) da stoji iza spomenutih akcija, ova radikalna organizacija je to demantirala. </p>
<p>A sama akcija poziva na bojkot proizvoda kompanija koje navodno podržavaju Izrael, usprkos tvrdnjama organizatora, nije imala neki spektakularan rezultat. Po neslužbenim informacijama koje smo dobili u nekim od najvećih trgovačkih lanaca u Sarajevu, nije značajnije opala prodaja proizvoda tvrtki koje se pojavljuju na letku.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mesić: »Breme rata možemo skinuti ako se u najvećoj mjeri poništi etničko čišćenje i kazne zločinci« </p>
<p>Hrvatska nakon izbora 2000. godine »čvrsto ide putem istinske demokracije uspostavljajući pravnu državu i ispravljajući greške prošlosti«, istaknuo Mesić/ »Ne mogu i ne smiju svim Hrvatima biti krivi svi Srbi, a svim Srbima svi Hrvati«, kazao Predsjednik </p>
<p>BOSTON, 7. svibnja</p>
<p> - Breme rata u jugoistočnoj Europi moguće je skinuti ako se »u najvećoj mogućoj mjeri« ponište rezultati etničkog čišćenja i kazne počinitelji ratnih zločina, rekao je u ponedjeljak u Bostonu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p> Prvoga dana boravka u Sjedinjenim Državama, predsjednik Mesić bio je gost Sveučilišta Harvard. Tamo je u Institutu za politiku Fakulteta »John F. Kennedy« održao predavanje o jugoistočnoj Europi - od rata do stabilnosti.</p>
<p> Mesić je istaknuo da Hrvatska nakon izbora 2000. godine »čvrsto ide putem istinske demokracije uspostavljajući pravnu državu i ispravljajući greške prošlosti«, te vodi politiku poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Ustvrdio je da je u povijesti jugoistočne Europe bilo više suradnje i suživota nego ratovanja, te da postoje izgledi da taj prostor bude politički stabilan jer »sve zemlje jugoistočne Europe imaju interesa obnoviti, odnosno razviti međusobnu suradnju i sve imaju isti cilj: uključiti se u euroatlantske integracije«.</p>
<p> »Da bismo skinuli breme rata, moramo u najvećoj mogućoj mjeri poništiti rezultate tzv. etničkog čišćenja i omogućiti ljudima koji su samo zbog nacionalnosti bili prisiljeni napuštati svoje domove da se vrate«, poručio je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Jednako važnom smatra individualizaciju krivnje. »Ne mogu i ne smiju svim Hrvatima biti krivi svi Srbi, a svim Srbima svi Hrvati«, naglasio je. Odgovorni za zločine moraju odgovarati bilo na nacionalnim bilo na međunarodnim sudovima. Mesić je ocijenio da je sve izraženija politička volja za suradnjom na europskom jugoistoku, te zaključio da će »ujedinjena Europa isključiti rat kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva« jer će »otvorene granice spajati, a ne razdvajati«.</p>
<p> Nakon predavanja, predsjednik Mesić zadržao se u razgovoru s više profesora, studenata i članova uprave Harvarda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ubojstvo Pima Fortuyna postalo nizozemska mora</p>
<p>Nizozemci su sve do ponedjeljka u 18 sati, kada je Fortuyn ubijen, vjerovali da se takvo nešto moglo dogoditi samo u turbulentnoj Njemačkoj početkom devedesetih i u svakodnevnoj Americi, ali ne i u njihovoj mirnoj zemlji u kojoj je zaštitni znak političara opće odsustvo »gorila«</p>
<p>BRUXELLES, 7. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nizozemska je i dalje u šoku od prvog atentata na političara u novijoj povijesti zemlje. Tijelo lidera ekstremne desnice, populista Tima Fortuyna još je kod službenih istražitelja prije nego što zlosretnog glasnogovornika »neizrecivih istina« predaju obitelji koja će ga prevesti u Italiju, gdje je Fortuyn zatražio da bude pokopan. </p>
<p>Fortuyn je u intervjuima računao na dug, uzbudljiv i događanjima bogat život. On mu je bio sve to, osim što je nasilno okončan u 54-oj godini na pragu ostvarenja »želje iz djetinjstva, premijerske pozicije«, kako je bombastično izjavljivao. Na početku svoga pohoda na nizozemski politički vrh doživljavan je kao »ridikul« koji priča što drugi misle, istina inteligentan, vrhunski obrazovan: no kako je u izravnim diskusijama pokopavao sve što nešto znači u nizozemskom političkom vrhu Nizozemci su ga počeli cijeniti kada je, primjerice, konstatirao da bi »stanovnici Bangladeša mogli, umjesto da gladuju zbog poplava, kao Nizozemci podići sustav brana; nama našu Deltu nitko nije poklonio«. </p>
<p>Premijer u ostavci Wim Kok obavio je prve konzultacije sa strankama; da li odgoditi izbore sada kada je na nekoliko dana suspendirana predizborna kampanja, ili nastaviti kao da se ništa nije zbilo. Treba nam još malo vremena, zamolio je Kok ističući da će prilikom donošenja konačne odluke biti posebno uvažavan stav Fortuynove stranke. </p>
<p>Šok i dalje traje. U pritvoru je 33-godišnji »bijeli Nizozemac« iz Hardewijka otprije poznat nizozemskim sigurnosnim službama zbog svojih ekstremnih lijevih stavova. To spekuliraju listovi jer policija nije izašla sa službenim informacijama. </p>
<p>Čovjek se ušetao, ne zna se kako, u od 11. rujna navodno vrlo dobro nadzirani Park medija u Hilversumu, tamo dočekao Fortuyna koji je, nečuvan kao i svi nizozemski političari, ulazio u »jaguar« s vozačem, ispraznio pištolj u njega i potom se dao u bijeg. Za njim je potrčalo nekoliko prolaznika, dostigli su ga kod obližnje benzinske crpke, a svjedoci vele da je jedan metak ispalio i prema progoniteljima. </p>
<p>Nakon toga, na cijelu priču pada mrak. I šok. Dogodilo se nemoguće, tvrde Nizozemci. Oni su sve do ponedjeljka u 18 sati, kada je Fortuyn ubijen, vjerovali da se takvo nešto moglo dogoditi samo u turbulentnoj Njemačkoj početkom devedesetih i, naravno, u svakodnevnoj Americi, no ne u njihovoj maloj, mirnoj zemlji u kojoj je zaštitni znak političara opće odsustvo trokrilnih ormara zvanih gorile ili tjelesni čuvari. </p>
<p>»U Nizozemskoj i Europi borili smo se teško kako bismo uspostavili temeljno pravo da svatko izrazi svoje mišljenje i kandidira se za političku funkciju, to pravo predstavlja integralni dio naših demokratskih društava, a svaki napad na njega napad je na naša demokratska društva«, oglasio se u ime Europske komisije povjerenik Frits Bolkestein. </p>
<p>Vijest o smrti dovela je do burnih reakcija na svim stranama. Građani Rotterdama požurili su sa cvijećem i svijećama pred Fortuynovu kuću, političari su izražavali zgražanje, premijer je, potresen, apelirao za mir »u ovim crnim trenucima«, a pod prozorima Kokovog ureda tristotinjak demonstranata sukobilo se s policijom urlajući da je vlast ubila »njihovog Pima«.</p>
<p>U Haagu, u četvrti stranaca, mladi su Arapi slavili. Vijest da je ubojica »bijeli Nizozemac« snizila je tenzije jer su se skupine militantnih mladića već spremale u kaznene ekspedicije. </p>
<p>Tako je naglo završen život osobe koja je prije samo četiri mjeseca poput meteora uletjela u politički život Nizozemske, prodrmala strukture društva i usudila se progovoriti o stvarima o kojima Nizozemci nerado ili uopće ne govore. Njegova politička agenda jest ekstremno desna, s idejama poput zatvaranja granica i ocjenjivanjem Islama »podređenom kulturom«, a kao političara obilježila ga je i činjenica da je otvoreno govorio o svojoj seksualnoj orijentaciji. Nizozemci su već spekulirali da bi mogli dobiti prvog premijera - homoseksualca i, naravno, kao nacija čiji je zaštitni znak tolerancija, oko toga nisu dizali galamu. </p>
<p>Namjeravao je jurišati na »uspavani Haag« i na »političku elitu«, što su Rotterdamci znali honorirati davši mu trećinu glasova na lokalnim izborima. Ispitivanja javnog mnijenja obećavala su Fortuynovom pokretu - pokretu, jer Lista Fortuyn ili Leefbaar Rotterdam nije stranka nego pokret okupljen karizmom ovog do ekscentričnosti neobičnog čovjeka - poziciju treće po brojnosti parlamentarne stranke. Poznavatelji političke scene nisu bili sigurni koliko će »fenomen Fortuyn« nadići lokalne rotterdamske okvire i proširiti se na nacionalnu razinu. </p>
<p>Sad je cijela priča gotova za Wilhelmusa Simona Petrusa Fortuyna, rođenog u konzervativnoj rimokatoličkoj obitelji u nizozemskoj provinciji, doktora sociologije, novinara i komentatora koji je namjeravao postati dijelom nizozemskog političkog vrha, a sudbina mu je namijenila šest metaka u vrat i glavu, i tako ga pretvorila u nizozemsku moru.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pim Fortuyn: Smatram da je islamska kultura zaostala</p>
<p>ROTTERDAM, 7. svibnja </p>
<p> - Pim Fortuyn, nizozemski političar koji je ubijen u ponedjeljak popodne, u intervjuu koji je prošli petak dao Reutersu, izjavio je kako je islamska kultura »nazadna«, no, ljutito je odbacio bilo kakvu usporedbu između njega i francuskog političara Jean-Marie Le Pena. U tom je intervjuu Fortuyn kazao kako čelnici europskih ljevčarskih stranaka mogu kriviti samo sebe zbog sve veće popularnosti desnice, budući da su zabranile bilo kakve rasprave o problemima imigranata.</p>
<p> Fortuyn je svojevremeno zatražio da se granice Nizozemske zatvore za imigrante, posebno za muslimane te se nadao da će na parlamentarnim izborima koji će se u toj zemlji održati 15. svibnja uspjeti privući pozornost tradicionalno tolerantnih nizozemskih birača na to pitanje.</p>
<p> Fortuyn je novinaru Reutersa kazao kako drži da muslimani nisu u većoj mjeri doprinijeli znanstvenom i ekonomskom napretku u svijetu.</p>
<p> »Smatram da je islamska kultura zaostala. U to se možete uvjeriti ako islamski svijet usporedite s modernim«, kazao je Fortuyn koji je ranije izjavio kako je njegova politika multietnička, a ne rasistička. »Velika dostignuća na području znanosti, tehnologije i ekonomije u svijetu postigao je moderan, a ne islamski svijet«, smatrao je Fortuyn.</p>
<p> No, veliki Fortuynov bijes izazvalo je novinarovo pitanje o usporedbi s Le Penom. »Ne znam kako se usuđujete pitati me takvo nešto. Le Pen je antisemit, a ja nisam. Ja podupirem Izraelce«, kazao je. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pastrana: Bio je to genocid nad civilima</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Ubojstvo 110 civila u crkvi u mjestu Bojayá na sjeverozapadu Kolumbije protekloga vikenda nije samo posljedica oružanih sukoba ljevičarskih gerilaca i desničarske paramilitarne skupine. Bio je to pravi genocid koji su počinili pripadnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), ustvrdio je kolumbijski predsjednik Andrés Pastrana i zatražio da Ujedinjeni narodi pošalju svoju misiju koja bi istražila okolnosti u kojima je poginuo tako veliki broj nenaoružanih civila. </p>
<p>»Ako su Ujedinjeni narodi namjeravali poslati misiju u izbjeglički logor u Jeninu, zašto ju ne bi poslali i u Kolumbiju, da se sami uvjere što rade teroristi«, rekao je Pastrana. On je također kritizirao Europsku uniju zato što nije uključila FARC na popis terorističkih organizacija, javno upitavši: »Ako ovo nije terorizam, što je?«. </p>
<p>No, u ponedjeljak su dužnosnici Ujedinjenih naroda rekli agenciji AP kako su upozorili kolumbijsku vladu da bi se mogla dogoditi tragedija, jer su dobili informacije o ulasku paramilitarnih odreda na to područje. »Žalosno je da su kolumbijske vlasti ignorirale naše upozorenje«, poručuju iz UN-a. </p>
<p>Preživjeli govore o užasu koji ih je snašao u crkvi gdje su potražili utočište od oružanih sukoba između FARC-a i pripadnika Jedinstvenih samoobrambenih snaga (AUC), poznatih eskadrona smrti. Upućuju vladi dramatične pozive za pomoć kako bi se ublažila humanitarna katastrofa. </p>
<p>Među žrtvama je bilo 45 djece, a deseci mještana teško su ranjeni kad je eksplodirala bomba kućne izrade koju su na crkvu bacili pripadnici FARC-a. »Odjednom smo se našli u dimu i vatri. Na sve strane bili su mrtvi, neki od njih prilijepljeni za zidove crkve, svuda raskomadana tijela ...«, ispričao je Joaquín Aguilar kolumbijskom listu El Tiempo. </p>
<p>Stanovnici okruga Chocó u kojemu se dogodila najnovija tragedija, također optužuju vladu zato što nije na vrijeme poslala vojsku da ih zaštiti. Lokalne vlasti tvrde da je oko 45.000 civila pod unakrsnom vatrom dviju zaraćenih strana. Pastranina najava da će ovih dana uputiti oko 4000 vojnika u to područje za mnoge je došla prekasno. </p>
<p>Pastrana je, inače, tri godine pregovarao s vođama FARC-a o uspostavi mira, a kao znak dobre volje, dopustio je da upravljaju područjem veličine Švicarske, tzv. gerilskom enklavom. No, u veljači ove godine prekinuo je pregovore optužujući ih da zapravo ne žele kraj građanskog rata koji zemljom bjesni već gotovo 40 godina.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Stoiber o Schröderu: Kancelar neispunjenih obećanja</p>
<p>Program unije demokršćana nosi naslov »Uspjeh i sigurnost - vrijeme djelovanja« / Stoiber obećava i lakše zapošljavanje nakon što se promijeni zakon o otkazima i o tarifama zarade</p>
<p>BERLIN, 7. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet mjeseci prije njemačkih parlamentarnih izbora, predizborne karte su na stolu. Nakon socijaldemokrata (SPD), u ponedjeljak poslijepodne obje demkoršćanske stranke (CDU i CSU), prvi put zajednički u pola stoljeća svoje povijesti, predstavili su u Berlinu svoj zajednički predizborni program. Nedavno predstavljeni socijaldemokratski predizborni program nije bitno drukčiji o ovog demokršćanskog, što samo govori da sukobljene strane vode glavnu bitku za politički centar. </p>
<p>Program unije demokršćana nosi naslov »Uspjeh i sigurnost - vrijeme djelovanja«.</p>
<p> Ključni programski naglasci su na gospodarskoj politici, u znaku broj 40. Naime, najviša porezna osnovica, socijalna davanje i državne kvote, u slučaju njihove pobjede na izborima bile bi 40 posto, ili kako je njihov kandidat za kancelara Edmund Stoiber objasnio: »Motor razvoja i zapošljavanja je naš program 'tri puta 40'. To se odnosi na niže poreze, stabilno socijalno osiguranje i štedljivu državu.«</p>
<p>Onima kojim je to preopćenito i nerazumljivo, dnevnik Bild (koji navija za Stoibera) u utorak objašnjava: »Čim postane kancelar, Stoiber će ukinuti ekološki porez na litru benzina od 3,7 centa. To znači za prosječnu vožnju od 15.000 km uštedu od 50 eura godišnje.«</p>
<p>Stoiber obećava i lakše zapošljavanje nakon što se promijeni zakon o otkazima i o tarifama zarade. Osim toga, obećava i da će reforme tih zakona »otvoriti stotine tisuća radnih mjesta«. To je slično onome što je govorio aktualni kancelar Gerhard Schröder prije tri i pol godine: »Bez otvaranje radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti moj dolazak na vlast nema smisla.« U međuvremenu, za Schröderove vladavine otvoreno je gotovo milijun novih radnih mjesta, ali nezaposlenost nije smanjena ispod četiri milijuna. Zato Stoiber Schrödera naziva »kancelarom neispunjenih obećanja«. </p>
<p>Bivši predsjednik njemačkih poslodavaca Hans-Olaf Henkel, međutim, u svom komentaru u povodu programa CDU/CSU-a piše da to što Stoiber sada obećava (i ono što je Schröder obećavao) nije ništa novo na njemačkoj političkoj sceni u posljednja dva desetljeća: velike narodne stranke samo obećavaju reforme, ali ih ne provode. </p>
<p>Velike narodne stranke u svojim izbornim programima imaju slična obećanja i u obiteljskoj politici. Socijaldemokrati, primjerice, obećavaju povećanje dječjeg dodatka kao i kršćanski demokrati, te porezne povlastice za samohrane majke. Da socijaldemokrati nisu izgubili svaki smisao za vođenje solidarne i pravedne politike trebala bi svjedočiti njihova predizborna briga da se »onima koji manje zarađuju pruži dostojanstven život, kako bi im se omogućilo da žive bez straha od otkaza«.</p>
<p>Zbog malih razlika u izbornim programima socijaldemokrati se nadaju da će u prvom planu predizborne kampanje biti sami kandidati za kancelara, odnosno da se predizborna bitka neće voditi izbornim programima nego kao dvoboj između sadašnjeg kancelara i njegova izazivača. SPD je već demonstrirao da je Schröder u prvom planu. Stoiber je, pak, na predstavljanju Berlinu pokazao da će u prvom planu biti zajednički nastup dviju sestrinskih stranaka, a ne on. Tajna takve strategije je u tome što CDU/CSU prema anketama predizbornog raspoloženja javnosti bolje stoje od SPD-a, dok istodobno Schröder stoji bolje Stoibera.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uzorci krvi iz pećina Tora Bore na DNK testu</p>
<p>ISLAMABAD, 7. svibnja</p>
<p> - SAD trenutačno na istoku Afganistana u vojnoj akciji pretražuje ostatke terorističke mreže Al Qaide. Kanadski vojnici okončali su u utorak operaciju »češljanja« terena u kompleksu pećina u području Tora Bora na istoku Afganistana i prikupili nekoliko uzoraka DNK, rekao je vojni glasnogovornik. Kanadski bojnik Luke Charron je rekao da su u pećinama, koje su prošlog prosinca bile izložene nesmiljenom američkom bombardiranju, pronađeni uzorci krvi. Odbio je potvrditi da je cilj trodnevne operacije bio pronaći ostatke Osame bin Ladena, i dalje glavnog okrivljenog za napade na SAD 11. rujna, te njegove pomoćnike.</p>
<p> »Uzeto je nekoliko uzoraka DNK, ali nam je zadatak bio istražiti to područje i nastaviti s operacijama uništenja kako bi Al Qaidi onemogućili aktivnosti u tom području«, zaključio je glasnogovornik.</p>
<p> Najmanje 30 civila ranjeno je u ponedjeljak u provinciji Kunar na istoku Afganistana kada je na selo pao američki projektil, izvješćuje u utorak Afganistanska islamska novinska agencija (AIP). Stanovnici sela Daberee su izjavili da su prije bombardiranja svog sela uočili američki zrakoplov kako nadlijeće to područje. To selo, udaljeno oko 35 kilometara sjeverozapadno od Asadabada, glavnoga grada provincije Kunar, služilo je kao sjedište generala Kashmira Khana, zapovjednika koji je bio lojalan ratnome vođi Gulbuddinu Hekmatyaru. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Sram me je da predsjednika Odbora za pravosuđe ne zanima istina«</p>
<p>U Vjesniku od 4. svibnja 2002. godine, pod naslovom »Trconić: Sram me je kako se obračunava sa sucem Piškorcem«, objavljen je tekst u kojem mi se od strane Trconića imputira da sam čovjek spreman ići »preko leševa« samo da bih zadržao svoju fotelju. Kako spomenuti tekst duboko vrijeđa moje dostojanstvo, ugled i čast, pozivam da objavite moj odgovor na tu uvredljivu izjavu.</p>
<p>Glede izjave predsjednika Odbora za pravosuđe, valja reći kako se nitko od bolje upućenih u zbivanja oko najnovijeg pokušaja moga uklanjanja s mjesta predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru vjerojatno nije iznenadio što se baš gospodin Trconić našao pozvanim braniti kolegu Piškorca. Bilo bi pretjerano reći da sam iznenađen, no nije baš bilo za očekivati da predsjednik Odbora za pravosuđe, bez imalo srama, javno prizna da ga istina ne zanima kada kaže da »...ne ulazi u to jesu li navodi istiniti...« Njega dakle ne zanima je li sudac lagao pred sudom. On se zapravo zgraža nad mogućnošću da se to utvrdi kao istina. Budući da čovjek kojemu nije do istine zaslužuje polemiku, odlučio sam se uputiti mu jednu poruku i jedno pitanje. Poruka je da svoje zgražanje te izraze poput »odiozno mi je, sramim se« sačuva za svoj doprinos reformi pravosuđa ili pak za razloga zbog kojih se baš on našao pozvanim braniti kolegu Piškorca. Pitanje je kako od građana očekivati da vjeruju u sudove, ako im on poručuje da u Hrvatskoj može biti sudac i onaj koji je lagao pred sudom. U cijeloj toj nakaradnoj logici gospodina Trconića meni se čini odioznim jedino mogućnost da sudac koji je lagao pred sudom sudi drugima zbog laganja pred sudom. </p>
<p>»Sram me je da predsjednika Odbora za pravosuđe ne zanima istina«. </p>
<p> VLADIMIR GREDELJ, predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Sudačka neovisnost« u nas je opravdanje i za najveće sudačke nepodopštine</p>
<p>Bilo mi je uistinu drago saznati iz Vjesnika da se Ivica Crnić kao građanin zalaže za uvođenje kazne višestrukog doživotnog zatvora, kako se ni pomilovanjem neki zločinci ne bi mogli dočepati slobode. Međutim, kako je on istodobno i predsjednik Vrhovnog suda, radije bismo saznali za što se zalaže kao dužnosnik, kad je ustanova kojoj predsjeda jednom neshvatljivom odlukom mogla nedavno upravo osupnuti javnost.</p>
<p> No znajući da se sve nepodopštine sudaca u nas objašnjavaju frazom o sudačkoj neovisnosti, upitali bismo ga samo što o toj odluci svojih kolegica i kolega misli kao građanin koji se zalaže za uvođenje kazne višestrukog doživotnog zatvora.</p>
<p>Pitam ga, dakle, što misli o prepolovljenju već prenisko izrečene prvostupanjske kazne ocu za silovanje svojih malodobnih kćeri zbog raznježenosti sudskog vijeća njegovom »materijalnom skrbi za obitelj« i divljenja njegovoj »neporočnosti«? Zanima nas što kao građanin misli o sudačkoj logici i osjećaju za pravdu ponaosob Branka Zmajevića i Milana Gudelja, te Ane Garečić, Vesne Vrbetić i Senke Klarić Baranović, članova vijeća Vrhovnog suda koje je tu krajnje ciničnu odluku donijelo?</p>
<p>LIDIJA VNUK, Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Očuvanje Gacke prvorazredan je nacionalni interes</p>
<p>Čitanjem Vjesnika uvjerio sam se da se zdrav i praktičan narodni duh osjeća i kroz borbu na očuvanju Gacke doline, kao iznimne vrhunske prirodne baštine od neprocjenjive vrijednosti. Nasuprot tome, uvjerili smo se, stoje brutalna, destruktivna, ekocidna i genocidna nastojanja nekolicine vlastodržaca da sve unište radi vlastite koristi.</p>
<p>G. Josipu Habschiedu (Vjesnik 3. svibnja) čestitam na prilogu pod naslovom »Budućnost Gacke žrtvovana zbog nekolicine birtijaša«. Naime, prema ustavnim odredbama čak je i formalno-pravno nemoguće napraviti cestu kroz Gacku dolinu.</p>
<p> Ustavom je izrijekom određeno da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Dakle, gradnjom ceste kroz (središtem ili rubom) Gacku dolinu grubo se krše osnovna ekološka načela zaštite prirode toga dragocjenog rezervoara pitke vode, što je u suprotnosti s odredbama citiranog čl. 3. Ustava RH.</p>
<p>Budući da se radi o kapitalnom objektu, koji će bitno utjecati na budućnost i stanje ovoga jedinstvenog neprocjenjivog prirodnog ekosistema i rezervoara pitke vode, nužno je o tome donijeti odluku sukladno čl. 2. Ustava, neposrednim odlučivanjem na referendumu! Zašto dosad nije izrađen kvalitetan zakon o zaštiti prirodnog bogatstva Gacke doline, već se naprotiv nanosi šteta nacionalnom interesu, do potpuno neprihvatljive trase ceste. Stoga su se stekli uvjeti, a i krajnje je vrijeme, da i ekološke udruge, uz već započete, pokrenu i konkretne ustavne tužbe s krivičnim prijavama protiv odgovornih službenih osoba kompanije koje vuku konce u pozadini.</p>
<p>IVAN CRNEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Adama i Evu zaštitari bi protjerali i iz »jarunskoga raja«</p>
<p>Pišem osupnuta prizorom koji sam netom doživjela na »zagrebačkom moru«, kojim se svi toliko dičimo i koje nam je toliko priraslo srcu. Na jarunskom je jezeru i oko njega oduvijek bilo mjesta za sve, a dosadašnja se uprava očigledno trudila ugoditi svima i u tome je uglavnom i uspijevala. Ne znam tko je sada preuzeo upravljanje Jarunom, no najnovija su me zbivanja natjerala da se upitam protiv koga i za koga radi sadašnja uprava.</p>
<p> Kako napisah, na Jarunu je dosad bilo mjesta za sve. Prekrasan park, mjesta za roštiljanje, trim-staze, igrališta, plaže... i mnogo zadovoljnih Zagrepčana i njihovih gostiju. Između ostaloga, na jugoistočnom kraju Velikog jezera jedan je dio bio i raj za naturiste. Tamo sam i sama odlazila nebrojeno mnogo puta sa suprugom, djecom i prijateljima.</p>
<p>Sve do danas... a, danas sam upravo zanijemila pred strašnim prizorima koji su se tamo događali. Najprije su pripadnici službe osiguranja obilazili mirne kupače pojedinačno i govorili im da se na tom mjestu više ne mogu kupati. Zašto, pitali su se ljudi? Odgovor je bio: tako je odredila nova uprava. Bez ikakvog dokumenta ili objašnjenja, jednostavno su im govorili da se maknu. Ljudi su zbunjeno gledali i pitali se o čemu je riječ? Tko je donio takvu odluku? Zbog čega bi naturistima bilo zabranjeno kupanje na mjestu gdje to čine već godinama? Gdje je odluka objavljena? Ako je odluka već donesena, gdje je nova nudistička plaža? Na ta pitanja pripadnici službe osiguranja nisu imali odgovora.</p>
<p> No tu nije bio kraj. Za petnaestak minuta stiglo je vozilo s megafonom na koji su pojedinačno prozivali jednog po jednog kupača i tjerali ih s plaže, pod prijetnjom policije. Policija je za desetak minuta zaista i bila tamo, te su se i najuporniji kupači povukli s plaže. Neciviliziran postupak kojeg se ne bi posramila ni najkonzervativnija vlast, za čije vladavine nije bilo sličnih pokušaja micanja nudista s Jaruna, nema premca. I mi tako želimo u Europu? Bahatim i bezobraznim postupcima uprave rekreacijskog centra koji bi trebao pripadati svima građanima. I naturistima, dakako. Netko od pripadnika osiguranja rekao je da je zahtjev uprave možda potaknut izgradnjom novoga dječjeg igrališta u blizini. Neshvatljivo: ta, moja su djeca kao i mnoga druga tamo provodila vrijeme, dakako - odjevena. Zar su članovi nove uprave mislili da ćemo mi na igralište djecu puštati golu? Ili se boje da koje dijete igrom slučaja ne vidi nekog naturista u daljini? Smiješno! Uostalom, igralište je od plaže udaljeno barem 200 metara. Na kraju, ako je do svega moralo doći, zbog čega najprije nije pronađeno novo mjesto za nudiste? I čemu spektakl, čemu megafoni, osiguranje, prijetnje, policija? Kao da smo najgori kriminalci. Sramota za upravu rekreacijskog centra, ali i za Zagreb!</p>
<p>MARIJA MLINARIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Neznanje, neiskustvo i nedisciplina najčešći uzroci stradanja ronilaca </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nedavna tragična smrt dvojice čeških turista ronilaca u razmaku od nekoliko dana aktualizirala je pitanje je li rekreativno ronjenje na Jadranu ušlo u kategoriju ekstremnih po život opasnih sportova. </p>
<p>U posljednjih pet godina, podaci pokazuju, godišnje se utopi tridesetak ronilaca, što, statistički gledano, i nije alarmantna brojka jer kod nas roni oko 50 tisuća ljudi, što u prosjeku znači oko 500 tisuća uronjavanja. Ronilačke se nesreće, osobito one u kojima stradaju strani turisti, međutim, posebno naglašavaju u medijima osobito s obzirom na negativan utjecaj takvih nesreća na turističku sezonu.</p>
<p>Stručnjaci za ronjenje već su odavno ustanovili takozvani faktor »3N« kao uzročnik nesreća. 3N predstavljaju: neznanje, neiskustvo i nedisciplina. Ovdje moramo napomenuti da to, naravno, ne vrijedi za slučajeve poput lanjske tragedije kada su ribari »dinamitaši« u blizini paškog mosta, bacajući eksploziv u more, usmrtili dvojicu njemačkih turista ronilaca, oca i sina. </p>
<p> Od stranaca proteklih su godina u daleko najvećem broju stradali Česi, uz nekolicinu Nijemaca, Slovenaca, Austrijanaca, Talijana i Mađara.</p>
<p> Naši stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju kako u Češkoj veliki problem predstavljaju brojne privatne škole ronjenja koje drže tečajeve izvan krovne ronilačke institucije, što za posljedicu ima lošiju poduku i kasnije stradanje.</p>
<p>Kod nas postoji registrirano oko 120 ronilačkih centara u kojima se mogu i obučavati budući ronioci. Uz njih, pretpostavlja se, djeluje još šezdesetak »ilegalnih« koji u pravilu ne zadovoljavaju sigurnosne kriterije. </p>
<p>Ronjenje nije individualni sport, slažu se svi stručnjaci. Direktor ronilačkog centra Neptun iz Šibenika, profesor Darko Bujas, izjavio je za Vjesnik: »Gotovo sve nesreće dogodile su se pri individualnom ronjenju, a ni jedno pri organiziranom, kakvo propagiraju ronilački klubovi.«</p>
<p> Opasnost pod vodom prijeti ne samo amaterima već i iskusnim ljubiteljima plavih dubina. Osim različitih toplinskih uvjeta u vodi, roniočevo se tijelo mora suočiti i s tlakom, koji je neusporedivo veći nego vani. Konstantna je opasnost od pucanja bubnjića pri naglom uranjanju. Također se otežava rad srca i cirkulacija krvi. Kod prebrzog izranjanja (s dubina većih od 15 metara) višak dušika ostaje zarobljen u tijelu u obliku mjehurića, što može dovesti do dekompresijske bolesti, koja može završiti teškim ozljedama, invaliditetom i smrću. </p>
<p>Kod težih slučajeva dekompresijske bolesti unesrećeni se stavlja u barokomoru, u kojoj, zavisno od težine stanja, ostaje i po nekoliko dana. Na našoj obali postoje tri barokomore, dvije u Splitu i jedna u Rijeci. Na velikim dubinama postoji i opasnost od »opijanja« dušikom, koji može kod ronioca izazvati euforiju i halucinacije. Zbog toga se u posljednje vrijeme u ronilačkim bocama u smjesu stavlja umjesto dušika heliji, koji je manje opasan. </p>
<p>U grupaciji ronilačkog turizma, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokrenuta je inicijativa za zabranom individualnog ronjenja, koje bi se u budućnosti trebalo obavljati isključivo preko registriranih ronilačkih centara. Time bi se, uz veću sigurnost ronilaca, i više novca slilo u državnu blagajnu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cigoj: »Odvjetnik me pitao jesam li zainteresiran za razgovor sa Sliškom« </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Svjedočenjem Marka Cigoja, novinara Globusa, koji je s Vjekom Sliškom razgovarao noć prije Sliškova ubojstva što se dogodilo 22. ožujka prošle godine na Cvjetnom trgu, nastavljeno je suđenje Ivici Bertiću, optuženom za ubojstvo Jamesa Cappiaua (koji je ubio Sliška) te Samiru Ivoševiću i Marku Nikoliću, optuženima za organiziranje Sliškova ubojstva.</p>
<p>»Dan prije događaja, oko dva-tri po podne, nazvao me odvjetnik Silvije Hraste i pitao me jesam li zainteresiran za razgovor sa Sliškom, koji je njegov novi klijent. Pitao sam glavnog urednika Butkovića, koji je pristao i rekao da bi 'to moglo biti interesantno'«, započeo je iskaz Cigoj. Za razgovor su se dogovorili u restoranu »Otok«, gdje su se našli iste večeri, oko 22 sata, a razgovor je potrajao oko četiri sata. No kako Cigoj nije mislio da će to odmah biti intervju, nije uzeo iz auta kazetofon ni fotoaparat.</p>
<p>»To čak i nije bio razgovor, nego je pričao samo Sliško i shvatio sam to kao pripremu za razgovor, kasnije sam to pisao sve po sjećanju«, rekao je Cigoj. </p>
<p>Sliško mu je rekao, izjavio je Cigoj na sudu, »ne mislim da je tekst pisala Jasna Babić, ona je zapravo bila daktilografkinja, a tekst su joj diktirali Ivo Pukanić i Hrvoje Petrač, a po nekim konstrukcijama rečenica glavni je bio Pukanić«. Kako je rekao Cigoj, taj je dio bio izbačen iz njegova teksta. Demantija na njegov tekst zapravo nije bilo, rekao je Cigoj.</p>
<p>U tekstu je bilo navedeno ime Miće Carića (.......), koji se navodno sastao s Ninom Pavićem, no Cigoj je rekao da je to čuo iz »treće ruke«, a navodno su se sastali zbog Cigojeva teksta. </p>
<p>Na pitanje suca Ranka Marijana može li se sjetiti tko mu je to rekao, Cigoj je odgovorio: »Mislim, od urednika OTV-a, Andreja Maksimovića«. Tužitelj Janjko Grlić pitao je Cigoja što zna o tom sastanku, na što je Cigoj odgovorio: »Navodno su slušali moju kazetu razgovora sa Sliškom te da su tom prilikom izbacivali što se neće objaviti. Ako je tako, onda sam skeptičan prema toj informaciji, jer razgovor nije bio snimljen.« S Pavićem o tekstu nije razgovarao, rekao je, već mu je jednom prilikom samo Pavić rekao: »Mali, ovo ti je bilo dobro.«</p>
<p>Odgovarajući pak na pitanje odvjetnika Hraste, da je u razgovoru sa Sliškom bilo riječi o »medijskom reketu«, Cigoj je odgovorio da mu je Sliško rekao: »Kakav sam ja reketar, ovdje se radi o medijskom reketu«, misleći na napis u Nacionalu. </p>
<p>Intervju nikada nisu napravili jer je Sliško ubijen upravo u vrijeme kada je razgovor bio dogovoren.</p>
<p>Na suđenje je saslušan i Damir Pocrnić, vlasnik restorana »Otok«, koji je čuo da je Sliško rekao da Petrač može utjecati na »procese koji se događaju oko Sliška«. Isto tako je napomenuo da je Sliško rekao kako su se u Nacionalu pojavili neki dijelovi razgovora između Sliška i Petrača koje su vodili »u četiri oka«, kada je među ostalim Sliško pitao Petrača: »Što, ti mene hoćeš ubiti?«</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Policajci prijavili slijepca da je ilegalno ušao u Hrvatsku i biciklom vozio šećer</p>
<p>VARAŽDIN, 7. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Prekršajnom sudu u utorak održana rasprava u prekršajnom postupku protiv Stjepana Medenjaka (50) i njegova sina, koji su optuženi da su lani ilegalno iz Slovenije ušli u Hrvatsku. U cijelom slučaju ne bi bilo ništa neobično da Medenjaki nisu osobe s oštećenjima - otac je, naime, slijep, a njegov sin, također Stjepan, gluhonijem je. Stjepan stariji na sud je došao s malodobnim sinom koji mu je pomagao u kretanju, a Stjepan mlađi nije došao na ročište jer nije uredno primio poziv. </p>
<p>Na raspravi je svjedočio granični policajac Zvonko Breški, koji je Medenjaka prepoznao kao osobu koja je toga dana iz Slovenije ulazila u Hrvatsku izvan graničnog prijelaza. Rekao je da su Medenjak i njegov tada sedamnaestogodišnji sin gurali bicikle na kojima su prevozili vreće šećera, a on ih je zatražio račun. Stjepan mlađi račun je i pokazao, no policajac je rekao da <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nije oduzet, već je samo podnesena prijava zbog ilegalnog prelaska. Svjedok je rekao i da je identitet optuženih utvrdio pomoću osobnih iskaznica koje su mu obojica pokazala, a sa Stjepanom mlađim je »normalno« razgovarao.</p>
<p>Medenjak je, pak, odbacio optužbe naglasivši da je »nemoguće« da je vozio šećer na biciklu jer osim što je slijep, boluje i od šećerne bolesti, pa mu je i zbog toga hodanje otežano. Rekao je i da je otprilike mjesec dana prije spornog događaja njegova supruga izgubila njegovu i sinovljevu osobnu iskaznicu. Nestanak je i prijavljen, što je uredno objavljeno u Narodnim novinama, a iskaznice su poništene. Novu osobnu više nije ni vadio jer posjeduje putovnicu i njome se koristi. </p>
<p>Smatrajući da se netko drugi poslužio osobnim iskaznicama te da zbog bolesti i sljepoće Stjepan stariji nije mogao počiniti prekršaj za koji je prijavljen, njegova je braniteljica zatražila obustavu postupka. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na jednog policajca pucao, na druge krenuo nožem</p>
<p>ZLATAR, 7. svibnja</p>
<p> - Pred sudskim vijećem Županijskog suda počelo je suđenje Marijanu Karu (41) iz Krušljevog Sela, kojeg optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Zlataru tereti za kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva i sprečavanje službenih osoba u izvršavanju dužnosti. </p>
<p>Kako smo već pisali prošle godine, Marijan Kar je 2. prosinca u oroslavskom kafiću »Mikica« stvarao nered i napadao goste, zbog čega je pozvana i policija. Kad je policija stigla, pri pokušaju provjere njegova identiteta prilikom izlaska iz kafića, umjesto da iz džepa izvadi osobnu iskaznicu, optuženi je izvadio pištolj domaće izrade cal. 22 i ispalio metak u policajca Darka Mirta (36) iz Oroslavja i pogodio ga u donju čeljust, iz koje mu je zrno izvađeno u KBC Dubrava. </p>
<p>Nakon hica Marijan Kar je počeo bježati, a onda se okrenuo s nožem oštrice duge sedam centimetara na dva policajca koji su ga sustizali, ali je na kraju ipak savladan. </p>
<p>Na pitanje predsjednika suda Marijan Kar je rekao da se ne osjeća krivim, a da se protiv njega pri Općinskom sudu u Zlataru vodi kazneni postupak zbog zlostavljanja djece. </p>
<p>Pred vijećem je svjedočio vještak sudske medicine dr. Josip Čadež, koji je ozljede Darka Mirta opisao kao tjelesnu povredu koja sama po sebi nije teška, ali s obzirom na to što je policajac pogođen u vrat, moglo je doći i do težih povreda. Vijeće Županijskog suda produljilo je pritvor optuženom Karu do 3. srpnja, a nastavak je rasprave zakazan za 3. lipnja. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ubio suprugu misleći da je lisica</p>
<p>VARAŽDIN, 7. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u utorak odgođeno suđenje Ivanu Bukovčanu (64), optuženom za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe. Bukovčan nije došao na raspravu, pa će mu se poslati poziv uz prijetnju privođenja.</p>
<p>Bukovčana optužnica tereti da je 11. kolovoza prošle godine poslije ponoći, nakon što je čuo lavež pasa, izašao na dvorište svoje kuće u Ljubelju Kalničkom misleći da je tamo lisica. Uzeo je lovačku pušku napunjenu sa dvije patrone te zapucao u smjeru klupe blanjalice, iako je znao da tamo spava njegova supruga. Sačma iz puške pogodila je suprugu u glavu i usmrtila je na mjestu. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ubio se ukradenim pištoljem</p>
<p>ČAKOVEC, 7. svibnja</p>
<p> - Kriminalističkom je obradom koju su djelatnici Policijske uprave međimurske vodili zbog samoubojstva što se dogodilo još 25. travnja utvrđeno kazneno djelo nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. Kako smo u Vjesniku već pisali, u šumi u blizini Dragoslavec Sela pronađen je mrtav 51-godišnji muškarac iz nedaleke Preseke koji je, kako je nedvojbeno utvrđeno, počinio samoubojstvo pištoljem kalibra 7,62 mm. </p>
<p>Slijedeći sve tragove u svezi s ovim samoubojstvom službenici Kriminalističke policije došli su i do 47-godišnjeg muškarca iz Dragoslavca, naselja također u briježnom dijelu Međimurja. Utvrđeno je, naime, da je u njegovu garažu provalio muškarac iz Preseke i tom prilikom ukrao pištolj koji je izradio pokradeni mještanin Dragoslavca. Tijekom kriminalističke obrade on je policiji predao i ručno rađenu pušku s jednom cijevi, kalibra 12 mm, i 13 komada streljiva. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pronađeno mrtvo tijelo starijeg ribara </p>
<p>SPLIT, 7. svibnja</p>
<p> - U utorak je oko sedam sati u moru kraj Slatine na Čiovu pronađeno mrtvo tijelo ribara Matije Gudurića (65) iz Trogira. Na tijelu nisu uočeni nikakvi tragovi nasilja, a obdukcijom će se ustanoviti točan uzrok smrti. </p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Lea Taubera, napuštenu je Gudurićevu brodicu u ponedjeljak oko 18 sati pronašao građanin dok je plutala između rta Marjana i Slatine. Svojim brodom građanin ju je doteglio do Arbanije, a policija je u njoj pronašla Gudurićeve dokumente i odjeću. Lučka kapetanija i Pomorska policija tragale su za nestalim ribarom od ponedjeljka u 19 do 23,30 sati, a u utorak ga je ujutro nedaleko od obale pronašao njegov sin. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Zagrebačka banka se povlači s burzi</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Okončanjem procesa preuzimanja Zagrebačke banke konzorcij UniCredito Italiano i Allianz zajedno raspolažu s više od 96,2 posto dionica Zagrebačke banke s pravom glasa, od čega UniCredito s 82,47 posto i Allianz s 13,75 posto, dok je 3,78 posto dionica s pravom glasa u rukama preostalih dioničara. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković najavio je u utorak na glavnoj skupštini Zagrebačke banke da će Banka stoga pristupiti ukidanju uvrštenja iz prve kotacije Zagrebačke burze i ukidanju GDR programa i uvrštenja na Londonskoj burzi.</p>
<p>Burzovno trgovanje preostalim dionicama Zagrebačke banke bit će nastavljeno u okviru TN kotacije Zagrebačke burze. Luković je istaknuo da će Zagrebačka banka i dalje zadržati istu razinu transparentnosti u svome poslovanju, kao i izvještavanju javnosti o rezultatima poslovanja. </p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke istaknuo je kako je vrlo nizak trenutačni volumen trgovanja dionicama Zagrebačke banke premali da bi ona ostala u prvoj kotaciji Zagrebačke burze. Luković je ustvrdio da je dio dioničara očito odlučio zadržati dionice Zagrebačke banke kao specifičan vid štednje.</p>
<p>Dioničari Zagrebačke banke su na glavnoj skupštini izabrali i novih devet članova Nadzornog odbora Zagrebačke banke s mandatom od četiri godine.</p>
<p>Novi predsjednik NO je Roberto Nicastro (UniCredito), zamjenica predsjednika je Marina Monassi (UniCredito), a zamjenik predsjednik NO (Ina). U NO Zagrebačke banke ušla su još tri člana iz UniCredita - Andrea Moneta, Alois Steinbichler i Giuseppe Vovk, dva člana dolaze iz Allianza - Klaus Junker (koji je i dosad bio član NO Zagrebačke banke) i Torsten Leue. Članom NO ostaje i Ante Vlahović (Tvornica duhana Rovinj).</p>
<p>Dosadašnjim članovima NO Zagrebačke banke prestalo je članstvo nakon što su, u svjetlu povezivanja strateškog povezivanja s UniCreditom i Allianzom, podnijeli ostavke19. ožujka.</p>
<p>Na Glavnoj skupštini Zagrebačke banke usvojeno je izvješće o poslovanju u 2001. godini, te odlučeno da se ostvarena dobit poslije oporezivanja u iznosu od 386,8 milijuna kuna rasporedi u rezerve Banke. Dioničarima Zagrebačke banke, upisanima na računu Središnje depozitarne agencije na dan 26. travnja, isplatit će se dividenda u iznosu od 10,9 eura po dionici iz sredstava kumulirane zadržane dobiti Zagrebačke banke iz ranijih godina.</p>
<p>Skupština je istodobno donijela odluku i o nagrađivanju dosadašnjih članova NO i to u neto iznosu od ukupno 640.000 kuna.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković govoreći o poslovanju u prošloj godini istaknuo je, među ostalim, kako je Grupa Zagrebačke banke u 2001. godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 603 milijuna kuna, dok je bruto dobit same Zagrebačke banke iznosila 516 milijuna kuna.</p>
<p>Luković je kazao kako su lani ukupni krediti građanima porasli za 13 posto na godišnjoj razini, a krediti pravnim osobama za oko 10 posto. Zagrebačka banka nastavila je, rekao je Luković, s prodajom nebankarskih vlasničkih udjela. Nakon prodaje rovinjskog Jadranturista u svibnju 2001. godine prodala je 21 posto Adria banke iz Beča, a u kolovozu 88,4 posto dionica Croatia Recordsa.</p>
<p>Osvrnuvši se na reformu platnog prometa Luković je konstatirao kako je najveći broj računa otvoren u Zagrebačkoj banci (57.700 računa), a Banka je lani bila vodeći sudionik u gotovo svim transakcijama na tržištu kapitala..</p>
<p>Luković je naglasio da je ponuda UniCredita dioničarima Zagrebačke banke ukupno bila vrijedna 700 milijuna dolara, a hrvatski dioničari su primili oko 230 milijuna dolara. Polovica hrvatskih dioničara nije iskoristilo ponuđenu mogućnost i zadržalo je zamjenske dionice UniCredita čime su ostvarili 15-postotni porast vrijednosti, uslijed rasta cijene UniCreditovih dionica.</p>
<p>Roberto Nicastro, zamjenik predsjednika Uprave UniCredita i voditelj Odjela međunarodnog bankarstva i sektora nova Europa, izrazio je zadovoljstvo okončanjem procesa preuzimanja Zagrebačke banke i zahvalio se svim hrvatskim nadležnim institucijama što su pokazale dosta fleksibilnosti u tumačenju pravnih propisa.</p>
<p> Nicastro je naglasio da je UniCredito, inače najveća talijanska banka prema tržišnoj kapitalizaciji, sada lider po profitabilnosti, ali i veličini ukupne aktive u tzv. novoj Europi, odnosno u zemljama srednje i istočne Europe.</p>
<p> UniCredito se, prema tom kriteriju, nalazi ispred HVB-a, belgijskog KBC-a, InteseBci i Citigroupa.</p>
<p>Nicastro je pritom procijenio da upravo zemlje srednje Europe ostvaruju i da će idućih godina ostvarivati više stope gospodarskog rasta od zemalja članica Europske unije.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Zemlje jugoistočne Europe imale bi velike koristi od prelaska na euro«</p>
<p>Hrvatska ne spada ni među srednjoeuropske tranzicijske zemlje koje će u EU najvjerojatnije ući 2004. te im Daniel Gros, direktor Centra za proučavanje ekonomske politike, ne preporučuje jednostranu eurizaciju, ni među balkanske države kojima bi pomoglo jednostrano uvođenje eura</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Gospodarstva zemalja jugoistočne Europe polučila bi velike koristi od prelaska na euro, tvrdi Daniel Gros, direktor Centra za proučavanje ekonomske politike iz Bruxellesa, u tekstu pod nazivom »Euro od Atlantika do Urala?«.</p>
<p>I Gros, poput niza drugih ekonomista, naglašava da će tranzicijske zemlje, koje će u Europsku uniju (EU) ući 2004. godine, na članstvo u Europskoj monetarnoj uniji (EMU) morati pričekati nekoliko godina. Tijekom tog razdoblja, čije trajanje pojedinci procjenjuju na tri do četiri godine, nove članice Unije zadržat će svoje nacionalne valute, ali će se istodobno morati prilagođavati kriterijima iz Maastrichta, bez čijeg ispunjenja ne mogu postati dijelom eurolanda.</p>
<p>No, za razliku od drugih zapadnoeuropskih ekonomista, Gros primjećuje kako niz tranzicijskih zemalja, što se posebno odnosi na one u jugoistočnoj Europi, u gospodarskim reformama zaostaje za naprednijim kandidatima za članstvo u Uniji.Osim što su zbog toga gurnute u drugi plan EU-proširenja (mnoge od njih još nisu čak ni kandidati!), uvođenje eura nameće se kao potreba njihove gospodarske stabilizacije.</p>
<p>Uspoređujući zemlje europskog jugoistoka s dolariziranom Panamom, Gros tvrdi da bi se koristi njihove jednostrane eurizacije ogledale u vrlo niskoj inflaciji, većoj stopi gospodarskog rasta, padu kamatnih stopa i razvoju »zdrave« tržišne ekonomije, bez miješanja politike u nju. Naravno, korupcija, nepotizam i favoriziranje pojedinih tvrtki ne bi iščezlo, ali razmjeri tih pojava znatno bi se smanjili već samim uvođenjem čvršćeg proračunskog nadzora, stabilnijeg i tržišno orijentiranog bankovnog sustava te gubitkom mogućnosti »tiskanja« novca. </p>
<p>Slične je ciljeve, doduše, moguće postići uvođenjem valutnih odbora, kako su to već uradile Bosna i Hercegovina (BiH) i Bugarska. No, i valutni odbori mogu postati podložni političkim pritiscima, pa je jednostrana eurizacija, koja podrazumijeva prepuštanje monetarnog suvereniteta Frankfurtu, po Grosu, zapravo bolji recept za nestabilna i deficitima opterećena gospodarstva jugoistočne Europe.</p>
<p>Premda se zalaže za njihovu jednostranu eurizaciju, Gros ističe kako bi zemlje jugoistočne Europe ipak trebale postići »eksplicitan dogovor« s Europskom središnjom bankom (ECB) o detaljima tog procesa. Balkanske bi zemlje na taj način postale de facto članice EMU-a, kako je to nedavno postala Crna Gora, budući da je sasvim jasno da punopravne članice eurolanda neće postati u skoroj budućnosti. U prelasku na euro trebala bi im pomoći i EU.</p>
<p>Gros ističe i kako prelazak zemalja europskog jugoistoka na euro ne bi povećao veliku nezaposlenost u njima. Naime, sama promjena valute u tim zemljama ne bi narušila ravnotežu na njihovu »dvojnom« tržištu rada, u kojem višak radne snage na službenom tržištu apsorbira potražnja za radom na neslužbenom tržištu rada. </p>
<p>Iskustvo Paname pokazuje i da jednostrani prelazak zemalja europskog jugoistoka na euro ne bi potaknuo rast cijena na malo. Naime, iz iskustva te srednjoameričke zemlje vidljivo je da su u proteklih 30 godina maloprodajne cijene u njoj rasle sporije od onih u SAD-u, premda dvije zemlje imaju istu valutu. Od 1967. do 1997. godine cijene na malo u Panami porasle su za ukupno 170 posto, dok je u SAD-u taj rast dosegao čak 370 posto, tvrdi Gros. </p>
<p>Isto tako, panamski obrazac pokazuje da je uvođenje američkog dolara kao nacionalne valute zemlju zaštitilo od vanjskih financijskih šokova. Isto bi se, smatra Gros, dogodilo i u slučaju prelaska tranzicijskih zemalja na euro. Nadalje, uvođenje eura u taj dio Europe eliminiralo bi razliku između unutarnjeg i vanjskog duga tih zemalja, što bi pridonijelo jačanju njihova ugleda u svjetskim financijskim krugovima.</p>
<p>Sve to ne znači da bi jednostrani prelazak europskog jugoistoka na euro donio samo pozitivne učinke. Gotovo sve tranzicijske zemlje imaju više stope rasta od one u EMU-u, ali isto tako i višu inflaciju. Kao posljedica toga realne bi kamatne stope bile niže nego u eurozoni.</p>
<p> »Eurizirane bi se zemlje najvjerojatnije našle u sličnoj poziciji u kojoj se trenutno nalaze članice eurozone s višim stopama rasta, kojima bi odgovarala viša razina kamatnih stopa«, ističe Gros, povlačeći očito paralelu s Irskom, zemljom koja se brže razvija od niza drugih članica eurolanda, ali ima i višu stopu inflacije, zbog čega bi Dublinu odgovarala i viša razina nominalnih kamata od one koju je postavio Frankfurt.</p>
<p>Isto tako, zemlje koje se odluče eurizirati trebale bi liberalizirati svoje kapitalne transakcije i privatizirati bankovni sustav. No, sama eurizacija neće riješiti niz njihovih gorućih problema, posebno u segmentu fiskalne politike, kaže Gros.</p>
<p>Iako Gros Hrvatsku nigdje eksplicitno ne spominje, očito je da po svojim osnovnim makroekonomskim pokazateljima naša zemlja ne ulazi u kategoriju zemalja europskog jugoistoka kojima Gros preporučuje jednostranu eurizaciju. Hrvatska se, po tome, nalazi u kategoriji »zemalja koje se još ne nalaze na maastrichtskoj razini, ali imaju potrebne institucije i kreću se u tom smjeru«. Riječ je uglavnom o srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama, koje se isto tako nalaze u fazi gospodarskog restrukturiranja, ali imaju znatno nižu inflaciju i fiskalne deficite od svojih balkanskih susjeda. Tim zemljama Gros ne preporučuje jednostranu eurizaciju, budući da će za nekoliko godina one ionako postati dijelom EMU-a.</p>
<p>Ipak, postoji značajna razlika između Hrvatske i ostalih srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja: dok će ostale države regije u EU najvjerojatnije ući već 2004. godine, što znači da će nekoliko godina kasnije postati i članice EMU-a, Hrvatska još nema ni status kandidata za članstvo u EU, pa će i na članstvo u EMU-u pričekati duže od ostalih.</p>
<p>Na kraju, Gros ističe kako jednostrana eurizacija tranzicijskih zemalja ne bi bitnije utjecala na gospodarstvo EMU-a. Ukupna vrijednost gotovog novca u optjecaju u deset tranzicijskih kandidata za članstvo u Uniji procjenjuje se na oko 20 milijardi eura, a njihov je bruto domaći proizvod (BDP) iznosi otprilike pet posto BDP-a eurozone. Čak i kada bi svih deset zemalja uvelo euro i istodbno se našlo u velikim gospodarskim problemima, eurozona to praktički ne bi ni osjetila, zaključuje Gros. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Cijena licencije za UMTS 132 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza snizilo je cijenu licencije za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS) sa 200 milijuna kuna na 132 milijuna kuna. UMTS je, nakon GSM-a, u svijetu prihvaćen kao budući standard mobilnih komunikacija. </p>
<p>U Ministarstvu kažu da je cijena licencije za UMTS formirana uzimajući u obzir potencijalni broj korisnika treće generacije mobitela u Hrvatskoj i bruto nacionalni dohodak po stanovniku te zbog želje da što kvalitetnija i tehnički zahtjevna mreža UMTS-a bude cijenom prihvatljiva za krajnje korisnike.</p>
<p>Četrnaest zemalja Europske unije već je izdalo licencije za UMTS, što čini 57 licenciranih mreža i više od 90 posto današnjeg GSM tržišta. U Europi je od početka godine od dodijeljenih licencija prikupljeno više od 130 milijardi eura. Ali ulazni su troškovi vrlo visoki, a GSM operateri mogli bi se suočiti s barem još tolikom troškovnima ako žele do kraja godine uvesti UMTS. </p>
<p>U Ministarstvu ističu loše iskustvo drugih zemalja sa UMTS-om. Primjerice, u Češkoj je došlo do svađe GSM operatera i vlade zbog previsoke cijene UMTS licencije. U Francuskoj je postupak licenciranja privukao samo dva operatera za ponuđene četiri licencije.</p>
<p> Zaključak je Ministarstva kako je bolje odrediti nešto manje naknade za licencije od onih u Europi, a obvezati koncesionare na brzu izgradnju kvalitetne i tehnološki razvijene mreže. Osim toga, prilikom određivanja cijene licencije uvažavale su se realne financijske mogućnosti telekomunikacijskih tvrtki u ovako zahtjevnim investicijama. </p>
<p>Primjerice, ukupna cijena za šest UMTS licencija u Njemačkoj iznosila je 50 milijardi eura, a u Francuskoj 36 milijardi eura, zbog čega je i palo zanimanje za ulaganje u buduću generaciju mobilne telefonije. Osim toga, šarenilo cijena na području EU moglo bi imati ozbiljne posljedice. Primjerice, Mobilkom Austria platio je šest puta manje za UMTS licenciju nego, primjerice, operateri u Njemačkoj. S druge strane, Finska je četiri UMTS licencije podijelila besplatno, samo na temelju jamstva operatera da će izgraditi kvalitetnu mrežu.</p>
<p>Što se tiče povećanja cijene u ožujku ove godine, u Ministarstvu kažu da su se rukovodili izjavama čelnika telekomunikacijskih tvrtki koje djeluju u Hrvatskoj (Hrvatski telekom i VIPnet) danim inozemnim financijskim novinama kako su na hrvatskom tržištu ostvarili iznadprosječan profit u odnosu na slične tvrtke u drugim zemljama. To znači da je na pomolu kraj financijske i razvojne krize u telekomunikacijskom sektoru, koja je trajala tijekom 2001. godine u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. </p>
<p>Pošto je Vlada zauzela stav da se i dalje trebaju smanjivati svi porezi i davanja, a u svrhu otvaranja novih radnih mjesta, Ministarstvo je odlučilo sniziti cijenu licencije za UMTS. Pritom se ističe da na takvu odluku nisu utjecali operateri, koji su se žalili kako ih nitko nije ni obavijestio, a kamoli konzultirao ni o prvoj ni o novoj cijeni, a nisu dobili ni obavijest o promjeni cijene. </p>
<p>Uz snižavanje cijene stvoreni su i tehnički preduvjeti (Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra) za nove licencije. Odluku o raspisivanju natječaja donosi Vijeće za telekomunikacije koje i dodjeljuje licencije. </p>
<p> U Ministarstvu napominju da UMTS licencije nisu nikome obećane te da će pratiti stanje na tržištu i davati konkretne prijedloge po kojim cijenama i na koji način će se licencirati UMTS. Visina naknade ovisi o nizu faktora i tehničkih zahtjeva. Primjerice, u slučaju da na domaće tržište, prije raspisivanja natječaja za UMTS, dođe treći GSM operater, pored HT i VIPneta, on bi automatski dobio licenciju za UMTS. </p>
<p>Zasad se svi koji žele UMTS licenciju moraju javiti na natječaj kad on bude raspisan, a o ponudi ovisi hoće li mu Vijeće dodijeliti koncesiju, zaključuju u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ina zbog starih gubitaka mora smanjiti temeljni kapital</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Iako je prošle godine ostvarila dobit od oko 100 milijuna dolara, Ina će uoči privatizacije zbog gubitka u poslovanju iz proteklih godina u iznosu oko tri milijarde kuna, koje su knjigovodstveno prenosili, morati otpisati ili smanjiti temeljni kapital tvrtke, koji iznosi devet milijardi kuna, rekao je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević na konferenciji za novinare.</p>
<p>Perspektiva je Ine sve više u plinu, a manje u nafti, pa će ona sve više biti plinska kompanija, istaknuo je član Uprave i izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Željko Belošić te najavio vodeću ulogu Ine u plinofikaciji Hrvatske. O tome će se ovih dana raspravljati na Međunarodnom simpoziju u Opatiji. </p>
<p>Čelni ljudi Ine istaknuli su da je primarni cilj obnavljanje sve manjih rezervi nafte i plina. Naime, domaća polja su sve iscrpljenija, a male su šanse za otkrivanje novih, posebno većih. Zato je jedina perspektiva otkrivanje novih polja u inozemstvu ili kupovanje postojećih te revitalizacija starih polja. Ina sada istražuje i proizvodi u pet zemalja (Rusija, Angola, Sirija, Egipat i Albanija), a pregovara o novim poslovima u Kazahstanu, Iranu, Libiji, Omanu, Venezueli i drugim zemljama. Dragičević ističe da neće ići u samostalne koncesije, nego će Inini udjeli biti do najviše 50 posto budući se radi o vrlo skupim poslovima, za što Ina nema dovoljno novca. Sada godišnje za istraživanje nafte i plina troše oko 100 milijuna dolara, što je oko 80 posto ukupnih investicija Ine, a već sljedeće godine ta će ulaganja povećati na 150 milijuna dolara. </p>
<p>Ukupno do 2010. godine planiraju uložiti oko tri milijarde dolara u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, modernizaciju rafinerija i modernizaciju i širenje prodajne mreže, najavio je Dragičević. Novac, dodao je, namjeravaju osigurati uglavnom kreditima, koje sada znatno lakše dobivaju zbog dobrog poslovanja, dok su prije dvije godine bili gotovo pred bankrotom pa banke nisu htjele s njima ni razgovarati. </p>
<p>Očekuju da će glavninu novca za modernizaciju rafinerija osigurati strateški partner, a talijanska kompanija Eni će oko 170 milijuna dolara uložiti u proizvodnju plina na zajedničkim poljima u sjevernom Jadranu. Ovih dana s njima dovršavaju razgovore o pripremi proizvodnje na plinskim poljima Ika, Ida i Anamarija u sjevernom Jadranu, na kojima bi proizvodnja mogla početi krajem 2004., kao i na polju Marica u srednjem Jadranu. Nedavno su s kompanijom Edison potpisali ugovor o istraživanju novih plinskih polja u Jadranu. Unatoč tomu trebat će do kraja 2006. godine osigurati novi dobavni smjer jer količine plina s hrvatskih polja, iz Jadrana i uvozni iz Rusije više neće biti dovoljne za zadovoljavanje sve veće potrošnje. Zato Ina planira provedbu projekta Mala GEA kojim bi podmorskim plinovodom iz Italije do Pule stizalo novih 1,5 milijardi prostornih metara plina godišnje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Wall Street potaknuo rast europskih indeksa</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Na prvu naznaku rasta newyorških indeksa, cijene na europskim burzama u utorak su se počele oporavljati od jutarnjeg pada. No, negativan su trend i dalje bilježili bankarski sektor, nakon što je francuska banka BNP Paribas izvijestila o 18,6-postotnom padu neto dobiti u prvom tromjesečju, te dionice naftnih kompanija na čija je kretanja utjecao pad cijene sirove. Pad su također zabilježili i neki telekomi, proizvođači automobila i farmaceutske kompanije.</p>
<p>Londonski FTSE 100 do poslijepodneva je ostao znatno ispod vrijednosti zabilježene u petak - u ponedjeljak je Londonska burza bila zatvorena - te je na 5140,7 bodova je bio 1,2 posto niži. Njemački DAX je uspio prijeći na pozitivni teritorij - porastao je 0,03 posto na 4882,33 boda. Pariški CAC 40 je pao 0,91 posto na 4327,54 boda, dok je milanski MIB 30 bio 0,06 posto niži nego u ponedjeljak na 31.152 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,97 odnosno 0,56 posto.</p>
<p>U New Yorku su, nakon izvješća o rastu produktivnosti i očekivanih dobrih rezultata Cisco Systemsa, terminski ugovori najavljivali konačni prekid negativnog trenda. Dan ranije je Dow Jones Industrial pao čak 1,98 posto na 9808,04 boda, najnižu vrijednost od sredine veljače, a S 500 je izgubio 1,93 posto spustivši se na 1052,67 bodova. Slično je bilo i sa tehnološkim Nasdaq Compositom koji je pao 2,14 posto na 1578,48 bodova.</p>
<p>Azijska su tržišta slijedila kretanja na Wall Streetu te je većina indeksa zabilježila pad vrijednosti. Nikkei 225 se spustio 2,03 posto na 11.316,04 boda.</p>
<p>Unatoč razmjerno lošim rezultatima BNP Paribas je porasla 1,5 posto, no zato je Deutsche Bank pala 1,84 posto, HVB 2,04 posto, a Commerzbank 1,13 posto. U Londonu je Bank of Scotland izgubila 2,5 posto.</p>
<p>BP, najveća komponenta FTSE 100, pao je 2,7 posto, a Shell 2,6 posto. Njegov nizozemski partner Royal Dutch pao je 1,5 posto, a Total Fina Elf 1,8 posto.</p>
<p>BMW se, nakon izvješća o blagom padu dobiti u prvom tromjesečju, oporavio nakon jutarnjeg pada, no njegovi su domaći rivali zabilježili pad. Tako su Volkswagen i DaimlerChrysler izgubili su oko 1 posto. Farmaceutske kompanije GlaxoSmithKline i Sanofi-Synthelabo pale su 1,5 i 3,2 posto, a njemačka softverska kuća SAP je izgubila 4,1 posto nakon što je Microsoft najavio kupnju manjeg nizozemskog rivala. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Del Ponte: Proširit ćemo optužnicu protiv Martića i prepustiti Hrvatskoj neke slučajeve </p>
<p>Haag će hrvatskom pravosuđu predati i sve dokumente kako bi Hrvatska mogla suditi za ratne zločine ljudima nižeg i srednjeg ranga u hijerarhiji okupacijske vlasti / Samo iz Vukovara Haag ima oko 8000 dokumenata srpske strane / Granić očekuje da će ubrzo biti optuženi i svi drugi koji se spominju u optužnici protiv Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj / Del Ponte pozvala žrtve da svjedoče u Haagu i zato da zločinci na čelu s Miloševićem moraju slušati na Sudu o pokoljima koje su skrivili / Tužiteljica u istočnoj Slavoniji razgovarala sa žrtvama, a vidjela i videozapise o zločinima arkanovaca koje su oni sami snimili </p>
<p>ERDUT/ DALJ/ VUKOVAR/ILOK, 7. svibnja</p>
<p> - Hrvatsko pravosuđe preuzet će od Haaškog suda procesuiranje za ratne zločine koje su počinili ljudi srednjeg i nižeg ranga u hijerhiji. Proizlazi to iz izjave Carle del Ponte nakon razgovora u utorak u Vukovaru s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, ministricom pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i Orsatom Miljanićem, predstavnikom Ureda hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica izjavila je da će Haaški sud, koji prema odluci Vijeća sigurnosti UN-a treba procesuirati samo najviše rangirane zločince, prepustiti hrvatskom Državnom odvjetništvu svu dokumentaciju koja može pomoći u procesuiranju zločinaca nižeg i srednjeg ranga u hijerarhiji okupacijske vlasti. </p>
<p>Prema nekim neslužbenim izjavama, Haaški sud samo je na području Vukovara prije mirne reintegracije uspio prikupiti oko 8000 dokumenata srpske strane. </p>
<p>Del Ponte je potvrdila da će se optužnica protiv Milana Martića proširiti, odnosno on neće biti optužen samo za raketiranje Zagreba. Tužiteljica se nada da će proširenje te optužnice biti gotovo prije nego što Martić za nekoliko dana stigne u Haag. </p>
<p>Vjerojatno zato što nekoliko vrlo važnih hrvatskih svjedoka odbija otići svjedočiti u Haag, Carla del Ponte pozvala je sve žrtve da dođu u Haag. Kako je izjavila, »glas žrtava može se čuti samo ako svjedoče na Sudu«. To je važno već i zato što zločinci »na čelu sa Slobodanom Miloševićem moraju slušati na Sudu o tim strahotama i pokoljima koje su skrivili«. </p>
<p>Potpredsjednik Granić opisuje posjet Carle del Ponte istočnoj Slavoniji kao iznimno važan za proces protiv Miloševića zbog zločina počinjenih u Hrvatskoj. No, istaknuo je da Hrvatska očekuje da će se »vrlo brzo podići i druge optužnice za sve koji se spominju u optužnici protiv Slobodana Miloševića«.</p>
<p>Del Ponte očekuje da SRJ otvori i arhive </p>
<p> Na pitanje srpskih novinara da prokomentira suradnju novih srpskih vlasti s Haagom, Carla del Ponte odgovorila je kako je uvjerena da će nakon pune provedbe zakona o suradnji SRJ s Haagom, ta suradnja biti bitno bolja. Jer, kako je rekla, »dosad je bilo samo nekoliko dobrovoljnih predaja, a očekujemo hapšenja, izručenja te pristup dokumentima i arhivima, što do sada nismo imali«. </p>
<p>Na pitanje o posljedicama nedavno započete ekshumacije u Korenici, Del Ponte je zahvalila hrvatskoj Vladi na velikoj pomoći u tom poslu, ali nije htjela govoriti o posljedicama jer je istraga u tijeku. Posjet Carle del Ponte istočnoj Slavoniji protekao je u utorak uz najviši stupanj osiguranja i zračnu potporu tako da cijelo jutro novinari nisu uspjeli prići haaškoj tužiteljici na manje od 20 metara. </p>
<p>U Erdutu je del Ponte obišla nekadašnji Arkanov centar za obuku u erdutskoj Vinariji i sjedište tzv. Hadžićeve vlade u dvorcu Adamović. </p>
<p>Videozapisi o zločinima u Arkanovu centru</p>
<p>U sklopu multimedijalne projekcije koju je pripremio Vladin Ured za suradnju s Haagom del Ponte imala je priliku upoznati se s djelovanjem JNA na tom području te pogledati kraće videozapise koji su čak snimali sami arkanovci. Među ostalim, prikazan je zapis koji svjedoči da je Arkan na tom području bio nadređen oficirima JNA. Del Ponte je upoznata sa zločinima u tom centru u kojem su mučeni i pogubljeni zarobljenici s daljskog, erdutskog i vukovarskog područja. Procjenjuje se da ih je smaknuto 200.</p>
<p>Tijekom posjeta vukovarskom kraju, glavna haaška tužiteljica susrela se s desetak svjedoka ratnih zločina.</p>
<p> U Dalju je razgovarala s Ivom Kovčalijom koji je zapovijedao Policijskom postajom u Dalju 1. kolovoza 1991. kad je u tom mjestu ubijeno 20 policajaca, 15 pripadnika ZNG-a i četvorica iz Civilne zaštite. Samo u Policijskoj postaji tog dana poginulo je deset policajaca koji su ponudili predaju, ali je zapovjednik JNA ipak naredio da se s desetak metara u zgradu ispale tri tenkovske granate. </p>
<p>U Dalju se Del Ponte susrela i s jednim od mještana koji su u srpskim logorima bili od kolovoza 1991. do travnja 1992. Posjetila je i mjesto na obali Dunava gdje su strijeljani zarobljenici čija je tijela odnijela rijeka pa nikad nisu nađena.</p>
<p>Na putu iz Dalja prema Borovu Selu kolona se na trenutak zaustavila u blizini masovne grobnice na farmi Lovas. U Borovu Selu glavna tužiteljica razgovarala je s nekolicinom svjedoka pogibije 17 hrvatskih redarstvenika 2. svibnja 1991. godine. </p>
<p>Nakon službenih razgovora, Carla del Ponte obišla je Franjevački samostan gdje je razgovarala s gvardijanom Zlatkom Špeharom koji je nakon pada Vukovara bio odveden u zarobljeništvo, te dvojicom svećenika koji su cijelo vrijeme okupacije proveli u Vukovaru. Razgovarala je i sa dvije svjedokinje koje su preživjele likvidacije u podrumima u selu Bogdanovci nedaleko Vukovara. U vukovarskoj bolnici razgovarala je s dr. Vesnom Bosanac te časnom sestrom koja je kao medicinska sestra u bolnici ostala sve dok iz nje nije bio odveden i posljednji pacijent. Prema nekim informacijama ona može posvjedočiti da su se u uspjeh akcije pražnjenja bolnice osobno, u uniformama JNA i pod oružjem došli uvjeriti Veselin Šljivančanina, Goran Hadžić i Vojislav Stanimirović.</p>
<p>Nakon toga Carla del Ponte obišla je hangar u blizini stratišta na Ovčari u kojem su joj o odvođenju i ubijanju zarobljenika govorila dva svjedoka, od kojih je jedan bio Zagrepčanin. Potom je posjetila i samu Ovčaru.</p>
<p>U Sotinu nakratko se zaustavila pored šatora kojeg su postavile udruge obitelji zatočenih i nestalih, a u Lovasu je razgovarala sa svjedocima koji su preživjeli prolazak kroz minsko polje. U tom selu je, naime, JNA 51 muškarca Hrvata natjerala da prođu držeći se za ruke kroz minsko polje, zbog čega je 21 poginuo a 14 ih je bilo ranjenih. </p>
<p>Svečana večera za Carlu del Ponta i suradnike održana je u iločkom dvorcu u kojem je Carla del Ponte razgovarala i sa svećenicima koji su svjedočili o egzodusu iločkih Hrvata. </p>
<p>Obitelji traže pomoć u pronalaženju 1369 nestalih </p>
<p>Carla del Ponte razgovarala je u Vukovaru i s predstavnicima udruga obitelji nestalih i zatočenih. Prema riječima predsjednika Saveza udruga zatočenih i nestalih Josipa Jugeca, od glavne haaške tužiteljice zatražili su pomoć u pronalaženju još 1369 nestalih osoba s područja istočne Slavonije. Naime, objasnio je, prije no što je Hrvatska preuzela kontrolu nad tim područjem, neke su masovne grobnice ekshumirane, a tijela prenesena ili u Vojvodinu ili, što bi moglo biti još gore, bačena u Dunav. </p>
<p> Udruge obitelji nestalih i zatočenih također traže da Jugoslavija izruči Gorana Hadžića Hrvatskoj kako bi mu se moglo suditi. Jugec je izjavio da su predstavnici udruga nastojali ukazati haaškoj tužiteljici na činjenicu da se prema Srbima na tom području »blago postupa iako su oni opljačkali i pokrali sve što su mogli, a danas imaju bolji tretman nego Hrvati povratnici«. </p>
<p>Del Ponte je u Vukovaru govorila i s roditeljima Steve Roknića koji je nestao u Vukovaru 2. listopada 1991. Prema informacijama roditelja, njihov je sin prevozio ranjenike u Negoslavce. </p>
<p>Važni susreti sa žrtvama</p>
<p>U završnoj izjavi novinarima u iločkom dvorcu Carla del Ponte rekla je da je za rad na optužnicama i tijekom procesa ovakav posjet istočnoj Slavoniji vrlo važan. »Ja inače nemam emocija kada čitam dokumente, pregledavam radne materijale ili čitam prijepise svjedočanstava. Ali, susreti sa svjedocima i žrtvama na terenu su naravno nešto sasvim drugo i to je dobro jer mi ponekad pripremajući optužnice, postajemo previše okrenuti 'tehničkim' pitanjima.« </p>
<p>Na pitanje hoće li Haaški tribunal, kao što se može čuti, mijenjati optužnice čiju je izradu vodio Graham Blewitt Del Ponte je odgovorila da je normalno da se danas neke optužnice poboljšavaju, budući da u početku rada Tribunala ljudi zaposleni u njemu nisu imali dovoljno iskustva u radu. Pritom je napomenula da Blewitt nije sam pisao optužnice, nego su na njima radili čitavi timovi. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tomčić: Ortyinski treba dokazati vezu vlasti i kriminala</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u utorak je sudjelovao u tradicionalnoj procesiji i bio na misi u povodu Dana zaštitnika Grada Splita sv. Dujma. »Proslava Dana Splita i biskupa sv. Duje je nešto čime se malo gradova na Mediteranu, u Europi i svijetu može pohvaliti. Splićani na to mogu biti ponosni«, kazao je Tomčić za susreta s gradskim i županijskim vijećnicima te članovima Poglavarstava.</p>
<p>Novinare je zanimalo i što očekuje od sjednice saborskog Odbora za pravosuđe o navodima bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog o sprezi državnog vrha i kriminala. »Ako Ortynski oda konkretna imena visokih državnih dužnosnika i poveže ih s kriminalom, nema logike osnivati istražno povjerenstvo u Saboru. Tada bi to trebalo preuzeti Državno odvjetništvo«, kazao je Tomčić. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Europski suci pozdravljaju hrvatsku reformu pravosuđa</p>
<p>Europska udruga sudaca zamjera Hrvatskoj utjecaj izvršne na sudsku vlast, kaže Gredelj / »Nagomilani zaostaci u pravosuđu ne mogu se riješiti povećanjem broja sudaca, jer ionako imamo više sudaca na broj stanovnika u odnosu na druge zemlje«</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - »Europska udruga sudaca (EUS) pozdravila je nastojanja hrvatske vlade na poboljšanju stanja u pravosuđu. No, upozorila je da postoji mogućnost utjecaja izvršne na sudsku vlast«, rekao je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj u utorak na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o sudjelovanju sudačkog izaslanstva na godišnjem zasjedanju EUS-a, od 2. do 5. svibnja u Lausannei.</p>
<p>Ocjenjujući stanje u sudbenoj vlasti u Hrvatskoj, Češkoj i Moldaviji, EUS je zaključio da zakonodavne promjene u tim zemljama nisu poboljšale stanje neovisnosti sudstva. »Hrvatskoj se vlasti zamjera zadiranje u mandate predsjednika sudova, neosiguravanje uvjeta za rad sudstvu te smanjenje sudačkih plaća«, rekao je Gredelj, dodajući da se stanje u sudstvu neće poboljšati uvođenjem prekovremenog rada. </p>
<p>Ocijenio je da »reforma u pravosuđu još nije pokrenuta«, a da mora trajati barem 10 godina. »Nagomilani zaostaci u pravosuđu ne mogu se riješiti povećanjem broja sudaca, jer ionako imamo više sudaca na broj stanovnika u odnosu na druge zemlje. Jedino je rješenje sužavanje sudske nadležnosti«, kaže Gredelj, pojašnjavajući da bi dio poslova sudaca mogli preuzeti javni bilježnici i arbitraže.</p>
<p>Gredelj je izvijestio da su sudačka izaslanstva Hrvatske, Slovenije i Makedonije u Lausannei odbila prijedlog za osnivanjem balkanske federacije pravnika.</p>
<p> Rekao je i da će EUS sa svojom ocjenom stanja sudbene vlasti u Hrvatskoj upoznati predsjednike Republike, Vlade i Sabora, kao i Vijeće Europe.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada gubi popularnost?</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - »Imamo kikseva u nedovoljnom artikuliranju reformi«, kazao je nedavno premijer Ivica Račan, neizravno priznajući da bi provedba reformi školstva, pravosuđa, zdravstva, poljoprivrede i radnog zakonodavstva mogla biti upitna. Vlada je pokrenula važne reforme koje bi građanima trebale omogućiti bolju budućnost. No, problem je u činjenici što javnost nije o njima dovoljno obaviještena i što se samo načelno zna o čemu se radi. Vlada, evidentno je, nedovoljno komunicira s javnošću. Zatvaranje Vlade, koje je počelo prije nekoliko mjeseci, može koaliciju stajati izbornih rezultata. Jer, tko će glasati za političku opciju koja ne objašnjava svoje poteze? Začuđujuće je i to, što Vlada ima neupitnu podršku u inozemstvu, a u zemlji sve više opada.</p>
<p>Premijer je odustao od redovnih mjesečnih konferencija za novinare na kojima je komentirao aktualnu tematiku, a ni ministarstva ne komuniciraju dovoljno s javnošću. Svijetli primjer je Ministarstvo rada i socijalne skrbi, koje je prije dva tjedna organiziralo okrugli stol o promjenama radnog zakonodavstva, gdje je premijer objasnio Vladine nakane, pa je javnost saznala o čemu se radi.</p>
<p>Javnost mora razumjeti Vladine poteze, a nakon što budu podrobno objašnjeni, prihvatiti ih ili odbaciti. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Optužnica protiv Gotovine neće se mijenjati </p>
<p>Carla Del Ponte izjavila je za Hrvatsku televiziju da je u ponedjeljak s premijerom Ivicom Račanom razgovarala i o optuženom hrvatskom generalu Anti Gotovini. »Svakako da ga treba uhititi i predati Haaškome sudu. Sigurna sam da postoji politička volja u Vladi da se to i učini, ali kao što znate teško je utvrditi gdje se on nalazi. Trudit ćemo se da ga netko uspješno pronađe«, rekla je. Na upit je li moguće promijeniti neke dijelove optužnice, ako se Gotovina preda, glavna haaška tužiteljica rekla je da nema namjeru ništa mijenjati, ali da će se možda nešto promijeniti tijekom suđenja, ovisno o dokazima, a »osobito dokazima koji će iznijeti njegova obrana«. </p>
<p> Potvrdila je da je »u ovom času« zadovoljna suradnjom s hrvatskom vladom. </p>
<p> Upitana je li točno da će na jesen biti još optužnica protiv hrvatskih građana rekla je: »Pa, provodimo istrage, a kad budemo spremni, kad budemo imali dokaze, objavit ćemo i optužnice. Da, Hrvatskom se također bavimo«</p>
<p> Na upit je li moguće da hrvatsko pravosuđe sudi, primjerice, Goranu Hadžiću, podsjetila je da se u optužnici protiv Miloševića koja se odnosi na Hrvatsku spominje 15 imena i da ili Haaški sud, ili nacionalno pravosuđe mora provesti postupke protiv tih njih.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ortynski: Za mog mandata nitko iz vlasti nije radio pritisak na mene</p>
<p>Kao običan građanin nisam pred Odborom za pravosuđe mogao iznijeti i argumente jer su bile prisutne i osobe koje bih morao spomenuti, istaknuo Ortynski </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Nema opravdanog razloga da se osnuje istražno povjerenstvo u svezi sa saborskim izjavama bivšeg glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. Prijepis tonskog zapisa rasprave o izvješću Državnog odvjetništva i pozvanog Ortynskog na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe u utorak bit će poslani glavnom državnom odvjetniku na daljnju obradu. Bili su to zaključci trosatne sjednice saborskog Odbora za pravosuđe, koje su sa sedam glasova prihvatili zastupnici HSLS-a, SDP-a i HNS-a. Za osnivanje povjerenstva i protiv takvih zaključaka glasovali su HDZ i HSP, te Luka Trconić (HSS), predsjednik Odbora.</p>
<p>Obraćajući se novinarima, Trconić je zažalio što je isključio javnost sa sjednice: »Da sam znao da Ortynski neće iznijeti nijedan argument, da će samo površno i s još više proturječja ponoviti svoju saborsku govoranciju, mogli ste, gospodo novinari sve to slušati pa ne bi ni bilo ove presice«.</p>
<p>Za Trconića je nashvatljivo da Ortynski u istoj prilici može izjaviti da ostaje kod svojih riječi izgovorenih u sabornici, ali i naglasiti kako nitko iz sadašnje Vlade, ministarstava i Sabora nije radio pritisak na njega dok je bio glavni državni odvjetnik. Pokazalo se da je većina predmeta o kojima je ipak nešto rekao u nekoj pravosudnoj fazi, čime se Ortynski branio kao razlogom da zbog toga ne može biti konkretniji.</p>
<p>»Ovdje je bila riječ o opstrukciji pravde«</p>
<p>»Cijela sjednica i glasovanje pokazali su da je ovdje bila riječ o opstrukciji pravde. On je potvrdio da postoji sprega vlasti i organiziranog kriminala, a zbog toga je povjerenstvo trebalo osnovati«, ljutio se pred novinarima Vladimir Šeks (HDZ). </p>
<p>»Klub HDZ-a u srijedu će uputiti zahtjev Saboru da se raspravlja o osnivanju povjerenstva, jer nas u stranci zanima zašto je premijer Ivica Račan i prije podnošenja izvješća i prije saborske rasprave tražio od Ortynskog da odstupi«, rekao je Šeks .</p>
<p>»Nije točno da je na sjednici došlo do nekakvog pravnog nasilja. Šeks u tome pretjeruje«, uzvratio je pred novinarima Marin Jurjević (SDP). »Sabor ima zaključak da mu se mora za tri mjeseca dostaviti izvještaj o radu Državnog odvjetništva, a u njemu i o navodima Ortynskog. Da smo osnovali povjerenstvo i da smo od Ortynskog tražili dokaze a on ih iznio, cijeli bi pravosudni postupak morao stati. To bi bilo nasilje nad pravom«, dodao je SDP-ov zastupnik.</p>
<p>Sjednica Odbora počela točno u 11 sati kad su se pred novinarima zatvorila vrata dvorane. Pet minuta prije stigao je i Radovan Ortynski. Golemu torbu donio mu je osobni čuvar. </p>
<p>Poslije se saznalo da je na sjednici Ortynski nekoliko puta spomenuo da u torbi ima dokaze za ono što govori, ali je nije otvarao. Svoje izlaganje bivši glavni državni odvjetnik završio je nešto poslije 12 sati kad su na pušenje u hodnik izašli Miroslav Rožić, Branimir Glavaš i Šeks. Od njih se moglo saznati da je Ortynski najopširnije, ali ne i konkretno, govrio o slučaju ubojstva Milana Krivokuće, privatizaciji Večernjeg lista, Dubrovačkoj banci i neimenovanoj štedno-kreditnoj zadruzi. Ubrzo im se pridružila i Vesna Škare Ožbolt. Zastupnica DC-a bila je razočarana sjednicom tvrdeći da je promašena i zakašnjela. </p>
<p>»Pokaže li neko saborsko povjerenstvo da je Ortynski bio u pravu, da ima dokaze za ono u što mu danas nitko ne vjeruje, hoće li ga se onda vratiti na posao«, pitala je Škare-Ožbolt novinare u hodniku.</p>
<p>Deset minuta prije 13 sati Ortynski je napustio sjednicu.</p>
<p>»Nema nikakvih komentara. Sad sam običan građanin i da sam na ovom mjestu izrekao bilo kakav dokaz, počinio bih kazneno djelo. Osnuje li Odbor za pravosuđe povjerenstvo, o svemu će govoriti moj nasljednik, a ja ću uskočiti bude li trebalo«, dobacio je Ortynski odlazeći iz Sabora.</p>
<p>Rasprava o zaključcima i glasovanje potrajalo je puni sat.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vukovar je ekstreman primjer nebrige za Hrvatsku</p>
<p>Treba pritisnuti Vladu, jer bez obnove gospodarstva teško će se obnoviti ukupan život tog nekada multikulturalnoga grada / Ohrabruje slučaj VUPIK-a, koji privatizaciju dočekuje kao jedan od najboljih hrvatskih poljoprivrednih kombinata </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Vukovar je hiperrealistična paradigma cijele Hrvatske. On je ekstreman primjer nebrige za Hrvatsku, u kojoj je izvorni humanizam i briga za pojedinca izgubljena u taštini političkog teatra. U ovom trenutku, najvažnije je pitanje ima li Vlada svijest o problemima koje Vukovar proživljava, te može li se u uvjetima polarizacije na svim razinama, stvoriti novi zamah kako bi Vukovar ubuduće, postao paradigma izlaska Hrvatske iz krize. Rekao je to u Europskom domu Zagreb njegov predsjednik Ljubomir Čučić, zaključujući u utorak raspravu na okruglom stolu »Može li Hrvatska u Europu s Vukovarom kakav je danas«, organiziranom u suradnji s Vjesnikom. </p>
<p>U trosatnoj raspravi upriličenoj u povodu Dana Europe i Dana Vukovara naglašeno je da Vukovar ima budućnost, iako je njegova sadašnja slika teška, ali ne i potpuno crna. Deset godina od njegova tragična razaranja i pet od reintegracije, u Vukovar se vratilo manje od 50 posto prognanika, a 15 posto njih ponovo je napustilo grad. Nezaposlenost je 50 posto, a demografski trendovi su negativni. Na socijalno-psihološkoj razini prevladava osjećaj besperspektivnosti, a Vukovarci se osjećaju zaboravljeni, napušteni i usamljeni. Stoga, naglašeno je, treba činiti pritiske na Vladu, jer bez obnove gospodarstva teško će se obnoviti ukupan život tog nekada multikulturalnog grada. Jer Vukovar, drži predstavnica Regionalnog ureda za prognane i izbjegle Nada Arbanas, ima perspektivu. To dokazuju i prvi koraci u gospodarskoj obnovi, prije svih slučaj VUPIK-a, koji po riječima članice Uprave te tvrtke Vlaste Crk, privatizaciju dočekuje kao jedan od najboljih hrvatskih poljoprivrednih kombinata. Naglašeno je kako Vupik i Borovo zapošljavaju više od polovice ukupnog broja zaposlenih Vukovaraca, a generator obnove i razvoja cijelog hrvatskog Podunavlja, drži Zvonimir Baletić, trebale bi uz agrar biti i prioritetna obnova vukovarske luke, Vupika i rekonstrukcija Borova. »U Vukovaru bi trebalo izgraditi naftni terminal za cijelu regiju a time bi«, drži taj bivši ministar, »Vukovar postao i jednim od faktora koji može pridonijeti hrvatskoj integraciji u Europu«. </p>
<p>Sudjelujući u raspravi, akademik Alica Wertheimer-Baletić naglasila je kako je u Vukovaru razoren europski duh te naglasila kako će bez gospodarske obnove biti teško obnoviti i ukupan život Vukovara. Petnaestak sudionika okruglog stola, kojemu se zbog, kako je rečeno, spriječenosti, nisu odazvali potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl, složili su se da bi trebalo osnovati forum za Vukovar, svojevrsni lobi nevladinih udruga i pojedinaca kako bi grad na Vuki postao paradigma za izlazak Hrvatske iz krize. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Umjesto Kurjaka, Klobučar v.d. predstojnika Klinike </p>
<p>za ginekologiju </p>
<p>Riječ je o privremenoj mjeri dok traje istraga o smrti rodilje Dragice Ivankić </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Prof. dr. Asim Kurjak više nije predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo u Bolnici Sveti Duh. Za v.d. predstojnika imenovan je u utorak doc. dr. Ante Klobučar koji je radio na Klinici, odlučilo je Upravno vijeće Opće bolnice Sveti Duh u Zagrebu nakon što je u ponedjeljak privatilo Kurjakovu ostavku.</p>
<p> Riječ je o privremenoj mjeri udaljavanja s čelne dužnosti dok traje istraga o smrti rodilje Dragice Ivankić. Ona je, naime, pod nerazjašnjenim okolnostima umrla u siječnju ove godine na Klinici zajedno sa svojim novorođenčetom.</p>
<p> Kako je za Vjesnik u utorak izjavio ravnatelj Bolnice Sveti Duh primarijus dr. Dalibor Krpan, prof. Kurjak još je u nedjelju dao svoj mandat na raspolaganje.</p>
<p> Krpan ističe da je to Kurjakov moralni čin kojim želi izbjeći sumnju u bilo kakav pokušaj utjecanja na rad komisija, a sada i Suda časti Hrvatske liječničke komore. »Stavljanje mandata na raspolaganje logičan je slijed događaja«, smatra Krpan. U razgovoru za Vjesnik istaknuo je da su dosadašnji postupci utvrđivanja uzroka smrti Dragice Ivankić i njezina djeteta vođeni dosljedno i prema propisu. I Upravno vijeće konstatiralo je da su ravnatelj i Uprava Opće bolnice poduzeli sve što je bilo potrebno u skladu sa zakonom, etičkim i profesionalnim normama.</p>
<p>Izjave liječnika dr. Renata Baumana i dr. Fadela Hassana, koji su vodili porod preminule pacijentice te mišljenja i stavovi Stručnog vijeća bolnice dostavljena su Upravnom vijeću bolnice, Ministarstvu zdravstva i nadležnim inspekcijama i komisijama. Svi zaključci upućivali su na to da nije bilo stručnih pogrešaka, koje podliježu sankcijama. U utorak, međutim, u bolnicu je stiglo mišljenje Povjerenstva za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore, koje baca novo svjetlo na slučaj pacijentice, koja je navodno umrla zbog krvarenja nakon prsnuća maternice, što dvojica ginekologa nisu prepoznala.</p>
<p>»Razmotrili smo to izvješće i zaključili da je naš postupak bio korektan, ali s obzirom na novo mišljenje odlučili smo posredstvom Povjerenstva za unutranji nadzor u bolnici provjeriti je li u dosad prikupljenim izjavama možda bilo prikrivanja istine. U zaključcima Komorina povjerenstva prvi put se sumnja u regularnost medicinskog postupanja u konkretnom slučaju. Radi objektivnog prosuđivanja, odlučili smo prihvatiti Kurjakovu ponudu i privremeno ga udaljiti s dosadašnje dužnosti«, rekao je Vjesniku primarijus dr. Dalibor Krpan. Naglasio je da to nije sankcija, nego prihvaćanje jednog moralnog čina u ime što objektivnijeg prosuđivanja. »Čekamo odluku Časnog suda o tome ima li elemenata za odgovornost liječnika u Bolnici sv. Duh«, dodao je Krpan.</p>
<p>Upitali smo ga kakvo je stanje u klinici i imaju li negativni medijski odjeci posljedica na profesionalan rad osoblja. Po Krpanovim riječima, pacijentica na ginekologiji ima i više nego inače, a većina osoblja »ogorčeno prati napade na bolnicu, koja to ne zaslužuje«.</p>
<p>Nedjeljko Ivančević, tajnik Hrvatske liječničke komore, rekao je u utorak Vjesniku, u povodu nalaza Stručnog povjerenstva, da je ono doneseno na osnovi svih prikupljenih mišljenja - i iz bolnice i iz Ministarstva zdravstva te brojnih neovisnih eksperata u nas i u svijetu. Zaključeno je da je pogreška učinjena, ali to nije stav o krivnji ili odgovornosti. O tome u prvom stupnju odlučuje Sud časti nakon čega teče žalbeni postupak, pa će se konačne odluke donijeti, vjerojatno, na drugom stupnju.</p>
<p>»Prof. dr. Kurjak nema ništa s tim slučajem, kojem nije prisustvovao, ali kao predstojnik nastoji zaštititi osoblje klinike. Njegovu ostavku vidim kao moralni čin dok se stvar ne raščisti«, komentirao je tajnik Komore. Što se tiče drugih slučajeva koji se povezuju s imenom prof. dr. Asima Kurjaka, kaže Ivančević, »o tome ne znamo više od onoga što je pisalo u novinama«. Time se sada bavi Državno odvjetništvo, a Liječnička će se komora pokrenuti, ako do nje dođu konkretni podaci koji bi davali povoda da se postupi kao i u slučaju smrti pacijentice u Bolnici sv. Duh.</p>
<p>Prof. dr. Asim Kurjak tvrdi da Povjerenstvo krši vlastiti pravilnik</p>
<p>Što o nalazu Povjerenstva za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore (HLK) kaže prof. dr. Kurjak?</p>
<p>»Za utvrđivanje objektivne istine o smrti rodilje u našoj bolnici prikupljena je opsežna dokumentacija - čak sedam povjerenstava, tri predstojnika vodećih hrvatskih klinika i šest predstojnika uglednih stranih klinika. Uz stručni kolegij bolnice, sudjelovalo je više od 100 liječnika i drugih kompetentnih stručnjaka. Nitko od njih nije našao stručnu pogrešku, ali nalazi je Povjerenstvo HLK-a i posve neprimjereno odmah ju s imenima i prezimenima okrivljenih liječnika priopćava javnosti, kršeći time vlastiti pravilnik po kojem se to najprije mora priopćiti okrivljenima, potom objaviti u glasilima Komore, a samo pravomoćnu odluku u sredstvima javnog priopćavanja.</p>
<p>Sada o istom događaju imamo dva stava, a oba pretendiraju na istinu. Budući da je samo jedna istina, a osim istine postoje i zablude, želim kao čelnik klinike da se ta objektivna istina utvrdi. Ne želim pritom svojim stručnim i znanstvenim autoritetom na bilo koji način utjecati na objektivnost pojedinaca i institucija. Iako osobno nisam prisustvovao porodu, smatram svojim moralnim činom stavljanje na privremeno raspolaganje mandata predstojnika klinike ravnatelju bolnice sve dok se ne okonča istraga. Pritom ističem da mi nije dokazana nikakva krivnja ni pridodan ni jedan element koji javnost još ne zna«, rekao je Vjesniku prof. dr. Asim Kurjak.</p>
<p>Dodao je također da će ovaj proces trajati vjerojatno godinu dana i da će se obratiti i međunarodnim instancama radi zaštite istine.</p>
<p>Bauman: Nekoga ću tužiti</p>
<p>U kratkom telefonskom razgovoru s dr. Renatom Baumanom, ginekologom koji je s kolegom tretirao preminulu pacijentice D. K., Vjesnik saznaje da će s odvjetnikom razmotriti ima li razloga i koga bi trebalo tužiti nakon što je Povjerenstvo za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore objavilo zaključke i dalo ih novinarima. Dr. Bauman, tvrdi, nije dobio nikakav službeni dokument da ga se tereti za smrt rodilje i djeteta, a već sedam dana mu je ime u javnosti. Iskaz je dao svima koji su to u postupku tražili, a sada se zaključci Povjerenstva u novinama interpretiraju kao gotova krivnja.</p>
<p>»Ne znam što će dalje biti. Sve ovisi o dogovoru s odvjetnikom, ali ne pada mi na pamet tužakati sve i sva, uključujući novinare, već čekam da se stvar završi i nastavim normalno živjeti sa svojom obitelji«, rekao nam je dr. Bauman.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Štrajk u srednjim školama i učeničkim domovima 20. svibnja? </p>
<p>Znamo da je u pitanju završetak školske godine i mature, no znamo i da je prosječna plaća u srednjim školama i učeničkim domovima u Hrvatskoj oko 3500 kuna, rekao je predsjednik Sindikata Andrija Puljević </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Ako pregovarački odbor Vlade do 12. svibnja ne pristane potpisati granski kolektivni ugovor, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama organizirat će 20. svibnja štrajk u srednjim školama i učeničkim domovima. Odlučeno je to u utorak, tajnim glasovanjem, na sastanku Predsjedništva tog sindikata. </p>
<p>»Znamo što radimo. Znamo da je u pitanju završetak školske godine i mature, znamo da ćemo izazvati gnjev roditelja, učenika i javnosti. No znamo i da je prosječna plaća u srednjim školama i učeničkim domovima u Hrvatskoj oko 3500 kuna, a mjesečna košarica za četveročlanu obitelj iznosi dvije učiteljske plaće«, rekao je novinarima nakon sastanka predsjednik Sindikata Andrija Puljević. Istaknuo je pritom da 70 posto nastavnika u srednjim školama ima visoku stručnu spremu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Sindikat ne može dopustiti »nekompetentnom pregovaračkom odboru Vlade, kojemu predsjeda ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar, da beskonačno ignorira sustav za koji je odgovoran«. </p>
<p>U kolektivnom ugovoru sporni su regres za 2003. godinu, norma neposrednog odgojnog rada u nastavi i božićnica. U Sindikatu upozoravaju da Hrvatska u prosjeku ima prepune učeničke razrede i najveću nastavničku normu među susjednim državama, veću od Slovenije, BiH i Mađarske. </p>
<p> »Ne možemo dopustiti da u razredima zagrebačkih gimnazija sjedi po 37 učenika jer je to neučinkovito. Nećemo pristati da u razredu sjedi onoliko učenika koliko ima stolaca«, kaže Puljević. Kako objašnjava, nastavnička norma iznosi 20 sati tjedno za profesora hrvatskog jezika, 21 sat za profesora matematike, 22 za ostale predmete, a 28 sati za nastavnike stručnih predmeta i odgojitelje u učeničkim domovima. Sindikat želi da se profesorima matematike norma smanji na 20 sati, a nastavnicima stručnih predmeta i odgojiteljima na 26 sati jer je jedino s takvim normama moguća kvalitetna organizacija rada u školama i domovima. </p>
<p>Nezavisni sindikat nezadovoljan je i neisplatom naknade za prijevoz učitelja do škola, neplaćenim smjenskim radom i kašnjenjem plaća prosvjetara. Nećemo dopustiti, kažu, da zaposlenici u srednjem školstvu prime 11 plaća za 12 mjeseci rada. </p>
<p>Na upit zašto su se odlučili organizirati štrajk potkraj školske godine, Puljević je odgovorio kako je to najbolje vrijeme za upozorenje, dodajući da ipak vjeruje u socijalni dijalog. Boji se, međutim, da bi se ekipa Ministarstva prosvjete možda mogla »zaigrati« misleći da sindikat nije u stanju dobro organizirati štrajk. Ali, u tom slučaju, »silno će se iznenaditi«, kaže Puljević.</p>
<p> »Spremni smo organizirati štrajk i preuzeti potpunu odgovornost. Nećemo više nikad štrajkati deklarativno i folklorno. Štrajkat ćemo stvarno i to protiv nesposobnosti Vladinih pregovarača«, upozorio je predsjednik Nezavisnog sindikata. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, Nezavisni sindikat ima 12.000 članova, odnosno pokriva 60 posto zaposlenih u sustavu. »Drugih relevantnih školskih sindikata u Hrvatskoj nema, mi smo jedini. Pozvat ćemo sve zaposlene u školama da nam se pridruže u štrajku, no nikoga nećemo moliti«, zaključio je Puljević.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Hrvatskoj 7600 manje nezaposlenih</p>
<p>Zapošljavanje je vezano isključivo za gospodarske trendove, dok je Vladina politika zapošljavanja samo »korektiv«, kazala je ravnateljica Zavoda Sanja Crnković-Pozaić/ Najuspješniji program zapošljavanja onaj je koji obuhvaća osobe starije od 27 godina ili one koje nisu završile fakultet u roku, a koristi ga 50.000 osoba </p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - »Krajem travnja u Zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 407.742 nezaposlene osobe, što je 7610 osoba manje nego u ožujku«, kazala je u utorak na konferenciji za novinare ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić. U odnosu na ožujak ove godine, u travnju je nezaposlenost smanjena za 1,8 posto i stopa nezaposlenosti bila je 23,4 posto, no u usporedbi s travnjem prošle godine, nezaposlenih je više za 25.000. </p>
<p>Ravnateljica Zavoda za zapošljavanje upozorila je da je zapošljavanje vezano isključivo za gospodarske trendove, naglasivši da je Vladina politika zapošljavanja samo »korektiv«. »Politika planiranog zapošljavanja morat će se redefinirati«, kazala je Crnković-Pozaić, dodavši da će se za desetak dana u Vladi održati prezentacija o tome. </p>
<p>Govoreći o provedbi Nacionalnog programa zapošljavanja, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje istaknula je da je među šest programa, najuspješniji program onaj koji obuhvaća osobe starije od 27 godina ili one koje nisu završile fakultet u roku, a koristi ga 50.000 osoba. Kazala je da je u Zavod pristiglo 2706 zahtjeva za radnicima u toj kategoriji ili 62,4 posto. Po uspješnosti ga slijedi program koji potiče zapošljavanje osoba starijih od 45 godina, koji je realiziran u 145,5 posto, a koristi ga 75.700 osoba. </p>
<p>Sanja Crnković-Pozaić upozorila je i na rastuću nezaposlenost među ženama, posebno onih sa srednjom stručnom spremom koje sada čine 54 posto svih nezaposlenih u Hrvatskoj. Također predviđa da će se u sljedećim mjesecima na Zavod prijaviti određeni broj branitelja koji su koristili kredite za samozapošljavanje. Te kredite dobilo je tijekom 1996. i 1997. godine 3960 branitelja, s rokom otplate na pet godina, na što je tada utrošeno 250 milijuna kuna.</p>
<p>Govoreći o Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, koji je stupio na snagu prije mjesec dana, a još nisu doneseni podzakonski akti, Crnković-Pozaić kazala je da će biti uvedena veća kontrola prijavljenih na Zavod. Oni će se morati prijavljivati svakih 30 dana, a kašnjenje se neće tolerirati. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Svjedok čuo da je Orešković odgovoran za nestanak ljudi </p>
<p>RIJEKA, 7. svibnja</p>
<p> - Miroslav Marić doputovao je iz Njemačke u Rijeku da bi svjedočio o nestanku brata Borislava Marića. Sutkinji Iki Šarić rekao je da se na sudski poziv odazvao nakon što je ocijenio da bi, ako ne dođe, mogao imati problema prigodom budućih dolazaka u domovinu. Prema njegovu saznanju, brata su mu odveli sa straže na mostu u Gospiću i otad mu se gubi svaki trag. </p>
<p>»U Njemačkoj me posjetio Gospićanin Zdenko Ropac. Rekao mi je da je morao napustiti Hrvatsku jer su mu zaprijetili likvidacijom zbog njegova svjedočenja u Haagu. Još je rekao i nadimke dvojice Perušićana koji su, prema njegovoj tvrdnji, ubili mog brata Borislava, a ja ne znam što bih s tim nadimcima«, ispričao je Marić. Kazao je da mu je prošlo ljeto u Gospiću »izvjesni Tomljenović, sada pokojni, ispričao kako je Tihomir Orešković rekao da su svi lojalni Srbi u Gospiću petokolonaši te da ih sve treba likvidirati«. Marić je dodao da je tom razgovoru nazočio i njegov šogor Tomislav Rajčević. </p>
<p>Gospićanka Barica Pavlica, koja živi u Rijeci, svjedočila je o nestanku sina Milana, koji je imao kafić u Gospiću, a nestao je početkom listopada 1991. godine. Nekoliko dana kasnije policija joj je javila da je Milan nađen ubijen u gospićkom naselju Obradović Varoš. »Grobar mi je rekao da mi je sin pokopan na groblju u Žitniku, ali ne znam na kojoj parceli, pa molim sud da mi pomogne da pronađem i pokopam njegove posmrtne ostatke«, zamolila je Pavlica.</p>
<p>O nestanku karlobaškog trgovca Janka Pavlice, svjedočio je njegov sin Željko, rekavši da je otac nestao sredinom listopada 1991., da o njegovoj sudbini ne zna ništa, ali da se po Karlobagu kasnije pričalo o nestancima još nekih sugrađana. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mons. Devčić: Obitelji više ne postoje, ne prenose vjeru</p>
<p>Svečanosti su prisustvovali i mons. Giulio Enaudi, apostolski nuncij u Hrvatskoj, te Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, koji se prethodno sastao s gradskim i županijskim dužnosnicima / U tradicionalnoj procesiji užim gradskim središtem sudjelovalo je više tisuća građana</p>
<p>SPLIT, 7. svibnja</p>
<p> - Svetkovina sv. Dujma, biskupa i mučenika, zaštitnika Grada Splita i nadbiskupije obilježena je u utorak tradicionalnom procesijom s moćima sv. Dujma u užoj gradskoj jezgri u kojoj su sudjelovali visoki crkveni dostojanstvenici, politički dužnosnici i vjernici. Proslavu Dana Grada Splita uveličali su mons. Giulio Enaudi, apostolski nuncij u Hrvatskoj, a u procesiji je sudjelovao i Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, koji se s gradskim i županijskim dužnosnicima prethodno susreo u Papalićevoj palači. Veličanstvena procesija, u kojoj je bilo više tisuća Splićana i koja se kretala preko rive, Marmontovom, Ulicom kralja Tomislava i Peristilom s podignutim jubilarnim zastavama i križevima zaustavila se ispred ulaza u splitsku prvostolnicu sv. Dujma, gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić.</p>
<p>Misu je predvodio u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom mons. Marinom Barišićem te drugim hrvatskim biskupima i svećenicima. Mons. Devčić je u propovijedi posvetio osobitu pozornost - svetosti i važnosti obitelji. »Obitelji više ne postoje, ne prenose vjeru. Zadatak naše kršćanske vjere je obnoviti tu zajednicu, koja predstavlja moćno utočišno krilo i budućnost. Upravo je ova splitska župa prošle godine veliku pažnju posvećivala obitelji i podsjećala na to kako je mudro zadržati životnu vezu s duhovnim izvorima koji nas napajaju. Jer, tko će vratiti obitelji njenu čast i dostojanstvo, ako neće kršćani koji uzor imaju u prvim kršćanima«, istaknuo je mons. Ivan Devčić.</p>
<p>Istaknuo je značenje svetkovine sv. Dujma, koja je za splitske vjernike i svojevrstan ispit savjesti. »Prije nekoliko godina, svećenici iz europskih zemalja zaključili su da nema dovoljno svećenika za evangelizaciju. Zato su nam u našoj crkvenoj zajednici potrebni vjernici laici koji će svojim životom svjedočiti o kršćanskom društvu i prenositi vjeru izvan crkvene zajednice«, zaključio je mons. Devčić.</p>
<p>Obilježavanje Dana Grada Splita i fešte sv. Dujma nastavljeno je prigodnim svečanostima na nekoliko mjesta u gradu. U gradskoj luci je održan kup »Optimista« sv. Dujma u kojem je sudjelovalo dvadesetak mladih jedriličara. Priređena je također regata kutera sv. Duje, a nešto poslije 12 sati, Zajednica tehničke kulture Splita je na rivi organizirala skokove padobranaca sa zastavama.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020508].
|
