NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020307].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 249280 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dafinka Večerina: »Suci, a ne javni bilježnici trebaju voditi rastave braka«</p>
<p>Suci u ostavinskim raspravama imaju rutinu i zato ih rješavaju brzo. Javni bilježnik koji će možda u dva mjeseca dobiti jednu ostavinsku raspravu to neće raditi ni brzo niti lako. Zato ostavinske rasprave trebaju ostati sudovima, kao i sve razvode brakova, kaže Dafinka Večerina</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U pripremi su izmjene Zakona o nasljeđivanju kojima se želi rasteretiti sudove. To se, među ostalim, želi postići prenošenjem nespornih sudskih predmeta javnim bilježnicima. Tako nesporne ostavinske rasprave, a takvih je oko 90 posto, ubuduće više ne bi rješavali sudovi, nego javni bilježnici. O tom smo razgovarali s odvjetnicom Dafinkom Večerinom koja se uglavnom bavi slučajevima iz obiteljskog i nasljednog prava. Njena je najveća zamjerka da taj zakonski prijedlog, prema dostupnim informacijama, nije predvidio nasljeđivanje izvanbračnih drugova.</p>
<p>• Hoće li prebacivanje ostavinskih rasprava javnim bilježnicima rasteretiti sudove?</p>
<p>- Smatram da ne. Ako se misli da će se prenošenjem ostavinskih rasprava javnim bilježnicima rasteretiti sudovi, to nije pravi put. Sudovi sigurno nisu opterećeni zbog nespornih ostavinskih predmetima, jer te predmete rješavaju brzo i lako. Sudovi su opterećeni predmetima gdje postoji spor.</p>
<p>• Prema vama, upitno je bi li javni bilježnici trebali rješavati ostavinske predmete?</p>
<p>- Javni bilježnici su potrebni. Međutim, smatram da čak i nesporne ostavinske predmete trebaju rješavati suci. Polovica javnih bilježnika su bivši suci ili odvjetnici. Što je s onom drugom polovicom koji nikad nisu bili ni suci niti odvjetnici? Oni nemaju nikakve prakse u sudstvu jer su radili na carini, u poduzećima, sindikatima, gdje nisu imali doticaja s ostavinskim raspravama. Suci u ostavinskim raspravama imaju veliku rutinu i zato ih rješavaju brzo i lako. Javni bilježnik koji će možda u dva mjeseca dobiti jednu ostavinsku raspravu to sigurno neće raditi ni brzo niti lako. Zato smatram da ostavinske rasprave trebaju ostati sudovima.</p>
<p>• Javni bilježnici smatraju da bi oni, a ne suci, trebali voditi i postupke rastava brakova?</p>
<p>- Smatram da i sporazumne rastave brakova trebaju voditi stručne osobe koje dobro poznaju Obiteljski zakon i imaju iskustva u sudovanju. Oni koji su rješavali teške bračne sporove, sigurno će lako rješavati i sporazumni razvod braka. Zato smatram da sve razvode brakova također trebaju voditi suci jer su oni za to kompetentni. Iznijet ću vam primjer. Znam za čak dva slučaja gdje je žena nakon smrti muža saznala da je rastavljena od tog muža. Ustanovilo se da je pokojni muž falsificirao sporazumni zahtjev za rastavu, te je ona, i ne znajući, bila rastavljena. Ta žena zato nije mogla dobiti mirovinu. U tom slučaju, propust je napravio sud. No, ako se sudovima mogu dogoditi takvi propusti, oni će se još lakše događati kod javnih bilježnika. Sudovi nisu opterećeni zbog ostavina ili rastava brakova nego zbog dugotrajnih parnica. Ima postupaka iza kojih mora stajati autoritet suca, iza kojeg stoji država. Takav slučaj nije s javnim bilježnicima jer iza njihove profesije nema takvog autoriteta.</p>
<p>• Neko bi se rješenje za rasterećenje sudova ipak moralo pronaći.</p>
<p>- Mislim da bi se rješenje moglo naći u decentralizaciji sudova. Najveći su zaostaci u Zagrebu, gdje u Općinskom sudu ima oko 160 sudaca. Eksperti pak smatraju da najbolje funkcioniraju sudovi sa 20 do 30 sudaca. U velikim se sudovima mnogo vremena troši na organizaciju posla, a to sve brže funkcionira u manjim sudovima. Nekad su u Zagrebu bila tri općinska suda i to je dobro funkcioniralo Ne znam zašto se i sad ne bi pokušalo s takvim rješenjem. Nevjerojatno je da Novi Zagreb, koji ima oko 200.000 stanovnika, nema sud, a imaju ga mjesta sa 5000 stanovnika, kao Vrbovec, Rab, Samobor.</p>
<p>• Suci ponekad okrivljuju odvjetnike zbog odugovlačenja postupaka. Kako to komentirate? </p>
<p>- Odvjetnicima nije stalo do odugovlačenja postupaka. Ponekad to možda žele stranke, no odvjetnici ih u tome ne podupiru. Moram priznati da podupirem stranku u odugovlačenju postupaka jedino u slučaju vukovarskih obitelji koje tjeraju iz stanova u raznim gradovima, a njima u Vukovaru još stanovi nisu obnovljeni. Vjerujem da je i drugim mojim kolegama stalo da se postupci što prije dovrše kako bi se posvetili drugim predmetima.</p>
<p>Muškarci traže utvrđivanje očinstva, a majke ne žele da se očinstvo potvrdi</p>
<p>• S obzirom na presudu Europskog suda u slučaju Mirjane Mikulić, koja je tužila Hrvoja Petrača za utvrđivanje očinstva svoje kćeri, najavljuju se promjene zakonodavstva u vezi s utvrđivanjem očinstva. Nije isključeno ni to da će se, u slučajevima kad muškarac izbjegava analizu DNK, donijeti presuda o očinstvu, upravo zbog odbijanja te analize. Kako gledate na takav pristup?</p>
<p>- Znam da se radi zakon kojim bi bilo jednostavnije i lakše utvrđivanje očinstva, gdje će se ograničiti vrijeme u kojem će se te analize trebati provesti. Sporovi za utvrđivanje očinstva su teški jer se majke koje traže utvrđivanje očinstva na sudovima ponižava. Ne ponižavaju iz suci, no ponižene su jer su ti postupci dugotrajni. U svojoj praksi, pak, nisam naišla na slučaj da je žena tražila utvrđivanje očinstva, a da ono nije bilo utvrđeno. No, u praksi se pojavljuje i novost, a to je da muškarci traže utvrđivanje očinstva, a majke ne žele da se njihovo očinstvo potvrdi. To je jedan pomak iz naše patrijarhalnosti, tako da više nemamo samo slučajeve da muškarci bježe od očinstva, nego i slučajeve da žene nekoga ne žele prihvatiti za oca svog djeteta. Isto tako, u zadnjih 10 godina, u većini slučajeva žene traže razvod braka, a muškarci se tome protive. Žene danas većinom traže rastavu ne zato što su našle nekog drugog, nego zato što su nezadovoljne kvalitetom bračnog života. To je dobar trend.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Udarac koji nije mogao zaboraviti</p>
<p>Odluka da ode s mjesta predsjednika kluba zastupnika svoje stranke u Arloviću je kuhala odavno / JMBG nije prvi slučaj u kojem su mu stranački drugovi okrenuli leđa</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Mato Arlović se ozbiljno naljutio na svoje stranačke kolege iz Kluba zastupnika SDP-a. Podnio je ostavku na šefovsko mjesto u Klubu zbog - JMBG-a (jedinstveni matični broj građana).</p>
<p>Priča je počela u vrijeme odborske rasprave o promjenama u Zakonu o osobnoj iskaznici. Arlović je zastupao tezu da bi jedinstveni matični broj građana trebalo izuzeti iz sadržaja buduće osobne iskaznice. Razlog? Tvrdio je da se u modernim zemljama osobnost građana štiti i tako da se matični brojevi ne stavljaju na tako vidljivo mjesto kao što je osobni dokument. Time se zapravo omogućava da i neovlaštene osobe, koristeći zapisani ili zapamćeni matični broj nekog građanina, raspolažu podacima koji se ispod te brojčane šifre zapravo kriju.</p>
<p>Rasprava na Odboru za zakonodavstvo početkom godine prošla je mlako. Da, JMBG se briše iz osobne iskaznice, dvojbeno je trebaju li se muslimanke slikati s feredžom za taj dokument, zamjena starih novom iskaznicom počet će 1. siječnja 2003. godine i stajat će državnu blagajnu 15 milijuna kuna te, na kraju, osobama koje navrše 70. godinu izdat će se trajna osobna iskaznica.</p>
<p>Onda je došla sjednica Sabora, HDZ je predložio amandman »vratite JMBG na osobnu iskaznicu« i podignute su ruke nadglasale Arlovićev (i Vladin) prijedlog.</p>
<p>Kad je istu temu Mato Arlović pokrenuo 18. veljače na Odboru za Ustav, sad u sklopu rasprave o promjenama u Zakonu o matičnom broju, njegovi su SDP-ovci mlako reagirali na tvrdnju Ivana Milasa (HDZ) da su to samo novi troškovi i na pitanje Ive Škrabala, je li prijedlog promjena u ovom zakonu znak Arlovićeve ljutnje na stav saborske većine o Zakonu o osobnoj iskaznici. Samo je Josip Leko (SDP) dodao da se o ljutnji uopće ne može ozbiljno razgovarati. Sve ostalo što se argumentacije u prilog micanju JMBG-a tiče, od osobne iskaznice do ostalih javnih isprava, iznio je sam Arlović.</p>
<p>S obzirom na to da je u proceduri i propis o zaštiti osobnih podataka i uspostava sasvim novoga sustava čuvanja činjenica koje zadiru u intimu, JMBG je u Arlovićevoj interpretaciji bio spomenut i u toj raspravi.</p>
<p>Odluka da ode s mjesta predsjednika kluba zastupnika svoje stranke, koliko znamo, u Arloviću je kuhala odavno. Nije JMBG prvi slučaj u kojem su mu stranački drugovi okrenuli leđa. Možda je ovaj put posebno bolno bilo to što je »glasačka izdaja« bila toliko javna i uvjerljiva da Arlović taj udarac jednostavno nije mogao zaboraviti.</p>
<p>Neovisno o Arloviću, u Ministarstvu unutarnjih poslova spremljen je prototip nove osobne iskaznice. Na njoj nema jedinstvenog matičnog broja! </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Je li Pio XII. bio urotnik protiv Mussolinija ili simpatizer nacista?</p>
<p>Vatikan je najavio da će arhiv državnog tajništva i tajni arhiv otvoriti tek u siječnju 2003. / S posebnom se pažnjom očekuju dokumenti o odnosima s Njemačkom između 1922. i 1939., u vrijeme pontifikata pape Pija XI. koji bi mogli rasvijetliti ulogu Pija XII. u odnosima Trećeg Reicha i Vatikana / Pija XII., u to vrijeme apostolskog nuncija u Njemačkoj, optužuju za antisemitizam, simpatiziranje nacista i neosjetljivost na holokaust</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Ponašanje Vatikana tijekom holokausta, a posebno stav pape Pija XII. i njegova »hladna ravnodušnost prema nacističkom genocidu nad europskim Židovima« jedna je od najsramotnijih stranica novije povijesti Crkve, objavio je ovih dana izraelski dnevnik Jerusalem Post, napadajući odluku Vatikana da odgodi otvaranje arhiva s dokumentima koji bi mogli rasvijetliti odnose između Svete Stolice i Trećeg Reicha.</p>
<p>Zasad se Vatikan poziva na svoje pravo da kao vlasnik arhiva sam određuje kada će i koje dokumente dati na uvid javnosti, najavivši da će tek u siječnju 2003. otvoriti arhiv državnog tajništva i tajni arhiv. </p>
<p>S posebnom se pažnjom očekuju dokumenti o odnosima s Njemačkom između 1922. i 1939. godine, u vrijeme pontifikata pape Pija XI. (Achille Ratti). Oni bi, naime, mogli rasvijetliti ulogu Eugenija Pacellija (kasnije papa Pio XII., 1939.-1958.) u odnosima Trećeg Reicha i Vatikana, koji je u to vrijeme bio apostolski nuncij u Njemačkoj, a kasnije i državni tajnik Svete Stolice. Naime, zbog njegova kontroverznog držanja u II. svjetskom ratu mnogi kritičari optužuju Pija XII. za prikriveni antisemitizam, simpatiziranje nacista i neosjetljivost na holokaust.</p>
<p>Da bi demantirao takve tvrdnje Vatikan je još prije tri desetljeća objelodanio »Djela i dokumente Svete Stolice u vezi s II. svjetskim ratom«, u kojima je pokušao prikazati napore Svete Stolice da pomogne ratom razorenoj Poljskoj, da sudjeluje u međunarodnoj akciji spašavanja Židova u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Nizozemskoj, Belgiji, te da osvijetli pregovore američkog predsjednika Franklina Roosevelta i pape Pija XII. o mogućnosti rušenja Mussolinija s vlasti i povlačenja Italije iz rata.</p>
<p>No kritičari mu i dalje predbacuju da je favorizirao pokrštene Židove (»nearijevce«, kako su nazvani u službenim dokumentima) u odnosu na ostale. Vatikan je to opravdavao činjenicom da su »nearijevci« bili siromašniji i da nisu imali potporu židovskih organizacija.</p>
<p>Za neke je još sporno i sklapanje konkordata s Njemačkom neposredno nakon Hitlerova dolaska na vlast. Vatikan se ponadao da će Hitlera moći obvezati formalnim pravom, kao što mu je donekle uspjelo s Mussolinijem, potpisivanjem Lateranskih ugovora 1929., čime je Crkva dobila puni suverenitet nad gradom-državom Vatikanom. No diplomatske akcije Crkve kod Hitlera i Mussolinija tridesetih godina nisu imale jačeg utjecaja. Štoviše, u ratu su se pogoršali odnosi s obojicom.</p>
<p>Sad se pouzdano zna da je Hitler planirao otmicu Pija XII., od čega ga je uspio odgovoriti Mussolini. No položaj poglavara Katoličke crkve, čije je sjedište bilo u središtu jedne fašističke države, bio je nazavidan čitavog rata. To je nesumnjivo bio jedan od razloga zašto je Pio XII. pokušao sačuvati neutralnost i što nije dovoljno snažno digao glas protiv nacističkih zlodjela, rasnih zakona i genocida.</p>
<p>Da je odnos Katoličke crkve i nacista u Njemačkoj bio borba na život i smrt rječito govori nekoliko detalja. Već 1934. njemački su biskupi zabranili vjernicima pristupanje nacional-socijalističkoj stranci. A Hitler je, neposredno prije sklapanja konkordata, u krugu najbližih suradnika izjavio: »To me neće zadržati da kršćanstvo kasnije iskorijenim iz Njemačke, da mu ne ostane ni traga ni glasa«.</p>
<p>S druge strane, prema pismima koje su Pio XII. i Franklin Roosevelt razmijenili posredovanjem izaslanika, Papa se, unatoč evidentnim nacističkim zločinima, više bojao Staljinova boljševizma. Svoju je politiku neutralnosti temeljio na nadama da će Hitler uništiti Staljina, a saveznici oslabljenog Hitlera.</p>
<p>To bi za Vatikan, u tadašnjim svjetskim okolnostima, bio najpovoljniji razvoj događaja. I u tom smislu valja shvatiti tadašnju politiku Vatikana i Pija XII. koji je, ukliješten između nacifašizma i boljševizma, prije svega mislio na vlastiti opstanak.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prodaja kao lijek protiv samoće</p>
<p>Neki od prodavača srtariji su ljudi koji su zbog malih mirovina prisiljeni svoj kruh zaraditi prodajući staru, iznošenu odjeću, knjige ili druge kućne potrepštine/ Najčešći su kupci studenti ili prodavači, koji će kupljeno negdje preprodati/ Zbog straha od policije, koja ih tjera, u »izlogu« je samo nekoliko stvari</p>
<p> Starije ljude s mizernim mirovinama ili pak one koji su u Domovinskom ratu izgubili većinu imovine život je natjerao da svoj kruh svakodnevno zarađuju prodajući staru robu na Gagarinovu putu, uličici koja povezuje Savsku ulicu i Trešnjevačku tržnicu.</p>
<p>Unatoč ranom i vlažnom jutru, uz ulične su nogostupe prodavači već rasprostrli deke i najlone, želeći i taj dan zaraditi koju kunu.</p>
<p>- Prodaja najbolje ide prijepodne kada mnogi prolaze ovuda prema placu - rekao nam je stariji prodavač nekolicine knjiga, ne želeći se predstaviti zbog straha od policije, koja onuda često patrolira.</p>
<p>Po struci profesor povijesti i zemljopisa, »nedovršeni« magistar, tri puta tjedno prodaje knjige po više nego povoljnim cijenama. Kako je rekao, samo one suvišne iz kućne zbirke, koje su godinama njemu i supruzi, također profesorici, trebale za posao. Kao da se pravda, ne želeći otvoreno priznati da mu je to značajan, ako ne i jedini izvor prihoda, rekao nam je da mu je žao kada knjige kod kuće skupljaju prašinu.</p>
<p>Njegovi su kupci najčešće studenti obližnjega studentskog doma Stjepana Radića, kojima stručna literatura dobro dođe. Knjigu Božidara Novaka »Suvremeno novinarstvo« iz 1964. godine naš je sugovornik procijenio na 40 kuna. Prema potrebi, rekao je, cijena se može i spustiti, a studenti mogu svoju knjigu zamijeniti za njegovu. </p>
<p>No, knjige nisu sve što se prodaje na Gagarinovu putu. Prognanica iz Borova naselja već nekoliko godina prodaje stare, iznošene cipele, vunene papuče i veste. Zatekli smo je dok je pokušavala prodati žutu ispranu vestu za 20 kuna. Zainteresiranoj djevojci sitnije građe sigurno bi bila do koljena, no prodavačica je bila uporna, s osmijehom je uvjeravajući kako je bolje nositi veću odjeću - zbog topline. A tako, dodala je, nosi i njena unuka, koja zna što je moderno.</p>
<p>Do nje, na podu, dobrodržeći sedamdesetogodišnjak prodaje stare časopise, čokoladu, privjesak za ključeve, lak za kosu i kvaku za vrata - sve ono što se može prodati za sitne novce.</p>
<p>Na naše pitanje kupuje li netko ženske časopise od svibnja prošle godine, odgovorio je kako je uvijek nova ona stvar koju čovjek prvi put vidi. Uz to, objasnio nam je, isplati se kupiti časopis za tri umjesto 12 kuna. Za kvakom je doduše manja potražnja, no uvijek ima ljudi kojima je u kućanstvu takva stvarčica nužna. Najviše »idu« stare križaljke i erotski časopisi, koji su uvijek aktualni, posebice usamljenim muškarcima, našalio se sugovornik.</p>
<p>Na jednoj od klupica zatekli smo srednjovječnog Šibenčanina, koji prodaje domaću rakiju. Kod kuće je ima toliko da se » u njoj može kupati«, a nema je tko popiti, rekao nam je. Zato je svakog dana od 10 do 14 sati na Gagarinovu putu s litrom rakije. Ostatak čuva u obližnjem grmlju, jer ako ga policija uhvati, slijedi zapljena, a to odnosi dnevnu zaradu od 35 kuna po litri.</p>
<p>Prodaja i zarada, uvjerili smo se, nisu jedini motivi prodaje na Gagarinovu putu. Tamošnji prodavači na tom putu nalaze svoj put prema novim poznanstvima te se tako rješavaju samoće, koja ih, uz nedostatak financija, dodatno tišti u životu.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Varteksovoj zgradi prijeti urušavanje?</p>
<p>Nikakva opasnost od urušavanja ne prijeti zgradi, jer se u protivnom radnicima ne bi omogućio pristup gradilištu - demantirao je u u srijedu nedavne glasine o mogućem urušavanju Varteksove robne kuće na Trgu bana Jelačića glavni inženjer gradilišta Roman Zupanc.</p>
<p> Razlog pucanja zida na obližnjoj stambenoj zgradi u Bakačevoj 3, prema njegovim navodima, pukotina je koja je na zidu bila još prije nego što je Industrogradnja počela radove na preuređenju Varteksove zgrade.</p>
<p>- Budući da su podzemne vode ispod Bakačeve napravile muljevito klizište, prilikom iskopa koji smo radili za robnu kuću urušio se teren ispod ulice. Uslijed toga, dogodilo se klizanje objekta u Bakačevoj 3 i njegovo slijeganje, pa je već napuknuti zid još više popucao - rekao je Zupanc.</p>
<p> Zid će, dodao je, biti saniran, a sanaciji će prethoditi procjena štete. Projekt sanacije tog objekta već je u tijeku.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poglavarstvo prekršilo statut Gradskog vijeća?! </p>
<p>Samo nekoliko dana nakon što je velikogorička parlamentarna oporba optužila koaliciju na vlasti (HDZ, DC i Nezavisna lista) da krši Poslovnik Gradskog vijeća, i dio izvanparlamentarne oporbe ima ozbiljne primjedbe na rad Gradskog poglavarstva - moglo se zaključiti na konferenciji za novinare novog vodstva HSLS-a, održanoj u utorak.</p>
<p>Jedna se od najznačajnijih primjedbi, kako je naglasio predsjednik HSLS-ova mjesnog ogranka u Velikoj Mlaki Anđelko Markulin, odnosi na nedavnu odluku Gradskog poglavarstva o dodjeli sredstava pojedinim Mjesnim odborima, čime je prekršen članak 70. Statuta Gradskog vijeća. Statutom je, naime, određeno da se sredstva određuju na Gradskom vijeću, i to prema broju stanovnika i nakon što Vijeća mjesne samouprave naprave godišnji financijski plan. Plan je napravljen na zahtjev Poglavarstva još 17. studenoga prošle godine, no Poglavarstvo je bez ovlasti na nedavnoj sjednici od ukupno dva milijuna kuna predviđenih za 50 mjesnih odbora, njima 12 dodijelilo 525.800 kuna. Što je s ostalih gotovo 40 mjesnih odbora, pitao se Markulin, jer iz ostatka prvo treba podmiriti sve redovite troškove rada i tekućeg investicijskog održavanja, a to znači da neće ostati novca ni za jedan znatniji zahvat u ostalim Mjesnim odborima. Zbog toga će HSLS-ovci uputiti dopis predsjedniku Gradskog vijeća Nevenu Karasu, kojim će zatražiti zaštitu, poštivanje Statuta i poništenje odluke Poglavarstva. Osim toga, koaliciji na vlasti zamjereno je i to što još nije raspisala izbore za mjesnu samoupravu.</p>
<p>Na pitanje novinara kako ocjenjuju novi koncept preustroja komunalnih djelatnosti, koji predlaže Poglavarstvo u suradnji s Ekonomskim institutom, predsjednik HSLS-a Mario Šipušić rekao je kako je isti koncept predlagao i bivši saziv vlasti.</p>
<p>- Da je novi saziv nastavio raditi tamo gdje smo mi stali, nova su poduzeća mogla početi raditi već krajem prošle godine - kazao je Šipušić.</p>
<p> Đurđica Levak, bivša dogradonačelnica, smatra da ima zemljišta za stambeno poticanu stanogradnju, što aktualni gradonačelnik Ivan Šuker stalno opovrgava.</p>
<p>- Koliko znam, Grad je kupio veliko zemljište u Velikoj Mlaki za gradnju dječjeg vrtića. Na tom zemljištu ima dovoljno mjesta za jednu ili dvije stambene zgrade po programu POS-a. Prostor je pogodan za dovođenje komunalne infrastrukture i time bi se počeli rješavati stambeni problemi Grada - zaključila je Đurđica Levak.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Viadukt ne haje za zabranu rada kamenoloma </p>
<p>Predstavnik Viadukta osporava pravo Ministarstva zaštite okoliša na zabranu rada u kamenolomu / Zlatko Kramarić: Ministarstvo gospodarstva ne bi smjelo ignorirati sastanke Odbora vezane uz rad kamenoloma</p>
<p>O problemima devastacije okoliša zbog eksploatacije kamena u kamenolomu u Ivancu Bistranskom raspravljao je u srijedu u Zaprešiću, na inicijativu građana Ivanca Bistranskog i zaprešičkog Poglavarstva, saborski Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Naime, nakon obustave dvotjedne blokade ulaza u kamenolom, koju su početkom listopada prošle godine pokrenuli stanovnici Ivanca Bistranskog, nije postignut dogovor o načinu eksploatacije s poduzećem Viadukt, koje iskorištava kamenolom.</p>
<p>- Zahtijevamo da se odmah pristupi sanaciji kamenoloma, koja je trebala početi još 1987. godine, te da se građanima nadoknade štete na objektima izazvane detonacijama i vibracijama uslijed prolaska i do 500 Viaduktovih kamiona dnevno, istaknuo je gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović. Inzistiramo, dodaje, i da se eksploatacija zabrani na sjevernim padinama kamenoloma, koje su već prirodno ozelenjele. </p>
<p>Viadukt je rad nastavio unatoč zabrani Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. </p>
<p>- Inspekcija zaštite okoliša donijela je 8. studenoga prošle godine rješenje o privremenom obustavljanju rada kamenoloma, budući da nisu ishođeni potrebni uvjeti zaštite prirode i nije napravljena studija utjecaja na okoliš, rekla je u srijedu pomoćnica ministra zaštite okoliša Slađana Miočić. Državni inspektorat je zatražio da povučemo rješenje, no smatramo da eksploatacije ne bi smjelo biti bez potrebnih dozvola, dodala je. Budući da se kamenolom nalazi unutar Parka prirode Medvednica , ističe, mogli bismo naložiti Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, koja upravlja njime, da zatvori kamenolom, no s obzirom na broj ljudi to nije moguće napraviti. </p>
<p>Predstavnik Viadukta Zlatko Đokić izjavio je da ne zna zašto bi Ministarstvo zaštite okoliša bilo u nadležnosti zabraniti rad kamenoloma. </p>
<p>- Osporavam i pravo građanima i gradu Zaprešiću da odlučuje o sudbini kamenoloma, iako je činjenica da bi ljepše živjeli bez njega, rekao je Đokić.</p>
<p>Na izjavu Đokića nadovezala se članica Saborskog odbora Marijana Petir, istaknuvši da država, ako je pravna, ne može donijeti odluku vezanu uz kamenolom bez suglasnosti građana.</p>
<p>Uredi za gospodarstvo grada Zagreba i Zagrebačke županije također su, 16. kolovoza, donijeli rješenje prema kojem se Viaduktu oduzima odobrenje za izvođenje rudarskih radova u kamenolomu u Ivancu Bistranskom. Međutim, Ministarstvo gospodarstva poništilo je, 2. listopada, to rješenje što je stanovnicima bio povod za dvotjednu blokadu ulaza u kamenolom. Od predstavnika Ministarstva gospodarstva nitko se nije odazvao sjednici u srijedu. </p>
<p>Pero Kovačević iz Državnog inspektorata istaknuo je da je prema Zakonu o rudarstvu Viadukt ishodio sve potrebne dozvole za eksploataciju.</p>
<p>- Međutim, ustvrđeno je da je na južnom dijelu kamenoloma Viadukt izašao iz okvira dopuštene eksploatacije te mu je na tom dijelu zabranjeno iskorištavanje, istaknuo je Kovačević. </p>
<p>Na kraju je predsjednik Odbora Zlatko Kramarić zaključio da Ministarstvo gospodarstva ne bi smjelo ignorirati takve sastanke te da će ga upozoriti na potrebu organiziranja sastanka s Ministarstvom zaštite okoliša. U slučaj se treba uključiti i građevinska inspekcija, dodao je, radi ustvrđivanja i procjene šteta na objektima građana u Ivancu Bistranskom.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hoće li novi GUP riješiti katastrofalno prometno stanje na Gornjem gradu ?</p>
<p>- Zbog katastrofalnoga prometnog stanja na Gornjem gradu, koje uzrokuju službena vozila Vlade, Sabora i ostalih državnih institucija, najviše trpe domicilni stanovnici, a nekoliko stotina metara udaljena garaža »Kaptol« zjapi prazna - rekao je Anđelko Šućur, predsjednik Gradske četvrti Gornji grad Medveščak.</p>
<p>Naime, u Gradskom zavodu za prostorno planiranje i zaštitu okoliša tijekom cijelog tjedna održavaju se konzultacije predstavnika Vijeća gradskih četvrti sa stručnjacima iz Zavoda, koje bi obuhvatile najvažnije primjedbe predstavnika lokalne samouprave vezane za Generalni urbanistički plan (GUP), o čijem će se prihvaćanju, ako se na državnoj razini ne odgode rokovi, glasovati na sjednici Gradske skupštine krajem ožujka.</p>
<p>Unatoč tome što su primjedbe na GUP trebale prestati još prije 18 mjeseci, građani ih i dalje šalju. GUP još treba proći skupštinske odbore, a primjedbe koje će poslati Vijeća gradskih četvrti doći će na skupštinu u obliku amandmana. Treba pritom naglasiti kako se, od ukupnog broja primjedbi građana, uvažilo tek dvadesetak posto.</p>
<p>Na sastanku stručnjaka toga gradskog zavoda s predstavnicima gradske četvrti Gornji grad Medveščak pokušali su se kratkom raspravom riješiti osnovni prometni i prostorni problemi tih četvrti.</p>
<p>Kao prioritete koje bi trebao »riješiti« novi GUP, Šućur je istaknuo bespravnu gradnju, nedostatak parkirnih mjesta i devastaciju stare gradske jezgre. Dubravka Žic iz istog zavoda objasnila je kako se radi o četvrti koja je izuzetno bogata zelenim površinama i šumama. Također je istaknula kako je potrebno uvesti restriktivne mjere za promet u tom dijelu grada i najavila intenzivne aktivnosti zavoda pri zaštiti, uređivanju i nadzoru u tom dijelu grada.</p>
<p>Prema riječima Stjepana Kelčeca, načelnika za promet u istom zavodu, prometne gužve u tom dijelu grada mogla bi riješiti nova sjeverna prometnica kao i uvođenje »lakošinske« željeznice, kojom bi se brzo i jednostavno moglo doći iz sjevernog dijela do centra grada.</p>
<p> Destimulacija i restriktivni pristup prometu automobilom, pa čak i ispred zgrada državnih institucija na Gornjem gradu, prema njegovu mišljenju, prvi su koraci u zaustavljanju prometne devastacije uže jezgre grada. Uz to, nove javne garaže, poput one na Langovu trgu, trebale bi riješiti problem prometa u mirovanju.</p>
<p>Poštivanje urbanih pravila, »visine i kvadrature« te pravnih normi prilikom gradnje mjere su, složili su se prisutni, koje novi GUP treba definirati na terenu. Miljenko Mesić, pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje, naglasio je kako je legalizacija bespravne gradnje stvar poštivanja zakona, a ne novoga GUP-a.</p>
<p>Pooštravanje kriterija, bolja organizacija i zaštita prostora bit će ne samo zadaća zavoda već i gradskih četvrti koje moraju, složili su se prisutni, intenzivirati korake kojima bi se smanjila devastacija toga gradskog područja u stambenom i prometnom pogledu.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Poglavarstvo šuti, a radovi na ljekarni još nisu počeli </p>
<p>Skoro mjesec dana nakon što su Gradskom poglavarstvu najavili preispitivanje zakonitosti radova na Trgu bana Jelačića 3, gdje su smještene knjižara »Tamaris« i »Hypo Alpe Adria banka« te početak radova na Centralnoj ljekarni u istoj zgradi, nismo uspjeli doznati što je do danas ustvrđeno i zašto radovi još nisu počeli. Netransparentnost je tako ostala glavna karakteristika svega što se na tom prostoru događa u posljednje tri i pol godine, otkad je zatvorena Centralna ljekarna. </p>
<p>Poglavarstvo je, naime, ustvrdilo da postoje dva ugovora o zakupu prostora za knjižaru, sa znatno različitim veličinama zakupljenog prostora. Stoga je i tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum najavio da će Gradski ured za upravljanje imovinom uskoro ustvrditi koji je od tih dvaju ugovora valjan. Knjižara je navodno zauzela prostor od 580 četvornih metara (koliko piše u ugovoru s većim zakupljenim prostorom), a na dijelu tog prostora trebala bi biti nova Centralna ljekarna. U Poglavarstvu su također najavili i preispitivanje valjanosti građevinskih i lokacijskih dozvola za knjižaru i banku, kao i provjeru njihova ispunjavanja minimalnih tehničkih uvjeta, propisanih zakonom. </p>
<p>No, ni tri dana nakon što smo poslali pitanja tom Uredu i tajniku, nismo dobili odgovor. Postupak je sasvim uobičajen: kada god nazovemo, jave se tajnice, koje nam kažu da su gospoda na sastanku ili odsutna zbog drugog, trećeg ili stotog razloga. Naravno, nikada ne zaborave reći da nazovemo za pola sata ili sat vremena, kad bi se trebali vratiti u ured. Tada slijedi novi manevar - zamole nas da ostavimo broj telefona, na koji će nas pročelnik ili tajnik nazvati čim dođu...</p>
<p>Iako je moguće da imaju mnogo posla, nemoguće je da nisu u tri dana uspjeli naći pet minuta za odgovore na sasvim jasna i jednostavna pitanja: Je li ustvrđeno koji je ugovor valjan, kao i valjanost donošenja lokacijskih i građevinskih dozvola, te kada će početi radovi na ljekarni? Čini se da se na tom prostoru od 1500 četvornih metara lome interesi mnogih, jer je to jedan od najatraktivnijih i najskupljih poslovnih prostora u državi. Stoga sve aktivnosti i traju tako dugo, a da javnost nema pojma što se za to vrijeme događa. A kada javnost nije informirana, svašta je moguće.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Želimo socijalnu podjelu i život bez građevinskih barijera </p>
<p>Kada je u pitanju rješavanje građevinskih barijera po školama, posebice ugradnje dizala, grad Zagreb zaostaje za manjim mjestima, poručuju invalidi novoizabranoj zagrebačkoj gradonačelnici Vlasti Pavić. Takve tvrdnje potkrepljuju nedavnim puštanjem u rad dizala vrijednog oko 560.000 kuna, koje je dobila Osnovna škola Ljudevita Gaja u zagorskom mjestu Mihovljanima. Kako doznajemo od Milana Ožegovića, predsjednika Društva osoba s paraplegijom i amputacijom - DOPA, njime će se koristiti Mihaela Petanjek, učenica prvog razreda, koja se kreće pomoću invalidskih kolica. Nepremostive stube, po kojima su je do učionica na prvome katu nosili roditelji i nastavnici, više im, kažu, nisu problem! Za razliku od njegove okolice, teškoće s građevinskim barijerama u većini zagrebačkih osnovnih i srednjih škola još se ne rješavaju. Tome se problemu, tvrde invalidi, mora dati veći značaj, jer školovanje, bez obzira na hendikep, valja osigurati svima. </p>
<p>- Naša egzistencija ovisi o mogućnosti školovanja, jer ne želimo biti teret ni državi ni drugim institucijama, kaže Ožegović. Dodaje kako bi Grad trebao poraditi na efikasnijem partnerstvu s udrugama invalida i angažirati se na pristupačnijoj gradnji Gradskih urbanističkih planova. To ne podrazumijeva samo uklanjanje građevinskih barijera na prometnicama već i onih unutar objekata. Invalidi kažu kako im je dosta isključivo medicinske kategorizacije. Prema njoj im se, ističu, »papirnato« osmisli nekakvo primanje, svrsta ih se u kategoriju nesposobnih pa ne čudi da ih javnost gleda drukčijim očima! Ono što želimo, poručuju, socijalna je podjela jer i mi možemo pridonijetii boljitku zajednice, samo nam uklonite barijere .</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Otpečaćen Kulušić</p>
<p>Vlasnici kluba Kulušić ponovno su raspečatili prostor koji je nedavno zatvorio državni inspektorat.</p>
<p> Ovog puta vlasnik Edi Renje nije nastavio održavati uobičajeni klupski program već je tu dužnost prepustio bivšem vlasniku Mladenu Mitaku, koji je u prostor Kluba uselio nepoznatu sektu.</p>
<p> Tako na ulaznim vratima Kluba trenutačno ne visi službeni pečat državnog inspektorata već plakat s natpisom vjerska zajednica »Preuzvišenog srca Mladena Mučenika«. Prema navodima nama bliskih izvora, Mladen više ne muči muku s cijenama i prodajom pića unutar Kluba već članovi »sekte« pivo mogu popiti uz darivanje dobrovoljnih priloga. </p>
<p>Ž. Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Osnovano Savjetovalište za prevenciju ovisnosti</p>
<p>U Zaprešiću je osnovano Savjetovalište za prevenciju ovisnosti. Na sastanku u utorak u prostorijama Crvenoga križa dogovorena je suradnja gradskih institucija, koje u svojim programima vode brigu o ovisnicima pa će od 7. ožujka svakog utorka i četvrtka od 16.30 do 17.30 sati vrata biti otvorena za sve osobe s problemom ovisnosti o alkoholu ili drogama.</p>
<p>Dosad smo uspjeli oformiti ekipu od 10-ak stručnih suradnika iz Doma zdravlja Zaprešić, Centra za socijalnu skrb i Centra za mladež grada Zaprešića, koji će prema dogovoru dežurati u prostorijama Crvenoga križa. Osim izravnog rada u rješavanju problema ovisnika grada Zaprešića, posebna će se pažnja posvetiti obrazovanju. Stoga je predviđena djelatna suradnja s osnovnim školama grada preko Centra za mladež i drugim obrazovnim institucijama, radi zajedničkog organiziranja tribina ili predavanja o problemima ovisnosti. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pripreme za Doru u opuštenoj atmosferi</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Već četiri dana veliki orkestar pod ravnanjem maestra Silvija Glojnarića marljivo vježba u paviljonu V zagrebačkog velesajma 20 pjesama za Doru 2002., koja će se održati u nedjelju, 10. ožujka. Glazbenicima koji zaista zvuče odlično još su se u utorak pridružili pjevači, no ta je proba bila zatvorenog tipa, tako da su novinari pjesme poslušali tek u srijedu.</p>
<p>Goran Kulenović koji je najprije bio uz Novokmeta najavljen kao scenarist Dore, zadužen je za skečeve kojima će se najavljivati izvođači. Skečevi su snimani u srijedu tijekom prob.Čim su objavljena imena svih izvođača koji nastupaju na ovogodišnjoj Dori, kako to i obično biva, počela su favoriziranja pojedinih pjevača. No, ove su godine svjetla uperena samo u jednu pjevačicu - Vesnu Pisarović. Ostali su izvođači nekako pali u drugi plan, premda, priznaju mnogi glazbenici, Vesnina se pjesma ne prepoznaje kao najbolja. Premda Dora glasi kao najbolji hrvatski festival lakih nota, ove je godine u medijima najavljivana kao dosad najgori izbor pjesme koja će nas predstavljati na Eurosongu u Estoniji 25. svibnja. Ipak, za takve komentare treba pričekati nedjelju i vidjeti tko će zaista otputovati u Tallin, a prema mišljenju mnogih, posebice glazbenika iz orkestra, uz favoritkinju Vesnu, šanse za odlazak na svjetsku scenu imaju Zdenka Kovačiček i Boris Novković, pa čak i Goran Karan, koji je Hrvatsku na Eurosongu predstavljao prije dvije godine u Stockholmu. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Odjeća Marilyn Monroe na izložbi u Londonu</p>
<p>LONDON, 6. ožujka</p>
<p> - Odjeća, nakit i fotografije koje su pripadale filmskoj zvijezdi Marilyn Monroe bit će od srijede do 17. ožujka izloženi u londonskoj galeriji Bel Air, 40 godina nakon njezine smrti. Galerija Bel Air izložit će više od 30 predmeta pod skupnim nazivom Kolekcija Marilyn Monroe, javlja BBC. Korzet koji je Marilyn nosila u filmu »Neki to vole vruće«, jedini za koji je dobila Zlatni globus kao najbolja glumica, nalazi se među izlošcima. Među njima je i zlatna haljina Williama Traville dizajnirana za film »Nema posla kao što je šoubiznis«, na čijoj se obrnutoj strani nalazi natpis »M. Monroe, scena pet«. Monroe je snimila scenu u toj haljini, ali ona nije bila uključena u završnu verziju filma. Među ostalim izlošcima nalazi se jedan negliže, cocktail haljina, naušnice, ogrlice, narukvice, rukavice i predmeti iz kuće Marilyn Monroe u Brentwoodu (Kalifornija). Među izloženim predmetima je i nekoliko potpisanih fotografija i potpisani ček iz 1961. Izložena je i kopča za kravatu koja je pripadala predsjedniku Johnu F. Kennedyju, s kojim je glumica bila u romantičnoj vezi. Marilyn Monroe rođena je 1926. godine, a umrla 1962. Među ostalim njezinim filmovima nalaze se i »Muškarci više vole plavuše«, »Sedam godina vjernosti«, »Princ i plesačica«, »Autobusna stanica« i »Kako se udati za milijunaša«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Harry Potter« i »Gospodari prstenova« postižu sve rekorde u kinima i knjižarama</p>
<p>LOS ANGELES, 6. ožujka</p>
<p> - »Harry Potter« i »Gospodar prstenova« zabilježili su u nekoliko mjeseci rekordne zarade u kinima, ubacivši se na listu deset najprodavanijih filmova svih vremena i mameći publiku da uzme u ruke knjige koje su bile predlošci za njihovo snimanje.</p>
<p> Uspjeh ta dva filma utoliko je veći, smatraju producenti, što su samo tri filma u 2001. godini uspjela ući na listu 50 najprodavanijih filmova.</p>
<p> »Harry Potter i kamen mudraca«, prva adaptacija literarne sage J.K. Rowling, zaradio je 941,7 milijuna dolara od premijere u studenom, postavši film s najvećom zaradom u povijesti nakon »Titanica«. »Gospodar prstenova: Prstenova družina« zaradio je pak 749,6 milijuna dolara i nalazi se na osmom mjestu, odmah iza »Kralja lavova«.</p>
<p> Ta adaptacija romana J.R. Tolkiena kao i »Harry Potter« izazvala je i navalu kupaca u knjižare.</p>
<p> Fenomen romana o malom čarobnjaku Harryju Potteru, koji je započeo i prije kino-premijere romana J.K. Rowling, nastavio se i njezina djela prošloga su tjedna u V. Britaniji zauzimala treće, šesto i sedmo mjesto najprodavanijih knjiga.</p>
<p> Što se tiče trilogije »Gospodar prstenova«, napisane 50-ih godina, njezin prvi dio nalazio se prošloga tjedna na istoj listi na devetom, a drugi dio na šesnaestom mjestu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Filmovi koji nemaju u potpunosti istinitu priču mogli bi ostati bez Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 6. ožujka</p>
<p> - Izgledi da će Oscara dobiti film koji se temelji na istinitoj priči smanjuju se ako film koji se reklamira kao takav ode predaleko od istine.</p>
<p>Stoga su redatelji ovogodišnjih kandidata - »Genijalnog uma«, »Iris«, »Alija« i »Pada crnog jastreba« - odlučili javnosti reći u kojim su segmentima izašli iz kolosijeka 'istinite priče' i upustili se djelomice u fikciju. </p>
<p>Međutim, to pravilo o smanjivanju izgleda za dobivanjem Oscara, ako istinita priča odudara od stvarnosti, više ne vrijedi u potpunosti ako je junak filma osoba koja je već godinama mrtva. </p>
<p>To je bio slučaj s filmovima »Patton«, »Lawrence od Arabije«, »Schindlerova lista« i »Hrabro srce« čiji je junak, na primjer, umro prije oko 700 godina.</p>
<p>Kada se radi o osobi koja je živa, grijesi iz prošlosti mogu se vratiti i ugroziti njihove celuloidne biografije.</p>
<p>»Genijalni um« priča je o matematičaru Johnu Forbesu Nashu koji je dobio Nobelovu nagradu nakon što se desetljećima borio sa šizofrenijom.</p>
<p> »Nash je vidio film nekoliko puta i ne osjeća se iznevjerenim«, rekao je redatelj Ron Howard.</p>
<p> »Genijalni um« ima osam nominacija za Oscara, uključujući onu za redatelja Howarda i glavnog glumca Russella Crowea.</p>
<p>Iako su Nash i njegova supruga prikazani kao vjeran par kroz godine njegove borbe s psihičkom bolešću, u stvarnosti on je imao ljubavnicu, izvanbračno dijete, a supruga se od njega razvela. Ponovno su se oženili nekoliko godina kasnije. </p>
<p>Neki kritičari napadaju film jer je propustio spomenuti Nashovu biseksualnost.</p>
<p>Howard, koji je režirao i »Apollo 13«, rekao je da su neki detalji ispušteni jer bi odvlačili pozornost od priče o Nashovoj borbi s bolešću.</p>
<p>Što se tiče filma »Iris«, o spisateljici Iris Murdoch koja je oboljela od Alzheimerove bolesti, Miramax Films uključio je u press materijal o filmu riječi njezinog supruga Johna Bayleyja.</p>
<p>»Prolio sam više suza gledajući film nego što sam ih prolio u životu jer tako sjajno prikazuje što se događalo«, rekao je Bayley.</p>
<p>Judi Dench nominirana je za najbolju glumicu, a film ima i dvije nominacije za sporedne uloge: za Jima Broadbenta u ulozi Bayleyja i Kate Winslet kao mlade Iris.</p>
<p>Redatelj »Alija« Michael Mann također je rekao da je film »pokušao održati stvarnim«, a autori »Pada crnog jastreba«, koji ima četiri nominacije, promijenili su ime jednog od likova nakon što je stvarna osoba osuđena za silovanje svoje kćeri.</p>
<p>Mnogi u Hollywoodu smatraju da je upravo skretanje od istine razlog koji je onemogućio Denzela Washingtona u utrci za Oscara za film »Uragan« prije dvije godine. Zbog kritika ljutih rođaka žrtava, koji su smatrali da je boksač Rubin »Hurricane« Carter kriv za njihovu smrt, lobirali su protiv filma. </p>
<p>Potpora Washingtonu splasnula je i Kevin Spacey dobio je Ocara za »Vrtlog života«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Celine Dion seli u Las Vegas</p>
<p>LOS ANGELES, 6. ožujka</p>
<p> - Kanadska pjevačica Celine Dion zaradit će 100 milijuna dolara nastupajući pet noći u tjednu u »Caesars Palaceu«, jednom od najpoznatijih hotela i kockarnica u Las Vegasu. Pjevačica je potpisala petogodišnji ugovor koji je obvezuje da će nastupati barem 40 tjedana u godini i to barem tri godine, piše u utorak Los Angeles Times. Svjetski poznato okupljalište »Caesars Palace« trenutno gradi 95 milijuna dolara vrijedno kazalište za koje je su inicijativu dali pjevačica i Franco Dragone, čovjek koji stoji iza izrade spektakularnog kazališta francusko-kanadske plesne atrakcije »Cirque de Soleil«. Nastupi, koji će započeti u ožujku 2003., biti će kombinacija glazbe Celine Dion, opsežne kazališne produkcije i drugih poznatih ličnosti. »Znala sam da želim nastupati i imati ovakvu predstavu, u kojoj sa mnom na pozornici nastupa još 60 osoba. Nemoguće je imati turneju s ovakvom predstavom - to bi utjecalo na scenografiju, na specijalne efekte i na sve skupa. Morali smo pronaći bazu. I pronašli smo je tu u Las Vegasu«, izjavila je kanadska pjevačica. Predstava će trajati 90 minuta, a detalji se još dogovaraju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U Hrvatskoj u veljači temperature više od prosjeka</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U veljači su srednje mjesečne temperature zraka bile više od tridesetgodišnjeg prosjeka mjerena od 1961. do 1990., izvijestio je u srijedu Državni hidrometeorološki zavod. </p>
<p> Po analizi klimatskih nepravilnosti u Hrvatskoj odstupanja u veljači su bila od + 1,2 Celzijeva stupnja u Malom Lošinju do pet stupnjeva u Ogulinu.</p>
<p> Temperaturne prilike bile su vrlo tople i tople, pa je tako vrlo toplo bilo u najvećem dijelu unutrašnje Hrvatske te srednjem i južnom dijelu Dalmacije, dok je toplo bilo u Istri, području od Kvarnera do Splita te Daruvara i Karlovca.</p>
<p> I za oborine su prevladavale količine veće od prosjeka. Odstupanja su u prosjeku od 192 posto u Zadru do 19 posto u Lastovu. Oborinske su prilike bile u kategorijama normalno i kišno a otoci Lastovo i Vis bili u kategoriji sušno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Obiteljski liječnici ključni u liječenju psihosomatskih bolesti</p>
<p>MARBURG, 6. ožujka</p>
<p> - U liječenju psihosomatskih bolesti, tvrde psiholozi, ključnu ulogu imaju obiteljski liječnici. </p>
<p> Gotovo svaki peti pacijent dolazi k liječniku sa simptomima mučnine, poremećajima srčanog ritma ili glavoboljom, što se ne bi smjelo svoditi samo na tjelesne bolesti, ustvrdio je profesor psihologije Winfried Rief na međunarodnom simpoziju o psihosomatskim poremećajima koji je održan u Marburgu.</p>
<p> Simpozij je okupio tristotinjak znanstvenika koji su razmatrali »oblike psihosomatskih poremećaja«, koji su nastali kao posljedica stresa ili pretjeranog straha od bolesti.</p>
<p> Takvim se pacijentima često samo prepisuje recept i ugovara novi termin za kontrolu, a jednostavnim bi pravilima obiteljski liječnici mogli u većini slučajeva spriječiti prerastanje u početku laganih poteškoća, u kronične, drži Rief.</p>
<p> To je potvrdila i studija koja je prije godinu dana započeta na marburškom Sveučilištu. Liječnici bi pacijente s psihosomatskim poteškoćama morali poticati na bavljenje sportom, kako bi ih se zaštitilo. Također bi bilo dobro utvrditi točan vremenski raspored termina za posjete liječniku, kako k njemu ne bi dolazio zbog svake sitnice. U suprotnom se pacijent stalno vrti u začaranom krugu, jer ga liječnik samo kratkoročno smiri.</p>
<p> U Njemačkoj su takvi problemi odgovorni za 10 do 15 posto troškova zdravstvene blagajne, proračunao je Wittchen. »Liječnici vjeruju da su simptomi pacijenata nedvojbeni, te ih vuku od pretraga do pretraga, a djelomice ih čak ostavljaju i na bolničkom liječenju. Zato je i više nego nužno obiteljskim liječnicima objasniti kako će prepoznati takve pacijente«.</p>
<p> Po jednom istraživanju u Njemačkoj koje je provedeno na uzorku od 3000 ispitanika mlade populacije, utvrđeno je da 10 posto mladih u dobi od 14 do 24 godine pati od nerazjašnjenih glavobolja, bolova u trbuhu ili leđima te od napada iscrpljenosti. Te smetnje, kako tvrdi Wittchen, mogu prethoditi teškim psihičkim poremećajima, kao što je primjerice depresija. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Seksistički program za bračne partnere premijera Commonwealtha</p>
<p>SYDNEY, 6. ožujka</p>
<p> - Supruga australskog premijera Johna Howarda, Janette, koja je organizirala program za bračne partnere upravo završenog Sastanka šefova vlada Commonwealtha (CHOGM) u ljetovalištu Coolum u Queenslandu, došla je u srijedu na udar kritika zbog seksističe prirode svog programa.</p>
<p> Na četverodnevnom programu izredale su se ženske modne revije a bio je organiziran i ženski zdravstveni forum, no nije bilo ničega za mješovitu publiku.</p>
<p> Liddy Clark iz Laburističke stranke i članica parlamenta države Queensland optužila je Janette Howard za promicanje »anakronih stereotipa«.</p>
<p> Zbog isključivo ženskog programa, Peter Davis, suprug novozelandske premijerke Helen Clark se požurio kući odmah nakon ceremonije otvaranja sastanka koji je okupio šefove vlada Velike Britanije i više od 50 šefova vlada nekadašnjih dominiona.</p>
<p> Clark se upitala kako će se društvo moći prilagoditi šefovima vlada koji će imati partnere istog spola ako se još uvijek borimo s idejom da postoje šefice vlada čije muške partnere treba ugostiti.</p>
<p> Prema njezinim riječima, bilo je pogrešno očekivati da će Davisa zaista interesirati cvjetni dezeni na haljinama i ginekološki problemi. (Dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Lice i naličje moderne</p>
<p>Knjiga želi izmijeniti diskurs iz kojega su se vodile dosadašnje polemike o temi moderne</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Nije lako govoriti o knjizi kakva je »Književni protusvjetovi«, koju su zajednički napisali Nikola Batušić, Zoran Kravar i Viktor Žmegač, ljudi koji su svaki na svom području djelovanja postavili u našoj sredini visoke znanstvene domete.</p>
<p> Ta moćna gomilica, kako ju je, na predstavljanju knjige u srijedu u palači Matice hrvatske, nazvao prof. dr. Krešimir Nemec, udružila je svoje kreativne potencijale i potom je svaki od njih iz svoga kuta osvijetlio jedan aspekt hrvatske moderne. Batušić se tako ograničio na problematiku vezanu uz dramsku produkciju, Kravar na pjesničku, a Žmegač na proznu. No uz pojedinačne dionice svaki od autora plete i gustu mrežu svjetonazorskih, filozofskih i kulturoloških asocijacija koje nadmašuju žanrovska ograničenja, stvarajući tako zajednički okvir, tj. svojevrsnu duhovnu poveznicu razdoblja - istaknuo je Nemec.</p>
<p> Naime, hrvatska moderna upravo se nameće bogatstvom opreka, proturječja, anakronizama i disparatnim pojmovima nudeći jedinstvo suprotnosti, odnosno suprotnost u jedinstvu. Zbog toga estetičkog bogatstva autori su analitičku pozornost usmjerili na tematska lica i naličja moderne, a upravo se u tom sloju, upozorava Nemec, krije najveći neistraženi potencijal.</p>
<p>Knjiga se sastoji od tri cjeline: u prvome govori se o izazovima suvremenosti i o načinima integriranja zbilje u književni tekst, drugo poglavlje bavi se zaostatcima historicizma i otkriva podvojenost unutar modernističke paradigme, a treće govori da hrvatska moderna stvara i umjetne svjetove onkraj građanske svakidašnjice. Za razliku od dosadašnje literature koja je akcent stavljala na antitradicijsku strategiju moderne, tj. na modernizam moderne, autorska moćna gomilica - zaključuje Nemec - u svojim je eruditskim analizama pokazala na argumentiran način i naličje tih procesa.</p>
<p> Dr. Sibila Petlevski upozorava da nam je autorski trolist podario knjigu koja je, dakako, znanstveno utemeljena, ali je istodobno i vrlo pomodna u svome promišljanju, jer hrvatske poglede na modernu približuje europskom trendu. Međutim, taj znanstveni diskurs, oslobođen fusnota, odlikuje esejistička lakoća pisanja, ali ipak autori računaju na itekako obrazovana čitatelja. Potraga za autentičnom poviješću, pisanom poput literature, potakla je autore na ovaj projekt u čijim je temeljima utkana bazična modernistička težnja - potraga za novim. Stoga ova knjiga želi izmijeniti diskurs iz kojega su se vodile dosadašnje polemike o temi moderne, istražujući klizne granice estetske, političke i kulturne.</p>
<p>O metodološkim detaljima koji tvore cjelinu knjigu govorila je prof. dr. Andrea Zlatar izdvajajući kao osobitu vrijednost knjige interaktivni odnos teksta i konteksta. Ona na jedinstven način spaja mikroanalizu teksta s brojnim ilustracijama svjedočeći o prožimanju i sveobuhvatnosti kulturnog projekta moderne. Na kraju se u ime svojih kolega suautora, brojnoj nazočnoj publici koja je prisustvovala ovom elitnom književnom predstavljanju obratio prof. dr. Viktor Žmegač, a u ime domaćina pozdravio ih je predsjednik Matice hrvatske, koja je izdavač te nesvakidašnje knjige, akademik Josip Bratulić.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mlade uvesti na veliko tržište </p>
<p>Riječ je o projektu Bank Austrie i Siemensa u suradnji s galerijom »Hilger« iz Beča kojim se želi pridonijeti razvoju mladih stvaralaca i intenzivirati razmjenu ideja </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Nakon izložbe u palači Harrach u Beču, u slovačkome gradu Trnavi i u Mariboru u Sloveniji, ciklus »Umjetnost na prostoru srednje Europe« (»KunstRaumMitteleuropa«) nastavlja se izložbom od 6. do 31. ožujka 2002. godine u zagrebačkoj Galeriji »Gradec«. Izložba obuhvaća djela umjetnika iz Austrije - Lea Zogmayera, Nikolausa Mosera i Sieglinda Gabriela, iz Hrvatske - Ivane Keser, Magdalene Pederin i Renate Poljak, iz Slovenije - Mirjane Rukavine, Damijana Kracine i Marka Jakše, te iz Slovačke - Ilone Németh, Daniela Fischera i Dezidera Tótha. Raznolikost izloženih umjetničkih djela izražava raznolikost ovoga velikoga kulturnog prostora - prikazuju se radovi od videoinstalacija do tradicionalnog slikarstva.</p>
<p>Projekt »Umjetnost na prostoru srednje Europe« počeo je prije dvije godine na poticaj Bank Austria Creditanstalt Gruppe i Siemens Österreich, u suradnji s galerijom »Hilger« iz Beča, sa svrhom kulturne razmjene između Austrije i zemalja srednje i istočne Europe. I Siemens i Bank Austria imaju dugu tradiciju u podršci projekata na području kulture, s posebnom pozornošću na promicanju mladih umjetnika.</p>
<p>»Cilj projekta je pridonijeti razvoju mladih stvaralaca i intenzivirati razmjenu ideja na ovim prostorima«, rekao je dr. Wolfgang Hilger, jedan od najpoznatijih vlasnika galerija u Beču, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u povodu otvorenja zagrebačke izložbe. Galerija »Hilger« jedna je od najstarijih bečkih galerija, ali ujedno jedna od najmlađih, jer u posljednjih pet godina okuplja mlade umjetnike. Ideja da se povežu mladi umjetnici srednje Europe nastala je prije dvije godine.</p>
<p>»Galerija je prepoznala što umjetnicima treba i to pokušava povezati sa specifikumom zemlje iz koje umjetnik dolazi. Naša je želja uvesti mlade umjetnike na veliko, zajedničko tržište«, istaknuo je gospodin Hilger.</p>
<p>Na novinarsko pitanje jesu li djela mladih umjetnika otkupljena, Hilger je odgovorio da je za to predviđen godišnji budžet Bank Austrije i HVB Bank Croatia, njezine predstavnice u Hrvatskoj, u iznosu 100.000 eura. Rekao je također da većina djela ipak nije otkupljena, već su vlasništvo umjetnika ili pojedinih institucija. Cijenu umjetničkog djela određuje pak posebna komisija, u dogovoru s umjetnikom. U sklopu projekta »Umjetnost na prostoru srednje Europe« već su dodijeljene stipendije Magdaleni Pederin iz Hrvatske, Iloni Németh iz Slovačke i Marku Jakšeu iz Slovenije.</p>
<p>Uključivanjem područnih tvrtki u pojedinim državama predviđeno je da sljedeći ciklus izložbi mladih umjetnika, kako je rekao Hilger, obuhvati devet zemalja, a ciklus će ponovno trajati dvije godine. O izložbi su govorili i Mirko Barišić, generalni direktor Siemensa u Hrvatskoj, i Goran Gazivoda, predsjednik Uprave HVB Bank Croatia.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jedan od vrhunaca </p>
<p>Predstavljen kronološki i umjetnički presjek gitarske glazbe 20. stoljeća </p>
<p>Gostovanje Zorana Dukića u ciklusu »Guitarra Viva« Koncertne direkcije Zagreb, na koncertu u utorak u Hrvatskome glazbenom zavodu, svakako je bio jedan od vrhunaca ovoga ciklusa. Dukićevo reproduktivno umijeće je, osim što je na visokoj razini, jasno usmjereno k istraživačkom aspektu zvučnih i tehničkih mogućnosti instrumenta, a u prvome redu k afirmaciji gitare u cjelovitom smislu unutar podjela i prioriteta tzv. klasične glazbe. Dukić je izveo program sastavljen od skladbi prošloga, 20. stoljeća, pri čemu je podjednako pratio kronološko načelo kao i tematsku problematiku skladbi izvorno pisanih za gitaru. Jer, kada je riječ o tome instrumentu, tada se izvođači, skladatelji i publika suočavaju s pomalo apsurdnom situacijom izvanredne popularnosti gitare i nedostatno kvalitetnom i opsežnom literaturom za nju.</p>
<p>U tome je smislu posebno zanimljiv bio izbor de Fallina »Homenaja a Debussy«, potom Turinina »Hommagea a Tarrega«, Gombauova »Tres Piezas de la Belle Epoque« i Brouwerove »Sonate«, jer se te skladbe izravno i neizravno referiraju na skladatelje, forme i stilske odrednice koji su dio čvrste konstrukcije glazbe i njezina povijesnog razvoja. Unutar tako koncipirane vertikale, koja je, mora se reći, u nekim trenutcima bila i zamorna, jer sva djela na koncertu nisu bila jednake umjetničke razine, pojedine su skladbe privukle veću pozornost publike, a na neki način i samog umjetnika.</p>
<p>Riječ je o skladbama izvedenima u drugom dijelu koncerta (H. Haug: Prelude, Tiento et Toccata, 1961.; M. Arnold: Fantasia, 1971.; L. Brouwer: Sonata, 1990.), koje svaka odražavaju određene muzičke i skladateljske ideje i postavke, a kao ostvarenja ne prelaze granice ni inicijalnih koncepcija ni skladateljskih postupaka. Postignuta mjera njihove razložnosti bila je jezgra koja je generirala Dukićeve interpretacije - višeslojne i refleksivne izvedbe pravog reproduktivnog interesa. Dukić nam je vrlo lijepo pokazao i decentnost u pristupu zvuku, koji ravnopravno tretira u njegovu akustičkom aspektu (ali ne profanira) i glazbenom smislu. Ono što je pritom vrlo zanimljivo jest način na koji svoju muzikalnost ne shvaća kao nepromjenjivu kategoriju, nego kao sredstvo, gotovo alatku, kojom ostvaruje određenu izvedbu, a čiju supstantnost pritom sve više širi i produbljuje. Takva Dukićeva otvorenost izražava se zapravo u svakome segmentu njegova izvodilaštva i bavljenja gitarom i gitarskom umjetnosti, što je, uz neke iznimno nadahnute izvedbe koje smo čuli u utorak na večer, možda i najzanimljivije što nam je Zoran Dukić dao ovim svojim nastupom.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatska predsjeda CEEPUS-om do proljeća 2003. godine</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko izaslanstvo sudjelovalo je ovih dana u Bratislavi (Republika Slovačka) na Osmoj ministarskoj konferenciji CEEPUS-a, programa akademske razmjene između zemalja srednje i istočne Europe. Kroz tu razmjenu osigurano je više od 3.800 mjeseci boravka studenata i profesora u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Hrvatska, koja je članica CEEPUS-a od 1995. godine, preuzela je na kraju konferencije predsjedništvo od Slovačke, pa će predsjedavati CEEPUS-om do proljeća 2003. godine. Naše izaslanstvo u Bratislavi vodio je prof. dr. Davor Butković, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šuljićev film u Stuttgartu </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Animirani »Film s djevojčicom« u režiji Daniela Šuljića ušao je kao jedini hrvatski film u konkurenciju jednog od prestižnijih svjetskih festivala animiranog filma, na 11. »Internationales Trickfilm Festival« u Stuttgartu. Za konkurenciju ovogodišnjeg festivala, koji će se održati od 22. do 27. ožujka, prijavilo se više od tisuću filmova iz 40 zemalja, što je dosadašnji rekord. Prikazat će se ukupno 425 filmova, a u konkurenciji kratkometražnih autorskih filmova njih 56. Nakana festivala je promicati umjetnički animirani film nasuprot klišeima o »crtićima kao zabavi za djecu«. U tome mu pomaže i poticajni nagradni fond - oko 50 tisuća eura. Uz »Kolač« i »Evening Star«, Šuljićev »Film s djevojčicom« njegovo je najuspješnije djelo. Dosad je osvojio nagradu »Oktavijan« na Danima hrvatskoga filma, posebno priznanje žirija na Matita film festivalu u Italiji te 3. nagradu na festivalu u Dresdenu. Producent »Filma s djevojčicom« je »Zagreb film«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ivanu Vidiću prva nagrada »Marin Držić«</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Ivan Vidić dobio je prvu nagradu za dramski komad »Octopussy« odlukom Stručnog povjerenstva za dodjelu nagrade za dramsko djelo »Marin Držić«, kojom Ministarstvo kulture potiče hrvatsko dramsko i kazališno stvaralaštvo. Drugonagrađena je Ana Prolić za »Slučaj Hamlet«, a treća nagrada ravnopravno je pripala trojim autorima: Arijani Čulini za »Splitsku kvatrologiju«, Šimi Storiću za »Mrtvac poginuti ne može« i Davoru Špišiću za »Jug 2«. Stručno povjerenstvo za nagradu za dramsko djelo »Marin Držić« za 2001., u sastavu Sanje Ivić, predsjednice, i članova Željke Udovičić i Darka Lukića, nagrađene je radove odabralo između 70 na natječaj prijavljenih tekstova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Maršalu« nagrada »Srebrni Melies« </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Film »Maršal« redatelja Vinka Brešana u produkciji Interfilma i Hrvatske radiotelevizije osvojio je nagradu »Srebrni Melies« na Međunarodnome festivalu filmova fantastike u Rimu, priopćio je Interfilm. Time je taj film nominiran i za nagradu »Zlatni Melies« koju dodjeljuje Federacija europskih filmskih festivala fantastike na svečanosti 15. ožujka u Bruxellesu. Za »Zlatnog Meliesa« osim hrvatskoga filma »Maršal« natječu se španjolski, belgijski i švicarski filmovi. Svrha nagrade »Srebrnog« i »Zlatnog Meliesa« jest promicati prikazivanje tih filmova u europskim zemljama i svijetu, navodi se u priopćenju. U povodu dobivanja nagrade »Srebrni Melies« Brešan je istaknuo da joj se veseli jer pokazuje da su njegov film različiti žiriji pri dodjeli nagrada pročitali na različite načine - kao komediju, kao satiru, kao horor pa i kao svojevrsnu nadrealističku priču. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Oratorij »Ivana Orleanska« u Lisinskom</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U sklopu Akademskog ciklusa, u subotu, 9. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog izvest će se dramatski oratorij Arthura Honeggera »Ivana Orleanska na lomači«, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare. Zajednički projekt Muzičke akademije i Akademije dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu, izvedbu oratorija o srednjovjekovnoj heroini, na tekst Paula Claudela, režira Borna Baletić. Honeggerov oratorij nije uobičajen koncert Akademskog ciklusa, jer prvi put u takvom projektu Muzička akademija surađuje s ADU, rekao je dekan Muzičke akademije Haris Nonveiller. Pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja i uz soliste Muzičke akademije i glumce ADU, nastupit će Simfonijski orkestar Muzičke akademije i Mješoviti zbor te akademije te dječji zborovi »Zagrebački dječaci« i »Zvjezdice«. Poseban gost je glumac Špiro Guberina. Kostimograf je Tonči Vladislavić, a scenograf Ivo Knezović. Iako se za Akademski ciklus već planiraju daljnji projekti, upitno je hoće li se oni ostvariti jer, izvijestio je ravnatelj Dvorane Lisinski Lovro Lisičić, zagrebački Gradski ured za kulturu zakinuo je taj ciklus za financiranje u sljedećoj sezoni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Podsjetnik na tragediju </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Novinar i publicist Mladen Pavković predstavio je svoju novu knjigu »Sveto ime Vukovar« u Novinarskome domu. To je knjiga fotografija srušenoga Vukovara. Ovom knjigom fotografija, koje su popraćene tekstovima legendarnih ratnih izvjestitelja iz Vukovara Siniše Glavaševića i Alemke Mirković te kronološkim tekstom Josipa Palade »Putevima slobode«, Pavković nastavlja pisati i izdavati knjige o Domovinskome ratu. </p>
<p>Za one koji su zaboravili, zaboravljaju ili su potisnuli u zaborav srpsko agresorsko ubijanje Vukovara knjiga »Sveto ime Vukovar« je podsjetnik da se nikada ne zaboravi zločin! Da se ne zaboravi kalvarija koju su prošli Hrvati iz Vukovara! Da se ne zaborave svi oni koji su u Vukovaru i diljem Hrvatske dali živote za današnju Hrvatsku! Da se ne zaborave oni koji su prošli srpske logore! Da se ne zaborave svi oni čiji nepoznati grobovi još nisu otkriveni! Rekao je to na predstavljanju književnik Josip Palada. Sam autor, govoreći o knjizi, rekao je da se Domovinski rat namjerno zaboravlja, a da se to ne bi dogodilo, pozvao je sve hrvatske građane, osobito roditelje i škole, da idu u Vukovar i da se na licu mjesta uvjere u njegovu tragediju. Naglasio je da je knjiga spomenik svim Vukovarcima i svim žrtvama srpske agresije. Između ostalih, udjela u predstavljanju knjige imao je šansonijer Ivica Percl, koji je otpjevao nekoliko pjesama, i glumac Damir Mejovšek.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Veliki povratak Silvija Marića</p>
<p>Blaževićev povratak u Maksimir, iako na gostujućoj, Osijekovoj klupi, na ovome je stadionu protekao bez ikakve euforije. Štoviše, na utakmici se skupilo tek nešto više od 5.000 gledatelja, pa se može zaključiti da čak ni bivši izbornik hrvatske reprezentacije nije suviše veliki mamac za zagrebačku publiku</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Raspoloženi Silvio Marić sjajnom je igrom negirao kuloarske priče o namještanju rezultata na prvenstvenoj utakmici Dinama i Osijeka. Prema toj priči Osječani su »trebali« uzeti bod u Maksimiru, no zagrebački su nogometaši, ponajviše zahvaljujući svome kapetanu Mariću, pobijedili 2-1 (0-0).</p>
<p>Ovo je veliki povratak novoga maksimirskoga kapetana, koji je u utakmici protiv Osijeka doista pokazao da bi na sebe mogao preuzeti teret svojevrsnoga vođe mlade generacije Dinamovih nogometaša. Iako nije postigao pogodak, ipak bismo njega mogli nazvati pravim autorom nove Dinamove pobjede. U 59. minuti je izborio jedanaesterac kojega je Agić potom pretvorio u Dinamovo vodstvo. Marića su prethodno u kaznenom prostoru srušili Beširević i Neretljak. Samo dvije minute kasnije priča je praktički već bila zaključena. Ponovno je Marić iščeprkao loptu iz nogu osječkih nogometaša, te sjajnom asistencijom poslužio Leku, kojem se tako otvorio posve čist put prema osječkim vratima. I mladi maksimirski vezist nije pogriješio - poslao je loptu ravno u mrežu za 2-0. Nešto kasnije, u 68. minuti, Osječani su se ipak domogli počasnoga pogotka, no do kraja utakmice ipak nisu uspjeli uloviti željeni bod. Klinč Kwedija i Balatinca sudac Novak ocijenio je kao prekršaj za jedanaesterac, kojega je potom Beširević pretvorio u pogodak za konačnih 2-1.</p>
<p>Blaževićev povratak u Maksimir, iako na gostujućoj, Osijekovoj klupi, na ovome je stadionu protekao bez ikakve euforije. Štoviše, na utakmici se skupilo tek nešto više od 5.000 gledatelja, pa se može zaključiti da čak ni bivši izbornik hrvatske reprezentacije nije suviše veliki mamac za zagrebačku publiku. Doduše, vidljivo je da oni koji su u srijedu poslije podne došli na maksimirski stadion ipak imaju »poseban odnos« s bivšim izbornikom. »Pozdravili« su ga već ustaljenim povicima »Ćiro, p.....«, odmah potom s tribine je zagrmilo »Ćiro, javi se!«, a kad je Blažević dignuo ruku u znak pozdrava navijači su skandirali »Što se javljaš, p.....«. Eto, publiku doista nikako ne možete zadovoljiti, a cijeli je prizor dodatno zbunila i pjesma s tribina »Kako je dobro vidjeti te opet...«. Teško je procijeniti jesu li se ovi stihovi odnosili na samoga Blaževića.</p>
<p>U svakom slučaju, bivši je izbornik u svojoj premijeri na Osijekovoj klupi ipak unio određene novitete u ovu momčad. Na mjesto posljednjeg čovjeka obrane postavio je Bakira Beširevića, kojega je povukao s lijevoga boka. Ulogu srednjeg braniča obavljali su Neretljak i Vuica, a tako postavljena Osijekova obrana uspijevala je odolijevati domaćim napadima, koji ovaj put ipak nisu bili na razini od prije četiri dana, kada je Dinamo sa 4-0 svladao Pomorac. »Plave« je akcije uglavnom pokušavao organizirati iznimno rastrčani Silvio Marić, koji polako nagovješćuje povratak u staru formu. Najčešći koridor kojeg su Dinamovi igrači pokušavali probiti na putu do gostujućih vrata jest onaj na lijevoj strani Osijekove obrane. U tome je dijelu najzaposleniji bio prednji lijevi branič Osijeka Mato Neretljak, čije je rijetke propuste ispravljao Beširević. No, pitanje je kako bi sve to izgledalo da su Dinamovi nogometaši bili barem malo agresivniji i ambiciozniji u napadu. Tek četiri udarca prema vratima u prvom poluvremenu ipak su relativno slab učinak. Dvaput je Zahora zaprijetio iz slobodnog udarca, a mladi je maksimirski napadač ujedno propustio priliku realizirati sjajnu asistenciju Marića, koji je dugom loptom Zahoru gurnuo u veliku priliku. Vuica je tada »zaplivao«, a Zahora je umjesto u mrežu loptu sa kojih pet metara iskosa poslao pored vratiju. </p>
<p>Vidljivo je, eto, da je domaći trener Ilija Lončarević ponovno ukazao povjerenje Zahori, iako je najavio da će se ovaj igrač neko vrijeme »hladiti« na klupi uslijed iznimno slaboga i nedovoljnog angažmana na proljetnoj prvenstvenoj premijeri u Šibeniku prije tjedan i pol dana. Čini se, međutim, da je Zahora ipak »odležao kaznu« i da je ponovo izborio mjesto u prvih 11. U startnoj je postavi zaigrao i vječno ozlijeđeni Damir Krznar, koji je pokrio lijevu stranu Dinamove obrane. Ovaj Krznarov ulazak u prvih 11 više je rezultat nužde, nego li samoga trenerova izbora. Naime, standardni branič Smoje nije mogao nastupiti zbog žutih kartona, a njegova predviđena zamjena Bošnjak praktički je u posljednji trenutak odustao zbog ozljede. Tako je Kristijan Polovanec transferiran u središnji dio obrambenoga reda, a Krznar na lijevi bok.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - OSIJEK 2-1 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 6,5 - Kwedi 5,5, Sedloski 6, Polovanec 6, Krznar 6,5 - Leko 7, Agić 6,5, Petrović 7 (od 69. Kranjčar 6,5) - Marić 7,5 (od 79. Tomić -); Zahora 6, Mešanović 6 (od 75. Mikić -)</p>
<p>OSIJEK: Galinović 6,5 - Beširević 5,5; Vuica 5,5, Neretljak 6 - Grnja 6, Pavličić 5,5, Brkić 5,5, Balatinac 6, Jukić 6 (od 74. Radics -) - Mitu 6, Vuković 6.</p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 6. GLEDATELJA: 5000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Agić (59.- 11 m), 2-0 Leko (60), 2-1 Beširević (68 - 11 m) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Neretljak, Kwedi, Vuica, Radić, Leko </p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio MARIĆ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jović ostavio bodove u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 6. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Šibenika nalaze se u nezavidnoj situaciji, kao i Kamen Ingrad bore se za ostanak, stoga pobjeda 1-0 (0-0) u međusobnom dvoboju ima još veći značaj. Domaćin, koji je u prvom poluvremenu igrao protiv vjetra, pritisnuo je protivnika na njegovu polovinu, te stvarao prilike koje su odlazile u nepovrat. </p>
<p>U nastavku ista slika. Domaćin napada, a gosti se grčevito brane. Radost je došla u 75. minuti. Domagoj Kosić, odlični igrač Šibenika, izvanredno je uposlio Danka Jovića koji je sa ruba kaznenog prostora matirao nemoćnog Turinu. Nakon toga gosti su malo došli do daha, stvorili dvije poluprilike, ali su one završile pored vratiju. </p>
<p>• Stadion Šubičevac</p>
<p>ŠIBENIK - KAMEN INGRAD 1-0 (0-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica -, Kartelo 7, Radeljić 6,5, Rajić 6,5, Žilić 6,5, N. Jović 6,5, Bedeković 6, Krpan 5,5 (od 63. Klinčić 6), Kosić 7, D. Jović 7 (od 78. Karega -), Pešić 6 (od 66. Dragičević 6).</p>
<p>KAMEN INGRAD: Turina 7, Olujević 6,5, Gusić 6, Tomčić 6, Darmopil 5, Bešlić 5,5, Bakula 6,5, Brkić 5,5 (od 82. Papak -), Crnčević 5 (od 46. Garba 5,5), Kvesić 5,5 (od 46. Balašković 6), Popović 5.</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 7. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 D. Jović (75.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Rajić, Bešlić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Danko JOVIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ključ u traženju izbornika mora biti - znanje </p>
<p>»Sve me podsjeća na 1983. godinu kada Zlatko Šimenc nije prošao natječaj jer nije poznavao ni jedan strani jezik, a to nema veze sa znanjem vaterpola. Znanje je ključ izbora«/ Mislim da se mora imati više povjerenja u struku i da se mora voditi dugoročnija stručna politika. No, puno je važnije izbjegavati sitne pojedinačne interese i uske klupske, lokalne stavove, veli Silić </p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> - Posljednji događaji oko izbora hrvatskog vaterpolskog izbornika ukazuju da novi Upravni odbor HVS-a nije jedinstven i da prevladavaju uski lokalni interesi umjesto želje za općim dobrom. Uprava, kojoj predsjedava Martin Sardelić, nije se odmakla od načina rada prethodnih uprava. </p>
<p> Činjenica da u Stručnoj komisiji sjede Ozren Bonačić (predsjednik), Zoran Roje i Veselin Đuho, treneri koji su zagrijani za izborničku fotelju, te da je odabiranje išlo putem natječaja navodi nas na pomisao da je glavna potka bila izbjeći ona imena koja nisu po »guštu« pojedincima iz vrha vaterpolske piramide. </p>
<p>Bilo bi puno logičnije da je među trenerima koji predlažu izbornika sjedio Bruno Silić, trener koji je hrvatski vaterpolo okitio srebrnom medaljom na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine, jer, barem u ovom trenutku, nije zainteresiran za izborničko mjesto.</p>
<p> Silić, sada trener Mladosti-CO, nam je ponudio svoje viđenje rada Stručne komisije: </p>
<p>- Stručna komisija je tijelo koje je odredio Upravni odbor da bi mu pomogao u radu, a ovakav izbor komisije je diskutabilan jer su kooptirani treneri zainteresirani za izborničko mjesto. Stoga, kada se predlagao radio je u krnjem sastavu. Uradilo se i nekoliko grešaka u koracima, a bilo je nepotrebno čekati sedama dana da uprava raspravlja o prijedlogu struke (predložili su samo jednog Bonačića op.p.) Tako je bilo previše vremena, »žvakao« se prijedlog struke i utjecalo na Upravni odbor, a rezultat je da danas još nemamo izbornika.</p>
<p> Upravni odbor je odlučio da se izbornika traži putem natječaja, kao da u tom tijelu ne znaju koga su imali na raspolaganju i što s kojim trenerom dobivaju ili gube. Silić je imao jake adute (olimpijsko srebro i velike klupske uspjehe) da prođe na natječaju, no ističe:</p>
<p>- Istina u Statutu stoji da se izbornik bira putem natječaja. Ja osobno nisam zainteresiran da sada vodim reprezentaciju, uostalom imam zahtjevan i odgovoran posao u Mladosti, doći ponovo do vrha Europe. Čudno je da u natječaju stoji da izbornik mora biti vaterpolski trener. Mislim da smo htjeli kopirati Australce ili Amerikance, no trebalo je djelovati svrsishodnije. Sve me podsjeća na 1983. godinu kada Zlatko Šimenc nije prošao natječaj jer nije pozanavao ni jedan strani jezik, a to nema veze s znanjem vaterpola. Znanje je ključ izbora...</p>
<p> Silić zna dobro kako se do uspjeha dolazi i u reprezentaciji i u klupskom vaterpolu. A u Hrvatskoj je golema razlika između klupskih uspjeha i reprezentativnih nastupa. Klubovi dominiraju Europom, dok je reprezentacija bez kontinuiteta, sa samo dvije medalje u deset godina. </p>
<p>- Problem je velik, prevelik. U nas je sva koncentracija dobrih igrača u dva kluba, što je jedan od razloga, a nismo nakon neuspjeha ispravljali pogreške, kaže Silić te nastavlja: - Mislim da se mora imati više povjerenja u struku i da se mora voditi dugoročnija stručna politika. No, puno je važnije izbjegavati sitne pojedinačne interese i uske klupske, lokalne stavove...</p>
<p> Silić je prošle sezone preuzeo Mladost, osvojen je LEN kup prošle sezone, a ove na startu Kup. U prvenstvu Hrvatske »žabci« dobro guraju i prvi su, dok u Kupu Kupova ove subote moraju sustići dva pogodaka prednosti Jadrana iz prvog polufinalnog ogleda u Herceg Novom (5-7). </p>
<p>- Osvojeni Kup dao nam je veliko sampouzdanje i uvjerio nas je sve da možemo pobjeđivati Jug, a Dubrovčani su ipak prvaci Europe. Malo nas je Jadran iz Herceg Novog iznenadio u prvoj utakmici, ali s maksimalnim angažmanom možemo nadoknaditi ovih dva gola manjka. Kad smo Juga u finalu Kupa pobijedili s četiri pogotka sigurno možemo i Jadrana s tri. Nadamo se i punom gledalištu, pravoj vaterpolskoj predstavi i našem plasmanu u finale Kupa kupova, zaključio je Silić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Austrijanci oporavljaju nacionalni ponos</p>
<p>Michaela Dorfmeister deklasirala konkurenciju i potvrdila naslov ukupne pobjednice Svjetskog kupa, u utrci koju je nakon debakla na ZOI uspjela završiti i djevojka našeg Ivice Kostelića Amerikanka Caroline Lalive, i to ne bilo kako nego na drugom mjestu / Najbolja spustašica je Talijanka Isolde Kostner koja je spust završila tek na 11. mjestu / Svoju dominaciju u muškom skijanju potvrdio je pobjedom Stephan Eberharter koji će u nedjelju primiti Veliki kristalni globus ukupnog pobjednika Svjetskog kupa / Janica u četvrtak (12.30 sati) starta u superveleslalomu </p>
<p>ALTENMARKT, 6. ožujka (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> - Austrijanci sve čine ne bi li oporavili svoj nacionalni ponos, kojem je posljednje dvije godine najjači udarac zadala Janica Kostelić, djevojka koja je, primijetili su neki, osvojila više olimpijskih medalja negoli u njezinoj zemlji ima snježnih dana u godini. Stoga su domaćini ovogodišnje završnice Svjetskoga kupa presretni što su prvi dan natjecanja otvorili s dvostrukom pobjedom u spustu, disciplini na koju su najviše osjetljivi.</p>
<p>Najprije je rano ujutro Michaela Dorfmeister deklasirala konkurenciju, u utrci koju je nakon debakla na ZOI uspjela završiti i djevojka našeg Ivice Kostelića Amerikanka Caroline Lalive, i to ne bilo kako nego na drugom mjestu.</p>
<p>A onda je, točno u podne, svoju dominaciju potvrdio šestom spustaškom pobjedom ove sezone, Stephan Eberharter, novi, iako još neokrunjeni, kralj Svjetskoga kupa.</p>
<p>Michaela Dorfmeister, djevojka koja će 25. ožujka napuniti 27 godina, prvi je puta ove sezone pobijedila u najbržoj disciplini, čime je i teoretski osigurala Veliki kristalni globus kojeg je lani u ovo doba upravo osvajala Janica Kostelić. No, svima je već poznata priča o Janičinoj propuštenoj sezoni u Svjetskom kupu, ni jednom u najavama ove sezone nije iz našeg stožera stigla izjava da će Janica braniti svjetsku krunu.</p>
<p>Dok se Janica oporavljala i pripremala za napad na olimpijske vrhove, borbu za krunu u Svjetskome kupu vodile su uz Dorfmeister i njezina zemljakina Renate Götschl, koja je nastradala na posljednjoj utrci uoči »obračuna« u Flachauu, te Švicarka Sonja Nef, Njemica Hilde Gerg, Šveđanka Anja Paerson i Talijanka Isolde Kostner.</p>
<p>Michaela Dorfmeister sedma je Austrijanka koja je osvojila Svjetski kup u njegovoj 36-godišnjoj povijesti, što joj je apsolutno najveći rezultat u karijeri. Ima samo jednu zlatnu medalju s velikih natjecanja, zlato u spustu s prošlogodišnjeg SP u St. Antonu. Ove je sezone ostvarila četiri pobjede u Svjetskom kupu (jednom spust, triput veleslalom) i još je pet puta bila na postolju.</p>
<p>- Vraćajući se iz Salt Lake Cityja, gdje sam promašila sve medalje, dugo sam u avionu razmišljala kako se moram sabrati i usredotočiti na završnicu Svjetskoga kupa. Presretna sam da sam uspjela, ushićeno je govorila Dorfmeister.</p>
<p>Mali kristalni globus za najbolju spustašicu sezone osvojila je Talijanka Isolde Kostner koja svojim nastupu u Altenmarktu nije potvrdila svoju ovosezonsku dominaciju, bila je tek 11., no sa smiješkom je dojurila u cilj.</p>
<p>- Vrlo sam zadovoljna. Iako sam htjela biti dobra i danas, nije bilo nikakvoga rezona da nepotrebno riskiram. Čestitam Michaeli Dorfmeister, bila je na visokoj razini cijele sezone što je potvrdila i pobjedom u spustu, rekla je Kostner.</p>
<p>Stephan Eberharter naplaćuje ove sezone sve godine frustracija zbog stalnog nastupa u sjeni drugih velikana austrijskog skijanja, osobito nedodirljivog Hermanna Maiera. Sudbina je htjela da svoju veliku sportsku zadovoljštinu i definitivni iskorak iz sjene velikog »Herminatora« Eberharter dobije upravo u Maierovom rodnom mjestu Flachauu, gdje će u nedjelju 33-godišnjem »vječnom drugom« biti uručen Veliki kristalni globus. Čovjek ne bi rekao, ali Eberharter je tek treći Austrijanac u povijesti koji je osvojio Svjetski kup. Prije njega to je uspjelo još samo Karlu Schranzu (1969. i 1970.) i Hermannu Maieru (1998., 2000. i 2001.).</p>
<p>U četvrtak će na stazu u Altenmarktu (12.30 sati) izaći, prvi puta službeno nakon olimpijskog trijumfa, Janica Kostelić. Bit će to njen tek treći ovosezonski nastup u supervelelslalomu (4. i 12. u Svjetskom kupu te srebrna na ZOI). Janica je u srijedu pokušala trenirati, međutim, kako je u Austriji pretoplo, pa je snijeg premekan, odustalo se od treninga, jer na takvom snijegu uvijek je veća mogućnost za ozljeđivanje.</p>
<p>Janica i ovdje živi svojim ustaljenim ritmom, rano lijeganje, rano ustajanje, treniranje, izbjegavanje novinara, jer gdje god se pojavi odmah je meta i medijskih, ali i običnih znatiželjnika. U hotelu prigodom objeda često ustaje kako bi dala autogram, te se slikala uz svoje skije i pancerice koje su poput relikvija izložene u predvorju hotela u kojem boravi.</p>
<p>Ivica još nije doputovao u Flachau, on će do zadnjeg trena uoči svoga subotnjega nastupa trenirati u stotinjak kilometara udaljenom Innerkremsu, kako bi izbjegao gužvu koja se stvara oko obitelji trostruke olimpijske pobjednice.</p>
<p>• Rezultati spusta, skijašice: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 1:40.09, 2. Caroline Lalive (SAD) + 0.19, 3. Melanie Suchet (Fra) + 0.20... skijaši: 1. Stephan Eberharter (Aut) 1:41.80, 2. Ambrosi Hoffmann (Švi) + 0.27, 3. Hannes Trinkl (Aut) + 0.46...</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatskim stolnotenisačicama otvoren put prema medalji!</p>
<p>Hrvatski stolnotenisači u prvom kolu Europskog prvenstva, 30. ožujka, igraju protiv Danaca, dok stolnotenisačice u četvrtfinalu, 31. ožujka, čekaju bolje iz meča Rusija - Švedska</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Ovim činom za nas, zapravo, počinje Europsko prvenstvo u stolnom tenisu 2002.«, rekao je uoči ždrijeba ekipnog dijela Europskog prvenstva potpredsjednik Europskog stolnoteniskog saveza, Rudolf Sporrer. A sam ždrijeb, održan u ambijentu koji bi trebao sugerirati visoku razinu predstojećeg sportskog događaja u Zagrebu (17. kat hotela Opera), za hrvatske je predstavnike bio vrlo povoljan.</p>
<p>Stolnotenisačice, inače treće nositeljice prvenstva, u osmini finala su slobodne, a u četvrtfinalu, 31. ožujka, igrat će protiv pobjednica meča Rusija - Švedska. Za očekivati je da će to biti Ruskinje. U eventualnom polufinalu, Tamaru Boroš, Eldijanu Aganović, Andreu Bakulu, Sandru Paović i Andreu Bobetić vjerojatno čekaju Njemice.</p>
<p>- Ždrijeb je za nas vrlo povoljan, jer su Ruskinje bolji izbor od Luksemburžanki s Kineskinjom Ni Xiom Lian koja može pobijediti čak i Tamaru Boroš. Ovako nam je otvoren put prema polufinalu i obrani brončane medalje iz Bremena. Prema mojim informacijama, Njemice će igrati bez naturaliziranih Kineskinja, pa nam ni one nisu neprelazna prepreka. Vjerojatno bi nam teže bilo s europskim prvekinjama Mađaricama, prokomentirao je ishod ždrijeba direktor naše ženske reprezentacije, Ante Bućo.</p>
<p>Muška, pak, reprezentacija nije u krugu favorita, već je u super-diviziju, najjaču skupinu europskog stolnog tenisa, »upala« samo zato jer je Hrvatska, tj. Zagreb (30. ožujka do 7. travnja) domaćin Europskog prvenstva. Zoran Primorac, Roko Tošić, Ivan Juzbašić, Dado Šurbek i Jiang Weizhong igrat će u prvom kolu Europskog prvenstva protiv Danske, predvođena »večernjakovcem« Allanom Bentsenom, što nam daje određene šanse za prolaz u četvrtfinale.</p>
<p>- Bolje Danska nego Bjelorusija sa Samsonovim. Zoran Primorac je bolji od svih danskih igrča, a Roko Tošić jako dobro poznaje svog klupskog suigrača Bentsena i taj je meč potpuno otvoren, smatra direktor hrvatske muške reprezentacije, Herman Vukušić i dodaje da će sve biti još puno jasnije nakon Otvorenog prvenstva Katara, na kojem igraju naša dva prva reketa.</p>
<p>Eventualna pobjeda protiv Danaca, donijela bi nam jake Austrijance s Wernerom Schlagerom i dva naturalizirana Kineza. </p>
<p>Već u utorak je obavljen ždrijeb druge i treće lige (divizija 1 i divizija 2) europskih stolnoteniskih reprezentacija, a isti se može pronaći na internet stranicama Hrvatskog stolnoteniskog saveza, na adresi www.hsts.hr. Na Europskom prvenstvu u Zagrebu sudjelovat će, inače, stolnotenisačice i stolnotenisači iz 45 zemalja.</p>
<p> • Parovi četvrtfinala Europskog prvenstva, stolnotenisačice: Njemačka - pobjednice meča Jugoslavija - Italija, Rusija ili Švedska - HRVATSKA, Rumunjska - Belgija ili Luxemburg, Bjelorusija ili Francuska - Mađarska;</p>
<p> stolnotenisači: Njemačka - Jugoslavija ili Nizozemska, Bjelorusija ili Belgija - Francuska, Švedska - Grčka ili Češka, Danska ili HRVATSKA - Austrija.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kim Taek Soo prejak za Tošića, Cheung za Primorca</p>
<p>DOHA, 6. ožujka</p>
<p> - Zoran Primorac vratio se na stolnoteniski »Pro Tour« pobjedom. U prvom kolu Otvorenog prvenstva Katara naš najbolji stolnotenisač nije imao nikakvih problema (4-0) protiv Nijemca Zoltana Fejera-Konnertha, 86. igrača svijeta. No, Primorac kaže drukčije:</p>
<p>- Nije bilo nimalo lako, prvi meč na turniru je uvijek težak, jer još ne znaš na kojoj ti je razini igra. Fejer-Konnerth je vrlo dobar igrač, no ja sam iz seta u set igrao sve bolje, pa sad s nestrpljenjem očekujem nastavak turnira, rekao je Primorac nakon prvog meča u Dohi.</p>
<p>No, već u drugom meču pobijedio ga je s 4-2 hongkoški Kinez Cheung.</p>
<p>Nakon što je lako dobio dva meča u kvalifikacijama, Roko Tošić je u prvom kolu glavnog turnira dobio objektivno preteškog suparnika, 11. igrača svjetske ljestvice Kim Taek Sooa i izgubio 1-4.</p>
<p>- Prvi puta sam igrao protiv Kima. On je uistinu velik igrač, no tijekom meča sam vidio da mogu igrati protiv njega. Imao sam priliku dobiti 2 ili 3 seta, možda čak i meč, no napravio sam previše pogrešaka. Primjerice, kod 1-2 u setovima i 8-9 u četvrtom imao sam »zicer«, no nisam pogodio. Kod 9-9 imao bih dva servisa i prigodu za 2-2, a onda bi meč počeo ispočetka, objasnio je Tošić.</p>
<p>Primorac i Tošić u igri parova nisu uspjeli ući u glavni turnir, budući da su ih u kvalifikacijama pobijedili Japanci Tasei i Takamori.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, kvalifikacije: TOŠIĆ (HRV) - - Majamal (Sud) 11-2, 11-3, 11-3, 11-1, TOŠIĆ (HRV) - Al Qershi (Jem) 11-6, 11-8, 11-8, 11-6, 1. kolo: TOŠIĆ (HRV) - Kim Taek Soo (Kor) 8-11, 15-13, 4-11, 8-11, 4-11, PRIMORAC (HRV) - Fejer-Konnerth (Njem) 11-6, 11-9, 11-1, 11-8; 2. kolo: Cheung - Primorac 4-2; parovi, kvalifikacije: PRIMORAC, TOŠIĆ (HRV) - Tasei, Takamori (Jap) 12-10, 4-11, 7-11, 8-11. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Alain Baxter pozitivan na metamfetamin</p>
<p>Prvi nalaz dopinške kontrole pokazao je da je britanski skijaš bio pozitivan na metamfetamin, zabranjeni stimulans </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 6. ožujka</p>
<p> - Škot Alain Baxter, osvajač brončane medalje u olimpijskom slalomu, pozitivan je na dopinškom testu na zabranjeni stimulans metamfetamin, objavio je Britanski olimpijski odbor. BOO je rekao da je primio tu obavijest od Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO). Još je otkriven jedan slučaj sportaša pozitivnog na nandrolon, no njegovo se ime još ne zna.</p>
<p>Zasad nije rečeno hoće li Baxter predati svoju medalju koju bi onda dobio Austrijanac Benjamin Raich, četvrti u slalomskoj utrci na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. Slalomski je pobjednik 23. veljače bio Francuz Jean-Pierre Vidal, a drugi je bio sunarodnjak Sebastien Amiez. Jedan od favorita u toj utrci je bio i naš skijaš Ivica Kostelić, no on je ispao iz utrke tri vrata prije kraja.</p>
<p>- Spomenutog će sportaša saslušati sljedeći tjedan MOO-va liječnička komisija, koja će potom razmatrati njegovu izjavu i dokaze. Liječnička će komisija iznijeti svoj prijedlog Izvršnom odboru MOO-a koji će dalje djelovati, kažu u MOO-u.</p>
<p>Ovo je prvi otkriveni slučaj dopinga u alpskom skijanju na ZOI u Salt Lake Cityju.</p>
<p>- To su pokazali laboratorijski nalazi. Nikad nismo imali dopinški slučaj u alpskom skijanju, kaže Patrick Schamasch, direktor liječničke komisije MOO-a, koji misli da će presuda biti donijeta u sljedećih 10 dana.</p>
<p>- Sportaš ima pravo iznijeti svoju obranu osobno ili pismeno, veli Schamasch.</p>
<p>MOO je prvi put predstavio popis zabranjenih sredstava još 1968. godine, uoči Igara u Grenobleu, a metamfetamin je već onda bio na tom popisu. Stimulansi uzrokuju euforiju, povećanu budnost, sportaš se ne osjeća umornim...</p>
<p>MOO je za 17-dnevnih Igara napravio 1960 dopinških testova - 642 testova urina za vrijeme natjecanja, 96 testova urina izvan natjecanja i 1222 krvnih testova.</p>
<p>Schamasch je naglasio da se Baxter može žaliti na bilo koju odluku. Glavna tajnica Međunarodnog skijaškog saveza (FIS), Sarah Lewis, rekla je kako je ovo prvi slučaj dopingiranog alpinca na ZOI.</p>
<p>- Sad je sve u rukama MOO-a. Imaju pozitivan laboratorijski A nalaz i napravit će temeljitu istragu. Pokaže li se da je Baxter uistinu pozitivan, onda će se uključiti i FIS, veli Lewis.</p>
<p>Isto se dogodilo i nakon ljetnih Olimpijskih igara 2000. u Sydneyu, kad je njemački hrvač Alexander Leipold morao predati svoju zlatnu medalju jer je bio pozitivan na dopinškom testu. Postupak će biti isti.</p>
<p>- Nazvao me šef misije, Simon Clegg i rekao da su moji nalazi nakon slaloma bili pozitivni. To me šokiralo i shrvalo. Zbog toga sam odlučio sve obznaniti, jer nikad nisam svjesno uzeo nešto što bi mi pomoglo pri postizanju rezultata. Nevin sam. Sad, sa svojim odvjetnicima i liječnicima pripremam svoju obranu i nadam se da ću uspjeti u svojoj obrani. Nemam nikakvu namjeru braniti se javno i zbog toga neću davati nikakve izjave dok cijeli postupak ne završi, veli 28-godišnji Baxter u svojoj izjavi.</p>
<p>Britanski olimpijski odbor je izjavio da je njegova primarna briga dobrobit i obrana sportaša i zbog toga neće komentirati što se događa.</p>
<p>Inače, metamfetamin je oblik amfetamina ili popularno zvani »speed«. To je stimulans koji ubrzava rad metabolizma. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Montmontaža u finalu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Košarkašice Montmontaže izborile su finale prvenstva Hrvatske pobjedom protiv Croatije 89-76 (23-18, 25-19, 19-22, 22-27) u drugoj utakmici doigravanja. Oslabljena Croatia, uz jedinu raspoloženu Sandru Popović (37 poena, pet asistencija, pet osvojenih lopti) nije mogla parirati ujednačenom sastavu »montažerki« u kojem se posebno istaknula Emilija Podrug (29 poena, 15 skokova, 2 asistencije, 6 osvojenih lopti).</p>
<p>l SŠD »Peščenica«</p>
<p>CROATIA - MONTMONTAŽA 76-89 (18-23, 19-25, 22-19, 27-22)</p>
<p>CROATIA: Popović 37 (7-8), Čačić 7 (3-4), Dodić 6, Cigić, Končar, Blagaj 4, Ivezić 6 (2-2), Klein-Šumanovac, Šapina 7 (1-2), Slišković 9 (3-4), Bogoje.</p>
<p>MONTMONTAŽA: Ivanišević 2, Špac 3 (1-2), Balent 1 (1-2), Mazić 24 (2-7), Tomljenović, Fabbri 7, Salopek, Lelas 21 (6-8), Ostojić, Podrug 29 (5-6), Maganjić 2, Vrnjinanin.</p>
<p>SUCI: Anzulović i Goluža (oba Zagreb). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Emilija PODRUG</p>
<p>• U drugom polufinalnom dvoboju Šibenik Jolly JBS je pobjedom 76-64 protiv Gospić Inera izjednačio na 1-1 u pobjedama. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kukočevih 11 koševa u porazu Atlante</p>
<p>NEW YORK, 6. ožujka</p>
<p> - Iako New York Knicksi igraju očajno otkad ih je preuzeo Don Chaney vodstvo kluba odlučilo ga je nagraditi produženjem ugovora za još jednu godinu. Chaney im se zahvalio pobjedom nad Milwaukee Bucksima 102-89. Briljirao je krilni centar Kurt Thomas sa 29 poena i čak 20 skokova. Allan Houston dodao je 27, a Latrell Sprewell 18 koševa. Kod Bucksa trojka Sam Cassell, Glenn Robinson i Ray Allen postigla je po 18 poena. U Clevelandu Cavaliersi su se osvetili Kukočevoj Atlanti na nedavnom porazu. Obje momčadi imale su lošu šutersku noć, a u to se uklopio i Toni Kukoč, koji je postigao 11 koševa uz šut 4-11. Tome je u 29 minuta igre pridodao 7 skokova i 6 asistencija. Najbolji u Atlanti bili su Jason Terry sa 29 i Shareef Abdur-Rahim sa 19 koševa. U početnoj petorki Clevelanda svi su imali dvoznamekasti učinak, a isticao se Lamond Murray sa 23 koša.</p>
<p>• Rezultati: Cleveland - Atlanta 103-96 (Kukoč igrao 29 minuta, postigao 11 koševa, 7 skokova i 6 asistencija), Washington - Chicago 115-90 (Bagarić igrao 16 minuta, postigao 3 koša i 1 skok), Detroit - Miami 91-93 New York - Milwaukee 102-89, Indiana - Orlando 111-98 (Šundov nije igrao), Dallas - Phoenix 81-77, Houston - Toronto 112-109, San Antonio - Golden State 109-88, LA Lakers - New Jersey 101-92, Seattle - Minnesota 97-83. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blažević fizički nasrnuo na suca Novaka?</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Osijekov trener Miroslav Blažević je nasrnuo na varaždinskog suca Ivana Novaka nakon prvenstvenog dvoboja protiv Dinama u Maksimiru! Tako, barem stoji u službenom zapisniku s ove utakmice, kojeg je pripremio splitski delegat Joško Žaja.</p>
<p>Naime, neposredno po završetku utakmice Blažević je ispred tunela koji vodi ka svlačionicama pristupio Novaku, te ga navodno glavom udario u glavu. Je li to bilo baš tako, ili je Osjekov trener upotrijebio kakav drugi »zahvat«, zasad će ostati tajnom. Sam Blažević tvrdi kako to nije učinio. Sudac Novak se osječkom treneru »unio u lice«, nakon čega mu je Blažević viknuo »Makni se od mene!«. Ovo je, jasno, verzija koju je ispričao osječki trener.</p>
<p>- Shvatite me, Kodeks nam ne dozvoljava komentirati događaje vezane za utakmicu, pa tako nemam pravo komentirati niti 11-erac kojega sam dosudio, a niti ovaj događaj s Blaževićem, naglasio je sudac Novak. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blažević: Ogorčen sam suđenjem!</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Neposredno po završetku konferencije za novinare nakon prvenstvenog dvoboja Dinama i Osijeka, gostujući trener Blažević bio vidljivo ljutit na suca Novaka, zbog dosuđenoga 11-erca Dinamu.</p>
<p>- Dinamo je zasluženo pobijedio, cijelu je utakmicu bio bolja momčad, no onakve situacije mu doista ne trebaju. Uvjeren sam da 11-erac koji je dosuđen Dinamu, nije ni postojao. No, Dinamo bi vjerojatno i bez toga pobjedio, ali smatram da nije pravedno pravo ovim mojim mladim igračima suditi na ovakav način. Pa, oni su se toliko trudili suprotstaviti se Dinamu, a na kraju dožive takav šok i nepravdu. Ne govorim to zato što sam ogorčen - a jesam ogorčen! - već govorim zato jer bi smo se napokon morali pobrinuti da se takve stvari ne događaju. U svakom slučaju, Dinamo se iz utakmice u utakmicu diže i naziru se njegove velike mogućnosti, naglasio je Blažević. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pletikosi crveni karton</p>
<p>Zbog načinjenog 11-erca, reprezentativni vratar Hajduka Stipe Pletikosa dobio je crveni karton, pa ga je kod izvođenja najstrože kazne zamijenio Mario Carević i umalo obranio kazneni udarac</p>
<p>SISAK, 6. ožujka</p>
<p> - Za igru je potrebno dvoje. U prvih 45 minuta vidjeli smo samo Hajduk, jer borbeni igrači TŠK-a izgledali su poput statista koji mogu biti sretni što su u tom razdoblju primili samo četiri pogotka, te na kraju izgubili sa prihvatljivih 2-5 (0-4). Da je Hajduk bio angažiraniji, zacijelo bi se i mreža domaćeg vratara Radoša više puta zatresla. </p>
<p>Nastavak je donio sličnu priču onoj iz prvih 45 minuta. Hajduk je bio apsolutno dominantan, ali ne previše zainteresiran, pomalo i neozbiljan, pa su to domaćini uspjeli kapitalizirati u samom finišu s dva pogotka i poraz učinili snošljivim. </p>
<p>Mjeriti vrijednosti Hajduka i TŠK-a je zaista neprihvatljiva jer Splićani imaju bar za dva koplja jaču momčad. Međutim, i oni moraju shvatiti da jedino s ozbiljnošću mogu postići daleko više od pozicije u kojoj se sada nalaze. Domaćini, već drugoligaši, burno su proslavili dva postignuta pogotka jer ostvarili su ih ipak protiv Hajduka. </p>
<p>Zbog načinjenog 11-erca, reprezentativni vratar Hajduka Stipe Pletikosa dobio je crveni karton, pa ga je kod izvođenja najstrože kazne zamijenio Mario Carević i umalo obranio kazneni udarac. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>TŠK - HAJDUK 2-5 (0-4)</p>
<p>TŠK: Radoš 6, Kunert 5, Jančetić 5, Klarić 5, Ferenčak 5 (od 48. Ujević 5,5), Kovačević 5, Bobinec 5, Bešić 5, Svesnić 5, Marko Medarić 5, Mario Medarić 5.</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa -, Rendulić 6, Sablić 6, Vejić 5,5 (od 72. Pirija 5,5), Deranja 8, Bošnjak 6, Andrić 6, Srna 6 (od 76. Carević -), Miladin 7 (od 37. Lalić 6), Miše 6, Bule 6.</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6. GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bule (9.), 0-2 Andrić (15.), 0-3 Deranja (31.) 0-4 Bošnjak (44.), 0-5 Deranja (50.), 1-5 Bobinac (83.), 2-5 Ujević (89. - 11 m).</p>
<p>CRVENI KARTON: Pletikosa (88., prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvonimir DERANJA </p>
<p>Damir Kanižaj</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zadar konačno postigao pogodak</p>
<p>ZADAR, 6. ožujka</p>
<p> - Zadar je pobijedio Slaven Belupo 2-0 (0-0). U Stanovima konačno tri velika boda za domaće u utakmici koja je zadovoljila gledatelje tek svojim drugim dijelom. </p>
<p>Nakon odmora Zadar je u 54. minuti mogao doći do vodstva, Ihtijarević je idealno poslužio Zekića, ovaj je s deset metara umjesto u mrežu loptu poslao pored vratiju. Ipak, u 69. minuti, nakon odlične akcije koju je započeo Butić, potom nastavio Surać na desnom boku ubacivši loptu do Zekića koji je dobro opslužio Tomislava Gondžića koji je s nekih deset metara pogodio desni kut Solomuna. </p>
<p>Na isteku sudačkog dodatka Butić je iskoristio grešku obrane Belupa i postigao zgoditak. </p>
<p>• Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR - SLAVEN BELUPO 2-0 (0-0)</p>
<p>ZADAR: Rogić 7, Jurić 6, Zebić 6, Nedić 5, Jerković 5 (od 46. Gondžić 7), Mikulić 6.5, Surać 7, Kovačić 5 (od 46. Ihtijarević 7), Butić 6, Blatnjak 5 (od 80. Bogdan -), Zekić 5.5</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6, Međimorec 6 (od 72. Abaza 5), Medvid 5 (od 76. Amižić 5), Crnac 5, S. Bošnjak 5, Gal 5, Ferenčina 5, Kovačević 5.5, Filipović 5 (od 63. Dodik 6), Kovačić 6, Bajsić 6.</p>
<p>SUDAC: Edo Trivković (Split) - 8. GLEDATELJA: 800</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Gondžić (69), 2-0 Butić (90).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Bajsić, Crnac, Jurić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Crnac, Nedić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jakov SURAĆ</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Fenomenalni Olić »razoružao« i Varaždince</p>
<p>Konačnih 4-1 (2-1) za ponovno neumoljivi i nezaustavljivi Zagreb protiv Varteksa u Varaždinu dokazuju da momčad iz Kranjčevićeve ne samo da zasluženo predvodi prvoligašku kolonu, nego da ju zaista više nitko ne može izbaciti iz pobjedničke putanje</p>
<p>VARAŽDIN, 6. ožujka</p>
<p> - I kroz Varaždin su nogometaši Zagreba protutnjali na svoj karakterističan način lakoće pobjeđivanja. Konačnih 4-1 (2-1) za ponovno neumoljivi i nezaustavljivi Zagreb dokazuju sami za sebe da momčad iz Kranjčevićeve ne samo da zasluženo predvodi prvoligašku kolonu, nego da ju zaista više nitko ne može izbaciti iz pobjedničke putanje. Stoga i gledatelji, iako prepuni nade u svoju momčad, nisu mogli drugo nakon ove utakmice nego - zapljeskati Zagrebu, pozdraviti novog prvaka.</p>
<p>Utakmica je bila, kao što se i očekivalo, prepuna naboja. Razumljivo je i zašto, Varaždinci su mogućom pobjedom još gajili neke skrivene nade u naslov prvaka, dok je Zagreb mnoge svoje eventualne brige želio riješiti upravo u Varaždinu. Stoga smo praktički od prve do zadnje minute gledali jednu pravu mušku, bespoštednu prvenstvenu utakmicu. </p>
<p>Igrači i jednog i drugog sastava dali su svoj maksimum, s naglaskom da su Varaždinci otpočetka krenuli odlučnije i imali nekoliko izglednih prigoda. Imao ih je i Zagreb, uglavnom preko svojih jednostavnih brzih protuakcija, ali domaći su se ipak prvi radovali. </p>
<p>Bilo je to u 25. minuti kad je Karić dobro na lijevoj strani navukao dvojicu Zagrebovih igrača, gurnuo loptu samom Hrmanu koji je iznenada s 20-ak metara iskosa pravom »bombom« pogodio daljnji Vasiljev gornji kut. Imali su Varaždinci odmah još jednu prigodu, ali ih je u 31. minuti sjajni i nezadrživi Olić primirio kad se probio kroz dvojicu igrača i zakucao loptu u mrežu.</p>
<p>Otvorena bitka gurnula je domaće u dvije izgledne prigode, bilo je to u 38. i 39. minuti. No, kako to već biva kada je Zagreb u pitanju, upravo kad su domaći nogometaši povjerovali da će postići novo vodstvo, oplahnuo ih je hladni tuš. Opet nakon Olićevog silovitog proboja, lopta je došla do Hasančića koji je u 39. minuti volej udarcem pomalo počeo stavljati stvari na svoje mjesto.</p>
<p>Jest, odmah početkom nastavka domaći imaju razlog za protest, jer je sudac možda mogao u njihovu korist dosuditi 11-erac. Ipak, kako je igra više odmicala sve je više dolazila do izražaja i bolja Zagrebova fizička pripremljenost, ali i cjelokupna fizionomija momčadi. </p>
<p>Bilo je pitanje minute kad će Zagreb ponovno postići pogodak, jer prigode su sjevale jedna za drugom. U 71. minuti opet je na sceni Olić, opet se probio kroz svoje čuvare i tako naciljao Hasančića da ovome s dva metra nije bilo teško postići pogodak. Zagreb je i nadalje nastavio u svom prepoznatljivom ofenzivnom stilu, tako da se i Duro upisao u strijelce, nakon čega su se igrači Zagreba našli u jednom zajedničkom zagrljaju, a onda, nakon što je utakmica bila završena, burno bili pozdravljeni i od Varteksovih navijača.</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ZAGREB 1-4 (1-2)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6 - Granić 6; Gregurić 6,5, Režić 6 - Sabolčki 6,5, Balajić 5 (od 46. Jančevski 6), Kastel 6, Hrman 6,5 - Mumlek 6 (od 80. Sklepić -) - Bjelanović 5,5 (od 69. Halilović 5,5), Karić 6.</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6,5 - Stavrevski 7, Osibov 6,5, Milinović 7, M. Tadić 5,5 (od 60. Pirić 6) - Šabić 6 (od 46. Poldrugač 6,5), Bulat 6,5, Duro 7 - Hasančić 7,5 - Olić 8,5, Krpan 7.</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6. GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Hrman (25.), 1-1 Olić (31.), 1-2 Hasančić (39.), 1-3 Hasančić (71.), 1-4 Duro (82.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šabić, M. Tadić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica OLIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rijeka svladala Brođane </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 6. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Marsonije nisu se uspjeli oporaviti od teške utakmice protiv Hajduka i sav umor koji su osjećali nakon te utakmice vratio im se sa slabom igrom protiv Rijeke koja je zasluženo slavila s visokih 4-1 (2-0).</p>
<p> Od početka utakmice Riječani su diktirali tempo, imali su više loptu u svom posjedu što im je donijelo zasluženo vodstvo preko Gorana Burčula u 24. minuti. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - RIJEKA 1-4 (0-2)</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 5, Rosandić 5 (od 57. Matić 5), Barišić 5 (od 28. Mujčin 6), Vukojević 5, Sesar 5, Antolić 5 (od 28. Tomas 5), Petrović 5, Gašpar 6, Ostojić 6, Vukić 5, Bojko 5.</p>
<p>RIJEKA: Tafra 7, Vincetić 6.5, Čaval 6.5, E. Brajković 6.5, Mijatović 7, Skočibušić 7, Matulović 6.5, G. Brajković 6.5, Burčul 7 (od 74. Djarmati -), Shkembi 7 (od 60. Meštrović 7), M. Brajković 7 (od 68. Rački 6.5). </p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 2.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Burčul (24.), 0-2 M. Brajković (34.), 1-2 Z. Mujčin (62. - 11 m), 1-3 Meštrović (68.), 1-4 Rački (73.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sesar, Mijatović, Vincetić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario MEŠTROVIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sigurna pobjeda Cibalije</p>
<p>VINKOVCI, 6. ožujka</p>
<p> - Čista, uvjerljiva 2-0 (1-0) pobjeda nogometaša Cibalije protiv Hrvatskog dragovoljca, put ka pobjedi je probio Domagoj Abramović, nakon što je sudac Ivan Katuša opravdano dosudio najstrožu kaznu zbog prekršaja kapetana gostiju Ante Petrovića nad hitronogim Mladenom Bartolovićem. Vinkovčani su u svemu nadigrali sastav iz Sigeta, a svoju dominaciju potvrdili su u drugom dijelu nakon kombinacije u kojoj su sudjelovala dva najbolja igrača domaćih. Precizno je centrirao Mladen Bartolović, a kapetan Dražen Pernar glavom je s 10-ak metara poslao loptu u nebranjeni dio mreže.</p>
<p>• Stadion HNK Cibalije</p>
<p>CIBALIA - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 2-0 (1-0)</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Križanović 6 (od 62. Kovačević 6), Čutura 6,5, Lučić 6,5, Leutar 6,5, Pernar 7, Jurić 6, Pavličić 6, Abramović 6,5, Panić 6 (od 46. Lajtman 6,5), Bartolović 7.</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Kale 6,5, Bisaku 5,5, Andračić 5,5 (od 53. Janjetović 6), Fumić 6, Petrović 6 (od 72. Jelenić -), Košutić 6, Lalić 5,5, Kralj 5,5, Gulić 5,5, Dujmović 5,5, Petričević 5,5 (od 65. Novaković -).</p>
<p>SUDAC: Katuša (Čakovec) 7. GLEDATELJA: 1800</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Abramović (32. - 11m), 2-0 Pernar (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Petrović, Andračić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dražen PERNAR</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pomorac pred spasom</p>
<p>KOSTRENA, 6. ožujka</p>
<p> - U utakmici protiv jednog od konkurenata za ostanak u prvoligaškom društvu, Čakovcem, nogometaši Pomorca pobjedom 2-1 (1-0) su uvelike povećali šanse za ostvarenje ovosezonskog cilja. Pomorci su poveli efektnim zgoditkom Marina Prpića. U 55. minuti Flego je povisio na 2-0, a pred sam kraj gosti su smanjili na 2-1 preko Škopljanca.</p>
<p>• Stadion Žuknica</p>
<p>POMORAC - ČAKOVEC 2-1 (1-0)</p>
<p>POMORAC: Knez 7, Batkoski 7 (od 80. Komar -), Kurilić 6,5, Rakocija 6, Božac 6, Dunković 7 (od 69. Rožajac -), Grubišić 6,5 (Ostojić 6,5), Prpić 7, Samardžić 6,5 (od 59. Dželalija -), Flego 6,5.</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 5,5, Poleti 5 (od 46. Šarić 5), Škopljanac 5,5, Hucika 5, Škaričić 5 (od 60. Nosek -), Bubek 5,5, Mužek 5,5, Režić 5,5, Ribić 5,5, Vujić 5, Grašić 5,5 (od 72. Karabogdan -).</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 6,5. GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Prpić (15.), 2-0 Flego (55.), 2-1 Škopljanac (80.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bubek, Vujić, Grašić, Samardžić, Kurilić, Hucika, Škaričić, Batkoski, Škopljanac, Dželalija, Karabogdan</p>
<p>CRVENI KARTONI: Hucika (dva žuta kartona)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin PRPIĆ</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Rat do potpunog uništenja Al Qaide</p>
<p>Američki vojni i civilni dužnosnici procjenjuju da bi akcija »čišćenja« Al Qaidinih snaga mogla potrajati još desetak dana / Procjenjuje se da se među talibanskim snagama ne nalaze dvije najtraženije osobe od početka rata protiv terorizma - bivši talibanski vođa mula Mohammed Omar i vođa Al Qaide Osama bin Laden </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka </p>
<p> - Američke specijalne postrojbe u Afganistanu u srijedu su nastavile operaciju »Anakonda« s ciljem uništenja preostalih skupina boraca Al Qaide i talibanskih snaga, skrivenih u planinskim skrovištima provincije Paktia na sjeveroistoku zemlje.</p>
<p>Američki vojni i civilni dužnosnici procjenjuju da bi akcija »čišćenja« talibanskih snaga mogla potrajati još desetak dana. Operacija »Anakonda« najveća kopnena operacija američke vojske od početka rata protiv terorizma, a možda i od Vijetnama, u kojoj sudjeluje oko 1000 američkih vojnika i još toliko vojnika iz savezničkih zemalja, započela je u petak, a do utorka u snažnim okršajima poginulo je osam američkih vojnika, od toga sedam u ponedjeljak. </p>
<p>Tijela sedmorice poginulih američkih vojnika već su u utorak popodne prebačena u zračnu bazu Ramstein u Njemačkoj. </p>
<p>General američkih zračnih snaga John Rose izjavio je u Pentagonu u kako su savezničke snage imale uspješnu akciju te da su »svi vojnici izvučeni« iz borbenog područja. Američki vojnici uspjeli su iz unakrsne vatre izvući i tijela svih poginulih vojnika, napadnutih u ponedjeljak neposredno nakon iskrcavanja iz transportnih helikoptera. Rose je rekao da »ne zna zašto su zapovjednici na terenu za slijetanje helikoptera izabrali područje koje je bilo puno neprijateljskih snaga«, dodajući kako se u bitci nikada ne može biti siguran da je neko područje potpuno slobodno. </p>
<p>Talibanski borci vode gerilski rat podijeljeni i napadaju u skupinama od tri do četiri borca, a nakon toga bježe u mračne spilje i tunele. Naoružani su ručnim bacačima granata i teškim strojnicama. </p>
<p>Časnik američkih specijalaca stacioniranih u zračnoj bazi u Bagramu Walter Piatt rekao je novinarima da je u dosadašnjim akcijama ubijeno više od 500 boraca Al Qaide, a prema CNN-u u srijedu je još bilo »žrtava na obje strane«. </p>
<p>Prema riječima zapovjednika afganistanskih snaga Ismaila Khana, oko 5000 savezničkih i afganistanskih vojnika u srijedu se grupiralo u području Shah-e-Kota gdje se pripremaju za konačni napad na borce Al Qaide. Američkim kopnenim snagama u Afganistanu u srijedu se priključilo još nekoliko stotina američkih vojnika naoružanih opremom za ratovanje u spiljama. Agencija AP javila je kako Amerikanci ne vjeruju da se među njima nalaze dvije najtraženije osobe od početka rata protiv terorizma - bivši talibanski vođa mula Mohammed Omar i vođa Al Qaide Osama bin Laden. </p>
<p>Bushov rat protiv terorizma posljednjih je dana naišao na oštre kritike vođe senatske većine Toma Daschlea. On je optužio Busha da širi rat protiv terorizma na ostale države, iako još nije završena prva faza rata, a to je uhićenje Osame bin Ladena i mule Mohammeda Omara. Daschlea su mnogi američki političari optužili da oštrim kritikama narušava jedinstvo nacije. »Kako se senator Daschle usuđuje kritizirati predsjednika Busha dok traje rat protiv terorizma, a posebno kada su naše snage na bojišnici. Ne bismo smjeli unositi podjele dok smo jedinstveni«, rekao je vođa republikanske manjine u Senatu Trent Lott.</p>
<p>Daschle je nakon razgovora s Georgeom W. Bushom u Bijeloj kući ublažio kritike i rekao kako »stoji uz predsjednika dok traju akcije za uništenje Al Qaide«. »Mislim da je u ovim okolnostima važno da smo jednoglasni u davanju potpore našim snagama«, rekao je Daschle. Njega je u kritikama administracije podržao bivši predsjednički kandidat John McCain koji je rekao kako »Kongres ima pravo postavljati pitanja«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sve više Slovenaca protiv ulaska u EU i NATO</p>
<p>LJUBLJANA, 6. ožujka</p>
<p> - Potpora Slovenaca ulasku u euroatlantske integracije unatoč suprotnim očekivanjima početkom ove godine znatno je pala, pokazalo je najnovije istraživanje »Eurobarometar«, koje je proveo Institut za društvena istraživanja ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti.</p>
<p>U sadašnjem bi trenutku za ulazak u Europsku uniju glasovalo 48 posto građana Slovenije, što je za sedam posto manje od istog istraživanja napravljenog u siječnju, dok je potpora ulasku u NATO savez još manja - za ulazak bi glasovalo 44 posto Slovenaca, pet posto manje nego u prosincu prošle godine.</p>
<p> Voditelj projekta »Eurobarometra« dr. Niko Toš tvrdi da nije riječ o dramatičnom padu potpore Slovenaca euroatlanstkim integracijama nego o indikatoru raspoloženja na temelju kojega bi i vlada te nevladine udruge trebale planirati svoje aktivnosti u vezi najavljenih referenduma na kojemu bi se odlučivalo o ulasku Slovenije u EU i NATO.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Afganistan - novi američki i njemački Vijetnam? </p>
<p>BERLIN, 6. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Što se zapravo događa u brdima na jugoistoku Afganistana i što tamo rade njemačke specijalne snage? Njemačke službene informacije su šture ili ih nema. Njemački ministar obrane Rudolf Scharpig samo je potvrdio da u operacijama sudjeluju njemački specijalci, no što oni rade i ubuduće će ostati tajna. Scharping je potvrdio i da je Bundeswehr pomogao ranjenim vojnicima u Bagramu. </p>
<p>O onome što se događa u Afganistanu, zna malo i njemački parlament. Oporbeni političari se žale da im Scharping ne daje niti ni najosnovnije informacije o događajima u Afganistanu. Neki drže da Scharping ne daje informacije ne zato što neće, nego zato što njemačka vlada ne zna što se događa u Afganistanu »jer Amerikanci daju informacije samo Britancima«. </p>
<p>Primjetno je da je u Berlinu porasla nervoza nakon pogibije američkih vojnika, a neki su počeli dovoditi u pitanje solidarnost s Amerikancima. Bivši zapovjednik KFOR-a, njemački general Klaus Reinchardt to je cinično prokomentirao: »Ne može se dovoditi u sumnju solidarnost u borbi protiv terorizma čim padne prva žrtva. Zato se i šalje vojska - inače bi to mogle obaviti humanitarne organizacije.«</p>
<p>Prema procjenama ovdašnjih vojnih analitičara, američke specijalne snage i njihovi saveznici očito pokušavaju spriječiti dvije stvari: stvaranje gnijezda otpora vladi u Kabulu iz kojih bi se mogao provesti građanski rat, te sprječavanje da borci Al Quaide i talibani probiju obruč i u susjednim zemljama izazovu nerede. Ti se ciljevi očito ne mogu postići visokom vojnom tehnologijom, nego samo borbama prsa o prsa. </p>
<p>Sve upućuje na to da nije riječ o malom gerilskom ratu. U Afganistanu postoji mnogo teško dostupnih planinskih područja u koja se fanatični teroristi mogu povući i ponovno napadati. </p>
<p>U njemačkim medijima nije prošao nezapaženo ni lapsus glavnog zapovjednika američkih snaga u Afganistanu generala Tommyja Franksa koji je govoreći o poginulim američkim vojnicima u Afganistanu rekao: »Naši vojnici poginuli u Vijetnamu«. Franks se kasnije ispričao rekavši kako Afganistan nema veze s Vijetnamom. Mnoge je to podsjetilo na upozorenje njemačkoga nobelovca Güntera Grassa Amerikancima da bi »u Afganistanu mogli imati novi Vijetnam«. No, zbog pristanka na »neograničenu solidarnost« sa Sjedinjenim Državama, to bi mogao biti i njemački Vijetnam. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Blair: Do odluke o vojnoj akciji protiv Iraka nije daleko</p>
<p>LONDON, 6. ožujka</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair, najbliži saveznik američkog predsjednika Georgea W. Busha u »ratu protiv terorizma«, ponovno je u srijedu zaprijetio akcijom protiv Iraka i njegovog čelnika Saddama Husseina.</p>
<p> »Saddam Hussein ne smije zanemariti odlučnost međunarodne zajednice da ga spriječi u razvoju oružja za masovno uništavanje«, istaknuo je Blair u svom članku za list Daily Express.</p>
<p> »Ako ne uspijemo obuzdati Saddama Husseina, već ionako nemirna situacija u regiji mogla bi prerasti u globalnu krizu«, napisao je Blair. On je ponovio da još uvijek nije donesena odluka o vojnoj akciji protiv Iraka, ali je naglasio da ta odluka nije daleko.</p>
<p> »Kako ćemo djelovati je pitanje o kojem će se raspravljati.</p>
<p> Premda se odluka o Iraku čini dalekom, a Saddam je trenutno u defenzivi, u interesu svih nas je da se odlučno suočimo s tom prijetnjom«, dodao je Blair. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Borba protiv narkomafije je i borba protiv terorizma</p>
<p>Predstavnici 55 zemalja razgovaraju u bolivijskom gradu Santa Cruzu o borbi protiv droge i novih oblika kriminala kojima se služe narkomafije</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Dok proizvođači koke (cocalerosi) u glavnom gradu Bolivije La Pazu prosvjeduju protiv vladinoga plana za iskorjenjivanje te biljke, u gradu Santa Cruzu predstavnici 55 zemalja razgovaraju o međunarodnoj suradnji u borbi protiv droge. </p>
<p>Cilj je te, 20. po redu Međunarodne konferencije o kontroli droga (IDEC), da se razmijene informacije o borbi protiv trgovine drogom i uspostavi koordinacija za aktivnu policijsku kontrolu dobro organiziranih međunarodnih mafijaških organizacija koje se bave tim unosnim poslom. Uz proizvodnju, krijumčarenje i raspačavanje droga sve se više vežu i novi oblici kriminala poput otvaranja fiktivnih računa u bankama širom svijeta, pranja novca, otmica i sukoba između različitih kartela koji se bore za tržište droga. </p>
<p>Jedan od dokumenata pripremljen za skup u Santa Cruzu govori o vezi narkobiznisa i terorizma. »Kriminalne aktivnosti protiv vlada i nacionalnih tvrtki uzrok su ne samo korupcije i ograničenja zakonito proizvedenih roba nego i sve većeg gubitka ljudskih života«, stoji u tom dokumentu koji upozorava da organizirani kriminal predstavlja prijetnju za konsolidaciju demokracije u svijetu. </p>
<p>Američka Agencija za borbu protiv droge (DEA) tvrdi da je trgovina drogom »saveznik« terorizma, te da se velik dio novca zarađenog na trgovini drogom koristi za financiranje terorističkih akcija u svijetu. Stoga je borba protiv droge, nakon 11. rujna 2001. dobila još jednu dimenziju, rekao je direktor DEA-a Hutchinson, naglasivši kako »stanovnici zapadnoga svijeta sada znaju da se novcem od prodaje droga financiraju terorističke akcije u svijetu te da borba protiv krijumčara drogom znači i ukidanje potpore terorističkim mrežama«.</p>
<p>Trodnevni skup počeo je u sjeni skandala: bolivijski predsjednik Jorge Quiroga odbio je doći na konferenciju zbog najnovijeg izvještaja State Departmenta u kojemu se bolivijske vlasti kritiziraju zbog »nedovoljne borbe protiv trgovine drogom«. Quiroga je te američke ocjene nazvao neprihvatljivima, jer je poznato da je Bolivija uništila čak 90 posto tajnih nasada koke, smanjivši tako proizvodnju kokaina sa 250 na oko 30 tona godišnje. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Većina Europljana zadovoljna zajedničkim novcem</p>
<p>BRUXELLES, 6. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uloživši po svakome od 304 milijuna stanovnika eurozone jedan euro i pet eurocenti samo u ime promotivne kampanje, Europska je Unija, odnosno njenih 12 država koje ovog trenutka dijele zajedničku novčanicu, mogla objaviti potpun uspjeh na kraju dvomjesečnog prijelaznog razdoblja. </p>
<p>U najvećoj mirnodopskoj logističkoj operaciji u povijesti Starog kontinenta, u 218.000 banaka i poštanskih ureda slilo se i potom odatle distribuiralo osam milijardi banknota i 38 milijardi komada kovanica eura, od ukupno proizvedenih 15 milijardi papirnatih novčanica i 51 milijardu kovanica. U nekoliko je tjedana iz prometa povučeno devet milijardi banknota i 107 milijardi nacionalnih novčića. </p>
<p>Ovo su podaci koje je u analizi tranzicije na euro objavila Europska komisija. Najvećim se uspjehom ipak smatra činjenica da je u startnom i k tome neradnom, danu eurozone, 1. siječnja, 80 posto bankomata izbacivalo eure, a 4. siječnja svaki je bankomat eurozone radio isključivo s novim novcem. Utjecaj prijelaza na euro na inflaciju procijenjen je od nula do 0,16 posto. Ni lopovi nisu bili aktivni (u statistiku naravno nije uračunata nedavna senzacionalna pljačka depoa u Francuskoj!). </p>
<p>Produkcija novca zadržala je visoka kvaliteta proizvoda na kome je u pripremnom razdoblju toliko inzistirala Središnja banka, i statistika tvrdi da je šansa da nađete neispravnu dakle tehnički nesavršenu novčanicu eura jedan prema 250 milijuna za banknote i jedan prema pola milijarde za kovanice. </p>
<p>Briga o zdravlju nije mogla proći bez bizarnih detalja poput onoga da je Središnjoj europskoj banci iz Njemačke stigao zahtjev za provjeru otrovnosti pigmenata iz novčanice od deset eura. Nakon testova, ispostavilo se da boja jest opasna, ali tek ukoliko netko proguta više od 400 banknota! Nikal iz kovanica neko je vrijeme bio u središtu pažnje jer su medijima uzmanjkale katastrofične priče o propasti eura, no struka je rekla svoje, nikla je u eurima manje nego u starom novcu (na koga i onako nitko nije bio alergičan) te su priče o pošasti iz eura pale u vodu čak i za najzagriženije tabloide. </p>
<p>Najviše teškoća u prijelazu na euro imali su, po vlastitom priznanju, Francuzi (38 posto, što i nije čudo obzirom da su u matematici preračunavanja morali koristiti komplicirane brojke sa decimalama) a najmanje Nizozemci (3,2 posto). Žene su se više (25 posto) mučile od muškaraca (8 posto), 57 posto ljudi nema problema rukujući novčanicama, a jedina zemlja gdje je većina kukala da im nije ni lagano ni svejedno je Irska (55 posto je smatralo da je imalo ili ima poteškoća baratajući novcem). Nakon dva mjeseca života eurozone, 93 posto ljudi glatko identificira novac a 91 posto ne nalazi teškoće u rukovanju eurima. Tri četvrtine potrošača uvjereno je da promjena novca nije utjecala na njihove potrošačke navade i običaje, i jedino su Irci u većem broju izjavili da se s eurom u ruci ponašaju drukčije nego s pondom. Nostalgija trese stanovnike eurozone - 45 posto anketiranih u zadnjem danu veljače još uvijek prežvakava cijene u starim valutama. Portugal je jedina zemlja u kojoj većina razmišlja u eurima. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>NATO ponudio Rusiji novi oblik suradnje</p>
<p>Iako je Rusiji ponuđeno da njen veleposlanik sjedi zajedno s predstavnicima ostalih zemalja članica NATO-a, Ruska Federacija neće imati ravnopravan status unutar saveza / Američku administraciju zamisao o uključenju Rusije nije oduševila, no SAD i NATO žele mnogo snažniju suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa, poput borbe protiv terorizma, mirovnih operacija i kontrole naoružanja</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Nakon višemjesečne unutarnje rasprave i sukobljenih mišljenja, NATO je ponudio Rusiji novi oblik suradnje - ruski će veleposlanik sjediti za okruglim stolom zajedno s predstavnicima ostalih zemalja članica NATO-a i to između portugalskog i španjolskog predstavnika. </p>
<p>Taj potez NATO smatra činom zrelosti kojim će se uspostaviti tješnja suradnja Rusije i NATO-a, čiji su odnosi u prošlih nekoliko godina bili iznimno hladni. Odnosi su se naglo intenzivirali nakon terorističkih napada 11. rujna prošle godine, kad je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio SAD i NATO-u punu suradnju u borbi protiv međunarodnog terorizma.</p>
<p>Ipak, Ruska Federacija neće imati ravnopravan status unutar NATO-a. U Sjevernoatlantskom vijeću (NAC), političkom tijelu NATO-a koji donosi odluke, neće imati pravo veta na vojne i političke odluke. Ruska uloga u NATO-u neće se ticati ni zajedničke NATO-ove izjave da je napad na jednu zemlju članicu napad na sve. Svaka odluka za koju se procijeni da neće dobiti privolu Rusije može biti skinuta s dnevnog reda zajedničke rasprave s Rusijom na zahtjev bilo koje članice.</p>
<p>Osim toga, Rusija neće imati pravo odlučivanja kad je riječ o širenju NATO-a. Iako će formalno imati mjesto u Sjevernoatlantskom vijeću, »NATO 20« bit će zapravo paralelno tijelo u kojem Rusija neće imati pravo odlučivanja, ali će, prvi put u povijesti NATO-a, imati pravo na službeno izražavanje mišljenja.</p>
<p>Iako je glavni tajnik NATO-a George Robertson izjavio da pregovori s Rusijom nisu u izravnoj vezi sa širenjem NATO-a, u posljednje su vrijeme intenzivirani pregovori NATO-a s novim potencijalnim članicama, ponajprije sa tri baltičke države, Litvom, Latvijom i Estonijom. Ruski predsjednik Vladimir Putin se još nije izjasnio slaže li se s tom odlukom NATO-a.</p>
<p>NATO krajem godine planira »veliko proširenje« koje bi, prema najavama, moglo uključiti čak 10 novih zemalja. NATO već nekoliko mjeseci pokušava objasniti Putinu da primanje u punopravno članstvo NATO-a tri baltičke države ne znači opasnost za sigurnost Rusije.</p>
<p>Američku administraciju, uključujući ministra obrane Donalda Rumsfelda, zamisao o uključenju Rusije nije oduševila, no SAD i NATO žele mnogo snažniju suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa, poput borbe protiv terorizma, mirovnih operacija i kontrole naoružanja. Nedostatak suradnje s Rusijom već se pokazao kao problem pri uspostavi zajedničkih mirovnih misija. Na Kosovu je, na primjer, zamalo izbjegnut oružani incident kad su ruske snage zaposjele zračnu luku u Prištini.</p>
<p>Nova NATO-ova ponuda Rusiji velik je obrat u njihovim odnosima, iako službeno surađuju od 1997. godine uspostavom partnerskih odnosa. Odnosi su ipak bili napeti i hladni. Osim dogovora o zajedničkoj borbi protiv terorizma, prvi su korak prema zbližavanju učinili krajem prošle godine upravo Robertson i Putin. Ruski je predsjednik zamolio Robertsona da mu NATO pomogne u modernizaciji ruskih oružanih snaga. No, u NATO-u smatraju da bi Putin mogao imati velikih problema s konzervativnim snagama unutar ruskih oružanih snaga, čiji je establishment još sumnjičav prema NATO-u.</p>
<p>NATO se nada da će posljednja ponuda Rusiji biti dovoljna da se Putin ipak ne suprotstavi učlanjenu tri baltičke republike u punopravno članstvo. Procjenjuje se da će uspješnost suradnje s Rusijom umnogome ovisiti o tome kako će svoju priču Putin »prodati kod kuće«. Ruski tvrdolinijaši ionako nisu zadovoljni time što se Putin suglasio s postavljanjem američkih vojnih baza u Uzbekistanu. S druge strane, Putin je svjestan nužnosti reformi ruske vojske, koja nije mogla završiti čečenski rat, a nije se sposobna boriti ni s vlastitim problemima poput ilegalne trgovine drogom, pranjem novca, etničkim tenzijama i graničnom kontrolom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Britanski vojnici traže odštetu zbog ratnih šokova</p>
<p>Skupina od 250 bivših britanskih vojnika tuži Ministarstvo obrane zbog posttraumatskih poremećaja nakon sukoba na Falklandima, u Sjevernoj Irskoj, Zaljevu i Bosni</p>
<p>LONDON, 6. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski vojnik, star tek 19 godina, u nekom je bosanskom selu vidio kako nekoj vezanoj trudnici u njen rasječeni trbuh guraju mrtvog psa. Traumatizirani mladić jedan je iz skupine od 250 bivših britanskih vojnika koji sada tuže Ministarstvo obrane u Londonu zbog šokova pretrpljenih u sukobima na Falklandima, u Sjevernoj Irskoj, Zaljevu te Bosni. Ti vojnici tvrde da ih vojska nije dovoljno pripremila za sve strahote rata, te da posttraumatski stres nije bio dijagnosticiran niti liječen dok su služili vojsku. </p>
<p>Stephen Irwin, odvjetnik koji zastupa traumatizirane vojnike naglasio je da njegovi klijenti ne tuže Ministarstvo obrane zbog toga što su bili poslani u rat, jer rat je nešto što vojnik očekuje i za što se priprema. No odvjetnik tvrdi da Ministarstvo nije rješavalo problem psihičkih ožiljaka koje su neki vojnici zadobili u ratu. On za to krivi muškaračku kulturu unutar vojske koja je sklona ignorirati psihičke teškoće. Povratnici iz ratova koji pate od posttraumatskog poremećaja često postaju žrtve alkoholizma i depresije, a strašni prizori često im se ponovo javljaju pred očima, rekao je na sudu odvjetnik Irwin. Parnica bi mogla potrajati nekoliko mjeseci, a iz velike grupe slučajeva izabrano je 15 pojedinačnih primjera, kao ilustracija problema s kojima se suočavaju svi tužitelji. </p>
<p>Dodatna su ilustracija i statistike. Od svih britanskih beskućnika, čak 25 posto su bivši vojnici. Rat ubire svoje žrtve još dugo nakon što je završio. U Falklandskom sukobu poginulo je tako 255 britanskih vojnika, ali je u godinama nakon toga samoubojstvo izvršilo čak 264 falklandskih veterana. Zadnji među njima, vojnik po imenu Charles Bruce, skočio je u siječnju iz malog aviona, nakon nekoliko ranijih neuspjelih pokušaja samoubojstva. </p>
<p>Poremećaji vezani uz posttraumatski stres javljaju se kod osoba koje su bile svjedoci nasilja nad sobom ili drugima, a pravodobno liječenje je važno. Među vojnicima koji sada tuže Ministarstvo obrane nalazi se i stanoviti Owen Sinclair iz Walesa. Njemu je bilo tek 18 godina kada je, početkom osamdesetih, na Falklandima užasnut promatrao kako gori tridesetak njegovih kolega, nakon što su Argentinci na njihov brod bacili zapaljive bombe. Sinclair smatra da ga vojska nije dovoljno pripremila za užas i krvoproliće koje je doživio. </p>
<p>Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane priznao je da su neki pripadnici oružanih snaga »tijekom svoje karijere mogli biti izvrgnuti traumatskim iskustvima, radi čega su mogli pretrpjeti stres«. Ministarstvo međutim tvrdi kako to »ne mora značiti da je ono bilo nemarno, niti da će pojedinac primiti odštetu«. Nakon tužbe koju je podiglo 250 bivših vojnika što pate od posttraumatskog poremećaja, još 1600 njih razmišlja o tome učini isto. Ako britanske vlasti izgube na sudu, konačni trošak za državu mogao bi iznositi 500 milijuna funti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Schröder želi »reformom statistike« smanjiti nezaposlenost</p>
<p>Oko 90.000 službenika u uredima za zapošljavanje za vlastite troškove i plaće potroše više od polovine od 54 milijarde eura namijenjenih za 4,3 milijuna nezaposlenih Nijemaca</p>
<p>BERLIN, 6. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Hoće li njemački kancelar Gerhard Schröder uspjeti smanjiti nezaposlenost reformama u Ureda za rad i promjenom metode evidentiranja nezaposlenih? Oporba tvrdi da budući šef Saveznog ureda za rad, socijaldemokrata Florian Gerster zapravo kani reformirati burze rada kako bi i drukčijim knjiženjem značajno »smanjio« broj nezaposlenih.</p>
<p>Gerster u međuvremenu testira nove ideje. Primjerice, njegova ideja o smanjenju novca za starije nezaposlene izazvala je u utorak burne reakcije. Predsjednica najjače oporbene stranke Angela Merkel (CDU) drži taj prijedlog »krivim putom«, dok glavni tajnik SPD-a Franz Münterfering, solomunski kaže da »zakone donosi Bundestag«.</p>
<p>Svakako, Gerster će morati svoje ideje staviti u kontekst predizborne borbe. Nitko, naime, ne vjeruje da bi se predsjednik SPD-a Gerhard Schröder odlučio za radikalno kresanje davanja za nezaposlene ili primatelje socijalne pomoći, kako bi ovisnike o državnim jaslama natjerao da se na tržištu rada »tuku« za radno mjesto. </p>
<p>Takva reforma, koja je dio Schröderova stranačkog programa, (što ga je usvojio s britanskim premijerom Tonyjem Blairom) ostaje za bolja postizborna vremena. Zato, kako ih je Schröder nazvao »lijenčine sa burze rada« mogu odahnuti.</p>
<p>Na njemačkim burzama rada trenutno je registrirano 4,3 milijuna osoba koje traže posao. No, tvrdi se da taj broj ne odgovara realnom stanju na tržištu rada. Jedan od razloga je i činjenica da svatko tko traži posao nije uveden na statistiku. Primjerice, u siječnju je oko milijun nezaposlenih pohađalo tečajeve izobrazbe i doškolovanja pa se nisu vodili kao nezaposleni. To je pravilna statistika koju nitko ne dovodi u pitanje. </p>
<p>Međutim, zbog nepravilnosti u uredima za rad došlo je do smjene Gesternova prethodnika Bernharda Jagode. On se našao na udaru kritika kad su se otkrile nepravilnosti u statistikama za nezaposlene. </p>
<p>Kontrola je utvrdila da je u nekim uredima 70 posto posredovanja u zapošljavanju krivo knjiženo. Uspješno posredovanje je krivotvoreno ne samo zbog statistika kao takvih, nego i zato što su takve namještene statistike donosile više novca iz državnog proračuna. </p>
<p>Uredi za zapošljavanje su bili jedan od mitova njemačke socijalno-tržišne države. U njima je zaposleno oko 90.000 ljudi, od kojih samo osam tisuća sudjeluju u posredovanju pri zapošljavanju. Za cijelu tu mamut instituciju državni proračun u 2005. godini je izdvojio oko 54 miljarde eura, od čega za naknade nezaposlenima ide samo 25 milijardi eura. </p>
<p>Uredi za rad sigurno neće zadržati status quo. Postoji opća suglasnost da korjenito reformiraju. Kritičari Schröderu, međutim, predbacuju da se za to odlučio u vrijeme kad očito neće moći ostvariti svoje obećanje o smanjenju broja nezaposlenih na 3,5 milijuna, pa to nastoji ostvariti »statističkom metodologijom«, ili kako je Winston Churchill svojedobno objasnio: »Ne vjeruj nijednoj statistici koju nisi sam krivotvorio.«</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Financijska afera i među njemačkim socijaldemokratima? </p>
<p>BERLIN, 6. ožujka </p>
<p> - Financijska afera u koju je umiješana kelnska podružnica Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) prijeti proširenjem i na savezni SPD. Blagajnica stranke Inge Wettig Danielmeier priopćila je u srijedu da će SPD biti prisiljen platiti kaznu od »najmanje 350.000 eura«. Istodobno, oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU najavila je »beskompromisno« rasvjetljavanje slučaja pred istražnim povjerenstvom Bundestaga. Ta afera kulminirala je u utorak navečer kad je Norbert Rüther (SPD), koji je u međuvremenu podnio ostavku, objavio da je primio ilegalnih donacija u visini 260.000 eura a ne 170.000 koliko je dosad bilo poznato. Pretpostavlja se da ilegalne donacije potječu od jedne tvrtke koja se bavi preradom otpada i koja je u vrijeme vladavine SPD-a dobila javni natječaj za gradnju spalionice otpada. Njemački kancelar i predsjednik SPD-a Gerhard Schröder ponudio je »bezuvjetnu podršku« stranačkog vrha u rasvjetljavanju afere. Dodao je da »neće imati razumijevanja« za eventualne olakotne okolnosti pod kojima je nastala afera. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ministarstvo rada i socijalne skrbi ne radi svoj osnovni posao</p>
<p>Ministarstvo rada i socijalne skrbi novim prijedlogom proširenja obveznika plaćanja doprinosa i na studentske i učeničke honorare kao i na osobe koje jedva preživljavaju uz pomoć privremenih i atipičnih oblika privređivanja, neovisno o iznosu, pokazuje svu neozbiljnost, nesnalaženje i nerazumijevanje dubine gospodarske i socijalne krize u kojoj se nalazi hrvatski narod. Uz to pokazuje nedopustivo nepoznavanje temeljnih odredaba Ustava RH kojima svaki zaposlenik ima pravo na dohodak kojim može sebi i obitelji priskrbiti dostojan život tj. socijalni minimum (čl. 55). Ministarstvo rada i socijalne skrbi zapravo ne radi svoj osnovni posao, a to je da utvrdi pozitivnu legitimaciju kojom će se primarno utvrditi zadovoljavaju li prihodi svakog građanina socijalne uvjete utvrđene Ustavom, a to iznosi, prema jedinom donekle mjerodavnom izvoru, Hrvatskog statističkog zavoda, oko 1600 kn mjesečno. Tek i samo ako je doista utvrđeno da je prihod građana prešao taj iznos socijalnog minimuma, na preostali dio novca iznad tog iznosa mogu se odrediti plaćanja doprinosa, poreza, prireza ili drugih oblika fiskalnih nameta kao što su porezi na imovinu, komunalni ili komorski doprinosi i sl.</p>
<p> Dakle, sva ministarstva prvo moraju dokazati svakom građaninu kojemu žele nešto naplatiti da je dotični zaradio više od praga siromaštva za sebe i sve svoje uzdržavane članove. Da ministarstva to ne čine, tj. ne rade svoj posao, vidljivo je već i iz podataka da neoporezivi dio dohotka iznosi 1250 kn, a socijalni minimum iznosi oko 1600 kn. Dakle, ako ste kojim slučajem zaradili svoj socijalni minimum, država će vam »bez pardona« protuustavno naplatiti porez na svaki iznos iznad 1250 kn i gurnuti vas ispod ruba siromaštva. Stanje je još dodatno bitno lošije za uzdržavane članove obitelji (jer je njima neoporezivo priznati iznos puno manji), premda se njihov socijalni minimum ne razlikuje od onoga koji privređuje, tj. iznos od 1600 kuna socijalnog minimuma odnosi se na svakog člana obitelji, jer upravo toliko iznose troškovi života.</p>
<p> Ministarstvo koje tako (ne)radi svoj osnovni posao gubi smisao svog postojanja, pa nam nije ni potrebno. Čime se može objasniti ovo evidentno nepoštivanje ustavnih odredaba, a time i pravne države?</p>
<p>VLADO BRUSIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Smotru učeničkih novinarskih radova pretvorili u malu seosku priredbu</p>
<p>Prosudbena komisija za ocjenjivanje učeničkih novinarskih radova na smotri Lidrano za Grad Varaždin, koja je sastavljena od učiteljica i profesorica koje u svojoj karijeri nisu postigle značajnijih rezultata, našla je načina kako privući malo medijske pažnje.</p>
<p> Svojim nestručnim i paušalnim ocjenama učinile su varaždinsku gradsku Smotru učeničkih novinarskih radova malom seoskom priredbom kojom dominiraju privatni interesi, neznanje i nestručnost. Miješale su literarne i novinarske forme, a o poznavanju novinarskih žanrova rekle su svoje kada nisu mogle odrediti u koji žanr pripada, po njima, najbolji rad, a riječ je o literarnom, a ne o novinarskom radu. Takve nestručne ekipe, čije privatno i nestručno mišljenje treba biti ocjena za trud i rad učenika i nastavnika, dovele su do paradoksa da učenici i mentori znaju i mogu više od onih koji bi trebali ocjenjivati njihov rad. Nepoznavanje elementarnih pravila novinarske struke i jezika degradira Smotru i dovodi ozbiljno u pitanje održavanje tako organiziranih manifestacija. Kako su takve osobe uopće mogle dospjeti u komisije, tko ih je predložio? Ocjenama ovakvih komisija postižu se suprotni rezultati jer se protežiraju radovi po liniji poznanstava, koji bi, inače, na svakoj imalo stručnoj komisiji dobili neprolaznu ocjenu. </p>
<p>U objašnjenju svojih odluka članice i predsjednica komisije pokazale su i nepoznavanje pravila Smotre, jer su kao negativnu ocijenile činjenicu da je jedan časopis tiskan u tiskari, a u pravilima Smotre izričito piše da je i to dopušteno, kao i financijska pomoć sponzora i roditelja. Za negativno je uzeto i to što imenom i prezimenom mentori potpisuju svoj rad s učenicima i na taj način izravno pokazuju netoleranciju, neprihvaćanje i netrpeljivost spram učitelja, profesora i stručnih suradnika iz drugih gradskih škola. Predsjednica i članice komisije negativnim je ocijenila program Medijskog obrazovanja koji se provodi u VI. OŠ Varaždin, a program je dobio podršku i potporu Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske i Zavoda za unapređenje školstva, te se očekuje da nakon objavljivanja ovogodišnjih rezultata bude ponuđen i ostalim školama na području Republike Hrvatske. Kruna svega je ocjena te famozne komisije »stručnjaka« da ti radovi ne zadovoljavaju ni minimum potrebnih uvjeta da budu predloženi za županijsko natjecanje.</p>
<p> Iako su mogle odabrati i do pet časopisa za viši rang natjecanja, one su samovoljno taj broj smanjile na dva, a jedan od ta dva časopisa uredila je predsjednica komisije. Ostala je, dakle, dosljedna svojoj prošlogodišnjoj izjavi »da će sve učiniti da ove godine dospije na državno natjecanje«, što joj još nije uspjelo, a vjerojatno i neće ako nastavi s nestručnim i nekvalitetnim radom.</p>
<p> U javnost je dospjela i informacija da je pokušala tiskati svoj časopis u tiskari, ali je prekasno pripremila radove. Upitno je čak, ispunjavaju li izabrani časopisi osnovne uvjete iz pravila Smotre (npr. rubriciranost lista), budući da su ih ocjenjivali nestručnjaci.</p>
<p>Protežiranje nestručnosti i voluntarizma na štetu stručnosti i profesionalizma okreće naopako odgojno-obrazovni sustav, kojem u osnovi zasigurno nije protežiranje osobnih bolesnih ambicija. O cijelom ovom slučaju kao i o sustavnom lošem radu i ocjenjivanju u svim kategorijama Lidrana (literarni scenski i novinarski radovi), kao i o neprimjerenim mjestima održavanja Smotre (hodnik IV. OŠ Varaždin, a ne palača Erdödy, kao što je bilo najavljeno, a u posljednji trenutak promijenjeno bez obrazloženja), bit će upoznati članovi županijskog i državnog povjerenstva jer su neki učitelji, profesori i ravnatelji odlučili progovoriti. Ovaj slučaj nije usamljen, i na drugim natjecanjima i smotrama počele su se igrati ovakve »igre«; pitanje je kada će netko od mjerodavnih stati na kraj ovakvim malograđanskim i nepedagoškim situacijama. </p>
<p>DAMIR IVANČIĆ, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umjesto hotela treba kreditirati domaću poljoprivredu </p>
<p>U svojem napisu »Devize vratiti građanima« objavljenome 12. lipnja 1992. u Vjesniku osvrnuo sam se na činjenicu da Županjska banka nije isplatila kamate deviznim štedišama, a istodobno je otvarala ekspozituru u Zagrebu i trošila novce na skupo uređenje mramorom svoga prostora.</p>
<p> Bio je to tada savjetodavni tekst, neki kažu i vizionarski, jer se Županjska banka šest godina kasnije, tj. 1998. našla u stečaju i sada njezina zgrada avetinjski strši, opominjući da se dobro razmisli prije negoli se krene u trošenje tuđega novca! Za sobom je Županjska banka u ponor povukla i županjsko gospodarstvo.</p>
<p>Nadam se da će oni u Hrvatskoj koji su plaćeni da grade svima nama bolju budućnost sada shvatiti da je čarobni štapić ipak u njihovim rukama. Želim sve sadašnje koalicije što kolaju u državnim kolima i opet dobronamjerno upozoriti. Izaberimo u Sabor 60 zastupnika volontera koji će pokazati biračima kako se radi! Bivši premijer Zlatko Mateša najavio je prije nekoliko godina smanjenje hipertrofiranoga administrativnog aparata, a nije učinio ništa. U sklopu toga valja: smanjiti broj srodnih ministarstava, smanjiti broj veleposlanstava i konzulata primjereno snazi naše države (bogati Izrael ima u Beču ambasadu koja pokriva cijelu jugoistočnu Europu), hitno ozakoniti odlazak u mirovinu s navršenih 40 godina staža ili 65 godina života sve dotle dok ne dosegnemo nacionalni dohodak od sedam tisuća eura. Trebalo bi i županije vratiti tamo kamo su im išli i preci (kotari), a općine koje ne mogu postojati spajanjem svesti na ekonomski održiv broj. </p>
<p>Predlažem da inozemne tvrtke koje otvaraju proizvodne pogone, a zapošljavaju legalno više od 50 radnika budu deset godina oslobođene poreza. Turizam bi trebalo vezati uz domaću proizvodnju hrane tako što će Ministarstvo gospodarstva umjesto hotela kreditirati domaću poljoprivredu te je automatski priključiti na turistička odredišta. Naša je hrana ekološki čišća od genetski preinačene uvozne hrane. Inače, ubrzo ćemo, kako se čini, umjesto hrane uvoziti djelatnike.</p>
<p>Revizija loše izvedene pretvorbe osta mrtvo slovo na papiru. Je li zato što mnogi imaju putra na glavi? Svi oni koji su naslijedili »naše« neka barem plate porez na miraz. Gospoda Mesić i Račan neka pokažu kako Vlada vlada i neka javno na TV objave licitaciju »obiteljskog srebra« (Ina, HEP i sl.), a utržak neka ubace u Mirovinski fond - bit će i viška - jer sva dobra ovoga svijeta stvorili su umirovljenici i oni kojih više nema. Svakoga mjeseca slušam da je Mirovinski fond prazan. Misle li sinovi da će i oni jednoga dana postati očevi? Desetak varijanti jednoga udžbenika za osnovne škole moći ćemo tiskati kad dosegnemo nacionalni dohodak od pet tisuća eura. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ, Županja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>»Svo je zlo krenulo od Zlatka Bagarića i njegove bande«</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Svjedočenjem Jurja Dodića i Vlade Rajića, prijatelja i poslovnih partnera ubijenoga Vjeke Sliška, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću, koji se tereti za ubojstvo Sliškova atentatora Jamesa Cappiaua, te odbjeglom Marku Nikoliću i Samiru Ivoševiću, koji se pak terete za organizaciju Sliškova ubojstva.</p>
<p>Juraj Dodić, višegodišnji Sliškov prijatelj, o svojim je saznanjima o obračunu na Cvjetnom trgu u ožujku prošle godine gotovo identično prepričao svoj iskaz što ga je dao prije nekoliko mjeseci na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu.</p>
<p>»Sve je zlo krenulo od Zlatka Bagarića, koji je širom Europe prikupio tu bandu, a kada je Bagarić ubijen, ekipu je preuzeo Hrvoje Petrač«, započeo je svoje svjedočenje Dodić. Pritom je dodao da su Bagarićevi ljudi bili »ljubomorni na Vjekin poslovni uspjeh«, pa su stoga više puta pokušali ubiti Sliška ne bi li ga na taj način »stavili pod svoju kapu«.</p>
<p>Govoreći o osobama koje čine Bagarićevu, a kasnije i Petračevu skupinu Dodić je spomenuo Nikicu Jelavića, Željka Goluba, Zoran Pripuza i »one Srbe« ne precizirajući o komu je riječ. Prema kazivanju Sliškova prijatelja, taj je »klan« imao zaštitu u pravosuđu, policiji te obavještajnim službama, što je, prema Dodiću, »općepoznata stvar«.</p>
<p>Na upit suca Ranka Marijana poznaje li Marka Nikolića, Dodić je izjavio da ga je upoznao u Njemačkoj te kako je kasnije od jedne osobe po imenu Paško doznao da se Nikolić vratio u Hrvatsku da bi organizirao Sliškovo ubojstvo. Prema Dodićevim saznanjima, Nikolića je financirao Petrač ponudivši mu nekoliko milijuna DEM za Sliškovo ubojstvo. Dodao je kako je od Paška doznao da se Nikolić sastao s Jelavićem i Golubom oko organizacije atentata.</p>
<p>Osim toga svjedok je naveo da je Sliško nedugo prije događaja na Cvjetnom trgu dobio informaciju o spremanju atentata na njega te na Vinka Žuljevića Klicu (svjedok u ovom postupku) i suca Radovana Ortynskog. Tu je izjavu Dodić potkrijepio pričom kako je Cappiau viđen u pizzeriji preko puta sučeva stana.</p>
<p>Drugi svjedok, Vlado Rajić, ispričao je na sudu da je Sliška upoznao u njegovu uredu u Maksimirskoj dogovarajući tamo instaliranje poker automata u svojem tek otvorenom kafiću. Prema Rajiću, Sliško mu se odmah svidio smatrajući ga izuzetno profesionalnom osobom.</p>
<p>Nakon te prve profesionalne suradnje svjedok je kazao kako su se njegovi susreti sa Sliškom intenzivirali, pa mu se Sliško s vremenom »otvorio« pričajući o klanu s Knežije.</p>
<p>Drugi svjedok spomenuo je i kako mu je Ante Zorić (također svjedok u ovom postupku) jednom prilikom kazao da je James Cappiau viđen nekoliko puta u kafiću »Bulldog«, preko puta Sliškova stana u Bogovićevoj. No kao glavnu osobu u atentatu na Sliška Rajić je naveo Nikolića.</p>
<p>Naime, kako je ispričao Rajić, njemu je jedna osoba, čiji identitet nije htio otkriti, mjesec dana prije obračuna na Cvjetnom trgu kazala kako će Sliška ubiti upravo Nikolić. O atentatu su, prema Rajićevim saznanjima, znale i neka tajne službe, no svjedok nije mogao govoriti o detaljima.</p>
<p> Rasprava se nastavlja u četvrtak ispitivanjem ostalih svjedoka.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Očistili« poštanski sef</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Nepoznati su počinitelji provalili tijekom noći s utorka na srijedu u poslovnicu Hrvatskih pošta u Bedenici na području Ivanić-Grada i »očistili« sef.</p>
<p> Kako su u Bedenici Dom zdravlja, Općina i pošta smješteni u istoj zgradi, provalnici su najprije razbili prozor na Domu zdravlja, a zatim prošli kroz prostorije kojima se koristi Općina i ušli u poštu.</p>
<p> Očevid je u tijeku, a policija je u potrazi za provalnicima »angažirala« i psa tragača. Nije priopćeno kolika je svota novca otuđena. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Odvjetnik Mikor predložio izuzeće zamjenice državne odvjetnice</p>
<p>ČAKOVEC, 6. ožujka</p>
<p> - Prvi dan glavne rasprave koja je u srijedu otvorena u kaznenom postupku protiv tzv. zločinačke organizacije, odnosno skupine od 23 optuženika kojima se stavlja na teret protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice, završio je vrlo neuobičajeno. </p>
<p>Varaždinski je odvjetnik Milivoj Mikor naime predložio izuzeće zamjenice općinskoga državnog odvjetnika u Čakovcu, Tamare Laptoš, zbog, kako je rekao, pristranosti. Ona je dala suglasnost za ukidanje pritvora drugookrivljenom Borisu Berislaviću (46), taksistu iz Zagreba, a nije dala suglasnost na ostale slično obrazložene prijedloge za ukidanje pritvora. Glavna je rasprava počela sa dva sata zakašnjenja jer iz opravdanih razloga nije na vrijeme mogao doći okrivljeni Josip Majnić (31), autoprijevoznik iz Podturna. Potom je zamjenica općinskoga državnog odvjetnika u Čakovcu, Tamara Laptoš, 66 minuta čitala optužnicu. Nakon što je optužni akt pročitan, predsjednik sudskog vijeća sudac Rajko Kipke izričito je svakoga okrivljenika pitao osjeća li se krivim u smislu optužnice.</p>
<p> Od prvookrivljenoga Dragutina Srneca pa do posljednjega u skupini od 23 člana tzv. zločinačke organizacije svi su izjavili da se ne osjećaju krivima ni za jednu točku optužnice, odnosno kaznena djela koja im se stavljaju na teret. U optužnici se navodi da je ta organizirana skupina tijekom 2000. i u prva tri mjeseca 2001. godine protuzakonito iz Hrvatske prebacila u Sloveniju najmanje 900 stranih državljana zaradivši pritom nepripadnu imovinsku korist u visini od milijun maraka.</p>
<p>Sudsko vijeće nije odlučivalo o prijedlogu odvjetnika Milivoja Mikora da se na glavnoj raspravi neposredno ispita zaštićeni svjedok broj jedan, odnosno prikriveni istražitelj, kako bi vijeće bilo u mogućnosti neposredno se uvjeriti u njegovo ponašanje, odnosno utvrditi da li je iskaz dao temeljem svojih zapažanja ili je pak u istražnom postupku možda čitao tuđe materijale.</p>
<p>Predsjedavajući sudac Ratko Kipke odredio je nastavak glavne rasprave za 18. ožujka, a trajala bi do 22. ožujka, no prema potrebi i dulje.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bijeli prah iz Momčilovićeve garaže - <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT></p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U nastavku suđenja pripadnicima »zločinačke organizacije« u zagrebačkom zatvoru u Remetincu u srijedu su izvanraspravno saslušanje vještakinje. Sudsko je vijeće, kojem predsjeda sudac Ratko Šćekić, donijelo takvu odluku nakon što na raspravu nije došao odvjetnik Anto Nobilo, koji brani Zorana Pripuza, koji je u bijegu i sudi mu se u odsutnosti. Zbog te činjenice, bez Pripuzova pristanka drugi odvjetnik ne može zamijeniti Nobila, koji se sudu ispričao zato što je službeno spriječen. </p>
<p>Za bijeli prah pronađen u garaži Rajka Momčilovića provedenim je vještačenjem ustanovljeno da je riječ o laktozi. Rekla je to u svojem iskazu vještakinja toksikolog dr. Ranka Krajina. Prema njezinim riječima, »bijeli prah« joj je u prosincu 2000. godine na vještačenje dostavila PU zagrebačka. Dodala je da je laktoza šećer koji se u pravilu koristi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. No ona se često koristi i kao dodatak kojim se razrjeđuje droga, primjerice, kokain i heroin, kako bi se dobilo na količini. »U domaćinstvu se ne koristi, a može se kupiti u slobodnoj prodaji u ljekarnama«, dodala je vještakinja, nakon čega su uslijedila pitanje jednoga od optuženih, Davorina Sobjeslavskoga.</p>
<p>Pitao je vještakinju o razlici između šećera u prahu i laktoze, na što je dr. Krajina odgovorila da je šećer u prahu po sastavu saharoza, a sličan je laktozi. Na pitanje može li se droga miješati, primjerice, i sa gipsom i sodom bikarbonom, vještakinja je odgovorila potvrdno. No napomenula je da je onaj tko to radi svjestan da se time smanjuje kakvoća droge. »Laktoza je, uvjetno rečeno, najmanje opasna jer je u sastavu ljudskog organizma, dok u slučaju miješanja sa sodom bikarbonom može doći do smrti konzumenta«, ustvrdila je dr. Krajina.</p>
<p>O vještačenju potpisa prvooptuženog Nikice Jelavića, s teniske uplatnice pronađene u torbi nakon atentata na Vjeku Sliška 1995. godine, govorila je vještakinja grafolog prof. Ljerka Zdunić. Ustvrdila je da potpis nije krivotvoren. No napomenula je da »ostavlja mogućnost da je uplatnicu potpisao i netko drugi jer se u različitim faza svojeg života ljudi različito potpisuju«. Naime, nije isto ako se netko potpisuje na formalnom ili na neformalnom dokumentu, rekla je vještakinja.</p>
<p>O vještačenju pak rukopisa Rajka Momčilovića, i to na temelju njegova rokovnika, prof. Zdunić je rekla da ne može sa sigurnošću tvrditi da je to on pisao jer je imala premali uzorak za vještačenje.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Revizija nije pokazala nikakvih nepravilnosti</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U nastavku suđenja Miroslavu Kutli i dvanaestoro optuženih u »slučaju Tisak« u srijedu je na Općinskom sudu iskaz dao revizor Tomislav Dragun, koji je za Globus grupu obavljao reviziju poslovanja. Do osnutka Globus grupe 1996. obavljao je reviziju i poslove oko pretvorbe za društvo Globus holding, o čemu je izvještavao Nadzorni odbor. Globus holding u svojem je vlasništvu imao oko 50 društava, a Globus grupa je, preuzimajući poslovne udjele holdinga, postala vlasnik tog podsustava, s kojim je ukupno imala više od 120 društava u većinskom vlasništvu. Revizijom poslovanja te grupacije, koju je Dragun provodio na zahtjev Miroslava Kutle, nije uočio nikakvih nepravilnosti. Za Kutlu je 1999. analizirao i financijsku propast Dubrovačke banke, početak urušavanja poslovnog sustava Globus grupe, a ta se analiza, kako kaže, pokazala točnom. Suđenje se nastavlja 12. ožujka. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»D« na štapiću nije bio dobitni?</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Prehrambena industrija Ledo našla se na sudu zato što ju je maloljetna Hvaranka tužila zbog neisplaćene novčane nagrade u iznosu od 300.000 kuna koju je osvojila na nagradnoj igri »Ledo užitak za čarobni dobitak«.</p>
<p> U tužbi se navodi da je L. P. sredinom 1999. godine sakupila štapiće sladoleda sa slovima L, E, D, O i osvojila 300.000 kuna, što je Ledo odbio isplatiti uz obrazloženje da štapić sa slovom D nije dobitni, tj. onaj koji je plasirao Ledo. Nadalje se u tužbi kaže da štapić ima podatke otisnute drugačije od ostalih štapića, no Ledo je pravilima nagradne igre preuzeo obvezu isplate i u slučaju tiskarske greške. </p>
<p>Predsjednik povjerenstva nagradne igre Davorin Šimunić u srijedu je na Općinskom sudu izjavio da štapić koji je djevojčica predala nije dobitni za nagradu od 300.000 kuna. Tvrdi da dobitni štapić ima zaštitu, i to utisnut broj 11 iznad slova D te zaštitne godove s druge strane. Premda je igra započela u svibnju, dobitni je štapić u prodaju pušten tek 31. srpnja, što Šimunić objašnjava njihovim pravom da odluče kada će plasirati štapić. </p>
<p>To bi značilo da je maloljetnica sakupila sve štapiće i prije negoli su uopće bili plasirani na tržište. Također je naveo kako je bio prisutan kada je tijekom ožujka u Francuskoj proizveden štapić, nakon čega je alat kojim je napravljen uklonjen s proizvodne vrpce te pohranjen u sef u Ledu.</p>
<p> Javni bilježnik Ksenija Škrinjar Kos navela je kako je u njezin ured stiglo predstavništvo Leda s originalnim štapićima dodatno zaštićenima, kako bi se napravio zapisnik te preslike štapića. Nakon toga jedna je preslika ostala u njezinu uredu kao dokaz, a druga je poslana povjerenstvu za dodjelu nagrada. Također su kontaktirali Šumarski fakultet je li moguće obaviti vještačenja i dobitnih i drugih štapića. Odgovorili su im da je to moguće. </p>
<p>U sudski je spis djevojčin odvjetnik priložio presliku štapića za koje smatraju da su dobitni, dok se Ledov predstavnik obavezao dostaviti presliku iz ureda javne bilježnice. Sljedeća će se rasprava zakazati kada stranke dostave preslike. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Korade prihvaća ispriku uz ispravak u Globusu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Rasprava za pokušaj mirenja tužitelja generala Ivana Koradea, bivše glavne urednice Globusa Đurđice Klancir te novinara Željka Peratovića u srijedu je na Općinskom sudu odgođena zbog izostanka prvotužene Klancir. Prije rasprave bivša je glavna urednica obavijestila sud preko svoga zastupnika odvjetnika Zorana Ivaniševića da neće moću doći na raspravu zbog bolesti. Novinar Peratović je napomenuo kako je moguće da se ispriča Koradeu, nakon čega je Korade rekao da bi ispriku prihvatio ako bi bila objavljena u Globusu i da u njoj bude navedeno da je riječ o isprici zbog neistinitog navoda. Privatnu je tužbu Korade podigao zbog teksta objavljenoga 3. srpnja 1998. godine pod naslovom: »Inženjerija VII. gardijske brigade gradi pokraj Sutinskih toplica za generala Koradea vikendicu i ribnjak dug 300 metara«. Uz taj je tekst na naslovnici lista objavljena i velika fotografija tužitelja Koradea i navod o gradnji vikendice. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Provjerite rok valjanosti putnih isprava«</p>
<p>ČAKOVEC, 6. ožujka</p>
<p> - U razmjerno kratkom vremenu iz PU međimurske već po treći put upozoravaju na probleme koji se javljaju na graničnim prijelazima kada hrvatski državljani putuju u inozemstvo, a granična policija ustanovi da je putniku istekao rok valjanosti putovnice ili osobne iskaznice. Tijekom prošle godine na graničnim je prijelazima na području Međimurske županije PU međimurska registrirala čak 597 slučajeva zabrane izlaska državljanima Republike Hrvatske iz zemlje. U prva dva ovogodišnja mjeseca već je zabilježeno 95 takvih slučajeva. </p>
<p>Kako kažu u PU međimurskoj, zabrane izlaska iz Hrvatske izriču se uglavnom zbog isteka roka valjanosti dokumenata ili pak njihova tako lošeg izgleda da je otežana identifikacija. Događa se i to da građani dođu na granični prijelaz kako bi otputovali u Sloveniju ili Mađarsku a da nemaju uza se ni putovnice ni osobne iskaznice. U policiji upozoravaju da vozačka dozvola ili neki sličan dokument s fotografijom nije isprava kojom se može putovati u inozemstvo. Zbog toga ponovo skrećemo građanima pozornost da prije puta u inozemstvo provjere rok valjanosti, odnosno ispravnost osobnih dokumenata, ističe Branko Sušec, glasnogovornik PU međimurske. Tako neće ni sebe ni svoje suputnike, pa ni policijske službenike izložiti neugodnostima. Ovih dana, tjedana ili mjeseci istječe rok valjanosti putovnica i osobnih iskaznica izdanih nakon osamostaljenja Republike Hrvatske prije deset godina. Zbog toga se svaki pojedinac treba ponovo uvjeriti kada mora zamijeniti te najvažnije osobne dokumente. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Slovenac »pravnik« krao novčanike </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Zoran Z. (30), slovenski državljanin i osoba za kojom je bila raspisana međunarodna tjeralica, u utorak je prepraćen dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio sedam krađa.</p>
<p>Kako je u srijedu priopćila zagrebačka policija, Zoran Z. je po ugostiteljskim objektima na području Sesveta, Podsuseda i drugdje krao novčanike i mobitele i u sedam krađa počinio ukupnu štetu od 26.500 kuna. </p>
<p>Osumnjičeni bi se, kada bi ušao u lokal, predstavio kao pravnik i kod konobara se raspitivao o uvjetima unajmljivanja tog objekta. Čak bi i piće plaćao uglavnom krupnom novčanicom kako bi izgledao uvjerljivije. Čitavo bi vrijeme razgovora »snimao« mjesta gdje konobari ostavljaju novčanike, a zatim bi, u trenutku njihove nepažnje, ukrao novčanik pa pobjegao.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Usmrtio pješaka jer je vozio prebrzo</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Očevidom je ustanovljeno da je prevelika brzina kojom je vozio Mladen Ž. (34) uzrokovala prometnu nesreću što se dogodila u utorak u 19,35 sati u Falaščaku na području Samobora, priopćila je u srijedu zagrebačka policija.</p>
<p> Mladen Ž. tada je upravljajući fordom fiestom usmrtio pješaka Ivana Garašića (55) dok je Garašić hodao kolnikom. Mladenu Ž. su nakon nesreće uzeti uzorci krvi i urina da bi se vidjelo da li je u trenutku nesreće možda bio alkoholiziran, međutim nalazi do zaključenja ovog broja našeg lista još nisu bili gotovi. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Čelični rat: SAD protiv ostatka svijeta</p>
<p>Europska komisija najavila da će se vlastitim mjerama pokušati zaštititi od dotoka viška jeftinog svjetskog čelika, koji će se pojaviti nakon zatvaranja američkog tržišta</p>
<p>ZAGREB/ BRUXELLES/ LONDON 6. ožujka</p>
<p> - Iz Bruxellesa je prema Washingtonu odaslan prvi rafal teške verbalne artiljerije, a osuda američkih protekcionističkih mjera tamošnje čelične industrije - carine od 30 posto na uvoz čelika - iznesena je direktno, bez diplomatskih rukavica. Europska je Unija glavna žrtva američkih mjera ograničavanja uvoza čelika, proklamirao je povjerenik za trgovinu Europske komisije Pascal Lamy nedugo nakon što je Bruxelles objavio da će slučaj novih američkih ograničenja dati na procjenu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). </p>
<p>U utorak je američki predsjednik George Bush potvrdio uvođenje carina na široki raspon uvoznih proizvoda od čelika, i to od 8 do 30 posto na razdoblje od tri godine, koje će se početi primjenjivati od 20. ožujka. EU je najavila žalbu WTO-u, no riječ je o postupku koji može potrajati i do dvije godine. Službeni Washington bi nakon predavanja žalbe imao 10 dana za odgovor, te daljnjih 20 u kojima su mogući dodatni razgovori. Ne postigne li se sporazum, EU tada može zatražiti odbor WTO-a da odluči jesu li te mjere legalne i može li eventualno EU uvesti protumjere. </p>
<p>U međuvremenu, Europa će se vlastitim mjerama vjerojatno pokušati zaštititi od dotoka viška jeftinog svjetskog čelika, koji će se pojaviti nakon zatvaranja američkog tržišta. EU bi se mogla osvetiti Sjedinjenim Državama i tako što će inzistirati na maksimalnoj odšteti (i do četiri milijarde dolara) u jednom drugom tekućem trgovinskom sporu s Amerikom, u kome već posreduje WTO. </p>
<p>Japan, Rusija, Južna Koreja i Brazil također su najavile protumjere. Novoimenovani generalni direktor WTO-a Supachai Panitchpakdi je pak rekao da bi svjetski proizvođači čelika trebali prvo međusobno pokušati prevladati razlike glede odluke SAD-a o uvođenju visokih carina na uvoz čelika, a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) se obratiti za pomoć u razrješenju situacije samo ako u tome ne uspiju.</p>
<p>»Američka odluka je politička odluka neutemeljena na važećim ekonomskim zakonima i sporazumima«, ustvrdio je Lamy pred prepunom dvoranom za brifinge u Europskoj komisiji. Pravi problemi nisu u svjetskom gospodarskom sustavu već na terenu SAD-a, jer Europa je restrukturiranje svoje čelične industrije obavila sedamdesetih godina i potpuno ga zaokružila u osamdesetim. SAD s time još nije ni počeo, konstatirao je povjerenik obrazlažući da je najnoviji set mjera možda dobra vatrogasna mjera primjerena »populističkom« pristupu Bushove administracije no ona se, kao takva, »ne obraća pravim problemima ove industrije u Sjedinjenim Državama«. </p>
<p>Američka čelična industrija odavno koristi različite vrste beneficija čime Washington pokušava ublažiti naslijeđene troškove na ime obaveza ove industrije prema uposlenicima i umirovljenicima. Istovremeno - tvrdi EU - državne su beneficije američkim proizvođačima čelika omogućile odlaganje rješavanja stvarnih problema i oni su, uljuljani garantiranim prilivom novca, smanjili izvoz. »Današnja vrijednost američkog izvoza niža je 23 posto u odnosu na vrijeme od prije svega pet godina; dok su europski proizvođači izvozom postigli rekordne brojke koje tri puta nadilaze izvoz realiziran prije desetljeća«, ističe Lamy. </p>
<p>Povjerenik je potvrdio da se pismeno obratio svome američkom kolegi Bobu Zoellicku sugerirajući stvaranje zajedničkog fonda koji bi pripomogao restrukturiranju ove industrijske grane u SAD i to uvođenjem »posebnog niskog poreza« na sve čelične proizvode bez obzira na porijeklo. Napor u sprečavanju ovog »rata« učinio je i Komisijin predsjednik Romano Prodi pismom Georgeu Bushu, ali bez rezultata, rekao je Lamy. Amerikanci su se opredijelili za status quo i, umjesto »konstruktivnog rada na multilateralnom rješenju« Washington se odlučio za taktiku koja će, već na kratke, a pogotovo na duge staze, voditi globalnom povišenju cijena, plimi odobravanja državnih subvencija proizvođačima širom svijeta i naravno, općoj nesigurnosti u jednoj grani koja je tek počela stjecati stabilnost. </p>
<p>Lamy je u ocjenjivanju odgovornosti bio neočekivano oštar, »Amerikanci traže od ostatka svijeta da financira njihove vlastite proizvodne probleme«. U brojkama stanje je sljedeće: prema dokumentima podastrijetim od Europske komisije američka odluka znači sniženje europskog izvoza na američko tržište za četiri milijuna tona, uz procjenu da će zatvaranje tržišta SAD značiti i skretanje novih 16 milijuna tona čelika ostalih svjetskih proizvođača. »Svjetsko tržište nije Divlji Zapad, ono počiva na disciplini i na pravilima i ono je multilateralno« , zaključio je povjerenik za trgovinu. </p>
<p>Bushevu odluku osudio je i francuski predsjednik Jacques Chirac, a jedan od primjera žestokih reakcija je i izjava britanskog liberalnog zastupnika u Europskom parlamentu, Nicka Clegga, koji je Bushov potez nazvao »gospodarskim vandalizmom« i »staromodnim protekcionizmom«.</p>
<p>Downing Street je objavio izvatke iz pisma u kome Blair apelira na Busha da ne uvodi carinske namete, nakon što su njih dvojica prošlog tjedna o tome razgovarali telefonski. »Vjerujemo da su ti nameti ne samo protiv interesa zemalja poput naše, te Europe, nego i protiv interesa američkih potrošača, koji će morati plaćati veću cijenu za proizvode od čelika,« rekao je glasnogovornik Downing Streeta. Britanska ministrica za trgovinu i industriju Patricia Hewitt rekla je da je »gorko razočarana« američkim carinama na čelik, koje su »potpuno neopravdane te očito u sukobu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.« Najavila je da će Velika Britanija, s drugim članicama EU, raditi na sastavljanju zaštitnih protumjera. »Nećemo mirno stajati i pustiti ih da na nas prebac svoje probleme,« izjavila je ministrica. </p>
<p>Petra Bulić, Lada Stipić-Niseteo i Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Istječe krajnji rok predaje ponuda za kupnju Croatije</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U četvrtak u 16 sati istječe rok za predaju konkretnih ponuda za kupnju (najmanje) 51 posto Croatia osiguranja. Tada će biti jasnija slika međunarodnog i domaćeg zanimanja za privatizaciju osiguratelja koji drži oko 53 posto hrvatskog tržišta. Međutim, i u ovom krugu privatizacije ponude još nisu konačne i u financijskom smislu obvezujuće, a Vlada zadržava pravo da ocijeni njihovu vrijednost i odabere uži krug kupaca s kojima će početi ozbiljne pregovore o prodaji.</p>
<p>Jer, kako je više puta naglašeno, financijska strana početne ponude bit će samo jedan od kriterija za ulazak u uži izbor, a podjednaku težinu imat će i reputacija kupca kao i njegovi planovi budućeg razvoja Croatia osiguranja. Do 8. veljače, u tzv. nultom krugu provedbe natječaja u kojem se iskazivalo samo načelno zanimanje, ponude je poslao vrlo šarolik krug potencijalnih kupaca.</p>
<p>Prema službenim izvorima, na natječaj se javio 21 kandidat za preuzimanje Croatije. To su: Lencadia National Corporation (SAD), u nas manje poznata financijska grupa kojoj, uz ostalo, legitimitet daje podatak da njezine dionice kotiraju na newyorškoj burzi, a iz te zemlje stigla je i ponuda osiguratelja MetLife; slijede izvorno austrijski, a praktično međunarodni koncerni sa sjedištem u Austriji koji već imaju svoja osiguravajuća društva u našoj zemlji Uniqa, Wiener Städtische, Grazer Wechselseitige te austrijsko osiguravajuće društvo Wüsttenrot; javila se zatim njemačka, odnosno globalna osigurateljna i financijska grupa Allianz AG te osigurateljna grupa Ergo koja okuplja četiri velika osiguravajuća društva u Njemačkoj, a usko je povezana i s reosiguranjem. Na tom su popisu i švicarska osigurateljna grupa Baloise koja je prije godinu dana u Hrvatskoj osnovala dva osiguravajuća društva, međunarodna (izvorno nizozemska) grupa ING koja, među ostalim, posjeduje nekoliko osiguravajućih kompanija u SAD, zatim Eureco, nizozemska grupacija s pretežito britanskim kapitalom i belgijska bankarska i osigurateljna grupacija KBC. </p>
<p>Posebnu zanimljivost početku nadmetanja za Croatiju dalo je sudjelovanje kandidata iz nekoliko tranzicijskih zemalja. Tako su se na natječaj javili i najveći poljski osiguratelj PZU, koji drži 55 posto tamošnjeg tržišta, te Česka poistovna i tvrtka iz iste zemlje OTP Garancia. Zanimanje za preuzimanje paketa općih informacija o Croatia osiguranju pokazao je i grčki Agrotici u vlasništvu Grčke poljoprivredne banke, a od bankara u igri su i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te Svjetska banka (IFC). Među potencijalnim kupcima je i izraelska grupacija TBI Holding, koja je prije dvije i pol godine kupila 83 posto dionica Osiguranja Helios i već tada najavila da je njezina konačna meta - Croatia osiguranje. Nije iznenadilo ni što je, barem načelno, zanimanje pokazala i slovenska Zavarovalnica Triglav koja je tradicionalno prisutna na hrvatskom tržištu osiguranja i većinski je vlasnik istoimenog osiguratelja (donedavna Sava osiguranje). </p>
<p>Posebno mjesto među kandidatima zauzima grupa domaćih tvrtki, tzv. konzorcij od zasad 37 članova koje u natječaju zastupa zagrebački InvestCO. Konzorcij je potvrdio da je poslao financijsku ponudu, a što namjerava s Croatijom objasnit će, kako je najavljeno, i na posebnoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Već u četvrtak vidjet će se koja su imena s popisa svoje početno zanimanje potvrdila službenom ponudom i žele preuzeti polovicu tržišta, koje je u 2001. godini premijski vrijedilo oko pet milijardi kuna. A prema ocjenama svjetskih osigurateljnih analitičara, već za tri-četiri godine ukupni (bruto) prihodi u hrvatskom osiguranju će se udvostručiti. U tome jest glavna privlačnost Croatije.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nadmetanje za Inu već počelo </p>
<p>U Inu stigli stručnjaci Vladinih savjetnika za privatizaciju Deutsche Banka i PricewaterhousCoopersa / Ministarstvo gospodarstva i Inu već pohodili čelnici mađarskog MOL-a, a potom i austrijskog OMV-a, ali za privatizaciju Ine zainteresirane su i velike ruske kompanije Lukoil, Yukos, TNK, talijanski Agip... / Prema prvim procjenama iz 1999. Ina je vrijedila 700 milijuna dolara, a nedavno joj je vrijednost procijenjena između 1,3 i 1,8 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Da se približava početak privatizacije Ine svjedoči i dolazak stručnjaka Vladinih savjetnika za privatizaciju te tvrtke - Deutsche Banka i PricewaterhousCoopersa u hrvatsku naftnu kompaniju.</p>
<p>Osim što se od njih očekuje savjet kako i kada privatizirati Inu, oni će, u suradnji s predstavnicima Vlade i Ine, pripremiti sve što je potrebno za razgovore s potencijalnim ulagačima - od plana dolaska zainteresiranih investitora do svih podataka i dokumenata koji će ih zanimati, kao što su plan poslovanja, strateški plan razvoja, financijsko stanje itd. Razgovori s potencijalnim ulagačima počet će ubrzo pošto Sabor usvoji Zakon o privatizaciji Ine, a tko će sve uči u taj krug, odlučit će Vlada.</p>
<p>Pošto je Vlada izradila prijedloge zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, te najveće hrvatske energetske kompanije, a posebno Ina, privlače sve veću pažnju zainteresiranih investitora. Tako se na nedavnom predstavljanju u SAD-u umjesto očekivanih 40 pojavilo čak 120 potencijalnih ulagača. »Mimohod« zainteresiranih je odmah nastavljen i u Zagrebu dolaskom u Ministarstvo gospodarstva i Inu čelnika mađarskog MOL-a i austrijskog OMV-a s namjerom da doznaju što više o trenutnom stanju Ine i pravilima za njenu privatizaciju te da zauzmu što bolju poziciju za neizvjesno nadmetanje. </p>
<p>U prvoj fazi privatizacije najboljem strateškom ulagaču ponudit će se do 25 posto plus jedna dionica, a nakon toga dolazi na red prodaja najmanje 15 posto dionica na burzi te raspodjela braniteljima, odnosno prodaja zaposlenima pod povoljnijim uvjetima. O prodaji ostatka portfelja Vlada će odlučiti u skladu s prilikama na tržištu.</p>
<p>Među glavnim kandidatima za strateškog partnera su OMV i MOL, ali za privatizaciju Ine zainteresirano je i više velikih ruskih kompanija (Lukoil, Yukos, TNK), talijanski Agip te još neke strane kompanije. Zato će vjerojatno Vlada trebati raspisati pretkandidacijski postupak kako bi izabrala nekoliko najboljih ponuda.</p>
<p>Toliki interes ne čudi kad se zna da je Ina u posljednjih godinu-dvije znatno poboljšala svoje poslovanje i većim dijelom završila restrukturiranje. U Ina-matici ostale su osnovne djelatnosti (istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijska prerada i prodaja), dok su ostale (naftni servisi, trgovanje i transport prirodnim plinom, trgovina ukapljenim naftnim plinom, tehnički servisi, maziva) izdvojene u samostalne tvrtke-kćeri, članice Ina-grupe, koje će se postupno sve više okretati tržištu. U te je tvrtke prešle oko 3500 zaposlenih, a u Ina-matici ih je ostalo oko 13.000. </p>
<p>Za razliku od 1999., kada je gubitak u poslovanju bio oko 1,5 milijardi kuna, Ina je prošlu godinu završila s dobiti od gotovo 100 milijuna dolara. Za to je, prije svega, zaslužna Vladina odluka da Ini dopusti uvođenje realnih cijena naftnih derivata. Ali na znatno bolje rezultate poslovanja utjecalo je i smanjivanje troškova poslovanja te promjena rafinerijske politike. »Samo zahvaljujući boljem vođenju rafinerija ušteđeno je 80 do 100 milijuna dolara, i to smanjenjem udjela tzv. crnih derivata (loživog ulja) i povećanjem udjela tzv. bijelih derivata (benzini, dizeli i ukapljeni naftni plin), jer posljednji iz iste sirovine donose veću zaradu«, kaže predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.</p>
<p>Zbog tih i drugih mjera (primjerice smanjivanja troškova u magistralnom prijevozu derivata) vrijednost Ine na tržištu povećana je dvostruko.</p>
<p> »Prve procjene napravljene 1998., a ponovljene i 2000. utvrdile su Ininu vrijednost na 700 milijuna dolara, a nedavne procjene Vladinih savjetnika za privatizaciju, Deutsche Bank i PricewaterhousCoopersa iz Londona, pokazale su da se, ovisno o metodologiji izračuna, vrijednost Ina-grupe sa svom imovinom, kreditima i ostalim obvezama kreće između 1,3 i 1,8 milijardi dolara«, ističe Dragičević. Ina je, dodaje, čak došla u takvu poziciju da i ona može razmišljati o kupovini stranih kompanija ili njihovih dijelova.</p>
<p>Međutim, velike probleme im i dalje predstavlja nerealno niska cijena prirodnog plina, koju određuje Vlada, zbog čega se već godinama ne isplati ulagati u proširenje plinske mreže. Ali iz Vlade stižu najave da će to biti riješeno ovog proljeća uvođenjem formule za određivanje cijena plina slične onoj za derivate. </p>
<p>Drugi problem su prilično zastarjele rafinerije, posebno sisačka, zbog čega dio njihovih derivata ne zadovoljava najstrože europske standarde kvalitete. Zato ih prodaju na domaćem i tržištima okolnih zemalja koje još, zbog nižih cijena i starog voznog parka, ne inzistiraju na primjeni tih standarda. Ina planira velika ulaganja u modernizaciju rafinerija kako bi do 2005. svi derivati zadovoljavali europske standarde kvalitete što će im povećati tržište. </p>
<p>Najbolje rješenje europski strateški partner</p>
<p>Poslovanje će im otežati i započeta liberalizacija hrvatskog energetskog tržišta praćena smanjivanjem i ukidanjem carina za uvoz derivata. Tako su već od početka ove godine zbog ugovora o slobodnoj trgovini ukinute carine na uvoz derivata iz Mađarske. Zbog toga će se Ina morati sve žešće boriti da očuva svoju poziciju na domaćem tržištu gdje zasad izrazito dominira u veleprodaji, dok u maloprodaji drži oko 400 od ukupno 600 benzinskih crpki. </p>
<p>Sve više problema, zbog političkih odluka i prodora strane konkurencije, imaju i na tržištima susjednih zemalja, prije svega Jugoslavije i Slovenije, ali i na BiH tržištu ako ondje donesu najavljenu odluku da će svi uvozni derivati morati zadovoljavati europske standarde. Zato im je što brža modernizacija rafinerija jedan od najvažnijih prioriteta, u čemu bi im strateški ulagač trebao puno pomoći.</p>
<p>Iako se u medijima pojavljuju razne tvrdnje i nagađanja, npr. o spajanju Ine i MOL-a, još je otvoreno pitanje tko će biti strateški ulagač, kaže Dragičević. Smatra da bi bolje rješenje od eventualnog spajanja (swap) s MOL-om ili nekom drugom kompanijom bilo da zainteresirani strateški partner kupi 25 posto dionica Ine jer bi to državi, kao njihovom vlasniku, donijelo oko 300 milijuna dolara za neophodne investicije.</p>
<p>Otvoreno je i pitanje nije li ove godine loše vrijeme za prodaju dionica naftne kompanije kad se zna da su svjetske cijene nafte prilično niske, a bit će i dosta »ponuđene robe« na tržištu jer se prodaju i značajni udjeli poljske naftne kompanije PNK te češkog Unipetrola?</p>
<p>Uz ogradu da o privatizaciji odlučuje vlasnik, a to je Vlada, Dragičević kaže da relativno niske cijene nafte nisu razlog za odgodu privatizacije jer potencijalni ulagači ionako kod kupovine uzimaju u obzir prosječnu, a ne trenutnu cijenu nafte. Po njegovim riječima, ni najavljena prodaja udjela u Unipetrolu i PNK nije razlog za odgađanje jer se o njihovoj prodaji govori već godinama. </p>
<p>Najbolje bi rješenje bilo da u Inu prvo kao strateški partner uđe neka slična europska naftna kompanija, a da se nakon toga Inine dionice ponude na burzi, zaključuje Dragičević.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pave Župan Rusković u Istri: Turizmu vojni objekti vrijedni pola milijarde eura</p>
<p>PULA/POREČ/UMAG, 6. ožujka</p>
<p> - U turističku i razvojnu funkciju treba bez odgađanja staviti vojne objekte na 1050 hektara površine, čija je vrijednost procijenjena na pola milijarde eura i gdje bi se u sklopu razvojne projekcije Istarske županije moglo osigurati najmanje 15.000 novih radnih mjesta u desetak narednih godina. To je istaknuo istarski župan Ivan Jakovčić u razgovoru s ministricom turizma Pavom Župan Rusković i njezinim zamjenikom Zdenkom Mičićem, zatraživši podršku toga ministarstva i cijele Vlade u tim nastojanjima. </p>
<p>Ministrica turizma u srijedu je najprije boravila u Puli gdje je razgledala objekte Arenaturista u koje se zbog podizanja kvalitete i kategorije ulaže 25 milijuna eura, a zatim je u županijskom poglavarstvu razgovarala sa županijskim čelnicima i predsjednicima uprava vodećih istarskih turističkih poduzeća.</p>
<p> Ministrica je podržala istarske zahtjeve da se bez odgađanja nastavi gradnja istarskog cestovnog ipsilona, a Istra podržava nastojanje da se Brijunsko otočje pretvori u elitnu destinaciju. Župan Rusković je rekla da će Vlada u četvrtak raspravljati o nekoliko značajnih inicijativa kojima je cilj ubrzanje razvoja turizma, posebice u sferi maloga poduzetništva, primjerice o poticajnom kreditiranju obnove tradicijskih objekata i njihovo pretvaranje u male hotele i apartmane. Krediti će biti s kamatom između 1 i 5 posto, a kada se uz njih ugrađuju bazeni i druga dodatna ponuda kamatna stopa umanjit će se za daljnjih 0,5 posto.</p>
<p> Vlada će osnovati savjetodavno tijelo za privatizaciju kako bi se na najbolji način nastavila privatizacija gdje nije obavljena, uz stimuliranje prodaje objekata za koje sadašnji vlasnici nisu zainteresirani. Time bi se dobila sredstva za nekoliko desetaka tisuća novih kreveta. </p>
<p>U završnoj fazi je i izrada Zakona o turističkim zajednicama, a Ministarstvo turizma, rekla je Pave Župan Rusković, poticat će i turističko poduzetništvo tako da se umjesto dosadašnje dopunske djelatnosti formiraju turistički obrti. One koji napuste posao u turizmu i posvete se privatnom poduzetništvu stimulirat će se otpremninama od 5000 eura. Vlada također namjerava davati bespovratne kredite za nove zahvate u visini 40 posto, što bi se reguliralo vlasničkom strukturom koja bi se naknadno otkupila, odnosno prodala. </p>
<p>Ministrica je izrazila zadovoljstvo što su se u Istri ujedinili interesi javnog i privatnog sektora, pogotovo kada je riječ o izradi Master plana razvoja turizma Istre i Lošinja. Posebice je primijetila da je Pula, kao najveće istarsko središte, turistički sumorna i da bi trebalo poraditi na revitalizaciji njezinog turističkog imidža. </p>
<p>Istarski župan Ivan Jakovčić zamolio je ministricu da u Vladi bude zagovornik istarske vizije turističkog razvoja, koja je ujedno i podloga za razvoj hrvatskog turizma, te naglasio ulogu istarskog agroturizma. Član Poglavarstva zadužen za turizam (bivši ministričin zamjenik) Veljko Ostojić predočio je koncept Master plana razvoja istarskoga turizma. Pretvaranje vojnih objekata u turističke sadržaje i Brijuna u elitnu destinaciju ovisi prvenstveno o Vladi, a svi su izgledi da bi u naredne tri godine ta zamisao mogla biti realizirana jer je veliko zanimanje inozemnih investitora za brijunsko otočje. </p>
<p>Predsjednik Županijske komore Šime Vidulin je spomenuo kako država svake godine francuskom koncesionaru istarskog ipsilona namiruje 25 milijuna eura na ime cestarine za cestu koja nije dovršena. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatske tvrtke očekuju povoljne cijene u privatizaciji u SRJ</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Hrvatske tvrtke sve su zainteresiranije za ulaganja u Jugoslaviju, ali za razliku od svojih slovenskih rivala, zasad uglavnom ne razmatraju mogućnost greenfield ulaganja u tu zemlju. Njihov će se ulagački angažman na tržištu našeg istočnog susjeda, dakle, za sada uglavnom ograničiti na sudjelovanje u privatizaciji srbijanskih poduzeća i obnovu suradnje s tvrtkama iz SRJ, a zanima ih i izvoz na to tržište. </p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornice Končara Željke Ogreste, u toj su tvrtki jako zainteresirani za prodor na jugoslavensko tržište. Tijekom ove godine na tržište SRJ planiraju izvesti kućanske aparate u vrijednosti 700.000 eura. No, predsjednik Uprave Končara Darinko Bago u utorak je u Beogradu vodio i načelne razgovore o mogućnosti proizvodnje opreme za investicijsku gradnju u toj zemlji. Ogresta, međutim, nije mogla reći ništa detaljnije o tome, jer je riječ o pitanju o kojem će se odlučiti na razini vlada dviju zemalja. </p>
<p>Končar je zainteresiran i za suradnju sa srbijanskim željeznicama. Točnije, riječ je o mogućnosti popravka voznog parka ŽTP-a Beograd. Inače, u Končaru su se zanimali i za mogućnost povrata oko 2200 četvornih metara poslovnih prostora koje su prije rata imali u samom središtu Beograda. Kako tvrdi Ogresta, rješenje tog problema je pri kraju.</p>
<p>U Podravci tvrde da se još nisu prijavili na natječaje za sudjelovanje u privatizaciji srbijanskih poduzeća. Ti su tenderi raspisani 22. veljače, a otvoreni su do 15. ožujka. Kako doznajemo, riječ je tek o preliminarnom prikupljanju ponuda, kojima vlasti u Beogradu ispituju interes za sudjelovanje u privatizaciji svojih tvrtki. Tek nakon toga uslijedit će »pravi« natječaji. Podravka se, u svakom slučaju, do 15. ožujka namjerava prijaviti na neke tendere. </p>
<p>Inače, predsjednik Uprave ove tvrtke Darko Marinac izjavio je u utorak navečer, nakon povratka iz Beograda, da je Podravka zainteresirana za tri jugoslavenske tvrtke iz područja prehrambene industrije, no nije želio precizirati o kojim je tvrtkama riječ. Istaknuo je jedino da je njihov interes naišao na dobar prijam srbijanskih i jugoslavenskih vlasti. Kako se neslužbeno doznaje u poslovnim krugovima, Podravka je »bacila oko« na srbijansku tvrtku Takovo, i to na one njezine dijelove koji su sukladni proizvodnom programu Podravke. Riječ je o Juvitani, dijelu Takova koji se bavi proizvodnjom dječje hrane, i Pak-centru, u kojem se proizvode juhe. Isto tako, Podravku zanima i Knjaz Miloš, no ta se tvrtka navodno trenutno ne nalazi u prvom planu širenja koprivničke kompanije. Nagađa se da je treća tvrtka o kojoj je Marinac govorio subotički Horgoš, koji se bavi proizvodnjom mljevene paprike.</p>
<p>Osim načelnog ponavljanja interesa za sudjelovanje u srbijanskoj privatizaciji, u Luri nam nisu mogli dati nikakve dodatne informacije. Stoga ovdje samo možemo ponoviti neprovjerenu informaciju iz poslovnih krugova, prema kojima je ova hrvatska tvrtka zainteresirana za preuzimanje srbijanskih poduzeća Imlek i PKB.</p>
<p>Na kraju, ponovimo da želju za sudjelovanje u srbijanskoj privatizaciji ne kriju ni u pojedinim većim hrvatskim bankama. No, predstavnika bankara nije bilo u hrvatskom političko-gospodarskom izaslanstvu, koje je u utorak posjetilo Beograd. Kao i u slučaju preuzimanja jugoslavenskih poduzeća iz realnog sektora, hrvatske će se banke i na jugoslavenskom bankovnom tržištu susresti s jakom konkurencijom iz trećih zemalja.</p>
<p>U hrvatskim tvrtkama zainteresiranima za ulaganja u Jugoslaviji nitko nije želio reći koja sredstva za to planiraju izdvojiti. Više o tome znat će se tek nakon što poduzeća izrade »snimke stanja« (due dilligence) srbijanskih tvrtki za koje se zanimaju. Opći je stav, međutim, da vrijednost najvećeg broja jugoslavenskih poduzeća nije previsoka.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Suradnja s poduzetnicima talijanske regije Puglije</p>
<p>Nakon Dubrovnika talijanski poduzetnici odlaze u Osječko-baranjsku i Brodsko-posavsku županiju kako bi se upoznali s njihovom ponudom</p>
<p>DUBROVNIK, 6. ožujka</p>
<p> - Predstavnici udruge poduzetnika regije Puglia iz Barija posjetili su Dubrovačko-neretvansku županiju gdje su razgovarali o uspostavljanju gospodarske suradnje te o mogućnostima zajedničkih ulaganja. Na sastanku su bili i poduzetnici iz Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije jer bi hrvatska strana talijanskim partnerima, uz turizam kao najjači proizvod, željela plasirati i druge proizvode, karakteristične za te dvije županije. Konačni cilj obje strane je, naime, komercijalna razmjena, a budući da je riječ o Udruženim proizvođačima Puglije, odnosno organizaciji koja okuplja oko 800 tvrtki što opskrbljuju najjače talijanske trgovačke lance, u obzir dolaze i različite vrste proizvoda poput odjeće, obuće, hrane, vina... </p>
<p>Inicijativu za uspostavljanje gospodarske suradnje potaklo je Veleposlanstvo RH u Rimu, delegacija Dubrovačko-neretvanske županije već je bila u Pugliji, gdje se upoznala s tamošnjim poduzetnicima, a jedna i druga strana složile su se kako Jadransko more treba iskoristiti za prometno povezivanje. Talijanski su poduzetnici spremni za uspostavljanje brodske linije Dubrovnik-Bari. O svom su trošku spremni angažirati jednu talijansku kompaniju čiji bi prioritet bio prijevoz robe, dok bi na drugom mjestu bio putnički promet. Da bi se dogovoreno i realiziralo, istaknuto je, hrvatskim županijama preostaje da pripreme liste proizvoda za buduću razmjenu, dok će talijanski poduzetnici u međuvremenu posjetiti i Osječko-baranjsku te Brodsko-posavsku županije kako bi se upoznali s njihovom ponudom. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Indeksi bez većih promjena, čeličane u padu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Nakon slabijih rezultata na Wall Streetu, vodeći europski indeksi u srijedu nisu ostvarili veći pomak u odnosu na vrijednosti zabilježene dan ranije. Nakon jutarnjeg pada indeksi su se nešto oporavili, no do poslijepodneva je ponovno započeo negativan trend. Na udaru su se našli europski proizvođači čelika nakon što je dan ranije predsjednik SAD-a George Bush potvrdio uvođenje 30-postotne carine na uvoz čelika. Pozitivan trend zabilježen je prije svega u medijskom sektoru.</p>
<p>Londonski benchmark FTSE 100 je do poslijepodneva pao na 5213,1 bod, 0,02 posto manje nego dan ranije. Frankfurtski DAX je izgubio 0,13 posto spustivši se na 5221,776 bodova. Milanski MIB30 je ostao na pozitivnom teritoriju - sa 32.595 bodova je bio 0,25 posto viši, a pariški CAC 40 je porastao 0,18 posto na 4589,05 bodova. Indeks najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 je pao 0,14 posto, dok je DJ Euro Stoxx 50 dobio 0,02 posto.</p>
<p>U New Yorku su terminski ugovori za američke dionice nagovještavali blagi pad indeksa nakon otvaranja burzi. Sličan su trend blue chip indeksi zabilježili i dan ranije. Tako je S 500 u utorak pao 0,67 posto na 1146,13 boda, dok je Dow Jones Industrial izgubio 1,45 posto spustivši se na 10.433,41 bod. Nasdaq Composite, koji sadrži velik broj tehnoloških dionica, je porastao 0,38 posto na 1866,3 boda, zahvaljujući, među ostalim, i Intelu kojem je Morgan Stanley povećao investicijski rejting. </p>
<p>Većina je azijskih indeksa zabilježila rast, a tokyjski Nikkei 225 je porastao tek 0,08 posto na 11.358,53 boda.</p>
<p>Arcelor, najveći svjetski proizvođač čelika, nastao nedavnim udruživanjem francuskog Usinora, belgijskog Arbeda i španjolske Aceralie, izgubio je 1 posto. Njemački proizvođač Thyssen Krupp je pao 2,14 posto, a britansko-nizozemski Corus 0,7 posto.</p>
<p>Dionice Vivendi Universala, francuske medijske grupacije, porasle su 1,6 posto unatoč slabijim rezultatima. Francuska TV kuća TF1 je skočila 8,3 posto nakon što je nekoliko brokera povećalo rejting njenih dionica. Povoljni rezultati potaknuli su i 2,6-postotni rast Havas Advertising, dok je njegov rival Publicis dobio 2,2 posto.</p>
<p>Među većim promjenama valja navesti i 3,8-postotni pad francuskog maloprodajnog lanca Carrefour, najvećeg u Europi, zbog slabih rezultata, te nizozemske grupacije supermarketa Laurus čije su dionice pale čak 40 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Račan: »Uz toliko nepovjerenja ova koalicija nema smisla«</p>
<p>Na konferenciji za novinare uz Račana se pojavili Zlatko Tomčić, Vesna Pusić i Zlatko Kramarić / Vodstva svih pet stranaka trebaju se do 10. ožujka izjasniti žele li ostati u današnjoj koaliciji / Kramarić novinarima: »Imam dojam da Budišino napuštanje sastanka ipak nije i definitivni odlazak HSLS-a iz petorke</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Uz toliko nepovjerenja među nama i u situaciji u kojoj neki izvori iz HSLS-a novinarima opovrgavaju ono što smo se na petorci dogovorili oko Gorana Granića i Goranka Fižulića - ova koalicija nema smisla. To sam danas rekao koalicijskim partnerima«. Dio je to odgovora premijera Ivice Račana na novinarsko pitanje zašto je Dražen Budiša nenadano, nakon 45 minuta, napustio sastanak petorke koji je potom potrajao još sat vremena.</p>
<p> Prema Račanovim riječima, Budiša je napustio sastanak u trenutku kada je dogovoreno da on, Budiša, preuzme mjesto zamjenika premijera. Novinari su Račana pitali i je li razlog Budišina odlaska i to što ga on kao premijer ne želi vidjeti na mjestu koordinatora za vanjsku i unutrašnju politiku, a što je dosad kao zamjenik premijera radio Goran Granić. »To nije istina. Nema razloga da Budiša ne preuzme taj posao. Ali, Granić je koordinirao i mnoge druge poslove, od odnosa sa vjerskim zajednicama do Haaga, pa je normalno da ćemo morati dogovoriti što će tko raditi, s obzirom na to da u Vladi dobivamo dva nova potpredsjednika«, napomenuo je Račan.</p>
<p>Na iznenađenje novinara, na kraću press konferenciju došli su uz Račana i Zlatko Tomčić, Vesna Pusić i Zlatko Kramarić. Došao bi i Budiša, da je uspjelo »mirovno posredništvo« lidera LS-a Kramarića koji je, u ime koalicije, otišao u Sabor zamoliti Budišu da se i on obrati novinarima. Ovaj je to odbio, rekao je Kramarić, »ali sam mu ja uručio papir s našim zaključcima«.</p>
<p>Te zaključke u osam točaka novinarima je pročitao sam premijer. Najvažnije o čemu su se stranke koalicije dogovorile, to je da Dražen Budiša ulazi u Vladu na mjesto zamjenika premijera, a da Goran Granić dolazi na mjesto potpredsjednika i to u kvoti HSLS-a. Nadalje, dogovoreno je da Račan neće prihvatiti ostavke svih HSLS-ovih ministara, osim Alojza Tušeka koji odlazi odmah, te Goranka Fižulića koji odlazi do kraja svibnja. Međutim, naglasio je Račan, ako se Fižulić »bude negativno eksponirao protiv HSLS-a, odlazi i ranije«.</p>
<p>Također, Tomčićev HSS dobiva mjesto potpredsjednika Vlade, na koje dolazi Luka Trconić. Račan je napomenuo i da će se Poslovnikom o radu Vlade odrediti da po jedan ministar iz HNS-a i LS-a postaje član užeg kabineta. Ono što je Račan posebno izdvojio iz postignutog dogovora, odnosi se na obvezu da se vodstva svih pet stranaka izjasne žele li ostati u današnjoj koaliciji i, ako žele, pod kojim uvjetima s obzirom na sadašnje odnose među petorkom. To izjašnjavanje stranačkih vodstava o ostanku u koaliciji, kao i o programskoj suglasnosti oko točaka Vladina programa, mora se obaviti do 10. ožujka, kada će se čelnici petorke ponovno okupiti.</p>
<p>I nakon što im je premijer pročitao osam točaka najnovijeg dogovora petorke novinari su inzistirali na konkretnom odgovoru o razlozima Budišina demonstrativnog napuštanja sastanka petorke. Čelnik HSS-a Tomčić rekao je da je odlazak Budiše »vrlo čudan«, dodajući da on zapravo ne zna zašto je Budiša otišao. Iz onoga što je na isto pitanje rekao Zlatko Kramarić, nešto se više može naslutiti. A Kramarić je rekao: »Imam dojam da to ipak nije i definitivni odlazak HSLS-a iz petorke«. Vesna Pusić je izjavila da je postignuti dogovor polazište budućeg funkcioniranja koalicije, izbjegavši izravan odgovor na pitanje je li Budišinim odlaskom sa sastanka HSLS zapravo izašao iz petorke. I premijer Račan se suzdržao od odgovora na isto pitanje, rekavši samo da će se odgovor znati u ponedjeljak. Premijer Račan je ujedno odbio ocjene koje se čuju u javnosti da je petorka talac samo jednoga čovjeka, Gorana Granića. </p>
<p>»Odbijam da se ova situacija u koaliciji tako ocjenjuje. Mi nismo taoci Gorana Granića, a Vi se novinari zapitajte zašto se stvaraju dodatni problemi oko pitanja koja su na koaliciji već raspravljena. Sam mi je Goran Granić rekao da on ljudski više ne može izdržati sve što se u zadnje vrijeme plete oko njega i njegova imena.« Račan je ujedno naglasio da je »ovo prijelomni trenutak za koaliciju«. </p>
<p>»Ili ćemo se do ponedjeljka u stranačkim vodstvima izjasniti da podržavamo program Vlade i kadrovske promjene u Vladi, ili ova koalicija više neće imati smisla«.</p>
<p>Novinari su pitali premijera i je li s Draženom Budišom dogovoreno da Fižulić ostane u Vladi do kraja svibnja, a ovaj je odgovorio: »O tome je bilo riječi na našem sastanku u utorak, na kojem je bio i Budiša. Ali, to je pitanje potpuno nevažno, osim ako se ne želi oko svakog pitanja, ma koliko bilo nebitno, izazivati kriza koalicije. Nama nije do produbljivanja krize u HSLS-u, a otud i ovaj dodatak da će Fižulić otići i prije svibnja ako ponovno bude napadao vodstvo HSLS-a«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Nova vlast je trebala ukinuti nedemokratske zakone«</p>
<p>Udruge u zajedničkom priopćenju prosvjeduju zbog činjenice da su nakon više od dvije godine od parlamentarnih izbora u Hrvatskoj moguća suđenja slobodnom i kritičkom novinarstvu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Devet nevladinih udruga u srijedu je pozvalo hrvatsku javnost da im se priključi u prosvjedu zbog pravomoćnih presuda zagrebačkog Županijskog suda, po kojima tjednik Feral Tribune mora isplatiti 200.000 kuna naknade štete, zbog čega mu je blokiran račun. Udruge u zajedničkom priopćenju prosvjeduju zbog činjenice da su nakon više od dvije godine od parlamentarnih izbora u Hrvatskoj moguća suđenja slobodnom i kritičkom novinarstvu. »S pravom smo očekivali da će uspostavom nove vlasti biti izmijenjeni i ukinuti nedemokratski zakoni i pravosudna praksa koja guši slobodu javnog govora«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Udruge stoga pozivaju hrvatsku javnost da im se priključi u prosvjedu i tako se »jasno kritički, a ne poslušnički kao dosad, očituje spram pojava koje nas trajno vezuju uz prošlost koju valja što prije zaboraviti«. Priopćenje su potpisali predstavnici Centra za ravnopravnost spolova, Demokratske inicijative mladih, Centra za nove inicijative, Ženske grupe »Korak«, Volonterskog centra, Inicijative »Novi naraštaj«, Zajednice žena »Stvarnost«, Centra za istraživanja tranzicije i demokracije, te Centra za civilne inicijative. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Radoš: »U vojarni je bilo seksualnog uznemiravanja, ali ne i zlostavljanja </p>
<p>Dvije djelatnice topničko-raketne brigade bile su izložene verbalnom seksualnom nasrtaju jednog časnika, istaknuo je ministar obrane / Dodao je kako je istraga pokazala da samo jedan posto ispitanika smatra da je seksualno nasilje u vojsci moguće</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Dvije djelatnice bjelovarske 16. topničko-raketne brigade, svaka po jednom, bile su izložene grubom verbalnom seksualnom nasrtaju jednog časnika. Istaknuo je to u srijedu ministar obrane Jozo Radoš na konferenciji za novinare u MORH-u. </p>
<p>Objavljujući rezultate ponovljene istrage bjelovarskog slučaja ministar obrane pojasnio je kako rezultati pokazuju da je riječ o djelu koje se prema deklaraciji Ujedinjenih naroda svrstava u kategoriju seksualnog uznemiravanja. Radoš je ustvrdio kako je istraga pokazala da seksualnog zlostavljanja u bjelovarskoj postrojbi nije bilo. </p>
<p>»Na zahtjev parlamentarnog odbora za ravnopravnost spolova, ali i udruga za zaštitu prava žena oformio sam mješovito povjerenstvo«, podsjetio je ministar obrane.</p>
<p> Ono je, prema njegovim riječima, posebno vodilo računa o zaštiti anonimnosti svih djelatnica bjelovarske postrojbe.</p>
<p> U istrazi su korištene različite metode ispitivanja, od pojedinačnih razgovora do anonimnih upitnika, a u tjedan dana ispitana su 223 djelatnika od čega 40 žena. Prema Radoševim riječima iako seksualnog napastovanja nije bilo, i seksualno uznemiravanje spada u pojave koje treba osuditi. </p>
<p>»Treba stvarati uvjete da takvih pojava ne bude, ne samo u Hrvatskoj vojsci, nego i u cijelom društvu«, kazao je ministar. Istrazi su prema njegovim riječima bili dostupni svi nalazi do kojih je došlo prethodno povjerenstvo. Kako je kazao rezultati istrage bit će upućeni Glavnom stožeru, a Radoš će zahtijevati da ono postupi »u skladu sa svojim nadležnostima«. </p>
<p>Ministar obrane demantirao je u srijedu nagađanja o tome da je dio bjelovarske postrojbe poslan na vojnu vježbu u namjeri da se zataška cijeli slučaj. Nakon povratka s vježbe, tvrdi Radoš i ti su pripadnici bili dostupni članovima mješovitog Povjerenstva. </p>
<p>»Očekujem da će na temelju novih nalaza doći, ne samo do suspenzije, nego i do poduzimanja odgovarajućih stegovnih mjera protiv časnika koji je seksualno uznemiravao svoje kolegice«, najavio je Radoš. Dodao je kako je istraga pokazala da samo jedan posto ispitanika smatra da je seksualno nasilje u vojsci moguće. To je, kaže Radoš, mali broj, ali i njega svakako treba respektirati. </p>
<p>Na novinarski upit može li komentirati postupak načelnika Glavnog stožera generala Petra Stipetića koji je nakon prve istrage otišao u Bjelovar, Radoš je odgovorio kako vjeruje da je načelnik to učinio u dobroj namjeri. »Mislim da je Stipetić to napravio želeći pomoći da se istraga okonča na pravi način«, zaključio je ministar obrane. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Kazniti i počinitelje i poslodavce zbog seksualnog uznemiravanja na poslu? </p>
<p>»Nisam još dobila službenu obavijest o nalazima istrage mješovitog povjerenstva«, izjavila je u srijedu za Vjesnik predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol. No, naglašava, zadovoljna je što je nakon prve istrage predstavnika Glavnog stožera, Ministarstvo obrane oformilo novo povjerenstvo u proširenom sastavu koje je tjedan dana ispitivalo bjelovarski slučaj. </p>
<p>Shodno rezultatima te istrage, predsjednica Odbora očekuje da se poduzmu mjere protiv počinitelja. </p>
<p>Bjelovarski slučaj, kaže Sobol, povod je da se javno progovori o problemu seksualnog uznemiravanja na poslu i o tome da su nam potrebna zakonska rješenja protiv takvog ponašanja. Zalaže se za odredbe o kažnjavanju ne samo počinitelja nego i poslodavca koji nije ništa poduzeo da spriječi seksualno uznemiravanje. Predsjednica Odbora vjeruje da to treba riješiti izmjenama Zakona o radu (takav amandman nije prihvaćen prije godinu i pol), te budućim zakonom o ravnopravnosti spolova. </p>
<p>Jadranka Kosor, HDZ-ova zastupnica i članica Odbora za ravnopravnost spolova, očekuje da će se o izvješću povjerenstva raspravljati na Odboru. Nije se željela upuštati u komentar budući da ne zna sve detalje. Na pitanje o zakonskim rješenjima protiv seksualnog uznemiravanja, Kosor kaže: »Ne mislim da će se sve riješiti samo donošenjem, pa i dobrog zakona o ravnopravnosti spolova. Daleko smo od prave spolne ravnopravnosti. Trebamo stvarati opću klimu odgojem i edukacijom svih generacija«. Dodaje kako je dobro da se o tom problemu javno govori jer možda mnoge žene šute iako su sigurno bile suočene s nekim oblikom seksualnog uznemiravanja. </p>
<p>Ranka Radovinović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Kajin: Nadzor nad tajnim službama najbolje bi provodila oporba</p>
<p>Kome će se građani žaliti na mjere praćenja i prisluškivanja, s obzirom da ih propisuje sudac Vrhovnog suda, pitalo se u raspravi/ Ninić: Nadzor bi trebalo provoditi posebno državno tijelo koje će odgovarati Saboru/ Jarnjak: Predsjednik Sabora trebao bi biti član Vijeća za nacionalnu sigurnost; što ako se predsjednik Vlade i države ne slože o nekom pitanju ili odluci, a po zakonu obojica supotpisuju sve odluke?/ Đapić: Treba učiti od izraelskog Mossada/ Kajin: Zakon je nastao isključivo kao produkt volje Stjepana Mesića i Ivice Račana</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Glavno pitanje Prijedloga zakona o sigurnosnim službama definitivno je kontrola i nadzor rada ovih službi, pa se upravo o tome i u srijedu vodilo najviše rasprave u Hrvatskom Saboru. Svi zastupnici, bez obzira na stranačke dresove, slažu se naime kako zakon neće postići nikakvu svrhu u reformi obavještajne zajednice, ako se ne uspostavi učinkovit nadzor rada sigurnosnih službi kojim će se spriječiti zloporabe kakve su se događale u proteklom razdoblju. </p>
<p>I dok se svi slažu da je efikasna kontrola imperativ ovog zakona, vizije o tome kakvo bi to tijelo trebalo nadzirati službe potpuno su različite - od prijedloga da to bude samostalno državno tijelo koje će odgovarati Saboru, saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pa do posebnog vijeća koje će imenovati Sabor, što predlaže HSS. U prijedlogu zakona, koji je zastupnicima obrazložio zamjenik premijera Goran Granić, rad triju službi (OA, POA i VOA) nadzirao bi naime i Sabor, ali još nije precizirano na koji način. </p>
<p>Uz nadzor rada službi, najdelikatnije pitanje zakona su tajne mjere praćenja i prisluškivanja. S obzirom na loša iskustva iz proteklog razdoblja u kojem je prisluškivano na stotine građana i političara, po ovom prijedlogu će za provođenje mjera biti potrebno odobrenje suca Vrhovnog suda, i to u roku 24 sata od početka primjene mjera. Najčešće pitanje zastupnika bilo je stoga - što ako sudac ne odobri ove mjere i kome će se građani žaliti na ove mjere, s obzirom da ih propisuje sudac Vrhovnog suda? Tražili su i da se osigura da se dokumenti i podaci prikupljani praćenjem i prisluškivanjem ne smiju otuđivati i objavljivati. </p>
<p>Anto Đapić (HSP) ocijenio je da je zakon kompromis između predsjednika Republike, Vlade i vladajućih političkih stranaka te da su zbog njihova dvogodišnjeg nadmudrivanja službe u potpunom raspadu. »Obavještajni sustav bio je poligon za međusobne političke obračune i što veći utjecaj, pa smo po medijima redovito mogli iščitavati najveće državne tajne koje su plasirale strane u sukobu«, konstatirao je te naglasio potrebu osiguravanja nadzora službi izvan njih samih. Izrazio je bojazan da zakon neće riješiti ključna pitanja učinkovitosti i kvalitete rada službi, a uvjeren je da treba učiti na primjerima kao što je izraelski Mossad. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) smatra, pak, da u obavještajnoj zajednici nisu problem zaposleni nego njihovi nalogodavci te da je zakon nastao isključivo kao produkt volje Stjepana Mesića i Ivice Račana. Nadzor nad radom službi po njemu bi najbolje provodila parlamentarna oporba, a izvješća koja dolaze u Sabor trebala bi biti konkretna, pa čak i uz uvjet da se saborski zastupnici dobrovoljno podvrgnu sigurnosnim provjerama, smatra Kajin. </p>
<p>Da Sabor treba imati odlučujuću ulogu u nadzoru rada službi složio se i Ivan Ninić (SDP), koji se zalaže da to bude posebno državno tijelo koje će odgovarati Saboru. Bijes HDZ-ovaca Ninić je izazvao kad je, podsjetio na 650 dosjea koji su ostali nakon famoznog plamena u kojem su poslije izbora 3. siječnja 2000., izgorjeli brojni dosjei među kojima i nekih zastupnika. </p>
<p>Sigurnosne službe uvelike su pridonijele pobjedi u Domovinskom ratu, upozorio je pak Ivan Jarnjak (HDZ), ističući kako ovom zakonu nedostaje kvalitetna analiza i ocjena stanja sigurnosnih službi od '90. do danas. I on upozorava da bez dobrog nadzora neće biti ništa od zakona, te predlaže da predsjednik Sabora bude član Vijeća za nacionalnu sigurnost, tijela koje će koordinirati i donositi strateške odluke o radu službi. Ključno pitanje za HDZ-ovce je i - što ako se predsjednik Vlade i države ne slože o nekom pitanju ili odluci, a po zakonu obojica supotpisuju sve odluke? HDZ stoga traži da se zakonom definira što u takvim situacijama, odnosno tko tada odlučuje kako se ne bi došlo u pat-poziciju. </p>
<p>Rasprava o sigurnosnim službama trebala bi biti posljednja ovotjedna rasprava u Saboru. Potpredsjednik Sabora Mato Arlović najavio je kako će se idući tjedan raspravljati o strategiji energetike i paketu poslije toga, 19. ožujka, otvorit će se rasprava o stand-by aranžmanu s MMF-om, te zakonima o privatizaciji Ine i HEP-a. Oba tjedna Sabor će, najavio je Arlović, možda raditi i subotom, kako bi im Veliki tjedan mogao biti potpuno slobodan. </p>
<p>Rojs: Progone me kao zvijer jer sam domoljub</p>
<p>»Nije istina da će se Ante predati! Američki kongres sada raspravlja o njegovoj nevinosti i on će doći na bijelom konju i postati predsjednik države!«, samo je jedan u nizu bisera Ljube Ćesića Rojsa (HDZ), koji je u srijedu odlučio igrati na kartu »iscrpljivanja protivnika« pa se neumorno javljao za riječ nakon svakoga govornika. Ispravljao je Rojs čak i HDZ-ovce, samo da bi mogao doći do riječi i dokazati kako ga tajne službe »progone kao zvijer« i ugrožavaju njegova, i ljudska prava njegove obitelji, a sve to samo zato što je domoljub, što voli vjeru i hrvatski narod. </p>
<p>Naglasivši kako se obraća hrvatskoj javnosti i američkom Kongresu, Rojs je zatražio da ga primi američki veleposlanik jer je uvjeren da su njegova ljudska prava ugrožena. Ustvrdivši da je čitav zakon o sigurnosnim službama farsa, Rojs je »raskrinkao« i njegov cilj - da Šime Lučin postane ravnatelj POA-e, a da na njegovo mjesto dođe Ranko Ostojić. Ustvrdio je i da su uzaludne tlapnje da se ljude ne prisiljava da rade za tajne službe navodeći: »Tomu Didulicu načelnika SIS-a iz Zadra tjeraju da svjedoči protiv Norca, a zauzvrat mu obećavaju stan, auto, kredit«. Ocijenio je i da Hrvatskoj, da bi došla do blagostanja i da bi ona davala pomoć MMF-u, »fali samo pet domoljuba i bogoljuba koji bi pozvali na jedinstvo«. Pitao je i za koliko će donošenje zakona o sigurnosnim službama probiti proračun, jer će se morati tiskat novi memorandumi i nove značke. Za te se novce moglo kupiti sto pužnica, zaključio je i naveo da je on za pužnice s mobitela zvao 92 puta a s kućnog telefona 50 puta. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Manje prijevremene i najniže mirovine, invalidska veća 20 posto</p>
<p>Umirovljeniku koji u mirovinu ode godinu dana ranije mirovina bi bila umanjena za 4,08, umjesto dosadašnjih 3,6 posto / Za pet godina ranijeg umirovljenja, umjesto 18 posto, prijevremena mirovina bila bi 20,4 posto manja</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Radna skupina koja izrađuje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prihvatila je prijedloge prema kojima bi se umanjile prijevremene starosne mirovine i minimalne mirovine ovisno o godinama staža. Istodobno se predlaže povećanje mirovina invalidima rada, odnosno umirovljenicima koji koriste mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, za 15 do 20 posto. Potvrdila nam je to Ružica Terze, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi, dodavši da je prva verzija spomenutih izmjena u srijedu upućena u Vladu.</p>
<p>»Prema sadašnjem prijedlogu, prijevremene mirovine, umjesto za sadašnjih 0,3 posto za svaki mjesec koji osiguraniku nedostaje do pune dobi za mirovinu (za žene je to 60, a za muškarce 65 godina), ubuduće bi se umanjivale za 0,34 posto«, kaže Terze. To bi značilo da će umirovljeniku koji ode u mirovinu godinu dana ranije, ona biti umanjena za 4,08, umjesto dosadašnjih 3,6 posto, a za pet godina ranijeg umirovljenja, umjesto 18 posto, prijevremena mirovina bi bila 20,4 posto manja.</p>
<p>Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, to je umanjenje trajno; umirovljenik nema pravo na punu mirovinu nakon što stekne dob za umirovljenje.</p>
<p>»Prijedlog je upućen u proceduru jer se u tri godine, koliko je na snazi Zakon o mirovinskom osiguranju, pokazalo da za prijevremene mirovine obično nema pokrića u uplaćenim doprinosima«, rekla je Terze. Prema njezinim riječima, slično je i s najnižim mirovinama s obzirom na godine staža, koje bi za dio budućih umirovljenika također bile manje. Predlaže se da se mijenja koeficijent za njihov izračun, što bi se odnosilo samo na one koji u mirovinu idu s manje od 30 godina staža.</p>
<p>»Za one s 30 i više, najniža mirovina ostala bi na današnjoj razini, dok bi se za ostale one umanjile za oko 10 posto«, kaže naša sugovornica. </p>
<p> Temeljni motiv za takvu odluku, dodaje, činjenica je da mnogi danas iskorištavaju institut najniže mirovine, tako što radnike prijavljuju na najnižu plaću, a ostatak isplaćuju na drugi način, čime smanjuju troškove rada i teret isplate njihovih mirovina zapravo prebacuju na državu. </p>
<p>U zakonskom prijedlogu našao se i dodatni korektiv za one koji idu u prijevremenu mirovinu i koriste pravo na najnižu s obzirom na godine staža. </p>
<p>Dosad se te mirovine, naime, nisu umanjivale zbog prijevremenog umirovljenja, a odsad bi trebalo biti tako.</p>
<p>»Kad je riječ o prijevremenim i najnižim mirovinama s obzirom na staž, promjene bi vrijedile isključivo za buduće umirovljenike, što znači da se današnjim umirovljenima mirovina ne bi mijenjala«, ističe Ružica Terze.</p>
<p>Što se, pak, tiče povećanja mirovina invalidima rada, ono bi se trebalo primjenjivati retrogradno, pa će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZZO) morati provesti novo prevođenje tih mirovina i tim umirovljenicima izdati nova rješenja.</p>
<p>»Povećanje tih mirovina stajalo bi oko 4,5 milijuna kuna mjesečno. Predložili smo da se ono financira iz povećanih prihoda koje će HZZO ostvariti nakon što se počne primjenjivati obveza plaćanja mirovinskog doprinosa i na honorare, na što Ministarstvo financija zasad nije imalo primjedbi«, istaknula je Terze. Prema njenim riječima, izmjene predviđaju i pozitivna rješenja za umirovljenike koji su mirovinu zaradili radeći u saveznim tijelima bivše SFRJ. Naime, nakon ratifikacije ugovora o socijalnom osiguranju, obveza isplate tih mirovina pala bi na Beograd, što bi značilo i njihov pad, s obzirom na to da je jugoslavenski životni standard niži od hrvatskog. Ministarstvo rada predlaže da se ti umirovljenici uvedu u hrvatski sustav te da im mirovinu i dalje isplaćuje HZZO iz proračuna. Te se mirovine ne bi mijenjale. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Nezaposlenost dosegla rekordnih 414.418 ljudi</p>
<p>U odnosu na siječanj, koncem veljače je broj nezaposlenih povećan za 3303 osobe ili 0,8 posto / Uzroci daljnjeg rasta nazaposlenosti tumače se nedovoljnom gospodarskom aktivnošću, odnosno nedostatnim otvaranjem novih radnih mjesta, kažu u HZZ-u / U veljači se HZZ-u prijavilo 23.511 novih nezaposlenih</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - I u veljači se nezaposlenost povećala. Sa siječanjskih 411.115 nezaposlenih, povećala se za još 3303 osobe i dosegla rekordnih - 414.418 ljudi. To je, u odnosu na prethodni mjesec, povećanje za oko 0,8 posto, rečeno je u srijedu u Zagrebu na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Međutim, u odnosu na veljaču lani, broj je nezaposlenih porastao za 6,6 posto. Uzroci daljnjeg rasta nazaposlenosti tumače se nedovoljnom gospodarskom aktivnošću, odnosno nedostatnim otvaranjem novih radnih mjesta, što je, kažu u HZZ-u, posebno izraženo u razdoblju kada nema sezonskog zapošljavanja.</p>
<p>U veljači se HZZ-u prijavilo 23.511 novih nezaposlenih. Od njih je čak 18.127 osoba (ili 77,1 posto) ranije bilo zaposleno, dok je njih 5.384 (ili 22,9) posto prvi put tražilo zaposlenje. U prvih osam dana veljače, do kada je vrijedio zakonski rok za prijavu nezaposlenih branitelja zbog ostvarivanja prava iz novog Zakona o braniteljima, prijavilo ih se 3596. U Zavodu napominju da se broj nezaposlenih branitelja stalno smanjivao od veljače do studenoga prošle godine da bi se od prosinca, zbog tog zakona, počeo povećavati. </p>
<p>Broj nezaposlenih u veljači je porastao i zbog smanjenja prijavljenih potreba za radnicima, što je vjerojatno posljedica čekanja početka provedbe Programa poticanja zapošljavanja. U skladu s činjenicom da je provedba tog programa mjera počela 1. ožujka, pa se očekuje da će poslodavci u ožujku početi naglo prijavljivati HZZ-u potrebe za radnicima. Tijekom prošlog mjeseca zaposleno je 10.836 osoba, što je povećanje 3,2 posto u usporedbi s veljačom lani i 6,2 posto više od zaposlenih u siječnju. Najviše je ljudi našlo posao u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi, građevinarstvu, poljoprivredi, lovu i šumarstvu te u financijkom posredovanju.</p>
<p>Inače, u veljači je povećanje nezaposlenosti zabilježeno u svim kvalifikacijskim skupinama. U odnosu na prethodni mjesec, nezaposlenost se, međutim, smanjila u tri županije. Riječ je o Zadarskoj (za 1,2 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (0,7 posto) i Gradu Zagrebu (0,1 posto). S druge strane, najveći postotak rasta nezaposlenosti zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji (14,8 posto), Sisačko-moslavačkoj (14,3 posto) i Koprivničko-križevačkoj (14,1 posto).</p>
<p>Plan potreba za radnicima u javnim radovima, odnosno u cestogradnji i stanogranji mogao bi se znati u četvrtak. Nakon višemjesečnih najava Vlade i premijera Ivice Račana da bi se u tim djelatnostima do ljeta moglo zaposliti od 30.000 do 40.000 NKV radnika, ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić najavila je da će u četvrtak o tome razgovarati s ministrom javnih radova, obnove i graditeljstva Radimirom Čačićem i Upravom Hrvatskih cesta. Ravnateljica HZZ-a procjenjuje da će se ipak veći dio radnika morati uzeti iz inozemstva, jer je u Hrvatskoj oko 13.000 nezaposlenih građevinara od kojih je pola starijih od 40 godina.</p>
<p>Poticaji samo »zdravim« tvrtkama</p>
<p>Iako je od 1. ožujka počela provedba Vladinih poticaja za zapošljavanje mladih diplomanata po programu »S faksa na posao«, samo 67 posto fakulteta poslalo je tražene podatke, neophodne da bi studenti koji će uskoro diplomirati ostvarili pravo na vaučer. Ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić rekla je novinarima da šest fakulteta nije poslalo HZZ-u tražene podatke o studentima i prosječnoj duljini studija. Međutim, nije htjela kazati o kojim je fakultetima riječ, napomenuvši samo da će to HZZ ovih dana objaviti na svojim web stranicama.</p>
<p>Inače, HZZ je već izradio bazu potencijalnih i konačnih nositelja vaučera i distribuirao je na sve fakultete u RH. Istodobno je osigurana provjera nositelja vaučera posredstvom web stranice te intervjuiranje korisnika. Inače, u prvih šest dana ožujka, oko četrdesetak poslodavaca zatražilo je Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja, dok o korisnicima vaučera još nema podataka. Poticaje mogu koristiti samo »zdrave« tvrtke, s pozitivnim poslovanjem, koje redovito isplaćuju plaće. Nove tvrtke ne mogu tražiti sufinanciranje za više od tri osobe. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Predsjednik Mesić pozvao poznate da ne puše na javnim mjestima </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U sklopu kampanje »Reci da nepušenju« u srijedu je u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, u pratnji supruge Milke i u nazočnosti brojnih uzvanika, otvorio Centar za prevenciju ovisnosti i odvikavanje od pušenja.</p>
<p> Kraće je vrijeme odgovarao i na pitanja što su mu ih građani postavljali na besplatnoj telefonskoj liniji broj 0800-200-037, otvorenoj tom prigodom, objašnjavajući im kako je i sâm prije četiri godine postao nepušač. Četrdesetak mladih liječnika i psihologa na tom će broju svakodnevno savjetovati one, koji se žele odvići od pušenja, kako to učiniti, a konkretnu pomoć nudi im upravo otvoreni centar u Rockefellerovoj ulici 4 u Zagrebu.</p>
<p>O važnosti ovakve ustanove govore podaci: u Hrvatskoj je 1,2 milijuna pušača, a 70 posto mlađih od 20 godina probalo je pušiti. Oko 90 posto novih pušača su mlađi od dvadeset godina, među njima su mnogi mlađi i od 12 godina. Više od 80 posto (850.000) pušača željelo bi prestati s pušenjem ali ne zna kako. </p>
<p>Predsjednik Mesić uključio se u akciju protiv pušenja, a cilj je da joj se odazivu i druge ugledne osobe. Govoreći o važnosti borbe za zdraviji život, predsjednik Mesić iznio je i nekoliko upozoravajućih podataka: »Od raka pluća oboli u Hrvatskoj svake godine 2500 osoba, a među osam milijuna onih s bolestima dišnih putova čak je tri milijuna oboljelo upravo zbog pušenja«. Podsjetivši kako je u razvijenim zemljama pušenje sve manje popularno, poručio je: »Akciju valja shvatiti kao naš korak ka zdravlju, kao mobilizaciju cijelog društva da stimulira nepušenje kako bi dostigli postotak nepušenja što ga imaju zemlje Europske unije, kojoj i mi težimo«. Ugledne je pak osobe pozvao da prestanu s pušenjem na javnim mjestima, jer i to promovira pušenja. </p>
<p>Već u utorak, prvoga dana kad se to moglo, na besplatni telefon za pomoć pri nepušenju javila su se 263 građanina, rekao je prof. dr. Stipe Orešković, direktor Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Istakao je kako cilj kampanje nije agresivnost prema pušačima niti njihovo izopćavanje iz društva te pozvao da se u akciji uključe sve institucije društva. A među porukama što su se u srijedu mogle čuti, bilo je i pitanje: »Bi li Janica Kostelić i Goran Ivanišević postali vrhunski sportaši, da su bili pušači?« </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Vagininim monolozima« protiv nasilja nad ženama </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Prema UN-ovim istraživanjima, milijardu žena u svijetu doživljava neki od oblika nasilja. Zato je prije četiri godine američka književnica i glumica Eve Ensler pokrenula je V-Day (Victory Day for Women - Dan pobjede za žene), manifestaciju protiv nasilja nad ženama. U sklopu nje izvodi se i predstava Eve Ensler »Vaginini monolozi«.</p>
<p>Organiziranjem V-Daya u ZKM-u Zagreb će se u petak, na Međunarodni dan žena, pridružiti skupini od 800 gradova u kampanji protiv nasilja nad ženama. Poznate glumice - Nina Violić, Lucija Šerbedžija, Marija Kohn, Nataša Dorčić, Doris Šarić Kukuljica i druge - izvodit će dijelove iz »Vagininih monologa«, dok će političarke i javne djelatnice, poput Đurđe Adlešić, Gordane Sobol, Jagode Milidrag Šmid, Vesne Pusić, Vesne Mimice i Morane Paliković-Gruden, iznositi činjenice o nasilju nad ženama. Prihod od predstave namijenjen je zagrebačkom Centru protiv seksualnog nasilja nad ženama. </p>
<p>»Kampanja je u četiri godine izrasla u svjetski pokret«, rekla je u srijedu Rada Borić, regionalna koordinatorica V-Daya, predstavljajući program u Zagrebu. Prema njezinim riječima, V-Day se organizira u razdoblju između Valentinova i Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, a parodija je Valentinova. V-Day govori o pobjedi (victory), kao i o ženskom tijelu i vagini. Cilj je progovoriti u javnosti o problemu nasilja nad ženama i uključiti u borbu protiv njega što više žena na pozicijama moći. Kako je rekla Sanja Sarnavka, članica Organizacijskog odbora, već lani je na V-dayu u New Yorku bilo 18.000 ljudi. Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, izjavila je da je odmah pristala sudjelovati jer želi da se u javnosti što više govori o problemu svih oblika nasilja nad ženama. Rekla je da treba donijeti zakon o ravnopravnosti spolova koji će sankcionirati i seksualno uznemiravanje i zlostavljanje na poslu.</p>
<p>Ranka Radovinović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Uvesti obvezu godišnjeg ginekološkog pregleda </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Želimo da se u sklopu reforme zdravstva zakonom obvežu ginekolozi da provode besplatne preventivne sistematske preglede jednom godišnje za sve žene, a koji bi uključivali i pregled dojki (ultrazvukom za mlađe, a mamografijom za starije od 40 godina)«, zahtjev je kampanje »Žene za zdravlje-zdravlje za sve« koju je pokrenula ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), izrečen na javnoj tribini u srijedu.</p>
<p>Istaknuto je da je po broju novooboljelih od karcinoma, a posebice od karcinoma dojke Hrvatska na prvome mjestu u Europi. Sekcija zahtijeva da se u sklopu reforme svaki Dom zdravlja opremi jednim mamografom, ultrazvukom kao i da se zaposli jedan educiran liječnik koji će moći preventivno pregledavati žene. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Hrvatske šume postaju trgovačko društvo</p>
<p>OSIJEK/ BELI MANASTIR, 6. ožujka</p>
<p> - Poljoprivreda ima perspektivu ali treba utvrditi koliko smo spremni na tržišnu utakmicu, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, u srijedu na sastanku u Poglavarstvu Osječko-baranjske županije, kojem je nazočio župan Ladislav Bognar sa suradnicima, te predstavnici Gradske uprave. </p>
<p>Ministar je također otvorio 9. proljetni osječki sajam. </p>
<p>Po ministrovim riječima, od početka siječnja 2001. do veljače 2002. iz državnog proračuna prema ovoj županiji transferirano je oko 275,9 milijuna kuna. Podsjetio je da u Županiji ima 270.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 153.000 u vlasništvu države, te da je od toga 110.000 hektara obradivo. »Želimo ga podijeliti općinama i gradovima, jer će lokalna samouprava najbolje znati njime gospodariti«, ustvrdio je Pankretić. </p>
<p>Kada je riječ o Hrvatskim šumama, Pankretić je najavio da će Vlada vjerojatno u četvrtak donijeti odluku o ukidanju javne ustanove, odnosno, njezina preoblikovanja u trgovačko društvo. </p>
<p>»Hrvatske šume ostat će na svome temeljnom zadatku - gospodarenju šumama, a sve druge djelatnosti potrebno je privatizirati«, istaknuo je ministar poljoprivrede, zaključivši, kako će se tako moći zaposliti još više ljudi, nasuprot tezi da će doći do otpuštanja. </p>
<p>Ministar je najavio mogućnost sudjelovanja Ministarstva u gradnji hladnjače u okviru osječke veletržnice, za što će, prema predračunu, biti potrebno oko sedam milijuna maraka. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>U SDP-u zabrinuti i sve skloniji izborima</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Članovi Predsjedništva SDP-a zabrinuti su. Spremni smo raditi, a nitko od nas ne želi gubiti vrijeme u političkim prepucavanjima«, rekao je novinarima predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan u srijedu oko 23 sata, nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, održane po okončanju sastanka petorke. U SDP-ovu vrhu, saznajemo, sve je izraženija sklonost da se koalicijska kriza riješi izborima.</p>
<p>Inače, dok je Račan razgovarao sa čelnicima SDP-a, u kabinetu vicepremijera Gorana Granića bili su ministri Jozo Radoš, Goranko Fižulić i Hrvoje Kraljević te saborska zastupnica HSLS-a Zrinjka Glovacki Bernardi. No, po izlasku iz Banskih dvora nisu željeli dati nikakve izjave.</p>
<p>Na pitanje novinara ima li još nade za dogovor u koaliciji ili će ići na izbore, Račan se zamislio i rekao da se namjerno susteže u odgovoru jer nije siguran koje će biti rješenje. Naglasio je da je »u ovim okolnostima teško raditi i biti odgovoran«. </p>
<p>»Žao mi je što su politički i kadrovski aspekti nadjačali sadržajne aspekte rada i rješavanja problema zbog kojih Vlada postoji. To ne može dugo trajati, a ako bi dugo i trajalo, ja bih morao otići«, rekao je Račan. </p>
<p>Što se tiče obnove povjerenja među koalicijskim partnerima, Račan je priznao da je »danas nešto skeptičniji nego jučer«. No, Račan tvrdi da »u političkom i koalicijskom životu nije važno prijateljstvo, ljubav i tome slično. Važno je jesu li stranke spremne podmetnuti leđa pod zadaće koalicije koje se još moraju obaviti. Ako jesmo, nije me briga za naše međusobne odnose, sklonosti i mentalitete. To ćemo lakše riješiti«.</p>
<p>»Pokažu li stranke petorke do nedjelje takvo opredjeljenje, SDP je spreman nastaviti s koalicijom«, tvrdi Račan.</p>
<p>Jedna od točaka na kojima će se dokazivati to povjerenje bit će, sigurno, suradnja s Haagom. Na informaciju da HSLS traži izmjene zakona o suradnji s Haagom, Račan je rekao: »Interesantno je da ja to čujem putem medija, a nisam čuo od gospodina Budiše na sastanku. Vidite, na taj se način ne može raditi«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>»Protuteža centralizmu« </p>
<p>Perspektiva lokalne samouprave samo je u zadovoljavanju neposrednih interesa građana s obzirom na mjesto stanovanja, ističe akademik Eugen Pusić</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Starogradska vijećnica bila je u srijedu premala da bi primila sve zainteresirane, okupljene na savjetovanju o reformi lokalne samouprave. Od ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, u čijem su resoru još neko vrijeme i uprava i samouprava, čuli su ono što se odavno očekivalo: »Reforma lokalne samouprave uključuje postupnu zamjenu središnje državne vlasti kao dio procesa decentralizacije, te uspostavu protuteže centralizmu vladajućih struktura«.</p>
<p>Govorio je potom akademik Eugen Pusić. »Lokalna samouprava živi od onoga dana, kada su graditelji zida u jednome mjestu u Nizozemskoj na gradski portal upisali poruku da građanima unutar bedema - a bez njihove snage i oružja - ni Bog ne može pomoći. </p>
<p>»Danas, u procesu globalizacije međunarodne zajednice, države su upravo u fazi da se odriču nekih ovlasti i znakova svojega suvereniteta, pa je logično pitanje što u tom kontekstu preostaje nižim razinama vlasti i upravljanja«, kazao je akademik Pusić. Odmah je i odgovorio: »Preostaje im da identitet građana nađu u modernoj naciji, čija će sredstva nasilja prema susjedima (vojska, policija) biti pod strogom kontrolom međunarodne zajednice. Lokalnoj samoupravi preostaje samo udovoljiti neposrednim, tehničkim interesima građana«.</p>
<p>Skup koji je organizirao Institut za javnu upravu i nakladnik »Organizator« iz Zagreba, okupio je niz znanstvenika i upravnih praktičara a završit će u četvrtak. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Potrebica: Obrađivao me je SZUP</p>
<p>DUBROVNIK, 6. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Marko Potrebica u srijedu je novinare izvijestio da je »nad njim prije dva dana SZUP vršio obradu«. »Pod izlikom da je suradnica austrijske novinske kuće, agentica SZUP-a Bernardica Pavlović zatražila je sa mnom razgovor o studentskoj regati koja se inače održala prije šest mjeseci. No, tijekom razgovora zanimalo ju je sve osim regate, pa me je tako pitala o mojim političkim stavovima, imam li političkog mentora, odakle crpim informacije za svoje političko djelovanje, jesam li zaljubljen, jesam li imao stresno i teško djetinjstvo«, rekao je Potrebica, dodajući da nije ništa posumnjao sve dok mu kolege nisu skrenule pozornost da je razgovarao s - djelatnicom SZUP-a. </p>
<p>Nakon toga, Potrebica je telefonom nazvao sjedište dubrovačkog SZUP-a te jednostavno zatraživši »Beti« i dobio »novinarku« s kojom je razgovarao. Tako se, kaže, i sâm uvjerio da ga je »obrađivao« SZUP. Kako je sa svim tim u utorak upoznao novinare Jutarnjeg lista, postavljeno je pitanje kakvoga smisla ima i konferencija za novinare u srijedu u prostorijama Hrvatskog studentskog zbora. »Od dubrovačkih novinara poznajem samo one iz Jutarnjeg lista koji su i napisali članak. No, taj je članak uredništvo u Zagrebu cenzuriralo i kratilo, pa je - vjerojatno zbog pritisaka - iz teksta izbačeno moje otvoreno pitanje ministru Lučinu«, rekao je Potrebica, dodajući da je već prije bio upozoren da je pod prismotrom hrvatskih tajnih službi. Potrebica je najavio da će o tom slučaju izvijestiti HHO, OESS, svjetsku studentsku udrugu ESI te Sud za ljudska prava. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Invalidi Drugog svjetskog rata iskoristili povlastice</p>
<p>Ustavni sud smatra da je stvar zakonodavca kojim će kategorijama građana priznati popust kod kupnje stana na kojima postoji stanarsko pravo</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Ustavni sud odbio je u srijedu zahtjeve Zvonka Ivankovića-Vonte, Veselina Cetušića, Quitina Bassania, Marka Pajića i Jerka Frlekina za ocjenom suglasnosti Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p> Osporavatelji su tražili da se popust na otkup stanova za invalide Domovinskog rata, priznaje i invalidima Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Naime, povlastice u otkupu stanova koje priznaje invalidima Domovinskog rata, zakon ne daje i invalidima Drugog svjetskog rata. </p>
<p> Ustavni sud smatra da je stvar zakonodavca kojim će kategorijama građana priznati popust kod kupnje stana na kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p> Pritom je zakonodavac imao na umu da su invalidi iz Drugog svjetskog rata, s obzirom na svoju dob, već iskoristili pogodnosti za žrtve rata, a invalidi Domovinskog rata tek ih počinju koristiti, kaže Ustavni sud. </p>
<p>Stoga je zaključeno da oni nisu dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na invalide Domovinskog rata.</p>
<p>Osporavatelji zakona nisu tražili da se invalidima Domovinskog rata oduzmu povlastice, a daju invalidima Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Međutim, Ustavni sud ne može mijenjati zakone, te kroz njih priznati prava jednoj kategoriji građana, u ovom slučaju invalidima Drugog svjetskog rata, jer to pravo pripada isključivo Hrvatskom saboru, zaključuje Sud. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Posljednji ispraćaj Ive Latina u zagrebačkom krematoriju: »Bio je privržen ideji slobode«</p>
<p>Runjić: Unatoč raznim stavovima o odlukama koje smo donosili, nitko nam ne može poreći ulogu u demokratskim promjenama iza kojih smo odlučno stali, organiziravši prve slobodne demokratske izbore. Što god netko mislio o nama, činjenica je da smo prihvatili izborne rezultate i obavili mirnu predaju vlasti</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - U nazočnosti nekoliko tisuća građana, u srijedu je u zagrebačkom Krematoriju na posljednji počinak ispraćen posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Ivo Latin, koji je preminuo u nedjelju, u 73. godini života.</p>
<p>Uz članove obitelji, prijatelje, suborce iz antifašističke borbe i mnoge političare iz razdoblja socijalizma, ispraćaju su prisustvovali i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivica Račan i potpredsjednik Hrvatskog sabora Baltazar Jalšovec.</p>
<p>U ime generacije maturanata karlovačke Gimnazije, iz 1949. godine, govorio je Dragutin Skoko, a od Ive Latina zadnji se oprostio posljednji predsjednik Sabora SR Hrvatske Anđelko Runjić. »Unatoč raznim stavovima o odlukama koje smo donosili, nitko nam ne može poreći ulogu u demokratskim promjenama iza kojih smo odlučno stali, organiziravši prve slobodne demokratske izbore. Što god netko mislio o nama, činjenica je da smo prihvatili izborne rezultate i obavili mirnu predaju vlasti. Temelj tih naših odluka bila je odanost idejama slobode, jednakosti i bratstva i Narodnooslobodilačkoj borbi«, rekao je Runjić.On je govorio i o Latinovu doprinosu razvoju SR Hrvatske, istaknuvši da je bio radin, jednostavan, skroman, odgovoran i obazriv čovjek, privržen ideji slobode.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Lukšić: Vlada sliči pjevačkom zboru, nema programa</p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> - »Vlada proživljava kadrovsku, personalnu krizu a prema brojnosti članova trenutačno više sliči pjevačkom zboru nego na efikasnoj vladi. Radi se o 'igračima', kojima je više stalo do karijere nego do poboljšanja situacije«, rekao je u srijedu, na konferenciji za novinare, član Predsjedništava HDZ-a, splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić, istaknuvši kako Vladi nedostaju programi sanacije i razvitka. </p>
<p>»Unutarstranačkim izborima«, tvrdi Lukšić, »HDZ će javnosti pokazati kako ima bolje socijalne i gospodarske programe. Pobjeda HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera neće biti teška ali će problem nastati nakon pobjede, jer nam sadašnja garnitura ostavlja uništeno gospodarstvo, socijalnu državu, posljedice ideološkog revanšizma i oslabljenu vojsku, policiju i državnu sigurnost«. </p>
<p>Lukšić smatra kako bi na čelo države trebala doći nova koalicijska vlada s kvalitetnim programima i nepotrošenim ljudima. Rekao je i kako u Hrvatskoj ne postoji realno tržište vrijednosti pa se vrijednost tvrtki procjenjuje brzo i nerealno. Kako domaći kupci nemaju novca, dodaje Lukšić, onda »novac dolazi iz ruku stranaca ili domaće mafije«. Lukšić tvrdi i kako »MMF-ova formula snižavanja zarada u Hrvatskoj rezultira masovnim otpuštanjima« te kako se dug prema inozemnim kreditorima popeo na 30 posto bruto domaćeg proizvoda.</p>
<p> I predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a Ilija Krišto smatra kako je Hrvatskoj potrebna promjena vlasti na izborima. »Nismo sretni zbog ozbiljne krize Vlade jer nitko pametan neće likovati nad krizom i nestabilnošću vlastite države. No krize su sve češće i sve dublje, što pokazuje da ovoj Vladi istječe rok«, rekao je Krišto koji smatra kako je »potpora ovoj Vladi upitna i u Saboru, a kamo li u biračkom tijelu«.</p>
<p> Najkasnije do 14. travnja trebali bi se u HDZ-ovoj splitsko-dalmatinskoj organizaciji održati unutarstranački izbori. Krišto tvrdi da je već počela »moderna, demokratska unutarstranačka kampanja koja će dovesti do izbora u atmosferi tolerancije i dijaloga«. </p>
<p>»Namjeravamo govoriti o programima, strategijama i vizijama, a ne o osobama. U ovoj smo županiji pokazali da smo pobjednici, a uvjereni smo da ćemo biti pobjednici i na državnoj razini«, poručio je Krišto koji će o svojoj novoj kandidaturi »razmisliti nakon konzultacija sa svojim pobjedničkim timom«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Budiša između dvije vatre?</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Sastanak vladajuće koalicije u srijedu popodne kulminirao je u času kad je Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, napustio Banske dvore i u Saboru se, nakon obavljenoga glasovanja, sastao s krnjim sastavom Malog vijeća. Nakon gotovo jednosatnog sastanka nije bilo nikakvih izjava. Tek je novinarima poručeno da će javnost o svemu biti obaviještena nakon sjednice tog tijela, sazvanog za četvrtak u 14 sati. </p>
<p>Dio HSLS-ovih zastupnika nije najbolje prihvatio činjenicu da ih Budiša nije želio informirati o događajima u Banskim dvorima, pa su tako Željko Pavlic, bivši potpredsjednik Velikog vijeća HSLS-a, Marko Baričević te Darinka Orel ironično ustvrdili da su oni »samo zastupnici«. </p>
<p>Jedan od osnivača stranke, pak, ogorčeno je kazao kako bi Budišu, s obzirom na njegove godine i sve ono što je učinio za stranku, »moglo biti sram« što ga nije želio ni o čemu izvijestiti. </p>
<p>U srijedu ujutro, u prostorijama Kluba HSLS-a u Saboru, održan je sastanak zastupnika, predsjednika stranke te nekih HSLS-ovih ministara i zamjenika ministara na kojem ih je Budiša informirao o razvoju događaja. Naime, poznato je, problem u pregovorima na relaciji HSLS - SDP i kriza u petorci nastali su zbog smjene ministra gospodarstva Goranka Fižulića. Kako saznajemo iz izvora bliskih vrhu HSLS-a, Budiša se dogovorio s Račanom u utorak, prije sastanka petorke, da se Fižulića smijeni odmah, jer nije poštivao džentlmenski dogovor s Budišom o nenapadanju stranke. Međutim, Račan je pred novinarima izjavio kako će Fižulić ostati u Vladi sve do kraja svibnja, odnosno do sastanka CEFTA-e u Zagrebu, kad bi trebao biti potpisan ugovor o pristupanju Hrvatske toj međunarodnoj organizaciji.</p>
<p>Premijer Račan je taj detalj opet ponovio kao jedan od zaključaka sa sastanka petorke u srijedu, što samo upućuje na to da je netko iz HSLS-a, plasirajući lažne informacije, nastojao zakomplicirati situaciju i umjetno stvoriti krizu. </p>
<p>Što se tiče samog Fižulića, u Saboru se u srijedu mogla čuti prijetnja dijela HSLS-ovih zastupnika da će objaviti sve što je on stekao u ministarskom mandatu ako se odmah ne povuče. Na to je ministar gospodarstva navodno uzvratio prijetnjom da će objaviti sav prljavi stranački veš iz vremena dok je obnašao dužnost HSLS-ova rizničara. Budiša nije želio tijekom prijepodneva komentirati sukob s premijerom, kazavši kako će se problem oko Fižulića rješavati »u paketu«. Dodao je da je s Račanom prije sastanka petorke u utorak sve dogovorio te da je mislio kako je to »riješeno«. </p>
<p>Također, već je poznata, potvrdio je Vjesnikov izvor iz HSLS-a, nova raspodjela dužnosti u užem Vladinom kabinetu. Tako bi Dražen Budiša bio, kao potpredsjednik i zamjenik premijera, na čelu najvažnije Vladine koordinacije - one za unutarnju i vanjsku politiku. S tim se, kako se u srijedu čulo u Banskim dvorima, nije složio premijer Račan i to je bio osnovni razlog zbog kojeg je Dražen Budiša napustio sastanak petorke.</p>
<p>Jedan od sudionika sastanka potvrdio nam je kako se stekao dojam da se predsjednik HSLS-a našao »između dvije vatre« - tvrde struje u stranci te HSLS-ovih ministara čiju ostavku premijer Račan nije prihvatio. </p>
<p>Dražen Budiša napustio je sastanak kad je premijer Račan kazao da će se tek vidjeti na koji će se način raspodijeliti ovlasti njegova dosadašnjeg zamjenika Gorana Granića, koji je bio na čelu koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku. Goran Granić, oko čijeg je ostanka u Vladi, tvrde u HSLS-u, postignut politički dogovor, bio bi zadužen za odnose s crkvom i sindikatima, ali bi se brinuo i oko pitanja Haaškog tribunala. Luka Trconić iz HSS-a bio bi zadužen za reformu pravosuđa i uprave, a za pretpostaviti je da će njegova stranka tražiti i da se bavi predstojećom poljoprivrednom reformom. Naime, tim se segmentom, kao dijelom gospodarstva, do sada isključivo bavio Slavko Linić, kojem ostaje njegov resor i nadalje. Iz krugova bliskih vladajućoj koaliciji može se čuti da se HSS nije bavio poljoprivrednom reformom zbog eventualnih negativnih posljedica na agrar u sjevernoj Hrvatskoj, gdje se i nalazi najveći broj njihovih birača. Iz HSLS-a se čuju zahtjevi, i to baš od »tvrdolinijaša«, da se Dražen Budiša odmah po stupanju na dužnost pozabavi pitanjem Haaga, odnosno, predlaže se da pokrene promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Dio HSLS-ovaca zahtijeva da se kao najvažnija promjena unese odredba po kojoj bi se odbacile sve političke optužnice u kojima se Hrvatska optužuje za genocid. </p>
<p>Oporbeni zastupnici u Saboru u srijedu su taj sukob komentirali sukobom taština. </p>
<p>Vezano uz najnoviju situaciju, u četvrtak će se u podne sastati predsjedništvo HNS-a, u 15 sati predsjedništvo LS-a, a u 17 HSS-a.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Mesić: Petorka me uvjerava da će postići sporazum</p>
<p>Iako je najavljivao sastanak s koalicijom, predsjednik Mesić smatra da sada nema potrebe za tim / O svojoj večeri s Pašalićem: Ne mogu nikoga amnestirati, no mogu dati pomilovanje, ali samo osuđenima</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Mislim da će doći do sporazuma u vladajućoj koaliciji. Razgovarao sam s premijerom Ivicom Račanom, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, Vesnom Pusić i Zlatkom Kramarićem, i svi mi tvrde da će koalicija postići sporazum«, istaknuo je predsjednik Stjepan Mesić u srijedu. Predsjednik je to izjavio novinarima tijekom otvorenja Centra za prevenciju ovisnosti i odvikavanja od pušenja u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Zagrebu. Mesić smatra kako trenutačno nema potrebe da se sastaje s petorkom iako je to ranije najavljivao, napominjući da od koalicije očekuje da se prihvati posla.</p>
<p> Odgovarajući na pitanja o svojoj mogućoj ulozi mirovnog posrednika ako se kriza vlasti ipak ne razriješi, zaključio je: »Ako oni ne bi našli načina da riješe krizno stanje vlasti, svakako bi svi morali sjesti za isti stol i vidjeti kako dalje«. </p>
<p>Nije izravno prokomentirao činjenicu da Dražen Budiša sada zahtijeva da bude zamjenik premijera iako je tu dužnost donedavno smatrao neustavnom. »To treba pitati Budišu ili petorku. Ako oni smatraju da će im Budiša dobro doći u koaliciji u obnašanju vlasti i nastavku rada na njihovu programu u daljnje dvije godine, onda će oni tako i odlučiti«, bio je Predsjednikov komentar Budišine pozicije budućeg Račanova zamjenika. </p>
<p>Ovih se dana u javnosti ponovo provlači priča o večeri predsjednika Mesića s Ivićem Pašalićem, što je u dijelu medija protumačeno kao Pašalićeva amnestija s Pantovčaka. Predsjednik priznaje da su se našli na večeri kod njegova prijatelja kojem ne može određivati koga će pozvati u kuću. »Ne mogu ja nikoga amnestirati, no mogu dati pomilovanje, ali to samo osuđenima«, kazao je Mesić na tvrdnje da je to znak amnestije Pašalića.</p>
<p>Činjenicu da sjeda za isti stol s čovjekom koji je »oličenje svih negativnosti protiv kojih se bori, ili se borio u svojoj predsjedničkoj kampanji«, Mesić je objasnio riječima: »Uvijek sam tvrdio da članove drugih stranaka koji različito misle ne smatram neprijateljima. Smatram da o različitim problemima možemo različito razmišljati«. Napomenuo je da je Pašalić znatno promijenio retoriku podsjetivši ujedno: »U vrijeme dok je Pašalić bio savjetnik predsjedniku Tuđmanu, događale su se mnoge nepravilnosti. Prema onome što je pisano i nađeno u transkriptima, on je o tome bio informiran ili je sam inicirao neke događaje. No na organima gonjenja je, a ne na meni, da utvrde je li riječ o kaznenom djelu. Za mene je nevin svatko tko nije osuđen«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Postignut dogovor o naftnim koridorima</p>
<p>Hrvatski premijer izjavio da će se već u četvrtak započeti raditi na protokolu koji će osigurati ratifikaciju Sporazuma o Neumu i luci Ploče, te provedbu na terenu / Predsjedatelj Vijeća ministara BiH rekao da su moguće izmjene Sporazuma, a ne isključuje ni arbitražu / Najavljene izmjene u hrvatskom izbornom zakonodavstvu u vezi s dvojnim državljanstvom </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija dogovorili su u srijedu rješavanje dva ključna otvorena pitanja koja su opterećivala odnose dviju zemalja, a to su naftni koridori te Sporazum o Neumu i luci Ploče. Premijer Račan izjavio je nakon razgovora u Zagrebu da je problem naftnih koridora »iza nas«, a Sporazum o Neumu i luci Ploče »skinut s dnevnog reda«. </p>
<p>Obojica sugovornika opovrgnuli su navode novinara kako je između BiH i Hrvatska o ta dva pitanja postignuta politička trgovina. »Nema razloga da ne nađemo rješenje čiji će rezultat biti napredak trgovine dviju zemalja, a ne da se do rješenja dođe trgovinom«, rekao je Račan. Lagumdžija je izjavio da će se u četvrtak na sastanku Vijeća ministara BiH naći prijedlog o pet graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske određenih za prijevoz opasnih tvari. Taj prijedlog Lagumdžija je potpisao već u utorak. </p>
<p>Kad je riječ je o Sporazumu o Neumu i luci Ploče, premijer Račan izjavio je kako će se već u četvrtak započeti raditi na protokolu koji će osigurati ratifikaciju Sporazuma u Hrvatskom saboru, a onda i provedbu na terenu. </p>
<p> »Ne radi se o stvaranju aneksa već danas, nego o uspostavi procedure kojom ćemo ratificirati Sporazum i izmijeniti i dopuniti neke odredbe koje su nova realnost«, objasnio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Prema Račanovim riječima, cilj je i riješiti to pitanje bez nepotrebnog tutorstva sa strane. Eventualne sporove valja razriješiti diplomatskim putem ili možda arbitražom, ali u skladu s međunarodnim pravom, dodao je Lagumdžija.</p>
<p>Zajedno s Račanom ocijenio je da je postignut napredak u rješavanju otvorenih pitanja dviju zemalja. Istaknuto je i da su vrlo ozbiljno razgovarali o pojačanoj zajedničkoj aktivnosti u suzbijanju organiziranog kriminala. Posebna zajednička komisija dogovorit će se vrlo brzo o posebnom akcijskom planu.</p>
<p>Ukupni odnosi, naglasio je Lagumdžija, mogu imati samo uzlaznu putanju pa smatra da će ovo biti godina snažnije suradnje Hrvatske i BiH. »Lista problema pretvorila se u listu rješenja«, izjavio je. </p>
<p>Hrvatski premijer naglašava da razgovori nisu problem. Prije su, umjesto razgovora, bili diktati, agresije i pogrešni rezultati pogrešnog dogovora. Račan je kazao da je Hrvatska zainteresirana za stabilnu BiH. Hrvatska Vlada zalaže se u BiH za ravnopravnost i konstitutivnost svih naroda na cijelom prostoru, a ta ravnopravnost mora se osigurati putem institucija. </p>
<p>Zakon o dvojnom državljanstvu, istaknuo je Lagumdžija, BiH je obvezna potpisati do 1. siječnja 2003, u skladu s Daytonom, pa će se rješavanje tog pitanja znatno ubrzati. Hrvatska će to riješiti izmjenama zakona, posebice izbornog, ustvrdio je premijer. </p>
<p>Račan i Lagumdžija najavili su da će se ovaj mjesec otvoriti dva granična prijelaza - Kostajnicu i Šamac, a u Banskim dvorima razgovaralo se i o mostarskom Starom mostu. </p>
<p>Na pitanje je li nezadovoljan time što je Račan nedavno razgovarao u Zagrebu s predstavnicima Hrvata BiH, Lagumdžija je odgovorio da nije ni zadovoljan niti nezadovoljan.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Mesić: Između Hrvatske i BiH nema prepreka </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu u Zagrebu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Hercegovine Zlatka Lagumdžiju.</p>
<p> »U razgovoru je (Mesić) istaknuo kako između dvije zemlje nema prepreka te da se svi problemi trebaju rješavati u okviru institucija sustava«, stoji u priopćenju Ureda predsjednika. U izjavi nakon sastanka, Lagumdžija je rekao kako je dogovoreno intenziviranje razgovora na razini zamjenika ministara vanjskih poslova dviju zemalja, odnosno na operativnoj razini, a na sastancima Međudržavnog vijeća za suradnju bi se verificirali i potpisivali dokumenti, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Ustavni amandmani u BiH trebaju biti usklađeni do kraja ožujka </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Ratifikacija sporazuma o luci Ploče doći će na dnevni red Sabora kad hrvatska Vlada i Vijeće ministar BiH postignu suglasnost o ponuđenim protokolima, naglašeno je tijekom susreta predsjednika Sabora Zlatka Tomčića s predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Tomčić je naglasio da je, uz to što je ustavna obveza Hrvatske skrbiti za Hrvate u BiH, zajednički interes država postići stabilnosti u regiji, priopćeno je iz Sabora. Temeljno pitanje, postizanje konstitutivnosti sva tri naroda u BiH na cijelom teritoriju, treba biti razriješeno do kraja ožujka usklađivanjem ustavnih amandmana. To je već postignuto u Federaciji BiH, a Skupština RS još privodi taj posao kraju, rekao je Lagumdžija, dodajući da postoje problemi u tom postupku.</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Picula i Rupel: Odnosi Zagreb-Ljubljana - dobri</p>
<p>LJUBLJANA, 6. ožujka </p>
<p> - Odnosi Hrvatske i Slovenije odvijaju se u tonu općega razumijevanja, što obilježavaju i česti susreti na najvišoj razini, multilateralna je suradnja odlična, a smanjuje se i lista otvorenih pitanja od kojih su neka neriješena samo na tehničkoj razini, ocijenio je u srijedu, nakon prvoga dijela cjelodnevnoga posjeta Sloveniji i susreta sa šefom slovenske diplomacije Dimitrijem Rupelom, ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula se u Ljubljani sastao i s premijerom Janezom Drnovšekom te s predsjednikom Milanom Kučanom, a popodne je otvorio počasni konzulat Republike Hrvatske u Mariboru.</p>
<p> S većim dijelom njegovih ocjena složio se na konferenciji za novinare i Dimitrij Rupel, ali su neke razlike u stajalištima dvojica ministara pokazali u pitanju odnosa prema graničnom sporazumu i problemu provoza nafte, derivata i opasnih tvari hrvatskim cestama.</p>
<p> Slovenska strana smatra da je sporazum o malograničnom prometu i suradnji, ali i druge međudržavne sporazume, nužno izvoditi u cjelini, rekao je Rupel, a dogovoreno je da se počnu izdavati malogranične propusnice i ostvarivati koncesije na području ribolova. Hrvatska strana očekuje i zainteresirana je za turistički sporazum, a Rupel je potvrdio da je nađeno rješenje i za ured Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani.</p>
<p>Picula je pritom izrazio zadovoljstvo onime što je postignuto u utorak u Čakovcu na sastanku povjerenstva koje radi na provedbi malograničnoga sporazuma te dodao kako je i taj sporazum »dobra podloga za raspravu o granici«. Inače, pojasnio, nacrt sporazuma o međudržavnoj granici u ovome trenutku »čeka na bolja vremena«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Tuđman: Račan polarizirao političku scenu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Kriza demokratskog modela u Hrvatskoj dovest će do prijevremenih izbora, i to najkasnije za šest do devet mjeseci«, rekao je Miroslav Tuđman, predsjednik HIP-a (Hrvatski istinski preporod) u srijedu na konferenciji za novinare. »Danas prevladava pragmatični model opstanka Vlade, u kojemu stranke gube vlastite političke poglede«, rekao je Tuđman, dodavši da premijer Ivica Račan inzistira na uklanjanju svih političkih razlika. »To dovodi do polarizacije političke scene, u kojoj manje stranke gube svoje biračko tijelo«, ustvrdio je Tuđman, dodavši da će se male stranke naprosto istopiti. </p>
<p>»Račan je pokazao vrhunsko umijeće banaliziranja svih ključnih problema u državi«, rekao je Tuđman. Dodao je da je politička scena polarizirana na HDZ i SDP, ali da su obje stranke preslabe da same formiraju vladu. »HIP će imati vrlo važnu ulogu na političkoj sceni, a cilj nam je koaliranje na srodnosti programa«, ustvrdio je Tuđman. Na novinarski upit o koaliranju s HDZ-om, rekao je da dvije stranke imaju sličan pogled na nacionalne vrijednosti, »no, HIP zagovara uspostavu moderne Hrvatske, dok HDZ u tom smislu nije precizan«, rekao je čelnik HIP-a. Dodao je da će ta stranka do kraja travnja osnovati ogranke u svim županijama i većim gradovima. Akademik Mirko Zelić, predsjednik Akademijina Znanstvenog vijeća za naftu, rekao je da Hrvatska zadovoljava iz vlastitih izvora 70 posto potreba za plinom i 40 posto za naftom. »Ako se privatiziraju naša velika poduzeća koja se bave naftom i plinom«, zaključio je Zelić.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020307].
|
