NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166786 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Manje stranke ne žele da ih se ukloni s političke scene</p>
<p>Kajin u kritici te izborne ideje vidi SDP-ovo pripremanje terena za sutrašnju veliku koaliciju s HDZ-om / Nikolić: Izborne promjene treba obaviti pravodobno da se izbjegnu pogreške uočene na lokalnim izborima / Kramarić: Uz izborni prag od pet posto, mnoge bi političke stranke s desetgodišnjom tradicijom naprosto nestale s hrvatske političke scene / Mate Granić: Ne smiju se zabraniti bilo kakve predizborne koalicije / Trconić: HSS je zdušno za tzv. otvorene liste / Krpina: Novi zakon neće ovisiti o volji HDZ-a, ali će sigurno izazvati potrese u petorci</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Mnoge je politologe, posebno one koji se podrobnije bave izbornim sustavima, iznenadila najava potpredsjednika Sabora Mate Arlovića da je u pripremi promjena izbornog zakona po kojoj bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica. Mnogi od njih, naime, smatraju da time SDP, zapravo, ne samo priznaje već i potiče daljnju bipolarizaciju hrvatske političke scene, što će zakočiti daljnju demokratizaciju Hrvatske. Naime, kažu, postojanje brojnih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni naprosto je realnost, gotovo i tradicija koju politički faktori moraju uvažavati i njoj prilagoditi izborna pravila.</p>
<p>Neki političari, primjerice Damir Kajin (IDS), idu u kritici te izborne ideje i korak dalje od samih stručnjaka, pa optužuju najutjecajniju stranku u Hrvatskoj da priprema teren za sutrašnju veliku koaliciju SDP-a s najsnažnijom političkom oporbenom strankom - HDZ-om. Naime, prijedlog da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica ide na ruku samo najsnažnijim političkim strankama, a male bi nestale sa scene. Je li namjera predlagača da se unište ili potpuno marginaliziraju stranke koje na izborima dobivaju neznatnu potporu birača, ali se kao koalicijski partneri nakon izbora počinju »ucjenjivački« ponašati u koalicijskoj vladi?</p>
<p>Što predstavnici političkih stranaka misle o izbornom konceptu Mate Arlovića, odnosno da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica? Po svemu sudeći, ne razbijaju previše glavu izbornim pravilima i sustavima, što je iznenađujuće budući da o njima doista ovisi njihovo političko preživljavanje. Istina, političari su već navikli da svakoj izbornoj utakmici prethodi promjena izbornog zakona u skladu s trenutnim položajem vladajuće stranke, a oporba gotovo i nemaju utjecaja na taj proces.</p>
<p>U Hrvatskoj se teško ili uopće ne postiže konsenzus stručnjaka i političara o izbornom zakonu koji bi dugoročno vrijedio i odgovarao svima i koji bi se zasnivao na stvarnom hrvatskom interesu, a ne na interesu određene političke skupine.</p>
<p>Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a, te Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, ne žele govoriti o pojedinostima ni sadašnjega niti budućeg izbornog zakona, jer smatraju da se tek treba otvoriti široka rasprava svih zainteresiranih nakon koje bi se općim suglasjem donijela izborna pravila kojima nitko ne bi poptuno izgubio ni potpuno dobio. No, Dorica Nikolić kaže da ima opravdanja mijenjati izborni zakon budući da se u međuvremenu promijenio Ustav i ukinuo Županijski dom, pa treba na neki način nadomjestiti taj manjak. HSLS se nekoliko puta zalagao za smanjenje broja zastupnika u Zastupničkom domu, ali treba odlučiti da li to učiniti smanjenjem broja izbornih jedinica ili drukčije. U svakom slučaju, preporučuje, izborne promjene treba obaviti pravodobno da se izbjegnu pogreške uočene na lokalnim izborima, koje su uglavnom posljedica lošeg zakona koji su zastupnici donijeli u posljednji trenutak.</p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, također je za pravodobno otvaranje rasprave o izbronom zakonu, jer je to jedno od predizbornih obećanja vladajuće koalicije. On je veliki protivnik toga da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, jer bi se Zastupnički dom ustvari pretvorio u predstavničko tijelo Zagreba i okolice umjesto da uvažava princip regionalne zastupljenosti. Uz izborni prag od pet posto, mnoge bi političke stranke s desetgodišnjom tradicijom naprosto nestale s hrvatske političke scene, tvrdi Kramarić. »Došlo bi do takvog apsurda da čak ni predstavnik stranke koja vlada Istrom (IDS) ne bi sjedio u Saboru, čime se volja istarskih birača uopće ne bi mogla iskazati!« - tvrdi Kramarić, dodavši da bi takav izborni zakon pogodovao samo SDP-u i HDZ-u te, eventualno, HSS-u. I on se slaže s Kajinovim mišljenjem o tome da je vjerojatno u pozadini te inicijative namjera da se uspostavi »tiha koalicija« dviju najjačih stranaka. Predsjednik LS-a smatra da se mora razgovarati i o mogućnosti uvođenja otvorenih lista, o »pozitivnoj diskriminaciji« (tj. da manjine imaju dva glasa) te o mogućnosti da dijaspora ipak glasuje, makar ne na posebnim listama.</p>
<p>Mate Granić, predsjednik DC-a, zagovornik je što većeg konsenzusa političkih stranaka o izbornom zakonu. »Ali, ono što se nikako ne smije dogoditi, to je bilo kakva zabrana prijeizbornih koalicija«, tvrdi Granić, čija stranka zagovara proporcionalni izborni sustav. Što se tiče veličine i broja izbornih jedinica, DC-u bi, budući da je prisutan u svim županijama, bila prihvatljiva i jedna, iako predstavnici te stranke smatraju logičnijim da ih bude više, jer bi to bolje odražavalo volju biračkog tijela, a bilo bi i korektnije prema strankama koje su osobito jake u nekim regijama. No, broj izbornih jedinica, preporučuje Granić, ne smije biti ni prevelik, jer bi se u tom slučaju morao podići izborni prag na više od pet posto, što bi pak dovelo u pitanje opstanak nekih stranaka.</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić upozorava na to da prijedlog novog izbornog zakona još nije ni formuliran. Petorka o tome ni načelno još nije razgovorala, pa mu se čini da je izborni zakon »iz čista mira postao top-tema, a da ne znamo tko je za to kriv«. Načelno, on je protiv toga da cijela zemlja bude jedna izborna jedinica. To bi odgovaralo samo velikim strankama, a manjim ili regionalnim strankama to bi već u startu praktički onemogućilo sudjelovanje u državnoj vlasti. Zato o tome, kaže, treba postići kompromis - manje izbornih jedinica no danas (10), ali svakako više od jedne. Najvažnije je naći rješenja koja će omogućiti da se biračka volja na pravi način izrazi. »Tome sve treba podrediti. Zato HSS i jest zdušno za tzv. otvorene liste«, tvrdi Trconić.</p>
<p>Potpredsjednik HDZ-a Drago Krpina tvrdi da je izborni zakon kao tema smišljeno plasirana krajem godine, u vrijeme kad uopće nije bila aktualna. On ne sumnja da će vlast ići s novim zakonom. »Na žalost, u Hrvatskoj je postala praksa da se prije svakih izbora donosi novi izborni zakon. Nije drukčije bilo ni u vrijeme HDZ-a«, upozorava Krpina. »Zabrinuta za rezultate na idućim izborima, vlast će nastojati skrojiti model koji će joj jamčiti najveće šanse. Novi zakon neće ovisiti o volji HDZ-a, ali će sigurno izazvati potrese u petorci. Ipak, treba pričekati i vidjeti tko će biti predlagatelj - Vlada, SDP ili pak klubovi vladajuće petorke«. Krpina smatra da Hrvatskoj najviše odgovara kombinacija većinskog i razmjernog sustava. Otvorene liste su, kaže, dobra ideja, jer daju mogućnost biračima da izraze svoj stav i prema stranci i prema pojedinom kandidatu.</p>
<p>Ivka BačićAleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Skup u Asizu mogao bi biti kruna Papina mirotvorstva</p>
<p>Pravda i opraštanje dva su temeljna stupa mira. Između pravde i mira nema suprotstavljanja. Ta se dva pojma nadopunjuju, jer su oba bitna za promicanje mira, ističe Papa / Molitveni skup u Asizu, 24. siječnja, na svoj će način biti kruna Papina zauzeća za dijalog među religijama, čiju je temeljnu mirotvornu motivaciju za čitavog svoga mandata dosljedno pronosio svijetom</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Hoće li molitveni skup u Asizu, koji je Papa Ivan Pavao II. sazvao za 24. siječnja, biti vrhunac njegova dugogodišnjeg angažmana na približavanju religija, kultura i naroda te svojevrsna počast vjerskih vođa svijeta njegovim dosljednim mirotvornim posredovanjima? Sudeći po broju i važnosti najavljenih sudionika, mogao bi biti. Međutim, Taj skup ima i drugu težinu, tim više što dolazi nakon netom završenog sukoba u Afganistanu i usred ponovno obnovljenih ratnih napetosti između Izraela i Palestinaca, te Indije i Pakistana.</p>
<p>Naime, evidentno je da Papa sve teže obnaša svoje obveze, a to njegovo posustajanje jasno se odrazilo na prilično divergentne odnose službenog Vatikana prema antiterorističkoj intervenciji u Afganistanu, koja je prijetila da ozbiljno naruši dugo podizane mostove između Crkve i islamskog svijeta. Papa je u svojim istupima osudio terorizam, ali nigdje nije eksplicitno podržao rat. Stoga je bio neugodno iznenađen izjavom ravnatelja Ureda Svete Stolice za odnose s javnošću Joaquina Navarra Vallsa, koji je na svoj način definirao stajalište Crkve o ratu, rekavši da se napadnuta država ima pravo braniti, čak i ako će to biti uzrokom novih brojnih smrti. Protivno pravilima vatikanske diplomacije, Papa se brzo potrudio pojasniti javnosti da ne dijeli stavove kardinala Navarra Vallsa, istaknuvši da potonji tom prilikom nije iznosio službene, već osobne stavove i da je govorio samo u svoje ime. </p>
<p>Zaista, neki stavovi o ratu u Afganistanu, koje su u javnost »neslužbeno«, uglavnom u novinskim i televizijskim intervjuima, iznijeli kardinali Joaquin Navarro Valls, državni tajnik Angelo Sodano i tajnik za odnose s državama Jean Louis Tauran, ostavili su nedoumicu, imajući u vidu Papino dosljedno protivljenje riješavanju problema oružanim putem i ratom.</p>
<p>Nema sumnje da je Papina poslanica za Svjetski dan mira na svoj način dala sažetu ocjenu njegovih pogleda na rješavanje političkih kriza ratom i budućnost međureligijskih odnosa. »Iako, ljudski gledajući, izgleda teško gledati s optimizmom u budućnost, ne smijemo popustiti pred napašću obeshrabrenja«, rekao je Papa, naglasivši da osveta treba popustiti pred opraštenjem.</p>
<p>Ponavljajući moto svoje poruke »Nema mira bez pravde, nema pravde bez mira«, upućene svjetskim državnicima u prosincu, on je opetovano upozorio da je to jedini put koji vodi miru. »Pravda i opraštanje dva su temeljna stupa mira. Između pravde i mira nema suprotstavljanja. Ta se dva pojma nadopunjuju, jer su oba bitna za promicanje mira«, rekao je tom prigodom Papa, dodavši da težnju za osvetom može izliječiti samo opraštanje. Ta Papina poruka bila je prije svega upućena sljedbenicima abramitskih religija: kršćanima, židovima i muslimanima, koji bi, drži Papa, napokon trebali jednoglasno odbaciti sve oblike nasilja kao sredstva za riješavanje sporova.</p>
<p>Na skupu u Asizu očekuje se 200-250 predstavnika vjerskih zajednica, a dosad se prijavilo više vjerskih poglavara nego za skup 1986. godine. Papinom se pozivu odazvao i ekumenski pravoslavni patrijarh Bartolomej I., zatim nekoliko uglednih židovskih rabina, predstavnici brojnih reformiranih crkvenih zajednica (adventisti, baptisti, metodisti, menoniti i kvakeri). Izaslanstvo je obećao poslati i japanski vođa reformiranih budističkih pokreta Nikiko Niwano, a svoju su nazočnost potvrdili i brojni predstavnici islamskih vjerskih zajednica te hinduisti, šintoisti, taoisti, konfucijanci...</p>
<p>Po svemu sudeći, taj će molitveni skup na svoj način biti kruna Papina zauzeća za dijalog među religijama, čiju je temeljnu mirotvornu motivaciju za čitavog svoga mandata dosljedno pronosio svijetom.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Ekologija najaktualnija u novoj godini na Medvednici</p>
<p>Grad je uložio u obnovu i modernizaciju skijališta i tako namamio skijaše, sanjkaše i snowbordaše na Sljeme, a nije riješio glavno - čime dovesti sve te ljude na vrh, a da se ne stvaraju gužve i spriječi zagađivanje ispušnim plinovima automobila / Iz sredstava državnog proračuna Uprava Parka prirode ove je godine zatražila najviše što može - iznos od 650.000 kuna / Novac je to, među ostalim, namijenjen i za ispitivanje utjecaja na okoliš soli kojom se posipaju prometnice u zimskom periodu </p>
<p>Iz sredstava državnog proračuna namijenjenih za kapitalna ulaganja Uprava Parka prirode Medvednica ove je godine zatražila najviše što može - iznos od 650.000 kuna. Za taj novac, smatra ravnateljica Nives Farkaš Topolnik, nastavio bi se program započet prošle godine.</p>
<p>Koliko je realno očekivati isplatu tolikog novca?</p>
<p>– Koliko će nam biti odobreno i kada isplaćeno ostaje upitno do daljnjega. Za primjer, prošle godine odobrena svota isplaćena je tek u lipnju, odgovorila je Farkaš.</p>
<p>– Ove godine aktivnije ćemo se pozabaviti pitanjima ekologije jer smo krajem prošle godine zaposlili dva ekologa-biologa pa možemo započeti s analizom tla uz Sljemensku cestu. Želimo ustanoviti kakve su posljedice posipanja solju. Naime, u Austriji je upravo zbog zaštite tla sol zamijenjena šljunkom, pojasnila je Farkaš.</p>
<p>Prema njenim riječima promet će i u ovoj godini biti jedno od najbolnijih pitanja u Parku prirode. »Grad ignorira pravila igre u Parku prirode. Uložio je u obnovu i modernizaciju skijališta, kupio topove za snijeg i tako namamio skijaše, sanjkaše i snowbordaše na Sljeme, a nije riješio ono glavno - čime dovesti sve te ljude na vrh, a da se ne stvaraju gužve, odnosno da se spriječi zagađivanje Parka prirode, odgovara . Rješenje bi, naravno uz novu žičaru, kaže ravnateljica, bili brdski ekološki mini-busevi.</p>
<p>Osim u ekologiju i ispitivanja, prema riječima Nives Farkaš Topolnik, preostali novac utrošio bi se za završetak uređenja špilje Veternice, za uređenje rudnika Zrinski i prizemnog dijela Lugarnice u kojoj je sjedište Javne ustanove, u protupožarnu zaštitu u Parku prirode, za uređenje poučnih staza, inventarizaciju flore i faune te izradu provedbenih akata u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu koji bi trebao biti donesen do kraja siječnja. Prema tom pravilniku na pojedinim mjestima u Parku bit će zabranjeno paljenje vatre, bit će točno određena brzina kretanja automobila, zabranjeno kretanje pasa bez vodilice pa će s tim u skladu trebati postaviti znakove upozorenja. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bandić u alkoholiziranu stanju skrivio prometnu nezgodu i dvaput bježao</p>
<p>Za Milanom Bandićem je najprije jurio vozač čiji je automobil oštetio, sve do mjesta gdje je bila policijska ophodnja/ Zagrebački gradonačelnik je potom, kad je policija počela očevid, napustio i mjesto gdje je zatečen, ali su ga zaustavili policajci i podvrgli alkotestu </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić skrivio je u subotu navečer, u alkoholiziranom stanju, lakšu prometnu nezgodu, a zatim je bez zaustavljanja napustio mjesto na kojem se ona dogodila, a zatim i mjesto očevida, potvrdila je u nedjelju popodne zagrebačka Policijska uprava.</p>
<p>Policija je ranije, na novinarski upit, priopćila da se Bandić u subotu oko 22,30 sati u alkoholiziranom stanju (1,60 g/kg) vozio lijevim prometnim trakom Ksaverske ceste prema sjeveru. Kad je došao do prilaznog kolnika prema vrtnom centru Mihaljevcu, neoprezno se prestrojavao u desni prometni trak, pa je bočnim dijelom vozila okrznuo lijevi bočni dio osobnog automobila ZG 354-OO, kojim je upravljao Dario B. (1971.). Policija je priopćila da ozlijeđenih nije bilo, a šteta se procjenjuje na oko osam tisuća kuna.</p>
<p>Po neslužbenim informacijama, koje je naknadno potvrdila zagrebačka Policijska uprava, gradonačelnik je bez zaustavljanja napustio mjesto prometne nezgode, no Dario B. vozio je za njim i dostigao ga na jednom raskrižju. Tu se zatekla i policijska ophodnja, koja je počela obavljati očevid. </p>
<p>No Bandić je, tijekom očevida, napustio mjesto gdje je zatečen, pa su ga policajci zaustavili kod Gupčeve zvijezde. Očevid je tada završen, a Bandiću, koji je vozio vlastiti automobil »range rover«, oduzeta je vozačka dozvola dok se ne završi postupak – potvrdila je PU zagrebačka. </p>
<p>Izjavu gradonačelnika Bandića o tom događaju Hina nije uspjela dobiti. On je, pak, u izjavi »Jutarnjem listu« odlučno pobijao informaciju da je nakon nezgode bježao pred policijom, Rekao je da je popio »samo dva-tri gemišta« i da mu se to dogodilo baš zato što inače ne pijem.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Prvi jači val gripe očekuje nas polovicom siječnja</p>
<p>»Razloga za paniku nema« poručuju iz Zavoda, ali građane ipak pozivaju na preventivno cijepljenje</p>
<p>Prvi jači val gripe očekuje nas polovicom siječnja kada će većina učenika sjesti u školske klupe</p>
<p> - poručili su u razgovoru za Vjesnik virusolozi Gradskog zavoda za javno zdravstvo i tako demantirali najave nekih medija da bi nas već početkom godine trebala zadesiti jača epidemija.</p>
<p>»Riječ je o krivoj procjeni« tvrde virusolozi i dodaju kako razloga za bojazan i paniku - nema. Kako doznajemo, ove se godine u nas očekuju dva manje ili više poznata virusa: dva A (tipa Moscow i New Caledonia) i onaj tipa B tzv. Sečuan, koji u istom obliku zemljinim hemisferama cirkuliraju cijelo desetljeće.</p>
<p> »Zagrepčani zbog tih virusa ne trebaju podlijegati panici posebice oni koji su se preventivno cijepili«, tvrde epidemiolozi u Zavodu. Dodaju kako mnoge plaši činjenica da se, unatoč cjepivu, gripa može »zaraditi« u lakšem obliku. Kako se ove godine njezina pojavnost produljila, oni koji još nisu, još uvijek se stignu cijepiti u Zavodu za javno zdravstvo, Mirogojska 16, radnim danima od 7,30 do 19 sati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Cjepivo protiv bjesnoće skuplje za pet kuna</p>
<p>Prvog dana siječnja počela je obavezna akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće.</p>
<p> Akcija će se provoditi do 31. ožujka, a idućeg će tjedna veterinari započeti s provođenjem akcije na terenu. Kombijem koji će poslužiti kao pokretna stanica za cijepljenje, obilazit će zagrebačke kvartove o čemu će vlasnici pasa biti naknado obaviješteni - poručuju iz Veterinarske stanice Grada Zagreba. </p>
<p>Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva cijena cjepiva ove godine iznosi 111 kuna, što je pet kuna skuplje nego prošle godine.</p>
<p>Kako saznajemo u Veterinarskoj stanici grada Zagreba u Heinzelovoj odaziv vlasnika na cijepljenje pasa u prvih nekoliko dana siječnja isti je kao i prošlih godina. Naime, oni koji su psa prošle godine cijepili odmah početkom siječnja i to im je upisano u zdravstvenu knjižicu psa, dolaze i ove godine u isto doba. Prema nekim procjenama do kraja ožujka u Zagrebu bi trebalo biti cijepljeno oko 25.000 pasa. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Oko 125.000 borova završit će u kompostanama</p>
<p>Tijekom idućeg tjedna borove treba ostaviti na vidljivom mjestu, a za ostalo će se pobrinuti djelatnici »Zrinjevca«</p>
<p>Tridesetak kamiona Javnog poduzeća Zrinjevac u ponedjeljak će započeti sa sakupljanjem i odvozom, procjenjuje se, 125.000 tisuća odbačenih božićnih drvaca. Prema riječima Jure Leke, tehničkog direktora sektora za održavanje javnih površina, drvca bio trebala završiti u kompostištima u Jankomiru i Jakuševcu, gdje će, kao i svake godine, biti sasjeckana i fermentiranjem pretvorena u smjesu za posipanje zelenih površina.</p>
<p>Akcija prikupljanja odbačenih božićnih drvaca, najavljuju u Zrinjevcu, potrajat će tjedan dana. Da bi akcija završila u tom roku, građani bi, naglašavaju u »Zrinjevcu«, borove trebali ostaviti na vidljivom mjestu kako bi ih njihovi djelatnici prilikom obilaska mogli lakše uočiti. (vh)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Inicijativa za izgradnju azila za napuštene pse</p>
<p>Zbog smještaja u blizini lovišta i povećanog broja napuštenih kućnih ljubimaca u Zaprešiću se počelo razgovarati o potrebi izgradnje stacionara za napuštene pse.</p>
<p> Riječ je o projektu Gradskog poglavarstva, Društva za zaštitu životinja i Zavičajno-ekološkog društva. Nakon početnih dogovora, ova je skupina zasad Hrvatskim šumama uputila zahtjev za ustupanjem dijela zemljišta na području Velikog vrha i to bi, nadaju se odgovorni, trebao biti tek početak realizacije ove plemenite ideje.</p>
<p>Naime, ukoliko iz Uprave Hrvatskih šuma na adresu Poglavarstva stigne pozitivni odgovor tek tada predstoji bitka za osiguravanje novčanih sredstava za izgradnju potrebnih objekata azila za napuštene pse. (a.l.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U nedjelju Zagreb 20 stupnjeva hladniji nego prije godinu dana!</p>
<p>Uglavnom sunčana nedjelja bez vjetra i tek nekoliko stupnjeva preko nule koji su poslije podne zagrijali Zagrepčane, rijetko je koga podsjetila da su točno prije godinu dana u šetnju mogli krenuti - u kratkim rukavima !</p>
<p>Naime, točno prije godinu dana, 6. siječnja 2001. godine u Zagrebu u deset sati izmjereno ugodnih 19 stupnjeva Celzijevih iznad nule ili čak dvadeset stupnjeva više nego jučer u isto doba dana. Prema riječima dežurnih u Državnom hidrometeorološkom zavodu jučer su u Zagrebu u deset sat izmjerena minus dva Celzijeva stupnja.</p>
<p>Globalno je zagrijavanje, čini se, ove godine, napravilo mali korak unazad i podsjetilo nas da zima još uvijek »zna« biti zima. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako su klimatske promjene gotovo nepredvidive, pa su »(pro)ljetna« iznenađenja u zimi još uvijek moguća... (vh)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sintetičke droge u porastu, heroina manje</p>
<p>BRUXELLES, 6. siječnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svaki četvrti Danac, Francuz, Britanac, Španjolac ili Irac u dobi od 15 do 64 godine iskusio je marihuanu - ali tek svaki deseti Finac. Ovo je jedan od podataka iz redovnog godišnjeg izvještaja Europskog centra za praćenje droga i ovisnika, EU agencije locirane u Lisabonu s osnovnim zadatkom obrade fenomena droge. Kanabis je najpopularniji, pogotovo zato što su neka europska zakonodavstva olabavila ograničenja pa osobna konzumacija ove lake droge više nije kazneno djelo. </p>
<p>Četiri posto građana EU eksperimentira sa sintetičkim drogama, prvenstveno amfetaminima i ekstazijem, njih su - kada se pridoda kokain u tercet jakih - uživali ili uživaju u jednoznamenkastim postocima u većini država EU, osim Velike Britanije gdje postotak dostiže visokih 16 posto. Sintetične su droge najpopulanrije u srednjoškolskoj, tinejdžerskoj populaciji. Specijaliste za zloporabu droge najviše zabrinjavaju potvrde o štetnosti ekstazija ako ga se duže uzima, tako da se iz Lisabona najavljuje čak i epidemija negativnih zdravstvenih posljedica spojenih s dugoročnim korištenjem te droge. Među pacijentima koji se pokušavaju odviknuti o droge najviše je ovisnika baš o ekstaziju.</p>
<p>Statistika nadalje tvrdi da manje od jedne odrasle osobe od stotine uzima heroin. No heroin je droga s najtežim posljedicama i uzročnik glavnine problema u rasponu od kriminala do zaraznih bolesti. Potrošnja heroina pala je u Španjolskoj i Francuskoj, stagnira u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj, a u porastu je u nordijskim zemljama te Grčkoj i Velikoj Britaniji. Broj ovisnika o injekcijama droge raste samo u Irskoj. Tri četvrtine osoba u EU koje kreću na liječenje od ovisnosti, ovisnici su o opijatima, najviše heroinu. U proces liječenja ulaze s prosječno 29 godina - pacijentice u nešto mlađoj životnoj dobi od pacijenata. Na 86 muškaraca uključenih u program liječenja u Italiji je 14 žena; a u Švedskoj je omjer 70 prema 30. Analiza europske agencije za drogu upozorava da su se zadnjih godina pogoršali socijalni uvjeti klijenata koji traže tretman oslobađanja od ovisnosti - njihov je nivo obrazovanja sve niži i sve je više nezaposlenih u ovom dijelu populacije. Svake godine u EU od droge umre između sedam i osam tisuća osoba, broj smrtnih slučajeva postupno kopni, vjerojatno zbog kvalitetne medicinske pomoći ali i dobre kvalitete droge na tržištu. Ovisnici umiru 20 do 30 puta ćešće od vršnjaka koje ne koriste drogu. Utjehe radi, drogaš u EU statistički ima dvostruko veće šanse za preživljavanje do svojih američkih »kolega« - ovisnici u EU umiru osjetno manje nego ovisnici u SAD. »Brojke ipak trebamo uzeti s izvjesnom i to ne malom rezervom«, ogradili su se stručnjaci u Lisabonu. Policije sve aktivnije suzbijaju ilegalnu trgovinu, pogotovo u Irskoj, Grčkoj i Portugalu a jedino su u Belgiji i V. Britaniji pali postoci uhićenja i procesuiranja. U Nizozemskoj će se policija umiješati u trgovinu drogom - u Španjolskoj i Italiji najprije će udariti na korisnike. Zemlja s rekordnim količinama otkrivenog i zaplijenjenog kokaina je Španolska, odakle u EU ulaze velike količine opijata.</p>
<p>Što se liječenja tiče, struka se postepeno orijentira prema specifičnim zahtjevima ovisničke populacije. Od lijekova najpopularniji je buprenorfin, koji uzrokuje manje problema nego metadon, posebno u trudnica. Neke su zemlje počele ovisnicima selektivno davati heroin, poput Nizozemske i Njemačke. </p>
<p>Austrija, Španjolska i Nizozemska uvele su praksu provjeravanja u plesnjacima ili školama, uzimaju li se sintetične droge tipa ekstazija. Rezultati su već tu - za razliku od neriješenog pitanja kako izlaziti na kraj s problemom droge u veoma posebnom miljeu zatvora. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dante je pogriješio: grof Ugolino nije mogao pojesti svoje sinove</p>
<p>PISA, 6. siječnja</p>
<p> - Ako se dokaže da su kosti pronađene u kripti ispod jedne crkve doista pripadale »ljudožderu grofu Ugolinu«, znanost bi mogla demantirati Dantea i ono što se dosad smatralo povijesnom istinom. </p>
<p>Talijanski paleontolog Francesco Mallegni kaže da bi se moglo pokazati da Ugolino nije, kako to tvrdi Dante u jednoj od najpoznatijih epizoda svoga »Pakla«, umirući od gladi u tamnici, jeo meso svojih vlastitih sinova, nego je nakon pet mjeseci tamnovanja ubijen udarcem u glavu. Profesor Mallegni našao je prošle godine u kripti ispod jedne crkve u Pisi pet kostura i svitak na kojem piše da su to kosti Ugolinove obitelji.</p>
<p>Početna analiza kostiju i zemlje uvjerila ga je da kosturi doista pripadaju grofu i članovima njegove obitelji, no prije prije konačne objave pričekat će rezultate analize DNK.</p>
<p>»Ja sam 98 posto siguran da su to kosti Ugolinovih, jer starost i spol kostura odgovara, a svitak ih identificira kao takve,« rekao je Mallegni agenciji Reuters i dodao: »A DNK testovima će znanost napokon ispraviti povijest i dokazati da je Dante, doduše, pisao prelijepu poeziju, no da je povijesno pogriješio.«</p>
<p>U jednom od najstrašnijih prizora Danteova »Pakla«, grof Ugolino je prikazan kao proklet na stalno žvakanje mozga nadbiskupa Ruggierija koji ga je zbog izdaje zatvorio, a s njim u tamnicu poslao i njegove sinove i unuke. Ugolino svoje jezivo jelo prekida samo da bi Danteu ispričao priču o tome kako su on i njegovi potomci bili prepušteni polaganom umiranju od gladi. Grof kaže da je, izgladnjevši, bio prisiljen jesti meso vlastitih sinova i unuka koji su umrli prije njega.</p>
<p>»Tri sam ih dana zazivao nakon što su umrli, a zatim je glad nadvladala bol,« kaže književni Ugolino Danteu koji dalje opisuje kako je razrogačenih očiju grof opet zubima zagrizao u lubanju. Mallegni kaže da u Danteovoj priči, koja je dugo bila prihvaćena kao točan povijesni prikaz, ima previše književne slobode.</p>
<p>Mallegnijevo je proučavanje pokazalo da najstariji kostur pripada čovjeku u kasnim sedamdesetim godinama života koji je ubijen udarcem »iz milosrđa« u glavu.</p>
<p>»Čak i da je Ugolino doista htio jesti meso svojih potomaka, ne bi to mogao jer nije imao nijedan zub,« ističe on. Sva su petorica u posljednjim mjesecima života trpjela glad, što pokazuje da su u tamnici loše hranjeni, no ubijeni su dosta prije nego što bi mogli umrijeti od gladi.</p>
<p>Mallegni, koji je, kao profesor paleontologije na Sveučilištu u Pisi, počeo raditi na slučaju Ugolino na poticaj jednoga privatnog kolekcionara, naručio je na temelju pronađenih kostiju i rekonstrukciju grofove glave. Odljev mršave glave sitnih kostiju sada stoji na polici ispred njegova stola. </p>
<p>Mallegni se proslavio prepoznavši kostur talijanskog slikara i arhitekta Giotta di Bondanea koji je živio od 1267. do 1337, a sada ocjenjuje da će nalaz Ugolina biti još važniji od toga. </p>
<p>Pokusi s DNK pokazat će jesu li petorica ljudi čiji su kosturi nađeni bili u rodu i usporedit će se s uzorcima DNK današnjih potomaka Ugolinove obitelji, što bi moglo »pružiti konačan dokaz,« kaže Mallegni.</p>
<p>Grof Ugolino della Gherardesca i njegovi nasljednici bili su zatočeni 1289. godine u tornju Palače Sata (Palazzo dell'Orologio) od bijelog kamena što i danas ističe nad jednim od romaničkih trgova u Pisi, samo nekoliko gradskih blokova od najpoznatije građevine u gradu, Kosog tornja. Tornju je poslije nadjenuto ime »Toranj gladi« (Torre della Fame) a kosti zatočenika poslije su premještene u crkvu sv. Franje, gdje ih je Mallegni i pronašao. </p>
<p>Vjeruje se da je Dante (1265 - 1321) počeo pisati »Božansku komediju« 1307. godine. (R)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sladak rastanak s frankom</p>
<p>PARIZ, 6. siječnja</p>
<p> – Premda se širom Europe od 1. siječnja koristi sjajan, nov novčić, jedan francuski konditor odlučio je izraditi uvećanu verziju francuske valute i tako odati počast odlazećem franku. </p>
<p>Ograničena edicija čokoladnih novčića »Zbogom franku« promjera 11 centimetara, prodavala se u prodavaonici Galerije Lafayette po 15,90 eura ili 14,20 američkih dolara. Čokoladni su novčići presvučeni tankim sjajnim slojem s utisnutim likom djevojke koja sije žito što je bio motiv na novčiću od jednog franka. Dostupno je samo 1000 tih čokoladnih novčića. </p>
<p>»Kao hommage stranici u našim životima koja se definitivno okreće, želio sam ostvariti svoje dječačke snove: izraditi velik, čokoladan franak«, kazao je Fabrice Peltier, predsjednik P'Reference agencije koja je dizajnirala novčić. Francuski franak bit će u opticaju s eurom do 17. veljače kada će definitivno izaći iz upotrebe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Finci bi kamere i u sauni</p>
<p>HELSINKI, 6. siječnja</p>
<p> – U dvorane za sastanke upravnih odbora uskoro bi se mogla »uvući« i magla, ako se ostvari ideja jedne finske tvrtke da web kamere za videokonferencije ugradi u saunu. »Mislim da bi tvrtka poput naše trebala iz saune doći u vezu s vanjskim svijetom kad se tu nešto važno razgovara«, kazao je voditelj razvojne grupe digitalnih medija »Medija Tampere« Jarkko Lumio. </p>
<p>Sauna igra ključnu ulogu u finskom biznisu i politici već nekoliko desetljeća i mnogo se odluka donosi u toplini zamagljenih prostorija. </p>
<p>Sauna bi, prema zamisli finske tvrtke, imala prozor s kompjutorskim ekranom izvana, dok bi se unutra ugradila mala web kamera i mikrofoni tako da se svi iz saune mogu uključiti u razgovor s partnerima na kompjutorskoj vezi. »Posjetitelji saune mogu sami odlučiti što žele odjenuti kao gosti na webu«, kaže Lumio, jer Finci tradicionalno uživaju u sauni »kao od majke rođeni«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U zakon i djela računalnog kriminala </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Hrvatska je nedavno potpisala međunarodnu Konvenciju o kibernetičkom kriminalitetu, a ako je želi poštovati, u Kazneni će zakon morati uvesti najmanje devet novih kaznenih djela iz područja računalnog kriminala.</p>
<p>Hrvatska je, s još 29 drugih zemalja, potpisala Konvenciju potkraj studenoga u Budimpešti na međunarodnoj konferenciji o kompjuterskom kriminalitetu.</p>
<p>Obveze koje su tim potpisom preuzete tiču se izmjena Kaznenog zakona u koji je potrebno uvesti nova kaznena djela: nezakonit pristup, nezakonito presretanje, ometanje podataka, ometanje sustava, zloporabu naprava, kompjutersko krivotvorenje, kompjutersku prijevaru, djela vezana uz dječju pornografiju i autorska prava u slučajevima kada se računala i Internet koriste za zločin. U MUP-u ističu da bi zakonodavac u ZKP-u trebao definirati ovlaštenja i načine prikupljanja i snimanja podataka o tim zločinima. </p>
<p>Konvencija zahtijeva da nova zakonska rješenja ne ugrožavaju ljudska prava, pa bi ona trebala precizno definirati načine pretrage računala, te pitanje izručenja počinitelja i odrediti postupak za uzajamnu pomoć u međunarodnim istragama. </p>
<p>Kriminalistički službenik u MUP-u Ognjen Haramina smatra da bi te izmjene zakonodavstva omogućile učinkovitiju borbu protiv pedofilije, ilegalne trgovine oružjem i zločina na Internetu.</p>
<p>»Cilj Konvencije nije da se nadziru sve komunikacije, nego samo one o mogućim zločinima, i to tek ako to prethodno odobri mjerodavan sud«, kazao je Haramina Hini. Poštivanje preuzetih obveza iz Konvencije trebalo bi početi u ožujku. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Opera je antropološki, a ne politički fenomen</p>
<p>Prevedena u suvremeni kod na sceni osječkog kazališta, u senzibilnoj interpretaciji Martine Tomčić Carmen je postala bliža izvornim vrijednostima, a istovremeno potpuno približena senzibilitetu vremena u kojem živimo / U postavi »Trubadura« bio je zadan dekor kao rekonstrukcija povijesnog dekora »Trubadura« i bili su zadani kostimi. Prihvatio sam to kao izazov s pitanjem – može li se u takvom dekoru utkati jedan moderan, netradicionalan režijski koncept? – kaže Petar Selem</p>
<p>U Kazalištu »Umberto Giordano« u Foggi redatelj Petar Selem postavio je, u Verdijevoj godini, njegovu glasovitu operu »Trubadur«. Nakon što je u studenome u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Bizetovu »Carmen«, u smionom redateljskom čitanju, približio našoj suvremenosti, u zemlji gdje je živio i stvarao Giuseppe Verdi Selem je oduševio kritičare i publiku svojim scenskim viđenjem »Trubadura«.</p>
<p>•U osječkom uprizorenju »Carmen« priklonili ste se suvremenom iščitavanju opernog predloška. Kako ste preveli Bizetovu operu u suvremeni kod? </p>
<p>– U načelu kad se djela klasične operne, pa i dramske literature žele prevesti u suvremeni kod, treba biti oprezan da se ne potare nešto u traganju za nečim što nije utemeljeno. Lako je obući protagoniste u suvremene kostime, ali to samo po sebi ne znači ništa. U samom djelu treba naći prave razloge da bi ga se prevelo u suvremeni kod. Teško bih se odlučio za jednu posve današnju »Aidu«, jer »Aida« živi u nimbusu svog imaginarnog Egipta, makar se viđenje toga Egipta mijenja sukladno s vremenima u kojima živimo.</p>
<p>•Što u »Carmen« omogućava suvremeni scenski pristup?</p>
<p>– S »Carmen« stvari stoje potpuno drugačije. Uz sve svoje poetske i tragične naboje »Carmen« je opera duboko ukotvljena u stvarnost, opera oporog i ponekad drastičnog realizma. Stoga umjesto općenitosti u koje upadamo kod tradicionalnog postavljanja, to treba iskazati kroz figure i kroz analogije suvremenosti. Trebalo je raščistiti s sa stanovitom tradicijom koja je svjesno ili nesvjesno stvorila lažnu »Carmen«, umekšanu i uljepšanu, koja nema nikakva oslonca ni u predlošku Prospera Merimeea ni u izvornom tekstu Bizetove »Carmen«. U tom izvorniku Carmen očito spada u jedan polusvijet, u svijet seksa, kriminala i nasilja. Tako prevedena u suvremeni kod na sceni osječkoga kazališta, u senzibilnoj interpretaciji Martine Tomčić Carmen je postala bliža izvornim vrijednostima, a istovremeno potpuno približena senzibilitetu vremenu u kojem živimo.</p>
<p>•Koliko je Vaš pristup Verdijevu »Trubaduru« drugačiji od scenske interpretacije »Carmen«?</p>
<p>– Našao sam se u posve drugačijoj situaciji od one koju sam imao u osječkome kazalištu. Naime, u postavi »Trubadura« bio je zadan dekor kao rekonstrukcija izvornog, povijesnog dekora »Trubadura« i bili su zadani kostimi. Prihvatio sam to kao izazov s pitanjem – može li se u takvom dekoru utkati jedan moderan, netradicionalan režijski koncept?</p>
<p>•I kakvi su bili rezultati? Kako je publika prihvatila te scenske dodire tradicionalnog i suvremenog? </p>
<p>– Iako je bio riskantan pokušaj, u cjelini je funkcionirao vrlo dobro. Publika i kritika su predstavu primili izvrsno. Posebno me obradovala kritika u Gazetta del Mezzogiorno u kojoj je kazano da su moje redateljske ideje dosljednije slijedile mlađe članice ansambla Monica Faralli, Tiziana Ducati i Letizia del Magro u ulogama Azucene, Leonore i Ines, dok je tenor Lando Bartolini, u ulozi Manrica, veliko ime, koji je pjevao od Scale do Metropolitana, ali pripadnik starije generacije, ostao na stanovit način bliži konvencionalnom načinu operne glume.</p>
<p>•Kakva je bila suradnja s ansamblom?</p>
<p>– Poseban je užitak raditi s ansamblom koji glazbeno savršeno funkcionira. Zahvaljujući svim solistima i dirigentu Tulliu Colacioppu, direktoru opere u Sao Paolu, stvorena je sigurna glazbena okosnica predstave tako da je režija mogla slobodno i sigurno protjecati.</p>
<p>•I naposljetku, kako biste definirali odnos tradicionalnog i suvremenog u režiji danas, na temelju dvaju iskustava o kojima smo govorili?</p>
<p>– U režiji opere postoji danas širok raspon pristupa, od vrlo tradicionalnih do radikalno modernih, posebice u njemačkoj školi. I jedni i drugi mogu biti valjani i zanimljivi, pod uvjetom da oni prvi donesu neki novi dah unutar tradicionalnog rasporeda, a ovi drugi da ne skrenu u politiku. Opera je antropološki, a ne politički fenomen, pa kad tu pokušate govoriti o fašizmu ili komunizmu, onda je to glupo.</p>
<p>•Ali svako vrijeme u koje postavite radnju nosi i neka politička obilježja... </p>
<p>– Zacijelo, to ne znači da se zbivanje ne može postaviti ili prenijeti u neke određene povijesne okolnosti. Još poodavno sam, postavljajući »Borisa Godunova«, završni prizor pobune u Kromima prenio u 1917., u vrijeme Oktobarske revolucije. A da ne bih hvalio ili kudio revoluciju, već da bih, približivši ih, jače istaknuo neke modele pojedinačnog i kolektivnog ponašanja, neke ponovljive povijesne prizore. I vjerujte da eventualne rezerve prema mojoj predstavi ne bih nipošto tumačio kao čin neokomunista.</p>
<p> Zato mislim da ruho jest važno, pa i vrlo važno, ali ne mora biti uvijek presudno. Moja »Carmen« zacijelo ne bi onako cjelovito djelovala bez Gozzeove scenografije, bez kostima Dore Argento, u čijem smo zamišljanju izmijenili prošlog ljeta desetke faksova, poruka i protuporuka, sigurno da Martina, zavijena u široke suknje, šalove, čipke i velove tradicionalnog kostima ne bi mogla jednako glumiti. Ali, to, ponavljam, i ne mora biti uvijek presudno.</p>
<p> Bitan je rad s pjevačem koji mora biti i glumac, bitni su odnosi likova, njihova ponašanja, bitno je da se oslobode opernog gestikuliranja, bitno je da sve to funkcionira u nekim normalnim, današnjem gledatelju bliskim relacijama. I onda se stvori neka kritična masa suvremenosti, koja je podobna i sposobna ući i s nekim referencijalnim mjestima tradicije kao što su bili perspektivni prospekti moga talijanskog »Trubadura« na kojima su se vidjeli pročelje Lunine palače, atrij samostana ili na stijeni dvorac Castelor, u zanimljiv, pa i začudan odnos.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bez riječi oduševljenja</p>
<p>Film »Ne reci ni riječ« Garya Fledera s Michaelom Douglasom u glavnoj ulozi / Premda rađen kao klasični psihološki thriller, film je prekrcan nepotrebnim dodacima, radnjama i likovima, pa djeluje konfuzno i kaotično</p>
<p>Gary Fleder ona je vrst redatelja koji je od početka mnogo obećavao bez obzira radilo se o filmovima (»Kiss the Girls«), televizijskim serijama (»Tales From the Crypt«) ili dokumentarcima (»Trust Me On This« o boksaču Philu Paolini). Zato mu je Hollywood relativno rano počeo ispunjavati svaku želju. Čini se prerano, jer Fleder je preokupiran ponudama, poslovima i planovima počeo štancati filmove i zanemarivati autorsku inspiraciju, te se prepustio stihijskim riješenjima i opće poznatim klišejima. Tako ni popularni roman Andrewa Klavana, ni spretni producentski i bračni par Kopelson, čak ni dva scenarista (Anthony Pecham i Patrick Smith Kelly) nisu mogli spasiti ovaj film i učiniti ga zanimljivijim, originalnijim, drugačijim. Riječ je samo o običnom, na trenutke čak presporom, dosadnom thrilleru u kojem sve funkcionira, ali na predvidljivi način, bez strasti i panike, bez onih tako neophodnih drhtavica i zebnji koju thrilleri moraju izazivati. </p>
<p> Priča govori o dr. Nathanu Conradu (Michael Douglas) koji je cijenjeni njujorški psihijatar koji ima sve što se može poželjeti: sjajan status i ugled u svojoj struci, bogato plaćenu praksu, atraktivnu suprugu, ljupku kćerku i luksuzni apartman u čuvenoj Ansoniji na Beaux Arts Landmark na Upper West Side, jednom od najskupljih dijelova Manhattana. No, uoči Dana zahvalnosti dok je žurio kući pomoći ženi Aggie (Femke Jansen), koja je prikovana za krevet nakon što je na skijanju slomila nogu , poziva ga telefonom njegov kolega dr. Jerald Sachs (Oliver Platt) na psihijatrijsko vještaćenje mlade žene, Elizabeth Burrows (Brittany Murphy). Iza nje je cijela povijest neobjašnjivih nasilnih ispada kao i pogrešnih dijagnoza i nauspjelih terapija. Nathan bi trebao pomoći Elizabeth i svojim dijagnozama spriječiti da je trajno smjeste u neku od državnih umobolnica. Istodobno nepoznati lopovi upadaju u luksuzni apartman i kidnapiraju njegovu kćerku Jessie (Sky McCole Bartusiak). Tek tada Nathan postaje svjestan povezanosti ovog psihijatrijskog slučaja s njegovom privatnom dramom, jer otmičari su mu dali samo osam sati da otkrije šesteroznamenkasti broj koji se krije negdje u duboko u potisnutoj svijesti bolesne Elizabeth.</p>
<p> U stisci s vremenom, panikom i strahovima koje potenciraju telefonski pozivi otmičara koji mu dokazuju da je pod njihovom stalnom kontrolom, dr. Conrad prolazi kroz bespoštednu potragu u kojoj dominiraju krajnosti svih vrsta. Ipak, ma kako se redatelj Fleder trudio ostati dosljedan svojim sklonostima klasičnom žanrovskom filmu u kojem potencira hičkokovske osobine glavnog lika, njegova riješenja karakterizira pretjerana stilizacija, mehaničko gomilanje svega i svačega unutar radnje i likova, što uzrokuje vidljivu konfuziju ideja iz koje se nije mogao izvući čak ni na trenutke jakim emocionalnim nabojima. </p>
<p> A nije mu mogao pomoći, ni inače spretni Michael Douglas, kao ni lik kojeg tumači, profesionalni i emotivni dr. Conrad. Posebno u drugom dijelu filma kada se odjednom krenu usporedno događati i pratiti čak četiri radnje koje se isprepliću, doduše bravuroznim montažama, ali u krajnjem efektu potpuno nepotrebnim dodavanjima. Također se postavlja sasvim logično pitanje, zašto su otmičari koji su mogli čekati deset godina da se domogni prilike i situacije koja će im preko spretnosti i stručnosti dr. Conrada omogućiti dešifriranje toliko očekivanje tajne šifre, njemu dali samo osam sati za riješenje?! Prilično neuvjerljivo i histerično, što se kasnije pokazuje balastom u tajmingu cijelog filma. Nedavno je na televiziji prikazan film slične tematike, »Ransom« Rona Howarda iz 1996., s Melom Gibsonom u glavnoj ulozi pa je bila neminovna usporedba ovih dvaju različitih riješenja istih zadataka. I ma koliko Howardov film imao nedostataka, on u usporedbi s Flederovim, izgleda poput »klasika«, s mnogo više neizvjesnosti i nepredvidljivosti u reakcijama, okolnostima i odnosima među likovima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slikar nostalgičnih ugođaja</p>
<p>Izložba je posvećena sjećanju na likovnoga kritičara Josipa Depola</p>
<p>Najnovija izložba Vasilija Josipa Jordana (1934.) u Galeriji »Forum« sadrži recentnu produkciju toga poznatog zagrebačkog slikara, afirmiranog i izvan granica naše zemlje, a prikazan opus čine 43 ostvaraja srednjega i malog formata u kombiniranoj tehnici. Izložba je posvećena sjećanju na kritičara Josipa Depola. (Zadar, 1919. – Zagreb, 2000.).</p>
<p> Naime, taj likovni pisac zapažene karijere bio je višegodišnji Jordanov prijatelj i vrsni poznavalac njegova slikarstva. Uz Patricka Waldberga i Matka Peića on je i koautor opširne monografije o Jordanovu djelu. U prosincu 1999. napisao je, pak, predgovor za Jordanovu izložbu u Galeriji »Grubić« koju je i otvorio upozorivši u tekstu na promjene što su se naslućivale u pojedinim slikama.</p>
<p> Ustanovio je među inim da se gase grozničave noćne more ranijih razdoblja i da autorova djela slikana tijekom te godine obasjavaju nova radosna osvjetljenja. No, s pravom je ustvrdio da je Jordan bio i ostao tih i melankoličan pratilac čovjekove sreće, pa i na prolazu kroz mrakove podsvijesti.</p>
<p> Bila je to posljednja izložbu koju je kritičar Depolo otvorio pročitavši taj tekst naslovljen »Neka nova osvjetljenja«. Preminuo je tek koji mjesec nakon toga. U znak poštovanja prema njemu i za sjećanje na izložbu kod Grubića, predgovor iz prosinca 1999. tiskan je u katalogu za sadašnju izložbu u »Forumu«. Iako su na njoj prikazani Jordanovi radovi iz 2001., pokazalo se da Depolova teza i dalje dobiva određenu potvrdu. </p>
<p>Ono što karakterizira mnoge Jordanove slike novijega vremena, a podjednako vrijedi i za prosudbu izložbe u Galeriji »Forum« što je također otvorena u prosincu, to je emotivna vezanost za belle époque, razdoblje prijelaznog svijeta koji je još čuvao tradiciju noseći u sebi i obećanja budućih dana. U tome snovitom slikarstvu složenoga izraza i slobodnijih faktura Jordan otkriva taj svijet kao da lista stare obiteljske albume, otkrivajući istodobno vlastite predilekcije i proživljeno vrijeme.</p>
<p> Kao učestali prostor Jordanove stvaralačke imaginacije javlja se Venecija, grad atraktivne arhitekture na lagunama i spomenika koji privlače posjetitelje iz cijeloga svijeta, a danas pružaju jedinstven okvir Biennalu modernoga i staroga slikarstva, moderne glazbe i filmske umjetnosti. Jamačno u tome valja prepoznati još jedan poetski element koji dograđuje osjećaj ganuća u prizivanju doba ljepote, lijepoga razdoblja početkom dvadesetoga stoljeća kada se u umjetnosti razvilo načelo »ljepote radi ljepote«.</p>
<p> U jednome nedavnom razgovoru slikar je rekao da je najteže dodirnuti strune poetike. Razgledajući izložbu u »Forumu« moramo se složiti s ocjenom da je Jordanu to obilno uspjelo.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Matica mora slijediti novo vrijeme</p>
<p>Hrvatska se ne odnosi prema emigraciji onako kako bi to iseljeništvo očekivalo, a ni na konstruktivan način, kaže Jakov Kušan, predsjednik Upravnog odbora Matice hrvatskih iseljenika </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Još smo, na žalost, zemlja koja »odljevom mozgova« svijetu kudikamo više daje nego prima, izjavio je Jakša Kušan, predsjednik Upravnog odbora Matice hrvatskih iseljenika (MHI) upitan da prokomentira zamisao da se osnuje punkt za kontakt s »iseljenim mozgovima« pri Matici hrvatskih iseljenika.</p>
<p> Po Kušanovim riječima time su se počeli baviti nakon 3. siječnja u nakani da se MHI u velikoj mjeri promijeni, da ne ostane kakva je bila za komunizma, kad se isključivo bavila folklorom i dijelom iseljeništva koje je bilo potpuno neutralno, a time i neopasno.</p>
<p> Akademik Josip Županov u intervjuu »Večernjem listu« predložio je da MHI postane mjestom za kontakt s ljudima koji su otišli iz Hrvatske, a mogu biti važni za njezin razvoj. Pri tomu je upozorio kako nema »vjerodostojnih podataka« o opsegu »odljeva mozgova« te da »vlast nije raspoložena« da se nešto učini, da se uspostavi veza s ljudima koji su otišli iz Hrvatske.</p>
<p> »Osnovna je Matičina zadaća da bude most prema iseljenim sunarodnjacima. Na prvi pogled doista je tako. No prestanimo misliti u kategorijama prošlosti i pogledajmo malo bolje tko su danas u najvećem broju ti 'naši sunarodnjaci'. U sve većem postotku to već odavno nisu Hrvati prvoga iseljeničkog naraštaja, to su sve više 'stranci' koje s Hrvatskom vežu samo njihovi korijeni«, rekao je Kušan.</p>
<p> Po njegovu mišljenju u pokretanju novih akcija i prekidanju dosadašnjih loših navika u Matici uvelike bi mogli pomoći ljudi koji su svojedobno živjeli u inozemstvu i oni koji su tamo rođeni.</p>
<p> »Na žalost, odnos prema našem iseljeništvu u poslovnom smislu i odlazak ljudskih potencijala iz Hrvatske svakako nije pozitivan. Ova sredina ne odnosi se prema emigraciji onako kako bi to iseljeništvo očekivalo, a ni na konstruktivan način«, rekao je.</p>
<p> S obzirom na materijalno stanje u državi Kušan smatra da uvjeti za rad u Matici zadovoljavaju. Podsjeća da se MHI uglavnom financira iz državnog proračuna, a vrlo malo ima svojih prihoda od publikacija i još nekih aktivnosti.</p>
<p> Matica će ove godine, po Kušanovim riječima, nastaviti dosadašnje aktivnosti koje i nisu nikada bile previše registrirane u javnosti, dobrim dijelom jer su stereotipne i nisu neka novost. To je djelovanje u području odgoja, odnosno folkloru i hrvatskom jeziku. »Spajamo ugodno s korisnim, a mladi se zabavljaju i upoznaju ljepote naše zemlje«, rekao je. </p>
<p> Novi zakon o Matici hrvatskih iseljenika postavit će tu iseljeničku udrugu na nove temelje kako bi se širila te intelektualni dio društva uključio u njezin rad, drži Kušan. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Iznimna djela za diskofile</p>
<p>U nastojanju predstavljanja hrvatske ozbiljne glazbe svih razdoblja, najnovija CD izdanja zavređuju posebnu pažnju / »Hrvatske sonate« i »Dominus Conterens Bella« </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – U izdanju Croatia Recordsa prošle, 2001. osvanule su četiri violinske sonate vodećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća: najznačajnije hrvatske skladateljice Dore Pejačević još sa začelja romantike, zatim Josipa Slavenskog, prvog vinovnika u nas tada najsuvremenijih glazbenih zbivanja u svijetu, te dvojice autora rođenih iste, 1906. godine, ali s djelima udaljenim 40 godina po datumu nastanka, Mila Cipre i Borisa Papandopula. Ovaj CD nosi naslov »Hrvatske sonate« – opravdano, jer ih povezuje, makar koliko raznoliko primjenjivanje raznovrsnih folklornih nadahnuća.</p>
<p> Prvenstvena zasluga za ovo izdanje pripada dvojici hrvatskih glazbenih umjetnika mlađih generacija, zagrebačkom violinisti Anđelku Krpanu, godinama već koncertnom majstoru i voditelju Zagrebačkih solista, i riječkoj pijanistici Nadi Majnarić koja živi i djeluje u Beču, ali oboje surađuju u zajedničkim nastupima već skoro deset godina. Oni su taj program prvi puta izveli, čitali smo, »s velikim uspjehom u prepunoj dvorani bečkog Društva za glazbeno kazalište«, a djelomično su ga predstavili i prošle jeseni u Zagrebu, čime su na više nego lijep način doprinijeli promicanju hrvatske ozbiljne glazbe, ne samo u nas nego i u svijetu. Jer ovaj, tehnički kvalitetan CD, popraćen duhovito uređenom programskom knjižicom s odličnim tekstom Gordane Krpan, trebao bi pobuditi zanimanje i širih krugova ljubitelja dobre glazbe – naravno one glazbe koju označujemo kao »ozbiljnu«, za razliku od one »razonodne«, u kojoj su i hrvatski autori već izdašno prisutni na CD izdanjima.</p>
<p> Tako nas ovaj CD upoznaje s toplim romantičnim iskazom Dore Pejačević, u njezinoj Drugoj violinskoj sonati iz 1917. godine, zatim s robustnim iskaljivanjem temperamenta Josipa Slavenskog u njegovoj »Slavenskoj sonati« (1924.) i s osnovnim, prirođenim ilirizmom »Sonate op. 19« (1944) Mila Cipre. No posebno nas raduje da su umjetnici odabrali i djelo 82-godišnjeg majstora Borisa Papandopula iz 1988. godine, koje u sva svoja četiri stavka potvrđuje čudesnu vitalnost skladatelja i u najvišoj životnoj dobi. Sva četiri djela predstavljena su u profinjenoj izvedbi violine i odlično usklađenoj klavirskoj pratnji.</p>
<p>Ovom prilikom željeli bismo podsjetiti hrvatske diskofile da na tržištu CD-ova postoji i jedno sasvim iznimno izdanje orguljske glazbe najnovijeg datuma. Hrvatskog skladatelja i orguljaša Josipa Magdića karijera je bila odvela u Sarajevo, gdje je proživio najteže ratne dane okupatorskog okruženja, i svojom glazbom za orgulje dokumentirao zbivanja, ali i duševna stanja svih koji su herojski prkosili neprijatelju. Magdićeva potresna glazba prkosi i zaboravu na te dane, donoseći ta podsjećanja snažnim umjetničkim iskazom, zasnivanim na najsuvremenijem načinu glazbenog mišljenja, protkanog znakovitim tematskim i drugim asocijacijama. Na ovom CD-u sabrane su autorove skladbe nastale između 1992. i 1995., a u njihovu središtu pažnju posebno privlače aforističke »Sarajevske razglednice«, koje je sam Magdić praizveo u Sarajevskoj katedrali u ljeto 1994. Za ovo izdanje angažirani su pored samog autora vrsni orguljaši Mario Penzar, Hvalimira Bledšnajder i česti gost Varaždinskih baroknih večeri Christoph Bossert, a svirali su na orguljama Varaždinske katedrale. Neka od ovdje predstavljenih djela praizveo je sam skladatelj u katedralama francuskih gradova Bouergesa i Besançona.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Ivica Kostelić najbolji slalomaš svijeta!</p>
<p>Drugim mjestom u slalomu voženom u švicarskom Adelbodenu, Ivica Kostelić preuzeo je vodstvo u redoslijedu slalomaša u Svjetskom kupu</p>
<p>ADELBODEN, 6. siječnja</p>
<p> – Ivica Kostelić nalazi se na prvom mjestu redoslijeda slalomaša za Svjetski kup nakon pet održanih utrke! Ivica je u švicarskom Adelbodenu zauzeo drugo mjesto, iza odličnog Amerikanca Bodea Millera, ali je bio uspješniji od Austrijanca Matta, te ga tako pretekao u utrci za mali kristalni globus koji se dodjeljuje na kraju sezone.</p>
<p>Ivica je već nakon prve vožnje bio drugi iza Millera, a i u drugoj je vozio odlično sve do pretposljednjih vrata prije cilja kada je napravio veliku pogrešku i umalo izletio sa staze. Ipak, uspio se spasiti, zadržati prednost u odnosu na Slovenca Kunca, ali bilo je jasno da je time izgubio priliku nadmašiti Millera.</p>
<p> Na kraju je Miller pobijedio s čak 1.92 sekundi prednosti u odnosu na Kostelića.</p>
<p>Po završetku utrke, Ivica je sjao od sreće, a to je pokazao i svojim ponašanjem. Naime, uzeo je gitaru i svojom svirkom zagrijao gledatelje u ciljnoj areni. </p>
<p>– Kad sam prošao kroz cilj, mislio sam da nisam niti među prvih 15 zbog pogreške koju sam napravio na kraju. Nisam mogao vjerovati da sam prvi, pa sam od sreće odlučio malo odsvirati, rekao je Kostelić nakon još jednog odličnog rezultata.</p>
<p>I njegov trener, Slovenac Vincencij Jovan, bio je vrlo zadovoljan načinom na koji je Ivica odradio nedjeljnu utrku:</p>
<p>– Prije svega treba reći kako je ovo odličan rezultat. Osim što je osvojio drugo mjesto, Ivica je pokazao još jedan novitet koji do sada nismo baš imali prilike vidjeti. Naime, iako je bio na rubu izlijetanja sa staze, nije se predao, pokazao je veliku borbenost. Nekoliko vrata prije cilja nisu poravnali snijeg kako treba, a Ivica je »pustio« skije. Stoga je malo poskočio i jedva je uspio ući u pretposljednja vrata, komentirao je Ivičin trener.</p>
<p> l Rezultati: 1. Bode Miller (SAD) 1:33.24, 2. IVICA KOSTELIĆ (HRV) + 1.92, 3. Mitja Kunc (Slo) + 2.15, 4. Kalle Palander (Fin) + 2.31, 5. Tom Stiansen (Nor) + 2.38, 6. Rainer Schönfelder (Aut) + 2.39... redoslijed u slalomu: 1. KOSTELIĆ 311 bodova, 2. Miller 280, 3. Mario Matt (Aut) 267, 4. Jean-Pierre Vidal (Fra) 239, 5. Giorgio Rocca (Ita) 200, 6. Palander 181... ukupni redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Stephan Eberharter (Aut) 732 boda, 2. Miller 540, 3. Didier Cuche (Švi) 497, 4. Kjetil-Andre Aamodt (Nor) 416, 5. Frederic Covili (Fra) 413, 6. Fredrik Nyberg (Šve) 379, 7. Benjamin Raich (Aut) 365, 8. KOSTELIĆ 348... Z. M./I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kostelić: »Moja djeca su podnijela toliko tereta da ih više ništa ne smeta«</p>
<p>U ovom trenutku nama je najbitnije da zadržimo priključak s ostalima, koje su nam pobjegle, da pojačamo kondiciju. Testirat ćemo novu opremu i način vožnje. Zbog toga je, recimo, ovo deveto mjesto dobro. Nije to loše...Evo, tu je Zali Stegall, bila je svjetska prvakinja, a sad nije ušla u drugi »lauf«, nema nijedne Austrijanke ni blizu. Svi zaboravljamo da je Janica jako mlada, kaže Ante Kostelić </p>
<p>Osim Janice Kostelić, u subotu se smijao i njezin otac i trener, Ante Kostelić. On je sa svojom kćeri prolazio svaki trenutak onog lošeg što joj se događalo posljednjih mjeseci. Deveto mjesto, a još više Janičin dobar nastup, razveselili su ga, a tko god ga je vidio u subotu, bilo mu je jasno zašto je »Gips« tako dobrog raspoloženja nakon toliko vremena. Kad smo ga zamolili za razgovor, odvratio je: »Kaj ćete sa mnom razgovarati, pa ja sam skroz nezanimljiva osoba, koga briga kaj ja govorim«! No, nije istina. Razgovarati s Antom Kostelićem je uvijek zanimljivo, poučno, uvijek se iz jedne teme otvaraju tri nove, tako bi mogli unedogled. Ipak, vremena nije bilo previše, tata Kostelić nije ni večerao, a čekala ga je naporna nedjelja. Primao je čestitke sa svih strana, rekavši: </p>
<p>– Sad nam čestitaju na devetom mjestu, a lani je to bilo nezamislivo.</p>
<p>Nisu to bile čestitke za deveto mjesto, već čestitke na dobrom rezultatu nakon dosta vremena, koliko je prošlo u Janičinim operacijama, ozljedama i oporavcima. S tim se složio i Kostelić. </p>
<p>– Drago mi je što je pri ulasku u cilj bila prva, to je jako željela. Samo da ne bude četvrta ili peta, pa da čeka što će biti dalje. To je svakako bio jedan svjetliji Janičin trenutak u posljednje vrijeme, rekao je Kostelić.</p>
<p> • Janica prolazi kroz teško razdoblje, pod velikim je pritiskom. Imala je pomalo neprirodan put prema vrhu, naglo je skočila, a sad joj se sve sručilo na glavu. Koliko joj vi možete pomoći razgovarajući s njom o tome, pokušavajući joj objasniti da je to normalno? </p>
<p> – Ona uopće nije imala normalan put prema gore, ona je u svom prvom slalomu lani bila treća. Moje je mišljenje da je čovjek fizičko biće i da je fizičko i pshičiko u njemu nemoguće podijeliti. I tu se ne može mnogo napraviti. Recimo, ako se opečete, što je konkretno, ne možete se dobro osjećati i normalno je da se u tim trenucima mijenja psihologija čovjeka. Janičino je psihološko stanje teško, jer je boli noga, boli je rame, imala je virozu, pa je povraćala. </p>
<p>Uz to, Janica se upravo počela dizati u formi, no onda je pala u Val d'Isereu i opet smo se vratili tamo gdje smo bili. Počeli smo trenirati prije tri tjedna... Stalno ju nešto baca van. U ovom trenutku nama je najbitnije da zadržimo priključak s ostalima, koje su nam pobjegle, da pojačamo kondiciju. Testirat ćemo novu opremu i način vožnje. </p>
<p>Zbog toga je, recimo, ovo deveto mjesto dobro. Nije to loše... Evo, tu je Zali Stegall, bila je svjetska prvakinja, a sad nije ušla u drugi »lauf«, nema nijedne Austrijanke ni blizu. Svi zaboravljamo da je Janica jako mlada...</p>
<p> • Jest, mlada je i razvija se, sazrijeva. Mijenja li se možda njezin odnos prema treninzima i skijanju, jesu li njezina shvaćanja drukčija?</p>
<p> – Zasad ne. Ona je brzo napravila veliki uspjeh, no ona nema iskustva, a u mnogo je stvari bitno iskustvo. </p>
<p>• Koliko su posljednji mjeseci promijenili Janicu?</p>
<p> – Ovako... Mislim da njezina situacija nije ništa posebna, to je normalno u sportu. Svaki ozlijeđeni, pogotovo u skijanju, to prolazi. </p>
<p>Ona skija, ali kad dođe na strminu, ona će je proći, ali neće to biti ta strmina. </p>
<p>To je defanziva, što je normalno, ali tu se malo promijenila. S vremenom će to biti bolje.</p>
<p> • Vi ste prije desetak godina napravili program priprema do ovih Zimskih olimpijskih igara. Koliko su vam ozljede omele taj plan u Janičinom i Ivičinom razvoju?</p>
<p> – Veliki dio tog programa smo napravili do prije tri godine, za oboje, pa samo sad tu negdje. Janica je napravila čak i više, zato je sad takva situacija. </p>
<p>Rekao sam to i ranije, što se god dogodi, bilo dobro ili loše, uvijek se kasnije mora platiti. Tako i Janica sad plaća ceh svom ranom uspjehu i lanjskoj sezoni u koju je ušla lošije pripremljena. No, Janica je bila fantastično motivirana i to joj je donijelo osvajanje Svjetskog kupa. Na kraju sezone je bila poput praznog akumulatora i ništa nije mogla dati. Sve se vraća, sve se plaća. Vara se svatko tko misli da to nije tako. Formu se ne može pogoditi, kao kad gađate topom preko brda, meta se ne vidi. Tako je i sa rezultatima na dulje vrijeme. Sve ono što si dobro napravio, što si akumulirao u sebe, to se jednom vrati. A vraća se i ono što nisi. Poput kuće, kad je gradiš, ako napraviš rupu, nikad je poslije nećeš zakrpati tako da ne bi puhalo. Tijelo bilježi sve na sebi. Sve je to vezano i zato je to tako, bez toga bi bilo samo jednolično gibanje.</p>
<p> • Vama i vašoj djeci Olimpijske igre su Olimp, u sportu ne postoji više od toga. Janica će na ZOI imati iza sebe polovičnu sezonu, Ivica će imati jako dobru sezonu. Bojite li se da bi tolika važnost olimpijske medalje mogla sputati njih svoje, da bi ih preveliko htijenje moglo sputati? Što mislite kako će nastupiti?</p>
<p> – Mislim da ne, jer su oni oboje toliko tereta podnijeli da ih to ne smeta. Janicu, recimo, više smeta što nije ove sezone bila zdrava, što je vozila pola sezone. A Ivici, ako ostane zdrav svo vrijeme, sve će ovisiti o danu. Bude li u pravoj formi, u slalomu može svašta lijepo napraviti. Ivičine su šanse mnogo zdravije od Janičinih, to je sigurno.</p>
<p> • Djeca su sad odraslija, kakve su danas razlike između Ivice i Janice? Po čemu su slični, po čemu različiti?</p>
<p> – Različiti su po tome što je Ivica, kao osoba, mnogo više uložio u svoj razvoj nego što je to napravila Janica. Ivica je dvije godine stariji od Janice, pa je i tu neka razlika. Ivica je više ulagao sam u sebe, a u Janicu se više uložilo. Isti su po svojoj ljubavi prema skijanju, borci su, iako je Janica veći borac nego Ivica. On je drukčiji tip, on je pronašao svoje načine smirivanja i koncentracije prije utrke. Lijepo je što je tako mlad pronašao način ponašanja koji njemu odgovara. Ivica, osim toga, drukčije skija nego Janica, stilist je. Rekao sam mu mnogo puta da skija kao demonstrator skijanja, da ne može tako skijati, da se treba i »baciti« koji put. A on i dalje ustraje na svom lijepom skijanju.</p>
<p> • Hoćete li i dalje ostati na tome da Ivica i Janica voze više tehničke discipline?</p>
<p> – Janica će voziti sve, s vremenom će voziti i spust, ali bez forsiranja. Ivica će i dalje voziti slalom i velelslalom, a možda kasnije brze discipline.</p>
<p> Muške su brze staze mnogo drukčije i opasnije od ženskih. Ivica je još mlad, ali ima vremena i ne vidim zašto ne bi na sljedećim olimpijskim igrama vozio i brze discipline. Budućnost moje djece? </p>
<p>Htio bih ih vidjeti samostalne i da im ta samostalnost posluži da budu istinski neovisni. Ne da se razbacuju novcem, nego da budu samostalni. Da ne moraju klečati pred nikim osim pred Bogom. Mislim, može čovjek i bez novca klečati samo pred Bogom, ali ga to košta zdravlja, napora. A ja bih htio da kleknu samo pred Bogom, to je po meni najvažnije.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Paerson pobjedom povela u Svjetskom kupu, Janica 10.</p>
<p>Ukupna pobjednica »Zlatne lisice« je švicarska skijašica Sonja Nef, a iza nje u ukupnom bodovanju mariborskog nastupa su Šveđanka Paerson i Amerikanka Schleper</p>
<p>MARIBOR, 6. siječnja (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> – Desetim mjestom u petom slalomu ovosezonskog Svjetskog kupa završila je Janica Kostelić nastupe na mariborskom Pohorju. Pobjednica ovog slaloma je ponovno Šveđanka Anja Paerson (1:41.14), a iza nje su na postolje stale Francuskinja Laure Pequegnot (1:41.22) i Švicarska Sonja Nef (1:42.63). Švicarska je skijašica ujedno i najuspješnija natjecateljica »Zlatne lisice«, a iza nje u ukupnom bodovanju mariborskog nastupa su Šveđanka Paerson i Amerikanka Schleper. </p>
<p>Za Paerson, kojoj je ovo četvrta slalomska pobjeda ove sezone i koja je ovom pobjedom postala vodeća skijašica Svjetskog kupa, Janica je zaostala 2.57 sekundi. Prilična je to razlika, no i u prvoj vožnji razlika se u stotinkama mjerila samo između Paerson i Pequegnot, nakon toga je razlika bila gotovo sekundu, pa i dvije, iako su to skijašice prve jakosne skupine. </p>
<p>Razlog je u stazi, koja je bila dosta zatvorena, što je bilo sasvim drukčije nego dan ranije. No, svi su hvalili organizatore koliko su se potrudili oko staze i snijega, ističući kako je ovo jedna od najbolje pripremljenih staza ove sezone u Svjetskom kupu. To je bitno reći, jer je ove sezone bilo mnogo povika na kvalitetu snijega.</p>
<p>Aktualna najbolja slalomašica svijeta je startala šesta i prvu je vožnju završila na 12. mjestu, a od vodeće Pequegnot je bila sporija 1.74 sekunde. U drugom je »laufu« Janica kroz cilj prošla druga, a do kraja ju je preskočila samo Švicarka Corina Grünenfelder, dok su Trine Bakke, Ylva Nowen i Marlies Oester ispustile svoju prednost koju su imale pred Janicom. Ovo je deseto mjesto Janicu postavilo na 16. mjesto slalomašica sa 79 bodova i na 38. mjesto ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa sa 110 osvojenih bodova. </p>
<p>Kad se uzme u kakvom je stanju Janica ove sezone i koliko se muči s oporavcima i ozljedama, ovo nije loše, ovi su rezultati objektivni pokazatelj njezinih trenutnih mogućnosti. U posljednjih 12 dana Janica nije imala ni dana odmora, svaki je dan trenirala, a imala je pritom i pet nastupa. Upravo se u nedjeljnom nastupu vidio taj umor, protiv kojeg je Janica bila nemoćna. </p>
<p>– Užasno sam umorna, osjećam se kao da me tuklo sto ljudi. Zato danas nisam ni odvozila ništa posebno. Nisam vozila ništa bolje nego u subotu, zbilja sam premorena. Međutim, do Zimskih olimpijskih igara imat ću dovoljno vremena se pripremiti za dobar nastup. Zahvalila bih i navijačima koji su me ponovno došli bodriti, zbilja su super, ali samo kad navijaju, rekla je Janica, aludirajući na nedjeljne sukobe hrvatskih i slovenskih navijača, no zbog urgiranja policije »nestašni« su navijači ubrzo razdvojeni, a neki su i privedeni.</p>
<p>Odmah iz Maribora naša je skijaška reprezentacija krenula put Saalbach-Hinterglemma, gdje će se za četiri dana voziti dva spusta, slalom i kombinacija. Nakon toga je očekuje nastup u Berchtesgadenu, gdje će voziti slalom i veleslalom. Uglavnom, do ZOI u Salt Lake Cityu naša skijašica praktički neće imati odmora. Rekao je Pavlek kako mu je Janica na zagrijavanju rekla: "Daj mi nešto da se razbudim, strašno sam umorna"... </p>
<p>Kako je skijala, malo se ipak razbudila na stazi. No, bilo je zanimljivo nakon njezina drugog nastupa u nedjelju, kad ju je spiker upitao je li sjajan nastup njezina brata Ivice u prvoj vožnji adelbodenskog slaloma i njoj dodatna injekcija. Janica je odgovorila u svom stilu: "Kako sam vozila, izgleda da injekcija nije bila djelotvorna." No, šalu na stranu, od Janice bi u ovom trenutku bilo iluzorno očekivati velike rezultate. </p>
<p>– Janičin je nastup u Mariboru bio prema očekivanjima. Jedino smo više očekivali od veleslaloma, mislili smo da će se plasirati u drugu vožnju. No, bez obzira na to, ovo je dobro za ovaj moment, kad pogledamo u kakvom je Janica stanju. Ona je sad umorna, no nemamo previše vremena za odmor, idemo u Saalbach, govorio je nakon mariborskih nastupa Ante Kostelić, Janičin otac i trener.</p>
<p>Naša druga skijašica koja je nastupila u pohorskom slalomu, Nika Fleiss je utrku završila na 36. mjestu, a plasman u drugi »lauf« joj je izmakao za 90 stotinki sekunde. I ovo je, nakon subotnjeg 32. mjesta, sjajan rezultat 17-godišnje Samoborke, tim više to je obje utrke odvozila sa ozlijeđenim meniskom desne noge. Podsjetimo, Nika je u subotu ujutro na zagrijavanju pala, no odvozila je utrku, iako ju je koljeno boljelo. Kasniji je pregled pokazao da bi se moglo raditi o ozljedi meniska, no bez magnetske rezonance se ne može tvrditi sa sigurnošću. </p>
<p>– Zadovoljna sam, ovo je super. Malo mi je nedostajalo i u subotu i u nedjelju, ali sad kad samo pokazala da sam tu blizu, jednom ću sigurno i upasti »unutra«, u drugu vožnju, govorila je vedro Nika.</p>
<p>Ona će se sa svojim trenerom Slavišom Weinerom iz Maribora vratiti u Zagreb i u ponedjeljak će ići na pregled koljena. </p>
<p>– Koljeno me boli, stalno ga osjećam... Nadam se da nije ništa ozbiljno, da će se to brzo riješiti. Ako nije strašno, onda se ne bojim da na Olimpijskim igrama neću biti prava, govorila je optimistično Nika.</p>
<p> l Rezultati: 1. Anja Paerson (Šve) 1:41.14, 2. Laure Pequegnot (Fra) + 0.08, 3. Sonja Nef (Švi) + 1.49, 4. Christel Pascal-Saioni (Fra) + 1.78, 5. Sarah Schleper (SAD) + 1.98, 6. Monika Bergmann (Njem) + 2.03... 10. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 2.57... redoslijed u slalomu: 1. Paerson 400 bodova, 2. Pequegnot 312, 3. Kristina Koznick (SAD) 268, 4. Pascal-Saioni 194, 5. Tanja Poutiainen (Fin) 185, 6. Nef 181 16. KOSTELIĆ 79... ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Paerson 609, 2. Nef 521, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) 456, 4. Isolde Kostner (Ita) 353, 5. Karen Putzer (Ita) 347, 6. Hilde Gerg (Njem) 325... 38. KOSTELIĆ 110...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Loptanje ugovorima i tužbama</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Što vam trenutačno prvo pada na pamet pri spomenu Dinama i Cibone? Ispitivanja javnog mnijenja neprijeporno bi pokazalo da je prva asocijacija na Dinamo predstojeće »sudovanje« s bivšim igračima (Prosinečki, Cvitanović, Ladić...) zbog nepoštivanja ugovora i neplaćanja dugova, dok se uz Cibonu, prije svega, veže aktualno »natezanje« s Dinom Rađom i raskidom ugovora nakon samo tri utakmice koje je odigrao za zagrebački klub.</p>
<p>Uistinu zanimljivo kad se zna da Dinamo i Cibona nisu imena odvjetničkih ureda, već nogometnog, donosno košarkaškog kluba. To vam je isto kao kad nas, primjerice, Pariz ne bi asocirao na Elizejska polja i Eiffelov toranj, već na giljotinu ili činjenicu da u raskošnom dvorcu Verasailles nije bilo ni jednog zahoda. To zašto nas trenutačno Dinamo i Cibona ne asociraju na sport i loptanje, već na neke sasvim druge stvari, nikako nije slučajno i posljedica je glavnog smisla postojanja spomenutih klubova posljednjih godina.</p>
<p>Dinamo, tako, nije ništa drugo do poligon za menadžerska iživljavanja i postoji samo zato da bi se mogli kupovati i prodavati igrači. Pa onda ne mogu Iliji Lončareviću igrati oni igrači koje bi on volio vidjeti u momčadi, već oni koji su zanimljivi njegovom vlasniku, koji je ujedno i vlasnik upravo tih igrača koji moraju igrati. A, kako je i sve ostalo u klubu podređeno takvom nogometnom sajmištu, koga briga za ugovorne obveze prema bivšim igračima.</p>
<p>Ni Cibona trenutačno nije košarkaška već trgovačka »firma«, koja traži svoje mjesto na tržištu. Boži Miličeviću je, pritom, sasvim nebitno je li to tržište europsko (tu smo za ovu sezonu okončali tržišnu utakmicu) ili »goodyearovsko« (čitaj: Slovenija, Bosna, Crna Gora). Glavno je da to tržište nije Hrvatsko jer isto i ne postoji, baš kao što ne postoji ni hrvatska košarkaška liga. Je, igra se nekakva liga o kojoj nitko ništa ne zna niti ona ikoga zanima, no nećemo ići toliko daleko da bismo istu nazvali prvom hrvatskom košarkaškom ligom. </p>
<p>Nisu, dakle, u najpopularnijim hrvatskim klubovima više bitne igračke bravure, golovi i koševi, već ugovori i odštete. Jedina važna informacija su novčani iznosi iz ugovora i odštetnih zahtjeva, dosad u markama, a ubuduće u eurima ili dolarima. Zašto, međutim, to mora biti glavna priča? Zato što je riječ o novcima koje netko nekome, usprkos ugovoru, neće platiti, pa je to izvor prijepora i sukoba, a to je kod nas, ipak, puno zanimljivije od sporta. Želiš li u Hrvatskoj medijski zanimljivu temu samo potpiši ugovor; ugovor profesionalni, ugovor kolektivni, ugovor o izgradnji auto-ceste, ugovor o isplati božićnice.., sasvim svejedno. U zemlji u kojoj se nikakvi ugovori ne poštuju uvijek će biti svađe oko istih, a to je ono što se traži.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Vukovi« tek u završnici</p>
<p>Iako su na poluvrijeme otišli sa 15 koševa viška, Cibonini su košarkaši tek u samoj završnici utakmice uspjeli iščupati pobjedu protiv Splita</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Cibonini košarkaši jako su se namučili ne bi li dohvatili pobjedu nad mlađahnim Splitom CO. Iako su otvorili utakmicu gotovo savršeno, košarkaši trenera Jasmina Repeše na koncu su morali samo minutu i pol do svršetka loviti prednost Splićana od 94-90. Sesar je tricom spustio prednost Splićana na samo poen razlike, a s jednim pogođenim slobodnim bacanjem i izjednačio omjer na 94-94. </p>
<p>U međuvremenu je Mimica promašio dvije otvorene trice, a Bowman uhvatio loptu u napadu, te pogodio dva slobodna bacanja, a usput u posljednjem napadu Splićana uspio Grgureviću oduzeti loptu i otvoriti kontru Kusu, koji je zaustavljen prekršajem s crte za slobodna bacanja postavio konačan omjer.</p>
<p>Ovakva neizvjesna završnica nije se naslućivala u uvodne dvije četvrtine u kojima je Cibona rutinirano stvarala razliku. No, kad je Prkačin napravio peti prekršaj na početku treće dionice, pa je hrvatski prvak ostao samo s Bowmanom na poziciji ispod koša, gosti su polako počeli sustizati veliku Ciboninu prednost. Usput, potpuno se promijenio sudački kriterij, koji je Splićane počesto odvlačio na crtu za slobodna bacanja, »žuti« su pucali čak 19 slobodnih bacanja u trećoj četvrtini. Raspucao se i Mimica, a Grgurević i Žižić bili su dominantni pod košem, u čemu je prednjačio Grgurević sa čak 18 uhvaćenih lopti. </p>
<p>U vrlo nervoznoj utakmici kraj je ipak pripao »cibosima«, a kao kuriozitet treba istaknuti da je pri prvom vodstvu Splita, 78-77, sedam minuta prije kraja utakmice u dvorani nestalo svjetla. Svjetlo se doduše brzo vratilo u dvoranu, a i Cibona je uspjela pronaći izlaz iz izgubljene situacije na parketu.</p>
<p> l KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – SPLIT CO 98-94 (34-19, 24-24, 16-27, 24-24)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 1 (1-2), KUS 21 (4-4), SESAR 27 (3-4), Krunić, PRKAČIN 3 (1-1), BOWMAN 14 (2-2), Mance 10, MAMIĆ 14 (6-9), Freeman, Džidić 8 (2-2)</p>
<p>SPLIT CO: SUBOTIĆ 19 (10-10), Mimica 23 (5-7), TOMELJAK 3 (3-4), KUQO 6, Žižić 17 (1-1), Rančić, Ukić 2, Pašalić, GRGUREVIĆ 19 (2-6), Tolić, ORŠULIĆ 5</p>
<p>SUCI: Rems (Slovenija), Dožai (Hrvatska) i Jelen (Slovenija); GLEDATELJA: 800</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Calvin BOWMAN</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="25">
<p>Pakistan uhitio još 45 kašmirskih militanata, nastavljeni topnički okršaji </p>
<p>ISLAMABAD/ KATMANDU/ HYDERABAD, 6. siječnja</p>
<p> – Pakistan je u subotu kasno navečer i rano u nedjelju uhitio još nekoliko desetaka pripadnika militantnih skupina koje Indija okrivljuje za napad na indijski parlament. </p>
<p>Predstavnici »Jaish-e-Mohammada« i »Lashkar-e-Taibe«, dviju militantnih muslimanskih skupina koje se bore protiv indijske vladavine u Kašmiru, kazali su da je pakistanska policija u nekoliko južnih okruga pokrajine Punjab pretražila džamije, domove i urede u potrazi za oružjem i aktivistima. </p>
<p>U tim je akcijama pritvoreno 45 aktivista, od kojih najmanje 32 pripadnika »Jaisha«, rekao je glasnogovornik »Jaisha« Hassan Burki.</p>
<p>Pakistanske vlasti nisu imale komentara. </p>
<p>Indija te skupine okrivljuje za napad na indijski parlament 13. prosinca u kojem je poginulo 14 ljudi, uključujući petoricu napadača.</p>
<p>Pakistanska vlada objavila je da je dosad pritvorila više od 100 militanata. Same skupine i policijski izvori tvrde pak da je pritvoreno nekoliko stotina aktivista.</p>
<p>Osim toga, kasno u subotu izbio je topnički okršaj između pakistanskih i indijskih snaga u kašmirskom okrugu Muzaffarabad. Jedan pakistanski dužnosnik rekao je da su indijske snage ispalile između 100 i 200 granata na pakistanski teritorij. U okršaju nije bilo žrtava.</p>
<p>Indijske i pakistanske snage razmijenile su topničku vatru i na južnoj kašmirskoj granici, u blizini pakistanskog grada Sialkota na granici Punjaba, kazali su očevici. Ni u tom sukobu nije bilo žrtava. </p>
<p>Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf u nedjelju je, na sastanku na vrhu zemalja južne Azije, izjavio da napetosti s Indijom nisu porasle. »Možda nisu popustile ali nisu ni porasle«, rekao je na konferenciji za novinare, zauzevši se za dolazak posebnog američkog izaslanika u regiju. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair u nedjelju je izjavio da će indijskog premijera Atala Beharija Vajpayeea pokušati uvjeriti da se usredotoči na uspostavljanje dijaloga s Pakistanom o spornom kašmirskom području. Dodao je da u »toj situaciji moraju postojati jasna pravila, a najjasnije je pravilo da ne smije biti potpore terorističkim aktivnostima«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Anthony Zinni stišava buru oko broda s oružjem</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon smatra da je palestinski čelnik Yasser Arafat bio izravni naručitelj oružja / Palestinci traže izraelsko-palestinsko-američku komisiju radi utvrđivanja čije je zaplijenjeno oružje</p>
<p>ANKARA, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebni američki srednjoistočni izaslanik, umirovljeni general Anthony Zinni nastavio je u nedjelju s pokušajima da se uspostavi prekid izraelsko-palestinskih sukoba. Iako je Zinni izjavio kako je ohrabren razgovorima koje je u subotu vodio sa glavnim palestinskim mirovnim pregovaračem Saebom Erekatom u Jerihonu na Zapadnoj obali, njegove mirovne napore ozbiljno je uzdrmala svađa Izraelaca i Palestinaca oko broda s oružjem koje su u vodama Crvenog mora zaplijenili izraelski marinci. </p>
<p>Prema izraelskim tvrdnjama, brod je navodno iz Irana prevozio oko 50 tona oružja namijenjenog Palestincima. Vrijednost te pošiljke (rakete i drugo naoružanje) procijenjena je na 15 milijuna dolara. Izraelski premijer Ariel Sharon je tim povodom izjavio kako zaplijenjeni brod (vrijedan oko pola milijuna dolara) s oružjem predstavlja »pravo lice palestinskih vlasti«. Smatra da je palestinski čelnik Yasser Arafat bio izravni naručitelj oružja. </p>
<p>Prema šefu diplomacije Shimonu Peresu, afera oko broda otvorila je ponovo pitanje povjerenja u Palestince. Drži kako se Arafat nalazi pred strateški važnom odlukom: podržati terorizam ili ga odbaciti. Unatoč tome, poručio je, Izrael nije okončao napore ka uspostavi prekida vatre i obnovi mirovnih pregovora. </p>
<p>Službeni Teheran i palestinske vlasti su opovrgnule sve izraelske navode. Palestinski stožer u Ramallahu istaknuo je kako su izraelske tvrdnje lažne i iznesene s ciljem da se sabotira mirovni proces. Podsjeća se da se prijeporni brod (Izraelci tvrde da je vlasništvo Palestinaca) u četvrtak nalazio oko 500 kilometara istočno od izraelske crvenomorske luke Eilat (Izrael ima samo tri kilometra izlaza na more), te da se nije moglo točno utvrditi njegovo pravo odredište. Znakovito je, u svakom slučaju, da je general Zinni u nedjelju odbacio prijedlog iz Ramallaha da se oformi zajednička izraelsko-palestinsko-američka komisija koja bi istražila tko je stvarni naručitelj zaplijenjenog oružja.</p>
<p>U međuvremenu, Zinni očekuje diplomatsko-pregovaračku pomoć od visokog dužnosnika Europske unije Javiera Solane koji je zadužen za vanjske poslove i pitanja sigurnosti. Njihov prvi zajednički napor bit će, najvjerojatnije, usredotočen na »omekšavanje« izraelskog premijera Sharona kako bi se Arafatu omogućilo da bude nazočan na proslavi pravoslavnog Božića u Betlehemu, mjestu rođenja Isusa Krista. Palestinskom vođi nije također bilo dopušteno da bude i na ranijem istovjetnom katoličkom obilježavanju velikog blagdana.</p>
<p>Zinni mnogo očekuje od nedjeljnog sastanka izraelsko-palestinskih visokih dužnosnika sigurnosti. Rekao je kako će osobno »nadgledati« rad skupa. Na dnevnom redu bit će razrada mirovnog plana koji prošle godine između dvije strane utanačio šef američke obavještajne službe George Tenet. Njime se predviđa da palestinske vlasti poduzmu konkretne mjere za obuzdavanje terora, a da Izraelci, za uzvrat, prekinu blokadu na mirnim područjima Zapadne obale i u Pojasu Gaze. </p>
<p>Sigurno nimalo slučajno, palestinska policija je u nedjelju u Betlehemu uhitila važnog aktivista Islamskog džihada Fawaza Klefa. U razmjeni vatre kod grada Jenina na Zapadnoj obali, palestinski policajci ranili su dvojica aktivista ekstremne organizacije Islamskog džihada.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mladić strahuje od lovaca na glave, nagađa se o njegovoj dobrovoljnoj predaji Haagu</p>
<p>LONDON, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Ratko Mladić zabunkerirao se u podrumu svoje kuće u Beogradu, u strahu da ga ne pokušaju uhvatiti »lovci na glave«, javio je u nedjelju Sunday Times. </p>
<p>Motiv tih lovaca mogla bi biti nagrada od pet milijuna dolara, koju su za Mladićevo hvatanje raspisali Amerikanci. Bivši se general JA, navodno, boji da bi ga mogle oteti skupine razočaranih vojnika i policajaca. Kako se približava 31. ožujka, rok do kada bi Srbija trebala izručiti haaške osumnjičenike, britanski list prenosi i neprovjerena beogradska nagađanja da bi se Mladić mogao dobrovoljno predati.</p>
<p>Ratko Mladić krije se u svojoj vili u elitnoj četvrti Banovo Brdo, a štite ga dvije skupine sa po 12 ljudi.</p>
<p>Radovan Karadžić, drugi od dvojice najtraženijih ljudi u Haagu, krije se u istočnoj Bosni, odakle dosta redovito prelazi u Crnu Goru, i tvrdi da će se radije ubiti nego predati Tribunalu. </p>
<p>Prošle je jeseni Mladić viđan po beogradskim restoranima, a zimi je išao samo na Zlatibor u zapadnoj Srbiji, gdje se, navodno, sastao s Dragoljubom Ojadnićem, bivšim čelnikom JA, kojega također traži Haag.</p>
<p>Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica opire se izručenju ljudi poput Mladića – premda je njegov ministar vanjskih poslova Goran Svilanović prošli tjedan obećao nova izručenja. </p>
<p>No i premijer Zoran Đinđić, koji je lani pristao da se Haagu preda Milošević, oklijeva u Mladićevu slučaju, »u strahu da bi se operacija uhićenja pretvorila u krvoproliće«, te »stvorila opasnu napetost unutar vojske i policije«, piše Sunday Times.</p>
<p>Nakon Miloševićeva izručenja, Beograd je dobio više od 150 milijuna dolara međunarodne pomoći. Vjeruje se da bi od međunarodnih institucija, poput Svjetske banke i MMF-a, dobio još toliko, ako prije 31.ožujka dođe do novih uhićenja. </p>
<p>Sunday Times nagađa da bi u Haag prije Mladića moglo stići nekoliko drugih optuženika, među kojima i Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, optuženi za zločinstva u Vukovaru, koji bi se, prema nekim neprovjerenim tvrdnjama, trebali predati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Berlusconi privremeno na čelu talijanskog ministarstva vanjskih poslova </p>
<p>Zatvoren je krug neuspješne suradnje koja je u suštini od samog početka bila osuđena na propast / Kao nasljednici Ruggiera spominju se Giani Letta, podtajnik u vladi, Gianfranco Fini, zamjenik premijera ili Antonio Martino, ministar obrane</p>
<p>RIM, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sukladno najavama, ministar vanjskih poslova u vladi Silivija Berlusconija Renato Ruggiero u subotu je dao ostavku pokazavši i u tom činu svoje vrhunske diplomatske sposobnosti. U priopćenju za novinare objavljenom u subotu navečer, naveo je da je do »razvoda s talijanskom vladom došlo zajedničkim dogovorom«. </p>
<p>U očekivanju imenovanja novog ministra, dužnost je preuzeo sam premijer Berlusconi. Tako je zatvoren krug neuspješne suradnje koja je u suštini od samog početka bila osuđena na propast. Otkako je predložen za mjesto šefa talijanske diplomacije, na veliko inzistiranje vlasnika Fiata Giannija Agnellija i Henrija Kissingera, Ruggiera su izuzetno loše prihvatili ostali članovi vlade. </p>
<p>Na silu ubačen među Berlusconijeve jastrebove, simpatični sedamdesetogodišnji Napolitanac, bivši glavni tajnik WTO-a i iskusan diplomat koji je savršeno obavljao posao ministra vanjskih poslova, kritiziran je jedino od svojih kolega iz vlade. </p>
<p>»Suviše europski orijentiran«, »premalo Talijan« (više od pola života živio i radio izvan Italije) prigovarali su mu su do zadnjeg dana, a to su nezgodne kvalifikacije u trenutku kad se razbuktavaju uskogrudne nacionalne strasti. </p>
<p>Njegova »slaba« točka bila je i činjenica da je izabran na kao stranački neopredijeljena ličnost. Samo mjesec dana nakon izbora došlo je do razdora u samom vrhu vlade oko vanjske politike Italije. Počelo je odgodom sastanka FAO-a, u Rimu. Ruggiero se uspio izboriti da se mjesto održavanja ne premješta iz Italije, kako je predlagao Berlusconi. Drugo sporno pitanje koje je izazvalo oštre sukobe između Ruggiera i ministra obrane Antonija Martina je talijanska odluka da ne sudjeluje u gradnji europskog zrakoplova »airbus« za transport trupa koji bi trebao zamijeniti zastarjele američke zrakoplove C 131. I u toj situaciji ministar Ruggiero je morao upotrijebiti svu svoju diplomatsku vještinu da europskim saveznicima objasni odbijanje Italije.</p>
<p>No, nije trebalo dugo čekati da dođe do novog sukoba. Pred sastanak čelnika zemalja Eu-a u Leakenu, članice EU su predložile uvođenje zajedničkog europskog uhidbenog naloga. Italija je to glatko odbila. Da ne bi došlo do totalnog raskola s EU, nakon mučnih pregovora u kojima je opet ministar Ruggiero svojim zaprepaštenim europskim kolegama morao objašnjavati nesuvisle razloge talijanskog odbijanja, nađena je formula po kojoj će Italija prihvatiti tu europsku normu, ali tek nakon ustavnih promjena koju su potrebne za njezino provođenje. Berlusconi je tako dobio potrebno vrijeme za zastaru mnogih sudskih procesa koji mu vise o vratu. </p>
<p>Uvođenje eura talijanska vlada nije prihvatila sa oduševljenjem. Ruggiero je po prvi put javno u intervju listu Corriere della Sera kritizirao »euroskepticizam talijanske vlade«, prozivajući ministre gospodarstva Giulia Tremontija, obrane Antonija Martina, za reforme i federalizam Umberta Bossija.</p>
<p>Među prvima na listi imena koja se spominju kao nasljednici Ruggiera su Giani Letta, podtajnik u vladi, Giafranco Fini, zamjenik premijera ili Antonio Martino, ministar obrane koji je bio na tom mjestu u prvoj postavi Berlusconijeve vlade. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hoće li rukovanje zaustaviti podizanje azijske željezne zavjese? </p>
<p>Pored pružene ruke pakistanskog predsjednika Musharrafa u Katmanduu, koju je indijski premijer Vajpayee prihvatio, uočeni su još neki znaci da su obje strane spremne za dijalog </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Hoće li jedno rukovanje označiti zaokret prema mirenju Indije i Pakistana, dvije posjednice nuklearnog oružja koje su posljednjih tjedana ozbiljno krenule ratnim stazama? U subotu, na summitu zemalja južne Azije u Katmanduu, predsjednik Pakistana Pervez Musharraf iznenadio je indijskog premijera Vajpayeeja - pristupio mu je poslije svoga govora i pred svima pružio ruku. Vajpayee je izjavljivao da s Musharrafom neće razgovarati »dok ne bude siguran da je Pakistan prestao štititi teroriste«. Ipak, pruženu ruku je - uz pljesak prisutnih - prihvatio, ali i rekao da tu gestu trebaju brzo slijediti i akcije protiv terorista. </p>
<p>Skup državnika u glavnom gradu Nepala posvećen je suradnji, osobito u borbi protiv siromaštva i trgovine drogama, ženama i djecom, ali je bio zasjenjen ratnim prijetnjama Indije i Pakistana. Bio bi to njihov četvrti rat otkako su 1947. zbacile britanske kolonijalne gospodare i stekli nezavisnost. Indijski potkontinent tada je podijeljen na muslimanski Pakistan i pretežno hinduističku Indiju, a ostao je spor oko Kašmira, indijske savezne države s muslimanskom većinom. </p>
<p>Kap koja je sada prelila čašu indijskog strpljenja bio je napad islamskih militanata na parlament u New Delhiju, 13. prosinca (poginulo je 14 osoba, među njima i petorica napadača, za koje Indija tvrdi da su Pakistanci). </p>
<p>Sve najvažnije političke stranke, petorica bivših premijera, najutjecajniji mediji i većina stanovništva ujedinili su se u zahtjevima da se »jednom zauvijek« obračuna s ustanicima i teroristima, koji u podijeljenom Kašmiru već godinama djeluju uz podršku Pakistana. I da se pritom postupa odlučno kao što SAD postupaju s talibanima i Al Qaidom u Afganistanu, jer - kako kažu - ne može se uništiti terorizam u Afganistanu, a dopustiti da se proširi na Kašmir. </p>
<p>Između Islamabada i New Delhija i dosad je bilo prijetnji, blefiranja, sankcija, pa i govora oružja, ali ovaj put kao da se ozbiljno krenulo putem bez povratka. Pakistanci misle da Indija koristi incident od 13. prosinca kako bi se prikazala žrtvom terorizma, stekla međunarodne simpatije i dobila podršku za svojatanje Kašmira. </p>
<p>Indija je izvela najveću mobilizaciju vojnika u posljednjih 30 godina; prema nekim vijestima, pod oružjem je milijun vojnika. Većina je zauzela položaje uz granicu, neki od njih i na područjima gdje borbe nisu vođene ni u prošla tri rata. Londonski The Times piše da su indijski inženjerci počeli graditi blizu 2500 kilometara dugi betonski zid pokriven bodljikavom žicom. Ta nova željezna zavjesa protezala bi se od planinskih vrhunaca Kašmira, kroz pustinju Rajasthana do Indijskog oceana. </p>
<p>No, pored pružene ruke pakistanskog predsjednika Musharrafa u Katmanduu, što su Indijci odmah proglasili teatarskom gestom za televizijske kamere, posljednjih dana uočeni su još neki znaci da su obje strane spremne za dijalog. Vajpayee i Musharraf nisu razgovarali, ali su se sastali njihovi ministri vanjskih poslova. Prvog dana nove godine u tišini je produžena važnost sporazuma iz 1991. da međusobno neće napadati nuklearna postrojenja. Pakistan je uhitio vođe organizacija za koje Indijci tvrde da stoje iza terorističkih napada u Kašmiru i New Delhiju - samo u subotu uhićeno ih je više od dvije stotine. No, Indija traži da joj se izruče vođe skupina odgovornih za napad na indijski parlament kako bi im sudila onako kako se SAD sprema suditi pripadnicima Al Qaide i vođama talibana. Teško je zamisliti da bi Musharraf - zbog nacionalnog ponosa - mogao udovoljiti takvim zahtjevima i ponižen ostati na vlasti. Iako je bio prijatelj talibana, Pakistan se ipak ne može uspoređivati s njima, na vrijeme ih je napustio i postao važan američki saveznik u protuterorističkoj koaliciji. Pored ostalog, Pakistan posjeduje i nuklearno oružje. </p>
<p>Nadmetanje će se sigurno nastaviti. Ali i snažni međunarodni pritisci - u prvom redu Washingtona, Pekinga i Moskve - morali bi dovesti do ublažavanja napetosti i dijaloga kako bi se našlo rješenje za »najopasniju krizu na svijetu«, kako je o Kašmiru govorio bivši američki predsjednik Bill Clinton. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Sarajevo zatražilo od SAD izručenje Šaćirbegovića </p>
<p>SARAJEVO, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zahtjev bosansko-hercegovačkog Interpola o raspisivanju međunarodne tjeralice za bivšim šefom Misije BiH pri UN-u u New Yorku Muhamedom Šaćirbegovićem novo je poglavlje u jednoj od najvećih afera koja je nakon rata potresla BiH diplomaciju. Spomenuti zahtjev upućen je još 21. prosinca prošle godine i malo je koga iznenadio. </p>
<p>Šaćirbegović je osumnjičen za pronevjeru ogromnih iznosa novca u vrijeme dok je vodio Misiju, a dosad se odbijao odazvati pozivima lokalnog pravosuđa da se pojavi pred sudom u Sarajevu i odgovori na optužbe. Zapravo, formalno mu poziv i nije uručen, jer je njegova američka adresa nepoznata, no Šaćirbegović, koji trenutno radi za jednu farmaceutsku tvrtku u New Yorku, je očito upoznat s postupkom protiv njega budući da je putem tiska poručio da se neće pojaviti pred sudom u BiH, jer ne vjeruje da bi mogao imati pošten proces. On se oglušio i na pismo bivšeg bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je zatražio objašnjenje o utrošku novca.</p>
<p>Iako se dugo špekuliralo o navodima da je Šaćirbegović nesavjesno trošio novac koji mu je stajao na raspolaganju, ozbiljnija istraga započela je tek nakon promjene vlasti u BiH. Prvo je u newyoršku Misiju otputovalo povjerenstvo Ministarstva vanjskih poslova, a zatim su objavljeni i rezultati istrage Financijske policije po kojima je riječ o iznosu od oko šest milijuna maraka koje su potrošene na neodgovarajući način. Tvrdi se da za najmanje dva i pol milijuna praktično nema pisanih tragova o načinu njihova utroška. Interpolov zahtjev upućen je po nalogu Županijskog suda u Sarajevu, a temeljem zahtjeva MUP-a Federacije BiH. Lokalne vlasti u BiH očekuju da bi Amerikanci mogli pozitivno odgovoriti na zahtjev za izručenje, premda je jasno da je mogućnost za takvo što umanjena činjenicom da Šaćirbegović, osim bosansko-hercegovačkog, posjeduje i američko državljanstvo. Inače, Muhamed Šaćirbegović svoju je »blistavu« karijeru u diplomaciju (prekinutu 1999. godine) imao zahvaliti i utjecaju svog oca u emigrantskim krugovima te njegovim bliskim vezama s Izetbegovićevim krugom koji je nakon 1990. godine preuzeo vlast u BiH. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Petnaestogodišnjak se ukradenom »cessnom« zaletio u Bank of America</p>
<p>»Cessnom« je upravljao 15-godišnji polaznik pilotske škole »National Aviation« u St. Petersburgu Charles Bishop / U prostorijama Bank of America u trenutku nesreće nije bilo nikoga / Američki Ured domovinske sigurnosti isključio mogućnost terorističkog napada</p>
<p>WASHINGTON, 6. siječnja</p>
<p> – Mali jednomotorni zrakoplov zaletio se u subotu, u 17.15 sati, prema mjesnom vremenu (23.15 prema srednjoeuropskom), u poslovnu zgradu Bank of America u središtu Tampe na Floridi.</p>
<p>Floridska je policija ubrzo objavila da je u »cessni« bio 15-godišnji polaznik pilotske škole »National Aviation« u St. Petersburgu Charles Bishop, čija majka i baka žive u St. Petersburgu na Floridi.</p>
<p>Bishop je, kako se doznaje, u 16.50 sati bez dozvole poletio »cessnom« svoje letačke škole.Nije se obazirao na upozorenja kontrole letenja na aerodromu niti je odgovarao na njihove i pozive Obalne straže. U 17.15 Bishop se zrakoplovom zaletio u poslovnu zgradu Bank of America u središtu Tampe.</p>
<p>Udario je u poslovnu zgradu na visini 15. kata i probio fasadu, ali požar nije buknuo. U prostorijama u trenutku nesreće nije bilo nikoga.</p>
<p>U izvještajima iz Tampe navodi se da je kontrola leta u St. Petersburgu alarmirala Obalnu stražu odmah nakon polijetanja »cessne«, jer za njezino polijetanje nije bila izdana dozvola niti je pilot odgovarao na njihove pozive. Helikopter Obalne straže pratio je zrakoplov i nekoliko puta bezuspješno pokušao uspostaviti kontakt s pilotom. </p>
<p>Američki Ured domovinske sigurnosti odmah je objavio da nema podataka koji bi upućivali na zaključak da je udar jednomotornog zrakoplova u poslovnu zgradu u Tampi djelo terorista, a direktor Tom Ridge potpisao je priopćenje u kojem navodi da se »taj incident istražuje kao nesreća«.</p>
<p>Očevici i posada helikoptera Obalne straže govore da se »cessna« u letu ljuljala kao da nije pod nadzorom pilota.</p>
<p>Od trenutka podizanja uzbune do 18.00 sati, prema mjesnom vremenu, bili su zatvoreni svi aerodromi na Floridi. Nakon tog vremena zračni promet je normaliziran.</p>
<p> Prema američkim propisima, 15-godišnjak je mogao pohađati letački tečaj, ali nije imao pravo samostalno upravljati zrakoplovom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Ljudi mravi« nagrizaju proračun Poljske </p>
<p>VARŠAVA, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljska je vlada odlučila stati na kraj sitnom švercu alkohola i cigareta, koji je proteklih godina postao izuzetno popularan među stanovnicima pograničnih sela i gradova, i od 1. siječnja uvela je nove carinske propise prema kojima stanovnici graničnih regija smiju u zemlju uvesti samo pola litre žestokih alkoholnih pića mjesečno. </p>
<p>Država time želi riješiti problem zbog kojega središnji proračun gubi, kako se procjenjuje, stotine milijuna eura godišnje. Lokalne vlasti se, međutim, pribojavaju da će novi propisi dovesti mnoge njihove sugrađane u tešku materijalnu situaciju te izazvati daljnji rast ionako visoke nezaposlenosti.</p>
<p>U sitnom švercu specijalizirali su se, naime, tzv. ljudi-mravi, koji svakog dana prelaze pješice državnu granicu po nekoliko puta prenoseći svaki put po nekoliko boca votke i kutiju cigareta. U pravilu se time bave nezaposleni, ali i mnogi koji imaju niske zarade u velikim poduzećima i državnim uredima te na taj način pokušavaju zaraditi dodatne zlote. Procjenjuje se da se na taj način uzdržava nekoliko desetaka tisuća Poljaka.</p>
<p>Najveća vojska sitnih švercera nalazi se u južnoj Poljskoj, na granici s Češkom i Slovačkom. Kod južnih poljskih susjeda votka se, naime, može kupiti i upola jeftinije, pa im nekoliko prošvercanih litara svakog dana daje prilično dobru dnevnicu. </p>
<p>Unatoč brojnim pokušajima, vlastima u Varšavi nije dosad uspjelo riješiti problem ljudi mrava. Novi propisi, prema kojima će stanovnici pograničnih regija moći uvesti svakog mjeseca samo pola litre alkohola, trebali bi, kako očekuju u Ministarstvu financija, biti efikasni. Mediji, međutim, već pišu kako šverceri, ne želeći se odreći unosne zarade, misle zaobići zakon i masovno prijavljuju prebivalište u stanovima rođaka i znanaca u unutrašnjosti zemlje. Carinske propise namjeravaju izigrati također vlasnici brodova s duty-free dućanima koji voze po rijeci Odri između Poljske i Njemačke, organizirajući autobuse koji će Poljake odvoziti nekoliko desetaka kilometara u unutrašnjost Njemačke, što će im, u skladu s novim propisima, omogućiti da legalno uvezu ne pola litre, već osam litara alkohola.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>»HTV je još jedanput iznevjerio hrvatske branitelje« (2) </p>
<p>Malo je toliko aktivnih udruga iz Domovinskog rata kao što je to Udruga branitelja »Podravke« na čijem je čelu Mladen Pavković. O njemu je svojedobno HTV snimio i dokumentarni film. Ali... sramotno je, što drugo reći, da Hrvatska televizija uopće nije popratila ni riječju, a kamoli slikom njihov četvrti doček Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav, kako piše u Vjesniku (HTV je još jedanput iznevjerio hrvatske branitelje, 3. siječnja), bez obzira što im se pridružio župan Vukovarsko-srijemske županije, saborski zastupnik Branimir Glavaš, predstavnici udruga, brojni roditelji poginulih i drugi. I to ne samo iz Vukovara, već iz cijele zemlje! Hrvatskih branitelja inače nema na malim ekranima, jedino u emisijama Dokumentarno-povijesnog programa, a u Dnevniku ih prikažu jedino ako saznaju za neki eksces, za nešto negativno. Doček Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav je jedinstven u svijetu, a mogu si samo zamisliti sliku kako branitelji s upaljenim bakljama hodaju ulicama ovoga grada. Zar ima nešto ljepše i plemenitije nego točno u ponoć, na prijelazu Stare u Novu godinu, zapaliti svijeće i položiti vijence za sve poginule i nestale hrvatske branitelje? Te novogodišnje noći u Vukovaru je bilo vrlo hladno, a ipak se kao i ranijih godina okupilo na stotine ljudi! I to, kako u svom protestnom pismu HTV-u kaže organizator i predsjednik »Podravkine« udruge našu televiziju ne zanima! Žalosno, tužno i jadno! Molila bih jedino predstavnike Udruge branitelja »Podravke« da ne odustanu, jer i mi koji smo ovo pročitali sigurno ćemo već ove godine biti zajedno s njima u Vukovaru.</p>
<p>JELENA KLASIĆ, Čakovec (Vukovarska koja živi u ovome gradu)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Glavom kroz ekran« s rupom u pamćenju</p>
<p>Otkad je u Vjesniku započeo svoju rubriku »Glavom kroz ekran« g. Branko Vukšić je, čini mi se, tek o Božiću malo predahnuo od gledanja i pisanja o televizijskom programu. Inače, već je on prilično žustro reagirao na mnoge emisije, spominjući pritom mnoge osobe i otvoreno iznoseći o njima svoje stavove.</p>
<p>Osvrćući se na izjavu zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića koji je za novinare rekao da, s obzirom na činjenice, djeluju kao fantasti, Vukšić se sjetio i novinarke Maje Freundlich pa pita nije li i ona fantazirala kad je napisala da se prije devedesetih godina za Božić ni bor nije mogao slobodno kupiti i unijeti u svoj stan, a on, eto, u svom Međimurju nije uopće primijetio takvu neslobodu. Ipak bih zapitao je li možda i u školi, pa makar i u Međimurju, ikad vidio bor prije Nove godine, a mogao bi zapitati svoje nastavnike jesu li na Božić bili indiferentni i prema samom rukovanju.</p>
<p>Vukšić je u jednom nabrajanju na prvom mjestu spomenuo Međimurje i 14. studenoga 2001. kad je pisao o emisiji »Latinica« pod naslovom »Kuda ide Istra?« Kažem da je pisao, a zapravo je napisao samo par rečenica koje su, vjerujem, za većinu čitatelja bile iznenađujuće., jer evo svih tih rečenica: »Premalo je povoda za provokativniju, dinamičniju i polemičniju Latinicu o Istri koja, ma koliko god to Latin sugerirao pitanjem, i koliko god društvo Ivana Jakovčića s vremena na vrijeme sebi skakalo u usta, nije hrvatski slučaj. Uostalom, ostaje nejasno što je uopće Latin htio sinoćnjom emisijom?! Zašto se ne pitati kuda ide, recimo, Međimurje? Ili Baranja? Ili Dubrovnik? S obzirom na sastav gostiju, bio je to lokalistički, nezanimljivo vođen kružok. Ništa više«.</p>
<p>Potpisujem rečenicu da ostaje nejasno što je uopće Latin htio tom emisijom. Istina je, naime, da nipošto nije bila ni provokativna, ni dinamična, ni polemična, kako se to po naslovu moglo očekivati, i kakvom ju je, samo da je htio, mogao učiniti Denis Latin koji je, primajući najviše priznanje svojih kolega novinara, izjavio ne samo da osjeća da može raditi posve slobodno, nego i da radi po svojoj savjesti! Ali zar doista Istra u Hrvatskoj nije nikakav slučaj, kako to hoće Vukšić, ili zar ona nije slučaj prije svega po nečem drugom, a ne po onom što sugerira Latin, recimo po Statutu Istarske županije, po dvojezičnosti kako se ona tamo prakticira, a posebno po naglom širenju talijanskih škola, u koje se u najvećem broju upisuju oni koji su još uvijek netalijani, dok je u isto vrijeme, kako se moglo pročitati, Talijanima zabranjeno da se upisuju npr. u slovenske škole u Trstu i Gorici?</p>
<p>Doduše, učinci politike u Istri vidljivi su i u Latinovu izdanju, ali je najgore od svega što ispada da je najveći dio onoga što se u emisiji moglo vidjeti prikazano tako da se shvati kao poželjno i za druge krajeve u Hrvatskoj. Tako je odmah u početku emisije trebalo shvatiti da nije poželjno isticati nekakav svoj nacionalni identitet, što se vidjelo u obrazloženju mladog etnologa koji, dakako, nije htio reći ni da je Istrijan ni da je Hrvat ili nešto treće, a čim se progovorilo o manjinama, jedan je gost odmah dobroćudno reagirao kako ne treba spominjati riječ manjina.</p>
<p>Istra se, po mom mišljenju, najbolje vidjela u onom talijanskom zboru iz Labina i u simpatičnom liku njegove voditeljice. Ona se, reče, nije ni bavila time tko su članovi zbora, ali i zna da pripadaju, kako se nekad rado govorilo, svim narodima i narodnostima. Nekad su se rado isticala upravo takva mjesta za koja se moglo reći da su »Jugoslavija u malom«.</p>
<p>U Istri danas, valjda, nećemo čuti za Jugoslaviju u malom, ali vara li me osjećaj da danas, i ne samo u Istri, nije previše simpatično misliti na nešto hrvatsko. A talijanskom zboru u Labinu ipak je stalo do toga da se zove talijanski, iako je zbor na televiziji pjevao i hrvatsku pjesmu.</p>
<p>Zar ni nakon najnovije izjave istarskog župana g. Ivana Jakovčića o mogućnosti referenduma o istarskoj autonomiji ne treba ozbiljnije voditi računa o tome ne kuda, već kamo ide Istra?</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ, Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Po Svilanoviću agresija na Hrvatsku može otpočeti svakog trenutka </p>
<p>U službenim prostorijama na Zrinjevcu u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, samostalne, nezavisne i međunarodno priznate države, članice Organizacije Ujedinjenih naroda, jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, 14. prosinca 2001. godine, u nazočnosti ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonina Picule, objavio je, pored ostalog, casus belli Srba u Hrvatskoj i Srba iz drugih dijelova Jugoslavije ovim riječima:</p>
<p>»Želim da dam jedno objašnjenje, jedno razumijevanje i za Srbe u Hrvatskoj i za Srbe iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, jer strah je nešto što ljude nagoni na najveći zločin i u njihovom sjećanju je Jasenovac ili neka druga stratišta i to je ono što ih je učinilo manje ljudima nego što je trebalo i to je ono što ih je navelo na zločine.«</p>
<p>U medijima je ovih tjedana istup ministra Svilanovića bezbroj puta prenošen i komentiran, ali nikada potpuno i nikada i nigdje nije dana potpuna izjava, a niti komentirano ono što čini njezinu bit. </p>
<p>To nije učinio niti: ministar vanjskih poslova Tonino Picula, niti onda kada je izjava dana u njegovoj nazočnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske (možemo smatrati, ali ne i opravdati da se ministar Picula nije snašao) a niti poslije. Odgovor se nije mogao čuti niti od odgovarajućeg Odbora Hrvatskog sabora, kao ni od Hrvatskog sabora.</p>
<p>Bit je izjave ministra Svilanovića da je objavio da je za Srbe u Hrvatskoj i Srbe u drugim dijelovima bivše Jugoslavije casus belli sjećanje na Jasenovac, ili neka druga stratišta, i da je »to ono što ih je učinilo manje ljudima nego što je trebalo i to je ono što ih je navelo na zločine.«</p>
<p>Ministar Svilanović dakle, traži »razumevanje« za učinjene zločine koje ne osporava, no navodi i motiv a to je »sećanje na Jasenovac i neka druga stratišta«.</p>
<p>Kako su »sećanje na Jasenovac i neka druga stratišta«, ono što ih je učinilo manje ljudima i ono što ih je navelo na zločine to je onda jasno da je casus belli Srba u Hrvatskoj i Srba u drugim delovima Jugoslavije na snazi pa rat i agresija na Republiku Hrvatsku mogu otpočeti svakoga trenutka, i nikada neće prestati, što je jedinstven slučaj u povijesti ratova. Ostaje i otvoreno pitanje nisu li Hrvati platili dug na taj način što je gotovo cijela Vlada Nezavisne Države Hrvatske, na čelu sa predsjednikom Nikolom Mandićem, 1945. godine obješena ili strijeljana (uključivo i s Milom Budakom) i nije li dug za Jasenovac ili »neka druga stratišta« naplaćen (ili možda preplaćen?) na Bleiburgu i hrvatskim križnim putovima i svim osudama od 1945-1990. sa svim ostalim ubijanjima bez suda diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije? </p>
<p>Hrvatima ne treba nikakva »isprika« za ubijene, budući da ubijene nikakva »isprika« ne može oživjeti, ali za bilo kakav daljnji razgovor treba službena izjava Srba o povlačenju objavljenog trajnog casus belli. </p>
<p>Dr. HRVOJE ŠOŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="36">
<p>Majka se odrekla kćeri koju je očuh seksualno napastovao</p>
<p>VARAŽDIN, 6. siječnja</p>
<p> – Pod utjecajem alkohola 47-godišnji muškarac psovao je i tukao svoju suprugu, a sve je to gledalo njihovo četvoro malodobne djece, od kojih je najmlađem tek šest godina.</p>
<p>I djeca su u takvim prilikama bila fizički zlostavljana, pa je zbog zapuštanja i zlostavljanja njihov otac bio osuđen na godinu i četiri mjeseca uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine. Izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja od alkoholizma, no to ga nije spriječilo da i pod uvjetnom kaznom počini isto kazneno djelo zbog kojeg mu se, kao i zbog nasilničkog ponašanja u obitelji, trenutno sudi na varaždinskom Općinskom sudu. Uskoro će izaći iz pritvora.</p>
<p>Ovo je samo jedan od primjera s kojima se svakodnevno susreću suci za maloljetnike. Obiteljsko nasilje događa se između četiri zida i o tome nitko ne želi ništa govoriti. I suci se često nađu pred zidom šutnje kada netko treba svjedočiti protiv rođaka, susjeda ili prijatelja, a supruge i djeca najčešće koriste blagodat nesvjedočenja. Zbog toga se nasilnici vrlo brzo nađu na slobodi i ponovo čine ono zbog čega su se i našli na sudu.</p>
<p>Tako je, primjerice, jedan četrdesetpetogodišnjak, unatoč već ranijim kaznenim postupcima i izrečenim kaznama zbog neprekidnog zlostavljanja djece, nastavio konzumirati alkohol, tući suprugu, vrijeđati djecu i prijetiti im da će ih sve poubijati. Supruga i djeca nisu željeli svjedočiti, pa su pozvani policajci koji su kod te obitelji intervenirali. Otac je tada osuđen na zatvorsku kaznu od osam mjeseci, no žalio se, a Županijski mu je sud žalbu usvojio, jer se temeljila na nezakonitim dokazima.</p>
<p>Županijski je sud, naime, u obrazloženju prigovorio Općinskomu da se pozvao ne samo na iskaze trojice policajaca, već i da je u obrazloženju presude citirao dijelove izjava privilegiranih svjedoka, odnosno supruge i djece, koje su im dali prilikom intervencije u njihovoj kući. To je, naveo je Županijski sud u obrazloženju, nezakonit dokaz i povreda postupka. Otac je na kraju osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje na tri godine.</p>
<p>I supruge često zatvaraju oči pred nasiljem koje se događa u njihovoj obitelji, osobito ako se radi o seksualnom zlostavljanju. Jedna majka, tako, ni na sudu nije željela vjerovati da je njezin suprug bludničio nad njezinom kćerkom iz prvog braka, pa je otišla i u Centar za socijalnu skrb kako bi je se odrekla. Jedna je žena, pak, živjela nevjenčano sa suprugom nasilnikom, a njihovu je kćer optuživala da s njim održava seksualne odnose. Djevojčica je već ranije smještena k udomiteljima, a cijela ta priča završila je tragedijom. Suprug je, naime, ženi sjekirom rascijepio glavu, napao je i djevojčicu koja je tada bila kod njih u posjetu, no ona se uspjela spasiti, a on se na kraju objesio.</p>
<p>Takve će se stvari događati sve dok se o njima ne počne glasno govoriti. Prema postojećem zakonu, roditelj koji zanemaruje ili zlostavlja svoje dijete može dobiti najviše do tri godine zatvora. Za bludne radnje nad djetetom kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za nasilni spolni odnošaj s djetetom zatvorska kazna je od tri godine. I sudski postupci predugo traju, svjedoci u pravilu nisu »ništa vidjeli ni čuli«, ili jednostavno o tome ne žele govoriti.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Za ubojstvo i pokušaj ubojstva devet godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 6. siječnja</p>
<p> – Odlukom Vrhovnog suda RH, tridesetšestogodišnjem Milanu Zdriliću iz Moslovačkog Krčenika, optuženom za ubojstvo i pokušaj ubojstva, prvostupanjska presuda osječkog Županijskog suda kojom je bio osuđen na sedam godina zatvora, povećana je na devet godina zatvora. </p>
<p>Vijeće osječkog Županijskog suda Zdrilića je osudilo za ubojstvo Milice Drača, te pokušaj ubojstva njezina supruga Milana Drača. Naime, 18. svibnja 1992. godine oko 4,40 sati, Zdrilić je ušao u dvorište kuće obitelji Drača. No, lupanje vratima probudilo je Milana Drača, koji je izašao, a Zdrilić ga je napao kuhinjskim nožem zadavši mu lakše ozljede glave. Ozlijeđeni Milan uspio je pobjeći i spasiti se, dok je Zdrilić istim nožem Milici Drača zadao sedam uboda po leđima i vratu od kojih je ona na mjestu preminula.</p>
<p>Tijekom cijelog dokaznog postupka, optuženi je izjavljivao kako nije počinio ova kaznena djela, jer je sporne večeri navodno bio u jednome lokalu gdje se jako napio. Naveo je kako su ga prijatelji u vrijeme kada se prema optužnici dogodilo ubojstvo, odnijeli kući na spavanje. Saslušani svjedoci potvrdili su njegovu priču, no, vijeće je ove iskaze ocijenilo neistinitim, jer svi prikupljeni materijalni dokazi na mjestu događaja upućuju na to da je upravo Zdrilić počinio ova kaznena djela. </p>
<p>Njegovi su otisci prstiju pronađeni u kući obitelji Drača, a krv koja je pronađena na njegovoj odjeći odgovara krvnoj grupi ubijene Milice Drača. Osim toga, saslušan je i jedini očevidac događaja, ozlijeđeni Milan Drača.</p>
<p>Vrhovni sud je uvažio žalbu tužitelja zbog kazne, te je zaključio kako su prilikom odmjeravanja kazne precijenjene olakotne okolnosti, dosadašnja neosuđivanost optuženog i smanjena ubrojivost. Vijeće Vrhovnoga suda je ustvrdilo i kako je otegotne okolnosti sud prvog stupnja trebao pažljivije cijeniti, a prije svega činjenicu da se radi o dva teška kaznena djela, koja su bila posljedica optuženikove nacionalne netrpeljivosti. Naime, supružnici Drača srpske su nacionalnosti, a cijeli se ovaj događaj odigrao u vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Bombonima« do euforije i pada u provaliju ovisnosti</p>
<p>Osječki policajci početkom prosinca prošle godine presreli kombi u kojem su, uz samostrijele i snajperske puške, pronađene i tri litre amfetaminske tekućine, dovoljne za proizvodnju tisuća i tisuća tableta ecstasyja/ Prije manje od dva mjeseca u Dubrovniku je sedamnaestogodišnja Korčulanka S. V., na nagovor prijatelja uzela ecstasy, ubrzo joj je pozlilo i potom je preminula </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Od kraja 1994. godine, kada se prvi put pojavio na našem narko-tržištu, MDMA ili popularnije ecstasy, pobudio je zabrinjavajuće veliko zanimanje među potrošačima. Unatoč tvrdnjama policije, koja iz godine u godinu plijeni sve više tih tableta, naročito popularnih među ljubiteljima techno glazbe, očigledno je kako ponuda ovdašnjih narkodilera, te potražnja među konzumentima zasad ne bilježe pad.</p>
<p>Ono što dodatno zabrinjava, podatak je kako su osječki policajci početkom prosinca prošle godine presreli kombi u kojem su, uz više vrsta oružja, među kojima su bili i samostrijeli i snajperske puške, pronađene i tri litre amfetaminske tekućine. Ona je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju ecstasyja. Vozač kombija, koji je prevozio sirovine za proizvodnju popularno zvanih »bonbona«, dodatno je osigurao teret postavivši plastični eksploziv u kombiju, ne bi li na taj način osigurao tekućinu dovoljno za proizvodnju tisuća i tisuća tableta.</p>
<p>Pitanje je koliko se i Hrvatska uključila u proizvodnju ove droge. Nizozemska, koju Interpol smatra najvećim proizvođačem ecstasyja, odavno se bavi tom proizvodnjom, a uključile su se i neke zemlje u tranziciji, osobito Poljska. Nedavno je u susjednoj Sloveniji zabilježen slučaj sličan osječkom, gdje je tamošnja policija također zaustavila teretni automobil u kojem je pronađena amfetaminska tekućina.</p>
<p>Prije manje od dva mjeseca u Dubrovniku je sedamnaestogodišnja Korčulanka S. V., na nagovor prijatelja uzela ecstasy, ubrzo joj je pozlilo i potom je preminula. Također, poznat je slučaj mladića iz poznate zagrebačke obitelji koji je preminuo uslijed predoziranja tabletama ecstasyja miješanog s heroinom i kokainom.</p>
<p>Iako ecstasy ne izaziva ovisnost kao kokain i heroin, riječ je o supstanci koja dovodi do stanja šoka i nerijetko smrti.</p>
<p>Zanimljiv je podatak je i cijena te popularne droge. Naime, od početnih stotinjak kuna koliko je jedna tabletica ecstasyja stajala sredinom devedesetih godina, cijena je poprilično »pala« na nekih 30-40 kuna po tableti. Čini se to jeftinijom varijantom za podizanje raspoloženja, od primjerice dvije boce piva kupljene u nekom disco klubu.</p>
<p>Popularnost ove droge pokazuju i rezultati istraživanja, koja se svakih nekoliko godina provode na uzorcima mladih iz srednjih škola diljem Hrvatske. Koliko su ti podaci zabrinjavajući, govore brojke da su od 10 do 12 posto učenika srednjih škola već probalo ecstasy, a određen broj onih koji su probali »bonbone« kasnije se »navukao« na heroin. Njime se pak uvelike smanjuje stanje euforije izazvane ecstasyjem, čime se dublje pada u ovisnost.</p>
<p>Do ovakve popularnosti ecstasya, najviše među mladim osobama, došlo je procvatu techno subkulture u Hrvatskoj. No, brojke i istraživanja pokazala su kako se ta droga proširila i izvan prostora gdje se održavaju techno-partyji. Ecstasy je tako postao jednako popularan i među pripadnicima tzv. zlatne mladeži kao i među onima puno plićeg džepa.</p>
<p>Marin Dešković i Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nakon krađe mobitela napao policajce</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Zbog krađe mobitela konobaru bistroa »City« u Tkalčićevoj 27, policija je u subotu uhitila Denisa M. (23) i Elvira B. (22). Naime, oko 18.10 sati Miroslav S. (23) primijetio je da mu je nestao mobitel, zbog čega je između njega i sumnjivaca došlo do naguravanja, a nakon čega je konobar pozvao policiju. U kafiću su policajci zatekli dvojicu sumnjivaca, naime, treći je uspio pobjeći, te su ih priveli u službeno vozilo. Denis je opirući se uhićenju, počeo udarati policajce, zbog čega su ga oni morali smiriti te vezati lisicama. Elvir se pak u prostorijama policije počeo udarati šakama u glavu, a glavom je nakon toga udarao u zid, te su i njega policajci morali smiriti. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pijani vozač zaustavio se udarivši u policijski auto</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Teška i neobična prometna nesreća dogodila se u nedjelju, pola sata iza ponoći, u blizini zagrebačke zračne luke.</p>
<p>Nepoznati je vozač na križanju Zagrebačke ceste i Ulice Rudolfa Fizira velikom brzinom naletio na biciklista Olivera Đ. (24), teško ga ozlijedivši, a nakon toga je pobjegao s mjesta nesreće. Ubrzo je na mjesto nesreće stigla policija, kola Hitne pomoći, te vatrogasno vozilo, koje je osvjetljavalo mjesto nesreće.</p>
<p>No, u jednom je trenutku velikom brzinom na stražnji dio vatrogasnog vozila u kojem je bio Tihomir L. (35), kombijem naletio Miro O. (29). Nakon udara Miro je nastavio vožnju, te je ubrzo udario i u zaustavljeni osobni automobil »yugo« u kojem je bio Dominik K. (21). Svoju je »fliper« vožnju Miro zaustavio udarivši na kraju i u policijski automobil, kojem su bila upaljena rotacijska svijetla, a u kojem se nalazio prometnik Anto S. (25).</p>
<p>Lakše tjelesne ozljede zadobili su vozač »yuga«, te policajac. Provedenim je alkotestom utvrđeno kako je Miro bio pod utjecajem alkohola. Promet je na tom dijelu kolnika bio obustavljen četiri sata. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vožnjom s 1,15 promila usmrtio pješakinju</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 6. siječnja</p>
<p> – Uzrok prometne nesreće u kojoj je u Krapinskim Toplicama poginula Štefanija Huzak, bili su izuzetno brza vožnja i alkohol.</p>
<p>Naime, vozač osobnog vozila marke »renaul talia«, Nenad Krog (37) iz Krapine, dovezao se iz smjera Pregrade brzinom između 120 i 140 kilometara na sat, te u blagom lijevom zavoju izgubio kontrolu nad vozilom, preletio pločnik s lijeve strane ceste kojim se kretalo nekoliko pješaka. Pritom je oborio Štefaniju Huzak, a vozilo se nastavilo kretati uzbrdo i prema desno, te na kraju udarilo u kameni potporni zid hotela Toplice.</p>
<p>Od siline udarca prednji dio vozila u potpunosti je uništen, a vozača su spasila dva prednja zračna jastuka koja su aktivirana udarcem. Koliko je bio jak udarac govori i podatak da su dijelovi vozila bili razbacani uokolo.</p>
<p>Nakon nesreće, teško ozlijeđena pješakinja prevezena je u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju, gdje je u hitnoj internoj ambulanti reanimirana, te prevezena na kirurgiju Opće bolnice Zabok. No, tijekom transporta je preminula.</p>
<p>Vozač Nenad Krog, prošao je bez težih ozljeda. Utvrđeno da je u krvi imao oko 1,15 promila alkohola. Rekao je kako se ne sjeća ničega od trenutka kada je sjeo u auto.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="42">
<p>U 2002. za otplatu inozemnog duga 2,3 milijarde dolara</p>
<p>Zaduženost Hrvatske veća je nego tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe i u 2001. godini iznosila je oko 25 posto izvoza roba i usluga / Ukupan inozemni dug iznosi gotovo 11,2 milijarde dolara, odnosno 56 posto BDP-a, a prema MMF-u stopa od 68,9 posto karakterizira zemlje s poteškoćama u otplati / Oko 50 posto inozemnog duga odnosi se na državu, što dodatno potencira pitanja o (pre)zaduženosti zemlje</p>
<p>Hrvatska je još daleko od razine zaduženosti zemalja koje su imale problema s otplatom vanjskog duga, zaključuje Martina Dalić, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb u najnovijem broju Makroekonomskih prognoza.</p>
<p>Iako ne postoji čvrsto teorijsko pravilo prema kojem bi se moglo utvrditi je li zemlja prezadužena ili nije, na osnovi iskustava iz prakse smatra se da je kritična razina duga negdje oko dvostruke vrijednosti izvoza roba i usluga. U hrvatskom slučaju vanjski dug trenutačno odgovara 122,6 posto vrijednosti izvoza roba i usluga.</p>
<p>Hrvatska među zaduženijim zemljama</p>
<p>Mjereno odnosom prema izvozu roba i usluga, zaduženost Hrvatske je veća nego tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe i hrvatski godišnji teret otplate duga relativno je viši. U 2001. godini oko 25 posto hrvatskog izvoza roba i usluga otišlo je na otplatu glavnice i kamata inozemnih dugova, dok je taj postotak u slučaju Slovačke 10,1, Češke 10,4, Poljske 14,1, Mađarske 15,5 te Bugarske 17,8. </p>
<p>Nešto bliže Hrvatskoj je Rumunjska, koja je lani na otlatu svojih dugova utrošila 23,1 posto ukupnog izvoza dobara i usluga. U zemlji s poteškoćama u otplati, Argentini, koja ovih dana proživljava potpuni slom, taj omjer iznosi 31,2 posto, što znači da mu se i Hrvatska polako već približava. Ohrabruje jedino podatak da se taj postotak u hrvatskom slučaju od 1999. godine, kada je iznosio 29,3 posto izvoza, kontinuirano smanjuje, a ne raste rapidno kao u slučaju Rumunjske. Ukupan inozemni dug krajem listopada 2001. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosio je gotovo 11,2 milijarde dolara, odnosno 56 posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>I prema tom pokazatelju Hrvatska se nalazi među jače zaduženim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi. Ukupan dug Mađarske čini 64,3 posto njezina BDP-a, dok dug Bugarske odgovara iznosu od 76,3 posto njezina bruto domaćeg proizvoda. Slovačka zaduženost od 55,6 posto BDP-a vrlo je slična hrvatskoj, dok Poljska i Češka (po 42 posto BDP-a) i Rumunjska (30,6 posto BDP-a) spadaju u manje zadužene zemlje u regiji.</p>
<p>Hrvatska i Mađarska kontinuirano od 1996. odnosno 1997. godine povećavaju vanjski dug i približavaju se stopi od 68,9 posto vanjskog duga kao udjela u BDP-u, što prema MMF-u karakterizira zemlje s poteškoćama u otplati.</p>
<p>Rast dolarskog iznosa vanjskog duga</p>
<p>Inače, u proces tranzicije Hrvatska je ušla kao relativno nisko zadužena zemlja. Nakon uređivanja odnosa s Londonskim i Pariškim klubom udio vanjskog duga u BDP-u iznosio je krajem 1996. godine 26,7 posto BDP-a. </p>
<p>U Hrvatskoj se oko 50 posto inozemnog duga odnosi na državu. Slična je situacija i u Mađarskoj, gdje udio državnog duga u vanjskom dugu iznosi 48,2 posto, u Poljskoj 49,5 posto te u Sloveniji 31,4 posto.</p>
<p>Dolarski iznos vanjskog duga Hrvatske u 1999. porastao je za 17 posto, u 2000. za 19,6 posto, a u 2001. godini za oko 10 posto. To je kompenzirano, tumači Martina Dalić, velikim rastom domaćeg javnog duga koji je u 2001. porastao za 20 posto. Trošak otplate toga dijela duga koji, naročito u sektoru države, ima u značajnoj mjeri osobine vanjskog duga, jest u uzlaznoj putanji.</p>
<p>Glavna ekonomistica PBZ-a ističe da Hrvatsku u pozitivnom smislu od ostalih tranzicijskih zemalja izdvaja nizak udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu, kao i visoka likvidnost države. </p>
<p>Naime, devizne pričuve države krajem studenoga iznosile su 4,6 milijarde dolara, dok u cijeloj 2002. godini za otplatu inozemnog duga s kamatama, koji se ne odnosi u cijelosti na državu, treba izdvojiti gotovo 2,3 milijarde dolara.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Podaci obećavaju oporavak</p>
<p>U sveopćem uzbuđenju oko zamjene gotovine 12 »starih« valuta eurozone u eure, sastanak odbora Europske središnje banke (ECB) nadležnog za monetarnu politiku prošao je gotovo nezamijećen. Prekonoćne kamatne stope, kao što su svi očekivali, nisu smanjene sa sadašnjih 3,25 posto, a jedan od razloga svakako je i to što ECB nije htjela uzrokovati bilo kakvo nepotrebno uzbuđenje na tržištima u kritičnom razdoblju prelaska na gotovinu zajedničke valute.</p>
<p>Prošlotjedni gospodarski pokazatelji donijeli su naznake skorog oporavka proizvodnje u eurozoni. Međutim, pad inflacije s 2,1 posto zabilježenih u studenom na 2 posto u prosincu – ciljanu maksimalnu stopu inflacije ECB-a – pokazuje da će odbor središnje banke eurozone imati dovoljno prostora bude li smanjenje kamatnih stopa ipak potrebno. Tržišta i analitičari očekuju da će sljedećih mjeseci ECB sigurno donijeti takvu odluku, no predsjednik središnje banke Wim Duisenberg naglasio je da odbor za monetarnu politiku neće reagirati prije nego što budu objavljeni detaljniji gospodarski podaci za kraj godine.</p>
<p>Reutersov indeks poslovne aktivnosti u eurozoni, koji pokazuje kretanja u sektoru usluga, u prosincu je porastao sa 46,9 bodova zabilježenih u studenom na 49,2 boda, blizu granici od 50 bodova koja označava porast aktivnosti. Ovaj rast posebno je obradovao tržišta jer usluge u eurozoni pokrivaju više od 60 posto ukupne proizvodnje. Prošloga tjedna objavljen je i rast Reuters-NTC-ovog Purchasing Managers indeksa industrijske proizvodnje sa 43,6 u studenom na 44,1 bod.</p>
<p>Duisenberg je u četvrtak nakon sastanka odbora ECB-a istaknuo kako nije siguran kada će započeti oporavak, no rekao je da su najnoviji podaci ohrabrujući. Prema posljednjim procjenama ECB-a, gospodarski rast u eurozoni ove će godine iznositi između 0,7 i 1,7 posto, u usporedbi s 1,3 do 1,7 posto prošle godine. Do kraja 2002. bruto domaći proizvod eurozone trebao bi dosegnuti rast od 2-3 posto, a takav će se trend nastaviti i u 2003., predviđa ECB. </p>
<p>Međutim, element nestabilnosti bit će nezaposlenost koja je s 8,5 posto u studenom ostala nepromijenjena u odnosu na listopad i isti mjesec prethodne godine, objavio je Eurostat, ured za statistiku EU. Uključujući i tri zemlje izvan eurozone, Veliku Britaniju, Dansku i Švedsku, stopa nezaposlenosti unutar EU u prosincu je iznosila 7,8 posto, jednako kao u listopadu, ali manje od 7,9 posto zabilježenih u studenom 2000. godine.</p>
<p>Poraste li nezaposlenost pošto se provedu otkazi najavljeni prošle godine moglo bi doći i do pada potrošnje građana. S druge strane, potrošnju će poticati niska inflacija te oporavak američkog gospodarstva. Najveća stopa nezaposlenosti – 13 posto – ponovo je zabilježena u Španjolskoj, dok je najniža bila u Luksemburgu, 2,5 posto, i Austriji, 4 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Loša godina za robna tržišta </p>
<p>Zbog prevelike ponude, pada potražnje i snažnog dolara robni su indeksi prošle godine uglavnom padali / Cijena nafte najviše je oscilirala, od iznad 30 do ispod 19 dorala po barelu / Zlato nije vratilo status sigurne luke kad se ostala financijska tržišta tresu / Paladiju cijena s 1094 pala na 440 USD po unci / Industrija čelika u SAD doživjela krah </p>
<p>Za većinu roba protekla godina bila je prilično loša i to zbog prevelike ponude, pada potražnje i snažnog dolara (u kojemu je većina roba u svijetu denominirana), a takva je kombinacija redovito u prošlosti rezultirala slabom izvedbom na tržištima roba. </p>
<p>Ukupni rezultat sektora najbolje se vidi po robnim indeksima. CRB indeks koji prati 17 terminskih ugovora na robe pao je 15,8 posto ili 35,9 bodova, na 191,91. Dow Jones-AIG robni indeks koji u svom sastavu ima 14 robnih terminskih ugovora, pao je 22,3 posto, na 89,03 bodova. </p>
<p>Zbog terorističkog napada 11. rujna teško su oštećene i prostorije najznačajnijih svjetskih robnih burzi, poput New York Board of Trade i New York Mercantile Exchange. </p>
<p>Najveće cjenovne promjene doživio je energetski sektor, osobito nakon terorističkog napada 11. rujna, zbog čega je cijena sirove nafte Brent pala za 18 posto, na 19,90 dolara po barelu. Početkom 2001. cijena sirove nafte bila je premašila 30 dolara po barelu, ali se veći dio godine kretala u rasponu od 23 do 28 dolara, uglavnom zbog kontinuiranog smanjenja izvoza najjačeg igrača na naftnom tržištu – Organizacije zemalja izvoznica nafte, a u suprotnom bi vjerojatno bila i niža. </p>
<p>OPEC se našao u teškim problemima kada je američko gospodarstvo zapalo u recesiju u drugoj polovici godine, a osobito nakon terorističkog napada. U pokušaju nalaženja rješenja kojim OPEC ne bi dodatno izgubio tržišni udjel, što mu se lani smanjio za 10 posto, na »samo« 30 posto, a da se istodobno spriječi pad cijene, kartel je nekoliko mjeseci nastojao uvjeriti ostale proizvođače na zajedničku akciju. Konačno, OPEC je od 1. siječnja ove godine smanjio izvoz nafte za 1,5 milijuna barela, a ostali veliki proizvođači ukupno za pola milijuna barela dnevno, pa cijena nafte u posljednjih nekoliko dana raste, ali je neizvjesno što će se dalje događati. </p>
<p> Iako se činilo da će se investitori vratiti zlatu kao sigurnoj luci kad se ostala financijska tržišta počnu tresti i da će zlato profitirati od financijske krize, njegova cijena nije uspjela prijeći 300 dolara po unci. Kraj godine zlato je završilo s marginalnom dobiti od 1,4 posto uz cijenu od 276,50 dolara po unci. Cijena mu se tijekom cijelih 12 mjeseci kretala u rasponu od nevelikih 36 dolara po unci. </p>
<p>Platina i paladij, pak, imali poprilično su izgubili na vrijednosti. Cijena paladija je s fantastične razine od 1094 dolara po unci početkom prošle godine pala krajem godine na 440 USD/oz jer je najveći izvoznik Rusija popustitila branu i počela izvoziti prema potrebama tržišta. </p>
<p>Platini je za to vrijeme cijena pala za oko dvadesetak posto, na 477 USD/oz, uglavnom zbog pada potražnje. </p>
<p>Katastrofalno desetljeće za industrijske metale</p>
<p>Devedesete su se za industrijske metale pokazale katastrofalnim desetljećem, uglavnom zbog nerazumno velike ponude i jakog dolara, a tako je bilo i lani. </p>
<p>Cijene svih metala su pale (osim olova, koji inače nije podložan znatnijim promjenama), dok su istodobno zalihe na Londonskoj burzi metala (LME) jako porasle, što je dobar indikator stanja na tržištu.</p>
<p>Primjerice, cijena bakra na LME pala je za 20 posto, na 1462 dolara po toni, dok su mu zalihe porasle za više od sto posto. Doduše, cijene aluminija, bakra i nikla pred kraj godine su se djelomično oporavile zato što je dio proizvođača odlučilo zauzdati proizvodnju ne bi li se zaustavio pad cijena. </p>
<p>Jedinstveni se događaj dogodio na tržištu čelika kad su se vlade četrdesetak zemalja svijeta dogovorile da smanje proizvodnju u idućih nekoliko godina. Cijena čelika pala je na najnižu razinu u zadnjih 20 godina, a industrija (osobito u SAD) je doživjela krah. </p>
<p>Poljoprivredni sektor lani je bilježio goleme urode, a cijene proizvoda plešu blizu najnižih razina u zadnja dva desetljeća. Tako je cijena soje pala 15 posto, na 4,21 dolar za bušel, kukuruza 9,5 posto, na 1,996 dolara po bušelu, dok je cijena pšenice uspjela ostvariti malu dobit od oko pet posto, što je jedan od rijetkih svijetlih primjera toga sektora. </p>
<p>Čini se da je američka pšenica dobila novo izvozno tržište ulaskom Kine u WTO u rujnu prošle godine, a tako veliko strano tržište snažno će pridonijeti ovogodišnjem pomaku poljoprivrednog tržišta.</p>
<p>Od cijelog robnog sektora, među »mekim robama« jedino je vrijednost kakaa porasla golemih 72 posto, a za to vrijeme cijena kave gubi trećinu vrijednosti. </p>
<p>Naime, velika proizvodnja, i to ne samo lani nego nekoliko godina unazad, stvorila je nerazmjer između ponude i potražnje. Cijena arabice (kvalitetna vrsta kave) godinu je završila na 46 centi po libri i to usprkos tome što su početkom 2001. glavni proizvođači Brazil i Kolumbija dogovorili kresanje izvoza za 20 posto, od čega u drugoj polovici godine nije bilo ništa, jer se plan pokazao neučinkovitim.</p>
<p> I kao što se kaže, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> dolazi na kraju. Cijena šećera lani je izgubila 30 posto vrijednosti, spustivši se na sedam centi po libri, uglavnom zbog špekulativne aktivnosti tržišnih sudionika, kojima je išlo u prilog što nije bilo većih kupaca na spot tržištu koji bi pokrenuli uspavano terminsko tržište. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Velika ponuda novca i niske kamatne stope</p>
<p>Na Tržištu novca u prvom tjednu 2002. godine ponuda novca je bila dvostruko veća od potražnje. Ukupna ponuda iznosila je 680 milijuna kuna, a potražnja 319 milijuna kuna.</p>
<p>Ostvareni dnevni promet iznosio je 258,5 milijuna kuna, a ukupan noćni promet 185,2 milijuna kuna. </p>
<p>U dnevnom trgovanju ostvaren je prosječan promet od 64,62 milijuna kuna, a u noćnom prometu prosjek je iznosio 46,3 milijuna kuna.</p>
<p>Najveća potražnja za novcem zabilježena je sredinom tjedna kada je u dnevnom trgovanju plasirano 98,5 milijuna kuna, dok je najslabiji promet u dnevnom trgovanju ostvaren u petak (samo dva milijuna kuna).</p>
<p>U noćnom trgovanju ni početkom niti krajem tjedna nije uopće bilo prometa.</p>
<p>Prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju iznosila je samo 1,27 posto, dok je prosječna kamata na prekonoćne pozajmice iznosila 1,09 posto.</p>
<p>Niske kamatne stope očita su posljedica male potražnje za novcem i visoke likvidnosti sudionika tržišta.</p>
<p>Inače. u prosincu 2001. ukupna ponuda novca (2,7 milijardi kuna) je bila tri puta veća od potražnje (882 milijuna kuna). Ukupni promet u prosincu iznosio je 1,56 milijardi kuna, od čega 44,6 posto otpada na dnevni promet.</p>
<p>Ukupno u cijeloj 2001. godini ponuda novca iznosila je 22,3 milijarde kuna, dok je ukupna potražnja iznosila 15,1 milijardi kuna. Ukupni ostvareni promet u prošloj godini iznosio je 24,89 milijardi kuna, od čega na noćne pozajmice otpada 57,41 posto.</p>
<p>U prosincu je prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju iznosila 2,67 posto, dok je na prekonoćne pozajmice ona iznosila 3,56 posto. U dnevnom trgovanju tijekom cijele 2001. godine to je bila najniža prosječna kamatna stopa, dok u noćnom prometu niža prosječna kamatna stopa nije zabilježena od srpnja 2001. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Laško odustaje od preuzimanja Uniona</p>
<p>Veliku potražnju i rast cijene dionice Petrola potaknule priče o Istrabenzovom preuzimanju te tvrtke / Belgijska banka KBC za 34 posto dionica Nove ljubljanske banke ponudila 2,2 puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti. dok komisija za privatizaciju želi triput veću vrijednost </p>
<p>U četvrtak, prvi radni dan Ljubljanske burze u novoj godini, posrednici su ostvarili promet vrijedan skromnih 400 milijuna tolara, od čega polovica otpada na trgovanje dionicama Pivovare Union. Slovenski burzovni indeks izgubio je pola posto vrijednosti, što možemo protumačiti kao kratku korekciju nakon nerealnog dizanja cijene nekih dionica na kraju prošle godine. </p>
<p>Na burzi se u četvrtak najviše trgovalo dionicama Pivovare Union. Oko 2100 dionica promijenilo je vlasnike uz utržak od 186 milijuna tolara. Dionice su se prodavale po 87.000 tolara, što je ponudbena cijenu Interbrewa za preuzimanje Uniona. </p>
<p>Pivovara Laško je u petak i javno odustala od utrke za kupnju Uniona. Kao razlog su naveli odluku suda po kojoj je Interbrew blokirao raspolaganje dionicama Uniona, čime su protuzakonito spriječili bilo koga da dođe do novih dionica te pivovare. Ipak, Laško još uvijek ima priliku ostati u utrci ako istakne bolju ponudu.</p>
<p>Farmaceutske dionice su u četvrtak izgubile više nego slovenski burzovni indeks SBI, ali je u petak ipak uslijedila normalizacija trgovanja. Primjer tome su dionice Leka čija je cijena pala na 44.000 tolara po dionici, a kako se pojavio samo jedan kupac on je uspio srušiti cijenu na 43.700 tolara. Slično je bilo i s dionicama Krke, čija se cijena tijekom dana kretala oko 29.000 tolara, da bi u jednom trenutku pala na 28.600 tolara, ali je ipak dan zaključila na 29.000 tolara.</p>
<p>U vrijeme zatvaranja burze indeks SB120 bilježio je rast od oko jedan posto, a najzanimljivijima su se pokazale dionice male novinske agencije Delo d.d., kojima je vrijednost skočila desetak posto, tj. na 15.000 tolara po dionici.</p>
<p>Zanimanje se povećalo i za dionice Petrola. Na početku trgovanja moglo ih se kupiti za 23.500 tolara po dionici, ali zbog velikog zanimanja njihova cijena skočila je na 24.000 te se na toj razini zadržala do kraja dana. Jedan od glavnih razloga potražnje i rasta cijene te dionice bile su priče o Istrabenzovom preuzimanju Petrola.</p>
<p>Belgijska banka KBC istaknula je da želi preuzeti 34 posto dionica Nove ljubljanske banke i ponudila je 2,2 puta više od knjigovodstvene vrijednosti te banke, što je 0,8 manje od vrijednosti koju želi dobiti komisija za privatizaciju NLB. Oni su tu banku spremni prodati za tri puta veću vrijednost od njene knjigovodstvene vrijednosti. Odluka o prodaji donijet će se 14. siječnja.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Uskoro s radom kreće CLS Bank za forex transakcije</p>
<p>Najveće svjetsko tržište</p>
<p> – tržište inozemne razmjene, na kojem se dnevno obavljaju transakcije ukupne vrijednosti od gotovo 2000 milijardi dolara, od čega najveći dio u Londonu – uvelike ograničava prespora komunikacija između svjetskih korespondentnih banaka putem kojih se odvijaju naplate forex transakcija. Zbog globalnog karaktera forex tržišta i razlika u vremenskim zonama naplata sklopljenih poslova, naime, može potrajati i do dva dana. Međutim, zahvaljujući ubrzanim pripremama uskoro bi trebala biti pokrenuta CLS Bank (Continuous Linked Settlement) koja će to razdoblje svesti na najviše pet sati. Ta će banka u 24-satnom pogonu znatno smanjiti rizike zbog zastoja u odvijanju transakcija, a time i smanjiti trošak sredstava predugo vezanih u procesu naplate. Naime, zastoji u svakom trenutku mogu dosegnuti drastične razmjere. To se dogodilo 1974. kada je propala njemačka banka Herstatt Bank, jedna od povezanih korespodentnih banaka, i tako gotovo uzrokovala sustavno zatvaranje ostalih banaka zbog nemogućnosti dovršenja poslova.</p>
<p>CLS Bank bi, nakon mnogih odgoda, prema sadašnjim planovima s radom trebala početi u ožujku kad će biti pokrenut prvi pilot-projekt. Inicijativi, koja je pokrenuta 1996. nakon jednog izvještaja Banke za međunarodna poravnanja o drastičnom povećanju rizika na forex tržištu, do sada se pridružilo 70 velikih bankarskih imena, uključujući Citibank, Goldman Sachs, Morgan Stanley, Merrill Lynch, HSBC, Barclays, Deutsche Bank i BNP Paribas. </p>
<p>Pokretanje probnih operacija projekta planira se u ožujku, dok bi do kraja godine CLS Bank trebala započeti s normalnim radom. U prvoj fazi transakcije će se voditi za sedam valuta – euro, američki, kanadski i australski dolar, jen, funta i švicarski franak – iako se radi i na uključivanju ostalih važnijih valuta. Iako će CLS Bank spadati pod nadležnost američkog Feda, banka će sjedište imati u Londonu. (P. Bu.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prve krivotvorine eura</p>
<p>Kad treba tiskati 14,5 milijardi novčanica pokoja greška je neizbježna. Jedna je tako otkrivena u petak u Finskoj – u gradiću Vihti, blagajnik u supermarketu dobio je novčanicu od 500 eura na kojoj nije bilo kvadratića s hologramskom folijom – bez koje novčanica nije valjana. Središnja finska banka odmah je počela provjeravati sve novčanice od 500 eura i otkrila ih još 16 komada. Predstavnici finske grupacije Setec koja je tiskala novčanice bili su potpuno iznenađeni tim otkrićem – ali su izjavili da čak 60 novčanica možda ima istu grešku. Problem je vjerojatno uzrokovalo sljepljivanje novčanica prilikom tiskanja, no nedostatak folije morao je biti otkriven prilikom sustavne elektronske kontrole. U Finskoj je tiskano 2 milijuna apoena od 500 eura, a u optjecaj ih je do sada pušteno oko sto tisuća.</p>
<p>Osim finskog »incidenta« zabilježene su još dvije omgreške: u srpnju 2000. njemačka je tiskara novca Giesecke & Devrient proizvela 360 milijuna novčanica od 100 eura s greškom, dok su na nekim talijanskim novčanicama tiskare Mantegazza nađeni tragovi rđanja.</p>
<p>Zbrku oko uvođenja nove valute za 300 milijuna građana eurozone ovih su dana pokušali iskoristiti neki prilično nespretni krivotvoritelji. Naime, nizozemska je policija u petak uhitila ženu koja je pokušala podvaliti (vrlo lošu) kopiju novčanice od 50 eura izrađenu uz pomoć skenera. Postupak jednog Nijemca bio je još bizarniji – jednostavno je prilijepio fotografije u prirodnoj veličini dviju strana novčanica izrezane iz nekog časopisa u boji. (P. Bu.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Petorka se protivi Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici</p>
<p>Novi će izborni zakon u saborsku proceduru na proljeće, dok se njegovo donošenje najavljuje za kraj godine/ Ako se uistinu prihvati rješenje da čitava Hrvatska bude jedna izborna jedinica uz izborni prag od pet posto nema gotovo nikakvih izgleda da, na primjer, IDS u samostalnom istupu prijeđe taj prag/ To isto bi se moglo dogoditi i drugim manjim strankama, </p>
<p>poput LS i HNS</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Hoće li novi izborni zakon, koji dio vladajuće ekipe daleko od očiju javnosti već priprema, postati u novoj godini politička tema broj jedan? Znači li rad na novom zakonu već sada možda i to da se aktualna vlast sprema za prijevremene izbore? I hoće li se oko pojedinih njegovih rješenja, kako tvrde u oporbi, koplja lomiti prije svega između stranaka vladajuće koalicije, a ne između vlasti i opozicije, kao što je bio slučaj prethodnih desetak godina? Prema onome što je javnosti zasad dostupno, sigurno je da će novi izborni zakon u saborsku proceduru na proljeće, dok se njegovo donošenje najavljuje za kraj godine. </p>
<p>Predsjednik saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović je potkraj prošle godine, najavljujući donošenje novog izbornog zakona, odbacio nagađanja o tome da petorka razmišlja o izvanrednim parlamentarnim izborima, ali je i znakovito dodao: »Takva se mogućnost nikada ne može do kraja isključiti«. Ipak, kako bi otklonio prigovore da i ova vlast, kao i prethodna, kroji novi izborni zakon prema svojoj mjeri neposredno prije izbora, Arlović je obećao da će se prijevremeni izbori, ako ih bude, održati prema sadašnjem zakonu o izboru zastupnika.</p>
<p>Nekim mogućim izbornim rješenjima, međutim, Arlović je već izazvao nemala protivljenja dijela političke i stručne javnosti, a najžešće su se kritike čule zbog najave da bi čitava Hrvatska mogla biti jedna izborna jedinica. </p>
<p>Prema mišljenju prof. dr. Nenada Zakošeka, to je »udar na regionaliste«, jer uz izborni prag od pet posto nema gotovo nikakvih izgleda da, na primjer, IDS u samostalnu istupu prijeđe taj prag. To bi se isto moglo desiti i drugim manjim strankama, poput LS-a, čak i HNS-a. </p>
<p>Vrlo je oštar u prvoj reakciji bio potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, koji je optužio Arlovića da »takav predizborni inženjering nameće dvovlašće dviju najjačih stranaka, SDP-a i HDZ-a«. Zanimljivo je i da nijedna stranka petorke ne podržava svođenje Hrvatske na jednu izbornu jedinicu, pa se logično nameće pitanje čija je to, zapravo, ideja.</p>
<p>Posebno stoga što, kako tvrdi potpredsjednik HSS-a Luka Trconić, petorka nikada dosad »čak ni načelno« nije razgovarala o novom izbornom zakonu.</p>
<p>A trebala bi, ali tako, upozorava član Glavnog odbora SDP-a dr. Zdravko Tomac, da otvori ozbiljnu javnu raspravu o načelima izbornog sustava, u kojoj će se posebno čuti glas stručnjaka. »Vrijeme je da se u Hrvatskoj prestane s izbornim inženjeringom, treba prestati s praksom da se izborni zakon kroji prema potrebama jedne stranke ili političke grupacije«, ističe Tomac.</p>
<p>Ivka BačićAleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Konstruktoru« kredit od 25 milijuna maraka za nastavak radova</p>
<p>SPLIT, 6. siječnja</p>
<p> – Krajem veljače trebao bi početi nastavak gradnje splitske obilaznice. Kredit od 25 milijuna njemačkih maraka u tu svrhu, u ime Grada Splita, podignut će splitsko građevinsko poduzeće Konstruktor od njemačke tvrtke Hospy. Grad će kredit otplaćivati idućih 15 godina, uz pet godina počeka s kamatom od pet posto. Novac će uglavnom biti utrošen za otkup zemljišta, te za gradnju Lovrinačkog čvora i prilaznih cesta pokraj ulaza u Siruboju. Na taj način Grad će ispuniti sve svoje obveze prema obilaznici, dok ostalo pada na teret države. </p>
<p>Nakon potpisivanja ugovora o kreditu koje se očekuje ovih dana, raspisat će se međunarodni natječaj za izgradnju petlje kod groblja Lovrinac te za nastavak gradnje glavne trase prema Stobreču. Prvih 700 metara treće faze splitske obilaznice od Lovrinca do Stobreča pušteno je u promet prošlog ljeta. </p>
<p>U veljači započinje gradnja druge podetape. Radovi na prvoj od pet predviđenih etapa, na dijelu brze ceste koja je predviđena od Trogira do Solina i Stobreča do Omiša, dugačkoj 3,2 kilometra, počeli su 5. veljače prošle godine. Ta etapa podrazumijeva izgradnju dvaju novih prometnih trakova uz sjeverni kolnik obilaznice, a stoji 13 milijuna kuna. Usporedo s ovim radovima počele su i pripreme za ostale etape, a dionica od Lovrinca do Stobreča bit će dovršena do kraja ove godine. Cijela trasa, koja će se sastojati od dva kolnika s po dva prometna traka, bez zamjenskih cesta, vrijedna je 200 milijuna kuna. Takav profil ceste trebao bi odgovarati prometnim zahtjevima do 2010. godine. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Vinskim« turizmom do gospodarskog uzleta</p>
<p>ČAKOVEC, 6. siječnja</p>
<p> – Poglavarstvo Međimurske županije konačno je donijelo pravilnik o Međimurskoj vinskoj cesti, što je važan preduvjet za razvitak posebne vrste turizma.</p>
<p>Kako je rečeno na sjednici Poglavarstva, vinska cesta – u ovom slučaju u briježnome Međimurju – poseban je oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda i usluga vinorodnog područja, kojem seljačka gospodarstva u svojim kletima, podrumima i drugim prostorima nude vlastite proizvode, poglavito vino, rakiju i voćne prerađevine, kao i tradicionalna jela. </p>
<p>Obiteljska gospodarstva imaju u Međimurju pod vinogradima 1000 hektara, dok »Agromeđimurje« d.d. ima 130 hektara zasađenih vinovom lozom. Samo ta tvrtka proizvede milijun litara tržnih viškova vina. U projektu »Međimurje malo«, čiji autor je istaknuti stručnjak Josip Movčan, pobrojane su sve mogućnosti kojima će proizvodnja vina i sve što ide uz nju, postati temelj snažnijega gospodarskog razvitka bregovitog dijela Međimurja. </p>
<p>Na posljednjim obroncima Alpi, u međimurskome vinogorju, proizvode se i stolna vina, ali i kvalitetna, i vrhunska vina, uključujući izborne berbe, pa čak i proizvodnju ledenog vina i pjenušaca. Vina iz Štrigove, Železne gore, Stanetinca ili Svetog Urbana kakvoćom konkuriraju čuvenim obližnjim slovenskim lokacijama Kog i Jeruzalem. </p>
<p>Nedavno je dovršen i prekogranični projekt povezivanja ormoške i ljutomerske vinske ceste s međimurskom. </p>
<p>U međimurskom vinogorju čak 46 vinogradara i vinara ima rješenje o kontroliranom geografskom podrijetlu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Plitvičke cijene u eurima</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 6. siječnja</p>
<p> – Plitvički turistički radnici i hotelijeri objavili su cijene svojih turističko-ugostiteljskih usluga za ovu godinu u eurima. Kako doznajemo u Službi prodaje Nacionalnog parka Plitvička jezera u eurima su objavljene cijene ulaznica za posjet i program razgledanja NP-a ali i usluge smještaja u hotelima. </p>
<p>Tako će, posebno inozemni gosti u punoj sezoni dnevnu ulaznicu plaćati po 10 odnosno 12 eura (oko 20 maraka, odnosno 80 kuna). Cijene se odnose na srpanj i kolovoz a u pred i posezoni dnevna plitvička ulaznica stoji šest do devet eura. </p>
<p>Plitvičani inače očekuju daljnja uputstva Ministarstva turizma o oživotvorenju eura kao platežnog sredstva posebno za organizirane grupe inozemnih turista. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dječji doplatak će primati oko 560.000 djece</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – Početkom godine stupio je na snagu novi zakon o doplatku za djecu prema kojem će umjesto dosadašnjih 600.000, dječji doplatak primati oko 560.000 djece.</p>
<p>Pravo na doplatak izgubili su studenti i obitelji čiji je ukupan mjesečni dohodak po članu kućanstva lani prelazio 40 posto (1692,97 kuna) proračunske osnovice koja bruto iznosi 4232,43 kune.</p>
<p>Pravo na doplatak imaju djeca do navršene 15. godine života i djeca na redovitom školovanju u srednjoj školi do navršene 19. godine života. Djeca oštećena zdravlja pravo na doplatak imat će najdulje do 21. godine života, a djeca s težim zdravstvenim tegobama do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 27. godina.</p>
<p>Na dječji doplatak nemaju pravo djeca koja se školuju u inozemstvu i djeca stalno smještena u socijalnoj ustanovi. Osim toga, ukida se dodatak na doplatak za treće i svako sljedeće dijete.</p>
<p>Budući da pravo na dječji doplatak korisnicima pripada od dana podnošenja zahtjeva, korisnici trebaju zahtjeve s dokazom o ukupnom dohotku kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini podnijeti što prije Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a najkasnije do veljače. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kakvoća mlijeka kontrolirat će se u neovisnom državnom laboratoriju</p>
<p>U opremu i uređenje križevačkog laboratorija uloženo je 20 milijuna kuna, a u njegovu će sklopu biti i centar za reprodukciju u stočarstvu/ Država će sa sabirnih mjesta za otkup mlijeka uzimati uzorke tri puta mjesečno / Proizvođači mlijeka mogu očekivati višu cijenu za vrsnije mlijeko</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – U veljači će u Križevcima početi s radom neovisan državni laboratorij za kontrolu svježeg mlijeka, rekao je u nedjelju za Vjesnik Krešimir Kuterovac, ravnatelj Hrvatskoga stočarsko-selekcijskog centra. </p>
<p>Dodao je da zbog kašnjenja s isporukom opreme kupljene u SAD-u i Njemačkoj, državni laboratorij za ispitivanje kakvoće mlijeka, neće najvjerojatnije početi s probnim radom do kraja siječnja. </p>
<p>Država je u opremu i uređenje budućeg križevačkog laboratorija uložila 20 milijuna kuna. </p>
<p>Prema Kuterovčevim riječima, u sklopu tog laboratorija bit će i centar za reprodukciju u stočarstvu, u koji je država već uložila 15 milijuna maraka, no dosad nije proradio. </p>
<p>Zbog toga što sada mljekare same određuju kakvoću mlijeka, odnosno otkupnu cijenu, proizvođači tvrde da ih zakidaju. </p>
<p>Istina, u Luri tvrde da otkupna cijena litre mlijeka »varira« ovisno o kakvoći. Ona se mjeri, kažu, ne samo prema postotku mliječne masti nego i drugim ključnim kriterijima, kao što su bezmasne suhe tvari i broj somatskih stanica (higijenska ispravnost mlijeka). </p>
<p>Osim toga, ističu u Luri, proizvođači s većom produktivnošću i visokom kakvoćom mlijeka, ostvaruju po litri cijenu na razini otkupne cijene u pojedinim državama Unije, i to čak bez državnih poticaja, koji trenutačno iznose oko 300 milijuna kuna na godinu.</p>
<p>No nakon što se broj krava devedesetih prepolovio danas se uvozi čak 40 posto mlijeka potrebnog za zadovoljenje tržišta. Od tog broja 20 posto otpada na sirovo mlijeko. Mljekare u sadašnjim uvjetima usitnjene proizvodnje od 61.000 proizvođača dnevno otkupe oko 980.000 litara mlijeka. Zabrinjava da na jedno otkupno mjesto dolazi samo 19 proizvođača mlijeka, koji prosječno imaju dvije do pet krava. Mlijeko se, naime, izravno preuzima od samo 300 većih proizvođača, odnosno onih koji imaju 15 ili više krava. </p>
<p>Što se tiče kontrole mlijeka, Kutrovac napominje da je novi pravilnik o kakvoći mlijeka, usklađen s propisima Europske unije. No već se pokazalo da domaći proizvođači mlijeka, zaostaju kakvoćom što s tiče mikrobiološke (higijenske) ispravnosti mlijeka. </p>
<p>Država će sa sabirnih mjesta za otkup mlijeka, uzimati uzroke tri puta mjesečno. Kuterovac objašnjava da će se dva put mjesečno uzorci iz čitave Hrvatske nositi na kemijsku analizu, a jednom mjesečno na mikrobiološku. </p>
<p>Proizvođači mlijeka pak mogu očekivati višu otkupnu cijenu za vrsnije mlijeko, ali isto tako valja znati da će prosječna otkupna cijena mlijeka, koja je sada oko dvije kune, bez državne premije, biti niža za mlijeko lošije kakvoće. </p>
<p>Kako bi se zaustavio prekomjeran uvoz mlijeka, država je u sustav poticaja ove godine stavila 14.000 teladi (dosad 2000). </p>
<p>Kuterovac smatra da je riječ o znatnom iskoraku, te da bi mlijeko, kao i deficitarna proizvodnja goveđeg mesa, nakon certifikacije, moglo postati važnim domaćim izvoznim proizvodom. </p>
<p>»Poznato je da je domaći simentalac vrsniji od onoga iz uvoza. No domaći proizvođači, pa i prerađivačka industrija, nisu znali iskoristi to što je Hrvatska, jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj nema kravljeg ludila«, zaključuje Kuterovac.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bozanić: I danas treba braniti malene od heroda koji ne ljube život </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> – U nedjelju je u zagrebačkoj katedrali nadbiskup Josip Bozanić predvodio misno slavlje u povodu Bogojavljenja ili Sveta tri kralja i pozvao vjernike da im taj blagdan pomogne odbaciti opasnosti površnoga kršćanskog života punog straha pred zahtjevima koje postavlja Bog i njegova ljubav.</p>
<p>»Ta trojica intelektualaca, sveta tri kralja, predstavljaju sve narode svijeta i objavljujući se njima Isus se objavljuje svima i mogli bismo reći da je to prva objava ljubavi Božje svim narodima«, rekao je Bozanić. </p>
<p>»Dok nas u životu sve potiče da radimo po svome, da mislimo svojom glavom i budemo neovisni, evanđelje nam govori o velikoj sreći koju kušamo kad ovisimo o zvijezdi, a zvijezda je riječ Božja«, poručio je.</p>
<p>Ističući važnost evanđelja koje govori o poklonu triju mudraca, Bozanić napominje da nas upravo evanđelje vodi prema susretu s Gospodinom. Evanđelje je istinska riječ koja nas prati, riječ koja nas podržava, dodiruje srce i potiče nas da krenemo prema dobroj zemlji, prema mjestu gdje ćemo naći i prepoznati prijatelja našega života i spasitelja naše duše, rekao je. </p>
<p>Slijedeći primjer triju kraljeva, nadbiskup upozorava kako je i danas potrebno braniti dijete Isusa, braniti malene i slabe, siromašne i bolesne od mnogih heroda koji ne ljube život. »Moramo promijeniti put, krenuti ne putem sebičnosti nego evanđelja«, rekao je. U misnom je slavlju sudjelovao i kardinal Franjo Kuharić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jurjević: HDZ je i dalje isključiv i netolerantan </p>
<p>HDZ je jedinstven, nema razlike između Sanadera, Pašalića i Šeksa, ocjenjuje čelnik splitskoga SDP-a Marin Jurjević/ Znači li Hitrecova izjava kako je »Dalmacija epicentar pokreta otpora protiv nove komunističke agresije«, pita Jurjević, da su agresori svi oni koji su glasali za sadašnju vlast </p>
<p>SPLIT, 6. siječnja</p>
<p> – »Proslava 12. godišnjice osnutka HDZ-a u Splitu još jednom je pokazala pravo lice te stranke i potvrdila kako se HDZ nije uspio transformirati u modernu, europsku političku stranku nego je i dalje politički pokret koji se bazira na isključivosti i netoleranciji te svoje političke suparnike naziva neprijateljima Hrvatske«, rekao je u nedjelju, na konferenciji za novinare, predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević. Istaknuo je kako je »postalo jasno da je HDZ jedinstven te da nema nikakve razlike između Pašalića, Sanadera i Šeksa«.</p>
<p>Jurjević se osvrnuo i na poruku potpredsjednika HDZ-a, dječjeg književnika Hrvoja Hitreca, kako je »Dalmacija epicentar pokreta otpora protiv nove komunističke agresije«, koja ga je, tvrdi, podsjetila na doba hladnog rata. »Očito je po njima agresor onaj dio hrvatskog naroda koji je glasovao za trenutačnu vlast, a pokret otpora je onaj nasuprot vlasti i tom dijelu građana. Glogovi kolci, vampiri, stvarno su u duhu dječje književnosti. Naslušali smo se mi svega toga, i crvenih i žutih vragova, slušali smo i o stoci sitnog zuba ali smo očekivali kako će se to promijeniti«, istaknuo je Jurjević. Oni koji političku situaciju namjeravaju rješavati glogovim kolcima, kaže Jurjević, daleko su od Europe. </p>
<p>SDP-ovci su iznenađeni retorikom Vladimira Šeksa, koji je s govornice prilikom proslave 12. obljetnice HDZ-a ponudio ponovnu hadezeizaciju i tuđmanizaciju države, »u sklopu deratizacije Hrvatske«. Jurjević je neprimjerenim ocijenio i upotrebu poruka iz španjolskog građanskog rata, a ozračje skupa podsjetilo ga je na ozračje pojedinih europskih krčmi.</p>
<p>Licemjernim drži i govor o lopovima »usred opljačkanog Splita«, te je zapitao HDZ gdje je, primjerice 10.000 radnih mjesta u Diokomu, koja su nestala na temelju zakona koje je u vrijeme svoje vladavine donio HDZ. </p>
<p>»Najljepši dar koji je HDZ poklonio Splićanima na svoj 12. rođendan jest to, što je sišao s vlasti u Splitu. Uvjereni smo da će partneri koji koaliraju na državnoj razini, koalirati i u Splitu«, poručio je Jurjević. </p>
<p>Potpredsjednik splitskog SDP-a Venko Ćurlin rekao je kako je HDZ upropastio državu i od gospodarstva, bankarstva i mirovinskog sustava napravio groblje, te kako se Vlada s tim borila u protekle dvije godine. »Svi koji danas žive loše, mogu to zahvaliti vladavini HDZ-a«, rekao je Ćurlin, istaknuvši kako je u najmanju ruku smiješno da se HDZ nudi građanima kao alternativa trenutačnoj vlasti. </p>
<p>Članica Glavnog odbora SDP-a Vesna Podlipec istaknula je da je Vlada mnogo toga napravila i da su svi trendovi pozitivni. Na optužbe da je vlast smanjila socijalna davanja, Vesna Podlipec odgovorila je kako je koalicijska Vlada izdvojila iz proračuna za socijalu mnogo više od HDZ-ove, te novac rasporedila pravednije. »Izljevi netolerancije ne mogu se opravdati ničim drugim nego gripom i visokim temperaturama«, rekao je predsjednik Kluba SDP-ovih vijećnika u splitskome Gradskom vijeću Veljan Radojković, a Josip Milat, član Predsjedništva splitskog SDP-a, smatra kako se radikaliziranjem HDZ-ovci hrabre. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U Knjigu instalacija upisali se župan i zamjenici </p>
<p>VARAŽDIN, 6. siječnja</p>
<p> – Na zadnjoj sjednici Skupštine Varaždinske županije, župan dr. Zvonimir Sabati i njegovi zamjenici Vladimir Stolnik i Stjepan Habunek upisali su se u povijesnu Knjigu instalacija, koju je još 1607. utemeljio prvi nasljedni župan Varaždinske županije Tomo Erdödy. </p>
<p>Kako ističe tajnica Županijske skupštine Darinka Hajduk-Vučić, koja je uz profesora Damira Hrelju, u Povijesnom arhivu Varaždina i otkrila Knjigu i njezin vrijedan sadržaj, u nju su od 1607. pa sve do 1920. upisivani zapisnici i drugi dokumenti značajni za Varaždinsku županiju. </p>
<p>Knjiga instalacija najvažniji je dokument o povijesti Varaždinske županije kao jedne od najstarijih hrvatskih županija, koja je, kao i sve druge županije u Hrvatskoj, ukinuta ulaskom Hrvatske u Kraljevinu SHS. Time je ukinut svaki oblik područne samouprave u Hrvatskoj. Sâm termin »instalirati« tumači se kao »uvesti u dužnost«, pa su se tako i sada novi župan i vijećnici upisali u Knjigu nakon uvođenja u dužnost nakon lokalnih izbora. </p>
<p>Knjiga je, nakon 67-godišnjeg prekida, nanovo utemeljena skupštinskom odlukom od 16. srpnja 1997. U novoj Knjizi instalacija na početku je uvršten zapisnik s konstituirajuće sjednice Županijske skupštine od 14. travnja 1993. Tu je popis tadašnjih vijećnika, njihove slike i originalni potpisi, popis članova Poglavarstva uz fotografije, te slike i životopisi župana, podžupana, predsjednika i potpredsjednika Skupštine. U knjizi je i prikaz organizacije uprave Županije, zemljopisne karte Županije, zatim promemorija o tijeku izgradnje autoceste Goričan-Varaždin-Zagreb, teme razgovora s predsjednicima Vlade prilikom posjeta Županiji, te još neki značajni dokumenti. </p>
<p>Knjiga je izrađena u dva istovjetna primjerka – jedan se čuva u Uredu župana i služi za protokolarne i reprezentativne svrhe, a drugi se čuva u Povijesnom arhivu. Svi pohranjeni dokumenti u Knjizi instalacija originalni su. Pretpostavlja se da će se Knjiga popuniti za tri desetljeća, što je oko sedam vijećničkih mandata, a potom će se otvoriti nova. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HSLS-u sada treba najjači kandidat,a to je Adlešić</p>
<p>KARLOVAC, 6. siječnja</p>
<p> – S obzirom da istraživanja javnog mijenja pokazuju da je Đurđa Adlešić najpopularnija u stranci i među građanima, ocjenjujemo da bi njezina kandidatura za predsjednicu HSLS-a omogućila pravedniju kampanju te pridonijela jedinstvu HSLS-a. </p>
<p>To je minulog vikenda priopćeno sa sjednice Županijskog vijeća karlovačkog HSLS-a. O tome smo razgovarali sa čelnikom Županijskog vijeća karlovačkog HSLS-a Darkom Tučekom, koji prijedlog objašnjava ovako: »Mislimo doista da kampanja Dražena Budiše i Joze Radoša proizvodi negativne efekte po ukupni rejting HSLS-a i da bi kandidatura Đurđe Adlešić za predsjednicu pridonijela stranačkom jedinstvu«. Na pitanje o iznenadnom »okretanju leđa« Budiši, Tuček kaže: »Neosporno je da je Budiša snažna osoba koju mi u Karlovcu uvažavamo no očito je da je Adlešić u ovom trenutku bolje rješenje jer ju i članstvo prepoznaje kao ono pozitivno u HSLS-u. Riječju, u ovom trenutku HSLS-u treba najjači mogući kandidat, a Budiša to ipak nije«, mišljenja je Tuček. </p>
<p>Karlovački je HSLS upozoravao na potrebu za boljom unutarnjom organizacijom stranke a posebno za boljom komunikacijom između čelnika stranke pa i samog Budiše i saborskih zastupnika, članova Malog vijeća, članove stranke uopće pa i ministara, rekao je Vjesniku Tuček. To je problem unutarnje komunikacije koji je, kao što znate, eskalirao i osobnim animozitetom između članova stranke i vodstva, podsjeća Tuček. </p>
<p>Zanimljiva su mišljenja nekih članova karlovačkog HSLS-a, pa i prijedlozi, da se iz Karlovca predloži jači čovjek za vodstvo Malog vijeća a nešto »slabija« osoba za predsjednika. Bilo je i onih koji se pribojavaju da bi nakon sabora stranke u veljači moglo doći do daljnjih podjela i konfrontacija pa i revanšizma. Otuda karlovački prijedlog da Đurđa Adlešić bude treći kandidat za čelnika stranke, pojašnjava Darko Tuček. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Šezdeset obitelji nema gdje služiti vjerske obrede </p>
<p>Konzervatorski odjel u Dubrovniku dao je splitskom »Urbusu« negativno mišljenje za dosad obavljene radove</p>
<p>DUBROVNIK, 6. siječnja</p>
<p> – Rekonstrukcija pravoslavne Crkve sv. Đorđa u Metkoviću, bila je ovih dana tema sastanka dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje, pročelnice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žane Baće, te Petra Nikolića iz Ispostave županijskog ureda za prostorno uređenje u Metkoviću i metkovskog gradonačelnika Stipe Gabrića. </p>
<p>Za sastanak je zamolio paroh srpske pravoslavne crkvene općine, protojerej Goran Spajić. Naime, obustavljeno je izdavanje rješenja za rekonstrukciju tog sakralnog objekta, a u Metkoviću 60 pravoslavnih obitelji nema gdje služiti vjerske običaje. </p>
<p>Crkva nema status zaštićenog spomenika kulture, ali mora se rekonstruirati sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, jer se nalazi u povijesnoj jezgri Metkovića. Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji je preuzeo poslove izdavanja konzervatorskih smjernica od regionalnog ureda u Splitu, dao je, naime, negativno mišljenje za dosad obavljenu rekonstrukciju izrađivaču Prostornog plana grada Metkovića – »Urbosu« iz Splita. Metkovski je gradonačelnik konstatirao da je Grad naručio izradu detaljnog plana kojim će biti zadani kriteriji i za rekonstrukciju tog objekta. Ujedno je utvrđeno, čulo se, da je Ispostava županijskog ureda bila dužna upozoriti stranku u postupku na uočene propuste i uputiti ju na dopunu prijedloga. Sudeći prema izrečenom na sastanku, za vjerovati je da će se taj problem početi rješavati, te da će se naći rješenje kako se od svega ne bi napravio »slučaj« koji bi imao negativne političke konotacije. Dogovoreno je da će se angažirati stručnjake koji će snimiti stanje i predložiti novo rješenje kako bi crkva dobila ambijentalni izgled. U tom je cilju iskazana spremnost i Konzervatorskog odjela i Ispostave županijskog ureda u Metkoviću, te je među ostalim navedeno da bi bilo dobro da se istodobno ide i s planom rekonstrukcije i s izradom detaljnog plana grada Metkovića, budući da bi se na taj način olakšao postupak izdavanja lokacijske dozvole. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Čižmić se brani sa slobode, suoptuženici nedostupni</p>
<p>OSIJEK, 6. siječnja</p>
<p> – Nakon što se potkraj studenoga 2000., na graničnom prijelazu Donji Miholjac hrvatskoj pograničnoj policiji predao Željko Čižmić (45) iz Dalja, jedan od osumnjičenika za ratne zločine počinjene u Dalju i okolici u vrijeme Domovinskog rata, protiv njega je ovih dana Županijsko državno odvjetništvo podnijelo optužnicu. </p>
<p>Tijekom istražnog postupka Čižmić je bio u osječkom istražnom zatvoru, a uz podnošenje je optužnice donesena odluka da ga se pusti iz pritvora da se u daljem tijeku postupka brani sa slobode.</p>
<p>Kako doznajemo, optužnica Čižmića tereti da je od početka 1991. do travnja 1992. počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom, jer je sudjelovao u osnivanju redarstvenih vlasti na okupiranom području Dalja i kao zapovjednik tadašnje milicijske stanice organizirao, naređivao i rukovodio uhićenjima mnoštva civila. </p>
<p>Tereti ga se da je organizirao rad milicije sa sjedištem u daljskoj mjesnoj zajednici i uspostavu zatvora u podrumu mjesne zajednice gdje su civili zatvarani, te fizički i psihički zlostavljani. </p>
<p>Ista optužnica, uz Čižmića tereti još 21 osobu, s područja Dalja, Osijeka i Erduta, no oni su trenutačno nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, jer su u vrijeme mirne reintegracije prebjegli iz Hrvatske u SRJ ili treće zemlje.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020107].
|
