NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020905].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 287581 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Munk: Moramo što prije prijeći na besplatne udžbenike</p>
<p>Uz neprilagođenost dobi učenika, što se smatra glavnim problemom udžbenika, drugi problem koji ističu roditelji je cijena kompleta školskih knjiga / Ako država preuzme financiranje udžbenika, bilo bi dobro propisati obvezu korištenja jednog udžbenika tri godine, kao rabljenog. Tada bi se i subvencija roditelja iz godine u godinu smanjivala, dok udžbenici ne bi na kraju postali besplatni, kaže načelnik za školske udžbenike u Ministarstvu prosvjete Krešimir Munk</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Iako su se nakladnici i knjižari uspjeli prvi put nakon niza godina uhvatiti u isto kolo s Ministarstvom prosvjete i sporta, te roditeljima na vrijeme i bez prevelikih gužvi u knjižarama omogućiti kupnju školskih udžbenika, neki su (stari) problemi ipak ostali. Zbog prezahtjevnih sadržaja knjiga za osnovce roditelji se i dalje zgražaju, a srednjoškolcima opet nije jasno zašto se njihovo gradivo u školi katkad podudara s onime koje njihovi stariji kolege uče na – fakultetima.</p>
<p>Zbog prezahtjevnih programa u školskim udžbenicima, Zavod za unapređivanje školstva izradio je program rasterećenja za novu školsku godinu. Natuknice, prema kojima bi učitelji trebali podijeliti gradivo na obvezno i neobvezno, upućene su školama, no nekim učiteljima, čini se, opet nije jasno što učenik mora znati za peticu, a što za četvorku. Stoga se ovih dana u školama održavaju aktivi na kojima se učiteljima pojašnjava što moraju, a što ne raditi s učenicima na nastavi.</p>
<p>U Zavodu za unapređivanje školstva naglašavaju da većih promjena ipak nema, jer se ne zadire u nastavni plan i program. Nastavnici će od nove školske godine s učenicima obrađivati na satu ono što je planirano za ocjenu, a učenici koji žele znati više (neobvezno gradivo) to mogu odrađivati kod kuće, no za to neće dobivati ocjenu.</p>
<p>Većina ravnatelja škola pozdravlja vijest da će se učenicima napokon olakšati gradivo. Ravnatelj Osnovne škole »Ivan Goran Kovačić« u Zagrebu, Darko Kovačević, smatra da je takav program dobrodošao, jer analize pokazuju da čak 60 posto učenika zbog preteškog i nejasnog gradiva na nastavi povremeno uzima instrukcije. </p>
<p>Uz neprilagođenost dobi učenika, što se smatra glavnim problemom udžbenika, drugi problem koji ističu roditelji je cijena kompleta školskih knjiga. Iako je prosječna cijena udžbenika u usporedbi s lanjskom neznatno pala (za 0,24 posto), roditelj prvašića za komplet školskih knjiga mora izdvojiti oko 300 kuna, a za osmi razred u prosjeku 720 kuna. Komplet udžbenika za gimnazije kreće se oko 1200 kuna, a jedan udžbenik za srednju školu u prosjeku stoji čak 75 kuna.</p>
<p>Načelnik za školske udžbenike u Ministarstvu prosvjete Krešimir Munk ističe da su školski udžbenici u posljednje dvije godine pojeftinili osam posto, uzme li se u obzir porast troškova života.</p>
<p>»Ove smo godine prvi put objavili katalog cijena udžbenika, što je uvelike utjecalo na nakladnike. Više se ne može dogoditi da udžbenik jednog nakladnika stoji 60 kuna, a udžbenik drugog nakladnika, za isti predmet i razred, čak 40 kuna više. Većina nakladnika primirila je svoje cijene, a oni koji su prijašnjih godina odskakali s cijenom sada su je spustili«, kaže Munk.</p>
<p>Priznaje, međutim, da još imamo skupe udžbenike, a tako će biti dok god država ne preuzme financiranje udžbenika za sve učenike, uz djelomičnu subvenciju roditelja. »Takav model funkcionira vani i udžbenici mnogo manje koštaju. No, kod nas je sve stvar politike i proračuna, odnosno odluke koliko povećati izdvajanja za prosvjetu. Mislim da bi roditelji bili zadovoljni da moraju plaćati manji dio cijene, a veći da pokriva država«, kaže Munk.</p>
<p>Za njega je besmisleno što se udžbenici nakon godine dana korištenja bacaju. »Nema svrhe da se svake godine kupuju novi udžbenici. Ako država preuzme financiranje udžbenika, bilo bi dobro propisati obvezu korištenja jednog udžbenika tri godine, kao rabljenog. Tada bi se i subvencija roditelja iz godine u godinu smanjivala, dok udžbenici ne bi na kraju postali – besplatni«. </p>
<p>Stoga zaključuje da što prije treba prijeći na besplatne udžbenike, a do tada se Ministarstvo prosvjete zalaže za korištenje rabljenih knjiga koliko god je to moguće. Očekuje se da bi ove godine udžbenike od starijih učenika moglo naslijediti više od 35.000 školaraca. </p>
<p>Kad je riječ o nabavi udžbenika, koja ove godine protječe prilično glatko i zbog zakonom propisanih kazni za nepoštivanje rokova – nakladnik plaća do 50.000 kuna kazne ako zakasni s distribucijom udžbenika, ili pak udžbeniku povisi cijenu, što ove godine još nije primijećeno – ona je različita od županije do županije. Neke škole, naime, izravno ugovaraju kupnju knjiga s knjižarama. S obzirom na to da ne smiju izravno plaćati školama, roditelji komplete udžbenika plate u knjižari, a knjige dočekaju učenike na školskim klupama prvoga dana nastave. </p>
<p>Primjerice, istarske knjižare već nekoliko godina imaju tako razrađen sustav nabave udžbenika da svim školama u županiji šalju ponude, a škole već krajem svibnja znaju koje će udžbenike koristiti. U Rijeci prema načelu predbilježbe također funkcionira 50 posto škola, a slično je i u Osijeku. </p>
<p>Na takav način, koji zahtijeva samo mali napor ravnatelja, knjižare lakše posluju, a i roditeljima je jednostavnije. Kako doznajemo u Ministarstvu prosvjete, tako funkcioniraju mali gradovi, ali i otoci na kojima je knjižarska mreža vrlo slaba.</p>
<p>Prema posljednjim podacima, u prodaji je 95 posto udžbenika. Riječ je o 1119 naslova za osnovnu i srednju školu, koje je pripremilo 12 nakladnika za osnovne i 36 nakladnika za srednje škole.</p>
<p>Iako dosad nema službenih pritužbi na kašnjenje nakladnika ili na promjene cijena, iz Ministarstva prosvjete poručuju roditeljima i nastavnicima da, primijete li bilo kakve nepravilnosti u prodaji ili isporuci školskih knjiga, odmah obavijeste tržišnu inspekciju i prosvjetno ministarstvo.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na vjeronauku se računa u dinarima</p>
<p>Devetogodišnjak mora naučiti kad je napadnuta istočna Slavonija i Srijem, a kao ključne riječi spominju se: višestranački Sabor, referendum, suverenost, HDZ i Franjo Tuđman / U četvrtom razredu iz prirode uče da je u Hrvatskoj četiri petine Hrvata, iako na matematici još nisu obradili razlomke</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Udžbenici za novu školsku godinu i dalje obiluju proturječnostima i njihovi se sadržaji ne poklapaju po predmetima.</p>
<p>Iako je riječ o novim izdanjima iz ove godine, zna se dogoditi da u udžbenik nisu unesene neke važne promjene. Primjerice, u udžbeniku iz prirode i društva za drugi razred (Moj dom i domovina II, Profil, III. izdanje, 2002.), autorice Jadranke Žderić, Hrvatska i dalje slavi Dan državnosti 30. svibnja.</p>
<p>Iz udžbenika za prirodu i društvo u četvrtom razredu osnovne škole (Domovina Hrvatska, Ljevak, 2002.), autora Bertić, Curić i Jurišić, učenici uče da je u Hrvatskoj četiri petine Hrvata, a jednu petinu čine nacionalne manjine. Podatak nije teško upamtiti, no problem je što učenici u četvrtom razredu iz matematike još nisu učili razlomke! </p>
<p>Nisu učili ni potencije, odnosno kvadrate, ali im se u istom udžbeniku objašnjava da površina Republike Hrvatske zauzima gotovo 57.000 četvornih kilometara kopna i više od 31.000 četvornih kilometara Jadranskog mora. </p>
<p>Devetogodišnjacima se iz prirode nameću sadržaji poput sljedećeg: »Važno je naglasiti da su gradske jezgre Dubrovnika i Trogira, Dioklecijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču i katedrala sv. Jakova u Šibeniku upisane u popis svjetske kulturne baštine pri UNESCO-u«. Treba li učiteljica iz prirode objasniti učenicima u četvrtom razredu što je UNESCO?</p>
<p>U poglavlju iste knjige, o hrvatskoj suverenosti, učenicima su kao važne riječi naglašene: višestranački izbori, višestranački Sabor, Dan državnosti, referendum, suverenost, HDZ i Franjo Tuđman. Ispod lekcije, navedena su pitanja: Kakvi su po svojim obilježjima bili izbori održani u Hrvatskoj 1990. godine i što to znači; Zbog čega 30. svibnja slavimo Dan državnosti; Za što su se izjasnili građani Hrvatske na referendumu 1991.; Kada je napadnuta istočna Slavonija i Srijem... i slično, što, slažu se mnogi, nisu pitanja primjerena uzrastu djeteta. </p>
<p>Usporedno s time, udžbenik iz vjeronauka (Katekizam, Kršćanska sadašnjost, 31. izdanje, 2002.) zbunjuje učenike jer se u njemu, osam godina nakon uvođenja kune, i dalje spominju dinari! U poglavlju Mijo računa navodi se račun majčinih dugova Miji, pa kaže: »Jedanaest puta donio ugljen iz podruma – 11 dinara«. Račun je podugačak, a iza svake brojke stoji kratica 'din'.</p>
<p>Zanimljivo je da učenici iste pojmove u različitim razredima uče – drukčije. Na primjer, u hrvatskom za drugi razred osnovne (Moj hrvatski, Paličević-Franić, Štangez-Velički, Alfa, 2002.), moraju redom zapamtiti da se na omotnici piše: ime i prezime, ulica i broj, grad, država. U četvrtom razredu (Učim hrvatski, Puljak-Diklić, Znanje, 2002.) kao primjer ispravnog pisanja dan je: Marko Marković, 10.000 Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 11. (M. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sadržaji školskih udžbenika u sukobu s ljudskim pravima</p>
<p>Bognar zaključuje da je glavni problem udžbenika što nisu pisani za uzrast djece kojoj su namijenjeni: »Od škole rade dosadno mjesto u kojemu ljudi ne žele biti«</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Profesor s Pedagoškog fakulteta u Osijeku Ladislav Bognar izradio je zanimljivu analizu pod radnim nazivom »Vrijednosti obrazovanja«, u kojoj poseban odjeljak posvećuje analizi sadržaja školskih udžbenika.</p>
<p>»Rezultati analize su pokazali da su neke vrijednosti koje propagiraju školski udžbenici u direktnom sukobu s Općom poveljom o ljudskim pravima UN-a, koja propisuje da obrazovanje mora promicati razumijevanje, toleranciju, prijateljstvo među nacijama te rasnim i religijskim grupama«, stoji u zaključku analize.</p>
<p>Njegovo istraživanje sadržaja školskih udžbenika pokazalo je, naime, da je 19 posto tekstova nacionalno nastrojeno, dok je u školskim udžbenicima prije rata takvih sadržaja bilo samo šest posto.</p>
<p>U istraživanju je došao do podatka da je u starim udžbenicima 17 posto teksta otpadalo na ratnu tematiku, te da je oko 75 posto tih sadržaja glorificiralo rat i sudjelovanje u njemu, dok je 25 posto sadržaja bilo pacifističkog karaktera. Ratne tematike čine osam posto novih udžbenika (većinom udžbenici povijesti), ali većina tih sadržaja opravdava rat, dok sasvim mali dio favorizira mir.</p>
<p>Bognar primjećuje da mnogi novi tekstovi u udžbenicima sugeriraju da su zločine napravili narodi, a ne pojedinci ili grupe pojedinaca, te se u njima ističe da »naš narod nije u stanju napraviti nešto loše drugim narodima«.</p>
<p>Nacionalizam u udžbenicima Bognar primjećuje i u omjeru hrvatskih i stranih autora. Dok su u starim udžbenicima strani autori bili zastupljeni sa 43 posto, sada na njih otpada samo 29 posto. Autori iz Makedonije, Slovenije, BiH i dalje su predstavljeni, no ne i autori iz Srbije i Crne Gore.</p>
<p>U nastavi povijesti, nacionalna je povijest zastupljena sa 60, a svjetska sa 40 posto sadržaja. Profesor Bognar je uočio da se u interpretaciji hrvatske nacionalne povijesti hrvatski narod opisuje kao »veliki patnik«, dok su, s druge strane, međunarodni sukobi koje je Hrvatska imala u svojoj povijesti potpuno izbjegnuti.</p>
<p>Analiza novih udžbenika pokazala je također da tekstovi od prvog razreda osnovne pa nadalje obiluju religijskim temama, prije svega biblijskim sadržajima, katoličkim blagdanima ili pjesmama.</p>
<p>U svim školama katolički vjeronauk organiziran je za djecu koja dobiju pismeni pristanak roditelja za pohađanje nastave, no pripadnici drugih religija nemaju tu mogućnost, primjećuje Bognar, dodajući da su, s obzirom na to da je katoličko obrazovanje dio nastave, učenici koji ne sudjeluju u njemu isključeni iz nastave na više-manje neprimjeren način.</p>
<p>Uočava stoga da se u školskim udžbenicima dogodio veliki preokret – od faze kada se šutjelo o religiji do faze u kojoj se stavlja jak naglasak na religiju kao nacionalnu karakteristiku i poželjan aspekt identiteta.</p>
<p>S druge strane, primijetio je da je učenje o ljudskim pravima u udžbenicima zastupljeno sa samo 2,75 posto sadržaja! </p>
<p>Zbog svega zaključuje da UN-ova povelja o ljudskim pravima promiče mir, a opet, u hrvatskim se udžbenicima promovira rat kao način rješavanja međunarodnih sukoba. Uza to, iz sadržaja pojedinih udžbenika može se iščitati da su religijski stavovi pravi način da bi se uredio nečiji život, što je, smatra Bognar, u izravnom sukobu s pravima na slobodu misli i vjere.</p>
<p>Na kraju analize, Bognar zaključuje da je glavni problem udžbenika taj što nisu pisani za uzrast djece kojoj su namijenjeni: »Od škole rade dosadno mjesto u kojemu ljudi ne žele biti«, stoji na kraju analize. (M. L.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pobuna u eurozoni</p>
<p>Ustanak u Grčkoj potvrda je moći organiziranih potrošača u trenutku kad shvate da ih se vuče za nos. On je i upozorenje ostalim državama eurozone da potrošačko (s)trpljenje ima granice i da se poskupljenja ne smiju pravdati »subjektivnim osjećajem«. Kupci su osjetljivi kad je riječ o brzini pražnjenja njihove lisnice</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Uklanjanje monetarnih granica milijunima je turista olakšalo i uljepšalo ovogodišnje ljetovanje, jer su prvi put u inozemstvu mogli plaćati novcem koji koriste i u svojoj zemlji. Međutim, zaokruživanje cijena naviše, napast kojoj nije odoljela velika većina, primjerice, trgovaca, liječnika, javnih prijevoznika ili pak prodavača bižuterije, milijunima je ljudi pokvarilo radosti jednostavnijeg življenja u eurozoni.</p>
<p>Grčki potrošači prvi su podigli bunu protiv gramzivog, nepravednog i neopravdanog poskupljenja. U najboljoj maniri starih, razvijenih tržišnih ekonomija, grčke su udruge potrošača - u ovoj situaciji zagovornici interesa anonimnih, ali realnih žrtava eurozone - pozvale na građanski neposluh jednodnevnim izbjegavanjem kupnje i plaćanja. Potrošači su poručili da se osjećaju prevareni, »izvozani«, iskorišteni...</p>
<p>Grčke osjećaje dijele milijuni povezani zajedničkom europskom novčanicom. Još od prvog dana zaživljavanja eurozone u praksi - 2. siječnja ove godine - Nijemci plaču da su tu tranziciju na europski novac pratila poskupljenja. Službena je statistika dijelom demantirala tu (kako su nadmeno utvrdili) »subjektivnu procjenu« i inflacija je u prvim mjesecima ove godine bila jednako niska kao i u vremenima prije eura, s tim da su najveći pesimisti računali da je u postotak inflacije ugrađeno maksimalnih 0,1 do 0,5 posto unosa promjene novca i zaokruživanja cijena. Ljudi su, međutim, nastavili prigovarati, vjerujući da nije riječ o »subjektivnosti«. </p>
<p>Kako su argumentirano tvrdila udruženja potrošača u Francuskoj - pozivajući se na dugačak popis cijena dvadesetak tisuća artikala i usluga - na samom početku uvođenja eura od 95 do 98 posto cijena korektno su prenesene s nacionalnih na međunacionalnu valutu. Udar je uslijedio kasnije. </p>
<p>Nezadovoljni preciznim preračunavanjem stare cijene u eure te onim količinama jedinica i petica eurocenta koje su, prema njima, nespretne za upotrebu - Finska je, da bi si olakšala život, iz upotrebe izbacila sve što je ispod pet eurocenti, smatrajući taj sitniš potpuno nekorisnim i nepraktičnim. Tako su trgovci krenuli u zaokruživanje, naravno naviše. </p>
<p>Striktna kontrola udruga potrošača i službenih institucija popustila je ovo ljeto: ljudi su se toliko navikli na euro i cijene u toj novoj valuti, tako da je, liječnike i trgovce primjerice, naglo zasmetao iznos od 192 eura - zgodnije je 195, ali ni po koju cijenu 190 za zubarsku uslugu, ili bolje je 75 eurocenti za pecivo nego 66.</p>
<p>Mali se iznosi ne vide, mala zaokruženja na velikima još manje. Mnogo malih pomaka naviše znači veću zaradu. Službena statistika, međutim, i dalje tvrdi da su cijene na uzdi; potrošači misle drukčije, što je pokazao i ovaj jedinstveni grčki štrajk nezadovoljstva. </p>
<p>Uljuljani uspjehom najveće logističke mirotvorne operacije u povijesti Europe, gazde u eurozoni ispustile su iz vida narastajuće nezadovoljstvo potrošača. S druge strane, svi koji naplaćuju usluge smatrali su da imaju pravo na malo lova u mutnome, euro više na stoticu nije ništa naročito, ali cijene su počele rasti brže nego što im je za to alibi davala niska inflacija od dva posto godišnje.</p>
<p>S vrha su potrošačima poručivali da će sad lakše uspoređivati cijene i ići u kupnju s druge, financijski povoljnije, strane granice. Zaboravljaju, međutim, da Francuz neće prevaljivati 300 kilometara samo da bi se dočepao tri eura po kilogramu jeftinijega goveđeg odreska u Njemačkoj. I Francuz, i Grk, i Talijan žele da njihov kilogram kruha, espresso, pivo u kavani, plin, spremnik goriva ili novo računalo budu pravedno vrednovani. Njemački su supermarketi - da bi pripomogli kredibilitetu eura - pristali na niže cijene, pa su prosječne cijene većine proizvoda na policama pale za 0,5 posto, pa i više. </p>
<p>Nijemci, međutim, lamentiraju o poskupljenju liječničkih usluga (nevezanih s uvođenjem eura), rastom cijene karata javnog prijevoza (uobičajeno je da poskupljuju na početku godine) ili, primjerice, poskupljenjem karte za bazen. Uspješna promotivna kampanja za euro prekinuta je u trenutku kad je građane eurozone trebalo uvjeriti da euro ne znači - kao što su se zločesto šalili Nijemci - »teuro« (na njemačkom teuer znači skup) - stoga je grčka pobuna prvi ozbiljan znak da je promocija zajedničke europske valute doživjela prve neodlučne i nespretne korake. </p>
<p>Ustanak u Grčkoj potvrda je moći organiziranih potrošača u trenutku kad shvate da ih se vuče za nos. On je i upozorenje ostalim državama eurozone da potrošačko (s)trpljenje ima granice i da se poskupljenja ne smiju pravdati »subjektivnim osjećajem«. Kupci su osjetljivi kad je riječ o brzini pražnjenja njihove lisnice. </p>
<p>Reakcije na pobunu potrošača ne bi smjele uslijediti ako i kad grčki recept primijene Nijemci ili Francuzi. Tad će biti prekasno; u ljudskoj je naravi - uključujući i stav prema euru - da sve dobre osobine smatraju normalnima i zajamčenima. Ono malo lošeg, mjereno trgovačkom nezasitnošću, dovoljno je da najvećem kontinentalnom integracijskom uspjehu da nezaslužen, iako realan prizvuk velike prevare. A to ni euro, a još manje Europljani, ne zaslužuju...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatsko antikorupcijsko tapkanje u mjestu</p>
<p>Hrvatska se suočava s dva problema kad je riječ o korupciji. Prvi je činjenica da je korupcija u Hrvatskoj velika i ne smanjuje se. No, druga opasnost krije se u mogućnosti uvoza korupcije / Hrvatska je prilično poželjna meta takvih poslova. Naime, pred nama je privatizacija velikih poduzeća u vlasništvu države, a ne treba zaboraviti ni velike infrastrukturne investicije, poput izgradnje autoceste Split-Zagreb ili najavljenih investicija u željezničku mrežu</p>
<p>PIŠE: TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Kad je u pitanju korupcija, Hrvatska uporno tapka na mjestu. Naime, prema istraživanju Transparency Internationala, indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj od 2000. godine skoro da se i ne mijenja. Prije dvije godine iznosio je 3,7, prošle godine 3,9, a ove godine 3,8 (što je indeks veći korupcija je manja, najveći je indeks 10, a »uspješni« indeks je 5,0). Borba protiv korupcije jedna je od stalnih domaćih tema. Mediji tu temu ne zaobilaze, političari o njoj često zbore, ali oko zakona o sprečavanju sukoba interesa nikako da se dogovore. Ako ne ide političkom voljom...</p>
<p>Prijedlog tog zakona je na sigurnom u nekoj od Vladinih ladica. Tim zakonom korupcija se ne bi sankcionirala, ali bi se postavila pravila igre tako da je bude što manje.</p>
<p>No, i prije usvajanja takva zakona moguće je smanjivati korupciju. Ako ne ide političkom voljom, može ići suvremenom tehnologijom. Kompjutorizacija državne uprave i pohranjivanje podataka u digitalnom zapisu bili bi velik korak naprijed. U tom slučaju, naime, činovnik ne bi danima ili tjednima tražio neki izvod iz, primjerice, zemljišnih knjiga, nego bi se do toga moglo doći gotovo trenutačno. Naravno, potrebno je uložiti i vremena i novaca u kompjutorizaciju i digitalizaciju, ali eliminiranje čekanja značilo bi da bi više ne bi bilo povoda za potplaćivanje činovnika kako bi se došlo do papira na koji građanin tako i onako ima pravo. </p>
<p>Drugi mogući korak je smanjivanje tajnosti na najmanju moguću potrebnu mjeru. Tajni i javnosti nedostupni ugovori, posebno kad ih sklapa država, idealna su tema za razgovore na temu koliko je koji državni službenik ili ministar dobio u svoj džep. Ne treba zaboraviti da dobro suzbijena korupcija, na svim razinama, ne samo među političarima, znači smanjivanje sive ekonomije i otvaranje radnih mjesta.</p>
<p>Hrvatska, kako je već rečeno, uporno tapka na mjestu. Nalazi se u sredini - koja ovaj put nikako nije zlatna - ljestvice Transparency Internationala. Među tranzicijskim zemljama također je u sredini. U načelu vrijedi pravilo - što je država bogatija i razvijenija, to je korupcija manja. No, iznimke od tog pravila su, svakako ne bogate, Bocvana i Namibija. Nalazi se na visokom 24. odnosno 28. mjestu. Istodobno su neke razvijene zemlje relativno slabo plasirane. Italija je 31. (uz jedva prolazan indeks od 5,2), a neke od razvijenih zemalja, članica EU-a jesu dobro rangirane, ali gube reputaciju. Riječ je o Irskoj, Francuskoj, Portugal i posebno Grčkoj. </p>
<p>Hrvatska se suočava s dva problema kad je riječ o korupciji. Prvi je činjenica da je korupcija u Hrvatskoj velika i ne smanjuje se. No, druga opasnost krije se u mogućnosti uvoza korupcije. Naime, osim indeksa percepcije korupcije, Transparency International objavio je - još u svibnju - i indeks izvoznika korupcije. Riječ je o državama i tvrtkama koje da bi dobile posao u inozemstvu, u tom istom inozemstvu - korumpiraju. </p>
<p>Hrvatska je prilično poželjna meta takvih poslova. Naime, pred nama je privatizacija velikih poduzeća u vlasništvu države, a ne treba zaboraviti ni velike infrastrukturne investicije, poput izgradnje autoceste Split-Zagreb ili najavljenih investicija u željezničku mrežu. Djelatnosti koje su najviše na udaru izvoznika korupcije su javni radovi i graditeljstvo. Uvoz korupcije Hrvatsku ugrožava kao i svaku drugu državu u koju se ulaže, ustvrdio je predsjednik Transparency Internationala Hrvatska dr. Siniša Petrović. </p>
<p>Hoće li korupcija rasti, padati, ili će - kao u slučaju Hrvatske - biti stabilna ovisi i o javnosti. Naime, jedan je od glavnih razloga korupcije tolerancija javnosti i prihvaćanje korupcije kao nečeg normalnog, gotovo na razini običaja. </p>
<p>Javnost obično predstavljaju mediji, pa ne čudi da je glavni uzrok smanjivanja korupcije u posljednjih pet godina, veća sloboda medija. Doslovce nema države koja je u tom razdoblju smanjila korupciju, a da ima manje slobodne medije.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pismom do smirivanja strasti</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan odlučio je prije najavljenog sastanka sa slovenskim kolegom Janezom Drnovšekom javnosti pokazati pismo koje mu je uputio. U njemu Račan poziva na razum, protivi se balkanizaciji međusobnih odnosa, ali i zamjera Sloveniji što inzistira na parafiranom sporazumu o granici, dok u isto vrijeme ne haje za potpisan sporazum o NE Krško. Račan je nakon dulje vremena u pismu priznao da je sporazum o granicama mrtav i da Hrvatska želi arbitražu. Najava sastanka dvojice premijera dobra je prigoda za smirivanje strasti i prekid incidenata u Piranskom zaljevu.</p>
<p>Objavljivanje Račanova pisma nije toliko važno koliko je važna uspješnost sastanka dvojice premijera. Diplomacije dviju zemalja izmjenjuju protestne note i pisma. Prepucavanje dviju vlada traje već neko vrijeme. Javno komentiranje diplomatske prepiske dvojice ministara vanjskih poslova Picule i Rupela, suprotno diplomatskim uzusima, postala je između Zagreba i Ljubljane žalosna praksa. Nakon što je Ljubljana prva u medije iznijela sadržaj Rupelova pisma Piculi, brzo je to učinio i Zagreb. Zrinjevac je u formu priopćenja unio detalje Piculina pisma Rupelu. Otkrivanje sadržaja diplomatskih pisama u pravilu se ne radi, osim ako se o takvu principu ne dogovore obje strane. Ili ako jedna strana odluči da je stanje kritično i da mora primijeniti posebne mjere.</p>
<p>Da se nešto mora učiniti odmah, nakon cijelog niza incidenata u sićušnom zaljevu na Jadranu nazvanom Piranski zaljev, shvatili su prije političara - ribari. Nakon svađa su ipak dogovorili četverodnevni ribolovni moratorij. U normalnoj situaciji svaka pomisao da ribari vode političke pregovore sasvim je apsurdna. No, odnosi između dviju zemalja nisu normalni. Stoga bi najavljeni susret Račan - Drnovšek trebao za početak poslužiti samo jednom; dogovoriti modalitete kontrole izlova kako to previđa Sporazum o pograničnom prometu i suradnji, jedini potpisani i ratificiran sporazum između dviju zemalja koji se tiče ove problematike. O utvrđivanju granične crte, s druge strane, raspravljat će se izgleda godinama. Nemogućnost postizanja dogovora o granicama nije toliko sramotna koliko jalovost u sprječavanju incidenata da ne bi došlo do većih problema od verbalnih prepucavanja. U očekivanju pozitivnog ishoda sastanka Račan - Drnovšek, a na sramotu političara, jedina nada za prekid incidenata su trenutačno ribari-pregovarači.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dvije sestre: Sanacija i Korupcija</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Nadzorni odbor Brodosplita: Bivša uprava utajila je više od milijardu kuna.</p>
<p>Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a: Država je ukrala 5,9 milijardi kuna namijenjenih zdravstvu.</p>
<p>Transparency International: Hrvatska je stabilno korumpirana zemlja.</p>
<p>»Znao sam da se u splitskom Brodosplitu prikrivaju gubici i tražio sam smjenu Nadzornog odbora, ali se tome tad usprotivio tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić«, tvrdi - već i sam bivši - ministar gospodarstva Hrvoje Vojković.</p>
<p>»Nisam vidio nikakvo izvješće o poslovanju Brodosplita«, tvrdi bivši ministar Fižulić. </p>
<p>»Novac namijenjen zdravstvu Vlada je preusmjerila na sanaciju Riječke banke i brodogradilišta Viktor Lenac da bi ih se moglo jeftino prodati SDP-ovim tajkunima i strancima«, tvrdi nekadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.</p>
<p>»Hebrang je u pravu kad tvrdi da nedostaje šest milijardi kuna, ali riječ je o novcu koji je nestao još 1994. kad je Hebrang bio ministar zdravstva«, odgovara Andro Vlahušić, današnji ministar.</p>
<p>Na ljestvici korumpiranosti međunarodne nevladine organizacije Transparency International, Hrvatska je opet kliznula četiri stepenice niže, sa 47. na 51. mjesto. U pravilu nepovezivo ne treba miješati. Zdravstvo, brodogradnja i bankarstvo u Hrvatskoj su, međutim, odavno povezani svemogućom formulom sadržanom u riječi »sanacija«.</p>
<p>Sad na red dolazi nekoliko pitanja:</p>
<p>Zašto Vojković, ako je znao za utaju u Brodosplitu, nije na vrijeme stvari istjerao do kraja? Zna li on još nešto pa šuti?</p>
<p>Zašto je Fižulić toliko škrt na riječima otkad je otišao?</p>
<p>Zašto se Hebrang buni danas, a nije to učinio jučer, i zašto mu smeta da je »jedan dom zdravlja« kupio spiralni CT, ako ne stoga što samim tim postaje konkurentom njegovoj privatnoj radiološkoj praksi? Zašto govori o »jednom«, a ne određenom domu zdravlja? Ako se boji, koga se boji, i ne misli li da će mu »taj« ipak doći glave (ili »ugasiti sunce«, kako bi se Hebrang poetičnije izrazio) iako mu ime izrijekom ne spominje.</p>
<p>Moć odluke o tome tko će prvi biti »saniran« prečesto je u rukama korumpiranog državnog službenika i to je nit koja neraskidivo povezuje dvije nama toliko važne (ionako uhu slične) imenice - sanaciju i korupciju. A da se ne zavaravamo, ne korumpira se samo novcem. Nekad je riječ o dobroj večeri, nedokazivoj protuusluzi, ili samo o šutnji u pravo vrijeme.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pobjeda i kako je preživjeti: gdje se, s kime, kako i zašto slavi Dan pobjede?</p>
<p>Zahvaljujući izumu televizije, svaki je građanin imao bezbroj puta prigodu vidjeti kako izgleda pobjednički zanos kada se uloge trijumfatora prihvati Franjo Tuđman. Tko bi danas tako odigrao tu pantomimu? Mesić i Račan? Oni bi se pod zastavom činili kao pod vjetrenjačom. Zato i nisu došli</p>
<p>ZVONIMIR BERKOVIĆ</p>
<p>Ovogodišnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ostat će zapamćen po negodovanju javnosti zbog izostanka Predsjednika Republike i šefa Vlade s proslave koja je održana na kninskoj tvrđavi. Očito, taj mladi državni blagdan, koji u nacionalnom kalendaru ima funkciju Uskrsa hrvatske samosvijesti, ušao je u svijest i podsvijest našeg naroda mnogo dublje nego što ova vlast misli. Zahvaljujući izumu televizije, svaki je građanin imao bezbroj puta prigodu vidjeti kako izgleda pobjednički zanos kada se uloge trijumfatora prihvati Franjo Tuđman.</p>
<p>Na najvišem platou, kao na starohrvatskom kraljevskom oltaru, stoji ON. Netremice promatra državni stijeg, koji je tako velik da mu se i ne vidi veza s jarbolom pa se čini kao velika ptica koja slobodno plovi i u toj slobodi je izabrala da lebdi nad glavom baš njega – Pobjednika. Onda on naglo privuče tkaninu k sebi, poljubi je i pusti da se otisne u zračna bespuća Hrvatske. I dok golema krila odmiču, on ih prati zadivljenim pogledom, a ruke se same podižu u znak Viktorije. Usne šapću: »Jesmo li ih«? Ruke se drugi put podižu: »Jesam ih«!</p>
<p>Pa tko bi danas tako odigrao tu pantomimu? Mesić i Račan? Oni bi se pod zastavom činili kao pod vjetrenjačom. A nisu don Quijoti! Zato i nisu došli. Poslali su Račanovu ministricu vojske i ona je zbilja vodila paradu, podsjećajući više na mažoretkinju nego na Jeanne D’Arc, Antunovićku Karla VII.</p>
<p>Za većinu Hrvata, ovaj prizor na kninskoj tvrđavi adekvatan je potpisivanju kapitulacije Japana na bojnom brodu Missouri. Samo što u Kninu tada nije bilo Miloševića da odigra ponižavajuću ulogu cara Hirohita, a ni Anti Gotovini nisu pružene sve privilegije koje su usrećile generala Douglasa McArthura. </p>
<p>Srpski puk u samozvanoj krajini također nije kapitulirao. Šutke su napustili svoje domove i organizirano se, na traktorima, čak uz počasnu pratnju američkog ambasadora, povukli na unaprijed pripremljene položaje. Nestali su kao sjene i fantazmagorične vizije iz hrvatske noćne more, rasplinuli su se pod zrakama žarkog ljetnog jutra kao duhovi na kraju simfonijske pjesme Musorgskog »Noć na pustoj gori«.</p>
<p>Zbilja, mnogo je atipičnih pojava i nesporazuma povezano s danom 5. kolovoza 1995. i ja bih lijepo molio Hrvatski sabor da što prije otvori općenarodnu raspravu na temu: Pobjeda i kako je preživjeti; raspravu koja bi pokušala obuhvatiti dimenzije svega što se dogodilo nakon dana koji će ostati preokretan i fundamentalan za budućnost nacije. </p>
<p>Nitko ne može osporiti činjenicu da su se u »Oluji« svi potomci svih Hrvata iz svih dijelova bivše trojednice našli pod istom zastavom, istim zapovjedništvom i prvi put je čitava hrvatska mladost stekla zajedničke uspomene. Znamo da su se na zajedničkim uspomenama i vojevanjima pod anacionalnim kraljevima i feudalcima, stvarale od različitih podaničkih plemena, jedinstvene i monolitne nacije.</p>
<p>Međutim, iako znam da će se moji čitatelji ražalostiti, moram ih podsjetiti da je veličina naše pobjede od početka limitirana, a prostor koji je ostavljen hrvatskim ratnicima za pobjednički ples milimetarski je propisan: jedan korak preko toga i već si kandidat za Haag.</p>
<p>Mi, naime, lako zaboravljamo da ovaj rat nismo vodili sami. Naš saveznik bio je vrlo moćan iako sasvim apstraktan: pravorijek tzv. Badinterove komisije, koja je ustanovila da se, prema Ustavu SFRJ, sve baklje u avnojskom grbu imaju pravo odvojiti od ostalih i nastaviti svijetliti samo svojim stanovnicima. Badinter je tako naknadno rehabilitirao sve tragične hrvatske pokušaje da se Jugoslavija federalizira i uljudi. Blagoslovio je sve što je Supilo govorio Nikoli Pašiću, Stjepan Radić kralju Aleksandru, Maček princu Pavlu, kominternovac Tito balkanskom imperatoru Titu, Savka Dabčević – Milošu Žanku.</p>
<p>To pravo na razdvajanje iskoristile su odmah sve jugoslavenske federalne jedinice, pa kako ne bi i ona koja je jedina za te principe krvarila, dok su ostale oportunistički drijemale. Dijagnozu prof. Badintera usvojila je svjetska zajednica (koja je ekspertizu i naručila); samo je nije prihvatio srpski narod, razgranat po čitavoj federaciji. Dojučerašnji unitaristi tražili su pravo na samoodređenje, no Badinter nije govorio o narodima nego republikama.</p>
<p>Tako je došlo do rata u kojemu su Srbi imali potajne ali efikasne navijače (kao što su predsjednici Mitterrand i Bush, ministri Baker i Dumas, lordovi Carrington i Owen, pa toliki drugi); službeni svjetski poredak bio je naš saveznik, onakav kakvi već jesu saveznici kada se zalažu za pravdu (spori, lijeni, šlampavi, zaboravni, lakovjerni), ali ako i uz takvo savezništvo uložiš nešto krvi i oružja za vlastitu stvar, bljesne ti na kraju 5. kolovoza.</p>
<p>Tog dana Hrvati nisu pobijedili Srbe, nego je pravna država skršila pobunu manjeg dijela svojih građana, koji su terorom i drugim nasiljima pokušali poništiti plebiscitarnu odluku o državnoj emancipaciji.</p>
<p>Tog dana dr. Tuđman je trijumfirao kao predsjednik svih hrvatskih građana s dobrim izgledima da uskoro pretrpi potpuni neuspjeh u svojim pretenzijama da postane predsjednikom svih Hrvata.</p>
<p>Toga dana, u oružanoj afirmaciji nepovredivosti avnojskih granica, pokopana je svaka nada bosanskohercegovačkih Hrvata da će im Hrvatska umjesto inozemstva postati tuzemstvo.</p>
<p>Toga dana moglo se s kninske tvrđave jasno uočiti kako gori mnoštvo stvarnih kuća nestvarne »SAO krajine«.</p>
<p>Od toga dana hrvatski nacionalizam postaje neugodno suvišan u hrvatskoj državi, kao što je izvorni revolucionarni idealizam do te mjere dojadio socijalističkim društvima, da se većina crvene elite preselila iz komitetskih kancelarija u GULAG.</p>
<p>Neću dalje o tome! Vjerojatno ja lakše podnosim prizemljivanje najuzvišenijeg domaćeg datuma. Uvjeren sam da dragi Bog ocjenjuje kao oholost to što mi tako rado ovjekovječujemo trenutne nadmoći našeg oružja nad prolaznom nemoći naših protivnika. Vjerojatno nije oduševljen kad mu baš zbog pobjede iskazujemo zahvalnost. </p>
<p>Nisam, recimo, siguran koji mu je vojskovođa miliji: Napoleon (koji je svojoj zemlji priskrbio toliko sjajnih pobjeda da bi Francuzi bar jednom mjesečno mogli slaviti Dan pobjede), ili Luj XII., koji nakon bitke kod Pavie javlja majci: »Gospođo, sve je izgubljeno, osim časti«. Mislim da nema bogumilijeg i inspirativnijeg nacionalnog blagdana na svijetu, od onog neradnog dana koji su Australci proglasili kao spomen na vojnu katastrofu, kada je gotovo 200.000 njihovih vojnika izginulo kod Galipolja.</p>
<p>Kada je već riječ o Prvom svjetskom ratu, dobro se sjetiti pobjedničkog trijumfa i svih Te Deuma na njegovom svršetku. Ali već je tvorac pobjede, maršal Foch, čim se čulo za revanšističke odredbe Versailleskog ugovora, točno prognozirao: »Ovo nije mir nego primirje na dvadeset godina«, a Churchill je svoju nobelovsku knjigu »Drugi svjetski rat« započeo poglavljem koje nosi naslov »Ludosti pobjednika«.</p>
<p>Zbilja, ima u povijesti mnogo pobjeda (možda je čak većina takvih) koje su štetnije od poraza. Izrael je, u svojim polustoljetnim ratovima s Arapima, postigao nekoliko blitzkrieg-pobjeda, najefektnijih i najspektakularnijih u povijesti ratovanja, ali moramo priznati da ni odgovor od 11. rujna prošle godine nije bio lišen svake atraktivnosti. Nekada smo se smijali Naseru da, po uzoru na Kutuzova, čeka pustinjsku pobjedu uz savezništvo Djeda Mraza, danas smo svi u fazi tjeskobnog iščekivanja, sleđeni prizorima planetarnog terora.</p>
<p>Na kraju, još jednom molim slavni Naslov da odredi sve o Danu pobjede. Gdje se slavi, s kime, kako? Ali i, što je najvažnije, zašto? Što je za nas Pobjeda? Božica Nike iz Olimpije, ljepotica bez glave.</p>
<p>Ne zaboravimo da se hrvatska svijest razvila na porazima. Mi smo se, iz svih regija, ujedinili kao gubitnici, zavoljeli smo se ližući si rane, postali smo jedni drugima lijepi gledajući se kroz suze. Naše je gubitništvo bilo nepobjedivo. Teško je, naravno, kad si stalno poražavan, teško, ali i slatko. Poraz pruža veći komfor nego što ga ima pobjednik. Ni jedan pobjednik ne može sebi baš sve dopustiti, poraženi može sebi sve opravdati.</p>
<p>Nakon 5. kolovoza, uvrstili smo se među pobjedničke narode. No, ja još ne vidim ni traga pobjedničkog mentaliteta. Kada za jedan narod ili za neki nogometni klub kažemo da ima pobjednički mentalitet, mogu se navesti mnogi razlozi, ali jedan je uvijek najvažniji: pobjednik prvo pobjeđuje sebe. </p>
<p>Nema ni jednog uspješnog imperijalista koji se nauživao vladanja nad mnogo većim masama nego što je njegova matična, a da nije, već s pelenama, ušao u režim nesentimentalnog odgoja. Srbi su pokušali oponašati pobjednički mentalitet europskih velesila, imali su neko vrijeme priličnih uspjeha, više su puta zašarmirali čitav svijet, ali ipak nije išlo. Previše su nježni prema sebi. Poput nas.</p>
<p>Predsjedniče Sabora, tema je presudna! Mikrofon je Vaš.</p>
<p>Pokorni građanin</p>
<p>Zvonimir Berković</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Politička prostitucija poželjnija od seksualne</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Televizije, i ona »mala« s velikim Vijestima, i ona »velika« s malim Dnevnikom, o legalizaciji prostitucije doznale su - i svoje saznanje vjerno, preslikom, prezentirale općinstvu - naravno, iz novina, tjednih i dnevnih. Prvom hrvatskom pendreku uzori su - Bogu hvala - zemlje poput Švedske, Francuske ili Njemačke, za kojima ćemo, kad su u pitanju ljudska prava, još desetljećima istezati vrat. Zato će Šime Lučin, ako mu to dopusti vrijeme koje je ovoj vlasti počelo curiti poput pješčanog sata, predložiti parlamentu legalizaciju prostitucije - seksualne.</p>
<p>A što je s političkom prostitucijom?!</p>
<p>Nismo li njenom prešutnom dekriminalizacijom prva ili jedna od prvih zemalja koje su moralnoj i etičkoj prostituciji političara dale zeleno svjetlo?!</p>
<p>Bez ikakvih dvojbi: jesmo!</p>
<p>No o toj prostituciji - koja je za društvo i državu daleko opasnija od one seksualne - ni glasa od aktualne vlasti čuti nije. Javljaju se o tom pitanju, s vremena na vrijeme, jedino bivši, računajući da smo zbog iznevjerenih koalicijskih predizbornih obećanja zaboravili sve ono što se zbivalo prije trećega siječnja. Zato se i može Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a i, ne treba zaboraviti, bivši ministar - prvo zdravstva pa onda i obrane - tako kočoperno žestiti pred kamerama i prstom upirati u pljačku. Ovih danas. Na onu jučer je, očito - ne pomevši nikad ispred svog ili praga svojih kamarada - zaboravio. Država je, rezolutan je Hebrang, ukrala zdravstvu gotovo šest milijardi kuna i njime pokrpala rupe u opljačkanoj Riječkoj banci i krizom zahvaćenom »Viktoru Lencu«. Bolnicama skupu opremu po duplo većim cijenama, tvrdi čelnik oporbenog HDZ-a, prodaju tvrtke koje su financirale izbornu kampanju koalicije. Pridoda li se tome financijska revizija u vukovarskoj bolnici, na djelu je, po Hebrangu, boljševizacija zdravstva.</p>
<p>Ako je kupovanje skuplje opreme od favoriziranih tvrtki boljševizacija, tada smo iz jedne velike zaplivali u drugu, a revizori Šime Krasić već će utvrditi je li ona manja ili veća. Lopovluk - ma tko ga god počinio - nije počinjen radi ideologije već koristi, pa te prljave rabote s boljševizacijom ili fašizacijom nemaju nikakve veze. Ali ima tvrdnja da je financijska kontrola u vukovarskoj bolnici klasičan primjer odstrela dr. Vesne Bosanac, posljednjeg heroja Domovinskog rata. Ma što god inspektori u vukovarskoj bolnici pronašli, Hebrang, veliki pobornik pravne države, okarakterizirat će to - dokazuje to njegovo prejudiciranje pred kamerama - antihrvatskom zavjerom. Kao da su, primjerice, heroji u ratu imuni na možebitne grijehe u miru?! To da je i danas kriminalu plodno tlo u državnim i javnim službama ne treba uopće sumnjati, ali je u konačnici potpuno promašeno pljački davati ideološki predznak. U ime koje se onda ideologije pljačkalo u vrijeme kad je Hebrang bio itekako važan kotačić u vlasti? Kao i danas: ideologije nezasluženo lagodnog života.</p>
<p>Skoro sam prije spomenuto krpanje rupa bez dna nazvao sanacijom, ali se sjetih riječi koje je Mladen Klasić izgovorio u HTV-ovu »Krupnom planu«:</p>
<p>»Sanacija je socrealistička izmišljotina«!</p>
<p>Što ona danas znači? S vašom i mojom lovom javno prikrivanje pljački koje omogućava prešutno ozakonjena politička prostitucija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Bahatost nesposobnih, nemarnih i ravnodušnih </p>
<p>Ne bi li bilo profesionalno i ljudski opravdano da je netko sjeo za računalo i izračunao nekoliko varijanti potrošnje (mala, srednja, velika; jednotarifna, dvotarifna brojila itd.), pa nam tada rekao što je za građane bolja varijanta? Ili da je npr. onima koji bi željeli »zamrznuti« svoje dvotarifno brojilo netko rekao, prema mogućnosti, napisao i </p>
<p>objavio informaciju kako se ono može obračunom pretvoriti u jednotarifno</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Reklo bi se da nas više ništa ne može iznenaditi, ali nije tako. Događanja s poskupljenjem struje tjeraju čovjeka na pitanje: »Pa zar to zaista ne može biti bolje i uljudnije prezentirano, logično obrazloženo i suvislo organizirano?«</p>
<p>Hrvatska nam je televizija organizirala »Forum« koji nam je trebao olakšati razumijevanje onog što nam čine i zašto nam to čine. U tom nam je »Forumu«, među ostalim, gospodin Ivo Čović rekao da ćemo sada zaista plaćati struju koju smo potrošili. </p>
<p>A što smo plaćali dosad? Struju koji nismo potrošili, koju su potrošili drugi ili možda elektrifikaciju Lijepe naše? </p>
<p>Nije, dakako, točno da će građani sada plaćati samo struju koju su potrošili, jer će na tu potrošenu struju plaćati i 15 kuna za »uslugu«, pa onda na to još i PDV. </p>
<p>Bilo bi zaista zanimljivo kad bi nastavnici i liječnici, da spomenem samo dva primjera, za posao koji su obavili zaračunavali npr. dodatnih 16 ili 20 kuna zbog godina koje su proveli na školovanju, ili kad bi zbog puta, koji svakodnevno prevaljuju da bi svojim učenicima ili bolesnicima pomogli svojim znanjem, u cijenu »usluge« ugradili odjeću i obuću koja se troši, vrijeme koje su izgubili...</p>
<p>Građani ove zemlje već desetljećima grade elektrovode i elektrane i uvode plinske instalacije po svojoj zemlji, a sve to da bi oni koji rukovode takvim i sličnim sustavima mogli za sebe sklapati basnoslovne menadžerske ugovore i redovne nagrade za uspješan rad. I onako će sve što čine, ili bolje rečeno – ne čine, opet platiti marljivi i trpni građani ove zemlje.</p>
<p>Građani tako uporno ulažu u sve te ustanove, sjetimo se samo »bolnice na kraju grada«, kao što su mnogi cijeli život uplaćivali za svoje mirovine, da bi se onda na tim fondovima nabrstili »zaslužni« i nezaslužni, vlasti bliski i daleki, ali svi složni u uzimanju i trošenju tuđeg novca.</p>
<p>Sada je opet jednom na redu struja i opet nitko građanima ništa neće kako treba protumačiti. Kažu nam neka dva-tri mjeseca koristimo brojilo koje imamo, pa ćemo vidjeti što nam se više isplati. Ne isplati nam se uopće od njih uzimati struju, ali zar imamo izbora? </p>
<p>Ne bi li bilo profesionalno i ljudski opravdano da je netko sjeo za računalo i izračunao nekoliko varijanti potrošnje (mala, srednja, velika; jednotarifna, dvotarifna brojila itd.), pa nam tada rekao što je za građane bolja varijanta? </p>
<p>Ili, da je npr. onima koji bi željeli »zamrznuti« svoje dvotarifno brojilo netko rekao, prema mogućnosti, napisao i objavio informaciju kako se ono može obračunom pretvoriti u jednotarifno. </p>
<p>Eto kako: treba napisati zahtjev i odnijeti ga u Elektru na šalter 21. Ali bolje je, dakako, to ne reći, pa dva-tri mjeseca ubirati veću tarifu, jer građanima nije čak ni rečeno da će im gotovo dva mjeseca struju obračunavati prema ljetnom vremenu. Trebali su to sami to znati, zar ne, ali trebali su se toga sjetiti i oni koji su danima govorili i pisali o vremenu od 22 sata do 6 ujutro. </p>
<p>Pravo pitanje nije, međutim, zašto to nitko nije rekao, pripremio, objavio u novinama, nego zašto bi to uopće netko trebao učiniti? Ova vlast ne smatra, nije joj to još uopće palo na pamet, da postoji zbog nas građana i da bi nas, među ostalim, trebala štititi od raznih zala. </p>
<p>Ali i u ovoj vlasti nikome nije stalo što će ljudi činiti ili misliti, od čega će strepiti i kako će preživjeti. Kad bi, naime, netko o tome vodio računa, onda bi građanima sve na vrijeme bilo rečeno i protumačeno. Ne bi im tada poručivali preko radija da sami očitaju svoja brojila, a da im nakon toga ne kažu što onda s tim učiniti. </p>
<p>Guraju se ljudi u Elektri, hrle s ceduljicama u strahu da će im možda više naplatiti ako na vrijeme ne predaju nekome u ruke ono što su kod kuće sa strepnjom očitali na svojim brojilima. </p>
<p>Moglo se u Elektri, na primjer, postaviti nekoliko kutija u koje bi građani samo ubacili svoje cedulje, na kojima bi bili upisani svi potrebni podaci. Ili se građanima moglo reći: Očitajte svoje brojilo i tada nazovite jedan od tri, četiri ili pet besplatnih telefona koji vam stoje na raspolaganju. </p>
<p>Moglo se... trebalo je.. bilo bi dobro... bilo bi uputno.... Možemo mi to tako nabrajati bez kraja i konca, ali ništa se zbog toga neće promijeniti, jer se u ovom sastavu i ne može ništa promijeniti.</p>
<p>Među onima koji nas obavještavaju nema, naime, nikog tko bi nam razložno i uljudno protumačio zbog čega su poskupljenja nužna, tko bi nam prenio poruku da se ipak i o nama vodi računa, a ne samo o tome kako će nam što brže i učinkovitije izvaditi novac iz lisnice.</p>
<p>Opet je zavladala bahatost nesposobnih, nemarnih, neupućenih i ravnodušnih. </p>
<p>Kad jednom i tome dođe kraj mnogi će ljudi već biti bez ikakve nade i vjere, posebno one u »bolje sutra«. I mnogi će metodom vlastite kože shvatiti da pljačka, nekompetentnost i bahatost, taj trio balkanskih »vrlina«, trajno stanuje ovdje, pa makako mi to geografsko područje zemlje nazvali. </p>
<p>Možda će ta spoznaja dovesti do uvida da napokon treba upravljanje državom povjeriti sposobnim, poštenim i radišnim ljudima, bez obzira na stranku iz koje dolaze. </p>
<p>Dosad smo samo imali prigodu naučiti i uvidjeti da su, što se gore navedene »trice« tiče, i dosad svi bili isti, bez obzira na stranku iz koje su dolazili. I upravo zato živimo tako kako živimo. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Opasno poigravanje s hrvatskim jezikom</p>
<p>Nije važno koji je jezik međunarodne komunikacije. Kada plodovi međunarodne znanosti dobiveni upotrebom engleskog jezika postanu zanimljivi lokalnim zajednicama, iskovat će se riječi na lokalnim jezicima... Za dosljednu upotrebu hrvatskog </p>
<p>ZVONKO BENČIĆ</p>
<p>U članku objavljenom u Stajalištima od 31. kolovoza 2002. godine pod naslovom: »U jezikoslovlju je bolje biti trska nego hrast« autora Igora Ratkovića je i sljedeći odlomak: »Jezici poput hrvatskog, unatoč ili upravo zbog demokratičnosti Interneta, zbog svoje sitnoće, nemaju nikakve šanse preživjeti. Osuđeni su na polagano i definitivno izobličavanje (?) vlastite fizionomije. Ali imaju pravo na postojanje i obranu.«</p>
<p>Bunim se. Hrvatski jezik nije sitan jezik. Hrvatski jezik ima šanse preživjeti. Uništavatelj hrvatskog jezika nije Internet. Bunim se, ne zato što su se te tvrdnje pojavile u ovom članku, nego zato što se te tvrdnje često čuju.</p>
<p>Hrvatski jezik je među 283 jezika s više od milijun materinskih govornika (D. Crystal, The Cambridge Encyclopedia of Language, Second Edition, Cambridge University Press, 2000.). </p>
<p>Dakle, hrvatski jezik spada među pet posto najgovorenijih svjetskih jezika! (danas ima oko 6000 živih jezika). Zgodno je primijetiti da je srpskohrvatski jezik, svojevrsni lingua franca Titove Jugoslavije, vlada SAD-a (1985.) uvrstila na popis 169 jezika zanimljivih za napredak SAD-a u znanstvenom, gospodarstvenom ili sigurnosnom smislu.</p>
<p>Iz tvrdnje da je hrvatski jezik sitan jezik intuitivno se izvodi zaključak da će hrvatski jezik postupno nestajati. Argumentira se činjenicom da se broj jezika u svijetu smanjuje, jer brojčano veći jezici istiskuju manje. </p>
<p>No to ne vrijedi općenito. U Europi je oko 350 godine pr. Kr. postojao 21 jezik (R. Matasović, »Uvod u poredbenu lingvistiku«, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.), a danas u Europi postoje oko 73 živa jezika (od toga više od 40 živih povijesnih jezika). </p>
<p>Razvoj nacionalnih jezika pridonio je pravednijoj raspodjeli dobara među ljudima u Europi.</p>
<p>Stjecajem okolnosti, u međunarodnoj komunikaciji (globalnoj komunikaciji), prevladao je engleski jezik. Engleski jezik, uz tristo do tristo pedeset milijuna materinskih govornika, govori još od dvjesto pedeset do tristo pedeset milijuna ljudi. </p>
<p>Ukupno, oko četvrtina čovječanstva ponešto zna engleski. </p>
<p>No engleski jezik u unutarnjoj komunikaciji (lokalnoj komunikaciji) ne može istisnuti hrvatski jezik dok god se u obiteljima govori hrvatski i dok god se u osnovnoj i srednjoj školi uči na hrvatskom jeziku. </p>
<p>Poznata je činjenica da djeca brzo i lako nauče materinski jezik bez pouke, a da odrasli uče strani jezik sporo i teško. Vjerojatno se nešto dogodi s mozgom, negdje u doba puberteta. Nitko baš ne zna mnogo o tome (N. Chomsky, »Jezik i problemi znanja«, Predavanja na Sveučilištu u Managui, Sol, Zagreb, 1991.). </p>
<p>Na materinskom jeziku sposobni smo govoriti o svemu i svačemu, a na stranom jeziku samo ono čime se posebno bavimo.</p>
<p>Globalnom širenju engleskog jezika uvelike je pridonijela računalna tehnologija. Računalni jezici i Internet su zasnovani na engleskom jeziku (procjenjuje se da je danas oko osamdeset posto tekstova na Internetu na engleskom jeziku. </p>
<p>Međutim, računalna tehnologija, isto tako kako je naglo proširila upotrebu engleskog jezika, tako je dugoročno može i relativno suziti. Predviđa se da će za nekoliko godina manje od pedeset posto www stranica biti na engleskom jeziku. </p>
<p>Nitko ne može odgovoriti na pitanje hoće li u daljnjoj budućnosti engleski jezik ostati primarni jezik međunarodne komunikacije. Predviđa se da će 2050. godine engleski jezik biti materinski jezik 510 milijuna ljudi. Preteći će ga hindski (560 milijuna), podjednak će biti s arapskim (490 milijuna) i španjolskim (480 milijuna), a daleko iza kineskog (1,38 milijardi). Sigurno je da će se jednom snažno uzdrmati dominantna pozicija engleskog jezika.</p>
<p>Međutim, i nije važno koji je jezik međunarodne komunikacije. Kada plodovi međunarodne znanosti dobiveni upotrebom engleskog jezika postanu zanimljivi lokalnim zajednicama, iskovat će se riječi na lokalnim jezicima. </p>
<p>Na primjer, Microsoftovi inženjeri razvili su operacijski sustav Windows na engleskom jeziku, a danas već postoje deseci inačica na lokalnim jezicima. Inženjeri na međunarodnim skupovima sporazumijevaju se na engleskom jeziku, a nastava na tehničkim fakultetima održava se većinom na materinskim jezicima.</p>
<p>Nesumnjivo postoji veza između upotrebe materinskog jezika i blagostanja pripadajuće zajednice. Upotreba engleskog jezika za unutarnju komunikaciju može dovesti do gospodarstvenoga i kulturnog osiromašenja Hrvatske. </p>
<p>Naime, skupine naroda i skupine ljudi čiji je engleski jezik materinski jezik mogu zadobiti gospodarstvene, kulturne, vojne, religijske i sl. privilegije nad drugim. Poznata je krilatica Izabele Aragonske (1451. – 1504.): armas y letras (španj. oružjem i pismom). </p>
<p>Zar Talijani nisu pokušali kolonizirati Dalmaciju i Istru uvođenjem škola na talijanskom jeziku?</p>
<p>Upotrebom hrvatskog jezika odupiremo se kolonijalizaciji brojnijih naroda. Primarno bogatih i moćnih. </p>
<p>Današnji imperijalizam engleskog jezika u prvom je redu ekonomski imperijalizam. </p>
<p>Nije vjerojatno da će većina svijeta, naprednog svijeta, kako pobornici globalizacije govore, jesti istu hranu, nositi istu odjeću, slušati istu glazbu, gledati isti film, pa i govoriti isti jezik. Jučer je unificiranost bila komunizam ili fašizam. U takvu globalizaciju na kapitalističkim osnovama ne vjerujem.</p>
<p>Proces ujedinjavanja Europe potaknut je američkim gospodarstvenim i kulturnim imperijalizmom. Iznuđeno načelo obrane je njegovanje nacionalnih gospodarstava i osobito duhovne kulture. </p>
<p>Zato se proces ujedinjavanja europskih država temelji na razvijanju nacionalnih individualnosti brojčano velikih i brojčano malih naroda (što su tri američka stoljeća prema tri europska tisućljeća!). </p>
<p>Zgodno se prisjetiti misli Thomasa Kuhna: »Jezik nije univerzalno oruđe. Nije točno da na jednom jeziku možete reći sve što možete na drugom«.</p>
<p>Spasonosna formula je jednostavna: dosljedna upotreba hrvatskog jezika u znanstvenoj i stručnoj komunikaciji hrvatske jezične zajednice. </p>
<p>No za dosljednu upotrebu hrvatskog jezika u unutarnjoj komunikaciji hrvatske jezične zajednice potrebno je hrvatski jezik neprekidno prilagođivati novim medijima i novim tehnologijama komuniciranja (Internet, strojno prevođenje). U protivnom, hrvatski će jezik funkcionalno zaostati za drugim europskim jezicima.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Od srijede plin skuplji 11,8 posto</p>
<p>Poskupljenje plina nije vezano uz loše poslovanje Plinare već je to rezultat poskupljenja koja je potkraj kolovoza Ini odobrila Vlada, rekla je gradonačelnica Vlasta Pavić / Bez toga poskupljenja Plinara bi bila u gubitku za 29 milijuna kuna, a to se ne bi moglo nadoknaditi iz proračuna / Nova je cijena plina u širokoj potrošnji 2 kune po prostornom metru, a za industriju i ostale potrošače 2,05 kuna</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo na sjednici u četvrtak treba odobriti poskupljenje plina za 11,8 posto, a nova cijena plina vrijedit će od srijede, 11. rujna, potvrdila je u srijedu za Vjesnik gradonačelnica Vlasta Pavić. Prema njezinim riječima, plin u Zagrebu ne poskupljuje zbog eventualnoga lošeg poslovanje Plinare, već je to rezultat poskupljenja koje je potkraj kolovoza Ini odobrila Vlada. </p>
<p>»Plinara bi bez poskupljenja imala gubitak od 29 milijuna kuna, a to se ne bi moglo nadoknaditi iz proračuna. No važno je reći kako cijene nismo podigli za 16,8 posto, kako se spekuliralo, već za 11,8 posto. Na taj način odrekli smo se Plinarine zarade«, rekla je gradonačelnica. </p>
<p>Prema službenom objašnjenju iz Gradskog poglavarstva, Plinara je 28. kolovoza – tjedan dana nakon što je Vlada izdala Ini suglasnost za poskupljenje – zatražila suglasnost Poglavarstva za povećanje cijene plina. Zahtjev je postavljen »isključivo zbog povećanja ulaznih troškova«, odnosno zbog rasta cijene prirodnog plina za 8,7 posto i udvostručavanja troškova transporta (oni su porasli za 105,9 posto). Tatjana Operta, glasnogovornica Gradske plinare, objasnila je za Vjesnik kako Plinara nije tražila poskupljenje od 17,5 posto, jer ona ne mijenja cijenu svoje usluge, »odnosno distributivne razlike, kao ni iznos sredstava komunalne infrastrukture«.</p>
<p> »Nabavna cijena plina povećana je sa 0,92 kune po prostornom metru na kunu, odnosno za 8,70 posto, dok su troškovi transporta povećani sa 0,0884 na 0,82 kune po prostornom metru, odnosno za 105,88 posto«, rekla je Tatjana Operta. Prema njenim riječima, kad se zbroje ulazni parametri, nabavna cijena plina povećana je za Plinaru za 17,22 posto. Gradska plinara napravila je novu strukturu prodajne cijene u koju je uključila promjene i predala ih Poglavarstvu, odnosno svim jedinicama lokalne samouprave u kojima distribuira plin.</p>
<p> Prodajna cijena plina za potrošače u kategoriji široke potrošnje iznosit će, prema prijavljenom cjeniku, dvije kune po prostornom metru, dok je dosadašnja cijena bila 1,79 kuna, a to je povećanje od 11,73 posto. Cijena plina za industriju i ostale potrošače povećana je sa 1,83 kuna po prostornom metru na 2,05 kuna, što je porast od 11,62 posto. »Povećanje od 17,2 posto odnosi se na povećanje ulaznih troškova za sve distributere plina u Hrvatskoj«, izjavila je Tatjana Operta. Tako će, prema njenim riječima, cijena plina u pojedinim gradovima ovisiti o njenim distributerima plina. »Cijene se kod distributera kreću od 1,48 do 1,91 kune po prostornom metru, a za kategoriju industrije od 1,48 do 2,05 kuna po prostornom metru«, rekla je. </p>
<p>Dodala je: »Ako bi povećanje ulaznih troškova zajedno s PDV-om primijenili na prosječnu prodajnu cijenu u kategoriji široke potrošnje, došli bi do prosječnog povećanja cijene za 12,4 posto«. </p>
<p>Claudio Kramarić, Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zanimanje za Hrvatske studije premašilo sva očekivanja</p>
<p>U jesenskom upisnom roku za osamdesetak se slobodnih mjesta na Hrvatskim studijima prijavilo više od 400 maturanata, odnosno po 5 kandidata za jedno mjesto, kaže tajnik HS-a Marinko Šišak/ Velika je navala i na Fakultetu političkih znanosti, te Fakultetu strojarstva i brodogradnje, gdje se na 108 slobodnih mjesta pod potporom Ministarstva znanosti prijavilo njih oko 230 </p>
<p>Na svim učilištima na kojima je ostalo slobodnih mjesta, u srijedu je završila predaja prijava za upis u posljednjem ovogodišnjem upisnom roku. Fakulteti će za prijavljene organizirati razredbene ispite od 5. do 7. rujna, a nakon objave rezultata, od 9. do 12 rujna održat će se upisi.</p>
<p>Kako kažu u studentskoj referadi Hrvatskih studija (HS), prijave na jesenskom roku premašile su i najveća očekivanja. Za 54 slobodna mjesta pod potporom Ministarstva znanosti, te 30 mjesta uz plaćanje prijavilo se, naime više od 400 kandidata. »Budući da smo već u ljetnom roku popunili smjerove novinarstva, povijesti i psihologije, prijave se odnose na smjerove sociologiju, filozofiju i kroatologiju. Zbog nešto strožega razredbenog ispita, u ljetnom roku prošla je tek trećina kandidata, pa su zato ostala čak 54 slobodna mjesta za koja se ne plaća«, rekao nam je tajnik HS-a Marinko Šišak.</p>
<p>Tekstilno-tehnološki fakultet, kojemu je za jesenski upisni rok ostalo čak 125 slobodnih mjesta bez plaćanja, primio je 150 prijava, što je za tridesetak više nego u istom roku lani. Velik broj prijava, njih 230, dobio je i Fakultet strojarstva i brodogradnje, kojemu je ostalo 108 mjesta bez plaćanja. </p>
<p>Na 142 slobodna mjesta na smjerove fizike i matematike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prijavilo se do srijede oko 250 kandidata. Kako smo saznali u referadi, matematika prima 27 kandidata bez plaćanja i 37 uz plaćanje, dok je na fizici taj omjer 120 spram 45. I dok su na matematici zadovoljni priljevom prijava, na fizici kažu da tek treba pričekati ponedjeljak, jer se ne može unaprijed reći koliko će njih na razredbenom ispitu prijeći bodovni prag.</p>
<p>Na Fakultetu političkih znanosti nisu znali točno reći broj jesenskih prijava, ali su istaknuli, da je na ovogodišnjim rokovima primljeno ukupno oko 400 prijava. Za ovaj su rok, kažu, ostala slobodna 44 mjesta za izvanredno studiranje politologije i novinarstva, te 34 mjesta samo za novinarstvo kao paralelni dvogodišnji studij (može ga upisati student treće godine bilo kojeg fakulteta i steći zvanje novinar).</p>
<p>I Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije ostala su za jesenski rok čak 72 mjesta uz potporu Ministarstva. Stigla je 91 prijava i na tom fakultetu vjeruju da će uspjeti popuniti kvotu.</p>
<p> Na zagrebačkom petogodišnjem studiju Katoličko-bogoslovnog fakulteta za ovaj je rok ostalo 14 mjesta a prijavilo se 28 kandidata. </p>
<p>Prijave su primili i ostali zagrebački fakulteti na kojima je ostalo slobodnih mjesta, a koliko će zapravo nepopunjenih mjesta na njima ove godine ostati, znat će se tek 9. rujna, nakon rezultata razredbenih ispita.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zaklada Primorac podijelila ključeve sedam stanova</p>
<p>Stanovi Zaklade Primorac predaju se na deset godina uz godišnju naknadu od jedne kune / Obitelji Ružyćkyj s 11-oro djece najveći stan / Humanitarni rad je za svaku pohvalu no Zaklada se, kad je o gradnji riječ, ne pridržava zakona pa je MinistarsTvo za zaštitu okoliša već srušilo dvije zgrade</p>
<p>Sedam socijalno ugroženih obitelji s puno djece u srijedu je uselilo u kuću u Novačkoj na broju 347. Kuću s 10 stanova sagradila je Zaklada Primorac, a upravitelj Zaklade Jozo Primorac obiteljima je u srijedu podijelio ključeve i ugovore o najmu stanova na deset godina i to za simboličnu cijenu od jedne kune na godinu. </p>
<p>Obitelj Ružyćkyj s 11-oro djece uselilo je u najveći stan od stotinjak kvadrata, tj. četvornih metara) u prizemlju zgrade s vrtom. Ostale obitelji imaju po šestero djece izuzev dvije samohrane majke s troje i četvero djece koje su uselile u dva manja stana. </p>
<p>Obitelji su uselile u stanove s potpuno namještenim kuhinjama i sanitarnim čvorovima, a krevete i namještaj putem Zaklade Primorac obiteljima mogu darovati zainteresirani građani ili poduzeća. </p>
<p>Još tri stana u Novačkoj ostala su neuseljena, a preko Centra za socijalnu skrb odabrat će se tri obitelji. Uvjet je pet i više djece s time da su troje mlađe od sedam godina. </p>
<p>Ovo je već druga zgrada u koju Zaklada Primorac useljava socijalno ugrožene obitelji s puno djece. </p>
<p>Svaka slična inicijativa za svaku je pohvalu, no zakon se mora se poštivati. Naime, Zaklada Primorac tijekom prošle godine izgradila je dvije kuće bez lokacijske i građevinske dozvole u Kelkovićima na području Parka prirode Medvednica, gdje je do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode zabranjena bilo kakva gradnja. Prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja kuće su srušene.</p>
<p> Zakladi je također na Medveščaku zatrpana i građevinska jama iskopana za temelje kuće također bez lokacijske i građevinske dozvole. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Do srpnja, Zagrepčani poslali 598.716 sms poruka za parkiranje</p>
<p>U srpnju ove godine poslano je rekordnih 100.914 poruka u vrijednosti 314.235 kuna ili deset puta više nego u rujnu 2001. kada je usluga uvedena / Broj korisnika koji parkiranje plaćaju mobitelom u porastu je i broj poruka mogao bi do kraja godine prijeći milijun </p>
<p>Za plaćanje parkiranja Zagrepčani su od rujna prošle do srpnja ove godine sa svojih mobitela poslali ukupno 598.716 poruka preko SMS-a (Short Messaging Service) i na taj način potrošili nešto više od 1,8 milijuna kuna! To su službeni podaci poduzeća Zagrebparking koje je 11. rujna prošle godine započelo ovaj program s ViPnetom, da bi mu se u svibnju 2002. pridružio i HTcronet.</p>
<p>Prema riječima Mate Kraljevića, direktora Zagrebparkinga, mjesečni prosjek od 54.429 u mobitel ukucanih »kratkih poruka« i potrošnja od 166.604 kune, znači da je napravljen dobar posao. </p>
<p>U srpnju ove godine ispisano je rekordnih 100.914 poruka, u vrijednosti 314.235 kuna. To je čak deset puta više nego u rujnu 2001. kada je usluga uvedena. Zanimljivo je da je Zagrepčanima trebalo samo mjesec dana »ispitivanja terena«, nakon kojega je uslijedio pravi bum: u rujnu su ispisali 8363 poruke, a mjesec dana kasnije njih čak 34.645. </p>
<p>Od tada je broj korisnika ove usluge u porastu i moglo bi se dogoditi da se do kraja godine probije granica od milijun poslanih poruka. To je vrlo izgledno, s obzirom na to da u Hrvatskoj blizu dva milijuna stanovnika ima mobitel i da je većina njih u Zagrebu.</p>
<p>U svibnju ove godine, kada su u mrežu uključeni i pretplatnici HTcroneta, broj poslanih poruka povećan je za 20 tisuća, točnije poslano je 82.900 poruka, a samo dva mjeseca kasnije taj broj prešao je granicu od 100 tisuća poslanih SM-ova.</p>
<p> Podsjetimo, korištenje ove usluge vrlo je jednostavno, a prednost joj je u tome, što čovjek pri parkiranju ne treba imati kovanice određene vrijednosti niti mora tražiti parkirni sat. Jednostavno se upisuje SMS-poruka koju čini registracijski broj automobila te se šalje broj telekomunikacijskog operatera, koji ovisi o zoni parkiranja ( u Zagrebu je to 101 za prvu zonu, 102 drugu...). Operater potom potvrđuje da je parkiranje plaćeno. Prije isteka roka za parkiranje operater će poslati još jednu poruku i tako podsjetiti da vrijeme parkiranja istječe. Nakon toga parkiranje se na isti način može produžiti. Cijena parkiranja je ista, a uvećana je za cijenu SMS poruke. Ona je u ViPnetu 40 lipa, dok je u Cronetu 50 lipa plus PDV (dakle 61 lipa) za Simpu, odnosno 24 lipe za pretplatničke brojeve. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Započela izgradnja »Hoto business towera«</p>
<p>Na prostoru nekadašnje Tvornice dječje obuće Zagreb u Savskoj ulici, započela je u ponedjeljak izgradnja poslovnog kompleksa »Hoto business tower«. Investitor je tvrtka Hoto Zagreb d.d. i, kako doznajemo od direktora tvrtke Tome Horvatinčića, centar trebao bi biti dovršen 30. studenoga 2003. godine.</p>
<p>Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje tvornice u Savskoj, tvrtka Hoto kupila je objekt čija je vrijednost procijenjena na 1,7 milijuna eura. »Dosad smo u projekt investirali dodatnih milijun eura. Morali smo pripremiti gradilište, obaviti geomehanička ispitivanja te srušiti postojeće objekte«, dodao je Horvatinčić.</p>
<p>Iako je izgradnja poslovnog centra, vrijednog 30 milijuna eura, tek počela, Horvatinčić kaže kako je on već iznajmljen jednoj poznatoj stranoj tvrtki. O kojoj je tvrtki riječ, nije htio govoriti.</p>
<p> Voditelj projekta je Božo Blažević a sam objekt osmislio je tim inženjera pod vodstvom Marijana Turkulina, autora Chromosove zgrade u Vukovarskoj ulici i hotela Sheraton. </p>
<p>»Hoto business tower« imat će ukupnu površinu od 20 tisuće četvornih metara a površina poslovnih prostora iznosi oko 12,5 tisuća »kvadrata«. »Planiramo izgraditi i podzemnu garažu sa četiri etaže. Površina garažnog prostora iznosit će 7,5 tisuća četvornih metara a imat će 244 parkirna mjesta«, objasnio je Horvatinčić dodavši kako će se u garažu ulaziti iz Šarengradske ulice. »Trenutno pregovaramo s Hrvatskim željeznicama da kod budućeg kompleksa izgradimo city stanicu – malu željezničku stanicu za prigradske vlakove«, rekao je Horvatinčić. </p>
<p> Tvrtka Hoto prikupila je sve potrebne dozvole za legalnu izgradnju objekta na čijoj će izvedbi raditi svakodnevno 1000 ljudi. Nakon dovršetka u centru će biti zaposleno 800 ljudi. </p>
<p>»Nakon vrlo uspješne izgradnje Castellum centra u Hebrangovoj ulici, površine 8,5 tisuća četvornih metara, koji je u dugogodišnjem najmu HT-a, odlučili smo krenuti u novi projekt. Siguran sam da će i 'Hoto business tower' izgledati kao i Castellum«, rekao je Horvatinčić koji već razmišlja o novim poslovnim izazovima. Zainteresiran je za kupnju Ferimportove zgrade na Trgu maršala Tita. »Natjecat ću se za tu zgradu, iako mislim da njena prodaja neće proći bez međunarodnog natječaja. Nažalost, u Hrvatskoj i najnekvalitetniji strani ulagači imaju prednost pred domaćima«, zaključio je Horvatinčić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>111 godina tramvaja u Zagrebu</p>
<p>Danas, 5. rujna, zagrebački tramvaj obilježava 111 godina redovitog prometovanja. Iako Zagreb nije bio prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio tramvajski prijevoz – Osječani ga, primjerice, koriste od 1884. godine – radi se svakako o dugoj tradiciji kojom možemo biti ponosni.</p>
<p>U jesen te davne 1891. godine, naš je grad sa svojih 40.000 stanovnika bio domaćin velike gospodarske izložbe i brojnih posjetitelja. Početak tramvajskog prometa svima je bio prava senzacija. Dan ranije, 4. rujna, obavljena je »povjerenstvena obhodnja tramwaya« ili, kako bi danas rekli – tehnički pregled, pri čemu je posebna komisija zaključila da »pruga odgovara propisima«, da je »osoblje u dovoljnom broju namješteno i dovoljno uvježbano«, te da su »prometna sredstva, vagoni, konji i ine potrepštine u najboljoj vrsnoći i broju uređeni«.</p>
<p> Brojno građanstvo željelo se provozati tramvajem još istoga dana, no sutradan postignut je vjerojatno nikad više dosegnuti rekord u prijevozu putnika, naravno, u relativnim veličinama.</p>
<p> Tramvajem se toga dana prevezlo 20.000 ljudi, ili gotovo polovica gradskog stanovništva. </p>
<p>Cijena vožnje bila je pristupačna prosječnim građanima – šest novčića. Jedino se do krajnjih postaja – kod Maksimira, Južnog (danas Zapadnog) kolodvora i Save) plaćalo deset, dok su djeca plaćala četiri novčića.</p>
<p>Već početkom sljedeće godine, moglo se kupiti godišnje ili mjesečne karte. Brzina vožnje nije bila velika, oko 7,5 km na sat. Zbog toga su Zagrepčani tramvaj nazivali »filokserom«. </p>
<p>Konjski je tramvaj prevozio putnike punih dvadeset godina. Istim prugama, samo proširenima na jedan metar i s dvostrukim kolosijekom, od Južnog kolodvora do Draškovićeve, 18. kolovoza 1910. godine, gradom je počeo voziti električni tramvaj. Zajedno s njim konjski je tramvaj bio u upotrebi još punih godinu dana.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mjesnoj samoupravi 75 milijuna kuna </p>
<p>Na sjednici Poglavarstva u četvrtak na dnevnom su redu i izmjene i dopune Prostornog i Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba i GUP-a Sesvete. Poglavarstvo bi trebalo donijeti odluku o tome što i kako dalje s obnovom stadiona u Maksimiru te o povećanju sredstava za financiranje mjesne samouprave.</p>
<p>Poglavarstvo bi trebalo usvojiti »Prijedlog dovršenja započete izgradnje« i potom osnovati povjerenstvo koje bi provodilo taj prijedlog. Bit će to tek formalna odluka, jer se zasad ne zna na koji bi se način prikupiti sredstva za dovršetak stadiona.</p>
<p>Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije, predložit će povećanje sredstava za financiranje mjesne samouprave za iduću godinu. Prem anjegovim riječima, samouprava bi iduće godine trebala dobiti oko 75 milijuna kuna. C. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Znanstvenici otkrili kako slamu pretvoriti u - zlato </p>
<p>ZAGREB/EL PASO, 4. rujna</p>
<p> - Zločesti patuljak iz bajke pretvara slamu u zlato na kolovratu, ali istraživači sa sveučilišta Texas Miguel Yacaman i Jorge Gardea-Torresdey ipak su se poslužili suvremenijim načinom izoliranja zlata iz pšenice, alfalfe i zobi. </p>
<p> No, ako ste odmah odlučili dati otkaz i posvetiti se uzgoju alfalfe, nemojte prenagliti. Naime, količina zlata koju ćete dobiti neće vam pokriti ni troškove kosilice, a kamoli kombajna, jer se dobivene količine mjere jedinicama milijardu puta manjima od metra.</p>
<p> Međutim, znanstvenici tvrde da bi njihov pristup - koji se temelji na mogućnosti biljaka da apsorbiraju metale - mogao pružiti jeftin način »iskopavanja« zlata, jer su količine dobivene od biljaka u idealnim mjernim jedinicama za korištenje u novom i sve većem polju nanotehnologije, piše »Christian Science Monitor«.</p>
<p> Yacaman, profesor kemije, i Gardea-Torresdey, pročelnik odsjeka za kemiju sveučilišta Texas u El Pasu, prvi su objavili da biljke stvaraju mikrogrumene zlata, stvarajući tako »nove načine za proizvodnju nanočestica«.</p>
<p> Gardea-Torresdey dodaje da su trenutačni načini proizvodnje zlatnih nanočestica, koje se upotrebljavaju za proučavanje staničnih procesa u biologiji te kao električni kontakti u nanoelektronskim strujnim krugovima, vrlo skupi i uključuju kemijske procese koji stvaraju zagađenje. No, uporaba biljaka u istu svrhu ujedno je i ekološka i isplativa.</p>
<p> Znanstvenici već godinama znaju da biljke »upijaju« metale. Njihova sposobnost da apsorbiraju različite vrste toksičnih komponenata dovela je do uporabe biljaka kao bioloških usisavača na mjestima zagađenim arsenom, TNT-om, cinkom i radioaktivnim cezijem.</p>
<p> Štoviše, ključni dio slagalice kako iz biljaka dobiti zlato riješen je tijekom čišćenja zagađenog područja kraj Mexico Cityja. Kad su Yacaman i Gardea-Torresdey analizirali biljke kojima su se koristili u čišćenju područja, na vlastito su iznenađenje otkrili da metal nije rasut unutar biljaka, kao što su očekivali, nego da se pojavljuje u obliku skupine nanočestica, posve jednakih onima koje su u elektronskoj industriji poznate kao kvantne točkice.</p>
<p> Uz to, znanstvenici su znali da su se biljke koristile i u potragama za zlatom. U tropskim predjelima istraživači iz Australije, Kanade i Papue Nove Gvineje ustanovili su da koncentracije zlata u biljkama mogu poslužiti umjesto izravnih uzoraka tla u pokušajima pronalaženja naslaga zlata. Biljke su vrlo korisne pogotovo na mjestima gdje je tlo pokriveno prašinom i pepelom iz vulkanskih erupcija pa se ne može izravno testirati. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Golf i ragbi novi olimpijski sportovi?</p>
<p>LAUSANNE</p>
<p> – Golf i ragbi mogli bi postati novi olimpijski sportovi, dok bi se iz programa ljetnih olimpijskih igara izbacili bejzbol, softbol i moderni petoboj. Sličnu bi sudbinu mogli doživjeti i disciplina military iz konjičkog sporta te hrvanje grčko-rimskim stilom, rečeno je nakon sastanka Izvršnog odbora Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) u Lausanni. </p>
<p>Konačna odluka o ovim promjenama, koje bi bile u programu Igara 2008. godine u Pekingu, bit će donesena na sjednici IOC-a u Ciudad de Mexicu krajem studenoga. Za izbacivenje nekog sporta iz olimpijske obitelji potrebna je dvotrećinska većina glasova članova IOC-a, kojih je 128.</p>
<p>Moderni je petoboj u programu Igara od 1912. godine i smatra se klasičnim olimpijskim sportom. Bejzbol je u program uvršten 1992., a softbol 1996. godine. S druge strane, golf je bio u programu Igara 1900. i 1904., dok su se ragbijaši na Olimpijskim igrama natjecali 1900., 1908., 1920. i 1928. godine. No, u to su vrijeme momčadi bile sastavljene od po sedam igrača, a ne 15, kao što je danas slučaj. Te će promjene biti opravdane tek ako novi sportovi budu zanimljivi gledateljima, a to će se dogoditi ako na Igrama nastupe najbolji. </p>
<p>– Tiger Woods u Pekingu - to bi bilo fenomenalno, kaže predsjednik IOC-a Jacques Rogge. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Depresivni tinejdžeri lakše se debljaju</p>
<p>CHICAGO, 4. rujna</p>
<p> - Depresivni adolescenti izloženi su visokom riziku od pretilosti, pokazalo je američko istraživanje. Istraživanje Dječje bolnice i Medicinskog fakulteta u Cincinnatiju provedeno je 1995. te ponovno jednu godinu kasnije, na više od devet tisuća adolescenata i predadolescenata.</p>
<p> »Među adolescentima koji na početku istraživanja nisu bili predebeli šanse da se udebljaju u idućoj godini udvostručile su se ako su na početku bili u depresivnom raspoloženju«, zaključak je tog izvješća.</p>
<p> »I nakon utvrđivanja više faktora vezanih i uz depresiju i uz debljinu - nisko samopouzdanje, nisku razinu fizičke aktivnosti, pretilost roditelja i nižu razinu obrazovanja roditelja, rizik od prekomjernog debljanja je ostao«, dodaje se.</p>
<p> Već nekoliko desetljeća istraživanja povezuju debljinu i depresiju, ali obično se debljina krivi za depresivno raspoloženje, a ne i obrnuto.</p>
<p> I debljina i depresija sve su češća pojava u svijetu, no zašto je to tako još je nepoznato. </p>
<p> Vjeruje se da postoji podskupina ljudi kod kojih se zbog depresije može javiti pretilost. Te osobe obično tvrde da im se apetit povećava, a ne smanjuje, u napadu depresije, ili su to oni koji imaju poremećaj u prehrambenim navikama, kod kojih je depresija uobičajena. Te bi osobe liječenjem depresije mogle spriječiti smjer i razvoj pretilosti«, kaže se u izvješću.</p>
<p> Budućnost liječenja depresije lijekovima i na prirodan način obećavajuća je, kažu istraživači, a »za osobe kod kojih depresija povećava rizik od debljine, liječenje te bolesti moglo bi spriječiti i prekomjerno debljanje«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Muškarac nožem napao devetero djece</p>
<p>SEOUL, 4. rujna</p>
<p> - Nezaposleni muškarac, koji tvrdi da su mu se glasovi javili i naredili da ubija, nožem je napao i izboo devetoro djece u crkvenom restoranu u Seoulu u srijedu, djece, priopćila je južnokorejska policija.</p>
<p> »Poremećeni muškarac upao je crkveni restoran i napao djecu za vrijeme ručka«, objasnio je detektiv zadužen za taj slučaj.</p>
<p> Troje djece je teško ozlijeđeno, uključujući i šetogodišnjeg dječaka koji je pretrpio teške ozljede po glavi i vratu.</p>
<p> U trenutku napada u restoranu se nalazilo 45 djece i troje odraslih. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U petak izlazi posljednji broj Nedjeljne Dalmacije </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna </p>
<p> - Najstariji politički tjednik u Hrvatskoj, Nedjeljna Dalmacija, pojavit će se u petak po zadnji put na kioscima, nakon 31 godine izlaženja. Odluku o prestanku izlaženja donijela je Uprava Slobodne Dalmacije, osnivača i izdavača Nedjeljne Dalmacije.</p>
<p> »Uprava je povukla taj potez kako bi smanjila gubitke i zadržala samo one projekte koji mogu samostalno financijski poslovati«, kazao je Hini član Nadzornog odbora Ilija Maršić. On je, kako kaže, od petero članova Nadzornog odbora bio jedini protiv takve odluke.</p>
<p> »Uvjeren sam da je moglo drugačije, bez obzira što Nedjeljna Dalmacija u posljednje vrijeme nije bila profitabilna«, kazao je Maršić, podsjetivši da je taj tjednik 80-tih godina imao tiražu i do 60 tisuća primjeraka.</p>
<p> Ne želeći reći kolika je današnja tiraža Nedjeljne Dalmacije, njezin glavni urednik Zvonko Pupačić potvrdio je da broj prodanih primjeraka ne pokriva troškove izlaženja tjednika, iako je, kako kaže, u posljednje vrijeme tiraža porasla.</p>
<p> Pupačić smatra da nije riječ o »potpunom gašenju« Nedjeljne Dalmacije, jer će od 15. rujna početi izlaziti kao podlistak nedjeljnog izdanja Slobodne Dalmacije.</p>
<p> Ustvrdio je da nitko od 16-tero zaposlenih neće ostati bez posla, već će biti prebačeni u »pogon« dnevnog lista Slobodna Dalmacija.</p>
<p> Za posljednji samostalni izlazak na kioske, kako kaže, ne priprema ništa posebno. Nedjeljna Dalmacija počela je izlaziti 1971. godine kao nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije, nakon čega se osamostalila i počela izlaziti kao tjednik. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Krenuo maraton mira i prijateljstva </p>
<p>ZADAR, 4. rujna</p>
<p> - U srijedu u 10 sati sa zadarskog je Foruma krenuo maraton do Merata kod Milana u Italiji. U utrci dugoj 800 kilometara sudjeluje pedesetak mladih katolika iz talijanske župe Merato, koji su ujedno i organizatori utrke, a koji su u Zadar stigli u utorak. </p>
<p>Mladi Merata odlučili su da ova tradicionalna sportsko-humanitarna manifestacija krene iz Zadra u znak potpore Hrvatskoj, a maraton se trči pod simbolom mira i prijateljstva između Italije i Hrvatske.</p>
<p> Župa Merato je tijekom Domovinskog rata mnogo puta poslala Zadru humanitarnu pomoć, a posebno su pomagali Školi za djecu s teškoćama u razvoju »Voštarnica«. Prije početka maratona u Katedrali svete Stošije služena je misa, a sudionicima utrke udijeljen je blagoslov. Lj. I. B. </p>
<p> Naftna mrlja</p>
<p> u potoku u Jastrebarskom</p>
<p> ZAGREB, 4. rujna - Državni centar za obavješćivanje izvijestio je u srijedu ujutro da je u utorak oko 20.25 sati primljena informacija o pojavi naftne mrlje u potoku Reki kod mlina Bencetić, u Mikloušićevoj ulici, u Jastrebarskom. Inspektori Hrvatskih voda i policija izašli su na teren da bi otkrili počinitelja zagađenja i utvrdili količinu istekle tvari. Tijekom jutra treba biti utvrđeno ima li opasnosti za okoliš, priopćio je Državni centar za obavješćivanje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mobiteli ne utječu na razvoj tumora </p>
<p>SYDNEY, 4. rujna</p>
<p> - Trogodišnje istraživanje na miševima pokazalo je da radio valovi iz mobitela ne utječu na razvoj tumora pa znanstvenici pretpostavljaju da je slično i s ljudima. </p>
<p> Eksperiment koji je australski Institut za medicinske i veterinarske znanosti proveo na uzorku od 1.600 miševa uslijedio je nakon sličnog istraživanja prije pet godina kada su znanstvenici zaključili da mobilni telefoni mogu poticati razvoj tumora.</p>
<p> Rezultat prethodnog istraživanja zabrinuo je javnost, no novim se istraživanjem znanstvenika iz Adelaidea ta teza nije mogla potvrditi na miševima od kojih je polovica bila genetski preinačena za posebnu osjetljivost na tumore. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Slavni znalac marioneta oduševio</p>
<p>»Bilo je savršeno« – čulo se od gledatelja nakon predstave pod naslovom »Najmanji cirkus na svijetu« Antona Anderlea / Bila je zanatski i estetski odlična predstava za djecu u kojoj su uživali i odrasli</p>
<p>U kazalištu su gledatelji razmjerno rijetko nagrađeni onom potpunom opijenošću viđenim. Izlazeći s predstave »Najmanji cirkus na svijetu« slovačkog autora, redatelja i lutkarskog animatora Antona Anderlea, publika je bila oduševljena i moglo se jednostavno čuti: »Bilo je savršeno.« Zašto je taj vrsni znalac marionetskog žanra oduševio Zagrepčane? Kao prvo, ono što smo vidjeli već pri ulasku – klasičnom starinskom paravan- pozornicom s plošnim otvorom, urešenim u bidermajerskom i neobaroknom stilu </p>
<p> Dopalo im se i Anderleovo predstavljanje, pristojno, blisko, gotovo intimno s iskustvom umjetnika koji je kao i njegovi predci naviknut da putuje od grada do grada i u intermezzu nečijega života unese malo svježine. I naravno, šećer na kraju, Anderleova animacija lutaka s mnogo živosti, čija umješnost u danim konstruktivnim zadanostima prelazi zamislive granice. Anderleove marionete, među kojima ima i starijih od 150 godina, većinom su originalne jer su ih izradili narodni lutkari. To su manje i veće marionete likovno dotjerane i rafinirane s folklornim motivima ili pak one salonske.</p>
<p> Za razliku od njemačkoga marionetista Albrechta Rosera, koji je na ovogodišnjem PIF-u samo pokazao reviju marioneta, Anderle je dramaturški koncizno osmislio cirkuski program. Njegove plesačice na žici, žongleri, ekvilibristi, pelivani, akrobati, hrvači, točke s konjima, čovjek zmija te klasičan klaun Kuki, koji ih najavljuje dinamično i u odličnom ritmu, jesu dragulji lutkarskoga medija.</p>
<p> To je idealan spoj vizualnog i naracije, što je vrlina dobre lutkarske predstave. Karakteri cirkuskih likova nisu plošni, jednoobrazni, svaki ima svoje zrele odlike, katkada i vrlo duhovite, čime je i začinjen njihov nastup. Glasovna animacija, iako efektno izvedena, ovdje je ipak u drugom planu. Osim toga, lutke i animator ostvaruju međusobnu korelaciju koja se duboko osjeća i prelazi rampu i što je još jedan dokaz ulične prošlosti te lutkarske poetike. Naravno, općem ugođaju predstave pridonio je svirač harmonike i roga koji u živo prati lutkara. Možda je najdojmljivija, a to vrijedi i za lutkarski svijet uopće, ta dekadentna i nostalgična nota koju nosi takovo kazalište tu toliko naglašena. Ili je pak posebno privlačna osobnost samog animatora-umjetnika koji negdje visoko iznad male dotjerane pozornice na način deux ex machina rješava sudbine malih lutaka u kojima kuca i njegovo srce.</p>
<p> S druge strane, publika ima povjerenje bez ostatka u autoritativnog lutkara kao u velikog nadgledatelja. Ukratko, šarmu pametne, okretne, svevremene lutke, koja zabavlja, upozorava, kori i podučava, teško je odoljeti. Bila je to topla, zanatski i estetski odlična predstava za djecu u kojoj su uživali i odrasli. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>NAGODBA</p>
<p>Zaledio se ping-pong na hladnim pločama</p>
<p>Odlučujem: pomaknut ću nogu, zagrepsti stopalima po hrapavoj kamenoj oplati. Jasno iskazati da to činim s namjerom, da želim narušiti onu potpunu tišinu koju mi je fra Dinko nametnuo. Nek to bude znak nekom budućem kroničaru pri ocjenjivanju opsade Dubrovnika i naših pojedinačnih uloga</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Podastro je uvjete i raspored treninga koji se nisu činili osobito teškima. Još sam se nekoliko puta sastao s njim i s njegovima, među inim s jednom prekrasnom, toplom brinetom koju se nisam usudio okrenuti, iako mi se nudila (danas znam da nije bilo tendenciozno). </p>
<p>Premda je služba samo htjela vidjeti hoću li ili ne, nek se zna, za budućnost i zabilježiti u kompjutor. Tako sam ostao zauvijek zabilježen kao spolno suzdržljiv.</p>
<p>Odobrili su moje stručne planove, znanstvene planove, obiteljske planove. </p>
<p>Nakon doktorata pljuštali su debeli državni grantovi, dok se ona daleko deblja plaća taložila u banci. Bilo je na pretek materijala za znanstveni rad, po potrebi čak i u Latinskoj Americi, na Filipinima, i, dakako, najviše uokolo Mediterana. </p>
<p>Uživao sam u svome poslu, u ugledu uvaženog znanstvenika, što i jesam. I, kako vidite, time se ponosim. Iskreno volim književnost, baš kao i profinjeno divlji seks i ugnjetavanje slabijih.</p>
<p>U djetinjstvu družio sam se s velikim dečkima iz koksare i klaonice. Tražili smo školarce više srednje klase s curama. Onda bih ja, malen i podao, pljunuo ili bih uštipnuo curu. Gospoda bi me raspalila, dok su iz junk-yarda izlazili veliki dečki radničke klase. </p>
<p>Prebijali su vraga u gospodskim dečkima i odradili redaljku. Danas iza mene stoji cijela vojna sila najsilnije armade na svijetu, jedine supersile, zemlje beskrajnih mogućnosti, nuklearni nosači zrakoplova, krstarice s krstarećim raketama, F-16,17,18..., podmornice, laseri, biokemija...</p>
<p>Mogu pljunuti kog hoću.</p>
<p>Mogu se izredati sam na kom hoću.</p>
<p>A za to sam još i plaćen!</p>
<p>Ovo nije moj rat. Moj rat se zaustavio na upitu: kako zaći među one nesavršene, a toli rječite noge!</p>
<p>Nek živi zemlja slobode!</p>
<p>Riječi padaju kroz mrak. Jasne, čisto rezane odskakuju od kamenih ploča kao ping-pong loptice.</p>
<p>– Dopada Vam se lijepa doktorica?</p>
<p>– Lijepa?</p>
<p>– Zar nije?</p>
<p>Sliježem ramenima iako znam da me fra Dinko ne vidi.</p>
<p>– Kako ste to shvatili?</p>
<p>– Kao što sami vrlo dobro znate, promatranje svijeta i objektivni sudovi nisu nam zabranjeni. Osnivač našeg reda je osobito cijenio ljepotu. Kao dokaz da je Bog iz ljubavi stvorio svijet.</p>
<p>Riječi su pale, odskakutale i potom je zavladala potpuna tišina.</p>
<p>Potpuna tišina zacijelo je tlapnja, kao i potpuni mrak. Razmišljam: ako pomaknem nogu, ako odjekne moje stopalo na hladnom kamenu, hoće li to narušiti potpunu tišinu? Ili zvukovi koje sami proizvodimo ne vrijede, ne čujemo ih, i ona (nazovimo je, teoretskom ili virtualnom) potpuna tišina ostaje.</p>
<p>– Vidite – kaže fra Dinko, udarajući novi niz ping-pong loptica – malo sam u prednosti. </p>
<p>Poznajem puno dramatis personae iz vremena prije rata. Dolazili su kao turisti ili kao špijuni, odnosno oboje – Skjelsson, trubadur Van Aalst... Dr. Gredelj, koju, dakako, poznajem iz washingtonskih dana. Ili kao izvođači, pri čemu, dakako, imam na umu dr. Antića. </p>
<p>Svi su zalazili u samostan, divili se obrazinama u klaustru, slikama u crkvi. Skjelsson ima oko za dekorativni izraz... Dr. Gredelj sam uvijek smatrao vrlo privlačnom osobom, a zajedno s dr. Antićem, vrlo lijepim parom u svakom pogledu, intelektualnom... moralnom...</p>
<p>– No Franju niste poznavali iz washingtonskog vremena.</p>
<p>Zaledio se ping-pong na hladnim pločama. To valjda znači potvrdu moje negativne postulacije. Odlučujem: pomaknut ću nogu, zagrepsti stopalima po hrapavoj kamenoj oplati. </p>
<p>Jasno iskazati da to činim s namjerom, da želim narušiti onu potpunu tišinu koju mi je fra Dinko nametnuo. Nek to bude znak nekom budućem kroničaru pri ocjenjivanju opsade Dubrovnika i naših pojedinačnih uloga.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bregovićev zvjezdani dan u Veneciji</p>
<p>Znatno slabiji filmovi prikazani u konkurenciji, šestoga dana festivala – sudar autorskih moći i nemoći / Michelangelo Antonioni ipak stigao na Mostru / Joko Ono najavila otvorenje izložbe svojih radova na Lidu </p>
<p>VENECIJA, 4. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Švedski film »Glazba za vjenčanja i pogrebe« Unni Straume, uvršten u program »Iznad struje«, mogao je proći nezapaženo, iako u njemu igra sjajna glumica Lena Endre ili što se bavi uvijek za švedsku i Europu aktualnim odnosima bračnih vjera i nevjera. </p>
<p>Premda u maloj ulozi, u kojoj na neki način glumi sebe, Goran Bregović doslovno je »spasio« film i pomogao mu da u Veneciji izazove mnogo veću pozornost. Glumeći ulogu vođe orkestra ciganske glazbe, koji se nastanjuje u podrumu kuće rastavljenog para, Bregović nije imao previše težak zadatak, osim da stane ispred kamere, a svaka njegova pojava u filmu izazivala je oduševljenje u gledalištu, tim prije što ga je pratila i njegova glazba, raskošna i neobuzdana, ispunjena osjećajem i temperamentom nekog drugog svijeta, daleko od onog hladnog i programiranog švedskog društva.</p>
<p> I iako je bio samo jedan dan u Veneciji, bilo je dovoljno da »obavi posao«. Već na podnevnoj tiskovnoj konferenciji bilo je jasno da je Bregović glavna zvijezda filma, jer gotovo sva pitanja bila su upućivana njemu, a poslije na svečanoj projekciji u dvorani Grande publika je doslovno bila koncentrirana samo na njegovu pojavu. Tako je zvijezda šestog dana Mostre bio doista Goran Bregović, koji i inače kao glazbenik uživa veliku popularnost u Italiji.</p>
<p> Što se glavnoga programa konkurencije tiče, bilo je neizbježno da nakon toliko dana s izvrsnim filmovima padne napetost i zaredaju slabija ostvarenja. Upravo to se dogodilo na sredini festivala, kada smo bili svjedoci loših filmova – uglednih redatelja. Sergej Bodrov napravio je film »Poljubac medvjeda«, koji kao da je namijenjen dječjem festivalu, a nikako ozbiljnoj konkurenciji Mostre. Bajkovita priča o djevojčici iz cirkusa koja je emotivno duboko vezana za svoga medvjeda, koji se preobličuje u mladića, više je iritantna nego zabavna. Redatelj koji je radio žestoke političke filmove kao što su »Sloboda je raj« ili »Zatočenik planina«, kao da se potpuno izgubio u imaginarnom vrtlogu svaštarenja koje se pretvara u nemoć i autorsko vrludanje nepotrebnim i suvišnim temama. </p>
<p> Doris Dorrie s filmom »Razgolićavanja« ostala je dosljedna svomu agresivnom, nametljivom stilu obrane nekih ženskoidnih ideala. Ali to nije dovoljno za dobar film, kao ni pretjerivanje s bojama i očitim utjecajem Almodovarova stila ispreplitanja parova i likova uz agresivnu seksualnu poentu i nepotrebni nudistički ekshibicionizam. Talijanski favorit, film Michelea Placida »Putovanje, zvano ljubav« stereotipna je pričica o strasnoj ljubavi talijanskih književnika Sibille Aleramo i Dina Campana koja je intenzivno trajala u vrijeme Prvoga svjetskog rata od 1916. do 1918. Starija od njega devet godina, s burnim ljubavnim vezama iza sebe i bolnim bračnim iskustvom, Sibille, kojoj je inače pravo ime Rina Faccio, opsjednuta je ljepotom i snagom poezije otkvačenog, nepredvidljivog, grubog i romantičnog, osjetljivog Campana.</p>
<p> Bila je to burna veza ispunjena tjelesnim obračunima i ljubavnim ludovanjima, obožavanjem i prezirom, praštanjem i optužbama...Na žalost, iz štreberski složenog filma samo se daju naslutiti te eruptivne strasti, koje su često bile na rubu da unište kako nju, tako i njega, u kreativnom, autorskom, ali i osjećajnom, pa čak i fizičkom pogledu.</p>
<p> U programu »Iznad struje« prikazan je pravi film za takvu vrstu programa, u doslovnom smislu. Jer riječ je o provokativnom Larryju Clarku koji se nakon izazovnog filma »Kids« pojavljuje s još radikalnijim i šokantnijim filmom »Ken Park« (potpisuje ga kao redatelj zajedno s Edom Lanchmanom). Nasilje, seks, mržnja, ljubav, manije i emocionalne zbrke – sve to prati junake toga filma, tri dječaka i jednu djevojčicu i njihove roditelje. Ali u Clarkovu stilu, bez opraštanja i zataškavanja, doslovno, grubo, jasno i »u glavu«.</p>
<p> Dobra vijest je da je Michelangelo Antonioni, veliki maestro talijanskog filma, stigao u Veneciju, pa će velika svečanost u njegovu čast biti potpuna. Loša vijest je pak što Clint Eastwood ne dolazi u Veneciju. Ikona svjetskoga filma, na žalost nije ove godine našao termine za europsko predstavljanje svoga filma »Blood Work«. Zato je na Lidu jedna sasvim druga vrsta zvijezde, Joko Ono, jedna od najkontroverznijih osobnosti 20. stoljeća, japanska umjetnica i udovica Johna Lennona, došla je radi priprema za otvorenje izložbe u sklopu Međunarodne izložbe skulptura i instalacija.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sljedbenik nove geometrije</p>
<p>Više od 150 djela Duje Jurića prvi put je zajedno izloženo, a većina njih nije nikada izlagana / Djela geometrijske apstrakcije odlikuju preciznost i minucioznost izvedbe po uzoru na povijesno naslijeđe ruske avangarde, Bauhausa, De Styla, Novih tendencija i Fluxusa</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Monografska izložba Duje Jurića (1956.) otvorena je u utorak na večer u Gliptoteci HAZU. Umjetnik se predstavio djelima nastalima od 1988. do 2002. godine, a riječ je o slikama u tehnici akrilika na platnu, objektima i ambijentu. To su ciklusi »Oblice s rupama«, »Crno – bijele vertikale s rombovima«, »Rombovi«, »Raster horizontala i vertikala«, »Meandrične linije«, »Slike – knjige«, »Objekti« i »Svjetlosni ambijenti«. Autorica izložbe je Lida Roje Depolo, muzejska savjetnica ustanove, autorica teksta kataloga koji će biti tiskan naknadno. Prilikom otvorenja izložbe prikazan je film DV u trajanju od pola sata autora Fedora Vučemilovića, a prikazuje performance Duje Jurića »Anything is all« iz 2000.</p>
<p>Više od 150 djela prvi put je zajedno izloženo, a većina njih nije nikada izlagana. Predstavljena djela geometrijske apstrakcije odlikuju preciznost i minucioznost izvedbe, strogost i red, ravnoteža i sklad po uzoru na povijesno naslijeđe ruske avangarde, Bauhausa, De Styla, Novih tendencija i Fluxusa. Umjetnik se priklonio Novoj geometriji, stilskom pravcu koji se javlja krajem 80-ih kao reakcija na konceptualnu umjetnost, zagovarajući povratak slikarstva. </p>
<p>Kreativnost ostvaruje geometrijskim linijama i likovima te tijelima tvoreći iluziju treće dimenzije. Stvaralaštvo mu se ne temelji na zadanom matematičkom predlošku, već na intuiciji. Kromatske i akromatske putanje opisuju meandrična polja nalik labirintima koje se sa slika prenose na ambijent oblikovan svjetlosnom instalacijom. Rasteri vertikala i horizontala slojevito se preklapaju tvoreći polja koja pulsiraju energijom ritma, boja i oblika. Ispisivanjem riječi na trakama Jurić se sve više približava konceptualnoj umjetnosti. Na takav način oslikava objekte, vrata, vitrinu, odjeću te putne kofere kao simbole nomadskog načina života i sudbine podstanara.</p>
<p>Projekcija filma na platnu pokazala je umjetnički postupak autora na čijoj su odjeći gusto poredani i pričvršćeni kistovi koji su uronjeni u boju, kao i njegovi prsti. Umjetnik stoji ispred slikarskog platna, te zamahujući rukama i okrećući se tijelom od početka do kraja formata slike i natrag, ostavlja za sobom tragove boje na način akcijskog slikarstva. Film preslikava jednu te istu radnju u beskonačnost, čime stvara monotoniju kao suvremenu likovnu kvalitetu.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Knjiga u tržišnim izazovima</p>
<p>Distribucija knjiga u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini i Srbiji odvija se uz poteškoće, a prekogranični promet knjigama je kaotičan / Država bi trebala pomoći razvoj tržišta knjiga, a ne financirati nakladnike</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Na hrvatskome tržištu nedostaje čitav niz mehanizama koji su potrebni za otvaranje tržišta knjiga kojim će knjige iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije slobodno procirkulirati. Premda u ovome trenutku postoje carinske i ekonomske barijere, sigurno je da će se to jednoga dana dogoditi – rečeno je, među ostalim, na konferenciji za novinare u utorak na večer u zagrebačkom Art Net clubu. Tom su prigodom predstavljeni zaključci okruglog stola »Otvaranje tržišta knjiga« kojim je 31. kolovoza u Krku završio Sedmi međunarodni književni festival Pontes 2002.</p>
<p> Na dvodnevnom okruglom stolu sudjelovalo je dvadesetak nakladnika, knjižara, prevoditelja i autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, koji su razgovarali o otvaranju zajedničkog tržišta knjiga. Kako je istaknuo Valerij Jurešić, organizator Pontesa i voditelj projekta Knjižni informacijski sustav (KIS), bio je to prvi skup profesionalaca generacije koja je stasala u 90-im godinama iz područja »međusobno razumljivih jezika«, posvećen utvrđivanju problema i prednosti koje donosi izazov skore uspostave slobodnog tržišta u području.</p>
<p>Oni su svoj rad podijelili u tri radne skupine. Prva radna grupa raspravljala je o autorskim pravima i prijevodima, druga o problemima distribucije i suradnji među knjižarima, a treća o odnosu države prema tržištu knjiga.</p>
<p>»U sve tri zemlje regije međusobno razumljivih jezika uočeno je da uplitanje državnih institucija izravno ometa razvoj tržišta knjiga. U Hrvatskoj se tako sustavom potpora i otkupa knjiga posredno utječe na porast cijene knjige, odvajanje dijela nakladnika od tržišnih mehanizama te cijepanje nakladničkog sektora na one koji su izravno vezani za državnu potporu i one okrenute razvoju tržišta«, kazao je Valerij Jurešić. On je istaknuo i nedostatak sustavne potpore autorima knjiga te nedovoljnu ili nikakvu promociju tih knjiga u inozemstvu – probleme koji su prisutni u sve tri zemlje.</p>
<p> Ugledajući se na rješenja u drugim zemljama, radna je skupina zaključila da država mora pomoći razvoj tržišta knjiga, a ne financirati nakladnike, potom okrenuti se zaštiti autorskog stvaralaštva knjiga, baviti se sustavnim promicanjem kulture čitanja, a sredstva za financiranje treba što više odvojiti od volje aktualne vlasti.</p>
<p>Pitanje knjižne distribucije pokazalo se kao problem u sve tri zemlje, s obzirom na to da ona ni u jednoj od tih država nije kvalitetno ili nije uopće uspostavljena. »Bez organizirane distribucije knjiga nije moguće otvaranje tržišta knjiga između Hrvatske, BiH i Srbije. Iako je trenutačno prekogranični promet knjigama između te tri zemlje formalno moguć, opterećen je pristojbama koje knjigu poskupljuju, ili je pak moguć uz improvizacije koje produljuju i poskupljuju isporuku. Stoga je za budućnost međudržavne distribucije knjiga potrebno uspostaviti stalne kanale isporuke većih kontingenata knjiga«, jedan je od zaključaka okrugloga stola.</p>
<p> Od budućih se distributera, istaknuto je također, očekuje da nakladnicima ponude poštenije i uravnoteženije uvjete uzimanja knjiga u distribuciju, te da je sustavno i cjelovito informiranje o knjigama ponuđenim tržištu u sve tri države također nužan uvjet za uspostavu normalnog međunarodnog knjižnog tržišta.</p>
<p>Što se pak autorskih prava i prijevoda tiče, sudionici okruglog stola iznijeli su i neke konkretne prijedloge. Milena Benini, koordinatorica projekta »Život knjige«, predstavila je ukratko nedavno pokrenut projekt čiji je cilj pridonijeti oživljavanju hrvatskoga tržišta knjigama, a susret s novinarima završio je razgovorom sa Sophie Tai iz Tajvana, iz kineskog udruge nakladnika, o predstavljanju hrvatske knjige i književnosti na azijskome tržištu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Spasimo mljekarice</p>
<p>Medijska umjetnica Kristina Leko u akciji »Mlijeko 2002.» upozorila na potrebu da se očuva zanimanje mljekarica kao kulturna i civilizacijska tekovina </p>
<p>Subotno jutro na Dolcu uvijek je neobično živo, no ovoga puta, već na samome ulazu u Dolac, povrh stepenica, stvorio se red. Kućanice, slučajni prolaznici i umirovljenici stvorili su dugačak red oko improvizirane pozornice na kojoj su tri mljekarice besplatno djelile sir i vrhnje. Tim dijeljenjem sira i vrhnja multimedijska umjetnica Kristina Leko te ljudi okupljeni oko Urbanoga festivala započeli su inicijativu kojoj je cilj osigurati opstanak mljekarica. Kristina Leko je istaknula da postoji velika vjerojatnost da će se sve manje žena baviti tim poslom. </p>
<p>Naime, zbog europskog usklađivanja, prateće pojave globalizacijskog pocesa, vjerojatno će nestati toga zanimanja. Europa postavlja zahtjev na kakvoću svježega mlijeka, a njega je izvan velikih farmi skupo i gotovo nemoguće zadovoljiti. Umjetnica je prije izvođenja te akcije provela istraživanje iz kojeg je saznala da zagrebačke mljekarice pripadaju skupini od 95 posto proizvođača mlijeka koji imaju do tri krave, dakle vjerojatno je da se ne bi uklopile u ideju napretka koji smjera put velikih i potpuno automatiziranih farmi.</p>
<p> Kristina Leko je ostvarila tu akciju u suradnji s mljekaricama Katicom Bigz, Marijom Špoljar i Maricom Senečić koje već više od pedeset godina prodaju sir i vrhnje na Dolcu. Njen je cilj istražiti, dokumentirati i arhivirati tu temu, te pripremiti izložbu na kojoj će se predstaviti dvjestotinjak zagrebačkih mljekarica. Tu akciju karakterizira i snažan društveni angažman kojemu je svrha staviti pod zaštitu to tradicionalno zanimanje kao kulturnu i civilizacijsku vrijednost.</p>
<p> Na taj način omogućilo bi se da mljekarice i u budućnosti ostanu na našim tržnicama dajući svoj prinos kulturnom identitetu grada Zagreba. U suprotnome, moglo bi nam se dogoditi da za stotinu godina nestanu oni koji s kravama razgovaraju dok muzu mlijeko, a snjima možda i oni koji međusobno razgovaraju na tržnicama, baš poput bake Katice koja uvijek razgovara sa svojim stalnim mušterijama gotovo pedeset godina.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vlastelin se mogao ženiti samo plemkinjom</p>
<p>Brakovi u starome Dubrovniku u svjetlu stihova i drama hrvatskih pisaca te podataka iz arhiva – bila je tema predavanja dr. Slavice Stojan / Brakovi bili mogući samo unutar određenoga društvenoga sloja, primjerice kći pripadnika bratovštine Antunina mogla se udati samo za Antunina </p>
<p>DUBROVNIK, 4. rujna</p>
<p> – Tema »Žena u hrvatskoj književnosti i kulturi« kojoj je posvećen književni blok ovogodišnje Zagrebačke slavističke škole obogaćena je u nastavku rada škole predavanjem dr. Slavice Stojan. Ona je temu obradila iz sociološko-antropoloških uvida.</p>
<p>Analizirajući pojavu udaje kćeri u starom Dubrovniku, dr. Slavica Stojan je primijenila interdisciplinarni pristup temeljen na višegodišnjim istraživanjima u Državnom arhivu u Dubrovniku, u kojemu je proučavala svakodnevicu grada i njegovih žitelja na izvorima juridičkog karaktera.</p>
<p>Utvrdivši koliko oni korespondiraju sa suvremenom literaturom, dr. Stojan primjere osvjetljava citatima iz književnosti koja je nastajala na tlu Dubrovnika od 15. do početka 19. stoljeća. Tako njena studija ocrtava začudnu simbiozu između literature i događaja u arhivskim vrelima koji se u toj literaturi zrcale. </p>
<p>Endogamijska restrikcija dovodila je u osobito nezavidnu situaciju djevojke stasale za udaju u vlastelinskim i boljim gradskim kućama. Poštivajući u pravilu načelo korta supra korti, partnera je bilo moguće odabrati samo u odgovarajućem društvenom sloju, što je u praksi značilo da se plemkinja mogla isključivo udati za vlastelina i obrnuto vlastelin se mogao ženiti samo plemkinjom.</p>
<p> Kći pripadnika ugledne bratovštine Antunina samo za Antunina ili pak kći pripadnika nešto niže po statusu bratovštine Lazarina samo za Lazarina. Dr. Stojan pritom je istaknula Gundulićeve stihove iz pastorale »Dubravka«, u kojoj znameniti pjesnik tvrdi da su ženidbe partnera koji nemaju podjednaki obiteljski status štetne, pa stoga i posve neuobičajene u Dubrovniku.</p>
<p> Potom su slijedili nimalo laki pregovori koji su se ticali djevojčine dote, a nerijetko su mladići i odustajali od naumljene ženidbe nezadovoljni onim što im je dotična vjerenica imala unijeti u kuću. Arhivski izvori donose u tome pogledu obilje primjera pri čemu je vjerenica ostajala osramoćena. Prilike za udaju, unatoč ponudi dobre prćije, bile su vrlo ograničene ako je posrijedi bila djevojka koja je zašla u ozbiljne godine čekajući »dobru priliku«.</p>
<p> Zato Marina Držić, vrstan poznavalac ljudskih naravi, ističe jednom prigodom: »Tko ima udati kćer ima febru kvotidijanu uza se, koja ga ne čini spat ni mirovat noć ni dan«.</p>
<p>Dr. Stojan posvetila je pažnju motivu nejednakog bračnog para, stariji muškarac i mnogo mlađa žena, koji je potaknut životnim realitetom bio prisutan u književnosti od najranijeg razdoblja, navodeći uz primjere iz Držićevih komedija i pjesnika Nikolu Dimitrovića, a potom i komedije s kraja 17. stoljeća, kao i dokumente iz sudske prakse kaznenoga suda Dubrovačke Republike. </p>
<p>Iako su obične djevojke iz puka, kmetice, gradske sluškinje i pralje imale više mogućnosti odabrati muža prema želji svoga srca, nisu bile izuzete ograničenja i otežavajućih okolnosti koje su im nametale vlastite obitelji, a ponekad i gospodari. Prekinute vjeridbe bile su među njima češća pojava, što zbog mladićeva nezadovoljstva mirazom, što zbog krive procjene, pri čemu je djevojka pristajala na spolnu bliskost s vjerenikom da bi ga oraspoložila za bržu odluku o vjenčanju, dok je mladić to započinjao isključivo zbog zadovoljstva koje bi se potom ugasilo.</p>
<p> Razvrgnute vjeridbe egzistencijalno su pogađale samo žensku stranu i donosile joj dramatičan, često i tragičan obrat u životu. Usprkos tomu vjeridbe je uvijek pratio komični moment, koji su umjeli iskoristiti dubrovački pisci u svojim dramskim i pjesničkim ostvarenjima, pronalazeći brojne primjere u životnoj svakodnevici grada Dubrovnika. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Vilenica« okuplja srednju Europu</p>
<p>Na jednom od najvažnijih književnih festivala u srednjoj Europi predstavit će se stotinjak autora iz čitave Europe / Gosti ovogodišnje »Vilenice« su i hrvatski književnici – Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Dražen Katunarić, Jozefina Dautbegović i Boris Biletić</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Izložbe, predstavljanja knjiga, literarna čitanja, predavanja, koncerti, okrugli stolovi, videoinstalacije i konferencije za novinare – samo su dio ovogodišnjeg, 17. po redu međunarodnoga literarnog susreta »Vilenica«, što je u srijedu, 4. rujna otvoren u Lipici, u Sloveniji. Najveća slovenska književna manifestacija i jedna od najvažnijih u srednjoj Europi započela je otvorenjem izložbe i književnim sajmom, a potrajat će do 8. rujna. </p>
<p>Gosti ovogodišnje »Vilenice« su i hrvatski književnici – Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Dražen Katunarić, Jozefina Dautbegović i Boris Biletić, koji će se predstaviti drugi dan susreta, u četvrtak, kada će u auli koparske palače Tarsia čitati ulomke iz svojih tekstova. Pisce će tom prigodom predstaviti dr. Tea Benčić-Rimay, književna kritičarka i teoretičarka, a literarnu večer vodit će Irena Urbič, novinarka »Primorskih novica«, jednog od organizatora ovogodišnjeg susreta.</p>
<p>Vrhunac bogatoga književnoga festivala dogodit će se posljednjega dana susreta, kada će Iztok Osojnik, predsjednik Društva slovenskih pisaca, u jami Vilenici predati međunarodnu literarnu nagradu »Vilenica« za životno djelo jednom srednjoeuropskom autoru. Do sada su tu nagradu dobili, među ostalim, talijansko-hrvatski pisac Fulvio Tomizza (1986.), austrijski književnik Peter Handke (1987.), češki Milan Kundera (1992.) te hrvatski pisac Slavko Mihalić (2000.). Bit će također dodijeljena i nagrada Kristal Vilenica jednomu od autora koji je uvršten u vileniški zbornik.</p>
<p>Osim radnoga dijela programa, sudionici susreta družit će se na izletima u okolna sela i gradove, kada će imati priliku upoznati prirodne, povijesne i kulturne ljepote Slovenije te izmjenjivati osobna iskustva, znanje i ideje s ostalim sudionicima festivala.</p>
<p>Susret koji okuplja književnike iz srednje Europe održava se u organizaciji Društva slovenskih pisaca od 1986. godine u Lipici, mjestu poznatom po glasovitim kraškim konjima lipicanerima, smještenom u primorskom dijelu Slovenije. Tamo, tako reći u srcu Krasa, na raskrižju srednje Europe, jugoistočne Europe i Sredozemlja susretište je triju glavnih jezičnih skupina – germanske, romanske i slavenske, s madžarskim, albanskim i grčkim u pozadini. Svake godine na »Vilenici« sudjeluje između 100 i 120 pisaca, pjesnika, urednika, nakladnika, prevoditelja, novinara i ostalih sudionika, a do sada se već predstavilo više od 1300 autora iz 40-ak europskih država.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ministar Vujić primio predstavnike PIF-a</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna </p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić primio je danas u Ministarstvu kulture predstavnike jubilarnog, 35. Međunarodnog festivala kazališta lutaka - PIF, koji se održava u Zagrebu od 30. kolovoza do 6. rujna.</p>
<p> Ministarstvo kulture podupire PIF jer smatra da je, uz Festival djeteta u Šibeniku, on važna hrvatska manifestacija koja je stekla domaću i međunarodnu potvrdu kritike i publike. Vujić smatra da bi pripreme za taj ugledni festival dogodine trebale krenuti još ranije kako bi proširio svoje okvire i kako bi se predstave igrale i po drugim dijelovima Hrvatske.</p>
<p> Umjetnička voditeljica PIF-a Livija Kroflin zahvalila je Vujiću na podršci koju njegovo ministarstvo pruža tom festivalu i podsjetila da je u posljednje dvije godine ono povećalo i financijsku potporu festivalu (Ministarstvo za PIF izdvaja 250 tisuća kuna). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Smrtne prijetnje veličane globalizacije </p>
<p>Kako je to moguće da industrijski divovi slijepo nastavljaju prljavu proizvodnju koja vodi do potpuna onečišćenja i posvemašnjeg iscrpljenja izvora rude, nafte i plina? Zašto su vlade tako nemoćne da zaustave tu trku u katastrofu? </p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Pariški sastanak o proturatnom sudu svršio je optimistički. A ipak velesile poslije nisu potpisale sporazum. Sjedinjene su Države imale na duši Vijetnamski rat i bogzna kakve buduće planove, a i SSSR nije imao čiste prste. Tako zaključak nije ostvaren.</p>
<p>Da je taj sud tada bio osnovan, možda bi potencijalni osvajači bili zastrašeni predviđenim kaznama. Jamačno se ne bi ni Milošević i JNA usudili u pohod za Veliku Srbiju. A i Tuđman i HDZ bi uvažavali avnojske granice i ne bi bajali o širenju Hrvatske na istok.</p>
<p>Polazište Pariškog sporazuma bijaše uz UN-ovu Povelju i UN-ovu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima već prihvaćena Ženevska i Haaška konvencija o »civiliziranom ratovanju«. Povelja i Deklaracija su temelj međunarodnog prava i najveće jamstvo sigurnosti svih, osobito malih, država što bi se još ojačalo proturatnim sudom.</p>
<p>Jezgra je međunarodnog prava nepovredivost međunarodno priznatih granica među državama. Doduše, neke granice nisu nakon dvaju svjetskih ratova povučene pravedno niti odgovaraju etničkim sastavima, ali je bilo opće uvjerenje da bi svaka nasilna promjena granica uzrokovala još gore nepravde.</p>
<p>Kad je Srpska akademija nauka i umjetnosti u Memorandumu označila granice među republikama SFRJ samo administrativnima, prijetilo je to već starim projektom Velike Srbije što će ga iznova ostvarivati Slobodan Milošević izguravši s vlasti svojeg patrona i Titova sljedbenika Stambolića. </p>
<p>Na Vidovdan 1989. novi je srpski vožd na Kosovu otvoreno izjavio da će se oni latiti i oružja da postignu svoje ciljeve.</p>
<p>Slovensko i hrvatsko komunističko vodstvo pokazali su krajnje sljepilo i zločin prema narodima kad su njihovi Skupština i Sabor potvrdili ukidanje autonomije pokrajina Kosova i Vojvodine, s chamberlainskom obmanom da će pripitomiti tigra manjim zalogajima. A zvijeri to samo povećava pohlepu.</p>
<p>Kako su svi političari, iako među sobom posvađani, bili u komunističkoj partiji, doduše već federaliziranoj, povećavalo je to obmanu da će se »drugovi« ipak napokon složiti. </p>
<p>Međutim, boljševička je diktatura bila na umoru, a marksizam ishlapio, tako da povampirena nacionalistička i totalitarna ideologija postaje stremen da se vlastodršci održe na sedlu i pretendenti uskoče na vlast. </p>
<p>Kad su se u proljeće 1991. sastali Milošević i Tuđman u zloglasnom Karađorđevu (pamtimo boljševički udar u prosincu 1971.!), pobojah se da su dogovorili o podjeli Republike Bosne i Hercegovine s obzirom na već ostvarivani projekt Velike Srbije i Tuđmanovu propagandu pri prvim višestranačkim izborima o »dopunjenju hrvatske kifle«.</p>
<p>Nažalost, većina hrvatskih birača i jednako neobrazovanih medija nije još tada shvatila kako je kobno za malu zemlju poigravati se međunarodnim pravom, osobito granicama.</p>
<p>Kako je u Srbiji rasla šovinistička plima, objavio sam u mnogo čitanoj Politici apel srpskoj (i svoj jugoslavenskoj) javnosti da ne srljamo u rat zbog granica, a pozvah se i na Pugwashki sastanak u SANU, gdje smo se jednodušno izjasnili za mir i pagvaške principe.</p>
<p>No iz Srpske akademije odmah mi je Mihailo Marković, jedan od prvaka neomarksističke grupe Praxisa i Rankovićev ortak pa Miloševićev savjetnik, odgovorio u najpopularnijem beogradskom listu da sam ja zlorabio Pugwashku konferenciju kako bih nametao hrvatske stavove, a podrivao srpske pozicije.</p>
<p>Budući da je moj apel ipak nalazio rezonanciju u Srbiji (čak mi je jedan ugledan srpski sudac izrazio suglasje, doduše uz rezignaciju kako su »oni drugi« jači), Društvo nastavnika Beogradskog univerziteta osjetilo se ponukano da grubo i uvredljivo odbaci moj apel za mir.</p>
<p>Nisu, dakako, izostale ni Večernje novosti, dnevnik najveće naklade, koji je već dvaput lansirao cijele serije od pet, šest nastavaka protiv mene kao neprijatelja Partije i Države. Bilo je to ono ranije doba kad su moje zabranjene knjige »Krivovjernik na ljevici« i »Krunski svjedok protiv Andrije Hebranga« podjarile represalije protiv mene.</p>
<p>Da me ipak nisu zatvorili, emigrantska Hrvatska revija je pronašla »objašnjenje«: Tito i ja smo zajedno u masonskoj loži pa on mora trpjeti moje oštre kritike.</p>
<p>Uistinu, Josip Broz bio je suviše lukav da izazove skandal na Zapadu, a vlast se zadovoljila da mi priječi svaku javnu djelatnost i postavi godinama policijska kola ispred nacionalizirane obiteljske kuće, više da zastraši posjetitelje negoli ukućane. </p>
<p>Nakon što su Slovenija i Hrvatska održale plebiscit i proglasile osamostaljenje, JNA i Milošević nastavljaju otvoreno s agresijom. Pitanje novih država i granica riješila je Badinterova komisija Europske unije potkraj prosinca 1991. s pozivom na Ustav SFRJ iz godine 1974. u kojemu su republike potvrđene kao suverene države s pravom na odcjepljenje i svoju vojsku.</p>
<p>To je nakon junačke obrane bila pravna osnova za međunarodno priznanje samostalnosti Republike Hrvatske, utemeljene u partizanskom ratu. Nažalost, osamostaljenje pod HDZ-om nije pošlo načelima Zavnoha ili demokracije i socijalne pravde, nego je ustaška primjesa Tuđmanove autokracije ozlovoljila svjetsku javnost i dala još više impulsa »balvan revoluciji« Srba-prečana kao preteči velikosrpske agresije. </p>
<p>Nakon triju desetljeća od Pariškog sastanka i bezumnih agresija u Jugoslaviji, Africi i drugdje ponovno se pokrenulo u Rimu osnivanje svjetskog suda protiv rata. Mnoge su države već potpisale pomno sastavljen statut (s dosta ustupaka državnom pravosuđu i suverenosti), a među njima i Hrvatska. Predsjednik SAD-a Bill Clinton, također, je podržao taj sud, međutim njegov konzervativniji nasljednik George Bush uskratio je potpis. </p>
<p>Kako se mogu Sjedinjene Države postaviti za čuvara globalnog reda ako same ne prihvaćaju međunarodno pravo? </p>
<p>Hoće li taj »američki mir« nalikovati na pax romana kad je Rimski Imperij diktirao uvjete podložnim zemljama? Uzdajmo se da će mirotvorna svjetska javnost prisiliti sve velesile da se priključe toj obrani od novih ratova.</p>
<p>Sud u Haagu stekao je već mnoga iskustva, a bilo bi dobro kad bi radio zajedno sa svjetskim sudom protiv rata. Očito se lokalni sukobi mogu bolje prosuditi i zapriječiti u globalnom sklopu. Podizanje svijeta na višu humanističku razinu uvjet je ne samo mira nego i općeg blagostanja. </p>
<p>Nakon Clintonova oklijevanja nova Bushova vlada također odbija potpisati sporazum u Kyotu o zaštiti okoliša, čemu je pristupila većina zemalja. </p>
<p>Iako je taj nedovoljno principijelan Kyotski dogovor svršio u kompromisima i nagodbama, činio se ipak američkim kompanijama suviše restriktivan pa one dalje onečišćuju tlo, vodu i zrak, tako da čak propadaju šume u Kanadi, kamo vjetar odnosi otrovne oblake, a tamošnja se vlada ne usuđuje prosvjedovati.</p>
<p>Kako je to moguće da industrijski divovi slijepo nastavljaju prljavu proizvodnju koja vodi do potpuna onečišćenja i posvemašnjeg iscrpljenja izvora rude, nafte i plina? Zašto su vlade tako nemoćne da zaustave tu trku u katastrofu?</p>
<p>Smrtne prijetnje dolaze od toliko veličane globalizacije koja uz manje beneficije više širi i ubrzava naoružanje, ekocid, eksploziju pučanstva, jaz između bogatih i siromašnih, lokalne sukobe. </p>
<p>Zar to državnici ne uviđaju?</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Sampras još uvijek »u igri«,Rubin uzdrmala Venus</p>
<p>Iva Majoli u paru s Španjolkom Conchita Martinez poražena je u osmini finala, kao i jedina hrvatska predstavnica u juniorskoj konkurenciji, Nika Ožegović, koja je poražena u dvoboju 1. kola</p>
<p>NEW YORK, 4. rujna</p>
<p> – Iako je sunce »okupalo« terene u Flushing Meadowsu i riješilo organizatore briga oko promjene programa, hrvatske tenisačice nisu imale razloga za veselje. Iva Majoli u paru s Španjolkom Conchita Martinez poražena je u osmini finala turnira parova, švicarsko-slovačka kombinacija Emmanuelle Gagliardi i Henrieta Nagyova slavila je sa 7-6 (6), 6-4 . Jedina hrvatska predstavnica u juniorskoj konkurenciji, Nika Ožegović poražena je na otvaranju turnira, bolja je bila Mađarica Zsuzsanne Babos i pobijedila je sa 6-2, 6-3 u dvoboju 1. kola.</p>
<p>Amerikanka Chanda Rubin rijetka je tenisačica na Touru koja je imala sreće i dočekala loš dan sunarodnakinje Venus Williams, druge nositeljice i pobjednice US Opena 2000. i 2001. godine. Ali, nije znala iskoristiti priliku za senzacionalnom pobjedom i upisati se u povijest kao tenisačica koja je barem na trenutak uzdrmala imperatorske pozicije sestara Williams.</p>
<p>Dvoboj bivših pobjednica newyorškog Grand Slama Amerikanke Monice Seles i Švicarke Martine Hingis okončan je najranijim porazom 22-godišnje »Miss Swiss« otkako je sa 14 godina prvi put igrala u New Yorku. Bitno se osjetila stanka Švicarke zbog operacije koljena, bio joj je ovo tek treći turnir nakon povratka na Tour.</p>
<p>Za razliku od Hingis, Amerikanka Lindsay Davenport nakon operacije koljena igra kao da nije bila bez reketa gotovo šest mjeseci. Istina, nije tako uvjerljiva kao iz najboljih dana, ali manjak mečeva nadoknađuje ogromnim iskustvom i željom za pobjedom. Tako je i protiv talentirane Ruskinje Jelene Bovine, Davenport bacila reket nakon slabe igre u prvom setu i krenula punom snagom u nastavku. Rezultat? Do kraja je izgubila samo dva gema i prva zaslužila polufinale US Opena.</p>
<p>A tamo je čeka prva tenisačica svijeta Serena Williams. Priče oko »obožavatelja« uopće nisu ostavile traga na njenoj igri. Istina, Slovakinja Danijela Hantuchova ozlijedila je palac desne ruke u prethodnom meču, no i da je bila posve zdrava Serena je bila predobra, uvijek je ponudila korak i udarac više za uvjerljivih 6-2, 6-2...</p>
<p>Britanac Greg Rusedski posebno je istaknuo nakon poraza protiv Amerikanca Petea Samprasa kako je »Pistol Pete korak i pol sporiji no prije«. Ipak, Sampras je demantirao kritičare i potvrdio svoje najave kako još uvijek ima »ono nešto« za što se nada da će mu priskrbiti 14. Grand Slam naslov. Dostojno je pokazao kako je uhvatio priličan zalet u formi protiv trećeg nositelja Nijemca Tommya Haasa, kojeg je ispratio sa 27 aseva i agresivnim, dinamičnim tenisom kakav već dugo nije »stanovao« u rukama ponajboljeg tenisača svih vremena. A nakon jubilarne 200. Grand Slam pobjede Sampras je uzvratio Rusedskom:</p>
<p>– Protiv njega uistinu ne moram biti korak i pol brži. Uopće me ne zanima što Greg govori i misli. Ne želim gubiti energiju na takve stvari, rekao je Sampras.</p>
<p>Sada očekuje prema mnogima njegovog nasljednika Andya Roddicka. A jedan od nervoznijih tenisača na Touru u utorak je bio izuzetno smiren te je »režirao« ponajljepše poene na ovogodišnjem newyorškom Grand Slamu za pobjedu protiv Argentinca Juana Ignacia Chele i dvoboj protiv svog idola, kojeg je pobijedio u posljednja dva ogleda...</p>
<p>Nizozemac Sjeng Schalken, koji je pobijedio Ivana Ljubičića, nastavlja igrati u životnoj formi. Na prethodnih 28 Grand Slam nastupa nije uspio proći 3. kolo, a onda je ove sezone stigao do četvrtfinala u Wimbledonu i US Openu. Nakon pobjede protiv povratnika na terene Brazilca Gustava Kuertena u četvrtfinalu igra protiv Čileanca Fernanda Gonzaleza koji je pobijedio Francuza Arnauda Clementa...</p>
<p>l Rezultati, tenisači, osmina finala: Sampras (17) – Haas (3) 7-5, 6-4, 6-7 (5), 7-5, Roddick (11) – Chela (26) 5-7, 6-4, 6-4, 6-4, Schalken (24) – Kuerten 6-3, 7-6 (6), 6-7 (5), 7-6 (4), Gonzalez (28) – Clement 6-4, 6-2, 6-3;</p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: S. Williams (1) – Hantuchova (11) 6-2, 6-2, Davenport (4) – Bovina 3-6, 6-0, 6-2; 4. kolo: V. Williams (2) – Rubin (14) 6-2, 4-6, 7-5, Seles (6) – Hingis (9) 6-4, 6-2. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Protiv Estonije i bez Bokšića</p>
<p>»Osim Tudora, odnedavno je ozlijeđen i Robert Kovač, a sada i Šimunić. Na tri mjesta konkuriraju Tokić, Šimić, Tomas i Živković. Uz to, napadači su sada prorijeđeni izostankom Bokšića, a ni Olić nije spreman za cijelu utakmicu. No, snaći ću se, jer za dva mjesta u napadu konkuriraju Rapaić, Olić, Petrić i Tomislav Marić«, rekao je Barić, koji ne brine pred subotnji susret</p>
<p>ČATEŽ, 4. rujna</p>
<p> – Vijest da Alen Bokšić zbog obnovljene ozljede mišića najvjerojatnije neće doći na pripreme u Čatež za subotnju kvalifikacijsku utakmicu u Osijeku protiv Estonije, dakako, nikoga nije učinila ravnodušnim. Najmanje izbornika Otta Barića, koji je, odmah nakon što je saznao o čemu se radi, prekrižio Bokšića u svom notesu za subotnju utakmicu. No, vječni optimist Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS, i dalje stalno drži otvorenu telefonsku liniju i nada se do posljednjeg trenutka dobroj vijesti iz Londona, nakon što Bokšić obavi dodatne preglede i točno dozna o čemu se radi.</p>
<p>– Za mene je uglavnom sve jasno, što se tiče Bokšića. I da dođe u petak, nije mi zanimljiv za subotnju utakmicu, izjavio je Barić. </p>
<p>Kazao je to mirnim glasom, ne pokušavajući dramatizirati situaciju, iako je za to imao razloga, jer je praktički ostao bez kompletne obrane. Osim Tudora, odnedavno je ozlijeđen i Robert Kovač, a sada vrlo teško Šimunić:</p>
<p>– Razmišljam o novoj obrani i vjerujem u nju. Na tri mjesta konkuriraju Tokić, Šimić, Tomas i Živković. Vjerujem i u sve ostale igrače koji su ovdje na pripremama, zato sam ih i pozvao. Napadači su sada prorijeđeni izostankom Bokšića, a ni Olić nije spreman za cijelu utakmicu. No, snaći ću se, jer za dva mjesta u napadu konkuriraju Rapaić, Olić, Petrić i Tomislav Marić.</p>
<p>Premda Barić hvali ozračje među igračima, jedna mu se pojedinost ne sviđa:</p>
<p>– Većina je igrača spremna trčati do iznemoglosti, ali kada na red dođe nešto što treba naučiti čestim ponavljanjem, izmiču mi iz ruku, poglavito Rapaić. No, on je slučaj za sebe, kojeg valja tolerirati takvim kakav jest. Ohrabrujuće je, međutim, da igrači pojedinačno traže razgovor sa mnom. Žele i tim putem doznati na kojim ih točno mjestima i situacijama vidim u igri.</p>
<p>Držeći se pravila da treba igrati otvorenim kartama, Barić je naglasio slikovit primjer:</p>
<p>– Uopće se nisam ustručavao reći Oliću da ga ne vidim u cijeloj utakmici, jer trenutačno za nju još nije spreman. On zbog ozljede ne može raditi onako kako bih želio, i to trebamo prihvatiti. Olić je odličan dečko, ali ne može stalno igrati na svježinu.</p>
<p>Iako mu to nije bila namjera, Bariću je izletjelo i o suparniku, kojeg očigledno ima na dlanu, i to u dijelu svojih razmišljanja kad je govorio o slabijim stranama igre Jerka Leke. Uglavnom, Leko će, prema Barićevim zamislima te bude li igrao, imati najmanje dva zadatka – motriti glavnog estonskog napadača i strijelca Zelinskog (84 nastupa za reprezentaciju, 22 pogotka) i pomagati napadu udarcima izvana. </p>
<p>– Točno znam kako igraju Estonci. Igru im vodi Martin Reim, a uz Zelinskog i te kako je opasan Andres Oper, »polušpica« na radu u danskom Aalborgu. Znam samo da moramo igrati presing i da im ne smijemo dati disati. Imamo tri, četiri igrača koji to mogu odigrati. </p>
<p>Barić je želio nastaviti dalje, ali se brzo ugrizao za jezik:</p>
<p>– Na žalost, ne smijem vam sve reći, jer i suparnik prati ono što se piše i govori, pa može zaigrati drugačije nego što očekujemo. No, ako vas baš zanima, voljan sam uoči subotnje utakmice sve pojasniti o detaljnim zadacima mojih igrača i suparniku.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Portorikanci sve »zakuhali« </p>
<p>Portorikanci su, nakon Jugoslavije, pobijedili još jednu jaku momčad, Španjolsku rezultatom 73-65 i do kraja zakomplicirali situaciju u skupini E / Momčad Jugoslavije uvjerljivo je pobijedila Brazil sa 90-69. No, još nije sigurna u prolaz u četvrtfinale. U posljednjem kolu mora svladati Tursku</p>
<p>INDIANAPOLIS, 4. rujna</p>
<p> – Pobjedom protiv reprezentacije Španjolske rezultatom 73-65, košarkaši Portorika do kraja su zakomplicirali situaciju u skupini E na Svjetskom prvenstvu u Indianapolisu. Prije posljednjega kola po skupinama, nakon kojeg će se znati četvrtfinalni parovi, sve momčadi žele izbjeći domaćina SAD, a za to je potrebno biti prvi ili treći u skupini. </p>
<p>Portorikanci su, nakon Jugoslavije, pobijedili još jednu jaku momčad, Španjolsku, i to zahvaljujući odličnoj igri u posljednjoj četvrtini, kad su napravili rezultat 24-13. Carlos Arroyo i Antonio Latimer ubacili su po 18 koševa, dok je s druge strane Pau Gasol zabio 16, uz 12 skokova i tri asistencije. Španjolci su ovim porazom izgubili gotovo sve izglede za prvo mjesto u skupini, dok Portorikancima, koji u posljednjem kolu igraju protiv Angole, za prvo mjesto u skupini treba pobjeda španjolske protiv Brazila. U suprotnom, Brazil će biti prvi ako pobijedi Španjolsku, Portoriko drugi, a Španjolska treća. </p>
<p>Momčad Jugoslavije uvjerljivo je pobijedila Brazil sa 90-69, Predrag Stojaković »isporučio« je 19 koševa. No, reprezentacija aktualnih svjetskih i europskih prvaka još nije sigurna u prolaz u četvrtfinale. U posljednjem kolu mora svladati Tursku da bi bila treća ili četvrta. Jugoslaveni će navijati za pobjedu Španjolaca, jer ako pobijedi Brazil, momčad Svetislava Pešića već će u četvrtfinalu igrati protiv Amerikanaca, u dvoboju koji je bio »rezerviran« za finale. </p>
<p>Turski su košarkaši protiv Angole odigrali rutinirano, a dobra je vijest za njih da je proradio Ibrahim Kutluay, koji je postigao 23 koša. Najefikasniji je bio Mirsad Turckan sa 26 ubačaja. U reprizi europskog finala, Turci protiv Jugoslavije moraju pobijediti, ali ne mogu dalje od četvrtog mjesta. Brojne su kalkulacije uoči posljednjeg kola, zanimljivo je da u dvoboju Španjolske i Brazila, koji će najviše odlučivati, i jednom i drugom sastavu odgovara pobjeda Brazila, koji bi onda bio prvi, a Španjolska treća. U suprotnom, momčad s Pirinejskog poluotoka zauzela bi drugo mjesto, a Brazil tek četvrto. </p>
<p>U skupini F, situacija je daleko jasnija, SAD i Argentina igrat će za prvo mjesto u skupini. Protiv vrlo dobrih Argentinaca, Amerikanci će imati veliki ispit, no momčad trenera Georgea Karla polako se zahuktava, »pomeli« su Novi Zeland sa 110-65. Argentinci su pobijedili Nijemce sa 86-77 i pokazali da su raznovrsna momčad te da imaju više dobrih igrača. Iz drugog plana iskočio je Andres Noccioni (19 koševa, 6 skokova). Kod Nijemaca, Dirk Nowitzki ponovno je imao muke sa šutom, ubacio je 21 koš (15-15 slobodna bacanja), ali je iz igre gađao slabih 3-17, uz 0-8 šut za tri poena. Tako Nowitzki u posljednje dvije utakmice ima šut 8-33, samo 24 posto.</p>
<p>Košarkaši Rusije pobijedili su Kinu rezultatom 95-68, i to bez Andreja Kiriljenka, koji je ozlijedio gležanj. Vasilij Karašev postigao je 21 koš, Nikita Morgunov 18 i Igor Kudeljin 17. Za prolaz u četvrtfinale Rusi moraju pobijediti Nijemce u posljednjem kolu. Novi Zeland čeka poraz Rusa ili njihovu pobjedu protiv Nijemaca sa 32 koša prednosti. </p>
<p> l Rezultati, 5. kolo, skupina E: Portoriko – Španjolska 73-65, Jugoslavija – Brazil 90-69, Turska – Angola 86-66; poredak: Španjolska 9 bodova, Portoriko 9, Brazil 9, Jugoslavija 8, Turska 7, Angola 6; skupina F: Argentina – Njemačka 86-77, SAD – Novi Zeland 110-65, Rusija – Kina 95-68; poredak: SAD 10 bodova, Argentina 10, Njemačka 8, Rusija 7, Novi Zeland 7, Kina 6. I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Barić razdrmao momčad igrom na četiri gola </p>
<p>»Prije 20-ak godina zapazio sam nešto slično na treningu Dinama iz Kijeva, kad ih je Lobanovski vodio do europskih vrhova. U svakom slučaju, tu bih vježbu preporučio i našem Dinamu«, kazao je hrvatski izbornik Otto Barić</p>
<p>ČATEŽ, 4. rujna</p>
<p> - »Imam ja lijek za razbuđivanje svih igrača koji još negdje u sebi drijemaju i ne djeluju mi kao pravi. Lijek kojim mogu vrlo dobro i brzo uočiti kojom brzinom tko od igrača misli, kako se snalazi na malom prostoru, kako reagira i puca u gužvi, kako surađuje, koliko ima volje ponavljati, koliko je spreman!«</p>
<p>Poručivao je to suvereno u utorak prijepodne izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Otto Barić, jedva čekajući – poslijepodne. A kada je došao i taj trenutak »istine« na igralištu u Brežicama, eto čuda neviđenog. I izvanredne predstave, koju, priznajmo, nismo odmah razumjeli. Kad smo, međutim, pohvatali konce vježbe, odnosno igre, svi nazočni smo u glas konstatirali – to je to. I pritom svojski uživali u tempu, pogocima, obranama i raspoloženju svih aktera. Osim Ivice Olića, koji je postrance s Vulićem zasebno vježbao.</p>
<p>Radi se uglavnom o tomu da su »crveni« protiv »narančastih« na polovici igrališta igrali na – četiri vrata. Na svakoj stranici kvadrata igrališta po jedna, i na svakim vratima po jedan vratar. Tako da je uz Pletikosu i Butinu jedna vrata branio u velikom stilu Dražen Ladić, Barićev pomoćnik, a četvrta vrata čuvao je posuđeni vratar brežičkoga kluba. </p>
<p>Zadatak se sastojao u tome da svaka momčad napada dvoja vrata, svoja dvoja, pak, brani. Pritom je svakoj strani dozvoljeno maksimalno tri dodira s loptom, svaki igrač ima »svog« igrača, podjednako dok napada i kad se brani. Svojedobno smo, još prije 18 godina, nešto slično vidjeli na treningu virtuoznih sovjetskih hokejaša na ZOI u Sarajevu. </p>
<p>Trebalo je vrlo malo da igračli shvate bit vježbe. A kad su ju usvojili, prašilo je u neviđenom ritmu na sve strane. Praktički u tih pola sata nije bilo ni sekunde predaha ni za jednog igrača i vratara. Redale su se prigode za pogotke i obrane jedna za drugom, ritam je bio neviđen. Taman da se dobije precizan uvid u stanje svakog igrača.</p>
<p>Predstava je imala i svoje junake. Jedan od njih je Draženu Ladiću, koji je u prvo vrijeme, dok je još imao snage, izluđivao suparnike neviđenim obranama, instinktivnim postavljanjem i »čitanjem igre«, pa preciznim izbacivanjem lopte rukom ili nogom, što je odmah bilo pola gola. Zato su nazočni uz igralište i neskriveno uzdisali. I pitali se može li se što na brzinu napraviti pa da se Ladića opet reaktivira kratkim postupkom. A ako već to nije moguće neka onda smanji gas, kako ne bi nabijao komplekse dečkima kojima prenosi svoje vratarsko znanje.</p>
<p>– Nije Ladić bez razloga bio jedan od najboljih svjetskih vratara, što nažalost mnogi od nas dugo nisu shvaćali. Da smo na Svjetskom prvenstvu prije četiri godine prošli Francuze, on bi, a ne Barthez, bio proglašen prvim vratarom svijeta, kazao je Srebrić. </p>
<p> Od igrača se, pak, kako brojem pogodaka, tako i sjajnim kretanjem, istaknuo Silvio Marić, još dan ranije vođen kao rekonvalescent. I Tomas se izvanredno uklopio u zahtjeve napadača, pa Šarić... Izbornika Barića je posebno zbog kretanja, pokrivanja i otvaranja, ali i upošljavanja suigrača odobrovoljio Vugrinec.</p>
<p>Dakako, ne smije se zanemariti ni djelo Mikija Rapaića koji je cijeloj predstavi stavio »točku na i«. Poslije pola sata te nevjerojatne utakmice pod stalnim uputama temperamentnog Barića, izbornik je, naime, od nekud izvukao da je rezultat 14-14. Objavio je pritom da je pobjednik ona strana koja će postići izuzetan pogodak i da nakon toga trening odmah prestaje. </p>
<p>Rapaić, inače podosta rezerviran, na zadnje je Barićeve riječi eksplodirao. Sam je na sredini terena oteo suparniku loptu, u silovitom ritmu nezadrživo prešao dvojicu-trojicu suparničkih igrača i onda europogotkom u »rašlje« okončao utakmicu. Poslije koje su svi igrači polijegali na travu od umora, još više od glavobolje, jer ih je tih pola sata više od svega navelo na intenzivno razmišljanje. To je, uostalom, i bio osnovni Barićev cilj, da igrače poslije utakmice više boli glava nego noge.</p>
<p>Zapitali smo izbornika je li ta vježba njegova izmišljotina? Malo je razmišljao, a onda rekao:</p>
<p>– Djelomično jest. Prije 20-ak godina zapazio sam nešto slično na treningu Dinama iz Kijeva kad ih je Lobanovski vodio do europskih vrhova. U svakom slučaju tu bih vježbu preporučio Dinamu. </p>
<p>Pitali smo i Darija Šimića je li se ikad susreo s takvom vježbom:</p>
<p>– Jesam, kad je Barić vodio Dinamo i kad smo prvenstvo zaključili sa više od 20 bodova prednosti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Filipija ispratili veterani rata </p>
<p>Mario Filipi prvi je Hrvat i prvi stopostotni invalid koji pokušava preplivati La Manche. Ta će 32 kilometra, odnosno 40 sa skretanjima zbog morskih struja preplivati, prema njegovim predviđanjima, za 18 sati</p>
<p>DOVER, 4. rujna</p>
<p> – Točno u 8 sati (u srijedu) plivački maratonac i stopostotni invalid Domovinskog rata Mario Filipi zaplivao je preko kanala La Manchea da bi stigao na francusku obalu. Na svečanosti ispraćaja bili su veleposlanik Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji Andrija Kojaković, vojni izaslanik Milan Knežević, predstavnici Svjetske udruge veterana i drugi. Prvi Hrvat i prvi stopostotni invalid koji pokušava preplivati La Manche krenuo je u pothvat kojeg, čini se, tek sada postaje svjestan. Bio je miran i koncentriran prije polaska. Kako je rekao, mnogi su pokušali, ali nisu odmah uspjeli preplivati La Manche, najveći izazov za sve plivače u svijetu, zbog vrlo hladnog mora, nepovoljnih struja i čestih nevremena. </p>
<p>Proteklih pet dana Mario Filipi nastojao se prilagoditi hladnom moru u Doveru, plivajući povremeno, ali znatno manje nego kada je ovog ljeta plivao od Dubrovnika do Cavtata, od Lovrana do Omišlja i drugdje. </p>
<p>Vrijeme je ujutro poslužilo Filipija, nebo bez ijednog oblaka, a očekuje se i pogodan vjetar. Marija prate dva broda, a liječnik je na obali i, ako će trebati, stići će do broda za pet minuta helikopterom. Ritam plivanja mu je lagan, a kaže da će ga takvim nastojati zadržati do kraja, kao pravi plivački maratonac. Ta će 32 kilometra, odnosno 40 sa skretanjima zbog morskih struja preplivati, prema njegovim predviđanjima, za 18 sati.</p>
<p>Filipijev pokušaj prate novinari Hrvatske radiotelevizije, koja je glavni pokrovitelj pothvata, kao i novinari Reutersa i drugih novinskih kuća. Na francuskoj će obali Marija Filipija dočekati i predstavnici Veleposlanstva RH u Francuskoj, a posebno zanimanje za cijeli događaj pokazuju ratni veterani u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Inače, tek je svaki peti plivač od onih koji su pokušali preplivati glasoviti kanal uspio u prvom pokušaju. Više od 8000 plivača iz cijelog svijeta pokušalo je ostvariti taj izuzetan uspjeh, dok ih je tek 500 uspjelo preplivati kanal s engleske na francusku obalu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zagrijavanje za Fulham</p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> – Nogometaši Hajduka u srijedu su navečer trajektom otputovali u Italiju, gdje će u tri dana odigrati dvije prijateljske utakmice. U četvrtak u 20.30 sati ogledat će se protiv prvoligaške momčadi Perugije, a u subotu u 17 sati suparnik će im biti drugoligaški klub Ancona. Splićani će iskoristiti stanku u prvenstvu za odigravanje utakmica protiv solidnih suparnika kako bi zadržali natjecateljsku formu te osjetili srednje kvalitetnu momčad talijanske lige. Pretpostavljaju da je Perugia podjednake klase kao engleski Fulham, Hajdukov suparnik u 1. kolu Kupa Uefa. Dvoboj protiv talijanske momčadi temperamentnog trenera Cosmia bit će im kriterij uoči priprema za Engleze. S obzirom na to da se vratar Pletikosa s najboljom hrvatskom selekcijom priprema za kvalifikacijsku utakmicu protiv Estonije, a Srna i Carević s mladom reprezentacijom, utakmice protiv Perugije i Ancone dobro će doći igračima, koji se i nisu naigrali u dosadašnjem dijelu sezone, da pokažu što mogu. Kod kuće je ostao ozlijeđeni Miladin. </p>
<p>U odsutnosti trenera Zorana Vulića, zauzetog reprezentativnom obvezom pomaganja izborniku Ottu Bariću, Mladen Pralija, zajedno sa sportskim direktorom Ivicom Šurjakom, dobio je upute od Vulića. Na put su krenuli sljedeći igrači: Sunara, Runje, Balić, Butorović, Miše, Vuković, Neretljak, Brgles, Radeljić, Pirić, Đolonga, Mišić, Andrić, Vejić, Bule, Krpan, Deranja, Stanić, Računica, Gudelj, Gira i Vučko. </p>
<p>– Želja nam je da momčad osjeti dah Europe prije utakmica protiv Fulhama. Perugia za tjedan dana počinje prvenstvene susrete, a s obzirom na to da je igrala Intertoto kup, sigurno je u dobroj formi. Rezultat nam nije primaran, ali ćemo tražiti od igrača da utakmicu shvate natjecateljski. Tako ćemo moći vidjeti gdje smo i što možemo. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ronaldo ozlijeđen </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Tek što je stigao u Madrid, najbolji nogometaš prošloga svjetskog prvenstva, Ronaldo, ozlijeđen je.</p>
<p> Iz njegova novoga kluba, madridskog Reala, objavljeno je kako se Ronaldo zbog stresa pretrpljenog u posljednjih nekoliko dana lakšu ozlijedio. </p>
<p>– Nije ništa ozbiljno. Riječ je o lakšoj ozljedi mišića, kazao je Realov klupski liječnik Juan Carlos Hernandez. </p>
<p>Očekuje se da će Ronaldo biti potpuno spreman za igru u Realovu dresu za otprilike 20 dana. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Blair priprema naciju za rat protiv Iraka</p>
<p>Kritičare ideje o vojnoj intervenciji britanski premijer pokušat će pridobiti na svoju stranu dosjeom o iračkom arsenalu oružja masovnog uništenja, najavivši njegovo skoro objavljivanje </p>
<p>LONDON, 4. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ratno odbrojavanje za intervenciju protiv Saddama počelo je u Britaniji nakon što je Tony Blair do sada najjasnije indicirao kako je spreman za akciju protiv »stvarne i jedinstvene« iračke prijetnje. Pozirajući pred fotoreporterima, britanski premijer je zataknuo palčeve za remen hlača, zauzevši, vjerojatno nesvjesno, kaubojsku pozu. Dio promatrača smjesta je postavio pitanje je li Blair u posljednje vrijeme provodio malo previše vremena sa svojim prijateljem Georgeom Bushom na njegovom ranču u Texasu.</p>
<p> No, već je u planu njihovo novo druženje – nagađa se da britanski premijer unutar iduća dva tjedna ponovo putuje i u Sjedinjene Države, da bi s Bushom vijećao oko Iraka. </p>
<p>Svoju ratno intoniranu poruku Blair je uputio s novinske konferencije održane u njegovom vlastitom izbornom okrugu Sedgefield, na sjeveru Engleske. Punih devedeset minuta britanski premijer artikulirao je svoju optužnicu protiv Saddama, kao opasnog kolekcionara oružja masovnog uništenja. U jednom je trenutku ustao i u obranu Sjedinjenih Država, koje su u zadnje vrijeme često na meti kritika da su previše spremne djelovati na svoju ruku. »Amerika se s ovim pitanjem ne bi smjela suočavati sama«, rekao je britanski premijer. Premda konačna odluka o intervenciji u Iraku nije još donijeta, Blair je uputio do sada najoštriju poruku britanskoj javnosti i svijetu da je spreman za sukob. </p>
<p>»Vjerujem kako postoje dokazi da će oni (Iračani) nabaviti nuklearno oružje ako ikako mogu«, rekao je Blair. Pritom je najavio da će uskoro objaviti dosje o iračkom arsenalu. Svrha je tog dosjea, kao, uostalom, i novinske konferencije u Sedgefieldu, uvjeriti sve veći broj skeptika na Otoku i šire, da je akcija protiv Saddama nužna i opravdana.</p>
<p>Kod kuće se Blair suočava sa sve većim protivljenjem intervenciji u Iraku. Njoj se protivi 71 posto britanskih građana, a na jesenjim konferencijama sindikalaca, pa i Blairovih laburista, moguća je prava pobuna oko toga. Pomalo apsurdno za Blaira, njegov ratoborni stav prema Saddamu više podupire konzervativna oporba nego laburisti. </p>
<p>Imajući na umu uzavrelo stanje duhova, Blair je odlučio promijeniti taktiku. Premda je i prije obećavao da će objaviti dosje o Saddamovom arsenalu, kanio je to učiniti tek neposredno prije američkog i britanskog napada na Irak. No, suočen s neprijateljskim javnim mnijenjem odlučio je požuriti, te objaviti dosje »unutar idućih nekoliko tjedana«. Tvrdi se da će u njemu biti iznijeti dokazi o tome da Saddam nastoji nabaviti nuklearno oružje, te ga upotrijebiti ili koristiti kao prijetnju. </p>
<p>No, ako želi osvojiti podršku domaćih skeptika, Blair će morati podastrijeti vrlo uvjerljive dokaze. Donald Anderson, laburistički predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Donjeg doma, izjavio je tako za BBC da postoji već dovoljno materijala što se tiče Saddamovih kemijskih i bioloških oružja, te da se od britanskog premijera sada očekuju dokazi u vezi s iračkim nuklearnim programom.</p>
<p>Poznato je, inače, da Irak radi na dobivanju materijala potrebnog za izradu nuklearnih bojevih glava, u čemu do sada nije bio uspješan. Također se zna da je Saddam pokušavao u svijetu nabaviti gotov nuklearni materijal za tu svrhu – ali nije poznato da mu je to pošlo za rukom. Najpouzdaniji podaci o iračkoj nuklearnoj spremnosti potjecali su od UN-ovih inspektora oružja, te od iračkih prebjega koji su ranije radili na različitim obrambenim projektima. No, Saddam je UN-ove inspektore protjerao još 1998., a značajnijih novih prebjega iz Iraka u zadnje vrijeme nije bilo. </p>
<p>Blairovi ljudi će se u sastavljanju dosjea koristiti, dakako, i obavještajnim izvorima, ne samo britanskim već i američkim. Jednu od najintenzivnijih obavještajnih operacija protiv Iraka vodi međutim Izrael, za koji je to gotovo pitanje opstanka. Stranim vladama vjerojatno tako nije promakla nedavna odluka Izraela da radnike u svojim hitnim službama cijepi protiv velikih boginja. Blair međutim kao najveću opasnost spominje nuklearnu prijetnju. Više bi trebao otkriti sada već čuveni dosje o Iraku. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Arapska liga protiv napada na Irak</p>
<p>Malo je vjerojatno da će ministri okupljeni u Kairu osim verbalne osude washingtonskog vojnog iskoraka moći i povući neki konkretan zajednički potez kojim bi se onemogućilo nasilno rušenje režima iračkog predsjednika </p>
<p>ANKARA, 4. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šefovi diplomacija zemalja članica Arapske lige započeli su u srijedu u Kairu zasjedanje u znaku velike napetosti oko mogućeg američkog napada na Irak. Čini se, međutim, malo vjerojatnim da će ministri, osim verbalne osude takvog washingtonskog vojnog iskoraka moći i povući neki konkretan zajednički potez kojim bi se onemogućilo nasilno rušenje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Takav zahtjev iznio je irački izaslanik na kairskom skupu.</p>
<p>Generalni tajnik Arapske lige Amr Moussa je, istina, prije sjednice priopćio kako se arapske zemlje odlučno i jedinstveno protive iračkoj reprizi Zaljevskog rata (1991.), ali i napadu na bilo koju drugu arapsku zemlju. On je, kao i većina arapskih ministara, u vrlo blisku vezu doveo američke srednjoistočne vojne nakane sa izraelsko-palestinskim sukobima. </p>
<p>Ponovljena je stara teza prema kojoj bi arapske zemlje prvo željele vidjeti globalno rješenje »palestinske budućnosti«, nakon čega bi se mogle sagledati i razmotriti navodne iračke prijetnje regiji i međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Pojedini ministri su još prije sastanka pozvali bagdadski režim da bezuvjetno dopusti ponovni povratak inspektora Ujedinjenih naroda za kontrolu oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Ali bilo je dosta i onih, uključujući i iračkog predstavnika, koji su ustvrdili da i takav potez ne bi zaustavio američku »vojnu avanturu« sa, kako je rečeno, teškim posljedicama ne samo za regiju, već i međunarodne odnose u cjelini. U svakom slučaju, ostaje da se čeka i vidi kako će pojedine arapske zemlje, u slučaju američkog vojnog pohoda na Irak, i praktički reagirati na takvu akciju. </p>
<p>Postoje mnogi znaci da arapska kairska osuda mogućeg napada na Irak, nije pokolebla američkog predsjednika Georgea W. Busha nastaviti započeti posao svoga oca (bio predsjednik u vrijeme Zaljevskog rata) oko uklanjanja s vlasti Saddama Husseina. Sada se želi osigurati potpora američke javnosti, ali i europskih saveznika preko Atlantika za buduće iračke iskorake. </p>
<p>»Bushova administracija ima tajne informacije o tome da je Irak na putu proizvesti i nuklearno oružje«, upozorio je američki ministar obrane Donald Rumsfeld. U međuvremenu, prvi čovjek Pentagona je odlučno odbacio najnovije uvjete iračkog potpredsjednika vlade Tariqa Aziza od čijeg ispunjenja bi zavisio povratak međunarodnih istražitelja. </p>
<p>To isto učinio je i američki državni tajnik Colin Powell, opovrgavajući istodobno nagađanja da postoje određene razlike i neslaganja sa Rumsfeldovim »iračkim stajalištima«. Aziz je, inače, iznio dva temeljna preduvjeta kojima bi se ponovo mogla otvorili iračka vrata međunarodnim vojnim inspektorima: prvi se odnosi na obnovu iračkog suverenitet na cjelokupnoj teritoriji, a drugi, na ukidanje međunarodnih gospodarskih sankcija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hoće li Bush doista svijetu predočiti dokaze protiv Iraka? </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Ima li američki predsjednik George W. Bush doista čvrste dokaze za vojnu operaciju protiv Iraka, kako nagovještava njegov šef diplomacije Colin Powell, najavljujući Bushovo skoro pojavljivanje u javnosti na kojemu bi trebao iznijeti politiku SAD prema Bagdadu. </p>
<p>Očito je da ni nakon višetjedne kampanje za »promjenom režima« u Bagdadu (što je eufemizam za nasilno svrgavanje Saddama Husseina), Bush nije uspio pridobiti ni većinu američkih političara a ni javnost za svoju akciju protiv Iraka samo objašnjenjem da ta zemlja koja pripada »osovini zla«, posjeduje oružje za masovno uništenje i spremna ga je upotrijebiti.</p>
<p>Stoga je njegov sastanak s vodećim američkim senatorima i kongresnicima - kako demokratima tako i republikancima - u srijedu već nazvan Bushovim susretom sa »skepticima o iračkom pitanju«. Prema najavama iz oba tabora, američkog predsjednika na tom sastanku očekuje prva paljba pitanja o planiranoj vojnoj operaciji u Iraku. Demokratski čelnici već su proteklih dana dovodili u pitanje Bushovu politiku prema Bagdadu, osobito mogućnost unilateralnog napada, a sve im se više pridružuju u svojim sumnjama i Bushovi republikanci. </p>
<p>Ugledni političari, poput vođe Senata Toma Daschlea, zahtijevaju više informacija o cijelom slučaju te traže da se Kongres više uključi u proces odlučivanja o takvoj vojnoj akciji. Takva bi odluka mogla imati posljedice za cijelu zemlju, kažu, pa je ne može donijeti samo Bijela kuća. </p>
<p>Dok glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer pojašnjava da je sastanak Busha s vodećim političarima Republikanske i Demokratske stranke dio predsjednikovih konzultacija o nacionalnoj sigurnosti, Iraku i ratu protiv terorizma, kongresni lideri, javljaju agencije, sve glasnije izražavaju svoju zabrinutost zbog »iračkog pitanja«. Daschle, primjerice, izjavljuje da će predsjednika podsjetiti kako američki ustav od njega zahtijeva da od Kongresa zatraži dopuštenje prije odluke da uđe u rat. »Kakva je to ključna informacija koja bi nas odvela da poduzmemo takvu akciju?«, pita Daschle.</p>
<p>Takvo pitanje postavlja sve više američkih političara ali i običnih ljudi koji upozoravaju na opasnosti od poduzimanja jednostrane akcije protiv Iraka kakva se najavljuje iz Bijele kuće. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Korporacijski skandali oštetili 80 milijuna malih dioničara </p>
<p>Američki nacionalni dug prešao je 6.000 milijardi dolara i SAD je najzaduženija država svijeta, no zahvaljujući položaju dolara u svjetskim financijama, znatan dio duga će podmiriti druge države i poslovni partneri, a tiskara dolarskih novčanica radi bez prekida / Demokratski suparnik na predsjedničkim izborima, Al Gore, optužuje Busha da »služi interesima krupnog kapitala, a ne američkom narodu« </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Posljednjih mjeseci posrnulo američko gospodarstvo izbija u prvi plan. Dok je u prošloj proračunskoj godini (završila je 30. rujna 2001.) u državnoj blagajni bilo 127 milijardi dolara viška, u financijskoj godini koja upravo istječe, bit će 165 milijardi dolara manjka. To je ozbiljno pogoršanje, zapravo preokret, nakon više godina proračunskih viškova i donedavnih predviđanja da će se svih godina na početku 21. stoljeća ostvarivati sve veći, čak golemi viškovi. </p>
<p>Demokrati okrivljuju golemo smanjivanje poreza (za čak 1350 milijardi dolara), što je bio jedan od prvih predsjednikovih poteza kad je ušao u Bijelu kuću i ispunjenje izbornog obećanja koje je najviše koristilo bogatima. </p>
<p>Bushovi suradnici, naravno, poriču da su »pojeli« nekad predviđene viškove i opravdavaju se zastojem gospodarstva, neočekivanim padom prihoda od poreza i ostalim gubicima povezanima s drastičnim smanjenjem vrijednosti dionica na newyorškoj burzi. Naravno, krivi su i teroristički napadi 11. rujna. </p>
<p> No, zaredali su korporacijski skandali s krivotvorenjem bilanci poslovanja (Enron, Global Crossing, WorldCom...), pri čemu su se šefovi korporacija pokazali gramzljivim varalicama i lopovima koji su opljačkali dioničare i mirovinske fondove svojih zaposlenika. Ozbiljno je oštećeno čak 80 milijuna malih dioničara, mnogi su izgubili svu svoju ušteđevinu. Gotovo panična prodaja srušila je vrijednost dionica - WorldComove su izgubile 93,8 posto vrijednosti. Uzdrman je financijski i gospodarski sustav. Pala je naplata poreza i američka vlada je zapala u dugove. </p>
<p>Američki nacionalni dug prešao je 6.000 milijardi dolara i SAD je poznato najzaduženija država svijeta, no zahvaljujući položaju dolara u svjetskim financijama, znatan dio duga će podmiriti druge države i poslovni partneri, a tiskara dolarskih novčanica radi bez prekida. Umjesto najava Clintonove administracije da će se golemim viškovima moći početi otplaćivati državni dugovi, Bushova administracija je zatražila od Kongresa da predviđeni maksimum zaduženja s 5950 milijardi dolara poveća na 6700 tisuća milijardi.</p>
<p>Za administraciju neprijatno, otkrile su se i veze korporacija s pojedincima iz vrhova vlasti. A Bush se pozvao na »predsjedničke povlastice« kako bi spriječio čeprkanje po svojim nepodopštinama iz prošlosti i istragama o korupciji. A poznato je da su se i on i potpredsjednik Dick Cheney obogatili ne baš čistim poslovima s naftaškim i ostalim kompanijama. </p>
<p>Istodobno, pravdajući se također ratom protiv terorizma, Bush je za vojsku predvidio golema proračunska povećanja - čak 2100 milijardi dolara u narednih pet godina, što je - prema računici New York Timesa - više od svih ostalih zemalja svijeta zajedno. Za sljedeću proračunsku godinu vojska bi dobila 396 milijardi dolara (u što se ne računa dodatnih 37 milijardi za obranu od terorističkih napada u SAD-u). CIA će povećati broj tajnih agenata i analitičara, modernizirat će se Nacionalna agencija za sigurnost (NSA), pojačat će se istraživanja i razvoj satelitske opreme. Sve obavještajne službe dobit će 35 milijardi dolara. </p>
<p>Demokratski suparnik na predsjedničkim izborima, Al Gore, optužuje Busha da »služi interesima krupnog kapitala, a ne američkom narodu«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Srbi se i silom žele vraćati na Kosovo</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Po drugi put u razmaku od tri mjesec kosovski Srbi pod vodstvom Pokreta za povratak iseljenih Srba, najavljuju veliki organizirani dolazak na svoja imanja na Kosovu. </p>
<p>Plan je u javnost iznio glavni inicijator Miroslav Šolević , najavivši dolazak 100.000 ljudi. Pokret je već ranije pisao pismo američkom predsjedniku Bushu i Vijeću sigurnosti UN-a tražeći da se ubrza povratak »oko 300.000 prognanih Srba s Kosova«. </p>
<p>Povratnici bi, prema planu, automobilima, autobusima, kamionima i traktorima trebali krenuti iz svih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori i na kosovskoj granici tražiti da ih se pusti, a ako ne dobiju dopuštenje, blokirati deset graničnih prijelaza.</p>
<p>Predstavnik srpske koalicije Povratak u kosovskoj skupštini Oliver Ivanović odmah je upozorio na osjetljivost i moguću kontraproduktivnost akcije. </p>
<p>Srpski patrijarh Pavle nije dobio poziv od organizatora Odbora da bude na čelu kolone Srba koji će se 21. rujna pokušati vratiti na Kosovo, tvrde beogradski mediji. Šolević je preko Glasa javnosti zatražio da patrijarh Pavle bude »drugi Čarnojević koji je svoj narod vratio na vjekovna ognjišta«. Vladika Artemije je oštro kritizirao ideju povratka izbjeglih Srba na Kosovo kojoj se mora pristupiti znatno ozbiljnije i odgovornije nego do sada umjesto da se narodom manipulira.</p>
<p>Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u srijedu boravi na Kosovu, javila je u utorak kasno navečer lokalna televizija, i razgovara s civilnim upraviteljem UN-a na Kosovu Michaelom Steinerom, zapovjednikom KFOR-a generalom Marcelom Valentinom te s najvišim predstavnicima kosovskih institucija i ostalim dužnosnicima međunarodne zajednice ne bi li nekako amortizirao pritiske Srba koji su se naročito pojačali uoči kosovskih lokalnih izbora. </p>
<p>Srbi od UNMIK-a traže i da osigura podjelu Kosovske Mitrovice, mjesto trajnih sukoba Albanaca i Srba, na dvije zasebne općine.</p>
<p>Steiner ima i veliki problem s Albancima. On je u utorak posjetio Dečane, malu općinu na jugozapadu Kosova, što se u kosovskim političkim krugovima ocjenjuje kao posjet pomirenja između međunarodnih institucija i građana te općine nakon nemira koji su to mjesto potresli sredinom kolovoza kad je u sukobima između policije i prosvjednika ranjeno oko 60 osoba. Steiner je pozvao stanovništvo na brže preuzimanje obveza i prijenos ovlasti s međunarodnih na kosovske institucije naglasivši kako je neizvjesno koliko će još vremena UNMIK biti na Kosovu i objasnivši da bi to ne bi moglo trajati deset godina zbog novih međunarodnih okolnosti vezanih za terorizam. Steiner je rekao da neće biti masovnog povratka Srba, ali svatko tko se želi vratiti, može to učiniti i ostati. No, povratak treba biti stalan, a ne umjetan, kao što su ovih dana osigurana sredstva za ostvarivanje individualnog povratka u regiji Peći. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Republika Srpska predala tužbu za pokolj u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici </p>
<p>U optužnici Republike Srpske navode se imena Ejupa Ganića, Stjepana Kljuića, Jusufa Pušine, Jovana Divjaka, Fikreta Muslimovića, Hasana Efendića i Ismeta Bajramovića-Ćele </p>
<p>SARAJEVO, 4. rujna</p>
<p> - Istodobno s predstavljanjem sramnog izvješća o događajima u Srebrenici, Biro vlade Republike Srpske za odnose s Haaškim tribunalom objavio je da je, sukladno tzv. pravilima Rimskog puta, optužnica protiv sedmorice osoba, navodno odgovornih za pokolj vojnika tadašnje JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. svibnja 1992. godine, proslijeđena ICTY-ju, putem banjolučkog ureda Tribunala. Kako je rekao šef spomenutog Biroa Dejan Miletić, riječ je o optužnici za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja. U optužnici se navode imena Ejupa Ganića, Stjepana Kljuića, Jusufa Pušine, Jovana Divjaka, Fikreta Muslimovića, Hasana Efendića i Ismeta Bajramovića-Ćele.</p>
<p>Riječ je o predmetu Okružnog javnog tužilaštva u srpskom dijelu Sarajeva, a tvrdi se da je kolona vozila JNA koja se povlačila iz zgrade sjedišta tadašnje Druge vojne oblasti napadnuta, premda je postojao dogovor o mirnom prolasku između generala Milutina Kukanjca i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, uz posredovanje zapovjednika Unprofora generala Lewisa McKenzeeja.</p>
<p>Događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu s početka svibnja 1992. godine, već godinama se bave srpski mediji i institucije, navodeći to kao jedan od dokaza da su i muslimanske (para)vojne snage činile ratne zločine. Podsjetimo, presijecanje kolone JNA dogodilo se nakon što su snage JNA u sarajevskoj zračnoj luci zarobile bosanskohercegovačko izaslanstvo predvođeno Alijom Izetbegovićem, koje se vraćalo s pregovora u Lisabonu. U dramatičnim okolnostima, uz posredovanje zapovjednika Unprofora, dogovorena je »razmjena«. Izetbegoviću i pratnji, u kojoj se nalazio i sadašnji ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, dopušten je povratak u Sarajevo, a zauzvrat je generalu Kukanjcu i ostalima u opkoljenoj zgradi Druge vojne oblasti, obećan neometen izlazak iz grada. No, uspio je proći samo prvi dio vojne kolone. Čim su se članovi bosanskohercegovačkog izaslanstva našli na sigurnom, drugi dio kolone JNA je zaustavljen.</p>
<p>Najveći broj ročnih vojnika koji su se nalazili u tom dijelu kolone je zarobljen i nakon kratkotrajnog zadržavanja u zgradi sarajevskog FIS-a pušten. No, 16 vojnika je u metežu nastalom prilikom presijecanja kolone ubijen. Jedan od svjedoka kojeg citira beogradski Komitet za prikupljanje podataka o zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava, opisao je taj događaj na sljedeći način: »...Kada je u jednom trenutku u Dobrovoljačkoj ulici kolona stala, sa svih strana su izašli naoružani muslimani s uperenim automatskim oružjem u nas vičući da se predamo, što smo mi i učinili izašavši iz vozila. Mi smo iz vozila izašli goloruki jer smo u vozilima ostavili oružje. Tada je nastala pucnjava. U nas su pucali muslimani sa svih strana. Tada je poginulo dosta vojnika. Vidio sam da padaju mrtvi, a onda sam i ja pogođen u lijevo rame i ruku, pa sam pao. Nas zarobljene koji smo bili ranjeni odveli su u bolnicu Koševo. To pružanje pomoći više je bilo mučenje…«</p>
<p>Iz optužnice koja je sada poslana ICTY-ju vidljivo je da Srbi za zločin smatraju odgovornim tadašnje najviše političke, vojne i obavještajne dužnosnike u Sarajevu, a na prvom mjestu je Ejup Ganić, tada član Predsjedništva R BiH. O događajima u Dobrovoljačkoj tijekom zatočenja u Beogradu ispitivan je i bivši ministar unutarnjih poslova BiH Alija Delimustafić, koji je navodno za ubojstva optužio svog nasljednika na mjestu prvog čovjeka ministarstva unutarnjih poslova Jusufa Pušinu.</p>
<p>Kada je riječ o Ganiću, o njegovoj navodnoj odgovornosti govorila je i Biljana Plavšić, sada haaška optuženica, a nekoć članica državnog Predsjedništva:</p>
<p>»Akciju je vodio je Ejub Ganić. Umiješao se malo Kljujić, ali mu je Ejub rekao, 'Kljuja, ostavi - ovu akciju ja vodim!' Ja sam se s Ganićem iza rata dva puta srela i na ponovljeno pitanje zašto ga izbjegavam rekla sam 'vi ste kreator onog monstruoznog masakra u Dobrovoljačkoj ulici'. Šutio je. Kažem, 'krvava vam je ruka, Ejube'. Zašutio je, mada je do tada slao neke poruke da bi se trebali vidjeti, i tako. Ja smatram da je on odgovoran, tu su izginuli i mladići kojima je on predavao na fakultetu«.</p>
<p>Usprkos tome što nema sumnje da događaji u Dobrovoljačkoj ulici trebaju biti istraženi, stječe se dojam da je Vlada RS, odnosno njezin Biro za suradnju s ICTY-jem izabrao trenutak za plasiranje optužnice kako bi amortizirao očito očekivane reakcije na svoje Izvješće o Srebrenici u kojem se drsko minimizira taj najveći pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Schröder uvrijeđen Kohlovom izjavom</p>
<p>BERLIN, 4. rujna ( Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Njemačkom političkom scenom kao da hodaju duhovi Reichstaga. Ovaj put samo u usporedbama. One su posvađale novoga i staroga kancelara, Gerharda Schrödara (SPD) i Helmuta Kohla (CDU). Naime, Schröder je u srijedu od Kohla zahtijevao da se ispriča sadašnjemu čelniku njemačkoga parlamenta, Wolfgangu Thierseu (SPD), zato što ga je nazvao »najgorim predsjednikom Bundestaga od vremena Hermanna Göringa«, koji je bi predsjednik Reichstaga os 1932. do 1945.</p>
<p>Priču je zakuhao tjednik Der Spiegel i time je nesumnjivo Kohlu zagorčao posljednje dane u parlamentarnim klupama. Izjava je ocijenjena skandaloznom, ali i način na koji je do nje došao novinar za neke nije ništa manje skandalozan. Der Spiegelov je novinar, navodno, čuo da je Kohl u »privatnom razgovoru« u kafeteriji parlamenta usporedio Thiersea s nacistom Göringom. Međutim, bivši je kancelar napao hamburški tjednik, optuživši ga za »neozbiljno novinarstvo«, te naglasio kako je daleko od toga da člana demokratske stranke uspoređuje s članom totalitarne stranke, ali prijepornu rečenicu nije opovrgao. Inače, između Kohla i Der Spiegela nikada nije vladala velika ljubav. Utjecajni hamburški tjednik nije štedio »debeloga kancelara«, a on ga je prezirao. No, Der Spiegelu nije osobito simpatičan ni Thierse, posebice zato što je na novinarima »trenirao strogoću«. </p>
<p>Kohl i Thierse pak već su dugo na ratnoj nozi. Posljednja zamjerka zastupnika Kohla predsjedniku Thierseu jest da je na zadnjoj sjednici Bundestaga prošloga tjedna predugo tolerirao dovikivanje iz vladinih klupa dok je govorio kandidat CDU/ CSU-a za kancelara Edmund Stoiber. </p>
<p>Bivšem kancelaru nisu ostali dužni ni kritičari iz socijaldemokratskog tabora. Neki su povijesničara Kohla podsjetili kako se svojedobno proslavio još jednom »povijesnom usporedbom« izjaviši da se Gorbačov koristi promidžbom kao Goebbels. Drugi su Kohlov istup protiv Thiersea protumačili kao njegov obračun s predsjednikom Bundestaga zato što mu je CDU, zbog stranačkih »crnih fondova«, odmjerio kaznu od oko 50 milijuna DEM. </p>
<p>Usporedba Thierse - Göring dovela je na trenutak Kohla s margine gotovo u središte predizborne kampanje. To nisu učinili svi drugi njegovi istupi na predizbornim skupovima, kojima želi pomoći savezu CDU/CSU i Stoiberu. No, većina komentatora drži da je time svojim stranačkim prijateljima učinio medvjeđu uslugu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Interni spor u Haiderovoj stranci ugrožava vladu</p>
<p>BEČ, 4. rujna </p>
<p> - Austrijska krajnje desna Slobodarska stranka dovela je u srijedu u pitanje budućnost vladajuće koalicije desnog centra nakon što su njezini ministri zaprijetili ostavkom ukoliko se ne otkaže posebna konferencija unutar njihove stranke o smanjenju poreza.</p>
<p> Unutrašnji sukob u stranci izbio je punom žestinom na površinu nakon maratonskog sastanka o sporu oko poreza, koji je trajao cijelu noć. Zamjenica kancelara i predsjednica stranke Susanne Riess-Passer je rekla da će ona i njezini kolege, uključujući ministra financija Karl-Heinza Grassera, napustiti svoje dužnosti u vladi i stranci ako se održi izvanredna konvencija stranke zakazana za 13. listopada.</p>
<p> Riess-Passer je novinarima izjavila da još uvijek postoji šansa da se konvencija otkaže ukoliko izaslanici, od kojih su mnogi odani bivšem vođi Jörgu Haideru, povuku svoj zahtjev za sastankom. Cilj konvencije je, kako je rečeno, izvršiti pritisak na ministre iz Slobodarske stranke da podupru smanjenje poreza u 2003. godini, kako to predlaže Haider. Međutim, Riess-Passer i njezini pristaše u vladi su glasali za odgodu tih mjera do 2004. Kancelar Wolfgang Schüssel zauzeo se za Riess-Passer i izjasnio za nastavak rada vladajuće koalicije. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Tržišna inspekcija sirotinju ganja zbog sira, a u Zagrebu »tko te pita« </p>
<p>Danas, u vremenu posvemašnje mehanizacije, prestalo je nekadašnje navijanje satova</p>
<p> - ručnih, džepnih, stolnih i zidnih. Sve satove pokreću baterije, po jedna ili dvije, različitih snaga i obujma, već prema potrebi mehanizma. Kad sat stane, znači da se baterija istrošila i da je treba zamijeniti novom. Baterija ima svugdje - od samoposluživanja do specijaliziranih prodavaonica.</p>
<p>Zato sam svoj stolni sat, jer je stao, odnio neki dan u prodavaonicu Foto studio Zagreb, u Praškoj ul. 2. Prodavačica je sat vrtjela, kako bi pogodila gdje se poklopac otvara, bateriju je s mukom izvadila i zatim na izloženim primjercima tražila novu, po veličini i modelu jednaku istrošenoj. Moj je dojam bio da je prodavačica nevješta struci i da je vjerojatno došla iz prodavaonice tjestenine ili kratke i pletene robe. Ispostavljeni je račun glasio na 26 kuna.</p>
<p>Nakon jedva desetak minuta vidio sam da sat stoji, da se kazaljke ne kreću te sam se vratio u trgovinu rekavši da bateriju vraćam i dakako tražim povrat novca. Uzimanje baterije natrag i povrat novca uslijedio je istog časa, bez riječi žaljenja ili isprike. Dakle bez napomene da se možda radi o tvorničkoj grešci, da je bateriji možda istekao rok trajanja te da voltažu ispita voltametrom, odnosno umetne drugu bateriju. Od svega toga ni riječi. Evo ti tvoji novci, uz uredan račun s naznakom vremena u minutu i apage!</p>
<p>Kako se u istoj zgradi, u Praškoj ul. 2, vrata do vrata, nalazi još jedna fotografska radnja, »Foto plus«, ušao sam u taj drugi studio i bez ikakve muke dobio bateriju Duracell N 1,5 volt. Cijena je toj bateriji, makar istoj kao u prvoj trgovini, ovdje ne 26, već 14,00 kuna! Opet sam se vratio u trgovinu Foto studio Zagreb te upitao kako ista baterija, samo vrata dalje, košta 14, a ne 26 kuna? Drzovito mi je odgovoreno: »Kod nas košta toliko!« Građaninu je jasno da šalica kave u salonu hotela Opera ne može koštati jednako koliko u Domu za stare i nemoćne, ali ne može shvatiti da jedna Duracell baterija od 1,5 volta košta kod Foto studija Zagreb 26 kuna, kada samo vrata dalje, na istom kućnom broju, košta 12 kuna manje. I gdje je tržišna inspekcija? Po ličkoj magistrali ganja sirotinju zbog kozjeg i ovčjeg sira, gdje sirotinja pokušava zaraditi za koricu kruha, a ovdje tko te pita koliko si platio bateriju od 1,5 volta, kad je odgovor: »Kod nas košta toliko!«</p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆ</p>
<p> Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HEP-ov tarifni sustav perfidni je »porez na sirotinju«</p>
<p>Nitko od odgovornih, koji za to primaju plaću, nije se usprotivio trošku obračuna od petnaestak kuna, koji se kao novost uvodi po svakom računu HEP-a, jer tobože toliko košta očitavanje, obračun i ispostavljanje računa za struju, a predstavlja najznačajnije poskupljenje za najsiromašnije s najmanjom potrošnjom te bitno poskupljenje za ostale male potrošače: zajednički prostori, stubišta, garaže i sl. te objekti s povremenom potrošnjom npr. samo tijekom godišnjeg odmora ili pokojeg vikenda.</p>
<p> Takvi mali potrošači mogu se uspješno zaštititi tako da im se ne obračunava struja mjesečno, nego, ovisno o potrošnji, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje, te im se tako smanji nepotrebni trošak oko očitavanja obračuna i slanja računa. Uostalom takvi potrošači će zasigurno dragovoljno redovito plaćati predujam približan stvarnoj potrošnji, kako elektroprivreda eventualno ne bi bila na gubitku, a da bi uštedjeli onih 15 kuna koje bi platili samo za dogovoreni ili najkasnije godišnji obračun.</p>
<p> Umjesto nepotrebnoga i navodno skupog očitavanja brojila i mjesečnog obračuna za sve, a osobito za male potrošače, predlažem dakle samo godišnje račune uz plaćanje predujmova, uostalom vrlo slično kao i dosad, samo bez slanja mjesečnih računa. Na svakom se godišnjem obračunu i do sada radio izračun predujmova na bazi prošlogodišnje potrošnje. Tako bi otpala potreba za naplatom onih 15 kuna mjesečno, jer ne bi ni bilo nepotrebnih poslova oko mjesečnog očitavanja brojila i obračuna, posebice za male potrošače, među kojima se nalazi glavnina najsiromašnijih tj. ekonomski najugroženijih. Ovaj način izostanka troška od 15 kuna po računu je logičan i lako izvediv osim, naravno, ako sve nije osmišljeno radi dodatnog planskog osiromašivanja tj. alternative naplati poreza siromašnima, kojima se zbog malih prihoda ne može direktno porezom uzeti novac. Matematika je jednostavna, 15 kuna puta broj potrošača, neovisno o tomu jesu li struju trošili ili ne, golemi je i siguran mjesečni prihod, s obzirom na vrlo velik broj priključaka. Mnogi bi potrošači radije platili svoju očekivanu potrošnju kroz predujam, primjerice cjelokupnu potrošnju odjednom, te tako bili u preplati, nego plaćali nepotrebne mjesečne račune opterećene sa 15 kuna u ime navodnih troškova obračuna. Ne zaboravimo, koja je to gnjavaža svakog mjeseca stajati u redu, da bi se platio račun, uz napomenu da je svako plaćanje računa vezano uz dodatne, ne male troškove naplate te usluge pošti ili banci. </p>
<p>Zanimljivo je, pritom, da Vlada nikako ne želi koristiti osnovni razvojni alat – stimulativnu poreznu politiku za alternativne mjere, koje bi pomogle štednji električne energije i time konkretno smanjile pritisak na životni standard, primjerice smanjivanjem PDV-a na šparne žarulje, solarnu tehnologiju i druge šparne električne uređaje i tehnologije? Umjesto toga, eto, prijeti nam opisana mjesečna obračunska daća.</p>
<p>IZET ALIKIĆ</p>
<p> Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Slavistička škola održava se u zgradi koja je u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu </p>
<p>U Vjesniku od 28. kolovoza 2002. objavljen je članak »Banac ispravlja Boticu«, potpisan sa K.R., u kojemu se navode pogrešne informacije o mjestu održavanja Zagrebačke slavističke škole (citiram: »Zagrebačka slavistička škola, 31. po redu, koja je počela 26. kolovoza, ove je godine u sastavu dubrovačkog Interuniverzitetskog centra (IUC)...</p>
<p> Ipak, voditelj škole prof. dr. Stipe Botica, iz njemu poznatih razloga, uporno širi dezinformaciju kako škola djeluje u sastavu Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta (MSHS), ustanove koja doduše djeluje u zgradi IUC-a...« – prema navodima prof. dr. sc. Ive Banca, generalnog direktora IUC-a u Dubrovniku). </p>
<p>Prave informacije s kojima želimo upoznati vaše čitatelje jesu sljedeće: Zagrebačka slavistička škola, 31. po redu (voditelj prof. dr. sc Stipe Botica), održava se u zgradi u Ulici don Frana Bulića 4 u Dubrovniku, koja je u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu. U zgradi djeluje Centar za poslijediplomske studije (Center for Advanced Academic Studies CAAS) Sveučilišta u Zagrebu, a u njegovu okviru nalazi se i Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta - MSHS (International Center of Croatian Universities - ICCU) kao dislocirani dio Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Djelatnost MSHS-a jest pružanje usluga/organiziranje održavanja raznih skupova (škole, simpoziji, radionice i slično). Također u istoj zgradi dio svojih aktivnosti obavlja i Interuniverzitetski centar (Inter-University Centre (IUC) independent international institution for advanced studies).</p>
<p>Prof. dr. sc. HELENA JASNA MENCER </p>
<p>rektor Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prvo treba odijeliti komunizam od antifašizma</p>
<p>U Vjesniku je, u rubrici Stajališta, 4. rujna, tiskan članak gospodina Zdravka Šimunića »Antifašizam: zlatni lančić i privjesak na njemu«. Autor spominje više članaka koji su se pojavili 2. rujna na stranicama Stajališta o temi antifašizma, a među ostalima je tiskan i moj.</p>
<p>Gosp. Šimunić uglavnom osuđuje deklarativno prihvaćanje antifašizma i zamjera vlastima na toleriranju »manifestacija fašizma«. On uglavnom ne razumije, ili neće razumjeti, da nitko nema ništa protiv antifašizma, ali da je naš antifašizam bio prožet komunističkom ideologijom koja je pod tim naslovom načinila monstruozne zločine. Tako je kod mnogih ljudi nažalost antifašizam izjednačen s tim zločinima, pa zbog inata oni veličaju one koji su ustali protiv komunizma. Kad se odijeli komunizam od antifašizma, pa ulice budu posvećene žrtvama fašizma i komunizma, nitko više neće napadati antifašizam ni hvaliti sumnjive tipove koji su podupirali fašizam. Ali to da nikako uđe glavu SDP-ove vlasti, a i takvih kao što je gospodin Šimunić, pa nepravda prema jednima izaziva pohvalu druge nepravde.</p>
<p>Zato se još uvijek bavimo onim što je davna mrtva prošlost te ona baš zbog toga može biti kod nas kao relikt još živa.</p>
<p>Mr. LUKA VUCO</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Policajci se terete za teške tjelesne ozljede i zlostavljanje </p>
<p>ŠIBENIK, 4. rujna</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Šibeniku počeo je ponovljeni sudski postupak protiv šestorice bivših šibenskih policajaca: Josipa Bačića, Nikice Gulina, Petra Blaževića, Ivice Karabatića, Ivana Kartela i Mirka Nakića koji se u izmijenjenom optužnom aktu sada terete da su talijanskom turistu hrvatskog podrijetla, Riccardu Cetini, nanijeli teške tjelesne ozljede te da su zlostavljali u obavljanju službe. </p>
<p>Za nanošenje teških tjelesnih ozljeda optužnica, koju zastupa državni odvjetnik Branko Ivić, tereti dvojicu bivših policajaca, Josipa Bačića i Nikicu Gulina, a njih dvojicu i ostale za kazneno djelo zlostavljanja u obavljanju službe.</p>
<p>Presuda nerazumljiva zbog nejasnih činjenica </p>
<p>Naime, rješenjem Županijskog suda u Šibeniku ukinuta je nepravomoćna sudska presuda o ovom slučaju kojom su šestorica optuženih proglašena krivim i osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od četiri mjeseca do 1,5 godine, uz obrazloženje da je presuda koju je izrekla sutkinja Jadranka Biga-Milutin nerazumljiva zato što nisu navedene činjenice potrebne da se potpuno odrede kaznena djela. </p>
<p>Činjenični opis kaznenog dijela nije bio razumljiv, posebice u dijelu koji se odnosi na prvooptuženoga i drugooptuženoga Bačića i Gulina, pa je predmet vraćen na ponovljeni sudski postupak, koji sada vodi sudac Živko Pešara.</p>
<p> Da podsjetimo, sedmorica šibenskih policajaca u početku su se teretila da su skrivili smrt talijanskog turista Riccarda Cetine, inače stomatologa iz Genove, međutim, nakon sudskomedicinskog vještačenja, u kojem je rečeno da je smrtna ozljeda glave nastala prilikom udarca glave o tvrdu podlogu, optužni je akt izmijenjen, pa su se policajci teretili za blaže kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda koje nisu za posljedicu imale smrt talijanskog državljanina Cetine. Jedan od optuženih policajaca, Dorino Brajković, pravomoćno je oslobođen optužbe, pa sada za nanošenje ozljeda i zlostalvjanja u obavljanju službe odgovara šest bivših policajaca, koji su odmah nakon ovog slučaja ostali bez posla u policiji</p>
<p>Tukli ga nogama, palicama, vratima od »marice«</p>
<p>Novim optužnim aktom policajci se terete da su u noći 1. na 2. rujna 1998. godine nedaleko od Primoštena sustigli Riccarda Cetinu, za kojim su se bili dali u potjeru nakon što je on u gostionici »Vis« u Žabori izazvao manji nered. Cetina se svojim vozilom »alfa romeo 164 TD« dao u bjesomučan bijeg, potom skrivio lakšu prometnu nesreću i u više navrata odbijao stati i predati se na policijska upozorenja i pucanje u zrak iz službenog pištolja. Policajci su Cetini zadali više tjelesnih ozljeda po cijelom tijelu, vezali ga lisicama, primjenjivali »ključ na lakat«, remenom mu vezali noge. Cetina se opirao, grizao policajce, pokušavao pobjeći, pa su ga policajci tukli nogama, palicama, vratima od »marice«.</p>
<p> Potjera za Cetinom trajala je od 22.30 do jedan sat ujutro, kada je dovezen u policijsku postaju u Šibenik. Odatle je odmah prebačen na Hitnu te na Kirurški odjel, a sutradan u splitsku bolnicu, gdje je 3. rujna i preminuo od zadobivenih ozljeda.</p>
<p> Šibenski kirurg Tomislav Jurišić pravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog nesavjesnog obavljanja službe u slučaju Cetina. </p>
<p>Dokazni postupak u ovom slučaju kreće iz početka, što znači da će se ponovo saslušati velik broj svjedoka, sudskomedicinskih i prometnih vještaka... Branitelji optuženih najavili su da će tražiti saslušanje vozača automobila njemačkih nacionalnih oznaka s kojim se Cetina kobne noći sudario, a koji na prošlom suđenju nije svjedočio, a inzistirat će, saznajemo, da se sazna nešto više o samom Cetini kako bi se rasvijetlilo zašto se tako uporno i bjesomučno opirao uhićenju i opirao čak sedmorici policajaca koji su ga pokušavali privesti u policiju zbog izgreda počinjenoga u gostionici.</p>
<p> Jadran Franceshi, odvjetnik iz Splita koji u ovom predmetu zastupa oštećenu obitelj, oca i sestru pok. Cetine, najavio je da će do kraja postupka postaviti imovinsko-pravni zahtjev za odštetu.</p>
<p>Inače, početak glavne rasprave pratio je Marcello Apicella, talijanski konzul u Splitu. Suđenje se nastavlja u četvrtak saslušanjem vještaka prometne struke Zdravka Perana i dr. Šimuna Anđelinovića, vještaka patologije.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Ti mene autom, ja ću tebe automatom« </p>
<p>Optužnica tereti Milenka Vladića i Ivana Benka za međusobni pokušaj ubojstva; Vladić je Benka namjeravao ubiti naletom automobila, a Benko je u njega taj čas pucao rafalno iz automata</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Dvojicu optuženih, Milenka Vladića i Ivana Benka, u istoj se optužnici tereti za međusobni pokušaj ubojstva, u istom događaju i istodobno. Prema optužnici, Vladić je Benka namjeravao ubiti naletom automobila, dok je Benko u njega istodobno pucao rafalno iz automata.</p>
<p>Suđenje se održava na Županijskom sudu u Zagrebu. Vladićev je branitelj odvjetnik Ilija Ivanić za ovakvu optužnicu i sudski postupak izjavio da su »unikatni« jer u svojoj 35-godišnjoj pravničkoj praksi nije imao slučaj da bi dvije osobe bile optužene da se istodobno pokušavaju ubiti; »logično je da jedan napada, a drugi se brani«.</p>
<p>Branitelj pak drugooptuženoga odvjetnik Petar Pavković svoju je obranu temeljio na tvrdnji da nije nedvojbeno utvrđeno jesu li oštećenja, odnosno, kako je kasnije definirano, utisnuća na automobilu od ispaljenog metka, kako su utvrdili vještaci, ili od nekog dijela automata. Naime, kada se Vladić zaletio na Benka, nosio ga je na poklopcu motora na kojem su ostali tragovi i oguljotine nastale od automata, koji je Benko držao u ruci.</p>
<p>U svojim obranama obojica su optuženih bila kratka. Vladić je poricao da se radi o tome da bi on pokušao ubiti Benka i njegova prijatelja. »Iskreno kažem, znam kada sam izašao iz lokala i ušao u auto, oni su sva trojica već pucali, ja sam bježao i pucano je i za mnom. Ne znam objasniti kako sam se našao u tom krugu«, rekao je Vladić.</p>
<p> Benko je samo kratko izjavio da se događaja, koji se zbio 2. siječnja 1994. godine oko 23 sata, uopće ne sjeća. </p>
<p>Sve se odvijalo nakon što su Vladić i Benko pili u bistrou »Jaslice«, u Zagrebačkoj 101 u Sesvetama. Kako se navodi u optužnici, pritom su se svađali i naguravali, nakon čega je Vladić, koji je bio s maloljetnim sinom Nikolom, izašao s njim i sjeo u »opel astru«. Krenuo je prema Dubravi, no ubrzo se okrenuo i vratio do auto-salona »Toš« kada su tamo stigli Benko, koji je u međuvremenu otišao kući po automat »thompson«, s prijateljem Zoranom Huklekom. Benko je zapucao rafalno prema autu »u namjeri da usmrti Vladića i sina mu« i sa dva hica pogodio rub vjetrobrana. Vladić je pak, naglo promijenivši smjer, »u namjeri da usmrti obojicu, vozilo namjerno usmjerio i brzinom od 40-50 km/h naletio na njih«.</p>
<p>Uslijedile su analize vještaka, psihijatra, toksikologa, liječnika, prometnog vještaka i balističara te završne riječi optužbe i obrane. Sudac Marin Mrčela presudu će objaviti u četvrtak. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nije pazila na razmak i usmrtila troje</p>
<p>VARAŽDIN, 4. rujna</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je optužnicu protiv Moldavke Angele Rudnički Oanta zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj su smrtno stradale tri osobe.</p>
<p> U još nepravomoćnoj optužnici navodi se da je Moldavka 24. lipnja ove godine u 18, 20 sati vozila »golf« zagrebačkih registarskih oznaka auto-cestom Zagreb - Goričan u smjeru Zagreba. Svoj automobil nije držala na dovoljnoj udaljenosti od vozila koje se kretalo ispred nje, već se, vozeći se brzinom od 130 kilometara na sat, suviše približila vozilu ispred sebe. Kako bi izbjegla nalet na to vozilo, Moldavka je naglo i oštro skrenula ulijevo, izgubila kontrolu nad automobilom i na okretištu na kojem nema središnjih odbojnika prešla na kolničku traku namijenjenu vožnji u smjeru Brezničkog Huma, odnosno Varaždina i izravno se sudarila s golfom varaždinske registracije koji je vozila Kornelija Križanić, kandidatkinja u autoškoli. Ona i njezin instruktor Dragan Bukal poginuli su na mjestu, a njihova suputnica Đurđica Kladić teško je ozlijeđena i nekoliko je dana kasnije preminula u varaždinskoj Općoj bolnici.</p>
<p> Angela Oanta istražnom je sucu rekla da je toga dana vozila automobil prema Zagrebu, bilo je vrlo toplo i sparno i odjednom je osjetila da joj se pred očima »sve zatamnilo«. Posljednje čega se sjeća jest to da je pokušala kočiti, pritiskala je papučicu kočnice te da je imala osjećaj da joj je automobil zaplesao. Nakon toga je potpuno izgubila svijest, zatim je došla k sebi i nije znala što se u stvari dogodilo. Pretpostavljala je i da joj je pozlilo zbog vrućine i promjene u tlaku.</p>
<p> U obrazloženju optužnice navodi se da je prometno-tehnički vještak, na temelju pouzdanih materijalnih tragova nesreće, utvrdio da je kritične zgode okrivljena oštro okrenula upravljač automobila ulijevo, što se najčešće događa u slučajevima prekasnog uočavanja sporijeg vozila koje se kreće po istoj kolničkoj traci. Opravdano se zaključuje, ističe se, da je razlog poduzetog manevra okrivljene upravo njezin propust da svoje vozilo drži na dovoljnoj udaljenosti vozila koje se kreće ispred nje, što je osobito važno u vožnji auto-cestom, gdje su brzine mnogo veće nego u vožnji ostalim cestama.</p>
<p> Obrana okrivljenice, navodi se dalje, čini se neopravdanom i iskonstruiranom isključivo zato da bi se izbjegla kaznena odgovornost za nesreću jer sudskomedicinski vještak u svojem nalazu isključuje bilo kakve medicinske razloge za nastanak takvog poremećaja svijesti kod optužene. Mogućnost poremećaja svijesti vještak nalazi samo u situaciji visoke temperature i vlage u zraku, no, ističe se u obrazloženju, u automobilu koji je optužena vozila takvi uvjeti nisu postojali. Prema iskazu njezina suputnika, naime, u golfu je bio uključen klima uređaj, pa je sasvim sigurno da temperatura u automobilu nije bila visoka pa nije ni bilo moguće da do bilo kakvog poremećaja svijesti dođe zbog uvjeta koji su postojali u vozilu.</p>
<p> Angela Rudnički Oanta u pritvoru je jer je strana državljanka, pa postoji opasnost da bi mogla napustiti Hrvatsku, a zbog ozljeda koje je zadobila u toj nesreći nalazi se u Bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dvoje Slovaka uhićeno na prijelazu u Goričanu</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Višednevna policijska potraga za tajanstvenim parom stranaca koji su na području zagrebačke Policijske uprave prevarili nekoliko starijih građana završena je na državnoj granici, istakla je u srijedu glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja.</p>
<p> Osobe koje su strancima pozajmljivale novac jer su se našli u nevolji uglavnom su stariji umirovljenici. </p>
<p>Sam čin hvatanja odigrao se na graničnom prijelazu Goričan, gdje su policajci PU međimurske uhitili dvoje slovačkih državljana, pedesetogodišnjaka sa slovačkom putovnicom i njegovu pomagačicu, također Slovakinju, godinu dana stariju.</p>
<p> U automobilu ovih Slovaka pronađeni su i predmeti koji su varalicama služili da zavaraju naivne i dobronamjerne ljude: kovčezi kompleta skupoga (lažnog) pribora za jelo i luksuzno spakirani satovi koji su se kasnije pokazali kao bezvrijedni. Osumnjičeni su prepraćeni u Zagreb, gdje su ih prepoznali oštećeni, a u međuvremenu je policija obavijestila i slovačko veleposlanstvo.</p>
<p> Dosadašnjom je kriminalističkom obradom utvrđeno da su Slovak i Slovakinja, radeći u tandemu, iskorištavali ljudsku dobrotu i uvijek žrtvama dolazili s istom pričom. Imali su, uvjeravali bi naivnog građanina, prometnu nesreću u kojoj je vozač završio u bolnici, a oni mole građanina za dopuštenje da kod njega ostave stvari. Potom su domaćina tražili da im pozajmi nešto novca (brojka se kretala od tri tisuće kuna do dvije tisuće eura), a kao zalog ostavljali su lijepo zapakirane predmete, ručne satove, pribor za jelo i slično. </p>
<p>Slovaci su uvijek govorili lošim njemačkim, slovačkim ili hrvatski jezikom, valjda zbog stvaranja uvjerljiva dojma. Žrtve koje su kasnije prijavile štetu i prijevaru svjedoče kako su Slovak i Slovakinja bili krajnje uvjerljivi. No zahvaljujući brzom reagiranju policije, počinitelji su već u srijedu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p> Ukupno su počinili četiri prijevare i jednu krađu kada su zagrebačkom umirovljeniku, dok je išao po novac da im ga pozajmi, iz skrovišta odnijeli 18 tisuća kuna. Ukupno je žrtvama odnesena 31 tisuća kuna.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zašto je propao i treći pokušaj početka suđenja zadarskim dilerima droge?</p>
<p>ZADAR, 4. rujna</p>
<p> – Suđenje Viliju Vukiću (31), Anti Šali (30), Hrvoju Ostojiću (23) i Demiru Aliliju (36), optuženima za udruživanje radi preprodaje 4,3 kilograma heroina zaplijenjenoga u siječnju prošle godine, koje se trebalo nastaviti 2. rujna, odgođeno je do daljnjega. Prekid je uslijedio nakon što je Milan Petričić, branitelj trećeoptuženoga Ante Šale, zatražio izuzeće gotovo cijeloga sudskog vijeća kao i predsjednika zadarskoga Županijskog suda, Ante Klišmanića, koji je vodio istragu u ovom predmetu.</p>
<p>Budući da je zatraženo izuzeće predsjednika Županijskog suda u bilo kakvom odlučivanju u daljnjem tijeku ovoga postupka, nije postojala mogućnost da upravo on odluči o zahtjevu branitelja za izuzećem članova sudskog vijeća. Nakon što je Vrhovni sud u siječnju ove godine ukinuo prijašnju presudu i vratio suđenje zadarskom Županijskom sudu, ovo je već treći pokušaj da suđenje zapravo počne iz početka. Šale je na dosadašnjim ročištima navodio slučajeve zbog kojih mu je policija navodno i prije samog slučaja s heroinom šest puta pretresala kuću te da ga je ispitivala ima li veze s paljevinom automobila novinara Ivice Marijačića, pjevača Davora Pekote i direktora Radija Donat FM, Olivera Jovića. Šale je ujedno tvrdio kako ga je policija dovodila u vezu s ubojstvima Ibrahima Dedića i Srđa Jakšića u Dubrovniku te kako mu je sve namješteno, jer je »taj paketić s heroinom« mogao dotaknuti samo nesvjesno, obrazloživši to činjenicom što je uz posao tehničara u TKC-u, radio i na ulazu u diskoteku »Gotham«, gdje je pregledavao one koji su mu se činili sumnjivima.</p>
<p>Inače u objedinjenoj optužnici stoji kako se Vukić, Ostojić, Šale i Alili terete da su u siječnju prošle godine nabavili najmanje 4312,39 grama heroina i upakirali ga u tri zasebna omota, a da su u pakiranju sudjelovali Šale i Alili, s obzirom na to da su, stoji u optužnici, na omotima pronađeni njihovi otisci prstiju. Vukića se tereti da je drogu sakrio u Crnom, a po njega da je kasnije došao Hrvoje Ostojić. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Žarko Peša: »Proces u Remetincu politički je motiviran«</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Bivši šef SIS-a i djelatnik obavještajnih službi Žarko Peša izjavio je u srijedu u Remetincu kako je uvjeren da je postupak protiv »zločinačke organizacije« politički motiviran. </p>
<p>Peša je u uvodu svjedočenja opisao svoj profesionalni put. Do 1991. bio je policajac Policijske uprave zagrebačke, u Odjelu za droge, i to »jedan od najuspješnijih«. God. 1991. odlazi u rat, a 1993. prelazi u obavještajne službe. U vrijeme obrade i privođenja »zločinačke« (1999. godine) bio je koordinator HIS-a za suradnju s ostalim obavještajnim službama.</p>
<p>Svjedok Peša požalio se da je kroz medije prozivan da »maltene pripadam ovoj organizaciji, što nije točno« i dodao kako je žalosno što je u sudnici zbog optužbi odnosno zato što ga prozivaju pojedini svjedoci optužbe koje i ne poznaje. Naime, svjedoci bliski pokojnom Vjeki Slišku (brat Marko, Kovčo, Dodić, Šiškić, Buvač) stavljali su Pešu u krug ljudi iz policijskog i obavještajnog miljea koji su bili logistička potpora »zločinačkoj«.</p>
<p> Na koordinaciji obavještajnih službi (KOZA) potkraj 1999. spominjao se progon navodne organizacije, a politika je, tvrdi Peša, odlučila da se u sve uđe na spektakularan način (privođenje uhićenih na Županijski sud pred televizijskim kamerama, pognutih glava i uz pratnju specijalaca). On se, kaže, suprotstavio tome jer je iz iskustva znao da to neće ići lako, a tadašnjem je pomoćniku ministra, Željku Sačiću, tvrdi, rekao da sud to neće moći dovesti do kraja. Cijelu je akciju međutim »amenovao« tadašnji ministar Ivan Penić. </p>
<p>Da podsjetimo, »zločinačka« je »pala« nakon atentata na Vjeku Sliška 27. studenoga 1999. godine, na Cvjetnom trgu, kada je ubijen slučajni prolaznik, a sve se događalo pred raspisane parlamentarne izbore.</p>
<p>Na mjestu ubojstva Špejtima Tačija u ljeto 1997. godine Peša se, tvrdi, zatekao sasvim slučajno, dok se vraćao kući, a kad je čuo tko je ubijen, nazvao je načelnika zagrebačke policije i šefa specijalaca (pokojni Tači bio je pripadnik I. gardijskog zdruga, a za ubojstvo je optužen Rajko Momčilović).</p>
<p>Od optuženika Peša poznaje Nikicu Jelavića, Đorđa Vuletića i Zorana Pripuza. Jelavića je, tvrdi, upoznao zalazeći na mjesta na koja je dolazio po prirodi posla. Đorđe Vuletić mu je bio kolega u zagrebačkoj policiji, a Pripuza, koji je u bijegu, zna iz viđenja. Peša nije imao nikakvih saznanja o eventualnom kriminalnom djelovanju optuženih.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prevarena majka nogometaša Silvija Marića svjedočila na sudu</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Tijekom rasprave održane u srijedu na Općinskom sudu u sudskom sporu protiv Gordane H., koja se tereti za više kaznenih djela prijevare kojima si je priskrbila veliku nepripadajuću korist, svoj je iskaz dala i Nevenka Marić, majka nogometaša Silvija, koje je optužena prevarila za 10.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Kako je u istrazi te raspravi prije dala svoj opširan iskaz, Nevenka Marić je na raspravi u srijedu kratko napomenula da ostaje pri već prije ispričanom. Naime, kako je tada rekla, ona i sin Silvijo vidjeli su oglas u novinama o prodaji kuće agencije »Scarlet«, nakon čega su stupili u kontakt s Nadom K. Kako bi kuću rezervirali i spriječili daljnje oglašavanje, Marići su isplatili polog od 10 tisuća njemačkih maraka. No ubrzo su doznali da za kuću ne postoji građevinska dozvola te da kuća ne pripada agenciji »Scarlet«. Kada su uvidjeli da kuću neće moći kupiti, Marićevi su zatražili povrat pologa, no kako im nikako nije bio isplaćen, podnijeli su kaznenu prijavu protiv Nade K.</p>
<p>Nevenka Marić izjavila je i da je optuženu vidjela u agenciji, gdje je doznala da je partnerica u agenciji, no da je ugovor sklopila s Nadom K. i njoj predala novac, pa je prijavu podnijela protiv Nade K. kao i imovinsko pravni zahtjev u iznosu predanog pologa. </p>
<p>Tijekom pokušaja kupnje kuće, koja je ubrzo ponuđena i na dražbi, Nevenku Marić je nazvao pravi vlasnik kuće i rekao neka je ne kupuje jer nije od agencije, već njegova. </p>
<p>Optužnicom općinskoga državnog odvjetništva Gordana H. se tereti da je od travnja 1996. kao vlasnik i direktor poduzeća »Raškaj-G« d.o.o., u namjeri da se okoristi, zaključila ukupno 72 ugovora kojima je građanima obećavala stanove, kuće i kredite oštetivši ih za više stotina tisuća kuna. Zbog tih je kaznenih djela Gordana H. provela gotovo godinu dana u pritvoru. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poginula vozačica »fiata uno« u koji je izravno udario »mercedes«</p>
<p>ZADAR, 4. rujna</p>
<p> – U srijedu se na državnoj cesti br. 8 u naselju Murvica kraj Zadra, u 8,15 sati, dogodila teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala 42-godišnja Alla Rončević iz Rovanjske.</p>
<p> U ovoj prometnoj nesreći sudjelovalo je osobno vozilo »mercedes 500 SL cabrio« i osobno vozilo »fiat uno« te bager koji se s istočne strane sporednog puta uključivao u promet. </p>
<p>»Mercedes« koji je dolazio iz pravca Zadra udario je u bager, a nakon toga se frontalno sudario s »fiatom uno«. Na mjestu je poginula vozačica »fiata uno«, a vozači »mercedesa« i bagera ostali su neozlijeđeni. </p>
<p>»Mercedesom« je upravljao Vedran Zrilić iz Murvice, a bagerom, u vlasništvu zagrebačke tvrtke »Fontana«, Stanko Ćustić također iz Murvice. M.V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Ina ulazi u crnogorski Jugopetrol?</p>
<p>Ina želi ojačati svoju poziciju i na ostalim tržištima bivše Jugoslavije / OPEC priprema strategiju za zadržavanje proizvodnje i cijena nafte u slučaju međunarodnih sporova primjerice najavljenog američkog napada na Irak</p>
<p>Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević suzdržan je u izjavama o Ininom crnogorskom poslu</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 4. rujna (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> – Ina je ovih dana predala ponudu za kupovinu 54 posto dionica crnogorske naftne tvrtke Jugopetrol, potvrdio nam je u Rio De Janeiru na 17. svjetskom naftnom kongresu predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. No, napomenuo je zasad se ne može konkretnije govoriti o njihovoj ponudi. </p>
<p>Na taj način Ina želi dodatno ojačati svoju poziciju pred predstojeću privatizaciju te zadržati dominantni položaj na crnogorskom tržištu. Za Jugopetrol su zainteresirane i strane kompanije koje žele postati strateški partneri Ine poput austrijskog OMV i mađarskog MOL-a. Ina želi ojačati svoju poziciju i na ostalim tržištima bivše Jugoslavije a poboljšana financijska situacija zbog boljih rezultata poslovanja te novac koji su nedavno dobili za prodaju velikih naftnih polja u Rusiji – Bijelih noći omogućava nam pojačana ulaganja, kaže Dragičević. </p>
<p>Predsjednik Inine Uprave najavio je da će se, nakon završetka dubinske kontrole poslovanja Ine od strane pet stranih kompanija koje su ušle u uži izbor za kupnju 25 posto plus jedne dionice, održati sastanci s njihovim upravama kako bi se precizirali razlozi kupovine i utvrdili pravci suradnje s potencijalnim strateškim partnerom. </p>
<p>Član Inine Uprave i predsjednik Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskog naftnog kongresa Željko Belošić ističe da su u središtu pozornosti 17. svjetskog summita naftaša teme vezane uz održivi razvoj i odgovornost naftne industrije prema okolišu a posebno se ističe uloga plina kao ekološki čistog energenta. </p>
<p>Očekuje se da će kongres utvrditi naftnu politiku i cijene nafte u narednom periodu o čemu će se više znati nakon sastanka koji na kraju skupa organiziraju OPEC i Međunarodna energetska agencija (IEA). Predsjednik OPEC-a Rilwanu Lukman je već najavio nastavak pregovora te organizacije zemalja velikih izvoznica nafte, koje raspolažu sa 75 posto poznatih svjetskih rezervi, sa vodećim zemljama proizvođačima »crnog zlata« izvan OPEC-a radi zadržavanja cijena nafte kroz smanjivanje ponude na svjetskom tržištu. </p>
<p>Cijena barela je zbog povećane ponude na tržištu ovih dana pala za oko jedan dolar. </p>
<p>OPEC, izjavio je Lukman, priprema strategiju za zadržavanje proizvodnje i cijena nafte u slučaju međunarodnih sporova primjerice najavljenog američkog napada na Irak. Govoreći o njihovoj želji da eliminiraju viškove nafte na tržištu istaknuo je da na tržištu mora biti rezervi zbog čega neće uklanjati viškove nafte ako bi zbog toga nastali problemi. Ali OPEC je spreman za promjenu svoje politike i brzo djelovanje kako bi ako bude potrebno regulirali cijene, napomenuo je Lukman. </p>
<p>Govoreći o aktualnim svjetskim tenzijama predsjednik saudijske naftne kompanije Aramco Abdallah Jum'ah je istaknuo važnost te kompanije za prevladavanje svjetskih kriza kakve su primjerice bile nakon revolucije u Iranu 1979. ili Zaljevskog rata 1990. godine. Ističući da Saudijska Arabija raspolaže sa rezervama nafte od 260 milijardi barela što je više od četvrtine ukupnih svjetskih rezervi najavio je da će se zbog postojeće situacije u glavnom gradu Saudijske Arabije Riyadu održavati stalni energetski forum kako bi se stalnim dijalogom izbjegli mogući problemi. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dio osiguranika ni u listopadu neće znati stanje na računu</p>
<p>Jedina dobra stvar za osiguranike na čijim računima još nema novca činjenica je da se doprinos koji je u međuvremenu izdvojen upućuje na privremeni račun Hagene u Ministarstvu financija i ukamaćuje po eskontnoj stopi HNB-a, koja je u pravilu povoljnija od prinosa koji su dosad ostvarili mirovinski fondovi</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Iako je ravnateljica Regosa Anđelka Buneta to još u lipnju najavila, Regos do početka rujna nije raščistio prijave u obvezne mirovinske fondove samostalnih obveznika plaćanja doprinosa (najčešće obrtnika), pa fondovima još nisu proslijeđeni podaci o toj kategoriji osiguranika, niti njihov doprinos. </p>
<p>Regos, osim toga, o novom kašnjenju nije na vrijeme obavijestio javnost, niti ponudio neko objašnjenje. </p>
<p>Tek je u srijedu, nakon našeg poziva, na internetskoj stranici Regosa objavljeno da su Regos i Fina »zbog nepredviđenih problema iz sigurnosnih razloga odgodili obećani početak prebacivanja sredstava s privremenog računa na osobne račune za ovu kategoriju osiguranika, s kolovoza na rujan, a završetak za listopad, 2002. godine«. </p>
<p>Uz to, objavljena je i isprika samostalnim obveznicima i obveznim mirovinskim fondovima što nije održano obećanje da će to biti obavljeno do 1. rujna. </p>
<p>Objašnjenje i komentar na novu odgodu zatražili smo i u Hageni, gdje kažu kako su u Regosu obaviješteni da su razlog kašnjenju tehnički problemi.</p>
<p> Kristina Martinović, glasnogovornica Hagene, ističe pritom kako je i za osiguranike bolje da pričekaju dok se problemi s R-S obrascima riješe do kraja, kako bi stanje na računima na kraju odgovaralo stvarnim uplatama. </p>
<p>O stvarnom razlogu kašnjenja u Regosu i Hageni nisu htjeli reći ništa više, no neslužbeno doznajemo da je problem vezan uz činjenicu da Regos, kad je riječ o samostalnim uplatiteljima doprinosa, kreira R-S obrasce. Tek kada je posao trebao početi pokazalo se da za evidenciju tih uplatitelja osnova nije jednaka kao i za ostale osiguranike, pa je to trebalo riješiti naknadno, tvrdi naš izvor. Isti bi se problem, doznajemo, mogao pojaviti i kada Regos počne voditi evidenciju o doprinosu koji će se izdvajati iz honorara. Kako doznajemo u mirovinskim fondovima, osiguranici su u međuvremenu počeli prosvjedovati na njihovoj adresi, uvjereni da su oni krivi zbog toga što im je stanje na računu i dalje »nula«. </p>
<p>U fondovima doznajemo da je ista situacija i s radnicima nekoliko većih poduzeća za koje podaci još nisu raščišćeni, a koji niti šest mjeseci nakon što je počelo izdvajanje pet posto mrovinskog doprinosa u sustav kapitalizirane mirovinske štednje, ne mogu biti sigurni da poslodavac ispunjava tu obavezu. </p>
<p>To, ujedno, znači da Regos još uvijek ne može izlistati eventualne neplatiše doprinosa, niti početi s pokretanjem postupaka prisilne naplate, što bi moglo štetiti osiguranicima. Dosadašnja praksa s neplatišama doprinosa pokazala je, naime, da je dugove teže naplatiti što je razdoblje neplaćanja prije pokretanja postupka naplate dulje.</p>
<p> Jedina dobra stvar za osiguranike na čijim računima još nema novca činjenica je da se doprinos koji je u međuvremenu izdvojen upućuje na privremeni račun Hagene u Ministarstvu financija i ukamaćuje po eskontnoj stopi HNB-a, koja je u pravilu povoljnija od prinosa koji su dosad ostvarili mirovinski fondovi.</p>
<p> Tako osiguranici ipak neće biti na gubitku. No, ako takva situacija potraje, većina osiguranika čiji su doprinosi na račune u fondovima poslani još krajem travnja mogla bi postaviti pitanje zašto su dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one kojima se mjesecima nakon toga pripisivao povoljniji prinos.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Siromašni građani ipak bez subvencija za plaćanje struje</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Ministarstvo rada i socijalne skrbi odustalo je od prijedloga subvencija za plaćanje struje, za siromašna kućanstva, pa taj prijedlog nije uvršten na sjednicu Vlade na kojoj je prihvaćen novi tarifni model za naplatu struje, niti je najavljen za novu sjednicu. Kako doznajemo u uredu za Odnose s javnošću Ministarstva rada, od prijedloga se odustalo zbog toga što je HEP na zahtjev Vlade promijenio prvotni prijedlog tarifiranja struje i pripremio novi, na temelju kojega struja, kako se tvrdi, neće poskupiti više od prosječnih devet posto. Pritom je glavni motiv za odustajanje od subvencija bilo uvjeravanje kako za male potrošače, a to su uglavnom siromašna kućanstva, struja uopće neće poskupiti, pa subvencije - kažu u Ministarstvu rada - nisu potrebne.</p>
<p>To znači da socijalno ugroženi građani ne trebaju odlaziti u centre za socijalnu skrb kako bi ostvarili to pravo, niti je umirovljenicima potrebno potpisivanje izjava u Mirovinskom zavodu o broju članova kućanstva i prihodima. Obavijest o tome očito je stigla prekasno, jer neki su to, kako doznajemo, već pokušali učiniti, potaknuti programom subvencija koje su objavili mediji. No, sa šatera u tim institucijama vraćeni su kući.</p>
<p>U Vladi kažu tek kako će pratiti učinke novog tarifnog modela za obraču struje, te kako će se - ako se uvjeravanja iz HEP-a pokažu netočnima - program subvencija ipak aktivirati. Nitko pritom nije htio potvrditii da će to biti prema istome programu koji su HEP i Ministarstvo rada ozradili zajedno, na temelju kojega bi samci s prihodima ispod tisuću kuna mogli ostvariti 50 kuna mjesečne subvencije, dok bi se za svakog dodatnog člana kućanstva iznos uvećavao za 10 kuna.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Izabrano novo vodstvo Tvornice šećera, suspendirani postali savjetnici</p>
<p>Suspendirani predsjednik Uprave Miroslav Kos radit će ubuduće na mjestu savjetnika u tvrtki, a drugi suspendirani član Uprave Drago Manc postaje savjetnik IPK Osijek</p>
<p>OSIJEK, 4. rujna</p>
<p> – Na skupštini dioničara Tvornice šećera u Osijeku održanoj u srijedu za novog predsjednika Uprave izabran je Zvonimir Krnjaković, a za članove Uprave Vedrana Vuković i Dane Dugandžić. Novi predsjednik Nadzornog odbora bit će Zvonko Erak, a članovi Ivica Pančić i Ivan Karalić. To je u srijedu objavio Zvonko Erak, inače predsjednik Uprave IPK Osijek, naglasivši da prerada šećerne trske kreće 21. rujna, te da će taj čin simbolično biti označen 17. rujna potpalom peći.</p>
<p>Nedavno suspendirani predsjednik Uprave Tvornice šećera Miroslav Kos će ubuduće raditi na mjestu savjetnika u tvrtki, dok će drugi suspendirani član Uprave Drago Manc raditi na poslovima savjetnika u IPK-u d.d. Podsjetimo, oni su suspendirani nakon što je u Grčkoj otkrivena pošiljka šećera s primjesama šećerne trske. </p>
<p>Novi predsjednik NO Tvornice šećera nije želio komentirati spomenuti slučaj, već je samo ustvrdio kako nadležni organi utvrđuju sve okolnosti toga slučaja. On je kazao kako je šećerana stabilna, te da je prošlu godinu završila s pozitivnim rezultatom. </p>
<p>Rješenjem Trgovačkog suda ispravljena je vrijednost temeljnog kapitala IPK Osijek s 210 milijuna kuna na 850 milijuna kuna. U vlasništvu države je 88 posto udjela, dok Slavonska banka raspolaže s 10,82 posto dionica, a ostatak kontroliraju mali dioničari.</p>
<p> Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja, istaknuo je kako nova uprava ima za cilj uvesti maksimalni red i disciplinu, te nastaviti uspješno poslovanje. Pančić smatra kako će 2002. godina biti uspješnija od prošle godine za Tvornicu šećera. On je demantirao tvrdnje o problemima u Tvornici šećera, kao i o namjernom izazivanju krize kako bi se ona nekome poklonila.</p>
<p>»Sve dok djeluje ova Uprava i Nadzorni odbor to se neće dogoditi«, rekao je izričito Pančić, otklonivši mogućnost rasprodaje poduzeća. </p>
<p>On je istaknuo da se izvoz šećera normalno odvija, te je pojasnio da je Uprava zadužena da se nedavne greške više nipošto ne dogode. Erak je, međutim, priznao da se šećer izvozi u smanjenom opsegu i da postoje određene teškoće na tržištu.</p>
<p>Pančić je potvrdio i da se <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> iz Tvornice šećera izvozio posredstvom tvrtke sina suspendiranog člana Uprave Drage Manca. </p>
<p>»Dobio sam neslužbenu informaciju o tome i po mom nalogu sada nadležna tijela to provjeravaju«, kazao je Pančić, naglasivši da »to svakako baca dodatno svjetlo na čitavu priču«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Njemački radnici skuplji od američkih i japanskih </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Kad već ne može utjecati na cijene rada radnika u industriji, Europska komisija ih redovito uspoređuje. </p>
<p>Najnovija usporedba pokazuje da su industrijski radnici najskuplji u Njemačkoj, primjerice, za čak četiri eura po satu skuplji su od japanskih i za 3,2 eura od američkih. Ali usporedba pokazuje i da na konačnu visinu izdataka poslodavaca više utječu dodatni troškovi povrh plaće nego neto zarade zaposlenih. </p>
<p>Kako tvrdi Komisija, ti su troškovi jedna od glavnih krivaca što u Europskoj uniji nema napretka u smanjenju broja nezaposlenih kao i što «stari kontinent» gubi konkurentsku sposobnost na svjetskim tržištima.</p>
<p>Ove su kritike prije svega upućene vlada i njihovim socijalnim partnerima u pregovorima o plaćama, a kad je riječ o Njemačkoj, svojevrsna su potpora rezultatima istraživanja tzv. Hartzove komisije. Na zahtjev njemačke vlade ta je komisija posebno istraživala razinu zakonom i granskim sporazumima utvrđenih dodatnih prava radnika u pojedinim gospodarskim granama. </p>
<p>Riječ je o tzv. 13. plaći («božićnici»), regresu za godišnji odmor, naknadama za rad blagdanima, ali i izdacima vezanim uz socijalno osiguranje (mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti). </p>
<p>Običnom matematikom utvrđeno je da su u same plaće u toj zemlji 11 posto veće od prosjeka zemalja s tablice koju objavljujemo, a dodatni troškovi u prosjeku su čak 54 posto veći. U oba slučaja posljednjih 10 godina zabilježen je stalan trend povećanja troškova poslodavaca. </p>
<p>Analiza je pokazala da je rad u Njemačkoj ne samo znatno skuplji nego u slično razvijenim europskim zemljama, nego i da su velike razlike između plaća na područjima bivše Istočne i Zapadne Njemačke. </p>
<p>Tako je poslodavcima radnik u pokrajinama bivšeg DDR-a trenutno više nego trećinu jeftiniji, pri čemu je i opterećenje na plaću bitno niže i iznosi podnošljivih 67 posto na prosječnu zaradu industrijskog radnika. Iako neki analitičari tvrde da bi ovi podaci trebali sklonuti gospodarstvenike da više ulažu u proizvodnju u «novim saveznim državama», u novim procjenama Njemačkog instituta za gospodarstvo iz Kölna to se mišljenje opovrgava. </p>
<p>Proračuni pokazuju da je produktivnost na Zapadu zasad ipak toliko veća da opravdava odustajanje od slabije produktivnog Istoka. Međutim, kako se upozorava, u budućnosti će produktivnost imati sva manji utjecaj na gospodarsku opravdanost seljenja proizvodnje iz područja sa skupim nadnicama. Uz izuzetak proizvodnje u kojoj je velika zastupljenost izravnog ljudskog rada, glavni motiv za seljenje pogona bit će postojanje stručne, dovoljno kvalificirane radne snage, a ne trošak njihova rada. Jer, razinu produktivnosti sve će više određivati tehnologija. </p>
<p>Sve dok su europske valute, odnosno euro bili prema dolaru relativno slabi, a riječ je o razdoblju od 1996. godine na ovamo, Zapadna Europa uspješno je konkurirala gospodarski SAD-a. Ali u ovoj godini, slabljenjem dolara, stvari se mijenjaju pa Europska komisija na to upozorava vlade i EU i njihove socijalne partnere. Posebice što s očekuje da će u cijeloj Europi doći do znatnog porasta troškova zdravstenig osiguranja. A to bi bio samo jedan od razloga zašto bi budući rast plaća u EU morao biti u najmanju ruku vrlo umjeren, zaključuje Europska komisija.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Citigroup podlegao strahovanjima o novom skandalu</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Dionice Citigroupa, jedne od dvije najveće svjetske banke – japanska Mizuho ima veću aktivu, ali manje prihode i tržišnu kapitalizaciju – najnovija je žrtva straha od korporativnih skandala. Naime, njene su dionice u utorak pale više od 10 posto nakon što je objavljeno da newyorški državni tužitelj Eliot Spitzer širi istragu o mogućim nezakonitim slučajevima ulagivanja velikim klijentima. Istodobno, u Kongresu se u okviru široke istrage pripremaju nova saslušanja o ulozi koju su Citigroup i druge banke imale u propasti Enrona i WorldComa.</p>
<p>Pad dionica bio je neizbježan – na prvi znak nevolja ulagači su se počeli povlačiti i tako je Citigroup u utorak bio najtrgovanija dionica s Dow Jones Industrial Average indeksa uz promet od 26,2 milijuna dolara. Cijena im je pala 10,26 posto na 29,39 dolara, 37 posto manje nego na početku godine.</p>
<p>Mogućnost gubitaka zbog problema sa zakonom i tužbi dioničara kompanija koje je Citigroup eventualno oštetio svojim postupcima, potaknuli su i reakcije analitičara. Tako je Prudential Securities smanjio rejting Citigroupovih dionica na »prodati« što je vrlo rijedak slučaj na Wall Streetu za tako uvaženu kompaniju. Analitičar Prudentiala je procijenio da bi Citigroup zbog tih problema mogao izgubiti i do 10 milijardi dolara.</p>
<p>Na meti proširene istrage tužitelja Eliota Spitzera, na čijem je popisu uspjeha i slučaj protiv velikog JP Morgan Chasea, jest sumnjiva raspodjela dionica prilikom inicijalnih javnih ponuda koje je banka vodila. Naime, sumnja se da je da je Citigroupova podružnica Salomon Smith Barney važnim poslovnim partnerima osiguravala veće količine dionica tvrtki, vrlo zanimljivih ulagačima, koje su po prvi puta uvrštavane na burzu. </p>
<p>Dakle, zaobilazeći pravila o raspodjeli dionica među zainteresiranim ulagačima, Salomon je omogućio »strateški važnim« direktorima da dođu do većeg broja takvih novih dionica koje su im, kasnije prodane po višoj cijeni, osiguravale znatne novčane dobitke. Bivši i sadašnji direktori WorldComa, koji je zbog računovodstvenih prijevara završio kao do sada najveći američki stečaj, dobili su tako tisuće dionica prilikom važnijih javnih ponuda. Prema podacima koje je u petak objavio kongresni Odbor za financijske usluge, bivši WorldComov izvršni direktor Bernie Ebbers je na taj način zaradio ukupno 11,1 milijun dolara od 21 javne ponude.</p>
<p>Istraga Spitzera i nadležnog kongresnog odbora usredotočila se upravo na odnose Citigroupa i WorldComa – je li Salomon Smith Barney direktorima propalog telekoma davao dionice kako bi odsjek za investicijsko bankarstvo zauzvrat od njih dobio nove poslove. Spitzer tako istražuje postupke izvršnog direktora Salomona Michaela Carpentera, predsjednika Salomonova odsjeka za investicijsko bankarstvo Eduarda Mestrea, i čelnika odsjeka za istraživanja Kevin McCaffreya.</p>
<p>Newyorški državni tužitelj je već ranije poveo istragu o tome jesu li Citigroupovi analitičari dodjeljivali povoljne rejtinge dionicama kompanija kako bi od njih namamili nove poslove. Posebno je sumnjiva bila uloga nekadašnjeg Salomonova analitičara za telekomunikacije Jacka Grubmana koji je otvoreno pokazivao svoju bliskost s direktorima iz sektora. Grubman je prije mjesec dana prisiljen na ostavku.</p>
<p>Na pad Citigroupovih dionica utjecala je i mogućnost znatnih problema iz Brazila. Naime, Citigroupova izloženost zajmovima u Brazilu doseže čak 11 milijardi dolara, a rizik će se znatno povećati ne pobijedi li na listopadskim izborima kandidat naklonjen tržišnom gospodarstvu. Nažalost, lošiji scenarij bi se vrlo lako mogao dogoditi s obzirom na to da ispitivanja javnog mijenja pokazuju da druga dva kandidata imaju daleko veću potporu birača.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Rast trgovine u 2002. godini 2,9 posto </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Prema najnovijim prognozama londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), vrijednost robne razmjene u svijetu u ovoj će godini porasti 2,9 posto.</p>
<p>Očekivani rast trgovine u svijetu u ovoj godini rezultat je postupnog oporavka svjetskoga gospodarstva. EIU-ove stope trgovinske ekspanzije, naime, prate dinamiku oporavka ekonomije u cjelini. Naime, nakon prošlogodišnje recesije, koja je, posebno nakon terorističkih napada na SAD u rujnu, zahvatila svjetsko gospodarstvo, ova je godina donijela slabašan oporavak. To se posebno odnosi na ekonomije zemalja u razvoju, kojima EIU-ovi analitičari proriču znatno više stope rasta od onih u razvijenim zemljama.</p>
<p> Tako, primjerice, zemlje u razvoju u ovoj godini mogu računati na prosječan rast robne razmjene od 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu. S izuzetkom Latinske Amerike, kojoj EIU i u ovoj godini navješćuje recesiju, prosječne stope rasta BDP-a u zemljama u razvoju ove će se godine kretati u rasponu od 1,4 posto na Bliskom istoku, pa do 3,5 posto u tranzicijskim zemljama. </p>
<p>S druge strane, vrijednost trgovinske razmjene u razvijenom svijetu ove će godine porasti za samo 1,8 posto. Istodobno, Zapadna Europa ove godine može računati na gospodarski rast od 1,3 posto, a Sjeverna Amerika na 2,4 posto, kaže se u najnovijim EIU-ovim svjetskim prognozama. </p>
<p>U 2001. godini vrijednost međunarodne trgovine pala je 0,7 posto u odnosu na 2000. godinu. Posljednji je put ovako loš rezultat u svjetskoj trgovini zabilježen 1982. godine. U 2000. je pak svjetska trgovina zabilježila najvišu stopa rasta u posljednjih 30-ak godina, u prosjeku 12,8 posto na godišnjoj razini! </p>
<p>U Londonu očekuju da će brži oporavak svjetske trgovine započeti u idućoj godini. Tempo tog oporavka diktirat će oporavak svjetskoga gospodarstva u cjelini. Stoga EIU u 2003. godini očekuje rast robne razmjene u svijetu od 7,1 posto u odnosu na ovu godinu. Iduća će godina, tvrde u EIU, donijeti i brži rast robne razmjene u razvijenom dijelu svijeta, 6,3 posto u odnosu na ovu godinu, ali i u zemljama u razvoju, 8,8 posto. Ekspanzija po još višim stopama nastavit će se i u 2004., 2005. i 2006. godini, zaključuju u Londonu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Proizvođači traže povećanje otkupne cijene mlijeka za 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Povjerenstvo za izradu prijedloga načina formiranja cijene mlijeka u četvrtak će donijeti odluku o tome tko će plaćati 50 kuna troškova analize mlijeka u državnom laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima.</p>
<p>Josip Golubić, predstavnik proizvođača mlijeka u Povjerenstvu ističe da proizvođači mlijeka traže povećanje otkupne cijene mlijeka od 10 posto, ako budu sami morali (od 5. rujna) snositi troškove analize mlijeka. </p>
<p>Sada otkupna cijena mlijeka iznosi od 1.90 do 3 kune po litri. No, prerađivači mlijeka, u prvom redu Lura i Vindija, zasad ne žele podijeliti troškove kontrole mlijeka u nezavisnom laboratoriju u Križevcima. </p>
<p>Mljekare, naime, traže donošenje uredbe o formiranju cijene mlijeka, kojom bi bili propisani i osnovni parametri kakvoće mlijeka. To znači da bi propisima bio reguliran i segment koji se odnosi na mikroorganizme, a ne samo da predano mlijeko mora zadovoljavati brojem somatskih stanica, što znači da ne smije biti vode u mlijeku,</p>
<p>Krešimir Kuterovac, ravnatelj Hrvatskog stočarsko-selekcijskog centra i član Povjerenstva, kazao nam je da se u četvrtak mora donijeti odluka o plaćanju troškova analize mlijeka, jer se nakon 5. rujna na tržištu neće moći prodavati mlijeko koje nema certifikat državnog laboratorija iz Križevaca. </p>
<p>Prema njegovim riječima, plaćanje analize kvalitete ne bi smjelo utjecati na povećanje maloprodajne cijene mlijeka. M. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Račan: Parafirani Prijedlog ugovora nije osnova za rješavanje problema</p>
<p>Račan je najavio da se s Drnovšekom planira susresti sljedeći utorak u Zagrebu / U pismu poziva Drnovšeka na nove pregovore o granici, Krškom i Ljubljanskoj banci / »Bilo bi apsurdno da danas upravo Slovenija i Hrvatska 'balkaniziraju' svoje odnose« /Račan smatra da je u Hrvatskoj , sudeći prema izjavama oporbenih političara, postignut konsenzus o potrebi arbitraže uz ogradu »ako se neke političke snage ne predomisle« </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Susret premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka planira se za sljedeći utorak u Zagrebu, rekao je u utorak premijer Račan u razgovoru s novinarima, naglasivši da je u vezi s tim susretom »umjereni optimist«. Iako su hrvatski i slovenski ribari dogovorili »primirje« do subote, Račan ne očekuje da bi od subote do utorka moglo doći do novih incidenata jer »kontakti s ribarima u obje zemlje nisu tako neuspješni kao što se može činiti« na prvi pogled.</p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić u utorak ujutro predao je šefici kabineta premijera Drnovšeka Mojci Osolnik Račanovo pismo za Drnovšeka, u kojem hrvatski premijer poziva slovenskog kolegu na novi početak pregovora o rješavanju svih otvorenih pitanja između dviju zemalja. »Hrvatska vlada spremna je na nov pokušaj razgovora« o spornim pitanjima u koje Račan u pismu, uz granicu, ubraja i nuklearku Krško te dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. </p>
<p>U pismu hrvatski premijer obavještava Drnovšeka da »parafirani Prijedlog ugovora o zajedničkoj državnoj granici ne može biti osnova za rješavanje problema« jer je o njemu »Hrvatski sabor zauzeo negativan stav«, a to je »učinila i vladajuća koalicija«. </p>
<p>»Bio je to pokušaj bez pravnih učinaka. Ja očekujem da to napokon i Vi prihvatite«, stoji u pismu uz dodatak da se »s druge strane, ne samo parafirani nego potpisani sporazum između dviju vlada o nuklearki Krško, ratificiran u Hrvatskom saboru, u Sloveniji ignorira i ponaša kao da ne postoji«.</p>
<p>Račan također naglašava da su dvije zemlje »suočene s opasnošću nerazumnog širenja problema i konflikata«, te da bi »bilo apsurdno da danas upravo Slovenija i Hrvatska 'balkaniziraju' svoje odnose i državnu politiku kad takvo 'rješavanje' problema ipak slabi u čitavoj Jugoistočnoj Europi. Naša situacija nija laka i naš službeni razgovor ima smisla ako doprinesemo otvaranju perspektive rješenja«. </p>
<p>U razgovoru s novinarima premijer Račan objasnio je da to prije svega znači smirivanje situacije u Piranskom zaljevu, traženje privremenog rješenja koje bi onemogućilo nove incidente, te dogovor o trajnom rješenju. Trajno rješenje, nada se Račan, moglo bi se utvrditi do kraja mandata ove vlade.</p>
<p>»Kad je riječ o problemu granice«, smatra Račan, »najrazumnija je solucija arbitraža« ako ju podrži Sabor. Jer, objašnjava u pismu, »čini se da do rješenja sporazumno i vlastitim snagama ne možemo doći«, a »očito je da u postojećoj atmosferi ne možemo ostaviti rješavanje tog problema za neko drugo vrijeme«. </p>
<p>U razgovoru s novinarima hrvatski je premijer također naglasio da je, sudeći prema izjavama oporbenih političara, postignut konsenzus o potrebi arbitraže uz ogradu - »ako se neke političke snage ne predomisle«. </p>
<p>Za prihvaćanje sporazuma o granici u Saboru je, podsjećamo, potreban 101 glas, dakle za njega moraju glasati i zastupnici oporbenih stranaka. </p>
<p>Račan je rekao da nije impresioniran zahtjevima oporbe za njegovom ostavkom zbog parafiranog sporazuma dodavši da on »kao legalist brani Sporazum o pograničnoj suradnji« iako ga »ne smatra najboljim rješenjem«. Tom sporazumu protive se i istarski ribari koji smatraju da je njime slovenskim ribarima dopušten ribolov na prevelikom području unutar hrvatskih voda. Sporazum koji je potpisala i ratificirala HDZ-ova vlada, naime, slovenskim ribarima omogućava 100 tona ulova ribe godišnje na potezu od granice do rta Funtana. </p>
<p>No Hrvatska se ne može jednostrano povući iz tog sporazuma koji su ratificirala oba parlamenta. Stoga hrvatska diplomacija pokušava pronaći neko privremeno rješenje, odnosno neku satisfakciju za hrvatske ribare i uz primjenu tog sporazuma. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tjeralica može biti raspisana u roku od 24 sata </p>
<p>Hrvatska će među prvih 40 zemalja biti uključena u Interpolov suvremeni komunikacijski sustav </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Hrvatska će biti među prvih 40 članica Interpola koja će biti uključena u suvremeni komunikacijski sustav, rekao je u srijedu glavni tajnik Interpola Ronald Kennneth Noble na konferenciji za novinare u Ministarstvu unutarnjih poslova. Istaknuo je da od 179 članica Interpola samo njih 80 ima tehnološke mogućnosti služiti se novim sustavom.</p>
<p> Hrvatska je pozvana u Interpolov moderan komunikacijski sustav »24 sata kroz sedam dana«. Taj sustav omogućit će da se procedura raspisivanja međunarodnih tjeralica skrati sa sadašnjih četiri do šest mjeseci na samo jedan dan, naglasio je glavni tajnik Interpola na kraju svog dvodnevnog posjeta Hrvatskoj. </p>
<p>Ravnatelj policije Ranko Ostojić, istaknuo je da je MUP dosad raspisao 614 tjeralica, od kojih je 456 na snazi, a 158 obustavljeno. Najviše tjeralica odnosi se na osuđenike ili optuženike za ratni zločin, te na osobe koje su počinile ubojstva i gospodarski kriminal.</p>
<p>B. Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sekulić: U Somboru nije pokopan nitko iz Hrvatske i BIH</p>
<p>BEOGRAD, 4. rujna</p>
<p> - Na grobljima u Somboru nema grobova nepoznatih osoba iz bivših jugoslavenskih republika, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i »neće biti nikakvih ekshumacija«, izjavio je agenciji Beta Dušan Sekulić, direktor somborskog komunalnog poduzeća. Sekulić je time odgovorio na upit ima li na somborskom groblju pokopanih osoba iz Hrvatske i BiH koje su stradale tijekom rata. Na grobljima u Somboru, tvrdi, pokopane su četiri osobe koje se vode pod oznakom »NN«.</p>
<p> »Jedna osoba, čije je tijelo pronađeno u Dunavu, pokopana je na Velikom katoličkom groblju, a druga, čije se porijeklo ne zna, na Velikom pravoslavnom groblju, kao i jedna žena čije je tijelo 1997. godine nađeno u Velikom bačkom kanalu. Tijelo četvrte nepoznate osobe, također pokopane te godine, u međuvremenu je otpremljeno u Rumunjsku«, izjavio je Sekulić, dodajući da za sve postoji službeni zapisnik u somborskom SUP-u. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Bilović: Norac je imao karizmu dobrog zapovjednika </p>
<p>RIJEKA, 4. rujna</p>
<p> - Drago Bilović, djelatni časnik HV-a koji je u Domovinskom ratu bio i zapovjednik 133. brigade u Otočcu, svjedočio je u srijedu na suđenju »gospićkoj skupini«. Pozvan je na svjedočenje na prijedlog Norčevih odvjetnika, a većinu pitanja postavljao mu je sam Mirko Norac. </p>
<p>Svjedok se sjeća da je Norac sve zapovijedi izvršavao »čisto vojnički« te da je imao karizmu dobrog zapovjednika među vojnicima i nižim zapovjednicima HV-a.</p>
<p> Norac ga je pitao je li on mogao zapovijedati bojnama HV-a iz Brinja i Otočca da djeluju izvan svojih područja. »U listopadu 1991. to niste mogli učiniti«, odgovorio je svjedok. Bilović je podsjetio na svibanj 1991. kad je tadašnji podoficir JNA Medvedović, koji je s 300 pripadnika JNA iz Delnica došao u Otočac, pobjegao iz vojarne i za HTV izjavio da će JNA napasti Liku. </p>
<p>Prvooptuženi Tihomir Orešković podsjetio je da je Medvedovića kasnije uhitila JNA i izvela ga pred vojni sud u Beogradu.</p>
<p> Zbog rupa u sjećanju, amnezije, depresije i potiskivanja sjećanja na ratna zbivanja, u srijedu nije svjedočio bivši policajac u Karlobagu Stipe Hećimović. Prvooptuženom Oreškoviću 12. rujna istječe zakonski pritvor od dvije godine i trebao bi biti pušten da se nastavi braniti sa slobode. To vrijedi i za Ivicu Rožića. Procjenjuje se da bi presuda »gospićkoj skupini« mogla biti izrečena početkom 2003. budući da sutkinja Ika Šarić mora još ispitati svjedoke u Beogradu od 22. do 27. rujna, a zatim još u tri grada u Njemačkoj. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Trconić: Račan je iz svog parafa izvukao pouku</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – »Tražiti danas premijerovu odgovornost i najavljivati zahtjeve za njegovim smjenjivanjem u Saboru, ispod je nacionalnog interesa. Dok imamo ovako zategnute odnose sa Slovenijom, nije ni racionalno ni inteligentno zagovarati Račanovu ostavku zbog parafiranja sporazuma o granici u Piranskom zaljevu«. Tim je riječima Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a, druge po snazi stranke u vladajućoj koaliciji, komentirao Vjesniku zahtjeve za ostavkom premijera Ivice Račana koji stižu iz HDZ-a, HSLS-a i DC-a. Trconić tvrdi da je o tom parafu »sve već raspravljeno«, da je Račan, i to javno, »već izvukao izvjesne pouke«. Zato je, ocjenjuje, »ispod nacionalnog interesa« vraćati se danas na to i tražiti Račanovu odgovornost. </p>
<p>»Treba mnogo razumnije prići rješavanju problema sa Slovenijom, vodeći računa o tome da je u hrvatskom interesu, kao i u slovenskom, da naši odnosi budu dobrosusjedski. To je hrvatska dugoročna politika«, naglašava Trconić, te poziva oporbu da »zajedno s nama nađe optimalno rješenje, a ne da skuplja jeftine političke bodove«. Iako priznaje da je premijer Račan svojim lanjskim parafom »doveo Hrvatsku u ne baš povoljnu poziciju«, potpredsjednik HSS-a, glavnog SDP-ova partnera, kaže da je »jednostavno smiješno danas tražiti njegovu odgovornost, jer je Račan već izvukao određene pouke i sada mu je potpuno jasno koja stajališta oko Piranskog zaljeva Hrvatska treba braniti«.</p>
<p>Trconić odbacuje i tvrdnju iz oporbenih redova da Račan i Vlada koriste krizu u Piranskom zaljevu za unutarnjopolitičke interese, ne bi li skrenuli pozornost javnosti s novih poskupljenja i pada standarda. »To nije točno. Upravo opozicija to radi. Neki oporbeni lideri stalno vrte 'istu ploču' o Račanovoj odgovornosti, misleći da će se time dodvoriti biračima«, odgovara, uvjeren da oporba u Hrvatskom saboru ionako nema nikakve šanse. Jer, ako i dođe do glasovanja o povjerenju, tvrdi, Račanova će vlada dobiti većinsku podršku.</p>
<p>Zanimljivo je da i Trconić najavljuje »vruću jesen« i Vladi i koaliciji, ali ne zbog morske granice sa Slovenijom. »Ubrzo će se vidjeti tko se za što zalaže. U HSS-u se ne zavaravamo da će u koaliciji vladati idila. Tek nam predstoje velika iskušenja, poput donošenja novog državnog proračuna. Oko njega bi moglo doći do velikih nesporazuma u koaliciji, pa i nepremostivih prepreka, a to bi moglo biti i presudno u odluci hoćemo li na prijevremene parlamentarne izbore«, poručuje Trconić.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Španovica je opet pala«</p>
<p>PAKRAC, 4. rujna</p>
<p> – Najava da će Vijeće HRT-a na sjednici 5. rujna smijeniti urednika Dokumentarnog programa Miroslava Mikuljana - zbog emitiranja dokumentaraca o Španovici i logoru Bučje autora Darka Dovranića - u Pakracu je izazvala ogorčenje. Gradonačelnik Damir Špančić, predstavnici Španovčana, pakračka Hvidra i političke stranke u srijedu su održali konferenciju za novinare i istaknuli nedemokratičnost takvoga čina.</p>
<p>»Ako je razlog za smjenu Španovica, mi to doživljavamo kao sotonizaciju Španovice i Španovčana. To traje već 60 godina kako bi se zločin i zločinci prikrili«, rekao je predstavnik Udruge Španovčana Tomo Kufner. Ističući da se o Španovici i zbivanjima u četničkom logoru Bučje u medijima šuti prof. Slavko Krejči, ne slažući se s najavom smjene, rekao je: »Španovica je opet pala. Bučje ponovno ubija. Najnovija žrtva je Mikuljan. Zašto ga gospođa Jasna Ulaga Valić smjenjuje«?</p>
<p>Gradonačelnik Damir Špančić, obrazlažući da je u razgovoru s Mikuljanom doznao kako je razlog njegove smjene isključivo emitiranje dokumentaraca o Španovici i Bučju, naglasio je da je još 27. srpnja u ime Grada upućeno pismo Ulagi Valić u kojem Pakračani hvale dokumentarce i da je nakon razgovora s predsjednikom Vijeća HRT-a i Silobrčiću dostavljen dopis i drugi materijali. Međutim, kaže Špančić »još prije nekoliko mjeseci imali smo informaciju da je upitno emitiranje dokumentarnih emisija o Španovici i logoru Bučje«.</p>
<p>S najavom Mikuljanove smjene ne slažu se ni u pakračkoj Hvidri. Predsjednik te udruge Zvonimir Miler, i sam zatočenik logora Bučje, rekao je: »Od Vijeća HRT-a i glavne urednice tražimo da se izjasne zašto se smjenjuje Mikuljan i je li Bučje razlog njegove smjene. Ako do smjene dođe, znat ćemo zaštititi toga čovjeka«. Najavu smjene osudili su Miroslav Ivančić i Darko Kelemen, predsjednici HKDU-a i HSLS-a Pakraca. S osudom toga postupka, iako nisu bili na konferenciji, složili su se i u HSS-u. Očitovanje SDP-a Pakraca i njihov dolazak na konferenciju je izostao.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kompanović: Ljudima se mnogo obećavalo, a malo je ostvareno</p>
<p>Privučeni poreznim, carinskim i inim povlasticama, povratnici se upravo suočavaju sa smanjenjem prava nekada danih na papiru, a neki se spremaju i na odlazak s područja posebne državne skrbi u potrazi za poslom i boljim životom / Na područjima posebne državne skrbi nema stope nezaposlenosti ispod 50 posto / Potencijalni ulagači se okreću i odlaze iz, primjerice Baranje, kad shvate da su kreditni uvjeti koji im se nude u malom poduzetništvu isti kao u Čakovcu ili Varaždinu</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Od velikih obećanja iz razdoblja HDZ-ove vlasti u vezi s razvojem područja posebne državne skrbi malo se toga ostvarilo. Izmjenama zakona o tim područjima, prije nekoliko mjeseci, primjerice, ukinute su mnoge propisane povlastice žiteljima tih krajeva. To tvrde čelnici prognaničkih i povratničkih udruga u vezi sa životom u svojedobno okupirnim krajevima. Privučeni poreznim, carinskim i inim povlasticama, povratnici se upravo suočavaju sa smanjenjem prava nekada danih na papiru, a neki se spremaju i na odlazak u potrazi za poslom i boljim životom.</p>
<p>Stopa nezaposlenosti od 50 posto u tim krajevima više je nego dvostruko veća u odnosu na ostatak zemlje i s tim se problemom vlast mora ozbiljno uhvatiti u koštac, poručuje Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske. Iako se često od povratnika čuje da su nezadovoljni kvalitetom obnove, njihov čelnik tvrdi: »Upravo na tijek i kvalitetu obnove kuća i stanova nemamo ozbiljnijih primjedbi, a sve ostalo, od svih mogućih povlastica koje je bivša vlast nudila, a ova nastavila bila su i ostala samo - prazna obećanja. Obnove gospodarstva u smislu otvaranja novih radnih mjesta nema. Svjesni smo da je u cijeloj zemlji teško gospodarsko stanje, ali je naprosto nedopustivo da na ratom stradalim područjima stopa nezaposlenosti bude dvostruko veća, nego u ostalim krajevima Hrvatske. Na područjima posebne državne skrbi nema stope nezaposlenosti ispod 50 posto. Pa, kako onda očekivati da će se ljudi vratiti kad im nisu omogućeni uvjeti za povratak? Koliko je država učinila za te krajeve, potvrđuje podatak o stopi nezaposlenosti. Nije rijetkost da se ljudi vrate, pa ponovno bježe iz tih krajeva ili se uopće ne žele vratiti, jer negdje već rade te im je neprihvatljivo vratiti se, primjerice, u Vukovar, gdje će biti socijalni slučaj«.</p>
<p>Od povratnika i onih koje se prenapuhanim i pompozno najavljivanim stimulacijama privuklo u te krajeve može se čuti da se potencijalni ulagači okreću i odlaze iz, primjerice Baranje, kad shvate da su kreditni uvjeti koji im se nude u malom poduzetništvu isti kao u Čakovcu ili Varaždinu. Dolaze ulagati u potpuno razrušeno područje, a ne nude im se nikakve pogodnosti. To stanje, kažu, dodatno pogoršava i to što se ukidaju i dosadašnje povlastice. Primjerice, tvrtke sa sjedištima u oslobođenim krajevima trebala su se privatizirati podjelom dionica stradalnicima Domovinskog rata, povratnicima ili prodajom zainteresiranim ulagačima po posebnim pogodnostima. Izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi to se sada ukida, pa se strahuje da će, recimo, tvrtke poput »Vupika«, »Belja« ili »Vuteksa« proći postupak »tajkunizacije« već viđen u Hrvatskoj.</p>
<p>Stanovnici i lokalne vlasti s područja posebne državne skrbi upozoravaju da je pogrešno što se zakonskim izmjenama predsjedniku države ukida pravo darovanja državnog poljoprivrednog zemljišta stradalnicima i povratnicima, osobito uz granicu. »To se pravo ukida i vidimo sada kakva su natezanja oko tog zemljišta između države, kombinata, seljaka... Država vraća zemlju sebi umjesto da i time potiče povratnike«, objašnjava Kompanović. Porezna politika nije najsretnije riješena u tim krajevima.</p>
<p> »Člankom 19. Zakona o područjima posebne državne skrbi određeno je da su plaće državnih službenika 50 posto veće, nego u drugim krajevima Hrvatske, čime se povećavao prihod lokalnoj upravi. Sad je pak donesen zakon kojim se ukida članak 19. i primjenjuje se članak 12. iz poreznog zakona, kojim se ukida 50-postotno povećanje plaće, a povećava neoporezivi dio plaće na 3750 kuna, što je maksimum koji ljudi ovdje primaju. To praktično znači da u tim krajevima više nitko ne plaća porez iz dohotka od nesamostalnog rada i nema prihoda za lokalnu upravu. To jasno pokazuje da se o tim područjima ne vodi dovoljna briga, jer ih se u život ne može vratiti bez stalne pomoći države kroz dugi niz godina«, ističe Josip Kompanović. »Za područja posebne državne skrbi nije učinjeno ništa i tako ne možemo ovdje zadržati mlade, obrazovane ljude i stručnjake.«</p>
<p>Vjesnik će u idućim brojevima, u više nastavaka, podrobnije pisati o tome kako se živi i s kojim se problemima suočavaju žitelji na područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Huljev:»Nema otkaza za hrvatske nastavnike u Podunavlju«</p>
<p>OSIJEK, 4. rujna</p>
<p> – Savjetnica za pitanja školovanja nacionalnih manjina Ministarstva prosvjete Jadranka Huljev razgovarala je u srijedu u Osijeku s predstavnicima županijske Službe za društvene djelatnosti i Zajednice povratnika Hrvatske o zahtjevima Zajedničkog vijeća općina (ZVO) za osnivanjem zasebnih škola na srpskom jeziku. Bilo je riječi i o hrvatskim nastavnicima u Podunavlju kojima istječu ugovori o radu na određeno vrijeme i srpskih nastavnika koji dulje ne rade, a primaju plaću.</p>
<p>Nakon zatvorenog sastanka Huljev je izjavila da hrvatski prosvjetni djelatnici neće ostati bez posla i da to nije bilo upitno, a da će odluku o osnivanju škola, u kojima bi se nastava izvodi na srpskom jeziku i pismu, donositi lokalna samouprava.</p>
<p>»Anketom će se vidjeti koliko je opravdanih razloga za osnivanje takvih škola, odnosno koliko su roditelji i učenici zainteresirani za to ili za nastavak rada po dosadašnjem modelu«, kazala je Huljev. Podsjetila je da srpska nacionalna manjina u Podunavlju od 1997. ostvaruje pravo na nastavu na svome jeziku i pismu, pa se ne može govoriti da se od ove godine uvodi takva nastava, kako su izvještavali neki mediji.</p>
<p>Na upit kako će se riješiti pitanje srpskih nastavnika u Podunavlju koji dulje ne rade a primaju plaću, Huljev nije dala konkretan odgovor. »Kad prikupimo sve podatke, vidjet ćemo ima li mogućnosti da tim djelatnicima ponudimo nastavu na srpskom jeziku i pismu. Ako je nema, to ćemo staviti u određene postupke u skladu sa zakonom«, rekla je.</p>
<p>Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske, rekao je kako je dobio službenu informaciju da radna mjesta hrvatskih nastavnika u Podunavlju neće biti dovedena u pitanje i da, umjesto dosadašnjih ugovora, prelaze na rad na neodređeno vrijeme. »Razgovaralo se o primjeni Erdutskog sporazuma u području školstva i zatražio sam da se kaže da je taj sporazum pravno konzumiran i da nema razloga da prosvjetni djelatnici, koji su ovamo stigli iz drugih dijelova Hrvatske, zauzimaju radna mjesta koja prirodno pripadaju ljudima s ovoga područja«, rekao je Kompanović.</p>
<p>Ocijenio je da pojava djelatnika u državnim službama, ne samo u školstvu, koji primaju plaću, a ne rade, iritira ljude na područjima povratka u kojima je, tvrdi, stopa nezaposlenosti veća od 50 posto. Dodao je da nije dobio jasan odgovor kako će se to pitanje rješavati.</p>
<p>Komentirajući zahtjev ZVO-a za osnivanjem zasebnih srpskih škola, Kompanović je ponovio kako smatra da se ne može raditi o pretvaranju postojećih hrvatskih škola te da »svaki pokušaj stvaranja paralelne škole u postojećoj školi može samo imati za cilj remećenje odnosa i stvaranje konfliktnih situacija«. »Nemamo ništa protiv ako netko želi kupiti određenu lokaciju i na njoj graditi školu«, ocijenio je Kompanović, dodavši da će odluku o mogućem osnivanju takvih škola donositi Županijska skupština. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Antičević-Marinović: Načelnik u trenutku izbora nije bio član Vijeća</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave je na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u povodu inicijative grupe članova Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec, obavilo upravni nadzor nad radom Općinskog vijeća na konstituirajućoj sjednici održanoj 18. lipnja 2002. godine, priopćilo je u srijedu to ministarstvo. </p>
<p>U postupku nadzora Ministarstvo je utvrdilo da je na navedenoj sjednici Općinsko vijeće donijelo odluku o izboru načelnika Općine suprotno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jer je na tu dužnost izabralo osobu koja u trenutku izbora nije bila član tog vijeća. </p>
<p>Stoga je Ministarstvo poništilo taj izbor. </p>
<p>Poništenjem te odluke Općinskog vijeća stekli su se uvjeti za upućivanje prijedloga hrvatskoj Vladi za raspuštanje Vijeća pa je Ministarstvo, sukladno svojim zakonskim obvezama i ovlastima, bilo dužno poduzeti radnje za pokretanje ovog postupka. Ministarstvo je zatražilo od političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću da predlože osobu koja će nakon raspuštanja Općinskog vijeća obavljati dužnost povjerenika hrvatske Vlade u Općini, navodi se u priopćenju koje je potpisala ministrica Ingrid Antičević Marinović.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Spriječite nasilje nad voljom birača u Gornjem Knegincu«</p>
<p>VARAŽDIN, 4. rujna</p>
<p> – U srijedu je iz općine Gornji Kneginec upućen apel premijeru Račanu »da spriječi nasilje nad voljom birača u Gornjem Knegincu«.</p>
<p> Općinski čelnici Kneginca su Upravnom sudu RH podnijeli tužbu protiv Odluke Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i samouprave o poništenju izbora tamošnjeg načelnika. Ustavnom sudu podnijeli su, pak, »zahtjev za zaštitu prava i slobode čovjeka i građanina«.</p>
<p>»Drugovi, zapamtite Kneginec«, »Branili smo Lipik, branit ćemo i Kneginec«, »Hoćemo Knegin-grad, a ne Knegin-smrad«, samo su neki od natpisa s transparenata koje su u utorak navečer nosili sudionici skupa podrške HDZ-ovoj općinskoj vlasti u općini Gornji Kneginec. </p>
<p>Skup na koji je došlo tristotinjak ljudi organizirali su tamošnji HDZ-ovci, koji imaju većinu u Općinskom vijeću, te načelnika. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave poništilo je izbor Anđelka Mihalića za načelnika zbog proceduralne pogreške u izboru i najavilo raspuštanje Općinskog vijeća, što je i izazvalo oštre proteste. </p>
<p>Na spomenutom skupu podrške govorio je između ostalih i Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, te najavio raspravu u hrvatskoj Vladi u četvrtak o zakonitosti prijedloga da se raspusti kneginečko Općinsko vijeće i raspišu novi izbori. </p>
<p>»Kome trebaju novi (ponovno skupi) izbori u Gornjem Knegincu, zar misle da će se promijeniti izborni rezultat?«, upitao se Šeks, te predložio ponavljanje izbora za načelnika, umjesto novih izbora. </p>
<p>»Poruke sa skupa podrške premijer Račan treba osluhnuti, a ne prihvatiti glupu odluku svoje ministrice«, poručio je Šeks. </p>
<p>Anto Kovačević, predsjednik HKDU-a govor je počeo sloganom »Kneginec će opet cvasti kad crveni siđu s vlasti«. </p>
<p> Vladimir Kurečić, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, nazvao je Odluku o poništenju izbora Mihalića za načelnika upravno-administrativnom farsom i kršenjem volje biračkog tijela. </p>
<p>Mihalić sâm je zapitao imaju li novi izbori smisla, ako je peticiju podrške kneginečkoj vlasti potpisalo 2115 birača, a HDZ je dobio nedavne izbore sa 1187 glasova birača. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Neće valjda ponovno presuditi »preumorni« domaćini!?</p>
<p>Početak ovogodišnje posezone obilježen je sasvim respektabilnim brojem gostiju, posebno u hotelima, a prema stanju rezervacija očekuje se i dalje dobra popunjenost/ No, u prvome planu ne smije biti njihov broj, nego poslovnost domaćina, jer treba i ispraviti lanjske posezonske propuste</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Sasvim je normalno i očekivano da je u turističkoj smjeni posljednjega vikenda (31. kolovoza/1. rujna) više gostiju izašlo iz zemlje nego ih je ušlo, ali baš nije očekivano, odnosno ako jest onda »s rezervom« da nam je rujan počeo s čak 261.244 registriranih turista (235.212 stranih i 26.032 domaćih (plus, naravno, uobičajenih 10-ak ili 15-ak posto onih koje su domaćini »zaboravili« prijaviti)! To je nedvojbeno respektabilna brojka (uz važnu napomenu da je 3 posto veća od lanjske u isto doba i čak 15 posto od predlanjske!), ali istodobno i naglašeno obvezujuća za domaćine. </p>
<p>Po običaju, nakon završene smjene prikupljanje i obrada podataka na redu je ponedjeljkom i utorkom, a zatim Odjel za informativnu djelatnost Hrvatske turističke zajednice (HTZ) objavljuje brojke. Prema njima, ovo turističko ljeto kretalo se ovako: poslije smjene 15. srpnja registrirano je na rivijeri 431.739 turista, tjedan kasnije (22. srpnja) bilo ih je 490.669, a nakon smjene 29. srpnja zabilježeno je 493.282 gostiju, da bi ih 5. kolovoza bilo 554.863! Precizna statistika kaže da im se već 12. kolovoza broj počeo smanjivati, istina samo oko 200, ali je nakon smjene 19. kolovoza već »pao« na ukupno 506.776, da bi zatim uslijedio jači pad kad je 26. kolovoza zabilježeno samo 397.830 stranih i domaćih turista. </p>
<p>Nedvojbeno je da je i kiša u tome imala svoj »udio«, ali vrijedi naglasiti da je i ova posljednja brojka bila za oko pet posto veća od lanjske, odnosno čak 20 posto od one prije dvije godine!</p>
<p>Dogodilo se još nešto bitno: posezonske pansionske cijene uvedene su već od 22. kolovoza (?!), a najčešće od 23. i 24. istoga mjeseca, što praktično znači da je time i službeno potvrđeno da smo rivijera kratkih špica, te da sami na svoj način skraćujemo kolovoz, dakle glavni sezonski mjesec?! Sljedeće je sniženje najavljeno od 13. do 15. rujna, što je uobičajeno, ali ostaje potvrda o našim poslovično kratkim sezonama, najkraćima na Sredozemlju.</p>
<p>Istina je da ovoga ljeta turizmu vrijeme nije bilo naklonjeno, bilo je kišovito i vjetrovito, ali opravdanja ipak nema, jer su kratke sezone i kratke špice bile, na žalost, aktualne i za lijepa vremena. Još nešto: za tzv. višu silu kao domaćini nismo krivi, ali je velik propust naše cjelokupne turističke operative što na čitavoj rivijeri nema alternative nepovoljnu vremenu, tj. načina da se gosti što manje dosađuju i što više koriste odgovarajuću izvanpansionsku ponudu. </p>
<p>Ipak, najveći apsurd dogodio se lani, kad su naši »umorni« domaćini počeli zatvarati dućane već potkraj kolovoza iako se iz glavne sezone »uplovilo« u posezonu s respektabilnim brojem gostiju, većim nego ikad u posljednjih više od desetak godina.</p>
<p>Istina je i to da slovimo kao zemlja kojoj je »presudna« prva kiša nakon Velike Gospe (15. kolovoza) čija svetkovina uglavnom tradicionalno označava jenjavanje gužve na rivijeri, ali i teško shvatljivo ponašanje (većega) dijela jadranskih domaćina koji ostavljaju dojam da su »jedva dočekali« Velu Gospu i smanjivanje broja »fureštih«, odnosno priliku da se povuku u deblju hladovinu i broje »šolde«...</p>
<p>Doista treba podsjetiti na lanjska zbivanja s naprasnim prekidanjem (po)sezone, kad su brže-bolje s plaža pokupljeni suncobrani i ležaljke, promijenjeno (skraćeno!) radno vrijeme raznih uslužnih djelatnosti (pošte, banke, kiosci, mjenjačnice, trgovine...), pozatvarani sezonski objekti, pa čak i javni zahodi, skresani redovi vožnje i plovidbe, itd.</p>
<p>Nešto se slično, čini se, događa i ovaj put, što ponovno aktualizira, na primjer, pitanje koncesija, odnosno ugovora lokalnih vlasti i vlasnika objekata o ljetnom najmu. Ima li u tim ugovorima odredbi prema kojima korisnici prostora ili lokala trebaju poslovati do određenoga datuma po određenim uvjetima, ili je tzv. lokalnim samoupravama najvažnije naplatiti taksu po četvornom metru, dakle pokupiti lovu, a o dojmovima gostiju i turističkom ugledu destinacije neka vodi računa netko drugi...</p>
<p>Prema trenutačnim informacijama, većina rivijernih hotela ima i imat će u posezoni pristojnu popunjenost, naravno posebno u rujnu, ali i u listopadu neće biti baš prazni. Vrlo je vrijedan podatak da će spomenuti hoteli u ovoj turističkoj godini imati najbolji prosjek iskorištenosti kapaciteta - čak oko 155 dana, a to je gotovo tjedan duže nego, na primjer, u 1990. godini! Koliko će gostiju u ovome dijelu sezone biti u privatnom smještaju teško je i procijeniti i doznati, pogotovu ako se s terena, poput ostalih aktera, rano povuče i inspekcija.</p>
<p>U svakom slučaju, ima i bit će gostiju u posezoni, ali je najvažnije naglasiti da u prvome planu nije niti smije biti njihov broj nego - ponašanje i poslovnost domaćina! Na pravi se način ponajprije treba ispričati onima koji su lani ostali nasamareni našom samovoljom i neprofesionalnim ponašanjem, a zatim pokušati pokazati da je lanjski prekid posezone ipak bio ne baš namjerni propust. Ponovi li se lanjska sramota, onda dogodine posezonske cijene treba uvesti već - krajem prve polovice kolovoza.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Antunović: Piranski zaljev nije vojno nego političko pitanje</p>
<p>Neće biti otpuštanja u Hrvatskoj vojsci, a višak će biti zbrinut preustrojem i posebnim mjerama koje će uskoro biti predstavljene u javnosti, izjavila je ministrica obrane / Potkraj rujna počinje preustroj </p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> - Problem Piranskog zaljeva nije vojno nego političko pitanje i bit će riješen na političkoj razini. Svatko tko bilo kakvim insinuacijama Piranski zaljev dovodi u vezu s Oružanim snagama, čini štetu Hrvatskoj, izjavila je ministrica obrane Željka Antunović u srijedu u Splitu. Kako je istaknula, Hrvatska nije zemlja koja zagovara oružano rješavanje bilo kakvih pitanja, ponajmanje političkih. Oružane snage imaju drugu funkciju i nemojmo poželjeti da njima moramo rješavati bilo koji granični problem Republike Hrvatske, izjavila je ministrica nakon sastanka u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice u ratnoj luci »Lora«. </p>
<p>Ministrica obrane naglasila da neće biti otpuštanja u Hrvatskoj vojsci, a višak će biti zbrinut preustrojem i posebnim mjerama koje će uskoro biti predstavljene u javnosti.</p>
<p>»Svi koji udovoljavaju određenim kriterijima, moći će birati mjere primjenjive za njih. Oni koji ne udovoljavaju nikakvim kriterijima, morat će prihvatiti određene mjere. U perspektivi, one znače gubitak određene razine sigurnosti, ali mogu potaknuti dodatno zapošljavanje u drugim sektorima koji su produktivni i zarađuju«, rekla je ministrica Antunović. Rok za početak preustroja je kraj rujna, a prema njezinim riječima, podržavaju ga i Oružane snage i Glavni stožer i predsjednik države i Vlada. </p>
<p>Izgubljeno je previše vremena za početak preustroja. Nužno je uskladiti se s NATO-ovim standardima, povećati efikasnost, a smanjiti troškove i obveze poreznih obveznika. »Preustroj je nužnost jer su godine nesustavnog pristupa rezultirale nepotrebnim opterećenjima i tu se mora napraviti rez«, izjavila je ministrica. Smatra da bi proces mogao brzo biti gotov budući da je zadovoljna suradnjom Oružanih snaga i upravnog dijela obrambenog sustava, a jedini je problem - novac. Željka Antunović procjenjuje da je »trend civilnog služenja vojnog roka prolazan«, jer je, ističe, »čast biti vojnik«. »Ali, trenutačni je trend rezultat nekih zbivanja u samoj vojsci i on će biti prekinut. Svi koji misle da će civilnom služenjem izbjeći bilo kakvo služenje, varaju se. Uvođenjem čvrstih i strogih kriterija mnogi će izabrati ročništvo«, najavila je ministrica obrane. </p>
<p>Hrvatska ratna mornarica, smatra, jedan je od kvalitetnijih dijelova Oružanih snaga. U skromnim uvjetima, pametnim isticanjem prioriteta, ministrica vjeruje da će HRM nadoknaditi višegodišnje zapuštanje. »Optimistična sam. Hrvatska ratna mornarica spremna je udovoljiti temeljnim ciljevima i u ratu i u miru«, izjavila je Željka Antunović. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Njavro i Vojković odgovorni što kasni zakon o zatvorenom fondu za dionice branitelja«</p>
<p>Petar Lovrić iz Povjerenstva za gospodarstvo Republičke koordinacije udruga pohvalio je Ministarstvo branitelja jer je odlučilo pozitivno riješiti svih 1900 zahtjeva za dodjelu novca za zapošljavanje i samozapošljavanje koje su ove godine podnijeli razvojačeni branitelji</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR) u srijedu je izrazila negodovanje zbog aktualnih pograničnih incidenata, ali i zabrinutost zbog rasprava između Hrvatske, Slovenije i SR Jugoslavije o teritorijalnim pitanjima. Na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama udruge, predsjednik UHBDDR-a Zvonko Milas izjavio je, naime, da će se ta udruga otvoreno zalagati za očuvanje hrvatske državne granice kakvom ju je nakon raspada bivše države potvrdila Badinterova komisija.</p>
<p>»Bez obzira radi li se o Šarengradskoj adi, Prevlaci, Svetoj Geri ili Piranskom zaljevu, kao nevladina i nestranačka organizacija borit ćemo se da hrvatski teritorij ostane u granicama koje je potvrdila ta komisija«, poručio je Milas. Predstavnici UHBDDR-a komentirali su i strah nekih branitelja od mogućih prijevara prije dodjele dionica javnih poduzeća braniteljskoj populaciji. </p>
<p>Petar Lovrić iz Povjerenstva za gospodarstvo Republičke koordinacije udruga neuvjerljivima je ocijenio takve priče, naglasivši kako se raspolaganje dionicama odnosno ponude braniteljima da im za to potpišu punomoć, mešetarima ne bi isplatile. Ponovio je, naime, kako se još uvijek ne zna ukupna vrijednost dionica koja će javna poduzeća u privatizaciji rezervirati za branitelje, kao ni pojedinačni iznos. Sve braniteljske dionice u idućih bi nekoliko godina bile u posebnom, zatvorenom fondu, a neće se dijeliti pojedinačno. Barem ne do kraja privatizacije, tvrde u toj udruzi. </p>
<p>»Treba napomenuti da je ideja o načinu podjele dionica braniteljima još na razini nacrta zakona i na njemu trenutačno rade ministarstva hrvatskih branitelja i gospodarstva«, podsjetio je Lovrić. Također je naglasio da se ne radi o nekim astronomskim iznosima – kako to neki nagađaju – jer na dionice, odnosno na vlasnički udio u poduzećima u državnom vlasništvu, pravo ima ukupno 386.000 hrvatskih branitelja. </p>
<p>U UHBDDR-u su, međutim, upozorili da se s donošenjem zakona o zatvorenom fondu za dionice branitelja oteže već pet godina. Lovrić je kazao kako su za to najodgovorniji bili bivši ministar branitelja Juraj Njavro te donedavni ministar gospodarstva Hrvoje Vojković. </p>
<p>»Najprije je Njavro mislio da će branitelji željeti odmah prodati dodijeljene dionice i da će se na taj način umanjiti vrijednost neke tvrtke, da bi donošenje zakona o zatvorenom fondu stopiralo Ministarstvo gospodarstva tijekom Vojkovićeva mandata«, upozorio je Lovrić. </p>
<p>Izražavajući nadu da će zakon ipak uskoro u saborsku proceduru i da će se fond osnovati do kraja ove godine, Lovrić je pohvalio politiku Ministarstva branitelja u dijelu poticanja zapošljavanja branitelja. Ministarstvo je, naime, kako je kazao, odlučilo pozitivno riješiti svih 1900 zahtjeva za dodjelu novca za zapošljavanje i samozapošljavanje koje su ove godine podnijeli razvojačeni hrvatski branitelji.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Grivičić: Seljački lideri ne bi smjeli prijeći tanku granicu koja ih vodi u laž</p>
<p>Nije istina da Ministarstvo poljoprivredew skriva stanje zaraznih bolesti među životinjama u Hrvatskoj, uzvraća lideru Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje Darko Grivičić/ Laslova galama može pomoći jer stanje u poljoprivredi nikamo ne vodi, komentira Ivo Krpina iz HDZ-ove Zajednice sela i seljaštva/ Nema mjesta za takve paušalne ocjene, pa makar one dolazile iz političkih redova, smatra Krešimir Kuterovac</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo ovih je dana uputio otvoreno pismo državnim čelnicima u kojem upozorava da su »seljaci opet dovedeni pred svršen čin« u vezi s raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem i poticajima.</p>
<p>Darko Grivičić, zamjenik predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza, komentirao je Vjesniku da se Laslo više bavi politikantstvom nego rješavanjem problema seljaka. Dodaje da se po Laslovim posljednjim istupima lako može zaključiti kako on računa da se približava vrijeme izbora i da »treba pucati iz svih oružja«. </p>
<p> Po Grivičićevim riječima, seljaci se moraju baviti politikom, jer »politika, na žalost kod nas o svemu odlučuje«. No, i u sakupljanju političkih poena, kaže on, seljački lideri ne bi smjeli prijeći tanku granicu koja ih vodi u laž, pa i makar se radilo i o »tankim političkim procjenama«.</p>
<p>Laslo je, nedavno, istupajući kao član Predsjedništva Demokratskog centra (DC) ocijenio da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, između ostalog, »skriva stanje zaraznih bolesti među životinjama u Hrvatskoj«. Grivičić tvrdi da to nije točno, jer je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj nema kravljeg ludila (GSE).</p>
<p>I ravnatelj Hrvatskog stočarsko-selekcijskog centra Krešimir Kuterovac naglašava da nema mjesta za takve paušalne ocjene, pa makar one dolazile iz »političkih redova«. Osim toga, on drži da ne bi trebalo dopustiti uvoz junica iz Austrije, što su zatražili seljaci iz Slavonije, jer se već pokazalo da nekontrolirani uvoz zbog neodgovarajućih uvjeta držanja visoko kvalitetnih grla u domaćim stajama, nije povećao domaću proizvodnju mlijeka ili mesa. Što se tiče raspodjele milijuna hektara državnog zemljišta, Grivičić kaže da se jedino HSS, nakon 50 godina Jugoslavije i deset godina HDZ-a, usudio dirnuti u tradicionalno najbolnije pitanje na selu. On drži da su prednost prilikom raspodjele poljoprivrednog zemljišta, između kombinata i obiteljskih gospodarstva, uz manje propuste, ipak dobila obiteljska gospodarstva. </p>
<p>S druge strane, dr. Ivo Krpina iz HDZ-ove Zajednice sela i seljaštva »Stjepan Sulimanac« kaže da Laslova »galama« može pomoći, jer da sadašnje stanje u poljoprivredi »ničemu ne vodi«. Dodao je da prednost moraju dobiti obiteljska gospodarstva jer imaju racionalniju proizvodnju u odnosu na kombinate. </p>
<p>Po Krpininim riječima, u vladajućoj koaliciji postoje dvije struje oko raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta. SDP-ova struja zagovara da najkvalitetnija zemlja (136.000 hektara) ostane kombinatima, dok se HSS poziva na Zakon o poljoprivredi, po kojem su obiteljska gospodarstva nositelji poljoprivredne proizvodnje. Ovako porezni obveznici, kaže Krpina, dva puta plaćaju pšenicu, jer nitko ne može rentabilno proizvoditi pšenicu na dva hektara. Porezni obveznici prvi put plate pšenicu kroz poticaje (1650 kuna po hektaru), a drugi put kad ogromne tržišne viškove pšenice treba izvesti. Istodobno, Hrvatska uvozi 80 posto krušaka i breskvi, 50 posto jabuka, 25 posto goveđeg mesa, 20 posto mlijeka...</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HEP svojim radnicima duguje 110,2 milijuna kuna! </p>
<p>RIJEKA, 4. rujna</p>
<p> – HEP će za namirenje materijalnih prava 15.200 svojih uposlenika, koliko ih je bilo zaposleno lani, morati isplatiti 110,2 milijuna kuna, a s troškovima žalbe koju je podnio na presude donesene u njihovu korist čak 132,24 milijuna kuna. Potvrdili su to predsjednik Koordinacije Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata HEP-a za Primorsko-goransku, Ličko- senjsku i Istarsku županiju, Miroslav Matijević i Nenad Mance, u srijedu na konferenciji za novinare u Rijeci, najavljujući sudske tužbe i za ovogodišnja potraživanja. HEP po svakom zaposleniku dužan isplatiti 7250 kuna, te dodatnih 1281 kuna za sudske troškove.</p>
<p>Unatoč najavi tužbi, predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović je »pod pritiskom i utjecajem Vlade«, tvrdi Matijević, bio ustrajan u otkazivanju kolektivnog ugovora protivno Zakonu o radu, ali su radnici ipak na kraju tužbama ostvarili svoja prava. </p>
<p>Matijević je poručio da su radnici HEP-a ogorčeni radom Uprave koja je u 2000. napravila gubitak od 690 milijuna kuna, a u prošloj od 70 milijuna kuna, te plaće u rekordnom roku srušila na zadnje mjesto plaća radnika u državnim i pretežito državnim poduzećima. Prosječna neto plaća u lipnju je bila je 3757 kuna - ispod prosjeka »Linićevih spavača«, kazao je Matijević. Dodao je da je prosječna bruto plaća radnika HEP-a manja od prosječne neto plaće radnika u Hrvatskim vodama. </p>
<p>Matijević se osvrnuo i na izjavu potpredsjednika Vlade Gorana Granića, kojom je za 200 milijuna kuna gubitka HEP-a optužio i njegove radnike za krađu. Pojedinačni slučaj krađe struje, istaknuo je, ne može se poistovjetiti sa svim zaposlenicima. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Seljaci već strahuju od analiza mlijeka iz Križevačke poljane </p>
<p>Tijekom srpnja i kolovoza, laboratorij je probno ispitivao kvalitetu mlijeka / Ustanovljeno je da znatan dio uzoraka ne odgovara propisanim standardima, osobito onim Europske unije / Kako poboljšđati kvalitetu mlijeka? / Seljaci još ne znaju tko će plaćati mjesečne troškove za ispitivanje mlijeka </p>
<p>KOPRIVNICA, 4. rujna</p>
<p> – Iako je već najavljivano da će nezavisni državni laboratorij za kontrolu mlijeka službeno biti otvoren 1. rujna, ipak je to odgođeno za četvrtak, 5. rujna.</p>
<p>Laboratorij je podignut u Križevačkoj poljani nedaleko Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji, a u njega je država uložila 20 milijuna kuna. Tijekom srpnja i kolovoza, laboratorij je probno ispitivao kvalitetu mlijeka, pa je ustanovljeno da znatan dio uzoraka ne odgovara propisanim standardima, osobito onim Europske unije. </p>
<p>Takvi uzorci su pokazali da mlijeko ne odgovara po broju mikroorganizama, dok četvrtina uzoraka nije zadovoljila po broju somatskih stanica, tj. po zdravstvenom stanju vimena krava. Zbog relativno niske kvalitete mlijeka, Hrvatska neće moći izvoziti mlijeko na tržišta Europske unije, bude li imala viška mlijeka, kojeg zbog nedostatnih količina sada uvozi za oko 40 posto potreba. U laboratoriju će se mlijeko dvaput mjesečno kemijski analizirati, a jednom na štetne tvari. Proizvođači mlijeka koji krave liječe antibioticima neće smjeti mlijeko predavati na mljekarskim punktovima. </p>
<p>Seljaci još ne znaju tko će plaćati mjesečne troškove za analizu i pregled mlijeka u laboratoriju u iznosu od 50 kuna po uzorku. Anketirani s područja koprivničke i đurđevačke Podravine, uglavnom su nam izjavili da se slažu da taj trošak podijele s mljekarama, ali kažu da već imaju informacije da mljekare na to – ne pristaju.</p>
<p> Padne li i taj trošak na teret proizvođača mlijeka, seljaci bi manje zaradili na mlijeku, a boje se da bi laboratorijske analize mogle, kod nekih, bitno smanjiti cijenu. </p>
<p>Da bi se popravila kvaliteta mlijeka, očito je da će stručne službe morati uložiti još dosta truda animiranjem proizvođača mlijeka. Odlučujuću ulogu imat će i poljoprivredne mjere kratkoročne i dugoročne politike koje proizlaze iz strategije razvoja hrvatske poljoprivrede. </p>
<p>Dakako, i kreditna politika, u čemu je već Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo svojim i udruženim sredstvima lokalnih samoupravnih jedinica i banaka, dalo i daje pozitivan doprinos. </p>
<p>Stanovite napore ulaže i Ministarstvo poljoprivrede, pod čijom je paskom i državni laboratorij. </p>
<p>Zdravko Šimunić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Štete na kućama nastale zbog miniranja, platit će izvođač radova, »Montmontaža«</p>
<p>SPLIT, 4. rujna</p>
<p> – Stručnjaci i voditelji splitske Agenciji Eko-Kaštelanski zaljev, u srijedu su izvijestili novinare da je nakon prijava mještana Stobreča o oštećenjima njihovih kuća nastalih nakon miniranja kavala, odnosno izvođenja radova za polaganje cjevovoda za podmorski ispust, stručna ekipa sudskih vještaka izašla na uviđaj. </p>
<p>Prema izjavi inž. Zlatka Čatlaka, riječ je o 30-ak objekata, iako se u svima ne može usporediti stanje s prijašnjim, jer dio Stobrečana nije dopustio uvid u stanje uoči miniranja u travnju ove godine. Tijekom travnja sljedeće godine, najavljeno je, Agencija Eko-Kaštelanski zaljev imat će cjeloviti uviđaj o stanju šteta koje će, ukoliko budu potvrđene, platiti izvođač, Poslovna udruga »Montmontaža«, vodeći partner »Lavčević« d.d. Split. </p>
<p>Inače, temeljem potpisanog ugovora s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, tijekom srpnja već su počela prva ispitivanja stanja kakvoće mora na lokaciji difuzora. Tijekom ovoga mjeseca bit će obavljena i daljnja ispitivanja, temeljem već usvojenog programa.</p>
<p> U sklopu izvođenja radova na podmorskom ispustu nakon 15. rujna, počet će se s radovima na prekopu državne ceste D-8 kod postojećeg mosta preko rijeke Žrnovnice, pravac Split.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Nezainteresirani za kanalizaciju i školu, pa će dobiti - industrijsku zonu</p>
<p>ČAKOVEC, 4. rujna</p>
<p> – U najmlađoj međimurskoj općini Pribislavec, koja se ove godine izdvojila iz grada Čakovca, odlučili su na najdemokratskiji način odlučivati o najvažnijim pitanjima. </p>
<p>Tako je u nedjelju održan referendum na kojem su se građani izjašnjavali o prioritetima investicijskih ulaganja – gradnji kanalizacije i mogućim lokacijama za izgradnju nove osnovne škole. Međutim, referendumsko odlučivanje nije prihvaćeno kako su organizatori očekivali, jer je od 2293 upisanih birača izašlo samo njih 763 ili 33 posto. Razmjerno slab odaziv dao je nekima uporište za tvrdnje da opredjeljivanje građana nije obvezujuće za općinsko vijeće i poglavarstvo. Drugi pak tvrde, da oni koji pravo nisu iskoristili, sada trebaju poštovati odluke onih koji su izašli na referendum.</p>
<p>Dvije trećine onih koji su izašli na referendum, nisu izgradnju mjesne kanalizacije prihvatili kao najprioritetniju investiciju. Od četiri, pak, lokacije za gradnju nove osnovne škole, skoro podjednak broj glasova dobile su ona kod društvenoga doma i druga, pokraj nogometnog igrališta NK »Polet«. </p>
<p>Sudeći po ishodu referenduma, te programu i planu Općinskoga vijeća, prednost će dobiti izgradnja industrijske zone u Pribislavcu. Vjerojatno će zbog toga malo pričekati izgradnja nove školske zgrade, koju bi, kako je uobičajeno, barem polovicom novca trebalo financirati i Ministarstvo prosvjete.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Ribari poštuju moratorij</p>
<p>Župan Jakovčić: Policija je odlično odradila svoj dio posla, a teške riječi izricali su ne samo ribari nego i političari / Uskoro sastanci sa slovenskim primorskim općinama </p>
<p>SAVUDRIJA, 4. rujna </p>
<p> - Ribari Bujštine i Slovenskog primorja poštuju dogovor o četverodnevnom ribolovnom moratoriju pa u Savudrijskoj uvali u srijedu nije bilo ribarica u zoni razgraničenja. To su nam potvrdili ribari Robi Vesnik, vlasnik slovenske ribarice »Palamida« koja je u okršaju u ponedjeljak gotovo ostala bez mreže, i Danilo Latin iz Savudrije. </p>
<p>I glasnogovornica Policijske uprave istarske Štefanija Prosenjak-Žumbar rekla nam je u srijedu da je u Savudrijskoj uvali bilo mirno i da slovenske ribarice nisu prelazile crtu razgraničenja, što je znak da pregovarači poštuju dogovor. </p>
<p> Vrijeme do subotnjeg nastavka pregovora hrvatski i slovenski ribari koriste za intenzivne konzultacije.</p>
<p>Ribarskim dogovorom i poštivanjem moratorija zadovoljan je i župan Ivan Jakovčić koji je o tome u srijedu govorio na sjednici Poglavarstva Istarske županije. </p>
<p>Župan je, inače, u utorak navečer puna tri sata raspravljao s ribarima. </p>
<p>»Najvažnije je da je postignuto izvjesno smirenje između hrvatske i slovenske strane čemu su osobito pridonijeli ribari. Oni su pridonijeli stvaranju nove atmosfere odnosa između Hrvatske i Slovenije koji su posljednjih dana pali na niske grane«, rekao je Jakovčić. Dodao je kako je pozvao ribare na nastave pregovore, uz obećanje da će političari na regionalnoj i državnoj razini učiniti sve što mogu u očuvanju mira, dobrosusjedstva i suradnje. </p>
<p>Jakovčić je izvijestio članove Poglavarstva da je posljednjih dana intenzivno razgovarao s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Stjepanom Mesićem o ribarskim incidentima. Od njih je dobio potporu u stvaranju tolerantne atmosfere na graničnoj crti, da ne prevlada radikalizam i ekstremizam. Župan je uvjeren da će premijeri Račan i Drnovšek postići sporazum na tragu njegove inicijative da se do konačnog rješenja granice poštuje stanje zatečeno 1991. prilikom osamostaljenja dviju država.</p>
<p> Radi smirivanja tenzija i poboljšanja suradnje, ovih dana bit će organizirani sastanci s čelnicima slovenskih primorskih općina.</p>
<p>Istarski župan posebice je pohvalio držanje policije, rekavši da je ona iznimno dobro odradila svoj posao u situacijama koje su povremeno bile vrlo napete. Jakovčić se samokritički osvrnuo na vlastite procjene rješenja problema, ali i na preteške i riskantne izjave ribara koje su »izletjele u zrak«, ali i u medije. </p>
<p>Tijekom susreta s ribarima čini se da su obje strane priznale pogreške kao preduvjet za nastavak razgovora da bi se prevladao i krizni odnos ribara s istarskim čelnicima. Jakovčić je istaknuo za Vjesnik da preteške riječi nisu dolazile samo s ribarske strane, nego su i političari - pa i oni istarski - olako istupali u medijima. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Račan Drnovšeku: Naš razgovor ima smisla ako pridonesemo otvaranju perspektive rješenja </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan uputio je u srijedu pismo predsjedniku slovenske vlade Janezu Drnovšeku. Pismo prenosimo u cijelosti:</p>
<p>»Poštovani gospodine predsjedniče,</p>
<p>obraćam Vam se na ovaj način da još jednom izrazim zabrinutost zbog aktualnog stanja i perspektive odnosa između naše dvije zemlje. Vjerujem da i Vi dijelite tu zabrinutost. Siguran sam da Vi držite da su prijateljski odnosi i suradnja između naših zemalja strateški interes obje zemlje i oba naroda te da za demokratske snage i ne može biti alternative. Međutim, stvari ne idu u tom smjeru.</p>
<p>Svađa i snage konflikata jačaju s obje strane zajedničke granice i koriste otvorena i neriješena pitanja između naših zemalja, čineći ih sve većim i teže rješivim. Suočeni smo i opasnošću nerazumnog širenja problema i konflikata između naših zemalja i na područje naših odnosa gdje tih problema nije bilo. Bilo bi apsurdno da danas upravo Slovenija i Hrvatska 'balkaniziraju' svoje odnose i državnu politiku kad takvo 'rješavanje' problema ipak slabi u čitavoj Jugoistočnoj Europi. Siguran sam da ovo stanje duboko šteti međunarodnoj poziciji i ugledu obje zemlje. Uvjeren sam da međusobno tužakanje europskim faktorima ne govori dobro o nama čak onda i kad netko misli da je u tom hrvanju dobio neki bod.</p>
<p>Jednostranost, isključivost i obezvrjeđivanje druge strane i kvazipatriotizam jačaju u našim odnosima, posebno na političkoj i medijskoj sceni. Srećom, uvjeren sam, među našim građanima više je želje da se iz konfliktnog stanja odnosa izađe rješavanjem problema i suradnjom. Dakako, to povratno zaoštrava odgovornost svih nas koji obavljamo u obje zemlje istaknute javne i državne dužnosti.</p>
<p>U rješavanju otvorenih pitanja i sporova nema mnogo izbora. Konflikt nije rješenje! Nakon što se njegovi protagonisti iscrpe i suoče sa štetnim posljedicama, ponovno se sjeda za stol, razgovara i dogovara. Ili traži pomoć trećih - arbitražu.</p>
<p>Hrvatska vlada spremna je na novi pokušaj razgovora o tome kako riješiti sporna pitanja između naših zemalja. Mislim tu ne samo na pitanje granica već i na pitanje nuklearke Krško i duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Jasno je da su to najveća otvorena pitanja između naših zemalja.</p>
<p>Možemo otpočeti razgovore iznova i o tome kako riješiti još preostala sporna pitanja granice između naših zemalja. Naš zajednički pokušaj da to riješimo prošle godine Prijedlogom ugovora o zajedničkoj državnoj granici definitivno nije uspio. Prijedlog tog ugovora, čemu smo i nas dvojica dali doprinos, parafirali su supredsjedatelji Međudržavne diplomatske komisije. Pokazalo se, međutim, da to predloženo rješenje ne može proći. Podsjećam Vas da je taj pokušaj bio u cilju našeg napora da se riješe svi ključni problemi između dvije zemlje. Nažalost, to nije bilo moguće. Kao što znate, Vlada Republike Hrvatske Zaključkom od 19. srpnja 2001. godine, ovlastila je našu predsjednicu Komisije za granice za parafiranje Prijedloga ugovora ali je istodobno odlučila i da o njemu zatraži mišljenje Hrvatskog sabora te da tek nakon toga ugovor usvoji i ovlasti mene kao predsjednika Vlade da ga potpišem. Međutim, Hrvatski sabor zauzeo je negativan stav prema tom Prijedlogu ugovora kao što je to učinila i vladajuća koalicija, pa ga ja nisam mogao potpisati usprkos Vašem inzistiranju da to učinim. Kao predsjednik Vlade niti tada, kao ni danas, nisam mogao stati iza predloženog rješenja ma koliko i osobno nastojao pridonijeti rješavanju tog pitanja. O tome smo nas dvojica više puta razgovarali.</p>
<p>Kao neuspio pokušaj, parafirani Prijedlog ugovora ne može biti osnova za rješavanje problema, niti ga mogu potpisati i predložiti Hrvatskom saboru da ga ratificira. Bio je to pokušaj bez pravnih učinaka. Ja očekujem da to napokon i Vi prihvatite. S druge strane, ne samo parafirani nego između dviju vlada potpisani sporazum o nuklearki Krško, ratificiran u Hrvatskom saboru, u Sloveniji se ignorira i ponaša kao da ne postoji.</p>
<p>Možemo, dakle, i moramo, iznova razmatrati što u postojećoj situaciji treba učiniti. Čini se pak, kad je riječ o problemu granice, da do rješenja sporazumno i vlastitim snagama ne možemo doći. Također, očito je da u postojećoj atmosferi ne možemo ostaviti rješavanje tog problema za neko drugo vrijeme.</p>
<p>Ostaje nam stoga, kao najrazumnija solucija, arbitraža. Spreman sam o obvezujućoj arbitraži s Vama razgovarati uz prethodno za nju dobivenu podršku u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Gospodine Drnovšek, naša situacija nije laka, ali zato je naš zadatak teži i veći. U postojećoj situaciji i naš službeni razgovor traži veću odgovornost. On ima smisla ako doprinesemo otvaranju perspektive rješenja. Na drugoj pak strani, svjestan sam, ne možemo se kao odgovorni ljudi miriti s lošim razvojem događaja, što uveliko motivira ovo moje pismo Vama. Poznavajući Vas, mislim da dijelite taj pristup«.</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Drnovšek »umjereni optimist«</p>
<p>LJUBLJANA, 4. rujna</p>
<p> – Slovenski premijer Janez Drnovšek u srijedu je na konferenciji za novinare izjavio da je umjereni optimist oko svog sastanka s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, ali da formalnog prijedloga o arbitraži još nema. </p>
<p> Drnovšek je izjavio da je s Račanom i u srijedu telefonski razgovarao te da se nastavljaju intenzivni kontakti na više razina kako bi se pripremio njihov sastanak. On je pritom naglasio da treba naći rješenja za izbjegavanje incidenata na moru te riješiti pitanje Joška Jorasa koje, kako je rekao, opterećuje slovensku javnost, ali i hrvatsku vladu.</p>
<p> Drnovšek je rekao da pismo koje je u utorak primio od hrvatskog premijera »ide u smjeru« stajališta kako je arbitraža vjerojatna opcija, što on prima sa žaljenjem. No, dodao je da to još nije i formalni prijedlog hrvatske strane.</p>
<p> »Ako s hrvatske strane o tome dođe formalni prijedlog, naša će ga vlada ozbiljno proučiti, te zauzeti stajališta, a na osnovi toga ćemo onda dalje voditi razgovore. No, za arbitražu i premijer Račan još nema odobrenje Sabora. Ako bismo se i odlučili za arbitražu morali bismo o tome sklopiti bilateralni sporazum koji trebaju na kraju ratificirati parlamenti, a događaji na hrvatskoj strani pokazuju da za to nema jamstava«, ocijenio je Drnovšek. </p>
<p> On je ponovio slovensko stajalište da je parafirani sporazum rezultat dugogodišnjih pregovora i najbolji mogući kompromis, te da bi i eventualna arbitraža uzela u obzir njegove rezultate. </p>
<p> Odgovarajući na pitanje o Jožku Jorasu i uz riječi da bi rješenje tog pitanja omogućilo olakšavanje problema, Drnovšek je zaoštrio službeno stajalište Ljubljane u pitanje »spornih« zaselaka uz Dragonju, rekavši da se o njima od početka razgovaralo kao o spornom teritoriju.</p>
<p>Ustvrdio je da a sadašnji hrvatski granični prijelaz Plovanija ima status privremenog, jer je on službeno protestirao protiv njegove gradnje još 1993. godine tadašnjoj hrvatskoj vladi premijera Nikice Valentića. </p>
<p> »Slovenska vlada zasad ima samo platformu za bilateralne pregovore i za parafirani sporazum o granici koji smo lani parafirali ja i premijer Ivica Račan. Za drugu bi poziciju bilo potrebno prihvatiti novo stajalište vlade i nove pregovaračke pozicije u parlamentu«, kazao je Drnovšek u svezi pitanja novinara nije li ton iz pisma premijera Račana jasan jer govori da parafirani sporazum ne može biti potpisan niti ratificiran. (H</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Nerealno je da škola s petinom srpskih đaka traži preregistraciju </p>
<p>Ministar prosvjete Strugar kaže da će biti predloženo i rješenje za učitelje koji žive u SRJ, a rade u istočnoj Hrvatskoj / Najavio je i uvođenje učenja dvaju stranih jezika te državne mature</p>
<p>OSIJEK, 4. rujna</p>
<p> - U osnovnim školama u Bijelom Brdu i Jagodnjaku u Baranji, u Osječko-baranjskoj županiji, školuju se isključivo djeca srpske nacionalnosti pa će nastava biti organizirana na srpskom jeziku, u skladu sa zahtjevom Zajedničkog vijeća općina.</p>
<p> »Analogno rješenjima za talijansku, češku ili neku drugu nacionalnu manjinu, srpske se škole mogu preregistrirati u osnovne škole s nastavom na srpskom jeziku. To je sva promjena koja se traži, ali ne i osnivanje novih škola«, izjavio je ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar u srijedu u Osijeku.</p>
<p>Ministar je govorio i o najavljenim promjenama u odgojno-obrazovnom sustavu za što će u proračunu za 2003. biti osiguran novac. Najavio je uvođenje učenja dvaju stranih jezika, zatim državne mature, te informatičku izobrazbu učenika i nastavnika. </p>
<p> Govoreći o preregistraciji škola, rekao je da postoje zahtjevi i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ima primjera da to traže škole s 500 učenika u kojima je njih sto srpske nacionalnosti, ali to, prema Strugarovim riječima, nije realno. </p>
<p>Ministar ipak dodaje da će o tome biti još riječi na razini lokalne samouprave, te da to pitanje treba rješavati u duhu multikulturalnog društva.</p>
<p> Strugar je govorio i o učiteljima koji žive u SRJ, a rade u istočnoj Hrvatskoj. Slavonija i Podunavlje specifično su područje. Već nekoliko dana naši stručnjaci razgovaraju u školama i bit će predloženo rješenje, a tehnološki višak zbrinut. </p>
<p> Ministar je u srijedu u Osijeku bio na sastanku koji je organizirao osječko-baranjski područni odbor Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama. Na sastanku su sudjelovali ravnatelji osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije te predsjednik Nezavisnog sindikata Andrija Puljević.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Hrvatska i Slovenija potpisale Protokol o suradnji u obrazovanju </p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Hrvatski ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego i slovenska ministrica školstva, znanosti i sporta Lucija Čok potpisali su u srijedu u Zagrebu Protokol o suradnji između dviju zemalja u obrazovanju. Potpisivanju je nazočio i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula</p>
<p>Sporazum, sedmi takve vrste, tiče se četverogodišnjeg razdoblja i omogućava hrvatskim i slovenskim učenicima i studentima školovanje u obrazovnim institucijama druge zemlje potpisnice, pod jednakim uvjetima kakve imaju i domaći učenici i studenti.</p>
<p>»Danas potpisanim sporazumom obje naše države na nov način i novim instrumentima stupaju u jedinstveni europski obrazovni prostor«, rekla je slovenska ministrica Lucija Čok nakon potpisivanja Protokola. </p>
<p>Sporazum je pripreman dvije godine, a osim razmjene studenata i učenika, koji će biti oslobođeni plaćanja školarine, te profesora i znanstvenika, također, se odnosi na područje osnovnog obrazovanja i pitanje kadrova, osobito u školama za pripadnike nacionalnih manjina, rekla je Čok.</p>
<p>»Zadovoljni smo činjenicom da je ovim protokolom proveden krovni sporazum i da će nam sljedeće četiri godine pružiti mogućnost još bolje suradnje«, rekla je Lucija Čok.</p>
<p>Flego je izjavio da taj sporazum obje zemlje približava Europi, izrazivši je »osobito zadovoljstvo time što znanost i obrazovanje prednjače u situacijama u kojima ostala područja možda na neki način zaostaju«.</p>
<p>Ministar Picula čestitao je ministarstvima obiju zemalja na postizanju sporazuma, koji je ocijenio vrlo važnim. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Joras i dalje odbija hranu, no osjeća se dobro</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> - Slovenski državljanin Joško Joras koji je u utorak navečer primljen u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu jer odbija hranu, osjeća se dobro, ali je stalno pod liječničkim nadzorom, doznaje se od ravnatelja Uprave za zatvorski sustav Josipa Heheta. Joras koji je prije toga bio u pulskom zatvoru, štrajka glađu jer mu je, ističe, »nezakonito oduzeta sloboda«. </p>
<p>»Kažnjenik čita knjigu i sam je izjavio da je dobrog stanja«, rekao je Hehet dodavši da kod Jorasa nisu uočene nikakve psihopatološke fenomenologije koje bi ukazivale na neku od duševnih bolesti. Joras odbija hranu, vitamine i napitke, osim obične vode koju pije oko litru i pol na dan. Također je odbio vađenje krvi za laboratorijsku obradu, nakon čega je upućen liječniku internistu na daljnju obradu. </p>
<p>»Joras je pod stalnom liječničkom kontrolom i Zatvorska je bolnica dužna svakodnevno obavještavati Upravu za zatvorski sustav njegovu stanju«, istaknuo je ravnatelj. Premda kažnjenik neprestano odbija hranu, nije uočeno da je malaksao ili iscrpljen, što je u utorak navečer potvrdio i slovenski konzul Marijan Ristič. </p>
<p>Hehet je rekao da će Joras biti oslobođen istog trenutka kad kazna bude plaćena. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Lončarec: »Nema ni govora o Vladinoj pljački HZZO-a!«</p>
<p>HZZO naslijedio dugove, a sad je na »pozitivnoj nuli« / Lončarec: Nova Vlada naslijedila je na dan 31. prosinca 1999. godine dug od 4,2 milijarde kuna. Od toga su dospjele, a neplaćene obveze HZZO-a iznosile 1,7 milijardi kuna, dok su nedospjele obveze iznosile 2,5 milijarde kuna. Dug zdravstvenih ustanova bio je 709 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. rujna</p>
<p> – Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang u utorak je na konferenciji za novinare oštro kritizirao reorganizaciju zdravstva i bolničkog sustava. Među inim, osudio je kupnju skupe opreme za bolnice, i to bez natječaja, kao i opraštanje dugova županija HZZO-u. Hebrang je ustvrdio da Vlada pljačka HZZO, ali i da je potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović upropastila zdravstvo, a predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Snježana Biga-Friganović da također nema nikakvih kvalifikacija u vezi sa zdravstvom.</p>
<p>Da o Vladinoj pljački HZZO-a nema govora, složili su se Zdravko Lončarec, direktor, Ljubica Đukanović, pomoćnica direktora HZZO-a za pravne poslove, dr. Lidija Hrastić-Novak, pomoćnica direktora za medicinske poslove, te Ivan Klarić, šef Službe za naplatu doprinosa. »Nova Vlada naslijedila je na dan 31. prosinca 1999. godine dug od 4,2 milijarde kuna. Od toga su dospjele, a neplaćene obveze HZZO-a iznosile 1,7 milijardi kuna, dok su nedospjele obveze iznosile 2,5 milijarde kuna. Dug zdravstvenih ustanova bio je 709 milijuna kuna«, rekao je Lončarec. Vlada je stoga 2000. godine uzela zajam od 1,7 milijardi kuna. Ove je, pak, godine odobrila zajam na 820 milijuna kuna radi podmirenja bolničkih dugova. »Zdravstvo je u posljednje dvije i pol godine imalo gubitak 240 milijuna kuna. Od toga su bolnički dugovi narasli na 949 milijuna kuna, a HZZO je na 'pozitivnoj nuli'«, istaknuo je Lončarec.</p>
<p>Ivan Klarić tvrdi da HZZO uredno podmiruje sve obaveza (plaće, putne troškove..., te refundira sva bolovanja s kojima se prijašnjih godina znalo kasniti i po osam mjeseci. »Naime, poznato je da se HZZO odnedavno financira iz državne riznice. Vlada, pak, daje jamstva za sve eventualne dugove HZZO-a za koje onda država mora osigurati, ako je potrebno, i izvanproračunska sredstva. Stoga, 1,7 milijardi kuna su dodatna sredstva uložena u zdravstvo, a tretiraju se kao javni dug«, pojasnila je Đukanović. Isto tako, zajam HZZO-a od 820 milijuna kuna, kao i 400 milijuna kuna za bolničke rashode, samo su dodatno ulaganje u zdravstveni sustav.</p>
<p>Hebrang je, u vezi s Vladinim smanjenjem stope doprinosa za 1,5 milijardi kuna godišnje, ustvrdio da bi to HZZO-u trebao platiti proračun, koji to međutim nije učinio već dvije godine. »Od 1. lipnja 2000. godine, zbog smanjenja stope s devet na sedam posto iz plaće, proračun je osigurao 750 milijuna kuna. Sljedeće godine u cjelosti je isplaćeno i 1,063 milijarde zbog istog razloga«, rekao je Ivan Klarić. U vezi s otpisom županijskih dugova HZZO-u, u toj ustanovi tvrde da je riječ o naslijeđenim dugovima iz razdoblja od 1994. do 1998. godine. »Mi otpisujemo dug županijama, a oni otpisuju potraživanja od HZZO-a. Time se ide na smanjenje obaveza unutar sustava, koji se financira iz riznice«, istaknula je Đukanović. </p>
<p>Prema Klarićevim riječima, dug Bjelovarsko-bilogorske županije bio je, primjerice, više od 29 milijuna kuna, dok je proračun te županije iznosio samo 20 milijuna kuna. Da HZZO nije otpisao dug županijama, došlo bi do blokiranja lokalne samouprave.</p>
<p>Razlog zašto zdravstvene ustanove nisu mogle podmirivati svoje obveze krije se, pak, u prevelikom učešću plaća u troškovima. Jer, unatoč zakonu o smanjenju plaća, ukupna masa za plaće se povećala tri posto. Što se tiče broja zaposlenih u bolnicama, problem je u tome što je prema europskim normativima zaposleno previše nemedicinskog osoblja po krevetu. Dr. Lidija Hrastić-Novak ističe da se većina nabavki opreme bolnicama organizira posredstvom javnih natječaja. No, od ove godine, Zakon o javnoj nabavci je propisao i posebne uvjete neposredne pogodbe. U tom slučaju, neophodno je odobrenje Ministarstva financija. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020905].
|
