NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020505].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187754 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šeks: »Došli na sabor HDZ-a s bodežima i pištoljima«</p>
<p>O RAZLICI DVOJICE KANDIDATA: U programskim zasadama nema razlike. Razlika je bila u tome što su Pašalić i pristalice smatrali da Sanader vodi stranku nedovoljno borbeno i odlučno, što, dakako, nije točno / O PAŠALIĆU: Niz godina je u javnosti stvarana mistifikacija oko Ivića Pašalića. Njegovo političko djelovanje ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati / PROVOKACIJA?: U predvorju »Lisinskoga« osiguranje je kod akreditiranih pronašlo tri bodeža i četiri pištolja za koje su imali dozvolu. Bodeži su im oduzeti, a pištolje su ostavili u svojim automobilima, nakon čega im je bio dopušten ulazak u dvoranu / O MEDIJIMA: Smatram da su mediji, bez iznimke svi, ali s različitih motrišta, željeli Pašalićevu pobjedu / O IZBORNOM PORAZU: Ne osjećam se gubitnikom, ali imam gorak okus zato što nisam dobio dovoljan broj glasova, četrdesetak više od 749 s kojima bih bio izabran za potpredsjednika stranke</p>
<p>Prvi put nakon dvanaest godina otkada je u stranci, Vladimir Šeks nije ušao u HDZ-ovo najuže vodstvo na izborima, ali je ipak ostao član najužega vodstva po položaju, kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Na nedavno održanom 7. općem saboru stranke, iako se kandidirao za potpredsjednika stranke, nije izabran, a u toj ga je borbi pretekao tijesno zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.</p>
<p> No, Šeks je i dalje HDZ-ov pravi šef u Parlamentu, gdje predvodi Klub zastupnika i priznati je »ceremonijal-majstor« pravne procedure i član predsjedništva stranke. A u HDZ-ovim je unutarstranačkim izborima podržavao novog/starog predsjednika dr. Ivu Sanadera.</p>
<p>• Kako biste opisali HDZ nakon Općeg sabora?</p>
<p> - To je kompleksno pitanje. Držim da je HDZ nakon 7. općeg sabora, unatoč privida da su i nadalje ostale podjele u HDZ-u, izašao čvršći i neobično žilav. Zašto? Unutarstranačke konfrontacije koje su bile personificirane u liku kandidata za predsjednika stranke nemaju različitosti u programskim odrednicama. Nije ovu stranačku utakmicu za sve one koji su glasali razlikovala programska različitost, dapače, ona je identična.</p>
<p>• Unatoč sukobima, za koje možemo pretpostaviti da će se nastaviti...</p>
<p>- Ne, možemo pretpostaviti da će se ti sukobi samo djelomično nastaviti.</p>
<p>• Neće li doći do raskola u stranci? Neće li biti nekih odlazaka?</p>
<p>- Ne, ni govora, od toga nema ništa. Najveći dio će prihvatiti rezultate sabora, možda manji dio neće. Nakon vrlo teških sučeljavanja i oni koji su bili na suparničkoj unutarstranačkoj strani jednostavno se prilagođavaju novom stanju i prihvaćaju pragmatični realitet.</p>
<p>• Aludirate na neke ljude koji su podržavali Ivića Pašalića?</p>
<p>- Zacijelo će stranačka tijela, sada kada budu kompletirana, budući da nema programskih razlika, jednostavno početi funkcionirati u oživotvorenju HDZ-ovog programa. A pojedinci za koje se smatralo da su pripadnici jednog ili drugog »političkog klana«, će prihvatiti politički realitet i djelovati otrgnuto, sa prekidanjem »pupčane vrpce« s onim u čijem su timu bili.</p>
<p>• Negirate li Vi činjenicu da u HDZ-u doista postoje dva klana, ako ne i više...</p>
<p>- Klan, ali u kojem smislu? U tome da su se opredjeljivali za jednog ili drugog predsjedničkog kandidata?</p>
<p> • A u čemu je razlika između ta dva kandidata?</p>
<p>- U programskim zasadama nema razlike. Ona ne postoji, jer su oba kandidata, jedan bivši, a jedan sadašnji predsjednik, prihvatili program HDZ-a. Ni u njihovim istupima nije bilo razlike. Razlika je bila u tome što su Pašalić i skupina oko njega smatrali da Sanader vodi stranku nedovoljno borbeno i odlučno. Mislim da je to bila ključna razlika, a takva tvrdnja za Sanadera nije točna. To je vidljivo iz Pašalićeva nastupa, a on je poručivao da će voditi »jaču« politiku prema vladajućim strankama. Držim da je on tu politiku mogao voditi u Hrvatskom saboru. Kao i brojni pripadnici te skupine koji su tražili njegovo vodstvo u stranci, smatrajući da treba voditi odlučniju politiku. Ali, oni su takvu priliku imali u Saboru.</p>
<p>• HDZ-ovi su zastupnici, ruku na srce, agilni u Saboru.</p>
<p>- Da, ali ja govorim o onima koji su zagovarali jednu čvršću HDZ-ovu politiku, uključujući Pašalića. Od Šukera, Daria Vukića nadalje. Ali, jednog dijela nije bilo u sabornici.</p>
<p>• Mislite kada se raspravljalo o strateški važnim temama u Saboru? Onda ih nije bilo?</p>
<p>- Da, kad se raspravljalo o ključnim pitanjima u ove dvije godine u Saboru, nije ih bilo.</p>
<p>• Budite konkretni: koga nije bilo?</p>
<p>- Mislim prvenstveno upravo na Pašalića. Imam preciznu evidenciju nazočnosti svakoga zastupnika, kako u Klubu zastupnika, tako na saborskim sjednicama i istupanjima na njima.</p>
<p> • Dobro, ali onda bi i Pašalić mogao reći svojim kolegama u HDZ-u da ga nisu štitili u vrijeme kada ga se micalo s mjesta potpredsjednika Sabora. Ili da se jednostavno nisu pretjerano angažirali braneći ga od napada sa svih strana? </p>
<p>- Pašalić je, kao i svaki zastupnik imao prava i mogućnost da se javlja o svakoj temi u Saboru, ali on to nije koristio. </p>
<p>• Jeste li Vi, uz Branimira Glavaša, bili »alfa i omega« Općeg sabora? Mozak cijele operacije potvrđivanja Sanadera kao predsjednika?</p>
<p>- Gospodin Glavaš je preuzeo ključnu ulogu u tehničkoj organizaciji sabora. Dobio je tu ovlast od predsjednika stranke, uz još nekolicinu ljudi, iz jednostavnog razloga zato što je puklo povjerenje između predsjednika stranke i glavnog tajnika Jose Škare. To povjerenje je puklo u kontekstu toga što je glavni tajnik najavio da ide u kandidaturu za potpredsjednika stranke i svoju je političku poziciju gradio, tražeći u stranci potporu, što je logično, jer nije želio biti ni u skupini oko Sanadera, ali ni oko Pašalića.</p>
<p>• Možda je Škara samo želio ostati neutralan?</p>
<p> - On je tražio svoju neutralnu poziciju, ali je u samom finišu, po procjeni Sanadera, u građenju te neutralne pozicije i traženju mjesta potpredsjednika, počeo arbitrirati u nekim spornim situacijama koje su se ticale legitimnosti pojedinih izbornih skupština. I, ponavljam, po mišljenju Sanadera, išao je na ruku ovoj drugoj grupaciji.</p>
<p>• Lijepo, Vi govorite diplomatski, ali, molim Vas odgovorite: slažete li se s Glavaševim riječima da je Škara bio Pašalićeva »krtica«?</p>
<p>- To je retorička figura kojom je Glavaš želio reći da je Škara bio više naklonjen u obavljanju svoje dužnosti Pašaliću nego Sanaderu.</p>
<p>• Gdje je istina o tih 450 akreditacija viška? Tko ih je naručio? Slažete li se s tvrdnjom da je na Saboru pobijedio onaj tko je bolje obavio »kuhinju« s akreditacijama?</p>
<p>- Nisu akreditacije izaslanika, osim možda nekih desetak, bile sporne, ali nije bio tu problem.</p>
<p>• Konkretno: je li sporne akreditacije naručila Pašalićeva strana?</p>
<p> - Ne, ne, neću to reći. Hoću reći da treba lučiti akreditacije izaslanika koje 99 posto nisu bile sporne. Nije trebalo ulaziti u »minsko polje« oko akreditacija izaslanika. Postojao je drugi dio akreditacija, za goste, novinare i osiguranje.</p>
<p>• Je li tu trebalo biti »muljaže«?</p>
<p>- To je za mene još uvijek nepoznanica. Postojao je službeni popis gostiju i tu nije bilo ništa sporno, već je sporno bilo oko osiguranja. Glavni tajnik je insistirao na tome da osiguranje bude iz stranačkih struktura i došlo je do nepovjerenja između Sanadera i Škare. Sanader je insistirao da osiguranje bude iz nestranačkih struktura i za taj je dio odredio Glavaša. A Glavaš je izabrao najbolje koje je znao. Ostalo je sporno je li taj broj akreditacija za osiguranje i dio gostiju, Škara želio naručiti zato što je htio da se tamo nađu i neki koje je on htio? Dio gostiju za koje su iz Pašalićevog stožera tražili da dođu, trebao je na Saboru stvarati atmosferu potpore Pašaliću.</p>
<p>• Tako što će mu davati podršku, vikati, skandirati?</p>
<p>- Da, ali to je jedan dio, a drugi dio je da utječu na izaslanike.</p>
<p>• Da lobiraju za Pašalića, nagovaraju i slično?</p>
<p>- Tako da ih uvjeravaju da glasaju za Pašalića. Takva je bila struktura tih gostiju.</p>
<p>• Pa kakva je to bila struktura tih ljudi? </p>
<p>- Noć uoči Sabora Pašalić je zatražio akreditacije za oko 70 »svojih gostiju«. To su ljudi njemu skloni, ali koji ili nisu izabrani u različitim izbornim procesima u stranci, ili ljudi u funkciji potpore njemu, koji su mu skloni, a za koje smo i Sanader i ja imali dovoljno dokaza da trebaju biti u borbenoj funkciji potpore na Saboru.</p>
<p> • Hoćete reći da je osovina Sanader-Šeks-Glavaš zapravo spriječila »Doktorov« naum da čak i na nelegalan način bude izabran?</p>
<p> - Gledajte, zašto je bilo nužno osiguranje? Pa, ono nije imalo ni zadaću, a nije ni smjelo djelovati ni sa kakvom uporabom fizičke sile, niti prijetnjom uporabe sile. </p>
<p>Oni su samo svojom pojavom imali zadaću odvratiti i obeshrabriti moguće provokatore, ili kršitelje reda na Saboru.</p>
<p>• Čini se da su, s obzirom na to kako izgledaju, »Borbaši« u svom naumu i uspjeli. Svaka njima čast, oni rade svoj posao, ali baš ih nije bilo lijepo vidjeti...</p>
<p>- U predvorju »Lisinskoga« osiguranje je kod onih koji su imali pravo ući u dvoranu, pronašlo tri bodeža i četiri pištolja za koje su imali dozvolu. Bodeži su im oduzeti, a pištolje su ostavili u svojim automobilima, nakon čega im je bio dopušten ulazak u dvoranu. </p>
<p>• Odgovorite mi, molim, bez okolišanja: imate li doista dokaze da je postojala tendencija da dođe do fizičkog sukoba na Saboru?</p>
<p>- Da, imamo, vrlo jasnih. Kada smo najavili da će se ići na sistem tajnog glasanja, u izbornom traktu iz kojeg se neće moći izlaziti, već se samo tamo glasati, od vrlo odgovornih ljudi iz Pašalićeva tima nam je rečeno: mi se tome nećemo povinovati!</p>
<p> Nama nitko ne može zabraniti da preuzmemo listiće u izbornom traktu, izađemo iz njega i kada ih ispunimo, nakon određenog vremena dođemo. Usprotivit ćemo se takvom glasovanju, tako nam je rečeno.</p>
<p> • Hoćete reći da je Pašalić na silu htio postati predsjednikom HDZ-a?</p>
<p>- Neću to reći. Ali hoću reći da je bio vrlo jasno predočen dokaz da su neki željeli nadzirati glasanje i tome smo se usprotivili. A oni su rekli da će se tome na svakako usprotiviti.</p>
<p>• A to bi značilo i fizičkom silom, ako zatreba?</p>
<p>- Vrlo vjerojatno, u stanovitom smislu.</p>
<p>• Jesu li mediji stvorili sliku o Pašaliću kao vrhunskom, nepobjedivom i nevjerojatno inteligentnom političaru koji nikada ne može izgubiti?</p>
<p>- Smatram da su mediji, bez iznimke svi, ali sa različitih motrišta, željeli Pašalićevu pobjedu.</p>
<p>• Doista tvrdite da su mediji navijali za Pašalića? Niste li u tome na skliskom terenu?</p>
<p>- Oni mediji, poput »Nacionala« i »Globusa«, koji su ga prikazivali u najgorem mogućem svjetlu, u isto su ga vrijeme prikazivali kao osobito spretnog, lukavog, velikog organizatora. Davali mu i negativne i pozitivne slike. Time su u biti pomagali njegovu nominaciju. Postoji i drugi dio medija koji su ga označavali kao svog favorita za predsjednika stranke, jer su držali da je on odlučniji političar od Sanadera.</p>
<p>• Pa koji su to bili mediji?</p>
<p>- Kolumnisti poput Ivkošića ili Jovića.</p>
<p>• Dakle, to je njihov stav i imaju pravo na njega, ali ne možete reći da su mediji u cjelini lobirali za Pašalića!</p>
<p>- Slažem se s Vama. Ali, gledajte tu slojevitost. U dijelu natpisa je bilo to da bi on bio poželjniji za predsjednika HDZ-a, jer bi onda HDZ imao niži politički rejting. Bio je tu cijeli niz svakojakih težnji. Ali ne zato što su Pašaliću htjeli uspjeh, već zato što su htjeli slabiji HDZ.</p>
<p>• Zašto Pašalić nije uspio? Zato što unatoč svim mitovima i legendama ipak možda nema dovoljno jaku potporu u stranačkom članstvu?</p>
<p>- Izvrsno pitanje. Niz godina je u javnosti stvarana mistifikacija oko Ivića Pašalića. Njegovo političko djelovanje ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati. Nije radio u izvršnoj vlasti, nije bio ministar, a nije djelovao ni u Saboru, iako je i u prošlom mandatu bio zastupnik, ali uopće nije to radio. On je kao savjetnik predsjednika Tuđmana obavljao sponu prenošenja Tuđmanovih političkih naloga prema Saboru, izvršnoj vlasti i prema sastavnicama vlasti. A u prenošenju tih političkih naloga zacijelo je bio i »kreativan«!</p>
<p>• To bi značilo da je malo i »dodavao« tim političkim nalozima?</p>
<p>- Da, bilo je i stanovitih dodataka. Stekao je i određene pozicije i imao je značajnu ulogu u odabiranju različitih stranačkih šefova i šefića na svim razinama i tu je imao svoje uporište. Ali sve se to precjenjivalo, stvarani su mitovi i legende o svemoćnom Pašaliću. To je hrvatski fenomen, ali to nije odgovaralo stvarnosti. A zašto nije dobio izbore? Zato što je tih stotinjak izaslanika prevage jednostavno ocijenilo da je za HDZ Sanader politički probitačniji predsjednik.</p>
<p> • Osjećate li se gubitnikom zato to niste prošli za potpredsjednika stranke?</p>
<p> - Ne osjećam se gubitnikom, ali imam gorak okus zato što nisam dobio dovoljan broj glasova, četrdesetak više od 749 s kojima bih bio izabran za potpredsjednika.</p>
<p>• I Vaš je protukandidat Kalmeta bio iznenađen što je pobijedio.</p>
<p>- Da, iznenadio se, a bilo je to i opće iznenađenje, ali nisam ni u unutarstranačkoj borbi stjecao naklonost izaslanika. Nisam čak ni govorio na Saboru. Znao sam jako dobro da će politička pragmatika dovesti do toga da će se izaslanici opredijeliti za listu potpredsjednika onih predsjedničkih kandidata za koje su htjeli glasati. Ali, to je demokracija. </p>
<p>• A kako će Sanader i Pašalić dalje surađivati, obzirom na ovakve razlike među njima?</p>
<p>- Sanader je izabran za predsjednika stranke. Pašalić je bio predsjednički kandidat i nije prošao. Dok je ravnatelj Zaklade državnog zavjeta, član je Središnjeg odbora stranke, jedan od njih stotinjak. A kako oni mogu surađivati? U onom dijelu u pogledu donošenja odluka Središnjeg odbora i u onom dijelu gdje je Zaklada kojoj je Pašalić ravnatelj, treba služiti promociji programskih ciljeva stranke. I zato je Sanader želio da mu Pašalić da mandat na raspolaganje, zato jer je to politička institucija.</p>
<p>• Hoće li pobjednička struja napraviti »pročišćavanje« stranke?</p>
<p> - Ne volim govoriti o pobjednicima i poraženima. No, kada se sva tijela konstituiraju, neće se baviti ničim drugim negoli konkretizacijom planova stranke. Priči je kraj!</p>
<p> • Naposljetku bih pitala: hoćete li se »mlatiti« unutar stranke ili ćete se složiti, konsolidirati, te se fokusirati na »mlaćenje« s vladajućom koalicijom?</p>
<p>- Ovo drugo, naravno! Nemamo se mi oko čega »mlatiti«. Možda će biti nekih malih sporova oko tehničkih stvari oko HDZ-ovog sabora.</p>
<p>HDZ će biti dio pobjedničke koalicije!</p>
<p>• Potpredsjednik Vlade Slavko Linić je izjavio da se »kroz angažiranje zaštitara na Saboru HDZ-a moglo vidjeti kako bi HDZ danas radio da je na vlasti!« Komentar?</p>
<p>- Linić je i 1999., zajedno s Račanom lansirao tvrdnje da HDZ neće mirnim putem predati vlast. A mi smo je predali demokratski i sve je bilo u redu.</p>
<p>• Potpredsjednik HDZ-a Hebrang je izjavio da je »HDZ doveo komuniste na vlast i da će ih i skinuti«. Vjerujete li u pobjedu HDZ-a na idućim izborima?</p>
<p>- Vjerujem da će HDZ biti dio pobjedničke koalicije.</p>
<p>• Kako objašnjavate koaliciju HDZ-a i SDSS-a u Vukovaru?</p>
<p>- HDZ se odlučio za načelo supsidijarnosti, ali se ne radi ni o kakvoj koaliciji! To nije koalicija, već ad hoc tehnički oblik političke kohabitacije. </p>
<p>»Odj..., ti si me srušio!« </p>
<p>• Je li točno da Vas je Pašalić opsovao, kada ste se sreli u Saboru, a nakon stranačkog Sabora? - Ja sam mu pružio ruku, a on ju je otklonio i rekao mi: »Odjebi, ti si me srušio!« Nisam mu odgovorio, samo sam uzvratio: »Na isti način!«</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prijeti li nam »luda« govedina skrivena iza nečitljivih deklaracija?</p>
<p>Kontrola mesnih konzervi u Veterinarskom institutu, u razdoblju posljednjih šest mjeseci, pokazala je da od 18 analiziranih uzoraka stranih proizvođača mesnih konzervi, proizvodi iz dviju tvornica nisu odgovarali deklaraciji robe, tj. sadržavali su goveđe meso, a da to nije bilo navedeno. Dakle, potrošači su bili dovedeni u zabludu</p>
<p>Ima li zabranjene govedine u konzervama, odnosno suhomesnatim proizvodima na domaćem tržištu? Na deklaraciji robe, koju i kad se sjetimo pročitati, često puta piše nešto što ili ne razumijemo, ili ne možemo pročitati jer je proizvođač štedio na prostoru, odnosno etiketi. Osim toga, ima proizvođača, čija se roba nalazi na domaćem tržištu, koji svjesno dovode potrošače u zabludu. </p>
<p>Dr. Davorin Bažulić, voditelj Odjela za određivanje rezidua u Hrvatskom veterinarskom institutu, kaže da smo suočeni sa činjenicom da mesna industrija pronalazi različite mogućnosti kako bi u svoje proizvode »ugurala« različite sirovine, od mesa i mesnog tkiva, iznutrica i kožica, do ostatka vezivnog tkiva ili biljaka. </p>
<p>Naime, kontrola mesnih konzervi u Veterinarskom institutu, koja je obavljana u posljednjih šest mjeseci, pokazala je da od 18 analiziranih uzoraka stranih proizvođača mesnih konzervi, proizvodi iz dvije tvornice nisu odgovarali deklaraciji robe, tj. sadržavali su goveđe meso, a da to nije bilo navedeno. Dakle, potrošači su bili dovedeni u zabludu. </p>
<p> Dr. Bažulić navodi da je cijena jednoj analizi 320 kuna. Problem je u tome što je unapređenje tehnologije proizvodnje rezultiralo korištenjem sirovina slabije kakvoće, pa potrošači nisu u stanju svojim osjetilima »na prvi pogled« (prvi griz), tzv. organoleptičkom ocjenom, odrediti što to u stvari kupuju, odnosno što jedu. </p>
<p> U prehrambenoj industriji postoji čitava »zbirka« dopuštenih aditiva. To su konzervansi, boje, emulgatori, pojačivači aroma, arome i dr., koji doprinose boljem izgledu, ugodnom okusu i mirisu. No, put do prikrivanja mana nekog prehrambenog proizvoda, nažalost, je širok. </p>
<p>Dr. Bažulić kaže da konzumiranje proizvoda koji sadrže nedeklarirane biljne ili životinjske bjelančevine može izazvati različite alergijske reakcije kod osjetljivih potrošača. Osim toga, zbog opasnosti od zaraze kravljim ludilom (radi se o goveđoj spongiformnoj encefalopatiji- GSE) mnogi ljudi izbjegavaju konzumiranje govedine i proizvoda koji sadrže bjelančevine ovih životinja.</p>
<p>Ipak, kako bi stali na kraj prerađivačkoj utrci za profitom, na račun tuđeg zdravlja, analitičari su razvili oruđe koje im pomaže u određivanju vrste bjelančevine. Dr. Bažulić kaže da su ti postupci u posljednje vrijeme znatno unaprijeđeni. Danas, ne samo da je moguće dokazati prisutnost bjelančevina iz biljaka (poglavito soje) nego i onih iz različitih vrsta životinja: goveda, ovce, svinje, konja, peradi, klokana, divljači, itd. </p>
<p>Moguće je dokazati i podrijetlo i prisutnost mesno-koštanog brašna u ishrani preživača, te na taj način spriječiti neprirodne putove prijenosa nekih bolesti. Primjerice, prioni bolesnih ovaca, dospjeli su do zdravih goveda upravo putem mesno-koštanog brašna. Zaboravilo se da goveda, za razliku od svinja i kokoši, nisu mesojedi.</p>
<p>Neovisno da li se kao analitička metoda koristi elektroforeza, izoelektrično fokusiranje, tekućinska kromatografija ili imunokemijska metoda (ELISA) fokus interesa su proteini (bjelančevine) odnosno specifične aminokiseline karakteristične za određene vrste mesa. Dr. Bažulić kaže da se danas najčešće koristi metoda ELISE. Ova imunokemijska metoda počiva na činjenici stvaranja antigena specifičnih za određenu vrstu i prepoznavanje protutijela kao veznog mjesta. </p>
<p>Hrvatski veterinarski institut koristi u određivanju vrste mesa tzv. nekompetitivni ELISA sendvič heterogeni test u kojem koristi enzimom obilježeno protutijelo. Ovakav test prikladan je i za toplinski obrađene proizvode, dakle ne samo konzerve, što prije nekoliko godina nije bi slučaj. </p>
<p>Osim spomenute metode, dr. Bažulić objašnjava da je još specifičnija i osjetljivija tzv. polimerazna lančana reakcija ili metoda (PCR - polymerase chain reaction) u kojoj se identifikacija »spušta« na razinu DNK-a. </p>
<p> Uzimanje uzoraka obavljaju veterinarski inspektori na državnoj granici i ovlašteni veterinarski inspektori, te dostavljaju uzorke u laboratorij Veterinarskog instituta. Konzerve na analizu, već godinama, dostavlja PIK Vrbovec i Podravkina »Danica«. Radi se o domaćim proizvodima za tržite SAD-a. </p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta dr. Mirko Lojkić kaže, da će zbog straha od papkara biti izrađen plan uzorkovanja po državama. Naime, kataklizma u obliku kravljeg ludila je zahvatila većinu europskih zemalja, te neke druge zemlje.</p>
<p> Najveći broj oboljele stoke je do sad zabilježen u Velikoj Britaniji - 180.000 grla. No, procjenjuje se da je pola milijuna već zaražene stoke, završilo u konzervama dok Britanci nisu konačno 1996. godine, priznali da imaju »kravlje ludilo«. Dosad je u Velikoj Britaniji od kravljeg ludila oboljelo 87 ljudi. </p>
<p> U Irskoj, Portugalu, Švicarskoj i Francuskoj zabilježeno je ukupno 15.000 oboljele stoke. Manji broj oboljele stoke je utvrđen u Španjolskoj, Njemačkoj, Kanadi, Omanu, Argentini i Austriji. No, pošast kravljeg ludila stigla je i do hrvatske granice, jer je postojanje kravljeg ludila potvrđeno i u Sloveniji. </p>
<p> Do sada nije zabilježeno obolijevanje niti ljudi, niti životinja u Hrvatskoj. Dr. Lojkić kaže da je u našem prvom laboratoriju za tzv. brze testove na GSE, komercijalnog naziva Prionic's za godinu dana pregledano više od 15.000 uzoraka. </p>
<p>Ohrabruje da su svi su bili negativni. Radi o uzimanju uzoraka s linije klanja životinja starijih od 30 mjeseci, ali ne iz svih klaonica već samo onih, otprilike 70-tak, koje imaju uvjete za dostavu uzoraka i dr. </p>
<p>Istina, državna granica je zatvorena za uvoz živih goveda i njihovih prerađevina. No, kako se na domaće tržište uvozi puno hrane, često iz tzv. trećih zemalja, planirana pojačana kontrola prehrambenih proizvoda iz uvoza, dobro će doći uz redovitu kontrolu sanitarne inspekcije i Zavoda za javno zdravstvo. Naime, Hrvatska bi uskoro trebala dobiti prvi zakon o hrani s pravilnikom o kvaliteti. Do tada će (ne)zdrava hrana prijetiti i s naših stolova. </p>
<p> Europska unija sličan zakon priprema dvije godine. Prema njemu, jamstvo za neki proizvod će se povećati na dvije godine, a do šest mjeseci nakon kupnje potrošač neće morati dokazivati da je proizvod defektan, kao što je bio dosad slučaj, nego će prodavač biti taj koji će dokazivati da je proizvod bez mane. Unutar dvije godine nezadovoljni kupac će moći birati između povrata novca ili zamjene proizvoda.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Studenti potpuno neprilagođeni potrebama uspješnih tvrtki</p>
<p>Mnoštvo studenata koje neki fakulteti upisuju zapravo onemogućuje stvarno studiranje. O tome će se morati voditi računa. Angažman studenata mora biti jači, nije dovoljno samo upisati se i nekako naučiti za ispit. Moramo dostići stupanj stvarnog studiranja / Rekonstrukcija sustava visokog obrazovanja predviđa binarni sustav, odnosno dvije vrste obrazovanja - sveučilišno i stručno, uz novinu da se stručni studiji, osim na visokim školama i veleučilištima, mogu izvoditi i na sveučilištima / Zbog predviđenog brzog tempa promjena najviše se bune dekani onih fakulteta koji tvrde da su im programi kvalitetni, no upravo njihove diplome ne mogu se nostrificirati nigdje u Europi</p>
<p>Prijedlog reforme visokog obrazovanja i znanosti, ugrađen u novi Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanosti, predviđa nekoliko novina koje će zahtijevati veliku rekonstrukciju sustava visokog obrazovanja. Prijedlog reforme oslanja se na Bolonjsku deklaraciju, čijim se potpisom Hrvatska obvezala da će harmonizirati svoj sustav visokog obrazovanja s europskim. Planira se uvođenje tri obrazovna ciklusa - dodiplomski, diplomski i postdiplomski, uvođenje europskog sustava prijenosa bodova i prihvaćanje tzv. binarnog sustava.</p>
<p> Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević pojašnjava da rekonstrukcija sustava visokog obrazovanja predviđa binarni sustav, odnosno dvije vrste obrazovanja - sveučilišno i stručno, uz novinu da se stručni studiji, osim na visokim školama i veleučilištima, mogu izvoditi i na sveučilištima. </p>
<p> l Zašto stručno obrazovanje nije uspjelo zaživjeti odvojeno od sveučilišnog?</p>
<p>- Stručni studiji u Hrvatskoj većinom koriste za nastavnike sveučilišne profesore, pa ispada da je pripadnost stručnog studija veleučilištu zapravo samo formalna, na papiru, a katkad čak ni to. Primjerice, jedno veleučilište nema ni jednog jedinog zaposlenog, čak ni rektora! Nema ni svoj žiroračun, pa se služi žiroračunima dvaju fakulteta. </p>
<p>Zbog takvog stanja stručni studiji kod nas nisu uspjeli zaživjeti odvojeno od sveučilišnih i prirodno je da se neki od njih ponovno i formalno izvode na sveučilištu.</p>
<p> l Bolonjski proces predviđa uvođenje dodiplomskog, diplomskog i postdiplomskog studija. Kakvi se akademski nazivi njima stječu i što se mijenja?</p>
<p>- U Nacrtu zakona o visokom obrazovanju i znanosti predviđa se dodiplomski studij koji bi u pravilu trajao tri godine, nakon čega se stječe prva kvalifikacija - bacalaureus. To je nekadašnji, do prije stotinjak godina i u Hrvatskoj korišteni naziv, koji se sada ponovo uvodi u nekim zemljama, poput Njemačke. Još nismo sigurni kako ćemo nazvati taj stupanj, jer bacalaureus malo nespretno zvuči. </p>
<p>Nakon dodiplomskog studija, slijedi dvogodišnji diplomski studij, koji završava stupnjem diplomiranog inženjera, magistra struke ili doktora struke. </p>
<p>Treća razina je trogodišnji postdiplomski, koja vodi doktoratu znanosti ili doktoratu umjetnosti, a čime se ukida magisterij znanosti. Novost je doktorat umjetnosti, koji kod nas nije postojao duže vrijeme.</p>
<p> l Zašto ste se opredijelili za takav sustav visokog obrazovanja?</p>
<p>- Takav je sustav predviđen u Bolonjskoj deklaraciji, koja predstavlja proces koji vodi harmonizaciji visokog školstva u svim zemljama pristupnicama. To ne znači da će se do kraja ujednačavati sustavi visokog obrazovanja u svim zemljama, već da će se postići njihova prepoznatljivost i usporedivost, što će automatski omogućiti priznavanja stupnjeva obrazovanja stečenih u drugim zemljama. Tu mora doći do određenog automatizma, a ne da se posebno utvrđuje kojoj je našoj diplomi ekvivalentna neka diploma stečena, primjerice, u Nizozemskoj. Lisabonska konvencija, čiji je i Hrvatska potpisnik, a nadam se da ćemo je uskoro i ratificirati, predviđa automatsko priznavanje diploma, bez dugotrajnog postupka nostrifikacije svake pojedine diplome. Potrebno je utvrditi u čemu je neka diploma ekvivalentna našemu. </p>
<p>To nam je važno zbog uključivanja u Europu, ne zato da bi naši ljudi mogli lakše odlaziti van, već radi lakše protočnosti u svim smjerovima. Sadašnje stanje jednostavno onemogućava kretanje najvrednije radne snage.</p>
<p> l Što će zahtijevati uvođenje takvog sustava?</p>
<p>- Izradu novih nastavnih planova i programa za sve studije. Kod nekih fakulteta novi kurikulumi su manje potrebni jer na njima je već uvedena neka vrsta bodova, iako ne do kraja usklađeni s tzv. ECTS.</p>
<p> l Kada će se i na koji način uvesti europski sustav prijenosa bodova (ECTS)?</p>
<p>- Europski sustav prijenosa bodova drugi je element naše reforme od kojeg se ne može odustati jer ga uvode sve zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije. ECTS predstavlja bodovanje opterećenja studenta s pojedinim kolegijem. On predstavlja ne samo broj sati koje student provede na predavanjima, već vrednuje koliki je ukupni angažman studenta nužan da bi savladao određeni predmet. Ukupan broj bodova je fiksiran i po semestru iznosi 30 bodova.</p>
<p>No, ECTS ne možemo samo formalno uvesti, već je potrebna ozbiljna analiza stvarnog potrebnog angažmana studenta kroz sve oblike nastave ali i vlastitog učenja. To je nešto što zahtijeva da se nanovo razmatraju svi nastavni programi, da se uspoređuju s drugim zemljama, odnosno sveučilištima. Bit će to naporan ali izuzetno važan posao kojem trebaju pristupiti hrvatska sveučilišta. Predviđamo da se s reformom, odnosno novim kurikulima krene već 2003./2004. godine, iako neke zemlje počinju godinu dana kasnije pa bi i mi to mogli prolongirati. No, mislim da bi bilo dobro da mi u to uđemo što prije. Kao mala zemlja, s manjim brojem sveučilišta, mislim da bismo mogli s ECTS sustavom i novim planovima i programima krenuti odjednom na svim fakultetima od iduće akademske godine.</p>
<p> l Kritičari reforme ne slažu se s tako brzim rokom. </p>
<p>- Ako se svi prime posla, a morat će ako se donese novi zakon, krenut ćemo u reformu na vrijeme. Uz volju akademske zajednice, mislim da to neće biti takav problem, no možemo računati i na pomak do 2004./2005. godine. </p>
<p> l Koji je prema vašem mišljenju razlog da dekani nekih zagrebačkih fakulteta protestiraju zbog brzog tempa uvođenja promjena? </p>
<p>- Zanimljivo je da se najviše bune dekani onih fakulteta koji tvrde da su im programi kvalitetni, no upravo njihove diplome ne mogu se nostrificirati nigdje u Europi. Baš bi zato oni prvi trebali ustrajati na promjenama a ne na zadržavanju postojećeg stanja. Ne možemo ostati začahurena zemlja, jer ako se želimo uklopiti u Europu visoko školstvo jedan je od najvažnijih segmenata s kojim trebamo krenuti. U svijetu su kvalitetna sveučilišta nositelji razvoja, a to isto treba i nama. </p>
<p> l Na koji će se način kontrolirati kvaliteta studija?</p>
<p>- Predlažemo osnivanje agencije za kontrolu kvalitete studija a važan segment u tome je europska mreža agencija za kontrolu kvalitete studija (ENQA). Predviđa se da svaka zemlja ima svoj sustav kontrole kvalitete, a da on bude uklopljen u taj europski sustav. Tu moramo napraviti veliki korak što bi trebala biti glavna zadaća Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. </p>
<p> l Zbog čega instituti prestaju biti javne institucije i postaju podružnice sveučilišta?</p>
<p>- Prema sadašnjemu zakonu status javnog instituta nije riješen na zadovoljavajući način. U novom nacrtu zakona propisana im je interdisciplinarnost i veliki broj znanstvenika, a zbog činjenice da je riječ o loše napisanoj odredbi ni jedan ju institut ne zadovoljava. Stoga je potrebno jasnije odrediti što može biti javni znanstveni institut a što ne. Nije prihvatljivo da neki institut bude javni, da država daje novac za njegovo održavanje i plaće zaposlenih, a da nije jasno što su obvezni ti ljudi raditi. To jednostavno nije održivo, institut mora imati jasnu misiju, jer nismo toliko bogata zemlja da si možemo dozvoliti rasipanje kadrova s kojima smo zapravo oskudni. Smatram da bi većina sadašnjih javnih instituta trebala postati sveučilišnim.</p>
<p> l Kako komentirate konstataciju akademika Paara o potrebi veće uloge sveučilišta kao ustanove koja proizvodi 50 posto znanstvene produktivnosti? </p>
<p>- To me začudilo, nisam mogao naslutiti što zapravo želi time reći. Naime, potpuno mi je jasno da Sveučilište u Zagrebu proizvodi polovicu znanstvene produktivnosti, ali činjenica je da to sveučilište zapravo ne postoji. Postoje fakulteti, a sveučilište je nakupina labavo povezanih fakulteta nad kojima sveučilište nema praktički nikakve ingerencije. Nije mi jasna Paarova primjedba, jer ja upravo želim ojačati Sveučilište kao instituciju.</p>
<p> l Uvodi se sustav decentralizacije financiranja. Kakav je trenutačno stanje s financiranjem fakulteta? </p>
<p>- Uvođenjem decentralizacije znači da sveučilišta trebaju donijeti svoj proračun kao i svi njegovi dijelovi - fakulteti, zavodi, katedre. Potrebno je uvesti transparentnost u trošenja novca jer sveučilište trenutačno uopće nema uvid u to koliko novaca koji fakultet ima, to može vidjeti samo okvirno iz završnog računa. Trošenje novca na fakultetima potpuno je netransparentno. </p>
<p> l Nedavno ste rekli da kod nas ne postoji upisna politika. Ipak, Nacrt zakona ne daje rješenje tog problema. Zašto?</p>
<p>- Zato jer to u potpunosti treba biti u ingerenciji sveučilišta. Ono pritom mora voditi računa o okolini, o potrebama zajednice. Upravo na temelju stupnja uklopljenosti u zajednicu ovisit će i količina novca koju država daje pojedinom sveučilištu. Do sada su fakulteti predlagali kvote i tvrdili da to mogu raditi posve autonomno, bez odobrenja bilo koga. Pritom se često događalo da nisu vodili računa o pravim stvarnim kapacitetima. Problem je, naime, što se na neki čudan način tumači postojeća odredba zakona da sami fakulteti mogu odrediti koliko će studenata upisati za tzv. studij kojeg studenti sami plaćaju, a to nema veze s pružanjem mogućnosti studentima da kvalitetno studiraju. Mnoštvo studenata koje neki fakulteti upisuju zapravo onemogućuju stvarno studiranje. O tom će se morati voditi računa. Angažman studenata mora biti jači, nije dovoljno samo upisati se i nekako naučiti za ispit. Moramo dostići stupanj stvarnog studiranja. Koliko god neki tvrdili da imamo kvalitetan sustav studiranja, zanimljiv je primjer »Plive«. Njen direktor dr. Željko Čović nedavno je rekao da svega 1,6 posto studenata zadovoljava njihove kriterije potrebne da bi uopće ušli u natječaj. To znači da je naše visoko školstvo neprilagođeno potrebama uspješnih tvrtki. </p>
<p>Dekani vode računa samo o interesu svog fakulteta</p>
<p> l Predlažete i novi model upravljanja sveučilištem. Zašto smatrate da senat više ne može biti samo skup dekana? </p>
<p>- Po uzoru na druge europske zemlje predviđa se da tijelo koje na sveučilištu donosi glavne odluke ne bude jednostavno skup dekana, već tijelo koje se bira i to na način da budu su zastupljene ravnomjerno sve grane znanosti i umjetnosti, predstavnici drugih zaposlenika i studenti. Smatram da nema prave mogućnosti za planiranje razvoja ako se senat sastoji samo od dekana, jer svaki od njih vodi interes samo o svome fakultetu. Ne želim reći ništa protiv dekana, jasno je da oni brinu o onome za što su zaduženi - svome fakultetu, no takvo upravljanje sveučilištem nije dobro niti u pogledu planiranja razvoja, niti u pogledu brige o kontroli kvalitete, a posebno zbog uvođenja interdisciplinarnih studija. </p>
<p> l Kakvu ulogu u novom sastavu senata imaju studenti?</p>
<p>- Za njih je predviđeno pravo suspenzivnog veta na odluke koje se tiču studenata. Smatram da i po pitanju napredovanja znanstveno-nastavnog osoblja studenti moraju imati značajnu ulogu, to je prisutno svuda, mi ne možemo biti nedodirljivi prema tome jer student je izuzetno važan dio akademske zajednice. Suspenzivni veto ne znači zabranu odluke, već da se o njoj mora još jednom raspraviti i donijeti odluku kvalificiranijom većinom. </p>
<p>Ako imaju bolji prijedlog...</p>
<p> l Na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu čula su se mišljenja protiv predložene reforme. Kako ih komentirate? </p>
<p>- U raspravi su došla do izražaja mišljenja protiv reforme, čije motive nisam mogao u prvi mah naslutiti. Izgledalo mi je kao da te osobe, poput akademika Paara i profesora Furića i Šunjića, uopće nisu čitale Nacrt zakona, čime sam iznenađen jer znam da su to znanstvenici a za njih nije karakteristično da daju stavove bez pravog uvida u sadržaj o kojem govore. Na kraju sam zaključio da je riječ o vrlo osobnim, partikularnim mišljenjima koji se temelje isključivo na spoznaji tko je sudjelovao u pisanju teksta.</p>
<p> l Možete li to pojasniti?</p>
<p>- Naknadno sam ustanovio zašto su neki naši fizičari protiv reforme. Oni su redom bili zaposlenici instituta s kojih su prešli na sveučilište, konkretno na Prirodoslovno-matematički fakultet. Prema odredbi Nacrta zakona koja govori o napredovanju u znanstvena znanja glavnu ulogu igra znanstveni matični odbor. Predviđeno je da članove tog odbora, koji je analogija sadašnjem matičnim povjerenstvima, biraju tajnim glasovanjem svi znanstvenici iz pojedinog znanstvenog polja ili interdisciplinarnog područja. Ispostavilo se da su neki nezadovoljni tom odredbom jer su shvatili da njome većinu imaju fizičari iz Instituta »Ruđer Bošković«. To im je bio motiv da se protive novom zakonu, zbog čega sam od njih zatražio da mi predlože kvalitetniji način formiranja tog važnog tijela za pojedino polje znanosti. Njihov ću prijedlog razmotriti i prihvatiti ako je bolji, jer ne želim da se zakonom uvede dominacija jedne institucije nad drugom.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Oko spalionice otpada stvoren je cirkus u kojem će mnogi zaraditi »u mutnome«!</p>
<p>»Sve poslove gradnje spalionice izvodi UTW-Elektroprojekt«, šokiran je Rožić. »Poslovicu s kadijom preinačujem u: 'kadija krade, tuži sam sebe, sam sebi sudi, sam sebe nagrađuje i nadzire dodjelu nagrade'«! Dodaje da je natječaj na kojem je UTW pobijedio sličio »farsi« jer je poziv objavljen samo u 'Mariborskim večerima', novinama koje 'čita' cijela Europa«</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Tko je izrađivao natječajnu dokumentaciju? Tko je razmatrao pristigle ponude? Tko je izabrao izvođača? Tko je s njim potpisao ugovor? Gdje je objavljen natječaj i tko se na njega javio? Koje su cijene ponudili kandidati?... tek su neka od pitanja koja su na prošlotjednoj sjednici Skupštine grada Zagreba Gradskom poglavarstvu postavili zastupnici Hrvatskog bloka. Pitanja se, da pojasnimo, odnose na skupocjen projekt izgradnje spalionice komunalnog otpada vrijedne oko 150 milijuna eura, što je jedan od najznačajnijih ekoloških projekata za grad Zagreb. </p>
<p>No, ono što posebno plijeni pozornost u cijeloj priči, činjenica je da su, bar tako tvrdi Vjesnikov sugovornik, sva ta pitanja zapravo tek retorička, jer on već zna odgovore, dok je projekt - pravi skandal koji prelazi državnu granicu.</p>
<p>»Odgovorno tvrdim da priča o spalionici ima mutnu pozadinu, a isto tako pretpostavljam i tko se iza nje krije«, ističe mr. sc. Miroslav Rožić i dodaje da je odgovor na većinu postavljenih pitanja isti - austrijsko-hrvatski konzorcij UTW-Elektroprojekt, što je, kaže, skandalozno. </p>
<p>Osim što je potpredsjednik HSP-a, mr. Rožić je ujedno i zastupnik te stranke u Hrvatskom saboru, ali i vijećnik u Skupštini grada Zagreba. U raspravu o ekološkoj problematici uključuje se, kako sam kaže, s punim pravom, ne samo kao Zagrepčanin, već i stoga što mu je to struka.</p>
<p> Rožić je, naime, na mjesto predsjednika Gradskog odbora za zaštitu okoliša, uz ostalo, izabran i zbog višegodišnjega rada na PMF-u kao i magisterija s područja ekotoksikologije. A u ovoj je priči, dodaje Rožić, »sve puno otrova«.</p>
<p>»Unatoč tome što je svaka spalionica otpada zapravo tvornica otrova, ipak su u tijeku pripremni radovi na izgradnji spalionice komunalnog, točnije kućnog otpada, čemu je Grad prije godinu-dvije dao zeleno svijetlo. Poznato je, također, i da te radove danas provodi konzultant-projektant austrijsko-hrvatski konzorcij UTW-Elektroprojekt. Ali, javnosti nije znano da način na koji je konzorcij dobio taj skup posao, graniči s - ludilom!«, odrješit je mr. Rožić.</p>
<p>»Budući da grad Zagreb nema vlastite stručnjake za pripremu i nadzor izgradnje takvog objekta, bilo je zamišljeno angažirati iskusnu tvrtku koja bi to vodila u ime Grada. Paradoksalno je što angažirana tvrtka ima samo - 15 zaposlenih. Stoga su mudre glave predvidjele da se isprva izradi dokumentacija za provedbu međunarodnog javnog natječaja za usluge konzultanta-projektanta, a zatim i da izabrana tvrtka izradi novu natječajnu dokumentaciju kako bi se izabrao i najpovoljniji izvođač radova izgradnje spalionice«. Ali, po Rožićevim se riječima ubrzo pokazalo da je taj izbor bio tek dio priprema kako bi posao izgradnje spalionice u konačnici dobila njemačka tvrtka RWE, koja je, uzgred, i 50-postotni vlasnik TE Plomin II. Od samog početka priče, kaže Rožić, bilo je jasno da će i konzultant-projektant morati biti neka »tvrtka pod nadzorom«, što se i potvrdilo.</p>
<p>»Iz pouzdanih sam izvora saznao kako je od samog početka bilo jasno da će konzultantsko-projektantski posao dobiti bečka tvrtka UTW koja je, gle čuda, i predložila spalionicu kao rješenje za sanaciju Jakuševca«. Zašto baš UTW, pitamo Rožića. »Jednostavno, UTW je u 100-postotnom vlasništvu njemačke tvrtke SHW, ona je u 100-postotnom vlasništvu tvrtke Berlinwasser, a ona je, pak, u vlasništvu, već pogađate čijem - RWE-a. Pritom napominjem da je SHW izabrana za izvođača gradnje pročistača zagrebačkih otpadnih voda pa cilj postaje očevidan - jedna tvrtka izvodi i nadzire dva najvažnija i najskuplja ekološka projekta u glavnom hrvatskom gradu«.</p>
<p>Rožić dalje navodi i podatak »da je dokumentaciju za provedbu međunarodnog natječaja za usluge konzultanta-projektanta izradio nitko drugi doli - UTW, tvrtka koja je na tom natječaju i pobijedila«. »Pa to je nezamislivo! Pazite, ista tvrtka predloži gradnju spalionice, zatim je grad izabere za izradu dokumentacije i uvjeta za natječaj. Onda ta tvrtka pobijedi na tom istom natječaju i priređuje novi, određujući tko zadovoljava uvjete, a naposljetku dogovara da će u ime grada nadzirati gradnju. Odgovor na nagradno pitanje je isti: Da, sve radi tvrtka UTW-Elektroprojekt«, ponavlja mr. Rožić u nevjerici modificirajući znanu poslovicu: »Onu s kadijom slobodno možemo preinačiti u: kadija krade, kadija tuži sam sebe, kadija sam sebi sudi, kadija sam sebe nagrađuje, a onda i sam nadzire dodjelu nagrade!«, rezignirano će Rožić. </p>
<p>I sam je međunarodni natječaj na kojem je UTW pobrao vrhnje, nalikovao, kaže »čistoj farsi«. »S obzirom da je natječaj za usluge projektiranja i konzaltinga trebao po zakonu o nabavi biti raspisan u cijenjenim i eminentnim inozemnim novinama, zagrebačko ga je Poglavarstvo lani, 5. ožujka, objavilo u 'Mariborskim večerima'. Kao što je poznato, to su jedne od najčitanijih novina u cijeloj Europi. Nakon toga, kad su pristigle ponude svih većih međunarodnih konzorcija koji čitaju 'Mariborske večeri' pročitana je i ukupna cijena što ju je ponudio konzorcij UTW-Elektroprojekt. Ona je iznosila 2.063,638 eura te je takva unesena i u zapisnik. Ali, pazite sad ovaj potez - tek dva dana prije odluke o dodjeli posla, 4. lipnja 2001., ostali su ponuđači obaviješteni o ispravci zapisnika s otvaranja ponuda u kojoj se navodi dopuštenje konzorciju da cijenu promijeni, i to, jasno - na više. Budući da su ostali ponuđači dali cijenu od oko 2,7 milijuna eura, ovaj je konzorcij svoju cijenu povećao na 2,66 milijuna eura. Dakle, taman ispod iduće najpovoljnije ponude, a opet dovoljno da si omaste brk i zarade«.</p>
<p>»Rezimirajmo - UTW je ponudio najnižu cijenu na vlastiti natječaj, za kojeg je sam izradio dokumentaciju. Nakon toga su praktički izabrali sami sebe po kriterijima koje su sami naveli. I, zanimljivo, baš je njihova ponuda bila najpovoljnija«, čudi se Rožić. No, tu nije kraj. Iako je po njegovu mišljenju sve nabrojano posve dovoljno da se pokrene sveopća istraga, mr. Rožić navodi i niz dodatnih nepravilnosti - od neprikladne dokumentacije i neobjašnjiva pripremanja nekoliko aneksa na potpisani ugovor, pri čemu je samo jedan vrijedan oko pola milijuna eura, sve do loše kvalitete dosad obavljenih pripremnih radova.</p>
<p> Ako je sve što Rožić navodi istina, posrijedi je pravi ekološko-financijski cirkus, no tek nam ostaje za vidjeti hoćemo li odgovore na pitanja zastupnika Hrvatskog bloka postavljena u Skupštini dobiti na njenoj idućoj sjednici što je na rasporedu 23. svibnja. »Iskreno, bojim se da odgovore tamo nećemo čuti jer bi se pokazalo da je sve što sam vam dosad ispričao istina, tužna istina koju će Zagrepčani skupo plaćati idućih 30-ak godina«, zaključuje Miroslav Rožić poručujući kako je krajnje vrijeme da netko za to - snosi odgovornost.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Turopolje će Zagreb tužiti Strasbourgu?</p>
<p>Oko šest do sedam tisuća mještana u selima Donjeg Turopolja nema ni vodu ni kanalizaciju. Voda iz hidrofora najčešće nije ni za pranje, a kamoli za piće. Osim toga, okoliš je zatrpan divljim odlagalištima smeća a i fekalije koje se odvoze iz septičkih jama, odbacuju se bez ikakve kontrole gdje god se tko sjeti. Zbog toga se sve češće i sve veći broj ljudi svađa, jer naravno nitko ne želi da se u njegovoj blizini bacaju fekalije - doznajemo u razgovoru s predsjednikom Mjesnog odbora Mraclin Ladislavom Kosom.</p>
<p>»Prošli smo tjedan imali sastanak sa gradskim vlastima u Rakitovcu. U veljači smo im dali rok da nam do kraja travnja dostave konkretne odgovore na sva naša pitanja koja smo im tada bili postavili. Na tom prvom sastanku bili su predstavnici svih mjesnih odbora, a na ovom zadnjem Buševčani iz protesta nisu došli. Naime, doznali su, a to se na sastanku pokazalo točnim, da vlast u ova dva mjeseca nije ništa konkretno napravila - posebice u dijelu sanacije odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi. Predstavili su nam samo 8 varijanti projekta za kanalizaciju, koja će se, kada jednu od varijanti usvoji Poglavarstvo, izvoditi postepeno jer za kompletnu kanalizaciju treba oko 50 milijuna kuna. Riječ je o biološkim pročistačima, no kada će sa izgradnjom stvarno započeti to nitko ne zna. Jer, uvijek isto pričaju - tek se rade projekti, nemamo novaca, moramo dići kredit i slično«, ističe Kos.</p>
<p>Kome vjerovati?</p>
<p>Ogorčeni smo, dodaje, jer se pokazalo da se političarima doista ne može vjerovati. Uz sve ove probleme vodovoda i kanalizacije, imamo i problem smetlišta kojeg već 12 godina pokušavamo riješiti. Smeće se više nema kamo odlagati - približilo se dalekovodima od kojih radnici mogu stradati. Zagađene su nam podzemne vode, osjeća se smrad (posebice ljeti), ima puno glodavaca, muha - u svakom slučaju uvjeti za život nisu normalni. Po zakonu imamo pravo na ekološku rentu, no ne biste vjerovali koliko to pitanje svi pokušavaju zaobići. Stoga smo se pobunili kada je Grad pokušao ishoditi dozvolu za proširenje ovog odlagališta.</p>
<p>Podigli smo, tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša koje je dalo pozitivnu ocjenu tom projektu za proširenje, jer nećemo dozvoliti da nam se smeće i dalje navozi bez da nam se nadoknadi to što moramo živjeti u takvim uvjetima. Tužbu ćemo povući kada budemo sigurno da će Grad ispuniti svoje obveze prema nama. Ljudi po gradovima opravdano zahtijevaju da im se smeće na vrijeme odvozi i da žive u što čišćem okolišu, a ne razmišljaju kamo se ono odvozi. Mi koji ovdje živimo također imamo pravo na čist okoliš, a tim su nam onečišćenjem zapravo ugrožena elementarna ljudska prava. Budući da nikako ne možemo postići dogovor sa velikogoričkom vlašću, odlučili smo da blokiramo dovoz smeća. Ne mogu vam reći koje će to dane točno biti, ali u roku od mjesec dana sigurno ćemo to napraviti. Pa neka se onda ono odvozi na zagrebačko odlagalište. Ako ni to ne pomogne, spremni smo i da se obratimo međunarodnoj javnosti, odnosno sudu u Strasbourgu - ističe Ladislav Kos i dodaje kako su izgubili povjerenje ne samo u velikogoričku vlast nego i u naše sudstvo jer koje god pitanje da pokrenu - trebaju godine i godine da se ono riješi.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kako komunicirati s invalidima </p>
<p>Da je izdavanje brošure »Bonton u svakodnevnoj komunikaciji s osobama s invaliditetom« bilo pun pogodak, potvrđuje deset tisuća odmah razgrabljenih primjeraka. Zbog toga je Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida - HSUTI, pokretač tiskanja korisnih informacija o tome kako pomoći invalidima, ovih dana objavio i englesko izdanje - »Etiquette in everyday communication with disabled persons«. Bonton na engleskom distribuirat će se po cijeni od četiri kune po inozemnim poslanstvima odnosno u HSUTI-ju kod gđe Tilije Žunić u Šoštarićevoj 8, na telefonu broj 4812-004.</p>
<p>Prema riječima mr. Mirjane Dobranović, predsjednice HSUTI-ja, bonton sadrži 18 osnovnih savjeta kako se ponašati, pomoći ali i komunicirati s osobama s invaliditetom. Primjerice, mnogi ne znaju kako pristupiti slijepoj osobi tj. za koju je ruku dotaknuti i primiti pri prelasku ceste. U komunikaciji s gluhoslijepima, tetraplegičarima, oboljelima od cerebralne paralize i s drugim kategorijama invalida problemi su još veći!</p>
<p>»Mnogi se, zbog nelagode i zbunjenosti, ustručavaju ponuditi pomoć jer, kako kažu članovi HSUTI-ja, ne znaju kako pristupiti hendikepiranoj osobi. Najvažniji je savjet ponašati se normalno, odnosno ne izražavati čuđenje zbog nečije invalidnosti«. Primjerice prigodom upoznavanja s osobom koja nema jednu ili čak obje ruke, valja se »rukovati« dodirom po ramenu! U dužem razgovoru s onima u invalidskim kolicima valja sjesti, kako bi se »mogli gledati u oči«. Ako pak netko ima poremećaj govora a sugovornik ga ne razumije, otvoreno i uljudno treba ga zamoliti da ponovi nerazumljivu riječ ili rečenicu. Osobna pitanja o invaliditetu nisu primjerena, osim ako o tome hendikepirani sam ne progovori. U HSUTI-u nisu zaboravili ni najmlađe. Istovrsni dječji »Bontončić ili kako biti prijatelj svakom « iz tiska izlazi za petnaestak dana. Zanimljivo dizajnirana knjižica u obliku kompjuterskog miša ukazivat će mališanima u vrtićima i onima do četvertog razreda osnovne škole kako se ponašati s hendikepiranim vršnjacima. Za trećinu tiskanih dječjih primjeraka bontona od 30.000 i 3.000 plakata novac je dao Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Ostatak je financirao savez i nekolicina sponzora.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pseće prvenstvo u trčanju i skakanju</p>
<p>Šezdesetak pasa uz pomoć svojih vlasnika iz Hrvatske i Slovenije u subotu su pokazali svoje vještine brzog savladavanja različitih prepreka. Drugo kolo državnog prventsva u agilitiju na terenu između Jadranskog i Savskog mosta organizirao je Klub za obuku službenih i sportskih pasa »Zagreb«. Psi podijeljeni u tri kategorije prema veličini i u dva razreda prema iskustvu u agilitiju natjecali su se u tri trke. Posljednja trka bila je rezervirana za pse s rodovnikom, a najbolji su osigurali mjesto u Hrvatskoj reprezentaciji i nastup na svjetskom prvenstvu koje će se održati u listopadu u Dortmundu. Najbolji u A1 kategoriji bili su psi Sanje Ištvanić i Petre Kalinić, obje članice KOSSP-a Zagreb. U A2 kategoriji pobijedili su psi Brune Kukec i Željka Gore iz KOSSP-a i Klaudije Šipek iz Maribora. Pse je ocjenjivala sutkinja Ana Viller. </p>
<p>Tajne agilityja otkrio nam je predsjednik KOSSP-a Zagreb Alen Marković. »Svaka trka ima zadanu stazu s različitim preprekama kroz koje vlasnik vodi psa. Redoslijed prepreka određuje sudac. Cilj je u što kraćem vremenu i uz što manje pogrešaka svladati sve prepreke. Psi moraju preskakivati prepone, trčati po klackalici, penjati se i spuštati, trčati kroz cijev, trčati slalom između rešetaka i skočiti kroz obruč. Ako pas sruši prepreku ili je uopće ne savlada dobiva negativne bodove, ali ako krene na pogrešnu prepreku slijedi mu diskvalifikacija. </p>
<p> Zanimalo nas je kakav je odaziv Zagrepčana za školovanje pasa. »Mi smo ovdje svi volonteri. Cijene su simbolične, a odaziv izvrstan.«</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Odličja mladim inovatorima</p>
<p>U subotu je u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, stručno povjerenstvo na čelu s predsjednicom Saveza inovatora Zagreba Ljiljanom Pedišić, dodijelilo nagrade za najbolje izume mladih inovatora čiji su izumi bili izloženi na INOVI - mladih 2002. Velika nagrada, svojevrsni Grand prix, pripala je inovatoru - osnovnoškolcu Marinu Lukasu za izum sustava automatskog namještanja solarnih kolektora. Nastavnici Josip Zdenko Hasenohrl (OŠ Mate Lovraka) i Željko Žigman (OŠ Savski gaj) dobili su zlatne medalje za provođenje inovacije u nastavnom procesu. Za najbolje inovacije zlatne medalje su dobili</p>
<p>osnovnoškolci Marin Lukas, Domagoj Terzić, Tomislav Barišić, Edin Kočo, Matko Mesar, Kristina Bišćan, Matija Deriš, Ivan Tašner i Barbara Deriš.Ostalim natjecateljima - osnovnoškolcima dodijeljeno je još osam srebrnih i tri brončane medalje.</p>
<p>Dobitnici zlatnih medalja u kategoriji inovatora - srednjoškolaca su Kristijan Semulić, Ndoc Deda, Bojan Ciglenečki i Ivan Matuna.</p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Cvjetna regata na splitskoj Rivi</p>
<p>SPLIT, 4. svibnja</p>
<p> - U jedinstvenoj »Cvjetnoj regati« koja je povodom obilježavanja Dana grada Splita i fešte sv. Dujma, zaštitnika grada u subotu održana u splitskoj Lučkoj kapetaniji, sudjelovalo je 13 luksuznih krstaša okićenih raskošnim buketima cvijeća i brojnim sadnicama. Regata je organizirana u sklopu projekta »Cvijet gradu prijatelju, cvijet Splitu«, koji je potaknut prije dvije godine, a organizira ga Udruga »Split - zdravi grad«. Prkoseći snažnim naletima juga krstaši su pristajali na gat sv. Nikole, a s njih su na kopno silazili brojni crkveni i politički uglednici kojima su članovi splitskih humanitarnih udruga darivali sadnice. U cvjetnom navigavanju po splitskoj luci sudjelovali su: Luka Roić u ime Sabora RH, dožupan splitsko-dalmatinski Tadija Barun, don Zdenko Bralić, župnik Katedrale sv. Dujma, Marin Stošić, kapetan bojnog broda i zamjenik zapovjednika flote HRM, predstavnici MORH-a, Poglavarstva grada Splita te članovi brojnih gradskih udruga i tvrtki koje su omogućile pokretanje tog jedinstvenog cvjetnog projekta. </p>
<p>»Cilj projekta je osvještavanje najširih slojeva naših sugrađana o izazovu suradnje i ustrajnog te usklađenog djelovanja u pravcu cjelovitog procvata naših životnih i radnih sredina. Vjerujemo u obostrano potaknut znak ljubavi i prijateljstva. Inače, ovaj program započeo je još 2000. godine, a središnja manifestacija održava se upravo kroz program »Cvijet gradu prijatelju, cvijet Splitu«, uz proslavu Dana grada Splita koji ćemo svečano obilježiti u utorak«, istaknula je prof. Andreja Russo, predsjednica Udruge »Split - zdravi grad«. </p>
<p>Luksuzni krstaši u splitskoj luci bili su okićeni cvijećem u vrijednosti od 40.000 kuna, a prije nego što je pozdravio sudionike projekta i okupljene prijatelje na gatu sv. Nikole, splitski gradonačelnik Slobodan Beroš na rivi je svojim sugrađanima dijelio sadnice i bukete cvijeća. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Čišćenje dubrovačkog podmorja okupilo ronioce od Rijeke do Konavala</p>
<p>DUBROVNIK, 4. svibnja</p>
<p> - Za čisto i bistro dubrovačko podmorje na početku turističke sezone ove se subote pobrinulo šezdesetak ronica iz gotovo svih hrvatskih jadranskih gradova. Grad Dubrovnik, te ronilački klubovi Dubrovnik i Konavle organizirali su akciju čišćenja podmorja i to na potezu od hotela »President« do »Palacea«. Kolegama-roniocima iz Dubrovnika i Konavala pridružili su se i ronioci iz Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Metkovića, a svoj su obol dali i ovdašnji turistički djelatnici, hotelijeri te brojne dubrovačke tvrtke. No, upozoravaju, krajnji je cilj ove akcije probuditi ekološku svijest naših građana kako bi nam more, i nakon što ronioci odu, ostalo bistro i čisto. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Lansiran satelit Spot 5</p>
<p>KOUROU, 4. svibnja</p>
<p> - Važan korak u promatranju Zemlje učinjen je u subotu lansiranjem francuskog satelita Spot 5 koji će emitirati posebno sofisticirane snimke, iznimno korisne u reljefnoj kartografiji.</p>
<p> Spot 5 je lansiran na raketi Ariane-4 iz Svemirskog centra Kourou, u Francuskoj Gvajani.</p>
<p> Taj satelit od tri tone, čiji je životni vijek pet godina, trebao bi omogućiti kontinuitet civilnog sustava optičkog promatranja. Sustav Spot, kojeg je razvio Spot Image, svjetski broj jedan u satelitskim snimcima, ima već brojne primjene na području kartografije, iskorištavanju prirodnih resursa i prevenciji katastrofa.</p>
<p> Satelit je opskrbljen s dva instrumenta visoke geometrijske rezolucije a kamere će također biti znatno brže i dnevno će slati do 550 slika, dok Spot 4, na primjer, može slati najviše 400 slika dnevno. Osim toga, posjeduje i stereoskopsku kameru visoke rezolucije koja omogućuje istovremeno snimanje iste zone pod različitim kutevima, te u numeričkoj formi, u tri dimenzije, može predočiti snimani predjel. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>McGrady potpisao doživotni ugovor s Adidasom</p>
<p>ORLANDO, 4. svibnja</p>
<p> - Košarkaš Orlando Magica Tracy McGrady potpisao je doživotni ugovor o partnerstvu s poznatom svjetskom markom obuće Adidas. Iako vrijednost samoga ugovora još nije poznata u javnosti, sigurno je da će McGrady zaraditi više desetaka milijuna dolara. Poznato je, također, da će ovaj 22-godišnji NBA košarkaš dobivati postotak od svakog prodanog primjerka obuće ili odjeće s njegovim potpisom.</p>
<p>Adidas trenutno ima s McGradyem šestogodišnji ugovor vrijedan 12 milijuna dolara, a nedavno lansirana linija košarkaških tenisica s njegovim potpisom - T-Mac, prva je Adidasova marka obuće koja je najprodavanija u SAD-u, još od 1996. godine. Tako je u ožujku ove godine prodano tri puta više tenisica T-Mac nego svih drugih Adidasovih tenisica zajedno. </p>
<p>U Adidasu najavljuju još agresivnije širenje na američkom tržištu košarkaških proizvoda, nakon što su prošle godine povećali prodaju svojih košarkaških proizvoda za 40 posto. Sam McGrady rekao je kako je jako sretan zbog povjerenja koje mu je Adidas ukazao - i kao profesionalnom košarkašu i kao čovjeku. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Britney nominirana za filmsku nagradu MTV-ja</p>
<p>Zahvaljujući debitantskoj ulozi u filmu »Crossroads« Britney Spears zaradila je svoju prvu filmsku nominaciju i to u kategoriji najbolje nove glumice, za ovogodišnje nagrade »MTV Movie Awards«. Tako ipak, nakon što je iznevjerila svoje obožavatelje na premijeri filma u Londonu, sad konačno dobiva priznanje za svoje prve glumačke korake.</p>
<p> S obzirom na količinu rada i truda koju je uložila u ulogu Lucy, koju je najvećim dijelom sama i osmislila, ovo priznanje i nije previše iznenađujuće, tvrdi se u izvještaju o nominaciji na njenoj službenoj web stranici www.britneyspears.com. No, pop princezi, navikloj na osvajanje glazbenih nagrada, neće biti lako doći do prvog filmskog priznanja, jer konkurentice su joj Penelope Cruz, Shannyn Sossamon, Anne Hathaway i još jedna pjevačica/glumica - Mandy Moore. </p>
<p>Dodjela »MTV Movie Awards« održat će se 1. lipnja, a do tada će Britney već započeti svoju američku turneju. Drugi dio turneje »Dream Within A Dream« kreće 24. svibnja iz Las Vegasa i donosi 30 nastupa u dva mjeseca, koje će zaključiti koncert u Dallasu 22. srpnja. </p>
<p>Istovremeno, pop princeza će lansirati novi, četvrti singl s albuma »Britney«. Riječ je o prepjevu rock klasika Joan Jett »I Love Rock 'n' Roll« kojeg, poput još uvijek aktualnog, zadnjeg singla »Overprotected«, ona izvodi i u filmu »Crossroads«.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kenijac na smrt prebio petero djece i objesio se</p>
<p>NAIROBI, 4. svibnja </p>
<p> - Kenijac je na smrt prebio petero svoje djece i potom se objesio nakon što ga je napustila žena, izvijestili su u subotu lokalni mediji.</p>
<p> Policija je priopćila da je u petak provalila vrata doma u Mulutuu, selu 140 kilometara istočno od Nairobija i našla tijelo Martina Mativa Kyamia (40) kako visi s krovne grede. Policija je također našla mrtve i petero Kyamijeve djece s ozbiljnim povredama glave. Policija je priopćila da je pored tijela djece našla toljagu s mrljama od krvi. Prema policijskom priopćenju Kyamijeva žena ga je napustila prošloga tjedna i vratila se svojoj obitelji.</p>
<p> Posljednji put muškarac je viđen u četvrtak kada se zatvorio u kuću sa svojom djecom, a suseljani su u petak ujutro alarmirali policiju nakon što se nitko nije pojavio iz kuće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Potonuo brod sa 400 putnika </p>
<p>DHAKA, 4. svibnja</p>
<p> - Trajekt s najmanje 400 putnika potonuo je u rijeci Meghni u Bangladešu, a vlasti izražavaju bojazan da je pri potonoću stradala većina putnika, priopćila je u subotu policija.</p>
<p> Prema prvim izviješćima, tek se nekolicina putnika domogla obale, no, kako izviješćuje BBC, postoji vjerojatnost da se spasilo oko 100 ljudi. Neki su doplivali do obale, a drugi su spašeni čamcima.</p>
<p> Preživjeli s trajekta MV Salauddin su izjavili da je trajekt bio zahvaćen olujnim nevremenom. Brod je iz glavnog grada Dhake isplovio u petak navečer na redovitoj liniji prema Patuakhali, oko 280 kilometara južno od Dhake. Prošle je godine u potonoću trajekta u rijeci Meghni stradalo 200 ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Utopilo se 11 djevojčica</p>
<p>TEHERAN, 4. svibnja</p>
<p> - Jedanaest školarki, starih oko deset godina, utopilo se u subotu u jezeru u parku u južnom dijelu Teherana nakon što im se prevrnuo čamac, objavio je iranski radio.</p>
<p> Učenice su se u okviru izleta i šetnje po najstarijem gradskom parku (Park-e-chahr) odlučile provozati i po jezeru. Njih 60-ak ukrcalo se u dva čamca od kojih se jedan prevrnuo. Osim 11 utopljenih, sedam djevojčica lakše su ozlijeđene i hospitalizirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Svaka hrana može biti afrodizijak«</p>
<p>Nije dovoljno skuhati na brzinu večeru i poslužiti je prije nego što počne vaša omiljena televizijska serija. Ključan faktor u seksualnom životu je element erotike koji zahtijeva trud i maštu, a prije svega osjećaj za romantiku</p>
<p>Erotska moć hrane slavila se kroz mnoga stoljeća. Jedan od najvećih ljubavnika svih vremena, Casanova, dijelio je sa svojim ljubavnicama školjke kamenice, ne bi li im osvježio seksualni apetit. Grčka i rimska kultura štovale su kult zrelog i egzotičnog voća prije uranjanja u obilje seksualnih užitaka. I danas se često koristi izreka »ljubav ide kroz želudac« ili »najbrži put do tuđeg srca je ukusno jelo«. Uostalom, kakvo bi to udvaranje bilo bez ijedne romantične večere?</p>
<p> Hrvatska pjesnikinja i kolumnistica Stanka Gjurić jednom prilikom je istaknula da su seksualni užici jednako važni po život i dobrobit tijela kao hrana. »Želite li doživjeti stotu, onda vam treba red hrane, red seksa, red hrane, red seksa...« </p>
<p>Mnogi sastojci hrane mogu probuditi libido, oživjeti seksualne funkcije i unaprijediti zdravlje. Svaki recept za dugotrajan seksualni život sastoji se od kombinacije svježeg voća i povrća te proteina koji dolaze iz bezmasne hrane. No, isto kao što jedna vrsta hrane može podići, tako druga može onesposobiti seksualnu vitalnost. Jedući prženu i masnu hranu i razne zasitne umake osjećamo se tromo. Bijeli <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, sol, razne masnoće i konzervirana hrana uzrokuju frigidnost i teškoće u postizanju orgazma, ali i nezainteresiranost za bilo kakvu seksualnu aktivnost. </p>
<p>Ako ste ljubitelji raznih poroka, trebate limitirati količinu alkohola i kave te prestati pušiti. Svi ti »užici« najčešće oslabljuju želju za seksom i neutraliziraju svrhu hranjivih sastojaka koji su od vitalne važnosti za seksualni život. No, dobra je vijest da su neki užici ipak korisni i za seksualno zdravlje. Slasna čokolada sadrži amino kiselinu koja podiže endorfin, naš prirodni antidepresiv. U granicama umjerenosti, uživanje u čokoladi podiže libido i osigurava kvalitetnu seksualnu predigru. </p>
<p>»Ako ispravno gledamo, svaka hrana može biti afrodizijak«, istaknula je u svojoj knjizi »Prirodna povijest osjetila« Diane Ackerman. Senzualni pogled na hranu može biti zabavan, a stručnjaci nude savjete u korištenju »erotskih namirnica«.</p>
<p>• »Guštajte« u voću</p>
<p>Jabuka, marelica, banana, trešnja, kokos, grejp, papaja, breskva, jagoda, šljiva, spominju se u erotskoj literaturi. Koje god voće odabrali, uživajte u svakom zalogaju. </p>
<p>• Proždrljivi u povrću </p>
<p>Šparoge, mrkve, celer, kukuruz, patlidžan i još nekoliko vrsta povrća koje podsjećaju na oblik penisa kao simbola plodnosti i generativne snage u prirodi, imaju dugu povijest štovanja upravo zbog svojih afrodizijačkih efekata. Patlidžan opskrbljuje tijelo raznim vitaminima i mineralima. Avokado je nazvan senzualnim plodom. Slasna rajčica, poznata kao »ljubavna jabuka«, potentan je i centralni izvor antioksidansa i djeluje na pojačavanje libida. Namirnice koje »dižu temperaturu« su i grah, češnjak, luk, špinat, poriluk...</p>
<p>• Rakovi i školjke </p>
<p> Morske školjke i rakovi poput kamenice, škampa, jakovove kapice, jastoga, te ribe poput bakalara, tijelo pune seksualnim zanosom. Kamenice su bogate cinkom koji utječe na proizvodnju testosterona. </p>
<p>• Samo nemasno meso</p>
<p>Meso kao što je piletina i puretina zdravo je zbog velike količine proteina, ali u umjerenim količinama. Preporuča se organsko meso kako bi se izbjegao unos hormona i antibiotika koji se nalaze u kupovnom mesu. I orasi, sjemenke i grah sadrže proteine za seksualnu pomoć. </p>
<p>• Ništa bez vitamina i minerala</p>
<p>Iako sve nabrojene namirnice sadrže dovoljno hranjivih sastojaka za zdrav seksualni život, naknadni unos minerala i vitamina dodatno osigurava zdrav život. Vitamini A, B, C i E skupine potrebni su za djelotvorno seksualno funkcioniranje. Vitamin E opskrbljuje seksualne organe s potrebnom količinom kisika. B vitamin pomaže pri orgazmu i poboljšavaju seksualnu izdržljivost. Selenij, magnezij i cink zaslužni su za regulaciju hormona i energiju. Ali nije dovoljno za večeru skuhati na brzinu neke od ovih namirnica i poslužiti ih prije no što počne omiljena serija. Ključan faktor u seksualnom životu je element erotike koji zahtijeva trud i maštu, a prije svega osjećaj za romantiku. Stoga čokolada, jagoda, kamenica ili patlidžan, bez pravilnog pakiranja neće ispuniti svoju funkciju. Piknik u prirodi, večera uz svijeće, međusobno hranjenje i najvažnije, jedenje s užitkom, pravi su recepti za ljubavne gurmane. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Dug i vedar filmski dan u Kopačevu</p>
<p>Vjesnikovi novinari bili su u Kopačevu na 109. danu snimanja filma i TV-serije »Duga mračna noć«, koji je neka vrsta Vrdoljakovog hommagea Slavoniji i Šokcima, izvanrednim ljudima punim dobrote, mira i poštenja. U tom jednom danu snimanja, saznali smo kako je prošao Vrdoljakov povratak u Slavoniju nakon 53 godine, koliko je Goran Višnjić obnovio svoje osječke uspomene iz djetinjstva te zašto Boris Dvornik gušta od zadovoljstva u desetom filmu kojeg snima s Antunom Vrdoljakom</p>
<p>Nakon ljubaznog pristanka redatelja i scenarista Antuna Vrdoljaka da budemo prisutni nastavku snimanja filma i televizijske serije »Duga mračna noć«, cilj je bio jasan - Kopačevo. Trebalo je iskoristiti tri dana snimanja u ovom pitomom, mirnom selu u srcu Baranje i ... vratiti se korijenima. Kako odoljeti izazovima ljepote slavonskog proljeća, kako zanemariti osječke drvorede i baranjske vodene cvjetove, kako zanemariti mirnoću podneblja koje nas je genetski obilježilo svojim mirom, tajnovitošću, sigurnošću, sentimentom i marljivošću... Kako preskočiti riječi Kozarca, Benešića, Pavlinovića, Kršnjavoga, Peića, Šovagovića... Kako ne biti ono što jesi, ma gdje bio i ma kako ti bilo?!</p>
<p> Upravo zahvaljujući Vrdoljaku vraćamo se samima sebi i sjećanjima, u prošlost koja je istovremeno na sablasno metaforičan način vrst »povratka u budućnost« ma kako to filmski zvučalo. Jer put do Kopačeva vodi Slavonijom, prelijepom i ranjenom, još neozdravljenom od ratnih uboda, prolazimo Osijekom, gledamo u njegove utvrde koje su stoljećima odolijevale neprijatelju, napokon prelazimo i Dravu, poslije 12 godina zabrana i užasa, i pred nama se otvara Baranja u svoj svojoj ljepoti i suprotnostima.</p>
<p> S jedne strane, nažalost i dalje u okružju minskih zasjeda na poljima i šumama na čiju nedostupnost ukazuju znakovi zabrane pristupa i bezbrojne crvene zastavice koje strše iz travnatih polja poput crvenih makova, ali istovremeno i krvavih znakova opasnosti... S druge strane, srećom, to je ponovno Baranja naših sjećanja, u koja utapamo pogled na staro-novo Kopačevo. Selo u kojem je sve isto kao i prije, možda i ljepše, pitomo, uredno, blago, gostoljubivo, zeleno i vedro, sa šorom koji je širom otvoren brojnim nepoznatim ljudima, filmskoj ekipi, s domaćinima, Mađarima i Hrvatima, koji uživaju u tim svojim novim gostima bez obzira koliko ih je i kako dugo ostali. </p>
<p> A u takvom okružju nije teško raditi film, čak i zahtjevne masovne scene, čak i mnoge kadrove koji se moraju u tri dana snimiti premda bi za njih objektivno trebalo mnogo više prostora i vremena... </p>
<p> Jer u Kopačevu kao da je vrijeme stalo, zaboravljaju se napori i nestaje umor i zasićenost, čak i nakon 109. dana snimanja nema nervoze i nelagode. </p>
<p>Nikoga ne brinu kišne kapi, ni hladnoća koja probija odjeću, ni umiljati, vječno gladni seoski pas koji često počinje lajati baš usred snimanja... </p>
<p>U stankama između dviju scena glumci spontano pjevaju nadglasavajući jedan drugoga, a za vrijeme ručka prepričavaju se vedra iskustva iz prošlosti... </p>
<p>Tako se »Duga mračna noć« pretvara u dugi vedri dan..., u kojem nikome ništa nije teško, jer sve je nekako baranjski gostoljubivo, bečarski zabavno, slavonski jednostavno.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Ako ne valja kod kuće, film neće valjati ni u svijetu«</p>
<p>Priznat ću vam: Ako film ne bude dovoljno atraktivan za gledatelje, ako ne bi mogao ponoviti uspjeh »Zvona«, onda mi je važnije da ga gleda dva i pol milijuna ljudi na televiziji, nego 15.000 u kinu</p>
<p>S redateljem Antunom Vrdoljakom razgovarali smo u pauzi snimanja filma »Duga mračna noć« koje je nastavljeno proteklog vikenda u Kopačevu, u Slavoniji i Baranji. </p>
<p>• Što vam znači povratak u Slavoniju poslije dugo vremena?</p>
<p>- Gotovo je bezobrazno reći otkad sam otišao iz Slavonije. Otišao sam iz Slavonije 1949.-1950., znači prije 53 godine. No, činjenica je da ono što se u mladosti upije, stalno ostaje. Bio sam šesnaestogodišnji dječak kad sam došao ovdje, tri godine sam proveo u gimnaziji, osnovali smo jedriličarsko društvo, svirao sam u orkestru za ples pod imenom »Jazz orkestar«, iako bi ono što smo svirali danas zvali pop. Svirali smo »Mučo, mala mučo, reci da me voliš« i takve stvari. Svirao sam trubu, ali Laci Fidri je uvijek bio bolji. </p>
<p>Tu sam napravio i prve korake u kazalištu, već kao gimnazijalac sam nastupao u osječkom kazalištu i to mi je ostalo u trajnom sjećanju. To je ta infekcija, fascinacija kazalištem. Sjećam se kad me otac 1947. doveo u Osijek, već me nakon dva dana, u nedjelju, odveo u kazalište. Poslijepodne smo gledali »Eru s onoga svijeta«, a navečer »Glembajeve«. </p>
<p>To su prve dvije predstave koje sam u životu gledao u kazalištu. Sjećam se Amanda Aligera kao Leona Glembaja, Frane Klokočkog kao Ere... Osijek je bio vrlo dobar teatar. Sad mi se sve to vraća, sve se uspomene vraćaju u kamatama. Tamo su nastajala prva prava prijateljstva, prve ljubavi, sve je to počelo u Osijeku... </p>
<p>Slavonija je nešto čudesno. Slavonija je posebna. I Slavonci su u prednosti pred svim drugima, u Slavoniji nitko tko je htio raditi nije bio gladan. </p>
<p>Čak i da je bio u napoličarstvu, nije se mogao obogatiti, ali mogao je živjeti dobro, napraviti kuću, školovati djecu... U Slavoniji nije bilo zavisti, mržnje siromašnih prema bogatima, nije bilo nesreće, gladi. Zato je Slavonija u mene unijela neki mir. O njoj sam puno učio.</p>
<p>• Ovaj film je na neki način hommage Slavoniji?</p>
<p>- Da, sigurno da je. Ima jedna rečenica kad prijatelj komunist pita prijatelja ustašu, vadeći ga s Križnog puta: »Jesi li zaprljo ruke?«. To je rečenica koja se ponavlja u filmu jer i njega je otac prije toga isto pitao. Ovaj mu odgovara: »Vjerovao ti meni ili ne, vidio sam svakakvih Šokaca, ali Šokca koji bi ubio ženu i dijete, to nisam vidio«. I to je istina, on će te ubosti u gostionici kada se đilkoši napiju, ali da bi ubio dijete - toga nema. </p>
<p>U toj širini, u tom spokoju i bogatstvu u kojem su živjeli, nema te strasti, nema te velike strasti. Postoji strast samo za curom. Što će mu drugo!?</p>
<p>• Kako vam se danas čine ta Slavonija i Baranja u kojoj upravo snimate?</p>
<p>- Obišli smo cijelu Slavoniju i samo smo ovdje u Baranji, u Kopačevu, našli selo sa šorom koji nije unakažen, na njemu nema neke staklene zgrade i nema neonske rasvjete. To, nažalost, možemo zahvaliti srpskoj okupaciji koja je ovdje bila žestoka. Oni su pobjegli, ali su se vratili. Većinu stanovništva u Kopačevu, oko 90 posto, čine Mađari. </p>
<p>To je miran, spokojan, drag, fin svijet. Kad bismo dva mjeseca bili u Kopačevu i vratili se svojim kućama, mislim da nas žene ne bi prepoznale, pitale bi se »koji su ovo fini ljudi, što se s njima dogodilo?!« Tu nema nitko tko ti neće reći »Kezet csokolom« (Ljubim ruke), »Dobro jutro, kako ste, kako imaš sada, samo izvoliš sebe, izvini mene...« </p>
<p>Oni su tako otvoreni, prisni, ništa im nije teško, nema problema da vam ne daju nešto što tražite. Strašno su fini i vrijedni, sve su obnovili, koliko god su im srušili, oni su napravili još dva puta bolje... </p>
<p>Jako je ugodno ovdje raditi, baš se lijepo osjećam.</p>
<p>• Boris Dvornik i vi ste nerazdvojni partneri, kolege, prijatelji, s deset zajedničkih filmova?</p>
<p>- Nema dvojbe da je Boris Dvornik apsolutno najveći filmski glumac koji je ikada radio na hrvatskom, pa onda i jugoslavenskom filmu. To treba respektirati. On je snimio gotovo sto filmova, dobio je tri »Arene«, sve tri u moja tri filma. To mi je velik kompliment, to mi predstavlja čast. Prije nekoliko dana, kada se vratio iz Amerike, Goran Višnjić je htio iznova gledati neke moje filmove. Drugo jutro bio je u šoku, rekao mi je da je gledajući Borisa Dvornika pomislio da on nikada neće moći tako glumiti. Nije točno da on to ne može. To je samo još jedan primjer njegove skromnosti i lijepa crta straha, moraš se napeti da bi ih dostigao. To je možda i najljepša Višnjićeva osobina - da priznaje da postoje drugi, bolji od njega, pa ako ih i nema, on bi ih izmislio, samo zato da bi se imao s kime nositi, da bi se potrudio biti još bolji.</p>
<p> • Kad danas gledate sve te glumce oko sebe, zavidite li im ponekad, budi li se glumac u vama?</p>
<p>- Ne, ništa od toga. Da sam mogao to sve napraviti sam, nikad ne bih postao glumac. Moja narav nije glumačka, jer ne mogu govoriti tuđi tekst. Čak sam politički stradao zato što nisam znao ponoviti neki citat iz novina, ili iz proglasa CK-a, ili čak i Glavnog odbora HDZ-a. Morao sam govoriti svojom glavom, onako kako sam osjećao, a to onda nije gluma, to je autorstvo. Ja znam što je glumac i oni to osjećaju. Beskrajno se volim s njima družiti jer oni imaju tu infantilnu narav. Vidjeli ste ih danas kako su pjevali... I što napraviti, išao sam unutra i pjevao zajedno s njima.</p>
<p>• Imate li neku ulogu u ovome filmu koju čuvate za sebe?</p>
<p>- Za mene uvijek postoji rezervna uloga, za slučaj da neki glumac ne dođe, onda - uskoči i igraj! Do sada, u 109 dana snimanja, još se nije dogodilo da moram uskočiti. S glumcima se uvijek događa nešto novo, posebno u ovom filmu koji ima 107 uloga, s rečenicama koje su nešto drugačije i u kojima nema psovki, možda dvije-tri proste riječi, što nije uobičajeno u našim filmovima. Zato nisam mogao uzeti one koji možda nisu dobri glumci, ali znaju dobro psovati. Zato sam imao problema jer sam htio da sve, pa i najmanje uloge, igraju pravi glumci, najbolji glumci. Kod nekih nisam naišao na razumijevanje, no mnogi su to prihvatili. Primjerice, Martin Sagner koji nije igrao u mojim filmovima, ali s kojim sam radio kad sam Kreši Goliku bio pomoćnik režisera na »Gruntovčanima«. Martin Sagner ima kod mene točno tri rečenice, i to monološke tri rečenice, sam ih izgovara. I nije bilo nikakvih problema da to izgovori iako je u te tri rečenice bila jedna od one tri prostote. Priznao mi je da nikad ne bi odigrao ulogu u kojoj glumac govori proste riječi, ali to nisu riječi lica kojeg on glumi, već citat prostaka koji stoji do njega. Ta njegova reakcija me toliko potresla da sam mu ponudio veću ulogu, no on ju je odbio, želio je igrati baš te tri rečenice, jer su one sukus onoga u što vjerujem. A dogodilo se da je dvoje, troje glumaca koji nemaju tu Sagnerovu reputaciju, ni talent ni mudrost, reklo da ne žele ulogu koja znači samo jedan dan snimanja.</p>
<p>• Mnogi se pitaju kako ćete od tolikog obilja dobrog materijala montirati film. Čega ćete se morati odreći i kako?</p>
<p>- Naravno da svaki čovjek sumnja u ono što radi, da je kriza nešto što nezaobilazno prati svakog tko radi sam, ono što bi se reklo, iz vlastite glave. Kad mene takva kriza uhvati, onda se pitam da li išta u tome vrijedi? Dvije stvari nedvojbeno valjaju, to su glumci i kamera. Moram reći da je to dobro pa si onda mislim, ako su samo te dvije stvari dobre, nalijepit ćemo sav taj materijal, doći u kino i pustiti ljudima da uživaju. Neće biti problema. Bit će to film od dva i pol sata. Vidim da je to danas ušlo u modu. Dva dijela ne dolaze u obzir, jer neće nitko doći na drugi dio. Čak ni »Genijalni um«, film koji me zadnjih godina najviše oduševio, ne bih išao gledati njegov drugi dio, da je kojim slučajem sniman u dva dijela, pa ne bih znao to što se dogodi na kraju, to čudo. Zato me svi pitaju, što ću baciti kad ima previše dobrog materijala. Bacit ću samo ono što nije najbolje. Hvala Bogu, što imamo više, nego manje materijala, kao u većini naših filmova zadnjih godina, kojima svakom nedostaje 15 minuta filma.</p>
<p> • Kamo planirate otići kad film bude gotov?</p>
<p>- Mene sad zanima samo da to sve bude dobro. Bile jednom dvije premijere - filma mojeg kolege kojemu su prijatelji namjestili premijeru u Parizu, i moja koja se zbila u Glini. Kasnije više nitko nije čuo za film koji je imao premijeru u Parizu, a moj film »Kad čuješ zvona« je iz Gline, otišao u Moskvu i tamo dobio drugu nagradu. Ispred mene je bio Germi, a iza mene Tati, Reed, Kubrick... Ne treba žuriti u Pariz, ne treba žuriti ni na jedan strani festival, jer ako film ne valja kod kuće, neće valjati ni tamo. I obratno, ono što nam se čini da bi tamo bilo dobro, a ovdje nije važno kako je, to ne prolazi. Film mora biti dobar kod svoje kuće. </p>
<p>• Kada planirate završiti film?</p>
<p> - Mogli bismo biti gotovi oko Božića, a veljača mi sasvim odgovara za premijeru u Zagrebu. I priznat ću vam, ako film ne bude dovoljno atraktivan za gledatelje, ako ne bi mogao ponoviti uspjeh »Zvona«, onda mi je važnije da ga gleda dva i pol milijuna ljudi na televiziji, nego 15.000 u kinu. Sretan sam da su »Prosjaci i sinovi« u svojoj trećoj reprizi bili, nakon Dnevnika, najgledaniji program Hrvatske televizije.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izložba »Sakralni motivi« Josipa Zankija</p>
<p>POŽEGA, 4. svibnja</p>
<p> - Izložba slikara i grafičara Josipa Zankija pod naslovom »Sakralni motivi« otvorena je u dvorani Alojzija Stepinca u požeškoj biskupijskoj rezidenciji. Na toj izložbi koju je otvorio generalni vikar požeške biskupije msgr Jozo Devčić, predstavljena su tri lista iz opusa »Mirila«, pet listova iz opusa »Put križa«, jedna Madona, Višeslavov križ i Samostan na otoku Lošjaku kod Ugljana. Na otvorenju izložbe o djelu akademskog slikara i grafičara Josipa Zankija govorio je ravnatelj požeške gimnazije prof. Pavao Bucić, koji je naglasio: »Pred nama su djela mladoga slikara iza kojega stoji vjera. U doživljaju svetoga sve je jasno, dohvatljivo našim osjetilima. Njegovi radovi govore o trenutku koji je povezao Boga i čovjeka, a to je ljubav koja se žrtvuje, ljubav koja spašava«. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kako se kalio čelik</p>
<p>Ono što Luketića čini posebnim to je autonomno pretresanje odnosa između nađenog, zatečenog predmeta i njegove autsajderske sudbine s jedne, i svojih od posve minimalnih do radikalnih intervencija, s druge strane. U cjelokupnom Luketićevu opusu prepliću se osjećaj reda i nereda, samovolje i discipline, brutalnosti i nježnosti, čistih lica i nagorjelih i uništenih površina</p>
<p>Od Stevana Luketića se mogla i očekivati ovakva sjajna izložba. I premda je, kako sam kaže, ispraznio svoj atelier i preselio djela u Dom likovnih umjetnika, stvorena slika djeluje više nego dobro i cjelovito. Otkriva se, naime, opus koji je po morfološkim i stilskim formativnim odrednicama relativno zatvorena i artikulirana cjelina. Tom slikom jasno konturira lice umjetnika koji u početku njeguje povjerenje u istrošene materijale i oblike, a potom u svojevrsnu estetiku materije pa čak i njene piktoralno-svjetlosne osobine.</p>
<p>Djela nastala u razdoblju od 1955. do 2001. godine, uklapaju se u Luketićeva životopisna iskustva pri čemu je odabir materijala plod svojevrsne mitologizacije materije, bilo da za osnovicu imaju emotivno ili sentimentalno, bilo mitološko ili animističko podrijetlo u kojemu se prepoznaju rad, energija i naposljetku ljudski život. Iskustvo rata, doživljaj materije bunkerskih oplata i topova svjedoči o blizini s tvrdim i odbačenim potrošenim i uništenim materijalima i predmetima. Ta životopisna inačica predstavlja emotivnu i senzitivnu blizinu sa stvarima i inicirala je proces umjetnikova povjerenja u materijale - uključivši i one najtvrđe (čelik, primjerice).</p>
<p>Tragovi paljenja, karbonizacije, saprofitske korozivne materije - posebice vidljive u ranijim djelima nastalim do 1964. godine - svakako su duhovno bliske enformelu i njegovoj neprozirnoj i introvertnoj naravi. Potom se isti materijali i oblici priklanjaju ekstrovertnoj lijepoj materijalnosti izvan nihilističke vjere u nepostojanje teme i oblika. Zapravo, u svojim se ranijim djelima umjetnik bližio više etičkom nego estetskom stavu, dok je u kasnijim radovima tretmanom površine i u njenim svjetlim licima iskazao lijepu narav svoje skulpture.</p>
<p>S vremenom je njegov pristup materijalu nalagao i svojevrsno doškolovanje tj. neposrednije iskustvo s tehnologijom i materijalima od kojih čeliku pripada naglašeno mjesto (željezara na Ravnem, Slovenija, 1964. godine). Ranija sklonost gruboj površini, izravno oblikovanje čekićem ili opetovano vraćanje hladnjacima automobila nije više u novim djelima - kako tvrdi tumač njegove zadnje izložbe Zvonko Maković - predstavljalo narav nađenog nego prepoznatoga predmeta. </p>
<p>Estetiziranje i spomenuto prepoznavanje približilo ga je onim enformelistima koji su poetizirali materiju i davali joj mekoću i senzibilnost slikarskih kvaliteta i koji su otimali predmete od njegove utilitarnosti, doslovnosti pa i ironije koja je uvijek bila spremna narugati se pravljenju kipa ili pravljenju. Kako se kalio čelik - mogli bismo pomalo parafrazirati i apostrofirati slavnu sentencu i unutar kičmenog stupa cjelokupnog opusa naći dinamičku, a ne statičku konhereneciju opusa koji je ostao bogat i raznorodan u svojim licima i rješenjima.</p>
<p>Zanimljivo, i njegov opus kao i opus brojnih hrvatskih slikara i kipara počinje s ljudskim licem. Kako je s glavama počelo sretno razdoblje hrvatske skulpture (Kožarić, Bakić, Sabolić, Radovani, Ružić i drugi), tako je i Luketićeva »Glava« iz 1955. godine, za razliku od Kulmerove »Glave« iz iste godine koja je imala dalekosežne programatske posljedice za cjelokupan Kulmerov opus, predstavljala nagnuće k čistoći, a uz to i svojevrsni dug i Kršiniću i čistoćama Bakićeve forme. Ono što Luketića čini posebnim to je autonomno pretresanje odnosa između nađenog, zatečenog predmeta i njegove autsajderske sudbine s jedne, i svojih od posve minimalnih do radikalnih intervencija, s druge strane. </p>
<p>Istodobno otresanje od tehnološke i materijalističke određenosti i ortodoksije, neprozirnosti i gustoće tkanja (primjerice Džamonja), uključuju kod Luketića određenu metodologiju sretnog prepoznavanja. Pokatkad već potrošen i nađen predmet pozove nadoradu, ili inicira i sugerira novu ulogu svoje spoljašnosti. </p>
<p>Ako je u ranijem djelu isticao grubost materijala i u njemu zazivao »crnog vraga«, u kasnijim je radovima isticao svojevrsnu ljepotu materije bližeći se iskustvima i rješenjima nekih od protagonista lijepoga enformela (Šime Perića ili Dogana). Umjesto, dakle, ranijih saprofitskih i nagriženih oblika, koji na površini ukazuju na rane, perforacije i defloracije, u novijim se djelima vidljivijima ostavljaju tragovi boje nastali paljenjem ili brigom za površinu. Između grubosti i nježnosti i svih značenjskih ambivalencija djela njedri se unutar cjelokupnog opusa - uvjerljivog po svojoj egzistencijalnoj i svojoj likovnoj i jezičnoj elokvenciji - osjećaj tjeskobe i osjećaj radosti.</p>
<p>U cjelokupnom Luketićevu opusu prepliću se osjećaj reda i nereda, samovolje i discipline, brutalnosti i nježnosti, čistih lica i nagorjelih i uništenih površina. Između »Glave« iz 1955. godine i »Skulpture« iz 2001. nazire se vjernost čistoći i jednostavnosti sklopa, a s druge, od »Forme« iz 1963. godine do »Skulpture« iz 2000. godine i dojam nagrižene, izranjene i gotovo uništene, a potom lijepe teksture i finoće pletiva. </p>
<p>U cjelini taj je opus jasan i slojevit. Crta njegova života je neprekinuta premda i sama prolazi usjecima hrapava dlana promjenjive i dinamičke kiparske sudbine. Luketiću je više stalo do dinamičkih promjena istoga ili srodnoga, nego do potrage za uvijek novim licima ili do puke brojanice motiva i oblika. To daje ozbiljnost cijelom njegovom naporu. Jer on je u usporedbi sa širim interesima kiparskoga trenutka, dobro znao odmjeriti svoju individualnu stazu te uspostaviti pravilan odnos između individualnog vijuganja i stilskih (pa i trendoveških) dominanti vremena iz kojih je hvatao samo njihove motivacijske, a ne površinske manifestacije. Stoga je i svojevrsne terore nasilnog izraza vremena shvatio više pitanjem sintakse, jezika ili rječnika. S druge strane, znao je sačuvati vlastitu prirodu i svoja iskustva utkati u koru memorije svog vremena. Tako je sačuvao sebe u vremenu i istodobno posvjedočio o njemu.</p>
<p>Još jedna, iako pomalo moralistička, ali u hrvatskoj umjetnosti rijetka osobina ocrtava umjetnika i njegov rad. To je stanovita samozatajnost, pomanjkanje smisla i nagona prema ekskluzivnim modelima ponašanjima i tzv. »uspjesima«. A ako i to nije posve franciskanska narav stvari, onda je svakako čin Hefesta - čovjeka u svojoj kovačnici i na svojem svakodnevnom poslu kojemu ostaje vjeran. Izložbe i slične prigode u punom su smislu riječi, za njega samo posljedice predanoga rada.</p>
<p>Luketić nije mnogo izlagao, ali je postao neotklonjiv dio hrvatske suvremene umjetnosti koja bi bez njega bila krezuba osmjeha. Jer, riječ je o individualnu putu unutar šireg enformelističkog uvjerenja i onih sedimenata i konglomerata tehnoloških otpadaka, ispljuvaka i korozivnih rana tehnoloških polucija koje je senzibilnost jednog kipara znala pretvoriti u estetiku i dugotrajnost kiparskog promišljanja.</p>
<p> Anatomija njegova pristupa ukazuje da je u nađenim i prepoznatim predmetima i formama vidio brojne tvoračke mogućnosti, a ne nihilističke »slijepe ulice« egzistencijalne tjeskobe koji su pratili njegove suvremenike i protagoniste tzv. introvertnoga enformela. On je na rane odbačenog svijeta stavljao ljekovite obloge mašte, analize i propitivanja i u potrošenim stvarima razbuđivao njihovu utrnulu funkciju. Pritom je znao u strukturama površine odnjegovati i svojevrsni filigranski i tankoćutni poetski osjećaj (Skulptura LSXII, Skulptura LLS-XXVIII) i finim pletivom stvoriti tkanicu koju, u odnosu na ranije željezno doba, resi osjećaj delikatnih nijansi i mijena. Stoga će njegov opus nositi osjećaj one kulturalne inovativnosti, traganja i znatiželje koja je išla ukorak s osjećajem ljepote ružnoga i ružnoće lijepoga.</p>
<p>U toj će ambivalenciji živjeti Luketićeva kiparska cjelina. Ona će ostati zasebna po inidividualnim biljezima, a po jezičnim i morfološkim odrednicama i suvrsticama nedvosmisleno iskazivati pripadnost svojemu vremenu. Ovaj opus zrcali jednu od ponajboljih dionica suvremene hrvatske kiparske umjetnosti, a ime ovog umjetnika skoro postaje sinonimom najviših vrijednosti hrvatske moderne skulpture u cjelini.</p>
<p>Ive Šimat Banov</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>»Pjesnici« slave naslov prvaka</p>
<p>Domaćim je nogometašima u sklopu svekolikog svečarskog ugođaja ova utakmica došla kao šaka u oko. Utopljenik Kamen Ingrad zamalo je iskoristio opuštenog slavljenika i već su mu se smiješila sva tri boda u Kranjčevićevoj. Čast Zagreba za konačnih 1-1 spasio je Ivica Olić pogotkom iz 11-erca u sudačkoj nadoknadi vremena</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Samo se utakmica nije uklapala u Zagrebovo svečano obilježavanje njihovog prvog naslova prvaka. Utopljenik Kamen Ingrad zamalo je iskoristio opuštenog slavljenika i već su mu se smiješila sva tri boda u Kranjčevićevoj. Čast Zagreba za konačnih 1-1 (0-0) spasio je Ivica Olić pogotkom iz 11-erca u sudačkoj nadoknadi vremena.</p>
<p>Bio je to znak za sve nazočne na tribinama da uz treštanje moćnih zvučnika nastave s veseljem započetim uoči utakmice. Samo ih je Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, na kratko prekinuo, da bi Zagrebovim igračima uručio pobjednički pokal i svakomu ponaosob spomen-medalju.</p>
<p> Rekli smo već, domaćinu je u sklopu svekolikog svečarskog ugođaja ova utakmica došla kao šaka u oko. Jest, ne može se reći da se i igrači Zagreba i trener nisu pripremili da pobjedom obilježe njihov hod kroz prvenstvo do naslova prvaka. U prilog tomu svi su igrači Zagreba ofarbali kosu u bijelo, kao i trener Kranjčar, koji je za ovu prigodu obukao i svečarski frak.</p>
<p>Sve to, međutim, nije pomoglo da se Zagrebove želje, kako bi s pobjedom zaključili prvenstvo, i ostvare. Ne može se poreći zagrebašima da nisu željeli što bolji rezultat. U prvom dijelu čak u nekoliko su navrata svoju nadmoć, ali i impresioniranost gostiju, zamalo okrunili pogotkom. Stavrevski je u 22. minuti pogodio vratnicu.</p>
<p>No, nakon što su igrači Kamen Ingrada u nastavku vrlo brzo shvatili kako slavljenički Zagreb pomalo plaća račun cjelotjednom tapšanju po ramenima, zbivanja na travnjaku počela su se vidno mijenjati. Tako je najprije Vasilj u 50. minuti dvaput zaustavljao udarce Joška Popovića iz blizine. Sasvim oslobođeni svake stege i igrajući na sve ili ništa igrači Kamena sasvim su igru preselili pred Zagrebova vrata i mora se priznati da je pogodak »visio« u zraku.</p>
<p> U 65. minuti napor im je bio nagrađen, i to pogotkom iz 11-erca. Strijelac Zela prije toga je u solo akciji praktički došao do vratiju Zagreba, ali ga je onda u neposrednoj blizini Ješe srušio. Sve je poslije toga upućivalo na potamnjelo slavlje Zagreba i veliku radost gostujućih nogometaša. No, u sudačkoj nadoknadi, nakon što je već isteklo 90 minuta, Štrok je jednom dubinskom loptom uposlio Krpana, kojega je Bakula srušio s leđa. Sudac je bez razmišljanja dosudio 11-erac, kojega je Olić pretvorio u pogodak.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - KAMEN INGRAD 1-1 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6,5 - Stavrevski 6, Ješe 5,5, Milinović 6, Pirić 6 - Bulat 6, Poldrugač 6 (od 46. Krpan 6), Duro 6 (od 77. Čačić -) - Hasančić 5,5; Franja 6 (od 60. Štrok 6), Olić 6</p>
<p>KAMEN INGRAD: Majnović 7 - Gusić 6; Bakula 5,5, Smoje 6 - Balašković 6, Bešlić 6, Dal. Bognar 6 (od 75. Francem -), Brkić 6, Garba 5 (od 38. Crnčević 6), - Popović 6, Zela 7</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 7; GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Zela (66-11 m), 1-1 Olić (90-11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zela</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Rudolf MAJNOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Iva Majoli u finalu!</p>
<p>Završnicu 170.000 američkih dolara vrijednog jedinog hrvatskog WTA turnira Iva Majoli je izborila trijumfom 6-7 (5), 7-5, 6-4 protiv Prusove, do kojeg je stigla nakon spašene tri meč lopte </p>
<p>BOL, 4. svibnja</p>
<p> - Koliko uistinu želi pred domaćom publikom do 9. naslova u karijeri Iva Majoli je dostojno pokazala u polufinalnom dvoboju Croatian Bol Ladies Opena protiv Čehinje Libuse Prusove. Završnicu 170 tisuća američkih dolara vrijednog jedinog hrvatskog WTA turnira Majoli je izborila 6-7 (5), 7-5, 6-4 trijumfom do kojeg je stigla nakon spašene tri meč lopte. </p>
<p>Talentirana češka kvalifikantica, 318. tenisačica svijeta, bila je korak od nacionalne slave, vodila je sa 5-4 i 40-15 na servis Majoli u drugom setu. Na kraju je još jedan maratonski meč, koji je ovoga puta trajao dva sata i 42 minute, okončan pobjedom četvrte nositeljice na opće zadovoljstvo prepunih tribina.</p>
<p>- Teško je komentirati ovu pobjedu, ali moram reći da mi je vrlo drago što sam uspjela dobiti ovakav meč u kojem mi stvarno ništa nije išlo kako treba. Toliko sam željela finale Bola, to mi je bilo ispred igre, rekla sam sebi »ne ide ti, probaj sve što možeš, moraš biti u finalu«, naglasila je Majoli.</p>
<p>Majoli je također izmamila smiješak na licu direktora Antuna Plenkovića, koji je bio na rubu očaja kad je već izvjesno bilo finale Prusova - Svensson. Naime, u drugom polufinalnom dvoboju Šveđanka Asa Svensson je s lakoćom nadigrala Talijanku Tathianu Garbin za najveći uspjeh u karijeri. </p>
<p>Gledateljima središnjeg terena u bolskom teniskom parku od početka meča izgledalo je kao da sa svakim poenom više Iva Majoli traži opravdanje za već unaprijed upisani poraz. Potpuno nezainteresirana za nadigravanje Majoli se bunila na vrućinu, teren, lopte, želudac, noge... Ponovo krivi pristup meču i očiti problem s motivacijom protiv igračica iz »treće« lige doveo je Majoli na rub poraza. </p>
<p>Zaostatku 4-5 i 15-40 prethodilo je 3-0 vodstvo 22-godišnje Čehinje, Majoli je nastavila bezopasnu igru iz prvog seta, noge su bile teže od kamena, a reket poput velikog čekića. Međutim, sva borba koja se nije vidjela iz vana vodila se iznutra. A u igri se to odrazilo serijom od 12 uzastopnih poena za izjednačenje rezultata na 3-3. Kasnije je spasila tri meč lopte, a onda je izborila »break« bez izgubljenog poena, dobila je priliku za potpunim preokretom koji ipak nije ispustila iz ruku.</p>
<p>- Uopće nisam znala da je ona imala tri meč lopte. Valjda sam toliko bila u transu da uopće nisam razmišljala, dodala je. </p>
<p>Uoči odlučujućeg seta osoblje turnira je polilo teren, sunce se sakrilo iza oblaka i stvoreni su idilični uvjeti za konačno slavlje Ive Majoli. </p>
<p>Do tada ukopana hrvatska tenisačica počela je skakutati kao da se radi o početku meča. Presudni »break« stigao je u trećem gemu, a do kraja je spasila nekoliko prilika Prusove za povratak u meč i ponovo dokazala sve vrline pobjednice, koja ne traži opravdanje već se bori posljednjim atomom snage. Počeli su pljeskati i Ivin dečko Maro Srezović te brat Dado Majoli, koji su do tada držali glavu među nogama kako bi prikrili očito razočarenje. </p>
<p>U svom prvom polufinalu karijere na nekom WTA turniru Prusova je pokazala kako nikako ne spada na 318. mjesto ljestvice najboljih tenisačica svijeta. Do ovog okršaja nanizala je četiri pobjede, dvije u kvalifikacijama i dvije u glavnom turniru, 22-godišnja Čehinja je provela najmanje vremena na terenu i izgubila najmanje gemova. Ipak, u subotu je naletila na iskusnu suparnicu, koja je protiv sebe imala toliko toga, no ipak je na kraju veća želja za pobjedom presudila. </p>
<p>Rezultati polufinala: Majoli (4) - Prusova 6-7 (5), 7-5, 6-4, Svensson - Garbin 6-3, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Splićani nadigrali »mrave«</p>
<p>SPLIT, 4. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia Osiguranje pobijedili su uvjerljivo Zagreb 77-59, ali još nisu osigurali doigravanje. »Mravi« su samo u prvoj četvrtini parirali Splićanima, dok je u nastavku utakmice splitska momčad dominirala i zasluženo osvojila bodove. Najbolji igrač utakmice je bio Andrija Žižić, koji je postigao 27 poena i osvojio 10 lopti. Da bi splitski »žuti« zaigrali u doigravanju potrebna im je pobjeda u Zadru.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO - ZAGREB 77-59 (18-18, 20-10, 23-16, 16-15)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 6 (1-2), Mimica 15 (2-2), Tomeljak 3 (1-2), Kuqo 6, Žižić 27 (7-13), Rančić 3, Ukić 7, Bižaca, Pašalić 4, Grgurević, Gaurina, Oršulić 6).</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 6, Šaronja 3 (1-2), Miljković 23 (3-4), Tomasović, Pehar 5 (1-1), Vidačak 4, Marinović, Tomas 5 (0-1), Periničić 11, Garma 2 (0-2).</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Čanković (Zadar); GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Riječanima neizvjesna završnica</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - U uzbudljivoj utakmici 13. kola lige za prvaka košarkaši Triglav Osiguranja svladali su Dona-Dubravu 87-92 i tako ostali uutrci za doigravanje. Nakon što su Riječani dobili prvo poluvrijeme sa 14 razlike, domaći su košarkaši predvođeni odličnim Mirom Dundovom u drugom dijelu doveli utakmicu do neizvjesne završnice. Ipak, gosti su uspjeli doći do pobjede, iako su zbog pet prekršaja gotovo cijelu posljednju četvrtinu igrali bez, do tada najboljeg igrača, Marina Baždarića. </p>
<p>• Dvorana u Dubravi</p>
<p>DONA DUBRVA TRIGLAV OSIGURANJE 87-92 (23.26, 14-25, 30-16, 20-25)</p>
<p>Dona Dubrava: Novosel 10 (2-2), Dundov 34 (2-2), Bošnjak, Bašljan 2, Barišić 2, Samardžić 3 (1-2), Perović, Cvjetković, Bulić, Barač 20 (2-2), Čuljak 9 (3-4), Novak 7 (0-1)</p>
<p>Triglav Osiguranje: Štemberger 18 (10-12), Delibašić 3 (3-4), Baždarić 28 (6-7), Čekada, Genjac 9 (1-4), Štimac 22 (4-5), Stegnjaić 12 (3-6), Devčić, Butinić, Karamatić</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin) i Dožai (Zagreb); GLEDATELJA: 200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miro DUNDOV</p>
<p>Vedran Božićević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odouk i Popović prevaga Zadra</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Zadra napravili su važan korak prema drugom mjestu prije doigravanja pobjedom protiv Zrinjevca 92-77. Nigerijac Ime Odouk vratio se u momčad Zadra i već je protiv »zelenih« pokazao koliko je važan za momčad Joška Pulje. Iako nije previše trenirao u posljednje vrijeme, Odouk je postigao 14 poena i uhvatio 11 lopti (7 u napadu). Uz njega raspoložen je bio i Marko Popović s 30 ubačaja, 5 skokova i 5 osvojenih lopti. </p>
<p>Momčad Zrinjevca cijelo je vrijeme lovila prednost Zadrana, osim zaostatka 14-18 u 10. minuti, »zeleni« su najbliže bili nakraju treće četvrtine (62-68), ali što bi promašili zadarski igrači, ulovio bi Odouk i pospremio u koš. Također, Zrinjevac je imao previše izgubljenih lopti što su iskusniji Zadrani znali kazniti. </p>
<p>• SD »Trešnjevka«</p>
<p>ZRINJEVAC - ZADAR 77-92 (14-20, 19-25, 29-23, 15-24)</p>
<p>ZRINJEVAC: Jelaska, Puljko 5, Morić 29 (12-13), Malić 11, Smiljanić 13 (4-7), Livajić 7 (3-4), Vlaić, Šamadan, Rozić 10 (1-2), Vrsaljko 2.</p>
<p>ZADAR: Knežević 6 (2-2), Milačić 2, Popović 30 (5-6), Vladović, Perinčić 2, Bocevski, Špralja, J. Ružić 8 (0-1), Dijan 10 (4-8), T. Ružić 16 (2-3), Odouk 14 (4-9), Grgat 4. </p>
<p>SUCI: Herceg (Zabok) i Radović (Dubrovnik):</p>
<p> GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Baković donijela finale</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - U finalu Kupa Hrvatske koji će se igrati u nedjelju u dvorani II Sportskog doma, s početkom u 17.30 sati, nastupit će rukometašice Lokomotive i Podravke Vegete. Bit će to šesti finale ova dva kluba u Kupu Hrvatske.</p>
<p>I dok Koprivničanke nisu u polufinalu imale većih problema protiv Split-Kaltenberga (pobijedile su 35-23), igračice Lokomotive su do finala došle nakon odlične utakmice protiv Osijeka. Do 28-27 pobjede Lokomotiva je došla nakon izvođenja sedmeraca, jer je nakon 60 minuta bilo 23-23.</p>
<p>Junakinja zagrebačkih rukometašica je kapetanica ekipe, vratarica Marija Baković koja je u dva navrata spasila svoju ekipu. Naime, iako je Lokomotiva do posljednjih nekoliko minuta imala prednost, Osječanke su u 52. minuti uspjele izjednačiti, a potom u 54. i povesti (22-21). Tri minute prije kraja bilo je 23-23, rezultat se nije mijenjao, a 25 sekundi prije kraja Osijek je imao loptu na napad. Obranila je tad udarac Marija Baković i tako izborila izvođenje sedmeraca. Pobjednice su odlučene tek u šestom izvođenju, Nikica Pušić je pogodila, a nakon toga je Baković obranila Zdenki Lenardić.</p>
<p>Uz Baković, i dobru obranu Kalchgruber i Penezić, u Lokomotivi se istakla Lidija Horvat sa 10 pogodaka, te Marija Čelina sa 4 gola. U Osijeku su najbolje bile Bernardica Vrkljan sa 12, te Kristina Farkaš sa 3 pogotka.</p>
<p>Braniteljice naslova nisu imale nikakvih problema protiv splitskih suparnica. U redovima Koprivničanki najefikasnija je bila Renata Hodak sa 11 pogodaka, te Snježana Petika sa 10. Toliko je pogodaka postigla i najbolje u splitskim redovima, Goranka Anterić. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Primorac u polufinalu!</p>
<p>COURMAYEUR, 4. svibnja</p>
<p> - Zoran Primorac plasirao se u polufinale Otvorenog prvenstva Italije u stolnom tenisu. U subotu je prvo sa 4-2 pobijedio Japanca Matsushitu, nakon što je ovaj vodio 2-0 u setovima, da bi u četvrtfinalu bio bolji i od Švedanina Manssona (4-3). U polufinalu će Primorac igrati protiv odličnog honkonškog Kineza Leunga Chu Yana, koji je prethodno u paru sa sunarodnjakom Cheungom izbacio Primorca i Bentsena. Tamara Boroš, inače prva nositeljica ITTF Pro Tour turnira u Cormayeuru, zapela je već u četvrtfinalu u kojem ju je sa 4-2 pobijedila Singapuržanka Li Jia Wei.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 3. kolo: PRIMORAC - Matsushita (Jap) 3-11, 13-15, 11-6, 11-4, 11-8, 11-9, četvrtfinale: PRIMORAC - Mansson (Šve) 5-11, 11-9, 11-6, 11-5, 8-11, 7-11, 11-7; stolnotenisačice, četvrtfinale: Li Jia Wei (Sin) - BOROŠ 6-11, 11-9, 11-5, 3-11, 11-5, 11-6. M. Š.Miting otvorenja sezone u nedjelju </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja - Miting otvorenja sezone, koji se u organizaciji Atletskog kluba Zrinjevac trebao održati prošle subote na Sveticama, a odgođen je zbog vremenskih je neprilika, održat će se u nedjelju, 5. svibnja, s početkom u 16 sati. Na programu mitinga je 18 disciplina, a najviše pažnje bi trebala privući memorijalna utrka štafeta 4 x 400 metara, koja nosi ime po tragično preminulom atletičaru Ivanu Buljatu. Kvalitetna će biti natjecanje u skoku u dalj i bacanju kugle za muškarce, a zanimljivo će biti pogledati i pomalo neuobičajene discipline, poput utrka na 300 ili 600 metara. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Predsjednik Mesić u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Cjelokupni ugođaj proslave Zagrebovog naslova prvaka bio je obilježen brojnim detaljima. Intonirana je nova klupska himna, nakon što su odslušane prethodne dvije stare. Navijačka skupina »Bijelih anđela« darovala je treneru Zlatku Kranjčaru unikatni rad, kristalnu loptu. Isprsila se i Galerija Kordić iz Velike Gorice, slikom u ulju za klupske prostorije, te svakom igraču na dar po jednu grafiku.</p>
<p>U svečanoj loži zamijetili smo brojna poznata lica. Svakako da je najveću pozornost privukao Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske. Najbliži uz njega bili su predsjednik NK Zagreb, Miroslav Marčinković, i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Vlatko Marković. U blizini se nalazio i neizbježni Zdravko Jelenović, Mesićev savjetnik, Milan Bandić, članovi gradskog rukovodstva itd. S budnom je pozornošću susret pratio i izbornik Mirko Jozić. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčaru odškrinuta DInamova vrata?</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Kad je na Dinamovoj proslavi nakon osvojenog kupa Zlatko Kranjčar odbio ponudu da sjedne za stol Dinamovih čelnika, pokazalo se to njegovim strateški vrlo jakim potezom. Čak je i Kranjčar počeo vjerovati da je nekome u Dinamu i te kako stalo da on postane novi trener maksimirskog kluba. </p>
<p> Oko vola koji se u Kranjčevićevoj počeo peći s petka na subotu okupili su se razno razni likovi, dakako, većinom i te kako dobro upućeni u sve moguće nogometne kadrovske križaljke, pogotovo onu u - Dinamu. </p>
<p>Navratio je i Zagrebov trener Kranjčar, raspoloženiji nego proteklih dana. Ubrzo smo shvatili i razloge Kranjčarove preobrazbe. Taman je, naime, došao s razgovora s novinarom bečkog »Die Presse« koji je u Zagrebu bio samo s jednim ciljem - opipavanje Kranjčarovog pulsa prema nanovo osnaženim željama bečkog Rapida da ga angažira za trenera. </p>
<p>- Nije to jedini zanimanje za mene iz inozemstva. Eto, baš sam saznao da se jedan poznati talijanski klub zanima za čovjeka koji je uspio nemoguće, razbiti apsolutnu dominaciju Dinama i Hajduka, govorio je Kranjčar.</p>
<p> - Jest, čuo sam da su i u Varaždinu neki Dinamovi navijači uzvikivali: Hoćemo Kranjčara!. A takve poruke baš i nisu zanemarive. Kao i one sustavno uzvikivane protiv Blaževića. Između ostalog vrijedi o tim porukama povesti računa i stoga što bez sumnje netko stoji iza njih. Netko, tko sad najednom upravo u mom mogućem dolasku u Dinamo vidi šansu svog dolaska ili opstanka u njemu, učvršćenje svojih pozicija. Dijelom i zbog tog razloga nisam želio sjesti ni za jedan stol povodom Dinamovog slavlja. Da se pogrešno ne protumači, budući da se i raspored sjedenja za stolovima mogao shvatiti kao odraz određenih odnosa u klubu.</p>
<p>Kranjčar je nakon tih riječi dočekan s blagim prijekorom, budući da je jedan naš dobro upućeni kolega počeo sve nas uvjeravati kako je velika većina istupa navijača potpuno spontana. </p>
<p> Sasvim dovoljno da se Kranjčar nakon toga osjeti počašćen spoznajom kako mu Dinamo nije nepristupačan, kao što mu se još neki dan činilo. A Dinamo je ipak i zauvijek njegova prva ljubav.</p>
<p>- Sve je to lijepo i krasno, ali mene ponajprije zanima ostanak u Kranjčevićevoj. Kao i izazov da sa Zagrebom njime pokušam napraviti još jedan dodatni korak. Dakako budu li od ponedjeljka razgovori na tu temu s klupskim čelnicima krenuli u željenom smjeru. Naglašavam da uopće ne pomišljam na nikakve posebne zahtjeve budući da znam da ih u Zagrebu ne mogu ni postavljati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi »vic proljeća«</p>
<p>U subotu se u Gradskom vrtu nije dogodilo baš ništa (!), pa nam je jasno su nam Osijek i Cibalia ispričali novi, prilično loš, vic proljeća</p>
<p>OSIJEK, 4. svibnja</p>
<p> - Prije 20-ak godina, iznad izvješća s jedne osječke trećeligaške utakmice, osvanuo je u novinama naslov »Vic proljeća«. Znalo se što je pisac time htio reći, a sjetili smo ga se kao idealnog rezimea susreta Osijeka i Cibalije uoči kojeg je postojalo niz kombinacija o raspletu borbe za opstanak, ali je remi bio sasvim prihvatljiv za slavonske susjede. Budući da se, doslovce, u subotu u Gradskom vrtu nije dogodilo baš ništa (!), jasno nam je da su nam Osijek i Cibalia ispričali novi, prilično loš, vic proljeća. </p>
<p>Nadamo se, stoga, da će nam štovani čitatelji usvojiti rezignaciju ispoljenu u podjeli ocjena i uskraćivanju bilo kakvih podataka uobičajenih u novinskom izvješću. Naime, ne osjećamo se kvalificirani za procjenu i opis tragikomedija koje, ipak, spadaju u rubriku kulture! Na kraju su se s tim složili i navijači oba kluba izvikujući »ovo je smiješno«, te ubacujući baklje na travnjak Gradskog vrta. </p>
<p>Najljepši trenutak doživjeli smo u 50. minuti, kad su, inače malobrojni pristalice bijelo-plavih, priredile zaista lijepu bakljadu pokušavajući potaknuti domaće igrače da ipak izvedu bar jednu pravu akciju. Pokazalo se kasnije da je to, nažalost, bio dio scenografije u tragikomičnoj predstavi s nižerazrednim glumcima! Koji su u subotu dali svoj »doprinos« daljnjem rastjerivanju publike iz naših nogometnih arena. </p>
<p>l Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - CIBALIA 0-0</p>
<p>OSIJEK: Galinović 5, Božinovski 5, Vuica 5, Neretljak 5, Vuković 5, Brkić 5, Balatinac 5, Beširević 5, Godar 5 (od 78. Kos -), M. Pavličić 5 (od 73. Vojnović -), Mitu 5.</p>
<p>CIBALIA: Marić 5, Leutar 5, Pernar 5, Tkalčević 5, D. Pavličić 5 (od 85. Lučić -), Panić 5 (od 82. Žgela -), Jurić 5, Kovačević 5, Lajtman 5, Ratković 5 (od 89. Abramović -), Bartolović 5.</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: -</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Doviđenja, Rođo!</p>
<p>Dugo će nogometaši i vodstvo Hrvatskog dragovoljca pamtiti 73. minutu i priliku Dujmovića koji je izbjegao zaleđe, izbio sam pred Tafru i u stopostotnoj prigodi uputio slabi udarac / U 80. minuti Fumić je iz slobodnog udarca pogodio vratnicu</p>
<p>RIJEKA, 4. svibnja</p>
<p> - Tri zgoditka u sudačkoj nadoknadi vremena (tri minute) prije je za rubriku vjerovali ili ne, nego za ozbiljnu nogometnu predstavu. U situaciji kada je postalo jasno da su izgubili prvoligaški status, gosti iz Sigeta zaigrali su na sve ili ništa i sve snage orijentirali na napad. Rezultat tako riskantne igre i razrijeđene obrane gostiju su dva zgoditka Natka Račkog u sudačkoj nadoknadi vremena. Nakon prvog zgoditka i vodstva Rijeke od 2-1 publika je prodrla u teren i susret je bio prekinut nekoliko minuta. Nakon drugog zgoditka Račkog gosti su preko Bisakua uspjeli smanjiti rezultat na 3-2, a isti igrač je imao doslovno u posljednjoj sekundi susreta priliku i da izjednači rezultat, ali je s tri metra šutirao kraj vratiju. </p>
<p>Susret je počeo u svečanom tonu, a navijačka skupina Armada je u 15. minuti proslavila svoj 15. rođendan. Sama utakmica nije bila lijepa za oko, ali sa dosta uzbuđenja i nekoliko vrlo grubih startova sa obje strane. Poveli su gosti u 17. minuti zgoditkom Novakovića, koji je u dugom trku ostavio za sobom nekoliko igrača domaćih i savladao nemoćnog Tafru. Izjednačili su domaći odmah početkom nastavka zgoditkom Čavala. Oštar udarac iskosa sa lijeve strane, sa 20-ak metara, na putu ka golu okrznuo je Lamešića, promijenio smjer i prevario vratara Kalu.</p>
<p>Dugo će gosti pamtiti 73. minutu i priliku Dujmovića koji je izbjegao zaleđe, izbio sam pred Tafru i u stopostotnoj prigodi uputio slabi udarac. U 80. minuti Fumić je iz slobodnog udarca pogodio vratnicu. Na kraju gosti ispadaju iz Lige, a dugo će žaliti za prigodama koje su imali u 73. i 80. minuti kada je sreća spasila domaće. </p>
<p>• Stadion Kantrida</p>
<p>RIJEKA - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 3-2 (0-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 7,5, Vincetić 6, Čaval 6 (od 53. Višković -), E. Brajković 5,5, Mijatović 6, Ivančić 5,5, Maroslavac 6, G. Brajković 5,5, (od 77. Djarmati -), Rački 7,5, Shkembi 6, M. Brajković 6 (od 66. Vidović -).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Kale 6, Kurtović 6, Fumić 6, Gulić 5,5, Lalić 5,5 (od 71. Stojan -), Miletić 6, Kralj 5,5, Novaković 6,5, Bisaku 6, Maglica - (od 14. Lamešić 5,5, od 74. Matko -), Dujmović 5,5.</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6,5. GLEDATELJA: 2.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Novaković (17.), 1-1 Čaval (49.), 2-1 Rački (90.), 3-1 Rački (90.), 3-2 Bisaku (91.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: G. Brajković, Novaković, Čaval, Mijatović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Natko RAČKI</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Čakovčani propustili priliku</p>
<p>VARAŽDIN, 4. svibnja</p>
<p> - Nogometaši Varteksa uspjeli su se oporaviti od šoka i poraza od Dinama u finalu Kupa, pa su se 2-1 pobjedom protiv Čakovca oprostili od svojih navijača za ovu sezonu. No, početak utakmice izgledao je sasvim drugačije. </p>
<p>Gostima iz susjednog Čakovca trebala je pobjeda kako bi uhvatili tračak nade za ulazak u kvalifikacije za opstanak uligi. Već u 7. minuti Čakovčani su poveli nakon greške Varteksove obrane. Naime, Režić je izbio loptu svom vrataru Mađariću, što je prisebni Vujić iskoristio i doveo Čakovec u vodstvo. </p>
<p>Tek tada Varaždinci su shvatili da bi bila velika blamaža na kraju sezone izgubiti od susjeda preko Drave, pa su izjednačili u 19. minuti. Karić je krasno propustio loptu, a Ivančić je uposlio Šafarića koji je pogodio nebranjeni dio mreže gostiju. </p>
<p>U drugom poluvremenu, iako su gosti pokazivali želju za pobjedom, nisu uspjeli sastaviti niti jednu ozbiljniju akciju pred Varteksovim golom. Pobjedu Varaždincima donio je Halilović u 54. minuti kada je Kastel u protunapadu krasno pronašao Mumleka, a ovaj uposlio usamljenog Halilovića kojemu nije bilo teško iz blizine ubaciti loptu u mrežu. </p>
<p>Tek na kraju susreta, kada je službeni spiker objavio rezultate ostalih utakmica, Čakovčani su mogli shvatiti koliko bi eventualnom pobjedom u Varaždinu bili blizu održanju prvoligaškog statusa.</p>
<p>• Stadion NK Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ČAKOVEC 2-1 (1-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6, Hrman 6, Kristić 6, Režić 6, Barić 7, Mumlek 7, Šafarić 7, Ivančić 6 (od 76. Andričević 6), Sabolčki 5, Kastel 6, Halilović 6.</p>
<p>ČAKOVEC: Stamenković 6, Bunc 5, Šarić 6, Ribić 5, Mužek 5, Nosek 6 (od 62. Škaričić 6), Hucika 5, Karabatić 5, Grašić 5 (od 45. Novak 6), Vujić 6, Menzil 5.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6. GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Vujić (7.), 1-1 Šafarić (19.), 2-1 Halilović (54.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vujić, Hucika, Režić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola ŠAFARIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo pobjedom zaključio sezonu</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 4. svibnja</p>
<p> - Niti u desetoj međusobnoj prvenstvenoj utakmici Brođani nisu uspjeli Dinamu otkinuti ni bod. Zagrepčani su pobijedili 2-1.</p>
<p> Oslabljeni gosti su u prvom poluvremenu imali podređenu ulogu, ali su ipak zahvaljujući inertnosti domaćih obrambenih igrača, došli do vodstva. Igrala se 42. minuta kada je Zahora izveo korner s desne strane, a Sedloski u petercu dobro skočio i glavom iz blizine svladao Stojkića. Početkom drugog dijela domaći su ipak izjednačili. Cesarec je u namjeri da ubaci loptu, pogodio Cesara, lopta je promijenila smjer i prevarila Butinu. Pobjedonosni pogodak glavom je postigao Jurić.</p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - DINAMO 1-2</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 6 - Rosandić 6, Barišić 6, Sesar 6, M. Petrović 5, Matić 6, Mujčin 6 (od 72. Brnjić -), Gašpar 5,5, Bilokapić 6, Mašić 6 (od 46. Bojko 6), Ostojić 6,5 (od 46. Cesarec 6,5)</p>
<p>DINAMO: Butina 6,5 - Drpić 6,5; Sedloski 7, Cesar 6 - Mikić 6,5, Leko 6,5, Ćosić 6 (od 46. Bradvić 6,5), Jurić 7; V. Petrović 6,5 - Kranjčar 6 (od 76. Eduardo -), Zahora 6, (od 55. Mešanović 6,5)</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6,5 GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Sedloski (42. min), 1-1 Cesarec (53.), 1-2 Jurić (63.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Cesar</p>
<p>CRVENI KARTON: M. Petrović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario JURIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Igrači podržali Slavena Bilića</p>
<p>SPLIT, 4. svibnja</p>
<p> - Trener Slaven Bilić pobjedom se oprostio od Hajduka, a prije početka utakmice igrači su mu u špaliru poljupcima izrazili zahvalnost, ali i - podršku. Splićani su uvjerljivo pobijedili Slaven Belupo 4-1, a otpor gostiju su slomili u samoj završnici.</p>
<p> Nakon utakmice Bilić je poveo svoju momčad i suradnike u Rogoznicu na oproštajnu večeru. Inače, posljednjih dana se vode mirovni pregovori između »vatrenih« i dijela Uprave, koji je izglasao Zorana Vulića za novoga trenera. U petak navečer su Bilić, Bokšić i Asanović zasjeli za stol s proslavljenim košarkašem Dinom Rađom, koji bi mogao biti pojačanje u budućim pregovorima »vatrenih« s Upravom.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - SLAVEN BELUPO 4-1 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6 - Vuković 6,5, Vejić 6,5, Sablić 6, (od 46. Pirija 6), Lalić 6 (od 52. Gudelj 6,5), Srna 6 (od 57. Deranja 6), Andrić 6, Carević 6, Bule 6,5, Erceg 6, I. Bošnjak 6</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6 - P. Bošnjak 6, S. Bošnjak 6, Crnac 6 (od 45. Jurić 5,5), Medvid 6, Brgles 5.5, Ferenčina 5,5, Posavec 5,5 (od 46. Jurčec 5,5), Gal 5,5, Kovačić 5 (od 36. Filipović 6), Bajsić 5,5</p>
<p>SUDAC: Feljan (Zagreb) 6,5; GLEDATELJA: 800</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Carević (24.), 1-1 Filipović (52.), 2-1 Gudelj (84.), 3-1 Erceg (89.), 4-1 Deranja (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bule, Srna</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nino BULE</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zekić spasio Zadrane</p>
<p>ZADAR, 4. svibnja</p>
<p> - Fešta u Stanovima, Zadar se spasio, i od ispadanja i od kvalifikacija, iako je u 26. minuti Šibenik imao vodstvo od 2-0. Tada su potonule sve zadarske lađe, bile na dnu, no na površinu ih je izvukao Zoran Zekić sa tri zgoditka, kojima je donio 3-2 pobjedu i spas. </p>
<p>Šibenčanima je radost u 26. minuti donio Mate Dragičević, koji je iskoristio dvostruku grešku domaćih, najprije Nedić glavnom nije uspio izbiti loptu izvan kaznenog prostora, nespretno je reagirao, no lopta je ipak išla ravno u ruke vratara Rogića, koji je nije uspio uhvatiti, pritrčao je Dragičević i mirno poslao u nebranjenu mrežu. </p>
<p>Na 2-0 povisio je Domagoj Kosić, nakon što je Suraćevu stopostotnu prigodu za zgoditak domaćih obranom spriječio vratar Šibenika Slavica. Tek što su gosti krenuli u napad, jednu loptu iz dubine primio je Kosić, prema njemu je nedovoljno žustro krenuo Rogić i napadač Šibenika se ponovno izborio za loptu koju je petom ubacio u mrežu. </p>
<p>Potom slijedi pravi obrat: u 43. minuti Pintar je oštro tukao, vratar Slavica loptu odbio pravo na noge Zekiću koji ju je lako pospremio u mrežu. Isti se igrač dvije minute kasnije najbolje snašao u gužvi ispred vratara Slavice, te oštrim udarcem pogodio je za 2-2. </p>
<p>Mogao je Zadar odmah na otvaranju drugog dijela povesti, Butić je idealno pronašao Pintara, ali je njegov udarac otišao izvan okvira vratiju. Uzvratio je na drugoj strani Dragičević, na sreću Zadrana neprecizno. </p>
<p>Ponovno se iskazao Zekić u 59. minuti. U buketu domaćih igrača oštro je tukao i pogodio gredu. Uhvatio se za glavu, ali na svu sreću tri minute kasnije, Stanove je bacio u delirij. Naime, Butić je s lijeve strane ubacio loptu u 16-erac, prihvatio ju je Blatnjak, spustio glavom do Zekića koji je loptu zakucao pod gredu za 3-2. </p>
<p>Šibenčani se nisu predavali, Kosić je u 73. minuti odlično pucao, a zadarski vratar se iskupio za ranije greške, vrškom prstiju loptu je uspio izbaciti u korner. Pravu bombu u 86. minuti prema Rogićevim vratima uputio je Perić, međutim vratar Zadra se nije dao iznenaditi, izvadio je loptu iz samog gornjeg kuta. Svega minutu kasnije Jurić je mogao Zadranima osigurati mirniju završnicu, ali je njegov udarac uspio obraniti Slavica.</p>
<p>• Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR - ŠIBENIK 3-2 (2-2)</p>
<p>ZADAR: Rogić 6, Jurić 6,5, Medić 6,5, Bilokapić 7, Jerković 5 (od 40. Jurjević 6), Surać 7, Mikulić 7, Butić 8, Amugi 6, (od 37. Pintar 7), Zekić 8, (od 66. Čustić 6,5), Blatnjak 7.</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6, Milas 5,5, Radeljić 6, Raić 6, Pranjić 6, N. Jović 6, Kartelo 6, Krpan 5,5, Kosić 7, Perić 6, Dragičević 6,5.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 8. GLEDATELJA: 3500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Dragičević (26.), 0-2 Kosić (35.), 1-2 Zekić (43.), 2-2 Zekić (45.), 3-2 Zekić (62.).</p>
<p>ŽUTI KARTON: Butić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran ZEKIĆ</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Ante Jelavić i pet članova Predsjedništva HDZ-a BiH podnijeli ostavke</p>
<p>MOSTAR, 4. svibnja</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić zajedno s još petoricom članova Predsjedništva stranke podnio je u petak ostavku na dužnosti kako bi se najjača stranka bosanskohercegovačkih Hrvata mogla registrirati za predstojeće izbore, potvrdio je u subotu neimenovani dužnosnik stranke. Ante Jelavić te dopredsjednici Marko Tokić, Ivo Andrić Lužanski, Zdravko Batinić, kao i članovi najvišeg vodstva stranke Pero Madžar i Slavo Bago uklonjeni su odlukama vrhovnoga autoriteta Bosne i Hercegovine, Visokog međunarodnog predstavnika Wolfganga Petritscha, jer su se ogriješili o Daytonski sporazum. </p>
<p> Njima je izmjenama Izbornoga zakona koje je također nametnuo Visoki predstavnik doživotno zabranjeno političko djelovanje kao i sudjelovanje u izbornome procesu, dok bi s njima na čelu HDZ-u bilo onemogućena prijava Izbornome povjerenstvu za sudjelovanje na listopadskim izborima kao i sudska doregistracija u mostarskom Županijskom sudu. </p>
<p> »Predsjednik Jelavić je na jučerašnjoj sjednici prvi podnio ostavku nakon čega su se povukli i ostali koje je smijenio Visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch«, izjavio je za Hinu dužnosnik HDZ-a BiH koji je nazočio sinoćnjoj osmosatnoj sjednici Predsjedništva stranke.</p>
<p> Jedino je oko ostavke dvojio dopredsjednik HDZ-a BiH Marko Tokić koji se ipak na kraju priklonio Jelaviću na putu povlačenja sa stranačkih funkcija, dodao je isti izvor. Prema njegovim riječima na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH nije se uspjelo usuglasiti ime budućeg vršitelja dužnosti predsjednika stranke. Jedan od kandidata Niko Lozančić bio je uporan u stajalištu da ne treba priznati odluke Visokog predstavnika a time i smjenu predsjednika Jelavića. Zbog toga je odbio postati vršitelj dužnosti predsjednika, jednako kao i Bariša Čolak koji je nakon poduljeg govora ipak odbio preuzeti tu, u ovome trenutku, vruću stolicu. Niti dr. Dubravko Horvat iz Sarajeva nije prihvatio njegovo moguće postavljenje na čelo stranke.</p>
<p> Na osmosatnoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH zaključeno je da se sjednica Središnjeg odbora održi sljedeći petak kada treba očekivati konačno razriješenje unutarstranačke krize. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>O sudbini sporazuma START-3 odlučit će Bush i Putin</p>
<p>MOSKVA, 4. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Višesatnim pregovorima s Colinom Powelom a zatim kratkim susretom s Georegeom Bushom u Bijeloj kući, ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov završio je u Washingtonu posljednje pripreme za predstojeći službeni posjet američkog predsjednika Georgea W. Busha Rusiji od 23. do 26. svibnja. Tekstovi Deklaracije o dugoročnim partnerskim odnosima SAD i Rusije, te dviju izjava - o bilateralnim odnosima i globalnim problemima - potpuno su usuglašeni i ti će dokumenti biti potpisani u Moskvi. Međutim, Ivanov sa svojim domaćinima nije našao kompromisnu formulu koja bi već sada jamčila da će za vrijeme rusko-američkog susreta na vrhu u Moskvi biti potpisan i dugo pripremljeni i najavljivani i široko reklamirani novi ugovor o radikalnom smanjivanju strateškog oružja prema kojemu bi dvije zemlje broj svojih nuklearnih glava sa sadašnjih 6.000 smanjile na 1.700 - 2.200.</p>
<p>Naime, za vrijeme pregovora Ivanova u Washingtonu dvije strane nisu se najprije mogle dogovoriti što se podrazumijeva pod pojmom »smanjivanje broja nuklearnih glava«. Moskva i dalje drži da smanjivanje znači likvidaciju odnosno uništenje tih nuklearnih glava, a Washington inzistira da se te nuklearne glave skinu s raketa i uskladište. Napokon, Ivanov i Powel nisu se mogli dogovoriti da li START-3 treba obvezivati dvije strane samo na smanjivanje broja nuklearnih glava ili i na smanjivanje njihovih nosača - interkontinentalnih raketa i strateških bombardera. </p>
<p>Nakon pregovora s Ivanovom u Bijeloj kući Bush je izjavio kako se ipak nada da će sporazum o smanjivanju strateškog nuklearnog oružja biti potpisan za vrijeme njegova posjeta u Moskvi jer su SAD i Rusija potrošili mnogo vremena i napora na razradi tog sporazuma. Iz te izjave američkog predsjednika promatrači u Moskvi zaključuju da će konačnu sudbinu odnosno potpisivanje sporazuma START-3 Bush i Putin sami rješavati za vrijeme njihovog druženja i pregovora u Sankt Petersburgu i Moskvi za 20 dana. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Schröderovo predizborno zanovijetanje protiv EU-a</p>
<p>Ni u Njemačkoj političko raspoloženje nije bez odbojnosti prema Bruxellesu, pa političari u borbi za naklonost birača žele pokazati da uvažavaju njihove strahove</p>
<p>BERLIN, 4. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vodeći njemački političari »pokazuju mišiće« Bruxellesu, premda odnos kandidata za njemačkog kancelara prema institucijama EU, neće imati presudnu ulogu na saveznim izborima za pet mjeseci, ali ne i zanemarivu ulogu. To pokazuje i aktualni francuski slučaj. Zato je ovog tjedna njemački kancelar Gerhard Schröder, samo nekoliko dana nakon svog izazivača Edmunda Stoibera, u Europskoj komisiji u Bruxellesu demonstrirao kako on namjerava štititi njemačke interese.</p>
<p>Prema ispitivanjima javnog mnijenja, prevladava uvjerenje da njemačke interese treba štititi od bruxelleske birokracije. Iako jaz između Nijemaca i EU nije tako dubok kao između Francuza i Bruxellesa (20 posto glasova za izričito antieuropska stajališta), ni u Njemačkoj političko raspoloženje nije bez odioznosti prema Bruxellesu, pa političari u borbi za naklonost birača žele pokazati da uvažavaju njihove strahove.</p>
<p>Analitičari pokušavaju proniknuti u uzroke tih strahova. U tom kontekstu najčešće se postavljaju pitanja koja je formulirao FAZ: Je li to bojazan da će uslijed europeizacije politike i gospodarstva stradati nacionalni identitet? Je li to opća averzija spram posljedica modernih otvorenih društava (doseljavanje stranaca), koja se okreće protiv Europe, ili je to žilavost nacionalizma? </p>
<p>Schröderov »klinč s Bruxellesom« pokazuje da iza onoga što se naziva strahovima stoje realni interesi, i to ne samo političara nego i običnih ljudi. Najbolji je primjer automobilska industrija. Naime, Nijemci su protiv liberalizacije tržišta automobila, što za ovo ljeto predlaže povjerenik za tržišno natjecanje Europske komisije Mario Monti. </p>
<p>Schröder (kojega zovu i kancelarom automobila) strahuje da »njegov« Volkswagen (VW) ne progutaju drugi koncerni. Naime, prema zamislima nizozemskog povjerenika za zajedničko tržište, fuzije u preuzimanju tvrtki liberalizirale bi se kako se ne bi trebale davati tzv. »zlatne akcije države«, kao što je sada slučaj u Francuskoj, niti bi bile limitirane količine dionica koje se mogu otkupiti, kao što je slučaj s VW-om. Konkurentskog (neprijateljskog) preuzimanja pribojava se i Stoiber koji u Bavarskoj ima sjedište BMW-a. </p>
<p>Zato njemački političari, istodobno sa zagovaranjem Europske unije, govore o razornom djelovanje europske politike. Osobito u predizbornom vremenu. Stoga je Schröder njemačkim biračima iz Bruxellesa poručio da on brani interese njemačke industrije, dok je istovremeno svojim domaćinima prijetio da je »legitimno da jedna članica Europske unije ima pravo kritizirati pojedine odluke europskih tijela u Bruxellesu«. </p>
<p>Nema sumnje da će to legitimno pravo Schröder iskoristiti u »vrućoj fazi« predizborne kampanje. On, uostalom, ni do sada nije zazirao od oštrih kritika Bruxellesa, bilo da se radilo o nezadovoljstvu onim što Nijemci kao najveće platiše uplaćuju u blagajne EU i onim što primaju iz nje. Konačno, Schröder je čak svojedobno zajedničku europsku valutu nazvao »mrtvorođenčem«. No, ni u »vrućoj fazi« na njemačkoj predizbornoj sceni ne očekuje se antibruxelleska retorika slična onoj s druge strane Rajne. Schröder vjerojatno ne samo da neće loše govoriti o zajedničkoj valuti, već će pažljivo zanovijetati u svojoj retorici protiv bruxelleske birokracije. Uostalom, europejstvo je ovdje žilavije, između ostaloga i zato što sokove crpi iz legitimnih njemačkih interesa.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ciampi o fojbama</p>
<p>RIM, 4. svibnja</p>
<p> - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi osvrnuo se u subotu u Trstu na polemike oko Rižare San Saba, koju su njemački nacisti kada su okupirali Italju poslije njezine kapitulacije 1943. pretvorili u konclogor, i oko fojbe u Basovizi u koju su Titovi partizani poslije Drugog svjetskog rata bacili mnoge Talijane. Ciampi je kazao kako tu »u Trstu postoje dva simbolička mjesta patnje i nasilja našeg (talijanskog) naroda. Tu su Rižarna San Saba i fojbe u Basovizi. Za mene je bilo normalno posjetiti ih u veljači«. »To su simboli dva različita nasilja. Oba su za najveću osudu, ali izvršena su u dva različita povijesna konteksta«, rekao je Ciampi u Trstu. </p>
<p> Komentirajući odluku tršćanske uprave, da na dva načina obilježi 25. travnja Dan oslobođenja Italije od nacifašizma, Ciampi je rekao kako »je to Dan oslobođenja, posebno vezana uz Rižarnu«, a »fojbe su simbol druge etničke borbe«, rekao je Ciampi i dodao kako »ne razumije polemiku koja je nastala«. </p>
<p>Talijanski predsjednik time se izjasnio protiv izjednačavanja ta dva simbola. Jedan označava oslobođenje Italije od nacifašizma, a drugi »etničku borbu« poslije Drugog svjetskog rata. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Austrija u očekivanju neonacističkog okupljanja</p>
<p>BEČ, 4. svibnja</p>
<p> - Austrijska oporba pozvala je vladajuću desničarsku Slobodarsku stranku (FP) da idućeg tjedna ne sudjeluje u najavljenom mimohodu »desničarskih ekstremista i neonacista« kojim se želi obilježiti kapitulacija nacističke Njemačke 8. svibnja 1945. godine. Čelnik FP-a Jörg Haider trebao bi zabraniti svim stranačkim dužnosnicima da u srijedu sudjeluju u mimohodu, zatražio je čelnik socijaldemokrata Alfred Gusenbauer na tiskovnoj konferenciji. Mimohod desničarskih ekstremista postao je »kultni događaj« njemačke neonacističke scene. Prema riječima Gusenbauera, sudjelovanje dužnosnika vladajuće Slobodarske stranke bio bi poput »šake u lice žrtvama«, a »svijetu bi odaslao zastrašujuću sliku o Austriji«.</p>
<p> Među skupinama koje organiziraju neonacističko okupljanje idućeg tjedna nalazi se i podmladak Sobodarske stranke te dvije studentske organizacije. Oni ističu zahtjeve za prevrednovanjem povijesti s, kako ističu, »više samopoštovanja umjesto mržnje prema samome sebi«. Gusenbauer je rekao kako socijaldemokrati neće prihvatiti bilo kakvo prekrajanje povijesti. Na Internet stranici krajnjih desničara Drugi svjetski rat već je prikazan kao »velika borba za slobodu naroda, koja je završila kapitulacijom«. Polazeći od različitih izjava koje je čelnik Slobodarske stranke Haider dao u prilog nacizma od 1990. godine, čelnik austrijskih socijaldemokarata je optužio Haidera da je posijao sjeme koje niče s novom generacijom dužnosnika njegove stranke koji će sudjelovati u okupljanju u srijedu.</p>
<p> Oporbeni Zeleni također su se u petak pobunili prosvjedujući protiv najavljenih memorijalnih okupljanja iduće srijede u Beču posvećenih vojnicima nacističke Njemačke. Svečanosti isključivo posvećene vojnicima nacističke Njemačke, onako kako ih planiraju desničarski radikali, »nedopustivo« su sužavanje povijesnog gledanja, istaknuo je čelnik Zelenih Alexander van der Bellen. On je rekao kako načelno nema ništa protiv odavanja počasti svim mrtvima poginulim na različitim stranama, vojnicima i civilima, no prigovore upućuje planiranim aktivnostima mladih Slobodarske stranke i dviju studentskih organizacija. Prema njegovim riječima, »radi se o neobičnom gledištu, ako oni istodobno ne ukažu na činjenicu da je 8. svibnja, kad je poražena nacistička Njemačka, zaustavljeno ubijanje za koje je odgovorna nacistička Njemačka«.</p>
<p> Desničarski prosvjedi bili su dopušteni na bečkom trgu Hendelplatz, gdje je 1938. Adolf Hitler objavio pripojenje Austrije Njemačkoj. No, kako je podsjetio Van der Bellen, neonacistički prosvjedi su prema austrijskim zakonima zabranjeni. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Palestinci razmišljaju o reformama, Sharon ide u SAD</p>
<p>RAMALLAH, 4. svibnja</p>
<p> - Palestinska uprava je najavila u subotu da želi pokrenuti reforme, dok izraelski premijer Ariel Sharon završava pripreme svog posjeta Sjedinjenim Državama. </p>
<p> U Betlehemu je dan uoči pravoslavnog Uskrsa izraelska vojska i dalje pod opsadom držala baziliku Rođenja Isusova i ništa nije ukazivalo na brzo rješenje krize koja traje dulje od mjesec dana. U noći na subotu se palestinska uprava okupila u Ramallahu u nazočnosti predsjednika Yassera Arafata. Prema riječima glavnog tajnika vlade Ahmada Abdelrahmana sudionici su razgovarali o »reviziji aktivnosti svih ministarstava, odjela i organizacija kako bi stvorili solidnu bazu«. Ministar parlamentarnih poslova Nabil Amr je rekao da će dati ostavku. </p>
<p>Palestinska uprava je u priopćenju iznijela da je proučila »program političkih i administrativnih reformi za izgradnju institucija palestinske vlasti, dok je glavni palestinski pregovarač Saeb Erakat rekao da se ne radi o rekonstrukcijama već o reformama. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Novakov dokaz o novoj političkoj ispravnosti</p>
<p>Reakcijom na pismo objavljeno pod naslovom »Profesor uhvaćen u prepisivanju s Interneta« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 15. travnja) Slobodan Prosperov Novak me izgrdio što brljam po jednom njegovu tekstu (»Potpuno komunistički pojam o autorskim pravima«, Vjesnik, Stajališta, 22. ožujka) poučivši me da »brljati« po nečijem tekstu ne može samo lektor, urednik ili cenzor, već i onaj koji samo prepričava što o nekom tekstu drugi govore. A to sam svojim pismom učinio: prepričao jednu internet-raspravu.</p>
<p>No zbog »brljanja« nije se okomio na Slobodana Milnovića, koji mu poručuje: »Gospodine Novak, ne postoji 'američka tvrtka Linux'« (Vjesnik, Stajališta, 5. travnja). Ne grdi ni N. Anđal iz »Lure« zbog ispravka (Vjesnik, Pisma čitatelja) neistinite tvrdnje da je »Lura« ukrala tuđe intelektualno vlasništvo, već bez isprike zbog klevete, laž o siru »Philharmonia« opravdava svetim ciljem naglašavanja problematike autorskih prava u Hrvatskoj. </p>
<p>Nije podviknuo ni na čitatelja koji mu u ovoj rubrici posprdno ispravlja krivu atribuciju jednog eksponata, pa ni na Žarka Puhovskog što opovrgava njegovu tvrdnju da je HHO kritizirao znameniti govor Vlade Gotovca pred zapovjedništvom JNA u Zagrebu (»Pohvala govoru mržnje i pranje nečiste savjesti«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 12. travnja). Okomio se na mene koji sam neke od tih reakcija samo prepričao.</p>
<p>Zašto baš na mene? Odgovor je u načinu kako je to učinio. Za raspravu o »Linuxu« profesor me diskvalificira opisujući me kao osobu sumnjive političke biografije »nevelika sabrana djela« od »dva doušnička pisma«. Očito, u biografijama drugih »brljavaca« slabih mjesta nije našao, pa zbog nedostatka streljiva svoju polemičarsku vatru na njih nije osuo.</p>
<p>Profesor se predstavlja žrtvom jednoga od moja dva doušnička pisma, a kao prvo navodi »ružni režimski tekstuljak« u kojemu sam pred izbore »napao Žensku ad hoc koaliciju tvrdeći da ona gnusno i prikriveno« podupire protivnike HDZ-a. </p>
<p>Kakve god to veze imalo s autorskim pravima i »američkom tvrtkom Linux«, to je pismo profesor prepričao malo preslobodno.</p>
<p> Istina, Vjesnik je tada objavio moje pismo, no njime sam istaknuo očigledno: prije pojave plakata »crveno-žute koalicije SDP-HSLS« s pozivom na »glasovanje za promjene«, Ženska ad hoc koalicija istakla je plakate narančaste boje s porukama »Birajmo partnere« i »Promijenimo položaj«. Zaključio sam da strankama ne smeta loš marketing, kad za njih rade »nenavijačke« ženske udruge.</p>
<p> Riječ »gnusan« nisam upotrijebio, a da podupiru protivnike HDZ-a, te su žene same isticale.</p>
<p> No prokazujući me kao denuncijatora zbog prepirke o banalnoj temi, Slobodan P. Novak zaboravlja vlastitu ulogu u opasnijem doušničkom činu kojim je u vrijeme najveće moći Tuđmanova režima pet hrvatskih intelektualki potkazano za »denunciranje svoje domovine«.</p>
<p>Pored »Vještica iz Rija«, profesorove su političke marginalije mogle zapaziti i negdašnje aktivistkinje Ad hoc koalicije, koje on tek sada štiti. Naime, novi su partneri, doduše, izabrani i vlast je izmijenjena, ali promjene koje su one zazivale nekako oklijevaju da se dogode.</p>
<p> Tom je kunktatorstvu potporu pružio i Slobodan P. Novak potkazavši svojedobno neke radikalnije zahtjeve za promjenama kao ispade »lijevog terorizma«, dodavši time svojim nemalim sabranim djelima dokaz i o svojoj novoj političkoj ispravnosti.</p>
<p>IVAN HORNUNG, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Domišljata« trogirska prometna policija</p>
<p>Nije mi namjera ovim pismom komentirati najnoviji prijedlog Zakona o prometu, koji je Hrvatski sabor prihvatio na jednoj od svojih nedavnih sjednica, a na prijedlog mog sugrađanina g. Šime Lučina, ministra unutrašnjih poslova, nego njime želim skrenuti pažnju na »vrlo domišljatu« trogirsku prometnu policiju.</p>
<p>Prije negoli se upustim u iznošenje biti ovog pisma, želim istaknuti da kao i svaki drugi, po svemu prosječan Hrvat smatram kako zakon treba poštivati, ali naravno oni koji primjenjuju zakone (policija) trebali bi imati isti kriterij za sve građane ove države i malo obzira prema građanima iz čijih poreza i oni primaju plaću.</p>
<p>Međutim, evo kako to izgleda u našem gradu. Dolaskom toplijih dana na prometnicama sve je više motocikala i skutera, što je i logično jer je tim prijevoznim sredstvima i najlakše stići do željenog cilja, primjerice, do trogirskog brodogradilišta, koje se nalazi na otoku Čiovu. Posljednji mjesec dana velik broj djelatnika te tvrtke na posao dolazi motociklima i skuterima te se nakon posla njima vraćaju kući.</p>
<p>E, sad se »domišljata« trogirska prometna policija (do)sjetila kako popuniti šuplji državni proračun, a na teret onih koji i inače najviše ispaštaju - radnika, pa svakog dana u isto vrijeme, kada radnici trogirskoga brodogradilišta sa svojim skuterima i motociklima kreću na posao ili se vraćaju kući, postavi kontrolni punkt na cesti kojom svi djelatnici brodogradilišta moraju proći, te treniraju strogoću i nemilice naplaćuju kazne za bezvezne prekršaje, čak ako i ne postoji prekršaj, trude se isprovocirati vozača, a ne ustručavaju se ni izmisliti prekršaj tipa nepropuštanja (nepostojećeg ili nevidljivog) pješaka na pješačkom prijelazu i slično. Na taj način od ionako mizernih primanja trogirskih brodograditelja revna i domišljata prometna policija otima dio krvavo zarađenog novca. Njih ne zanima što će zbog tih nekoliko stotina kuna nečije dijete ostati gladno. Oni i dalje bezočno treniraju strogoću na radničkoj klasi koja ih plaća.</p>
<p>Istovremeno, po tek obnovljenoj trogirskoj rivi, koja je pješačka zona, nesmetano zuje motocikli i skuteri, koje redovito voze golobradi mladići, a trogirska prometna policija ne reagira. Logično, jer je lakše zaustavljati sredovječne i starije radnike iz škvera nego juriti za golobradim mladićima.</p>
<p> Među tim prometnim policajcima, što me je osobito zaboljelo, prepoznao sam čovjeka koji se do prije kratkog vremena doslovce iživljavao divljajući automobilom trogirskim ulicama i koji je prijateljevao s onim golobradim motoristima s trogirske rive. Neću ga imenovati, neka se sam prepozna. On će vjerojatno biti od svog nadležnog ministra nagrađen za svoj vrli i samoprijegorni rad i za veliki doprinos punjenju državnog proračuna.</p>
<p>S. L., Trogir (adresa poznata redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kroničar hrvatskoga šaha sam je sebe matirao!</p>
<p>Čitatelji M. Obad (Vjesnik 28. ožujka 2002. i Tugomir Šurina (Vjesnik 13. travnja 2002) kritički su se osvrnuli na šahovsku rubriku u »Nedjeljnom vjesniku« dajući joj negativnu ocjenu. Ja im se pridružujem, usprkos tome (ili baš zbog toga) što im je autor obojici odgovorio da nemaju pravo. </p>
<p>Autor rubrike, na primjer, u naslovu svoga pisma (Vjesnik 26. travnja) kaže »Mnogo nelogičnosti u osvrtu na Kronologiju hrvatskoga šaha«, premda ni u jednom od ta dva osvrta nije bilo nelogičnosti.</p>
<p>Razmotrimo samo najnoviji primjer iz »Nedjeljnog vjesnika« od 28. travnja 2002. U Kronologiji hrvatskoga šaha nalazim i naslov »Meč s Keresom otišao u nepovrat«.</p>
<p>Iz teksta je vidljivo da je jedan hrvatski šahist imao priliku nastupiti na turniru u Madridu, gdje bi se susreo i s Keresom, no to se nikako ne može nazvati »Meč s Keresom«. </p>
<p>Nadalje piše da je odigran i momčadski turnir, dogovorni (što to znači?) - s poretkom (valjda »redoslijedom«): Zagreb 4, Osijek 2 i Požega bez boda. To bi značilo da je bodovanje bilo kao nekada u nogometu. Ako nije, onda znači da je odigrano svega šest (6) partija, i moglo se navesti šahiste koji su igrali i pojedinačne rezultate.</p>
<p> Za šahiste Jermana i Tekavčića autor, osim ostalog, navodi: »Nije jasno jesu li njih dvojica izbjegavali početak meča iz zdravstvenih razloga ili...« Što znači izbjegavati meč iz zdravstvenih razloga? Netko bi mogao pomisliti da postoji opasnost da se u toku meča ozlijede. I gdje je tu logika?</p>
<p> Zatim kaže da beogradski »Donauzeitung« obznanjuje dosad nepoznato da je u Beogradu igrano prvenstvo Srbije (26. 9.-13.10.). Pobijedio je Trifunović, no to nije razlog da se u Kronologiji hrvatskoga šaha navodi pojedinačno svih šesnaest šahista s osvojenim bodovima na prvenstvu Srbije. </p>
<p>Osim toga, ispada da je tu vijest »Donauzeitung« objavio ovih dana (travanj 2002. godine), jer autor kaže da je to »dosad nepoznato«.</p>
<p>U problemskom dijelu navodi se da se na državnom rješavačkom prvenstvu očekuje sudjelovanje naših najboljih rješavača te nabrajaju abecednim redom čak 23 rješavača, ali ne kaže po kojem su kriteriju najbolji? </p>
<p>STIPE SUČIĆ, županijski šahovski sudac, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Pucajući s balkona na balkon teško ranio susjeda </p>
<p>Oba posvađena mladića iz Humboldtove ulice u Zagrebu završila u istoj bolnici - jedan na kirurgiji, drugi na psihijatriji </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Siniša S. (18) u subotu oko 18 sati u Humboldtovoj ulici na Trnju, teško je ranio Lordana K. (23), prostrijelivši mu lijevu natkoljenicu hicem iz puške. </p>
<p>Obojica mladića koji žive u istoj ulici, ali u zgradama na suprotnim stranama, najprije su se, svaki sa svojeg balkona počeli svađati. Tada je Siniša S. otišao u stan da bi se vratio s očevom puškom iz koje je zatim ispalio metak u Lordana K. </p>
<p>Ubrzo su na mjesto događaja stigli policija i kola hitne pomoći, pa je ranjeni Lordan K. prevezen u KB Merkur. Siniša S., koji je navodno psihički bolesnik, i dnevno uzima velike količine sedativa, u času dolaska policije nalazio se potpuno »izvan sebe« od količine popijenih tableta, pa policija uopće s njim nije mogla razgovarati. Zbog toga je i on uskoro prevezen u KB Merkur, ali na odjel psihičke njege.</p>
<p> Kako smo doznali od policije, u stanu Siniše S. nađene su dvije puške: karabin, te lovačka »pumperica«, obje vlasništvo Sinišinog oca. »Ne zna se iz koje je od ovih pušaka ispaljen metak koji je pogodio Lordana K.«, kažu u policiji,»obje su uzete, a vještačenje će pokazati koja je toga dana korištena«. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ozlijeđena vozačica »opela«</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 4. svibnja</p>
<p> - Na raskrižju Ulice 108. brigade ZNG-a i lokalne ceste u Sibinju, osobnim automobilom marke »opel kadet«, reg. oznake SB 867-AI upravljala je S. M. (29) iz Završja. Iza nje u istom smjeru kretao se osobni automobil marke »hyndai atos«, reg. oznake SB 954-BF, a kojim je upravljala J. R. (31) iz Slobodnice. Vozačica »opela« skretala je u lijevo, na kolnik lokalne ceste dok ju je preticao »hyndai atos« pa je došlo do udara prednjeg desnog dijela »hyndaia« u prednji bočni dio »opel kadeta«. </p>
<p>Od jačine udara »hyndai atos« sletio je u odvodni kanal sa sjeveroistočne strane raskrižja, a »opel« je sletio u južni odvodni kanal raskrižja. U ovoj prometnoj nesreći teško je ozlijeđena vozačica »opela« (S. M. I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen sa šest grama heroina</p>
<p>ZADAR, 4. svibnja</p>
<p> - U stanu Hrvoja M. (1975.) iz Zadra policija je pronašla šest grama heroina i nekoliko tableta heptanona. Djelatnici PU zadarske temeljem naloga istražnog suca obavili su pretragu stana Hrvoja M. gdje su pronašli drogu. Hrvoje M. je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zadru i protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Posjekli stotinjak stabala</p>
<p>VINKOVCI, 4. svibnja</p>
<p> - Poduzeće Hrvatske vode »Biđ-Bosut« iz Vinkovaca obavijestilo je PU vukovarsko-srijemsku da su nepoznate osobe, noć na petak, u blizini »Pikova stana« posjekle 92 stabla: 33 graba, 43 topole i 16 vrba. Djelatnici PU vukovarsko-srijemske ubrzo su, nakon operativnog rada i kriminalističke obrade utvrdili da su rečeno kazneno djelo počinili: Đuro M (45) i Josip M. (29), oba iz Cerne te Božo N. (40) i Josip B. (45), obojica iz Rokovaca. Protiv te četvorice podnijeta je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetniku u Vinkovcima. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>»Austrijanci neće kupiti hrvatski udio u nuklearki!«</p>
<p>Sudeći prema dosad rečenom čini se da je javnost u Hrvatskoj itekako podijeljena oko pitanja hrvatskog udjela u NE Krško. Prve rasprave o tome u parlamentu pokazale su da su saborski zastupnici, izuzev SDP-ovaca, jednodušni u ocjeni da je taj Sporazum dugoročno štetan hrvatskim interesima pa oni za njega ruke podići neće</p>
<p>Što će biti s hrvatskim udjelom u NE Krško? Hoće li naš i slovenski parlament dati zeleno svjetlo Sporazumu o nuklearki kako bi već 1. srpnja ove godine počela isporuka struje Hrvatskoj? Imaju li različite stavove o sudbini nuklearke osim dviju država, i predstavnici vrha hrvatskih vlasti, Pantovčak i Banski dvori? </p>
<p>Sudeći prema raspravama koje se sad upravo otvaraju, čini se da je politička javnost u Hrvatskoj itekako podijeljena oko tog problema. Iz poruka koje se šalju »s dva vladajuća brda« stječe se već na prvu loptu dojam da pogledi na problem nisu ujednačeni. A i prve rasprave o tome u parlamentu pokazale su da su saborski zastupnici, izuzev SDP-ovaca, jednodušni u ocjeni kako je taj Sporazum dugoročno štetan hrvatskim interesima pa oni za njega ruke podići neće.</p>
<p>I dok Vlada s jedne strane odašilja informacije, doduše neslužbene, da će hrvatski udio u NE »Krško« kupiti Austrijanci, predsjednikov savjetnik Esad Prohić tvrdi suprotno. »Najbolje bi dakako bilo prodati naš dio nuklearke ako se ponudi dobra cijena, ali vrijednost bi trebalo jasno definirati te uvažiti i činjenicu cijene struje iz nekog drugog izvora, npr. iz BiH ili Srbije prema kojima su se promijenili i gospodarski i politički odnosi. A priče da su za kupnju hrvatskog dijela nuklearke zainteresirani Austrijanci, apsolutno su netočne.</p>
<p>Oni ni svoju nuklearku nisu nikad pustili u pogon jer se njihovo javno mnijenje tome oštro protivi. Njima je interes jedino da pritiskom lobiraju na Slovence da zatvore »Krško«, a nije im namjera da kupe nuklearku pa da je oni zatvore. Skupili su milijun potpisa za zatvaranje češke nuklearke, njihova pak nikad nije proradila pa ne vidim zašto bi sad bili zainteresirani za kupnju Krškog. To je posve netočno, a pojednostavljeno gledano, najbolje bi bilo da hrvatski udio otkupi Slovenija koja i ima pravo prvootkupa«, pojašnjava dr. Prohić u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik. </p>
<p>U cijelu se priču oko nuklearke ovog tjedna uključio i predsjednik Mesić s položaja dijela svojih ustavnih ovlasti koje mu daju za pravo da štiti neke članke Ustava koji govore o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, što bi bilo ugroženo prihvaćanjem radioaktivnog otpada iz »Krškog«. Mesić je stoga zatražio cjelovitu informaciju o problemu i to će mu do konca idućeg tjedna njegov savjetnik Prohić i pripremiti.</p>
<p>»Izvješće Predsjedniku bit će temeljeno na načelima objektivnosti i stručnosti. Predsjednikova je primjedba da u raspravu o nuklearki nisu bili uključeni svi stručnjaci, posebice iz područja zaštite okoliša. I to je točno, s naše je strane Sporazum potpisao ministar gospodarstva Fižulić, dok je slovenski potpis stavio ministar zaštite okoliša Janez Kopač. I što smatram vrlo bitnim, a upozorit ću na to i Predsjednika, još uvijek u Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma između hrvatske i slovenske vlade o NE »Krško« nemamo transparentno iznijetu financijsku strategiju o tome koliko će nas sporazum koštati. To i dalje nigdje ne piše. I to je najveći problem - zašto predlagač, Ministarstvo gospodarstva, u vremenu od pola godine opet nije napravilo nikakvu simulaciju troškova?! Prema fonogramu iz Sabora vidi se da i zastupnici na to pitanje traže odgovor. Htio bih u izvješću Predsjedniku posebno naglasiti važnost potpune depolitizacije problema nuklearke, koji se nikako i nipošto ne smije vezati uz otvorena pitanja između dviju zemalja, koja još postoje. »Krško« mora biti problem stručnjaka iz područja energetike, gospodarstva i zaštite okoliša, a ni u kom slučaju problem vezan uz granice ili Ljubljansku banku«, tvrdi predsjednikov savjetnik Prohić.</p>
<p>S ratifikacijom Sporazuma Hrvatska ne treba žuriti smatra on, tim više što Slovenci taktiziraju pa nuklearka još nije ni bila na dnevnom redu slovenske vlade, a kamo li u parlamentu. »Ne razumijem zašto bismo mi trčali pred rudo s ratifikacijom, mislim da to nije politički mudro i takav ću stav iznijeti Mesiću. Pa ako ništa drugo ne uzmemo u razmatranje, nije mi jasno zašto mi moramo biti čak dvije faze ispred Slovenije? Što Hrvatska dobiva ako ratificira Sporazum, kad u Sloveniji to još nije prošlo ni vladu? Zašto mi žurimo kad struju ionako nećemo dobiti sve dok obje strane ne ratificiraju Sporazum«, pita Prohić koji je saborskom Odboru za zaštitu okoliša već sugerirao da zaustavi hitan postupak ratifikacije s hrvatske strane.</p>
<p>Slovenska javnost je burno reagirala na Sporazum, a u hrvatskoj javnosti o problemima sutrašnje štetnosti zbog uskladištenja nuklearnog otpada nakon zatvaranja nuklearke nije se ni izdaleka dovoljno govorilo. Mesiću će kroz Prohićevo izvješće na to biti skrenuta pozornost pa nije isključeno da baš on potakne inicijativu u tom smjeru. Prohić smatra da je vrlo nejasno objašnjena i stvarna vrijednost temeljnog kapitala hrvatskog udjela u nuklearki koji je, da apsurd bude veći, u hrvatskom prijedlogu o potvrđivanju Sporazuma izražen u tolarima, a ne u kunama. Spominju se svote od 300 do 600 milijuna dolara potrebnih za uskladištenje radioaktivnog otpada što izaziva dodatnu zbrku.</p>
<p>»Slovenija je jednostrano 1998. nacionalizirala hrvatski dio nuklearke, četiri godine mi nismo dobivali struju, a podaci iz Ministarstva gospodarstva kažu da godišnje struja koja se dobiva iz »Krškog« vrijedi između 100 i 150 milijuna dolara. Znači da su oni nama u četiri godine dužni 300 milijuna dolara, što je vrijednost našeg udjela. A Hrvatska se tim ugovorom odriče svih prava na tužbu i svih potraživanja! I nitko sad to ni ne spominje, govori se samo o našem dugu, ali ne i o prebijanju dugova, za što očito ima elemenata«, tvrdi Prohić. </p>
<p>U moru nedorečenosti oko financija vezanih uz Sporazum o nuklearki, i ona je vezana uz ekološku rentu koju Slovenci dogovaraju sa svojom lokalnom zajednicom, a Hrvatska plaća pola rente, makar na cijenu uopće ne može utjecati. Velik financijski problem je i razgradnja nuklearnog otpada. I tu se s naše strane, smatra Prohić, razbacuje svotama od 300 milijuna do milijarde dolara. A kad se u cijelu priču involvira i saznanje da Hrvatska nema uvjete za skladištenje visokoradioaktivnog nuklearnog otpada, financijske konstrukcije dosežu i veće razmjere. Hrvatska će uz to morati uplaćivati određena sredstva i u fond za razgradnju koji će se oformiti u slovenskim bankama, a čak se u tom kontekstu spominje i Ljubljanska banka s kojom, na žalost, imamo loša iskustva i dugove našim štedišama neriješene do danas.</p>
<p>Prohić opet ističe da naše zakonodavstvo izričito zabranjuje uvoz nuklearnog otpada, a mi se ovim Sporazumom obvezujemo da ćemo ga zbrinuti kad se nuklearka zatvori. »U Hrvatskoj nema lokacije za odlaganje visokoradioaktivnog otpada pa bismo se potpisivanjem Sporazuma hitno morali uhvatiti u koštac i s traženjem tih lokacija. Profesor Marko Branica tvrdi da je riječ o 500 tona visokoradioaktivnog, ozračenog goriva, što svakako ne bismo mogli pohraniti na Trgovsku goru. Koliko to košta nitko trenutno ne zna niti će to Sabor saznati u ovoj raspravi«, pojašnjava dr. Prohić. Njemu je neshvatljivo da se u prijedlogu naše Vlade o potvrđivanju Sporazuma o nuklearki takva važna financijska spoznaja ostavlja za 2023. godinu kad nuklearki »Krško« istječe uporabni vijek. </p>
<p>On također upozorava da nipošto ne bismo smjeli podcijeniti političku mudrost slovenskih političara. Janez Drnovšek, slovenski premijer, podsjeća Prohić, još je početkom ove godine Sporazum o granicama uvjetovao Sporazumom o nuklearki i »teško je vjerovati da je riječ o pogreški«. Napominje i da je vanjskopolitički ministar Rupel izjavio u Austriji u neformalnom razgovoru s Austrijancima koji su puno lobirali za zatvaranje nuklearki u Sloveniji i Češkoj, da će Slovenci za dvije godine zatvoriti »Krško«. »Austrija još može jako pritiskati Sloveniju u tom smislu«, tvrdi Prohić koji će Mesića upozoriti na činjenicu da se baš to može dogoditi. Slovenija može pod pritiskom Austrije, a zbog »više sile - ulaska u EU«, pristati na zatvaranje nuklearke već za dvije godine, a Hrvatska će morati preuzeti odmah nuklearni otpad.</p>
<p>»A mi ne znamo kuda ga spremiti ni za 20 godina, a kamo li za dvije! Za pola milijarde dolara, koliko najmanje košta uskladištenje nuklearnog otpada, Hrvatska može, na primjer, kupiti cijelu elektroprivredu BiH«, zaključuje Prohić. A na pitanje što sad nakon tih zaključaka kani sugerirati predsjedniku Mesiću kao rješenje odgovara: »Mi sad ugovor koji je potpisan više mijenjati ne možemo i tu smo vezanih ruku. Ali, možemo promijeniti prijedlog ugovora o potvrđivanju Sporazuma sa Slovenijom o »Krškom« i zatražiti kompletnu i transparentnu financijsku konstrukciju po svim spomenutim segmentima prije ratifikacije«. Valjalo bi sada, preporučuje, Ministarstvo zaštite okoliša uključiti u raspravu o nuklearki jer to nije samo gospodarstveno pitanje, makar se s Vladine strane tumači da je riječ o »spašavanju najveće hrvatske investicije izvan Hrvatske«. </p>
<p>Dr. Prohić na to uzvraća: »Istodobno prodajemo HEP i INU stranom partneru, prodali smo sve banke, a odjednom se netko sjetio da moramo štititi svoje interese u Krškom«. Predsjednikov savjetnik trenutno čeka još neke relevantne pokazatelje iz Ministarstva gospodarstva, mišljenje neovisnih stručnjaka i Ministarstva zaštite okoliša ne želeći, kako kaže, da izvješće i zaključci koje će dostaviti Predsjedniku budu manjkavi u bilo kojem segmentu. Nakon toga može se očekivati i Mesićeva javna reakcija na problem »Krškog«, a bit će upozoren da s ratifikacijom Sporazuma o nuklearki Hrvatska nikako ne treba žuriti. Bit će to, dakle, uskoro i službeni stav Pantovčaka o tom osjetljivom problemu koji će i sabornicima zadati mnogo muke u raspravi, što se i pokazalo u prvom čitanju. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Stečajna agonija u »Jadranskoj tiskari«</p>
<p>SENJ, 4. svibnja</p>
<p> - Nakon drvne industrije »Nehaj« i Tvornice trikotaže »Neda« koje su završile u stečaju, a koje su u svojim najboljim vremenima zapošljavale preko 800 radnika, stečajna agonija zahvatila je i senjsku »Jadransku tiskaru« d.o.o. Iako je u »Nehaju« i »Nedi« stečajni postupak još uvijek u tijeku, radnici su na Zavodu za zapošljavanje, u »Jadranskoj tiskari« poslovi se odvijaju redovno, jer je rješenjem Trgovačkog suda u Karlovcu proveden stečaj s preustrojem za čijeg je stečajnog upravitelja postavljen Zdravko Barešić. O sudbini sadašnjih 20-ak radnika »Jadranske tiskare« odlučit će se u idućih nekoliko mjeseci. U boljim vremenima poslovanja »Jadranske tiskare« radilo je i do 80 radnika. Unatoč teškoćama u poslovanju zadnjih nekoliko godina te promjenom vlasničke strukture, radnici su radili i redovno dobivali minimalne plaće od 1370 kuna. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Predsezona najavljuje dobru sezonu</p>
<p>ZADAR, 4. svibnja</p>
<p> - Po mnogobrojnim turistima koji su doslovce opsjeli grad, Zadar posljednjih dana već podsjeća na pravu ljetnu sezonu. Mnogi hoteli koji su za prvosvibanjske praznike otvorili vrata, iznimno su dobro popunjeni. U hotelima »Borika« boravi oko tisuću gostiju, većinom Austrijanaca, Nijemaca, Talijana i Slovenaca. Na »Boriku« je već otvoren i autokamp. U biogradskom hotelu »Ilirija« boravi tristotinjak Čeha i Poljaka. U nedavno otvorenima »Punta Scali« i »Piniji« u Petrčanima te u Turističkom naselju Zaton i »Zelenoj punti« u Kukljici na Ugljanu, ima nekoliko stotina gostiju. </p>
<p>Izvrstan posjet bilježe marine, pogotovo sukošanska i marina na Kornatima gdje se privezalo oko 400 nautičara. »Jadrolinija« je povećala broj trajekata za otoke, pa nema dugih čekanja na ukrcaj. Po neslužbenim statistikama turističkih zajednica najviše je turista iz Poljske i Slovenije, no i Japanci sve češće dolaze u Zadar. </p>
<p>Iako se veće skupine gostiju očekuju tek oko 25. svibnja gosti koji su došli za prvosvibanjske praznike i produžili boravak najmanje do kraja ovoga tjedna najavljuju dobru predsezonu, a turistički djelatnici očekuju sezonu daleko bolju od lanjske. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hoće li se dogoditi da za potrebe turizma uvozimo čak i vino?!</p>
<p>I na početku ove turističke sezone treba podsjetiti da ponajviše stranih turista dolazi upravo iz zemalja koje su poznate po vinarskoj tradiciji i proizvodnji, a baš to (uz časne iznimke) mnogi naši domaćini kao da zaboravljaju</p>
<p>Direktor marketinga tvrtke »Dalmacijavino« Želimir Bašić, inače autor nekoliko knjiga o dalmatinskom vinogradarstvu i vinarstvu (posljednja je »Dalmatinska vina kroz stoljeća«) predviđa da ćemo »...zbog praćenja turističke sezone morati uvoziti vino«, naglasivši da Dalmaciji posebno nedostaje crnih vina. U svakom slučaju to je predviđanje vrlo zanimljivo kao tema bez obzira u kojoj će se mjeri ostvariti ako do toga dođe, a kako se nama događa da nam je u gospodarstvu u cjelini manje-više sve moguće, te da uvozimo od svega do svašta, čak i ono što imamo ili bismo moglo proizvesti u dovoljnoj mjeri, ne treba čuditi ako dođe i do (još većega) uvoza vina.</p>
<p>Ipak, drugo je uvoz na »naš način« koji je uvoznicima vrlo unosan (zna se i kako!), a drugo je uvoz iz (prijeke) potrebe, a kad je o vinu riječ onda Bašićevu najavu uvoza vina ponajprije treba shvatiti kao - upozorenje! Zašto? Šjor Bašić vrlo dobro znade koliko je Dalmacija imala vinograda i vina nekad (bila je izvoznik!), a koliko ima danas, razlika je »od neba do zemlje«, a inače žalosna je istina da vinogradarska Hrvatske ni približno točno ne zna koliko je hektara pod vinovom lozom, još manje znade koliko se proizvodi grožđa i vina (službena je ocjena da je pod kontrolom tek jedna trećina proizvodnje i prometa!), a podizanje novih vinograda u čitavoj Hrvatskoj i dalje je većinom u povojima i u dobrim željama entuzijasta. Na otvaranju ovogodišnjeg sajma vina u Orahovici (»Slavin 2002.«), ministar poljoprivrede Pankretić rekao je da Hrvatska treba imati (još) šezdesetak tisuća hektara vinograda, što praktično znači da svake godine najmanje dvije-tri tisuće hektara treba oplemeniti lozom. No, kako to ostvariti i koliko će godina trebati, a da se o investiciji i ne govori?! Dakle, ustrajati i investirati u nove vinograde ili - uvoziti vino kao što, primjerice, uvozimo voće i povrće?</p>
<p>A izvoz? I o tome baš nema točnih ili preciznijih podataka, zna se jedino da smo nedovoljno (blago rečeno) konkurentni i po količinama, kakvoći i cijenama, ali se pamti i podatak s jednog ne tako davnog sastanka vinara u HGK - da se našim vinskim izvozom bavi »oko stotinjak« raznih izvoznika i »izvoznika« (ti su u većini)... Dakle, pod kontrolom nam je tek trećina proizvodnje i prometa grožđa i vina, izvoz je u znaku svaštarenja (čast iznimkama!), a navale li turisti na naše šankove, konobe, ugostiteljske lokale, restorane, vinske ceste... moglo bi se dogoditi da - uvozimo (i) vino. Zaista?</p>
<p>Ipak, s obzirom na dosadašnju i sadašnju praksu uvođenja vina u našu turističku ponudu, i to kao jednoga od - aduta, vjerojatno neće baš biti »opasnosti« od uvoza jer smo brojne turiste, posebno strane, udaljili od naših vina i vinske ponude ponajprije visokim ugostiteljskim i trgovačkim cijenama, organizacijom i promocijom ponude, izborom sorti... Kratko i jasno rečeno - kao domaćini često zaboravljamo (?!) da nam većina gostiju i turista dolazi iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske... odnosno iz zemalja koje su poznate po proizvodnji, kakvoći i asortimanu vina! Kako, dakle, baš njima prodavati maglu?!</p>
<p>Navedeno, naravno, ne treba značiti, niti znači, da se u nas nije baš ništa učinilo na uvođenju vina (podruma, konoba, klijeti, vinskih cesta i fešta...) u turističku ponudu. Učinjeno je, ali u odnosu na mogućnosti i potražnju još uvijek - malo! </p>
<p>Organiziranijom ponudom na vinogorjima i selu može se pohvaliti samo Istra, a na ostalim jadranskim vinogorjima mogućnosti ni približno nisu iskorištena (npr., Vinski puti Dalmacije već se godinama »otvaraju«...). Ima, srećom, vrijednih i poduzetnih vinara (kao što imamo i vrijednih vrhunskih ugostitelja), ali svi bi, na nesreću, stali u - jedan autobus...</p>
<p> Nema, dobro je poznato, unosnijeg izvoza od onoga »na licu mjesta«! To je kad strani kupac dolazi u našu zemlju i pred naše (u ovome slučaju) konobe, podrume, restorane... Lako je zaključiti kako bismo se proveli da, uz sve ostalo, još uvozimo i vino - bilo bi znatno skuplje nego je u njihovim zemljama (a skupo je uglavnom i bez uvoza), pa bi se i u ovome slučaju dogodilo kao i s ostalom robom koju uvozimo (i) za potrebe turizma: strani turisti plaćali bi svoju robu po našim (višim) cijenama... Dakle, hoće li vinogradarsko-vinarska i turistička Hrvatska podizati vinograde i dovoditi u red stanje u tome dijelu gospodarstva ili će uvoziti još i vino?</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Lončarec: »Nije istina da smo u krizi sa cjepivima«</p>
<p>»Nema govora o tome da cjepiva nedostaje. To što piše u nekim novinama jednostavno je neistina«, kaže direktor HZZO-a Zdravko Lončarec</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - »Nema govora o tome da cjepiva nedostaje. To što piše u nekim novinama da smo u krizi s cjepivima, jednostavno je neistina«, rekao je u subotu za Vjesnik Zdravko Lončarec, direktor HZZO-a. Evo kako on objašnjava problem oko novog cjepiva protiv uzročnika jedne vrste meningitisa (Haemophilus influenzae tipa b) koje je tek odnedavno u programu obvezatnog cijepljenja djece u Hrvatskoj.</p>
<p> Nakon što je potkraj prošle godine u Ministarstvu zdravstva prihvaćen novi program, HZZO je promptno reagirao i obavio sve što je trebalo za njegovu nabavku: tražili smo odobrenje Upravnog vijeća, raspisali natječaj koji kao državna ustanova HZZO mora poštivati (po Zakonu o nabavi roba i usluga). Morao se, nadalje, poštivati žalbeni rok od 50 dana, a nakon toga se - sve po redu i propisu, na čemu g. Lončarec inzistira, pristupilo ugovaranju i plaćanju. </p>
<p>Odabrani dobavljač »Jadran-farm« odmah je isporučio manju količinu tog cjepiva, od čega su uzorci - također po propisu - upućeni na kontrolu i nakon toga slijedi distribucija. Tijekom idućeg tjedna cjepivo će biti u domovima zdravlja. Stoga, iako je program »na snazi« od početka godine, cjepiva nije bilo, eto, zbog proceduralnih stvari koje je Zavod morao poštivati.</p>
<p>»Nema govora o kašnjenju ili krizi«, tvrdi Lončarec. »Svima koji su po preporuci pedijatra kupili to cjepivo i platili ga, HZZO će vratiti novac«, rekao je Lončarec dodavši da je Zavod o tome još na početku godine izvjestio županijske zavode. </p>
<p>Međutim, navodno je došlo do zastoja u opskrbi cjepivom protiv dječje paralize (poliomielitisa), koji je, može se reći, oduvijek u programu redovitog cjepljenja. Direktor HZZO-a to nije uopće komentirao, no dr. Bernard Kaić, dežurni liječnik u Epidemiološkoj službi, u subotu nam je rekao da za to - ako je istina - nema logičnog objašnjenja zbog kojega su se nezadovoljni roditelji navodno obratili i novinarima. </p>
<p>Cjepiva se, kako je objasnio, distribuiraju po ustaljenom režimu iz Zagrebačkog zavoda za javno zdravstvo u županijske zavode i domove zdravlja, prema planu i potrebama, odnosno broju djece za cijepljenje i docjepljivanje, pri čemu sve plaća HZZO. O kojim je rasponima nestašice tog cjepiva riječ, dr. Kaić nema podataka, ali vjeruje da je u pitanju sporadična pojava jer neki domovi zdravlja, odnosno županijski zavodi, imaju cjepiva isporučenog za prvo tromjesečje ove godine (zalihe se naručuju svaka tri mjeseca). Procjepljenost djece u Hrvatskoj inače je dobra, iznad 90 posto, što je dobro i u skladu sa svjetskim normama.</p>
<p> Problemi zbog eventualne nestašice mogli bi se javiti tek nakon mjesec i više dana kad bi u nedovoljno procjepljenom stanovništvu pao imunitet i pojavio se oboljeli kliconoša neke od problematičnih bolesti.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vijećnici IDS-a i nezavisne liste pokazali razinu poznavanja likovne kulture</p>
<p>Priznanje »počasni građanin« Grada Pule većinom glasova Gradsko vijeće dodijelilo je najstarijem hrvatskom aktivnom slikaru 95-godišnjem Josipu Crnoboriju, protiv čega su bili oporbeni vijećnici izvlačeći iz naftalina priču o Crnoborijevom portretiranju Pavelića</p>
<p>PULA, 4. svibnja </p>
<p> - U povodu odluka o ovogodišnjim nagradama i priznanjima Grada Pule, koje su na svečanoj sjednici u subotu dodjeljivane u Istarskom narodnom kazalištu, posve neočekivano izbio je jedan likovno-politički skandal. Priznanje »Počasni građanin Grada Pule« Gradsko je vijeće većinom glasova dodijelilo najstarijem hrvatskom aktivnom slikaru, 95-godišnjem Josip Crnoboriju koji po povratku iz New Yorka živi u Zagrebu. Prilikom izjašnjavanja o predloženim kandidatima, oporbeni vijećnici - iz redova IDS-a i nezavisne liste Loredane Štok - najprije su se usprotivili dodjeli Povelje grada Pule Komunalnom poduzeću »Herculanea«, uz tvrdnju da je to zapravo priznanje njezinu direktoru Radovanu Cveku koji je okrenuo leđa IDS-u. </p>
<p>Potom su se usprotivili dodjeli priznanja »počasni građanin« umjetniku Josipu Crnoboriju. Vijećnik Furio Radin osporio je mogućnost dodjele toga priznanja dvojbom da nije Crnobori ničim zadužio Pulu, te da je bio i portretist Ante Pavelića! </p>
<p>Ta priča o portretiranju Ante Pavelića izvučena »iz naftalina« poslije punih 60 godina, te prouzročila je neugodni skandal, utoliko više što nije proučena pozadina cijelog tog događaja iz 1942. godine. Zaista, Josip Crnobori je kao nadareni i u to doba priznati slikar-portretista bio pozvan da portretira Poglavnika, a istodobno su dr. Pavelića portretirali Crnoborijev profesor Vladimir Becić, te također sjajni slikar Omer Mujadžić. Crnoborijev portret nije prihvaćen uz obrazloženje da je presmion i premoderan, pa je štoviše uništen (spaljen) tako da autor nema niti njegovu fotografiju. O tome nas je izvijestio pulski povjesničar umjetnosti i voditelj likovnog fundusa Grada Pule Otmar Širec, koji je kao građanin i predložio Crnoborija za to priznanje.
Nakon rasprave na Gradskome vijeću potkraj prošloga mjeseca, netko je anonimno nazvao telefonom Josipa Crnoborija i spočitnuo mu portretiranje Ante Pavelića. Nakon toga Crnobori je odustao od dolaska u Pulu na svečanu sjednicu, gdje je trebao primiti priznanje »počasnog građanina«, a, saznajemo, najozbiljnije razmišlja da se u nastaloj situaciji toga priznanja i odrekne. </p>
<p>Kakve je dimenzije ta podgrijana priča o portretiranju Ante Pavelića dobila, najbolje kazuje podatak da je ove subote gradski radio »Maestral« toj temi posvetio cijeli jedan sat, a u sklopu emisije gradska vijećnica Loredana Štok spomenula je kako je s Pavelićevim portretom Crnobori nastupio na biennalu u Veneciji, što je Širec osporio već navedenim argumentom. Doista je žalosno kolika je u pojedinih pulskih vijećnika niska razina poznavanja hrvatske likovne i opće kulture.</p>
<p>Inače, nagradu grada Pule posmrtno je dobio muzikolog Renato Pernić, grb grada Pule pripao je inovatoru Francu Žirovniku, a Povelja grada Pule Komunalnom poduzeću »Herculanea«. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaštita okoliša Donje Neretve</p>
<p>PLOČE, 4. svibnja</p>
<p> - Donje Poneretlje jedno je od područja gdje se od 2000. godine uspješno realizira projekt »Promicanje suradnje i razmjene u zemljama srednje i istočne Europe«, a sve u sklopu Pokreta o stabilnosti, uz financijsku potporu švicarske Agencije za razvoj i suradnju. Cilj je tih aktivnosti razvijanje regionalne suradnje na svim područjima zaštite prirode. U Hrvatskoj je do sada proglašeno šest parkova prirode s ukupnom površinom oko 317.502 hektara. Prema najavama ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Hrvatske, parkom prirode će se proglasiti i područje Donje Neretve koje će se prostirati na oko 24 tisuća hektara. Riječ je o ugroženom području: ušću Neretve, predjeli Desana, području Orepak, Rudu. </p>
<p> Podsjetimo i na činjenicu kako su se ti međunarodni projekti u dolini Neretve počeli uspješno ostvarivati još 1997. godine i to u okviru Ramsarske konvencije kada je proveden projekt MedWet, koji je financiran iz Fonda Europske unije. Nastavljen je s realizacijom 1999. godine kada je počela i priprema novog načina upravljanja Hutovim blatom gdje je zaštićeno i prirodno stanište močvarica. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Živo cjepivo nije za djecu do tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Dr. Marina Štajduhar, pedijatrica u Domu zdravlja Centar u Runjaninovoj ulici u Zagrebu, objašnjava da s cjepivima za djecu ima problema, ali ne takvih kako ih opisuju neke novine. Cjepiva za poliomielitis (dječju paralizu) ima dovoljno, ali živog koje se daje na usta, i kakvo pedijatri i Svjetska zdravstvena organizacija, ne preporučuju za djecu do trećeg mjeseca života zbog mogućih 'nus' pojava. </p>
<p>Takva je preporuka i u našem Nacionalnom programu obaveznog cijepljenja od početka godine, ali mi to cjepivo (inaktivno, neživo), kaže dr. Štajduhar do danas nismo dobili. I dalje cijepimo živim cjepivom, a po svoj savjesti, a i po aktualnom programu, to bi cijepljenje trebali obustaviti. Živo cjepivo (na usta) može se dati tek nakon što dijete imunološki reagira na prvo (neživo) i razvije do određene razine imunološki sistem. </p>
<p>Zašto ga nismo dobili? Kako misli dr. Štajduhar to je problem financijske prirode, jer riječ je o skupom cjepivu.</p>
<p>No, istina je da nema cjepiva protiv uzročnika meningitisa Haemophilusa infuenzae tipa b koje je - prema doktorici Štajduhar - odlično cjepivo, ne samo za tu bolest, već i protiv čestih respiratornih infekcija u male djece, posebno one vrtićke. »To cjepivo u svojoj pedijatrijskoj ordinaciji roditeljima preporučujem već nekoliko godina i oni redovito prihvaćaju i to cjepivo koje se odavno, kao i kad je o inaktivnom cjepivu za paralizu riječ, daje djeci u svijetu«. (B. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pacijentica u komi, anesteziolog smijenjen </p>
<p>Pretpostavlja se da je razlog smjenjivanja dr. Houre pritisak javnosti nakon spoznaje da je 23-godišnja pacijentica Ljiljana S. pala u duboku komu 16. travnja tijekom jednostavnog estetskog operativnog zahvata korekcije nosa</p>
<p>OSIJEK, 4. svibnja</p>
<p> - Ravnateljstvo osječke Kliničke bolnice donijelo je u petak odluku o smjeni dr. Zlatka Houre s mjesta voditelja Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu njegu. Na njegovo mjesto, kao vršitelj dužnosti ove funkcije postavljena je dr. Dubravka Ivić, dok će dr. Houri idućega tjedna biti ponuđen novi ugovor o radu.</p>
<p> Iako u osječkoj KB nismo uspjeli dobiti službenu informaciju, niti izjavu smijenjenoga dr. Houre, pretpostavlja se kako je razlog njegova smjenjivanja pritisak javnosti nakon spoznaje da je pacijentica kojoj je dao anesteziju pala u komu. Podsjetimo, dvadeset i trogodišnja Ljiljana S. iz osječkog prigradskog naselja Višnjevac, pala je u duboku komu 16. travnja tijekom jednostavnog estetskog operativnog zahvata korekcije nosa, u privatnoj poliklinici dra. Davora Šimundića, kod kojega je dr. Houra radio honorarno, jer su imali potpisan ugovor o suradnji.</p>
<p> Nakon što je dva tjedna provela na Odjelu intenzivne njege u KB Osijek, pacijentica je prevezena u KBC Rebro u Zagrebu. Njezino je stanje još uvijek nepromijenjeno. Kako doznajemo od dr. Šimundića, djevojka je prije ovoga zahvata prošla sve potrebne pretrage kod dr. Zorislava Bratelja, specijaliste u KB Osijek. Svi su nalazi bili idealni i ona je ocijenjena kao osoba koja bez rizika može podnijeti anesteziju i operativni zahvat.</p>
<p> »Sa dr. Hourom sam često surađivao, jer je riječ o vrhunskom anesteziologu u kojega imam beskrajno povjerenje« - ustvrdio je dr. Šimundić, te objasnio da je nakon otvaranja privatne poliklinike, sa osječkom KB potpisao ugovor o više oblika suradnje. Komplikacije su, kazao je, započele prije samog završetka operativnog zahvata tijekom kojega je dr. Houra kontinuirano nadgledao pacijenticu.</p>
<p>»Pred sam kraj zahvata dr. Houra me upozorio kako nešto nije u redu s radom djevojčina srca. Istoga je trenutka započeo sa reanimacijom, a ja sam pozvao Hitnu pomoć, te je djevojka odmah prevezena u osječku Kliničku bolnicu« - ispričao je dr. Šimundić. </p>
<p>I predsjednik Povjerenstva Ministarstva zdravstva za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje dr. Josip Jelić, u nedavnoj je izjavi za Vjesnik ustvrdio kako je anesteziološka oprema u klinici dr. Šimundića primjerena, a da je dr. Houra vrstan specijalist anesteziolog. Po njegovim riječima, komplikacije nastale kod operacije mlade Višnjevčanke »nesretan su stjecaj okolnosti i incident koji se nikad ne može predvidjeti i koji nema veze s anesteziologijom, jer svaku operaciju, pa i onu najbanalniju, prati i određen rizik«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mimica: Hrvatska će postati član EU do kraja 2006. godine</p>
<p>»Unutarnje reforme moramo provesti, ne zbog Europske unije, nego zato da bi nama bilo bolje. U taj proces treba uključiti što više građana kako naša generacija ne bi propustila svoju najveću šansu«, rekao je Mimica</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Uvjereni smo da će Hrvatska postati punopravna članica Europske unije do kraja 2006., što ovisi samo o nama samima i našoj sposobnosti da što prije uspješno ispunimo obveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, i tako dokažemo da smo pouzdan partner, rekao je u subotu ministar europskih integracija Neven Mimica na proslavi Dana Europe, na zagrebačkom Cvjetnom trgu.</p>
<p> Dodao je da je put u Europu počinje u svijesti svih hrvatskih građana koji moraju prihvatiti europske vrijednosti u životu i ponašanju, kako napori državnih organa ne bi bili uzaludni. »Put u Europu poticaj je unutarnjim reformama koje moramo provesti, ne radi Europske unije, nego zato da bi nama bilo bolje. U taj proces treba uključiti što više građana kako naša generacija ne bi propustila svoju najveću šansu«, rekao je Mimica.</p>
<p> U izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo činjenicom da 77 posto hrvatskih građana podržava ulazak u EU, ali je istaknuo potrebu za njihovim boljim upoznavanjem s europskim institucijama i procesom integracije.</p>
<p>Proslavu Dana Europe Ministarstvo europskih integracija organiziralo je kao središnju priredbu u sklopu Europskog tjedna, koji se prigodnim manifestacijama obilježava u cijeloj Hrvatskoj. Uz nastup grupe Soulfingers, Zagrepčanima su u velikom šatoru dijeljene razne publikacije, od brošura i malih leksikona, do slikovnica za djecu, olovaka, blokova, balona i drugog promidžbenog materijala.</p>
<p> O Europskoj uniji i procesu integracije informacije su mogli dobiti i na Euro-internet kioscima, koje je Ministarstvo postavilo i u mnoge fakultete i knjižnice. Za one najinformiranije bio je organiziran kviz na kojem su mogli iskušati svoje znanje, odgovarajući na pitanja o povijesti i sadašnjosti Europske unije. Glavna nagrada na kvizu bila je karta za let u jedan europski grad po izboru, dar Croatia Airlinesa, koju je dobila likovna tehničarka Anđelka Felja (33). Ona je uspješno odgovorila na pitanje vezano uz uvođenje eura, a kao odredište svog puta najvjerojatnije će izabrati Madrid.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvoje Kačić: Treba otkazati UN-u na Prevlaci</p>
<p>ROGOZNICA, 4. svibnja </p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova mora poštivati već donesene odluke Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade, a to znači da se ne smije dati suglasnost da promatrači UN-a na ovaj način produžuju svoj boravak na južnom dijelu Hrvatske, rekao je između ostalog dr. Hrvoje Kačić, bivši predsjednik Komisije za granice na Trećem Paneuropskom simpoziciju o pomorstvu, koji je u subotu u Rogoznici okupio desetak uglednih stručnjaka iz tog područja. </p>
<p>»Do 1998. godine nazočnost predstavnika UN-a se toleriralo, jer sam se i sâm osobno zauzimao da moramo imati puno razumijevanje za konačnu integraciju hrvatskog Podunavlja, no kad je i taj hrvatski dio integriran, zatražio sam od Vlade RH da im se mandat više ne produžuje«, naglasio je dr. Kačić. »Takav sam stav izričito iznio 1999. godine, no reakcija Vlade izostala je sve do danas. Može se misliti da u vrijeme NATO-ove intervencije u Srbiji i na Kosovu nije bilo pravo vrijeme za to, ali poslije završetka intervencije prestao je postojati i posljednji razlog zbog kojeg se ne bi vrednovala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. godine«, kaže dr. Kačić.</p>
<p> U potpisanom dokumentu izričito stoji kako mirovne snage mogu tamo biti razmještene samo privremeno i ako su promatrači ovlašteni da promatraju pregledavaju, istražuju i izvještavaju. »S obzirom na obveze koje je Hrvatska preuzela na sebe da će to područje demilitarizirati, dužnost promatrača je da izvještavaju o tome dolazi li tamo netko naoružan ili ne, ali se to ne može primijeniti na civilno stanovništvo i predstavnike hrvatske vlasti«, rekao je u Rogoznici dr. Kačić. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Lipičani i Pakračani prisjetili se na dane oslobođenja</p>
<p>PAKRAC, 4. svibnja</p>
<p> - Prije sedam godina, 4. svibnja 1995., predajom 1503 neprijateljska vojnika završena je vojno-redarstvena akcija Bljesak u kojoj je hrvatska vojska i policija oslobodila do tada okupiranu zapadnu Slavoniju. Prisjećajući se tih dana i obilježavajući sedmu obljetnicu Bljeska izaslanstvo Grada Pakraca, Hvidra i članovi Hrvatskog časničkog zbora Pakraca i Lipika u spomen na sve poginule u Domovinskom ratu pred središnje spomen-obilježje na Rimokatoličkom groblju u Pakracu položili su vijence i zapalili svijeće.</p>
<p>Za Pakračane i Lipičane 4. svibnja 1995. godine od posebne je važnosti jer su predajom neprijateljskih vojnika nakonn 1285 dana oslobođeni okupirani dijelovi ova dva grada.</p>
<p>Zapovjednik samostalne pakračke bojne Davor Grbac prisjećajući se početka i završetka Bljeska, za Vjesnik je rekao: »Za tu akciju pripremili smo se odlično. Iznenadili smo sve pa i Unprofor. Brzo smo napredovali prema utvrđenim ciljevima, pa sam zapovjednike satnija tada u šali upitao da li su do tih položaja došli biciklima«.</p>
<p>Grbac je zadovoljan i činjenicom da u Bljesku nije poginuo nijedan pripadnik njegove bojne.</p>
<p> »No«, reći će, »svi smo bili razočarani jer smo nakon nekoliko godina slušanja prijetnji pobunjenih Srba htjeli se s njima pravo potući i vratiti im sve za 91. godinu. Međutim, oni su se kukavički predali«. Sudionike obilježavanja sedme obljetnice Bljeska pozdravio je i umirovljeni general Velibor Kikerec. Rekao je kako je »u Domovinskome ratu hrvatski vojnik iskazao visoku vrijednost i u izravnom hrvatsko-srpskom sukobu srušio mit o nepobjedivosti srpskog vojnika koji je u ovom ratu bio agresor«. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Obitelji nestalih nezadovoljne odnosom Vlade prema njima</p>
<p>OSIJEK, 4. svibnja</p>
<p> - Na 9. izbornoj skupštini Osječko-baranjske udruge obitelji nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja održanoj u subotu, za predsjednicu je ponovno izabrana Štefica Krstić koja ovu funkciju obavlja već nekoliko godina. »Članova je sve manje i to nam je drago. Ali to članstvo koje je ostalo, uistinu je ostalo samo. Na nama je ostalo da sami dođemo do prave istine o nestalim članovima naših obitelji koju neki od nas godinama bezuspješno traže« - istaknula je Štefica Krstić, naglasivši kako se na području Osječko-baranjske županije traga za još 110 osoba, dok se u Hrvatskoj ukupno traga za 1370 osoba. </p>
<p> Kako je zaključeno na subotnjoj izbornoj skupštini, obitelji nestalih iznimno su nezadovoljne odnosom Vlade RH prema svim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, kao i zakonskim promjenama te restrikcijama kojima su značajno umanjena prava, kako branitelja, tako i ostalih stradalnika. »Svjesni teških gospodarskih i socijalnih prilika željeli smo i podržali promjene, vjerujući kako će se tako ispraviti sve nepravde i nepravilnosti učinjene tijekom prethodnih godina. Naime, nakon svakoga rata ima onih koji se žele okoristiti raznim povlasticama. Njih se mora razotkriti jer samo tako možemo sačuvati pravu vrijednost žrtve naših najmilijih, a i više bi novca ostalo za skrb o pravim stradalnicima. No, zakonskim promjenama to nije učinjeno, a naša su prava dodatno umanjena« - rekla je Krstić.</p>
<p>Naglasila je kako će se idućeg utorka u Vukovaru sastati s glavnom tužiteljicom haaškog tribunala Carlom del Ponte. »Na prethodnim našim sastancima Carla del Ponte nam je obećala da će raditi na tome da oni koji su na našem području napravili zlo, dakle Srbi, odgovaraju za svoja zlodjela. Međutim, do danas svoja obećanja nije izvršila, pa ćemo u utorak pokušati izvršiti pritisak na nju i reći joj kako bi u Haagu, barem što se tiče ratnih zločina u istočnoj Hrvatskoj, najprije trebao završiti Goran Hadžić«, ustvrdila je Krstić.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Predstavljen novi stroj za razminiranje</p>
<p>OTOČAC, 4. svibnja</p>
<p> - U Drenovom Klancu nedaleko Otočca, Hrvatski centar za razminiranje obavio je testiranje novog stroja za razminiranje MV-4 zagrebačkog poduzeća DOK-ING. Stroj je prilagođen svim terenima, a pogodan je za održavanje. Cijena stroja MV-4 je oko 250 tisuća dolara i smatra se najučinkovitijim strojem takve vrste u svijetu jer za sat vremena može očistiti 1500 četvornih metara različitog terena. Trenutačno, DOK-ING kao najveća tvrtka te vrste u Europi s oko 80 radnika proizvela je 16 strojeva generacije MV-1, MV-2, MV-3, a u izradi je devet novih strojeva MV-4. Zbog kvalitete strojeva i njihove učinkovitosti interes za njihovu kupnju iskazan je u Izraelu, Vijetnamu i Južnoj Africi. </p>
<p>U Ličko-senjskoj županiji još uvijek je pod minama 108 četvornih km, a do sada je očišćeno oko 11 četvornih km. Smrtno je stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava 18 osoba, dok ih je više od 100 ozlijeđeno. Po riječima Maria Barkovića, ove godine u planu je 19 projekata razminiranja na površini od 2,6 četvornih km. Samo na lokalitetu oko Drenovog Klanca očistit će se oko 400 tisuća četvornih metara terena, od čega najviše okućnica, cesta i poljoprivrednih površina. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Kumrovcu oko 200 Titovih poštovatelja i sljedbenika</p>
<p>Titovi suborci prisjećali su se prošlih vremena i izražavali svoje nezadovoljstvo aktualnom vlašću</p>
<p>KUMROVEC, 4. svibnja</p>
<p> - Oko 200 poštovatelja i sljedbenika Josipa Broza Tita okupilo se u subotu pred njegovom rodnom kućom u Kumrovcu kako bi obilježili 22. godine Titove smrti. </p>
<p>Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Ivan Fumić rekao je da je Tito obilježio 20. stoljeće te da će njegove zasluge biti trajno zabilježene. Za Tita je rekao da je bio »drug, prijatelj, vrhovni komandant, državnik i diplomat«, a »svijetlio je poput krijesnice u svim oslobodilačkim ratovima diljem svijeta«.</p>
<p>Tito je za Drugoga svjetskog rata poveo borbu protiv okupatora, a oni koji su prihvatili stranog gospodara, danas to žele opravdati. No, služenje okupatoru je, smatra Fumić, izdaja koja se ne može ničim oprati. Zahvaljujući narodno-oslobodilačkom pokretu Hrvatskoj su vraćene mnoge otuđene pokrajine, a Tito je »bratstvo i jedinstvo suprotstavio međunacionalnoj mržnji, a danas se i Europa osniva na toleranciji i razumijevanju«, kazao je. </p>
<p>Poslije rata Tito, koji je unio »red, mir, slogu i toleranciju u naše prostore«, suprotstavio se Staljinu, a uveo je radnička prava koja su bila »veća nego u bilo kojoj zemlji svijeta, što je 1990. godine proćerdano, pa se sada za njih treba ponovo boriti«, Fumić je podsjetio i na Titovu ulogu u pokretu nesvrstanih, naglasivši da Hrvatska među njima treba tražiti svoje mjesto. </p>
<p>Ovogodišnjoj komemoraciji nazočila je i grupa japanskih turista koji su bili na obilasku po Hrvatskom zagorju. </p>
<p>I ova komemoracija protekla je u znaku petogodišnjeg Zlatana Muharemovića odjevenog u pionirsku odoru. Prošle dvije godine, po uputi svog oca, klicao je Titu, a ove je godine, usprkos glavobolji, morao pozdravljati »Smrt fašizmu, sloboda narodu«.</p>
<p>Vijence na spomenik položila su izaslanstva Krapinsko-zagorske županije, općine Kumrovec, SABH-a, antifašističkih udruga iz Slovenije i drugi. </p>
<p>Ostarjeli Titovi suborci prisjećali su se prošlih vremena i izražavali svoje nezadovoljstvo aktualnom vlašću.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020505].
|
