NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021001].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234843 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mesić: Agresija je počela kad je Milošević pokorio saveznu vlast, JNA i tajne službe</p>
<p>Stjepan Mesić je u Haag ponio i vlastite bilješke o točkama s kojima, kao neposredni svjedok, želi upoznati Sud. U njima se, među ostalim, spominje početak rata u Hrvatskoj, napad na Banske dvore, humano preseljenje... / »Vjesnik« doznaje da je u Zagrebu formirana pravnička ekipa koja će reagirati na svaki signal iz sudišta, bilo dostavom dokumentacije za potkrjepu Predsjednikovih navoda, bilo za proceduralne zamke u koje ga ispitivanje može navesti </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Odlazeći iz hrvatske metropole u Haag, pod sigurnosnim plaštem bez najave i uobičajenih aerodromskih izjava, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić je u utorak »chalengerom« drugi put krenuo put klupe za svjedočenje na Međunarodnom kaznenom sudu. Ovaj put, pod svjedočkim brojem B-1230, Mesić će imati prigodu suočiti se sa Slobodanom Miloševićem,</p>
<p>Mesić je - kad je poziv za svjedočenje u Haagu postao formalnom činjenicom - Vjesniku 16. rujna ocjenjujući svoj nastup pred Sudom rekao: »Nakon što sam u istrazi sve rekao, u Hrvatskoj su se javili prozivači, oni koji znaju 'više' od mene i aktualne prilike razumiju više od mene. Oni su iz dostupnih materijala savršeno prepoznali sve ono što im je potrebno da me pred hrvatskom javnošću optuže. I nije ih zanimao sadržaj tog svjedočenja, nego samo mišljenje tzv. Hrvatina o Mesićevu svjedočenju. S tom se opcijom u današnjim medijskim uvjetima nisam mogao boriti«.</p>
<p>Unatoč tomu, Mesić se ne boji da će njegova najnovija haaška izjava utjecati na ovdašnje političke prilike: »Sve što kažem protiv Miloševića ovdje će se prihvatiti s odobravanjem, jer dobro se zna da je on odavno 'osuđen'. Ne jamčim da će moj spomen Tuđmana biti shvaćen na isti način«.</p>
<p>U Haag je hrvatski predsjednik ponio i vlastite bilješke o točkama s kojima, kao neposredni svjedok, želi upoznati Haaški sud.</p>
<p>Slijedom onoga što je prije dva tjedna izjavio Vjesniku, ta bi se svjedočka prtljaga mogla svesti na nekoliko ključnih točaka.</p>
<p>JNA odbija naloge Predsjedništva SFRJ: U razdoblju svibanj-lipanj 1991. pritisak na Predsjedništvo za uvođenjem vojne diktature; JNA odbija naredbu o prekidu napada na Sloveniju; general Blagoje Adžić najavljuje vojni puč.</p>
<p>Početak rata u Hrvatskoj: Zbivanja u Hrvatskoj 1991. godine Europska zajednica ocjenjuje agresijom Srbije i JNA. U listopadu, generali iz Miloševićeva kruga postavljaju Vladi u Zagrebu ultimatum i najavljuju opći napad na Hrvatsku.</p>
<p>Granica Virovitica-Karlovac-Karlobag: JNA pod izravnim zapovjedništvom Miloševića na sjeveru Hrvatske izaziva zločine u pozadini linije sukoba, a u Posavini izravno sudjeluje u zločinima prema stanovništvu i naseljima.</p>
<p>Napad na Banske dvore: Najbolji pilot JRZ (jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva) izveo je precizno planiranu akciju napada na Banske dvore. Raketa je pogodila drevno zdanje u kojem su se samo igrom slučaja spasili Tuđman, Mesić, i bivši jugoslavenski premijer Ante Marković. S obzirom na to da je tog 7. listopada 1991. godine JNA već otkazala poslušnost saveznom Predsjedništvu i komandu je izravno preuzeo Milošević, jasno je da je i namjera napada i ubojstva u to vrijeme dvojice ključnih hrvatskih političara i Markovića, saveznog premijera iz Hrvatske, bila određena uz njegovo neposredno sudjelovanje.</p>
<p>Humano preseljenje: Najosjetljivije pitanje Mesićeva svjedočenja. Začeta na Kosovu, ta mračna ideja trebala je »osloboditi« prostor za Srbe koji će u ispražnjene kuće doći i »popraviti« nacionalni sastav bivše pokrajine. Istim mehanizmom, Milošević je htio na području umjetne političke krajinske tvorevine naseliti Srbe i time nacionalnom čistoćom tih krajeva stvoriti osnovu za njihovo pripojenje Srbiji. No, u Hrvatskoj taj postupak nije mogao biti proveden bez dogovora s drugom, hrvatskom stranom i njenom ambicijom da na prostore iseljenih hrvatskih Srba naseli Hrvate iz Bosne, iz Rumunjske, s Kosova, Vojvodine.</p>
<p>Slovenska vojna: Napad na Ormož i sukob teritorijalaca i JNA u Sloveniji; Mesićev pokušaj da nalogom spriječi vrhovnog zapovjednika (kao predsjednik Predsjedništva SFRJ) samo su inicijalna epizoda rata na prostoru bivše Jugoslavije. Upozorenje diplomatskih kanala iz Vatikana da nakon Slovenije slijedi napad na Hrvatsku, sredinom lipnja 1991. godine, povezuje zbivanja na sjeveru bivše savezne države s događajima koji su uslijedili južnije od Ljubljane.</p>
<p>Pad Borisava Jovića: Mesića na predsjedničkoj funkciji u Predsjedništvu SFRJ smjenjuje Bora Jović, Miloševićev čovjek iz vremena »jogurt revolucije«. Ako čovjek takvih političkih predznaka pada samo zato što se odupro Miloševićevoj politici na Kosovu, onda je jasno koja je to Miloševićeva politika bila prema Hrvatskoj, u kojoj je uživao punu podršku baš Jovića i srpskoga bloka u Predsjedništvu SFRJ.</p>
<p>Vjesnik iz pouzdanih izvora doznaje da je u Zagrebu, pred Mesićev odlazak u Haag, formirana posebna pravnička ekipa koja je osposobljena reagirati na svaki signal iz sudišta. Bilo dostavom dokumentacije za potkrjepu Predsjednikovih navoda, bilo za proceduralne zamke u koje ispitivanje može navesti Stipu Mesića. Službeno članstvo zagrebačkog odvjetnika Čede Prodanovića u ekipi hrvatskog predsjednika shvaća se kao prva pravna pomoć u istim slučajevima i pokušaj zaštite autentičnosti njegovih izjava od proceduralnog obezvrjeđivanja. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Milošević pred Haaškim sudom (5): Iskapanje žrtava iz masovne grobnice u Lovasu</p>
<p>U Miloševićevoj režiji dogodila se Ovčara, najveće stratište Domovinskog rata, gdje je skončalo dvije stotine ranjenika iz vukovarske bolnice/ Novo vukovarsko groblje sa 1200 žrtava jedna od najvećih grobnica poslije Drugoga svjetskog rata/ Pobijeni Hrvati pobacani u bunare klasičan dokaz ratnog zločina protiv civila</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Haaško suđenje Slobodanu Miloševiću prožeto je sa stotinu trideset i pet masovnih grobnica diljem Hrvatske i listom od 1348 nestalih Hrvata. Gotovo da nema pedlja nekad okupiranog područja na komu se, šest godina nakon oslobođenja, ne otkrivaju grobnice Hrvata - u poljima, bunarima, dvorištima. I tako od Podunavlja do Banovine, dosad su ekshumirane 3353 žrtve.</p>
<p>Veliki vožd jest pred licem pravde, jer je golemom armijom krenuo u osvajanje tuđih teritorija i etničko čišćenje, no majke i obitelji nestalih, ubijenih i poginulih u Hrvatskoj to teško može zadovoljiti, njihova je bol nenadoknadiva. </p>
<p>Deseci godina zatvora za Miloševića ne mogu nadomjestiti nijednog sina, oca, brata, razorene domove... Sada, kad se redaju svjedoci protiv Miloševića, treba podsjetiti na surovu istinu o ratu u Hrvatskoj, izrežiranom prema njegovu scenariju i provedenom pod njegovom komandom, dok je bio »veliki predsjednik velike Srbije«. Dogodila se tada Ovčara, najmasovnije stratište Domovinskog rata gdje je skončalo dvije stotine ranjenika iz vukovarske bolnice. Hladnokrvno su ih ubili srpski vojnici, a zapovijedao im je Miloševićev major Veselin Šljivančanin. Do danas je na slobodi, daleko od Haaga.</p>
<p>Na ekshumaciju žrtava iz Ovčare čekalo se pet godina, Srbi su se opirali svim sredstvima, javnim i političkim lobiranjem kod međunarodne zajednice, tvrdeći da je Ovčara plod hrvatske propagande. </p>
<p>Ali istina je ipak potvrđena kad su ekshumirane žrtve iz Ovčare i nađena brojna svjedočanstva. Nađen je, na primjer, dnevnik jednoga srpskog vojnika ispisan tog vlažnog 21. studenoga 1991. godine: »Susreo sam to jutro vojnike koji su otvoreno pričali o masovnim egzekucijama prethodne noći«... Cijeli je Vukovar jutro poslije Ovčare mirisao na smrt, a svjedoci su vidjeli da je i major Šljivančanin, ne samo zapovjedio, nego i osobno »smaknuo« nekoliko ranjenih hrvatskih vojnika. </p>
<p>Dana 7. studenoga 1995. godine jugoslavenska je Vlada iz Haaga obaviještena da su na Međunarodnom sudu podnijete optužnice protiv Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića i Mile Mrkšića, optuženih za egzekuciju 261 hrvatskog ranjenika i civila iz vukovarske bolnice. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je samo šesnaest godina, najstarijem 76... </p>
<p>Treba li zornijeg dokaza o Miloševiću i njegovim izvršiteljima koji su upravo na Ovčari počinili jedan od najstrašnijih zločina u Hrvatskoj?! No umjesto kazne, Šljivančanin je promaknut u pukovnika! Njegov pomagač Mrkšić nagrađen je činom general majora, a Radić je umirovljen na vlastiti zahtjev da bi se ubrzo za zasluge naplatio poduzetništvom u trgovini u Kragujevcu. </p>
<p>Novo Vukovarsko groblje, također, je velika masovna grobnica Hrvata s više od 1200 tijela (oko 350 Srba, ostalo su Hrvati), jedna od najvećih u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Da su u agresiji na Hrvatsku pod Miloševićevom palicom kršene sve međunarodne konvencije, ljudska prava, te prava djece potvrdilo se i nakon ekshumacije žrtava s tog groblja - nađeno je novorođenče od samo pet mjeseci stradalo u granatiranju kad je u mjesecima Miloševićeva bezumlja na Vukovar ispaljeno gotovo 800 tisuća različitih projektila.</p>
<p>Od Vukovara do Srebrenice voždova je armija sijala grobnice. Žrtve su mahom mučene i ubijane, na većini su nađene rane od metka. Da se ratni zločin ne može skriti dokazuje i otkriće mnogih podunavskih bunara, erdutskog, na primjer u komu je bilo tridesetak tijela. Nakon smaknuća, žrtve su u donjem rublju pobacane u bunar koji je potom miniran!</p>
<p>Povratnike Srbe Vladin Ured za zatočene i nestale uporno poziva da se jave na besplatni telefon ako išta znaju o nekoj grobnici. Zahvaljujući takvim dojavavama u prvih šest mjeseci ove godine upozoreno je na još 48 novih grobnica, a probnim su iskapanjima potvrđene grobnice na 20 lokacija iz kojih su ekshumirane 54 žrtve. </p>
<p>Jedna od njih je i 40. masovna grobnica na Banovini u selu Komogovini gdje je ekshumirano pet civila zahvaljujući upravo svjedoku Srbinu. Pobijeni su tipičan dokaz ratnog zločina protiv civila, ubijeni pedesetak metara od mjesta gdje su pokopani, a oko njih su nađene čahure od metaka kalibra 7,62 ispaljene iz automatskih pušaka, standardnog naoružanja bivše JNA i pobunjenih Srba.</p>
<p>Iz podataka Vladina ureda za zatočene i nestale iščitavaju se razmjeri hrvatskih stradanja kojima bi se na tisuće stranica, samo iz Hrvatske, ispisala optužnica protiv Mloševića. Najviše je stradalih u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj je ekshumirano 1908 žrtava. </p>
<p>U Sisačko-moslavačkoj županiji ekshumirano ih je 607, Zadarskoj 230, Osječko-baranjskoj 199... U više od 80 posto slučajeva potvrđen je identitet i zasad se jedino ne zna čiji su posmrtni ostaci 608 neidentificiranih osoba privremeno pohranjenih u masovne grobnice u Zagrebu i Osijeku. </p>
<p>No i oni, kao i svih 1348 nestalih u Hrvatskoj, 135 grobnica sa 3353 tijela nedvojbeno optužuju srbijanskog vožda Miloševića i sve njegove dragovoljce »martićevce« i plaćenike »arkanovce« koji su po Hrvatskoj, od Vukovara do Dubrovnika imali krvavi pir!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vjesnikov forum (2): Odluke Ustavnoga suda Hrvatske ne obvezuju Sud u Haagu</p>
<p>Hodak: Vlada bi zadržala Ustavni zakon, a ujedno bi ga mijenjala prema političkim potrebama / Šeks: Prigovori koji se upućuju svim strankama, osim HSP-u, o donošenju Ustavnog zakona ne stoje / Nobilo: S pozicija Suda nebitno je što će reći Ustavni sud i što piše u Ustavnom zakonu / Paro: Međunarodna zajednica nema isti odnos prema Hrvatskoj i Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Kakve su pravne mogućnosti sporenja Vlade s Haaškim sudom, bi li u tome mogao pridonijeti Ustavni sud i kakvu ulogu u svemu tome može imati Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, teme su o kojima se raspravljalo na Vjesnikovu forumu, održanom u četvrtak, 26. rujna, u redakciji našeg lista.</p>
<p>Hodak: Vlada se nalazi u lošoj poziciji. Ona bi zadržala Ustavni zakon, a ujedno bi ga i mijenjala prema političkim potrebama, koje su evidentne. Ankete pokazuju da je hrvatska javnost protiv izručenja generala Bobetka, pokazuju da je javnost prvi put shvatila što znači Ustavni zakon. Imamo situaciju da jedna »estremna manjina« - a to su »nacionalisti, desničari, izolacionisti, ksenofobi« itd., na čelu s Račanom, Tomcem, Padovanom, nadbiskupom Bozanićem, a iza njih stoji »ekstremna manjina« od 85 posto anketiranih - smatra da Hrvatska ne bi trebala izvršavati svoje obveze iz Ustavnog zakona.</p>
<p>Hrvatska nema šanse u jednom slučaju s Haaškim sudom. Nema ih, jer je Ustavni zakon takav kakav jest. Ako ga promijenimo, na ledu smo taj čas, jer je pisan po želji međunarodne zajednice.</p>
<p>U srijedu je Vjesnik objavio komentar u kojem se autor pita imamo li pravnu državu. Završetak glasi otprilike - nedužnost ili krivnja generala Bobetka može se dokazati samo pred sudom u Haagu. </p>
<p>To nije točno. Admirala Zeca Haag je optužio, a on se nije našao ni jedne sekunde u pritvoru Suda. Na kraju je ta optužnica povučena. Beogradski odvjetnici i crnogorska politika zajednički su radili i doveli do toga da admiral Zec nije spremio tvrdo kuhana jaja i otišao u Haag, jer »nije« napravio nekakvo kazneno djelo, »samo« je bombardirao Dubrovnik. </p>
<p>Ako bi Vlada pokazala nešto u vezi s »tvrdo kuhanim jajima« onda bi to bilo mnogo učinkovitije za hrvatske interese, nego ovo što sad namjerava putem Ustavnog suda, smatram, samo dobiti na vremenu. </p>
<p>Odluke Ustavnog suda ne obvezuju Haag i kad dođemo pred Vijeće sigurnosti, diplomati to znaju, SAD neće uložiti veto. Nitko neće stati u obranu nas samih, moramo izmisliti nešto drugo osim Ustavnog suda koji nam je u ovom trenutku jedini time out.</p>
<p>Stazić: Kako gledate na pravo međunarodne zajednice da sudi Miloševiću? On osobno nije nikoga ubio, a sasvim je sigurno zapovijedao, ne obranom vlastite, nego napadom na druge zemlje.</p>
<p>Hodak: Analogija su tokijski i nürnberški proces. Tamo osuđeni bili su agresori koji su počeli Drugi svjetski rat, koji su ga izgubili. Milošević je počeo rat i kao pokretač svega zla mora odgovarati. To je osnovni i bitan razlog zašto Milošević mora sjediti u Haagu, jer je bio na čelu države koja je počela rat u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i završila na Kosovu.</p>
<p>Stazić: Nisam mislio da Milošević ne treba sjediti u Haagu. Mislim da ova praksa Suda malo šire shvaća pojam ratnoga zločina, pa ga prenosi i na one koji su imali efektivnu moć.</p>
<p>Hodak: U optužnici protiv Miloševića stoji da je on izravno u BiH i Hrvatskoj naredio, ne zločine, nego ratne operacije iz kojih su proizlazili zločini. Ja vas pitam kako bi se proveli hrvatski generali da je Hrvatska prešla Drinu i da je Tuđman naredio ratne operacije u Srbiji.</p>
<p>Nobilo: Milošević nije optužen za agresivni rat, jer Haaški sud nije za to nadležan. Druga je stvar što se iz modusa operandi zločina koji su se ponavljali uvijek u istom obliku izvodi zaključak da je morao postojati plan i odobrenje da se tako postupa. To je zatvoreni krug i indicija koja govori da je on kao odgovorna osoba to zapovijedio.</p>
<p>Šeks: Upitano je što bi bilo da Hrvatska nema Ustavni zakon o suradnji s Haagom. Neki prigovaraju i osporavaju: »Vezani ste kao država, jer ste donijeli zakon o suradnji; kako ga sad možete mijenjati«. Hrvatska bi bila vezana obvezama, kao članica UN-a, i Statutom Suda i obvezom suradnje neovisno o tome je li ili nije donijela bilo kakav zakon. </p>
<p>Zato oni prigovori koji se upućuju svim političkim strankama, osim četvorici zastupnika HSP-a koji su bili protiv Ustavnog zakona kad se glasalo, jednostavno ne stoje.</p>
<p>Taj Ustavni zakon ima zaštitnu klauzulu, za koju ne vidim da je dovedena u pitanje, a to je članak 3. u kojem piše da će Hrvatska surađivati sa Sudom, ako je to u skladu sa Statutom, Pravilima o postupku i ako zahtjev nije proturječan Ustavu. Statut Suda involviran je u ustavni poredak, a sada Vlada koristi taj instrumentarij Ustavnog zakona.</p>
<p>Nobilo: Gospodin Šeks je sasvim pravno govorio kad je rekao da smo obvezni surađivati sa Sudom imali ili ne Ustavni zakon. No, upadate u pravnu kontradikciju kad kažete: »Mi moramo surađivati sa Sudom i bez Ustavnog zakona, ali imamo i u zakonu osigurač koji nam odobrava da ne surađujemo«. Zaboravljamo hijerarhiju pravnih normi. S pozicija Suda i međunarodne zajednice nebitno je što Ustavni zakon kaže, što će Ustavni sud reći. Samo u postupku u Haagu nešto ishoditi, jedini je pravni put. Postoji mogućnost osporavanja optužnice, ali tek nakon prvog pojavljivanja okrivljenika. Postoji mogućnost, kolega Hodak je to rekao, pravno-diplomatskom akcijom priložiti dokaze da čovjek nije kriv i da je preširoko shvaćena zapovjedna odgovornost i da oni povuku optužnicu. Treća je mogućnost, mala, da Hrvatska kao treća strana pokuša na Sudu uložiti prigovor o pravnim standardima zapovjedne odgovornosti.</p>
<p>Paro: Međunarodna zajednica nema isti odnos prema Hrvatskoj i prema Srbiji. To se najbolje vidi u kažnjavanju i nagrađivanju. Hrvatska se danas u Europi gleda uglavnom kao zemlja koja pripada samoj jezgri Europe. Prema nama se postupa kao prema mlađem adolescentu, a ne kao prema djetetu, kao što se tretira BiH ili SRJ, koje se tretira s mnogo većim popustom. </p>
<p>Rudolf: Ovdje je bilo riječi o odnosu države i prava. Moj čvrsti dojam je da su međunarodna politika i međunarodno pravo zaključili brak i to katolički, da se ne može razvesti.</p>
<p>Šeks: Gospodine Nobilo, ono što sam rekao nije proturječnost ni kontradiktornost. Ta je zaštitna klauzula unesena u Ustavni zakon pod pretpostavkom, a ona se obistinila, da Sud i tužiteljstvo odstupe od vlastitih pravila. </p>
<p>Domovinski rat kriminalizirali su počinitelji zločina</p>
<p>Nobilo: Međunarodna zajednica zbog nesposobnosti država na području bivše Jugoslavije osniva međunarodni sud. Troši stotine i stotine milijuna dolara u svakoj godini da bi obavila ono što mi nismo u stanju. I sad bi ona trebala dopustiti nama da ocjenjujemo njihove pravne akte, a da oni rade naš posao. To je pravni nonsens. Ako nama to dopuste, sutra će to morati dopustiti Beogradu, i to je blokada Suda. Odluka Ustavnog suda bi mogla imati status ekspertnog mišljenja. ...</p>
<p>Pravne su floskule da Haaški sud kriminalizira Domovinski rat. Domovinski rat kriminaliziraju oni koji su počinili zločin, koji ga nisu spriječili i nisu ga kaznili. Još nismo osudili nikog relevantnog za zločine na hrvatskoj strani - obitelj Zec, Pakračku poljanu, Karlovac, Šibenik, Bjelovar - sve su presude oslobađajuće, nijedna osuđujuća.</p>
<p>Sankcije na primjeru Republike Srpske</p>
<p>Hodak: Kad govorimo o sankcijama, uzmimo za primjer Republiku Srpsku. Diplomati znaju koliko je ona dobila novca od međunarodne zajednice za razvoj demokracije, a koliko Hrvatska. A oni su kao pod nekim »teškim« sankcijama, tamo je SFOR...</p>
<p>Možemo dobiti odluke Ustavnog suda koje će nam ići u korist. S obzirom na to da se radilo o redarstvenoj akciji u Medačkom džepu, to ne spada pod Ženevsku konvenciju, ne može biti ratni zločin, može biti zločin. Tvrdim da nema rata u povijesti u kojem nisu počinjeni zločini.</p>
<p>Opasnosti nedjelovanja međunarodne zajednice</p>
<p>Paro: Ako smislimo nešto jednostavno i uvjerljivo iz čega će biti jasno da obrana hrvatskoga slučaja - ovdje ne govorim o »slučaju Bobetko«, nego o hrvatskim slučajevima pred međunarodnom zajednicom - može pridonijeti ukupnoj stabilnosti područja bivše Jugoslavije i nešto malo šire, u tom slučaju neće nam se ništa dogoditi. Niti će se djelovati protiv nas, niti će se ne djelovati, što je još gore, jer se neće djelovati protiv nas nego se neće djelovati za nas - nema provedbe implementacije Sporazuma o stabilizaciji, nema europske perspektive, nema NATO-a i sigurnosne perspektive, ona se odgađa. Moramo jako dobro razmisliti o tome gdje ide konflikt sa Sudom i do koje mjere, jer sud je instrument međunarodne zajednice.</p>
<p>(Nastavlja se u sutrašnjem broju)</p>
<p>Priredio Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>(Ne)moguća misija</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Diplomatska akcija, kako bi se uvjerilo svjetska središta moći da Hrvatska ne želi sukob s Haaškim sudom, u punom je zamahu. No kakvi su dosezi takve akcije?</p>
<p>Zbog činjenice da je oko podizanja nove optužnice diplomacija držana nekoliko mjeseci »u mraku«, valja svakako istaknuti da joj je manevarski prostor bitno sužen. Uspjeh diplomacije više je nego ikad ovisan o načinu na koji su pravni stručnjaci odabrali osporiti optužnicu. Vrlo je brzo, naime, postalo jasno da diplomaciji neće pomoći nijedna politička kvalifikacija kojima su se razmetali svi, bilo da je riječ o opoziciji ili političarima na vlasti. </p>
<p>Objašnjenja da je optužnica neustavna i da se njome napada svetinja Domovinskog rata, vrlo su brzo pala u vodu. Diplomatska će se akcija, dakle, u ovoj fazi morati svesti na jednostavno objašnjavanje da Hrvatska nipošto ne želi ući u otvoreni sukob s Haaškim sudom, nego da planira suradnju i nastaviti. U petak je nastupilo trenutačno olakšanje, jer je Vlada najavila svoj pravni put; od Haaškog je suda zatražila dopuštenje da podnese žalbu na nalog za uhićenjem i predajom generala Bobetka. Odabiranje takva puta umjesto osporavanja optužnice pred Ustavnim sudom, koje je besmisleno, dalo je diplomaciji predah da može dodatno pojasniti kako Hrvatske ne odbija suradnju s Haaškim sudom. Takvim su potezom predah dobili svi, no on neće dugo trajati. Ako se hrvatski zahtjev odbije, a Hrvatska ne postupi prema ukazu suda, i nekoliko puta snažnije diplomacije ne bi bile u stanju izbjegnuti ili zaustaviti negativne efekte takva poteza.</p>
<p>Međunarodni pritisci, koji dolaze s ključnih mjesta u međunarodnoj politici bez obzira na neke nijanse u intonaciji, vidljivo je, još će neko vrijeme dolaziti u formi upozorenja. S Hrvatskom će se intenzivno razgovarati sve do onoga trenutka kada se bude shvatilo temeljno pitanje, jedino koje zanima i EU i SAD - odbija li Hrvatska suradnju s Haaškim sudom ili ne. Odgovor na to pitanje važan je i međunarodnoj zajednici. Taj će odgovor pokazati je li Hrvatska uistinu čimbenik stabilnosti u regiji i model za primjer drugima kako se to prihvaćaju i brane vrijednosti demokracije, među kojima poštivanje pravne države zauzima iznimno važno mjesto. Ako Hrvatska dokaže ono što se o njoj trenutačno misli, onda će diplomacija biti u prigodi to itekako kapitalizirati.</p>
<p>U protivnom, diplomaciji će se u inozemstvu zatvarati vrata i hodnici kojima trenutačno nesmetano prolazi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Upozorenje prvoga kruga</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ </p>
<p>Najveća briga koju će sljedeća dva tjedna imati predsjednički kandidat Vojislav Koštunica je kako ne izgubiti stečeno, a njegova suparnika Miroljuba Labusa u ove jesenske dane čeka još jedno »duboko oranje« radi pridobivanja onih koji u nedjelju nisu iskoristili svoje biračko pravo. </p>
<p>U svakom slučaju, rezultati prvoga kruga izbora za predsjednika Srbije, što se plasmana i međuodnosa ove dvojice kandidata tiče, nisu bili gotovo nikakvo iznenađenje. Najviše razloga za osobno zadovoljstvo ima radikal i potencijalni haaški osumnjičenik Vojislav Šešelj koji je, drugi put uzastopce, na predsjedničkim izborima doživio zvjezdane trenutke. Sa svojih gotovo 23 posto glasova, odnosno više od brojke iz bilo koje od mnoštva provedenih anketa, Šešelj istodobno može i treba zaintrigirati sve ozbiljne domaće i inozemne analitičare od kojih se očekuje da daju ocjenu u kojoj je mjeri i zašto Srbija i dalje sklona njegovoj nacionalističko-šovinističko-izolacionističkoj retorici. </p>
<p>Pitanja ima još: misle li građani Srbije da su uistinu završili posao s tranzicijom vlasti prije dvije godine kad su skinuli Miloševića i da zato mogu apstinirati? Ne vide li da je heterogena grupacija, koju su tada doveli na vlast, razjedena unutarnjim sukobima i da joj treba omogućiti jasnu polarizaciju u duhu demokratskog političkog društva? </p>
<p>Smatraju li da je Šešelj iz oporbenih klupa najzaslužniji za trostruki porast prosječne plaće ili možda od njega očekuju da realizira san o srpskim granicama povučenim u drugim državama, odnosno da im barem »vrati« Kosovo?</p>
<p>Jugoslavenski se predsjednik Koštunica sigurno može nadati da će se u njegovu glasačku kutiju za predsjednika Srbije preliti glasovi većine izbornih gubitnika - od Šešelja, preko kandidata socijalista Bate Živojinovića i Branislava Ivkovića, Vuka Draškovića, sve do Pavkovića, Obradovića i Arkanova nasljednika Pelevića. </p>
<p>Nije teško izračunati da bi to bilo više nego dovoljno za izborni trijumf ovog »legalista« i »umjerenog nacionalista«. S druge strane, potpredsjednik savezne vlade Labus, premda mu se ne može prišiti nikakva afera, služi kao gromobran prema komu javnost projicira svoje nezadovoljstvo srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem. Taj animozitet rezultirao je kaznom u izbornom plasmanu. Zato se Labus sad, prema svemu sudeći, nada da bi se u Srbiji mogao ponoviti sindrom francuskih izbora na kojima je likovao desničar Le Pen, ali su građani u drugom krugu, u strahu za budući razvoj događaja, ipak izišli na izbore i podržali umjereniju opciju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zašto sad najviše galami upravo HDZ</p>
<p>Ta je danas oporbena stranka uz svečanu pompu i patetične suze započela proces slanja hrvatskih osumnjičenika u Haag? Cinici su rekli kako bi Bobetko, da je HDZ sad na vlasti, već drugi dan nakon stizanja optužnice sjedio u Haagu...</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Hrvatska se nakon optužnice protiv generala Bobetka nalazi u vrlo složenoj situaciji, a u pokušaju rješenja dio obveza i odgovornosti mora preuzeti i Sabor«, kazao je u svom ozbiljnom stilu predsjednik HSS-a i Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Političar koji uvijek vrlo odmjereno i pozorno bira riječi, gotovo nikad se ne »istrčava« prije vremena - osim što povremeno svoje koalicijske partnere (čitaj: SDP) voli podsjetiti na važnost HSS-a - potvrdio je time ozbiljnost trenutka u kojem se nalazimo.</p>
<p>Potvrdilo se to i na cjelodnevnoj i iscrpljujućoj sjednici Sabora u petak, s jedinom točkom dnevnog reda, raspravom o suradnji Hrvatske s Haaškim tribunalom, a sve u ozračju optužnice protiv generala Bobetka. Stranke su dogovarale i pregovarale cijeli dan, zastupnici se povlačili u svoje odaje i tamo usuglašavali strategiju, i upravo u trenutku kad se činilo da je sve dogovoreno i da će svi - i pozicija i opozicija - nastupiti jedinstveno, HDZ je počeo »štekati«.</p>
<p>Zanimljivo je bilo gledati početak rasprave, kad je predsjednik Sanader u ime svoje stranke počeo objašnjavati zašto je toliko važno da Sabor zatraži izmjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Činilo se da će upravo HDZ jedini ostati usamljen u parlamentu, inzistirajući na tom svom prijedlogu, dok su čak i Đapićev HSP, pa čak i Pašalićev Hrvatski blok(!), dali zapravo bezuvjetnu podršku Vladi u poduzimanju svih pravnih i političkih koraka prema Haagu u »slučaju Bobetko«.</p>
<p>No, višesatna međustranačka uvjeravanja i stanke u kojima su se donosile strateške odluke ipak su dale rezultata, pa je i HDZ »popustio«, dajući Račanovoj vladi potporu, ali uz obećanje da će se već ovih dana na sjednici Predsjedništva Sabora razmotriti njihov zahtjev o izmjeni Ustavnog zakona.</p>
<p>Istina, zlobnici su komentirali da je »Račan lijepo i brzo slomio Sanadera«, tvrdeći da je to još jedan dokaz da je HDZ-ov šef zapravo »na usluzi« hrvatskom premijeru i da su sve njegove najave o tome da HDZ sigurno preuzima vlast na idućim izborima, samo - puke tlapnje. Svakojakih se špekulacija moglo čuti tog »dugačkog petka« u parlamentu. Pritisnuti iznimno važnom i osjetljivom temom, ali i iznenadnim zagrebačkim olujnim nevremenom (zbog kojega mnogi nisu mogli »zbrisati« iz Sabora), 121 zastupnik je hodao parlamentom, slušao kalkulacije, nove špekulacije, prenosio/la jedni drugome što su novo čuli...</p>
<p>Neki su ipak, bez obzira na dogovoreno, a zapravo lažno jedinstvo, bijesno govorili da oni »sigurno neće jesti travu zbog staroga generala koji se ne ponaša vojnički, a ni časno, nego komandira iz luksuzne vile na elitnoj adresi«. Drugi su govorili da se Bobetko osramotio »cinkarenjem« kolega, pokušavajući svaliti odgovornost na druge važne ljude iz tadašnje, ali i sadašnje vojne hijerarhije. A nakon što se pojavila vijest da sam Bobetko demantira intervju koji je dao jednom tjedniku, optužujući novinara da izmišlja, bilo je i onih koji su tvrdili da su starom generalu očito popustili živci, ako ne i pamćenje.</p>
<p>Neki su zastupnici pokazivali i sumnju u posljednje Račanove poteze, tvrdeći da se iza toga »nešto debelo krije« i da predsjednik Vlade sigurno ima neke spoznaje kojih su lišeni čak i njegovi koalicijski partneri.</p>
<p>Jedna od teorija koja se mogla čuti u kuloarima parlamenta jest da su Račan i predsjednik Mesić zapravo u svojevrsnom dealu; kao u američkim filmovima gdje uvijek postoji dobar i loš policajac. Pojedinci tvrde da je na djelu brižno planiran scenarij, jer - iako su Račan i Mesić u ovom slučaju pokazali disonantne stavove - međunarodna bi zajednica mogla upravo time biti zbunjena. Oni su zapravo pokazali da u Hrvatskoj ipak ima demokracije - dva najvažnija čovjeka o istoj temi prilično različito razmišljaju.</p>
<p>No, kako stegnuti sankcije Hrvatskoj, kad ipak ima onih koji pozivaju na razum i obvezu ispunjavanja potpisanih ugovora? Zašto sad najviše galami upravo HDZ, koji je uz svečanu pompu i patetične suze započeo proces slanja hrvatskih osumnjičenika u Haag? Cinici su rekli kako bi Bobetko, da je HDZ sad na vlasti, već drugi dan nakon stizanja optužnice sjedio u Haagu...</p>
<p>U kuloarima se također šuškalo da je ministar Lučin, odmah nakon dolaska optužnice za Bobetka, potpisao operativni nalog za uhićenje. I da to Bobetko zna i stoga ne želi izaći iz kuće, jer strahuje da bi mogao biti uhićen i odmah otpremljen u Haag. Govori se i kako »generala čuvaju Rojsovi specijalci iz Hercegovine«, jer ne vjeruju regularnoj policiji. Neki predviđaju da Bobetko ionako nikad neće otići u Haag, nego eventualno u bolnicu Dubrava, gdje je za njega pripremljen bolnički apartman. Uostalom, general je star i bolestan.</p>
<p>A gdje počinje i završava priča o navodnom dogovoru Predsjednika i premijera? Mesić će, kažu, »odigrati« pozitivnu ulogu prema svijetu u ovom slučaju (iako je gotovo sigurno da on vjeruje u sve što je rekao u svom govoru), i tako »spasiti« Račana i Vladu. Jer, da je situacija bila obrnuta, a Račan rekao ono što je izjavio Mesić, lako je mogao očekivati marš desnice i dolazak pred Banske dvore, te je prilično neizvjesno bi li ova vlada izdržala taj udarac. Mesiću ne mogu ništa, njega je narod izabrao i miran je još tri godine. No, svi koji poznaju Mesića znaju da ništa i nikome ne zaboravlja i ne ostaje dužan. Pa tako sigurno nije niti zaboravio, a niti oprostio Račanu ono teatralno razvlašćivanje, brojne sukobe oko tajnih i vojnih službi i pretvaranje u fikus. Zato premijer, ako je sad i zahvalan Predsjedniku, ne može baš biti sretan ako ga je ovaj zadužio.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kome treba (ovakav) MMF</p>
<p>Ključ za rješavanje velikog dijela svjetskih gospodarskih problema drže Sjedinjene Američke Države, a na njih ni Međunarodni monetarni fond ni Svjetska banka nemaju utjecaja, moglo se čuti na marginama summita najznačajnijih svjetskih financijskih institucija u Washingtonu. Otpor prevlasti SAD-a u MMF-u i Svjetskoj banci dosad je uglavnom stizao iz zemalja u razvoju, ali čini se da se formira nova jezgra, pretežno europska i ne nužno antiamerička, ali svakako s većom težinom od dosadašnje »trećesvjetske«</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Kada neka njemačka korporacija odluči održati prezentaciju u Hrvatskoj, ona će to učiniti na engleskom jeziku. Na neutralnom teritoriju engleski kao lingua franca znak je, osim jednostavnosti komuniciranja, da gost želi naglasiti svoju ravnopravnost s domaćinom. Kada je toj njemačkoj kompaniji uistinu stalo da bude prihvaćena, potrudit će se da njeni zastupnici govore hrvatski.</p>
<p>Prošlog petka u Washingtonu državni sekretar u njemačkom Saveznom ministarstvu financija Caio Koch Weser i predsjednik Deutsche Bundesbank Ernst Welteke pozvali su sudionike godišnjeg zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke na kraći radni sastanak u jednom od washingtonskih hotela. Poziv je bio na engleskom, prezentacija na njemačkom jeziku. Bez prijevoda.</p>
<p>Nije bila riječ o nesporazumu. Visoki njemački dužnosnici spremno su, kad god bi to netko od njih tražio, sve što su upravo rekli na njemačkom ponovili i na engleskom. To se događalo često i oni su često govorili na vrlo dobrom engleskom jeziku.</p>
<p>Riječ je o stavu, komentirao je incident jedan od sudionika sastanka, Nijemci su jednostavno usred Washingtona htjeli pokazati kako ne pristaju na američki diktat ni kada je riječ o financijama. Bio je u pravu.</p>
<p>»I MMF i Svjetska banka danas se trude riješiti neke od najosnovnijih gospodarskih problema, no ključ za rješavanje velikog dijela tih problema drže Sjedinjene Američke Države, a na njih ni Fond ni Banka nemaju utjecaja«, rekao je Ma Wei Hua, predsjednik i direktor China Merchant Bank. I on je bio u pravu.</p>
<p>Točno je da ni Banka ni Fond nemaju utjecaja na SAD. Istodobno, utjecaj SAD na Banku i Fond veći je nego ikada. To je loše i to treba mijenjati.</p>
<p>Analitičari današnje MMF-ove kritičare dijele na dvije struje. Liberalna, »lijeva«, tvrdi da je politika liberalizacije trgovine, privatizacije i bezuvjetne otvorenosti stranom kapitalu pogrešna i na dulji rok neodrživa jer »potiče na korupciju, dok istovremeno pruža malo prilika za brzu zaradu«. »Desna« smatra da je nekoliko nedavnih spasiteljskih MMF-ovih akcija uništilo ekonomsku disciplinu na globalnoj razini. A MMF postoji baš zbog te discipline.</p>
<p>Podržavajući MMF-ov prijedlog da se prezaduženim državama omogući neka vrsta bankrota, američki ministar financija Paul O'Neill jasno je ukazao na današnju »desnu« orijentaciju SAD. Amerika je najveći dioničar Fonda i Banke. Koja će struja preživjeti?</p>
<p>Vjerojatno treća, o kojoj se zasad najmanje govori.</p>
<p>Otpor prevlasti SAD dosad je uglavnom stizao iz zemalja u razvoju. Veserov i Weltekeov njemački govor usred Washingtona sluti na formiranje jedne druge jezgre, ne samo njemačke (riječ je i o jasnom stavu EU) i ne uvijek nužno antiameričke, ali svakako teže od dosadašnje »trećesvjetske«. Ojača li ta inicijativa, Nijemci će u Washingtonu možda opet govoriti engleski, a povjerenje u UN-ove financijske institucije, MMF i Svjetsku banku, bit će spašeno.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tko nije na ljepotu slab?</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Zbog čega se čuditi politizaciji koncerta Marka Perkovića Thompsona, obožavatelja Pavelićeva, Bobanova te Francetićeva djela - između čijih se slika prvi pjevački megafon ekstremne desnice ponosno šepuri - kad više ni izbor ljepotica ne može proteći bez prizivanja najstarijeg zanata i zanatlija u pomoć. Nije šef izbora Miss Hrvatske publiku u »Ciboni« i gledatelje CCN-a želio ni trenutka ostaviti u nedoumici pa se odmah na početku fešte ukazao na pozornici i održao domoljubno-politički »spič«. Da nije bilo branitelja, ne bi bilo - priopćio je na krivom mjestu i u krivo vrijeme, Milan Šečković - ni svih ovih izbora ljepotica. A zatim poput okorjelog političarskog pragmatičara pronalazi vezu između jubilarne obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i jubilarnog izbora ljepote.</p>
<p>U svom je tom pomno pripremljenom showu Šečković napravio i jednu ozbiljnu pogrešku. Nakon što je ustvrdio da bez branitelja ne bi bilo ni Miss Hrvatske te nakon što je zahvalio prvom predsjedniku Franji Tuđmanu na svemu što je učinio za Hrvatsku, Šečković najzaslužnijima za održavanje svih dosadašnjih festivala ljepotica proglašava Kseniju Urličić i Ivana Miladinova. Slabo upućeni u vezu između politike i izbora missica ostali su u nedoumici kome, zapravo, treba postaviti kamen temeljac, kome postolje a kome čitav spomenik.</p>
<p>I bez tog, na potpuno krivom mjestu isticanog državotvorstva, te za ozbiljnu televiziju i ozbiljan spektakl nepotrebnog busanja s podacima o (najvećoj) gledanosti, izbor Mistera Hrvatske, odnosno Miss Hrvatske vrvio je slabostima. Evo nekih. Vesna Pisarović se pojavila na pozornici tek 25 i pol sati nakon što su je nesnalažljive i indisponirane lapsuzice Tanja Tušek i Bojana Gregorić najavile. Iako je Tanja Tušek otišla iza scene izvidjeti zbog čega se Pisarovićka ne ukazuje na pozornici, razlog jednodnevnom zakašnjenju ostao je nepoznat. Daleko je manje sreće bilo s, primjerice, Reneom Bitorajcem, Mirnom Berend te na sva zvona najavljivanim Cesareom Paciottijem, koji se na priredbi nisu ni pojavili.</p>
<p>A neki koji nisu trebali - jesu. Svaka čast Cubismu, ali ne i na izboru Mistera Hrvatske čiji je finale s čak tri pjesme gotovo ubio. Uz Cubismo na krivome se mjestu našla pretenciozna, prebučna i preglumljena Nives Ivanković te nekoliko trenutno neaktualnih, potrošenih ili s glamuroznim, modernim showom nespojivih pjevača (Dražen Zečić s nehigijenskim narodnjakom »Daj mi da pijem iz tvoje čaše« ili Minea koja je više pozornosti posvetila tome hoće li joj majica skliznuti s grudiju nego publici), odnosno grupa (Cubismo, Magazin) koje je dobronamjerna publika u dvorani ispratila tek kurtoaznim pljeskom. Najnestimulativniji i najnekreativniji segment dviju priredbi, uz loše voditeljice (prve večeri), spor ritam (više prve nego druge večeri), nepotrebne zastoje na sceni, nečiste i nelogične kadrove (tv režija Ivan Miladinov), bila je izrazito siromašna scena Aleksandra Broza. To je s glamourom nespojivo siromaštvo još više naglašavala dnevna rasvjeta Borisa Popovića.</p>
<p>Uz voditelje Ivanu Šundov i Mirka Fodora, već odavno potrošen kliše izbora miss upečatljivim nastupom (i damskim izgledom) pomalo su razbili Doris Dragović te duo Vesna Pisarović i Giuliano, dok je Severina (u modernom izdanju), najveća hrvatska nepolitička pjevačka zvijezda, uskomešala čak i najkazališniju publiku u »Ciboni«. I tko još kaže da na žensku ljepotu nismo slabi?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>U Hrvatskoj, zasad, nema toga koji može učiniti ono što nalaže Haag svojom optužnicom </p>
<p>Hrvatska će Vlada, s nešto malo zakašnjenja, ipak doći do zaključka da vanjsko okruženje ne prihvaća ozbiljno nikakve ekspertne prigovore. I tada će preostati samo dvije mogućnosti, koje gotovo jednako bole. Jedna je bezuvjetno ispunjavati naloge Međunarodnog kaznenog suda, druga je izdržavati pritisak međunarodne zajednice / Svakome je valjda jasno da bi se vladajuća koalicija raspala, i politički i stvarno, onoga časa kada bi na dnevni red svoje sjednice stavila temu o prisilnu izručenju Haagu bilo koga većega političkog formata. Jasno je i to da kada nema vlade nema niti suradnje. A ako bi i došla neka nova vlada sve bi se isto ponovilo, jer u Hrvatskoj, zasad, nema toga koji može učiniti ono što nalaže Haag / Koliko je kristalno jasna nemoguća pozicija premijera, toliko je potpuno nerazumljivo da oni koji su odlučili slati optužnicu nisu mogli predvidjeti što će se dogoditi i da nisu znali kako rade uzaludnu i nemoguću stvar. Iz toga se jedino može zaključiti da se je međunarodna politika prestala voditi na temelju činjeničnog uvida u stvarnost i procjenjivanja budućnosti. Nego se umjesto toga vodi na razini podražaja</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Natezanje s Haagom se nastavlja i sve brže proširuje. S jedne strane Hrvatska pokušava na sve moguće načine ući u pravnu bitku. </p>
<p>Istodobno, s druge strane, Haag na to gleda kao na neozbiljno postupanje i nije mu na kraj pameti prihvatiti neku prepirku, a pogotovo ne pravnu. </p>
<p>A kako su za svaki spor uvijek potrebne najmanje dvije strane, zasad se još točno ne zna s kime će se sporiti Vlada. </p>
<p>Da od spora nema ništa, uz Haag, prvi su potvrdili i Britanci. Foreign Office je bio jasniji nego ikada, od Zagreba se očekuje izručivanje optuženika, a ne pravno ratovanje. Nakon toga odmah je pristigla i preporuka Vijeća Europe, koje je podsjetilo da je Hrvatska primljena u tu zajednicu pod uvjetom da ispunjava naloge Haaga, a ne da im prigovara.</p>
<p>U svakom slučaju hrvatska će Vlada, s nešto malo zakašnjenja, ipak doći do zaključka da vanjsko okruženje ne prihvaća ozbiljno nikakve ekspertne prigovore. I tada će preostati samo dvije mogućnosti, koje gotovo jednako bole. Jedna je bezuvjetno ispunjavati naloge Međunarodnog kaznenog suda, druga je izdržavati pritisak međunarodne zajednice.</p>
<p>Što u ovom trenutku sve u vezi s Haagom i svjetskom politikom nije jasno Vladi, to se još nekako i može razumjeti. Međutim, što takve ozbiljne političke stvari nisu pročišćene u međunarodnoj zajednici, to je već velik i vrlo ozbiljan problem.</p>
<p>Gotovo se čini nemogućim da silni diplomati, savjetnici i konzultanti koji su u svakodnevnom dodiru s Hrvatskom nisu uputili svoje vlade, a oni Haag, da optužnica za bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske ne može nikako proći. I da je potrebno nešto ozbiljno promisliti u politici kažnjavanja ratnog zločina u jugoistočnoj Europi.</p>
<p>A zašto bi to trebalo učiniti, pažljivi bi inozemni promatrači svakako morali znati i razumjeti, jer to im je posao i za to su plaćeni. </p>
<p>Prvo je što bi se trebalo znati da sadašnja hrvatska Vlada i kada bi željela zadovoljiti povećane apetite Haaga to ne može niti politički, niti tehnički.</p>
<p>Svakome je valjda jasno da bi se vladajuća koalicija raspala, i politički i stvarno, onoga časa kada bi na dnevni red svoje sjednice stavila temu o prisilnu izručenju Haagu bilo koga većega političkog formata. Jasno je i to da kada nema vlade nema niti suradnje. A ako bi i došla neka nova vlada sve bi se isto ponovilo, jer u Hrvatskoj, zasad, nema toga koji može učiniti ono što nalaže Haag. </p>
<p>I gotovo je nevjerojatno koliko ima problema sa shvaćanjem te jednostavne, da jednostavnije ne može biti, političke činjenice.</p>
<p>Ipak, gledajući hipotetično, i kada bi bilo stranačkog suglasja sa zahtjevom Haaga, koalicijska bi se vlada opet našla pred neprobojnim zidom.</p>
<p>Vlada bi se našla u sukobu s dobrom većinom svoga stanovništva kojim dominiraju jake emocije i nespremnost za bilo kakvim preispitivanjem prošlosti. Pa se postavlja pitanje, od kojih se to političara može očekivati, ili tražiti, da idu protiv volje velike većine svojih građana?</p>
<p>Vlada bi se našla i u sukobu s blokom jakih i utjecajnih oporbenih stranka, za što nitko ne može predvidjeti kako bi završilo. Zar to netko želi?</p>
<p>Sasvim sigurno bi se Vlada našla i u nemilosti Katoličke crkve, koja je sklonija jedinstvu, nego bespogovornu ispunjavanju naloga iz Haaga, koji bi podijelio hrvatske građane. I tu bi se trebalo zapitati, zar bi netko mogao priželjkivati takve napetosti u državi gdje se većina izjašnjava kao katolici?</p>
<p>I na kraju ne treba zanemariti niti činjenicu da u čitavom državnom aparatu prinude ima više onih koji, iz raznih razloga, prije vide Haag kao protivnika, nego kao prijatelja kojem treba nekoga isporučiti. </p>
<p>Svaki realni političar i to mora imati na umu, kao i političku, a možda i tehničku, prepreku. </p>
<p>Kada se tako sve stavi na svoje mjesto, postaje sasvim razumljivom premijerova očajnička rečenica koju je izrekao nekoliko puta, i koju izgleda kao da nitko u svijetu nije čuo - Vlada ne može izaći u susret zahtjevima Haaga! </p>
<p>Koliko je kristalno jasna nemoguća pozicija premijera, toliko je potpuno nerazumljivo da oni koji su odlučili slati optužnicu nisu mogli predvidjeti što će se dogoditi i da nisu znali kako rade uzaludnu i nemoguću stvar. </p>
<p>Iz toga se jedino može zaključiti da se je međunarodna politika prestala voditi na temelju činjeničnog uvida u stvarnost i procjenjivanja budućnosti. Nego se umjesto toga vodi na razini podražaja. Najprije se nešto gadno i neugodno mora dogoditi da bi to svi kreatori i provoditelji politike shvatili, uhvatili se za glavu i tek onda reagirali. U početku panično, a nakon nekog vremena i razumno.</p>
<p>Velike zamjerke Haagu ne dolaze samo iz Hrvatske. Isti, i veći otpori, zahtjevima Međunarodnoga kaznenog suda pružaju se sa svih balkanskih strana. </p>
<p>Najveću bruku i poniženja svijet doživljava u Bosni i Hercegovini. Tamo, osim fizičke prisutnosti međunarodnih vojnika, policajaca, obavještajaca, satelita, kompjutora i tko zna kakvih čuda tehnike, već godinama se ne može ući u trag Karadžiću i Mladiću. </p>
<p>Svakome je valjda jasno da takva neučinkovitost ne bi bila moguća bez jake potpore i neke države i velikog dijela naroda progonjenim zločincima. </p>
<p>Nije ništa bolja situacija u Jugoslaviji. I tamo se sa svim mogućim načinima odupiru suradnji s Haagom. Na daju dokumente, ne znaju adrese, prave teškoće gdje god mogu. </p>
<p>Riječju, dok se Haag obračunavao sa sitnim ribama, suradnja je funkcionirala kako-tako. Ali od kada se je prešlo na bit stvari i najviše političke dužnosnike nastale su velike teškoće, koje se sada već slobodno mogu nazvati debaklom politike.</p>
<p>O kakvu je debaklu riječ, to se više i ne može od nikoga skriti. </p>
<p>Od svih najviših političkih osumnjičenika s prostora bivše jugoslavenske države u Haagu je samo Milošević. A možda i on tamo ne bi bio da se, uz ostalo, nije radilo o tradicionalnim srbijanskim razračunavanjima. I gdje su na kraju pobijedili oni koji više vole Miloševića gledati na sigurnom u Haagu, nego u Beogradu odakle bi im mogao u svakom trenu pomrsiti račune oko vlasti.</p>
<p>I tako je došlo do onoga što nitko od važnih svjetskih čimbenika nije želio - s jedne strane Carla de Ponte s druge strane Milošević, i s gotovo nikakvim izgledima da mu se netko politički visoko pozicioniran pridruži.</p>
<p>Zato i treba razumjeti i Veliku Britaniju i Vijeće Europe, njima sigurno nije lagano gledati što se događa. </p>
<p>Toliki uložen napor i novac u rad Haaškog suda, a rezultati su potpuno suprotni od planiranih. Oni koji bi, prema njima, trebali biti osumnjičeni za ratni zločinci i privedeni u Haag, umjesto toga postaju heroji!</p>
<p>Međutim, taj debakl je problem svjetske politike i onih koji je vode, a ne Hrvatske. Zato se i ne treba previše brinuti, nego treba vjerovati u dosad nebrojeno puta dokazanu zapadnu pragmatiku. </p>
<p>Neće proći mnogo vremena kada će netko u nekom svjetskom ekskluzivnom i zatvorenom klubu shvatiti da je ovdje, na Balkanu, opet riječ o velikoj pogrešci u konstruiranju političkih mehanizama. I da netko stalno pokušava izvesti ono što je neizvedivo, ne obazirući se na prve lekcije sa studija da je politika ostvarivanje mogućega, a ne insistiranje na nemogućem.</p>
<p>I dok ne dođe do popravka onoga što ne valja, Hrvatska i tako ne može ništa učiniti. Već samo može spokojno čekati i promatrati kako će se svjetska visoka politika izvući iz najnovijega balkanskog sukoba same sa sobom. </p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Teško je, pa i do opoziva nemoguće, upravljati poslovima zemlje čijem su narodu potrebni junaci</p>
<p>Zna li premijer da nije dosta reći, makar to bilo i »jest ćemo i travu«, nego to treba i omogućiti? Ne očekuje li se baš od njega da napravi sve za one koji bi za ili zbog Bobetka i Haaga (ili nekoga i nečega sličnoga) jeli i travu, ne bi li barem tim napornim putem kroz livadu izišli iz zapletenog tročvora triju »p« - prava, politike i povijesti? / Što god bilo, premijeru nije lako, kao što nije ni onomu ili onima zbog kojeg i kojih je sve počelo. Ako postoji išta što mu je još trebalo u (do)sadašnjim (ne)prilikama, onda je to na daleko zadnjem mjestu slučaj Bobetko. Ili slučaj Haag, ako to nije isto. Bobetko je ovdje i danas čovjek kakvog ne bi bilo da nema njega ili da ga tko ne izmisli. Što bi se sve moglo i tko bi se sve mogao skrivati iza njegovih širokih leđa, vidjet će se, ako će se, tek poslije... Što god Račan (ne) učinio, teško može biti dobro, ali zato nema ničeg što bi mogao učiniti, a da ne bude loše </p>
<p>ŽELJKO BRIHTA</p>
<p>Znanac koji u slobodno vrijeme voli poput mnogih dijeliti (ne)korisne savjete političarima, a u neslobodno za razliku od mnogih prodaje ljekovite i ljute trave te ga društvo stoga zove travarom, misli da je sada kucnuo (i) njegov trenutak i kaže da bi premijer Račan morao sada učiniti barem dvoje.</p>
<p>Morao bi, ako već nije premda vjerojatno jest, narediti ljudima odgovornim za javni i trajni red i sigurnost da do daske pojačaju nadzor oko doma generala Bobetka u Tuškancu, tko zna što tko smjera.</p>
<p>Morao bi, što premijeru jamačno još nije palo na um ali njemu, travaru, jest, (pre)poručiti ljudima odgovornim za javnu hortikulturu da koliko god mogu pojačaju nadzor nad Tuškancem i svim drugim travnatim površinama po Zagrebu i nadalje, tko zna što dolazi.</p>
<p>Travar, naime, strahuje da bi, ne izruči li se general Bobetko onima koji ga traže, moglo doista nastupiti ono najgore o čemu sad toliki govore (»jest ćemo i travu«). </p>
<p>U tom bi slučaju moglo pak ponestati upravo te hrane ili namirnice, i to čim rekneš keks ili livada - ni svjetlo se ne širi tako daleko, široko i brzo kao glasine i panika.</p>
<p>On već, kaže travar, razmišlja o tomu što bi se moglo učiniti da nas, kako kaže, male ljude, ne zadesi da zakasnimo, a to možemo samo ako se na vrijeme pripremimo i za to da u nevolji, zatreba li i to iz viših ili kakvih god interesa i politike, postanemo (kao) koze i uzmognemo brstiti travu. I to možeš samo ako trave ima.</p>
<p>Travaru se stoga po glavi vrte i stvari kao što su hitri uvoz tartana i sjemena mačje ili božićne trave iz Europe (dok još nema embarga). Mogla bi se projektirati i koja tvornica za preradu i konzerviranje pod hitno ubrane i/ili proizvedbu umjetne, ali jestive trave. </p>
<p>Zabranio bi čim zatreba i nogometne i ine igre po livadama da se ne razgazi budući ručak, a mogao bi pripremiti i knjigu »Trava na sto načina«, to bi išlo kao ludo.</p>
<p>On, dakle, već razmišlja. Čini li to tako i na početku imenovani predsjednik Vlade? Zna li da nije dosta reći, makar to bilo i »jest ćemo i travu«, nego to treba i omogućiti? Ne očekuje li se baš od njega da napravi sve za one koji bi za ili zbog Bobetka i Haaga (ili nekoga i nečega sličnoga) jeli i travu, ne bi li barem tim napornim putem kroz livadu izišli iz zapletenog tročvora triju »p« - prava, politike i povijesti?</p>
<p>Što god bilo, premijeru nije lako, kao što nije ni onomu ili onima zbog kojeg i kojih je sve počelo. Ako postoji išta što mu je još trebalo u (do)sadašnjim (ne)prilikama, onda je to na daleko zadnjem mjestu slučaj Bobetko. Ili slučaj Haag, ako to nije isto.</p>
<p>Bobetko je ovdje i danas čovjek kakvog ne bi bilo da nema njega ili da ga tko ne izmisli. Što bi se sve moglo i tko bi se sve mogao skrivati iza njegovih širokih leđa, vidjet će se, ako će se, tek poslije. </p>
<p>Danas se još ne može točno znati ni poslije čega.</p>
<p>Danas se samo vidi kako u (ovoj) Hrvatskoj nema drugoga čija partizanska, antifašistička pa i »komunistička« prošlost ne bi - dok se možda ne pokaže drukčije - smetala ni onakvima kakvi su, recimo, Mirko Čondić ili i Marko Perković Thompson i ini pjevači »Jure i Bobana«.</p>
<p>Rasplet time nije olakšan, naprotiv. </p>
<p>Ako ima mitova koji mogu ne samo vječno živjeti nego i onih koji mogu dugo hodati, Hrvatska se može podičiti i potonjim. Možda i zato što se »mitološki« nije iživjela kao neke zemlje čija državnost traje dulje od njene.</p>
<p>Novinar pamti i njemačkog kolegu koji je vrativši se s Korzike - to je onaj otok koji se pravi važan Napoleonom - (pre)pričao uzrečicu što ju je ondje čuo prvi i jedini put u životu: teško narodu komu trebaju junaci. Sad i ovdje moglo bi se dodati: teško je, pa i do opoziva nemoguće, upravljati poslovima zemlje čijem su narodu potrebni junaci.</p>
<p>To vrijedi i za premijera Račana, premda ga ne mora i opravdati. Što god (ne) učinio, teško može biti dobro, ali zato nema ničeg što bi mogao učiniti, a da ne bude loše.</p>
<p>Dopusti li da se generala Bobetka izruči Haagu, može biti da bude smožden iznutra, makar i s travom.</p>
<p>Ne dopusti li da se general otputi u Haag, može se dogoditi da bude smožden izvana, s travom ili bez nje.</p>
<p>Treće se, ono dobro i moguće za Bobetka i Haag, a time i Račana i sve nas (ne)travojede, mora tek izmisliti.</p>
<p>Tko to može - narod bi rekao - i »stisnuti i pr.....«, neka se javi u Banske ili kakve god dvore.</p>
<p>Tko ne može, neka najbolje šuti i bere travu. Možda ni od toga ne bude velike koristi, ali zato ni veće štete nego od mnogoga govora.</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Budućnost naše hrvatske države ne smiju upropastiti oni koji se ne mogu osloboditi aveti ustaške prošlosti </p>
<p>Nije riječ o »statistima«, nego zacijelo o organiziranom nastojanju da se Hrvatska skrene s demokratskog puta u Europu i da se zbrišu i unište svi znameni njene borbe protiv fašističkog totalitarizma za Drugoga svjetskog rata u komu su se Hrvati našli na strani pobjedničkih saveznika u ratu protiv hitlerizma / Gojko Borić nas podsjeća da danas u Njemačkoj, upravo zbog gorkih povijesnih iskustava postoji zakon kojim se zabranjuje isticanje nacističkog znakovlja, nacističke odjeće i nacističkih pjesama. Zašto se sličan zakon ne bi mogao donijeti u Hrvatskom saboru protiv ustaškog znakovlja, to više što je, kako ističe i sam Borić, »ustaška Hrvatska bila totalitarna, antidemokratska, rasistička i protuhrvatska tvorevina sa svim stravičnim posljedicama tih odrednica«?</p>
<p>IVO HORVAT </p>
<p>Gojko Borić po starom: kad ne može zanijekati argumente o zločinačkom karakteru ustaštva, on ponovno relativizira i umanjuje opasnosti koje nam prijete od njegovih novih sljedbenika.</p>
<p>Tako u Vjesniku od 19. rujna u Stajalištima, Borić tvrdi: »Nitko ne podiže takvu zaglušnu graju kao neki naši tzv. antifašisti i neki mediji kad se u Hrvatskoj pojavi u javnosti nekoliko bijednih 'ustaša' koje to vjerojatno nisu, jer su jugokomunisti ustaše 'uspješno' likvidirali na Bleiburgu... a sadašnje 'ustaše' su vjerojatno provokatori ili obične političke budale.« </p>
<p>I dalje: »A oni u crno odjeveni 'ustaše' što ih vidjesmo na fotosima iz Visočana i Slavonskog Broda izgledaju nam kao pedesetogodišnjaci, dakle, obični su 'statisti' koji svojim pojavljivanjem provociraju hrvatsku demokratsku javnost.«</p>
<p>Uz to Borić navodi da se ustaški pokret u emigraciji raspao na niz slabašnih frakcija, pa je čak odustao od svoga imena, a Pavelić je neslavno svršio u španjolskom egzilu. Stoga Borić pita: »Kome je u Hrvatskoj danas u interesu oživljavanje ustaškog leša?«</p>
<p>Nije riječ o »statistima«, nego zacijelo o organiziranom nastojanju da se Hrvatska skrene s demokratskog puta u Europu i da se zbrišu i unište svi znameni njene borbe protiv fašističkog totalitarizma za Drugoga svjetskog rata u komu su se Hrvati našli na strani pobjedničkih saveznika u ratu protiv hitlerizma. Tko je tako sustavno od 1990. nadalje rušio i srušio blizu tri tisuće spomenika i spomen-ploča hrvatskim antifašistima? Zar je to bilo slučajno? Tko je zaredom dva puta usred Zagreba, u Račkoga 9, uništio spomen-ploču hrvatskom književniku Augustu Cesarcu kojeg su pogubile ustaše? Je li to bilo slučajno? Je li slučajno, a ne organizirano, podignut spomenik zapovjedniku ustaške Crne legije Juri Francetiću u Slunju?</p>
<p>I tako dalje. Čak su u mom Međimurju devedesetih godina uništili dva spomenika borcima protiv mađarske okupacije za Drugoga svjetskog rata. I to je nekome smetalo. Zacijelo ne »statistima«.</p>
<p>Uostalom, da ponovim što sam nedavno spomenuo: kome su u Zagrebu smetali nazivi dviju ulica koji su nas podsjećali na žrtve ustaškog terora - Ulica prosinačkih žrtava u Dubravi, kao spomen na skupno vješanje skupine hrvatskih intelektualaca - talaca u prosincu 1943., i Ulica studenta Krste Ljubičića, Hrvata iz Arbanasa, prve civilne žrtve ustaških frankovaca 1938. u studentskom domu u Runjaninovoj ulici?</p>
<p>Jesu li to 1990./1991. učinili nekakvi »statisti« u tadašnjoj gradskoj upravi?</p>
<p>Hoćete li da navodim dalje, Boriću?</p>
<p>Hoćete li da citiram izjavu splitsko-dalmatinskog župana Branimira Lukšića ovih dana u Jutarnjem listu da je »ustaštvo bilo 10 posto zločinačka, a 90 posto oslobodilačka ideja«. Lukšić je tako prokomentirao ustašku ikonografiju na koncertu Thompsona neki dan u Splitu na komu se slavilo ustaštvo i veličao NDH. </p>
<p>Je li i Lukšić, visok državni dužnosnik, samo običan »statist«, kako bi vjerojatno rekao Borić? Je li »statist« Thompson koji je svoj koncert počeo ustaškim pozdravom »Za dom spremni«? </p>
<p>Ne, Boriću, stvari su u Hrvatskoj danas mnogo, mnogo ozbiljnije. Riječ je o budućnosti naše države, stvorene uz goleme žrtve naših ljudi. Hoće li je upropastiti oni između nas koji se ne mogu osloboditi aveti ustaške prošlosti? </p>
<p>Njima, nažalost, pogoduje i teško socijalno stanje u nas, pa su opravdane bojazni da nam se - pod maskom ekstremnog nacionalizma i velikog hrvatstva - ne dogodi naša varijanta nacizma, ono što se 1930-ih dogodilo Weimarskoj Njemačkoj.</p>
<p>Borić nas podsjeća da danas u Njemačkoj, upravo zbog gorkih povijesnih iskustava postoji zakon kojim se zabranjuje isticanje nacističkog znakovlja, nacističke odjeće i nacističkih pjesama. Zašto se sličan zakon ne bi mogao donijeti u Hrvatskom saboru protiv ustaškog znakovlja, to više što je, kako ističe i sam Borić, »ustaška Hrvatska bila totalitarna, antidemokratska, rasistička i protuhrvatska tvorevina sa svim stravičnim posljedicama tih odrednica«?</p>
<p>Zašto se, Boriću, ne biste i Vi za to zauzeli imajući u vidu njemačka iskustva? </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Gradonačelnica otkazala dolazak u pet do dvanaest !</p>
<p>Za događaje u spalionici Ivan Čosić smatra odgovornom upravu Puta, ali ne negira i odgovornost grada kao i Ministarstva zaštite okoliša, »koje je u slučaju Puta bilo malo po strani«</p>
<p>Iako je već prije tjedan dana najavljeno da će gradonačelnica Vlasta Pavić, povodom proslave desete godišnjice rada Zalenog telefona, u ponedjeljak od 12 do 13 sati dežurati pokraj toga telefona i primati pozive građana vezane uz zaštitu okoliša, do toga nije došlo. Doslovno u pet minuta prije dvanaest sati gradonačelnica je telefonom otkazala dolazak, ispričavši se »dolaskom Kineza i kineskom izložbom«. Umjesto gradonačelnice, u ponedjeljak je tako, »dignut sa sastanka«, došao zamjenik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, Ivan Čosić. </p>
<p>»Žao nam je što je tako ispalo, jer smo termin proslave desete godišnjice rada Zelenog telefona prilagodili upravo gradonačelnici. Naime, prava godišnjica bila je 14. rujna«, rekla je predsjednica Zelene akcije, Jagoda Munić, dodajući da će Zeleni telefon raditi i bez gradonačelnice, iako su građani već od jutra zvali i raspitivali se o njenom dolasku.</p>
<p>Vlasta Pavić u ponedjeljak je otkazala i sastanak s predstavnicima Zelenog telefona i Zelene akcije, koji se trebao održati u 11 sati. »U deset sati iz Poglavarstva su nam javili da gradonačelnica ne može doći na sastanak, i istovremeno su nas zamolili da 'prema gradonačelnici budemo nježni jer ima veliku tremu pred dežurstvo na telefonu'«, ispričala nam je Gordana Klarić. </p>
<p>Ivan Čosić istaknuo je da je Poglavarstvo krajem rujna, zbog događaja u Putu, oformilo Stručno povjerenstvo za izradu plana intervencija u zaštiti okoliša u gradu Zagrebu. »Povjerenstvo ima zadatak pregledati sve operativne planove koje mu moraju dostaviti poduzeća što se bave s otpadom. Za sada smo dobili 35 planova, a na području grada ima oko 150 takvih poduzeća«, rekao je Čosić.</p>
<p>Za događaje u spalionici smatra odgovornom upravu Puta, ali ne negira i odgovornost Ministarstva zaštite okoliša, »koje je u slučaju Puta bilo malo po strani«, kao i grada. I glas ekoloških udruga, dodao je, premalo se čuo u javnosti nakon događaja u Putu. </p>
<p>»Za pitanja ekologije nedostaju nam stručnjaci, a problem predstavlja i to, što su inspekcije u nadležnosti Ministarstva, a ne županija i gradova, kao prije«, rekao je Ivan Čosić. Na pitanje vezano za bespravnu izgradnju zadnjeg kata Importanne galerije, odgovornost je pripisao građevinskoj inspekciji koja je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. No, kako saznajemo u Ministarstvu, u vrijeme kada je Importanne galerija građena, ta je inspekcija bila u nadležnosti grada. </p>
<p>U prvih devet mjeseci ove godine na Zeleni telefon došlo je 407 prijava građana. Na prvom mjestu građane muče problemi otpada (24,4 posto), pogotovo njegova spaljivanja te zbrinjavanja klaoničkog otpada, kao i rad kafilerije u Sesvetskom Kraljevcu. Slijede problemi vezani uz gradsko zelenilo (19,4 posto), te prijave vezane uz onečišćenje zraka (13,2 posto).</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Željezničari proslavili 140. rođendan </p>
<p>Program u povodu Dana HŽ-a i 140. obljetnice pruge koji je počeo u ponedjeljak trajat će do subote</p>
<p>Kako bi obilježile 1. listopada odnosno 140. godišnjicu puštanja u promet pruge Savski Marof</p>
<p> - Zagreb - Sisak, te svoj dan, 5. listopada, Hrvatske željeznice organizirale su između ta dva datuma mnoga događanja. Sabor Republike Hrvatske donio je, naime, 5. listopada 1991. godine Zakon o hrvatskim željeznicama, kojim su prvi put sve pruge na teritoriju Hrvatske postale sastavni dio jednog poduzeća - Hrvatskih željeznica.</p>
<p> Nakon što su na konferenciji za novinare u ponedjeljak predstavljeni sadržaji kojima će se obilježiti ti, za HŽ značajni dani, predsjednik Uprave poduzeća, Marijan Drempetić podnio je izvještaj o trenutačnom stanju u HŽ-u, dok je predstavnicima SOS Dječjeg sela Lekenik i Domovima za nezbrinutu djecu u Nazorovoj i na Josipovcu poklonjeno po pet računala. </p>
<p>Program u sklopu Dana HŽ-a i 140. obljetnice pruge počeo je u ponedjeljak, otvaranjem povijesne izložbe u Muzeju grada Siska. U utorak će se u Hrvatskom državnom arhivu predstaviti brošura o toj pruzi, a organizirat će se i okrugli stol o budućnosti željeznice. Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, u prolazu prema peronima, u srijedu će se otvoriti povijesna izložba, dok će se u četvrtak u Galeriji »U predvorju« (u Mihanovićevoj) otvoriti filatelistička izložba »Tračnice svijeta«. </p>
<p>Radi povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima u petak će se sastati predstavnici MUP-a, Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Hrvatskih cesta i HŽ-a, poslije čega će se na Mirogoju položiti vijenci u spomen željezničarima - braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Obilježavanje Dan-a HŽ-a završava polaskom svečanog vlaka iz Savskog Marofa i njegovim zaustavljanjem u Podsusedu, odakle bi u skoroj budućnosti trebao voziti dugo očekivani Samoborček.</p>
<p>Kada je riječ o poslovanju HŽ-a, predsjednik Uprave Marijan Drempetić kazao je kako je suština restrukturiranja poduzeća njegova tržišna prilagodba i kvalitetnija usluga. Drempetić ubuduće očekuje porast prijevoza tereta za pet posto a putničkog prijevoza za dva posto godišnje. Sa smanjenjem broja zaposlenih u matici HŽ-a, produktivnost bi se približila željeznicama Mađarske i Austrije. Ostali zaposlenici preraspodijelili bi se u odvojena poduzeća ili ona koja se još namjeravaju odvojiti. </p>
<p>Za prugu Podsused-Samobor pri kraju je izrada Studije o utjecaju na okoliš, a do Nove godine trebao bi se pojaviti prvi niskopodni vagon za prijevoz vozila, proizveden u radionici HŽ-a u Čakovcu, što je najava uključivanja u kombinirani prijevoz, kaže Drempetić. Planira se remont deset dizel i isto toliko elektromotornih vlakova. U tijeku je remont pruge Zagreb-Karlovac.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nezakonit otkaz i zabrana štrajka </p>
<p>Sindikat metalaca Hrvatske održao je u ponedjeljak pred Tvornicom metalnog namještaja Jadran mirni prosvjed protiv izvanrednog otkaza sindikalnom povjereniku u toj tvrtki i zabrane legalno najavljenog štrajka.</p>
<p> Tridesetak regionalnih povjerenika SMH-a zatražilo je od Uprave Jadrana da poništi otkaz sindikalnom povjereniku Stjepanu Klasičeku i poštuje pravo sindikata na organiziranje štrajka.</p>
<p> Predsjednik Uprave Ivan Bilić uručio je izvanredni otkaz Klasičeku 25. rujna, dan uoči štrajka koji je sindikat najavio zbog kršenja kolektivnog ugovora.</p>
<p> Štrajk je sazvan jer je poslodavac za svibanj, lipanj i srpanj, umjesto punih plaća, isplatio minimalce od 1350 kuna, a četrnaestorici radnika prijetio je i otkazom.</p>
<p> Uz to, poslodavac je unajmio zaštitare koji nisu puštali radnike da uđu u krug tvornice sve dok se pismeno ne obvežu da neće štrajkati, tvrde sindikalci.</p>
<p> Štrajk je legalno najavljen, a postupak mirenja prošao je, tako da su nezakoniti i otkaz i zabrana štrajka, istaknuo je regionalni povjerenik SMH-a Josip Juričić.</p>
<p> SMH zbog toga traži od Vlade, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Gospodarsko-socijalnog vijeća, Inspekcije rada i Općinskog državnog odvjetništva da poduzmu zakonske mjere protiv poslodavaca koji tako grubo krše radnička i sindikalna prava, rekao je Juričić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vukušić: »Jedino su rješenje prijevremeni izbori«</p>
<p>Haeselesovci zamjeraju koaliciji na vlasti to što još nije usvojen Generalni urbanistički plan i što su prihvaćene prenamjene prostora mimo dogovorenih rokova i bez javne rasprave / Vjeruju - i zbog Puta - da neke stvari ukazuju na »korumpirane vrhove Poglavarstva« te predlažu javno očitovanje gradonačelnice o tome </p>
<p>»Na 13. sjednici Gradske skupštine na vidjelo je došla neučinkovitost i neprimjerenost međusobnih odnosa koalicijskih partnera, SDP-a i HNS-a«, ocijenio je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, predsjednik Gradskog vijeća HSLS-a, dr. Herman Vukušić.</p>
<p> »Generalni urbanistički plan nije usvojen, a umjesto da se na toj sjednici rješavaju aktualni problemi, ona je na štetu građana iskorištena za obračun političara. To je nedopustivo i rješenje problema vidimo jedino u raspisivanju prijevremenih izborima, a odgovorne za ovakvo stanje pozivamo da odstupe«, nastavio je. </p>
<p>»Sjednica Skupštine pretvorila se u politički cirkus u kojemu se stranke na vlasti spore oko interesnih sfera. Prostorni plan je usvojen izvan redovne procedure, a prijedlog GUP-a skinut je s dnevnog reda sjednice nakon što je u njemu otkriven falsifikat«, ustvrdio je član GV HSLS-a, Darinko Kosor. »Primjedbe na prijedlog GUP-a usvajane su nakon što su prošli svi rokovi, i bez javne rasprave. Riječ je o brojnim primjedbama kojima se mijenja namjena zemljišta, čime privatne skupine žele zaraditi, pa te primjedbe treba izbaciti iz GUP-a«, smatra Kosor. Sve primjedbe stigle nakon rokova, predlaže on, trebalo bi razmotriti nezavisno povjerenstvo, a valjalo bi usporediti i tekstualne prijedloge GUP-a s grafičkim dijelovima. </p>
<p>Kosor kritizira GUP jer se njime predviđa izgradnja golfskog igrališta na vodozaštitnom području, a pritom bi nedostatak pitke vode mogao narednih godina postati glavnim problemom u Zagrebu, dok se u podsljemenskoj zoni zbog stambenih objekata smanjuju zeleni pojasi. »Lokacija iza vojarne Prečko i prostor svinjogojske farme u Sesvetama također su predviđeni za stanogradnju, pa će Grad ostati bez lokacija za gospodarski razvoj«, kaže član Vijeća, dodavši kako GUP nema niti plan razvoja, o kojem ovisi između 40 i 50.000 nezaposlenih Zagrepčana.</p>
<p>Tajnik GV-a HSLS-a Igor Pergl napomenuo je kako građani još uvijek ne znaju što se spaljivalo u spalionici PUTO, te tvrdi kako skandal oko GUP-a i dodjela zemljišta za benzinsku pumpu u Slavonskoj aveniji ukazuju na »korumpirane vrhove Poglavarstva«, »o čemu bi bilo poželjno javno očitovanje gradonačelnice Vlaste Pavić«. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Čistoća će odvoziti i opasni otpad</p>
<p>Trgovačko društvo Čistoća d.o.o. bit će u buduće odgovorno za prikupljanje i zbrinjavanje ne samo običnog nego i onoga opasnog komunalnog otpada, dogovoreno je u ponedjeljak na Skupštini trgovačkih društava grada Zagreba. </p>
<p>Učinjeno je to na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a Skupština u trgovačkim društvima prihvatila je, zapravo, odluku o izmjeni Izjave Društva kojom Čistoća d.o.o. širi svoju djelatnost u postupanju s komunalnim otpadom. </p>
<p> Skupština se složila s prijedlogom da Zoološki vrt Zagreba pokloni 48 životinja zoološkom vrtu u Sarajevu. Prihvaćeni su i prijedlozi da Robni terminali novčano pomognu Nogometne veterane grada Zagreba pri organizaciji velikonogometnog turnira u Mađarskoj. Odobrena je i molba Hrvatskog kajakaškog saveza da se sudionici Europskog juniorskog prvenstava za vrijeme trajanja natjecanja voze besplatno u ZET-ovim vozilima. Skupština je odobrila molbu Bedema ljubavi za pokroviteljstvo održavanja osmog susreta invalida domovinskog rata kao i molbu Hrvatskog atletskog saveza da mu se pomogne u financiranju programa razvoja atletike. </p>
<p>Među odbijenim prijedlozima jest i onaj da Autobusni kolodvor d.d. sponzorira Poslovni tjednik. </p>
<p>Roberta Jakša</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Starijima najpotrebniji - razgovor i savjet </p>
<p>U Zagrebu živi 14,89 posto građana starijih od 65 godina. Ta dobna skupina često je, nažalost, i među najugroženijima po socijalnom statusu. Prema pilot-istraživanju koje je Dobrotvorno udruženje Dobrobit provelo 1999. i 2000. godine na uzorku od 448 starijih s područja Zagreba, pokazalo se da čak 45,3 posto ispitanika ima loš ili vrlo loš materijalni status. </p>
<p>Njih 45 posto živi samo, a 22 posto izjavilo je da nema nikakve odnose sa susjedima. Djelomično ili potpuno narušenu strukturu obitelji ima, pak, 40 posto osoba.</p>
<p> Čak 24 posto ispitanika reklo je da hitno treba volontersku pomoć u obavljanju lakših kućanskih poslova, pratnju za šetnju, kao i društvo za razgovor. Zato je možda upravo Međunarodni dan starijih osoba - 1. listopada, idealna prilika za razmišljanje kako se kao društvo odnosimo prema starijima oko sebe. </p>
<p>»Starije su osobe vrlo često usamljene. Ubrzani tempo života udaljio je mlađe generacije od starijih. No, potrebno je vrlo malo truda da olakšamo život starijima u našoj blizini. Kad bi svatko samo pogledao živi li mu u susjednoj zgradi netko kome treba pomoć i kad bi usput, kad ide u trgovinu ili ljekarnu za sebe, donio nešto i za svojega starog susjeda, napravio bi puno«, rekla je Tatjana Njegovan, stručna suradnica Udruge Dobrobit. Dodala je kako cijelo društvo treba postati osjetljivijim za probleme starijih osoba, koje nam još puno mogu dati. </p>
<p> Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, Udruga Dobrobit, Hegedušićeva 20, organizira 1. listopada od 8.30 do 9 sati besplatno mjerenje razine šećera u krvi. Osim toga u sklopu Savjetovališta Centra za dopunsku skrb o starijim ljudima, tijekom cijele godine organiziraju se besplatni savjeti za osobe »zlatne dobi«. Ponedjeljak od 12 do 14 rezerviran je za socijalnog radnika, a od 15 do 18 za psihologa. Socijalni radnik ponovno prima u utorak od 16 do 18 sati, dok je u srijedu od 11 do 15 termin za neuropsihijatra. U četvrtak od 16 do 18 sati daju se pravni savjeti. Petak od 8.30 do 10 vrijeme je za liječnika opće medicine, dok psiholog ureduje od 15 do 18 sati. </p>
<p>»Najveća je gužva kod pravnika, jer mnogi traže pomoć u sastavljanju dopisa. Tema razgovora sa socijalnim radnicima je smještaj u dom. Liječnik pak, osim što daje savjete, mjeri i tlak i koncentraciju šećera u krvi, dok se psiholog i neuropsihijatar brinu kako izaći na kraj s usamljenošću«, rekla je Tatjana Njegovan. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Većina nezavisnim listama i HSS-u</p>
<p>Nedjeljni izbori za mjesnu samoupravu u Zaprešiću, pokazali su da je pojedinačno najjača stranka HDZ koja je osvojila 34 posto glasova, a da će nezavisni blok - Nezavisna lista Vinka Morovića sa 29 posto i Nezavisna lista mladih sa 9,5 posto osvojenih glasova, imati relativnu većinu u većini gradskih odbora Zaprešića. Ako se tome doda i činjenica da će, prema najavama, postizborno s nezavisnim listama u svim mjesnim odborima koalirati HSS, koji je dobio, prosječno, 16 posto glasova, nezavisne liste mogle bi zajedno s HSS-om imati i apsolutnu većinu u gotovo svim mjesnim odborima, izuzev Kupljenova, gdje je HDZ ostvario pobjedu. SDP bilježi silaznu putanju, na ovim je izborima od ukupno 10 gradskih mjesnih odbora prijavio liste na samo tri. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Nina Slamić: »Ne bojim se odlaska u Nigeriju«</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Šibenčanki Nini Slamić nije bilo teško doći do krune najljepše Hrvatice. Tamnokosa 18-ogodišnja kozmetičarka od samog je početka natjecanja bila favorit publike u košarkaškoj dvorani Dražen Petrović. Kad se tome pridoda i mišljenje stručnog ocjenjivačkog suda te 105 tisuća telefonskih glasova od gledatelja CCN-a, Nina Slamić osvojila je premoćno prvo mjesto. Ivana Černok, rođena Vukovarka, danas nastanjena u Zagrebu, proglašena je prvom pratiljom, dok je drugom pratiljom odabrana studentica Teološkog fakulteta Adrijana Nogalo iz Zagreba, koja se okitila i lentom miss simpatičnosti. </p>
<p>Titulu miss fotogeničnosti osvojila je Maja Užarević iz Slavonskog Broda. Lijepa će se Šibenčanka put rodnog grada uputiti u novom automobilu škoda fabia, sa zlatnim prstenom Zlatarne Celje te brojnim drugim sponzorskim nagradama, dok je studentica prometa Ivana Černok osvojila skuter marke Peugeot te 10.000 kuna i brojne druge nagrade. </p>
<p>Krunu uplakanoj Nini Slamić predala je Rajna Raguž, a suze nije skrivala niti Ivana Černok koja će Hrvatsku predstavljati na izboru za Miss Europe koji će se 28. prosinca održati u Beirutu. Prvoplasirane djevojke zbunjenost nisu skrivale niti na konferenciji za novinare održanoj odmah nakon završetka priredbe. </p>
<p>»Trenutno ne mogu razmišljati. Željela bih jednog dana otvoriti svoj salon i postati vizažistica«, sramežljivo je rekla Nina Slamić, dodajući kako se zbog aktualne situacije u Nigeriji ne boji odlaska na svjetski izbor koji će se održati 30. studenog. </p>
<p>»Ovdje su nas jako dobro čuvali, pa se nadam da ni tamo neće biti problema«, istaknula je najljepša Hrvatica koja će u Nigeriju otputovati s dizajnerskom haljinom »Velebitska degenija«, kreatorice Ana Marie Ricov iz Zaprešića. </p>
<p>Prva pratilja Ivana Černok izrazila je pritom nadu za dobrim plasmanom u Beirutu, kao što je to pošlo za rukom Karli Milinović prošle godine. </p>
<p>Osim misica, program su upotpunila i mnogobrojna glazbena imena - Danijela, Petar Grašo, Severina, Boris Novković, Vanna, E.T., Vesna Pisarović i Giuliano, Doris Dragović, Magazin i drugi. </p>
<p>Izbor desete najljepše djevojke u Hrvatskoj, prema riječima glavnog urednika CCN-a Miroslava Šafera gledalo je 41,19 posto gledatelja, dok je u isto vrijeme Prvi program HTV-a gledalo 17,20 posto gledatelja. </p>
<p>Priredbi, iako najavljen, nije prisustvovao talijanski dizajner cipela Cesare Paciotti koji je trebao predsjedati stručnim ocjenjivačkim sudom. No, zbog održavanja sezonske revije u Milanu nije stigao doći u Zagreb te se ispričao putem faksa. </p>
<p>U voditeljskoj ulozi nije se pojavio niti Rene Bitorajac. Prema riječima Milana Šečkovića, nakon što je zbog bolesti oca od vođenja priredbe odustala Mirna Berend dogovoreno je da priredbu onda vodi samo jedan voditeljski par - Ivana Šundov i Mirko Fodor. Tom je prilikom Šečković pojasnio i nepojavljivanje Vesne Pisarović na pozornici tijekom subotnjeg izbora za Mistera Hrvatske. Naime, nešto prije Vesninog izlaska nestala je matrica s njenom pjesmom. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Prijatelji« - najskuplji oglasni prostor na američkoj televiziji</p>
<p>LOS ANGELES, 30. rujna</p>
<p> - Televizijska komična serija »Prijatelji« postala je najskuplji oglasni prostor na američkoj televiziji, prestigavši »Hitnu službu« i reality show »Survivor«, navodi stručni časopis »Advertising Age«. Za trideset sekundi oglasnog prostora tijekom emitiranja »Prijatelja« treba izdvojiti 445.700 dolara, tijekom emitiranja »Hitne službe« 438.514, a »Survivora« 418.750 dolara, javlja BBC. Nagađanja o tome koliko šestorka glavnih protagonista »Prijatelja« zarađuje po epizodi kolaju bez prestanka, no zahvaljujući nedavno osvojenom Emmyju i 33,3 milijuna gledatelja po epizodi, mnogi smatraju da su vrijedni svakog centa koji zarađuju.</p>
<p> Serija je vrijedna oglašivačima jer privlači ključnu publiku između 18 i 49 godina, a poskupljenje oglasnog prostora od 27 posto djelomično je objašnjivo sličnim porastom gledanosti u toj ključnoj skupini. </p>
<p> »Očekuje se da će ovo biti posljednja sezona emitiranja serije i oglašivači je žele iskoristiti dok mogu«, kazala je Stacey Shepatin iz oglašivačke agencije Interpublic Group. </p>
<p> O prvoj epizodi posljednje, devete sezone »Prijatelja«, kritičari su napisali same hvalospjeve, a serija je osvojila ovogodišnjeg Emmyja za najbolju komičnu seriju, a Jennifer Aniston za najbolju glumicu u komediji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Zagrebu održano prvo prvenstvo osnovnih škola u rolanju</p>
<p>Zagrebački Koturaljkaški savez i Savez športskih klubova osnovnih škola organizirali su Prvenstvo OŠ u koturaljkanju. Start je bio 29. rujna u 11 sati na igralištu OŠ Mladost u Utrinama. Natjecatelji su bili podijeljeni u osam kategorija, četiri starosne skupine te dječaci i djevojčice posebno. Ukupno je nastupio 31 učenik iz pet osnovnih škola: Ivo Andrić, Gustav Krklec, Savski Gaj, Šestine i Trnsko. Ekipno najbolja bila je OŠ Šestine u kategoriji djevojčica, a u kategoriji dječaka pobijedila je OŠ Savski gaj. Prvi i drugi razredi utrkivali su se na poligonu spretnosti i od dječaka najbolji je bio Sven Skec (Trnsko), a među djevojčicama Lana Milković (Šestine). Treći i četvrti razredi utrkivali su se na kružnoj stazi dužine 200 metara u disciplini utrka na 300 metara, dok su peti i šesti razredi vozili disciplinu 500 metara. Sedmi i osmi razredi utrkivali su se u disciplini 700 metara. Svi natjecatelji morali su nositi štitnike za dlanove, laktove i koljena, kao i kacige. Za regularnost prvenstva pobrinuli su se suci i redari iz zagrebačkih koturaljkaških klubova »Vatreni kotači«, »Slalom« i »Trol«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dvoglava zmija iz Kopačkog rita poklonjena gimnazijalcima</p>
<p>OSIJEK, 30 rujna</p>
<p> - Čuvar šume i tikveškog lovišta Siniša Urbanović pronašao je protekloga vikenda u Kopačkom ritu dvoglavu zmiju. U to vrijeme, u ritu su u sklopu boravka u prirodi bili i učenici i osoblje privatne gimnazije »Gaudeamus« iz Osijeka, kojima je Urbanović dao pronađenu zmiju. Tako je,ovoga ponedjeljka zmija predstavljena u toj školi, a kako je novinarima rekao biolog, dr. Joszef Mikuska, riječ je o zmiji bjelici koja može narasti i do jednoga metra. Pojava da zmija ima dvije glave rijetkost je u prirodi jednako kao što su, dodao je,sijamski blizanci. »Ovaj primjerak,dugačak je dvadesetak centimetara,zmija je vrlo živahna i pokazuje ravnopravno funkcioniranje obiju glava«, kaže dr. Mikuska. </p>
<p>Prema riječima Saše Šakića, jednog od vlasnika i osnivača »Gaudeamusa« u već završenu i opremljenu školu u prirodi nalazi u Parku prirode »Kopački rit« uložili su oko sto tisuća eura, ali se njome već dvije godine ne mogu koristiti jer im probleme pravi Javna ustanova Park prirode »Kopački rit«. </p>
<p>»Cilj naše škole u prirodi je da učenicima omogućimo ovakva i slična iskustva,jer ih želimo svestrano obrazovati«,dodao je Šakić. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Nekomu <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, a nekomu gorčina </p>
<p>»Fukara« je satirički roman iz hrvatskoga novinarsko-književničkog života u kojem se autor napose bavi ideologijom na kojoj se zasniva globalizacija, rečeno je na predstavljanju / Ivan Aralica zanijekao da je glavni lik romana Miljenko Jergović </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »'Ambrom' je Aralica vratio dio dugova onima koji su ga napadali i zagorčavali mu život, 'Fukarom' vraća i preostali dio, jer, kako kaže njegov pripovjedač na prvoj stranici romana, 'nema sreće kao što je sreća čovjeka koji nikome nije ostao dužan'«, rekao je na predstavljanju novoga romana Ivana Aralice »Fukara« Josip Pavičić, urednik Naklade »Pavičić«, koja je objavila knjigu što je još i prije svoga izlaska podignula veliku prašinu. S prvim izdanjem »Fukare«, dodao je on, predstavlja se i Zaslađivač za dušu (zapravo, vrećica šećera za kavu), »kako bi se ljubitelji ambrinske književnosti mogli i na taj način osladiti, a njezini mrzitelji dobiti porciju gorčine«. </p>
<p>»Fukara« je, kao i prethodna Araličina knjiga »Ambra«, satirički roman iz suvremenoga života, ali za razliku od »Ambre«, »u kojoj autor govori o bijedi i veličini aktera hrvatske politike«, kaže Pavičić, u njegovu je novome romanu političku scenu zamijenila novinarsko-književnička, a autor se bavi temom globalizacije, odnosno, kako je istaknuto na predstavljanju, ideologijom na kojoj se globalizacija zasniva - sve, dakako, iz vizure hrvatskih prilika.</p>
<p>»Riječ je o moralnim profilima ljudi koji uime nadnacionalnoga globalnog raja preziru, pa i mrze, svaki nacionalni osjećaj i svaku nacionalnu tradiciju. Drugima zamjeraju netolerantnost, a ne vide da su sami paradigma netolerantnosti. Takve utjelovljuju dvojica glavnih junaka 'Fukare', na svjetskoj razini multimilijarder Placid Schrott, autor doktrine o društvu bez granica, a na hrvatskoj novinar i književnik Mile Milak, nepokolebljivi borac za sve anacionalno«, rekao je Josip Pavičić, dodajući da je Ivan Aralica najbolji i najčitaniji suvremeni hrvatski prozaik i već više od 20 godina, bez obzira na politički poredak, najnapadaniji pisac u Hrvatskoj. Ova dva romana zapravo su Araličin odgovor na te napade.</p>
<p>»'Ambru' i 'Fukaru' nisam pisao bez uzora, a oni su tvorci žurnalističkih romana, u prvome redu Capote. Taj dio moga pisanja sada je završen, jer sam ta dva romana napisao na temelju životnoga iskustva proživljenog u posljednjih desetak godina«, rekao je Ivan Aralica. Na pitanje književnika Ante Matića zbog čega je glavni junak »Fukare« pisac Miljenko Jergović, čime je, prema Matićevu mišljenju, preuveličana uloga toga književnika, Aralica je odgovorio da nije riječ o toj osobi, već »o jednom fiktivnom licu koje predstavlja fenomen u hrvatskoj kulturi«.</p>
<p>Josip Pavičić obavijestio je novinare i o nastupu Naklade »Pavičić« na Frankfurtskom sajmu knjiga, koji će se održati od 8. do 15. listopada. Na tome će sajmu (na zajedničkom štandu svih hrvatskih izlagača i na posebnome štandu Naklade »Pavičić«) biti riječi o novim, dopunjenim izdanjima dviju prvih knjiga te naklade (koje su u Frankfurtu predstavljene 1994.) - trećem izdanju »Povijesti Hrvatske« Dragutina Pavličevića i drugom izdanju »Povijesti Nezavisne Države Hrvatske« Hrvoja Matkovića. Također, bit će predstavljeni i novi romani Zvonimira Baloga (»Predživot«), Sunčane Škrinjarić (»Ispit zrelosti«), Josipa Barkovića (»Rasplet u Rimu«) i Ivana Aralice (»Fukara«). Što se pak tiče osobnoga sudjelovanja Ivana Aralice na Frankfurtskom sajmu knjiga, ono je još uvijek otvoreno, jer, kako je na predstavljanju svoje knjige rekao sam autor, dilema da li da ide na sajam ostaje i dalje. Na novinarski upit hoće li Naklada »Pavičić« nastupiti i na beogradskom sajmu knjiga, Josip Pavičić je odgovorio da će sudjelovati u sklopu zajedničkog nastupa hrvatskoga nakladništva ukoliko Komisija izabere neku njihovu knjigu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Otkriveno blago nije zaboravljeno</p>
<p>Vrsna izvedba duhovnih djela trojice skladatelja Varaždinskoga kruga s kraja 18. stoljeća / Uz zbor HRT-a i komorni sastav Simfonijskog orkestra HRT nastupili i orguljaš Alen Kopunović-Legetin te nekoliko mladih vokalnih solista</p>
<p>Kako njegovati vrijednu hrvatsku glazbenu baštinu da se ponovno ne zaboravi, pokazalo se na svečanom koncertu u varaždinskoj Katedrali u povodu pete obljetnice uspostave Varaždinske biskupije i 150. obljetnice Zagrebačke metropolije. Za ovu svečanu prigodu ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Vladimir Kranjčević odabrao je duhovna djela trojice skladatelja Varaždinskoga kruga s kraja 18. stoljeća, koja su svojedobno prvi put bila predstavljena javnosti upravo na VBV u transkripciji i obradi uglednoga muzikologa akademika Lovre Županovića. </p>
<p>Želeći ponovno podsjetiti na vrijednost tih djela, maestro Vladimir Kranjčević okupio je reprezentativnu skupinu izvođača ravnajući izvedbama u dupkom punoj Katedrali u nazočnosti brojnih crkvenih dužnosnika na čelu s preuzvišenim biskupom msgr. Markom Culejom.</p>
<p>Uz odličan zbor HRT-a i komorni sastav Simfonijskog orkestra HRT nastupio je i orguljaš Alen Kopunović-Legetin te nekoliko vrsnih mladih vokalnih solista. U oratoriju Pod križem za sopran, bariton, zbor i gudače uz orgulje Leopolda Ebnera u hrvatskom prijevodu dr. Vojmila Rabadana sudjelovala je izvrsna sopranistica Valentina Fijačko, Varaždinka iz klase Lidije Horvat-Dunjko, koja sve češćim nastupima kroči uzlaznom putanjom prema očito uspješnoj karijeri. Uz nju je nastupio i odličan slovenski bariton Ivan Andres Arnašek iz klase Doroteje Cestnik Spasić, koji se usavršava u Opernom studiju ljubljanske opere kod prof. Vitomira Marofa. </p>
<p>Benedictus za alt, violine, violončelo (odličan Pavle Zajcev) i orgulje Ivana Wernera interpretirala je Dubravka Šeparović-Mušović, svojim snažnim pastoznim glasom i kultiviranom interpretacijom, zahvaljujući sve češćim angažmanima i usavršavanju kod uglednih pjevača poput Waltera Berryja, Ive Blahove i Ruže Pospiš Baldani. Vrhunac večeri bila je opsežna Misa u D-duru za sole, zbor i orkestar Amanda Ivančića u kojoj su uz Valentinu Fijačko i Dubravku Šeparović-Mušović nastupili tenor Milivoj Juras, student Senie Vidali-Žebre u Ljubljani, koji također lijepo napreduje zahvaljujući i trenutnom usavršavanju kod Glenys Linos u Beču, te već afirmirani bas Ivica Čikeš, istaknuti operni solist HNK u Splitu. </p>
<p>Mnogo lijepih pojedinosti, posebno u izvedbama solističkih vokalnih dionica i zbora, potvrdilo je ne samo vrijednost hrvatske glazbene baštine odabranih djela, već i potrebu njezine učestalije primjene u praksi, kako bi ona zaživjela u svojoj punoj ljepoti do kraja usklađena i dotjerana u korist jedinstvene cjeline (što je u ovom slučaju remetila povremena neprecizna pratnja). Taj lijepi svečani koncert, koji je publika nagradila obiljem pljeska, završio je Händelovom Alelujom kao čestitkom preuzvišenom biskupu msgr. Marku Culeju u povodu pete obljetnice Varaždinske biskupije.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tri pjesničke zbirke Drage Štambuka </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Tri knjige pjesama Drage Štambuka predstavljene su u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika - »Ruka radosnica«, izbor iz duhovne poezije u nakladi »Kršćanske sadašnjosti«, »Crni obelisk« u nakladi Mozaik knjige 2001. i »Uklesano u planinama«, drugo izdanje Archaeopterya 2002. Osim autora o knjigama poezije govorili su Ante Stamać i Igor Zidić. Pred velikim brojem okupljenih Štambuk je rekao da se bez njegova znanja i protiv njegove volje čin predstavljanja njegovih knjiga našao »u kontekstu kojega dio nije trebao niti kanio biti«.</p>
<p> Štambuk je time reagirao na prije održanu konferenciju za novinare DHK na kojoj su članovi Upravnog odbora izvijestili javnost o napadima na DKH te i na drugi događaj - predstavljanje romana »Fukare« Ivana Aralice. Štambuk je poručio da svoje predstavljanje udaljuje od manipulativne i politizirane atmosfere koja tako suvereno i razorno hara Domovinom.</p>
<p> Predstavljajući Štambukovo pjesništvo, akademik Ante Stamać je istaknuo da su blagost i prozračnost dvije važne sastavnice toga pjesništva. Štambuk je u svojim stihovima spojio kulturu istoka i zapadnu civilizaciju nastojeći i tako istaknuti vječne istine kršćanstva, rekao je Stamać. Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić rekao je, među ostalim, da je Štambuk kozmički domovinac koji ima prijeku potrebu dokazati da je Hrvatska dio svijeta. Osim Štambukova kazivanja stihova predstavljanje su uveličali pjevačica Lidija Bajuk i dramski umjetnik Vedran Mlikota. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Organizirana medijska hajka obmanjuje hrvatsku javnost«</p>
<p>Ograđujući se od svih provokacija i uvreda izrečenih bilo komu od strane bilo kojeg člana Društva hrvatskih književnika, Upravni odbor DHK postavlja pitanje zašto se ti pojedinci poistovjećuju s cijelim DHK-om / Organizirana medijska hajka izvrće činjenice svjesno obmanjujući hrvatsku javnost / Zar postoji institucija koja poput DHK u svakodnevnim i sveukupnim aktivnostima toliko poštuje svekolike različitosti i posebnosti hrvatskih književnika i svih kojima na srcu leži sudbina hrvatske knjige i hrvatske književnosti? - navodi u priopćenju DHK </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Na konferenciji za novinare, što ju je u svojim prostorima u ponedjeljak u jutro sazvalo Društvo hrvatskih književnika, pročitano je ustvari priopćenje koje potpisuje Upravni odbor DHK, a sastavila ga je radna grupa u sastavu Borben Vladović, Božidar Petrač i Anđelko Novaković. To priopćenje je u nazočnosti Borbena Vladovića i Željka Kneževića, tajnika DHK, pročitao dopredsjednik Društva Anđelko Novaković.</p>
<p>Najavivši skoru izvanrednu skupštinu DHK, Anđelko Novaković je rekao da će joj prethoditi kritičke tribine koje će pokušati odgovoriti na pitanja o statusu knjige, pisaca, nakladnika, tržišta knjiga i autorskih honorara. Nakon toga izvanredna skupština trebala bi, kako je rečeno, odgovoriti na brojne napade na DHK.</p>
<p>Priopćenje kojim se Upravni odbor DHK obraća cjelokupnoj hrvatskoj javnosti Vjesnik donosi u cijelosti (s redakcijskom opremom).</p>
<p>Orkestrirano iskrivljavanje slike DHK </p>
<p> Izražavamo žaljenje zbog istupanja iz članstva DHK nekih naših dojučerašnjih kolega, ne dvojeći o legitimnosti njihove odluke. Iako oni uglavnom ne namjeravaju pristupiti novoj (naslućenoj) udruzi pisaca, nadamo se budućoj suradnji na projektima DHK u kojima su i do sada sudjelovali.</p>
<p> Još jednom se ograđujemo od svih (i mogućih) provokacija i uvreda izrečenih bilo komu od strane bilo kojeg člana DHK. Premda se čak i neupućeni čude i pitaju: zašto se uvijek u istim medijima i s uvijek istim potpisima ti pojedini i posve usamljeni istupi kontinuirano poistovjećuju s cjelokupnim DHK, odnosno s njegovim Upravnim odborom?! Jer istina je upravo suprotna. Komu je potreban taj izmišljeni znak jednakosti, to ciljano obmanjivanje hrvatske kulturne i sveukupne javnosti?!</p>
<p> Orkestrirano i medijsko iskrivljivanje slike DHK, naravno, nije od jučer. Kao što su već u nacrtu Strategije razvitka kulture Ministarstva kulture (savjetovanje u Trakošćanu, 16.-17. III. 2001.) ispisane neskrivene namjere: »Ministarstvo kulture trebalo bi, kako u ovom tako i u drugim slučajevima (ako se budu stvarale paralelne udruge pisaca), financirati projekte koji se ističu kvalitetom i inovativnim oblicima profesionalnog djelovanja, uključujući suradnju s udrugama književnika iz drugih zemalja, a do tog trenutka davati samo minimum sredstava za preživljavanje udruge«.</p>
<p>Politikantsko etiketiranje</p>
<p> Jeftino politikantsko etiketiranje DHK kao (citirajmo neke kolege!) zatvorene i retrogradne skupine istomišljenika, desničara, ognjištara, mediokriteta, sve do crnila zadnjeg HDZ-ova bunkera i galopirajućeg fašizma, itsl. demantiraju i demontiraju neosporive činjenice, kao što razotkrivaju i habitus i rukopis autora tih insinuacija i objeda.</p>
<p>Na primjer, središnjica DHK objavljuje čak sedam zasebnih izdavačkih nizova. U njihovim uredništvima sjede: Velimir Visković, Sibila Petlevski, Dražen Katunarić, Žarko Paić, Zdravko Zima, Ivo Žanić, Branimir Donat, Vlaho Bogišić, Tonko Maroević... Dakle: a) izdavačka djelatnost jest bitna funkcija DHK, b) kad zbrojite sve članove svih sedam redakcija - nećete naći ni jednoga HDZ-ovca, c) upravo obrnuto, u naslovljenim uredništvima, između ostalih, već godinama i do dana današnjega sjede i stoluju čak i najžešći kritičari i kritizeri HDZ-a, i d) Upravni odbor DHK u proteklom trogodišnjem (izbornom) razdoblju ni u jednom se trenutku nije miješao u rad tih redakcija. A organizirana medijska hajka i te činjenice izvrće svjesno obmanjujući hrvatsku javnost.</p>
<p>Također, u protekloj godini (a sve ružno što se dogodilo na nedavnoj izbornoj skupštini DHK dogodilo se pod točkom »godišnje izvješće« jednoglasno prihvaćenog dnevnog reda, premda ni istup Sibile Petlevski nije poštivao dnevni red) ugledne i prestižne nagrade DHK dobili su Zoran Kravar, Velimir Visković, Zdravko Zima, Zvonimir Mrkonjić, Zvonko Maković, Stjepan Tomaš, Ivan Slamnig, Vesna Parun, Luciano Borsetto, Milan Moguš, Gordan Nuhanović...</p>
<p>Tko su nagrađeni »ognjištari i desničari«?</p>
<p>Prestižnu godišnju nagradu »Ksaver Šandor Gjalski« DHK za najbolju knjigu proze u proteklom su desetljeću dobili i Miljenko Jergović i Zoran Ferić i Ratko Cvetnić i Goran Tribuson i Feđa Šehović i Višnja Stahuljak i Pavao Pavličić...</p>
<p>U istom razdoblju također prestižnom godišnjom nagradom »Tin Ujević« DHK za najbolju knjigu pjesama urešeni su i Vlado Gotovac i Dražen Katunarić i Boris Biletić, Gordana Benić, Andriana Škunca, Mario Suško, Petar Gudelj,...</p>
<p>A »Krležom« su, između ostalih, ovjenčani i Viktor Žmegač i Stanko Lasić i Nikica Petrak i Pavao Pavličić, Ivan Bakmaz, Goran Tribuson,...</p>
<p>Dakle, i dugogodišnji izdavački čelnici i urednici, i dobitnici nagrada, i sudionici brojnih književnih i književno-znanstvenih susreta diljem Hrvatske (godišnje: više od 100 susreta; oko 550 aktivnih sudionika; predstavljanje čak 80-tak novih knjiga - od kojih je više od trećine tiskano izvan Zagreba; uz sudjelovanje četrdesetak inozemnih gostiju, bez sudionika međunarodnih Zagrebačkih književnih razgovora, itsl.), razgranati književni i izdavački rad ogranaka DHK, brojni autori i nakladnici, urednici i dramski umjetnici, članovi svih tijela i povjerenstava Skupštine i Upravnog odbora DHK... - sve su to (citirajmo još jednom) istomišljenici jednoumlja, ognjištari i desničari!</p>
<p>Crno-crveni svijet</p>
<p>Zar postoji institucija koja poput DHK u svakodnevnim i sveukupnim aktivnostima u ovolikoj mjeri poštuje svekolike (i svjetonazorne) različitosti i posebnosti hrvatskih književnika i svih kojima na srcu leži sudbina hrvatske knjige i hrvatske književnosti? Nije li baš to ta ključna mana DHK koju crno-bijeli odnosno crno-crveni svijet ne može ni prihvatiti ni shvatiti ni dopustiti?!</p>
<p> Objašnjavajući i obrazlažući zašto je osnivanje neke nove (a već poodavno najavljene) udruge pisaca pitanje svih pitanja, pojedinci su iskazali iznimnu i posve neočekivanu socijalnu osjetljivost i solidarnost. A kad je DHK svojevremeno ponudio i cjenik minimalnih autorskih honorara, upravo kako to zakon definira, narečeni su pojedinci (a neki i su/vlasnici privatnih izdavačkih kuća!) orkestrirano najviše osporavali i Zakon i DHK! A sada tvrde da im je to glavni motiv?!</p>
<p>Kao što, između ostaloga, stalno prešućuju i da je predstavnik DHK već 12. XII. 2000. na proširenoj sjednici Radne skupine za kulturu Odbora za kulturu Skupštine grada Zagreba zatražio odnosno predložio: »Otkup i nabava knjiga od strane Grada Zagreba (i Ministarstva kulture, naravno) - i kao bitne poluge poboljšanja položaja i statusa knjige, nakladnika i samih autora - trebaju napokon iznaći i oživotvoriti mehanizam da se u predviđenoj novčanoj masi točno odredi i dio namijenjen autorima knjiga koje se otkupljuju i nabavljaju«. Apsolutnu podršku tomu prijedlogu iskazali su svi članovi spomenute Radne skupine.</p>
<p>Istupanja iz DHK nakon višemjesečne šutnje</p>
<p> U mukotrpnom procesu prezentacije hrvatske književnosti i kulture na međunarodnom planu - već više desetljeća upravo DHK ima nezamjenjivu ulogu: osnivač i nakladnik časopisa »Most/The Bridge«, izdavač brojnih publikacija i knjiga prijevoda, osnivač i organizator međunarodnih Zagrebačkih međunarodnih književnih razgovora, utemeljitelj godišnje Nagrade »Davidias« Dana hrvatske knjige,...</p>
<p> Nerijetko prozivanje DHK od strane pojedinih članova Hrvatskog P.E.N. Centra, pa i ponekih njegovih čelnika, započelo je nakon Praške rezolucije Hrvatskog P.E.N. </p>
<p>Centra i potonjega ograđivanja od nje čak 27 članova Hrvatskog P.E.N. Centra - koji su zbog toga odmah i mahom izbrisani (izbačeni) iz Hrvatskog P.E.N. Centra po pisanom naputku P.E.N.-ove centrale iz Londona. DHK, dakle, nema nikakve veze ni s Praškom rezolucijom P.E.N.-a ni s ograđivanjem nekih njegovih članova. Čak i nakon toga DHK je surađivalo s Hrvatskim P.E.N. Centrom (suorganizacija »Sonetnih dana Hanibala Lucića«, »Zagrebačkih književnih razgovora« i nakladničkih projekata,... - pružajući također besplatno korištenje prostornih i telefonskih usluga).</p>
<p> Zar i oni koji tek danas (nakon više mjeseci šutnje) istupaju iz DHK nisu i nakon ekscesa na izbornoj skupštini DHK bez ikakva prigovora nastavili sudjelovati u daljnjem radu skupštine?! Zar nisu potom i - glasovali?! </p>
<p>A da pojedinci uistinu nisu trebali biti nezadovoljni rezultatima glasovanja na skupštini DHK, bjelodano dokazuju i njihove brojne i nedvojbene uloge, pozicije i aktivnosti pod kapom DHK - danima, mjesecima, godinama!</p>
<p>Sandra Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Novo vodstvo udruge Hrvata u Argentini </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Međudruštveni odbor hrvatskih ustanova i udruga u Argentini (La Unión de Asociaciones Croatas de la República Argentina) izabrao je ovih dana novi Izvršni odbor za razdoblje od 2002. do 2004. Nova je predsjednica Međudruštvenog odbora Jadranka Relota, a dopredsjednik Jozo Vrljičak, dok se tajničke dužnosti prihvatio Živko Rašić čija je zamjenica Adriana Smajic. Novi blagajnik je Francisco Jurcic, a zamjenjivat će ga doblagajnik Mario Varela Plantic. Preostali članovi Izvršnog odbora su Jure Gadze i Mateo Mercep. Međudruštveni odbor hrvatskih ustanova i udruga u Argentini krovna je organizacija Hrvata u Argentini, kojih u tom tradicionalnom hrvatskom imigracijskom prostoru danas ima prema statističkim procjenama nešto manje od 130.000. Spomenuti Odbor nastoji s uspjehom na različite načine potaći razvitak hrvatskoga kulturnog identiteta, osobito među hrvatskim iseljenicima u drugome naraštaju. Časopis argentinskih Hrvata Studia Croatica od devedesetih godina može se pratiti i na on-line izdanju (http://www. studiacroatica.com). </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hommage Vukovaru </p>
<p>KRAPINA, 30. rujna</p>
<p> - Medaljoni u kristalu, križevi na oslikanome hrastovu drvu i velike tapiserije iz ciklusa »Vukovar« radovi su poznate varaždinske umjetnice Hede Rušec koje je izložila u Galeriji grada Krapine. Ovu četvrtu samostalnu izložbu umjetnice u posljednjih devet mjeseci otvorio je u povodu Tjedna kajkavske kulture ministar kulture Antun Vujić. »Radovi na izložbi samo potvrđuju da je riječ o umjetnici koja stalno propituje i istražuje i u stalnom je dijalogu s raznim materijalima, poštujući njihove karakteristike i vrijednosti«, rekla je Ljerka Šimunić, autorica predgovora u katalogu za izložbu i ravnateljica Gradskog muzeja Varaždin. Vezano uz ovu najnoviju izložbu Hede Rušec treba reći da je pozvana iz Austrije za sudjelovanje s radovima na jubilarnom međunarodnom simpoziju tekstilne umjetnosti u Grazu. Ponovno joj je naručena izrada unikatne kristalne skulpture, koju već desetu godinu za redom kao glavnu nagradu zajednički dodjeljuju tvrtke »American Express« i Zagrebačka filharmonija najboljim mladim hrvatskim glazbenicima. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Drugo izdanje »Dode i Buce« Slavka Ježića </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Uoči šezdesete obljetnice izlaska prvog izdanja knjige »Dodo i Buco - iz tatine bilježnice« autora Slavka Ježića s ilustracijama Andrije Maurovića naklada Erazmus izdala je i drugo izdanje te knjige za djecu, koja je u ponedjeljak predstavljena u prostorijama Paneuropske unije. Urednik Srećko Lipovčan spomenuo je da je u vrijeme izlaska ta knjiga u Hrvatskoj stekla veliku popularnost među djecom. Slavko Ježić (1895. - 1969.), bio je u prvome redu znanstvenik - romanist i slavist, profesor Zagrebačkog sveučilišta te vrstan prevoditelj iza kojeg je ostala bibliografija s više od 300 znanstvenih jedinica, a »Dodo i Buco« bili su plod roditeljskog odnosa sa svoja dva sina, naglasio je Lipovčan. U kulturno-povijesnom smislu knjiga je iznimno vrijedna i stoga što ju je ilustrirao jedan od najznačajnijih hrvatskih strip-autora Andrija Maurović. Knjiga sadrži pjesmice o nestašnim dječacima Dodi i Buci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Nadareni smo za samozavaravanje</p>
<p>Kako je moguće da gotovo niti jedna od glavnih religija nije promatrala znanost i zaključila: »To je bolje nego što smo mislili! Svemir je mnogo veći nego što je rekao naš prorok, veličanstveniji, istančaniji, otmjeniji. Mora da je Bog bio veći nego što smo i sanjali?« Umjesto toga, one kažu: »Ne, ne, ne! Moj je bog mali bog i ja želim da takav ostane«</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Što je, međutim, alternativa? Tvrdokorno se pretvarati da postoji izvjesnost u neizvjesnom svijetu? Prihvatiti utješni sustav vjerovanja, bez obzira na to koliko je on u neskladu s činjenicama? Iz praktičnih razloga ne možemo previše živjeti u svijetu mašte. </p>
<p>Hoćemo li jedni drugima cenzurirati religije i spaljivati jedni drugima mjesta bogoslužja? Kako možemo biti sigurni koji bi od tisuća sustava vjerovanja ljudi trebao postati nesporan, sveprisutan, obvezatan?</p>
<p>Ti navodi jasno pokazuju problem sa živcima pred svemirom, njegovom veličinom i veličanstvenošću, te posebice pred njegovom ravnodušnošću. Znanost nas je poučila da, budući da smo nadareni za samozavaravanje, subjektivnost ne smije slobodno vladati. To je jedan od razloga zbog čega Appleyard toliko ne vjeruje znanosti: ona izgleda previše razumna, odmjerena i bezlična. </p>
<p>Njeni zaključci slijede iz ispitivanja prirode i nisu u svim slučajevima unaprijed zamišljeni tako da zadovolje naše želje. Appleyard mrzi umjerenost. On žudi za bezgrješnim učenjem, oslobođenim od vježbe prosuđivanja i za obvezom da se vjeruje, ali da se ne ispituje. On nije shvatio ljudsku grešnost. On ne priznaje potrebu za institucionaliziranim mehanizmima ispravljanja grešaka, ni u našim društvenim institucijama niti u našem gledanju na svemir.</p>
<p>To je zabrinut krik malog djeteta kada roditelj ne dolazi. Većina ljudi, međutim, na kraju prihvati stvarnost, i uz bolnu neprisutnost roditelja koji bi apsolutno osiguravali da nikakvo zlo neće pogoditi njihove mališane dok god oni rade ono što im se govori. Na kraju većina ljudi nađe način prilagođavanja stvarnosti svemira - posebice ako su im dani alati za zdravo razmišljanje.</p>
<p>Appleyard se žali da je »sve što prosljeđujemo našoj djeci u eri znanosti uvjerenje da ništa nije točno, konačno i trajno, uključujući i kulturu iz koje su proizašli«. Posve je u pravu što se tiče nedovoljnosti našeg naslijeđa. No bi li ono bilo obogaćeno dodavanjem izvjesnosti bez temelja? On smatra neumjesnom »licemjernu nadu da su znanost i religija nezavisni svjetovi koji se lako mogu razdvojiti«. Umjesto toga, »znanost, kakva je danas, apsolutno je neuskladiva s religijom«.</p>
<p>No ne govori li Appleyard zapravo da su neke religije otkrile da je teško davati o svijetu neprovjeravane izjave koje su odmah i posve pogrešne? Prihvaćamo da su čak i štovani religijski vođe, koji su proizvodi svog vremena, kao što smo i mi proizvodi svoga, mogli griješiti. </p>
<p>Religije protuslove jedna drugoj, u malim stvarima, kao što je recimo ona trebamo li staviti šešir na glavu ili ga skinuti kada ulazimo u kuću bogoslužja ili smijemo li jesti govedinu, a izbjegavati svinjetinu ili obratno, pa sve do najvažnijih stvari, kao što je postoji li jedan Bog ili više bogova ili ni jedan.</p>
<p> Znanost je mnoge od nas dovela u stanje u kojem je Nathaniel Hawthorne našao Hermana Melvillea: »On ne može niti vjerovati niti se osjećati ugodno u svom nevjerovanju«. Ili Jean-Jacques Rousseau: »Oni me nisu uvjerili, nego već su me uznemirili. Njihovi su me argumenti uzdrmali, a nisu me nimalo uvjerili ... Teško je nekoga spriječiti da vjeruje u ono što žarko želi«. Kako se potkopavaju sustavi vjerovanja i svjetovnih i religijskih autoriteta, vjerojatno dolazi do potkopavanja vjerovanja u autoritete uopće. Pouka je jasna: Čak i politički vođe moraju biti oprezni kako ne bi prigrlili lažna učenja. To nije pogreška znanosti nego jedna od njenih vrlina.</p>
<p>Dakako, da je opća usuglašenost mišljenja na razini svijeta udobna, dok sukobi mišljenja mogu biti uznemirujući i od nas više zahtijevati. No ako ne ustrajemo na tome, što je protivno svemu što znamo, da su naši preci bili savršeni, napredak znanja zahtijeva od nas da rasporimo i tada ponovno sašijemo suglasje koje su oni utvrdili.</p>
<p>Prema nekim je stvarima znanost daleko nadmašila religiju u izazivanju strahopoštovanja. Kako je moguće da gotovo niti jedna od glavnih religija nije promatrala znanost i zaključila: »To je bolje nego što smo mislili! Svemir je mnogo veći nego što je rekao naš prorok, veličanstveniji, istančaniji, otmjeniji. Mora da je Bog bio veći nego što smo i sanjali?« Umjesto toga, one kažu: »Ne, ne, ne! Moj je bog mali bog i ja želim da takav ostane«. Religija, stara ili nova, koja bi isticala veličanstvenost svemira, kako je to otkrila suvremena znanost, mogla bi osigurati pričuve dubokog poštovanja i strahopoštovanja, što teško mogu izazvati uobičajena vjerovanja. Prije ili kasnije, takva će se religija pojaviti.</p>
<p>Da ste živjeli prije dva ili tri tisućljeća, ne bi bila sramota smatrati da je svemir napravljen za nas. Bila je to jedna privlačna teza koja je bila u skladu sa svime što smo znali, bilo je to ono što su najučeniji među nama poučavali bez ograničenja. </p>
<p>No otada smo mnogo toga otkrili. Braniti danas takvu tezu znači namjerno zanemarivanje dokaza i bijeg od vlastita znanja.</p>
<p>No još mnoge od nas takve deprovincijalizacije peku. Čak i ako potpuno ne pobjeđuju, one dovode do potkopavanja vjerovanja, za razliku od sretnih antropocentrističkih sigurnosti, koje su se ispreplitale samo s društvenom svrhom, ranijeg doba. </p>
<p>Čeznemo da smo ovdje sa svrhom, čak i ako, unatoč mnogim samozavaravanjima, ta svrha nije vidljiva. Lav Tolstoj je pisao: »Besmisleni apsurd života je jedino neprijeporno znanje dostupno čovjeku«. </p>
<p>Naše je vrijeme opterećeno nagomilanim teretom uzastopnih razobličavanja naših shvaćanja: Mi smo zakasnili. Mi živimo u kozmičkoj zabiti. Pojavili smo se iz mikroba i blata. Majmuni su naši rođaci. Naše misli i naši osjećaji nisu potpuno pod našom kontrolom. Možda drugdje postoje mnogo pametnija bića, bitno različita od nas. I, povrh svega toga, mi od našeg planeta činimo zbrku i postajemo opasni sebi samima. Stupica pod našim stopalima se otvara. U slobodnom smo padu bez dna. Izgubljeni smo u velikoj tami i nema nikoga tko bi za nama poslao potragu. Uz tako oštro izrečenu stvarnost, dakako da nam je privlačno zatvoriti oči i pretvarati se da smo sigurni i udobno smješteni kod kuće, da je pad samo ružan san.</p>
<p>Nedostaje nam suglasje o našem mjestu u svemiru. Nema općeprihvaćene dugoročne vizije cilja naše vrste - osim, možda, samog preživljavanja. Osobito u teškim vremenima postajemo očajnički čeznutljivi za ohrabrenjem, postajemo osjetljivi na za litanije velikih degradacija i iznevjerenih nada i mnogo radije želimo čuti da smo posebni, bez obzira na izrazito tanko pokriće. Ako nam je potreban mali mit i obred da nas provede kroz noć koja se čini beskrajnom, tko između nas ne bi imao simpatije i razumijevanja?</p>
<p>No ako je naš cilj, međutim, duboko znanje, a ne plitka sigurnost, dobitci te nove perspektive daleko nadmašuju gubitke. Kada smo jednom svladali naš strah što smo sićušni, našli smo se na pragu golema svemira koji izaziva strahopoštovanje, koji do krajnosti čini patuljastom, u vremenu, prostoru i mogućnostima, čisto antropocentrističku pozornicu naših predaka. </p>
<p>Gledamo kroz milijarde svjetlosnih godina prostora kako bismo vidjeli svemir trenutak nakon Velikog praska i odredili finu strukturu tvari.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>CITY</p>
<p>Karte su padale kao mrtvo lišće</p>
<p>Bio je neki došljak, idiot. Ispričali su mu priču o dečku herca, a on nije htio vjerovati, govorio je da te dvije stare usidjelice ne bi pogodile kartu ni da je smotaš i uguraš u puščanu cijev. Danima je to ponavljao...</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Sve je počelo s Carverom, tipom iz saloona, i strancem, onim sestara Dolphin. Carver bi uvijek pričao brišući čaše. Nitko nikada nije vidio da ih pere.</p>
<p>- Jesi li ti taj stranac?</p>
<p>- Što je to, nova marka whiskeya?</p>
<p>- To je pitanje.</p>
<p>- Čuo sam i originalnijih.</p>
<p>- Ona dobra držimo sa strane za klijente s lovom.</p>
<p>Stranac polaže na pult zlatnjak i govori:</p>
<p>- Da čujemo.</p>
<p>- Whiskey, seńor?</p>
<p>- Dupli.</p>
<p>Shatzy je tvrdila da je još nešto trebalo snimiti, ali da je zapravo bio gotovo savršen. Dijalog, podrazumijevala je.</p>
<p>- Uvijek pucate u one koji dođu u mjesto?</p>
<p>- Sestre Dolphin, ha?</p>
<p>- Dvije gospođe. Blizanke.</p>
<p>- One.</p>
<p>- Lijep par.</p>
<p>- Nitko nikada nije vidio boljeg strijelca od njih - kaže Carver i stane brisati novu čašu.</p>
<p>- Kako to mislite?</p>
<p>- Još niste čuli priču o dečku herca?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Po toj su priči poznate. Ide ovako. One stanu na četrdeset koraka od tebe, ti u zrak baciš špil karata, one pucaju, ti s poda pokupiš karte, i na kraju nađeš pedeset i jednu normalnu kartu i jednu s dvije rupe u sredini.</p>
<p>- Dečka herca?</p>
<p>- Dakako. </p>
<p>- Svaki put dečko herca? - Sviđa im se ta karta. Zasigurno iza nje stoji neka priča.</p>
<p>- A kada se može vidjeti ta točka?</p>
<p>- Ne može se vidjeti. Posljednji put zbila se prije dvije godine i završilo je s jednim mrtvim. Kraj predstave.</p>
<p>- One su ga koknule?</p>
<p>- Bio je to neki došljak, idiot. Ispričali su mu priču o dečku herca, a on nije htio vjerovati, govorio je da te dvije stare usidjelice ne bi pogodile kartu ni da je smotaš i uguraš u puščanu cijev. Danima je to ponavljao, silno ga je zabavljala čitava ta priča sa smotanom kartom i ostalim. </p>
<p>Na kraju su sestre Dolphin odlučile da im je dosta. Ne toliko zbog priče o karti, nego ih je naziv usidjelice izbacivao iz takta, ovdje svi znaju da je tu temu bolje izbjegavati, a onaj pak nije prestajao, stare usidjelice ovo, stare usidjelice ono. Na kraju su poludjele. Još jedan whiskey?</p>
<p>- Prvo priča.</p>
<p>- Na posljetku se okladio na tisuću dolara da one, stare usidjelice, to ne mogu. Djelovao je siguran u sebe. One su stigle sa svojim puškama. Okupilo se čitavo selo, da vide. Idiot se smijuljio, miran, izbrojao je četrdeset koraka, uzeo špil karata i bacio ga u zrak. </p>
<p>Pao je na tlo dok su karte još bile u zraku, i padale kao mrtvo lišće: dva hica ravno u srce. Na mjestu mrtav. Sestre Dolphin okrenule su se i bez riječi vratile kući.</p>
<p>- Bingo.</p>
<p>- Svi su ostali kao skamenjeni, nisu znali ni kamo bi gledali. Grobna tišina. Jedino se šerif pomaknuo: približio se lešu, okrenuo ga na leđa, neko ga je vrijeme promatrao, kao da nešto traži. Potom se okrenuo prema nama: mahao je glavom i smiješio se. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Zbog noćne more, Dinamo u Mađarskoj u najjačem sastavu</p>
<p>»Sanjao sam jedan ružan san, djece mi moje... Sav sam se probudio u goloj vodi! Sanjao sam da Mađari već u prvom poluvremenu protiv nas vode 5-0! Mi moramo zabiti barem jedan gol, jer bi nam onda oni za prolaz dalje morali uvaliti još dva. Razmišljam ja, tako, kojeg 'jokera' staviti unutra i - onda se probudim. I pitam se 'što je ovo, majko moja!'«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Boško Balaban je sve bliži Dinamovoj udarnoj postavi, Dario Smoje i Niko Kranjčar su još uvijek ozlijeđeni, Dino Drpić će do daljnjega pokrivati mjesto posljednjeg čovjeka obrane... Ovakva je, eto, slika Dinamove momčadi dan uoči puta u mađarski Györ na uzvratni dvoboj prvoga kola Kupa Uefe protiv Zalaegerszega.</p>
<p> S obzirom na doista nedostižnu prednost maksimirskih nogometaša iz prve utakmice, čak 6-0, mnogi su očekivali da će Dinamov trener Miroslav Blažević poštedjeti neke igrače iz svoje udarne postave i da će ih čuvati za predstojeći prvenstveni ogled protiv Šibenika u gostima. No, čini se da baš i neće biti tako. Ćiro je, naime, u ponedjeljak izdiktirao popis putnika za Györ i vidljivo je da će maksimirski trener u Mađarsku ipak povesti najjači sastav. Izostat će tek Smoje i Kranjčar... Na tom su popisu vratari Butina i Turina, braniči Sedloski, Drpić, Cesar, Polovanec i Bošnjak, vezisti Mikić, Marić, Mujčin, Krznar, Jurić, Agić i Čutura, te napadači Olić, Balaban, Petrović i Mitu.</p>
<p> Dakle, zbog čega Ćiro i sada, nakon 6-0 iz prvoga ogleda, u Mađarsku vodi najjači sastav? Je li Blaževićeva težnja ovaj put, u gostima, ponovno dotući ionako već grogiranog suparnika ili je možda u pitanju nekakav (ne)potreban oprez? Uostalom, Blažević uporno naglašava kako je i druga Dinamova postava gotovo jednako jaka kao i ona prva. Štoviše, to je potvrdio i u nedjelju, i to uz vrlo zanimljivu usporedbu. Ćiro je bio član žirija u izboru za Miss Hrvatske, a na zamolbu voditelja da prokomentira priredbu, kratko je dobacio:</p>
<p> - Žao mi je onih djevojaka koje se nisu uspjele plasirati u drugi krug, a jednako su lijepe kao i ove koje su prošle. Nezasluženo su ispale! Njih doživljavam kao i neke moje rezervne igrače, koji ne mogu ući u prvu momčad, iako ondje zaslužuju mjesto. A jednako su kvalitetni kao oni koji igraju u prvom sastavu.</p>
<p>Neovisno o druženju s najljepšim Hrvaticama, Ćiro tu večer ipak nije imao lijepe snove. To tvrdi on sâm...</p>
<p> - Sanjao sam jedan ružan san, djece mi moje... Sav sam se probudio u goloj vodi! Sanjao sam da Mađari već u prvom poluvremenu protiv nas vode 5-0! Mi moramo zabiti barem jedan gol, jer bi nam onda oni za prolaz dalje morali uvaliti još dva. Razmišljam ja, tako, kojeg »jokera« staviti unutra i - onda se probudim. I pitam se »što je ovo, majko moja!«</p>
<p> Dakle, razlog zbog kojeg Ćiro u Mađarsku vodi najjaču postavu ipak je - oprez. Tako, barem, možemo zaključiti nakon ove priče o noćnoj mori. No, kako Ćiro uporno tvrdi da ne vjeruje u snove, da ne vjeruje sličnim temama kojima se uglavnom bave astrolozi, sumnjamo da će ovih »0-5« iz noćne more suviše zabrinuti Dinamovoga trenera. U astrologe ionako nema povjerenja, iako je nekad, kažu ljudi, imao...</p>
<p> Sve u svemu, u Mađarskoj bi od prve minute mogao zaigrati Boško Balaban. Bio bi to njegov povratak u udarnu postavu nakon gotovo mjesec dana.</p>
<p> - Balaban je sve bliži prvoj 11-orici. Ali, ne smijemo si praviti iluzije, kod njega će još uvijek biti oscilacija, naglasio je Blažević.</p>
<p> Ćiro je, međutim, izdvojio jednoga igrača u kojega posebno vjeruje. Kristijana Polovanca.</p>
<p> - Vi nemate pojma tko je Polovanec! A znat ćete, ja vam kažem... On je bombarder iz pozadine! Nama nedostaju udarci na gol, a kad Polovanec stekne tu naviku, bit će svašta!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Miholjhević opravdao očekivanja</p>
<p>I nastupom na »Vuelti« Miholjević je opravdao povjerenje momčadi, te će i u sljedećoj godini zasigurno nastupati na najvećim utrkama u biciklističkom kalendaru</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Ovogodišnja biciklistička utrka »Vuelta a Espańa« okončana je potpunim trijumfom domaćih vozača, prvih šest mjesta zauzeli su Španjolci, pobijedio je Aitor Gonzalez ispred Roberta Herasa i Josebe Belokija, ali vrlo dobar plasman ostvario je i naš Vladimir Miholjević, koji je u konačnom redoslijedu zauzeo 24. mjesto.Kao što je i najavljivao uoči puta u Španjolsku, Miholjević je na svojoj drugoj trotjednoj utrci ostvario bolji plasman od onoga na »Giro d'Italia«, kada je bio 35., a kao glavni razlog naveo je mogućnost slobodnije vožnje, nesputane od taktičkih zahtjeva momčadi. U nekoliko navrata, naš je vozač sudjelovao i u bijegovima pokušavajući na taj način stići i do moguće etapne pobjede, ali to mu nažalost na ovoj utrci nije pošlo za rukom.</p>
<p>Ipak, i ovim je nastupom Miholjević opravdao povjerenje momčadi, te će i u sljedećoj godini zasigurno nastupati na najvećim utrkama u biciklističkom kalendaru. Nije isključeno da dogodine dobije priliku voziti i najveću biciklističku utrku na svijetu, »Tour de France«.</p>
<p>Inače, kao što se i očekivalo, »Vuelta« je bila najneizvjesnija ovogodišnja trotjedna utrka. Pitanje pobjednika rješavalo se u posljednjoj etapi, a drugu godinu zaredom »zlatna« majica namijenjena vodećem u ukupnom redoslijedu promijenila je vlasnika nakon pojedinačnog kronometra. Utrka je, također, i koncipirana tako da se neizvjesnost zadrži do kraja, a s obzirom na to da su španjolski vozači bili u glavnim ulogama, to je dodatno zainteresiralo gledatelje kojih je u pojedinim etapama bilo i u šesteroznamenkastom broju pored cesta kojima su prolazili biciklisti. Tako se u završnici posljednje etape, na Realovu stadionu Santiago Bernabeu, skupilo čak 80.000 gledatelja, uz tisuće onih koji su stajali uz trasu od Warner Bros. parka do stadiona. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamova Skupština početkom studenoga</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Javna i nedvosmislena podrška Dinamovome predsjedniku Mirku Barišiću, pripreme za godišnju Skupštinu, zadovoljstvo rezultatima same momčadi, te konačna odluka o izgradnji pomoćnog terena s umjetnom travom bile su glavne teme redovite sjednice Dinamovoga Izvršnog odbora, održane u ponedjeljak poslijepodne.</p>
<p> - Napokon smo pred prolazom tog fatalnog prvog kola. A kada je Dinamova povijest u pitanju, onda problem prvog kola doista jest fatalan, naglasio je klupski dopredsjednik Zdravko Mamić, potenciravši tako svoje zadovoljstvo trenutačnim rezultatima »plave« momčadi.</p>
<p> U klubu su, inače, u tijeku pripreme za godišnju Skupštinu, koja će se, kako tvrdi Mamić, održati prvom polovicom studenoga.</p>
<p> - Želimo to napraviti što prije da bismo mogli demantirati sve one koji špekuliraju o nejedinstvu u Dinamovoj Skupštini. Planirali smo je za prosinac ove ili početak sljedeće godine, no ipak će biti između 1. i 14. studenog.</p>
<p> Mamić se osvrnuo i na nedavnu pomirbu s bivšim predsjednikom maksimirskoga kluba, Zlatkom Canjugom. Njihovu ruku pomirenja mnogi tumače i kao skori Canjugin povratak u Maksimir.</p>
<p> - To je ispolitizirano u medijima. Canjuga je jedan od bivših predsjednika našeg kluba i osigurat ćemo mu mjesto u loži, kako bi mogao sudjelovati u navijanju i bodrenju svog kluba. Dakle, ništa više ni manje od toga, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hajdukovci se hrabre prvim splitskim poluvremenom</p>
<p>»S obzirom na rezultat, očekujemo da će Fulham odigrati slično kao i na Poljudu. No, uspijemo li mi odigrati prvo poluvrijeme kao u Splitu i završi li neodlučeno, mislim da imamo izgleda za preokret«, kazao je pomoćni trener Hajduka MladenPralija </p>
<p>SPLIT, 30. rujna</p>
<p> - Kako se bliži uzvratni dvoboj protiv Fulhama, na Poljudu se podgrijava atmosfera. Tvrde da još nije sve gotovo, hrabre se prvim poluvremenom splitske utakmice, u kojem su prokockali nekoliko prigoda, te se uvjeravaju da, stoga, nije nenadoknadiv pogodak prednosti momčadi trenera Tigane. Pregledavaju se videozapisi posljednjih Fulhamovih utakmica protiv Chelsea (0-0) i Evertona (0-2), a o uzvratu pomoćni trener Hajduka Mladen Pralija kaže: </p>
<p>- S obzirom na rezultat, očekujemo da će Fulham odigrati slično kao i na Poljudu. Nemaju razloga riskirati i sigurno će nas pokušati pobijediti protunapadima. Više nema velikih nepoznanica. Uspijemo li odigrati prvo poluvrijeme kao u Splitu i završi li neodlučeno, mislim da bismo imali izglede za preokret. Moramo pokušati, jer dok se igra ima nade. </p>
<p>Što se tiče igračkoga kadra, Bule se sasvim oporavio. Uostalom, odlučio je pogotkom susret protiv Zadra, dok je Andrić odradio jedan trening nakon ozljede mišića i bit će u konkurenciji za europski četvrtak. </p>
<p>- Andrić zasad trenira bez lopte. Stav je nas u klubu da ništa ne riskiramo i da samo 100 posto spremne igrače gurnemo u vatru. Tako će biti i s Andrićem, a odlučit ćemo nakon razgovora s liječnikom Čukeljom, kaže Pralija. </p>
<p>Hajdukova ekspedicija, bez Krpana jer je za Zagreb nastupao u Kupu prvaka, putuje u utorak poslijepodne u London, dva dana prije utakmice, a poljudski ured još istražuje tko je rasističko »hukanje« lijevom beku Brevettu prijavio Uefi. Iz Fulhama uvjeravaju da nitko nije ništa poslao Uefi i da nemaju ni najmanju zamjerku za organizaciju utakmice. No, bilo kako bilo, delegat Mehmed Spaho (BiH) mora poslati dopunsko izvješće, a komisija će 10. listopada raspravljati o ponašanju publike na Poljudu. </p>
<p>U ponedjeljak je u Split došao Klemen Lavrič, 21-godišnji slovenski napadač, i dogovorio uvjete potpisivanja ugovora. Ipak, za javnu prezentaciju parafiranja dogovorenoga (ugovor na četiri godine, op.a.) pričekat će se 14. listopada, jer mladi napadač nastupa za U-21 slovensku reprezentaciju, koja dva dana prije igra protiv Francuske. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Cico« protiv zaborava</p>
<p>Knjiga »Cico« sa svojih 300 stranica i više od 600 fotografija znači i više nego kronološki opis puta jednog poznatog nogometaša, a zatim trenera</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Obilježje pravog društvenog događaja imala je u ponedjeljak promocija knjige »Cico« o poznatom hvatskom nogometašu i treneru Zlatku Kranjčaru. Kao da je bilo pitanje statusa pojaviti se na spomenutoj promociji, tako da svi pozvani, velikom većinom ipak iz nogometnog svijeta, nisu ni stali u dvoranu u kojoj se to obavljalo.</p>
<p> No, zato nitko nije ostao ni gladan niti žedan u »trećem poluvremenu«. Jedino Kranjčar, inače do suza ganut takvim odazivom i izrečenim komentarima, čak i od izbornika Otta Barića, nije nalazio ni trenutak predaha. Sav je bio predan ispisivanjem brojnih posveta na knjigu o njemu, koja sa svojih 300 stranica, i više od 600 fotografija znači i više nego kronološki opis puta jednog poznatog nogometaša, zatim trenera, od Dinama do Beča i dalje, sve do Kranjčevićeve...</p>
<p> To je i knjiga kroz koju Kranjčar i autor Nino Škrabe spašavaju od zaborava brojne uspomene, ljude i događaje, šireći pritom obilje dobrih vibracija i radosti. Zanimljivo da knjiga nije rađena u ime profita autora, izdavača ili glavnog njenog aktera Kranjčara. Čisti je prihod od prodaje namijenjen u humanitarne svrhe, za opremanje školskih učionica računalima, te za borbu protiv ovisnosti od droge.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Očekivani poraz na početku protiv svjetskih prvaka </p>
<p>Naši su se igrači donekle probudili tek u trećem setu, zahvaljujući ponajprije tehničaru Inoslavu Krniću i vrlo dobrom Igoru Omrčenu</p>
<p>ZAGREB/SANTA FE, 30. rujna</p>
<p> - Hrvatski su odbojkaši očekivano izgubili u prvom nastupu na Svjetskom prvenstvu u Argentini. Bolji od naših bili su branitelji naslova, odbojkaši Italije, s uvjerljivih 3-0 (25-18, 25-20, 25-20).</p>
<p> Talijani su završili posao za nešto više od sat vremena. Prvi set trajao je samo 18 minuta. Naši su se istaknuli iznimno lošim prijemom servisa (samo 32 posto), dok je kod Talijana briljirao Andrea Sartoretti. </p>
<p>Velika razlika u kvaliteti još se više vidjela u drugom setu. Hrvatski blok funkcionirao je vrlo loše, a naši su odbojkaši napravili čak 13 pogrešaka. U tom dijelu meča Talijane je predvodio odlični tehničar Valerio Vermiglio.</p>
<p>Naši su se igrači donekle probudili tek u trećem setu, zahvaljujući ponajprije tehničaru Inoslavu Krniću i vrlo dobrom Igoru Omrčenu koji nam je u tom razdoblju igre donio sedam poena. Naši su vodili sa 10-5 i 13-9, ali više od toga, ipak, nisu mogli. Proradili su, naime, talijanski primači Samuele Papi i Andrea Giani, obojica postigavši po osam poena.</p>
<p> Izbornik svjetskih prvaka Andrea Anastasi bio je zadovoljan nakon pobjede, ali je dodao kako u igri njegove momčadi još mnogo toga treba popraviti.</p>
<p>Talijani su cijeli meč odigrali u istoj postavi, dok je naš izbornik Igor Arbutina koristio usluge devetorice igrača. Sljedeću dvoboj naši igraju protiv Kanade. </p>
<p>• Dvorana Club A Union</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 0-3 (18-25, 20-25, 20-25)</p>
<p>HRVATSKA: Peris, Celan, Jakovčević 7, Laninović 3, Zimakijević, Marić 6, Šimunčić, Omrčen 15, Antunović 2, Čošković 3, Krnić, Jevtuhovič.</p>
<p>ITALIJA: Mastrangelo 6, Gravina 8, Di Giorgi, Vermiglio 3, Papi 9, Sartoretti 13, Casoli, Zlatanov, Corsano, Giani 11, Fei, Tencati.</p>
<p>U drugoj utakmici u našoj skupini Poljska je pobijedila Kanadu sa 3-1 (25-23, 22-25, 26-24, 25-21). </p>
<p>Od ostalih utakmica valja izdvojiti veliko iznenađenje u Buenos Airesu, gdje su Bugari uvjerljivo pobijedili ovogodišnje pobjednike Svjetske lige Ruse sa 3-0 (28-26, 25-19, 25-23). Iznenađenjem se može smatrati i pobjeda Portugala protiv Kine sa 3-1, a treba istaknuti i pobjedu Kube protiv Češke koju vodi bivši savjetnik svih hrvatskih selekcija Julio Velasco.</p>
<p>Rezultati, skupina A: portugal - Kina 3-1, Argentina - Australija 3-1; skupina B: Italija - Hrvatska 3-0, Poljska - Kanada 3-1; skupina C: Bugarska - Rusija 3-0, Francuska - Tunis 3-1; skupina D: Japan - Kazahstan 3-1, Jugoslavija - Španjolska 3-1; skupina E: Brazil - Venezuela 3-0, SAD - Egipat 3-1; skupina F: Nizozemska - Grčka 3-0, Kuba - Češka 3-1. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Olimpijci za Vrdoljaka i »povjerenstvo spasa«</p>
<p>Predstavnici Kluba olimpijaca traže osnivanje privremenog Povjerenstva i sanaciju Hrvatskog olimpijskog odbora </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Tri dana uoči Izvanredne skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora sa svojim su se stavovima oglasili i predstavnici Kluba hrvatskih olimpijaca. Sa sastanka kojem su nazočili Željko Pjaca, Vlado Lisjak, Oliver Martinov, Ninoslav Saraga, Kaja Ileš, Perica Bukić, Damir Škaro, Đurđa Fočić-Šourek, Zdravko Miljak, Andro Knego i Dubravko Šimenc javnosti su uputili priopćenje sljedećeg sadržaja: »Obzirom na višemjesečnu paralizu rada i nepopravljivo poremećene odnose između Predsjednika i članova Vijeća HOO-a, krizu koja prijeti blokadom rada, ne samo HOO-a, već i velikog broja saveza, upitne mogućnosti priprema naših olimpijskih kandidata za predstojeće OI u Ateni, financijsko stanje koje je u najmanju ruku zabrinjavajuće i niz drugih nerješenih problema (Zakon o sportu, Statut HOO-a, izbor glavnog tajnika...), tražimo od Nadzornog odbora HOO-a, te gospodina Antuna Vrdoljaka kao predstavnika MOO-a, a sukladno stavu MOO-a, rasčišćavanje odnosa unutar HOO-a na način da se na zakazanoj Izvanrednoj skupštini HOO-a donesu odluke o:</p>
<p>- razrješenju dužnosti Predsjednika i članova Vijeća HOO-a, </p>
<p>- osnivanju Povjerenstva HOO-a, </p>
<p>- programu sanacije HOO-a,</p>
<p>- određivanju roka u kojem će se sazvati Izborna skupština HOO-a, u skladu sa Statutom HOO-a,</p>
<p>- ulasku najmanje jednog predstavnika Kluba olimpijaca u sastav spomenutog Povjerenstva i budućeg Vijeća HOO-a,</p>
<p>- dopuni Statuta HOO-a.«</p>
<p>Olimpijci su također odlučili da će ih na predstojećoj Izvanrednoj skupštini Hrvatskog olimpijskog odbora zastupati predsjednik Kluba, Perica Bukić, dopredsjednica, Kaja Ileš, te tajnik, Dammir Škaro.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Bit ću spreman za AEK«</p>
<p>»Svaki početak sezone je težak. Makabi je jedna od najboljih momčadi u Europi«, kazao je Slaven Rimac, koji je utakmicu Cibone VIP u Tel Avivu gledao na televiziji</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Nakon poraza u Tel Avivu protiv Makabija (72-78) na početku Goodyear lige, trener Cibone VIP Jasmin Repeša se požalio: »Da nam je u momčadi bio Slaven Rimac, pobijedili bismo izraelsku momčad«. </p>
<p>Cibonin branič još čeka na prvu utakmicu nakon povratka u momčad hrvatskog prvaka. Rimac je dvoboj svojih suigrača u Tel Avivu gledao na televiziji, jer se oporavlja nakon operacije meniska. </p>
<p>- Teško je govoriti kakav bi ishod bio protiv Makabija da sam igrao, no sigurno bi trener imao igrača više na raspolaganju. Mojim bi suigračima bilo lakše, jer mogu i šutirati i prodirati pod koš, kazao je Slaven Rimac, koji poraz u Tel Avivu nije shvatio tragično: </p>
<p>- Ovaj poraz nam ništa ne znači za poredak. Ima još mnogo utakmica, nakraju se igra »final-four« i mislim da smo »unutra« 90 posto. Svaki početak sezone je težak. Mi smo prvu utakmicu igrali protiv momčadi koja je jedna od najboljih u Europi, koja ima četiri puta veći proračun od našeg, i čiji su ciljevi postavljeni vrlo visoko. Po reakcijama nakon utakmice vidjelo se koliko nas Makabi respektira i koliko im je zančila pobjeda. </p>
<p>Slaven Rimac smatra da su cibosi u Izraelu odigrali dobro: </p>
<p>- Mislim da je veći dio utakmice bio dobar, tek je u završnici ponestalo koncentracije. Ako je završnica izjednačena, teško je očekivati pobjedu protiv Makabija u Tel Avivu. </p>
<p>Glavni razlog poraza Slaven Rimac vidi u kontranapadima Izraelaca: </p>
<p>- Primili smo previše lakih koševa, čini mi se oko 20. Previše su nas »iskontrirali«, a s druge smo strane do koševa dolazili na teži način. No, u postavljenoj igri pet na pet bili smo podjednaki. </p>
<p>Trener Repeša može Slavenov povatak u momčadi očekivati za desetak dana. </p>
<p>- Oporavak teče prema planu. Počeo sam raditi s loptom, računam da bih se ubrzo mogao priključiti momčadi. Ne treba žuriti, jer bolje je raditi tri, četiri dana više i biti potpuno spreman, nego tek toliko da odigram. Vjerujem da ću biti spreman za nastup protiv AEK-a (9. listopada) u Euroligi, zaključio je Slaven Rimac. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Splićani ugošćuju Grke </p>
<p>SPLIT, 30. rujna</p>
<p> - Košarkaši Splita CO nemaju previše vremena uživati u pobjedi nad Zadrom u Jazinama. U utorak na Gripama u 1. kolu Fibina Champions kupa dočekuju grčkog predstavnika Marossija, a utakmica je zakazana za 19 sati. Atenska je momčad iznimno jaka, što potvrđuju i njezini rezultati tijekom priprema kada su dva puta s lakoćom pobijedili i strašni Makabi iz Tel Aviva. Stoga velikih zahtjeva glede rezultata Splićani nemaju, ali se očekuje da ponove dobru partiju. </p>
<p>Pomoćnik trenera Mladena Starčevića Ante Marović prije utakmice s Grcima kazao je:</p>
<p>- Atenjani su uložili mnogo novca u ovu momčad i po kvaliteti sigurno spadaju u europski vrh. Smatram da bi, da igraju u euroligi, bili među četiri momčadi. Golema je razlika u iskustvu i kvaliteti, ali pokušat ćemo ponoviti utakmicu iz Jazina. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gospiću turnir, sudac prekinuo utakmicu</p>
<p>GOSPIĆ, 30. rujna</p>
<p> - Aktualne prvakinje Hrvatske, košarkašice Gospića osvojile su međunarodni turnira u Pečuhu. Sama vijest ne bi bila toliko zanimljiva da Gospićanke do pobjede na turniru nisu došle na pomalo bizaran način.</p>
<p>Finalni dvoboj protiv domaćeg sastava PVSK-a, okončan je »prekidom borbe« već u 7. minuti kod vodstva Gospićanki 20-16. Naime, trener Mađarica Laci Radberger nezadovoljan sudačkim kriterijem, ušao je u teren, igračice poslao u svlačionicu i rekao da neće nastaviti utakmicu dok se ne promijene suci. </p>
<p>Naravno, glavni arbitar nije htio niti čuti za takvu kombinaciju, odsvirao je kraj utakmice koja je registrirana postojećim rezultatom. </p>
<p>- Nismo mogle vjerovati što se sve događa. Trener Pečuha je jednostavno uzeo loptu u ruke, nije se htio maknuti s terena dok se ne promjene suci. U 20 godina igračke karijere, ništa slično nisam doživjela, kazala je Slavica Luketić, kapetanica Gospićanki. </p>
<p>D. P. i I. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Svjedok C-037: Srpske snage činile su zločine u zapadnoj Slavoniji</p>
<p>Svjedok (čija je slika bila zaštićena, a glas iskrivljen) pokazao je na zemljovidu područje zapadne Slavonije koji je u to vrijeme vojno kontrolirao Banjolučki korpus. Potvrdio je protjerivanje hrvatskog stanovništva, pljačke i uništavanja imovine te vjerskih objekata / Također je potvrdio da je Beograd upućivao pripadnike JNA iz Srbije u Hrvatsku</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U nastavku haaškog procesa protiv Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, u ponedjeljak je svjedočio zaštićeni svjedok optužbe C-037. On je kazao da su srpske snage, za vrijeme dok je dio zapadne Slavonije kontrolirao Banjolučki korpus nekadašnje JNA, 1991. godine, počinile zločine nad hrvatskim civilima u zapadnoj Slavoniji.</p>
<p>Svjedok (čija je slika bila zaštićena, a glas iskrivljen) pokazao je na zemljovidu područje zapadne Slavonije koji je u to vrijeme vojno kontrolirao Banjolučki korpus. Potvrdio je protjerivanje hrvatskog stanovništva, pljačke i uništavanja imovine te vjerskih objekata. </p>
<p>Uz progon hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva, ubijanja, razaranja i pljačku na području zapadne Slavonije, optužnica Miloševića tereti i za pokolj koji su 1991. srpske snage, među kojima i dobrovoljačke jedinice »šešeljevaca« i »Belih orlova«, počinile u Voćinu.</p>
<p>Prema optužnici, 13. prosinca 1991. godine, dok su se srpske snage povlačile iz Voćina i njegove okoline, te su jedinice išle od kuće do kuće i ubile veliki broj preostalih hrvatskih civila. Prije nego što su se povukli taj dan pripadnici ove dvije jedinice ubili su ukupno 32 civila. </p>
<p>Na pitanja tužiteljice Hildegard Uertz-Retzlaff, rekao je da je o tim zločinima čuo od lokalnog srpskog stanovništva.</p>
<p>»Te ljude su, prema pričama lokalnih Srba, ubili Šešeljevi radikali i domaći ekstremisti«, kazao je on. Svjedok je rekao da se zločin u Voćinu pripisuje zapovjedniku lokalnih srpskih jedinica iz Podravske Slatine Borivoju Lukiću, a da je u tom kontekstu spominjan i zapovjednik teritorijalne obrane Borivoj Radosavljević. Zaštićeni svjedok koji je u to vrijeme bio jedan od vodećih članova Srpske demokratske stranke (SDS) u zapadnoj Slavoniji, precizirao je da su zločine nad civilima u selu Donji Čaglić, Četakovica, Belinci, Bučje i Voćin počinili pripadnici »lokalne Teritorijalne odbrane i »Šešeljevi radikali«.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje tužiteljice zaštićeni svjedok C-037 je kazao da je vidio uniformirane i naoružane ljude kad su, u rujnu 1991. godine, stigli u Voćin i da su svi nosili kokarde, ali da je tek kasnije čuo da su oni »Šešeljevi radikali«. </p>
<p>Oni su, dodao je, »djelovali u sklopu (srpske, op. a.) Teritorijalne obrane Podravske Slatine. Kazao je također da je u Bučju bio zatvor za hrvatske civile, od kojih je »jedan dio pobijen, a drugi razmijenjen«.</p>
<p>Svjedok je potvrdio da je Beograd upućivao pripadnike JNA iz Srbije u Hrvatsku. Dodao je da su u zločine u selu Donji Čaglić bili umiješani i pripadnici Banjolučkog korpusa JNA, koji su u to vrijeme bili razmješteni u dijelu zapadne Slavonije.</p>
<p>Preko svjedoka C-037, Tužiteljstvo je u dokazni materijal uvelo i prijavu protiv 11 osoba osumnjičenih za ratne zločine u zapadnoj Slavoniji. Nju je u svibnju 1992. godine napisao tadašnji načelnik sigurnosti Banjolučkog korpusa JNA Milan Stevilović, a potom je podnio vojnom tužiteljstvu tadašnje JNA.</p>
<p>»Te ljude nisam poznavao, ali sam čuo da su pripadnici Šešeljevih radikala«, kazao je svjedok, dodajući da nije čuo da je netko od njih naknadno osuđen.</p>
<p>Rekao je da je kasnije čuo kako su tvorca kaznene prijave Stevilovića, kojega je osobno poznavao, »ubili iz zasjede neki Srbi u Bosni, koji se s njim nisu slagali, zato što je vodio razne istrage o ubojstvu i kriminalu«.</p>
<p>Slobodan Milošević upitao je potom po čemu je relevantno svjedočenje svjedoka koji »ne zna ništa o dokumentima«. Prigovorio je što tužitelji preko svjedoka C-037 u dokazni materijal uvode dokumente o kojima svjedok »govori tek da je nešto čuo, da ne zna, da pretpostavlja...«. </p>
<p>Predsjedavajući Sudskog vijeća, sudac Richard May, odgovorio je da se dokumenti mogu uvoditi i zbog samog svog sadržaja, ali je pritom upozorio tužiteljicu Hildegard Uertz-Retzlaff da svjedoka ne ispituje o nečemu »što ni on sam točno ne zna«.</p>
<p>Na zatvorenoj sjednici C-037 je svjedočio o telefonskom razgovoru što ga je 1991. vodio s čelnikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, a koji se tad, bez njegova znanja, tajno snimao.</p>
<p>Milošević je uložio prigovor na taj dokazni predmet tužiteljstva, tvrdeći da je razgovor prisluškivan nezakonito. »Taj razgovor je snimljen protuzakonito i uporaba takvih materijala nedopuštena je i u nacionalnom i u međunarodnom pravu«, kazao je Milošević. </p>
<p>Tužitelj Geoffrey Nice odgovorio je da je Služba državne sigurnosti BiH 23. svibnja 1991. od Ministarstva pravosuđa u Sarajevu zatražila i dobila dozvolu za snimanje Karadžićevih telefonskih razgovora. Karadžiću je tad, prema Niceovim riječima, dan pseudonim »Latas«, kako su nazvani i transkripti kojima Tužiteljstvo raspolaže.</p>
<p>Odluku o prihvatljivosti tajno prisluškivanih razgovora, kojih će u dokaznom postupku Tužiteljstva biti sve više, Sudsko će vijeće donijeti naknadno, nakon što tužitelji i prijatelji Suda (amici curiae) u pisanom obliku iznesu svoje argumente.</p>
<p>Zaštićeni svjedok C-037 nastavit svjedočiti o događajima u zapadnoj Slavoniji, vjerojatno u četvrtak, nakon što u procesu protiv Slobodana Miloševića bude svjedočio prvi javni svjedok optužbe - hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Oporbena inicijativa o ograničenju mandata predsjednika Slovenije</p>
<p>LJUBLJANA, 30. rujna</p>
<p> - Ustavna inicijativa po kojoj bi se mandat slovenskoga predsjednika, umjesto s »dva mandata uzastopce«, ograničio na »dva mandata u životu« nema mnogo izgleda za uspjeh. To je pokazala rasprava o toj temi koju su u ponedjeljak u Državnom zboru (slovenskom parlamentu) obrazložili i pokrenuli socijaldemokrati (SDS) Janeza Janše, najjača oporbena stranka.</p>
<p> Kako je tom prigdom izjavio Miha Ribarič, pravni savjetnik sadašnjega predsjednika Milana Kučana, kojemu za dva mjeseca istječe sadašnji drugi uzastopni petogodišnji mandat, mnogo su važnija sadržajna ograničenja u vezi s funkcijom predsjednika republike nego ona što bi proistjecala iz ustavne promjene koju predlaže oporba. Osim toga, većina ustava u zapadnim zemljama ne predviđa takvo ograničenje, pa je u tom smislu slovenski ustav već usklađen sa suvremenom normom. S time se složio i nekadašnji ustavni sudac Ivan Kristan.</p>
<p> Sasvim je drukčije mišljenje predlagača promjena. Tako je zastupnik SDS-a France Cukjati rekao kako istočnoeuropski ustavi - u strahu od nekadašnjega koncepta »doživotnih predsjednika« - predviđaju mogućnost samo dva predsjednička mandata jedne osobe, a ne ograničavaju samo njezin izbor dvaput uzastopno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>EU poziva Hrvatsku na punu suradnju s Haagom u slučaju Bobetko </p>
<p>BRUXELLES, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska unija zaoštrila je stav o suradnji zemalja jugoistočne Europe s Haaškim sudom za ratne zločine. Od petka i zadnjeg pripremnog sastanka Ministarskog vijeća do ponedjeljka, stalni veleposlanici članica EU u prijedlog zaključaka Unije ubacili su ime i prezime - »slučaj Bobetko«. To je presedan u poslovima Unije, čak i kada je Haag posrijedi.</p>
<p> Zaoštravanje je očito na pragu, zaključci Unije govore o »snažnoj podršci radu Tribunala za ratne zločine«, uz isticanje da je »suradnja s Tribunalom obveza za sve zemlje i strane u regiji«, te uvođenje nove formulacije »bez obzira na njihove domaće zakone«. To je vrlo snažna poruka budući da se dijelom obraća aktualnoj situaciji u Hrvatskoj.</p>
<p>»Propuštanje pune suradnje s Tribunalom dovest će u pitanje nastavak približavanja Uniji«, zaključuju ministri. U ovaj je kontekst doslovno uletio najsvježiji stav EU-a: »Ministarsko vijeće poziva vlasti u Hrvatskoj da u potpunosti surađuju s Tribunalom u slučaju generala Janka Bobetka«. Unija dosad u zaključcima baš nije prakticirala imenovanje optuženika većeg kalibra i teže optužnice nego što je Bobetkova. Zanimljivo je i to da do danas Bruxelles nije dobio nikakav službeni zahtjev, apel ili informaciju iz Tužiteljstva, ali pažljivo prati žestoku javnu raspravu u Hrvatskoj.</p>
<p>Carla del Ponte u četvrtak će se sastati s visokim izaslanikom za vanjske poslove Javierom Solanom i najvišim dužnosnicima Europske unije. Prema kratkoj informaciji glasnogovornice haaškog Tužiteljstva, Carla del Ponte prvo odlazi u Pariz gdje će inzistirati i to za sve zemlje bez izuzetka na pojačavanju uvjetovanja slanja pomoći i napretka na putu europskih integracija punom suradnjom s Tribunalom. Tužiteljica će istu poruku uputiti tijelima Unije. Još nije potvrđeno hoće li svratiti i na razgovore u glavno sjedište NATO-a.</p>
<p>Kada se sve zbroji, EU sljedećih mjeseci neće gledati kroz prste državama regije i umjesto »suradnje« honorirat će samo »potpunu suradnju«. Uzgred, u izboru riječi kojima Unijini ministri vanjskih poslova podsjećaju Hrvatsku na ono što je prihvatila preuzimajući međunarodne obveze - za EU je to bilateralni sporazum Zagreba i Bruxellesa - »puna suradnja s Tribunalom« odnosi se samo na ovaj nasvježiji slučaj, budući da je sve do njega suradnja ocjenjivana »više nego dobrom« i »primjerenom«. </p>
<p>Sve to ukazuje da Hrvatsku čeka nova potencijalno nemirna etapa integracijskog puta na kojoj se radi, doslovno, nepoštivanja preuzetih obaveza, može ponovo usidriti i ponoviti skoro zaboravljena vremena kada je zaleđivanjem svih njezinih ambicija plaćala olako davana i potom neizvršavana obećanja i obaveze.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pregovori Hrvatske i MMF-a zasad bez neugodnih političkih pitanja</p>
<p>WASHINGTON, 30. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski su se izaslanici koji borave u Washingtonu u povodu netom završenog Godišnjeg skupa Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, u ponedjeljak sastali s predstavnicima MMF-a kako bi dogovorili niz detalja oko predstojećeg obnavljanja Stand by aranžmana. Konačni bi dogovor kako se očekuje trebao biti postignut krajem listopada za boravka Misije MMF-a u Zagrebu čiji je dolazak najavljen za 24. listopada.</p>
<p>Pregovori zasad teku uspješno, rekao je za Vjesnik jedan od članova delegacije, i ovdje u Washingtonu se zasad ne očekuje da bi se mogli zakomplicirati. Barem u prvoj jutarnjoj rundi razgovora, o odnosima Hrvatske i Haaga nije se razgovaralo. Nešto rječitiji bio je šef Misije MMF-a za Hrvatsku Hans Flickenschild, koji je priznao kako su ga često zbunjivale vijesti koje su stizale iz Hrvatske.</p>
<p>»Baš kada smo se s vašim ministrom financija bili dogovorili da više neće biti nikakvog rebalansa proračuna, eto vijesti iz Hrvatske u kojima ministar Crkvenac najavljuje rebalans. Priznajem da nas je to sve izbacilo iz ravnoteže (out of the balance)«, rekao je Flickenschild večer uoči razgovora s predstavnicima Hrvatske vlade i HNB-a. Do zaključenja lista razgovori s Hansom Flickenschildom još nisu bili završeni. </p>
<p>Viktor Vresnik</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rusi vraćaju dio klirinškoga duga razminiranjem </p>
<p>MOSKVA, 30 rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pod predsjedanjem hrvatskog ministra gospodarstva Ljube Jurčića i ruskog ministra za izvanredne situacije Sergeja Šojgua u ponedjeljak je u Moskvi počela III. sjednica Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. </p>
<p>Riječ je, kako je za Vjesnik kazao Jurčić, o radnom sastanku na kojem će Hrvatska i Rusija u dva dana analizirati dosadašnje financijske, trgovinske i ekonomske odnose dviju zemalja. Bit će govora i o novim projektima kojima bi se intenzivirala gospodarska suradnja dviju zemalja. </p>
<p>U ponedjeljak je ruska strana potvrdila spremnost da dio svoga klirinškog duga bivšeg SSSR-a zemljama sljednicama bivše SFRJ u vrijednosti od 32 milijuna dolara »ugasi« razminiravanjem u Hrvatskoj.</p>
<p> Prema Šojgujevim riječima, protokol i komercijalni ugovor o razminiravanju dvije su zemlje već potpisale i Moskva samo čeka da države sljednice bivše Jugoslavije međusobno i s Rusijom dogovore koliko ukupno iznosi taj klirinški dug. </p>
<p>Dodao je kako je uvjeren da će na osnovi potpisanog ugovora rusko razminiravanje u Hrvatskoj početi najkasnije u proljeće. </p>
<p>Jurčić je naglasio kako je za Zagreb najvažnije da se ubrza vraćanje duga.</p>
<p>Ruski su predstavnici na sastanku predložili da se dio tog duga eventualno podmiri i isporukom Hrvatskoj trećeg energobloka za Termoelektranu Sisak. </p>
<p>Napokon, jedna od mogućnosti proširenja ekonomske suradnje je i sudjelovanje hrvatskih brodograditelja u modernizaciji izgradnji novih brodova za rusku trgovačku flotu. </p>
<p>Naime, Rusi namjeravaju izgraditi ili modernizirati više od 200 brodova. Direktori hrvatskih brodogradilišta, koji se također nalaze u Moskvi, već su se načelno dogovorili o gradnji četiri trajektna broda.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>SAD bezuspješno lobirao za oštru rezoluciju o Iraku</p>
<p>Moskva protiv bilo kakve nove rezolucije, a Pariz za dvije / Hans Blix pokušava dogovoriti u Beču tehničke uvjete povratka UN-ovih inspektora u Irak</p>
<p>LONDON, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U ponedjeljak su u sjedištu Međunarodne atomske agencije u Beču počeli pregovori o povratku UN-ovih inspektora naoružanja u Irak, pune četiri godine nakon što ih je Saddam Hussein protjerao. Sjenu na te pregovore baca otvorena podjela među stalnim članovima Vijeća sigurnosti. Oni se međusobno ne slažu oko toga treba li međunarodne prijetnje Saddamu poduprijeti oštrom novom rezolucijom UN-a. </p>
<p>Uz potporu Britanije, Amerikanci su već sastavili nacrt nove rezolucije. U njoj se od Bagdada traži da unutar sedam dana prijavi svoje zabranjene biološke, kemijske, nuklearne i balističke programe naoružanja, te 23 dana nakon toga da ih u potpunosti otkrije i počne se razoružavati. </p>
<p>Rezolucija također predviđa da bi UN-ovi inspektori naoružanja imali neograničeni pristup svim mjestima u Iraku. Njih bi ovaj put pratile oružane snage, koje bi im po potrebi silom krčile put ako bi im, kao u ranijim inspekcijama, Irak sprječavao. Novom rezolucijom bila bi ukinuta i ograničenja koja su inspektorima branila da pretražuju osam predsjedničkih palača čiji tereni s pratećim zgradama prekrivaju desetke četvornih kilometara. </p>
<p>Uoči i tijekom vikenda, britanski i američki diplomati su bez većeg uspjeha lobirali najprije Pariz, a zatim i Moskvu, da prihvate takav nacrt rezolucije. Francuska sa svoje strane zagovara ne jednu, nego dvije rezolucije. Prva od njih odredila bi uvjete inspektorske misije, a druga bi odobrila upotrebu sile ako se Bagdad ne pokori prvoj. Rusija pak ne želi donošenje nikakvih novih rezolucija, već da se inspektori vrate u Irak pod prijašnjim uvjetima. Kina, treća stalna članica Vijeća sigurnosti sa snagom veta, dala je prošlog tjedna na znanje da podupire francuski pristup. Dužnosnik u britanskom Foreign Officeu William Ehrman u ponedjeljak je u Pekingu razgovarao s visokim dužnosnicima kineskog Ministarstva vanjskih poslova, u pokušaju da prevlada njihovu skepsu prema američkom prijedlogu rezolucije o Iraku. </p>
<p>Za to su vrijeme glavni UN-ov inspektor naoružanja Hans Blix, inače predsjednik UN-ove komisije za praćenje provjeru i inspekciju (UNMOVIC), te šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Jacques Baute počeli u Beču pregovore s iračkom delegacijom o uvjetima pod kojima bi se UN-ovi inspektori naoružanja trebali vratiti u Irak. Najavljeno je da se radi o razgovorima tehničke naravi, u kojima bi trebalo dogovoriti praktične stvari kao izdavanje viza inspektorima, obnavljanje bagdadskog sjedišta za UN-ove inspektore, te otvaranje dviju novih inspektorskih baza na sjeveru i jugu Iraka. UN bi želio da inspektori izađu na teren unutar iduća dva tjedna. </p>
<p>No nameću se ozbiljne sumnje u to hoće njihov povratak biti moguć prije nego se Vijeće sigurnosti dogovori o tekstu nove rezolucije koja, u svom predloženom obliku, ostavlja Iraku mjesec dana da se pokori strogim uvjetima. Lako je moguće da će Bagdad pokušati iskoristiti razlike među ključnim zemljama članicama UN-a, tako što će glavnom UN-ovom inspektoru naoružanja Hansu Blixu obećati suradnju, ali u obliku koji neće udovoljavati strogim američkim i britanskim zahtjevima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Europska unija - div bez snage</p>
<p>Kada čelnici EU-a oštro upozoravaju kandidate na neophodne reforme, žele li uopće imati šansu za priključenje, mnogo je ozbiljnije pitanje kada će sama Unija provesti sveobuhvatnu reformu u vlastitoj kući / Analitičari upozoravaju da je europska unija ušla u tunel onoga trenutka kada je puknulo čvrsto savezništvo Francuske i Njemačke koje je bilo lokomotiva europskog objedinjavanja</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Dok se vode maratonske rasprave o proširenju Europske unije i dok iz europske čekaonice odjekuju nervozni glasovi kandidata da je proces spor, sve se češće čuju prigovori da je Unija u slijepoj ulici.</p>
<p>Kad čelnici EU-a oštro upozoravaju kandidate na neophodne reforme, žele li uopće imati šansu za priključenje, mnogo je ozbiljnije pitanje kada će sama Unija prihvatiti sveobuhvatnu reformu vlastitih redova. Ovako, većina događaja na svjetskoj sceni ukazuje da Unija nije u stanju funkcionirati praktično, da se sve vodi na formalna priopćenja, a prave akcije nema.</p>
<p>Analitičari ukazuju da je EU ušla u tunel onoga trenutka kada je puknulo čvrsto savezništvo Francuske i Njemačke koje je bilo lokomotiva europskog objedinjavanja. Desna Francuska, zaokupljena preuzimanjem vlasti i prestankom predsjedničke kohabitacije sa socijalistima kao da se umorila od Unije, a ni kod susjeda, Njemačke, nije bilo mnogo volje za pokretanje reformi. </p>
<p>Schröder je imao važnijeg posla, zaokupljen izborima, sanacijom šteta od poplava, bujanjem broja nezaposlenih, opasnim rastom popularnosti konzervativnih stranaka. Gotovo se pomirio s činjenicom da Njemačka nema utjecaj u Europi koji bi se očekivao, a ni Nijemci se zbog toga nisu previše uzbuđivali.</p>
<p>I Velika Britanija čeka, ne izjašnjava se previše ni »za« ni »protiv« zajedničke Europe, očito osluškujući što će oni direktno povezani učiniti sami sa sobom. No, iz Blairovog kabineta ne dolaze ni optimistička podrška za europskog diva koji se u praksi pokazuje kao patuljak.</p>
<p>Skeptične su i manje zemlje, uključene u EU, koje silom žele zadržati privilegije i koje bi svaka značajnija reforma, od poljoprivrede na dalje, ugrozila. Tako sve završava u birokratskim nejasnim formulacijama, poput one kada je Jacques Delors predložio »federaciju država-nacija«, kao odgovor na pitanje hoće li Europa težiti federaciji ili konfederaciji. Očito i Njemačka i Francuska čekaju da se iskristaliziraju prijedlozi oko reforme poljoprivrede i europskih institucija i tek tada bi se moglo vratiti u prvi plan staro povjerenje.</p>
<p>Odnosi sa SAD-om nikako nisu za Europu beznačajni, jer je Europa i dalje na drugom ili trećem mjestu prioriteta američkih interesa; u gospodarskom smislu, ali i političkom. Karte se često različito miješaju, baš kao i sada kada se očekuje intervencija u Iraku, ali se opet i ponovo pokazuje neodlučnost i nesposobnost Europe da uobliči zajednički stav i onda se tako ponaša. </p>
<p>Silvio Berlusconi, amerikanofil, odmah je stao na Bushovu stranu, Nijemci i Francuzi su protiv, a ostali se previše i ne izjašnjavaju. Unilateralna diplomacija je na djelu, Amerikanci svjesni svoje moći previše se ne brinu što se Europa podijelila, pa Le Figaro duhovito primjećuje da »Europa, počevši od Njemačke, postaje wilsonovska, u trenutku kada se Amerika nadahnjuje postupcima Bismarcka«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Genscher spašava liberale od raskola</p>
<p>Nakon izbornog poraza njemački liberali (FDP) nalaze se u krizi u kojoj dominira sukob predsjednika stranke Guida Westerwellea i predsjednika pokrajinske organizacije Sjeverne Rajne Vestfalije, Jürgena Möllemanna</p>
<p>BERLIN, 30. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački liberali, Slobodna demokratska stranka (FDP) našla se nakon teškog izbornog poraza u krizi koja može završiti i raskolom. Trenutačno se prijepor fokusira oko predsjednika FDP-a Guida Westerwellea i predsjednika pokrajinske organizacije FDP-a Sjeverne Rajne Vestfalije, Jürgena Möllemanna. U potrazi za rješenjem u ponedjeljak je pozvan i počasni predsjednik FDP-a Hans Dietrich Genscher. </p>
<p>Naime, Genschera (koji se trenutačno liječi na jednoj bonnskoj klinici) pozvali su da posreduje u sukobu između Westerwellea i Möllemanna. Potonji se u finišu izborne trke poigrao svojom omiljenom temom, kritikom izraelske vlade i predstavnika židovskih organizacija u Njemačkoj. Skanadalozno je u toj kritici bilo, kako se tvrdilo i u redovima FDP-a, »poigravanje antisemitskim klišeima«. </p>
<p>Möllemann je, zapravo, tim istupima pokušao pridobiti antižidovske simpatizere među biračima kako bi ostvario cilj o 18 posto glasača na izborima.</p>
<p> Neki su smatrali da je Möllemann solo-igrač, drugi pak da je u dogovoru s nekim stranačkim krugovima. No, vodstvo stranke beskompromisno se izjasnilo protiv njega, te je (nakon poraza na izborima) morao podnijeti ostavku na mjesto dopredsjednika stranke.</p>
<p>Šef stranke Westerwelle smatrao je da je ta rasprava silno naštetila liberalima u predizbornoj kampanji. Istaknuti liberalni političar, grof Otto Lambsdorff insistirao je na isključivanju Möllemanna iz vodstva stranke. Lambsdorff je, štoviše, u više javnih istupa tvrdio da dvoji u Möllemannovu »ubrojivost«! Tako je skandal s Möllemannom potpuno apsorbirao medijski interes za liberale. Liberali su, naime, unatoč silnim naporima u predizbornoj kampanji i planiranog rezultata snova od 18 posto - ostali na ispod osam posto.</p>
<p>Šef stranke Westerwelle profilirao je FDP kao stranku koja se zalaže za smanjenje poreza te da se porezna prijava svede na jedan jedini list papira.</p>
<p> Ta zalaganja i obećanja FDP-a, međutim, nailazila su na kritiku i u redovima nesuđenog koalicijskoga konzervativnoga tabora. Primjerice, Lothar Späth, porezne olakšice koji su predlagali liberali nije držao realnima. </p>
<p>Liberali računaju na srednji stalež kao pokretački motor zaposlenosti i na uklanjanje državnih birokratskih prepreka. Daljnja dominirajuća tema njihovog programa bila je obrazovna politika. Tu se liberali izjašnjavaju za više novaca školstvu i veću konkurenciju na visokim školama. </p>
<p>O vanjskoj politici - gdje su liberali sanjali o mjestu ministra vanjskih poslova u planiranoj velikoj vladinoj koaliciji FDP-a sa strankama Unije - malo se govorilo.Nakon izbornog poraza i oživljavanja slučaja Möllemann, ostaje malo vremena za konstruktivnu oporbu i u pitanjima vanjske politike, u kojemu je ova stranka desetljećima dominirala na njemačkoj političkoj sceni. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Drugi krug za izbor predsjednika Srbije </p>
<p>I Vojislav Koštunica i Miroljub Labus već pozivaju građane da se odazovu glasovanju u drugome krugu kako izbori ne bi morali biti ponovljeni </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U Srbiji će se za dva tjedna održati drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će kandidati biti Vojislav Koštunica i Miroljub Labus. Prema dostupnim podacima, izborima se odazvalo tek 55,7 posto od ukupno 6,5 milijuna birača. Budući da je u drugom krugu odziv najčešće slabiji nego u prvome, animiranje građana Srbije da odluče o tome tko će im biti predsjednik bit će najozbiljniji posao kandidata i njihovih izbornih stožera u sljedeća dva tjedna.</p>
<p>Aktualni jugoslavenski predsjednik Koštunica osvojio je 31,2 posto glasova - 1,138.000, a potpredsjednik jugovlade Labus 27,2 posto - 1,011.000 glasova. Razlika među njima je samo 127.000 glasova i to se ni u kojem slučaju ne bi moglo nazvati velikom ili nedostižnom brojkom. Treći rezultat na predsjedničkim izborima ostvario je lider radikala Vojislav Šešelj sa 22,9 posto odnosno 821.000 glasova. No, taj uspjeh neće moći kapitalizirati jer su za njega izbori gotovi. U svakom slučaju, Šešelj je iznenadio i najoptimstičnije procjene koje su u anketama iznosile najviše 17 posto. Slijede Vuk Drašković s 4,6 posto, Borislav Pelević s 3,9 posto, Velimir Bata Živojinović s 3,3 posto, Nebojša Pavković s dva posto, Branislav Ivković ima samo 1,1 posto, Vuk Obradović 0,7, Tomislav Lalošević 0,6 i Dragan Radenović 0,2 posto glasova. </p>
<p>Centar za slobodne izbore i demokraciju navodi da je u Beogradu, »u svom rodnom gradu« kako on to voli naglasiti, pobijedio Koštunica. U Vojvodini je Labus na prvom mjestu sa 38,3 posto osvojenih glasova, ali je na drugome Šešelj, dok je na Kosovu, gdje je i odziv bio ispodpolovični, Šešelj uvjerljivo na prvom mjestu, Koštunica je drugi, dok je Labus dobio jedva četiri posto glasova. U Šumadiji i u Nišu vodi Koštunica, a Šešelj i Labus gotovo su podjednaki.</p>
<p>Procjenjuje se da su Labusa u drugi krug uveli glasovi Vojvodine koja je pokazala sklonost priklanjanju oprečnim opcijama. I Koštunica i Labus već pozivaju građane da se odazovu glasovanju u drugome krugu kako izbori ne bi morali biti ponovljeni te ih upozoravaju da bi to zakočilo proces organiziranja države. Labus je slikovito izračunao da se biračko tijelo podijelilo na tri dijela: jedna trećina je glasala za prošlost, a dvije trećine su glasovi s izbora od prije dvije godine koji su se podijelili na dvije polovine. Jedna je za zadržavanje trenutačnog stanja, a druga za nastavak reformi, rekao je Labus. </p>
<p>Izborna matematika između dva kruga bavit će se postocima birača koji će svoje simpatije sa Šešelja i kandidata socijalista premjestiti na Koštunicu te o načinima prelijevanja glasova. </p>
<p>Komentirajući relativno slab odziv birača, Srđan Bogosavljević iz agencije Strategic Marketing ocijenio je za radio B92 kako je očigledno da se izborima nisu odazvali svi birači Koštunice i Labusa, budući da su njih dvojica dobili oko 250.000 glasova manje nego prije dvije godine. Analitičari dvoje jesu li birači apstinirali zbog kiše ili nisu izišli zato što im je bilo teško odlučiti se između njih dvojice. Po njima, Šešelj je nadmašio očekivanja, Drašković nije iznenadio, ostali kandidati su nevažni, a ključno iznenađenje je općeniti manjak glasova prvog dvojca. Prevladava ocjena da će biti teško dobiti odgovarajuću masu glasača za drugi krug te da će, u najboljem slučaju, ona biti granična. To je brojka od 3,65 milijuna s obzirom da na drugi krug iziđe 10 do 15 posto manje birača.</p>
<p>Psiholog Žarko Trebješanin analizirao je motive nekadašnjih DOS-ovih birača koji sad nisu izišli na izbore i došao do zaključka da ih je najmanje tri vrste. Neki ljudi smatraju da ovi izbori nisu uopće važni i da 'mogu proći i bez mene', drugi su razočarani obojicom kandidata i kažnjavaju ih neglasovanjem, a treći kažu da se ni jedan od kandidata ne uklapa u njihovu predodžbu jer zapravo traže idealnoga, tvrdi ovaj stručnjak. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Reagiranje NATO-a na izbore u Srbiji</p>
<p>BRUXELLES, 30. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - NATO-ova reakcija na rezultat prvog kruga izbora u Srbiji bila je očekivana: »Nama nije važno tko je na vlasti nego kakve će poteze vući«, izjavio je NATO-ov oficir za veze s javnošću. »Znajući stavove vodećeg kandidata Koštunice i njegovu spremnost na veoma reduciranu suradnju s Haaškim sudom za ratne zločine predviđamo da će nastavak takve politike udaljiti Srbiju od NATO-a i otežati čitav proces. Suradnja s Haagom i za nas je ključni uvjet«, rekao je NATO-ov predstavnik. Potvrdio je i da će najavljena neformalna pozivnica NATO-a Srbiji , točnije izražavanje »interesa« da se Srbija/Crna Gora priključi NATO-ovom programu suradnje Partnerstvo za mir na praškom summitu biti »preuranjeno i nerealno očekivanje«. Beograd zasad može računati samo na to da do kraja godine dobije status »promatrača i sudionika u sigurnosnom dijalogu«, što je prvi korak prema Partnerstvu za mir.</p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Je li slučaj Bobetko paradigma za nešto što nije ni pravda?</p>
<p>Svi međunarodni dokumenti, i Moskovska deklaracija (listopad 1943.), Londonski sporazum (kolovoz 1945.), Atlantska povelja (1941.), Zakon o kažnjavanju osoba odgovornih za ratne zločine, zločine protiv mira i protiv čovječnosti - imaju jedinstvenu polazišnu namjeru i želju: sudsko gonjenje i kažnjavanje glavnih ratnih zločinaca one osovine koja je izazvala Drugi svjetski rat.</p>
<p>Europska Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, donesena u Rimu 1950. godine, u članku drugome, stavak drugi, izričito naglašava da se neće smatrati kaznenim djelom radnje koje imaju za posljedicu i smrt ako su učinjene s ciljem čišćenja, zaštite i oslobođenja teritorija od pripadnika pobune i drugih napadača na teritorijalni integritet određene države. </p>
<p>Nesporno je da su Srbija, Crna Gora, bivša JNA i dio pobunjenih Srba u Hrvatskoj izvršili agresiju na Hrvatsku 1991. (faktički započetoj u kolovozu 1990. godine postavljanjem balvana po hrvatskim cestama i prisiljavanjem letjelica Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske da se prizemljenjem onemogući njihova funkcija) a radi stvaranja velike Srbije sa »džepnim srpskim državama na prostoru Hrvatske«.</p>
<p>Isto tako je nesporno da Ujedinjeni narodi nisu efikasno reagirali i da nisu spriječili ratne operacije agresora na Hrvatsku. Dapače, umjesto uspješnog sprječavanja agresora na osvajački rat, Europska unija, Ujedinjeni narodi i Vijeće Europe izglasali su rezolucije o »embargu na uvoz oružja Hrvatskoj«, koje bi joj omogućilo bržu i uspješniju obranu.</p>
<p>Hrvatska se obranila i svijet je priznao samostalnost Hrvatske 15. siječnja 1992., a neke države su to učinile i prije. Hrvatska je bila među prvim inicijatorima uspostave Međunarodnog suda u Haagu za suđenje ratnim zločincima na prostorima bivše jugoslavenske države.</p>
<p>Taj je sud uspostavljen 1994. godine. Hrvatska je pod određenim pritiskom i sugestijama sa strane donijela i Zakon o općem oprostu počiniteljima kaznenih djela u agresiji na Hrvatsku u uvjerenju da je to »iskrena želja za mirom« onih koji su joj to savjetovali iz UN, Europske unije i Vijeća Europe. Tim zakonom su obuhvaćeni samo agresorski članovi postrojbi!</p>
<p>Što se sada događa? Mi oprostili ratne zločine, a sada Sud u Haagu optužuje one koji su uspjeli obraniti se od agresora? Čak je gospodin Paul Klein diktirao Hrvatskoj da ne smije imati u istočnoj Slavoniji više od 25 optuženih za ratne zločine?</p>
<p>Hrvatska mora biti za suradnju sa Sudom u Haagu, ali sve ima svojih granica! Zato je Vlada u pravu kad izaziva ovaj pravni spor, pa neka joj i ovi navodi budu prezentni u njezinoj pravnoj borbi, jer ovakav postupak nije ni pravedan ni pošten kad se kažnjavaju oni koji su se od agresora obranili, a ne sam agresor.</p>
<p>IVAN FRANJIĆ, dip. iur. Split</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>(Ne)pravda po dvostrukim mjerilima </p>
<p>Koristim prigodu dok još mogu artikulirati svoj stav, prigodu koju mi otvara nedokončani postupak prihvaćanja najnovijeg Nacrta kaznenog zakona, prema kojem bih mogao odgovarati ako bi se predsjednik Republike osjetio uvrijeđenim.</p>
<p>Komentirajući najnoviji zahtjev za uhidbom generala Bobetka naciji se obratio predsjednik Mesić i među ostalim ustvrdio:</p>
<p> »Da bi stvari do kraja svakome bile jasne, dodat ću da zapovjedna odgovornost znači odgovornost onoga koji je naredio zločine ili za njih znao a nije ih pokušao spriječiti, bilo da je saznao za njih a nije kaznio njihove počinitelje«.</p>
<p>Zanima me bi li se ta logika mogla primijeniti i na članove nekadašnjeg Predsjedništva SFRJ? Bi li, dakle, pred Haaškim sudom mogao odgovarati i svaki član kolektivnog Predsjedništva propale Srboslavije, pa da se vidi: tko je naredio zločine? I što je tko - u individualnom i zapovjednom smislu - poduzeo radi kažnjavanja počinitelja? Tada bi se predsjednik Mesić, predsjednik one države, našao u istoj ulozi kao Bobetko, general ove države. I da je mogao učiniti isto ono što je i Bobetko poduzeo.</p>
<p>Problem je u dvostrukim kriterijima: Mesić-Bobetko, ali također Europa i svijet - Hrvatska.</p>
<p> Kontinuiran je hrvatski problem bespogovorno prihvaćanje dvostrukih mjerila. Europa, primjerice, zahtijeva donošenje i provedbu manjinskih propisa kakve nijedna europska država - nema. Nije sudila pobjednicima u II. svjetskom ratu, našim osloboditeljima želi. A to je ništa drugo, nego suptilno podrivanje temelja hrvatske državnosti. Žele nas navesti da se priupitamo: »zašto?« Da posumnjamo. Mogao bih shvatiti da se predsjednik Srbije u svom obraćanju javnosti založi za »skidanje hipoteke rata«. Svi znamo da je Hrvatska vodila osloboditeljski, obrambeni rat za samostalnost i uspostavu pluralne demokracije. Uljuđene nacije takvih se ratova s ponosom sjećaju - slaveći svoje heroje.</p>
<p>Ne mogu također pojmiti da predsjednik neke demokratske zemlje ustvrdi kako neće dopustiti političku mobilizaciju na nekoj platformi koja mu nije bliska. Biti protiv dvostrukih mjerila ne znači biti antieuropski. </p>
<p>GORAN TRDIN Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vladavina prava najviša je vrednota ustavnog poretka </p>
<p>U svom govoru kojim se putem Hrvatske televizije obratio hrvatskoj javnosti, svim građanima, predsjednik Republike Stjepan Mesić među ostalim je izjavio: </p>
<p>»General (Janko Bobetko) je, na osnovi tzv. zapovjedne odgovornosti, optužen za sasvim konkretne zločine, koji su se nedvojbeno dogodili, u vrijeme, odnosno nakon jedne određene vojne operacije, a koji su, nažalost, isto tako nedvojbeno počinjeni na hrvatskoj strani.</p>
<p>Da bi stvari svakome do kraja bile jasne, dodat ću da zapovjedna odgovornost znači odgovornost onoga koji je bilo naredio zločine, bilo znao za njih a nije ih pokušao spriječiti, bilo saznao za njih a nije kaznio njihove počinitelje«.</p>
<p> Prema odredbama hrvatskog Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, nitko nije kriv dok mu se to pravomoćnom sudskom odlukom ne dokaže.</p>
<p> Ustavnom odredbom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama iz članaka 28. i 29. hrvatskog Ustava određeno je da je »svatko nedužan i nitko se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja« i, osim toga, »svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela«.</p>
<p> Tako se, naime, kaže u članku 29. stavak prvi. Riječ je ovdje o »vladavini prava«, kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske, iz članka 3. Ustava te o načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. </p>
<p>IVICA BAN Dubrovnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Božu Prku ispred stana udarili drvenim predmetom po glavi i slomili mu kost na šaci</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak u 8.33 u Osmom vrbiku broj 26 u veži zgrade napadnut je B. P. (46) dok je odlazio na posao, priopćila je glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja. U napadu su sudjelovala dvojica napadača, a ozlijeđeni je nakon incidenta prebačen u Kliničku bolnicu Merkur. </p>
<p>U razgovoru s ravnateljem dr. Miranom Martincem Vjesniku je potvrđeno da je riječ o Boži Prki, predsjedniku Uprave Privredne banke Zagreb. </p>
<p>Ozlijeđeni Prka primljen je na Kliniku za kirurgiju Kliničke bolnice u ponedjeljak u prijepodnevnim satima zbog ozljeda nakon napada tog jutra. On je dobio više hematoma i udaraca po glavi, spekulira se da su udarci zadani drvenim predmetom. Slomljena mu je i kost na lijevoj šaci, pa je pacijent nakon medicinske obrade a pod stresom zadržan na bolničkom liječenju. </p>
<p>Prema policijskom opisu, predsjednika Uprave PBZ dočekala su u prizemlju kuće dvojica napadača. Jedan je od njih poštrcao žrtvu sprejem u kojemu je bio suzavac, a drugi ga je tukao po glavi i rukama.</p>
<p>Policija nastavlja kriminalističku obradu kako bi otkrila nasilnike i motive napada. Veliku pomoć pružit će i sam napadnuti koji, prema izjavi predstavnika policije, zasad nije u stanju dati izjavu i eventualni opis napadača ni govoriti o okolnostima napada.</p>
<p>U ponedjeljak poslije podne redakcijama je stiglo i priopćenje iz Kliničke bolnice Merkur. U njemu se kaže da je pacijent, nakon medicinske obrade, zaprimljen na bolnički odjel radi daljnjeg promatranja. Božo Prka, stoji dalje u priopćenju, osjeća se dobro i očekuje se da će tijekom današnjeg dana (ponedjeljak) ili sutra napustiti bolnicu. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Džeba se predstavljao kao Rajko Momčilović</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Rajko Momčilović u ponedjeljak je u Remetincu završio trodnevno iznošenje svoje obrane odgovarajući na pitanja suca Ratka Šćekića. </p>
<p>Iako je sudac u četvrtak najavio kako ima još samo nekoliko pitanja, ispitivanje se otegnulo na cijeli dan, tako da najavljena obrana Zorana Petrovića nije došla na red.</p>
<p> Okrivljeni se Momčilović prisjetio još nekih momenata u pojašnjavanju svoga ranijeg iskaza. Pojasnio je kako je njegov brat i suokrivljenik Velibor, god. 1997., pao u Njemačkoj sa 400 grama kokaina koji je švercao iz »Holandije« u Njemačku. Zanijekao je tvrdnje iz optužnice da je njegova brata iz njemačkog zatvora izvukao pokojni Zlatko Bagarić. - Velibor je odležao devet mjeseci, a nakon toga je osuđen na uvjetnu kaznu od dvije godine zatvora, tvrdi Rajko Momčilović.</p>
<p>Zanijekao je i svoj sukob s pokojnim Ivicom Šakotom. U optužnici se navodi da je Šakotu ubio Davor Zečević na nagovor svog prijatelja Momčilovića. Navodni sukob zapravo je bio nesporazum. Momčilović je naime, tvrdi, jednom prilikom, dok je Šakota bio u pritvoru, sreo njegovu djevojku i pitao je kako to da joj dečko nije platio izlazak iz zatvora. Djevojka je to shvatila kao uvredu, ali je sve razjašnjeno kad je Šakota po izlasku iz zatvora posjetio Momčilovića u Petračevu lokalu »Downtown«.</p>
<p>Momčilović je zanijekao i tvrdnje pokajnika Zorana Miletića kako se hvalio da je ubio Špejtima Tačija.</p>
<p>Rajko Momčilović ponovio je da se bavio kamatarenjem, ali da nikad nije iznuđivao novce od dužnika. Zanijekao je i navodnu iznudu nad Dragom Špoljarom ustvrdivši: »Drago mene i ne tereti, već me terete njegovi roditelji« i dodavši: »Želio sam zaraditi, ali nisam iznuđivao«. </p>
<p>Momčilović je s tim u vezi ispričao i zanimljivu priču čiji su glavni junaci svjedok pokajnik Tomislav Marinac i pokojni Damir Džeba. Drago Špoljar je navodno želio Momčiloviću na račun duga prepisati imovinu koja je glasila na njegova (Špoljareva) oca. Drago međutim nije želio da njegov otac, koji je »volio popiti«, viče na Momčilovića, pa je ovaj za razgovor s njim angažirao Momčilovića i Džebu. Starom se Špoljaru Džeba predstavio kao Rajko Momčilović. Otac Špoljar shvatio je o čemu se radi tek kad je u novinama vidio fotografiju Damira Džebe nakon poznatog incidenta kada je Džeba džipom preorao maćuhice ispred HNK-a i »onda je shvatio da je Džeba Džeba«, tvrdi Rajko Momčilović.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Grlić : Bertića vodila patološka identifikacija sa Sliškom</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Završnim riječima tužiteljstva te zastupnika oštećenih na zagrebačkom je Županijskom sudu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Ivici Bertiću te Marku Nikoliću i Samiru Ivoševiću zbog obračuna na Cvjetnom trgu, kada su ubijeni Vjeko Sliško i njegov atentator James Cappiau.</p>
<p>Optužnica tereti Bertića da je ubio Cappiaua, koji je nešto prije ubio Sliška, dok se Nikolić, koji je u bijegu, te Ivošević terete za organiziranje atentata na Sliška. </p>
<p>Zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Janjko Grlić u svojim je završnim riječima naglasio da je dokaznim postupkom, tijekom kojega je ispitano 105 svjedoka i više vještaka, neosporno dokazana Bertićeva, Nikolićeva i Ivoševićeva krivnja.</p>
<p>Grlić je ustvrdio da je prvooptuženi Bertić tijekom iznošenja vlastite obrane i sam priznao ubojstvo Cappiaua i napomenuo da je taj čin ipak učinio u stanju neubrojivosti. Za Ivoševića i Nikolića rekao je da je tijekom izvođenja dokaza, u čemu je pripomogla i istraga koju je obavila nizozemska policija, višestruko dokazana njihova krivica za organiziranje atentata na Sliška i sudjelovanje u ubojstvu iz koristoljublja.</p>
<p>U mnoštvu dokaza Grlić je poseban naglasak stavio na pronađeni Cappiauov adresar u kojemu su imena Nikolića, Ivoševića te Željka Goluba, inače osobe iz krim. miljea bliske »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Stavljajući opasku na nepotrebnu ekshumaciju i dodatnu obdukciju Sliškovih ostataka, Grlić je na kraju završnih riječi zaključio da je »provedenim dokaznim postupkom složen mozaik kojim se točno može rekonstruirati događaj i pratiti aktivnosti sudionika obračuna vođenih, u Bertićevu slučaju, patološkom identifikacijom s ubijenim Sliškom, a u Nikolićevu i Ivoševićevu čistim koristoljubljem«.</p>
<p>Zastupnik Sliškove udovice i njegovo dvoje malodobne djece odvjetnik Slobodan Budak potpuno se složio sa završnim riječima tužiteljstva naglašavajući indikativnost porijekla vojnog oružja kojim je na Sliška pucano četiri puta od sredine devedesetih, na što istraga, prema Budaku, nije dovoljno obratila pažnju. Zastupnik uže obitelji Vjeke Sliška također je napomenuo da je trebalo izdvojiti postupak protiv Nikolića i Ivoševića i spojiti ih u proces »zločinačkoj organizaciji«. Svoj stav Budak je prokomentirao riječima kako se pojedinim pripadnicima te grupacije također sudi zbog više atentata na Sliška. Branitelji optuženih iznosit će svoje završne riječi u utorak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pronađeno tijelo utopljenika Jovana Bjedova</p>
<p>VUKOVAR, 30. rujna</p>
<p> - Tijelo Jovana Bjedova (52) iz Borova, koji se 21. rujna zajedno sa suprugom Radmilom Bjedov (49) utopio u Dunavu, pronađeno nakon sedam dana na 1.329 riječnom kilometru uz desnu obalu Dunava, nedaleko od Vukovara. Tijelo je pronađeno oko sedam kilometara nizvodno od mjesta utapanja. </p>
<p>Kako je izvijestila PU vukovarsko-srijemska, tijelo utopljenika pronašli su djelatnici Policijske postaje Vukovar pri ophodnji državne granice, a identifikacija je obavljena u nedjelju u vinkovačkoj Općoj bolnici. </p>
<p>Podsjetimo, Radmila i Jovan Bjedov subotnje su popodne iskoristili za odlazak na pecanje. U jednome trenutku, dok su sjedili na obali Dunava, nešto je naglo povuklo Radmilin štap za pecanje. Čvrsto držeći štap u ruci, Radmila se ustala, ali se zbog blata u kojem je stajala, okliznula, izgubila ravnotežu, te pala u vodu. Hladna voda i veliki virovi Radmilu su počeli vući ispod površine vode. Vidjevši kako se neće moći sama izvući, njezin suprug skočio je u vodu za njom. Uhvativši suprugu pokušao ju je spasiti, no kako se ona u velikoj panici grčevito uhvatila za njega, dok su ih virovi snažno vukli, oboje su se utopili. </p>
<p>S obzirom da je Dunav na tom dijelu jako opasan, u PU vukovarsko-srijemskoj su procijenili kako bi i izlazak ronioca na teren bio izuzetno rizičan, pa je stoga odlučeno pričekati da rijeka izbaci tijela. </p>
<p>Tijelo Radmile Bjedov još uvijek nije pronađeno. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Trojicu prebjega opljačkali, zatočili i ucijenili</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Dvoje je hrvatskih državljana, M. R. (45) i 56-godišnja F. L., prepraćeno u Istražni centar zagrebačkoga Županijskog suda zbog sumnje da su švercali ljude uz velike svote novca za tu »uslugu«.</p>
<p> Uz kazneno djelo koje je u zakonu opisano kao protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice policajci su, nakon temeljite obrade, u kaznenu prijavu upisali i kaznena djela iznude i protupravno oduzimanje slobode.</p>
<p>Ovih dvoje privedenih imalo je i dva pomagača, kojima je policija na tragu, a organizirali su prebacivanje triju osoba s teritorija SRJ. Dvojica nepoznatih pomagača prebacili su prebjege preko Save, a potom automobilom do Zagreba, gdje su ih predali sada osumnjičenima. </p>
<p>Cijena za uslugu iznosila je 8250 eura. Tu počinje kalvarija izbjeglica.</p>
<p> Ilegalni ih organizatori seljakaju iz stana u stan nekoliko puta, a 16. rujna su ih i ucijenili: treba platiti još 1300 eura. Kako ilegalci uza se više nisu imali novca, dvojka im je zaprijetila da neće izići iz podruma. </p>
<p>Jedan od oštećenih uspio je nazvati brata, koji je ucjenjivačima dostavio novac. Zatočeni su nakon toga istjerani iz jedne zagrebačke kuće, a novac i zlatninu koju su platili za prebacivanje preko granice i oslobađanje dvoje je »organizatora« zadržalo. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sud i dalje zahtijeva video zapis priloga na HTV-u</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je Nikola Štedul tužio Joška Martinovića, Hrvoja Bučara i Vinka Sindičića u ponedjeljak nije održana zato što na sudu nije zaprimljena videokazeta sa spornim sadržajem koji je predmet tužbe, a nije se pojavio ni tužitelj Štedul.</p>
<p>Privatna je tužba podnesena protiv Martinovića jer je kao urednik emisije »Globalno sijelo« na HRT-u uredio emisiju od 1. studenoga 2000. godine i u njoj emitirao prilog Hrvoja Bučara o Vinku Sindičiću, atentatu na Štedula u Škotskoj 1988. te o suđenju Sindičiću u Velikoj Britaniji. U tužbi smatraju da je tim prilogom Martinović pomogao u prenošenju neistinitih i klevetničkih tvrdnji što ih je izrekao Sindičić u svezi sa suđenjem i Štedulom, prilikom čega je, osim ostaloga, naveo da je suđenje u Škotskoj bilo »montirani proces«, »farsa na desetu« te kako je Štedul za tu »namještaljku« dobio 300.000 engleskih funti.</p>
<p> U prilogu je, što Štedul smatra također štetnim, objavljeno i pet odbojnih intimnih fotografija Štedula snimljenih za vrijeme njegova oporavka od ranjavanja.</p>
<p> Protiv Bučara je podnesena tužba zato što je napravio sporni prilog, a protiv Sindičića pak jer je u prilogu emisije, govoreći o atentatu na Štedula 1988. godine, izjavio kako je zapravo bila riječ o montiranom procesu, farsi na deset te kako je Štedul za to dobio 300.000 funti. </p>
<p>Sutkinji Sandi Bramberger Ostoić dostavljen je spis u kojem se navodi kako je Štedul u inozemstvu, te ne može pristupiti raspravi, dok je dostavnica za Sindičića neuredna. Njegova je, pak, braniteljice imala »defekt« na automobilu u Gorskom kotaru.</p>
<p> Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Policija još ne zna tko su osječki vandali</p>
<p>OSIJEK, 30. rujna</p>
<p> - Niti dva dana nakon što se u osječkom Donjem gradu dogodio nezapamćeni vandalizam u kojemu su stradale osječka katolička crkva »Preslavna imena Marijina«, te obližnja pravoslavna crkvena općina, policija još uvijek nema saznanja o počiniteljima. </p>
<p>»Nastojimo svim snagama otkriti počinitelje. Kriminalistički službenici provode intenzivne mjere traganja i nadamo se kako će odgovorni za ovo (ne)djelo uskoro kazneno odgovarati«, istaknuo je za Vjesnik Stipo Rimac, načelnik ureda načelnika PU osječko-baranjske.</p>
<p> Podsjetimo, nepoznati su počinitelji u noći na nedjelju prvo provalili u katoličku crkvu »Preslavna imena Marijina« u Crkvenoj ulici u osječkom Donjem Gradu. Razvalivši vrata sa stražnje strane crkve, provalnici su ušli u crkvenu dvoranu gdje su iz zidova iščupali četiri škrabice, koje su potom obili i iz njih ukrali novac ostavljen u dobrotvorne priloge. </p>
<p>Međutim, novac očigledno nije bio jedini cilj izopačenih noćnih posjetitelja crkve, jer su, osim demoliranja škrabica, izderali svećeničke odore i sliku raspetog Isusa koja se nalazila iznad vrata u sakristiji. </p>
<p>Materijalna šteta još se utvrđuje. </p>
<p>Nakon što su se »iživili« u katoličkoj, vandalima je novi cilj bila i pravoslavna crkva »Uspenija presvete Bogorodice«, koja se nalazi u obližnjoj Ulici Zmaj Jove Jovanovića. Tamo su, razbivši prozor, upali u salu za sastanke osječke pravoslavne crkvene općine. Nakon što su demolirali cijelu salu, vandali su na više mjesta zapalili platnene stoljnjake koji su se nalazili na stolovima. Vatra se ubrzo proširila, pa je od nastalog požara u potpunosti uništen pisaći stol i nekoliko fotelja, a oštećena su i dva hladnjaka i TV. Zbog gustog dima i čađi došlo je do oštećenja zidova i ukupno 12 ikona. </p>
<p>Kako smo doznali od članova osječke Srpske pravoslavne općine, požar je na sreću, vrlo brzo lokaliziran brzom intervencijom pripadnika osječke profesionalne vatrogasne postrojbe. Unatoč tome, pričinjena je znatna materijalna šteta, a za posebnu je osudu to što su nepoznati počinitelji oskrnavili jednu od dvanaest ikona koju su odbacili u dvorište crkve i na njoj - izvršili veliku nuždu! </p>
<p>Inače, ovo je drugi put u posljednjih godinu dana da vandali upadaju u prostorije pravoslavne općine i čine neviđenu štetu. Prema prvim procjenama, šteta iznosi više od 100.000 kuna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Turističkim poduzetnicima najpovoljniji krediti u državi</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Nakon potpisivanja Ugovora o poslovnoj suradnji između Ministarstva turizma i Hrvatske poštanske banke u ponedjeljak u Vladi, hrvatskim su građanima koji žele ulagati u razvoj malog obiteljskog poduzetništva u turizmu ponuđeni apsolutno najjeftiniji krediti u državi. </p>
<p>Ugovor su potpisali ministrica turizma Pave Župan Rusković i predsjednik Uprave HPB-a Josip Slade, u nazočnosti premijera Ivice Račana i ministra financija Mate Crkvenca. Ugovor je vezan uz program »Poticaj za uspjeh« kojim Vlada želi potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva, veće zapošljavanje, odnosno spriječiti sivu ekonomiju u turizmu. Nakon tri godine, istaknula je Pave Župan Rusković, izravni učinci programa bit će 20.000 novozaposlenih u turizmu, 100.000 novih kvalitetnih kreveta, dulje sezone, novi sadržaji i bitno smanjena siva ekonomija u sektoru. </p>
<p>Građanima se, ovisno o namjenama, nude krediti s kamatama od jedan do pet posto. Ugovor je potpisan jedino s Hrvatskom poštanskom bankom, koja je u državnom vlasništvu, jer ostale banke zasad traže mnogo veće kamate, što Ministarstvo i Vlada ne žele prihvatiti. Župan Rusković ipak je najavila da bi se za desetak dana u taj projekt mogle uključiti još neke banke.</p>
<p>Kredit mogu koristiti svi koji zadovolje uvjete, a žele ulagati u manje smještajne objekte - sobe (najmanje 10 najviše 25), apartmane (najmanje pet najviše 15) i kampove, manje hotele i pansione te aparthotele. Najmanji iznos kredita je 5000 eura, a najviši će ovisiti o kvaliteti programa.</p>
<p>Korisnik većega kredita za, primjerice, izgradnju novog hotela, rekonstrukciju postojećega ili pansiona, u prvoj polovici roka imat će fiksnu kamatu od dva posto, a u drugoj polovici roka kamata će biti promjenjiva i subvencionirana s fiksnih dva posto (radi se o državnim subvencijama). Poček je dvije, a rok otplate osam do 12 godina. </p>
<p>Kamate za kredite za izgradnju ili modernizaciju postojećih apartmana u prvoj polovici roka iznose također izuzetno prihvatljivih tri posto, dok je u drugoj polovici roka kamata promjenjiva i subvencionirana s fiksnih dva posto. Poček je također dvije godine, a rok otplate sedam do 10 godina. Najskuplji su krediti za izgradnju ili adaptaciju soba (pet posto).</p>
<p>Korisnicima će se odobravati i dodatne subvencije uz uvjet da posluju na području od posebne državne skrbi, na otocima prve skupine ili ako u okviru ukupnih ulaganja u postojeći objekt izgrade barem jedan dodatni sadržaj (bazen, teniski teren, sauna). </p>
<p>Programom »Pod stoljetnim krovovima« posebno se stimulira ulaganje u očuvanje izvorne tradicijske i ambijentalne arhitekture. </p>
<p>Dodatno subvencioniranu kamatu uživat će i ulagači u objekte građene u skladu s izvornom ambijentalnom arhitekturom. </p>
<p>Kreditima iz programa »Poticaj za uspjeh« mogu se refinancirati i postojeći krediti za smještaj s nepovoljnijim kamatama i rokovima otplate. </p>
<p>»U proračunu za sljedeću godinu naći će se dovoljno novca za sve kvalitetne programe iz ovoga kreditnog programa, a već sada ima najmanje 100 kvalitetnih zahtjeva«, rekao je Mato Crkvenac, ministar financija. Premijer Ivica Račan istaknuo je da je to prvi od desetak sličnih projekata kojima će Vlada pomoći poduzetništvu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Podravka potpisuje ugovor o preuzimanju češke tvrtke Lagris</p>
<p>LUHAČOVICE, 30. rujna</p>
<p> - Koprivnička prehrambena industrija Podravka u utorak u Pragu potpisuje ugovor o preuzimanju stopostotnog vlasništva u češkoj prehrambenoj tvrtki Lagris. Potpisivanje ugovora održat će se u hrvatskom veleposlanstvu, a to preuzimanje uklapa se u Podravkine planove prosječnog godišnjeg rasta od 10 posto. </p>
<p> U ponedjeljak je član Podravkine Uprave Davor Cimaš sa skupinom hrvatskih novinara obišao pogone Lagrisa u Luhačovicama.</p>
<p>Lagris je inače vodeći samostalni ponuditelj hrane na češkom i slovačkom tržištu. Tvrtku je 1991. osnovao nekadašnji direktor lokalne poljoprivredne zadruge Josef Adolt, a osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja grahorica, začinskih smjesa, proizvoda od riže, krumpira... </p>
<p>Ta tvrtka nudi danas tržištu asortiman od oko 250 proizvoda. Većinu proizvonje plasira preko domaćih i multinacionalnih maloprodajnih lanaca, a ima razvijen i gastroprogram. Među najvećim kupcima Lagrisovih proizvoda su Billa, Tesco, Interspar, Kaufland, Carre four i drugi lanci. Proizvode također i voćne napitke za multinacionalnu kompaniju Kraft. Godišnji promet Lagrisa lani je premašio 15 milijuna dolara, a računa se da će ove godine biti veći od 25 milijuna dolara.</p>
<p>Cijena po kojoj je Podravka od obitelji Adolt preuzela Lagris nije otkrivena. Kako je istaknuo Cimaš, motiv Podravke za preuzimanje bio je doći do te dobre robne marke dominantne na češkom i slovačkom tržištu. Time, dodao je on, Podravka kupuje proizvodnju u Europskoj uniji u koju Češka uskoro ulazi. Cimaš je rekao da se u Podravci planira daljnja internacionalizacija Lagrisove proizvodnje, a njihovi proizvodi moći će se u dogledno vrijeme naći i u Hrvatskoj. </p>
<p>Objašnjavajući pak razloge zašto prodaje tvrtku koja, prema njegovim riječima, vrlo dinamično raste, Josef Adolt je rekao kako Lagris, ako se želi internacionalizirati i preživjeti globalizaciju, mora ući u sastav neke velike europske prehrambene tvrtke.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Američki TDA financira analizu isplativosti ulaganja Iskon Interneta</p>
<p>ZAGREBA, 30. rujna</p>
<p> - Iskon Internet je u ponedjeljak s američkom državnom Agencijom za trgovinu i razvoj (TDA) potpisao ugovor o financiranju analize isplativosti ulaganja u razvoj i izgradnju infrastrukture, koja bi tom vodećem hrvatskom pružatelju Internet usluga, inače u većinskom američkom vlasništvu, omogućila da klijentima ponudi i ostale telekomunikacijske usluge. </p>
<p>Analiza isplativosti stajat će 296.900 dolara, od čega će TDA pokriti 246.900 dolara. Ugovor o donaciji potpisali su veleposlanik SAD-a Lawrence Rossin i Damir Sabol, osnivač i član nadzornog odbora Iskona.</p>
<p>To je već drugi Iskonov ugovor s američkom Agencijom - u prosincu 2000. TDA je s 192.000 dolara financirao analizu isplativosti izgradnje takozvane »fixed wireless« mreže u Zagrebu, koja će omogućiti uslugu brzog pristupa internetu - broadband - kakva se do sada mogla ponudi samo putem fiksne telefonije. </p>
<p>Izgradnja zagrebačke broadband mreže započela je prošloga tjedna. U prvoj fazi ulaganja će iznositi oko 250.000 dolara, no čitav će projekt koštati do 2 milijuna dolara.</p>
<p>Izgradnja nove nacionalne telefonske mreže u Hrvatskoj stajala bi više od 50 milijuna dolara, kažu u Iskonu, a analiza isplativosti koju financira TDA tek mora pokazati u kojoj mjeri Iskon može konkurirati HT-u ili VIPNetu. Prilikom same igradnje mreže, najveći dio ulaganja - 70-80 posto, kazao je Gavin Susman, predsjednik nadzornog odbora Iskona - stići će iz SAD-a, dok će dobavljači potrebne opreme i materijala biti prije svega tvrtke iz SAD-a, odabrane na tenmelju natječaja. Naime, jedan od osnovnih ciljeva TDA, osnovane početkom osamdesetih godina, jest upravo promicanje američkog izvoza te otkrivanje mogućnosti ulaganja za američke kompanije u zemljama u razvoju. Do sada je Agencija sudjelovala u više projekata u Hrvatskoj, vrijednih ukupno oko 4,5 milijuna dolara, kazala je Jeanette Miller, direktorica TDA za razvoj za zemlje jugoistočne Europe. Među ostalim, TDA je s po 400.000 dolara financirala analizu isplativosti modernizacije zagrebačke toplane te Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prilagođavanje ribarstva zakonodavstvu EU</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Marikultura se u Hrvatskoj razvija po stopi od 10 posto godišnje, a ulov ribe stagnira ili opada. U Cehu ribara računaju da će za programe ribarstva dobiti barem dio novca od 300 milijuna kuna, za koliko bi se sljedeće godine trebala povećati sredstva iz proračuna za Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Država je ove godine poticala izlov plave ribe, kojoj ne prijeti prelov jer je u Jadranu ima dovoljno, ali se izlov još mora prilagoditi regulativi Europske unije. </p>
<p>Tonči Božanić, predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore, kaže da na sedmim susretima ribara HOK-a, koji se ove godine održavaju 11. i 12. listopada u Novalji na otoku Pagu, između ostalog treba odgovoriti i na pitanje razdoblja prilagodbe gospodarskog ribolova EU zakonodavstvu.</p>
<p>Ribari, predstavnici vlasti, struke i znanosti razmotrit će također poticajne mjere za razvoj ribarstva i akvakulture te za ulov male i velike plave ribe, razmotrit će problem kočarenja u unutarnjem moru, odnosno kanalima, kao i u vanjskom ribolovnom moru. U Cehu nisu zadovoljni doprinosom znanosti kod donošenja novih zakonskih propisa. </p>
<p>U sklopu dvodnevnog rada razmotrit će se aktualne stručne teme o uzgoju i prometu riba i školjka. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Njemački obrtnici u prvih šest mjeseci ove godine otpustili 100.000 radnika</p>
<p>Čak 5.000 malih tvrtki nalazi se pred zatvaranjem / Lani je u obrtništvu podijeljeno 200.000 otkaza, a istodobno je ostalo nepopunjeno 220.000 radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U prvom polugodištu ove godine u njemačkom obrtništvu i malom poduzetništvu ugašeno je oko 100.000 radnih mjesta, a najmanje je 5000 takvih tvrtki pred zatvaranjem. </p>
<p>Prema najnovijoj izjavi Dietera Philippa, predsjednika Središnje udruge njemačkih obrtnika, i ovu je granu gospodarstva, koja zapošljava 5,6 milijuna ljudi, zahvatila duboka recesija. </p>
<p>Opće stanje otežao je izostanak očekivane konjunkture, a kako nova-stara vlada najavljuje povećanje socijalnih davanja i poreza na dodanu vrijednost, to djeluje destimulativno za većinu poduzetnika u obrtništvu. </p>
<p>Zbog toga se traži hitan prijam u vladi, a glavne točke pregovora bit će deregulacija rada u skraćenom radnom vremenu, ublažavanje nepopularnih tzv. Hartzovih reformi u radnim odnosima i poboljšanje uvjeta rada za male poduzetnike. Čak osam velikih udruga njemačkih obrtnika traži promjenu vladine politike na ovom području. Pritom je zanimljivo da se u nekoliko posljednjih susreta njemačkih i hrvatskih obrtničkih udruga čulo kako su trenutačno hrvatski uvjeti za rad i razvoj obrtništva, posebice u kreditnom dijelu, povoljniji od njemačkih.</p>
<p>Na krizu djelatnosti koju se prošlih godina smatralo glavnim izvorom novih radnih mjesta, kako tvrde analitičari, najviše je utjecalo smanjenje opsega rada građevinske industrije i pad kooperantskih narudžbi tvornica automobila. Prošle godine zbog toga je u obrtništvu podijeljeno 200.000 otkaza. Međutim, istodobno je ostalo nepopunjeno čak 220.000 radnih mjesta na kojima se traži određena kvalifikacija. </p>
<p>U promjeni strukture njemačkog obrtništva više ne može pomoći ni školski sustav. Jer, mladi Nijemci sustavno izbjegavaju osposobljavanje za neke obrte, a sve više čak i samo obrtništvo. Zbog toga je svako deseto mjesto namijenjeno učenicima i ove godine ostalo nepopunjeno. Inače, u cijeloj Njemačkoj u 2001. godini u obrtničkim radionicama radilo je 564.000 učenika iz dualnog sustava obrazovanja, oko šest posto manje nego u godini ranije. </p>
<p>U Gornjoj Bavarskoj, gdje je obrtništvo najrazvijenije, u ovoj se nastavnoj godini za osposobljavanje u takva zanimanja u škole upisalo 20 posto učenika manje nego u prethodnoj godini, a trenutno je nepopunjeno čak 35 posto učeničkih radnih mjesta. To je jedan od razloga zašto se traži da se za obavljanje određenih obrtničkih zanimanja utvrdi liberalnija politika zapošljavanja stranaca. </p>
<p>Dok se to ne provede, Bavarci se sve više okreću kooperaciji s obrtnicima iz tranzicijskih zemalja. Prema izjavama iz Obrtničke komore za Gornju Bavarsku, zbog niskih nadnica najviše se surađuje sa slovačkim i češkim obrtničkim tvrtkama, a za razvoj kooperantske proizvodnje s Hrvatskom, uz rijetke iznimke, ne vlada neko posebno zanimanje. Iako se hrvatske obrtnike, zbog kvalitete rada i načina školovanja koji je gotovo identičan njemačkom, iznimno cijeni, glavni je razlog skromne suradnje - ukupno previsok trošak proizvodnje.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na Zeničkom sajmu predstavit će se 21 hrvatsko poduzeće</p>
<p>ZAGREB/KARLOVAC, 30. rujna</p>
<p> - Na 9. Zeničkom privrednom sajmu (ZEPS), koji će se održati od 1. do 6. listopada, predstavit će se i 21 tvrtka iz Hrvatske. Organizator zajedničkog nastupa hrvatskih tvrtki na sajmu je Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Sisak. </p>
<p>Od hrvatskih tvrtki predstavit će se Vinski podrumi Belje, Sigmat, Pegaz i Kožul iz Slavonskog Broda, Chromos Samobor, dvije tvrtke iz sastava koncerna Končar, karlovačka Tvornica pribora za jelo Kordun, Tvornica sanitetskog materijala Lola Ribar i Kemijsko građevinska industrija KGK, Lanac Zagreb, Vitrex Virovitica, API Herba Knin, Moslavka Kutina, Tonig Sisak, Hongoldonia Osijek, TEH Projekt Hidro Rijeka, FENOR Nino Nova Rača, IPIM Oroslavje, Mikom Zlatar Bistrica te Ragusa Čakovec. Same tvrtke snose trećinu troškova nastupa na sajmu, dok će ostatak podmiriti Hrvatska gospodarska komora (HGK). Inače, Hrvatska je u sedam mjeseci ove godine na tržište BiH izvezla robe u vrijednosti od 375 milijuna dolara, što je 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Europski burzovni indeksi izgubili više od 5 posto</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Europski su indeksi tjedan započeli drastičnim padom, ponovo se približivši najnižim vrijednostima u posljednjih nekoliko godina. Osim strahovanja od napada na Irak, ulagače su zabrinule i nove gospodarske procjene ekonomista investicijske banke Merrill Lynch. Naime, banka je smanjila svoja predviđanja ovogodišnjeg rasta BDP-a u eurozoni na 0,6 posto. </p>
<p>Najgore su prošli amsterdamski i pariški blue chip indeksi - AEX je izgubio čak 5,85 posto spustivši se na 297,26 bodova, a CAC 40 je pao 5,62 posto, na 2784,57 bodova. Londonski FTSE 100 je sa 3747,2 boda bio 4,1 posto niži nego u petak, dok je frankfurtski DAX pao 4,44 posto, na 2789,25 bodova. Milanski MIB 30 je izgubio 4,23 posto spustivši se na 21.608 bodova. Pesimizam ulagača nije poštedio ni dionice najboljih europskih kompanija te je tako DJ Euro Stoxx 50 pao 5,47 posto, na 2215,02. </p>
<p>Jednako slab dan u New Yorku najavljivao je pad indeksa odmah po otvaranju burzi. Tako je Dow Jones Industrial Average pao 1,73 posto, na 7568,35 posto, a širi S 500 čak 2,38 posto, na 807,67 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite pao je 1,87 posto, na 1176,76 bodova.</p>
<p>U Aziji su indeksi prošli s blažim padom, a tokyjski Nikkei 225 pao je 1,54 posto, na 9383,29 bodova.</p>
<p>Gubitnika je bilo u svim sektorima, no negativan je trend bio posebno izražen među osiguravateljima i naftnim kompanijama. Pad dionica osiguravatelja potaknula je najava dokapitalizacije francuskog reosiguravatelja Scor za 400 milijuna eura. Dionica Scora pala je više od 30 posto, dok je Axa izgubila gotovo 12 posto. München Re i Swiss Re izgubili su 6,7 odnosno 4 posto. Allianz je pao 5,6 posto, a belgijska financijska grupacija Fortis čak 9,5 posto. Švedski osiguravatelj Skadia izgubio je 15 posto nakon što je u petak najavio injekciju kapitala u američku podružnicu. HVB i Commerzbank su izgubile po 8,5 posto, a Deutsche Bank je pala 4,9 posto. </p>
<p>Nakon pada cijena sirove nafte europske su naftne kompanije zabilježile znatan pad. Tako je BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, pao 4,3 posto, dok su Shell i Royal Dutch izgubili 4,5 odnosno 4,7 posto. Slično su prošli i francuska Total Fina Elf i talijanski ENI.</p>
<p>Siemens je pao 7,4 posto nakon glasina da pregovara s Motorolom o zamjeni njenog odsjeka za mobilne mreže za svoj odsjek za proizvodnju mobilnih uređaja. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić danas svjedoči protiv Miloševića</p>
<p>Prema najavama Mesićevo bi svjedočenje trebalo trajati dva do tri dana/ Glavne točke iskaza bile bi Miloševićeva uloga u destrukciji tadašnje savezne vlasti, oduzimanju ovlasti tadašnjem Predsjedništvu SRJ, preuzimanje zapovijedanja nad JNA i njezinim osamostaljenjem u odnosu na ustavnu ulogu Predsjedništva SFRJ kao vrhovnog zapovjednika/ Svoje svjedočenje volio bih početi u duhu optužnice. Milošević je optužen za genocid i ratni zločin, ali tome bih dodao činjenice koje njegovu taktiku u Hrvatskoj opisuju kao obrazac »što ulovim, ulovim«, rekao je hrvatski predsjednik »Vjesniku« sredinom rujna</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u ponedjeljak »challengerom« nešto prije 11 sati u Haag gdje će na Međunarodnom kaznenom sudu svjedočiti u aktualnom procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za dio suđenja koji se odnosi na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. </p>
<p>Početkom rujna Predsjednik je potvrdio da će na Haaškom sudu svjedočiti o okolnostima koje su mu poznate dok je bio član i predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ. Prema najavama, Mesićevo bi svjedočenje trebalo početi u utorak i trajati dva do tri dana. Glavne točke iskaza bile bi uloga Slobodana Miloševića u destrukciji tadašnje savezne vlasti, oduzimanju ovlasti tadašnjem Predsjedništvu SRJ, preuzimanje zapovijedanja nad JNA i njezinim osamostaljenjem u odnosu na ustavnu ulogu Predsjedništva SFRJ kao vrhovnog zapovjednika.</p>
<p>»U takvim je uvjetima zločin u Jugoslaviji mogao otpočeti, a presudnu ulogu u tim događajima odigrao je upravo tadašnji predsjednik Srbije i današnji haaški optuženik«, rekao je Vjesniku sredinom rujna hrvatski predsjednik. Bilo je to u vrijeme i formalnog poziva Mesiću da dođe svjedočiti u Haag.</p>
<p>»Svoje svjedočenje, ovisno naravno o pitanjima koja će mi se uputiti, volio bih početi u duhu optužnice. Milošević je optužen za genocid i ratni zločin. Navodi optužnice su poznati, ali tome bih dodao činjenice koje njegovu taktiku u Hrvatskoj opisuju kao obrazac 'što ulovim, ulovim'. Nadalje, njegovi potezi prema Bosni bili su izrazito agresorski 'želim što više teritorija'«, rekao je tada Mesić Vjesniku.</p>
<p>»Tako koncipirana teritorijalna gramzivost, znana kao ambicija za stvaranjem tzv. velike Srbije, imala je svoju cijenu u ljudskim životima, razaranjima, raseljavanju, patnjama stanovništva Hrvatske, u svemu onome što optužnica pravnički naziva elementima kaznenog djela genocida i ratnog zločina«, dodaje Predsjednik. »Tomu želim dodati svoje neposredno svjedočenje zbivanjima na nekadašnjem saveznom vrhu iz kojih se jasno vidi da je Milošević, provodeći svoju politiku, zapravo varao međunarodnu zajednicu, Srbijance i Srbe, ma gdje nekoć živjeli u Jugoslaviji, stvarajući im iluziju legalnosti svojih postupaka i blagodati života 'svih Srba u jednoj državi'«, rekao je tada Mesić.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hoće li će stranke moći koalirati prije izbora</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - U sjeni optužnice protiv umirovljenoga generala Janka Bobetka, u oporbenim se krugovima, Vjesnik doznaje neslužbeno, obavljaju još zasad neslužbene konzultacije o čvršćem povezivanju oporbenih stranaka. Ivo Sanader, predsjendika HDZ-a, u subotu je na sastanku Županijske organizacje mladih HDZ-a, u Osijeku, kazao da bi za njegovu stranku prihvatljivi partneri na budućim izborima bili HSLS, DC i HSP.</p>
<p>Poznato je da DC već godinu dana govori o potrebi stvaranja koalicije desnog centra, ali do nedavno tu ideju druge oporbene stranke nisu ozbiljno razmatrale. Međutim, i sami događaji u državi utjecali su na bolju suradnju i koordinaciju oporbenih stranaka. Slučaj Bobetko ne samo da je u parlamentu doveo do konsenzulanog zaključka svih stranaka, već je pokazao i da oporba može biti konstruktivna, bez dodatne radikalizacije stanja. Sigurno je da su HDZ-u, oslabljenom unutarstranačkim borbama, HSP, DC i HSLS poželjni partneri, no za sada se, doznaje Vjesnik, nikakvi formalni razgovori čelnika tih stranaka nisu vodili. Što se tiče HSLS-a, nove oporbene stranke, još nema konkretnih naznaka da bi socijalliberali ušli u neku koaliciju desnog centra.</p>
<p>HSP planira na izbore izaći sam, a poslijeizborne koalicije su moguće, ako se postigne dogovor o programu. No, sadašnje HDZ-ovo »namigivanje« HSP-u, tvrde u toj stranci, osiguranje je HSP-ove vjernosti, ali teško je očekivati da će Anto Đapić pristati na takav razvoj situacije. HSP, za razliku od HDZ-a, nema unutarstranačkih problema, stranka se okrenula rješavaju gospodarskih pitanja i popularnost joj raste, pa očekuje da će na izborima dobro proći.</p>
<p>DC-u bi pak odgovarala bilo predizborna bilo poslijeizborna koalicija s jakom strankom kao što je HDZ ili HSLS, bez obzira na unutarstranačke probleme u njima. Stvaranjem bloka desnog centra i okupljanjem stranaka oko lijevo-liberalne koalicije, gdje će se sigurno naći SDP, Libra, LS, HNS, IDS i vjerojatno HSS, profilacija političke scene u Hrvatskoj je jasna.</p>
<p>Ovisno o izbornom zakonu, o kojem će se tek raspravljati u Saboru, vidjeti će se hoće li će stranke moći koalirati prije izbora. SDP predlaže zakon kojim bi se onemogućilo predizborne koalicije i »očistilo« stranačku scenu, odnosno okrupnilo je.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Javni bilježnici rasteretit će sudove za 60.000 predmeta godišnje </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Prebacivanjem predmeta u kojima se stranke ne spore sa sudova na javne bilježnike, hrvatski bi se sudovi rasteretili za oko 60.000 predmeta godišnje, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić.</p>
<p> »Najavljeni zakon o nasljeđivanju po kojem bi javni bilježnici preuzeli, među ostalim, i ostavinske rasprave, rasteretio bi sudove. No, bez dodatnih ulaganja u pravosuđe ni to ne bi pomoglo u rješavanju zaostalih predmeta«, rekao je Crnić prigodom prisege dvoje novoimenovanih javnih bilježnika na Vrhovnom sudu. U Hrvatskoj je trenutačno 246 javnih bilježnika, a zakonom ih je predviđeno 305.</p>
<p>Crnić je Vladi zamjerio što za potrebe pravosuđa nije nabavljeno ni jedno vozilo. Prigovorio je i što nisu uložena sredstva u Županijski sud u Vukovaru. </p>
<p> Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović izjavila je kako u Ministarstvu razmišljaju da dostavu sudskih poziva od Hrvatskih pošta preuzmu privatne tvrtke jer su uočene nepravilnosti poštanskih službenika u dostavi sudskih poziva za koja, kako je rekla, Ministarstvo troši »ogromna sredstva«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Reljićevo pismo teško tereti Oreškovića i Norca</p>
<p>Bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova navodi da su nakon osnutka vojne policije, koju su vodile osobe pod Oreškovićevim utjecajem, u Gospiću počeli nestanci ljudi, pljačke i miniranja kuća/ U pismu Reljić govori i o jednom masovnom strijeljanju civila koje je obavljeno » pod zapovjedništvom Mirka Norca koji je tom prilikom rekao da je tu egzekuciju zapovjedila Vlada«</p>
<p>RIJEKA, 30. rujna</p>
<p> - U nastavku suđenja »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci, u ponedjeljak je sutkinja Ika Šarić pročitala izvješće koje je 29. siječnja 1992. tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova Smiljan Reljić uputio predsjedniku Vlade Franji Greguriću. S tog je izvješća u kolovozu ove godine skinuta oznaka tajnosti.</p>
<p>U izvješću Reljić govori o zbivanjima u Gospiću u prethodnih nekoliko mjeseci. Navodi da se Ante Karić »nije najbolje snašao« kao načelnik Kriznog štaba za Liku, što je iskoristio Tihomir Orešković te uz pomoć brata Ivice uspostavio kontrolu u Gospiću. Tvrdi da su nakon osnutka vojne policije, koju su vodile osobe pod Oreškovićevim utjecajem, u Gospiću počeli nestanci ljudi, pljačke i miniranja kuća. »Nestalo je od 50 do 100 građana, a iza toga stoji Tihomir Orešković«, kaže Reljić. Navodi također dosad nepoznat slučaj jednog Hrvata iz Australije koji je u Gospić donio novac prikupljen od iseljenika, te zatražio potvrdu da ga je predao. Prema Reljićevim saznanjima, taj je iseljenik odveden u jednu kuću gdje je ubijen, a kasnije je pokraj kuće pronađen zapaljen leš. </p>
<p>U pismu govori i o jednom masovnom strijeljanju civila koje je obavljeno » pod zapovjedništvom Mirka Norca koji je tom prilikom rekao da je tu egzekuciju zapovjedila Vlada«. »U tom strijeljanju sudjelovali su gotovo svi čelni ljudi obrane Gospića, osim dr. Dražena Jurkovića, predsjednika Kriznog štaba za Gospić i Ante Karića, a to su učinili pod određenom prisilom«, piše Reljić. Dodaje kako ima naznaka da je bilo još masovnih strijeljanja, ali da u tim slučajevima temeljitija istraga nije provedena. Reljić sumnja da su uz leševe ubijenih civila namjerno ostavljeni osobni dokumenti kako bi se kompromitiralo Hrvatsku.</p>
<p>Prvooptuženi Tihomir Orešković ocijenio je da su Reljićevo izvješće naručile političke strukture oko Josipa Manolića te da je pisano tendenciozno i s 90 posto lažnih podataka. Četvrtooptuženi Mirko Norac drži da je Reljićevo izvješće plod nečije »bolesne mašte, kojim se nastoji obezvrijediti hrvatsku vojsku i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška«. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U srijedu presuda Zorani Banić </p>
<p>ZADAR, 30. rujna</p>
<p> - U srijedu će biti izrečena presuda Zorani Banić, optuženoj za ratni zločin nad civilima u Škabrnji u studenome 1991. Glavna rasprava u postupku ponovljenom na zahtjev optuženice, koja je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, završena je u ponedjeljak na Županijskom sudu u Zadru.</p>
<p>Zastupnik optužbe Mate Dorčić u završnoj je riječi istaknuo da je sadašnja optužnica sastavljena sukladno molbi za izručenje te da sud može suditi samo za djelo zbog kojeg je optužena izručena Hrvatskoj. Banićeva je izručena na temelju prijašnje presude i stoga sud u obnovljenom postupku ne odlučuje o krivnji nego o kaznenom i pravnom utemeljenju optužnice. »Neprijeporno je da je optužena aktivno sudjelovala u zločinu, odnosno u generalnom planu o stvaranju 'velike Srbije' ne samo da bi se u Škabrnju ušlo, nego je i ubilo. Ovo je ponavljanje postupka, a ne suđenje I. stupnja, stoga se presuda mora prihvatiti u cijelosti«, rekao je Ivan Galović, županijski državni odvjetnik. </p>
<p>Oštećenica Negzana Pavičić sudu je predočila fotografije kuće obitelji Alavanja u Maričićima dokazujući da kuća uopće nema podruma, a gdje se optužena, prema njezinoj tvrdnji, sklonila u vrijeme napada na Škabrnju.</p>
<p>Branitelj Luka Šušak naglasio je da ovaj put očekuje profesionalniju i odgovorniju odluku suda rekavši da, ako je Banićeva i bila u Škabrnji, ne može za to kazneno odgovarati. Upozorio je na nepouzdanost iskaza nekih svjedoka poput Željka i Nevena Šegarića, koji su mijenjali iskaze, kao i na iskaze novih svjedoka koji su, kako je rekao, »svjedočili pod utjecajem pisanja u tisku« predočivši novinske članke kao dokaz. Zatražio je da se optužena potpuno oslobodi krivnje jer nije počinila nikakvo djelo za koje bi trebala kazneno odgovarati.</p>
<p>»Nevina sam i žao mi je što nije prihvaćen moj zahtjev da mi se sudi u Haagu, jer tamo se sudi za zlodjela kakva su meni pripisana«, rekla je Banićeva. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Struja poskupjela sindikalnu košaricu</p>
<p>Računica Nezavisnih hrvatskih sindikata pokazuje da su četveročlanoj obitelji potrebne dvije prosječne plaće za pokriće minimalnih mjesečnih troškova/ U Bolu na Braču za puko preživljavanje potrebno 7595,55 kuna, a u Zagrebu 6635,75</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Bol na Braču i u rujnu je najskuplji među sedam hrvatskih gradova, pokazala je računica Nezavisnih hrvatskih sindikata. Rujanska sindikalna košarica za bolsku četveročlanu obitelj iznosila je 7595,55 kuna. Za puko preživljavanje obitelji u Krku trebalo je 7481,55 kuna, u Dubrovniku 7166,71 kunu, u Osijeku 6931,8 kuna, u Splitu 6868,27 kuna, u Rijeci 6809,86 kuna, dok je u Zagrebu košarica najjeftinija - 6635,75 kuna. U svim gradovima, osim u Bolu i Krku, potrošačka košarica skuplja je u odnosu na kolovoz zbog povećanja cijene struje. Najveće povećanje troškova života bilo je u Zagrebu, čak za 1,99 posto, na što je, osim više cijene struje, utjecalo i poskupljenje gradskog prijevoza. U ostalim gradovima košarica je poskupjela od 1,09 do 1,26 posto, a u Bolu i Krku troškovi života, unatoč skupljoj struji, niži su nego u kolovozu zbog pada cijena hrane nakon turističke sezone. </p>
<p>Budući da poskupljenje plina nije počelo u rujnu, odraz tog poskupljenja vidjet će se sljedećih mjeseci, upozorava savjetnica za gospodarstvo NHS-a Maja Milinović. Zbog »strujnog udara« na troškove života prosječna plaća od 3757 kuna pokriva manji dio košarice - od 49,5 posto u Bolu do 56,6 posto u Zagrebu. Četveročlanoj su obitelji tako potrebne dvije prosječne plaće za pokrivanje minimalnih mjesečnih troškova.</p>
<p>Obitelj iz NHS-ove košarice nema automobil niti su u te troškove uračunati troškovi obrazovanja, zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. Uz troškove prehrane i stanovanja, na koje obitelj potroši gotovo 80 posto prihoda, uračunati su minimalni iznosi za odjeću, prijevoz, higijenu i kulturu. Troškovi kulture obuhvaćaju jedan obiteljski odlazak u kino te redovito čitanje jednog dnevnog lista i jednog tjednika.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ovaj tjedan zahtjev Ustavnom sudu za provjeru ustavnosti optužnice protiv Bobetka </p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Ovaj će tjedan iz Banskih dvora Ustavnom sudu biti upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti optužnice i uhidbenog naloga za generala Janka Bobetka, doznaje Vjesnik u ponedjeljak neslužbeno u Vladi. Još nije odlučeno hoće li zahtjev uputiti Savjet za suradnju s Haaškim sudom ili Vlada. </p>
<p>U zahtjevu će se pozvati na odredbe hrvatskog Ustava, Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom te Zakona o obrani. Ustavni bi sud trebao provjeriti mijenja li optužnica protiv Bobetka karakter vojno-redarstvene akcije »Medački džep«. Prema haaškoj optužnici, karakter te akcije promijenjen je iz legalne i legitimne antiterorističke akcije u akciju koja je planirana pripremana i provedena suprotno odredbama hrvatskog Ustava i međunarodnog prava kao akcija etničkog čišćenja u kojoj su se hrvatske snage borile protiv hrvatskih Srba. </p>
<p>Pripremajući zahtjev za ocjenu ustavnosti, Vlada pravno uporište izvodi dijelom iz Ustava i Zakona o obrani. U ta dva akta stoji obveza čuvanja teritorijalne cjelovitosti Hrvatske i zaštite svih građana, a iz Medačkog džepa, teroristi su napadali gospićko područje. Vladin je stav da su vrhovni zapovjednik, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera na temelju tih akata imali obvezu zaštititi građane Hrvatske. Vlada negira da je postojao oružani sukob između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga te ističe da je na Hrvatsku počinjena agresija s ciljem sprječavanja njezine neovisnosti, a kasnije i oduzimanja dijela teritorija. Agresor je bila JNA, a kasnije i dobrovoljci, pa su u akciji »Medački džep« poginuli tzv. dobrovoljci iz BiH i Republike Srpske. Pritom Vlada ne poriče da su se dogodili i zločini, koje će hrvatsko pravosuđe nastojati procesuirati, ali oni nisu bili ni cilj, ni svrha akcije »Medački džep«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Landale potvrdio da je Haag primio Vladin zahtjev</p>
<p>HAAG, 30. rujna</p>
<p> - Glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale potvrdio je u ponedjeljak u Haagu da je Sud primio zahtjev za podnošenjem interlokutorne žalbe hrvatske vlade na nalog za uhićenje i predaju generala Janka Bobetka.</p>
<p>»Primili smo zahtjev na hrvatskom«, kazao je Landale. Upitan o daljnjoj proceduri, kazao je da se sada prvo čeka prijevod dokumenta.</p>
<p>Zahtjev za podnošenjem interlokutorne žalbe, koji je Vlada u petak dostavila Haškom sudu, podnesak je kojim od tog suda traži da joj se dopusti žalba na nalog za uhićenje i predaju umirovljenoga generala Bobetka. Vladin zastupnik za »slučaj Bobetko« Goran Mikuličić u petak je rekao da žalba na nalog za uhićenje i predaju nije izričito dopuštena, pa Vlada tim podneskom traži da joj se takva žalba omogući. Mikuličić, autor Vladina podneska, objasnio je da bi o zahtjevu za podnošenje interlokutorne žalbe trebalo odlučivati »ad hoc« tročlano sudsko vijeće, odnosno ono koje se saziva samo za tu prigodu. Tek u slučaju da tročlano vijeće usvoji zahtjev, Vlada bi mogla podnijeti »pravu žalbu« na nalog za Bobetkovo uhićenje i predaju Haagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Bobetko je u vrlo teškom zdravstvenom stanju i gotovo je nepokretan</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »General Bobetko je prebolio dva infarkta miokarda, jedan prije sedam godina i jedan ove godine. Imao je ugrađeni pacemaker (elektrostimulator srca) prije šest godina, a ove mu je ugrađen novi«, rekao je u ponedjeljak Vjesniku prof. dr. sc. Mijo Bergovec, kardiolog i liječnik umirovljenoga generala, koji ga je ovlastio da u javnosti govori o njegovu zdravstvenu stanju. Ovih dana ono je predmetom nagađanja i spekulacija o tome je li sposoban izdržati eventualno izručenje Haagu, ali i svu tu stresnu situaciju koja bi bila teška za svakog vremešnijeg čovjeka, osobito s tako teškim bolestima.</p>
<p>Prof. dr. sc. Bergovec, inače predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava, ističe da Bobetko ima »znatno zatajenje srčanog mišića s vrlo niskom eljektijskom frakcijom od 20 do 25 posto, što pokazuje da ima izrazito loše srce i srčanu funkciju«. Njegovo teško stanje usložnjava skupljenje vode u polovici desnog plućnog krila (tzv. hidrotraks). Ima i dijabetes koji se liječi medikamentima, uričnu dijetezu (giht), parezu lijevog peroneusa, što je posljedica ranjavanja u Drugom svjetskom ratu (Bobetko je bio ranjen u nogu).</p>
<p>Prema Bergovčevoj dijagnozi, Bobetko ima zatajenje srca od trećeg do četvrtog stupnja, pa mora primati snažnu i vrlo izdašnu medikamentnu terapiju i praktički mu je zabranjen svaki fizički i psihički napor. Stres, dakako, znatno pogoršava to stanje, pa je liječenje intenzivnije nego inače. Primjerice, uobičajeno je uzimati dva Lasixa (diuretik za smanjenje tekućine u orgnizmu) na dan, a Bobetko ih mora uzeti 12 dnevno. Izdašno prima i ACE inhibitore, beta-blokatore, antagoniste altosterona, nadokanadu kalija te lijekove protiv nakupljanja urične kiseline.</p>
<p>Bobetko ima trajnu medicinsku njegu u kući, medicinske sestre, jer je gotovo potpuno nepokretan, te dnevnu kontrolu kardiologa. Dr. Bergovec mu dolazi u dnevne vizite. Pogorša li se njegovo stanje, preporučit će mu hospitalizaciju u konziliju s prof. dr. sc. Velimirom Božikovim, koji nadzire njegovo stanje s obzirom na šećernu bolest.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>SAD, EU, Vijeće Europe i NATO traže bezuvjetno izručenje Bobetka</p>
<p>U suprotnome, Hrvatska može očekivati izolaciju i polagano zaustavljanje u procesima europskih i transatlantskih integracija / Oštro upozorenje EU-a dosad je najozbiljnija i najkonkretnija prijetnja hrvatskom ekonomskom i političkom razvoju u sklopu europskih zemalja / Kako navode diplomati, ponajmanje koristi u lobiranju Hrvatska će imati od posjeta Zlatka Tomčića i Zdravka Tomca Vatikanu</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Reakcije ključnih čimbenika međunarodne zajednice u vezi sa »slučajem Bobetko« ovih su dana bile gotovo identične - hrvatskoj su vladi međunarodni predstavnici poručili da Hrvatska mora ispuniti svoje međunarodne obveze i provesti sve odluke Haaškog suda, tj. uhititi i izručiti sudu optuženog generala Janka Bobetka. </p>
<p>U suprotnome, može očekivati izolaciju i polagano zaustavljanje u procesima europskih i transatlantskih integracija. Nakon SAD-a, Velike Britanije i Vijeća Europe, ministri vanjskih poslova Europske unije i službeno su u ponedjeljak poručili hrvatskoj vladi da mora surađivati s Haaškim sudom, bez obzira na domaće zakonodavstvo, i da će »nesuradnja dovesti u pitanje daljnje približavanje Europskoj uniji. Vijeće ministara pozvalo je Hrvatsku na potpunu suradnju u 'slučaju Bobetko'«.</p>
<p>Oštro upozorenje Europske unije dosad je najozbiljnija i najkonkretnija prijetnja hrvatskom ekonomskom i političkom razvoju u sklopu europskih zemalja, koje ozbiljno dovodi u pitanje nastavak integracije Hrvatske u EU. </p>
<p>Prošli je tjedan šef Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger izjavio »da nitko ne može ocijeniti kako je Hrvatska prekinula suradnju s Haaškim sudom«. Drugim riječima, izgubi li pravnu bitku, alternative osim provedbe odluke Haaškoga suda nema. Tim manevrima Vlada je postigla jedino da se zbog pravnih poteza cijela stvar odgodi na najviše nekoliko tjedana, smatra se u diplomatskim krugovima.</p>
<p>Oštrinu i nedvosmislenost poruka koje su iz došle iz Washingtona, Strasbourga, Londona i Bruxellesa, pojačala je činjenica da se hrvatska politika u prvim reakcijama poslužila politički umjesto pravnim kvalifikacijama. </p>
<p>Tako su od samoga početka odbačene teze o neustavnosti optužnice, ali i mišljenje da se optužnicom protiv Bobetka dovodi u pitanje sam Domovinski rat. Hrvatska je pokrenula diplomatsku akciju da bi se u glavnim centrima svjetske moći objasnilo hrvatsko stajalište. </p>
<p>Takva se akcija, navode diplomati, na kraju svodi na pokušaj kupnje vremena kako konkretne negativne posljedice Hrvatska ne bi bila primorana iskusiti i prije nego što se iscrpe pravne mogućnosti. Međunarodni predstavnici spor Hrvatske i Haaškoga suda promatrat će sasvim pojednostavljeno; ne uspije li pravi pokušaj osporavanja pred Sudom, a nakon toga Hrvatska ne ispuni svoje obveze, to će se shvatiti kao odbijanje suradnje. </p>
<p>Ponajmanje koristi u tom lobiranju, navode diplomati, Hrvatska će imati od posjeta predsjednika Sabora Zlatka Tomčića i Zdravka Tomca potpredsjednika parlamenta i predsjednika Odbora za vanjsku politiku Vatikanu. Teško je očekivati da će se Vatikan izravno uplesti u ovo pitanje, a EU čelnici, pokazali su to prošlogodišnji događaji, nisu pretjerano oduševljeni ponašanjem Vatikana kad je riječ o stavovima hrvatskih biskupa. </p>
<p>Prošle godine, na početku španjolskog predsjedavanja Europskom unijom, vatikanski tajnik za odnose s državama Jean-Loiuse Tauran pozvan je na poseban sastanak s predstavnicima EU-a u Hrvatskoj. Oni su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog pretjeranog i nedopustivog uplitanja u politiku hrvatskih biskupa, te zatražili snažniji angažman Vatikana da se taj trend zaustavi. EU veleposlanici bili su razočarani, jer im Tauran nije ponudio zadovoljavajući odgovor. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Branitelji se ne slažu s Mirkom Čondićem</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - Većina braniteljskih udruga ne podržava posljednje istupe predsjednika Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, Mirka Čondića. Doznaje to Vjesnik iz više izvora bliskih braniteljskim udrugama koje djeluju unutar Republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Čondić je, podsjećamo, prošle nedjelje na konferenciji za novinare u Splitu iznio niz oštrih ocjena na račun hrvatske vlade i njenih postupaka u slučaju haaške optužnice protiv generala Bobetka. </p>
<p>Prema pisanju dnevnih novina, on je nastojanja da ne izruči generala Bobetka Haagu nazvao »pokušajima Račanove vlade da sačuva 'živu glavu'«. Ustvrdio je da Vlada na »slučaju Bobetko«, prema njegovu mišljenju, pokušava graditi imidž navodnog zaštitnika nacionalnih interesa, a nakon toga će - tvrdi Čondić - »raditi kao i dosad«. Prozvao je čak i oporbene stranke, koje se, kako je kazao, nisu ponašale u skladu s dogovorom da se u saborskoj raspravi insistira na zahtjevu za promjenom Ustavnog zakona. </p>
<p>I dok Čondić očito pokušava radikalizirati, iz Koordinacije braniteljskih udruga nema novih službenih reakcija na njegov posljednji istup. Vjesnikovi izvori iz braniteljskih udruga, premda neslužbeno, i dalje tvrde da Koordinacija bezrezervno podržava Vladina nastojanja i ne želi stati iza Čondićevih riječi. Koordinacija je, podsjećaju, početkom prošloga tjedna javno podržala Vladu i zasad se, kako kaže naš izvor, ne žele osvrtati na Čondićeve procjene i nagađanja. </p>
<p>Štoviše, dok Čondić iz Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata pita »ima li smisla utapati se u sivilu neodlučnosti i trulih kompromisa«, udruge Republičke koordinacije i dalje podržavaju Vladinu diplomatsku i pravnu borbu s Tribunalom. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pašalić uskoro preuzima i zagrebački ogranak HDZ-a?</p>
<p>Javna je tajna da su odnosi zagrebačke, možda najvažnije podružnice HDZ-a, koju vodi Pavo Gagulić, već dulje u vrlo »klimavim« vezama sa stranačkom središnjicom / Zaista je riječ samo o konsolidaciji i profilaciji stranke nakon Sedmog općeg sabora, tvrdi glavni tajnik HDZ-a Branko Vukelić / SDP se plaši, jer je sve uvjereniji da će na idućim izborima opet pobijediti HDZ i vratiti se na vlast, smatra Vukelić</p>
<p>ZAGREB, 30. rujna</p>
<p> - »HDZ je najjača stranka u Hrvatskoj i moramo se unutar sebe konsolidirati. To je nužno da bismo se posvetili onome što je najvažnije, a to je priprema za izbore«, kaže glavni tajnik HDZ-a Branko Vukelić, nakon posljednjih događaja u stranci koji su ponovo otvorili pitanje o tome što se događa u HDZ-u. Naime, na subotnjoj je sjednici Središnjeg odbora stranke, u Vukovaru, odlučeno o raspuštanju županijskih ogranaka u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji te gradskih ogranaka u Kninu i Slavonskom Brodu. Ta je odluka u dijelu članstva, koji ne podržava model upravljanja strankom predsjednika Ive Sanadera, izazvala komentare kako HDZ-ov šef strankom vlada »čvrstom, autokratskom rukom«.</p>
<p>No, Vukelić napominje da je do te odluke došlo zato, što su se upravo ljudi s terena žalili središnjici u Zagrebu da se tamošnji čelnici županijskih odbora ponašaju suprotno programu i statutu stranke te da je jedan od ključnih problema slaba ili čak nikakva komunikacija županijskih i gradskih i općinskih odbora. Glavni tajnik navodi da je u zagrebačku središnjicu prispjelo iz ogranaka Splitsko-dalmatinske županije 40 pritužbi čelnika lokalnih ogranaka, koji su se žalili na postupke vodstva županijskih odbora, a u Šibensko-kninskoj županiji čak je više od 1300 članova stranke potpisalo peticiju protiv vodstva županijskog odbora i bivšeg predsjednika Ive Baice.</p>
<p>Iako posljednji događaji u stranci upućuju na to da se u njoj nakon ljetne stanke nastavljaju potresi, HDZ-ovo vodstvo smatra da to nije istina. »Ovim je potezom HDZ završio konsolidaciju nakon stranačkih izbora. Sve odluke donesene su u skladu sa stranačkim statutom i ništa nije učinjeno mimo njega, a središnjica je odluku donijela upravo na zahtjev ljudi s terena«, ponavlja Vukelić. No, kritičari sadašnjeg vodstva stranke, članovi HDZ-a, smatraju da »vrlo uzak krug samovoljno donosi odluke iza čvrsto zatvorenih vrata, kršeći odredbe stranačkog statuta« te da »samo nekoliko ljudi donosi autokratske i nedemokratske odluke«.</p>
<p>Vukelić kaže da na te događaje nije previše utjecao odlazak nekoliko čelnih ljudi iz tamošnjih županijskih odbora u Hrvatski blok Ivića Pašalića. »Zaista je riječ o konsolidaciji i profilaciji stranke nakon Sedmog općeg sabora«, napominje. U stranačkom vrhu pak smatraju da će spomenuta odluka samo ojačati HDZ koji, uvjereno je vodstvo, sigurno pobjeđuje na idućim izborima. U skoro će vrijeme u navedenim dvjema županijama biti pripremljene i održane nove izborne županijske skupštine te izabrano novo tamošnje vodstvo.</p>
<p>No, sve glasnije se u HDZ-u šuška i o tome da će nakon kninske i slavonsko-brodske, Pašalićev Hrvatski blok preuzeti i zagrebačku organizaciju HDZ-a. Javna je tajna da su odnosi te organizacije, koju vodi Pavo Gagulić, već dulje u vrlo »klimavim« vezama sa stranačkom središnjicom. Otvoreno se spekulira o tome da Pašalić gotovo sigurno preuzima i tu, možda najvažniju HDZ-ovu podružnicu. »Takve kalkulacije postoje, ali nemam spoznaja o tome i ne znam otkud te priče dolaze«, odgovara Vukelić, smatrajući da nema osnova za te tvrdnje.</p>
<p>No, da se stanje oko i u HDZ-u ipak »zakuhava« potvrđuje još jedan slučaj. Primjerice, prije nekoliko dana u medijima je bombastično objavljeno da je podignut optužni prijedlog protiv bivšeg direktora »Croati linea« Darija Vukića, inače člana Predsjedništva stranke, zato što svojedobno nije proglasio stečaj te tvrtke. U HDZ-u podsjećaju da je to slučaj od prije nekoliko godina i da Vukić nije ni mogao zatražiti stečaj, jer je tadašnja Vlada, pod predsjedavanjem Zlatka Mateše, odlučila da se pričeka sa stečajem dok ne završi turistička sezona.</p>
<p>HDZ-ovo vodstvo smatra da iza tog slučaja, ponovo otvorenog upravo u ovom trenutku, stoje obračuni s HDZ-ovim ljudima, a pokrenuti su iz SDP-a, u kojima se članovi HDZ-a »kriminaliziraju i progone«. Razlog? »SDP se plaši, jer je sve uvjereniji da će na idućim izborima opet pobijediti HDZ i vratiti se na vlast«, kaže Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>U Hrvatskom bloku »pašalićevci«, doznaje Vjesnik iz njihovih redova, tvrde da će još velik broj članova HDZ-a iz gotovo svih podružnica u Hrvatskoj uskoro, navodno, prijeći u Pašalićevu stranku.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sanader: Nema koalicije sa SDP-om, niti raspuštanja zagrebačkog HDZ-a</p>
<p>OPATIJA, 30. rujna</p>
<p> - »Prije dvije godine mi u HDZ-u za SDP smo bili lopovi, a sada traže koaliciju sa nama. Zato im poručujemo: Nećemo koalirati sa vama«, rekao je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na svečanosti povodom 12. obljetnice HDZ-a liburnijskog kraja u ponedjeljak navečer u Opatiji. On smatra da raspuštanje splitskog Odbora HDZ-a ne znači gubitak vlasti u tom gradu, već naprotiv, kako je ustvrdio, HDZ će time u Splitu samo učvrstiti vlast. </p>
<p>Za Vjesnik je, pak, opovrgnuo glasine da bi moglo doći do raspuštanja zagrebačkog Odbora HDZ-a. Na novinarsko pitanje kako komentira izjavu predsjednika Hrvatskog bloka Ivića Pašalića da HDZ u Splitu kani na vlast dovesti komuniste, Sanader je odgovorio da ne komentira izjave čelnika »nekih strančica«. </p>
<p> Sanader traži od Vlade i premijera da prihvate poziv oporbe da se slučajevi generala protiv kojih je stigla ili će stići optužnica iz Haaga ne rješavaju pojedinačno, već da u Ustavnom zakonu bude određeno da o tome odlučuje hrvatsko pravosuđe. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Marasović: Krišto nije htio doći na primopredaju</p>
<p>SPLIT, 30. rujna</p>
<p> - Prije tjedan dana sazvan sastanak splitsko-dalmatinskog Županijskog dobora HDZ- a, raspuštenog u subotu, u ponedjeljak se umjesto u stranačkim prostorijama održao u Pinakoteci splitskog samostana Gospe od Zdravlja. Naime, Dujomir Marasović, kojeg je središnjica stranke imenovala za izvršitelja primopredaje dužnosti raspuštenog odbora, zaključao je vrata službenih prostorija. Marasović tvrdi da je razrješenog predsjednika odbora Iliju Krištu zvao na primopredaju. »Komisija je ujutro preuzela prostorije i popisala inventar, a Krišto nije htio doći na primopredaju«, kazao je predsjednik privremenog Županijskog odbora Živko Nenadić.</p>
<p>Krišto pak tvrdi da nije točno da je odbio primopredaju, već da je nije mogao obaviti u ponedjeljak ujutro zbog već zakazanih sastanaka. Predložio je da se to obavi u utorak. »Iako je odbor raspušten, želio sam se naći s ljudima da razgovaramo i zato sam ih, nakon što je tajnica otkazala sastanak, pozvao da ipak dođu. Dočekala su me zaključana vrata«, izjavio je Krišto novinarima. Kazao je i to da su mu u prostorijama ostale njegove privatne stvari i važni dokumenti. »Napisat ću pismo i uputit ga svim demokršćanskim strankama u Europi, posebno CDU i CSU, kako bi ih upozorio na nedemokratske događaje u HDZ-u. Zamolit ću ih za intervenciju u skladu s ugovorima koje je HDZ potpisao s domokršćanskim strankama«, najavio je Krišto.</p>
<p>Župan Branimir Lukšić, koji je više puta istaknuo da ostaje u stranci, kaže da je iznenađen odlukom, jer kao član Predsjedništva i Središnjeg odbora stranke na sjednicama nikad nije čuo da bi nešto ukazivalo na smjenjivanje Županijskog odbora. On drži da je taj odbor kriv, što je na razini županije koalirao s drugim strankama 'hrvatskog bloka'«. Namjera je, dodaje, »razbiti 'hrvatski blok' s kojim je HDZ prvi put pokazao da na lokalnoj razini nije arogantan ni isključiv«. »Smatram da su primjedbe na rad ovog Županijskog odbora izmišljene, posebno zato, što predsjednik stranke nikad nije bio nazočan njegovim sjednicama da bi nešto prigovarao. Središnjica nikad nije ni pismeno upozorila na nešto što bi trebalo promijeniti«, rekao je župan. On poručuje da je vrijeme, s obzirom na događanja u vezi s Piranskim zaljevom i Haagom, da se sve stranke pokušaju ujediniti oko općehrvatskog interesa.</p>
<p>Predsjednik Županijske skupštine Mihovil Biočić je kazao: »Količina mudrosti onih koji su donijeli ovu odluku je obrnuto proporcionalna količini bahatosti«.</p>
<p>Krišto: Smeta nam arogancija i pokušaj prijevare javnosti</p>
<p>»Prihvaćamo legitimitet i legalitet odluke Središnjeg odbora o raspuštanju ovog odbora, ali nam smeta arogancija i prozrni pokušaj prijevare stranačke i hrvatske javnosti. Ovaj postupak podsjeća na komunističke obrasce. Mi smo demokratski izabrani. Iako je vrlo upitno moje smjenjivanje, prihvatit ću odluku«, kazao je predsjednik raspuštenog splitsko-dalmatinskog odbora HDZ-a Ilija Krišto nakon neformalnog sastanka s članovima odbora. Krišto uvredljivim smatra proizvanje njegova odbora za loš rad i lošu komunikaciju, istakavši da je splitsko-dalmatinska organizacija stranke jedna od najaktivnijih u državi.</p>
<p>»Ovim nije okončan naš politički rad. Ubuduće ćemo se neformalno sastajati i pripremati za unutarstranačke izbore«, poručio je.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021001].
|
