Izlučivanjem svojih hormona nadbubrežne žlijezde imaju osnovnu važnost za život uopće. Izvade li se životinjama, brzo se pojave teške posljedice, one posve klonu, tjelesna se toplina snizi, omršave, djelomično su uzete i za kratko vrijeme uginu. Pritom su osobito važni hormoni međububrežnog dijela, jer oni u životinjskome tijelu uzdržavaju onaj stalan unutrašnji okoliš u kojemu se odvijaju sve njihove životne djelatnosti.

Osim ovih posebnih endokrinih žlijezda, hormone izravno u krv izlučuju i dijelovi nekih drugih organa. U gušterači su na mnogim mjestima uložene posebne skupine stanica, koje prave nakupine, Langerhansove otočiće, insulae Langerhansi. Posebne izlučine tih nakupina ne odlaze s trbušnom izlučinom u crijevo, nego ulaze neposredno u krv, i njihov je glavni sastojak hormon inzulin. U životinjskome tijelu inzulin ima veliku važnost pri prijenosu šećera kroz staničnu membranu, te održava stalan sadržaj šećera u krvi, a svaki se višak pohranjuje u jetri i u mišićima kao glikogen. Kad se životinjama odstrani gušterača, sav šećer zaostaje u krvi, pa se višak iz krvi gubi izlučivanjem mokraćom. Nedostatak šećera u stanicama kao osnovni izvor energije uzrokuje poremećaje u mijeni tvari, jer životinje naglo oslabe i brzo uginu. Uvođenjem hormona inzulina u krv može se to stanje popraviti. Drugi je hormon tih otočnih stanica glukagon,koji upravlja pretvaranjem glikogena u jetri u glukozu, ako ga u krvi bude premalo.

Slično kao u gušterači, i u plodilima su uložene posebne skupine stanica, koje neposredno u krv izlučuju svoje spolne hormone koji su vrlo važni u cjelokupnome životu ovih životinja. Izlučivanjem spolnih hormona upravljaju tri gonadotropna hormona iz prednjega režnja podmoždane žlijezde, folikulin (FSH), luteinski (LH) i luteotropni hormon (LTH). U plodilima se uz ostala tkiva nalazi, i intersticijsko tkivo, koje luči spolni hormon koji dovodi do spolnog sazrijevanja i do pojave dopunskih spolnih svojstava, kojima se vidljivo razlikuju mužjaci i ženke. Osim toga, spolni hormoni utječu i na izmjenu tvari, živčanu djelatnost i ostalo, čime se također spolovi međusobno razlikuju. Muški spolni hormon testosteron uzrokuje razvoj muških spolnih oznaka, a ženski spolni hormon estron, estrogen i progesteron, uzrokuju razvoj ženskih spolnih oznaka.

U kralješnjaka i različitih beskralješnjaka ne ističu se takve spolne oznake na mladim životinjama, nego se one pojave kasnije, kada se plodila počnu izrazitije razvijati i više izlučivati spolne hormone. Kad se odraslim životinjama izrežu plodila, već izražena spolna svojstva vrlo oslabe ili nestanu. Tako npr. mužjacima žaba nestanu palčani žuljevi na prednjim nogama, povećane sjemene vrećice te refleks za obuhvaćanje ženke i dr. U pijetlova i pataka ne promijeni se perje, ali se izrazito promijeni njihovo ponašanje. U pijetlova se izrazito smanje kreste i podbradak, prestanu kukurijekati, nisu više borbeni, nego se ponašaju mirno poput kokoši. Mnogo se promijene kokoši kojima se izrežu plodila, pa one postanu u svemu slične pijetlovima bez plodila, a nakon mitarenja izraste im i veliko pijetlovo perje. Slične se promjene dogode u prirodnom toku života i kod starih kokoši, kojima prestanu djelovati plodila, pa one perjem, ostrugama i ponašanjem postanu sve sličnije pijetlu.

Velike se promjene dogode i na sisavcima kojima se izvade plodila. Mladi jeleni ostanu bez rogovlja, a starijima više nikada ne izraste pravo rogovlje s parošcima, nego samo jedan izdanak prerastao dlakavom kožom. Srndaćima mjesto rogovlja izrastu potpuno izobličene izrasline na glavi, tzv. vlasuljasto rogovlje. Ako se životinjama kojima su izvađena plodila ona ponovno usade, brzo se uklone sve posljedice kastracije, a isto se postigne ako te životinje dobivaju ekstrakte jajnika ili sjemenika. Ako se pak životinjama s izvađenim plodilima usade plodila drugoga spola, u svemu se promijene njihova spolna svojstva. Kastrirani se pijetao usađivanjem jajnika preobrazi u kokoš, smanje mu se kresta i podbradak, a nakon mitarenja dobije i kokošje perje. Kastrirana pak kokoš kojoj se usadi sjemenik promijeni se u potpunog pijetla, izrastu joj kožnati privjesci na glavi, dobije perje i sve navike pijetla te počne i kukurijekati. Kastrirani mužjaci štakora usađivanjem jajnika dobiju svojstvo i ponašanje ženke pa se i mužjaci vladaju prema njima kao prema ženkama. Kastrirane se pak ženke usađivanjem sjemenika preobraze u mužjake.

U većine životinja gonadotropni hormoni se ne proizvode neprestano, nego ciklički. To ima kao posljedicu i cikličku pojavu povećane razine spolnih hormona. Naglim, sezonskim povećanjem koncentracije spolnih hormona pojavljuje se i povećani spolni nagon za parenjem (estrus). Folikulinski hormon iz prednjega režnja podmoždane žlijezde djeluje na jajne mjehuriće u jajnicima sisavaca da bi se oni brže razvijali, a kad su oni razvijeni, počne na jajnike djelovati drugi hormon iz podmoždane žlijezde, luteinski hormon. Pod njegovim se utjecajem počinje u jajniku izlučivati hormon estrogen. Kad iz jajnih

page prethodnih

page sljedećih