sazrijevanje limfocita u timusu. Po mjestu nastajanja ti su limfociti dobili naziv T-limfociti. T-limfociti su stanice važne za imunološku obranu tijela od infekcije. U odrasloj dobi timus i dalje izlučuje svoje hormone koji potiču proizvodnju T-limfocita u perifernim krvotvornim organima (slezena, limfni čvorovi). Bez timusa su u najranijoj dobi nemogući razvitak i zrenje imunološkoga sustava, organizam je tada imunološki bogalj. Kružnouste su prva skupina kralješnjaka u koje se pojavljuje timus, odnosno o njemu ovisna stanična imunost.

Podmoždana žlijezda (hypophysis cerebri) sastoji se od adenohipofize koja je ektodermalnoga porijekla i neurohipofize koja je neuroektodermalne osnove. Adenohipofizu tvore prednji režanj (pars anterior), međurežanj (pars intermedia), srednji režanj i (pars tuberalis). Neurohipofizu čine stražnji režanj i infundibulum, preko kojega je u vezi s dijelom mozga.

Najviše hormona izlučuje prednji režanj adenohipofize, koji utječu na različite djelatnosti životinjskoga tijela, osobito na rast i redovito djelovanje nekih drugih endokrinih žlijezda, te na tvarnu izmjenu bjelančevina i ugljikovih hidrata. Hormon rasta potiče rast životinjskoga tijela. Od njegova prejakog djelovanja mlade životinje izrastu izrazito velike, jer im se sve kosti produže, a odrasle životinje dobiju krupne kosti. Od preslaba izlučivanja toga hormona životinje izrazito zaostanu u rastu i u spolnoj zrelosti, i često im se u tijelu nakupi mnogo sala. Na druge endokrine žlijezde utječu posebni hormoni iz ovoga režnja: na štitnu žlijezdu tireotropni hormon (TSH), na nadbubrežnu žlijezdu adrenokortikotropni hormon (ACTH), a na plodila gonadotropni hormoni.Hormon za spolno sazrijevanje upravlja spolnim razvitkom životinja, pa ako se njegovo djelovanje pojača, pospješuje i povećava proizvodnju spolnih proizvoda u plodilima, a s time se u vezi prerano pojave i sekundarne spolne oznake. Hormon za spolno kočenje djeluje pak suprotno od hormona za sazrijevanje, te uveliko zaustavlja spolni razvitak.

Hormoni iz međurežnja utječu na tok mijene tvari i na organe, koji su s time u vezi, zatim utječu na napon krvnih kapilara, a u toplokrvnih životinja i na upravljanje njihovom toplinom. Kod vodozemaca i riba utječu i na njihovu obojenost jer izlučuju hormon melanotropin (MSH) koji proširuje melanofore pa im koža postaje tamnija. Hormoni iz stražnjega režnja neurohipofize jesu antidiuretin (ADH) i oksitocin. Antidiuretin djeluje na izlučivanje vode u bubrežnim cjevčicama i upravlja stanjem vode u čitavome tijelu, dok oksitocin osobito utječe na glatke mišiće, koji se od njega izrazito stegnu, pa se od stezanja arterija i vena znatno poveća tlak krvi. Oksitocin utječe i na mišiće u crijevu, žučnom mjehuru, mokraćnom mjehuru i mokraćovodu. Snažno djeluje i na maternične mišiće, koji se također izrazito stegnu.

Filogenetski su najstariji hormoni oni koji nastaju u hipotalamusu i neurohipofizi.

Nadmoždana žlijezda, epiphysis, s gornje strane međumozga, izlučuje neke hormone koji utječu na tjelesni razvitak životinja i stanje ishrane tijela, kao i njegovih tkiva.

Nadbubrežne, suprarenalne žlijezde, drže se u viših kralješnjaka bubrega, a kod drugih nisu tako jedinstvene, no, u svakom slučaju sastavljene su od dvaju različitih dijelova. U nižih kralješnjaka oni su rastavljeni, kao kod riba, a upotpunjavanjem njihove organizacije sve se više združuju, pa kod sisavaca prave jedinstveni organ, no i u njemu se razlikuju oba dijela. Jedno je međububrežni, interrenalni sustav, koji u viših kralješnjaka pravi koru,cortex, a njegove stanice potječu od mezodermalnog epitela, koji oblaže tjelesnu šupljinu. Drugo je dobubrežni, adrenalni sustav, koji u viših kralješnjaka pravi srž, medullu, nadbubrežnih žlijezda, a stanice toga sustava potječu od simpatičkoga živčevlja i ektodermalnog su postanka. U nižih se kralješnjaka još velik dio dobubrežnog sustava drži uz simpatičke ganglije. Svaki od obaju ovih sustava samostalno obavlja svoje djelatnosti i proizvodi svoje posebne hormone.

Međububrežni dio, odnosno, kora, izlučuje hormone koji imaju temeljnu važnost za obavljanje životnih djelatnosti, disanje, rad mišića, probavu i dr. Od njih aldosteron ravna izmjenom anorganskih tvari, osobito natrijevim i kalijevim solima, a kortikosteron i hidrokortikosteron opet upravljaju razmjenom organskih tvari, osobito šećera.

Dobubrežni dio, odnosno srž, proizvodi hormon adrenalin (epinefrin). Adrenalin ima velik učinak u životinjskome tijelu, snažno steže glatke mišiće u arterijama i pojačava tlak krvi, a steže i druge glatke mišiće, kao u koži, dušnicama, probavilu, mokraćnom mjehuru. Zatim pospješuje i pojačava kucanje srca i izmjenu tvari, te prevođenje glikogena u šećer, a uopće podražava simpatičko živčevlje. Njegovo je izlučivanje pod utjecajem adrenokortikotropnoga hormona prednjega režnja podmoždane žlijezde. Noradrenalin je neurohormon te djeluje slično adrenalinu. Luče ga stanice autonomnoga živčanog sustava.

page prethodnih

page sljedećih