NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011230].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208611 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Krležu ne treba suditi kao političkog proroka</p>
<p>Odgađajući uvid javnosti u svoju trajnu radionicu Krleža je sam zapravo naznačio želju da ga se ne motri primarno kao politički angažiranog intelektualca / Ako i bude među Krležinim rukopisima zapisa onih koji bacaju novo svjetlo na neke bitne povijesne ličnosti, treba te stavove uzeti tek kao jednu od mogućih vizura na našu povijest </p>
<p>Cjelokupna kulturna javnost napeto očekuje što će otkriti 14 sanduka u kojima je pohranjena Krležina rukopisa ostavština. Već prije 20 godina bilo je pokušaja da se razjasni zašto je Krleži bila potrebna tolika tajanstvenost i zašto je neke od rukopisa na 20 godina skrio od očiju suvremenika. Znalo se da je Krleža cio život pisao dnevničke zabilješke i da je samo dio objavljen u pet dnevničkih knjiga sarajevskog izdanja Sabranih djela. Znalo se isto tako da je Krleža osobno poznavao vodeće aktere hrvatske i jugoslavenske politike. Prvaci komunističkog pokreta bili su njegovi školski prijatelji. Tako je početkom 20-ih nastojao utjecati na Radića i HRSS da se približe internacionalnoj ljevici, pa su upravo pod Krležinim utjecajem - priča o svemu tome jedan od najboljih poznavatelja Krležina djela Velimir Visković - radićevci na kratko postali članovima Seljačke internacionale. Međutim, nakon Radićeva ulaska u monarhističku vladu 1925. godine oštro je polemizirao s njim.</p>
<p>Sredinom 30-ih sastajao se i s Vlatkom Mačekom, a početkom 30-ih imao je kontakte i s međunarodnim rukovodstvom Kominterne, dok se u Drugom svjetskom ratu susretao i s Antom Pavelićem. Poznato je da je njegovo poznanstvo, pa i prisno prijateljstvo s Titom trajalo punih šest desetljeća. Početkom pak 80-ih javnosti je bilo zanimljivo čuti što Krleža doista misli o svim tim važnim protagonistima povijesti 20. stoljeća.</p>
<p> Pretpostavljalo se da ono što je do tada izašlo pred oči javnosti nije baš cjelovit i potpuno iskren Krležin iskaz. Činjenica je, međutim, da bi Krležini kritički komentari o znamenitim suvremenicima prije 20 godina imali znatno veću težinu nego danas. Nije isključeno, kaže Visković, da će se među stotinama tisuća papira u njegovoj ostavštini naći komentari o spomenutim protagonistima naše povijesti. Ipak, danas čak ni neki kritički Krležini zapisi o mitskim i kontroverznim osobnostima više ne bi imali onakav odjek kao prije dva desetljeća. </p>
<p>Odgađajući uvid javnosti u svoju trajnu radionicu Krleža je sam zapravo naznačio želju da ga se ne motri primarno kao politički angažiranog intelektualca koji bi o svemu imao čvrsto determinirane stavove i koji bi svima solilo pamet, kao da je htio izbjeći tu ulogu koju mu je javnost čvrsto dodjeljivala. Kad je riječ o bilo kojoj drugoj književnoj veličini njihovi politički stavovi uzimaju se kao nešto gotovo irelevantno. Tako će, primjerice, Tinu Ujeviću malo tko spomenuti njegovo vatreno unitarno jugoslavenstvo u godinama oko Prvog svjetskog rata ili Matoševu frankovačku fazu. Podrazumijeva se da su oni prije svega pisci i za ocjenu njihove književne vrijednosti gotovo daje efemeran njegov politički angažman.</p>
<p>Jedino od Krleže svi traže da bude izricatelj definitivnog pravorijeka. Svi bi htjeli da je on imao snagu izreći ono što su oni mislili ili ono što se tada nisu usudili ni pomisliti, ali misle to 20-ak godina kasnije. Stoga i Krležinu sveznanju političkom promišljanju treba dati ljudsku dimenziju.</p>
<p> On jest bio politički angažiran intelektualac golemog osobnog iskustva, izvanrednog uvida u povijest vlastita naroda i opću svjetsku povijest - naglašava Visković - ali njegovi stavovi determinirani su i ideologijom kojoj se priklonio i osobnim strastima. Ako i bude među Krležinim rukopisima zapisa koji bacaju novo svjetlo na neke bitne povijesne ličnosti, treba te stavove uzeti tek kao jednu od mogućih vizura na našu povijest. Međutim, neki elementi iz Krležinih razgovora s Čengićem i nekim drugim svojim suvremenicima daju nam naslutiti da u razotkrivanju Krležine vjerojatno najvažnije političke relacije, one s Josipom Brozom Titom, neće biti nekih senzacionalnih otkrića. Krleža je, čini se, čvrsto vjerovao da je Tito ponudio formulu suživota koja će onemogućiti krvoproliće na trusnom području gdje se sučeljavaju male nacije s velikim imperijalnim pretenzijama i gdje se preklapaju interesi velikih sila.</p>
<p>Danas možemo reći to je Krležina zabluda! Povijesni razvoj ga je demantirao.</p>
<p>Supilova varijanta federalne koegzistencije u koju je Krleža vjerovao cijeli svoj život urušila se. Ali pogrešno je u Krleži prepoznavati samo barda, političkog proroka i mudraca. Krleža je ipak prije svega književnik, umjetnik i strastven mislilac i komentator, a te osobine nisu svojstvene velikim političkim mislioca, ali umjetniku ne smetaju.</p>
<p> On je ponajprije veliki umjetnik riječi koji zna izvanredno operirati bogato iznijansiranim baroknim iskazom, koji zna izmišljati nove jezike (Balade Petrice Kerempuha), u njegovim djelima sučeljavaju se različite ideje i ideologije. Istodobno je on pisac koji stoji iza svojih malih domobrana što prolijevaju krv za strane gospodare, no njegovi su i neurotični glembajevski intelektualci, preko kojih govori o tradiciji europskog građanstva kojoj i sam pripada.</p>
<p>Što će se naći iz tog golemog književnog korpusa što bi moglo baciti novo svjetlo nagađa se i krležolozi su o tome dosta pisali. Zna se naime da je Krleža brzo pisao, da su se njegove zamisli mijenjale tijekom nastajanja teksta, da su se mijenjali žanrovski oblici, pa su drame pretvarane u pripovijetke, poeme u drame, pripovijetke u romane, romani u drame, a neka djela su ostala žanrovski mješovita do kraja nedefinirane pripadnosti, poput »Hrvatske rapsodije«. Vjerojatno će se među rukopisima zateći niz takvih tekstova koji će donijeti nove spoznaje na genezu pojedinih Krležinih djela. Također će biti nađeni pripremni radovi za neka djela koja je Krleža spominjao, čak najavljivao u svojim časopisima, a ona se nikad nisu pojavila (romani: »Zeleni barjak«, »Hodna satnija«, »Leševi« ili »Juraj Križanić«).</p>
<p>Iz razgovora sa Čengićem doznajemo i za nacrt niza eseja, putopisa i sl. Pouzdano se zna da postoje i velike količine dnevničkih zapisa, »Zapisi s Tržiča«, samo su dio tog korpusa. Zna se i za šestu nedovršenu knjigu »Zastava«, tu je 10 fascikala s Krležinim leksikografskim bilješkama. Senzacija se ipak možda prije može očekivati na literarnom planu, nego na planu Krležine političke smionosti, heretičnosti. Zatekne li se a prima vista pri otvaranju utamničenoga rukopisnog blaga, u subotu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, neko moguće iznenađenje, taj će se rukopis, kako saznajemo, odmah odnijeti i izložiti kao prva senzacija na izložbi posvećenoj Krleži. Ipak, realnije je očekivati da će se tek nakon pomnijeg izučavanja i razvrstavanja i ocjenjivanja krležologa i grafologa, moći pouzdanije govoriti o sadržaju i iznenađenjima goleme količine Krležine rukopisne ostavštine. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gvozd više nije kuća zle kobi hrvatskog zaborava</p>
<p>Nakon dva desetljeća mučnih prijepora i nesporazuma, koalicijska vlast održala dio zadanog obećanja i za 20. obljetnicu smrti Miroslava Krleže, otvorila njihov dom znatiželjnom oku javnosti... Na Gvozd 23 tako se vratila atmosfera koja je tu nekada strujala, kada su Krležu posjećivali mnogi uglednici kulturnog i političkog života</p>
<p>Našom je kulturnom sramotom sve do prošlog petka</p>
<p> - Gvozd 23, to posljednje obitavalište bračnog para Bele i Miroslava Krleže - nazivan »kućom zle kobi hrvatskog zaborava«. Ne bez razloga, jer u posljednjih dvadesetak godina otkako je Miroslav Krleža napustio ovaj svijet izmijenilo se desetak komisija za revitalizaciju Krležina doma, da bi nakon mnogih mučnih prijepora i nesporazuma, tek koalicijska vlast napokon održala dio zadanog obećanja i za dvadesetu obljetnicu piščeve smrti, otvorila njihov dom znatiželjnom oku javnosti. Na Gvozd 23, danas Muzejsko memorijalni centar, tako se vratila atmosfera koja je tu nekada strujala, kada su ga posjećivali mnogi uglednici kulturnog i političkog života. Ući u prostore gdje su rođeni veliki pisci ili besmrtni junaci umjetničkih priča oduvijek je za ljude od duha bio prvorazredan doživljaj.</p>
<p> Koliko je Krleža volio Gvozd, u koji se nakon mnogih zagrebačkih adresa doselio kao šezdesetogodišnjak, neka posvjedoči slijedeći ulomak iz pisma koje je Krleža uputio svojoj supruzi Beli u Opatiju: »Na Gvozdu je sve blistavo, na svome mjestu. Kristalno čisto. Od parketa do stakla na prozorima. Ciklame u punom rascvatu i sjajna naša Ljubica oprala sve i očistila i zdjele i vitrine, portrete i knjige - sve bez brige!« </p>
<p>I danas je tako. Svaka stvar koja je okruživala slavne supružnike vraćena je na svoje mjesto, i da nema plavog tepisona koji posjetitelja vodi dopuštenim prostorima stana, iluzija - kojom nas nasmijani Krležin odraz u zrcalu pozdravlja blagim naklonom i uljudno podignutim šeširom - bila bi pretvorena u dosanjani san mnogih krležijanaca koji su žarko željeli kročiti u dom velikoga maga riječi onda kada je on ravnao svekolikim kulturnim životom. </p>
<p>Ulazni hol uokviren hrastovom lamperijom i kaminom, koji je hol Bela iz praktičnih razloga pretvorila u blagovaonicu, i danas je zadržao isti ukus koji mu je ona udahnula. Svjedoči o tomu zbirka bakrenog posuđa njenom rukom poslagana iznad kamina, što ga je većim dijelom naslijedila od svojih rođaka iz Like, a dio je sama skupila. </p>
<p>Drugi kutak čini kolekcija srebrnine smještene uz bidermajersku komodu koju ispunja mahom antikno porculansko posuđe. U središtu je izvorni klasicistički stol, za kojim su sjedili odabranici koje je Krleža pozivao na objede. No, nikada njegov sastav nije brojao više od četiri osobe (Krleža, Bela i dva gosta). Poznato je da su se oni tada cijelim svojim bićem posvećivali gostima, vodili s njima zanimljive razgovore i stvarali ugodnu atmosferu, kako svjedoči Eliza Gerner, koja je Gvozd sa suprugom Milanom Arkom često posjećivala. Za tim su stolom njih četvero obilježili ne jedanput božićne blagdane. Iako je Krleža bio ateist, duboko se držao tradicije i običaja, a »Božić je volio jer ga je asocirao na djetinjstvo, mladost i roditelje«. Nakon objeda, kava i konjak pili su se u Krležinoj velikoj radnoj sobi ili u malom salonu. »Nema u tom stanu«, kako sam Krleža svjedoči, »ni jedne stvari koja nema svoju priču ili uspomenu«. </p>
<p> Tako je i sa slikama koje ispunjaju zidove stana obitelji Krleža, a koje su im u raznim prigodama prijateljski darivali znameniti umjetnici. Nezaobilazan je Belin portret koji je oslikao Mersad Berber, potom Dobrovićev ženski portret i Lackovićevo ulje na staklu, koje slike oplemenjuju drvenu podlogu. Tik uz njih je bakreni gong kojim je dozivana posluga. Posebnu draž sobi daje prekrasan holander luster, a u kutu je stari televizor, koji Krležini nisu često gledali, no posjetitelji njihova doma sada će preko ekrana pratiti zgode iz njihova života koje je ovjekovječila kamera.</p>
<p>A što se tiče TV-programa, Krleža će 1975., već zbog bolesti vezan za kuću, napisati: »Sjedim i danima gledam naš TV-program. Sve sami analfabeti. Gotovo nitko ne zna ništa napamet reći... Nemaju pojma o jeziku, stilistici, o naglasku. Nema govornika koji bi sjeo pred ekran i govorio napamet o nekim stvarima koje me, dabome, zanimaju. I kad bi čovjek nešto o tome napisao, ne bi dobro prošao, a trebalo bi o tome oštro i beskompromisno pisati«.</p>
<p> Kroz staklena vrata izlazi se na lođu gdje je Krleža najradije čitao francuske, ruske, talijanske i domaće novine na koje je bio pretplaćen. Taj dio stana u znaku je Vanje Radauša, prijatelja i čestog gosta obitelji Krleža. Nalazimo tu kiparev autoportret dok klesarskim dlijetom oblikuje muški torzo, pa mramorni kip »Djevojke u narodnoj nošnji«. Tu će tijekom obilaska ovoga memorijalnog centra posjetitelji moći predahnuti.</p>
<p>Belin mali salon, i Krležina radna soba središnja je točka njihova stana površine 230 četvornih metara. Tu su se okupljali prijatelji i znanci iz svih sfera javnog života. Bio je to Belin mali teatar sav u zrcalima i ružama, a nazivali su ga i žuti salon zbog Belina oduševljenja pozlatom. Išla je tako daleko da je dala je obojiti u zlatno čak i mali bosanski stolac. Ima tu - rekli bi kustosi koje predmete procjenjuju prema muzealnoj vrijednosti, a ne prema značenju koju su imali u životu ljudi koji su se njima koristili - dakako i obilje kičeraja, ali autentičnog, onako kako je to Bela voljela.</p>
<p>Zidove rese Belini portreti od kojih je jedan napravio 1927. Marijan Trepše, potom ju je Nikola Reiser ovjekovječio 1951. kao tumača uloge barunice Castelli, a portretirao ju je i Mersad Berber. Zapažamo i Beli dragu fotografiju s Jovankom Broz s Vange. Naime, od 50-ih godina Krleže su tamo česti gosti što će potrajati sve do 60-ih. Na sekreteru za pisanje buket omiljenih žutih ruža, a u nišama koje je Bela uredila poput malih kapelica smještene su njene obiteljske »dragocjenosti« molitvenici, torbice, nakit, majčina pisma sl. Taj salon pamti mnoge susrete, ali ponajprije goste koje je Bela intimno ugošćivala.</p>
<p> Krleža je pak svoje goste primao u svojoj velikoj radnoj sobi u dnu koje se nalazi radni stol, što ga nadkriljuje velika stojeća lampa, i raskošna biblioteka koja se niže gotovo po svim zidovima. Valja reći da je tih 4240 knjiga poslagano onako kako ih je njihov vlasnik nekada bio stavio. Na dohvat ruke složio je različite rječnike i enciklopedije, knjižnicu obogaćuju razna svjetska izdanja knjiga u kojima se nalaze piščeve rukopisne bilješke i korespondencija, što će biti zanimljivo budućim proučavateljima.</p>
<p> Iznad polica knjiga ovješeni su portreti što ih je oslikao Petar Dobrović, koji je Krleži 1931. darovao onaj, javnosti i te kako poznat, piščev portret. Odmah do njega je portret Dobrovićeve supruge te veduta Venecija kao i reprodukcije Erazma Roterdamskog, Michelangela i fragment freske iz Sopoćana, te poprsje crnkinje iz Nigerije u ebanovini, Titov dar Beli.</p>
<p>»U svojoj sobi najradije sjedim. Ona je, što se namještaja tiče, onakva kakvu je sad vidite još od 1921. Ovo drugo, to je Bela skupila. Kupljeno je to i skupljeno poslije rata, ali svoju sobu naslijedio sam od tete Pepe, još 1921. Pokojna teta mi je omogućila da dođem do svega potrebnog za stanovanje«, priča Krleža Čengiću.</p>
<p> Nasuprot Krežina radna stola koči se Belin klavir, bečke proizvodnje s početka 19. stoljeća, s Belinom fotografijom iz 1925. godine, s Radauševom statuetom Petrice Kerempuha te manjim Bešlagićevim radom. </p>
<p> Slavko Šterk, kustos koji nam pokazuje Krležin dom, ističe da je tu po muzealnoj vrijednosti najznačajnija klasicistička komoda, a među manjim skulpturama spominje posudu u obliku majmuna koja je arheološki nalaz što datira 700 godina prije Krista, dar ambasadora iz Perua.</p>
<p>Zanimljivo je da je bračni par spavao u posve odvojenim spavaonicama. Belina je ukrašena njezinim portretima koje joj je darivala njezina dobra prijateljice Cata Dujšin (na kaminu uokvirena Krležina fotografija). Iza vrata toaletni je ormarić na kome se nalazi pribor za uljepšavanje, fotografija majke te izrezana i uokvirena fotografija iz novina koja pokazuje zadovoljni bračni par.</p>
<p> - Krležina spavaća soba smještena na drugom kraju stana, a služila mu je i kao radni prostor. Uz krevet nalazi se velika polica s knjigama Matoša, Gidea, Prousta, Baudelairea koje je čitao posljednjih godina života, i to istodobno nekoliko naslova. Nad policom je portret njegova oca, rad Jerolima Mišea, litografija Daumiera, dakako politička karikatura... Sobom dominira prekrasan barokni ormar iz 18. stoljeća. Za povjesničare umjetnosti to je jedan od navrednijih dijelova pokućstva, a za krležologe pravo istraživačko vrelo, jer u njemu je veliki pisac držao, kako sam kaže u Čengićevim »Razgovorima s Krležom«, »desetine kilograma papira dnevničkih zapisa. Mnoge stvari sam izostavio. Možda će se jednog dana sve moći objaviti, ali za moga života svakako ne. Uz dnevnik sam pravio i neke crteže... Još jedna knjiga dnevnika mogla bi se sastaviti za razdoblje od 1968. do 1975. Ali to valja prepisati, a ja više snage nemam... « </p>
<p>Prekrasan radni stol iz 1767. s monogramom Isusa Krista, smješten uz prozor, na kome je Krleža držao nekoliko knjiga, uokvirenu fotografiju iz đačkih dana i novine koje je svako jutro čitao, što će mu i poslužiti za uvodne dijelove dnevnika koje je pisao baš za tim stolom. Iznad kreveta je mali bakelitni radio što ga je 50-ih kupio u Parizu, koji je slušao u večernjim satima. Nasuprot krevetu je kolaž Belinih fotografija iz različitih kazališnih predstava. U kutu se nalazi pokretni radni stolić s preklopnom daskom koji je koristio kad bi mu u krevetu došla neka ideja vrijedna da bude zapisana.</p>
<p>Pogled obje sobe puca na Grič i na Markovu crkvu, onu u kojoj su se vjenčali.</p>
<p>U bivšoj kupaonici, wc-u i hodniku smješten je muzejsko izložbeni prostor koji služi kao servis memorijalnog dijela. Tu je prikazana povijest vile nekadašnjeg bankara Adolfa Reinera, u kojoj je smješten dom Krležinih, te tlocrt svih Krležinih zagrebačkih prebivališta. Treći odsječak čini zid s knjigama koji prikazuje sva Krležina jugoslavenska izdanja s posebnim kutkom za »Balade Petrice Kerempuha«, gdje je Bourek ucrtao odgovarajuće ilustracije pjesama, djela drugih umjetnika inspirirana Krležinim djelima uokvirena su i gusto poslagana po zidu bivšeg WC-a. Na monitoru će se permanentno prikazivati crtani filmovi »Balada«. Četvrti odsječak čine kazališni plakati Krležinih predstava uprizorenih u Hrvatskoj i izvan nje, dok će se na monitoru prikazivati ulomci iz tih drama.</p>
<p> U zasebnom ormariću nalazi se nekoliko listova Krležina izvorna rukopisa, dok je u hodniku prvotni plakar pretvoren u vitrine gdje su izloženi osobni predmeti bračnog para Krleža: odijela, štapovi, kravate, šeširi, diplome, sat što ga je naslijedio od oca, fotografije s ljetovanja kod Tita, Vaništin crtež grobnice na Mirogoju koji obrubljuju dva crna odijela, te na kraju Krležine štake, osmrtnice...</p>
<p>Na kraju pri izlazu dočekuje nas poznata fotografija Šime Radovčića uvećana na prozoru na kojoj pisac, zajedno s publikom, silazi niz Gvozd. Kuhinja, Ivkina soba (u kojoj se čuva 2000 do 3000 nepročitanih pisama) i smočnica čine izložbeno upravni prostor s kompjutorima u kojima će biti svi dostupni podaci o velikom piscu i njegovu djelu.</p>
<p> Muzeološki projekt memorijalnog centra potpisuje Slavko Štern, kustos Muzeja Grada Zagreba, a arhitekt Željko Kovačić njegov tehničko izvedbeni dio. </p>
<p>Ovo je tek prvi dio integralnog projekta nazvanog »Krležijanum«, koji je još 1989. idejno riješio arhitekt Ante Vulin, a prihvatio Odbor za uređenje Krležina Gvozda koji bi obuhvatio čitavu zgradu. Osim ostvarenog Muzejsko memorijalnog kompleksa na prvom katu, predviđeno je da se prizemlje uredi u veliku polivalentnu dvoranu, polukat bi pribrao Krležinu biografsku vertikalu od rođenja do smrti, i bio pretvoren u muzej hrvatske književnosti.</p>
<p> U potkrovlju bi se smjestila studijska biblioteka, tj. suvremeni dokumentarno-informativni prostor gdje bi se obrađivala bibliografska građa vezana uz Krležin život te njegova bogata rukopisna ostavština. Uz sve to predviđena je izgradnja ljetne pozornice i teatra koji je trebao voditi Krležin miljenik Rade Šerbedžija. Upravo tu i takvu koncepciju podržalo je Gradsko poglavarstvo, što je i bilo jedno od predizbornih obećanja koalicijske vlasti. Druga faza projekta, koja iziskuje mnogo više novca i rješavanje pravno-imovinskih zavrzlama trebala bi biti gotova do 2003., kada se obilježava 110. obljetnica Krležina rođenja.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Začuđujuća je neosjetljivost vlasti na siromaštvo koje raste, to je upravo šokantno«</p>
<p>Tragedija ove Vlade bit će kada se zbroje njezini gospodarski i socijalni rezultati i kada se zbroje rezultati u narušavanju stabilnosti zemlje u političkom i u nacionalno-sigurnosnom smislu / Ne smatram da je pogrešno ulaziti u europske integracije, već samo govorim da je ono što su potpisali dugoročno oštećenje hrvatskih nacionalnih interesa / Nezamislivo je ono što se dogodilo s porodiljnim naknadama ili bolovanjima, ili politikom prema umirovljenicima. Na razini socijale pokazali su da nisu socijaldemokrati / Smatram da se HDZ mora vratiti na vlast na sljedećim izborima! Jer, ako to ne napravi tada, mislim da mu perspektiva onda nije dobra. A do tada se stranka mora homogenizirati i ponuditi program</p>
<p>Dr. Andrija Hebrang, bivši ministar zdravstva, potom ministar obrane koji je potkraj listopada 1998. podnio ostavku na tu dužnost, kao i sve ostale u HDZ-u, vrativši se u svoju liječničku struku, čovjek je kojega zacijelo i ne treba posebno predstavljati. Vrstan radiolog koji je godinama odlučno vodio hrvatsko zdravstvo, pokušao uvesti red i u kaotičan MORH, da bi naposljetku, ometan s mnogih strana, od toga i odustao, oduvijek je slovio kao najistinskiji štovatelj pokojnog predsjednika Tuđmana.</p>
<p> I kada su mnogi očekivali kako se Hebrang definitivno odrekao politike i vratio se onome što najbolje zna, humanom liječničkom poslu, potkraj prošle godine osvanuo je u udruzi HIP. No, ni tamo se nije dugo zadržao, a već mjesecima je ponovo uključen u aktualnu politiku (iz HDZ-a nikad nije izašao), kao žestoki oporbenjak, vrlo izravno kritizirajući sadašnju vlast.</p>
<p> • Kako to da ste se ponovo aktivirali u politici?</p>
<p>- Čini mi se da nakon 10-godišnjeg bavljenja politikom sve ono za što sam se borio i angažirao ide natraške. U tih deset godina stvorena je država, vraćen je nacionalni identitet hrvatskom narodu, počeo je gospodarski uzlet, napravili smo i neke socijalne reforme, obnovili državu nakon ratnih stradanja i očekivali smo bolje sutra za naše građane. Međutim, posljednje dvije godine nezadovoljan sam onim što se zbiva. Imam osjećaj da se vraćamo na razinu od prije 1990. godine. To je moj glavni motiv djelomičnog povratka u političku javnost.</p>
<p>• Mnogi su tvrdili da Vi, obzirom na svoj karakter, jednostavno nećete moći ostati po strani i gledati pasivno što se događa.</p>
<p> - Pa, bili su u pravu. A ja sam bio u krivu kada sam u listopadu 1998. dao ostavku na svoje dužnosti i vratio se u struku, bio sam siguran da je za mene epizoda politike postala povijest, jer sam pomogao odraditi najteži dio naše povijesti. Kada je došla nova vlast u siječnju 2000. godine, mislio sam da će ona korigirati naše pogreške zbog kojih sam i dao ostavku. Nažalost, one se nisu korigirale, već su se još više produbljivale. Mislim da je Hrvatska kao subjekt danas ugrožena i može se uspoređivati sa njezinom ugroženošću 1990. i 1991. godine.</p>
<p> • Gdje je glavni problem sadašnje Vlade? </p>
<p>- Glavni problem je u tome što je sastavljena od ideološki potpuno različitih ljudi čiji je jedini zajednički cilj - vladati. Kroz dvije godine, uz nekoliko katastrofalnih ministara, vidi se da je jedini cilj ostati na vlasti pod svaku cijenu. A ni jedna Vlada koja ostaje po svaku cijenu ne može dati rezultate. Jer, najmanje 50 posto ljudi nije doraslo situaciji, to su ljudi koji nisu nikad u svojim strukama i sredinama dokazali da su u stanju biti lideri i kreatori novih ideja i realizatori. Sjećate se da se uvijek govorilo kako Tuđman troši ministre, a ja sam uvijek bio za to da se svaki ministar nakon tri mjeseca pokusnog roka odbaci ako nije postavio program za slijedećih nekoliko godina svoga rada i uvjerljive dokaze da će to realizirati. Pogledajte samo banalan primjer nesretnih praznika za djecu... ministar koji na početku školskih praznika ne zna tko će koliko na praznicima biti, ili radi diskriminaciju među djecom da oni koji imaju novca imaju i sedam dana duljih praznika, takav ministar odlazi odmah bez rasprave. Jer nije dorastao malim problemima, a kamoli restrukturiranju hrvatskog školstva koje nije započeo ni jedan ministar. A o gospodarstvu, socijalnoj i financijskoj situaciji mogao bih pričati satima.</p>
<p> • U redu, ali gdje je zapravo najključniji problem u radu Vlade?</p>
<p> - Neka ova Vlada potraje i puni mandat, ja im to želim, jer možda ne bi bilo ni dobro da ranije odu, jer bi onda uvijek imali ispriku zbog ranijeg odlaska. Tragedija ove Vlade bit će kada se zbroje njezini gospodarski i socijalni rezultati, i kad se zbroje rezultati u narušavanju stabilnosti zemlje u političkom i nacionalno-sigurnosnom smislu. Kad god je jedan narod pred velikom agresijom on se homogenizira i nacionalna komponenta je dominantnija nego u normalnoj situaciji. Pogledajte samo situaciju u SAD-u. To je normalno, jer to je nacionalna obrana. Na tom polju je ova Vlada učinila korak od nekoliko desetljeća unatrag. Ne smatram da je pogrešno ulaziti u europske integracije, već samo govorim da je ono što su potpisali dugoročno oštećenje hrvatskih nacionalnih interesa. Primjerice, akti o stabilnosti i pridruživanju uključuju najprije bilateralne razgovore u regiji, ali ne razgovore sa susjedima, što bih pozdravio, već u regiji! Dakle, mi nećemo direktno pregovarati sa Mađarima, Slovencima ili Talijanima, susjedima koji nam čine najveće i najdulje granice, ali ćemo pregovarati sa Albanijom, Jugoslavijom i Crnom Gorom, koje su za nas beznačajne. Kakav je to akt o pridruživanju kad nas tjera u razgovore s onima koji nam nisu od prvorazrednog značenja? Takav potpis će desetljećima otežavati priključenje Hrvatske Europi. Ne možemo s Albanijom, koja ima 14 puta niži bruto nacionalni dohodak od nas uspostaviti bilateralne odnose prije nego sa Mađarskom! U tim bilateralnim pregovorima, uz dva člana iz zainteresiranih država odlučujuću riječ ima treći koji je član EU-a. To je direktno brisanje suvereniteta, što uopće nije potrebno. Vlada je narušila i nacionalnu sigurnost. Netko će možda reći da u doba globalizacije nacionalna sigurnost nije važna, a ja ću reći zbog čega onda, primjerice, Bugarska investira prošle godine u vojsku najviše u svojoj povijesti, zbog čega se moderniziraju talijanska i njemačka vojska, zašto nove raketne sustave nabavlja Skandinavija ako globalizacija isključuje pojam nacionalne obrane? Ne, ne isključuje, već globalizacija uključuje pojačane mjere sigurnosti dok ne prorade zajednički mehanizmi. A kad oni prorade, ja sam prvi za to da se brišu sve vojske svijeta! A mi prvi u Europi govorimo o ukidanju vojske. To je direktno narušavanje sigurnosti zemlje.</p>
<p> • Oporba tvrdi da je socijalna situacija u zemlji gora nego za HDZ-a. Ali, trebalo je uvesti red u kaos u svakojakim privilegijama i povlasticama i zlouporabama, zar ne? </p>
<p>- Apsolutno. Jedan od razloga moje ostavke bila je i činjenica da nije bilo reda u financijama. Država koja nema uredne financije nema nikakve šanse za razvoj. Ova Vlada je napravila niz koraka u uspostavi kontroliranog trošenja i to je trebalo biti i puno intenzivnije. Ali ne pod cijenu ukidanja socijalnih prava. Nezamislivo je ono što se dogodilo s porodiljnim naknadama ili bolovanjima, politika prema umirovljenicima. Na razini socijale pokazali su da nisu socijaldemokrati. Začuđujuća je neosjetljivost na siromaštvo koje raste, to je upravo šokantno! Vlada to potpuno ignorira. Evo, u zdravstvu već dvije godine nemamo kolektivni ugovor i to pokazuje da pravna i socijalna država ne funkcionira.</p>
<p> • I Vi ste se kao ministar obrane suočavali s velikim problemima baš u vezi bolovanja. Poznato je da su mnogi ljudi u MORH-u godinama na bolovanju, a primaju plaću. Tisuće ljudi. Pa i tu je trebalo uvesti reda.</p>
<p> - Nije problem bolovanje. To je dokaz najdublje socijalne krize u kojoj ljudi bježe na bolovanje jer nemaju što raditi, jer im na radnom mjestu prijeti otkaz. Ne treba rješavati bolovanje kao posljedicu, nego treba rješavati uzroke. I u doba kad sam ja bio ministar, a i danas, u MORH-u je bilo nekoliko tisuća ljudi viška, ali to ne možete rješavati otkazima. Bolovanja u tom resoru su se udvostručila onda kad se počelo prijetiti otkazima. Ne možete po naputku MMF-a rješavati problem viška zaposlenih otpuštanjem. To nije socijalna država. Nije MMF taj koji nam treba i mora diktirati bezuvjetno naše poteze!</p>
<p> • Samo malo, Vlada tvrdi da se broj novih radnih mjesta ipak povećao...</p>
<p> - Gdje su ta radna mjesta? Broj nezaposlenih je porastao u ove dvije godine, sad ih je 382.000, a Vlada ima nakaradnu računicu omjera zaposlenih i umirovljenika. Nije taj omjer poboljšan zato što je više ljudi zaposleno, već je manji broj ljudi odlazio u mirovinu, jer je i rat sve dalje iza nas.</p>
<p>• Ali, možda Vlada doista u prve dvije godine vuče najteže i bolne poteze, reže, štedi, uskraćuje gdje god može, ali će se pozitivni rezultati ipak vidjeti u idućoj godini, onda i onoj iza nje! Zašto mislite da to nije moguće?</p>
<p>- Ako je tako onda to dokazuje moju tezu da ovoj vlasti ni do čega nije stalo nego do toga da ostane na vlasti. Znači, u prve dvije godine napravi nekoliko novih tisuća siromaha, a u zadnje dvije im vrati koricu kruha kako bi ostali na vlasti. To je politika biča i zobi koja se primjenjivala u cijelom razdoblju komunizma. Ali, ako to većina hrvatskih građana prihvaća, ja ću se tome pokloniti, ali mislim da politika Vlade treba biti drugačija. Ne treba bazirati ravnotežu proračuna na kresanju izdataka. Svaka vaga ima dvije ploče, a treba raditi da u taj proračun više uđe. I tu je problem ove Vlade, ali i nekoliko zadnjih HDZ-ovih Vlada. Radili smo i mi na stabilizaciji proračuna; pa ne bismo uspjeli uvesti stabilnu kunu da nismo počeli i te kako stabilizirati rashode, ali nismo bili u stanju stabilizirati i poboljšati prihode. Svaki proračun ima izlaz i ulaz. Ova Vlada radi isključivo na izlazu iz proračuna, što znači da po naputku MMF-a smanjuje izdatke i neminovno nas vodi argentinskim putem.</p>
<p> • Svjedoci smo da su i u Turskoj, a evo sada i u Argentini ljudi iz očaja izašli na ulice, jer je siromaštvo prešlo prag izdržljivosti. Znakovito je da te države, čije su se ekonomije oporavljale, počinju propadati nakon »deala« s MMF-om. Istovremeno, naš susjed Slovenija ima uzlazni trend, a bez sporazuma s MMF-om. Plašite li se da bi se Argentina mogla dogoditi i kod nas, možda s manje radikalnim slikama od onih koje smo vidjeli nedavno?</p>
<p> - Jako se bojim, ali toga sam se plašio već i pred kraj HDZ-ove vlasti. Morate znati da će se Argentina kod nas odgoditi jer još uvijek imamo zalihe. Problem zemalja koje su u fazi prilagođavanja novim gospodarskim zbivanjima u svijetu jest to, što većina tih zemalja slijepo slijedi upute MMF-a koji je partner Svjetske banke. Recept je jednostavan: svi morate imati uravnotežene proračune, kako bi vam valuta bila stabilna. Da bi se uravnotežili, moraju se kresati izdatci, odnosno, socijalna i radna prava, a ono što nedostaje, posudit će Svjetska banka. Na taj način država tone. S jedne strane u socijalni glib. Trebalo je učiti od onoga što su nekada radili komunisti, a to je da nikada nisu naglo rezali socijalna prava, jer su znali da će imati problema. Danas se ta prava preko noći drastično režu. Je li MMF zainteresiran da te države budu stabilne? Ne, već da njihovi proračuni budu stabilni, a što se tiče stabilnosti same države, to je njen problem. Onda državu preko Svjetske banke tjera u drugi glib, u dugove. Danas je dug Hrvatske otprilike pola jednogodišnjeg nacionalnog proizvoda. To je granica izdržljivosti. Kad samo malo odete dublje, onda se više ne zovete Hrvatska, nego Argentina. Hrvatska ide točno tim putem. E, sad Vi meni možete reći: da, ali to je počela HDZ-ova Vlada! Da, ali sjetite se da je Matešina Vlada odbila jedan MMF aranžman i zato su nas svrstali u nekooperativne zemlje, ali je država bila stabilnija.</p>
<p> • Nije sve crno-bijelo, zato sam sigurna da je Račanova Vlada povukla i neke dobre poteze. Možete li se Vi sjetiti koje?</p>
<p> - Budući da više nisam političar kao nekada, više sam sklon kritiziranju nego hvaljenju...</p>
<p> • Vidim da dugo mislite što je to Vlada dobro učinila...</p>
<p> - Znate zašto? Zato što je tako malo ostvareno od onoga što sam ja očekivao od ove Vlade! </p>
<p>• Očekivali ste da će učiniti puno više? </p>
<p>- Da, jesam! Puno više! Očekivao sam da su učili na greškama HDZ-a, imali su deset godina za učenje. Ali znate što su dobro učinili? Pokrenuli su pravne postupke protiv osumnjičenih za gospodarski kriminal i to je najveći potez, ipak će se reći tko je prav, a tko kriv. To je velika stvar, a HDZ je to trebao davno učiniti. Od pozitivnih stvari nabrojao bih nažalost samo taj jedan potez.</p>
<p> • Je li za Vas HIP bio prijelazno rješenje jer ste bili razočarani u HDZ?</p>
<p> - Bio je prijelazno rješenje zato jer sam smatrao da se u državi mora pojaviti i netko tko će homogenizirati desni dio političke scene, jer je lijevi već bio homogeniziran zbog interesa za vlašću. U programu HIP-a je pisalo da nećemo ići za političkim probitkom i da se nećemo boriti za vlast, već ćemo raditi na objedinjavanju svih opcija koje imaju snage Hrvatskoj predložiti dobre programe i da ćemo sudjelovati u tim programima. Ono što se nepovoljno dogodilo je sudjelovanje HIP-a na izborima u svibnju.</p>
<p> • Je li puklo među Vama i čelnicima HIP-a?</p>
<p>- Ne bih rekao da je puklo, mi se i dalje družimo, prijatelj sam sa svima, ali ne radimo više zajedno. Bio sam nezadovoljan kada se odlučilo ići na lokalne izbore, a u programu toga nije bilo. Čim se izašlo na lokalne izbore, znalo se da će HIP ići i dalje. Većina je odlučila da se osnuje stranka, a ja sam odstupio.</p>
<p> • To je zapravo trebao biti program nacionalnog objedinjavanja, ali bez političkog angažmana?</p>
<p> - Da, nacionalnog objedinjavanja, ali s programom, jer mene ne zanimaju nekakva nacionalna okupljanja bez programa. Jer, ne mogu reći da u HSS-u ili HSLS-u nema jednako nacionalno svjesnih ljudi kao što sam ja u HDZ-u. Trebali smo okupljati stručnjake s raznih područja, koji će stvarati programe i nuditi ih onome tko će sutra preuzeti vlast. I boriti se da tu vlast preuzme jedna nacionalno svjesna skupina, jer ova sada to nije, koja će vratiti dignitet. Rekao bih da je to bila jedna utopistička slika Hrvatske.</p>
<p> • Protivnici HDZ-a kažu da je HDZ i dalje nedemokratska stranka koja se samo temelji na baštini predsjednika Tuđmana i da ne može ništa novo ni kvalitetno ponuditi modernoj Hrvatskoj.</p>
<p> - Na slijedećem izbornom saboru HDZ mora postati homogen i moraju se zakopati sve ratne sjekire, jer neistomišljenika u HDZ-u u osnovnim crtama nema. Međutim, postoje različiti osobni animoziteti i lokalna rivalstva, ono što je dovelo do raskola, a ja nastojim pomoći da se ti raskoli prevladaju. Na prošlom izvještajnom saboru HDZ-a se također pokazao jedan nedemokratski postupak kada je na dnevni red stavljena promjena Statuta stranke, o čemu uopće nije raspravljano na županijskim razinama i to je tipičan nedemokratski potez koji s Tuđmanom nema nikakve veze. To su napravili neki drugi ljudi. Dio vrha stranke trebalo bi zamijeniti novim, mladim ljudima. U vrhu bi trebali biti predstavnici svih frakcija, ali i novi ljudi. Mislim da bi Sanader mogao biti objedinitelj svih tih frakcija. </p>
<p>• Smatrate li da HDZ na idućim izborima HDZ stvarno može dobiti više od 30 posto glasova i vratiti se na vlast? U vrhu HDZ-a svi govore kako će HDZ u tom slučaju ionako ponuditi suradnju strankama sličnog programa.</p>
<p> - Ja mislim da se HDZ mora vratiti na vlast na slijedećim izborima! Jer, ako to ne napravi tada, mislim da mu perspektiva onda nije dobra. A do tada stranka se mora homogenizirati i ponuditi program. Jer, sadašnja vlast će se moći srušiti samo kvalitetnim programom. Onda će birač shvatiti da ima novu perspektivu.</p>
<p> • Je li Hrvatska sada zemlja depresije i beznađa?</p>
<p>- Apsolutno. Kao liječnik dolazim u kontakt s mnogim ljudima, bogatim, siromašnim, mladim ili starim. To je gotovo statistički prosjek. I dok sam bio u Vladi obavljao sam jednom tjedno svoj posao i razgovarao sam s ljudima izravno. Imao sam informacije za razliku od drugih, koji su te informacije o stvarnom stanju dobivali od nekakvih trećih ili petih savjetnika... Kad gledam mlade ljude na fakultetu, vidim koliko su depresivni i jedini im je cilj otići iz Hrvatske. Moramo im ponuditi programe, kako bi ovdje ostali. A sada takve programe nema ni vodeća vlast, a ni opozicija.</p>
<p> </p>
<p>»Neću se kandidirati za predsjednika HDZ-a. To je definitivna odluka!«</p>
<p>• Puno puta mi se činilo da Vi politici pristupate s određenom dozom političke naivnosti i iluzija, stvarno utopističkih ...</p>
<p> - Da, rekao sam i sam, imao sam utopističke ideje. Definitivno se slažem s tim što ste rekli.</p>
<p> • Hoćete li se kandidirati za predsjednika HDZ-a?</p>
<p> - Neću.</p>
<p> • To je Vaša definitivna odluka?</p>
<p> - Definitivna, da. Ja to ne mogu ni zbog svog posla i profesije od koje živim. Ja nisam profesionalni političar. Radim u bolnici i na fakultetu, a imam i svoju privatnu praksu. Meni za politiku ostane sat vremena dnevno, jer me moja profesija zaokuplja 12-13 sati dnevno.</p>
<p> • Ovom ste izjavom skinuli teret s leđa mnogim kandidatima u HDZ-u...</p>
<p> - Mnogi to već znaju. Ja sam već razgovarao s dr. Sanaderom, osobno ću podržati onu ekipu koja će homogenizirati HDZ. Mislim da je dobra kombinacija da predsjednik i dalje bude Sanader, a da u vrhu stranke objedini sve interese unutar HDZ-a, a Vi opet možete reći da je to utopistička ideja. Ali, ja se nikad neću riješiti ideala u životu. </p>
<p>• A sad ono neizbježno pitanje: je li došlo do Vašeg zbližavanja s dr. Pašalićem? Ako jest, kako to, obzirom na činjenicu da ste ga upravo Vi najteže do sada javno optužili od svih HDZ-ovaca? Teške ste riječi svojedobno rekli.</p>
<p> - Ja nikad nisam odustao ni od jedne svoje dijagnoze. Ali rekao bih da je upravo Pašalić najbolje od svih iz poražene garniture HDZ-a shvatio uzroke poraza i povukao pouke, povukao se u drugi plan, nitko mu nije dokazao ni jednu inkriminaciju, a on je dokazao da može raditi organizacijski gotovo poluanonimno. Da su i neki drugi tako postupili, danas bi u HDZ-u već bilo puno više mladih ljudi. Pašalićevo vrijeme tek dolazi, on je mlad političar koji uči na svojim greškama.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Spočitavati Akademiji da ne promiče nacionalne interese mogu samo zlonamjerni pojedinci«</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je posljednjih deset godina više nego ranije ukazivala onima koji odlučuju na putove izlaska iz duboke materijalne, ali i društvene krize. Međutim, ni u prošlom, ali niti današnjem sustavu vlasti, te inicijative Akademije nisu nailazile na odgovarajuću podršku</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, iako elitna znanstvena i nacionalna institucija, u posljednje vrijeme u našoj javnosti sve je češće predmet i povod za nezadovoljstvo. Prozivaju je za nedovoljnu angažiranost u sklopu sveukupne društvene krize, ali i za neprincipijelan intelektualni odnos prema svojem članstvu, koje počesto reagira više politikantski nego znanstveno. Rekapitulacija prošlogodišnjeg djelovanja HAZU-a bio je povod za razgovor s njezinim predsjednikom, akademikom Ivom Padovanom. </p>
<p>• Mnogi su u hrvatskoj javnosti nezadovoljni radom HAZU-a. Je li javnost u pravu? </p>
<p>- Vaše pitanje koje sadrži konstataciju o raširenom nezadovoljstvu radom Hrvatske akademije, posljedica je jednog stereotipa u javnosti, kojem su, rekao bih, svojim nečinjenjem odnosno nepraćenjem, uvelike pridonijeli i oni novinari koji inače ne prate rad Akademije, već se njome bave od slučaja do slučaja kada im to treba za opravdanje njihovih unaprijed definiranih stavova. </p>
<p>• Mislite li da je rad Akademije zadovoljavajući? </p>
<p>- Ne mislim da je rad Akademije maksimalno zadovoljavajući i da ne bi mogao biti bolji, već da on jednostavno nije, mislim, bez Akademijine krivnje, dovoljno poznat široj javnosti. U tom kontekstu spomenut ću samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva. Prije nekoliko dana Akademija je organizirala predstavljanje cjelokupne izdavačke djelatnosti tijekom 2001. koja je bila vrlo uspješna godina budući da je Akademija, samostalno i u suizdavaštvu s drugim nakladnicima, izdala 106 naslova. Na početku konferencije za novinare kojoj su bili nazočni i govorili svi tajnici Akademijinih razreda, bila su prisutna samo tri ili četiri novinara da bi kraj konferencije dočekala samo jedna novinarka.</p>
<p>• Je li se Akademija možda izolirala od naroda i njegovih problema?</p>
<p>- Akademija je uvijek tijekom svog 140- godišnjeg djelovanja svojim intelektualnim potencijalom bila u službi svoga naroda. Ona je posljednjih deset godina više nego ranije ukazivala onima koji odlučuju na putove izlaska iz duboke materijalne, ali i društvene krize. Međutim, ni u prošlom, ali niti današnjem sustavu vlasti, te inicijative Akademije nisu nailazile na odgovarajuću podršku. U vezi s tim podsjetio bih da je Akademija još 1992. tijekom najžešće agresije na Republiku Hrvatsku, pokrenula projekt: Hrvatska - zadanosti i usmjerenja, s ciljem ukazivanja na osnovne probleme hrvatskog društva i načine prevladavanja uočenih problema. U sklopu tog projekta Akademija je objavila 14 knjiga o stanju i mogućnostima razvoja pojedinih područja gospodarstva, društva i države, a vlast je gotovo potpuno ignorirala te prijedloge. </p>
<p>Slično je bilo i sredinom prošle godine kada je Akademija objavila Deklaraciju - Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća u kojoj je ukazano na pogreške učinjene u prethodnom desetogodišnjem razdoblju, uz osnovne naznake kako izići na put oporavka i ozdravljenja hrvatskog društva. U Deklaraciji su izloženi stavovi Akademije u odnosu na ulogu znanosti i tehnologije, u odnosu na moralnu situaciju u Hrvatskoj, u odnosu na ulogu države, u odnosu prema usmjerenosti prema Europi, prema demografskoj situaciji u Hrvatskoj i, napokon, u odnosu prema gospodarskom razvitku.</p>
<p>• Što je HAZU poduzela da se javnosti predoči pravo stanje državne krize?</p>
<p>- Na to pitanje uglavnom sam odgovorio. Samo bih dodao da je svoje stavove na državnu krizu Akademija objavila u već spomenutoj Deklaraciji - Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća, tiskanoj 2000. godine, a ove godine objavljeni su i stavovi Akademijinog znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja Krizno stanje hrvatskog gospodarstva i pravci zakreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu. Ja se pitam koji su razlozi da ti kritički pogledi Akademije nisu dobili širi publicitet pa i eventualno osporavanja onih koji možda imaju drugačija gledišta. Mislim da dio odgovornosti, kako sam već rekao, snose i sredstva informiranja koja nisu pokazala očekivani interes za ove inicijative Akademije.</p>
<p> • Po tome što govorite ispada da javnost ne razumije aktivnost Akademije?</p>
<p>- Akademija je aktivna i u raspravama o aktualnim problemima društva znatno više nego je to poznato široj javnosti. Na to upućuju istraživanja i publikacije s područja prava, gospodarstva, prirodnih znanosti, medicine, tehnike. Kao i prije, tako i danas postoji niz otvorenih pitanja u našem društvu koja traže rješenje. Kako bi se dobio meritoran odgovor na ta pitanja, o kojima ovisi i daljnji razvoj Republike Hrvatske i našeg naroda, potrebno je pokrenuti sve raspoložive stvaralačke snage. A jedna od koncentracija tih stvaralačkih snaga svakako postoji i u našoj Akademiji koja je i u najnovijem razdoblju pokazala da može sagledavati probleme i preporučivati pravce strategijskog razvoja Hrvatske. </p>
<p>• Konkretno, na kojim istraživačkim projektima sada radi Akademija? </p>
<p>- U Akademijinim znanstvenoistraživačkim jedinicama već nekoliko godina radi se na 37 matičnih projekata čiji su nosioci redoviti članovi Akademije. Sve ove projekte financira Ministarstvo znanosti i tehnologije, a projekti obuhvaćaju mnoga znanstvena područja, i to: iz kemije, ornitologije, paleontologije, medicine, ekonomije, prava, filozofije, povijesti, književnosti, jezikoslovlja, arheologije, muzikologije i etnologije. </p>
<p>Osim toga Akademija je tijekom 2001. godine organizirala brojne znanstvene skupove na kojima su razmatrana pitanja koja se odnose na stanje znanosti odnosno pojedinih segmenata hrvatskog društva. U tom kontekstu spomenut ću samo neka: Strategija znanosti i visokog obrazovanja i zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti; Aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj; Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu. Rasprave i prijedlozi zaključaka s ovih skupova tiskani su u zasebnim edicijama, pa su tako pristupačni svim zainteresiranim.</p>
<p>• Koliko je Akademija do sada objavila svezaka?</p>
<p>- Od svojega osnutka Akademija je posebnu pozornost posvećivala svojoj nakladničkoj djelatnosti smatrajući kako na taj način može javnosti najbolje prikazati svoj rad i rad svojih članova. Tako je od osnutka do konca 2001. Akademija objavila ukupno gotovo 4000 svezaka, od čega samo u ovoj godini 106 svezaka. U tim su knjigama objavljeni brojni prilozi o istraživanju hrvatske povijesti, hrvatske književnosti i jezika te drugih područja znanosti i umjetnosti. Posebno želim upozoriti na tri kapitalna djela nacionalne kulture koji su objavljeni tijekom ove godine: Drugi svezak edicije Hrvatska i Europa, na hrvatskome jeziku; Pretisak Berčićevih glagoljskih fragmenata (2 sveska) i Pretisak najglasovitijeg Klovićeva časoslova Farnese: Officium Virginis (2 sveska, faksimilno izdanje i popularno izdanje). Osim toga, prema sređenim podacima za 2000. godinu Akademija je organizirala 31 znanstveni skup, 10 svečanih sjednica i 30 predavanja posvećenih u prvom redu obilježavanju važnih obljetnica, događaja ili pojedinaca iz hrvatske kulturne povijesti, ali isto tako o suvremenim temama od interesa za hrvatskog društvo. Ove godine tih će skupova biti još i više. </p>
<p>Kada govorimo o radu Hrvatske akademije, treba spomenuti i ocjenu Hrvatskog sabora, njezina osnivača, koji svake godine razmatra izvješće o radu Akademije. Prigodom ovogodišnje rasprave o radu Akademije u 2000. godini istaknuto je da je svojim djelovanjem u 2000. Hrvatska akademija ispunila očekivanja svojeg društvenog okruženja, kako opsegom, tako i kvalitetom ostvarenih projekata i ukupne djelatnosti. Osim toga istaknuta je potreba primjerene materijalne podrške, kako bi Hrvatska akademija mogla svoje djelatnosti uspješno izvršavati kao elitna i krovna znanstvena ustanova.</p>
<p>• Ima li HAZU strateški program rada, mislim konkretno na programe?</p>
<p>- Svake tri godine prigodom izbora časništva Akademije predlažu se osnovne naznake programa rada u sljedećem mandatnom razdoblju. Osim toga, potkraj svake godine, Akademija donosi godišnje planove rada u kojima su naznačeni osnovni zadaci rada Akademijinih razreda, znanstvenoistraživačkih jedinica, znanstvenih vijeća i drugih jedinica. Planovi rada Akademije za 2002. tiskani su u posebnoj publikaciji i bit će prihvaćeni na Skupštini Akademije zadnjih dana 2001. godine. </p>
<p> • Što mislite o sadašnjem stanju znanosti u Hrvatskoj? I što je HAZU poduzela da se stanje promijeni?</p>
<p>- Ja bih se u načelu suglasio s napomenama iz Vladinog materijala Hrvatska u 21. stoljeću prema kojima sustav znanosti u Republici Hrvatskoj nije usklađen sa sustavima u razvijenim zemljama, te da je taj sustav znanstveno i društveno nedjelotvoran. Nije sporno da se u nas u znanost ulaže znatno manje nego u razvijenim zemljama, ali je po mome mišljenju otvoreno i pitanje da li hrvatska znanost svojim rezultatima opravdava uložena sredstva.</p>
<p>• Akademiji se zamjera i nedovoljna nacionalna usmjerenost. Kao razlog tomu navodi se nekadašnja vrlo jugoslavenska orijentiranost.</p>
<p>- Spočitavati Akademiji da ne promiče nacionale interese mogu samo neinformirani ili zlonamjerni pojedinci. Nacionalni interesi hrvatskog naroda u području znanosti i umjetnosti bili su ideja vodilja naše Akademije i u vrijeme kada je ona nosila drugi naziv, a pogotovo od 1991. kada je novim Zakonom o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Hrvatski sabor potvrdio izraženu želju članova Akademije i cijelog hrvatskoga naroda da njegova najviša znanstvena i umjetnička institucija nosi njegovo ime.</p>
<p>Nije Akademija društvo istomišljenika</p>
<p>• Što je uzrok tzv. diferencijaciji u HAZU? Mislim na pismo kojim su neki akademici optužili književnika i akademika Ivana Aralicu.</p>
<p>- Ne dijelim Vaše mišljenje da se u ovom slučaju radi o tzv. diferencijaciji u Hrvatskoj akademiji. Činjenica je da Akademija nikada nije bila, niti je to danas, društvo istomišljenika, ljudi koji imaju istovjetne poglede i stavove o pojedinim pitanjima znanosti i umjetnosti. I to je dobro. U tom smislu ne vidim ništa loše u tome da nekoliko članova Akademije izrazi svoje neslaganje sa stilom i sadržajem knjige jednoga svoga kolege, kao što je to ovom prigodom bio slučaj s knjigom akademika Ivana Aralice »Ambra roman s ključem«. Isto tako legitimno je pravo nekog drugog člana Akademije da izrazi svoje neslaganje s ovim prosvjedom. Ono što u ovakvim i sličnim slučajevima stalno treba imati na umu i tako se ponašati je obveza, posebno vrhunskih intelektualaca kakvi su članovi Akademije, da se možebitni prijepori i neslaganja temelje isključivo na znanstvenoj istini, te da argumenti i stil polemike budu u skladu s najvišim humanističkim načelima.</p>
<p>HAZU nije šutjela niti 1992. godine niti šuti danas</p>
<p>• Demografska i populacijska slika Hrvatske katastrofalni su, a HAZU šuti. Zašto?</p>
<p>- O demografskoj i populacijskoj slici Hrvatske Hrvatska akademija nije šutjela niti 1992. niti šuti danas. Akademija je 1992. javno upozorila da je stanovništvo Hrvatske ostarjelo prije vremena. Osim toga upozoreno je da demografska kretanja pokazuju obilježja opadanja prirasta do granice stagnacije, razmjerno širenje starijih dobnih skupina - kao kod zemalja i naroda mnogo bogatijih od nas, s mnogo razvijenijim gradovima. Mnogo se ljudi iselilo a iseljava se i danas, osobito sposobniji, aktivniji, školovaniji. U već spomenutoj Deklaraciji Akademije iz 2000. godine naglašeno je da su se ovi trendovi nastavili i pogoršali kroz proteklih osam godina. Nakon analize statističkih podataka u Deklaraciji se vrlo otvoreno upozorava na tešku demografsku situaciju Hrvatske i to ovim riječima: »Ovi nas podaci opominju da situaciju valja sagledati onakvu kakva ona uistinu jest, ma koliko zabrinjavajuća bila, a ne zavaravati se u odnosu na činjenice, niti se zaluđivati nadom da činjenice i dugoročne trendove kao što su ovi što proizlaze iz demografskih podataka, može lako i brzo promijeniti«.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Skupe diskoteke, nešto jeftiniji tulumi ili besplatni Trg bana Jelačića za 70.000 ljudi?</p>
<p>Što, gdje, kako, s kim i za koliko, najčešća su pitanja koja ovih dana svi postavljaju, no odgovora je mnogo manje. Iako zasigurno ima onih koji su već odlučili s kime će i gdje otpratiti prvu godinu novog tisućljeća, onima koji će zabavu birati tek u »pet do dvanaest« nudimo informacije o tome gdje u Zagrebu dočekati Novu 2002. godinu... Sretno!</p>
<p>Izbor organiziranih dočeka Nove godine ove je godine količinski vrlo velik, ali se po svom sadržaju ne razlikuje mnogo od dosadašnjih proslava. Mladima se ove godine nude brojni programi u gradskim klubovima i diskotekama, ali se to većinom svodi na techno i house partyje. Živa glazba u klubovima ove je godine zapostavljena, a jedino će u klubu »Londoner« swing glazbu svirati zagrebačka grupa »Sick Swing«, dok će se u OTV-ovom domu održavati Severinin novogodišnji koncert uz cijenu ulaznice od 450 kuna.</p>
<p>U klubu »Tvornica« uz klasičnu ekipu programa »Stereostudija« gostovat će svjetska DJ-imena poput Richarda Grayja, Davea Mothersolea, Pure Sciencea, Gray Della, J Jeffa i Gideona Jacksona. Cijena ulaznice koja uključuje brojne voćne košare, pladnjeve s narescima, grickalice i šampanjac iznosi 200 kuna do 21 sat, a nakon toga 250 kuna. Proslava se u »Tvornici« nastavlja i 1. siječnja kada će se iz Boćarskog doma u klub preseliti program »Studio 54« uz cijenu od 20 kuna. Elektronsku glazbu nudi i diskoteka »The Best« u kojoj će gostovati strani DJ-i Stefan Moné i Marc O'Neil te domaći Go Cut, Mary, Dogma 3000, uz drum session Borne Šercara. </p>
<p>U program ulaze i plesni »performancei« po uzoru na party događaje na popularnoj Ibizi i prigodne video projekcije. U cijenu od 170 kuna uključeni su i sendviči, salatni i voćni bar, šampanjac u ponoć i bogate nagradne igre.</p>
<p>»Radio 101« organizirao je dvije proslave - jednu u klubu hrvatskih skladatelja »Sax« za koju su ulaznice rasprodane za samo nekoliko sati, a drugi projekt je party u dvorani »Pauk« kluba »SKUC«. Tamo će uživo nastupati grupe Aesque i Abrakha-dub-(R)-a kao ekipa DJ-ja s »Radija 101« - Sasha, Sergio, Frajman, Ilko, Jin-san te specijalni gosti Tricky D. iz Berlina i Narcis iz Mostara. »Underground brejkbitalija« počinje u 21 sat, a cijena ulaznice iznosi 120 kuna. </p>
<p>Klub »Močvara« svojim posjetiteljima nudi popularnu »ska reggae fiestu« za koju će se pobrinuti DJ Vedran Zheniga i Djuka. Do ponoći će se besplatno točiti piće sangria, cijena ulaznice u pretprodaji iznosi 40 kuna, a na dan proslave 60 kuna.</p>
<p>Za razliku od zagrebačkih klubova koji većinom nude elektronsku glazbu, klub »Aquarius« organizirat će već tradicionalnu proslavu uz DJ-a Matiju Lovreca koji srijedom u tom klubu pušta funk glazbu. Uz »Rebirth of funk« nudi se 15-tak toplih i hladnih jela za gurmane, vegetarijance i ljubitelje domaće hrane, a čitavu noć peći će se i roštilj. Broj ulaznica po cijeni od 250 kuna je ograničen i mogu se kao i za sve ostale klupske proslave kupiti u najposjećenijim zagrebačkim CD shopovima ili na blagajni kluba.</p>
<p>Čitav Zagreb oblijepljen je plakatima za »naj doček Nove godine« u dva velika zatvorena prostora, Domu sportova i Boćarskom domu na Prisavlju. Urbani rockerski doček za mlade uz Davora Gopca, grupu Yinx i Marijana Bana u jednoj i elektronska glazba DJ Maxa u drugoj prostoriji, započet će u 19 sati i trajat će uz vatromet i go-go plesačice sve do jutra. U cijenu ulaznice od 260 kuna uključeno je 10 pića po izboru, a sendviči će se prodavati po prigodnim cijenama.</p>
<p>Boćarski dom također nudi zabavu u dvije posebne prostorije, »red i blue room«. U »crvenoj sobi« posjetitelje će zabavljati grupa Soulfingers i »Studio 54« Toma Ricova, dok je »plava soba« rezervirana za grupu Cubismo i projekt DJ-a Eddyja i Dusa pod nazivom »Jazzalektro«. Cijena do 30. prosinca iznosi 390, a na samu Staru godinu 500 kuna i uključuje 12 pića po izboru, šampanjac, voćni bar, sendviče i kolače. </p>
<p>Za ljubitelje prirode i planinarskog ugođaja domovi na Sljemenu »Tomislavov dom« i »Hunjka« nude proslave uz živu glazbu, hladnu zakusku, platu »Medvednica«, domaću kuhinju i besplatno piće, sve po cijeni od 500 kuna. Neki restorani poput »Dubravkinog puta«, »Kaptolske kleti« ili kubanskog »Havana cluba«, za starije Zagrepčane su pripremili klasične proslave sa živom glazbom, a cijene dočeka kreću se od 200 do 500 kuna. U tu cijenu uglavnom su uključeni švedski stolovi i piće u neograničenim količinama. Ostali restorani i kafići koji nemaju organizirane proslave radit će skraćeno.</p>
<p>Prema novoj odluci Gradskog poglavarstva osmoškolci će za vrijeme zimskih praznika na Sljemenu moći besplatno skijati. Klizalište u Domu sportova ne radi do 4. siječnja, ali će na Staru godinu u jutarnjem terminu od 9 do 11 sati raditi klizalište na Velesajmu. Božićni sajam na Velesajmu završava u nedjelju 30. prosinca, kada će se održavati klasični dječji koncerti, bez posebnog novogodišnjeg programa. Svi bazeni, osim »SRC Svetice« koji će 31. prosinca raditi do 18 sati ne rade do 2. siječnja. Za učenike osnovnih i srednjih škola organiziran je, kao i svake godine, praznički program Zimskog plivališta mladost pod nazivom »Odmorko«.</p>
<p>Gradska knjižnica za djecu na Starčevićevom trgu za praznike je pripremila brojne radionice, kompjutorske igraonice, glazbene slušaonice i video projekcije koje se svakim danom održavaju od 10 do 17 sati, osim u ponedjeljak, 331. prosinca, kada sve knjižnice rade do 12 sati i utorak, prvi dan Nove godine, kada su sve zatvorene. </p>
<p>U gradskoj četvrti Novi Zagreb osnovana je udruga Otvorena računalna radionica »Svi smo protiv«, s ciljem prevencije i borbe protiv ovisnosti gdje će se održavati tečajevi za osnove znanja o računalima.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Na Trgu »Sve je lako kad si mlad«</p>
<p>Doček na Trgu bana Jelačića pod nazivom »Sve je lako kad si mlad« ujedno i 12. obljetnica održavanja legendarnog koncerta grupe Prljavo kazalište na tom mjestu, najavljen je kao znatno jeftiniji i kvalitetniji od prijašnjih. Sponzori dočeka su HT i Zagrebačka pivovara koji su s Gradom potpisali ugovor »težak « 150.000 njemačkih maraka. Uz Prljavo kazalište i vatromet, građane će zabavljati i Tony Cetinski te grupe Plava trava zaborava, Hot line, Soma dolara, Tram 11, Crveni koralji, a program će voditi Rene Bitorajac i Tarik Filipović.</p>
<p> Za Zagrepčane koji će se htjeti zagrijati uz pokoju kapljicu, otvoreni će biti i legendarni kafići poput »Charlieja« i »Male kavane«, dok »Gradska kavana« i »Kavana Dubrovnik« održavaju organizirane proslave.</p>
<p>»Uspjeli smo složiti projekt na razini svake europske metropole koji korespondira s trenutačnom gospodarskom i socijalnom situacijom u zemlji«, rekao je prilikom potpisivanja sponzorskog ugovora gradonačelnik Milan Bandić, istaknuvši da na Trgu očekuje oko 70.000 Zagrepčana koji za doček neće morati izdvojiti niti kune iz vlastitog džepa.</p>
<p>Za razliku od središnjih proslava svih većih metropola, tijekom kojih stotine tisuća ljudi pjeva i pleše na ulicama, glavnim trgovima i mostovima i tijekom kojih se koncerti održavaju praktički iza svakog ugla, Zagrepčani su Novu godinu naviknuli slaviti u zatvorenim prostorima u kojima znaju što im se i za koju cijenu nudi. Niti jedna proslava na Trgu građanima nije ostavila poseban trag u sjećanju, budući da su novogodišnji »štimung« stvarali većinom trećerazredni zabavljači, solidan vatromet i ogromni oblaci dima. </p>
<p>Mnogi, naime, smatraju da je najbolje mjesto za ljubitelje pirotehnike upravo središte Trga bana Jelačića koji u vrijeme najveće euforije izgleda poput bojišnice. Svatko, a pogotovo stariji građani koji ne žele stati na petardu kreću se rubnim dijelovima Trga gdje se stvara neizdrživa gužva, dok središte ostaje prazno. Umjesto da bude glavno mjesto događanja, Trg je dosad najviše služio šetačima koji se kreću od zabave do zabave.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na Sljemenu tek polaznici ski škole i rijetki entuzijasti</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Ružno vrijeme, vlaga i blagdanska putovanja opustjele su ove subote sljemenske padine. Unatoč dovoljnoj količini snijega, a ima ga oko pola metra, Zagrepčani koji su ostali u gradu pretpostavili su skijanju i sanjkanju neke druge užitke. Tek su djeca predškolskog i školskog uzrasta uz pratnju svojih roditelja učila svoje prve zadatke u školi skijanja. Rijetki entuzijasti ipak su se odlučili na redovito podizanje adrenalina na skateboardima, dok su neki parovi, kako pokazuje slika Vjesnikove fotoreporterke, na Sljeme poveli i one najmlađe. Pri tome im nije smetao niti jak vjetar zbog kojega u subotu ujutro nije vozila ZET-ova žičara. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ako Djed Mraz želi poživjeti još koju godinu, mora paziti što jede </p>
<p>WASHINGTON, 29. prosinca</p>
<p> - Blagdani su stvoreni za preobilne obroke. Pod stresom izazvanim kupnjom darova u zadnji trenutak, putovanjem ili kućom prepunom gostiju, neprestano nešto grickamo, a iz svakog kutka na nas vrebaju keksi, slatkiši ili bakini kolači prepuni kalorija. </p>
<p> Iako blagdani nikad nisu dobro vrijeme za dijetu, ipak možete uživati u hrani i bez odluke o gubitku 5-6 suvišnih kilograma koje ste zaradili između Božića i Nove godine. To je važno, pogotovo ako se uzme u obzir da je 60 posto odraslih Amerikanaca ionako pretilo. Zato prekomjerno uzimanje hrane nije samo kozmetičko pitanje, jer svakih dodatnih 5-6 kilograma znatno povećava rizik obolijevanja od srčanih bolesti i dijabetesa.</p>
<p> Nutricionistkinja Gail Frank sa sveučilišta Kalifornija nosi značku s mršavim Djedom Mrazom koji uvijek nasmije njezine kolege. »Ako Djed Mraz želi poživjeti još koju godinu, mora paziti što jede,« upozorava. »Razumno jesti u bilo koje doba godine znači ograničiti sol, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i masti, ali u vrijeme blagdana se čini kao da i nema ničeg drugog.«</p>
<p> No, vitak struk nije jedina motivacija za izbjegavanje preobilnih obroka. Naime, u ovo doba godine obično se zabilježi najviše slučajeva trovanja hranom. Zato, evo nekoliko savjeta za »opasne« dane između božićne purice s mlincima i novogodišnje zdravice.</p>
<p> Čuvajte se kalorija iz alkoholnih pića. One vas neće zasititi, ali svaki gram alkohola sadrži sedam kalorija - za razliku od samo četiri u gramu ugljikohidrata ili proteina. Više kalorija, devet, imaju samo masnoće. Uz to, alkohol smanjuje razinu šećera u krvi i od njega ste gladniji. Zato na zabavama i domjencima najprije nešto pojedite, a prije prvog alkoholnog pića popijte vode ili nekalorični sok.</p>
<p> Tijekom dana jedite male niskokalorične obroke kako biste bez grižnje savjesti mogli uživati u hrani na zabavi.</p>
<p> Pregledajte ponudu prije nego što natrpate tanjur. Neka tradicionalna blagdanska jela bogata su vitaminima i vlaknima i mogu biti vrlo niskokalorična. Svako kremasto jelo imat će više kalorija i masnoća nego svježe voće ili zeleno povrće.</p>
<p> Pri kuhanju rabite niskokalorični maslac i nemojte odmah sjesti pred televizor nakon jela. Iziđite u kratku šetnju s obitelji i potrošite poneku konzumiranu kaloriju.</p>
<p> Kako biste spriječili trovanje hranom, nikad ne ostavljajte topla jela da stoje više od dva sata. Ostatke hrane odvojite u plitke posude i spremite u hladnjak ili ih zamrznite. I ne zaboravite: ne pretjerujte s čokoladom. Valentinovo je za samo dva mjeseca! (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Praznovjerje doista donosi nesreću</p>
<p>PARIZ, 29. prosinca</p>
<p> - Praznovjerje doista donosi nesreću, ako možemo vjerovati rezultatima istraživanja o smrtnim slučajevima uzrokovanim srčanim tegobama među Kinezima i Japancima koji se broja 4 boje isto kao što se zapadnjaci boje broja 13, piše »British Medical Journal«. Milijuni stanovnika Azije boje se broja 4 jer se riječi »četiri« i »smrt« gotovo jednako izgovaraju na mandarinskom dijalektu i japanskom jeziku te na dijalektu kineske pokrajine Kanton. Zbog tog praznovjerja ljudi ne žele putovati četvrtoga dana u mjesecu, odbijaju broj četiri na registarskoj pločici automobila i ne žele stanovati na četvrtome katu.</p>
<p> David Phillips, sociolog s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, vodio je istraživanje koje je pokazalo da doista ima razloga za strah, jer toga nesretnoga dana u Aziji zbog srčanih problema umire veći broj ljudi. No, pravi uzrok smrti vjerojatno je prevelik stres uzrokovan praznovjerjem koje loše utječe na već slabo srce.</p>
<p> Svakoga četvrtoga dana u mjesecu smrtnost je 7 posto viša nego ostalih dana. </p>
<p> Objašnjenje te pojave smrtonosnog stresa, koji voditelji istraživanja nazivaju »baskervillskim efektom« prema romanu Arthura Conana Doylea, »oca« Sherlocka Holmesa koji u romanu »Baskervillski pas« opisuje kako snažan psihološki stres uzrokovan strahom od strašnoga psa može izazvati smrt čovjeka sa slabim srcem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tajna tjelesnog sata</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Skupina američkih znanstvenika otkrila je još jednu komponentu složenog sustava zbog kojeg noću spavamo, a ujutro se budimo. </p>
<p> To bi otkriće moglo pridonijeti poboljšanju načina liječenja poremećaja spavanja, prenosi BBC News Online. Ljudski organizam automatski reagira na noć i dan, što omogućuje izmjenu sna i budnosti. No način na koji tijelo može odrediti i prilagoditi taj ritam još nije posve jasan.</p>
<p> Istraživači s harvardskog medicinskog fakulteta u Bostonu vjeruju da su otkrili vezu u kemijskom lancu pomoću koje tijelo šalje naredbe za regulaciju tog ciklusa.</p>
<p> Kemijski sastojak o kojemu je riječ pronađen je u eksperimentima sa zamorcima i miševima. To je faktor rasta nazvan TGF-alfa. On je prisutan u oba dijela mozga povezana s ciklusom spavanja i budnosti te s hipotalamusom, žlijezdom koja luči hormone koji kontroliraju spavanje.</p>
<p> Voditelj istraživanja, profesor Chuck Weitz, rekao je: »Otkrijemo li koji faktori potiču budnost i spavanje, moći ćemo napraviti bolje lijekove za pojedine vrste poremećaja spavanja«.</p>
<p> Istraživači vjeruju da receptori na hipotalamusu koji primaju TGF- alfu ne dobivaju tu informaciju samo od mozga, nego i od mrežnice oka. Postoje pokazatelji da se TGF-alfa proizvodi i na tom mjestu. To bi moglo značiti da količina svjetla i trenutak kad ono stiže kroz oči mogu utjecati na prilagodbu tjelesnog sata i tako omogućiti promjenu navika spavanja u skladu s promjenom godišnjeg doba.</p>
<p> No nisu svi stručnjaci uvjereni da TGF-alfa nužno predstavlja ključ za razumijevanje mehanizma tjelesnog sata. Dr Michael Hastings sa sveučilišta u Cambridgeu kaže: »Postoje i drugi čimbenici rasta koji sudjeluju u tom procesu signaliziranja«. Članak o istraživanju objavljen je u časopisu »Science«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sretna nova uz »Chanel 5«</p>
<p>PARIZ, 29. prosinca</p>
<p> - Ako je ičija ostavština vječna onda je to zasigurno neuništivi »Chanel 5« kojim je Coco zauvijek zamirisala svijet. Bez obzira na generacije, godišnja doba i ukuse, »Chanel 5« traje i ostaje. Zato ne čudi što ugledna modna kuća »Chanel« uoči svake Nove godine organizira kampanju kojom ne promovira novi, nego plasira svoj najsigurniji proizvod »Chanel 5«. Uvijek u novom ruhu, s novom manekenkom i promo materijalom. Tako su i ovogodišnje čestitke u stilu »Chanela 5« osvojile svijet svojom prozračnošću, jednostavnošću i ljepotom. Jer, Nova godina uz »Chanel 5« uvijek je sretna godina.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>McCartney protiv lova na lisice</p>
<p>Legendarni Beatles Sir Paul McCartney opet je digao svoj glas protiv tradicionalnog engleskog lova na lisice pozvavši britansku vladu da ga zabrani. Svoju je inicijativu lansirao na »Boxing day« kad po cijeloj zemlji započinje sezona lova na te lukave životinje. U pismu koje je uz njega podržala i njegova kćer Stella, poznata modna dizajnerica, Sir Paul zagovara ukidanje ovog tradicionalnog, ali vrlo dvojbenog »sporta«. »Želimo živjeti u zemlji u kojoj je nezakonito nanositi bol i patnju divljim životinjama loveći ih s psima. Tu aktivnost mnogi Britanci smatraju okrutnom, nepotrebnom i zastarjelom«, podvukao je on. McCartney je nedavno objavio novi album »Driving Rain« kojeg je kritika već proglasila jednim od najboljih u njegovoj karijeri. Nakon humanitarnog koncerta u New Yorku, popularni je glazbenik izjavio da opet osjeća želju za sviranjem uživo, najavivši i turneju koja bi trebala krenuti u ožujku 2002. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Natalie Imbruglia na filmu</p>
<p>Australska pjevačica Natalie Imbruglia, nakon povratka na glazbenu scenu s albumom »White Lillies Island« planira se vratiti i svojoj prvoj ljubavi - glumi, sedam godina nakon što je napustila svijet tv-sapunica da bi postala pop zvijezda. Njena bi prva filmska uloga trebala biti u remakeu Bogartovog klasika »Deep End« iz 1937. koji opisuje život u radničkim četvrtima Los Angelesa. Uz ovu seksepilnu Australku ispred kamera će se pojaviti Edward Norton, Sarah Jessica Parker i Matt LeBlanc. Natalie je poput svoje poznatije sunarodnjakinje Kylie Minogue prije glazbene karijere glumila u popularnoj australskoj sapunici »Neighbours«, da bi 1997. osvojila svijet hitom »Torn« i albumom »Left Of The Middle«.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Aaliyahin brat dovršio njenu filmsku ulogu</p>
<p>Nakon više mjeseci nagađanja objavljeno je da će tragično preminula r pjevačica Aaliyah ipak zasjati na velikom ekranu kao zvijezda filma »Queen Of The Damned«. Naime, ona je prije svoje iznenadne smrti u avionskoj nesreći u kolovozu na Bahamima, dovršila snimanje svih svojih scena, no neke su njene replike, zbog egipatskog naglaska kojim govori njen lik, ostale nerazumljive pa je cijeli projekt doveden u pitanje. Sad je odlučeno da će te rečenice umjesto nje snimiti njezin brat Rashada koji, kažu, ima vrlo sličan glas. </p>
<p>U spomenutom filmu, koji je nastavak popularnog »Intervjua s vampirom«, Aaliyah glumi Akashu, šest tisuća godina staru vampiricu koju iz vječnog sna budi vampir Lestat koji je u međuvremenu postao rock zvijezda. Ulogu Lestata iz ruku Toma Cruisea ovog puta je preuzeo Stuart Townsend, dok se režije prihvatio Michael Rymer. Vođa heavy metal skupine Korn, Jonathan Davis, potpisao je pet pjesama za film, a u njemu ćemo čuti i nekoliko pjesama iz kratke, ali uspješne Aaliyahine karijere.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Nagrađeni Krunoslav Babić, Matija Dedić i Zagrebački klavirski trio</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Po četrnaesti puta Hrvatska glazbena mladež dodijelila je godišnje nagrade za mlade glazbene umjetnike, po prvi puta ne samo za pojedince nego i za komorni sastav. Nagrade nose ime Ive Vuljevića, jednog od osnivača tadašnje Muzičke omladine, zaslužnog za mnoge glazbene djelatnosti u hrvatskoj kulturi, između ostalog i na položaju direktora Zagrebačke opere i prvog direktora Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«.</p>
<p>Svečanost je održana u subotu, kao prijepodnevni program Dana Dvorane, uz prigodni nastup nagrađenih mladih glazbenih umjetnika. Nagrade je dodijelio žiri u sastavu: Eva Sedak, Naima Balić i Mladen Tarbuk, a dobitnici su Krunoslav Babić (tuba), Matija Dedić (glasovir) i Zagrebački klavirski trio u sastavu Srebrenka Poljak, (glasovir), Vlatka Peljhan (violina) i Pavle Zajcev (violončelo).</p>
<p>Nagrade im je uručila predsjednica HGM-a Naima Balić, čemu se pridružila i predstavnica tvrtke »Telematički inžinjering i softver« s novčanim nagradama. U kraćem programu pred brojnom publikom u Maloj dvorani »Lisinski« nastupio je najprije Zagrebački klavirski trio s jednim stavkom Beethovena, potvrdivši ponovno priznanja stečenima od svog osnivanja 1997. godine na brojnim nastupima u više europskih zemalja i u Izraelu, posebno na desetak uglednih međunarodnih festivala.</p>
<p>Zatim je Matija Dedić izveo svoju solo skladbu »Part one«, predstavivši se i ovom prilikom kao briljantni jazz-pijanist, za kojega nije čudo da unatrag četiri godine svira s istaknutim domaćim i inozemnim jazz-sastavima i solistima, pobirući brojne nagrade i priznanja.</p>
<p>I na kraju na pozornicu je izišao sjajni Hrvatski Brass kvintet, koji je duhovitim aranžmanima uokvirio svirku svog člana Krunoslava Babića na tubi izvođenjem popularnih skladbi, na čelu s Bachovom Badinerie.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Shakespeare vu Hrvatskom zagorju</p>
<p>U Zagrebačkom gradskom kazalištu »Komedija« redatelj Joško Juvančić postavio je komediju Williama Shakespearea »San ivanjske noći« kroz vizuru naše tradicijske kulture... Glumački ne odveć uvjerljiva izvedba o opsjenama što se, u revijalnim tonovima, sukobljavaju sa stvarnošću</p>
<p>Jednu od najpopularnijih i najizvođenijih komedija Williama Shakespearea u kojoj je san zamijenjen za stvarnost i stvarnost za san, redatelj Joško Juvančić predočio je u prostoru tradicijske kulture Hrvatskog zagorja. Iz te su vizure » San ivanjske noći«, što je premijerno prikazan u petak na večer na pozornici Zagrebačkoga gradskog kazališta »Komedija«, pripisani i drugačiji izgledi.</p>
<p> To je predstava koja nastoji svjedočiti o ivanjskim narodnim običajima, o idiličnosti seoskog života, sukobu prošlosti i sadašnjosti, tradicionalno-konzervativnog i suvremenog, sela i grada...</p>
<p> Shakespeareove junake s dvora Juvančić prevodi u grofove koji obitavaju po zagorskim dvorcima i kurijama, dok vile i vilenjaci, te vilinske kraljice, smješta u grad kao mjesto što oslobađa od strogosti i nudi utočište razmetljivim ljubavnicima. Puk je cabaret-majstor i mađioničar koji bi trebao zabaviti publiku svojim trikovima, a ne ukazati na mračne strane Shakespeareovih komičnih svjetova. </p>
<p>Vile nalikuju plesačicama iz jeftinih televizijskih show programa, a zanatlije su simpatični Zagorci (Franjo Frula, Tomaž Gubec, Rok Gladnuš, Štef Cafuk...) koji u slobodno vrijeme otkrivaju tajne kazališta. Tezej se naziva Leopold Magnus Tezeuš i grof je obreški, a Hipoliti je ime Amalija i grofica je podolska. </p>
<p> U toj igri privida i realnosti, jasno zacrtanoj redateljskom idejom, susret, i to onaj kojeg psihoanalitičari drže uvijek promašenim, između sna i buđenja poprima drugačije perspektive. Na jednoj je strani idealizirano seosko okružje predočeno folklornim elementima (od kostima do tradicijske glazbe koju izvodi sastav na kontrabasu i violinama), na drugoj obrisi grada i nekog različitog života što protječe u revijalnim tonovima, kičem zamagljene erotike. </p>
<p>Svijet vilinske opuštenosti i ljubavnog ludila predstavljen je blještavim kostimima Irene Sušac i glazbom Gordana Muratovića, koju izvodi grupa Jinx. </p>
<p>Koncept što se nameće svojim precizno određenim granicama, čini se ne dopušta nikakve pomake i tako potiskuje u neke druge planove Shakespeareova snovita poigravanja s realnim i fiktivnim, njegove poetične zalome i neuljepšane slike uzaludnih bjegova. </p>
<p>U novoj predstavi Zagrebačkog gradskog kazališta »Komedija« sve je odveć pregledno u crno-bijelim postavkama, izvedeno (što se ponajprije zaključuje po kostimima, pa i po predoslovnoj scenografiji Marina Gozzea) iz suvremenih fascinacija kičem, u dodirima provjerenih tradicijskih vrijednosti i naše svakodnevne površnosti, nekih davnih, već zaboravljenih, slika sela i plastičnih folija u koje se umataju zaluđeni ljubavnici zalutali u vilinski svijet, omeđen crnim sjenama grada u pozadini.</p>
<p>U glumačkim interpretacijama Shakespeareovih zavodljivih sanjara nedostajalo je lakoće i šarma i to prije svega onima od kojih se to najviše očekivalo - mladim glumcima u ulogama Hermije i Helene, Lisandera i Demetrija. Srđana Šimunović, Zrinka Cvitešić, Goran Malus i Borko Perić bili su na pozornici suviše ukočeni, bez energije kojom bi uvjerljivo dočarali ljubavnu igru jedne noći što je drugog jutra poništena u traumatičnom buđenju.</p>
<p> Korektno su protagoniste dvorskog života i vilinskog svijeta predočili Dubravka Ostojić (Hipolita i Titanija) i Damir Lončar (Tezej i Oberon), ali bez nekih mogućih iskoraka. Takav je bio i nastup Željka Duvnjaka u ulozi kontroliranog Puka i Ljube Zečevića kao upravitelja grofovog imanja i Hermijina oca. </p>
<p>U toj izvedbi »Sna ivanjske noći« najzanimljiviji i najuvjerljiviji bili su zanatlije, napose odličan Dražen Čuček koji je nastupio u ulozi Franje Frule, odnosno Tizbe te Igor Mešin koji je duhovito predstavio Juru Vrtila, a potom Pirama u 'dosadno-kratkoj i tužno-smiješnoj priči o Piramu i Tizbi'.</p>
<p> No, slijedili su i ih i ostali 'majstori' iz Shakespeareove komedije: Vid Balog, Vinko Kraljević, Ranko Tihomirović i Davor Svedružić. Oni su, govoreći tekst na kajkavskom, unijeli neki komični nemir i opušteniju atmosferu u predstavu koja je u spoju tradicijskog i suvremenog nastojala progovoriti o ljubavi, opsjenama i snovima.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tri različita pogleda na izazove suvremene likovne umjetnosti</p>
<p>Ovogodišnje 36. izdanje Zagrebačkog salona je u znaku broja 3 - tri izbornika Andrei Medved, Emese Suvecz i Berislav Valušek načinili su odabir radova koji su predstavljeni na tri lokacije. Nadalje, trogodišnja likovna produkcija je obuhvaćena programskim izborima kustosa kao što su »Što je ostalo od (hrvatskog, slovenskog) slikarstva«, »Iskazivanje osobnosti« i »Unutrašnji prostori«</p>
<p>Zagrebački salon je smotra koja traje gotovo četiri desetljeća, a cilj joj je svaku treću godinu naizmjence predstaviti najviše dosege s područja likovne umjetnosti, arhitekture te dizajna i primijenjenih umjetnosti. Po definiciji Zagrebački salon reprezentativna je godišnja izložba suvremenog likovnog stvaralaštva Republike Hrvatske, koji je zamišljen kao kritički pregled trogodišnjeg stvaralaštva likovnih umjetnika.</p>
<p>Osnovni cilj Salona je i ove godine ostao isti: pokazati stvaralačke dosege likovne produkcije u Hrvatskoj u protekle tri godine. Slijedeći osnovne ideje prethodnih triju salona te želeći Salon učiniti što otvorenijim mjestom prezentacije, ali i komparacije, propitivanja i problematiziranja, pozvana su tri kustosa iz tri različite sredine kako bi svojim koncepcijama uspostavili dijalog i omogućili sagledavanje radova unutar postojećeg konteksta.</p>
<p>Ovogodišnje 36. izdanje Salona posvećeno je likovnoj umjetnosti. Riječ je o manifestaciji koju je 1965. godine utemeljila Skupština grada Zagreba kao reprezentativnu godišnju izložbu suvremenog likovnog stvaralaštva. Tijekom vremena uvedeni su autorski izbori pojedinih kustosa, a ove su godine izloženi radovi koje su odabrala tri izbornika. Slovenski kustos Andrej Medved je u okviru svojeg programatskog izbora pod naslovom »Što je ostalo od (hrvatskog, slovenskog) slikarstva« odabrao četiri hrvatska slikara - Željka Kipkea, Davida Maljkovića, Duju Jurića i Ivu Prančića. konceptualnog umjetnika Dalibora Martinisa, kiparicu Niku Radić te četvero slovenskih umjetnika (Mojcu Ostojnik, Petera Varla, Natašu Prosenc i Žigu Kariž).</p>
<p>Uz slovenskog izbornika Medveda, izbore su načinili i Berislav Valušek kao hrvatski predstavnik te kustosica Emese Suvecz iz Mađarske. Čini se da je ovogodišnji Salon u znaku broja tri, jer su, osim tri izbornika, i djela umjetnika izložena na tri lokacije - u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, galeriji »Karas« i Leksikografskom zavodu u Frankopanskoj ulici.</p>
<p>Koncepcija koja se nastavlja na tradiciju pozivanja gostiju iz inozemstva jest ona mađarske kustosice Emese Suvecz, koja je pod nazivom »Iskazivanje osobnosti« predstavila desetero umjetnika (to su Kai Kaljo, Milica Tomić, Orshi Dorzdik, PP Group, Tanja Tintor, Željka Gradski Galić, Ines Krasić, Lala Rašić, Sanja Iveković i Elke Krystufek). Riječ je mahom o umjetnicima mlađe generacije iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i SR Jugoslavije koji su se uspješno predstavili u Leksikografskom zavodu. Njihovi se radovi, među ostalim, temelje na preispitivanju kategorije osobnog identiteta, a neki od njih, sudeći, naravno, i po dojmovima publike, pokazali su se vrlo intrigantnim.</p>
<p>Međutim, čini se ipak da je publiku najviše impresionirao izbor Berislava Valušeka koji je koncipiran pod naslovom »Unutrašnji prostori«. Tim izborom taj teoretičar umjetnosti i jedan od naših najboljih poznavatelja suvremenih tokova, propituje s jedne strane nastavak prakse modernizma, a s druge njenu uronjenost u ratnu zbilju koja je budila potrebu za angažiranom umjetnošću. Posebno se zanimljivim čini istraživanje uzroka nastanka provokativnosti suvremene umjetničke prakse kao jedne od najbitnijih karakteristika umjetnosti. Berislav Valušek je pozvao dvanaestero umjetnika, među kojima su Sandro Đukić, Ana Opalić, Boris Cvjetanović, Vlasta Delimar i Renata Poljak. Prijavljeni radovi koji su prošli izbor, podijeljeni su na video instalacije, video radove, instalacije te radove u kombiniranim tehnikama.</p>
<p>No, postoji i nekoliko problema vezanih uz ovogodišnje izdanje Salona. U Domu HDLU gdje su izloženi radovi koje su izabrali Medved i Valušek, oni su se međusobno pomiješali pa bez razgledanja postava s katalogom u ruci lako može doći do zabune. A s druge strane, Salon je ove godine malo kasnio s otvaranjem te je čin otvorenja »uletio« u predbožićnu potrošačku groznicu, što je rezultiralo ne baš respektabilnim posjetom. Tim više što je na ranijim otvorenjima bilo mnoštvo publike, a to uostalom i zaslužuje manifestacija kao što je Zagrebački salon. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Počele pripreme za obnovu Arboretuma</p>
<p>Iz izgorjelog romantičarskoga perivoja na Drvarici odvezena su sva izgorjela stabla čempresa te nabavljeno 450 novih sadnica. Uskoro će početi i izrada projekta obnove ljetnikovca Gučetić, mlinica i drugih objekata u Arboretumu</p>
<p>Premda se u posljednje vrijeme javno malo govorilo o Arboretumu Trsteno, koje je stradalo u katastrofalnom požaru u kolovozu 2000. godine, akcija »Spasimo arboretum zajedno«, koju je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti pokrenuo Nedjeljni Vjesnik, nastavlja se, ne samo donatorskim prikupljanjem novca, već i konkretnim poslovima što ih je poduzela HAZU, odnosno njezin Odbor za obnovu Arboretuma. Upravo stoga krajem tjedna u HAZU je održan susret s donatorima, na kojemu je predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan izvijestio o dosadašnjem tijeku akcije.</p>
<p>Do tada prikupljen iznos od 332.000 kuna, toga je dana uvećan za 102.938 kuna. Po drugi puta ove godine tvrtka Alea d.o.o., zastupnica Panasonica (telekomunikacije), uručila je ček od 52.938 kuna. Ta sredstva prikupljena su izdvajanjem po jedne kune od svakog prodanog proizvoda, na kojem se nalazi i naljepnica »Spasimo Arboretum zajedno«. Tvrtka Alea i dalje ostaje u toj akciji, pa je za očekivati i novi priljev sredstava za obnovu Arboretuma. Drugu donaciju od 50.000 kuna priložila je toga dana i Hrvatska gospodarska komora. Od većih donatora treba svakako spomenuti Zagrebačku banku, koja je prva HAZU predala ček od sto tisuća kuna, i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga uređenja koje je odmah nakon požara uplatilo 50.000 kuna, obećavši i dalju pomoć kad otpočnu radovi. Njima se priključilo još tridesetak donatora (osnovnih škola, dječjih vrtića te turističkih zajednica općina i županija kao i HTZ, te više pojedinačnih dobrotvora).</p>
<p>Dosad je očišćena cijela Drvarica, na kojoj je u potpunosti izgorio romantičarski perivoj čempresa nastao kao posljednji u nizu perivoja koji su se na tome prostoru nizali od renesanse do početka 20. stoljeća. S tog područja odvezeno više od 400 kubika izgorjelih stabala, za što je utrošeno 15.000 kuna koje je osiguralo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Osim toga tvrtka Geofoto izradila fotogrametrijske snimke (83.000 kuna), koje su podloga za razradu karata s detaljnim prikazom stanja cijeloga Arboretuma (uključivši sve biljne vrste) prije požara. One su ujedno i podloga za idejni projekt obnove Arboretuma, kao i obnove ljetnikovca Gučetić čiji je renesansni vrt bio nukleus iz kojega se kasnije razvio današnji Arboretum. U samom ljetnikovcu već je uređen sanitarni čvor (12.000 kuna). </p>
<p>Nakon što je prikupljena potrebna dokumentacija (15.000 kuna) i dobivena lokacijska dozvola, počela je izrada projekta za hidrantnu mrežu koja će se postaviti duž čitavog Arboretuma, čime će biti bolje osiguran od požarnih opasnost. Očekuje se da će projekti biti dovršeni do početka veljače, kada može početi njezina izgradnja. Za očekivati je da će do njezina dovršenja, predviđenog u lipnju 2002. godine, proraditi i vodovodna mreža, koja je tek ove godine provučena kroz Trsteno na putu prema Brsečinama. Kupljeno je i 450 sadnica nekoliko vrsta čempresa (55.000 kuna) koji su već posađeni. Sve to učinjeno je donacijskim sredstvima. HAZU je još iz vlastitih sredstava utrošila 100.000 za nabavu protupožarne opreme.</p>
<p> Uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora za izradu projektne dokumentacije za obnovu ljetnikovca, mlinica i drugih objekata u Arboretumu. Iz kredita Svjetske banke za obnovu i razvoj 1,200.000 kuna, prvotno namijenjenih za pošumljavanje Dubrovačkoga primorja (koje se ne može još obaviti jer prostor nije deminiran), prenamjenjeno je za stvaranje rasadnika na području Arboretuma, iz kojeg će se kasnije obavljati to pošumljavanje.</p>
<p>Sada kad se naziru prvi rezultati u radu na obnovi Arboretuma, za očekivati je da će se uključiti i novi donatori, jer će za obnovu uništenih perivoja, kao i onog sačuvanog, ali zapuštenog dijela, te moguće rekonstrukcije renesansnoga vrta kao i obnovu ljetnikovca trebati još mnogo sredstava. Kako se očekuje da će i vila Nardeli biti priključena Arboretumu (jer je i nekoć bila njegov dio) to će i nju trebati obnoviti. Tako uređen Arboretum bit će svakako jedan od turistički bisera dubrovačkoga područja, koji će dodatna sredstva moći ostvarivati iz prihoda od posjeta turista, kojih će biti to više ako se posebnim programima komornih koncerata, kazališnih predstava ili poetskih večeri, tom kompleksu vrati i taj dio njegove povijesne osobitosti. Ne treba, naime, zaboraviti da je ljetnikovac Gučetić bio jedno od istaknutih humanističkih središta dubrovačkoga područja.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Reliquiae reliquiarum pavlinskog samostana u Lepoglavi</p>
<p>Barokno zdanje negdašnjeg pavlinskog samostana u Lepoglavi, nakon 147 godina duge tamničke epizode, vraćeno je Katoličkoj crkvi. Kako je pavlinski red još 1786. godine ukinuo Josip II., podarivši mu potom funkciju kaznionice, samostan je sada pripao Varaždinskoj biskupiji. Iako je nakon ukinuća reda taj najveći, najbogatiji i najznačajniji pavlinski kompleks u Hrvatskoj bio izvrgnut pljački usporedivoj jedino s onom primijenjenom na posjedima Zrinskih i Frankopana, ostaci ostataka njegove raskošne opreme još uvijek svjedoče o najvišim dometima pavlinske umjetnosti i kulture</p>
<p>Sudbinu pavlinskoga samostana u Lepoglavi, koji je puna četiri stoljeća bio kulturnim žarištem kontinentalne Hrvatske, zapečatio je car i kralj Josip II. 1786. godine kada je ukinuo pavlinski red. Predan tada Čazmanskom kaptolu, samostan je još tri godine zadržao ulogu središnjeg obrazovnog centra u kojem ne samo što je dotad djelovala pavlinska gimnazija, koja je već u svojim početcima (otvorena 1503.) dosegla europsku razinu humanističkog obrazovanja, već i najstarije sveučilište u Hrvatskoj (1687. utemeljen Generale studium theologicum Ordinis), koje je nastavilo tu tradiciju temeljeći teološku i filozofsku nastavu na aristotelizmu, odnosno tomističkoj razradi Aristotela. </p>
<p>No, 1854. godine čitav je pavlinski posjed u Lepoglavi preuzeo carski i kraljevski erar te u samostan smjestio kaznionicu. Bio je to tek dio odmazde nad pavlinskom baštinom u Hrvatskoj. Pavlinska dobra u Hrvatskoj (Baškoj, Brinju, Crikvenici, Čakovcu, Dubici, Kamenskome, Križevcima, Lepoglavi, Novom Vinodolskom, Remetama, Senju, Slankamenu, Sveticama, Svetom Petru u Šumi, Štrigovi, Veternici i drugdje) preuzeo je tada dijelom austrijski fisk, dijelom budimska komora, nešto već prije oplijeniše Turci, a nešto vojnokrajinski generalati. Bila je to do tada po opsegu najveća pljačka kulturne baštine.</p>
<p>Što je sve tada odneseno iz samostana u Lepoglavi, koji je već u drugoj polovici 15. stoljeća postao najbogatijim pavlinskim samostanom u Hrvatskoj, teško je i zamisliti, ali se može naslućivati iz bogate opreme ipak sačuvane crkve. </p>
<p>O povijesnoj važnosti toga pavlinskoga kompleksa dovoljno jasno govore i činjenice: pavlinski je general Stjepan iz Trnave 1576. prenio u Lepoglavu sjedište generala, a glavna skupština pavlinskih samostana 1581. Lepoglavu je proglasila sjedištem reda. Opustošiti takav samostan i srozati ga na funkciju tamnice zaista je bio vandalski čin blagoslovljen od samoga cara. Samostanske ćelije bile su idealna mjera za one zatvorske. Samo je na prozore trebalo pribiti rešetke, koje još uvijek svjedoče o donedavnoj funkciji toga baroknoga zdanja.</p>
<p>Smjena država na ovom prostoru, naime, nije nikad označila i promjenu sudbine trokrilnog samostanskog zdanja priljubljenog četvrtom stranom uz samostansku Crkvu sv. Marije. Štoviše, i sâma je crkva dugo vremena bila nedostupna javnosti pa i konzervatorima i restauratorima, jer se nalazila unutar zatvorskog kompleksa, pa su joj stoga i pročeljna vrata te prozori iznad njih bili zazidani. Tek u drugoj polovici 20. stoljeća omogućena je obnova crkve u koju su dugo vremena mogli kročiti samo restauratori i konzervatori. No, samostan je i dalje ostao dio već proširene robijašnice.</p>
<p> Tek na samome kraju stoljeća donesena je odluka o njegovu povratu Katoličkoj crkvi. Ali trebalo je premostiti još jednu prepreku. Samostansko zdanje moralo se odvojiti od Kaznenog zavoda gradnjom kružnoga zida. To je učinjeno pred mjesec dana. Tako su stvoreni preduvjeti za svečanu primopredaju. A ona se zbila pred desetak dana, kad je ravnatelj Kaznenog zavoda Lepoglava Stjepan Loparić predao ključeve samostana varaždinskom biskupu Marku Culeju. Tako je bivši pavlinski samostan, vrativši se nakon 147 godina u okrilje Crkve, postao vlasništvom Varaždinske biskupije. Ako je išta bilo što je povezivalo duh negdašnjeg samostana i dugogodišnjeg aresta, bili su to intelektualci koji su prvotno slobodni u njem širili humanističke ideje, a potom baš zbog njih tu robijali.</p>
<p>Pavlinski samostan u Lepoglavi utemeljio je 1400. godine grof Herman Celjski koji je, nakon što je 1399. stupio u posjed zagorske grofovije, dao porušiti lepoglavsku tvrđavu, a građevinski materijal iskoristio za gradnju pavlinskoga samostana. Kvalitetno samostansko zdanje, središnje mjesto kojemu zauzima gotička crkva, odraz je onovremenih arhitektonskih stremljenja u Srednjoj Europi. U njemu se unatoč kasnijim pregradnjama prepoznaju utjecaji Parlerova kruga (vidljivim i na nekim dijelovima zagrebačke Katedrale, kao i na južnom portalu gornjogradske Crkve sv. Marka).</p>
<p>Iako se Lepoglava nalazi duboko u unutrašnjosti Hrvatskog zagorja, Turci su 1604. godine spalili i oštetili srednjovjekovni samostan pa je novi građen od 1650. do 1663. godine na bedemima i obrambenom šancu staroga, često se govorilo Korvinova samostana. To stoga što je Ivaniš Korvin, ban hrvatskog kraljevstva i sin hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, koji je preko Hrvatske otvorio put prodora firentinske renesanse u Ugarsku, bio zaštitnikom i dobrotvorom lepoglavskih pavlina u čijem je samostanu i sahranjen 1505. godine.</p>
<p>Tada je podignut najveći pavlinski samostan u Hrvatskoj - dvokatna zgrada s nadsvođenim podrumima i ćelijama, prostranim klaustrom okruženim arkadnim hodnicima i velikim zajedničkim prostorijama: ljetnim i zimskim refektorijem (blagovaonica). Da ne bi bile narušene proporcije kompleksa, povišen je i zvonik te za dva jarma produžena srednjovjekovna crkvena lađa. Taj dio presvođen je po uzoru na gotički svod lađe križno rebrastim svodom.</p>
<p>Na taj način pavlini su sačuvali vrijedan gotički ambijent kojem nimalo ne smetaju ni bočne kapele prigrađene u 17. stoljeću, jer ne utječu na monumentalnu elevaciju gotičkog prostora. Tako su se pavlini pokazali kao poštovatelji tradicije, »konzervatori« koji obnavljaju i rekonstruiraju oštećene objekte te maksimalno čuvaju staro tkivo gradnje, odnosno identitet spomenika, koristeći se estetskim vrijednostima nasljeđa. Ovako obnovljen i proširen taj je samostan bio najveći pavlinski kompleks.</p>
<p>Po broju posjeda, na kojima je podigao i držao brojne sakralne objekte kao što su kapela sv. Helene na Kamenici, kapela sv. Ivana na Gorici, kapela sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj, kapela sv. Magdalene u Veterničkom Kuzmincu te biser gotičkoga graditeljstva Hrvatskoga zagorja - crkva sv. Jakova na Očuri, bio je najbogatiji. U duhovnoj kulturi Hrvatske bio je jedan od najznačajnijih. </p>
<p>Još jedan značajniji graditeljski zahvat na crkvi učinjen je početkom 18. stoljeća. Ispred njezina pročelja, naime, gradi se 1710. i 1711. godine, po nalogu vrhovnog poglavara reda Ivana Krištolovca, biblioteka, zbog koje se produljuje crkveno predvorje te crkva dobiva novo barokno vitko i elegantno pročelje, koje proističe iz logike unutrašnjeg prostora gotičke crkve, što opet potvrđuje odnos pavlina prema baštini. To pročelje postat će modelom ostalim pavlinskim pročeljima. Kao središnji pavlinski kompleks Lepoglava prednjači i po količini slikarske baštine. Gotičke freske sačuvane su, doduše, tek u fragmentima, jer je najveći dio propao tijekom turskih razaranja. No, najviši doseg, pavlinsko je slikarstvo doseglo sredinom 18. stoljeća i to pod vodstvom Ivana Krstitelja Rangera, koji je oslikao ne samo lepoglavsku crkvu (svetište i freske na pjevalištu) već i okolne kapele što su bile u posjedu lepoglavskog samostana: kapelu sv. Ivana na Gorici (svetište oslikano iluzionističkom arhitekturom), kapelu sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj i kapelu sv. Helene u Kamenici.</p>
<p> Ranger je svoje iluzionističko slikarstvo, kojim je rastvarao i skučene crkvene prostore kapela, doveo gotovo do savršenstva. Uz to je s lakoćom izvodio »otvorene svodove« u svetištu nad glavnim oltarom, naglašavajući tako važnost toga dijela crkve. To se možda najbolje vidi baš u svetištu lepoglavske Crkve sv. Marije u kojoj je originalna gotička rebra svoda mramoriziranjem pretvorio u konstruktivnu arhitektonsku rešetku kroz koju se može »proviriti« u Nebo i vidjeti Marijino krunjenje u nazočnosti kora anđela. </p>
<p>Posebnu snagu njegovim likovima daje gotovo skulptorsko oblikovanje tijela koje odjeća ne prikriva već baroknim naborima naglašava njegovu voluminoznost. To se odlično vidi na dvjema velikim kompozicijama na bočnim zidovima svetišta lepoglavske crkve, na kojima su prikazane scene »Istjerivanja trgovaca iz hrama« i »Dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu«.</p>
<p> Ranger je oslikavao i samostanski ljetni refektorij (blagovaonicu), preslikavši ranije ilustracije Franje Bobića koji je oslikao svod biblioteke. No, te su nam Rangerove freske poznate tek po Quiquerezovim crtežima, učinjenim 1878. godine. Jesu li uništeni ili tek prebojani kao i velika luneta toga refektorija (»Papa uručuje pavlinima pravila njihova reda«) koju je naslikao prvi poznati pavlinski slikar Luka Markgraf, pokazat će istraživanja tijekom obnove samostana, koja će zasigurno biti duga i složena. Dosadašnjim restauratorskim zahvatima na crkvenom inventaru sačuvane su, međutim, i Rangerove slike na naslonima korskih klupa u svetištu Crkve.</p>
<p> U tom svetištu sačuvana su djela još jednog velikog baroknog umjetnika, najvećeg kipara kojeg je pavlinski red imao u 18. stoljeću. Riječ je o pavlinu Aleksiju Königeru koji je zapravo bio najbolji kipar sjeverozapadne Hrvatske u tome razdoblju. On je lepoglavskoj crkvi sv. Marije udahnuo bujnu i raskošnu toplinu kasnoga baroka. Za pet oltara i propovjedaonicu Königer je izradio 22 velike drvene figure, brojne anđele različitih veličina, krilate anđeoske glavice te niz reljefnih prizora s mnogo likova uklopljenih u pejzažnu i arhitektonsku scenografiju. Svi oltari i propovjedaonica bogato su ukrašeni kipovima i reljefima, a najmonumentalniji su likovi crkvenih otaca (nadnaravne veličine) na glavnome oltaru. Impozantnim likovima heroiziranih patrijarha i pustinjaka te gracilnom ljepotom svetica i anđela u svom lepoglavskom opusu (nastalom od 1762. do 1782.) Königer se afirmirao kao kipar srednjoeuropskog formata. To njegovo djelo najljepši je i umjetnički najvrijedniji doprinos baroknom kiparstvu sjeverne Hrvatske.</p>
<p>Isticanjem samo najznačajnijih segmenata tog pavlinskog kompleksa, ne može se zaobići ni najvrijednija riznica pavlinskog zlatarstva u Hrvatskoj. Nekoć najbogatija, jer su je darivali najodličniji hrvatski velikaši, pa velikim dijelom dragocjenosti i ban Ivaniš Korvin, ta je riznica praktički nestala. Velik dio tog zlatarskog rada poticao je još iz 15. stoljeća. No, od predmeta iz toga doba sačuvala se jedino Korvinova monstranca (iz 1495.) koja se danas nalazi u Riznici zagrebačke Katedrale. </p>
<p>O sudbini i dijelu bogatstva lepoglavske riznice možda najbolje svjedoči dokument iz 1786. u kojem se navodi da su 20. ožujka te godine iz ukinutog pavlinskog samostana u Lepoglavi u Budimpeštu poslana četiri sanduka s dragocjenostima. Iz priloženog popisa razaznaje se točno da je u njima bilo: 9 srebrnih raspela, 28 srebrnih i pozlaćenih kaleža, dvije srebrne kadionice, četiri relikvijara, 10 svijećnjaka, šest vječnih svjetala, jedna monstranca (pokaznica), sedam kruna, 10 srebrnih kipova, 36 srebrnih žlica, više vrčeva, zdjela, posudica za vino i vodu te tri u srebro okovana misala. </p>
<p>Od cijelog lepoglavskog rizničkog bogatstva, o kojem bi djelomice mogao posvjedočiti i popis predmeta riznice iz 1687., koji je dopunjavan sve do 1708. godine, ostalo je tek nekoliko primjeraka liturgijskog posuđa, koje su nakon ukinuća reda sad već bivši pavlinski redovnici ponijeli sa sobom, kao nužne za celebriranje mise, u novoosnovane župe gdje su postali župnicima. No i njima je danas teško ući u trag. Od onog malog broja sačuvanih predmeta ističu se kalež i ciborij Georga Ignaza Bauera, rad augsburškog zlatara iz 18. stoljeća. Ostalom rizničkom blagu zameo se svaki trag. On je nestao u pljački koja se po drastičnosti može mjeriti samo s haračenjem i pljačkom imanja Zrinskih i Frankopana, nakon smaknuća Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. u Bečkome Novom Mjestu. Od onoga što je preostalo ne može se, zapravo, steći pravi dojam o razmjerima toga blaga te vrijednostima dragocjenosti koje su s raskošnom arhitekturom i opremom crkve predstavljale nedjeljiv dio pavlinske umjetnosti i kulture. Od lepoglavske, kao i od ostalih pavlinskih riznica u Hrvatskoj, ostali su doslovce tek »Reliquiae reliquiarum...«.</p>
<p>Kakvi su sada ti ostaci ostataka u Lepoglavi nakon gotovo dvostoljetne uzničke epizode negdašnjeg pavlinskog samostana?</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Svijet se trese od eksplozija emocija i strasti </p>
<p>Priča je ostala ista, prvo svjetsko prvenstvo 1930. godine u Urugvaju i posljednje 1998. godine u Francuskoj bili su po svemu slični. Pobjednici su se gušili u slavlju, a poraženi suicidno oplakivali zlu sreću. Svjetsko nogometno prvenstvo od prvog dana je opčinjavalo cijeli svijet, danas je svjetska nogometna smotra najpomnije praćen događaj kojeg gledaju milijarde ljudi putem televizijskih ekrana. Nije pretjeran zaključak da je svjetsko nogometno prvenstvo događaj koji za vrijeme svojeg trajanja mijenja sliku svijeta, a ni Hrvatska, naravno, u tome nije nikakva iznimka </p>
<p>Pogledajte kako je to izgledalo prije 71 godinu. Ne tako davne 1930. godine, samo koji mjesec nakon propast burze u Wall Streetu i prve globalne krize, začeo se događaj koji će tijekom kasnijih desetljeća postati globalni fenomen. </p>
<p>Da, te 1930. godine održano je prvo svjetsko nogometno prvenstvo, sa 13 zemalja, devet američkih i četiri europske. Gola statistika kaže da je prvu smotru najboljih svjetskih nogometaša osvojio Urugvaj. Međutim, rovareći po dokumentima lako ćete naći podatke koji će vam pokazati da su već tada strasti zbog nogometa dosezale usijanje. U finalnoj utakmici Urugvaj je pobijedio Argentinu, mali Urugvaj danima je slavio naslov, vlada je proglasila nacionalni blagdan u trajanju od tjedan dana. U susjednoj, kudikamo većoj Argentini, poraz se teško otrpio, stradalo je urugvajsko veleposlanstvo, dočim su Urugvajci godinama bili nepoželjni gosti u Argentini. </p>
<p>Eksplozija strasti ponavljala se tijekom svih budućih prvenstava, pobjednici su se gušili u veselju, poraženi suicidno oplakivali zlu sreću.</p>
<p>I 68 godina kasnije slka emocija i strasti je ista. Svjetsko prvenstvo 1998. godine u Francuskoj doslovce je cijelu francusku naciju diglo na noge. Osvajanjem naslova svjetskog prvaka Francuska se nekoliko dana nije dala prepoznati, od Marseillesa do Bresta slavlje je trajalo danima. Milijuni ljudi bacalo se pod kotače dvokatnog autobusa koji je prevozio francuske nogometaše. </p>
<p>Na drugom kraju svijeta, u Brazilu koji je u finalu poražen baš protiv Francuza, posvemašnja šokiranost. I deseci samoubojstava. </p>
<p> Euforično je slavila i Italija i Mussolinijevi pristaše nakon osvajanja prvenstva 1934. i 1938. godine. Kao i tragediju u Brazilu koji je na svojoj, za tu priliku posebno izgrađenoj Maracani s 200.000 navijača, u finalu SP-a poražen od Urugvaja. Stotine samoubojstva Brazilaca odmah nakon utakmice, višednevni neredi po brazilskim gradovima cijena su poraza u finalu. Bijeg brazilskog trenera preodjevenog u ženu ušao je u legendu. To je bio jedini način da izbjegne - linč.</p>
<p>Slavlje u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka 1954. godine pomoglo je Nijemcima, kako i danas tvrde sociolozi i psiholozi, preboliti ratne traume samo devet godina nakon kapitulacije u Drugom svjetskom ratu. </p>
<p> Brazil je 1958. godine doživio satisfakciju, osvajanjem prvog naslova svjetskog prvaka izbjegnuta su samoubojstva navijača, ali neredi u slavlju teško su se mogli zaobići. Brazil je sa Peleom postajao sinonim za najbolji nogomet, te se i četri godine kasnije Brazil tresao od slavlja nakon još jednog, drugo uzastopce, naslova svjetskog prvaka. </p>
<p>Lavina emocija i strasti nije se mogla izbjeći ni 1966. godine u Engleskoj. Finalna utakmica Engleza i Nijemaca sučelila je dvije nacije kao i četvrt stoljeća ranije u Drugom svjetskom ratu. Englezi su pobjedu protiv Nijemaca doživjeli kao još jednu satisfakciju, uspoređujući svoj trijumf na vojnički način, kao što su opisivali junaštva svojih pilota u zračnoj bitci za Englesku. </p>
<p>Brazil je osvojio treći naslov svjetskog prvaka 1970. godine u Meksiku, brazilska slavlja postajala su tako i tradicionalna, postajalo je jasno da nogometne strasti nigdje nisu toliko jake kao u Brazilu. </p>
<p>Trijumf domaće SR Njemačke 1974. godine, kao i također domaće Argentine 1978. godine potvrdili su da emocije domaće publike nerijetko domaću reprezentaciju lako mogu dovesti do trijumfa. </p>
<p>Još i danas se, pak, u Italiji prepričava slavlje nakon osvojenog naslova svjetskog prvaka 1982. u Španjolskoj. Za talijansku javnost nevjerojatne pobjede protiv Argentina, Brazila i Njemačke u finalu natjerali su navijače »azzura« da danima kruže ulicama talijanskih gradova uzvikujući ime novog idola - koji je sa šest golova zaredom potopio sve suparnike nakon prvog kruga koji je prođen an jedvite jade. Rossiju su talijanske tvrtke dale doživotne nagrade, u obući, odjeći, hrani...</p>
<p>Da i Argentina zna slaviti kao i Brazil, pa čak i žešće uvjerili smo se nakon trijumfa Maradonine Argentine 1986. godine u Meksiku. Duboka tuga zavladala je Argentinom četiri godine kasnije: u finalu su Maradona i društvo pali protiv Nijemaca. </p>
<p>Naposljetku, Brazil je 1994. osvojio četrvti put naslov svjetskog prvaka. Ne treba posebno isticati kakva je to bura strasti i slavlja bila.</p>
<p>Svjetsko prvenstvo u nogometu događaj je koji za vrijeme svojeg trajanja mijenja svijet. Svi, siromašni i bogati, moćni i nemoći, vlasti i opozicije, sjede uz televizijske prijemnike. </p>
<p>Vrlo ilustrativan podatak o važnosti prava prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva jest brojka od 37 milijardi gledatelja diljem svijeta koji su pratili SP u Francuskoj 1998. godine. Samo je finalnu utakmicu (Francuska - Brazil) gledalo više od dvije i pol milijarde ljudi! Sveukupno je čak 37 milijardi gledatelja putem ekrana gledalo utakmice iz Francuske. </p>
<p>Televizjski stručnjaci vjeruju da će utakmice iz Japana i Južne Koreje gledati više od 50 milijardi gledatelja. Već se sada napominje da će se za prijenose SP-a angažirati sedam najpoznatijih svjetskih redatelja sportskih prijenosa. </p>
<p>Kao novosti u televizijskim prijenosima spominju se prijenosi s kamerama visoko iznad stadiona koje će prikazivati taktičke postave igre, kao i kamera koj će biti neprestance usmjerene na klupe za pričuvne igrače obje momčadi. Svaki prijenos trebao bi se raditi s 30 kamera. Sve navedeno silno košta, kao što košta i otkup televizijskih prava. </p>
<p>Međunarodna nogometna organizacija (Fifa) prodala je tvrtki »Dents Inc.« televizijska prava za područje Azije, za prijenose nogometnih utakmica sa SP 2006. godine u Njemačkoj. U priopćenju Fifa ističe da je ugovor s tvrkom »Dents« potpisan u okviru prodaje marketinških prava uključujući i zajednička sponzorska prava . Ugovor se odnosi na područje Japana, istočne i jugoistočne Azije, te Oceanije i vrijedi 45 milijuna dolara. S ostalim pravima za »ostatak svijeta« prodaja televizijskih prava popela se na sveukupnih 165 milijuna dolara. </p>
<p>Svjetsko prvenstvo u Aziji bit će prigoda da se još jednom na istom mjestu susretnu predsjednici država i šefovi vlada, jer kad je nogomet u pitanju sve očito postaje manje bitno.</p>
<p>Hrvatska je također, u prvom licu, bila svjedokom eksplozije strasti i emocija. Prisjetimo se svi zajedno slavlja po hrvatskim gradovima nakon serije uspješnih rezultata naše reprezentacije kojim se osvojilo treće mjesto na svijetu. </p>
<p>Uostalom, istraživanja su pokazala da je za Hrvatsku prije SP u Francuskoj u svijetu čulo tek 10 postotaka stanovništva, nakon francuske smotre taj se broj popeo do govoto sedamdesetak posto. </p>
<p>Odbrojavanje prije nove nogometne smotre, u Japanu i Južnoj Koreji, posao je cijelog svijeta, ne samo zemalja koje su se plasirale na završnicu. Zacijelo ćemo biti svjedoci novih eksplozija strasti, doživjet ćemo novu priču koja će potvrditi fenomen svjetskog nogometnog prvenstva. Ne bi imali ništa protiv ako bi Hrvatska imala svoje mjesto u toj priči. </p>
<p>Zapitajte se, gdje ste pospremili hrvatske zastave, šalove i kape. Nije nemoguće da ih opet potražite i jurnete niz ulicu u toplu ljetnu noć. Uostalom, iskusni ste u slavlju...</p>
<p>Andrija Kačič-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Cvitanović i Krznar jedine nepoznanice</p>
<p>»Još ću razgovarati s Leutarom i postoji mogućnost da on ostane s nama na proljeće«, rekao je Dinamov trener Ilija Lončarević, nakon što je predočio popis igrača koje će voditi na pripreme za proljetni dio sezone. Na popisu, naime, više nema Abramovića, Gondžića, Leutara, Čuture, Miljkovića, Bradvića i Dujmovića</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Na samome izmaku kalendarske godine Dinamov trener lija Lončarević načinio je detaljan »rendgen« svoje momčadi i sada je već prilično jasna »krvna slika« sastava koji će se na proljeće upustiti u žestoki lov na naslov prvaka. Lončarević se, eto, sada može opustiti i doista rasterećeno dočekati Novu godinu. No, već na samome startu drugoga tjedna u 2002. godini »plavi« će početi pripreme za nastavak sezone i do toga datuma, 7. siječnja, bit će riješena i glavna nepoznanica - Igor Cvitanović.</p>
<p> - Ovih ću dana još popričati s njime i vidjeti kakvo je stanje, dodao je Dinamov trener.</p>
<p> U svakome slučaju, u klubu još uvijek ozbiljno računaju na najboljega strijelca u svojoj povijesti. On trenutno razmatra inozemne ponude, a definitvnu odluku o tome hoće li prihvatiti trogodišnji ugovor, kojega mu je pred stol podastrijeo direktor Velimir Zajec, donijet će neposredno nakon Nove godine.</p>
<p> Pitanje je, također, što će biti s vječito ozlijeđenim Damirom Krznarom. Ni ovaj puta, naime, neće moći na pripreme...</p>
<p> Sve u svemu, Lončarević je obznanio popis igrača na koje će računati u proljetnome dijelu sezone, a u toj se »križaljci« nalaze vratari Butina, Turina i Šarlija, braniči Sedloski, Smoje, Cesar, Drpić, Landeka, Polovanec i Bošnjak, vezisti Leko, Agić, Pilipović, Jurić, Mikić, Petrović i Tomić, te napadači Marić, Kranjčar, Mešanović, Zahora i, naravno, Cvitanović.</p>
<p> Na popisu, dakle, više nema Abramovića, Gondžića, Leutara, Čuture, Miljkovića, Bradvića i Dujmovića, kojima slijedi posudba. Zasad, međutim, još nije izvjesno u kojem će klubu spomenuti igrači nastupati na proljeće. Poznato je jedino da su u kombinaciji Osijek, Cibalia, Slaven Belupo i Pomorac.</p>
<p> Vratar Turina će, po svemu sudeći, ostati u Kamen Ingradu, gdje je branio završni dio prošle polusezone, a u Velikoj će zasigurno ostati i Bradvić.</p>
<p> - Još ću razgovarati s Leutarom i postoji mogućnost da on ostane s nama, kazao je Lončarević. - On jest kapacitet za Dinamo, ali bojim se da mu se opet ne dogodi da prođe polusezona u kojoj će igrati malo. Osim toga, nisam siguran da će se nametnuti onako kako bih ja to htio, kao što se, uostalom, ni dosad nije nametnuo. Neka sam razmisli što želi. Čutura? On se, pak, pri kraju sezone dignuo, no u našem sustavu može igrati samo na jednoj poziciji, i to u veznoj liniji na lijevome boku. S obzirom na to da mi ipak u većini slučajeva nećemo igrati takvim sustavom, bojim se da bi opet mogao igrati premalo. Ne bih ga htio kočiti, a bude li sjedio na klupi, to je ipak kočenje.</p>
<p> Gondžić i Mikić su trenutačno u fazi rehabilitacije. I dok će se Mikić momčadi priključiti krajem siječnja, Gondžić će se uputiti negdje na posudbu... Od osmorice mladih igrača trener će na pripreme voditi još trojicu ili četvoricu. U toj su kategoriji Bule, Koretić, Barukčić, Blaškić, Kwedi, Ćosić, Da Silva i Marko Marić. Vjerojatno će se naći još dva ili tri dodatna mjesta za mlađe juniore - Papu, Bašića i Oraščanina.</p>
<p> - U svemu ovome postoji još jedan problem. Tek sam sada saznao da Koretić ima vrlo kratak ugovor s klubom i ja ću tražiti da se taj ugovor produži. U protivnome neću računati na njega, jer nemam namjeru raditi na kratke staze, zaključio je Dinamov trener.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Manchester Utd želi Igora Tudora!</p>
<p>»Juventus ne prodaje Tudora. Ni njega, ali ni bilo kojeg drugog igrača koji je trenutačno član 'stare dame'«, odlučan je Luciano Moggi, izvršni direktor talijanskog kluba </p>
<p>LONDON, 29. prosinca</p>
<p> - Najuspješniji engleski klub posljednjeg desetljeća, Manchester United, ponudio je talijanskom Juventusu više od 27 milijuna eura (15,5 milijuna funti) za hrvatskog reprezentativca Igora Tudora.</p>
<p>- Zašto bih skrivao da mi je san zaigrati za Manchester United? Obožavam engleski nogomet, a klub s Old Trafforda najveći je klub na svijetu, prenijeli su Tudorovo razmišljanje engleski mediji.</p>
<p>Doduše, menedžeru Manchester Uniteda, Sir Alexu Fergusonu, koji najviše problema ove sezone ima upravo s obrambenom linijom, još uvijek na transfer preostaje nagovoriti čelništvo Juventusa, koje za sada odbija pomisao na mogućnost da 23-godišnji Tudor napusti njihove redove.</p>
<p>- Juventus ne prodaje Tudora. Ni njega, ali ni bilo kojeg drugog igrača koji je trenutačno član »stare dame«, odlučan je Luciano Moggi, izvršni direktor talijanskog kluba. </p>
<p>G. K.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pavleku i »haklerima« 31. »Kutija šibica«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pobjednik 31. malonogometnog turnira »Kutija šibica« je momčad Renault Auto Krešo-Krapina koja je u finalu svladala AMB Kolor 3-0 (1-0). Najbolji igrač turnira, a ujedno i najbolji strijelac sa devet pogodaka je Nikica Pavlek iz slavljeničke momčadi. Pokal najboljem vrataru, Berislavu Sečki iz AMB-a, uručio je novinar Vjesnika Zlatko Abramović.</p>
<p>Do finala su, začuđujuće, došle momčadi koje ne igraju mali nogomet profesionalno, već ponekad nastupaju na turnirima iz ljubavi prema malom nogometu. Put do finala bio im je trnovit, pogotovo pred kraj natjecanja. Renault je u četvrtfinalu izbacio prošlogodišnje finaliste, MNK Orkan Auto Mir, a u polufinalu Super Sport. AMB Kolor je u polufinalu bio bolji od prošlogodišnjih pobjednika »Kutije« MNK Petar Rauch Bravo. </p>
<p>Momčad Renaulta je povela pogotkom Nikice Pavleka već u 4. minuti nakon odličnog solo prodora Damira Mužeka, a isti igrač bio je asistent kod drugog i trećeg zgoditka. Prvo je u 23. minuti uposlio Bogadija, a minutu prije kraja, iz protuudara, odlično je pronašao najboljeg igrača turnira, Nikicu Pavleka, koji je s lakoćom povisio na konačnih 3-0. </p>
<p>Finalnoj utakmici prethodila je revijalna utakmica između selekcije »Kutije šibica«, koju su izabrali Ante Čačić i Zoran Aplenc, i Dinama. U vrlo zanimljivoj utakmici nije bilo pobjednika, a obje momčadi postigle su po dva pogotka. Robert Grdović i Davor Šuker poentirali su za selekciju »Kutije«, a Silvio Marić i Igor Cvitanović za Dinamo.</p>
<p>Utakmica za 3. mjesto između MNK Petar Rauch Bravo i Super Sporta nije odigrana zbog iznenadne smrti trenera »Petra«, Renata Barišića, koji je stradao u srijedu u prometnoj nesreći. Igrači Super Sporta odrekli su se svoje novčane nagrade u iznosu od 10000 kuna u korist obitelji Barišić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatski hokejaši u pohodu na prvu svjetsku Diviziju</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - U Zagrebu, 30. prosinca, počet će Svjetsko prvenstvo Divizije 2 u hokeju na ledu za hokejaše do 20 godina. Osam reprezentacija, koje će biti podijeljene u dvije skupine, nastojat će dosegnuti plasman u Diviziju 1, a u koju će zbog proširenja skupine imati pravo prijeći čak četiri momčadi. </p>
<p>Hrvatski reprezentativci prvog dana turnira ogledat će se protiv Litvanaca (20 sati), nakon čega ih u skupini očekuju još susreti protiv Japanaca (31. prosinca) i Mađara (2. siječnja). U drugoj grupi snage će odmjeriti reprezentacije Latvije, Danske, Velike Britanije i Nizozemske.</p>
<p>- Vrlo je važno da uspjehom protiv Litvanaca započnemo turnir. Tada bi bilo puno lakše ući u dvoboj s Japancima koje smatram protivnicima po našoj mjeri, ali i s Mađarima s kojima bi se također mogli ravnopravno nadmetati. Doduše, svi naši protivnici su daleko fizički superiorniji, pa se upravo iz tog razloga tijekom priprema najviše radilo na fizičkoj spremi. Inzistirat ću na vrlo agresivnoj igri, a držim da je naša prednost upravo u htijenju reprezentativaca da prijeđu u elitnije natjecanje, istaknuo je izbornik hrvatske vrste Pavel Kavčić.</p>
<p>Posljednji dan turnira predviđen je za 3. siječnja, kada će se od 10 sati ujutro, pa sve do kasno u noć, reprezentacije boriti za konačni plasman. Sve utakmice biti će održane u Ledenoj dvorani Doma sportova, dok je ulaz besplatan.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Janičini prvi bodovi u slalomu ove sezone</p>
<p>Naša je skijašica na kraju za pobjednicom Anjom Paerson zaostala 63 stotinke sekunde, kao i u prvoj vožnji. Da je malo bolje odvozila drugu vožnju, Janičin bi plasman bio nešto bolji, no ako se zna da je ovo tek treća Janičina ovosezonska utrka koju je završila kako valja i da je u sve tri osvajala bodove, njezin doseg i te kako je dobar </p>
<p>ZAGREB/LIENZ, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatska najbolja skijašica i još uvijek službeno najbolja slalomašica svijeta, Janica Kostelić svoj je drugi ovosezonski slalom završila na 11. mjestu, osvojivši prvih 24 boda u nadmetanju slalomašica ove sezone. Naša je skijašica za pobjednicom, Šveđankom Anjom Paerson zaostala 63 stotinke, a na postolje su još stale Amerikanka Kristina Koznick i Njemica Monika Bergmann koje su za Paerson zaostale pet stotinki. Mladoj, 20-godišnjoj Šveđanki ovo je druga slalomska pobjeda ove sezone, nakon pobjede u Sestriereu prije dvadeset dana.</p>
<p>Naša je skijašica startala šesta i na tom je mjestu dočekala kraj prve vožnje, zaostavši za vodećom Anjom Paerson 63 stotinke. Razlika za pobjednicom je na kraju bila ista, no Janica je utrku završila na mjestu niže.</p>
<p>Janica je vozila jako dobro prvu vožnju, no, kao i dan ranije u veleslalomu, u drugoj je vožnji bila lošija, vozila je oprezno, ne napadajući. Neki su možda očekivali da će Janica ponoviti svoje dominantne lanjske nastupe u slalomu, no u ovom trenutku je to pomalo nerealno. Ne treba zaboraviti da je ovo tek drugi Janičin slalom ove sezone, a prvi u kojem je osvojila bodove. Naime, u slalomu u Sestriereu prije 20 dana, Janica je prvu vožnju završila na 37. mjestu, pa nije ni nastupila u drugoj vožnji. A sad, nakon ozljede ramena i prehlade, Janica je postigla najbolji plasman ove sezone, nakon 12. mjesta u superveleslalomu u Val d'Isereu prije dva tjedna. Upravo je dan nakon tog 12. mjesta Janica ozlijedila rame, što ju je ponovno udaljilo od staza. Ovo je treća Janičina utrka ove sezone u Svjetskom kupu koju je završila kako valja i treći put da je osvojila bodove. A kad pogledamo kako je počela sezonu, to nikako ne može biti loše.</p>
<p>- Ako pogledam kako sam vozila u Sestriereu, onda je ovo dobro. No, kako sam vozila drugu vožnju, to je zbilja bilo »Bože oslobodi«, kratko je rekla Janica nakon slaloma.</p>
<p>Nakon ovih nastupa u Lienzu, Janica će sa svojim stožerom otići u svoju bazu, Innerkrems, gdje već trenira njezin brat Ivica. Tamo će trenirati do 4. siječnja, kad je očekuje nastup u Mariboru, veleslalom i dva slaloma (jedan je nadomjestak za otkazani Megeve). Ivica će, pak, 5. i 6. siječnja u švicarskom Adelbodenu voziti veleslalom i slalom.</p>
<p>Inače, Janica je u Lienzu primila nagradu »Serge Lang« koja se svake godine dodjeljuje najimpresivnijem skijašu ili skijašici.</p>
<p>Druga hrvatska skijašica Nika Fleiss sa startnim brojem 59 u prvoj je vožnji ostvarila 39. vrijeme i nije se plasirala u drugu vožnju. Niki je nedostajalo 49 stotinki da bi ušla među 30 najboljih. No, ovo je svakako mnogo bolje od 58. mjesta u Sestriereu.</p>
<p> l Rezultati slaloma: 1. Anja Paerson (Šve) 1:24.74, 2. Kristina Koznick (SAD) + 0.05, 2. Monica Bergmann (Njem) + 0.05, 4. Ylva Nowen (Šve) + 0.08, 5. Trine Bakke (Nor) + 0.19, 6. Sarah Schleper (SAD) + 0.24, 7. Laure Pequegnot (Fra) + 0.26, 8. Christelle Pascal Saioni (Fra) + 0.31, 9. Sonja Nef (Švi) + 0.42, 10. Tanja Poutianen (Fin) + 0.61, 11. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 0.63... redoslijed slalomašica nakon tri utrke: 1. Paerson 200 bodova, 2. Pequegnot 172, 3. Koznick 152, 4. Bergmann 120, 5. Poutiainen 106, 6. Pascal-Saioni 104, 7. Bakke 95, 8. Nef 89, 9. Martina Ertl (Njem) 87, 10. Christine Sponring 80... 27. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 24... ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 448 bodova, 2. Paerson 369, 3. Isolde Kostner (Ita) 353, 4. Karen Putzer (Ita) 331, 5. Nef 329, 6. Hilde Gerg (Njem) 305, 7. Renate Götschl (Aut) 265, 8. Sylviane Berthod (Švi) 258, 9. Carole Montillet (Fra) 227, 10. Corinne Rey Bellet (Švi) 187... 54. JANICA KOSTELIĆ 55...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Malysz u lovu na sve četiri pobjede</p>
<p>U Svjetskom kupu Poljak Adam Malysz trenutno uvjerljivo vodi sa čak 411 bodova više od drugoplasiranoga Nijemca Svena Hannawalda, pa stoga nije nimalo čudno da je uoči jubilarne 50. »Novogodišnje turneje« jedini kandidat za pobjedu</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Posljednja je »Novogodišnja turneja« skijaša na skijama u sam vrh lansirala Poljaka Adama Malysza, koji se nakon ukupne pobjede na »Turneji« toliko »napumpao« samopouzdanjem da je do kraja prošle sezone bio gotovo nepobjediv, te se na kraju sezone okitio naslovom pobjednika Svjetskog kupa. </p>
<p>Ovaj 24-godišnji Poljak je formu iz druge polovice prošle sezone prenio i na početak ove, te trenutno uvjerljivo vodi sa čak 411 bodova više od drugoplasiranoga Nijemca Svena Hannawalda. Stoga nije čudno kako je uoči jubilarne 50. »Novogodišnje turneje« Malysz jedini kandidat za pobjedu, a nerijetko se spominje i mogućnost da uspije ostvariti pothvat koji još nikada nikome nije uspio, odnosno da pobijedi na sve četiri postaje »Novogodišnje turneje« - u Oberstdorfu, Garmisch-Partenkirchenu, Innsbrucku i Bischofshofenu.</p>
<p>Malysz će najveće konkurente imati u domaćim skakačima, Nijemcima Hannawaldu, Schmittu, te novom asu Stephanu Hockeu, Austrijancima Höllwarthu, Widhölzlu, Horngacheru, Goldbergeru i Kochu, Finci svake godine dolaze u vrlo jakom sastavu iz kojega uvijek može iskočiti bilo tko, a na posljednjem natjecanju u talijanskom Predazzu zablistao je Švicarac Simon Ammann sa dva druga mjesta.</p>
<p>Tko god pobijedi na sve četiri skakaonice, zaradit će 210 tisuća maraka (po 40 za svaku pobjedu, te 50 za ukupnu pobjedu), te će dobiti automobil AUDI A 4 Avant quattro. Lov na ukupni nagradni fond od 500 tisuća maraka počinje u nedjelju u Oberstdorfu s početkom u 13.45 sati.</p>
<p> l Raspored turneje, 30. prosinca: Oberstdorf (13.45), 1. siječnja: Garmisch-Partenkirchen (13.45), 4. siječnja: Innsbruck (13.45), 6. siječnja: Bischofshofen (13.45).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>EP u Münchenu daje odgovore na sva pitanja</p>
<p>Na posljednjem Europskom prvenstvu u Budimpešti 1998. radovali smo se svakom prolazu kroz jutarnje kvalifikacije, no u Münchenu to više nikoga neće zanimati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako bismo hrvatskoj atletici željeli dobro, tada bismo našim atletičarima i atletskim dužnosnicima poželjeli sretnu Novu 2002. godinu na sljedeći način: </p>
<p>Zaboravite sve juniorske uspjehe, rekorde i mediteranske medalje iz protekle sezone i okrenite se Europskom prvenstvu u Münchenu! Sve što ste napravili posljednjih godina, samo u Münchenu može biti objektivno vrednovano i »naplaćeno«.</p>
<p>Na posljednjem EP u Budimpešti 1998. radovali smo se svakom prolazu kroz jutarnje kvalifikacije (nije ih bilo puno), no u Münchenu to više nikoga neće zanimati. Početkom kolovoza zanimat će nas, primjerice, koliko se europskim medaljama mogu približiti finalistice Svjetskog prvenstva u Edmontonu, Blanka Vlašić (6.) i Ivana Brkljačić (8.). S nestrpljenjem ćemo pratiti utrke na 100 metara da bismo vidjeli koliko daleko mogu doći Dejan Vojnović i Igor Blažević trčeći brže od 10.30. Očekivat ćemo da Siniša Ergotić i Luka Aračić upravo u Müncenu ponovno skoče u dalj preko 8 metara. Tražit ćemo potvrdu da štafete 4x100 i 4x400 nisu išle na Olimpijske igre u Sydney samo na izlet. Nadat ćemo se da i svi ostali naši atletičari upravo u Münchenu ostvare svoje najbolje rezultate jer je tamo mjesto za takve dosege. Hic Rodos, hic salta!</p>
<p>Dvije godine prije Olimpijskih igara u Ateni hrvatska atletika ne smije više na europskom prvenstvu biti samo »statistička činjenica«. Europsko prvenstvo u Münchenu je za hrvatsku atletiku daleko najvažnije natjecanje u ovom olimpijskom ciklusu i nadamo se da ga i u Hrvatskom atletskom savezu tako shvaćaju i prihvaćaju. Manje je važno hoćemo li na Svjetskom juniorskom prvenstvu na Jamajci osvojiti neku medalju ili hoćemo li se na Kupu Europe u Beogradu plasirati u viši rang natjecanja, no EP u Münchenu... Nastup hrvatske atletike u glavnom gradu Bavarske jedino je što u 2002. zanima i Hrvatski olimpijski odbor, a kod njih je kasa. Teško da će posegnuti u nju samo zbog juniorskih medalja.</p>
<p>Možda će se ovo nekome učiniti poprilično radikalnim stajalištem, no to je realnost i jedino ispravno, sportsko razmišljanje. Broji se samo rezultat na najvećim natjecanjima. Uostalom, mislite li da se više itko sjeća bilo čega drugog iz atletske 2001. osim finalnih nastupa Blanke Vlašić i Ivane Brkljačić na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu? </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Indija odbila pakistanski prijedlog o pregovorima</p>
<p>NEW DELHI, ISLAMABAD, 29. prosinca</p>
<p> - Indija je u subotu izvijestila kako zasad nije voljna održati mirovne pregovore s Pakistanom. Dok opasnost od sukoba većih razmjera raste, pakistanski predsjednik Pervez Musharraf u petak je izjavio kako se na regionalnom summitu želi sastati s indijskim premijerom Atalom Beharijem Vajpayeem, no visoki dužnosnik ministarstva vanjskih poslova izjavio je kako je vjerojatnost njegove realizacije vrlo mala.</p>
<p>Iranski predsjednik Mohamad Hatami predložio je u subotu da bude posrednikom u indijsko-pakistanskoj krizi te pozvao vođe tih dviju zemalja na »razboritost« i »kompromis«. </p>
<p> Dok susjedne zemlje, obje s nuklearnim oružjem, gomilaju svoje snage na granicama, američki predsjednik George Bush izjavio je da se SAD trude uspostaviti mir i spriječiti izbijanje četvrtog rata između dviju južnoazijskih država.</p>
<p> Agencije također javljaju o masovnom egzodusu stanovništva iz sjeverne indijske države Punjab, koje strahuje od sukoba zbog razmještaja indijskih vojnika duž 550 duge granice s Pakistanom. Vojska je naredila i evakuaciju oko 20.000 stanovnika iz 40-ak sela koja se nalaze na granici. Oko zračne luke Srinagar u Kašmiru razmješteno je teško topništvo i protuzračna obrana, a obavljene su i pripreme za zaštitu Taj Mahala.</p>
<p>Pakistan nikada neće započeti rat, izjavio je u petak u Islamabadu pakistanski predsjednik Pervez Musharraf. »Pakistan je za mir, mi ne želimo rat. Mi nećemo započeti rat osim ako nam ne bude nametnut«, rekao je Musharraf novinarima i dodao: »Svjesni smo svih rizika koji bi slijedili«. </p>
<p> Indija i Pakistan su od stjecanja nezavisnosti nakon II. svjetskog rata vodili tri rata, zbog spornog područja Kašmira. Sadašnji rast napetosti i gomilanje snaga na granici, izazvani terorističkim napadom na indijski parlament 13. prosinca, pobuđuju veliku zabrinutost međunarodne zajednice jer su se tradicionalni suparnici unatrag nekoliko godina svrstali među nuklearne sile. </p>
<p>Indijski premijer Atal Behari Vajpayee u subotu je svoje sunarodnjake pozvao da budu spremni suočiti se sa »svim mogućnostima« u krizi do koje je došlo sa susjednim Pakistanom. »U ovome trenutku pozivam sve svoje sunarodnjake da budu spremni na sve mogućnosti, pri čemu će dokazati jedinstvo, odvažnost i veliko povjerenje u pravednost naše borbe«, kazao je premijer na sastanku stranke BJP.</p>
<p> Vojni i diplomatski odnosi između dviju zemalja jako su pogoršani nakon napada 13. prosinca na parlament u New Delhiju što su ga počinili islamisti. Indijci smatraju da su za napad odgovorni pokreti čije su baze u Pakistanu, te drže da iza njih stoje tajne službe u Islamabadu. </p>
<p> Američki predsjednik George W. Bush ranije je objavio da SAD aktivno djeluju na ublažavanju napetosti između New Delhija i Islamabada. »Amerikanci pomažu da se smanje napetosti«, potvrdio je general Musharraf. (Reuters/dpa/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bin Laden u Peshawaru?</p>
<p>KABUL, LONDON, 29. prosinca</p>
<p> - Nova baza Osame bin Ladena je u pakistanskom gradu Peshawaru, izvijestio je u subotu izvor blizak afganistanskom ministru obrane želeći ostati anoniman. To je treći puta u dva dana da afganistansko ministarstvo obrane ponavlja informaciju o Bin Ladenovoj prisutnosti u Pakistanu.</p>
<p> »Nismo u potpunosti sigurni da se on u ovome trenutku nalazi ondje, no izvješća obavještajnih službi ukazuju na mogućnost da je njegova nova baza Peshawar gdje se nalazi u tajnosti«, rekao je dužnosnik, dodavši kako se svjetski neprijatelj broj jedan neprestano 'seli' te da afganistanska obavještajna služba nije u mogućnosti slijediti ga iz minute u minutu.</p>
<p> U četvrtak je glasnogovornik afganistanskog ministarstva obrane Muhamed Habeeel izjavio da se Bin Laden »nalazi u planinskom dijelu Tore Bore, gdje ga štite članovi pakistanske fundamentalističke stranke Jamiat-i-ulame«. Pakistan i SAD izvijestile su kako ne znaju gdje se nalazi Bin Laden. Po nekim izvorima, u samom Afganistanu još se skriva između 6.000 i 7.000 pripadnika Al-Qaide. U pakistanskom zatvoru Kohat koji se nalazi 60 km južno od Peshawara nalazi se 139 osoba za koje se sumnja da su članovi Al-Qaide.</p>
<p> Glasnogovornik pakistanske vlade general Rašid Kureiši ponovno je u subotu rekao kako ne postoji nikakav dokaz koji bi ukazivao na nazočnost Osame bin Ladena na pakistanskom teritoriju. »Te glasine kolaju već nekoliko tjedana«, rekao je general Kurejši u razgovoru za BBC. Međutim, dodao je, »čak ni Sjedinjene Države ne znaju gdje se nalazi Osama bin Laden«.</p>
<p> »Zašto se koncentriraju upravo na Pakistan?«, upitao se pakistanski glasnogovornik. »Ako afganistanska vlada ima informacije o mjestu gdje se nalazi bin Laden, treba nas o tome izvijestiti«, rekao je Kureiši. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Al Qaida ispitivala korištenje nuklearnog oružja</p>
<p>LONDON, 29. prosinca</p>
<p> - Mreža terorističke organizacije Al Qaida ispitivala je korištenje nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja protiv Zapada, a provodila je i pokuse nad životinjama, objavio je u subotu britanski list The Times. List piše da je do tih informacija došao nakon detaljne provjere dokumenata koji su otkriveni u napuštenoj kući Al Qaide u glavnom afganistanskom gradu Kabulu, nakon što je grad pao u ruke snaga Sjevernog saveza 13. studenoga.</p>
<p> Dokumenti, koji su već prevedeni, ukazuju da je Al Qaida proučavala kako serijski proizvesti botulinski otrov dovoljno jak da ubije 2.000 ljudi, tvrdi The Times. Stotine fotokopiranih, ručno pisanih i printanih stranica pisane su mješavinom arapskog, urdu, perzijskog, mandarinskog, ruskog i engleskog jezika. Primjerci toga su fotografirani i poslani u britansku bazu s profesionalnim prevodiocima sa znanstvenim kvalifikacijama, kao i stručnjacima s područja naoružanja za masovno uništenje.</p>
<p> List tvrdi kako je potvrđeno da su ćelije Al Qaide ispitivale materijale kako bi napravili nekvalitetnu »prljavu« nuklearnu napravu. Prema pronađenim podacima, Al Qaida nije bila u mogućnosti izraditi dalekometni projektil ili nuklearnu napravu, ali ju je bila spremna iskoristiti ako bi je se domogla. Jedno poglavlje tih stranica prikazuje kako je kemijsko oružje testirano na zečevima. Životinje su umirale nakon što im je ubrizgan cijanid i sod.</p>
<p> Dokumenti također pokazuju kako je Al Qaida uvježbavala svoje jedinice da napadnu bliskoistočne vođe koji simpatiziraju Zapad. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Argentinci prosvjeduju zbog zamrznutog novca </p>
<p>BUENOS AIRES, 29. prosinca</p>
<p> - Skupina prosvjednika uspjela je u subotu ući u argentinski Kongres te je podmetnula požar koji je uskoro ugašen.</p>
<p> Osiromašeni Argentinci u petak su navečer izašli na ulice udarajući loncima i metalnim posudama izražavajući tako svoje nezadovoljstvo i prosvjed zbog zamrzavanja novca u bankama već mjesec dana. Spontana provala nezadovoljstva označila je prosvjed argentinske srednje klase, sličan onom od prošloga tjedna kojim se išlo na rušenje predsjednika Fernanda De la Rue. Prosvjednici su nahrlili u banke i načinili duge redove, uzvikujući da žele svoj novac nakon što je Vlada odobrila petodnevni dopust bankama, čime je zatvorena većina financijskih transakcija.</p>
<p> »Odmrznite novac!«, vikali su prosvjednici zahtijevajući od banaka da ukinu restriktivne mjere i omoguće im da izvade svoj položeni novac. </p>
<p> Argentinske snage reda upotrijebile su suzavac kako bi rastjerale demonstrante koji su se u prvim satima subote okupili ispred predsjedničke palače u Buenos Airesu, izražavajući prosvjed protiv nove vlade. Dio demonstranata, kojih se okupilo oko sedam tisuća, bacao je kamenje na snage reda. Prosvjednici su se okupili kako bi zatražili ostavku nekih vladinih dužnosnika optuženih za korupciju.</p>
<p> Carlos Grosso, savjetnik predsjednika Adolfa Rodrigueza Saae podnio je ostavku samo nekoliko sati nakon početka prosvjeda. Blizak bivšem peronističkom predsjedniku Carlosu Menemu, Grosso ima obimni sudski dosje vezan za korupciju. (AFP/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Povijesna večera Cleridesa i Denktasha</p>
<p>ANKARA, 29. prosinca</p>
<p> - Vođe ciparskih Grka i Turaka, Glafkos Clerides i Rauf Denktash, sastat će se u subotu na zajedničkoj večeri u pokušaju da nađu rješenje za gotovo trideset godina podijeljeni otok. Zajednička večera dvojice ljutih protivnika, nekadašnjih školskih kolega, pobuđuje iznimnu pozornost ne samo na otoku, već i unutar Europske unije i međunarodne zajednice. Vjeruje se da bi ti razgovori već do kraja 2002. mogli dovesti do kompromisne otočke formule koja bi barem približno zadovoljila obje oštro sučeljene strane.</p>
<p> Domaćin večere bit će Clerides čiju vladu priznaje međunarodna zajednica, dok Denktashovu priznaje samo službena Ankara.</p>
<p> Denktas inače danas prvi puta nakon 1974., kad su turske oružane snage izvršile invaziju na otok, putuje na jug, odnosno u grčki dio podijeljenog otoka-države.</p>
<p> Cipar je nakon turske invazije podijeljen 180 kilometara dugom demarkacijskom linijom na sjeverni - turski i južni - grčki dio. Pod turskom upravom nalazi se oko 37 posto otoka.</p>
<p> Dugogodišnji »ciparski sindrom« postao je praktički kamenom o vratu europske Petnaestorice. Taj najveći teritorijalni spor u Europi opterećuje podjednako odnose Turske i Grčke, ali i NATO saveza i Unije.</p>
<p> Prijem Cipra, iako vrlo ozbiljnog kandidata, u EU, pod znakom je pitanja budući da turska strana uvjetuje ulazak u punopravno članstvo konačnim određivanjem političkih i državno-pravnih odnosa unutar buduće ciparske države. Naime, dok grčka strana inzistira na federalnoj opciji, turska se zalaže za konfederalno uređenje međusobnih odnosa dva, kako se ističe, potpuno ravnopravna otočka partnera.</p>
<p> Dva su se čelnika 5. prosinca već sastala na zajedničkoj večeri u rezidenciji Denktasha, predsjednika samoproglašene Turske Republike Sjeverni Cipar, u Nikoziji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Distrikt Brčko u blokadi</p>
<p>BRČKO, 29. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Supervizor za Brčko Henry Lee Clarke uputio je pismo najvišim organima vlasti Republike Hrvatske od kojih traži ukidanje odluke o ograničenom prometu preko savskog mosta kod Brčkog. Lokalne vlasti Distrikta zatražile su pomoć u prevladavanju tog problema i od najvisih organa BiH.</p>
<p>Ispostava Hrvatskih cesta u Osijeku 22. prosinca donijela je jednostranu odluku kojom zabranjuje vozilima težim od šest tona promet preko savskog mosta koji spaja Gunju i Brčko, čime je onemogućen promet nafte i naftnih derivata iz RH u Brčko Distrikt kao i promet drugih roba. U Gospodarskoj komori Brčko Distrikta izražavaju sumnju da je aktualna vlast u Hrvatskoj donijela takvu odluku čiji je krajnji cilj zaustavljanje robnih tokova usmjerenih u i preko Brčko Distrikta. »Sigurni smo da je to malograđanska gesta nekog moćnika koji je iz tko zna kojih razloga zlouporabio svoj položaj. To je očit primjer zloporabe nadležnosti nekih institucija kojima je Hrvatska dala povjerenje da reguliraju pitanja iz ove oblasti«, kaže se u priopćenju Gospodarske komore Brčko Distrikta.</p>
<p>Situaciju je dodatno zakomplicirala i odluka Carinske ispostave u Orašju kojom se od prošlog petka zabranjuje uvoz nafte u Brčko Distrkt. Uvoznici nafte i naftnih derivata iz Brčko Distrikta, koji su svoje firme registrirali u sudovima Federacije BiH, ne mogu preko graničnog prijelaza Orašje uvoziti naftu u Brčko Distrikt. Šef Carinske ispostave Orasje Marko Božanović kazao je da se uvezena nafta mora cariniti u Orašju ili u nekoj carinskoj ispostavi Federacije BiH a ne, kao dosad, u Brčko Distriktu. On je također istaknuo da je ova mjera poduzeta u cilju sprječavanja šverca naftom koji se posljednjih mjeseci odvijao u i preko Brčko Distrikta.</p>
<p>Dogradonacelnik Brcko Distrikta Ivan Krndelj kazao je za Vjesnik da Odluka o zabrani prometovanja vozilima tezim od šest tona preko mosta Gunja-Brčko nije utemeljena. »Nakon rekonstrukcije provjerena je nosivost i obavljen tehnički prijem mosta. Iz tehničke dokumentacije vidljivo je da je maksimalna nosivost mosta Gunja - Brcko 110 tona, pa je očito da ograničenje prometa na šest tona nije tehničko nego, rekao bih, političko pitanje«, kazao je Krndelj.</p>
<p>On je istaknuo da je Brčko Distrikt od svog osnutka izlozen stalnim pritiscima iz oba bh-entiteta koji u posljednje vrijeme u svoju igru nastoje uvući i susjedne države, posebice RH.</p>
<p>»Najvisi entitetski čelnici otvoreno su izjavili da pokreću ekonomski rat prema Distriktu i mislim da je ova ekonomska blokada upravo rezultat tih prijetnji«, kazao je Krndelj. </p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kučan nakon izbora 2002. želi ostati politički aktivan</p>
<p>LJUBLJANA, 29. prosinca</p>
<p> - Slovenski predsjednik Milan Kučan ostat će politički aktivan i nakon što mu iduće godine završi drugi puni petogodišnji mandat, ali još nije jasno u kojoj funkciji jer mu sadašnji ustav ne dopušta još jednu kandidaturu na izborima u studenom 2002. godine. »I političari imaju svoj rok trajanja, ali dolazi vrijeme kad će biti potrebno spojiti elan nove generacije s iskustvom i mudrošću starih, a tu će biti mjesta i za mene«, izjavio je Kučan u novogodišnjem razgovoru za televizijsku postaju POP-TV, dodajući da će svoj mandat odraditi do kraja i da trenutačno ne razmišlja o preuzimanju neke političke stranke.</p>
<p> Kučanu i politički oponenti iz stranaka desnog centra priznaju zasluge za gotovo bezbolni odlazak iz bivše SFRJ, ali ga s druge strane zbog dugotrajne karijere (dva puna i jedan skraćeni predsjednički mandat), te istaknutog mjesta koje je zauzimao u Sloveniji dok je bila socijalistička republika u okviru SFRJ (predsjednik CK SK) smatraju stožernim čovjekom »snaga kontinuiteta« i preprekom za nastavak reformskih procesa u politici i ekonomiji.</p>
<p> »O Kučanu možemo misliti što hoćemo, ali on nije djelovao stranački s predsjedničkog položaja«, tvrdi s druge strane Dušan Kumer, tajnik Udružene liste socijalnih demokrata, stranke koju je Kučan vodio do 1990. kad je pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima.</p>
<p> Drugo mišljenje imaju socijaldemokrati (SDS) Janeza Janše koji su nedavno zatražili ustavne promjene čiji bi cilj bio onemogućiti Kučanovu »produženu karijeru« decidiranim člankom koji bi zabranjivao treći predsjednički mandat čak i u slučaju da do njega dođe nakon pauze od nekoliko godina ili mjeseci. Sadašnja ustav ne dopušta samo treći uzastopni mandat.</p>
<p> Uz predsjedničke izbore u studenom u Sloveniji će politički događaj 2002. svakako biti i kongres vladajućih liberalnih demokrata (LDS) krajem siječnja. Janez Drnovšek već je odlučio da će se ponovno kandidirati za mjesto predsjednika stranke, no nejasan je njegov odnos prema kandidaturi za predsjednika države, što bi moglo ugroziti mir u samoj stranci i vladajućoj koaliciji. </p>
<p> Sloveniju zato u sljedećoj godini očekuju velike odluke jer je jasno da je upravo neupadljiva kohabitacija 60-godišnjeg Kučana i 10 godina mlađeg Drnovšeka do sada jamčila politički mir i »malo čudo pod Alpama«.</p>
<p> Eskalacija političkih napetosti jačat će u prvoj polovici godine i u vezi sa strateškim odlukama oko privatizacije banaka i većeg dijela državne imovine. Nije nepoznato da Kučan i Drnovšek o tome imaju različite stavove jer je prvi za strateško povezivanje s globalnim kapitalom i slovensko uključivanje u obnovu jugoistočne Europe, dok Drnovšek govori da se na taj način želi spriječiti liberalizacija tržišta kapitala u samoj Sloveniji i otežati transparentnost privatizacijskih procesa koji su se već dogodili.</p>
<p> Vanjskopolitičke teme bit će u 2002. među Slovencima u drugom planu jer je i najavljeno završavanje procesa pregovora s Europskom unijom o punopravnom članstvu u 2004. godini moguće tek u drugoj polovici godine, a kampanja za predsjedničke i lokalne izbore tada će biti u punom tijeku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi val požara hara Australijom</p>
<p>SYDNEY, 29. prosinca</p>
<p> - Vatrogasci u Sydneyu suočeni su s novim valom divljih požara, koji potaknuti ljetnim temperaturama, haraju Australijom već tjedan dana. Riječ je o više od stotinu pojedinačnih požara, a nadležni upozoravaju da ih je barem polovica namjerno podmetnuta. </p>
<p> Procjenjuje se da je na tisuće životinja ozlijeđeno ili uginulo u nacionalnom parku kojim također bjesni požar, međutim, pokušaji da se životinje spase zasada su neuspješni, jer su uvjeti gašenja nemogući. Obzirom da australskim šumama dominiraju eukaliptus i ostalo drveće koje lako gori, pogodno su tlo za širenje požara. Donekle je utjeha što se to drveće brzo regerira nakon požara. Gotovo 80 posto Royal nacionalnog parka, najstarijeg svjetskog nacionalnog parka nakon Yellowstonea u Sjedinjenim Američkim Državama je izgorjelo. Veliki požari haraju i područjem Blue Mountains, zapadno od Sydneya, glavnog grada Australije. </p>
<p>Oko 15.000 vastrogasaca gasi požare, a glavni im je cilj zaštiti ljude i imanja. Na sreću, zasada nitko nije smrtno stradao, iako je više od 150 domova zahvatila vatra, koja se proširila unutar 25 kilometara od centra Sydneya. Više od 4.400 ljudi je evakuirano. Štete se procjenjuju na 50 miljuna australskih dolara, odnosno 25.4 milijuna američkih dolara. </p>
<p> Što je još gore, vruće, suho i vjetrovito vrijeme koje je predviđeno u slijedećih nekoliko dana može izazvati još jače razbuktavanje požara uzduž 600-kilometarske linije požara. </p>
<p>Trojica tinejdžera i dva muškarca su uhićeni zbog namjernog poticanja vatre. Maksimalna je kazna za poticanje požara 14 godina zatvora, a premijer Bob Carr je izjavio da ta kazna može biti i povećana. (AP/N.K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>»O likvidacijama su odlučivali Đapić i Perica« (3)</p>
<p>Glede reagiranja objavljenoga 14. prosinca 2001. g. Đure Perice, nekadašnjega visokog dužnosnika Hrvatskoga »državnog« sabora, na dijelove tiskovne konferencije HSP 1861., koje je prenio Vjesnik od 17. studenoga o. g. pod naslovom »O likvidacijama su odlučivali Đapić i Perica«, dužan sam iznijeti samo gole činjenice, jer na uvrede i prostakluk nekadašnjega saborskog zastupnika ne želim se ni jednom riječju osvrtati.</p>
<p>Početkom lipnja 1993. godine Vlada RH, pod predsjedanjem Hrvoja Šarinića, pozvala je državne institucije da poduzmu sve kako bi se kaznio Dobroslav Paraga zbog svojeg nastupa u Zastupničkom domu američkog Kongresa i govora o strahovladi Tuđmanove vlasti. Tadašnji općinski javni tužilac grada Zagreba odmah je pokrenuo kazneni postupak i zatražio ukidanje mojega zastupničkog imuniteta. </p>
<p>Nakon cjelodnevne rasprave u Saboru o slučaju Paraga, dobio sam poziv u kojem mi je jasno rečeno da se pripremala zavjera za moje fizičko uklanjanje dok sam se nalazio u SAD, te da se dokument o tome nalazi pohranjen u odvjetničkoj kancelariji g. Slobodana Budaka.</p>
<p>Budući da je do tog trenutka mučki ubijen cijeli niz mojih suradnika i prvaka Stranke prava, kojoj sam bio predsjednik, već letimičan pogled na izvještaj SZUP-a koji sam dobio u ruke govorio je o tome da je od samog Tuđmana preko Đure Perice, ondašnjega predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, zatražena moja fizička likvidacija. Djelatnik SZUP-a o tome je obavijestio svoje pretpostavljene i sastavio službenu bilješku. Da cijela stvar bude strašnija, Perica je to zahtijevao ultimativno 17. ožujka 1993. godine, u hodnicima Hrvatskog sabora. </p>
<p>Kasnije je SZUP-ov djelatnik na poticaj svojih pretpostavljenih sastavio kaznenu prijavu o naručenom ubojstvu i predao je Javnom tužilaštvu RH, i ta prijava do danas leži u ladici Državnog odvjetništva bez pravosudnog odgovora. Nadam se, ne još za dugo!</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA, predsjednik HSP 1861., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Htio sam postati donatorom i na prvom se koraku suočio s preprekom </p>
<p>Nedavno je Vjesnik pisao o zabrinutosti medicinskih stručnjaka iz raznih grana medicine zbog malog broja donatora ljudskih organa, po čemu smo pretposljednji u Europi, tik do Albanije.</p>
<p> Opravdani su pozivi potencijalnim donatorima. No kad se kod nas pojedinac odluči postati donatorom, naiđe na prepreku koja je sve samo ne ono što bi čovjek očekivao. Naime, odlučio sam postati donatorom, obratio sam se svom liječniku kako bih doznao ima li kakvih prepreka glede mojih godina, zdravstvene kondicije i sl. Dobio sam odgovor kojim sam bio šokiran.</p>
<p> »Ja o tome ne znam ništa. Nazovite bolnicu Rebro u Zagrebu i dobit ćete potrebite informacije.« </p>
<p>Ako je to jedini način da se dozna ono što je mene zanimalo, onda doista nismo slučajno tako nisko rangirani na listi donatora ljudskih organa.</p>
<p>Normalno bi bilo da svi liječnici opće prakse, koji dolaze u dodir s najvećim brojem pacijenata svih dobi, imaju unificiran formular koji bi popunili zajedno sa zainteresiranom osobom i poslali u »banku podataka«. Tako bi se na jednom mjestu znalo za svakog donatora i koji organ donira, odnosno je li donirani organ sposoban za transplantaciju. </p>
<p>Znalo bi se je li donator bio dugogodišnji kronični bolesnik, jer i laici znaju da određeni lijek pomaže jednom organu, a u većini slučajeva oštećuje neki drugi. Kako smo po broju redovitih davatelja krvi među boljima u svijetu, upis u »knjigu donatora« valjalo bi »spojiti« s akcijom dobrovoljnog davanja krvi, jer dobrovoljni davatelj i u tom slučaju daje jedan dio sebe da bi pomogao nekome, uglavnom nepoznatome. </p>
<p>Dobrovoljni davatelji krvi uglavnom su i ljudi zadovoljavajućeg zdravlja. Vjerujem da bismo uz određenu promidžbu i edukaciju vrlo brzo napravili pomak prema vrhu na europskoj ljestvici donatora ljudskih organa. </p>
<p>Možda bi trebalo razmisliti i o tome da se dobrovoljne davatelje krvi i donatore ljudskih organa oslobodi participacije, što za fond ne bi bio veliki manjak, a neodlučni bi se, danas kad je novca sve manje, odlučili hoće li se uključiti u jednu i drugu akciju ili u obje.</p>
<p>STJEPAN BUČAR, Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Preraspodjelom tereta gospodarske i socijalne krize do 50.000 novih radnih mjesta </p>
<p>Pod solidarnosti podrazumijevamo pomoć i razumijevanje onih koji imaju više prema onima koji imaju malo ili manje.</p>
<p>Različiti su oblici pomoći i solidarnosti, a jedan je vid i novčana solidarnost. Ovakva solidarnost obično nije potpuno dragovoljna, nego mora biti poduprta preporukom ili određenom društvenom presijom kakva se uigrava u ovo naše vrijeme, u našem društvu.
Naime, zbog gospodarskih teškoća i velike nezaposlenosti mnogi nam građani žive ispod životnog minimuma, pa se pokušavaju socijalnom politikom na razini cijele države nivelirati primanja kako bi se teret krize koji nas je zapljusnuo ravnomjernije podijelio. U principu, takav pristup izgleda dobar i pravičan, i bio bi da se primjenjuje na svakoga podjednako. </p>
<p>Ovdje je riječ o jednom drugačijem modelu solidarnosti koji u najvećoj mjeri zaštićuje one koji nemaju, često ne svojom krivnjom, uzimajući od onih koji imaju, ne u svakom slučaju svojom zaslugom. </p>
<p>Prema statističkim podacima zna se kolika je najniža plaća i kolika je prosječna plaća, ali, kolika je najviša, to baš nije lako saznati, posebno kod onih koji svoja primanja ostvaruju iz više izvora. Ovaj model podrazumijeva pravilo da se sva pojedinačna primanja na koja se plaća porez isplaćuju preko jednog računa. To znači da bi svačija primanja bila transparentna i podložna oporezivanju prema stopi iz tablice, ovisno o tome radi li se o plaći ili mirovini. </p>
<p>Treba odrediti najniži neoporezivi dio plaće (3500 kuna), a ono što je iznad toga progresivno oporezivati, po stopama od 10 do 25 posto. Što se tiče mirovina koje premašuju 4000 kuna, na dio koji prelazi limit plaćao bi se porez po stopi od 15 posto. Procjenjuje se da bismo na ovaj način mogli ubrati oko 400 milijuna kuna mjesečno i zaposliti, na javnim radovima, nešto manje od 50.000 radnika. U ovaj broj nije uračunata radna snaga koja bi se još posredno zaposlila u raznim oblastima privređivanja. </p>
<p>JURE JUKICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Poziv na doček Nove godine u Vukovaru</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata koprivničke »Podravke« već četvrtu godinu za redom organizira nesvakidašnji doček Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru. Tamo će hrvatski branitelji, roditelji poginulih, invalidi i drugi točno u ponoć zapaliti svijeće i položiti vijence za sve poginule i nestale hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. </p>
<p>Organizator poziva sve koji su zainteresirani za ovakav jedinstven doček Nove godine kakav nema nigdje u svijetu da dođu 31. prosinca u 23.30 na parkiralište hotela »Dunav«, odakle će se u koloni, dostojanstveno, s upaljenim lampašima i bakljama, krenuti kroz centar Vukovara do Križa na ušću Vuke u Dunav, gdje ćemo biti, kao što smo istaknuli, u prvim minutama 2002. godine. </p>
<p>Lani se na ovakvom skupu okupilo više od pet stotina ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a ove godine možda će ih biti i više. Naime, za mnoge hrvatske branitelje, poglavito za roditelje poginulih i nestalih, ni tzv. »najluđe noći« već odavno nisu što su nekad bile jer ljudi koji su u ovom ratu izgubili nekoga od svojih bližnjih i tijekom novogodišnje noći sigurno će biti u mislima s njima, pa je i ovo prilika da im se i na ovakav skroman način odužimo za sve što su dali za stvaranje slobodne i samostalne hrvatske države, a dali su najviše - svoje živote. Vjerujemo da će i Hrvatska televizija, za razliku od ranijih godina, prikazati barem djelić novogodišnjih događanja u gradu heroju, a ne samo blještavilo iz mnogih drugih sredina. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, predsjednik Udruge branitelja »Podravke«,</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Četiri osobe se smrznule </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - U Hrvatskoj su se u subotu četiri osobe smrznule, jedna osoba je izgorjela u požaru, a jednu je, najverovatnije, ubila struja, a kada se toj brojci doda crna prometna statistika od petka kada su poginule četiri osobe, broj stradalih osoba se penje na deset, doznaje se u subotu u MUP-u. U Grubišnom Polju umro je Pavao Jelenčić (72), u Slatini Jadranka Kojić (42), u mjestu Loborskom Završju kod Zlatar Bistrice Tomo Mikšić (65) i u zaseoku Šopreki kod Mihovljana Vladimir Blašković (54). U Zagrebu je, pak, jučer oko 19.30 sati u Gundulićevoj ulici u prostorijama Biljarskog športskog kluba Zagreb nesretnim slučajem nastradao električar Duško Hanzić (38). On je postavljao elektroinstalaciju, pri čemu je, smatraju u MUP-u, najvjerojatnije došlo do strujnog udara. U Novom Selu kraj Požege u Ulici hrvatskih dragovoljaca u požaru koji je izbio jučer između 7.30 i 8 sati u kući izgorio je Petar Ereiz (69). Policija je očevidom utvrdila da je požar izbio kad je Ereiz neoprezno palio vatru na štednjaku. Plamen mu je zahvatio odjeću i tijelo. Dok je gorio, Petar Ereiz pokušao je izaći iz kuće, ali je preminuo na pragu, gdje je i pronađen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dvoje poginulih u prometu </p>
<p>ZADAR, 29. prosinca</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se sinoć dogodila na cesti Biograd - Benkovac između mjesta Jankolovica i Kakma, dvije su osobe smrtno stradale, a tri su teže i lakše ozlijeđene.</p>
<p> Kako se doznaje u subotu u PU zadarskoj smrtno su stradali Ante Jurjević (24) iz Tinja kod Benkovca i Milivoj Čulina (23) iz Kakme kod Benkovca, dok su ozlijeđeni S. B. (62), M. Č. (20) i D. Z. (24). </p>
<p> Zbog te prometne nesreće, cesta Biograd - Benkovac bila je zatvorena za promet sve do 23 sata. Očevid na mjestu nesreće obavili su djelatnici PU zadarske i istražni sudac Županijskog suda u Zadru.</p>
<p> Po dosadašnjim informacijama, riječ je o izravnom sudaru više vozila. U nesreći su sudjelovali vozila »Škoda favorit« zadarskih registracijskih pločica i »Opel vectra« također zadarskih registracijskih oznaka. Na ta dva vozila naletjelo je treće vozilo »Opel ascona«. </p>
<p> Stradali Jurjević preminuo je na mjestu događaja, a Čulina u bolnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dimnjak uzrokovao požar</p>
<p>KARLOVAC, 29. prosinca </p>
<p> - Krovište i jedna učionica s opremom, uključujući i grafoskop i televizor izgorjeli su jučer u područnoj školi Jarče Polje u sklopu osnovne škole Netretić. Karlovački vatrogasci su gasili požar sat vremena, a prava je sreća da u požaru nije nitko stradao jer je škola zbog školskih praznika bila prazna. </p>
<p> PU karlovačka priopćila je u subotu da je očevidom vatrogasnog inspektora ustanovljeno da je uzrok požara bilo zapaljenje dimnjaka u predjelu stropne konstrukcije. Načelnik općine Netretić, Ivica Gračan, obećao je žurnu pomoć u ishodovanju građevinskih i drugih dozvola za gradnju nove zgrade budući da je za područnu školu u Jarčem Polju ionako bila predviđena gradnja za 2002. godinu. Prema listi prioriteta Ministarstva prosvjete i športa, školska zgrada u Jarčem Polju je među četiri školske zgrade predviđene za gradnju već 2002. godine. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvu uvrstilo je projekt gradnje te škole za 50 postotno sufinanciranje dok će preostalih 50 posto najvjerojatnije sufinancirati Vijeće Europe. Oko 70 osnovaca ove osnovne škole zbog požara je ostalo bez učionica ali i krovišta, a još se ne zna hoće li učenici nastaviti pohađati školu, nakon praznika, u Novigradu, Bosiljevu ili Dubravici. Župan Vlado Jelkovac rekao je u subotu kako će za učenike škole u Jarčem Polju za drugo polugodište Županija prema potrebi financirati prijevoz u Dugu Resu.</p>
<p>Hina i T. Grkovski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Od 1. siječnja počinje mirovinska reforma</p>
<p>Za građane starije od 50 godina ništa se ne mijenja pa će oni i dalje izdvajati 19,5 posto bruto plaće u prvi stup / Svi mlađi od 40 godina moraju se do 31. ožujka prijaviti u neki od obveznih mirovinskih fondova, a oni između 40 i 50 godina imaju vremena do 30. lipnja / Treći stup mirovinskog osiguranja, dobrovoljnu štednja za starost poticat će država </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Od 1. siječnja počinje izdvajanje pet posto bruto plaće za drugi stup mirovinskog osiguranja, te se, uz sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, uvodi i mirovinsko osiguranje na načelu individualne kapitalizirane štednje.</p>
<p> Prva tri mjeseca 2002. uplate u drugi stup ići će na prijelazni račun Hrvatske narodne banke, nakon čega će sredstva biti proslijeđena na osobne račune osiguranika u obvezne mirovinske fondove.</p>
<p> U drugi stup mirovinskog osiguranja ulaze svi građani koji će 1. siječnja biti mlađi od 40 godina, te oni između 40 i 50 godina koji odluče ući u novi sustav osiguranja. Oni će u prvi stup uplaćivati 14,5 posto plaće, a u drugi stup pet posto.</p>
<p> Za građane starije od 50 godina ništa se ne mijenja pa će oni i dalje izdvajati 19,5 posto bruto plaće u prvi stup.</p>
<p> Svi mlađi od 40 godina moraju se do 31. ožujka prijaviti u neki od obveznih mirovinskih fondova, a oni između 40 i 50 godina imaju vremena do 30. lipnja.</p>
<p> Osiguranike koji u zadanom roku propuste prijavu, a mlađi su od 40 godina, u neki od fondova će prijaviti Središnji registar osiguranika (Regos), a oni između 40 i 50 godina u tom slučaju ostaju u starom sustavu.</p>
<p> Promjena mirovinskog fonda u prvoj godini je besplatna, u drugoj godini će se naplaćivati pet posto od ukupnih sredstava na računu, a svake slijedeće godine upola manje. Nakon pet godina neprekidnog članstva u jednom fondu promjena će biti besplatna.</p>
<p> Nakon stjecanja uvjeta za mirovinu osiguranik će sklopiti ugovor s osiguravajućim mirovinskim društvom o isplati mirovine.Moći će ugovoriti isplatu pojedinačne mirovine koju će primati do kraja života ili isplatu pojedinačne mirovine sa zajamčenim razdobljem, što znači da će u slučaju njegove smrti u zajamčenom razdoblju mirovinu primati osoba koju je imenovao.</p>
<p> Također je moguća isplata zajedničke mirovine koja će se nakon smrti osiguranika isplaćivati i bračnom partneru do kraja života ili isplata zajedničke mirovine sa zajamčenim razdobljem, odnosno uz bračnog partnera moći će se imenovati i treća osoba kao korisnik mirovine.</p>
<p> Ako osiguranik postane invalid, obavlja se izračun kakva bi bila mirovina samo iz prvog stupa, a kakva kombinirana iz prvog i drugog stupa. </p>
<p>Ako je mirovina iz prvog stupa povoljnija, sredstva s osobnog računa prebacit će se u Državnu riznicu, a osoba će primati mirovinu samo iz prvog stupa.</p>
<p> Ako osiguranik umre prije odlaska u mirovinu, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a ako nema korisnika obiteljske mirovine, sredstva s osobnog računa postaju predmetom nasljeđivanja.</p>
<p> Reformom mirovinskog sustava uvodi se i treći stup mirovinskog osiguranja, odnosno dobrovoljna štednja za starost. Država će takvu štednju poticati s 25 posto uplaćenih sredstava, a najviše 1.250 kuna godišnje. Predviđene su i porezne olakšice do 1.000 kuna mjesečno.</p>
<p> Buduće mirovine u prvom stupu ovisit će o duljini staža, a u drugom o uplaćenim doprinosima i sposobnosti fonda da ih dodatno uveća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zašto su Zagreb i Metković bojkotirali projekt nacionalnih veletržnica?</p>
<p>Veletržnice uspješno rade u Osijeku, Matuljima i Splitu, dok u Zagrebu tvrde da projekt idejno ne odgovara veletrgovcima... Gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo, odrekao se veletržnice u korist Opuzena, samo mjesec dana prije isteka natječaja za povlačenje europskog zajma </p>
<p>Grad Zagreb mora platiti 1,2 milijuna njemačkih maraka, a Metković 400.000 maraka, zbog otkazivanja zajma Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u sklopu projekta izgradnje nacionalnih veletržnica. Vlada je nedavno zadužila Ministarstvo financija da dogovori otkazivanje preostalog dijela EBRD zajma, te tereti Poglavarstva Zagreba i Metkovića, za nastale troškove otkaza, koji ukupno iznose 1,6 milijuna maraka. </p>
<p>Projekt izgradnje veletržnica u Hrvatskoj pokrenut je 1997. godine, na temelju pozitivnih pokazatelja iz Studije provodivosti, koju su na zahtjev hrvatske Vlade, izradili stručnjaci FAO-a, a koju su u postupku ratifikacije prihvatili Hrvatski sabor, Vlada i EBRD kao banka koja je odobrila zajam od 33,5 milijuna maraka, po povoljnim uvjetima što se tiče kamata i roka otplate (14 godina), uz poček od četiri godine. </p>
<p>Pored EBRD-ova zajma, iz državnog proračuna su odobrena sredstva u iznosu od šest milijuna US dolara za kupnju dionica u veletržničkim društvima. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, osiguralo je gradovima bespovratnu pomoć njemačke konzultantske kuće AFC i povoljan zajam CEI za projektiranje veletržnica. Vlada je osnovala i dioničko društvo Nacionalna veletržnica s ciljem što uspješnije koordinacije i otplate zajma.</p>
<p>Zoran Krsnik, direktor Nacionalne veletržnice, kaže da su u 2001. godini započele radom tri veletržnice i to u Osijeku, Matuljima kod Rijeke i Splitu. A u Benkovcu se očekuje završetak adaptacije postojećeg prostora početkom 2002. godine. Njihovom izgradnjom, ostvareni su svi tehnički uvjeti za organiziranu opskrbu domaćeg tržišta voćem i povrćem, ali i mesom, ribom, mlijekom i mliječnim proizvodima, sukladno europskim standardima.</p>
<p> Na veletržnicama je zbog tehničke opremljenosti moguće provesti svekoliki nadzor djelatnosti. Međutim, upravo zbog mogućnosti nadzora, mnogo prekupaca i proizvođača koji trguju izvan sustava PDV-a, izbjegava ulazak na veletržnicu. No, oni rade na novim, divljim lokacijama u neposrednoj blizini veletržnica, što dovodi do nelojalne konkurencije i kao posljedicu ima osipanje korisnika veletržnice. Krsnik napominje da nije tajna da se 25 posto robe, u prvom redu voća i povrća u Hrvatskoj prodaje »na crno«.</p>
<p>No, zbog nedovoljne zainteresiranosti lokalne samouprave u Zagrebu i Metkoviću »projekt nacionalnih veletržnica nije realiziran u cijelosti«. Ladislav Prežigalo, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, rekao nam je da je Zagrebačka veletržnica, potpisala s Nacionalnom veletržnicom, 1998. godine, ugovor o podzajmu sredstava CEI za financiranje projektiranja i nadzor radova.</p>
<p> Pošto u trenutku potpisivanja ugovora imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni, 1998. godine, pristupilo se njihovom »ubrzanom rješavanju«. No, taj je postupak usporen budući da je za lokaciju buduće veletržnice na zagrebačkom Žitnjaku (odmah do sadašnje Zelene tržnice) ostalo 50-ak zahtjeva fizičkih osoba za naknadu oduzete imovine. </p>
<p>Prežigalo napominje da je uspostavom nove gradske vlasti 2000. godine, žurno pokrenuto rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa strankama koje su podnijele zahtjev za naknadu oduzete imovine. No, postupak, još uvijek traje budući da većina vlasnika nije bila spremna prihvatiti alternativni način naknade kroz dionice nego je inzistirala na povratu zemlje ili novčanoj naknadi.</p>
<p>U zagrebačkom Poglavarstvu tvrde da su istodobno obavljeni pregovori s budućim korisnicima veletržnice, kako bi se angažiralo 20 posto privatnog kapitala potrebnog za ispunjenje uvjeta o povlačenju zajma EBRD-a. No, potrebe veletrgovaca i proizvođača, koji namjeravaju tržiti svoje proizvode, kako kažu »razlikuju se od postojećeg koncepta buduće veletržnice«.</p>
<p> Veletrgovci navodno žele rashladne komore i poslovne prostore uz izložbeno-prodajni prostor. No, izgleda da ne žele financirati prometnice, struju, vodu, zgrade, i dr. Suprotno tome, projekt veletržnica je zamišljen tako da korisnici sami nadograđuju samo ono što im je stvarno potrebno. </p>
<p>Ugovor o projektiranju veletržnice u Zagrebu, koja je trebala biti najvažnija karika u lancu nacionalnih veletržnica, djelomično je iskorišten kroz suradnju s talijanskom konzultantskom kućom Studio Valle iz Rima. Pripremljena je projektna dokumentacija u okvirima zadanog idejnog rješenja. Međutim, kako se sredstva EBRD-a, mogu koristiti isključivo na način koji je predložen u Studiji provodivosti, zaključeno je da bi nastavak projektiranja bio nezadovoljavajući. Iz tog razloga, Zagreb je morao otkazati iznos zajma EBRD-a. S druge strane, kaže Prežigalo, Zagrebu je potrebna suvremena veletržnica, kao središnje mjesto gdje će se obavljati veletrgovina, ali sa izmjenjenim konceptom i sadržajima izgradnje što će zahtijevati novu lokacijsku dozvolu i novo idejno rješenje. Gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo olako se odrekao veletržnice u dolini Neretve, u korist Opuzena. Takva odluka imala bi smisla da je donešena na vrijeme, a ne samo mjesec dana prije nego što je trebalo povući i posljednju tranšu zajma. Istina, Opuzen je bliže Jadranskoj magistrali. No, nažalost, mandarine iz doline Neretve, još dugo se neće prodavati na veletržnici. </p>
<p> Za realizaciju projekta veletržnica u Osijeku, Matuljima, Splitu i Benkovcu, korišteno je ukupno 6,3 milijuna maraka, ili 18 posto odobrenih sredstava zajma EBRD-a. Voćari, koji jedva preživljavaju, upozoravaju da bi u nedostatku domaćeg voća i povrća, na veletržnicama mogli pakirati češnjak iz Kine.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Zabrana Megamina ugrožava odnose s EU!«</p>
<p>Sve oko Megamina su naklapanja onih kojima on smeta, a mi posjedujemo cjelovit toksikološki izvještaj kakvog nema nijedan proizvod u Hrvatskoj. Dokazano je da je Megamin 150 puta manje toksičan od vitamina C i to imamo »crno na bijelome«, tvrdi Tihomir Lelas</p>
<p>Tvorac Megamina Tihomir Lelas više neće investirati u Hrvatskoj u proizvodnje ovog dijetetskog pripravka, a u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik je, između ostaloga, ustvrdio da će 15 milijuna njemačkih maraka koji su trebali biti utrošeni u proizvodnju u Osijeku, morati preusmjeriti u Austriju.</p>
<p>• Gdje ćete nastaviti, odnosno iznova započeti proizvodnju Megamina?</p>
<p>- U Austriji, u Villachu, 1. veljače iduće godine otvara se proizvodni pogon koji će biti 16 puta veći od onoga u Osijeku. Želio sam pomoći ovome gradu, ali investiciju smo morali preusmjeriti jer u Hrvatskoj nemamo nikakvu pravnu sigurnost.</p>
<p>• Koliku štetu trpite kao posljedicu posljednje privremene zabrane proizvodnje iz studenoga ove godine?</p>
<p>- Šteta će biti velika zbog onoga što još nije napravljeno i neće se ni napraviti, a akcijom Sanitarne inspekcije nastala je šteta od 24 milijuna eura. I moji partneri iz Austrije su time također oštećeni, no to će se rješavati redovnim sudom.</p>
<p>• Tvrdite da bi investiranje u Megamin za Hrvatsku bilo posebno značajno?</p>
<p>- Osijek je posjetio jedan od 10 najbogatijih ljudi svijeta kako bi u projekt Megamin investirao milijardu dolara. Riječ je o proizvođaču oružja, a Megamin ga je »podigao iz kreveta« i stoga je bio zainteresiran investirati u Hrvatsku ogroman novac.</p>
<p>Sve je počelo zbog građevinskog materijala</p>
<p>• Povijest Megamina otpočela je još u Zaprešiću 1998. godine i od tada pa do danas bilježi se više zabrana.</p>
<p>- Prva saznanja o djelotvornosti osnovne supstance dobio sam već 1987. dok sam radio u Beču na projektu primjene tribomehaničke aktivacije krutina za građevinski materijal. Osobno sam bio zainteresiran da tu novu tehnologiju primijenim na što više različitih minerala i utvrdim kakvo je djelovanje. Došao sam do saznanja da aktiviranjem određenih minerala-klinoptilolita, dolazi do njihova razlaganja na natrijev, kalijev i kalcijev alumosilikat.</p>
<p>• Jeste li isto istraživali i u Hrvatskoj?</p>
<p>- Deset godina poslije počeo sam s istraživanjima u Institutu »Ruđer Bošković«, dobiveni su pozitivni rezultati, a ispitivanja su provedena na miševima. Naime, rezultati su pokazali da na dijabetes reagira savršeno, djelovanje je bilo dobro i nismo bilježili nikakve nus pojave.</p>
<p>• Da li je to značilo zeleno svjetlo za budućnost Megamina?</p>
<p>- Prehrambeno-tehnološki fakultet je 21. travnja 1998. godine dao stručno mišljenje da se taj pripravak kojeg smo tada nazvali Megamin može pustiti u proizvodnju kao dijetetski pripravak pa je koncem iste godine u Zaprešiću pokrenuta i proizvodnja. Ona je bila manjeg kapaciteta, no interes na probantima bio je toliko velik, a zbog poboljšanja općeg stanja pri različitim kroničnim oboljenjima koja nisu izlječiva, da smo morali raditi u tri smjene kako bismo proizveli dovoljne količine Megamina.</p>
<p>• A ipak je stigla zabrana?</p>
<p>- Sanitarna inspekcija reagirala je na to s provedenom kontrolom, a zabranu je iskazala na temelju nepravilno ispunjene deklaracije, a ne Zakona.</p>
<p>To je bilo nevjerojatno! U svibnju ove godine ta je zabrana sudski ukinuta. Nakon spomenute zabrane Megamin se u međuvremenu počeo prodavati u Austriji i Njemačkoj.</p>
<p>150 puta manje toksičan od vitamina C</p>
<p>• Najčešće se kao negativnost ističe upravo klinoptilolit kao sirovina?</p>
<p>- Taj se podatak zloupotrebljava, a ja već tri godine tumačim Ministarstvu da nam je to sirovina iz koje dobivamo tri alumosilikata predviđena našim pravilnikom za dijatetske pripravke.</p>
<p> Klinoptilolit je osnova, baš kao što iz željezne rudače dobivate željezo. Prema dokumentu Europske komisije, glavnog ravnateljstva za zdravlje i zaštitu potrošača, »dodatak hrani klinoptilolit privremeno je odobren do 30. rujna na razini zajednice«. Sve oko Megamina su naklapanja onih kojima on smeta, a mi posjedujemo cjelovit toksikološki izvještaj kakvog nema nijedan proizvod u Hrvatskoj. Dokazano je da je Megamin 150 puta manje toksičan od vitamina C i to imamo »crno na bijelome«.</p>
<p>• U posljednjim zbivanjima oko Megamina pojavili su se i neki negativni odjeci?</p>
<p>- Da, predsjednik Europskog savjeta za prehranu, lijekove i kozmetiku, dr. Lutz Lantenhachen, uputio je zamjeniku ministra zdravstva dr. Ranku Ostojiću dopis kojim prosvjeduje zbog akcije Sanitarne inspekcije u osječkom »TRIBO MIN-u«. Takav postupak za njega je nečuven i čak se iznosi mišljenje da zbog tog postupka Hrvatska može imati problema oko ulaska u EU. Dr. Ostojić nije se udostojio odgovoriti mu, jer u Ministarstvu očito ne znaju što bi mu odgovorili.</p>
<p>• Nova tvornica u Austriji već postoji?</p>
<p>- Da, sagrađena tvornica u Austriji ima 2500 četvornih metara proizvodne površine s opremom vrijednom 16,5 milijuna DEM. Ta je oprema trebala doći u Osijek...</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="46">
<p>Otpečaćeni Krležini rukopisi</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je izložbu, što je kao hommage Krleži postavljena u predvorju NSK, a koja brojnoj publici predstavlja prva izdanja piščevih mnogobrojnih i žanrovski raznovrsnih djela</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Krležina rukopisna ostavština, koja je, prema autorovoj želji, na 20 godina bila sklonjena od oka javnosti, napokon je ugledala svjetlo dana. Taj rijedak i jedinstven događaj za hrvatsku kulturu dogodio se u subotu 29. prosinca, na dan Krležine smrti, kada je dr. Krešimir Vranešić, univerzalni nasljednik Krležine ostavštine, otpečativši svih 14 sanduka goleme rukopisne građe, svečano predao to neistraženo blago u vlasništvo i na skrb dr. Josipu Stipanovu, direktoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice.</p>
<p>Tom simboličnom činu koji je kulturna javnost dočekala s neskrivenim zanimanjem, nazočio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić, te ugledni krležolozi koji su imali privilegij dotaknuti i prelistati gornji sloj građe, ne bi li već na prvi pogled ugledali kakvo neočekivano otkriće.</p>
<p> Gomila novinara i fotoreportera nahrupila je sa svih strana, želeći ovjekovječiti svaki pogled upućen ma kojem od sadržaja kutija, ispunjenih nemarno poslaganim fasciklima, bezbrojnom korespondencijom, rukopisima poznatih i nepoznatih djela. Tako su na površinu izronili dnevnički zapisi označeni brojem 3-5, dvije teke »Zastava« označen rimskim brojem dva, koje donose abecednim redom galeriju likova, svežanj naslovljen Hrvatsko nacionalno pitanje iz 1922., rukopis »Banketa u Blitvi«, rukopis eseja i pjesama iz 1917., korespondenciju s Pariške izložbe. Na samom vrhu jedne od kutija akademik Ivo Frangeš pronalazi svoju razglednicu koju je Krleži uputio iz Budimpešte, tu je razglednica iz Velenja koju Krleži šalju 1979. sa 16. sjednice CK članovi Centralne redakcije Jugoslavike... Mala kartonska kutija koja je ovamo dopremljena iz Leksikografskog zavoda kojemu je Krleža do smrti bio na čelu, jer nikada službeno nije otišao u mirovinu, pokazala je svežanj marginalija koji broji više od 5000 stanica.</p>
<p>Tom je prigodom dr. Stipanov istaknuo kako se nada da ovaj veličanstven događaj neće biti samo bljesak, već da je to tek početak promišljena rada na izučavanju i sistematiziranju građe koju nam je Krleža namrjeo.</p>
<p>Odmah potom u predvorju NSK, pozdravnim govorom ministra kulture dr. Antuna Vujića, otpočeo je okrugli stol na kojem su vodeći krležolozi promišljali o sudbini piščeva opusa u posljednja dva desetljeća. Po riječima ministra Vujića, Krleža je jedan od najvećih pisaca hrvatske kulture, koji nije samo opisivao i kritizirao hrvatsku stvarnost, već je stvarao jednu novu stvarnost. Bio je pobunjenik i borac protiv dogme, stvorivši u svom Zavodu azil i utočište intelektualaca koji su bili na meti raznih kritika. Jedina doktrina koju je ostavio je vrsnoća njegova literarna opusa - zaključio je dr. Vujić. Da je Krleža doista bio reprezentativna osoba 20 st. svjedočila je i nazočnost vodećih lidera u državi, primijetio je Velimir Visković, uz prof. dr. Zorana Kravara, jedan od moderatora skupa. Bez obzira na to koliko će se nakon proučene otkrivene građe izmijeniti naš sud o Krleži i koliko će utjecati na rješavanje brojnih krležijanskih kontroverzi - neosporno je da će ostati nepromijenjeno Krležino mjesto u hrvatskoj književnosti - kazao je tom zgodom akademik Ivo Frangeš.</p>
<p> Akademik Aleksandar Flaker u svom se kazivanju osvrnuo na mladog i svježeg, od mnogih zabluda otriježnjenog Krležu, onoga kakvog ga pamtimo s portreta Ljube Babića, odgovarajući na sve glasnija osporavanja da Krleža nije bio brana modernizmu. Dr. Stanko Lasić, autor 10 knjiga o Krleži, jedan od najvećih među jednakima, koji je u svom opsežnom djelu s velikog pisca oljuštio svu lažnu pozlatu koju su politički režimi gradili stvarajući od njega kult ličnosti - i ovaj je put bio okrutno istinit. »Ovakvu svečarsku atmosferu Krleža je mrzio, pobjegao bi od nje kao vrag od tamjana«, otpočeo je Lasić, ocjenjujući Krležu kao antitetičku i manihejsku osobnost koja je živjela između dvije krajnosti - neba i zemlje, dobra i zla. Uzrok takve dvojnosti, jest, prema Lasiću, iskonsko gađenje prema životu. Izlaz iz tog gađenja koje je više od negiranja svega postojećeg, Krleža nalazi u obrambenom humoru koji prerasta u sarkazam i grotesku, u politici koja mu je bila opsesija i gdje je bio dobar glumac i u snažnoj stvaralačkoj energiji kojom je znao pobijediti sebe i onda kada je bio na dnu apsurda. Sve to je bit njegove literature - jezgrovito je ustvrdio Lasić.</p>
<p>Predrag Matvejević, komu je ovih dana izašlo 7. izdanje »Razgovora s Krležom« sjećao se tih njihovih susreta, a naposljetku je Knjižnici darivao desetine stranica rukopisa »Razgovora« koje je Krleža ispravio. Jedan od prevodilaca Krležinih djela na češki, ali i stotinjak naslova iz hrvatske književnosti Dušan Karpatzcky svjedočio je o odličnoj recepciji Krležine literature u Češkoj, što je, po njegovu sudu, dokaz da Krleža nije samo hrvatski već i srednjoeuropski pisac.</p>
<p>Akademik Nikola Batušić pozabavio se kazališnom recepcijom »Legendi« ustvrdivši da je za njihovu lošu recepciju kriv sam Krleža, jer je prekritički sudio o svojim djelima. U skladu s novim spoznajama prof. dr. Cvjetko Milanja ponudio je nekoliko teza za razmišljanje koje se odnose na kritičko čitanje Krležina djela. Prigovara mu kritički obračun bez argumenata, eklekticizam, namjerno mistificiranje fikcijskog teksta nefikcijskim elementima te nekritičko usidrenje u hrvatski i europski kontekst.</p>
<p>U pauzi diskusije predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je izložbu, što je kao hommage Krleži postavljena u predvorju NSK, a koja brojnoj publici predstavlja prva izdanja piščevih mnogobrojnih i žanrovski raznovrsnih djela, časopise koje je Krleža pokrenuo, njegove svjetske prijevode te leksikografske domete. </p>
<p>Prof. dr. Vinko Brešić u svom izlaganju osvrnuo se na anketu koju je proveo među studentima Filozofskog fakulteta. Studenti su trebali navesti prve asocijacije pri spominjanju imena Miroslav Krleža. Brešić je sastavio i pojmovnik asocijacija abecednim redom. Proizlazi da su superlativi u većini, ali se većina studenata odlučila na neutralan stav. Primjerice, asocijacije su: Adam i Eva, autoritet, baka, Baraka pet B, Bela, dosada, nerazumljivo, ekspresionizam, Hrvatski bog Mars, kult, politika, polemika i strahopoštovanje. Ispitanici ga također svrstavaju uz svjetske pisce kao što su Proust, Dostojevski i Tolstoj. Interesantni su bili, rekao je Brešić, odgovori na pitanje koje je Krleža bio nacionalnosti. Trećina studenata sumnja je li Krleža uopće bio Hrvat? Također su odgovarali da je bio konvertit, Jugoslaven, da mu je žena bila Srpkinja. Nadalje, 75 posto bi ga preporučili za čitanje. Potom je Zoran Kravar zaključio da smo svi inficirani mitom Miroslava Krleže. </p>
<p>Posebno zanimljivo izlaganje iznio je prof. dr. Krešimir Nemec s Odsjeka za kroatistiku, autor »Povijesti romana«, dobar poznavalac romansijerskog opusa Miroslava Krleže. Po njegovim riječima, Krležino se djelo kreće između ideologije i estetike, što je prouzročilo apriorni i emocionalni stav kritičara. Potom je Krležino djelovanje podijelio u tri faze. Prva izrazito polemička između 1914. i 1941. kada Krleža ima književne i političke oponente. Druga faza je monološko afirmativna i traje od 1948. na dalje. Tada se Krleža počeo braniti režimom kojemu je pripadao, i ugledom. U tom se razdoblju formira krležologija, kada se uz nekritično vrednovanje stvarala njegova retuširana slika, te je Krleža doživio ono protiv čega se uvijek borio. U trećoj fazi, zaključio je Nemec, skida se njegova kultna aureola, ali uz upotrebu paraliterarnih elemenata. Takav pristup otvara put ka objektivnoj kritici, te će nova krležologija započeti bez limita ideologije, i to s generacijom koja neće biti opterećena povijesnošću i političnosti.</p>
<p>Na kraju je govorio Vlaho Bogišić, ravnatelj Leksikografskog zavoda i autor mnogih članaka u enciklopediji »Krležijana«. On je proučavao djelo Miroslava Krleža kao plaćeni stipendist od 1988. do 1998. godine. Osvrnuo se na mnoge posvete u knjigama koje je Krleža dobivao na dar. Posebno je interesantna Cesarčeva posveta za Božić 1939. Po njegovim riječima Krleža je knjige uvezivao u crvenu svilu od Beline bluze, te ih je uvijek numerirao. Bogišić je izrazio žaljenje što za okruglim stolom nema srpskih krležologa Mihajla Pantića i Gojka Tešića. Potonji je 1993. izdao Zbornik o Miroslavu Krleži u Beogradu. Potom je voditelj Okruglog stola Zoran Kravar zaključio da su govornici svojim radovima uspjeli kreirati sliku Miroslava Krleže, danas kada traje neodređena recepcijska faza, ali i rehabilitacijska, o njegovu djelu. </p>
<p>Branka Džebić i Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Pojedini članovi IDS-a koriste vlast za osobnu promociju«</p>
<p>PULA, 29. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Istarskog demokratskog foruma (IDF) i pulski gradonačelnik Luciano Delbianco na subotnjoj je konferenciji za novinare u Puli izrazio zadovoljstvo što se IDF »od stranke koja je na političkoj sceni bila naprosto već otpisana profilirao u snažnu regionalnu stranku koja trenutačno uz koalicijske partnere obnaša vlast u Puli«.</p>
<p>Po njegovim riječima, IDF je kao regionalna stranka jedan od većih oponenata IDS-u pa je tako optužio pojedine članove IDS-a za zlouporabu vlasti za osobnu promidžbu a sve, kako je rekao, pod geslom »za boljitak Istre«. Delbianco je stoga ponašanje pojedinih IDS-ovih članova ocijenio neozbiljnim i neodgovornim a u pojedinim slučajevima, dodao je, »radilo se i o nedostatku zdravog razuma«.</p>
<p>Čelnik IDF-a podržao je decentralizaciju države bez koje, po njegovoj ocijeni, »nema pravog razvoja županije, gradova i općina«. Međutim, smatra Delbianco, hrvatska bi Vlada na ovom planu trebala učiniti veći iskorak te županijama, gradovima i općinama trebala vratiti veće ovlasti uz odgovarajuća veća financijska sredstva. Govoreći o županijskom projektu izgradnje nove bolnice u Puli Delbianco je ustvrdio kako se ne radi o nikakvom novom projektu. s obzirom da on postoji već od 1990. godine već je zapravo riječ o dogradnji postojeće bolnice.</p>
<p>»Postojeća bolnica bilježi gubitak od 150 milijuna kuna, a na vidiku nema rješenja. Stoga smatram neozbiljnim razgovarati o novoj bolnici kada županija nije u stanju riješiti postojeće nagomilane probleme u ovoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Istri«, napomenuo je Delbianco koji pritom smatra apsurdnim to što IDS odjednom podupire naplatu cestarine na dva punkta »istarskog ispilona«.</p>
<p>Delbianco je istaknuo kako se IDF zalaže za demilitarizaciju Pule s time da bi po njegovoj ocijeni pojedini objekti i zemljišta u vlasništvu MORH-a u dogovoru s Vladom trebali preći u nadležnosti grada Pule. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mesić u finišu ispred Račana, Kovačević i Rojs u sjeni Budiše </p>
<p>Najpozitivnijom političkom osobom 2001. u Hrvatskoj novinari su proglasili predsjednika Mesića, a najnegativnijom Dražena Budišu. U svijetu je najveći pozitivac bio Papa Ivan Pavao II, a negativac Osama bin Laden</p>
<p>U zadnjoj ovogodišnjoj emisiji »Naprijed-nazad« 26 hrvatskih novinara iz 13 redakcija sudjelovalo je u izboru najpozitivnije i najnegativnije političke osobe u Hrvatskoj i svijetu u 2001. godini. Anketa je pokazala nekoliko zanimljivih trendova kod vodećih hrvatskih »opinion-makera«, posebno na domaćem terenu.</p>
<p>Predsjednik RH Stipe Mesić u utrci za najvećeg pozitivca u finišu je pobijedio premijera Račana i predsjednicu HNS-a Vesnu Pusić. Sedmero novinara ocijenilo je da je Mesić hrvatski političar koji je u 2001. »najviše išao naprijed«, a tome treba dodati i jedan glas za »najpozitivnijeg svjetskog političara« (Jasmina Popović) te činjenicu da samo njega nijedan od 26 anketiranih novinara nije uvrstio na negativnu listu! Obrazloženja za pozitivne bodove skoro u pravilu se tiču njegovih vanjskopolitičkih aktivnosti, a mnogi su se novinari složili da je Mesić »najbolji hrvatski izvozni proizvod«. Franjo Kiseljak (Privredni Vjesnik) slikovito kaže da »Mesić svako jutro Hrvatima servira kiselu juhu za otrežnjenje, no neka ne misli da će kuhinju moći zatvoriti još u ovom mandatu«. Andrea Latinović (Vjesnik) ocjenjuje da Mesić »unatoč trudu i uspjehu Vlade da ga razvlasti vodi dobru politiku i dugoročno gradi uspjeh«, dok Drago Pilsel (Novi list) ističe da Mesić »uspješno stvara klimu za suočavanje s istinom o nama samima i potiče unutrašnji dijalog te promovira mnoge dobre ljude i inicijative«. </p>
<p>Ivica Račan i Vesna Pusić na drugom su mjestu s po pet glasova. Premijer je pozitivne bodove dobio uglavnom zbog pokretanja osjetljivih reformi i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU te jer je »iako sporo i krivudavo, ipak uspješno izgurao dvije godine mandata« (Deana Knežević, Večernji list). Predsjednica HNS-a hvaljena je zbog beskompromisne borbe za građansko društvo, čak i kad zbog svojih stavova trpi oštre napade. Zanimljivo je da dosta komentatora nije vidjelo nijednog pozitivnog političara u Hrvatskoj. Heni Erceg (Feral Tribune) i Višnja Starešina (Večernji list) smatraju da nitko nije bio pozitivan, »ocijenivši da Hrvatska takvu osobu još uvijek čeka«, dok su se Jelena Lovrić (Novi list) i Goranka Jureško (Jutarnji list) zamorene političarima opredijelile za svećenike - don Ivana Grubišića i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića.</p>
<p>Na prvi pogled vodeći favoriti za negativce, Anto Kovačević i Ljubo Ćesić Rojs, koji su svojim seksističkim, odnosno rasističkim istupima unijeli primitivizam u Hrvatski sabor, ostali su u sjeni bivšeg predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, koji je odlukom da se opet natječe za čelno mjesto svoje stranke nagovijestio kritične dane za vladajuću koaliciju. Budiša je s uvjerljivom prednošću pred suparnicima pobijedio u izboru političara koji je u 2001. »najviše išao nazad«. Sanja Modrić (Jutarnji list) smatra da je Budiša najnegativniji jer je »sam sebi prvi pod kapom nebeskom, destruktivan i fobičan, što su sve negativne preporuke za visoko mjesto u politici«. </p>
<p>Sandra Bartolović (Obiteljski radio) ocjenjuje da je »Budiša po tko zna koji put pokazao da ga pokreću isključivo frustracije i da je ostao zakopan u prošlosti« te mu zamjera što se u zadnjih šest mjeseci u Saboru pojavljuje samo kad treba pokupiti plaću ili nekamo otputovati sa saborskim izaslanstvom. Jasmina Popović (Večernji list) smatra da je bivši šef HSLS-a »iznevjerio sve tradicionalne političke manire izdajući dogovore visoke politike, a da pritom nije učinio uslugu ni državi ni narodu, nego je pokazao koliko je politiku želio podrediti sebi i svojim interesima«. Zoran Vodopija (Vjesnik) podsjeća, pak, da je Budiša »luzer još od '71., jer je izgubio sve bitke, ali postoje velike vjerojatnosti da 2002. dobije svoju prvu bitku«. Daleko iza Budiše na listi negativaca s po tri glasa zaostaju Anto Kovačević, Ivica Račan i Vesna Pusić, dok su po dva negativna glasa dobili »cijeli HDZ« i Ljubo Ćesić Rojs.</p>
<p>Na globalnoj razini pobjedu u kategoriji pozitivca uvjerljivo je odnio Papa Ivan Pavao Drugi (osam glasova) zbog neprestanog zalaganja za mir, dok je najnegativnijim proglašen svjetski terorist broj jedan Osama bin Laden (10 glasova) zbog rušenja tog mira. Na listi svjetskih pozitivaca iza Pape su se plasirali ruski predsjednik Vladimir Putin (pet glasova) i britanski premijer Tony Blair (četiri glasa) zbog uloge u svjetskoj antiterorističkoj koaliciji. </p>
<p>Na listi negativaca drugo mjesto zauzeo je talijanski premijer Silvio Berlusconi (šest glasova) zbog pokušaja da izmjenom zakona izbjegne suđenje za gospodarske malverzacije, udaljavanja Italije od Europe i zahlađenja odnosa s Hrvatskom. Treći na listi negativaca je haaški zatvorenik Slobodan Milošević (pet glasova) kojem je Heni Erceg poželjela da poživi sto godina, ali ne u udobnom zatvoru u Haagu, nego u nekoj tamnici u Irskoj ili Britaniji.</p>
<p>Ilija Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Otvoren Memorijal Miroslava i Bele Krleže</p>
<p>Na zagrebačkom Gvozdu 23, gradonačelnik Milan Bandić i krležolog Predrag Matvejević pozdravnim govorima otvorili Memorijal Miroslava i Bele Krleže u njihovu obnovljenom domu </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Nakon smrti Miroslava i Bele Krleže godine 1981. ambijent u kojem je književni velikan stvarao, uključujući i stambeni objekt sa svim pripadajućim pokretninama, zaštićen je Rješenjem o preventivnoj zaštiti regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu te je zapečačen 23. prosinca 1991. Potom Gradski komitet za prosvjetu, kulturu i znanost godine 1984. razmatra mogućnost uređenja kompleksa na Gvozdu, nudeći rješenja koja će dostojno obilježiti ime i djelo Miroslava Krleže.
Od tada do danas nanizalo se mnogo bezuspješnih pokušaja da se uredi »memorija«, a potom i cijeli kompleks. Tek ove godine, na 20. godišnjicu smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca, ispunilo se davno obećanje o otvorenju »Memorijala Miroslava i Bele Krleže«. U subotu je, dakle, na Gvozdu 23 otvoren Memorijal u prisutnosti predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića. Pozdravne govore i sjećanja tom su zgodom održali gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, istaknuti krležolog Predrag Matvejević te te ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić. Oni su podsjetili da je »memorija« izrađena prema muzeološkom programu Muzeja grada Zagreba i Slavka Šterka te prema projektu Željka Kovačića.</p>
<p>Predrag Matvejević se na otvaranju stana, odnosno Memorijala prisjetio svojih dolazaka na Gvozd te je istaknuo da je Krleži bilo stalo do njegova doma. Međutim, svi mi nismo se dostojno brinuli o njegovu domu, i to ne samo u razdobljima kada on nije bio različitim režimima po volji. Kasno smo shvatili da nam je potrebno ono što Francuzi imaju za svoga Hugoa, a Rusi za Tolstoja i Dostojevskog. Skloni smo zaboravu, nastavio je Matvejević koji se je još sjetio jednog novembarskog dana kada je delikatnog Krležu htio ohrabriti s vijestima o izdavaču Gallimardu. No, to bolesnom Krleži više nije bilo važno. Kada mu je Matvejević poželio doviđenja, stari agnostik je uzvratio: »i vi me varate, nema više doviđenja, ovo je zbogom - zbogom na nebu, nebu, nebu«.</p>
<p>Matvejević se sjetio da je na sprovodu kardinala Šepera bilo više ljudi nego na Krležinom, jer vjera je pučki fenomen, a Krleža nije bio pučki pisac. Želio je da mu grob ima oblik stećka jer je vjerovao u bosansku Bosnu. Na kraju, bio je od onih bolesnika koji ne pokazuju svoje slabosti. Ovaj stan, zaključio je Matvejević, bio mu je utočište, a podsjeća nas da pisca nismo izgubili jer je ostalo njegovo izazovno djelo. Na otvaranju je potom govorio gradonačelnik Milan Bandić kojemu je dr. Vranešić u pohranu predao orden koji je Krleža dobio posthumno. Bandić je podsjetio na Krležine riječi: »morat će proći vrijeme do ponovnog bavljenja mojim djelom«.</p>
<p> Bandić je također rekao da je došlo vrijeme da se u Krležinom životnom ambijentu pokrenu kulturna događanja. Po njegovim riječima pokrenut će se i daljnja obnova ovoga značajnog objekta u kojemu ni jedan poznati predmet neće nedostajati, jer će se održati konzultacije s onima koji najbolje poznaju njegovo djelo i ostavštinu. Trudit ćemo se, zaključio je gradonačelnik, da ne izostavimo ni jedan zarez. U ime domaćina, Muzeja grada Zagreba, na otvaranju je govorio njegov ravnatelj Vinko Ivić koji je također naglasio potrebu za cjelovitim rješenjem ovoga prostora.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svih 300 »Baxterovih« uređaja za hemodijalizu smije se koristiti, a spornih »Nissho« igala nema!</p>
<p>Dijaliza u Hrvatskoj odvija se bez problema/ Upotrebljavaju se igle istoga proizvođača, ali drugoga tipa, no američka Agencija za hranu i lijekove nije za njih objavila nikakvo upozorenje/ Uzbuna je nastala u petak popodne jer Ministarstvo zdravstva od Plive, Baxtera, a ni FDA nije uspjelo dobiti nikakvu službenu informaciju/ U svibnju 1999. godine tvrtka »Althin Medical«, koju je kasnije preuzeo »Baxter«, upozorila na slučajeve zaraze krvi zbog uređaja za dijalizu, preciznije, jednog njihovog dijela koji je proizvela tvrtka »Nissho Nipro«</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Dijaliza u svim hrvatskim bolnicama obavlja se bez smetnji i ikakve opasnosti za pacijente još od 14. listopada, a uredno i sigurno odvijala se i nakon obavijesti od petka navečer da se prestanu koristiti uređaji za dijalizu tvrtke »Baxter« te igle za hemodijalizu proizvođača »Nissho Nipro«.</p>
<p>Potvrdio je to za Vjesnik u subotu ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, koji je istoga dana održao sastanak Stručnoga povjerenstva Ministarstva zdravstva za hemodijalizu. S petka na subotu su, osim toga, organizirana noćna dežurstva u bolnicama, a prema izvještajima koji su u subotu ujutro stigli u Ministarstvo zdravstva, nisu zamijećene nikakve zdravstvene teškoće kod pacijenata koji su dijalizirani tim aparatima i iglama, potvrdio je pomoćnik ministra za medicinske poslove dr. Ante Barbir.</p>
<p>Stručno povjerenstvo donijelo je pak u subotu zaključke koji će biti proslijeđeni svim bolnicama, a njih su potpisali, uz ministra zdravstva, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. Petar Kos te član Izvršnog odbora Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Franjo Hajduković.</p>
<p>Prema tim zaključcima, dopušteno je i dalje koristiti sve uređaje za hemodijalizu, uključujući i »Baxterove«, no potrebno je pridržavati se mjera sigurnosti, koje je Ministarstvo zdravstva preporučilo još u studenome. Sporne igle za hemodijalizu tvrtke »Nissho Nipro Corp.«, tipa Safe Touch AVF, u Hrvatskoj se nisu koristile niti se koriste. Upotrebljavaju su igle istoga proizvođača, ali drugoga tipa, otkrio nam je ministar, no američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) nije objavila nikakvo upozorenje za taj drugi tip igala.</p>
<p>Stručno povjerenstvo, stoji u zaključcima, u stalnom je kontaktu sa svim centrima za hemodijalizu, a nakon analize službenih obavijesti i dokumenata u petak, Povjerenstvo je utvrdilo da su sve potrebne mjere za sigurnost bolesnika poduzete još u studenome. Pod preventivnim mjerama misli se na to da je još u studenome moguće rizični tekući bikarbonatni koncentrat za hemodijalizu zamijenjen bikarbonatnim prahom na svim aparatima za hemodijalizu tvrtke »Baxter«</p>
<p>Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić u petak navečer odlučio je povuči sve »Baxterove« uređaji za hemodijalizu, kao i igle za hemodijalizu »Nissho Niproa«, a preporuku je donio isključivo iz preventivnih i sigurnosnih razloga, iako stvarne opasnosti nije bilo. Postoji, naime, mogućnost da »Baxterovi« uređaji imaju greške na miješalici, što u pacijenata koji se dijaliziraju može izazvati niski ili visoki krvni tlak, kao i hiperacidozu, odnosno poremećaj pH faktora u krvi. Kod igala tipa Safe Touch AVF zamijećeno je pak da se njihov plastični dio odvaja od metalnog.</p>
<p>Većina centara za dijalizu u Hrvatskoj koristi upravo »Baxterove« uređaje za dijalizu. Ministar Vlahušić nam je rekao da u Hrvatskoj ima oko 300 takvih uređaja, no jedan dio ih se zbog obavijesti u petak prestao koristiti. One bolnice koje su imale rezervne uređaje, zamijenile su njima »Baxterove«, no nisu ih mogli svi centri za dijalizu povući i zamijeniti drugima. Njima je preporučeno da pažljivo promatraju proces dijalize. Inače, ti uređaji koriste se u Hrvatskoj već pet godina i dosad nije bilo nikakvih problema.</p>
<p>Obavijest o mogućim nepravilnostima na »Baxterovim« uređajima stigla je u Ministarstvo zdravstva u petak oko 16 sati iz KBC-a Zagreb. Tamošnji su liječnici na službenoj web stranici Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) pročitali informaciju o mogućoj pogrešci na »Baxterovim« uređajima i iglama »Nissho Nipro«. </p>
<p>»Prva obavijest stavljena je na FDA-ine stranice 19. prosinca, a ponovljena je 21. prosinca. Uzbuna je nastala u petak popodne jer nismo od Plive, Baxtera, a ni FDA uspjeli dobiti službenu informaciju, niti potvrdu je li ova obavijest vezana uz raniju, koja je u Hrvatsku stigla u studenome«, objasnio nam je ministar Vlahušić.</p>
<p>FDA je obavijest vrlo vjerojatno stavila na svoje web stranice potaknuta tzv. product recallom »Baxtera«, vrstom pisma kojim proizvođač određenog, u ovom slučaju medicinskog proizvoda upozorava korisnike i srodne ustanove na moguće neispravnosti.</p>
<p>Takav product recall u Hrvatsku je stigao još 14. studenoga. U Plivi nam tvrde da je jedno pismo stiglo na njihovu adresu, a drugo na ime ministra Vlahušića, što nam je on i potvrdio. O detaljima pisma u Plivi nam nisu htjeli govoriti, tek da je »Baxter« upozorio na moguće neispravnosti, ali i pojasnio da nema razloga za uzbunu.</p>
<p>Tvrtka »Nissho Nipro« u svojoj povijesti već ima zabilježen jedan incident, što se može provjeriti na FDA web stranici, preciznije u dijelu u kojem su arhivirana product recall pisma. U svibnju 1999. godine jedno takvo pismo FDA uputila je tvrtka »Althin Medical«, koju je kasnije preuzeo »Baxter«, a kojim se upozorava na slučajeve zaraze krvi zbog uređaja za dijalizu, preciznije jednog njihovog dijela koji je proizvela tvrtka »Nissho Nipro«. »Althin Medical« proizvodio je membrane za dijalizatore, a pogon je preuzeo »Baxter«. Upravo je na membranama otkrivena tvar koja je izazivala pjenjenje, a vjeruje se da je to uzrok smrti 23 hrvatska pacijenta.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Osnovat ćemo Agenciju za dijalizu</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Za najkasnije godinu dana Hrvatska bi trebala dobiti Agenciju za dijalizu, koja bi bubrežnim bolesnicima jamčila standard liječenja, a vjerojatno bi smanjila i troškove dijalize. Otkrio nam je to ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, a osnivanje takve agencije potaknula su dva događaja - povlačenje »Baxterovih« uređaja za dijalizu i igala za dijalizu tvrtke »Nissho Nipro«, te drugi, iz rujna, kada je zbog neispravnih filtara za dijalizu tvrtke »Baxter« umro 21 pacijent u Hrvatskoj.</p>
<p>»Nacionalna Agencija za dijalizu jamčila bi svim bubrežnim bolesnicima na hemodijalizi isti, tzv. zlatni standard liječenja, a dijalizirali bi se na najkvalitetnijim uređajima i svakako bi se lakše izbjegli nemili događaji«, kazao je za Vjesnik ministar Vlahušić. U Hrvatskoj se dijalizira oko 2000 bubrežnih bolesnika.</p>
<p>Jedinice za hemodijalizu i dalje bi ostale u sklopu bolnica, no financirale bi se iz odvojenog novčanog fonda. On bi ispočetka i dalje većinu novca crpio od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), no postoji mogućnost da se fond kasnije privatizira. Ono što je sigurno, jest da bi se takvom organizacijom hemodijalize u Hrvatskoj moglo uštedjeti oko 30 posto novca koji se sada izdvaja za dijalizu. To je pokazalo mađarsko iskustvo, a i druge zemlje u svijetu imaju nacionalne Agencije za hemodijalizu, objasnio nam je dr. Vlahušić.</p>
<p>To, međutim, ne znači da će se na bubrežnim bolesnicima štedjeti. »Ništa nije previše skupo, ako to pacijentima jamči kvalitetu«, napominje Vlahušić. On je u subotu dogovorio da stručnjaci za hemodijalizu i pacijenti izrade prijedlog standarda za dijalizu u Hrvatskoj.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Baxter: Nema potrebe za povlačenjem aparata </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Tvrtka »Baxter« 14. studenoga uputila je globalno upozorenje svojim korisnicima i odgovornim službama, u kojem upozorava na moguću tehničku neispravnost na svojim uređajima za hemodijalizu System 1000, stoji u priopćenju koje je u subotu popdne uputio »Baxter«. Zbog te tehničke neispravnosti uređaj sam od sebe promijeni program rada, pa više nije ispravno podešen za dijalizu. To se događa samo uređajima za dijalizu tvrtke »Baxter« koji koriste tekući bikarbonatni koncentrat, ali se ne događa ako se upotrebljava bikarbonatni prah.</p>
<p>»Upozorenje korisnicima imalo je namjeru povećati svjesnost i poslužiti zdravstvenom osoblju kao uputa kako podesiti aparate za dijalizu. Ako slijede upute, pacijenti neće biti izloženi nikakvom riziku«, piše »Baxter«.</p>
<p>Izvan Sjedinjenih Američkih Država ova uputa upućena je s naznakom »urgent product advisory«, odnosno kao hitan proizvođački savjet. U SAD-u, upućena je pod oznakom »urgent product recall«, jer to zahtijevaju američki zakoni. Iako je naziv upute drukčiji, u pitanju je istovjetno upozorenje, no ne zahtjeva povlačenje uređaja ili njezin povratak proizvođaču.</p>
<p>Zbog tehničke neispravnosti, »Baxterovi« aparati za dijalizu mogu isporučiti krivu količinu bikarbonata ili kiseline u pacijentovu krv, zbog čega pacijent može dobiti acidozu, odnosno poremećaj pH faktora u krvi. »Znamo za tri pacijenta kojima se to dogodilo u SAD-u, odmah ih se počelo liječiti i u potpunosti su se oporavili. Nismo obaviješteni o sličnom slučaju izvan SAD-a«, stoji na kraju priopćenja. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mesić: Spreman sam na izazov drugog mandata</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca </p>
<p> - U prigodnom novogodišnjem intervjuu što ga je u petak dao Hrvatskoj televiziji, predsjednik Republike Stjepan Mesić otkrio je da je istog dana na sastanku s premijerom Ivicom Račanom i njegovim timom konačno usuglasio stavove o kompleksu vojnih zakona.</p>
<p> Depolitizacijom vojske i policije potvrdit će se demokratizacija društva za koju i hrvatski građani unatoč brojnim problemima i teškom gospodarskom stanju moraju biti zainteresiran, istaknuo je Mesić. Suradnju s premijerom Račanom ocijenio je dobrom, izrazio uvjerenje u opstanak koalicije do kraja mandata, jer će se efekti rada ove Vlade, po njegovom mišljenju vidjeti tek u iduće dvije godine. Bude li u dobroj kondiciji kao sada, najavio je Mesić, spreman je prihvatiti i izazove drugog predsjedničkog mandata. </p>
<p>U razgovoru za HTV otklonio je i neke kontroverze vezane uz svoja nedavna putovanja i diplomatske kontakte. Pojasnio je, primjerice, »lepršavo tumačenje« svoje izjave za nedavna posjeta Velikoj Britaniji, u kojoj je rekao da bi se zbog borbe protiv terorizma trebala ograničavati i ljudska prava. To otprilike znači, da se mogu prisluškivati i kontrolirati kanali financiranja Al Qaide i drugih terorističkih organizacija, pojasnio je Predsjednik, dodavši da se ograničavanje ljudskih prava odnosi zapravo na sve one za koje se sumnja da su povezani s teroristima i njihovim organizacijama. </p>
<p>Posjet Velikoj Britaniji hrvatski šef države smatra jednim od važnijih među svojih desetak državničkih posjeta kojima je otvorio put Hrvatskoj ka europskom tržištu. Ponovio je i ovog puta da Vlada mora zakonima osigurati direktan ulazak stranog kapitala u Hrvatsku, a svađe među koalicijskim partnerima ne treba odmah doživljavati kao slom Vlade i možebitnu nesigurnost zemlje, jer rijetko koja vlada, smatra Predsjednik Mesić ima tako solidnu podršku u parlamentu poput Račana. Jedini spas oživljavanja gospodarstva predsjednik Mesić vidi u ulaganju u proizvodnju, a i dalje se zalaže za bescarinske zone, kojima bi se povećala zaposlenost. S obzirom da je prije godinu dana izjavio da će građani od proljeća ove godine živjeti bolje, a to se nije dogodilo, predsjednik Mesić je pojasnio, kako je mislio na to da će građani živjeti sigurnije napominjući da je i dalje golem a neriješen problem 380 tisuća nezaposlenih. Predsjedniku Mesiću u gospodarskom oporavku zemlje uzor je Irska, koja je gospodarski preporod postigla po njemu ulaganjem u znanost i obrazovanje, a stvorili su i zakonsku regulativu kojom privlače strani kapital. Za primjerom Irske Hrvatska se treba povoditi, poručio je čelnik države. Politički vrh, opoziciju, intelektualce, kulturne djelatnike, sveučilišta, Maticu hrvatsku i druge pozvao je da dijalogom dođu do nacionalnog konsenzusa oko razvoja Hrvatske i njezinog puta ka Europi. Govoreći o odnosima s Hagom ponovio je važnost načela individualizacije krivnje, poručujući da za konkretne zločine trebaju odgovarati konkretni ljudi kako bi se skinula kolektivna krivnja hrvatskog naroda. Upitan za neke oštre poruke hrvatskim biskupima, poput one da previše hrvatuju, Mesić je pojasnio i svoje pismo upućeno diplomatskim kanalima Vatikanu. Ne ulazeći u detalje, potvrdio je da je upozorio Vatikan kako ne postoji urota unutarnjih i vanjskih neprijatelja protiv Hrvatske. Predsjednik je i dalje nezadovoljan velikim brojem neriješenih sudskih sporova i afera kao i činjenicom da još nitko nije pokrenuo pitanje zamrzavanja sumnjivih deviznih računa hrvatskih građana u inozemstvu, za što su neke države pokazale spremnost. Kad je riječ o odnosu sa susjedima i razgraničenju sa Slovenijom hrvatski je Predsjednik mišljenja, da se pitanje granice može riješiti novim kruhom pregovora u korist obiju strana, a najbolje bi rješenje po njemu bilo da se razgraničenje u Piranskom zaljevu postigne tako, da Slovenija dobije pristup otvorenom moru, a Hrvatska zadrži podmorje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Međimurski HNS zadovoljan postignutim</p>
<p>ČAKOVEC, 29. prosinca</p>
<p> - Godina koja je na izmaku razdoblje je stabilizacije i uspona Hrvatske narodne stranke u Međimurskoj županiji. To je na tradicionalnom godišnjem susretu s novinarima u subotu u Čakovcu rekao Josip Posavec, predsjednik Županijskog vijeća HNS-a. Na izborima za lokalnu i područnu samoupravu stranka je postigla dobre rezultate, pa tako već u drugom mandatu sudjeluju u koaliciji koja obnaša vlast na županijskoj razini.</p>
<p>Posavec je rekao da nije dobro što u državni proračun nije ušla izgradnja nove osnovne škole u južnom Čakovcu. Time je doveden u pitanje projekt sveučilišnih studija u Čakovcu, čija nastava bi se održavala u zgradi Druge osnovne škole, čija bi se zamjenska zgrada trebala graditi na jugu. U Međimurju se bilježi porast zapošljavanja, ali su dugoročno potrebni visokoobrazovani stručnjaci, koji bi se školovali u Čakovcu i Varaždinu, rekao je Posavec. Ustvrdio je da su mediji zadovoljavajuće izvješćivali o radu međimurskog HNS-a.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nema mjesta u ličkim domovima umirovljenika</p>
<p>OTOČAC, 29. prosinca</p>
<p> - Na području Županije ličko-senjske sve su izraženije potrebe za smještaj osoba u ustanove za socijalnu skrb, odnosno u domove umirovljenika. Trenutačno su kapaciteti dvaju domova koji rade na području Županije (u Gospiću i Udbini) u potpunosti popunjeni te za sada ne postoje mogućnosti da se u njih smjesti dodatan, sve veći broj zainteresiranih korisnika.</p>
<p>Dom umirovljenika u Gospiću ima mjesta za 101 korisnika i u potpunosti je iskorišten. Da bi se izraženim potrebama za smještaj barem djelomično udovoljilo, u tijeku je proširenje kapaciteta tog doma, zahvaljujući čemu će se dobiti dodatnih 70 kreveta na 3700 četvornih metara površine. Radovi na proširenju doma uskoro bi trebali biti završeni.</p>
<p>Dom na Udbini počeo je raditi u novoadaptiranom prostoru 1998. godine i zbrinjava 70 korisnika. Iako su potrebe daleko veće od sadašnjeg stanja, u tom domu ne postoje prostorni uvjeti za povećanje smještajnih kapaciteta. Sadašnji broj od 25 zaposlenih, sukladno uredbi o unutarnjem ustroju Ministarstva rada i socijalne skrbi te potrebama doma povećat će se, no potrebno je i više novca. Na udomljavanje u udbinskom domu čekaju 32 osobe.</p>
<p>Otvaranjem doma umirovljenika u Otočcu, koji će imati 40 kreveta (čiji se otvorenje očekuje prvih dana 2002. godine), djelomično će biti ublažena potreba za tom vrstom socijalno-zdravstvenih potreba. U planu su poslovne aktivnosti za izgradnju centra za socijalnu skrb u Donjem Lapcu, za što općina posjeduje prostor, no nema novca za uređenje. I na području grada Senja u planu je bila izgradnja doma umirovljenika, no kako se doznaje, planovi su promijenjeni tako da Senj neće dobiti dom. Spominje se mogućnost da bi se u Senju temeljem financiranja Ministarstva rada i socijalne skrbi moglo pristupiti izgradnji Zavoda za socijalno zdravstvenu zaštitu (skrb za tjelesno i psihičko bolesne osobe), što još uvijek ostaje upitnim.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vukovarsko- srijemski DC protivi se poskupljenju cestarina</p>
<p>VINKOVCI, 29. prosinca</p>
<p> - Demokratski centar (DC) Vukovarsko-srijemske županije u subotu se na konferenciji za novinare oštro usprotivio poskupljenju cestarine na autocesti Lipovac-Zagreb koja bi od 1. ožujka za tu dionicu iznosila 75 kuna u jednom smjeru.Predsjednik vukovarsko-srijemskog DC-a Đurica Mišin rekao je da će Slavonci umjesto sadašnje cijene cestarine od 40 kuna, od 1. ožujka 2002. plaćati cestarinu od čak 75 kuna u jednom smjeru. Upozorio je da će, po procjenama DC-a, život u Slavoniji i Baranji poskupjeti za oko 30 posto. Poskupljenje cestarine, rečeno je, domaće će proizvođače učiniti nekonkurentnim, a to će se odraziti i na ionako lošu gospodarsku situaciju. </p>
<p> DC procjenjuje i da će većina kamionskog prometa prijeći na Podravsku magistralu, a to će, rečeno je, zasigurno izazvati nezadovoljstvo stanovništva uz tu prometnicu koja nije tehnički pripravna za toliko povećanje prometa.</p>
<p>Vukovarsko-srijemski DC najavio je da će nakon dogovora s drugim županijskim organizacijama te stranke prirediti potpisivanje peticije protiv poskupljenja cestarina. Istaknuto je da podržavaju izgradnju autocesta, ali su mišljenja kako je potrebno pronaći drugačiji način financiranja. U vukovarsko-srijemskom DC-u predlažu da se uvede sustav vinjeta kako bi se Slavoncima omogućila povlaštena cestarina na autocesti Lipovac-Zagreb. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011230].
|
