NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187245 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šverceri i utajivači ove su godine nadmudrili državu</p>
<p>Ukinuta Financijska policija / Pala porezna disciplina / Carina dobila policijske ovlasti, ali ih još ne primjenjuje / Prihodi od privatizacije manji od planiranih / Država stala na kraj velikim novinskim nagradnim igrama / Inspektori hvatali ilegalne iznajmljivače soba i zatvarali kafiće </p>
<p>Borba protiv sive ekonomije, utaje poreza, svih oblika šverca, rada na crno, ilegalne trgovine i zapošljavanja, neizdavanja računa i sličnih zabranjenih djelatnosti čiji je cilj varanje države, prije točno godinu najavljena je kao prioritet kojim će se baviti Porezna i Carinska uprava Ministarstva financija, uz podršku MUP-a i Državnog inspektorata. Ista se priča ponavlja i u najavama za 2002. godinu.</p>
<p>Što je uopće napravljeno u prošlih godinu dana, najbolje je nedavno opisao ravnatelj Porezne uprave Milan Trbojević, kazavši da je porezna disciplina u Hrvatskoj niska, a porezni moral ravan ništici. Službe zadužene za borbu protiv sive ekonomije ove su se godine više bavile samima sobom nego svojim poslom.</p>
<p>Padu porezne discipline svakako je pridonijelo i ukidanje Financijske policije, službe koja je od 1992. godine bila dežurni utjerivač dugova u državi. Njen posao treba preuzeti Porezna uprava, no ta ideja u praksi još nije zaživjela.</p>
<p>Nakon godine dana odugovlačenja, donesen je Zakon o carinskoj službi kojim su carinici dobili policijske ovlasti, pa sada smiju nositi oružje i zaustavljati i pregledavati sumnjiva vozila na cijelom državnom teritoriju, a ne samo na graničnim prijelazima. Stečena prava Carina bi trebala pretočiti u djelo tek u 2002. godini, jer još nije započela ni obuka za korištenje oružja.</p>
<p>Kako bi se donekle rasteretila Porezna uprava, od 1. siječnja će za naplatu trošarina biti zadužena Carina. Tako će, umjesto poreznih inspektora, carinici 24 sata dežurati u tvornicama duhana i nadgledati označavanje proizvoda markicama. Hrvatske tržnice i dalje su prepune ilegalnih duhanskih proizvoda, uglavnom domaće proizvodnje.</p>
<p>Neuspješna borba protiv šverca ipak nije bila glavni razlog ostavke Ivana Ivekovića, koji je u listopadu napustio mjesto ravnatelja Porezne uprave. Nesuglasice s ministrom financija Matom Crkvencom bile su razlog njegova, kao i odlaska tadašnje ravnateljice Carinske uprave Katarine Bakije, na čije je mjesto došao Anton Uljar. </p>
<p>Tako je prvi put u posljednjih 10 godina na čelo carine došao čovjek koji je godinama zaposlen u toj službi. Izbor novog ravnatelja je izazvao gnjev nekih krugova u Carinskoj upravi, pa je prvi put i Crkvenac javno progovorio o velikom problemu hrvatske carine – korupciji.</p>
<p>Kako bi se tom suprotstavio, ministar je još u listopadu raspisao natječaj za svog novog pomoćnika za unutarnji nadzor i najavio pokretanje službe koja će, slikovito je opisao, unutar Ministarstva financija funkcionirati kao FBI. Do danas služba nije osnovana, a kako doznajemo, vjerojatno ni neće.</p>
<p>Ministar je javno iskazao i nezadovoljstvo radom sudova, koji utajivačima poreza određuju premale kazne. Najavio je da će se utaje poreza kažnjavati kao šverc drogom. No, zasad zbog utaje poreza još nitko nije završio u zatvoru.</p>
<p>U srpnju je donesen Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave kojim je napravljen prvi korak u decentralizaciji poreznog sustava – lokalne vlasti dobivaju više poreza, ali moraju same financirati školstvo i zdravstvo.</p>
<p>Već sredinom godine državni je proračun doživio prvi rebalans; prihodi zdravstvenog i mirovinskog fonda postali su sastavni dio proračuna, koji se tako sa 50-ak popeo na gotovo 74 milijarde kuna. Na razini ovogodišnjeg donesen je i proračun za 2002. godinu koji će, prema Crkvenčevim riječima, biti razvojni. Više će se novca, tvrde, trošiti na otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Najviše problema ministru financija ove je godine zadala privatizacija. U prvih osam mjeseci zabilježeno je 4,6 milijardi kuna proračunskog deficita, pa je spas od bankrota država pronašla u zaduživanju u inozemstvu. Proračunski su manjak u Ministarstvu financija objasnili izostankom prihoda od privatizacije. Spas u zadnji čas – prodaja HT-a koji je prešao u većinsko vlasništvo Deutsche Telekoma – do danas je ostala obavijena mnogim tajnama.</p>
<p>Kao buduća članica Europske unije, Hrvatska od 1. siječnja mora ukinuti carine na većinu industrijskih proizvoda iz zemalja EU-a. Manje prihode od carina država će pokušati nadoknaditi povećanjem trošarina na automobile. Ipak, većina automobila će pojeftiniti.</p>
<p>Nakon što su više od dvije godine tržištem igara na sreću carevale dnevne novine, u proljeće je donesen Pravilnik kojim su one 1. srpnja, preko noći, ukinute. Ako Sabor usvoji prijedlog novog zakona o igrama na sreću, koji je u proceduri, svim će medijima biti zabranjeno priređivanje nagradnih igara. </p>
<p>Godinu koja je iza nas dugo će pamtiti vlasnici kladionica koje su se, sudeći prema velikim zaradama, prometnule u najprofitabilniji posao u Hrvatskoj. Kako bi privatnim kladionicama stavilo barem malo soli na rep, Ministarstvo financija predlaže zabranu klađenja na domaći nogomet.</p>
<p>Cijelo ljeto hrvatskom su obalom strah i trepet među ugostiteljima sijali inspektori Državnog inspektorata koji su tražili neprijavljene goste. Akcija je ocijenjena uspješnom. </p>
<p>Kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, u prosincu su se inspektori odlučili obračunati s ugostiteljima koji ne poštuju propisano radno vrijeme. Zabranu rada na mjesec dana dobilo je 50-ak kafića. Bojeći se kontrola, vlasnici zatvaraju kafiće i ranije nego što smo navikli. Uoči nove godine, u središtu Zagreba teško se može popiti piće poslije 23 sata. No, barem netko napokon radi prema zakonu...</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pod profesionalnim novinarstvom prodaje se nešto sasvim drugo </p>
<p>Objektivna je informacija u drugom planu, a u prvom su senzacionalizmi i manipulacija / Privatnim vlasnicima medija, posebno stranom kapitalu, samo je do profita pa je pitanje je li za nas zaista korisno prodati neke od jačih medija strancima / Novinarski studij mora biti koncipiran elitno, s malim brojem studenata i u međusobnoj konkurencij, kaže dr. Novosel</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Tranzicija i njen utjecaj na medije u Hrvatskoj, kao i moguće posljedice prepuštanja medija komercijalizaciji i profitnim odnosima, bili su temom razgovora s komunikologom profesorom dr. Pavlom Novoselom.</p>
<p> • Je li naše novinarstvo, kao i naša država, još u tranziciji? </p>
<p>– Nije. Naše novinarstvo je već u krugu »svjetske zajednice«. Kad bolje pogledate, naši se mediji ne razlikuju jako od medija zemalja koje bi nam trebale biti uzorom.</p>
<p> • To ste rekli tako kao da je to loše!</p>
<p>– Pa i jest. Jer objektivna je informacija u drugom planu, a u prvom su senzacionalizmi i manipulacija!</p>
<p> • U čemu se to očituje?</p>
<p>– U sadržaju, njegovu redanju, isticanju, kutu gledanja, odabiru primjera. Čak i u ispitivanjima javnog mnijenja! Sve se trenutno prodaje pod imenom profesionalnog novinarstva, a zapravo je riječ o nečemu posve drugom!</p>
<p> • Što je to »nešto posve drugo«?</p>
<p>– Svako izvještavanje je jednostrano.</p>
<p> • Zašto?</p>
<p>– Zato što mora biti kratko i primatelju zanimljivo. U medijima će svaki sadržaj biti sažet i »prepariran«. Pitanje je samo kako će se to učiniti. Tzv. profesionalizam u koji se pojedinci kunu čini mi se više kao bijeg od društveno-političkog novinarstva, smrtno dosadnoga. Primatelja se mora zainteresirati i zato naši mediji često izgledaju kao izlog senzacija.</p>
<p> • Znači li to da bi se trebalo vratiti na stari način oblikovanja medijskih sadržaja?</p>
<p>– Nikako. No sve prikazivati kao nekakvu senzaciju, naravno, uz časne iznimke, pretjeravanje je u drugom smjeru. To, doduše, prodaje novine ili drži ljude prilijepljene uz mali ekran, ali je li važna samo čitanost i gledanost? To je Moloh koji guta sve ostalo!</p>
<p> • Zapostavljaju li se zbog toga pozitivne vijesti, kojih u našem društvu ipak ima napretek?</p>
<p>– I to je jedan od razloga. No, postoje i drugi razlozi. U prvom redu to je ozbiljno nezadovoljstvo stanjem u kojemu je sada veliki broj naših građana. Negativna vijest, ona koja ističe što nije postignuto ili u čemu se promašilo, u skladu je s tom općom klimom koju je trenutno teško mijenjati.</p>
<p> • Teorija novinarstva kaže da je »samo negativna vijest – vijest«.</p>
<p>– To je ista stvar, samo izrečena na drugi način. Mogu se mediji truditi koliko žele, no pozitivne vijesti u takvoj klimi teško prodiru. Kampanja donacije za gluhe bila je suprotni primjer. Ali, koliko ima takvih? </p>
<p>Vlada je nedavno potpisala socijalni ugovor s poslodavcima, a gotovo su svi vidjeli samo to da joj to nije uspjelo sa svim sindikatima. Ili, jedan drugi primjer: prodavao se HT. To je možda bilo neminovno, ali su svi u tome vidjeli samo povećanje telefonskih tarifa, unatoč golemoj promidžbi koja nas je uvjeravala u suprotno.</p>
<p> • Je li tu u pitanju i mentalitet novinara?</p>
<p>– Vjerojatno, uz časne iznimke. Dobri novinari znaju što kod primatelja prolazi, a što ne. To su spojene posude: opća klima preslikava se i u samoj novinarskoj profesiji! Uostalom, privatnim vlasnicima medija, posebno stranom kapitalu, i onako je samo do profita. Tako se postavlja pitanje je li za nas zaista korisno prodati neke od jačih medija strancima, jer oni se ne brinu o edukaciji naše javnosti. </p>
<p> • Znači li to da bi novinari trebali biti »novi« društveno-politički radnici?</p>
<p>– Nikako! Dosadno, dirigirano novinarstvo je contradictio in adjecto, ono samom sebi stavlja omču oko vrata. Ostaje bez primatelja. No, o svemu se da pisati zanimljivo, samo to treba znati. Uzet ću kao primjer otvaranje Mosta Dubrovnik. To je krupna vijest, no u medijima je bila obrađena gotovo kao vjestica.</p>
<p> • Urednik određuje što će biti na prvoj, a što na zadnjoj stranici ili u prvoj i zadnjoj minuti tv-dnevnika.</p>
<p>– Urednici su dio opće atmosfere. I nisu svemoćni. Materijal koji dobiju mogu opremiti na razne načine, no to je u osnovi ipak isti materijal kakav su dobili od novinara. Ali urednik se mora, prije svega, brinuti za trajnu nakladu i gledanost. Ako to krene loše, on mora otići!</p>
<p> • Takvo je stanje. No, kakvi su nam izgledi? Kako je s mladima?</p>
<p>– Masovni studij novinarstva ne obećava mnogo. Masovnost je u suprotnosti s pravim odgojem i obrazovanjem. Stvarno samostalni i kompetentni novinari, a da o etici i ne govorimo, mogu se educirati samo u vrlo ograničenim grupama.</p>
<p>Zato novinarski studij dobiva pravi smisao samo kad je individualiziran. Stručni dio obrazovanja trebao bi biti širok, s brojnim kombinacijama, npr. profesionalno obrazovanje plus obrazovanje iz povijesti, psihologije, sociologije ili antropologije. Nikako nije dobro da se taj dio stručnog obrazovanja novinara ograniči samo na discipline iz jedne struke. Takvi novinari moraju ostati diletantima u mnogim drugim strukama! </p>
<p>Novinarski studij mora, dakle, biti elitno koncipiran, s malim brojem studenata i u međusobnoj konkurenciji ili barem s drukčijom usmjerenošću više takvih studija. I sâm nastavnički kadar morao bi biti podvrgnut takvoj kompeticiji. To ne mogu izvesti »učitelji praktične nastave«, čije je obrazovanje znanstveno izrazito manjkavo. Budući da o svemu tome ovisi daljnji razvoj naše demokracije, smatram to bitnim pitanjima naše zajednice. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Budak: »Ozračje komunizma« samo je još jedna otrcana etiketa</p>
<p> • Osporava li Filozofski fakultet »ulogu Crkve i njezinih ljudi u današnjem hrvatskom društvu«, kako je to ovih dana neslužbeno tumačeno na Kaptolu? Djeluje li vaše Fakultetsko vijeće doista u »ozračju komunizma«?</p>
<p>– Fakultetsko je vijeće vrlo heterogeno, sastavljeno od pripadnika različitih uvjerenja, i u tome je njegova najveća vrijednost. Na sjednicama Vijeća vode se zanimljive i otvorene rasprave, a odluke se donose, naravno, većinom glasova. U Vijeću ima i bivših članova SK, ali ni manje ni više nego među onima koji se danas smatraju katoličkim političarima i partnerima Crkve, ako se primjedba uopće i odnosila na to. Mislim da je Vijeće vrlo kvalitetno, da odražava mišljenje Fakulteta i da je »ozračje komunizma« samo još jedna otrcana etiketa kojom se obilježava ustanova koja je u svojoj biti duboko demokratska, kritična i tolerantna.</p>
<p>Prof. dr. Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u »Večernjem listu« 27. prosinca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Badelovi manekeni« u Traumi traže kartu za Ivanić</p>
<p>Trauma je, kako smo doznali, prirasla srcu i zagrebačkim beskućnicima. Neki od njih doslovce ne biraju sredstva kako bi došli do cilja. Nakanivši hladnu zimsku noć provesti u toplom, jedan je beskućnik svojedobno zaskočio tramvaj! Jer, kartu za ulazak u »krevet« dobivaju oni s valjanim razlogom</p>
<p>Kakva Oprah show, da se u traumu postavi skrivena kamera, naši bi se sugrađani, promatrajući razne (ne)zgode, izvrsno zabavljali, ustvrdio je susretljivi dr. Dražen Kvesić dok je, u ponoćnim satima, za našeg posjeta Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj, obrađivao pacijente koji su uredno »kapali« - kao na pokretnoj traci! </p>
<p>To, kako smo se uvjerili, nije ništa čudno jer traumatolozi na dan u prosjeku saniraju 400-tinjak slučajeva. Na sreću, veći dio njih dolazi na kontrolne preglede. No, gužve se kod njih, među ostalim, stvaraju jer većina Zagrepčana ne zna kako traumatološku obradu mogu obaviti i na KBC-u »Rebro«, u Općoj bolnici Sv. Duh, odnosno Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica. </p>
<p>Među brojnim nestrpljivcima koje smo naizgled mirne noći zatekli u čekaonici Traume isticao se buntovni »poslovnjak« iznošene kožne jakne i zalizane kose. Njega ni ozljeda vratne kralježnice nije sprečavala pri upornim nasrtajima u ambulantu. Kad je zabrinuti nestrpljivac napokon ušao u ordinaciju kako bi doznao dijagnozu, u džepu mu je odjednom zazvonio mobitel. Gledajući doktora ravno u oči, hladnokrvno je nastavio priču »preko žice«. »Ja vama govorim, a vi na mobitelu«, zavapio je liječnik zamolivši ga da prekine razgovor«. No, pacijentu je od zdravlja bio važniji neodgodiv poslovni dogovor.</p>
<p>– Mobilni razgovori prava su sitnica u odnosu na razbijene naočale ali i noseve dežurnih liječnika. To ne čudi jer gluho je doba noći, među ostalim, rezervirano i za malo »veselije« pacijente, rekao nam je dr. Kvesić.</p>
<p>Badelovi manekeni, kako osoblje Klinike »od milja« zove Zagrepčane pod gasom, najčešće su izgubljeni u vremenu i prostoru. Njima nerijetko prijamni šalter Traume izgleda poput onih na Glavnom kolodvoru. »Dajte mi jednu do Ivanića...«, lelujavi pacijenti u nemalom broju slučajeva od dežurnog osoblja znaju tražiti voznu kartu. </p>
<p>U sjećanju djelatnika Traume posebno je ostala »krvava prošnja« dvoje mladih. Oni su zbog sumnje na nevjeru buduće mladenke umjesto na veselici završili na klinici. Naime, u kaubojskom stilu, vitlajući pištoljem, razgoropađeni se mladoženja, osjetno nacvrcan i nošen žarom ljubomore, uzverao na krov kuće izabranice svojega srca. Tako uzdignut svatima je prijetio kako od svadbe neće biti ništa, pri čemu je pao i ozbiljno se ozlijedio! »Prizemljivši« se tek u Draškovićevoj, što zbog krivnje ali i bolova, za vrijeme šivanja nesretni je ženik i zaplakao! Naime, anestezija mu nakon učestalog zavirivanja u čašicu uopće nije djelovala. No, šivana je rana, zahvaljujući uigranim medicinskim timovima, odlično sanirana. Kako se pomirbeni čin budućih supružnika dogodio u liječničkim odajama, nakon ipak upriličene svadbe mladenci su im poslali brdo kolača. </p>
<p>Trauma je, kako smo doznali, prirasla srcu i zagrebačkim beskućnicima. Neki od njih doslovce ne biraju sredstva kako bi došli do cilja. Nakanivši hladnu zimsku noć provesti u toplom, jedan je beskućnik svojedobno zaskočio tramvaj! Jer, kartu za ulazak u »krevet« dobivaju oni s valjanim razlogom. </p>
<p>Kako smo se i sami uvjerili, ne pribjegavaju svi tako drastičnim metodama. Zbog osam stupnjeva ispod ništice jedan se pak, »veseljak«, kojega su dopremila kola hitne pomoći, udobno ispružio na nekoliko stolaca u čekaonici. Na upit te večeri dežurne medicinske sestre Đurđe Klemet što mu je, noćni je trudbenik, zatvorenih očiju, iz horizontale, lijeno poručio: »Ne zamarajte se sa mnom, ja ću samo malo dremnuti...«. </p>
<p>Za razliku od njega, za razgovor je bio oran tridesetogodišnji Zagrepčanin koji se ozlijedio nakon pada sa skele. Dok mu je medicinski tehničar Goran Cvetojević vješto nanosio gips na desnu nogu, Ronald ga je ispitkivao o mogućem povratku na posao.</p>
<p>Kada smo ga upitali što je po zanimanju, odgovorio je - cipelić koji ne radi u svojoj struci. Pritom se ironično našalio kako bi bilo bolje da je pao na stražnjicu jer bi s petnaest »centi« sala na njoj zasigurno prošao - bez ozljede! </p>
<p>U nedostatku inventara od kreveta i stolaca pa do medicinskog instrumentarija, Traumi su pokušali ukrasti i jedine vučje ralje - zupčasta kliješta za skidanje gipsa! Naime, naizgled bezazleni pacijent dugoprstić hladnjikavi je trofej pohranio tik uz križa. Nakon obrade, već na izlazu medicinari su shvatili da im s njime odlazi i raritetno oruđe za rad. Kako se otuđitelj nije dao premjestiti u druga kolica, uviđavno ga je osoblje, ne htijući ga javno posramiti, ipak diglo iz »bolničkog prometala« uz ispriku kako im baš ono treba za pristiglu pacijenticu. Pritom je bljesak metala potvrdio opravdanu sumnju osoblja. Ugledavši inkriminirajuće ralje, krivac je nedužno zapitao »Otkud to tu?!«.</p>
<p>Usprkos prezaposlenosti, djelatnike Traume nerijetko spašava smisao za humor. Katkad se tako zalome i spontane fešte poput one čije smo fotografije zamijetili na jednom zidu gipsaonice. Na naš upit što se tako zdušno slavilo, šaljivi su nam djelatnici odgovorili - Majmunovo!</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Oprez, planinarske staze su zaleđene!</p>
<p>Nakon »ludnice«, kako je masovni posjet skijaša, sanjkaša, planinara i izletnika Medvednici na Štefanje opisao pročelnik Gorske službe spašavanja (GSS) Stanice Zagreb Ivan Host, u četvrtak se na sljemenskom skijalištu moglo »lakše disati«. Radile su vučnica na Bijelom i trosedežnica na Crvenom spustu. </p>
<p>– Na inicijativu građana i gradonačelnika, na Staru i Novu godinu, zbog novih topova za umjetni snijeg i puno prirodnog, skijalište će raditi punim radnim vremenom, od 9 do 16 sati, rekao je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak. </p>
<p>Kako saznajemo od djelatnika skijaških žičara, u četvrtak je popunjenost skijaških žičara bila 80 posto. Na skijalištima je bilo mnogo članova zagrebačkih skijaških klubova te osmoškolaca koji od ove godine, na inicijativu Gradskog poglavarstva, radnim danima, u vrijeme zimskih praznika, besplatno skijaju na Sljemenu. </p>
<p>Na Sljemenu je u četvrtak izmjereno 56 centimetara snijega, od čega 18 centimetara novog. Nove padaline, u većim količinama, meteorolozi predviđaju potkraj vikenda i u ponedjeljak. Tijekom noći na četvrtak radili su i snježni topovi, tako da je Crveni spust dodatno snježen i umjetnim snijegom. </p>
<p>Kako saznajemo od djelatnika skijaških žičara, u srijedu, na Štefanje, na Sljemenu je skijalo najviše skijaša u posljednje dvije do tri godine. Velikom prometnom »krkljancu«, koji je na vrhu Medvednice izazvao velik broj osobnih automobila, pridonio je i zastoj ZET-ove žičare zbog jakog vjetra. </p>
<p>– Uputio bih kritiku policiji koja je vozače trebala onemogućiti u nepropisnom parkiranju te ih kod donje stanice ZET-ove žičare upozoriti da, zbog prometnog kaosa, ne idu automobilima na vrh. Naime, prometni kaos otežava prolaz kolima Hitne pomoći koja, ako se dogodi nesreća, trebaju što prije stići do vrha, rekao je Host. </p>
<p>Unatoč tolikom broju skijaša, u srijedu su se dogodile samo dvije teže ozljede - napuknuća potkoljenica te nekoliko manjih - oderotine i posjekotine zbog padova te udarci od sidra na vučnici. </p>
<p>Gorski spasioci upozoravaju planinare i izletnike da su planinarske staze, HPD-ov put, Bikčevićeva staza, Levstvikov put... zaleđene te treba mnogo više vremena da se stigne do vrha ili planinarskih domova. </p>
<p>– Jedan planinar hodao je od tunela do Puntijarke pet sati i sva je sreća što je sretno stigao, rekao je Host. </p>
<p>Od 15. prosinca počele su vikendima i praznicima ophodnje gorskih spasioca i po planinarskim stazama. Prema ugovoru između Grada i GSS-a, ophodnje će trajati do 15. travnja. No, Host napominje kako će pokušati ishoditi da se one odvijaju tijekom cijele godine. </p>
<p>Planinari i izletnici gorske će spasioce prepoznati po plavim i zelenim jaknama s fluorescentno žutim kapuljačama i oznakom GSS-a na prsima i leđima. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jutarnji led »slomio« tridesetak Zagrepčana</p>
<p>Ovi bi se blagdani prema broju primljenih pacijenata u Traumatološkoj klinici mogli ocijeniti najmirnijima u posljednjih 11 godina, saznali smo od ravnatelja klinike Vjekoslava Nankovića.</p>
<p>U Traumi je u noći sa srijede na četvrtak pomoć potražilo tek petnaestak pacijenata, što i nije toliko velika brojka za metropolu okovanu ledom, ocijenio je Nanković. Tijekom Badnjaka i Božića na prijamni je odjel s lakšim i težim ozljedama došlo tridesetak osoba.</p>
<p>Začuđujuća je informacija da je primljen samo jedan pacijent s ozljedom šake izazvane eksplozijom petarde. Osim poledice, koja je bila razlogom prijeloma ručnih zglobova, gležnjeva, prsnog koša i glave, bilo je i pacijenata ozlijeđenih u prometnim nesrećama ili fizičkim obračunima. </p>
<p>– Naši ljudi argumente voli dokazivati šakama, a takvi su obračuni osobito popularni u ove dane, kada se i malo više popije, rekao nam je Nanković.</p>
<p>Unatoč tome, situacija u odnosu na prethodne godine nije dramatična. Najveći val pacijenata liječnici u Traumi tek očekuju. Kako smo saznali, ljudi su uvijek oprezni na prvom snijegu i poledici, a onda se opuste i dolaze na »gipsanje«. </p>
<p>Da bi predstojeći vikend i novogodišnja noć bili što lakši i liječnicima i pacijentima, ravnatelj Nanković građanima savjetuje da budu oprezni, mirni i tolerantni, kako se i priliči ponašati u ove blagdanske dane.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako pomoći unesrećenima na planini</p>
<p>Planinari, izletnici i skijaši od srijede, na donjoj stanici ZET-ove žičare, u planinarskim domovima Glavica i Grafičar, u Tomislavovu domu i Zlatnom medvjedu mogu dobiti besplatan letak Gorske službe spašavanja s uputama o prevenciji i djelovanju prilikom nesreća u planinama. Već sljedećih dana letak će se naći i u Puntijarki, Risnjaku, Runolistu i drugim planinarskim domovima i ugostiteljskim objektima. </p>
<p>– Napokon smo našli sponzora, tiskaru koja je tiskala 1.100 letaka, rekao nam je Host. Medvednicu, dodaje, ne treba podcjenjivati jer se tu dogodilo dosta teških nesreća, a zabilježen je i slučaj smrzavanja izletnika iz 1968. godine. Nesreće se događaju i na skijanju, padobranskom jedrenju, pri alpinističkom penjanju i speleološkim aktivnostima, među kojima je i obilazak špilje Veternice. G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U 109 prometnih nesreća 31 ozlijeđena osoba</p>
<p>Vremenske (ne)prilike zaslužne su, uz nepažnju vozača, za 109 prometnih nesreća koje su se za blagdana dogodile na području grada. Skliski kolnici, neoprez, kod nekih vozača i konzumacija alkohola rezultirali su sa pet teže i 26 lakše ozlijeđenih osoba. Gradski se promet, doznajemo u ZET-u, odvijao bez većih teškoća. </p>
<p>Zimska služba Zagrebačkih cesta imala je u blagdanske dane najviše posla. Solju su posipani svi pristupi bolnicama i važnim ustanovama te ceste kojima prometuju vozila javnog prijevoza. </p>
<p>Voditelj Zimske službe Srećko Vučković rekao nam je kako je od 22. prosinca za posipanje cesta potrošeno 960 tona soli i 450 tona mješavine, a razliveno je i 90.000 litara rasoline. Za poledicu, koja se uhvatila na kolnicima u četvrtak ujutro, Vučković je okrivio smanjeni intenzitet prometa jer, kako je objasnio, mješavina protiv smrzavanja ima slabije djelovanje kada se cestama manje prometuje. Napomenuo je kako su gotovo sve ceste u gradu prohodne, a ljubitelji zimskih radosti mogu se bez bojazni uputiti na Sljeme jer ekipe Službe redovito obilaze prilaze zagrebačkom zimovalištu.</p>
<p>Vučković je ipak savjetovao vozačima da prilagode vožnju vremenskim uvjetima, uz povećan oprez u vožnji. Subotnje i nedjeljne oborine, koje predviđaju meteorolozi, Služba očekuje pripravna, poručio je njezin predstavnik.(B.J.,M.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Makrobiotička prehrana sirovim klicama može donijeti bolest</p>
<p>NEW YORK, 27. prosinca </p>
<p> - Ljudi koji se hrane sirovim klicama poput onih od djeteline, raznih grahorica izlažu se opasnosti od bolesti što se prenose hranom, čaki i ako su klice i sjemenke bile obrađene u klornoj otopini koja bi ih trebala zaštititi od bakterijske kontaminacije, pokazalo je jedno nedavno istraživanje koje prenosi agencija Reuters.</p>
<p>»Čak i klice koje se proizvode uz primjenu najboljih dekontaminacijskih metoda znale su izazvati bolesti koje u najranjivijem segmentu pučanstva poput najmlađih, najstarijih ili osoba s oslabljenim imunosustavom mogu dovesti i do ugrožavanja života,« rekao je Reutersu dr. John T. Brooks iz Centra za prevenciju i nadzor nad zaraznim bolestima iz Atlante. Klice iz zagađenog zrnja bile su kasnih devedesetih godina odgovorne za niz pojava gastrointestinalnih bolesti.</p>
<p>Mnogi uzgojitelji takve hrane trude se smanjiti zagađenje time što sjemenje prije nicanja obrađuju unaprijed. </p>
<p>Međutim, novo je istraživanje pokazalo da, iako to možda pomaže, ipak ostaje teško potpuno ukloniti rizik bakterijskog zagađenja.</p>
<p>Sjemenke mogu tijekom klijanja, nicanja, rasta, obrade, pakiranja i transporta doći u dodir sa salmonelom ili ešerihijom iz izmeta ptica, glodavaca i drugih životinja.</p>
<p>Mikrobi se tijekom klijanja mogu prebaciti u nutrinu sjemenke, zbog čega pranje klica ne može potpuno eliminirati opasnost. Brooks i njegovi kolege analizirali su podatke o 20 od 112 ljudi zaraženih u slučaju zaraze salmonelom u Coloradu 1999. godine, a u kontrolnoj je skupini bilo 89 nezaraženih.</p>
<p>Gotovo polovina ispitanika koji su se zarazili rekli su da su prije zaraze jeli klice grahorica, a nije ih jeo nijedan ispitanik iz kontrolne skupine, objavili su istraživači. </p>
<p>Uzgojitelji klica dobili su sirovine od jednog isporučitelja. </p>
<p>Uzgojitelj koji je oprao sjemenke u klornoj otopini prije klicanja imao je četiri puta manje zaraženih, ali ih je ipak bilo, što znači da opasnost ni time nije eliminirana. Brooks i njegovi suradnici zaključuju da se, dakle, takva sirova hrana ne bi smjela davati osjetljivijim pojedincima poput djece, staraca i bolesnika. Američka Uprava za hranu i lijekove preporučuje da se i takva hrana ipak obradi vrućom vodom, iako, kaže Brooks, nekima »takvo rješenje nije ukusno«.(H.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Francuza 69 posto katolici, samo 10 posto praktični vjernici </p>
<p>PARIZ, 27. prosinca</p>
<p> - Dvije trećine francuskih građana ističu svoju pripadnost katoličkoj vjeri, ali tek 10 posto njih smatra se praktičnim vjernicima, objavljuje dnevnik La Croix u božićnom broju. Provedeno na velikom i reprezentativnom uzorku od blizu 25 tisuća ispitanika, istraživanje Instituta CSA pokazuje da se 69 posto Francuza izjašnjava pripadnicima katoličke vjere, što je za dva posto više nego prije šest godina. Odgovor bi vjerojatno bio drukčiji da je u anketi bila dana mogućnost »otvorene« vjerske pripadnosti, bez izrijekom spomenute katoličke pripadnosti.</p>
<p>Nevjernika je 22 posto, dok protestanti s dva posto ispitanika pokazuju stabilnost u odnosu na zadnje istraživanje, dok »druge religije« - ponajviše islam i judaizam - sa sedam posto - pokazuju znatan porast, jer je još prije samo šest godina taj udio u francuskom stanovništvu iznosio dva i pol posto.</p>
<p>Deset posto Francuza, nešto više od pet milijuna, izjašnjava se katolicima prakticirajućim vjernicima, koji barem jedanput tjedno odlaze u crkvu, a devet milijuna njih jednom mjesečno. U velikom je porastu i povremen odlazak u crkvu - oni što u crkvu odlaze »s vremena na vrijeme« - »epizodni vjernici«: sa 60 na 71 posto, kao i pad udjela katolika što ne prakticiraju uopće vjersku pripadnost: s 23 na 14 posto.</p>
<p>Iako je vjerska pripadnost u pariškoj regiji niža od nacionalnog prosjeka, vjerska praksa je ipak viša, oko 19 posto, što pokazuje da se vjerska praksa održava i u ozračju visoke urbanizacije. </p>
<p>Iako desnica uživa najveću podršku u tradicionalnim katoličkim zonama, ljevica je sve prisutnija u katoličkoj sredini, poglavito u kategoriji povremenih praktičnih vjernika, tako da se čak 40 posto njih smatra politički bliskima ljevici.</p>
<p>Katolički dnevnik posebno naglašava kako i ovo istraživanje pokazuje da su »pesimističke projekcije iz pedesetih godina o neizbježnoj evoluciji u smjeru masovno nevjerničke Francuske« bile neutemeljene. Francuska, nekoć nazivana i »najstarija kći Crkve« - ostaje privržena katoličkom identitetu, shvaćenom kao »kulturni katolicizam«, kao »sustav kulturnih i duhovnih vrijednosti«. Pouka, kako ukazuje i dnevnik La Croix, francuskim političarima koji su u ime »kulturne korektnosti« zahtijevali da se iz »Europske povelje o temeljnim pravima« ukloni pozivanje na »vjersko naslijeđe«.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U SAD-u ove godine zatvoreno milijun radnih mjesta</p>
<p>WASHINGTON, 27. prosinca</p>
<p> – Ove su godine američke kompanije otpustile približno milijun radnika, što je najveći broj u zadnjih 12 godina, a glavni je razlog recesija, koja je dodatno pogoršana nakon 11. rujna, stoji u izvješću američke tvrtke Challenger, Gray & Christmas koja se bavi regrutiranjem kadrova za velike kompanije.</p>
<p>Prema njihovim podacima, po otkazima su prednjačili drugi po veličini proizvođač mobilnih telefona na svijetu Motorola te proizvođač zrakoplova Boeing.</p>
<p>Američka stopa nezaposlenosti u studenom je iznosila 5,7 posto, a mnogi analitičari očekuju da bi iduće godine mogla dosegnuti i 7 posto.</p>
<p>Mnogo radnih mjesta zatvorile su i tzv. dot-com, odnosno Internet tvrtke, kao i brojne tehnološke kompanije, budući je taj sektor prvi zahvatila recesija. Otpuštanja radnika su se ubrzala posebice nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna. Nakon tog datuma zrakoplovni i turistički sektor predvodili su u broju otkaza, a čak 20.000 najavile su samo dvije američke aviokompanije – American Airlines i United Airlines.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U snježnim lavinama na Aljasci petero poginulih</p>
<p>FAIRBANKS, 27. prosinca</p>
<p> – Dvoje je ljudi poginulo prošle srijede u snježnoj lavini u najsjevernijoj američkoj saveznoj državi Aljasci, čime se »crna« brojka poginulih u lavini ove zime popela na pet osoba.</p>
<p>Kako je priopćila tamošnja policija, </p>
<p>Dwayne Dufford upravljao je u srijedu poslije podne motornim sanjkama vozeći se s prijateljima nedaleko od mjesta Cantwella, oko 150 milja jugozapadno od Fairbanksa. </p>
<p>U jednom se trenutku s vrhova obližnje planine pokrenula snježna lavina koja je zatrpala Dufforda i njegove prijatelje.</p>
<p>No Duffordovi su se prijatelji uspjeli izvući iz snijega i pozvali u pomoć spasioce i pse tragače kako bi pronašli Dufforda. Na mjesto događaja ubrzo je pristigla ekipa spasilaca, no iako je pronađen samo 18 minuta nakon zatrpavanja, tridesetogodišnjem Duffordu više nije bilo spasa.</p>
<p>Tri dana ranije na sličan je način poginuo trideset petogodišnji Russel Foster iz Anchoragea, koji se vozio motornim saonicama u blizini mjesta Hopea, kojih 100 kilometara jugoistočnije od Anchoragea.</p>
<p> Na gotovo identičan način nezaustavljiva se snježna lavina obrušila velikom brzinom u podnožje planine i zatrpala Fostera velikom količinom snijega.</p>
<p>Doug Fesler, stručnjak za snježne lavine pri aljaškom Centru za sigurnost u planinama, izjavio je kako je opasnost od lavina ove godine najviša dosad, potkrijepivši to već petim smrtim slučajem od početka prosinca. (AP, priredio Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Talijani mobitelima uputili 270 milijuna čestitaka</p>
<p>RIM, 27. prosinca</p>
<p> - Za Božić je u Italiji upućeno 270 milijuna čestitaka SMS-porukama preko mobitela, objavio je u četvrtak dnevnik Corriere della Sera. To je rekord koji je daleko premašio prošlogodišnji od 70 milijuna SMS-poruka za Božić. List ističe kako unatoč rekordnom broju čestitki nije došlo do zagušenja mreža.</p>
<p>U Italiji postoje četiri telefonske kompanije s mobilnim mrežama i nije došlo do blokada. </p>
<p>Kompanije su osim toga znatno snizile cijene slanja takvih poruka, a neke su i besplatne, pa je i to pridonijelo boomu čestitanja preko mobitela.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ugovor o novoj brodskoj liniji</p>
<p>DUBROVNIK/ ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza i direktor riječkog brodara Alpex, Pavao Komadina i Goran Iljadica, potpisali su u četvrtak ugovor o održavanju državne brzobrodske linije broj 11, Sobra-Šipanska luka-Sugjuraj-Lopud-Koločep-Dubrovnik. Linija će u biti uspostavljena 26. siječnja iduće godine, a brodar Alpex Rijeka održavat će je tijekom čitave godine, zaključno do 2005. Cijena karte određena je prema Zakonu o otocima, te iznosi 22 kune na relaciji Dubrovnik-Sobra, 16,5 kuna Šipanska luka-Dubrovnik, 11 kuna Lopud-Koločep-Dubrovnik. Brodar je ujedno sklopio i sporazum s Općinom Mljet o produženju državne brzobrodske linije do Polača, i to svaki dan u sezoni (od 1. lipnja do 30. rujna), a u izvansezonskom razdoblju tri puta tjedno. Red plovidbe bit će definiran u siječnju u dogovoru Ministarstva pomorstva, prometa i veza, brodara i lokalne samouprave. Inače, subvencija Ministarstva za dosad uspostavljenih deset državnih brzobrodskih linija u ovoj godini iznosi oko 63 milijuna kuna, dok je za sljedeću godinu u državnom proračunu za 11 državnih brzobrodskih linija planirano 88 milijuna kuna. (K. C.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Ivšićev »avangardistički« čin ili pet minuta medijske slave</p>
<p>Jedino se Krleži događa da ga napadaju čak i na skupovima priređenim u njegovu počast; učinio je to u povodu obilježavanja stote obljetnice Krležina rođenja visoki dužnosnik tadašnje vlasti i književni povjesnik Nedjeljko Mihanović, a sada, o dvadesetoj obljetnici Krležine smrti sličnu je stvar uradio i Radovan Ivšić / Inicijative za marginalizaciju Krleže, koje su bile inicirane iz redova HDZ-a, ipak su bile zaustavljene autoritetom vrha tadašnje vlasti tako da nije došlo do posvemašnjeg izgona Krleže iz »panteona hrvatske književnosti« / Stanko Lasić je prije svega demontirao kult koji je jugoslavenski politički establishment gradio oko Krležina imena od kraja četrdesetih do Krležine smrti, ali ne i njegovo književno djelo / Igor Mandić je knjigom »Zbogom dragi Krleža« pokušao dokazati kako je Krleža zapravo loš pisac </p>
<p>Prije nekoliko tjedana Radovan Ivšić je u Osijeku, na priredbi koja nosi naziv »Krležini dani«, održao mladenački vatren govor protiv Miroslava Krleže, započevši ga dramatičnim usklikom: »Krleža je najveća katastrofa koja nam se mogla dogoditi« (citiram prema tekstu objavljenom u Vijencu br. 203, 13. XII. 2001). Kad su mi prijatelji, koji su sudjelovali na osječkom skupu, prepričali što je Ivšić govorio, prva mi je reakcija bila slijeganje ramenima: »Eto još jednog koji traži svojih pet minuta napadajući Krležu«. </p>
<p>Zanimljivo je da se već desetljećima tvrdi kako je Krleža posvećena veličina naše kulture, o kojoj svi pišu same hvalospjeve, stvarajući njegov kult, gradeći mit oko njegove osobe i književnih djela. A jedino se Krleži događa da ga napadaju čak i na skupovima priređenim u njegovu počast; učinio je to na skupu održanom u HAZU-u 1993. u povodu obilježavanja stote obljetnice Krležina rođenja visoki dužnosnik tadašnje vlasti i književni povjesnik Nedjeljko Mihanović, a sada, o dvadesetoj obljetnici Krležine smrti sličnu je stvar uradio i Ivšić. Da je to netko izveo na Slamnigovim (također osječkim) ili Šoljanovim (rovinjskim) danima, ili na bilo kojem drugom skupu o nekom hrvatskom književniku, svi bi to komentirali kao neugodan eksces. Međutim, kad su posrijedi Krležini dani, to mu dođe nekako normalno, dosadašnji komentari uglavnom sa simpatijama tretiraju taj događaj; Ivšić se ne može požaliti na medijski tretman svojega govora. </p>
<p> Nakon prvih novinskih izvještaja uslijedili su Ivšićevi intervjui, potom i komentari, među kojima sam posebno zamijetio tekstove dvojice vrsnih kolumnista, nesumnjivo dobro upućenih u probleme književnosti – Marka Grčića u Globusu i Miljenka Jergovića u Jutarnjem listu; i jedan i drugi izrazili su simpatije prema vehementnoj Ivšićevoj osporavateljskoj gesti uz dobrohotnu konstataciju da se za Krležu ipak ne može reći da je baš bezvrijedan pisac.</p>
<p> Moram reći da su me kolege iz nekoliko novinskih redakcija molile da komentiram Ivšićev istup; dosad sam to izbjegavao zbog dva razloga: prije svega, ne želim sebi prisvajati pravo nekakvoga opunomoćenog zagovornika Krležine poetike i literarne veličine, a s druge strane, ne mislim da Ivšićev napad ima takvu težinu i književnopovijesnu argumentacijsku zasnovanost da bi se njime uopće trebalo ozbiljno baviti. Međutim, budući da je taj govor u međuvremenu dobio tretman medijskog događaja, a nisam primijetio da je netko od naših krležologa komentirao Ivšićeve stavove, ne preostaje mi ništa drugo nego da prihvatim poziv uredništva Vjesnika i napišem što mislim o Ivšićevu istupu.</p>
<p> Najprije moram nešto reći o samom činu osporavanja. Mogu se složiti s Grčićem i Jergovićem da, na prvi pogled, ima nešto simpatične drskosti u tom tipično »avangardističkom« činu: u trenutku kad svi pišu o Krleži kao o nenadmašnom klasiku, kad se u povodu dvadesete obljetnice njegove smrti i otvaranja sanduka s njegovom rukopisnom ostavštinom podiže golema medijska buka, pojavio se netko tko će svima skresati u brk: »Ja vam uopće ne vjerujem u toga vašega Krležu, on je najveća katastrofa hrvatske književnosti!« </p>
<p>Ta bi gesta imala golemu težinu, predstavljala doista hrabar i častan čin kad dosad ne bi bilo nikoga tko se usudio to reći, kad bi Krleža i danas imao status državno zaštićene vrijednosti pa bi takva negacija mogla podrazumijevati i represivne konzekvencije protiv onoga tko izriče takvu negaciju. Ali o Krleži su već osamdesetih napisani ne samo pojedinačni osporavateljski tekstovi nego čitave knjige. Početkom devedesetih umalo je izbačen i iz školskih programa, neko vrijeme uopće se nisu tiskale njegove knjige. Uostalom kao glavni urednik Krležijane znam da se početkom devedesetih vrlo ozbiljno raspravljalo hoće li biti nastavljen rad na tom projektu, a razmišljalo se i o promjeni imena Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«. No istine radi, sviđalo se to nekome ili ne, treba reći da su inicijative za marginalizaciju Krleže, koje su bile inicirane iz redova HDZ-a, ipak bile zaustavljene autoritetom vrha tadašnje vlasti tako da nije došlo do posvemašnjeg izgona Krleže iz »panteona hrvatske književnosti«.</p>
<p>Ne treba sve pokušaje osporavanja Krleže svoditi na primitivno desničarenje koje ne može smisliti situaciju u kojoj bi jedan lijevi pisac bio na počasnoj poziciji u povijesti hrvatske književnosti. Stanko Lasić, zasigurno naš najveći krležolog, napisao je, počevši od Sukoba na ljevici deset knjiga koje se bave Krležom (a i u ostalima Krleža je nezaobilazna tema); od toga u bar osam kritički govori o Krleži, ispisujući vjerojatno najinteligentnije analize funkcioniranja totalitarne svijesti i Krležine uloge u njezinu stvaranju i održavanju. Zamjerajući Krleži politički konformizam nakon II. svjetskog rata, on je na nekim mjestima sklon podcijeniti i njegov literarni poslijeratni opus, ali kad danas retrospektivno sagledamo tu golemu masu Lasićevih knjiga, možemo reći da je on ipak prije svega demontirao kult koji je jugoslavenski politički establishment gradio oko Krležina imena od kraja četrdesetih do Krležine smrti, ali ne i njegovo književno djelo. Ali, u biti, i onda kad je gnjevan na Krležu, Lasić je svjestan da ima posla s književnim velikanom. </p>
<p>Osporavateljski eseji Igora Mandića, tiskani krajem osamdesetih i početkom devedesetih u beogradskom tisku (pa potom sabrani u knjizi Zbogom dragi Krleža) još su radikalniji od Lasića; Mandić nema teorijsko-analitičku utemeljenost Lasićevu, ali ne nedostaje mu šarma, stilističkog umijeća, polemičke žustrine; on se ne zadržava na demontaži socijalističkog kulta; ne tajeći da je nekoć i sam bio fanatični krležijanac, on pokušava dokazati kako je Krleža zapravo loš pisac. Naravno, kad poznajete Mandića, kad znate i način kako on piše i kako postulira svoje estetske stavove, jasno vam je da on tom negativnom kritikom pomalo samodopadno i paradira, nastojeći šokirati javnost, propitujući s užitkom zločestog dječaka krajnje konzekvencije vlastitog obaranja književnog velikana u prašinu. U devedesetim godinama, kad se suoči s HDZ-ovskim osporavanjem Krleže, Mandić će bitno izmijeniti svoje stavove, afirmativno mu pristupajući, objašnjavajući svoju antikrležijansku fazu željom da do radikalnih konzekvencija dovede svoje krležijanstvo tako što će od svojega velikog učitelja preuzeti i njegovu radikalnu osporavateljsku gestu (kakva je Krleži svojstvena, recimo, u Hrvatskoj književnoj laži, Mojem obračunu s njima ili u Dijalektičkom antibarbarusu).</p>
<p>Kad Ivšić osporava Krležu danas, potkraj 2001. godine, onda mora imati na pameti da se samo priključuje nizu osporavatelja (pa ja sam kao urednik Republike od sredine osamdesetih primio valjda desetak osporavateljskih tekstova, neke sam i objavio). Dobro, podsjetit će me netko da je Ivšić i 1985. u časopisu Gordogan, baveći se primarno osporavanjem Marka Ristića, iskazao rezerve i prema Krleži. Ali, pametan i informiran čovjek mora ipak znati da danas govoriti kako je Krleža bio titoist pa stoga ne može biti i velik pisac, znači ponavljati Mihanovićeve fraze iz 1993.</p>
<p>Pogledajmo na čemu Ivšić temelji svoju konkluziju kako je Krleža najveća katastrofa koja nam se mogla dogoditi. On polazi od nekoliko premisa: a) Krleža je zagovarajući lijevu ideologiju, a osobito pristajanjem uz Tita, izabrao krivu stranu i uz to izgubio i autorsku nezavisnost, b) zaustavio je razvoj hrvatskog modernizma ponudivši u zamjenu svoju provincijalnu, »purgersku« koncepciju književnosti; c) iako je pretendirao na preuzimanje Matoševe središnje pozicije u hrvatskoj književnosti, pokazao se književnokonceptualno i moralno nedoraslim toj ulozi.</p>
<p>Nema spora da Krleža jest cijelog života bio ljevičar, čak i onda kad se, kao potkraj tridesetih, otvoreno sukobio s vrhom Komunističke partije. O tome da je bio antistaljinist te da je u nominalno literarnim sporovima, koje je tridesetih godina vodio s komunističkim intelektualcima, važnu ulogu imalo njegovo suprotstavljanje staljinizmu, mislim da danas nije sporno nikome tko ima elementaran uvid u literaturu o sukobu na ljevici objavljivanu zadnjih trideset godina. On doista potkraj 1945. sklapa s Titom i Đilasom dogovor o obustavljanju nekadašnjeg sukoba, neku vrstu dogovora o uzajamnoj toleranciji (doduše nije to baš dogovor ravnopravnih partnera, ali nije ni Titu posve svejedno što će Krleža učiniti). Tek nakon Titova raskida sa Staljinom, Krleža ulazi u maticu javnoga života, postaje Titov intimus (drugu polovicu 1948. i početak 1949. uglavnom provodi u Beogradu u neposrednoj Titovoj blizini), u to vrijeme sasvim sigurno može birati za sebe koju god hoće političku funkciju (osim onih Titovih, dakako).</p>
<p>Njega, međutim, to ne zanima; on se svojim utjecajem koristi kako bi ostvario svoj san: osnovao Leksikografski zavod i pokrenuo cijelu lepezu enciklopedijskih izdanja. Što je Krleža mogao alternativno tada učiniti, što bi eventualno bilo časnije, a da pritom ne iznevjeri svoje predratne lijeve političke ideje. Inzistirati na svojoj nezavisnoj lijevoj poziciji i pokušati politički okupiti svoje pečatovce oko nekog alternativnog (trockističkog?) političkog projekta. Pa niti je bilo ikakvog izgleda da okupi pečatovce, koji su svi odreda zaokupljeni građenjem svojih putova za suradnju s novom vlašću, niti je bilo šanse da bahata, narcisoidna pobjednička komunistička vlast prihvati ikakvu, pogotovo lijevu političku alternativu.</p>
<p>Mogao je emigrirati u inozemstvo. I što tamo činiti: povezati se s uglavnom proustaškom poratnom emigracijom, kolaborirati s onima koji su ga u ratu sedam puta pritvarali, stavili na popis zabranjenih pisaca, izbacili iz čitanaka?! Ili je mogao, poput Ivšića, priključiti se nadrealističkoj grupi u Parizu, koja je uglavnom ljevičarski trockistički orijentirana. Ali Krleža, kao što i sam Ivšić kaže, nikad nije nadrealizam posebno cijenio, iako je surađivao s beogradskim nadrealistima; zašto bi se iskorijenio iz književnosti vlastitog naroda, u kojoj je središnja ličnost, da bi postao marginalni pripadnik jedne ekskluzivne umjetničke grupe koja je zapravo nakon II. svjetskog rata već izišla iz mode.</p>
<p>Velimir Visković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Još jedna izgubljena glazbena godina </p>
<p>Naše diskografske kuće ne obaziru se na »zlatno« doba prosinačkih kupnji i siječanjskih sniženja / Zajc, Lukačić, Lisinski, Gotovac, Papandopulo, Bersa, Kelemen, Šulek i Horvat – to su skladatelji čije opuse ne možemo vidjeti na CD-ima i kupiti ih u nekom dućanu / Skladatelji tako ostaju bez tantijema, izvođači bez honorara, a naša kultura bez dragocjenih CD-a </p>
<p>Iako su božićni darovi u prvome redu namijenjeni djeci i unatoč tomu što se u posljednjih nekoliko godina zbog niske kupovne moći većine ljudi pod božićnim drvcem uglavnom nalaze zamotuljci simboličnih sadržaja, ima darova koje bi i odrasli rado »našli« pod svojim drvcem, a koji ne pripadaju skupim »božićnim iznenađenjima«.</p>
<p> Tim običnim poklonima pripadaju i diskografska izdanja takozvane ozbiljne ili klasične glazbe, čija produkcija upravo u predbožićno vrijeme dostiže svoj cjelogodišnji optimum. Riječ je o prigodnim izdanjima, kompilacijama, posebno kvalitetnim ostvarenjima u određenim kategorijama, reizdanjima ili specificiranim diskografskim projektima koji svojim sadržajima jamče kakvoću, a ne prevelikim cijenama privlače kupce.</p>
<p> Kod nas se takvi darovi mogu vidjeti vrlo rijetko, a dok neki distributeri uvozna CD izdanja klasične glazbe malo po malo reafirmiraju, i »suša« je u tome smislu donekle uklonjena, kada je riječ o hrvatskoj glazbi, situacija je doista ozbiljna. To znači da želimo li čuti nešto iz opusa hrvatske glazbe, možemo slušati III. program Hrvatskoga radija, otići na poneki koncert, ali ne i kupiti CD sa snimkom određenog djela ili izvođača. Ni u vrijeme Božića, a ni tijekom godine.</p>
<p> A pogotovo ne možemo kupiti neke note ili knjigu te tematike. Jer, izdavačka djelatnost u području klasične glazbe obuhvaća i izdavanje nosača zvuka i izdavanje nota, partitura, knjiga i prijevoda te njihovu dostupnost. To znači da ako i dođe do nekoga izdanja, ono bi moralo biti predstavljeno i stalno dostupno svekolikoj javnosti a ne samo uskim stručnim i srodnim krugovima. U ovom području, koje pretpostavlja i pripadajuću mu industriju, posebno mjesto zauzima proizvodnja, nabava i kupovanje instrumenata, no to je tema za sebe.</p>
<p>Pitanje hrvatske glazbe sasvim je specifično. Iako naša baština u tome području nije dio kruga velikih (kao što su, primjerice, njemačka, talijanska, francuska ili ruska glazba), mi zapravo ne poznajemo veći dio vlastite glazbe. A, ona je, nasuprot čestom omalovažavanju, u mnogim svojim vidovima kvalitetna. Osim toga, upravo takva kakva jest, jedini je temelj i trag naše glazbene kulture u cijelosti.</p>
<p> Samo nekoliko primjera: Zajc, Lukačić, Lisinski, Skjavetić, Gotovac, Papandopulo, Bersa, Kelemen, Šulek, Sakač, Malec, Foretić , Horvat... – to su skladatelji čije opuse ne možemo vidjeti na CD-ima i u nekom ih dućanu kupiti. A o mogućnosti izbora djela ili izvedbe bespredmetno je i razmišljati. Kao i o očekivanju da posebna pozornost bude posvećena aktualnim događajima. Primjerice, Paraćevoj »Juditi«, čiju je uspješnu praizvedbu u ljeto 2000. moglo već za prošli Božić pratiti studijsko CD izdanje (takvo izdanje ju je moglo i najaviti, no to je ipak prezahtjevno). Ili Gotovčevu »Eri«, apsolutnom favoritu naše klasične glazbe, koji je nedavno u Splitu uspješno izveden.</p>
<p> Isto vrijedi i za izvođače: npr. bijenalska operna produkcija »Marca Pola« sjajan je primjer; CD mlade violončelistice Karmen Pečar (koja se nedavno vratila s prvom osvojenom nagradom na velikom violončelističkom natjecanju u Čileu), mogao se već ovoga prosinca naći u dućanima; o violončelistici Moniki Leskovar, koja je u javnosti afirmirana mlada umjetnica već nekoliko godina, a koja je u rujnu dobila drugu nagradu na prestižnom ARD natjecanju u Njemačkoj, posebno nije potrebno govoriti, no situacija je identična.</p>
<p> Međutim, naše diskografske kuće ne obaziru se ni na »zlatno« doba prosinačkih kupnji i siječanskih sniženja, ni na »mamce«, odnosno realno kvalitetne izvođače i popularna djela, jer za njih kategorija hrvatske glazbe i, podjednako, hrvatskih izvođača, uopće ne postoji. Ni kao prigodna djelatnost, a posebice ne kao redovna.</p>
<p> Nije, dakle, riječ o previdu, nego o ustaljenom načinu razmišljanja, koje rezultira pojedinačnim i sporadičnim inicijativama (često od samih izvođača), s vrlo ograničenim uspjehom u svakome smislu. Jedan od primjera su CD-i s izborom izvedbi i djela koje Zagrebačka filharmonija poklanja svojim pretplatnicima i suradnicima nekoliko puta godišnje, no koji se ne mogu nigdje kupiti.</p>
<p>Kada se govori o glazbenoj baštini, često se spominje nužna potpora, dakako financijske prirode, koju bi trebala osigurati država kako bi ta naša baština bila dostojno prevrednovana i reafirmirana, i slijedom toga prisutna u našem svakodnevnom životu. Takav način (koji se navodi po uzoru na druge, mnogo bogatije zemlje) uključuje samo jednu razinu – da izbor iz glazbene baštine bude kao jedan od »paketa« kulture snimljen, da to eventualno bude praćeno notnim izdanjem, te da tako možemo barem nešto pokazati svijetu (sebi manje). </p>
<p>No, to ne pretpostavlja živu diskografsku djelatnost, koja je za kvalitetu i razvoj glazbe u jednoj sredini od iznimne važnosti. Jer, snimanja, odnosno CD izdanja, posjeduju vlastite parametre ne samo tehničke nego i umjetničke kvalitete koji utječu na oblikovanje i glazbenika i publike i kulture u širem smislu. Ne možemo reći ni da resursi ne postoje. Dva najveća su arhivi tonskih zapisa Hrvatskog radija i Croatia recordsa s dragocjenim, ali publici nedostupnim snimkama.</p>
<p> Slijede brojni skladatelji čiji mnogi opusi nikada nisu bili snimljeni ili bi bilo dobro da budu baš sada snimljeni, jer postoje izvođači koji to mogu napraviti na relevantnoj umjetničkoj razini (recimo opus Stjepana Šuleka s dirigentom Pavlom Dešpaljem), a ne samo rutinskom brigom za baštinu. Potom je tu niz mladih – i skladatelja i izvođača, koji opet imaju sasvim drugi pristup toj problematici, i koji su, realno, oni koji baštinu prenose i stvaraju novu. </p>
<p>No, naši diskografi ne razmišljaju ni o tome, a jedino mjerilo i odgovori na moguća pitanja samo su novac i nepostojanje tržišta. Nitko ne spori njihovu važnost, no kada je riječ o umjetnosti i kulturi, ni novac ni tržište ipak ne bi smjeli biti određujućim čimbenicima.</p>
<p>Jer, mi smo na taj način i ovoga Božića ostali bez »običnih« darova, skladatelji bez tantijema, izvođači bez honorara, a naša kultura postala je bogatija za još jednu izgubljenu glazbenu godinu.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Aktualnost Krleže </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Najviše što se za jednog pisca može učiniti, govorio je Krleža, jest da mu se tiskaju djela. Stoga je nakladnička kuća Prometej, uoči 20. obljetnice piščeve smrti, odlučila objaviti 7. dopunjeno i prošireno izdanje »Razgovora s Krležom« Predraga Matvejevića. Ulazeći u četvrtak navečer u veliku dvoranu Istre ZKM-a mnoštvo elitne publike i poklonika Krležina djela, među kojima je bio i sam predsjednik Republike Stjepan Mesić, dočekao je glas velikog pisca snimljen na CD-u koji je umetnut u knjigu, a kazivao je o susretima s Titom 1939. godine. </p>
<p>50 tisuća prodanih primjeraka ove knjige svjedoči da je za Krležu svih ovih godina postojao nemali interes, što i opovrgava tvrdnju, kazao je predstavljajući knjigu jedan od najboljih poznavatelja Krležina djela Velimir Visković, da Krleža ne pripada muzeju starina. Da je riječ doista o srednjoeuropskoj veličini koja je na tim prostorima djelovala, potvrđuje i podatak da su Krležina djela, recimo u Rumunjskoj prodana u više od 100 tisuća primjeraka. Druženje Matvejevića i Krleže počelo je intervjuima koje je tada mladi doktorant na Sorboni pisao za pariški Le Monde. Veličina je Matvejevića u tome – ističe Visković – što je tako etabliranog klasika znao uvući u novi krug tema i pojava. Krleža je kroz te razgovore izrazio niz aforističkih iskaza koji su postali općim krilaticama u intelektualnoj upotrebi. Tu Krleža objašnjava genezu mnogih svojih djela te govori o nizu tema koje ni danas nisu izgubile na aktualnosti. Svojom osobnošću Krleža je obilježio čitavo prošlo stoljeće, a u hrvatsku kulturu unio mjerila europskoga. Poučio nas je kako se može biti nacionalan, a ne biti nacionalist, te kako se svojim pogledom na svijet može biti građaninom svijeta - kazao je među ostalim Predrag Matvejević. Po njegovom sudu ništa nije gore i teže nego napadati ono što si do jučer branio, a to se Krleži na svu sreću nije dogodilo, zaključio je autor. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Samo jednom se ljubi</p>
<p>Film o nemogućoj ljubavi u ratnim okolnostima, s Penelope Cruz i Nicolasom Cageom u glavnim ulogama / Redatelj, a ponajviše scenaristica izgubili su se u pokušaju pronalaženja prioriteta između grube ratne epike i romantične ljubavne poetike</p>
<p>Burna ljubavna priča kroz koju se prelamaju politički događaji i povijesna gibanja već su nebrojeno puta bili motivacija i tema brojnih filmova. Sjetimo se samo najdojmljivijeg primjera s »Dr. Živagom«, a prije nekoliko godina je i »Engleski pacijent« pobrao lovorike upravo snagom i uvjerljivošću kojom su zadovoljili obje strane; onu emotivnu, ljubavnu i onu drugu povijesnu, faktografsku. Ne treba zanemariti ni naš film »Samo jednom se ljubi« Rajka Grlića koji se na najbolji mogući način bavio upravo tim temama.</p>
<p>Sličnih namjera vjerojatno su bili i autori filma »Mandolina kapetana Corellija« u režiji Johna Maddena, autora Oscarima nagrađenog »Zaljubljenog Shakespearea«, i scenaristica Shawn Slovo, kojoj je kao predložak poslužio istoimeni roman Louisa de Bernieresa, jedna od najpopularnijih knjiga u Velikoj Britaniji u posljednjih deset godina. </p>
<p>Čini se da Madden nije pronašao najbolje rješenje za ovaj film, zapetljavajući se između ratne epike i ljubavne poetike. Činjenica jest da je riječ o romanu koji je teško prenosiv na film, pa se tako scenaristica Shawn Slovo prilično trudila, ali bez konačnog pozitivna učinka. Film traje više od dva sata (131 minute) i obuhvaća zbivanja između 1940. i 1950. Vizualno je savršeno prikazana idiličnost grčkoga otoka i života u malom mjestu, zahvaljujući nenadmašnom Johnu Tollu (dva puta nagrađen Oscarom za kamere u filmovima »Hrabro srce« i »Legenda o jeseni«). </p>
<p>No radnja je spora, sve je umrtvljeno, s dugim dijalozima i bez uvjerljivosti koju daje knjiga. </p>
<p>Priča započinje u malom mjestu na grčkom otoku Cephallonia negdje 1940. godine u vrijeme kada talijanska vojska napada Albaniju. No, otočane to ne zabrinjava previše, sve dok i njih ne zahvati rat. U početku sve se čini bezazleno, jer na otok dolaze Talijani, dobrodušni, vedri, zabavni, prije svih satnik Corelli (Nicolas Cage), ljubitelj glazbe i svirač mandoline, koji zajedno sa svojim dečkima organizira zbor opernih pjevača pod nazivom La Scala. Budući da njihov način okupacije više ukazuje na zabavu nego na opasnost i patnju, Corelli i njegovi dečki omiljeni su među otočanima, a posebno djevojkama.</p>
<p>Tako Corelli započinje romansu s Pelagijom (Penelope Cruz), kćerkom mjesnoga liječnika, čiji mladić Mandras (Christian Bale) je neobuzdani ratnik koji se prvo bori u Albaniji, a potom prelazi u grčke partizane koji pružaju otpor Nijemcima i Talijanima. Nakon pada Mussolinija 1943. počinje zbrka u kojoj naivni Talijani bivaju izigrani od Nijemaca. Corelli sa svojim ljudima pokušava spasiti što se da i krijumčari oružje partizanima, ali u konačnoj bitki s Nijemcima tisuće talijanskih vojnika bivaju pogubljeni. </p>
<p>Corelli je teško ranjen, njeguje ga Pelagija i njezin otac, skrivajući ga u svojoj kući. No, on ubrzo mora nestati s otoka, ali ne iz djevojčina srca. Sve do poslije rata kada se napokon susreću dvoje izgubljenih u vihorima ratnih nesporazuma, politike i očaja, napokon svjesni da ljubav može sve nadvladati...</p>
<p>Nicolas Cage simpatičan je u podsjećanju na talijanske korijene svojih predaka, ali isto tako i njihovu glazbenu darovitost. No, ipak to mu nije bilo dovoljno da uvjerljivo oslika lik Corellija, muškarca koji nije ni fašist ni komunist, koji je jednostavno inteligentan mladić zaokupljen nekim drugim igrama u kojemu je rat najmanje što ga zanima. Penelope Cruz pak ljupka je i prirodna kao Pelagija, premda njezin engleski jezik sa španjolskim naglaskom nije baš uvjerljiv izbor za mladu Grkinju.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tri nagrade trima generacijama slikara</p>
<p>U Domu HDLU-a dodijeljene godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika / Laureati su slikari Ljubo Ivančić, Lovro Artuković i Matko Vekić</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika su specifične, jer struka nagrađuje struku, kazao je u četvrtak prigodom dodjela nagrada u Domu HDLU-a predsjednik tog udruženja Robert Šimrak. Istaknuo je da se godišnja nagrada dodjeljuje od 1992. godine, a da su od prošle godine uvedene i nagrade za najbolju izložbu i za najboljeg mladog umjetnika. Ovogodišnji laureat je slikar Ljubo Ivančić, dok je za najbolju izložbu nagrada dodijeljena Lovri Artukoviću. Najboljim mladim umjetnikom proglašen je slikar Matko Vekić. Tako je odlučio žiri HDLU-a u sastavu: Dora Kovačević (predsjednica), Đuro Seder, Miroslav Šutej, Damir Sokić i Željko Lapuh.</p>
<p>U obrazloženju za dodjelu godišnje nagrade Ljubi Ivančiću (rođen 1925. u Splitu) se kaže da povjesničari umjetnosti tog slikara povezuju s dalmatinskim umjetnicima poput Vidovića, Joba, Plančića i Tartaglije. Također Ivančićevo se slikarstvo veže uz poetiku enformela. Međutim, Ivančić je slikar figure, slikar čovjeka i njegove drame u svijetu, slikar tragične ljudske egzistencije. Egzistencijalizam se također veže uz njegov opus, ne bez razloga. Unatoč krhkom zdravlju, on je ostvario zaseban opus, posve prepoznatljiv, nametnuvši sam sebi najviše zahtjeve u pogledu metijera i u pogledu perfekcije izraza.</p>
<p>Od brojnih studija i crteža do definitivno završene slike postoji kod Ivančića uvijek dug kreativni put. Takav stvaralački prosede i likovna samodisciplina rezultirale su jedinstvenim opusom, u kojem blistaju djela što će trajno zračiti generacijama – kaže se u obrazloženju za dodjelu nagrade.</p>
<p>Ako je neki od hrvatskih umjetnika, sada se već može reći srednje generacije, istraživao pa i naznačio mogućnost tradicijskog galerijskog slikarstva u dobu posvemašnje prisutnosti elektronskim medijima posredovane slike, onda je Lovro Artuković svakako jedan od takvih uz Rončevića, Kuliša, Vrkljana ili Šimraka, kaže se u obrazloženju za nagradu Lovri Artukoviću. Njegova izložba proglašena je najboljom u protekloj godini. Riječ je o izložbi »Vidim slike koje vidi netko drugi« u galeriji Beck. Uz to, Artuković slika s užitkom i vjerom da u tom mediju može izraziti sve ono o čemu razmišlja.</p>
<p>Vrijednošću, postojanošću, kao i mnogobrojnim inovacijama unutar danas već tradicionalnog medija slikarstva, Matko Vekić zaslužio je atribut jednog od najvitalnijih hrvatskih mladih slikara. Svojim snažnim i vjerodostojnim pristupom vještim problemima realizacije vizualnog polja slike unutar suženih slikarskih sredstava, autor proširuje istim tim sredstvima granice medija i svjedoči da unatoč svim nagađanjima o smrti slikarstva i krizi umjetničkog izražavanja uopće, njegovo djelo posjeduje primarnu snagu slike.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Povratak pjesnika Krste Mihotića</p>
<p>SPLIT, 27. prosinca</p>
<p> – Uz božićne napjeve ženske klape »Tamarin« iz Vranjica, koju vodi maestro Duško Tambača, u MKC-u Split predstavljeno je drugo dopunjeno izdanje knjige »Božićna jela« zaboravljenog pjesnika za djecu Krste Mihotića (1894. – 1963.). Za vrijeme svoga učiteljskog rada u Zagrebu taj je autor 1942. godine objavio čak dvije knjige stihova za djecu – »San malog ribara« i »Božićna jela« koje je ilustrirao nestor hrvatskog stripa Andrija Maurović (1901. – 1981.).</p>
<p>Obje su knjige nagrađene tadašnjom državnom književnom nagradom za Antunovo (koju je za životno djelo dobio i Vladimir Nazor). Međutim, zbog te nagrade Mihotić je bio ustrajno prešućivan, a samo je s jednom pjesmom uvršten u »Zlatnu knjigu svjetske poezije za djecu« (Zagreb, 1975.), ali mu je iz pjesme izbačena strofa zbog izraza »Bože dragi!« Prije deset godina zagrebačke »Školske novine« su pretiskale »San malog ribara«, a u nakladi HKD Napredak iz Splita drugo izdanje »Božićne jele« dopunjeno je s 31 pjesmom iz Mihotićeve književne ostavštine.</p>
<p>Mihotić u tradicionalnom izrazu, često s dvostrukom rimom, pjeva duhovito i poučno o ljepoti prirode, ruralnom ozračju, ekološkim vrijednostima zavičaja tijekom svih godišnjih doba, veseloj dječjoj igri s životinjama, a napisao je i najviše pjesama za djecu s morskim i primorskim motivima – navodi u pogovoru knjige urednik Mladen Vuković. Ovo ponovljeno izdanje, koje se uklapa i u obilježavanje Maurovićevih obljetnica, novi je pokušaj da Krsto Mihotić pronađe svoj zasluženi kutak u hrvatskoj književnosti za djecu prve polovice 20. stoljeća.</p>
<p>Tom je prigodom održana i godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak« iz Splita, kojom je zaključeno ovogodišnje obilježavanje 10. obljetnice obnove rada Napretka u Splitu. Uz potporu brojnih sponzora tijekom godine objavili smo 16 knjiga i jedan CD, predstavili 18 knjiga i priredili tri likovne izložbe, što je uvod u veliku proslavu prve stoljetnice naše sarajevske središnjice Napretka, oko koje je okupljeno 67 podružnica diljem svijeta, a dvije su nedavno osnovane u Vancouveru i Chicagu – kazao je predsjednik splitskog Napretka Mladen Vuković, dodavši da će središnja proslava biti u rujnu 2002. godine u Sarajevu uz niz prigodnih izdanja (»Povijest Napretka od 1902. do 1918.« Tomislava Išeka), okruglih stolova i dokumentarni film »Napretkova stoljetnica« Vlatka Filipovića.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Transferi bez sadržaja</p>
<p>Osim što se poznati znanstveni Institut Ruđer Bošković u Zagrebu bavi istraživačkim radom, zna se okušati i u izlagačkoj djelatnosti, stavljajući naglasak na inovacije i eksperiment u tehničkom smislu. Ovoga puta galerija tog Instituta je izložila fotografije Damira Tiljka, a čin otvorenja je pripao fakovcu Borivoju Radakoviću. Budući da se Tiljak bavi fotografijom, a kemičar je po profesiji, znanje mu je na tome području omogućilo proučavanje i usavršavanje raznolikih fotografskih tehnika – kao transfer kolor kopije ili kombinacije kolor i crno bijele fotografije u jednom radu, a ova izložba je plod nekih od njegovih istraživanja tehnike transfera, pa su radovi i objedinjeni pod tim imenom – »Transferi«. </p>
<p>U malenom izložbenom prostoru kojim struje mirisi kemikalija kakvima se koriste u takvom Institutu, Tiljak je na raznolike podloge, kao što su slikarski papir ili drvo, stavio vrlo prozaične motive mačaka, muških i ženskih portreta ili ruža. Zbog uporabe specifičnog načina rada djela podsjećaju na početke fotografije iz 19. stoljeća te stare izblijedjele, mutne, snolike slike i teško je na prvi mah prepoznati da se radi o fotografiji, a ne slici. Jedan motiv se najčešće prezentira na tri fotografije, gradirajući time mogućnosti tehnike prenošenja, i pokazujući kako je zbog raznih mogućih podloga, količine i ručnog nanošenja emulzije nemoguće napraviti dvije iste. No, upotrijebljeni motivi danas nas ostavljaju ravnodušnima, a dojam fotografija je kičast, pa u radovima postoji samo dekorativni efekt koji nastaje zbog posebnoga načina izrade. Uz svu Tiljkovu kreativnost pri uporabi i poboljšavanju tehnike, fotografije su njezina čista demonstracija, bez ikakva sadržaja. Inovativnost im zato ostaje samo na formalnoj strani, dok su one značenja, recentnosti potisnute, a ono što je autor uspio jest – predstaviti zanimljivu tehniku.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Sportski događaj 2001: finale Wimbledona </p>
<p>Goran Ivanišević, Patrick Rafter i 14.000 navijača na središnjem terenu All England Cluba zauvijek će ostati zapisani kao autori najuzbudljivije atmosfere ikad viđene na nekoj sportskoj manifestaciji takve vrste</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Priznanja za wimbledonskog pobjednika će vjerojatno stizati još dugi niz godina, najnovije u nizu je od strane britanskih medija. Finale Wimbledona 2001. godine proglašeno je najupečatljivijim sportskim događajem. Goran Ivanišević, Patrick Rafter i 14000 navijača na središnjem terenu All England Cluba zauvijek će ostati zapisani kao autori najuzbudljivije atmosfere ikad viđene na nekoj sportskoj manifestaciji takve vrste.</p>
<p>Drugi put u povijesti Wimbledona finale je igrano u ponedjeljak. Turnir je zakoračio u treći tjedan zbog lošeg vremena. Običnim smrtnicima stoga se pružila prilika svjedočiti povijesnom finalu, isključivo iz razloga što je ponedjeljak bio radni dan kada karte imućnih sponzora i ostalih bogataša, rezervirane davno prije, nisu vrijedile. Trebalo je samo prenoćiti u redu ispred blagajne, što i nije tako puno ako znamo kako se za karte uoči početka turnira čeka i po nekoliko dana.</p>
<p>Jednostavno niste mogli ostati ravnodušni kada se ugledali »orkestar« od 14000 fanatičnih navijača. Većina njih je prvi put kročila u All England Club. Zatim ste ostali šokirani spektrom boja, mnogima je bilo čudno vidjeti crveno-bijele kockice s jedne i zeleno-zlatne s druge strane tribina, rijetki su bili u odijelu i kravati. Osim toga, glas navijača čuo se i s obližnjeg travnjaka. Na Henman's Hillu je još oko 10000 ljubitelja tenisa pratilo okršaj na velikom ekranu.</p>
<p>Prvi finale u ponedjeljak igrano je 1998. godine, no ono nije bilo ni približno zanimljivo. Naime, Stefana Edberga i Borisa Beckera tiho je bodrilo poluprazno gledalište, nije bilo pravih navijača koji su istinski željeli pobjedu njihova idola. Glasnice se nisu štedjele za Gorana i Patricka, ponajviše iz razloga što nitko od njih prije nije dignuo pokal wimbledonskog pobjednika.</p>
<p>Dakle, iako je srušio Tima Henmana, Britanci su potpuno poludjeli za Ivaniševićem nakon što je ispunio svoje snove. Nedavno ga je BBC proglasio najboljim stranim sportašem prošle godine, a mnogi britanski dnevnici Ivaniševićev trijumf proglasili su najupečatljivijim događajem u 2001. godini.(I. MI.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zdravica na japanski način </p>
<p>U pregrštu lijepih i velikih riječi o prošloj nogometnoj godini, predsjednik HNS-a Vlatko Marković je pravim čudom oslikao Jozićev pothvat bezbolne smjene generacije »što je za nas trenere fascinirajuće i samo da nije predmet proučavanja«. </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Uobičajeno druženje novinara u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS), zadnje u ovoj godini, započelo je riječju »kampai«. Dakako i dizanjem čaše u vis, uz objašnjenje Vlatka Markovića, predsednika HNS-a kako »kampai« na japanski prijevodu znači – živjeli. Dakako, ako ga je Zorislav Srebrić glavni tajnik Saveza ispravno o tomu podučio, u što ne treba sumnjati...</p>
<p>Ispijajući svi zajedno japanska pića povodom oproštaja od za nogomet plodne godine, među nazdravitelje se priključio i Mirko Jozić:</p>
<p>– Zapravo smo promašili s vrstom pića, trebali smo ispiti neko korejsko. Jer,u Japanu već jesmo, a u Koreju tek moramo i želimo doći. Stoga molim, kako se ono na korejski kaže »živjeli«?</p>
<p>Budući da je Srebriću tim povodom ipak pronađena slaba točka, glavni je tajnik iskoristio prigodu da naniže cijelu hrpu datuma o tome kad započinje koji obrazovni kamp; ili za mlade nogometaše, trenere, suce...</p>
<p>Snagu vijesti pritom je ponijela obavijest da će 7. siječnja, na obaveznom seminaru trenera Prve lige u hotelu »Sheraton« gosti biti Srećko Katanec, izbornik Slovenije, te naš Mirko Jozić.</p>
<p>Također bi štošta trebala značiti vijest da će se konačno skinuti misterij s odgađanja izvlačenja parova poluzavršnice hrvatskog nogometnog Lupa, te da će se taj ceremonijal svečano obaviti 11. ili 15. siječnja u okviru sjednice Izvršnog odbora HNS-a. </p>
<p>U pregrštu lijepih i velikih riječi o prošloj nogometnoj godini, Vlatko Marković je pravim čudom oslikao Jozićev pothvat bezbolne smjene generacije »što je za nas trenere fascinirajuće i samo da nije predmet proučavanja«. Hvaleći Bandića i sve ostale koji pokazuju veliko zanimanje za potrebe nogometa, Marković je još obzanio kao također važan uspjeh činjenicu »izglađenih odnosa sa Fifom, još prije Uefom«. Poručujući kako će oba čelna čovjeka Uefe, i predsjednik Lennart Johansson, i glavni tajnik Gerhard Aigner sigurno doći tijekom idućeg mjeseca u Hrvatsku.</p>
<p>Sagu o velikoj godini, ali i planovima zaokružena je gromnkim riječima Ante Pavloviać, Pere Dujmovića i Martina Novoselca, ali ih nije čuo Vlatko Marković. On se nešto ranije opravdao neizostavnom strankom koja ga čeka i napustio razgovor s novinarima.</p>
<p> Kad smo se željeli osvjedočiti tko je osoba zbog koje je Marković napustio novinare saznali smo da je to bio – Miroslav Blažević, bivši izbornik. Ugodno su ispijali kavicu, a onda je zazvonio Markovićev telefon s kojega se tražio Blažević. Na to su obojica zamolila novinare da na trenutak izađu. Nakon toga Blažević se pojavio s nekim papirićem na kojem je bio tajanstveni broj i ime koje bi trebalo značiti neke buduće Blaževićeve koordinate. Kad smo željeli zaviriti u papirić, Blažević ga je sakrio i primijetio:</p>
<p>– Već ćete sve na vrijeme saznati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Marić »otima« majicu Sedloskome?</p>
<p>Silvio Marić će se s Dinamom ugovorno vezati na godinu i pol dana, a vrijednost transfera je oko 600.000 maraka. Marić će, tako, ponovno odjenuti plavi dres s brojem četiri, kojega je svojedobno nosio i u Ligi prvaka. Pitanje je, samo, što će na to reći Goce Sedloski, sadašnji vlasnik »plave« četvorke</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Silvio Marić u petak definitivno postaje Dinamov igrač. Dugotrajni pregovori sada su, eto, ipak finalizirani i više ne postoje nikakve prepreke njegovome povratku u maksimirski klub. To je u četvrtak potvrdio i sam Marić, koji je toga dana obavio i posljednju rundu razgovora s klupskim čelnicima. Sve u svemu, s Dinamom će se ugovorno vezati na godinu i pol dana, a vrijednost ovoga transfera je oko 600.000 njemačkih maraka.</p>
<p> Marić će, tako, ponovno obući plavi dres s brojem četiri, kojega je svojedobno nosio i u Ligi prvaka. Pitanje je, samo, što će na to reći Goce Sedloski, sadašnji vlasnik »plave« četvorke...</p>
<p> Za petak je u »plavome salonu« najavljena i svečana promocija Dinamovih pojačanja. Klupsko će vodstvo, uz Marića, predstaviti još dvojicu novih igrača – braniča Spomenka Bošnjaka i napadača Enesa Mešanovića. Bošnjakov transfer iz Hrvatskoga dragovoljca u Maksimir kompletiran je još prošloga tjedna, kada je s Dinamom također potpisao ugovor na godinu i pol dana. Mešanović je, pak, napadač Brotnja iz Čitluka i on se već duže vrijeme nalazi na Dinamovome »radaru«.</p>
<p> – Nema potrebe da Mešanovića dovodimo na probu. Dobro poznajem njegove mogućnosti, i to još iz vremena kada je igrao za tuzlansku Slobodu. Posebno sam ga pratio u posljednje tri godine, naglasio je Dinamov trener Ilija Lončarević, koji bi ovoga bosanskohercegovačkog napadača rado vidio u plavome dresu.</p>
<p> Sve u svemu, može se očekivati da i Mešanović, baš kao i Marić, u petak potpiše ugovor s maksimirskim klubom.</p>
<p> Jedino je još, dakle, nejasno stanje s Igorom Cvitanovićem, koji još uvijek razmatra ponude iz inozemstva.</p>
<p> – Još ne znamo hoćemo li moći računati na Cvitanovića u proljetnome dijelu sezone. Konačnu će odluku donijeti tek nakon Nove godine, no to svakako mora biti prije 7. siječnja, dakle prije početka priprema, dodao je Lončarević.</p>
<p> Dinamov će trener, u svakome slučaju, prije isteka ove kalendarske godine obznaniti popis igrača koje će povesti na pripreme, tako da će se ovih dana moći nazrijeti »krvna slika« momčadi s kojom će se Dinamo pokušati uključiti u borbu za naslov prvaka.</p>
<p> Uzgred, u Maksimir je u četvrtak navratio i Miroslav Blažević...</p>
<p> – Ma, kakav povratak u Dinamo, sine!? To je vrijeme prošlo, sve ima svoju dob! Samo sam došao svojim prijateljima zaželjeti sve najbolje za Božić i Novu godinu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rusi najozbiljniji kandidati za zlato</p>
<p>U šest reprezentacija koje su glavni kandidati za olimpijsko zlato igrat će samo 12 hokejaša koji kruh ne zarađuju u NHL-u – po četiri Finca i Šveđanina, tri Čeha i jedan Rus</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Ostalo je još nešto više od mjesec dana do početka Zimskih olimpijskih igrara u Salt Lake Cityju, a već sada je jasno da će se u The Peaks Ice Areni i E Centeru gledati spektakularni hokej. Kao što je poznato, u hokeju postoji čak šest zemalja, Kanada, Češka, Rusija, Finska, Švedska i SAD, koje mogu sastaviti iznimno jaku reprezentaciju, a u posljednje vrijeme tom elitnom društvu priključuje se i sedma velesila – Slovačka. Dokaz spektakularnosti turnira jest i činjenica da će u šest reprezentacija koje su glavni kandidati za olimpijsko zlato igrati samo 12 hokejaša koji kruh ne zarađuju u NHL-u (po četiri Finca i Šveđanina, tri Čeha i jedan Rus). Kanađane će u pokušaju da nakon 50 godina ponovno osvoje olimpijsko zlato u svom nacionalnom sportu s klupe voditi najveći igrač svih vremena, Wayne Gretzky, a »The Great One« će na dispoziciji imati takve velikane kao što su Mario Lemieux, Steve Yzerman, Joe Sakic... Godinama Kanađani nisu mogli do olimpijskog zlata jer na Igrama nisu mogli računati na igrače koji su nastupali u NHL-u, a prije četiri godine u Naganu su i s igračima iz najjače svjetske hokejaške lige bili tek četvrti. U Salt Lake City sigurno će doći iznimno motivirani, a niti talenta im ne manjka...</p>
<p>Još jedna reprezentacija dugo čeka na olimpijsko zlato u hokeju na ledu. To su, naravno, Amerikanci, koji su svoje posljednje zlato osvojili upravo na Igrama koje su održane na njihovu tlu, 1980. u Lake Placidu. Ta pobjeda protiv tadašnjeg SSSR-a se i dalje pamti kao jedna od najvećih senzacija u povijesti Olimpijskih igara. Kako će i u veljači ponovno igrati na svom terenu, Amerikanci će biti vrlo opasni. Branitelji naslova olimpijskih pobjednika iz Nagana su Česi, koji su tada stigli do zlata zahvaljujući fenomenalnim obranama Dominika Hašeka, a u napadu ih je vukao jedan od najučinkovitijih igrača u NHL-u u posljednjih nekoliko godina, Jaromir Jagr. Hašek i Jagr će biti i u Salt Lake Cityju, a to znači da su Česi ponovno spremni za velike stvari.</p>
<p>Iako su na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu održanom u njihovom Sankt Peterburgu Rusi doživjeli fijasko neplasiravši se niti u četvrtfinale, olimpijski turnir shvaćaju vrlo ozbiljno. </p>
<p>Tako je Slava Fetisov pozvao sve najbolje ruske igrače, a i na klupi će mu savjetima pomagati trener s najviše pobjeda u NHL-u, legendarni Scotty Bowman. Sudeći po sastavu i ozbiljnosti kojom se pripremaju, Rusi su glavni favoriti za zlato. Šveđani se nadaju da će na olimpijskom turniru zaigrati i Peter Forsberg iako on nije stao na klizaljke još od finala Zapadne konferencije prošlogodišnjeg doigravanja. Finci, pak, računaju na svoju veliku borbenost kojom su se i u Naganu domogli bronce. </p>
<p>No, veliki hendikep za njih bit će neigranje njihovog najboljeg igrača Sakua Koivua, koji je ozlijeđen. Slovaci su lani osvojili srebro na SP-u, a s obzirom na sjajne napadače koje imaju (Miroslav Satan, Pavol Demitra, Marian Hossa, Ziggy Palffy) sposobni »zapapriti« svakome od favorita.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Stiže li Janica do prvih veleslalomskih bodova?</p>
<p>Ovo će biti četvrti, a Janici drugi veleslalom sezone – preskočila je Sölden i Copper Mountain, u Val d'Isereu je pala, iako je imala jako dobro vrijeme</p>
<p>ZAGREB/INNERKREMS, 27. prosinca</p>
<p> – U petak i subotu četverostuka najbolja sportašica Hrvatske, skijašica Janica Kostelić vozit će utrke Svjetskog kupa. U austrijskom Lienzu će Janica prvo voziti veleslalom (prva vožnja oko 10 sati), a dan kasnije će voziti slalom.</p>
<p>Ovo je četvrti veleslalom ove sezone, a Janici drugi u kojem će startati. Naime, prva dva veleslaloma, u Söldenu i Copper Mountainu je preskočila zbog rehabilitacije, a u Val d'Isereu prije dva tjedna je naša skijašica sjajno startala u prvoj vožnji, no skijom je zapela na vratima i pala. Šteta je bilo što je tako završila, jer je krenula jako dobro, a i dan ranije je u superveleslalom osvojila 12. mjesto.</p>
<p>Taj je pad donio novu stanku u Janičinim nastupima u Svjetskom kupu, jer je natukla rame, pa je odustala je odustala i od superveleslaloma u St. Moritzu, ali i od FIS-veleslaloma u Mariboru. No, pobjednica Svjetskog kupa se oporavila, trenirala je u Mariboru i nakon božićnih blagdana kod kuće krenula je put Innerkremsa, gdje trenira do nastupa u Lienzu.</p>
<p>Bit će to dobra prlika da Janica ove sezone dohvati veleslalomske bodove u Svjetskom kupu, nakon što je osvojila 22 boda u superveleslalomu.</p>
<p>– Janica je na Innerkremsku odradila treninge veleslaloma i slaloma i to jako dobro. Vidi se da ju je ozljeda ramena malo »izbacila«, da je drukčije trenirala u posljednje vrijeme, ali je zato sad malo žešće trenirala. Zbilja nema razloga sumnjati da će Janica biti OK, sad kad je oporavljena, rekao je govornik Hrvatskog skijaškog saveza, Ozren Müller nakon što je razgovarao s Vedranom Pavlekom, direktorom reprezentacije koji je bio s Janicom na treningu.</p>
<p>U subotu će Janica voziti slalom, treći ove sezone, a drugi u kojem će nastupiti. Nakon Copper Mountaina, lanjska kraljica slaloma je svoj prvi slalom vozila u Sestriereu. No, bez velike sreće, jer je prvu vožnju završila na 37. mjestu, pa se nije plasirala u drugi »lauf«.</p>
<p>Koliko god sama Janica čekala svoj »pravi« nastup, činjenica je da takav njezin nastup čekaju i njezine suparnice. A to je ipak opterećenje, koliko god to Janica i njezin trener i otac Ante ne želje priznati. Sonja Nef, Anja Paerson, Michaela Dorfmeister i ostale skupljaju svoje bodove, no pažljivo osluškuju što se događa s Janicom. Bez pobjednice slaloma i Svjetskog kupa to nije prava borba. Pogotovo, jer joj mnoge žele uzvratiti za lanjsku slalomsku sezonu, kad je Janica jednostavno »otpuhnula« svoje suparnice sa staze. Zato nije lako Janici u njezinoj koži. Nitko više od nje ne želi dobar rezultat, pobjedu i postolje, iza nje je njezina obitelj i stožer, mnogobrojni navijači... Velik je to pritisak, no Janičina je odlika hladnokrvnost. Treba samo pričekati da oporavljena i sigurna u sebe odvozi »pravu« utrku.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Opustjeli Poljud, čelnici na Pohorju </p>
<p>Vodeći Hajdukov dvojac, predsjednik Branko Grgić i direktor Fredi Fiorentini trenutno su na Pohorju na skijanju / I trener »bijelih« Slaven Bilić negdje je u Sloveniji, a momčad će okupiti 7. siječnja / O najavljivanim pojačanjima ni riječi </p>
<p>SPLIT, 27. prosinca</p>
<p> – Blagdanski raspust opustio je Poljud… Čelnici Hajduka su iskoristili blagdanske dane za odmor, pa su zamrle prave aktivnosti kluba, uobičajne za ovo razdoblje, glede dovođenja pojačanja. Ivica Šurjak, sportski direktor, je u Americi, a predsjednik Branko Grgić i direktor Fredi Fiorentini se skijaju na Pohorju. Tako će klub »oživiti« 2. siječnja 2002. godine, dok će trener Slaven Bilić, koji je također negdje u Sloveniji, okupiti momčad 7. siječnja. </p>
<p>Sedam bodova zaostatka za vodećim Zagrebom ne ostavlja mnogo prostora »bijelima« u nastavku prvenstva. Na proljeće se, ipak, igra samo dvanaest utakmica. Ključno pitanje je hoće li čelnici kluba osnažiti momčad, kao što su najavljivali na kraju jeseni? Iako do početka proljetnog dijela prvenstva ima dosta vremena, teško je za očekivati da će na samom startu priprema momčad biti pojačana. Čini se kao da su zaboravili što im se dogodilo prošlog ljeta u kvalifikacijama Lige prvaka i u početnim utakmicama hrvatskog prvenstva. Tada su skupljali momčad, potpisivali nove ugovore s Pletikosom i Bošnjakom, gotovo do same utakmice protiv Ferencvarosa, pa nije ni čudo što igre i rezultati nisu bili u skladu s ambicijama. A raskorak između mogućnosti i ambicija vidljivi su bili i u posljednja dva kola protiv Zagreba 0-2 i Osijeka 2-2 na Poljudu, kada je upropaštena prilika da s vodećima budu rame uz rame po bodovima.</p>
<p> Proljeće jest prigoda za ispravak propuštenog, premda će na Poljudu morati i te kako osluškivati rezultate drugih klubova. No, postoji i mogućnost da netko i ode iz kluba. U prvom redu vratar Stipe Pletikosa, ali i Ivan Bošnjak, Igor Musa, Ante Miše…Već se duže vrijeme govori o Pletikosinom odlasku u inozemstvo. Kako se prošlog ljeta opekao svojim nes(p)retnim izletom u Olympique iz Marseilla, kada je sve dogovorio s Francuzima i bio na pripremama, i na kraju se vratio u Split, sada pažljivo razmatra svoje buduće korake. Ne želi otići u neki kluba, bez obzira na novac, gdje mu nije sigurno mjesto. Pogotovo jer mu je Svjetsko prvenstvo pred vratima, a sam Pletikosa kaže:</p>
<p>– Neću nigdje žuriti. Moj najvažniji cilj je biti pravi na Svjetskom prvenstvu i uložit će maksimum truda da u Japan budem u vrhunskoj formi. Opekao sam se prošlog ljeta s Marseilleom i ne želim ponovo iskusiti slične probleme. Srećom da se neuspjeh pregovora u Francuskoj nije odrazio na moju formu. Stoga se ne želim upuštati ni u kakve poslove koji bi mi mogli štetiti odlasku na SP, ističe Pletikosa.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>AMB Kolor ili Renault Auto Krešo Krapina?</p>
<p>Pobjednika 31. malonogometnog turnira »Kutija šibica« odlučit će okršaj momčadi AMB Kolor i Renault Auto Krešo Krapina, u petak s početkom u 20.15 sati</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Posljednji dan 31. malonogometnog turnira »Kutija šibica – Karlovačko« i malonogometnog turnira za mlađe i starije pionire »Cappy kup 2001« na rasporedu je u petak. Program počinje u 13 sati polufinalnim utakmicama »Cappy Kupa 2001« mlađih i starijih pionira, a nastavlja se utakmicama za treće mjesto. U 17 sati biti će odigrana utakmica za treće mjesto ovogodišnje »Kutije šibica«, a zaigrati će MNK Petar Rauch Bravo i Super Sport. Slijede utakmice finala »Cappy kupa«, a potom revijalna utakmica između Selekcija turnira »Kutija šibica« i Dinama. Za Selekciju će nastupiti najistaknutiji igrači ovogodišnje »Kutije« a pojačat će ih Davor Šuker, Robert Jarni, Boris Živković i Zvonimir Soldo, izbornici su Ante Čačić i Zoran Aplenc. Za Dinamo će nastupiti igrači koje smo već vidjeli na »Kutiji«, Butina, Niko Kranjčar, Tomić, Ćosić, Leko i Turina. Pridružit će im se Drpić, Marić, Cvitanović, Koretić, Zahora i eventualno Mešanović, a voditi će ih Ilija Lončarević. Početak finala predviđen je za 20.15, a za titulu pobjednika boriti će se AMB Kolor i Renault Auto Krešo Krapina. AMB je najbolju igru prikazao baš u polufinalu u kojem su iznenađujuće izbacili MNK Petar Rauch Bravo, prošlogodišnje pobjednike »Kutije šibica«, sa 5-3 nakon izvođenja sedmeraca.</p>
<p>Zanimljivo je kako je momčad Renault Auto Krešo iz Krapine poražena u prvom kolu, no ipak će nastupiti u finalu.</p>
<p> Naime, sponzor momčadi, koju predvode Nikica Pavlek te igrači Slaven Belupa, Solomun, Mužek, Ferenčina i Čalo do polufinala bio je Petrokov koji je odustao od daljnjeg financiranja, pa je sponzorstvo preuzeo Renault Auto Krešo iz Krapine. A prema pravilima momčad koja promijeni naziv, odnosno sponzora, ima pravo daljnjeg nastupa na turniru...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Otto Barić ne odvodi »zagrebaše«</p>
<p>»Kao prvo i najvažnije, ja još uvijek nisam sportski direktor Austrije iz Salzburga, pa prema tome ni ne pregovaram ni sa kime u njihovo ime«, kaže Barić</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Otto Barić želi Zagrebove igrače Ibrahima Duru i Ivicu Pirića preseliti u Austriju iz Salzburga! Trebao bi to biti jedan od prvih poslova Otte Barića u ulozi sportskog direktora spomenutog kluba, glasila je nedavno obavljena vijest.</p>
<p>Naš susret s popularnim Ottom u povodu proglašenja nogometaša godine u anketi »Večernjeg lista« iskoristili smo, dakako, da saznamo što stoji iza toga. Posebice jer je najprije klima u Kranjčevićevoj bila takva da se radosno poskočilo na mogućnost prodaje, jer »bit će novca«.</p>
<p>– Čudim se tako intoniranom napisu budući da uopće nije točno ono što je navedeno. Jer, kao prvo, ja tek razgovaram s ljudima iz Salzburga o tomu da bih eventualno mogao doći u taj klub. Samim time, onda otpada bilo kakva moja pregovarajuća uloga povodom mogućeg transfera spomenuitih igrača. Jedino što sam primijetio jest, da bih spomenutu dvojicu igrača, da sam kojim slučajem trener Salzburga, želio vidjeti u momčadi koju vodim.</p>
<p>Usporedo s Barićevim demantijem, oglasili su se i u Zagrebu, u kojemu uzgred trener Kranjčar uporno ponavlja da iz aktualnog kadra ne želi ni za živu glavu pustiti nijednog igrača. Nema ništa protiv dolaska nekog »pravog« igrač. Dakako, stoji li klub i nadalje iza projekta da se Zagreb ne odriče mogućnosti da se bori za naslov prvaka.</p>
<p>Time što su »zagrebaši« odlučno odbacili bilo kakvu ideju o puštanju Dure i Pirića, »jer za njih ne vide dostojne zamjene«, ta bi se epizoda mogla smatrati zaključenom.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cole napušta Manchester</p>
<p>MANCHESTER</p>
<p> – Dolaskom Ruuda van Nistelrooya na »Old Trafford« sudbina dvojice dosadašnjih napadača Manchester Uniteda uvelike se promijenila.</p>
<p>Teddy Sheringham spakirao je kofere i otišao u Tottenham, dok se Andy Cole preselio na klupu za rezervne igrače. Sheringham u novom dresu proživljava novu mladost, a Cole najteže trenutke u karijeri. Obeshrabren pozicijom u redovima »crvenih vragova« sve više gleda prema izlaznim vratima i uskoro bi mogao napustiti Manchester.</p>
<p>– Ne mogu više izdržati, odlazim. Želim izboriti mjesto u engleskoj reprezentaciji, a to mogu jedino na terenu, kazao je Cole. </p>
<p>Prema pisanju engleskih novina, Cole broji posljednje minute u momčadi Alexa Fergusona, a strateg engleskih prvaka izvjesio je odštetu od 10 milijuna funta. Najviše interesa za sada su pokazali Aston Villa, Newcastle, Blackburn i Sunderland. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Razgrabljene prve količine eura </p>
<p>Euro je prema nizozemskim prodavaonicama krenuo u četvrtak točno u tri sata ujutro, praćen budnim okom do zuba naoružane policije ali i uz dosta olakšanja što kompliciran posao polagano kreće kraju</p>
<p>BRUXELLES, 27. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U prvim satima četvrtka policija je blokirala obje trake dijela autoceste A6 između Naardena i Emmeloorda. 1350 europolicajaca, specijalno istreniranih za sigurnosne izazove transfera pola milijarde komada papirnatih novčanica eura po Nizozemskoj zauzelo je strateške pozicije zureći uokolo iza svojih uzija. Otpočeo je trodnevni transfer novčanica iz glavnog depoa nizozemske banke (Nederlandsche Bank) u Lelystadtu u 180.000 prodavaonica širom Nizozemske. Posao će u dolazećim danima obaviti prvo 56 teških kamiona za prijevoz poštanskih pošiljki, potom flota od oko tisuću manjih vozila za lokalnu distribuciju. </p>
<p>Euro je prema nizozemskim prodavaonicama krenuo u četvrtak točno u tri sata ujutro, uz lagan snijeg i nešto teži mraz, praćen budnim okom do zuba naoružane policije ali i uz dosta olakšanja što kompliciran posao polagano kreće kraju. Jarko crveni kamioni Kraljevske pošte kretali su u valovima, vozači su čekajući na red za polazak pijuckali vrelu, tanku nizozemsku kavicu posutu nadomjestkom mlijeka u prahu i ćaskali. Šef operacije objasnio je oštro gledajući u dežurne tv kamere da je euro prema Nizozemcima krenuo dogovorenom brzinom od 80 kilometara na sat i da - što je dobar znak - poledica nije ni u jednom trenutku operacije poremetila preciznu satnicu. </p>
<p>Priča o zadnjoj etapi putovanja novčanica eura od tiskara i bankarskih depoa do prodavaonica, i od 1. siječnja do opticaja, slična je u svim europskim zemljama</p>
<p>U svakodnevici, prvi je susret euro vrste obavljen uoči praznika i rezultati su pozitivno iznenadili čak i skeptike. Stanovnici eurozone u rukama već imaju 3,6 milijardi komada euro kovanica, a između 14. i 17. prosinca svaki je stanovnik eurozone raspolagao sa svojom plastičnom kesicom oglednih primjeraka centa i eura - uključujući i njihove lidere kojima je paketić euro kovanica bio dodatak uz prvi jutarnji sastanak na summitu EU u Laekenu. </p>
<p>Građanima je u ta tri kratka dana raspodijeljeno 122 milijuna startnih trening-kolekcija eura, a da bi zadovoljili sva traženja zainteresiranih, nacionalne su banke odobrile prodaju dodatnih količina. »Oprostite nam, učinili smo sve da ih imamo dovoljno, no nestali su u prvom satu prodaje«, objašnjavao je šef podružnice BBL banke u bruxelleskoj općini Ixelles. Svi pitaju za euro, reče, nikoga ne zanimaju druge stvari, ni dionice, niti krediti, ni vezana štednja, niti državne obveznice. ništa, samo euro. On i njegovi suradnici u prvim će danima godine dobiti pojačanja i dodatni će radnici u ovoj podružnici - kao i svugdje širom eurozone - raditi u prvih 15 dana od starta eurozone. Podružnica će konverziju na euro platiti prosječnim troškovima od 71.000 eura, što je zapravo prosječan iznos troškova po bančinoj podružnici izračunat za cijelu eurozonu. </p>
<p>Pojačanja su uvele i sve velike samoposluge, čak je i vlasnica prodavaonica voća i povrća u mome susjedstvu procijenila da će joj biti lakše pozove li u pomoć za rukovanje s eurom istreniranu studenticu. Usput, prvi dio svijeta na kome će euro postati službenim sredstvom plaćanja jeste francuski pacifički otok Nova Kaledonija. To je tek početak lavine. A što se njenih pravih razmjera tiče, evo jednog od bizarnih podataka koji uveseljavaju puk ujedno svjedočeći o kolikom je poslu riječ: izračunato je da 15 milijardi novčanica eura, postave li se jedna uz drugu, tvore traku dugačku koliko i dvije i pol razdaljine Zemlja-Mjesec, a količina kovanica eura distribuirana Francuzima teška je koliko tri Aifelova tornja. </p>
<p>Bruxelleska dopisnica Vjesnika nije se uspjela oduševiti najnovijim dizajnom ovdašnje tvrke Baccarne Design. Afirmirani kreatori su proizveli stoliće i klupice sa šarama, oblikom i bojama euro novčanica i kovanica.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Franks vodio afganistanski rat iz zapovjedništva na Floridi »s pogledom na plažu« </p>
<p>Činjenica da je američki general rat vodio iz SAD, oslanjajući se na najnaprednije komunikacijske i informacijske tehnologije, postala je predmet rasprave o načinu na koji će Amerikanci voditi ratove budućnosti </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Jedno od najnekonvencionalnijih obilježja američkog rata u Afganistanu bilo je to što se njegov zapovjednik gotovo cijelo vrijeme nalazio na drugom kraju svijeta, u SAD. Vojni analitičari i časnici ne misle jednako o odluci generala Tommyja Franksa da zapovjedništvo nad operacijama ostane u zgradi Središnjeg zapovjedništva u Tampi, na Floridi s pogledom na obližnju plažu. </p>
<p>Kritičari kažu da je Franks trebao nastaviti slijediti primjer svog prethodnika, generala Normana Schwartzkopfa koji je tijekom Zaljevskog rata 1991. svoje zapovjedništvo preselio u Saudijsku Arabiju. Drugi pak smatraju da je Franks reagirao u skladu s napretkom u komunikacijskim i informacijskim tehnologijama, te da je dobro vodio rat zahvaljujući upravo tome što ga je vodio s udaljenosti. </p>
<p>U e-mail razgovoru, čije je dijelove u četvrtak objavio list The Washington Post, Franks je objasnio svoj pristup »potpuno drukčijem ratu«, kako je sam nazvao rat u Afganistanu. Prema njegovim riječima, zadržavanje zapovjedništva na Floridi bilo je »vrlo učinkovito jer je tehnološki napredak omogućio planiranje i vođenje rata bez taktičkog rada podređenih zapovjednika«. </p>
<p>Franks je od početka rata protiv Afganistana proveo samo 25 posto vremena u toj zemlji ili njezinom susjedstvu. »Prepuštam drugima da procijene učinkovitost«, napisao je Franks. Usprkos njegovim uspjesima u posljednja tri mjeseca, neki časnici koji su sudjelovali u borbi kažu da je Franks bio nedopustivo daleko od ratišta. </p>
<p>Časnici američkih borbenih zrakoplova žalili su se da njihove primjedbe o onome što vide nisu uopće razmatrane jer je unaprijed odlučeno da ciljeve napada pronalazi Franksov »mikromenagement« na Floridi. »Dobre ideje ili inicijative koje dolaze iz mjesta udaljenog tisuće kilometara nisu uvijek dobre za one koji ih moraju izvršiti na terenu ili u zraku«, prenio je list riječi jednog američkog časnika.</p>
<p>Rasprava o toj temi posebno je važna, napisao je Franks u e-mail komentaru, jer se stvara novi američki način ratovanja, izgrađen na super brzim komunikacijama pomoću kojih se kontroliraju napadi na ciljeve udaljene nekoliko tisuća kilometara korištenjem preciznih streljiva. Franksovo »udaljeno zapovjedništvo« moglo bi postati modelom za vođenje budućih ratova. </p>
<p>Zagovornici tradicionalnih metoda ratovanja zamjeraju Franksu da je trebao biti bliže akciji smatrajući da je zapovjednikova nazočnost na terenu od višestruke važnosti, od brzine donošenja odluka do podizanja morala vojnika. Franksovi kritičari kao model zapovijedanja ističu američkog generala iz Drugog svjetskoga rata Georgea S. Pattona, koji je zapovjedao iz tenka na crti bojišnice. Međutim, i autor Pattonove biografije Carlo d'Este danas govori da su »komunikacije omogućile Franksu da ostane kod kuće«, i smatra da je rat u Afganistanu, rat budućnosti - »jedna potpuno nova igra«. S obzirom da je rat uspješno okončan, većina se uglavnom slaže da je Franks u Afganistanu napravio »odličan posao«, ali ne zanemaruju upozorenje da su Amerikanci dosad »imali sreće« sa »zapovjednim strukturama dugog dometa«, ali da to ne znači da će i idući puta imati toliko sreće«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rat ministra telekomunikacija protiv RAI</p>
<p>Međusobno razmijenjene optužbe zbog nepotizma možda su tek uvod u konačni obračun Berlusconija s »lijevim« direktorom RAI-ja Robertom Zaccarijom</p>
<p>RIM, 27. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od samog dolaska Berlusconija na vlast pušu nepovoljni vjetrovi za rukovodstvo RAI-ja. Do sada je »glave« rukovodstva RAI-ja spašavala činjenica što je i talijanski premijer medijski magnati i zbog poznatog »sukoba interesa« za koji do danas nije našao zadovoljavajuće rješenje nije mogao ući u rat s rukovodstvom državne talijanske TV. Tako je neprijatelj broj 1 (RAI) silom prilika ostao pošteđen. Poznato je da je sadašnje rukovodstvo RAI-ja, a posebno predsjednik, firentinski profesor Roberto Zaccaria lijeve orijentacije, što je kost u grlu vladajućem desnom centru.</p>
<p>Berlusconi nije imao moralne snage i adute da se obračuna sa svojim političkim protivnicima na RAI-ju, bojeći se da ne bude optužen za medijski monopol. Međutim, izgleda da je idili došao kraj i kroz usta svog ratobornog ministra za telekomunikacije Maurizija Gasparija najavio je smjenu rukovodstva RAI-ja. </p>
<p>Kap koja je prelila punu čašu žuči je bila emisija »Sve o nogometu« koja ide u živo u nedjelju poslije podne i u kojoj je 23. prosinca poznati talijanski komičar Gene Gnocchi napravio geg na račun jedne praktikantice koja radi na RAI-ju a koja je rođakinja ministra Gasparija. Nakon nekoliko minuta, u živo se u emisiji javio osobno ministar koji je rekao: »Na RAI-ju ima onih koji daju posao ženama i ljubavnicama. Ja dolazim iz kulture kojoj su takve stvari strane.« Voditeljica emisije Simona Ventura, inače »prebjeg« s Mediaseta, je odgovorila: »Satira je element naše kulture i mislim da bi Vaša institucionalna slika dobila na vrijednosti da to prihvatite«. U studiju je bio prisutan i sam predsjednik RAI-ja Roberto Zaccaria na koga je osobno ciljala žaoka ministra i koji je izjavio da neće koristiti »televiziju kojoj je on predsjednik da bi odgovarao na teške optužbe«. </p>
<p>Već prije pola godine je počelo blaćenje predsjednika RAI-ja Roberta Zaccarie, »sretno« oženjenog sa dvoje djece zbog izvanbračne veze sa mladom, zgodnom novinarkom iz svoje kuće koja je u dosta čudnim okolnostima silno napredovala u svom poslu.</p>
<p>Ovog puta je ministar Gaspari odlučio ići do kraja i sastaviti pravi mali dosje o svom prljavom vešu koji se skupio na državnoj TV. Za svoju akciju ministar nema veliku podršku i veliko je pitanje hoće li uspjeti u svojim nakanama. Stoga Gaspari poručuje: »Uzimam si pravo da idućih dana javno objelodanim sve povrede javnog ugovora, skandale, rođake i ljubavnice. U posjedu sam niza prosvjeda koji prijavljuju desetine evidentnih povrjeda. </p>
<p>Međutim stvari nisu tako jednostavne i jasne kako to sebi zamišlja ministar. Naime, mnogi se plaše one narodne da bi »tjerajući lisicu, ministar mogao istjerati vuka«. A u šumi koja se zove talijanski medijski prostor ima još uvijek puno onih koji su u »krivolovu«. Jedan od tih krivolovaca je i šef ratobornog ministra, premijer Silvio Berlusconi. Hoće li dopustiti da se otvori sezona lova bez pravila, vrlo brzo ćemo doznati .</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Predsjednička palača - polog za 'argentino' </p>
<p>Ambiciozni plan novog argentinskog predsjednika: milijun novih radnih mjesta u mjesec dana/Iza uvođenja »argentina« stat će argentinska država sa svojom imovinom, uključujući i predsjedničku palaču te zgrade veleposlanstava</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - »Argentina je na putu da otvori milijun novih radnih mjesta u mjesec dana«, obećava privremeni predsjednik te zemlje Adolfo Rodríguez Saá svojim sunarodnjacima, iscrpljenim od dugogodišnje ekonomske krize. No, njegov ambiciozni plan o masovnom otvaranju radnih mjesta kako bi se smanjila gotovo 20-postotna nezaposlenost, mnogima se više čini tipično demagoškom peronističkom floskulom, nego realističnim projektom. </p>
<p>Osobito je nejasno kako će nova valuta argentino, koja bi se trebala pojaviti prvih dana siječnja, a koja će cirkulirati paralelno sa sadašnjim pesom, pomoći u ostvarenju tog plana. Mnogi, među kojima je i bivši predsjednik Carlos Menem, oštro kritiziraju uvođenje nove valute, strahujući od mogućnosti devalvacije i potpunog financijskog kraha milijuna Argentinaca.</p>
<p>No, novi je šef države, koji će u predsjedničkoj palači ostati do 3. ožujka 2002., za kad su predviđeni prijevremeni predsjednički izbori, uspio uvjeriti sindikalne vođe u svoj plan. S argentinom će se isplatiti mirovine umirovljenicima i plaće državnim službenicima, a glavni cilj njegova tiskanja jest upravo plan otvaranja novih radnih mjesta, kojim nova vlada nastoji smiriti duhove nakon krvavih građanskih nereda prošloga tjedna, zbog čega je i došlo do smjene vlasti.</p>
<p>Rodríguez Saá toliko je uvjeren u uspjeh svoga plana da je objavio kako će iza nove valute stati država sa svojom imovinom, uključujući predsjedničku palaču i zgrade veleposlanstva u inozemstvu. A na oštre kritike upućene privremenoj vladi zbog još jedne neizvjesne financijske avanture, Rodríguez Saá, bez ozbiljnih argumenata i objašnjenja, odgovara: Argentino će biti injekcija koja će oživjeti financijski sustav i pospješiti oporavak gospodarstva. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bin Laden i dalje prkosi iz svog skrovišta</p>
<p>Na najnovijoj snimci je Bin Laden, koji je izgledao iscrpljeno, rekao: »Naš terorizam protiv SAD je blagoslovljen, usmjeren ka odbijanju nasilnika kako bi Amerika prekinula svoju potporu Izraelu«</p>
<p>ISLAMABAD/CRAWFORD/KABUL, 27. prosinca </p>
<p> - Osama bin Laden za jedinu je svjetsku supersilu neprijatelj broj jedan, a za islamske revolucionare će sljedećih godina najverojatnije predstavljati simbol otpora. Trenutno je možda njegova moć ograničena na komadić afganistanskog teritorija, ali je video snimka katarske televizijske postaje Al Jazeere pokazala da je Osama bin Laden i dalje prkosan, odnosno da je bio prkosan kad je snimka napravljena. SAD optužile su bin Ladena za organizaciju samoubilačkih napada na New York i Washington 11. rujna u kojima je poginulo skoro 3300 osoba, i za njegovu glavu ponudile 25 milijuna dolara.</p>
<p>Na najnovijoj snimci je Bin Laden, koji je izgledao iscrpljeno, rekao da se obraća javnosti tri mjeseca nakon napada na SAD i dva mjeseca nakon početka američke vojne kampanje u Afganistanu protiv njegove mreže al-Qaide i njegovih zaštitnika talibana. »Naš terorizam protiv SAD je blagoslovljen, usmjeren ka odbijanju nasilnika kako bi Amerika prekinula svoju potporu Izraelu«, rekao je bin Laden, odjeven u maskirnu odoru s ruskom strojnicom pored sebe. »Jasno je da je Zapad, predvođen SAD, pokrenuo neopisiv broj križara u borbi protiv islama«, rekao je bin Laden.</p>
<p>U kratkom isječku koji je Al Jazeera emitirala u srijedu, Bin Laden na snimci za koju je sam ustvrdio da je snimljena 11. prosinca kaže da SAD nemaju nikakvih dokaza da on ili njegova mreža Al Qaida stoje iza napada 11. rujna. Kako je prenio tv kanal NBC, on je pozdravio napade na SAD, opravdavajući to potporom koju SAD daju Izraelu, zemlji koja, kako je rekao, »ubija našu djecu«. U vezi s tvrdnjom da je vrpca snimljena početkom prosinca, NBC ističe da ne postoji način da se utvrdi njezina vjerodostojnost.</p>
<p>Antitalibanske snage, koje su zauzele cijeli Afganistan osim nekoliko »džepova« u kojima otpor pružaju talibani, smatraju da se bin Laden skriva u planinama nedaleko Jalalabada blizu granice s Pakistanom, dok neki vjeruju da se skriva u pećinama planinskog područja na jugu zemlje.</p>
<p> Najnoviju videovrpcu s Osamom Bin Ladenom Bijela je kuća jučer nazvala terorističkom propagandom. »Ovo nije ništa drugo doli ista vrsta terorističke propagande kakvu smo i ranije viđali«, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan jučer novinarima, u Crawfordu, u Texasu, gdje američki predsjednik George W. Bush provodi božićne praznike.</p>
<p>Jedan je američki dužnosnik izjavio da su antitalibanske snage nesklone tome da se u većem broju vrate u Tora Boru jer su uvjerene kako je njihov posao gotov nakon što je s tog područja istjerano oko stotinu pripadnika Al Qaide. Međutim, Hazrat Ali, šef policijskog odjela u istočnoj pokrajini Nagarhar i jedan od tri vodeća antitalibanska zapovjednika kazao je kako su njegove postrojbe još uvijek u Tora Bori i pretražuju.</p>
<p>Afgabnistanski novi predsjednik Hamid Karzai zatražit će od SAD da prekinu napade na istočnu pokrajinu, gdje je konvoj s uzvanicima na njegovu inauguraciju bio bombardiran, javlja agencija Reuters pozivajući se na izjavu jednog od afganistanskih starješina. </p>
<p>Najmanje je 25 civila ubijeno, a četiri su ranjena u noći na četvrtak kad su američki zrakoplovi bombardirali selo Naka u pokrajini Paktika, javlja afganistanska novinska agencija (AIP). Nije bilo moguće odmah dobiti potvrdu o tim udarima iz nekog neovisnog izvora. </p>
<p>Ministarstvo obrane Velike Britanije najavilo je jučer da će u Afganistan poslati 300 vojnika koji bi trebali pomoći uspostavljanju UN-ovih mirovnih snaga na afganistanskom području. Te će se trupe pridružiti britanskim vojnicima u Kabulu, a trebale bi osigurati uvjete za uspostavu međunarodnih mirovnih snaga, izjavila je glasnogovornica ministarstva. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rusija probila dva nova energetska puta prema Zapadu</p>
<p>Izgradnjom naftnog terminala i teretne luke na Baltiku Rusija se oslobodila ovisnosti o lukama Estonije, Latvije i Litve koje su joj diktirale visoke cijene</p>
<p>MOSKVA, 27. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija je u četvrtak dobila dva nova energetska »okna« odnosno prolaza prema Europi i Zapadu. Naftni terminal u gradiću Primorsk i suvremenu teretnu luku za prijevoz ugljena u Ust-lugu. Oba objekta nalaze se u finskom zaljevu na obali Baltičkog mora u Lenjingradskoj oblasti, a na svečanom otvaranju bio je ruski predsjednik Vladimir Putin, ne skrivajući zadovoljstvo što se tim novim objektima Rusija oslobađa diktata baltičkih država - Estonije, Latvije i Litve - za transport svojih sirovina na Zapad.</p>
<p>»Od danas Rusija postaje ekonomski još neovisnija jer se napokon oslobodila diktata susjeda u koji je zapala nakon raspada SSSR-a i gubitka baltičkih luka, što ju je sve stavilo u novu geopolitičku situaciju«, rekao je Putin. </p>
<p>Ruski novinari otvoreno pišu da su naftni terminal u Primorsku i nova trgovačka luka u Ust-lugu »odgovor Rusije« Latviji, Estoniji i Litvi koje su proteklih deset godina ucjenjivale Moskvu i za transport nafte i drugih roba preko svog teritorija tražile (i dobivale) od Moskve više od uobičajenih međunarodnih cijena. </p>
<p>Uostalom, transportom ruske nafte i drugih roba preko svog teritorija spomenute tri baltičke države popunjavale su 25 posto svog godišnjeg državnog proračuna i pritom su sve do danas sačuvale visoku zaposlenost u svojim lukama uglavnom izgrađenim ili moderniziranim u vrijeme jedinstvene sovjetske države. Eksperti procjenjuju da će radi očuvanja transporta preko svog teritorija tri baltičke države, koje dobrim dijelom ograđuju Rusiju od mora, sada primijeniti politiku dampinga i smanjiti cijene. Istovremeno, da umiri vlasti u Latviji, Litvi i Estoniji, ali i u Finskoj, Putin je u četvrtak izjavio da nakon otvaranja svojih luka i terminala Rusija neće potpuno prekinuti transport preko njihovih teritorija. Jedno je sigurno na takav korak Rusija neće krenuti još nekoliko godina. Naime, preko novoizgrađenog naftnog terminala u Primorsku Rusija sada može izvoziti u Europu i na Zapad samo 12 milijuna tona nafte godišnje, a propusna moć terminala bit će udvostručena najvjerojatnije do 2004. godine. </p>
<p>Novi naftni terminal i luku u Ust-lugu Rusija je sagradila u izuzetno kratkom roku - samo za 18 mjeseci i pod snažnim pritiskom svojih energetskih kompanija koje su izračunale da zbog povećanih cijena za transport preko Latvije, Estonije i Litve godišnje gube milijardu i pol dolara. </p>
<p>Osim naftnog terminala u Primorsku, Rusija je izgradila i 455 km novog naftovoda prema Primorsku, a ukupna investicija bila je 600 milijuna dolara. Što se pak tiče luke Ust-lug, ona će kad bude potpuno završena imati 14 terminala za ukrcavanje i prijevoz različitih roba i moći će godišnje kroz nju proći dva milijuna kontejnera. </p>
<p>Izgradnja i otvaranje novog baltičkog naftovoda i naftnog terminala u Primorsku ujedno je i ozbiljno upozorenje Ukrajini koja koristeći svoj geografski položaj također diktira Rusiji posebne cijene za transport nafte. Zato je usporena i realizacija plana o integraciji naftovoda »Družba-Adria« kojim bi trebala ruska nafta poteći prema Omišlju i dalje na Zapad. Ukrajina je tek početkom ovog mjeseca pristala na tarifu s kojom su se prethodno usuglasile Rusija, Bjelorusija, Slovačka i Mađarska.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Parlament RS-a o amandmanima na Ustav</p>
<p>BANJA LUKA, 27. prosinca </p>
<p> - Parlament bosanskih Srba počeo je u četvrtak raspravu o amandmanima na Ustav kako bi trima narodima - Srbima, Muslimanima i Hrvatima - dao ista prava. Sadašnji ustav RS-a određuje da je to »država srpskog naroda i svih njezinih građana«, određujući tako Srbe jedinim narodom koji čini taj entitet.</p>
<p> Prema Ustavnom sudu BiH, svaki od tri naroda - Muslimani, Srbi i Hrvati - trebali bi imati ista prava i isti status u oba entiteta BiH: Federaciji i RS-u. Parlamentarni odbor, zadužen za predlaganje amandmana na Ustav RS- a, nije postigao nikakav dogovor. Zastupnici bi tako trebali glasovati o prijedlozima amandmana koje su iznijeli vođe političkih stranaka.Jednom kada budu usvojeni, amandmani će biti predmet rasprave na lokalnim razinama, a nakon toga će doći u parlament na još jedno čitanje. </p>
<p>Hrvati i Muslimani žele da izvršne vlasti - sudska i lokalna - budu podijeljene između predstavnika tri naroda RS-a proporcionalno na temelju demografskih podataka i to prema popisu iz 1991. godine. Srbi pak žele da ta podjela bude izvršena na temelju rezultata izbora održanih 2000. godine. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatsko veslanje, uz Janicu i Gorana, najbolji je hrvatski sportski proizvod</p>
<p>Ovogodišnji izbor Sportskih novosti za momčad godine u najmanju se ruku može nazvati sramotom. Ako ocjenjujete skok skijaša skakača, stil klizača, izvedbu gimnastičara ili ljepotu djevojaka na izboru za miss, onda se o ukusima može raspravljati i normalno je da postoji subjektivnost glasača. Ali ako je plasman među 32 momčadi svijeta u nogometu vredniji od 2. mjesta na svjetskom prvenstvu veslača u kraljevskoj disciplini - osmercu, onda je tu netko pobrkao lončiće. Takvi sportski novinari nemaju osnovne sportske kulture ili se radi o subjektivnosti jer oni razumiju samo jezik nogometa i bolje im je da samo o njemu i pišu. Nažalost takvi novinari pišu i govore i o drugim sportovima ili su urednici sportskih redakcija.</p>
<p>Napravio sam jednu kratku statističku analizu i pokušao uvidjeti koji su to novinari, odnosno sportske redakcije pobrkale lončiće. Ukupno gledajući prosjek dobivenih glasova osmerca je 31 posto (136 od 443 glasa), a nogometaša 41 posto (182 od 443 glasa).</p>
<p>Mogu reći da je osmerac izgubio pobjedu zbog tri glasa na redakcijama koje nisu sportske i nisu dale nijedan glas osmercu (Astro magazin, Glorija, Globus);</p>
<p> Redakcije koje bi trebale imati veze sa sportom, ali očigledno je nemaju, uskratile su osmercu 30 glasova, odnosno nisu mu dale nijedan glas (Nova TV i Radio Cibona, zajedno 12, što je katastrofalno) i redakcije koje su imale više glasača, La voce del popolo, Karlovački tjednik, List Međimurje i Međimurske novine. Uz 32 glasa na malim novinskim redakcijama ili malim radijskim postajama, koje nisu dale nijedan glas osmercu, a imale su svaka po jedan glas (u pravilu) ili dva. </p>
<p>Osmerac je najviše izgubio na glasovima Večernjeg lista (redakcija sa čak 30 glasova, od toga samo sedam za osmerac);</p>
<p>te od 24 glasa splitskih redakcija (Hrvatski radio Split, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Radio Dalmacija) osmerac je dobio samo sedam, što je za mene bilo veliko i neugodno iznenađenje. Redakcija Nogomet, koja je čisto nogometna redakcija, a od svoja tri glasa nijedan nije dala nogometašima (dva za osmerac);</p>
<p>Auto-moto redakcije (Auto klub, Auto moto, Cro moto, Revija HAK) nisu davale glasove za nogometaše, nego za osmerac, ili VK Jug (pretežno).</p>
<p>Želim istaknuti istinske sportske znalce, koji mogu biti uzor sportskim novinarima i sportskim djelatnicima (Žarko Susić, Zvone Mornar, Reno Vinek, Milka Babović, Mićo Dušanović, Neven Bertićević, Bruno Kovačević, Ana-Marija Vuković, Ivo Kirigin, Davor Lulić, Zoran Kovačević, Darko Kolombo, Romana Eibl, Dražen Brajdić, Renata Beluhan, Colette Hruškar, Eduard Tartaglia, Dražen Pinević, Ivanka Ožbolt, Bogdan Vujina, Bernard Paleka). </p>
<p>Posebno su me razočarali svojim glasovanjem Vilko Luncer (za kojeg sam smatrao da zna cijeniti sportske rezultate tzv. malih sportova), Edo Pezzi, Ivica Blažičko i njegova nova redakcija i Branko Tuđen koji ne bi smio raditi razlike između »velikih« i »malih« sportova.</p>
<p>Hrvatsko veslanje je najbolji hrvatski sportski proizvod uz Janicu i Gorana. Međutim ono što postiže hrvatski veslač na svjetskoj sceni, uz uvjete u kojima trenira, živi, radi i nastupa, jednostavno rečeno, najvrednije je sportsko dostignuće u hrvatskom sportu uopće. Samo oni koji su sportski obrazovani znaju što je veslanje i kakvi su napori u tom sportu. Legenda hrvatskoga sportskog novinarstva, Žarko Susić, u svojim člancima pisao je hvalospjeve o veslanju i veslačima, iako je »njegov« sport atletika. </p>
<p>Naš je osmerac bio drugi na svjetskom prvenstvu i drugi u svjetskom kupu, uz to ostvareno je četvrto mjesto četverca »sa« i šesto mjesto ženskog lakog skifa na svjetskom prvenstvu, uz svjetsko zlato juniorskog dvojca na pariće. Upravo iz osmerca proizašao je prvi hrvatski sportaš (Igor Boraska) koji će nastupiti na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama (2002. u bobu četverosjedu). </p>
<p>Hrvatski sportski novinari i djelatnici, a preko njih naša javnost i sponzori, trebaju prepoznati kvalitetu hrvatske reprezentacije, i pogotovo osmerca, i u njima vidjeti naše glavne kandidate za olimpijsko zlato u Ateni, što oni objektivno jesu. </p>
<p>DUBRAVKO SKRAČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mare Croaticum ili Hrvatska do Zemuna</p>
<p>U Vjesniku od subote 22. prosinca 2001. pročitao sam zanimljivo pismo gospodina Roka Škrgića iz Zagreba u kojem se osvrće na stajališta slovenskog ministra vanjskih poslova dr. Dimitrija Rupela i moje o spornom pitanju razgraničenja morske granice kod Piranskog zaljeva u Republici Sloveniji.</p>
<p> Nisam slovenski ministar, ne poznajem gospodina dr. Rupela i ne zanima me osobito što o tome misli. Naviknut sam razmišljati svojom glavom, koliko je moguće trezveno, racionalno i hladno, bez pretjeranih nacionalnih ili političkih emocija. One obično vode u stranputice, koje nerijetko ni krive ni dužne skupo plaćaju buduće generacije. Uzbuđen sam činjenicom što se to naše zajedničko more, sve tamo »od stoljeće sedmog«, nazivalo Mare nostrum Croaticum i mislim da je to divan povod za priče unucima, uz zimska ognjišta. Nešto slično kao i s iranskim porijeklom Hrvata.</p>
<p>Ipak, predlažem gospodinu Škrgiću da s tom pričom iziđe pred neki međunarodni forum, arbitražni organ, sud koji se bavi pomorskim pravom, i da to iznese kao ključni argument za raspravu o razgraničenju mora kod Piranskog zaljeva. Vidjet će kakve će rezultate postići.</p>
<p> U isti mah može zatražiti da se Koper, Portorož i Izola također »po prirodnom pravu« priključe Mare nostrum Croaticum, te da se Hrvatska proširi u svoje »etničke granice«, jamačno nikako bez Zemuna i Boke kotorske. Nedavno sam bio na pogrebu mlađem čovjeku na zagrebačkom Krematoriju i slušao svećenika kako govori o »našoj domovini u njenim etničkim granicama« i pitao se, uza sve poštovanje vjeri i svećeničkoj odori, što taj don zapravo zagovara: nove ratove za granice, etničko čišćenje i »humano preseljenje«, u najmanju ruku? Bože moj...</p>
<p>Problem mora oko Piranskog zaljeva mnogo je manje »problem sadržaja nego forme«, kako to tvrdi i vrlo upućeni i stručni bivši hrvatski pregovarač za granice prof. dr. Hrvoje Kačić. Usijane glave mogu samo dovesti do usijanja i na drugoj strani, pa se ono što je jednostavno čini beskrajno teškim i kompliciranim političkim i diplomatskim pitanjem. Slovenija će ionako dobiti slobodan izlaz na otvoreno more, zvalo se to ovako ili onako, jer je to logično i jedino moguće. Nitko se pritom neće osvrtati na to kako se to more zvalo u prošlosti i tko ga je držao pod svojom jurisdikcijom. Ako za granice na kopnu od 1991. vrijede takozvane avnojske granice iz 1943., kakve granice vrijede za bivše jugoslavenske republike na moru, koje između njih nikada nije bilo razgraničeno? Budemo li se toliko osvrtali u »stoljeće sedmo«, čija će biti Baranja, gospodine Škrgiću?</p>
<p>I ja, gospodine Škrgiću, jako volim svoju domovinu Hrvatsku, ali nisam mjesečar. Sudbina je mjesečara da padnu s krova.</p>
<p>VILKO LUNCER, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tri praščića donose sreću mirovinskom fondu, a umirovljenicima kako bude</p>
<p>U tijeku je upis u mirovinske fondove i velika kampanja raznih mirovinskih fondova koji niču kao gljive poslije kiše. Kako izgleda, mnogi su gospodarstvenici i bankarski stručnjaci dobro odvagnuli korist od uključivanja u mirovinsku reformu osnivanjem mirovinskih fondova. </p>
<p>Kao neka »maskota« izmišljena su »tri simpatična praščića« kao simbol puta u bolju starost. Zašto baš oni? Poznato nam je da kao novogodišnji simboli sretne još jedne nove godine su: djetelina sa četiri lista, potkova, dimnjačar i... praščić! Sve to skupa spada u praznovjerje, kao kad se za zdravlje kuca prstom o stol i slično. No, ipak zar se nije na neki primjereniji način moglo riješiti i slično. Zar se fondovi nisu mogli predstaviti na neki primjereniji način? Više kreativnosti ne bi bilo naodmet. No što je tu je.</p>
<p>Mogu pretpostaviti da su fondovi još uvijek mali kao i »njihovi praščići«. </p>
<p>Neka oproste na ovakvim asocijacijama budući umirovljenici, ali za ovako što »kriva su tri simpatična praščića«, čiji se likovi mogu susretati svakodnevno u mnogim tiskovinama. </p>
<p>ROKO ŠKRGIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Za havariju »Orade« i smrt ribara osumnjičen ukrajinski brod »Kiliya«</p>
<p>Nakon temeljite istrage, i uz pomoć Interpola i slovenske policije, Lučka kapetanija Pula ušla u trag brodu koji je kobne večeri preblizu Brijunskom otočju plovio od Kopra prema Aleksandriji </p>
<p>PULA/KOPAR, 27. prosinca</p>
<p> - Ukrajinski kontejnerski brod Kiliya od 3100 tona nosivosti, sagrađen 1993., »osumnjičen« je za potapanje ribarskog broda »Orada« nedaleko od Brijunskog otočja navečer 3. prosinca, kojom je prigodom poginuo jedan od trojice ribara - Branko Boljun iz Ližnjana. </p>
<p>Nakon temeljite istrage, i uz pomoć Interpola i slovenske policije, Lučka je kapetanija Pula ušla u trag brodu koji je kobne večeri preblizu Brijunskom otočju plovio od Kopra prema Aleksandriji. </p>
<p>Radi nastavka istrage i razjašnjenja okolnosti pod kojima je do udesa došlo, za 4. siječnja 2002. godine pozvan je u Lučku kapetaniju Pula na saslušanje zapovjednik broda Kiliya, 53-godišnji ukrajinski pomorac Valeryj Tkachev.</p>
<p>Prema riječima lučkog kapetana Josipa Lazarića, očekuje se da će se ukrajinski zapovjednik broda pojaviti u Puli, iako ga je na to teško privoljeti, jer brod i ne uplovljava u hrvatske vode.</p>
<p>Međutim, kako nam rekoše u Lučkoj kapetaniji Kopar, ne dođe li u Pulu na saslušanje svojevoljno, Tkachev će biti priveden, jer je za njim bila izdana potjernica preko Interpola. U Lučkoj kapetaniji Kopar razgovarali smo s inspektorom koji je 20. prosinca Tkachevu uručio poziv na saslušanje i rekao nam da je ukrajinski zapovjednik tom prigodom bio vrlo arogantan.</p>
<p>Brod inače svakih 14 dana vozi kontejnerski teret iz Kopra u Aleksandriju, a isto tako s kontejnerima se vraća nazad u Kopar, s tim što pristaje i u talijanskim lukama.</p>
<p>Na brodu je još 16 članova posade, a najvjerojatnije se na pramcu broda nalaze tragovi od sudara s ribaricom Orada. Prema informaciji iz Lučke kapetanije Kopar, Kiliya je isplovila iz Kopra 2. prosinca i 3. je već bila nedaleko od Brijuna na putu za Aleksandriju. Brod pripada ukrajinskoj kompaniji Ukrainan Danube Ship, koja je 1992. i 1993. sagradila šest jednakih brodova od po 3100 tona nosivosti, kakav je i Kiliya, kojoj je matična luka Izmail, nevelik gradić u delti Dunava, kao što je to i mjesto po kome je brod dobio ime. </p>
<p>U međuvremenu dok traje potraga za brodom ubojicom istarski su ribari pokrenuli humanitarnu akciju prikupljanja pomoći svom poginulom kolegi Branku Boljunu, koji je bio žrtva jedne očite nepažnje, jer na mjestu udesa teretni brodovi ne bi se smjeli zateći, a vrlo često skreću s rute krateći put ili tražeći zaklon u brijunskoj zavjetrini. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bivši poslovođa »ostvario« 283.000 kuna gubitka</p>
<p>OSIJEK, 27. prosinca</p>
<p> – Na osječkom Županijskom sudu počelo je suđenje bivšem poslovođi poslovnice »Narodnih novina« u Osijeku, Gordanu Crnjcu (40) i Željku Lončaru (35) koje se tereti da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprava odnosno nesavjesnog gospodarskog poslovanja.</p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti prvookrivljenog Crnjca da je kao poslovođa poslovnice »Narodnih novina« od siječnja do srpnja 1999. godine Željku Lončaru izdao robu u vrijednosti 118.770 kuna iako je znao da on nema verificiran obrt. Na taj mu je način omogućio da pribavi protupravnu imovinsku korist. Kako bi prikrio manjak Crnjac je sastavio fakture neistinitog sadržaja na spomenuti iznos, koje su glasile na tvrtku Dezen d.o.o. Nadalje, Crnjca se tereti da je od siječnja do lipnja 1999. godine uzeo za sebe robe u vrijednosti od 115.739 kuna, dok ga treća točka optužnice tereti da je prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora s tvrtkom Proces d.o.o. iz Osijeka nije osigurao sredstvo osiguranja plaćanja. Na taj je način »Narodnim novinama« nanio štetu od 282.887 kuna jer se predana roba nakon dogovorenog počeka nije mogla naplatiti. I Crnjac i Lončar, koji se brane sa slobode, sudskom su vijeću istaknuli kako se ne osjećaju krivima za kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Svjedok Petar Piskač, direktor »Narodnih novina« Zagreb objasnio je kako je, osim materijalne štete, ovakvim kaznenim djelima poduzeću srozan i ugled. »Osim toga, u to je vrijeme osječka poslovnica »Narodnih novina« ostvarivala bijedne rezultate. Kada bi si to dopuštalo i u preostalih 40 poslovođa diljem Hrvatske, mogli bismo odmah zatvoriti tvrtku«, kazao je Piskač, dodavši da su dva od ukupno tri ovakva slučaja u posljednjih deset godina nastala upravo u osječkoj poslovnici. Po njegovom mišljenju zadaća poslovođe bila je da kontrolira i naplatu robe te da prati kada istječe rok plaćanja izdane robe. Saslušan je i svjedok Franjo Miličić, voditelj trgovačke mreže »Narodnih novina« iz Zagreba koji je bio nazočan inventuri koja je iskazala spomenuti astronomski manjak u trgovini. »Kada smo mu kazali da postoji manjak, Crnjac je to prihvatio, potpisao je zapisnik i sve pripadajuće dokumente te nije stavljao primjedbe«, objasnio je Miličić. Suđenje se nastavlja iskazom vještaka o nalazu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pljačka Tršćanske kreditne banke zastarijeva zbog krive adrese!</p>
<p>Posljednje je ročište pred tršćanskim sudom, na koje su bile pozvane 43 osumnjičene osobe, propalo zbog krivo ispisane adrese (kućni broj 12 umjesto 13) na pozivu ključnim osumnjičenicima / Na posljednjem prosinačkom ročištu trebao je biti saslušan i talijanski senator Giulio Camber, optužen za korupciju i uzimanje golemog kredita, ali se nije pojavio na ročištu iz »parlamentarnih« razloga </p>
<p>TRST, 27. prosinca</p>
<p> - Pljačka Tršćanske kreditne banke, koja je propala zbog nestalih 350 milijardi lira, najvjerojatnije će se okončati - zastarom! Posljednje je ročište pred tršćanskim sudom, na koje su bile pozvane 43 osumnjičene osobe, propalo zbog krivo ispisane adrese (kućni broj 12 umjesto 13) na pozivu ključnim osumnjičenicima. </p>
<p>U takvim okolnostima zamjenik tršćanskoga tužitelja Rafaelo Tito nije imao drugog izbora nego se suglasiti sa sucem istražiteljem Enzom Truncellittom i zakazati novo ročište za 20. veljače iduće godine, uz tihu nadu da spretna obrana utjecajnih osumnjičenika neće pronaći neku novu »kvaku«, jer zastara već ozbiljno kuca na vrata.</p>
<p>Propast Tršćanske kreditne banke, koja je bila poznata u ovom dijelu Europe kao banka slovenske manjine, preko koje su se odvijali poslovi za područje cijele bivše Jugoslavije, ali i drugih istočnoeuropskih zemalja, bila je svojedobno veliki šok, a najmanje 350 milijardi lira, za koliko je ta novčarska kuća oštećena, povuklo je mnoge u propast, uključujući i neke značajnije tvrtke u Sloveniji. Međutim, očito, nema velike želje, pogotovo u novoj Berlusconijevoj vladi, da se ovaj proces okonča, utvrde i kazne krivci, jer pet netočno ispisanih adresa najnoviji je povod za otezanje slučaja i rasvjetljavanje afere kakvoj nije bilo premca na ovom prostoru.</p>
<p> U cijeloj priči mnogo je utjecajnih ljudi, a među 43 osumnjičenih, na posljednjem prosinačkom ročištu trebao je biti saslušan i talijanski senator Giulio Camber, optužen za korupciju i uzimanje golemog kredita. Međutim ni senator se nije pojavio na ročištu iz »parlamentarnih« razloga, kako su pojasnili njegovi odvjetnici. </p>
<p>U takvom ozračju, nakon božićnih i novogodišnjih praznika, iz tršćanskog će suda krenuti ponovo kontingent sudskih poziva, s nadom da će se ipak pravda potvrditi u slučaju velikog bankarskog bankrota, iza kojega stoji osnovana sumnja o brojnim neregularnim kreditnim linijama i krivičnim djelima uključujući i udruživanje radi korupcije i dobivanja neregularnih kredita.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U neredima ispred noćnog bara teško ozlijeđen policajac</p>
<p>DUBROVNIK, 27. prosinca</p>
<p> - Više se osoba potuklo u utorak, oko 2.45 sati, ispred noćnog bara »Fuego« u Dubrovniku. Prilikom obavljanja obavijesnog razgovora sa zaštitarima tvrtke »Zvonimir« te vlasnikom bara, iz grupe koja je stajala nedaleko od policajaca, Ivan M. (21) iz Nove Mokošice uputio je, galameći, pogrdne riječi policijskom službeniku. Potom se izdvojila grupa mladića i nasrnula na policajca Peru M. Dvojica su ga držala za ruke, a Pavo P. (18) iz Nove Mokošice udario ga je šakom u glavu. Istodobno dok je trajao napad na policajca Peru M., Zrinko Č. (21) iz Nove Mokošice s leđa je napao drugog policajca. Intervencijom ostalih policajaca Pavo P., Zrinko Č. i Ivan M. privedeni su u prostorije PP Dubrovnik.</p>
<p> Dok se nad njima obavljala kriminalistička obrada, pred zgradom Policijske uprave Anto M. (19) iz Nove Mokošice vrijeđao je policajce i pritom ih onemogućavao u obavljanju posla, pa je i on priveden na kriminalističku obradu. Za Pava P. utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo napada na službenu osobu i nanošenja teške tjelesne ozljede, te kazneno djelo prijetnje. Zrinko Č. i Anto M. osumnjičeni su za počinjenje kaznenog djela sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti.</p>
<p> Slijede prijave nadležnom državnom odvjetništvu. Navedene osobe, kao i Ante R. (18) iz Nove Mokošice, koji je također bio sudionik nereda, privedeni su uz prekršajnu prijavu u Prekršajni sud u Dubrovniku. Teško ozlijeđeni policajac prevezen je u KBC Firule u Splitu, gdje je zadržan na liječenju. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićen diler heroinom i kokainom</p>
<p>ZADAR, 27. prosinca</p>
<p> - D. J. (1972) iz Zadra zatečen je 25. prosinca sa 4,7 g heroina i 3,3 g kokaina te je nad njim zavedena kriminalistička obrada, priopćeno je u četvrtak iz Policijske uprave zadarske.</p>
<p>Temeljem naloga istražnoga suca Županijskog suda u Zadru, 26. prosinca pretražen je stan D. J., u kojemu je pronađeno 106,5 g heroina, 15,6 g kokaina, 6 tableta heptanona, 70,3 g heptanona pomiješanoga sa cedevitom, 63 tablete normabela, inzulinska šprica s otopinom heroina od oko 10 ml i jedna digitalna vaga za precizno mjerenje. U automobilu D. J. pronađen je pištolj i streljivo. </p>
<p>Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe opojne droge D. J. je priveden istražnom sucu Županijskog suda. (Lj. I. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Anđelko Leko kupio bi i Operu</p>
<p>Direktor HUP-a Zagreb, u čijem su vlasništvu hoteli Sheraton, Panorama, Internacional... želi od Ivice Todorića kupiti većinski paket dionica Opere i potom taj hotel uz pomoć direktora Branimira Jakopovića opet vratiti pod okrilje Inter-Continentala </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Zagrebački Hotel Opera, poznatiji kao bivši Inter-Continental, uskoro bi mogao promijeniti većinskog vlasnika budući da su pregovori između Ivice Todorića, direktora i vlasnika Agrokora, i Anđelka Leke, direktora Hotelsko-ugostiteljskog poduzeća Zagreb, u poodmakloj fazi. Vjesnik doznaje da se Anđelko Leko želi dokopati većinskog udjela u Hotelu Opera i potom ga opet vratiti pod okrilje Inter-Continentala.</p>
<p> HUP Zagreb već posjeduje nekoliko gradskih hotela, među kojima su najpoznatiji prvokategornik Sheraton, zatim netom preuređena Panorama te Internacional. Upravo bi novac od prodaje Internacionala, prilično devastiranog dugim boravkom prognanika, trebao (pri)pomoći u kupnji Opere. </p>
<p>Ivica Todorić ima oko 50 posto vlasništva u Operi, ostalo drže fondovi i mali dioničari. Želimir Kramarić, predsjednik Uprave Hotela Opera, nije želio komentirati eventualnu preomjenu vlasnika. Standardno nedostupan je i Anđelko Leko, koji i inače vrlo rijetko komentira svoje planove i poteze. </p>
<p>Doznajemo, međutim, da je glavni kandidat za vraćanje Opere u elitni lanac Inter-Continentala Branimir Jakopović. Jakopović je taj hotel svojedobno i gradio, isto kao i niz korporacijskih hotela diljem Europe (Mađarska, Rusija, Finska...). </p>
<p>»Vjerujem da se s korporacijom može dogovoriti o povratku Opere pod okrilje Inter-Continentala jer ni oni nisu ravnodušni na gubitak zagrebačkog hotela«, tvrdi Jakopović. </p>
<p>On bi se zalagao za franšizni ugovor, što znači da bi zagrebački hotel bio pridruženi, a ne stalni član korporacije. Razlog je, naravno, novac. Naime, kada je hotel bio pod Jakopovićevim vodstvom, pridruženo članstvo Inter-Continentalu plaćalo se 100.000 dolara godišnje. </p>
<p>Nakon Jakopovićeva odlaska iz Inter-Continentala, zagrebački hotel postaje stalni član korporacije za cijenu od dva milijuna dolara godišnje. Štetni ugovor je, tvrdi Branimir Jakopović, napravljen na pet godina. </p>
<p>Gubitkom poznatog imena najviše je izgubio Zagreb, ali i korporacija, jer je prodor Inter-Continentala na tržište bivše istočne Europe započeo upravo preko ovdašnjeg objekta. </p>
<p>Iako Jakopović o Todoriću kao vlasniku nije želio reći ništa negativno, činjenica je da je baš Todorić svojevremeno uveo nekoliko novosti koje su zaprepastile goste hotela. Među ostalim, prilikom ekskluzivnih objeda točio je loše rinfuzno vino iz svog podruma Mladina, u objekt se sve manje ulagalo, a građanski ga je Zagreb počeo izbjegavati otkad Todorićeva djeca u njemu organiziraju tulume. </p>
<p>Novi vlasnik imat će mnogo posla da zagrebački objekt vrati na staze stare slave, koju bez sumnje zaslužuje.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Otkaz predsjedniku Uprave Poslodavca</p>
<p>Skupština neprofitnog Osiguranja Poslodavac odlučit će o njegovu gašenju ili preoblikovanju u agenciju ili brokersku tvrtku za osiguranje / Članovima nadzornih odbora polica osiguranja od odgovornosti? </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Sve obveze iz važećih ugovora o obaveznom osiguranju Poslodavac će i dalje podmirivati, a ako formalno prestane djelovati pobrinut će se da ih poštuje i neko drugo osiguravajuće društvo koje bi eventualno preuzelo taj portfelj. Ova izjava Željka Ivančevića, predsjednika Nadzornog odbora jedinog hrvatskog neprofitnog osiguravatelja, a ujedno i glavnog ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca, treba biti dovoljno jamstvo da članovi Poslodavca neće biti oštećeni.</p>
<p> Međutim, opstanak ovog osiguratelja sada je vrlo upitan, osobito poslije nedavne burne sjednice njegova Nadzornog odbora. Kako smo saznali od Željka Ivančevića, sjednica je završila je otkazom Ivanu Klasiću, dosadašnjem predsjedniku Uprave Poslodavca, a vršilac te dužnosti trenutno je Ljiljana Bujanac.</p>
<p>Prema Ivančevićevim riječima, formalni razlozi za otkaz bili su neizvršavanje odluka Nadzornog odbora i nedovoljna kakvoća Klasićeva radnog materijala za raspravu o budućnosti ovog osiguratelja, a pravi je razlog duže nezadovoljstvo njegovim radom. Od Klasića nismo uspjeli dobiti komentar. </p>
<p>Međutim, na sjednici je i dalje ostavljena mogućnost preobrazbe Poslodavca, za što se zalagao smijenjeni Klasić. Konačna odluka donijet će se na Skupštini, kako smo čuli, na temelju »potpunijeg i objektivnijeg radnog materijala«. Ivančević pak smatra da za daljnje poslovanje ovog osiguravatelja nema »ni zakonskih ni materijalnih ni kadrovskih uvjeta« i zasad je najvažnije da osiguranici zbog toga ne pretrpe štetu.</p>
<p>Kao što je poznato, stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenom osigranju, obaveznim osiguranjem za poslodavce za slučaj nezgode na radu ili izbijanja profesionalnih bolesti ubuduće će se baviti jedino Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). A to je bila jedina djelatnost Poslodavca. Kako je tu djelatnost obavljao na neprofitnoj osnovi, izravno je utjecao na visinu premija u drugim (profitnim) osiguravajućim društvima i time poslodavcima smanjio trošak. Vjerojatnim ukidanjem Poslodavca, strahuju njegovi članovi tj. osiguranici, ubuduće će se za ovo osiguranje morati plaćati viša premija. U načelu, dosad sklopljeni ugovori o ovom osiguranju vrijede do njihova isteka navedenog u polici, a HZZO se sada svojski trudi da im valjanost bude najkasnije do kraja 2002. godine. </p>
<p>– Da bismo mogli utjecati na buduću premiju i imati uvid u način njezina trošenja, tražit ćemo od Vlade da u upravljačkom tijelu HZZO-a bude i jedan predstavnik HUP-a – najavljuje Ivančević. </p>
<p>Zanimljivo je da i HUP smatra kako ima puno opravdanja za postojanje neprofitnih osiguravatelja, kakvi djeluju i u Europskoj uniji, jer poslodavci će imati sve više potrebe za osiguranjem robe u prijevozu i u skladištu, za osiguranjima od odgovornosti proizvoda itd., ali i za ugovaranje osiguranja od odgovornosti članova Nadzornog odbora. Naime, strani vlasnik neke tvrtke kad svoje zaposlenike šalje na rad u Hrvatsku da obavljaju dužnost predsjednika i člana Nadzornog odbora, u pravilu ugovara policu osiguranja od njihove odgovornosti. Sada takvo osiguranje traži i sve više naših građana. </p>
<p>Kao broker, traženjem najpovoljnije ponude za ovo i druga osiguranja, kako se predlagalo, mogao bi se baviti i preoblikovani Poslodavac. Bilo je i zamisli da Poslodavac postane agencija za ugovaranje osiguranja u ime i za račun osiguravajućih društava. Ali kako sada stoje stvari, Poslodavac je ipak puno bliži stavljanju ključa u bravu nego za nastavak rada u drugom obliku.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svaki treći Nijemac nezadovoljan osigurateljima automobila</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Najnoviji statistički podaci o broju njemačkih vlasnika motornih vozila koji su odlučili promijeniti osiguratelja prvi su put ozbiljnije zabrinuli ovu branšu. Naime, vozači u Njemačkoj ako žele prijeći u neko drugo osiguravajuće društvo svojem dosadašnjem osiguratelju moraju to pismeno najaviti najkasnije do kraja studenog, a u načelu mjesec dana prije isteka police. </p>
<p>Prema takvim najavama, krajem 2001. i početkom 2002. godine zabilježit će se rekordan broj takvih seoba osiguranika. A točnost takvih procjena potvrdila je i njemačka vozačka udruga ADAC. U nedavno provedenoj anketi više od 30 posto njihovih članova izjavilo je da su nezadovoljni načinom na koji osiguratelji rješavaju štete.</p>
<p>Prema podacima ADAC-a, samo 82 posto vozača imalo je sreću da im osiguratelj prizna puni iznos nastale štete na automobilu. Članski magazin Motorwelt, koji je proveo anketu, tražio je, među ostalim, odgovor na pitanje što se najviše zamjera osiguravajućem društvu u vrijeme poslije prometne nezgode za koju nisu odgovorni. Polovica ispitanika požalila se na dužinu postupka za obeštećenje, 43 posto prigovara zbog ograničenja pokrića, 36 posto tvrdi da je osigurateljna usluga općenito loša, a 48 posto oštećenih, zbog ostvarenja svojih prava na naknadu, samo na telefonske razgovore s osigurateljem i slanje dopisa poštom potrošilo je više od 50 DEM!</p>
<p>Cijene polica posebna su priča jer razlike između najjeftinijeg i najskupljeg osiguravatelja za isti opseg osiguranja istog automobila znaju iznositi i do 45 posto. Vozači u velikim gradovima istodobno se žale na diskriminaciju u odnosu na stanovnike manjih mjesta koji obvezno osiguranje u načelu plaćaju znatno manje. Umjesto paušalne procjene rizika s obzirom na mjesto stanovanja, njemački vozači traže da se rizik individualizira praćenjem ponašanja u prometu svakog pojedinog osiguranika. Tada bi se jasno vidjelo tko su »neoprezni štetočine« i oni bi, kako se predlaže, ubuduće plaćali (još) skuplje osiguranje automobila.</p>
<p>B. Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U siječnju skuplja nafta?</p>
<p>U petak OPEC donosi službenu odluku o smanjenju izvoza nafte za 1,5 milijuna barela na dan od 1. siječnja pošto su ostale velike izvoznice obećale kresanje proizvodnje za ukupno 462.500 barela / Ministri OPEC-a vjeruju da će to povećati cijenu njihove nafte do raspona 20-25 dolara za barel, odnosno 22-27 dolara za Brent sirovu naftu</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Zemlje članice OPEC-a će na sastanku predviđenom za petak po svemu sudeći donijeti službenu odluku o smanjenju proizvodnje nafte od 1. siječnja, potvrdilo je nekoliko OPEC-ovih ministara u četvrtak. Ali al-Naimi, ministar za naftu Saudijske Arabije, najvećeg OPEC-ova proizvođača, rekao je da su članice postigle konsenzus o smanjenju proizvodnje za 1,5 milijuna barela na dan, istaknuvši da će i konkurentne zemlje izvoznice nafte – Rusija, Norveška, Meksiko, Oman i Angola – sigurno održati svoje obećanje o redukciji proizvodnje.</p>
<p>Izjave OPEC-ovih predstavnika potaknule su nagli rast cijena nafte u srijedu na Newyorškoj robnoj burzi gdje je barel za isporuku u veljači tijekom dana dosegao 21,43 USD, da bi se do zatvaranja spustio na 20,27 dolara. To je 1,65 dolara odnosno 8,5 posto više nego kod zatvaranja u petak i najveći dnevni porast zabilježen ove godine. U Londonu je u četvrtak tijekom jutra Brent sirova nafta porasla 1,21 dolar, na 20,55 dolara za barel. </p>
<p>OPEC je ove godine već tri puta smanjio proizvodnju, ukupno za 3,5 milijuna barela na dan. No ostali veliki svjetski proizvođači sličnu odluku nisu donijeli, što je neizbježno potaknulo brojne kritike članica OPEC-a koje smatraju da zbog toga gube znatan dio tržišta. </p>
<p>Međutim, cijena nafte ponovno je zabilježila nagli pad zbog događaja koji su uslijedili nakon 11. rujna. Ovaj put OPEC je postavio uvjet za novo smanjenje proizvodnje – ostali svjetski proizvođači moraju smanjiti proizvodnju od 1. siječnja za najmanje 500.000 barela na dan. Iako je ukupna dogovorena količina 462.500 barela na dan, OPEC je, čini se, svejedno zadovoljan. Rusija i Norveška obećale su smanjiti proizvodnju za 150.000 barela, Meksiko za 100.000, Oman 40.000, a Angola za 22.500 barela na dan.</p>
<p>Dakle, s početkom sljedeće godine ukupna svjetska proizvodnja trebala bi biti manja za 1,96 milijuna barela na dan – iako Naimi predviđa da će se stvarna brojka kretati oko 1,5 milijuna. Unatoč lošim svjetskim gospodarskim uvjetima, koji će otežati rast cijena, Naimi je uvjeren da bi s vremenom novo smanjenje proizvodnje trebalo povećati cijenu OPEC-ove nafte do raspona 20-25 dolara za barel, odnosno 22-27 dolara za Brent sirovu naftu.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nijemci će kupiti imotski Trimot?</p>
<p>IMOTSKI, 27. prosinca</p>
<p> – »Stečajni postupak u imotskom Trimotu je pri završetku. Prvih dana siječnja bit će održana završna rasprava pred Trgovačkim sudom u Splitu. Trimot je potpuno spreman za prodaju«, izjavio je Zvonko Silić, stečajni upravitelj imotskog poduzeća koje zapošljava 310 radnika. On je rekao kako su u tijeku ozbiljni razgovori s više inozemnih kupaca, posebice iz Njemačke. Kad se proda Trimot, a to će biti uskoro, odmah će se prijeći obeštećenju svih bivših djelatnika toga poduzeća. »U svemu im stojim na raspolaganju kako bi se i to uspješno obavilo«, kazao je Zvonko Silić.</p>
<p>Svi pogoni u Trimotu rade punim kapacitetom. Ovomjesečna realizacija dosegla je više od milijun DEM, a plaće se redovito isplaćuju. To govori da Trimot radi punom parom očekujući kupca.</p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Burze: Nakon blagdana cijene rastu</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Prvoga dana nakon božićne stanke europske su burze bilježile rast cijena, a najviše je dobitnika bilo u automobilskom i tehnološkom sektoru, kojeg je potaknuo prekonoćni rast cijena na Nasdaqu. Znakovit je bio rast dionica vodećih španjolskih banaka i najvećeg španjolskog telekoma koji imaju značajne udjele u Argentini – što pokazuje da se njihovi dioničari ne pribojavaju posljedica krize u toj južnoameričkoj zemlji. U plusu su bile i naftne kompanije zahvaljujući rastu cijene sirove nafte uslijed brojnih najava odluke OPEC-a o smanjenju proizvodnje od 1. siječnja.</p>
<p>Londonski indeks blue chipova FTSE 100 do poslijepodneva je porastao tek 0,37 posto na 5196,3 boda, no frankfurtski DAX ostvario je izraženiji rast od 1,31 posto dosegavši 5084,99 bodova. Pariški CAC 40 bio je 1,15 posto viši na 4553,8 bodova, a milanski MIB30 dobio je 0,89 posto porastavši na 31.970 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,9 odnosno 1,47 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice najavljivali su blagi rast cijena, a dan ranije vodeći indeksi zabilježili su rast vrijednosti, potaknuti povoljnim izvješćima maloprodajnih lanaca o rastu prodaje u studenom i prosincu. Dow Jones Industrial porastao je 0,53 posto na 10.088,07 bodova, a S 500 je na 1149,37 bodova bio 0,41 posto viši. Nasdaq Composite porastao je 0,82 posto na 1960,7 bodova. Tokyjski benchmark Nikkei 225 u četvrtak je skočio čak 2,6 posto na 10.457,61 bod.</p>
<p>Rast od 2 do 3 posto ostvarile su dionice Acatela, Nokie i Ericssona, a francusko-talijanski proizvođač čipova STMicroelectronics dobio je 1,81 posto. Slična su kretanja zabilježile i vodeće softverske kompanije, Cap Gemini, SAP i Dassault Systemes. Provideri internet usluga T-Online, Wanadoo i Tiscali porasli su između 1,5 i 2,2 posto nakon povoljnih izvješća Yahooa i Microsofta.</p>
<p>Renaultove su dionice skočile 4,5 posto nakon što je francuski proizvođač automobila najavio da će za polovicu smanjiti broj svojih zastupnika. Slijedili su ga DaimlerChrysler s rastom od 3,03 posto i Volkswagen koji je dobio 3,7 posto.</p>
<p>Španjolske banke BBVA i BSCH porasle su 2 odnosno 3,3 posto, a telekom operator Telefonica 0,7 posto. Na milanskoj je burzi rast od 3,1 posto ostvarila banka Bipop-Carire nakon što je objavljeno da će je preuzeti Banca di Roma, čije su dionice pale 0,97 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Do 2005. za izgradnju cesta 16 milijardi kuna</p>
<p>Premijer Račan naglasio je da se Vlada posebno usredotočila na cestogradnju, jer želi da hrvatske ceste budu priključak na europske autoceste/ Najavio je da će već početkom iduće godine Vladi biti podneseno izvješće o tome što je dosad učinjeno na izgradnji autoceste Zagreb-Split</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Plan izgradnje autocesta do 2004. godine financijski je težak 15,3 milijarde kuna, a s 2005., u kojoj trebaju biti završene i dionice Zagreb-Bosiljevo i Sveti Rok-Split buduće autoceste od Zagreba prema Splitu, taj se iznos penje na oko 16,2 milijarde kuna. S obzirom na planiranu ubrzanu izgradnju te autoceste do lipnja 2005., Vlada je u četvrtak donijela izmjene srednjoročnog programa građenja i održavanja javnih cesta.</p>
<p>Vladina sjednica, posljednja ove godine, ujedno je bila i prva Vladina elektronička sjednica na kojoj su ministri, umjesto papira, ispred sebe imali tzv. touch-screen. Premijer Račan ocijenio je da će to dovesti do pojednostavljenja rada i veće učinkovitosti Vlada.</p>
<p>Premijer je naglasio da je Vlada posvetila posebnu pozornost cestogradnji jer želi da hrvatske ceste budu priključak na europske autoceste, što je moguće ostvariti samo kroz dobrosusjedske odnose. </p>
<p>Najavio je i da će već početkom iduće godine Vladi biti podneseno izvješće o tome što je dosad učinjeno na izgradnji autoceste Zagreb-Split.</p>
<p>Program sanacije autocesta, prema riječima Stanka Kovača predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta, težak je 1,1 milijardu kuna, a program održavanja autocesta 1,2 milijarde kuna. Ukupni srednjoročni program građenja i održavanja autocesta iznosi 18,5 milijardi kuna. Kovač je naglasio da je najskuplji projekt sanacije Krčkog mosta. </p>
<p>Ukupne investicije u cestogradnju u srednjoročnom razdoblju iznose više od 2,85 milijardi eura. Kovač je pojasnio da će HAC iz prihoda osigurati 1,1 milijardu eura, a već su ugovoreni krediti u iznosu od 380 milijuna eura. »Ostatak od 1,37 milijardi eura treba osigurati kroz naredne četiri godine iz domaćih i stranih kreditnih izvora«, rekao je Kovač.</p>
<p>Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, istaknuo je kako se ranije izgradnja autocesta financirala iz tekućeg budžeta i da su cijene radova bile 40 do 50 posto više nego što su sada.</p>
<p>Za vrijeme HDZ-ovih vlada, rekao je Čačić, u pravilu su se radovi ugovarali s uglednim stranim tvrtkama, a radove su izvodile naše tvrtke, dok su strane odnosile razliku u cijeni. Ministar Čačić naglasio je kako je dosad ugovorenim kreditima u iznosu od 380 milijuna eura prosječan trošak kapitala smanjen sa 42 na 24 posto te da taj model financiranja cestogradnje ima »još rezervi« i ostavlja prostora za dodatno pojačano investiranje.</p>
<p>Čačić je istaknuo da se sada samo slučajno može dogoditi da domaće građevinske tvrtke ne rade. Naglasio je da je trošak održavanja cesta prvi put jednak njihovoj sanaciji i upozorio da se u proteklih 10 godina ceste nisu ozbiljno održavale.</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac projekt izgradnje autoceste Zagreb-Split nazvao je projektom koji pomiče granice i prethodi ubrzanom razvoju pojedinih regija. Crkvenac ga je usporedio sa sličnim projektima u Italiji, Španjolskoj i Kaliforniji. </p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je važnost cestovnog povezivanja Hrvatske s Europom, izgradnju i uređenje graničnih prijelaza, te preporučio Ministarstvu prometa, pomorstva i veza da ispita opravdanost uvođenja vinjeta, kao oblika naplate cestarine po uzoru na Austriju i Švicarsku.</p>
<p>Vlada je prihvatila i plan građenja i održavanja državnih cesta, na što se u idućoj godini planira utrošiti više od 1,71 milijarde kuna. »U iduće četiri godine Hrvatske ceste će u građenje i održavanje državnih cesta uložiti ukupno 7,5 milijardi kuna«, rekao je direktor Hrvatskih cesta Vladimir Bizjak. On je upozorio i na problem višegodišnjeg neulaganja u održavanje cesta, kazavši da je tek 25 posto kolnika u dobrom stanju, dok ih je prije 10 godina u dobrom stanju bilo 42 posto.</p>
<p>Ministar prometa Alojz Tušek priznao je, pak, da u Hrvatskoj još uvijek ima nekoliko stotina neasfaltiranih državnih cesta, te kazao da se u idućoj godini sve te ceste neće asfaltirati, jer neke od njih vode do napuštenih sela.</p>
<p>Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević postavio je ministru prometa pitanje zašto Croatia Airlines ne održava letove sa Skopjem i Prištinom, ako se to svakodnevno isplati, primjerice slovenskom Adria Airwaysu.</p>
<p>Premijer Račan zadužio je Vladina stručna tijela da razmotre koje pogodnosti Hrvatska, u vlastitom interesu, može ponuditi međunarodnim institucijama, gospodarskim korporacijama i drugim zemljama da u Hrvatskoj, kao što je to učinila primjerice Svjetska banka, otvore regionalni centar.</p>
<p>Na zatvorenom dijelu sjednice Ivica Džalto je, na vlastiti zahtjev, razriješen s dužnosti pomoćnika ministra gospodarstva u Ravnateljstvu za robne zalihe.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uprava Hrvatske pošte i sindikati potpisali kolektivni ugovor</p>
<p>Granić: Vlada je obvezala uprave drugih državnih tvrtki da što prije potpišu kolektivne ugovore koji su temeljni akt uređenja odnosa sa sindikatima / Prosječna plaća u Pošti 4080 kuna, a regres za sljedeću godinu 1588 kuna </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Kolektivni ugovor između Uprave Hrvatske pošte i poštanskih sindikata potpisan je u četvrtak u Vladi. Nazočni su bili zamjenik premijera i predsjednik GSV-a Goran Granić, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek i predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović.</p>
<p>Vlada je obvezala uprave ostalih državnih tvrtki da što prije potpišu kolektivne ugovore, izjavio je Granić. Dodao je da su kolektivni ugovori za Vladu »temeljni akt uređivanja odnosa sa sindikatima«, te kako se »inzistira na tome da se oni što prije zaključe«.</p>
<p>Ivan Videka, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, istaknuo je da je sretan što je nakon 16 mjeseci pregovaranja potpisan kolektivni ugovor. Zamjerio je sindikatima što su opći štrajk u Pošti organizirali u vrijeme blagdana kad Pošta ima najviše posla. </p>
<p>Jadranka Dumbović, predsjednica Hrvatskog sindikata pošte, kazala je da su sindikati morali organizirati štrajk jer nije bilo socijalnog dijaloga, pa su bila ugrožena radna i socijalna prava radnika.</p>
<p>Vlada je prihvatila sindikalne zahtjeve da se u plaću uračuna topli obrok od 540 kuna pa će prosječna plaća HP-ovih radnika ostati na ovogodišnjoj razini od 4080 kuna. Za iduću godinu utvrđen je regres od 1588 kuna. Prema dosadašnjem ugovoru, radnici su ove godine trebali primiti regres od 5000 kuna, no kako im je Uprava isplatila 1000 kuna, razliku će sindikat nastojati dobiti na sudu. Dogovorena je isplata božićnice od 600 kuna i dar djeci od 400 kuna. Riješen je i spor oko godišnjeg odmora koji će trajati najmanje 18, a najviše 30 dana. Kolektivni ugovor za 12.128 radnika Hrvatske pošte primjenjivat će se do kraja 2003. godine. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bogdanović:»Hrvatska je izgubila financijsku, a time i gospodarsku neovisnost«</p>
<p>Prošlih 10 godina je pretvorbom i privatizacijom, obnovom, trgovinom i ratnim profiterstvom iz Dubrovnika, a najvećim dijelom uz Dubrovačku banku, ukradeno oko milijardu maraka, tvrdi </p>
<p>DUBROVNIK, 27. prosinca</p>
<p> – »S bivšim premijerom Zlatkom Matešom, prigodom otvaranja nove zgrade u Zračnoj luci Dubrovnik, 21. listopada 1999. godine, u nazočnosti tadašnjeg sanacijskog upravitelja Dubrovačke banke Nika Koncula, načelno sam se dogovorio da država prepusti Dubrovniku 100-postotno vlasništvo nad bankom. Na žalost, odlazak u bolnicu, a potom i smrt pokojnog predsjednika Tuđmana, budući da je za taj potez trebala suglasnost samog političkog vrha, spriječio je realizaciju tog dogovora«, kazao je u četvrtak bivši dubrovački gradonačelnik i čelnik gradskog HSS-a Vido Bogdanović na novogodišnjem susretu s novinarima.</p>
<p>Kao potpredsjednik Nadzornog odbora Dubrovačke banke, Bogdanović je naglasio da još ima izgleda da ta banka ne bude »darovana« stranom investicijskom fondu, već da uz pomoć dobronamjernih stranih partnera i lokalnog kapitala ostane u većinskom vlasništvu Grada i nekolicine susjednih općina. »Prošlih 10 godina je pretvorbom i privatizacijom, obnovom, trgovinom i ratnim profiterstvom iz Dubrovnika, a najvećim dijelom uz Dubrovačku banku, ukradeno oko milijardu maraka. Hrvatska je u sanaciju banke uložila 2,7 milijardi kuna, a gubitci su bili procijenjeni na šest milijardi kuna. Za to još nitko nije odgovorao, a pojedinosti o toj nevjerojatnoj pljački možda nikad službeno neće biti poznate. Sada je Dubrovačaka banka, bez obzira na priče, uz pomoć Dubrovčana jedna respektabilna novčarska kuća i zdrava banka koja se uspješno nosi u konkurenciji s nekoliko stranih banaka na ovom području i bilo bi dobro da ne postane filijala neke domaće ili strane banke«, kazao je Bogdanović, dodavši da je zbog prodaje domaćih banaka strancima Hrvatska izgubila financijsku, a time i gospodarsku neovisnost.</p>
<p>Rekapitulirajući ovogodišnji rad dubrovačkog HSS-a, Vido Bogdanović je naglasio da je za njim neuspješna godina u kojoj je stranka izgubila vlast zahvaljujući »izdajicama iz svojih redova«. Ocjenjujući prve korake nove koalicijske vlasti, u kojoj ključnu ulogu ima HDZ, ustvrdio je da je »beskonceptulana, elitistička i egositična« te da »umjesto zajedničkog programa ima samo zajedničke interese«. Bogdanović je kazao da za HSS nema predaha, jer, s obzirom na političko stanje u državi, treba biti spreman na eventualne izvanredne izbore.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zbog velikog duga veći dio Zagorja ostaje bez plina?</p>
<p>Ako županija i osnivači Komusa odmah ne dostave bankovna jamstva Ini, tisuće potrošača ostat će bez plina</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Donjostubički Komus, glavni distributer plina u Krapinsko-zagorskoj županiji, do 27. prosinca nije platio velike dugove Ini, niti je dostavio bankovno jamstvo za njihovo plaćanje. Zbog toga će većina potrošača u toj županiji vjerojatno sljedećih dana ostati bez prirodnog plina, doznali smo u četvrtak u Ini.</p>
<p>Prema Ininim podacima, Komusovi dugovi s kamatama već su dosegnuli oko 45 milijuna kuna. To je gotovo polovica ukupnih Ininih potraživanja za isporučeni prirodni plin, koja su nešto veća od 100 milijuna kuna. </p>
<p>Iz Ine smo doznali da predstavnici Krapinsko-zagorske županije i općina osnivača Komusa pregovaraju s bankama o dobivanju jamstva koje bi, ako ih dobiju, morali što prije dostaviti Ini. Ako to ne učine, Ina će prije novogodišnjih blagdana prvo dodatno reducirati, a onda potpuno prekinuti isporuke prirodnog plina Komusa, najavljuju u hrvatskoj naftnoj kompaniji. </p>
<p>»Ne želimo ugroziti opskrbu plinom ostalih distributera i njihovih potrošača koji uredno podmiruju obveze. Poznato je da i najmanje naše kašnjenje u plaćanju ruskom dobavljaču plina može dovesti u pitanje opskrbu cijele Hrvatske«, kaže glasnogovornik Ine Mario Dragun. Ina će Komusu smanjiti kamate na postojeći dug. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjedoci potvrdili da je Alaica pomagao Hrvatima</p>
<p>OSIJEK, 27. prosinca</p>
<p> – Nakon što su prošlih mjeseci saslušani svjedoci optužbe, pred Velikim vijećem Županijskog suda u Osijeku u četvrtak je počelo saslušanje svjedoka obrane u slučaju protiv baranjskih Srba, optuženih za počinjena kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području Baranje za vrijeme Domovinskog rata. Naime, suđenje je počelo u lipnju, a optuženici Nikola Alaica (55), Mile Bekić (56), Drago Karagaća (57), Petar Mamula (56), Milan Prusac (49) i Sreto Jovandić (43) nalaze se u pritvoru od listopada prošle godine. Budući da četvorica optuženih od 12. prosinca odbijaju zatvorsku hranu zbog »diskriminacije u sudskom postupku i niza nepravilnosti i nepravdi koji im se u tom postupku nanose«, sudac Anto Rašić upitao ih je jesu li sposobni pratiti suđenje, na što su svi odgovorili potvrdno.</p>
<p>Kao prva svjedokinja obrane, saslušana je Đurđa Kolarić iz Kozarca, Baranjka hrvatske nacionalnosti. U poduljem iskazu je objasnila da je njoj, njezinoj obitelji kao i mnogim drugim Hrvatima u Baranji optuženi Nikola Alaica mnogo pomagao. »Kad su mi supruga, samo zato što je Hrvat, uhapsili Srbi koji su u Baranju doselili iz Grubišnog Polja kao prognanici, Alaica mu je pomogao i istoga dana su ga pustili«, kazala je svjedokinja, dodavši da su ona i suprug ostali u Baranji do 1993.godine. »Uz pomoć optuženog Alaice, uspjeli smo sačuvati svu poljoprivrednu mehanizaciju te nam je omogućio da prilikom odlaska iz Baranje, 1993. godine, u dva automobila prevezemo najnužnije stvari. Mnogi su ga tada prozvali ratnim profiterom, jer je za našeg odlaska uzeo našu mehanizaciju. No, to je bila stvar dogovora«, istaknula je svjedokinja.</p>
<p>I svjedok Marko Tomić također je posvjedočio da mu je Alaica pomogao da izađe iz belomanastirskog zatvora. Istaknuvši da je u zatvoru proveo jedan dan, Tomić je kazao da od drugih pritvorenika nije čuo da ih je Alaica maltretirao na bilo koji način. U četvrtak je saslušano šest od ukupno 23 svjedoka obrane. Ostali će biti saslušani u siječnju.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prednost treba dati domicilnim radnicima</p>
<p>ŠIBENIK, 27. prosinca</p>
<p> – Najavljena gradnja autoceste Split-Zagreb koja će u dužini od 50 kilometara prolaziti Šibensko-kninskom županijom, »na noge« je već dignula šibenske građevince koji su se odlučili udružiti kako bi što spremnije dočekali početak izgradnje. </p>
<p>Svjesni da na šibenskom području posluju manje građevinske tvrtke koje se pojedinačno zasigurno ne bi uspjele izboriti za primamljive poslove, građevinci računaju na dobivanje poslova na zemljanim iskopima i gradnji prometnih čvorova, a mogu biti i solidni kooperanti velikim građevinskim tvrtkama. Šibenski građevinci nedavno su se tako udružili, a svesrdnu potporu dobili su od Županijske i Gradske vlasti. Računaju da će im se uskoro pridružiti i neke veće firme sa šibenskog područja kao što su TLM, Zagrebmontaža te domicilna Jadranska banka. </p>
<p>Prema riječima Slavena Cukrova, inicijatora projekta, gradnja šibensko-kninskog dijela autoceste stajat će oko 250 milijuna dolara, a Udruženje računa da bi moglo dobiti i radove na gradnji ceste Šibenik-Drniš-Knin. Jedan od osnovnih uvjeta za to u Udruženju bit će zapošljavanje domicilne radne snage. Inače, u Udruženju smatraju da bi glavne izvođače radove trebalo obvezati da najmanje 50 posto njihovih kooperanata mora biti s područja kojim prolazi autocesta. Od Cukrova saznajemo da šibenska operativa trenutačno ne radi ni na jednome od projekata koje se financira iz državnog proračuna. Upravo ih je ta činjenica potaknula da se udruže.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Adlešić:»Ugovoren posao za 15 neraspoređenih policajaca«</p>
<p>BJELOVAR, 27. prosinca</p>
<p> – Dobru vijest o zapošljavanju petnaestak neraspoređenih policajaca priopćila je gradonačelnica Đurđa Adlešić predstavnicima udruga proizišlih iz Domovinskog rata na prijemu u četvrtak. Njihovo upošljavanje omogućit će sklapanje ugovora između grada Bjelovara i zaštitarskih tvrtki. </p>
<p>Prema riječima Bore Ivanovića, predsjednika bjelovarske Hvidre, udruge su zadovoljne suradnjom s gradonačelnicom, a na prijemu su joj se obratili i kao saborskoj zastupnici, izloživši joj probleme oko revizije mirovina, te statusa invalida i poginulih branitelja. Kako je rekao Ivanović, invalidi će morati ponovo prikupljati papire o ratnom putu, a postavljat će se i pitanje je li neka osoba baš morala biti na tome mjestu gdje je poginula što udruge smatraju apsurdnim. </p>
<p>»Neki su branitelji poginuli već prvoga dana na bojišnici, pa i nemaju ratni put. Također ima onih koji su ranjeni prvi danm«, upozorava Ivanović. Udruge smatraju da se prava invalidnost i pripadnost brigadama može provjeriti i na druge načine. </p>
<p>Adlešić je najavila da će Bjelovar u 2002. osmorici poginulih hrvatskih branitelja, koji su poginuli na bojišnici u bosanskoj Posavini, podignuti spomen-obilježje uz Savu, te da će sve nevladine udruge dobiti više novca iz gradskog proračuna. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prometni kolaps u Lici</p>
<p>Zatvorene ceste Plitvice-Korenica-Gračac i Gospić-Karlobag/ Snažna bura zatvorila cestu Karlobag-Senj/ Snježni nanosi visoki do tri metra/ Lička sela odsječena od svijeta, mnoga bez struje i vode/ Iz PU ličko-senjske preporučuju da se na put ne kreće bez krajnje nužde</p>
<p>GOSPIĆ/SPLIT/ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Snijeg koji je u četvrtak padao na području cijele Like otežavao je, usporavao, a na pojedinim cestama i obustavio promet za sva vozila. Zbog velikih snježnih zapuha i snijega koji zimske službe zbog učestalih oborina nisu uspijevale očistiti s kolnika, promet je u četvrtak zatvoren za sve vrste vozila od Gospića prema Karlobagu te na cesti Plitvice-Korenica-Gračac, gdje je stanje i najteže, jer su snježni nanosi dostizali visinu od tri metra. Promet iz smjera Dalmacije preusmjeren je od Gračaca preko Gospića. </p>
<p>Zbog jake bure državna cesta od Senja do Karlobaga zatvorena je za sva vozila, a od Karlobaga do Sv. Marije Magdalene dopušten je promet samo osobnim vozilima.</p>
<p>Lanci su obvezni za sva vozila, dok su ceste zatvorene za motorna vozila iznad sedam tona od Josipdola preko Kapele, Žute Lokve-Gračaca, Grabovca-Ličkog Petrovog Sela, Prijeboja-Ličkog Petrovog Sela.</p>
<p>Pojedina lička mjesta zbog velikog snijega potpuno su odsječena, neka sela su bez struje, a brojna domaćinstva, zbog pucanja vodovodnih cijevi, nemaju vode. </p>
<p>Zbog skliskog, snijegom pokrivenoga kolnika, došlo je do nekoliko prometnih nesreća s materijalnim štetama. Promet otežavaju i prepriječeni kamioni i šleperi na Ličkoj magistrali. Na čišćenju ličkih cesta uključene su 23 ralice, 12 utovarivača i 16 drugih strojeva. Iz PU ličko-senjske preporučuju da se na put ne kreće bez krajnje nužde. Prometna policija isključuje iz prometa vozila koja ne upotrebljavaju zimsku opremu.</p>
<p>Zbog snježnog nevremena u četvrtak su tijekom dana autobusi iz Rijeke u Zagreb dolazili sa zakašnjenjem do dva sata, saznaje Vjesnik od dežurnog prometnika Autobusnog kolodvora u Zagrebu. Vlak koji je prema Dalmaciji vozio u četvrtak u prijepodnevnim satima, zbog snijega i otežane vidljivosti stigao je na Splitski željeznički kolodvor sa zakašnjenjem od jednoga sata.</p>
<p>U Gorskom kotaru, na dijelu ceste Severin-Tomić Draga-Kupjak te na dijelu stare ceste Kupjak-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica, u četvrtak je padao gusti snijeg nošen jakim vjetrom koji je znatno smanjivao vidljivost i otežavao promet. Zbog takvih uvjeta zabranjen je promet za teretna vozila s prikolicama i poluprikolicama, a za ostala vozila obvezna je zimska oprema.</p>
<p>Na sjevernom i srednjem Jadranu kolnici su zbog kiše bili mokri. Na Biokovu je napadao novi gusti snijeg koji se spustio i na primorski dio planine. Na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri, temperatura zraka spustila se pet stupnjeva ispod nule</p>
<p>Zbog jakog vjetra Paški most u četvrtak je zatvoren za prvu i drugu skupinu vozila, a Krčki za prvu skupinu, dok je Maslenički most zatvoren za sva vozila. Prekinut je i trajektni promet prema otoku Pagu. </p>
<p>Na graničnim prijelazima u putničkom prometu nije bilo dužih čekanja.</p>
<p>Dražen Prša, Mira Jurković, Dubravka Žalac, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić poziva na nacionalni konsenzus</p>
<p>Iza nas je teška godina u kojoj se Hrvatska poče la izvlačiti iz međunarodne izolacije i gospodarske depresije, istaknuo predsjednik Mesić / Ministar Lučin najavio da će u 2002. biti završen preustroj MUP-a / Postignut znatan napredak u reorganizaciji Oružanih snaga, rekao načelnik Glavnog stožera Stipetić </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Gospodarski razvitak, reforma pravosuđa i afirmacija Hrvatske u međunarodnoj politici temeljne su zadaće hrvatske vlasti u sljedećoj godini. Istaknuo je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na primanju upriličenom u četvrtak u Predsjednikovu uredu, u povodu završetka obilježavanja 10. obljetnice ustroja Hrvatske vojske te božićnih i novogodišnjih blagdana. Uz visoke dužnosnike ministarstava obrane i unutarnjih poslova, na primanju kod Predsjednika bili su svi ministri Vlade na čelu s premijerom Ivicom Račanom te brojni zastupnici Hrvatskoga sabora. </p>
<p>»Iza nas je teška godina u kojoj se Hrvatska počela izvlačiti iz međunarodne izolacije i gospodarske depresije«, podsjetio je Mesić.</p>
<p>Rezultati postignuti na tom području daju nam za pravo da s pouzdanjem gledamo na godinu koja je pred nama, rekao je predsjednik Mesić. »Da bismo ispunili sve zacrtane zadaće, potreban nam je širok nacionalni konsenzus o najbitnijim pitanjima«, naglasio je Predsjednik. Pozvao je svu političku scenu i hrvatsku javnost na ujedinjenje oko demokratskih ideja i provedbe reformi.</p>
<p>Govoreći o 10. obljetnici ustroja Hrvatske vojske, Mesić je istaknuo kako je cijela 2001. godina bila prigoda da se oda priznanje svima koji su u Domovinskom ratu doveli Hrvatsku do konačne pobjede. Zaključio je da Hrvatska treba suvremene oružane snage koje će biti dovoljno velike za njezinu integraciju u sustav svjetske kolektivne sigurnosti.</p>
<p>Zahvaljujući na dobrim željama u ime Ministarstva obrane, ministar Jozo Radoš naglasio je da obrambeni sustav očekuju ozbiljne reforme, ali one neće utjecati na ispunjenje temeljnih zadaća koje proizlaze iz hrvatskog Ustava, a to su očuvanje mira i stabilnosti. </p>
<p>»Uz niz teškoća prvenstveno financijskih, učinili smo znatan napredak u reorganizaciji Oružanih snaga u skladu sa stajalištima Vlade i predsjednika Republike«, ustvrdio je načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić. Prema njegovim riječima, trenutačno je stanje u Hrvatskoj vojsci dobro i čini solidnu osnovu za uspješno izvršavanje mirnodopskih zadaća.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin najavio je da će njegovo ministarstvo i u 2002. nastaviti započete promjene. »Završit ćemo preustroj MUP-a i policije koji više neće biti prepreka u smislu približavanja Hrvatske europskim integracijama«, najavio je Lučin.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Početkom godine poskupljuju struja i plin za građane </p>
<p>Od 1. siječnja 20 velikih kupaca struje i plina bira dobavljača / Početkom sljedeće godine uvode se tržišni mehanizmi prilikom određivanja cijena struje i plina / Liberalizacija tržišta i uvođenje konkurencije omogućuje HEP-u i Ini oštriji odnos prema neplatišama </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Od 1. siječnja 2002. kao dio energetske reforme počinje liberalizacija hrvatskoga energetskog tržišta. Prva bitnija novost jest otvaranje mogućnosti velikim kupcima struje i prirodnog plina da biraju od koga će kupovati te energente budući da se u tom dijelu ukida monopol Hrvatske elektroprivrede i Ine. Zakonima o tržištima električne energije i plina određeno je da se u velike, tzv. povlaštene kupce, ubrajaju oni s godišnjom potrošnjom struje većom od 40 gigavatsati (GWh). Također veliki su kupci oni koji godišnje potroše više od 100 milijuna prostornih metara plina ili ga upotrebljavaju za proizvodnju struje te za istodobnu potrošnju električne i toplinske energije.</p>
<p>Od 1. siječnja između 15 i 20 velikih tvrtki moći će birati dobavljača struje. Prema podacima o potrošnji u 2000. godini (ovogodišnji još nisu poznati) to su: Dalmacijacement, HŽ, Dioki, Našicecement, Dalmacija Dugi Rat, Željezara Sisak, Drvenjača Fužine, TLM Šibenik, Vodoopskrba i odvodnja Zagreb, Kombinat Belišće, ZET, Vetropack Straža, Ina i Tvornica cementa Koromačno. Blizu granice bili su Željezara Kaštel Sućurac, MG Croatia Plin Zaprešić, Pan Tvornica papira Zagreb i Podravka. Među najvećim potrošačima plina u Hrvatskoj jesu HEP i kutinska Petrokemija.</p>
<p>Međutim, i u Ini i u HEP-u ističu kako im ni jedan veliki kupac nije najavio skori prekid suradnje zbog izbora novog dobavljača, iako bi im osigurali normalan prijenos drugdje kupljenog energenta po uobičajenoj cijeni. Na to je vjerojatno utjecala činjenica, koju ističu i čelni ljudi HEP-a i Ine Ivo Čović i Tomislav Dragičević, da povlaštenim kupcima u sadašnjim okolnostima neki strani dobavljač teško može ponuditi bolje uvjete od tih dviju hrvatskih tvrtki. </p>
<p>U posljednje su vrijeme cijene struje na europskom tržištu znatno porasle, dok su cijene tih energenata u Hrvatskoj i dalje pod državnom kontrolom. Doduše, najavljeno je uvođenje novih tarifnih sustava i tržišnih mehanizama u njihovo formiranje. Očekuje se poskupljenje plina i struje za kućanstva, ali zasad se zna samo da bi to trebalo biti početkom sljedeće godine. </p>
<p>Prilikom određivanja novih cijena energenata vrlo važnu ulogu imat će nedavno osnovan neovisni regulator energetskog tržišta - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, koje će biti nadležno i za tarifne sustave. </p>
<p>Njegovi će stručnjaci dobro proučiti sve argumente za promjenu cijena energenata prije nego što Vladi predlože prihvaćanje ili odbijanje HEP-ovih i Ininih zahtjeva.</p>
<p>Početak liberalizacije energetskog tržišta i postupno uvođenje konkurencije otvara mogućnost HEP-u i Ini da zaoštre svoj odnos prema dužnicima. HEP-ov glasnogovornik Mihovil Bogoslav Matković najavljuje da nakon 1. siječnja tvrtka neće isporučivati struju potrošačima koji joj ni nakon opomene ne plate dug veći od jednomjesečnog računa. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Raguž: Sigurnost BiH zajamčena ulaskom Hrvatske u NATO </p>
<p>Bivši veleposlanik BiH u Wall Street Journalu predlaže za BiH demilitarizaciju i kostarikansko rješenje - pojačanu policiju i sporazum sa susjedima o nenapadanju </p>
<p>NEW YORK, 27. prosinca </p>
<p> - U povodu skore odluke o proširenju članstva NATO-a, bivši veleposlanik BiH pri NATO-u Vitomir Miles Raguž u tekstu za newyorški Wall Street Journal u četvrtak razlaže položaj Hrvatske, BiH i SRJ. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, NATO ne bi smio zanemariti stabilizacijsku ulogu Hrvatske u regiji. Za svojedobno otezanje s pristupom Hrvatske programu Partnerstvo za mir kaže da je »čudnovato, jer to vjerojatno ni jedna druga država nije više zasluživala«. Raguž objašnjava važnost članstva Hrvatske u NATO-u za sigurnost BiH. </p>
<p>»Dugoročna sigurnost BiH i regije bila bi zajamčena kad bi vođe NATO-a učinile logičan korak i uključile Hrvatsku u sljedeći krug novih članica«, smatra Raguž.</p>
<p>Što se BiH tiče, svjestan je da postojanje dviju vojski - Federacije i Republike Srpske - priječi bilo kakvo približavanje NATO-u. Predlaže da se problem riješi po uzoru na Kostariku, »gotovo potpunom demilitarizacijom uz pojačanu policiju i pogranične snage te sporazume o nenapadanju sa susjedima«.</p>
<p>Raguž zapaža da vodstvo u Beogradu ne pokazuje zanimanje za približavanje SRJ NATO-u. Podsjeća da je predsjednik Vojislav Koštunica kazao da bi Savez trebao nadoknaditi štetu i odgovarati za ratne zločine počinjene u proljeće 1999. godine. Međutim, Raguž primjećuje da se za članstvo SRJ u Partnerstvu za mir i pristup NATO-u zauzima skupina oficira jugoslavenske vojske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za operacije i specijalističke preglede plaćat ćemo 15 posto cijene, a za zubne proteze 80 posto </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> - Od Nove godine na snazi će biti novi Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je definiran osnovni paket zdravstvenih usluga. Prema zakonu, osiguranici će plaćati 15, 25, 50, 75 i 80 posto cijene za pojedine zdravstvene usluge.</p>
<p>»Iako Zakon o zdravstvenom osiguranju stupa na snagu 1. siječnja, zbog usklađivanja podzakonskih akata njegova se primjena očekuje najranije od 1. ožujka, a najkasnije do 30. lipnja«, najavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić.</p>
<p>Djeca mlađa od 18 godina, osobe s osamdesetpostotnim invaliditetom, ratni vojni invalidi, kronični psihički bolesnici te osobe koje imaju primanja po članu kućanstva ili osobno niža od imovinskog cenzusa, koji tek treba odrediti, bit će oslobođeni participacije.</p>
<p>Neće se plaćati ni preventivna i kurativna zaštita žena u vezi s planiranjem obitelji, praćenjem trudnoće i poroda, zdravstvenom zaštitom povezanom s HIV infekcijom, te u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.</p>
<p>Iz osnovnog zdravstvenog osiguranja osiguranicima će biti u cijelosti pokriveno obvezno cijepljenje, imunoprofilaksa, kemoterapija i radioterapija, zdravstvena zaštita povezana uz presađivanje organa, hitna medicinska i stomatološka pomoć, hitni medicinski prijevoz, kućne posjete za akutna stanja, kućno liječenje, patronažna zdravstvena skrb, te kurativna zdravstvena zaštita odraslih na razini primarne zdravstvene zaštite.</p>
<p>Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate, specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, ortopedska i druga pomagala te liječenje u inozemstvu osiguranici će plaćati 15 posto cijene.</p>
<p>Za zdravstvenu njegu u kući, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući te za troškove smještaja i prehrane u bolnici za vrijeme liječenja kroničnih bolesti plaćat će se 25 posto vrijednosti usluge.</p>
<p>Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, te troškove smještaja i prehrane u bolnici za vrijeme liječenja akutnih bolesti plaćat će se 30 posto cijene. Za specijalističko-konzilijarnu stomatološku zaštitu u parodontologiji odraslih osoba plaćat će se 50 posto cijene, a za stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih 80 posto.</p>
<p>Za neke lijekove pacijenti bi mogli plaćati od 25, 50 i 75 posto cijene, iako je prema posljednjoj listi lijekova predviđeno plaćanje 10, 25 i 50 posto.</p>
<p>Novim zakonom uvodi se dodatno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koje će prema najavama iznositi od 50 do 70 kuna na mjesec i pokrivati razliku od osnovnog paketa zdravstvenih usluga.</p>
<p>Građani koji ne žele dodatno zdravstveno osiguranje, plaćat će razliku od osnovnog zdravstvenog paketa gotovinom. U novom zakonu smanjuje se naknada za bolovanje s dosadašnjih 80 na 70 posto neto plaće, te određuje kategorizacija trajanja bolovanja.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neophodno je osigurati pravično suđenje i učinkovitu žalbu</p>
<p>Ustavni sud je krajem prosinca ukinuo presude Trgovačkog suda u Zagrebu i Visokog trgovačkog suda, proglasivši ih nenadležnima u sporu za čije su rješavanje ugovorne strane dogovorile nadležnost njemačke arbitraže</p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Ustavni sud prvi put je proglasio trgovačke sudove nenadležnima u nekom postupku, zaštitivši tako poduzetnike od njihove nezakonite presude.</p>
<p>Naime, Ustavni sud je krajem prosinca ukinuo presude Trgovačkog suda u Zagrebu i Visokog trgovačkog suda, proglasivši ih nenadležnima u sporu za čije su rješavanje ugovorne strane dogovorile nadležnost njemačke arbitraže. U skladu s odlukom Ustavnoga suda, Trgovački sud sada mora sam sebe proglasiti nenadležnim za odlučivanje, a za konačnu presudu ugovorne strane morale bi se obratiti njemačkoj arbitraži. Ustavni sud je, prije no što je donio presudu, privremenom mjerom zaštitio prava vlasnika poduzeća sa sjedištem u Njemačkoj da izvršenjem presude Trgovačkog suda taj poduzetnik ne bi trpio veliku štetu.</p>
<p>Da to nije učinjeno, došlo bi do prijenosa poslovnih udjela iz njegova trgovačkog društva na trgovačko društvo u vlasništvu tužitelja. Podnositelj ustavne tužbe osporavao je presudu Visokog trgovačkog suda, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, kojom je utvrđena pravovaljanost ustupanja prava iz ugovora o zajmu drugom trgovačkom društvu, također sa sjedištem u Njemačkoj. U prvostupanjskom postupku odbijeni su svi navodi podnositelja ustavne tužbe, uključujući i prigovor o nenadležnosti hrvatskoga suda i prava za rješavanje konkretnog spora. Ustavni sud utvrdio je da je ustavna tužba osnovana i da su sudovi u prvom i drugom stupnju napravili propuste koji su doveli do povrede niza Ustavom zajamčenih temeljnih ljudskih prava i sloboda, među ostalim i prava na jednakost svih pred tijelima državne vlasti, na pravično suđenje i učinkovitu žalbu. Konkretan predmet ima jasno međunarodno obilježje, jer su obje tvrtke koje se navode u ugovoru strane pravne osobe, a u slučaju spora obvezale su se na njemačku arbitražu.</p>
<p>Temeljem tzv. kolizijskih pravila, po mišljenu Ustavnog suda, trgovački sudovi trebali su uvažiti prigovor podnositelja ustavne tužbe o nenadležnosti hrvatskih sudova u tom postupku. Osim toga, u prvostupanjskoj presudi nema podataka o tome koji je mjerodavni hrvatski propis primijenjen pri donošenju odluke o nadležnosti hrvatskog suda.</p>
<p> Naime, nenavođenje takve odredbe protivno je Zakonu o parničnom postupku, jer presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati ni učinkovito pobijati. Istu je povredu napravio i Visoki trgovački sud, pa Ustavni sud zato i nije mogao ispitati razloge kojima su se prvostupanjski i drugostupanjski sud vodili pri odlučivanju o nadležnosti hrvatskog suda i hrvatskog prava. Bio je to dodatni razlog za ukidanje presude. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvati su postali izbirljivi, traže mondena skijališta </p>
<p>Zahvaljujući »fenomenu Kostelićevih«, sve više kandidata za škole skijanja/ »Austrija se prodaje blistavo, Italija neočekivano loše«, ističe Ivan Pukšar iz Kompasa / »Prodajemo ili jako jeftine ili jako skupe aranžmane«, ističe Mislav Veselica iz Atlas Airtoursa </p>
<p>ZAGREB, 27. prosinca</p>
<p> – Austrijska skijališta prodaju se bolje nego prošle sezone, talijanska lošije, dok bi Slovenija, procjenjuju direktori pojedinih domaćih turističkih agencija, mogla »oteti« najviše hrvatskih individualaca. Pregled bukinga otkriva velik broj skijaških početnika – mnogo prijavljenih u škole skijanja, što se pripisuje globalnom uspjehu Kostelićevih. </p>
<p>Isto tako, ponovo raste prodaja hotelskog smještaja, pogotovo tamo gdje je boravak djece besplatan. Mondeni (skuplji) Tirol, što je posebno zanimljivo, postupno preuzima primat nad godinama najtraženijom Koruškom. Inače, tko je spreman, može na skijanje već sutra, jer su najomiljenije destinacije hrvatskih skijaša već prekrivene snijegom. Uspješno je prošla i većina ski-openinga.</p>
<p>»Hrvati su postali vrlo izbirljivi u odabiru skijaških odredišta. Ove mi se godine, recimo, javilo mnogo pojedinaca koji žele u Tirol. Traže se najmondenija skijališta, na čelu s najskupljim, Lechom. Uglavnom su u modi nove destinacije, a klasika, kao što je Bad Kleinkirchheim, ove je godine out«, tvrdi Sigrun Burić, direktorica austrijskog promidžbenog ureda za turizam. Prošle sezone austrijska skijališta pohodilo je sedamdesetak tisuća hrvatskih skijaša.</p>
<p>»Austrija se prodaje blistavo, 20 posto bolje nego lani, a Italija neočekivano loše«, ističe Ivan Pukšar, direktor Kompasa, agencije s ponajboljom ponudom u državi. Kompasov ski-opening održan je u Nassfeldu pred 400 ljudi (70 posto nassfeldskih staza već je u pogonu). Sve se bolje prodaju hoteli – pogotovo oni s all inclusive ponudom. Italija ove godine »škripi«, prodaja aranžmana je tridesetak posto slabija nego lani. Razlog?</p>
<p>»Po mojem mišljenju, glavni razlozi leže u nekvalitetnom smještaju i udaljenosti«, smatra Ivan Pukšar, dodajući da je posredstvom Kompasa protekle sezone skijalo oko 5000 ljudi, a da ih ove, posluži li vrijeme, očekuju 10 do 20 posto više. Svojevrsnu invaziju djece i odraslih na skijaške škole Pukšar pripisuje »fenomenu Kostelićevih«.</p>
<p>»Ili prodajemo jako jeftine ili jako skupe aranžmane. Vrlo dobro, recimo, idu sedmodnevni hotelski aranžmani u objektima sa četiri zvjezdice što stoje oko 5000 kuna«, ističe Mislav Veselica iz Atlas Airtoursa. Objašnjava da kvalitetniji apartmani – istina, za više osoba – također stoje od šest do sedam tisuća kuna. A tome još treba dodati i hranu, gnjavažu s kuhanjem, posebne račune za struju i završno čišćenje...</p>
<p>U Atlasu su najtraženiji Zell am See, Kaprun, Nassfeld, talijanski Kronplatz i slovenska Rogla. Dobro se prodaju i relativno skupi novogodišnji aranžmani. Agencija očekuje 20 posto više skijaša nego lani, kada ih je imala oko 3000. </p>
<p>Adriaticu prodaja ide lošije nego prošle sezone. Tomislav Klarić siguran je da je to posljedica zbrke sa školskim praznicima, ali i pokazatelj daljnjeg pada standarda stanovništva. Pretpostavlja, međutim, da će se dosta ovdašnjih individualnih putnika u zadnji tren odlučiti za Sloveniju (naravno, bude li snijega). </p>
<p>U Globtouru su zadovoljni što je buking ove godine krenuo ranije nego prošlih sezona. U trendu su slovenska Rogla, talijanski Kronplatz i austrijski Flachau.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Najviše rastao broj turista iz Izraela, Poljske, Velike Britanije, Njemačke...</p>
<p>U prvih deset mjeseci porast prometa za 12 posto u odnosu na lani/ U 2002. očekuje se porast dolazaka i noćenja za dva do pet posto te potrošnje za osam do 15 posto</p>
<p>DUBROVNIK, 27. prosinca</p>
<p> – Prema konačnim podacima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije porast prometa na razini Hrvatske za prvih deset mjeseci ove godine veći je za deset posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno za 12 posto na području Županije. U ukupnom rezultatu Hrvatske, dubrovačko-neretvansko područje sudjeluje sa 7,6 posto (posjetitelji), odnosno 7,4 posto (noćenja). Ostvaren je ukupan promet od 546.000 dolazaka i 3,122.000 noćenja, a zabilježen je i porast ukupne turističke potrošnje što, prema procjeni gospodarstvenika, iznosi od 20 do 30 posto više u odnosu na lanjsku godinu. </p>
<p>Posljedica je to porasta cijena osnovnih usluga uz veću kvalitetu usluga, ali i raznovrsnije ponude i spremnosti turista na potrošnju kroz »dinamičniji« odmor. </p>
<p>Veći porast turističkog prometa zabilježen je u proljetnim i jesenskim mjesecima čime je produljena turistička sezona, te povećana iskorištenost raspoloživih kapaciteta. Protekle je sezone ostvaren i značajan porast uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima i broja putnika na tim brodovima, primjerice u Dubrovniku za 80 posto više, a Korčuli za čak 172 posto. Znatno su bolji rezultati u odnosu na ranije godine i kod tzv. pratećih djelatnosti, pa je tako gradske zidine posjetilo 300.000 turista, ili 25 posto više nego lani, Dubrovačke muzeje 130.000 posjetitelja, što je za 25 posto više nego godinu ranije, dok su turističke agencije ostvarile 140.000 izleta ili čak 53 posto više za razliku od 2000. godine. Najposjećenija izletnička odredišta bila su Dubrovnik, Mljet i Neretva, pa je Ornitološku zbirku u Metkoviću obišlo preko 7000 posjetitelja (20 posto više nego lani), a Franjevački samostan u Dubrovniku više od 115.000 turista ili dvostruko više nego prošle godine. </p>
<p>Snažnoj su turističkoj promidžbi Hrvatske, posebno dubrovačkog područja, bez posebne komercijalne reklame, ove sezone izuzetno mnogo pridonijeli brojni posjeti uglednika – kraljevskih obitelji, princeza i prinčeva, glumaca, režisera, političara... I dok je s jedne strane ostvaren veći porast broja turista i noćenja iz, na primjer, Izraela (70 posto), Poljske (50), Velike Britanije (43), Njemačke (36), s druge se strane bilježi veliki pad, Slovačke (19 posto), Slovenije (16), SAD (12), BiH (7), Hrvatske (4). I u hotelima je, zbog još uvijek neobnovljenih kapaciteta, ostvareno svega dvije trećine turističkog prometa. No zato je porast ostvaren u nehotelskom smještaju (domaćinstvima 16 posto, kampovima 38 i marinama za 36 posto), koji bilježi rast noćenja od devet posto. </p>
<p>Navedeni su rezultati, kažu u županijskoj Turističkoj zajednici, posljedica pojačane usmjerenosti prema zemljama zapadne Europe, što podrazumijeva i adekvatnu politiku cijena, proizvoda i marketing, što građani većine zemalja tranzicijske ekonomije nisu u mogućnosti platiti. </p>
<p>Što se tiče, pak, aktivnosti iz programa rada za iduću turističku sezonu, izdvajamo poboljšanje općih uvjeta boravka turista i zaštitu okoliša, suradnju sa strukovnim udrugama i drugim institucijama te, među ostalim, nezaobilaznu promidžbu putem nastupa na sajmovima i organizaciju boravka stranih studijskih grupa, turističkih agenata i novinara. Konačni je cilj, naime, daljnji porast turističkog prometa u 2002., i to dolazaka i noćenja za dva do pet posto, a ukupne potrošnje za osam do 15 posto. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011228].
|
