NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010528].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 170375 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan zasad odbija svađu</p>
<p>Prije no što SDP javno povuče poteze vezane za eventualne koalicijske ponude HSLS-u u Splitu i Rijeci (Budiša ih već odbija), predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan namjerava razgovarati s Budišom u četiri oka / SDP smatra da se, uz HSS, najmanje mora bojati prijevremenih izbora</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Čelništvo SDP-a ne namjerava na subotnje izjave predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, koje ocjenjuje »tvrdima«, odgovoriti istom mjerom. »Bit ćemo strpljivi, nećemo ulaziti u svađe«, izjavio je za Vjesnik potpredsjednik SDP-a Zdravko Tomac, priznajući istodobno da je šestorka stigla do kritične točke koja ne isključuje ni mogućnost prijevremenih državnih izbora.</p>
<p>Prije no što SDP javno povuče poteze vezane za eventualne koalicijske ponude HSLS-u u Splitu i Rijeci (Budiša ih već odbija), predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan namjerava razgovarati u četiri oka s Budišom, iako mu, očito, zamjera da je on učinio upravo suprotno. No, raščišćavanje odnosa, daleko od očiju javnosti, na dnevnom će redu biti i s ostalim čelnicima šestorke.</p>
<p>Rezultate tih razgovora trebalo bi zapisati na papiru, smatra Tomac, kako bi se stranačke čelnike spriječilo da nakon dogovora, što se do sada u pravilu događalo, svaki pozove »svog« novinara i sastanak interpretira u skladu s onim što je on rekao, a ne što je doista zaključeno.</p>
<p>U tom velikom pospremanju unutarkoalicijskih odnosa SDP želi potvrditi dva pravila: rezultati lokalnih izbora ne mijenjaju odnose na državnoj razini i, drugo, postizborna trgovina ne može mijenjati odnos snaga koji proizlazi iz izbornih rezultata. Time se ne puca samo na HSLS nego i na HNS, koji se pokazao tvrdim orahom u zagrebačkim pregovorima.</p>
<p>Zbog mira u koalicijskoj kući SDP (točnije, barem dio vodstva) je spreman javno priznati i svoju djelomičnu krivicu za ukupne izborne rezultate šestorke, lošije od očekivanih, pa čak i za postizborne svađe, na primjer u Rijeci, gdje SDP uoči izbora nije htio ni čuti za koaliranje sa socijal-liberalima.</p>
<p> Ali, na Iblerovom trgu ne zaboravljaju ni gafove najjače istarske stranke IDS-a, čiji su čelnici predizborne poene skupljali i izjavama u kojima su svoje koalicijske partnere u Banskim dvorima proglašavali gorima od HDZ-a. </p>
<p>Tomac tome dodaje i tvrdnju da mnogih problema, koji danas tresu same temelje šestorke, ne bi bilo da je uoči lokalnih izbora postignut barem minimum onog dogovora koji je šestorku lani doveo na vlast u Saboru i Banskim dvorima.</p>
<p>S druge strane, socijaldemokrati poručuju da neće ići u »trule kompromise« i naglašavaju da nije slučajno što su na lokalnim izborima najbolje prošle one stranke šestorke - SDP i HSS - koje su u posljednjih godinu i pol bile najmanje svadljive i najviše su učinile za stabilnost Račanove vlade.</p>
<p>Ovi su izbori zadnja opomena birača šestorki, smatra Tomac, koji visoki stupanj apstinencije tumači neslaganjem birača sa svađama u šestorci, a činjenicu da birači ipak nisu HDZ-u poklonili značajno povjerenje vidi kao pružanje posljednje šanse vladajućoj koaliciji da se prihvati ozbiljna posla kojeg ima na pretek, a strpljenje građana očito je na izmaku. I ne samo njih, tvrdi Tomac, navodeći da rejting Hrvatske svaki put pada kad se počinje ozbiljno kalkulirati s mogućnošću prijevremenih izbora.</p>
<p>Socijaldemokratsko vodstvo i dalje ponavlja Račanov stav kako će učiniti sve da ne dođe do prijevremenih izbora, koje smatraju lošima po Hrvatsku, jer bi je vratili godinu dana unatrag upravo u trenutku kad se približila Europskoj uniji, CEFTA-i i NATO-u, a i strani investitori pokazuju sve ozbiljnije zanimanje.</p>
<p>No, ne uspije li smirivanje koalicijskih strasti, u SDP-u očito smatraju da se prijevremenih izbora moraju bojati manje od koalicijskih partnera koji su na trećesiječanjskim izborima dobili znatno više glasova nego prije desetak dana.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Budiša zaoštrava pregovore</p>
<p>HSLS će u Splitu pokušati, u dogovoru sa svim strankama, sastaviti stručnu, menedžersku vladu / U Rijeci ni po koju cijenu neće koalirati sa socijaldemokratima, kojima ne vjeruju nakon loših dosadašnjih iskustava / Na nacionalnoj razini samostalnija politika, unutar stranke bez sječe glava</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Iako vidno razočaran slabim izbornim rezultatima svoje stranke, Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, nije pokazao malodušnost u prvom javnom istupu nakon izbora. Možda nikada njegove izjave nisu djelovale dramatičnije, a političke poruke jasnije kao nakon subotnje sjednice Malog vijeća.</p>
<p>Iako je prije godinu dana u koaliciju s ideološkim protivnikom krenuo samo s jednim ciljem: srušiti HDZ-ovu vlast koja je postala opterećenje za Hrvatsku, on sada apelira na suradnju s HDZ-om na lokalnoj razini. U protivnom, tvrdi, vlast bi mogla izgubiti legitimitet s obzirom na nove odnose snaga što su uspostavljeni voljom biračkog tijela na lokalnim izborima.</p>
<p> S tom je izjavom kao s pupčanom vrpcom vezana i druga, ne manje značajna: »Smatram politički štetnim da se ijedna opcija proglasi kužnom i da se prema HDZ-u stvara sanitarni politički koridor i izolira ga se«.</p>
<p>Budiši je jasno da će svaka politička isključivost prema stranci koja iza sebe ima volju trećine biračkog tijela ne samo otežati uspostavu lokalne vlasti i oduzeti legitimitet lokalnim čelnicima koji su to postali političkom trgovinom, već će i radikalizirati hrvatsku političku scenu, što će dodatno destabilizirati Hrvatsku. Apelirajući na stranačke partnere, on se pokušava izdići iznad pojedinačnih sudbina i stranačkih interesa, računajući na svoju moralnu snagu, sada, kada mu je politička poljuljana.</p>
<p>Kad je, pak, riječ o vođenju politike na nacionalnoj razini, Budiša će učiniti sve da se sačuva stabilnost Vlade, ali jasnije nego do sada poručuje Račanu da više neće tolerirati kršenje koalicijskih dogovora, navodeći primjer »Slobodne Dalmacije«. »Razgovor o Splitu između mene i Račana je završen onoga dana kada je SDP prekršio dogovor, jer ono što se tamo dogodilo ostavlja teške posljedice na naše odnose«. Budiša je, očito, shvatio opasnost od »utapljanja« HSLS-a u koaliciji pa će u slijedećem razdoblju sasvim sigurno voditi samostalniju politiku. »Mi nismo i nećemo biti poslušni izvršitelji Račanove volje«, kaže nam jedan ugledan liberal.</p>
<p>Kada je riječ o unutarstranačkim odnosima nakon poraznih izbornih rezultata, on neće pristati na sječu liberalnih glava, pa ni svoju vlastitu, po kratkom postupku, već će ostaviti da najšire članstvo, demokratski i liberalno, na izvanrednom saboru odluči o sudbini pojedinaca i eventualnom političkom zaokretu HSLS-a.</p>
<p>»Sad će se pojačati pritisak na HSLS s obzirom da računaju kako smo nakon izbora oslabljeni. Ponovo će se potencirati navodni frakcijski sukobi između takozvanih nacionalista i europejaca. Nekada su to bili sukobi između 'elitista' i 'narodnjaka', pa 'ruralnih' i 'građana', potom 'desnih' i 'lijevih'... Mi možda jesmo 'razbarušeni' individualci, ali glupi nismo, pa nas nikakve optužbe o frakcijskim borbama neće posvađati«, kaže nam jedan stranački prvak.</p>
<p>HSLS je, očito, na političkoj prekretnici, s kratkoročnim i dugoročnim ciljevima i mjerama. Ove prve bit će primijenjene odmah, u Splitu i Rijeci. Iako je Budiša rekao kako lokalnim stranačkim organizacijama ostavlja na volju što će činiti, njegov jasan stav - »u Splitu ni sa SDP-om, ni s HDZ-om« - vidljiv je putokaz. Ako ni s jednima niti s drugima - s kim? Znači li to da se u Splitu vlast neće moći konstituirati i da će se izbori ponoviti? Gotovo je sigurno da neće biti novih izbora. Splitski će liberali pokušati sastaviti, u dogovoru sa svim strankama, stručnu, odnosno menedžersku splitsku vladu. Uvjereni su da će uspjeti.</p>
<p>U Rijeci pak, ni po koju cijenu, liberali neće koalirati sa socijaldemokratima kojima, nakon loših dosadašnjih iskustava, ne vjeruju ni kad darove nose. A trenutno, uvjeravaju nas neki liberali, nude primamljive poklone! »Nakon izbora 1993. SDP je tražio, i dobio, gradonačelnika iako je osvojio samo osam posto glasova, a HSLS čak 28 posto. Zašto sad ne bi mogla biti obrnuta situacija?«, pitaju se riječki liberali. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dr. Marko Tadić: Ako Srbi imaju pravo na entitet, onda to pravo imaju i Hrvati</p>
<p>Dr. Tadić drži da trenutačnim ustrojem BiH nitko nije zadovoljan, čak ni bosanski Srbi, budući da u Daytonu ipak nisu dobili ono što su željeli, te smatra da je nužan preustroj BiH, pa i demilitarizacija / Za današnju krizu nije glavni i prvi krivac HDZ BiH. Glavni krivac su predstavnici međunarodne zajednice koji su u to vrijeme povukli nekoliko vrlo nepromišljenih poteza, kaže dr. Tadić</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - S dr. Markom Tadićem, čelnikom Hrvatske koordinacije koja okuplja hrvatske članice Alijanse za promjene i jedan broj hrvatskih udruga, razgovarali smo uoči njegova puta u SAD, gdje će održati predavanje na godišnjoj skupštini Nacionalne federacije američkih Hrvata, a predviđeni su i razgovori u State Departmentu te sastanak s članovima američkog Kongresa. U tim će razgovorima svakako biti riječi o trenutačnom stanju u BiH, Daytonskom sporazumu i njegovim eventualnim izmjenama. </p>
<p>Dr. Tadić drži da trenutačnim ustrojem BiH nitko nije zadovoljan, čak ni bosanski Srbi, budući da u Daytonu ipak nisu dobili ono što su željeli, te smatra da je nužan preustroj BiH, pa i demilitarizacija.</p>
<p>Na pitanje kako bi taj preustroj bilo moguće provesti odgovara: </p>
<p>- Najbezbolnije rješenje je novi ustroj BiH, dakle - ukidanje entiteta i formiranje jedne normalne, decentralizirane države. Postoji nekoliko opcija, predlaže se da novi ustroj BiH bude temeljen na provincijama, drugi se zalažu za kantone, a najnovija ideja je da bude sastavljena od općina koje bi bile nalik nekadašnjim, predratnim općinama, s tim da bi trebale biti veće, zaokružene cjeline i ekonomski samoodržive. To je realna mogućnost. Nije potrebno govoriti o promjeni Daytona, niti sazivati novu međunarodnu konferenciju - promjene bi, uz podršku međunarodne zajednice, trebalo provesti promjenom Ustava BiH. BiH bi se definirala kao država triju konstitutivnih naroda, imala bi dvodomni parlament, s tim da bi u dom naroda svaki narod birao svoje predstavnike.</p>
<p>Druga mogućnost je puni protektorat. To bi bio najdjelotvorniji i najjeftiniji oblik održanja BiH. Protektorat bi kroz određeno razdoblje, za 10 ili 15 godina, pripremio BiH za ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Treće rješenje je najnepoželjnije, ja ga neću ni spomenuti.</p>
<p>• Za novi ustroj BiH je, dakle, potrebna odgovarajuća parlamentarna većina. Mislite da ju je moguće osigurati?</p>
<p>- Mora se inzistirati na dosljednoj primjeni odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na čitavom teritoriju BiH. Primjenom te odluke mora se ostvariti isti ustroj vlasti na čitavom teritoriju BiH. Ako u Federaciji postoji Dom naroda, onda ga treba imati i RS, ako ga nema RS, onda ne treba biti ni u Federaciji, onda je dovoljan dom naroda na razini BiH. Prema tome, ako se ta odluka dosljedno primijeni, entiteti sami po sebi postaju suvišni.</p>
<p>• Jedan je list nedavno objavio da ste prije dvije ili tri godine, u jednom autorskom tekstu, podržali ideju o uvođenju trećeg entiteta. </p>
<p>- Problem ustroja BiH u tom sam trenutku razmatrao kao neovisni intelektualac, pri čemu sam se bavio trima mogućnostima, a jedna od njih, mislim treća, bila je uspostava tri entiteta. Pogledajte, ako ostanu dva entiteta, onda je BiH nemoguća, nemoguća je i Federacija BiH jer nije jasno je li ona federacija Bošnjaka i Hrvata ili federacija kantona. Kad sam se bavio mogućnošću uspostave triju entiteta, polazio sam od činjenice da se proces etničkog čišćenja u BiH vrlo dinamično odvijao u posljednjih 50 godina. Dakle, i u vrijeme mira, u vrijeme procvata socijalizma i samoupravljanja, proces etničkog čišćenja, posebice Hrvata i posebice na područjima gdje su Srbi bili u većini, bio je dinamičan. Uvjeren sam da će se taj proces nastaviti i da će biti to dinamičniji što teritorijalne jedinice BiH budu veće. Ako se BiH kantonizira, Hrvati će napuštati kantone u kojima će Bošnjaci ili Srbi biti u većini. Međutim, ako bi BiH bila sastavljena od općina, onda bi taj proces možda bio zaustavljen.</p>
<p>Na koncu, legitimno je pravo Hrvata, bez obzira kako će me tko interpretirati, da traže isto ono što su postigli Srbi. Isto takvo pravo imaju Bošnjaci. Hrvati i Bošnjaci su oštećeni Washingtonskim i Daytonskim sporazumom. Prema tome, ako Srbi imaju pravo na entitet, onda to pravo imaju i Hrvati. Pri tomu ne govorim o podjeli Federacije na dva entiteta, jer bi se Hrvati time odrekli prava na svoje povijesne prostore u RS. Ja govorim o novom ustroju BiH.</p>
<p>• Sad je u BiH aktualno pitanje izbornog zakona. U igri su različite varijante, ali ni s jednom nisu svi zadovoljni, pa ni s nacrtom što ga je predložila misija OESS-a. Kakvi su izgledi da taj zakon ipak bude usvojen? Kakvo bi, po vašem mišljenju, trebalo biti konačno rješenje, prije svega u pogledu izbora članova domova naroda?</p>
<p>- Realno je očekivati da će, unatoč svim njegovim manama, zakon biti usvojen. Među ostalim i zato što su svi svjesni da bez usvajanja izbornog zakona nema pristupa u Vijeće Europe. Za nas Hrvate je vrlo važno da će po tom zakonu svaki narod samostalno birati svoje izaslanike u domovima naroda. Mi nismo zadovoljni svim odredbama toga zakona, ali očekujemo da se ulaskom BiH u Vijeće Europe automatski pokreće pitanje usklađivanja Ustava s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, čime će se, uz ostalo, osigurati mogućnost da svaki građanin, neovisno o tome u kojem dijelu BiH živi, može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. Danas to mogu biti samo Srbi iz RS te Hrvati i Bošnjaci iz Federacije BiH.</p>
<p>• Postoji li u Koordinaciji konsenzus oko ovih pitanja? Pitam stoga što su neki sadašnji članovi Koordinacije jesenas podržali OESS-ova pravila kojima je uskraćeno pravo konstitutivnih naroda da sami biraju svoje izaslanike u federalnom Domu naroda.</p>
<p>- U ovom trenutku postoji suglasnost svih članova Koordinacije oko svih temeljnih pitanja. Naravno, i ja znam da su neki sadašnji članovi Koordinacije podržali promjene izbornih pravila. Međutim, ako se gleda dugoročno, te promjene bi odgovarale Hrvatima. Hrvatima bi odgovaralo da u Domu naroda imaju izaslanika iz svake županije.</p>
<p>• Međutim, ta odredba o raspodjeli mandata po kantonima nije toliko sporna, koliko druga odredba - ona po kojoj hrvatske izaslanike u federalnom Domu naroda ne biraju samo Hrvati, nego svi zastupnici u kantonalnim skupštinama.</p>
<p>- Da, ali iz toga proizlazi to da svi izaslanici glasuju. No, vratimo se pitanju - bilo je članova Koordinacije koji su smatrali da je to rješenje prihvatljivo, možda su čak vidjeli i neku svoju šansu, ali su kasnije shvatili da to rješenje nije prihvatljivo za Hrvate. Ovdje moram reći da je mnogo bitnija posljedica tih izbornih pravila to što su ona dovela do velike uznemirenosti Hrvata. Hrvati su se homogenizirali, potom se isto dogodilo i s Bošnjacima i Srbima. Stoga uvijek kažem da za današnju krizu nije glavni i prvi krivac HDZ BiH. Glavni krivac su predstavnici međunarodne zajednice koji su u to vrijeme povukli nekoliko vrlo nepromišljenih poteza.</p>
<p>• HDZ je samo iskoristio priliku?</p>
<p>- HDZ je tada pokazao da je stranka koja ima izvanredan osjećaj za timing i izvanredan marketinški pristup. Oni su to iskoristili bolje nego što bi to znala učiniti ijedna druga stranka, i ja im na tome čestitam.</p>
<p>• Vi ste nesumnjivo često u kontaktu s međunarodnim predstavnicima. Jeste li shvatili njihove motive? Zašto su oni uopće išli na izmjenu izbornih pravila?</p>
<p>- Ja sada sumnjam u ono što sam nekad mislio! U ono vrijeme sam mislio da oni žele oslabiti utjecaj nacionalnih stranaka i ojačati ostale stranke, prije svega SDP. Pokazalo se, međutim, da su oni promjenom izbornih pravila nanijeli golemu štetu SDP-u. Zbog promjene izbornih pravila, ta je stranka izgubila najmanje 15 posto glasova. Efekt je, dakle, bio posve suprotan, i danas nisam siguran da je to bilo sasvim slučajno.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Jedemo na vlastitu odgovornost</p>
<p>Sir, vrhnje, mlijeko i jaja prodaju se otvoreni na drvenim klupama, a nerijetko i na izravnom udaru sunca / Na tržnicama se takvi osjetljivi proizvodi kupuju na vlastitu odgovornost, prema vlastitoj ocjeni prodavačeve higijene, kaže dr. Nade Brkljačić, glavna sanitarna inspektorica</p>
<p>Gotovo milijun Zagrepčana svakoga dana kupuje na tržnicama, u pekarnama, slastičarnicama, mesnicama ili se hrani u restoranima.</p>
<p> Ponuda je više nego dobra.</p>
<p> No, kakva je kvaliteta i čistoća onoga što se nakon kupnje nađe na serviranom tanjuru? </p>
<p>Gotovo svaki čovjek barem se jednom u životu susreo s pokvarenim jajetom, dlakom u juhi ili crvom u salati, a trovanje želuca zbog pojedenog sladoleda u slastičarnici također je česta pojava.</p>
<p>Kako nam je rekla mr. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela za higijenu prehrane, radnici Zavoda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, u suradnji sa sanitarnim inspektorima, redovito kontroliraju hranu, način njezinog održavanja, radne prostore, uređaje i opremu te osobe koje su u doticaju s hranom.</p>
<p>Osim hotela, restorana, slastičarnica, pekarna i drugih ugostiteljskih lokala, redovita kontrola obavlja se i na tržnicama, u mesnicama, školama i vrtićima.</p>
<p> Na tržnicama se hrana ne nudi u sterilnim uvjetima kao u trgovinama. Sir, vrhnje, mlijeko i jaja prodaju se otvoreni na drvenim klupama, a nerijetko i na izravnom udaru sunca.</p>
<p>- Na tržnicama se takvi osjetljivi proizvode kupuju na vlastitu odgovornost, prema vlastitoj ocjeni prodavačeve higijene, saznali smo od dr. med. Nade Brkljačić, glavne sanitarne inspektorice.</p>
<p>Sanitarna inspekcija ne obavlja preventivni nadzor kvalitete takvih namirnica.</p>
<p> Ako se otruje pokvarenom hranom, oštećenik podnosi prijavu sucu za prekršaje.</p>
<p>Uz svježe voće i povrće prodavači bi trebali izložiti i cijenu te godinu proizvodnje, naziv i sjedište proizvođača, što na našim tržnicama nije slučaj, a svježe se povrće ne bi smjelo močiti.</p>
<p>Najčešći nedostaci na koje nailaze inspektori prilikom kontrola na zelenim tržnicama su nedeklariranje robe, neisticanje cijena ili zakidanje na vagi.</p>
<p> Kazne za prekršitelje koji se ne pridržavaju propisa kreću se od 3.000 do 70.000 kuna. </p>
<p>Nadzor kvalitete u ugostiteljskim je lokalima rigorozniji.</p>
<p> Ekipe Zavoda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb četiri puta na godinu obavljaju kontrolu, uzimajući uzorke hrane, briseve s radnih površina i drugih mjesta na kojima se nalazi hrana, kao i briseve s ruku zaposlenika.</p>
<p>Prema riječima dr. Nade Brkljačić, najčešće se naplaćuju kazne zbog neprimjerenog odlaganja namirnica u rashladne uređaje, zavisno od vrste i stupnja gotovosti.</p>
<p> Drugim riječima, meso i mliječni proizvodi koji se put nađu u istom hladnjaku.</p>
<p>Zanimljiv je podatak da osoba koja ne zadovoljava uvjetima osobne higijene, kao što su prljavi nokti, prstenje i šminka, plaća na licu mjesta kaznu 1.000 kuna. </p>
<p>Osim toga, sve osobe koje dolaze u doticaj s hranom i vodom svakih šest mjeseci odlaze na internistički pregled, a svake četiri godine na tečaj higijenskog minimuma. </p>
<p>Na pregledu se ustanovljuje jesu li prijenosnici crijevnih bolesti te im se na osnovi toga izdaje sanitarna knjižica. </p>
<p>Ako se ustanovi da radnik nema sanitarnu knjižicu, poslodavac plaća globu 120 njemačkih maraka.</p>
<p>Unatoč pojedinim slučajevima, prema podacima dobivenim u Sanitarnoj inspekciji, u Zagrebu je kvaliteta i higijena hrane zadovoljavajuća. </p>
<p>No, opreza nikad dosta. Pogotovo pri kupnji u vrućim ljetnim mjesecima.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sredovječna Skupština sa deset dama </p>
<p>Ivan Šikić najstariji je novoizabrani gradski zastupnik, a Jurica Meić najmlađi / Prosječan zagrebački zastupnik muškarac je star 46 godina / Od 51 zastupnika u Skupštini samo je deset žena </p>
<p>Tjedan dana nakon objave izbornih rezultata u Zagrebu novinske stupce u zagrebačkom tisku najviše pune nagađanja o raspodjeli najvažnijih izvršnih i zakonodavnih funkcija u Gradskom poglavarstvu, odnosno Gradskoj skupštini grada Zagreba. Svojevrsna raspodjela izbornoga plijena odigrat će se, podsjetimo, između tek četiriju strana - uz stranke SDP i HNS, prohibitivnu su klauzulu uspjele preskočiti jedino koalicija Hrvatski blok i Nezavisna lista Miroslava Tuđmana, iza koje stoji Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP). Tko će se prikloniti kome i koja će stranka morati pristati na veće ili manje ustupke ne znamo, ali znamo kako će izgledati prva sjednica zagrebačke Gradske skupštine. </p>
<p>Dakle, na ključno pitanje o tome tko će biti novi zagrebački gradonačelnik, kao i ono kome će pripasti funkcija prvog čovjeka gradskog parlamenta, još ne postoje čvrsti odgovori. Međutim, sigurno je da će se dogovori o poslijeizbornom koaliranju, nužnom za funkcioniranje vlasti u Zagrebu, morati riješiti do 20. lipnja. U tom bi se roku, naime, morala održati prva, konstituirajuća sjednica novog saziva Skupštine, koju Vlada Republike Hrvatske mora sazvati u roku 30 dana od dana objave službenih izbornih rezultata.</p>
<p>Nadalje, poznato je i to da će prvom sjednicom Gradske skupštine u novom sazivu predsjedati vijećnik izabran s liste Socijaldemokratske partije Hrvatske. Ivan Šikić je, naime, sa svojih 69 godina, najstariji novoizabrani gradski zastupnik, a upravo njemu zakon povjerava predsjedanje sjednicom do izbora novog predsjednika Skupštine, koji bi trebao biti potvrđen već istoga dana. </p>
<p>Situacija s gradonačelnikom malo je drukčija jer njegovo imenovanje (sjetimo se samo tzv. zagrebačke krize) treba još potvrditi i predsjednik Republike Hrvatske.</p>
<p> Osim najstarijeg, poznat je i najmlađi gradski zastupnik - Jurica Meić (25) izabran je također s SDP-ove liste.</p>
<p>Prosječan zagrebački zastupnik, inače, muškarac je star 46,35 godina. Naime, od ukupno 51 zastupnika, u Skupštini ima tek deset žena, u prosjeku starih 42,5 godina. Muških je vijećnika 41, a njihova prosječna starost iznosi 46,35 godina. Ukupno će u Gradskoj skupštini sjediti 17 zastupnika starih od 50 do 60 godina te njih 16 od 40 do 50 godina starosti. Sedmero vijećnika mlađe je od 30 godina, šest je onih u sedmom desetljeću života, a samo ih pet pripada mlađoj srednjoj dobi, od 30 do 40 godina starosti. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jake snage MUP-a protiv novinara</p>
<p>Djelatnici MUP-a u nedjelju su svojom igrom »oderali« novinare, pokazavši im gdje sve vlada policijska snaga.</p>
<p> Naime, povodom Dana državnosti, u nedjelju je na terenu Policijske akademije odigrana utakmica u malom nogometu između muških i ženskih ekipa MUP-a i sudskih izvjestitelja. Izbornik policijske ekipe bio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, a predsjednik Sekcije sudskih izvjestitelja Dušan Miljuš. Najzanimljivije je, ipak, bilo promatrati nadmetanje ženske forme i znanja o nogometu. Policajke su bile u izvrsnoj formi, a njihovoj djelotvornosti pomogla je i nespretnost suparničke ekipe, s obzirom na to da su novinarke više puta krivoj ekipi dodale loptu. Najviše posla imala je definitivno glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić, koja je čuvala vrata novinarskog gola. Iako se nije mogla boriti protiv neizbježnih 5:0, zaslužna je za obranu barem još toliko golova.</p>
<p>Cijelu utakmicu pratio je dječji plač blizanaca, Viktora i Patrika, koji su se na svoji prvi rođendan osjećali zapostavljenima od svoje majke, Elizabete Gojan, koja ih je u poluvremenu tješila. </p>
<p>Niti muška novinarska ekipa nije bolje prošla. Snage MUP-a, na čelu s kapetanom, inače ravnateljem policije Rankom Ostojićem, pobijedile su naizgled u boljoj formi informativne snage rezultatom 7:2.</p>
<p>Kako bi se stvorila prava nogometna atmosfera, na terenu se našlo nekoliko dimnih bombi, a sitna, ali dinamitna Zinka Bardić zapalila je baklju. Budući da su policijske i specijalne snage u tom trenutku bile na terenu, utakmica je prošla bez većih incidenata. Ž.L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ljetnice za ljubitelje cvijeća </p>
<p>Novost ovogodišnjeg Floraarta 2001., koji će se održavati u Boćarskom domu na Prisavlju od 30. svibnja do 3. lipnja, terasasto je oblikovanje cvjetnih gredica predstavljeno na vanjskom središnjem prostoru uz fontane. Kako je moto Floraarta 2001. »Cvijeću u susret«, svi oblici cvjetnih gredica oblikovani su tako da prikazuju pojedine dijelove cvijeta (latice, stabljike, listove i cvjetne glavice). </p>
<p>- Budući da je ovo deseta, jubilarna godina održavanja izložbe na prostoru Boćarskog doma i pod nazivom Floraart, a u organizaciji Zrinjevca, odlučili smo na središnjem vanjskom prostoru posaditi mnogo više sadnica raznog cvijeća i bilja nego proteklih godina, rekle su nam u povodu otvaranja Floraarta projektantice izložbe Vesna Bajza i Marita Burić, ističući da je na tom prostoru posađeno 55.000 ljetnica-petunija, begonija, tagetesa i salvija. Sve posađene ljetnice iz vlastite su proizvodnje Zrinjevca. </p>
<p>Unutrašnjim izložbenim prostorom dominira, kao i svake godine, cvjetna skulptura poduzeća Zrinjevac o temi četiri godišnja doba. Uz Zrinjevac, ondje će se predstaviti 20-ak inozemnih i domaćih izlagača-proizvođača lončanica, kaktusa, rezanog i suhog cvijeća. </p>
<p>Od novih atrakcija djecu će dočekati autotrkalište na šinama i autićima na pedale i pecanje riba iz umjetnih potoka. Ovogodišnji cvjetni motiv brežuljka na dječjem igralištu su među djecom toliko popularni Teletubbiesi. Novost je na dječjem igralištu otvoreno kazalište s cjelodnevnim lutkarskim predstavama i »dežurnim« klaunom.</p>
<p>»Vrt biološke raznolikosti« ovogodišnja je tema prostora oko kućica uz savski nasip. Na jednome mjestu posađeno je aromatično, ljekovito i začinsko bilje te razne starinske sorte cvjetnica. U kućicama će se izložiti cvjetni vezovi na kuhinjskim krpama. </p>
<p>Izlaže 189 izlagača</p>
<p>Na ovogodišnjoj izložbi izlaže 161 domaći izlagač te 28 inozemnih izlagača dendrološkog materijala, zaštitnih sredstava, vrtne opreme, alata, bazena i fontana, ali i slika, nakita i drugih ukrasnih predmeta o temi cvijeća.</p>
<p>Lončanice i sadnice prodavat će se, već tradicionalno, na stotinjak postavljenih štandova. Cijena ulaznica je 30 kuna, a za donosioce letka, umirovljenike, učenike, studente i grupe veće od 10 osoba 15 kuna. Izložba se može razgledati svaki dan od 9 do 21 sat. G.P.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Brajica na ambalaži za lijekove </p>
<p>Gastal, Gluformin i Cilazil samo su neki lijekovi obilježeni brajicom za slijepe koje će zagrebačka Pliva uskoro plasirati na hrvatsko tržište. Oni će upotpuniti paletu trideset i šest medikamenata, antireumatika, andola i nekih vitamina označenih šestotočkastim pismom koji već postoje u ljekarnama diljem Hrvatske. Obilježavanje lijekova na brajici počelo je prije tri godine, na inicijativu Hrvatskog saveza slijepih, odnosno njihove djelatnice prof. Ljerke Dinjar, a u suradnji s karlovačkom tiskarom Lana te marketinškom službom farmaceutske tvrtke Belupo i Plive. Antireumatik Ibuprofen i Irumed, koji piju srčani bolesnici, prvi su lijekovi označeni brajicom, a njihov je izlazak na tržište slijepima uvelike olakšao uporabu medikamenata. Prema riječima Ljerke Dinjar, nakon pionirskog početka praksa razvijenih zemalja ustalila se i u Hrvatskoj. Slijedeći pozitivne primjere, zagrebačka je Pliva brajicom označila već dvadesetak lijekova, među kojima od studenog prošle godine i Sumamed. Taj je lijek, istaknuli su u Hrvatskom savezu slijepih, plasiran i na inozemno tržište. Zahvaljujući brajičnim oznakama, Sumamed je stekao svojevrsni zaštitni element od mogućeg krivotvorenja. Kako doznajemo, glasoviti se lijek na ruskom i kineskom tržištu već počeo krivotvoriti, ali s pomoću njegove posebno strukturirane ambalaže za sada se uspješno raspoznaje original od falsifikata. Ipak, rješavanju toga problema ubuduće će se pozabaviti Plivini stručnjaci. U Hrvatskom savezu slijepih ističu kako iznimnu ulogu u odgovarajućoj zaštiti lijekova na brajici ima i tiskara Lana Karlovac, koja je u projekt uključena od početka.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Pobjednica - grupa Colonia </p>
<p>VODICE, 27. svibnja</p>
<p> - Subotnjom finalnom glazbenom večeri na vodičkoj rivi završio je Hrvatski radijski festival a ovogodišnji je pobjednik grupa Colonia s pjesmom »Za tvoje snene oči«.</p>
<p> Za pjesme ovoga festivala organizirano je putem Interneta i posebno glasovanje s nagradom u obliku maloga globusa koja je pripala Goranu Karanu. </p>
<p> Ivana Banfić, lanjska pobjednica HRF-a, koja je najavila glamurozno ponoćno spuštanje helikopterom na nogometno igralište u Vodicama, na kraju uopće nije nastupila u show-programu, jer je zakasnila upravo toliko, koliko je ljudima trebalo da se raziđu s rive. </p>
<p>Unatoč njezinom kašnjenju, publika je otišla zadovoljna nakon što su je zabavili pobjednici festivala, grupa Colonia. Na kraju je nastupio Šibenčanin Mišo Kovač, kojem je ovo bio prvi nastup u njegovoj županiji nakon deset godina. </p>
<p> Iako zadovoljni posjetom publike, organizatori su u Vodice napustili ipak razočarani s obzirom na spor s Vodičanima oko plaćanja ulaznica. Otvorenim ostaje pitanje gdje će se održati sljedeći Hrvatski radijski festival, odnosno 8. dani radija. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na utakmici u Izraelu najmanje 30 ozlijeđenih</p>
<p>JERUZALEM, 27. svibnja</p>
<p> - Najmanje je 30 navijača ozlijeđeno, od kojih je jedan u kritičnom stanju, u incidentu koji se dogodio u Haifi, na utakmici posljednjeg kola izraelskog nogometnog prvenstva, između Makabi Haife i Makabi Tel Aviva.</p>
<p> Susret je prekinut u 81. minuti pri vodstvu domaće momčadi, 3-2. Oko tisuću navijača utrčalo je na travnjak, a u stampedu je stradalo 30-ak osoba. </p>
<p> Makabi Haifa je, uzgred, još ranije osigurao naslov prvaka i prvenstvo je, ne računajući pobjedu u prekinutoj utakmici, završio sa sedam bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Hapoel Tel Aviv. M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Carlos Menem oženio bivšu Miss Universe Ceciliju Bolocco</p>
<p>LA RIOJA, 27. svibnja</p>
<p> - Bivši argentinski predsjednik Carlos Menem (70) oženio se u subotu s bivšom čileanskom Miss Universe Cecilijom Bolocco (36), nastojeći da svečanost prođe u što diskretnijem ozračju zbog problema s argentinskim pravosuđem i nasuglasica s kćerkom Zulemitom. Građansko vjenčanj obavljeno je uz prisutnost uskog kruga uzvanika, u službenoj rezidenciji guvernera sjeverozapadne pokrajine La Rioje u kojoj je Menem rođen.</p>
<p> Nakon vjenčanja 'mladenci' su organizirali cocktail u parku rezidencije izgrađene za vrijeme bivšega argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona. No prava svečanost održat će se u sportskom kompleksu u La Rioji kojoj će prisustvovati oko 5.000 uzvanika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Knjiga viceva o Putinu nasmijava Ruse</p>
<p>MOSKVA, 27. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Obavijest na ulazu u zahod: Ne ulazite! Močim se s teroristima. Putin.« To je jedan od sto i deset viceva koji su objavljeni u upravo izašloj u Sankt Peterburgu knjizi »Anegdote o Putinu«. Vic je nastao još u vrijeme kada je Putin kao predsjednik vlade javno odbio pregovore s vojnim zapovjednicima čečenskih separatista, izjavljujući da s njima ne može i neće biti razgovora jer »teroriste treba samo močiti u zahodu« a na ruskom slengu močiti (mokriti) znači tući, gurnuti protivniku glavu u zahodsku školjku.</p>
<p>Za godinu i pol, koliko je Vladimir Putin za kremaljskim kormilom, njegovim bivšim suradnicima u Sankt Peterburgu uspjelo je izdati već dvije knjige o novom ruskom predsjedniku, staviti u školske početnice lekciju »o malom Vovi, budućem šefu države«, pa čak izliti iz bronce i njegove biste. </p>
<p>Izdavač i autor knjige viceva o Putinu je predsjednik Omladinske lige Sankt Peterburga Dmitrij Perevjazkin. »Ljudi imaju različite hobije, a moj je skupljanje i zapisivanje viceva«, objasnio je Perevjazkin razlog objavljivanja svoje knjige, zahvaljujući kojoj je izašao iz anonimnosti, ali zahvaljujući kojoj će i dobro zaraditi. Naime, knjiga viceva o Putinu tiskana je u pet tisuća primjeraka a za samo tri dana u Sankt Peterburgu planulo je pola naklade, dok prodaja u Moskvi još nije ni počela. </p>
<p>Ipak, »najslađi« vic u knjizi svakako je onaj koji se odnosi na neočekivanu dobrovoljnu ostavku Borisa Jeljcina i predaju njegovih predsjedničkih punomoćja Vladimiru Putinu. »Dan poslije ostavke na novu 2000. godinu Jeljcin ljutito skače oko okićenih jelki ispred zidina Kremlja i glasno gunđa: 'Lijepo su mi govorili treba manje piti, treba manje piti...'«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>42.532 dolara za najstarije levisice</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Kompanija Levi Strauss & Co. platila je 46.532 američka dolara za isprane i iznošene taperice iz osamdesetih godina 19. stoljeća koje su, po povjesničarima kompanije, vjerojatno najstarije sačuvane traperice. Tvrtka sa sjedištem u San Franciscu dočepala se tog primjerka u posljednjim minutama Internet aukcije kada je nekoliko zainteresiranih kupaca osjetno podignulo cijenu traperica za koje je anonimni vlasnik tražio 25.000 dolara. »To su najstarije plave traperice koje smo ikada vidjeli i njihov je stil doista čudan«, kazao je Levisov povjesničar Lynn Downey. Te traperice, iskopane u Nevadi 1998., nisu, dakako, poznati »501« model, nego nekakav čudan široki model s posebnim džepom za alatke rudara. Ipak, hlače su u "prilično dobrom« stanju i vjerojatno najstarije traperice u svijetu, premda je to nemoguće potvrditi jer je kompanija Levi Strauss ostala bez svojih bilješki u potresu i požaru u San Franciscu 1906., kaže Downey. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sterilnost nakon vruće kupke</p>
<p>Provesti jedan sat u kadi punoj vruće vode može oštetiti mušku plodnost u sljedećih pet do šest tjedana - izvještava dr. Richard Paulson s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Southern California. Tri muškarca koja su sjedila u kadi s vodom, zagrijanoj na 39 stupnjeva Celzijusovih (mnoga javna kupališta, toplice i kupke u raznim zdravstvenim klubovima, zagrijavaju vodu do 40 stupnjeva) pokazala su smanjenje broja spolnih stanica-spermija, kao i oslabljenu sposobnost prodiranja tih spermija. U uzorcima uzetim 36 sati nakon kupki, oštećenje je bilo prisutno, ali najdramatičniji učinci su se pokazali tek četiri tjedna kasnije. Ovo ukazuje da su čak i nezreli spermiji bili oštećeni visokom temperaturom. Sedam tjedana nakon što su se ispitanici »furili« u kadi s vrućom vodom, njihovi spermiji su se vratili u normalu. Novostvorenim spermijima obično treba oko sedam tjedana da sazriju i prođu kroz sustav cijevi do mjesta gdje će biti smješteni. Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Nova sinteza karolinške umjetnosti</p>
<p>Međunarodni simpozij »Karolinška Europa« uspostavio uravnoteženi odnos između velikih sinteza i specifičnih problema vezanih uz pojedine nalaze / Ni jedna knjiga o karolinškom razdoblju u Europi više se neće moći napisati bez hrvatskog materijala i našega sudjelovanja / Dvosveščani katalog izložbe »Karolinzi i Hrvati« prvi put na jednom mjestu predstavlja građu sa svih hrvatskih prostora </p>
<p>SPLIT, 27. svibnja</p>
<p> - Međunarodni centar za istraživanje kasne antike i srednjega vijeka iz Motovuna i splitski Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (HAS) organizatori su 8. međunarodnog kolokvija »Karolinška Europa« što se od 23. do 27. svibnja održavao u Poreču i Sinju. Hrvatskoj je pripala čast, ali i velika dužnost da kroz stručne referate napravi sasvim novu sintezu karolinškoga razdoblja u Europi, jer je simpozij organiziran u sklopu izložbe »Karolinzi i Hrvati« koja je postavljena u splitskome Muzeju HAS i dio je velikog europskog projekta »Karlo Veliki - stvaranje Europe«.</p>
<p>U njemačkome gradu Paderbornu, naime, otvorena je 1999. godine prva od pet izložaba o prodorima i pohodima vojskovođe Karla Velikoga, oca ujedinjene Europe, okrunjenoga prije 1200 godina. Riznice spomenika i nalaza iz 8. i 9. stoljeća Paderborn su povezale s Barcelonom, Brescijom, Yorkom i splitskim Muzejom HAS u kojem je otvorena veličanstvena arheološka izložba jedinstvenih artefakata iz 8. i 9. stoljeća, koji potječu sa 140 lokaliteta na području Dalmacije, Istre i Panonije.</p>
<p> Voditelj motovunskog Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek prof. dr. Miljenko Jurković za Vjesnik je kazao kako je netom završeni kolokvij najveći stručni skup o karolinškome razdoblju ikada održan u Europi. »Sudjelovalo je 20-ak najznačajnijih svjetskih stručnjaka za pojedina arheološka razdoblja, koji su u Poreču i Sinju održali 38 referata. Među inima, svoja znanstvena razmišljanja utvrdili su Uwe Lobbedey, Christian Sapin i Gian Pietro Brogiolo, a to potvrđuje kako smo okupili stručnjake koji se ni u kom slučaju ne bi pojavili na nekom 'provincijskom' skupu jer je upravo riječ o apsolutno najvišoj kategoriji znanstvenika u svijetu.</p>
<p>Kolokvij je uspostavio uravnoteženi odnos između velikih sinteza i specifičnih problema vezanih uz pojedine nalaze i probleme koji su obrađivani. Rezultat toga znanstvenog skupa pokazuje da se više niti jedna knjiga o karolinškome razdoblju u Europi neće moći napisati bez hrvatskog materijala, našega sudjelovanja i utvrđenih metodologija za pojedine nalaze« istaknuo je dr. prof. Miljenko Jurković.</p>
<p>Iz opsežnog programa kolokvija izdvajamo dvodnevnu sinjsku sesiju u kojoj je sudjelovalo 15-ak stručnjaka, koji su svoje referate izlagali u Franjevačkom samostanu u subotu i nedjelju. Uz Jean Pierrea Cailletea, Janea Hawkesa, Johna Higgitta, Mladena Ančića, Željka Rapanića i druge, koji su razmatrali crkvenu umjetnost u anglosaksonskoj Engleskoj ranog 9. stoljeća, srednjovjekovne natpise na britanskim otocima i svršetak karolinškog razdoblja u Hrvatskoj, izlagali su Tomislav Marasović i Nikola Jakšić. Potonji je iznio pregled povijesnih teza o imenu kneza Višeslava, koje se spominje u raskošnom donatorskom natpisu heksagonalnog zdenca koji je dao izraditi presbiter Iohannes. Višeslavova krstionica, kako se obično naziva to djelo, koje je sastavni dio izložbe »Hrvati i Karolinzi«, od 1853. godine, kada se prvi put spominje u stručnoj literaturi, u žarištu je interesa znanstvene javnosti. Većinu znanstvenika intrigirao je i identitet kneza slavenskog imena. Tako je Cicogna pretpostavio da je to jedan od dvojice ruskih kneževa »Ysiaslaf« odnosno »Vzeslav«. Kukuljević ga je doveo u vezu s knezom Vojislavom, koji je prema Konstantinu Porfirogenetu prvi po imenu poznati arhont Srba u novoj postojbini na Balkanu. Prekretnica u proučavanju krsnog zdenca, kako je istaknuo Jakšić, bila je godina 1860., kada je Ferrari-Cupiili iznio tezu o tome da bi krsni zdenac s imenom slavenskog kneza mogao potjecati iz Nina, nedaleko od Zadra. O krstionici je pisao i Cattaneo, datirajući ju na prijelaz 8. u 9. stoljeće.</p>
<p> »Split predkarolinškog i karolinškog doba« tema je referata Tomislava Marasovića u kojem on raspolaže s više od 50 do sada poznatih ranosrednjovjekovnih građevina, o kojima svjedoče veći ili manji građevinski ostatci ili ulomci liturgijskog namještaja koji Split smještaju u jedan od gradova s iznimno velikim mnoštvom predoromaničke arhitekture. Svrha je Marasovićeva priloga upozoriti na kulturnu baštinu toga perioda prije 10. stoljeća i raspraviti neke kontroverzne probleme oko njihove datacije i kronologije. Tako autor karolinškom dobu pripisuje i sarkofag priora Petra u vanjskom hodniku Katedrale sv. Dujma. U isto razdoblje svrstava i pojedine crkvene građevine na periferiji predomaničkog grada.</p>
<p>U subotu na večer u Muzeju HAS u Splitu predstavljen je i dvosveščani katalog izložbe »Karolinzi i Hrvati«. Riječ je o reprezentativnom djelu koje donosi sedam sinteznih tekstova o karolinškom dobu u Hrvatskoj iz povijesnih, umjetničkih i arheoloških aspekata. U znanstvenom pogledu važan je, jer prvi put na jednom mjestu predstavlja građu sa svih hrvatskih prostora - Panonije, Dalmacije i Istre.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ostaje li Zagreb bez Znanstvene knjižare?</p>
<p>Zbog denacionalizacije i promjene vlasnika Zagreb bi mogao ostati bez Znanstvene knjižare / Paradoksalno je to u trenutku kad tvrtka »Mladost-Školska knjiga« namjerava diljem Hrvatske otvoriti 37 knjižara</p>
<p>Zagreb bi uskoro mogao ostati bez Znanstvene knjižare na Cvjetnome trgu, kultnog okupljališta hrvatskih intelektualaca. Prostor u kojem je knjižara smještena, naime, denacionaliziran je, a novi su vlasnici taj elitni poslovni prostor prodali trećoj osobi. Kako u prodajnom ugovoru nema klauzule koja bi novom vlasniku zabranila prenamjenu prostora, na što je upozorio direktor »Mladosti-Školske knjige« Ivan Škember, može se dogoditi da novi vlasnik knjižaru zatvori, a otvori, primjerice, ćevabdžinicu. </p>
<p>Znanstvena knjižara, kao jedina toga tipa u Hrvatskoj, na tome mjestu djeluje već stotinjak godina. Mogući nestanak takve knjižare, koja ima i veliku edukativnu funkciju, bio bi prvorazredni znanstveni i kulturni skandal. Knjižara je »obrazovala« desetke tisuća studenata i znanstvenika. Bila je i ostala mjesto susreta studenata i intelektualaca te informativni punkt na kojem se uvijek moglo saznati što su domaći izdavači novoga objavili na znanstvenom području.»Znanstvena knjižara je ogledalo kulture, grada i države, pa bi morala ostati na Cvjetnom trgu«, kaže Škember. </p>
<p>Nestanak Znanstvene knjižare »Mladosti-Školske knjige« ne bi bio samo skandal, već i paradoks. Naime, to bi se moglo zbiti u vrijeme kada ta tvrtka planira za samo godinu dana otvoriti 37 novih knjižara širom Hrvatske. U prvoj fazi toga projekta knjižare se otvaraju u većim gradovima. U drugoj fazi otvorit će se i u većim selima te na otocima. Škember tvrdi da će migracije sa sela u grad biti zaustavljene zbog proizvodnje zdrave hrane. No, kako bi ljudi ostali živjeti na selu, odnosno otoku, potrebno je da ta sela imaju nešto više od crkve i gostionice. </p>
<p>Osim knjiga u knjižarama će se prodavati i računalna te uredska oprema, a širenje knjižarske mreže uvelike će olakšati i dostavu udžbenika početkom školske godine. Kako »Mladost-Školska knjiga« surađuje s gotovo svim nakladnicima, koristi od toga imalo bi praktički cijelo hrvatsko nakladništvo. Dakle, jedna od mogućih posljedica otvaranja novih knjižara je i uzlet nakladništva. Nadalje, mnoga mala mjesta u Hrvatskoj dobila bi prostor za održavanje književnih večeri i slične priredbe. Također, treba imati na umu da svaka knjižara zapošljava najmanje pet ljudi, a veće i do 15. Škember procjenjuje da će se u spomenutih 37 knjižara zaposliti oko 300 ljudi. Tvrtka zasad sve financira vlastitim sredstvima, jer su zajmovi koje nude banke nepovoljni. Drugi problem s kojim se susreću, jest birokracija koja usporava provedbu projekta. </p>
<p>Dakle, uskoro bi se moglo dogoditi da mnoga mjesta u Hrvatskoj koja nikada nisu imala knjižaru, nju napokon dobiju, a Zagreb izgubi jednu od najpoznatijih i najuglednijih knjižara.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Anna Oxa u sjeni Luciana Delbianca</p>
<p>Tko se u organizaciji premijernog nastupa Anne Oxe u Puli preračunao i zašto je u Areni bilo dvostruko manje publike nego oko njezinih zidina?! / Plakati za nastup Anne Oxe nestajali su pod krupnim posterima pretendenata na gradonačelničku fotelju</p>
<p>Da je ove subote na večer u Areni nastupio ponovni kandidat za pulskoga gradonačelnika Luciano Delbianco sa svojim sastavom »Kravate«, amfiteatar sigurno ne bi zjapio onako sablasno prazan kao za koncerta talijanske pop zvijezde Anne Oxe. I od onih petstotinjak znatiželjnika raštrkanih po skalinadama Arene bilo je malo prihoda, jer su uglavnom ušli sa sponzorskim gratis ulaznicama. Stoga je razložno pitanje: tko se u organizaciji premijernog nastupa Anne Oxe u Puli preračunao i zašto je u Areni bilo dvostruko manje publike nego oko njezinih zidina?!</p>
<p>Anna Oxa trebala je nastupiti u Areni prije dvije godine na dobrotvornom koncertu, koji je u posljednji trenutak otkazala, navodno zbog bolesti. Tvrdnje da je zbog toga otkazivanja publika »kaznila« popularnu pjevačicu, ne djeluju uvjerljivo. Presudniji je za ovaj estradni debakl vrlo nepovoljni termin, kome je jedina dobra strana bila - vrlo toplo i ugodno vrijeme.</p>
<p>Cijela turneja s promidžbom novoga albuma »L'eterno movimento« (Vječiti pokret) ugovorena je u veljači nakon San Rema. Tako je Pula došla na red krajem svibnja, ali su u međuvremenu organizorima uletjeli naknadno raspisani lokalni izbori, pa je više od mjesec dana promidžba gostovanja Anne Oxe bia zasjenjena nadmetanjem lokalnih čelnika i kandidata. I njezini plakati nestajali su pod krupnim posterima pretendenata na gradonačelničku fotelju. </p>
<p>I poslijeizborni rašomon u Puli skrenuo je pozornost javnosti s ovoga gostovanja na dilemu - hoće li zvijezda lokalnih izbora Loredana Štok sa svojom nezavisnom listom promovirati za novog gradonačelnika IDS-ova kandidata Furija Radina ili bivšeg raspjevanog gradonačelnika i smijenjenog župana Luciana Delbianca? Kako se opredijelila za Delbianca, sada se iščekuje ne samo njegov trijumfalni povratak u Gradsku palaču, nego i u Arenu, gdje bi pobjedu trebao proslaviti gala koncertom »Samo anđeli znaju kako je u raju«!</p>
<p>I skupe ulaznice od 170 kuna nisu išle u prilog »predsezonskom« koncertu Anne Oxe, jer u nedostatku turista nisu bile prilagođene mogućnostima domaćih ljubitelja pop glazbe. Čuju se i primjedbe da koncert nije dovoljno najavljivan izvan Istre. Kako je Anna Oxa po ocu albanskog porijekla, pa je i u Puli pjevala uz talijanski i engleski i na albanskom ( i albanske pjesme), organizator se nadao da će u Arenu doći i brojni pulski i istarski Albanci. Ali ni njih nije bilo, pa će trošak toga gostovanja od 170.000 DEM isključivo ići na teret sponzora (ako i to bude dovoljno). Zbog toga se poslije ovog estradnog debakla vrijedi prisjetiti predizborne ideje - da se Arena uz podršku inozemnih menadžera plasira kao »evropska pozornica« za koju će se program definirati natječajima, a termini utvrđivati barem godinu unaprijed. Tako bi otpale dosadašnje improvizacije i posrednički kratki spojevi.</p>
<p>Što se Anne Oxe tiče, valja joj čestitati na profesionalnosti. U polumraku prazne Arene pjevala je energično kao da je dupkom puna. Njezin snažni glas poduprt moćnim razglasom razlijegao se te subotne večeri nad usnulom i nezainteresiranom Pulom. A da su kao predgrupa nastupile »Kravate«...</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kako biti zaveden</p>
<p>Kazalište «Vidra» / U produkciji Teatra 101, «Erotska masaža» predočava susret glumca i vlasnice salona za masažu / Ornela Bery i Božidar Orešković protagonisti neobične scenske igre</p>
<p>Ona je vlasnica salona za masažu, a on glumac sa spisateljskim ambicijama. Njega zanimaju erotske zgode iz salona koji se bave i masažom, nju privlači mogućnost da nekomu prepriča priču o svome životu. On je muškarac u srednjim godinama s mnoštvo problema i dvojba, ona je žena koja se na različite načine pokušavala i uspijevala snaći u životu. I dok on zapisuje ulomke njezine ispovijedi, ona ga uvlači u igru zavođenja, nastojeći mu naposljetku predočiti jedan od onih popularnih tretmana iz «salona za masažu».</p>
<p> Dramski predložak za predstavu «Erotska masaža», što se u produkciji Teatra 101 od kraja travnja prikazuje u zagrebačkome Kazalištu «Vidra», napisao je Božidar Orešković gotovo u dokumentarističkom iskazu, bilježeći susret s jednom od vlasnica tih «sumnjivih salona« i prevodeći ga potom u jezik teatra. Prilično vješto ovaj put slaže dramsku radnju, gradirajući tenziju u suodnosu dvaju karaktera te ih suprotstavlja jedan drugomu kroz različite načine iskazivanja žudnje. Napetost što se javlja u iščekivanju ishoda, u glumčevu odbijanju i potom prihvaćanju nametnute mu igre, u njezinu zavođenju ne samo tijelom, već ponajprije govorom... uspostavlja dinamiku radnje i donekle zanimljiv okvir za scenski prikaz, koji pak gledateljima nudi voajerski pogled u mjesta zaklonjena od prostora naših svakodnevnih redovitosti.</p>
<p> Taj efektni dramaturški sklop pomalo neočekivana zapleta iskoristio je i redatelj Zvonimir Rumbolt, pogodivši ritam, što se čini presudnim za takvu vrstu iskaza, te nastojeći ocrtati specifičnu atmosferu događanja u «salonu za masažu». No, odveć stereotipna scenografija i kostimi nisu su posve uklopili u predstavu koja je imala ipak veće ambicije, od doslovnog, i pomalo jeftinog, preslikavanja stvarnosti na kazališnu pozornicu. Jer i tekst i režija, a napose gluma uspijevaju zadržati pažnju gledatelja i istaknuti odmak od često u nas suviše očitog podilaženja publici.</p>
<p> Ornela Bery i Božidar Orešković, svatko iz svoje perspektive, sa svojim sumnjama i razlozima predočili su uvjerljivo slučajan susret vlasnice salona za masažu i glumca ocrtavajući u igri približavanja i udaljavanja sve ono što ih čini različitim i bliskim, istodobno i strancima i suputnicima. U njihovoj glumi nije bilo pretjerane patetike, niti nekog naglašenog intenziteta, čime bi se promijenio predznak izvedbe. Uspijevali su biti prirodni kako bi situaciju učinili uvjerljivijom i zanimljivijom za gledatelje. A njih će zasigurno »Erotska masaža« privući, ponajprije izborom teme koja vrlo rijetko ne samo kod nas, već i u svijetu postaje središtem kazališnog interesa. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dar australske vlade</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Opsežna donacija knjiga s područja australske kulture i književnosti predana je Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Svečanost primopredaje knjiga održana je u vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu uz sudjelovanje veleposlanika Australije u Hrvatskoj Neila Francis i dekana Fakulteta prof. dr. Nevena Budaka. Kako se radi o prvome australskom daru te vrste u Hrvatskoj od osnutka Odsjeka, a za koju vlada veliko zanimanje članova i studenata, primitak ovog dara shvaćen je kao pomoć i poticaj za nastavak proučavanja dostignuća australske književnosti i kulture. S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>FACTUMOVI filmovi na festivalima </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - FACTUM - Dokumentarno filmski projekt zagrebačkoga Centra za dramsku umjetnost priopćio je da su se njegovi filmovi plasirali na niz međunarodnih festivala.Filmovi »Godine hrđe« Andreja Korovljeva i »O kravama i ljudima« Zrinke Matijević i Nebojše Slijepčevića prikazani na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Münchenu, a film »BAG« autora Matanića, Rukavine i Tomića na poznatom festivalu u Oberhausenu. Film »Godine hrđe« prikazan je i na festivalu »One World Human Rights Festival« u Pragu te primljen na festival »Message to man« koji će se krajem lipnja održati u St. Peterburgu. Isti film bit će prikazan i u konkurenciji festivala »Jedan svijet« u Beogradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dani satire posvećeni Kolaru </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Ovogodišnji 25. dani satire Satiričkoga kazališta »Kerempuh«, posvećeni humoristu Slavku Kolaru, otvorit će se 3. lipnja predstavom »San ivanjske noći« Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane. Do 20. lipnja, na tradicionalnoj priredbi koja okuplja najbolja komediografska i satirička djela domaće i inozemne kazališne produkcije, bit će prikazano 17 predstava, u izboru dramskog pisca i teatrologa mr. Darka Lukića. Uz domaće nastupit će i Državni satirički teatar iz Sofije. H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Hajduk prvak nakon šest godina!</p>
<p>Trijumfom Hajduka u hrvatskom nogometnom prvenstvu, nakon šest posnih godina, praktički su u trenutku nestale sve frustracije zaboravljene sve nevolje koje su dosad pritiskale Hajduk / Hajduk je u postavu svojih dugogodišnjih nada pridodao Stanka Bubala i Ivana Bošnjaka, koji su bili njegovi najveći aduti tijekom cijele sezone</p>
<p>VARAŽDIN, 27. svibnja</p>
<p> - Posljednji sučev zvižduk igrači Hajduka, njegovi navijači i članovi uprave dočekali su praktički na koljenima sa suzama u očima. Koliko god to patetički izgledalo, osvajanje naslova prvaka Hajduk je doista doživio euforično, u ekstazi koju malo kada imamo prigode vidjeti na našim sportskim borilištima. </p>
<p>Trijumfom Hajduka u hrvatskom nogometnom prvenstvu, nakon šest posnih godina, praktički su u trenutku nestale sve frustracije zaboravljene sve nevolje koje su dosad pritiskale Hajduk. Iako će se u buduće Hajduk sretati s istim problemima slavlje u Varaždinu bila je jedinstvena prilika da se na sve zaboravi, da se apstrahira pola tuceta godina bez naslova prvaka, silne frustracije zadobijene u bitkama s Dinamom za domaći primat, kao i goleme financijske teškoće u kojima je Hajduk ali i cijeli hrvatski nogomet.</p>
<p>Prilika da se klub obnovi</p>
<p>Euforija koja će ovih dana vladati u Hajduku, Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj koja je prepuna navijača splitskog kluba, mnogi će zaboraviti da Hajduka čeka najteže razdoblje. </p>
<p>Govorio nam je to, sat vremena nakon varaždinskog trijumfa i predsjednik Hajduka Branko Grgić:</p>
<p>- Sada je prekrasno, svi smo bili na infuziji u prvom poluvremenu. Stoga je i slavlje ovako burno. Ali, ovaj trijumf Hajduka u domaćem prvenstvu nama je velika šansa da konačno ustrojimo klub na noge. Zna se s kojima poteškoćama: s blokiranim računom, s momčadi kojoj prijeti osipanje, s klubom koji svojom slikom podsjeća na stanje hrvatskog nogometa. A čeka nas Liga prvaka, to je ta šansa koju bi morali iskoristiti. </p>
<p>Mnogobrojne generacije, Uprave to nisu uspjele. Mi ćemo još jednom probati, iako moram reći da će nam biti teško. Hajduk treba financijski konsolidirati, do sada nismo naišli na preveliko razumijevanje... Momčad bi nam trebala biti na okupu tri godine, a u toj financijskoj oskudici to je nemoguće. Stalno moramo prodavati najbolje kako bismo uopće preživjeli i isplatili plaće... Pokušat ćemo, nadam se uspjehu, rekao nam je Grgić.</p>
<p>Hajdukov direktor zadužen za struku Ivica Šurjak, također je svjestan trenutka u kojem je Hajduk. Umoran, mokar od slavljeničkog znoja Ivica Šurjak primijetio je:</p>
<p>Većina igrača iz vlastite škole</p>
<p>- Uspjeli smo osvojiti naslov hrvatskog prvaka nakon nekoliko godina frustrirajućih rezultata. Što je, po meni, najbitnije, mi smo postali prvaci s kosturom momčadi iz Hajdukove juniorske škole. I to je taj put Hajduka koji mora u buduće biti stalan. Ne smiju se više dogoditi kojekakvi igrači, oslonac mora biti na naše momke. A igrače koje ćemo kupovati moraju biti istinska pojačanja. Ove godine smo točno tako napravili i naslov je tu, veli Šurjak. </p>
<p>Dakle, Hajduk je u postavu svojih dugogodišnjih nada pridodao Stanka Bubala i Ivana Bošnjaka, koji su i bili Hajdukovi najveći aduti tijekom cijele sezone. Upravo Bubalo meteorski zablistao u Varaždinu, sudjelovavši u postizanju sva četiri zgoditka Hajduka. Sam je postigao dva, na njemu je napravljen 11-erac i slobodan udarac, iz kojih su potom postignuti zgodici. Ivan Bošnjak koji je u Hajduk došao iz Cibalije potvrdio je da je izuzetno nadaren, za razliku od Stanka Bubala koji je proslavio kao strijelac, Bošnjak je kao treći, povučeni napadač najčešće bio zagonetka za suparničke obrane. Tu je Šurjak, u kompoziciji momčadi potpuno uspio. </p>
<p>No, što će dogodine? Leko odlazi u Malagu, Pletikosa je na izlaznim vratima, mnogobrojni menadžeri vrte se oko Hajduka, igrače obasipaju ponudama, Hajduk tim svojim igračima nije isplatio ni zaostatke. Stoga, u ovom trenutku nitko, baš nitko ne može ni pretpostaviti kako će Hajduk izgledati u kvalifikacijama za prestižnu Ligu prvaka.</p>
<p>To je ta kronična boljka hrvatskog nogometa. Priča bi gotovo navlas bila ista i da je, kojim slučajem, Dinamo postao prvak. Nitko ne bi znao kako bi Dinamo izgledao za mjesec dana. Uostalom, mnogi se sada u Hajduku rado prisjećaju, Dinamo je »nama olakšao posao puštanjem Mujčina«. Doista, kada nam klubovi prodaju igrače uoči same završne sezone, a ne nakon nje, onda vidimo u kojoj su financijskoj krizi.</p>
<p>Hajduk će slavlju i euforiji uživati još nekoliko dana, potom će ući u svoju surovu i sivu realnost. Zar nije i nama tako u životu, euforično se veselimo, a da i ne znamo što nas nakon toga čeka.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šibenik - Cibalia 1-1 </p>
<p>ŠIBENIK, 27. svibnja</p>
<p> - Velika vrućina nije omela igrače da se 90 minuta požrtvovno bore za pobjedu iako ni jednoj ni drugoj momčadi bodovi nisu značili praktički ništa, jer je sve ionako bilo odlučeno. puno, jer je sve riješeno. Malobrojni gledatelji više su slušali prijenos iz Varaždina i Zagreba nego što su pratili što se zbiva na travnjaku Šubićevca. Šibenčani koji su nastupili bez nekolicine igrača u prvih desetak minuta imali su više od igre, izveli pet kornera ali bez konačnog rezultata. S druge strane gosti su u tih deset minuta imali dvije dobre prilike ali su ostale neiskorištene. Prvo je Grgić u trećoj minuti sa deset metara pogodio gredu a šest minuta kasnije Jure Jurić je sa 17 metara odlično tukao ali je vratar Slavica još bolje obranio. Do kraja poluvremena izmjenjivali su se napadi jednih i drugih ali zgoditaka nije bilo.</p>
<p>U nastavku gosti su zaigrali puno brže i to im je ubrzo donijelo ploda. U 51. minuti Meštrović je odlično uposlio Križanovića koji je utrčao u kazneni prostor i matirao nemoćnog Slavicu. Dvije minute kasnije imali su gosti odličnu priliku za osiguranje pobjede ali je udarac Križanovića uzdrmao vratnicu. To se ubrzo osvetilo jer su Šibenčani izjednačili. Vincelj je dugom loptom uposlio Matasa koji je utrčao u kazneni prostor i ispred istrčalog vratara Marića pogodio mrežu. Šest minuta kasnije gosti su imali idealnu priliku za vodstvo ali je i ona propala. Prvo je Meštrović ispremiješao obranu domaćina i pored istrčalog vratara pogodio vratnicu, a odbijenu loptu Meštrović je sa desetak metara umjesto u mrežu poslao pored vratiju. Do kraja susreta igralo se ležernije s činjenicom da su i jedni i drugi više pazili na postignuti rezultat nego da idu u trku pobjedom. </p>
<p>• Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - CIBALIA 1-1 (0-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Z. Slavica 7, Kartelo 6,5, Šupe 6,5, Majdov 6, Pranjić 6, Jović 6, Karega 6,5 (od 85. Dedaj -), Bedeković 6 (od 53. Maglica 6), Lalić 6 (od 59. Šiklić 6), Vincelj 6,5, Matas 6,5</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5, Lučić 6,5, Tkalčević 6,5, Pernar 6, Križanović 7, Pavličić 6,5 (od 76. Lajtman -), J. Jurić 6,5, Meštrović 7, M. Jurić 6 (od 69. Antić 6), Ratković 6, Grgić 6 (od 66. Karabogdan 6)</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 7. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Križanović (51), 1-1 Matas (62)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Matas, Tkalčević, Lučić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran SLAVICA</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Čakovec - Rijeka 2-0</p>
<p>ČAKOVEC, 27. svibnja</p>
<p> - Čakovec je bez većih problema svladao neraspoloženi sastav Rijeke sa 2-0. Tom su pobjedom Čakovčani potvrdili osmo mjesto u svojoj prvoj prvoligakoj sezoni.</p>
<p>Koliko su nemotivirani bili gosti govori činjenica da su uputili tek jedan udarac prema čakovečkom vrataru Mlinaru i to u 60. minuti preko gola.</p>
<p>Domaćin je bio bolja momčad, stvorio je 10-ak prilika od kojih je neke bilo teže promašiti nego pogoditi. Posebno se u promašivanju izglednih prilika istakao Domjanić, koji je ipak s dva gola odlučio pobjednika utakmice. Ovom je pobjedom Čakovec potvrdio 8. mjesto nakon prve sezone u prvoj ligi.</p>
<p>• SRC Mladost</p>
<p>ČAKOVEC - RIJEKA 2-0 (1-0)</p>
<p>ČAKOVEC: Mlinar - Šarić 7, Karabatić 6.5, Škopljanac 6.5, Škaričić 6, Bubek 6.5 (od 85. Srnec -), Majcen 5.5, Bradvić 5.5, Ribić 6.5, (od 72. Poleti -), Kelemen 6 (od 64. Bunc 6.5), Domjanić 7</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6.5, Weiss 5, (od 46. Maroslavac 5.5), Mijatović 5.5, Skočibušić 5, Višković 5.5, Brajković 5, Čaval 5, Modrić 5 (od 79. M. Brajković -), Burčul 5.5, Matulović 5.5, Rački 5 (od 55. Klić 5)</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 5. GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Domjanić (38), 2-0 Domjanić (72)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Škopljanac, Domjanić, Čaval</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Željko Domjanić D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Crvena zvezda zove Roberta Prosinečkog! </p>
<p>Crvena zvezda zove Roberta Prosinečkog u Beograd na proslavu 10. obljetnice osvajanja naslova europskog prvaka </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Izborom novog izbornika nogometne reprezentacije Latvije, još se više povećava pozornost prema latvijskoj momčadi. Posebno stoga što najbolji hrvatski nogometaši 6. lipnja gostuju u Rigi, i od tamošnjeg im ishoda u biti ovisi cijeli daljnji rasplet u kvalifikacijama za nastup na SP 2002 godione u Japanu i Južnoj Koreji.</p>
<p>Stoga će Marijan Vlak, specijalisti za promatračke misije HNS-a u subotu 2. lipnja aterirati u Bruxelles. S ciljem da u utakmici Belgija - Latvija ustvrdi ima li kod novog izbornika Aleksandrsa Starkovsa kakvih bitnijih odstupanja od igre Latvije u odnosu na onu kad ih je, još donedavna vodio Englez Johnson.</p>
<p>Uzgred, kako nas je informirao Zorislav Srebrić glavni tajnik HNS, sve ide po planu a što se tiče akcija vezanih za sljedeće nastupe hrvatske reprezentacije: 2. lipnja u Varaždinu protiv San Marina i četiri dana kasnije u Rigi protiv Latvije. Okupljanje reprezentativaca je prema utvrđenom planu u ponedjeljak do 15 sati u zagrebačkom hotelu Intercontinental. Odmah potom produžuje se u Varaždin gdje će iste večeri u 20 sati reprezentativci trenirati na igralištu Varteksa. U Varaždinu će prenoćiti, a u utorak krenuti u uobičajenu bazu u Čatežu.</p>
<p>No, neće svi stići na vrijeme, kasnit će Vlaović i Šarić koji će izravno u Varaždin, a zanimljivo da će prije njih pristići izravno iz SAD-a Robert Kovač i Jurica Vranješ. Moguće da koji dan zakasni i Robert Prosinečki. Naime, adresu HNS-a je pristigla zamolba Crvene zvezde da puste Roberta Prosinečkog u Beograd na svečano obilježavanje 10. obljetnice Zvezdinog osvajanja naslova europskog prvaka. U HNS-u još s tim u svezi ne mogu ništa decidirano reći, jer se čeka očitovanje Roberta Prosinećkog koji se do sada još nije oglasio. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Osmrtnice s imenima Gopca i Kaleba</p>
<p>»Ovo nije sukob Dalmacije i Zagreba, Metkovića i Zagreba, ovo je odgovor lopovima koji su nam ukrali prvenstvo, poručio je metkovski gradonačelnik i predsjednik rukometnog kluba Stipe Gabrić-Jambo navijačima, te najavio tužbu protiv Antuna Vrdoljaka</p>
<p>METKOVIĆ, 27. svibnja</p>
<p> - Više od pet tisuća navijača i prijatelja Metković Jamba dočekalo je u subotu metkovske rukometaše ispred sportske dvorane u Metkoviću, izvikujući njihova imena, posipajući ih cvijećem i darivajući im pokal kao »moralnim pobjednicima«. Okupljeno je mnoštvo zviždalo na svaki spomen imena Zorana Gopca, Bartola Kaleba, ili Željka Kavrana.</p>
<p>- Ovo nije sukob Dalmacije i Zagreba, Metkovića i Zagreba, ovo nije sukob ili tribina političkih stranaka, ovo je naš odgovor lopovima koji su nam ukrali prvenstvo, poručio je metkovski gradonačelnik i predsjednik kluba Stipe Gabrić-Jambo navijačima, dodavši da će Antuna Vrdoljaka tužiti sudu zbog lažnih izjava. </p>
<p>Direktor kluba Zdenko Dragović zatražio je raspuštanje Skupštine Hrvatskog rukometnog saveza i svih tijela, a ne bude li tako, zatražit će od hrvatske Vlade odluku o sređivanju stanja u hrvatskom rukometu.</p>
<p> Igrači nisu bili previše voljni govoriti, ali su dali do znanja da podržavaju klupsko vodstvo i sve odluke koje bude donosilo, posebno što se tiče odlaska na pripreme reprezentacije.</p>
<p>Tijekom protekla dva dana u Metkoviću su se na mjestima za oglašavanje pojavile osmrtnice s imenima Zorana Gopca i Bartola Kaleba, za kojega je Stipe Gabrić Jambo rekao da su mu zauvijek zatvorena vrata njegovog ureda, te da su ga se građani Metkovića odrekli.</p>
<p>U Zagrebu isključeni sportski direktor Metkovića Dragan Jurković demantirao je javne izjave Antuna Vrdoljaka kako je baš Jurković dobio upute od Jamba o povlačenju s terena i prenio ih igračima.</p>
<p>- Kako ću to učiniti kad sam bio strpan u kut, otkud Vrdoljaku informacija da me naš predsjednik zvao kad imamo svjedoke da su me zvali prijatelji kluba. Igrači su instinktivno napustili teren jer više nisu mogli trpjeti krađu sudaca, govorio je Jurković.
U Metkoviću se komentiraju brzopotezne odluke o registriranju utakmice sa 10-0 u korist Zagreba, te oduzimanja jednog boda Metkoviću, kao i najava novih sankcija prema klubu i pojedincima.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Metkovci ipak dolaze u reprezentaciju!</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Iako se nisu pojavili na okupljanju reprezentacije u nedjelju prijepodne u Zagrebu, rukometaši Metković Jamba će se ipak priključiti nacionalnoj vrsti. Nakon predstave u petak na odlučujućoj utakmici za naslov prvaka, predsjednik metkovskog kluba Stipe Gabrić Jambo je zabranio nastup svojim igračima u reprezentaciji. No, dan kasnije se već predomislio i Metkovci su krenuli prema Čakovcu, gdje će se reprezentacija pripremati za kvalifikacijske utakmice protiv Turske (2. i 9. lipnja) za plasman na EP 2002. u Švedskoj.</p>
<p>- Mislim da je to Jambo rekao u ljutnji. Dan kasnije smo imali sastanak i rekao je da tko je pozvan neka ide u reprezentaciju. Jedino što traži od Hrvatskog rukometnog saveza police osiguranja za nas. Pa ja sam odmah rekao direktoru reprezentacije Ratku Balenoviću da dolazim, govorio je vratar Valter Matošević, dodavši da prema Čakovcu putuju i njegovi suigrači Slavko Goluža i Petar Metličić.</p>
<p>Tako je ipak sve riješeno, iako su već u nacionalnu vrstu bili pozvani Zlatko Saračević i Goran Perkovac, a razmišljalo se i o drugim bivšim reprezentativcima. I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rasikevičius napadnut bejzbolskom palicom</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Rukometaš Zagreba i litvanski reprezentativac, Dalius Rasikevičius doista nema sreće. Nakon što je gotovo godinu dana muku mučio s oporavkom od loma noge, u petak je na tribinama bodrio svoju momčad do naslova prvaka i nakon toga otišao slaviti sa suigračima, ali taj je izlazak ružno završio.</p>
<p>Naime, nakon zajedničke večere, »zagrebaši« su otišli u zagrebačku diskoteku »Saloon«. Kad su krenuli kućama, nastala je prepirka oko izlaska automobila s parkirališta. Rasikevičius je zamolio da mu se pomaknu, da može proći s automobilom, no na to je jedan od prisutnih ušao u diskoteku, vratio se s bejzbolskom palicom i s leđa udario Zagrebova rukometaša po glavi.</p>
<p>Odmah je pozvana hitna pomoć i Rasikevičius je nakon pregleda u Traumatološkoj klinici u Draškovićevoj prebačen u KBC Rebro. Tamo je operiran, sve je prošlo u najboljem redu i Rasikevičius se osjeća dobro.</p>
<p>- Bili smo već svi kod njega u bolnici... Hvala Bogu da je sve u redu. Liječnici kažu da nema straha, Dalius se dobro osjeća, svega se sjeća, normalno priča, kaže direktor Zagreba, Bartol Kaleb.</p>
<p>Kako su rekli liječnici, Litvanac će do petka ostati u bolnici, a potom će još 10 dana biti pod liječničkim nadzorom. Tek nakon toga lijevo krilo Zagreba se može vratiti kući u Litvu. I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Schumacher iskoristio Coulthardovu nesreću</p>
<p>MONTE CARLO, 27. svibnja</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher je pobjedom na Velikoj nagradi Monaca, sedmoj utrci Svjetskog prvenstva formule 1, povećao je svoje vodstvo u ukupnom redoslijedu u odnosu na drugoplasiranoga Britanca Davida Coultharda na 13 bodova. Coulthard je, naime, osvojio samo jedan bod zauzevši šesto mjesto iako je imao najbolju startnu poziciju. No, Britanac je imao veliku nesreću na samom startu utrke jer nije uspio krenuti u krug za zagrijavanje, pa je morao krenuti s posljednje, 22. pozicije. Tako se i ovo šesto mjesto može smatrati uspjehom, a do njega je Coulthard došao zahvaljujući velikom broju odustajanja, jer utrku je završilo samo 10 bolida.</p>
<p>• Rezultati: 1. M. Schumacher (Njem/Ferrari) 1;47:22.561, 2. Barrichello (Bra/Ferrari) + 0.431, 3. Irvine (VB/Jaguar) + 30.698, 4. Villeneuve (Kan/BAR) + 32.454, 5. Coulthard (VB/McLaren) + 1 krug, 6. Alesi (Fra/Prost) + 1 krug...</p>
<p>ukupni redoslijed u Svjetskom kupu, vozači: 1. M. Schumacher 52 boda, 2. Coulthard 40, 3. Barrichello 24, 4. R. Schumacher 12, 5. Heidfeld 8... konstruktori: 1. Ferrari 76 bodova, 2. McLaren 44, 3. Williams 18, 4. Jordan 13, 5. Sauber i BAR po 12... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Varteks - Hajduk 2-4</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Stadion Varteksa</p>
<p>Varteks - Hajduk 2-4 (2-3)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6 - Kristić 6; Andričević 6, Borović 6 - Sabolčki 6,5 (Boban -), Težački 7, Kastel 6, Mukai 6 (Sklepić 6), Hrman 6,5 - Karić 7, Bjelanović 7</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6.5 - Miše 6.5; Sablić 6, Đuzelov 6 - Miladin 6, Leko 7, Musa 6.5, Carević 6 - Bošnjak 6.5, Deranja 6 (Bilić -), Bubalo 8 (Andrić -)</p>
<p>SUDAC: MARIĆ (Zagreb). 5.5 GLEDATELJA: 10.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Leko 15), 1-1 Karić (21 - 11 m), 1-2 Leko (27 - 11 m), 2-2 Bjelanović (29), 2-3 Bubalo (35), 2-4 Bubalo (62)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Miše, Đuzelov, Leko, Carević, Kristić, Miladin, Bošnjak</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stanko BUBALO</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivanišević među najglasnijima u Varaždinu </p>
<p>VARAŽDIN, 27. svibnja</p>
<p> - Noć sa subote na nedjelju u Varaždinu odjekivala je pjesmom Hajdukovih navijača. Već u subotu navečer stigla je Hajdukova ekspedicija u barokni grad gdje ih je već dočekalo nekoliko stotina pristalica. Do jutra već ih je bilo nekoliko tisuća, od kojih mnogi bez ulaznica. Na Varteksovom stadionu na samoj utakmici bilo je oko 5000 splitskih navijača, dok ih je tisuću ostalo vani. Najveću je pozornost među »bijelim« navijačima izazvao Goran Ivanišević. Bio je u subotu navečer tolika atrakcija u varaždinu da je cijela svadba napustila mladence kako bi se svi pojedinačno fotografirali s Goranom. </p>
<p>U nedjelju ujutro u Varaždin je stigao i košarkaš Stojko Vranković, koji je također privukao veliku znatiželju.</p>
<p>Posebno zanimljivo bilo je na malonogometnoj revijalnoj utakmici Varaždina i Torcide. Za Varaždin je, među ostalima, nastupao predsjednik Varteksa Anđelko Herjavec, a za Torcidu je zaigrao i Goran Ivanišević. Pobijedili su Varžadinci 7-3. </p>
<p>Istina, uzvratili su Hajdukovi navijači. Uistinu, više od polovice tribina Varteksovog stadiona bilo je ispunjeno Hajdukovim navijačima. Gotovo cijela istočna tribina i dobar dio zapadne tribine bio je obojen u bijelo. Što je posebno rijetko, prije utakmice nisu se uopće začule međusobne uvrede suparničkih navijačkih tabora. Među najljepšim Hajdukovim navijačima na tribinama bili su Goran Ivanišević, stari Hajdukovi nogometaši koji nisu bili među prvom 11-toricom; Đolonga, Srna, Bradeljić i Jerković. Varteks je na zagijavanje na teren ušao s majicama na kojima je pisalo - 1996. Aludirali su s tim potezom Varaždinci na 1996. godinu kada im je Hajduk pobjedom oteo naslov iz ruke u posljednjem kolu prvenstva. A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Ovo je utakmica sezone«</p>
<p>Ivan Leko, kapetan Hajduka: »Bilo nam je jako o teško igrati jer smo bili pod velikim pritiskom. Znali smo predobro što nam znači ova utakmica, znali smo da je Varteks neugodan suparnik na svom terenu. No, bili smo bolja momčad, od prve smo minute jurnuli po pobjedu. Mislim da u ovoj sezoni nije odigrana bolja utakmica u Hrvatskoj od ove. Ambijent je bio fenomenalan kao da se igra u Splitu. Bio sam siguran kod izvođenja slobodnog udarca iz kojeg sam postigao prvi pogodak, isto kao i kod izvođenja 11-erca. Bila mi je ovo prekrasna oproštajna utakmica u dresu Hajduka i zahvaljujem se svima što su mi omogućili da s krunom odem u Europu.« </p>
<p>Branko Janžek, trener Varteksa: »Bila je to vrlo zanimljiva utakmica s mnogo zgoditaka, no ipak mislim da nije bila na nekoj posebnoj razini. Varteksovi igrači pali su pod utjecaj pritisaka navijača uoči utakmice i atmosfere koja je vladala na stadionu. Kod prvog Hajdukovog gola mislim da nije bio prekršaj, a također mislim da 11-erac nije postojao. Kod trećeg pogotka igrači su se žalili da su prije izvođenja lopte iz kornera začuli zvižduk misleći da je to zvižduk suca Marića, stali su i omogućili da Bubalo postigne zgoditak.« </p>
<p>Branko Grgić, predsjednik Hajduka: »Poslije rođenja sina Marka, ovo mi je najsretniji trenutak u životu. Došao sam u Hajduka kada je on bio 'mrtav', a sada smo uspjeli osvojiti naslov prvaka.« </p>
<p> Stipe Pletikosa: » Poslije pobjede nad Dinamom u doigravanju, ostvarili smo osam uzastopnih uspjeha i to je doprinijelo da budemo prvaci. Sada će mi lakše biti otići iz Hajduka.« D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo s pobjedom, ali bez krune </p>
<p>Dinamo je, posebno tijekom jeseni, prosijao mnogo bodova na gostovanjima i teško je sve to bilo nadoknaditi u situaciji kad se Hajduk zahuktao. A nedjeljna Dinamova utakmica protiv Koprivničanaca doslovce je protekla s navijačkim očima na travnjaku Maksimira i ušima u Varaždinu </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Dinamo je svoje uredno odradio, Slaven Belupo je pregažen u Maksimiru. Boško Balaban je zabio tri gola, je li to bio njegov oproštajni »hat-trick« u »modrome« dresu? Kapetan Tomo Šokota je dodao i svoja dva pogotka, a odličnu igru začinio je i sa četiri asistencije prilikom ostalih golova! Napokon, Igor Cvitanović je u 69. minuti postigao svoj 300. pogodak u Dinamovoj majici, minutu potom napustio je travnjak ispraćen ovacijama oko osam tisuća gledatelja. Bila je ovo sigurno zadnja prvenstvena Cvitanovićeva utamica za Dinamo, prestigao je dosadašnji rekord Dražana Jerkovića i odlazi iz Maksimira kao najbolji strijelac u povijesti kluba.</p>
<p>Međutim, sve to nije bilo dovoljno da se u Maksimiru u nedjelju proslavi i naslov! Dinamo je, posebno tijekom jeseni, prosijao mnogo bodova na gostovanjima i teško je sve to bilo nadoknaditi u situaciji kad se Hajduk zahuktao. A nedjeljna Dinamova utakmica protiv Koprivničanaca doslovce je protekla s navijačkim očima na travnjaku Maksimira i ušima u Varaždinu. Već zaboravljeni detalji kad su navijači na utakmice dolazili s malim radio-prijemnicima u ruci ovaj su put bili oživljeni na Dinamovu stadionu.</p>
<p>Prvi je put Maksimir »poludio« u 19. minuti kad je stigla vijest iz Varaždina da je dosuđen jedanaesterac za Varteks! Minutu potom Karić je zabio gol iz svog jedanaesterca, Balaban je već ranije donio Dinamu vodstvo i u tim trenucima je zagrebački klub bio prvak. »Šampioni, šampioni« - orilo se s maksimirskih tribina...</p>
<p>No, euforija je trajala tek sedam minuta, radio-reporteri donijeli su informaciju da Hajduk u Varaždinu vodi 2-1. No, Bad Blue Boysi nisu odustali, još su jače počeli bodriti »dinamovce«, a tri minute kasnije, u 28. minuti maksimirske utakmice iznova se začuo euforični navijački urlik sa sjevera i istoka! Nije Dinamo zabio gol, ali je zato u Varaždinu to učinio Bjelanović i opet izjednačio, opet je Dinamo bio prvakom! Ali samo pet minuta, do novoga vodstva Hajduka... </p>
<p>I tada kao da su svi u Maksimiru prestali vjerovati u Varaždince. Nastalo je zatišje, Dinamo i Slaven Belupo igrali su lijepu utakmicu za oko, Dinamo se raspucao i zabijao golove, otklonivši sumnje zločestih da će Zagrepčani do zadnje minute držati Varaždince »u šahu« i ukoliko rezultat iz Varaždina Dinamu ne bude išao u prilog, onda bi Dinamo trebao pustiti koprivničkoj momčadi da prestigne Varteks na ljestvici.</p>
<p>Kad se već činilo da je Maksimir zamro, da će visoka pobjeda ostati praćena šutnjom s tribina, stigao je i taj pogodak Igora Cvitanovića u spomenutoj 69. minuti. »Cvita tristo puta hvala«, taj je transparent izvješen na sjeveru dobio svoju punu vrijednost, Cvitanović je zabio svoj tristoti gol za Dinamo i razbudio tribine... Do kraja utakmice navijanje je odjekivalo Maksimirom, više nikome nije bilo važno što se događa u Varaždinu, Dinamova je visoka pobjeda razgalila navijače i oproštaj sa sezonom protekao je u dobrome raspoloženju. Dinamo je osvojio jedan trofej, pobjednik je Kupa, naslov državnoga prvaka ovaj je put otišao u Split. Nakon šest godina... </p>
<p>Na kraju su Dinamovi nogometaši s travnjaka ispraćeni Liverpoolovom himnom »You'll never walk alone«, navijači su dugo skandirali ime kluba, bio je to, unatoč svemu, lijep završetak sezone na zagrebačkom stadionu. Lijep, kulturan i gospodski... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo - Slaven Belupo 6-2 </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Stadion u Maksimiru</p>
<p>Dinamo - Slaven Belupo 6-2 (2-0) </p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Tokić 6.5; Leutar 6, Drpić 6, Polovanec 6.5 - Mikić 6.5, Leko 6.5, Agić 7, Cvitanović 8 (Jurić -) - Balaban 8.5 (Pilipović 6), Šokota 8.5 (Zahora -)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 5 - S. Bošnjak 5; Crnac 5.5 (P. Bošnjak -), Kacić 5 - Amižić 5, Ferenčina 5.5, Radiček 6; Mužek 6 (Geršak 5.5) - Jurčec 6 (Kovačević 5), Dodik 5.5, Bajsić 6</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6. GLEDATELJA: 8000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Balaban (12), 2-0 Balaban (42), 3-0 Šokota (48), 4-0 Balaban (62), 4-1 Bajsić (63), 5-1 Šokota (67), 6-1 Cvitanović (69), 6-2 Radiček (82)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boško BALABAN</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Kao da smo cijelu sezonu radili nizašto«</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Ilija Lončarević, trener Dinama: - Napravili smo ono što smo i tražili, svoj smo posao obavili do kraja. Nažalost, nismo osvojili prvo mjesto... Nemam u sebi nikakav osjećaj tragedije ili velikoga nezadovoljstva. Doduše, osjećam malu prazninu, ali ona će do jutra već proći. Drago mi je da se na ovoj utakmici pokazalo da su Dinamovi igrači i navijači jedno, da su skupa. To je najvažnije i to je dobitak za sljedeću sezonu. Naravno, čestitam Hajduku i želim mu sve najbolje u kvalifikacijama za Ligu prvaka.</p>
<p>• Gdje ste, zapravo, izgubili prvenstvo?</p>
<p> - Teško je to decidirano reći. U svim utakmicama gdje nismo osvojili tri ili barem jedan bod. Kiksali smo svojedobno protiv Slavena Belupa na svom terenu, pa nedavno protiv Varteksa u gostima... Šteta što smo kasno uhvatili koncentraciju i kontinuitet igara. Da smo u tome uspjeli barem jednu utakmicu ranije, vjerujem da bismo bili prvaci.</p>
<p> Mladen Frančić, trener Slavena Belupa: - Danas smo malo razočarali, no teško je bilo očekivati da ćemo se nakon posljednjih kikseva vaditi baš sada protiv Dinama. Nismo iskoristili svoje prilike i Dinamo nas je kažnjavao. Slaven Belupo je već dvije godine uzastopno na petom mjestu i mislim da je to veliki uspjeh.</p>
<p> Igor Cvitanović: - Čestitam Hajduku na prvom mjestu. Što se tiče ove utakmice, mi smo zasluženo pobijedili, imali smo dosta prilika, a dosta smo ih i iskoristili. Zadovoljan sam što sam postigao 300. pogodak, čime sam na neki način obilježio svojih 12 godina u Dinamu. Iz ovoga kluba odlazim jako sretan i ponosan. Zahvaljujem se navijačima i treneru Lončareviću, koji je, za razliku od prijašnjih trenera ove sezone, vjerovao u mene.</p>
<p> Tomo Šokota: - Mislim da još nitko nije ovako nadigrao Slaven Belupo... Čestitam Hajduku naslov prvaka, zasluženo su prvi. Mi smo prvenstvo izgubili protiv Varteksa. Čudno se osjećam... Kao da smo cijelu sezonu radili nizašto. Naučili smo na trofeje, pet godina smo prvaci. Trebat će nam dosta vremena da ovo zaboravimo.</p>
<p>Jasmin Agić: - Ostaje osjećaj gorčine. No, pokazali smo da možemo spojiti nekoliko dobrih igara u kontinuitetu. Šteta je što smo se kasno probudili.</p>
<p>Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik:</p>
<p>- Nisam razočaran, ali nije mi svejedno jer bih volio da smo osvojili jedno i drugo. No, kad je već tako - nama kup, njima prvenstvo - onda neka tako bude. No, ne zadugo, jer ćemo iduće godine ponovno uzeti oba trofeja.</p>
<p>Zanimalo nas je kako je gradonačelnik saznao tko je prvak, budući da se to preko maksimirskih zvučnika uopće nije moglo saznati, jer je tamo na djelu čudna praksa da se uopće ne javljaju rezultati s drugih terena:</p>
<p>- Imali smo neki tranzistor i tako smo saznavali što se događa. Nažalost, vijesti baš nisu bile dobre. Z. A., M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Gradskom vrtu Osijek - Zagreb 2-1 </p>
<p>Sve je na zatvaranju prvoligaške sezone u Gradskom vrtu bilo je daleko ispod razine profesionalnog nogometa, što nikako nije na diku ni osječkom, a ni zagrebačkom klubu </p>
<p>OSIJEK, 27. svibnja</p>
<p> - Jedinu korist s nedjeljne utakmice Osijek - Zagreb ponijeli su oni malobrojni gledatelji koji su se smjestili na istočnu tribinu - i dobro nasunčali! Sve ostalo, na zatvaranju prvoligaške sezone u Gradskom vrtu bilo je daleko ispod razine profesionalnog nogometa. I jedni i drugi, istina, u »šarenim« sastavima, prikazali su nogomet koji nikako nije na diku ni osječkom, a ni zagrebačkom klubu. Budući da se igralo i pred rekordno malim brojem gledatelja, jasno je zbog čega je sveukupni dojam o posljednjoj utakmici sezone - očajan. </p>
<p>U prvom dijelu »zagrebaši« su bili nešto aktivniji i stvorili više prilika. Franja se tri puta u samom začetku utakmice našao u idealnim pozicijama, ali je Balić ostao nesavladan.</p>
<p> Početak drugog poluvremena, ipak, dao je naslutiti malo nogometnog zadovoljstva za mali broj promatrača. U 53. minuti Osječani su, naime, uspjeli povesti pogotkom Stjepana Jukića. Onda je Zlatko Kranjčar povukao važan potez za tijek utakmice. U 61. minuti, istodobno, ubacio je u igru trojicu svježih igrača. Dvojica od njih, Kosić i Popović »skuhali su« Osječanima neugodnost. Prvi je s desne strane centrirao, lopta je zahvatila nekog od Osječana i dobila neobičnu putanju, došla na sasvim drugu stranu, gdje je pritrčao Popović i iz blizine lako zatresao mrežu - 1-1. </p>
<p>I Vlado Bilić, trener Osijeka može se pohvaliti da je odabrao pravu izmjenu. Pružio je priliku posljednjih 20-tak minuta za isticanje Goranu Ljubojeviću, napadaču mlade reprezentacije Hrvatske (U 20) koji je to znao iskoristiti. Izravno je sudjelovao i kod pobjedonosnog pogotka. Lijepo je, u 76. minuti, prevario dvojicu Zagrebovih igrača, a onda u 16-ercu pronašao Neretljaka. Snažni stoper Osijeka kojim su očito dosadili neuspješni naleti suigrača, našao se na gotovo istom mjestu s kojeg je Jukić postigao vodeći pogodak te ponovio isto - gađao uspješno u lijevi kut nemoćnog Dragana Stojkića.</p>
<p>• Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - ZAGREB 2-1 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Balić 6.5, Beširević 6.5, Vuica 6, Neretljak 6.5, Popescu (od 10. Knežević 5.5), Brkić 5, Godar 5, Balatinac 6, Jukić 6.5, M. Vuka 5, (od 69. Ljubojević 6.5), Mitu 5.5, (od 78. Zrilić -)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6, Surać 5.5, Pirić 5 (od 61. Dasović 5), Bešić 5.5, Bulat 6, Stavrevski 5.5, Perić 6, Štrok 5 (od 61. Kosić 5.5), Šimić 5, (od 61. Popović 6), Franja 5, Lovrek 5</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6. GLEDATELJA: 400</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jukić (53), 1-1 Popović (65), 2-1 Neretljak (76)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bešić, Zrilić, Beširević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mato Neretljak D. K.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Marsonia - Hrvatski dragovoljac 2-1 </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 27. svibnja</p>
<p> - U posljednjem kolu prvenstva Marsonia je pobijedila Hrvatski dragovoljac sa 2-1 i tako se časno oprostila od svojih navijača. Marsoniju sad očekuju dvije kvalifikacijske utakmice protiv TŠK (petog iz Druge lige) za ponovni ulazak u Prvu ligu. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - H. DRAGOVOLJAC 2-1 (1-1)</p>
<p>MARSONIA: Princip 7, Švađumović 5.5, Markovinović 6, (od 73. Karlović) Barišić 5.5, Tadić 5.5, Zovko 5.5, Tomas 6, Gazilj 5.5, (od 78. Mikulić -), Olić 6, Ostojić 6, Alić 6.5, (od 46. Vujić 5.5)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Skočibušić 6, Dujmović 6, Fumić 5.5, Novak 5.5, Petrović 5.5, (od 46. Lamešić 5.5), Kablar 5.5, Galić 5.5 (od 80. Vukojević -), Kiseljak 6.5, Petričević 6, Bošnjak 6.5, Katulić 6 (od 58. Novaković 5)</p>
<p>SUDAC: Ivan Katuša (Čakovec) 7</p>
<p>GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Alić (28), 1-1 Petričević (29), 2-1 Olić (52)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tomas, Dujmović</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan Princip (Marsonia) J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte će sama organizirati lov na Karadžića i Mladića?</p>
<p>Haaška tužiteljica zatražila je od UN-a da poveća proračun Haaškom sudu, koji trenutačno iznosi 100 milijuna dolara</p>
<p>LONDON, 27. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Haaška tužiteljica Carla del Ponte zatražila je od UN-a da poveća proračun Haaškom sudu, koji trenutačno iznosi 100 milijuna dolara, kako bi sama organizirala ekipu agenata koji bi pomagali u hvatanju Radovana Karadžića i Ratka Mladića, javio je u nedjelju Sunday Times. Nakon nekih njezinih ranijih izjava o nedjelotvornosti SFOR-a u hvatanju ratnih zločinaca, ta vijest nova je potvrda da haaška tužiteljica nije zadovoljna slabim uspjehom međunarodnih snaga na tom području.</p>
<p>Jacques Klein, visoki dužnosnik UN-a u BiH, priznao je u izjavi za Sunday Times da je Karadžićev boravak na slobodi »jasna prepreka« pomirenju u BiH. Upozorio je, međutim, kako bi, čak i da Carla del Ponte uspije dobiti specijalnu postrojbu, za hvatanje Karadžića i Mladića trebalo dugo vremena. »Potrebni su mjeseci treninga. Cilj je uhititi, zatvoriti i držati u zatvoru do suđenja, a ne eliminirati«, smatra Klein. </p>
<p>Neimenovani francuski časnik SFOR-a rekao je pak britanskom listu da su sve zemlje tijekom pet godina prikupile obavještajne podatke koji se ne mogu »samo tako predati novoj ekipi«. </p>
<p>Pozivajući se na »vojnoobavještajne časnike u SFOR-u«, Sunday Times tvrdi da bi nezavisna akcija hvatanja ratnih zločinaca ugrozila i pokušaje CIA-e da uđe u trag Karadžiću. CIA pokušava potkupiti njegove bivše tjelohranitelje da ga izdaju, a Washington nudi nagradu od pet milijuna dolara za informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja. </p>
<p>Neki promatrači smatraju da bi srpske vlasti prije bile spremne žrtvovati Karadžića, nego Mladića. Potonji je, prema izjavi jednoga zapadnog diplomata, za Srbe »nacionalni junak te vjerojatno živi u zaštićenom nuklearnom bunkeru«. No mnoga izvješća u zadnje vrijeme govorila su o tome da se Mladić često slobodno šeće Beogradom. </p>
<p>Florence Hartmann, glasnogovornica Carle del Ponte, izjavila je kako haašku tužiteljicu ništa ne sprečava da angažira »ekipu samo za otkrivanje« ratnih zločinaca. Ta ekipa, rekla je, ne bi pokušala izvršiti uhićenje. Glasnogovornica je navela primjere u kojima su slične policijske ekipe pomogle Tribunalu da uđe u trag osobama odgovornim za genocid u Ruandi. Te su osobe zatim uhapšene u Francuskoj, Britaniji, Belgiji i Danskoj. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Novi rasni nemiri u okolici Manchestera </p>
<p>Neredi u Oldhamu počeli su napadom skupine bijelih mladića na tzv. azijsku četvrt/Među bijelim napadačima bilo je pripadnika ultradesnice/ Azijci su prethodno neke dijelove grada proglasili »zabranjenom zonom« za bijelce/Lani je u siromašnom Oldhamu zabilježeno 600 rasnih sukoba </p>
<p>LONDON, 27. svibnja</p>
<p> - Posebne policijske postrojbe za suzbijanje nereda sukobile su se u noći sa subote na nedjelju sa stotinama azijskih mladića, koji su izazivali nerede u Oldhamu kraj Manchestera. Petsotinjak mladića, oboružanih molotovljevim koktelima i ciglama, borilo se s policajcima, te zapalilo jednu gostionicu i više automobila. U tim žestokim rasnim neredima, koji su zatekli i prenerazili Britaniju, ozlijeđeno je 15 policajaca, te uhapšeno 17 osoba. </p>
<p>Do nasilja je došlo nakon što je grupa bijelih mladića napala kuće u kojima žive azijski imigranti. Oni su prethodno prosvjedovali zato što su Azijci, nastanjeni u Oldhamu, neke zone grada proglasili »zabranjenom zonom« za bijelce. Među bijelim prosvjednicima bilo je dosta pripadnika rasističke i ultradesničarske organizacije »Nacionalna fronta«. Njihov istup isprovocirao je pak mlade Azijce, čiji su roditelji doselili u Oldham iz Pakistana i Bangladeša. Okupilo se stotinjak njih te su na jedan pub u susjedstvu počeli bacati cigle i zapaljive bombe. Broj sudionika nereda ubrzo je narastao na 500, a suprotstavilo im se 200 policajaca. Policija je usprkos specijalnoj opremi za suzbijanje nereda - palicama, šljemovima i štitovima - na trentke morala uzmicati pred gomilom, iz koje je ispaljeno i nekoliko pucnjeva. Srećom, nitko nije bio ranjen vatrenim oružjem. </p>
<p>Ashid Ali, presjednik Udruženja mladeži iz Pakistana i Bangladeša u Oldhamu, izjavio je nakon nereda da su ultradesničarske organizacije već tjednima pokušavale isprovocirati nasilje. »Nažalost, sada će cijela Britanija gledati na ovo kao na nered između policije i mladih Azijaca, premda je očito da su stvar izazvali bijeli mladići«, tvrdi Ali. Policija priznaje da su napetosti tinjale, ali tvrdi kako nitko nije mogao predvidjeti da će one izbiti na površinu takvom žestinom. »Policajci su bili pod baražnom vatrom zapaljivih bombi od 21.30 pa do četiri ili pet ujutro. Bilo je to doista strašno«, izjavio je u nedjelju šef manchesterske policije Eric Hewitt. </p>
<p>Poznavatelji prilika u Oldhamu smatraju da je to mjesto već dugo bure baruta. Lani je tamo zabilježeno više od 600 rasističkih incidenata. No dok su drugdje u Britaniji na meti rasističkih napada najčešće obojeni doseljenici, u Oldhamu su 60 posto svih žrtava bijelci. Tipičan je slučaj jednog 76-godišnjeg umirovljenika, koji je u travnju iz čista mira bio teško pretučen u azijskoj četvrti, kada se tim putem vraćao kući s utakmice. </p>
<p>Razlozi za nasilje u tom kutku Engleske mnogostruki su, ali počinju nezaposlenšću i siromaštvom. Mladi Azijci u Oldhamu nemaju dobrih izgleda za zaposlenje niti pred njima stoji neka privlačna budućnost, pa se iživljavaju na svojim bijelim susjedima. Neki od njih tvrde da se sada osvećuju za rasističke napade koje su njihove obitelji pretrpjele još pred nekoliko generacija. Pojedini promatrači misle da su sukobi u Oldhamu djelomično i plemenske naravi, odnosno da tamošnji azijski mladići, nemajući ništa drugo, brane svoj »teritorij«. Liberalni političar Simon Hughes kritizirao je nakon nereda u Oldhamu poviku konzervativaca protiv doseljenika i azilanata, te rekao da to »ne pomaže situaciji«. </p>
<p>U pokušaju da se smiri situacija, vlasti su već ranije imenovale službenu ekipu, koja mora istražiti kako da poboljša život pakistanske i bangladešanske doseljeničke zajednice u Oldhamu - od obrazovanja i zapošljavanja, pa do životnih uvjeta. No za to će biti potrebno dugo vremena - predugo za mnoge stanovnike Oldhama, koji strahuju od novih sukoba. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Schröderov diplomatski gaf u Beču </p>
<p>Njemačkom kancelaru prigovaraju da se u Beču najprije sastao s oporbom i intelektualcima protivnicima vlade, a zatim s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüsselom</p>
<p>BERLIN, 27. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Iako njemački kancelar Gerhard Schröder još nije javno ni riječi progovoriti »o porculanu« koji je njemačka diplomacija »razbila« u Washingtonu, sve upućuje na to da se iza berlinskih političkih kulisa panično pokušavaju skupiti krhotine. Aktuelna njemačka vanjskopolitička pozicija, kako ocjenjuje nedjeljni Welt am Sonntag ostavlja dojam kao da je jedini pozitivni njemački vanjskopolitički bod bilo subotnje vjenčanje Petera Kohla (35), mlađeg sina Helmuta Kohla u Istambulu s Turkinjom Lif Sözen (31). Naime, u intervjuu koji je vodio bivši šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel (u ulozi novinara) s turskim ministrom vanjskih poslova Ismailom Çemom, svom je turskom sugovorniku postavio pitanje o značenju te medijski spektakulane ženidbe za njemačko - turske odnose. Ostalo, gotovo sve što se je proteklih dana Nijemcima događalo na međunarodnom diplomatskom parketu, njemački mediji označavaju kao blamažu njemačke diplomacije. </p>
<p>Blamažom je ocijenjen i put njemačkog kancelara Schrödera u Beč. Welt am Sonntag polazi od toga da je njemačka diplomacija od doba Otta von Bismarcka do Schrödera znala, kako je pedagoški podsjetio komentator Michael Stürmer, »da se u diplomaciji vjerodostojnost teško dobiva, a lako gubi«. List kao i mnogi konzervativni komentatori drže da je Berlin pogriješio što je bezrezervno podupirao sankcije Europske unije protiv Beča zbog ulaska desnih populista Jörga Haidera u austrijsku koalicijsku vladu.</p>
<p>Schröder je, prema njima, pogriješio što se u Beču najprije sastao s oporbom i intelektualcima protivnicima vlade, a zatim s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüsselom. To što su dva kancelara postigla suglasnost da se do kraja švedskog predsjedateljskog mandata u EU izbore za sedmogodišnje ograničenje slobodnog kretanja radne snage s Istoka kao da nije ni primijećeno.</p>
<p>Blamaža koja traje jest curenje tajnog izvješća njemačkog veleposlanika u Washingtonu Jürgena Chroboga. Osim srdžbe koja dolazi iz Washingtona i Moskve u Berlinu oporba i novinari koriste pikanterije koje, u najmanju ruku, nisu ugodne njemačkom kancelaru. Tako, primjerice, za nedavnog susreta Nijemca s jordanskim kraljem Abdullahom, novine su odmah zlurado citirale Schröderovo mišljenje o kralju iz razgovora iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući: »...konstruktivan ali potpuno nemoćan«. </p>
<p>Osim toga, oporba u Reichstagu već »oštri noževe« i očekuje veleposlanika Chroboga i kancelarova glavnog vanjskopolitičkog savjetnika Michaela Steinera. Za potonjeg se berlinskim političkim kuloarima tvrdi da mu je »curenje« iz Washingtona namješteno. Čini se da je samo pitanje čija će glava pasti zbog skandala,odnosno hoće li pasti obje. Uzgred, kad smo kod savjetnika Steinera, on je sjajan vanjskopolitički znalac. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Haider oštro kritizirao Schrödera </p>
<p>BEČ, 27. svibnja</p>
<p> - Čelnik austrijske ekstremne desnice Joerg Haider u subotu je oštro kritizirao njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji je otputovao iz Beča nakon dvodnevnog posjeta Austriji. </p>
<p>Haider je Schröderu prigovorio što je na konferenciji za novinare branio odluku zemalja EU-a o donošenju sankcija protiv Austrije.</p>
<p>U veljači 2000. 14 članica EU-a odlučilo je protiv Austrije donijeti sankcije zbog sudjelovanja u vladi te zemlje ekstremne desnice. Sankcije su ukinute u rujnu prošle godine.</p>
<p> »Schröder je ponovno dokazao da je nepravedan prema Austriji«, kazao je Haider. </p>
<p>Schröder je tijekom posjeta Austriji puno više vremena posvetio kontaktima s predstavnicima oporbe nego susretu s kancelarom Wolfgangom Schuesselom.</p>
<p> »Schroeder se ponaša kao feudalac u 19. stoljeću s debelom cigarom i uz to se trudi da ima puno stila«, ocijenio je Haider.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Optužnica protiv Kohlova ministra unutarnjih poslova</p>
<p>Afera za aferom, kao posljednja s Manfredom Kantherom, samo pojačavaju krizu vodstva CDU / Predsjednica stranke Angela Merkel ne uspijeva rasvijetliti aktualne afere i učvrstititi autoritet na čelu stranke</p>
<p>BERLIN, 28. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Državno odvjetništvo pokrajine Hessen u Wiesbadenu podiglo je optužnicu protiv Manfreda Kanthera, bivšega ministra unutarnjih poslova u vladi kancelara Helmuta Kohla, zbog ilegalnoga financiranja njihove stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU). Kanther i druga dvojica stranačkih vođa iz pokrajine Hessen optuženi su za ilegalni transfer 21 milijun maraka iz Njemačke u Švicarsku, kako bi se novac sklonio od javnoga nadzora. </p>
<p>Kanther je početkom prošle godine priznao postojanje milijuna na švicarskim računima, izjavivši kako je riječ o ostavštini bogatih Židova. On je nakon otkrića skandala odmah dao ostavku na mjesto zastupnika u Bundestagu i potpuno se povukao iz političkoga života. Do ostavke bivši je ministar unutarnjih poslova slovio kao »čovjek reda i zakona«. Kantherov se potez isticao kao primjer za njegova šefa stranke i vlade Kohla koji nije podnio ostavku. Štoviše, odbio je iznijeti imena donatora u ilegalne fondove.</p>
<p>Kantherova hessenska CDU počela je zbog toga skandala gubiti povjerenje birača. Međutim, na prošlim je izborima, ipak, dobila većinu te je s liberalima (FDP) formirala konzervativno-liberalnu koaliciju u Wiesbadenu. Kritičari su pobjedu pripisivali upravo činjenici da optužnica protiv Kanthera nije bila podugnuta prije. </p>
<p>Postupak koji je vođen u Bonnu protiv dugogodišnjega predsjednika CDU Kohla zbog ilegalnoga financiranja prekinut je, tako da se bivši kancelar izvukao samo s novčanom kaznom od oko 30.000 DEM. No, Kohlu sada još prijeti navodni transfer novca u CDU fondove od Francuza za privatizaciju rafinerije Leuna. Gotovo sve istrage o ilegalnome finaciranju CDU bivši kancelar komentira s riječima »to je prljava medijska kampanja« ili »pokušaj kriminalizacije mene i moje stranke«.</p>
<p>U drugoj aktualnoj CDU aferi, na političkoj površini jedva se održava berlinski demokršćanin Klaus Landowsky, zbog milijunskih ilegalnih donacija Lotta. </p>
<p>Treća afere u kojoj je akter predsjednik vlade njemačke pokrajine Saske Kurt Biedenkopf možda je najbolnija za stranku nakon brodoloma s Kohlom. Naime, nakon odlaska Kohla zbog njegovih afera, Biedenkopf je slovio kao CDU legenda koja živi i na istoku Njemačke. Biedenkopf se najprije našao na udaru kritike zbog takozvane »stanarske afere«. Njemu se prigovara da je plaćao prenisku stanarinu za službeni stan u zgradi vlade. Sporno je također i angažiranje zaposlenih u vladinoj zgradi u njegovoj privatnoj kući, kao i to što je njegova supruga koristila službeni automobil.</p>
<p>Novine su otkrile da je »kralj Kurt«, kako zovu Bidenkopfa, u rujnu 1999. godine prihvatio poziv svog prijatelja, građevinskog poduzetnika Maxa Schleretha na besplatno krstarenje luksuznom jahtom u Monte Carlo. Prethodno se saski premijer osobno založio za Schleretha u pravnom sporu do kojeg je došlo kada je njegova tvrtka kupila gradilišta u blizini dresdenske zračne luke. Zahtjevi za Biedenkopfovom ostavkom stižu čak i iz redova njegove vlastite stranke CDU. Unatoč svemu, Biedenkopf , pak, i dalje tvrdi da će na dužnosti saskog premijera ostati sve do isteka njegovog mandata 2003. godine. </p>
<p>Afere samo pojačavaju krizu vodstva CDU. Predsjednica stranke Angela Merkel ne uspijeva rasvijetliti aktualne afere (uključujući i »staru« Kohlovu u slučaju privatizacije istočnonjemačke rafinerije Leuna) i učvrstititi autoritet na čelu stranke. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sve zaoštreniji odnosi SAD i Europe</p>
<p>Brojni su nesporazumi između SAD i EU, od elektronskog prisluškivanja i genetski obrađene hrane do neslaganja oko pranja novca i »razočaravajuće« odluke Washingtona da odbaci sporazum iz Kyota o globalnom zagrijavanju / Najopasnije je ipak neslaganje oko američkog proturaketnog štita </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Dokle će se Sjedinjene Države ponašati bahato i iritirati, ali istodobno i privlačiti ostatak svijeta? Odgovor na razini dosjetke mogao bi glasiti: dotle dok budu najsnažnije i sve dok će se u SAD doseljavati milijun stranaca godišnje, a daljnji milijuni budu čekali da im to uspije. </p>
<p>Američka bahatost čini se bezgraničnom. Popis neslaganja s većinom svijeta raste iz dana u dan. I sve brže otkako je u siječnju nastupila nova administracija. Sve brojniji su i zaokreti. Najnoviji: posljednjih dana svog boravka u Bijeloj kući Bill Clinton je potpisao tzv. Rimske dokumente iz 1998., globalni sporazum o uspostavi stalnoga Međunarodnog kaznenog suda. Sporazum je postignut poslije višegodišnjih pregovora i dosad ga je potpisalo 138 država, a 32 i ratificirale (među njima i Hrvatska). Stupit će na snagu kad ga ratificira 60 država. Među sedam država koje nisu prihvatile Rimske dokumente, uz SAD našli su se Izrael, koji u pravilu uvijek glasa kao i SAD, ali i »neodgovorne države«, kakvima Amerikanci proglašavaju Libiju i Irak, a uz njih je bila i u pravilu protivnički raspoložena Kina. Dio američke administracije i Kongresa sada nastoji poništiti Clintonov potpis i pritišću ostale zemlje da odbace sporazum. Predstavnički dom je usvojio zakon kojim se obustavlja vojna pomoć onim zemljama koje ratificiraju sporazum i zabranjuje sudjelovanje američkih vojnika u mirovnim operacijama UN ako izričito ne budu izuzeti od kaznene odgovornosti pred međunarodnim ili stranim sudovima. Čak se odobrava Washingtonu da upotrijebi i silu kako bi oslobodio eventualno uhićene Amerikance - uključujući i one koji bi bili držani u Nizozemskoj, gdje će biti sjedište suda. Ne žele da neka institucija izvan američke kontrole dobije nadležnost nad američkim vojnicima. </p>
<p>Drugim riječima, Amerikanci žele na svaki način zaštititi svoje momke bez obzira što počine. Primjerice, jesu li bili samo nepažljivi, kao sa žičarom u Italiji. Ili su im se »omakla« neshvatljiva zvjerstva, kao američkim vojnicima u vijetnamskom selu My Lai. Glavna tajnica Međunarodne komisije pravnika, Louise Doswald-Beck, ocijenila je izglasanje zakona u Predstavničkom domu perverznim i ako doista bude usvojen, tj. ako prođe Senat i potpiše ga predsjednik, značit će da SAD kažnjava one zemlje koje nastoje da počinitelji genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti budu privedeni pravdi. </p>
<p>Pa i među saveznicima u Europi raste neraspoloženje prema američkoj politici. U razmatranjima globalnih strateških tema još uvijek neizbježni Henry Kissinger upravo je na sastanku Atlantskog vijeća, koje zagovara što snažnije transatlanske veze, iskazao zabrinutost odnosima SAD i EU. Bio je začuđen misijom EU, pod vodstvom švedskog premijera Gorana Perssona kao predsjedavajućeg EU, koja je početkom svibnja otišla u Sjevernu Koreju kako bi ispunila pukotinu nastalu američkom tvrdom politikom prema Pyongyangu. Brojni su i drugi nesporazumi između SAD i EU, od elektronskog prisluškivanja i genetski obrađene hrane do neslaganja oko pranja novca i »razočaravajuće« odluke Washingtona da odbaci sporazum iz Kyota o globalnom zagrijavanju. No, najopasnije je neslaganje oko američkog proturaketnog štita. EU se brine zbog troškova, nove utrke u naoružavanju i izazivanja Rusije i Kine, a kako je Peking uvjeren da je »štit« usmjeren protiv Kine, te da će potaći novu utrku u naoružavanju i ugroziti svjetski mir, Kina i EU su povodom »štita« bliži nego EU i SAD. </p>
<p>I da odgovorimo na pitanje s početka - dokle će potrajati sadašnja američka bahatost? Na razini dosjetke - dok se ne raspukne od nadimanja. Ozbiljno - dotle dok SAD bude jedina svjetska supersila i razlika u moći prema ostalima tako velika kao sada. No, i najveće sile malaksavaju i nestaju s pozornice svijeta, kako nas uči prošlost od starog Rima do Britanskog imperija. Među mnogima, na tu činjenicu podsjeća i Shahid Javed Burki, ekonomist obrazovan na Harvardu i Oxfordu, donedavno visoki službeni Svjetske banke, sada ravnatelj savjetničke tvrtke u Washingtonu. Dokazuje da - pod uvjetom da se sadašnji trendovi nastave - američka nadmoć barem u gospodarskom smislu neće trajati duže od 25 godina. Do 2025. godine Kina će biti najsnažnija gospodarska sila svijeta, a SAD će pasti na drugo mjesto. Kina je već prešla Japan i zauzela drugu poziciju u svijetu. Indija će do 2025. biti treća, slijedit će Japan, Njemačka, Brazil i Meksiko. A gospodarsku moć, zna se, prati i ekspanzija na ostalim područjima, pa i na vojnom i političkom. Ostaje pitanje bez odgovora: hoće li tada svijetu biti bolje? </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Aleksej II. odbio primiti Taurana</p>
<p>Patrijarh Aleksej II. povukao se preko vikenda u svoju podmoskovsku rezidenciju i izbjegao susret s tajnikom Svete stolice Jean-Louis Tauranom uz objašnjenje da je došao u privatan posjet Rusiji </p>
<p>MOSKVA, 27. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef vatikanske diplomacije kardinal Jean-Louis Tauran završio je u nedjelju trodnevni boravak u Moskvi bez očekivane audijencije kod patrijarha Ruske pravoslavne crkve Alekseja II. Kardinal Tauran održao je misu u moskovskoj katoličkoj katedrali, primili su ga pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Jevgenij Gusarov i šef za međunarodne odnose Ruske pravoslavne crkve mitropolit Kiril. Međutim, patrijarh Aleksej II. povukao se preko vikenda u svoju podmoskovsku rezidenciju i izbjegao susret sa papinim izaslanikom uz objašnjenje da je došao u privatan posjet Rusiji.</p>
<p>Formalno kardinal Tauran i njegovi brojni pomoćnici boravili su u Moskvi privatno - na proslavi 10. godišnjice obnove rada katoličkih župa u Rusiji, međutim, to što patrijarh Aleksej II. nije primio Papinog izaslanika dublji su razlozi i još jedan dokaz krajnje hladnih odnosa između katoličke i ruske pravoslavne crkve.</p>
<p> U prvom redu riječ je o imovinskom sporu u zapadnoj Ukrajini gdje ruska Pravoslavna crkva optužuje Grkokatoličku da je nezakonito prisvojila njezine hramove a Papu da ne želi intervenirati da se ti hramovi vrate. Drugi je razlog optužba patrijarha Alekseja II. da unatoč obećanjima Katolička crkva nije prekinula na teritoriju Rusije svoje misionarstvo i pridobivanje »ruskih duša« odnosno pravoslavnih vjernika da pređu na katoličku vjeru. Napokon zbog tih sporova ruska Pravoslavna crkva javno se protivi i predstojećem posjetu pape Ivana Pavla II. Ukrajini od 23. do 27. lipnja. Radi toga moskovska pravoslavna mladež u posljednje je vrijeme organizirala nekoliko javnih prosvjeda i uličnih demonstracija. Hladni prijem kardinala Torana u Moskvi ujedno je i potvrda da još dugo neće doći do posjeta Pape Rusiji. Svojedobno prilikom svojih službenih posjeta Vatikanu Mihail Gorbačov i Boris Jeljcin pozvali su Papu Ivana Pavla II. da posjeti Rusiju ali taj se posjet ne može ostvariti sve dok poglavar Ruske pravoslavne crkve službeno ne pozove poglavara Katoličke crkve. Prema službenim podacima u Rusiji ima oko 600.000 katolika, neslužbeno se govori oko 1,5 milijuna katoličkih vjernika. Na teritoriju Rusije danas djeluju četiri katoličke biskupije i 220 župa (10-ak se nalazi čak u Sibiru, a nekoliko i na južnom Sahalinu) i 250 svećenika od kojih su apsolutna većina strani državljani.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Papa želi susret s pravoslavnim čelnicima u Ukrajini</p>
<p>VATIKAN, 27. svibnja</p>
<p> - Ivan Pavao II bi se za mjesec dana u Ukrajini trebao sastati sa šefovima triju lokalnih pravoslavnih crkava, unatoč prepirkama koje ih suprostavljaju katoličkoj zajednici zbog potraživanja sporne crkvene imovine. »Svi su bili pozvani. Nadamo se da će prihvatiti poziv«, izjavio je kardinal Lubomir Husar, grkokatolički nadbiskup Lavova na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu. Metropolit Volodimir (šef zajednice vjernika u Moskvi), patrijarh Filaret (blizak patrijarhatu Istanbula) i nadbiskup Metod (šef autokefalne zajednice) sačinjavaju Panukrajinsko vijeće crkava s kojima se Papa želi sastati u nedjelju 24. lipnja u Filharmonijskoj palači u Kijevu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Powell obećao humanitarnu pomoć Sudanu</p>
<p>NAIROBI, 27. svibnja</p>
<p> - Sjedinjene Države dodijelit će hitno 40.000 tona hrane za jug Sudana suočen s humanitarnom katastrofom izazvanom sušom i trajnim ratom«, objavila je u nedjelju američka agencija USAID u Nairobiju, gdje je američki državni tajnik Colin Powell razgovarao s predstavnicima humanitarnih orgnizacija. »Pomoć od dodatnih 40.000 tona podijelit će se ravnopravno na dva izbjeglička logora«, izjavio je direktor agencije Andrews Natsios nakon susreta Powella, koji je na turneji po Africi, s predstavnicima humanitarnih organizacija koje djeluju na jugu Sudana. </p>
<p> »Potresen sam očajnim stanjem na jugu Sudana«, izjavio je Powell ujutro nakon sastanka. Na jugu Sudana već 18 godina ratuje arapsko-muslimanska vojska sa sjevera zemlje protiv separatističkih pobunjenika s juga, koji su uglavnom kršćani ili animisti. Dvije godine stalne suše, koja je pogodila čitav istok Afrike »dodatno su otežale humanitarno stanje«, rekao je Natsios. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Udruge Roma u vlasništvu pojedinaca </p>
<p>U Hrvatskoj je registrirano oko 30 romskih udruga, ali ih ima, možda, i trostruko više, jer nitko, a najmanje vlast, nema o tome evidencije. Vladin Ured za nacionalne manjine na čelu s gospođom Milom Šimić, kao i saborski Odbor za nacionalne manjine na čelu s gospodinom Furijom Radinom, imaju na popisu mali broj romskih udruga, a mimo tih organa djeluju deseci romskih udruga po općinama i većim gradovima, a posebice u okviru dvadeset županija. Samo u Zagrebu djeluje tridesetak romskih udruga.</p>
<p>Ništa lakše nego zakonski formirati udrugu, a brojni pojedinci to iskorištavaju kako bi mogli »legalno« tražiti od organa vlasti i karitativnih organizacija, »pomoć za Rome«, iako najveći dio te inače veoma skromne pomoći, a najčešće i svu, koriste za osobne interese. Propisi za formiranje udruga vrlo su rastezljivi, pa je lako shvatiti da polupismenu ili nepismenu romsku sirotinju takvi »predsjednici« lako privuku lažnim obećanjima. Ima mnogo primjera da su iste osobe članovi u pet, šest pa i više rimskih udruga, jer to nitko ne kontrolira.</p>
<p>Na čelu tih divljih udruga u dosta slučajeva nalaze se i ne-Romi, kao što je, primjerice, slučaj sa g. Ivanom Rumbakom, koji je, čak sam sebe proglasio »predsjednikom Svjetske organizacije Roma«, pa stanovitom Blankom Segović El-Kalifa, zatim Vidom Bogdanom, rumunjskim »bajašem«, koji jednom kaže da je Rom, a drugi puta da je Rumunj. </p>
<p>U želji da se stane na kraj tim manipulacijama i spriječi u ime udruga prosjačenje za vlastiti račun po općinama, županijama, karitativnim organizacijama i poduzećima, poslušali smo naputak vlasti i pokušali spriječiti tu rascjepkanost udruga i formirati jednu krovnu udrugu u koju bi ušli predstavnici svih romskih udruga. Tako bismo mi Romi, ali i vlast, napokon imali evidenciju, te uvid u program i društvenu djelatnost romskih udruga i njihovo financijsko i materijalno poslovanje. Tako je 15. svibnja 2001. formirano Vijeće romskih udruga Hrvatske (VRUH) u kojem će sudjelovati predstavnici svih udruga i ravnopravno odlučivati i kontrolirati djelovanje romskih udruga.</p>
<p>Nažalost, nekoliko najgrlatijih »predsjednika udruga«, iza kojih ne stoji članstvo, osim članova njihove uže obitelji, izjasnili su se da ne žele takvu objedinjenost i kontrolu, pa su se izdvojili i na papiru formirali tzv. Krovnu udrugu Roma Hrvatske (KRUH), sa osnovnom namjenom da »predsjednici« i klika oko njih i dalje »svoje udruge« koriste za osobnu korist. Stanoviti Sead Hasanović-Braco, koji se predstavlja kao član parlamenta Svjetske unije Roma, bio je glavni zagovornik formiranja KRUH-a, iako ta organizacija praktički ne postoji. Budući da Braco svaki dan visi pred vratima gradonačelnika Zagreba, lažno je g. Bandiću, koji zaista želi pomoći Romima, prikazao program i namjenu KRUH-a.</p>
<p> Nadamo se da napokon biti uveden red u djelatnost romskih udruga u Hrvatskoj.</p>
<p>Unija Roma Hrvatske (predsjednik Nusret Seferović), Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije (Alija Mešić) i Zajednica Roma Hrvatske (Stevo Đurđević) i Centar kulture Roma RH (Veljo Kajtazi).</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Do kvoruma u Saboru »udaranjem po džepu«</p>
<p>U zadnje vrijeme se dosta piše i govori o poteškoćama s kvorumom u Hrvatskom saboru. I na TV se često vide poluprazne saborske klupe. Najavljuje se posebna sjednica proširenog Predsjedništva sabora posvećena tom problemu.</p>
<p>Mislim da je sve to prilično lako riješiti, ako se prihvati razumno i pravedno načelo, da je svatko tko prima plaću za neki rad dužan taj rad i odraditi, a ako ga cijelog ne odradi, ne može ni cijelu plaću primiti, naravno osim u slučaju da taj rad nije odradio iz nekog opravdanog razloga.</p>
<p>Prema tome, mislim da bi zastupnici u Saboru ili saborskim odborima trebali svoje izostanke sa sjednica pismeno opravdati, npr. liječničkom potvrdom o bolesti, službenim putovanjem i sl. Svi ostali »neopravdani« izostanci sa sjednica trebali bi se sankcionirati proporcionalnim smanjenjem plaća. Ako bi se to uvelo, uvjeren sam da bi saborske klupe bile mnogo bolje popunjene.</p>
<p>Mnogi će reći, u prvom redu sami zastupnici, da taj način nije u skladu s važnošću, čašću i dostojanstvom zastupničkog posla. Ja ne mislim tako.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HDZ uspjeh zahvaljuje nacionalno naglašenoj kampanji</p>
<p>U intervjuu Vjesniku od 25. svibnja Ivica Račan ukazao je na bezbrojne poteškoće u svom svakodnevnom i odgovornom radu, pri tome ostavivši dojam požrtvovnosti, ali svakako bi neke svoje stavove trebao korigirati, ukoliko želi svoje dobre namjere provesti u djelo.</p>
<p>Iznenađujuće visoke izborne rezultate HDZ-a premijer ispravno pripisuje nacionalno naglašenoj kampanji, ali upravo on snosi odgovornost, da bivšu vlast nije raskrinkao kao lažne tzv. velike Hrvate. Naime, HDZ je nemilice uništavao društvo u svim segmentima pod nacionalističkom dekoracijom, koju je već odavno trebalo medijski razlučiti od istinskog nacionalizma. Tako danas izvršitelji protunarodnih zahvata, umjesto u zatvor ulaze kao uglednici u županijske vijećnice, zahvaljujući »temama od prije deset godina«, premda ih upravo te teme najviše kompromitiraju. Ili su možda sabotiranje obrane, ratno profiterstvo i suradnja s agresorom logični za projekt »stvaranje države«?</p>
<p>Nadalje, Račan ustraje na poštovanju hadezeovske legislative zbog svoje demokratičnosti, iako priznaje nedjelotvornost takve politike. Ponaša se poput liječnika, koji upalu pluća liječi vitaminima, jer je smijenjeni prethodnik zabranio uporabu antibiotika.</p>
<p>Na općepoznatu, ali brojkama potkrijepljenu, opasnost od robovske budućnosti našeg naroda ukazuje Vjesnikov analitičar Slavko Kulić 25. svibnja, a premijer kao da ignorira tu dramatičnost sadašnjeg političkog trenutka, koji mu nalaže da prihvati HDZ-ov zahtjev »mi ili vi«.</p>
<p>JASMIN TURKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Skromni mehaničar s presudom ratnog zločinca </p>
<p>Iako je hrvatska javnost uvjerena da Budimčić ima kanadsko državljanstvo, Vjesnik doznaje kako on u ovoj zemlji još uvijek ima status imigranta te da još uvijek nema kanadsko državljanstvo! Jesu li mu u bijegu pomogli vojnici kanadskog bataljuna?</p>
<p>OSIJEK, 27 . svibnja</p>
<p> - »Ja sam im laka meta za udar i napade jer nisam u Hrvatskoj!« - izjavio je za kanadski dnevni list »National post« Josip Marko Budimčić (38) milicioner iz Bizovca koji trenutno živi u Kanadi, a koji je na Županijskom sudu u Osijeku u veljači 1996.godine u odsutnosti, zbog kaznenog djela ratnog zločina pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.</p>
<p> Podsjetimo, on je u siječnju 1995.godine u vrijeme mirne reintegracije sa suprugom i dvoje djece prebjegao u Kanadu s vojnicima kanadskog bataljuna za koje je povremeno radio kao mehaničar nakon nekoliko godina »haračenja« na području tzv.Srpske krajine. Iako je hrvatska javnost uvjerena u to da Budimčić ima kanadsko državljanstvo, Vjesnik doznaje kako on u Kanadi još uvijek ima status imigranta te da još uvijek nema kanadsko državljanstvo! Naime, kanadska Vlada još istražuje njegovu prošlost i navodno njegovo državljanstvo neće biti riješeno dok se ne zaključi ovaj slučaj. Dan Zakreski, novinar National posta koji u Kanadi prati slučaj Budimčić tvrdi kako ovaj hrvatski osuđenik trenutno sa obitelji stanuje u gradu Weyburnu u pokrajini Saskatchewan te da je zaposlen u specijaliziranoj trgovini alatom u mjestu udaljenom oko 30 kilometara od Weyburna. Za ovaj je ugledni kanadski dnevnik Budimčić izjavio kako se ne osjeća krivim za kaznena djela za koja je osuđen i da će zato učiniti sve u borbi protiv hrvatskog zahtjeva za njegovim izručenjem. Nadalje, on ističe kako nije mučio niti ubijao hrvatske zarobljenike 1991.godine te da odbija bilo kakvu diskusiju o specifikaciji optužbi jer »njegova majka i dva brata i dalje žive u Hrvatskoj«. No postavlja se pitanje, zašto onda Budimčić zadnjih mjeseci stanuje na tajnoj adresi i ima tajni broj telefona i zašto je kanadskim novinarima odbio reći što se događalo tijekom Domovinskog rata, odnosno na koji je način i zašto doputovao u Kanadu?</p>
<p> Nakon što su novinari postavili slična pitanja, kanadski odvjetnik Wayne Bernakevitch je istaknuo kako je Budimčić spreman učiniti sve što je potrebno da očisti svoje ime uključujući i povratak u Hrvatsku. Prema njegovim riječima, Budimčić je zbog ovoga slučaja već izgubio jedan posao. On je naime radio kao domar u jednoj školi u Weyburnu gdje je i stanovao s obitelji. Nakon što se pročulo za optužbe protiv njega, dobio je otkaz i preselio na tajnu adresu. Odvjetnik Bernakevitch kontaktirao je sa kanadskom vojnom policijom i Odjelom za istraživanje ratnih zločina u Ottawi koji rade na ovome slučaju, no još se nije javio hrvatskim vlastima pa ne može konkretizirati kakvi će biti daljnji koraci. Diplomatski službenik u Hrvatskoj ambasadi u Ottawi Toni Glowatzky potvrdio je kanadskim novinarima kako je Hrvatska 21.veljače ove godine podnijela zahtjev za Budimčićevim izručenjem. »Poslali smo spis kanadskom Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu pravosuđa no za sada još nismo dobili povratnu informaciju« - izjavio je Glowatzky dodavši kako se Budimčić, ukoliko se vrati u Hrvatsku može žaliti Vrhovnom sudu RH te zatražiti da mu se omogući ponovno suđenje na kojemu će biti prisutan. Ivan Curman, predsjednik hrvatsko-kanadskog Kongresa u Vancouveru kaže kako u Kanadi živi oko 400.000 Hrvata koji su naseljeni uglavnom u južnom Ontariu i British Colombiji. On je ustvrdio kako je iznenađen činjenicom da Kanada želi zadržati nekog osuđenog za takva kaznena djela te da su njegovi dokumenti o prošlosti vjerojatno lažni što bi se trebalo dodatno provjeriti. »Ovaj slučaj tek sada ovdje izlazi u javnost i mislim da je sada pravo vrijeme da Hrvatska ambasada utječe na kanadske vlasti kako bi se ubrzalo Budimčićevo izručenje. Ovdje je ovaj cijeli slučaj još uvijek obavijen velom tajne i ne zna se previše o njemu, pa ga ljudi i ne uzimaju sa previše zanimanja« - potvrdila je za Vjesnik Hrvatica koja već 30 godina živi u Kanadi objasnivši kako zbog svega želi ostati anonimna.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužnica: ratni zločin nad ratnim zarobljenicima</p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva Budimčića je teretila da je počinio kaznena djela ratnog zločina počinjenog nad ratnim zarobljenicima. Naime, 10. listopada 1991.godine 12-člana grupa iz postrojbe 3. gardijske brigade pod zapovjedništvom Vjekoslava Šetke dobila je zadatak da se probije do punkta broj 93 koji se nalazio između tada već okupiranog Bijelog Brda i Tenje.</p>
<p> Zadatak im je bio da motre kritično područje s istočne strane Osijeka kako bi na vrijeme upozorili druge postrojbe ukoliko dođe do prodora paravojnih četničkih formacija i JNA. No, nakon dva dana srpski pobunjenici su ih otkrili te ih opkolili i zarobili. Tom prilikom zapovjednik Šetka teško je ranjen, pa su u međuvremenu pristigli oficiri u odorama JNA jednom mladom vojniku zapovjedili da ga »dokrajči«. On je prišao Šetki, prislonio mu pušku na glavu i ispalio hitac, a potom ga bajunetom izbo po cijelome tijelu. Ovaj se brutalni čin odigrao pred očima ostalih zarobljenika, Šetkinih suboraca. U svojim iskazima, preživjeli svjedoci Stjepan Čenan i Miroslav Hegol istaknuli su kako je jedan od oficira JNA koji su naredili ubojstvo zapovjednika Šetke bio Josip Budimčić. Oni su potvrdili kako su bili mučeni od strane srpskih vojnika kojima je zapovijedao Budimčić. »Bacali su nas vezane u iskopane rake, udarali nas po cijelome tijelu nogama i oružjem, tukli nas električnim pendrecima po prsima, zaustavljali nam krvotok posebno izrađenim trakama « - identični su iskazi preživjelih svjedoka. M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Opljačkali trezor »Karlovačke banke«</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - U subotu oko 11.30 sati opljačkana je u Draganiću kod Karlovca poslovnica »Karlovačke banke«.</p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju u poslovnicu su upala dvojica maskiranih muškaraca i uz prijetnju pištoljem zatražili novac. Preplašena službenica je predala novac s pulta a zatim i iz trezora. </p>
<p>Razbojnici su pobjegli odnijevši oko 130 tisuća kuna. Odvezli su se automobilom »fiat uno«, za koji je utvrđeno da je vasništvo ZET-a, i da je toga dana ukraden. Automobil je kasnije pronađen a za dvojicom nepoznatih razbojnika policija intenzivno traga. D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Drugi silovatelj krio se u prtljažniku</p>
<p>SPLIT, 27. svibnja</p>
<p> - Zbog sumnje da su silovali devetnaestogodišnju djevojku u Primorskom Dolcu u Kaštelanskoj zagori istražnom sucu splitskog Županijskog suda privedeni su A.H. (25) i M.V. (23) te im je nakon saslušanja određen pritvor u zatvoru na Bilicama.</p>
<p>Prema šturom policijskom priopćenju, A.H. je prethodno s devetnaestogodišnjakinjom, s kojom je od ranije održavao intimnu vezu, uz njezin pristanak imao spolni odnos u njegovu automobilu. No, nakon toga iz prtljažnika istog automobila doveo je M.V.- a da bi je obojica silovali.</p>
<p>Silovanu djevojku ostavili su u automobilu i otišli. I.D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dva mladića ukrala pet automobila i izvršili pet provala</p>
<p>VARAŽDIN, 27. svibnja (Hina)</p>
<p> - Varaždinska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv dvojice mladića, osumnjičenih da su od 6. do 19 svibnja ukrali pet automobila, te provalili u veterinarsku ambulantu, osnovnu školu, vikendicu, garažu i dva automobila.</p>
<p> Kako je priopćila varaždinska Policijska uprava radi se o sedamnaestogodišnjaku iz Slavonskog Broda i devetnaestogodišnjaku iz Velikog Bukovca. Policija nije priopćila inicijale njihovih imena, kao ni kolika je šteta pričinjena tim kaznenim djelima. Svih pet ukradenih automobila - Mazda, Toyota, VW Golf i dva Opela - otuđeno je iz dvorišta obiteljskih kuća, a jedan je Opel dan nakon krađe pronađen u mjestu Prilez i vraćen vlasniku.</p>
<p> Provalivši u osnovnu školu, veterinarsku ambulantu i jedan osobni automobil mladići su otuđili novac, a o iznosu ukradenog novca, kao i o ostalim predmetima otuđenim u preostale tri provale, policija nije izvijestila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šverceri ilegalcima otrovali pse cijankalijem</p>
<p>ČAKOVEC, 27. svibnja</p>
<p> - U lošem raspoloženju je trodnevnu feštu Sv. Urbana, zaštitnika vinograda, vinogradara i vinara dočekala obitelj Alojza Novaka istaknutog vinskog majstora u Sv. Urbanu, mjestu u srcu međimurskog vinogorja, u župi i općini Štrigova. </p>
<p>Nepoznati su, naime, pred nekoliko dana otrovali ljubimca obitelji Alojza Novaka, psa Švrću, mješanca ovčarske rase. Kako su nam rekli Novakovi njihov pas otrovan je cijankalijem, što je potvrdio i veterinar iz Veterinarske stanice Čakovec koji je napravio obdukciju lešine. Tražeći po dvorištu Novakovi su i pronašli blizu složenih drva za ogrijev iznutrice u kojima je bio umiješan cijankalij, a sve skupa je imalo snažnu žutu boju.</p>
<p>Jasno je da su opet na djelu bili vodiči stranih ilegalaca kojima su psi veliki neprijatelji i zapreka u raboti ilegalnog prebacivanja stranaca preko državne granice. Ovih dana osim Novakovog otrovano je još pet pasa u obližnjem Banfiju, koji je, kao i Sv. Urban svega nekoliko stotina metara udaljen od državne crte sa Slovenijom. To su mjesta najpogodnija za šverc ljudi, budući da su šumoviti predjeli u kojima je moguće sakriti i veće skupine stranaca. Prošle jeseni bilo je otrovano 20-ak pasa u mjestima uz hrvatsko-slovensku granicu, između ostalog i kućni ljubimac načelnika štrigovske općine Vladimira Horvata, koji također živi u Sv. Urbanom. </p>
<p>Iako je PU međimurska uhitila veliku skupinu osoba koje su uz novčanu naknadu strance vodili iz Hrvatske u Sloveniju, tako da su još 24-orica u pritvoru Okružnog suda u Varaždinu, ipak je na slobodi još onih koji na tuđoj muci zarađuju dobar novac. Sigurno je, međutim, da će i oni doći na red, budući međimurski policajci dobro znaju imena i adrese osoba koje strance prebacuju preko granice. Sada je pritvorena skupina čiji bos je bio 49-godišnji ugostitelj Drago Srnec iz Malog Mihaljevca.</p>
<p> U međimurskim selima uz granicu sa Slovenijom u Preseki, Stanetincu, Sv. Urbanu, Robadju, Banfiju, Štrigovi, Jalošvcu, Bukovju i drugima još su, unatoč smanjenom pritisku stranaca na prolaz kroz Međimurje, u sjećanju česte »poterancije« minule jeseni, kada je policija po dvorištima, vinogradima i vrtovima gonila skupine stranaca koje su vodiči prebacivali preko granice. Nije, bilo doduše, težeg incidenta sa strancima, kao što je bio slučaj u slovenskom susjedstvu u Hotizi, ali strah od švercera ljudi doista je velik. Uskim puteljcima oni voze i brzinom većom od 100 km, kako bi na zelenoj granici strance iz Hrvatske prebacili u Sloveniju.</p>
<p>Posebno pak je upečatljiv slučaj mladića koji je strance preko državne crte strance prevozio motociklom za cross-utrke. Taj motocikl može voziti po bilo kakvom terenu, a mladić je na sjedalo iza sebe stavljao po dvojicu stranaca, naplativši od svakoga 100 DEM za kratku vožnju od nekoliko stotina metara.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Iz proračuna novac za meso, mlijeko, šećer, ulje...</p>
<p>Subvencijama će biti obuhvaćeni samo oni proizvodi koji su od strateškog značenja za podmirenje domaćeg tržišta / Reforma sustava poticaja nužna je zbog usklađivanja s pravilima unutar WTO-a i EU-a</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Novi sustav poticaja u poljoprivredi, od jesenske sjetve, drastično će smanjiti broj poljoprivrednih kultura (130 vrsta poticaja) koje će se sijati na teret državnog proračuna. Uza to, ograničit će se broj korisnika poticaja, kojih je samo u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi bilo 80.000. Nadalje, subvencijama u agraru bit će obuhvaćeni samo oni proizvodi (meso, mlijeko, ulje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>...) koji su od strateškog značenja za podmirenje potreba domaćeg tržišta.</p>
<p>Dr. Ljupko Tabaković, načelnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rekao je za Vjesnik da će skorašnja reforma sustava poticaja, nužna zbog usklađivanja s pravilima unutar WTO-a i EU-a. No, tvrdi, preuzete se obveze još najmanje pet, šest godina neće odnositi na značajnije smanjenje državne potpore poljoprivredi. Nadalje, kaže dr. Tabaković, reforma sustava poticaja podrazumijeva umjereno smanjenje zajamčenih cijena za osnovne poljoprivredne proizvode, pri čemu će se najznačajniji dio smanjenja kompenzirati kroz povećanje nadoknada.</p>
<p>Tako se u strukturi subvencija predviđa i povećanje sredstava za mjere strukturne i regionalne poljoprivredne potpore. Hrvatska se poljoprivreda, naime, mora regionalizirati kako se više ne bi događalo da se pšenica, u sustavu poticaja, može sijati u Hrvatskom zagorju, ali i na jadranskim otocima.</p>
<p>Za proljetnu je sjetvu izdvojeno 476 milijuna kuna, što je trećina ukupnog iznosa predviđenog za poticaje u ovoj godini. Proizvođači su prvi put 50 posto iznosa poticaja dobili prije sjetve i to u novcu, što se ranije isplaćivalo u repromaterijalu.</p>
<p>Ministarstvo najavljuje i strožu kontrolu sjetvenih površina u sustavu poticaja. Proizvođači koji se nalaze u sustavu poticaja, a nisu zasijali predviđene površine, moraju se do 1. lipnja 2001. godine javiti u županijske urede za gospodarstvo. Ukoliko se kontrolom sjetvenih površina na trenu dokaže da nisu zasijali poljoprivredne površine, ili su poticaje prenamijenili, a ne vratili, prijeti im gubitak prava na poticaje u idućih pet godina. </p>
<p>Država je jesenas prvi put pokušala poticati proizvodnju onih poljoprivrednih usjeva koji nedostaju na domaćem tržištu (šećerena repa, uljana repica, neke vrste povrća), no pitanje je koliko je u tome uspjela. </p>
<p>Naime, analiza proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj pokazuje da samo pet proizvoda - pšenica, kukuruz, vino, jaja i peradarsko meso - imamo dovoljno iz vlastite proizvodnje.</p>
<p>Uljanu repicu proizvođači ne žele sijati unatoč 2250 kuna poticaja po hektaru i osiguranog tržišta, jer nemaju potrebnu tehnologiju. Na taj je način je i već gotov projekt proizvodnje biodizela u Hrvatskoj, postao upitan, jer za ekološko gorivo budućnosti, prerađivači nemaju dovoljno sirovine. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Iveković: Iznajmljivanje lokala isplatilo se samo Poglavarstvu</p>
<p>»Vindija« će Gradu plaćati mjesečni najam oko 223 tisuće kuna, ali i podmiriti 2,5 milijuna kuna duga za koji sindikalci prozivaju Bandića / Zbog ovrhe nad pogonom u Samoboru radnici u utorak pred Trgovačkim sudom </p>
<p>Nakon petnaestak blokada prometnica, još toliko prosvjeda na Markovu trgu i probijanja policijskog kordona pred zgradom Vlade radnici Zagrepčanka trgovine mogli bi napokon odahnuti. Na takav zaključak upućuju, prije svega, preuzete obveze varaždinske Vindije, poduzeća čiju je ponudu na natječaju za najam 69 gradskih poslovnih prostora u donedavnom najmu Zagrepčanke Zagrebačko poglavarstvo ocijenilo najboljom.</p>
<p>Podsjetimo, Vindija se obvezala da će na posao vratiti 186 radnika Zagrepčanka trgovine, ali i isplatiti oko 2,5 milijuna kuna duga nastalog zbog neplaćanja komunalnih naknada u lokalima.</p>
<p>Prve dobre vijesti nakon dugogodišnje agonije u sindikatu su, dakako, zdušno pozdravili. </p>
<p>- Osim povratka 186 »mesara« u mesnice, ribarnice i samoposluživanja, Vindija je najavila mogućnost i dodatnog zapošljavanja, ako se za to pokaže realna potreba, ističe voditelj županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Iveković. Osim očuvanja većeg broja radnih mjesta, iznajmljivanje gradskih lokala u paketu koristilo je, kako kaže, i Gradskom poglavarstvu. Vindija će, naime, Gradu plaćati mjesečnu najamninu oko 223 tisuće kuna te pokriti dug za čiji nastanak sindikalci optužuju gradonačelnika Bandića.</p>
<p>- Budući da je dug nastao zbog odugovlačenja Poglavarstva s iznajmljivanjem prostora, ispada da je ta 2,5 milijuna kuna Bandić zapravo osigurao za pokrivanje vlastitih troškova, smatra Iveković. Prema njegovim riječima, Grad je izvukao priličnu korist iznajmivši lokale u paketu jer je tako uspio iznajmiti i manje vrijedne prostore. Osim toga, postignuta cijena najma viša je za oko 10 posto u odnosu na dosadašnji prosjek, dodaje Iveković. Vindijinim preuzimanjem poslovnih prostora u vlasništvu Grada i dalje je, nažalost, ostao neriješen problem pogona Zagrepčanka - trgovine u Samoboru. Riječ je o bivšoj poslovnoj zgradi mesne tvrtke IDIS, koju je Hrvatski fond za privatizaciju 1999. dobio od Hrvatske poštanske banke za dionice kinematografa. U međuvremenu, iz Heinzelove je u Samobor preseljeno 200 radnika, ali većina ih ondje nikada nije ni počela raditi.</p>
<p>- Minimalci su se isplaćivali posudbom novca od tvrtke Finagra, za koju se pokazalo da je željela biti strateški partner samo da bi se dokopala vlasništva nad pogonom. Ipak, riječ je o potraživanjima koja proizlaze iz ugovora potpisanih samo tri mjeseca prije stečaja, a oni se u pravilu pobijaju na sudu, objašnjava Iveković. Finagra je, dodaje, ovih dana pokrenula postupak ovrhe, raspisavši i natječaj za prodaju pogona, čija se vrijednost procjenjuje na oko dva milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Kako je riječ o jedinoj vrijednosti od koje bi radnici mogli naplatiti svoja potraživanja, Iveković je za utorak najavio njihovo okupljanje i odlazak iz Heinzelove pred Trgovački sud. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Planira se komercijalno uzgajanje jegulja</p>
<p>MOMIĆI/PODRUINICA, 27. svibnja </p>
<p> - Jegulje iz voda Neretve i njezinih rukavaca te iz »foša« te rijeke oduvijek su bile na glasu kao poseban specijalitet na jelovnicima ugostitelja i hotelijera toga podneblja pa i šire, napose u restoranu »Kod tete Olge« između Čeveljuše i Rogotina, uz jadransku magistralu. </p>
<p>Miris jegulje pripremljene na razne načine i sada se širi u mnogim kućama u cijeloj Neretvanskoj dolini, .</p>
<p>Najukusnija jegulja je kad se pripravi na »neretvanski način«, a gurmani ističu kako je tu ribu najbolje spremiti na brudet s domaćom paprikom, kapulom, rajčicom, vinskom kvasinom te s prilogom domaće pure. Uz to jegulja je ukusna kad se spremi i na ražnjićima 'praljcima', na gradelima i to na žaru od lozine ili česmine pa ispod peke, ali je također vrlo ukusna kad se »sumpreša« (osuši), pa spremi na brudet. Mnogi kažu kako je jegulja na takav način ukusnija od najboljega bakalara. Dakako, na kraju to sve valja zaliti i plavcem ili opolom, domaćim vinom iz tog područja.</p>
<p>No da bi se uspješnije, profitabilnije gospodarilo uzgojem i ulovom jegulja, sada u tom kraju pokreću konkretne akcije, a izrađuju se i projekti komercijalnog uzgoja jegulja. Određuju se i konkretne lokacije.</p>
<p>»Riječ je o lokacijama primjerice kod Rogotina, u Momićima (Podrujnica), u općini Slivno, te na inim lokacijama u kanalima, 'fošama' i za ekstenzivni uzgoj jegulja koje su u stopostotnom vlasništvu...« ističe dr. Branko Glamuzina, dodajući kako bi taj projekt u početku stajao tek milijun kuna. Riječ je naime o pilot-projektu u koji i ne bi trebalo odmah investirati tolike novce. Naime, ulaganja za cjelokupni program uzgoja jegulja u Neretvanskoj dolini znatno su veća. Međutim, kako je riječ o velikim razvojnim mogućnostima, znanstvenici - među kojima je i dr. Branko Glamuzina - drže kako bi i Dubrovačko-neretvanska županija morala objaviti i poseban oglas za kreditiranje takvih projekata.</p>
<p> I stručnjaci ističu kako su sustavi za uzgoj jegulja relativno skupi, no unatoč tomu oni se mogu oživotvoriti i itekako biti profitabilni. O tome svjedoči i tek izrađena studija o poticanju gospodarskog razvoja tradicionalnih vrsta jegulja.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Liberali žele »menedžersku vladu« u Splitu</p>
<p>Budiša je odbio suradnju sa SDP-om u Rijeci i Splitu, a ostalim lokalnim stranačkim igračima ostavlja na volju s kim će, pa bio to i HDZ, i kako koalirati / Račan i vodstvo SDP-a pokušavaju smiriti strasti i ne propuštaju naglasiti da su na lokalnim izborima najbolje prošli oni članovi šestorke koji su u prošlih godinu i pol izazivali najmanje svađa</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Nakon što je, putujući Europom, izbjegao sudjelovanje u završnici lokalnih izbora, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša pobrinuo se za drastično povećanje temperature pregovora o poslijeizbornim koalicijama. Glatko je odbio suradnju sa SDP-om u Rijeci gdje socijal-liberale smješta u oporbu, i Splitu, gdje igra na kartu »menedžerske vlade«, a ostalim lokalnim stranačkim igračima ostavlja na volju s kim će, pa bio to i HDZ, i kako koalirati. Na nacionalnoj razini, poručuje svom najjačem partneru Ivici Račanu, HSLS se osjeća i prevarenim i zakinutima pa će od sada više računa voditi o svom stranačkom interesu.</p>
<p>S druge strane, Račan i vodstvo SDP-a u javnim istupima pokušavaju smiriti strasti, ali ne propuštaju naglasiti da su na lokalnim izborima najbolje prošli oni članovi šestorke (SDP i HSS) koji su u prošlih godinu i pol izazivali najmanje svađa. To im je ujedno i najveći argument za tvrdnju da se socijaldemokrati i haesesovci moraju mnogo manje bojati eventualnih prijevremenih izbora za Sabor nego ostale stranke šestorke.</p>
<p>SDP Budiši zamjera što je s tako »tvrdim stavovima« u javnost izišao prije no što je s Račanom porazgovarao u četiri oka. Lideri dviju najjačih stranaka šestorke sastat će se ipak ovih dana, a potom bi, daleko od očiju javnosti, trebao uslijediti i dogovor svih čelnika šestorke. Tek nakon toga s Iblerovog se trga mogu očekivati odlučnije i jasnije formulirane najave daljnjeg razvoja događaja na lokalnim, ali i na državnoj razini.</p>
<p>Aleksa Crnjaković i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U Adriachemu prekid štrajka nakon 50 dana</p>
<p>SPLIT, 27. svibnja</p>
<p> - Nadzorni odbor »Adriachema« sa Štrajkaškim odborom te tvrtke donijet će odluku o prestanku pedesetdnevnog štrajka, a poduzeće će nastaviti raditi u ponedjeljak. </p>
<p>Sva dokumentacija i 47 radnih knjižica, koje je direktor Petar Čovo uzeo iz pravne službe svoga poduzeća, nakon čega je petoro radnika dobilo otkaze, bit će vraćeni Nadzornom odboru. Zbog smanjivanja tenzija, članovi Odbora razgovarat će s predsjednikom Uprave u vezi s njegovim odlaskom na godišnji odmor. </p>
<p>Nadzorni odbor u ponedjeljak će se u Zagrebu sastati s predstavnicima Ministarstva gospodarstva i Hrvatskog fonda za privatizaciju, gdje će zatražiti da se na čelo poduzeća postavi vršitelj dužnosti direktora do okončanja privatizacije. Na sastanku će biti zatražena i objava »Adriachemove« prodaje po posebnim uvjetima. »Adriachemovi« radnici štrajkaju tražeći smjenu direktora Čove i Vladino očitovanje o hitnoj privatizaciji njihova poduzeća. </p>
<p>Podsjetimo, Vrhovni sud je na temelju Čovine tužbe donio presudu da je štrajk nelegalan. I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>O seksualnom nasilju nad ženama bez predstavnika policije</p>
<p>LOVRAN, 27. svibnja</p>
<p> - Dvodnevni seminar o seksualnom nasilju nad ženama, kojem su po drugi put za redom prisustvovale stručnjakinje iz svih područja relevantnih za svaki pojedinačni slučaj završio je u nedjelju popodne u Lovranu, u organizaciji Centra za žene žrtve rata. I ove su godine nedostajali predstavnici policije, čije bi iskustvo u ovoj problematici uvelike pomoglo. Seksualno zlostavljanje i silovanje nije seksualni čin, već čin nasilja i dokazivanja moći. Silovateljev cilj, kako je rečeno, nije ostvarivanje seksualnog zadovoljstva, već stjecanje moći i dominacije, te ponižavanje i kontrola žene. </p>
<p>Na seminaru, koji je velikim dijelom obuhvatio i problematiku seksualnog zlostavljanja djece, sudjelovale su predstavnice županijskog i općinskog državnog odvjetništva, centara za socijalnu skrb, zagrebačkog Općinskog i Županijskog suda, Kaznenog zavoda Požega, zdravstvene djelatnice, te psihologinje iz specijaliziranih ustanova i feminističkih nevladinih udruga. Ove je godine seminaru prisustvovala i defektologinja Jelena Bičanić kao predstavnica osnovnih škola. »Seminar je bio iznimno koristan. Nisu naglašavane razlike među profesijama, već zajednička nastojanja u borbi protiv nasilja«, rekla je Antonija Urli, psihologinja iz Psihotrauma centra Klinike za dječje bolesti - Zagreb. </p>
<p>Na seminaru su dogovoreni konkretni projekti čije bi ostvarivanje pomoglo osvješćivanju javnosti, te njezinu senzibiliziranju za ovaj gorući problem koji se čestozanemaruje. </p>
<p>Z. Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Udovice branitelja: 350 obitelji stan trebalo dobiti još '97.</p>
<p>Zajednica udruga udovica hrvatskih branitelja nije zadovoljna načinom i brzinom rješavanja stambenih problema svojih članova / Traži i reviziju izdatih rješenja </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata mora što hitnije donijeti pravilnik o radu stambene komisije, kao podzakonski akt Zakona o pravima hrvatskih branitelja, te jasne i jedinstvene kriterije za način dodjele stana ili stambenog kredita. Ne trebamo stranačko »prepucavanje« ministarstava branitelja i obnove zbog neadekvatnih i nefunkcionalnih stanova, već njihovu bolju koordinaciju koja bi pridonijela konačnom rješavanju 350 neriješenih stambenih problema djece poginulih branitelja od ukupno 6. 248 neriješenih stambenih zahtjeva. </p>
<p>Istaknuto je to u nedjelju na konferenciji za novinare Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.</p>
<p>»Iako imaju apsolutnu prednost, još uvijek ima oko 350 nezbrinute djece poginulih ili umrlih branitelja, te hrvatskih ratnih vojnih invalida sa stopostotnim oštećenjem organizma, koji su trebali biti zbrinuti do ožujka 1997.«, kazala je predsjednica Zajednice Neda Balog, dodajući da su stanovi često neadekvatni i nemoguće ih je adaptirati. </p>
<p> Naime, prema aktualnom zakonu, prednost pri stambenom zbrinjavanju osigurava se sukladno listi prvenstva. Na njoj navedeni korisnici imaju pravo na 35 metara četvornih plus deset metara četvornih po članu obitelji, što udovice također smatraju neadekvatnim.</p>
<p>»S obzirom da se korisnici znaju unaprijed, trebalo bi biti moguće racionalnim projektiranjem omogućiti funkcionalnost i ekonomičnost stanova«, kazala je Balog. Dodala je da zbog nepoštivanja rokova dio djece poginulih branitelja s liste prvenstva već završava redovito školovanje čime gubi pravo na stambeno zbrinjavanje. »Neažuriranje podataka o stradalnicima jedan je od osnovnih razloga sukoba dvaju ministarstava«, ocijenila je Balog.</p>
<p>U Zajednici ističu da nakon što se objekt završi i preda Ministarstvu branitelja, na useljenje se zna čekati i više od godinu dana. Za to vrijeme uklanjanju se nedostatci kojih biva sve više kako vrijeme prolazi. Tako danas samo u Zagrebu ima oko 255 neuseljenih stanova (220 na Laništu i 35 u naselju Blago Zadro), slijedi Slavonski Brod sa 70 neuseljenih stanova, te Dubrovnik sa 43 neuseljena stana.</p>
<p>»Potrebna je žurna koordinacija resornih ministarstava. S tim u vezi, od Ministarstva branitelja tražimo brže ažuriranje zahtjeva, te jasne liste prvenstva koje bi se dostavile Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva s imenom i prezimenom osobe za koju se gradi«, kazala je Balog. Zajednica također traži provedbu najavljene revizije dosad izdatih rješenja za dodjelu stanova, jer neka od njih smatra spornim. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>SDP o formiranju splitske vlasti: »Logično je da mi predlažemo mandatara«</p>
<p>SPLIT, 27. svibnja</p>
<p> - »Mi ostajemo pri tome da najjača lista daje gradonačelnika, no otvoreni smo za sve razgovore i uvjereni da razgovor ima smisla. Budući da SDP s koalicijom ima devet mandata, logično je da mi predlažemo mandatara. Nema razloga da se suradnja stranaka šestorke ne nastavi. Iluzorno je misliti da razvoj situacije u Splitu neće imati utjecaja na šestorku i Vladu«, kazao je u nedjelju predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević, izvješćujući novinare o stavovima sa sjednice SDP-ova Gradskog odbora. Istaknuo je i da su izborni rezultati sasvim jasni - 15 :10 za stranke šestorke uz ASH. </p>
<p>Veljan Radojković, kandidat za gradonačelnika koalicije SDP-HSS-HSU-LS svoj mandat stavio je na raspolaganje stranci i koalicijskoj listi, jer ističe, ničija subjektivna želja ne smije biti jača od interesa Splita.</p>
<p>»Dražen Budiša je svom splitskom ogranku preporučio da ne koalira ni s Hrvatskim blokom niti sa SDP-om, a budući da nas je Ivica Škarić uvjeravao da im mišljenje središnjice nije obvezujuće, mislimo da će tako i postupiti u predstojećim pregovorima, sredinom ovog tjedna«, rekao je Jurjević. Prvi čovjek splitskog SDP-a drži i kako HSLS ne može imati jednak odnos sa SDP-om i Hrvatskim blokom, jer se Hrvatska ne dijeli na lijevo i desno. Ponovio je i da je ocjena predsjednika HSLS-a da je Slobodna Dalmacija SDP-ov bilten neprimjerena, te kako nema razloga za takvu retoriku među strankama, strateškim partnerima. Jurjević smatra i kako, budući da je »situacija čista«, nema razloga za ponavljanjem izbora, no, i ako do toga dođe »SDP i njegovi partneri mogu ih mirno očekivati«.</p>
<p>»Emocije treba ostaviti po strani i prepustiti se racionalnom odlučivanju, politika kojom se bavimo ipak je malo više od kopanja kanala i građenja cesta, a Split je puno više od nečije želje za vlašću i politikom«, naglasio je Radojković.</p>
<p>Tajnik splitskog SDP-a zahvalio je biračima što su izašli na izbore i poručio im kako će njegova stranka istrajati na principima na kojima je dobila povjerenje građana.</p>
<p>»Pokazalo se kako je Split grad galeba, a ne crnih vrana, a ni jedan glas neće biti prodan. U konačnici, onaj tko ima više taj i daje, a mi nikada nismo bili škrti. Rezultati i principi se moraju štititi, jer to je demokracija«, zaključio je Jurjević, ističući kako splitska organizacija SDP-a uvijek uvaži stajališta svoje središnjice s kojom će se i o ovome problemu konzultirati.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Još bez političke pluralizacije srpske zajednice</p>
<p>Više od 80 posto birača SDSS-a i SNS-a izišlo na izbore / Te stranke osvojile oko 40 posto vlasti na općinskoj i gradskoj razini i oko 13 posto na županijskoj, na prijeratnim većinskim srpskim područjima / To može značiti i da se hrvatska vlast svojim rješavanjem srpskih problema nije nametnula kao uvažavajući čimbenik kojemu bi Srbi vjerovali </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Nakon lokalnih izbora, i bez obzira na zadovoljstvo nekih stranaka, jedini istinski dobitnici jesu srpske stranke: Srpska demokratska samostalna stranka (SDSS) i Srpska narodna stranka (SNS). One su dobitnice i stoga jer je više od 80 posto njihovih birača izišlo na izbore. SDSS sa 159 osvojenih vijećničkih mjesta (29,8 posto) u općinama i gradovima, te 18 mjesta (oko deset posto) na županijskoj razini, može se smatrati reprezentantom srpskoga naroda u Hrvatskoj. Pridodaju li se tomu i SNS-ova 23 vijećnička mjesta na lokalnoj razini (sedam posto) i pet mjesta (oko tri posto) na županijskoj, onda su srpske nacionalne stranke osvojile oko 40 posto vlasti na općinskoj i gradskoj razini i oko 13 posto na županijskoj, na prijeratnim većinskim srpskim područjima. </p>
<p>To ponajprije znači da se srpska zajednica gotovo plebiscitarno opredijelila za svoje nacionalne stranke i unatoč tomu što je negdje (na Banovini, Lici i Kordunu) svoje glasove razdijelila i strankama tzv. ljevice, SDP-u i SRP-u. Takva opredijeljenost može značiti i da jedino njima vjeruju, da te stranke jasno artikuliraju njihove dileme, da nisu odustali od nacionalne homogenizacije, ali i da se hrvatska vlast svojim rješavanjem srpskih problema nije nametnula kao uvažavajući čimbenik kojemu bi vjerovali. </p>
<p>Istodobno to znači i da ta situacija ne ide u prilog skorom rasterećenju nagomilanih međunacionalnih frustracija i integraciji srpske nacionalne zajednice u hrvatski društveno-politički život. Kao i da je emocionalni naboj primaran i dominantan. </p>
<p>Naravno, nitko ne može sigurno tvrditi da Srbi nisu spremni za integraciju u hrvatsko društvo, ali isto tako svaki onaj tko iz ovih rezultata ne bude izvukao nikakve pouke i tko se ogluši na te činjenice bit će odgovoran za moguću daljnju izoliranost srpske zajednice za njezinu moguću getoizaciju, a onda i eventualno ponavljanje već viđenih konflikata. </p>
<p>Tu valja istaknuti da će prirodna integracija srpske zajednice u hrvatsko društvo u mnogome ovisiti o srpskim političarima, koji zasad i ne pokazuju preveliku želju za političkom pluralizacijom srpskoga biračkog bića. Naprotiv, dojam je da se ta polarizacija i pojačava, što nikako ne ide u prilog rješavanju srpskih problema. Jer, tvrdnje da bi srpske stranke na izborima prošle mnogo bolje da se među Srbe nisu upetljali SRP i SDP, prvi, kako je govoreno, kao nostalgična komunistička stranka, a drugi kao ona koja prijeti asimilaciji srpskoga etničkog bića, ne pridonosi pluralizaciji niti demokratizaciji hrvatskoga društveno-političkog prostora, nego srpskoj političkoj monolitnosti.</p>
<p>Osim te dimenzije srpskoga problema u Hrvatskoj, postoji i ona povijesna, a to je nepovjerenje u hrvatsku državu i hrvatske stranke. To se još jednom očitovalo i potvrdilo i u izjavama većine srpskih čelnika (osim Đukića) da ni na koji način ne žele koalirati s hrvatskim nacionalnim strankama, jer su nacionalističke. S hrvatske su strane stizale izjave da ne žele koalirati sa SDSS-om, koji je, osim ljudi, od velikosrpskog SDS-a zadržao i logotip. </p>
<p>Iz tih činjenica slijedi logično pitanje, vraća li se na našu društvenu i političku pozornicu s pobjedom srpskih stranaka na lokalnim izborima retorika srpsko-hrvatskih neslaganja i animoziteta (koji su i doveli do nedavnoga rata) ili je samo riječ o retorici političkih licitatora i njihovoj pohlepi za vlašću? Odgovori će uskoro uslijediti, pa i ako neka od srpskih stranaka bude koalirala s nekom desnom hrvatskom strankom i obratno. Ali ne na tehnički način, kako se za koaliranje HDZ-a i SDSS-a u Vukovaru izrazio Vojislav Stanimirović.</p>
<p>Uz već navedene probleme i činjenice, poput Damoklova mača strši još jedna dvojba. </p>
<p>Naime, Pupovac je nakon uspjeha na izborima na jednome od papira dijeljenim novinarima napisao i da će SDSS raditi na »opravdanom zahtjevu, kako srpske zajednice tako i međunarodne zajednice, za adekvatnim manjinskim statusom srpske zajednice u Hrvatskoj«. Na isti problem Đukić se očitovao veoma neodređeno rekavši, da je pitanje srpske autonomnosti preuranjeno dok se Srbi ne vrate. </p>
<p>Što sve to pokazuje? Da bez obzira na postignuti izborni rezultat, srpska zajednica u Hrvatskoj, odnosno njezine nacionalne stranke, još uvijek ne zna kako riješiti srpski nacionalni problem u Hrvatskoj? I da, bez obzira na retoriku, još uvijek nije spremna na integraciju u hrvatsku državu i društvo? </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>DC spašava koaliciju SDP-HSS-HSLS u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 27. svibnja</p>
<p> - Postizborne kalkulacije kako će Demokratski centar (DC) u Dubrovniku »spasiti« koaliciju SDP-a, HSS-a i HSLS-a pokazale su se točnima. Naime, kako Vjesnik saznaje, nekadašnji gradonačelnik Dubrovnika a sada čelni čovjek dubrovačkog DC-a Nikola Obuljen poručio je SDP-u da će podržati njihova kandidata za gradonačelnika, Joška Mikulića, no da neće ući u koaliciju sa strankama »šestorke«. </p>
<p>Demokratski Centar, prema Vjesnikovu izvoru, za podršku Jošku Mikuliću za sada ne traži ništa zauzvrat, no o svemu će se odlučiti u naredna dva dana, kada bi se trebao održati sastanak u Dubrovniku već prozvanog »lijevog bloka«. </p>
<p>Kako poslovnik dubrovačkoga gradskog vijeća nalaže tajno glasovanje za izbor gradonačelnika i predsjednika vijeća, SDP, HSS i HSLS žele biti potpuno sigurni u premoć nad HDZ-om i Nezavisnom listom Srećka Kljunka te još uvijek vode pregovore s Hrvatskom strankom umirovljenika koja je nakon svibanjskih izbora u gradskom vijeću dobila svog predstavnika. No nakon »sigurnog« izbora gradonačelnika, dolazi iz sjednice u sjednicu nesiguran rad gradskog vijeća koje će zbog odnosa snaga biti vrlo osjetljivo te će vladajuća garnitura u vođenju gradske politike morati imati puno smisla za kompromise. Za razliku od Dubrovnika, stanje na razini županije sasvim je suprotno. Predvođena SDP-ovim županom Ivanom Šprljom, aktualna vladajuća koalicija ima dovoljno snage za formiranje stabilne županijske vlasti poglavito nakon upute koju je središnjica HSS-a poslala Marinku Filipoviću da smije koalirati isključivo sa strankama vladajuće šestorke. Tom uputom, valjda poučena HSLS-ovim »glavoboljama« u Splitu, središnjica HSS-a otklonila je mogućnost s kojom se ovih dana špekuliralo da bi se za položaj župana čelnik županijskog HSS-a Marinko Filipović priklonio HDZ-u. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić otvara konferenciju o miru i prosperitetu na jugoistoku Europe </p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvorit će u ponedjeljak u Dubrovniku četverodnevnu konferenciju o poticanju mira i prosperiteta na jugoistoku Europe, koju organizira hrvatski Institut za međunarodne odnose (IMO).</p>
<p> Konferenciju » Ključni koraci u europskoj integraciji: poticanje mira i prosperiteta na jugoistoku Europe«, što će se u dubrovačkom hotelu Excelsior održati od 28. do 31. svibnja, IMO organizira zajedno s britanskom organizacijom Wilton Park, a pod pokroviteljstvom hrvatskih ministarstava vanjskih poslova, obrane i europskih integracija.</p>
<p> Uz brojne domaće i strane govornike, na konferenciji će, uz predsjednika Republike Stjepana Mesića, sudjelovati premijer Ivica Račan, ministri vanjskih poslova Tonino Picula i obrane Jozo Radoš te glavni tajnik NATO-a George Robertson.</p>
<p> Osim Roberstona iz NATO-a, na konferenciji će sudjelovati brojni predstavnici međunarodne zajednice, ekonomisti i analitičari. Među dužnosnicima-sudionicima najavljeni su premijer BiH Božidar Matić, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija i zamjenik makedonskoga premijera Zoran Krstevski.</p>
<p> Wilton Park (WP) je agencija britanskoga ministarstva za vanjske poslove, posvećena organizaciji političkih konferencija na visokoj međunarodnoj razini.</p>
<p> Sudionici takvih konferencija dolaze iz cijeloga svijeta, a njih 60 posto državni su dužnosnici, kaže se u priopćenju IMO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Druže Tito, oni ti se kunu...</p>
<p>U Kumrovec su u nedjelju, sa svih strana bivše državne tvorevine, došli partizanski drugovi ne bi li uskrsnuli nekad popularan Dan mladosti, 25. svibnja, koji se obilježavao u čast rođendana Josipa Broza Tita </p>
<p>KUMROVEC, 27. svibnja</p>
<p> - Vinko Brešan vjerojatno nije ni pretpostavljao da će, nedugo nakon uspjeha njegova filma »Maršal«, ideja o političkom turizmu pustiti korijene u Hrvatskoj. Kumrovec, u kojemu se već godinama svakog 4. svibnja, na dan smrti bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, obnavlja uspomena na »voljenog maršala«, odlučio je za prigodno slavlje iskoristiti još jedan nadnevak iz životopisa najpoznatijeg Kumrovčanina.</p>
<p>U Kumrovec su u nedjelju, sa svih strana bivše državne tvorevine, došli partizanski drugovi ne bi li uskrsnuli nekad popularan Dan mladosti, 25. svibnja, koji se obilježavao u čast rođendana Josipa Broza Tita. Prema najavi organizatora priredbe, Društva »Josip Broz Tito« čiji je predsjednik dr. Tomislav Badovinac, Dan mladosti će se obilježavati svake godine i to prve nedjelje nakon 25. svibnja.</p>
<p>Istina, u Kumrovcu se u nedjelju nije nosila štafeta, nisu bili nazočni najveći stranački i državni dužnosnici, nije bio ni slet, a nazočni »pioniri«, taj su uzrast prerasli prije najmanje 50, 60, a neki i 70 godina.</p>
<p>U Kumrovec, odnosno uopće u Hrvatsku, prvi su put nakon 11 godina došli i predstavnici Narodnooslobodilačke borbe (NOB) iz Srbije. Radislav Ratković, Sead Hadžević i Mladenko Colić, odnosno Srbin, Bošnjak i Hrvat, činili su izaslanstvo Društva za istinu o NOB-u iz Beograda, koje od osnutka 1994. raznim aktivnostima nastoji u Srbiji promicati »istinske vrijednosti ideja Josipa Broza, koje su jedino rješenje za balkanski jugoistok«.</p>
<p>Ratković, bivši član Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije i bivši dekan beogradskog Fakulteta političkih znanosti, nije krio ganutost zatečenim u Kumrovcu, a pljesak, kojim je ispraćena najava njihova dolaska, naveo ga je na misao da se »ovakvim skupovima ponovno budi posljednjih godina potisnuta nada u budućnost ovih prostora na Titovim idejama«.</p>
<p>Ništa manje oduševljen nije bio ni poznati hrvatski glumac Đuro Utješanović, koji je, također nakon dugo godina, prvi put odlučio pohoditi Titovo rodno mjesto. </p>
<p>»Odsad ću dolaziti svake godine«, rekao je Utješanović, ne skrivajući svoju »jugonostalgiju«.</p>
<p>»Volio bih da mi se javi netko kome je sada bolje nego što nam je bilo u onoj zemlji«, dobacio je Utješanović, žureći na pozornici izvesti neke dijelove iz svoje predstave »Ja predsjednik«.</p>
<p>Zadovoljstvom je isijavao i Alija Mešić, predsjednik Zajednice Roma Hrvatske, dok su članovi romskog kulturno-umjetničkog društva »Romska duša« izvodili romske pjesme i plesove.</p>
<p>»Normalno je da smo se odazvali ovoj priredbi, jer zna se da su Romi uvijek bili naklonjeni Titu. Dok je on bio živ, svi su se narodi poštivali, nije bilo getoiziranja«, rekao je Mešić. Posebnu je pozornost privukao četverogodišnjak Zlatan Muharemović, odjeven u bijelu košulju, plavu kapu s petokrakom i crvenu maramu.</p>
<p>»Smrt fašizmu - sloboda narodu!«, spremno je klicao dok su ga fotoreporteri salijetali, a na pitanje zna li tko je Josip Broz Tito, odgovorio je: »Najbolji striček na svijetu«. </p>
<p>Sjatilo se u Kumrovec tridesetak autobusa s više od 2000 partizanskih suboraca, a samo iz Umaga stiglo je pet autobusa.</p>
<p>Pjevalo se i plesalo cijeli dan, posebno su grlato odjekivale »Druže Tito mi ti se kunemo« i »Ide Tito preko Romanije«. Trgovci knjigama i različitim suvenirima s jasno istaknutim likom Josipa Broza zadovoljno su trljali ruke. Posebno se dobro prodavala knjiga Jaspera Ridleya »Tito«, a za svaki su slučaj iz podruma izvučene i knjige Steve Ostojića »Rat, revolucija, ekran« i Vladimira Nazora »Partizanska proza«. Od poznatijih zamijećeni su Ivan Fumić, Enes Kišević, Stipe Šuvar, Rade Bulat...</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Obveza služenja vojnog roka samo kao izuzetak </p>
<p>Obveza služenja vojnog roka propisivala bi se izuzetno, odlukom Vlade, i trajala bi šest mjeseci, u slučajevima kad se popuna Oružanih snaga ne bi mogla osigurati ugovornom obukom /</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Sudeći prema Prijedlogu zakona o obrani, čiji su fragmenti predstavljeni u srijedu na MORH-ovu seminaru, obveznog služenja vojnog roka, barem u dosadašnjoj formi, vjerojatno više neće biti. Vjerojatno, jer institut služenja vojnog roka ipak ostaje u tekstu prijedloga koji je nedavno MORH dostavio Vladi. Prema tom prijedlogu, obveza služenja vojnog roka propisivala bi se izuzetno, odlukom Vlade i trajala bi šest mjeseci, samo u slučajevima kada se popuna Oružanih snaga ne bi mogla osigurati ugovornom obukom. Polazeći od uporišne teze da Hrvatska ima prevelike Oružane snage, prije svega pričuvu, čiji se broj procjenjuje na 200.000 operativno raspoređenih ljudi, stručnjaci MORH-a predlažu uvođenje, za naše uvjete, posve novih instituta - ugovorne obuke i aktivne pričuve. Podsjetimo, Hrvatska u ovom trenutku, prema podacima MORH-a ima potencijalnih 900.000 pričuvnih vojnika, od kojih je 200.000 u operativnom rasporedu. »Bez ijednog budućeg rezervista, Hrvatska može osigurati pričuvu na bazi od 200.000 vojnika za sljedećih deset do15 godina«, tvrdi prvi čovjek MORH-a. »No ta ljudska sila«, rekao je Radoš ovih dana na seminaru Obvezno služenje vojnog roka: za ili protiv, »mora biti dobro obučena i opremljena«.</p>
<p>Upravo stoga su stručnjaci Ministarstva obrane u zakonski prijedlog uveli novinu - ugovornu obuku. Ona bi trajala devet mjeseci, a u njoj bi mogle sudjelovati i žene. Ministarstvo obrane bi, prema tom prijedlogu, raspisivalo javni natječaj, a kandidati koji bi zadovoljili uvjete, išli bi na provjeru zdravstvene i psihološke sposobnosti. Ugovor o obuci sklapao bi se s osobama ne starijim od 27 godina, a to bi im se vrijeme računalo u radni staž. Nakon 2,5 mjeseca temeljne obuke, vojnici na ugovornoj obuci mogli bi birati između specijalističke obuke ili doškolovanja za pričuvne dočasnike ili časnike, ovisno o stručnoj spremi. Po svršetku obuke, ti bi se vojnici mogli profesionalizirati u postrojbama HV-a ili otići u aktivnu pričuvu koja bi trajala sljedećih deset godina. Ako bi se odlučili za aktivnu pričuvu, dobili bi ratni raspored i opremu, a jednom godišnje morali bi provoditi mjesec dana na vojnim vježbama, ili dva mjeseca, ako su pričuvni časnici ili dočasnici. Za vrijeme provedeno na vježbama bili bi plaćeni u visini 1,5 lanjskog mjesečnog neto prosjeka plaća u državi. Prijedlog zakona obvezuje i poslodavca da, odmah nakon završetka ugovorne obuke, obveze služenja vojnog roka ili u aktivnoj pričuvi, mora primiti osobu na iste poslove na kojima je i ranije radila. MORH-ov je prijedlog već na prezentaciji doživio ozbiljne kritike, kako od znanstvene, stručne javnosti, tako i iz nekih političkih krugova. Poznato je pritom da Radoševim rješenjima nije sklon ni načelnik Glavnog stožera OS-a general Petar Stipetić, niti savjetnik Predsjednika Republike za vojna pitanja Imra Agotić. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Neumske prepone na magistrali prema Dubrovniku</p>
<p>Daleko najveći broj gostiju hrvatske rivijere su stranci iz europskih zemalja koje brišu međusobne granice, pa nije teško pretpostaviti kako se osjećaju oni koji do južnoga dijela našega Jadrana moraju preko Neuma. Zašto?</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Poznati neretvanski ugostitelj i turistički organizator Pavo Jerković, vlasnik restorana »Villa Neretva«, prošloga je ljeta, u suradnji s još poznatijom dubrovačkom putničkom agencijom »Atlas«, doveo u dolinu rijeke Neretve - njezinu deltu (jedinu u Hrvatskoj) i atraktivnu močvaru - najmanje oko tri i pol tisuće izletnika iz ljetovališta Dubrovačko-neretvanske županije i Makarske rivijere, naravno, velikom većinom stranaca. </p>
<p>Taj Jerkovićev i »Atlasov« aranžman star je oko pet godina, a u ovoj se godini od početka sezone (Uskrs) do danas izredalo već oko 1200 gostiju. Znači, »radnja radi«, a kako i ne bi, kad se doista radi o vrlo atraktivnom izletu u jednu od rijetkih riječnih delta i još rjeđih močvara, gdje se gostima nude i povijest, i folklor, i domaća hrana. No, posebna su nam promotivna vrijednost njihovi dojmovi!</p>
<p>Ali, dojmovi imaju i drugu stranu - gostima se, naime, »nudi« još nešto - naravno ne samo korisnicima opisanog aranžmana nego i svim ostalim turistima (i ne samo turistima!) koji putuju prema Dubrovniku (Pelješcu, Korčuli...) i obrnuto.</p>
<p>Ono »još nešto« su novopostavljeni kontejneri (kabine) državne pogranične službe Bosne i Hercegovine na ulazu u gradić Neum i na izlazu iz njega, pa se oni tako u razmaku od tih desetak kilometara trebaju više puta »slikavati«, što kod stranih turista izaziva i čuđenje i nevjericu, pa i malo nekakva straha. U svakom slučaju, radi se ipak o anomaliji u doba kad Europa, iz koje na Jadran dolazi naglašeno najveći broj turista, na razne načine briše granice među državama.</p>
<p> Još prije dvije-tri godine jedan je pelješki hotelijer i turistički radnik rekao na prestižnom turističko-poslovnom sajmu (CBR) u Münchenu kako Pelješac više nije poluotok nego otok, zapravo, to je bio dio njegova odgovora na pitanje njemačkog turističkog agenta (poslovnog partnera) kakve su to »komplikacije za turiste na putu za Pelješac, Korčulu i Dubrovnik«. Stranim turistima, godinama naviknutima na normalan prolaz, sve je to uglavnom nejasno, uostalom razlozi tome uopće ih se ne tiču niti ih zanimaju, a trpi na svoj način i hrvatski turistički jug. Naravno, pogranična služba BiH radi svoj posao, sluša svoje nadređene i s te strane sve je shvatljivo, ali nejasno i neshvatljivo turistima, isto kao i njihovim domaćinima na južnoj hrvatskoj rivijeri, kojima često dolaze u pitanje poslovni planovi i aranžmani.</p>
<p> Ovogodišnja turistička sezona polako se zahuktava, službene najave posjeta stranih turista, koji će biti bolji od inače vrlo dobroga lanjskog, također su aktualne i potvrđene, a do početka glavnoga dijela sezone, odnosno one prave navale gostiju, preostaje još malo više od mjesec dana. Vjerojatno je to dovoljno vremena da naša diplomacija sredi to pitanje barem nekim privremenim (ovosezonskim) rješenjem, do pronalaženja nekakvoga pravoga i trajnoga! Uostalom, koliko je poznato, BiH uglavnom nema problema s korištenjem hrvatske luke Ploče. Zašto bi ih onda imao hrvatski turistički jug s pograničnim gradićem Neumom?!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zašto se Barbieri odriče ACI-ja, ako ima snage za novi projekt</p>
<p>Novi bi se projekt trebao realizirati do 2004. / Veliki sustav ACI marina, Barbierijev životni projekt, proživljava pak još jednu iz nebrojenog niza kriza / Barbierijeva vizija ACI-ja zapela na političkom dogovoru o nasljedniku Ive Markusovića</p>
<p>ZAGREB, 27. svibnja</p>
<p> - Veljku Barbieriju, tvorcu lanca ACI-jevih marina, koje su se posljednjih desetak godina najčešće spominjale po skandalima, povjerena je nova zadaća - gradnja stotinjak malih privezišta za brodice. Barbieri, odnosno njegova tvrtka »Barbieri nautika« pobijedila je na javnom natječaju što ga je raspisao ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić. Radni naziv projekta je »Program razvoja 100 turističkih lučica«, a glavni kriterij pri izgradnji lučica bit će ambijentalno uklapanje i minimalne dimenzije. Konkretno: u potpunosti će se izbjegavati gradnja klasičnih nautičkih marina, već će se graditelji nastojati prilagođavati zatečenoj situaciji. </p>
<p>Projekt vrijedan 80 milijuna maraka</p>
<p> Gradnja stotinjak lučica (koje bi, inače, trebale biti sezonskog tipa), stajat će osamdesetak milijuna njemačkih maraka, a cijeli lanac malih lučica bi, barem u prvo vrijeme, bio u državnom vlasništvu. Projekt bi se trebao realizirati do 2004. godine. </p>
<p> S druge strane, veliki sustav ACI marina (Adriatic Croatia International Club osnovan u srpnju 1982.), prema mnogima životni projekt Veljka Barbieria, proživljava još jednu iz nebrojenog niza kriza. Nedavno je sa čela ACI-ja, zato što nije želio vratiti stan dobiven menadžerskim ugovorom, smijenjen Ivo Markusović koji je tvrdio da su pod njegovim vodstvom prepolovljeni dugovi ACI-ja. Odmah po njegovu smjenjivanju, razbuktale su se političke borbe oko nasljednika (trebao bi biti izabran ovog tjedna, no bojimo se da će novoizabrani direktor još dugo »vući repove« (pred)izbornih igara). »Radi se o sukobu riječkog, odnosno Linićevog, SDP-ovskog lobija i splitskog, koji ne prihvaća, nazovimo to tako, riječku upravu ACI-ja«, izjavio je Veljko Barbieri nedavno za Vjesnik.</p>
<p>Barbieriju bi, zapravo, trebalo biti najteže. Stvorio je ACI koji već godinama »trančiraju« pred njegovim očima. S mjesta direktora najvećeg lanca marina na Mediteranu smijenjen je 1994. Naslijeđuje ga Milan Mužić. U to vrijeme ACI-ja se želi domoći Ina koja je željela stvoriti moćnu čarter flotu kako bi povećala opseg poslovanja (posebno ratnih godina kada su ACI-jeve marine zjapile prazne). Potkraj 1995,. Mužića nasljeđuje Thomas Gozdecki.</p>
<p> U ACI-ju se počinju događati stvari koje, u najmanju ruku, nemaju veze sa zdravom pameću. Najprije je, prema kataloškim cijenama, za 8,3 milijuna njemačkih maraka kupljena nova čarter flota iako je staro pravilo da se za velike narudžbe odobrava veliki popust. Skupo nabavljene brodove Thomas Gozdecki, koji je jedva natucao hrvatski, vrlo brzo rasprodaje za trećinu plaćene cijene. ACI postaje prvorazredna medijska atrakcija, a i dan danas sva događanja oko sustava od 21 marine brižno prate svi mediji.</p>
<p> ACI-jeva kriza još traje</p>
<p>Nažalost, ono što je trebalo biti glavno bogatstvo i zaštitni znak hrvatskog turizma i dalje je u krizi i ni danas se ne zna hoće li mu privatni interesi »doći glave«. </p>
<p>Prema prvim procjenama iz '90-ih, vrijednost ACI-ja iznosila je 323 milijuna maraka. No prva procjena nije prihvaćena, a ACI je uskoro procijenjen na sto milijuna maraka. S druge strane, smatra se da svaki vez na Mediteranu vrijedi 100.000 maraka - ACI ima više od 6.000 vezova.</p>
<p>U sustavu ACI-ja trenutačno radi oko 380 djelatnika koji se najviše bave pukim iznajmljivanjem vezova. To je baza, jer je ugašeno sve ono na čemu se moglo dobro zarađivati izvan osnovne djelatnosti. </p>
<p>Ali i to je samo manji dio problema - priča se da bi jedna od najatraktivnijih ACI marina, ona u Rovinju, uskoro mogla izaći iz sustava, jer su Tvornica duhana Rovinj i Grad Rovinj poslali zahtjev za dobivanje koncesije na pomorskom dobru, gdje se ona nalazi. Status rovinjske marine unutar ACI-ja nikoga ne zanima - sada je vrijeme političkih igara. </p>
<p>Vizija Veljka Barbierija zastala je na političkom dogovoru o Markusovićevu nasljedniku. S druge strane, nelogično je da država kreće u novi projekt, a da nije sredila stanje u ACI-ju. Nastavlja li se praksa HDZ-ovog uništavanja svega onoga što vrijedi da bi se zadovoljili nečiji privatni apetiti? I na kraju, zašto se sposobni Barbieri tako lako odriče svoga ACI-ja, ako ima snage za novi projekt malih lučica. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010528].
|
