NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188218 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Putuje li Hrvatska u Europu s balkanskim teretom na leđima?</p>
<p>Ni vladajući niti oporba ne smatraju da je Sporazum ono najbolje što se moglo dogoditi Hrvatskoj na njezinu putu u Europu, jer on govori više o Hrvatskoj u južnoeuropskom, nego u europskom, srednjoeuropskom ili sredozemnom okruženju. No većina stranaka smatra da samo o Hrvatskoj ovisi koliko će koristi izvući, a koliko štete izbjeći, primjenjujući ga</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – U sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja trusnog i ratovima traumatiziranog područja jugoistočne Europe, od Hrvatske se traži regionalna suradnja sa susjedima. Na kakvim bi temeljima ona trebala biti i neće li Hrvatska na putu ka Europi biti usporena, noseći na leđima balkanski teret? Može li Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ugroziti, na neki način, hrvatski suverenitet? O tim će dvojbama sasvim sigurno progovoriti i saborski zastupnici kad budu ovih dana na saborskom zasjedanju raspravljali o paketu zakona u vezi s provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Predstavnici oporbenih i vladajućih stranaka imaju, očekivano, potpuno različite stavove o tom ključnom pitanju hrvatske vanjske politike.</p>
<p>Član Glavnog odbora SDP-a Zdenko Franić odbija i svaku pomisao na to da je Hrvatska Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju zapečatila svoju balkansku sudbinu. Podsjeća na to da, prema odredbama Sporazuma, trebamo uspostaviti bilateralne odnose sa zemljama iz regije koje su i same potpisale takav sporazum ili će to tek učiniti. »Ali, ta suradnja ide do razine do koje ide i suradnja s EU-om. Ni više ni manje«, tvrdi. Suradnja se odnosi na uspostavu političkog dijaloga i zone slobodne trgovine, na koncesije glede kretanja roba, ljudi i kapitala, suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova. »To su temelji na kojima funkcionira i EU«, kaže Franić. Sporazum je sročen tako da Hrvatskoj omogućuje da u određenom razdoblju - kao optimalno vrijeme predviđa se šest godina - provede sve reforme, kako bi svoj ukupni sustav uskladila sa sustavom EU-a. </p>
<p>Ali, time se ništa ne prejudicira, jer će se, u trenutku kad budemo spremni za ulazak u EU, ma tko bio na vlasti, raspisati referendum kao što su to učinile i druge zemlje. »Upozoravam i na to da, prema članku 124, Hrvatska može Sporazum i otkazati. I to je dokaz da se njime ništa ne prejudicira, ne prenosi se naš suverenitet ni na kakve nadnacionalne institucije. Čak i kad postanemo dio EU-a, nećemo prenijeti svoj suverenitet na Bruxelles, već ćemo ga podijeliti, pa da ćemo biti suvereni na cijelom području EU-a«, naglašava.</p>
<p>Dr. Mate Granić, predsjednik Demokratskog centra, naziva Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prvim institucionaliziranim okvirom povezivanja Hrvatske s EU-om, pa je, s toga gledišta, važan i pozitivan korak u približavanju Europi. No, dodaje, to ne znači da je i najpoželjniji okvir za Hrvatsku. »Budući da on nije ni mediteranski niti srednjoeuropski, već tzv. jugoistočni okvir, u koji ulaze Hrvatska, BiH, Makedonija, Jugoslavija i Albanija, ali ispada Slovenija, jasno je da ne možemo biti potpuno zadovoljni. Čak i ako Hrvatska ispuni sve obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ona će još biti samo potencijalni kandidat za EU. Osim toga, u Sporazumu postoje i određene nedorečenosti koje mogu dodatno opteretiti naš hod prema Europi. Unatoč svim tim nedostacima, Hrvatska mora voditi aktivnu i snažnu regionalnu politiku na čvrstim temeljima bilateralne suradnje i interesa.</p>
<p>Osim toga, ubrzano mora usvajati europsko zakonodavstvo i provoditi gospodarske reforme. Samo će se tako Hrvatska, kao zemlja koja je sasvim sigurno u ovom trenutku ispred svih ostalih zemalja obuhvaćenih principom pridruživanja, uspjeti izdvojiti i doći u priliku da postane kandidat za EU, ali zato treba i odlučna vlada i znatan stupanj nacionalnog konsenzusa o europskom pitanju. Nitko Hrvatsku ne može vezati za bilo kakav balkanski okvir, politički ili gospodarski, ako bude sama vodila odlučnu politiku prema EU. No, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sadašnja je realnost Hrvatske u odnosu prema EU«, uvjeren je dr. Mate Granić. </p>
<p>Predsjednik Liberalne stranke dr. Zlatko Kramarić smatra da Hrvatska neće nositi balkanski teret, ako se blisko poveže sa susjedima. »Ne vidim razloga da Hrvatska ne iskoristi područje jugoistočne Europe na najbolji način, jer se radi o velikom tržištu na kojemu hrvatska roba može biti i te kako konkurentna i atraktivna. Ja sam prvenstveno za gospodarsku ekspanziju i ne vidim razloga da i mi ne koristimo to gospodarsko područje kako to čini slovensko gospodarstvo«. Na pitanje zašto je za tu ekspanziju Hrvatskoj potreban politički okvir, dok se Slovenija nije dala utjerati ni u kakve »asocijacije«, dr. Kramarić odgovara da sve stvari treba promatrati kontekstualno. Dodaje da je Hrvatska supotpisnik Daytonskog sporazuma iz kojega za nju proizlaze neke dodatne obveze koje je Slovenija uspjela izbjeći. »U svim našim kontaktima s međunarodnim institucijama i političarima uvjeravaju nas u individualni pristup Hrvatske Europi. Koliko se sami potrudimo da se bitno razlikujemo od ostalih zemalja jugoistočne Europe, toliko ćemo biti honorirani, odnosno nećemo morati čekati ostale zemlje tzv. zapadnog Balkana da dostignu našu razinu«, uvjeren je dr. Kramarić. </p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić smatra da je regionalna suradnja nužnost, jer Hrvatska je tu gdje jest, odnosno ne može se »preseliti« na neko zgodnije mjesto gdje bi imala pitom i uspješne susjede. »Kakvi god jesu, sa susjedima morate surađivati, onako kako surađuju europske zemlje međusobno. Mi smo, na žalost, skloni govoriti u emotivnim umjesto političkim kategorijama - o »ljubavi« i »mržnji«, umjesto o interesima. Sve zemlje surađuju s onima s kojima im je to u interesu. Tako treba činiti i Hrvatska. Najveća zaštita suvereniteta postiže se, ako se radi u vlastitu korist. Dakle, o Hrvatskoj, a ne o Sporazumu, ovisi zaštita suvereniteta«, tvrdi Nikolić. »Dugo su govorili da je Hrvatska predziđe kršćanstva. Danas se stereotip mijenja, pa se govori o Hrvatskoj kao lokomotivi, makar nitko ne objašnjava gdje su i kakvi su vagoni koje lokomotiva treba vući. Ne treba se zamarati tim kategorijama, nego trčati svoju utrku prema Europi i pritom dobro paziti da nam netko ne stavi ruksak s kamenjem na leđa!« - preporučuje Dorica Nikolić. </p>
<p>Aleksa CrnjakovićIvka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bin Laden ponovno oživio mit o »Starcu s planine«</p>
<p>Za islamski puk, sit »američke pravde« koja mu kroji sudbinu već pola stoljeća, Osama bin Laden bi se u svom padu i porazu mogao podići do idola i uzoritog mučenika za islam – šehida / Tko je bio Hasan bin Sabah, po mnogo čemu nalik sadašnjem »orlu afganistanskih gudura« Osami bin Ladenu, koji iz planinskih pećina upravlja mrežom modernih »asasina«?</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Sad kada su postrojbe Sjevernog saveza ušle u Kabul i Jalalabad, te opkolile Kandahar, talibani su izbačeni iz gotovo svih važnijih urbanih uporišta u Afganistanu. S obzirom na pretežno planinsku konfiguraciju te zemlje, talibanske skupine će vjerojatno još dugo moći voditi gerilski rat, ali potpuni poraz talibana nije ono što Amerikance u ovom trenutku zanima. Naime, najvažniji cilj napada na Afganistan je uhvatiti Osamu bin Ladena i »razmontirati« njegovu terorističku mrežu Al Qaidu.</p>
<p>No, u ovom slučaju glavni je problem što bi se za običan islamski puk, sit »američke pravde« koja mu kroji sudbinu već pola stoljeća, Osama bin Laden u svom padu i porazu mogao podići do idola i uzoritog mučenika za islam - šehida. A to Amerikancima najmanje treba, jer u tom svijetu, kojim vladaju iracionalni motivi, mit ima pokretačku snagu nuklearne energije.</p>
<p>Zato nije naodmet prisjetiti se jednog drugog ozloglašenog terorista, koji je svojedobno bio strah i trepet Srednjeg istoka. Za neprijatelje je bio politički atentator koji nije birao sredstva, za istomišljenike je bio borac protiv korumpiranih islamskih vlasti i kršćanskih križara. Ipak, i jedni i drugi istodobno su se divili, i bojali se, njegovoj moćnoj i discipliniranoj organizaciji koja je u 11. stoljeću bila ono što danas predstavlja Al Qaida. Ta je organizacija ušla u povijest Istoka i Zapada pod imenom »hašašini« (ili »asasini« u iskrivljenoj francuskoj varijanti koju su u Europu prenijeli templari), a njihov vođa Hasan bin Sabah kao misteriozni »Starac s planine«. </p>
<p>Hasan je po mnogo čemu bio nalik sadašnjem »orlu afganistanskih gudura« Osami bin Ladenu, koji iz planinskih pećina, pomoću najsofisticiranije kompjuterske tehnologije upravlja mrežom modernih »asasina«. Rođen je kao sin šiitskog imama, u obitelji jemenskog podrijetla (kao i Osama). Također je bio vrlo obrazovan, studirao je islamsku teologiju u Iranu, gdje je ubrzo postao sljedbenik šiitske sekte, ismailita. Okupivši skupinu istomišljenika, Hasan bin Sabah je na području od Kaira do Samarkanda počeo propovijedati novu doktrinu o nadolazećem kraju svijeta, posljednjem sudu i »skrivenom islamu« koji će se tada razotkriti istinski vjernima. U gradovima kojima je prolazio osnovane su skupine sljedbenika koji su se nazivali »batissi« (ljudi tajne).</p>
<p>Na sličan je način i Osama bin Laden, putujući gotovo dva desetljeća zemljama Zaljeva i Magreba, razvio široku logističku mrežu financijaša, tehničke podrške i egzekutora, što pokazuje da se moćna organizacija Al Qaida sustavno i temeljito stvarala godinama. Na vrhuncu svoje moći, Hasan bin Sabah se sa središnjicom svoje organizacije sklonio u dobro zaštićeno »planinsko gnijezdo«, tvrđavu Alamut u gorju Elbrus, odakle su njegovi nasljednici sljedeća dva stoljeća neprestano uznemiravali političku elitu seldžučkih dinastija otmicama, ubojstvima, ucjenama...</p>
<p>Osama bin Laden se također, prije fatalnog udara na New York i Washington, sklonio sa 1000 najbližih suradnika u nepristupačne planine Afganistana. I Hasan i Osama udarili su sa svojim »asasinima« na najmoćnije vladare svoga vremena. I obojicu su bespogovorno služili fanatični mladi ljudi (prosječno mlađi od 30 godina), koje su resili asketizam, čelična disciplina, konspiracija, predanost islamu, vođi i njegovoj ideji svjetske pravde. Da bi takvu asketsku disciplinu duže održao, Hasan bin Sabah je izgradio nepristupačnu tvrđavu u planini, a Osama bin Laden je pronašao idealno mjesto u talibanskom Afganistanu u kojem su zabranjena sva svjetovna zadovoljstva.</p>
<p>Osim nadom u onostrani raj, Hasan je svoje ratnike obilato »hranio« i hašišom, nudeći im još za života »umjetne rajeve«, zbog čega su na Istoku i zapamćeni kao »hašašini«, a na Zapadu fonetskom pogreškom kao »asasini« (ubojice). Al Qaida (čak i ako njeni aktivisti nisu narkoovisnici) sasvim sigurno u Afganistanu kontrolira trgovinu opijumom, čime podmiruje svoje goleme financijske izdatke. Osim toga, udarna snaga obiju organizacija su atentatori-samoubojice koji u smrt idu s aureolom mučenika. No, kruna svih tih sličnosti je karizma koju su obojica izgradili među svojim sljedbenicima i istomišljenicima širom islamskog svijeta. Za svoje ismailite, Hasan je bio »šejh« (mistični duhovni učitelj), onaj koji je najavljivao silazak posljednjeg imama (Božjeg proroka) i razotkrivanje »skrivenog islama«. Danas u dijelu islamskog svijeta, Osama bin Laden sasvim sigurno nema ništa manju karizmu, ako već ne kao šejh, a ono svakako kao ratnik za islam. Kakva će biti njegova sudbina? Ako se povijest ponavlja (kao što svjedoči ova usporedba), Bin Ladenu se bliži kraj. Naime, Hasanove sljedbenike je u 13. stoljeću uništila mongolska invazija. Nakon toga, ostao je samo mit, koji kao da je nanovo oživio u Bin Ladenu. Hoće li angloamerička invazija razoriti taj mit?</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Nasilje nad ženama ne smije se prešutjeti</p>
<p>U organizaciji vladinog Povjerenstvo za jednakost spolova i nevladinih udruga u nedjelju je prikupljeno 20.000 kuna namijenjenih za opremanje skloništa za žene »Mirta« u Splitu i »Korak« u Karlovcu / U Hrvatskoj je prošle godine registrirano 2.169 slučajeva u kojima su </p>
<p>žene bile žrtve nasilja</p>
<p>»Akcijom želimo potaknuti solidarnost s ženama koje su manje sretne u našem društvu i tako im pružiti svu potrebnu podršku i pomoć koja im je potrebna«, rekla je Željka Antunović, potpredsjednica Vlade i predsjednica vladinog Povjerenstva za jednakost spolova u nedjelju pred štandom povjerenstva postavljenim u Bogovićevoj ulici.</p>
<p>Povjerenstvo je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama , 25. studenoga, organiziralo dijeljenje letaka o Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.</p>
<p>Po 20 kuna prodavale su se majice s natpisom »Reci NE nasilju«, upakirane vrećice s natpisom "Kako šefu reći NE«. Uz majice u vrećici su bile brošura i lecima protiv nasilja. Tako je prikupljeno je oko 20.000 kuna za opremanje novih skloništa za žene - »Mirta« u Splitu i »Korak« u Karlovcu.</p>
<p>U Hrvatskoj je prošle godine registrirano 2.169 slučajeva u kojima su žene bile žrtve nasilja.</p>
<p>– To su samo sive brojke jer takvih slučajeva u praksi ima mnogo više. Zbog toga se treba suprotstaviti i ženama pružiti ne samo materijalnu, već psihološku i pravnu pomoć, rekla je Željka Antunović.</p>
<p>Građane su akciji u nedjelju privukle i Nina Violić, Nada Abrus i Tihana Harapin Zalepugin koje su prodavale vrećice.</p>
<p>Istovremeno s akcijom povjerenstva, započela je i 16-dnevna akcija ženskih nevladinih udruga pod nazivom »Reagirajmo, nasilje je zločin«. Grupa za ženska ljudska prava B.a.b.e. u hrvatskim gradovima, u sklopu svjetske kampanje ženskih nevladinih organizacija organizira »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama«. Akcija bi trebala završiti 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.</p>
<p>Aktivicistice će za vrijeme akcije sudjelovati u radijskim i televizijskim emisijama o nasilju, dijelit će propagandni materijal te pozivati na donošenje Zakona o sprečavanju nasilja u obitelji.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U modi su zlatni retriveri i rotvajleri</p>
<p>Na međunarodnoj izložbi pasa »Cacib Zagreb 2001« u organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza (HKS) u dva dana sudjelovalo je 1162 pasa koji su predstavljali oko 150 čistokrvnih pasmina. Izložba koja je počela u subotu privukla je nekoliko tisuća posjetitelja i sudionika iz raznih dijelova Europe, a uz sudionika iz SAD-a, očekivao se i nastup izlagača iz Izraela.</p>
<p>Stručni voditelj izložbe, Bojan Matković rekao je kako psi za sudjelovanje u izložbi moraju posjedovati »FCI certifikat«, odnosno određene standarde kakve su za određenu vrstu psa propisani u zemlji njegovog porijekla. Tada se između izloženih primjeraka biraju najbolji izlošci po pasminama i starosnoj dobi. Osim pokala za najbolje, psi su skupljali kandidature koje im koriste u kasnijim natjecanjima. Matković je napomenuo kako je i HKS utvrdio standarde za pet autohtonih hrvatskih pasmina čiji su primjerci također sudjelovali na izložbi. Među njima se nalaze hrvatski ovčar, dalmatinski pas, te istarski i posavski gonič. Dodao je kako je tornjak kao najbrojniji pas našeg porijekla još nepriznat.</p>
<p>Prema njegovim riječima od izloženih pasa najviše su bili zastupljeni zlatni retriveri i rotvajleri, što ukazuje da su ti psi trenutačnu »u modi«. Kao nesvakidašnji izložak spomenuo je neobičnog peruanskog golokožnog psa, inače već predstavljenog u ranijim izložbama u Zagrebu.</p>
<p>Kandidate za pobjednika bilo je teško utvrditi jer su u natjecanju sudjelovali psi koji su već osvajali nagrade. Suci tako nisu imali lak posao da između brojnih jazavčara, bernandinaca, doga, dobermana, boksera, setera, mastifa, hrtova, terijera, pudlica i drugih pasmina izaberu najbolje predstavnike. Uz štandove, gdje su se prodavale knjige, hrana i pribor, svoje je aktivnosti predstavila i »Noina arka«, udruga za zaštitu životinja sakupljajući dobrovoljne priloge za napuštene pse.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Na vijest o dolasku Janice aktivirani topovi za snijeg</p>
<p>Na Bijelom i Zelenom spustu u nedjelju je skijalo tristotinjak skijaša / Bijela i Zelena vučnica radit će i u ponedjeljak, a novi snijeg, prema najavama meteorologa trebao bi pasti u utorak</p>
<p>Treći snježni vikend ovog mjeseca na Činovničku livadu privukao je brojne sanjkaše, među kojima je najviše bilo djece. Uz sanjke moglo se tu vidjeti i raznih improviziranih stvarčica za spuštanje po snijegu, poput jastuka umotanih u najlon, velikih plastičnih poklopaca i lopatica za smeće. Sanjkalo se i pokušavalo naučiti skijati i na dvije livade kraj Hunjke no u puno manjem broju, što pokazuje da je i na Sljemenu važno biti u »centru zbivanja«. </p>
<p>Na Bijelom i Zelenom spustu skijalo je tristotinjak skijaša, no nakon pogleda na sanjkalište, skijalište se činili polupraznim. </p>
<p>– Zadovoljan sam skijaškim stazama pogotovo jer smo prvi u Europi otvorili ovakvo, visinom nisko skijalište, istaknuo je direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. </p>
<p>Kako saznajemo od gorskih spasioca, koji dežuraju na Sljemenu, od ozljeda koje bi zahtijevale njihovu intervenciju ovog se vikenda dogodila samo jedna, iako nam se, gledajući iz prikrajka, činilo da na Činovničkoj livadi svakoga trena može doći do težih ozljeda. Sanjkaši su se spuštali vrtoglavom brzinom u gomilu u podnožju livade, a snowboardi su »letjeli« bez vlasnika...</p>
<p>Po prvi puta ove skijaške sezone u noći na nedjelju aktivirana su i dva stara topa za umjetni snijeg. Do sada tehničke mogućnosti, prema riječima djelatnika skijališta, nisu dopuštale njihovo puštanje u rad jer je novi sistem zasnježenja, koji je u izradi, prilagođen novim topovima kojima će se upravljati kompjutorski. Međutim, najavljeni dolazak Janica Kostelić na sljemensko skijalište u nedjelju, kako naknadno saznajemo, očito je ipak omogućio stavljanje starog sistema za umjetno zasnježenje u rad.</p>
<p>– Umjetnim snijegom uspjeli smo malo popraviti stazu jer je bilo puno vlage u zraku i previsoka temperatura, rekao nam je Žiljak. Možda je i to bio razlog zašto Janica u nedjelju ipak nije skijala na Sljemenu u društvu Zagrepčana. </p>
<p>Automobilski promet prema vrhu Medvednice u nedjelju je bio pojačan, no nije bilo dužih zastoja. Terensko vozilo HV-a stvorilo je dodatne prepreke na i onako uskoj cesti čija se jedna strana korsiti kao parkiralište. Naime, vozilo HV-a je prolazeći kroz snijeg uz rubove ceste taj snijeg »obrušavalo« na prometnicu čime je otežavan prolaz osobnim automobilima.</p>
<p>Bijela i Zelena vučnica radit će i u ponedjeljak, a novi snijeg, koji bi dobro došao skijaškim stazama, meteorolozi najavljuju u utorak.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Domarski« stanovi: Traže ih i škole i stanari</p>
<p>U zagrebačkim srednjim i osnovnim školama postoje domarski stanovi, nekad nazivani društvenim vlasništvom, u kojima stanuju domari, profesori, ravnatelji, portiri, čistačice i njihovi potomci. Neki od tih »stanova« zapravo su preuređene učionice sa sanitarijama izvan »stana«. S obzirom na rješenja koja su većina stanara prethodno potpisala, velik broj je podnio zahtjeve za kupnju tih stanova.</p>
<p>U razdoblju od 1995. do 10. srpnja ove godine Ministarstvo prosvjete i športa riješilo je zahtjev za otkup ili najam stana samo nekim izuzecima.. </p>
<p>Iako su Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 10. srpnja, ove godine, osnivačka prava nad osnovnim i srednjim školama prenesena s Ministarstva prosvjete i športa na jedinice lokalne samouprave, do sada to nije realizirano jer, navodno, ministar prosvjete i športa, Vladimir Strugar nije potpisao prijenos.</p>
<p>Od decentralizacije Ministarstvo, naime, nema ovlasti u raspolaganju nekretninama u školama, a rješavanje pojedinih slučajeva prebačeno je na gradove.</p>
<p>Prema Gradskom uredu za obrazovanje, u zagrebačkim srednjim školama postoji 37 stanova ili prostora koji se koriste za stanovanje; od toga 13 stanara ima rješenje o korištenju stana, a u šest slučajeva vode se sudski sporovi jer su rješenja o dodjeli stanova upitna. U zagrebačkim osnovnim školama postoji 12 slučajeva koji su podnijeli zahtjev za otkup stana. </p>
<p>– Gledajući pojedine slučajeve, situacija je šarolika, rekla je pravnica u Gradskom uredu za obrazovanje, Jadranka Kajmek. Mnogi stanari imaju ugovore o korištenju stanova, neki stanari imaju rješenja o čuvanju, dok za neke ne postoje nikakvi dokumenti o korištenju. Kako veli Kajmek, svi slučajevi morat će se rješavati pojedinačno i jedino na temelju prethodnog rješenja. </p>
<p>– Samo ako je rješenje pravovaljano moći će se utvrditi što se stanaru može ponuditi jer inače će stanar morati iseliti, kazala je Kajmek. </p>
<p>Nedavno je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o produljenju roka za otkup stana onih na kojima postoji stanarsko pravo. Prema toj Uredbi, rok je produžen do 30. lipnja iduće godine. Ako do tog roka osnivač ne ponudi drugi adekvatan zamjenski stan, od tog datuma stanar će moći otkupiti stan.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Brzi i žestoki« na zagrebački način</p>
<p>Povodom početka prikazivanja akcijskog filma »Brzi i žestoki« u zagrebačkim kinima u nedjelju je na Preradovićevu trgu održan »Grand Tourismo Auto Show«. Svi ljubitelji brzina mogli su pogledati najbolje »tunning« verzije automobila u Hrvatskoj. Održano je i natjecanje u »Grand Tourismo 3«, popularnoj igri na Play Stationu 2, a posjetitelji su svoje automobilske vještine mogli okušati i u natjecanju s poznatim osobama - Sandijem Cenovom, Reneom Bitorajcem, Tarikom Filipovićem i Tajanom Koren. (AN.L.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>U SAD-u kloniran ljudski embrij </p>
<p>Vodstvo tvrtke u čijim su laboratortijima kolonirane stanice ljudskoga zametka ističe da im nije namjera klonirati čovjeka nego kloniranjem proizvoditi bazne stanice embrija koje se koriste u sve većem broju genetskih i sličnih ispitivanja </p>
<p>WASHINGTON, 25. studenoga </p>
<p> – Američka tvrtka »Advanced Cell Technology« iz Worcestera u Massachusettsu objavila je u nedjelju da su u njezinim laboratorijima kloniranjem proizvedene stanice ljudskog embrija.</p>
<p> Ovo je prvi javno poznati slučaj uspješnog kloniranja ljudskih stanica. Izvještaj o ovom znanstvenom postignuću objavljen je na web-magazinu »E-biomed«.</p>
<p> Vodstvo tvrtke naglašava da im nije namjera klonirati čovjeka nego kloniranjem proizvoditi bazne stanice embrija koje se koriste u sve većem broju genetskih i sličnih ispitivanja.</p>
<p> Zasad još nema neovisnih potvrda ovog kloniranja embrija iz neovisnih znanstvenih krugova, kao ni konačne ocjene uspješnosti cijelog postupka.</p>
<p> Američkim zakonima prije nekoliko mjeseci je određeno da se genetska istraživanja, ispitivanja pojedinih lijekova i drugi medicinski pokusi mogu obavljati samo na sada postojećim stanicama embrija, čime je zapravo zabranjeno stvaranje embrija za istraživačke namjene. Tzv. bazne stanice embrija imaju sposobnost razviti se u stanice bilo kojeg ljudskog tkiva i po tome daju jedinstvene mogućnosti znanstvenicima.</p>
<p> U SAD je zakonom zabranjeno financiranje kloniranja iz sredstava proračuna ali nema ograničenja za privatna ulaganja u istraživački rad na tom polju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Preporuka ženama - dvije kave dnevno </p>
<p>NEW YORK, 25. studenoga </p>
<p> - Više od dvije šalice kave dnevno može povisiti razinu estrogena u žena i pogoršati bolesti poput endometrioze i bolove u grudima, pokazala je studija. Istraživači tvrde da žene koje piju najviše kave imaju višu razinu estradiola, prirodnog oblika estrogena, u ranoj folikularnoj fazi, odnosno u prvih pet dana ciklusa.</p>
<p> »Viša razina estrogena nije dobra za žene koje imaju endometriozu, bolove u grudima, kao ni za one sa zabilježenim rakom dojke ili jajnika u obitelji«, upozorio je glavni istraživač dr. Daniel Cramer iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu, Massachusetts. »Tim ženama savjetujem da ne piju više od dvije šalice kave dnevno«, rekao je Cramer.</p>
<p> U studiju je bilo uključeno gotovo 500 žena u dobi od 36 do 45 godina koje nisu bile trudne, nisu dojile i nisu uzimale hormone. Sve su žene odgovorile na pitanja o prehrani, pušenju, težini i visini. Istraživači su izmjerili razinu hormona tih žena u prvih pet dana ciklusa.</p>
<p> Žene koje su uzimale najviše kolesterola i alkohola te one koje su pile više od šalice kave dnevno imale su mnogo višu razinu estrogena u ranoj folikularnoj fazi ciklusa, pokazalo je izvješće objavljeno u časopisu Fertility and Sterility.</p>
<p> Zapravo, uzimanje kofeina povezano je s višom razinom estrogena bez obzira na dob, indeks tjelesne težine, unošenje kalorija, pušenje, alkohol i kolesterol. Žene koje su uzimale najmanje 500 mg kofeina dnevno, odnosno četiri do pet šalica kave, imale su gotovo 70 posto više estrogena u ranoj folikularnoj fazi od žena koje nisu uzimale više od 100 mg kofeina dnevno, odnosno manje od jedne šalice kave. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Madonna voli ubijati fazane</p>
<p>LONDON, 25. studenoga </p>
<p> - Američka pop pjevačica Madonna, već dva desetljeća svojevrsna urbana ikona, priznala je svoju ljubav prema tradicionalnom engleskom »krvavom sportu« i zabavi na selu. U intervjuu za BBC-jev Radio One Madonna je izjavila da je neke od najsretnijih trenutaka provela lutajući engleskim seoskim područjima i pucajući na fazane, što joj je pružilo dovoljno vremena za meditaciju.</p>
<p> »Jedem ptice, a prema onome što jedemo imamo puno više poštovanja kada vidimo čin njihova ubijanja«, kazala je američka superzvijezda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Učenici planirali pokolj u školi </p>
<p>WASHINGTON, 25. studenoga</p>
<p> - Policija u New Bedfordu u američkoj saveznoj državi Massachusetts uhitila je troje učenika tamošnje srednje škole koji su kanili izvršiti pokolj nalik onom u školi u Columbineu prije dvije i po godine.</p>
<p> Policija u ovom gradiću južno od Bostona objavila je da je prošlog utorka u jednoj košari za smeće u školi čistač slučajno opazio list papira na kojem je zasad nepoznata osoba opisala namjere trojice učenika. Oni su smjerali na nekoliko mjesta u školskoj zgradi postaviti eksploziv, pucati na učenike koji bi pokušali pobjeći nakon eksplozija i počiniti samoubojstvo prije nego što padnu u ruke policiji.</p>
<p> Američki listovi u nedjelju prenose riječi zapovjednika policije u New Bedfordu Arthura Kellyja da bi pokolj bio veći nego u Columbineu 20. travnja 1999. gdje su dvojica učenika ubila 13 svojih vršnjaka.</p>
<p> U kućama trojice uhićenih dječaka pronađen je eksploziv, upute za izradu eksplozivnih naprava, streljivo, noževi i nekoliko njihovih fotografija na kojima drže oružje. Najstariji među uhićenima, stariji maloljetnik 17-godišnji Eric McKeehan i dvojica mlađih učenika čija imena nisu objavljena bit će izvedeni pred suca u ponedjeljak. Kelly kaže da će još dvojica učenika biti optuženi kao suučesnici ali oni nisu uhićeni. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Američki obračun s pušačima</p>
<p>WASHINGTON, 25. studenoga </p>
<p> - Pušenje u vlastitoj kući može vas koštati 750 dolara ako imate susjeda nepušača, sklonog šikaniranju i ako živite u okrugu Montgomery, u blizini Washingtona.</p>
<p> Taj zakon, koji je nedavno usvojilo Vijeće okruga, jedan je od najstrožih ikad usvojenih u Sjedinjenim Državama protiv pušača, kojima doista nije lako u toj zemlji. Dovoljno je da zapalite cigaretu, cigaru ili lulu i da dim zasmeta susjedu, već ste pod udarom sankcija.</p>
<p> To područje Sjedinjenih Država već je i ranije pokušavalo zagorčavati život pušačima. U veljači 2000. u mjestu Friendship Heights razmatrala se zabrana pušenja na ulici. Međutim, sud je odbio inicijativu gradonačelnika, uz obrazloženje da je prekoračio svoje ovlasti i da nema pravo »uređivati indivudualno ponašanje« na ulici. Novi zakon u okrugu Montgomery odnosi se na kvalitetu zraka i također bi mogao izazvati buru negodovanja.</p>
<p> Više američkih država donijelo je iznimno represivne mjere protiv pušača, zabranjujući im pušenje u restoranima ili barovima. Već nekoliko godina, na ulicima ispred poslovnih zgrada u velikim američkim gradovima mogu se vidjeti pušači kako požudno uvlače dim. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jednoruki pijanac telefonirao u vožnji</p>
<p>LONDON, 25. studenoga</p>
<p> - Jednoruki pijani vozač koji je držeći mobitel na uhu jurio ulicama i prošao kroz crveno svjetlo kažnjen je oduzimanjem vozačke dozvole na 18 mjeseci. Stuart MacNamara, koji je u prometnoj nesreći izgubio pola desne ruke, zatečen je s prevelikom količinom alkohola u krvi kada ga u jednom gradu u Walesu zaustavila policija. »Koristiti mobitel za vrijeme vožnje, voziti nedopuštenom brzinom i proći kroz crveno svjetlo, u najmanju je ruku vrlo neobično«, rekao je policijski službenik Richard Lewis. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ozlijeđeni promatrači božićnog »drvca« </p>
<p>MEXICO CITY, 25. studenoga</p>
<p> - Desetak promatrača zadobilo je lakše ozljede kada se u Mexiko Cityu zapalilo i srušilo božićno »drvce« visoko 30 metara, izvijestili su službenici Crvenog križa. Drvo se srušilo dva sata nakon svečane ceremonije postavljanja u parku Chapultepec, popularnom okupljalištu stanovnika meksičkoga glavnog grada.</p>
<p> Službenik civilne zaštite izjavio je da je najvjerojatniji uzrok nesreće kratki spoj na osvijetljenom boru, no provjerava se je li to možda uzrokovao vatromet.</p>
<p> Vatra je planula vrlo brzo, a većina ozljeda zadobivena je kada su se ljudi počeli međusobno gurati nastojeći pobjeći što dalje od upaljenog drveta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umjesto 15 lijekova, oboljelima od AIDS-a jedna pilula dnevno</p>
<p>ZAGREB/PRAG, 25. studenoga</p>
<p> - Češki su znanstvenici otkrili lijek koji će oboljelima od AIDS-a omogućiti da dnevno uzimaju samo jednu pilulu vireada, a ne 15 ili 16 različitih lijekova koje koriste danas. Za vrijeme dužeg tretmana uzimanje lijeka trebalo bi se smanjiti, rekao je na konferenciji za novinare vođa znanstvenog tima koji je otkrio lijek Antonin Holy sa Znanstvenog instituta za organsku i biokemiju češke Akademije. </p>
<p> Češki su znanstvenici na pronalasku lijeka radili više od 15 godina i ispitali su oko tri i pol tisuće sastojaka. Novi lijek sadrži tenefovir, precizirao je Holy dodajući da je prednost novog lijeka u tome što će oboljeli od AIDS-a dnevno uzimati samo jednu pilulu. </p>
<p> Američka tvrtka »Gilead Sciences Company« dobila je odobrenje za njegovu proizvodnju u SAD-u. Istodobno su zatražili odobrenje i za njegovu prodaju od svibnja slijedeće godine u zemljama EU-a, Australije, Brazila i Argentine, rekao je u Pragu potpredsjednik tvrtke »Gilead« Norbert Bischofberger. </p>
<p> On je izjavio novinarima da je riječ o bolesti koja ne može biti izliječena, već kontrolirana i pacijent će moći živjeti i normalno raditi. Bischofberger je istaknuo da je lijek ispitan na oko 5 tisuća oboljelih i da su veoma zadovoljni postignutim rezultatima. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Zašto Hrvati malo čitaju knjige?</p>
<p>Knjizi se koketira tek dva mjeseca u godini, a 10 mjeseci ona je Pepeljuga koju se mnogo rjeđe izvodi na ples / I dok je kod Čeha knjiga na trećemu mjestu potreba (iza stana i automobila), za našeg socijalnom krizom iscrpljena čovjeka ona nije ni u prvoj ligi njegovih htijenja / Hrvati malo čitaju knjige zato što vjeruju da im je sudbina zapisana u novinama, a ne u knjigama! </p>
<p>Kada bi se kojim slučajem u nas, kao što je to nedavno učinjeno u javnoj tv anketi za europske zemlje, istražilo i utvrdilo mjesto koje kupnja knjiga zauzima u novčaniku i u srcu hrvatskoga građanina, ti bi rezultati zasigurno bili porazni. I dok je u naših ilirskih uzora Čeha knjiga podignuta čak na treće mjesto potreba (iza stana i automobila), za našega socijalnom krizom iscrpljena čovjeka knjiga nije ni u prvoj ligi njegovih htijenja.</p>
<p> Slika toga stanja najbolje se ogleda kada se kaže da se knjizi koketira tek dva mjeseca, i to uvijek u listopadu i studenome, a 10 mjeseci ona je Pepeljuga koju se mnogo rjeđe izvodi na ples. U ta dva mjeseca bombardirani smo knjižnim manifestacijama kao što su globalni sajam knjiga u Frankfurtu, domaći Interliber, Mjesec hrvatske knjige, dodjele respektabilnih nagrada J. J. Strossmayer i K. Š. Gjalski i cijeli roj prezentacija novih naslova tempiranih upravo za te zgode, okrugli stolovi, prigodna prodaja knjiga i sl.</p>
<p>U svemu tome postavlja se, međutim, ključno pitanje: koliko taj dvomjesečni ljubavni trud oko knjige doista pomaže njezinu usponu na ljestvici duhovnih potreba? Koliko su u tome trudu zauzeti javni mediji? Ne bi li trebalo njihovo udvaranje knjizi konačno preraspodijeliti tako da knjiga ne bude usputna ili skandalozna vijest najmoćnijeg medija kakav je televizija, nego da ljudsko znanje uokvireno u Gutenbergovim koricama bude prezentno svakoga dana, jer se i događa baš svakoga dana u širokom rasponu brojnih disciplina ljudskoga duha, u kome naši autori, i to od umjetnika do znanstvenika, zauzimaju s pravom, ali samozatajno, europsku reputaciju.</p>
<p> Pa zbog čega onda i postoji Nagrada J. J. Strossmayer koja upravo otkriva europsku vrijednost svih tih specijalnosti – kakva je recimo prošle godine bila knjiga niza autora o raku dojke, koju prati glas njene svjetske vrijednosti – kad o svemu tome ne znamo gotovo ništa?</p>
<p> Pitanje je nadalje koliko nagrade, zapravo, pomažu promidžbi knjige, a koliko su one, naprotiv, kontraproduktivne kad su postavljene i dodijeljene lobistički i stranački? Nedvojbeno je da tako dodijeljene nagrade gube na ugledu, a laureat bilježi mahom negativnu recepciju. Primjer sretnog poklapanja popularnosti i originalnosti teksta je nedavna berba nagrada Zorana Ferića, čemu duguje i prijevode na strane jezike.</p>
<p>Koliko, međutim, sam autor može pomoći promociji svoga djela, a koliko to čini za njega njegov nakladnik? Primjerice, etablirani pisci nešto starijeg naraštaja prema osobnoj promociji odnose se s prezirom, pa čak javnosti prešućuju svoje nove prijevode u svijetu. Skupina, pak, pisaca okupljena oko FAK-a književnost tretira festivalski i karnevalski želeći svoje uratke prispodobiti širokoj nezahtjevnoj publici u vehementnoj interpretaciji, po uzoru na svoje engleske kolege. Ima i onih prerijetkih autora, poput Mire Gavrana, koji su »sam svoj majstor« i u tržišnom i u artističkom vidu, pa i ne začuđuje put njegovih prijevoda u svijetu. U cijeloj toj priči nakladnici se ponašaju raznoliko. </p>
<p>Subvencionirani nakladnici tiskaju lijepe knjige do kojih je teško doći, jer završavaju uglavnom nepovratno u njihovim skladištima, drugi, mali, apartni izdavači zaljubljenici su u knjigu kojima nije do velikih naklada, jer su namijenjene književnim sladokuscima i znalcima. A posve na trećoj strani su oni agresivni nakladnici koji na tamnim stranicama povijesti i sredine unaprijed domišljenim senzacijama grade svoj izdavački image i žive od jedne senzacije do druge.</p>
<p>Tako su se knjige i njihovi autori našli u nerazmjeru i što se tiče vrijednosne vertikale i što se tiče svekolike medijske promocije. Pravi sudac u toj tržišnoj utakmici, na žalost, nije ni novinska kritika, koja je toliko lobistički podijeljena da često unizuje predmet o kome govori.</p>
<p> A valjalo bi zapravo govoriti o poznavanju stvari s poštovanjem umjetničkog čina koji to jest ili nije, govoriti u korist čitatelja knjige i ocjene o toj knjizi donositi bez diktata žutila koji je postao conditio sine qua non bavljenja knjigom i tako je izjednačilo s društvenim kriminalom odnosno estradnim pikanterijama. </p>
<p>Napokon je demistificirana i godinama od naših brojnih nakladnika lansirana tvrdnja da se od knjige u našim uvjetima ne da živjeti. Činjenica da i danas ima bar 1.500 registriranih izdavača, od čega provjerenih dvjestotinjak, i da ni jedan nije odustao od toga navodno neunosna posla, svjedoči da je i knjiga u konačnici merkantilna roba od koje se da i te kako solidno živjeti, pogotovu kad Ministarstvo kulture i njegove komisije unaprijed financiraju najvljene naslove (od kojih rijetki ugledaju svjetlo dana), a onda ih po izlasku iz tiska i otkupi. Pitamo se komu je u takvim uvjetima istinski i stalo da proizvede što jeftiniju knjigu kako bi je se mogli domoći i prosječni čitatelji, oni s početka teksta, kojima će knjiga, zbog previsoke cijene, ostati još dugo tajni predmet želja na ljestvici životnih prioriteta. </p>
<p> No, za sudbinu knjige i njezine čitanosti nije presudna samo cijena, nešto je drugo posrijedi, nešto mnogo sudbonosnije, o čemu je ovih dana za jednim okruglim stolom govorio Pavao Pavličić. U avionu u kojem se zatekao primijetio je, naime, da svi stranci tijekom leta čitaju isključivo knjige, a svi domaći isključivo novine! U tome zapažanju krije se tegotan odgovor na pitanje – zašto Hrvati malo čitaju knjige. Zato što vjeruju da im je sudbina zapisana u novinama, a ne u knjigama!</p>
<p>Tek kad se ta svijest promijeni, kad se knjiga prestane tretirati kao muzealna vrijednost u pretponoćnim tv emisijama i izlazak vrijednog ostvarenja postane jedna od prvih vijesti tv dnevnika, odnosno zauzme udarne stranice novina – knjiga će doživjeti svoj preporod i poskočiti na ljestvici dnevnih duhovnih potreba.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Efektna scenska priča iz davnine</p>
<p>Nadahnut »Jagorom« Ivane Brlić-Mažuranić Vladimir Stojsavljević osmislio atraktivnu predstavu koja će privući djecu i njihove roditelje / Iznimno dopadljiv vizualni koncept izvedbe Ive-Matije Bitanga</p>
<p>Bilo dijete po imenu Jagor, te ostalo nejako iza majke, uz maćehu zlu i pakosnu. Nemilosna maćeha, kao zla godina, bije dijete i hladom i gladom – a oca zatravila svakojakim travama, te i on za sina ne mari… Tako pripovijetku »Jagor« započinje Ivana Brlić-Mažuranić. Vladimir Stojsavljević, nadahnut »Jagorom«, adaptirao je predložak i režirao predstavu »Bagan« što je premijerno izvedena u petak na večer u Dječjem kazalištu Dubrava u Zagrebu.</p>
<p> Likovi iz davnine o kojima svjedoči, na tragovima zagubljenih i zaboravljenih slavenskih legendi, Ivana Brlić-Mažuranić, predočeni su u redateljskom viđenju Vladimira Stojsavljevića po svojim atributima i funkcijama, u suodnosu dobra i zla što ih na suprotnim polovima predstavljaju. Po precizno izvedenim smjernicama i naznačenoj kompoziciji dramskih silnica adaptacija »Jagora« nudi prohodan materijal za snalaženje najmlađim gledateljima. A oni sa zanimanjem prate zle maćehine planove, Jagorovu otmicu, zastrašujuće velike svjetove babe Poludnice i Baganovu dobrotu. </p>
<p> Sve što se na pozornici događa čini se kao da je »preslikano« iz slikovnice. Iznimno dopadljivi kostimi Ive Matije-Bitanga (koja je zamislila vizualni okvir te efektne izvedbe) djeluju poput skulptura i ispisuju smjer zbivanja na pozornici, u linearnom kretanju koje uvijek odgovara bajkama ili scenskim legendama. Vladimir Stojsavljević i Iva Matija-Bitanga, uz pomoć skladatelja Ilana Kabilja i dramaturginje Vesne Đikanović, pronašli su tako zanimljivu konceptualnu šifru za iščitavanje »Jagora« i predstavili ga u karikaturalno duhovitim pomacima koji istodobno izazivaju i smijeh i strah kod onih najmlađih u gledalištu.</p>
<p> U redateljskom pristupu, koji ponajprije osvaja čistoćom u scenskom mišljenju »priče iz davnine«, Stojsavljević inzistira na shematskom označavanju funkcija pojedinih karaktera. Tako krajnje simplificirani i tipizirani, u komičnim izvodima, oni postaju bliski djeci. Uspješno ih predočavaju glumci: napose Marija Kohn u ulozi babe Poludnice, a potom i Enes Vejzović, Petar Atanasoski, Sanja Sumrak, Vesna Ravenšćak i Iva Lahunšek.</p>
<p> Predstava koja se naziva po kućnom duhu koji obitava u snopu pšenice, a »čuva blago u pojati, i sve dobro u hlijevu i kolibi« te je, kako ga slavna književnica proziva »jedan od 'domaćih'«, s pozornice Dječjega kazališta Dubrava zasigurno će privući dječju publiku, ali i njihove roditelje. Nakon »Bake Mokoš« u Teatru »Žar ptica«, »Baganom« Vladimir Stojsavljević, još smionije u pronalaženju drugačijeg teatarskog govora, nastavlja ciklus scenskog istraživanja kultnih djela naše dječje literature – priča Ivane Brlić-Mažuranić. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dražesni i šarmantni izdanak</p>
<p>Premijera operete »Momci na brod« Ivana pl. Zajca na riječkoj pozornici potvrdila njezine poznate odlike / Izvedba koja publici od 7 do 77 godina pruža opuštajuću i više nego ugodnu kazališnu večer </p>
<p>Nakon komičnih opera »Gospoje i husari« u zagrebačkoj »Komediji« i »Lizinke« u Riječkoj operi, Zajčeva opereta »Momci na brod« osvanula je pred publikom kao stari-novi neodoljivi, beskrajno dražesni i šarmantni izdanak veselog glazbenog kazališta skladatelja Ivana pl. Zajca.</p>
<p> Opera Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, zahvaljujući dugu prema imenu što ga nosi i neumornom radu i zaljubljenosti dirigenta Zorana Juranića u Zajčev opus, upotpunila je osebujni dio svojega repertoara šestim Zajčevim naslovom u zadnjih desetak godina, koji će publici od 7 do 77 (i više) godina pružiti opuštajuću i više nego ugodnu kazališnu večer.</p>
<p>Opereta »Momci na brod« (Mannschaft an Bord) označila je svojom praizvedbom krajem 1863. godine u Carl-Theatru prodor i punu bečku afirmaciju mladoga Zajca, i to u sezoni u kojoj je u glavnom gradu Habsburške Monarhije propalo čak pet operetnih premijera. »Momci« su postigli zavidan uspjeh, zadržali se na repertoaru pet sezona, obišli nekoliko europskih gradova, stigli u Zagreb četiri godine poslije praizvedbe, bili izvođeni u nekoliko navrata – zadnji put u »Komediji« krajem šezdesetih godina, te sada kao prva i jedina od 26 Zajčevih opereta prispjeli u njegovu rodnu Rijeku.</p>
<p> I danas će, baš kao nekada, bljesnuti ljupkost ovoga djela nevelika trajanja, melodioznost glazbenih brojeva, a naivnost simpatične pričice bez velikih pretenzija i mudrovanja prometnut će se u njezinu kvalitetu.</p>
<p>Izvorni libreto J. L. Harischa slobodno se koristi engleskim mornarskim napjevima, a za ovu kao i zadnju »Komedijinu« izvedbu tekst je izvrsno prilagodio Vladan Švacov, smještajući radnju iz nekog engleskog lučkog gradića 1825. godine u sredozemno ozračje nekog malog mjesta živopisnog trga i vedrih ljudi sa svakodnevnim radostima i brigama, što su prelijepo izrazili scenografija prepoznatljiva stila i šarenih boja slikara Vjekoslava Voje Radoičića i kostimi Barbare Bourek.</p>
<p>Redateljica Stephanie Jamnicky inteligentno je uz suradnju koreografije i scenskoga pokreta Sonje Kastl postavila jednostavnu priču bez pravog zapleta i bez onih opereti tako dragih nemogućih zapleta ili prerušavanja likova. Samo su slijedile nit glazbe, dajući priliku svakomu interpretu da najbolje oživi svoj lik i istakne se u cjelini. A to je, u pretežno mladom ansamblu, gotovo svatko i uspio ili će pojedinci još bolje uspjeti kada se do kraja opuste i razigraju. U predstavi je posebno vizualno uspio prijelaz dana u noć i ponovno u dan zahvaljujući oblikovanju svjetla Borisa Blidara.</p>
<p>Operni i baletni ansambl je predvodio stari morski vuk, lučki kapetan tata Trifun u izvrsnom tumačenju scenski okretnog Voljena Grpca. Mladi zaljubljeni par Eme i kadeta Marka vrlo dobro su predstavili, iskazujući kvalitetu i ljepotu svojih glasova, Ingrid Jambriško i Robert Kolar. Debitant Saša Matovina u ulozi kadeta Nikole pokazao je sigurnost koja mu može poslužiti za nove solističke zadatke.</p>
<p>Niz zaokruženih epizoda čine Davor Lešić u ulozi kadeta Roberta, Kristina Kolar kao kapetanova ljubomorna žena Bibiana, Denis Brižić kao Emin otac školnik meštar Fabijan, Marinka Bogičević, Dragana Tomšić i Alemka Brazzoduro kao tri susjede, Jasmina Cossetto kao Konobarica, Boris Vičević, Anton Mozina i Ivan Zorco kao tri penzionera, a sve je na kraju zasladio i od srca nasmijao Asim Bukva u ulozi starog, gluhog komandanta fregate.</p>
<p>Glasovirski izvadak operete »Momci na brod« Zajcu je odmah nakon praizvedbe tiskao poznati bečki nakladnik Spina, što dodatno svjedoči o uspjehu djela, kao i kadrila, koju je prema popularnim melodijama iz operete priredio Eduard Strauss. Glazbeni materijal za riječku izvedbu redigirao je maestro Zoran Juranić. Bio je na čelu muzikalne, poletne glazbene izvedbe odličnog orkestra i zbora (zborovođa Krunoslav Kajdi) koja je u potpunosti predstavila svježinu i brioznost nadahnute Zajčeve glazbe, posebno naslovne teme. Kako predstava traje tek malo više od sat vremena, možda je prilika da joj se, za »Zajčeve dane« sljedeće godine doda još neka Zajčeva opereta.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slikarstvo poetskih ugođaja</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Nastavljajući intenzivnu izlagačku djelatnost u ovoj godini, slikar Toni Franović (1964.) sada izlaže u Salonu »Izidor Kršnjavi«. To mu je drugo ovogodišnje predstavljanje u Zagrebu, gdje djeluje kao asistent na Odsjeku za slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti i voditelj terenske nastave, a prije toga izlagao je u Splitu, Ninu, Preku, Zagrebu (Galerija Altus-art), Pečuhu, Budimpešti i Washingtonu. Predgovorni tekst u katalogu potpisuje kritičar Stanko Špoljarić. Slikarsko djelo Tonija Franovića, ostvareno inačicama razigrane geste i snovitom paletom, karakterizira zainteresiranost za život prirode, za krajolik, ali i ugođaj interijera u vlastitu domu u kojemu namještaj i drugi predmeti tvore zaseban svijet intimne naravi. Takvo dvojstvo koji put u radu umjetnika urodit će nesvakidašnjom simbiozom – slikom poetske meditativnosti kada se vrtna vegetacija prepleće s mobilijarom prizivajući neraskidivu cjelinu doživljaja. (J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vrhunski jazz za Beninija </p>
<p>Izniman koncert jazz-glazbe uz obljetnice umjetničkog djelovanja Borisa »Texa« Beninija</p>
<p>Dvije su glazbene institucije, Hrvatski jazz-klub i Hrvatski glazbeni zavod, sjedinile snage u organizaciji jednog iznimnog koncerta jazz-glazbe, održanog u četvrtak 22. studenoga u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda. Koncert je bio posvećen 70. obljetnici života i 50. obljetnici umjetničkog djelovanja istaknuta zagrebačkog bubnjara, perkusionista, skladatelja i aranžera Borisa »Texa« Beninija.</p>
<p> Prepuna je velika dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda u svečarskom raspoloženju čula jednu drugu, širem krugu ljubitelja i manje poznatu stranu zagrebačkoga jazza, stranu koju godinama nije pratila odgovarajuća medijska pokrivenost. S druge je strane u toj autorskoj večeri Borisa »Texa« Beninija, koji nekoj široj popularnosti nikada i nije pretjerano težio, bio predstavljen niz izvrsnih glazbenika jazza, koji su visokom razinom svojih izvođenja pokazali bezrazložnost bilo kakvih podilaženja. </p>
<p>Kvartet – bubnjar Boris »Tex« Benini, pijanist Julije Njikoš, kontrabasist Krešimir Remeta i vibrafonist Igor Savin – izveo je Beninijeve skladbe »Wallsee«, »Post Festum« i »Daveova igra«, u kojoj se autor poigrava metrom po nekad poznatom kvartetu Davea Brubecka, i »Zeleni krug«, pokazavši ponajprije zavidnu uigranost, potom komorni tip jazz-muziciranja kojem je Benini oduvijek težio te nizove inventivnih improvizacijskih korpusa.</p>
<p> Toj se kombinaciji priključio potom također izvrsni jazz-gitarist Ante Mažuran, također nekad istaknuti suradnik Beninijevih kvarteta u temama »Fragmenti«, »Tribute To Mingus«, posvećenoj legendarnom kontrabasistu i skladatelju Charlieu Mingusu, zatim u baladi »Srebrni cvijet« i »Temi br. V.«. Budući da se u taj svečarski koncert uklopila dobro i promocija Beninijeva CD-a »Boris Tex Benini & Friends«, izvedba skladbe »Fragmenti« bila je indikativnim uvodom u program njegova sljedećeg diska »Jazz Barok«.</p>
<p>U drugome, također vrlo dobro koncipiranom dijelu koncerta predstavio se Big band Hrvatskoga glazbenog zavoda pod ravnanjem Zlatka Dvoržaka, izvevši niz Beninijevih originala aranžiranih za big band i razne soliste. Tako se u aranžmanu skladbe »Breza« kao solist predstavio alt-saksofonist Zdenko Ivanušić, u temi »For Heni« napisanoj za bariton-saksoforn solo Andrej Henigman, dok je kompozicija »Dijalog« predviđena za dva trombona, Ante Marinovića i Marija Šinceka, a »Balada za Hawka« doživjela je nakon neponovljivog i prerano umrlog Miroslava Sedaka-Benčića novu izvrsnu verziju s tenor-saksofonistom Sašom Nestorovićem.</p>
<p>U posljednjemu se programskom setu Big bandu pridružio i gudački korpus Društvenog orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda. U toj smo kombinaciji, koju je pratila u dvorani određena akustična neujednačenost, slušali također nekoliko vrlo dobrih solista. U »Zagrebačkim parkovima« fini ton prvog trombonista Simfonijskog orkestra HRTV-a Stjepana »Štefa« Gložinića, u skladbi »Velvet« tenor-saksofonista Stjepana Plaveca, flautista Marina Margitića, inače člana Plesnog orkestra HRTV-a, u Beninijevoj obradi narodne »Rožica sem bila« te njegovog kolegu iz saksofonske linije, sopran-saksofonista Željka Kovačevića u zanimljivoj swing-temi, sagrađenoj na svega četiri tona, nazvanoj »Tetraphonia«.</p>
<p> Slavljenik je Boris »Tex« Benini na pozornici primio niz priznanja i darova kolega-glazbenika, među kojima valja istaknuti novoustanovljenu godišnju nagradu »Vladimir Bolčević« Hrvatskoga jazz-kluba te posebnu Zahvalnicu za nesebično djelovanje u toj stručnoj organizaciji za jazz-glazbu.</p>
<p>Za ovaj koncert možemo bez pretjerivanja reći da je bio i koncepcijski i interpretativno, pa i po posjećenosti među najboljima u prvome dijelu ove glazbene sezone u Zagrebu.</p>
<p>Mladen Mazur</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predstava za pamćenje</p>
<p>Redateljica Nina Kleflin domišljato je i jasno dramatizirala i postavila slavnu bajku kao vizualno atraktivnu, efektnu i maštovitu predstavu </p>
<p>Nakon duljeg iščekivanja na pozornici Kazališta »Trešnje« napokon se dogodila zaokružena predstava koja privlači šarmom, veselošću i nepatvorenošću igre. »Čarobnjak iz Oza«, premijerno izveden u petak, u režiji i dramatizaciji Nine Kleflin, nastao je na temelju istoimena poznata dječjega klasika američkog književnika Lyama Franka Bauma.</p>
<p> Slojevitost pripovijesti redateljica je uspjelo dramatizirala. Razložno je prenijela priču u kazališni medij, objedinivši sve scenske elemente u visokokultivirani koloplet. Ishod je vizualno atraktivna scena, urešena izborom čistih i transparentnih boja i funkcionalnim rješenjima prizorišta, koje potpisuje Dinka Jeričević. Odlično kreirana začarana šuma, svijet Žvakača i Letećih majmuna, upotpunjeni pomno odabranim light dizajnom Aleksandra Mondecara, dojmljivo su naglasili fantastične predjele. U Trešnji već dugo nije viđena takova korelacija likovnosti (raskošni i znakoviti kostimi Doris Kristić) i dramske radnje. </p>
<p>Svi glumci izgradili su prave male glumačke studije. Najveće ugodno iznenađenje bio je glumac Saša Anočić, koji je Strašilu podario dobro odabranu karikaturalnost. Osobita govorna mana, fufljava artikulacija i cijela impostacija bila je dražesna, dok su njegove naivne i infantilne, gotovo improvizirane, replike pokazale mnogo životnosti. To je rola koja se rijetko susreće. Dorothy je Ivana Bolanča odigrala sa zaraznom ljupkošću, odmjereno i pogođeno. Najviše emotivnosti podario je svojemu licu Limenog drvosječe Slavko Juraga, dok je Ranko Stojić bio sugestivni Lav, spretno kontrapunktirajući – kralja životinja i zaplašenog bića bez hrabrosti. Višnja Babić bila je otkvačena, nespretna i duhovita Dobra vila. Đuro Roić jasno je i korektno predočio Oza naznačivši njegovu izgubljenost i nemoć. Uvjerljivo je Zlu vješticu tumačila Dragana Marković-Roić, a mnogo žovijalnosti i okretnosti pokazala je Vida Jerman kao Teta Ema i Zelena te nešto utišaniji Božidar Koščak kao Tetak Henry i neprekidno zaposleni Čuvar vrata.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Odlični gosti</p>
<p>Publika sa živim odobravanjem ispratila nastup Zagrebačke filharmonije u Bijeloj oktavi / Vrhunska izvedba Detonijeva Koncerta za glasovir i orkestar </p>
<p>Odlazeći u petak na koncert Bijele oktave Zagrebačke filharmonije u »Lisinskome«, radovali smo se prije svega sjajno složenom programu večeri s djelima glazbe 20. stoljeća. Bilo nam je drago što se u sklopu toga programa našlo jedno od najznačajnijih koncertantnih djela novije hrvatske glazbe, Koncert za glasovir i orkestar Dubravka Detonija. Taj opus već smo čuli prije desetak godina, a postoji i na odličnoj CD snimci pod rukom dirigenta Nikše Bareze i s istim mađarskim pijanistom Királyjem Csabom, koji je nastupio i ove večeri u »Lisinskome«. Ali, kažimo odmah: iako je izvedba na CD-u odlično reproducirana, živi zvuk u tome velebnom zagrebačkom koncertnom prostoru ipak pruža najpotpuniji umjetnički doživljaj. To više, što je pred orkestrom stajao i ovoga puta odličan dirigent, Norvežanin Bjarte Engeset, koji u svojoj 53. godini bilježi zamjernu svjetsku karijeru.</p>
<p>Na izvrsno složenu programu (je li mu još kumovao nesuđeni šef-dirigent Filharmonije Frank Shipway?) bila su dva značajna djela komornijeg obilježja velikoga Igora Stravinskoga, njegov slikoviti Koncert za gudače, i glasoviti koncert za komorni sastav naslovljen »Dumbarton Oaks«, pisan s izričitim sjećanjem na Bachove Brandenburške koncerte, djelo neodoljivog zvukovnog šarma i tematske duhovitosti, sve do one falstaffovske (po Verdiju) teme u odlomku Allegretto. A na začelju programa našla se prekrasna Deveta simfonija Dmitrija Šostakoviča (1945.; treća iz njegove »Ratne trilogije«, koju je tadašnja sovjetska kritika žigosala zbog »ideološkog promašaja« i »nezdravih utjecaja« upravo Stravinskog - dok je poznati američki dirigent Sergije Kusevicki (nota bene Rus i moskovski đak) istodobno Šostakovičevu Devetu označio s »jedno od najljepših simfonijskih djela našega doba«.</p>
<p> I upravo tako smo ovu večer doživjeli tu simfoniju, zahvaljujući prije svega dirigentu Engesetu, koji je mirnim, ali znakovito jasnim vodstvom filharmoničare okupio u poletnoj i preciznoj izvedbi u svih pet stavaka djela; istaknimo izvrstan solo fagot u »Largu«. Isto je tako znao veliki sastav gudača voditi krozi odlomke Koncerta Stravinskog, a posebno je imponirala izvedbena čistoća komornog sloga skladbe »Dumbarton Oaks«.</p>
<p>Detonijevu Klavirskom koncertu, gdje je ponovno briljirao Király Csaba, danas 36-godišnji ne samo poznati pijanist nego i orguljaš, skladatelj i pedagog, maestro Bjarte Engeset pokazao je kako se suštinski suživljeno prati makar i toliko virtuozno zapletenu solističku dionicu. Jer u tome koncertu Dubravko Detoni potvrđuje se, na visokoj međunarodnoj razini, kao majstor ne samo svoga glazbala, kojim i sam odlično vlada, nego i kao skladatelj dragocjeno bogate i razigrane mašte i više nego znalačke umješnosti orkestracije u nizanju čudesnih dvadesetak varijacija uvijek drugačijeg strukturalnog i emotivnog predznaka. Vrlo dobro posjećena dvorana (usprkos navodno nepopularnoj »modernoj« glazbi) sve je sudionike izvedbi ispratila dugim i živim odobravanjem.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ivici Kosteliću uspjelo je što nikomu dosad nije!</p>
<p>Sa startnim brojem 64 hrvatski je skijaš Ivica Kostelić prvu vožnju prvog slaloma Svjetskog kupa završio na sedmom mjestu, a u drugoj je vožnji bio brži od suparnika i izborio je prvu pobjedu, s vremenom 1:38.81 / Pobjeda apsolutnog autsajerda dosad je nezabilježena u povijesti sporta / Sljedeći nastup Ivica ima u ponedjeljak </p>
<p>ASPEN/ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Ivici Kosteliću, dosad starijem bratu mnogo slavnije sestre Janice, uspjelo je ono što nikome prije njega nije u povijesti sporta. Hrvatski skijaš pobijedio je u prvoj utrci slaloma Svjetskog kupa i tako, nakon svoje sestre, i on zapanjio sportsku javnost. Nevjerojatnom lakoćom i sigurnošću Ivica je odskijao dva »laufa« slaloma i ostavio iza sebe svjetske skijaške veličine, poput Kjusa, Aamodta, Von Grüningena, Košira... A startao je s brojem 64!</p>
<p>Lani se skijaški svijet poklonio Janici koja je uvjerljivo postala kraljica Svjetskog kupa, a sad taj skijaški svijet vidi i starijeg Janičinog brata i njegov talent. Sad će se trebati pokloniti i drugom Kosteliću kojeg su dosad mnoge ozljede spriječile da pokaže koliko uistinu vrijedi.</p>
<p>Da je Ivica u dobroj formi, dalo se vidjeti u FIS slalomskim utrkama koje je vozio prošlog tjedna u SAD, no malo je tko očekivao da će se Ivica od autsajdera vinuti do pobjedničkog postolja. Tim više što je protiv sebe imao svjetske veličine koje su godinama u Svjetskom kupu. No, Ivica ih je sve demantirao i napravio ono što dosad nikome u svijetu sporta nije uspjelo. Od anonimca do pobjednika!</p>
<p>U prvom je »laufu« Ivica startao 64., vozio je jako dobro i završio na sjajnom sedmom mjestu, s vremenom 49.50. Hrvatski se skijaški stožer i navijači razveselio tom uspjehu, no ni onda se nitko nije usudio prognozirati pobjedu. Najbrži u prvoj vožnji bio je Austrijanac Mario Matt (48.65).</p>
<p>Drugu je vožnju naš skijaš odvozio kako se samo zamisliti može. Sigurno, neopterećeno, lako, bez pogrešaka. U donjem je dijelu staze pojačao i stigao 1.22 sekunde prije dotad vodećeg Norvežnina Lassea Kjusa. Nakon Ivice vozili su još Slovenac Jure Košir, Norvežnin Kjetil-Andre Aamodt, Talijan Giorgio Rocca i Matt, ali nijedan nije mogao odvoziti takvu sjajnu drugu vožnju da bi pobijedio Ivicu. Hrvat je drugu vožnju odvozio za 49.31, dok su svi ostali iza njega vozili više od 50 sekundi.</p>
<p>– Još ne vjerujem ni sam da sam pobijedio. Istina, nadao sam se da bih mogao pobijediti, ali to je bila samo nada. Bitno je da sam vjerovao u sebe. Nije da se hvalim, ali baš mi je fora sa 64 mjesta doći na prvo. Ne znam nedostaje li mi riječi ili ih sad imam previše, govorio je nakon utrke Ivica.</p>
<p>Naš skijaš nema vremena mnogo slaviti. Naime, sljedeći nastup, također u slalomu, očekuje ga u ponedjeljak.</p>
<p>Rezultati slaloma: </p>
<p>1. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 1:38.81 (49.50+49.31), </p>
<p>2. Giorgio Rocca (Ita) 1:38.93 (48.88+50.05), </p>
<p>3. Mario Matt (Aut) 1:39.00 (48.65+50.35), </p>
<p>4. Kjetil-Andr Aamodt (Nor) 1:39.43 (48.77+50.66), </p>
<p>5. Jure Košir (Slo) 1:40.00 (49.22+50.78), </p>
<p>6. Lasse Kjus (Nor) 1:40.03 (50.34+49.69), </p>
<p>7. Michael von Grünigen (Švi) 1:40.09 (49.84+50.25), </p>
<p>8. Kalle Palander (Fin) 1:40.15 (50.41+49.74), </p>
<p>9. Jean-Pierre Vidal (Fra) 1:40.17 (49.82+50.35), </p>
<p>10. Alan Perathoner (Ita) 1:40.18 (50.50+49.68)... </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Cvitanović:»Dinamo može u borbu za naslov prvaka!«</p>
<p>»Važno je da dođe dobar rezultat, time se automatski podiže atmosfera u momčadi, svatko dobije dodatno samopouzdanje. Dinamo je u posljednje vrijeme ušao u razdoblje lošijih rezultata, a to se jasno odrazi i na psihu igrača, na formu. Potencija•ovih mladih igrača je doista velik i oni definitivno imaju prostora za napredak«, kaže Cvitanović </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Subotnje poslijepodne na maksimirskome stadionu neodoljivo nas je podsjetilo na nekad iznimno popularni domaći film – »Izbavitelj«. Dinamovoj je momčadi doista potreban netko tko će je pomaknuti s »mrtve točke«, netko tko će rastjerati letargiju i tko će svojim potezima na terenu biti u stanju podignuti atmosferu među igračima i donijeti im određenu dozu samopouzdanja. Dinamu je neophodan vođa, graditelj igre, potreban mu je – izbavitelj.</p>
<p> I on se ove subote doista ukazao u Maksimiru, i to u liku – Igora Cvitanovića. Najbolji strijelac u povijesti maksimirskoga kluba odigrao je u subotu protiv TŠK-a (3-2) svoju 500. utakmicu u plavome dresu. A odigrao ju je doista impresivno. U prvih pola sata domaći su, ponajviše Cvitanovićevom zaslugom, vodili 3-0. Slavljenik je sam postigao dva pogotka, jednoga je namjestio... A ovaj puta nije igrao posve istureno, u špici. Igrao je nešto povučenije, uzimao je loptu na sredini terena i gradio igru... Na žalost maksimirskih navijača, Cvitanović će u plavome dresu igrati tek do kraja polusezone. I čini se da je transparent koji je osvanuo na istočnoj tribini – »Cvita 500 x hvala!« doista oproštajni. Neovisno o navijačkim povicima »ostani, ostani!«...</p>
<p> – Hoću li ostati ovdje? O tome uopće nisam razmišljao, s obzirom na to da sam već 99 posto u Japanu, naglasio je Cvitanović. – No, ukoliko se taj posao ne ostvari, moguće je razgovarati i o mome eventualnom ostanku u Zagrebu. Zašto ne? Sljedeći tjedan ću znati reći nešto konkretnije.</p>
<p> •Dinamo je već dvije utakmice uzastopno odigrao po gotovo identičnom scenariju - u prvih pola sata ste vodili 3-0, a potom posve posustali... Što se događa u tom drugom poluvremenu?</p>
<p> – Ne znam kako bih to objasnio. Možda je u pitanju zadovoljstvo nakon dobroga početka i visokoga vodstva. Dođe do opuštanja, a naši protivnici to odmah znaju iskoristiti. Evo, i TŠK je odmah postao opasan čim smo se mi malo opustili. Što se tiče mene osobno, i prije sam govorio da nisam 100 posto spreman. Evo, u prvome poluvremenu je bilo dobro, u drugome sam malo pao. Manje-više sam spreman za nekih 60-ak minuta. </p>
<p> •Što konkretno nedostaje Dinamu da definitivno izađe iz krize? Je li možda u pitanju nedostatak kakvoga iskusnog vođe na terenu?</p>
<p> – Nije tu bitan pojedinac. Važno je da dođe dobar rezultat, a time se automatski digne atmosfera u momčadi, svatko dobije dodatno samopouzdanje. Dinamo je u posljednje vrijeme ušao u razdoblje lošijih rezultata, a to se automatski odrazi i na psihu igrača, na formu... No, sada je već bolje. Potencija•ovih mladih igrača je doista velik i oni definitivno imaju prostora za napredak. S više utakmica u nogama, bit će mnogo bolje. Dakle, ne brinem se za Dinamo!</p>
<p> •Postoje li ikakvi izgledi da se ovakav Dinamo eventualno ponovno uključi u borbu za vrh?</p>
<p> – Naravno da postoje izgledi, i to veliki! Bitno je da momčad uhvati dobar ritam i da već u srijedu u Zadru osvoji sva tri boda. Naposljetku, i Hajduk i Zagreb se još moraju sastati međusobno, još moraju igrati i Varteks – Zagreb, kao i Varteks – Hajduk... Na tim će utakmicama biti mnogo izgubljenih bodova, a neki će ih sigurno gubiti i na onim »manjim« utakmicama. A Dinamo si tako nešto više ne smije dozvoliti.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Štrokov pogodak za novi život</p>
<p>Da je kojim slučajem umjesto 1-0 pobjede protiv Hrvatskog dragovoljca Zagreb porazom napustio Siget, najvjerojatnije bi u Kranjčevićevoj nastao »raspad sustava« / Predsjedniku Hrvatskog dragovoljca Stjepanu Spajiću je izmakla dobit na kladionici, time i plaće i premije igračima... </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Iako je vodeći Zagreb odigrao tijekom ovog prvenstva niz utakmica i ostvario niz pobjeda za koje kažu da su im bile iznimno važne, ova subotnja u Sigetu protiv Hrvatskog dragovoljca (1-0) na posebnom je mjestu značenja. Sami »zagrebaši« priznaju i razlog za veliko veselje nakon pobjede protiv iznimno motiviranog Hrvatskog dragovoljca:</p>
<p>– Da smo i tu utakmicu poraženi, nebitno što smo igrali bez ozlijeđenih Olića, Lovreka, Šabića a većim dijelom i iznesenog na nosilima Franje (27. minuta), bio bi to treći loš ishod uzastopce. Vjerojatno bi nakon toga bili u pravu oni koji su proricali raspad sustava, što često ide uz toliko poraza i logičnu poljuljanost samopouzdanja, moglo se čuti iz ustiju više Zagrebovih igrača i djelatnika.</p>
<p> Nakon pobjede, međutim, kao da je svima udahnut dah života za ponovni razložni optimizam. Poglavito, jer će već u srijedu u Kranjčevićevoj protiv Slaven Belupa sigurno zaigrati presudno bitni Olić, a možda i još netko od ozlijeđenih, a prijeko potrebnih igrača.</p>
<p>Pobjedom u Sigetu poništene su crne prognoze, što uzgred nije ništa neobično za momčadi koje kao Zagreb imaju veliki i iznenađujući zalet, a onda nalete na minu koja sve raznese poput mjehura od sapunice. A prognoze su čvrsto bile vezane upravo uz sigetsku utakmicu od koje je, po mnogima, trebalo krenuti Zagrebov strmoglav pad s vodećeg postolja. Ipak nije, na veliku žalost Stjepana Spajića predsjednik Hrvatskog dragovoljca koji se poslije utakmice sav predao u potragu za trenerom svoje momčadi Vjeranom Simunićem. Svašta mu je izgovorio: </p>
<p>– Zamislite, još od Velike gdje je Zagreb prije sedam dana doživio svoj prvi poraz, moj veliki trener priča kako je Zagreb bez izgleda protiv nas. Slušajući ga, uložio sam sve što imam na sportsku kladionicu, a dobitak je bio namijenjen igračima. Budući da nema dobitka, nema im ni premija, niti plaća za ovaj mjesec, grmio je Spajić. Zanemarujući nečiju primjedbu kako igrači već dva mjeseca nisu dobili plaću.</p>
<p>Zaboravio je također Spajić sportski priznati da su njegovi igrači svojski natopili majice protiv oslabljenog Zagreba. Nisu djelovali nimalo neozbiljnije u odnosu na njihovu prošlosubotnju utakmicu protiv Rijeke (3-0). Dapače, iako su od 45. minute igrali bez zasluženo isključenog Ante Petrovića koji je rukom zaustavio u naletu već izmaklog jedinog strijelca utakmice Štroka, njegovi se uopće nisu predavali. Čak su i takvi držali Zagreb u paničnoj neizvjesnosti do zadnje minute. </p>
<p>No, »dragovoljci« objektivno ipak ne spadaju u krug onih momčadi koje ne opraštaju suparničke slabosti i propuste. Za razliku od Zagreba koji je iskoristio ukazanu mu priliku, zaslugom Hrvoja Štroka. Spomenuti je igrač sve napravio sam u 37. minuti. Varkom je tijela našao pukotinu u zadnjem redu i onda rutinirano po zemlji naciljao neobranjeno lijevi kut talentiranog vratara, 18- godišnjeg Nikole Schrenga. Dovoljno da »zagrebaši« osjete značenje tog pogotka i da se iznimnim zalaganjem psihološki vrate na mjesto s kojega su ih već svi pomalo počeli micati. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Katalinić:»Izbor Bilića za trenera Hajduka pljuska je svim trenerima!«</p>
<p>»Izbor Slavena Bilića mora nas začuditi iz razloga što je za trenera Hajduka izabran čovjek koji nikad nije pomišljao biti trenerom. Da je pomišljao jednog dana poslije karijere biti trener Bilić bi barem upisao trenersku školu« / »Kad sam se kandidirao za izbornika reprezentacije, pa nisam prošao, odmah sam rekao kako želim pomoći budućem izborniku. Bio sam sa Ćirom i na EP i na SP, imam iskustva, moji su savjeti Joziću zaista dobronamjerni« / »Ja sam već bio u sličnoj situaciji kao što je bio Nenad Gračan, kada sam za vrijeme nastupa Hajduka u Ligi prvaka u momčadi imao i Štimca i Asanovića. Mislim da sam se znao postaviti. Gračan to očito nije uspio« </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Ivan Katalinić, sadašnji trener Rijeke, a bivši Hajduka, Osijeka, Zadra, Varteksa, kao i dugogodišnji član stručnog reprezentativnog stožera nedvojbeni je autoritet u hrvatskom nogometu. Bez dlake na jeziku, otvoren i izravan Katalinić je već poodavno stekao image »neustrašivog istinoljupca«. Nikad se ne ustručavajući reći što misli Katalinić je veoma zahvalan za medije i u tim vodama jednako se dobro snalazi kao na treningu ili na klupi. </p>
<p>1 Hajduk je promijenio starog trenera i doveo novoga. Jeste li potajno očekivali da bi i vi mogli biti u konkurenciji. Ipak ste vi u zadnjih deset godina uvjerljivo najuspješniji Hajdukov trener s dva osvojena naslova prvaka i dva hrvatska Kupa?</p>
<p>– Nisam očekivao poziv. Doista nisam. Ja sam u ovome trenutku trener Rijeke, s Riječanima imam potpisan ugovor, a čovjek sam koji poštuje ugovor. Nisam ni trenutak razmišljao o Hajduku. Imam svoj posao u svom klubu i to je to!</p>
<p>2 Kako komentirate izbori Slavena Bilića za trenera Hajduka? Smatrate li da bi kao mlad i neiskusan mogao prebrzo izgorjeti na nezahvalnoj Hajdukovoj klupi?</p>
<p>– Izbor Bilića mora nas začuditi iz razloga što je za trenera Hajduka izabran čovjek koji nikad nije pomišljao biti trenerom. Da je pomišljao jednog dana poslije karijere biti trener Bilić bi barem upisao trenersku školu. Ovako, njegovo imenovanje pljuska je svim trenerima koji su morali ići u školu. Ovo je prvi slučaj u Hrvatskoj da je trener jednog kluba postao čovjek koji nije ni upisao trenersku školu. Pogledajte, Hajduk ima uvjerljivo najjaču momčad, koja bi morala biti prvak i bez trenera. Istina, i drugi su snažni, ali Hajduk bi po svojim objektivnim mogućnosti trebao na kraju slaviti. Nemojte podcijenjivati Dinamo, ako mu ostali rezultati budu išli na ruku i Zagrepčani će se uključiti u utrku. Jer, sigurno je da će se Dinamo uskoro pojačati. No, Hajduk ipak ostaje favorit. </p>
<p>3 Što mislite o situaciji u Hajduku nakon dolaska »četvorice donatora«, Štimca, Bilića, Asanovića i Bokšića. Kako biste se vi snašli u toj situaciji da ste kojim slučajem bili tamo umjesto Gračana? </p>
<p>– Ja sam već bio u sličnoj situaciji kao što je sada bio Gračan kada sam za vrijeme nastupa Hajduka u Ligi prvaka u momčadi imao Štimca i Asanovića. Mislim da sam se znao postaviti. Gračan to očito nije uspio, ili nije mogao. Sigurno je da mu nitko od njih nije stvarao velike probleme, ali trebao je osjetiti raskol u odnosima Šurjaka i četvorice. Čak je i predsjednik kluba Branko Grgić tu bio nemoćan, kao da je predsjednik samo na papiru. Gračan je imao dobre rezultate i ako nije smijenjen nakon neuspjeha u kvalifikacijama za Ligu prvaka kasnije ga nije ni trebalo mijenjati.</p>
<p>4 Vaša Rijeka dobro gura, možete li se i vi uključiti u samu borbu za vrh prvoligaške ljestvice? </p>
<p>– Čini mi se da smo malo zakasnili. Naš je prioritetni cilj doći do nove europske sezone. Ako bismo na kraju završili negdje između trećeg i petog mjesta bio bi to sjajan uspjeh, izborili bi nastup u europskom natjecanju. Ako budemo niže plasirani, onda ćemo do Europe pokušali doći kroz Intertoto kup. I sve bi to bio velik uspjeh s obzirom da se Rijeka u prošloj sezoni borila za opstanak u Prvoj ligi.</p>
<p>5 Kako je u reprezentaciji raditi s novim šefom Mirkom Jozićem? Možete li usporediti Jozićev i Blaževićev način rada? Je li Jozić sposoban napraviti pravu atmosferu u reprezetnaciji i oko nje prije Svjetskog prvenstva? </p>
<p>– S Jozićem se dugo poznajem. Mi smo dva, recimo, mirna čovjeka. Takav je i Marijan Vlak, koji također radi u reprezentaciji. Jozić je, naravno, drugačiji nego Ćiro. Sva trojica mnogo razmišljamo i mnogo se pripremamo. Dakako, Jozićeva je zadnja. No, kad surađujemo zajedno povodimo se time da više očiju bolje vide. Ćiro je vodio reprezentaciju na drugi način. Možda mu je bilo i lakše, jer je reprezentacija 7-8 godina bila u istom sastavu. Joziću je teže jer se stvara nova reprezentacija i jer ga pritišće hipoteka osvojenog trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu. Osobno, siguran sam da ćemo u Japanu i Južnoj Koreji postići dobar rezultat. Iako mislim da se treće mjesto teško može ponoviti. No, u nogometu je sve moguće. </p>
<p>6 Kako objašnjavate činjenicu da je reprezentacija dugo vremena pripremana na 4-4-2 sustav, a onda se odjednom prešlo u 3-5-2 prije odlučujućih utakmica u kvalifikacijskoj skupini za SP. Spekulira se da i vi u tome imate prste, čuje se da ste i više od pomoćnika u reprezentaciji, da izravno sudjelujete u kreiranju taktike?</p>
<p>– Kad sam se kandidirao za izbornika, pa nisam prošao, odmah sam rekao kako želim pomoći budućem izborniku. Bio sam sa Ćirom i na EP i na SP, imam iskustva, moji su savjeti Joziću zaista dobronamjerni. </p>
<p>To sa sustavima igre je zanimljivo. Mi smo na početku sa slabijim reprezentacijama igrali 4-4-2 sustav, za ozbiljnije utakmice mislili smo se vratiti na 3-5-2 sustav. Nakon što smo u Glasgowu dobro odigrali s 3-5-2 sustavom, odlučili smo tako igrati i protiv Belgijanaca. I nismo pogriješili. Zapravo, mogu reći da smo se za sustave odlučivali ovisno o suparniku i rezultatu koji nam je trebao. </p>
<p> 7 Prvog dana prosinca obavit će se ždrijeb skupina Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji. Koliko se osobno opterećujete suparnicima koji bi nam mogli biti protivnici u skupini? </p>
<p>– Vjerujte mi – nimalo! Mi u bilo kojem slučaju želimo proći natjecanje u skupinama. Tko će biti prvi nositelj uopće nam ne smije biti bitno. Prođemo li skupinu onda će nam trebati i malo sreće za nastavak natjecanja i ulazak u četvrtfinale.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Giriček propušta Cipar</p>
<p>Iako je u Irskoj gotovo izgubila utakmicu, hrvatska košarkaška reprezentacija upisala je i drugu pobjedu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2003. </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Iako su Irci bila ozbiljna prijetnja, u posljednjih deset minuta utakmice u Dublinu ušli su i s velikih 12 koševa prednosti (67-55), Hrvatska je ipak pronašla izlaz. Na kraju se iz Irske košarkaši izbornika Nevena Spahije vraćaju s pobjedom (78-76) i prvim uspjehom u gostima u skupini C kvalifikacija za EP 2003. </p>
<p>Irska u košarkaškim shvaćanjima zvuči prilično egzotično, no riječ je o momčadi koju čini igrači školovani u SAD, s irskim korijenima, ali i ne s irskim shvaćanjem košarke. Kompozicija momčadi Iraca u principu je atipična za ozbiljnija košarkaška dostignuća. Imaju te jednog centra (Conlon), a ostatak momčadi više preferira igru izvan linije za tri koša. I upravo su iz tog razloga za našu vrstu nastajali svi problemi. Spahija je zamislio dobiti dubinu igre s dva centra u postavi (Vujčić i Skelin), no njih su prilično vješto udvajali suparnički igrači. Kad su Vujčić i Skelin vraćali lopte našim braničima, od njih se očekivalo da nešto pogode. No, Hrvatska je do kraja utakmice ispucala čak 31 tricu, a pogodila ih samo devet, pri ćemo je mizernu šutersku večer imao Gordan Giriček koji promašio svih sedam pokušaja za tri koša. Opet je patila organizacija igre, Anzulović i Popović još jednom su se pokazali nesigurnima i neiskusnima, a kombinirano su šutirali trice 11-2. Sve to uvelo je Hrvatsku u velike probleme. Pobjedu je izvukla Spahijina odluka da postavu naše vrste prilagodi domaćinima, pa je u posljednjih 10 minuta na parket poslao četiri vanjska igrača i samo Skelina ispod koša. Niz od 23-9 u posljednjih deset minuta odlučio je utakmicu, kao i sigurni ubačaji Mamića i Giričeka na samom kraju okršaja.</p>
<p> – Bila je to vrlo teška i neizvjesna utakmica. Imali smo velikih problema u organizaciji igre i privikavanju na igru sa četiri vanjska igrača Iraca. Na žalost nije nas služio niti šut, no na kraju smo se izvukli kvalitetnom posljednjom četvrtinom. Bit će teških utakmica u ovim kvalifikacijama, a moramo biti na čistu da i nismo bili kompletni u Irskoj, kazao je Neven Spahija, izbornik naših košarkaša. </p>
<p> Već u srijedu će Hrvatska odigrati i treću utakmicu u kvalifikacijama, a protivnik će nam u Belišću biti Cipar. Od tog će okršaja Spahija poštediti Gordana Giričeka, a u momčad bi se trebao vratiti, ukoliko se oporavi, Nikša Prkačin. Cipar je u dvije dosadašnje utakmice teško stradao u gostima kod BiH te kao domaćin Njemačkoj.(T.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jordanov Washington prekinuo niz poraza</p>
<p>Toni Kukoč je odigrao najbolju utakmicu sezone za Atlantu, koja ipak nije mogla izbjeći poraz kod najbolje momčadi Istoka, Milwaukeea (95-88) / Kukoč je za samo 24 minute dao 18 koševa, uz po pet skokova i dodavanja</p>
<p>WASHINGTON, 25. studenoga</p>
<p> – Košarkaši Washington Wizardsa konačno su pobijedili, prekinuvši pobjedom u produžetku protiv Bostona (88-84) niz od osam poraza. Za trijumf ipak nije zaslužan Michael Jordan (17), već Christian Laettner (17) i Richard Hamilton (16), strijelci ključnih poena u završnici četvrte četvrtine i dodatnom vremenu. Najbolji košarkaš u povijesti se iskupio skokovima (11) i dodavanjima (6). </p>
<p>Razlog Jordanove loše igre bio je njegov čuvar Paul Pierce, koji je Jordanu dopustio samo jedan koš iz igre u zadnjih 17 minuta, uspješno blokiravši njegove šuteve. </p>
<p>– Da je košarka poput boksa, ja bih protiv njega vodio s 2-0. Ali, mi smo izgubili utakmicu, dakle rezultat je 1-1 jer vas pojedinačni dvoboji ne vode u doigravanje, kazao je Pierce, a Jordan je potvrdio njegove riječi:</p>
<p>– Slažem se, on vodi 2-0, bez ikakve dvojbe. </p>
<p>Pierce (23) i Antoine Walker (24) igrali su dobro i napadački, posebno u zadnjoj četvrtini kada su gubitak od 76-61, velikom serijom 17-2 izborili produžetak. </p>
<p>Toni Kukoč je odigrao najbolju utakmicu sezone za Atlantu, koja ipak nije mogla izbjeći poraz kod najbolje momčadi Istoka, Milwaukeea (95-88). Kukoč je za samo 24 minute dao 18 koševa, uz po pet skokova i dodavanja, no Hawksi nisu mogli protiv domaćih zvijezda. Susret je odlučio Ray Allen (21) tricom za 88-83 49 sekundi prije kraja, no zasluge idu i Samu Cassellu (18) i Glennu Robinsonu (17). Sharref Abdur Rahim, koji je noć prije postigao 50 koševa, ovaj put je dao 23, uz 14 skokova. </p>
<p>Minnesota je kod kuće u derbiju svladala San Antonio (99-94), a junak je bio Slovenac Radoslav Nesterovič sa osobnim rekordom od 24 poena, uzevši i 12 lopti pod koševima u borbi sa najboljim cemntarskim parom lige Timom Duncanom (21 koš, 18 skokova) i Davidom Robinsonom (17 poena, 6 skokova). </p>
<p> l Rezultati: Minnesota – San Antonio 99-94, New York – Chicago 78-71 (Bagarić nije igrao za Bullse), Sacramento – New Jersey 98-97, Milwaukee – Atlanta 95-88 (Kukoč igrao 24 minute, 18 koševa, šut 7-12, 5 skokova, 5 asistencija), Dallas – Phoenix 119-104, Orlando – Charlotte 101-103, Detroit – Memphis 91-84, Washington – Boston 88-84 (produžetak), Cleveland – Miami 100-96 (produžetak). (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Amerikanci i Britanci u svađi: tko će uloviti Bin Ladena </p>
<p>Britanski specijalci, ubačeni iza talibanskih linija u Afganistanu, taje od svojih američkih saveznika gdje su i što rade/ Vojni izvori u Londonu tvrde da britanski komandosi jednostavno nemaju dovoljno povjerenja u Amerikance/ I za američke zelene beretke, i za britanski SAS, hvatanje Bin Ladena pitanje je časti i prestiža </p>
<p>LONDON, 25. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema pisanju londonskog tiska, stotinjak britanskih specijalaca, ubačenih na teritorij iza talibanskih linija u Afganistanu, taje od svojih američkih saveznika gdje su i što rade. Vojni izvori u Londonu tvrde da britanski komandosi (SAS) jednostavno nemaju dovoljno povjerenja u Amerikance. Radi se, međutim, i o utrci američkih i britanskih specijalaca oko toga koji će od njih prvi uhvatiti Osamu bin Ladena, živog ili mrtvog.</p>
<p>Britanski komandosi u najvećoj tajnosti drže podatke o svom kretanju u Afganistanu. Smatraju da bi njihove operacije bile ugrožene kada bi ih otkrili Amerikancima. Britanska strana tvrdi da se »opekla« u Zaljevskom ratu, kad su Amerikanci provalili neke osjetljive podatke, zbog čega je više vojnika izgubilo život. Isto tako, Britanci su bijesni što američki izvori javno priznali da Bin Ladenovo kretanje prate putem njegovog satelitskog telefona. Bin Laden je to čuo, te prestao upotrebljavati svoj telefon, što je uvelike otežalo lov na njega. Zbog svih tih razloga, britanski komandosi, koji u malim skupinama djeluju iza neprijateljskih linija jugozapadno od Kandahara, ne žele se Amerikancima javljati putem radija. Neimenovani CIA-in dužnosnik potužio se britanskom listu Mail on Sunday: »Imamo velikih teškoća u održavanju kontakata sa SAS-om«.</p>
<p>Britanski izvori ističu da su Amerikanci tehnički i brojno nadmoćni, ali da su, u usporedbi s britanskim snagama, razmaženiji i manje vješti. »SAS može dva mjeseca živjeti jedući samo zubnu pastu. Američke trupe misle da pate ako dnevno ne dobivaju mliječne napitke i perece«, izjavio je jedan visoki vojni izvor britanskom tisku. Drugi takav izvor naveo je, pak, da su američki specijalci navodno spremni ići »samo tamo gdje postoji ulična rasvjeta i hamburger-bar«.</p>
<p>Kako ističu vojni stručnjaci, osnovna razlika je u načinu na koji »operiraju« američki i britanski specijalci. Amerikanci izvode samo kratke udare, nakon kojih se brzo povlače, a Britanci su spremni tjednima prikriveno djelovati iza neprijateljskih linija.</p>
<p>Nesvakidašnja svađa koja se provlači po novinskim stupcima, otkriva zapravo koliko nadmetanja i rivalstva postoji između tih dviju snaga. Londonski tisak tvrdi da se američki vojni šefovi boje da će britanski specijalci pobrati svu slavu, ako prvi lociraju i uhvate Osamu bin Ladena. I za američke zelene beretke, i za britanski SAS, hvatanje najtraženijeg čovjeka na svijetu postalo je pitanjem časti i prestiža.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kunduz će zauzeti Sjeverni savez, a ne general Dostum </p>
<p>Talibanske snage kod Kabula objavile su kako su spremne pridružiti se Sjevernom savezu i da su strani borci, koji su im pomagali, pobjegli u Kandahar </p>
<p>ISLAMABAD/KABUL/ MAIDAN SHAR, 25. studenoga</p>
<p> - Snage uzbečkoga generala Abdula Rashida Dostuma neće ući u Kunduz već će njegovo zauzimanje prepustiti saveznicima iz Sjevernog saveza, rekao je za Reuters jedan od protutalibanskih zapovjednika. »Postignut je sporazum prema kojemu će snage Sjevernog saveza, pod vodstvom uzbečkog zapovjednika Mohamada Dauda, ući u grad s istoka, dok će Dostumove snage zaustaviti svoje napredovanje sa zapada«, rekao je zapovjednik Ustad Atah, jedan od ključnih Dostumovih saveznika.</p>
<p>Prema njegovim riječima, čini se da do pada Kunduza - posljednjeg talibanskog uporišta na sjeveru zemlje - neće doći do ponedjeljka ujutro. »Sada je prekasno za takvo napredovanje«, rekao je. </p>
<p> Talibanske snage kod Kabula objavile su u nedjelju da su spremne pridružiti se Sjevernom savezu i da su strani borci koji su im pomagali pobjegli u južnu pokrajinu Kandahar. Snage Sjevernog saveza napadale su talibanske položaje kod Maidan Shahra, zapadno od Kabula, od preuzimanja glavnoga grada 13. studenoga. Održani su i pregovori o uvjetima predaje s predstavnicima Sjevernog saveza. »Pridružit ćemo se vladi i podržavamo mirovni proces koji vodi UN«, rekao je talibanski zapovjednik Haji Ghula Mohamad.</p>
<p>Pod talibanskim nadzorom još uvijek su Kandahar i okolne pokrajine na jugu zemlje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Schröder Zelenima: Ili glasujte ili ostajete bez službenih automobila!</p>
<p>Fischer je morao uvjeriti svoje stranačke kolege da jedna antiratna stranka mora podržavati vojnu opciju svoje vlade i da glasuju za slanje vojnika u Afganistan / Njemački kancelar zaprijetio koalicijskom partneru da se prestane ponašati kao da je u oporbi</p>
<p>BERLIN, 25. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glasovanjem na Kongresu Saveza 90/ Zelenih u subotu uvečer u Rostocku u prilog slanju njemačkih vojnika u rat protiv terorizma pobijedio je njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer koji ostaje vicekancelar u crveno-zelenoj vladi Gerharda Schrödera, a poražen je »zeleni pacifizam tipa Mahmatma Gandhi«. Neizravno je poražen i Guido Westerwelle, predsjednik njemačkih liberala (FDP) koji ne može računati da prije saveznih parlamentarnih izbora za 11 mjeseci bude manji koalicijski partner Schröderovih socijaldemokrata (SDP). </p>
<p>Liberali tvrde da je »sazrijevanje« Zelenih zadnjih tjedana ubrzalo i brutalno pritiskanje socijaldemokratskog kancelara Schrödera na mlađe koalicijske partnere da se jasno očituju o »temeljnom pitanju njemačke </p>
<p>vanjske politike«. Schröder je, isticali su liberali, prijetio Zelenima i oduzimanjem službenih automobila ako se ne prestanu ponašati kao da su u oporbi. Zeleni su, pak, žutima odgovorili da su samo to primijetili - »jer ih samo to zanima!«</p>
<p>Fischer je u Rostocku dobio aplauz koji je trajao oko tri minute. Sigurnosne mjere su bile toliko rigorozne da je gotovo bilo isključeno da Fischer kao na kongresu u Bielefeldu prije tri godine dobije u glavu vrećicu punu crvene tinte od nekog razbarušenog zelenog pacifista. </p>
<p>Šef njemačke diplomacije morao je dokazivati da se s nekim akterima međunarodne politike dijalog jednostavno ne može voditi. U Bielefeldu se to odnosilo na tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, a u Rostocku na terorističkog vođu Osamu bin Ladena. </p>
<p>Fischer je morao uvjeriti svoje stranačke kolege da jedna antiratna stranka, sada na vlasti, mora podržavati vojnu opciju svoje vlade. U svom je govoru uspio uvjeriti delegate (»molim vas nemojte me ostaviti«) da bez kompromisa Zeleni ne mogu provoditi svoje ideje, pa je naveo da bez sudjelovanje u vladi ne bi bilo ekološkog poreza, odustajanja od korištenja atomske energije - »bez sudjelovanja u vlasti to bi bilo nezamislivo«. </p>
<p>Fischer je podsjetio svoje stranačke prijatelje na europske pomake udesno u Italiji i Austriji: »Ako nam kancelar postane Edmund Stoiber iz bavarskog CSU-a to bi se moglo dogoditi i u Njemačkoj.« Takva Fischerova argumentacija (uz prije kongresa obavljenu sustavnu obradu stranačke baze od vrha stranačke piramide) uvjerila je delegate kongresa Zelenih u Rostocku da s neočekivano velikom većinom glasuju za odluku berlinske crveno-zelene vlade i parlamenta o slanju 3900 njemačkih vojnika u Afganistan, odnosno tamo kamo ih Washington pošalje.</p>
<p>Promjena u stajalištima Zelenih i glasovanje za vojnu opciju u borbi protiv međunarodnog terorizma tumači se na dva načina: kao političko sazrijevanje ili kao puka želja da se ostane na vlasti. </p>
<p>Komentator Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitunga (FAS) Konrad Schuller vidi kod »zelenih« političara i jedan i drugi motiv za napuštanje načela »uspostava mira bez oružja«. Prema Schulleru, »Fischer je sada militantan kao u vrijeme kad je bio ulični borac«, a napuštanje Gandhijeva pacifizma »u zelenim se glavama dogodilo već prigodom opsade Sarajeva«, odnosno uopće kad su se vidjela »zlodjela kao što su konclogori srpskih četnika« u BiH. </p>
<p>No, politički komentatori se uglavnom slažu da će tek savezni parlamentarni izbori za 11 mjeseci pokazati je li napuštanje Gandhijeva pacifizma »obrat u razmišljanju« ili »puka prijevara izbornog tijela i stranačke baze« kako bi se opstalo i ostalo na vlasti u Berlinu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Estonija i »dvije polovine lješnjaka«</p>
<p>MART LAAR </p>
<p>Susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Georgea Busha u Teksasu pokazuje da su odnosi dviju velikih sila na novom putu, no da još uvijek trebaju razgovarati o pitanju proširenja NATO-a. </p>
<p>Male nacije poput Estonije pitanje obrane nikad nisu mogle tretirati kao drugorazrednu stvar. Stoljećima su za preživljavanje tražili odgovarajuća mjesta u međunarodnom poretku. Samostalno djelovanje na tom području neumitno je izazivalo katastrofu. Danas je prioritet Estonije osigurati svoj suverenitet preko saveza s istomišljenicima. </p>
<p>Cijelo 20. stoljeće Estonija je pokušavala ostvariti sličan cilj, no nažalost gotovo bez ikakvih rezultata. Naš pokušaj da izbjegnemo sukob sa Sovjetskim Savezom prije Drugog svjetskog rata bila je skupa pogreška koja je rezultirala desetljećima okupacije, tisućama izgubljenih i uništenih života i usporenim gospodarskim razvojem. </p>
<p>Prije deset godina došli smo do nove prilike da vratimo neovisnost. Osjećaj pripadnosti Europi i zapadnoj civilizaciji oduvijek su dominirali razmišljanjem Estonaca, tako da su prioriteti naše vanjske politike - članstvo u Europskoj uniji i NATO-u - za Estoniju zapravo prirodni izbor. </p>
<p>Doista, članstvo u EU-u i NATO-u komplementarni su, a ne kontradiktorni ciljevi. Riječima glavnog tajnika Saveza lorda Robertsona, EU i NATO su »dvije polovine lješnjaka«. Ostajanje po strani tih organizacija rezultat je pakta Hitler-Staljin iz 1939. godine i sovjetske okupacije baltičkih država. To nije bio slobodan izbor estonskog naroda. Da je povijest krenula drugačijim putem, mogli smo biti među prvim članicama obiju struktura. </p>
<p>Pa ipak, naša težnja da se pridružimo NATO-u izaziva čuđenje. Zašto baltičke države traže članstvo u Sjevernoatlantskom Savezu? Upravo zbog onog istog razloga zbog kojeg nijedna članica nikad nije izišla iz Saveza: NATO je uporište sigurnosti. </p>
<p>Iako su danas sve baltičke države integrirane u međunarodnu zajednicu, pitanje sigurnosti u Estoniji je još uvijek predmet zabrinutosti. NATO smatramo najučinkovitijim putem da ostvarimo veću regionalnu sigurnost i stabilnost. NATO, štoviše, ima i ekonomsku dimenziju koja nadilazi njegovu sigurnosnu ulogu. Samo članstvo u NATO-u podiglo bi estonski rejting među investitorima što se već dogodilo u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj kad su se priključile NATO-u. </p>
<p>Unatoč ovim koristima, neki tvrde da bi širenje NATO-a na Baltik stvorilo nove crte podjele u Europi. Ta tvrdnja, međutim, implicira da na snazi trebaju ostati stare podjele. No, nove podjele neće biti - članstvo u NATO-u slobodan je izbor država kandidata i država članica koje odlučuju o prijemu. </p>
<p>Skeptici kažu da je članstvo u NATO-u nepotrebno jer je dovoljno buduće članstvo u EU-u. Naravno, EU može donekle zajamčiti sigurnost jer svaki sigurnosni problem Unije mora uključivati NATO. EU međutim sam po sebi nije organizacija za kolektivnu obranu. Članstvo u obje organizacije doprinijet će i jasnoći i sigurnosti. </p>
<p>Umjesto članstva u NATO-u, baltičkim se državama predlaže da postanu neutralne, poput Finske i Švedske. No u današnjoj Europi neutralnost u tradicionalnom smislu više ne postoji. Pitanje je i u čemu bismo to mogli biti neutralni. Prisilna neutralnost mogla bi područje Baltika pretvoriti u cordon sanitaire, potencijalno sporno područje ili tek zonu utjecaja unutar koje se baltičke države nalaze protiv svoje volje. </p>
<p>Ako neutralnost uz članstvo u EU-u nije održiva sigurnosna opcija, neki smatraju da trebamo tražiti jamstva za sigurnost, a ne članstvo u Sjevernoatlantskom Savezu. Na površini, ovaj se prijedlog čini dobrim. Takva bi jamstva, međutim, baltičke države od subjekata svela na puke objekte međunarodnih odnosa. </p>
<p>Kao povjesničar poznajem sve prirođene rizike ovakve opcije. U posljednjem stoljeću Estonci su vjerovali u jamstva o sigurnosti, a Finci nisu. Finska je izgubila krvavi rat sa Sovjetskim Savezom, ali je zadržala svoju neovisnost. Mi smo izabrali mir i izgubili suverenost. Usporedbom ljudskih gubitaka Finske i Estonije u 20. stoljeću, postaje očito da je nastojanje da izbjegnemo sukob i prihvaćanje jamstava na papiru Estoniji procentualno nametnulo veće gubitke nego Finskoj.</p>
<p>Zato je naša vjera u kolektivnu obranu tako snažna; zato razumijemo potrebu da ne budemo samo »potrošači« nego i »proizvođači« sigurnosti. Godinama je Estonija sudjelovala u različitim mirovnim misijama i, premda je naš doprinos brojčano bio malen, u postocima je bio veći nego doprinos većine zemalja. Mi smo tako bili dio »proizvodnje sigurnosti« u Europi i prije nego što smo postali dijelom »potrošnje sigurnosti«. </p>
<p>Čak i kad bismo pitanje trebaju li baltičke države postati članice NATO-a odgovorili pozitivno, još uvijek ostaje pitanje kada bi se trebalo dogoditi. Summit NATO-a u Pragu sljedeće veljače trenutak je za takvu odluku. Neki će tvrditi da tako kontroverzno pitanje treba skinuti s NATO-ove agende u ova nesigurna vremena. To se može činiti pragmatičnim, no učiniti to, isto je kao odgađati posjet zubaru. Problemi se vremenom samo pogoršavaju. </p>
<p>Pristupanje nekom savezu najvažnija je od odluka koje donosi suverena država. Tu ona ne može biti podložna vetu treće strane ili geopolitičkim čimbenicima. Zanijekati nekoj zemlji pravo da izabere svoje saveznike na temelju povijesti i zemljopisa, stvara sigurnosni vakuum - u Europi to znači zonu nestabilnosti. Širenje NATO-a na Baltik zahtijevat će odlučnost i političku volju članica Saveza. Od nas će zahtijevati spremnost da ispunimo domaću zadaću i time se pripremimo za članstvo. Kao dio Saveza, baltičke će države biti dokaz da NATO nije organizacija za rat i agresiju nego mir, demokraciju i stabilnost. </p>
<p>Mart Laar je premijer Estonije© Project Syndicate, studeni 2001.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Amerikanci obavijestili BiH o pokušaju ulaska terorista</p>
<p>SARAJEVO, 25. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Informacija po kojoj se nakon događaja u Afganistanu jedan broj pripadnike terorističke organizacije Al Qaida uputio prema Bosni i Hercegovini, bila je znak uzbunu pripadnicima Državne granične službe (DGS) BiH. Direktor te Službe Tomislav Mihalj rekao je da je stupanj pripravnosti podignut na višu razinu, posebno kada je riječ o kontroli robe i putnika. »Imamo obavještajne informacije i operativna saznanja da se osobe za koje se sumnja da su članovi Al Qaide kreću od Afganistana, preko Bugarske i SR Jugoslavije prema BiH. </p>
<p>Zbog toga je Državna granična služba, zajedno s entitetskim policijama, a sve u sklopu rada Povjerenstva za borbu protiv terorizma, pripremila upute za sve jedinice na terenu, gdje smo ih upozorili da postoji vjerojatnost da bi se tako nešto moglo dogoditi vrlo ubrzo«, rekao je Mihalj. Na onom dijelu granice koji još uvijek ne kontrolira DGS (riječ je o otprilike četvrtini ukupne dužine granične crte) pripadnici Službe svoje ljudstvo i materijalne resurse stavili na raspolaganje entitetskim ministarstvima unutarnjih poslova.</p>
<p>Informacija po kojoj bi BiH mogla biti »usputna postaja« pristašama Osame bin Ladena na njihovom putu ka zapadu Europe, gdje zbog poraza talibana u Afganistanu, navodno planiraju izvoditi terorističke akcije, alarmirala je i ostala tijela koja se u BiH bave borbom protiv terorizma. Podsjetimo, nakon napada u New Yorku i Washingtonu 11. rujna, u BiH je formiran Koordinacijski tim za borbu protiv terorizma na državnoj razini u koji su uključene praktično sve relevantne institucije za ovo pitanje u zemlji. </p>
<p>Nakon pisanja zapadnih medija o tome da u BiH postoje brojne pristaše Al Qaide, te da spomenuta organizacija u BiH regrutira nove članove, reformističkoj vladi u Sarajevu bilo je posebno značajno dokazati da pripada svjetskoj antiterorističkoj koaliciji. Aktivnosti su posebno bile fokusirane na istragu o državljanstvima koja su Arapima dodjeljivana tijekom i nakon rata u Bosni.</p>
<p>»Pripadnici Al Qaide možda misle da ih ovdje čeka raj, no ja im poručujem da će ih dočekati pakao«, rekao je bivši ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Muhamed Bešić, komentirajući sličnu informaciju koja se pojavila prije nekoliko tjedana, a po kojoj se 70 terorista iz Afganistana namjeravalo sakriti u BiH prije američkih napada.</p>
<p>Bešić je kasnije podnio ostavku, a u izjavama nakon toga potvrdio je da je informaciju o planovima terorista o ulasku u BiH dobio od zapadnih obavještajnih službi. I drugi su visoki bosanski dužnosnici kazali kako većinu obavještajnih podataka o ovom pitanju dobivaju od Amerikanaca. Vjerojatno je i informacija koju je javno izrekao direktor Državne granične službe Tomislav Mihalj također potekla iz američkih obavještajnih izvora.</p>
<p>Inače, zanimljivo je kakve je rezultate do sada polučila kampanja protiv terorizma u BiH. Vjerojatno je jedan od najznačajnijih rezultata oduzimanje 94 nelegalno dodijeljena državljanstva Egipćanima, Tunižanima, Marokancima, Alžircima, Jemencima, Jordancima, Sudancima ... BiH je uvela vizni režim za države kakve su Bahrein, Oman, Saudijska Arabija, Tunis i UAE. Država je potpisala i Konvenciju o sprječavanju financiranja terorizma, a bosanska policija i SFOR uhitili su 25 osoba bosanskog i arapskog podrijetla. Neki od njih su pušteni, a tri Egipćana su deportirana. Podsjetimo i na otkrivanje osoba zbog čijih su prijetnji nakratko bila zatvoreni američko i britansko veleposlanstvo.</p>
<p>Usprkos početnim sumnjama, bosanska tijela vlasti dobila su komplimente za svoju ulogu u sprječavanju terorističkih aktivnosti, zbog čega je malo vjerojatno da bi neki od terorista koji sada bježe iz Afganistana mogli pronaći sigurno utočište u Bosni, tim više što se tu nalaze i postrojbe SFOR-a. Doduše, neki vole ironično primijetiti da je glavni razlog zbog kojeg teroristi mogu pomisliti da će u BiH biti sigurni, činjenica da se u ovoj zemlji već godinama uspješno kriju međunarodno traženi zločinci, poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Europski ustav« kuca na vrata Bruxellesa</p>
<p>Francuska i Njemačka najavile da će na svojemu redovitom sastanku u Nantesu, a zatim i na Laekenskome summitu »petnaestorice«, postaviti pitanje prihvaćanja temeljnoga zakona EU/ Ta najava izaziva »pozitivne pometnje«,ali i nedoumice: vodi li ta odluka u stvaranje europske superdržave </p>
<p>BRUXELLES, 25. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ustav Europske unije (EU) je pred vratima. Ono što se dugo kuhalo sada je napokon izrečeno najavom Francuske i Njemačke da će na svojemu redovitom summitu u Nantesu otvoriti pitanje temeljnoga zakona Unije. Najava je izazvala prilične pometnje u EU-strukturama, dakako pozitivne pometnje, i prvi koji su reagirali službenim priopćenjem bili su trenutačno predsjedajući Belgijanci. »Pozdravljamo inicijativu i smatramo da je to veoma koristan doprinos raspravi o budućnosti EU kao i pripremama za Laekenski summit i Međuvladinu konferenciju o reformama u Uniji«, izrecitirala je izjava belgijskoga predsjedništva.</p>
<p>Tema ustava EU-a kotrlja se stanovito vrijeme i doživljava uglavnom poticajnu dobrodošlicu, s iznimkom rijetkih kritika o tome kako je riječ o stvaranju superdržave. Glavni su zagovornici ideje uvijek bili Nijemci uz diskretnu potporu Francuza. Kako se bliži trenutak odluke o izgledu EU-izdanja od tridesetak članica drastična dubinska reforma više se ne smije izbjegavati, pogotovu ne onako kako je to učinjeno na summitu EU u Nici, kada je tzv. europski kompromis potvrdio nespremost »petanestorice« i na dijalog i na promjene te odgodio reforme za bolja vremena.</p>
<p> Ta su vremena sada, čini se, pred vratima i Laekenski će summit sredinom prosinca biti prva adresa za suočavanje pa i suprotstavljanje ideja. Prijedlog EU-ustava odražava stvarna stanja u »Velikoj Europi« i pomiruje prijedloge o reviziji načina funkcioniranja Sporazuma, zasad polaznoga zakona EU-a. Kako bi Unija bila učinkovitija, sugestija je - čini se načelno prihvaćena od većine zdravorazumski nastrojenih političara u EU - da se Sporazum podijeli na jezgru koja se mijenja konsenzusom i kojim bi se definirale osnovne funkcije, dok bi ostatak Sporazuma za promjene zahtijevao samo većinsko izjašnjavanje.</p>
<p> EU računa da će se uz prošireno izdanje prihvaćanje svake odluke biti prilično komplicirano budu li u igri veto ili jednoglasno izglasavanje. Stoga je jedna od svrha velike reforme pojendostaviti sustav odlučivanja i omogućiti mu da bude učinkovit. Istina, uvijek će biti nezadovoljnika, smatrajući da su žrtve većine ili čak zavjere, no vjeruje se da se to nezadovoljstvo neće izražavati blokiranjem odluka ili čak cijeloga rada Unije.</p>
<p>EU je, naime, i u ovome tijesnom klubu »petnaestorice« iskusila probleme s načinima odlučivanja, a veto je u nekoliko prilika upotrijebljen kao sredstvo postizanja političkih ciljeva i prednosti, nevezanih s temom i naravi odluke na koju je stavljen. Najdrastičnija među političkim zloporabama veta zacijelo je odluka britanske konzervativne vlade da blokira cijeli rad Unijinih tijela, i to iz nezadovoljstva što se »Europa« – grmjeli su u domoljubnom gnjevu najutjecajniji političari – usudila pokrenuti sustav zaštitnih mjera protiv vala kravljega ludila iz Velike Britanije.</p>
<p>A ustav EU-a u novim bi okolnostima »Velike Europe» trebao postati jezgra zajedničkoga pravnog sustava. Nadgradnju bi činio ostatak sadašnjega Sporazuma, kojemu prijedlozi namjenjuju ulogu promjenjivoga dijela i daju članicama mogućnost da se o ispravkama izjasne većinom.</p>
<p>Ustav također ukazuje kako je sve bliže praksi također stara i znana njemačka koncepcija o »kreativnoj jezgri«, dakle ideja o ekskluzivnome klubu država spremnih u svojim integracijama ići dalje od ostatka članica EU. Njemačka nikada nije krila mišljenje kako je ta »kreativna jezgra« neizbježna, postavljajući temelje konceptu »višebrzinske Europe« ili »Europe na više kolosijeka«. Uz očekivano članstvo 30-ak gospodarski i politički veoma različitih država, te su teme - sve donedavno s etiketom EU-hereze - odjednom postale dobrodošlo, moguće, čak i elegantno rješenje problema funkcioniranja »sjedinjenih europskih država«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Radonjić:Crna Gora treba sebe, a ne Srbiju ili Jugoslaviju</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, dr. Radovan Radonjić u vrijeme divljačkog bombardiranja Dubrovnika bio je u onoj grupi prosvjednika na Cetinju koji su se javno usprotivili soldateski i tadašnjem političkom vodstvu. Danas je među najuglednijim crnogorskim pobornicima neovisnosti Crne Gore i njezina međunarodnog priznanja. </p>
<p> •Opće je uvjerenje da je Crna Gora propustila vrijeme za uspjeh referenduma o osamostaljivanju uz podršku međunarodne zajednice.</p>
<p>– Međunarodna diplomacija očigledno ne pokazuje dovoljno entuzijazma u tom pogledu, ali više tako čvrsto ne zastupa stav - demokratska Crna Gora u demokratskoj Jugoslaviji. Uvjereni smo da će prihvatiti rezultat koji vodi državnom osamostaljenju. </p>
<p> •Jesu li već jasno definirana referendumska pitanja, i kriteriji za priznavanje rezultata? </p>
<p>– Ni u međunarodnom pravu, ni međunarodnoj praksi, nema norme koja bi to izričito predviđala. Međunarodna diplomacija naglašava važnost što uvjerljivijeg rezultata, bilo za, bilo protiv. Važno je da što više ljudi izađe na referendum. </p>
<p> • Koliko Crna Gora ima danas stanovnika i što im opredjeljenje za neovisnost može donijeti?</p>
<p>– Država broji 650 tisuća građana. Nakon pobjede opredjeljenja za nezavisnost, ponudit ćemo Srbiji, da nakon međusobnog i međunarodnog priznanja dviju država, ustanovimo zajednicu država, poput zemalja Beneluxa. Crnoj Gori najviše odgovara demilitarizacija i međunarodno jamstvo neutralnosti. U ovom trenutku ni faktor srpskog »izlaska na more« nema više klasičnu stratešku konotaciju pa i zbog toga što je gospodarsko aktiviranje priobalja stvar Crne Gore. Konačno, Srbija preko Crne Gore ne može potencijalno ostvarivati svoju stratešku zamisao da svi Srbi žive u jednoj državi. Srba je u Crnoj Gori 9 posto.</p>
<p> •Što će se dogoditi ako referendum osamostaljenja ne dobije potrebnu podršku?</p>
<p>– Crnogorski čelnici izjavljuju da će poštivati rezultate. Druga strana upozorava, uspije li referendum, slijedit će nesagledive posljedice. Sumnjam da će se bilo što moći učiniti ako se referendum održi uz dobar europski nadzor.</p>
<p> •Sadašnje podjele u Crnoj Gori sugeriraju pitanje - strahuju li i zašto Crnogorci od državne samostalnosti? </p>
<p>– Pitanja poput »biti svoj na svome« bila su jednako oštro postavljena i 1988. kao i 2001. godine, ali kako da onaj koji je od 1988., ali i 1998. i 1999. tvrdio suprotno, a tada je bio na vlasti pa je to i danas, prizna da nije znao ili je svjesno radio drugo. Oni žele ostati na vlasti. Još uvijek se u raspravama ne dopušta da do izražaja dođu pravi problemi odnosa Srbije i Crne Gore.</p>
<p> Riječ je o suštinskim životnim pitanjima. Crna Gora treba sebe, a ne Srbiju i Jugoslaviju.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Indija oprezna prema krvavoj avanturi bez granica</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Ako SAD - zbog pogibije svojih građana - mogu napasti Afganistan, koji je 10.000 kilometara daleko, zašto Indija ne bi smjela srediti svoje račune s Pakistanom i osvetiti više od 30.000 Indijaca poginulih posljednjih godina u Kašmiru? Takvim pitanjima, sve češćim poslije terorističkih napada 11. rujna i američke akcije u Afganistanu, indijski političari i mediji stiču poene u javnosti. </p>
<p>Oporba prigovara premijeru Ataliju Behariju Vajpayeeju da je previše mekan prema neprijateljima i da mlako odgovara na terorističke akcije skupina koje djeluju pod pokroviteljstvom Pakistana. Najsvježiji i dovoljno uvjerljiv povod za ogorčenje nedavna je eksplozija pred skupštinom Srinagara, glavnoga grada indijskog dijela Kašmira. Poginulo je 40 osoba, a nekoliko desetaka je ranjeno. Okrivilo se teroriste koje podržava Pakistan.</p>
<p>Iako je, uzvraćajući, indijska vojska uništila 12 pakistanskih položaja uz kašmirsku liniju podjele i pobila - kako se navodi - tridesetak terorista, javnost i dio bučnijih medija traži još snažniji odgovor. Ministar obrane George Fernandes podsjeća kako se dosad na terorizam u Kašmiru gledalo kao na indijski problem, ali sada je borba protiv terorizma postala globalni zadatak. Pritom, Indijcima je čvrsta veza afganistanskih talibana, Osame bin Ladena, Al Qaide i Pakistana nedvojbena. </p>
<p>Optužujući Pakistan da podržava teroriste i njihove upade na indijski teritorij, političari i mediji tvrde da je strpljenje na izmaku. I nastoje stvoriti dojam da je jedina nedoumica kako daleko ići s osvetom - terorističke baze u susjedstvu uništiti ograničenim ratom uz granicu ili kirurškim vojnim zahvatom? Dokazuju da je neophodna odlučna oružana akcija, da je Indija dosad bila premekana prema teroristima, što je razočaralo javnost, poljuljalo ugled vodeće političke stranke i premijera Vajpayeeja. </p>
<p>No, podjednako su uvjerljivi i argumenti protiv vojne akcije. Došlo bi do izolacije Indije u međunarodnoj zajednici, Pakistan bi dobio izgovor za napuštanje protuterorističke koalicije, Indija bi izgubila svaki utjecaj na poslijeratni Afganistan, a oslabilo bi se i međunarodni obračun s terorizmom. I ne manje važno, indijski napad na Pakistan mogao bi dovesti do općeg rata dviju država posjednica nuklearnog oružja, što međunarodnoj zajednici ne bi bilo prihvatljivo. Važući argumente, indijski tjednik na engleskom India Today zaključuje kako nije previše vjerojatno da će se u ovom trenutku premijer Vajpayee upustiti u krvavu avanturu uz granicu, jer to ne bi bilo u dugoročnom interesu Indije. Vlada je desetljećima nastojala uvjeriti svijet da ono što se događa u Kašmiru nije nikakav pokret za slobodu i samostalnost, nego brutalni teror. Ali, ironijom prevrtljive politike, pokrovitelj terorizma, kakav je - prema indijskom uvjerenju - Pakistan, postao je Amerikancima najkorisniji saveznik u ratu protiv globalnog terorizma koji se trenutno vodi u brdovitom Afganistanu. A u ovom trenutku ni Indiji ne bi koristilo da ugrozi položaj pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa. U slučaju njegova pada, glavnu riječ u Pakistanu mogao bi voditi netko mnogo gori.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Brojni su razlozi za promjenu hrvatske zastave</p>
<p>S velikim sam zanimanjem pročitao članak g. S. Martinovića u Vjesniku od 9. studenoga o. g. o hrvatskom znakovlju (o potrebi promjene zastave), i smatram da je potpuno u pravu. Naime, za promjenu postoje i te kakvi razlozi, kako unutarnji tako i vanjski (bez obzira na to što će to biti teško jer je ova već »prošla svijetom«.</p>
<p> No bolje prije nego kasnije.</p>
<p>Vanjski razlozi: još su četiri zastave (dakle, ukupno pet) slične kao jaje jajetu, posebno ako se gledaju iz malko veće udaljenosti (paragvajska, nizozemska, francuska, luksemburška i naša). Zbog toga ostali dio svijeta dolazi u nedoumicu i miješa ih. Unutarnji razlozi: s regionalnom podjelom iznad grba (»avnojevske« hrvatske pokrajine) praktički smo se odrekli Hrvata koji žive izvan naših državnih granica, a da i ne spominjem brojnu hrvatsku dijasporu. </p>
<p>Ova zastava sa spomenutim grbovima rađena je bez konzultacije sa stručnjacima, povjesničarima, kričava je i nelijepa, pa bi je svakako trebalo zamijeniti novom, jednostavnijom i prikladnijom.</p>
<p>Vrlo originalan i dobar prijedlog dao je g. Smoljan iz Australije još prije dvadesetak godina.</p>
<p> On predlaže da drugi, dakle srednji dio bude čitav u hrvatskom grbu, i to sa prvim bijelim poljem. Naime, kada smo se god približavali samostalnosti ili bili samostalni, uvijek je prvo polje bilo - bijelo. I obratno. Nova bi zastava bila jednostavnija i sačuvala bi osnovne simbole (boje), ali i hrvatski grb. </p>
<p>Prof. Vladislav Musa, Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Ne želim pričati s dezerterima«!</p>
<p>Više od 350 uzvanika u velikoj dvorani HND-a s oduševljenjem i stalnim pljeskom popratilo je svečanu promociju ratnog romana Predraga Matića Freda »Ništa lažno«, knjige o bitci za Vukovar, vukovarskim braniteljima i njihovim logoraškim danima. Prilikom predstavljanja knjige jasno je rečeno da se njen sadržaj nekima neće svidjeti. Ne zbog sadržaja samog, jer je on potpuno istinit, već zbog opisa uloga pojedinaca u tom ratu. Stoga ne iznenađuje što se jedan od istinom pogođenih odmah javio za riječ, u intervjuu s Vjesnikovim novinarom Željkom Garmazom.</p>
<p> U svom desetogodišnjem stilu u nedostatku pravih argumenata vrijeđa i hvata na »galamu« te pokušava prozirnim, krhkim i neodrživim tvrdnjama pobijati istinu. Uistinu zvuči nevjerojatno, a beskrajno je uvredljivo i ponižavajuće da već punih deset godina klasični dezerter po definiciji iz svih vojnih udžbenika tako uspješno obmanjuje cijelu Hrvatsku. </p>
<p>U pomanjkanju boljih argumenata za svoje opravdanje »zadnji zapovjednik Vukovara« poziva se jadan na Ustav, ali ne na hrvatski, nego onaj bivše SFRJ, koji je još prije Domovinskog rata za nas prestao vrijediti. Pa čak da u studenome 1991. godine i jest još bio pravno na snazi »zapovjednik« ponovno pokušava zamagliti bit stvari i prevariti hrvatsku javnost.</p>
<p> U Vukovaru se nije radilo o predaji teritorija kad je grad ionako već skoro u potpunosti bio u rukama agresora. U Vukovaru se radilo o zaštiti ljudi – ranjenika, civila i branitelja, žena, djece i staraca. Pored toga nigdje ne spominje svoj tajnoviti bijeg iz grada u noći sa 16. na 17. studenoga. Svi su drugi mogli otići ili pobjeći, ali zapovjednik ne! U tih posljednjih 96 sati u Vukovaru je poginulo i mučki ubijeno i nestalo deset puta više ljudi nego za vrijeme cijelog rata.</p>
<p> Bio sam prvi, a ni do danas nas nema više od desetak, koji je svoj ratni životopis, pohranjen u MORH-u, završio riječima: »Iza svakog navoda u svom životopisu stojim pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću«. To piše i u predgovoru moje knjige »Ništa lažno«.</p>
<p>Besmislena je tvrdnja da moja promaknuća nisu rezultat ratnih zasluga i svih, »osobito se ističe«, ocjena za cijelo vrijeme moje službe u Hrvatskoj vojsci, već da su mi to omogućili moji, kako iz naziva, »rođaci«. Pretpostavljam da je riječ o generalima Antonu Tusu, Miljenku Crnjcu, Janku Bobetku, pokojnom Zvonimiru Červenku, Pavlu Miljavcu, Petru Stipetiću i drugima, primjerice, Juraju Njavru (ne znam je li u moju »rodbinu« ubrojen i pokojni ministar Gojko Šušak, ali znam da sam sa svima, u istom srodstvu).</p>
<p>Na kraju, što još reći osim da je knjiga napisana, da je istina izrečena i da je nitko više neće moći zaustaviti. Ovim bih pismom za sva vremena završio svaku polemiku s medijskim junakom Domovinskog rata, s jednom rečenicom: »Ne želim pričati s dezerterima«!</p>
<p>Predrag Matić Fred, brigadir HV-a u mirovini, Vukovar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Njima udoban život, a nama nezaposlenost i prosvjedi</p>
<p>Djevojčica, simbol Vukovara, još živi u baraci za prognane. Gledajući na televiziji te dramatične slike, dok je djevojčica »Željka Jurić« na čelu kolone u ruci jedne starice išla iz svoga doma, u progonstvo.</p>
<p> Meni su potekle suze. Danas gledam uz naslov slike iste djevojčice nakon deset godina.</p>
<p> Ta djevojčica sa svom majkom i četvero braće živi u ruševnoj baraci bez ikakvih uvjeta za život.</p>
<p>Čelnici, političari, gdje ste, što radite, zar vi niste gledali ove slike, zar vama nisu potekle suze, što ste učinili da Željka ima svoj dom. Čitam u novinama o ljudima koji su djevojčicu, simbol Vukovara, istjerali iz njezinog doma porušili njezin grad njima bi se, tvrde, trebalo vratiti 50.000 stanova i obnoviti kuće¸. (Vjesnik, 25. studenoga: »Željka Antunović: SDP ne nastavlja HDZ-ovu politiku«).</p>
<p> Zar ne bi jedan bio za Željku i njezinu braću i bolesnu majku, ruku na srce bilo bi humano i pošteno. Neka i Željka sa svojom braćom nakon deset godina napokon osjeti toplinu doma. Naši su čelnici, političari i sabornici dali velika obećanja svojim biračima, a što je od svega osvareno? Njima udoban život, a nama nezaposlenost i prosvjedi. Nosimo teret neimaštine svi zajedno. Umjesto da se svađaju u Saboru, trebali li rješavati probleme, spriječiti korupciju i poboljšati standard građana Republike Hrvatske. </p>
<p>Josip Lacković, Vrbovec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tko od drugih traži istinoljubivost, ne smije prešutjeti laž! </p>
<p>Da se netko danas usuđuje sumnjičiti Domovinski rat i tražiti još i nekakvu njegovu analizu i provjeru činjenica, poznatih svim dobronamjernim ljudima svijeta, uistinu je nevjerojatno - neshvatljivo (možda detalje pojedinačnih nekih sukoba ili nasilja da, ali rat – agresiju u cjelini?)</p>
<p>Nažalost, takvu sumnju i provjeru činjenica ipak je neki dan u »Latinici« mirno i samouvjereno iznijela profesorica N. Čačinovič. Jedini koji je na to reagirao bio je novinar Zoran Vukman. Doduše, zatim je, vrlo kratko ali jasno, Vukmana nadopunio i saborski zastupnik dr. Zlatko Kramarić. Međutim, ostali sugovornici u emisiji (uključujući i voditelja) ostali su nijemi, bez ijedne riječi. </p>
<p>Moram primijetiti, da su ostali prisutni, takvim svojim držanjem potakli u nas sumnju u svoje rodoljublje, a i istinoljublje, jer o neznanju ne može biti ni govora. Vjerujem, da i »mali zeleni« ukoliko postoje i »koji nas navodno sve kontroliraju« znaju istinu o našem ratu. </p>
<p>No, oni kao intelektualci - visoko rangirani, trebali bi znati, a naravno i znaju, da istinoljublje, koje traže od drugih, vrijedi i za njih - za njih osobito - jer bi nam oni trebali služiti kao primjer onoga što traže od nas.</p>
<p>Tomislav Matas, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ako ode Ortynski, »mafijaši« će odahnuti, tvrdi svjedok u ilegali</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – »Dva policajca su me cinkala mafiji, kasnije je jedan otišel, a drugi je još u policiji«, tvrdi svjedok u razgovoru za Vjesnik, koji bi se uskoro trebao pojaviti na klupi za svjedoke u sudskom postupku protiv »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Svjedok, koji bi za sada želio ostati anoniman, već godinu i pol živi u ilegali, skrivajući se od osvete »mafijaša«, a s njim smo razgovarali na jednoj osamljenoj farmi u okolici Zagreba. Prije bankrota bio je bogati poduzetnik, koji je u poslovima sa zelenašima izgubio sve.</p>
<p>Nakon što je odlučio svjedočiti protiv ljudi koji su ga uništili, počeo je njegov dugotrajni život u ilegali. »Jednom su me skoro našli«, priča, »ali sam otišao samo nekoliko sati ranije«. Zna i da ga je tražila ekipa sa Sigečice, koja ga je trebala »eliminirati za račun zločinačke«. Skrivao se na raznim mjestima, a šest mjeseci je boravio u crkvi na Svetoj Geri.</p>
<p>Svjedok ističe kako »mafijaši« znaju da se on jedini ne boji, a postavlja i pitanje zašto se ne traga za Zoranom Pripuzom, jer dok je on na slobodi (Pripuz, op. a.) mnogi se boje svjedočiti.</p>
<p>Inače, svjedok je 1999. godine šest mjeseci bio »krtica« kod Blaža Petrovića, koji je u prvobitnoj optužnici bio terećen za članstvo u »zločinačkoj organizaciji«, ali je kasnije tužiteljstvo odvojilo njegov slučaj u »mini zločinačku«. Svjedok tvrdi da mu je Petrović prijetio da ne smije dati iskaz protiv Jelavića i Pripuza, desne ruke Jelavića i s njim suvlasnik pogrebnog poduzeća »Palma«.</p>
<p>O Blažu Petroviću, kojem se inače sudi u »maloj zločinačkoj«, svjedok kaže da je »beskrajno vulgaran čovjek i sirovina.« On se tvrdi »ilegalac«, hvalio dugogodišnjim prijateljstvom s Jelavićem i Pripuzom. Ilegalac, koji je dobro poznavao i odbjeglog Pripuza također tvrdi da Pripuz Petrovića nije ni malo cijenio već ga je nazivao »Prčkalo«.</p>
<p>Mnogi svjedoci su odustali od svjedočenja u postupku »zločinačkoj«, a mnogi su promijenili svoj iskaz iz istrage. Razlog tome je veliki strah, tvrdi »ilegalac«, koji apelira na svjedoke očevice događaja, a osobito na žrtve »mafijaša«, da smognu hrabrosti da svjedoče protiv ljudi koji su im uzeli ponos i ljudsko dostojanstvo. </p>
<p>Najavljeni odlazak Radovana Ortynskog, misli svjedok, može samo pogoršati stvari, »mafijaši će odahnuti, a mnogi koji bi inače svjedočili, odustat će«. Ortynski je tvrdi on, bio dovoljno hrabar da otvori »pandorinu kutiju iz koje je izašlo svašta, a dokazana je i veza mnogih visokopozicioniranih djelatnika policije i pravosuđa s »mafijom« (zbog navodne veze s kriminalcima nakon podizanja optužnice »zločinačkoj organizaciji, smijenjen je i pomoćnik ministra pravosuđa Jure Žulj, koji je inače 1999. godine bio ranjen u pucnjavi u rudeškom lokalu »Zlatne godine«, u koji je zalazio i Zoran Pripuz«, op. a.)</p>
<p>Svjedok je također apelirao i na politički vrh te na sabornike da podrže državno odvjetništvo u borbi protiv organiziranog kriminala, i da odobre policiji potrebna novčana sredstva za to.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U 190 prometnih nesreća poginula jedna osoba</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, devet ih je teže, a 29 lakše ozlijeđeno u 190 prometnih nesreća koje su se u subotu dogodile na hrvatskim cestama, doznaje se u nedjelju u MUP-u.</p>
<p>U nesreći, koja se dogodila u subotu oko 8 sati, na državnoj cesti kod mjesta Lipovljan u Sisačko-moslovačkoj županiji, smrtno je stradao slovenski državljanin Suad Softić (42), a teže je ozlijeđena njegova suputnica, devetogodišnja djevojčica S. S.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Softić, vozeći osobni automobil »opel vectra« slovenskih oznaka, izgubio kontrolu nad vozilom, kotačima zahvatio zelenu površinu uz cestu i zarotirao se, te se sudario s auto-cisternom osječkih oznaka, kojom je upravljao Niko S. (42).</p>
<p>Od siline udara Softić je na mjestu poginuo, a teže ozlijeđenoj djevojčici liječnička je pomoć pružena u pakračkoj bolnici. Zagrebačka je policija u nedjelju izvijestila o dvije prometne nesreće u kojima su sudjelovali vozači koji su upravljali pod utjecajem alkohola.</p>
<p>U prvoj, koja se u noći na nedjelju oko 2 sata, dogodila u mjestu Strmec kraj Samobora, David I. (24) je zbog neprilagođene brzine i pod utjecajem alkohola (2,27 promila u krvi) vozilom sletio s ceste i oštetio četiri parkirana automobila. Pritom je lakše ozlijeđen njegov suvozač Željko G. (26).</p>
<p>U subotu oko 21 sat na Ljubljanskoj aveniji Željko F. (44) upravljajući s vozilom u pijanom stanju (3,20 promila alkohola u krvi), sudario s automobilom njemačkih oznaka. U nesreći su lakše ozlijeđeni vozačica njemačkog automobila Jasmina S. (22) i njezin suputnik Branko B. (25). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Policajci u pritvoru zbog 15 tona »ilegalnog« šećera</p>
<p>SPLIT, 25. studenoga</p>
<p> – Nakon saslušanja istražni je sudac splitskog Županijskog suda otvorio istragu i odredio pritvor nad policajcima osumnjičenima za zloporabu položaja i ovlasti, te izbjegavanje carinskog nadzora, Ivici Ercegu iz Makarske i Goranu Vujčiću iz Vrgorca. Pritvor im je određen zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke. </p>
<p>Policajce se tereti da su prošle srijede preko graničnog prijelaza Veliki Prolog propustili kamion s više od 15 tona šećera. Napravili su to u suradnji s dvojicom bosanskih policajaca. Prema prijavi, Erceg je dao 1.500 njemačkih maraka Vujčiću koji je radio na kontrolnoj točki, a taj novac je on trebao podijeliti s policajcima iz BiH, nakon što bi se <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> uvezao u Hrvatsku.</p>
<p>Unatoč zasjedi postavljenoj u suradnji s bosansko-hercegovačkom policijom, kamion je uspio prijeći granicu i umaknuti policiji, no pronađen je tijekom istovara, a osumnjičeni su tada bili uhićeni. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zbog 933 grama marihuane osuđen na godinu i pol zatvora</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Zbog posjedovanja 933 grama marihuane namijenje daljnjoj preprodaji Kristian R. (22) osuđen je na Županijskom sudu na godinu i pol zatvora.</p>
<p>Naime, kako je navedeno u optužnici, Kristian R. je 17. kolovoza ove godine oko 20.45 sati u blizini naplatnih kućica kod Hrvatskog Leskovca zaustavljen u svom »yugu« prilikom kontrole, koju su obavili djelatnici Odjela kriminaliteta droga PUZ–a. Jedan od policajaca, kojem se Kristian R. učinio sumnjivim, upitao ga je ima li u automobilu drogu, te dodao da ima psa obučenog za pronalazak droge. Sada osuđeni odmah je priznao i predao marihuanu policajcu.</p>
<p>Prema iskazu policajaca sudskom vijeću, kojim je predsjedao Ranko Marijan, kontrola automobila bila je vrlo kratka. Naime, kako je napomeo jedan od njih, »dečki su se ponašali vrlo korektno, pa je zapljena obavljena bez problema«.</p>
<p>Mladići koji su se prilikom pronalaska droge zatekli u automobilu s osuđenim, kazali su pak kako nemaju nikakve veze s drogom, te da nisu ni znali da Kristian u »yugu« ima skriveni paket s marihuanom. Napomenuli su kako su s njim krenuli u Rijeku kako bi se zaposlili.</p>
<p>Kristian R. je pak u svojoj obrani naveo da marihuana nije bila namjenjena daljnjoj preprodaji, već za osobnu upotrebu, za godinu dana. Pored toga, kazao je kako su ostali mladići znali da je nabavio drogu, no ne i njenu količinu, te porijeklo.</p>
<p>Tužiteljica Duška Leko-Ujvary je u svojim završnim riječima kazala kako je tijekom suđenja u cijelosti utvrđeno da Kristian R. nije kupio marihuanu za osobne potrebe.</p>
<p> Naime, imajući u vidu da je količina pronađene droge dostatna za oko 900 »jointa«, neosporno je da je droga bila za preprodaju.</p>
<p>Branitelj Kristiana R., odvjetnik Emir Midžić naglasio je kako iz obrane proizlazi da je doista posjedovao drogu, no kako nema čvrstih dokaza koji bi ukazivali da je bila namijenjena daljnjoj preprodaji.</p>
<p>Na kraju postupka Kristian R. odrekao se prava na žalbu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pucao na redare jer ga u klub nisu pustili bez ulaznice</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Nepoznati je mladić u noći na nedjelju, ispred noćnog kluba »Gap« u Andrašecovoj ulici, ispalio nekoliko hitaca iz pištolja prema redarima tog kluba, no u pucnjavi nitko nije ozlijeđen, izvijestila je u nedjelju PU zagrebačka.</p>
<p>Kako je priopćeno, u nedjelju oko 2,45 sati došlo je do svađe između skupine nepoznatih mladića i dvojice redara noćnog kluba, Davora I. (27) i Denisa I. (25), koji mladiće nisu htjeli pustiti u klub bez da plaćene ulaznice. Pri odlasku prema automobilu jedan od mladića izvadio je pištolj i ispalio najmanje tri hica prema redarima, no nije ih ozlijedio, već je pogodio zid i svjetleću reklamu kluba. Mladići su potom sjeli u automobil i odvezli se, a policija za njima intenzivno traga.</p>
<p>Policija je izvijestila i da je u noći na subotu nepoznati provalnik provalio u prodajni prostor poduzeća »Ellabo« u novozagrebačkoj Kamenarskoj ulici, odakle je ukrao tehničku opremu vrijednu oko 200 tisuća kuna.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čakovec: Dva mladića bore se za život </p>
<p>ČAKOVEC, 25. studenoga</p>
<p> – U subotu i nedjelju na međimurskim cestama dogodile su se četiri prometne nesreće, u kojima su dva mladića zadobila po život opasne ozljede. Jedna se nesreća dogodila u subotu u 20 sati, kada je automobilom ČK 175-BS u ulici Bana Jelačića u Čakovcu, upravljao je A. B. (23) i udario u bankinu. Vozilo je sletjelo s kolnika i udarilo u stablo. Od siline udara vozač je izletio kroz vjetrobransko staklo, pao na asfalt i zadobio prijelom lubanje. </p>
<p>Svega dvije minute nakon ponoći, u noći na nedjelju, teška prometna nesreća dogodila se u Železnoj Gori u općini Štrigova. Automobilom njemačkih oznaka TUT-R 81 upravljao je A. B. (20) iz Čakovca. Zbog neprilagođene brzine na nizbrdici je u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom i udario u dva prometna znaka, nakon čega se vozilo preokrenulo i udarilo u stablo. Putnik u automobilu D. N. (24) iz Vratišinca zadobio je također ozljede opasne po život, među ostalim prijelom kralježnice i prijelom desne nadlaktice, te ozljede glave. Vozač nije ozlijeđen. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Provaljeno u prostorije Karlovačkog lista</p>
<p>KARLOVAC, 25. studenoga</p>
<p> - U noći na nedjelju provaljeno je u prostorije Karlovačkog lista u ulici Vatroslava Lisinskog, priopćila je PU karlovačka.</p>
<p>Kompjutorska oprema nije oštećena i sva je na broju, a očevid, koji je u vrijeme pisanja izvješća bio tijeku, pokazat će nedostaje li nešto iz novinarske i fotografske arhive novina.</p>
<p>»Svi su stolovi otvarani i sve ladice ispreturane. Kompjuterski sustav je ispravan, ali tek treba ustanoviti što se događalo«, rekao je direktor lista Ivan Šoštarić.</p>
<p>»Službena dokumentacija poslovanja Karlovačkog lista provalnike očito nije zanimala, a kako u prostorijama nije bilo novaca, teško nam je pretpostaviti koji su motivi provale«, dodaje Šoštarić, koji je bio nazočan očevidu. Dnevnik Karlovački list je posebno, gradsko izdanje riječkog Novog lista. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U provalama šteta 12.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 25. studenoga</p>
<p> – Policijska uprava Osječko-baranjska izvijestila je ove nedjelje kako je od ponedjeljka 19. studenog do subote 24. studenog počinjeno nekoliko provala u obiteljske kuće. Tako je u Dardi provaljeno u kuću vlasnika M. R. (48), te je tom prilikom otuđena tehnička roba, alkoholno piće i odjevni predmeti, a iz osobnog automobila radio-kazetofon. Šteta se procjenjuje na 5000 kuna.Provalom u kuću 67-godišnjeg A. S. u Poganovcima nepoznati počinitelj otuđio je novčanik, u kojem je uz osobno dokumente bio i novac, a je šteta 4000 kuna.U Bijelom Brdu, u noći na petak, provaljeno je u vikendicu 69-godišnjeg T. Z. iz Osijeka. Otuđena je različita tehnička roba, a materijalna šteta je 3000 kuna. S. D. Č.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dok cijene na Wall Streetu rastu, očekuje se potvrda da je nastupila recesija </p>
<p>Ni loše vijesti iz Europe o opasnom gospodarskom usporavanju i slabljenju eura, ni podaci koji ukazuje na to da bi do kraja godine recesija mogla postati i službeni naziv za stanje američkog gospodarstva nisu okrenuli trend rasta cijena na svjetskim burzama </p>
<p>Zatišje je najvažnija odlika prošlotjedne trgovine na svjetskim tržištima kapitala, ponajprije zbog nacionalnih blagdana u SAD (četvrtak) i Japanu (petak). Mnogi su investitori iskoristili blagodati produženog vikenda i u drugoj polovici tjedna izostali su s Wall Streeta, a za to vrijeme ulagači na europskim burzama nisu iskazivali previše inicijative, ali se njihov umjereni optimizam pozitivno odrazio na cijene dionica naftnih kompanija i sektora visoke tehnologije. </p>
<p>Ipak, europski trgovci, lišeni podrške s Wall Streeta, morali su prebroditi nekoliko izuzetno pesimističnih vijesti, prije svega podatke o skromnom gospodarskom rastu u Njemačkoj od samo 0,3 posto u trećem tromjesečju, što je ozbiljna prijetnja recesije. Indikativno je i to da jedan od najvažnijih pokazatelja trenutnog raspoloženja investitora, tečaj eura, već danima bilježi pad vrijednosti. Uz to, udar predstavlja i novi pad Ifo indeksa poslovnih očekivanja, koji se spustio na najnižu razinu još od azijske krize 1997. godine. I na kraju, kao hladan tuš došlo je priopćenje Europske središnje banke kako se na redovitom sastanku uopće nije raspravljalo o monetarnoj politici. Iako se malo sudionika brojnih anketa nadalo daljnjem snižavanju kamatnih stopa, priopćenje ECB-a razočaralo je promatrače.</p>
<p>Američki su se ulagači na svoja radna mjesta vratili u vrlo dobrom raspoloženju, koje je označilo završetak kratkotrajne korekcije, što bi ujedno trebao biti znak za napad Dow Jones Industrials indeksa na ključnu psihološku barijeru od 10.000 bodova. Isto vrijedi i za Nasdaq Composite, koji je vrlo blizu ključne granice od 2000 bodova.</p>
<p>Takav je razvoj događaja određeni paradoks budući da bi ovoga tjedna »vijeće mudraca« Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (National Bureau of Economic Research) moglo recesiju proglasiti službenom. Naime, u SAD se ustalilo da spomenuto vijeće, sastavljeno od šest neovisnih stručnjaka koji razmatraju brojne makroekonomske indikatore, investitori smatraju meritornim za pitanja vezana uz recesiju. Članovi se nisu formalno sastajali još od 1992. godine pošto su ožujak 1991. godine označili kao završetak kratkotrajne recesije izazvane Zaljevskim ratom. Iako sve ukazuje na to da bi do kraja godine recesija mogla postati i službeni naziv za stanje američkog gospodarstva, malo je vjerojatno da bi takav proglas mogao izazvati veće potrese na američkim tržištima kapitala. </p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Građani u bankama imaju više od 13 milijardi DEM deviznih depozita </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Devizni depoziti u hrvatskim bankama, nakon ubrzanog rasta u ljetnim mjesecima, u rujnu bilježe nešto sporiji rast, kad su dosegli 58,7 milijardi kuna (oko 15,5 milijardi DEM), od čega je 85 posto depozita stanovništva. </p>
<p>Hrvatski građani u bankama imaju gotovo 50 milijardi kuna (oko 13,2 milijarde DEM) štednih i oročenih deviznih depozita, što je za 21,3 posto ili 8,8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Po podacima Hrvatske narodne banke, od tog su 14,2 milijarde kuna štedni, a 35,7 milijardi kuna oročeni devizni depoziti stanovništva. </p>
<p>Porast deviznih depozita zabilježen je još početkom prošle godine, a u ovogodišnjim je ljetnim mjesecima dodatno ubrzan. </p>
<p>U kolovozu su građani položili čak 4,1 milijardu kuna na račune štednih i oročenih deviznih depozita. Uz pojačane prihode od turizma, na takav je rast već utjecala i predstojeća konverzija valuta u euro te kolovoška deprecijacija kune. </p>
<p>Iako su tijekom rujna devizni depoziti nominalno porasli tek 0,3 posto, zbog jačanja tečaja kune, koja je prema euru aprecirala 0,9 posto, efektivni rast deviznih depozita u tom je mjesecu iznosio oko 1,4 posto, najnoviji su podaci HNB-a. </p>
<p>Na taj je pak rast najviše utjecao porast depozita stanovništva. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Više od polovice prometa ostvarile obveznice</p>
<p>Dobitnik tjedna redovna dionica Croatia osiguranja kojoj je cijena skočila na 1700 kuna / Novi uzlet cijena dionica PIF-ova – skokom od 22,55 posto cijena dionice Dom fonda premašila 60 kuna, a rastom od 22,81 SNF-ova dosegnula 70 kuna/Milijunske promete bilježe tri bankarske dionice </p>
<p>S obzirom na to da se prošloga tjedna znatno manje negoli tjedan ranije trgovalo dionicama Plive i Zagrebačke banke i ukupni je promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na prethodni tjedan bio manji za oko 16 milijuna kuna. </p>
<p> U ukupnom prometu od 38,34 milijuna kuna udio obveznica bio je veći od 50 posto. Pritom se obveznicama DAB-a uopće nije trgovalo, a HZZO-ovima se tržilo u vrijednosti od oko 16 milijuna kuna. Dok ove obveznice bilježe malo nižu cijenu nego tjedan ranije, obveznicama Ministarstva financija, kojih je prodano za 4,13 milijuna kuna, zadnja je cijena nešto malo veća od nominale.</p>
<p>Dionica Plive pri prometu od 3,88 milijuna kuna bilježi tjedni rast cijene od 1,15 posto (zadnja 385 kuna). Za nešto više od toga postotka porasla je i vrijednost CROBEX-a, na 999,1 bod. Istodobno, dionica Zagrebačke banke uz 3,28 milijuna bilježi laganu korekciju.</p>
<p>Milijunske promete bilježe još tri bankarske dionice – Bjelovarska (1,65 milijuna kuna), Riječka (2,12 milijuna kuna, velika kupnja na razini 200 kuna, što je i zadnja cijena te dionice) i Privredna banka (1,49 milijuna kuna, velika blok-transakcija krajem tjedna uz veliki skok cijene, na 170 kuna). Špekulacije o prodaji (ove ili iduće godine) državnog udjela u tim bankama se nastavljaju. Rast cijene od deset posto, ali uz simboličan promet bilježi i dionica Varaždinske banke, dok je dionicama Splitske banke cijena porasla pet posto, na 210 kuna.</p>
<p> Uz manji promet nego tjedan ranije (oko pola milijuna kuna) nastavio se i rast cijene redovne dionice Croatia osiguranja, koja je sada došla na novu najvišu razinu od 1700 kuna, što predstavlja tjedni rast veći od 13 posto.</p>
<p>Dionicom Podravke ostvareno je oko dva milijuna kuna prometa, a cijena joj je ostala nepromijenjena (149 kuna).</p>
<p>Loša prošlotjedna vijest došla je iz Janafa – trogodišnje gomilanje gubitaka, koji su, čini se, još i prikrivani, rezultiralo je prijedlogom skupštini dioničara, zakazanoj za početak prosinca, da se temeljni kapital Janafa smanji za oko 200 milijuna DEM, i to smanjenjem nominalne vrijednosti dionica sa 1000 DEM na 2700 kuna.</p>
<p>U turističkoj skupini dionica najviše se trgovalo Rivierinom (664 tisuće kuna prometa), koja je tjedan završila s minusom od 2,5 posto.</p>
<p>Dionicama PIF-ova na burzi se trgovalo nešto više nego obično, no daleko manje nego u Varaždinu. Međutim, cijene nekih od njih doista nevjerojatno rastu. Naime, dionica Dom fonda bilježi tjedni skok cijene od 22,55 posto, na 62,50 kuna (trgovalo se i po 66 kuna). Još više (22,81 posto) skočila je cijena dionice SNF-a, na zaključno 70 kuna. Tjedan je s minusom (7,8 posto) završila jedino dionica PIF-a Pleter.</p>
<p>Od 24,78 milijuna kuna prometa na Varaždinskom tržištu vrijednosnica trgovanje dionicama PIF-ova donijelo je čak 19,69 milijuna kuna. Cijene su im vrtoglavo porasle, tako da je primjerice zadnja cijena Dom fondove dionice čak 62,99 kuna, a SNF-a 73,99 kuna, no niti ostali nisu loše prošli. Blizu dva i pol milijuna kuna prometa ostvareno je i pravima, kojima je također cijena porasla. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Raste interes za hrvatske obveznice</p>
<p>Nakon dvomjesečnog pada prinosa na gotovo svim tržištima obveznica razvijenih zemalja, vijesti o uzmaku talibanskih snaga u Afganistanu uzrokovale su zaustavljanje tog trenda i rast prinosa duž krivulja prinosa državnih obveznica SAD-a i EMU. Prinosi na američke i europske državne obveznice porasli su 0,5 posto uz istovremeni oporavak vodećih svjetskih indeksa dionica.</p>
<p>Iako se činilo da se globalni politički rizik u znatnoj mjeri smanjio, ekonomski podaci o razvijenim svjetskim ekonomijama zasad ne pružaju previše razloga za optimizam. U SAD-u je industrijska proizvodnja nastavila devetomjesečni pad, a jedino je podatak o rastu prometa u maloprodaji za listopad (7,1 posto) unio izvjesnu dozu optimizma. Čak ni taj podatak ne treba primiti bez rezerve jer je 6,1 posto tog rasta ostvareno na račun prodaje novih automobila, što je u velikoj mjeri posljedica odluke najvećih američkih proizvođača automobila da kupcima pruže mogućnost beskamatnog kreditiranja.</p>
<p>Paralelno s događajima na tržištima državnih obveznica došlo je do značajnog porasta premije na rizik korporativnih obveznica, što se, u tržišnim terminima govoreći, očitovalo u povećanju spreada tih obveznica, odnosno u razlici između njihovih prinosa i prinosa na državne obveznice. Vrlo je slična situacija bila i na tržištu obveznica zemalja u razvoju, s time što je došlo do prilično izražene diferencijacije između obveznica pojedinih izdavatelja, pa su tako, primjerice, ruske državne obveznice ostvarile značajne dobitke, dok je višemjesečna kriza u Argentini utjecala na dalji pad vrijednosti argentinskih državnih obveznica. </p>
<p>Sudbinu globalnog tržišta obveznica zemalja u razvoju nisu mogle izbjeći ni hrvatske državne obveznica kojima se trguje na međunarodnom tržištu, s time da se opće negativno raspoloženje na njih nije odrazilo u velikoj mjeri. To posebno vrijedi za obveznice denominirane u eurima, kojima se posljednjih nekoliko dana trgovalo na gotovo istoj razini premije na rizik (u odnosu na njemačke državne obveznice, a mjereno u terminima razlike u prinosima) kao i prije događaja 11. rujna. </p>
<p>Domaće tržište obveznica i dalje se razvija gotovo autonomno od događaja na svjetskim tržištima, pa tako nisu zabilježene veće promjene u njihovim prinosima. Prinosi se kreću u rasponu od 6,3 posto do 6,6 posto za dospijeća između 2003. i 2005. godine (govorimo o obveznicama HZZO-a, DAB-a i Ministarstva financija koje su nominirane u euru pa su time usporedive s hrvatskim euroobveznicama u eurima kojima se trguje i na međunarodnom tržištu).</p>
<p> Likvidnost na domaćem tržištu obveznica i dalje nije velika, ali je primjetan trend povećanja sudionika tog tržišta, bilo da je riječ o financijskim institucijama ili tvrtkama iz realnog sektora. Vjerojatno će zbog toga, ali i zbog atraktivnog prinosa, na dobar prijem naići i novo izdanje obveznica Ministarstva financija na domaćem tržištu, koje je najavljeno za sredinu prosinca. Pretpostavlja se da će to biti sedmogodišnja obveznica denominirana u euru, s namirom (plaćanjem) u kunama te s inicijalnim prinosom do dospijeća iznad 7 posto.</p>
<p> Dodatnu atraktivnost novom izdanju obveznica na domaćem tržištu daje i skori početak rada mirovinskih fondova koji će u njih moći ulagati, što će potaknuti potražnju za njima pa vjerojatno i rast cijene. Malu suzdržanost u ovakvoj ocjeni ipak treba zadržati, i to prije svega zbog neusklađenosti valute u kojoj će mirovinski fondovi iskazivati svoj prinos (kuna) te valute u kojoj su obveznice denominirane (euro). </p>
<p>Darko Brborović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Početkom 2002. nova emisija euroobveznica </p>
<p>Početkom iduće godine država namjerava izdati novu emisiju euroobveznica, neslužbeno doznajemo u Ministarstvu financija. </p>
<p>Nova će emisija ovog dužničkog instrumenta najvjerojatnije uslijediti potkraj siječnja ili početkom veljače, a bit će »teška« 500 milijuna eura (3,7 milijardi kuna), s rokom dospijeća sedam godina. </p>
<p>Još nije poznato koji će prinos euroobveznice nositi svojim kupcima, kao ni tko će biti aranžeri, budući da se njihove ponude tek prikupljaju. Konačnu odluku o aranžerima i okvirnu strategiju izdavanja obveznica u 2002. treba donijeti potkraj ove godine.</p>
<p>U proračunu za iduću godinu država je planirala emisije obveznica u visini 5,574 milijardi kuna. Riječ je o za trećinu manjem zaduženju u usporedbi s ovom godinom. Osim euroobveznica, u idućoj je godini sigurna još emisija obveznica za domaće tržište, u visini 1,5 do dvije milijarde kuna. Naravno, konačan iznos ovisit će o potražnji za njima, ali i o apetitima korisnika proračuna i dinamici punjenja fiskusa. </p>
<p>Osim premošćivanja dijela proračunskog jaza između (nedostatnih) prihoda i (povećih) izdataka, cilj emisije obveznica za domaće tržište bit će pomoći provedbu mirovinske reforme, koja počinje u 2002. godini. </p>
<p>U Ministarstvu financija, čini se, još nisu odlučili hoće li obveznice za domaće tržište biti denominirane u eurima ili će ih država izdati u kunama, ali s valutnom klauzulom u eurima, za što navodno postoji velik interes. Po svemu sudeći, obveznice za domaće tržište emitirat će se s rokom dospijeća od 10 godina, a upisivat će se kvartalno, dakle, tijekom cijele godine. </p>
<p>Osim euroobveznica i obveznica za domaće tržište, u 2002. godini moguća je i nova emisija samuraj obveznica, namijenjenih japanskom financijskom tržištu. No, odluka o njima još nije usvojena. U Ministarstvu financija kažu jedino da će ih emitirati – odluče li se uopće na to – u lipnju ili srpnju iduće godine. Kako sada stvari stoje, od dugo najavljivane emisije yankee obveznica, namijenjenih američkom tržištu, ni u idućoj godini neće biti ništa.</p>
<p>Uz obveznice, država se i u idućoj godini namjerava zaduživati emisijom trezorskih zapisa. U tek usvojenom državnom proračunu za 2002., naime, planiraju se izdanja ovog kratkoročnog dužničkog instrumenta u visini 1,455 milijardi kuna, što je za više od trećine manji iznos u usporedbi s planom za ovu godinu.</p>
<p> Ukupna zaduženja središnje države u idućoj godini postavljena su na 11,664 milijardi kuna, što je također za trećinu manje nego u ovoj godini. Pritom će veći dio novih zaduženja proizaći iz emisije obveznica i trezorskih zapisa. Kako će, međutim, najveći dio tih novih zaduženja i u 2002. otići na otplatu starih dugova, neto zaduženje je u novom proračunu postavljeno na 2,942 milijarde kuna.</p>
<p>Osim na zaduženja emisijom obveznica, u Banskim dvorima u 2002. godini računaju i na 1,4 milijarde kuna vrijedne zajmove Svjetske banke, kao i na manje iznose zajmova Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Razvojne banke Vijeća Europe.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dug središnje države 68,15 milijardi kuna, ukupna državna jamstva 20,2 milijarde kuna</p>
<p>Ukupni dug središnje države, prema podacima Hrvatske narodne banke, u rujnu 2001. godine iznosio je 68,152 milijarde kuna i manji je za 194,6 milijuna kuna u odnosu na kolovoz. Dug središnje države u odnosu na kraj prošle godine povećao se za gotovo 8,16 milijardi kuna. Inozemni dug središnje države krajem rujna iznosio je 44,15 milijardi kuna, što je 1,05 milijardi kuna manje nego u kolovozu ove godine. Inozemni dug središnje države u prvih devet mjeseci ove godine porastao je za 5,5 milijardi kuna. Unutarnji dug države u rujnu je iznosio 24 milijarde kuna, odnosno porastao je za 856,9 milijuna kuna u odnosu na kolovoz 2001. godine. Unutarnji dug države krajem rujna bio je veći za 2,65 milijardi kuna u odnosu na prosinac 2000. godine. Ukupan inozemnih dug, dakle ne samo široko definirane središnje države nego i ostalih domaćih sektora, krajem rujna iznosio je 11,649 milijardi dolara, odnosno 74 milijuna dolara manje nego u kolovozu, kada je zabilježena rekordno visoka razina duga od 11,72 milijarde dolara. </p>
<p>Prema podacima središnje banke, krajem rujna su izdana jamstva države u zemlji glasila na 8,02 milijarde kuna, dok su inozemna jamstva iznosila 12,18 milijuna kuna. Iznos izdanih domaćih državnih jamstava u rujnu je na mjesečnoj razini porastao za 766,2 milijuna kuna, dok je iznos inozemnih jamstava smanjen za 527,7 milijuna kuna. Izdana jamstva (domaća) u odnosu na prosinac 2000. godine porasla su u prvih devet mjeseci ove godine za 3,91 milijardu kuna, dok su inozemna u istom razdoblju smanjena za 193,1 milijun kuna.</p>
<p>Ukupna izdana državna jamstva, dakle, glase na više od 20,2 milijarde kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Enron u borbi za opstanak</p>
<p>Borba za preživljavanje Enrona, vodećeg svjetskog distributera električne energije, nastavila se i čitavog proteklog tjedna. Enronova je uprava uspjela priskrbiti odgodu otplate 690 milijardi USD vrijednih obveznica JP Morgan Chaseu i Citigroupu koje prispjevaju ovoga utorka, a dvije su bankarske grupacije kompaniji osigurale i kredit od milijardu dolara. </p>
<p>Rizici s kojima se suočila američka kompanija višestruki su: ne smije izgubiti ponudu za preuzimanje koju je prije dvadesetak dana iznio njezin rival Dynegy. Naime, u tom bi slučaju kreditni rejting Enrona konačno pao na »junk« status od kojeg ga, zahvaljujući samo dobroj volji rejting agencija, još uvijek dijeli jedna kategorija. </p>
<p>Dođe li do smanjenja kreditnog rejtinga, dodatno će porasti iznos od 9 milijardi USD dugovanja koje Enron mora otplatiti prije kraja godine. Međutim, priskrbiti 9 milijardi dolara vrlo je teško. Osim toga, nakon prošlotjednog pada na 4,55 dolara, cijena Enronovih dionica je od početka godine izgubila gotovo 95 posto.</p>
<p>Uprava Enrona je tako prošloga tjedna na nekoliko strana pokušavala osigurati dovoljno sredstava da preživi razdoblje koje je potrebno za dovršenje preuzimanja. Iako će s obzirom da su potrebna odobrenja dviju agencija – one za vrijednosne papire te za energetski sektor – to razdoblje potrajati najmanje šest mjeseci, ali možda, kažu neki promatrači, i dvije godine. </p>
<p>Enronove dioničare, međutim, najviše zabrinjava činjenica da se Dynegy vrlo lako može izvući iz ponude vrijedne 9,3 milijarde USD – taj je iznos gotovo smiješan u usporedbi s tržišnom kapitalizacijom Enrona koja se samo ovoga tjedna prepolovila na 3,5 milijardi dolara.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U lipnju 2004. EU će imati 25 članica?</p>
<p>Proširenje Europske unije (EU) na istok i jug Europe najvjerojatnije će se dogoditi neposredno prije izbora za Europski parlament, koji će se održati u lipnju 2004. godine, potvrdio je novinarima povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen.</p>
<p>Verheugen nije želio precizirati koje će sve zemlje postati novim članicama Unije do lipnja 2004. godine. Istaknuo je, međutim, kako unutar Komisije postoji suglasnost da se do kraja iduće godine zaključe pregovori s 10 zemalja, koje teže članstvu u Uniji. Nakon zaključenja pregovora, uslijedit će ubrzana ratifikacija u parlamentima, tako da će građani novih članica Unije imati priliku glasati na izborima za Europski parlament već u lipnju 2004., kaže Verheugen.</p>
<p> Obično se među 10 zemalja koje bi 2004. trebale ući u Uniju ubrajaju Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija, te Cipar i Malta. Vrlo je mala vjerojatnost da bi preostala tri kandidata - Rumunjska, Bugarska i Turska - u Uniju mogla ući već 2004., a ta se godina u Bukureštu, Sofiji i Ankari niti ne spominje kao ciljna za priključenje EU. </p>
<p>Verheugen je priznao da unutar Unije sve više raste protivljenje proširenju, jer mnogi u EU strahuju od suživota sa »siromašnom braćom s Istoka«. </p>
<p>»Još uvijek postoji problem političke i psihološke naravi«, požalio se Verheugen novinarima. </p>
<p>Dodajmo ovome i informaciju da su francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder potkraj prošloga tjedna objavili zajedničku deklaraciju, u kojoj se zalažu za nastavak procesa proširenja Unije u skladu s planovima. (A. M./r)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Begović: »Naš će program mobilizirati naciju za izlaz iz preduge krize« </p>
<p>Sada je najvažnije da se ni jedan zakonski projekt ne priprema bez sudjelovanja socijalnih partnera u zajedničkoj radnoj grupi, ističe Vitomir Begović/ Dogovorili smo da se svakog četvrtka poslije podne, nakon sjednice Vlade, zamjenik premijera Goran Granić sastaje s potpredsjednicima GSV-a Davorom Jurićem (SSSH), Željkom Ivančevićem (HUP) i predstojnikom Ureda </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Socijalni partneri u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) u subotu, 1. prosinca, raspravit će Prijedlog državnog proračuna za 2002. godinu. Zbog važnosti teme, na cjelodnevnoj sjednici GSV-a bit će i uži kabinet Vlade te resorni ministri, kazao je za Vjesnik predstojnik Ureda GSV-a za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, koji ovih dana useljava u prostorije Ureda u Mesničkoj ulici.</p>
<p>Osim proračuna, na sjednici GSV-a na dnevnom redu naći će se i strategija gospodarskog razvoja te osnove socijalne politike i socijalni prioriteti od 2002. do 2004. godine. Vlada, sindikati i poslodavci trebali bi se dogovoriti i o strateškom planu rada GSV-a i drugih tripartitnih tijela.</p>
<p>»Nema vremena za čekanje«, ističe Begović. Iako je službeno otvaranje Ureda predviđeno za 5. prosinca, Begović, koji je predstojnikom imenovan prije mjesec i pol, nije čekao useljenje u sjedište Ureda da bi se aktivirao. Uz Begovića i tajnicu, u Uredu će raditi dva stručnjaka za ekonomiju i radno pravo, a američka agencija za međunarodni razvoj besplatno će na godinu dana angažirati još dva savjetnika.</p>
<p>Ured će imati svoju web stranicu i logotip, a angažirat će i agenciju za poslove odnosa s javnošću. Financira ga Vlada, ali bi Ured trebao biti neovisno operativno tijelo, sa zadatkom da koordinirati rad GSV-a i drugih oblika socijalnog partnerstva, od nacionalne do lokalne razine. Ured će pripremati analize za sjednice GSV-a, te biti na stručnoj usluzi svim trima partnerima – sindikatima, poslodavcima i Vladi.</p>
<p>Budući da je na mjesto predstojnika Ureda došao s funkcije glavnog tajnika SSSH-a, Begović dobro zna gdje škripi socijalni dijalog, pa je u svom ambicioznom programu radu krenuo na otklanjanje »kratkog spoja« između socijalnih partnera. Sa zamjenikom premijera i predsjednikom GSV-a dr. Goranom Granićem ovih je dana dogovorio da kao predstojnik Ureda sudjeluje na Vladinim koordinacijama kako bi bio upoznat sa svim potezima Vlade. </p>
<p>»Isto tako, dogovorili smo da se svakog četvrtka poslije podne, nakon sjednice Vlade, Granić sastaje s potpredsjednicima GSV-a Davorom Jurićem (SSSH), Željkom Ivančevićem (HUP) i predstojnikom Ureda«, kaže Begović. Sada je, ističe, najvažnije da se ni jedan zakonski projekt ne priprema bez sudjelovanja socijalnih partnera u zajedničkoj radnoj grupi. </p>
<p>Begović je s Granićem dogovorio da i stručni predstavnici sindikata i poslodavaca sudjeluju u pripremi zakonskih projekata. To će biti jedan od najznačajnijih pomaka u socijalnom partnerstvu, ističe Begović, jer se rasprava o zakonima, u čijoj izradi sindikati i poslodavci dosad nisu mogli utjecati, vodila najčešće preko medija, a ne za pregovaračkim stolom.</p>
<p>Ured za socijalno partnerstvo, obećava Begović, zakonske će prijedloge sindikatima i poslodavcima upućivati čim ih Vlada usvoji, odnosno istodobno kada stižu i u Sabor. Begović je dogovorio i niz seminara o kolektivnom pregovaranju, te operativnih radnih sastanaka u ministarstvima, a sve s ciljem da neuspostavljene ili pokidane veze prorade. Tako će se u svakom ministarstvu zadužiti osoba za kontakte sa socijalnim partnerima. </p>
<p>Predstavnici sindikata i poslodavaca sljedećih će dana s Ministarstvom pravosuđa razgovarati o ubrzanju radnih sporova, s Ministarstvom financija o poreznoj politici i radu na crno, s Fondom za privatizaciju o problemima u državnim tvrtkama, a u dogovoru s Ministarstvom zdravstva socijalni partneri uključit će se i u rasprave o zdravstvenoj reformi. »Umjesto strančarenja i sindikalnih prepucavanja, čega je dosad bilo previše, radit ćemo na izradi programa koji će mobilizirati naciju za izlaz iz preduge krize. Ured će raditi prema načelu najvećeg mogućeg stupnja suglasja socijalnih partnera o svim gospodarskim i socijalnim temama«, ističe Begović.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Božo Kovačević na Konferenciji o zaštiti voda u Dunavskoj regiji</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević sudjelovat će 26. studenoga na Ministarskoj konferenciji o zaštiti voda u Dunavsko-crnomorskoj regiji u Bruxellesu, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p> Na Konferenciji će se govoriti o regionalnoj suradnji na zaštiti voda u dunavskoj regiji i crnomorskoj regiji a bit će potpisana i Deklaracija o zaštiti voda u dunavsko-crnomorskoj regiji, nastavlja se u priopćenju. U Deklaraciji se, među ostalim, navodi kako je voda koja teče Dunavom u Crno more žila kucavica o kojoj ovisi važna regija Europe, a prijetnje Dunavu i Crnom moru ne poštuju nikakve granice i moguće im se suprotstaviti samo zajedničkim akcijama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ivanić:»Do kraja godine riješit ćemo 30 posto zahtjeva Hrvata iz BiH za povrat imovine«</p>
<p>U suradnji s hrvatskom Vladom i međunarodnim institucijama realiziramo projekt povratka u Bosansku posavinu, vrijedan dva milijuna maraka, a i u nekim drugim mjestima se trudimo pomoći koliko možemo, rekao je Ivanić / Ovih se dana razgovara o uređenju imovinskih odnosa BiH i Hrvatske, osobito kada je riječ o pitanju stanarskih prava Srba koji su napustili Hrvatsku</p>
<p>DUBROVNIK, 25. studenoga</p>
<p> – Predsjednik vlade Republike Srpske Mladen Ivanić u nedjelju je na poziv zahumsko-hercegovačkog i primorskog episkopa Grigorija posjetio dubrovačku Pravoslavnu crkvenu općinu. Tijekom susreta s pravoslavnim vjernicima, koji su za tu prigodu došli i iz Šibenika, Splita i drugih mjesta, Ivanić je nakon liturgije u crkvi Svetog Preobraženja rekao novinarima, među ostalim, da će Republika Srpska razmotriti mogućnosti bolje suradnje s Hrvatskom, osobito u trgovini.</p>
<p>Govoreći o povratku Hrvata u Repubilku Srpsku, Ivanić je kazao da se početkom ove godine uvažilo tek 13 posto zahtjeva za povrat imovine i da će, budući da se radi o novoj vladi, stupanj implementacije do kraja godine dosegnuti 30 posto. To znači da se ove godine vratilo više prognanika u Republiku Srpsku, nego u prethodnom razdoblju, a tamošnja je vlada, kaže Ivanić, u skladu s mogućnostima, pomogla nekoliko tih projekata. »U suradnji s hrvatskom Vladom i međunarodnim institucijama realiziramo projekt povratka u Bosansku posavinu, vrijedan dva milijuna maraka, a i u nekim drugim mjestima se trudimo pomoći koliko možemo. Stanje je svakako povoljnije, nego dosad«, naglasio je predsjednik vlade Republike Srpske i najavio skori službeni posjet Zagrebu, za koji drži da je potreban budući da BiH u cjelini, te Republika Srpska, ima visok deficit u razmjeni s Hrvatskom. On je kazao da se ovih dana razgovara o uređenju imovinskih odnosa BiH i Hrvatske, osobito kad je riječ o pitanju stanarskih prava Srba koji su napustili Hrvatsku.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o tome kani li se ispričati budući da se Dubrovnik tijekom Domovinskog rata najviše napadalo s teritorija sadašnje Republike Srpske, Mladen Ivanić je odgovorio da je agresija na Hrvatsku, po njegovu mišljenju, »jedan veliki nesretni rat u kojem je na svim stranama svašta napravljeno. Ispričati se moraju oni koji su sudjelovali u tom ratu i koji su ga vodili. Ocjenu svakog rata treba prepustiti povjesničarima, a mi se trebamo okrenuti budućnosti i manje razmišljati o prošlosti«, kazao je Mladen Ivanić.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Linić u Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 25. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić doputovao je u nedjelju poslije podne u prvi radni posjet Moskvi. S njim su u glavni grad Rusije doputovali pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Joško Paro i veći broj čelnika vodećih hrvatskih kompanija i tvrtki. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade će se u ponedjeljak susresti s ruskim ministrom energetike Igorom Jusufovom. Očekuje se da će nakon tih pregovora Linić i Jusufov potpisati rusko-hrvatski protokol o udruživanju naftovoda DružbAdria. </p>
<p>Tim bi naftovodom već potkraj iduće godine ruska nafta trebala poteći preko Ukrajine, Bjelorusije, Slovačke i Mađarske do hrvatskoga terminala u Omišlju, a zatim tankerima dalje na zapad. </p>
<p>U ponedjeljak će Linić razgovarati i s ruskim ministrom gospodarstva Hermanom Grefom, a u utorak ga čekaju pregovori s potpredsjednikom ruske vlade i ministrom financija Aleksejom Kudrinom.</p>
<p>Glavni cilj Linićevog posjeta Moskvi je proširenje rusko hrvatskih ekonomskih i trgovinskih odnosa i dogovor o načinu vraćanja Hrvatskoj njezinog dijela klirinškoga duga, koji je Moskva nakon raspada SSSR-a ostala dužna bivšoj Jugoslaviji.</p>
<p>B. Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tomčić na sastanku Kvadrilaterale </p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić sudjelovat će u ponedjeljak i utorak u Budimpešti na sastanku predsjednika parlamenata zemalja Kvadrilaterale.</p>
<p>»Glavna tema sastanka bit će usklađivanje zakonodavstava zemalja u procesu priključivanja Europskoj uniji«, rekao je za Hinu izvor iz Hrvatskog sabora pred odlazak u Budimpeštu.</p>
<p>Sastanak Kvadrilaterale, koji će okupiti predsjednike parlamenata Mađarske, Hrvatske, Italije i Slovenije, održat će se u utorak ujutro s temom »Zadatak zakonodavaca tijekom priprema za proširenje Europske unije i razvoj suradnje među parlamentima u tom području«.</p>
<p>Kako se saznaje, na tom sastanku, ali i na bilateralnim susretima, razmijenit će se iskustva koja su Hrvatskoj dragocjena, s obzirom da je Italija već članica Petnaestorice, a Mađarska i Slovenija bliže su EU od Hrvatske.</p>
<p>Tomčić bi se trebao sastati sa svakim od predsjednika parlamenata Kvadrilaterale. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Završila regionalna konferencija o prekograničnoj suradnji</p>
<p>MOSTAR, 25. studenoga</p>
<p> - U Mostaru je u nedjelju završila trodnevna regionalna konferencija posvećena prekograničnoj suradnji općina. Sudionici konferencije pozvali su na prihvaćanje posebne konferencije o regionalnoj suradnji gradova i općina s ciljem međusobne integracije jugoistočne Europe i njezina približavanja EU. </p>
<p>Konferenciju, na kojoj su sudjelovali predstavnici gradova i općina iz gotovo svih bivših jugoslavenskih republika, organizirali su sarajevski Ured njemačke Fondacije Konrad Adenauer Stiftung i Centar za razvoj lokalne regionalne samouprave Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva.</p>
<p>Predsjednik Srpskoga građanskog vijeća Mirko Pejanović priopćio je novinarima da će inicijative s mostarskoga skupa uputiti Paktu o stabilnosti. Potaknut će se i uspostava protokola o regionalnom pristupu povratka izbjeglica na prostoru bivše Jugoslavije, ali i institucionalnog okvira za rad i razvoj nevladinih organizacija kao »najuspješnijeg mosta suradnje u regiji«. Kao primjer je istaknuta suradnja gradova Osijeka, Tuzle i Pečuha, koji su ranije potpisali Protokol o suradnji.</p>
<p>Sudionici konferencije razgovarali su i o mogućnostima gospodarske suradnje razvoja infrastrukture i ekologije. Ti projekti također bi trebali biti predstavljeni Paktu o stabilnosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nastavlja se suđenje »gospićkoj skupini«</p>
<p>RIJEKA, 25. studenoga</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Rijeci u ponedjeljak se nastavlja suđenje umirovljenom generalu Mirku Norcu te Tihomiru Oreškoviću, Ivici Rožiću, Milanu Čaniću i Josipu Grandiću, optuženima za ratni zločin počinjen krajem 1991. godine na gospićkom području. </p>
<p>Suđenje je u nekoliko navrata prekinuto, i to na traženje Oreškovićevih branitelja. Posljednji put je to učinjeno kako bi se obavilo dodatno vještačenje zdravstvenog stanja Tihomira Oreškovića, koji boluje od šećerne bolesti i PTSP-a. Zbog toga optužnica toj petorici još nije pročitana. </p>
<p>Očekuje se da će odvjetnici pojedinih optuženika u ponedjeljak ponovno zatražiti odgodu suđenja, što bi moglo unijeti dodatnu nervozu među »Gospićane«, jer neki od njih žele da suđenje što prije započne. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Žene moraju reći NE nasilju</p>
<p>RIJEKA, 25. studenoga</p>
<p> – Ženska akcija Rijeka (ŽAR), ovih se dana aktivno uključila u svjetsku akciju »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama«. Od 24. studenoga do 10. prosinca, članice ŽAR-a na riječkim će ulicama distribuirati materijale proizvedene u sklopu kampanje ženskih grupa u Hrvatskoj i svijetu. Među ostalim, upriličit će i izložbu »Stop nasilju protiv žena« koju prati performance, odnosno audio-vizualni materijal o ženama koje su zatražile zaštitu od nasilja. </p>
<p>»U Primorsko-goranskoj županiji naše je djelovanje urodilo plodom, jer smo uvelike razvile svijest među ženama da upravo one moraju reći 'ne' nasilju. Prosječno nam se za pomoć tjedno obrati bar jedna žena«, kazala je Šura Dumanić, čelnica ŽAR-a. </p>
<p>Ona apsurdnim smatra to što je čelnikom nedavno imenovanog Županijskog povjerenstva za jednakost spolova proglašen muškarac, te što se na postojeće SOS telefone u gradu, uz žene javljaju i muškarci. Petnaestak volonterki, među kojima je pet aktivnih članica ŽAR-a, ocjenjuju da se ni jedna žena u tako teškom položaju neće povjeriti muškarcu. One ističu da je to specifična vrsta nasilja koje se odvija dugo, sistematski i skriveno, što na ženi ostavlja trajne fizičke i psihičke posljedice. Takvu njezinu situaciju etablira naša kultura, ističe Dumanić, »koja je nasilnička, što dokazuje i činjenice da nasilniku asistiraju cijele obitelji, a često i institucije«. Naime, u institucijama se nasilnik, kaže ona, pojavljuje uglavnom kada je smiren, odnosno sa svojim »drugim« licem. </p>
<p>Početkom tjedna ŽAR će javno predstaviti svoj projekt »Monitoriranje, zagovaranje i zaštita ljudskih prava u lokalnoj zajednici«, a organizirat će i tribinu o funkcioniranju institucija na lokalnoj razini i zaštiti prava žena, s posebnim osvrtom na sudsku praksu i postupak institucija na lokalnoj razini. ŽAR je počeo djelovati '93. u okviru Mirovnog pokreta.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ove godine manje zaraze trihinelom nego lani?</p>
<p>OSIJEK, 25. studenoga</p>
<p> – U Osječko-baranjskoj županiji, u prvih deset mjeseci ove godine pregledano je 56.493 uzoraka svinjskog mesa, pozitivnih na trihinelu bilo je 181. Pregledano je 5812 uzoraka manje nego lani, te je i broj pozitivnih manji za 374. </p>
<p>Ove su brojke istaknute na proširenoj sjednici Grupacije veterinarskih usluga u Županijskoj komori Osijek kojoj je nazočio i Anđelko Gašpar, načelnik u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik direktor Veterinarske stanice Osijek Miroslav Lederer napominje kako se i očekuje da će ova godina, što se tiče pozitivnih uzoraka mesa na trihinelu, biti kudikamo povoljnija nego 2000. i 1999. Kao razlog, on navodi provedbu deratizacije prema državnom programu za suzbijanje trihineloze. U spomenute su dvije godine deratizirana najugroženija naselja, odnosno 5500 domaćinstava. </p>
<p>»U 2000. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva otkupilo je sve kategorije svinja u dvorištima, gdje smo ranije dijagnosticirali trihinelozu«, podsjeća također Lederer.</p>
<p>Što se tiče odlaganja mesa za koje je utvrđeno da ga se ne smije koristiti, u jednom dnevnom lokalnom listu istaknuto je da je za to određen kontejner na osječkome odlagalištu otpada. No, kako primjećuje Lederer, o tome nitko nije obavijestio Veterinarsku stanicu Osijek »što je velik propust«. Lani je, kaže on, takav kontejner bio smješten na području Tenje. </p>
<p>Komentirajući prijedlog prema kojem se svinjokolja ne bi mogla obavljati u seoskim dvorištima, Lederer prije svega upozorava da »nije na njemu da komentira zakone koji još nisu doneseni«, no »kao građanin« ocjenjuje da bi takva odluka bila greška. Napominje ipak da je dekretom teško uništiti višestoljetnu slavonsku tradiciju. Takva bi zabrana dovela i do toga, dodaje on, da ljudi, kako su neki već i najavili, kolju svinje tajno, pa i noću. »U slučaju zabrane, također, Veterinarska stanica više neće smjeti pregledavati uzorke mesa od tajnoga klanja. Svakako ima i drugih, boljih rješenja«, poručuje Lederer.</p>
<p>Inače, za vlasnike 913 svinja kod kojih je lani utvrđena trihinela (riječ je o 91.300 kilograma žive vage), država je trebala izdvojiti oko milijun kuna. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Hrvatska vodi u razvoju tele-medicine u jugoistočnoj Europi</p>
<p>VIS, 25. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nedjelju je u komiškoj područnoj ambulanti na otoku Visu otvorio virtualnu polikliniku koja će u telemedicinski sustav povezati područne ambulante na Visu, Mljetu, Lastovu, Šolti i Braču. »Hrvatska je otvaranjem nekoliko takvih poliklinika zakoračila u Europu u najboljem smislu, jer je i razvijeni svijet u ovom području na samom početku«, kazao je. </p>
<p>Otvaranjem virtualne ambulante u Komiži zaokružen je najvažniji dio projekta »Otočna tele-medicina« Akademije medicinskih znanosti, za koji je inicijativa stigla iz kabineta Predsjednika Republike. Sada ambulante na otocima srednje i južne Dalmacije mogu telekomunikacijskim sustavima izravno kontaktirati s Kliničkom bolnicom Split.</p>
<p>Specijalisti u Splitu imat će na ekranu nalaze pacijenata otočnih ambulanti i moći će na svojim liječničkim konzilijima dati mišljenje o stanju pacijenta i daljnjem tijeku liječenja, bez potrebe da pacijent dolazi u Split. </p>
<p>»Poznato mi je da su rezultati iz naše zemlje prepoznati i na međunarodnoj razini i da je Hrvatska postala vodeća zemlja za daljnji razvoj tele-medicine u jugoistočnoj Europi. To je najbolja potvrda kako ne trebamo nepotrebno oklijevati, već radikalnim zaokretima i traženjem prečica stizati i prestizati razvijeni svijet, jer za to imamo ono najvažnije, znanje i kreativnost naših ljudi«, kazao je Mesić. Dodao je kako bi bilo dobro da se taj projekt proširi na sve naseljene otoke, ali i na druga izolirana područja, u Lici i Gorskom Kotaru. </p>
<p>Ministar javnih radova obnove i graditeljstva Radimir Čačić, predsjednik Hrvatske medicinske akademije prof.dr. Asim Kurjak i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora dr. Dubravko Orlić, potpisali su ugovor prema kojem će Ministarstvo javnih radova i obnove preuzeti obvezu financiranja virtualnih poliklinika na pet otoka sa 269.000 kuna.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hoće li zastupnici iz Slavonije osnovati lobi u Saboru?</p>
<p>Bognar: Nije riječ o klasičnom lobiju koji bi bio usmjeren protiv nekoga, nego o nužnosti konsenzusa saborskih zastupnika iz Slavonije o nekim specifičnim problemima/ Kramarić: Na lokalnoj razini nema mjesta tzv. visokoj politici/ Laslo ne vjeruje da će inicijativa slavonskih župana uroditi plodom</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Petorica slavonskih župana nedavno su predložili osnivanje slavonskog lobija u Hrvatskom saboru. Premda se radi o priči koja se obično ponavlja u vrijeme »krojenja« državnog proračuna, inicijativu 29 saborskih zastupnika iz Slavonije već je podržalo 16 njihovih kolega. </p>
<p>Ladislav Bognar, osječko-baranjski župan, rekao je za Vjesnik da se ne radi o klasičnom lobiju koji bi bio usmjeren protiv nekoga. »Riječ je o nužnosti konsenzusa saborskih zastupnika iz Slavonije o nekim specifičnim problemima. Potrebna nam je sloga kako bismo povezali poljoprivredu i turizam, riješili se prometne izoliranost...«, rekao je Bognar. </p>
<p>»Na putokazu piše Lipovac, ali ne i Osijek i Vinkovci«</p>
<p>Župani, naime, drže da saborski stranački klubovi ne vode dovoljno računa o potrebama malog čovjeka. Bognar napominje da nitko nije protiv gradnje autoceste od Zagreba do Splita, koja bi trebala povući i druge regije. »Ipak, kad krenete iz Zagreba prema Slavoniji, na putokazima piše Lipovac, a ne i Osijek, Vinkovci, Županja ili Brod«, ističe Bognar. Prema njegovim riječima, svi saborski zastupnici, bez obzira na stranačku pripadnost, rekli su kako je to korisna inicijativa. Prvi sastanak slavonskih župana i saborskih zastupnika održan je u Baranji, nekad najvećoj europskoj žitnici.</p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, rekao nam je kako ne vjeruje da će inicijativa slavonskih župana uroditi plodom. Dodaje da saborski zastupnici imaju odlične plaće te druge beneficije, koje bi trebali staviti na raspolaganje u slučaju da iskoče iz stranačke stege. »Primjerice, Strategija razvoja poljoprivrede u Saboru je 1995. godine donesena konsenzusom. Iako se svi slažu da se država dobro odredila prema agraru, ta je strategija i nakon šest godina mrtvo slovo na papiru«, kaže Laslo.</p>
<p>Negativna trgovačka bilanca između uvoza i izvoza hrane, kaže on, do kraja godine mogla bi biti najveća u posljednjih deset godina, na što gotovo da i nije bilo reakcije. U prvih deset mjeseci ove godine uvezli smo hrane u vrijednosti većoj od 650 milijuna dolara, a izvezli u vrijednosti oko 302 milijuna dolara. »Kad je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 1997. godine premašio milijardu dolara, mislili smo da smo dodirnuli dno. Sad vidimo da može biti i gore. Sve teže živimo, dok saborski zastupnici nakon izbora najčešće samo zamijene fotelje na Markovu trgu«, kaže Laslo. </p>
<p>On smatra da je razlog za lošiji život možda i u tomu što Slavonija sve više zaostaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Zagrebačka županija je, kaže, vodeća po proizvodnji mlijeka, mesa, vina, voća i povrća. Naglašava kako Slavonija ima najplodnije tlo u Europi, ali zemlja stoji neobrađena, zarasla u korov, dok je manji dio još uvijek miniran.</p>
<p>»Poljoprivreda neće proći bolje ni kad je riječ o državnom proračunu za iduću godinu. Istina, saborski zastupnici ukazali su na to da je u raspodjeli proračunskoga kolača loše prošla Slavonija. T će uzrokovati neravnomjeran razvitak države«, zaključio je Antun Laslo.</p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, napominje da treba učiniti pritisak, pa i lobirati ako treba, za ravnotežu u razvoju pojedinih regija. Svi smo, kaže, za ukupan boljitak Hrvatske, no na lokalnoj razini nema mjesta tzv. visokoj politici, presvučenoj u stranačke boje.</p>
<p>Prema njegovim riječima saborski zastupnici iz Međimurja, bez obzira na stranačku pripadnost, vode više računa o »malim-velikim« stvarima, bilo da se radi o izgradnja škole ili asfaltiranju cesta na području između Mure i Drave.</p>
<p>Kramarić odbija etiketu da su saborski zastupnici iz Slavonije tihi. »To je fama koja jednim dijelom ima uporište u tomu da je Slavonija, primjerice, veća od Istre, pa ima i više problema«, kaže Kramarić. Istina, priznaje, pojedini saborski zastupnici iz Istre dobro su iskristalizirali svoje stavove u borbi za malog čovjeka. »Pozitivnim lobiranjem, bez tajnovitosti, stalo bi se na kraj interesnim skupinama koje sad djeluju u okviru političkih stranaka«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zbog nasilja u obitelji, dnevno i 29 policijskih intervencija</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, a njime počinje i svjetska kampanja »16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama«. </p>
<p>Prema odluci UN-a, obilježava se na dan kada je, 25. studenoga 1960., diktator Dominikanske Republike Rafael Trujillo brutalno dao ubiti sestre Mirabel - Patriju, Minervu i Mariju Teresu.</p>
<p>U Hrvatskoj je nasilje prema ženama, posebice fizičko, najčešće u obiteljskoj zajednici, koja bi za žene i djecu trebala biti najsigurnije okruženje. O tomu su u Hrvatskoj prvi put prije 13 godina progovorile ženske nevladine udruge, i to osnutkom SOS telefona. Osnovale su i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, te postavile zahtjev za njihovom zakonskom zaštitom. Ženske udruge, kao što su B.A.B.E. (Budi aktivna, budi emancipirana) i Autonomna ženska kuća Zagreb - Žene protiv nasilja nad ženama, pokušavaju pridonijeti boljoj zakonskoj zaštiti i jačanju društvene svijesti o problemu nasilja nad ženama i djecom. </p>
<p>Ljudi ne znaju koliko je nasilja i kako je ono dramatično, kažu u Udruzi B.A.B.E. Iznose podatke MUP-a, koji pokazuju da zbog nasilja u obitelji policija prosječno ima 29 intervencija dnevno. Od 1. srpnja 1999. do 30. rujna 2001. policija je podnijela prijavu protiv 6894 osobe, od kojih je 68 posto žena. Iako u manjoj mjeri, i muškarci su žrtve nasilja u obitelji. </p>
<p>Ističu da zakonska zaštita nije dovoljna. Zakon predviđa privremeno udaljenje nasilnika iz obitelji, ali tek nakon presude, što u hrvatskome pravosuđu može i te kako potrajati, a nasilnika treba udaljiti odmah nakon počinjenog nasilja. Upozoravaju i da hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje institut zabrane pristupa žrtvi, poznat i učinkovit u više europskih država i u SAD-u. </p>
<p>Ženske nevladine udruge podupiru Vladinu inicijativu da se donese poseban zakon o sprječavanju nasilja u obitelji, koji će propisati postupke primjerene zaštiti žena i djece, žrtava obiteljskog nasilja. Očekuju da će zakonodavni postupak biti brz i jednostavan.</p>
<p>Ženske nevladine udruge, uz potporu Vlade i Hrvatskog sabora, upozoravaju građane na problem nasilja, a snimile su crtani film »Reagirajmo, nasilje je zločin«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vjerski odgoj u vrtićima i školama protuustavan?</p>
<p>Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu mogao bi zatražiti ocjenu ustavnosti Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture između Svete Stolice i Republike Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Sprema li se revizija ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske? Iako to obje strane, i Vlada i Crkva, za sada niječu, neke indicije govore drukčije. Najsporniji je Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, jer se neke njegove stavke, poput uvođenja vjeronauka u javne školske i predškolske ustanove, direktno protive Ustavu Republike Hrvatske, kojim je u našoj zemlji zajamčeno laičko školstvo. Stoga ne samo da su neke građanske institucije kao Savez židovskih zajednica u Hrvatskoj, zbog toga najavile tužbu pred Ustavnim sudom i Vijećem Europe, već bi i saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, koji je najavio tematsku sjednicu o vjeronauku, mogao bi, kako saznajemo, pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti nekih točaka tog ugovora. </p>
<p>S druge strane, biskupi su i na posljednjoj sjednici Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) dali nedvosmislenu potporu provođenju programa katoličkog vjeronauka u predškolskim javnim ustanovama. Svoj stav su obrazložili mišljenjem da je provođenje tog programa sasvim u skladu s međudržavnim ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, te da se njime poštuje pravo roditelja da izabiru vjerski odgoj za svoju djecu i u predškolskom uzrastu. </p>
<p>Da prijepor bude još složeniji pobrinula se i Vladina Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, koja je u svom Prijedlogu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, u 8. članku, predložila da se program vjeronauka u javnim predškolskim i školskim ustanovama može provoditi na traženje roditelja, skrbnika ili učenika starijih od 15 godina. </p>
<p>Predsjednik Komisije dr. Goran Granić u načelu nije sklon široj reviziji Ugovora, no u posljednjem razgovoru za Informativnu katoličku agenciju (IKA) najavio je mogućnost aneksa za pojedine dijelove konkordata. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tadić:»Vlada nije provela strukturne promjene u gospodarstvu«</p>
<p>Zakon o poticanju ulaganja je takav da zapravo ne potiče ulaganja, preferira strane ulagače, a diskriminira domaće / Besmisleno je osnivati fond za regionalni razvoj, ako nema strategije za nerazvijene krajeve / Odnos prema ruralnim područjima u Hrvatskoj se svodi na plan sjetve, žetve, umjetnih gnojiva, uz povremeno zaprečavanje prometnica traktorima, ističe Tonči Tadić</p>
<p>ZAGREB, 25. studenoga</p>
<p> – Protivno Vladinim tvrdnjama da je proračun za 2002. godinu razvojan, socijalan i transparentan, saborski zastupnik HSP-a Tonči Tadić drži da je upravo netransparentnost proračuna jedna od njegovih osnovnih mana. Vjesniku je pojasnio zašto je rekao da on u proračunu ništa ne razumije.</p>
<p>- Vrlo je teško pratiti raspodjelu sredstava u proračunu budući da nema unaprijed definiranih planova za pojedina ministarstva, a sada se neke stavke financiraju iz proračuna, a neke iz fondova. Ne znam hoće li se takav način izrade proračuna dopasti MMF-u i Svjetskoj banci, jer je pri stranim ulaganjima osnovna transparentnost javnih financija i stabilan porezni sustav. Strani ulagači žele znati koliki će im biti porezi na njihovo ulaganje u iduće dvije ili tri godine, a to je uz ministra Matu Crkvenca nemoguće.</p>
<p>•Smatrate da proračun nije u skladu s europskim kriterijima?</p>
<p>- Da. Proračun bi trebao slijediti kriterije iz Maastrichta, ako želimo u Hrvatskoj osvariti europske uvjete poslovanja i uvesti euro. To znači, inflacija ne veća od 1,5 posto od tri zemlje s najnižom inflacijom u EU, kamata najviše dva posto veća od tri zemlje s najnižom kamatom. Proračunski deficit mora biti manji od tri posto bruto domaćeg proizvoda, javni dug manji od 60 posto BDP-a, stabilnost Vlade i zakonsko jamstvo neovisnosti HNB-a... Sve to privlači ili odbija strane ulagače, a ne stand by aranžman s MMF-om. Kad to ostvarimo, tek tada možemo razmišljati o uvođenju eura.</p>
<p>Mi u HSP-u smo također skeptični prema Vladinoj procjeni o rastu od 4,5 posto. Mislimo da je to, s obzirom na opći trend usporavanja svjetskoga gospodarstva, krajnje nerealna procjena, a bila bi nerealna i da nema ratnog stanja u svijetu. Vlada, naime, nije provela nikakve strukturne promjene u gospodarstvu niti ih potiče. Jedino što je pokušala, bila je nemušta ideja iz veljače o 11 milijardi kuna, koje su trebala investirati javna poduzeća. No, ta je ideja u tišini umrla. Zakon o poticanju ulaganja je takav da zapravo ne potiče ulaganja, preferira strane ulagače, a diskriminira domaće.</p>
<p>•Smatrate li neophodnim ostvariti socijalni pakt sa sindikatima i poslodavcima?</p>
<p>- To je neophodno, ako želimo postići gospodarski rast, staviti moratorij na štrajkove i smanjiti pritisak na povećanje javne potrošnje. Treba također jasno reći što je smanjenje javne potrošnje - to je manje novca za zdravstvo, školstvo, kulturu, cestogradnju: znači sve proračunske stavke. To treba reći ljudima, ali to je onda vrlo hrabra odluka iza koje moraju stajati svi - i sindikati, i poslodavci i sve političke stranke u Saboru. O tome se mora postići nacionalni konsenzus.</p>
<p>•Pa, premijer je ovih dana ponudio nešto slično.</p>
<p>- Da, ali nakon dvije godine mandata i bez vizije razvoja o kojoj bi se taj konsenzus trebao postići. To je trebalo ponuditi 2000., kako se to dogodilo u Irskoj. Oni su formirali vladu nacionalnog jedinstva i svake tri godine definirali novu strategiju razvoja. A ona se nije sastojala od besmislenih traktata - »trebalo bi«, »bilo bi dobro kad bi se moglo«... Čime će premijer Ivica Račan mobilizirati sve nacionalne snage? Floskulama iz razdoblja samoupravnog socijalizma?</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Talijanski predsjednik Ciampi neće odlikovati fašističku upravu Zadra«</p>
<p>ZADAR, 25. studenoga</p>
<p> – Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi neće odlikovati fašističku upravu Zadra iz Drugoga svjetskog rata, odnosno odluka o odličju se zamrzava, što neformalno označava njezino poništenje, izvijestili su na konferenciji za novinare u nedjelju članovi izaslanstva Grada Zadra, koje je u petak primio predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. </p>
<p>Izaslanstvo Zadra razgovaralo je s predsjednikom Mesićem o njegovu telefonskom razgovoru s talijanskim predsjednikom o postupku dodjele odličja tzv. upravi slobodne općine Zadar u egzilu. </p>
<p>Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta informirao je predsjednika Mesića o položaju i rješavanju problema talijanske manjine u Zadru, koje je u skladu sa standardima tretmana nacionalnih manjina u Europskoj uniji i u Hrvatskoj. </p>
<p>Na konferenciji se komentiralo i nepojavljivanje čelnika SDP-a na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u Hrvatskoj kazališnoj kući u subotu, kada su dodijeljene godišnje nagrade Grada Zadra u prigodi obilježavanja Dana Grada i blagdana Sv. Krševana, zaštitnika Grada. </p>
<p>Članovi SDP-a nisu došli na svečanu sjednicu u znak protesta zbog proglašenja umirovljenoga generala Ante Gotovine počasnim građaninom Zadra.</p>
<p>Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta taj je potez ocijenio vrlo nezrelim, naglasivši da su time SDP-ovci bojkotirali proslavu Dana Grada Zadra, što će birači i te kako znati prepoznati na sljedećim izborima i »nagraditi« SDP prema »zaslugama«. </p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Luka Podrug i »tehnička vlada« u neizvjesnosti</p>
<p>Ne izabere li se Podruga za drugog dogradonačelnika, Hrvatski blok će potaknuti izglasavanje nepovjerenja »tehničkoj vladi« Ivice Škarića i Split čekaju novi izbori? / Radikalizaciju stanja diskretno pokušava spriječiti HDZ</p>
<p>SPLIT, 25. studenoga</p>
<p> – Ako splitsko Gradsko vijeće u ponedjeljak ne izabere Luku Podruga iz HČSP-a za drugog splitskog dogradonačelnika, Hrvatski blok pokrenut će izglasavanje nepovjerenja tehničkoj vladi Ivice Škarića i Split čekaju novi izbori. Jasno su to poručili Podrug i njegova desna koalicija nakon što je Malo vijeće HSLS-a splitskom ogranku stranke preporučilo da ne glasuju za Podruga, unatoč odluci njihova Izvršnog odbora o pružanju podrške HČSP-ovom kandidatu. Naime, Podrugu to mjesto pripada prema koalicijskom sporazumu koji je splitski HSLS u lipnju potpisao s koalicijom HČSP-HSP i njihovim partnerom Hrvatskim blokom, a zahvaljujući kojem je Ivica Škarić ponovno izabran za gradonačelnika.</p>
<p>Radikalizaciju stanja diskretno pokušava spriječiti HDZ, pa predsjednik Gradskog vijeća Zvonimir Puljić (HDZ), ako do početka sjednice ne bude siguran da će četvero HSLS-ovih vijećnika glasovati za Podruga, točku o biranju drugog dogradonačelnika uopće neće uvrstiti u dnevni red sjednice.</p>
<p>Splitskom gradonačelniku Ivici Škariću, prema posljednjim istupima, gradonačelničko mjesto, šest mjeseci nakon izbora, više nije tako važno. I tako, nakon što su se »tresla brda« kako bi ponovno sjeo na gradonačelničku fotelju, sada ga više zanima da bude »samo kvalitetniji saborski zastupnik«. Preporuku Malog vijeća on ne drži obvezujućom za četvero HSLS-ovih gradskih vijećnika o čijem glasovanju ovisi hoće li se raspisati novi izbori, ali istodob »upozorava« da bi vakuum od najmanje pola godine, koji bi nastao do izbora nove vlasti, mogao »pokolebati« strane ulagače i upropastiti najprofitabilnije gradske projekte, koje je pokrenula njegova tehnička vlada, pritom misleći na američki projekt AFCO, vrijedan pola milijarde dolara.</p>
<p>HSLS-ovi vijećnici, čini se, shvatili su preporuku Malog vijeća obvezujućom, poučeni iskustvom svoga sugrađanina ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka, koji je »zbog neposluha« isključen iz stranke.</p>
<p>Budući se u toj borbi »položaji« mijenjaju takoreći iz minute u minutu, javno i tajno se pregovara na svim razinama, a HSLS je već pokazao svoje lice dvaput se predomišljajući o sudbini drugog dogradonačelnika, pa će i Podrugova i sudbina Škarićeve tehničke vlade biti neizvjesna u ponedjeljak do izglasavanja dnevnog reda na sjednici splitskoga Gradskog vijeća.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dio stranačkog vodstva IDS-a razvlašćuje Ivana Jakovčića?</p>
<p>Sudeći po dosadašnjim »obiteljskim svađama«, Ivana Jakovčića u vrhu stranke podržavaju samo Damir Kajin, Emil Soldatić i Valter Drandić. Oni su, da stvar bude pomalo i tragikomična, njegovi jamci za zajam koji je uzeo radi obnove sela Sveti Juraj, pa zlobnici tvrde da ga i podržavaju zato da ne bi morali otplaćivati njegove dugove</p>
<p>PULA, 25. studenoga</p>
<p> – U trenutku kad je predsjednik IDS-a i istarski župan Ivan Jakovčić u Vojvodini pokušao afirmirati projekt transgraničnosti u jugoistočnoj Europi i tražio mogućnosti gospodarske, osobito turističke suradnje za Istarsku županiju, njegovi stranački drugovi iz vrha IDS-a pokrenuli su protiv njega medijsku kampanju. Zasad nije jasno žele li Jakovčića srušiti s čela stranke ili ga »disciplinirati i razvlastiti«. Završnicu te kampanje počeli su IDS-ovi saborski zastupnici Dino Debeljuh i Petar Turčinović u Zagrebu zamjerkom svome stranačkom šefu, što je na konferenciji za novinare ustvrdio da se protiv njega i IDS-a vodi medijsko-policijsko-obavještajno-pravosudna hajka.</p>
<p>Tim tragom, u subotu je lokalni dnevnik, koji mjesecima već »tretira« Jakovčića i njegovo selo Sveti Juraj, posvetio pune dvije stranice izjavama čelnika IDS-a koji, s iznimkom Damira Kajina i Valtera Drandića, žestoko kritiziraju Jakovčićevu politiku. Takav medijski napad na stranačkoga šefa mnoge je iznenadio, tim više, jer je prije tri mjeseca Predsjedništvo IDS-a odlučilo radikalno presjeći medijska prepucavanja po cijenu isključenja iz stranke.</p>
<p>Sada, unatoč tom dogovoru, istupili su Damir Klapčić (koji tvrdi da su »profiteri u IDS-u fašisti«), Petar Turčinović, Stevo Žufić (»Jakovčić nije nedodirljiv«), Dino Debeljuh (»godinama se ne slažem s načinom vođenja IDS-a«), Marino Folo (»IDS je prevažan za Istru da bi ovisio o Jakovčićevim hirovima«). Njima se pridružio i Ivan Pauletta, koji je odavno izvan IDS-a, tvrdnjom da za Jakovčića postoji samo autonomija za osobni probitak. Naspram takvim napadima, Kajin kaže da je IDS zahvaljujući Jakovčiću postao respektabilan, a glavni tajnik stranke Valter Drandić, kao i Jakovčić, uvjerava da »etički odbor za IDS nije potreban, jer mu je cilj suprotstavljanje Jakovčiću«.</p>
<p>Slijedom takve polarizacije, koja mnoge čudi, jer tvrde da je Jakovčić prihvatio dmjesto župana da bi Debeljuhu osigurao mjesto u Saboru, a Stevi Žufiću mjesto predsjednika Županijske skupštine, iako je prethodno za to zeleno svjetlo dobio Kajin, proizlazi da Jakovčića u vrhu stranke podržavaju samo Kajin, Soldatić i Drandić. Oni su, da stvar bude pomalo i tragikomična, njegovi jamci za zajam koji je uzeo radi obnove svoga sela Sveti Juraj, pa zlobnici tvrde da ga i podržavaju da ne bi morali otplaćivati njegove obveze.</p>
<p>Damir Kajin kaže da se radi o nekorektnom postupku dijela IDS-ova vodstva, kojima je u prvom redu cilj pritisak na Jakovčića da odstupi s čelnih dužnosti, »jer mu one ionako nisu donijele nikakav osobni probitak u prošlih 10 godina. Jakovčić je imao više 1990., nego sada«, tvrdi Damir Kajin. On ističe da, unatoč medijsko-stranačkim suprotstavljanjima, Jakovčić ipak ima najviše pristaša među stranačkim članstvom.</p>
<p>Hoće li to potvrditi i unutarstranački izbori u IDS-u početkom iduće godine? No, po Jakovčićevu povratku iz Vojvodine, moguće su ne samo nove temperamentne rasprave nego i neke kadrovske promjene, najprije u županijskoj strukturi, a potom »protudiscipliniranje napadača«, koji nisu poštovali stranački dogovor o nesučeljavanju u javnosti.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011126].
|
