NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010424].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208154 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj</p>
<p>Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obuhvaća ukupno četiri skupine proizvoda: osnovne poljoprivredne proizvode (žitarice, meso i stoka, voće i povrće, uljarice i šećer), prerađevine prehrambenih proizvoda, zatim ribu i riblje proizvode, te vino / Sporazum će stupiti na snagu početkom 2002. godine / Što se hrane tiče, potrebno je još dogovorit se samo o konzervama sardina i izvoznim subvencijama za vino / Nulte carinske stope za ovčje meso, raž, sojino ulje, suncokret...</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Sredinom svibnja Hrvatska će s Europskom unijom (EU) potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Za završnu fazu pregovora u Bruxellesu ostale su tri teme - liberalizacija hrvatskog tržišta za industrijske i poljoprivredne proizvode, nekretnine odnosno (ne)mogućnost da državljani EU-a steknu vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj te duljina prijelaznog razdoblja za prilagodbu hrvatskih zakona europskima. </p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, u timu hrvatskih pregovarača zadužen za poljoprivredu, kaže da su za završnu fazu pregovora, što se tiče liberalizacije tržišta hrane, ostala dva otvorena pitanja i nekoliko tehničkih detalja oko kvota. Prvo otvoreno pitanje odnosi se na konzerve sardina, drugo je vezano uz izvozne subvencije za vino. Pregovarači EU-a, naime, još se uvijek premišljaju hoće li zadržati ili će ukinuti izvozne subvencije za vino. Potencijalno, to je veliki problem, jer Hrvatska ima više nego dovoljno vina iz vlastite proizvodnje. </p>
<p>Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obuhvaća ukupno četiri skupine proizvoda. To su osnovni poljoprivredni proizvodi (žitarice, meso i stoka, voće i povrće, uljarice i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer)</b></FONT>, prerađevine prehrambenih proizvoda, zatim riba i riblji proizvodi, te vino. Božić ističe da je za posljednu rundu pregovora ostalo manje od jedan posto trgovine, te on očekuje da će se do konca travnja pregovori okončati. </p>
<p>Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom službeno se počinje primjenjivati 1. siječnja 2002. godine, no on za Hrvatsku počinje važiti već od 1. studenoga ove godine. </p>
<p>Što se tiče dogovorenog okvira, Božić ističe da je on za Hrvatsku povoljan. Dogovorena je, naime, postupna liberalizacija - od tri do šest godina - za svaki pojedini proizvod, s tim da su uvijek najdulje zaštićeni »najosjetljiviji« proizvodi. Na taj način zadovoljena je i naša potreba za postupnim otvaranjem domaćeg tržišta i zaštitu naše proizvodnje, a istovremeno su zadovoljena očekivanja Europske komisije, jer zemlje članice u potpunosti otvaraju svoja tržišta za hrvatske proizvode. Hrvatska, međutim, nije dobila veće izvozne kvote ili manje carine pri izvozu goveđeg mesa, makar je poznato da se sad iz zemalja EU-a zbog opasnosti od kravljeg ludila, te slinavke i šapa ne može uvesti ni jedan kilogram govedine. Stupanjem Sporazuma na snagu, uz određene kvote, i nulte carinske stope imat će ovčje meso, raž, suncokret, sojino ulje te pojedine vrste sokova. </p>
<p>Najviše buke u javnosti se podiglo oko rasprodaje nekretnina strancima, u prvom redu javio se strah od prodaje poljoprivrednog zemljišta. Božić ističe da se ne radi o liberalizaciji hrvatskog tržišta nekretnina već o usklađivanju domaćeg zakonodavstva s onim europskim. Istina, ni jedna od zemalja kandidatkinja za pridruženo članstvo EU-a u ovoj fazi pregovora o pridruženom članstvu ne prodaje poljoprivredno zemljište. </p>
<p>Strane fizičke osobe do daljega neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Božić drži da, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, stranci mogu unajmljivati, odnosno uzimati u zakup i dobiti koncesiju kad se radi o državnom poljoprivrednom zemljištu. Osim toga, strane prave osobe, nakon prijelaznog razdoblja od četiri godine, najvjerojatnije će doći u istu poziciju kao i domaće pravne osobe. To znači da će morati osnivati tvrtke-kćeri, kako bi na mala vrata došli do zemlje.</p>
<p>Sporazum za domaće tržište znači pojavu većeg broja jeftinijih proizvoda porijeklom iz EU-a. Potrošači mogu u pravilu sa snižavanjem carina očekivati i niže cijene. Nadalje, Sporazum znači i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje, jer na otvorenom tržištu mogu preživjeti samo najbolji. Radi se o tržištu sa 380 milijuna ljudi, odnosno jačem regionalnom pozicioniranju Hrvatske, što je logičan iskorak nakon članstva u WTO-u.</p>
<p>Božić ističe da Sporazum ne znači manje novaca iz državnog proračuna za potporu poljoprivrednim proizvođačima. No, poticaji će morati doživjeti prenamjenu, bilo da se radi o strukturi poticaja, bilo da se radi o njihovu broju. Dugoročno, izgubit će se suverenitet u oblikovanju nacionalne agrarne politike. On se sužava na područja od posebne državne skrbi, odnosno usmjerava se ruralnom razvitku.</p>
<p>No, neriješeni problemi u agraru mogli bi biti i glavna prepreka širenje EU-a. Božić ističe da zemlje kandidati za pridruženo članstvo u EU imaju u pravilu niže poticajne stope za poljoprivredu, koja čini 51 posto ukupnog EU-budžeta, te s pravom očekuju »dio kolača«. Izuzetak je Poljska, koja ima skoro jednak broj seljaka kao i europska petnaestorica. </p>
<p> Uz iskorištavanje prednosti domaćeg poljoprivrednog zemljišta, hrvatski seljak može u EU očekivati bolje dane. Naravno, otpora ima, bit će ih, i zbog problema koji su se nagomilali.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čačić: Kreditiramo stanove, a ne automobile</p>
<p>U Program društveno poticane stanogradnje već se uključilo više od polovice gradova, a po broju stanova prednjače Zadar, Varaždin, Rijeka, Slavonski Brod i Osijek</p>
<p>ZADAR, 23. travnja</p>
<p> - Programom društveno poticane stanogradnje godišnje bi se u Hrvatskoj trebalo graditi od 1500 do 3400 stanova, veličine oko 50 metara četvornih, a stambeno pitanje riješilo bi od pet do sedam tisuća građana. Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, predstavio je na zadnjoj sjednici Vlade Nacrt zakona o društveno poticanoj stanogradnji o kojemu će saborski zastupnici raspravljati ovaj tjedan, što je i bio povod ovoga razgovora.</p>
<p>• Koliko se gradova uključilo u Program društveno poticane stanogradnje?</p>
<p>- Dosad se uključilo 60 gradova, dakle više od polovice hrvatskih gradova među kojima po broju stanova prednjače Zadar, Varaždin, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek... Zadar sa gradnjom 220 stanova u prvoj fazi, u koje će stanari moći useliti već sljedeće ljeto, prednjači po broju stanova zato što je grad dao najveći prostor za gradnju. Rijeka će, primjerice, graditi samo 93 stana jer je ograničena prostorom. Dosad je u pripremama za gradnju 850 stanova, što znači da smo već u samom početku gradnje ovim modelom udvostručili dosadašnji broj izgrađenih stanova budući da se u prošlih 10 godina prosječno gradilo oko 1000 stanova godišnje.</p>
<p>• Kako se došlo do modela gradnje koji je isplativ državi i prihvatljiv građanima?</p>
<p>- Za takav model znam već dvadesetak godina, a i kao predsjednik Europske komisije za stanogradnju parlamentaraca za habitat znam kako stanogradnju rješavaju zapadne zemlje. Sve imaju model kojim država pomaže stanogradnju. U ovako siromašnoj državi s niskom razinom proizvodnje i niskim dohotkom, takav je model izgradnje stanova potrebniji nego igdje. Dosad su si stanove i stambene kredite mogli priuštiti samo oni koji imaju novca, a sada će stanovi biti dostupni svima.</p>
<p>• Prvotni naziv »socijalno poticani stanovi« izazivao je asocijaciju na tzv. socijalne stanove, što je, možda, nekoga i odbijalo.</p>
<p>- Da, to je od početka bilo pogrešno formulirano. Zato smo i promijenili naziv programa, jer je u ljudi izazivao pogrešni osjećaj. To nisu socijalni stanovi, jer ih građani sami kupuju, a i kvaliteta gradnje je vrlo visoka; cijena je tržišna, a subvencija države je vidljiva kroz rok otplate i kamatu.</p>
<p>• Dinamika privrednih kretanja u Hrvatskoj u cjelini otvara neke nove mogućnosti, pa i za tu vrst kreditiranja stanogradnje.</p>
<p>- Promjenom bankarskog sustava, koji je sad stabilan, dobili smo i nove mogućnosti. Dosad je bilo najjednostavnije kreditirati kupnju automobila. Godišnje je prosječno 60.000 ljudi, odnosno obitelji, kupovalo nove automobile. Od tih 60.000 sigurno bi desetak tisuća bilo kupilo stanove da su im ponuđeni izdrživi kreditni uvjeti. Time je potrošnja bila potpuno pogrešno usmjerena. Najgore što se moglo dogoditi Hrvatskoj je to što smo poticali proizvodnju u zemljama proizvođačima automobila, ne u svojoj državi, a smanjena je i kreditna sposobnost građana. Uloga države je da kvalitetno usmjerava makropotrošnju, a našega ministarstva da osmisli kako ljudima omogućiti da što lakše dođu do stana.</p>
<p>• Čime to država jamči?</p>
<p>- Ako je država u fazi gradnje stana partner, osigurava se i siguran plasman kredita, a time su i banke-kreditori sigurni. Ako država bankama jamči da preuzima rizik da će građani vraćati kredit, što im zapravo jamči samim stanom, tada i banke snižavaju kamatne stope. Dakle, riješili smo važne komponente: jamstvo države, kredite banaka te gradove koji ustupaju zemljište. Tek nakon toga utvrdili smo realnu cijenu četvornog metra.</p>
<p>• Koja je gornja granica cijene četvornoga metra?</p>
<p>- Gornja granica cijene gradnje je 1300 maraka, a prosjek je oko 1200, dok je najviša gornja granica ukupne cijene 1700 maraka. To je limit koji se ne smije prijeći. Dosad je najviša cijena bila 1480 maraka. Cilj nam je bio da mjesečna rata kredita bude 300-350 maraka, koliko se plaća za kojekakve podstanarske stanove. Suština ovog modela je da svaka mlada obitelj može doći do stana.</p>
<p>• Tvrdite da je obnova kuća porušenih u Domovinsko ratu u graditeljskoj sezoni 2000./2001. povećana 58 posto u odnosu na prethodnu sezonu.</p>
<p>- Jure Radić je u 1999. godini ostavio točno 2000 stanova u obnovi. Odmah sam u 2000. pokrenuo program obnove 3160 kuća, što je točno 58 posto više. Vlada je donijela odluku da svi koji imaju rješenje moraju ove godine ući u program obnove i do kraja 2002. useliti u svoje kuće. Takvu odluku nije donijela ni jedna HDZ-ova vlada. Do 1. svibnja moraju se izdati sva rješenja koja čekaju još od 1997., a svim prognanicima kuće će se obnoviti do kraja 2002. godine.</p>
<p>• Što je s obnovom kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti?</p>
<p>- Povratnici, hrvatski građani srpske nacionalnosti, koji dosad nemaju rješenje moraju do 31. prosinca 2001. podnijeti zahtjeve i dobiju li pozitivna rješenja, njihove će kuće biti obnovljene do kraja 2003. godine, što znači da će tada i kompletna obnova biti završena.</p>
<p>• Što je najvažnije u Zakonu o obnovi, pogotovo za Hrvate izbjegle iz BiH?</p>
<p>- Najvažnija i najmoralnija odluka za Hrvate izbjeglice iz BiH je ta što prvi put imaju zakonsko pravo stjecanja vlasništva stana ili kuće u područjima od posebne državne skrbi. Mogu zatražiti alternativni smještaj u kući koja je državno vlasništvo, u stanu za koji bi nakon 10 godina imali pravo zatražiti prijenos vlasništva na sebe. Treća, najaktivnija varijanta svakako je dobivanje zemljišta za gradnju kuće te kompletnoga građevinskog materijala za gradnju u svojoj režiji, čime automatski postaju vlasnici i kuće i zemljišta.</p>
<p>• Kada se očekuje završetak gradnje tunela »Sveti Rok« i kompletne autoceste od Zagreba do Splita?</p>
<p>- Tunel će biti u funkciji do početka sezone 2003. kao i cesta od tunela do Zadra i od tunela do Udbine. Kompletna autocesta bit će završena do početka sezone 2004.</p>
<p>• Hoće li novoutemeljeno poduzeće Hrvatske autoceste doista samo moći financirati gradnju autocesta u Hrvatskoj?</p>
<p>- HAC apsolutno sam može financirati gradnju svih autocesta, jer ima dva izvora prihoda: cestarine i dio naknade za benzin. Izvorni prihod tvrtke godišnje će biti 370 milijuna maraka, čime se može mnogo napraviti, iako se taj novac neće izravno koristiti za gradnju autoceste. To će biti osnova za dobivanje kredita kojima će graditi ceste. U roku 12 godina, tvrtka će doći u plus, jer će sve autoceste u tom roku biti izgrađene i od ubiranja cestarina otplaćivat će se krediti, a iznos dobiven od cestarina bit će veći od anuiteta kredita. Tada više neće morati uzimati postotak do cijene benzina.</p>
<p>• Što Hrvatska priprema za sastanak predsjednika parlamenata zemalja Jadransko-jonske incijative, koji se ovoga vikenda održava u Zadru?</p>
<p>- Da nismo osnovali Hrvatske autoceste, malo toga bismo na tom sastanku mogli predložiti. Svoj ćemo dio Jadransko-jonske autoceste završiti u roku, tj. za 12 godina, jer je to već stavljeno u plan o gradnji autocesta. Već 2003., Zadar će biti povezan na autocestu, a od 2004. autocestom će biti povezan sa Zagrebom. Izgradnjom našeg dijela Jadrnasko-jonske autoceste, i Zadar će u svim pravcima biti povezan sa cijelom Europom, a time i Hrvatska.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Brovina: Albanske žene nisu dale svoje sinove u JNA tijekom rata u Hrvatskoj i BiH</p>
<p>Shkelzen Maliqi kaže da međunarodna zajednica podcjenjuje Kosovare, bojeći se njihovih poteza, jer, kaže, »i mi znamo za Palestince koji svako malo najave proglašavanje svoje nezavisnosti, pa onda odustanu, svjesni da ih nitko ne bi priznao«. Flora Brovina, jedna od u svijetu najuglednijih kosovskih Albanki, širila je istinu o masovnom trovanju djece, otpuštanju s posla potpisnica »Apela 215«, organizirala humanitarni rad...</p>
<p>PRIŠTINA, 23. travnja</p>
<p> - »Crnogorskim izborima i pobjedom Mile Đukanovića, pa i eventualnim pozitivnim ishodom najavljenog referenduma o nezavisnosti Crne Gore, Kosovo neće prestati biti problem«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Shkelzen Maliqi, poznati albanski intelektualac i jedan od kosovskih analitičara događaja na jugoistoku Europe, najcjenjenijih u inozemstvu. »S obzirom na to da bi u tom slučaju Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda postala bespredmetnom, jer bi nestao osnovni subjekt na koji se ona odnosi, moglo bi doći do svojevrsne 'tajvanizacije' Kosova. Da budem jasniji, Kosovo bi se u međunarodnim okvirima sve više i jače prihvatilo kao republika, ali ne bi se i službeno priznalo, dok se ne nađe sigurnosno rješenje za cijelo područje«, pojašnjava Maliqi. Prema njegovim riječima, »gubljenjem smisla Rezolucije 1244, u kojoj se Kosovo tretira kao 'supstancijalna autonomija' unutar Savezne Republike Jugoslavije, sve više, pak, smisao dobiva taj kompromisni i izmišljeni termin 'supstancija' koji u osnovi svojega značenja daje Kosovu, u stvari, državni status«, nastavlja Maliqi.</p>
<p>Dosadašnju neučinkovitost protektorata na Kosovu, kojega je jedna od najgorih posljedica kronična i opća nesigurnost područja, Maliqi opravdava pretjeranom revnošću kojom međunarodna zajednica želi sve imati pod kontrolom. »Za razliku od dosadašnjih, uglavnom, mirovnih operacija, međunarodna zajednica sad se prvi put našla na projektu, praktički, organizacije jedne države. U tom kontekstu, bojeći se reakcija lokalnih političara i njihove želje za konačnim proglašavanjem nezavisnosti Kosova, vrlo se sporo odlučuje prebacivati odgovornost na te domaće snage. Pritom nas, bojim se, malo i podcjenjuje, jer i mi znamo za Palestince koji svako malo najave proglašavanje svoje nezavisnosti pa onda odustanu, svjesni da ih nitko ne bi priznao. Zašto bi se Kosovari, kad su već došli do ovoga, sada tako brzopleto i nepromišljeno odlučili na nešto što bi, u stvari, sve poništilo?«</p>
<p>Shkelzen Maliqi, baš kao i svi Vjesnikovi sugovornici proteklih dana na Kosovu, više uopće ne dvoji o budućnosti Kosova kao potpuno odvojenoga od Beograda. Uostalom, isto zapažanje u nekoliko je navrata iznio i Bernard Kouschner. Najpoznatija Albanka u svijetu u ovom je trenutku vjerojatno Flora Brovina. Prije nešto više od mjesec dana dobila je međunarodnu nagradu Millennium prize for Women, koja je zamišljena kao alternativa Nobelovoj nagradi, ali se ne dodjeluje svake godine. »Nagradu sam shvatila kao moralnu pobjedu svih žena Kosova u borbi protiv zla koje su trpjele sve ove godine«, priča Brovina koja je nakon 18 mjeseci provedenih u zatvoru, puštena na slobodu prije pola godine, nekoliko dana prije nego što je protiv nje trebao biti pokrenut drugostupanjski sudski postupak. Od toga je postupka odustao - državni tužitelj, čime je i doslovno dokazana neutemeljenost prvostupanjske presude od 12 godina zatvora toj humanitarnoj djelatnici i književnici koja je u lakrdijaškom sudskom postupku proglašena teroristicom te, »kao takva«, pri povlačenju Vojske Jugoslavije s Kosova, odvedena na odsluženje kazne u srbijanski zatvor. Apsurd njenog zatočeništva dosegao je vrhunac u tijeku izdržavanja kazne, jer su joj sa svih strana svijeta počele stizati međunarodne nagrade za predan humanitarni rad - od Amnesty Internationala, švedskog PEN-a, Žena Balkana, Američke akademije za unapređenje zdravstva... </p>
<p>»Pod istim optužnicama u srbijanskim zatvorima još uvijek leži oko 400 albanskih 'terorista', među njima i Albin Kurti, koji je osuđen na 15 godina zatvora«, nastavlja Flora Brovina koja, nakon izlaska iz zatvora 1. studenoga prošle godine, nije prestala sa svojim humanitarnim radom. Na žalost, situacija na Kosovu je, kad su u pitanju posljedice rata, katastrofalna, te će takav njezin angažman biti još dugo potreban. »Na Kosovu je oko 60 posto stanovništva pretrpjelo ratne traume, dok 25 posto pati od poslijetraumatskog stresnog sindroma, što se može ocijeniti epidemijom, posebno među ženama i djecom. Predugo je, ipak, trajalo to razdoblje rata koje nitko nije nazivao ratom. Dalje, na Kosovu je 80 posto nezaposlenih, mnogo je kuća razrušeno, a postoje čitav niz naselja koja su ostala u potpunosti bez muškaraca!«</p>
<p>Flora Brovina započela je svoj društveni angažman 1989. godina, kad je, neposredno prije 28. ožujka i ukidanja kosovske autonomije u Skupštini Srbije, tražila, kao potpisnica »Apela 215« albanskih intelektualaca, odustajanje od te mjere vlasti iz Beograda. Potom se angažirala u osnivanju Demokratskog saveza Kosova, kojemu je na čelu Ibrahim Rugova. U sklopu stranke vodi Forum žena, a prva velika akcija koja se veže uz njezino ime bilo je prikupljanje 220 tisuća potpisa za zaštitu albanske djece. Do te je akcije došlo nakon što je, kao 13. u nizu, motikama ubijen 12-godišnji Afrin Preberzij. »Peticiju smo tada uručili Stipi Mesiću u Zagrebu, jer on je, nakon odlaska iz Beograda, tamo obnašao dužnost posljednjeg predsjednika SFRJ. Sjećam se da su sutradan sve novine u Zagrebu prenijele na prvim stranicama vijest o razlozima našeg posjeta predsjedniku Mesiću«, sjeća se Brovina koja je svakom svojom sljedećom akcijom uzbuđivala beogradske političke duhove.</p>
<p>»Tražile smo da se kaže istina o masovnom trovanju djece, otpuštanju s posla svih potpisnica 'Apela 215', prosvjedovale smo protiv uključivanja naše djece u JNA tijekom rata u Hrvatskoj i BiH...«, priča Brovina koja je 1992. godine napustila Rugovinu stranku i osnovala Ligu albanskih žena, nastojeći pomoći što većoj emancipaciji Albanki na Kosovu. »Morale smo biti i liječnice i profesorice, ali vrijedilo je! Albanke danas sve više pokazuju da usvajaju tekovine suvremene civilizacije«, nastavlja Brovina koja je svoje aktivnosti posebno pojačala u vrijeme prije, ali i za vrijeme NATO-va bombardiranja SRJ.</p>
<p>»Nakon masakra u Prekazu u Drenici, došle smo pred američki informativni ured u Prištini, s natpisima 'Već je 12 sati', pa opet dan poslije samo s bijelim papirima, pa s natpisima SOS, s kruhom u ruci itd. To je trajalo danima, valjda toliko da su me srpske vlasti shvatile kao 'središnju ličnost otpora'«. Njezin Centar za rehabilitaciju žena i djece, osnovan nakon niza zločina koji su se dogodili na Kosovu, jedini je radio u Prištini tijekom bombardiranja. U trenutku kad je uhićena i odvedena u zatvor u Lipljane, odakle su je svaki dan vodili u Prištinu na saslušavanje, u Centru je bilo 13 majki s novorođenčadi i jedna trudnica.</p>
<p>»Optužili su me da sam predsjednica terorističke organizacije koja pruža pomoć Oslobodilačkoj vojsci Kosova, te da sam njezin ministar zdravstva«, priča Brovina o optužnici koju je nazvala inkvizicijskom.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bolnice bilježe pad broja novorođenčadi i povećan broj rodilja starijih od 40 godina! </p>
<p>U Petrovoj bolnici u prva tri mjeseca ove godine 971 novorođenče, što je 248 beba manje nego lani / U prosjeku dva posto više ženske djece / Porast porođaja carskim rezom / U Merkuru rođeno 158 djece manje nego lani / U porastu broj višeplodnih trudnoća</p>
<p>Prema ovogodišnjim mjesečnim izvješćima zagrebačkih bolnica s porođajnim odjelima</p>
<p> - Petrova, Merkur i Vinogradska, bilježi se osjetan pad nataliteta u usporedbi s prošlogodišnjim istim razdobljem od 1. siječnja do 31. ožujka. Klinika za ženske bolesti i porode, popularna Petrova, registrirala je 971 novorođenče u ovogodišnjem tromjesečju, što je 248 beba manje nego prošle godine u istom razdoblju te 227 novorođenčadi manje nego u 1999. godini. </p>
<p>Iako u Petrovoj ne prate koliko se na mjesec rodi muške, odnosno ženske djece, prema riječima dr. Snježane Škrablin, od ukupnog broja novorođenih u prosjeku je dva posto više ženske djece. Ondje bilježe i porast broja porođaja carskim rezom.</p>
<p>Klinička bolnica »Merkur« u svojim izvješćima također bilježi pad novorođene djece. Do 31. ožujka ove godine u »Merkuru« su rođena 232 dječaka i 248 djevojčica, što je ukupno 158 novorođenčadi manje od prošlogodišnjeg razdoblja, u kojem je rođeno 328 muške i 310 ženske djece. Miljenko Leder, pročelnik Odjela patologije trudnoće, kaže kako se u toj bolnici primjećuje trend rađanja rodilja starijih od 40 godina te kako raste i postotak in vitro fertilizacije, odnosno višeplodne trudnoće.</p>
<p>Primarijus Radoslav Herman, šef rodilišta Kliničke bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, potvrđuje činjenicu da je ova godina počela niskim postotkom novorođenih. Do sada je u toj bolnici rođeno 650 djece. Lani su ondje rođena 2.234 djeteta pa se, prema riječima primarijusa Hermana, s obzirom na taj podatak, osjeća velik pad nataliteta u ovoj godini. Primijećeno je, također, da se i u toj bolnici povećao broj rodilja starijih od 40 godina. Ti su podaci važni za promatranje, u našim okvirima, napredovanja perinatalne medicine u održavanju trudnoće u visokim godinama rodilja, ali i za sociološko istraživanje o uvjetima i razlozima zašto se sve više rodilja odlučuje imati djecu u 'kasnim' godinama. To očito nije samo hrvatski već i svjetski trend. Ante Klobučar, šef rodilišta u Općoj bolnici Sveti duh, smatra da je sve više starijih rodilja kod gradske populacije jer žene, zbog različitih razloga, odgađaju porođaj. Osim toga, potencijalne rodilje rađaju planirano jer im ekonomske prilike ne dopuštaju drukčije. Kako kaže docent Klobučar, u našim geografskim područjima optimalna dob za rađanje je poslije 20. godine, ali ona se u realnosti prenosi na 26. i 27. starosnu godinu rodilje. </p>
<p>- U cijeloj Hrvatskoj velik je pad nataliteta jer mlade generacije odlaze u inozemstvo, što zbog prijašnje ratne situacije, što zbog zaposlenja, pa se i zbog toga u Hrvatskoj primjećuje porast broja starijih rodilja, objasnio je Klobučar.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren Zagrebački sveučilišni sajam knjiga</p>
<p>Sajam se može razgledati do 26. travnja, svakoga dana od 10 do 20 sati / Dobar odaziv nakladnika iz cijele Hrvatske / Cijene knjiga snižene i 30 posto </p>
<p>Zagrebački sveučilišni sajam knjiga otvoren je u ponedjeljak, na Svjetski dan knjige, u predvorju kina Studentski centar. </p>
<p>- Ove se godine na naš poziv odazvalo 28 nakladnika iz cijele Hrvatske. Zainteresiranost nakladnika bila je odlična, čak i veća od očekivane. O tome svjedoči činjenica da smo prodali sve štandove, rekao je Davor Šišmanović, stručni suradnik u kulturi i voditelj sajma.</p>
<p>Sajam se u organizaciji Studentskoga centra i Sveučilišta u Zagrebu održava drugi put, a cilj je organizatora bio studentima omogućiti pristup i kupnju knjiga po cijenama sniženim do 30 posto u odnosu prema onima u knjižarama.</p>
<p>- Vrlo smo zadovoljni ovogodišnjom organizacijom sajma. Mnogo se najavljivao u medijima i nadamo se boljem posjetu i prodaji nego lani, rekao nam je Marko Nikolić, predstavnik nakladničke kuće WBZ. Na prodajnim štandovima svoja su izdanja izložili Školska knjiga, Naklada Ljevak, Naklada Pavičić, Divić, A3 DATA, Croatia knjiga i drugi. Osim knjiga, mogu se kupiti i sve popularniji CD-romovi, na kojima su klasici hrvatske književnosti.</p>
<p>- Iako je sajam otvoren u predvorju kina Studentskog centra, čini mi se da su studenti najslabiji kupci. Najčešće kupuju knjige čije se cijene kreću do 50 kuna jer im je kupovna moć financijski ograničena, rekao je Gordan Grbić, predstavnik nakladničke kuće G </p>
<p>Priređivači Sveučilišnog sajma knjiga nadaju se da će se prodaja tek »zahuktati«. Sajam je otvoren do 26. travnja, od 10 do 20 sati. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kako sačuvati elektroničku knjigu</p>
<p>U povodu Dana hrvatske knjige, 22. travnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u ponedjeljak je održan okrugli stol »Elektroničke publikacije i obavezni primjerak: pohrana i korištenje«. Cilj je okruglog stola bio odrediti smjernice za pohranu i korištenje elektroničke knjige po uzoru na tiskanu.</p>
<p>Kako je rekao ravnatelj NSK dr. Josip Stipanov, pojava elektroničke knjige početak je novog razdoblja u 6.000 godina dugoj povijesti knjižnica. Glavni je problem suvremenog knjižničarstva pohranjivanje elektroničkih publikacija - kako ih sačuvati za budućnost a da interesi nakladnika ne budu ugroženi te da se sačuva nacionalna pisana baština koja se pojavljuje u novom obliku.</p>
<p>Elektroničko nakladništvo razvija se u svijetu 12 godina. Prema riječima voditeljice ureda za ISBN (Međunarodnog standarda katalogizacije knjiga) dr. Daniele Živković, hrvatski nakladnici ne zaostaju za svjetskim trendovima, a broj publikacija stalno raste. U Hrvatskoj djeluje 50-ak nakladnika elektroničke knjige. Procjenjuje se kako će do 2003. godine između pet i 15 posto svih objavljenih knjiga biti objavljeno na mreži. Zato su pohrana i čuvanje takvih izdanja ključni problem današnjeg knjižničarstva. </p>
<p>Za predstavnika nakladnika Veljka Kukulja glavni je problem pristup takvoj knjizi. Elektroničku knjigu, naime, moguće je mnogo jednostavnije i jeftinije umnožavati nego klasičnu, tiskanu knjigu. Takva knjiga, jednom posuđena iz knjižnice, ili učitana u osobno računalo s web stranice knjižnice, može biti raspačana u velikom broju primjeraka. Jasno, takvim pristupom, bez odgovarajuće zaštite (potpuna zaštita nije moguća), lako je povrijediti i autorska i izdavačka prava.</p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gradsko poglavarstvo: Zagrebačkim obrtnicima još povoljniji krediti</p>
<p>Zagrebački obrtnici te mali i srednji poduzetnici odsad će plaćati još manju kamatnu stopu, uz produljeni rok otplate na kredite u Zanatskoj štedno-kreditnoj zadruzi, zahvaljujući dodatnim kreditnim olakšicama koje im je u ponedjeljak odobrilo zagrebačko Gradsko poglavarstvo. </p>
<p>Grad Zagreb deponirao je u Zanatsku štedno-kreditnu zadrugu pet milijuna kuna kao pomoć u razvoju obrtništva, prema Ugovoru o plasiranju financijskih sredstava za kreditiranje razvoja obrta. Grad Zagreb dodatno će subvencionirati kamate na kredite u iznosu 1,4 posto. Kamata za krajnjeg korisnika tako će iznositi sedam umjesto dosadašnjih 8,4 posto, a rok otplate kredita povećat će se sa šest na sedam godina. Istodobno bi se produljio i rok obveze povrata kreditnih sredstava i kamata koje zadruga ima prema Gradu Zagrebu. Tako će se uz smanjeno opterećenje poduzetnika i veću atraktivnost kreditne ponude ojačati zagrebačko obrtništvo, ocijenio je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će Grad o smanjenju kamata razgovarati i sa Zagrebačkom bankom. </p>
<p>Na sjednici Gradskog poglavarstva prihvaćena je odluka o obročnoj otplati najamnina za 16 poslovnih prostora na području grada, u ukupnom iznosu 4,8 milijuna kuna. Gradsko poglavarstvo odobrilo je dužnicima plaćanje iznosa u 12 rata, s kamatom 10 posto, obračunatom do datuma plaćanja. </p>
<p>Članovi Poglavarstva prihvatili su i Ugovor o kupoprodaji nekretnina »Zagrepčanke« d.d. u stečaju, na iznos 30 milijuna njemačkih maraka, u kunskoj protuvrijednosti. Kupac - Grad Zagreb, dužan je u roku osam dana od prihvata ponude za kupnju isplatiti prodavatelju - »Zagrepčanki« d.d. deset posto ukupne ugovorene kupoprodajne cijene, odnosno tri milijuna maraka, u kunskoj protuvrijednosti. Ostatak će isplatiti u tri jednake mjesečne rate. »Zagrepčanka« se, pak, obvezuje da neće pristupiti diobi u stečajnom postupku, kojom bi bila obuhvaćena i sredstva ostvarena prodajom nekretnina. Na sjednici Poglavarstva donesen je i zaključak prema kojem će Grad Zagreb i Robni terminali Zagreb d.o.o. zamijeniti nekretnine. Naime, Grad će Robnim terminalima dati u vlasništvo zemljište u Jankomiru, ukupne površine 36.095 četvornih metara, a Robni terminali dat će Gradu zemljište na Žitnjaku, površine 58.798 četvornih metara, za gradnju veletržnice. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ante Harni: Nije točno da je plaća vozača u ZET-u veća od 4.900 kuna </p>
<p>- Vinko Škvorc i Zdravko Barišić glavni su štrajkolomci. Nespremni su podnijeti teret odgovornosti za odustajanje od štrajka i povećanja koeficijenta plaća, na kojem su zapeli pregovori s Upravom, pa tobože nude ostavke kako bi izazvali sažaljenje onih koje predstavljaju. Njihove izjave da sam ja glavni krivac što štrajk nije održan nisu argumentirane ni korektne, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisa ZET-a Ante Harni. Naime, nakon potpisanog sporazuma 18. travnja između Uprave ZET-a i Grada te četiriju ZET-ovih sindikata, a kojim sindikalci nisu ostvarili traženo povećanje koeficijenta plaća, nastala su međusobna predbacivanja unutar ZET-ovih sindikata. Prema Harnijevim riječima, pregovori za izmjene kolektivnog ugovora, koji su počeli u ožujku, posljedica su »upravo zahtjev mog sindikata«. </p>
<p>- U odlučujućem trenutku pregovora od 18. travnja Škvorc je kao predstavnik sindikata vozača i prometnih radnika u javnom prijevozu putnika Hrvatske istupio izvan zajedničkog stajališta ZET-ovih sindikata, tražeći nastavak pregovora, rekao je Harni. Međutim, napominje, nije točno da u pregovorima u posljednjih nekoliko sati nije ništa ponuđeno. Naime, poslodavac se obvezao da će do 15. rujna ove godine zajedno sa sindikatima izraditi novi prijedlog Kolektivnog ugovora, s novim rasponom koeficijenata u okvirnom odnosu 1:4. Također je potpisano da će vozački tramvajski prostor biti ograđen do 30. svibnja, a autobusni do 30. rujna. Prema njegovim riječima, nije točna ni informacija da vozač ZET-a ima plaću veću od 4.900 kuna. </p>
<p>- Bez prekovremenog i noćnog rada i prodaje karata (što nisu stalna primanja) plaća vozača manja je od 4.000 kuna, napominje Harni.</p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Brod očajnika koji nikoga ne zanimaju</p>
<p>Dok obale Italije preplavljuju ilegalni imigranti ta tema ne postoji u predizbornim govorima </p>
<p>RIM, 23. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Šest stotina očajnika koji četiri dana nisu jeli ni pili dočekali su kao dar s neba karabinjere talijanske obalne straže u Gallipoliju koji su ih spasili prije potapanja broda. »Vode, vode«, bile su jedine riječi koje su još uspjele prošaptati dvije žene u poodmakloj trudnoći prije nego što su se onesvijestile. Skoro svi putnici na brodu bili su Kurdi iz Turske i Iraka, i nitko od njih se ne želi vratiti natrag. Na starom brodu, dugom 60 metara, sagrađenom 1970. godine zbijeni jedni uz druge ležala su 562 ilegalna putnika, među kojima i 54 žene i 63 djece. Prodali su sve što imaju da bi pobjegli iz nepodnošljive svakidašnjice i otisnuli se na neizvjesni put. </p>
<p>Jedini profiteri u ovoj tragičnoj odiseji su po običaju mafijaške organizacije. Najviše je zaradila turska mafija. Uhićena su dva turska državljanina i jedna žena iz Irana za koje se sumnja da su organizatori puta i članovi kriminalne organizacije. Više od tri milijarde lira je bila cijena osmodnevnog puta, ako se to tako može nazvati. Umjesto u krevetima ležali su na mokroj palubi zbijeni jedni uz druge. Krenuli su iz Smirne. Prvih četiri dana su jedva preživljavali jedući i pijući ono što su ponijeli sa sobom, a ostala četiri dana su umirali bez vode i hrane. Jedna je žena i rodila na brodu. U Salentu je iznemoglima odmah pružena prva hitna pomoć. Na čelu spasilačke ekipe je bio liječnik Francesco Mancarella. </p>
<p>U jeku predizborne kampanje stiže i opravdana kritika nadbiskupa Leccea: »Brod očajnika stiže na obale Salenta upravo u tijeku promidžbene kampanje. A to otvara mnoga pitanja oko rješenja statusa imigranata i odnosu prema Europi. Izborni kandidati govore o svemu i svačemu, a o imigrantima nitko ne brine, niti ih zanimaju«, ogorčeno izjavljuje Cosmo Francesco Ruppi. </p>
<p>I na svečano iluminiranom gatu pripremljenom za promidžbenu kampanju, pojavljuju se ispijena lica ilegalnih imigranata koji svojim dolaskom simbolično opominju kandidate da su zaboravili na jedan značajan problem s kojim se susreće Italija, a to su oni - neželjeni, siromašni imigranti. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kina pogubila 113 osoba</p>
<p>PEKING, 23. travnja</p>
<p> - Kina je prošli tjedan u samo jednom danu pogubila 113 osoba, čime je započela novu odlučnu kampanju protiv rastućeg organiziranog kriminala i nasilja, objavili su u ponedjeljak državni mediji. </p>
<p>U jugozapadnom gradu Chongqingu u petak je pogubljeno 55 osoba zbog kriminalnih djela s elementima nasilja. Pogubljenja su provedena javno na sportskom stadionu. Još je 30 osoba pogubljeno u gradu Wuhanu istoga dana. Bili su osuđeni za otmice, ubojstva i krađe. Zbog sličnih djela prošloga su petka provedene smrtne kazne nad još 28 osoba diljem Kine. Skupina za ljudska prava Amnesty International izrazila je zabrinutost zbog nepravičnih suđenja, priznanja prikupljenih iznuđivanjem ili zlostavljanjem te masovnih smaknuća. Kina je zemlja s najviše smrtnih kazni na svijetu. U 1999. godini pogubljene su 1263 osobe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prosvjed »greenpeaceovaca« protiv transporta nuklearnog otpada</p>
<p>FRANKFURT, 23. travnja</p>
<p> - Njemački borci za zaštitu okoliša vezali su se u ponedjeljak lancima za željezničke tračnice u namjeri da spriječe transport nuklearnog otpada na preradu u Veliku Britaniju. </p>
<p> Malobrojni aktivisti »Greenpeacea«, njih 12, vezalo se za tračnice na ranžirnom kolodvoru u Mannheimu u znak prosvjeda, protiv planirana transporta nuklearnog otpada u Sellafield u sjeverozapadnoj Engleskoj. Prerađen otpad se nakon toga vraća na skladištenje u Njemačku.</p>
<p>Njemačka je policija dosad uspjela maknuti petoricu aktivista s tračnica, a operacija uklanjanja ostalih je u tijeku.</p>
<p>Otpad bi iz Njemačke za Englesku trebao krenuti u ponedjeljak na večer ili utorak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sudar dvaju brodova: U more iscurilo 110 tona nafte</p>
<p>DOVER, 23. travnja</p>
<p> - Oko 110 tona nafte iscurilo je u ponedjeljak ujutro u more kanala La Manche, oko dva kilometara daleko od Dovera, nakon sudara francuskoga ribarskog broda i tankera koji plovi pod malteškom zastavom, objavila je britanska obalna straža.</p>
<p>Do izljeva nafte došlo je zbog rupe širine šest metara koja je nastala nakon udara francuskog broda »St. Jacques II.« u trup tankera »Gudermes«, koji je plovio za Afriku. Tanker, s 26 članova posade, prevozio je ukupno 26.000 tona nafte, od kojih je 110 tona završilo u moru, a ostatak je prebačen na drugo plovilo, izvijestila je obalna straža čiji je glasnogovornik potvrdio da je curenje nafte zaustavljeno i da je situacija pod kontrolom. Mjesto nesreće nadgleda zrakoplov i patrolni brodovi britanske obalne straže. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Dnevnik Bridget Jones« najgledaniji u američkim kinima</p>
<p>LOS ANGELES, 23. travnja</p>
<p> - »Dnevnik Bridget Jones« oduzeo je prvo mjesto komediji Spy Kids na američkim kinoblagajnama proteklog vikenda, zaradivši 10,5 milijuna dolara, prema podacima koje je u ponedjeljak objavila specijalizirana tvrtka »Exhibitor Relations«. </p>
<p>Komedija, snimljena prema uspješnoj knjizi istoimena naslova britanske spisateljice Helen Fielding, pripovijeda o neudanoj ženi u 30-tima, koju glumi Amerikanka Renee Zellwegger što se na duhovit način bori sa svojim nervozama. </p>
<p>Spy Kids, u režiji Roberta Rodrigueza, sa Španjolcem Antoniom Banderasom u glavnoj ulozi, pao je na drugo mjesto nakon što je tri tjedna bio najgledaniji u američkim kinima i zaradio 10,2 milijuna dolara. </p>
<p>Along Came a Spider, kriminalistički film o otmici senatorove kćeri, zauzeo je treće mjesto s prihodima od 9,1 milijun dolara</p>
<p>. Slijedi Crocodile Dundee u Los Angelesu s osam milijuna dolara, Freddy Got Fingered sa 7,2 milijuna dolara te Blow sa šest milijuna zarađenih dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Beogradski tisak hvali nastup skupine hrvatskih pisaca</p>
<p>BEOGRAD, 23. travnja</p>
<p> - Gostovanje skupine hrvatskih pisaca mlađe generacije u Novom Sadu krajem prošlog tjedna izazvalo je veliku pozornost publike, piše u ponedjeljak beogradski tisak.</p>
<p> »Hrvatski pisci bili su pravi sijači vedrine, duhovitosti, izravnosti i dobre komunikacije s publikom, spretni u čitanju svoje proze. FAK će se dugo pamtiti i prepričavati«, piše u ponedjeljak beogradski list »Glas« a slična su reagiranja i drugih listova.</p>
<p> Manifestacija u okviru FAK-a (Festival A književnosti) održana je u organizaciji novosadske nakladničke kuće »Prometej« a preko stotinu ljudi bilo je prisutno na svakoj od književnih »večeri i dana« na kojima su svoje tekstove čitali Miljenko Jergović, Ante Tomić, Zoran Ferić, Đermano Senjanović, Edo Popović, Kruno Lokotar i Borivoj Radaković. Na skupu su im se pridružili srbijanski pisci Svetislav Basara, Vladimir Arsenijević, Aleksandar Tišma i drugi. </p>
<p> Beogradski list »Blic« ukazuje na popularnost ove skupine pisaca kojima je pridružen i Britanac Ben Richards, navodeći da su uspjeli »svoja dijela čitati publici - s naplaćenim ulaznicama te prestali tražiti sponzore - jer im sponzori trče u susret«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Šime Jurić dobitnik nagrade »Judita« </p>
<p>Jedanaesti Marulićevi dani / Nagrade Dana hrvatske knjige pripale Šimi Juriću, Krystyni Pieniasek i Igoru Štiksu / Otvorena izložba izdanja »Judite« i počeo znanstveni skup posvećen Marku Maruliću </p>
<p>SPLIT, 23. travnja</p>
<p> - Znanstveni, književni i izdavački program 11. Marulićevih dana, festivala hrvatske drame i autorskog kazališta, svečano je otvoren u nedjelju na večer u splitskom Zavodu HAZU. Posvećen je jubilarnoj godišnjici nastanka »Judite«, prvog književnog djela u versi harvacki složenog - koju je Marulić napisao prije 500 godina, datuma 22. travnja. Marulolog, akademik Milan Moguš podsjetio je na tu veliku i važnu obljetnicu »Judite«.</p>
<p> »Kao što je Marul s velikim poštovanjem posvećivao 'Juditu' svomu kumu, tako se i mi danas sa štovanjem klanjamo njegovim djelima«, kazao je Milan Moguš te istaknuo kako je zanimanje za Marulićev književni i znanstveni opus u sve većem usponu. Dakako, velike su zasluge za buđenje zanimanja za Marulića u Centru Marulianum u Splitu, koji već gotovo dvije godine stvaraju i rade u znaku velikih obljetnica: 550. godišnjice Marulićeva rođendana i 500. obljetnice »Judite«. </p>
<p>Središnji događaj večeri je bio dodjela nagrada Dana hrvatske knjige, koju već četvrtu godinu za redom u Splitu predaje Društvo hrvatskih književnika. Članovi Povjerenstva nagrade Josip Bratulić, Jakša Fiamengo, Branimir Glavičić, Bratislav Lučin, Stanislav Marijanović, Tonko Maroević, Anđelko Novaković, Ante Stamać, Josip Banov i Mirko Tomasović odlučili su nagradom »Judita«, za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2000. godini okruniti Šimu Jurića, književnog povjesničara, bibliografa i bibliotekara.</p>
<p> Jurić je napisao knjigu »Iz Muzeja hrvatske knjige«, o kojoj je Povjerenstvo nagrade kazalo kako djelo dokazuje zavidne uspjehe i dosege te donosi otkrića u istraživanjima života i djela hrvatskih humanista: Ivana Gazulića, Dobrića Dobričevića, Franje Nigera i drugih. U drugom dijelu te knjige Jurić još jednom dokazuje vrhunska znanja o iznimno složenim pitanjima transkripcije, zanimljivostima latinske burleske Stjepana Mihajla Senya (nepoznatog zagrebačkog studiosusa iz 18. stoljeća). </p>
<p>Poljska znanstvenica Krystyna Pieniasek napisala je knjigu »Pjesničko stvaralaštvo Antuna Branka Šimića« i zaslužila nagradu »Davidias«, za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini. Anđelko Novaković iz DHK istaknuo je kako je tom knjigom pjesničko djelo A.B. Šimića napokon dočekalo temeljitu i cjelovitu interpretaciju. »Najvrednije u analitičkom pristupu Krystyne Pieniasek jest fokusiranje stanovitih tematoloških ili psihokritičkih uporišta, a kao najizrazitije Šimićeve poetske prodore prepoznala je opsesiju Bogom, tijelom i smrću«, pročitao je u obrazloženju nagrade Anđelko Novaković.</p>
<p> Mladom književniku Igoru Štiksu za roman »Dvorac u Romagni« dodijeljena je nagrada »Slavić«, za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac. Kratki roman, prozni prvijenac poznatog kritičara, iznimno je zrelo djelo ne samo za 24-godišnjeg autora, nego i za općenito standarde hrvatske proze - istaknuto je u obrazloženju nagrade. Leitmotiv egzila povezuje sudbine suvremenog pripovjedača, vodiča fratra i renesansnog pjesnika jer su svi tek izvan zavičajne sredine, kao prisilni izbjeglice, došli u priliku dramatičnog svjedočenja. Valja napomenuti da se nagrade sastoje od novčanog dijela: »Judita« i »Davidias« teže 10.000, a »Slavić« 2.500 kuna.</p>
<p> Nakon uručivanja nagrada i povelja u splitskoj palači Milesi otvorena je izložba izdanja »Judite« autora Branka Jozića i Nade Vrsalović. Izloženo je pravo malo blago satkano od 32 pisana izdanja Marulićeve »Judite« i dvije integralne verzije pohranjene na tonskoj vrpci i nosaču zvuka. </p>
<p>Mirko Tomasović, otvarajući izložbu, pozvao je posjetitelje da ne propuste prigodu prošetati velikom dvoranom palače te se zagledati u izdanja koja datiraju iz 1521. godine i protežu se do proljeća 2001. godine. Razni su priređivači pridonijeli predstavljenim izdanjima, među kojima je mnogo stranih marulologa i prevoditelja »Judite«. Među brojnim priređivačima imena su Mirka Tomasovića, Dunje Fališevac, Bratislava Lučina, Milana Moguša, Istvana Lokosa, Charlesa Benea i drugih. Znanstveni dio Marulićevih dana nastavljen je u ponedjeljak, prvim zasjedanjem međunarodnog znanstvenog skupa »Marko Marulić, otac hrvatske književnosti«. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Moguš: Bogat Marulićev rječnik </p>
<p>Prije 500. godina Marko Marulić stavio je točku na posljednju rečenicu »Judite«, prvog klasičnog djela hrvatske književnosti. Upravo je toj temi posvećen veći dio međunarodnog znanstvenog skupa »Marko Marulić, otac hrvatske književnosti«, što se od ponedjeljka do srijede održava u splitskom zavodu HAZU u sklopu znanstvenog, književnog i izdavačkog programa 11. Marulićevih dana. Na skupu će izlagati 38 stručnjaka iz Hrvatske i još sedam zemalja, s četiri hrvatska i devet inozemnih sveučilišta. U središtu pozornosti su Marulićeva djela na hrvatskom jeziku, osobito »Judita«.</p>
<p> Na prvom zasjedanju međunarodnog skupa u ponedjeljak izlagalo je 11 stručnjaka i marulologa. O mogućoj vezi između »Judite« pjesnika Annea D'urfea i Marulićeve »Judite« govorio je istaknuti marulolog Charles Bene sa Sveučilišta Stendhal-Grenoble. Njegovo izlaganje sažima se na zaključak da su istraživanja omogućila potkrepljivanja podudarnosti između pjesničkih opusa Marulića i pjesnika D'urfea.</p>
<p> Akademik Milan Moguš raspravljao je o temi tropleta Marulićeva hrvatskoga jezika. »Marulićeva želja da pokaže gipkost i okretnost hrvatskoga jezika možda se ponajvećima očituje u odluci da 'Juditu' ispjeva u najtežem tadašnjem versifikatorskom obliku, u dvostruko rimovanim 12-tercima s prenesenom rimom. Da bi udovoljio složenim formalnim zahtjevima, posezao je za raznim postupcima kao što su promjena reda riječi u uporaba sinonima. Prema autorovim istraživanjima, jedna je trećina Marulićevih vokabulara različita od današnjega jezika; ostale su riječi ili jednake današnjima, ili su školovanu hrvatskom govorniku prepoznatljive«, istaknuo je u svom referatu akademik Milan Moguš. Upozorio je pritom da je Marulić preuzimao riječi iz ranijih razdoblja iz hrvatskoglagoljske književnosti, a po potrebi crpio je i iz drugih dijalekata hrvatskoga jezika, što kao karakterističnu crtu nalazimo već u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima. </p>
<p>»Posveta Judite: pokušaj interpretacije« - o toj temi izlagao je akademik Pavao Pavličić, a svoju posvetu autor zasniva na tri zapažanja. Najveći je dio toga teksta, kako tvrdi Pavličić, posvećen pokušaju da se opravdaju literarni ukrasi kojima je biblijska priča opremljena u svojoj epskoj interpretaciji. Upravo to pokazuje da su stilski ukrasi zapravo silno važni: spjev i nije bio prvenstveno namijenjen onima koji »nisu naučni knjige latinske aliti dijačke«, nego literarnim znacima koji fabulu i otprije znaju. I treće, Marulić u posveti upozorava upravo te književne znalce da ne smiju shvatiti njegov spjev kao čistu literaturu niti zanemariti njegovu poučnu biblijsku dimenziju, zapisao je u svom radu Pavao Pavličić.</p>
<p>Autor referata stigao je tako do zaključka o stanovitoj paradoksalnosti zahtjeva što ih Marulić stavlja pred svoga čitatelja. On bi htio da se njegov spjev shvati alegorijski na razini radnje, ali ne i na razini lika - čitatelj bi, tvrdi Pavličić, Juditino djelovanje trebao tumačiti simbolično, ali ne bi smio tako tumačiti samu priču o njoj. Jer, zaključuje Pavličić, u slučaju takve interpretacije Judita bi postala alegorijom Marulićeva vlastitog književnog djela dok bi se čitatelj, ovako ili onako, našao u ulozi Holoferna. </p>
<p>Prije stručnog okupljanja sudionike skupa pozdravili su Ivo Šimunović, predsjednik splitskoga Gradskog vijeća, i Ivo Babić, rektor Splitskoga sveučilišta, i pritom apelirali na nužnost osnivanja studija humanističkih znanosti u Marulićevu gradu. Tom prigodom akademiku Milanu Mogušu dodijeljen je Zlatni grb grada Splita za rad na Marulićevim djelima, a svim organizatorima, suorganizatorima te članovima uredništva »Sabranih djela Marka Marulića« predane su spomen medalje - rad kipara Aleksandra Miđora. Međunarodni znanstveni skup, kojeg su organizatori Književni krug Split - Marulianum i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, s radom nastavlja u utorak i srijedu.</p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Literarni prvijenac Zorana Lazića </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - »Ljeto u gradu« naziv je romana Zorana Lazića što je, u sklopu multimedijalne večeri »Ratnici prizemlja«, predstavljen u klubu net.kulture »Mama«. Još uvijek službeno neobjavljeni prozni prvijenac »Playboyeva« filmskog kritičara i bivšeg urednika pop magazina »Nomad« Zorana Lazića, promoviran je u svom nultom, »do it yourself izdanju«. Idejno, roman je koncipiran kao glazbeni album s deset pjesama, odnosno deset međusobno povezanih priča o »odrastanju, ratu, samoći, shizofreniji i lijepom vremenu«, a takav je koncept svojim prepoznatljivim rukopisom podcrtao i poznati grafički dizajner Rutta (»Arkzin«, »Nomad«, »Godine nove«).</p>
<p> Okupljenim novinarima i gostima podijeljen je »promo sampler« s tri priče. Prva od njih, ujedno i prvi »singl« - »Priča ispod mosta« može se pročitati i na »Nomadovu« websiteu www.nomad.hr, gdje se u mjesečnom ritmu planira i objavljivanje sljedeća dva »singla«. U sklopu večeri, materijal sa svog nadolazećeg zajedničkog albuma predstavili su DJ-i Richelleux i Mindtaker uz najavu skorog objavljivanja na »Maminoj« novopokrenutoj, nezavisnoj glazbenoj etiketi EGOBOO.bits.</p>
<p> »Ratnici prizemlja«, kako je najavljeno imat će i svoj nastavak 2. svibnja u klubu »Močvara«, gdje će uz prigodni performance vezan uz roman »Ljeto u gradu« javnosti biti predstavljen i videospot »Peter Pan In The Fake Sunset« pop skupine Kukuriku Street, potpisnika glazbe za aktualnu kazališnu predstavu Teatra »Sudnji dan« u režiji Marija Kovača. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Majstor operne forme</p>
<p>21. MBZ / Gostovanje splitskoga opernog ansambla u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu s »Juditom« Frane Paraća / Iznimno cjelovita i nadahnuta opera koju nosi primadona Nelli Manuilenko</p>
<p>Simbolička igra: Splitska »Judita« u Zagrebačkoj operi </p>
<p>Ovacijama i povicima bravo skladatelju Frani Paraću okončano je nedjeljno biennalsko gostovanje Opere Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita na pozornici zagrebačkoga HNK s operom »Judita«. Djelo je praizvedeno na prošlogodišnjem Splitskom ljetu i kao rijetko koje suvremeno glazbeno djelo, a naročito opera, naišlo je na nepodijeljeno oduševljenje, potvrđeno s nekoliko nagrada, među kojima je i najnovija Vjesnikova nagrada »Josip Štolcer Slavenski« za glazbeno stvaralaštvo u 2000. godini.</p>
<p>Franu Paraća niz godina je zaokupljao motiv iz StarogA zavjeta o židovskoj udovici koja spašava svoj grad Betuliju zavevši osvajača Holoferna i odrubivši mu glavu. Krenuo je od epa Marka Marulića i dramske adaptacije »Judite« što ju je ostvario redatelj Marin Carić. Sam je, uz savjetničku suradnju Tonka Maroevića, načinio libreto, uveliko smanjivši Marulićev tekst i zadržavši arhaičnost njegova poetskog čakavskog stiha, što sadrži za opernog skladatelja poticajnu melodičnost i ritmičnost. Na splitskim izvedbama tekst se može pratiti na titlovima, i to ne kao osuvremenjeni »prijevod«, već u izvornom obliku. Na zagrebačkoj izvedbi titlovi su, na žalost, izostali, a sve otpjevano s pozornice nije se zbog nerazumljive dikcije i mjestimično preglasnog orkestra najbolje razabiralo, što je omelo cjelovit doživljaj djela.</p>
<p>Snažno osjetivši »Juditu«, Frano Parać pronalazi u sebi samosvojan glazbeni izraz koji će lako uspostaviti odnos sa slušateljem. Nije to mala stvar, naprotiv, to je condicio sine qua non uspješnosti svake, a naročito opere za 21. stoljeće. Parać se može suvereno izraziti kroz tonalitetnost. Koristi se modusima, te zna napisati efektnu (i svrsishodnu!) opernu ariju i velike ansamble. Glazba opere harmoničnosti i epske liričnosti izvire iz riječi i stapa se s njom u atomski nedjeljivu cjelinu. U tome smislu magistralan je prizor »Ča-ka« razbjesnjelih asirskih vojnika u petoj slici. Zborske vokalne dionice zahtjevne su i zahvalne.</p>
<p>Dramaturški, »Judita« ima jasan, ravnolinijski pravac u ostvarenju žrtve, domoljubnog čina i spasenja. Frano Parać majstorski je ovladao svim komponentama operne forme. Možda je tek, kao mala zamjerka, nepotreban nastavak šeste slike nakon Juditina i Abrina odlaska. Suočen s dva pola opernog uobličavanja »Judite«, redatelj Petar Selem promislio je i treći pol njezina scenskog uprizorenja. Ne prihvaćajući Marulićev ep kao vremenski već prilično daleko ishodište hrvatske književnosti i Paraćev suvremeni glazbeni jezik kojim ga iščitava kao suprotnosti, odlučio se za izraženu simboličku igru koja prostor prepušta glazbi i riječi, naglašavajući ključne trenutke.</p>
<p> Impresivan prostor za to pružio mu je scenograf Matko Trebotić svojom originalnom scenskom arhitektonikom Grada branitelja i osvajača, koja je istovremeno progovarala strepnjom i prijetnjom. Glavni prizori naroda, Judite i Holoferna odvijali su se u manjim pomacima, dok je završni prizor sa simboličkim odijevanjem Judite u golemi crveni plašt obuhvatio sve - slavljenje pobjede, ponovnog mira i junakinje koja je sve to omogućila. Finale je, osluškujući glazbu, ostvaren s oporim odmakom, ozbiljnije od kakvog happy enda ili »prizora narodnog veselja«.</p>
<p>Bezvremenske kostime koji su upotpunili tako zamišljenu koncepciju s dvije prekrasne Juditine haljine kreirale su Irena Sušac i Ruta Knežević. Scenski pokret Antuna Marinića i koreografija Jasne Frankić Brkljačić slabije su točke predstave.</p>
<p>Cjelokupni splitski operni ansambl - solisti, zbor (zborovođa Ana Šabašov), orkestar i manji dio baleta zdušno su i maksimalno profesionalno dali sve od sebe kako bi što bolje predstavili novu operu i u tome su u potpunosti uspjeli. Predvodio ih je dirigent Hari Zlodre (praizvedbu je pripremio Nikša Bareza). Predstava je apsolutno u znaku primadone Nelli Manuilenko, koja je nosi i osvaja glasovnom snagom i interpretativnim nijansama. Dojmljiv je Oloferne Nevena Belamarića. Manje uloge solidno su zaokružili Ivica Čikeš kao glavni svećenik Eliakim, Vinko Maroević kao branitelj Betulije Ozija, Špiro Boban kao bivši Holofernov vezir Akior te Renata Pokupić i Božena Svalina kao Juditine sluškinje Abra i Ruta.</p>
<p>Zahvaljujući Operi HNK u Splitu, a prvenstveno skladatelju Frani Paraću, »Judita« će i u svojem trećem opernom obliku (Boris Papandopulo napisao je »Marulovu pisan«, a Milutin Vandekar manje znanu i neizvedenu »Juditu«) resiti hrvatsku kulturu kao izvanredno cjelovito i nadahnuto glazbeno-scensko djelo.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dolaze istaknuti gosti </p>
<p>Hotel Esplanade / Predstavljen program »Festivala svetoga Marka 2001.« u Zagrebu i Samoboru </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Na blagdan svetoga Marka 25. travnja u Zagrebu će početi treći festival ozbiljne glazbe »Festival Svetog Marka 2001.« pod naslovom »Mladi umjetnici u Starom gradu« koji će do 12. svibnja obogaćivati glazbeni ponudu glavnoga hrvatskog grada te grada Samobora, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u zagrebačkome hotelu »Esplanade«. </p>
<p> Ravnatelj Festivala Neven Valent upoznao je novinare sa službenim programom toga festivala na kojemu će solisti i ansambli iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Švedske, Bugarske i Hrvatske izvesti 10 koncerata u crkvenim i koncertnim prostorima zagrebačkoga Gornjeg i Donjeg grada te u prostoru samoborskoga Muzeja.</p>
<p> Valent je predstavio i istaknute goste - Paula Esswooda, jednoga od najvećih kontra-tenora današnjice i profesora Kraljevske glazbene akademije u Londonu te poznatoga njemačkog lutnjista Juergena Huebschera koji će nastupiti prvoga dana Festivala u Samoborskome muzeju s programom pod naslovom »Orfej s lutnjom«. Isti program izvest će i 26. travnja u Crkvi sv. Marka na zagrebačkome Gornjem gradu. Po riječima Paula Esswooda, to je program rafiniranoga spoja lutnje i glasa koji će dati »širu sliku« glazbene epohe iz razdoblja od 1600. do 1630. Istaknuo je kako se nastojao napraviti uravnoteženi program u kojemu će, uz ostalo, biti i engleske narodne pjesme toga razdoblja, ali i djela poznatoga engleskog skladatelja Henrya Purcella. Lutnjist Juergen Huebscher, kojemu je to i prvi boravak u Zagrebu, objasnio je kako je spoj lutnje i glasa idealna kombinacija za predstavljanje glazbe spomenutoga razdoblja.</p>
<p> Ravnatelj Valent podsjetio je da je jedna od ideja da na Festivalu nastupe hrvatski izvođači te da budu zastupljena djela hrvatskih skladatelja. Tako će na ovogodišnjemu Festivalu nastupiti pijanist Lovro Pogorelić, Hrvatski Brass Quintet te studenti Muzičke akademije, a izvest će se i djela Frane Paraća i Mladena Tarbuka.</p>
<p> U »poslastice« Festivala, istaknuo je Valent, zasigurno pripadaju nastupi istaknutih ansambala Berlinske filharmonije - Berlinskih virtuoza, Brandis Quarteta i Trija Berlin, koji će svojim nastupom i zatvoriti Festival. Valent je najavio da će se pred dolazak gostiju iz Berlina održati još jedna konferencija za novinare. Glavni sponzor Festivala i ove je godine Allianz osiguranje Zagreb, a od početka taj projekt podupire i veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>FRKA: Nagrada filmu »Vuk« </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Dobitnik Grand Prixa - Velike nagrade »Filmske revije kazališne akademije« (FRKA) koja je dodijeljena u nedjelju na večer na Akademiji dramske umjetnosti jest film »Vuk«. Režiju i scenarij filma potpisuje Nikola Ivanda, kamerman je Petar Janjić, a montažerka Ana Štulina. Grand Prix je novost ovogodišnje FRKA-e, trodnevne smotre filmskih i videoradova snimljenih u produkciji studenata zagrebačke ADU, koja se na Akademiji održavala od petka, 20. travnja. Riječ je o prilično važnoj nagradi za studente, budući da ona uključuje snimanje kratkog igranog filma na 35 milimetarskoj vrpci, odnosno takvoj vrsti trake koja je standard u kinematografiji. </p>
<p>Dodijeljene su i nagrade za najbolji scenarij, najbolju kameru, najbolju mušku (Bojan Navojec) i najbolju žensku ulogu (Leona Paramlinski), te za najbolju montažu, režiju i produkciju. Uz nagradu publike, dodijeljena je i nagrada za životno djelo, koja je pripala Davoru Kanjiru. Novost ovogodišnje FRKA-e je i gostovanje europskih filmskih škola, te se u petak na tom festivalu zagrebačkoj publici predstavila jedna od znamenitijih europskih filmskih škola »Den Danske Filmskole« iz Kopenhagena. Namjera organizatora je da redovitim gostovanjem domaćih i stranih filmskih škola na ADU-u FRKA postane međunarodni studentski filmski festival. Također se smatra da je FRKA nakon četiri godine održavanja postala važan filmski događaj. G. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Šuker se pita hoće li igrati...</p>
<p>Izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Mirko Jozić ostao je, uoči dvoboja s Grčkom u srijedu, sa 15 igrača, jer su otpali ozlijeđeni Soldo i Balaban, a Prosinečki u utorak igra u Bukureštu / Tako će za utakmicu u Varaždinu, uz Vranješa, najvjerojatnije pozvati još nekog iz mlade reprezentacije</p>
<p>ČATEŽ (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 23. travnja</p>
<p> - Izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Mirko Jozić mirno je primio činjenicu da će u ponedjeljak na prijepodnevnom rastrčavanju imati samo 10 reprezentativaca. Tješio je sebe, ali i nas, da je to u skladu s objektivnim okolnostima i poručio da se ne trebamo brinuti jer će u srijedu u Varaždinu (16.30), u prijateljskoj utakmici protiv Grčke, imati dovoljno igrača da popuni službeni zapisnik sa 16 imena. I svi će igrati. Prvi je korak u tom pogledu već povučen, Jurica Vranješ je iz mlade reprezentacije vraćen u A momčad.</p>
<p>Tim potezom, i mogućnošću da bude pozvan još netko iz Novoselčeve vrste do 21 godine, Jozić popunjava praznine na koje nije računao kad je, prije 10-ak dana, ispisao 18 kandidata za ovu prijateljsku utakmicu. Naime, u međuvremenu je dopustio Robertu Prosinečkom da u utorak u Bukureštu uveliča oproštaj Gheorghija Hagija, slavnog rumunjskog reprezentativca. Potom je, u nedjeljnom dvoboju Dinamo - Zagreb, napadač »modrih« Boško Balaban istegnuo hvatište prepona lijeve noge pa Jozić i liječnici Čepulić i Nemec misle da ga nema smisla gurati u vatru. Posebice što prigodu željno čekaju Milan Rapaić i Goran Vlaović.</p>
<p>Dakako, i Davor Šuker, koji svaku priču o utakmici s Grčkom počinje suzdržano, riječima: </p>
<p>- Bit će to dobra utakmica, bez obzira što ne znam tko će za nas igrati i je li izbornik i za mene predvidio određenu dionicu...</p>
<p>Dakako, nakon tih smo riječi s posebnom pažnjom zabilježili Jozićevu izjavu o Šukerovoj formi:</p>
<p>- Šuker normalno trenira i igra s drugom momčadi West Hama. Nije maksimalno pripremljen, ali će pripomoći cilju. Ne treba zaboraviti ni da se bliži kraj većine nacionalnih prvenstava. Svuda je velika napetost i bez sumnje da će biti ozlijeđenih igrača, umornih, zasićenih... I to u trenutku kad nam, početkom lipnja, dolaze kvalifikacijske utakmice za SP, sa San Marinom i Latvijom. Šukerova bi nam svježina tada mogla dobro doći.</p>
<p>O odustajanju od »akcije Varaždin« Jozića je, kasno u nedjelju, obavijestio i Zvonimir Soldo:</p>
<p>- Već se prošlih dana javljao da ima problema, ali je i s njima u nedjelju igrao za Stuttgart. No, ne osjeća se sposobnim uključiti u ovu akciju, a potom pojuriti da klubu pomaže u grčevitoj borbi za opstanak. Logično je bilo da mu izađemo u susret, rekao je Jozić.</p>
<p>Zatim nam je izdiktira imena igrača koji su se u Čatežu pojavili u zakazano vrijeme: Pavlović, Pletikosa, Živković, Robert i Niko Kovač, Tomas, Šimić, Rapaić, Vugrinec i Šuker. Poveo ih je na lagano rastrčavanje oko hotela Terme i zatim zadovoljno kimnuo glavom jer se nitko ni na što nije tužio. Tek malo Niko Kovač.</p>
<p>Dodao je Jozić da još trebaju doći Tudor, Bišćan, Bjelica, Vlaović i Jarni kako bi bio siguran treba li, uz Vranješa, pozvati još jednog ili dvojicu mladih reprezentativaca. Uz pojašnjenje da ne može, sve kad bi i htio, pozvati Hajdukovog napadača Deranju koji je, kao i njegovi suigrači Miladin i Bošnjak, ostao u Splitu zbog ozljeda. Da li kao odgovor na moguće taktiziranje, ali od mlade je vrste, zbog mogućnosti pogoršanja ozljede, odustao i »dinamovac« Mikić.</p>
<p>Naša reprezentacija uoči varaždinske utakmice neće igrati nikakav dvoboj, osim međusobnog. Čak neće isprobati ni varaždinski travnjak, kako bi bio što bolji. No, Grci - s većinom igrača koji su nedavnoj kvalifikacijskoj utakmici u Ateni, protiv Njemačke, tek u završnici pokleknuli i izgubili 2-4 - to će svoje pravo iskoristiti u utorak, u 16.30 sati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kvalifikant pobijedio Ivaniševića</p>
<p>BARCELONA, 23. travnja</p>
<p> - Iako je u kvalifikacijama ponudio prilično uvjerljive nastupe na zemljanim terenima Goran Ivanišević nije uspio izboriti 2. kolo ATP turnira u Barceloni. U okršaju 1. kola 900.000 američkih dolara vrijednog »Godo Opena« Ivaniševića je sa 3-6, 6-4, 6-2 pobijedio Alberto Montanes, Španjolac koji je glavni turnir također izborio kroz kvalifikacije.</p>
<p>Iako je dobio prvi set i sigurno osvajao svoj servis do 5-4 vodstva Montanesa u drugom setu Ivanišević nije izdržao pritisak neugodnog Španjolca. Koncentracije je 30-godišnjem Splićaninu naročito ponestalo u odlučujućem setu kada je nakon 2-2 Montanes osvojio četiri gema za konačno slavlje.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Calleri - Squillari (9) 6-2, 6-3, Medvedev - Pioline (10) 2-6, 6-4, 7-6 (4), Escude (14) - El Aynaoui 6-4, 6-7 (1), 6-4, Južnji - Clavet (15) 6-2, 6-4, Kučera - Kiefer 6-2, 6-4, Mantilla - Martin 7-5, 6-3, Bruguera - Canas 7-6 (7), 6-2, Calatrava - Berasategui 2-6, 7-5, 6-3, Montanes - IVANIŠEVIĆ 3-6, 6-4, 6-2, Voinea - Davydenko 6-4, 6-1, Massu - Charpentier 5-7, 6-4, 7-6 (9), Gross - Arthurs 6-4, 6-7 (3), 7-6 (10). (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Capriati četvrta, Talaja na 37., Majoli na 38. mjestu</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Amerikanka Jeniffer Capriati, pobjednica prošlotjednog WTA turnira Charltonu, od ovog je tjedna četvrta igračica svjetske rang ljestvice. Capriati je za jedno mjesto potisnula Monicu Seles, a pad za jedno mjesto ubilježila je i Južnoafrikanka Amanda Coetzer. Polufinalistica Charltona Francuskinja Amelie Mauresmo napredovala je dva mjesta, a ovotjedni Top 10 zatvara Ruskinja Jelena Dementijeva.</p>
<p>Hrvatske tenisačice, koje ovog vikenda očekuje dvoboj Fed kupa protiv Italije (Talaja, Kostanić i Mezak), nisu ubilježile prevelike promjene na novoj ljestvici. Silvija Talaja je pala za jedno mjesto, a Iva Majoli se sa 42. popela na 38. poziciju. Maja Palaversić je također pala za jedno mjesto (sad je 148.), a Jelena Kostanić je bolja za dvije pozicije u odnosu na prošli tjedan (151).</p>
<p>• Poredak na WTA ljestvici: 1. (1) Martina Hingis (Švi) 5860 bodova, 2. (2) Venus Williams (SAD) 4824, 3. (3) Lindsay Davenport (SAD) 4378, 4. (5) Jennifer Capriati (SAD) 3046, 5. (4) Monica Seles (SAD) 2749, 6. (6) Serena Williams (SAD) 2319, 7. (9) Amelie Mauresmo (Fra) 2143, 8. (7) Amanda Coetzer (JAR) 2106, 9. (8) Conchita Martinez (Špa) 2103, 10. (11) Jelena Dementijeva (Rus) 2012;</p>
<p>poredak hrvatskih tenisačica: 37. (36) Silvija Talaja 784, 38. (42) Iva Majoli 751,5, 148. (147) Maja Palaversić 220,5, 151. (153) Jelena Kostanić 206,5 bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kuertenov skok sa 11. na drugo mjesto </p>
<p>MONACO, 23. travnja</p>
<p> - Nova ATP ljestvica donijela je niz promjena u odnosu na prošli tjedan, pa je tako pobjednik teniskog »mastersa« u Monte Carlu Brazilac Gustavo Kuerten od ovog tjedna drugi igrač svijeta, a na tu je poziciju stigao sa 11. mjesta. Francuz Grosjean sa sedmog mjesta napredovao je na treću poziciju, Henman sa 13. na 10., Coria sa 28. na 13., dok je najveći pomak napravio finalist Monte Carla Marokanac Hitcham Arazi koji je sa 116. mjesta stigao do 20. pozicije.</p>
<p> Ivan Ljubičić napravio je pomak za jedno mjesto, dok je Goran Ivanišević ovaj tjedan slabije plasiran za pet mjesta.</p>
<p>• Redoslijed: 1. (1) Andre Agassi (SAD) 425 bodova, 2. (11) Gustavo Kuerten (Brazil) 219, 3. (7) Sebastien Grosjean (Francuska) 202, 4. (2) Arnaud Clement (Francuska) 177, 5. (3) Jevgenij Kafeljnikov (Rusija) 175, 6. (3) Jan-Michael Gambill (SAD) 174, 7. (5) Patrick Rafter (Australija) 173, 8. (6) Lleyton Hewitt (Australija) 171, 9. (9) Roger Federer (Švicarska) 159, 10. (13) Tim Henman (V. Britanija) 137... 38. (39) IVAN LJUBIČIĆ 54... 65. (60) GORAN IVANIŠEVIĆ 36. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stariji brat uvijek u prednosti</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti hoće li u srijedu, u Varaždinu protiv Grčke, istodobno zaigrati braća Kovač / Stariji brat Niko vjeruje da hoće</p>
<p>ČATEŽ, 23. travnja</p>
<p> - Nema mnogo braće u nogometnom svijetu koja istodobno, rame uz rame, igraju za svoju reprezentaciju. Hoćemo li tome svjedočiti u srijedu u Varaždinu, hoće li protiv Grka istodobno zaigrati Niko i Robert Kovač?</p>
<p>Stariji i autoritativniji brat Niko (29), koji se prvi put uključuje u reprezentaciju otkako je vodi Jozić (zbog viška kartona je zbivanja u reprezentaciji samo gledao), ne krije da bi bio iznimno sretan i ponosan da igra s Robertom (27). No, mora biti siguran i za svoje mjesto:</p>
<p>- Nisam još s izbornikom razgovarao pa ne znam koliko je izgledno da Robert i ja krenemo istodobno. Ne znam još pouzdano hoću li ja uopće zaigrati. Nadam se da hoću jer sam odradio kartone i vjerujem da je izbornik zainteresiran da me konačno vidi u utakmici.</p>
<p>Podsjetili smo Niku na njegove nedavne riječi kad je, vidjevši da se Robert udomio na »njegovoj« poziciji zadnjeg veznog igrača, rekao izborniku: »Čini se da ću se s bratom morati tući za mjesto u reprezentaciji«.</p>
<p>- Već sam rekao da Robert može igrati na više pozicija, ali ga je Bayern u prvom redu kupio zbog igre u obrani. Ja se pak najbolje osjećam u redu za vezu, pa sad valjda nema dvojbe kamo tko pripada i na kojem je mjestu najkorisniji za momčad.</p>
<p>Složio se Niko kako nije nelogična ideja da on i Robert zaigraju istodobno:</p>
<p>- To bi bilo sjajno. Vjerujem u tu mogućnost, ali se za to najprije moramo izboriti. Mislim da je Robert već dosta toga pokazao, sad je na meni red.</p>
<p>U subotu su se braća međusobno sudarila - Niko u momčadi Hamburga, a Robert u dresu Bayera (1-1). Je li bilo »bliskih« bratskih susreta?</p>
<p>- Samo smo se jednom susreli, pazili smo da se što manje približimo. Ja sam ga tom prigodom malo grublje zaustavio, on nije ni pokušao uzvratiti. I ne smije, starijeg brata uvijek treba poštivati...</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lončarević još uvijek bez ugovora</p>
<p>Dinamovoj sjednici Izvršnog odbora nije prisustvovao Velimir Zajec, koji ima problema sa leđima, te je potpisivanje ugovora sa Ilijom Lončarevićem odgođeno za nekoliko dana </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja </p>
<p> - Dinamov trener Ilija Lončarević u maksimirskom klubu još uvijek radi bez ugovora, ili kolokvijalno rečeno - radi »na crno«. Konačan potpis trebao je »pasti« u ponedjeljak predvečer na sjednici klupskog Izvršnog odbora, no rampu je spustio glavni direktor Velimir Zajec. Ne, nije u pitanju eventualno Zajecovo protivljenje Lončarevićevom potpisu. Glavni je direktor, naime, rampu spustio samom činjenicom da se nije pojavio na sjednici Izvršnog odbora. Po povratku iz Liverpoola ukliještio ga je živac, pa su mu liječnici preporučili mirovanje...</p>
<p>- Nije bilo riječi o potpisu ugovora, ali po tom pitanju ionako ništa nije sporno, naglasio je Dinamov glasnogovornik Ivan Rotim. - Ova će se formalnost uskoro obaviti, a najbitnije je da je dogovor postignut. </p>
<p>Sam Lončarević nije prisustvovao sjednici, ali se nakon nje ipak sastao s predsjednikom Mirkom Barišićem. Sredinom tjedna bi za isti stol s predsjednikom i trenerom trebao sjesti i »oporavljenik« Zajec i tada će, po svemu sudeći, konačno biti verificirani svi detalji iz trenerovog ugovora, koji bi napokon trebao biti i potpisan.</p>
<p>Dosta pažnje na Izvršnom odboru privuklo je i izvješće o pripremama za obilježavanje 90. obljetnice Građanskog. Tom je prilikom, uz prilično bombastičan uvod, riječ preuzeo Fredi Kramer...</p>
<p>- Ovo nije pokušaj promjene imena kluba (!?, op. a.) i povratka na staro. Ovo je samo kulturni čin, kojim Dinamo, kao nasljednik Građanskog, želi obilježiti devedeset godina osnutka prvog hrvatskog građanskog sportskog kluba. Građanski je osnovan 26. travnja 1911. godine i ove godine ćemo, također 26. travnja, otkriti i spomen-ploču u Oktogonu, gdje je zapravo zaživjela ideja o osnivanju toga kluba. </p>
<p>Kramer je, uz manji »sat povijesti«, podsjetio na nogometaše koji su svojedobno nastupali za oba kluba, te je tom prilikom spomenuo Antolkovića, Wölfla, Cimermančića, Kokotovića, Plešea, Lešnika, Urcha....</p>
<p>- Na proslavi će prisustvovati i legende Građanskog, poput Stjepana Bobeka i Miroslava Brozovića. Proslava će se održati u Starogradskoj vijećnici 26. travnja s početkom u 11 sati.</p>
<p> Glasnogovornik Rotim na kraju je još izvijestio kako je klub uputio žalbu Ustavnom sudu za odgodom izvršenja rješenja Ministarstva financija. </p>
<p>Prije početka sjednice kombinirana momčad Dinama odigrala je prijateljsku utakmicu protiv HAŠK-a na pomoćnom igralištu Hitrec - Kacjan. Dinamo je pobijedio 11-2 (6-0), pet pogodaka postigao je Bazina, tri Oliveira, po jedan Pilipović, Gondžić i Ćutura.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Split u kvalifikacije tek u rujnu</p>
<p>ZAGREB/MESSINA, 23. travnja</p>
<p> - Za održavanja »final foura« Lige košarkaških prvakinja u talijanskoj Messini, gdje su igračice francuskog Borugesa osvojile naslov europskih prvakinja, održan je sastanak Fibine Komisije za europska klupska natjecanja.</p>
<p>Najvažniji zaključak sastanka vezan je uz Kup Raimonda Saporte i Kup Radivoja Koraća, za koje je odlučeno da se neće sjediniti u jedno natjecanje. Dakle, i iduće će se dvije sezone ta dva klupska natjecanja igrati po istom sustavu kao i dosad.</p>
<p>Utvrđen je i novi termin igranja kvalifikacija za opet jedinstvenu Europsku ligu košarkaša. Klubovi iz 12 zemalja - među kojima i naš Split CO (uz momčadi iz Belgije, Francuske, Njemačke, Izraela, Litve, Portugala, Rusije, Slovenije, Švedske, Švicarske i Turske) igrat će kvalifikacije 18. i 21. rujna (prvi krug, šest parova) te 25. i 28. rujna (pobjednici prvog kruga). Tri najbolje momčadi izborit će nastup u Europskoj ligi u sezoni 2001/2002.</p>
<p>Prvotni prijedlog bio je da se kvalifikacije za Euroligu igraju u srpnju, s igračima koje su klubovi imali na popisu u ovoj sezoni. Novi prijedlog, koji treba biti usvojen za »final foura« Suprolige u Parizu, vjerojatno otvara mogućnost da klubovi krenu u kvalifikacije s novim sastavima za iduću sezonu. U svemu tome Split baš ne stoji sjajno. Amerikancima istječu ugovori nakon svršetka sezone, Nikola Vujčić i Jasmin Repeša bliži su odlasku nego ostanku u Splitu...</p>
<p>U Kup Saporte bit će uključena 24 kluba podijeljena u četiri skupine po šest momčadi. Četiri najbolje momčadi iz svake skupine plasirat će se u doigravanje, a prvi put će se završnica možda igrati po sustavu »final foura«. Kriterij kvalifikacija za Kup Saporte utvrdit će se na slijedećem sastanku Komisije, 12. svibnja u Parizu.</p>
<p>Kup Radivoja Koraća obuhvatit će dva kruga eliminacija, a potom će 32 kluba biti razvrstana u osam skupina po četiri momčadi. U doigravanje će se plasirati dvije prvoplasirane momčadi iz svake skupine. </p>
<p>Komisija je prihvatila zahtjev za promjenom sustava natjecanja klubova koji igraju u Europskoj ligi prvakinja. Šesnaest će klubova biti podijeljeno u dvije skupine po osam, a četiri prvoplasirana sastava izborit će mjesto u četvrtfinalu. Pobjednici će igrati »final four«. Kup Liliane Rochetti igrat će se po istom sustavu kao i Kup Radivoja Koraća.</p>
<p>Ždrijeb svih pet europskih klupskih natjecanja održat će se početkom srpnja u Münchenu. (T. P./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ovo što se događa Ciboni nije izvanredno stanje nego realnost</p>
<p>Učinio sam medvjeđu uslugu svom financijski slabašnom klubu, morat ćemo doći i na treću utakmicu u Zagreb, rekao je Dražen Štojs, trener Svjetlost Broda, nakon 89-86 pobjede protiv Cibone</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Peti put u ovoj domaćoj sezoni košarkaši Cibone VIP napustili su parket Draženove dvorane - svoje, matične, da ne bi bilo zabune - pognutih glava i besciljnih pogleda sa samo jednom idejom: pobjeći što prije u zagrebačku noć.</p>
<p>Svjetlost Brod svladao je Cibonu VIP usred Zagreba sa 89-86 u prvoj utakmici četvrfinalnog niza doigravanja i osigurao si meč loptu za plasman u polufinale u svojoj dvorani u Slavonskom Brodu, u subotu. Brođani su tako samo nastavili tmurni Cibonin niz ovosezonskih poraza na domaćem parketu: dvaput je slavila Dona, jednom Zadar, Sava osiguranje i sad Svjetlost Brod.</p>
<p>Težina ovog poraza »vukova« jest u sljedećem: ovo je doigravanje i svaki je poraz mnogo teži od onoga u osnovnom dijelu sezone. Ipak, objektivno, pravo se čudo treba dogoditi da Cibona ne uspije ugledati polufinale. Naime, do doigravanja su ove momčadi igrale dvaput i Cibona je lakoćom oba puta slavila, 102-63 i 91-62. </p>
<p>No, nije problem mogućnost prolaska Cibone u polufinale, mnogo je važnija od toga činjenica da Draženova dvorana zjapi prazna, da samo oko 200 ljudi nije znalo kako pametnije provesti večer, pa su stigli u zagrebački hram košarke. Neki od njih sljedeći put vjerojatno neće pogriješiti...</p>
<p>- Što je rekao direktor Miličević? Čovjek ne može doći sebi, što je i razumljivo. Ovo je sramota koja nam se nije smjela dogoditi. Peti poraz doma svakako je previše, govorio je jutro nakon poraza trener Neven Spahija, tek se vrativši s izvanrednog sastanka s igračima.</p>
<p>No, ovo što se događa u Ciboni nije izvanredno stanje, više je riječ o realnosti prožetoj lošom psihološkom selekcijom igrača. Istina, teško će se u Hrvatskoj još pronaći igrač koji može sam pobijediti suparnika, ali »cibosi« bi barem trebali, uz malo više želje i htijenja na parketu, misliti o sebi i svojoj karijeri, kako se ne bi izvrgli ruglu smiješnih poraza. Tome treba dodati da su igraču Cibone, za razliku od ostalih o kojima čitate na susjednim stupcima, uredno i na vrijeme plaćeni. Dakle, uzaludno je tu tražiti možebitne probleme.</p>
<p>Ako samo Josip Sesar odigra normalnu utakmicu, ako Cibonu 40 minuta muči suparnik koji stalno stoji u 2-3 zoni (»bugarki«) i ako je uništi vremešni Sanjin Kalaica čiji najveći igrački uspjeh datira s kraja osamdesetih kad je zenički Čelik (s Marićem, Medenicom, Genjcom...) uveo u I. jugoslavensku ligu, onda se momčad u kojoj egzistira barem pet igrača koji se vide u NBA ligi treba ozbiljno zamisliti. </p>
<p>Da će Cibona VIP ugledati polufinale svjestan je i Dražen Štojs, trener Brođana. </p>
<p> - Učinio sam medvjeđu uslugu svom financijski slabašnom klubu. Morat ćemo doći i na treću utakmicu u Zagreb, a taj put košta, rekao je strateg Brođana, uživajući u najvećem uspjehu svoje karijere. </p>
<p>I priznajući Ciboni ulogu velikog favorita. Ne, nije se Štojs prevario, Cibona to uistinu i jest, no i ako ode do dva trofeja ove sezone, sastav Nevena Spahije neće moći reći da je imao sjajnu sezonu iza sebe. Neki porazi ipak ostave traga...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Proračun Brođana - 40 posto ugovora Nikše Prkačina</p>
<p>Mi se ni u čemu ne možemo mjeriti s Cibonom, no ono što su domaći pokazali na terenu nije bilo dovoljno za pobjedu, kaže Ivo Kardum, sportski direktor Svjetlost Broda</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 23. travnja</p>
<p> - Velika senzacija ovogodišnjeg prvenstva su košarkaši Svjetlost Broda koji su neočekivano, u prvoj utakmici četvrtfinala doigravanja za prvaka, u Zagrebu pobijedili Cibonu. Time su si otvorili mogućnost da pobjedom u Slavonskom Brodu izbace prvaka iz utrke za naslovom, no u Slavonskom Brodu su realni, svjesni da je takvo što zapravo nemoguće.</p>
<p>- Pokazali smo da imamo karakter, igru i kako se prvenstvo bliži kraju, igramo sve bolje i bolje, kaže sportski direktor Ivo Kardum. - Mi se ni u čemu ne možemo mjeriti s Cibonom, no ono što su domaći pokazali na terenu nije bilo dovoljno za pobjedu. Mi smo stalno bili bolji i iskoristili smo ponuđeno. Cibona je momčad koja mnogo košta, proračun KK Svjetlost Brod iznosi 40 posto ugovora samo jednog igrača Cibone, primjerice Nikše Prkačina. To vam kao da »fićo« na autocesti prestigne BMW, što je praktički nemoguće, ali u sportu je sve moguće.</p>
<p>Dražen Štojs, trener koji je učio na klupi s poznatim Farukom Kulenovićem, ostvario je zaista impozantne rezultate. Prošle je godine spasio klub ispadanja, a ove je nanizao nekoliko pothvata i sjajnih rezultata. Sad je ubilježio najveću pobjedu u tek započetoj karijeri:</p>
<p>- Da, mogu reći da je ovo moja najslađa pobjeda u trenerskoj karijeri koja traje nešto više od godinu dana, koliko sam na klupi Svjetlost Broda. Što se tiče utakmice s Cibonom, svih je devet igrača bilo maksimalno koncentrirano i »napaljeno« na ovu utakmicu, u kojoj smo željeli što časniji poraz. Kad smo vidjeli u kojem smjeru ide utakmica, to smo iskoristili. Ovo je bila jedna od naših najboljih partija ove sezone.</p>
<p>Pobjednika je, kaže Štojs, presudila psihološka stabilnost, odlična obrana, pošteno suđenje i slabije izdanje domaćih. </p>
<p>- U tjednu uoči gostovanja u Zagrebu imali smo u Slavonskom Brodu uskrsni kamp za mlade koji su vodili poznati treneri, Željko Ciglar i Boris Sinković. Upravo mi je Sinković rekao da, radimo li pošteno, nema izgubljene utakmice, već da u svaku uđemo s ciljem da pobijedimo. Uostalom, igrači Cibone nisu izvanzemaljci. Taj sam stav prenio igračima i kad su se svi segmenti posložili, došli smo do za nas neočekivane pobjede. Bit će teško u samo tjedan dana ponoviti takav uspjeh, međutim, mi smo svoj cilj u drugom kolu doigravanja ispunili, budući da smo s Cibonom priželjkivali treći dvoboj, rekao je Štojs.</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prihvaćena ostavka Boška Božića</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Na sjednici Upravog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS) održanoj u ponedjeljak potvrđene su funkcije izbornika nacionalnih reprezentacija, a ujedno je i prihvaćena ostavka Boška Božića na dužnost predsjednika Stručnog savjeta HKS-a.</p>
<p>Izbornikom seniorske vrste imenovan je Aleksandar Petrović, dok će njegov pomoćnik biti Jasmin Repeša, a kondicijski trener Mirko Krolo. Mladu reprezentaciju vodit će Neven Spahija te njegov pomoćnik Dražen Brajković.</p>
<p>Okupljeni su također raspravljali o Propozicijama natjecanja za slijedeću sezonu te o Prijedlogu promjene sustava natjecanja za sezonu 2002/2003., koji će biti proslijeđen na usvajanje Saboru hrvatske košarke. Inače, Sabor će se održati 19. svibnja u Zagrebu s početkom u 12 sati. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Stolnotenisačice korak bliže vrhu</p>
<p>Hrvatske stolnotenisačice pobijedile su sa 3-2 jaku talijansku reprezentaciju / Muška reprezentacija sa Zoranom Primorcem u sastavu lako pobijedila Australiju 3-0</p>
<p>OSAKA, 23. travnja</p>
<p> - Obje hrvatske reprezentacije zabilježile su startne pobjede na Svjetskom prvenstvu u Osaki. Hrvatske stolnotenisačice su 3-2 pobjedom protiv jake talijanske reprezentacije napravile veliki korak prema željenom plasmanu među 12 najboljih svjetskih reprezentacija, dok su stolnotenisači s Primorcem u sastavu očekivano lako sa 3-0 pobijedili Australce.</p>
<p>Prognoze da će susret s Talijankama, usprkos blagoj prednosti naše reprezentacije, biti sasvim »otvoren« i neizvjestan, u potpunosti su se ostvarile. O tome hoće li u susretu koji je trajao tri i pol sata biti 3-2 za naše ili za talijanske stolnotenisačice odlučivao je tek jedan poen u meču ozlijeđene Andree Bakule i talijanske Kineskinje Ju Wang.</p>
<p>Bakula je, naime, izgubila prvi set, a drugi dobila 23-21, iako je isti mogao pripasti i talijanskoj reprezentativki. Srećom, ovog puta Bakula nije »zablokirala« kad je bilo najvažnije i Cegnarova ekipa je ostvarila prvi važan cilj na prvenstvu. Tamara Boroš je bez većih problema pobijedila i Wang i Arisi, dok je poraz Eldijane Aganović od 184. igračice svijeta, Nikolete Stefanove, ipak malo iznenađenje. </p>
<p>Ova pobjeda našim stolnotenisačicama jamči lakše suparnice u drugom krugu natjecanja i današnji susret s (pre)jakom Južnom Korejom u tom smislu ništa bitno ne mijenja.</p>
<p>Stolnotenisači su svoj put prema plasmanu u najjaču svjetsku skupinu započeli na jedini mogući način - maksimalnom pobjedom protiv nejake australske reprezentacije. Budući da se Tošiću ukočio vrat, za stol je morao i Zoran Primorac i to je najzanimljiviji detalj ovog susreta. Weizhong je protiv Henzella ispustio jedan set, dok je sve ostalo bilo sasvim neupitno. Tako bi trebalo biti i u današnjem susretu sa Singapurom jer prave utakmice naše stolnotenisače očekuju tek u drugom krugu natjecanja, koji počinje već u utorak popodne.</p>
<p>• Rezultati - Stolnotenisačice: Kina - Kanada 3-0; Jugoslavija - Slovačka 3-2;</p>
<p> Bjelorusija - Indonezija 3-0; Rusija - Ukrajina 3-0; Češka - Švedska 3-1; Sjeverna Koreja - Australija 3-1; Mađarska - Francuska 3-0, Tajvan - SRJ 3-0, J. Koreja - Italija 3-0, HRVATSKA - Italija 3-2 (Boroš - Wang 21-11, 21-12, Bakula - Arisi 12-21, 23-21, 17-21, Aganović - Stefanova 22-24, 18-21, Boroš - Arisi 21-9, 18-21, 21-11, Bakula - Wang 19-21, 23-21, 21-18); </p>
<p>Stolnotenisači: Bjelorusija - Danska 3-2; Jugoslavija - Rusija 3-0; Mađarska -Grčka 3-2; Francuska - Slovenija 3-0; Hong Kong - Poljska 3-2; Španjolska - Češka 3-2; Austrija - Kanada 3-0; Belgija - Slovačka 3-1, Švedska - Bjelorusija 3-0, Kina - Rusija 3-0, HRVATSKA - Australija 3-0 (Weizhong - Henzell 21-18, 19-21, 21-12, Primorac - Tawardus 21-7, 21-17, Šurbek - Alexander 21-8, 21-13). </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rahman: Ja sam jednooki borac</p>
<p>»Krv mi je kapala preko lijevog oka, tako da neke Lewisove udarce nisam mogao ni vidjeti. Samo sam nastavio udarati po osjećaju. Otprilike sam znao gdje se i kako nalazi i samo sam mlatio«, rekao je američki boksač Hasim Rahman, neposredno nakon što je Britancu Lennoxu Lewisu oteo naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji </p>
<p>BRAKPAN/ZAGREB</p>
<p> - »Oborio sam ga jednim udarcem. Jednim udarcem!!!«, vikao je Hasim Rahman, američki boksač koji je prošlog vikenda načinio zasigurno najveće iznenađenje u povijesti vrhunskog boksa. Satjeran u kut, gledajući samo na jedno oko, s gotovo nikakvim izgledima za »povratkom u borbu«, Rahman je iznenadnim snažnim udarcem u bradu oborio svjetskog prvaka u teškoj kategoriji, Britanca Lennoxa Lewisa, i na prilično »drzak« način mu oteo naslov.</p>
<p> - Definitivno želim revanš. Sada je Rahman pobjednik, ali ne zadugo. Sljedeći put će otići, kiptio je Lewis nakon meča.</p>
<p> Usprkos ovom porazu, Britanac još uvijek ima mogućnost dostići slavnog Muhammada Alija, koji je triput osvajao naslov.</p>
<p> Alijeva nezaboravna pobjeda protiv Georgea Foremana u Kinshasi, u listopadu 1974. godine, odvela ga je do drugog naslova, a kasnije je postao prvi boksač koji se i treći put popeo na svjetski vrh. U rujnu '78. je, kao 36-godišnjak, pobijedio Leona Spinksa. A, Ali je tada bio godinu dana stariji nego Lewis danas. Naravno da su pedantni američki statističari ovdje odmah pronašli analogiju između Lewisa i Alija. U svakom slučaju, jasno je da Lewisu »vrijeme istječe« i da se što prije želi ponovno naći u ringu s Rahmanom. U sličnim je okolnostima Lewis poražen prije šest i pol godina, kada ga je u dvije runde pobijedio Oliver McCall.</p>
<p> Lewisa posebno boli činjenica da se, nakon ovoga poraza, neće moći boriti protiv Mike Tysona, i to u meču koji je procijenjen na 100 milijina dolara.</p>
<p> - Da se Lewis i Rahman ponovno nađu u ringu, uvjeren sam da bi ovoga puta Lewis pobijedio - nokautom.</p>
<p> To je teza Lewisovog trenera Emmanuela Stewarda, koju je prezentirao neposredno nakon meča.</p>
<p> - Bila je to zaista dramatična i nezaboravna borba za naslov. Rahim je imao čvrstu i čistu desnu ruku. Zapravo, Lennox nije načinio nikakvu pogrešku, sjajno se borio, baš onako kako je i predvidio prije meča i zaista nisam primijetio ni jednu pogrešku. Jednostavno, dobio je snažan udarac u bradu i - to je to. Takve se stvare događaju i u tim trenucima borba prestaje. Samo jedan udarac može promijeniti tijek cijele borbe. Lennox nije pretučen. Štoviše, do nokauta je bio bolji i zapravo je bio vrlo blizu pobjedi, ali Rahman ga je zaustavio samo jednim udarcem. Ipak, jedva čekam njihov novi okršaj...</p>
<p> Rahman je nakon meča priznao da je imao ozljedu oka, koju je zadobio praktički na samome startu pete runde, iste one u kojoj je i nokautirao Lewisa.</p>
<p> - Krv mi je kapala preko lijevog oka, zasljepljivala me, tako da neke Lewisove udarce nisam mogao ni vidjeti. Ali, ja sam borac, i to - jednooki borac. Samo sam nastavio udarati po osjećaju. Otprilike sam znao gdje se i kako nalazi i samo sam mlatio... Zbog problema s okom osjetio sam se hendikepiranim i morao sam početi još žešće udarati...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Izborni pobjednik Đukanovićeva koalicija</p>
<p>Đukanovićeva koalicija »Pobjeda je Crne Gore«, morat će se, čini se, udružiti s liberalima /Citiraju se beogradski mediji koji ocjenjuju da su se potvrdile teze o podijeljenosti Crne Gore </p>
<p>PODGORICA, 23. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Prema neslužbenim rezultatima crnogorskih prijevremenih parlamentarnih izbora koje je u ponedjeljak objavilo Republičko izborno povjerenstvo, izborni pobjednik je koalicija »Pobjeda je Crne Gore« predvođena Milom Đukanovićem osvojivši 42,05 posto, odnosno 152.175 glasova. Samo 5000 glasova manje (40,67 posto) dobila je konkurentska koalicija »Zajedno za Jugoslaviju«. Liberali su treći s osvojenih 7,65 posto glasova biračkog tijela koje broji nešto više od 447.000 glasova. Crnogorski birači odazvali su se izborima u vrlo visokom postotku - 80,84 posto. </p>
<p>Potpuno je poražena stranka nekadašnjeg crnogorskog i jugoslavenskog dužnosnika Momira Bulatovića jer sa 2,91 posto glasova nije prešla izborni prag od tri posto. Do nogu su poraženi također JUL-ovci i šešeljevci. Prigovora i nepravilnosti na tijek izbora bilo je vrlo malo, oni će biti ponovljeni na tri ili četiri mjesta, a Povjerenstvo će konačne rezultate objaviti u srijedu ili četvrtak. To državno tijelo nije se upuštalo u izračunavanje osvojenih skupštinskih mandata, ali su to učinili stranački čelnici. </p>
<p>Tako je Milo Đukanović, pozdravljajući u ponedjeljak okupljeno članstvo i simpatizere svog DPS-a, zahvalio je na potpori rekavši da je pobjeda uvjerljiva jer je 57 posto mandata (35 mjesta) pripalo snagama koje su dale do znanja da su za demokratsku, nezavisnu i europsku Crnu Goru. »To je velik korak ka nezavisnosti i obnovi crnogorske državnosti«, istaknuo je on. Zahvalio je i njegov izborni partner, čelnik SDP-a Žarko Rakčević i potom su svi zajedno zapjevali »Oj, svijetla majska zoro«. Skup je bio praćen povicima »E viva Monte Negro«. </p>
<p>Koalicija »Zajedno za Jugoslaviju« osvojila je 33 mandata. To je razlog čelniku SNP-a Predragu Bulatoviću da najavi kako se ta projugoslavenska grupacija u društvu s Narodnom i Srpskom narodnom strankom osjeća pobjednicima jer se raspoloženje naroda okrenulo u njihovu korist. Albanskim strankama pripadaju tri mandata od mogućih pet, a liberalima šest mjesta u parlamentu. Najglasnije su slavili prosrpski orijentirani birači, služeći se tradicionalnim mitingaškim folklorom«. </p>
<p> U Podgorici se citiraju beogradski mediji i dužnosnici koji ocjenjuju da su se potvrdile teze o podijeljenosti građana Crne Gore, te da je referendum doveden u pitanje, odnosno da se »separatističke prognoze« nisu ostvarile. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Špijun se poziva na slobodu javnog izražavanja</p>
<p>LONDON, 23. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši britanski obavještajac David Shyler, kome ovih dana treba početi suđenje zbog odavanja državnih tajni, u svojoj će se obrani pozvati na slobodu izražavanja. Ta je sloboda ugrađena u novi zakon o ljudskim pravima koji je Britanija nedavno donijela u skladu s europskim normama. S druge strane, prema postojećem britanskom zakonu o službenim tajnama, za pripadnike tajnih službi je kažnjivo djelo ako bez dozvole otkriju bilo kakve podatke vezane uz državnu sigurnost. </p>
<p>Shyler se ogriješio o zakon o službenim tajnama kada je u drugoj polovini devedesetih javno obznanio kako MI5 vodi dosjee o nekim istaknutim ličnostima, uključujući pojedine ministre, te bivšeg premijera Edwarda Heatha. Također je tvrdio da su propale neke operacije MI5 zbog toga što je ta služba »loše organizirana«. Najjače je, međutim, odjeknula njegova tvrdnja da je posestrima MI5, britanska obavještajna služba MI6 poticala libijske disidente da izvedu atentat na pukovnika Gadafija. Jednom od njih isplaćen je za to velik honorar, a atentat je trebao biti izveden bombom koja je trebala eksplodirati dok se Gadafi vozio u službenoj automobilskoj povorci. No, atentat nije išao po planu pa je poginulo samo nekoliko nedužnih namjernika, tvrdi dalje Shyler. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook nazvao je navode o zavjeri protiv Gadafija »čistom fantazijom«. No Scotland Yard je poveo istragu o tom slučaju. </p>
<p>David Shayler za sebe tvrdi da nije izdajnik, nego domoljub koji želi razotkriti okoštalost i neefikasnost tajnih službi. Bježeći pred britanskim zakonom, on je tri godine proveo u izgnanstvu u Francuskoj. Prošlog se ljeta dobrovoljno vratio u domovinu, spreman da se suoči s britanskom pravdom. Vrijeme do suđenja proveo je, nakon plaćanja jamčevine, na slobodi. Shyler se odlučio vratiti tek kada je u Britaniji donijet novi zakon o ljudskim pravima - na koji se kani pozivati u svojoj obrani. Sudac će stoga morati donijeti važnu odluku, presedan o tome postoji li »urgentna društvene potreba« za ograničavanjem slobode govora. Slučaj bi se mogao razvući i zakomplicirati. Dok služba sigurnosti MI5 ima problema sa Davidom Shylerom, obavještajna služba MI6 muku muči s drugim pobunjenim bivšim agentom Richardom Tomlinsonom. On je tijekom rata u BiH bio neko vrijeme stacioniran i u Bosni. No, nakon svađe sa svojim bivšim poslodavcima nedavno je u Rusiji objavio knjigu o svojim obavještajnim iskustvima. Također se dogodilo da su dvojica tajnih agenta nedavno ostali bez svojih laptopova punih osjetljivih materijala. Jedan je svoj laptop, pijan, ostavio u taksiju, a drugome je laptop bio ukraden u podzemnoj željeznici. Svi ti incidenti naveli su šefove tajnih službi na zaključak da je stres vezan uz tu vrstu posla možda postao prevelik za neke agente. Stoga je donijeta odluka da moguće neuroze agenata treba otkrivati na vrijeme. Krajem prošle godine najavljeno je uvođenje psihometrijskih tekstova, kako bi se unaprijed otkrili pojedinci s »negativnim karakternim crtama«, odnosno osobe koje bi mogle kompromitirati britanske tajne službe. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Havel želi svog čovjeka u Washingtonu </p>
<p>Predsjednik Vaclav Havel već nekoliko mjeseci ne potvrđuje šestoricu veleposlanika, koje je predložio ministar vanjskih poslova Jan Kavan</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Češki predsjednik Vaclav Havel, kako mu se bliži kraj drugog (i posljednjeg) predsjedničkog mandata, sve češće dolazi u sukob s čelnim ljudima češke države. Najprije se sukobio s bivšim premijerom (a sadašnjim predsjednikom parlamenta) Vaclavom Klausom, kasnije se sukob proširio i na sadašnjeg predsjednika vlade Miloša Zemana, a od početka ove godine u žestokom je sukobu s ministrom vanjskih poslova Janom Kavanom.</p>
<p> Ono što upada u oči promatračima jest činjenica da je uzrok svih tih sukoba osobna netrpeljivost, što u značajnoj mjeri utječe na češku politiku. Posebno se posljednji sukob s Janom Kavanom, loše odražava na češku vanjsku politiku u situaciji kad je Češka pred ulaskom u Europsku uniju. Sukob između Havela i Kavana eskalirao je prije nepunih mjesec dana, nakon što su dvojica istaknutih čeških stranačkih prvaka uhićena na Kubi pod optužbom da su neovlašteno kontaktirali s kubanskim disidentima. Nakon desetak dana intenzivne diplomatske aktivnosti kubanski predsjednik Fidel Castro »se smilovao« i pustio dvojicu Čeha na slobodu, nakon čega je uslijedila češka deklaracija u UN kojom se Kuba osuđuje zbog nepoštivanja rezolucija o ljudskim pravima. U prvom (Kavanovom) prijedlogu rezolucije kritizira se i SAD što nije dovoljno djelotvorno podržao restrikcije prema Kubi, ali su se tome dijelu tzv. kubanske rezolucije (koju je podnijela Češka) suprotstavili Amerikanci, ali i predsjednik Havel. Na kraju je sporni dio izostavljen iz rezolucije i ona je u UN prihvaćena većinom glasova.</p>
<p> I kad se činilo da je spor Kavan-Havel oko rezolucije uspješno riješen, Havel nije bacio svoje koplje u trnje. On i dalje opstruira Kavana time što već nekoliko mjeseci ne potvrđuje šestoricu veleposlanika, koju mu je predložio Kavan. Predsjednik, koji potpisuje ukaze o imenovanju veleposlanika na temelju prijedloga vlade, odnosno ministarstva vanjskih poslova, nema obavezan rok u kojemu vjerodajnice mora potpisati. Javna je tajna da Havel nema ništa protiv imenovanja te šestorice veleposlanika. Međutim, on čeka prijedlog za veleposlaničko mjesto u SAD-u. Havel je, naime, zainteresiran da to mjesto popuni sadašnji Kavanov zamjenik Martin Palouš, koji se smatra Havelovim čovjekom, no Kavan nije oduševljen tim izborom. Koga će Kavan, odnosno vlada, predložiti za veleposlaničko mjesto u Washingtonu zasad se drži u tajnosti, a Havel imenovanje šestoro veleposlanika prešutno uvjetuje imenovanjem veleposlanika u SAD-u, gdje su uvijek bili ljudi od njegova povjerenja. Zato čeka da mu vlada predloži čovjeka za Washington, a on će onda odmah potpisati sva imenovanja. Dakako, ako bude zadovoljan odabirom. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Europa traži od Crne Gore obnovu razgovora sa Srbijom </p>
<p>Europska komisija traži da buduća crnogorska vlada što prije pokrene razgovore s Beogradom »o redefiniranju njihovih odnosa« / Jugoslavija je »nešto što više ne postoji«, rekao je Đukanović za poljski list »Gazeta Wyborcza«</p>
<p>BRUXELLES/VARŠAVA, 23. travnja</p>
<p> - Europska komisija zatražila je u ponedjeljak da buduća vlada koja će biti osnovana u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora »pokrene što je prije moguće« razgovore s Beogradom »o redefiniranju njihovih odnosa«. Dan nakon crnogorskih parlamentarnih izbora, Europska komisija ocijenila je da je »potrebno formirati što je prije moguće novu vladu«, rekao je Gunnar Wiegand, glasnogovornik povjerenika za vanjske podnose Chrisa Pattena.</p>
<p>Komisija »bi željela da nova vlada pokrene što je prije moguće razgovore s Beogradom o redefiniranju odnosa Crne Gore i Beograda«, rekao je glasnogovornik. On je istaknuo kako je »apsolutno potrebno osigurati stabilnost u regiji«. To se redefiniranje mora odvijati »uz poštivanje demokratskih načela« i »demokratskih odluka«, dodao je Wiegand. On je podsjetio da je Europska komisija tijekom nekoliko mjeseci pozivala vlasti u Podgorici da se suzdrže od bilo kakve »unilateralne odluke«. Izvršno tijelo Europske unije također je pozdravilo činjenicu da su se crnogorski »izbori odvijali sukladno europskim standardima«.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer pozvao je Srbiju i Crnu Goru da trenutačno započnu ozbiljne pregovore o zajedničkoj budućnosti. Šef njemačke diplomacije ustvrdio je da bi »unilateralni koraci bili suprotni tome cilju«.</p>
<p>Istodobno, u razgovoru za poljski dnevnik Gazeta Wyborcza, objevljenom u ponedjeljak, crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je da je »Jugoslavija nešto što više ne postoji«.</p>
<p> »Treba konačno sagledati istinu i to je sve što tražimo od međunarodne zajednice: Jugoslavija ne postoji, to je umjetna tvorevina. Srbija i Crna Gora imaju dvije različite monete, dvije vojske neovisne jedna o drugoj, dvije vanjske politike i dvije carine«, rekao je Đukanović.</p>
<p> »Suprotno onome što misle zapadni političari, status quo na Balkanu ne jamči mir i stabilnost u regiji. Upravo suprotno, on je izvor frustracija i napetosti«, upozorio je crnogorski predsjednik. Zapad, kao i Rusija, oglušuju se na ideju o neovisnosti Crne Gore, strahujući da bi bilo kakvo mijenjanje granica moglo naštetiti stabilnosti na Balkanu te stoga potiču ostanak Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lukovac: Pregovori s Beogradom prije referenduma</p>
<p>U budućoj zajednici država želimo imati čiste račune sa Srbijom, dobre gospodarske odnose i zajedničku brigu o obrani, a voljni smo racionalizirati poslove u vanjskoj politici / Svjesni smo da međunarodna zajednica nikad ne ohrabruje stvaranje novih država dok se za takav projekt ne dobije demokratska potvrda </p>
<p>PODGORICA, 23. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Branko Lukovac ministar je vanjskih poslova u Vladi Crne Gore i nestranačka ličnost.</p>
<p>• Kako komentirate zasad još neslužbene rezultate izbora?</p>
<p>- Ove izbore ne treba tumačiti kao opredjeljivanje za nezavisnost, nego kao izjašnjavanje građana i davanje mandata određenoj političkoj opciji da nastavi s provedbom svog programa. Bilo bi nam draže, a možda smo i očekivali veću prednost od one koju smo dobili. To je posljedica pretjeranom vjerovanju ispitivanjima javnog mnijenja, naročito onima koji su napravili stranci, što nas je navelo na veća očekivanja. Naš je prioritet sada da sa Srbijom vodimo razgovore i da se dogovorimo o zajednici suverenih država. Ako bi to bio rezultat pregovora, onda znači da bi i referendum okupio velik broj pristaša koncepcije osamostaljenja Crne Gore. </p>
<p>• Znači li to da će se poslije izbora nastaviti razgovori s Beogradom?</p>
<p>- Razgovori su već prije najavljeni za razdoblje kad ova vlast stekne legitimitet koji je izgubila raspadom bivše vladajuće koalicije, zbog čega se i išlo na izbore. Dakle, o referendumu se može razgovarati u svjetlu predstojećeg dijaloga sa Srbijom. Dobili smo izbornu podršku građana da sa Srbijom gradimo nove odnose temeljene na nezavisnosti i međunarodnom subjektivitetu Crne Gore. </p>
<p>• Imate li zamjerki na stavove međunarodne zajednice koja je bila oprezna u potpori namjerama predsjednika Mile Đukanovića?</p>
<p>- Međunarodna zajednica izrazila je prednost ponudi Beograda u odnosu na opredjeljenje Podgorice, i mi smo svjesni da ona nikad ne ohrabruje stvaranje novih država dok se za takav projekt ne dobije demokratska potvrda. Svijet ima mnogo razloga za zabrinutost ako ima u vidu način kako su se stvarale države na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, Crna Gora sačuvala je mir i stabilnost, multietničku harmoniju i toleranciju i bila je saveznik međunarodne zajednice u rušenju bivšeg režima u Beogradu i kao takva pokazala da može biti pozitivan činilac. Regionalna stabilnost može se postići jedino stvaranjem unutrašnje stabilnosti svake države i nema razloga da Crna Gora bude nečiji talac ili da joj se osporava da bude ravnopravna s ostalim državama u regiji. </p>
<p>• Beograd vam zamjera što vas u eventualnu buduću zajednicu država vode samo interesi. </p>
<p>- To je točno, mi želimo imati čiste odnose i čiste račune sa Srbijom, dobre gospodarske odnose, zajedničku brigu o sigurnosti i obrani koja je ionako uvjetovana europskim sustavom i suradnjom. Također smo voljni racionalizirati poslove u vanjskoj politici, a sve te mogućnosti i prava da ostvari svoje interese nudimo i Srbiji. </p>
<p>• Hoće li biti poslijeizbornog koaliranja u crnogorskoj Skupštini?</p>
<p>- Prije nego što se okrenemo pregovorima sa Srbijom, morat ćemo se međusobno usuglasiti. To znači da liberali ne moraju nužno, kako se to stalno spominje, ući u vladu. Možemo formirati i manjinsku vladu, ali je bitno da ona ima potporu u parlamentu. To bi moglo biti važno u slučaju da se liberali ne slože s načinom i ritmom realizacije procesa osamostaljenja odnosno referenduma budući da se oni protive bilo kakvim pregovorima s Beogradom. </p>
<p>• Ima raznih pretpostavki oko zakonske regulative raspisivanja referenduma. Koja je točna?</p>
<p>- Postoje dvije mogućnosti raspisivanja referenduma i one se u suprotnom taboru namjerno miješaju. Jedan je način da odlučuju zastupnici gdje je potrebna dvotrećinska većina, a drugi da se ide na plebiscit gdje je najvažnija odluka natpolovične većine građana. Za drugu opciju dovoljno je da predsjednik države zatraži od parlamenta suglasnost za raspisivanje referenduma. U tom slučaju dovoljno je imati natpolovičnu većinu zastupničkih glasova, koju nova vlast i ima. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Miller: Znamo za Pašalićeve dolaske u BiH i Jelavićeve u Zagreb </p>
<p>SARAJEVO, 23. travnja </p>
<p> - Dijalog između predstavnika HDZ-a u Bosni i Hercegovini i zakonitih vlasti u zemlji, odnosno međunarodne zajednice, moguć je i potreban, ali u tome nema mjesta za one koji su odlučili sudjelovati u projektu uspostave trećeg entiteta, izjavio je u ponedjeljak američki veleposlanik u BiH Thomas Miller. U razgovoru s novinarima u Sarajevu Miller je istaknuo da unutar međunarodne zajednice postoji potpuno jedinstvo glede načina rješavanja krize koju su proizveli »radikalni elementi iz vodstva HDZ-a«. Prema njegovim riječima, taktika HDZ-a u biti se svela na pokušaj izazivanja nasilja čime bi se dao novi zamah politici te stranke, a u to se ubrajaju pokušaji zastrašivanja i ucjena.</p>
<p> »Takvi postupci izašli su izvan okvira Daytonskog sporazuma i najoštrije ih osuđujemo«, istaknuo je američki diplomat objasnivši kako je to ujedno poruka koju donosi iz Washingtona gdje je bio na konzultacijama u State Departmentu.</p>
<p> Miller je kazao da se vodstvo HDZ-a samo odlučilo na izolaciju istupanjem iz tijela vlasti, čime je i nanesena šteta onom dijelu hrvatskog naroda u BiH koji se odlučio glasovati za tu stranku. »Ako HDZ uistinu želi učiniti nešto za Hrvate u BiH, onda mora sudjelovati u političkom procesu.« Netočne su i tvrdnje nekih predstavnika HDZ-a da ta stranka već pregovara s Uredom visokog predstavnika (OHR) ili održava kontake s predstavnicima vlasti Republike Srpske.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje jesu li ipak mogući razgovori između međunarodne zajednice i HDZ-a kako bi se pronašlo rješenje krize, američki je veleposlanik rekao da je dijalog svakako moguć, ali da to neće biti nikakvi pregovori. »Osobno bih radije vidio takav dijalog između vlasti u BiH i onih predstavnika HDZ-a koji se nisu eksponirali kao lideri trećeg entiteta«, naglasio je Miller.</p>
<p> Poruka je američkog veleposlanika da bi se sudionici sadašnje krize iz reda HDZ-a trebali dobro zamisliti i nad činjenicom da do jučer nedodorljivi Slobodan Milošević danas sjedi u zatvoru i čeka suđenje zbog gospodarskog kriminala. Miller očekuje da će aktivnosti HDZ-a biti jasnije nakon što se završi provjera poslovanja Hercegovačke banke. Upozorio je da će za taj posao trebati vremena jer je dio dokumenata uništen ili nestao. </p>
<p> Američki diplomat također je potvrdio da je međunarodna zajednica svjesna bliskih veza između HDZ-a u BiH i Hrvatskoj: »Znamo za njihove kontakte, dolaske Ivića Pašalića u BiH i Jelavićeve boravke u Hrvatskoj. Naša je pretpostavka da postoji bliska koordinacija između HDZ-a u Hrvatskoj i BiH«. No, ohrabrujuće je stajalište vlade u Zagrebu koja je pokazala da ne podupire postupke HDZ-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Karadžić ide svaka tri dana čamcem u Srbiju</p>
<p>Bivši lider bosanskih Srba kod motela »Plaža« nedaleko Janje prebacuje se u Srbiju, poput brojnih drugih ilegalaca koji na tom mjestu preko Drine pod okriljem noći prelaze granicu</p>
<p>MOSTAR, 23. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Petnaest osoba javno optuženih za ratne zločine još uvijek se nalaze na slobodi u Republici Srpskoj. Najnovije informacije o Radovanu Karadžiću, koje u ponedjeljak prenosi dio sarajevskog tiska pozivajući se pritom na neimenovane izvore iz Bijeljine i neke zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, zapravo potvrđuju da se on nalazi na potezu od Trebinja do Bijeljine, ali i da »svaka tri dana prelazi čamcem u Srbiju, a da nije uhićen«. </p>
<p>Bivši lider bosanskih Srba navodno je ranije redovno išao u Srbiju i Crnu Goru, prolazeći pored raznih kontrolnih točaka SFOR-a na legalnim prijelazima, ali u posljednje tri godine ne prelazi legalnu granicu, već to radi na ilegalnim prijelazima, čamcem se prebacujući preko Drine.</p>
<p>Motel »Plaža« nedaleko od Janje odnosno Zvornika, mjesto je u kojem su tijekom rata boravili Karadžićevi specijalci, a i danas je ograđeno bodljikavom žicom i motelu pristup imaju samo odabrani. Javna je tajna da je to područje, gdje postoji i ilegalni prijelaz preko Drine, sve ove godine bilo mjesto koje su vojne i policijske postrojbe Republike Srpske najbolje čuvale. Navodno se Karadžić i sada povremeno odmara u »Plaži« te otuda prebacuje u Srbiju, poput brojnih drugih ilegalaca koji na tom mjestu preko Drine pod okriljem noći prelaze granicu.</p>
<p>Taj ilegalni prijelaz kod motela »Plaža«, tvrde bolji poznavatelji ovdašnjih prilika, najsigurniji je prijelaz za sve što je nelegalno i zabranjeno na Balkanu, pa i za same ratne zločince.</p>
<p> Tako se taj prijelaz preko Drine kod Janje najčešće koristi, zapravo predstavlja glavni ilegalni prijelaz za ulazak brojnih stranih državljanki u Bosnu i Hercegovinu, koje se kasnije koriste kao »bijelo roblje«, a to je i put šverca drogom i oružjem. U takvim okolnostima, ne čudi da je Karadžić izabrao to područje za povremeno boravište. Uza sve, riječ je o teritoriju koji kontroliraju ruski vojnici SFOR-a, koji su, između ostalog, tvrde očevici, za vrijeme ratnih sukoba i srpske paljevine muslimanskih kuća u Janji pozdravljali s tri prsta, a danas zatvaraju oči pred svime što se događa na ilegalnom prijelazu kod (Karadžićeva?) motela »Plaža«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Karadžićevo uhićenje prioritet za američku vladu</p>
<p>SARAJEVO, 23. travnja</p>
<p> - Uhićenje Radovana Karadžića za sadašnju američku administraciju podjednako je važno kao i za prethodnu, i ona će insistirati na privođenju pravdi nekadašnjeg vođe bosanskih Srba, izjavio je u ponedjeljak američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Thomas Miller. »Ovo za nas znači više od pravde. To je za nas pitanje ukupnog viđenja stvari na području Republike Srpske«, kazao je Miller novinarima u Sarajevu.</p>
<p>Sama činjenica da je Karadžić još uvijek na slobodi znak je njegovim simpatizerima unutar Srpske demokratske stranke (SDS) da mogu nastaviti s dosadašnjim ponašanjem i politikom, istaknuo je američki diplomat. Veleposlanik Miller je upozorio da SDS i dalje smatra kako može neograničeno raspolagati fondovima javnih poduzeća, posebice u istočnom dijelu srpskog entiteta, iz čega ta stranka zapravo crpi svoju moć. »Za njih (SDS) ta poduzeća su i dalje stranačke krave muzare«, rekao je Miller. »Sa stajališta vlade Sjedinjenih Država, tvrdnje da je SDS sada drugačija stranka nego prije, samo su propaganda. To će biti tako sve dok je Radovan Karadžić član te stranke, dok se njeni članovi čak i oružjem suprotstavljaju povratku izbjeglica, i dok se ona protivi poštenoj privatizaciji i gospodarskim reformama«, izjavio je Miller.</p>
<p>Američki je veleposlanik kazao kako je za službeni Washington i dalje problematična veza između premijera Republike Srpske Mladena Ivanića i SDS-a. »Mi znamo da je on u iznimno teškoj situaciji. On u nekim stvarima jest postigao uspjehe u prvih 100 dana mandata, no u nekima nas je i razočarao«, kazao je američki veleposlanik. Aktualnoj vladi srpskog entiteta on je zamjerio jer nije učinila dovoljno kako bi potaknula povratak izbjeglica, a kasni i očekivani program privatizacije. Posebnu zamjerku američka vlada ima i zbog činjenice da Banja Luka još nije počela na očekivani način surađivati s Međunarodnim sudom za ratne zločine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Skup u Quebecu najavio »stoljeće Amerike«</p>
<p>Jedina prepreka ambicioznom sveameričkom planu objavljenom na trodnevnom sastanku proteklog vikenda u Quebecu je nesrazmjer između bogate Sjeverne Amerike, sa SAD-om kao vodećom svjetskom ekonomijom, i siromašne Latinske Amerike</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Stvaranje slobodne trgovinske zone između Sjeverne, Srednje i Južne Amerike i to do početka 2005. godine, glavni je cilj zacrtan u Deklaraciji Sveameričkog trodnevnoga summita proteklog vikenda u Quebecu. Dakako, slobodna trgovinska američka zona (FTAA) od Arktika do Argentine počivat će na već standardnim načelima demokracije i poštivanja ljudskih prava, na kojima je posebno insistirao domaćin skupa kanadski premijer Jean Chretien. </p>
<p>Završnu deklaraciju jednoglasno su prihvatili svi sudionici - 33 šefa država odnosno vlada, uključujući i predsjednika Venezuele Huga Chaveza koji se osobito protivio nekim odredbama dokumenta iz Quebeca. Američki su lideri, dakako bez Fidela Castra, koji na skup nije ni pozvan, odlučili 21. stoljeće »učiniti stoljećem Amerika«, obvezujući svoje ministre da do početka 2005. završe sve pregovore kako bi tijekom te godine, najkasnije do prosinca, zaživjelo jedinstveno američko tržište koje će povezati 800 milijuna Amerikanaca. </p>
<p>Jedina prepreka u tom ambicioznom sveameričkom planu jest nesrazmjer između bogate Sjeverne Amerike, sa SAD-om kao vodećom svjetskom ekonomijom, i siromašne Latinske Amerike. Mnogi se u Brazilu, Peruu, Kolumbiji ... pribojavaju da će buduća »sveamerička globalizacija« samo produbiti jaz između ekonomskog outputa koji na godinu proizvedu Sjedinjene Države (BDP per capita iznosi gotovo 28.000 dolara) ili Argentine, primjerice, s oko 8000 dolara po glavi stanovnika. U Meksiku je čitav niz tvornica automobila, čiji su vlasnici državljani SAD-a. Javna je tajna da se u procesu proizvodnje koristi jeftina meksička radna snaga, a da se ti ili drugi proizvodi s etiketom »proizvedeno u SAD-u« kasnije po visokim cijenama plasiraju od Meksika do Čilea. Osim toga, zbog praktički nepostojećih ekoloških standarda, SAD-u je znatno povoljnije otvarati tvorničke pogone po susjednim zemljama siromašnoga Juga. Upravo zbog pritiska eko-lobija, posljednjih je desetljeća po Sjevernoj Americi zatvoren nemali broj industrijskih pogona ili termoelektrana po Pennsylvaniji, Ohiju ...</p>
<p>»Novac, čista industrija, zdrav okoliš Sjeveru, a sirotinja, i pad životnoga standarda Jugu« jedan je od mogućih scenarija tržišnoga integriranja Zapadne hemisfere na koji su protekloga vikenda u srcu kanadske frankofonske zajednice upozoravali brojni prosvjednici. Da bi se zaštitili od takvih spekulacija, svaki od 33 lidera vlastoručno je potpisao i točku Deklaracije u kojoj se posebno zalažu da do 2015. na području obiju Amerika »prepolove broj ekstremno siromašnih«. George Bush je, štoviše, svoj potpis potkrijepio i konkretnim paketom pomoći Kolumbiji i drugim andskim zemljama, teškim 880 milijuna dolara. Kolumbija je naime najbolji primjer da siromaštvo ide ruku pod ruku s ratnim sukobima, odnosno nadmetanjima narko-kartela te je Bushova gesta samo nastavak pomoći od 1,3 milijardu dolara koje je prošle godine predsjednik Bill Clinton osigurao Bogoti u borbi protiv droge. </p>
<p>Svjesni, međutim, da takvi kratkoročni paketi pomoći ne rješavaju dugoročno ekonomsku zaostalost, Chretien i Bush založili su se za usklađivanje radnih i ekoloških standarda u sveameričkoj regiji. Hoće li to (i dokad) ostati samo mrtvo slovo na papiru Deklaracije iz Quebeca? Činjenica je da je Bush, uz pomoć demokratskoga kongresnika Sandera Levina, doduše, izbio argumente protivnicima američke globalizacije. Povrh toga, Bushov glas u Quebecu za ujednačavanje radnih uvjeta, u izravnoj je suprotnosti sa stajalištem njegove Republikanske stranke, i zatekao je mnoge iz američkog poslovnoga svijeta, uz čiju pomoć je i došao u Bijelu kuću u studenome prošle godine. U naknadnoj izjavi za javnost Bush je isticao da je iznio svoje vlastite ideje, te da uči od onih koje zanima konstruktivni dijalog. Iako je teško reći da se Bush okreće demokratskoj poziciji prema Latinskoj Americi, istina je da već mjesecima nastoji Latinsku Ameriku staviti na vrh svojih vanjskopolitičkih prioriteta.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Čečenski otmičari oslobodili taoce i predali se ministru policije </p>
<p>ANKARA, 23. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon punih 12 sati teške neizvjesnosti uslijedio je miran rasplet drame oko 200 gostiju prestižnog istanbulskog hotela Swiss. Njih je kao taoce od nedjelje u 23.20 sati do ponedjeljka u podne držalo 13 naoružanih otmičara koji podupiru čečenske pobunjenike. Svi gosti hotela, većinom Nijemci i osoblje neozlijeđeni su oslobođeni, nakon razgovora otmičara i turskog ministra unutrašnjih poslova Saadettina Tantana, s kojim su otmičari željeli jedino razgovarati.</p>
<p> Otmičari su svoju dobro planiranu akciju započeli neposredno uoči turskog nacionalnog praznika Dana mladosti i cvijeća. Kad je budnost čuvara hotela bila najmanja dovezli su se pred hotel kombijem. S uperenim automatima upali su u predvorje pucajući iznad glava preplašenih gostiju. Nitko od gostiju i osoblja hotela nije ozlijeđen, a taoci su prebačeni u konferencijsku dvoranu na petom katu.</p>
<p> Prema iskazima očevidaca koji su uspjeli pobjeći sporednim stubištem, otmičari su se predstavili kao čečenski rodoljubi. Poručili su da na taj način prosvjeduju protiv ruske okupacije Čečenije i stradanja čečenskog pučanstva. Nisu podnijeli nikakve posebne zahtjeve za oslobađanje talaca. Prije nego što su se predali, otmičari su rekli da žale zbog svog postupka, no, tvrde, to je bio jedini način da se turska i međunarodna javnost upoznaju s »istinom o stradanju i patnjama njihovih čečenskih sunarodnjaka«.</p>
<p>Tu je, dosad, najveću skupinu otmičara u Turskoj predvodio Ahmet Topcan. Riječ je o bratu Muhameda Topcana koji je s nekoliko Čečena 1995. sudjelovao u otmici turskog crnomorskog trajekta. I ta drama okončana je, nakon četiri dana, bez prolijevanja krvi.</p>
<p>Vlada turskog premijera Bülenta Ecevita izrazila je u ponedjeljak duboko žaljenje zbog akcije otmičara u hotelu Swiss.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nijemci u panici zbog useljavanja stranaca</p>
<p>Strah od poremećaja tržišta radne snage zbog proširenja EU-a, osobito u istočnim dijelovima Njemačke gdje je nezaposlenost oko 20 posto, ne jenjava</p>
<p>BERLIN, 23. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zastrašivanje Nijemaca negativnim posljedicama proširenja Europske unije na Istok (uz strah od ilegalnih useljavanja) ovih dana eskalira. Primjerice, u ponedjeljak je 12 milijuna čitatelja tabloida Bild dobilo dnevnu injekciju straha od proširenja EU-a iz naslova preko cijele stranice: »Šest milijuna useljenika zbog proširenja Europske unije na istok«.</p>
<p>Mediji i političari komentiraju najnovije istraživanje münchenskog instituta IZA koji se bavi istraživanjima budućnosti rada. U jednom televizijskom intervju, njemački kancelar Gerhard Schröder je ustvrdio da, po njegovom mišljenju, još uvijek nije jasno koliko će ljudi s Istoka doći. Schröder je prije mjesec dana, polazeći od straha javnosti i predviđanja stručnjaka, predložio da se za sedam godina zabrani slobodno kretanje radne snage iz Poljske, Češke i Mađarske i drugih budućih članica, na tržište rada EU-a. </p>
<p>Na istoj crti je bio i kompromisni prijedlog povjerenika EU-a za proširenje Güntera Verheugena prema kome bi radnici iz novih članica EU-a imali pravo na radnu dozvolu u starim članicama pet godina nakon ulaska njihove države u Uniju. Verheugen je tom prigodom rekao da neće doći do ozbiljnog poremećaja tržišta radne snage. On je rekao da se može očekivati da 200 tisuća radnika iz prvih priključenih članica potraži posao u Njemačkoj i Austriji.</p>
<p>Strah od poremećaja tržišta radne snage, osobito u istočnim dijelovima Njemačke gdje je nezaposlenost oko 20 posto, ne jenjava. Službeni Berlin upravo tim strahovima opravdava svoje prijedloge Varšavi, Pragu i drugim kandidatima, o što dužim prijelaznim rokovima kako bi se strah razvodnio. </p>
<p>Kritičari studija poput IZA-ove zamjeraju njihovim autorima da u svojim istraživanja polaze od aktualnih podataka o gospodarstvu i tržištu rada, a ne uzimaju u obzir uspjehe ekonomskih reformi koje EU od tih država traži. Kad se oni ispuste, kažu kritičari, mora se doći do rezultata koji u Njemačkoj izazivaju masovnu paniku.Neki najave dolaska šest milijuna ljudi na njemačko tržište rada smatraju »neodgovornim i zaglupljujućim«, jer je u njemačkoj javnost posvemašnje nepovjerenje puno proširenje EU-a. U jednom novinskom komentaru se zabrinuto primjećuje da bi veliki projekt proširenja EU-a ( koji Njemačkoj i cijeloj Europi donosi u prvom redu velike koristi) mogli uništiti »sitničari i egoisti« koji šire horor verzije o strancima koji će nahrupiti u Njemačku.</p>
<p>Njemački strah od doseljavanja pojačava i sadašnji priljev ilegalnih useljenika iz Iraka, Afrike i Kine. Predsjednik njemačke Savezne tajne službe (BND) August Henning, izrazio je u jednom intervju zabrinutost zbog velikog broja stranaca koje se ilegalno dovodi u Njemačku. On je kazao da bande organiziranih kriminalaca za prebacivanje u Njemačku čamcima zahtijevaju 4000 do 5000 dolara, a za prebacivanja zrakoplovom uključujući i krivotvorene putovnice i zahtjev za azil, od 10.000 do 50.000 dolara. Svake godine u Njemačku ilegalno uđe oko 150.000 ljudi.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Sveučilišna bolnica, ili tko se opet igra milijunima</p>
<p>Novinarka Vjesnika Tamara Indik već je na početku vođenja investicije ustanovila nestručno vođenje te investicije, na što je upozorila u svojem članku »Igre sa milijunima i što bi još pitao svaki laik«, u polemici sa tehničkim direktorom bolnice u izgradnji (Vjesnik, 5. rujna 1984.) Ona je jedini novinar od onda do danas, koja se je usudila pisati o stvarnom nestručnom vođenju te investicije, što se i danas nastavlja. </p>
<p>Novinarka je upozorila da je već u samom startu izvedena manipulacija, jer se počelo graditi objekt koji je za 77 posto, ili 100.000 četv. metara bio veći od planiranog. Dana se investicija nalazi u sličnoj situaciji. </p>
<p>Kao prvo, još se i danas ne zna službeno koliko je velika bolnica, a odgovorne osobe daju podatke, koji se razlikuju u desecima tisuća četvornih metara.</p>
<p>Od raspisa za drugi samodoprinos do danas stalno se manipulira s podacima o bolnici, kako o standardu, odnosno brutto površini i broju kreveta, pa se manipulira i s potrebnim novcem za njeno dovršenje.</p>
<p> Pred gradske izbore 1998. god., »Novozagrebačka udruga« daje izjavu da bolnica nije planirana megalomanski, da je Europski standard 150 m˛ po krevetu, a Sveučilišna bi imala 123 m˛, iako se je već znalo da se gradi bolnica od 230.000 m˛ i 1128 kreveta, što je 200 m˛ po krevetu. Na toj konferenciji bio je g. Igor Pergl (HSLS) koji bi Zagrepčanima trebao objasniti koji stručnjak je načinio tu matematiku, i sa kojom svrhom je iznesena u javnost. Pročelnik za zdravstvo dr. Šoštar, u svojoj zadnjoj izjavi od 9. travnja 2001. daje podatak da je Savjet odlučio izvesti bolnicu sa 800 kreveta, dakle za 180 kreveta manje, nego su se Zagrepčani na referendumu odlučili, i hotel koji bi trebao služiti u komercijalne svrhe grada.</p>
<p> Tko se to i zašto igra bolnicom. Pozivam ih da to objasne Zagrepčanima što je s njihovim osamgodišnjim samodoprinosom. Ako bi se izgradio hotel od 60.000 m˛ brutto površine, dakle veći od Intercontinentala koji ima 56.000 m˛ brutto, za bolnicu bi preostalo 180.000 m˛, što bi po jednom krevetu iznosilo 225 m˛.</p>
<p>Švedska kao najbogatija zemlja u Europi, ima visoki standard od 150 do 190 m˛, brutto po krevetu, Danska 150 m˛, Britanija 100 m˛, a Estonija koja je po standardu nama najbliža 130 m˛ za sveučilišnu, a za opću 100 m˛. Prema tome, vidi se u što se želi ući sa tako visokim standardom sa tako velikom bolnicom.</p>
<p>Može li Hrvatsko zdravstvo pod takvim uvjetima financirati rad bolnice od 800 kreveta, kad su danas naše bolnice sa standardom manjim od 30 m˛ po krevetu u financijskom kolapsu.</p>
<p>Ako analiziramo izjavu dr. Šoštara da je za dovršenje potrebno 500 milijuna DEM dolazimo do još poraznijeg rezultata, jer to je dezinformacija koja dovodi u pitanje normalno dovršenje investicija, te se opravdano postavlja pitanje u koju svrhu se to radi. Ta je svota upola manja od stvarno potrebne.</p>
<p>Komisije na razini Grada i Ministarstva zdravlja 1996. god. procijenile su da je za dovršenje potrebno 800 mil DEM, a to uz inflaciju od tri posto u 2001. god. iznosi 927 mil DEM (dr. Hebrang - Obzor 14. prosinca 1996. god.). Kako se investicija može dovršiti samo na ino kreditima, dr. Šoštar izjavljuje da Japanci nude kredit na 25 godina uz 1,8 do 2,5 posto kamata. Uz prosječne kamate od dva posto, tih 927 mil DEM povećava se na 1159 mil DEM. Dr. Šoštar izjavljuje da je namjera da se do svibnja ove godine raspiše natječaj za financiranje i konzalting.</p>
<p>Pitanje je na temelju kojeg će se dokumenta raspisati natječaj za financiranje. Zar na ovih 500 mil DEM, koji ne odgovaraju stvarnim potrebama. Pa to je krajnje neodgovorno vođenje investicije. To sliči na financijsku konstrukciju za drugi samodoprinos, koja je naređena na temelju neistinitih podataka sa veličinom objekta od 135.416 m˛, a ne stvarnih 240.000 m˛, pa se je umjesto dovršenja radova izvelo svega oko 35 posto. Kako se ovdje ne radi o nastavku radova, već o prenamjeni objekta, treba na temelju projektnog programa izraditi novu investicionotehničku dokumentaciju sa točnim troškovnicima, kako bi se dobile današnje cijene radova. Istom onda ekonomisti mogu načiniti financijsku konstrukciju, koja bi dala iznos na koji bi se raspisao natječaj za financiranje.</p>
<p>U svakom slučaju, potrebna svota za dovršenje kreće se oko milijarde DEM. Čitajući na Internetu neke reakcije objavljene u tisku, u svezi dovršenja bolnice, grupa naših Zagrepčana na radu u Stuttgartu i okolici uputila je pismeni zahtjev vijećnicima političkih stranaka HSLS, HSS, SDP, HDZ, DC i ASH da problem bolnice stave na dnevni red zasjedanja skupštine, kako bi se konačno saznala istina o toj investiciji, i kako bi na temelju toga vijećnici, kao predstavnici Zagrepčana, mogli donijeti ispravnu odluku, bez manipuliranja, o završetku izgradnje.</p>
<p>Prema saznanju vijećnici DC-a nisu primili taj zahtjev, a za ostale nije poznato. Negdje je očito zapelo. Gdje i iz kojeg razloga? Isto tako je poznato da su neki vijećnici sadašnjeg a i prošlog saziva bili pismeno upoznati sa tom problematikom, ali nisu imali hrabrosti postaviti to pitanje na zasjedanju Skupštine.</p>
<p>BRANKO VADLJA dipl. ing. građ. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Znaju li u HFP-u čiji je International Hotel Investments i tko stoji iza te grupacije (2)</p>
<p>Poštovani gospodine Aždajić, </p>
<p>iako je besmisleno polemizirati s tragačima za urotama u novinskim tekstovima, navest ću tek, preciznosti radi, kako je nastao tekst o malteškoj Corinthia Group.</p>
<p>Dakle, prije desetak dana otvorene su ponude pristigle na međunarodni natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju na kojem su na prodaju ponuđene dionice 21 turističke tvrtke, na koji se može javiti svatko tko za to ispunjava uvjete.</p>
<p> Ishod natječaja je bio razočaravajući, jer za većinu tvrtki uopće nije bilo ponuda za kupnju - štoviše stigle su samo dvije ponude i nekoliko pisama namjere. Jedina ponuda za kupnju 62,93 posto dionica društva Croatia Cavtat za koje se tražilo najmanje 134,65 milijuna kuna stigla je od malteške Corinthia Group, koja je ponudila 134,85 milijuna kuna. U prikupljanju podataka o ponuditelju služila sam se informacijama s Interneta, odnosno stranicama navedene kompanije. S obzirom da su mi do pristizanja Vašeg pisma bili nepoznati navedeni podaci, nisam kontaktirala Libyan Arab Foreign Investment Company (kao ni bilo kojeg libijskog dužnosnika), da provjerim jesu li suvlasnici Corinthia Group. No, drago mi je da ste Vi sve to saznali i provjerili, te izvijestili javnost o dioničkoj strukturi Corinthia Group. Pružanjem dodatnih informacija o potencijalnom inozemnom investitoru nesumnjivo ste doprinijeli transparentnosti privatizacije turističkih tvrtki u Hrvatskoj. A javnost vam nesumnjivo treba biti zahvalna što ste me onemogućili da je zlonamjerno dezinformiram.</p>
<p>Na koncu, novinari ne odlučuju o tome što će država, kome i pošto prodati. Ako pak iz nekog razloga ne želi nekom nešto prodati, već će za to naći izgovor.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆnovinar Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Osijeku je bilo tisuću mrtvih! </p>
<p>Tko danas od naših političara pa i građana grada Zagreba, tko od uvaženih mirotvoraca i humanista, kako se vole nazivati, hoćer znati da je u Osijeku prilikom opsjedanja grada, poslije sravnjavanja Vukovara, poginulo tisuću ljudi, vojnika, civila, žena i djece.Tko bi još o tome razmišljao kada svakog dana gledamo ili čitamo da se eshumiraju grobovi u konjima bi se trebale naći žrtve nehrvatske narodnosti...</p>
<p>Na ovakva razmišljanja može djelovati na gledatelja tv-emisije Sjećanja na Domovinski rat - Bestrzajni 82 od 16. travnja .2001. Iz razgovora sa sudionicima tih zbivanja može se saznati kako su dva bestrzajna topa uništavali tenkove i borna kola koja su nadirala u predgrađe Osijeka, ali su bili zaustavljeni baš od ta dva topa. No, za vrijeme opsade pripadnici tzv. JNA gađali su topovima proizvodne organizacije (da ljudi ostanu bez posla), bolnicu i razne dijelove grada da bi sijale smrt. Tisuću ljudi je platilo tu agresiju. Da je Osijek popustio san o Velikoj Srbiji bio bi priilčno ostvarljiv.</p>
<p>A koliko je za vrijeme Domovinskog rata bio tako sravljeno sa zemljom sela i mjesta, a mnogi ljudi poubijani, zakopani u zajedničke grobnice ili pobacano u bunare! Koliko bi trebalo snimiti tv-emisija, kao što je ova snimljena u Osijeku, da strašna rušenja i ubijanju postanu dokument jednog vremena. drugo da ti događaji ne isčeznu iz kolektivnog sjećanja napadnutog naroda, koji je branio svoju kuću, okućnicu, susjedovu zgradu, svoje selo, svoj dom i domovinu.</p>
<p>Koliko su djece ubijano u Slavonskom Brodu bombama iz neprijateljskih zrakoplova. Više od jednog školskog razreda. Što reći o Ćelijama, Kijevu i nažalost, mnoštvu drugih sela i naselja, koja su uništena a ljudi poubijani.</p>
<p>Amerikance koji su prisilno sletjeli nakon špijuniranja kineskog prostora, na jedan otok, i čija je posada nakon nekoliko dana pregovora i natezanja bila puštena svojim kućama, dočekalo je kao heroje 10.000 ljudi. S američkim zastavama. Možda u tome ima i neke pouke i za nas!</p>
<p>K. OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Odnesen dnevni utržak »Tiska«</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak oko 15 sati u Zagrebu je, na križanju Vukovarske i Miramarske, opljačkan je automobil koji je prevozio dnevni utržak »Tiska«. </p>
<p>Kako smo doznali od očevidaca na mjestu događaja, »opel corsa«, kojim su zaštitari tvrtke »Vjesnik usluge« prevozili torbu s novcem u obližnji ZAP, zaustavio se na semaforu u Miramarskoj, kad je stražnjem djelu auta u kojem se nalazilo troje zaštitara, prišao muškarac u smeđoj kožnoj jakni, visok oko 185 centimetara, starosti između 35 i 40 godina. On je, prema riječima očevica koji je iz svog automobila vidio čitav događaj, otvorio prtljažnik i nakon što je izvadio torbu stavio ju je u plastičnu kutiju motora koji je stajao iza vozila. Motorist je pobjegao na crno-zelenom kroseru prema središtu grada, a prvi razbojnik je nestao prema obližnjim zgradama u Vukovarskoj. Za njim su potrčali jedan zaštitar i očevidac razbojsva, međutim nisu ga uspjeli uloviti. Razbojnicima su ispale dvije kožne torbice s novcem ali je tu bio samo manji dio plijena. </p>
<p>Policija obavlja očevid a još nismo mogli saznati o kojoj količini novca je riječ.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Šestooptuženi nije došao, odgođeno o aferi »Tisak«</p>
<p>Bivša predsjednica Hrvatske poštanske banke Ljerka Ercegović dovedena je iz pritovora, ali će zbog odgode rasprave svjedočiti tek 2. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Zbog nedolaska šestooptuženog Ivana Majića, koji se ispričao bolešću, na zagrebačkom je Općinskom sudu odgođena sudska rasprava Miroslavu Kutli i dvanaestoro suoptuženih u slučaju »Tisak«, koje se tereti da su tu firmu optetili za 47 milijuna kuna.</p>
<p> Na ovoj je raspravi trebala svjedočiti bivša predsjednica Hrvatske poštanske banke Ljerka Ercegović, koja je i dovedena u sudnicu ruku svezanih u lisičine. Ona se, naime, nalazi u pritvoru zbog sumnje u gospodarski kriminal, odnosno zloupotreb gospodarskih ovlasti na štetu Hrvatske poštanske banke. Budući da rasprave nije bilo, njeno se svjedočenje očekuje na idućoj raspravi, 2. svibnja. Za vrijeme jednosatne stanke u Općinski je sud prispjela medicinska dokumentacija za šestooptuženog Ivana Majića iz KBC »Dubrava«, pa je liječnik sudski vještak Dušan Zečević proveo vještačenje. Kako je rekao, iz dokumentacije proizlazi da je Majić prije dvije godine bio na operaciji zbog bolova u križima, te da i danas boluje od akutne križobolje. Kako je rekao vještak, Ivan Majić je odbio predloženi oporavak i liječenje u bolnici.</p>
<p> - Iz ove se dokumentacije ne može jasno zaključiti kakvo je Majićevo zdravstveno stanje, jer bolnički liječnik nije postavio nikakvu dijagnozu, nego je Majiću preporučio mirovanje i uzimanje lijekova protiv bolova. Iz toga ne proizlazi da je Majić nepokretan, nego se jasno vidi da postoje bolovi, ali se ne zna koliko su oni jaki i u kojoj mjeri Majić boluje od njih, rekao je vještak Dušan Zečević.</p>
<p> Sutkinja Ksenija Gržin naložila je Majićevu odvjetniku Kasapoviću da sud i nadalje izvještava o zdravstvenom stanju svog branjenika. Iduća će se rasprava održati 2. svibnja, a na nju će, osim Ljerke Ercegović, biti pozvan i Dubravko Bijač, bivši voditelj pravne službe »Tiska«.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tko je svjedoku htio »prišiti« suučesništvo u ubojstvima, ako ne svjedoči protiv »ZG mafije«</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Postavljanjem dopunskih pitanja suca, tužiteljstva i branitelja zaštićenom svjedoku broj jedan u ponedjeljak je u sudnici remetinečkog Okružnog zatvora nastavljeno suđenje tzv. »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Prvo sučevo pitanje upućeno svjedoku odnosilo se na navodne traženje odvjetnice Jasne Novak (braniteljice zaštićenog svjedoka u trenutku kada je odlučio svjedočiti protiv »zločinačke organizacije«) da potpiše izjavu kako su ga u lepoglavskom zatvoru posjećivali policajci koji su mu pripjetili kako će mu »prišiti« suučesništvo u nekim ubojstvima ukoliko ne svjedoči protiv »ZG mafije«. Zaštićeni svjedok je naveo kako nije potpisao tu izjavu, napomenuvši kako mu je u početku odvjetnica rekla kako će »biti uz njega do kraja«, te kako ga je nešto kasnije zamolila da joj otkaže punomoć zbog straha od učestalih prijetnji.</p>
<p>»Odvjetnica Novak bila je uplašena i molila me da joj otkažem punomoć, navodeći kako se boji jer ima malu djecu« kazao je svjedok, navevši pritom kako su s njom u kontaktu bili odbjegli Zoran Pripuz i Zoran Petrović-Ivica, a koji su preko nje zatražili od svjedoka da potpiše izjavu o navodnom policijskom maltertiranju.</p>
<p>»Ja nisam ništa potpisivao, jer sam čekao da vidim što će Rajko reći, a on mi je kasnije poručio da se vadim kako znam« nadodao je zatim zaštićeni svjedok.</p>
<p>Pored toga, suca Ratka Šćekića zanimala su svjedokova saznanja o tajnom sastanku Vjeke Sliška i Hrvoja Petrača na zagrebačkom Cvjetnom trgu, kojeg su tada navodno nadgledali specijalci MUP-a. Svjedok je kazao kako o tom sastanku ne zna ništa, a upitan na daljnje pitanje o svojim saznanjima o bivšem načelniku SIS-a Žarku Peši, svjedok je izjavio kako je čuo za njega, no, kako nema izravnih saznanja jer je »jer je čuo svakakvih priča«.</p>
<p>Sudac se dotakao i veza optuženika i Jure Žulja, nekadašnjeg pomoćnika ministra pravosuđa za kaznene mjere i zatvorske ustanove. Na to pitanje je svjedok odgovorio kazavši kako pouzdano zna da je Žulj bio »njihov čovjek«, stoga što mu se Damir Džeba pohvalio kako ga je Žulj jedanput »izvukao« iz zatvorskog odjela za izolaciju. Tu svoju tvrdnju potkrijepio je i navodom kako ga je Žulj jednom prilikom trebao posjetiti u u Lepoglavi, što mu je kazao pravosudni policajac zadužen za svjedokovo čuvanje dok ga je vodio iz zavora u tadašnje sjedište Kriminalističke policije u Đorđićevoj ulici. Upitan, pak, tko je angažirao Žulja, svjedok je kazao kako je bivši pomoćnik ministra bio Pripuzova i Jelavićeva veza.</p>
<p>Nakon iscrpnog dopunskog ispitivanja u ponedjeljak prvi zaštićeni svjedok u hrvatskom pravosuđu završio je sa svojim svjedočenjem. Suđenje se nastavlja u utorak, kada bi trebali biti saslušani novi svjedoci.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za ubojstvo »svjesno i voljno« - 12 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 23. travnja</p>
<p> - Za ubojstvo sumještanina Vladimira Velkija (46) koje se dogodilo na Badnjak prošle godine, Stjepan Lučić-Lučo (40) iz Bilja nepravomoćnom je presudom velikog vijeća Županijskog suda u Osijeku osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, do ubojstva je došlo u ugostiteljskom objektu »Centar« u Bilju gdje je Velki častio sumještane jer nekoliko dana ranije postao djed. U jednom je trenutku Lučić prišao Velkiju, te počao vikati na njega. Razlog je bio pogibija Lučićeva brata u vrijeme Domovinskog rata kada je Velki bio zapovjednik obrane Bilja. Nakon nekoliko minuta žustre rasprave, Lučić je izišao iz lokala. Međutim, ubrzo se vratio sa pištoljem u ruci. Repetirao ga je, te je uperivši ga u Velkija vikao kako će ga ubiti.</p>
<p> Prvi je hitac ispalio iznad Velijeve glave, a zatim mu je prišao, prislonio mu pištolj na vrat iza desnog uha. Vukao ga je s uperenim pištoljem u vrat po lokalu, a potom i zapucao. Pogođen u vrat, Velki je davao znakove života pa su ga dva očevica ovoga stravičnog događaja smjestili u automobil i povezli prema osječkoj Kliničkoj bolnici. No, Velki je na putu do bolnice preminuo. Lučić je, nakon pucnjave sjeo u automobil i pobjegao. Dva dana kasnije, u pratnji svoga odvjetnika Nediljka Rešetara predao se policiji nakon čega je pritvoren u osječki Okružni zatvor. Tada je izjavio kako nije bio u bijegu, već da je »zbog svega bio u šoku pa je izgubio orijentaciju«. »Kobnoga prijepodneva došao sam sa prijateljima u "Centar" nakon što smo cijelu noć prije proveli po drugim kafićima gdje smo popili jako puno alkoholnih pića. No, bili smo dobro raspoloženi, pjevali smo i zabavljali se. Što se tada dogodilo ne znam. Iduće čega se sjećam je to da sam se probudio u napuštenim prostorijama ratom devastiranoga Poljoprivrednog fakulteta na Tenjskoj cesti« - ispričao je prije donošenja presude optuženi Lučić. Prema njegovim riječima, tada je otišao do prve govornice odakle je nazvao prijatelja koji mu je ispričao što se dogodilo. Tada je nazvao svoga odvjetnika u čijoj se pratnji potom predao policiji. »Nikada nisam bio u konfliktu sa Vladom. Bili smo u dobrim odnosima i iskreno mi je žao što se sve dogodilo. Ne znam postoji li uopće riječ isprike koju bi rekao njegovoj obitelji. Svakoga se dana molim da mi Vlado oprosti za to što sam mu učinio jer se iskreno kajem zbog svega« - kroz suze je kazao optuženi Lučić. U obrazloženju presude, sudac Dragan Poljak je ustvrdio kako je nedvojbeno utvrđeno da je Lučić ubojstvo počinio s izravnom namjerom, svjesno i voljno da ubije Velkija, a ne kako je tvrdila obrana da je ubojstvo počinjeno iz nehata. Kao otegotna okolnost uzeta je upornost i okrutnost kod izvršenja počinjenja jer je oštećenog vukao po lokalu, prijetio mu a potom ga i ubio. Stjepanu Lučiću je kao otegotna okolnost u obzir uzeto i to što je 1988.godine već bio osuđen za kazneno djelo ubojstva. S obzirom da je tijekom toga postupka ustanovljeno kako je ubojstvo počinio u prekoračenju nužne obrane, Lučić je tada osuđen na 5 godina zatvora što je i »odležao«. Iako je obrana predložila da se kao olakotne okolnosti uzmu smanjena ubrojivost zbog utjecaja alkohola, sudjelovanje u Domovinskom ratu, te iskreno kajanje, ove okolnosti nisu uzete u obzir. Lučiću se pritvor, koji će mu se uračunati u kaznu zatvora, produljuje do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Racija u klubu »Tvornica« planirana i izvedena prema propisu</p>
<p>Policijska akcija izvedena je nakon brojnih zahtjeva građana u zadnja tri mjeseca , izjavila je glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja / Službeni organi zabilježili su još ranije četiri prekoračenja radnog vremena, četiri kršenja zabrane puštanja glazbe nakon 4 sata ujutro, 62 zapljene droge, jedna drska krađa, jedna tučnjava s teškom ozljedom, te šest krađa automobila </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Racija koja je obavljena u »Tvornici«, u noći na nedjelju bila je planirana i obavljena je po pravilu službe, izjavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja. Ona je također istaknula da napis objavljen u Jutarnjem listu, pod naslovom »Gruba policijska racija u Tvornici « nije objektivan.</p>
<p>Raciji, koja je započela u 2,30 ujutro, tvrdi policija, prethodilo 11 zahtjeva građana u zadnja tri mjeseca, također su zabilježena četiri prekoračenja radnog vremena, četiri kršenja zabrane puštanja glazbe nakon 4 sata ujutro, 62 zaplijene droge, jedna drska krađa, jedna tučnjava s teškom ozlijedom, te šest krađa automobila. </p>
<p>Stanari okolnih zgrada u Šubićevoj i ulici Ljudevita Posavskog potpisali su nedavno peticiju u kojoj traže »uvođenje reda « u Tvornicu, jer im smeta buka i nered koji su povezani s tim mjestom.</p>
<p>Policija je u raciji u kojoj je sudjelovalo 70 policajaca iz više policijskih postaja, privela 11 osoba. Dvije su osobe privedene zbog posjedovanja droge (marihuana i ecstasy), dvoje mlađih od 16 godina privedeno je zato što po obiteljskom zakonu u to doba noći nisu smjeli biti vani bez pratnje odraslih. Ostali su privedeni jer nisu imali osobne iskaznice. </p>
<p>Stanka Saraja, posebno je objasnila fotografiju objavljenu uz tekst u jutarnjem listu, na kojoj se vide dva policajca kako nose djevojku iz Tvornice dok je jedan od njih drži za bradu. Dvadesetgodišnjoj djevojci je pozlilo i policijski službenici su joj pomagali da dođe sebi, iznijevši je na zrak, a kasnije su je policijskim vozilom i odvezli kući, rekla je Saraja.</p>
<p>Inače, stanari i posjetitelji »Tvornice ne slažu se u viđenju ovog događaja. Stanari su pozdravili akciju policije u nadi da će ubuduće u kvartu biti više reda i manje buke i manje šteta na automobilima. </p>
<p>Posjetitelji pak tvrde da je policija postupla preoštro prema »djeci«( od oko 1300 prisutnih većina su bili srednjoškolci) naslanjajući ih na zid i grubo gurajući u policijske »marice«.</p>
<p>Stanar iz susjedstva, koji je želio ostati anoniman pohvalio je raciju i rekao da su »djeca« bila vrlo nekulturna, da se policiji zviždalo i da »su ih počastili brojnim grubim uvredama, pa i pljuvanjem«. </p>
<p>Inače policijska racija je trajala do 3,40 a nakon toga nije dozvoljena daljnja »zabava« iako tvornica ima dozvolu za rad do 4 sata.</p>
<p>Inače ovo je bio prvi policijski ulazak u samu Tvornicu, (prije je policija kontrolirala okolne ulice), a ostaje da se vidi hoće li u budućnosti stanari u susjedstvu biti zadovoljniji ili će mladi Zagrebčani izgubiti jedno mjesto za masovnu urbanu zabavu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ovisnike »častio« heroinom u svom stanu</p>
<p>VARAŽDIN, 23. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u ponedjeljak je završeno suđenje Stipi Križancu (23) iz Varaždina kojeg se tereti za zlouporabu opojnih droga i za tešku krađu. Prema optužnici, Križanac je lani u Varaždinu S. M. i Z. M. u više navrata prodao herion po cijeni od 100 kuna. Zatim je, kaže optužnica, unatrag dvije godine nabavljao opojnu drogu koju je i sam povremeno konzumirao, a nakon što bi nabavio heroin, pozvao je u svoj stan više poznanika na konzumaciju. Svakom od njih pripremio je po jednu »lojnicu« heroina, koju su neki od njih ušmrkavali, a neki ubrizgali, iako je znao da se radi o ovisnicima koji se nalaze na liječničkoj terapiji odvikavanja. Križanca se tereti i da je u njegovom stanu pronađena tableta »dijazepama« koja je također okvalificirana droga i kao takva zabranjena u prometu.</p>
<p>Kao posljednje kazneno djelo Križancu se stavlja na teret da je lani u Novom Marofu zadržao za sebe mobitel Krunoslava Pavrlišaka, čime ga je oštetio za dvije tisuće kuna. </p>
<p>Svjedoci koji se spominju u optužnici tijekom glavne rasprave promijenili su iskaz, tvrdeći da je iskaz koji su dali pred istražnim sucem bio iznuđen. Stoga su u ponedjeljak saslušana trojica kriminalista koja su izjavila da nije bilo utjecaja na svjedoke, niti bilo kakve prisile. Razgovori su jedino bili vođeni s M. M. no samo zato jer je bilo policajac PU varaždinske i protiv njega se vodio stegovni postupak radi nestanka motorole, odnosno UKV veze. Taj je policajac dobio otkaz, a u policiji ne radi nekoliko mjeseci.</p>
<p>U svojim završnim riječima, optužba je tvrdila da su dokazana kaznena djela koje se okrivljenom stavljaju na teret, na naglasila je da su svi ispitani svjedoci »ovisnici koji misle da mogla mijenjati iskaze bez obzira nalaze li se u svojstvu okrivljenih ili svjedoka«., Predloženo je da se okrivljeni proglasi krivim, kazni po zakonu te da i dalje ostane u pritvoru, u kojem se nalazi od 9. studenog 2000.</p>
<p>Obrana je, pak, smatrala da nema dovoljno dokaza kojima bi se utvrdilo da je okrivljeni kriv za djela koja u se stavljaju na teret, a posebno je ukazano na proturješenost iskaza bivšeg policajca. Neprihvatljivo je, smatra obrana, da bi bilo koja osoba, uključujući i okrivljenog«, prilikom prvog posjeta dala policajcu drogu na konzumiranje, posebno imajući uvidu da je policajac bio u odori«. Iskazi svjedoka, kazala je obrana ukazuju na neistinitost.</p>
<p>Križančev odvjetnik zatražio je oslobađajuću presudu, ukidanje pritvorom a ako bi presuda bila osuđujuća, kao olakotne okolnosti naveo je mlađu dob okrivljenog, kao i njegovu nekažnjavanost za takva kaznena djela. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ina će od EBRD-a dobiti 36 milijuna ecua za eko-projekte</p>
<p>Od 1. svibnja Ina će na pedesetak benzinskih postaja širom Hrvatske početi prodavati novo dizelsko gorivo po kvaliteti ravno europskim normama</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Ina će u svibnju s EBRD-om potpisati ugovor o kreditu od 36 milijuna ecua, čime će financirati 17 investicija namijenjenih zaštiti okoliša, izjavio je predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević u ponedjeljak nakon susreta s ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja Božom Kovačevićem.</p>
<p>Najveći će se dio tog novca uložiti u dio riječke rafinerije koja se nalazi usred gradskog predjela Mlaka, a ostatak u drugi dio te rafinerije na Urinju te u sisačku rafineriju i objekte Ina-Naftaplina (primjerice, sanaciju tzv. isplačnih jama). </p>
<p>Dragičević je najavio da će Ina od 1. svibnja na pedesetak benzinskih postaja širom Hrvatske početi prodaju novoga dizelskog goriva koje će po kvaliteti biti ravno europskim normama. Prema njegovim riječima njihov postojeći eurodizel sadrži više sumpora nego što to europske norme dopuštaju, ali je najavio da će i ovaj kredit EBRD-a omogućiti Ini da narednih godina višestruko smanji količinu sumpora u svojim gorivima kako bi ih uskladila s europskim standardima. Zato Ina do 2005. namjerava puno ulagati, ponajviše u svoje sada prilično zastarjele rafinerije, koje su najslabija karika u njezinu proizvodnom lancu. </p>
<p>Ministar Kovačević upozorio je čelnike Ine na veliko ispuštanje sumpornog dioksida i drugih štetnih plinova u atmosferu iz Ininih objekata, ponajprije sisačke rafinerije, te na neriješen problem zbrinjavanja otpada u riječkoj rafineriji. Zato je dobro, kazao je, što će se kredit EBRD-a iskoristiti za ekološke projekte. Napomenuo je da za kontrolu Ininih goriva nije zaduženo njegovo ministarstvo, nego Državni inspektorat, ali je Inine najave usklađivanja kvalitete goriva s europskim normama iskoristio da upozori i ostale tvrtke neka se pripremaju za primjenu strožih normi nakon skore harmonizacije hrvatskih eko propisa s europskima. Inu smo upozorili i na potrebu operativnog plana intervencija u slučaju eko-akcidenata zato što je od 111 lani zabilježenih akcidenata onih vezanih uz izlijevanje Inine nafte bilo čak 37.</p>
<p> Na novinarsko pitanje zašto sve češće pucaju Inine cijevi na naftnim poljima, Dragičević je odgovorio da se ne radi o češćem pucanju, nego o većoj otvorenosti Ine prema javnosti. Osim toga i to, rekao je, pokazuje u kakvom je stanju Inina infrastruktura pa je najavio poseban projekt njihove sanacije. </p>
<p>Čelnici Ministarstva i Ine razgovarali su i o novom načinu zbrinjavanja otpada u iscrpljenim naftnim bušotinama, a istaknuta je i važnost organiziranja javnih rasprava prije početka velikih investicija.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za Uskrs prepolovljen broj gostiju zbog lošeg vremena </p>
<p>Osim po manjku turista ovogodišnji ćemo Uskrs pamtiti i po stranim vojnicima oko Slunja i nadlijetanju helikoptera iznad automobila i začuđenih vozača koji su putovali prema moru </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Prema anketi što ju je na svom terenu provela Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, glavni je razlog manjeg broja uskrsnih posjetitelja - loše vrijeme. Hladnoća, ali i nešto raniji Uskrs nego prošle godine označeni su kao glavni krivci neplanirano lošeg početka sezone i u Istri.</p>
<p>Podsjetimo, tijekom uskrsnih blagdana na području sedam jadranskih županija i grada Zagreba zabilježeno je 53.605 gostiju, koji su ostvarili 184.386 noćenja. Najveći broj je gostiju posjetio Istru (21.641) i Kvarner (17.630). S druge strane, očekivalo se (i najavljivalo) da ćemo u spomenutom vremenskom razdoblju ugostiti barem 100.000 turista. </p>
<p>U usporedbi s prošlom godinom kada su uskrsni praznici »padali« na razdoblje od 21. do 24. travnja, radi se o značajnom manjku gostiju i noćenja. U Istri je, primjerice, zabilježeno 30 posto manje noćenja nego na Uskrs 2000. godine, na Kvarneru 27 posto. Zanimljivo je, međutim, da ovoga puta, barem u Istri, nisu podbacili domaći, već strani turisti. Domaći su gosti ostvarili 4.268 noćenja, što je veći postotak nego prošlog Uskrsa. </p>
<p> »Prema anketi koju smo proveli među turističkim zajednicama našeg područja, glavni je krivac lošijega uskrsnog posjeta loše vrijeme«, rekao je Hrvoje Bilan iz Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. O lijepom vremenu, naravno, najviše ovisi hoće li se turisti iz obližnjih država u većoj ili manjoj mjeri »spustiti« do našeg dijela Jadrana. </p>
<p>No osim evidentnog manjka turista ovogodišnji ćemo Uskrs pamtiti i po nashvatljivim propustima koji, u glavnom slučaju, nemaju veze s turističkom branšom. Naime, zanima nas je li hrvatska strana uopće mogla utjecati (i je li to barem pokušala) da tijekom uskrsnih praznika Slunj i okolicu ne preplave vojnici strane vojske. Sve skupa, imali smo se prilike uvjeriti, rezultiralo je krajnje antipatičnom slikom službenog početka sezone jedne turističke zemlje. Štoviše, imali smo priliku doživjeti nadlijetanje golemoga helikoptera iznad automobila (i začuđenih vozača) koji su putovali prema moru, odnosno stražara pod punom ratnom opremom. Kao da se Hrvatska, netom izašla iz rata, nije dovoljno nagledala ovakvih slika.</p>
<p> Ovo samo dokazuje da Račanove službenike osim povremenih medijskih prepucavanja trajno veže i loša koordinacija. Pretpostavljamo, međutim, da Pave Župan Rusković i Slavko Linić s opisanim slučajem nemaju puno veze.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dodatne turističke promocije u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Vrijeme glavnih europskih turističkih sajmova je iza nas, a Hrvatska turistička zajednica upravo odrađuje svoj 53. ovogodišnji nastup u Bresci. Nakon toga slijedi München (Jagen und Fischen), Manheim (Maimarkt) te po dva sajma u svibnju (Padova i Geneva) i u lipnju (Bologna i London).</p>
<p>Ovih dana, međutim, zbog važnosti tržišta, HTZ ponavlja promidžbene nastupe u Slovačkoj, Poljskoj i Češkoj. Nova je promidžba poželjna i zbog toga što je uskrsni posjet manje-više podbacio, a Hrvatska se dodatno reklamira na tržištima tradicionalno sklonima dolasku na Jadran, odnosno tržištima koja nam ne okreću leđa pojavom, za turizam, neplaniranih situacija. U ponedjeljak Hrvatska se ponovo predstavlja u Varšavi, dva dana kasnije u Pragu i, na kraju, 26. travnja, u Bratislavi. Prezentacije se organiziraju u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima u tim državama, a na svakoj se očekuje petstotinjak najznačajnijih predstavnika tamošnjih putničkih agencija, elektronskih medija i tiskovina.</p>
<p> Otpravnik poslova hrvatskog veleposlanstva u Bratislavi, Davor Vidiš, u razgovoru za slovački list Kormoran rekao je, primjerice, da su turisti iz Slovačke tradicionalno vrlo brojni i dobrodošli gosti hrvatske obale, i to posebno posljednjih deset godina. To potvrđuje da su Slovaci zadovoljni našom turističkom ponudom, da vole našu zemlju, prirodu, kulturu i ljude te da nam se zbog toga i vraćaju. </p>
<p>U razgovoru za slovački list dotaknuti su i prometni problemi, pogotovo usko grlo kod Karlovca koje smeta i Slovacima. I njih, naime, nakon mukotrpne vožnje do Hrvatske nerijetko očekuje dodatni gubitak vremena zbog zakrčenja naših prometnica. </p>
<p>»Naša prva dobra turistička sezona bila je prošle godine i očekujemo da će i sljedeća biti tako uspješna. Cijela država imala je već svima poznate probleme tijekom prošlih deset godina. Gospodarstvo je prolazilo transformacijske procese, koji do danas nisu završili. Prema mom mišljenju, turističkom sektoru sada je najvažnije osigurati dobru infrastrukturu«, zaključuje Vidiš.</p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Manjak na tekućem računu platne bilance smanjen na trećinu preklanjskoga </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Prema preliminarnim podacima o ostvarenju platne bilance Hrvatske u prošloj godini, manjak na tekućem računu iznosio je 531 milijun dolara i sveden je na trećinu iznosa deficita ostvarenoga u 1999. od 1,52 milijarde dolara, objavila je Hrvatska narodna banka.</p>
<p>U najnovijem Biltenu HNB-a ističe se da je smanjenje manjka na računu tekućih transakcija u prošloj godini rezultat smanjenja deficita na računu roba za dva posto u odnosu na manjak iz 1999. te snažnog rasta viška, od čak 39 posto, na računu usluga. Višak na računu usluga narastao je sa 1,6 milijardi dolara iz 1999. na 2,3 milijarde dolara u prošloj godini. Analitičari središnje banke pritom ističu da se u sklopu računa usluga pozitivni saldo usluga transporta udvostručio (sa 84 milijuna dolara u 1999. na 178 milijuna u prošloj godini), a neto prihodi od turizma porasli su za 25,7 posto i iznosili su 2,2 milijarde dolara. </p>
<p> Nakon trogodišnjeg kontinuiranog rasta deficita na računu dohotka, prošle je godine došlo do 11 postotnog smanjenja toga deficita, dok je na računu tekućih transfera u prošloj godini ostvaren suficit od 759 milijuna dolara, što je 52 posto više nego 1999. Povećanje suficita na računu tekućih transfera objašnjava se 15,5-postotnim rastom prihoda od privatnih transfera i 56,5-postotnim smanjenjem državnih transfera u inozemstvo. </p>
<p> Na računu kapitalnih i financijskih transakcija bilježi se u prošloj godini 77-postotno smanjenje - saldo toga računa smanjen je sa 1,5 milijarde dolara u 1999. na 338 milijuna dolara u prošloj godini. To se kretanje objašnjava smanjenjem neto priljeva od inozemnih ulaganja - izravna su inozemna ulaganja u prošloj godini smanjena za 42 posto - sa 1,4 milijarde dolara u 1999. na 828 milijuna dolara u prošloj godini. Portfeljna su ulaganja istodobno zabilježila rast od oko 28 posto i dosegnula razinu od 733 milijuna dolara. </p>
<p> Ukupna su platnobilančna kretanja u prošloj godini rezultirala povećanjem međunarodnih pričuva HNB-a za 582 milijuna dolara ili za 36 posto promatrano prema tansakcijskom tečaju. Na kraju prošle godine međunarodne su pričuve središnje banke dosegle 3,5 milijarde dolara, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Više od trećine izvoza i polovine uvoza otpada na Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Grad Zagreb u hrvatskom izvozu ima udio veći od trećine, a u uvozu više od polovine, dok većina županija u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom ima udio manji od pet posto. </p>
<p>Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom po županijama, u ukupnom hrvatskom izvozu od 4,4 milijarde dolara Zagreb ima udio od gotovo 36 posto ili 1,6 milijardi dolara. </p>
<p>Dominacija Zagreba u odnosu na ostale županije još je vidljivija u njegovu udjelu u uvozu, gdje se od ukupno 7,8 milijardi dolara uvoza na glavni grad odnosi čak 4,3 milijarde ili više od 55 posto ukupnog hrvatskog uvoza.</p>
<p> Uz Zagreb tek je još nekoliko županija s udjelom u izvozu i uvozu većim od pet posto. </p>
<p>Tako Istarska županija u izvozu ima udio od 13,3 posto (591 milijun dolara), odnosno 6,1 posto u uvozu (479 milijuna dolara), Primorsko-goranska 7,2 posto u izvozu (320 milijuna), a 5,7 posto u uvozu (449 milijuna), te Splitsko-dalmatinska s udjelom u izvozu od 5,8 posto (258 milijuna) i 4,63 posto u uvozu (361 milijun). </p>
<p> No promotre li se podaci o pokrivenosti uvoza izvozom, pokazatelji su najlošiji upravo za Zagreb i područje Zagrebačke županije.</p>
<p> Tako je u Zagrebačkoj županiji pokrivenost uvoza izvozom tek 30,1 posto, a u Zagrebu je taj podatak tek nešto bolji i iznosi 36,9 posto. </p>
<p>Nasuprot njima, većina hrvatskih županija ima pokrivenost uvoza izvozom od 60 do 80 posto, a devet županija ima veći robni izvoz od uvoza.</p>
<p> Slučaj je to npr. i kod Istarske županije čiji je izvoz za 112 milijuna dolara ili za 23,4 posto veći od uvoza, Sisačko-moslavačkom županijom gdje je izvoz od 203 milijuna dolara za 43,4 posto veći od uvoza (141 milijun), Šibensko-kninskom ili Požeško-slavonskom županijom gdje izvoz premašuje uvoz za čak 69,2 posto. </p>
<p> Dva puta veći izvoz (69 milijuna dolara) od uvoza (32 milijuna) ima Virovitičko-podravska županija, dok je u Ličko-senjskoj županiji, koja ima najmanji udio u ukupnoj robnoj razmjeni, izvoz od 5,7 milijuna dolara tri puta veći od uvoza (1,8 milijuna dolara). </p>
<p> Iako Državni zavod za statistiku napominje da zbog novog izvora podataka statistike robne razmjene s inozemstvom podaci za 1999. i za prošlu godinu nisu u potpunosti usporedivi, može se zamijetiti da je većina hrvatskih županija, njih 10, u prošloj godini zabilježila i pad izvoza i pad uvoza. Po četiri su županije imale u prošloj godini rast izvoza uz istodoban pad uvoza, i obrnuto rast uvoza uz pad izvoza, dok su tri županije (Zagrebačka i grad Zagreb te Sisačko-moslovačka) imale rast i izvoza i uvoza u odnosu na 1999. godinu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>OPEC: Značajno poskupljenje nafte drugi tjedan zaredom </p>
<p>BEČ, 23. travnja</p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prošloga je tjedna, drugi tjedan zaredom, zabilježila značajan porast premašivši pritom razinu od 25 dolara po barelu.</p>
<p>Naime, prošloga je tjedna OPEC-ova cijena sirove nafte prosječno iznosila 25,27 dolara po barelu (159 litara), dok je tjedan ranije barel stajao 24,65 dolara, objavljeno je u ponedjeljak iz tajništva kartela u Beču.</p>
<p> Prosječna cijena OPEC-ova barela sirove nafte u ožujku je iznosila 23,70 dolar, stoji u izvješću, tijekom veljače 25,41 dolar, a u 2000. godini, pak, prosječna je cijena OPEC-ova barela nafte iznosila 27,60 dolara.</p>
<p> Inače, prema pisanju časopisa Middle East Journal, proizvodnja nafte zemalja članica OPEC-a u ožujku je porasla za 650 tisuća barela dnevno, na 28,27 milijuna, i to uglavnom zahvaljujući Iraku, koji je jedini od članica OPEC-a značajnije povećao proizvodnju. (dpa/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Dvojezičnost i istrijanstvo - nezakoniti </p>
<p>Ivanišević: Donošenje Statuta je pokušaj zaobilaženja pravnog poretka / Odbor za Ustav odgodio raspravu o Statutu / Nikolić: Hoće li se uz Histre u drugim statutima pojaviti Kelti, Iliri i krapinski čovjek </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave obustavilo je u ponedjeljak primjenu 10 od 85 odredaba Statuta Istarske županije. Riječ je o odredbama koje se odnose na ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika u Istri, te na istrijanstvo. Ministarstvo je predložilo Vladi i da od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti osporenih dijelova Statuta. O Vladi ovisi hoće li prihvatiti obustavu Statuta i pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom, a rok joj je 30 dana. </p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević rekao je na konferenciji za novinare kako nitko ne može tvrditi da je vlast protiv jačanja manjinskih prava i regionalizma. Naprotiv, u tom smislu promijenjeni su Ustav i zakoni koji, između ostalim, osiguravaju manjinama dvostruki glas na izborima. »No, promjene moraju ostati u ustavnim i zakonskim okvirima, o čemu se u Istarskoj županiji nije vodilo računa«, kazao je on, ocijenivši donošenje tog statuta »pokušajem zaobilaženja pravnog poretka«. </p>
<p> Ministarstvo je preporučilo da se ispitaju još neki članci Statuta koji nisu neposredno primjenjivi. Prema Ivaniševiću, obustavljene odredbe Statuta djelomično se podudaraju s odlukom Ustavnog suda iz 1995. No, Ministarstvo nije suspendiralo odredbu Statuta o Talijanskoj uniji koju je Ustavni sud poništio, jer je u međuvremenu ratificiran Memorandum između Hrvatske, Italije i Slovenije o zaštiti talijanske manjine. </p>
<p>Ministar je objasnio da je nekim odredbama Statuta povrijeđen Zakon o područjima županija, gradova i općina. Od devet gradova šest ih je, uz hrvatski, dobilo i talijanski naziv, a isti je slučaj i u 12 od 30 istarskih općina. No, samo se zakonom mogu određivati područja, te nazivi gradova i općina. Ministarstvo smatra da je nezakonit i dvojezični naziv Istarske županije. Zakon je prekršen i prilikom uvođenja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika u Istarskoj županiji. Prema Zakonu o uporabi jezika manjina, županija može uvesti u upotrebu manjinski jezik isključivo u rad svojih tijela. Stoga je, naglasio je Ivanišević, nezakonita odredba Statuta prema kojoj bi se svi u Istri morali ravnopravno služiti hrvatskim i talijanskim. Osporena je i odredba iz koje proizlazi da je učenje talijanskog obvezno za sva mjesta u kojima se uvodi dvojezičnost. Ministarstvo nezakonitom ocjenjuje i to da Županijska komisija za zaštitu talijanske manjine odlučuje konsenzusom, jer je to u suprotnosti sa zakonskim načelom o odlučivanju većinom glasova.</p>
<p>Kad je riječ o istrijanstvu, sva takva pitanja građanskog statusa mogu se regulirati isključivo Ustavom i zakonom, a ne županijskim aktom. Teritorijalna pripadnost stvar je osobnog opredjeljenja, a ne teritorijalnog uređenja, rekao je ministar, te upitao »što bi se dogodilo ako netko iz Zagreba želi biti Istrijan«. Odredbom o istrijanstvu dovode se u neravnopravan položaj ostali građani u Istri koji se tako ne deklariraju, zaključio je Ivanišević. Nezakonitom je ocijenjena i odredba iz koje proizlazi da država mora »moliti« Županiju da preuzme neke poslove središnje vlasti. </p>
<p>»Hoće li se uz Histre u Statutu Istarske županije uskoro i u statutima ostalih županija možda pojaviti Kelti, Iliri pa i krapinski čovjek kao dokaz autohtonosti građana«, upitala je Dorica Nikolić u ponedjeljak na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora na kojem je trebalo biti riječi o pravnim i političkim posljedicama prihvaćanja Statuta Istarske županije. No, na prijedlog predsjednika Odbora Mate Arlovića, rasprava o tome odgođena je do rasprave o ustavnom zakonu o manjinama.</p>
<p>Želeći dokazati da je rasprava nužna, Nikolić je kazala da bi plurietnos koji se preko preambule Statuta nastoji uvesti u Istri, mogao izazvati efekt lanca svetog Ante. »Uskoro bi u drugim županijama, po uzoru na istarski Statut u kojem se ističe kako istarski korijeni sežu do Histra, i Turopoljci mogli zatražiti turopoljstvo jer imaju svoje plemstvo, stražu, turopoljski top i turopoljsku svinju. Na isto bi se mogli pozvati i Picoki i tako redom«, rekla je Nikolić. Jadranka Katarinčić-Škrlj kazala je da je prihvaćanje Statuta ne samo pravno već i političko pitanje koje će se odraziti na cijelu Hrvatsku, te da je riječ o nasilju nad demokracijom i uskraćivanju prava drugim manjinama u Istri te većinskom narodu. Naglasila je kako je posljedica prihvaćanja Statuta teritorijalna dvojezičnost pa će tako gdje živi ijedan Talijan, obveza svih ostalih građana Istre biti učenje talijanskoga jezika, »a istodobno je u institucijama talijanske manjine zabranjeno komuniciranje na hrvatskom jeziku«. Ocijenila je taj potez IDS-a neprihvatljivom politizacijom s pravima manjina i ljudskim pravima uoči izbora. (Biljana Bašić i Goranka Jureško)</p>
<p>IDS: Odluka Ministarstva očekivana zbog političkih pritisaka </p>
<p>Saborski zastupnik IDS-a Dino Debeljuh izjavio je u ponedjeljak da ga ne iznenađuje odluka Ministarstva pravosuđa kojom je obustavljeno 10 odredaba Statuta Istarske županije. To je bilo očekivano nakon izjave premijera Ivice Račana da Ministarstvo po tom pitanju nešto mora napraviti. Debeljuh je Hini izjavio kako očekuje da Ustavni sud neće proglasiti protuustavnima spomenute odredbe Statuta, jer su one u skladu s Ustavom i zakonom. Radi se samo o tome da smo mi na drukčiji način interpretirali zakonske odredbe i možda je spor nastao samo zbog drukčije terminologije u stavcima Statuta, rekao je Debeljuh. </p>
<p> Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin smatra da se zbog silnog pritiska vladajuće »četvorke« ili »petorke« mogla i očekivati odluka Ministarstva pravosuđa. IDS i dalje smatra da je Statut u potpunom skladu s Ustavom i zakonom, te međunarodnim kodeksima, rekao je Kajin u izjavi Hrvatskom radiju, dodajući da odluku treba prepustiti Ustavnom sudu i u potpunosti je poštovati. Podsjetio je da je HDZ-ova vlast 1994. ukinula 36 odredbi istarskog Statuta, a Ustavni sud godinu kasnije njih 18. »Ministarstvo pravosuđa sada ukida 10 odredaba, ali Ustavni sud možda neće niti jednu«, zaključio je Kajin. (Hina) </p>
<p> Upitno je može li Ustavni sud postupiti drukčije nego 1995.</p>
<p>»Ako Statut Istarske Županije dođe na Ustavni sud, taj sud morat će procijeniti jesu li se promijenile ustavne i zakonske osnove na kojima je Ustavni sud 1995. utemeljio ukidanje dijelova Statuta«, rekao je dr. Jadranko Crnić, bivši predsjednik Ustavnog suda, u ponedjeljak za Vjesnik. Crnić je dodao da, »ako se te osnove nisu promijenile, onda ne znam koji bi mogli biti razlozi da Ustavni sud sada postupi drukčije«. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U agresiji na Hrvatsku bilo je pokušaja da se upotrijebi kemijsko oružje</p>
<p>DUBROVNIK, 23. travnja</p>
<p> - U organizaciji hrvatske Vlade i Ministarstva obrane, te vladinih organizacija SAD-a, u ponedjeljak je počeo s radom Svjetski kongres o kemijskom i biološkom terorizmu - CBMTS Industry II. Kemijsko i biološko oružje jedno je od najopasnijih oružja današnjice, s obzirom na to su da vrlo male količine potencijalna opasnost za mnogo ljudi te se ubrajaju u sredstva masovnog uništavanja.</p>
<p> Kako je istaknuto, na skupu će se iznijeti znanstvena istraživanja fundamentalnih i primijenjenih znanosti, s medicinskog i pravnog aspekta. Razmatrat će se učinci terorističkih akcija kemijskim i biološkim agensima na cjelokupnu zajednicu, pojedince, vojne osobe ili civile, te na sve vladine strukture. Skupu nazoči 177 znanstvenika iz čitava svijeta. Od početne 24 zemlje sudionice 1998. godine, broj je narastao do 42 zemlje koje danas sudjeluju u radu dubrovačkog Kongresa. »Kongres u Dubrovniku pridonijet će afirmaciji Hrvatske, koja u ovom pitanju ide ukorak sa svijetom. Hrvatski znanstvenici daju svoj doprinos tim aktualnim temama o opasnosti kemijskoga i biološkog oružja«, istaknuo je zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić. Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska tijekom Domovinskog rata bila suočena s takvim oružjem, Gareljić je rekao da je »bilo takvih naznaka i pokušaja upotrebe takvog oružja, ali ovom prigodom ne bih išao u detalje«. »Hrvatska je po geografskom položaju itekako zainteresirana da bude informirana o tome što se s kemijskim i biološkim oružjem događa u svijetu. Ideja o tom Kongresu ponikla je od hrvatskih stručnjaka koji su 1995. godine imali vrlo zapaženi rad o kemijskom terorizmu koji se mogao dogoditi u Kutini, kad su bombardirani pogoni 'Petrokemije'«, istaknula je Ankica Čizmek, istraživač u laboratoriju atomsko-kemijsko-biološke zaštite pri vojnom učilištu kopnene komponente Hrvatske vojske. Kako je Čizmek istaknula, nijedna od kemikalija u kutinskoj »Petrokemiji« nije bila deklarirana kao kemijsko oružje, no njihovom se eksplozijom mogla dogoditi katastrofa. U sklopu Kongresa u popodnevnim satima na poligonu Golubinac u Konavlima održana je pokazna vježba o eliminiranju terorista kemijskim i biološkim oružjem u kojoj će, osim specijalnih postrojbi HV-a i MUP-a Hrvatske, sudjelovati i AKBO brigada HV-a iz Zagreba i zračne snage HV-a.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ako Vlada uskoro ne utvrdi cenzuse prihoda, prvi doplatak neće stići ni u kolovozu</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) još nije počeo s utvrđivanjem prava na dječji doplatak za približno 300.000 korisnika, jer nisu poznati cenzusi prihoda po članu kućanstva, na temelju kojih se pravo na doplatak utvrđuje. Tako se zasad ne može procijeniti koliko će korisnika to pravo ostvariti i za koliko djece, a krajnje je upitno i kada će korisnicima stići prvi novac za ovu godinu.</p>
<p>Mirovinskom zavodu, naime, dosad je za rješavanje svih zahtjeva trebalo oko dva mjeseca. No od listopada prošle godine proširen je krug korisnika doplatka, na roditelje poljoprivrednike i one nezaposlene, pa je najavljeno da će proces izdavanja rješenja potrajati dulje. Pretpostavke idu za tim da će prvi doplatci za ovu godinu biti isplaćeni tek u kolovozu, ali samo pod uvjetom da Vlada cenzuse utvrdi do kraja travnja. U protivnom, procedura bi se mogla i oduljiti, upozoravaju u HZMO.</p>
<p>Problemi s određivanjem cenzusa javili su se nakon što je utvrđeno da će - uz postojeće cenzuse koji propisuju da pravo na doplatak mogu ostvariti obitelji s dvije razine prihoda po članu kućanstva: oni s prihodom manjim od 27,5, ili od 50 posto prosječne plaće u državi za prošlu godinu (dakle oko 840 i 1.500 kuna) - za isplatu doplatka u 2001. godini nedostajati oko 700 milijuna kuna. Kao jedino rješenje za taj problem najavljeno je smanjenje cenzusa prihoda, što znači da će mnogi roditelji koji su dosad računali na to pravo »ispasti« iz kruga korisnika.</p>
<p> Ministarstvo rada napravilo je simulacije s nekoliko mogućih varijanti novih cenzusa, doznajemo od glasnogovornice Andree Latinović, no opširnije informacije do zaključenja prvog izdanja lista nije mogla dati. </p>
<p>Ministar rada Davorko Vidović, naime, s tim je simulacijama u ponedjeljak planirao izaći na koordinaciju Vladinih tijela. Kako se sjednica odvija iza zatvorenih vrata, jedine relevantne informacije su one iz Ureda za odnose s javnošću na Markovom trgu, a tamo kažu da ta tema za koordinaciju - nije predviđena. Informaciju o tome hoće li Vlada o cenzusi odlučiti na redovnoj sjednici u četvrtak, u ponedjeljak nitko nije mogao potvrditi. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HSLS blokirao Ivićevu smjenu </p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Zoran Milas kazao je da lokalna politika pokušava onemogućiti provedbu sanacijskog programa, što je uvjet njene financijske konsolidacije / Čelništvo HSLS-a ultimativno zahtijevalo odgađanje sjednice Nadzornog odbora kako bi se osnovala tročlana uprava, čime je spriječio smjenu direktora Miroslava Ivića / Sanacijski program, koji se trebao prihvatiti, uključuje dogovora s vjerovnicima Slobodne i nalaženje strateškog partnera</p>
<p>SPLIT, 23. travnja</p>
<p> - Iako je Nadzorni odbor Slobodne Dalmacije najavio za ponedjeljak smjenu predsjednika Uprave društva Miroslava Ivića, to se nije dogodilo. Nadzorni odbor prihvatio je program sanacije Slobodne Dalmacije, ali budući da splitska politička koordinacija nije postigla konsenzus o provedbi tog programa, sjednica Nadzornog odbora je prekinuta. Predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Zoran Milas izvijestio je novinare da »lokalna politika« pokušava onemogućiti provedbu sanacijskog programa, koji je uvjet financijske konsolidacije splitske novinske kuće. </p>
<p>Na izravno pitanje novinara, je li točna informacija da je HSLS namjerno blokirao smjenu direktora Slobodne, Milas je rekao da je »čelništvo HSLS-a ultimativno zahtijevalo odgađanje sjednice Nadzornog odbora kako bi proveo svoju zamisao o formiranju tročlane uprave«. Milas je kazao kako on, kao predsjednik Nadzornog odbora, ne može prihvatiti takav ultimatum, jer bi »tročlana uprava ubrzo postala političko višestranačko tijelo«, a njegovi bi članovi u svakom trenutku mogli blokirati donošenje bilo kakvih odluka. Prema Milasovim riječima, sanacija Slobodne Dalmacije jedino je rješenje za opstanak te novinske kuće. </p>
<p>»Odmah ću izvijestiti Vladu što se dogodilo. Jasno ću reći da je politika blokirala uvjete za realizaciju sanacijskog programa. Ako se Vlada u najkraćem roku ne očituje o tom problemu, podnijet ću neopozivu ostavku na dužnost predsjednika Nadzornog odbora«, poručio je Milas, potvrdivši informaciju da je Nadzorni odbor u ponedjeljak namjeravao smijeniti direktora Slobodne. »Nadzorni odbor trebao je razriješiti predsjednika Uprave, ali bilo bi neozbiljno da smo to učinili u situaciji kada nismo uspjeli dobiti 'zeleno svjetlo' za realizaciju sanacijskog programa«, kazao je Milas, potvrdivši da je za novoga direktora predložen Srđan Kovačić, nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Split, a sada glavni pregovarač splitske vlasti s američkom grupacijom ASCO. Sanacijski program, čije je prihvaćanje blokirala politika, sadrži dogovor s vjerovnicima Slobodne, što znači da bi se njihove tražbine trebale svesti »na podnošljivu mjeru«. Osim dogovora s vjerovnicima, Nadzorni odbor smatra da se država, koja je preko banaka, većinski vlasnik Slobodne, ispiše iz vlasništva, te da svojim kapitalom pokrije gubitke splitske novinske kuće. Treća točka sanacijskog programa predviđa privatizaciju Slobodne, i to, kako kaže Milas, »odmah i sada«. Dakle, bez odgađanja valja naći strateškog partnera koji će kupiti Slobodnu. </p>
<p>Milas je posebno istaknuo da ne želi detaljnije govoriti o sanacijskom programu, a nije želio ni otkriti što stoji u izvješću o poslovanju Slobodne, koje je sastavila revizorska tvrtka »Audid«. Jedini član Nadzornog odbora koji se usprotivio prekidu sjednice bio je Ilija Maršić. »Kao novinar ne mogu prihvatiti to da se politika opet petlja u Slobodnu, koju je opustošio HDZ uz pomoć HSLS-a. A ni SDP i njegovi 'ljigavci' nisu bolji, jer nikada nisu stali u obranu Slobodne Dalmacije«, poručio je Maršić, a od njegovih riječi ogradio se Milas, kazavši da je to Maršićevo mišljenje a ne stav Nadzornog odbora. </p>
<p>Konferenciji za novinare nazočio je i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Josip Slade (Hrvatska poštanska banka), te još aktualni direktor Slobodne Miroslav Ivić koji, međutim, nije želio davati izjave novinarima. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Studenti traže uvođenje IKS-ica na sva visoka učilišta u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - U organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu od 20. do 22. travnja u Varaždinskim toplicama održano je Savjetovanje studentskih predstavnika o prijedlogu Pravilnika o studentskoj prehrani.</p>
<p>Predstavnici studenata na savjetovanju su uočili mnoge nedorečenosti i manjkavosti nacrta Pravilnika (na primjer, uvođenje privatnih restorana u sustav studentske prehrane na velika vrata). Istaknute su i dobre strane Pravilnika o prehrani: uvođenje IKS-ice na sva visoka učilišta u Hrvatskoj i stvaranje jedinstvenog sustava prehrane. </p>
<p>Studentski predstavnici donijeli su zaključak da je prehrana osnova studentskog standarda te se ne smije dopustiti smanjenje njene kakvoće. Studenti stoga pozivaju Ministarstvo znanosti i tehnologije da se studentska iskaznica IKS-ica što prije uvede na sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj te se na taj način organizira jedinstven sustav subvencioniranja studentske prehrane.</p>
<p>Sadašnji sustav studentske prehrane u Studentskom centru u Sveučilišta u Zagrebu velikim dijelom zadovoljava potrebe studenata i želja je studentskih predstavnika da se takav standard osigura na svim visokim učilištima u Hrvatskoj. Predstavnici studenata smatraju također da Pravilnik treba donijeti tek nakon provedene nutricionističke i ekonomske analize svih kategorija jela na Prehrambeno-biotehnološkom i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i ne slažu se s inicijativom Ministarstva znanosti da se razina prava na subvencioniranje prehrane veže s kriterijem efikasnosti studiranja. »Svi studenti trebaju imati jednaka prava na subvencioniranje prehrane dok su u statusu redovitog studenta«, zaključuju studenti, koji pozivaju Ministarstvo znanosti i tehnologije da ne ignorira inicijative studentskih predstavnika i uvaže zaključke sa Savjetovanja o studentskoj prehrani. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Hrvatske vode« upisuju hipoteke na kuće i vozila višegodišnjih dužnika</p>
<p>VINKOVCI, 23. travnja</p>
<p> - Posljednjih dana »Hrvatske vode«, odnosno Vodno-gospodarska ispostava »Biđ-Bosut«, obavlja upis hipoteke na kuće i vozila, većinom većih poljoprivrednih proizvođača s tog područja, zbog višegodišnjeg neplaćanja slivne vodne naknade. </p>
<p>Poljoprivredni proizvođači, naime, tvrde da »Hrvatske vode« neadekvatno održavaju kanalsku mrežu, jer je, ističu, zapuštena i zarasla, dok se pak druga strana pravda riječima da je Zakon jasan, te da se naknada mora plaćati, a da djelatnici »Hrvatskih voda« rade u skladu s raspoloživim sredstvima. </p>
<p>Voditelj VGI-a »Biđ-Bosut« Damjan Puljić, izjavio je da je naplativost slivne vodne naknade u poljoprivrednih proizvođača Vukovarsko-srijemske županije bila jedva šest posto zaduženja. Stoga su opomene o dugovanjima odaslane na adrese 25.000 poljoprivrednika, a sedamdesetak najvećih poljoprivrednih proizvođača dobilo je rješenja o naplati prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnine. </p>
<p>Riječ je većinom o zakupcima državnog poljoprivrednog zemljišta kojima je obveza plaćanja slivne vodne naknade poznata, ali je oni, unatoč tomu, uporno izbjegavaju. Sudac Općinskog suda u Županji Goran Miličević potvrdio je da je do sada hipoteka uknjižena tridesetorici ratara čiji dug premašuje 10.000 kuna. Dodajmo da su »Hrvatske vode«, s obzirom na to da zastara potraživanja na ime slivne vodne naknade nastupa nakon pet godina, dužnicima zbrojile dug, te ima slučajeva kada on dostiže i 100.000 kuna. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ponovna sadnja drveća - jedino rješenje za opožarena područja</p>
<p>DUBROVNIK, 23. travnja</p>
<p> - Uz revitalizaciju, rekultivacija je jedino rješenje za obnovu vatrom poharanih područja. Budući su za to potrebna izrazito velika sredstva, u cjelokupni bi se proces subvencijama morala uključiti i Vlada. To je jedan od zaključaka šestodnevne Međunarodne radionice »Revitalizacija opožarenih područja na primjeru Dubrovačko-neretvanske županije«, što se protekloga tjedna održavala u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. U njezinu su radu sudjelovali priznati stručnjaci krajobrazne arhitekture iz Velike Britanije, Švedske, Njemačke, Slovenije i Hrvatske. Kako se moglo čuti na konferenciji za novinare održanoj u nedjelju navečer, predviđena je i izrada pilot-projekta revitalizacije. Koristeći se iskustvima svojih zemalja, nakon obilaska područja stručnjaci su se složili da bi opožarene površine trebalo obnoviti domaćim hrastom, crnikom te čempresom koji, kako je rečeno, dobro podnosi vatru. Predlažu i revitalizaciju poljoprivrednih terasa kao i proširenje turističke ponude koja bi pogodovala i ostanku ali i povratku stanovništva. Međunarodna je radionica završila izložbom radova sudionika, odnosno njihovim kompjuterskim simulacijama rješenja za obnovu stradalih područja. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Umro novinar Joko Svalina </p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 23. travnja</p>
<p> - Umro je Joko Svalina. Dugogodišnji novinar Vjesnika i gotovo svih hrvatskih novinskih dnevnika, tjednika i brojnih peroidičnih izdanja. Umro je nenadano, potpuno iznenađujuće, u večernjim satima uz radni stol, pripremajući se obaviti još jedan novinarski zadatak. U samoći, bez igdje ikoga, sam sa svojim tekstom koji nije uspio dati uredniku.</p>
<p>Joko Svalina bio je velik radnik, nije štedio sebe u pronalaženju vijesti, zahvalan svakom uredniku, svakoj redakciji. Ništa mu nije bilo teško, svakodnevnih 24 sata na usluzi novinarstvu koštalo ga je, očito, preuranjene smrti, u 66. godini. </p>
<p>Kao splitski dopisnik bio je prepoznatljiva splitska ikona, odlično se snalazio u praćenju svih društenih zbivanja, njemu nije bilo teško pronaći vijest iz bilo koje pore društvenog života. No, prva ljubav bila mu je sportsko novinarstvo. Kao novinar bio je i na Olimpijskim igrama u Münchenu, a svoju svestranost potvrđivao je i kao odličan teleprinterist. </p>
<p> Svestran, marljiv i neumoran bio je dio gotovo svake redakcije u Hrvatskoj. U arhivima svih novinskih kuća bezbroj je Jokinih napisa o nogometašima Hajduka, košarkašima Splita, vaterpolistima Jadrana, Mornara i POŠK-a, veslačima Gusara... </p>
<p>Ništa manje uspješan nije bio u izvješćivanju sa sastanaka splitskog gradskog poglavarstva, splitskog festivala, političkih kulturnih i ostalih događaja u gradu u kojemu događaja uvijek ima. </p>
<p>Joko Svalina umro je već uobičajenom novinarskom smrću, uz njegov nekrolog u istim novinama bit će i njegovi tekstovi koje je samo nekoliko sati, ili možda čak nekoliko minuta prije predao daktilografkinjama, Na žalost, nije stigao javiti urednicima kako je zadatak izvršio. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nastavljeni napadi na hrvatski dio Interneta</p>
<p>U ponedjeljak se ponovio DDoS napad jednako jak kao i onaj koji je u subotu preopterećenjem prekinuo veze sa svijetom</p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Nastavili su se distribuirani napadi na servere u hrvatskom Internet prostoru, poput onoga velikog koji je u subotu odrezao hrvatski Internet od svijeta. Dojava o problemima i usporenjima na mrežama bilo je još: u ponedjeljak je, prema zapažanjima nekih korisnika raznih hrvatskih davatelja pristupa Internetu, bilo znatnih usporenja i prekida u komuniciranju sa svjetskim serverima.</p>
<p> U HTHinetu su nam oko 15.30 sati u ponedjeljak potvrdili da se ne može uspostaviti veza s računalima u svijetu. Glasnogovornik Hrvatskih telekomunikacija Marjan Jurleka izjavio je da se opet radi o DDoS napadu, jednako jakom kao u subotu navečer, te da se radi na otklanjanju opterećenja. Jurleka je također potvrdio da je MUP-u u ponedjeljak podnesena prijava protiv nepoznatih počinitelja uz koju su priložene kopije logova (dnevničkih datoteka u kojima se bilježe događaji na mreži).</p>
<p>Jedan je takav napad pogodio u nedjelju od 22 sata mrežu Iskon Interneta, što je Iskonovim korisnicima na sat vremena otežalo komuniciranje. U Iskonovom priopćenju kaže se da je napad prekinut oko 23 sata blokiranjem prometa iz smjera napada. Ni ovaj put nema vijesti o mogućim počiniteljima i njihovim motivima.</p>
<p>Iako su distribuirani napadi na pojedine čvorove na Internetu razmjerno česta stvar koju nije teško izvesti, uspješni napadi na cijele nacionalne mreže dosad su bili vrlo rijetki, a u Hrvatskoj, koliko je poznato, još ih nije bilo - iako je bilo pokušaja. Novije metode gotovo neprimjetnog »uprezanja« velikog broja servera na raznim mrežama u koordinirane napade pokazale su se posljednjih mjeseci vrlo djelotvornima u opterećivanju čak i najbržih veza. </p>
<p>Motivi za DDoS napade mogu biti vrlo različiti - od običnog divljaštva i nadmetanja u štetočinstvu, preko bijesa raznih nezadovoljnika i (rijetko) obračunima među konkurentima, do političkih koji graniče s terorizmom. </p>
<p>Jesu li učestali napadi na pojedine dijelove hrvatskog Interneta pa i glavne veze (koje i za druge davatelje Internet usluga sada idu preko Hrvatskih telekomunikacija) organizirani iz jednog izvora i koji su motivi tog »cyberterorizma«, još nije poznato.</p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sastanak Klaus-Tomčić: Zajednički nadoknaditi propušteno </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Nadam se da ćemo na kaju ovog posjeta moći ustvrditi da smo zadovoljni te da ćemo nadoknaditi propušteno u suradnji naših zemalja u proteklih nekoliko godina - rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nakon sastanka s češkim parlamentarnim izaslanstvom koje je vodio predsjednik parlamenta Vaclav Klaus. </p>
<p>Razgovarali smo o političkoj situaciji u našim zemljama, o stanju u regiji te o jačanju suradnje, naglasio je Tomčić. Posebno, poručio je, želimo intenzivirati gospodarsku te parlamentarnu suradnju. Predsjednik Klaus ustvrdio je kako je iza Hrvatske i Češke 10 teških godina, no u Češkoj je raspad federalne države prošao mnogo mirnije. Naše zemlje, rekao je, imaju zajedničke vanjskopolitičke interese, Češka je članica NATO-a i priprema se za ulazak u Europsku uniju, a Hrvatska također ima takve ambicije.</p>
<p>Izaslanstvo češkog parlamenta u kojem su bili predstavnici svih pet parlamentarnih stranaka, sastalo se i s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku, gospodarstvo te za europske integracije. Predsjednik Odbora za europske integracije Mate Granić istaknuo je kako u Hrvatskoj oko pitanja vanjske politike postoji visok stupanj suglasnosti. Naši su strateški ciljevi, kazao je, ulazak u NATO i Europsku uniju i nadamo se da ćemo nakon potpisivanja ugovora o pridruživanju EU-u do 2006. godine usvojiti potrebne propise. </p>
<p>Ulazak u NATO pakt za Češku je svršena priča oko koje nije bilo dilema, naglasio je Klaus. Što se tiče ulaska u Europsku uniju, to je politička tema broj jedan. Smatramo da nema alternative ulasku u EU, ustvrdio je Klaus, iako pregovori nisu laki i izazivaju čitav niz problema. Nastojimo ubrzati pripreme te se nadamo da bismo u EU mogli ući oko 2004. godine, zaključio je predsjednik češkog parlamenta. </p>
<p>Predsjednik češkog parlamenta u utorak će održati predavanje na temu »Problemi tranzicije - češko iskustvo« na Ekonomskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>MUP zaustavio Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata i HVIDRU</p>
<p>KNIN, 23. travnja</p>
<p> - Članovi i simpatizeri kninske HVIDRA-e i Središnjeg stožera za obranu digniteta domovinskog rata u ponedjeljak nisu uspjeli položiti vijence ispod središnjeg križa na kninskome Novom groblju. Njih je oko 13 sati zaustavila policija na nadzornoj točki, postavljenoj na cesti, petstotinjak metara udaljenoj od groblja. Iako su pripadnici MUP-a, do Novoga groblja željela propustiti višečlano izaslanstvo prosvjednika koje bi mogli položiti vijence ispod središnjeg križa, oni na to nisu željeli pristati, tražeći prolaz za sve. </p>
<p> Tako je, policijskim zaustavljanjem demonstranata, okončan prosvjedni skup protiv eshumacija na kninskome groblju koji je, shodno najavama započeo u ponedjeljak točno u podne na središnjem kninskom trgu Dr. Ante Starčevića. Na skupu koji je okupio manje prosvjednika nego što je to prvotno najavljivano, njih oko tristotinjak, ponovljene su kritike na račun hrvatske Vlade i haaškoga suda. </p>
<p>»Ako se nisu pojavili u rujnu 1991. godine kada je trebalo zaustaviti agresiju, nisu to trebali učiniti niti danas», rekao je Ivan Barić, predsjednik kninskog ogranka Hvidre. </p>
<p>Predsjednik Središnjeg Stožera Mirko Čondić kazao je kako se na skupu u Kninu prosvjeduje protiv raznih međunarodnih čimbenika u Hrvatskoj koji uz pomoć, kako je rekao »domaćih izdajnika«, danas pokušavaju ostvariti ono što ranije nisu uspjeli »engleski lordovi i francuski generali«. </p>
<p>Prosvjedni skup u Kninu, prošao je bez »vrućih susreta« prosvjednika i policije. Ipak, zabilježen je i jedan eksces. Napadnut je fotoreoporter »Slobodne Dalmacije« Tom Dubravec, za kojega su pristalice Hvidre i Stožera mislili da radi za »medije bliske vladi«. Dubravec u naguravanju, srećom, nije zadobio ozlijede. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Fikret Abdić optužen za ratne zločine</p>
<p>RIJEKA, 23. travnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci primilo je istražni spis Kantonalnog suda u Bihaću i optužnicu Višeg javnog tužilaštva u Bihaću protiv Fikreta Abdića, bivšeg direktora velikokladuškog Agrokomerca. </p>
<p>Taj golemi spis sadrži dokaze prikupljene u istražnim i tužiteljskim tijelima Bosne i Hercegovine koje je u Rijeku proslijedilo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, nakon što je spis dobilo od Ministarstva pravde BiH.</p>
<p> Optužnica tereti Abdića za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila na području Velike Kladuše tijekom 1993. godine. Istražni spis sadrži iskaze oko 60 svjedoka i druge dokumente. </p>
<p>Državni županijski odvjetnik u Rijeci Drago Marincel rekao nam je kako je nakon pregleda spisa ustanovljeno da nedostaje dokazni materijal na kojemu se temelji optužnica pa je od Kantonalnog suda u Bihaću zatražena dopuna. </p>
<p>Marincel ne zna koliko će dugo trajati kompletiranje spisa koji će, nakon što to bude učinjeno, biti proslijeđen Županijskom sudu u Rijeci. </p>
<p>Suđenje u Rijeci moglo bi biti vrlo složeno i skupo budući da bi se trebala dokazivati djela počinjena na teritoriju susjedne zemlje, za koja se Abdić sumnjiči.</p>
<p>Abdić koji već dugo radi u Rijeci i živi u Voloskom kod Opatije, mnogim je poslovima vezan uz BiH, posebno uz Unsko-sanski kanton. Kako nam je rekla njegova tajnica, on radi u svom poduzeću Finab i ne želi komentirati istražni spis i optužnicu koja je protiv njega prispjela iz Bihaća. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Izjava Carle del Ponte predstavlja opasan politički okvir</p>
<p>Izjavu treba promatrati u svjetlu nastojanja međunarodnog suda u Haagu, da uspostavi neku vrstu ravnoteže prema Beogradu, kažu dr. Zlatko Tomčić i Joško Kontić / Politika u BIH jest »mlinski kamen« oko vrata Hrvatskoj, ali se ne može koristiti princip izjednačavanja Tuđmana i Miloševića, navodi Zlatko Kramarić / Jadranka Kosor upozorava kako je izjava suprotna zaključcima Vlade i Sabora iz Deklaracije o Domovinskom ratu </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Haaška tužiteljica Carla Del Ponte izjavila je nedavno da bi se pokojnom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, da je živ, sudilo u Haagu. Kako tu izjavu ocjenjuju čelnici hrvatskih parlaemntarnih stranaka? </p>
<p>»Izjava je iznenađujuća jer je protivna pravilu koje kaže da se ne može optužiti onoga koji se - ne može braniti«, naglašava Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a i Hrvatskog Sabora. »Ocjenjujem da izjavu treba gledati u svjetlu nastojanja međunarodnog suda u Haagu, da uspostavi neku vrstu ravnoteže prema Beogradu«, drži Tomčić, te dodaje da je očito procijenjeno da se treba povući paralela između Miloševića i Tuđmana. »Ovdje u igru ulazi i moralno-etički aspekt, ali i pravna pravila«, kaže čelnik HSS-a, te zaključuje da ne može biti efektivnih posljedica od ove izjave.</p>
<p>»Ovakva poruka Carle Del Ponte, zajedno s porukama o tome da bi se svi na ovim prostorima trebali ispričati svima, za ono što se događalo, predstavlja jedan opasan politički okvir, kojemu je cilj redefiniranje povijesti u zadnjih deset godina, kao i relativiziranje svega što se dogodilo. To je pokušaj da se se krivnja za zlo ravnomjerno rasporedi«, ističe Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a. U tom kontekstu, nastavlja, poruka je vrlo opasna, te je ne treba olako shvatiti.</p>
<p> »Izjava je opasna tim više što se o prošlom hrvatskom predsjedniku govori kao o ratnom zločincu, u isto vrijeme dok Haaški sud nije osudio nikoga od onih koji su počinili zločine u Hrvatskoj, kao što je, na primjer, Ratko Mladić«, kaže Kontić, te podsjeća da je u Hrvatskoj ubijeno 13.000 ljudi, 33.000 ih je ranjeno, uz 126 masovnih grobnica. »Nikad nisam bio oduševljen osobom Franje Tuđmana, ali on je povijesna ličnost. Učinio je niz pogrešnih političkih poteza zbog kojih će se generacije koje dolaze suočiti s nizom problema, ali činjenica je da je on bio na čelu hrvatske države u najznačajnijem dijelu njene povijesti - u Domovinskom ratu«, ističe Kontić. »Kakav god bio Franjo Tuđman, bio je predsjednik kojega je narod dva puta izabrao na neposrednim izborima«, zaključuje potpredsjednik HSLS-a.</p>
<p>Zdenko Franić, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a i član Odbora za vanjsku politiku, tvrdi da usprkos autokratskog stila vladanja i mnogih kontroverzi koje prate Tuđmana i HDZ, »činjenica je da je Hrvatska za vrijeme njegovog predsjedništva ostvarila svoju nezavisnost«. »Smatram da ovakva izjava ima više svrhu stvaranje neke podjele krivnje i udobrovoljavanja Srbiji, nego što odražava pravo stanje«, tvrdi Franić.</p>
<p>»Ne razumijem princip naknadne pameti Carle Del Ponte i ne vidim čemu služi otvaranje ovoga slučaja«, naglašava Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, te dodaje da liberali pripadaju građanskoj orjentaciji, koja kaže da, »ako se o mrtvima ne može reći ništa dobroga, onda je bolje uopće ne govoriti«. Može se suditi o politici, ali mrtve treba pustiti na miru, smatra Kramarić. On ističe da su liberali od početka bili nezadovoljni hrvatskom politikom u BiH, koja je zbog svoje promašenosti i danas »mlinski kamen« oko vrata Hrvatskoj, jer je uzrokovala puno komplikacija. Ipak, zaključuje, u politici nije dobro koristiti princip simetrije, dakle izjednačavanja Tuđmana i Miloševića, jer se između njih »ne može staviti znak jednakosti«. </p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, tvrdi da je izjava Carle del Ponte samo potvrda da je Haaški sud običan politički instrument. »Haag želi ne samo relativizirati događaje na prostorima Jugoistočne Europe, nego želi staviti Tuđmana u goru poziciju nego što je Milošević«, smatra Đapić. »Izjava Carle Del Ponte nije iznenađujuća, ali je stravično nereagiranje službene hrvatske vlasti«, smatra čalnik HSP-a, te dodaje da je to protivno Deklaraciji o Domovinskom ratu.</p>
<p>Jadranka Kosor, članica Predsjedništva HDZ, kaže da oni odbacuju takvu izjavu, jer nije utemeljena. »Ta je izjava sasvim u suprotnosti sa svim onim o čemu su se izjasnili i Hrvatski Sabor i Vlada, a naročito Deklaracijom o Domovinskom ratu«, ističe Kosor, te dodaje da ta Deklaracija vrlo jasno kaže da je Domovinski rat bio pravedan, osloboditeljski i obramben. Prema tome, nastavlja, logično je da se u tom kontekstu sagledava i uloga prvoga hrvatskog predsjednika. »Takve izjave su za nas na tragu stalnog nastojanja mnogih u Međunarodnoj zajednici da se izjednače žrtva i agresor, što mi odlučno odbacujemo«, zaključuje Kosor. </p>
<p>Mate Granić, predsjednik DC-a, kaže kako vjeruje da je izjava tužiteljice Del Ponte svakako motivirana željom Haaškog suda da se dovede Miloševića u Haag. »Ne može se, ni u kojem slučaju, uspoređivati Tuđmana sa Miloševićem, jer je Milošević vodio gresivni rat protiv Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Kosova, zbog čega je i optužen za ratne zločine«, smatra Granić. »Uloga Hrvatske prema BiH je slojevita, i ni u kojem slučaju jednoslojna; Hrvatska je najzaslužnija za Washingtonski sporazum, a poslije i za Daytonski«, kaže Mate Granić.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Predstavljena Špegeljeva knjiga »Sjećanja vojnika« </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - »Sjećanja vojnika« Martina Špegelja knjiga je koja će demistificirati mnoge događaje iz Domovinskog rata, ali i ljude koji su ih kreirali, te će potaknuti mnoga pitanja. Istaknuo je to general-bojnik Karl Gorinšek, predstavljajući knjigu stožernog generala Martina Špegelja, u ponedjeljak po podne u prepunoj dvorani hotela »Sheraton«. </p>
<p>Kako je kazao urednik knjige, Ivo Žanić, »Sjećanja vojnika« su zapravo Špegeljevi memoari koji sežu od Drugoga svjetskog rata, službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji te do aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu. »Špegelj je metodologijom suvremenih vojski dokazao da je Hrvatska imala 450 posto više žrtava od najnepovoljnije procjene prema njegovom planu«, istaknuo je Žanić, objasnivši da je tzv. Špegeljev plan o jurišu na vojarne i razoružanju JNA Tuđman odbio tri puta. »Realna je procjena da bi Hrvatska nakon rata imala manje od tisuću žrtava, a ne 13.500« kazao je Žanić. </p>
<p>»Knjiga će izazvati visokofrekventne emocije«, ustvrdio je akademik Dušan Bilandžić, te dodao da je o knjizi teško govoriti jer su ratni ciljevi bili postavljeni tako da imaju barem tri sloja. Jedno se misli, drugo govori i treće radi. Prema Bilandžiću, u knjizi je zorno prikazano razilaženje Špegeljeve i Tuđmanove koncepcije te procjene situacije. Primjerice, istaknuo je Bilandžić, Špegelj je govorio da je JNA u raspadu, dok je Tuđman tvrdio da je to jedna od najjačih armija u Europi; za Špegelja su saveznici bili svi nesrpski narodi, a Tuđman je odbijao sve osim Slovenije. »Djelo je vrlo teško u smislu implikacija koje nosi«, zaključio je Bilandžić. </p>
<p>General-bojnik Karl Gorinšek, i sam sudionik zbivanja u knjizi, rekao je da je knjiga djelo časnog čovjeka, domoljuba i vojnog profesionalca, koji je dao neizmjeran doprinos cjelokupnim djelovanjem u obrani Hrvatske. »Slažem se sa Špegeljem da je rat bio čudan u početku, ali i na kraju, jer je tu riječ o dvostrukoj politici koja je dogovarana s Miloševićem«, ustvrdio je Gorinšek, izrazivši nadu da će Milošević o tome progovoriti u Haagu. </p>
<p>»Špegelj je domoljub, antifašist bez ideološkog predznaka i vojnik profesionalac«, ocijenio je Ivan Šiber, profesor sa Fakulteta političkih znanosti, te dodao da ovo nije samo knjiga o jednom vremenu, nego »oda profesionalizmu«. </p>
<p>Sam autor Martin Špegelj, istaknuo je kako nije htio biti suhoparni vojni analitičar, nego je u knjigu htio unijeti i srce i emocije. »U knjizi ima i naknadne pameti, ali dobar dio je napisan u prosincu 1990.«, rekao je Špegelj, zahvalivši se pritom predsjedniku Republike Stipi Mesiću na dolasku na predstavljanje knjige. Također je istaknuo da je Mesić u ono vrijeme rekao kako je Špegeljev plan potreba, i da ga treba podržati. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HT se ne mora ove godine prodati zbog punjenja proračuna</p>
<p>U ministarstvu financija ne žele komentirati prognozu EBRD-a da će hrvatski gospodarski rast u ovoj godini biti samo tri posto dok će prosjek zemalja u okruženju iznositi četiri posto ali napominju da je za 2000. godinu EBRD hrvatskoj progonozirao rast manji od tri posto, a dosegli smo 3,7 posto </p>
<p>ZAGREB, 23. travnja</p>
<p> - Lani je Hrvatska od EBRD-a dobila po glavi stanovnika više novca od bilo koje druge tranzicijske zemlja, a najveći dio investiran je u privatni sektor, naglasio je u pondjeljak ministar finacija dr. Mato Crkvenac u Londonu, gdje se održava godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvitak pod nazivom »Deset godina ulaganja u gospodarski rast i tranziciju«. Stoga će se suradnja Hrvatske i EBRD-a ubuduće morati podići na višu razinu, rekao je dr. Crkvenac, naglasivši da Hrvatska ne mora žuriti u daljnju privatizaciju Hrvatskog telekoma kako bi osigurala punjenje državnog proračuna, jer već ima nekoliko rezervnih varijanti za punjnje državne blagajne i bez te prodaje.</p>
<p>U ministarstvu financija ne žele komentirati u subotu objavljenu prognozu EBRD-a da će hrvatski gospodarski rast u ovoj godini biti samo tri posto, dok će prosjek zemalja u okruženju iznositi četiri posto, a Mađarskoj se prognozira čak i 4,5 posto gospodarskog rasta. Ipak, napominju da je lani EBRD hrvatskoj progonozirao rast manji od tri posto, a on je na kraju iznosio 3,7 posto. </p>
<p>U utorak kasno poslijepodne dr. Crkvenac će predstaviti mogućnosti hrvatskog gospodarstva, a sastat će se i s predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemiereom te glavnim tajnikom Antoniom Mariom Costom. O hrvatskom gospodarstvu u Londonu će, na poziv i trošak EBRD-a, govoriti i predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, Božo Prka te Darko Marinac, prvi čovjek koprivničke »Podravke«. </p>
<p>Do kraja 2000. godine EBRD je u Hrvatskoj sudjelovao u 39 projekata, uloživši u njih ukupno 688 milijuna eura, gotovo trećinu njihove ukupne vrijednosti. Inače, EBRD je 1991. osnovana ne bi li tranzicijskim zemljama - surađuje s 27 zemalja - pomogao u provođenju strukturalnih i sektorskih gospodarskih reformi, promičući tržišnu utakmicu privatizaciju i poduzetništvo. EBRD u projekte ulazi na tri načina - kreditima, kupnjom dionica i izdavanjem garancija. </p>
<p>U Hrvatskoj je u privatni sektor EBRD uložio 448,8 milijuna eura. U prehrambenu industriju - »Panonska pivovara«, »Podravka« i »Agrokor« - uložio je 112,6 milijuna eura. Najviše novca uloženo je u financijski sektor, a značajni iznosi namjenjeni su razvitku malog i srednjeg poduzetništva. EBRD je novac uložio i u kreditne linije turizmu, podupro osnivanje mirovinskog fonda »Erste«, poslovanje »Austrija osiguranja«, »Našice cementa«, »Plive« i VIP-neta. </p>
<p>U javnom sektoru je EBRD proteklih godina podupro projekte s 239,1 milijuna eura. Kredit za obnovu sustava električne mreže iznosio je 32,2 milijuna eura, za obnovu ratom uništenog zrakoplovnog navigacijskog sustava izdvojeno je 21,5 milijuna eura, za cestovno povezivanje Zagreba s Jadranom 21,5, za modernizaciju željeznice 37,6, za projekt zbrinjavanja otpada u Zagrebu 48,8, za programe zaštite okoliša i poboljšanja infrastrukture u gradovima 50,3 te za projekt burze roba 12,5 milijuna eura.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Briše li se Trogir s Unescova popisa?</p>
<p>Gradonačelnik Škokić tvrdi da nitko ne misli devastirati povijesnu jezgru Trogira, protivnici ideje o gradnji hotela poručuju Talijanima da luksuzna zdanja s bazenima, teretanama i kongresnim dvoranama sagrade na Trgu Sv. Marka u Veneciji, a ne u Trogiru /Najviše je prašine podigla izjava da ministarstva kulture i prostornog uređenja uzimaju trogirski slučaj kao pilot program za projekte revitalizacije svih povijesnih jezgri u Hrvatskoj</p>
<p>TROGIR, 23. travnja</p>
<p> - Kada je trogirska gradska vlast prije nekoliko mjeseci objavila da će u zaštićenoj povijesnoj jezgri drevnoga Trogira graditi reprezentativno hotelsko zdanje, konzervatori i povjesničari umjetnosti digli su toliku buku da su pobornici te ideje, u javnosti prikazani kao najobičniji barbari, bili prisiljeni odustati od tog »posla stoljeća«. Prošlo je pet mjeseci od kad je rektor splitskog sveučilišta i povjesničar umjetnosti prof. dr. Ivo Babić zaprijetio čelnicima gradske vlasti da će, zbog njihova »barbarstva«, uputiti zahtjev za brisanje Trogira s Unescova popisa svjetske baštine. </p>
<p>»Gradnja hotelskog zdanja promijenila bi strukturu povijesne jezgre, pa Trogir više ne bi bilo Trogir, nego neki drugi grad.« Gradnjom hotela u povijesnoj jezgri nestale bi vrijednosti zbog kojih je Trogir uvršten na popis zaštićene svjetske baštine«, rekao nam je tada dr. Babić. </p>
<p>To je bilo prije pet mjeseci. I kad se činilo da je priča o gradnji hotela definitivno završila, prije dva dana oglasio se trogirski gradonačelnik Branko Škokić, poručivši sugrađanima da je Gradska vlast, u suglasnosti s Ministarstvima kulture i prostornog uređenja, dovršila idejni projekt rekonstrukcije povijesne jezgre. Drugim riječima, reprezentativno hotelsko zdanje s pratećim sadržajima trebalo bi niknuti u srcu Trogira, između srednjovjekovnih tvrđava Svetog Marka i Kamerlenga, te neoklasicističkog glorijeta, podignuta u čast generalu Marmontu. </p>
<p>Na jedinstvenoj povijesnoj lokaciji je sklop zgrada (stari Dom zdravlja i prostorije NK Slavena), koje će se sravniti sa zemljom kako bi na tom mjestu mogao niknuti luksuzni hotel s pet zvjezdica. Osim hotela, idejni projekt predviđa i obnovu obrambenih kanala oko srednjovjekovnih tvrđava, formiranje 250 metara nove obale i gradnju marine s pratećim sadržajima. Od nogometnog igrališta, koje je smješteno između srednjovjekovnih tvrđava, ostao bi samo otočić, dok bi se kula Kamerlengo, najvjerojatnije prenamjenila u kongresnu dvoranu. Iako će gradska vlast raspisati natječaj za potencijalne ulagače, poznato je da ideja o gradnji hotela u povijesnoj jezgri Trogira »nije pala s neba«, nego iz Italije, odakle dolazi Lucio Vudafieri. Taj čovjek upravlja velikom industrijsko-hotelijerskom grupacijom i toliko je »oduševljen« Trogirom da je spreman, kako stoji u njegovu pismu namjere, »uložiti 20 milijuna njemačkih maraka u gradnju hotela s pet zvjezdica na području užeg središta Trogira«. Namjerava zaposliti i sto radnika, što je posebno razjarilo Trogirane, kojima je Talijan namijenio radna mjesta konobara, sobara i čistača. Ipak najveću je prašinu podigla gradonačelnikova izjava da ministarstva kulture i prostornog uređenja namjeravaju »tretirati 'trogirski slučaj' kao pilot program za izradu nacionalnog projekta revitalizacije svih povijesnih jezgri u Hrvatskoj«. Nezamislivo je, drže Škokićevi oponenti, da se Trogir, koji je 1997. godine uvršten u Unescov Registar najvažnije spomeničke i kulturne baštine, tretira kao »pilot program«. To više, što je Unesco pokrenuo praćenje akcija stanja spomenika upisanih u popis svjetske baštine i svakih pet godina podnosi se detaljno izvješće o zaštićenim vrijednostima. »Najavljene intervencije u povijesnoj jezgri mogle bi imati katastrofalne posljedice za spomeničku baštinu Trogira«, upozorio je još prije pet mjeseci rektor splitskog Sveučilišta. </p>
<p>I to je točno, jer svaka, pa i najmanja devastacija strukture zaštićene povijesne jezgre može značiti i brisanje Trogira s Unescova popisa spomeničke i kulturne baštine. I dok Škokić tvrdi da nitko ne misli devastirati povijesnu jezgru Trogira, protivnici ideje o gradnji hotela poručuju Talijanima da luksuzna zdanja s bazenima, teretanama i kongresnim dvoranama sagrade na Trgu Sv. Marka u Veneciji, a ne u Trogiru, na čijim gradskim zidinama ponosno stoji ploča koja potvrđuje njegovu pripadnost malobrojnoj Unescovoj obitelji. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010424].
|
