NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251213 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan i Drnovšek: Piranski zaljev ključ dogovora</p>
<p>Svi dogovori sa Slovenijom - i Ljubljanska banka i NE Krško i Sveta Gera - čekaju zbog Piranskog zaljeva / Ako bi Slovenija, kako to predlaže Hrvatska, dobila pravo prolaza - a ne izlaz - do otvorenoga mora, ne bi dobila i pravo iskorištavanja prirodnog bogatstva na tom prolazu niti bi tim prolazom mogli ploviti strani vojni brodovi</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Susret hrvatskog i slovenskog premijera Račana i Drnovšeka koji je gotovo u tajnosti održan u petak u Šmarješkim Toplicama, prema nekim informacijama bio je u dobrom dijelu posvećen i problemu Piranskog zaljeva. Neki izvori tvrde da je postignuta i neka vrsta »tehničkog dogovora« o tom pitanju. Međutim, krugovi bliski Markovu trgu drže da, koliko je njima poznato, nikakvog dogovora - pa ni »tehničkoga« - nije bilo, nego da se radi tek o načelnom stajalištu kako i to pitanje ipak treba početi rješavati. </p>
<p>Inače, u vezi s Piranskim zaljevom poznat je hrvatski prijedlog po kojemu bi Slovenija dobila prolaz (a ne izlaz) na otvoreno more, a Hrvatska bi zadržala svoju morsku granicu s Italijom. Granica u Piranskom zaljevu bila bi na sredini između dviju najizbočenijih točaka hrvatskog odnosno slovenskog kopna oko tog zaljeva, kako se ona i inače određuje prema konvencijama UN-a o pravu mora. </p>
<p>Kada bi se postigao dogovor na toj osnovi, slovenski trgovački i vojni brodovi te zrakoplovi imali bi slobodan pristup do otvorenog mora odnosno do međunarodnih voda Jadrana.</p>
<p> Pravo prolaza ne bi, međutim, imali strani vojni brodovi i zrakoplovi. Tehnički, dogovor se zapravo ne bi ticao Piranskoga nego Tršćanskog zaljeva, u kojemu Hrvatska i Italija imaju svoju morsku granicu.</p>
<p>Prema Ustavu Republike Hrvatske, bilo kakvu odluku o ustupanju teritorija (kopna ili mora) ili izmjeni granica može donijeti samo Hrvatski sabor, dvotrećinskom većinom. Pravni stručnjaci drže da se hrvatski ustupci Sloveniji u vezi s Piranskim zaljevom mogu ticati samo režima prolaza a ne i eventualnog ustupanja nekog morskog koridora. Pritom posebno naglašavaju da je nebitno, radi li se o koridoru širine jednog kilometra ili jednoga milimetra. U oba slučaja, Hrvatska više ne bi imala morsku granicu s Italijom, što je važno zbog Osimskih sporazuma. </p>
<p>U svezi s tim stručnjaci za pomorsko pravo naglašavaju da pravo prolaza ne uključuje i pravo na iskorištavanje gospodarskog pojasa. Ako bi se, dakle, na tom prostoru pronašli nafta ili plin, pravo iskorištavanja imala bi ona strana kojoj teritorijalno pripadaju te morske vode. Ta je činjenica vrlo bitna, s obzirom na to da će se sadašnji relativno uski gospodarski pojas u budućnosti proširiti na međunarodne vode, kako je to već regulirano u sjevernoj i zapadnoj Europi. </p>
<p> Takvo proširenje u vezi s Jadranom zasad opstruira Italija, zbog gospodarskih razloga, jer njena razvijenija ribarska industrija može iskorištavati veći prostor Jadrana.</p>
<p>U svezi s Piranskim zaljevom Hrvatska i Slovenija slažu se da treba poštivati međurepubličke granice, kakve su bile u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Slovenci tvrde da su oni tada kontrolirali većinu Piranskog zaljeva. Hrvati tvrde da je granica između dviju republika u bivšoj Jugoslaviji išla sredinom zaljeva. Kao potvrdu tome Slovencima su svojevremeno u Otočecu ob Krki prikazali i dokumentarni film u kojemu policajci, koji pričaju slovenskim jezikom, govore da je jedan ribarski brod uhvaćen nešto malo unutar hrvatske polovice Piranskog zaljeva, te da ga zato treba privesti u policijsku postaju u Umagu. Slovencima se taj film nije svidio te je tadašnji ministar vanjskih poslova Frlec bio izložen žestokoj kritici slovenskih medija zato što ga je uopće gledao, odnosno što je relativno mlako reagirao nakon njegova završetka. A Frlec je zapravo bio samo iznenađen argumentima koje je donio taj češki »dokumentarac«.</p>
<p>Koliko je Sloveniji važan izlaz na otvoreno more, govori i činjenica da do danas nije ratificirala Sporazum o pograničnom prometu koji je Hrvatska davno usvojila. U Ljubljani postoji bojazan da bi se ratifikacijom tog dokumenta prejudicirala i granica u Piranskom zaljevu, te su sporazum uputili Ustavnom sudu koji ga je pospremio u ladicu.</p>
<p> Tako je Piranski zaljev na početku i na kraju svih (ne)sporazuma Ljubljane i Zagreba. I nuklearka Krško, i Ljubljanska banka i Sveta Gera zapravo su problemi koji čekaju zbog Piranskog zaljeva.</p>
<p> »Hrvatska je spremna na koncesije, ali ne ispod određene granice«, kaže jedan hrvatski političar. A ta je donja granica da nema ustupanja teritorija, bilo kopnenog bilo morskoga. Dakle, ni koridora do otvorenoga mora, s kojim bi Slovenci, prema svom javnom mnijenju, jedino bili zadovoljni.</p>
<p> Sasvim je izvjesno da su Račan i Drnovšek na svom susretu razgovarali o Piranskom zaljevu jer znaju da je to ključ svakog budućeg sporazuma. Ako je pri tom možda pao i neki »tehnički dogovor«, utoliko bolje. Saznat ćemo vrlo brzo.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vojni rok u Hrvatskoj kraći, nego drugdje u Europi i NATO-u</p>
<p>Slovenija je skratila trajanje vojnoga roka, ali ga sada kani produžiti. Što će biti u Hrvatskoj? / Europske zemlje - osim Velike Britanije i Belgije - popunjavaju svoje snage kombinacijom profesionalne vojske i opće vojne obveze</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Sudeći po najavama koje posljednjih dana stižu iz Slovenije, u toj bi se zemlji uskoro mogla pokrenuti parlamentarna inicijativa za produljenje služenja vojnog roka. Sa sadašnjih sedam mjeseci, vojni bi rok mogao trajati dva mjeseca dulje, dakle punih devet. Dijelovi vojnog i stranačkog establishementa Slovenije, bliski konzervativcima i desnici, tvrde da sedmomjesečno služenje vojnog roka ne osigurava potpuno funkcioniranje obrambenog sistema države. Relativno mali broj stanovnika i kratko vrijeme služenja vojnog roka, prema tim krugovima, ne zadovoljava potrebe za željenom veličinom »stajaće vojske«. Slovenija bi, ako takvi pogledi postanu dominantni, mogla postati jedna od rijetkih država u kojoj se vojni rok produljuje, a ne skraćuje.</p>
<p>Za razliku od susjeda, Hrvatska je početkom siječnja skratila služenje vojnog roka s devet na šest mjeseci, dok civilno služenje traje dva mjeseca dulje, dakle osam mjeseci. Primarni učinci tog poteza, procjenjuje se, trebali bi prije svega biti financijski. Zlatko Gareljić, zamjenik ministra obrane, kazao je da će se skraćivanjem vojnog roka uštedjeti 142 milijuna kuna. Ilustracije radi, troškovi po jednom ročniku u deset mjeseci služenja vojnog roka iznose 20.000 kuna. Usvojenim promjenama smanjili bi se na 12.000 kuna.</p>
<p> No, smanjenje trajanja vojnog roka neće, kao što se pretpostavljalo, odmah smanjiti i broj ročnih vojnika u HV-u. Sve do novog preustroja Oružanih snaga, čiji se početak očekuje uskoro, i dalje će se - sada četiri puta godišnje - na služenje vojnoga roka upućivati »kontigent« od 24.000 ročnika. Novim ustrojem Oružanih snaga smanjit će se i profesionalni sastav vojske. Do kraja 2001., HV bi trebao imati 34.000 profesionalaca, a taj bi se broj do konca 2005. trebao smanjiti na 29.000 ljudi. Kako druge zemlje, prije svega članice NATO-a, reguliraju vojni rok?</p>
<p>U Upravi za Međunarodnu vojnu suradnju MORH-a napominju da je prosječno trajanje vojnog roka u zapadnoeuropskim zemljama uglavnom od 10 do 12 mjeseci. Trajanje vojnoga roka ovisi i o rodu i struci. U Austriji je od sedam do osam mjeseci, u Danskoj od šest do 13, u Švedskoj od sedam i pol do 15 mjeseci, u Finskoj vojni rok traje 11 mjeseci. Skupinu zemalja u kojoj vojni rok traje 10 mjeseci predvodi Francuska, a čine je još Njemačka i Italija. Zapadnoeuropske zemlje danas u manjoj ili većoj mjeri popunjavaju vojsku kombinacijom djelatnih vojnika i opće vojne obveze. Djelatnim vojnicima uglavnom se popunjavaju elitne postrojbe i snage za brze intervencije, namijenjene najtežim zadacima.</p>
<p>Velika Britanija i Belgija, recimo, imaju samo profesionalnu vojsku u kojoj nema ročnika. Zanimljivo je da se ukidanje opće vojne obveze prije dvije godine zahtijevalo i u Italiji, gdje je tadašnji ministar obrane Carlo Scognamiglio Pasini tražio otvaranje mogućnosti za prijelaz sa sadašnjega mješovitog na potpuno profesionalizirani sustav obrane.</p>
<p>Preustroj Hrvatske vojske je pred vratima, očekuje se da će početi vrlo brzo. Pozitivna iskustva drugih zapadnoeuropskih zemalja jamačno će se ugraditi u novi ustroj naših Oružanih snaga, koje bi trebale postati brojčano manja, ali učinkovitija oružana sila.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nemar u održavanju instalacija glavni uzrok eksplozije plina</p>
<p>Zagreb: Dobra oprema, nove i sigurnije cijevi plinovoda i stalna kontrola jamac su sigurnosti građana / Na varaždinskom, ludbreškom i lepoglavskom području dnevno se nadzire plinska mreža / Međimurje: U uporabi su posebni sigurnosni uređaji, tzv. 'njuškala' / Slavonija: U 25 godina nije zabilježen ni jedan slučaj sličan pulskome</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Tehnička opremljenost, nove, sigurnije cijevi plinovoda, koji ni u jednom dijelu distributivne mreže nije stariji od 26 godina, te stalne kontrole ekipa visokoobrazovanih stručnjaka glavni su jamac da se Zagrepčani ne trebaju bojati eksplozije poput one u Puli, rekao je u ponedjeljak direktor Gradske plinare Zagreba Ivan Vulas, koji na upit novinara nije htio spekulirati o tome što se zapravo dogodilo u Puli i zašto je do eksplozije došlo. Rekao je samo da bi se o svemu trebalo znati više kad stručnjaci Zagrebačke plinare, koji su od vikenda u Puli, kamo ih je pozvao MUP, ne zaključe svoja izvješća. Prema njegovim riječima, posljednji dio tzv. gusnatog plinovoda, kakav se navodno rasprsnuo u Puli, u Zagrebu je izvađen još 1993. godine, pa se sada koriste samo čelične i polietilentske cijevi, čiji su spojevi izvedeni tako da onemogućavaju istjecanje plina, odnosno odgovaraju svim vanjskim uvjetima - npr. prometom uzrokovanu podrhtavanju tla.</p>
<p>»Inspekcije svake godine ispituju svaki dio od 2140 kilometara plinovodne mreže, kojom prolazi zemni plin, a svaka naša ekipa raspolaže pouzdanom opremom, vrijednom 50.000 maraka. Posjedujemo lokatore plina i specijalni automobil s detektorima za istjecanje plina. Ipak smo u većem dijelu ovisni i o građanima od kojih očekujemo dojavu. Na poziv smo spremni reagirati unutar jednoga sata«, rekao je Vulas. Inače, u Zagrebu je nekoliko distributera plina koji sami za sebe dovode plin izravno iz Ininih postrojenja, čime se izbjegava plaćanje usluga Gradskoj plinari. Po riječima Miljenka Šunjića, tehničkog direktora Gradske plinare, na nekim područjima zato je na samo nekoliko metara pod zemljom više plinskih cijevi različitih vlasnika. U slučaju katastrofe, ne bi se znalo čija je cijev popustila...</p>
<p>Varaždin je najplinoficiraniji grad u Hrvatskoj, pa gotovo i nema ulice u kojoj pod zemljom nema plinske mreže. Inž. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, tvrtke zadužene za distribuciju plina na varaždinskom, ludbreškom i lepoglavskom području, tvrdi da se mreža dobro održava. »Svakog petka na sastanku kolegija prva je točka dnevnog reda i kontrola plinske mreže, priključaka i instalacija za plin. Tvrdim da je Termoplinovo održavanje kvalitetno, isto kao i ispitivanje sigurnosti trošila i priključaka. Stručne ekipe rade to pedantno i odgovorno. Na svaki poziv građana o sumnji da plin izlazi nekontrolirano odmah izlazi na teren naša dežurna ekipa i to besplatno, a dežuramo 24 sata«, ističe Topolnjak.</p>
<p>Topolnjak tvrdi da u prirodnom plinu nema agresivnih tvari koje bi nagrizale stijenku plinovoda iznutra, no izvana mogu na nju agresivno djelovati kisela te glinenasta tla u kojima ima tzv. lutajućih struja. On dodaje da su, uza sve mjere opreza, eksplozije uvijek moguće, jer je riječ o takvoj tvari. Varaždinska plinska mreža stara je 30 godina, pa su toliko stari i najstariji vodovi. Na tome distributivnom području ima 850 kilometara plinovoda.</p>
<p>U Međimurskoj županiji plinovodni sustav uveden je u 96 posto naselja. Tvrtka Međimurjeplin upravlja, tvrdi direktor Vladimir Ivković, s 1171 kilometrom magistralnih, opskrbnih i mjesnih razvodnih plinskih cjevovoda. Potencijalno postoji opasnost da se i u drugim gradovima dogodi što i u Puli, kazao je Ivković. Osim toga, »naša je mreža novijega datuma, 90 posto su polietilenske cijevi, a čelična mreža nije starija od 25 godina. Obavljamo stalni i trajni nadzor plinskih cjevovoda, koristimo posebne uređaje, popularno nazvane 'njuškala'«, kaže Ivković. Najveću opasnost stručnjaci vide u neodgovornim pojedincima koji bez stručnog nadzora kopaju tlo i tamo gdje je plinska mreža. »Zato stalno pozivamo građane da oko plinskih cjevovoda ne rade bez nazočnosti stručnih ljudi da se sasvim smanji opasnost od plinske eksplozije«, zaključuje Vladimir Ivković.</p>
<p>»U Osijeku se koristi gradski, odnosno proizvedeni plin. Kod prirodnog plina opasno je to što je lakši od zraka, pa se kod oštećenja vodova naglo podiže u atmosferu, što može izazvati eksploziju«, ističe Zlatko Tonković, rukovoditelj osječkog pogonskog ureda Distribucije plina u HEP-u. Distribucija plina na području Osijeka postoji već 25 godina, pa je većina vodova tada i postavljena. »Naše ekipe obilaze teren svakodnevno, a vodovi se održavaju barem dvaput godišnje. Budući da se stanje vodova teško može ustanoviti, jer su pod zemljom, upravo redovnim obilaskom našu mrežu održavamo dobrom i sigurnom«, tvrdi Tonković, dodavši da u Slavoniji ima 43.457 potrošača plina. Većinom su to kućanstva, a 16.696 ih je u Osijeku. Budući da se u Slavoniji nalazi oko 1.000 kilometara plinske mreže, Distribucija plina ima svoje dežurne službe koje svakoga dana rade 24 sata. Tonković kaže da na tom području u 25 godina nije zabilježen ni jedan slučaj sličan pulskome.</p>
<p>»Prvenstveni je uzrok pulske eksplozije - nemar«, rekao je Vjesniku umirovljeni sveučilišni profesor, vrhunski rudarski stručnjak dr. Rikard Marušić. Radi se o starim cijevima koje bi trebalo redovito održavati da se na njima ne bi stvarale pukotine. Metan je močvarni plin koji nastaje truljenjem organskih materija kojih u kanalizaciji ima vrlo mnogo, a pomiješao se s drugim plinovima, nastalima truljenjem željeza, upravo zbog tih pukotina u cijevima. Zbog starih, zahrđalih cijevi i nemara, vodovi su propali i počeli puštati na sve strane. Cijevi su s jedne strane ispuštale plinove, a s druge su u sebe propuštale druge plinove, zrak i prašinu iz okoline. Tri su moguća uvjeta za eksploziju u Puli. Prvi su plin (metan), prašina i zrak, drugi određena koncentracija plina i prašine u cijevima, a treći i, zapravo, glavni uvjet je iskra, odnosno vatra. Kao uzrok, dr. Marušić ističe, neizbježno - nemar i nepažnju u održavanju instalacija. (Zrinka Boršić, Karmen Gumbas, Claudio Kramarić, Drago Ovčar i Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zakonom o hrani štitit će se zdravlje ljudi i životinja te okoliš</p>
<p>Novim zakonskim odredbama predviđa se zaštita građana od nekvalitetnih prehrambenih proizvoda od farme do stola, a sva uvozna hrana također će biti pod strogom kontrolom </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Prvi hrvatski zakon o hrani ima u prvom planu zaštitu potrošača od nekvalitetnih proizvoda, utvrđujući uvjete u proizvodnji hrane u svim fazama, od proizvodnje sirovina do gotovih proizvoda, odnosno od »od farme do stola«. Zakonom će se popisati uvjeti pod kojima se proizvodi iz uvoza mogu stavljati na domaće tržište, jer sad imamo više od 30 pravilnika, koji su preuzetni iz bivše države, koji ne samo da ne udovoljavaju zahtjevima Europske unije (EU) i WTO-a, već su i tehnološki zastarjeli, kaže dr. Srdjan Divjak, koordinator Radne grupe Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za pripremu zakona o hrani. Dr. Divjak dodaje da se u izgradnji nacionalnih zakona o hrani preporuča »horizontalna« i »vertikalna« zakonska legislativa, kako bi proizvodnja i promet prehrambenih proizvoda bili u skladu s tzv. harmoniziranim međunarodnim propisima. Na taj je način, primjerice, riješeno korištenje aditiva u prehrambenim proizvodima, te inspekcijski nadzor, dok su pojedini proizvodi u EU, kao što su <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, med, pasterizirano mlijeko, kava, džemovi, smrznuta hrana i dr., prepušteni »kreaciji« proizvođača. Tako se tržištu prepušta da regulira »što valja«.</p>
<p>Zaštita kvalitete domaćih proizvoda, stoji u Nacrtu prijedloga zakona o hrani, ostvarivat će se propisivanjem kvalitete već kod sirovina, propisivanjem takvih proizvodnih postupaka kojima se neće degradirati »izvorno svojstvo sirovine«. Nadalje, obvezno je vođenje evidencije podrijetla i kvalitete sirovine, a po potrebi podrijetlo sirovine navodit će se i na deklaraciji gotovih proizvoda itd. Obveza proizvođača hrane je pak da osiguraju kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode, jer se predviđa i pojačana kontrola i nadzor proizvodnje, kako bi se izbjegle moguće pogreške u »lancu proizvodnje«. Dr. Divjak napominje da će proizvođači morati ishoditi suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, prije nego što stave u promet novi prehrambeni proizvod. Što se tiče uvoza prehrambenih proizvoda, dr. Divjak ističe da će inspektor, po novome, moći narediti ispitivanje uvoznog proizvoda u ovlaštenom laboratoriju i to na trošak uvoznika. Uvoznici hrane, naime, ubuduće će morati pružiti više podataka o proizvodima koje uvoze, u prvom redu što se tiče podrijetla proizvoda, te sirovina od kojih su izrađeni. Osim toga, uz deklaraciju proizvoda, umjesto specifikacije proizvoda, predviđen je »zapisnik o proizvodu«, dok je posebna pažnja posvećena obavješćivanju potrošača o svim važnim svojstvima proizvoda, te pravu potrošač da sazna sve što ga može zanimati o nekom proizvodu.</p>
<p>Proizvođači prehrambenih proizvoda, naime, ne smiju potrošače dovoditi »u zabludu«. Zabranjeno je, primjerice, isticanje nepostojećih i nedokazanih svojstava nekog proizvoda, tvrdnja kako on, primjerice, ima ljekovita svojstva, ili isticanje samo nekog od prirodnih svojstva koji nije rezultat tehnološkog razvitka već je normalno svojstvo sirovine, kao što je biljno ulje »bez kolesterola«. To će se smatrati lažnim informiranjem s ciljem ostvarivanja nezaslužene dobiti. Osim toga, deklaracija će na proizvodima morati biti vidljivo istaknuta te napisane i na hrvatskom jeziku. Dr. Divjak napominje da se ovim zakonom mora definirati što je to sirovina, a što gotov proizvod. Na taj način prekinula bi se postojeća praksa uvoza gotovih proizvoda koji na domaće tržište dospijevaju prepakirani u domaću ambalažu. Samo prepakiranje ne može se smatrati proizvodnjom. S tim problemom suočavaju se i u Državnom inspektoratu. Nadalje, kaže dr. Divjak, ovlašteni laboratoriji za ispitivanje kvalitete proizvoda odnosno zdravstvene ispravnosti morat će imati, primjerice, vage tzv. A klase. Na Vjesnikovo pitanje kad će domaći potrošači dobiti zakon o hrani, dr. Divjak napominje da bi on trebao biti gotov do kraja godine, iako austrijski stručnjaci iz ovog područja drže da bi za donošenje kvalitetnog zakona o hrani, trebalo i dvije godine. A osim zaštite interesa potrošača, zakon o hrani trebao bi štititi i zdravlje životinja, te okoliš.</p>
<p>Sanitarni inspektori ističu da na trovanje hranom nije imuna ni jedan zemlja na svijetu, te da je kod nas ponekad »nesigurna obrtnička proizvodnja«. Posebno se to odnosi na skupinu lako pokvarljivih proizvoda kao što su sladoledi, kolači, mesni proizvodi i dr. Nadalje, poseban problem može biti voda, jer je njen nadzor najdelikatniji. Primjerice, samo u Zagorju ima od 300 do 400 malih vodovoda koji su bez nadzora.</p>
<p> Uz to, kraško područje jako je osjetljivo na incidente u prometu. Kad je riječ o prodaji namirnica, najčešće ne dolazi do oštećenja namirnica tzv. suvremenim kontaminentima, teškim metalima, aditivima, konzervansima i drugim, no može doći do njihove mikrobiološke kontaminacije zbog neodgovarajućeg prijevoza, odnosno lošeg čuvanja u skladištima i trgovinama.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Trihineloza se povlači</p>
<p>Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi između 3.000 i 7.000 salmoneloznih trovanja hranom, doznajemo od prof. dr. Berislava Borčića, voditelja Službe za epidemiologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Riječ je o trovanjima koje uzrokuje jedna od 2.200 različitih salmonela, bakterija koje uzrokuju infekciju probavnog sustava. Najčešća staništa salmonele su meso, perad, mlijeko, jaja i proizvodi napravljeni od jaja. Druge etiologije, kao i one nepoznate, a koje također za posljedicu imaju trovanje, godišnje se javljaju u 3.000-5.000 slučajeva. Slučajeva enterokolitisa (proljeva) godišnje se prijavi između 8.000 i 15.000, a u većini slučajeva uzrok takvoga stanja također je zdravstveno neispravna hrana, napominje dr. Borčić.</p>
<p>Broj slučajeva trihineloze, parazitske infekcije koju uzrokuje Trichinella spiralis, zadnjih je godina bio u porastu, no sad polako opada. Tako ih je 1998. bilo prijavljeno 575, a godinu dana poslije 258. Borčić vjeruje da ih je lani bilo još i manje, što će se pouzdano moći reći tek kad se dovrše sve statističke obrade. (T.T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kako utvrditi da je preimenovanje obavljeno »iz političkih razloga«?</p>
<p>Prema prijedlogu koji će se naći na sljedećoj sjednici Gradske skupštine, 30. siječnja, troškove promjene osobnih dokumenata snosit će Grad Zagreb, i to svaki put kada skupština preimenuje neku javnu površinu »iz političkih razloga« / Odluka će biti na snazi od preimenovanja Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma, dakle - retroaktivno</p>
<p>Prijedlog prema kojemu bi Zagrepčani ubuduće trebali biti oslobođeni plaćanja troškova nastalih budućim izmjenama naziva ulica i trgova ipak će se naći na dnevnom redu sljedeće sjednice Gradske skupštine, zakazane za 30. siječnja. Ideju o oslobađanju troškova, podsjetimo, iznio je krajem listopada prošle godine član Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Joško Morić (DC), koji je predlagao da se sa zaključkom o tome ide na Skupštinu uporedo s odlukama o vraćanju naziva Trga žrtava fašizma i preimenovanju Trga burze u Trg hrvatskih velikana.</p>
<p>Morićevu ideju Odbor je tada načelno podržao, ali se prijedlog ipak nije našao na sjednici 20. prosinca. Gradska je skupština tada, nakon dugotrajnog vijećanja, odlučila vratiti naziv Trga žrtava fašizma i preimenovati Trg burze, ali odluka vezana uz troškove ipak nije stavljena na dnevni red kako se, objašnjavali su tada gradski čelnici, time ne bi prejudiciralo donošenje zaključaka o preimenovanjima.</p>
<p>Prema zaključku koji će se naći na sjednici 30. siječnja, Grad Zagreb podmirivat će iz gradskog proračuna troškove nastale zbog promjene osobnih dokumenata svaki put kada Gradska skupština Grada Zagreba preimenuje javnu površinu, trg ili ulicu iz političkih razloga. Odluka se počinje primjenjivati, stoji u dokumentu, počevši od preimenovanja Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma i Trga burze u Trg hrvatskih velikana, dakle retroaktivno, a zanimljivo je da u obrazloženju odluke stoji kako je prijedlog zaključka utvrđen s obzirom na tešku gospodarsku situaciju - da se ne bi izazvalo nezadovoljstvo građana.</p>
<p> Još će zanimljivije, međutim, biti vidjeti na koji će se način i po kojim kriterijima, za neku buduću odluku o preimenovanju moći ocijeniti da je donesena iz političkih, a ne nekih drugih razloga, i obrnuto. Za vjerovati je, naime, da će stanovnici svake preimenovane ulice zdušno braniti tezu o političkim uzrocima koji su doveli do promjena.</p>
<p>Ostali prijedlozi, vezani uz iznalaženje lokacija za trgove ili ulice u Zagrebu, koje će ubuduće nositi imena dr. Franje Tuđmana, Republike Hrvatske, hrvatskih branitelja i žrtava komunizma, također se nisu našli na sjednici u prosincu, što znači da se o tim pitanjima, zbog skorog popisa stanovništva, neće moći raspravljati u sljedećih nekoliko mjeseci. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Od veljače, trijezni i bezdimni plesnjaci svake subote od 14 do 20 sati u »Bestu«</p>
<p>Dr. Darko Breitenfeld: Zabraniti prodaju alkohola maloljetnicima, punoljetnicima u radno vrijeme i javno pijenje / Akcija za Valentinovo / I klubovi liječenih alkoholičara mogu pomoći / Privremene dozvole na dvije godine za nove vozače?</p>
<p>Iako je Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti (od 15. studenoga do 15. prosinca) prošao, zbog sve veće učestalosti i težine alkoholnog i pušačkog problema u Hrvatskoj, Klinika za psihijatriju KB »Sestre milosrdnice«, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, te Gradskim uredom za obrazovanje i šport, nastavlja akcije u borbi protiv alkoholizma i drugih ovisnosti.</p>
<p> Prim. dr. sc. Darko Breitenfeld, šef Odjela parcijalne hospitalizacije u spomenutoj klinici, te predsjednik Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreba, kaže da se, između ostaloga, priprema održavanje trijeznih i bezdimnih plesova za mlade od 12 do 18 godina. Oni će početi početkom veljače, a održavat će se svake subote od 14 do 20 sati u Bestu. Za Valentinovo, pak, ZET-ovi će se turistički tramvaji zaustavljati na glavnim gradskim stajalištima, a medicinske sestre i Zagrebačke mažoretkinje dijelit će plakate i ostale propagandne materijale protiv ovisnosti, te cvijeće. </p>
<p>- Glavni cilj nam je spriječiti prodaju alkohola maloljetnim osobama, te javno pijenje i posjedovanje alkoholnih pića. Zauzimamo se i za to da se za vrijeme radnog vremena alkohol ne poslužuje ni punoljetnim osobama u kafićima, na radnim mjestima. Gradska skupština i Novinarski dom pozitivni su primjeri za to da se alkohol uopće ne toči za vrijeme radnog vremena, rekao nam je Breitenfeld.</p>
<p>Na intervenciju Gradskog poglavarstva, u Mjesecu borbe protiv alkoholizma Turistička je inspekcija pojačano obilazila lokale i ustvrdila da se u gotovo svim kafićima ne pridržavaju zabrane točenja alkohola maloljetnicima. </p>
<p>- Iako smo dogovorili mnogo širu suradnju s Turističkom inspekcijom i Policijom, važno bi bilo da i sami roditelji stupe u akciju kontroliranja svoje djece, kao i škole, rekao je Breitenfeld, istaknuvši da i klubovi liječenih alkoholičara mogu dosta pomoći u promicanju zdravog načina života i kulture nepijenja, te u poticanju na liječenje.</p>
<p>U Klinici za psihijatriju zauzimaju se i da se na televiziji i u novinama ne prikazuje nikakvo nazdravljanje alkoholnim pićima, te smatraju da ni benzinske crpke ne bi smjele držati i prodavati alkohol.</p>
<p>Upozorenja građanima i noćne patrole, koje je tijekom Martinja pojačano provodila zagrebačka Prometna policija, nastavljeni su i tijekom božićno-novogodišnjih blagdana, te postigli dobre rezultate. Kasnije su patrole obilazile i mjesta oko diskoklubova, naročito tijekom vikenda i sprječavale mlade, pripite vozače da sjednu za volan.</p>
<p> - Veću pozornost društvo bi svakako moralo posvetiti i vozačkim dozvolama. Po uzoru na europsku praksu trebalo bi uvesti privremene vozačke dozvole za nove vozače, koje vrijede dvije godine. Ako u te dvije godine vozač ne bi napravio nijedan prekršaj, tek tada bi mogao dobiti stalnu vozačku dozvolu, rekao je Breitenfeld.</p>
<p>U nastavku borbe protiv alkoholne i drugih ovisnosti, u organizaciji Gradskog poglavarstva u školama se održavaju i tečajevi za profesore i roditelje. (Sandra-Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto Vlada nije otpisala svoja potraživanja?</p>
<p>Vladini dužnosnici, kao jedan o preduvjeta za provođenje preustroja u stečaju Name, obećavali su da će država otpisati svoja potraživanja, te da će se ona preusmjeriti za zbrinjavanje radnika. Umjesto toga, kada se pripremalo prvo ročište na Trgovačkom sudu, Ravnateljstvo za robne zalihe, uredno je prijavilo 65 milijuna kuna potraživanja, osiguravši se upisom razlučnih prava na robne kuće u Ilici, te na Kvaternikovu trgu, Vrbanima i Trešnjevci. Istakli su to u ponedjeljak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) i njihova granskog sindikata radnika u trgovini »Nama« (STRN-a).</p>
<p>- Dok smo mi nudili program preustroja prije otvaranju stečaja u Nami, Sindikat trgovine Hrvatske (STH) i njegova predsjednica Ana Knežević stalno su podsjećali kako će Vlada otpisati svoja potraživanja u interesu radnika, podsjetio je voditelj Županijskog ureda HUS-a Mario Iveković. Dodao je kako se proteklih mjeseci nisu željeli miješati, kako im se ne bi pokušalo pripisati da otežavaju tijek postupka ili onemogućuju organizaciju što boljeg poslovanja Name. Kako je potraživanja Ravnateljstva robnih zaliha Trgovački sud u cijelosti prihvatio, HUS je u ponedjeljak uputio otvoreno pismo premijeru Ivici Račanu, potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću, ministru gospodarstva Goranku Fižuliću, te ravnatelju Robnih rezervi Kamilu Vrani. U njemu se Vladine dužnosnike podsjeća na obećanja izrečena uoči Namina stečaja i traži njihovo ispunjenje. </p>
<p>- Najbolje bi bilo da se tih 65 milijuna kuna otpiše jer bi se tako umanjio pritisak na trenutno poslovanje Name u stečaju. Ako to ne žele, neka barem pravo prvenstva u naplati potraživanja prepuste radnicima, predložio je Iveković, dodajući kako se nada da će Vlada već na idućoj sjednici ispuniti obećanje koje je dala.</p>
<p>Predsjednica SRTN-a Dragica Petrinjak istakla je kako 1.200 radnika više ne radi u »Nami«. Dobili su, kako kaže, po 1.000 kuna otpremnine i bon od 2.000 kuna koji mogu potrošiti u Naminim kućama.</p>
<p>- U robnim kućama Ilica i Kvartić, trenutno rade 632 radnika, a i njima ugovori istječu 15.veljače. Prema najavama stečajnog upravitelja Mladena Jedlička, ugovor će se raskinuti s još 30 zaposlenika, upozorila je Petrinjak. Prema njenim riječima, potraživanja najvećeg Namina vjerovnika, Privredne banke Zagreb, još uvijek nisu riješena. Tek su, kaže, Jedličkovom zaslugom, potraživanja PBZ-a osporena dok Banka ne predoči svu dokumentaciju o kreditiranju, koja je prema sindikalcima više nego sumnjiva. </p>
<p>Predstavnici HUS-a pohvalili su rad i poslovne rezultate Name u stečaju, ali i ukazali na neke poteškoće, s kojima se tvrtka susreće zbog stečajnih ograničenja. Naime, prema Ivekovićevim riječima, Nama u stečaju teško vraća povjerenje nekih dobavljača, koji traže dodatna bankovna jamstva za isporuku robe. Unatoč tomu, Nama u stečaju pokriva 60 do 70 posto ukupnog asortimana roba, što uz uzlazni trend poslovanja, svakako ohrabruje, zaključili su sindikalci. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gradonačelnik Bandić treba danas pismeno potvrditi dano obećanje</p>
<p>Ako gradonačelnik Milan Bandić tijekom utorka, 23. siječnja ne uputi pismenu potvrdu Stečajnom vijeću i službeno potvrdi namjeru Grada da u paketu iznajmi 65 poslovnih prostora koji su bili u najmu Zagrepčanka-trgovine u stečaju, Sindikat će predložiti radnicima niz prosvjednih aktivnosti pred Vladom i Hrvatskim saborom. Rečeno je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare sindikata »Zagrepčanke«.</p>
<p>- Svi vjerujemo gradonačelniku, no sudske se odluke ne mogu donositi na temelju povjerenja. Spremni smo se odreći svih zasluga, reći ćemo da je Bandić divan čovjek, ali samo ako i pismeno potvrdi ono što je kazao na posljednjem sastanku sa sindikalcima u Poglavarstvu, rekao je voditelj Županijskog ureda HUS-a Mario Iveković.</p>
<p>On je podsjetio da je stečajni upravitelj tvrtke Marinko Paić zamolio Bandića da pismeno potvrdi obećanje o raspisivanju natječaja za najam gradskih lokala u paketu, no odgovor nije dobio. Ukoliko se, pak, gradonačelnik ne očituje tijekom jutra u utorak, HUS će saborskim zastupnicima i Vladinim dužnosnicima u utorak dijeliti letke, a tijekom narednog tjedna organizirati nove prosvjede.</p>
<p>- Radnici su umorni od loptanja između Vlade, Suda i Grada. Čekanje je štetno i za radnike i za Grad, pa bi troškove najma od otvaranja stečaja trebao platiti Bandić iz svoga džepa, poručio je Iveković, dodajući kako se slaže s gradonačelnikom da najpovoljniji ponuđač mora dati čvrste garancije da će najam uredno plaćati. Na pitanje, kako bi se trebao riješiti dug od 3 milijuna kuna, koliko tvrtka duguje Gradu, Iveković je rekao kako svi vjerovnici trebaju imati jednak tretman.</p>
<p>- Radnici potražuju oko 16 milijuna kuna, pa bi po Bandićevoj logici i oni mogli kazati dajte nama naše, a vi onda »ki bi da bi«, našalio se HUS-ov sindikalac, dodajući kako mu zapravo nije jasno što se želi postići raspisivanjem natječaja za pojedine lokale. </p>
<p>- Ako su cijene najma niske neka ih povise. No, tada ne bi mogli uzimati novac na crno, oštro je zaključio Iveković. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na 41. teološko-pastoralnom tjednu 700 svećenika iz cijele Hrvatske</p>
<p>Katolički bogoslovni fakultet organizator je 41. teološko-pastoralnoga tjedna, koji će se održati od 23. do 25. siječnja u Dječačkom sjemeništu na Šalati. </p>
<p>- Teološko-pastoralni tjedan je najveći godišnji događaj svih svećenika. Prije neovisnosti Hrvatske, na Šalati su se okupljali svećenici iz čitave Jugoslavije, a sada taj tjedan slavi od 400 do 700 svećenika iz svih krajeva Hrvatske, rekao nam je član Povjerenstva za teološko-pastoralni tjedan, prof. Ivan Šaško. Ovogodišnja tema tjedna je »Kriza vrednota u današnjem hrvatskom društvu«.</p>
<p>Prvi teološko-pastoralni tjedan održan je 1961. godine u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, ali se zbog premalog kapaciteta dvorane preselilo u Nadbiskupsko dječačko sjemenište na Šalati, gdje se Tjedni održavaju svake godine. </p>
<p> U radu prvoga Tjedna sudjelovalo je 250 svećenika i biskupa, a u drugoj polovici 60-ih, broj je povećan na njih 1.000. U prvim Tjednima obrađivale su se teme s različitih teoloških aspekata, a bili su i povodom za osnivanje regionalnih svećeničkih tjedana, katehetskih škola, te različitih teoloških i pastoralnih skupova.</p>
<p> Zagrepčani imaju priliku prisustvovati Teološko-pastoralnom tjednu, uz iskaznicu, koja se za 75 kuna može kupiti u Dječačkom sjemeništu na Šalati i koja vrijedi za cijeli Tjedan. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Asfaltirana cesta Pojatno - Pušća</p>
<p>Početkom tjedna završeni su dvomjesečni radovi na proširenju i asfaltiranju kilometar duge ceste koja spaja Pojatno i Pušću. Tako je oko 2.000 tamošnjih stanovnika dobilo novu prometnicu koja povezuje Jurjevsku ulicu u Pojatnom sa županijskom cestom Pušća Dubravica, a svi namjernici jednostavniji i brži put od stare Zagorske magistrale prema Pušći i Klanjcu.</p>
<p> Vrijednost radova koje je obavilo poduzeće GP Zagreb, procijenjena je na 458.000 kuna, a zajednički su ih financirali, s jednakim udjelima, Županijska uprava za ceste, grad Zaprešić i Općina Pušća.</p>
<p>Prema riječima inž. Vendla Koprivnjaka, šefa struke Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i komunalnu djelatnost Poglavarstva grada Zaprešića, izgradnjom nove prometnice obogaćena je prometna infrastruktura zaprešićkog kraja, te olakšan život ljudima zaprešićke periferije, jer cesta spaja Pojatno s Osnovnom školom u Pušći i mjesnim grobljem. Cesta nikad nije bila asfaltirana, već je to bio makadamski put oštećen prekopavanjima u plinifikaciji, te teško prohodan za kišnog i snježnog vremena. Međutim, za stanovnike Pojatna i Pušće bio je i takav važnom prometnom poveznicom.</p>
<p> Obavljeni radovi obuhvatili su proširenje makadamskog puta na standardnu širinu od tri metra, obradu terena i asfaltiranje. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otkazi do 3. ožujka </p>
<p>Grupa inženjera i tehničara poduzeća »Elektroprojekt« d.d., Ulica Alexandera von Humboldta 4 iz Zagreba, uputila je pismo Vladi RH, te na još nekoliko adresa, tražeći pomoć zbog nastale teške situacije u poduzeću. U pismo se, između ostaloga kaže, da ih je Uprava poduzeća uvrstila u otkaznu proceduru od 8. prosinca prošle godine, te da čekaju otkaze do 8. ožujka. </p>
<p>»Među nama ima djelatnika koji u EPZ-u rade 22 godine kao diplomirani strojarski inženjeri u svojstvu vodećih projektanata. Poslodavac se hoće riješiti viška radne snage, a istodobno dijeli enormne dividende, iznajmljuje radni prostor i investira u izgradnju novog poslovnog prostora. Uspješno poduzeće od 190 djelatnika se nastoji smanjiti na 50-ak odabranih, ali upitnih dioničara.</p>
<p> Nedajte da dobijemo u ovoj situaciji nezaposlenost nepravedni otkaz, dok će lopovi uživati naš minuli rad«, stoji u pismu kojeg je potpisao Kruno Gal.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Königsberg ostaje Kaliningrad zbog mira u srcu Europe</p>
<p>MOSKVA, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Artur Kuznjecov kategorički je opovrgnuo članak objavljen u britanskom Daily Telegraphu kojem se tvrdi da Moskva i Berlin vode tajne pregovore o vraćanju Kaliningrada (do 1946. godine Königsberg) Njemačkoj. »To je još jedna operacija u okviru informacijskog rata koji se vodi protiv Kaliningrada«, izjavio je Kuznjecov komentirajući za Radio »Eho Moskve« senzacionalni članak britanskog dnevnika. </p>
<p>Naime, neposredno poslije nove godine, američki list The Washington Times, za koji u Moskvi tvrde da je tijesno povezan s obavještajnim službama SAD-a, objavio je senzacionalan članak u kojem se tvrdilo da je Rusija u Kaliningradskoj oblasti još prošlog ljeta počela tajno razmještati taktičko nuklearno oružje. Uz podršku sad već bivše američke državne tajnice Madeleine Albright, Poljska i Litva koje graniče i okružuju tu najzapadniju rusku teritorijalnu enklavu zatražile su odmah da se u Kaliningradsku oblast uputi međunarodna inspekcija. Istina, kada je za vrijeme pravoslavnog Božića pred svojim gostom njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom, ruski predsjednik Vladimir Putin javno demantirao razmještanje nuklearnog taktičkog oružja u Kaliningradskoj oblasti, nazivajući »apsurdnim« pisanje The Washington Timesa, cijela je afera odmah utihnula, a Poljska i Litva povukle su svoj zahtjev o upućivanju međunarodne inspekcije. </p>
<p>Međutim, odmah zatim Kaliningradska oblast opet se našla u fokusu zanimanja svjetske javnosti, ali drugim povodom. Na sastanku u Bruxellesu Europska komisija obznanila je izvještaj o Kaliningradskoj oblasti u kojem je ta ruska enklava nazvana »crnom rupom« nakon proširenja Europske unije. Kaliningrad je proglašen glavnim razlogom zagađivanja Baltičkog mora, rasadnikom AIDS-a i izvorom kriminalnih djelatnosti. </p>
<p>Svoju tvrdnju da su Moskva i Berlin započeli tajne pregovore o vraćanju Kaliningradske oblasti, Daily Telegraph je objavio pozivajući se na »pouzdane njemačke izvore«. Istina, prema tim izvorima, za nedavnom dvodnevnog privatnog posjeta Moskvi Schröder i Putin razgovarali su o većem financijskom investiranju Njemačke u razvoj Kaliningradske oblasti. Međutim, Daily Telegraph na temelju te informacije lansirao je tvrdnju da bi Rusija mogla tu bivšu prijestolnicu istočne Pruske vratiti Njemačkoj. Riječ je o 22 milijarde dolara ruskog dugovanja Njemačkoj, pa i promatrači u Moskvi sumnjaju da bi za takav apsurdno mali iznos Kremlj bio uopće spreman i razgovarati o vraćanju Kaliningrada odnosno Königsberga pod jurisdikciju Berlina. To područje veličine 15.100 četvornih kilometara na kojem danas živi oko milijun stanovnika, Sovjetski Savez dobio je kao ratni plijen 1945. godine nakon pobjede nad Hitlerovom Njemačkom. Poslije raspada SSSR-a 1991. godine, Kaliningradska oblast ostala je u sastavu Rusije, ali izuzevši s mora, gdje ima izravni pristup, put od Moskve prema Kaliningradu vodi preko teritorija Bjelorusije i Litve. </p>
<p>Da Moskva i ne pomišlja vratiti Kaliningradsku oblast Njemačkoj, govore još dvije činjenice. Već godinama Japan bezuspješno pregovara s Moskvom o vraćanju četiri Kurilska otoka koji su nakon poraza Tokija u Drugom svjetskom ratu pripali SSSR-u, odnosno Rusiji. Napokon, Berlin nakon raspada SSSR-a, a ni danas ne osporava teritorijalnu pripadnost tog dijela istočne Pruske Rusiji, a vraćanje Kaliningradske oblasti označilo bi početak ozbiljne političke destabilizacije u srcu Europe. Naime, i baltička luka Klejpeda, koja danas pripada Litvi, do Drugog svjetskog rata pripadala je Njemačkoj, a značajan dio Litve, uključujući i današnji glavni grad Vilnius, pripadao je do Drugog svjetskog rata Poljskoj, a uz pomoć SSSR-a Varšava je poslije Drugog svjetskog rata proširila svoje zapadne granice na račun poražene Njemačke, pa su u Moskvi uvjereni da nijedna država nije danas zainteresirana za novo prekrajanje granica na Starom kontinentu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bugarski predsjednik nudi posao mladom provalniku</p>
<p>SOFIJA, 22. siječnja </p>
<p> - Bugarski predsjednik Petar Stojanov u ponedjeljak je ponudio posao mladom »hackeru« koji je prošle srijede upao na predsjedničku web stranicu i ubacio svoj prosvjed protiv nezaposlenosti i loših izgleda za budućnost bugarske mladeži. »U mnogo čemu što kaže taj dečko ima pravo. Ako se javi, bez sumnje ću ga zaposliti«, rekao je Stojanov u razgovoru za bugarski dnevnik "24 sata«. »Vješto je provalio na web, nije oštetio druge informacije«, dodao je Stojanov.</p>
<p> Mladić koji se predstavio kao »Kubaka« provalio je u predsjednički site i ostavio poruku da ne želi otići iz Bugarske ali da nema izbora. Prema istraživanju Nacionalnoga centra za ispitivanje javnoga mišljenja, što ga je objavio bugarski list Trud, a prenijela bugarska novinska agencija BTA, 83 posto Bugara spremno je iseliti iz zemlje pruži li im se drugdje prilika da dobiju dobro plaćen posao. »Zašto sam to učinio?« pita se Kubaka u svojoj poruci prošli utorak i objašnjava: »Jednostavno. Kad mi roditelji žive u bijedi, bez dobrih veza ne mogu naći posao, a većina mojih prijatelja traži sreću u inozemstvu, što mi drugo preostaje?«.</p>
<p> Bugarska agencija Fact provela je istraživanje u većim bugarskim gradovima i ustanovila da gotovo 70 posto ispitanika odobrava Kubakin postupak. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pobuna u australskom centru za azilante</p>
<p>CANBERRA, 22. siječnja</p>
<p> - U australskom centru za pritvor imigranata pobunila se skupina od više od 180 azilanata naoružanih željeznim šipkama i ciglama, priopćila je u ponedjeljak policija.</p>
<p> Prema priopćenju, policija je pozvana u privatni centar Port Hedland na sjeverozapadu Australije, u kojem su smješteni uglavnom bliskoistočni azilanti. Naime, štićenici su u nedjelju preuzeli objekt, a osoblje je evakuirano.</p>
<p> »Azilatni su naoružani alatom koji su pronašli«, rekao je policijski glasnogovornik za Reuters.</p>
<p> Prema njegovim riječima, na pripadnike specijalne policije pobunjenici su bacali kamenje, stolce i željezne šipke.</p>
<p> Skupina od dvadesetak ljudi zabarikadirala se u jednoj sobi pa je policija upotrijebila suzavac. Policija je priopćila da je nedjeljna pobuna bila gotova za pola sata, a jedan je policajac pogođen kamenom u glavu i završio u bolnici.</p>
<p> Neredi u centrima za azilante u Australiji nisu rjetkost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Moskvi blaga zima, na istoku izvanredno stanje</p>
<p>MOSKVA, 22. siječnja (Hina/AFP)</p>
<p> - Izvanredno stanje proglašeno je u regiji Primorije, na krajnjem istoku Rusije, koja je pogođena velikom hladnoćom i gdje je oko 14.000 ljudi bez grijanja od petka, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo za izvanredna stanja.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je u Artjomu, predgrađu Vladivostoka, i Vostoku proglašeno izvanredno stanje u ponedjeljak budući da je stanovništvo ostalo bez grijanja, a temperatura se spustila na minus 30 stupnjeva Celsiusa.</p>
<p> Bez grijanja su ostali i stanovnici Spask-Dalnjeg, Slavjanke i Zarubina, kao i regije Birobidžan, koja je na granici s Kinom.</p>
<p>Na uspostavi sustava grijanja u tim gradovima sada radi stotinjak ljudi, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Od početka zime 143 Moskovljana su umrla od hladnoće, navodi se u liječničkom izvješću objavljenom u ponedjeljak, koje je prenijela agencija Ria Novosti.</p>
<p> Za razliku od Sibira i krajnjeg istoka, koji su pogođeni velikom hladnoćom, ove godine je zima u Moskvi vrlo blaga s temperaturama obično iznad nule. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Na granici između dva svijeta</p>
<p>Filodrammatica u Rijeci / Uz premijeru jednočinke Francesca Randazza »Za opće dobro« (Per il bene di tutti), u režiji autora i izvedbi Talijanske drame Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci</p>
<p>Trend koji bismo, u nedostatku boljega termina, mogli nazvati »novim realizmom« polagano osvaja europske pozornice. Yasmine Reza, Sergi Relbel, Jakob Arjouni - njegovi su najistaknutiji predstavnici. Bez obzira na njihove međusobne razlike, koje su znatne, ujedinjuje ih otklon od dosadašnje avangarde, i poštovanje »života, kakav jest« u kojem voljko pronalaze ideje, teme i motive svojih komada. Razumije su, njihov realizam, pa i naturalizam, nisu više u skladu s tradicionalnim definicijama 19. stoljeća, već su kontaminirani različitim filozofskim, svjetonazornim, pa i »dramaturškim« naslagama 20. stoljeća - ponajčešće egzistencijalizmom i teatrom apsurda. U slučaju mladoga dramatičara Francesca Randazza, koji je talijanski sljedbenik tih europskih tokova, riječ je o kontaminaciji Brechtom, što je danas poprilični izuzetak.</p>
<p>Već sam naslov jednočinke (nastale 1996., i zamijećene od strane talijanskih književno-teatarskih žirija) »Za opće dobro« (Per il bene di tutti), upućuje kako na kategoriju koja je danas u teatru, gotovo zaboravljena - angažiranost, tako i na povezanost s aktivnom »kritikom društva« kakvu je Bertolt Brecht prakticirao u svojim egzemplarnim djelima.</p>
<p> Randazzovi likovi klasični su malograđani, i oni svoju vjeru u malograđanske vrednote ispovijedaju sasvim eksplicitno, pa je i njihova »akcija« logičnim rezultatom takve uskogrodne, slijepe i iracionalne vjere, koja ne dopušta sumnje, pa čak ni refleksije. Takvi, nazovimo ih, malograđanski fundamentalisti, žive u gradiću koji se nalazi na današnjoj granici između dva svijeta - na jedinoj preostaloj granici, nakon nestanka vojno-političkih blokova: naime, na razmeđu razvijena i nerazvijena svijeta, na samome rubu, u posljednjoj Thuli Schengenske Europe, koja se dosita okružila zidom onako kako je to još davno H. G. Wells predvidio. Suočeni s najezdom ilegalnih useljenika, oni se »samoorganiziraju«: formiraju ophodnje koje prebjege hvataju i bacaju u rijeku koja čini fizičku među suprostavljenih svjetova. </p>
<p>Jednom, međutim, stjecajem okolnosti čine izuzetak, i mladoga imigranta, kao zarobljenika dovode u kući koja pripada vlasniku lokalne trgovine i njihovome zapovjedniku... Oko sudbine toga »zarobljenika« započinje verbalni sukob članova ophodnje, u kojemu svaki od njih iznosi svoja etička, a i praktička stajališta, a koji Randazzo dovodi do tragičkoga paroksizma. Općenito pesimističan, autor i redatelj slabašnu nadu nazire tek u latentnoj opoziciji mladih prema starijima, žena prema muškarcima - inače, pregnantno, i, možda, odveć simplificirano pokazuje kako odanost domu, obrana svojih privilegija, ksenofobija i glorifikacija svega vlastitoga vode izravno u fašizam.</p>
<p>Najbolji dio drame upravo je formulacije problema odnosa prema Drugome, odnosa prema Strancu - koji Randazzo vidi kao kapitalno pitanje suvremene zapadne civilizacije. Njegova je aktualnost u današnnjoj Italiji golema; u nas nešto manja, i drukčije postavljena, ali nedvojbeno egzistentna. Promatrano s posve teatarskoga gledišta, bolje bi bilo da je Randazzova humanost i angažiranost pronašla iskaze koji bi bili u manjoj mjeri retorički i paradigmatični. Njegova jednočinka ovako ostaje »poučkom« lišenim brechtijanske lucidnosti, duhovitosti i kazališne domišljatosti. Drugim riječima, ako je i za Brechta i za Randazza kazališni medij pogodno sredstvo prenošenja određene poruke, koja gledatelja želi osvijestiti i uvjeriti u ispravnost svoje ideološke popudbine - tada je Brechtovo »sredstvo« znatno zanimljivije i vrednije, pa čak, u krajnjoj liniji, nije uvijek ni mišljeno kao puko sredstvo. </p>
<p>Kao redatelj, Francesco Randazzo u potpunosti je iskoristio ne samo malenu pozornicu, već i dio gledišta riječke Filodrammatice, stvorivši, kao scenograf, ugođaj tipične malograđanske obiteljske trgovine u kojoj se radnja u cijelosti odvija. Nastupio je razmjerno heterogeni glumački ansambl (gosti iz Italije, članovi Talijanske i Hrvatske drame), u kojemu se kvalitativno izdvojilo dvoje glumac: impozantan i dojmljiv veteran Giulio Marini kao liječnik Kopf, prototip profašističkoga intelektualca, te u svojoj ulozi prirodna Andreju Blagojević-Mangano kao studentica Luss, jedini dosljedni oponent vladajućem mišljenju. Dobro se snašao i Predrag Sikinić, član Hrvatske drame, koji je s potrebnom silovitošću predočio svojega Schweia, psihotičnu žrtvu nasilja. Solidno su svoje tipizirane i psihološki ne pretjerano profilirane karaktere predočili i Claudio Trionfi, Christian Carlo, Elvia Macinovich, Bruno Nacinovich, te, prvi puta na sceni, u ulozi ilegalnoga imigrantra, Alba Nacinovich.</p>
<p>U konačnici, ipak ideja Randazzove predstave odnosi prevagu nad svime ostalim: mnoge su stvari, možda, mogle biti bolje, no valja pozdraviti građansku hrabrost angažmana i ukazivanja na jedan doista krucijalan problem upravo putem teatra - u današnje doba, koje kazalište vidi ili tek kao hermetičnu igračku namijenjenu malobrojnima ili kao puku razbibrigu i zabavu namijenjenu najširoj publici. »Za opće dobro« Francesca Randazza i Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci ne slijedi te puteve - ono je možda mali, ali važan korak u pravcu istinskoga »općeg dobra«.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>AGM kao svjedok vremena</p>
<p>U prostorijama nakladne kuće AGM održana konferencija za novinare / Predstavljeni knjižni noviteti </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Za zgrebačku nakladničku kuću AGM, koja se svojim respektabilnim izdanjima potvrdila na hrvatskom tržištu, neprijeporno se može reći da je to izrazito multikulturalna tvrtka jer njeguje osobito zanimanje za svaralaštvo mladih naraštaja, uključujući u svoje programe i galerijsko-izdavačku i glazbeno-scensku djelatnost. Ali to nije sve, jer kuća uz desetak tematskih i problematski specijaliziranih biblioteka i niz izdanja što ih objavljuje u suradnji s nakladnicima iz zemlje i inozemstva, tiska i tri časopisa »Kazalište«, što se bavi recentnim kazališnim zbivanjima, »Plimu«, koja je namijenjena mladim i još neafirmiranim proznim i dramskim piscima, i »Pozivnicu«, novopokrenuti časopis što stoji na raspolaganju studentskoj mladeži. Želeći predstaviti knjižne novitete objavljene potkraj prošle i početkom ove godine, vodeći su ljudi AGM-a u ponedjeljak u Mihanovićevoj 28, gdje je sjedište tvrtke, upriličili konferenciju za novinare. </p>
<p>Direktor Božo Čović i urednica Ivana Sor otkrili su nam da je novi hit kuće, koji se pojavljuje nakon velike uspješnice »Stoljeće rata«, knjiga Davida C. Jordana »Politika i droga« . Goreći o prljavom novcu i demokratskim državama, autor nam razotkriva zašto trgovina drogom uživa zaštitu svjetske elite i politike diljem svijeta. Pokazuje financijsko licemjere i otkriva kako uljuđene zemlje podupiru i održavaju trgovinu drogom, taj najtragičniji porok suvremenog svijeta. A o svijetu koji izumure, a zaslužuje pozornost nas koji ga baštinimo, svjedoči knjiga »Zlatno srce moje« što ju je priredila Reana Senjković. Riječ je o hrvatskim narodnim nošnjama na starim »kartolinama«, koje otkrivaju, uz mnoštvo zanimljivih podataka i anegdota, bogatstvo i ljepotu svih naših krajeva. A iz hrvatske književne baštine u našu suvremenost prvi put stiže deseterački povijesni ep »Gvozdansko« Ante Tresić Pavičića, pisan za vrijeme Drugoga svjetskog rata, koji je u rukopisu sve ove godine čekao svoje objelodanjivanje. Za taj su kulturološki pothvat zaslužni stručnjaci poput Dunje Fališevac, Ive Pranjkovića i Mirka Kratofila.</p>
<p>A da čitanje zahtjevne lektire ne bude zamorno i nerazumljivo u ranim đačkim godinama, pobrinula je biblioteka Rediviva u kojoj priznati dječji pisac Hrvoje Hitrec duhovito prepričava klasike hrvatske književnosti poput slavnog Držića. Tako su suvremenim hrvatskim jezikom, ali uz renesansni leksik, ispripovijedani »Dundo Maroje«, »Skup«, »Novela od Stanca«, »Tirena«, »Hekuba« i druge. Tu je i ponovljeno izdanje »Vekivečnog Zagreba« Ljiljane Marks te časopis »Pozivnica«, o kojem je više govorio urednik Ivan Pavlović.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Elegantni pijanizam</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Djordje Stanetti u ciklusu »Piano Fortissimo«Nenad Turkalj </p>
<p>Ciklus Koncertne direkcije Zagreb »Piano Fortissimo« donio je u subotu dobar posjet Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« gdje je za klavirom bio ugledni zagrebački pijanist i profesora Muzičke akademije Djordje Stanetti, koji je svirao ponešto predugačak, ali lijep program raznovrsnih djela i autora. Tehnički zrelo s diskretnom manirom virtuoza pružio je izvrsnu večer elegantna pijanizma, započevši program popularnim Talijanskim koncertom Johanna Sebastiana Bacha. U svojoj interpretaciji sretno je spojio elemente barokne »terasaste« dinamike s modernim osjećanjem dinamičkih preliva u građenju fraze. Bio je to temperamentni, ali i bogato raščlanjeni Bach.</p>
<p>Zanimljivo je bilo što je na Bacha nadovezao jednog od korifeja moderne glazbe 20. stoljeća, Albana Berga, i to njegovu Sonatu br. 1, napisanu početkom stoljeća, koja se svojim bujnim ekspresionizmom na odlično nadovezala na Bacha. Bila je to Stanettijeva parada, s obzirom na tehnički autoritativni način kojim je svladao te guste atonalne grozdove, razapete izimeđu početnog i završnog h-mola. U prvom dijelu koncerta čuli smo još As-dur Sonatu Ludwiga van Beethovena op. 110, koju je Stanetti svirao izrazito pregledno, sve do glazbene svečanosti završne Fuge u svim njenim pojavnim oblicima.</p>
<p>Drugi dio večeri počeo je Mozartovom omiljenom Sonatom u A-duru »Alla Turca«. Umjetnik je veoma pažljivo diferencirao obilježja pojedinih varijacija prvoga stavka i s punim zamahom uronio u blještavost završnog, »turskog« finala djela. Slijedili su Dječji prizori Roberta Schumanna, koji se rijetko izvode jer u manjoj mjeri pijanistu pružaju priliku za ekshibicije. Utoliko smo zahvalniji umjetniku na koncertnom doživljaju tih šarmantnih stavaka. Pred zadnju točku programa, četiri preludija Sergeja Rahmanjinova, Stanetti se ispričao publici zbog predugačkog programa i izveo samo dva preludija iz. op. 23, onaj u D-duru i na kraju eksplozivni Preludij u B-duru. Pri tome nije dobro osluhnuo reakciju publike, koja bi rado odslušala sve što je najavljeno - pa kako se nitko nije micao iz dvorane, Stanetti je ipak, burno pozdravljen, izveo i jedan dodatak.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Marinovi dani« u »Komediji«</p>
<p>Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« / U sjećanje na redatelja Marina Carića od 23. do 27. siječnja bit će prikazane predstave u njegovoj režiji</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Marinovi dani« - mala revija predstava koje je uprizorio redatelj Marin Carić održat će se od 23. do 27. siječnja u Zagrebačkom gradskom kazalištu »Komedija«. U sjećanje na nedavno preminuloga hrvatskog redatelja Marina Carića, koji je svojim nadahnutim redateljskim viđenjima domaće i svjetske dramske literature zadužio hrvatski teatar, kazalište »Komedija« odlučilo je gledateljima predstaviti njegov redateljski opus. U Zagrebačkom gradskom kazalištu »Komedija« Marin Carić bio je umjetnički voditelj i redatelj od godine 1992. do svoje smrti.</p>
<p>»Marinovi dani« počinju »Operom za tri groša« Bertolta Brechta i Kurta Weilla, posljednjom Carićevom režijom na kaptolskoj pozornici, koja će biti prikazana u utorak i srijedu na večer. U četvrtak će na pozornici »Komedije« biti izvedena komedija Carla Goldonija »Gostioničarka« u kojoj se Marin Carić efektno poigrao s našim narječjima i različitim metalitetima vješto prevodeći talijansku stvarnost iz Goldonijeva vremena u zagrebačku sredinu. </p>
<p>Parafraza Shakespeareove »Ukroćene goropadnice« Ive Brešana pod nazivom »Veliki manevri u tijesnim ulicama«, koja je već gotovo čitavo desetljeće prisutna na repertoaru »Komedije«, a u kojoj je suptilno Carić ocrtao nesigurnost granice što komediju dijeli od tragedije, bit će prikazana u petak. A u subotu na večer zagrebačkoj publici će se predstaviti amatersko Hvarsko pučko kazalište s kojim je Marin Carić uprizorio neke od antologijskih predstava suvremenoga hrvatskog teatra koje su na specifičan način propitivale našu dramsku baštinu i pučki kazališni iskaz. Članovi Hvarskoga pučkog kazališta izvest će dvije predstave: »Stori letrat« i »Šaka zemlje«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tribina ispred Doma mladeži </p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Nakon prošlotjednog mirnog prosvjeda ispred zgrade Doma mladeži, članovi splitskoga Pokreta za kulturu mladih u ponedjeljak su održali konferenciju za novinare, na kojoj su se ogradili od podrške koju su dobili od mladeži HDZ-a i HSP-a, u svezi sa željom mladih da u prostorijama Doma mladeži organiziraju subkulturnu scenu, alternativne kulturne programe i koncerte.</p>
<p>Dino Siriščević, dopredsjednik Pokreta za kulturu mladih, kazao je kako nevladine udruge i inicijative koje su sudjelovale u prošlotjednu prosvjedu, uvažavaju podrške mladeži HDZ-a i HSP-a, ali se od njih i ograđuju jer, kako je rečeno, u proteklih deset godina te su stranke imale dovoljno vremena da učine nešto korisno za Scenu mladih, osobito za Dom mladeži, koji je godinama vapio prazan i zapušten. Siriščević je podsjetio da je Krešimir Sučić, sadašnji ravnatelj Kulturnoga središta mladih u Domu mladeži, nekada bio predsjednik Mladeži HDZ-a, stoga je bilo prigode da i on napravi nešto korisno u smislu poboljšanja kvalitete života mladih Splićana i onih koji su željni različitih sadržaja, od performancea do koncerata. Članovi Pokreta za kulturu mladih pozvali su svoje vršnjake da u subotu sudjeluju na otvorenoj tribini ispred Doma mladeži, gdje bi svoja mišljenja o politici prema splitskoj mladeži trebali progovoriti Krešimir Sučić, gradonačelnik Splita Ivica Škarić i drugi gosti iz Gradskoga poglavarstva. Komentirajući kratko prošlotjedni prosvjed i okupljanje mladih ispred spornog Doma mladeži, ravnatelj Kulturnoga središta mladih Krešimir Sučić kazao je da u Domu djeluje nekoliko kulturnih udruga, a svatko tko ponudi dobro osmišljen i kvalitetan program - sigurno će dobiti komadić prostora ili neki termin. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>MacAlindin o britanskoj glazbi danas</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskome društvu skladatelja krajem tjedna održano predavanje pod naslovom »Nove smjernice: Britanska klasična glazba danas«. Predavanje je priređeno u suradnji HDS-a i Britanskog savjeta za kulturne veze, a predavač je bio mladi, ali već ugledni 32-godišnji škotski dirigent Paul MacAlindin koji je zanimljivo elaborirao današnju situaciju u britanskom klasičnom glazbenom stvaralaštvu u kojemu se, posebno kod mlađih autora, zapažaju određeni utjecaji, od ugledanja na velikog Benjamina Brittena do suvremene pop-glazbe.</p>
<p> Izvedeni glazbeni primjeri uvjerili su nas da ti utjecaji nipošto nisu epigonske naravi i da britanski autori danas njeguju suvremen, ali ne avangardno pretjeran izraz. Kako smo istu večer dobili u ruke već pretprogram 21. muzičkog biennala Zagreb, koji će se održati u travnju, našli smo u njemu i ime predavača Mac Alindina, koji će ravnati Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije. (N. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Škola salse u »Aquariusu«</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Od prošloga četvrtka svi koje osim latinoameričke glazbe zanima i plesna tehnika srodna odabranim žanrovima, pozvani su na satove plesa salse i merenguea u klub »Aquarius«. Dočekat će vas više nego mjerodavni predavači, Ricardo iz Cubisma i instruktori »Salsatece« iz Londona, a škola se održava svakog četvrtka od 21.30. Način prezentacije, koji je često i po stilu i po sadržaju išao mimo uobičajenih domaćih stranputica, novim potezom »Aquariusa« dobiva jednostavan, ali više nego praktičan dodatak: primijenjena prezentacija latinoameričke glazbe opet čini iskorak iz uobičajenog poslovanja, primjeren širim interesima i zahtjevima suvremene publike. Na temelju aktivnosti u klupskom prostoru, koji je postao presudna žila kucavica plesne glazbe u krvotoku grada, utemeljena je diskografska kuća »Aquarius«. Njen najveći tržišni zgoditak, Cubismo i pripadajuća sviračka matrica, pokrenutim tečajevima plesa dobivaju nov zamah koji se logično nadovezuje na ono što se proteklih godina događa s kubanskom glazbom kod nas. Pametno vođena izdavačka i klupska politika novim potezom opet pokazuje usklađeni rad na nekoliko fronta. Ukratko, dok su mogućnosti kluba prije pametno pretočene u diskografsku zbilju, sada slijedi obrnut proces. (H. H.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatska - zemlja svjetskih rekordera </p>
<p>Gordan Kožulj je plivač koji mora mnogo nastupati, jer uči na pogreškama, pa je iz utrke u utrku sve bolji. Za njega je najveći problem kad nema jakih utrka, smatra glavni tajnik Hrvatskog plivačkog saveza i bivši europski rekorder na 50 metara leđno, Tomislav Karlo</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Gordan Kožulj je u Berlinu uzeo sve ili gotovo sve što se moglo uzeti: europski rekord na 100 metara leđnim načinom (52,24), svjetski rekord na dvostruko dužoj dionici (1:51.62), nagradu za najbolji rezultat natjecanja (1017 bodova za rezultat na 200 leđno), novi automobil Rover, posebne novčane nagrade za svjetski i europski rekord, potvrdu vodstva u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa na 100 i 200 leđno... Nije da nam nisu bile poznate velike mogućnosti najboljeg hrvatskog plivača, no na Svjetskom kupu u Berlinu Kožulj je, ipak, nadmašio sva očekivanja. Čak i ona svojeg trenera Aleksandra Seleznjeva koji je jednom prilikom obećao da će prestati pušiti ako Gordan ikad postane svjetski rekorder.</p>
<p>Jedini koji, čini se, nije bio pretjerano iznenađen jest glavni tajnik Hrvatskog plivačkog saveze i bivši europski rekorder na 50 metara leđno, Tomislav Karlo:</p>
<p>- Gordan je još prošle godine tvrdio da može 200 leđno plivati brže od 1:52, no jednostavno za to nije imao prigode. I njegovi američki rezultati na 200 yardi leđno, preračunati u metre, daju otprilike taj rezultat. Gordan je plivač koji mora puno nastupati, jer uči na svojim pogreškama, pa je iz utrke u utrku sve bolji. Za njega je najveći problem kad nema jakih utrka. </p>
<p>• Nije li, međutim, neobično da je Kožulj nakon povratka iz Amerike, gdje je imao sjajne uvjete za trening, u Hrvatskoj još više unaprijedio svoje plivanje?</p>
<p>- Kožulj zna sve o plivanju, a njegov trener Seleznjev je dovoljno pametan i stručan da iz njega izvuče maksimum. Siguran sam da Gordan ima još rezervi i da može plivati još brže. Isto vrijedi i za njegovog klupskog kolegu iz Mladosti, Antu Maškovića, koji je u Berlinu 50 metara leđno otplivao za 24.51, čime je oborio moj hrvatski rekord.</p>
<p>• To je nekad bio i europski rekord.</p>
<p>- Da, treba podsjetiti da Gordan Kožulj nije prvi hrvatski plivač koji je bio europski ili svjetski rekorder. Još 1963. Kuriđa je bio europski rekorder na 100 metara leptir (1:00.5), dvije godine kasnije europski rekord u istoj disciplini je postavio Depolo (58.5), ja sam 1997. u Parizu postavio europski rekord na 50 leđno (24.52), a Miloš Milošević je 1998. u Sfeffieldu isplivao svjetski rekord na 50 metara leptir (23.30). Sada je tu Kožulj, a moglo bi tih rekorda za hrvatsko plivanje uskoro biti još.</p>
<p>Gordan Kožulj, poznato je, uvijek želi isplivati osobni rekord, dok se za ostvarenja slična ovim berlinskim, kako kaže, mora puno toga »poklopiti«. Kožulju i Maškoviću sada predstoji nastup na Svjetskom kupu u Stockholmu, gdje Kožulj možda i neće plivati disciplinu u kojoj je svjetski rekorder (200 leđno), budući da je berlinskom pobjedom već osigurao konačnu pobjedu u toj disciplini.</p>
<p>• TRENUTAČNI REDOSLIJED U SVJETSKOM PLIVAČKOM KUPU: 100 leđno: 1. Gordan Kožulj (Hrv) 36 bodova, 2. Sebastian Halgasch (Nje) 22, 3. Raymond Hass (Aus) 16, 200 leđno: 1. Gordan Kožulj 50, 2, Raymond Hass 28, 3. Sebastian Halgasch 8... (Ante Mašković nije sudjelovao na natjecanjima američke i azijsko-oceanijske zone Svjetskog kupa, pa ne konkurira za ukupni plasman ni na 50 ni na 100 leđno)</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Obranit ćemo Zagreb svim sredstvima«</p>
<p>»Ako netko samo pokuša ukinuti Nogometni klub Zagreb izaći ćemo na ulice kao i 1973. godine kad je više od 60.000 ljudi podržalo klub u plasmanu u Prvu ligu«, poručuje jedan od starijih navijača kluba iz Kranjčevićeve</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Dok se još nagađa o sadržaju teksta ministra pravosuđa kojim bi se ovih dana trebao presjeći jednogodišnji rat dvaju klupskih čelništva i kroji budućnost i status NK Zagreb, javljaju se brojni klupski simpatizeri. Neki od njih i osobno pohode klub, posebno uzrujani zbog glasina da se klub - ukida, što oni nikako neće dozvoliti.</p>
<p>Tako smo u ponedjeljak prijepodne, bezuspješno čekajući u Kranjčevićevoj da išta saznamo o postojećoj situaciji, saslušali gromoviti monolog jednog od postarijih trbušastih »zagrebaša«. Nalaktio se na klupski šank a onda gromkim glasom počeo vapiti:</p>
<p>- E, da je barem kakav novinar ovdje pa da napiše što ja mislim o samoj ideji da netko ukine klub. Samo neka se netko usudi to učiniti...</p>
<p>Kad su nazočni prstom pokazali prema našoj malenkosti, dotični gospodin, kojeg uzgred godinama susrećemo uvijek kad u klubu »zagusti«, nastavio je isto tako zvonkim, prijetećim glasom:</p>
<p>- Mi, a ima nas mnogo više no što nas se viđa na utakmicama, već smo se svašta izdogovarali. Svojevrsno naše vijeće sastaje se gore, iznad tržnice i ništa nema namjeru prepustiti slučaju. Pišete li?</p>
<p>Utješan što je vidio da smo izvadili olovku i papir, nastavio je:</p>
<p>- Sjećate li se onog 19. srpnja 1973. godine i Zagrebovog kvalifikacijskog susreta s Osijekom za ulazak u Prvu ligu? Što mislite zašto se na maksimirskim tribinama tada našlo oko 65.000 gledatelja, a to je rekord koji sigurno nikad neće biti nadmašen? Zato što su postojali ljudi koji su osjetili značenje takvog povijesnog trenutka za Zagreb, čvrsto su se međusobno povezali i onda krenuli u animaciju i akciju.</p>
<p>Saznali smo i u čemu se ta akcija ogledala:</p>
<p>- Formalno smo na dan utakmice blokirali središte grada, pa smo sa dvije stotine automobila krenuli put stadiona. Za nama je krenula nesaglediva kolona simpatizera, od kojih mnogi nisu bili te sreće da dođu do ulaznice za koju se na crno plaćalo i do tada basnoslovnih 200 maraka. Mislim da smo tada time dokazali da klub Zagreb ima u Zagrebu najviše navijača i simpatizera. Tu činjenicu valja i te kako uvažavati. Pogotovo sada kad čujemo da neki prijete ukidanjem kluba. Samo neka pokušaju.</p>
<p>Budući da smo ovu posljednju rečenicu shvatili kao moguću prijetnju onima koji su uopće mogli pomisliti ugasiti jedan od naših najstarijih klubova, koji bi za dvije godine trebao proslaviti 100. obljetnicu postojanja, zapitali smo sugovornika misli li i on tako:</p>
<p>- I te kako! Bude li potrebno, i sad ćemo se animirati i izaći na ulice u velikom broju sa svim onim tadašnjim i sadašnjim obilježjima i transparentima i službeno dokazati da smo najbrojniji. Slobodno napišite da naš Zagreb nitko neće ukidati dok smo živi...</p>
<p>Kad smo priupitali sugovornika s kojim imenom da potpišemo ovu njegovu priču, ispalio je odmah:</p>
<p>- Što mislite da se nečega bojim? Pišite: Toni Špiljar. I onaj najglasniji među nama - Marijan Malogorski.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sestre Williams među osam</p>
<p>Prvi dan juniorskog »Australian Opena« pobjedama su otvorili Saša Tuksar i Petra Dizdar, dok je u 1. kolu izgubio Ivan Stelko</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Francuz Sebastian Grosjean, koji je porazio Ivana Ljubičića u prvom kolu, izborio je nastup u četvrtfinalu »Australian Opena« 7-6 (7), 6-3, 0-6, 6-4 pobjedom protiv četvrtog nositelja, Šveđanina Magnusa Normana. Bio je to i jedini meč odigran u ponedjeljak, koji nije završio nakon tri seta, budući da su Carlos Moya, Yevgenij Kafeljnikov i Arnaud Clement uvjerljivo svladali svoje suparnike.</p>
<p>Kod tenisačica najzanimljiviji je bio okršaj rusko-njemačkog para Kurnjikova-Schett protiv Japanki Asagoe i Joida. Naime, 15-godišnjak je ubacio baklju u teren i uzrokovao priličnu paniku. Kurnjikova i Schett u trenutku kada je narančasti dim zavladao terenom gubile su 2-5, a nakon prekida razigrale su se i preokrenule rezultat te pobijedile sa 2-6, 6-3, 6-3. Početak drugog tjedna seniorskog turnira ujedno je i početak tunira juniora i juniorki. Prvog dana nastupila su tri hrvatska predsatvnika. Saša Tukšar uvjerljivo je pobijedio Australca Maxima Khvorostina u 1. kolu sa 6-0, 6-2. U 2. kolu očekuje ga prvi nositelj Jugoslaven Janko Tipšarević. Tajpežanin Yeu-Tzuoo Wang, peti nositelj, sa 6-3, 6-2 svladao je Ivana Stelku. U ženskoj konkurenciji Petra Dizdar plasirala se u 2. kolo nakon 4-6, 6-0, 7-5 pobjede protiv Australke Marije Ivanov, a u slijedećem kolu igrat će protiv 15. nositeljice Britanke Jane O'Donahue. Druga hrvatska juniorka Karolina Šprem meč 1. kola očekuje u utorak protiv Australke Kim Coventry.</p>
<p>• Rezultati. 4. kolo, tenisačice: S. Williams (6) - Bedanova 6-2, 6-2, Coetzer (10) - Suarez 6-1, 6-4, Hingis (1) - Grande 6-0, 6-3, V. Williams (3) - Mauresmo (13) 6-2, 3-6, 6-3; tenisači: Grosjean (16) - Norman (4) 7-6 (7), 6-3, 0-6, 6-4, Moya - Schüttler 7-6 (2), 6-3, 6-4, Kafeljnikov (5) - Vinciguerra 7-5, 7-5, 6-1, Clement (15) - Rusedski 6-3, 6-2, 7-5;</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tinejdžer pokušao »zapaliti« Kurnjikovu</p>
<p>MELBOURNE, 22. siječnja</p>
<p> - Osmog dana natjecanja na »Grand Slam« turniru »Australian Open«, prilikom igre parova između Ane Kurnjikove i Barbare Schett protiv Japanki Asagoe i Joide došlo je do neobičnog incidenta. Naime, jedan 15-godišnjak je na stranu terena na kojoj su igrale Europljanke bacio navijačku baklju. Igračice su imale sreću da su stajale nekoliko metra dalje od mjesta na koje je baklja pala. Djelatnici službe za sigurnost odmah su iz gledališta odstranili nestašnu skupinu gledatelja, a glavni sudac je pospremio baklju koja će policiji poslužiti kao dokazni materijal. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvati na SP bez velikih najava</p>
<p>U utorak će u četiri francuska grada započeti 17. svjetsko prvenstvo rukometaša / Favoriti su Švedska, Rusija i Francuska / Hrvatski rukometaši otputovali bez velikih najava, žele tek »dobro igrati« </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Dvobojima u utorak započet će 17. svjetsko prvenstvo rukometaša, a naslov prvaka, izboren 1999. godine u Egiptu, brani Švedska, srebro brani Rusija, a broncu Jugoslavija. Favoriti za svjetski naslov u Francuskoj su (a tko drugi) Švedska i Rusija, a zbog domaćinstva i Francuska, svjetski prvak prije šest godina.</p>
<p>Nadmetanje najboljih rukometaša svijeta održavat će se do 4. veljače u devet francuskih gradova. U Montpellieru igrat će skupina A, u Nantesu skupina B, u Dunkerqueu skupina D, a skupina C u kojoj su i rukometaši Hrvatske u Besançonu. Drugi dio natjecanja, osmina i četvrtina finala, odigrat će se u Albertvilleu, Amnévilleu les Thermes, Marseilleu i Toulouseu, dok će završnica svjetske smotre biti u Parizu, u dvorani »Bercy« koja prima 13.500 gledatelja.</p>
<p>Hrvatski su rukometaši otputovali u Besançon bez velikih najava. Jednoglasni su u našoj ekspediciji da žele odigrati dobro, pronaći igru i iz utakmice u utakmicu izrastati u pravu, veliku momčad. Istina, trebat će izborniku Josipu Milkoviću neko vrijeme kako bi odmorio igrače i osvježio ih, ali zato će mu sjajno »leći« što prve dvije utakmice igra protiv najslabijih suparnika u skupini, Grenlanda i SAD. Treća utakmica je protiv Nijemaca, a tu će već trebati zapeti. Četvrti suparnici, Korejci su uvijek neugodni, igraju obranu 3-3 koja ne odgovara našim igračima, ali nisu bauk. Posljednji dvoboj u skupini je protiv Španjolaca; taj će odlučivati tko će biti prvi, tko drugi, a tko treći u skupini.</p>
<p>Nakon tih dvoboja, normalno je očekivati da se Hrvatska plasira u osminu finala, a zanimljivo je da na službenoj internet stranici SP smatraju da bi Hrvatska čak mogla biti i prva u svojoj skupini, čime bi si znatno olakšala put u daljnjem natjecanju.</p>
<p>Nijemci su pomladili momčad, Španjolci također, ali to nikako ne znači da su slabi. Imaju jake lige i kvalitete im nikako ne manjka, pa će se tako s Hrvatskom boriti za prva tri mjesta u skupini. Koreja će vrlo vjerojatno biti četvrta momčad, dok se od rukometaša Grenlanda i SAD očekuje samo da poštuju olimpijsko geslo »važno je sudjelovati«.</p>
<p>Prognozirati plasmane ne želi nitko, ni vodstvo hrvatske reprezentaciji niti igrači. Ponajprije brinu o sebi i svojoj igri, a iznenađenja se ionako uvijek događaju. Zato i žele odigrati dobro, jer kad igraju dobro, onda je Pariz sve bliži. (Iva Markulin)</p>
<p>Dosadašnji svjetski prvaci</p>
<p>Egipat 1999: Švedska;</p>
<p>Japan 1997: Rusija;</p>
<p>Island 1995: Francuska;</p>
<p>Švedska 1993: Rusija;</p>
<p>Čehoslovačka 1990: Švedska;</p>
<p>Švicarska 1986: Jugoslavija;</p>
<p>Njemačka 1982: SSSR;</p>
<p>Danska 1978: SR Njemačka;</p>
<p>Njemačka 1974: Rumunjska;</p>
<p>Francuska 1970: Rumunjska;</p>
<p>Švedska 1967: Čehoslovačka;</p>
<p>Čehoslovačka 1964: Rumunjska;</p>
<p>Njemačka 1961: Rumunjska;</p>
<p>Njemačka 1958: Švedska;</p>
<p>Švedska 1954: Švedska;</p>
<p>Njemačka 1938: Njemačka.</p>
<p>• Plasman reprezentacija na posljednjem SP u Egiptu: 1. Švedska, 2. Rusija, 3. Jugoslavija, 4. Španjolska, 5. Njemačka, 6. Francuska, 7. Egipat, 8. Kuba, 9. Danska, 10. HRVATSKA, 11. Mađarska, 12. Tunis, 13. Norveška, 14. Južna Koreja, 15. Alžir, 16. Brazil, 17. Maroko, 18. Makedonija, 19. Kuvajt, 20. Kina, 21. Argentina, 22. Saudijska Arabija, 23. Nigerija, 24. Australija.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vujčić: Napravit ćemo posao, jer smo momčad! </p>
<p>Štogod izborniku Petroviću treba ja ću odigrati. Mogu biti i klasična »petica», a mogu odigrati i krilnog centra, govori centar naše reprezentacije Nikola Vujčić uoči kvalifikacijskih dvoboja za nastup na EP protiv Engleske i Latvije</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - U Dubrovniku se od nedjelje navečer počela okupljati hrvatska košarkaška reprezentacija za dva posljednja ogleda kvalifikacija za EP u Turskoj. Naši košarkaši, doduše, za put na europsku smotru ne trebaju strahovati, jer su do sada slavili u svih osam kvalifikacijskih utakmica. No, Aleksandar Petrović, izbornik reprezentacije ne želi prekinuti pobjednički niz, unijeti nemir u redove svoje momčadi koja bi u Turskoj željela pronaći izgubljeni priključak europskom vrhu. </p>
<p> - Učinit ćemo sve da svladamo Englesku u Dubrovniku i Latviju u gostima, jer ćemo time još povećati dozu samopouzdanja uoči velikog natjecanja. »Forca« ove reprezentacije je momčad i momčadska igra je karakteristika koja nas i nadalje treba pratiti. Da, očekujem da ćemo bez mrlje proći ovaj kvalifikacijski ciklus, rekao je Nikola Vujčić, splitski centar i jedna od uzdanica naše reprezentacije. </p>
<p>U srijedu u Dubrovniku u goste će nam stići Englezi protiv kojih smo se poprilično namučili u sudaru na Otoku. Ovaj će put naš protivnik biti i jači, jer je u sastavu Betts, centar grčkog AEK-a, s kojim će Vujčić voditi bitku pod koševima. </p>
<p> - Gledao sam Bettsa u susretu sa Cibonom u Euroligi i vidi se po svemu da je to pravi igrač. No, vjerujem da ćemo ga ispod koša moći zaustaviti, optimističan je Vujčić.</p>
<p> Neki košarkaški analitičari tvrde da je pad hrvatske košarke uvjetovan i ne baš dojmljivom situacijom s našim visokim igračima. Vujčić nije toga mišljenja:</p>
<p> - Možda nas ukupno ima malo, no kad je riječ o reprezentaciji ima nas dovoljno. Tu su Kovačić, Prkačin, Nicević, Skelin, ja... Sasvim dovoljno. </p>
<p>Vujčić će još dodati da ne razmišlja o poziciji koju će mu podariti Petrović. </p>
<p> - Štogod Aci treba ja ću odigrati. Mogu biti i klasična »petica«, a mogu odigrati i krilnog centra. Štogod Aco želi, ja ću igrati, zaključio je Vujčić, uvjeren da će reprezentacija bez pogreške zaključiti kvalifikacijski niz za EP. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pobjeda vratila mir Vanjku i Jazinama</p>
<p>U psihološki teškoj utakmici i za košarkaše i za trenera Zadra, domaćini u neočekivano dobro ispunjenim Jazinama pobijedili dosad vodeću zagrebačku Donu</p>
<p>ZADAR, 22. siječnja</p>
<p> - Dobra posjeta na derbiju hrvatske košarkaške lige između Zadra i Done u kojem su Zadrani pobijedili 93-80 iznenadio je mnoge ljubitelje košarke. Mnogi su čini se Jazine pohodili kako bi uživo vidjeli smjenu trenera domaćih Vlade Vanjka, obzirom na neuvjerljive igre i čudne poraze Zadra u posljednje vrijeme, no ostali su uskraćeni za taj čin, jer je njegova momčad reagirala odlično, ne dozvolivši Doni novu radost u dvoboju s velikima.</p>
<p>Zadar je za Donu zaista bio velik, zapravo visoki nepremostivi zid preko kojeg se nije moglo. Činili su ga prije svih Darko Krunić i Davor Pejčinović, dok je Ivica Marić pružio partiju u kojoj je potvrdio reprezentativni status i iskazao svoje veliko iskustvo. Nisu zaostajali ni braća Tomislav i Jurica Ružić, zapravo Zadar je u cjelini djelovao homogeno što je na kraju i rezultiralo uvjerljivom igrom i pobjedom. Kratkotrajni bljesak Done u posljednjoj četvrtini donio je malo neizvjesnosti na koju su se u Jazinama skoro pa navikli, ali ovaj put momčad je svojim iskustvom završnicu utakmice privela kraju na najbolji mogući način. </p>
<p>- Ovo je bila psihološki vrlo teška utakmica jednako za moje igrače kao i mene no ipak odigrali smo je na zavidnoj razini. Kontrolirali smo cijeli tijek utakmice i zasluženo pobijedili. Ovim je ostvaren naš cilj, naša želja da ostanemo u vrhu hrvatske košarke kazao je Vlado Vanjak, trener Zadra.</p>
<p>Doista, laknulo je Vanjku, mir se vratio u Jazine, međutim još je bitnije da je momčad vratila samopouzdanje. Zasigurno će Zadranima dobro doći i kratkotrajni prekid prvenstva kako bi otklonili neke greške koje se moglo uočiti u zadnjim utakmicama, pa će suparnici prije dolaska u Jazine drukčije razmišljati o Zadru. Osjetio je to Ivica Burić i njegova momčad koji su bili iznenađeni pristupom Zadrana utakmici.</p>
<p> - Zadar je krenuo agresivnije od nas u toj prvoj četvrtini u kojoj je ostvario višak od 15 poena kojeg su kasnije znali čuvati. Mene su uvjeravali kako će u Zadru na utakmici biti samo 500-tinjak navijača pa mi se sad čini da je puna dvorana djelovala fascinirajuće na moje igrače. Ne vjerujem da su se prepali, jednostavnije kazano imali su 'kraću ruku'. S druge strane Zadar je igrao na granici prekršaja što ja nisam uspio dobiti od svoje momčadi, tek u 30. minuti počeli su igrati onako kako sam tražio do njih, ali je već bilo kasno zaključuje Ivica Burić.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Žuti« preskočili Zagreb</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Ogled sa »mravima« iz Trnskog bio je i te kako značajan za košarkaše s Gripa. Iz dva razloga: najprije da ostanu i dalje rame uz rame sa Cibonom VIP i Zadrom, a drugi da se revanširaju »zagrebašima« za poraz u prvom dijelu sezone kada su oni na Gripama prvi »načeli« Splićane. Zato je trener Repeša u najavi utakmice kazao da nemaju izbora, da moraju pobijediti. To su i uradili. Osim prvih deset minuta koje su pripale domaćinima, sve ostalo bilo je u znaku Splićana, posebice u trećoj četvrtini, kada su napravili razliku, koja im je na kraju osigurala toliko priželjkivanju pobjedu:</p>
<p>- Imao sam objektivnih razloga za strah uoči ove utakmice, jer smo se emocionalno i fizički potrošili u Ateni. Nakon lošeg uvoda u utakmicu iskoristili smo dužu klupu i posrtanje domaćih košarkaša. U cijeloj utakmici zadovoljava me samo činjenica da smo pobijedili, bio je komentar trenera Split-Croatia osiguranja Jasmina Repeše.</p>
<p>Prvenstvenu pauzu »žuti« će iskoristiti da uhvate malo zraka za ono što ih čeka u Europi i na domaćem parketu, da se malo osvježe nakon non-stop ritma igranja subota - srijeda - subota. Dobro je i to što će svi osim reprezentativca Nikole Vujčića biti na dispoziciji treneru Repeši. (A. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Talijani glavna prepreka »večernjakovcima« do Lige prvaka</p>
<p>Zbog velikog sportskog i medijskog značaja te lige, eventualni plasman Zagrepčana u Ligu prvaka, smatraju u klubu, predstavljao bi svojevrsni veliki povratak zagrebačkog stolnog tenisa na europsku scenu </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Stolnotenisače Večernjeg lista u petak očekuje jedan od najvažnijih klupskih dvoboja posljednjih godina. Naime, u četvrtfinalu Kupa europskih prvaka Zagrepčani dočekuju stolnotenisače talijanskog Cagliarija, vjerojatno glavnu prepreku do prestižne Lige prvaka. Zbog velikog sportskog i medijskog značaja te lige, eventualni ulazak »večernjakovaca« u elitni razred bio bi, smatraju u klubu, svojevrsni veliki povratak zagrebačkog stolnog tenisa na europsku scenu. Posljednjih je tjedana, stoga, u dvorani III Sportskog doma sve podređeno meču s Talijanima.</p>
<p>- S brojnim sparing partnerima uvježbavali smo proteklih dana sve varijante i taktičke zamisli, pa Talijane dočekujemo potpuno spremni. Dolazi nam, podsjećam, najbolji Talijan Mondello, koji je igrač ritma, pa zna »poludjeti« i pobijediti puno jače igrače od sebe. Ima, naravno, i onu drugu stranu, kada gubi od lošijih. Kinez Jia Chen je nekad igrao u juniorskoj reprezentaciji svoje zemlje, jak je, ali ne i nepobjediv, dok se talijanski Kinez Yu Wei Chen posljednjih godina malo izgubio, pojasnio je trener Večernjeg lista, Goran Radanović, kojeg je odmah ispravio hrvatski stolnoteniski reprezentativac, Roko Tošić:</p>
<p>- Nije se izgubio, nego je malo nastupao na međunarodnim turnirima, budući da Talijani nisu željeli da ih predstavljaju dva Kineza. Kako je Yang Min prvi talijanski reket, Chen je bio u sjeni. Inače, ja ga znam još iz juniorskih dana i uopće nije loš.</p>
<p>Na »Pro Touru« posljednjih mjeseci nije nastupao ni Tošić, pa nitko nema pravog uvida u njegovu trenutnu formu. Bit će, stoga, zanimljivo vidjeti kako će nominalno drugi igrač hrvatske reprezentacije izaći na kraj s nekim od jakih igrača iz Cagliarija. Već na susretu osmine finala Kupa prvaka dvorana III je bila skoro potpuno ispunjena, pa će za izuzetno važan meč s Talijanima do petka u njoj biti postavljene teleskopske tribine. Sportski direktor kluba i reprezentacije, Herman Vukušić je siguran kako će gledalište u petak u 19 sati ponovno biti ispunjeno, budući da je riječ o jakom i važnom sportskom događaju, a Zagrepčani takve znaju prepoznati. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Hajduk kao Juventus mora dominirati svugdje«</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Nakon 12 dana provedenih na otoku Hvaru na pripremama, Hajdukovi su se nogometaši u nedjelju ujutro vratili kućama. Dobili su odmor do utorka kada se ujutro moraju javiti treneru Zoranu Vuliću. Pripreme na Hvaru bile su prva faza onoga što je trener Hajduka zamislio do početka proljetnog dijela sezone.</p>
<p>Temeljne pripreme koje su odrađene na Hvaru najteže su za nogometaše. Sada slijedi serija utakmica i dio koji je mnogo ljepši i draži za svakog igrača. Koliko je trener Vulić zadovoljan urađenim na Hvaru, htjeli smo saznati i čuti od njega osobno: </p>
<p>- Zadovoljan sam što smo se svi živi i zdravi vratili kućama, što nema ozlijeđenih igrača. S druge strane, nezadovoljan sam, jer smo ipak desetkovani otišli na Hvar zbog ozljeda su u Splitu ostali Božac, Andrić, Vuković, dok su nam se zbog vojnih obveza kasnije priključili Sunara, Matić, Pirija. Osim toga, na Hvaru je nekolicina igrača dobilo virozu, pa su se tako Srna i Sunara vratili ranije kućama. Bilo je, i upale mišića što je normalno za ovo razdoblje, pa su se neki igrači morali odmoriti, predahnuti. </p>
<p>Na hvarskim pripremama »bijeli« su odigrali tri trening utakmice: </p>
<p>- Ne bih kazao da su to bile trening utakmice. Upriličili smo te susrete samo da ne bismo igrali međusobno, da ne sastavljam dvije momčadi. Ovi susreti ipak su u pravilu ozbiljniji nego kada igramo međusobno. </p>
<p>Prava provjera Splićanima predstoji u četvrtak u Italiji u Vicenzi, gdje će se Hajduk sastati sa talijanskim prvoligašem Vicenzom:</p>
<p> - Taj dvoboj trebao bi mi ponuditi sliku koliko su igrači doista spremni, koliko mogu u ovom trenutku. Bio bih zadovoljan kada bi pružili 65-75 posto svojih mogućnosti. </p>
<p>Vuliću za vratom stalno pušu mogući odlasci Leke, Jazića, Pletikose, Muse: </p>
<p>- To je ono što me donekle opterećuje, međutim, znam da ponude ne stižu svaki dan i da ih treba iskoristiti. Bio sam i sam nogometaš u ovakvoj istoj situaciji kao što su Leko, Jazić...ako stigne prava ponuda, koja će zadovoljiti sve neću imati ništa protiv da igrači napuste Poljud. </p>
<p>Na kraju jesenskog dijela prvenstva, na utakmici protiv Dinama u Zagrebu, Hajdukov trener prezentirao je igru sa tri napadača koja je unatoč porazu oduševila navijače »bijelih«, koji isto to očekuju i na proljeće.</p>
<p>- Hajduk nema izbora, svugdje gdje gostuje mora igrati na pobjedu. Moramo se ponašati kao što se ponaša Juventus u Italiji, Barcelona u Španjolskoj, Ajax u Nizozemskoj. Mi nemamo što kalkulirati, idemo na sve ili ništa. Učinit ćemo sve kako bi pokušali dostići i prestići Osijek i Dinamo. Šteta je jedino što neće biti spremni Andrić i Deranja, oni su nam i te kako važni igrači, od njih se mnogo očekuje. Hajduk mora dominirati na svakoj utakmici. </p>
<p>Želio je Vulić »skresati« igrački kadar na 25 igrača koji bi konkurirali za momčad za proljeće. Ozljede nekolicine poremetili su mu te planove. </p>
<p>- Kostur momčadi je poznat, to je onaj s kraja jesenskog dijela, sa utakmice protiv Dinama. Samo da nas posluži sreća i zdravlje vjerujem da Hajduk ima realne šanse, unatoč bodovnom zaostatku, umiješati se u borbu za vrh prvenstvene ljestvice. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hoće li Dinamo crpiti talente iz Trinidada i Tobaga?</p>
<p>Ovoga je vikenda u goste Dinamovim direktorima Velimiru Zajecu i Damiru Vrbanoviću došao predsjednik najboljeg, jedinog profesionalnog kluba s Trinidada i Tobaga, David John-Williams (klub se zove Wright Connection) i s engleskom menedžerskom tvrtkom »Hilfa« ponudio »plavima« još kako zanimljivu suradnju </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Zanimljiv je bio radni vikend Dinamovih direktora, glavnoga i izvršnoga, Velimira Zajeca i Damira Vrbanovića. U goste je »modrim« čelnicima, naime, došao predsjednik najboljeg, jedinog profesionalnog kluba s Trinidada i Tobaga, David John-Williams (klub se zove Wright Connection) i ponudio još kako intrigantnu suradnju. Do susreta je došlo posredstvom Chrisa Robertsa iz engleske menedžerske agencije »Hilfa«, koja je sudjelovala u transferu Marka Viduke iz Dinama u Celtic, a Vrbanović nam je prepričao razgovore s Johnom-Williamsom:</p>
<p>- U zadnje dvije godine, otkako postoji profesionalna liga u toj karipskoj zemlji, čovjek je uložio čak osam milijuna dolara u nogomet, a njegov je klub osvojio dva naslova prvaka. Inače, vlasnik je lanaca hotela, trgovačkih i građevinskih tvrtki, a bavi se i poslovima s naftom, koja je, uz, turizam, najveći izvor zarade u Trinidadu i Tobagu. Iz bogate je obitelji, silno je ambiciozan u svezi ulaganja u sport i do sada je pokupovao najbolje igrače Kariba, kao i 11 mladih Brazilaca! Njegovi su skauti u Brazilu proveli šest mjeseci i »snimali« talente prije nego su ih doveli u klub. Uglavnom, John-Williams je napravio svojevrsnu »revoluciju« u tamošnjem nogometu, a sad želi posao proširiti i na Evropu...</p>
<p>• Kakvi su mu, konkretno, planovi, gdje je Dinamo u toj priči?</p>
<p>- Ako netko ulaže velike novce, jasno je da želi i profitirati na tome. Zadnjih je tjedana John-Williams na evropskoj turneji, on i njegovi suradnici iz menedžerske tvrtke »Hilfa« bili su u Kaiserslauternu, praškoj Sparti, atenskom AEK-u, bili su kod nas, još će do kraja siječnja posjetiti Perugiu i madridski Atletico. Spomenutim je klubovima ponudio suradnju, u svezi igračkih transfera, ali i oko organiziranja turneja i turnira u njegovoj zemlji u evropskim zimskim mjesecima. John-Williams je predobro svjestan da ne može samo tako pokucati na vrata najboljih evropskih klubova i ponuditi svojevrsnu suradnju, stoga se opredijelio za klubove koji su, recimo to tako, u rangu Dinama, dakle nekakav evropski drugi razred. Njegov klub u zadnje vrijeme kontrolira praktički sve mlade igrače na Karibima, uložen je veliki novac i doista se nudi zanimljiva suradnja, veli Vrbanović.</p>
<p>Konkretno, ideja predsjednika kluba s Trinidada i Tobaga (ta zemlja, usput, ima samo milijun i 200.000 stanovnika), jest da svoje mlade nogometaše transferira u Evropu, a Dinamo, Sparta, AEK..., trebali bi biti »odskočne daske« u ostvarenju bogatijih transfera! Jer, kad bi on iz svoga kluba W Connection izravno prodavao igrače, cijena bi im bila znatno manja nego kad bi transfer bio iz evropskih klubova. A Vrbanović nam je pojasnio i konkretne modalitete suradnje:</p>
<p>- Kad bismo, primjerice, pronašli nadarenog mladog igrača koji bi mogao igrati kod nas, plaćali bismo mu stan i hranu, te mjesečnu plaću i premije. A prilikom možebitnog transfera, odšteta bi se dijelila 50:50 - pola nama, pola klubu Johna-Williamsa, s tim da bi se iz dijela odštete njegovom klubu, nadoknadilo ono što je Dinamo uložio u igrača! Dakle, praktički bismo besplatno imali igrača, a naša bi uloga, plastično rečeno, bila da budemo svojevrsni izlog za Evropu tim mladim igračima i od svega bismo toga mogli imati još kako mnogo koristi, ne samo financijske. Otvara nam se, naime, mogućnost skautiranja mladih igrača s tog područja, koje je bogato talentima, kaže Dinamov izvršni direktor. I to je točno. Najpoznatiji nogometaš s Trinidada i Tobaga svakako je 30-godišnji napadač Manchester Uniteda, Dwight Yorke, a trenutno prvo ime atletike je sprinter Ato Boldon. O kvaliteti karipskih nogometaša mogli smo se uvjeriti prije dvije i pol godine na SP u Francuskoj, »vatreni« su u svojoj prvoj utakmici svladali u Lensu Jamajku 3-1, nije bilo nimalo lako. Ni nama, ni Argentini, ni Japanu...</p>
<p>• Hoćete li potpisati nekakav ugovor o suradnji?</p>
<p>- Naš glavni direktor Zajec načelno se složio s idejom Johna-Williamsa i u roku desetak dana trebali bismo dobiti i pismenu ponudu o suradnji, tada bi bio potpisan i ugovor. Vrlo je vjerojatno da bi se održao i zajednički sastanak svih zainteresiranih evropskih klubova s Johnom-Williamsom, gdje bi se utvrdile potankosti ugovora, prava i obveze klubova...</p>
<p>Hoće li, eto, Dinamo zavući ruku u karipski izvor nadarenih nogometaša? Vrlo je vjerojatno da bi u Maksimiru uskoro mogao zaigrati neki novi, tamnoputi, »mladi Yorke«...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Leutar u Dinamu</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Dosadašnji nogometaš vinkovačke Cibalije, Boris Leutar (22), na meti je mnogih prvoligaških klubova, među ostalima je i Dinamo »bacio oko« na ovog zadnjeg braniča.</p>
<p> Zna se, naime, da od olakoga puštanja Gorana Jurića Dinamo muku muči s posljednjim čovjekom obrane i pri kraju su pregovori s Leutarom oko njegova prelaska u Maksimir.</p>
<p> Na ime odštete Cibalia bi trebala dobiti »oko 200.000 DEM« (takva je informacija iz Dinama), a ovaj bi posao trebao biti zgotovljen najkasnije u utorak. </p>
<p>Valjda je ovaj put Zajec dobro procijenio Leutara, ljetos je dva puta grubo pogriješio dovevši iz Vinkovaca Čuturu i Sesara, koji nisu opravdali ni minimalna očekivanja.</p>
<p>Usput, Dinamovi se nogometaši u utorak vraćaju iz Poreča gdje su odradili prvi, temeljni dio priprema, a u subotu putuju u Grčku, gdje će provesti daljnjih 14 pripremnih dana (po sedam na Kreti i u Ateni) i odigrati pet utakmica. (P. Jurišić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Nova američka vlada puna političkih »zvijezda« </p>
<p>Predsjednik Bush je na inauguraciji rekao kako će Amerika ostati vjerna svojim međunarodnim obvezama, ali očito je da će i oko toga u njegovom najužem kabinetu biti zanimljivih sučeljavanja</p>
<p>NEW YORK, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda se tek očekuje da u Senatu budu potvrđeni preostali imenovani članovi njegova kabineta, prije svega očekuje se da će John Ashcroft - oko čijeg se potvrđivanja vodila najžešča bitka u proteklom desetljeću - biti potvrđen kao državni odvjetnik, George W. Bush je odmah po ulasku u Bijelu kuću već u nedjelju užurbano počeo povlačiti predsjedničke poteze. </p>
<p>On je ponajprije zatražio od svojih suradnika analizu poteza što ih je posljednjih dana svoga mandata povlačio Bill Clinton. Najavljujući to već ranije, Bush je već neke od tih Clintonovih poteza ukinuo (niz imenovanja ili zapošljavanja na nižim i srednjim razinama u Washingtonu, primjerice), a tek se očekuje Bushova odluka o tome kako će se nova administracija postaviti prema, recimo, Clintonovom zakonu o zabrani gradnje cesta kroz šume na zapadu SAD-a.</p>
<p>Već prvog dana Bush je najavio da će se »najprije baciti na obrazovanje«, kako je i najavio, te da će njegov prvi posjet nekoj stranoj državi u funkciji predsjednika SAD-a biti Meksiku, i to vrlo skoro. </p>
<p>Što se tiče potvrde Bushovih imenovanja u Senatu, prije svega potvrđivanja Johna Ashcrofta kao državnog odvjetnika, očekuje se da demokrati u Senatu neće praviti previše problema. Oko Ashcrofta je, inače, vođena najžešća bitka za potvrđivanje u proteklih desetak godina: on je četiri puna dana morao odgovarati na pitanja senatora o svojim političkim uvjerenjima i opredjeljenjima, i, prije svega, o javnim zamjerkama na njegov račun da je - rasist i radikalni desničar. Suočen s optužbama da je blokirao imenovanje crnog suca Bonnija Whitea za suca Okružnog suda u Missouriju prije dvije godine »iz rasističkih razloga«, Ashcroft je to pobijao, a na koncu su mu u Senatu priznali da »nije rasist«, ali da je ipak radikalni desničar koji je svojim odlukama i politikom, međutim, »pokazao premalo osjetljivosti za rasne probleme i teme u Americi«. </p>
<p>Bush je, kao i sam Ashcroft, izdržao veliki pritisak zahtjeva da umjesto Ashcrofta imenuje nekoga tko bi bio manje kontroverzan, te se čak i u redovima Republikanske stranke moglo čuti pitanje je li Ashcroft uistinu vrijedan ne samo ove dugotrajne bitke za njegovo potvrđivanje već i optužbi na račun Bushove vlade da je previše konzervativna i radikalna u mnogim za Ameriku delikatnim pitanjima.</p>
<p>Onaj »glavni« dio Bushova vlade nije suočen s kritikama javnosti. Naprotiv, izbor ljudi poput Richarda Cheneya (potpredsjednik), Colina Powella (državni tajnik), Donalda Rumsfelda (ministar obrane) ili Condoleezze Rice (savjetnica za nacionalnu sigurnost) izazvao je prije svega odobravanje Bushu. Recimo, »na hrabrosti da izabere tim zvijezda i super stručnjaka, ne plašeći se da bi ga oni mogli zasjeniti«. </p>
<p>Sada se, međutim, oko Bijele kuće postavlja pitanje kako će funkcionirati ekipa sastavljena od tako snažnih ličnosti oko predsjednika. Mnogi sada podsjećaju kako bi predsjednici Ronald Reagan ili Jimmy Carter mogli posvjedočiti da previše savjetnika i suradnika visokog profila najčešće znači svađe u kabinetu oko ponekad i najbeznačajnijih političkih odluka, ili da donosi opasno sukobljavanje ličnosti i volja. U Carterovoj administraciji često je dolazilo do sukoba između Cyrusa Vancea i Zbigniewa Brzezinskog. U Reaganovoj eri sukobljavali su se George Shultz i Caspar Weinberger ...</p>
<p>Predsjednik Bush je na inauguraciji rekao kako će Amerika ostati vjerna svojim međunarodnim obvezama, ali očito je da će i oko toga u njegovom najužem kabinetu biti zanimljivih sučeljavanja. Ovaj put Washington je dobio nekoliko potencijalnih sukoba oko Busha. Recimo, iskusni Dick Cheney imat će prilike iskušavati snagu svoje potpredsjedničke volje s ljudima takvog profila kao što su to Rumsfeld i Powell. Obojica su podjednako vrsni u »ratnim vještinama«, koliko i u politici, ali uz Cheneya oni će jedva moći dominirati u donošenju političkih odluka. Nadalje, i Powell i Condoleezza Rice neskloni su daljnjem angažmanu američkih trupa, recimo, na Balkanu, i mnogi sa zanimanjem iščekuju hoće li to dvoje malo promijeniti svoje mišljenje ako i kada se pokaže da je nazočnost američkih trupa na Kosovu ili u Bosni ipak nužna. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zastupnici Abdićevog DNZ-a ucijenjeni haaškim optužnicama</p>
<p>Glas u državnom parlamentu mogao bi vrijediti dva milijuna maraka, spominju »dobro upućeni«, a glasine o različitim vrstama političke trgovine šire se Sarajevom</p>
<p>SARAJEVO, 22. siječnja</p>
<p> - U ovom trenutku, u BiH se vodi grčevita borba za vlast u kojoj se ne biraju sredstva da bi se postigli politički ciljevi. S jedne strane je skupina deset stranaka okupljena oko SDP-a, tzv. Demokratska alijansa za promjene, koju snažno podržava međunarodna zajednica. S druge stane su »narodnjaci«, blok nacionalnih stranaka koje su ostale u tijesnoj manjini u državnom i parlamentu Federacije BiH, ali koje u svojim rukama još uvijek imaju neke od ključnih poluga vlasti i zavidnu biračku podršku iza sebe. </p>
<p>»Ovo je bitka u kojoj svim silama nastojimo iščupati vlast iz ruku HDZ-a i SDA. Moram priznati da se ta borba ne odvija uvijek u rukavicama, no nakon deset godina vladavine nacionalnih stranaka, vrijeme je za promjene«, povjerio se Vjesniku jedan od lidera stranaka Alijanse. Alijansa je prošlog tjedna odnijela važnu pobjedu u federalnom parlamentu, uspjevši izboriti da na čelna mjesta u tom tijelu budu izabrani njezini kandidati. Iz bloka nacionalnih stranaka, posebno od strane HDZ-a došle su ozbiljne optužbe da je na taj način ignorirana volja većine hrvatskih birača. </p>
<p>HDZ-ovci su bili posebno ogorčeni činjenicom da su presudni glasovi došli od trojice zastupnika DNZ-a Fikreta Abdića. Visoki funkcionar HDZ-a, govoreći pod uvjetom zadržavanja stroge diskrecije, kazao je da su tijekom intenzivnih kontakata sa spomenutim zastupnicima Abdićeve stranke, DNZ-ovci objasnili svoju podršku kandidatima Alijanse pritiskom koji je na njih vršen, uključujući i prijetnje mogućim podizanjem haaških optužnica protiv desetorice »autonomaša« zbog navodnih zločina počinjenih tijekom unutarmuslimanskog sukoba u Bosanskoj krajini. </p>
<p>Teško je, naravno, provjeriti vjerodostojnost ove informacije, ali je činjenica da se u borbi oko glasova u parlamentu koriste sva moguća sredstva. Omjer je tako tijesan da jedan ili dva glasa zapravo presuđuju tko će imati vlast u idućem dvogodišnjem razdoblju. »Glas u državnom parlamentu mogao bi vrijediti dva milijuna maraka«, spominje fantastičan iznos Vjesnikov izvor dobro upućen u aktualne zakulisne političke igre. Istinite ili ne, tek glasine o različitim vrstama političke trgovine šire se Sarajevom. A idući važan događaj moglo bi biti glasovanje o mandataru za sastav Vijeća ministara na državnoj razini. Predsjedništvo BiH ponudilo je mandat HDZ-ovu kandidatu Martinu Ragužu. Idućeg tjedna vidjet će se hoće li Raguž dobiti potrebnu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija uvjeren je da Alijansa ima većinu s kojom će izglasati nepovjerenje mandataru. »Bilo bi politički zrelo da Raguž vrati mandat, a da Predsjedništvo povjeri taj mandat kandidatu Alijanse, odnosno SDP BiH kao najvećoj parlamentarnoj stranci«, kaže Lagumdžija. Ipak, Martin Raguž vjeruje da može proći, jer inače, kako kaže, ne bi ni prihvatio mandat. </p>
<p>Po svemu sudeći, presudit će jedan ili dva glasa - u igri je opet DNZ s jednim zastupnikom, ali i Ivanićev PDP s dvojicom zastupnika. Kako sada stvari stoje, ova tri glasa bit će protiv Raguža, no ipak treba sačekati idući tjedan i vidjeti. Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Halid Genjac iz SDA kazao je da će u slučaju da Parlament odbije Raguža podržati kandidata Alijanse. Iako je dio komentatora ovo protumačio kao Genjčevo popuštanje Alijansi, zapravo bi mogla biti riječ o pokušaju ubacivanja »trojanskog konja« u taj koalicijski blok. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Milošević će biti uhićen u ožujku?</p>
<p>U krugovima jugoslavenske vlade, a to znači u Koštuničinu okruženju, britanski je Sunday Times saznao da se »Koštunica nada da bi Milošević mogao biti uhićen na proljeće«, što se može dovesti u vezu s rokovima koje su SAD dale beogradskim vlastima za konsolidaciju</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - »Ostavljen nam je rok do 31. ožujka da riješimo problem odgovornosti Slobodana Miloševića za krivična djela koja mu se pripisuju. Poslije toga, glasovanje u svim međunarodnim financijskim institucijama izravno će ovisiti o toj odluci«, priznao je ekonomski ekspert grupe G 17 Plus Miroljub Labus jugoslavenskoj javnosti u pokušaju da obeća bolju egzistenciju u budućnosti. Posredno je priznao da su građani Srbije, i poslije demokratskih promjena u listopadu prošle godine, i dalje taoci jednog čovjeka koji ih je predvodio proteklih 13 godina.</p>
<p>Medijski se obruč oko Miloševića steže, a svoj doprinos daju podjednako, mada ne i pretjerano, dužnosnici i tisak u Srbiji i u svijetu. Špekulacije kako je svrha njegova nedavnog iznenadnog posjeta aktualnom predsjedniku Vojislavu Koštunici bila traženje garancija za osobnu i sigurnost cijele obitelji Milošević-Marković nisu otklonjene između ostaloga zato što Koštunica nije dao jasan odgovor. U intervjuu za najnoviji broj beogradskog tjednika NIN na pitanje jesu li bivši i sadašnji predsjednik razgovarali o Haagu, Koštunica je odgovorio kako »to nije bilo dominanatno«, da »nije dužan provoditi dnevne zapovjedi glasnogovornika Haaškog suda«, a na pitanje gdje Milošević živi i tko ga čuva odgovorio je sarkastično da je on »Dorćolac, a ne Dedinjac«, pa zato Dedinje za njega predstavlja poptunu nepoznanicu. Rekli su mu tek da Milošević živi u nekoj rezidenciji u Užičkoj ulici, a za »čuvanje objekata i ljudi zadužene su posebne postrojbe vojske i policije«. Potreba Koštunice da održi ravnotežu vidljiva je, čak i bez podsjećanja na ono što je izjavio CBS-u kad je preuzeo vlast: »Za ono što je Milošević učinio kao Srbin ću preuzeti odgovornost, za mnoge od tih zločina«. Stoga ne čudi što veliku količinu odgovornosti prebacuje na izvršne i sudske organe, odnosno na jugo-vladu i novu vladu Srbije na čelu sa Zoranom Đinđićem. Federalni ministar pravosuđa Momčilo Grubač jedan je od najotvorenijih zagovornika suradnje i izručivanja Tribunalu optuženika iz SRJ. Ministar policije Zoran Živković objašnjava kako se čuvanje bivše predsjedničke obitelji odvija po zakonima i propisima, a ipak se događaju tehnički propusti kao što je izlazak iz zemlje Mire Marković bez carinske kontrole. </p>
<p>Puno se očekuje od novih srbijanskih dužnosnika i oni neprekidno daju izjave za novinstvo. Budući ministar pravosuđa Vladan Batić najavljuje ambicioznu rekonstrukciju cijeloga lanca - od službi javne i državne sigurnosti, preko tužiteljstva do sudova i, što je još važnije, suradnju s Haaškim sudom koju nalaže međunarodna zajednica i s kojom Srbija i SRJ žele biti u dobrim odnosima. Kooperativnost je i razlogom što se Slobodanu Miloševiću ne bi trebalo suditi u Beogradu, iako je najviše zločina počinio prema svom narodu, drži Batić. Budući ministar policije Dušan Mihajlović obećava da pitanje Haaga nije policijsko, nego pitanje nacionalne i državne strategije, a »policija će morati uhititi one koje Haag bude tražio«. Po njegovoj ocjeni srpski se narod mora suočiti s počinjenim zločinima, a »do odluke pravosudnih organa Milošević će biti pod stalnim javnim nadzorom«, obećao je. Njegova je preporuka Miloševiću »da slijedi primjer Biljane Plavšić«. </p>
<p>U krugovima jugoslavenske vlade, a to znači u Koštuničinu okruženju, britanski je Sunday Times saznao da se »Koštunica nada da bi Milošević mogao biti uhićen na proljeće«, što se može dovesti u vezu s rokovima koje su SAD i velike financijske institucije pod njihovom kontrolom dale beogradskim vlastima za konsolidaciju, a spominjan je i konkretan datum 1. travnja. Ako se stvari ne maknu s mrtve točke, a teško je povjerovati da neće, ponovno će biti uspostavljene netom ukinute sankcije i obustavljena (odavno najavljena) gospodarska pomoć. Domaća javnost redovito se podvrgava ispitivanjima raspoloženja prema Miloševiću i ogroman postotak građana zalaže se za suđenje u Beogradu. To nije samo rezultat dugogodišnje propagande protiv Zapada i njegovih instuticija (naročito zbog NATO bombardiranja) nego i sustavnog izbjegavanje činjenice da on nije odgovoran samo za pljačku novca i izbornih glasova svoga naroda u svojoj državi, nego i za humanitarno i materijalnu štetu puno širih razmjera. Spomenuti britanski list navodi da je veliki problem za buduće suđenje Miloševiću to što nigdje nema njegova potpisa na bankarskim i drugim nalozima za plaćanje kriminalnih korupcionaških poslova, iako se zna da on stoji iza njih. Zato navodno veliki broj odvjetnika već sada rade na prikupljanju »građe«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pelević na tajnoj haaškoj optužnici</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Kako neslužbeno saznaje beogradski dnevnik Glas javnosti, osoba čija će optužnica biti otpečaćena u utorak kad glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte stigne u Beograd, mogla bi biti Borislav Pelević, predsjednik parlamentarne Stranke srpskog jedinstva i najbliži suradnik pokojnog Željka Ražnatovića Arkana. List prenosi i Pelevićevu reakciju na tu mogućnost: »Kako sam čuo, Del Ponte donosi samo neke potjernice. Ali, ako je istina da sam ja na tajnoj optužnici, onda nek' mi je nazdravlje«. Pelević je dodao i da osobno Haaški sud ne priznaje i smatra da je to politička institucija s kojom nijedna normalna zemlja ne bi trebala surađivati. »Indikativno je to, ako je istina, što oni potežu optužnicu sada kad je moja stranka ušla u parlament. Što se mene tiče, moja savest je čista, a neka se Carla Del Ponte zapita je li i njezina savjest čista«, rekao je Pelević</p>
<p>Haaški je sud prije desetak dana jugoslavenskom ministru policije Zoranu Živkoviću dostavio diplomatsko pismo u kojemu se od vlasti SRJ traži uhićenje Ratka Mladića koji se, navodno, nalazi u Beogradu, pišu u ponedjeljak banjolučke Nezavisne novine. Prema saznanjima tog lista, glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte najvjerojatnije će tijekom posjeta Beogradu, koji počinje u utorak, predati nalog za uhićenje predsjednika Stranke srpskog jedinstva Borislava Pelevića, čije se ime nalazi na tajnoj optužnici. List piše, pozivajući se na izvore bliske jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, da je Pelević optužen za ratne zločine u zapadnoj Slavoniji i istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>EU pozvala Jugoslaviju da ispuni kriterije iz regionalnog pristupa</p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja</p>
<p> - Vijeće ministara vanjskih poslova Europske unije pozvalo je u ponedjeljak Saveznu Republiku Jugoslaviju da, poput drugih zemalja u regiji, ispuni kriterije iz »Regionalnog pristupa« EU-a, ostvari punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, poštuje demokratska načela, ljudska prava i vladavinu zakona, štiti manjine, razvija tržišno gospodarstvo te ispunjava obveze iz Daytonskog sporazuma.</p>
<p> »Politika demokratskih i gospodarskih reformi, pomirenje i regionalna suradnja približit će SRJ Europskoj uniji kroz proces stabilizacije i pridruživanja... Radi toga Vijeće ističe kako je potrebno da SRJ, kao i druge zemlje u regiji, ispuni kriterije iz regionalnog pristupa EU-a, da u skladu s obvezama preuzetim na Zagrebačkom summitu poštuje demokratska načela, ljudska prava i vladavinu zakona, surađuje s ICTY-jem, zaštiti manjine, provodi tržišne reforme, razvija regionalnu suradnju i ispunjava obveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma«, kaže se u zaključcima sjednice Vijeća ministara vanjskih poslova Unije, održane u ponedjeljak u Bruxellesu. </p>
<p> Europska unija pozdravlja »slobodne i poštene uvjete« u kojima su u prosincu održani parlamentarni izbori u Srbiji, ističući da ti izbori potvrđuju »odlučnost srbijanskog naroda da nastavi s učvršćivanjem demokracije u svojoj zemlji«. Vijeće ministara EU-a pozvalo je Beograd i Podgoricu da se u otvorenom i demokratskom procesu unutar federalnog okvira dogovore o novim ustavnim aranžmanima između dviju sastavnica federacije, koji će biti prihvatljivi svim stranama. Vijće je pozdravilo spremnost jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice da igra konstruktivnu ulogu u tom procesu.</p>
<p> EU upozorava da ni jedna strana ne bi smjela poduzimati jednostrane akcije koje bi dovele u opasnost pregovarački proces i demokratski legitimitet tih pregovora.</p>
<p> »Svako pregovoranje o odnosima unutar Federacije mora biti konzistentno s unutarnjom stabilnošću SRJ i regionalnom stabilnošću u jugoistočnoj Europi«, kaže se u tekstu. Ministri vanjskih poslova EU-a traže oslobađanje kosovskih Albanaca i drugih koji su zatvoreni bez optužnice ili iz političkih razloga. Europska unija osudila je nasilne i nezakonite akcije naoružanih etničkih Albanaca u južnoj Srbiji, posebice u tampon-zoni između Kosova i Srbije, te pozvala na hitan i potpun prestanak nasilja u tom području. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Proširenje EU najbolji način sprječavanja sukoba </p>
<p>BRUXELLES, 22. siječnja</p>
<p> - Europska unija se treba usredotočiti na potencijalne izvore problema kako bi se spriječilo izbijenje otvorenih sukoba, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana.</p>
<p> »Što ranije to bolje. Moramo se usredotočiti na pitanja koja nisu danas na naslovnim stranicama kako bi spriječili da postanu sutrašnje vijesti«, rekao je Solana na sjedici Vijeća ministara vanjskih poslova EU koja je posvećena sprečavanju sukoba i prvi put pod švedskim predsjedništvom. »Moramo početi uspjeh definirati ne samo kao rješavanje krize, nego njezino sprječavanje«, dodao je Solana. Solana predlaže da EU razvije konferentnu strategiju prema regijama u kojima postoji opasnost od izbijanja sukoba. </p>
<p> Kao najbolji primjer spreječavanja sukoba u posljednjih nekoliko desetljeća ministri vanjskih poslova EU-a ističu samo stvaranje EU-a. »Sama EU najbolji je primjer prevencije sukoba« rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini. Svi sudionici sjednice Vijeća ministara slažu se u ocjeni da je proširenje EU najbolji način sprječavanja budućih sukoba na europskom kontinentu. Iako je to skup proces, ipak je jeftiniji nego gasiti krize kada one izbiju, istaknuli su u raspravi ministri vanjskih poslova EU-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Blair ne može dati »košaricu« Bushu</p>
<p>LONDON, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair priprema se vrlo skoro u posjet Washingtonu, kako bi cementirao veze s novim stanarom Bijele kuće. Blairu se žuri da bude prvi europskim vođa koji će se sastati s Georgeom W. Bushom. Britanski premijer htio bi domaćem i međunarodnom javnom mnijenju pokazati da takozvani specijalni odnosi Britanije i Amerike, nisu, tobože, ništa pretrpjeli smjenom Washingtonu. U stvari, slijede neminovne promjene, ne samo za Britaniju već i cijelu Europu.</p>
<p>Neće više biti zajedničkih europsko-američkih seminara o »trećem putu«, kakvi su cvali u vrijeme Clintonove administracije. Blairova i druge srodne europske socijaldemokratski obojene vlade bile su ista politička krvna grupa s demokratom Clintonom, ali to više neće biti slučaj s republikancem Bushom. No, i Bush i Blair dovoljno su blizu centru te dovoljno skloni građenju konsenzusa da bi ubrzo mogli pronaći zajednički jezik. Očekuje se, dakle, da će već prilikom njihovog prvog susreta proraditi osobni fluid koji će osigurati ležernu atmosferu između dvojice vođa. </p>
<p>Bushov dolazak donosi ipak i znatne vanjskopolitičke promjene, među ostalim i u odnosima Amerike s Europom. Po staroj, ali još aktualnoj definiciji Winstona Churchilla, Britanija je most između Starog kontinenta i Sjedinjenih Država. U novim okolnostima, taj bi most mogao biti izvrgnut dosta velikim opterećenjima. </p>
<p>Britanski Daily Telegraph i trust mozgova nazvan »Institut američkog poduzetništva« nedavno su organizirali zajednički seminar na temu »Britanija i Amerika: strateški dijalog«. Jedan je član tog konzervativnog instituta Jeffrey Gedmin naveo pritom da se Amerikanci neće miješati ako se Europa bude htjela iznutra još čvršće integrirati. »No, ne očekujte od nove američke administracije da pasivno i nekritički stoji po strani ako se pokaže da je transatlantska veza u pitanju«, upozorio je on. Njegov je zaključak da će Amerika na svakom koraku energično braniti svoj nacionalni interes, pregovarajući, ako treba, oštro s Europom. </p>
<p>Pod Bushom će, kako se očekuje, Sjedinjene Države biti više izolacionističke, više okrenute sebi i svojim problemima. Još prije dolaska na vlast, George W. Bush je najavio američko povlačenje iz bivše Jugoslavije, te odbacio budući angažman na mjestima gdje Amerika nema jaki nacionalni interes. Za Europljane će to značiti veće oslanjanje na vlastite snage. Ratovi u Hrvatskoj, BiH te na Kosovu zorno su pokazali sve vojne manjkavosti EU-a. Bushova administracija insistirat će sada na tome da Europa mora početi više trošiti na svoju obranu. </p>
<p>No, pomalo apsurdno, istodobno valja očekivati da će tu istu administraciju dosta iritirati nove snage za brzu reakciju, koje Europljani sada pripremaju. Ni pod Clintonom nisu Amerikanci bili presretni oko te samostalne europske vojne dimenzije, a pod Bushom će sumnjičavost prema cijelom projektu biti još dublja i veća. </p>
<p>Drugo polje mogućih trzavica s europskim saveznicima jesu planovi Bushove administracije za stvaranje proturaketnog štita koji bi Ameriku branio od dalekometnih projektila kakvima bi uskoro mogli raspolagati Sjeverna Koreja, Irak ili Iran. Kritičari cijelog projekta tvrde da će on potaknuti novu svjetsku utrku u naoružanju, jer će izazvati Kineze i Ruse.</p>
<p>Britanci su tu u posebno osjetljivom položaju, jer bi »Sin zvjezdanih ratova«, kako se plan popularno zove, zahtijevao da se na britanskom tlu postavi jedna od baza za rano otkrivanje interkontinentalnih neprijateljskih raketa ispaljenih na Ameriku. Britanci se za sada odbijaju očitovati o tome. No promatrači ocjenjuju da su anglo-američke veze, od poslovno-trgovinskih, preko britanskog oslanjanja na američki vojni hardware, pa do obavještajnih podataka koje Amerikanci ustupaju Londonu previše dragocjene da bi Blair tek tako dao »košaricu« Bushu. </p>
<p>Amerikanci bi na sličan način možda mogli pridobiti i druge Europljane - tako da im npr. obećaju kako će se »Sin zvjezdanih ratova« u svojoj drugoj fazi protegnuti svoj štit i iznad Starog kontinenta. No Francuska ostaje najveći zapadnoeuropski protivnik cijele zamisli. Nju će Amerikanci možda podsjetiti da će u tom slučaj i projekt europskih snaga za brzu reakciju, koji Pariz izrazito gura, nailaziti na sve veće otpore u NATO-u. Mišljenje Njemačke, Španjolske i drugih članica NATO-a o proturaketnom štitu i drugim obrambenim pitanjima neće biti previše utjecajno, premda će ga Amerikanci uvijek pažljivo saslušati, procjenjuju britanski promatrači. Sve u svemu, tijekom Bushove vladavine svijet će biti suočen sa svojevrsnim apsurdom - povećanim trošenjem Amerike na obranu, skopčanim sa njenom nevoljkošću da te svoje nabildane vojne mišiće angažira u nekom humanitarno obojenom vojnom naporu. Europa će se morati naučiti živjeti s tom činjenicom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Papa postavio novi rekord u broju imenovanih kardinala </p>
<p>RIM, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najavom imenovanja 37 novih kardinala, papa Ivan Pavao II. je potukao tri rekorda u povijesti crkve. Najveći broj novoizabranih kardinala (25 slobodnih kardinalskih mjesta je proširio za 12), rekord u sveukupnom broju kardinala (178) i najveći broj kardinala glasača, koji imaju manje od 80 godina (128). Zamijećeno je da Papa internacionalizira crkvu, zastupljeni su svi kontinenti i mnoge zemlje od Litve do Indije. I dalje su najprisutniji europski kardinali (60), ali se izuzetno povećao broj kardinala iz latinoameričkih zemalja i Sjeverne Amerike, sveukupno ih je 39. </p>
<p>Iznenađenje je bilo veliko kad su pročitana imena biskupa koji su već napunili 80 godina, ili će ih ubrzo napuniti. Radi se o Stephanosu II. Ghattasu, patrijarhu Aleksandrije iz Egipta, Jeanu Honoreu, nadbiskupu Toursa, ocu Robertu Tucciju, jezuitu, organizatoru svih Papinih putovanja, Leu Scheffezyku, teologu iz Njemačke i Averyju Dullesu, jezuitu, američkom profesoru iz New Yorka. </p>
<p>Papina lista je neka vrsta nagrade, dugo čekana promocija, ali i kazna. Nagrađeni su Giovanni Battista Re, dugogodišnji državni podtajnik, Crescenzio Sepe, energični tajnik komiteta za organizaciju Jubileja i mnogi drugi. Kažnjeni je predsjednik njemačke Biskupske konferencije Karl Lehmann, kojega je u zadnja tri konzistorija Papa udaljio od sebe. Karl Lehmann je bio prvi koji se udaljio svojim idejama od Papinih stavova. Ne slažu se kad je u pitanju kontracepcijska pilula, pričest za razvedene i ponovo vjenčane, različiti su im stavovi oko prekida trudnoće. To je razlog što na »crvenu kapicu« Karl Lehmann treba pričekati isto kao i druga dva monsinjora čija imena su stavljena na »listu čekanja«. monsinjor Lozano Barragan, ministar za zdravstvo i monsinjor Herranz, predsjednik Vijeća za interpretaciju pravnih tekstova.</p>
<p>Od najavljenih imenovanja, jedno od najzanimljivijih je sirijski patrijarh Moussa Daoud, ključna figura u dijalogu Katoličke crkve s Pravoslavnom. Poznata je stvar da je neostvareni san pape Wojtyle odlazak u Moskvu, jedinu destinaciju čija mu vrata još nisu širom otvorena. Uspostavljanje dijaloga s pravoslavnim patrijarhom je jedan od ciljeva pape Ivana Pavla II.</p>
<p>Okrenutost prema Trećem svijetu je još jedna novina Papinog izbora kardinala. Svoju revolucionarnost je pokazao još jednom taj prvi »slavenski papa«, kako ga ponekad nazivaju talijanski mediji, izašavši iz granica eurocentrizma crkve. Brojčano su prisutniji kardinali izvan granica Starog kontinenta. Iako Italija vodi u broju novoimenovanih kardinala (7), papa Wojtyla je svojim izborom najavio kraj ere u kojoj je Italija bila središnja osovina crkve.</p>
<p>Mnogi, po običaju, špekuliraju tko bi mogao biti novi papa. To je jamačno još jedan rekord koji je oborio papa Ivan Pavao II., po broju predviđanja njegova povlačenja iz zdravstvenih razloga. Od neuspjelog atentata pa sve do danas se raspravlja po medijima o vremenu poslije Wojtyle. Nabrajaju se imena trojice mogućih nasljednika, a to su bečki nadbiskup Cristoph Schonborn, meksički Norberto Rivera Carrera i Talijan Dionigi Tettamanzi, nadbiskup iz Genove. Kao potencijalni budući papa pojavljuje se i ime nadbiskupa iz Firenze Silvana Piovanellija. Na listi je i ime rimskog vikara, predsjednika talijanske Biskupske konferencije Camilla Ruinija. Također se spominje ime i bruxelleskog nadbiskupa Godfrieda Danneelsa koji je prije nekoliko mjeseci započeo polemiku o Papinom povlačenju.</p>
<p>I dok neki »razbijaju glave« nastojeći predvidjeti tko će doći poslije, neumorni Wojtyla se priprema na putovanja u Ukrajinu, Armeniju, Grčku. O tome što misli o svom povlačenju, duhovito je odgovorio znatiželjnicima Papa Ivan Pavao II. prije nekoliko godina kad je izjavio: »Ne znam kome da ostavim ovo mjesto«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Marijan Šunjić: Mnogi imenovani kardinali prijatelji su Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 22.siječnja</p>
<p> - Bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici prof. dr. Marijan Šunjić prokomentirao je za Vjesnik Papinu najavu imenovanja 37 novih kardinala:</p>
<p>- Sve je to u stilu Ivana Pavla II. Gotovo svaka njegova odluka najprije iznenadi, ali se onda pokaže da je sve savršeno logično. Papa želi internacionalizirati kardinalski zbor, a naglasak je dat na Južnu Ameriku, jer to postaje najkatoličkiji dio svijeta. Iz slavenskog svijeta dolazi jedan kardinal iz Poljske, a Papa je nastojao dati i značaj Aziji i Africi.</p>
<p>• Izbor kardinala Giovannija Battiste Rea izazvao je mnoge komentare?</p>
<p>- Re je bio zamjenik za opće poslove, a to je neobično važna funkcija u Kuriji, jer jedino on ostaje na funkciji u slučaju da Papa umre. Govorilo se i o nekim sukobima u Kuriji vezanim za Rea, ali riječ je o tome da Papa želi jednom od najutjecajnijih ljudi u Kuriji omogućiti da uđe u izbor i za njegova nasljednika.</p>
<p>• Kako komentirate što nadbiskup Josip Bozanić nije ušao u izbor za novog kardinala?</p>
<p>- Novinari vole špekulacije, a po meni je vijest kada netko postane kardinal, a ne kada ne postane, pogotovo kada je riječ o mladom čovjeku. Papa je primijenio kombinaciju kriterija, proces još nije završen i sve je to tipično za Ivana Pavla II. Hrvati imaju dva kardinala, što je velika stvar, jer ima mnogo brojčano većih naroda koji nemaju niti jednoga. Među imenovanim kardinalima ima mnogo onih koji su veliki prijatelji Hrvatske.</p>
<p>• Bilo je govora da bi uskoro nadbiskup Bozanić mogao ići na jedno od mjesta u Kuriji?</p>
<p>- O tim špekulacijama ne bih govorio.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bozanić »bio« tri sata kardinal zbog tehničke pogreške AP-a</p>
<p>Agencija AP ispričava se zbog tehničke pogreške nastale oko navodnog imenovanja nadbiskupa Josipa Bozanića za novog kardinala, doznajemo iz zagrebačkog dopisništva ugledne američke izvještajne agencije. U nedjelju prijepodne agencija je medijima poslala fotografiju zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića s potpisom da ga je Papa Ivan Pavao II. imenovao kardinalom da bi tri sata kasnije informaciju demantirali. Na upit da pojasne je li se radilo o tehničkom problemu ili je možda postojao popis kardinala s kojega je u posljednji čas skinuto ime zagrebačkog nadbiskupa, u dopisništvu AP-a u Zagrebu, nakon konzultiranja s rimskim dopisništvom, rekli su nam da nije bilo nikakve »predliste« s popisom kardinala« a slika nadbiskupa Bozanića na mrežu je dospjela zbog tehničke pogreške. Isti izvor rekao nam je da je AP pratio spekulacije o potencijalnim kandidatima za kardinala u taliljanskom i domaćem tisku pa je napravio pripremni arhiv s fotografijama još 17 katoličkih velikodostojnika koji na kraju nisu imenovani. Među njima bilo je i ime nadbiskupa Bozanića, i umjesto da njegovu sliku pospreme u arhiv, slika je pogreškom dospjela na 'žicu'. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>I njemački ministar okoliša Trittin ima militantnu ljevičarsku prošlost</p>
<p>BERLIN, 22. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada njemačkog kancelara Gerharda Schrödera bogatija je od nedjelje navečer za još jednog ministra čija prošlost provedena u lijevo radikalnim grupacijama bi mogla vladu stajati glavobolja. Naime, u najgledanijem političkom talk showu Sabine Christiansen, sin nekadašnjeg njemačkog javnog tužitelja Siegfrida Bubacka, koga su u proljeće 1977. ubili teroristi Frakcije Crvene armije (RAF), optužuje njemačkog ministra okoliša i člana Predsjedništva njemačke stranke Zelenih Jürgena Trittina da je krajem sedamdesetih pripadao lijevoj političkoj grupaciji koja je javno pozdravila RAF-ov atentat. </p>
<p>Prema tvrdnjama Michaela Bubacka, Trittin se do dan danas nije distancirao od »Nadgrobnog govora« vlastite političke grupacije koji je nakon atentata izišao u svim novinama i u kojem se izražava zadovoljstvo zbog smrti visokog predstavnika njemačkog sudstva. Sin ubijenog tužitelja tvrdi da mu je Trittin čak i prilikom nedavnog zajedničkog razgovora odvratio da ne vidi zašto bi se morao distancirati od problematičnog teksta. U talk showu, koji se bavio militantnom prošlošću »zvijezde« svih diskusija o nasilnoj prošlosti njemačke lijeve scene u sedamdesetima Joscke Fischera, Buback je ogorčen izjavio kako je »strašno« što se ministar Trittin još uvijek ne želi distancirati od tog »sramotnog i užasnog« teksta. </p>
<p>No, dok je mladi Gerhad Schröder kao predvodnik podmlatka SPD-a krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih mirnim demonstracijama prosvjedovao protiv stacioniranja američkih »pershing« raketa na području SR Njemačke, njegov je vršnjak Fischer ipak vodio malo žešće bitke u kojima se nije prezalo čak niti od bacanja Molotovljevih koktela na policajce. </p>
<p>Modi po kojoj se moderni i dinamični političari moraju podičiti buntovničkom prošlošću se pridružio i nitko drugi nego novi jastreb oporbene demokršćanske Unije Friedrich Merz za kojeg mnogi tvrde da je konzervativniji i od svog idola Helmuta Kohla. Merz je, naime, u jednom intervjuu pokušao objasniti da je i on u mladosti »nosio dugu kosu i slušao Doorse« čega se, međutim, nitko iz Merzove uže i šire okoline ne sjeća. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dumas i njegova ljubavnica na sudu zbog korupcije</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Jedna pariška sudnica od ponedjeljka postaje mjestom spektakularnog suđenja za korupciju i nezakonito stjecanje novca bivšem socijalističkom ministru, njegovoj bivšoj ljubavnici te tada uglednim pripadnicima francuske društvene elite. Nekoć moćni šef francuske diplomacije Roland Dumas (78), njegova ljubavnica Christine Deviers-Joncour (53) i još pet optuženih morat će odgovarati na neugodna pitanja o »suradnji« s naftnim divom Elf Aquitaine i milijunima franaka koje su si tom suradnjom pribavili. Slučaj se povlači više od tri godine, a otkrio je mrežu ljudi koji su sudjelovali u nezakonitim poslovima povezanim s tom bivšom državnom kompanijom. </p>
<p>Dumasu (koji je kasnije bio i predsjednik Ustavnoga suda) sudi se zbog »nezakonitog primanja novca« od Elfa između 1989, i1992,, dok je bi ministar u vladi socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda. Njegova tadašnja ljubavnica Christine Deviers-Joncour u to mu je vrijeme navodno darovala poklone u visini od oko osam milijuna franaka, a među skupocjenim darovima bile su i čizme od 11.000 franaka (oko 12.000 kuna). Nju optužnica tereti da je tijekom četiri godine za lažne poslove nezakonito primila više od 64 milijuna franaka. Kad je skandal otkriven, ona je provela nekoliko mjeseci u zatvoru i do ožujka 1999. branila je Dumasa, a potom se predomislila i uz obrazloženje da ne želi biti žrtveno janje, promijenila je iskaz, optužujući Dumasa da je intervenirao kako bi dobila posao u Elfu te da je kompanija kupila njoj i ministru skupi stan, za koji je ona nabavila antikne kipove od oko 300.000 franaka. U knjizi koju je kasnije napisala o tom skandalu, nazvala je samu sebe »kurvom Republike«.</p>
<p>Među sedmoro optuženih su i bivši predsjednik Elfa Loik Le Floch-Prigent te bivši drugi čovjek tvrtke Alfred Sirven, koji je pobjegao iz zemlje i vjerojatno našao utočište na Filipinima.</p>
<p>Suđenje se trebalo održati u lipnju prošle godine, ali je odgođeno zbog Dumasovih zdravstvenih problema. Pred sutkinjom Sophie Portier pojavit će se brojni svjedoci, a među desetak uglednih svjedoka obrane dvojica su bivših premijera, jedan general i četvorica veleposlanika. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mafija umiješana u ilegalni uvoz teletine u Italiju</p>
<p>RIM, 22. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Više od tisuću grla stoke, za koju se sumnja da bi mogla biti zaražena sa kravljim ludilom je sekvestrirano u Italiji. Tužilac Raffaele Guariniello iz Torina ispituje slučaj emilijanske firme koja je uvezla u Italiju, zabranjeno brašno, životinjskog porijekla iz Irske. Na policijsku stanicu su stigle prijave protiv 457 osoba koje su umiješane u uvoz ili korištenje zabranjenog brašna. Sakupljene su tone brašna za analizu. Samo zadnjih par dana je nađeno 5520 kilograma brašna životinjskog porijekla i 9. 475 kg stočne hrane koja je dala pozitivne rezultate na testiranju. Pretpostavlja se da je korištenje zabranjenog brašna životinjskog porijekla, bilo široko rasprostranjeno sve do 1998. godine. Drugi problem sa kojim se susreću talijanski karabinjeri je ilegalni uvoz stoke. Svako grlo pregledane stoke u Italiji nosi okačenu na uhu žutu etiketu. Uzgajivači koji su ilegalno uvozili stoku su se vješto dosjetili kako riješiti problem sanitarne kartice. Koristili su etikete sa grla stoke koja je uginula i stavljali ih na ilegalno uvezenu telad. To je bio i početni business poznatog mafijaša Toto Riine, šefa korleonskog klana. On je početkom pedesetih godina sa ilegalnim prevozom teladi koju bi potom zaklali u »specijalnim« klaonicama stvorio temelje svog imperija. </p>
<p>Asocijacije talijanskih mesara, kao i njihovi sindikati su najavili štrajk od ponedjeljka do srijede. Oni se i dalje bune protiv odluke o klanju većine grla stoke sa uzgajališta Pontevico. U slučaju da ministarstvo zdravlja zabrani prodaju poznatog specijaliteta talijanske kuhinje, kotleta Fiorentina, najavljuju neposlušnost. »Nastavit ću da prodajem Fiorentinu«, odlučno tvrdi pred tv-kamerama Paolo Soderi, vlasnik mesnice iz centra Firence. Još interesantniji je bio intervju sa gostima jedne tratorije, gdje je i dalje najprodavaniji mesni specijalitet upravo Fiorentina. Nitko ne misli o kravljem ludilu, već su požurili da još jednom okuse omiljeni kulinarski specijalitet prije nego što bude zabranjen. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rusija smanjuje broj vojnika u Čečeniji</p>
<p>MOSKVA, 22. siječnja </p>
<p> - Na savjetovanju održanom u ponedjeljak u Kremlju predsjednik Vladimir Putin donio je odluku da djelomično smanji broj pripadnika ruske vojske u buntovnoj Čečeniji. Prema toj njegovoj odluci, u Čečeniji bi trebala ostati samo 42. motostreljačka divizija ruske armije s oko 15.000 vojnika i još 7500 pripadnika tzv. »unutarnje vojske« koja je podčinjena Ministarstvu unutarnjih poslova. </p>
<p>Uz to, i broj čečenski policajaca odanih Moskvi trebao bi imati oko 5000 pripadnika. »Djelomično smanjivanje vojske ne znači da će prestati naša operacija protiv terorista u Čečeniji«, izjavio je Putin u ponedjeljak, dodajući da će ta operacija protiv »čečenskih terorista« sada biti možda još intenzivnija ali će se voditi »drugim silama i sredstvima«. Na čelo tih specijalnih operacija u Čečeniji Putin je imenovao direktora Federalne službe sigurnosti Nikolaja Patruševa. </p>
<p>Svoju odluku o djelomičnom smanjivanju vojske u Čečeniji Putin je obznanio upravo na dan početka zasjedanja u Strasbourgu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe na kojem se ovog tjedna raspravlja o slobodi javne riječi u Rusiji te stanju ljudskih prava u Čečenskoj Republici. Ovisno o toj raspravi, članovi Parlamentarne skupštine Vijeća Europe mogao bi već u četvrtak eventualno vratiti pravo glasa ruskim parlamentarcima u tom tijelu koje im je oduzeto zbog rata u Čečeniji u travnju prošle godine. (Bogoljub Lacmanović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Prijedlog zastupnika F. Radina potpuno je ispravan</p>
<p>Usprkos mnogih prigovora na humani prijedlog saborskog zastupnika za nacionalne manjine, osobito naše cijenjene talijanske manjine, g. F. Radina da se jedna od jama-fojba (ponora) kod Labina obilježi časnim spomen-križem (»Vjesnik«, 13. siječnja 2001.), usprkos osobito značajnih prigovora na to iz prve ruke, kao što je onaj vrsnog Milana Rakovca (»Vjesnik«, 13. siječnja 2001.), ipak prijedlog uvaženog zastupnika g. F. Radina potpuno je ispravan i duboko utemeljen. Stoga nije ni malo čudno što njegov prijedlog podržava i RH i Republika Italija, pa i potpisani čitatelj.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da su u XX. stoljeću i antifašisti, uključujući oca Predsjednika RH S. Mesića (sve do dan-danas npr. u Kini svuda ili Sjevernoj Koreji, pa i na Kavkazu, itd.) radili i rade vrlo slične zločine kao i fašisti i nacisti 20-tih, 30-tih i 40-tih godina. Dapače, zločina tzv. antifašista ima čak toliko i više koliko njihove strahovlade duže i šire od fašizma nastaju i traju na kugli zemaljskoj. To je danas u svijetu opće poznato i dobro dokumentirano, pa i u nas, u RH! Zato i jesam stalno protivan 90-tih i 2000-tih godina da se posebno izdvajaju samo žrtve fašizma od svih ostalih jednako (!) svetih žrtava u (suvremenom) čovječanstvu, pogotovo onih masovnih, nevinih i bez ikakvog postupka likvidiranih! Pod antifašizmom i antihitlerovskom koalicijom ozbiljni ljudi barem danas podrazumijevaju antitotalitarizam, pravnu državu, demokraciju i tržišnu ekonomiju (ustrojstvo društva ponešto drugačije i od učmalog ustrojstva u državi Vatikanski grad). </p>
<p>Nemoguće je danas više ozbiljno govoriti samo o žrtvama fašizma ili samo o žrtvama boljševizma, jer sve su to žrtve vrlo sličnih (!) totalitarizama i političkog nasilja, pogotovo kad se radi o boljševičkom antifašizmu kakav je bio i Titov u dugim razdobljima. U tom bitnom pogledu iznuđeno i kratkotrajno savezništvo (1941-1945.) Churchll-Staljin i Roosevelt-Staljin u jednom razdoblju II. svjetskog rata ne može ništa izmijeniti. Glasoviti ustanak u Budimpešti (1956.) ili slični na Baltiku i u Češkoj, pokolj u Indoneziji od strane indonezijske vojske, Vijetnamski rat i Korejski rat o tome dovoljno svjedoče, a da o dugotrajnom hladnom ratu Zapad-Istok i svjetskoj Kubanskoj krizi (1962.) i ne govorim! Berlinski zid i svaki krvoločni antifašizam konačno je za civilizirani svijet pod okriljem UN ipak srušen 90-tih ili barem raskrinkan do gola. Do gola!</p>
<p>Dapače, i boljševizam i fašizam u XX. stoljeću, kao i svaki totalitarizam, samo su, na žalost, opaki šegrti nekadašnjih moćnih i okrutnih teokracija (vrlo različitih »religija«), pa za naše lokalne prilike u Hrvatskoj i BiH treba istovremeno (!) govoriti o žrtvama fašizma, boljševizma, kršćanstva i islama. Za Palestinu, Svetu zemlju, treba tu dodati i cionizma ili, točnije, ekstremnog cionizma (klasično starozavjetnog i genocidnog u stilu »Jahve je samo nama dao ovu njivu ili dolinu«). Ovo zadnje samo usput spominjem, a inače sam nasuprot stava Sv. Stolice ili Vatikanskog grada mišljenja da Brdo hrama-hramova (Sion) treba politički pripasti samo Izraelu kao najstarijoj (!) od svih abramitskih (po Abrahamu-Ibrahimu) monoteističkih novih religija. Slično se u ime nekog nebeskog srpskog naroda znaju izraziti i Njegova Svetost Patrijarh SPC-a Pavle i ratni zločinac Milan Martić: »Čije su ovce na proplanku, njegova je i planina!« Inače, svaki od ovih monstruoznih, imperijalnih, ideoloških mega-sustava povijesti čovjeka (uključujući i pogansku teokraciju za Rimskog carstva) ima za sobom i svojstveni mu holokaust, a ne samo suvremeni njemački nacizam pod Adolfom Hitlerom. Međutim, golema je zasluga za čovječanstvo upravo Židovskog naroda da je holokaust Židova u XX. stoljeću jasno prepoznao i uzdigao ga poput Tore ili Biblije visoko na svjetlo dana kao opomenu i putokaz opstanka svima nama Adamovim ili Kainovim potomcima...</p>
<p>Bez obzira da li su neka praktična rješenja ovog doista preteškog povijesnog i filozofijskog pitanja bila najbolja kod »frankizma« (Dolina palih) i kod »franjizma« (plan Jasenovac) i Franjo Tuđman i Francisco Franco su problem ipak osjetili - naslutili u svoj njegovoj dubini i širini, što razvikanim antifašistima (i fašistima) nikako nije svojstveno. Samo ih njihova rana boli, a za svoga bližnjega ćemo lako... Mnogi antifašisti se i danas dive Polu Potu, Castru, Staljinu, Maou ili Titu, odnosno isključivo (!) žrtvama fašizma, a jedina prava istina je da su za sobom i Franjo i Franco sasvim svjesno ostavili ustavni poredak, demokraciju i slobodne izbore, pa sućut spram svih (!) žrtava, pogotovo (!) masovnih i nevinih u užem smislu. Slično - dakako - vrijedi srećom i za komuniste gg. M. Kučana i I. Račana u Sloveniji i Hrvatskoj (1989/90.), što je bitno suprotstavljeno baštini jednog Crvenog Kmera Pol Pota koji je pokušao pogubiti čak i vlastiti narod u Kambodži. Susjedi nam Slovenci i Slaveni Rusi (unuk glasovitog književnika velikana Lava Tolstoja) učinili su Hrvatima i Hrvatskoj neprocjenjive usluge i podnijeli goleme muke i napore baš oko otkrića opsega (!) - žrtava od antifašizma među nama Hrvatima (osim onih naših žrtava samo od fašizma!) osobito iz razdoblja 1944.-1954. godine. Velikog V. Žerjavića i njegove časne nasljednike čeka oko svega toga još puno, puno posla, a da o tzv. Vukojevićevoj komisiji Sabora ili Vlade RH i ne govorim (ranije i fra Tomislava Duke). </p>
<p>Tek tako i tada dosežemo mi kao građani i ljudi RH čvrsto tlo mučeništva pod nogama, pa da o ovoj golgotskoj problematici uopće možemo tek početi meditirati i razgovarati, jednom i pisati. Stoga je nedavna rasprava i glasanje (27) o Trgu žrtava u Zagrebu u Skupštini grada Zagreba trajna velika sramota za ovaj europski i visokocivilizirani velegrad Zagreb, glavni grad drevne države Hrvatske... danas RH (zapadnoeuropske, mediteranske i katoličke pretežno, zadnjih godina - hvala Bogu - ekumenske, koncilske, pravne i demokratske, to prvenstveno zahvaljujući svim stradalima, te I. Račanu i F. Tuđmanu, završno i S. Mesiću!).</p>
<p>Ovo sam sve napisao kao dugovječni član Odbora akcije za Trg žrtava fašizma u Zagrebu, ranije i njegov tajnik, pa i jedan među prvim govornicima na skupu iz 1991. godine (govor sačuvan s pismenim pohvalnim komentarom velikana Šime Balena); dobro, dakle, upoznat s problematikom mučeništva o kojoj već dugo mislim, nastojim i pišem. Ugledni član istog Odbora je i g. Vilko Luncer, s čijim sjajnim napisima u »Vjesniku« gotovo u potpunosti se slažem, iako on s mojima najvjerojatnije tek djelomično. Međutim, masku dragog mi Igora Mandića kao tzv. liberalnog demokrate (V. Luncer, »Vjesnik«, 15. siječnja 2001.) nikako ne prihvaćam, pa ću to po tko zna koji put prvom prilikom obrazložiti. Nisu »Vjesnikovi« urednici onako kolektivno nedavno protestirali zbog liberalne demokracije svog glavnog urednika, već obratno zbog dobro poznate Igorove protucrkvene zadrtosti i fanatizma, što je i Uprava zbog tiraže na kraju donekle shvatila. Nije se dotični ustručavao kao glavni urednik hladnokrvno, čak zlurado, baciti u koš jedan vlastiti moj vrlo ozbiljan napis (slično i drugih katoličkih autora) iz glasovite ljetne serije pisama i članaka o »redakcijskom ekumenizmu«, tobože serije necenzurirane i širokogrudno demokratske (a la Mandić!). Nenadoknadivi i dragocjeni kritičar Igor ipak je samo ono što prosječni građanin u Hrvatskoj odavno o njemu naslućuje. Zagriženi ideolog! Ovo sve mimo »Vjesnika« šaljem još neposredno Matici hrvatskoj (i listu »Vijenac«), koja je u ovim prevažnim problemima u posljednje vrijeme potpuno zalutala. </p>
<p>Dr. JURE JURASZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić ima potpuno pravo</p>
<p>Prilikom službenog posjeta Ljubljani predsjednik Hrvatskog sabora inž. Zlatko Tomčić predložio je svojim slovenskim partnerima, na čelu s Borutom Pahorom, predsjednikom Državnog zbora Slovenije, da se pitanja nacionalnih manjina u obje države rješavaju recipročno. U potpunosti se slažem sa stajalištem predsjednika Tomčića i javno ga podržavam.</p>
<p>O čemu se ustvari radi? Pripadnici hrvatske nacionalne zajednice u Republici Sloveniji (prema popisu iz 1991. oko 55 tisuća građana) trebali bi dobiti ista prava koja u Hrvatskoj već uživaju Slovenci, kojih prema spomenutom popisu ovdje ima oko 22 tisuće. Istina, Slovenci se prema uvodnom dijelu hrvatskog Ustava ne smatraju autohtonom (izvornom) nacionalnom manjinom, ali prema ustavnom zakonu imaju ista prava kao i pripadnici svih drugih manjina, pa i onih »izvornih«. Nedavno je o toj temi u TV emisiji Prizma govorio i poznati stručnjak za međunarodno pravo prof. dr. Budislav Vukas.</p>
<p>U Sloveniji su službeno priznate samo dvije nacionalne manjine - talijanska i mađarska. One imaju i po jednoga zastupnika u Državnom zboru. Hrvati, ali ni Srbi ni Bošnjaci, nemaju status nacionalne manjine. Ako su stekli to pravo oni su »samo« slovenski građani. Sada se dosta insistira na razmatranju problema takozvane Staronjemačke zajednice (navodno oko 2000 građana), ali Slovenija nije ni tu spremna na neke ustupke. Pritisak ide u prvome redu iz Austrije, od poglavara savezne države Koruške dr. Jörga Haidera.</p>
<p>Slovenci nisu spremni mijenjati svoj Ustav i u nj unijeti još neku nacionalnu manjinu. Taj njihov stav dobro je poznat. Zato je dobro da je Zlatko Tomčić u Ljubljani postavio pitanje reciprociteta, kako bi se neke stvari, poslije punih deset godina zastoja i krzmanja, makar i verbalno izvele na čistac. Previše se igra »zatvorenim« kartama i stvari se ne nazivaju pravim imenom. Pretpostavljam da u Ljubljani Tomčićeva inicijativa neće proći (što se već dalo nazrijeti), ali barem će se o njoj javno progovoriti.</p>
<p>Stajalište kako u rješavanju otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske treba krenuti od lakših prema težim vjerojatno neće »držati vodu«.</p>
<p>Koliko poznam situaciju, Slovenija će vjerojatno insistirati da se najprije riješi za nju sudbonosno i psihološki tako važno pitanje Piranskog zaljeva, odnosno slobodnog izlaska njihovih plovila na otvoreno more. Kako Hrvatska time gubi morsku granicu s Italijom, to će se pitanje i objektivno najteže riješiti. A dotle će se, vjerojatno, razvlačiti i rješavanje manje važnih pitanja. Meni se barem tako čini.</p>
<p>Dosta sam dobro upoznat sa stanjem hrvatske nacionalne zajednice u Sloveniji i mogu prisnažiti da ona ima manja prava od Slovenaca u Hrvatskoj. Drugo je pitanje što je slovenska nacionalna manjina ovdje uglavnom apolitična manjina, odnosno u priličnoj mjeri asimilirana. Ne postavljaju se pitanja od političke važnosti, nema političkih prioriteta, dobro je što slovensku manjinu financijski (s dosta skromnim iznosima) pomažu obje države. Dva puta godišnje slavi se obljetnica Prešerna, dan osamostaljivanja i dan državnosti i to su uglavnom sva okupljanja s bilo kakvim povijesno-političkim predznakom. Ostalo su kulturne priredbe, razne izložbe i koncerti, poneko predavanje. I to je dobro i važno, jer za one koji to žele održavaju svijest o nacionalnoj kulturi i jeziku.</p>
<p>Do 1990. nije bilo nacionalnih manjina na tlu bivše Jugoslavije. Govorilo se o narodima i narodnostima. Nikada Hrvati u Sloveniji nisu bili manjina, kao ni Slovenci u Hrvatskoj. Nakon raspada bivše zajedničke države sve se promijenilo. Iz statusa pripadnika naroda prijeći u status pripadnika manjine nije jednostavno ni ugodno. Demografi tvrde da osim Srba u Hrvatskoj (navodno samo još oko tri posto u ukupnoj populaciji!) ovdje i nema nacionalne manjine veće od jedan posto u ukupnoj populaciji. Manjine se ponašaju različito, slijedeći uz ostalo i politiku svojih matičnih država, ali za sve moraju vrijediti isti zakoni i njima utvrđena prava. Pa tako i inicijativa Zlatka Tomčića u Ljubljani ima u tom pogledu veliku vrijednost.</p>
<p>VILKO LUNCERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pravobranitelji ili sebebranitelji </p>
<p>Ako Vjesnik točno prenosi izjavu državnog pravobranitelja Petra Šale, odgovor na pitanje zašto nije podnio prijavu protiv Račana ako je imao dokaze da je odgovoran za likvidacije političkih neistomišljenika, Šale je odgovorio da je provodio političku volju HDZ-a da se ne ide u obračun s komunističkim liderima. Zbog toga ne bi uspio s kaznenom prijavom, a i nije htio unositi nemir u redove HDZ-a u kojima je bilo komunista.</p>
<p>Još se sjećamo sedamdesetih, kraja osamdesetih, a devedesete još proživljavamo. Nakon kratkog proljeća ne daj Bože da si bio Hrvat. Kad je to godišnje doba već poodmaklo, još se uvijek trebalo paziti gdje, s kim i što izgovaraš, ili da ti putovanje ne završi samo u jednome pravcu.</p>
<p>Konačno za vrijeme Domovinskoga rata svi su bili i ponosili se biti Hrvatima. Žrtve i zasluge nikad svi ne mogu jednako podnijeti, zato još jednom slava palima, dužno štovanje prema svima koji su podnijeli žrtve i napore. Kolike su te žrtve i napori bili znaju: majke čiji su sinovi pali na braniku, supruge tugom obavijene, djeca za navijeka siročad bez roditelja.</p>
<p>Invalidi, fizički i psihički osakaćeni, zabiti po »privremenim« smještajima. Već su i promukli pa se čuju samo oni koji ne žele Cheroke zamijeniti Pajerom.</p>
<p>Da se vratim na Šalu, ili bolje šalu na stranu. Ja sam mislio da je Šale državni pravobranilac. Kad ono on jasno i javno reče da je provodio volju HDZ-a. Treba mu se priznati - čovjek iskren. Samo izgleda da se ne snalazi u vremenu pa shodno tome ni u prostoru. Koliko znam volja HDZ-a nije više imperativ. I tu se Šale šali. Vlada krši zakon, tražeći njegovu smjenu, a on je svjesno radio provodeći volju (to mu je valjda bila jedina obaveza kao državnom pravobraniocu). Žalosno je i podsjećati se na to da mu je obitelj bila proganjana, ali Oni će reći da su samo provodili volju i stajali na liniji.</p>
<p> I kad se mislilo da se samo ključ u desno treba okrenuti, dogodila se bolest. Samo da ne bude neka teška i dalekosežna epidemija. Taman bi nam još to trebalo. Jer i one »sitne ribe« iz brzaka oko Tuškanca mogle bi se usmrditi. Valjda se i počelo zbog eventuelnog smrada sa sitnom ribom. A kako se najavljuje zatopljenje, posebno da bi Hrvatska mogla time biti teško pogođena, pa da nam se i utovljeni šarani tamo koprcaju. Ne ne, već će se o tome povesti računa, ili će netko ipak riskirati. Tužiteljica Dunja Pavliček-Patak je svojedobno najavljivala da su velike ribe na redu ili je to bila samo patka. A što se tiče bolesti i vraćanja sudskog postupka u slučaju bivšeg ministra Heraka na početak, možda i je u tome kvaka. </p>
<p>Ako baš dalje tražimo neki su se eto na kratko, dok se uz »Šalu« provodila njihova volja, sklonili u svratište Remetinec. Ma neka mi netko kaže da ne zna gdje je ta karitativna ustanova. I sad recimo da oni nisu domoljubi, oni pravi Hrvati, naj, naj... zaslužniji, sposobniji, pošteniji. Kad imaju snage ostati na braniku, a eto za novac se kao ne zna. Radi se samo o milijardama (dolara). Što nije u euru bit će da su krivi reginalisti. I što je nepoznanica? Ma sve čisto kao suza. I ona se zna gdje je. Ona je u oku majke, udovice, siročeta. Neki ni suza više nemaju. Ili čemu ih više prolijevati. Sve i svi su tu. Novci su u bankama, a u doba interneta tko je toliko bos pa da pita u kojoj, na čijim računima.., e to je već poslovna tajna. A oni koji su ostali bosi i osakaćeni isto nek ne očajavaju. Možda će jednoga dana dobiti protezu da ne hodaju bosi.</p>
<p>JOSIP MEDVEDBerlin</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šnajderov zakašnjeli jakobinski teatar - trovačnica za mladež</p>
<p>Konačno!</p>
<p> - Slobodan Šnajder dobiva svoje kazalište i to za mlade. Da im politikom truje duše. S lakoćom i bez grižnje savjesti. Takav mi se zdravorazumski zaključak nameće, čitajući novinsko izvješće s konferencije za tisak, gdje on razlaže programske osnove, navodi imena suradnika i prostorno-vremenske koordinate budućeg djelovanja. </p>
<p>Umjesto da ta kazališna događanja, njihova tajna, budu prekrita velom vječnosti-theatrum aeternum - bojati se je kako je riječ o nicanju sui generis političkog kazališta. Možda je na djelu zakašnjeli jakobinski teatar ad absurdum.</p>
<p>Meni, građaninu-esteti i domoljubu, u njegovu medijskom istupu slijedeće tri stvari (kao kasni snijeg i snježne iglice) bodu oči: pseudo-pedagoško dociranje, lažni mesijanizam i lijevi poganski ekstremizam.</p>
<p>Pseudo moralno dociranje: vidljivo u namjeri da nakon odigrane predstave organizira debatni klub, valjda željan promptnih pohvala i od straha pred bujicom stručne kritike.</p>
<p>Lažni mesijanizam: kroz mirenje hrvatskih i srpskih pisaca, sve na način ne bi li Latinica postala Ćirilica i obratno.</p>
<p>Lijevi ekstremizam: da, doista, to je ono treće, ono najgore!</p>
<p>Slobodan Šnajder, monotoni kolumnist »Novog lista«, taj krojač tuđih sloboda ima namjeru opoganiti jasenovačko stratište svojom psihijatrijskom Igrom krivaca: igrom bez igre, u kojoj bi umjesto katarzisa zakraljevao vulgaris.</p>
<p>O takvim ljudima što reći? Da predstavljaju ljude jake volje, hladnog razuma i nažalost zmijskog srca.</p>
<p>A kako su takvi u pravilu narcisoidni, egocentrični i veoma odlučni u provođenju vlastite volje, najčešće su skloni neprimjerenom i destruktivnom optuživanju drugih ljudi. To su ljudi koji neće i ne mogu izvaditi trun iz vlastitog oka.</p>
<p>MLADENKO SPAHIJA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Županijski odvjetnik Nuić pod danonoćnom zaštitom zbog prijetnji u »slučaju Herak«</p>
<p>Posredstvom tajnog telefona državnom odvjetniku nepoznati glas uputio je prijetnju njemu i njegovoj obitelji, poručujući da odustane od kaznenog progona protiv bivšeg ministra turizma Heraka</p>
<p>PULA, 22. siječnja</p>
<p> - Ove subote preko mog tajnog telefona dobio sam opasnu prijetnju da će se meni i mojoj obitelji nešto ozbiljno dogoditi ukoliko ne obustavim slučaj Herak ili ne odstupim. Prijavio sam to policiji i dobio sam danonoćnu pratnju, policija čuva mene i moju obitelj, ali od postupaka koji su u tijeku neću odustati - rekao nam je ovog ponedjeljka županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić, koji je za ponedjeljak inače bio sazvao tiskovnu konferenciju sa željom da javnosti pojasni okolnosti i svoj položaj spram teksta objavljenog u posljednjem broju Nacionala u kojemu su iznesene, kako je rekao, grube i neumitne optužbe na njegov račun.</p>
<p> Nuić je čvrsto uvjeren da je subotnja prijetnja u neposrednoj vezi sa jednom od tvrdnji u Nacionalovu članku, po kojoj je i njegov sin stradao, ne slučajno, i to upravo u vrijeme kaznenog progona šefova PIK-a Vrbovec, koji su bili umiješani u navodne tajne poslove MORH-a. </p>
<p>Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić kazao je da je u svojoj karijeri doživio svašta, ali da ova prijetnja prelazi svaku mjeru, da ga neće omesti u njegovom profesionalnom radu, ali da takve prijetnje kao i napadi u Nacionalu imaju teške privatne i obiteljske posljedice. </p>
<p>Ovo je rat poslije rata. Rat za državu je dobiven, ali za pravnu državu treba ga tek dobiti i bit će tu mnogo teškoća. Dobit će ga oni koji budu spremni istrajati i žrtvovati se, jer razne sprege osobito u gospodarskom kriminalu su tvrdokorne i nije ih lako razbiti. Županijski državni odvjetnik Nuić osvrnuo se konkretnije i na pisanje Nacionala, kazavši kako je riječ o jednom procesu iz 1991. godine u kojem se on tereti neosnovano, ne samo za uzimanje mita već i za ucjenjivanje. Nikada ni od koga nisam ni uzeo ni tražio, a u ovom slučaju postupio sam korektno jer je stranka podnijela kaznenu prijavu protiv svoga odvjetnika. Što se, pak, Nacionalova pisanja tiče, kazao je kako cijeni novinare, da je uvijek bio spreman na suradnju, otvorenost u komunikaciji, da poznaje i autoricu teksta te da se htjelo objektivno pisati moglo se dobiti kompletan spis na uvid i utvrditi činjenično stanje. Novinarima je zatim pokazao fotografiju tzv. jahte navedene u spomenutom članku, a zatim je dodao kako je ključni problem u tome kako mnogi misle da je najbitnije Vlatka Nuića ukloniti iz postupka protiv Heraka i ostalih optuženih pa da će se riješiti cijeli slučaj. To je, međutim, neozbiljan pristup jer cijeli spis izvrsno poznaje i jedan od mojih zamjenika i postupak će se nastaviti bez obzira na mene, a uslijedit će i presuda neovisno o tome u čiju će korist ona biti - dodao je Vlatko Nuić.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vruće u remetinečkoj sudnici, Jelavić bi »malo na zrak«, svjedoku zatrebala tableta</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Svjedok Davor Plečko-Đek podigao je u ponedjeljak temperaturu u sudnici remetinečkog zatvora u nastavku dokaznog postupka pripadnicima »zločinačke organizacije«. Već na samom početku svjedočenja, Plečko je drhtavim glasom ustvrdio da je bio prijatelj Željka Šobota, koji mu je osobno rekao da su ga pokušali ubiti Tvrtko Tomičić i Damir Đeba. Potom ga je predsjednik sudskog vijeća zapitao treba li na kratko prekinuti raspravu, svjedok je odgovorio: »Teško mi je, jako mi je teško, može kratka pauza«.</p>
<p> Dok je Plečko odlazio u sobu za svjedoke, devetooptuženi Tomičić doviknuo mu je: »a kad djeci prodaješ drogu, onda ti nije teško«. Nakon što ga je sudac Šćekić opomenuo, te mu zaprijetio da će ga ako nešto takvo ponovi udaljiti iz sudnice, Tomičić je rekao: Ispričavam se, ali pretjerano glumi. Nakon nekoliko minuta Plečko je nastavio s pričom o pokušaju ubojstva na Šobota. »Šobot je sam krenuo u istragu nakon tog pucanja na njega, i jednom mi je u autu ispričao da je to naručio Zlatko Bagarić, te da su Nikica Jelavić i Zoran Pripuz dali 50.000 DEM Rajku Momčiloviću i Davoru Zečeviću Zecu, koji su uzeli Tvrtka da to odradi sam. No, on je poveo i Đebu, te je zbog toga kako mi je rekao Šobi, Đeba trebao ubiti Tvrtka. I moj prijatelj Jungas (Goran Jungić op.a.) mi je rekao da su on, Šobi i Beba (Radovan Buvač op.a.) trebali biti ubijeni u paketu« rekao je svjedok. Dodao je i da mu je jedan poznanik pričao da je Tomičić, opasan čovjek, da nema prijatelja, da je radio za Udbu, te da je pucao u svog najboljeg prijatelja Tomu Crnogorca, s kojim je bio u zatvoru u Belgiji. »I Šobi je govorio da Tvrku ne vjeruje ni riječ. Spomenuo mi je i da je razgovarao s Tutom te da je odbio povući iskaz protiv Tvrtka. Šobi je uvijek nosio pištolj, bojao se za svoju djecu i obitelj, nikome nije vjerovao, znao je da ga prate.</p>
<p>Tomičić je zamolio suca da ga pusti da demantira da je radio za Udbu. »Budući da će sutra izaći u svim novinama da sam radio za Udbu, molim Vas da me pustite da na neki način to demantiram, i kažem, da sam ja iz obitelji koju je Udba neprestano progonila, te da je moj otac aktivni sudionik hrvatskog proljeća«.</p>
<p>Na Plečka je Velibor Momčilović Lola neuspješno pucao ispred »Besta« kada ga je pogodio sa četiri metka. O tom događaju svjedok je rekao da je išao u »Best« s prijateljem Vedranom Puškarićem, koji je imao problema i bio u strahu od »dečki s Knežije«. »Nakon što smo se u klubu zakvačili, Velibor je rekao da izađemo van da se potučemo, a on je kad smo izašli izvadio pištolj, te mi rekao 'nemoj vaditi pištolj, pucat ću u tebe'. No ja sam ga uspio izvući, a u tom trenutku s leđa me za ruke primio Zec, te sam ja par puta pucao u pod, a potom su mi izbili pištolj, udarili me par puta u glavu, nakon čega sam pao. Bio sam na podu kada je Lola ispalio cijeli šaržer u mene, i pogodio me sa četiri metka«, ispričao je svjedok. </p>
<p>Proteklih tjedana pomalo monotonu atmosferu u sudnici, Plečko je uzburkao ustvrdivši i da mu je nuđen novac da ne svjedoči. »Njihov prijatelj, Zdenko Ivanković, nekoliko puta me tražio od mene da ne svjedočim i uvjeravao da oni nisu ubili Šobota. Jednom me odveo na razgovor s Petrom Pripuzom, s kojim sam razgovarao možda dvije minute, na stepenicama ulaza gdje je kancelarija odvjetnika Ante Nobila. Tada sam rekao tom čovjeku, kojeg sam prvi puta vidio da daju 300.000 DEM za Šobotovu djecu i da neću svjedočiti, na što mi je Pripuz rekao da oni ne znaju koliko ja znam. Potom sam otišao, a zvali su još jednom prije suđenja, no ja nisam želio više kontaktirati s njima«, kaže Plečko. Potom je vidno uzbuđen počeo govoriti da mu zadnjih šest mjeseci svakodnevno prijete telefonom i na portafon zgrade u kojoj živi s majkom, ustvrdivši »oni ne poštuju ni zakon ulice da se ne dira obitelj. Prijete i mojoj majci da će je ubiti. Obračunajte se sa mnom, nije moja majka kriva što sam ja budala, kao i njihove što su im sinovi idioti«. Na to su oštro reagirali Jelavić, Tomičić i Davorin Sobjeslavski, no sudac je uspio nakratko smiriti atmosferu. Plečko je dodao i da su ga prijavili policiji da je jednom čovjeku prodao kilogram heroina, kao i da ga je jedna žena prijavila policiji da ju je oteo. »Ovdje sam zbog Šobija, jer je bio pravi prijatelj, i tko god da ga je znao volio ga je. Znam da mu je netko namjestio jer ga nisu mogli samo tako ubiti. Oni nisu poštivali zakon ulice, pa neću ni ja«, dodao je Plečko, a Jelavić je na to rekao sucu Šćekiću »mogu li ja napustiti ovu raspravu, ne želim ovo slušati«. Šćekić mu je odgovorio da ne može otići, te je Jelavić ustvrdio: »zar ja trebam napraviti incident da izađem odavde«. </p>
<p>Potom je nakon kraće pauze, na kojoj je svjedok dobio tabletu za smirenje, odvjetnica Tvrka Tomičića, Sanja Ormuž, zatražila da svjedoka pregleda liječnik, jer da obrana ima saznanja da je ovisnik o opojnim drogama, ako i da se bavi preprodajom, te da ovakvih emotivnih reakcija svjedok nije imao u istrazi. Plečko je odgovorio da nikada nije konzumirao drogu, ali da se ne protivi da ga liječnik pregleda. »Malo sam psihički rastrojen, zbog prijetnji mojoj majci. Ostavite mi majku na miru. Normalno da sam rastresen«, dodao je svjedok. Kada je ponovo počeo govoriti o Šobotu svjedok je gotovo zaplakao, te je rasprava prekinuta do utorka.</p>
<p>Na početku rasprave do kraja je ispitan i Božidar Krbavčić koji je na pitanja branitelja pojašnjavao svoje navode iz svjedočenja prošlog tjedna, te je još jednom potvrdio da se Šobot nakon sastanka s Tutom , bojao, i to jako, te da je dodao da može očekivati bombu pod automobilom. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Slučaj Elvisa Tahirovića morao bi biti posljednje upozorenje pravosuđu</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Proteklih dana veliku uznemirenost javnosti izazvala je sudbina jedanaestogodišnje djevojčice Tee Benčić, koja je pregažena u utorak na pješačkom prijelazu u ulici grada Vukovara, i još se nalazi u životnoj opasnosti.</p>
<p>Zaprepaštenje je izazvala činjenica da je Elvis Tahirović (19), koji je po nalazu policije kriv za nesreću, pušten iako je protiv njega već podnijeto 68 kaznenih prijava, među ostalim i zbog izazivanja prometne nesreće.</p>
<p>Zagrebačka policija ne prihvaća odgovornost, jer je za odluku o pritvaranju ili puštanju na slobodu nadležno Općinsko državno odvjetništvo, iz kojeg pak tvrde da nije bilo nikakve osnove za pritvaranje Elvisa Tahirovića, ni po jednoj točki Zakona o kaznenom postupku. </p>
<p>Glasnogovornik PU zagrebačke, Goran Volarević, međutim tvrdi da nema opravdanja što nije iskorištena točka iz zakona o kaznenom postupku po kojoj se pritvor može odrediti radi sprječavanja ponovnog počinjenja kaznenog djela, pogotovo stoga što Elvis nije imao nikakve dokumente na mjestu nesreće, a identificiran je uvidom u policijski kriminalistički karton.</p>
<p> Inače prema policijskim prijavama Elvis je od 1993. godine do danas počinio 67 krađa, zbog čega je gotovo polovicu dosadašnjeg života proveo u domovima i kaznenim ustanovama. Krao je 11 puta u trgovinama, sedam puta mete su bili kiosci, četiri puta skladišta, zatim automobili, restorani, butici, kuće, kafići, a ukrao je i 12 automobila.</p>
<p> U rujnu prošle godine Tahirović je izazvao prometnu nesreću u Matuljima kod Opatije, pri čemu je ugrozio živote dviju osoba. </p>
<p>Elvis, inače zagrebački Rom, prijavljen je na adresi u Plinarskom naselju, ali tamo ne boravi već mjesecima. Trenutno, po riječima drugih Roma koji ga poznaju, navodno živi kod rodbine negdje na Žitnjaku, što će policiji prilično otežati njegovo eventualno privođenje na sud. </p>
<p>Zagrebački Romi poznati su kao vozači kojima je sasvim normalno već sa petnaestak godina, voziti neregistrirane raspadajuće olupine od automobila, zbog čega najčešće ne snose nikakve zakonske posljedice. </p>
<p>Nesretni događaj u kojem je teško stradala djevojčica Tea, morao bi biti posljednje upozorenje pravosuđu da poduzme sve raspoložive mjere u sprječavanju divlje vožnje, koja može donijeti nove žrtve. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Počelo suđenje Slavku Habljaku, koji je na smrt pretukao majku</p>
<p>ZLATAR, 22. siječnja</p>
<p> - U Županijskom sudu započelo je suđenje Slavku Habljaku (39) iz Kebla zbog teškog ubojstva svoje majke Marije Habljak (79).</p>
<p> Prema optužnici on je 30. rujna prošle godine nakon verbalne svađe fizički napao svoju majku dok je sjedeći lupila kukuruz. Udario ju je u leđa i prsa te je gazio dok je ležala na podu, a zatim otišao na spavanje. Drugo jutro, pronašao ju je na podu mrtvu te zamolio susjeda da smrt prijavi liječniku Doma zdravlja u Bedekovčini koji je izdao dozvolu za ukop, pustivši da pregleda mrtvo tijelo. No putem javnog pogovora do policije su doprle informacije o svađi u kući, te je na sam dan ukopa tijelo pokojnice prevezeno na obdukciju, pri kojoj su utvrđene brojne teške, vanjske i unutarnje ozljede, od kojih su prijelom kralješka i oštećenje leđne moždine okvalificirane kao uzrok smrti. Nakon obdukcije Slavko Habljak je uhićen, i od tada se nalazi u pritvoru. Na početku glavne rasprave, on je izjavio da nije kriv, ali je priznao da je tukao majku. Saslušane su susjede pokojne Marije Habljak, Ivka i Ana Habljak koje su navele da je Slavko bio relativno dobar susjed koji je ostao nezaposlen zbog stečaja u bivšem poduzeću a zajedno s majkom je živio od njezine mirovine. U utorak se nastavlja glavna rasprava svjedočenjem dr. Josipa Bubnjara, koji je izdao dozvolu za ukop bez pregleda i protiv kojeg je podnesena posebna kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zaboku, zbog nesavjesnog rada u službi. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Slomili mu vilicu, pretrpio potres mozga i ukrali mu auto</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Prijelom donje vilice i potres moza, teške su ozljede koje je u nedjelju oko 3,40 sati u Supetru na otoku Braču, pri izlasku iz caffe-bara »Pipi« pretrpio mještanin Toni K. (20), kada ga je nepoznata osoba udarila u glavu.</p>
<p> Od udarca Toni K. izgubio je svijest. No, kada se osvijestio, svojim se automobilom »zastava 101« odvezao do drugog kafića - Monaco, u kojem je popio nekoliko alkoholnih pića te opet pao u nesvijest. Pri drugom osvješćivanju izašao je iz Monaca i utvrdio da pred kafićem više nema njegova auta. Tada je odlučio cijeli događaj ispričati bračkoj policiji, koja ga je odvezla u supetarski Dom zdravlja. Tamo je utvrđeno da je teške tjelesne ozljede pa je gliserom prebačen u splitsku bolnicu na liječenje. Budući da je Toni K. na zadnjem sjedištu svoga auta, parkiranog pred Monacom, ostavio da spava svoga prijatelja Jakšu B. (19), policija je otišla uzeti njegovu izjavu. Mladić je pak rekao kako su, dok je spavao, u automobil ušle nepoznate osobe, a iduće čega se sjeća bio je jaki udarac. Kada se probudio vidio je da je auto dopola u moru, pa je udarcem nogom otvorio vrata i isplivao. Stojadin je potom potonuo na pet metara dubine u supetarskoj gradskoj luci. Jakša B. prošao je neozlijeđen. Za počiniteljima se intenzivno traga. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Poznanika uboo nožem, a goste plašio motornom pilom</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 22. siječnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU Brodsko-posavske, u naselju Vrhovine, u Ugostiteljskom objektu »Kod Vedrana«, verbalno, a potom i fizički sukobili su se Darko B. (19) i Antun V. (35) iz Vrhovina, prilikom čega je Darko B. uzeo sa šanka praznu bocu od coca-cole te udario u glavu Antuna V.</p>
<p> Nakon što su obojica odstranjeni iz ugostiteljskog objekta, Darko B. je uzeo motornu pilu te je upalio nastojeći zastrašiti goste. Pošto su ga gosti nagovorili da ugasi pilu, uzeo je kuhinjski nož te ponovo napao Antuna V. U međusobnom naguravanju Darko B. je zadao ubodnu ranu u predjelu lijeve podlaktice Antunu V. zbog čega je ovaj prevezen na Odjel kirurgije opće bolnice u Slavonskom Brodu, gdje je zadržan na liječenju. Protiv Darka B. policija je podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kuhinjskim nožem napao dežurnog liječnika</p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 22. siječnja</p>
<p> - U prostorijama Hitne medicinske pomoći opće bolnice Nova Gradiška, Hajrudin P. (42) iz Nove Gradiške verbalno je napao medicinsku sestru Zoricu J. (37), a potom je sa stola u dnevnom boravku uzeo kuhinjski nož te nasrnuo na dežurnog liječnika dr. Mohameda E. (48), zadavši mu posjekotinu na ruci.</p>
<p> Intervenirao je zaštitar Dražen P. (31) kojega je Hajrudin P. dva puta udario u glavu. Nakon intervencije djelatnika policije Hajrudin P. prestao je s nasilničkim ponašanjem, no kako je vidno pokazivao znakove duševne rastrojenosti, premješten je u psihijatrijsku bolnicu u Popovači, gdje je zadržan na liječenju. Protiv Hajrudina P. policija je podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Novoj Gradiški, a zbog narušavanja javnog reda i mira, podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zbog maloljetne striptizete odgovarat će njezin »prijatelj« i vlasnik kafića</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - U nedjelju pet minuta prije ponoći splitska je policija u gradskom caffe-baru »Valentino« zatekla 15-godišnju Samoborčanku I. T. kako izvodi striptiz program.</p>
<p> Riječ je o maloljetnici odbjegloj iz Odgojne ustanove u Bedekovčini, a na striptiz, u različite kafiće, sumnja se da ju je dovozio Vedran V. (24) iz Sukošana, koji je priveden u policijsku postaju. Policija je privela i vlasnika kafića Kažimira C. (39) kao i djevojku, a kriminalistička obrada još traje. Kako doznajemo, I. T. vlasnicima kafića, prilikom ugovaranja svog showa, predstavljala se starijom nego što stvarno jest. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Globus grupa je kredite počela vraćati kad je deblokiran račun »Tiska«</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Svjedočenjem Nevena Dobrovića, nekadašnjeg predsjednika Uprave zadarske »Dalmatinske banke«, u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje Miroslavu Kutli i ostalima optuženima u slučaju »Tisak«.</p>
<p>Naime, svjedok je naveo sutkinji Kseniji Gržin da je sredinom 1996. godine bio na čelu banke, koja je tada imala pristup međunarodni bankama, poput Europske banke za obnovu i razvoj, te da su u to vrijeme tražili »prave i solidne« klijente.</p>
<p>»Mislili smo da je to splitska »Prerada«, pa smo u Zadru održali sastanak na kojem se razglabalo o mogućem kreditiranju tog poduzeća.</p>
<p> To poduzeće je, bez obzira na tešku situaciju u Dalmaciji, po načelu »što južnije to tužnije« ipak stajalo prilično dobro«, nastavio je Dobrović, precizirajući potom detalje sastanka.</p>
<p>Prema kazivanju svjedoka, na sastanku o privatizaciji i kreditiranju »Prerade« bili su Miroslav Kutle, zatim vlasnik i direktor BCL-a i izaslanstvo »Dalmatinske banke«. Bivši predsjednik Uprave banke je potom napomenuo da je u tom trenutku privatizacija i kreditiranje dobrostojećih poduzeća bio politički i gospodarski imperativ za vrijeme tranzicije Hrvatske u Europu, pa je stoga banka krenula u proceduru kreditiranja.</p>
<p>»Posao je dobro obavljen i ne sjećam se da me netko obavijestio da nešto ne valja, ali mi nije poznato da su svi članci Ugovora ispoštivani, jer sam čelno mjesto u banci napustio sredinom 1998. godine«, nadodao je bivši predsjednik Uprave banke, kazavši da je u banci postojala unutarnja konrola i revizija koja je pratila nepravilnosti.</p>
<p>Posvjedočivši da je u doba dok je on bio na čelu banke, Dobrović je još jednom naglasio da je »Globus grupa« u svom sastavu imala nekoliko solidnih poduzeća, te kako je tek kasnije, kada je napustio banku čuo da se vraća kredit, te nakon što je blokiran račun »Tiska«.</p>
<p>Na pitanje Kutlinog branitelja, odvjetnika Ante Nobila je li čuo za odluku »Narodne bnake Hrvatske« iz 1998. godine o zabrani davanja kredita poduzećima iz sastava »Globus grupe«, svjedok je kazao da za takav zakon nije čuo, napomenuvši još jednom da je Ugovor o kreditiranju »Prerade« bio zakonit i koristan za banku.</p>
<p>Nastavak ispitivanja svjedoka je u srijedu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Kako američke turiste vratiti u Hrvatsku?</p>
<p>Hrvatsku je prije rata posjećivalo i do pola milijuna Amerikanaca, kojima je mjesec dana boravka kod nas nerijetko bilo jeftinije nego da su kod kuće / Prošle godine u Hrvatsku je došlo samo 41.000 američkih turista / »Značajniji povratak Amerikanaca u Hrvatsku ovisi o dobroj ponudi, koje još nemamo«, kaže voditeljica ureda Hrvatske turističke zajednice u New Yorku, Nena Komarica </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Prošle je godine u Europu putovalo 12,5 milijuna Amerikanaca, a od toga ih je 41.000 posjetilo Hrvatsku. Premalo? Naravno da je premalo jer je prije rata Hrvatsku znalo posjetiti i do pola milijuna Amerikanaca godišnje. No u međuvremenu se dogodio rat, kada naš turizam gubi svoje pozicije, a jedna dobra sezona nije dovoljna da se »prodrma« niz izgubljenih tržišta, pogotovu ne zahtjevno američko.</p>
<p> Nena Komarica voditeljica je ureda Hrvatske turističke zajednice smještenoga u prestižnom Empire State Buildingu u New Yorku. Na naše pitanje treba li jednoj siromašnoj državi kakva je naša takvo šminkersko mjesto, Komarica je odgovorila da je prostor u spomenutoj zgradi dobiven relativno povoljno, ali i da je najam poslovnog prostora mnogo skuplji u Europi nego u SAD-u.</p>
<p>Kako, dakle, vratiti Amerikance u Hrvatsku, gdje su nekad rado dolazili? Pogotovo umirovljenike, kojima je mjesec dana boravka u Hrvatskoj nerijetko bio jeftiniji nego da su ostali u SAD-u? I u posljednjih desetak godina stvari se, doduše, nisu mnogo promijenile, i američki umirovljenici i dalje, pogotovu tijekom zime, dolaze na Mediteran. No ne u Hrvatsku. Najviše ih privlači Turska, koja im za relativno malo novca nudi obilje događaja. </p>
<p>»Značajniji povratak Amerikanaca u Hrvatsku ovisi o razvoju naše turističke ponude. Amerikanci vole putovati, osim ostaloga, zbog kulture i novih doživljaja, a mi bismo im sve to mogli ponuditi samo kada bismo se malo bolje organizirali. Nažalost, još ni dan-danas nemamo dovoljno turističkih sadržaja, a svaki turist voli živjeti 24 sata na dan«, tvrdi Nena Komarica koja se turizmom bavi već 25 godina. Ona je optimist i misli da bi se za dvije do tri godine Hrvatska mogla približiti prijeratnim brojkama. Štoviše, drži da bi naša zemlja brzo mogla postati broj jedan na Mediteranu samo kada bismo, poput Španjolaca, ozbiljno počeli gledati na turizam kao na središnji dio privrede.</p>
<p>Dobar posao, osim o dobroj ponudi, koje nemamo, definitivno ovisi i o dobroj promidžbi. Komarica naglašava da Hrvatska nema dovoljno novca za promidžbu, pogotovu u SAD-u, zemlji koja se proteže na tri vremenske zone. Uz to, hrvatski turizam u SAD-u, odnosno svi upiti tamošnjih touroperatora i potencijalnih putnika ovise o samo dvije zaposlenice ureda, koje dnevno odgovore na oko 150 telefonskih poziva i nešto manje pisanih upita. Nena Komarica sama dizajnira oglase vezane uz promidžbu, sama crta, sama piše članke, ima odlične dugogodišnje odnose s američkim novinarima...</p>
<p> No po čemu je američki turist specifičan? »Američki turist dnevno potroši sigurno 60 posto više od prosječnog Europljanina. Recimo da 40-ak Amerikanaca po potrošnji premaši 150 europskih gostiju. Američki je turist fantastičan izvanpansionski potrošač i ne gleda na cijenu jer želi maksimalno uživati u svojem godišnjem odmoru. Ulaze u suvenirnice i kupuju sve što im se dopadne, kupuju kvalitetnu garderobu, koja je i u Hrvatskoj dosta skupa, ali oni o tome ne razmišljaju kada su na odmoru, vole obilaziti nacionalne parkove, otoke...«, istaknula je voditeljica HTZ-ova ureda u New Yorku. I pritom nije najpresudnije da borave u najskupljim hotelima, dio ih voli odsjesti i u privatnom smještaju kako bi se što bolje, kontaktom s domaćinom, približili podneblju koje posjećuju. S druge strane, ne mogu se načuditi ako im se u Hrvatskoj za skupih 150 dolara proda hotelski krevet koji škripi i na kojem se ne može spavati.</p>
<p>Amerikanci koji su u posljednjih desetak godina posjetili Hrvatsku oduševljeni su našom hranom, pogotovo ribom, za koju kažu da je najbolja na svijetu. Izrazito im se dopada i Zagreb koji je, tvrde, lijepi europski grad u rangu Beča, Praga i Budimpešte i koji je stvoren za kongresni turizam. Tu je, naravno, i nezaobilazni Dubrovnik, možda i najpoznatiji hrvatski grad u SAD-u. Dubrovnik su, istinabog, Amerikanci posjećivali i tijekom Domovinskog rata, ali isključivo zato jer je bio na putu prema, marketinški izuzetno dobro zamišljenom i pokrivenom Međugorju. Ostali dijelovi Hrvatske su u ratnom međuvremenu uglavnom izblijedjeli u sjećanjima turista s američkog područja i tek predstoji prava borba za njihovo vraćanje.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HOK: Ina uvažila zahtjeve ribara, »plava nafta« neće poskupjeti</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Zahtjevi hrvatskih ribara vezani uz prodaju »plavog dizela« većim su dijelom uvaženi, a Ina je počela uređivati preostale benzinske crpke kako bi se osigurao dovoljan broj lokacija za prodaju ribarske plave nafte na obali i otocima, doznaje se iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).</p>
<p> Prigodom sastanka Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo predstavnici Ine izvijestili su ribare udružene u HOK da nema bojazni od novog poskupljenja ribarske nafte, o čemu se posljednjih dana špekuliralo u medijima. Ribari i Ina dogovorili su i pojednostavljen način plaćanja većih količina goriva, iznad 300 litara.</p>
<p> Ceh je, u nazočnosti glavnog državnog inspektora Branka Jordanića, raspravljao i o problemu velikog broja prekršajnih prijava koje je protiv ribara podnio Državni inspektorat zbog nevođenja očevidnika. Zaključeno je da taj propis treba mijenjati i postupno ga prilagođavati našim uvjetima.</p>
<p> Hrvatski ribari, prema svim svojim saznanjima, isključuju mogućnost zagađenja Jadrana osiromašenim uranom, o čemu se posljednjih dana također špekuliralo u medijima, kažu u HOK-u. Izvan naših otoka dno je Jadrana 99 posto ravno, pjeskovito ili muljevito, a kako na tom području kočari čak oko 3000 talijanskih i oko 300 naših ribara, već bi se znalo je li pronađen kakav projektil, pojašnjavaju u HOK-u. Naime, koča je takav ribolovni alat koji pokupi sve što se nađe na dnu (pa tako i moguće projektile), naši ribari takvo što nisu našli, a koliko je poznato ni talijanski.</p>
<p> Ceh ribara potaknut će suradnju s ribarskim asocijacijama jadransko-jonskih zemalja, a svoje će prijedloge o poticanju regionalne suradnje iznijeti na okruglom stolu Jadransko-jonske inicijative koji će se u svibnju održati u Splitu. Tom prigodom ribari će predstaviti i projekt za unapređenje hrvatskog ribarstva kroz izgradnju javnih objekata kao što su veletržnice ribom i ribarske luke. Zatražit će se i podrška tog skupa glede sufinanciranja tih projekata od strane Europske unije, kažu ribari. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Spajaju se Prva stambena i Hrvatska stambena štedionica?</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Hrvatska stambena štedionica Varaždin (HRSŠ) objavila je da je krajem prošle godine Varaždinska banka kupila 7200 redovnih dionica štedionice, čime je postala vlasnikom više od 50 posto dionica HRSŠ. Svaka dionica daje pravo na jedan glas, pa prema tome Varaždinska banka raspolaže sa 119.545 ili 51,9 posto glasova na glavnoj skupštini.</p>
<p> Varaždinska je banka u vlasništvu Zagrebačke banke, koja je pak osnivač Prve stambene štedionice, pa se nakon preuzimanja većinskog paketa dionica HRSŠ-a nameće pitanje hoće li se HRSŠ pripojiti Prvoj stambenoj štedionici.</p>
<p> Predsjednik Uprave HRSŠ-a Mirko Brozović kaže da je teško prognozirati hoće li doći do spajanja jer je teško predvidjeti kakvo će stajalište zauzeti ostalih 13 dioničara HRSŠ-a, odnosno 13 banaka. »Zagrebačka banka zasad od nas traži daljnje razvijanje proizvoda i stabilnost poslovanja«, kaže Brozović. Eventualnu odluku o spajanju ne mogu donijeti samostalno HRSŠ i Prva stambena štedionica, već će o tome, vjerojatno, odlučivati Odjel za investicijsko bankarstvo Zagrebačke banke, a očekuje se da će svoje mišljenje o spajanju dati i Nadzorni odbor HRSŠ-a sredinom veljače, kaže Brozović.</p>
<p> Prije dvije godine HRSŠ su osnovale 24 banke. No ubrzo su neke od njih dospjele u krizu, a neke i u stečaj. To je stvorilo negativan imidž HRSŠ-u kod potencijalnih novih štediša, a rješenje je nađeno u prodaji njihovih udjela Varaždinskoj banci, koja je otkupila udjele u HRSŠ-u od Cibalae, Gradske, Agroobrtničke i Hrvatske gospodarske banke, Alpe Adria, Credo i Požeške banke, te postala većinski vlasnik HRSŠ-a.</p>
<p> Prema Brozovićevim podacima, dobit HRSŠ-a u 2000. godini bila je 500 tisuća kuna, pa je, ističe, HRSŠ jedina od četiri stambene štedionice u Hrvatskoj koja ne posluje s planiranim gubitkom. Od osnivanja u HRSŠ-u je sklopljeno 4445 ugovora. Visina depozita je 17,8 milijuna kuna, a ukupni ciljani iznos štednje 69,5 milijuna DEM. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>SSSH za privatizaciju AD Plastike po ESOP modelu</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je u ponedjeljak da podupire model privatizacije solinskoga AD Plastika koji su izradili poslovodstvo i radnici tvrtke. Pozvao je Hrvatski fond za privatizaciju da ga i on prihvati. SSSH naglašava da je tim modelom predviđeno značajno povećanje proizvodnje i zapošljavanje nekoliko stotina radnika. SSSH i udruženi Sindikat kemije, energetike i nemetala Hrvatske stoga bezrezervno podržavaju taj model privatizacije i upozoravaju kako neće dopustiti da prevladaju »pojedinačni interesi i interesi pojedinih grupa« jer bi prihvaćanjem njihova modela tvrtka ubrzo bila upropaštena, a većina bi se radnika našla na ulici.</p>
<p> Na natječaj za prodaju 63 posto dionica AD Plastika stigle su dvije ponude Uprave i radnika poduzeća, te ponuda kanadske tvrtke ABC Group. Uprava i radnici AD Plastika dali su dvije ponude za otkup dionica po cijeni od 15.546.120 kuna. Po prvoj ponudi dionice bi se kupile u sklopu ESOP programa, kojim bi se kreditirali radnici za otkup dionica tvrtke. Prema drugoj ponudi, kredit za ESOP program dao bi partner iz Slovenije u iznosu od četiri milijuna dolara, na petogodišnji rok uz kamate od šest posto. ABC Group nudi otkup dionica po cijeni od 20 milijuna kuna uz jamstvo da svi zaposleni ostaju raditi u tvrtki. Ponuđen je i alternativni način otkupa, po kojem bi se osnovao novi d.o.o. AD Plastik u sastav kojega bi ušla bojadisaonica u Zagrebu i pogon u Novom Mestu, ali bez tražbina. U tom bi slučaju ABC Group otkupio dionice za 60 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Tomčić oštro napao predložene izmjene Poslovnika Županijskog doma </p>
<p>Pokušaj Županijskog doma da postigne financijsku neovisnost i samostalnu stručnu službu u odnosu na Zastupnički dom, neće uspjeti, dodao je/ Ako Županijski dom prihvati predloženi Poslovnik, Zastupnički će dom zatražiti ocjenu njegove ustavnosti/ Katica Ivanišević tvrdi da se Poslovnikom ne traži odvojeni proračun i posebna stručna služba </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Pokušaj Županijskog doma da postigne financijsku neovisnost i samostalnu stručnu službu u odnosu na Zastupnički dom neće uspjeti, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nakon sastanka s predsjednicom Županijskog doma Katicom Ivanišević u ponedjeljak.</p>
<p> Problem s budućim Poslovnikom Županijskog doma nastojat će se riješiti sljedećeg tjedna, za kada je predsjednik Tomčić najavio sastanak časništva Sabora na kojem će se pokušati usuglasiti različita stajališta. </p>
<p>Ne dođe li do usuglašavanja i ako Županijski dom prihvati predloženu verziju Poslovnika, predsjednik Sabora najavio je da će Zastupnički dom zatražiti ocjenu ustavnosti tog dokumenta. Naime, predloženim izmjenama nastoji se usuglasiti Poslovnik Županijskog doma s ustavnim promjenama i novim nadležnostima toga doma. Taj dom, međutim, traži veću financijsku samostalnost i to tako da može predlagati svoj proračun i da ima svoje stručne službe. </p>
<p>Nakon sastanka, Katica Ivanišević rekla je pak kako intencija Poslovnika nije vlastiti proračun Županijskoga doma, već samo predlaganje financijske konstrukcije za Županijski dom prilikom izglasavanja državnoga proračuna. Dodala je da se Županijski dom tijekom izglasavanja ustavnih promjena zalagao za svoj proračun, ali budući da to nije prihvaćeno, nikome ne pada na pamet da inzistira da to bude u Poslovniku. Istaknula je da joj je drago što je u javnost izašao podatak o troškovima Županijskog doma jer je sada jasno da oni nikad nisu bili veliki. </p>
<p>No, za razliku od Katice Ivanišević koja smatra da ne postoje razlozi za uzbunu i medijsku pažnju, Zlatko Tomčić oštro je ocijenio prijedlog Poslovnika Županijskog doma. </p>
<p> Rekao je kako je on »prepun nepravilnih odredbi koje odstupaju od jasnog pravila da je Sabor jedinstveno tijelo s dva doma, jedinstvenom stručnom službom i proračunom«, pa drži da će se te odredbe u Poslovniku morati uskladiti s Ustavom. </p>
<p> Tomčić i predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Mato Arlović, koji je također bio na sastanku, predali su Katici Ivanišević primjedbe stručne službe Sabora koje se odnose na Poslovnik, a Županijski dom očitovat će se o njima do sastanka najavljenog za nekoliko dana.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Jukić: Državno odvjetništvo ne smije provoditi politiku nego zakone</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Nedopustivo je to što se iz vlasti mogu čuti izjave da Državno odvjetništvo mora provoditi nečiju politiku. Državno odvjetništvo vezano je isključivo zakonima koje donosi Sabor, i ne smije podlijegati nikakvim političkim utjecajima, komentirao je u ponedjeljak Vjesniku Miroslav Jukić, predsjednik Udruge hrvatskih državnih odvjetnika (UHDO), izjavu predsjednika Mesića da Državno odvjetništvo mora provoditi politiku šestorke. </p>
<p>U zakon o državnom odvjetništvu koji je u pripremi, mogla bi ući odredba da glavni državni odvjetnik imenuje općinske i županijske tužitelje. Iz toga proizlazi da bi aktualni državni odvjetnici na tim razinama možda trebali i dati svoje mandate na raspolaganje. Jukić kaže da nema ništa protiv toga, te napominje kako je presudno da se novi općinski i županijski državni odvjetnici ne biraju po političkoj podobnosti.</p>
<p> Prema njegovim riječima, to da aktualni državni odvjetnici trebaju staviti mandate na raspolaganje trebalo bi urediti zakonom. Naime, kad bude donesen novi zakon o državnom odvjetništvu, on ne može djelovati retroaktivno, iz čega proizlazi da bi sadašnji tužitelji ostali na svojim mjestima do isteka svoga osmogodišnjeg mandata. </p>
<p> Jukić tvrdi da nije sporno ni to što bi državne odvjetnike ubuduće trebao imenovati glavni državni odvjetnik kojeg će birati Sabor, na prijedlog Vlade. No, dodaje da je presudno to da glavni državni odvjetnik za tužitelje imenuje najbolje kandidate koji će se javiti na natječaj.</p>
<p>S detaljnijim stajalištima o predloženom zakonu o državnom odvjetništvu Upravni odbor UHDO-a očitovat će se u četvrtak.</p>
<p> Jukić napominje kako je izvjesno da u UHDO-u svi državni odvjetnici ne dijele njegova stajališta da nakon donošenja zakona svi tužitelji moraju podnijeti ostavke. </p>
<p>Inače, očekuje se da bi tužitelj (ubuduće glavni državni odvjetnik) trebao biti imenovan odmah nakon donošenja novog zakona, vjerojatno u veljači. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Akcija »Maslenica« dokaz hrvatske snage i odlučnosti</p>
<p>ZADAR, 22. siječnja</p>
<p> - Prije osam godina, 21. siječnja, počela je operacija »Maslenica«, jedna od prvih i najuspješnijih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i hrvatskih redarstvenih snaga. Tom akcijom oslobođen je znatan dio zadarskog zaleđa, uključujući Novsko Ždrilo, i zračna luka u Zemuniku, a stvoreni su i uvjeti za potpuno oslobađanje brane Peruče pokraj Sinja. Operacijom »Maslenica« uspostavljena je prometna povezanost između sjevera i juga Hrvatske te stvoreni uvjeti za gradnju novoga Masleničkog mosta. Naime, okupacijom trećine hrvatskoga teritorija 1991., srpski agresor je i komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela na području Novskog Ždrila, ugrozivši pritom čitavo Hrvatsko primorje te prekinuo prometnu povezanost između sjevera i juga Hrvatske. Nakon toga stanovnici južne Hrvatske bili su gotovo u bezizlaznom položaju.</p>
<p> Vojno-redarstvena oslobodilačka akcija »Maslenica« u to je vrijeme označila i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Trajala je nešto manje od tri dana i, premda nije bila najveća, »Maslenica« će ostati u hrvatskoj povijesti zabilježena po jasno upućenoj poruci srpskom agresoru da se hrvatski narod i hrvatska država neće unedogled miriti s okupacijom hrvatskih područja. Pobunjeni hrvatski Srbi, predvođeni svojim paradržavnim vlastima na okupiranim hrvatskih područjima, nisu bili spremni na mirno rješenje već su nastavili s okupacijom, progonima i protjerivanjem preostalih Hrvata. </p>
<p> U operaciji su bili angažirani svi rodovi Oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split - 4. gardijska brigada, taktičke skupine 112. i 113. brigade, zatim 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojno policije, specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi Glavnog stožera Hrvatske vojske, te Središnjica elektronskog djelovanja Split, pomorske snage Hrvatske ratne mornarice (HRM) i eskadrila helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Seminar o vojnoj suradnji u jugoistočnoj Europi</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu »I« u ponedjeljak je započeo seminar »Vojni kontakti i programi vojne suradnje u jugoistočnoj Europi. U četverodnevnom programu skupa koji je organiziralo Regionalno središte za pomoć u provedbi međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja (RACVIAC), sudjeluju ugledni strani političari, diplomati, vojni izaslanici i visoko rangirani časnici iz dvanaest zemalja sudionica projekta RACVIAC-a. Radni dio skupa predavanjem je otvorio njemački veleposlanik u Hrvatskoj Gebhart Weiss.</p>
<p>Projekt Regionalnog središta za potporu u provedbi ugovora o kontroli naoružanja inicirala je vlada SR Njemačke, a prihvatila hrvatska Vlada na sastanku Trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti, koji je u veljači prošle godine održan u Sarajevu. </p>
<p>Projekt je potom detaljnije predstavljen na koordinacijskoj konferenciji u Berlinu početkom srpnja 2000., kad je 18 zemalja iskazalo interes za sudjelovanjem. Zatim je multinacionalni, pretežno hrvatsko-njemački, razvojni stožer pripremio početak rada RACVIAC-a koji je službeno 20. listopada prošle godine otvorio hrvatski ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Prema riječima direktora RACVIAC-a pukovnika Nikole Nogolice, sudionici prvog ovogodišnjeg seminara razmjenjivat će mišljenja i iskustva o vojnim kontaktima i međunarodnoj vojnoj suradnji, koji su temelj mira i stabilnosti u regiji. U seminaru čiji će zaključci biti neobvezujući, sudjeluju predstavnici svih zemalja jugoistočne Europe. Prvi put na seminaru RACVIAC-a je i predstavnik SR Jugoslavije. (M. Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Odbor za nacionalnu sigurnost Županijskog doma: Civilno služenje 12 mjeseci</p>
<p>Prijedlog da se služenje vojnog roka pod oružjem skrati sa deset na šest mjeseci te da se civilno služenje skrati sa 15 na osam mjeseci, mogao bi dovesti u pitanje nacionalnu sigurnost zemlje, ocjenjuju zastupnici / Odbor za branitelje Domovinskog rata osnovao istražno povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi koliko je novca i za što lani potrošilo Ministarstvo branitelja / Udruge proizašle iz Domovinskog rata traže da ih se automatizmom financira iz proračuna </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Uoči sjednice Županijskog doma u ponedjeljak su zasjedali njegovi odbori. Odbor Županijskog doma za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku prihvatio je da Prijedlog izmjena zakona o obrani ide u proceduru po hitnom postupku, ali uz amandman da civilno služenje vojnog roka traje 12 mjeseci, a ne kako je predložila Vlada osam mjeseci. Naime, kako se čulo na Odboru, prijedlog da se služenje vojnog roka pod oružjem skrati sa deset na šest mjeseci te da se civilno služenje skrati sa 15 na osam mjeseci, mogao bi dovesti u pitanje nacionalnu sigurnost zemlje. Tako drastično smanjenje dužine trajanja vojnog roka ne može se pravdati samo novčanim uštedama, naglašeno je, a predsjednica Odbora Ivana Sučec Trakoštanec (HDZ) izrazila je bojazan da je razlog što Vlada želi po hitnom postupku izmijeniti ovaj Zakon, »možda i želja da se prije lokalnih i izbora za Županijski dom ispune neka ranije data obećanja«. </p>
<p>Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić je uime predlagatelja, međutim, otklonio tu sumnju, naglasivši da je nacionalna sigurnost svima na duši. Prema njegovim riječima, te izmjene Zakona o obrani predstavljaju demokratski iskorak ne samo zbog smanjenja duljine služenja vojnog roka, već i zato što se njima afirmira civilno služenje, što je na tragu europske prakse. Ne radi se samo o uštedama u novcu i o tome da kraći vojni rok znači i potrebu za manjim brojem vojnih objekata, već i o tome, rekao je Gareljić, da se ovim zakonskim izmjenama ubrzava i preustroj hrvatskih Oružanih snaga. </p>
<p>• Odbor za branitelje Domovinskog rata na svojoj sjednici osnovao je istražno povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi koliko je sredstava i u koju svrhu prošle godine potrošilo Ministarstvo hrvatskih branitelja. Naglašeno je, kako Ministarstvo zastupnicima nije podnijelo izvješće o utrošenim sredstvima, a na Odboru se moglo čuti i to, da je, prema nekim navodima, 127 milijuna kuna namijenjenih braniteljima vraćeno u proračun. Sjednici Odbora nazočili su i brojni predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskoga rata. Oni su pak izrazili nezadovoljstvo zakonom o udrugama, jer drže da se njime previše pojednostavljuje način osnivanja udruga. Ujedno, udruge branitelja i stradalnika Domovinskog rata traže poseban status u odnosu na druge udruge, te predlažu da se u spomenutom zakonu odrede udruge od posebnog značaja koje bi se automatizmom financirale iz proračuna. </p>
<p>• Odbor za zakonodavstvo kritizirao je Prijedlog zakona o HRT-u, te predložio da se ili izradi novi zakonski prijedlog ili da ovaj Prijedlog ode u treće čitanje. Prijedlog zakona o HRT-u nazvan je korakom unatrag i još jednim zakonom koji »jednoj od partija dopušta radnje kadrovske politike temeljene na političkoj podobnosti«. </p>
<p>• Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je Vlada po hitnom postupku uputila u saborsku proceduru, Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu nije prihvatio te je predlagatelju upućeno da u okviru predviđenih sredstava iznađe načina da naknade za bolovanje ostanu 80 posto od osnovice plaće, a ne da se smanje na 70 posto. Premda je Mila Hrabrić uime predlagatelja naglasila da su te izmjene nužne zbog smanjenja proračuna, većina članova odbora je neprihvatljivim ocijenila smanjivanje stečenih prava. Prema mišljenju Branka Moćiboba (HDZ), Vlada sustavno krši socijalna prava, a predloženi zakon jedan je u nizu koji smanjuje prava socijalno najosjetljivijih kategorija. Stoga, tvrdi on, umjesto socijalne države imamo svekoliki liberalizam. Vlada mora učiniti sve da gospodarstvo bude sposobno financirati socijalna prava građana, zaključio je. </p>
<p>• Nakon duže rasprave i brojnih kritika, Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport većinom je glasova podržao prijedloge zakona o školskim udžbenicima te o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu. </p>
<p>Zakonom o školskim udžbenicima namjeravaju se ispraviti slabosti u dosadašnjoj proceduri odobravanja udžbenika, posebice one koji se tiču distribucije i instituta vrednovanja udžbenika. Predviđeno je da u uporabi za svaki predmet mogu biti tri udžbenika, a nastavnici će sami izabrati koji će udžbenik i koristiti. Do 20. svibnja Vijeće nastavnika, odnosno učitelja, morat će definirati koje će udžbenike koristiti. </p>
<p>Intervencijama u Zakon o osnovnom školstvu želi ga se decentralizirati i to na području upravljanja i financiranja. To znači da bi ubuduće ravnatelja škole birao školski odbor. Od 1. srpnja, tekuće bi izdatke škola financirale županije odnosno gradovi koji su to u mogućnosti. Zastupnici su iznijeli niz primjedbi na prijedlog decentralizacije, napominjući da županije i gradovi nemaju dovoljno novca, što bi moglo dovesti do pada kvalitete nastave u nekim školama. Odbor je podržao i Konačni prijedlog zakona o Jasenovcu, kojim se uređuje pitanje zaštite i očuvanja tog spomeničkog kompleksa. </p>
<p>Ivka Bačić i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Odbor za pomorstvo, promet i veze vrlo kritično o zakonu o HRT-u</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Odbor za pomorstvo, promet i veze Zastupničkog doma u ponedjeljak je, premda bez kvoruma, ipak raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o HRT-u. Zbog toga nije bilo ni zaključaka, no članovi Odbora bili su vrlo kritični u primjedbama na taj zakonski tekst. </p>
<p> Miroslav Korenika (SDP) drži da se iz prijedloga ne vidi što se želi postići ovim zakonom i zalaže se za treće čitanje. Jure Radić (HDZ) smatra da bi trebalo ukinuti televizijsku pretplatu te naglašava kako mu je jasno da to danas još nije provedivo, ali da treba ići k tom cilju. Također drži, kao i drugi članovi Odbora, da su nužne jake regionalne radijske postaje no da treba sačuvati Treći program Hrvatskog radija. Za Luku Roića (HSS) očito je da se na brzinu želi nešto srušiti, no ne zna se kako izgraditi novo. Kao gost na sjednici Odbora bio je nazočan Velimir Đuretić, uime Odbora za javnu i cjelovitu televiziju, koji je oštro kritizirao predloženi zakon i upozorio da javnosti još uvijek nitko nije rekao da će ubuduće plaćati istu pretplatu za samo dva radijska i dva televizijska programa. »Nećemo moći izvesti na ulicu 100.000 Hrvata da brane televiziju, ali bojim se češkog slučaja«, rekao je Đuretić, dodavši da je prijedlog zakona katastrofalan. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Kontić: HSLS je dovoljno jak da na predstojećim izborima nastupi samostalno</p>
<p>SPLIT, 22. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Joško Kontić ustvrdio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare kako je HSLS »dovoljno jak« da na predstojećim lokalnim izborima nastupi sa samostalnom listom. Komentirajući napis u Vjesniku (»Sprema li se u Splitu koalicija SDP-a i HNS-a u kojoj više ne bi bilo mjesta za HSLS?«), Kontić je rekao da se zajednička konferencija za novinare čelnika splitskoga SDP-a i HNS-a može upravo tako protumačiti. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, Kontić je kazao da se u medijima već duže vrijeme spekulira o stvaranju koalicije SDP-a i HNS-a na državnoj razini, naglasivši kako ne bi htio komentirati novinarske pretpostavke. »No, činjenica je da su SDP i HNS prošli tjedan održali zajedničku konferenciju za novinare, koja je u političkim krugovima protumačena kao uvod u stvaranje nove koalicije. Ali, to nije problem HSLS-a. To se nas ne tiče«, istaknuo je Kontić. Vjerujem da će čelnici splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić i Ivan Škarić donijeti »pobjedničku odluku« o izbornom nastupu HSLS-a u Splitu, rekao je Kontić. </p>
<p>Na upit može li se dogoditi to da HSLS bude »prisiljen« istupiti iz Vlade, Kontić je kazao da koalicija SDP-a i HSLS-a »još uvijek funkcionira«, te da liberali ne žele opterećivati odnose sa svojim koalicijskim partnerom. Kontić je naglasio da HSLS u vladajućoj koaliciji uspijeva ostvariti svoje interese, navevši za primjer Vladin dokument s 13 točaka koji se, kako je rekao, u potpunosti podudara sa stajalištima HSLS-a. </p>
<p>»Iako bi najlakše bilo odustati, HSLS mora opstati u ovoj koaliciji«, ustvrdio je Kontić, poručivši da Hrvatska ne ovisi o sudbini šestorke i da nema te koalicije koja po svaku cijenu treba opstati. Predsjednici SDP-a i HSLS-a, Ivica Račan i Dražen Budiša, postigli su načelni dogovor o zajedničkom nastupu na izborima za Županijski dom Sabora, kazao je Kontić, ističući da će, s obzirom na postojeći izborni zakon, omjer kandidata na stranačkim listama biti dva prema jedan u korist SDP-a. Kontić, međutim, nije želio odgovoriti na pitanje je li takav omjer realan ili ponižavajući za HSLS, rekavši da će HSLS pronaći pravi model izbornog nastupa, ako SDP pronađe drugog partnera. </p>
<p>Novinare je zanimao i Kontićev komentar govora predsjednika Stipe Mesića na obljetnici 10. zagrebačkog korpusa. Potpredsjednik HSLS-a je poručio da je njegova stranka svjesna uloge ZAVNOH-a, a i uloge doktora Franje Tuđmana koja je neupitna kad je u pitanju stvaranje hrvatske države. Kontić je također istaknuo kako je »dobro da Mesić odlazi na takve skupove«, ali da nije dobro stalno raspravljati o tome tko je najzaslužniji za stvaranje hrvatske države. </p>
<p>»Uz dužno poštovanje prema svima, Hrvatsku ipak nije stvorio ni Badinter, ni 10. zagrebački korpus, a ni predsjednik Tuđman. Stvorila ju je hrvatska mladost«, zaključio je potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>DC zaprepašten odlukom o iskapčanju energenata potrošačima</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Demokratski centar izražava »ogorčenje i zaprepaštenje« odlukom Hrvatske elektroprivrede, vodoprivrednih poduzeća i distributera plina o isključenju struje, plina i vode malim potrošačima dužnicima i zahtijeva od Vlade da to spriječi kao većinski vlasnik javnih poduzeća. </p>
<p> Odluka javnih poduzeća o iskapčanju struje, vode i plina neprihvatljiva je i neljudska u vrijeme velike nezaposlenosti, usred zime, to više što većina od 15.000 kućanstava, tj. oko 60.000 ljudi, pripada socijalno najugroženijima, ističe se u priopćenju DC-a. </p>
<p> Kako su sva poduzeća koja su najavila iskapčanja u većinskom državnom vlasništvu, Vlada bi trebala uredbom opozvati njihovu odluku, a dugove socijalno najugroženijih trebala bi podmiriti iz proračuna. Inače će to biti samo još jedan primjer socijalne neosjetljivosti sadašnje Vlade, kaže se u priopćenju DC-a.</p>
<p> Stranka drži neprimjerenim da se odluka o iskapčanju primjenjuje i u područjima posebne državne skrbi, Slavoniji i Baranji jer to, smatra, neće poticajno djelovati na povratak prognanika.</p>
<p> DC također podsjeća da je hrvatska država u tijeku čitava Domovinskog rata i u najtežim uvjetima građanima osiguravala vodu i energente. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HDZ-ovo protiv smanjenja porodiljnih naknada seli na Markov trg</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Protiv smo smanjenja porodiljnih naknada, te smatramo da ih treba vratiti na razinu od prošle godine. Hrvatskom saboru ćemo predložiti Prijedlog izmjena zakona o izvršavanju državnog proračuna u dijelu koji se tiče smanjenja naknada za trudnice i porodilje. Istaknuli su to između ostalog u ponedjeljak predstavnici Zajednice žena HDZ-a na javnoj tribini o »Smanjivanju porodiljnih naknada«. O negativnom sociološkom i demografskom aspektu ovakve odluke govorili su i prof. dr. Asim Kurjak, dr. Lada Magdić, direktorica Caritasa Jelena Brajša, te Dubravka Šuica, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mladež i sport. </p>
<p>»Ovakva je odluka asocijalna i udar na najnemoćnije te je treba hitno izmijeniti«, istaknula je saborska zastupnica i potpredsjednica HDZ-a Jadranka Kosor. Ocijenila je da je takva odluka i protuzakonita i protuustavna, budući da Ustav štiti obitelj, djecu i materinstvo. najavila je da će se u srijedu peticiju protiv smanjivanja porodiljne naknade koja već sadrži oko 100.000 potpisa potpisivati ispred Sabora. </p>
<p>Ocjenjujući da se s ovakvom populacijskom politikom i stopom fertiliteta od 1,8 posto ne smije poigravati, dr. Magdić je naglasila da će broj Hrvata samo u sljedećih 50 godina smanjiti za trećinu. »Ova je mjera kratkoročnog učinka i dugoročno šteti zemlji u kojoj se nedovoljno rađa. Ona će smanjiti broj porođaja i povećati broj pobačaja«, istaknuo je prof. dr. Asim Kurjak, zaključujući da se na majčinstvu i djeci ne smije štedjeti. Dubravka Šuica je kazala da se takvom odlukom ugrožavaju najniži slojevi društva te da bi se prenamjenom sredstava, primjerice ukidanjem reprezentacija i stavaka za intelektualne usluge, moglo iznaći 250 milijuna kuna koliko ih sad nedostaje u državnom proračunu za porodiljne naknade. (A.Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Udruga pravnica pri izboru ustavnih sudaca traži ravnopravnost spolova</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Hrvatska udruga pravnica u ponedjeljka je u pismu Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora zatražila da se pri izboru sudaca Ustavnog suda primijene temeljna načela ravnopravnosti spolova.
Udruga pravnica podsjeća da je ravnopravnost spolova prilikom nedavnih ustavnih promjena ugrađena kao jedna od temeljnih vrijednosti ustavnog poretka. Prema tom načelu, kako ističu u Udruzi, ako dvoje kandidata ima iste kvalifikacije, prednost u izboru ima kandidat spola koji je slabije zastupljen u tijelu koje se bira. Kako su u sadašnjem sazivu Ustavnog suda od 11 članova samo dvije žene (Jasna Omejec i Emilija Rajić), u Udruzi upozoravaju da će nesrazmjer u spolnoj zastupljenosti biti još veći, ako se na trima slobodnim sudačkim mjestima ne izaberu sutkinje. Stoga Udruga, koja je za ustavnu sutkinju predložila pomoćnicu ministra za europske integracije Agatu Račan, podupire i kandidature drugih dviju kandidatkinja, sutkinje Vrhovnog suda Neve Šibl i pomoćnice Pučkog pravobranitelja Marte Vidaković-Mukić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U pripremi kriteriji za definiranje područja koja zaostaju u razvoju </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Uprava za područni razvoj Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo u 2001. će, osim poticanja razvoja ratom stradalih područja, posebno poticati i ona područja koja gospodarski i demografski zaostaju.</p>
<p>Kako saznajemo u Ministarstvu, planira se godišnji program poticaja općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi, te na područjima koja gospodarski zaostaju u razvoju, vezano uz obnovu komunalne infrastrukture, izradu projektne dokumentacije i stvaranje drugih uvjeta za normalizaciju života i ubrzanje procesa povratka.</p>
<p>Naime, na temelju podataka prikupljenih »Upitnikom o stanju i planovima razvoja gradova i općina na područjima posebne državne skrbi«, te za potrebe analize sociološkog i gospodarskog stanja za sva područja koja nisu obuhvaćena zakonom, a čiju je izradu zatražio Hrvatski sabor, Ministarstvo je Institutu za međunarodne odnose povjerilo izradu projekta pod nazivom »Kriterij za izradu sustava za definiranje područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju.«</p>
<p>»Namjeravamo nastaviti započetu izgradnju cjelovitog sustava kriterija za definiranje područja koja zaostaju u razvoju kako bismo pomogli područjima koja nisu ratom posebno bila ugrožena i ocijenjena kao područja posebne državne skrbi, ali iz različitih razloga zaostaju u razvoju, ističe Ivica Bota, načelnik Uprave za područni razvoj Ministarstva. On dodaje da ta uprava u ovoj godini namjerava dopuniti baze podataka za prostorne jedinice koje će se koristiti za predstavljanje pojedine regije radi njihova približavanja stranim i domaćim ulagačima i donatorima. »Prije svega trebamo uskladiti provođenje odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi i Uredbe o stambenom zbrinjavanju«, kaže Bota, dodajući da će se baze podataka za ta područja trajno dopunjavati te koristiti za kompleksnije analize i smjernice za buduće operativne akcije vezane uz unaprjeđenje regionalnog razvoja.</p>
<p>U djelokrug rada te uprave spada i suradnja s međunarodnom zajednicom i institucijama na programima pomoći kojima se potiče regionalni razvoj. Tako će se u 2001. nastaviti praćenje i koordinacija projekata koje financira Europska komisija kroz program »Obnova«. U to spada potpora povratku u ratom stradala područja Banovine i Istočne Slavonije te potpora obnovi gospodarstva u gradovima na tom području. Uprava planira u 2001. ostvariti i projekt »Razvoj socijalne infrastrukture i reintegracija povratnika u multietničku zajednicu« na području Gline za koji se traži zajam EBRD-a. (A.Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pulski gradonačelnik Župić ponudio, a direktor Plinare Tomišić podnio ostavku</p>
<p>Uzrok eksplozije je intenzivno izlaženje gradskoga plina kroz napuknuća na dotrajalim plinskim cjevovodima/ Šteta na plinskim i kanalizacijskim instalacijama procjenjuje se na više od dva i pol milijuna maraka/ Za sada nema kaznenih prijava </p>
<p>PULA, 22. siječnja</p>
<p> - Tri dana poslije podzemne eksplozije u Puli, u ponedjeljak je pala prva ostavka, ona direktora Gradske plinare Igora Tomišića. On je pojasnio da je to njegov moralni čin i da više ne snosi odgovornost za poslovanje Plinare. Istodobno, pulski gradonačelnik Giancarlo Župić dao je svoj mandat na raspolaganje nadležnim tijelima koja su ga kandidirala i izabrala. »Na taj postupak odlučio sam se radi otvaranja postupka utvrđivanja odgovornosti za ovu tešku eksploziju, pri čemu sam kao gradonačelnik spreman preuzeti svoj dio odgovornosti i snositi posljedice koje iz toga proizlaze«, kazao je on. Dodao je da se u pulskoj Mornaričkoj bolnici nalaze četiri osobe ozlijeđene u eksploziji te da se njihovo zdravstveno stanje popravlja, posebice teško ozlijeđenog Radomira Veljanovića.</p>
<p>Župić je dodao da je od istarskog župana Steve Žufića zatražio da proglasi stanje elementarne nepogode na području Pule, što će ovih dana biti i učinjeno. »Pozivamo građane da prijave štete, a oni kojima su oštećene zgrade neka se obrate upraviteljima zgrada radi prijave šteta«, rekao je Župić, izrazivši nadu da će istraga što prije utvrditi tko je odgovoran za nesreću.</p>
<p> Istodobno u PU u ponedjeljak poslije podne obznanjeno je da je uzrok eksplozije koja se zbila u petak intenzivno izlaženje gradskoga plina kroz napuknuća na dotrajalim plinskim cjevovodima u Splitskoj ulici kod hotela »Rivijera«. Za sada nema kaznenih prijava, ali zahvaljujući kriminalističkoj obradi koja traje, one će nedvojbeno uslijediti, jer samo šteta na kanalizacijskom kolektoru dužine kilometar i pol premašuje dva i pol milijuna maraka. Grad Pula također preuzeo je brigu o nadoknadi štete onima koji nisu bili osigurani. </p>
<p>Sudac istražitelj Županijskog suda u Puli Eugen Pustijanec obavijestio nas je da su u toku istrage vještaci iz Zagreba pronašli napuknuće plinovodne cijevi u dužini od deset centimetara na kraju Ulice starih statuta kod hotela »Rivijera« i na sjecištu ulica 43. Istarske divizije i Dinka Trinaestića, a što je najčudnije tu plinovodnu cijev u svom registru Gradska plinara uopće nema evidentiranu. Iz tih triju napuknuća plin je podzemnim dijelom kanalizacijskog sistema koji više nije u funkciji ulazio u kolektor i punio ga do trenutka kada je pomiješan sa zrakom eksplodirao. Istražni sudac je uputio javnu zahvalu i pohvalu stručnjacima Centra za kriminalistička vještačenja u Zagrebu - Vladimiru Botici i Stjepanu Brzici, te stručnjacima zagrebačke Gradske plinare Željku Kosturinu, Mituši Kapuroviću i Slavku Radakoviću koji su danonoćnim radom uz pomoć najmodernijih instrumenata utvrdili mjesta istjecanja plina iz podzemne plinovodne mreže. </p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Bruno Ivinić rekao nam je da su zagrebački vještaci svoj posao završili već u nedjelju i da su otputovali, te se od njih očekuje pismeni izvještaj.</p>
<p>Inače, po njihovu saznanju plin je eksplozivan i kod manjih koncentracija, a pulska Plinara nije imala uređaje koji bi to mogli utvrditi, pa je bila presudna pomoć ekipe zagrebačke Plinare. Uz činjenicu da pulska Plinara nema snimak kompletne plinovodne mreže, već da je dio karata pronađen u »Vodovodu« (nekad je bilo zajedničko poduzeće »Vodaplin«), Ivinić je istaknuo da u Puli ne postoje kontrolori gradskog plinovoda. A po propisima trebao bi biti jedan na svakih tisuću potrošača, odnosno 11 za grad Pulu. Ocijenio je neodložnim ispitivanje kompletne plinovodne mreže u Puli, jer nije isključeno slično iznenađenje poput ove eksplozije uslijed dotrajalosti dobrog dijela podzemnog plinovoda. Inače, svu odgovornost za štete snosi distributer, a to je Gradska plinara u kojoj je većinski vlasnik Grad Pula. Što se pak odgovornosti tiče pojedinih čelnika gradskih poduzeća, Ivinić je podsjetio na članak 263. KZ-a koji govori o odgovornosti rukovodećih osoba, a za kaznena djela neodgovornog rukovođenja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. </p>
<p>Načelnik Kriminalističkog odjela PU Pula Hajrudin Merdanović kazao nam je da se kriminalistička obrada nastavlja. Uzeli su iskaze većeg broja građana koji su upozoravali Plinaru na istjecanje plina u gradskoj mreži znatno prije eksplozije. Predstoji utvrđivanje jesu li iz Plinare nešto poduzeli u vezi s tim i kada. </p>
<p> Direktor komunalnog poduzeća »Herculanea« Radovan Cvek najavio je snimanje posebnom videokamerom cijelog kolektora radi utvrđivanja štete, a urušeni dio u predjelu Šijana upravo se otkopava. Zanimljivo je da kanalizacijski kolektor uopće nije bio osiguran zbog najniže kategorije rizičnosti, tako da će biti vrlo upitno namirenje nastalih šteta. Duž kolektora stanje se normalizira, najvećim dijelom tog dijela grada obnovljen je lokalni promet, ali nešto prije 15 sati saznali smo da je Poslovni centar Šijana evakuiran zbog opasnosti od nove eksplozije u dijelu kolektora i kanalizacijske mreže čije otkopavanje predstoji. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Istarski antifašistički borci ogorčeni Radinovom inicijativom</p>
<p>PULA, 22. siječnja</p>
<p> - »U fojbama su završili zločinci, gospodine Radin, fašisti krvavih ruku koje je narod osudio. Možda sama metoda obračuna nije bila primjerena, ali je razumljiv narodni revolt i opravdana narodna osuda. To je bio odgovor na zločinačko nasilje, uostalom zločincima se nismo i nećemo klanjati, jer bi to bila neoprostiva uvreda za 17.000 palih boraca i žrtava nacifašističkog terora iz Istre«, poručilo je u ponedjeljak s konferencije za novinare Predsjedništvo Saveza antifašističkih boraca (SAB) Istarske županije saborskom zastupniku Furiju Radinu. </p>
<p>Istodobno je većini medija dostavljen odgovor tog predsjedništva na javno predstavljanje Radinove inicijative o obilježavanju i odavanju počasti žrtvama Drugog svjetskog rata u Istri, podizanjem zajedničkog križa u Vinežu na Labinštini. Prema toj inicijativi, počast žrtvama stradalima u Drugome svjetskom ratu trebali bi odati hrvatski i talijanski predsjednik. Tim povodom istarski antifašistički borci odlučili su zatražiti od predsjednika Republike Stipe Mesića da se ne uključuje u Radinovu kampanju, »jer će time povrijediti većinu žitelja Istre i antifašističku javnost«. </p>
<p>Predsjednik SAB-a Istre Miho Valić kazao je da narod Istre i rodbina žrtava fašističkog terora od 1918. do 1943. očekuju »da se predsjednik Republike Italije ispriča za svo zlo koje su učinili Mussolinijevi crnokošuljaši, kako su to časno učinili državnici Njemačke, Austrije i Francuske«. </p>
<p>Istarski antifašistički borci ocjenjuju posve nepotrebnim i provokativnim podizanje obilježja na Labinštini i to u vrijeme kada se obilježava 80. godišnjica Labinske republike, u kojoj su se Istrani prvi u svijetu oduprli fašizmu. Svoju argumentaciju potkrijepili su i podatkom da je samo nakon pada Italije stradalo više od 2.000 Istrana. Otklanjaju sve insinuacije da su poslije oslobođenja 1945. iz Istre progonjeni Talijani, i tvrde da se to odnosilo isključivo na provjerene fašiste i njihove suradnike. Zarobljenim talijanskim vojnicima, koje su Nijemci htjeli otpremiti u logore, Puljani su po cijenu života pomagali i spašavali ih iz posebnih željezničkih kompozicija, tvrde čelnici SAB-a Istre. </p>
<p>Apeliraju na Furija Radina da se radije založi kod hrvatskih vlasti da se javno priznaju antifašistički borci NOR-a i trajne antifašističke vrijednosti naroda Hrvatske na kojima je jedino moguće graditi hrvatski identitet i budućnost. Zalažu se da se borcima NOR-a vrate prava koja im je oduzela HDZ-ova vlast, te da se izjednače s borcima Domovinskog rata. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Gospićka skupina«: Marković saslušan, ali ne i pušten da se brani sa slobode</p>
<p>RIJEKA, 22. siječnja</p>
<p> - U nastavku saslušanja svjedoka u slučaju »gospićke skupine«, istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina u ponedjeljak je saslušala Martina Markovića, jednog od šestorice osumnjičenih Gospićana, koje se tereti za ratne zločine počinjene u Lici koncem 1991. godine. </p>
<p>Marković se do sada branio šutnjom, ali je nakon četiri mjeseca provedena u pritvoru procijenio da je upravo sada trenutak da iznese svoju obranu. Puna četiri sata on je odgovarao na pitanja sutkinje Čulina i zamjenika županijskog državnog odvjetnika Dorisa Hrasta. Njegov odvjetnik Velimir Došen nam je kazao da se iskaz njegova branjenika u potpunosti poklapa s iskazima do sada ispitanih svjedoka koji su ga spominjali, ali da ništa ne ukazuje na to da je Marković počinio ratni zločin. Naime, on o spornim događajima o nestanku građana srpske nacionalnosti s gospićkog područja zna samo posredno, odnosno tako što je o tim događajima čuo od drugih ili iz medija. U ovom postupku Marković ne tereti nikoga od preostale petorice osumnjičenih. </p>
<p>Iako se očekivalo da bi Marković mogao u ponedjeljak biti pušten iz pritvora da se brani sa slobode, ili čak, da bude potpuno oslobođen sumnji, to se nije dogodilo jer tek predstoji postupak ocjenjivanja njegova iskaza. O tome jesu li stečeni uvjeti za puštanje Markovića na slobodu, odlučit će zamjenik županijskog državnog odvjetnika. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>PIF-ovi žure prodati poduzeća čiji su dioničari ratni stradalnici?</p>
<p>Dosadašnja iskustva iz poduzeća u kojima su upravu imenovali PIF-ovi govori kako je prevladavajući trend da se poduzeće proda što prije i uz što manju cijenu, ističe Ivan Tomac, čelnik Sindikata EKN-a / Problem je što su PIF-ovi dobili nelikvidne dionice, kaže Ivica Smiljan, šef Državne komisije za državne papire </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - S obzirom da zastupaju najugroženiju kategoriju našeg društva - stradalnike Domovinskog rata - privatizacijsko investicijski fondovi (PIF) bi trebali biti veći sindikalci od nas, rekao je to na sastanku s predstavnicima udruga proizišlih iz Domovinskog rata, predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN) Ivan Tomac. Sindikat EKN-a organizirao je, naime, radni sastanak s predstavnicima stradalnika Domovinskog rata, kako bi ukazao na niz problema u vođenju tvrtki čije je dionice, nakon kuponske privatizacije, devet kategorija stradalnika dalo na upravljanje PIF-ovima.</p>
<p>Prema Tomčevim riječima, dosadašnja iskustva iz poduzeća u kojima su upravu imenovali PIF-ovi govori o nekoliko prevladavajućih trendova, među kojima je najčešći onaj da se poduzeće proda što prije i uz što manju cijenu.</p>
<p>»Postoje dvije vrste poduzeća: U prvoj su ona, kao 'Haberer usluge' ili 'KGK' Karlovac, koje su nove uprave odvele u stečaj, dok je u drugima, zbog jake sindikalne aktivnosti i prisustva branitelja, proces privatizacije još uvijek neizvjestan, pa PIF-ovi još čekaju što će se dogoditi«, istaknuo je Tomac. Dodao je kako se radi o kutinskoj »Petrokemiji« koja se, kako je rekao, »želi pretvoriti u distribucijski centar tko zna kakvih lobija«. Čelnik EKN-a bio je posebice ogorčen zbog najave restrukturiranja poduzeća »Dioki«, tijekom kojega bi 620 od 1.500 zaposlenika trebalo dobiti otkaz.</p>
<p> »Ne slažemo se s politikom vođenja poduzeća koja se temelji na otkazima i pričama o navodnoj globalizaciji. Ako se nastavi tim putem, dok se bogati budu još više bogatili, radnici će se boriti za šaku riže ili šaku kuna«, kazao je Tomac. </p>
<p>Predsjednik Državne komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan podsjetio je da se veći dio portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) našao u kuponskoj privatizaciji 1996., na temelju programa koji je napravljen u suradnji sa Svjetskom bankom. U to doba smatralo se, naime, da je to jedan od najkvalitetnijih modela privatizacije u tranzicijskim zemljama. »Kao ogledni primjer isticala se kuponska privatizacija u Češkoj, no nakon dvije godine i tamo su isplivali negativni efekti vezani uz rad PIF-ova«, istaknuo je Smiljan. </p>
<p>U kuponskoj privatizaciji sudjelovalo je 471 dioničko društvo iz portfelja HFP-a, a kupone je dobilo 226.000 stradalnika. Prema Smiljanovim riječima, nominalna vrijednost tih tvrtki iznosila je oko 13,1 milijarde kuna, a stradalnici su ipak mogli birati između individualne ili dražbe posredstvom PIF-ova.</p>
<p>»Primijećeno je da su neke osobe hodale u to doba po selima i nelegalno kupovale dionice za PIF-ove, po iznimno niskim cijenama. Dobro smo surađivali s MUP-om, no nitko nije procesuiran zbog toga«, upozorio je čelnik Komisije za vrijednosne papire. Dodao je kako je širenje te pojave spriječeno uvođenjem posebnog pravilnika, prema kojemu otkupljivati dionice mogu samo posebno registrirani brokeri. Na pitanje zbog čega PIF-ovi insistiraju na prodaji poduzeća, Smiljan je rekao kako je zamišljeno da se oni u roku pet godina transformiraju u redovne investicijske fondove, odnosno da imaju likvidne dionice koje se mogu odmah utržiti. »Problem je što su na dražbi PIF-ovi dobili nelikvidne dionice. Čini se da zbog toga iz njihovih redova dolaze izjave kako ih nije briga za poduzeće jer žele samo prodati dionice«, zaključio je Smiljan.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Brza cesta Ploče-Dubrovnik-Debeli brijeg najbolja za županiju, tvrdi Šprlje</p>
<p>DUBROVNIK, 22. siječnja</p>
<p> - Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je proslijedilo na javni uvid i raspravu Prijedlog prostornog plana Županije odredivši 23. ožujka krajnjim rokom za davanje primjedbi. Dvojbe koje treba riješiti jesu - opredjeljenje za koncept prometnog povezivanja u Županiji, energetsko opredjeljenje i, među ostalim, pitanje deponiranja otpada. Stoga je zadatak prostornog plana provociranje rješavanja spomenutih pitanja. </p>
<p>Najveću je pozornost prvoga dana rasprave izazvao promet. Naime, u planiranju razvoja cestovne mreže do 2015. još uvijek ima dvojbi o načinu vođenja glavnih cestovnih koridora na ovom području. Prva varijanta, koju sugerira Strategija prostornog uređenja Hrvatske, jest Jadranska autocesta koja prolazi Hrvatskom (s prekidom u Neumu), a druga varijanta je Jadransko-jonska autocesta koja bi trebala povezivati Županiju sa zapadom i istokom, ali tako da trasom ne prolazi područjem Županije. Međutim, kako smo već pisali, izrađena je Prostorno-prometna studija cestovne mreže Županije prema kojoj će se planirati glavni cestovni pravci na području Županije. Uz to će se definirati i trasa brze ceste Ploče-Dubrovnik-Debeli brijeg, koja bi trebala služiti kao rješenje u slučaju da se odabere Jadransko-jonska autocesta, s obzirom da ona na području doline rijeke Neretve napušta hrvatski teritorij. </p>
<p>Ističući prednosti »brze ceste«, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje kazao je kako je ona najbolje rješenje za povezivanje policentrične Županije u jedinstvenu cjelinu. Ne složivši se s prijedlogom »koridora«, za što je dobio i podršku nazočnih, spomenuo je nerazumijevanje za Studiju brze ceste na razini države. Kazavši kako bi ta cesta značila revitalizaciju ovog područja, dok bi za ostala rješenja trebale godine, a i pitanje je koliko bi od predloženih pravaca doista prolazilo Županijom, dodao je da je prošlo vrijeme kada su krajnjemu jugu drugi »ucrtavali ceste«. Svoje je tvrdnje potkrijepio i činjenicom da bi to rješenje, prema njegovim riječima, posebno utjecalo na razvoj gospodarstva, pogotovo otoka koje bi približilo kopnu, jer se njime predviđa i nekoliko mostova i tunela. </p>
<p>»Povezivanje u homogenu cjelinu nema cijene«, odgovorio je Šprlje na primjedbe o (pre)visokoj cijeni takvoga zahvata ponovivši, među ostalim, kako »u svakom slučaju nikakvi koridori ne dolaze u obzir«. Spomenuo je cijene od milijardu maraka, te 700 milijuna i 650 milijuna maraka, koliko su već ponudile zainteresirane tvrtke za taj projekt, i to jedna domaća, te po jedna iz Turske i Njemačke. Slijedi raspisivanje međunarodnog natječaja u dogovoru s hrvatskom Vladom, a postoji mogućnost da se dio novca namakne i uključivanjem u Pakt o stabilnosti, odnosno međunarodnim kreditima, putem koncesija, ali i sredstvima hrvatske Vlade. Na novinarski upit da prokomentira neke tvrdnje, vrlo aktualne u dubrovačkim kuloarima, prema kojima je župan zagovornik brze ceste iz osobnih interesa, Šprlje je uz osmijeh odgovorio da je »bez komentara«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ministarstvo gospodarstva: Stožer Petrokemije nepotrebno dramatizira</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Ugovorom Ine i Petrokemije o opskrbi kutinske tvornice plinom stoji da Ina, ako je to nužno, može tijekom zimskih mjeseci smanjiti isporuke na minimum, radi održavanja sigurnosti plinskog sustava. Stoga začuđuje stav Uprave Petrokemije i Stožera za obranu Petrokemije, potpomognutih i lokalnim tijelima, kojim se dramatizira situacija i poziva na neprimjerene aktivnosti (blokade i sl.), priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo gospodarstva. U priopćenju se dalje navodi da Petrokemija, iako veliki potrošač, nije željela sklopiti dugoročni ugovor s Inom, već samo godišnje ugovore. U njima je Ina jamčila Petrokemiji isporuke plina na razini od 70 posto njezinih godišnjih potreba. Ali ne i za zimsko razdoblje, a tako stoji i u ugovoru za 2001. godinu, upozoravaju iz Ministarstva. Ministarstvo podsjeća da je Petrokemija dobila pravo slobodnog formiranja cijena svojih proizvoda čime su stvoreni uvjeti da se počne tržišno ponašati i prestane raditi pritisak na pojedina ministarstva i Vladu zbog rezultata svojega poslovanja. Također ističu da se Petrokemji daje pravo slobodnog uvoza prirodnog plina te sami trebaju odlučiti kako će i s kim to pravo realizirati. Na kraju Ministarstvo ocjenjuje da je problematika snabdjevanja prirodnim plinom predmet poslovno-komercijalnih odnosa Petrokemije i Ine koja se rješava međusobnim ugovorom, a ne putem medija i raznih udruga. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Radnici Staklane za jedan dan odgodili blokadu Lipika </p>
<p>LIPIK, 22. siječnja</p>
<p> - Radnici Hrvatske industrije ravnog stakla Lipik odgodili su za jedan dan blokadu Lipika najavljenu za ponedjeljak. Tim prosvjedom oni žele skrenuti pozornost hrvatske javnosti na probleme u svojoj tvrtki. </p>
<p>Osim potraživanja šest zaostalih plaća, Staklani je isključena struja zbog šest milijuna kuna duga a zbog 16 milijuna kuna duga za isporučeni plin, Ina traži pokretanje stečajnog postupka pred Trgovački sudom u Slavonskom Brodu. Prije četiri mjeseca većinski vlasnik Staklane Dragan Marić izmjestio je Upravu Lipika u Zagreb, pa tvrdi da sud u Slavonskom Brodu više nije kompetentan za Staklanu. </p>
<p>Radnici su blokadu grada odgodili prvenstveno zbog predstavljanja projekta obnove i izgradnje lječilišnih i turističkih kapaciteta u Lipiku u koji će inozemni partneri do 2003. godine uložiti oko 120 milijuna njemačkih maraka. U razgovoru za Vjesnik predsjednik Zaposleničkog vijeća i Sindikata u Staklani Nikola Kosanović kaže: »Mi uvažavamo predstavljanje ovog projekta koji je važan i za našu budućnost. Znamo i da ćemo blokadom najviše naštetiti Lipičanima, no želimo probiti medijsku blokadu i s našim problemima izići s perifernih televizijskih termina i lokalnih novinskih stranica«. U međuvremenu su građani Lipika i Pakraca potpisali peticiju potpore radnicima Staklane koja je upućena premijeru Ivici Račanu, potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću, županu Anti Bagariću, gradonačelnicima Lipika i Pakraca Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu i predsjedniku SSSH-a Davoru Juriću. (I. Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Novi čelnik Nacionalnog parka Kornati dokazano - nesposoban, tvrde Murterani</p>
<p>ŠIBENIK, 22. siječnja</p>
<p> - Priopćenjem za javnost u ponedjeljak su se oglasile dvije Udruge građana iz Murtera - Udruga za zaštitu vlasničkih prava i izvornih kornatskih vrijednosti »Kurnatar« i udruga »Murterski zbor«. Oglasile su se u povodu razrješenja ravnatelja Uprave Nacionalnog parka Kornati Igora Turčinova i imenovanjem Rajka Ćuzele-Papata za v.d. ravnatelja.</p>
<p>»Golemo je naše nezadovoljstvo smjenom Igora Turčinova. Ono je tim veće što se samo nekoliko mjeseci prije redovitog natječaja postavlja čovjeka koji je u dva mandata pokazao svu svoju nesposobnost da unaprijedi stanje u parku. Rajko Ćuzela-Papat zapravo je pokazao svu vještinu u nastojanju da prilike u parku ostanu iste. On je čovjek za sve političke opcije i za sva vremena, on je ravnatelj koji ne uznemiruje duhove i koji ne uvažava čovjeka u parku«, stoji između ostalog u priopćenju udruge »Kurnatar« koje je potpisao predsjednik Udruge Vladimir Skračić.</p>
<p>Članovi Udruge smatraju da se u rukovođenje parkom davno umiješala politika pa upozoravaju na sve štetne posljedice takvog odnosa prema Kornatima. Zvonko Modrušan (tragično preminuo prije 3,5 godine) bio je, tvrde, prvi ravnatelj koji nije ustuknuo pred činjenicom da u Parku, osim riba, kukaca i endemičnih vrsta biljaka i životinja žive i ljudi, sa svim svojim potrebama i interesima. Igor Turčinov je, stoji dalje u priopćenju za javnost, nastavio započeti proces i politiku pokojnog Modrušana. Turčinovljeva je osnovna pogreška što je, osim u unapređenje djelatnosti, mnogo truda uložio u izradu dokumentacije za novi prijedlog prostornog plana kojim se konačno uvažava čovjek u Parku. Očito, da ga je takav »previd« da ljudima dade mogućnost da ostvare svoja prava, »stajao glave«, kaže se u priopćenju. »Strahujemo da je imenovanje Rajka Ćuzele-Papata u stvari put za njegovo trajno i treće po redu instaliranje na mjesto ravnatelja«, piše na kraju priopćenja za javnost.</p>
<p>»Prosvjedujemo protiv ovakve smjene bez obrazloženja i tražimo od Vlade da objavi razloge razrješenja«, kaže se u priopćenju za javnost »Murterskog zbora«, kojeje potpisao predsjednik Boris Kurkut. Članovi te udruge smatraju da su u cijelu priču oko smjene uključeni i neki visoki političari, što, kažu, stvara nezdravo ozračje. Ako Vlada ne objavi razloge Turčinovićeve smjene, držat ćemo da je ona politički motivirana, poručuje »Murterski zbor«.</p>
<p> Kako saznajemo, članovima Općinskog vijeća Murtera ponudit će se na potpis »Deklaracija o neslaganju s razrješenjem s dužnosti ravnatelja Uprave NP-a Kornati«. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zbog visoke koncentracije plina evakuiran dio Šijane </p>
<p>PULA, 22. siječnja</p>
<p> - Zbog visokih koncentracija tzv. industrijskog plina koga je Plinara pustila u mrežu u nedjelju radi potreba industrijskih pogona u gradskom predjelu Šijana, u ponedjeljak u rano poslijepodne uslijedila je evakuacija žitelja, zaposlenih i djece u vrtiću Šijana.</p>
<p> Riječ je praktički o prostoru od nekoliko četvornih kilometara, a promet je ponovo zatvoren u tom dijelu grada, uključivši uz preporuku da se ne uključuju automobilski motori pa čak ni mobiteli kako ne bi došlo do iskrenja koje bi moglo izazvati eksploziju sličnu onoj od prije tri dana. </p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Bruno Ivinić rekao nam je nešto prije 15,30 sati kako je cijelo to područje pod maksimalnom kontrolom, jer se ne zna kakva je situacija u podzemlju, odakle nedvojbeno izlaze nekontrolirano veće količine gradskoga plina. U trenutku kada se stanje počelo normalizirati, uključivši i prve sanacijske radove na kanalizacijskom kolektoru, u ponedjeljak poslijepodne iznenadna evakuacija rezultirala je pravom panikom osobito među žiteljima višekatnica u najbližem okruženju. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mesić: Ova će godina biti prijelomna jer je zaustavljen rast nezaposlenosti </p>
<p>FERIČANCI, 22. siječnja</p>
<p> - Uz prognozu da će ova godina ipak biti prijelomna u Hrvskoj kad je riječ o porastu proizvodnje i izvozu, predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji je u ponedjeljak posjetio Feričance, istaknuo je da je 1999. bila uspješna u turizmu, ali ne i u proizvodnji. Preko turizma prodavale su se robe iz Češke, Slovačke, Mađarske, Austrije i Njemačke pa čak i iz Nizozemske, što je za nas bio hendikep, upozorio je predsjednik Mesić, koji je s najbližim suradnicima bio u Feričancima u povodu tradicionalnog obilježavanja blagdana sv. Vinka.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje novinara o njegovim prognozama za 2001., Predsjednik je istaknuo kako je potrebno da Hrvatska kroz turizam plasira svoje proizvode. »Vjerujem da ćemo ove godine doživjeti obrat jer je zaustavljen trend nezaposlenosti«, kazao je i zaključio kako je najbitnije da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati. Samo na taj način popravit će se ukupna gospodarska slika, obilježena visokom stopom nezaposlenosti. </p>
<p>Pozdravljajući općinske vijećnike, Mesić je rekao kako danas ljudi napuštaju svoja mjesta jer nemaju posao ili se zbog toga ne vraćaju. Treba urediti njihove kuće, ali i osposobiti privredu. Prema riječima hrvatskog predsjednika, nužne su promjene u politici zapošljavanja primjećujući da je trend otpuštanja sada zauzdan. </p>
<p> Podsjetio je da je bivša vlast u prijevremenu mirovinu poslala oko 60 tisuća zaposlenika, Mesić je zaključio da je potrebno otvoriti nova radna mjesta, zaposlenima omogućiti da dobiju plaće, a mladima da se angažiraju. »Ne možemo živjeti od dva mjeseca turizma«, istaknuo je Predsjednik. </p>
<p>Osvrnuo se i na demokratske procese u SRJ rekavši kako se očekuje da se promjene potvrde i djelima. Predsjednik Mesić poručio je da treba ohrabriti demokratske snage u Srbiji, ali tek kad se bude vidjelo što čini tamošnje novo vodstvo, tada će se i Hrvatska otvoriti prema susjednoj državi. Zaključio je da i SRJ mora surađivati s Haaškim sudom te izručiti ubojice iz Vukovara, ali i sve koji su okrvavili ruke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. </p>
<p>U Feričancima, osječko-baranjski župan Marko Bagarić otvorio je vodovodnu mrežu za 600 kućanstava. U gradnju te mreže dugačke 23 kilometra, utrošeno je milijun maraka. Kako je rekao feričanski načelnik Ivica Tomić, sufinancijeri tog projekta su Hrvatske vode, Osječko-baranjska županija, našićki Vodovod, te građani i Općina. Predsjednik Mesić obišao je i poduzeće Feravino d.o.o. te farmu Osilovac d.o.o., a bio je nazočan blagoslovu vinograda na Božilovcu. Tamo je upriličeno slavlje uz blagdan sv. Vinka uz vinogradarski ražanj, vino i tamburice.</p>
<p> Potom je Predsjednik obišao poljoprivredno dobro »Principovac« i stari podrum u Iloku.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Sporazum o plaćama na doradi do ponedjeljka </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Tripartitna stručna grupa Vlade, sindikata i poslodavaca u ponedjeljak je raspravila prvu verziju sporazuma o trogodišnjoj politici plaća u javnim službama i državnim poduzeća, koju je potkraj prošlog tjedna socijalnim partnerima ponudila Vlada. Ocijenjeno je da Vladinu ponudu politike plaća treba doraditi i proširiti konkretnim mjerilima za kretanje plaća u sljedeće tri godine.</p>
<p>Svoje će prijedloge za doradu sporazuma dostaviti sindikati, poslodavci i Hrvatska gospodarska komora. Kako saznajemo, i Vladina strana, odnosno Ministarstvo financija, ponudit će bolji prijedlog. Stručna grupa ponovo se sastaje u ponedjeljak, 29. siječnja, kad se očekuje da bi sporazum o trogodišnjoj politici plaća mogao biti spreman za završne pregovore pregovaračkog odbora Vlade, sindikata i poslodavaca, kako bi se do 15. veljače postigao konačni sporazum o politici plaća.</p>
<p>Zbog nužne dorade teksta sporazuma odgođen je konzultativni razgovor s premijerom Ivicom Račanom, koji se trebao održati u ponedjeljak. No, bez obzira na brzinu dopune sporazuma, sindikati, kako saznajemo, traže da se sastanak s premijerom održi što prije, možda već ovoga tjedna. Žele, naime, upozoriti premijera da uprave državnih poduzeća ne primjenjuju kolektivne ugovore iako je s Vladom dogovoreno da će, dok traju pregovori, i dalje vrijediti svi kolektivni ugovori.</p>
<p>Zbog šutnje na koju su se, dok traju pregovori, zavjetovali socijalni partneri, teško je iz njih izvući išta konkretnije o Vladinoj ponudi politike plaća u prvoj verziji sporazuma. Navodno se spominje vezivanje plaća uz rast bruto domaćeg proizvoda u javnim službama, te uz proizvodnost u državnim poduzećima. Vlada je, iako će i taj dio još doraditi, kao mjerilo za rast plaća uključila i kretanje cijena te troškova života.</p>
<p> Sindikati, kako saznaje Vjesnik, očekuju da će se u sporazumu utvrditi konkretna mjerila za trogodišnju politiku plaća, što znači da se moraju uzeti u obzir i politika cijena, poreza te zapošljavanja. U sklopu sporazuma trebao bi se utvrditi iznos najniže plaće, kao i način isplate neredovitih plaća iz posebnog fonda. Ukratko, sporazum o plaćama zasad ima globalni okvir, a do sljedećeg ponedjeljka trebali bi se ugraditi konkretni brojčani pokazatelji. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>U Beograd s vjerodajnicima odlazi Milanović ili Maštruko? </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Nakon smjene veleposlanika u Sjedinjenim Državama, pri Europskoj uniji, Sloveniji i najnovije u Švicarskoj i Danskoj, Ministarstvo vanjskih poslova priprema popis visokih diplomata koji će Hrvatsku predstavljati u svijetu. Tko su kandidati za novi krug hrvatskih velepolanika? Na temelju kojih se kriterija biraju novi veleposlanici?</p>
<p> Hrvatska diplomatska predstavništva u SRJ, BiH, Rumunjskoj, Turskoj, Egiptu i Iranu trenutačno funkcioniraju na razini otpravnika poslova. Štoviše, hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu ostalo je bez veleposlanika Zvonimira Markovića od srpnja prošle godine. Ambasador Marković izbivao je fizički sa svoga radnog mjesta u Beogradu praktički od NATO-ovih zračnih udara na SRJ. Tijekom 2000. povremeno je navraćao, no s objavljivanjem financijske afere »Jadroplov« definitivno je napustio veleposlaničko mjesto u Ulici kneza Miloša. Otad hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu vodi otpravnik poslova Andrej Dogan. Markovićeva smjena trebala je uslijediti još 1999. godine. To se, međutim, nije dogodilo, jer Zagreb navodno nije htio uručiti vjerodajnice Slobodanu Miloševiću. Tim su se, inače vrlo zahvalnim, službenim objašnjenjem služili i drugi, službeni Rim primjerice, kad su obrazlagali zbog čega ne šalju ambasadora u Beograd. </p>
<p>Unatoč tvrdnji da je jačanje dobrosusjedskih odnosa jedan od prioriteta Hrvatske, a ujedno i uvjet integriranja Hrvatske u euroatlantske asocijacije, službeni Zagreb već više od pola godine odugovlači s imenovanjem prvoga čovjeka u ambasadi u SRJ. Nema sumnje da je to diplomatsko mjesto jedno od važnijih za Zagreb, i to u svjetlu političkih promjena na jugoslavenskoj sceni. Posije ratova u bivšoj Jugoslaviji ostalo je neraščišćenih računa između dviju susjednih zemalja. Među njima još je aktualno pitanje nestalih i zarobljenih hrvatskih branitelja - njih gotovo dvije tisuće, te različiti pogledi na rješavanje statusa Prevlake. S druge strane, i Zagreb i Beograd povezuje haaška problematika te jačanje trgovinskih i drugih veza kao preduvjet za dugoročno stabiliziranje jugoistoka Europe. Imajući to na umu, neki se u domaćoj javnosti čude što Zrinjevac već nije riješio to ambasadorsko mjesto. Drugi pak ne vide u tome osobit problem tvrdeći da veleposlanstva uredno funkcioniraju i na razini otpravnika poslova mjesecima, pa i po godinu dana. Podsjećaju pritom na primjer američke ambasade u Zagrebu, koja je nakon gotovo godinu dana dobila novoga veleposlanika. </p>
<p>Čini se da Zrinjevac ima nekoliko imena u vidu za diplomatskog predstavnika u Beogradu. Navodno je u igri predsjenikov favorit Dragan Milanović, nekadašnji načelnik općine Donji Lapac. Spekulira se i s imenom Ivice Maštruka, donedavnog hrvatskog veleposlanika u Sloveniji i dobroga poznavatelja prilika na prostoru bivše Jugoslavije. </p>
<p>Tkogod da bude poslan predstavljati Hrvatsku u Sarajevu, Bukureštu ili Kairu, proći će znatno složeniju, odnosno dugotrajniju proceduru imenovanja negoli dosadašnji diplomati. Na temelju ustavnih promjena, službeno to znači da Ministarstvo vanjskih poslova Vladi predlaže ambasadora, Vlada se s tim suglašava ili ne. Tko prođe taj filter, stiže pred parlament, odnosno tamošnji Odbor za vanjsku politiku, kojim trenutačno predsjedava Zdravko Tomac. Saborski odbor na zatvorenoj sjednici (za razliku od američkog Kongresa) propituje kandidata o njegovim stručnim kvalitetama i nakanama, te o tome daje svoje mišljenje. Saborski stav o kandidatu nije obvezujući, ali se ide za tim da se o svim kandidatima za veleposlanike unaprijed postigne maksimalna suglasnost između zakonodavne i izvršne vlasti kako bi se izbjegla kasnija razmimoilaženja. Krajnja instancija koja u tom tzv. procesu suodlučivanja imenuje veleposlanika jest predsjednik države. Taj se postupak, dakako, neće primjenjivati retrogradno, dakle na diplomate koji su u protekloj godini preuzeli nove dužnosti. Vjesnikovi izvori ističu da je smjena trebalo biti više i da su trebale uslijediti prije, odnosno ubrzo nakon promjene vlasti u Hrvatskoj. Istodobno, tvrdi se da nema stranačkih namještanja, ali ni da ne treba isključiti podudarnost političkih uvjerenja kandidata za diplomate s pojedinim opcijama u koaliciji.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Kolarić: Izjavom o riječkoj Luci Linić se nije ogriješio o zakone</p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade, Slavko Linić, presudu Upravnog suda o poništenju pretvorbe Luke Rijeka nazvao je »kriminalnom« i ponovno uzburkao političku i pravosudnu elitu te javnost. Na izravno Vjesnikovo pitanje je li takvim komentarom počinio i kakvo kazneno djelo, Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade kazala je da su mjerodavne službe provjerom utvrdile da nije bilo povrede bilo kojeg zakona.</p>
<p>»Naime, prema članku 309. Kaznenog zakona, prisila prema pravosudnom dužnosniku koja je kažnjiva svodi se na javne istupe, iznošenje mišljenja i komentara u vrijeme postupka, dakle prije donošenja pravomoćne presude. U ovom slučaju, presuda je donesena i nema kaznenog djela«, naglašava Kolarić.</p>
<p>Što je, zapravo, prema Linićevom mišljenju sporno u presudi Upravnog suda o poništenju pretvorbe Luke Rijeka? </p>
<p>Prema pojašnjenjima koja je Linić ponudio, riječ je o »tužbi koju su sindikati podnijeli 1998. godine, a koja je bila pravno neosnovana«. »Naime, takve tužbe mogu pokretati jedino radnici, pojedinačno. Dvije godine o tom predmetu nitko na sudu nije vodio računa, pa ni toliko da tužbu odbije kao neosnovanu. U studenom prošle godine, tužba se dopunjuje i to tako da pet radnika stvarno osporava pretvorbu i podnosi tužbu, a rješenje je tu, takvo kakvo je«, kazao je on. »Prema radnicima sporna je činjenica da u vrijednost cijele tvrtke nije uvedeno zemljište niti objekti suprastrukture i infrastukture kao vlasništvo, što je, temeljem pozitivnih propisa ove države, i nemoguće budući da je sav priobalni pojas pretvoren u pomorsko dobro koje može biti samo u vlasništvu države i u propisanom postupku dan u koncesiju trgovačkim društvima«, dodao je. </p>
<p>Za Vladu nije sporno pitanje jesu li radnici oštećeni u procesu privatizacije. No, činjenica je da je preuzimanje vlasničkih udjela značilo i opraštanje dugova, što je radnicima smanjilo udio u ukupnoj vrijednosti kapitala.</p>
<p>Nakon svega, na upit postoji li u pozadini sudske odluke još nešto, u Vladi ne žele odgovarati. Međutim, pitanje kako to da dvije godine o tom predmetu nitko nije vodio računa, a potom se, u trenutku kada su za Luku najavljene veće investicije i ulaganja, u dva mjeseca donosi odluka o poništenju pretvorbe, ostaje otvoreno.</p>
<p> Što bi dalje oko cijele priče moglo uslijediti još nije u potpunosti definirano, no krugovi bliski Banskim dvorima upućuju da bi se mogao iskoristiti institut Postupka za zaštitu zakonitosti, u kojem bi se preispitala sudska odluka. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Studentski zbor nema automobil, a plaća servis i gorivo za njega </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Dnevnica za putovanje u iznosu od 2656 kuna, računi u bistrou Europskoga doma od 3314 kuna i Šestinskom lagviću od 2180 kuna, kao i gotovo 70.000 kuna za Ljevaonicu umjetnina Ujević samo su natuknice iz financijskog izvještaja o poslovanju Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 1999. godinu, koji je uspjela pribaviti Jelena Berković, glavna urednica studentskoga lista Revolt. </p>
<p>Riječ je o izvještaju koji je ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević još u veljači prošle godine zatražio od krovne studentske udruge u Hrvatskoj. Godišnji budžet Studentskoga zbora (SZ) iznosi visokih 2,6 milijuna kuna (mjesečno oko 260.000 kuna, bez dva ljetna mjeseca), a namijenjen je financiranju ureda, njegovih podružnica i studentskih udruga, odnosno njihovih projekata. </p>
<p> Izvještaj ukazuje na niz nelogičnosti i netransparentnosti u poslovanju, tvrdi Jelena Berković, a kulminira iznosom koji je Studentski zbor izdvajao za servise, gorivo, tehnički pregled i registraciju službenoga automobila koji - ne posjeduje. </p>
<p>Dok je ravnatelj Studentskoga centra u Zagrebu bio Zdenko Protuđer (smijenjen prije dva mjeseca nakon uvida u poslovanje SC-a za 1999. godinu!), vodstvo Studentskoga zbora na čelu s Mariom Panjičkom služilo se automobilima u vlasništvu SC-a. Međutim, kad je na mjesto v.d. ravnatelja SC-a postavljen Vlatko Jurišić, ta im je privilegija ukinuta. Stoga Berković postavlja pitanje - tko je zapravo vlasnik automobila čije su popravke i registraciju u 1999. financirali studenti? </p>
<p>Glavna urednica lista Revolt tvrdi da se u financijskom izvještaju za 1999. ne nalaze i dokazi o trošenju tog novca, no očito je da se pola od svih rashoda potrošilo na prijevoz. Od toga, izračunala je, trećina otpada na račune za taksi, a ostalo su računi za razne automobilske usluge (rent-a-car, benzin, cestarine...). Uz putne, upitni su i uredski troškovi na koje je Studentski zbor potrošio 50.000 kuna. Studentski zbor preselio se 1999. godine iz zgrade Sveučilišta u Studentski centar u Savskoj, gdje nije plaćao najamninu prostora, niti režije, pa nije jasno na što je potrošen novac. Zanimljivo je da se druga polovica budžeta, oko 1,8 milijuna kuna, našla na računima drugih institucija, većinom fakulteta. Berković odbacuje pretpostavku da je svrha tih isplata bila potpora studentskim projektima, zbog neobičnoga otkrića da se među primateljima našla samo jedna udruga mladih. Ostale isplate najvjerojatnije su završile u fakultetskim ograncima Studentskoga zbora. S obzirom da je riječ o velikoj količini novca, Berković se pita u što su studentske podružnice utrošile toliki novac kad se studentski projekti u posljednje dvije godine mogu nabrojati na prste jedne ruke.</p>
<p>Predsjednik Studentskoga zbora Mario Panjičko komentirao je u ponedjeljak za Vjesnik financijski izvještaj SZ-a: »Da je bilo što sporno u financijskom izvješću o našemu poslovanju, Državna revizija to bi već utvrdila budući da je inspekcija bila u dva navrata u Studentskome centru«.</p>
<p>Zamoljen za obrazloženje pojedinačnih troškova u izvještaju, Panjičko počinje od restorana. »Računi u Europskome domu razlog su održavanju 35. ESIB-ova seminara (krovna studentska europska organizacija). Čast nam je što se takav seminar održao upravo kod nas, a gostima smo platili i boravak u hotelu 'Dubrovnik'«. To što su dnevnice za putovanja bile visoke objašnjava akontacijama za službeni odlazak na seminar na Cipar, koje su članovima Zbora dodijeljene kao putni troškovi. Ono što nisu potrošili morali su vratiti, tvrdi Panjičko. Za sporne troškove automobila, kaže, pak, da je riječ o službenom vozilu Studentskog centra koje im je bilo dodijeljeno na korištenje i za koje su morali plaćati sve troškove pa i registraciju. »Evidentno je da smo u 1999. uspjeli od novca koji nam je dodijeljen iz državnoga proračuna uštedjeti 90.000 kuna, što smo prebacili u 2000. godinu«, kaže Panjičko, dodajući da je i lani ostalo nešto novca koje će dočekati novo predsjedništvo Studentskoga zbora, a ovih dana sadašnjeg istječe mandat. </p>
<p>V.d. ravnatelj Studentskoga centra u Zagrebu Vlatko Jurišić, koji u toj ustanovi radi već 14 godina, rekao je da financijski izvještaj o poslovanju SZ-a nije vidio, te da ga zbog toga ne može ni komentirati. »Koliko mi je poznato, izvještaj je naručio ministar Kraljević, pa bi vam on to mogao bolje komentirati«, izjavio je Jurišić. </p>
<p>S ministrom Kraljevićem u ponedjeljak nismo uspjeli razgovarati jer je bio u Osijeku. No, doznajemo da je prostore Studentskoga zbora, na prvome katu Studentskog centra, u ponedjeljak posjetila ministrova zamjenica mr. Dubravka Jurlina Alibegović. Nakon posjeta Studentskom centru, ona nije bila dostupna zbog sastanka u Ministarstvu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Uprava zatvora nije znala da je Šimag svjedok u postupku protiv Momčilovića </p>
<p>ZAGREB, 22. siječnja</p>
<p> - Uprava zagrebačkog Okružnog zatvora nije znala da je pritvorenik Dragan Šimag mogući svjedok u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije kad ga je smjestila u istu pritvorsku sobu s jednim od optuženika, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.</p>
<p> Istražujući zašto je Šimag na suđenju zanijekao saznanja o tzv. zločinačkoj organizaciji i tako promijenio prijašnji iskaz koji je dao istražnom sucu, tužiteljstvo je saznalo da je Šimag dva dana bio smješten u istoj pritvorskoj sobi s Veliborom Momčilovićem, jednim od četrnaestorice optuženih pripadnika tzv. zločinačke organizacije. </p>
<p> Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević osnovao je komisiju koja je trebala utvrditi kako je došlo do tog propusta i je li Uprava zatvora postupala u skladu s propisima. Komisija je utvrdila da je Šimag primljen u zatvor 20. studenoga prošle godine zbog sumnje da je počinio kazneno djelo u prometu i smješten je u istu sobu s Momčilovićem. Nakon neslužbenog saznanja da je Šimag mogući svjedok u postupku protiv pripadnika tzv. zločinačke organizacije među kojima je i Momčilović, Šimag je nakon dva dana premješten na drugi odjel kako bi se onemogućili daljnji kontakti, objavilo je Ministarstvo pravosuđa. </p>
<p> Komisija Ministarstva pravosuđa zaključila je da zatvorska uprava nije znala da je Šimag mogući svjedok protiv Momčilovića, te da je prilikom njegova smještaja u pritvor postupila u skladu s propisima. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010123].
|
