NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011122].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196043 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vjeronauk u vrtićima - segregacija u najranijem uzrastu?</p>
<p>Branko Lovrec: Djeca će teško shvatiti zašto ih dijele / Ševko Omerbašić: Treba podupirati osnivanje vjerskih vrtića, a ne uvoditi vjeronauk u državne vrtiće / Dean Friedrich: Vjeronauk u vrtićima - opasnost od asimilacije malih vjerskih zajednica, osobito židovske / Jovan Pavlović: Predškolsko vjersko obrazovanje stvara temelje religioznosti pa nam je, razumljivo, u interesu </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - U Hrvatskoj djeluje 48 katoličkih vrtića i još 40-ak državnih predškolskih ustanova u kojima se provodi katolički vjeronauk za djecu u predškolskom uzrastu. Taj se program temelji na Programu vjerskog odgoja u izvanobiteljskim uvjetima iz 1994., te na Ugovoru o suradnji na području odgoja i kulture između Svete Stolice i RH, iz 1997. Početkom ovoga mjeseca počeo je i jednogodišnji program izobrazbe kadrova kako bi se od sljedeće sezone program mogao uvesti u sve predškolske ustanove za djecu od 3 do 6 godina. </p>
<p>U skladu s ugovorom, za djecu katoličkih roditelja već je osiguran izvjesni oblik vjerskog odgoja u onim vrtićima u kojima postoji dovoljan broj zainteresiranih. No time su na izvjestan način diskriminirana djeca pripadnika drugih konfesija. Istina, njima se člankom 8. Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica također želi osigurati vjeronauk u vrtićima, no do aktualizacije toga prijedloga (koji čeka drugo čitanje u Saboru) proći će još najmanje godinu dana. </p>
<p>Iako Katolička crkva uvjerava da će vjeronaučni program za predškolski uzrast podučavati zajedničkim temama, onima koje prožimaju sve vjere, predstavnici manjinskih vjerskih zajednica uglavnom time nisu oduševljeni. </p>
<p>Branko Lovrec, predsjednik Protestantskog evanđeoskog vijeća (PEV), drži da je nakana da se novim zakonom omogući vjerski odgoj u vrtićima i vjerskim manjinama, dobra, ali teško ostvariva iz praktičnih razloga, jer u pojedinim vrtićima nema dovoljno djece - pripadnika vjerskih manjina, a da bi se za njih organizirao vjeronaučni program. Takva djeca osjećat će se odvojenima od ostalih, jer ona ne mogu razumski shvatiti zašto se deset sati igraju zajedno s vršnjacima, a onda ih razdvajaju, napominje Lovrec. »Vjeronauk je odgoj za Crkvu. Djecu od tri ili četiri godine ne možete religijski obrazovati. Njima treba vjerski odgoj, ali u obitelji ili crkvi, a ne u vrtiću. Osim toga na ovaj način tamo će se provoditi segregacija koja bi mogla stresno utjecati na djecu. </p>
<p>Zašto djecu dijeliti već od najranijeg doba«, pita se Lovrec i dodaje kako je upozorenje katoličkog teologa don Ivana Grubišića, da predškolski vjeronauk nosi sa sobom opasnost od »misionarenja u najnižoj dobi«, dobra ilustracija postojećeg stanja. </p>
<p>Muftija Ševko Omerbašić, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj, smatra da bi država trebala dati potporu osnivanju vjerskih vrtića, a ne provođenju vjeronauka u državnim predškolskim ustanovama. »Mi svakako kanimo osnovati islamski dječji vrtić, ali osobno nisam sklon tome da se predškolska djeca indoktriniraju religijom. Smiješno je da se djeca u zajedničkom vrtiću dijele: 'ovaj je katolik, ovaj je musliman'... Mi zahtijevamo jedino to, da se našoj djeci u vrtićima omogući prehrana bez svinjetine, ali nismo ni za kakve druge podjele. </p>
<p>Mi mislimo da taj 'cvijet u razvoju' ne treba opterećivati podjelama koje postoje među nama«, napominje muftija Omerbašić, zaključujući da vjeronauk u državnim vrtićima nije potreban i da tamo treba sačuvati »zajednicu ljudskosti«. </p>
<p>Dean Friedrich, tajnik Židovske općine Zagreb (ŽOZ), samo je podsjetio na primjedbe koje je ŽOZ već uputio Vladi na nacrt Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, posebice na dijelove koji se odnose na uvođenje vjerskog odgoja u predškolske i školske ustanove. </p>
<p>»Izrazito se protivimo vjerskom odgoju u predškolskim i školskim ustanovama i svoje smo mišljenje o tome više puta dostavili nadležnim institucijama RH. Republika Hrvatska definirana je Ustavom kao građanska država, što jamči odvojenost državnih i vjerskih institucija. Vjera je samostalno, dobrovoljno opredjeljenje pojedinca i ne može biti vezana za javne ustanove. Time što bi se u zakon uveo članak o izbornoj nastavi vjerskog odgoja u javnim predškolskim i školskim institucijama, a prema odluci i želji roditelja, izravno bi se kršio Ustav RH«, naglasio je Friedrich. Upozorio je da će židovska zajednica u RH odlučno ustrajati na tome da ove odredbe budu izuzete iz zakona, i to pred Ustavnim sudom RH, Vijećem Europe i međunarodnom zajednicom. </p>
<p>Ovakav stav Friedrich je u ime ŽOZ-a obrazložio mišljenjem da bi »uvođenje vjerskog odgoja u školske i predškolske ustanove moglo predstavljati za manje vjerske zajednice, a naročito židovsku, opasnost i pokušaj asimilacije, što bi za nekoliko desetaka godina moglo dovesti do nestajanja židovske zajednice, odnosno ostataka nekoć velike zajednice na ovim prostorima«. </p>
<p>Episkop Jovan Pavlović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski i čitave Italije, rekao je da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) načelno slaže s Prijedlogom zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i s tim da se i manjinskim vjerskim zajednicama omogući provođenje vjeronauka u državnim vrtićima. »Razumljivo je da nam je u interesu vjersko obrazovanje, jer predškolsko vjersko obrazovanje stvara temelje. Kada čovjek postane stariji i kad je već izvan obrazovnog dosega, teško ga je religiozno odgojiti«. Mitropolit Jovan smatra da u tom pogledu vjerske zajednice trebaju surađivati s državom, dodajući da podjele ni na koji način nisu dobre. »Crkve trebaju odgajati djecu u fizičkom i psihičkom zdravlju jer će tako zaštiti i društvo od destruktivnosti, pogotovo u ovo vrijeme velike opasnosti od narkomanije. Osim toga na taj bi se način zadovoljila i želja onih roditelja koji žele da im djeca imaju vjerski odgoj već u vrtićima«, smatra episkop Jovan.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umjesto 1800, učiteljima 350 kuna za mentorski rad</p>
<p>Ministar Strugar donio odluku prema kojoj se broj sati mentorskoga rada s pripravnicima smanjuje sa 60 na samo 10 sati / Primjena odluke retroaktivno, od 1. travnja ove godine / Plaće u prosvjeti zaostaju 800 kuna za plaćama u zdravstvu, a čak 70 posto zaposlenika u školstvu ima visoku stručnu spremu</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar donio je odluku prema kojoj se naknada učiteljima za mentorski rad s pripravnicima smanjuje s dosadašnjih 1800 na samo 350 kuna.</p>
<p>Odluka je upućena svim osnovnim i srednjim školama, a njome je nastavnicima broj sati provedenih u mentorskome radu s pripravnicima smanjen s dosadašnjih 60 na samo 10 sati. Nastavnike je posebno zgrozila činjenica da se odluka primjenjuje retroaktivno, odnosno od 1. travnja ove godine. Naime, kako pojašnjavaju nastavnici, Ministarstvo im još nije platilo mentorski rad ni za prošlu školsku godine, a sad im naknadu umanjuje šest puta!</p>
<p>»Gotovo svakoga tjedna nastavnici i profesori doživljavaju restrikcije iz Ministarstva prosvjete«, ističe predsjednik Glavnog vijeća Sindikata »Preporod« Željko Stipić. Kako pojašnjava, nekad se nastavnicima za njihov rad s pripravnicima plaćao svaki od ukupno 60 sati. Od tog broja sati, nastavnici su s pripravnicima provodili u mentorskom radu u školi 10 sati, a ostale su sate većinom surađivali izvan škole, odnosno u vlastitome domu ili domu pripravnika. Ministarstvo je odlučilo prestati isplaćivati ukupan broj sati pa će nastavnici od sada dobivati naknadu samo za 10 sati mentorskoga rada u školi. </p>
<p>Stipić dodaje da to nije jedina ovotjedna restrikcija za zaposlenike u školama. Zaprepastio ih je, kaže, i Vladin prijedlog izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Naime, u Uredbi nema ni traga najavljenoj korekciji učiteljskih koeficijenata, zbog čega, tvrdi Stipić, prosječne plaće u školstvu trenutačno zaostaju 307 kuna za prosječnim plaćama u javnoj upravi i obrani, a čak 800 kuna za prosječnim plaćama u zdravstvu i socijalnoj skrbi. </p>
<p>Prema Stipićevim riječima, učitelje i profesore boli nepravednost, jer u školstvu čak 70 posto zaposlenika ima višu i visoku stručnu spremu, a u zdravstvu samo njih 30 posto.</p>
<p>»Prema sadašnjem odnosu plaća učitelja i zdravstvenih djelatnika, ispada da se srednja stručna sprema u zdravstvu vrednuje koliko i visoka stručna sprema u školstvu«, kaže Stipić, dodajući da je riječ o politici omalovažavanja znanja i obrazovanja. </p>
<p>Prosječna plaća u obrazovanju iznosi oko 3640 kuna, što je sedamdesetak kuna više od prosječne plaće u državi i nekoliko stotina kuna manje od prosječne plaće u mnogim hrvatskim gradovima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Da sam predao Vukovar, prekršio bih Ustav i postao izdajnik!«</p>
<p>Mi vukovarski branitelji ne želimo nikakve osvete, progone, ali zahtijevamo dostojanstvo i čast zbog žrtve koju smo podnijeli za državu Hrvatsku. Svi koji su u nedjelju radili cirkus po Vukovaru nisu vukovarski branitelji i ne znam odakle im pravo da uopće dođu tamo i sve to rade, kaže Borković</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Obilježavanje 10. obljetnice vukovarske tragedije, čiji je središnji dio bio u nedjelju, zamalo je preraslo u skandal. Vukovarci su na Memorijalno groblje otišli u trima razdvojenim povorkama, a predsjednika Mesića je izvrijeđala grupica prisutnih. Ništa bolje nije prošao ni posljednji zapovjednik obrane Vukovara, Branko Borković Mladi Jastreb, koji je postao meta svog ratnog druga Predraga Matića-Freda, koji je promovirao knjigu o Vukovaru.</p>
<p>• Predstavljajući knjigu o Vukovaru »Ništa lažno«, autor Predrag Matić-Fred vas je izravno optužio da niste, kao zapovjednik obrane grada, obavili predaju, nego ste dvije noći ranije pobjegli i to prepustili dr. Vesni Bosanac.</p>
<p>- Vrlo zanimljiva teza koja samo dokazuje da su poslije bitke svi generali! Ne želim ružno govoriti ni o jednom vukovarskom vojniku, svi su imali priliku zapovijedati Vukovarom u Vukovaru. Dakle, oni su tamo imali mene kao zapovjednika, mogli su me smijeniti, ubiti, preuzeti zapovijedanje, ali - nisu. Međutim, danas neki nastoje opravdati svoje visoke činove - pogotovo oni koji su rodbinskim vezama došli do određenih pozicija, bez obzira na nacionalnu pripadnost - pozivajući se na nešto čemu možda i ne pripadaju.</p>
<p>Izrečena optužba, opet, potpuno je nerazumna i nikako je ne mogu prihvatiti. Prema Ustavu i zakonima Republike Hrvatske nitko nema pravo predati nijedan milimetar hrvatskog teritorija, pa ni jednu postrojbu Hrvatske vojske, jer onaj tko bi to učinio smatrao bi se izdajnikom!</p>
<p>• Jedini Vukovarac poznat široj javnosti čije spominjanje ne izaziva dvojbe je Blago Zadro. Ako je suditi prema novim, ali i prijašnjim, verbalnim prepucavanjima, čini se da se u Vukovaru samo o mrtvima ništa loše ne govori. Zašto su odnosi među Vukovarcima tako narušeni?</p>
<p>- To je samo potvrda onoga što se događalo od 1991., a događa se i danas. Dakle, ako je netko prljav u smislu da je radio nešto što prema zakonu nije smio, onda ide uprljati sve. Jer, ako su oni koji su započeli takvu praksu uistinu bili prljavi, zašto bi onda svi ostali bili čisti!</p>
<p>• Kad smo posljednji put razgovarali, nakon prvog postrojavanja 204. vukovarske brigade, pitao sam vas zašto na smotri nije bilo Mile Dedakovića Jastreba. Dedakovića nije bilo ni na 10. obljetnici vukovarske tragedije u nedjelju. Što se to događa?</p>
<p>- Nažalost, nemam s njim nikakvu komunikaciju i ne bih vam znao odgovoriti na to pitanje. U svakom slučaju, žao mi je, što god da se s tim čovjekom događa.</p>
<p>• Za obilježavanja »vukovarskog križnog puta« bili ste ljutiti na generala Praljka koji je odlučio samoinicijativno, mimo protokola, povesti posebnu kolonu prema Memorijalnom groblju u Vukovaru. Prošlo je nekoliko dana, vjerojatno ste spustili loptu na zemlju. Kako danas komentirate nedjeljne događaje koji su bili vrlo blizu skandala?</p>
<p>- Nažalost, neki su se politički obračunavali i na groblju, što je ispod svake razine. Sve se to uklapa u moju raniju priču prema kojoj nekima uistinu odgovara da se sve uprlja, pa i Vukovar, nakon čega se može pričati da smo »ušli u političku asocijaciju zapadnog Balkana« ili »nove Jugoslavije«. Jer, onoga trenutka kad slome Vukovar, onda su slomili sve barijere.</p>
<p>• Na koga pritom mislite?</p>
<p>- Na sve one koji to razaraju iz raznoraznih pobuda. Jer i iza onih koji se busaju s velikim »h« stoji nešto sasvim drugo!</p>
<p>• Umjesto da nazočnost, prvi put, čitavog hrvatskog državnog vrha obljetnici vukovarske tragedije da novu dimenziju odnosu službene Hrvatske prema Vukovaru, reakcije dijela okupljenih gotovo su anulirale mogućnost pomirbe hrvatske politike i grada-heroja?</p>
<p>- Ja sam na dodjeli odličja pozvao sve iz bivše vlasti, sadašnje, ali i buduće, rekavši da smo im, kao vukovarski branitelji, pružali ruku pomirnicu i da smo uvijek spremni za to. Ne želimo nikakve osvete, progone, ali zahtijevamo dostojanstvo i čast zbog žrtve koju smo podnijeli za državu Hrvatsku. S druge strane, svi ti ljudi koji su u nedjelju radili cirkus po Vukovaru nisu vukovarski branitelji i ne znam odakle im pravo da uopće dođu tamo i sve to rade!</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Romi: »Nismo životinje da živimo u kontejnerima!«</p>
<p>O pravoj slici naselja najbolje govori podatak kako su stoljetne drvene kuće u kojima žive Romi prije bile konjušnice</p>
<p>Nismo životinje da živimo u kontejnerima u Kozari Boku, komentari su Roma u Plinarskom naselju na zahtjev o rušenju cijelog naselja zbog nehigijenskih i nehumanih uvjeta života, koji je podnijelo pet obitelji neromske nacionalnosti koje ondje žive.</p>
<p>Plinarsko naselje, sakriveno iza plinare po kojoj je dobilo ime, samo nekoliko minuta hoda od Autobusnog kolodvora, mjesto je gdje živi oko 150 Roma u ruševnim kućercima zatrpanim smećem, zajedno sa štakorima i žoharima, među olupinama automobila i hladnjaka. O pravoj slici naselja najbolje govori podatak kako su stoljetne drvene kuće u kojima žive Romi prije bile konjušnice. </p>
<p>Mina Hodić u tom naselju živi 11 godina, u kućici površine 24 četvorna metra.</p>
<p>- Četverogodišnji sin Aldin ima drugi stupanj krvarenja mozga, a uvjeti u kojima živimo još više narušavaju njegovo zdravlje. Imamo samo hladnu vodu, koja je puna pijeska i nije pitka, uzrujano nam je ispričala Mina, pokazujući na zidu oljušteni i popucali vlažni zid.</p>
<p>Zaboravljeni od svih</p>
<p>Dodaje kako, usprkos lošim životnim uvjetima, Romi ne žele živjeti u kontejnerima. </p>
<p>- Jesmo socijalni problem, ali radije ćemo spavati na ulici nego u kontejnerima, ljutito je komentirala.</p>
<p>Slično misli i susjeda Suana, koja s mužem i osmero djece živi također u 24 'kvadrata'. </p>
<p>- Grijemo se na drva, za koja jedva skupimo nešto novca, od vlage sam obolila na pluća i živimo u blatu. Više je žohara i pasa nego ljudi, ali na kontejnere ne pristajemo, rekla je. </p>
<p>Vesna Šarić, koja osamnaest godina čeka na stan, ogorčena je na situaciju i na romske predsjednike, koji rade protiv njihove volje i želje. </p>
<p>- Postoji 27 romskih udruga, ali niti jedna od njih se ne zalaže za nas niti nam pomaže. Protiv naše volje žele nas smjestiti u kontejnere i prisiliti nas da ostavimo svoje domove, komentirala je sa suzama u očima. </p>
<p>Kontejneri nisu humani</p>
<p>- Ne želimo romske predsjednike koji misle samo na sebe i žele nas smjestiti u kontejnere. Oni stalno nešto obećavaju, ali nikad se ništa ne ostvari. Neka oni odu živjeti u kontejnere u Kozari Bok, mi nećemo!, rekla je ogorčeno, dodavši da će, ako treba, potpisati peticiju protiv svih predsjednika Roma.</p>
<p>- Mi ih nismo izabrali niti nam trebaju, mi imamo svog hrvatskog predsjednika Mesića i nikakav drugi nije nam potreban, zaključili su. </p>
<p>Neromske obitelji, koje su podnijele zahtjev za rušenjem, nismo našli u Plinarskom naselju, pa smo razgovarali s majstorom Perom Mlinarevićem, koji već 17 godina živi u Zavrtnici, u blizini Plinarskog naselja.</p>
<p>- Rome bi trebalo iseliti iz Plinarskog naselja, ali nije humano smjestiti ih u kontejnere. Trebalo bi naći rješenje koje bi zadovoljilo i Rome i stanovnike susjednih naselja, rekao je.</p>
<p>Na pitanje kako ostali stanovnici gledaju na blizinu Roma rekao je samo kako ljudima nije svejedno, pogotovo ženskoj djeci. No, koliko zna, nikad nije bilo problema ili svađa između Roma i stanovnika susjednih naselja.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sindikat tvrdi - otkazi nisu opravdani</p>
<p>Petstodeset radnika Novogradnje d.d. u stečaju nije trebalo dobiti otkaze jer broj ugovorenih poslova poduzeća i iznos nenaplaćenih potraživanja pokazuju da se ono moglo održati, smatra Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske. </p>
<p>Predsjednica NSGH Ružica Frčak rekla je u srijedu na konferenciji za novinare kako država od Novogradnje u stečaju potražuje šest milijuna kuna, a poduzeće ne uspijeva naplatiti 12 milijuna kuna za izvedene radove. Frčak tvrdi kako državi nije u interesu donijeti učinkovite mjere naplate kada je i sama dužnik, a rezultat takvog stanja su mnogi stečajevi, u koji je »bačena« i Novogradnja. Primjerice, poduzeće potražuje iznos za gradnju parkirališta u Sigetu još od 1969. godine. </p>
<p>Uništavanje poduzeća, rekla je Frčak, počelo je još 1990. godine nestručnim i nezakonitim poslovanjem Uprave. Dodala je kako se Fond za privatizaciju 2000. godine proglasio većinskim vlasnikom poduzeća, iako su mali dioničari posjedovali 64 posto dionica. </p>
<p>- Zbog takve situacije na skupštinama društva donošene su odluke štetne za poduzeće, što je uzrokovalo nasilni stečaj u koji je Trgovački sud 16. listopada bacio poduzeće, tvrdi Frčak.</p>
<p> Stečaj je, istaknula je, proveden kako bi se uklonila posljednja uprava poduzeća, koja je od svibnja počela reviziju prethodnog poslovanja tvrtke, a spomenuti se stečaj, suprotno obećanjima, umjesto u stečaj s preustrojem pretvorio u stečaj s likvidacijom. </p>
<p>Sindikalci procjenjuju kako se stečaj Novogradnje mogao izbjeći da su dužnici platili samo dio duga te kako bi na projektima gradnje stambenih zgrada u Malešnici, gradnji Čulinečke ulice i drugim projektima moglo raditi barem 250 ljudi. </p>
<p>Najavili su kako će zatražiti smjenu stečajnog upravitelja Mladena Janiške te nastaviti borbu za Novogradnju i njezine radnike putem državnih institucija.</p>
<p> Ako ni to ne urodi plodom, za pomoć će se obratiti međunarodnim institucijama.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Obnovljena crkva Sv. Josipa</p>
<p>Četiri mjeseca nakon početka radova završena je temeljita obnova crkve Sv. Josipa na Trešnjevci. Uz novo pročelje, crkva je dobila i novi krov, prozore, vrata, električne instalacije i ozvučenje, ugrađen je klimatski uređaj, obnovljeni su kor, sakristija i orgulje, dok su predvorje, oltar i ulazi u crkvu obloženi mramorom. Uz crkvu je zasađeno drveće, a uređenje cijelog okoliša trebalo bi biti završeno do 25. studenog. </p>
<p>Kako nam je rekao župnik Josip Kuhtić, obnova je stajala oko 700.000 maraka, a većina novca prikupljena je dobrovoljnim prilozima. - Ovo je prva temeljita obnova crkve od njezine gradnje 1937. Neki dijelovi, poput krova i prozora, bili su potpuno truli pa je postojala opasnost da se sruše. Željeli smo crkvu obnoviti prema liturgijskim pravilima, poštujući istodobno nacrte arhitekta Marijana Haberlea, kaže Kuhtić. </p>
<p>U crkvi će uskoro biti postavljena krstionica, a u planu je i postavljanje vitraja s biblijskim motivima. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>45 godina FER-a</p>
<p>Fakultet elektrotehnike i računarstva proslavio je u srijedu svečanom sjednicom 45. obljetnicu svoga rada.</p>
<p>Dekan Slavko Krajcar dodijelio je plakete i nagrade »Josip Lončar« za uspješne radove studenata na pojedinim godinama, nagrade za istaknute magistarske radove i nagrade znanstvenicima. Podijeljene su i nagrade »Ericsson Nikola Tesla« te nagrade »Stanko Turk«.</p>
<p>Povelja o partnerstvu i plaketa FER-a ove je godine dodijeljena Medicinskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>Na svečanosti su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren, ministar prosvjete i školstva Hrvoje Kraljević, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Esad Prohić te brojni bivši i sadašnji studenti, profesori i prijatelji fakulteta. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Počinju Dani grada Zaprešića</p>
<p>Od 23. studenog do 3. prosinca Zaprešićani će obilježiti 6. obljetnicu utemeljenja svoga grada. Program počinje u petak izložbom fotografija i učeničkih radova. U subotu ujutro u Športsko-rekreacijskom centru Zaprešić bit će održan međunarodni momčadski turnir u brzopoteznom šahu, a na večer u maloj dvorani Pučkoj otvorenog učilišta Zaprešićani će uživati u koncertnoj večeri posvećenoj G. Verdiju.</p>
<p>U nedjelju će zaprešićka kuglana u sklopu Športskog centra biti borilište najboljih juniora Hrvatske, a u 19 sati u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta gostovat će Satiričko kazalište Kerempuh s predstavom Fadila Hadžića Anđeli i vragovi. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Peta godišnjica obrane Radija 101</p>
<p>Radio 101 proslavit će u četvrtak u 20 sati u Novinarskom domu petu godišnjicu demonstracija na Trgu bana Jelačića kojima su Zagrepčani izborili ostanak Radija 101 u eteru. Na otvorenju izložbe fotografija s demonstracija nazočnima će se obratiti i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, kao jedan od aktivnih sudionika događanja vezanih za Radio 101 u studenom 1996. </p>
<p>Proslava će se održati pod motom »101 za 101 Mhz« jer će Radio od Ministarstva pomorstva, prometa i veza zatražiti povratak frekvencije na kojoj je počeo emitirati program 1984., čime bi se njegova čujnost proširila i izvan Zagreba. </p>
<p>Udrugama koje se bave tretmanom ovisnika bit će predan novac prikupljen akcijom »Otvori oči i slušaj« od svibnja ove godine. </p>
<p>Radio 101 počet će novu akciju radi nabave »Echo screenera«, aparata za rano otkrivanje oštećenja sluha kod novorođene djece. Akciju je inicirao Odjel za otorinolaringologiju Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, u suradnji s Klinikom za ženske bolesti i porode Opće bolnice Sveti Duh. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Bokci« otvorili 'servis' za administrativne usluge</p>
<p>Članovi humanitarne udruge »Zagrebački bokci« od srijede besplatno pružaju usluge prijepisa, fotokopiranja, pisanja molbi, žalbi i sličnih dopisa siromašnim sugrađanima, kao i onim ljudima koji to ne znaju sami napisati. Od proljeća, kad se bolje tehnički opreme, »Bokci« će prepisivati maturalne, diplomske i seminarske radove siromašnim učenicima i studentima. »Bokci« inače i dalje vrijedno sakupljaju papir, a prikupljenim novcem kupit će piliće i jaja koje će siromašnim Zagrepčanima darovati za Božić. U suradnji s Čistoćom čiste gradske lokacije od lišća i smeća, a u svojim prostorijama na Prisavlju 10 i dalje besplatno peru i suše rublje te dijele robu i pokućstvo. »Bokci« pozivaju sve ljude u potrebi da im se obrate za pomoć, ali i sve osamljene, nezaposlene i one koji se žele baviti humanitarnim radom da im se pridruže jer, kako ističu, »lakše je s nekim podijeliti brigu, ali i radost«.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HRS ne odustaje od radnika »Munje«</p>
<p>Kaznenu prijavu protiv predsjednika Uprave zagrebačke tvornice akumulatora i baterija Munja Ivana Milolože podnio je u utorak Općinskom državnom odvjetništvu Hrvatski radnički savez zbog povrede prava radnika na udruživanje, koje im je Ustavom zajamčeno. Miloloža je, naime, zabranio ulazak u poduzeće izvršnom tajniku HRS-a Željku Sinkoviću, koji trenutačno zastupa 47 Munjinih radnika, čime je uskratio njegov doprinos u zastupanju radnika. </p>
<p>Sinković je rekao kako je zastupanje radnika njegov posao, ali i obveza te će se HRS, zbog situacije u kojoj su se zatekli radnici Munje, još intenzivnije zauzeti za ostvarivanje njihovih prava.</p>
<p>U tom je smislu, na zahtjev HRS-a, Državno odvjetništvo požurilo rad nad već otvorenim predmetima koji se vode protiv odgovornih osoba u Munji, ali i u tvrtki Endi-International i Zagrebačkom uslužnom centru. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Milijunaš želi sa svojom obitelji nastaviti mirno živjeti u Koprivnici </p>
<p>Muškarac srednjih godina, skroman obiteljski čovjek, vatreni ljubitelj nogometa koji sa svojom brojnom obitelji živi u Koprivnici, ne namjerava napuštati svoj grad. Prvo će otplatiti kredite, a tek onda dobro razmisliti kako će potrošiti bogatstvo </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Dobitnik jack pota na lotu koji umanjen za porez iznosi 10 milijuna kuna je muškarac srednjih godina, skroman obiteljski čovjek koji sa svojom brojnom obitelji živi u Koprivnici. </p>
<p>Novinari koji su napisali da je milijunaš bio na tribinama na nogometnoj utakmici između Slaven Belupa i Hajduka u nedjelju popodne u Koprivnici, bili su u pravu. </p>
<p>On je doista bio tamo i navijao je za Slaven Belupo, premda je do prije nekoliko godina bio vatreni navijač Hajduka. Onda je koprivnički klub ušao u prvu ligu... </p>
<p>Ovo nije nikakva šala! Kako Vjesnik ekskluzivno saznaje, čovjek kojem su se ostvarili snovi pola milijuna građana Hrvatske koji su u želji da osvoje rekordni jack pot proteklih tjedana igrali loto, u utorak je došao u Zagreb s dobitnim listićem i osobno, bez odvjetnika podigao svoj novac. U Hrvatskoj lutriji nam nisu htjeli otkriti je li novac uzeo u gotovini ili mu je isplaćen na račun u banci. Također tvrde kako koprivnički srećković ni pod koju cijenu ne želi hrvatskoj javnosti otkrivati svoj identitet. </p>
<p>Razlog tome je jednostavan - čovjek želi nastaviti miran obiteljski život u svome gradu i stoga ne želi da bilo tko sazna da je preko noći postao bogat. Čini se da je ovoj put novac otišao u prave ruke, jer dobitnik i njegova obitelj žive od veoma skromnih primanja, i otplaćuju nekoliko kredita. Vraćanje kredita bit će prvo na što će potrošiti novac. </p>
<p>No to je tek kap u moru velikog bogatstva. Što će učiniti s ostatkom novca, ostaje njegova tajna. U svakom slučaju, ne namjerava otići iz Koprivnice, niti se do kraja života prepustiti ljenčarenju na nekom lijepom mjestu Kugle zemaljske o kojem obični smrtnici mogu samo maštati. No, nikome, osim najužem krugu obitelji i prijatelja, nikad neće priznati da ima milijune. Svjestan je da u njegovom životu više ništa neće biti kao prije. </p>
<p>Premda su od sudbonosnog izvlačenja prošla dva tjedna, dobitnik se do ovog utorka nije javio u Lutriju, jer je čekao službeno izvješće u Glasniku Hrvatske lutrije. Dok cijela Koprivnica, grad u kojem se više-manje svi poznaju, bruji o tome tko je novi bogataš, on je bez najave došao u Zagreb i pokupio novac koji je osvojio zahvaljujući pogođenoj dobitnoj kombinaciji od sedam brojeva.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Poslovni ljudi, liječnici i nogometaši opuštaju se uz zanosni ples </p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - »Biti striptizeta moj je izbor i način života. Zadovoljna sam jer volim plesati«, rekla nam je lijepa mlada Rumunjka, jedna od devet atraktivnih djevojaka koje su se pred pretežno muškom publikom razodjenule u utorak navečer na »Streaptease festivalu« u American go go clubu u Splitu.</p>
<p> Djevojke su usporedile svoje plesačko umijeće u kostimima posuđenima iz splitskog HNK što je cijeli događaj učinilo posebnijim. Najveći pljesak zaslužile su dvije djevojke čiji se orijentalni nastup zvao »1001. noć«. One su uz specijalne efekte izvele svoju plesnu točku i time zaslužile prvu nagradu žirija u kojem su sjedili najvjerniji posjetitelja kluba. </p>
<p> Zanimljiva je bila striptizeta Emilija koja se pojavila u tradicionalnoj paškoj nošnji, a posjetitelji su potom mogli uživati u čarima Snjeguljice, učenice, žene u crnom, domine, divlje mačke, pa čak i jednog fratra. </p>
<p>»Iako se svakodnevno u American go go clubu mogu vidjeti svojevrsne premijerne izvedbe erotskog plesa, festival je hit je ovog mjeseca«, objasnio nam je tajanstveni suvlasnik kluba Boris Kale. Dodao je da djevojke isključivo traže preko Interneta te da nakon tri probna dana odlučuju jesu li dovoljno dobre za rad u prestižnom klubu, jedinom takvog tipa u Hrvatskoj. Suvlasnik ističe da klub za sada nije uspio zaposliti niti jednu djevojku iz Hrvatske, premda je potražnja za domaćim djevojkama tolika je da je ponudio posao čak i Vjesnikovoj novinarki. Kako doznajemo, najčešći posjetitelji kluba su ljudi dubljeg džepa - liječnici, pravnici, poslovni ljudi, ali i nogometaši koji se nakon odigranih derbija ovdje dolaze opustiti.</p>
<p> Riječ je o ni malo jeftinoj zabavi. Naime, jedan decilitar najjeftinijeg pića košta 19 kuna, pivo ili neko žestoko piće čak 70 dok, za čašu šampanjca treba izdvojiti i nekoliko stotina kuna. Često mnogi muški posjetitelji u samo jednoj večeri znaju potrošiti cijelu prosječnu hrvatsku plaću, posebice ako nakon programa na pozornicu pozovu djevojku da samo za njih zapleše u jednom od separea. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Goran Bare humanitarno u Saxu</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Drugi u nizu koncerata najpriznatijih domaćih glazbenika, humanitarni susret u Saxu kojeg organizira Hrvatska glazbena unija, održat će se 26. studenoga s početkom u 21 sat, a zvijezda večeri biti će Goran Bare i njegovi Plaćenici. </p>
<p>Cjelokupni prihod i ovog koncerta biti će uplaćen u Fond Hrvatske glazbene unije za pomoć glazbenicima, iz kojega se već godinama pomaže hrvatskim glazbenicima ili članovima njihovih obitelji u najtežim situacijama. </p>
<p>Budući Goran Bare i Plaćenici (kao i svi ostali predviđeni izvođači) nastupaju bez ikakve naknade, i pritom su preuzeli sve troškove vezane uz sam nastup, ulaznice se neće prodavati, a koncertu će moći prisustvovati samo oni - koji svojim pojedinačnim dobrovoljnim prilogom u visini od najmanje 60 kuna - pomognu hrvatskim glazbenicima. </p>
<p>Koncertu će, zbog kapaciteta kluba, moći prisustvovati svega 200-tinjak ljudi.</p>
<p>Propusnice za koncert moći će se podići uz istovremenu uplatu u Fond HGU ili predočenje virmanske uplate na žiro račun Fonda HGU broj 30102-679-1055 (naznaka: Uplata u Fond HGU za pomoć glazbenicima) - u prostorijama Hrvatske glazbene unije, Račkoga 11/II, ili u Klubu Sax, Palmotićeva 22/2. </p>
<p>Prisjetimo se, koncert istog tipa početkom listopada publici u Saxu priredio je Parni valjak te Fondu priskrbio čak 18.000 kuna. </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cher priznaje da je očajna i sama </p>
<p>LOS ANGELES, 21.studenoga</p>
<p> - U stanci snimanja TV showa »Father Ted«, popularna američka pjevačica Cher novinaru britanskog tabloida Sun priznala je da je se muškarci boje. Povod za takvu tvrdnju bio je njen nedavni izlazak u noćni klub u Los Angelesu s glumicom Michelle Pfeiffer, kad su obje u želji da ih netko zamoli za ples ostale same za šankom kratkih rukava. </p>
<p>»Sama sam već tri godine i ne znam hoću li ikada sresti ono pravog. Teško je biti moj muškarac zbog cijelog cirkusa koji me okružuje svih ovih godina. Mislim da me se muškarci boje i teško im je prići«, priznaje 55-godišnja Cher dodajući kako joj eventualno prilaze njezini prijatelji homoseksualci. Prema njenom mišljenju to je glavni razlog zašto slavni hodaju sa slavnima. Tijekom razgovora popularna se pjevačica prisjetila i terorističkih napada na SAD i svoje dobre prijateljice Berry Berenson, udovice Anthonyja Perkinsa, koja je život izgubila u avionu koji je 11. rujna pao na Pentagon. </p>
<p>»Berry mi je bila dobra prijateljica. Čini mi se da poznajem svakoga kome je netko stradao u terorističkim napadima. To me čini tužnom, ali i nervoznom svaki put kad ulazim u avion«, objašnjava Cher, ističući kako je ono što najbolje zna raditi zabava i tu može najviše pridonijeti borbi protiv terorizma. Novinaru je priznala kako je zbog cijele situacije vrlo zabrinuta za svoju djecu i za sebe. Cher uskoro kreće na promotivnu turneju s novim albumom i singlom »The Music's No Good Without You«. </p>
<p>»Nije zabavno imati 55 godina i naravno da bih željela da sam mlađa. Kada se ujutro probudim osjećam se vrlo umorno i stalno me nešto boli. No, ipak mislim da sam za svoje godine još uvijek prilično fit. Mislim da ću i narednih 20 godina još uvijek plesati i pjevati jer to radim sve ove godine «.</p>
<p>Spomenula je i svoje dvoje djece, 32-godišnju lezbijku Chasity i 25-godišnjeg sina Elijaha, koji se trenutno viđa sa zvijezdom filma »Austin Powers« Heather Graham. »Ne znam u kojoj je fazi ta veza, no čine mi se sretni zajedno. Moj sin nije preplašen zbog toga što se viđa s filmskom zvijezdom«. </p>
<p>Iako je fanatični zaljubljenik u perike, kojih posjeduje na desetke, potvrdila je da nije, kako tvrde madiji, ćelava. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Engleska kraljica dodijelila odličje Christopheru Leeju</p>
<p>LONDON, 21. studenoga</p>
<p> - Engleska kraljica dodijelila je u utorak odličje najslavnijem filmskom vampiru, glumcu Christopheru Leeju, koji je među filmofilima zapamćen kao grof Drakula. Kraljica Elizabeta II. proglasila je u Buckinghamskoj palači vitezom reda britanskog carstva 79-godišnjeg glumca, poznatog po ulogama u horor filmovima. </p>
<p> »Kraljica mi je rekla kako imam dugu karijeru (traje već 55 godina) i upitala što trenutno radim«, izjavio je glumac. Christopher Lee odgovorio joj je da glumi Sarumana Bijelog, starog 8000 godina, u filmskoj verziji »Gospodara prstenova« koji bi se trebao početi prikazivati u prosincu. Britanski glumac, bivši pilot Royal Air Forcea te potom obavještajni agent tijekom Drugog svjetskog rata, vratit će se svojoj specijalnosti, ulozi negativca, tumačeći grofa Dookua ili Dartha Tyranusa u drugoj epizodi Ratova zvijezda (»Star Wars: Attack of the Clones«), čija se premijera očekuje u svibnju iduće godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jennifer Lopez oduševila Šveđane</p>
<p>STOCKHOLM, 21. studenoga</p>
<p> - Američka glumica i pjevačica Jennifer Lopez započela je europsku turneju u snijegom prekrivenoj švedskoj metropoli, gdje njeni obožavatelji tvrde da im je J.Lo inspiracija, jer se od svojih korijena u newyorškom predgrađu Bronx uspela do statusa idola. </p>
<p>»Ona je nevjerojatan primjer za nas, ona govori pametne stvari i potekla je od niotkuda, a sada je superzvijezda«, izjavila je petnaestogodišnja obožavateljica Jennifer Melin, čvrsto stežući nažvrljani autogram Lopezove, koji je čekala šest sati. Oko 50 obožavatelja suprotstavilo se hladnoći i snijegu kako bi vidjeli Jennifer, prije nego što je ušetala u dugačkom crno-bijelom krznenom kaputu i čizmama s visokim potpeticama na zabavu za 500 odabranih gostiju, među kojima su većinom bile švedske filmske i glazbene zvijezde. </p>
<p>Ta zabava je početak europske promotivne turneje Lopezove, a njezin zadnji album prodan je u preko sedam milijuna primjeraka. Latino zvijezda je imala podugačku listu zahtjeva za svoju švedsku zabavu, koji su uključivali bijeli tepih na ulazu, bijele ruže i ljiljane, bijele sofe i zdjele s egzotičnim voćem, objavile su švedske novine. Nakon jednodnevnog posjeta Švedskoj, Lopez će posjetiti Veliku Britaniju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>UN: Slovak Peter Jusko u središtu ilegalnog izvoza oružja u Afriku</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Slovačka je donedavno bila jedno od glavnih izvorišta nelegalnog izvoza oružja u Liberiju i Sijera Leone, zapadnoafričke zemlje na koje se odnosi embargo UN na uvoz oružja. Piše to u najnovijem izvještaju Vijeća sigurnosti UN, a objavljuju u utorak slovački mediji.</p>
<p> Slovački građanin Peter Jusko navodno je bio uključen u mrežu trgovaca oružjem i avioprijevoznika iz bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je od sredine devedesetih godina ilegalno izvozila oružje u zemlje pod embargom.</p>
<p> Jusko je prema izvještaju VS UN u toku studenoga 2000. godine sudjelovao u izvozu 1000 slovačkih automatskih pušaka AK-47 iz Slovačke i jednog borbenog helikoptera Mi-24, dovezenog iz Kirgizije na reparaturu u avio-servis u gradu Trenčinu. Isporuku drugoga spriječili su slovački carinici. Peter Jusko i njegova tvrtka »Joy Slovakia« navodno su izvozili oružje i u Kongo i surađivali s belgijskim krajnje desničarskim plaćenikom Martyjem Cappiauom, koji je u ožujku ubijen u Zagrebu. U izvještaju se, kako pišu slovački mediji, spominje i izvoz oružja u Hrvatsku i Čečeniju u kojemu je također sudjelovala Juskova tvrtka. Godine 1997. Jusko je osnovao u Gvineji tvrtku »Pecos« koja se predstavljala kao tvrtka za nabavku oružja za gvinejsko ministarstvo obrane i pružala istočnoeuropskim državama, iz kojih se oružje izvozilo, krivotvorene potvrde o krajnjim korisnicima tog oružja.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Kazalište na izdisaju - vrijeme ravnodušnosti?</p>
<p>Kazališni jezik na našim pozornicama nikomu se ne obraća, nikoga ne proziva, ni sa kim ne polemizira / Repertoar se sastavlja »u hodu«, usputno i slučajno / U takvoj situaciji nije čudo što gledatelji odustaju od praćenja teatarskih zbivanja - stoga se već na prvu repriznu izvedbu »privode« srednjoškolci </p>
<p>Vrijeme kada se pred teatarskim blagajnama čekalo u redovima, kada se panično tražila karta više za teatarske izvedbe, a premijere su bile prestižni društveni događaji zabilježeni na prvim stranicama popularnih tjednika, čini se prošlo je. Prva ovosezonska dramska premijera naše središnje nacionalne kazališne kuće, krajem protekloga tjedna, prošla je gotovo nezamjetno. Čak i gledalište nije bilo do kraja popunjeno. </p>
<p>U zagrebačkim društvenim kronikama kazalište, očito, više nije u modi. S mnogo više zanimanja popraćene su modne revije, rođendani i vjenčanja, privatni partyji, balovi, ekskluzivna putovanja po egzotičnim krajevima... U središtu pozornosti naše javnosti više nisu glumci, već pjevačice, manekenke, političari i nogometaši. Ne prepričavaju se teatarske premijere ili gostovanja, nego najrazličitiji izbori za miss turizma, sporta, sela, županija, čak i miss radija. Svaki događaj s estrade čini se važnijim od bilo koje kazališne predstave, svaki koncert »lake glazbe«, i onaj posve marginalan, zauzima veći prostor u tisku od najatraktivnijih scenskih zbivanja.</p>
<p>Je li za to krivo kazalište ili zavodljivo doba površnosti u kojem živimo, a koje neprestance žudi za novim izvanjskim atrakcijama?</p>
<p>Ili smo prihvatili postmodernistička načela življenja po kojima, kako uočava francuski filozof Alain Finkielkraut, »Shakespeareov 'Kralj Lear' vrijedi isto toliko koliko i par čizama Charlesa Jourdanua, crtani film kao i Nabokovljev roman, video spot kao Appolinaireova pjesma, nogometna utakmica kao balet Pine Bausch, televizijska soap opera kao slavno Verdijevo djelo«?</p>
<p> Ma koliko se u tome »kulturnom nihilizmu« približili Zapadu i izgubili osjećaj za »prave vrijednosti«, čini se da se sve više ne uspijevamo snaći i izgubljeno lutamo bez stvarnih koordinata i orijentira. Ono što nam se na prvi pogled nudi, pokriveno zavodljivom agresivnošću medija, prihvaćamo bez upita i kroz to formiramo svoje ukuse, prevodeći tako sve u sferu zabavljačkog, zaklanjajući se iza euforičnih atrakcija potrošačkog društva.</p>
<p>Nostalgične lamentacije o uvijek boljoj prošlosti, dakako, ne čine putokaz za budućnost. No, obnavljanje sjećanja na, primjerice, kultne kazališne događaje koje su privlačile naraštaje gledatelja u 80-im godinama i mijenjale njihovo promišljanje svijeta, danas se očitava kao oaza u kaotičnosti teatarskog ništavila koje nas iz večeri u večer sustiže.</p>
<p>Opterećeno brojnim kompromisima, naše kazalište na početku novoga tisućljeća svojoj publici govori vrlo malo ili gotovo ništa.</p>
<p>Ono godinama već ne oslobađa energiju koja bi potaknula na neke nove i drugačije izazove, pokrenula neko smiono mišljenje, ocrtala neke društvene ili osobne probleme ili barem postavila neka relevantna pitanja.</p>
<p> Kazališni jezik na našim pozornicama je, u većini slučajeva, neartikuliran, nikomu se ne obraća, nikoga ne proziva, ni sa kim ne polemizira. Repertoar se sastavlja »u hodu«, usputno i slučajno, predstave se odrađuju, premijerne se izvedbe samo zbrajaju, informacije o svjetskim teatarskim trendovima u nas ne dolaze, gostovanja se više i ne očekuju. U takvoj zbrkanoj situaciji nije čudo što se gledatelji ne snalaze i sve više odustaju od praćenja teatarskih zbivanja. Stoga se već na prvu repriznu izvedbu »privode« srednjoškolci koji, razočarani onim što im se na pozornici nudi, zasigurno neće postati stalnom kazališnom publikom. </p>
<p>Krug se zatvara i gotovo je nemoguće pronaći izlaz iz te naše sada opsesivne teatarske nemoći. Ravnodušnost gledatelja, koji sada više ne popunjavaju ni gledališta na premijerama, ne može se opravdati samo ravnodušjem ili površnošću ovoga vremena. Teatri bi se napokon trebali nametnuti atraktivnim izvedbama što bi okupile pažnju gledatelja i javnosti te ponovno postali značajnim mjestom proizvodnje kulture, a ne njezine neprivlačne potrošnje. Mjestom gdje se nešto stvara i događa, gdje se određuju smjernice ne samo umjetničkih, već i društvenih kretanja i gdje se svijet ne zaklanja, već otkriva.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prvak suvremene hrvatske enciklopedistike</p>
<p>O uglednom enciklopedistu i leksikografu Mati Ujeviću, čije je djelo duboko utkano u temelje Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, govorili su kritički zauzeti uglednici zaokupljeni njegovim životom i djelom </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Želeći osvježiti memoriju na Matu Ujevića (1901.-1967.), ugledna enciklopedista, leksikografa, pisca književnih djela, kritika, putopisa i eseja čije je djelo duboko utkano u temelje Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, ova je kuća u srijedu upriličila okrugli stol u povodu 100. obljetnice njegova rođenja, okupivši ovom zgodom uglednike različita profila kritički zauzete oko Ujevićeve misli. </p>
<p>Uvodno je skup pozdravio pomoćnik ravnatelja Zavoda Vlaho Bogišić, te je prepustio riječ glavnomu ravnatelju Tomislavu Ladanu, koji je u svom izlaganju nastojao pokazati koliko je Mate Ujević bio enciklopedički pisac, a koliko leksikograf, dajući ujedno pregled njegova svekolika djelovanja. Ujević je pisao najrazličitije tekstove, počevši od recenzija, kritika, eseja, pa sve do pjesničkih i pripovjedačkih tekstova i natuknica. Godine 1928. objavljen je i njegov jedini roman s neprikrivenim autobiografskim oznakama »Mladost Tome Ivića«. Radeći godinama kao profesor u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, za svoje je učenike ponajprije napisao »Hrvatsku književnost«, koja je nudila pregled hrvatskih pisaca i knjiga. Knjiga je imala i dva priloga: Književnost Hrvata Bunjevaca i Književnost Gradišćanskih Hrvata, što svjedoči o Ujevićevu zanimanju za Hrvate izvan Hrvatske, o kojem su segmentu više govorili prilozi Ante Sekulića i Sanje Vulić. </p>
<p>Kada je Hrvatska uoči Drugoga svjetskoga rata, nakon brojnih ljudskih i materijalnih žrtava, napokon dobila određenu političku i kulturnu samostalnost, u Banovini Hrvatskoj objavio je Ujević nekoliko čitanki za osnovne i srednje škole, koje su bile u optjecaju sve do 1945. godine. Međutim, ključna je godina u njegovoj biografiji 1940., kada pokreće Hrvatsku enciklopediju, od kojih je zamišljenih 20 svezaka, uz brojne peripetije, izašlo pet. Intelektualne snage okupljene oko Hrvatske enciklopedije porodile su i Hrvatski izdavački bibliografski zavod, koji je iznjedrio mnoge važne biblioteke i komu je na čelu neko vrijeme bio i sam Mate Ujević. Nakon 1945. sav je taj napor dolaskom nove vlasti ugušen, no 1950. kada Miroslav Krleža utemeljuje Leksikografski zavod, za svoga zamjenika uzima iskusna leksikografa i enciklopedista kakav je Ujević, koji će na tome poslu ostati sve do umirovljenja, ostavljajući iza sebe jedinstvene izdavačke pothvate kakav je Pomorska enciklopedija, a njegov je urednički i znalački posao prepoznatljiv u mnogim enciklopedijskim izdanjima. Po svim tim raznolikim pregnućima, naglasio je Tomislav Ladan, Mate Ujević je pionirski enciklopedički pisac i nezaobilazni prvak suvremene hrvatske enciklopedistike.</p>
<p> O političkim i društvenim gibanjima Ujevićeva doba svjedočio je Hrvoje Matković, o Ujeviću bibliografu koji je pokrenuo rad na retrospektivnoj bibliografiji, koja obuhvaća period od druge polovice 18. stoljeća do 1945., od koje je do danas objavljeno 15 svezaka, govorila je Dora Sečić. Josip Bratulić zadržao se na mladenačkom razdoblju Ujevićevu, Filip Hameršek osvijetlio je Ujevićev književnički, kritičarski i publicistički rad, dok je Vlaho Bogišić govorio o paraleli Krleža - Ujević. To su samo neke teme i naglasci kojima se bavio okrugli stol, kojem je bila nazočna i obitelj Mate Ujevića, uprličen tomu velikom enciklopedističkom piscu u spomen.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Površna priča bez kulminacije</p>
<p>U kazalištu »Žar ptica« redatelj Petar Veček postavio predstavu u dramatizaciji Željke Turčinović u kojoj se jasna moralna poruka o važnosti prijateljstva utopila u jednoznačnosti</p>
<p>Višeznačne Grimmove priče prava su riznica onih životnih mudrosti koje posjeduju aureolu svevremenitosti, a mnoge govore upravo i o stjecanju prijatelja. Pod velom bajke kriju se velike i vječne pouke, a onu snažnog pečata, koja govori i daleko više nego o prijateljstvu, sadrži i »Začarani kraljević«, koji je poslužio kao predložak za istoimenu predstavu, premijerno izvedenu u utorak u Kazalištu »Žar ptica«, u režiji i scenografiji Petra Večeka.</p>
<p>Klasičnu priču o razmaženoj i pomalo oholoj djevojčici, koja olako daje svoju riječ Žapcu-kraljeviću Željka Turčinović zgodno je i promišljeno osuvremenila i siže podijelila u tri plana. Prvi govori o običnoj djevojčici iz susjedstva koja u svakodnevnoj igri odbija poziv dječaka na igru. U njega je uklopljena pripovijest o začaranom kraljeviću, koji iako ima obličje sluzavog i odbojnog Žapca, ima dobro srce. Na kraju fabula se obgrljuje povratkom u sadašnjost i završava edukativnom porukom bez pretjerana poučavanja kako je vanjski izgled varljiv i nepouzdan. Topla riječ i podrška prijatelja ipak pobjeđuju. To je sve što je vidljivo u komadu. Što tu nedostaje?</p>
<p>Pedesetominutna predstava u dramaturškom smislu nema nejasnoća, no pati od dinamičkih debalansa. Zato će se tijekom komada osjetiti nekoliko ozbiljnijih praznih hodova, koji su oštetili gledljivost i pozornost praćenja. To se posebno odnosi, navodimo samo neke, predugo loptanje na sceni, nespretnosti pojedinih izvedaba i mizanscenski loše riješene animacije Žapca. No, pitanje koje se svakako nameće jest: gdje je samo nestala kulminacija - dakle pretvaranje Žapca u kraljevića?</p>
<p> Čini se da se priča doslovno utopila u jednoznačnoj moralnoj poruci, koja je toliko bjelodana da se nadaje već u samom prologu, dok o problemu inicijacije djevojčice u djevojku nema ni spomena. Ukratko, »Začarani kraljević« u Večekovom viđenju ne kreće u dublje slojeve priče, površinski iscrtava radnju, a likovi se gube u vlastitoj plošnosti. Nadalje, njegova scenografija s pokretnim paravanima koji se otvaraju u trenutku prijelaza u registar bajke, mogla je biti domišljatija i pružiti zanimljiviji estetski okvir. Isto vrijedi za kostime Vedrane Rapić-Prge. Na sreću, atraktivni songovi i glazbeno (Zvonko Presečki) i tekstualno (Željak Turčinović i Nevenka Videk) spasonosno »razbijaju« tijek pripovijedanja, udahnuvši komadu dašak potrebne bajkovitosti, osobito u nastupu vile, koju je šarmantno tumačila Gorana Vrdoljak. I što je bitno, te songove sasvim je solidno u živo otpjevala.</p>
<p> No, protagonisti dotaknuti njenim čarobnim štapićem, djevojčica-kraljena Beti Lučić, Žabac-kraljević Đorđe Kukuljica, mama i kraljica Vanda Vujanović, tata i kralj Željko Mavrović bili su samo papirnati likovi koji nisu svojim kreacijama oplemenili komad. Je li tome bio razlog pomanjkanje inspiracije, loša podjela ili nešto drugo, neka procijene gledatelji. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šutnja kao odgovor</p>
<p>U Modernoj galeriji predstavljena »Knjiga zapisa« slikara Josipa Vanište / Ta knjiga memoarskih zapisa odlikuje se profinjenim hermetičkim stilom</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Memoarski zapisi slikara Josipa Vanište pod jednostavnim naslovom »Knjiga zapisa« predstavljeni su u srijedu u Modernoj galeriji. Nakladnici izdanja su Moderna galerija i »Kratis«, dok je Vaništine zapise uredio i napisao pogovor Igor Zidić.</p>
<p>Vaništinu je knjigu Stanko Lasić proglasio najvažnijim književnim događajem u posljednjih nekoliko godina, dodavši da su zapisi Zidićevom sistematizacijom i djelomičnom historiografizacijom izvedeni iz kaotične cjeline. Osnovni motiv koji se iščitava iz Vaništine hermetične strukture teksta jest opsesija šutnjom, odnosno često puta i bjeline stranica koje u ovom kontekstu pokušavaju dati odgovor na sva pitanja. Lasić je rekao da je kod Vanište uočljiv strah od riječi i verbalne virtuoznosti te težnja k jednostavnosti. Međutim, sve to još dodatno utječe na ljepotu i uzvišenost stila, a specifičnost je ove knjige, prema Lasićevim riječima, činjenica da se čitanjem ne može iscrpiti. Kao njemu najdraže dijelove »Knjige zapisa« Stanko Lasić je izdvojio Karlovačke razglednice iz slikareve mladosti.</p>
<p>Dr. Tonko Maroević je rekao da se radi o osebujnom pogledu na svijet, odnosno da je Vaništa primjer umjetnika koji izabire krajnosti, ali živi od njihove refleksije i tako postiže vlastiti ton. Na predstavljanju su se prigodnim riječima obratili Igor Zidić i Nikola Krajačić. Do kraja ostajući dosljedan svojem izričaju, prisutni Josip Vaništa nije rekao ništa.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatsko filmsko i video stvaralaštvo u Daruvaru</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Revija hrvatskoga filmskog i video stvaralaštva, 33. po redu, održavat će se od 23. do 25. studenoga u Daruvaru, u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Poglavarstva grada Daruvara i Bjelovarsko-bilogorske županije. To je rečeno u srijedu na konferenciji za novinare koju je priredio Hrvatski filmski savez. Na Reviji će biti predstavljeni najbolji radovi iz najnovije proizvodnje desetak hrvatskih kino i video klubova, samostalnih autora i umjetničkih, filmskih akademija. Članovi Ocjenjivačkog suda su Diana Nenadić, predsjednik, Petar Krelja, Zdravko Mustač i Zoran Tadić. U posebnome programu u subotu će se održati promocija monografije Đorđa Janjatovića o Vladimiru Peteku, a također je na rasporedu i projekcija zagrebačkih animiranih filmova, i to nekoliko najreprezentativnijih djela glasovite Zagrebačke škole. </p>
<p>Br. S.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slojevito opažanje o temi mora</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Zagrebački slikar Vatroslav Kuliš (1951.) koji je ovih dana u novome prostoru Galerije »Dubrava« predstavio najnoviji opus marina, naslovljen »Struktura morske površine«, upravo je pozvan da slike iz toga ciklusa prikaže u Brazilu u Sao Paolu, poznatom u stručnim krugovima po priređivanju velikih međunarodnih likovnih susreta. To je još jedno priznanje autoru za djelo što ga je lani predstavio u glavnome gradu Indonezije Jakarti. Nakon te prezentacije, pojedine slike iz opusa prikazao je u Splitu i Rijeci, a kompletan opus nedavno u zagrebačkoj galeriji »Dubrava«. Izložba je bila postavljena u sklopu svečanoga otvorenja novouređenoga dijela prostora Kulturnog centra Dubrava na adresi: Dubrava 51 a. Predgovorni tekst u katalogu izložbe napisao je istaknuti likovni stručnjak i pjesnik Igor Zidić. Zabilježio je tim povodom da nekoliko tekstura u slici, kao na palimpsestu, Kulišev doživljaj mora čini sveobuhvatnijim, višeslojnim, koji takvu polivalentnu sliku projicira i u oko promatrača. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Splitskim konzervatorima Nagrada grada Trogira</p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnji laureat Nagrade grada Trogira je splitski Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH u čijoj organizaciji je ljetos u Veneciji postavljena izložba »Umjetničko blago Hrvatske - Trogir, 1200.-1600.«. Na Venecijanskom biennalu splitski konzervatori prikazali su golemo i neprocjenjivo trogirsko spomeničko blago, a restauraciju i konzervaciju stotinjak reprezentativnih umjetnina financirala je poznata američka zaklada »Venetian Heritage Inc.«, koja podupire obnovu umjetničke baštine na području nekadašnje Mletačke republike. Zahvaljujući velikoj novčanoj potpori američkih partnera izloženi predmeti restaurirani su u najuglednijim radionicama Hrvatske, Italije, Njemačke i Austrije, a tekstove u bogatom katalogu priložilo je četrdesetak stručnjaka iz cijeloga svijeta. Za restauraciju potrošeno je milijun i dvjesto tisuća njemačkih maraka. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Razgovarali Barišić i Srebrić!</p>
<p>Svoje je stavove Dinamov predsjednik Mirko Barišić donio na osnovi informacija koje su mu stizale iz kluba, pa je na kraju uvidio da su neke stvari bitno drukčije nego što je mislio da jesu. Da je imao pravu informaciju, sigurno ne bi onako reagirao, kaže glavni tajnik Saveza, Zorislav Srebrić, dodavši da »HNS očekuje ispriku«</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Je li Dinamov predsjednik Mirko Barišić požalio zbog teških optužbi izrečenih na adresu Hrvatskog nogometnog saveza? Moglo bi se zaključiti da jest, budući da smo iz izvora bliskih klubu doznali da je Barišić telefonski razgovarao s glavnim tajnikom Hrvatskog nogometnog saveza, Zorislavom Srebrićem. Taj nam je kontakt potvrdio i Srebrić:</p>
<p>- Točno je, razgovarali smo. Nazvao sam Barišića i upitao ga »predsjedniče, je li moguće da ste rekli ono što sam pročitao?«, želio sam kod njega osobno sve provjeriti.</p>
<p>• I kakav ste odgovor dobili? Je li optužba bila prebačena na novinare »koji izmišljaju«, ili je potvrdio izrečeno?</p>
<p>- Nije Barišić negirao svoje riječi, ali mi je rekao nešto drugo. Naime, svoje je stavove donio na osnovi informacija koje su mu stizale iz kluba, pa je na kraju uvidio da su neke stvari bitno drukčije nego što je on mislio da jesu. I da je imao pravu informaciju, sigurno ne bi onako reagirao.</p>
<p>• Što sada? Očekuje li HNS ispriku? I zašto niste prema Dinamovu predsjedniku bili rigorozni kao, primjerice, prema predsjedniku Hrvatskog dragovoljca kad je bio oštar u medijima?</p>
<p>- Istina je kako nam svi predbacuju da smo bili previše mekani. Možda stvarno i jesmo... Očekuje li Savez ispriku? To se svakako može očekivati! Jer, ako je netko nešto izjavio na osnovi podataka koji nisu točni, onda bi bilo u redu da se u medijima oglasi i nakon što dobije točne podatke. A za razliku od prije nekoliko dana, sad je Barišić upoznat sa činjenicama. HNS je uvijek pomagao svojim klubovima koliko je god mogao i zato su nas te neprimjerene i neargumentirane optužbe strahovito povrijedile, rekao nam je Srebrić.</p>
<p>Usput smo u Maksimiru doznali da zacijelo ništa neće biti ni od najave da će sadašnja Dinamova uprava tužiti bivšu...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jordanov negativni rekord</p>
<p>Washington usprkos Michaelu Jordanu i dalje bilježi samo poraze. U američkoj su prijestolnici gostovali Charlotte Hornetsi i slavili sa 95-88. Jordan je za 41 minutu igre ubacio 30 poena (šut 13-23), čime je ponovno bio prvi strijelac momčadi</p>
<p>NEW YORK, 21. studenoga</p>
<p> - U osam odigranih utakmica u NBA ligi u utorak samo je Indiana ubilježila domaću pobjedu protiv Atlante 106-102, dok su u svim ostalima slavili gosti. Zanimljivo je da je prvi dio utakmice u Indianapolisu uvjerljivo pripao gostima koji su na odmor otišli sa prednošću od 19 poena, 61-42. Domaćin je utakmicu započeo tek u drugom poluvremenu, kada su Pacersi uspjeli nadoknaditi zaostatak i pobijedili Hawkse. Junak tog dijela utakmice bio je »rookie« Jamal Tinsley koji je ubacio svoj osobni rekord od 29 poena i dodao 11 asistencija, čime su Pacersi Atlanti nanijeli 21. uzastopni poraz. Za Pacerse, za koje nije nastupio Bruno Šundov, Reggie Miller je ubacio 22 poena, Jalen Rose 18, a Jermanie O'Neal 16. Toni Kukoč odigrao je za Atlantu 21 minutu, te za to vrijeme ubacio devet poena (šut 3-7, slobodna bacanja 1-1, trice 2-6), uz dva skoka, asistenciju i dvije izgubljene lopte. Prvi strijelac Hawksa bio je Jason Terry sa 35 koševa, Shareef Abdul-Rahim dodao je 20 i 14 skokova.</p>
<p> Washington usprkos Michaelu Jordanu i dalje bilježi samo poraze. U američkoj su prijestolnici gostovali Charlotte Hornetsi i slavili sa 95-88. Jordan je za 41 minutu igre ubacio 30 poena (šut 13-23), čime je ponovno bio prvi strijelac momčadi. Hornetse je predvodio Baron Davis sa 32 koša, Lee Nailon je dodao 18. 'Čarobnjaci' su tako izgubili sedmu utakmicu u nizu, što se Jordanu u karijeri još nije dogodilo.</p>
<p> Houston je na krilima Walta Williamsa, koji je ubacio 31 koš, ubilježio pobjedu na gostovanju u Portlandu, Detroit je neočekivano slavio u Torontu 88:84, usprkos dobroj večeri Vincea Cartera (28). Seattle Supersonicsi pobijedili su Dallas na njihovom parketu 105:97, zahvaljujući odličnoj igri Garya Paytona (25) i Calvina Bootha (24). New York Knicksi ubilježili su najuvjerljiviju pobjedu na gostovanju kod Golden Statea 94:70, gdje je njihov prvi čovjek bio Latrell Sprewell sa 29 poena.</p>
<p>• Rezultati utakmica NBA lige: Indiana - Atlanta 106-102 (Toni Kukoč proveo je na parketu 21 minutu, te za to vrijeme ubacio 9 poena, šut 3-7, slobodna bacanja 1-1, trice 2-6, uz 2 skoka, 1 asistenciju i 2 izgubljene lopte, Bruno Šundov nije nastupio za Indianu), Toronto - Detroit 84-88, Miami - Minnesota 73-80, Washington - Charlotte 88-95, Dallas - Seattle 97-105, Portland - Houston 87-94, Golden State - New York 70-94, LA Clippers - LA Lakers 93-98. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Polako se vraća status reprezentaciji</p>
<p>»Želim odigrati dvije jake utakmice protiv reprezentacije iz svjetskog vrha. Tako ćemo vidjeti na kojoj smo mi razini i u kom smjeru trebamo nadograđivati reprezentaciju«, veli izbornik hrvatskih rukometašica Nenad Šoštarić</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Hrvatska ženska rukometna reprezentacija već nekoliko godina kuburi u raznoraznim kvalifikacijama, ali do velikih natjecanja ne stiže. Nakon što je lani izgubila od Španjolki u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, koje će se u prosincu održati u Italiji, početkom lipnja će igrati dva kvalifikacijska dvoboja za nastup na Europskom prvenstvu 2002. u Danskoj.</p>
<p>Kako nema nikakvih natjecanja, izbornik naših rukometašica Nenad Šoštarić poziva igračice na turnire i prijateljske utakmice kako bi dobio kakvu-takvu sliku o igračicama koje mogu i žele igrati za hrvatsku reprezentaciju. Odigrala je naša vrsta dva turnira, u Makedoniji i u Slovačkoj, na oba turnira Hrvatska je bila druga.</p>
<p>- Nemamo razloga biti euforični, ali smo zadovoljni kako su ispale ove dvije akcije. Akcije su poslužile svrsi, uzeo sam najbolje igračice koje Hrvatska ima, a mogu i žele igrati za reprezentaciju. Dao sam šansu mladim igračicama, neke su je iskoristile više, neke manje, ali ćemo ih sve pratiti u budućnosti. Drago mi je da smo stvorili pravu ekipu, u kojoj je dobra atmosfera, bez ekscesa, kaže izbornik Nenad Šoštarić.</p>
<p>Sljedeća akcija reprezentativki bit će od 26. do 28. studenoga u Beču, gdje će odigrati dvije prijateljske utakmice protiv Austrije.</p>
<p>- Želim odigrati dvije jake utakmice protiv reprezentacija iz svjetskog vrha. Tako ćemo vidjeti na kojoj smo mi razini i u kom smjeru trebamo nadograđivati reprezentaciju, veli Šoštarić.</p>
<p>Ohrabrujuće je to što, nada se Šoštarić, reprezentacija polako opet dobiva status koji bi trebala imati. Kaže da se vidi da igračice ne razmišljaju samo o sebi, nego i o dobrobiti našeg ženskog rukometa.</p>
<p>Izbornik Šoštarić je za utakmice protiv Austrijanki pozvao vratarice Barbaru Stančin, Sanelu Knezović (obje Podravka Vegeta) i Jasenku Pilepić (Koka); krila Renatu Hodak (Podravka Vegeta), Dijanu Golubić, Nikica Pušić (obje Lokomotiva) i Maju Zebić (Split Kaltenberg); kružne napadačice Maju Mitrović (Krim-Neutro Roberts) i Svjetlanu Pasičnik (M-Degra Piran); te vanjske napadačice Vesnu Horaček (Krim-Neutro Roberts), Martinu Raguž (Podravka Vegeta), Ivanku Hrgović (M-Degra Piran), Zdenku Krušelj (TVIN-Trgocentar), Andreju Hrg (Koka) i Maidu Arslanagić (Lokomotiva).</p>
<p>Nakon Austrije, reprezentativke će se ponovno okupiti u veljači, kad će trenirati i nastupiti na turniru u Chebu i travnju. U svibnju počinju pripreme, a početkom lipnja će se boriti za europsku smotru. Suparnice u kvalifikacijama će doznati nakon ždrijeba koji će se održati na SP u Italiji.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Donijeti bodove i iz Sandefjorda</p>
<p>METKOVIĆ, 21. studenoga</p>
<p> - Nakon pobjede nad momčadi Redberslida iz Švedske u 2. kolu skupine B Lige prvaka, rukometaši Metović Jamba otputovali su u srijedu iz Metkovića put Zagreba, kako bi u četvrtak odigrali prvenstvenu utakmicu protiv Moslavine u Kutini.</p>
<p>- Nema nam druge osim pokazati dobru igru i pobijediti. Čeka nas zgusnut raspored i moramo paziti na naše ciljeve. Moslavina jest dobra, ali ne smijemo dopustiti iznenađenje, kaže odlični srednji napadač Metkovića, Ivano Balić koji silom prilika igra na mjestu lijevog vanjskog.</p>
<p>Momčadi će se za dan ili dva priključiti Ivan Markovski, a kod kuće će ostati Davor Dominiković kojemu su liječnici zbog istegnuća zadnje lože preporučili mirovanje makar 10 dana. Nakon Kutine, Metkovici će u subotu ujutro autobusom u Ljubljanu, a onda u Norvešku, u Sandefjord na treću utakmicu Lige prvaka u skupini B. </p>
<p>P. Ja.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U igri samo Zagreb i Split!</p>
<p>Potencijalni organizatori dvoboja Čakovec, Osijek i Rijeka otpisani su zbog nedostatka adekvatnog grijanja dvorane, dok Zadar i Dubrovnik nemaju dovoljno velike dvorane. Naime, u propozicijama ITF-a piše kako tribine moraju moći primiti bar 4000 gledatelja </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Samo nekoliko sati nakon ždrijeba za Svjetsku skupinu Davisovog kupa na adresu Hrvatskog teniskog saveza (HTS) javila se nekolicina predstavnika gradova koji bi s zadovoljstvom preuzeli ulogu domaćina. Svi su htjeli tenisače Hrvatske i Njemačke ugostiti u svome gradu. Ipak, Međunarodna teniska federacija (ITF) je za takve okršaje postavila i određene uvjete, kada govorimo o izboru podloge i prostora. Kako većina gradova ne ispunjava te osnovne uvjete izbor je sužen na dva kandidata - Zagreb i Split.</p>
<p> Čakovec, Osijek, Rijeka već su prije otpisani zbog nedostatka adekvatnog grijanja dvorane, dok Zadar i Dubrovnik nemaju dovoljno velike dvorane. Naime, u propozicijama ITF-a piše kako tribine oko terena moraju primiti najmanje 4000 gledatelja. Možda bi u HTS-u i mogli dobiti odobrenje za tisuću gledatelja manje, ali i u tom slučaju Zadar i Dubrovnik ispadaju iz konkurencije. Konačna odluka bit će donesena na sjednici Upravnog odbora, koja je na rasporedu slijedeći tjedan.</p>
<p>Hrvatska teniska akademija još neko vrijeme neće vidjeti svjetlo dana. Projekt od iznimne važnostu za hrvatski sport uopće »koči« nedostatak odobrenja Ministarstva prosvjete i sporta. Iako su bitno pomogli čelnicima HTS-a iz Ministarstva poručuju kako trenutno moraju riješiti probleme s predznakom većeg prioriteta. Dakle, kao i toliko puta do sada, zbog papirologije trpe sportski projekti.</p>
<p>Na kraju spomenimo kako su čelnici Wimbledona odlučili od ovogodišnje zarade čak 32 milijuna funta investirati u britanski tenis! Samo deset posto od te svote vinulo bi hrvatski tenis u neviđene visine. Ipak, na spomen investicija u HTS-u samo odmahuju glavom, kod nas se još uvijek muka muči s papirima. Ne vrijednosnim... </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blaževićeva sjena nad Gračanom</p>
<p>Poraz Hajduka 1-3 od Varteksa će za najvjerojatniju posljednicu imati otkaz treneru Hajduka Nenadu Gračanu</p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Sjena Miroslava Ćire Blaževića nadvila se nad Nenadom Gračanom nakon novog neuspjeha nogometaša Hajduka, ovog puta u Kupu od Varteksa. Varaždinci su ih ponovo nokautirali na Poljudu, porazili su ih rezultatom 1-3 i napravili veliki korak prema polufinalu Kupa. </p>
<p>Nakon utakmice Upravni odbor Hajduka se povukao na hitni sastanak, raspravljajući o daljnjim koracima, a Gračan se zaključao u svoju svlačionicu i u njoj ostao više od dva sata nakon utakmice. »Bijeli« su svojom igrom toliko iritirali malobrojne gledatelje da su dvojica sredinom drugog poluvremena pokušali preskočiti ogradu i napasti Hajdukovu klupu, ali su ih redari spriječili. A i poslije utakmice Poljudom je odjekivalo: »Gračane odlazi!«. </p>
<p>Hajdukovci su doslovce nakautirani od Varteksovaca, u 12. minuti Drobne je napravio smiješnim Đolongu i dobro nabacio Bjelanoviću koji je majstorski zatresao mrežu vratara Pletikose. »Bijeli« su pokušali izjednačiti i imali su dvije prigode Ercega i Vukovića, a te dvije šanse su sve što su uspjeli osmisliti tijekom cijelog susreta. U 26. minuti nakon kornera Balajić je pucao, a lopti je smjer na putu do vratiju skrenuo Sablić i tako su Varaždinci poveli s 2-0. </p>
<p>Tračak nade za Splićane pojavilo se u 39. minuti nakon što je Đolonga iz slobodnog udarca svladao nesigurnog vratara Rumbaka. Početkom nastavka Bjelanović je zapečatio sudbinu Hajduka, a po svemu sudeći i trenera Gračana. Oduzeo je loptu Vejiću, istrčao 30-ak metara i s lakoćom zatresao mrežu. </p>
<p>Do kraja utakmice Hajduk je imao nadmoć, ali ni jednom nije ozbiljnije zaprijetio Varaždincima. Novo razočarenje šokiralo je sve na Poljudu i nagnalo Upravu na dugosatni sastanak. </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - VARTEKS 1-3 (1-2)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 5 - Sablić 5 (od 46. Pirija 5), Vejić 5, Đolonga 5 - Vuković 5, Musa 5, Bošnjak 5, Suša 5 (od 46. Celiščak 5), Rendulić 5 - Erceg 5, Radčenko 5.</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 5 - Ivančić 6, Granić 6, Režić 6 - Mukaj 6, Kastel 6,5 (od 77. Sklepić -), Mumlek 6,5, Balajić 7, Hrman 6,5 (od 90. Borović -) - Drobne 6,5, Bjelanović 8. </p>
<p>SUDAC: Feljan (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bjelanović (12.), 0-2 Sablić (26., ag), 1-2 Đolonga (39.), 1-3 Bjelanović (47.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Đolonga, Ivančić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Saša BJELANOVIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tafra spasio Riječane</p>
<p>Nogometaši Dinama na svom su terenu pobijedili Rijeku sa 1-0 (0-0), a najzaslužniji za to što se gosti kući vraćaju s aktivnim rezultatom riječki je vratar Đoni Tafra</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Pogotkom Marija Jurića u 48. minuti Dinamovi su nogometaši svladali Rijeku 1-0 (0-0) u prvoj četvrtfinalnoj utakmici hrvatskoga Kupa. Riječki vratar Đoni Tafra svakako je najzaslužniji što su se gosti kući vratili s aktivnim rezultatom koji im daje nadu za prolaskom u polufinale, iako će to biti teško ostvariv pothvat. </p>
<p>Tafra je, naime, u dva navrata sjajnim reakcijama sačuvao svoju mrežu, obranio je u 58. minuti udarac Leke sa četiri metra, a šest minuta prije kraja nije ga uspio svladati ni Igor Cvitanović poslije izvrsnog dodavanja Kranjčara udarcem sa šest metara. Vratar Riječana tako je svojoj momčadi osigurao vruć uzvrat, bit će to žestoka utakmica na kraju jeseni za dva tjedna na Kantridi. No, treba istaknuti da Dinamo ima itekako lijepu prednost, u današnjem je nogometu bilo koga teško pobijediti sa dva pogotka razlike i nakon prve utakmice Zagrepčani su svakako bliže plasmanu u polufinale.</p>
<p>Riječani su bili posve ravnopravni u prvih 45 minuta, međutim, nedostajalo im je više agresivnosti i ofenzivnije igre da bi ostvarili svoj cilj u Maksimiru, da bi postigli pogodak u gostima. Orijentirali su se isključivo na zatvaranje Dinamovih pokušaja, u tome su i uspijevali, pa su tako »modri« prijetili tek udarcima iz daljine (Pilipović, Petrović, Zahora), ali Tafra je na vratima bio presiguran. Jedinu pravu šansu Riječani su imali u 29. minuti kad je Vincetić na Dinamovom obrambenom lijevom boku »lažnjakom« poslao u prazno Polovanca i Cesara, no njegov je udarac Butina uspio zaustaviti. </p>
<p>Već nakon tri minute igre u nastavku Dinamo je dohvatio 1-0! Jurić je začeo akciju, fino je proigrao Petrovića na desnome boku, ovaj je pojurio do korner-crte i odigrao povratnu loptu. Na »petercu« loptu je umirio Jurić, okrenuo se oko Meštrovića i snalažljivo zatresao mrežu, Dinamo je poveo! Do kraja dvoboja Dinamo je držao niti igre, imali su domaćini i dvije prave, već opisane zgode, ali umjesto povećanja rezultata, »plavi« su proslavili riječkoga vratara. </p>
<p>Rijeka je samo jednom zaprijetila u nastavku, ponovo je to učinio Vincetić, ali Butina je također bio siguran. Dinamova je pobjeda posve zaslužena, no u uzvratu Zagrepčane sigurno čeka »hod po trnju« do polufinala, na vrućoj Kantridi mogu proći samo hrabre karakterne momčadi. </p>
<p>Izdvojimo i da su u 67. minuti Dinamovi navijači upaljenim bakljama na praznoj sjevernoj tribini ispisali klupsko ime, stalno su Bad Blue Boysi bodrili svoju momčad i prepucavali se s riječkim navijačima, pa je uistinu izgledalo da je na stadionu barem deset puta više gledatelja od 2500 koliko ih se zapravo okupilo. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru </p>
<p>DINAMO - RIJEKA 1-0 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Jurić 7, Sedloski 6, Cesar 5,5 (Drpić 5,5), Polovanec 5 - Leko 5,5, Agić 6, Pilipović 6; Petrović 6 - Mikić 6 (Cvitanović 5,5), Zahora 6 (Kranjčar 6). </p>
<p>RIJEKA: Tafra 7,5 - E. Brajković 6; Skočibušić 6, Milinović 5,5 - Vincetić 7, G. Brajković 6, Matulović 5,5 (Čaval -), Višković 5,5; Meštrović 5,5 (Maroslavac -) - Vidović 5,5, M. Brajković 6 (Rački 5,5).</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6. GLEDATELJA: 2500. </p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Jurić (48) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, Milinović, Višković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Đoni TAFRA </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Pomorci« iznenadili lidera</p>
<p>RIJEKA, 21. studenoga</p>
<p> - U prvoj četvrtfinalnoj utakmici Kupa Hrvatske nogometaši Pomorca pobijedili su momčad Zagreba sa 2-1 te s minimalnom prednosti odlaze na uzvratni susret u Zagreb 5. prosinca. </p>
<p> Nogometaši Pomorca poveli su u 12. minuti zgoditkom Dželalije. Bila je to akcija u kojoj su glavomet odigrali Živković i Dželalija, obrana Zagreba ostala je ukopana, a najbolji strijelac domaćih sa šest metara glavom svladao je nemoćnog Vasilja. U razdoblju prvog poluvremena bilježimo još dvije akcije domaćih i to u 20. minuti Marko Grubišić je odlično uposlio Prpića koji se nije najbolje snašao, te u 24. minuti Samardžić je odlično šutirao, ali obrana Zagreba je odbila loptu u korner. Gostujući igrači su od 20. minute igrali oslabljeni, bez svog najboljeg pojedinca Olića koji je u sudaru sa domaćim Kurilićem zarado lakši potres mozga te ga je zamijenio Dudić. </p>
<p>U nastavku utakmice Zagrebovi nogometaši krenuli su ambiciozno, ne bi li izjednačili rezultat, što im i uspijeva u 55. minuti zgoditkom Hasančića. Samo pet minuta kasnije opet domaći prelaze u vodstvo i to nakon sjajne akcije Marina Prpića koji je krasno proigrao Grubišića, a ovaj sa desetak metara je bio točan i neumoljiv. Do kraja susreta zagrebaši su u nekoliko navrata ozbiljnije zaprijetili vrataru Knezu, ali bez konkretnog učinka. U 63. minuti Dudić je šutirao, ali lopta se odbila od nekog od domaćih igrača i završila u korneru. U 75. minuti Šimić odlično šutira, a Knez još bolje brani. Četiri minute kasnije, u 79. minuti, gostujuću akciju započeo je Duro, dodao do Dudića, a ovaj domah proslijedio za Šimića koji iz punog trka po lijevom boku šutira, ali neprecizno kraj gola. </p>
<p>Do kraja susreta bilježimo još nekoliko pokušaja igrača obiju momčadi, ali najizgledniju priliku imaju domaći u 84. minuti kada je Marin Prpić bio prespor, te je odlična prilika otišla u nepovrat. Na kraju, možemo reći da je to bila zaslužena pobjeda domaćih igrača kojima će uspješnom rezultati biti teško sačuvati minimalnu prednost u uzvratnoj utakmici. </p>
<p>• Igralište na Žuknici</p>
<p>POMORAC - ZAGREB 2-1 (1-0) </p>
<p>POMORAC: Knez 6,5, Komar 6, kurilić 6,5, Grubišić 6,5, Romić 6, Čuljat 6,5, Živković 6, Prpić 7, Samardžić 6 (od 46. Batkoski 6,5), Đelalija 6 (od 46. Ismaili 6,5), Rožajac 6 (od 60. Ostojić 6.5)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6, Poldugač 6, Ješe 6 (od 45. Osibov 6), Bulat 6,5, Stavreski 6 (od 73. Spahić -), Duro 6, Šimić 6, Muidža 6, Brnjić 6, Hasančić 6,5, Olić - (od 20. Dudić 6)</p>
<p>Sudac: Hrvoje Kurtović (Osijek) 6. Gledatelja: 800. </p>
<p>Strijelci: 1-0 Dželalija (12.), 1-1 Hasančić (55.), 2-1 Grubišić (60.)</p>
<p>Žuti kartoni: Šimić i Muidža. Crveni kartoni: -. </p>
<p>Igrač utakmice: MARIN PRPIĆ. </p>
<p>• Osijek je i u uzvratnoj utakmici četvrtfinala pobijedio TŠK sa 2-0 te je prvi polufinalist hrvatskoga Kupa.</p>
<p>I. Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Deportivo prejak za Arsenal</p>
<p>Nogometaši Deportiva svladali Arsenal s 2-0, a oba pogotka postignuta su u prvih pola sata / Barcelona na Anfield Roadu svladala Liverpool s 3-1 iako je Michael Owen doveo Engleze u vodstvo / Bayern i Manchester United u Münchenu odigrali neodlučeno 1-1</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Kao što se niti u prvom krugu nogometne Lige prvaka nisu sve utakmice prvoga kola odigrale u za to predviđenom terminu, to se dogodilo u s utakmicama drugog kruga. Ovoga puta je razlog odgode dvoboja između Juventusa i Bayera iz Leverkusena prozaičnije prirode, ta je utakmica odgođena za tjedan dana zbog guste magle na torinskom Delle Alpiju.</p>
<p>U jedinoj odigranoj utakmici skupine D Deportivo je na svom terenu s 2-0 svladao Arsenal, a oba pogotka postignuta u još u prvih polsa sata. Prvo je već u devetoj minuti Roy Makaay oštrim udarcem s ruba kaznenog prostora okončao »fliper« u 16-ercu gostiju i doveo svoju momčad u vodstvo. Istina, na putu ka mreži lopta se odbila od jednog obrambenog igrača Arsenala i prevarila Wrighta. No, za drugi pogodak izravni je krivac upravo Richard Wright koji je vrlo slabo reagirao na udarac Tristana iskosa.</p>
<p>Pravu golijadu vidjeli su gledatelji u Pragu gdje je Real s 3-2 svladao Spartu. Madrižane je prvi put u vodstvo doveo Zidane u 20. minuti, izjednačio je Michalik u 30., za 1-2 strijelac je bio Morientes u 36., novo izjednačenje donio je Sionko u 72., ali Morientes je svojim drugim pogotkom u 73. minuti postavio konačni rezultat. Jedini dvoboj bez pogodaka odigrali su u Ateni Panathinaikos i Porto.</p>
<p>Dva dvoboja »divova« svjetskog nogometa više zadovoljstva donijela su gostujućim sastavima. Barcelona je pobjedom 3-1 protiv Liverpoola osvojila sva tri boda na Anfield Roadu, dok su Manchester United tek tri minute dijelile od slavlja na münchenskom Olimpijskom stadionu protiv Bayerna u utakmici koja je završila 1-1.</p>
<p>Dvoboj u skupini A između Bayerna i Manchestera u prvih 70 minuta nije ponudio spektakularni nogomet, ali u samoj završnici bilo je vrlo zanimljivo što je utakmici bitno podiglo ocjenu. Goste iz Manchestera u vodstvo je doveo Nizozemac Ruud van Nistelrooij koji je u 74. minuti najbolje reagirao na ubačaj Silvestrea. Izjednačio je Brazilac Paulo Sergio u 87. minuti, a za taj zgoditak najviše može zahvaliti Manchesterovom braniču Wesu Brownu koji ga je idealno »proigrao«. Paulu Sergiju je tek preostalo pored Bartheza poslati loptu u mrežu. Samo minutu prije izjednačenja Roy Keane je odličnim udarcem s 20-ak metara uzdrmao prečku, te tako propustio svojoj momčadi osigurati pobjedu. U samo završnici Barthez je sjajno reagirao na udarac Sforze i Manchesteru spasio bod.</p>
<p>Portugalski prvak Boavista i u drugom krugu Lige prvaka igrat će zapaženu ulogu. To je pokazala već u prvom kolu 1-0 pobjedom protiv francuskog prvaka Nantesa. Strijelac jedinog gola bio je Bolivijac Erwin Sanchez u 24. minuti kada je jakim udarcem s 15-ak metara »probio« Nantesovog vratara Landreaua.</p>
<p>Iako je domaći Liverpool odlično otvorio utakmicu protiv Barcelone i u 27. minuti zahvaljujući iznimnoj spretnosti Michaela Owena vodstvom okrunio svoju bolju igru u prvih pola sata, na kraju je ostao bez boda. Gosti iz Barcelone su mnogo više imali loptu u svom posjedu, a kao rezultat toga došla su tri njihova pogotka. Izjednačio je Patrick Kluivert pet minuta prije odmora nakon što ga je uposlio Rivaldo. Zanimljivo, niti Kluivert nije bio siguran da se nalazio u dozvoljenoj poziciji, ali je prvo prevario Dudeka, a tek zatim pogledom potražio pomoćnog suca koji nije podigao zastavicu. Ovoga puta mu se isplatilo.</p>
<p>U nastavku je ponovno Owen mogao prvi zatresti mrežu, ali iako je u petercu Barcelone stigao do lopte prije Barceloninog vratara Bonana, nije ju uspio ubaciti u mrežu. Vrlo skoro je stigla kazna za taj propust. Mladi Brazilac Rochenback je odličnim udarcem s 20 metara pogodio sam kut Liverpoolovih vratiju. Konačno rješenje utakmice stiglo je u 84. minuti kada je, nakon što su igrači Barcelone gotovo tri minute »skrivali« loptu Liverpoolu, Marc Overmars izašao sam pred Dudeka i povisio na 3-1. </p>
<p>Brazilac Emerson je sjajnim golom »škaricama« u samoj završnici utakmice Romi osigurao bod s neugodnog gostovanja protiv Galatasaraya u Istanbulu. Do samoga kraja Turci su držali 1-0 vodstvo zahvaljujući golu Sebastiena Pereza iz 22. minute. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pudar i Štimac dočekuju Blaževića?</p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Nova Varteksova »pljuska« natjerala je Hajdukovu upravu da se zaključa na drugom katu poljudskog stadiona i raspravi što i kako dalje. Nakon višesatnog usuglašavanja, izvijestili su da nisu još ništa odlučili, već da će prespavati noć, pa će hladne glave u četvrtak ujutro nastaviti dogovor. </p>
<p>Izjavili su ipak da je stanje vrlo kritično i da nešto moraju učiniti kako bi u posljednja četiri kola osvojili što više bodova i držali priključak s vodećim klubovima hrvatskog prvenstva. Nakon sjednice Branko Grgić, predsjednik kluba i Ivica Šurjak, sportski direktor otišli su na sastanak s trenerom Nenadom Gračanom, koji je, pak, izjavio, svjestan svih slabosti Hajdukovih igara:</p>
<p>- Nisam ni ja ništa odlučio... </p>
<p>Želja četvorice »vatrenih«, koji su početkom sezone s novcem ušli u klub, je da za trenera dovedu Miroslava Blaževića. No, kako je zbog njegovih obaveza u Teheranu do Blaževića teško doći, pojavila se mogućnost po kojoj bi do kraja jesenskog dijela sezone momčad vodili Ivan Pudar i Igor Štimac. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Uefa odlučila sačuvati igrače</p>
<p>Glavni tajnik Uefe, Gerhard Aigner, najavio je ukidanje skupina u drugome dijelu natjecanja, čime bi se broj termina odigravanja utakmica u Ligi prvaka sa 17 smanjio na 13 </p>
<p>ŽENEVA/ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Po svemu sudeći, Uefa će u sljedećoj sezoni ukinuti drugi dio natjecanja po skupinama u Ligi prvaka! To je najavio glavni tajnik Uefe, Gerhard Aigner, pa će tako najelitnije i najbogatije nogometno natjecanje opet, nakon manje od tri godine, doživjeti promjene. Konačnu odluku o najavljenim promjenama trebao bi donijeti Izvršni odbor Uefe na sjednici 12. i 13. prosinca i ukoliko bude tako, onda bi se ta odluka počela primjenjivati u sezoni 2003./2004. Dakle, sljedeća bi sezona trebala biti odigrana po uhodanoj formuli, koja sad doživljava svoje treće izdanje.</p>
<p> - Imamo previše utakmica i upitno je mogu li igrači izdržati te napore. Stoga najozbiljnije razmatramo mogućnost promjena u drugome dijelu natjecanja, ukinule bi se skupine, iako smo svjesni da će takva odluka sa sobom donijeti i financijske posljedice, rekao je Aigner.</p>
<p>Dodajmo da bi ukidanjem igranja po skupinama u drugome dijelu natjecanja, broj termina odigravanja utakmica bio smanjen sa 17 na 13. Dakle, nakon prvoga dijela natjecanja po skupinama, odmah bi se, od osmine finala, nastavilo »nokaut« sistemom na ispadanje, za razliku od sadašnjega sustava, kad tek u četvrtfinalu započinje eliminatorni sistem natjecanja.</p>
<p>- Veliki su klubovi zadovoljni ovakvim natjecanjem, jer im uvećava broj utakmica, što im donosi više novca i više prilika za izlazak na međunarodnu scenu. Međutim, moramo misliti i na igrače, rekao je Aigner i dodao:</p>
<p>- Ako smanjimo broj utakmica zbog pretrpanoga kalendara, klubovi će izgubiti novac od prodaje ulaznica i marketinških ugovora i moguće je da će biti stvoren pritisak na Uefu da se ništa ne mijenja u Ligi prvaka. Moramo pronaći najbolji način kako bi svi bili zadovoljni. Razgovarat ćemo i sa četiri marketinške agencije koje imaju udio u pravima na Ligu prvaka - švicarski TEAM Marketing, engleski Octagon, američka tvrtka IMG/TWI, te njemačka AIM International - kako bi i od njih dobili kvalitetne prijedloge za promjene u natjecanju.</p>
<p>Na kraju je Aigner rekao:</p>
<p>- Trenutno ne postoje nikakvi planovi za smanjenjem broja klubova-sudionika Lige prvaka, i dalje će u natjecanju biti 32 kluba. Isto tako, ne planiraju se nikakve promjene ni u Kupu Uefe, kaže glavni tajnik Uefe.</p>
<p>AP, P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vujčić, Giriček i Skelin preskočili Makedonce</p>
<p>Hrvatska košarkaška reprezentacija pobjedom nad Makedonijom od 91-72 (23-18, 19-24, 23-10, 26-20) otvorila kvalifikacije za EP 2003. godine</p>
<p>KRIŽEVCI, 21. studenoga</p>
<p> - Nikola Vujčić, Gordan Giriček i Mate Skelin kombinirano su postigli 80 od hrvatskog 91 koša i bili su najzaslužniji što je Hrvatska pobjedom otvorila kvalifikacije za EP 2003. u Švedskoj. Iako su Makedonci bili ozbiljna prijetnja, poglavito u prve dvije četvrtine, mirnijom organizacijom igre i fantastičnim učinkom Vujčića, Giričeka i Skelina, Hrvatska je nadvisila Makedoniju sa 91-72 (23-18, 19-24, 23-10, 26-20). </p>
<p>Ključni problem utakmice za naše košarkaše bilo je što prije materijalizirati veliku nadmoć u visini, a time i u skoku. U prve dvije četvrtine loša organizacije igre, u kojoj se nisu najbolje snašli naši graditelji, debitanti u najboljoj vrsti Anzulović i Popović, Makedoncima je otvorila šansu. S druge strane, naš protivnik upravo je najjači na mjestu kreatora igre, a Vrbica Stefanov bio je nezaustavljiv za svoje čuvare. Iako je Hrvatska nakon prvih 20 minuta imala veliku nadmoć u skoku (26-11), to se na rezultatu nije osjetilo. </p>
<p>Sve ono što nije funkcioniralo u prvome dijelu, dogodilo se u nastavku utakmice u hrvatskoj igri. Mate Skelin realizirao je gotovo sve što je dobio u ruke u reketu, Nikola Vujčić sjajno se izvlačio i pogodio četiri lopte izvan reketa, a Gordan Giriček bio je neumoljiv egzekutor s vanjskih pozicija. Usput, Vladimir Anzulović smirio je organizaciju igre naše vrste, podijelio do kraja sedam asistencija i Hrvatsku mirno odveo u prvu pobjedu. </p>
<p>- Hrvatska je zasluženo pobijedila, a znali smo da će problema biti na poziciji graditelja igre, gdje su Makedonci bolji od nas. No, mi smo to kompenzirali odlučnom igrom ispod oba obruča i naš skok, uz raspoložene Vujčića, Giričeka i Skelina, bio je dovoljan za pobjedu. Problemi u prvom poluvremenu bili su u organizaciji igre, gdje smo izgubili 4-5 lopti i time otvorili Makedoncima isto toliko čistih »kontri«, kazao je izbornik Neven Spahija, koji je zadovoljno napustio Križevce. </p>
<p>- Nismo uspjeli Hrvatskoj parirati u skoku, premda smo se dobro držali u prvom poluvremenu. Pokušali smo s više čuvara na Giričeku, no ništa nije pomoglo. Također, promašili smo previše trica, kazao je makedonski izbornik Jordanče Davitkov.</p>
<p>Hrvatska će nastaviti kvalifikacijski niz utakmicom s Ircima u Dublinu u subotu. </p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>HRVATSKA - MAKEDONIJA 91-72 (23-18, 19-24, 23-10, 26-20)</p>
<p>HRVATSKA: ANZULOVIĆ 2 (2-2), Popović, VUJČIĆ 26 (5-5), Prkačin 1 (1-2), GIRIČEK 28 (2-2), Marcelić 6, Mance, MAMIĆ 2, Žižić, SKELIN 26 (6-7).</p>
<p>MAKEDONIJA: STEFANOV 15 (3-4), SRBINOVSKI, Kurtović, Čekovski 6, NAUMOSKI 14 (1-2), GEČEVSKI 16 (4-4), Jovanovski 8 (3-3), ŠLJIVANČANIN 4, Blaževski, Bocevski 9 (1-2).</p>
<p>SUCI: La Monica (Italija) i Kolar (Slovenija). GLEDATELJA: 1600.</p>
<p>ŠUT: Hrvatska 33-65 (51 %), Makedonija 28-63 (44 %). TRICE: Hrvatska 9-18 (50 %), Makedonija 4-18 (22 %). SKOK: Hrvatska 44 (28+16), Makedonija 17 (12+5).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ </p>
<p>• Ostali rezultati prvog kola skupine C: BiH - Cipar 92-53, Njemačka - Irska 85-77.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Spahija bez komentara na vijest da je blizu Zadru</p>
<p>»Poslije slabih igara i rezultata, sve je otvoreno, pa i to da Neven Spahija preuzme kormilo našeg kluba«, kazao je Božidar Kalmeta, predsjednik KK Zadar </p>
<p>ZADAR, 21. studenoga</p>
<p> - Hoće li Petar Popović, trener košarkaša Zadra, uskoro mjesto na klupi prepustiti nekom drugom, u ovom se trenutku može samo nagađati. </p>
<p>»Poslije slabih igara i rezultata, sve je otvoreno«, kazao je Božidar Kalmeta, predsjednik KK Zadar. Svejedno kako će se na kraju rasplesti situacija u Jazinama nakon velikog broja porazna koji su iza Popovićeve momčadi, njegovi mogući nasljednici se uvelike spominju. </p>
<p>Najzanimljivijom se čini informacija o dolasku u grotlo Jazina Nevena Spahije, donedavno prvog trenera Cibone i aktualnog izbornika hrvatske reprezentacije.</p>
<p> »Ne, na tu temu uopće ne želim razgovarati. Za mene je u ovom trenutku najvažniji reprezentativni ciklus koji je pred nama«, odbio je svaku mogućnost za razradu teme o Zadru Neven Spahija. </p>
<p>No, dobro je znano da je u prevrtljivom trenerskom poslu teško kazati nešto sigurno a da sutra neće biti drugačije, ili možemo se poslužiti poznatom krilaticom, nikad ne reci nikad. Nešto slično dometnuo je i Kalmeta. </p>
<p>»Ne mogu kazati ni da ni ne kad je riječ o Spahiji, ponavljam, sve je moguće.«</p>
<p>D. Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Mađarska i Hrvatska potpisale Deklaraciju o prekograničnoj suradnji </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 21. studenog</p>
<p> - Mađarska i Hrvatska su u srijedu u Budimpešti potpisale zajedničku Deklaraciju o prekograničnoj suradnji kojom predviđaju programe za čiju realizaciju će tražiti novčanu pomoć EU koja zagovara ovaj oblik suradnje. Deklaraciju su potpisali hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji u srijedu završava dvodnevni službeni posjet Mađarskoj i ministar za PHARE program u Uredu mađarskog premijera Imre Boros. </p>
<p> Deklaracija predviđa suradnju Hrvatske i Mađarske u gospodarskom razvitku, prometu, zaštiti okoliša, obrazovanju i kulturi i suradnji pograničnih područja.</p>
<p> Piculu je tijekom dana primio je i mađarski predsjednik Ferenc Madl. </p>
<p>»Mađarska i Hrvatska namjeravaju ojačati gospodarsku suradnju i ubrzati gradnju prometnica koje ih povezuju. Ujedno, Mađarska će poduprijeti Hrvatsku u njezinim nastojanjima da se priključi CEFTA-i, NATO-u i Europskoj uniji«, rekao je u srijedu u Budimpešti ministar vanjskih poslova Janos Martonyi, poslije razgovora s hrvatskim kolegom Piculom. </p>
<p> Napomenuo je da dvije zemlje namjeravaju više surađivati i u naftnoj industriji. U planu je i autocesta Budimpešta - Rijeka, te zajednička gradnja mosta preko Mure na graničnom prijelazu Goričan - Letenye. </p>
<p> Picula je naglasio da su odnosi dviju zemalja u stalnom usponu već deset godina. »Visoko razvijeni i prijateljski odnosi Mađarske i Hrvatske možda mogu poslužiti kao model za neke druge dijelove Europe, gdje odnosi nisu zadovoljavajući. A Hrvatska će, ne zbog ugovornih obveza, nego zbog svoga istinskog nacionalnog interesa raditi na tome da se poprave odnosi, pogotovu na jugoistoku Europe«, istaknuo je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Danskoj pobijedila koalicija liberala i konzervativaca </p>
<p>KOPENHAGEN, 21. studenoga</p>
<p> - Danski premijer i vođa socijaldemokrata Poul Nyrup Rasmussen u utorak je priznao izborni poraz od koalicije desnog centra. On je u srijedu predao službenu ostavku kraljici Margareti.</p>
<p> Oporbene stranke desnog centra osvojile su 98 mjesta u parlamentu, dok je Rasmussenovu bloku lijevog centra pripalo 78 mjesta. Očekuje se da će kraljica Margareta mandat za sastav nove vlade povjeriti čelniku liberala Andersu Foghu Rasmussenu. Uz liberale, najveće dobitnike izbora, u vladajućoj koaliciji trebali bi se naći i konzervativci te mala stranka centra - Kršćanska narodna stranka. Konačni sastav nove vlade mogao bi ovisiti i od nacionalističke, anti-imigrantske Danske narodne stranke, koja je drugi najveći dobitnik nakon liberala. Inače, Poul Nyrup Rasmussen nalazio se devet godina na čelu danske vlade i bio je premijer s najdužim stažem u zemljama EU. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Korać: Hrvatska svojim uvjetima koči normalizaciju odnosa sa SRJ</p>
<p>BEOGRAD, 21. studenoga </p>
<p> - Potpredsjednik srbijanske vlade Žarko Korać izjavio je za novosadski Građanski list da Hrvatska postavljajući uvjete koči normaliziranje odnosa s Jugoslavijom. </p>
<p> Korać smatra da je postavljanje uvjeta za suradnju moguće, ali nije dobro: »Mogao bih i ja kazati - činjenica da se malo Srba vratilo u Hrvatsku, smetnja je za razgovor s hrvatskim ministrom, ali ja upravo mislim da je to razlog za razgovor s njim«. </p>
<p> Kritizirao je hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Piculu zbog njegove izjave beogradskoj agenciji Beta da hrvatska Vlada ne može surađivati sa srbijanskom dok je u njoj potpredsjednik Momčilo Perišić. Perišić je u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina 1991. u Zadru.</p>
<p> Miješanje u »sastav vlade dugoročno ne vodi rješenju otvorenih pitanja. Dakako, svaka vlada, pa i njezin šef diplomacije, ima pravo na političke i javne stavove, ali tamo gdje se kao uvjet suradnje postavlja sastav vlade, onda ta suradnja neće baš daleko otići«, rekao je Korać.</p>
<p> Potpredsjednik vlade Srbije kritizirao je hrvatsku stranu i zbog zahtjeva za isprikom za rat u Hrvatskoj. Kako je ocijenio, postavljanje isprike kao uvjeta za suradnju »odgodilo bi normaliziranje odnosa na neko vrijeme«. Korać je negodovao i zbog toga što se suradnja u regiji i dalje više promatra kroz optiku domaće političke situacije i bodova koje donosi na unutarnjem planu, »umjesto kroz viziju budućih odnosa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Perišić: Zagreb traži izgovor za nesuradnju s Beogradom </p>
<p>BEOGRAD, 21. studenoga </p>
<p> - Potpredsjednik vlade Srbije Momčilo Perišić izjavio je beogradskom listu Glas u srijedu da »Hrvatska traži izgovor kako ne bi surađivala s Jugoslavijom«. Perišić je u Hrvatskoj u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Zadru 1991. </p>
<p> On je reagirao na nedavnu izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule da Hrvatska ne može surađivati s vladom Srbije dok Perišić sjedi u njoj. Potpredsjednik srbijanske vlade iznio je svoje stajalište - dosad više puta naglašavano pred srbijanskom javnošću - da je »branio živote i čast svojih vojnika«.</p>
<p> U to vrijeme Perišić je bio zapovjednik topničkog centra u Zemuniku, u blizini Zadra, a optužen je i osuđen za ratne zločine nad civilima u Zadru i bombardiranje civilnih objekata u tom gradu.</p>
<p> »Hrvatska želi umiriti svoje nacionalno javno mnijenje, poboljšati poziciju uoči pregovora sa SRJ i dodvoriti se unutarnjim snagama koje su jače nego što se vidi, odnosno poraženom HDZ-u«, prenosi Perišićeve riječi beogradski Glas.</p>
<p> Perišić, koji je do kraja 1998. četiri godine bio načelnik Glavnog stožera Vojske Jugoslavije, kazao je da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić bio na visokim dužnostima u Hrvatskoj kad je »stradalo najviše Srba«. »Čudi« ga i što SRJ ne poduzima mjere »za zaštitu svojih građana«, dok Hrvatska preko Interpola traži više od tisuću Srba zbog navodnih zločina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pravo glasa i Talijanima koji žive u inozemstvu</p>
<p>Nakon što je zakon velikom većinom glasova prihvaćen u parlamentu o njemu će se izjašnjavati i Senat/ Prema novom zakonu iseljenici će imati 12 zastupnika u parlamentu i šest u Senatu</p>
<p>RIM, 21. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velikom većinom u talijanskom parlamentu u utorak navečer izglasano je pravo na glasovanje Talijana koji žive u inozemstvu. Rezultat glasovanja pozdravljen je burnim aplauzom zastupnika iz redova desnog centra. Najviše oduševljenja pokazao je ministar za Talijane u svijetu Mirko Tremaglia iz Nacionalnog saveza, koji je, u slučaju da predloženi zakon ne prođe, zaprijetio davanjem ostavke. Novi zakon najvjerojatnije će dobiti ime po zaslužnom ministru. </p>
<p>Nacionalni savez rezultat glasovanja doživio je kao vlastitu pobjedu jer su njegovi zastupnici prvi put podnijeli zahtjev za uključenjem Talijana u inozemstvu u glasačko tijelo, još 1995. godine, od kada se raspravlja o toj temi. Izglasani zakon pozdravio je i ministar vanjskih poslova, Renato Ruggiero riječima : »Ovo je značajan korak naprijed u zemlji u kojoj je upravo sazrio novi tip emigracije«. </p>
<p>I oporba je pokazala zadovoljstvo izglasavanjem novog zakona, naročito novoizabrani tajnik Lijevih Demokrata Piero Fassino, koji je naglasio da je time »ispunjeno obećanje bivše legislature o davanju prava na glas Talijanima koji žive u inozemstvu«. Jedini problem oko kojeg se zastupnici sukobljavaju je članak 8. Po tom članku zakona, pravo na kandidaturu za zastupnike u donjem i gornjem domu parlamenta imaju samo Talijani sa stalnim boravkom u inozemstvu. </p>
<p>Prema zadnjim statistikama u inozemstvu boravi oko četiri milijuna Talijana (od toga 2.2 milijuna u u Europi, a 1.2 milijuna u Južnoj Americi). Prema novoj zakonskoj odredbi, Talijani u inozemstvu imaju pravo na 12 od ukupno 630 mjesta u parlamentu i šest od ukupno 315 u Senatu, što znači da će zauzeti postojeća mjesta, a neće biti nikakvog dodavanja novih pozicija. Zeleni, socijalisti, komunisti i reformirani komunisti smatraju da se primjenom spornog članka 8, po kojem pravo na kandidaturu za zastupnika imaju samo Talijani sa boravkom u inozemstvu, krši temeljni princip jednakosti i riskira da novi zakon završi pred sudskim vijećem. </p>
<p>Nakon parlamenta, o zakonu će se izjasniti i gornji dom, no tu vlada ne očekuje poteškoće. Ministar za odnose sa parlamentom Carlo Givanardi očekuje »brzo odobrenje zakona i u Senatu«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>London optužuje SAD da »okreće leđa ostatku svijeta« </p>
<p>Britanska ministrica za međunarodni razvoj Claire Short kritizirala Washington da zanemaruje humanitarne potrebe u Afganistanu/ Ona je usput napala Washington i zbog slabog doprinosa na uklanjanju siromaštva u svijetu </p>
<p>LONDON, 21. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nova potvrda o jazu između Britanije i Sjedinjenih Država oko Afganistana stigla je u utorak, kada je britanska ministrica za međunarodni razvoj Claire Short optužila Washington da zanemaruje humanitarne potrebe u toj zemlji. Njezina kritika Amerike prilično je odjeknula, budući da je Claire Short članica ratnoga kabineta Tonyja Blaira te jaka zagovornica ratne kampanje. Istodobno se nastavlja i dilema oko slanja britanskih snaga u Afganistan. London sada prijeti da će povući stotinjak specijalaca koje je nedavno uputio u tu zemlju. </p>
<p>Claire Short govorila je pred parlamentarnim odborom za međunarodni razvoj, gdje je rekla da veza između humanitarnih agencija i američkog vojnog stožera u Afganistanu »ne funkcionira osobito dobro«. Dodala je kako to stvara probleme humanitarnim djelatnicima na terenu. »Komunikacije postoje, ali se ne uzmaju dovoljno ozbiljno na visokoj razini«, izjavila je ministrica.</p>
<p>Claire Short također je rekla da bi kopnene trupe trebale pružiti zaštitu humanitarnim djelatnicima. Istakla je britanska iskustva na Kosovu i u Sijera Leoneu, na kojima bi, kako je rekla, Amerikanci mogli učiti. Britanska ministrica usput je napala SAD i zbog slaboga doprinosa na uklanjanju siromaštva u svijetu. Istakla je da Sjedinjene Države izdvajaju samo 0,1 posto nacionalnoga dohotka za program međunarodne pomoći, u usporedbi s britanskih 0,3 posto. »Jedina svjetska velesila gotovo da okreće leđa ostatku svijeta«, izjavila je Claire Short.</p>
<p>Transatlantski nesporazumi oko dostave humanitarne pomoći samo su dio šire afganistanske slike koja trenutačno vrvi nesuglasicama. Najveća nedoumica vlada oko toga treba li London slati svoje trupe u tu zemlju. Britanija je već prije najavila da će u Afganistan uputiti 6000 vojnika, koji bi djelovali kao stabilizacijske snage do dolaska međunarodnih trupa pod kapom UN-a. </p>
<p>No ti su planovi sada na ledu, zbog protivljenja SAD, ali i afganistanskoga Sjevernog saveza. Stječe se dojam da pripadnike američke administracije smeta što Britanija želi biti prva zemlja koja bi u Afganistanu instalirala jake kopnene snage - nakon što je američka zračna sila dovela do slabljenja i pada talibana.</p>
<p>Sjedinjene Države u načelu su protiv toga da svoje kopnene snage angažiraju na području Afganistana. Njih zanima samo obračun s talibanima i lov na Osamu bin Ladena. Amerikanci tako u regiji drže oko 2000 marinaca - no spremni su ih upotrijebiti, ako zatreba, samo u potjeri na Bin Ladena. Kasnija sudbina Afganistana manje brine Washington nego London, koji se boji da bi u toj zemlji mogao izbiti opasan vakuum vlasti. Njega su Britanci za prvu ruku bili spremni popuniti vlastitim trupama - dok se ne sastave međunarodne snage koje bi preuzele taj zadatak.</p>
<p>No, zbog spora s Washingtonom te zbog negostoljubivosti Sjevernog saveza, London se sada bavi mišlju da povuče i stotinu specijalaca, koji su prije tjedan dana nenajavljeno stigli u zračnu bazu Bagram blizu Kabula. Te su trupe ostale opasno izolirane u nestabilnom okruženju jer nisu dobile očekivana pojačanja. Ipak, do njihova povlačenja vjerojatno došlo bi tek u krajnjoj nuždi. Takvo povlačenje značilo bi blamažu za Tonyja Blaira, koji je ponosno tvrdio kako će britanske trupe igrati važnu ulogu u stabilizaciji Afganistana.</p>
<p>Usprkos svim zastojima, na međunarodnoj se razini i dalje razmatra plan o nekom obliku stabilizacijskih snaga za Afganistan. Sastavljene uz potporu UN-a, one bi vjerojatno uključivale britanske, francuske, talijanske i njemačke vojnike. Stabilizacijske snage trebale bi popuniti prazninu dok se na terenu ne pojave prave mirovne jedinice UN-a, sastavljene uglavnom od vojnika islamskih zemalja, kao što su Indonezija ili Turska. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dok ne ulove čelnike Al Qaide, SAD ne mogu proglasiti pobjedu </p>
<p>Najteži dio rata, gerilsko ratovanje protiv glavnine talibanskih snaga i lov na Osamu bin Ladena i čelnike Al Qaide u južnom Afganistanu mogao bi se nepredviđeno oduljiti, procjenjuju dužnosnici Pentagona</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Američke snage u Afganistanu ulaze u novu fazu gerilskog ratovanja protiv glavnine talibanskih snaga utvrđenih na jugu zemlje, kažu dužnosnici Pentagona ističući kako je teško procijeniti hoće li i kada će SAD pobijediti u tom ratu. </p>
<p>Slijedeća faza rata bit će mutnija, bez jasnih crta bojišnice, a male skupine američkih specijalaca lovit će pripadnike Bin Ladenove Al Qaide. Vojni analitičari procjenjuju da će u narednoj fazi ratovanja biti manje bombardiranja, a više raspršenih tajnih akcija u kojima se mogu očekivati američke žrtve od snajpera, eksplozija protupješačkih mina ili terorističkih napada. </p>
<p>Jug Afganistana puno je drukčiji od sjevera. Što se tiče taktike i trajanja akcije, najbliža usporedba američkim nastojanjima u Afganistanu je protugerilski rat u Salvadoru osamdesetih godina, piše Washington Post, pozivajući se na procjene pripadnika Zelenih beretki. U tom ratu mali broj američkih specijalaca zajedno s lokalnim snagama lovili su i ubijali marksističke gerilce, kao što to čine danas s pripadnicima Sjevernog saveza u borbi protiv talibanskog režima.</p>
<p>O trajanju slijedeće faze ratovanja odluku će ovoga tjedna donijeti američki predsjednik George W. Bush i njegovi savjetnici. Bush je u ponedjeljak rekao da je dosad učinjen veliki napredak u Afganistanu, ali da je ostalo još puno posla, što bi moglo potrajati duže nego se mislilo. </p>
<p>Afganistan je zemlja s najviše postavljenih mina na svijetu, a talibanska utočišta u okolici Kandahara jedno su od najviše miniranih područja u Afganistanu. Iako su američke snage opremljene najmodernijim oružjem i sredstvima za izviđanje, teško će izbjeći opasnosti od protupješačkih mina. Osim toga, jugozapadni Afganistan je područje u kojem je gerilsko ratovanje gotovo nacionalni sport. Područja oko rijeke Helmand, gdje se proizvodilo najviše opijuma, puna su lokalnih plemena koja su dobro naoružana i uvijek spremna na borbu. </p>
<p>Svjesni predstojećih teškoća, Amerikance je već počelo mučiti kada će proglasiti pobjedu u ratu protiv talibana. Ako to učine prerano, mogli bi omogućiti istaknutim članovima Al Qaide da pobjegnu u druge zemlje. Procjenjuje se da će se većina njih ipak utopiti u lokalne zajednice i pokušati prebjeći u susjedne zemlje, gdje će ih biti nemoguće pronaći. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je u srijedu da je Al Qaida »uvelike uništena«, a preostali članovi su u bijegu. General Tommy Franks, zapovjednik američkih vojnih akcija u Afganistanu izjavio je pak da je »zadovoljan« razvojem situacije, ali da još »nije stigao trenutak da se prestane s akcijama« dok se »mreža kriminala« definitivno ne uništi«.</p>
<p>Zapovjednik pacifičke flote, admiral Dennis Blair rekao je da se »kampanja u Afganistanu neće okončati sve dok se ne pronađe Osama bin Laden«. U toj misiji, američkim specijalcima u Afganistanu do kraja tjedna stići će u pomoć oko 1600 američkih marinaca. Amerikanci su raspisali i nagradu od 25 milijuna za informaciju o Osami bin Ladenu.</p>
<p>Američki zrakoplovi u srijedu su nastavili s bombardiranjem posljednja dva utočišta talibana u Kuduzu i Kandaharu. Talibanski vojnici i strani plaćenici koji se nalaze u okruženju u Kuduzu odbili su posljednje pozive na predaju i rekli su da će se boriti» do posljednjeg metka«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bin Laden zatražio da ga ubiju njegovi bliski suradnici</p>
<p>RIYADH, 21. studenoga </p>
<p> - Osama bin Laden zatražio je od svojih bliskih suradnika da ga ubiju bude li se našao u situaciju da ga opkole američki vojnici, piše u srijedu saudijski list Al Watan. Bin Laden je na videokasetu snimio i svoj »politički testament« u kojem poziva na nastavak napada na američke interese diljem svijeta, dodaje list.</p>
<p> »Bin Laden je obavijestio osobe koje su mu odane da trenutačno proživljava svoje posljednje tjedne pa čak i dane«, piše Al Watan koji se poziva na američke diplomatske i europske dobro obaviještene izvore.</p>
<p> »Bin Laden odbija mogućnost da ga ubiju Amerikanci ili pripadnici Sjevernog saveza. On također odbija biti zatvorenik što bi za njega predstavljalo pravi poraz«, dodaje list. »Također je dao precizne upute svojim bliskim suradnicima koji će ostati pored njega do posljednje minute da ga ubiju ako ga opkole američki vojnici ili pripadnici Sjevernog saveza i ako mu ne bude bilo moguće pobjeći«, piše »Al Watan«.</p>
<p> Bin Ladenovi bliski suradnici su dali riječ da će izvršiti njegove upute.</p>
<p> Prema pisnaju lista, Bin Laden je čak zatražio od jednog od svojih sinova obećanje da će ga ubiti kako ga ne bi uhvatili Amerikanci ili afganistanska oporba. »Njemu je draže da ga ubiju njegovi suradnici ili njegov sin nego da ga uhvate neprijatelji«, ističe se »Al Watan«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Alarmantna upozorenja: gotovo devet milijuna Afganistanaca umire od gladi</p>
<p>ŽENEVA/KABUL/HERAT, 21. studenoga</p>
<p> - Međunarodne humanitarne organizacije svakodnevno upozoravaju na dramu afganistanskih civila koji su, bježeći od ratnih sukoba, napustili svoje kuće i potpuno ovise o humanitarnoj pomoći. Mnogi od njih su našli privremeno utočište u izbjegličkim logorima uz granicu Afganistana sa susjednim zemljama u koje posljednjih tjedana ne stiže hrana jer se konvoji pomoći nisu mogli kretati po zemlji zbog oružanih operacija.</p>
<p>Neki se pak nalaze u teško dostupnim krajevima zemlje i njima se pomoć može dostaviti samo iz zraka. Procjenjuje se da tisuće ljudi lutaju planinskim gudurama u teški uvjetima afganistanske zime pa su izloženi niskim temperaturama i gladi.</p>
<p>Humanitarci su još prije više od mjesec dana upozorili da bi broj mrtvih zbog zime i gladi mogao dosegnuti čak milijun, a na tu opasnost ukazao je i guverner afganistanske pokrajine Herat Ismail Khan, iznoseći alarmantne podatke kako »između osam i devet milijuna Afganistanaca umire od gladi«. On je također pozvao na »sveti rat protiv neukosti«.</p>
<p>Khan je rekao da je u ratu s talibanima između 1996. i 2001. poginulo 100.000 osoba«, a sada milijunima prijeti polagana smrt od gladi.</p>
<p>I Ujedinjeni narodi procjenjuju da glad, zima i bolesti prijete oko 120.000 afganistanske djece pa treba što prije ponovo uspostaviti i pojačati dopremu pomoći afganistanskim civilima. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sjeverni savez ukinuo zabranu rada žena</p>
<p>ISLAMABAD, 21. studenoga</p>
<p> - Afganistanski Sjeverni savez, koji od prije desetak dana nadzire Kabul odakle je protjerao talibane, ukinuo je ženama zabranu zapošljavanja, kazao je u srijedu dužnosnik Ujedinjenih naroda (UN). Voditelj Ureda UN-a za koordinaciju humanitrne pomoći Afganistanu Mike Sackett kazao je na redovitoj konferenciji za novinare u Islamabadu da Afganistanke odsad mogu hodati bez burke (ili čadora). Umjesto toga, žene mogu nositi marame, kazao je Sackett, citirajući riječi ministra vanjskih poslova Sjevernog saveza Abdullaha Abdullaha. Abdullah je UN-u potvrdio u utorak da je nova uprava odobrila ženama pravo na rad. U utorak se na posao vratilo 18 Afganistanki, koje su do unatrag pet godina, kada su talibani isključili žene iz društvenoga života, radile u agenciji Svjetski program za hranu UN-a. (DPA/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za »Latinicu« su izdvojili gluparije, a prešutjeli sve ostalo</p>
<p>U »Latinici« u ponedjeljak 19. studenoga prikazan je prilog Elizabete Penić »Mislim, dakle bijesan«, u kojem sam prikazan (Pave) uz Velu (na ekranu - Vere) i Jadrana, a Čota je izostavljen. Predstavljeni smo kao »torcidaši«, što uglavnom i jesmo (bivši sam član »Torcide«, koji je prekinuo s praćenjem nogometne igre, ali sam zadržao prijateljstva i druženje s mnogim navijačima). U prilogu su izostavljena uopće naša mišljenja, a naglašeno je ono što je rekao Jadran, koji je intervjuiran naknadno i pričao vrlo kratko, ali ratoborno-rasističke gluparije kojima nas je nasmijao i kojima se i sam za vrijeme intervjua smijao.</p>
<p> Od Velinih rečenica izdvojili su onu u kojoj spominje nož, a od mojih - izjavu da su purgeri moji neprijatelji jer ih mrzi moja sredina, koju sam izgovorio dok sam zapravo pokušavao objasniti kako sam nekad, kao dječak, koji je došao na poljudski sjever tako počeo razmišljati zahvaljujući utjecaju sredine i objašnjavao da se već pojavljuju generacije mladih koji nasljeđuju tu mržnju, a većinom ni sami ne znaju zašto - sve to govoreći o više razloga koji vode navijače u sukobe kakvi se događaju. Jako puno riječi i rečenica koje su prethodile a poslije bile »izrezane« govorile su o mojim stavovima, među kojima je bio i taj da su upravo novinari najveća sramota koji prave upravo ovakve priloge, bez glave i repa, dok problemi navijača te odnosa Splita i Zagreba imaju slojevite i složene uzroke (ja se naivac nadao da će to objaviti).</p>
<p> Čota nije ni prikazan jer nije izgovorio nijednu rečenicu koju je režiser mogao pretvoriti u govor mržnje, dok su mene i Velu prevarili koliko su mogli. Od sto posto materijala koji su imali novinari »Latinice« izdvojili su jedinih deset posto koji je govorio o mržnji (Jadran), a od preostalog (»Vere« i Pave) montirano je ono što je izdvojeno iz konteksta, pa je oblikovano kao govor mržnje, dok je svih 90 posto materijala koje je pokušavalo objašnjavati naše stavove i ponašanje te pozivalo na neke vrlo miroljubive ideje - odbačeno! Vrlo lako je moguće da su Bad Blue Boysima učinili isto!</p>
<p> Što učiniti kada netko koristi tvoje ime i lik za svoju laž, i to o tvom životu, i koja će se opet tebi razbiti o glavu, a sve samo da bi taj netko napravio zanimljivu pričicu koja će ga učiniti popularnijim i imućnijim, a da ne govorim o nedostatku savjesti u dotičnoga zbog nebrojenog broja onih koji će direktno i posredno graditi svoje stavove temeljem njegovih laži, ali popularnih i lako prihvatljivih laži? To će u ovom slučaju biti nova generacija mladih navijača koja će još žešće uletjeti u sukobe sa, na ovaj način »reklamiranim«, neprijateljima. U prvim zakonima, prvih civilizacija, postojalo je pravilo da kazna nekom prekršitelju bude onakva kavu bi inače štetu on sam svojom laži nanio. Takve posljedice rađa takvo novinarstvo - pa nakon svega toga javno reći da je njima (novinarima) ipak prvenstveno »potrebna pomoć« i navesti kao jedan od zaključaka kako ih je njihovo »krivo mišljenje odvelo u neka kriva mišljenja«, a kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju reći da je »simpatično koliko su blesavi!« Takvi su naime bili komentari nakon priloga.</p>
<p> Sam voditelj Denis Latin najavu je tog priloga počeo riječima: »A sada ćemo se malo zabaviti..., a trebali bi se sramiti svoje 'zabave'«!</p>
<p>PAVAO GRUBIŠIĆ-ČABO, Split</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Zakon razmatra reklamu, ali ne i njene posljedice« (2)</p>
<p>Mišljenja sam da tekst »Zakon razmatra reklamu, ali ne i njene posljedice« autorice Branke Valentić, objavljen u Nedjeljnom Vjesniku od 18. studenoga 2001., krši temeljne etičke norme profesionalnog novinarstva i ispod je standarda koji vaš cijenjeni list godinama održava.</p>
<p>Autorica spornog teksta obmanjuje javnost aludirajući da je reklama za VIPexcite, koju je izradio hrvatski ured agencije Grey Worldwide, »nedolična« zbog toga što, kako tvrdi novinarka, »sama atmosfera reklame, slogana, konačno i naziv novog VIP-ovog proizvoda prilično nedvosmisleno podsjećaju na konzumaciju iznimno popularne i pritom veoma dostupne droge...«</p>
<p>Na stranu sad to što ime spomenutog opojnog sredstva uopće nije slično proizvodu našeg klijenta. Na stranu sad i to što novinarka disco zabavu mladih ljudi proglašava »techno partyjem« na kojem se konzumiraju droge. Na stranu, naposljetku, i to što nešto teško može biti »prilično nedvosmisleno«. Ili jest - ili nije.</p>
<p>Paralela kako na televiziji »nećete vidjeti reklamu u kojoj netko puši ali će vam... poslati 'Pozdrav iz Rovinja'« što asocira na proizvođača cigareta, potpuno je besmislena i ispod svake kritike jer, valjda, implicira kako Grey (a valjda onda i VIP kao naručitelj reklame) proizvodi i distribuira drogu jer na nju, kao, cijela reklama asocira. Eto u kakve se kvalifikacije lako uplete brzopleto i zlonamjerno novinarsko pero...</p>
<p>Štoviše, novinarka tu ne staje, nego i dalje obmanjuje javnost navodeći kako »u Hrvatskoj... ne postoje snažne cehovske udruge koje bi onemogućile prikazivanje 'nedoličnih' reklama«. To naprosto ne stoji, o čemu je, vjerujem, novinarka bila prethodno obaviještena.</p>
<p>Oglašavanje je u ovom trenutku u Hrvatskoj, osim zakonskim i podzakonskim ograničenjima (poput npr. Pravilnika o ograničenom oglašavanju duhana i duhanskih proizvoda i drugih akata koji reguliraju područje tzv. »ograničenog oglašavanja« za proizvode možebitno štetne za zdravlje potrošača, lijekove, alkohol, reklamne poruke obaveznih mirovinskih fondova itd.) podložno i samoregulativi kroz Kodekse časti raznih tijela u okviru struke (Hrvatski oglasni zbor, Hrvatska udruga reklamnih agencija i Grupacija agencija za tržišno komuniciranje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori).</p>
<p>Ova tijela, a posebice HGK, imaju mogućnost javnim pritisskom zaustaviti emitiranja reklamnih poruka koje bi kršile kodekse. Ali reklama za VIPexcite ne krši nijedan kodeks pa se nema što zaustavljati! Grey Worldwide je, kao jedna od najvećih svjetskih i hrvatskih agencija, članica-osnivač brojnih strukovnih udruga u Hrvatskoj i u svom se radu strogo pridržava odredbi svih spomenutih kodeksa. U Hrvatskoj, dakle, itekako postoji djelatna samoregulativa struke.</p>
<p>TINO ANĐIĆ, managing director »Grey Worldwide«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Je li hajka na vjeronauk naručena?</p>
<p>U razdoblju od uspostave hrvatske države žučljivi napadi na vjeronauk u školi i sada u vrtiću pojavljivali su se u valovima. Najnoviji je val posljednji mjesec-dva, otkako se priprema zakon o vjerskim zajednicama. Pojavili su se mnogi napisi bez valjane argumentacije.</p>
<p> Najnoviji je takav primjer pismo jedne čitateljice u Vjesniku od 19. studenoga 2001. Tekst ne zaslužuje pozornost jer je pun predrasuda i krivih polazišta, ali je naslov karakterističan i sugestivan: »Vjeru vratiti u obitelj, a vjeronauk u crkvu«. Demokratski je dopustiti svakomu da izrazi svoje mišljenje, ali to mišljenje mora imati neko pokriće. Da bi se moglo o nečem zauzeti stajalište, treba o tome biti informiran.</p>
<p> Autorica spomenutoga napisa to očito nije. Jer da se bolje raspitala o čemu je tu riječ, ne bi govorila o »prisili, pritisku i presiji« bilo koje vjerske zajednice u školi. Odlučivanje i neodlučivanje za vjeronauk posve je slobodno, no neki očito imaju potrebu da budu protiv vjeronauka i htjeli bi Crkvu ponovo stjerati u sakristiju uvjereni da je to njihovo pravo i da svoje mišljenje smiju nametnuti i drugima. I vjernik je odgovoran za društvo u kojem živi i ne smije skrivati svoju vjeru u obiteljsku privatnost.</p>
<p>Postavlja se pitanje je li hajka protiv vjeronauka naručena. Dojam je svakako da napadači svojim napadima ne brane ni svoju slobodu ni slobodu koje druge osobe ili skupine. Više je nego očita idejna pozadina tih napada i, sve ako oni nisu uvijek i formalno naručeni, teško je ne vidjeti u njima određenu dozu dodvoravanja.</p>
<p>PETAR BAŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Vrhovni sud oslobodio bivšeg dožupana iz pritvora</p>
<p>Boško Jančić uhićen 6. studenoga pod sumnjom za ratne zločine izjavio je da se ne osjeća krivim i da će to i dokazati na sudu </p>
<p>OSIJEK, 21. studenoga</p>
<p> - Bivši osječko-baranjski dožupan Boško Jančić, koji je priveden 6. studenoga zbog sumnje da je bio jedan od zapovjednika srpskih paravojnih postrojbi koje su iz okupirane Baranje pucale na Osijek i okolicu u vrijeme okupacije Baranje te da je tako počinio kazneno djelo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom, u utorak je odlukom Vrhovnog suda RH pušten iz pritvora da se u daljnjem postupku brani sa slobode.</p>
<p>»Ne osjećam se krivim ni za jedno djelo za koje me optužnica tereti. Nikada nisam činio zla djela niti sam ikada pomislio činiti nekome zlo. Šokiran sam ovakvim optužbama jer ovo je pravi atak i na mene i na moju obitelj. Tijekom dokaznoga postupka moji odvjetnici i ja dokazat ćemo hrvatskoj javnosti kako su ove optužbe protiv mene sramotne« - izjavio je za Vjesnik Boško Jančić nakon izlaska iz pritvora objasnivši kako mu je takvim optužbama učinjeno veliko zlo.</p>
<p> Podsjetimo, za Jančićem je još 1992. godine raspisana tjeralica, ali kako je u to vrijeme Baranja bila okupirana, njegovo je uhićenje bilo nemoguće. Mirnom reintegracijom Baranje u ustavno-pravni poredak RH to je područje od 1997. godine bilo otvoreno hrvatskoj policiji i </p>
<p>pravosuđu. </p>
<p>Međutim, Jančić koji je cijelo to vrijeme bio u Belom Manastiru, čak je i od 21.travnja 1999. do 16.lipnja 2000.godine obnašao dužnost osječko-baranjskoga dožupana, iz još uvijek nepoznatih razloga nije bio priveden sve do srijede 6. studenoga ove godine. Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti Jančića i njegove suborce koji su prebjegli u SR Jugoslaviju - Borivoja Dobrokesu, Lazara Brnovića, Matu Kanjarića i Vladu Šešuma da su od 18.kolovoza 1991.do 18.svibnja 1992.godine izdavali naredbe svojim podčinjenima da s vatrenih položaja u Baranji dalekometnim topovima, minobacačima i drugim oružjem pucaju bez izbora vojnih ciljeva. Tako su granatirani Osijek, Višnjevac, Josipovac, Tvrđavica, Podravlje, Belišće, Bistrinci, Valpovo, Nard, Ladimirevci, Satnica, Petrijevci, Marijanci, Sveti Đurađ, Gat te Donji Miholjac. U njihovim je napadima smrtno stradao velik broj civila, velik ih je broj ozlijeđen, a potpuno je uništeno ili oštećeno više tisuća raznih objekata.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nakon ubojstva predao se policiji</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nakon što je strica svoje supruge, Ivana Burića (55), ubio iz automatske puške u utorak oko 22.30 sati u Ulici Kolarove breze, Ilija K. (42) sam se predao policiji. Kako smo doznali u PU zagrebačkoj motiv ubojstva bile su obiteljske razmirice između Ilije K. i njegove supruge, koja je u pomoć te večeri pozvala strica Ivana Burića.</p>
<p>Nakon što su se njih dvojica sukobili, Ilija K. je iz automatske puške koju je ponio sa sobom ispucao dva metka u Burićeva prsa i na mjestu ga usmrtio. Kada se predao policiji, Ilija K. im je rekao da u torbi ima još i dvije ručne bombe, koje je policija odmah izuzela. Ilija K. je uz kaznenu prijavu zbog ubojstva priveden dežurnom istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Naredba za upad u nezavisnu Istarsku televiziju</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Svjedočenjem Marina Črnje, bivšega pravnog savjetnika za medije u Globus grupi, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljen istražni postupak protiv Miroslava Kutle, kojega se tereti da je zlouporabom ovlasti stekao protupravnu imovinsku korist i da je iz »crnih fondova« financirao lokalne radijske i televizijske postaje.</p>
<p>Kako doznajemo, bivši Kutlin pravni savjetnik istražnom je sucu Krešimiru Devčiću kazao da je dobio naputak da kao fizička osoba participira u vlasničkom udjelu nezavisne Istarske televizije. Prema njegovu prisjećanju, ulog u participaciju iznosio je oko 100.000 kuna, no čitav projekt nije zaživio te je ostao na eksperimentalnoj fazi.</p>
<p>Črnja je u istrazi, kojoj je bio prisutan i sam Kutle, potvrdio da je neko vrijeme bio direktor splitske TV Marjan, no da nema nikakvih saznanja o financiranju te postaje. Spomenuo je i radio-postaju Radio-Dalmacija koju je osnovala Slobodna Dalmacija, a osnovana je iz marketinških pobuda, no o financiranju te radio-postaje nije mogao više reći.</p>
<p>Podsjećamo, dosad su među ostalima svjedočili novinar Romano Bolković, radijska novinarka Sonja Šarunić, bivši pravnik u Globus grupi Tibor Kralj te pjevač Zvonko Špišić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Glumičina majka tvrdi da je Lopatny ženi prijetio smrću</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Zbog protoka vremena od posljednje rasprave, sudski je spor u kojemu glumica Mia Begović privatnom krivičnom tužbom tuži ugostitelja i svoga bivšeg muža Ronalda Lopatnyja, u srijedu na Općinskom sudu počeo ispočetka.</p>
<p>Poznata je glumica, koja na raspravu nije pristupila jer je hitno prebačena na KBC Rebro na infuzije, tužila Lopatnyja zato što joj je 17. ožujka 1998. godine nanio tjelesnu ozljedu lica udarivši je, kako stoji u tužbi, šakom po lijevoj strani glave, uslijed čega je tužiteljica pala na pod. Nadalje se u tužbi navodi kako ju je Lopatny i na podu nastavio tući tjerajući sestru tužiteljice, pokojnu glumicu Enu, i derući se kako će se on konačno obračunati i ubiti Miju. </p>
<p>Na raspravi pred sutkinjom Jasnom Rađenović svoj je iskaz dala majka tužiteljice Tereza Begović. Ispričala je priču koju je doznala od svojih kćeri. Naime, tog ju je dana nazvala kći i rekla kako je Miju nazvao Ronald i rekao neka dođe u njihov stan po stvari, a na što ju je majka savjetovala da ne ide sama, te je ona i otišla sa sestrom Enom. Kada su došle u stan, našle su spakirane samo neke kutije, te je Mia rekla kako to nije sve i neka domaćica, koja im je i otvorila vrata jer Mia više nije imala ključ stana, pozove Lopatnyja. Kada je došao, navela je sutkinja, s vrata je počeo vikati da su mu provalile u stan te je pokušao potjerati Enu. Miju je pak prvo udario nogom, pa onda i šakom u glavu. Nakon toga ju je uzeo za ruku vukući je u spavaću sobu i tvrdeći kako će se konačno s njom obračunati i ubiti je. </p>
<p>»Često joj je prijetio da će je ubiti«, ispričala je uzrujana Tereza i rekla kako su njezine kćeri uspjele pobjeći iz stana dok je Lopatny za njima bacio dvije zdjele, no na sreću promašivši ih. Nakon toga je Mia otišla u Kliniku za traumatologiju, gdje je slikala ozljedu. Majka Begović je rekla kako je Lopatny često vikao na Miju, a u listopadu 1997. pokušao ju je i baciti s balkona stana, no, ispriječila se njihova kći Maja Lena te je odustao od namjere, no istjerao ju je u ranim jutarnjim satima iz kuće. </p>
<p>»Kleo mi se da nikad nije udario ženu pa neće ni Miju«, ispričala je potresena Tereza.</p>
<p>Lopatnyjeva domaćica Marija Ašler rekla je kako se ničega iz tog vremena ne sjeća te da joj je sve »izbrisano« jer je imala tešku operaciju. Zanimljivo je, međutim, kako se ipak sjeća da je »Lopatny bio uzoran otac i muž koji Miji nikad nije prijetio«. </p>
<p>Svjedok dr. Hrvoje Tomičić, specijalist kirurg koji je zaprimio Miju 17. ožujka 1998. godine, rekao je kako se sjeća da je zadobila kontuziono žarište u području jagodice. Tada mu, naveo je svjedok, nije rekla što joj se dogodilo, ali je rekla na šalteru za prijem te je ta izjava zavedena i u karton u klinici. Same se izjave ne sjeća, no sjeća se pacijentice Begović jer je javna ličnost pa mu je taj slučaj ostao u sjećanju. </p>
<p>Branitelj bivšeg vaterpolista Lopatnyja odvjetnik Mladen Horvat stavio je prigovor na iskaz doktora Tomičića.</p>
<p>Na pitanje sutkinje Rađenović zašto se u povijesti bolesti navodi i »sumnja« u ozljedu vrata, doktor je naveo kako nije pronašao objektivne pokazatelje na tu povredu, a koja bi mogla potjecati od gušenja rukama vrata pacijentice. Napomenuo je izričito kako se u povijest bolesti unose samo kratki i jezgroviti podaci o pregledu pacijentice, dok se u bolesnički karton unosi sve. </p>
<p>Zbog toga je glumičin zastupnik odvjetnik Mate Zorić zatražio od suda da službenim putem zatraži od Traumatološke klinike Mijin bolesnički karton, dok je odvjetnik Horvat zatražio saslušanje Lopatnyjeve majke, a koje bi se s obzirom na to da je nepokretna, trebalo održati u njegovu satnu na Golubovcu 13. </p>
<p>Sutkinja je dokazne prijedloge prihvatila, a novu će raspravu zakazati kada sud zaprimi bolesnički karton. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Umjesto jednoga, četiri sudska procesa</p>
<p>Jelaviću i Pripuzu u odvojenom će se procesu suditi za iznudu, Blažu Petroviću, Željku Vrankeševiću i Ivanu Gecegu za navodnu iznudu i pranje novca / Jelavić će ponovo pred sud, odvojeno, za optužbu koja ga tereti za prisiljavanje na lažno svjedočenje</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Sudac općinskog suda u Zagrebu Zdravko Majerović donio je u srijedu odluku da se razdvoji postupak za optužene u procesu koji se vodio u Remetincu temeljem tužbe protiv Nikice Jelavića i šestorice zbog iznude, prijevare i pranja novca. Odluka je uslijedila nakon što je u utorak tužiteljstvo povuklo četiri od sedam točaka optužnice, a umjesto jednoga sada će uslijediti četiri sudska procesa.</p>
<p> U petak će se objaviti presuda u odnosu na točku 6. optužnice koja je teretila Jelavića, Zorana Pripuza, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića za prijevaru Vladimira Harteka. Budući da je tužiteljstvo povuklo optužbu, sucu je preostalo da u sudnici pročita oslobađajuću presudu. Time je i dvojici od prvobitno sedam optuženih, Štetiću i Vukoviću, ovaj proces okončan jer ih se teretilo samo po točki optužnice koja je otpala.</p>
<p>Jelaviću i Pripuzu sudit će se posebno još za iznudu nad Hartekom. </p>
<p>Blažu Petroviću, Željku Vinkeševiću i Ivanu Gecegu odvojeno će se suditi zbog navodne iznude nad Ivanom Majherom i zbog pranja novca.</p>
<p>Također će se u odvojenom procesu suditi Jelaviću zbog navodnog prisiljavanja na lažno svjedočenje.</p>
<p>Sud je odbio zahtjev tužiteljstva da se kao svjedok u postupku Petroviću, Gecegu i Vinkeševiću pozove Jozo Marinčić u čijem je kompjutoru pronađena obrana Željka Vinkeševića. Prihvaćen je svjedok Dragan Milokara, koji bi trebao govoriti o poznanstvu Blaža Petrovića i Zorana Pripuza. Prihvaćen je i prijedlog obrane da se kao svjedoci pozovu i roditelji Željka Vinkeševića, a ponovo će svjedočiti i oštećeni Ivan Majher.</p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uhićen osumnjičeni za pljačku u prodavaonici</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Policija je uhitila osobu za koju sumnja da je počinila razbojstvo u prodavaonici Banex u subotu oko 14, 50 sati u Klaićevoj ulici 76. Tom je prilikom, pod prijetnjom pištolja, napadač odnio oko 1100 kuna (dio iz blagajne, a dio od prodavačice). Osumnjičeni Mladen H. (26) priveden je dežurnom istražnom sucu Županijskog suda, a policija nastavlja kriminalističku obradu jer postoje indicije da je on odgovoran za još neka kaznena djela. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pregazio pješaka koji je ležao na cesti</p>
<p>VARAŽDIN, 21. studenoga</p>
<p> - Ivica Benković (32) preminuo je od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći u Makoišću Donjem nedaleko od Novog Marofa.</p>
<p> Na njega je, dok je ležao na cesti, BMW-om zagrebačkih registarskih oznaka naletio M. C. (28). Istražni sudac varaždinskoga Županijskog suda naredio je obdukciju </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U prtljagu automobila 22.000 cigareta</p>
<p>ŽUPANJA, 21. studenoga</p>
<p> - Na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Županja - Orašje, pri prelasku u RH, djelatnici PU vukovarsko-srijemske i Carinske ispostave Županja pregledavajući osobni automobil mercedes 280 SE, ZG 1491-J, kojim je upravljao Dario M. (30) iz Andrijaševaca, u prtljažnom su prostoru toga vozila umjesto spremnika za gorivo pronašli 1.090 kutija sa 21.800 raznih vrsta cigareta. Oduzete su cigarete i vozilo, a protiv vozača je podnesena kaznena prijava. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kaznene prijave protiv direktora i referentice u PIK Vrbovec</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta podnijeli su nakon završene kriminalističke obrade kaznene prijave protiv komercijalnog direktora podružnice PIK Vrbovca u Tratinskoj ulici na Trešnjevci, Mladena P.(38), zbog zloporabe položaja i prekoračenja ovlasti, te prijavu zbog zloporabe položaja i poticanja na kazneno djelo protiv referentice Janke P. (44), također djelatnice PIK-a. </p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj sumnja se da je Mladen P. nakon što je Janka P. prethodno 2. prosinca 1999. godine podigla iz skladišta PIK-a u Brdovcu 11.250 kg šećera, vrijednoga oko 58.387 kuna, naknadno, 31. prosinca iste godine, na Jankin zahtjev, potpisao službeno odobrenje za tu transakciju. Mladen P. je u trenutku potpisivanja odobrenja bio svjestan da nema zakonske osnove za povrat potraživanja od Janke P. te da će, potpisujući zahtjev, oštetiti poduzeće.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Poznanstvo s Momčilovićem zbog kupovine automobila« </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Zbog optužbe da je bio glavni dobavljač heroina za Rajka Momčilovića i Davora Zečevića, pripadnike »zločinačke organizacije«, Shatman Bafti u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu iznio svoju obranu.</p>
<p>Optuženi je Shatman ukratko potvrdio da poznaje Rajka Momčilovića, no da njihovo poznanstvo nije povezano s preprodajom droge, već s kupovinom automobila. Što se pak tiče svjedočenja pokajnika iz »zločinačke organizacije«, Tomislava Marinca, te prvoga zaštićenog svjedoka, optuženi je naveo da su njegove tvrdnje »čista izmišljotina«.</p>
<p>Na pitanje predsjednika sudskog vijeća Miroslava Šovanja o njegovim presudama zbog droge, optuženi je rekao da o tome ne bi želio govoriti. Pritom je kazao kako je zbog jedne presude koja se odnosila na preprodaju heroina pomilovan odlukom predsjednika Tuđmana.</p>
<p>Naime, Shatmana se teretilo da je u razdoblju od 1997. do 2000. godine dostavljao Momčiloviću i Zečević, jedanput ili dva puta mjesečno, po kilogram »vrlo čistog« heroina, ukupne vrijednosti oko 70.000 DEM po kilograma. Heroin je, prema svjedocima, Shatman nabavljao u Pakistanu, Turskoj i Makedoniji. </p>
<p>Kako je nadalje navedeno u optužnici, heroin je od Shatmana preuzimao prvi svjedok zaštićenog identiteta iz postupka protiv »zločinačke organizacije«, a nakon njegova uhićenja pokajnik iz istog postupka, Tomislav Marinac, te nepoznata osoba pod nadimkom Suki. Nakon preuzimanja droge, Marinac, braća Momčilovići i još nekolicina »dečki s Knežije« drogu su prepakiravali i putem DHL pošte slali kupcima na Floridu.</p>
<p>Odlukom suca Miroslava Šovanja presuda će se Baftiju Shatmanu donijeti u petak. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Zbog najavljenog štrajka u HEP-u prijete problemi u opskrbi strujom</p>
<p>Ne možemo jamčiti da će za vrijeme štrajka svi potrošači imati normalnu opskrbu strujom, iako našim prosvjedima ne želimo nikome izravno štetiti, poručuju sindikalci</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Potrošačima električne energije mogli bi uskoro zaprijetiti problemi u opskrbi strujom ako Skupština Hrvatskog elektroenergetskog sindikata (HES) 29. studenoga prihvati prijedlog Središnjeg odbora tog sindikata da organiziraju sindikalne prosvjede sve do generalnog štrajka, što je najavljeno u srijedu na konferenciji za novinare u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.</p>
<p> HES, prema riječima njegovog predsjednika Dubravka Čorka, okuplja oko dvije trećine od gotovo 16.000 zaposlenih u Hrvatskoj elektroprivredi, a ako krenu u prosvjede (Čorak očekuje da će Skupština sigurno prihvatiti prijedlog) pozvat će i ostala tri sindikata koji djeluju u HEP-u da im se pridruže jer su im problemi zajednički. </p>
<p>O načinu provedbe štrajka nije htio govoriti kako Upravi i Nadzornom odboru ne bi otkrili »svoje karte« i olakšali im protumjere. Za potrošače je dodatni problem što je Ustavni sud ukinuo raniju zakonsku odredbu po kojoj su Ministarstvo gospodarstva i Uprava HEP-a mogli odrediti zaposlene koji, zbog osiguravanja normalne opskrbe potrošača, ne smiju štrajkati.</p>
<p> Sada je, po Čorkovim riječima, Zakonom o radu propisano da se u poduzećima od državnog interesa Uprava i sindikati trebaju dogovoriti neophodni minimum za održavanje sustava. HES je, tvrdi Čorak, prije mjesec dana Upravi predložio da dogovorno utvrde na koja se to radna mjesta odnosi, ali još nisu dobili nikakav odgovor. Zato će sindikati sami odrediti radna mjesta koja moraju funkcionirati tijekom štrajka. </p>
<p>»Ne možemo jamčiti da će za vrijeme štrajka svi potrošači imati normalnu opskrbu strujom, iako našim prosvjedima ne želimo štetiti njima nego poslodavcu. Naši monteri neće ciljano isključivati potrošače, ali ne možemo jamčiti da će, na primjer, u slučaju da neki dio Hrvatske zbog vremenske nepogode ostane bez struje, naši radnici otići na teren. </p>
<p>Za prosvjede i štrajk smo se odlučili zbog nepostojanja pravog socijalnog dijaloga u HEP-u, otkazivanja starog kolektivnog ugovora i odbijanja Uprave da potpiše novi«, kaže Čorak. Uprava je, dodaje, pet mjeseci s njima pregovarala s »figom u džepu« jer nije bila spremna na potpisivanje novog kolektivnog ugovora. Vlada je, naime, uvjetovala da pričekaju zaključivanje kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama.</p>
<p>»Brine nas i to što više od 95 posto zaposlenih u HEP-u ne zna koji je cilj i svrha restrukturiranja HEP-a te kakva je njegova budućnost. Zato tražimo socijalni dijalog i partnerski odnos u svim procesima bitnim za budućnost tvrtke u kojoj radimo kao i zakonom zajamčeno mjesto u Nadzornom odboru«, naglašava Čorak.</p>
<p>Sindikat je zbog kršenja prava iz kolektivnog ugovora lani u ime radnika podigao 5826 tužbi, čime je utjerano 105 milijuna kuna radničkih potraživanja. Osim toga, Uprava je za sudske i odvjetničke pristojbe te zatezne kamate morala platiti još 10 milijuna kuna. »Hoće li itko odgovarati za te troškove nastale zbog bahatosti poslodavca«, upitao je Čorak.</p>
<p>Upozoravamo poslodavca da smo podigli nove tužbe za potraživanja iz ove godine, pa je bolje da na vrijeme isplati svoje obveze kako ne bi opet stvarao nepotrebne troškove, istaknuli su sindikalci.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>EBRD: Tranzicijske zemlje otporne na globalno usporavanje</p>
<p>Prema izvještaju EBRD-a i OECD-a, zemlje srednje i istočne Europe trebale bi prebroditi svjetsko gospodarsko usporavanje bez većih poteškoća / Jugoistočna Europa ove bi godine trebala ostvariti izvrstan gospodarski rast od 4 posto, ali je teško predvidjeti što će se događati sljedeće </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Zemlje srednje i istočne Europe trebale bi prebroditi svjetsko gospodarsko usporavanje bez većih poteškoća, smatraju ekonomisti Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Dvije su organizacije u utorak objavile redovne izvještaje, a njihova najnovija predviđanja ukazuju na otpornost gospodarstava svih zemalja u regiji - uz iznimku Makedonije koja će, prema procjeni EBRD-a, jedina ove godine zabilježiti pad BDP-a.</p>
<p>EBRD u svom redovnom godišnjem »Tranzicijskom izvještaju« predviđa da će gospodarski rast u 27 zemalja srednje i istočne Europe, u kojima banka djeluje, ove godine dosegnuti 4,3 posto, nakon prošlogodišnjih rekordnih 5,5 posto. Izraženi rast će se nastaviti i sljedeće godine, smatra EBRD, kada bi trebalo biti ostvareno oko 3 posto rasta, no pogoršavanje gospodarskih uvjeta u svijetu moglo bi negativno utjecati na stopu rasta GDP-a u regiji.</p>
<p>Neizvjesna sljedeća godina</p>
<p>Otpornost gospodarstava u srednjoj i istočnoj Europi leži u ubrzanom provođenju reformi u sklopu priprema za priključenje EU odnosno u visokoj cijeni nafte koja je Rusiji omogućila brzi oporavak nakon krize. Međutim, izvještaj upozorava da su gospodarski izgledi ipak vrlo neizvjesni. Naime, izvoz u EU značajan je čimbenik rasta, ponajprije zemalja srednje Europe i baltičkih država te će stoga svjetsko gospodarsko usporavanje - koje će se odraziti i u padu izravnih inozemnih ulaganja - jako utjecati upravo na te zemlje. Tako bi sljedeće godine rast BDP-a u tom dijelu regije trebao pasti na 2,7 posto. </p>
<p>EBRD predviđa da će zahvaljujući visokim cijenama nafte Zajednica nezavisnih država (ZND) ove godine zabilježiti rast od 5,8 posto. Od najvećih izvoznika nafte, u Rusiji će biti 5,5 posto, dok će Kazahstan i Turkmenistan zabilježiti rast od čak 10 posto. Međutim, kretanja u sljedećoj godini teško je predvidjeti zbog neizvjesne cijene nafte. Gospodarski rast ZND-a od 4 posto podrazumijeva cijenu nafte od 18 dolara za barel.</p>
<p>Jugoistočna Europa ove bi godine, kaže EBRD, trebala ostvariti izvrstan gospodarski rast od 4 posto, uglavnom zahvaljujući naglom oporavku u Jugoslaviji i Rumunjskoj. Teško je predvidjeti što će se dogoditi sljedeće godine zbog neizvjesnog tijeka svjetskog gospodarsko usporavanje.</p>
<p>EBRD je kao problematična područja istaknuo proračunske deficite, pretjeranu potrošnju na socijalno osiguranje, nepotpune mirovinske reforme, sporo restrukturiranje industrije, umrtvljena tržišta vrijednosnica i neučinkovito iskorištavanje energije - zemlje srednje Europe i baltičke države koriste četiri, a ZND 13 puta više energije u odnosu na BDP nego članice EU.</p>
<p>Regija dobro zaštićena</p>
<p>OECD je pak u svom redovnom polugodišnjem izvještaju o svjetskim gospodarskim kretanjima objavio da je regija dobro zaštićena od posljedica terorističkog napada na SAD 11. rujna, koji je, kako stoji u izvještaju, članice OECD-a gurnuo u prvu recesiju u posljednjih 20 godina. </p>
<p>Četiri članice OECD-a iz regije - Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka - trebale bi osjetiti predviđeni oporavak svjetskog gospodarstva u drugoj polovici godine, i to zahvaljujući izraženim ulaganjima, smanjenju kamatnih stopa i jakoj domaćoj potražnji. Međutim, Poljska, najveća od četiri zemlje, zabilježit će znatniji pad BDP-a. OECD, naime, predviđa da će ove godine Poljska zabilježiti rast od samo 1,5 posto, u usporedbi s predviđanjima od 3,8 posto u posljednjem izvještaju. Sljedeće godine poljski BDP će porasti 1,8 posto, a 2003. 4 posto. </p>
<p>Predviđanja za ostale tri zemlje su povoljnija. Ove godine njihov BDP će rasti 2,7 do 3,8 posto, sljedeće 2,7 do 3,5, a u 2003. godini 3,7 do 4,1 posto. Međutim, značajan problem u Poljskoj i Slovačkoj bit će visoka stopa nezaposlenosti, od 18-19 posto sljedeće tri godine, u usporedbi s 8 posto u Češkoj i 6 posto u Mađarskoj.</p>
<p>Ukupna proizvodnja 30 zemalja članica OECD-a u drugoj polovici ove godine će pasti za 0,3 posto, stoji u OECD-ovom izvještaju. Rast BDP-a ove će godine dosegnuti tek 1 posto, u usporedbi sa svibanjskim predviđanjima od 2 posto. U prvoj polovici sljedeće godine rast će još uvijek biti vrlo slab, a mogući oporavak se očekuje tek u drugoj polovici 2002., da bi u 2003. ponovo dosegao 3 posto. </p>
<p>Za SAD se predviđa da će rast BDP-a, nakon smanjenja od 0,1 posto u prvoj polovici 2002., u drugoj polovici godine skočiti na 3,8 posto zahvaljujući pravovremenoj reakciji Feda, koji je, po mišljenju OECD-a, napravio sve potrebno za poticanje oporavka. </p>
<p>U EU, gdje će rast u drugoj polovici 2002. iznositi 2,7 posto, bit će potrebno smanjenje kamatnih stopa za barem 50 bodova pošto se sljedeće godine smanji stopa inflacije. Ove godine u eurozoni rast GDP-a dosegnut će 1,6, a u SAD-u 1,1 posto, predviđa OECD. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pad cijene nafte kreše ruski državni proračun </p>
<p>MOSKVA, 21. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Optimizam kremaljskog državnog vrha da će, za razliku od Zapada, Rusiju zaobići najnovija ekonomska kriza, naglo je splasnuo. Bilo je to očito u srijedu kad je ministar financija Aleksej Kudrin izjavio novinarima da će zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu vlada ovih dana predložiti znatniju korekciju državnog proračuna za 2002. godinu, koji je parlament već usvojio u drugom čitanju. </p>
<p>Državni proračun Rusije uglavnom se temelji na prihodima od izvoza nafte. Parlament je u drugom čitanju usvojio državni proračun za iduću godinu na temelju prognoze da cijena nafte neće pasti ispod 18,5 dolara za barel. Međutim, ministar Kudrin je rekao kako vlada sada procjenjuje da će prema najoptimističnijoj varijanti cijena nafte u idućoj godini biti od 14,5 do 18,5 dolara.</p>
<p>»Kako ne isključujemo mogućnost da će prosječna cijena nafte u idućoj godini biti 16,5 dolara, morat ćemo smanjiti prihode u državnom proračunu za dvije milijarde dolara«, izjavio je Kudrin, obećavši javnosti da će vlada voditi računa o zaštiti socijalno ugroženih slojeva stanovništva i redovitim isplatama plaća liječnicima, učiteljima, umirovljenicima i pripadnicima armije. </p>
<p>Predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neplanirano primio u Kremlju Mihaila Kasjanova kako bi s premijerom dogovorio kresanje državnog proračuna za iduću godinu, ali i način vraćanja stranih dugova. Zahvaljujući visokoj cijeni nafte na svjetskom tržištu Rusija je ove godine bez većih problema Londonskom i Pariškom klubu kreditora vratila gotovo deset milijardi dolara duga. Iduće godine Rusija bi trebala vratiti 12, a 2003. godine čak 17 milijardi dolara duga. </p>
<p>Ako cijena nafte ne bude veća od 18,5 dolara za barel, vraćanje stranih dugova ugušit će rusko gospodarstvo, koje se tek počelo oporavljati. Kako prema službenoj statistici samo sedam posto ruskog izvoza otpada na finalne proizvode, analitičari procjenjuju da pad cijene nafte otvara put ekonomskoj krizi u Rusiji.</p>
<p> Istina, zbog političke podrške koju Rusija nakon terorističkog napada 11. rujna sada ima od Amerike i vodećih država zapadne Europe, analitičari u Moskvi vjeruju da će joj u slučaju teške financijske krize Zapad priteći u pomoć i pristati na restrukturiranje dugova. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Promjenljivi trendovi </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Kretanja na europskim tržištima dionica u srijedu su bila promjenljiva. Vodeći europski indeksi su nakon početka trgovanja zabilježili pad, no unatoč objavljivanju pada pažljivo praćenog indeksa gospodarskih očekivanja njemačkog Ifo instituta, tijekom prijepodneva su počeli rasti. Međutim, nakon što je Europska komisija smanjila predviđanja gospodarskog rasta za eurozonu, neke su burze ponovno zabilježile pad cijena dionica.</p>
<p>Faktor rasta svakako je bio europski naftni sektor, ali i rast terminskih ugovora za američke dionice koji je najavljivao solidan rast cijena nakon otvaranja, uoči Dana zahvalnosti u četvrtak kad će burze u SAD-u biti zatvorene. Na jutarnji pad europskih indeksa utjecao je i pad cijena na Wall Streetu u utorak, gdje je Dow Jones Industrial Average izgubio 0,75 posto, a Nasdaq Composite, koji sadrži brojne tehnološke dionice, čak 2,79 posto.</p>
<p>Do ranog poslijepodneva londonski benchmark FTSE 100 zadržao se na pozitivnom teritoriju - na 5333,4 boda bio je 0,65 posto viši nego dan ranije. Frankfurtski DAX je pak bio 0,11 posto niži na 5090,49 bodova, kao i CAC 40 na Pariškoj burzi koji je izgubio 0,63 posto spustivši se na 4564,59 bodova. Indeks europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 porastao je 0,32 posto, dok je uži DJ Euro Stoxx 50 bio 0,09 posto niži nego dan ranije.</p>
<p>Pad cijena zabilježen je prije svega u telekomunikacijskom sektoru. Tako je France Telecom, nakon što je najavio izdavanje konvertibilnih dionica, izgubio čak 9,92 posto. Dionice Deutsche Telekoma također su pale, 6,86 odnosno 1,76 posto, dok je nizozemski KPN izgubio 5 posto nakon što je izvijestio o neto gubitku u trećem tromjesečju. Cijene tehnoloških dionica također su padale, a među gubitnicima su bili i Alcatel i Siemens.</p>
<p>Među rijetkim svijetlim točkama bio je naftni sektor, no i ovdje su dionice izgubile dio jutarnjeg rasta pa je tako do poslijepodneva BP bio 1,6 posto viši, a Shell tek 0,2 posto. Blagi rast su uglavnom bilježile i dionice bankarskog sektora.</p>
<p>Nakon nedavnog naglog rasta, u srijedu su pale cijene u zrakoplovnom sektoru - British Airways izgubile su 4,44, Air France 4,29, a Lufthansa 5,06 posto.</p>
<p>Kretanja na azijskim tržištima su bila mješovita, a najvažniji azijski indeks, tokyjski Nikkei 225 zabilježio je rast od 0,81 posto na 10.661,08 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Slovenci nude Europi snježni turizam</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Osim obilja termalno-lječilišnih noviteta, Slovenci su za nastupajuću sezonu pripremili i tzv. Snježni telefon (060 390 390) preko kojeg će se potencijalni vikend putnici iz Hrvatske moći informirati o visini snijega, odnosno vremenskim prilikama na tamošnjim skijalištima. Predstavljnje slovenske turističke ponude održano je u srijedu, u zagrebačkom hotelu Esplanade. </p>
<p>U modernizaciju slovenskih skijališta ove je godine uloženo oko 4,6 milijarde tolara (više od 135 milijuna kuna). Nove investicije obuhvatile su 12 skijališta. Na Pohorju je, recimo, proširena ski staza i izgrađeni su novi smještajni kapaciteti u dolini. Na Goltama je najviše uloženo u izgradnju sustava dodatnog osnježavanja, na Kaninu je završena obnova i izgradnja kabinske žičare isto kao i u Kranjskoj Gori.... Osnovna cijana dnevne ski karte biti će 4.600 slovenskih tolara (oko 153 kune). </p>
<p>Izuzetno dobro posluju slovenske toplice koje također od ove sezone uvode niz novih wellness programa. Ovogodišnji prosjek popunjenosti hotelskih kapaciteta u termalnim lječilištima iznosi visokih 72 posto. Jedan od indikatora stanja je i podatak da Slovenci samo sa zahtjevnog austrijskog tržišta bilježe 30 postotno povećanje broja turista. </p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanjin Kirigin peti član Uprave Ine</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nadzorni odbor Ine, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Slavko Linić, imenovao je Sanjina Kirigina, dosadašnjeg direktora Rafinerije nafte Rijeka, za petog člana Uprave Ine za područje trgovine i nabave. Novu dužnost člana Uprave i izvršnog direktora za trgovinu i nabavu Kirigin će preuzeti 1. prosinca.U vrijeme dok je bio direktor riječke rafinerije ona je uspjela tri godine normalno raditi bez remonta, što je u skladu sa svjetskim standardima, do tada neostvarenim u domaćim rafinerijama. Troškovi po toni prerađene nafte svedeni su na svjetski priznatu razinu za rafinerije te veličine i tehnologije, a učinjen je i značajan pomak u povećanju iskorištenosti »bijelih« u odnosu prema crnim derivatima, priopćeno je iz Ine. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Za Mesića je Hrvatska u krizi, za Crkvenca na putu prosperiteta</p>
<p>Ne postoji opći politički i stručni konsenzus o tome kako je nezaposlenost najveći problem moderne Hrvatske, smatra hrvatski predsjednik / Mesić je istaknuo da je poticanje bržeg ekonomskog rasta polazište i pravi smjer ekonomske politike, ali bez ideologizacije znanosti, »jer znanost nije sluškinja politike«/ Vlada u zadnje dvije godine nije napravila čudo, ali je ostvaren pozitivan trend, ocijenio ministar financija </p>
<p>OPATIJA, 21. studenoga</p>
<p> - »Uz nužnu suradnju ekonomske znanosti i gospodarstvenika, u ovom razvojnom trenutku Hrvatske možda je potrebnija bolja suradnja između hrvatskih ekonomista, državnih dužnosnika i političara koji su odgovorni za kreiranje i provođenje ekonomske politike«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pred petstotinjak sudionika IX. savjetovanja »Ekonomska politika Hrvatske 2002.«, koje je u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u srijedu započelo u Opatiji.</p>
<p>Cilj trodnevnog susreta je međusobno informiranje o najvažnijim problemima ekonomske znanosti, glavnim pitanjima naše razvojne strategije i ekonomske politike, rasprava o osnovnim elementima makroekonomske i monetarne politike za iduću godinu, koncepciji i načelima strategije razvoja, politici izvoza i tečajnoj politici.</p>
<p>Neodrživi deficiti platne bilance i proračuna </p>
<p>Mesić je istaknuo da nije ispunjen uvjet tzv. makroekonomske stabilnosti za uspješan i dinamičan razvoj ako istodobno imamo neodržive tekuće deficite platne bilance i proračuna te rast vanjskoga duga, uz visoku nezaposlenost. Smatra da ne postoji opći politički i stručni konsenzus o tomu kako je nezaposlenost najveći problem moderne Hrvatske. </p>
<p>»Visoka nezaposlenost, koja se ne smanjuje, ekonomski rast po niskim stopama te s tim povezan stagnantan izvoz i veliki uvoz ključni su problemi našeg razvoja«, istaknuo je Mesić. Dodavši da se tim problemima Vlada mora pozabaviti, upozorio je na relativno visoku razinu javnih izdataka, javnog i vanjskog duga, što su posljedice nedovoljnog oporavka gospodarstva. Ističe da je poticanje bržeg ekonomskog rasta polazište i pravi smjer ekonomske politike, ali bez ideologizacije znanosti, »jer znanost nije sluškinja politike«. </p>
<p>Velik utjecaj lobističkih interesnih skupina </p>
<p>Mesić je upozorio na velik utjecaj lobističkih interesnih skupina na izbor modela ekonomske politike. »Hrvatsko je gospodarstvo u visokom stupnju globalizirano«, rekao je Mesić; primjeren je udjel izvoza i uvoza robe i usluga u bruto domaćem proizvodu, tako da Hrvatska ima sve karakteristike tzv. male otvorene ekonomije. Podsjetio je kako je EU odobrio asimetričnu carinsku liberalizaciju za izvoz iz Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe. Velik je obujam inozemnih izravnih investicija, posebice u telekomunikacije, trgovinu, bankarstvo i osiguranje, financijski sektor je znatno liberaliziran... </p>
<p>Nova razvojna strategija Hrvatske, kazao je Mesić, koja se upravo završava i konkretizira po narudžbi Vlade, uzet će u obzir utjecaj procesa regionalnog povezivanja, europskih integracija i globalizacije na nacionalnu, makroekonomsku i monetarnu politiku središnje banke (HNB).</p>
<p>»Hrvatska nije u krizi; na putu smo prosperiteta«, rekao je u svom izlaganju ministar financija Mato Crkvenac. Dodao je da Vlada u zadnje dvije godine nije napravila čudo, ali je ostvaren pozitivan trend. Četiri najveća problema u državi trenutačno su nezaposlenost, sporost u provedbi reformi i otpor prema njima, niska proizvodna sposobnost i nedovoljno učinkovita pravna država i administracija. </p>
<p>»Do demokratskih izbora početkom 2000. godine bili smo, na žalost, svjedoci uvjeravanja tada vladajućih političara kako imamo 'gospodarsko čudo', a manja skupina hrvatskih ekonomista imala je zadatak da racionalizira i 'stručno' pojašnjava takve stavove. No, tamo gdje se događaju čuda, nema znanosti. U ekonomiji se čuda ne događaju«, izjavio je predsjednik Mesić, dodavši kako se utrošilo previše energije da bi se na kraju prihvatila očigledna činjenica kako je naše gospodarstvo u recesiji i podužoj krizi te da zaostajemo u ekonomskoj tranziciji, stabiliziranju menadžmenta i upravljanja poduzećima.</p>
<p>Predsjednik Mesić je na kraju svog izlaganja izrazio nadu da će završni rezultati i poruke s konferencije hrvatskih ekonomista biti vrijedan znanstveni doprinos za unapređenje nacionalne razvojne strategije, očekujući sasvim konkretne sugestije i prijedloge našoj ekonomskoj politici, odnosno njenim nositeljima i kreatorima.</p>
<p>Naglasivši da su znanstveni argumenti o stanju u Hrvatskoj nedostatni, ministar Crkvenac je rekao kako probleme koje je naveo predsjednik Mesić Vlada ima na umu pri koncipiranju daljnjih aktivnosti. Ministar je uvjeren kako nema uporišta u tvrdnjama da smo u recesiji, depresiji, nekontroliranom deficitu, socijalnoj bijedi...</p>
<p> »Ocjene o krizi u Hrvatskoj često su motivirane, ali nikad nisu objašnjene. Činjenica je, pak, da su plaće u Hrvatskoj samo 40 posto manje od plaća, primjerice, Slovenaca; društveni bruto proizvod Hrvatske raste - ove godine se kreće između 4,2 i 4,5 posto, i to u uvjetima kada u Europi gospodarski rast stagnira i približava se nuli. Za iduću godinu predviđa se gospodarski rast od 3,5 posto«, rekao je ministar Crkvenac, dodavši da je u posljednje dvije godine polučena gospodarska konsolidacija. U odnosu na 1999. godinu kada su devizne rezerve iznosile 2,5 milijardi kuna, one su danas 6,9 milijardi. Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 6,2 posto, a ove godine oko šest posto. </p>
<p>Crkvenac je istaknuo kako za iduću godinu Vlada novim paketom razvojnih mjera upućuje izazov gospodarstvenicima, bankarima, znanstvenicima... Riječ je o »Razvojnim prioritetima Hrvatske 2002.-2004.«, dokumentu koji će biti upućen u saborsku proceduru, a odnosi se na rast zapošljavanja i životnog standarda, otvorenost, konkurentnost i stabilnost. Saborski zastupnici raspravljat će o namjerama Vlade da osigura trajnu makroekonomsku stabilnost i održivi rast, izvoz, konkurentnost i investicije, učinkovitu pravnu državu i sveobuhvatnu decentralizaciju; da provede temeljitu reformu sustava obrazovanja i znanosti te monetarne, kreditne i bankarske politike; da potakne zapošljavanje, privatizaciju i restrukturiranje, malo i srednje poduzetništvo.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Radoš: HSLS ne želi Podruga za splitskog dogradonačelnika</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Podupru li članovi HSLS-a izbor Luke Podruga za splitskog dogradonačelnika, bit će to potvrda da u Splitu nije riječ ni o kakvoj tehničkoj koaliciji, nego da su posrijedi politički razlozi, izjavio je u srijedu Hini v.d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš. Članovima splitskog HSLS-a očito su bila važnija stajališta Hrvatskog bloka od stajališta tijela vlastite stranke, kazao je Radoš. Treba vidjeti hoće li Podrug uistinu biti izabran za dogradonačelnika, a gospodu iz Splita podsjetit ću na odluku Malog vijeća HSLS-a da stranka na lokalnoj razini ne bi smjela koalirati s Hrvatskim blokom, rekao je, dodavši da će HSLS povući mjere protiv članova HSLS-a koji na sjednici splitskoga Gradskog vijeća podupru Podrugov izbor. Komentirajući najavu predsjednika splitskog HSLS-a Miroslava Buličića da će, bude li Podrug izabran, dati ostavku na tu dužnost, Radoš je kazao da je to logičan postupak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U pet godina policija pozvana 34.601 put zbog nasilja u obitelji </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Do 30. lipnja 2002. godine izradit će se novi Obiteljski zakon, kao i Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji. Time država poručuje javnosti da će ubuduće veliku pažnju posvećivati zaštiti žena i djece kao žrtvama nasilja, rekao je pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec, na okruglom stolu koji je održan u srijedu u Uredu hrvatske Vlade za ljudska prava, u sklopu Tjedna borbe protiv nasilja.</p>
<p> U Hrvatskoj ne postoje statistike o nasilju nad ženama, no MUP-ovi podaci pokazuju da je od 1995. do 1999. zabilježen 34.601 zahtjev za intervenciju policije zbog nasilja u obitelji. Od 1. srpnja do 31. ožujka 2000. prijavljeno je, pak, 947 počinitelja nasilja.</p>
<p>Prema riječima ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović, Vlada je odlučila povući tekst izmjena Obiteljskog zakona iz saborske procedure, jer taj problem treba riješiti sustavno. Ministrica Antičević-Marinović i dr. Žganec složili su se da su u Obiteljskom zakonu nužne veće, a ne samo parcijalne izmjene. </p>
<p>Ministrica pravosuđa najavila je i skoru izmjenu Zakona o kaznenom postupku, rekavši da će se ubuduće sprečavati naknadna viktimizacija žrtava nasilja. Malodobne zlostavljane osobe, tako bi se ubuduće trebale ispitivati uz prisutnost psihologa i bez prisutnosti nasilnika. </p>
<p>Prijedlog Radmile Sučević iz Grupe za ženska ljudska prava B.a.b.e. da treba raditi na izdvajanju nasilnika u posebne ustanove, ministrica je ocijenila pozitivnim. </p>
<p>»Reformom socijalnih službi želimo dobar dio ovlasti centara za socijalnu skrb prebaciti na sudove, a u budućnosti i na obiteljske sudove. Centri za socijalni rad trebaju u prvom redu djelovati preventivno i savjetodavno pa ih treba rasteretiti od upravnopravnih poslova«, istaknuo je dr. Žganec. </p>
<p>Ministrica Antičević Marinović kritički se osvrnula i na naše zakonodavstvo prema kojemu je maloljetnicama dopušteno da se udaju za dosta starije muškarce, što ide u prilog neprihvatljivom mišljenju da je ženama, nakon oca, potreban tutor u vidu supruga.
></p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Glas Koncila« o izjavi ministra Vidovića: »Najveća uvreda Crkve«</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Izjava ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da Crkva »vrši jak pritisak« za povrat triju dječjih vrtića i da bi štićenici tih domova još ovog Božića mogli ostati na cesti, prema ocjeni katoličkoga tjednika Glasa Koncila, bez ikakva je pokrića i »predstavlja najgoru uvredu Crkve nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj«. </p>
<p>»Optužiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj, nakon svega što je na humanitarnom području učinila samo u posljednjih 10 godina, da bi ona izbacila djecu i druge štićenike, i to baš pred Božić, na ulicu može samo ortodoksni komunistički, antiteistički i anticrkveni ideolog«, ocjenjuje list u redakcijskom komentaru »Najveća uvreda Crkve« osvrćući se na Vidovićevu izjavu s konferencije za novinstvo 12. studenoga.</p>
<p> »Činjenica da se dogodio takav gnusni ideološki govor, i to s razine ministra u legitimnoj Vladi, izaziva ne samo konsternaciju nego i pitanje može li čovjek takvoga ideološkog stava, a da ga ne opozove javnom isprikom Crkvi, biti dalje ministar u Vladi koja želi biti demokratska«, pita list.</p>
<p>Komentirajući izjavu ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića za posjeta Brodsko-posavskoj županiji 15. studenoga, da su »biskupi na neprimjeren način ušli u prostor koji nije njihov i dobili odgovor kakav su mogli i očekivati«, Glas Koncila smatra da je ministar »otkrio svoju ideološku pripadnost vulgarnomarksističkoj i komunističkoj povijesnoj ropotarnici«.</p>
<p>»Nije li hrvatska nacija zaslužila da ima ministre koji bi imali barem elementarno znanje o subjektima i karakteristikama pluralnoga društva, koji bi znali da je Katolička crkva rastavljena od države, ali nipošto ne i od društva?«, zaključuje Glas Koncila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Puhovski: Pravo na otkup stana svim građanima</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Stavom o stanarskim pravima u kontekstu programa povratka krši se jedno od najvećih prava određenih Ustavom - jednakost pred zakonom, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare prof. dr. Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO). On je upozorio da su u skupini ljudi, koji su ostali bez mogućnosti otkupa stana, a koju su imali svi nositelji stanarskog prava, hrvatski građani i srpske i hrvatske nacionalnosti. Oni nisu mogli u zakonskom roku predati molbe za otkup stana, jer nisu mogli biti u kontaktu s hrvatskim državnim organima. Zato je nužno dati im dodatni rok da ostvare pravo koje su imali drugi.</p>
<p>Za Puhovskog je poseban problem u tome, što je potpredsjednica Vlade Željka Antunović rekla da je »Vlada odlučila jednom dijelu svojih državljana ne dopustiti realizaciju njihovih prava«. Što se tiče dosjea SZUP-a, HHO pita zašto ih državni odvjetnik nije zaplijenio i dalje se njima bavio. Upitno je i zašto su se pojavili samo dosjei SZUP-a, a ne i vojnih tajnih službi. Zatajio je i Sabor, tvrdi Puhovski, jer nije imenovao povjerenika koji bi rješavao probleme proistekle iz načina nastanka tih dosjea. Član Izvršnog odbora HHO-a Veljko Miljević rekao je da je, »s obzirom na broj i opseg SZUP-ovih dosjea, sigurno riječ o zloupotrebi službe«. Na konferenciji za novinare bilo je riječi i o teškom položaju Roma u školama Međimurske županije te o potrebi materijalnog obeštećenja žrtava terorističkih napada, što Zakon o obveznim odnosima onemogućava.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Čačić: Izbjegli Srbi moći će otkupiti stanove, ako u njima budu boravili 10 godina </p>
<p>KORNICE, 21. studenoga</p>
<p> - Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić izjavio je u srijedu u Kornicama (BiH) da hrvatska država izbjeglim Srbima - svojim državljanima daje ista prava kao i svim drugim građanima Hrvatske, pa će se njima omogućiti pravo na otkup stanova ako u tim stanovima budu boravili deset godina, što je, kako je rekao, uvjet Zakona o otkupu društvenih stanova.</p>
<p> Po Čačiću, takvim bi se uvjetom »izbjegle moguće manipulacije da netko kaže to je moje pravo, pa proda objekt, a da u njemu ne boravi.« </p>
<p> Čačića su na konferenciji za novinare novinari Republike Srpske zamolili da komentira izjavu potpredsjednice Vlade Željke Antunović da Hrvatska neće vratiti stanove izbjeglim Srbima koji su imali stanarsko pravo, a samovoljno su napustili te stanove. </p>
<p> Ministar Čačić je rekao da stambenu problematiku i program povratka pokriva Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo te da mjerodavne izjave o toj problematici može dati, kako je rekao, ministar obnove, »a on se zove Čačić«. Izjavio je i da se ne radi o 50 tisuća stanova, već o manjem broju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Vlast je urušila sustave obavještajne zajednice i oružanih snaga«</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Svjetski terorizam i njegove moguće posljedice na Hrvatsku, bila je tema okruglog stola održanog u srijedu u Zagrebu u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Uvodno predavanje održao je prof. dr. Armin Steinkamm, profesor na Sveučilištu njemačkog Bundeswehra u Münchenu. On je naglasio da bi u budućnosti trebalo težiti stvaranju strateškog partnerstva SAD-a, Europske unije, Rusije i Kine, kako bi se sprječavali sukobi i rješavale krize u svijetu, koje su danas izvor međunarodnog terorizma. </p>
<p> Većina sudionika okruglog stola, uglavnom bivših državnih dužnosnika, iz HDZ-a: prof. dr. Miroslav Tuđman, general Krešimir Ćosić, admiral Davor Domazet Lošo, Luka Bebić, Ivan Penić.., ocijenila je da hrvatska državadanas malo može pridonijeti antiterorističkoj koaliciji u suzbijanju međunarodnog terorizma. Kao uzrok takvu stanju Miroslav Tuđman je istaknuo da je »nova vlast iz svojih krivih prosudbi urušila sustave obavještajne zajednice i oružanih snaga«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Protiv elektrana na Muri i Ministarstvo zaštite okoliša </p>
<p>ČAKOVEC, 21. studenoga</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Božo Kovačević, koji je u srijedu prvi put službeno boravio u Čakovcu i Međimurju, rekao je da je Ministarstvo 19. studenoga dalo suglasnost na prostorni plan Međimurske županije. Ministar je pojasnio da su u Nacionalnoj strategiji prostornog uređenja hidrocentrale na Muri zacrtane, ali »to ne znači da moraju biti izgrađeno«. Vladi i Saboru bit će predloženo da iz Nacionalne strategije izbrišu predviđene elektrane na rijeci Muri.
U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša, zbrinjavanje otpada je prvi zadatak, naglasio je Kovačević, a planovi Međimurske županije i grada Čakovca mogu pridonijeti provedbi strategije.</p>
<p>Na pitanje Vjesnikova novinara postoji li razmimoilaženje između Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva obnove u vezi s upravljanjem i vodnim sustavom i gospodarenjem vodama, Kovačević je rekao da je Vlada još 22. veljače zaključila da se Državna uprava za vode mora pripojiti Ministarstvu zaštite okoliša, a da se Hrvatske vode trebaju prestrukturirati. To nije učinjeno pa je Vlada u srpnja obvezala Hrvatske vode da do sredine listopada izrade program gospodarenja vodama. Sadašnji pravni status Hrvatskih voda je nelogičan. </p>
<p>»Mi se slažemo«, dodao je Kovačević, »da se Čačićevo ministarstvo zove ministarstvo obnove, graditeljstva i vodnog gospodarstva. To bi ministarstvo bilo ovlašteno za planiranje i izvedbu velikih investicija u oblasti zaštite od poplave i upravljanja sustavom voda«.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>SDP: Čehok ne uvažava naše prijedloge</p>
<p>VARAŽDIN, 21. studenoga</p>
<p> - Izvršna gradska vlast u Varaždinu na čelu s gradonačelnikom HSLS-ovcem dr. Ivanom Čehokom sustavno omalovažava SDP, čiji vijećnici su zbog neprihvaćanja njihovih prijedloga u znak protesta napustili sjednicu Gradskog vijeća u utorak. To je rečeno na konferenciji za novinare Kluba vijećnika SDP-a u srijedu, kojoj su nazočila četvorica od devet vijećnika - Dubravka Biberdžić, Darij Milković, Željko Ivek i Ljubomir Repić.</p>
<p>SDP-ovci sebe drže konstruktivnom oporbom u gradu, u koju su prešli kad gradonačelnik Čehok nije uvažio rezultate lokalnih izbora, pa SDP-u nije dodijelio mjesto predsjednika Gradskog vijeća i tri mjesta u Poglavarstvu grada. Na sjednici Gradskog vijeća u utorak nije prihvaćen SDP-ov prijedlog za odgodu donošenja odluke o upravljanju nekretninama u vlasništvu grada. SDP drži da najprije treba popisati gradsku imovinu. SDP zamjera gradonačelniku i to što prije predlaganja Gradskom vijeću na izglasavanje još dva člana Poglavarstva (iz HDZ-a) nije sazvao Međustranačko vijeće.</p>
<p>Nedopustivim drže i ograničavanje vremena na sjednici Gradskog vijeća za raspravu o proračunu. Ta važna točka bila je tek sedma, stalno se ubrzavalo raspravu, uvažen je samo jedan amandman HSS-a, a na kraju je - kao i ostale točke - glasački stranački stroj, kojem se pridružio i HDZ, sve kao i obično izglasao. Potreban je minimum tolerancije varaždinske gradske vlasti prema SDP-u (SDP i HSLS su partneri na državnoj razini) i uvažavanje SDP-ovih konstruktivnih prijedloga. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Naša mladež poput »skeptične generacije« poratne Njemačke</p>
<p>Mladi su u nas prividno nepolitični, okrenuti slobodnom vremenu, privatnom prostoru i vlastitom profesionalnom napredovanju, zaključuju dr. Inga Tomić-Koludrović i dr. Anči Leburić, sociologinje s Filozofskog fakulteta u Zadru, u knjizi »Skeptična generacija« / Većina mladih živi u roditeljskom domu, a roditelji im omogućavaju radno mjesto ili osiguravaju stambene uvjete</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Mladi u Hrvatskoj danas su sličniji »skeptičnoj generaciji« u poratnoj Njemačkoj pedesetih godina 20. stoljeća, nego vršnjacima u suvremenim postindustrijskim društvima, kao i društvima postsocijalističkih tranzicija koja nisu proživjela rat, zaključuju dr. Inga Tomić-Koludrović i dr. Anči Leburić, sociologinje s Filozofskog fakulteta u Zadru. Njihova knjiga »Skeptična generacija«, u nakladi AGM-a, predstavljena je na sociološkom kongresu »Globalizacija i hrvatsko društvo«, koji je prije nekoliko dana održan u Zagrebu.</p>
<p>Prema rezultatima višegodišnjeg istraživanja, objavljenima u knjizi, mladi su prividno nepolitični, okrenuti slobodnom vremenu, privatnom prostoru i vlastitom profesionalnom napredovanju. Sumnjičavi su prema vlastitoj budućnosti jer se, zadovoljavajući prije svega osnovne životne potrebe, osjećaju frustrirano u odnosu prema zapadnim vršnjacima i njihovim postignućima.</p>
<p>Iako postoje, objašnjavaju autorice, površne sličnosti s mladima u drugim zemljama - slušaju istu glazbu, slično se odijevaju, slično provode slobodno vrijeme - mladi u Hrvatskoj znatno se razlikuju od mladih u modernim (europskim) društvima. Oni još žive tradicionalnu mladost i nisu zahvaćeni procesom promjene koji je karakterističan za postindustrijske zemlje. Zato, ističe dr. Leburić, u Hrvatskoj kod mladih ne postoje individualizirani životni stilovi istovjetni onima u modernim »društvima rizika«. Naime, mladi u Hrvatskoj su, osim s posljedicama rata i tranzicije, suočeni s posljedicama industrijske moderne: rastućom nezaposlenošću uz istodobni gubitak tradicionalne socijalne sigurnosti.</p>
<p>»Mladi u Hrvatskoj orijentirani su na sadašnjost i kratkoročne zadatke i to dodatno povećava rizičnost njihovog društvenog odrastanja. Zbog ekonomskih poteškoća i sve slabijih mogućnosti zapošljavanja, bitno im je osigurati stalni posao koji nudi koliko-toliko zadovoljavajuću zaradu. A fleksibilno radno vrijeme, ugodna radna atmosfera i samopoštovanje su povlastice o kojima mogu razmišljati samo rijetki«, za Vjesnik objašnjava dr. Koludrović rezultate istraživanja.</p>
<p>Naši su mladi, zaključuju autorice, suočeni s mnogo više teškoća pri prijelazu u »svijet odraslih«, što usporava procese samoostvarenja prema zapadnim radnim i potrošačkim navikama. No, usmjerenost prema hedonizmu i krugovima vršnjaka jednako je prisutna kao i kod mladih na Zapadu. S jednom bitnom razlikom. S obzirom na ekonomske teškoće i nemogućnost zapošljavanja, mladi su u Hrvatskoj oslonjeni na obiteljske izvore, ali ne u obliku »produžene obitelji« u kojoj su se izborili za svoje »individualne slobode«, kao što je to slučaj u postindustrijskim zemljama.</p>
<p>Većina mladih živi u roditeljskom domu, roditelji su im jedini izvor prihoda, omogućavaju im radno mjesto ili osiguravaju stambene uvjete. Pritisnuti nezaposlenošću, prepušteni sami sebi i svojim obiteljima, mladi u Hrvatskoj devedesetih godina žive tradicionalnu mladost koja je lišena individualiziranih životnih stilova, prisutnih u drugim modernim društvima.</p>
<p>Iako su im želje i ambicije jednake vršnjacima u zapadnim zemljama, suočeni s ekonomskim poteškoćama mladi u Hrvatskoj ne mogu odrediti i ostvariti svoje individualne životne stilove.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Časna sestra Bernardica plaketu primila u civilnoj odjeći </p>
<p>SPLIT, 21. studenoga</p>
<p> - Za uspješan desetogodišnji humanitarni rad na prevenciji i suzbijanju ovisnosti o drogama, predsjednici splitske Humanitarne udruge »Zajednica Susret« časnoj sestri Bernardici Juretić, gradonačelnik Splita Ivica Škarić i predsjednik Gradskog vijeća Zvonimir Puljić u srijedu su uručili Plaketu Grada Splita.</p>
<p> Tom prigodom sestra Bernardica prvi put u javnosti pojavila se u civilnoj odjeći, a na pitanje znači li to i njezino napuštanje reda Sestara milosrdnica, te kako će se ta činjenica odraziti na njezin budući status i rad u Udruzi, kratko je odgovorila: »O tom, potom!«.</p>
<p>Inače, tijekom desetogodišnjeg rada u »Zajednici Susret« pomoć je potražilo 14.000 osoba, a više od 200 uspješno apstinira nakon tretmana u terapijskim zajednicama, koje je sestra Bernardica otvorila u Hrvatskoj i BiH. »Zbog svog predanog rada i postignutih rezultata Udruge, Split je postao pionir u uspješnoj borbi s ovisnosti, a Bernardica Juretić simbolom suprotstavljanja tome zlu suvremenog društva« istaknuto je na primanju kod gradonačelnika. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić: U strateškim ciljevima slažem se s Vladom</p>
<p>Vjesnikovi novinari razgovarali su s predsjednikom Mesićem nakon njegovog govora u Opatiji. Ovo su najzanimljiviji dijelovi tog razgovora:</p>
<p>• Nakon vašeg i izlaganja ministra financija Mate Crkvenca moglo se zaključiti da su neka vaša razmišljanja o gospodarskoj slici Hrvatske u koliziji. Primjerice, ministar tvrdi da Hrvatska nije u krizi, a vi suprotno?</p>
<p>- Nisam išao u statističke podatke. Polazim od najvećih hrvatskih problema. Jedan od najvećih, a to je rekao i Crkvenac, je nezaposlenost i Vlada mora, kao i svi drugi čimbenici u Hrvatskoj, poduzeti sve da se taj problem riješi. </p>
<p>• Kazali ste kako se naše gospodarstvo nalazi u recesiji, dok Crkvenac govori da su takve tvrdnje neutemeljene?</p>
<p>- Mogao bih se složiti da izlazimo iz recesije. Ovo savjetovanje i jest sazvano zato da se čuju sva mišljenja i razmotre problemi s raznih aspekata, a onda da svatko izvuče potrebne pouke. </p>
<p>• Pojedini sudionici ovog susreta ekonomista tvrde kako suprotna izlaganja predsjednika i ministra Crkvenca upućuju na loše odnose Ureda predsjednika i Vlade?</p>
<p>- Naši odnosi su sasvim dobri, kao i komunikacija. Međutim, ja imam jedne ustavne obveze, a Vlada druge, autonomne koje određuju Zakon i Ustav. Ja radim svoj dio posla. O nekim stvarima razmišljam sasvim identično, a o nekima ne. Ali, to ne znači da se u strateškim ciljevima ne slažemo. U strateškim ciljevima mi se slažemo. </p>
<p>• Sindikati su uvjereni da će zbog raznih novih Vladinih mjera iduća godina za prosječnog građanina biti najteža od osamostaljenja Hrvatske. Slažete li se s tom tezom?</p>
<p>- Uvijek se govori da će iduća godina biti najteža. Sljedeća će godina biti teška koliko je i ova bila. Mislim da neće biti najteža jer očekujem još veće prihode u turizmu, brodogradnji i daleko veća strana ulaganja nego što sad možemo pretpostaviti. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Je li proračun stvarno štedljiv kad samo sedam ministarstava dobiva manje novca? </p>
<p>Vlada osniva dva fonda - za razvoj i zapošljavanje te za regionalni razvoj, koja bi raspolagala s tri i pol, a možda i s pet milijardi kuna / Dio bi se namirio privatizacijom od koje se planira dobiti oko dvije milijarde / No, zastupnike u odborima više je brinulo tko će nadzirati fondove, nego na što će se potrošiti novac </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Nisu slučajno svi hrvatski državni proračuni dosad nazivani i razvojnima i socijalnima, baš kao što nije nimalo slučajno što su uglavnom doživljavali tužnu sudbinu rebalansa koja najbolje svjedoči o njihovim pogrešnim početnim pozicijfama. </p>
<p>U četvrtak će Sabor razmatrati još jedan tako nazvani proračun, a sudeći po raspravama koje smo proteklih dana mogli čuti u saborskim odborima, hrvatska politička elita malo je naučila iz starih grešaka. Najmanje se rasprave čulo baš o sposobnosti predloženog proračuna za 2002. da osigura gospodarski razvitak i tako omogući građanima da se sami brinu za sebe i svoje obitelji, umjesto da egzistencijalni spas traže u državnoj blagajni. </p>
<p>Najveća su novost proračuna koji je za sljedeću godinu pripremila koalicijska Vlada dva fonda - za razvoj i zapošljavanje te za regionalni razvoj. Od ukupno 76,88 milijardi kuna koje država namjerava potrošiti u 2002., preko ta dva fonda trebalo bi se planirati najmanje 3,5 a možda čak i pet milijardi kuna. Ti fondovi osnovani su, tvrdi Vlada, kako bi se novcem od privatizacije poticao gospodarski razvoj umjesto da se njime, kao dosad, plaćaju troškovi državnog aparata.</p>
<p>Upravo zbog toga zanimljivo je i znakovito da su zastupnici u saborskim odborima proteklih dana mnogo više zabrinutosti pokazali za stupanj kontrole koji će imati nad tim fondovima, nego za raspored rashoda. Kao da uopće nije važno na što će se taj novac trošiti.</p>
<p> Tek tu i tamo čuo se glas sumnje u realnost plana, po kojem će se od privatizacije u te fondove sliti dvije do dvije i pol milijarde kuna. No, ni ti glasovi nisu ponukali ostale članove odbora da raspravu povedu o prioritetima u trošenju iz tih fondova. </p>
<p>Kao da je potpuno svejedno hoće li se novac ulagati u projekte koji brzo donose političke poene, umjesto u one koji stvaraju čvrste temelje za razvitak.</p>
<p>Saborske zastupnike dosad nije previše zanimalo ni jesu li se troškovi državnih i javnih službi mogli znatnije smanjiti. Iako će, na primjer, direktna injekcija države u razvoj preko fonda za razvoj i zapošljavanje iznositi nešto više od tri milijarde kuna, dok će putem ministarstva obrane biti potrošeno čak 4,45 milijardi (2,29 posto više nego lani).</p>
<p>Umjesto toga, našlo se zastupnika koji ne smatraju mogućim da bi državni službenici mogli početi bolje obavljati svoj posao pa ne vjeruju da bi carine u 2002. u državnu blagajnu mogle donijeti 15,9 posto više novca nego u ovoj godini. Kao da je Hrvatska zemlja u kojoj su siva ekonomija i šverc marginalne pojave pa bolji rad carinika i poreznika ne može značajnije pridonijeti punjenju državne blagajne. </p>
<p>Proteklih godina saborske rasprave o proračunu uglavnom su se svodile na pokušaje zastupnika da povećaju rashode na stavkama za koje su računali da će im donijeti najviše političkih poena. </p>
<p>U ovoj godini, popularno je za stezanje rashodovnog remena optuživati MMF, odnosno Vladu za sluganstvo prema toj međunarodnoj instituciji. Kao da hrvatskog gospodarstvo i dalje može financirati sve prohtjeve i zahtjeve koji nekome padnu na pamet. </p>
<p>Iako Račanova Vlada tvrdi da je proračun za 2002. iznimno štedljiv kad je u pitanju potrošnja državnog aparata, činjenica je da od 19 ministarstava s manje novca nego u ovoj godini moraju računati samo vanjski poslovi, pravosuđe, znanost, turizam, prosvjeta, promet i unutarnji poslovi. Lijepo je, doduše, vidjeti da ministarstva gospodarstva i malog poduzetništva, uz velik udio u trošenju razvojnih fondova, mogu računati i na znatno povećanje u proračunskom kolaču (31, odnosno 45 posto). No, upravo je to razlog više da se u Saboru povede ozbiljna rasprava o konkretnim razvojnim prioritetnim projektima.</p>
<p> Takvih se rasprava posljednjih godina nismo naslušali, a ni uvertira ovogodišnje ne obećava mnogo.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
<p>Račan: Osnutkom fondova novac od privatizacije ići će u razvoj </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga </p>
<p> - Premijer Ivica Račan ocijenio je u srijedu navečer da je prijedlog proračuna za iduću godinu izuzetno štedljiv, da je socijalan, te da dovoljno daje za razvoj osnivanjem dvaju novih fondova i neposrednim sredstvima iz proračuna. </p>
<p> Formiranje dvaju novih fondova - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj - želimo osigurati da prihodi od privatizacije idu u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, izjavio je premijer gostujući u Dnevniku plus HTV-a.</p>
<p> Račan je podsjetio da se u idućoj godini planira 2,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije, da će se u dva fonda iz proračuna transferirati 1,1 milijarda kuna, te da očekuje i druge izvore kao npr. donacije.</p>
<p> Premijer smatra da se u sadašnjim okolnostima planira dovoljno sredstava za razvoj jer se uz sredstva iz dva nova fonda planiraju i sredstva u samom proračunu, npr. za investicije oko dvije milijarde kuna, za kapitalna ulaganja oko milijardu, za tranzicijski trošak mirovinske reforme 2,5 milijarde kuna, te za cestogradnju, preko Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. </p>
<p> Račan je podsjetio da za društvene troškove odlazi 70 posto proračunskih sredstava, odnosno da 43 do 44 milijarde kuna idu za podmirenje socijalnih potreba. Proračun ne može biti socijalniji u uvjetima koje imamo a da ne ugrozimo razvoj, rekao je. </p>
<p> Naglasio je da je čvrsta orijentacija Vlade i smanjenje proračunskog deficita na 4,25 posto BDP u idućoj godini. Siguran sam, kaže Račan, da ćemo to osigurati i tu neće biti popuštanja.</p>
<p> Premijer je kazao da ne postoji za sada rezervna varijanta proračuna već samo prijedlog koji se u četvrtak brani u Saboru. Samo u slučaju drastičnije recesije na svjetskom nivou treba posegnuti za rezervnom varijantom proračuna, objasnio je. </p>
<p> Račan je istaknuo da jučerašnje razrješenje situacije oko trase autoceste kroz Gacku dolinu omogućuje da se krene s pripremnim radovima na tunelu Mala Kapela. Natječaj je završen, odabiru se izvođači i bilo bi važno kada bi probijanje počelo ove zime. »Navijam da to bude prije Božića«, rekao je. </p>
<p> Na pitanje o svom zdravstvenom stanju, odgovorio je da je ono stabilno, te da se u ovo vrijeme gripe »muči malo s gripom i pokušava tako raditi«. Zdravlje je globalno stabilno, imam samo tekuće probleme, kazao je Račan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»Umjesto da raste, udio školstva u BDP-u pada« </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Prema Prijedlogu državnog proračuna za 2002., novca za osnovno i srednje školstvo bit će manje u odnosu na 2001. za 520 milijuna kuna (10,13 posto). Kako se približiti europskim zemljama u kojima školstvo participira sa šest posto u BDP-u, ako se sa 3,2 posto u ovoj godini taj udio novim prijedlogom proračuna spušta ispod tri posto BDP-a, upitao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović. </p>
<p>Prijedlog takvoga proračuna, Filipović smatra odrazom kratkoročnih političkih interesa vladajuće koalicije, ali i neodgovornosti prema strateškim interesima države. Kako dodaje, za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u proračunu je predviđeno 180 milijuna kuna (pet posto) manje u odnosu na ovogodišnji proračun. Istodobno je, tvrdi Filipović, za plaće zaposlenih u Ministarstvu prosvjete predviđeno povećanje za oko šest posto. </p>
<p>U prijedlogu proračuna učiteljima se potpuno ukida novac za stručno usavršavanje i službena putovanja, a za knjige, umjetnička i znanstvena djela sredstva se smanjuju za čak 66 posto. »Zaposlenicima u Ministarstvu, pak, novac za stručno usavršavanje povećava za 46 posto, za intelektualne i osobne usluge planira se milijun kuna više (16 posto), za uredski materijal novac se povećava za 20 posto, a osobito je zanimljiva stavka 'ostale usluge', za koju je predviđeno 600.000 kuna, odnosno 113 posto više no u ovoj godini«, rekao je predsjednik »Preporoda«. </p>
<p>Prema Prijedlogu proračuna, Ministarstvo prosvjete više neće financirati materijalne troškove škola, jer je, kaže Filipović, u proračunu za tu svrhu predviđeno čak 382 milijuna kuna manje. Pretpostavlja se da će te troškove financirati gradovi i županije, no prema Filipovićevim riječima, samo će tri grada moći zadovoljiti potrebe škola (Opatija, Crikvenica i Zagreb), dok će u ostalim gradovima i županijama u idućoj godini doći u pitanje minimalni standard financiranja škola.</p>
<p>»Volio bih kada bi barem jedan prosvjetni ministar, nezadovoljan proračunskim izdvajanjima za školstvo, iz principijelnih razloga dao ostavku. Bojim se da se to ove godine neće dogoditi«, kaže Filipović. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Čelnici petorke o sudbini ministra Čačića </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Uoči saborske rasprave o povjerenju ministru obnove i javnih radova Radimiru Čačiću, u srijedu su se u Saboru sastali čelnici vladajuće petorke kako bi usuglasili stavove o ministrovoj daljnjoj sudbini.</p>
<p>Izglasavanje nepovjerenja Čačiću, podsjetimo, zatražio je Klub HDZ-a i to zbog njegove izjave da je »dio Sabora prirodna sredina za prostakluke Ante Kovačevića«. Dodatni razlog Čačićeve smjene, po HDZ-u, su i njegove izjave da je bivša vlast vodila agresivnu politiku u BiH, što se, ističu, protivi saborskoj Deklaraciji o Domovinskom ratu. Osim HDZ-a, Čačić je svojom kvalifikacijom Sabora kao prirodne sredine za prostakluke, izazvao ljutnju i uvrijeđenost brojnih vladajućih zastupnika. Posebno je, podsjetimo, razljutio potpredsjednika Sabora Matu Arlovića, kritizirajući njegovo vođenje sjednice kad je Ante Kovačević Vesni Pusić poručio da ju je »Bog stvorio za madraca, a ne mudraca«. </p>
<p>Većina zastupnika koalicije odustala je od traženja Čačićeve smjene, nakon što se on na kraju ipak ispričao svim onim časnim zastupnicima koji su se našli uvrijeđeni njegovim riječima. </p>
<p>M. Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sindikati javnih službi traže 3,6 posto veće plaće</p>
<p>Vlada je u srijedu namjeravala u pregovorima otvoriti i pitanje materijalnih prava u novom temeljnom kolektivnom ugovoru, no sindikati na to nisu pristali dok se ne dogovori visina osnovice i korekcija koeficijenata za 2002. godinu </p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Sindikati javnih službi u srijedu su, na nastavku pregovora s Vladom, zatražili da se osnovica za plaće od 1. srpnja 2002. godine poveća za 3,6 posto, kako bi se rast plaća uskladio s projiciranim rastom bruto domaćeg proizvoda od 3,5 posto. </p>
<p>»Plaće u javnim službama, posebno u obrazovanju i zdravstvu, ove su godine i nominalno i realno padale, dok su u gospodarstvu i državnim poduzećima rasle između devet i 12 posto«, obrazložila je nakon pregovora sindikalni zahtjev predsjednica Sindikata medicinskih sestara Zdenka Gizdić. </p>
<p>Sindikati su odbili prošlotjednu Vladinu ponudu da se plaće u 2002. zamrznu, a Vlada će se o sindikalnom zahtjevu za povećanje osnovice sa 4.232 na 4.384 kune očitovati u novom krugu pregovora u ponedjeljak. Zamjenik premijera dr. Goran Granić, praktički je već u srijedu odgovorio sindikatima da Vlada neće potpisati prava koja neće moći ostvariti.</p>
<p>Vlada za sljedeću godinu planira povećati masu za plaće državnih i javnih službi s 13,7 na 14,1 posto, s tim da bi se razlika utrošila na korekciju koeficijenata i plaća dijela službenika, zakinutih novim sustavom plaća. Sindikalni zahtjev o povećanju osnovice znači veću masu za plaće za dva posto i dodatni trošak od oko 140 milijuna kuna u proračunu. </p>
<p>Sindikati i resorna ministarstva nastavit će, kako je dogovoreno, korekciju koeficijenta za plaće do petka, o čemu će konačna odluka biti donesena na pregovorima u ponedjeljak. Sindikati zdravstva, kako je rekla Spomenka Avberšek, ne pristaju na kozmetičke korekcije koeficijenata, te će inzistirati da se ne smanjuju materijalna prava u kolektivnom ugovoru. </p>
<p>Vlada je u srijedu namjeravala u pregovorima otvoriti i pitanje materijalnih prava u novom temeljnom kolektivnom ugovoru, no sindikati na to nisu pristali dok se ne dogovori visina osnovice i korekcija koeficijenata za 2002. godinu. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zorani Banić odobreno ponovno suđenje</p>
<p>ZADAR, 21. studenoga </p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru prihvatilo je u srijedu zahtjev Zorane Banić (49), pravomoćno osuđene na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina u Škabrnji, da se ponovi sudski postupak.</p>
<p> Vijeće je istodobno odlučilo postupak vratiti na stupanj glavne rasprave pa će se opet saslušati svi svjedoci u postupku protiv Zorane Banić.</p>
<p> Kad ova odluka Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda postana pravomoćna u roku od osam dana, predsjednica Sudskog vijeća sutkinja Enka Moković u žurnom će roku zakazati početak glavne rasprave.</p>
<p> Izvanraspravno vijeće prihvatilo je zahtjev Zorane Banić nakon dostavljena mišljenja Županijskoga državnog odvjetništva da postoje zakonski uvjeti za ponavljanje sudskog postupka, u kojem će Zoranu Banić zastupati zadarski odvjetnik Drago Tolić.</p>
<p> On joj je dodijeljen po službenoj dužnosti, a po službenoj dužnosti zastupao ju je i u postupku od 1995. do 1998. kad je kažnjena s 20 godina zatvora.</p>
<p> Kako se doznaje od sutkinje Enke Moković, i u ponovljenom suđenju Zorana Banić može biti kažnjena s najviše 20 godina zatvora, jer joj se sudi po zakonu koji je vrijedio u vrijeme kad je počinjeno kažnjivo djelo za koje je optužena.</p>
<p> Samim početkom ponovljenog suđenja Zorani Banić će formalno prestati izdržavanje zatvorske kazne te će biti tretirana kao pritvorena osoba.</p>
<p> Medicinsku sestru Zoranu Banić, osuđenu u odsutnosti na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ratnom zločinu nad civilnim stanovništvom u Škabrnji u studenom 1991., odnosno u mučkom ubojstvu 43 civila, izručile su Hrvatskoj potkraj prošlog tjedna švicarske vlasti nakon što je na temelju međunarodne tjeralice uhićena u Zuerichu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HDZ, DC i IDS protiv donošenja proračuna po hitnom postupku</p>
<p>Na dnevni red uvršten Prijedlog državnog proračuna za 2002. te potvrđivanje Andre Vlahušića za ministra zdravstva/ U raspravi o Prijedlogu statuta HRT-a upozoreno na nužnost izmjena Zakona o HRT-u/ Ante Barbir: Mladi već od 13 godina eksperimentiraju s lakim drogama; takvih je u gradovima oko 25 posto; u KB-u »Sestre milosrdnice« pronađeno oko 600.000 neutrošenih kuna koje nisu prijavljene Vladi, nego ih je pronašla inspekcija Ministarstva zdravstva</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Hrvatski je sabor u srijedu nastavio 18. sjednicu prihvaćanjem dopune dnevnoga reda i to sa čak 22 nove točke. Najznačajnija među njima je Prijedlog državnog proračun za 2002., te s njim povezani zakoni koji su u hitnom postupku te potvrđivanje novog ministra zdravstva, HSLS-ovca Andre Vlahušića. </p>
<p>Donošenju proračuna po hitnom postupku usprotivili su se HDZ, DC i IDS, tvrdeći da za to ne postoje poslovnički uvjeti. Osim toga, Damir Kajin (IDS) je upozorio da će povećanje trošarina i uvođenje novih poreza dodatno osiromašiti građane. </p>
<p>Zaključena je i rasprava o Statutu HRT-a na koji Sabor mora dati suglasnost, a čije bi donošenje, među ostalim, konačno trebalo stvoriti uvjete za izbor ravnatelja i glavnih urednika HRT-a. Rasprava je iskorištena za ponavljanje već poznatih teza o sprezi politike i HRT-a, a upozoreno je i na nužnost izmjena Zakona o HRT-u kojima bi se ubrzala pretvorba te ustanove u javni medij. Razvila se polemika i o tome je li »Latinica« ogledalo informativnog programa ili autorska emisija, a Anto Kovačević (HKDU) se požalio na medijski linč koji se protiv njega vodi. </p>
<p>Ističući važnost HRT-a, Jadranka Kosor (HDZ) je ukazala na rezultate ispitivanja javnog mišljenja prema kojima čak 92,4 posto ispitanika navodi HRT kao glavni izvor informiranja o zbivanjima u zemlji i svijetu, a 85 posto ispitanih kao glavni izvor navodi središnji dnevnik HTV-a. Ona se ujedno usprotivila mogućnosti da se ravnatelj bira iz redova stranačkih ili državnih dužnosnika te također smatra da bi razdvajanje radija i televizije, koje se mora dogoditi do srpnja, moglo biti pogubno za radio koji bi se po njezinim riječima »mogao naći na koljenima«. </p>
<p>Replicirao joj je Marin Jurjević (SDP), podsjetivši da stranačka pripadnost nije deset godina smetala HDZ-u kad su direktori televizije bili Ivica Mudrinić ili Antun Vrdoljak. </p>
<p>Miroslav Rožić (HSP) je istaknuo da je Statut loš, jer proizlazi iz lošeg Zakona o HRT-u, na što je Ivo Škrabalo (HSLS) odgovorio da zakon nije savršen, ali predstavlja dobar okvir za preobrazbu radija i televizije u javne medije. </p>
<p>Zastupnici su započeli i objedinjenu raspravu o Izvješću o suzbijanju zloporabe opojnih droga te Prijedlogu zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga. Predsjednik Komisije za borbu protiv zloporabe droga Ante Barbir je upozorio na alarmantne podatke prema kojima je u Hrvatskoj 12 do 15.000 ovisnika. Prošle godine je u tretmanu bilo 4179 ovisnika, od toga 1868 novopridošlih te 1034 opijatska, rekao je Barbir. Naveo je da u Hrvatskoj djeluje 14 centara u kojima se, međutim, evidencija o broju ovisnika ne vodi na adekvatan način. Istaknuo je da se najveći porast heroinskih ovisnika bilježi u Zadru, Puli, Rijeci i Zagrebu, a posebno je zabrinjavajuće što mladi već od 13 godina eksperimentiraju s lakim drogama. U gradskim sredinama takvih je više od 25 posto, upozorava Barbir. Ujedno je naglasio da je prošle godine za programe prevencije i suzbijanje zloporaba droga utrošeno nešto više od 13 milijuna kuna, a da je u KB-u Sestara milosrdnica pronađeno oko 600.000 neutrošenih kuna koje nisu prijavljene Vladi, nego ih je pronašla inspekcija Ministarstva zdravstva prilikom unutarnje kontrole. Uz to, rekao je kako je Hrvatska pogodna za krijumčarenje droga te kako je lani zabilježen porast prijavljenih kaznenih djela za 13,45 posto u odnosu na 1999.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ma kakva bila, HSS ima mjesto i u budućoj koaliciji na vlasti</p>
<p>Nije tajna da HSS, među našim strankama, uživa najveći ugled u krugovima Europske narodne stranke, na čiju podršku pretendiraju i DC i HDZ / Najlošije u međunarodnim krugovima kotira HSLS / O političkoj orijentaciji buduće vladajuće koalicije još je preuranjeno spekulirati, iako je lobiranje za nju već počelo</p>
<p>ZAGREB, 21. studenoga</p>
<p> - Iako je predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, zatraživši nedavno od koalicijskih partnera veliko spremanje petorke i rekonstrukciju Vlade, ujedno poručio potencijalnim udvaračima da neće nasjesti »sirenskom zovu« tzv. koalicije desnog centra, ovih su dana upravo te spekulacije sve češće. Budući da se HSS javno opredijelio za ostanak u vlasti, otvorenim pregovorima s potencijalnim partnerima - DC-om, HSLS-om i eventualno HDZ-om - nema mjesta. No, neslužbeno se može doznati da se u stranačkim krugovima i te kako razmišlja o tome - što bi bilo kad bi bilo. Kao jedan od važnijih argumenata, HSS-ovci ističu to da bi koalicija desnog centra imala, među ostalim, podršku utjecajnih međunarodnih političkih krugova. Nije tajna da HSS, među našim strankama, uživa najveći ugled u krugovima Europske narodne stranke, na čiju podršku pretendiraju i DC i HDZ.</p>
<p>»Seljaci« su, navodno, imali velikih problema objasniti tim konzervativnim europskim krugovima kako su se našli u koaliciji sa SDP-om. Iako su im pojasnili da je to bilo nužno zbog demokratizacije zemlje, europski konzervativci jasno su im dali znati da će njihova podrška ubuduće ovisiti o tome je li koalicija s reformiranim komunistima trajno ili privremeno opredjeljenje HSS-a. Poznato je također da HDZ u tim krugovima ima jako dobre veze, no, od njih se očekuje, doznaje Vjesnik, da promijene svoju retoriku. Kao rezultat promjena u svojim redovima, HDZ-ovci bi trebali ublažiti nacionalističku retoriku i deklarativno voditi proeuropsku politiku. Što se DC-a tiče, on je navodno razočarao stranke europskog centra. Umjesto da se HDZ transformira, osnovana je nova stranka koja na izborima baš i nije opravdala svoje postojanje.</p>
<p>Najlošije u međunarodnim krugovima kotira HSLS. Liberali nisu bili zainteresirani za sudjelovanje u multilaterali stranaka desnog centra, a ni u Liberalnoj internacionali ne stoje baš najbolje. HSLS najprije mora srediti stvari u vlastitom dvorištu, smatraju u HSS-u, pa potom razmišljati o budućim kolicijskim partnerima. Točnije, čeka se odluka o novom šefu stranke nakon čega će možda biti jasnije koja je koalicija izglednija - sadašnja ili ona koju zasad otvoreno zagovara samo DC. S HSLS-om se možemo dogovoriti, ako prihvate naše liderstvo, kaže jedan visoko pozicionirani HSS-ovac, naglasivši da je s liberalima problem, »jer svi misle da su velike face u stranci, dok se u HSS-u zna tko je gazda«. To je, naravno, Zlatko Tomčić, ističe, i nije nikakva tajna da on ne bi imao ništa protiv premijerskog stolca.</p>
<p>Ustalom, kakav je to ozbiljan političar, koji nema ambicija prema dužnosti na kojoj se može najbolje dokazati, smatra Vjesnikov sugovornik. Ocjenjuje također da se HSS-u nikamo ne žuri. Vidjet će, kaže, što će učiniti Vlada, pa, ako procijeni da je stanje nepopravljivo, razmišljat će o prijevremenim izborima. U tom slučaju, HSS već ima koncept gospodarskog programa. Naime, šef HSS-ova Stručnog vijeća je Branimir Lokin, pa se očekuje da bi u budućoj Vladi on preuzeo resor gospodarstva. Učinili bi se bitni zaokreti u gospodraskoj politici među kojima je i ne pristajanje na diktat MMF-a i okretanje isključivo svojim interesima.</p>
<p>Odustalo bi se također od stabilnosti, odnosno dopustila bi se inflacija te bi se sav raspoloživi kapital usmjerio na investicije i razvoj. Kakve god bile sadašnje kombinacije, jasno je da HSS, s obzirom na svoje zadnje izborne rezultate, može biti siguran u svoje mjesto u budućoj koaliciji, ma kakva ona bila. O njezinoj je orijentaciji možda još preuranjeno spekulirati, no budući da je lobiranje već počelo, svakako nije nezanimljivo. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011122].
|
