NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011020].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187613 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Herman: Frakcije treba dopustiti!</p>
<p>Unutarstranačka kampanja već je počela i u tome ne vidim ništa loše, ali možda bi bilo dobro napisati dokument u kojemu bi se precizirali uvjeti kampanje / Čemu zatvarati oči pred činjenicom da je počelo lobiranje određenih skupina za određenog kandidata?! Naš statut regulira neka osnovna pitanja, ali moralo bi se krenuti i korak dalje kako bi se lobiranje, koje je legitimno, stavilo u određen okvir pretpostavljenih pravila i minimalnog fair playa, kaže Herman</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Iako se u HSLS-u dugo nije htjela ni prihvatiti niti priznati činjenica da unutar stranke postoje i djeluju različite skupine koje se međusobno nadmeću, pa i sukobljavaju, neki su događaji doveli do toga da se prizna »činjenično stanje«. Neki najviši dužnosnici HSLS-a idu i korak dalje, te predlažu formaliziranje frakcija, što nije neuobičajeno u strankama modernih demokracija. Prvi je tu mogućnost javno iznio dr. Vilim Herman, potpredsjednik HSLS-a i član Malog vijeća. </p>
<p> l Unutarstranačka kampanja je, prema svemu sudeći, već počela. Neće li to još više zaoštriti sukobe?</p>
<p>– Da, nema sumnje da je kampanja već počela i u tome ne vidim ništa loše, ali možda bi bilo dobro napisati dokument u kojemu bi se precizirali uvjeti kampanje. Primjerice, rokovi, način lobiranja, kandidiranje, način obznanjivanja programa...</p>
<p> l Riječani su vas očito preduhitrili inicijativom da njihov kandidat bude Dražen Budiša.</p>
<p>– Svojom idejom ne dovodim u pitanje riječki prijedlog nego samo mislim da sve detalje predizborne unutarstranačke kampanje moramo preciznije propisati. Čemu zatvarati oči pred činjenicom da je počelo lobiranje određenih skupina za određenog kandidata?! Naš statut regulira neka osnovna pitanja, ali moralo bi se krenuti i korak dalje kako bi se lobiranje, koje je legitimno, stavilo u određen okvir pretpostavljenih pravila i minimalnog fair playa.</p>
<p> l Hoćete li napisati takva pravila ili vas netko u tome sprečava?</p>
<p>– Nitko nas u tome ne sprečava. Evo, ja sam na određen način dao takvu inicijativu i sada o tome treba donijeti političku odluku.</p>
<p> l Postoje li u HSLS-u frakcije?</p>
<p>– Nekoliko sam puta govorio o tome da se mora predvidjeti mogućnost postojanja frakcija. Kao ozbiljni ljudi koji djeluju u ozbiljnoj stranci moramo anticipirati neke događaje, pa onda i odgovarajuća pravila. To je pitanje političkog »know howa«. Postoji i druga mogućnost: da i nadalje guramo stvari pod tepih ili da imamo stanje u kojem će »politička borba« značiti ne samo pobjedu, odnosno poraz jedne skupine, nego i pravi obračun među njima. Duhu liberalne ideje, pa i kolektivnom duhu stranke koji treba njegovati, takav obrazac ne treba, dapače, ne smije postojati. To je, na kraju, nastojanje da se proturječni odnosi, pa i više od toga – konflikti, uklope u odgovarajuće mehanizme koji predviđaju i pretpostavljaju i proturječne odnose i konflikte.</p>
<p> l Neće li formalizacija frakcija uništiti stranku, s obzirom na njenu veliku razjedinjenost?</p>
<p>– Moguće je razmišljati i na taj način, ali uklonimo iz našeg »sluha«, to jest političkog refleksa, onu vibraciju koja podsjeća na komunistička, odnosno totalitarna vremena, kad se suprotno nije dalo ni zamisliti. Nije, dakle, riječ o frakcijama koje trebaju djelovati nasuprot programa, nego je to pravo na izražavanje i drugačijeg mišljenja, ne dovodeći pri tome u pitanje temeljno načelo, jer o njemu ne smije biti dvojbi. Dapače, disciplina kao pretpostavka uspješnog funkcioniranja unutarnjih odnosa ne smije se dovesti u pitanje.</p>
<p> l Stječe se dojam da sada u HSLS-u ne postoji zajednički programski okvir, pa onda ne može funkcionirati ni stranačka stega.</p>
<p>– Danas postoji iznimno opasna redukcija koja, otprilike, veli sljedeće: »Haag – da ili ne, što s generalima«?! Takva redukcija onda stvara sliku da se u HSLS-u nalaze skupine koje, s jedne strane, flertuju sa SDP-om, a s druge strane sa HDZ-om. Tu onda postoji jednostavno pitanje: a što je sa samim HSLS-om? Što je s njegovom autonomijom, što s njegovim identitetom? Prema tome, samo centar kao osnovni smjer može biti odgovor, ali tada centar kao politička orijentacija ne može ostati opće mjesto.</p>
<p> l No, i takav centar mora imati jasan stav o bitnim nacionalnim pitanjima, pa i o, ili posebno o Haagu, jer to postaje programsko pitanje HSLS-a. Međutim, stavovi su tako različiti da se ne mogu ugurati u zajednički programski okvir. Je li točno?</p>
<p>– O tome ja i govorim! Dakle, ne radi se o sukobu skupina koje su za SDP, odnosno HDZ, koje su »lijevo«, odnosno »desno«, koje pripadaju »sjeveru«, odnosno »jugu«... To je priča o tome da se jasno definira, bez fige u džepu, odnos prema ključnim pitanjima. Sve ostalo je samo vrludanje. Odnosno, to je nastavak rastakanja stranke na tezi: malo su u pravu »lijevi«, malo su u pravu »desni«. Ja sam gotovo siguran da golema većina HSLS-ovaca želi srednji put, put političkog centra, s jasno definiranim stajalištima. </p>
<p> l Nije li problem baš u tome što stajališta postoje, ali su potpuno nepomirljiva?!</p>
<p>– Ne mislim da se ne možemo dogovoriti o svim ključnim temama, ali onda one ne smiju biti sredstvo političkog obračuna.</p>
<p> l A sada jesu?</p>
<p>– Da, utoliko i nužnost iznalaženja mehanizama o kojima govorim. Ti su mehanizmi tada sredstvo da se dođe do definiranih tema i do njihovog jasnog prakticiranja u našem političkom životu.</p>
<p> l Hoće li izbor novog predsjednika stranke odrediti novi stranački politički smjer?</p>
<p>– Ja mislim da se do tog smjera mora doći bez lutanja lijevo – desno. HSLS-ova prednost može biti ne personalno pitanje, nego upravo jasno definirana politička stajališta.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mogu li Amerikanci promijeniti sliku o sebi? </p>
<p>Sve više uglednih intelektualaca sumnja da će napad na Afganistan iskorijeniti terorizam i spominje sudbinu afganistanske djece / Jedna ugledna autorica reklamnih slogana već radi u kabinetu Colina Powella s isključivim zadatkom da »Ameriku približi muslimanima i islamskom svijetu«. Jer, kako zaključuju jedne britanske novine, »svi američki vojni uspjesi bez toga su neupotrebljivi«</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Poznata američka spisateljica Susan Sontag izazvala je nemalo čuđenje kad je, čekajući u Berlinu mogućnost da se vrati u domovinu odmah nakon samoubilačkog obrušavanja zrakoplova na ciljeve u SAD-u, uzviknula da se ne radi o »kukavičkom napadu« na »civilizaciju«, »slobodu« i »čovječnost«, ili na »slobodan svijet« nego da se radi o »napadu na Sjedinjene Države, jedinu samoproglašenu svjetsku supersilu«, da se radi »o napadu koji je poduzet kao posljedica politike, interesa i djelovanja Sjedinjenih Država«. </p>
<p>Jesu li događaji izmakli kontroli? </p>
<p>»Koliko je Amerikanaca svjesno činjenice da Amerikanci još bacaju bombe na Irak? Pa ako se već spominje riječ 'kukavički', onda je bolje koristiti je za one koji u odmazdi napadaju s neba, a ne za one koji su i sami spremni umrijeti da bi ubili druge. Ako govorimo o hrabrosti kao vrlini koja je u moralnom smislu neutralna, onda se atentatorima sigurno ne može predbaciti da su kukavice«, uzviknula je Susan Sontag, očito iznervirana ne toliko terorističkim činom, koliko reakcijama javnosti od kojih je, kao pozitivne primjere, istaknula samo držanje gradonačelnika New Yorka Giulianija, i tv komentatora Petera Jenningsa.</p>
<p>Nakon mjesec dana, istup autorice proslavljene zbirke eseja »Against Interpretation« sve manje nalikuje glasu vapijućeg u pustinji. Premda je svijetom, barem kad je u pitanju američki odgovor na terorizam, u potpunosti zavladala ratna retorika, prema kojoj govor hrvatskih intelektualaca – posprdno nazivanih »ognjištarci« – tijekom Domovinskog rata djeluje kao nedjeljna molitva pape Ivana Pavla Drugog, sve je više i intelektualaca koji nastoje smiriti napetosti. Međutim, je li sve izmaklo kontroli? Mogu li se barem neutralizirati promašaji »pametnih bombi«, čije pogubne učinke svijetu prosljeđuje Glas Arabije, kako sve češće nazivaju katarsku televizijsku kuću Al-Jazeera?</p>
<p>Može li SAD uopće promijeniti sliku o sebi koja, nakon svakodnevnih prikazivanja ranjene djece u afganistanskim bolnicama, u islamskom svijetu sve više nalikuje konačnom prikazanju »Velike Sotone«? </p>
<p>Charlotte Beers, poznatija kao Queen of Madison Avenue ili »kraljica propagande«, čiji su reklamni slogani za Uncle Ben's (Perfect every time), Head and Shoulders (Helps bring you closer) ili American Express (Don't leave home without it) općepoznata mjesta, već je dobila posao u kabinetu Colina Powella s isključivim zadatkom da »Ameriku približi muslimanima i islamskom svijetu«.</p>
<p>Protiv kojeg terorizma, zbog kakve osvete? </p>
<p>Jer, kako zaključuju jedne britanske novine, »svi američki vojni uspjesi bez toga su neupotrebljivi«.</p>
<p>Manevarski prostor koji joj je ostavila službena politika, čiju sliku sad treba ušminkati, i nije baš širok... Nakon što je zrakoplov United Airlinesa na letu 175 usporedio s interkontinentalnim balističkim projektilom, Martin Amis, znameniti britanski pisac, odmah je proglasio utopijskom mogućnost da narod Afganistana bude, u naletu očekivane odmazde, bombardiran kutijama s hranom na kojima bi pisalo »Lendlease USA«. U prijevodu, sasvim normalno je bilo očekivati da će Afganistan biti napadnut. Amis je cijelo ozračje u kojem je disao zapadni svijet usporedio s naslovom jedne knjige novopečenog nobelovca V. S. Naipaula, »Tell Me Who to Kill« (»Reci mi koga treba ubiti«).</p>
<p>Ništa bolje stanje stvari ne doživljava ni Arundhati Roy, koja je u eseju u britanskom The Guardianu napisala da je Amerika prisvojila bol praktički cijeloga svijeta i lansira je kao samo svoju. U tom kontekstu, smatra Roy, koja rasplamsavanje rata smatra neizbježnim, treba što prije, jasno i glasno, razjasniti neka pitanja: je li američki rat protiv terorizma rat protiv terorizma u Americi ili protiv terorizma općenito?</p>
<p>Americi trebaju prijatelji, a stječe neprijatelje </p>
<p>Zbog čega se provodi osveta – zbog tragične smrti više od 7000 ljudi, uništenja poslovnog prostora na Manhattanu, gubitka nekoliko stotina tisuća radnih mjesta, bankrota nekoliko zračnih kompanija ili zbog nečega više od toga? Pritom Roy podsjeća na riječi bivše američke državne tajnice Madeleine Albright koja je, kad su je pitali što osjeća za 500.000 iračke djece, umrle zbog američkih sankcija Iraku, odgovorila: »Nametanje sankcija bio je težak izbor, ali mislimo da je cijena bila vrijedna toga«.</p>
<p>Igrajući se riječima imena savezničke operacije u Afganistanu, Roy smatra »beskrajnu pravdu« krajnje ciničnom sofistikom. Stoga zaključuje: »Koliko će mrtvih Iračana trebati da bi svijet postao boljim, koliko mrtvih Afganistanaca za svakog mrtvog Amerikanca, koliko mrtvih žena i djece za svakog stradalog u terorističkom činu, koliko mrtvih mudžahedina za svakog ubijenog bankara...«?</p>
<p>John le Carré, proslavljeni pisac krimića, svjestan je da se krivci moraju kazniti i privesti pravdi. »Bin Laden mora biti uhvaćen«, smatra Le Carré, ali... Već na početku svoga eseja i on se morao osvrnuti na gotovo slijepu ulicu u kojoj se, kad je propagandni rat u pitanju, našla Amerika.</p>
<p>»SAD u ovome trenutku čezne – čak više nego za kažnjavanjem – za tim da ima više prijatelja i manje neprijatelja. Ali Amerika je, kao i mi Britanci, stekla još više neprijatelja...«, piše Le Carré koji se, svjestan uočenoga, javno ogradio od svojih ranije iznesenih mišljenja o Vladimiru Putinu koji je, »zbog klaonice u Čečeniji, zaslužio mjesto u Haagu, zajedno s Miloševićem«. Putin je za Le Carréa danas svetac u usporedbi sa zlikovcima protiv kojih se vodi rat. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Još je prevelik?</p>
<p>Do jučer se Račanovu Vladu optuživalo da barata s premalim postocima rasta BDP-a, a nakon što je Crkvenac prognozu sa 4,5 (do terorističkog napada na SAD) skresao za 1 do 1,5 posto, kritičari tvrde – premalo je smanjio</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Obećanje je glasilo: do 15. listopada znat će se nacrt državnog proračuna za 2002. godinu. No do sada je od konkretnih brojki u javnost plasirana samo računica daće se proračun temeljiti na 3 do 3,5 posto rasta bruto domaćeg proizvoda. Naravno, i to je dovoljno za prve velike kritike zbog prevelikog optimizma. Kritičari, naime, tvrde da cijeli svijet upada u recesiju, a kresanjima su posvuda najviše izložene upravo investicije, bez kojih pak ozbiljnog rasta u Hrvatskoj ne može biti. Ukazuje se pri tome i na činjenicu da i naši najjači trgovinski partneri, npr. Nijemci, projekcije rasta u 2002. ispisuju veoma blizu nuli.</p>
<p>Do jučer se Račanovu Vladu uglavnom optuživalo da barata s premalim postocima rasta, da se Hrvatska iz problema neće izvući ako se rast ne poveća na 8, 10 ili više posto. Sada je ploča okrenuta. Nakon što je Crkvenac prognozu sa 4,5 (do terorističkog napada na SAD) skresao za 1 do 1,5 posto, kritičari tvrde – premalo je smanjio.</p>
<p>Na temelju čega hrvatski financijski oci računaju na 3 do 3,5 posto veći BDP? Nadaju li se čarobnom štapiću koji ih u ovoj godini nije spasio nerealno postavljenog proračuna, pa su ga dva puta morali prekrajati? </p>
<p>Strana se ulaganja više ne spominju kao glavna uzdanica gospodarskog rasta. U Banskim dvorima radije govore o investicijama velikih poduzeća pod državnom kapom. Iako su upravo ona u ovoj godini u tome zakazala. Od desetak milijardi kuna koje je Vlada obećala na ime investicija velikih državnih kompanija, ostvarit će se najviše sedamdesetak posto. Točne brojke se još ne znaju ni za prvo polugodište, no veliki podbačaj je sasvim izvjestan.</p>
<p>Od Ine se očekuje pokretanje radova na dovođenju plina u Istru. HEP će početi dva velika projekta obnove u Žerjavincu i Ernestinovu, Hrvatske željeznice trebaju ući u nabavu motornih vlakova i modernizaciju pruga prema jugu. Velik novac bi se ubrzano trebao početi okretati i oko održavanja cesta, za koje nas u Vladi uvjeravaju da nikada nisu bili sklopljeni povoljniji aranžmani. Od autoceste prema Splitu se u 2002. ni uz najefikasnije pripreme ne može bog zna što očekivati, ali se s potezom prema Rijeci ozbiljno računa jer je financijska konstrukcija, tvrdi se, zatvorena u vrlo povoljnoj varijanti. Računa se i s osiguranim punim navozima brodogradilišta...</p>
<p>Velika su to obećanja. Ali, čini se, ne veća od problema koji ekipu u Ministarstvu financija muče u pokušaju da državni proračun »zatvore« u skladu s obećanjima političara. Na primjer, da će se tekući troškovi države pokrivati isključivo iz tekućih prihoda (porezi i slično) i da se, npr. ni jedna kuna od privatizacije neće potrošiti za isplatu plaća ili mirovina, otplatu dugova... A ni porezi se ne bi smjeli povećati. </p>
<p>Inače, u stavci mirovina se u 2002. pojavljuje nov i još neriješen problem tzv. tranzicijskog troška mirovinske reforme koji se procjenjuje na najmanje dvije milijarde kuna! Kako začepiti toliku rupu? Jedno od rješenja vidi se u uvođenju obveznih uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na sve oblike stjecanja dohotka (npr. honorari). Poslodavcima se na to kosa diže na glavi, no odluka je, čini se, već donesena. Tek ako se na taj način državna blagajna bude dovoljno obilno punila, čuli smo, možemo računati sa smanjenjem stopa.</p>
<p>Nešto više detalja o proračunu za 2002. znat će se potkraj sljedećeg tjedna. Ne bude li do tada poznato i nešto više o za sada fantomskom paketu mjera za borbu protiv sive ekonomije, znat ćemo da se u Katančićevoj opet ispisao račun bez krčmara. Jer, u Banskim dvorima ne kriju da je upravo borba protiv sive ekonomije džoker s kojim se vrlo ozbiljno računa u spašavanju hrvatskih financija u sljedećoj godini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Gradonačelnik najavio gozbu u vikendici</p>
<p>Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja neće rušiti vikendicu gradonačelnika Milana Bandića u Slavagori kraj Samobora jer je županijski Ured za prostorno uređenje odobrio građevinsku dozvolu. </p>
<p>»Dozvola je potvrđena 16. listopada i formalnost, u kojoj su o tome trebali biti obaviješteni svi susjedi, obavljena je do petka«, potvrdila je za Vjesnik Željka Abramović iz županijskog Ureda za prostorno uređenje ispostave Samobor.</p>
<p>Abramović je odbacila optužbe da je Bandić građevinsku dozvolu dobio u rekordnom roku, odnosno da je, kako je netko rekao, »nije mogao dobiti brže ni u slučaju da ju je sam krenuo pisati«.</p>
<p>– O tome nema ni govora. Naime, svi građani koji imaju kompletnu dokumentaciju, ali bez građevinske dozvole, a protiv kojih je ministarstvo pokrenulo postupak rušenja, u našem uredu imaju prioritet. Ako je dokumentacija potpuna, građevinska dozvola izdaje se za nekoliko dana, rekla je Abramović.</p>
<p>Ostaje, stoga, pitanje zašto gradonačelnik nije pričekao s dogradnjom vikendice, tim više, ako je, kako to implicira Abramović, njegova dokumentacija bila kompletna, a potvrda građevinske dozvole »pitanje dana«.</p>
<p>Možda zato kako bi što prije ispunio svoje obećanje da će, kada se sve »riješi«, u vikendici ugostiti prijatelje i novinare koji su pisali o vikendici. Gradonačelniče, očekujemo vaš poziv! ck</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Protiv bioterorizma - hladnom glavom </p>
<p>Otpor bioterorizmu traži zatomljavanje znatiželje, odnosno poštivanje uputa epidemiologa te Ministarstva zdravstva</p>
<p>Zaraza bakterijom antraksa u ljudi se uspješno liječi antibioticima. To uključuje primjenu penicilinskih odnosno tetraciklinskih pripravaka, ističu epidemiolozi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Dodaju kako je najteži oblik plućne odnosno crijevne zaraze, dok je kožni, poznatiji kao crni prišt, nešto lakši pa se - brže liječi. </p>
<p>Nedavni novinski napisi o neuspješnosti liječenja antraksa antibioticima prouzročile su neprovjerene informacije, koje su u javnosti izazvale paniku, kaže dr. Mate Ljubičić, član Povjerenstva za antraks pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. </p>
<p>Utjecaj spomenutih lijekova na umjetne sojeve »otporne« bakterije - znanstvenicima ili barem nekima od njih na (ne)sreću nije poznat! Međutim, mogući mutanti Bacillusa antrachisa, tvrde epidemiolozi u Rockfellerovoj, možda postoje u nekom od dobro čuvanih laboratorija u hladnoratovsko doba dvaju najvećih svjetskih sila SAD-a i SSSR-a.</p>
<p>Kako doznajemo od djelatnika Zavoda, za proizvodnju spora tzv. ratnog oblika bakterije antraksa, koji bi se teoretski mogao prenositi inhaliranjem, odnosno (u)disanjem, nužan je iznimno sofisticiran tehnološko-znanstveni instrumentarij. Njega su »u stanju« proizvesti laboratoriji dviju najmoćnijih sila, kaže dr. Ljubičić, ističući kako se nada da čovječanstvo umjetne sojeve te bakterije nikada neće »upoznati«.</p>
<p>Tim više jer je u svijetu (odašiljanjem sumnjivih pisama koja su u većini slučajeva, na sreću, bila bez spora bedrenice) iz normale izbačen veliki broj ljudi. Stoga ne čudi što je, nakon Amerike i Europe, val panike zahvatio i Hrvatsku. </p>
<p>No, otpor bioterorizmu traži upravo suprotno ponašanje, što bi u najkraćem značilo - razmišljanje »hladnom glavom«, zatomljavanje znatiželje, odnosno poštivanje uputa epidemiologa te Ministarstva zdravstva.</p>
<p>Pred nama je velika zadaća preventivnih mjera. Odmah nakon brutalnih napada na Svjetski trgovački centar prva mjera zaštite u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, bila je sustavna provjera stanja kvalitete vode za piće. Sljedećih dana ekipirat će se epidemiološki timovi po zdravstvenim ustanovama primarne i sekundarne zaštite, koji će neprestano biti dostupni Zagrepčanima, istaknuo je dr. Ljubičić.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Vlada je izigrala radnike«</p>
<p>Iako je odluku Vlade da stupi u dijalog sa sindikatom radi oživljavanja gospodarstva i zajedničke borbe protiv sive ekonomije ocijenio pozitivnom, Mario Iveković, voditelj Županijskog ureda HUS-a, rekao je kako će HUS podržati svaki prosvjed koji će Vladu natjerati da djeluje u interesu radnika.</p>
<p>– Vlada je potpuno izigrala radnike i ako ne bude djelovala u interesu hrvatskih radnika i građana, mora otići s vlasti, rekao je u petak na novinskoj konferenciji. </p>
<p>Prema njegovim riječima, HUS ne podržava politiku stečajeva kakvu je Vlada do sada vodila jer su se planirani stečajevi s preustrojem u praksi pretvorili u stečajeve s likvidacijom, a radnici od takvih stečajeva nisu dobili ništa, potkrijepivši to primjerima stečajeva Zagrepčanke i Name, čijim radnicima još uvijek nije isplaćena »ni lipa«. </p>
<p>Zbog takvih slučajeva dogovoreno je da će Vlada surađivati s HUS-om u provođenju stečajeva, u traženju kvalitetnih stečajnih upravitelja i kroz Skupštinu vjerovnika. Iveković je rekao kako treba još vidjeti kako će taj dogovor funkcionirati u praksi. </p>
<p>U borbi sa sivom ekonomijom, kako je rekao Iveković, Vlada se pokazala neučinkovitom.</p>
<p>– Tome najbolje svjedoči primjer Zagrebačkog uslužnog centra, gdje je prošle godine Državni inspektorat zatekao 627 radnika na crno, rekao je Iveković, dodajući kako je 100 radnika dobilo otkaze kada je prijavilo nezakonito zapošljavanje Inspektoratu, a Vlada ih nije nikako zaštitila, dok je direktorica ZUC-a Mira Džinkić još uvijek na svojoj funkciji. </p>
<p>Iveković je na sastanku ukazao i na nepravilnosti u križevačkom poduzeću »Ammi«, protiv kojeg je podnio kaznenu prijavu, zbog sprječavanja radnika za osnivanje sindikata. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Obljetnica logističke baze Borongaj</p>
<p>Važnu ulogu logističke službe u Domovinskom ratu te njezinu brzu prilagodbu novim programima obuke za koje se zauzima novi ustroj HV-a istaknuo je u petak general Mirko Šundov u vojarni Borongaj prilikom obilježavanja devete godišnjice osnutka i rada Središta za obuku službi logistike (SOSL) i proslave desete godišnjice preuzimanja vojarne. </p>
<p>Spomenuo je i važnost osnivanja specijaliziranih djelatnosti koje će ući u trendove novih tehnologija i znanja, radi stvaranja male, ali učinkovite i dobro uigrane vojske, kakve su danas vojske razvijenih zemalja. </p>
<p>– Kroz Središte za obuku službi logistike prošlo je do sada 39 naraštaja ročnih vojnika logističkih specijalnosti, odnosno otprilike 30 tisuća ročnih vojnika. Danas školujemo 17 djelatnosti, među ostalima mehaničare za pješačko naoružanje, gusjeničare, bolničare i medicinske tehničare i kuhare, zadovoljno je rekao zapovjednik SOSL-a brigadir Stjepan Husnjak.</p>
<p>Na proslavi su bili časnici, ročni vojnici i djelatnici, izaslanik gradonačelnika Dražen Kovač, zapovjednik 1. gardijske brigade Ivica Krizmanić te brojni članovi kriznog štaba općine Peščenica, koji je prije točno deset godina postavio blokade.</p>
<p>Ž. Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Organizatori očekuju nekoliko desetaka tisuća ljudi</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić u petak je izjavio kako očekuje da će se na Trgu bana Jelačića okupiti nekoliko desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Premda nije želio objaviti točan broj sudionika, o čemu Stožer navodno već ima podatke, Čondić je ustvrdio kako su iz Vukovarsko-srijemske županije dobili obavijest prema kojoj će u Zagreb s toga područja stići više autobusa nego iz Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije zajedno. </p>
<p>Organizator je u dogovoru s gradskim vlastima predvidio da se tristotinjak autobusa u jutarnjim satima smjesti na zagrebačkom hipodromu i južnom parkiralištu stadiona »Maksimir«. Sudionike skupa potom bi, prema najavama iz Stožera, do mjesta održavanja skupa trebali prevoziti autobusi zagrebačkog javnog gradskog prijevoza, a Grad je osigurao i pet specijalnih vozila za prijevoz invalida. Za sve one koji na prosvjed dođu osobnim automobilima osiguran je prostor za parkiranje na Trgu Republike Austrije. </p>
<p>Svi sudionici trebali bi se, prema planu organizatora, na isti način vratiti do autobusa kojima su stigli u Zagreb, a najavljeno je kako će, uz pripadnike PU zagrebačke, skup osiguravati i 500 redara Stožera. Oni će, prema Čondićevim riječima, stajati na svim prilazima Trgu bana Jelačića i kontrolirati rekvizite koje prosvjednici budu unosili na mjesto održavanja skupa. Naime, kako je rekao, na prosvjed se neće puštati osobe s ikonografijom koja je u suprotnosti s hrvatskim zakonima. </p>
<p>Prosvjed će trajati oko četiri sata, a očekuje se da će na njemu, uz glazbeni program, govoriti predstavnici braniteljskih udruga Janko Bobetko, Ante Roso, Marinko Liović te, u ime novinara koji su izrazili potporu skupu, Josip Jović.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagreb će pokazati toleranciju, razumijevanje i strpljenje</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obratio se građanima priopćenjem u povodu subotnjeg mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, u organizaciji Hvidre, na Trgu bana Josipa Jelačića.</p>
<p>Poduzete su sve mjere kako bi okupljanje proteklo u miru i dostojanstvu, uz poštovanje svih normi, reda i zakona, stoji u priopćenju.</p>
<p>Od svih sudionika skupa, ističe Bandić, očekuje se da poštuju dogovor predstavnika Grada s organizatorima skupa. </p>
<p>Kako se u Zagrebu, prema Bandićevim riječima, priređuje najviše javnih skupova, sudionici su pozvani da poštuju kulturu javnih istupanja i toleranciju prema drukčijim mišljenjima.</p>
<p>Gradonačelnik se nada kako će Zagrepčani pokazati razumijevanje i strpljenje, koje su i do sada izražavali u sličnim prigodama.</p>
<p>»Nadam se da ćemo u subotu dokazati da je Zagreb, ne samo gostoljubiv i siguran grad već i grad širokog demokratskog ozračja«, stoji u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kreću Elektrini »terminatori«</p>
<p>Od ponedjeljka 22. listopada 50 Elektrinih terenskih ekipa iskapčat će neplatiše. Toliko će ekipa, naime, na dan moći iskopčati 1.000 potrošača, a bude li potrebno, broj ekipa bit će povećan, saznajemo iz Elektre.</p>
<p>Svi potrošači koji po prethodnoj opomeni nisu podmirili dug mogu biti iskopčani.</p>
<p>Od ove akcije iskapčanja Elektra će se voditi principom da potrošači mogu biti dužni najviše jednu ratu, odnosno račun koji mora biti podmiren najkasnije do prispijeća sljedeće rate. Odgode plaćanja i plaćanje u ratama više se neće dopuštati. Mnogi dužnici tu su mogućnost koristili, ali nisu se pridržavali dogovorenoga, tvrde u Elektri. </p>
<p>Potrošači koji imaju beneficiranu obračunsku snagu (do iznosa mjesečne potrošnje od 80 kilovatsati) trebaju obnoviti svoj zahtjev kako bi i dalje imali beneficiju. O tome će ih Elektra uskoro detaljno obavijestiti pisanim putem. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Elektra potražuje nešto više od 360 milijuna kuna, a prema smjernicama Uprave HEP-a, do kraja ove godine dug se mora smanjiti za otprilike 70 milijuna kuna. </p>
<p>Čini se da će mnogim našim sugrađanima od ponedjeljka biti »upaljen« mrak.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>U Ghentu tijesno za političare, prosvjednike i novinare</p>
<p>GHENT, 19 listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Šefovi 15 članica Europske unije okupili su se na neformalnom sastanku u Ghentu, skupu koji je bio zamišljen kao intenzivna razmjene mišljenja o budućnosti EU, ali se spletom okolnosti, zbog zahtjeva sigurnosne i financijske prirode, nakon 11. rujna, pretvorio u zasjedanje najvišeg EU kriznog stožera. </p>
<p>U Ghentu, gradu pod opsadom, vlasnici malih dućana u centru na vrijeme su šperpločom zaštitili izloge - četiri skupine nezadovoljnika različitim zlima ovoga svijeta dobilo je dozvolu za prosvjede, uz jamstva da se neće ponoviti razaranja kao u Götebrogu. K tomU, a za razliku od svojih švedskih kolega, belgijska policija raspolaže i vodenim topovima i suzavcem ali i sposobnošu da bez previše moralnih dilema udari po izgrednicima bili oni engleski nogometni huligani ili s lanca otrgnuti antiglobalisti - anarhisti. </p>
<p>Sama uvertira u relativno kratak skup bila je zanimljiva stoga što su se trojica velikih sastala odvojeno, sat uoči službenog početka sastanka, u opatiji Sv. Petra; čelnici Velike Britanije, Njemačke i Francuske u uskom su krugu dogovarali osjetljive elemente aktivnog sudjelovanja u prvoj antiterorističkoj koaliciji, onoj američkoj protiv Afganistana. </p>
<p>Nakon što mu je objašnjeno da u toj konstelaciji za njega nema stolca Silvio Berlusconi je na veselje novinara kronično gladnih senzacija izjavio kako ne bi došao ni da su ga zvali. Priče o podjelama i ljutnjama unutar EU stvorene su isključivo u ime zanimljivijih novinskih naslova.</p>
<p>Malo je kojem mediju atraktivan prijedlog odluke da se u krpanje ekonomskih šteta od svjetske recesije naglašene posljedicama terorističkih udara, iz Europske investicijske banke, dakle razvojne banke EU, u snaženje gospodarstva uliju nova sredstva kojima bi ulaganja EIB-a u iduće dvije godine dostigla 12 milijardi eura. Medijima je bila privlačnija čak i činjenica da je nekoliko stotina demonstranata dočekalo sudionike mini susreta na vrhu lidera demokršćanskih stranaka pljuskom uvreda, rajčica i jaja, pri čemu je žrtva opet ispao očito nepopularni talijanski premijer. »Hoćeš li i nas napasti«, galamila je poruka s majica demonstranata. </p>
<p>Petnaestorica su složni kada se radi o antiterorističkoj kampanji i nužnost uvođenja zajedničkih harmoniziranih propisa. EU je krizni stožer na vrhu shvatio ozbiljnost situacije. Striktne mjere sigurnosti vrijede u Ghentu za sve, od šefova država pa do novinara i ovo je izvanredno stanje ilustracija tvrdih vremena u kojima se čak i razasuti šećerni prašak može smatrati provokacijom. Da, u press-centru u Ghentu, pretijesnom za novinare kojih je dvostruko više nego što je raspoloživih radnih stolova, prisutni su specijalisti za bakteriološki rat.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Berlusconi uvrijeđen što nije s trojicom</p>
<p>RIM, 19. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sastanak trojice europskih državnika Jacquesa Chiraca, Gerharda Schrödera i Tonyja Blaira o afganistanskoj krizi u petak u Ghentu, primljen je u talijanskoj vladi s ogorčenjem, jer poziv nije upućen i Silviju Berlusconiju. Talijanski premijer čak nije ni znao za taj sastanak. </p>
<p>Bivši predsjednik Francesco Cossiga, govori o »velikoj uvredi Italiji«, predlažući talijanskoj vladi da u znak protesta ne sudjeluje na sastanku u Ghentu. </p>
<p>Pariz istodobno objašnjava da je riječ o sastanaku »konzultativne prirode« i da se radi o dogovoru zemalja čije su snage direktno uključene u vojne operacije u Afganistanu. Odgovor koji nije zadovoljio talijansku Farnesinu, iz čijih krugova se čuju komentari da se »summit petnaestorice pretvara u »summit trojice plus dvanaestorica«. </p>
<p>S. Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Podignuta optužnica za atentat na Sliška</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u petak je podiglo optužnicu protiv Marka Nikolića zvanog Markoni (38) i Samira Ivoševića poznatog kao Lupić (32), zbog kaznenog djela teškog ubojstva Vjeke Sliška iz koristoljublja 22. ožujka ove godine.</p>
<p>Naime, kako stoji u optužnici, prvooptuženi Nikolić, koji se nalazi u bijegu, neuvrđenog dana prošle godine dogovorio se s ubijenim Jamesom Cappauom kako će ubiti Vjeku Sliška, a na ponudu zasad nepoznate osobe. Cappau je potom angažirao, navodi se u optužnici, drugooptuženog Samira Ivoševića i dao mu tijekom veljače ove godine za Sliškovo ubojstvo predujam od najmanje 5.000 DEM. Ivošević i Cappau su zatim boravili u stanu koji je u Varićakovoj ulici iznajmio Nikolić, </p>
<p>Drugooptuženi i ubijeni Cappau su tijekom veljače i ožujka ove godine više puta obilazili ugostiteljske lokale u neposrednoj blizini Sliškovog stana i garaže u Bogovićevoj i Teslinoj ulici. Pritom su, navodi se nadalje, međusobno komunicirali UKV vezom i upoznali se načinom i mjestom kretanja Sliška.</p>
<p>Kako se pak nadalje objašnjava u optužnici, na dan Sliškovog ubojstva, između 12 i 13 sati, Nikolić je zauzeo položaj na Preradovićevom trgu, dok je Ivošević bio na galeriji slastičarnice »Zagreb« na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice a Cappau u čitaonici knjižnice »Bogdan Ogrizović«.</p>
<p>Dočekavši Sliška oko 14.20 sati na dogovorenim mjestima, Ivošević je putem radio veze obavijestio Nikolića i Cappaua o Sliškovom izlasku iz njegovog stana u Bogovićevoj ulici. Cappau, naoružan automatskom puškom »agram 2000«, pištoljem marke »taurus« te ručnom bombom je zatim izašao iz čitaonice zajedno s Nikolićem koji mu je čuvao odstupnicu gdje su u Preradovićevoj sustigli Sliška, koji se kako bi izbjegao napad bacio na tlo.</p>
<p> Neposredno prije Sliškinog bacanja na tlo, Cappau je prema njemu ispalio pet hitaca iz pištolja, i nanio mu rane opasne po život. Pet dana kasnije Sliško je umro u bolnici, a atentator Cappau umro je još iste noći od rana dobivenih kad je Sliškov tjelohranitelj Ivica Bertić u njega ispalio nekoliko hitaca dok je bježao s mjesta događaja prema Varšavskoj ulici.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Glavati dupini u Bakarskom zaljevu</p>
<p>RIJEKA, 19. listopada</p>
<p> - U području Bakarskog zaljeva u četvrtak i petak su primijećena dva glavata dupina vrste Grampus griscus, a taj je podatak potvrdio i prof. zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, Hrvoje Gomerčić koji je s njima proveo tri sata na moru i utvrdio da se dupini ponašaju uobičajeno. Dupini Grampus griscus žive u otvorenom moru, pojedinačno, ili u skupinama do 12. Dužina im je 2,5 do 4 metra, hrane se lignjama, sipama i hobotnicama, dok su im razmnožavanje i životni vijek nepoznati. Budući je riječ o zaštićenoj i ugroženoj vrsti koja se izrazito rijetko pojavljuje u Jadranu, te da nije poznato koliko će se dugo dupini zadržati na tom području Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja reagiralo je i priopćenjem za javnost kojim poziva pučanstvo da na području Bakarskog zaljeva ne uznemirava životinje i ne ometa ih u hranjenju; da se životinjama ne približava, bliže od 200 metara, te da ne rabe ribolovne mreže koje mogu ugroziti životinje. Za nedopušteni postupak prema zaštićenoj životinji utvrđena je visina naknade štete od 40.000 kuna, podsjeća se u priopćenju. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kemijsko oružje prvi primijenili Srbi?</p>
<p>ANKARA, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika) »Srbi su prvi u svijetu pribjegli uporabi biološkog i kemijskog oružja masovnog uništenja«, tvrdi profesor Gürayten Özyurt sa poznatog turskog Sveučilišta Uludag. Do toga je, kako tvrdi Özyurt, došlo 1521. tijekom turske opsade Beograda. Vrsta kemijske supstance koju su srpski branitelji Beograda bacali na turske vojnike nije nikada, kaže turski znanstvenik, pouzdano utvrđena.</p>
<p>Profesor Özyurt, pozivajući se na pouzdane otomanske zapise, navodi kako su Srbi bacali na turske osvajače zamotane krpe iz kojih je izlazila otrovna para. Profesor Özyurt ističe da je to otežavalo disanje turskim vojnicima, a time učinkovitije napredovanje osmanlijskih snaga. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Drogu prodaju kao »afganistanske bombe«</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Trgovci drogom u Rio de Janeiru koriste se američkim napadima na Afganistan kako bi prodali svoj bijeli prah pod parolom »afganistanske bombe«.</p>
<p> »Nismo još analizirali drogu ali moglo bi se raditi o jačoj vrsti kokaina ako ga uspoređuju s bombama«, rekao je policijski dužnosnik. Policija je zaplijenila torbe na kojima je pisalo »afganistanske bombe« tijekom racije u Mangeiuri.</p>
<p> Neki stručnjaci ocjenjuju da se Brazil popeo na drugo mjesto na svjetskoj ljestvici konzumenata droge gdje se nalazi odmah iza Sjedinjenih Država. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Indija optužuje Pakistan da promiče terorizam</p>
<p>NEW DELHI, 19. listopada -Indijski ministar unutarnjih poslova u petak je priopćio da je Pakistan stao na stranu globalne protuterorističke koalicije, no da je istodobno nastavio promicati terorizam. Indija tvrdi da pakistanska tajna služba ISI naoružava islamske ekstremiste i potiče ih na napade. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Slobodan Milošević za nas je bio Bin Laden</p>
<p>Izlaganje Nenada Popovića iskočilo u prvi plan – govorio je o posljedicama rata na tlu bivše Jugoslavije i ustaljenim stereotipima / »Da su prije 10 godina međunarodnom intervencijom zaustavljeni strašni vukovarski krvnici, oni ne bi mogli počiniti strašne masakre u Srebrenici, a ni 11. rujna ove godine masovna ubojstva u New Yorku i Washingtonu» – ustvrdio je Popović </p>
<p>ZAGREB, 19. listopda</p>
<p> – Da se Zagrebački književni razgovori vraćaju svojoj prvotnoj zamisli – aktualnim temama i vrućim diskusijama te postaju stredišnji kulturni događaj, posvjedočio je i drugi dan skupa, u petak, kada je u prvi plan iskočilo izlaganje kontroverzna hrvatskog intelektualca i nakladnika Nenada Popovića, čije se polemike oko Frankfurtskog sajma knjiga još nisu stišale u javnosti. On je govorio o medijskom i političkom stereotipu koji se kao posljedica rata na području bivše Jugoslavije uvriježio u nas. A on, prema Popovićevim riječima, glasi da su za katastrofu i zločine odgovorne intelektualne elite. Oni su, kaže stereotip, izmanipulirali obične ljude i mase i potakle ih na etnička čišćenja: »Pisci su potpaljivači rata, sveučilišni profesori ideolozi genocida, liječnici nastrašniji naredbodavci, novinari i urednici širitelji mržnje.«</p>
<p> Na drugoj su strani, prema toj teoriji, njihove žrtve, koji su zavedeni napadali svoje susjede i palili njihove kuće, silovali pljačkali.»Tako je u Beogradu za vrijeme rata na čelo države stao romanopisac i član Srpske akademije nauka Dobrica Ćosić, notorni ideolog srpskog ekspanzionizma, dok je u Hrvatskoj poznati romanopisac Ivan Aralica bio član tajnovitih strateških štabova presjedništva države, a predsjednik Sabora, pisac koji je za najveći najzloglasniji koncentracioni logor u doba nacističke okupacije Hrvatske tvrdio da je tamo postojao bogat kulturno umjetnički program« – kaže Popović i dodaje da je to tek jedna strana medalje.</p>
<p> Druga strana tiče se svima poznatih tv- slika na kojima se vidi tzv. običan čovjek koji na kamionima vozi susjedove videorekordere i strojeve za pranje rublja. Stoga je, ide dalje Popović, rat na područiju bivše Jugoslavije pokazao da ne postoji nevinost masa. Takav se čin danas u Makedoniji naziva »danima narodnog bijesa«. Popović kaže da valja iskoristiti tužnu sliku postjugoslavenskog rata i progovoriti o kolektivnom kriminalitetu, »jer se ne smije dopustiti da nepostojanje kolektivne krivice pretvori u socijalnu i sociološku eskulpaciju pripadnika većinskih društvenih stratuma.«</p>
<p>Na upit zašto bi o tome trebali progovoriti baš pisci odgovara da je »istina o nevinima i zavedenim masama i literarna istina«. Ispričao je potom priču časne setre koja je svjedočila što se zbilo u vukovarskoj bolnici 24 sata prije i poslije sloma obrane grada. Priča je to o maskiranim ljudima koji su birali svoje susjede u strojeve za odstrel da bi zaključio: »Da su tada prije 10 godina međunarodnom intervencijom zaustavljeni strašni vukovarski krvnici, oni ne bi moglipočiniti strašne masakre u Srebrenici, a ni 11. rujna ove godine masovna ubojstva u New Yorku i Washingtonu. Vukovarska priča nije lokalna priča, već univerzalna drama koja se ponavlja pred našim očima. To što se Osama bin Ladan tada zvao Slobadan Milošević, neka nikoga ne zavara. Ne ove, 2001. godine« – zaključio je Popović.</p>
<p>Françoise Favretto iz Francuske tumačila je viđenje globalizacije i ksenofobije prema Jeanu Baudrillardu. On govori o globalizaciji koja briše sve razlike u kojoj globalizacija postaje Amarika, a Amerika globalizacija. Po njemu Amerika je realizacija utopije, a globalizacija realizacija sna. Kultura, metafizika, pa čak i povijest u Europi su posebnosti koje Amerika ne pozna. Posebnostima ostatak svijeta reagira na strah od globalizacije, no i tu treba biti oprezen, jer i ona može prestrašiti, o čemu svjedoče nedavni događaji u SAD-u. Žarko Paić svoje je izlaganje naslovio »Između špilje i tornjeva« pitajući se može li intelektualac proći između te dvije ideologije koje se sukobljavaju. Upozorava na krajnje opasne teze koje rabe termine »kulturni ratovi« ili »ratovi kultura«, tvrdeći da je riječ o političkom sukobu dviju ideologija – amerikanizma i fundamentalizma, koje se manifestiraju u kulturnim razlikama, tj. sukobu znanja i vjere. Na kraju se pita je li izlaz u stvaranju etike nove solidarnosti koja bi povezivala ljude različitih interesa koji baš zbog toga ne bi mogli biti obmanuti sukobom dviju rečenih ideologija. </p>
<p> Kristi Simonsuuri iz Finske slaže se da treba odbaciti tezu o sukobu civilizacija, pa ona govori o pojmu isprepletenih povijesti koja ih dijeli na kolonizatore i kolonizirane u kojem odnosu čovječanstvo živi tisućljećima. Pita se zašto su tek nakon 11. rujna postavljena neka ključna pitanja, jer za talibane i njihovu politiku zna se od sredine 90-ih. Prihvaća novi tip intelektualca koji je predložio Paić, te kaže da su o ovoj temi pozvani govoriti pisci, jer da su oni prosvijećeni mirotvorci svijeta.</p>
<p> U poslijepodnevnim satima u četvrtak u sklopu 24. zagrebačkih književnih razgovora u trećoj radnoj sesiji svoja viđenja na glavnu temu: »Metafora napretka: književnost i globalizacija« izrekli su pisci iz nekoliko europskih zemalja. U odsutnosti Dževada Karahasana iz BiH njegov je ogled pod naslovom »Nakon ideologije« pročitao moderator sesije Seid Serdarević. Karahasan smatra da je na Zapadu država kao poduzeće, servis u službi svojih akcionara gdje bezbroj vođa nude ideologije s mafijaškom pozadinom. Na kraju zaključuje da se trijumfirajući profit, to jest ekonomski totalitarizam urušuje u prazan prostor nakon gubitaka velikih ideologija.</p>
<p>Izlaganje o »Malim jezicima i kulturi u kontekstu globalizacije« problematski je osmislila Toni Liversage iz Danske. Za nju je pozitivno u globalizaciji to što za posljedicu ima kulturnu razmjenu, a negativni efekt je to što u ekonomskom pogledu projicira nadmoć. Od nekadašnjih 10 000 jezika mnogi su se u međuvremenu izgubili te je izumiranje, odnosno sadašnji val gubitaka vrsta bez presedana. Njen je zaključak – »kad jezici nestaju, izumiru kulture«.</p>
<p>Ioanna Karatzaferi iz Grčke kaže: Ne bojim se globalizacije, ni ljudi ni raznih boja kože. Naprosto nikada nisam vidjela nekoga drugačijeg od mene – ima samo različitih inačica mene. Ghjacumu Thiers s Korzike iz vlastite je perspektive govorio o malim jezicima u vremenu globalizacije, a zatim i o potrebi za univerzalnom deklaracijom o lingvističkim pravima. Ako je moja kuća mala ne moram živjeti skućeno i tjeskobno. Ona je po mojoj mjeri, a tako je i s malim književnostima, koje to uopće nisu, zaključio je. </p>
<p>Hrvatica Nada Pintarić kojas živi i radi u Nizozemskoj, također je svoje izlaganje posvetila malim jezicima. Po njenim riječima u nizozemskoj je 60 posto stanovništva stranog porijekla, gdje 80 nacionalnosti žive jedni do drugih. Potom je objasnila da je posve moguće biti pisac između dvije kulture, dapače pisci ne vole biti u getu. Angela Chercha iz Italije zanima koje su temelji nesporazuma, koje su poruke i manifestacije na relaciji književnosti i globalizacije. </p>
<p>Branka Džebić, Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Augustinčić majstor scenske iluzije</p>
<p>Jedan od vodećih hrvatskih scenografa Aleksandar Augustinčić obilježio 80. obljetnicu života i 50. obljetnicu umjetničkog rada</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – U petak je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu obilježena 80. godišnjica života i pedeseta obljetnica umjetničkog rada dugogodišnjeg člana HNK, vjerojatno najplodnijeg scenografa hrvatskih kazališta, slikara Aleksandra Augustinčića. Surađivao je i u svim većim i nizu manjih kazališta u Hrvatskoj, a stekao je i međunarodni ugled izlaganjem svojih scenografskih nacrta u Poljskoj, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i drugdje. Nema tome dugo što se u prostorima zagrebačke Ilirske dvorane na Gornjemu gradu predstavio veoma zapaženom opsežnom izložbom svojih radova.</p>
<p>Aleksandar Augustinčić rođen je 19. listopada 1921. u Zagrebu, gdje je pohađao Akademiju likovnih umjetnosti u klasi jednog od najvećih hrvatskih slikara i scenografa ne samo svog doba Ljube Babića, kod kojega se specijalizirao upravo za scenografiju. Odmah poslije diplome 1950. angažiran je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je samo u prvih dvadeset godina ostvario više od stotinu i pedeset scenografija za dramu, operu i balet, jednako domaćih kao i stranih autora. </p>
<p>Već iz ranijeg Augustinčićeva razdoblja scenografskoga rada pamtimo neka njegova odlična rješenja poput fine realistične stilizacije u drami Mirka Božića »Skretnica« (1951). Već iste godine istakao se poetičnom slikovitošću svoje scenografije za balet Frana Lhotke »Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi«. Iz tog razdoblja pamtimo i njegove sjajne scenografije za Mascagnijevu »Cavalleriju rusticanu« i Ravelovu operu »Sat Španjolske« (obje 1952.), zatim za Strozzijevu adaptaciju Flaubertove »Madame Bovary« (1953.), a kao tada već dosegnuti majstorski vrhunac Augustinčićevu suradnju s najvećim hrvatskim kazališnim redateljem Brankom Gavellom u Shawovu »Cezaru i Kleopatri« (1954.), gdje je pored likovnih rješenja prvi put došla do izražaja suptilna igra rasvjete.</p>
<p> Od stotina kasnijih njegovih radova podsjetimo samo na izvrstan eksperiment s Matačićevom izvedbom Wagnerove opere »Rajnino zlato« 1984. u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, kao i godinu dana kasnije na izvrsna slikarska i rasvjetna rješenja u zagrebačkoj predstavi Verdijeve opere »Trubadur«. Aleksandar Augustinčić djelovao je povremeno i na filmu, čime se zaokružuje njegova izvanredno plodna i bogata scenografska djelatnost. Kao slikar ističe se pejsažima pastelnih ugođaja.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Popović nije dao ostavku</p>
<p>Da javnost ponajviše zanima prozvodnja skandala i slučajeva koji se onda danima mogu razvlačiti na udarnim novinskim stupcima, još jednom su posvjedočili baš novinari koji su pratili Zagrebačke književne razgovore. Umjesto činjenice da je taj međunarodni skup doveo u Zagreb stotinjak svjetski poznatih intelektualaca, među kojima i generalnog sekretara svjetskoga PEN-a, na naslovnim stranica osvanuli su golemi naslovi »Nenad Popović dao ostavku na mjesto glavnog tajnika hrvatskoga PEN-a«.</p>
<p> Kuloari i međusobna razračunavanja opet su imali primat pred provorazrednim medunarodnim događajem. Naime, za trajanja skupa načulo se da je Nenad Popović uputio pismo Predsjedništvu PEN-a, u kojem navodno daje svoju ostavku na funkciju glavnog tajnika. Što je konkretno u pismu pisalo, nije otkrila ni predsjednica Hrvatskoga PEN-a Sibila Petlevski, ali je svojom izjavom »Jutarnjem listu« posvjedočila da je riječ o sukobu i navodnoj ostavci. Kako je priča uzela maha i posve zasjenila intelektualnu dimenziju skupa i njenih elitnih sudionika, zamolili smo Nenada Popovića da nam pojasni »novi slučaj« koji se tiče njega, a koji je već u zapećak bacio aktualnu nezavršenu polemiku što se tiče Frankfurtskog sajma knjiga i nemilih događaja uz njega vezanih.</p>
<p>»Posrijedi je tehnička zabuna« – kaže Popović i dodaje – »pismo koje je interno i službeno je iz PEN-a slučajno protumačeno kao javni čin i ostavka. No, tomu nije tako. Pismo sam uputio Predsjeništvu PEN-a i ono nama veze sa Zagrebačkim razgovorima, nego s opterećenjem moje javne polemike povodom Frankfurtskog sajma kojom ne želim opteretiti Hrvatski PEN. U njemu sam zamolio da me za trajanja polemike na tajničkoj dužnosti zamijene zamjenici da PEN ne bi postao talac mojih konflikata s piscima i Ministarstvom kulture. Zabunom je to shvaćeno kao moja ostavka, što mi je osobito neugodno, jer članove PEN-a shvaćam kao ljude koji me podržavaju, a ne s kojima sam u konfliktu« – obojasnio je isforsiranu priču sam Nenad Popović i tako je bar taj mogući skandal za sada stavljen ad acta.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Petrucci, Marciana i naši - Bosanac, Niger i Motovunjanin</p>
<p>Povjesničari hrvatske inkunabulistike i najranije tiskane knjige još uvijek slabo prepoznaju važnost što su ih u svijetu renesansnog nakladništva imale glazbene tiskovine / Otkrića o radu Franje Bosanca, Franje Nigera i Andrije Motovunjanina </p>
<p>VENECIJA</p>
<p> – Biblioteca Nazionale Marciana otvorila je 9. listopada izložbu naslovljenu »Venezia 1501: Petrucci e la stampa musicale«. U prostorima Marciane, smještenima na katu iznad čitaonica, u prostorima nekadašnje stare Librerie Sansoviane, izložba posvećena Ottavianu Petrucciju i »crnomu umijeću« glazbenoga tiskarstva pobudila je pažnju stručne i šire javnosti.</p>
<p> Suorganizator izložbe, te sunakladnik bogato ilustriranog i vrhunski znanstveno opremljenoga kataloga, Fondazione Ugo e Olga Levi znanstvena je fondacija poznata kao organizator međunarodnih i interdisciplinarnih muzikoloških skupova, okruglih stolova, stručnih publikacija, knjiga, nota, nosača zvuka. Fondazione Levi već je desetljećima jedan od glavnih promotora proučavanja glazbene povijesti Venecije (valja spomenuti i vrlo uspješnu suradnju posljednjih godina s Hrvatskim muzikološkim društvom).</p>
<p>Neveliki izložbeni prostor Librerie Sansoviniane – u koji se ne ulazi kroz poslovne prostorije Marciane, nego kroz obližnji Museo Correr – već je tijekom prvoga vikenda ugostio tisuće znatiželjnika. Edukativno koncipirana izložba svoje će posjetitelje sve do konca godine, kad se predviđa njeno zatvaranje, podučavati o Petrucciju, o prvim desetljećima eksplozije glazbenog tiskarstva u Veneciji, predočavat će dokumentaciju o jednoj pionirskoj avanturi u kojoj su, među ostalima, vidljivu ulogu odigrali i neki našijenci.</p>
<p> Tako će tijekom idućih mjeseci brojni posjetitelji Muzeja Correr moći naučiti ponešto i o tiskarima nota koji su dolazili s naših, hrvatskih strana. Moći će naučiti o glazbenim našijencima ono što ni mi sami ne znamo!</p>
<p>Godina 1501. u povijesti glazbenog tiskarstva upamćena je kao godina znakovite prekretnice: nakon što je knjiga, a ubrzo potom i glazbena knjiga, zaplovila u Gutenbergovu eru, tijekom cijele druge polovice 15. st. glazbeno je nakladništvo gotovo bez izuzetka bilo usredotočeno na tiskanje liturgijskih priručnika, crkvenih knjiga s jednoglasnim koralnim napjevima.</p>
<p> Petruccijev Odechaton A prva je tiskana antologija polifonih skladbi, renesansnog višeglasja. Nakon toga svog tiskarskoga prvijenca, koji je obuhvatio 99 skladbi najznačajnijih onodobnih skladatelja, objavio je Petrucci tijekom sljedećih 20 godina pedesetak najraznovrsnijih naslova – popularnih frottola, duhovnih laudi, rafiniranih misa i moteta, a tiskao je i tri knjige raznih latinskih crkvenih tekstova. Izložba dokumentirano prati Petruccijev tiskarski curriculum te disperziju i recepciju najranijega talijanskog glazbenog tiskarstva.</p>
<p>Ono što je na planu knjige, kulture i uopće duhovnosti značila velika dvosveščana Biblija iz 1555. Johannesa Gutenberga, to su u svijetu glazbe činile tiskovine Ottaviana Petruccija. Nakon Petruccijevih u grafičkom smislu skromnih, čak neuglednih glazbenih tiskovina, ali zato tiskovina koje su u tehničkom i uredničkom smislu postavile standarde za sljedeća desetljeća, nakon dakle što su svjetlo dana ugledale Obrechtove, Josquinove, Isaacove mise, Tromboncinove i Carine frottole ili recimo lutnjističke intabulacije našega Franciscusa Bossinensisa (Franje Bosanca), nakon što je iz Petruccijevih preša odaslano na desetke antologijskih svezaka najpopularnijih renesansnih skladatelja – u glazbenome svijetu više ništa nije moglo biti kao prije. Tržište je postalo inficirano skladno priređenim muzikalijama maloga formata, a Petrucci je vrlo brzo dobio nasljednike u Italiji i po cijeloj Europi.</p>
<p>Izložba prati pretpovijest Petruccijevih tiskarskih nastojanja, pa počinje glazbenom inkunabulistikom. Upravo u knjižnici Muzeja Correr pohranjena je jedna tiskovina koja u ovoj prilici nije mogla biti zanemarena. Franciscus Negri (Franjo Niger), venecijanski humanist hrvatskoga podrijetla, u gramatici latinskoga jezika (Grammatica, Venecija 1480., kasnije još desetak izdanja), u poglavlju o metrici, uvrstio je nekoliko uglazbljenih stihova starih rimskih pjesnika.</p>
<p> Na nekoliko stranica gramatike Negri je objavio notne zapise, najranije poznate notne zapise otisnute u tzv. bijeloj menzuralnoj notaciji. Na izložbi Nigerova Grammatica nije mogla biti zaobiđena ne samo zbog toga povijesnog primata u tehnici tiskanja nota, nego zbog još važnije činjenice da postoje jasne indicije o vezama Nigerova tiskara i Petruccija na izradi knjige Odechaton.</p>
<p>I dok je Grammatica tek jedna u nizu inkunabula izloženih u Sale Sanoviniane, u sekciji koja prati djelatnost Petruccijevih suvremenika središnje mjesto zauzima – kao što je i za očekivati – Andrea Antico da Montona (Andrija Motovunjanin). Antico je doista bio najistaknutiji Petruccijev nasljednik, no ujedno i njegov najžešći konkurent.</p>
<p> Spretnim nakladničkim potezima, s osjećajem za tržište, ali i superiornom glazbenom naobrazbom (bio je vješt skladatelj frottola), naš se Motovunac počam od 1510. nametnuo kao vodeći tiskar muzikalija u Italiji. Svestranu nakladničku aktivnost (ogledao se s uspjehom u svim fazama tiskanja nota) započeo je u Rimu, gdje je na dvoru pape Leona X. naprosto izbacio iz konkurencije Petruccija. Preselio se 1520. u Veneciju, u gradu na lagunama Antico je usavršio neke tiskarske postupke, po kojima je postao poznat po cijelome europskome glazbenom svijetu: uveo je na tržište muzikalije praktičnijega, manjeg formata, a kao profesionalni glazbenik usavršio je tehničku preglednost glazbenoga teksta.</p>
<p>Za razliku od Petruccija pridavao je Antico veliku važnost likovnoj dimenziji svojih tiskovina. Na izložbi je izloženo desetak Anticovih tiskovina, a počasno je mjesto dobila Liber quindecim missarum, antologijska zbirka u velikom formatu. Na naslovnoj stranici prikazan je Antico kako u klečećem položaju predaje svomu zaštitniku, papi Leonu X., zbirku od petnaest polifonih misa talijanskih, francuskih i sjevernoeuropskih autora.</p>
<p> To remek djelo najranijega glazbenog tiskarstva upravo je svojom naslovnicom postalo prototipom mnogim kasnijim renesansnim zbirkama misa, od Moralesovih do Palestrininih. Anticova Liber quindecim missarum sačuvala je ono najbolje od repertoara glazbene kapele iz vremena pape Leona X., ona je desetljećima bila uzorom vrhunskoga tiskarskog umijeća.</p>
<p>Povjesničari hrvatske inkunabulistike i najranije tiskane knjige još uvijek slabo prepoznaju važnost što su ih u svijetu renesansnog nakladništva imale glazbene tiskovine. Jedinstvenu prigodu da se uvjerimo gdje i kako stoje našijenci u tome kontekstu pruža nam izložba Venezia 1501: Petrucci e la stampa musicale. Ugledavši raskošni Anticov Liber quindecim missarum neki je turist uzviknuo: é bello!</p>
<p>Ennio Stipčević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bračna raskrižja smijeha i suza</p>
<p>Film »Mliječni put« Faruka Sokolovića premijerno prikazan u zagrebačkoj Kinoteci / Duhovita i tužna priča o poslijeratnom Sarajevu danas, bez nade i s puno neizvjesnosti za mlade ljude / Izvrsna uloga Žana Marolta</p>
<p>Redatelj Faruk Sokolović predstavio se u četvrtak navečer u dvorani Kinoteke zagrebačkoj publici svojim drugim igranim filmom »Mliječni put« u proizvodnji Mebius filma iz Sarajeva. Nakon debitiranja s filmom »Tunel«, koji je prije dvije godine prikazan u Zagrebu,</p>
<p> Sokolović je ovoga puta pokazao mnogo više redateljskog iskustva, znanja i spretnosti. Kao da se oslobodio fobija i frustracija koje su mu nametale okolnosti, kao neizbježnost prvo ratnih, a zatim postratovskih ostavština, te krenuo vlastitim autorskim putovima.</p>
<p> Pri tome se maksimalno oslanjao na senzibilitet korijena i iskrenost osjećaja koje su mu davali svakodnevni susreti s ljudima i njihovim sudbinama, ne izmišljajući i ne stilizirajući, bez patetike i politike. To je i najveća vrijednost ovog filma, što ne podilazi trenutnim »situacijama na tržištu«, niti interesima bilo koje strane.</p>
<p> To je film koji prikazuje stanje u Bosni i Sarajevu upravo onakvim kakvo bismo mogli i očekivati premda nismo dugi niz godina bili tamo...To je onaj duh Sarajeva, (možda onaj imaginarni »Valter« koji ga je branio i obranio sve ove godine), na koji smo naučili i koji, barem sudeći po ovom filmu, nije uništen.</p>
<p> Duh zajedništva u nevolji, duh otpora humorom i zafrkancijom, ma kako teško bilo, duh sitnih šala i viceva o velikim temama i krupnim problemima, duh igranja sudbinom u svim kombinacijama i duh napredovanja svakoga dana u svakome pogledu pa makar i na krivi način. </p>
<p> Smisao ovoga filma je dakle u pojednostavljenju veličine života da bi nizanjem malih, svakidašnjih, stvari pronalazio smisao života. Scenarij su napisali Amir Imrišević i redatelj Faruk Sokolović na osnovi istinite priče iz života običnih ljudi koje je prikupljala i objavljivala u »Oslobođenju« novinarka Edina Kamenica. </p>
<p> Ona kaže: »To je priča o običnoj ljudskoj želji da se pobjegne iz mraka, iz zatvora, makar ovaj i nema rešetke, iz neslobode uopće, priča u kojoj će se, uvjerena sam, njezini glavni junaci, a to su i neki ljudi o kojima sam pisala, odmah prepoznati.</p>
<p> Uvjerena sam također da će se u ovoj priči prepoznati i mnogi koji nisu bili neposredna inspiracija. Naime, to što je mora, dnevna i noćna, njezinih junaka, to s čime se oni bude i liježu, taj san o sreći, i makar malo nježnosti, to je nešto za čim čezne svaki čovjek, bez obzira na to živio u državi kao što je naša ili ne. A što se tiče filma 'Mliječni put' on je komedija onoliko koliko je komedija i ovaj naš život«, zaključuje Edina Kamenica. </p>
<p> Upravo to je i velika vrijednost ovog filma, taj njegov opori humor, taj smijeh koji izaziva istodobno i suze, ta tuga koja vas prožima ma kako se zabavljali gledajući ga, ta briga koja vas ne ostavlja ravnodušnim bez obzira na to radilo se o djetinjim razmišljanjima na temu mliječnog puta ili odraslima i njihovim opsjednutostima biljkama, slikom druga Tita, malenom križu iznad kreveta, nogometu, prastarom automobilu, konjima ...Sve je to put k sreći, azil za nadu i vjera u nešto bolje što nas još možda čeka.</p>
<p> Osnova priče je aktualni problem većine današnjih mladih ljudi u Bosni i Hercegovini koji žele što prije otići iz zemlje, po svaku cijenu i ne birajući sredstva. Tako se dva bračna para, koja inače žive u vrlo solidnim odnosima i ljubavi, iznenada odlučuju na promjenu bračnih partnera samo da bi što prije dobili vize za Novi Zeland. </p>
<p>Jer inače im je to nemoguće ostvariti u braku s partnerima istih religioznih i nacionalnih opredjeljenja. S obzirom da su jedni od njih katolici, a drugi muslimani, oni sporazumno raskidaju svoje brakove i žene se fiktivno u kriš-kraš kombinacijama samo u ime ostvarenja cilja i bijega iz »sarajevskog zatvora«. </p>
<p> Pri svemu tome im velikodušno pomaže super aktivni sarajevski mafijaš, zaljubljenik nogometa, koji je, začudo, nedefiniranih političkih, religioznih i nacionalnih opredjeljenja. </p>
<p>Film je zabavan i tužan, prepun bosanskog humora na najjednostavnije, a opet prepoznatljive i aktualne teme, kao i onog tipično bosanskog inata svima i svačemu. To je film koji nije napustio duh i sluh za čovjeka i u tome je njegova najveća vrijednost i tajna velike popularnosti kod publike, ma gdje se prikazivao. Posebno je istaknuta uloga glumca Žana Marolta kao nezaposlenog biologa. </p>
<p> Nama ostaje samo pitanje što se dogodilo sa selektorima pulskog festivala i njihovim kriterijima, budući da im je »Nataša« iz Beograda tako lako ušla u program, kako to da nije bilo mjesta i za »Mliječni put« iz Sarajeva?! </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Jesmo li svi u istom stoljeću?</p>
<p>Ključni problem hrvatske košarke jest da 90 posto košarkaških djelatnika živi u prošlom stoljeću, a od tih sjajnih sedamdesetih i osamdesetih godina danas je ostalo malo toga. Istina, u to je vrijeme naša košarka bila europska inovacija, a danas je, na žalost, model za antikvarijat</p>
<p>TVRTKO PULJIĆ</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Cibona VIP poražena je od Scavolinija (minus 13), Zadar u Jazinama od Pau Ortheza (minus 4), no to sve zbilo se u Euroligi i premda bi košarkaški dan bio vedriji u slučaju obrnutih ishoda, loptanje između dva obruča unutar hrvatskih granica nije tim porazima dotučeno.</p>
<p>Tužna zbilja naše košarke vezana je uz ono što se dogodilo u kvalifikacijama (ne u pravom, ozbiljnom natjecanju!), Koraćevog kupa. Još ranije je bez ikakve prigode za plasman u skupinu ostalo riječko Triglav osiguranje, zamrznuto na minus 32 u dvije utakmice s mađarskim Kaposvarom. Nisu bolje prošli niti Dona, Zrinjevac i Zagreb, doduše samo u prvim ogledima i to u gostima, no sudeći po učinjenom u uzvratima su im male šanse. Zagreb je izgubio od češke Opave sa 24 koša razlike, Dona od mađarskog Paksa sa 21 košem razlije, a Zrinjevac od slovenskog Slovana sa 23 koša razlike!</p>
<p>Kruta realnost naše košarke jest činjenica da će u nedjelju u Draženovom domu gostovati treća najbolja hrvatska momčad, koja doduše nije iz – Hrvatske. Barem državno-pravno. Široki je, naime, sudionik Goodyear lige i za sve naše klubove, izuzevši Cibone i Zadra, prejak je supranik. Što se to zbiva s hrvatskom košarkaškom bazom, radi li se išta u klubovima i postoji li u nas trenerska udruga, postoji li mudar koncpet razvoja hrvatske košarke?</p>
<p>Zacijelo ne postoji. Ako predstojnik svih nacionalnih selekcija Giusseppe Giergia na EP u Turskoj uvjerava Damira Mulaomerovića da je još uvijek bolji igrač od njega, onda ne čudi što je svemu tome tako. Uostalom, to je čovjek koji će slučajnom prolazniku vrlo brzo objasniti kakav je bio igrač: »Ako si gledao Iversona, onda znaš.« Taj Giergia, naime, još uvijek živi u krasnim šezdesetima i sedamdestima prošloga, 20. stoljeća. U onom divnom vremenu kad je dobar dio Europe vjerovao da se NBA utakmice gube kad se promaši prva lopta. Ili kad se, doduše bilo je to još nešto ranije, pokušavalo postići što više koševa na samom startu utakmice, jer igralo se na otvorenom i u slučaju kiše lopta bi nabubrila i ne bi prolazila kroz obruč!? </p>
<p>I taj je Giergia ključni čovjek svih hrvatskih selekcija, onaj koji je zadužen za programiranje hrvatskog košarkaškog razvoja. Čovjek koji pokušava Mulaomerovića (inače, momak je u posljednjih pet godina potpisao ugovore za tri ponajbolja najbolja europska kluba, uoči EP i za najbolji Panathinaikos za svoticu od 800.000 dolara...) uvjeriti da je još danas bolji igrač od njega...</p>
<p>No, nije Giergia usamljena pojava, mnogo je takvih velikih, bivših igrača ili trenera, silno mudrih u svakom javnom istupu, ali u isto vrijeme i onih koji bi teško nabrojali deset igrača u današnjoj Euroligi. Od njih 384 u 30 momčadi, isključujući dvije naše. </p>
<p>Niti treneri – a ono što je vrlo opasno, niti oni mlađi – ne hvataju baš konce i stupidno zatvoreni u našoj ružnoj zbilji više promatraju što se zbiva kod susjeda iz Hrvatske, nego što se bave radom.</p>
<p>I, onda nam se dogodi da su nam kadeti 12. od 12 momčadi na EP, dogode nam se četiri debakla u Koraćevom kupu. Pokušamo li se izvlačiti na mlade, nismo puno napravili. Danas naime, u cijelom sportskom svijetu ne postoje mladi, već samo dobri i loši igrači.</p>
<p>Svima njima koji bezuspješno tragaju za alibijem na vrhu jezika je Cibona i premda taj klub nije idealan, u njemu se vidi strategija. I taj klub je pred europskim vrhom, hoće li u njega i ući pokazati će sezona koja je pred nama. No, tamo bar nemaju problema s igračima protiv kojih igraju. Bar ih mogu prepoznati ili su čuli za njih. </p>
<p>Ključni problem hrvatske košarke jest da 90 posto košarkaških djelatnika živi u prošlom stoljeću, a od tih sjajnih sedamdesetih i osamdesetih danas je ostalo malo toga. No, ako ste zaboravili, u to je vrijeme naša košarka bila europska inovacija, a danas je, na žalost, model za antikvarijat.</p>
<p>Zaista, nalazimo se svi u istom stoljeću?</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Zvijer« pojela »Zeca« </p>
<p>Bjeloruski tenisač Max Mirnji, kojeg zovu »Zvijer«, pobijedio sa 4-6, 7-6, 7-6, Gorana Ivaniševića kojeg zovu »Zec«</p>
<p>STUTTGART, 18. listopada</p>
<p> – Iako se Goran Ivanišević može pohvaliti sa 31 zabijenim asom i spašene četiri set-lopte ipak neće vidjeti četvrtfinale 2.95 milijuna američkih dolara vrijednog ATP turnira iz »master« serije u Stuttgartu. Bjelorus Max Mirnji pobijedio je 13. nositelja sa 4-6, 7-6 (6), 7-6 (8), nakon što je spasio dvije meč-lopte ukupno 14. asom zaključio je dvosatnu borbu podignutih ruku pozdravljajući članove njegova »fan cluba«...</p>
<p>S druge strane, Ivanišević je bijesan napustio teren. U »tie-breaku« drugog seta »zaradio« je opomenu suca, tvrdeći kako je servis Mirnjog, koji bi 30-godišnjem Splićaninu možda i donio odlučujuću prednost, otišao van terena. Bacio je reket, glasno psovao, čak se i popeo na sudački stolac, no odluka nije promijenjena.</p>
<p>Nevjerovatnih šest meč-lopti u posljednja tri okršaja spasio je Max Mirnji. Dvije u posljednjem kolu kvalifikacija, dvije protiv Brazilca Gustava Kuertena te dvije protiv wimbledonskog pobjednika. Potvrđuje to samo kako nije bez razloga dobio nadimak »Zvijer«, 24-godišnji Bjelorus definitivno je tenisač koji najviše »grize«.</p>
<p>l Rezultati, 3. kolo: Kafelnikov (5) – Novak 6-3, 6-4, Henman (7) – Lapentti 7-6 (4), 6-2, Ferreira – Grosjean (8) 6-3, 3-6, 7-6 (7), Mirnyi – IVANIŠEVIĆ (13) 4-6, 7-6 (6), 7-6 (8), Enqvist – Roddick (14) 6-3, 6-7 (8), 7-6 (5), Haas (15) – Arazi 4-6, 6-3, 7-6 (1), Sampras (9) – Rios 4-6, 7-6 (3), 6-4. I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>I deseti Austrijanac odbio putovati u Izrael!</p>
<p>Pozvao sam igrače koje nije strah putovati u Tel Aviv i koji će na terenu ostaviti i dušu i srce. Pozvao sam hrabre momke, kaže austrijski izbornik Otto Barić </p>
<p>BEČ</p>
<p> – Vezni igrač njemačkog bundesligaša TSV 1860 Münchena, Harald Cerny postao je deseti austrijski reprezentativac koji je odbio putovati u Izrael na presudni ogled kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2002. godine, koji će se odigrati u Tel Avivu 27. listopada.</p>
<p>– Mislim da je neozbiljno igrati u Izraelu, posebice jer nam domaćini ne mogu jamčiti potpunu sigurnost, kazao je Cerny, te dodao: </p>
<p>– Situacija je nestabilna, a rizik preveliki, odustajem od puta.</p>
<p> Austrijski izbornik Otto Barić još uvijek nije odredio hoće li pozvati nekoga na upražnjeno mjesto u reprezentaciji.</p>
<p> Utakmica između Izraela i Austrije trebala se odigrati 7. listopada, no zbog pada ruskog zrakoplova koji je uzletio iz Tel Aviva i napete situacije u regiji, određen je novi termin utakmice.</p>
<p>Austriji je za nastavak natjecanja i susrete dodatnih kvalifikacija za plasman na SP sa Turskom dovoljan jedan bod.</p>
<p> Otto Barić objavio je popis igrača koji će konkurirati za utakmicu sa Izraelom, međutim, nije pozvao devetoricu reprezentativaca koji su prije desetak dana odbili putovati u Tel Aviv.</p>
<p>– Pozvao sam igrače koje nije strah putovati u Tel Aviv i koji će na terenu ostaviti i dušu i srce. Pozvao sam hrabre momke koji vjeruju u uspjeh, kazao je Barić.</p>
<p>Popis igrača: Franz Wohlfahrt (Austria Beč), Alexander Manninger (Fiorentina), Roland Goriupp (Kaernten), Harald Cerny (TSV 1860 Munchen), Ferdinand Feldhofer (Sturm Graz), Robert Golemac (Bregenz), Mario Haas (Sturm Graz), Andreas Herzog (Werder Bremen), Markus Hiden (Rapid Beč), Richard Kitzbichler (Salzburg), Stefan Lexa (Unterhaching), Gilbert Prilasnig (Aris), Markus Schopp (Brescia), Gerald Strafner (Sturm Graz), Ivica Vastic (Sturm Graz), Zeljko Vukovic (Kaernten), Roman Wallner (Rapid), Markus Weissenberger (TSV 1860 Munchen), Gerd Wimmer (Eintracht Frankfurt), Thomas Winklhofer (Saarbruecken). </p>
<p>Cerny je otkazao nakon objavljivanja Barićeva popisa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Varteks spreman uzeti mjeru i Manchester Unitedu </p>
<p>»Varteks igra najljepši nogomet u Hrvatskoj! Već dugo nismo toliko uživali gledajući jednu utakmicu, toliko ozbiljnosti, lepršavosti i konkretnosti teško je pronaći, zapravo nemoguće, kod bilo kojeg hrvatskog kluba« kaže menadžerski dvojac tata i sin Naletilić koji tjedno odgledaju nekoliko utakmica </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – I danski je Brřndby pokleknuo u Varaždinu! Nastavlja se tako lijepa Varteksova europska priča, u prvoj utakmici 2. kola Kupa Uefa Varaždinci su svladali Dance 3-1 (0-0) i imaju velike izglede za plasmanom u daljnje natjecanje. Jer, ako je suditi po prvih 90 minuta, Varteks je bolja momčad, Varteks ima bolje pojedince i logično je da je optimizam ušao u svaku poru varaždinskoga kluba. Ali, nema bahatosti, svi su svjesni da ih čeka teški uzvrat, iako je prednost još kako opipljiva...</p>
<p>Brojni su menedžeri zadnjih mjeseci poboljšali svoje znanje zemljopisa. Za Varaždin se više ne pita gdje je, poslovni ljudi vezani uz nogomet bez previše problema dolaze u barokni grad iz Njemačke, Italije, Engleske... Varteks je europski nogometni hit, nakon što su »zavaljali u prašinu« bogatu i zvučnu Aston Villu, sad su nadigrali i višestrukoga danskoga prvaka. Menedžerska je svita uživala u talentu Varteksovih nogometaša, a najuspješniji hrvatski menedžeri, tata i sin Predrag i Marko Naletilić, nisu nimalo dvojili:</p>
<p>– Varteks igra najljepši nogomet u Hrvatskoj! Već dugo nismo uživali gledajući utakmicu kao sad protiv Danaca, toliko ozbiljnosti, lepršavosti i konkretnosti teško je pronaći, zapravo nemoguće, kod bilo kojeg hrvatskog kluba. Ne treba zaboraviti, naime, da Varteks nije igrao protiv nekog maloga kluba, Brondby je ugledno ime i ova pobjeda ima veliku težinu. Vjerujemo da će Varaždinci znati obraniti ovu prednost u Danskoj, govorili su zadovoljni Naletilići nakon utakmice.</p>
<p>A novi klupski predsjednik, Davor Daraboš (36), već je vidio svoj klub u ždrijebu za 3. kolo:</p>
<p>– Nisam bahat, ali vjerujem u naše dečke i siguran sam u prolaz. A onda? Onda... Onda želim - Manchester United! Samo njih, naš neprežaljeni predsjednik Anđelko Herjavec godinama je sanjao o Manchester Unitedu, na žalost nije dočekao tu utakmicu. I znam, kad bismo ih dobili u ždrijebu, svi bi naši igrači »poginuli« na travnjaku, pričao je Daraboš.</p>
<p>Slično je razmišljao i Veldin Karić, kao i klupski direktor Nevenko Herjavec, koji je dodao i ovo:</p>
<p>– Znam da nas »Đelac« prati i gleda »odozgora«, znam da je sad zadovoljan. I bit će još zadovoljniji...</p>
<p>Eh, »Đelac«... Nema ga, ali je stalno s nama, a na sve utakmice dolaze njegova supruga i kćeri. I vesele se svakoj Varteksovoj pobjedi...</p>
<p>Ključnim trenutkom dvoboj s Dancima, čini nam se ulazak Hrvoja Sklepića u igru u 58. minuti. Tada je zbog ozljede morao van Andrija Balajić, koji je svoje defenzivne zadaće u veznome redu korektno obavljao, ali nedostajalo je kreacije i agresivnosti, nedostajalo je pritiska na danski vezni red. I Sklepić je opet potvrdio svoju silnu nadarenost (ne sjedi li prečesto na klupi?), Varteks je dobio na terenu još jednoga kreativca i odmah se osjetio taj višak kvalitete. Gosti su bili »rašireni«, do prostora su došli Hrman i Sabolčki, a Karić i Bjelanović maestralno su odradili svoj posao i sudjelovali kod sva tri pogotka domaćina. Ovako ubojiti tandem napadača svakako je stalna opasnost za svakoga suparnika, stoga vjerujemo da će Varteks na uzvratu barem jednom svladati danskoga vratara i time praktički osigurati proboj u daljnje natjecanje. Uostalom, ako su zabili tri gola na »Villa Parku« u Birminghamu, sigurno mogu zatresti mrežu i na gostovanju kod Brondbya.</p>
<p>Varteks će, po svemu sudeći, ostati jedini naš predstavnik u Europi. I to je samo potvrda odličnoga rada u klubu, potvrda ispravnosti jednoga projekta temeljenog na normalnome razmišljanju, posve u skladu s teškim uvjetima u kojima živimo. Varteksovi su nogometaši skromno plaćeni, ali svakoga prvog u mjesecu plaća uredno stiže - ne sjećamo se ni jedne afere, ni jednoga slučaja svađe u varaždinskome klubu! Izvrsna selekcija igrača (još jedan Bjelanovićev i Mumlekov pozdrav Zajecu!) dokaz je kvalitetnoga stručnoga rada, istodobno i jamstvo za Varteksovo još ljepše sutra. Varaždin, obala spasa u moru sivila nogometa u Hrvatskoj... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Vjerujem u prolaz, 3-1 je dosta«!</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Bila je to večer Veldina Karića! Namjestio je pogodak Mumleku, bio je prvi dodavač Hrmanu u akciji koju je golom okončao Bjelanović, na kraju je i zatresao mrežu iz 11-erca. A u 44. minuti uzdrmao je vratnicu! Karić i Bjelanović stvarali su silni nered danskoj obrani. Iako je bio vidno zadovoljan 3-1 pobjedom, Karić nije euforično razmišljao:</p>
<p>– Imamo odličan rezultat, ali moramo biti oprezni. Šteta je što smo primili gol, međutim ako ćemo ovako igrati na uzvratu, onda nema straha. No, svi moramo biti svjesni da nas čeka paklenih 90 minuta, ne smije biti ni sekunde opuštanja, pričao je Karić okružen talijanskim menedžerima, koje poznaje još iz svojih torinskih dana.</p>
<p> l Jeste li previše oprezno krenuli u utakmicu, kad ste u nastavku pritisnuli Dance, do izražaja je stigla sva razlika u kvaliteti?</p>
<p>– U svaku se europsku utakmicu mora oprezno ući. Kad smo ih »napipali«, kad smo osjetili gdje su »tanki«, onda smo krenuli i sasvim ih nadigrali. Dobru smo igru začini i golovima, tako da stvarno možemo mirno putovati na uzvrat. Možda će ovo smiješno zvučati, ali mi stvarno bolje igramo u gostima, tako da sam veliki optimist uoči uzvratne utakmice. Zabit ćemo im barem jedan gol, imamo strahovito jak protunapad, protiv kojega još nitko nije pronašao pravu obranu. I zato smatram da će nam ovih 3-1 biti dosta za plasman u 3. kolo. Iako, upozoravam na oprez, lopta je ipak okrugla. Neka njih krene, a nama okrene leđa i onda bi moglo biti svašta.</p>
<p> l Ipak, čini nam se da je Brondby limitirana momčad, bez klasnoga igrača. Ostao je dojam da je Varteks i pojedinačno i momčadski jači. Slažete li se?</p>
<p>– Svakako, to smo i potvrdili u ovoj utakmici.</p>
<p> Kvaliteta je sigurno na našoj strani, oni nas ne mogu više ni taktički iznenaditi i nadam se da ćemo se veseli vraćati iz Danske. P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osječka utakmica jeseni </p>
<p>Suprotno očekivanjima, nogometaši Osijeka su zaigrali bez respekta prema Grcima. Iako je ovaj rezultat praktički gurnuo AEK u sljedeće kolo, Osječane može zadovoljiti činjenica da su baš protiv AEK-a odigrali svoju najbolju utakmicu ove jeseni </p>
<p>OSIJEK, 19. listopada</p>
<p> – Sportske senzacije ne događaju se svakoga dana, pa tako, eto, ni Osijek nije uspio iznenaditi grčkoga AEK-a u prvoj utakmici 2. kola Kupa Uefe. Grci su u Osijeku pobijedili 2-1.</p>
<p> – Naš jedini cilj bio je izboriti povoljan rezultat za uzvrat, rekao je nakon susreta gostujući trener, Portugalac Fernando Santos. – Dakako da sam zadovoljan, jer će ovih 2-1, držim, biti sasvim dovoljni da pred našim navijačima ostvarimo novi trijumf i plasiramo se u daljnje natjecanje. Osijek? Nije igrao loše, ali je vidljivo da ima teškoća u realizaciji.</p>
<p> Nešto slično izjavio je i Osijekov trener Vjekoslav Lokica, koji je i prije susreta, ocjenjujući AEK kao jaču momčad, stvarao defetističnu atmosferu:</p>
<p>– Pokazalo se, doista, da smo se namjerili na snažnijeg i boljeg suparnika. No, tko zna kako bi se sve odvijalo da smo mi postigli pogodak prije nego smo ga, onako jeftino, primili u 13. minuti...</p>
<p>Suprotno očekivanjima, Osječani su u četvrtak, u maglovitoj atmosferi i na skliskom travnjaku, zaigrali bez respekta prema Grcima. Beširević je u devetoj minuti »testirao« vratara Atmacidisa opasnim slobodnim udarcem sa 23 metara, a tri minute kasnije i Turković je bio u velikoj prilici, ali ga je vratar AEK-a nadmudrio. No, već je u idućoj akciji, ali na drugoj strani terena, do izražaja došlo nepisano pravilo – »tko ne iskoristi svoje prilike, biva kažnjen, pa primi pogodak«! Lucidni Cartas, nekad »vezist« Seville, sada konstruktor AEK-ove igre, hitro je izveo slobodni udarac sa 30-ak metara po sredini terena, obrana domaćih još se nije rasporedila (!), a u 16-ercu je loptu neometano iz okreta zahvatio kapetan Zagorakis i pogodio lijevi kut nemoćnog Galinovića!</p>
<p> Baš taj pogodak usmjerio je tijek utakmice, jer se nakon toga, praktički sve do posljednjih dvadesetak minuta, odvijalo kako su to Grci planirali. </p>
<p> Nažalost, jedan mladi Osječanin uprskao je sveukupno povoljan dojam o korektnoj predstavi. U 88. minuti Milan Pavličić je, bez ikakva povoda i potrebe, nasrnuo na bugarskog internacionalca Milena Petkova, pa mu je autoritativni belgijski sudac Fric Rumain opravdano pokazao crveni karton.</p>
<p>Ono što je, nakon svega, ipak ponudilo trunku nade, svakako je neprijeporna činjenica da je Osijek, baš s AEK-om, odigrao najbolju jesensku partiju! Opet su se u momčadi naslućivali i »glava i rep«, što je, uz uvijek naglašenu borbenost »bijelo-plavih«, moglo zadovoljiti njihove navijače. </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Marićev odgovor </p>
<p>u ponedjeljak?</p>
<p>Silvio Marić će razmisliti o našoj ponudi i u ponedjeljak ćemo znati nešto više / Sadašnji su Dinamovi igrači vrlo talentirani, no imaju problem karaktera, kaže Marijan Vlak</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Silvio Marić ponovno u Dinamu – da ili ne? Odgovor na ovo pitanje napokon bi mogao biti poznat u ponedjeljak. Naime, asistent Dinamovog direktora Zajeca, Marijan Vlak, potvrdio je kako je maksimirski klub i službeno ponudio ugovor svome bivšem igraču, no posao još uvijek nije zgotovljen.</p>
<p> – Mi smo mu dali ponudu, shodnu našim mogućnostima, a on je zatražio nekoliko dana za razmišljanje, potvrdio je Vlak. – No, osnovni su problem dokumenti. Točnije, odnos Marić – Porto. Ne želimo se ponovno upuštati u nekakvu avanturu da si na vrat ponovno natovarimo tko zna kakve probleme. Stanje mora biti posve čisto, ne želimo nikakve repove.</p>
<p> Dinamovi su transferi, međutim, još uvijek pod Fifinom blokadom zbog duga prema Real Sociedadu.</p>
<p> – Jasno je da je i to veliki problem. No, mi se moramo prvo dogovoriti s Marićem. On je zatražio svojevrsni »time-out«. Razmislit će o našoj ponudi, pa ćemo u ponedjeljak znati nešto više. Šuker i Boban? Pa, njihov dolazak u Dinamo više je temeljen na pričama, u stilu »rekla.-kazala«. Osim toga, moramo sjesti i vidjeti ulazi li uopće ovakva ideja u naš zacrtani projekt, znači li to da nam se onda ruši unaprijed određeni koncept vezan za orijentaciju na mlade igrače...</p>
<p> Na upit može li se taj koncept modificirati, Vlak je dometnuo:</p>
<p> – Pa, upravo o tome i razmišljamo!</p>
<p> Sve u svemu, Marićev je dolazak i svojevrsna potvrda Vlakovih riječi, a u Maksimiru će se, tako, ponovno osjetiti kakav-takav dašak sjajne generacije od prije četiri godine u kojoj je upravo Marić imao vrlo značajnu ulogu.</p>
<p> – Ušli smo u projekt da u dogledno vrijeme posložimo momčad, koja bi bila približno na razini one od prije četiri godine. A taj je proces različit od načina na koji je napravljena ona momčad. Sada su ovdje uglavnom mladi igrači ponikli u našoj školi nogometa, a vrijeme će pokazati hoće li ti igrači doista i uspjeti. U svakom slučaju, nakon dva poraza nećemo sve srušiti. I sam je trener Lončarević rekao kako je ova Dinamova momčad limitirana, naglasviši da je prvi dio jesenske sezone igrala na granici svoga maksimuma.</p>
<p> – Mislim da su naši igrači vrlo talentirani. No, postoji problem njihovoga karaktera. A oni koji ne budu pokazali pravi karakter, morat će otpasti, bez obzira na talent. Ti dečki imaju sjajnu priliku, kakvu igrači iz Dinamove škole još nikad nisu imali, a pitanje je hoće li je i ubuduće imati. Istina je da osjećaju teret odgovornosti, no isto je tako istina da njima nitko nije nametnuo imperativ osvajanja prvoga mjesta. Ni predsjednik ni direktor nikome nisu stavili »omču oko vrata« i rekli da pod svaku cijenu moraju biti prvi. Bitno je da igraju i da se za godinu-dvije razviju u velike igrače i momčad, zaključio je Vlak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Američke kopnene snage u Afganistanu </p>
<p>Jedan od zapovjednika oporbenih snaga Mohammad Atta izjavio da se ekipa od osam muškaraca trenutačno nalazi u dolini Dara-e-Sauf, u pokrajini Smangan / Talibani spremni suočiti se s mogućim raspoređivanjem američkih kopnenih snaga i »vesele se prilici da se osvete za bombardiranja«, kaže Abdul Henan Hemat, šef talibanske agencije za informiranje Bahtar / Snažne eksplozije u Kabulu / Sedam ubijenih i 15 ranjenih u napadima na Kandahar, objavio AIP / Bombardirano i područje južno od Jalalabada </p>
<p>DUBAI/KABUL/WASHINTON/ISLAMABAD, 19. listopada</p>
<p> - Borbeni zrakoplovi preletjeli su u petak ujutro Kabul, a snažna eksplozija čula se u blizini hotela u afganistanskoj prijestolnici, javila je katarska satelitska televizija Al Jazeera, a prenosi Reuters.</p>
<p>»Čuju se snažna eksplozija i zrakoplovi u zraku. Pogođen je cilj iza hotela Intercontinental, u jugozapadnom dijelu grada«, javio je dopisnik te televizije iz Kabula, dodajući da se ne čuje paljba protuzračne obrane.</p>
<p>Sedam je osoba ubijeno, a 15 ranjeno u američkim napadima na Kandahar u petak ujutro, objavila je agencija Afghan Islamic Press (AIP) sa sjedištem u Islamabadu. Američke su bombe pale na trgovačku četvrt Modad Chowk, u blizini ureda vjerske policije i ministarstva poljoprivrede.</p>
<p>Američki zrakoplovi bombardirali su u pet navrata i područje južno od Jalalabada pokušavajući pogoditi stožer 81. talibanske brigade. </p>
<p>Manji broj američkih posebnih snaga iskrcao se u Afganistan, rekao je dužnosnik američkog ministarstva obrane koji je želio ostati neimenovan. On je rekao za Reuters da su te snage prva faza veće američke nazočnosti u Afganistanu u ratu protiv globalnog terorizma.</p>
<p>Američka ekipa je »na terenu« u sjevernom dijelu Afganistana, zajedno s antitalibanskim snagama, objavio je u petak jedan od zapovjednika afganistanskih oporbenih snaga. Zapovjednik Mohammad Atta kazao je za agenciju France Presse da je ekipa od osam muškaraca trenutačno u dolini Dara-e-Sauf u pokrajini Smangan. Prema njegovim riječima, ta se ekipa nalazi gdje su i snage drugog antitalibanskog zapovjednika, generala Abdula Rashida Dostama. </p>
<p>Američki tisak u petak navodi da su snage angažirane na jugu Afganistana kako bi dale potporu aktivnostima CIA-e. Washington Post piše, navodeći neimenovanog dužnosnika, da je »na terenu vrlo malo američkog osoblja, ni slično velikim konvencionalnim snagama u ratu u Zaljevu prijet deset godina«. </p>
<p>Talibani su spremni suočiti se s mogućim raspoređivanjem američkih kopnenih snaga u Afganistanu i vesele se prilici da se osvete za bombardiranja, istaknuo je u petak talibanski glasnogovornik. Kazao kako ne može potvrditi informaciju o nazočnosti američkih specijalaca na afganistanskom tlu, ali da su talibani spremni primiti ih.</p>
<p>»Ne želimo tu borbu, ali ako bude sukoba na kopnu, to bismo voljeli više od zračnih bombardiranja«, poručio je Abdul Henan Hemat, šef talibanske agencije za informiranje Bahtar. »Afganistanci su spremni za džihad i borit ćemo se, posebice sad kad su Amerikanci pobili stotine naših«, dodao je. R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Razlaz SDA i Islamske zajednice</p>
<p>MOSTAR, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Raspao se višegodišnji »brak« Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije i Islamske zajednice BiH na čelu s reis-ul-ulemom Mustafom ef. Cerićem. Povijesno razdruživanje vjere i politike u Bošnjaka u BiH, kako razlaz između SDA i IZ nazivaju neki ovdašnji analitičari, dogodilo se u samo pet dana. </p>
<p>Nesporazumi su, istina, trajali znatno dulje vremena, ali je sve, po svemu sudeći, okončano u razdoblju od održavanja Trećeg kongresa SDA proteklog vikenda u Sarajevu do Druge sjednice Skupštine Udruženja ilmije Islamske zajednice u BiH, održane također u Sarajevu sredinom ovog tjedna.</p>
<p>Argumentirajući ocjene o tomu kako je višegodišnji interesni brak SDA i IZ ovih dana obostrano proglašen propalim, sarajevsko Oslobođenje piše da je to SDA učinila usvojivši niz strateških dokumenata na Kongresu u kojima se ne spominju, kao prije, vjera, Islamska zajednica i njezina vakufska imovina. Na tom se skupu nije pojavio, iako je uredno bio pozvan, reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić koji je, opet, replicirao, poručivši ispred Ilmije (udruženja imama) da »SDA nije vratio vakufe Islamskoj zajednici, a obećao je, i za to mora biti kažnjen«. </p>
<p>I dok SDA, najavljujući novi politički kurs stranke, zagovara po prvi put laičku državu, a u dokumentima koji se odnose na odgoj i obrazovanje umjesto do sada zagovaranoga duhovno-vjerskog utjecaja uz pomoć imama i drugih vjerskih dužnosnika, navodi timove stručnjaka, pedagoga, psihologa i sociologa, ef. Cerić uzvraća »zabranom korištenja džamija u političke ciljeve«, uz preporuku imamima da se ne priklanjaju ni jednoj političkoj stranci. Ako se zna, tvrdi nadalje sarajevski dnevnik, da su upravo »Alija Izetbegović i njegova raja bili u prvim džamijskim safovima« i da, ako je itko koristio vjeru u političke svrhe, onda je to SDA, trebalo bi biti potpuno jasno na koga se odnosi Cerićeva zabrana politizacije džamija i vjere.</p>
<p>Do razlaza između SDA i IZ, uz nesuglasice imovinske i političko-duhovne prirode, navodno je došlo i zbog načina na koji je osmišljena i plasirana ideja o bosanskoj naciji, pri čemu je ef. Cerić zamjerio Izetbegoviću što ga nije konzultirao o tomu. </p>
<p>Također, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Islamska zajednica od početka devedesetih i pojave SDA izgubila monopol nad novcem koji je u prethodnih pedesetak godina stizao isključivo njoj, a dolaskom na vlast ti su se prihodi počeli slijevati u stranačke (SDA) i paradržavne blagajne, što je bilo jednim od uzroka nezadovoljstva nakupljanog u IZ. To nezadovoljstvo trebalo je biti, kako je SDA obećao, »izbrisano« povratkom vakufske imovine, ali SDA ne samo da nije ispunila obećanje, nego je u međuvremenu i »sletjela« s vlasti, a aktualna vladajuća Alijansina garnitura ne pokazuje želju za ulaskom u takvu vrstu dogovora s IZ. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cipar, islam i EU </p>
<p>RAUF R. DENKTAS</p>
<p>Cipar se suočava s novom krizom, ali kako su se oči svijeta usmjerile na Osamu bin Ladena, nitko ne obraća pozornost na nju. Ta je apatija opasna jer bi mogla potaknuti vjerovanje - rašireno među mnogim islamskim vjernicima - da se prema muslimanima nikada ne postupa pošteno, bez obzira na to koliko poštena bila njihova stvar.</p>
<p>Ciparski su Turci bili partneri u osnivanju Republike Cipar 1960., ali su ih prije 38 godina iz toga partnerstva izbacili ciparski Grci. Danas se ciparski Turci suočavaju s novom nepravdom, ovaj put od Europske unije (EU) koja razmatra uključivanje dijela Cipra pod grčkim nadzorom. Prema Ciparskim sporazumima iz 1960., naime, kojima je stvorena Republika Cipar, ciparski Grci nikada ne smiju preuzeti potpuni nadzor vlade. No, ipak, ciparski su Grci 1963. učinili upravo to, kršeći prava ciparskih Turaka. Uslijedili su građanski rat, invazija i podjela Cipra. Iako spor između dvije zajednice traje desetljećima, sada se i EU priprema prekršiti temeljne sporazume koji su stvorili Republiku Cipar. Priznavanjem i primanjem grčkoga dijela otoka u EU bit će poništena temeljna pravna doktrina Republike Cipar. Zašto to nije u redu? Pri osnivanju, Republiku Cipar činila su dva partnera - grčka i turska zajednica. Svaka je zajednica birala svoje predstavnike, a zasebno izabrani predstavnici na okupu zastupali su legitimnu vladu Republike Cipar. Samo jedna strana ne može zastupati obje, niti samo jedna strana može tvrditi da je legitimna vlada Cipra. </p>
<p>Ono što stoji iza EU-ova razmatranja o članstvu grčkog dijela otoka u Uniji, zapravo je fikcija da partnerstvo koje je stvorilo Republiku Cipar još postoji. Svi zainteresirani - SAD, Velika Britanija, a sada i EU - tu fikciju održavaju na životu, tvrdeći da Cipar dviju nacija, dviju vjera i dva jezika i dalje živi na dijelu otoka koji je pod grčkom kontrolom. Upravo to odbijanje da se prizna kršenje osnivačkih sporazuma sprječavalo je nagodbu proteklih 38 godina. </p>
<p>Povijest je važna. Činjenica da je partnerstvo ciparskih Grka i Turaka uništeno 1963., tri godine nakon nastanka, kako bi se pretvorilo u Grčku Republiku Cipar, dio je »ispovijedi« Glafkosa Kleridesa (vođe ciparskih Grka u vrijeme podjele). U svojim memoarima »Moj iskaz«, Klerides piše:</p>
<p>»Upravo kao što je želja ciparskih Grka bila da Cipar bude država ciparskih Grka sa zaštićenom turskom manjinom, želja ciparskih Turaka bila je osujetiti takve pokušaje i održati koncept partnerstva između dvije zajednice. Sukob je stoga bio sukob načela i obje su strane bile spremne zastupati svoja načela, te - ako treba - boriti se za njih, ne pristajući na kompromis.« </p>
<p>I danas se sukobljavamo oko toga načela. Uvažavanje ciparskih Grka kao istinske i jedine »vlade Cipra« neizbježno će uništiti svaku moguću motivaciju za ponovno uspostavljanje partnerstva između dviju zajednica. Naime, poštovanje pravne države nužno je za okončanje podjele Cipra, a to znači da se dva suosnivača Republike moraju tretirati jednako.</p>
<p>Unilateralni zahtjev ciparskih Grka za primanje u EU pod krinkom »otete legitimnosti« u Bruxellesu se razmatra kao da je riječ o zahtjevu »Cipra«, iako se ciparski Turci, kao suosnivači Republike, tome protive. Ako ciparski Grci dobiju poticaj da sebe smatraju »legitimnom ciparskom vladom«, onda će se podjela među dvjema zajednicama samo produbiti. </p>
<p>EU zatvara oči pred ustavnim načelom, prema kojemu Ciprom moraju zajednički vladati obje zajednice. Ciparske se Turke potiče da se ukrcaju u vlak, kako ga ne bi propustili! No, ono što se nudi jest vlak ciparskih Grka, a s time ne želimo imati ništa. Utrljavajući sol u ranu, dužnosnici EU-a tvrde kako ciparski Turci ne mogu uložiti veto na zahtjev za prijemom što su ga uputili ciparski Grci. </p>
<p>EU možda ne shvaća značenje svojih koraka, ali ga shvaćaju ciparski Grci. Vlasti ciparskih Grka jasno naglašavaju da je za njih uključivanje u EU zapravo način da se na mala vrata ujedine s Grčkom. »U razdoblju od 1955. do 1959. imali smo viziju 'enosisa' (ujedinjenja) s Grčkom. Danas ... s povjerenjem gledamo prema budućnosti, jer smo ciparskom helenizmu udahnuli novu viziju - postići 'enosis' s Europom i istodobno s Grčkom.« To su riječi Nikosa Anastasiadesa, predsjednika vladajuće stranke DISI na grčkom dijelu otoka, a objavljeno je u tamošnjem dnevnom listu Haravgi u travnju ove godine. </p>
<p>Evo dileme koja stoji pred EU-om: hoće li zanemariti sporazum o partnerstvu iz 1960., kojim je utemeljena Republika Cipar i prema kojemu je pridruživanje EU-u bez turske suglasnosti neustavno? Hoće li priznati da će ignoriranje te činjenice uništiti ravnotežu uspostavljenu međunarodnim sporazumima 1960. (koje su potpisali Turska, ciparski Turci, Grčka, ciparski Grci i Velika Britanija)? Hoće li priznati da će takvo kršenje sporazuma iznova ugroziti mir i stabilnost u regiji?</p>
<p>Ako grčki Cipar postane članica EU-a, rezultat toga bit će posredni »enosis« s Grčkom. Ciparski Turci neće se pomiriti s tom nepravdom. Štoviše, ni Turska se neće povinuti pred tim poniženjem. »Naša reakcija neće imati ograničenja«, najavio je turski ministar vanjskih poslova Ismail Çem.</p>
<p>Umjesto povećanja rizika i daljnjega ranjavanja već povrijeđenoga ponosa islamskoga svijeta, EU bi trebala poduprijeti vladavinu prava. Zahtjev za primanjem ciparskih Grka ne smije se tretirati kao »zahtjev Cipra«. Treba pomoći Sjevernom Cipru da ispuni ekonomske uvjete za članstvo u EU-u i sinkronizirati pristup Turske i Ciparske konfederacije, tj. cijeloga Cipra EU-u. To bi moglo odgoditi ulazak u EU, ali je znatno poželjnije od stvaranja kaosa na otoku i u cijelom istočnom Sredozemlju. </p>
<p>Rauf R. Denktas je predsjednik Sjevernog Cipra koji je pod kontrolom ciparskih Turaka </p>
<p>© Project Syndicate, listopad 2001.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Češki srednjoškolci slali pisma sa »štaubšećerom«</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Mogućnost oboljenja od antraksa izazvala je pravu paniku u Češkoj i Slovačkoj, iako dosad nije otkriven ni jedan slučaj zaraze. Češki vatrogasci, koji preuzimaju sve sumnjive pošiljke, imali su dosad više od 200 intervencija koje su prijavili građani bojeći se da su možda primili sumnjiva pisma.</p>
<p>Nije pošteđen ni premijer Miloš Zeman koji je dobio sumnjivo pismo iz Japana, a pisma s bijelim prahom i tekstovima iz Kurana dobila je redakcija dnevnika Lidove noviny i Radio Slobodna Europa. Pokazalo se da je prah obično brašno. </p>
<p>Policija je uspjela uhvatiti i prvu »antraks-teroristkinju«. Riječ je o praškoj srednjoškolki, koja je s prijateljima slala pisma u koja je stavljala »štaubšećer« (<FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u prahu). Protiv nje je pokrenuta istraga zbog širenja panike. No, zasad u Češkoj nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja od antraksa, niti je u sumnjivim pismima nađen takav prašak, što je za medije potvrdio ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross. </p>
<p> Ni u Slovačkoj dosad nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze iako je prijavljeno stotinjak sumnjivih pisama, među kojima su ih primili premijer Mikulaš Dzurinda i predsjednik parlamenta Jozef Migaš. On je je pošiljku dobio iz Hrvatske, a bila je zanimljiva, kako piše dnevnik Narodna obroda, i pirotehničarima. Panika je dovela do toga da neka poduzeća kompletnu poštu, koju primaju, stavljaju u vreće i daju na analizu, što, kako je izjavio ministar unutarnjih poslova Ivan Šimko, nije opravdano.</p>
<p> Ni slovačka policija dosad nije otkrila ni jednog pošiljatelja sumnjivih pisama, iako se sumnja da je većina njih djelo ljudi koji paniku i strah od antraksa koriste za svoju zabavu. Slovački predsjednik Rudolf Schuster primio je prijeteće pismo iz Banske Štiavnice. Nepoznati autor prijeti da će 1. prosinca ubiti Schustera i njegovu suprugu. Nakon toga su Schuster i njegova obitelj dobili pojačano osiguranje. Iz preventivnih razloga od srijede i slovačka pošta kontrolira sva pisma koja dolaze iz inozemstva, pri čemu se »čuva tajnost sadržaja«.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Počela kopnena operacija protiv talibana </p>
<p>Potvrdili su to visoki dužnosnici SAD-a, ali su odbili govoriti o pojedinostima operacije/ Ne precizira se koliko je vojnika raspoređeno na tlu Afganistana/Neizravno potvrđeno da su američki i britanski komandosi već odranije prisutni u Afganistanu </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Američke i britanske trupe djeluju na tlu Afganistana čime je zapravo započela nova faza operacije protiv talibana i terorista osumnjičenoga za napade na Ameriku, Osame bin Ladena. Potvrdili su to u petak novinarima visoki neimenovani dužnosnici Sjedinjenih Država. Oni su dakako odbili govoriti o pojedinostima kopnene operacije protiv talibana te precizirati o kojem se broju vojnika zapravo radi. »Posrijedi je vrlo ograničen broj vojnika«, štura je izjava neimenovanoga dužnosnika Bushove administracije. Visoki su diplomati, međutim, potvrdili i neslužbene informacije o tome da su se američke specijalne snage i pripadnici britanskoga SAS-a prethodnih dana raspoređivale po određenim važnim točkama u Afganistanu. </p>
<p>Kopnene trupe raspoređuju se uglavnom po južnim dijelovima Afganistana, dakle, u području Kandahara, gdje se nalazi glavno uporište tamošnjih talibana, a vjerojatno i jedno od skrovišta američkoga neprijatelja broj jedan Osame bin Ladena. Neizravno je to za CNN potvrdio i pakistanski vojni analitičar. </p>
<p>Američka je strana prvi put službeno priznala da raspoređuje svoje snage po ozemlju u toj srednjoazijskoj državi. Javna je tajna ipak da su prvi američki komandosi u Afganistan počeli stizati samo nekoliko dana nakon terorističkih napada na New York i Washington, dakle, već sredinom rujna. Navodno su se za te operacije poslužili vojnim bazama u Pakistanu. Zbog toga je uostalom državni tajnik Colin Powell višekratno slao svoje izaslanike u Islamabad kako bi pakistanskoga predsjednika Perveza Musharrafa uvjerili da surađuje u antiterorističkoj koaliciji. Musharraf je udovoljio SAD-u, ali pod uvjetom da se ta kooperativnost čuva od javnosti. Suradnji s Amerikom naime snažno se protive radikalni islamski pokreti, koji svakodnevno prosvjeduju od Peshawara preko Quette do Islamabada. </p>
<p>U svjetlu »nove faze vojne operacije «, američki se izvori sada pak pozivaju na nedavne izjave predsjednika Georgea Busha i ministra obrane Donalda Rumsfelda. Oni su prošloga tjedna više puta isticali da je dugoročni cilj vojne operacije u Afganistanu »promijeniti odnos snaga na terenu«. tj. pripomoći oporbenom Sjevernom savezu da ojačaju pozicije i napreduju prema talibanskim uporištima. Oporbene snage na terenu nadomak su gradu Mazar-e-Sharifu i tamošnjoj zračnoj luci koju drže talibani. </p>
<p>Predsjednik Bush je na konferenciji za novinare u Shanghaiju (gdje sudjeluje na sastanku APEC-a) doduše odbio razgovarati o pojedinostima kopnene operacije protiv talibana. Naglasio je, međutim, što nikako nije zanemarivo, da je dobio čvrstu potporu Kine u borbi protiv terorizma. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bijela kuća traži još 20 milijardi dolara za rat i obnovu</p>
<p>WASHINGTON, 19. listopada</p>
<p> - Bijela kuća je od Kongresa tražila dodatnih 20 milijardi dolara za izvanredne troškove ratnih operacija u Afganistanu, kao i za potrebe obnove i sigurnosti u zemlji.</p>
<p> Direktor ureda za proračun u Bijeloj kući Mitchell Daniels rekao je da će to biti dovoljno novca za sve potrebe do kraja godine. Kongres je odmah nakon terorističkih napada 11. rujna vladi dao na raspolaganje 20 milijardi dolara za hitne intervencije, ponajprije za raščišćavanje ruševina, pojačanje mjera sigurnosti i naknade za gubitke u proračunu i kod pojedinih tvrtki. Novih 20 milijardi dolara bilo bi raspoređeno u gotovo jednakim dijelovima između vojske, službi unutrašnje sigurnosti i programa obnove u New Yorku i Washingtonu.</p>
<p> Za raščišćavanje ruševina i obnovu Pentagona zatraženo je 400 milijuna dolara dok bi New York trebao dobiti 6,3 milijarde. Samo raščišćavanje ruševina Svjetskog trgovačkog centra stajat će oko dvije milijarde dolara. Najviše novca potrošit će se na vojne operacije protiv terorističkih organizacija i talibanskih vlasti u Afganistanu, ukupno oko 18 milijardi dolara. »Na današnjoj razini djelovanja to je dovoljno za slijedećih nekoliko mjeseci«, rekao je Daniels. Pentagon još nije dao podatke o troškovima operacija u Afganistanu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rusija zatvara vojne baze u Vijetnamu i na Kubi</p>
<p>MOSKVA, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Rusije Vladimir Putin došao je u Shanghai na trodnevni sastanak šefova država i vlada članica Azijatsko-tihooceanskog ekonomskog foruma noseći svom američkom kolegi Georgeu Bushu izuzetno vrijedan vojno-politički poklon. Naime, prije leta za Shanghai Putin je dao svom Ministarstvu obrane zadatak da s 1. siječnjem iduće godine likvidira rusku radio-lokacijsku vojnu bazu Lurdes na Kubi i vojno-pomorsku bazu Kamran u Vijetnamu. Putinovu odluku američki predsjednik Bush odmah je nazvao uvjerljivim dokazom da Rusija zatvara i posljednju stranicu hladnog rata u Moskvi odluku o likvidaciji dviju vojnih baza koji su svojevrsni relikti raspalog SSSR-a tumače pak kao još jedan dokaz da kremaljski državni vrh želi graditi principijelno nove odnose s Amerikom, pa stoga sada očekuje uzvratne poteze od Washingtona. </p>
<p>Formalno ukidanje vojnih baza na Kubi i Vijetnamu službena Moskva objasnila je svojoj javnosti i željom da se uštede vojni rashodi zemlje. Prema riječima šefa ruskog generaliteta Anatolija Kvašnjina godišnja najamnina za radio lokacijsku bazu na Kubi u mjestu Lurdes Moskvu je stajala 200 milijuna dolara, a to je tri posto sadašnjeg vojnog proračuna. »Za taj novac Rusija može proizvesti i lansirati 20 najsuvremenijih satelita-špijuna«, izjavio je general armije Anatolij Kvašnjin, napominjući pritom i da je ruska radio-elektronička baza na Kubi »zastarjela«. Izgrađena je sedamdesetih godina i služila je Moskvi (ali i Havani) za prisluškivanje elektroničke pošte i telefonskih razgovora na većem dijelu SAD-a.</p>
<p>Dakako, za razliku od Washingtona Havana se odmah oštro suprotstavila ruskoj odluci o zatvaranju vojne baze. Fidel Castro pozvao je Putina da povuče svoju odluku, a iz Havane je u Moskvu stigla i poruka da Kubanci neće dati i vratiti Rusima vrijedne radio-lokacijske prislušne uređaje. Istina, u Moskvi tvrde da je Havana Putinovu odluku bolno primila jer Kuba gubi godišnje 200 milijuna dolara najamnine, koju je Rusija isplaćivala uglavnom isporukom nafte i opreme za kubansku industriju. Što se tiče zatvaranja vojno-pomorske baze u Vijetnamu tu Rusija, čini se, neće imati političkih problema s Hanojem. Uostalom, riječ je o vojnoj bazi koju su za vrijeme rata u Vijetnamu sagradili Amerikanci i koju ruska ratna mornarica koristi od 1979. godine. Rusko-vijetnamski ugovor o korištenju baze Kamran ističe 2004. godine, a uz to se u Hanoju nadaju da će uz višu najamninu moći eventualno tu bazu sada ustupiti Amerikancima. Koliko za korištenje baze u Vijetnamu Rusija godišnje plaća nije poznato, ali u četvrtak je general armije Anatolij Kvašnjin izjavio da će njezinim zatvaranjima ruska mornarica uštedjeti novac potreban za potpuno godišnje održavanje i korištenje jedne nuklearne podmornice. </p>
<p>No, bez obzira što zatvara preostale svoje dvije vojne baze u inozemstvu, Rusija ne namjerava smanjiti troškove za obranu. Naprotiv, Putin je u srijedu dao zadatak vladi da se u državnom proračunu za iduću godinu armiji izdvoji milijardu dolara više nego što je to bilo planirano. Na taj način Rusija će iduće godine za vojne rashode izdvojiti 8,2 milijarde dolara a prema ranije utvrđenoj politici takav vojni proračun zemlja je trebala dobiti tek 2005. godine. Povećanjem vojnog proračuna Putin planira iskoristiti za proizvodnju najsuvremenijeg oružja.</p>
<p>Pošto je odluku o zatvaranju vojnih baza na Kubi i u Vijetnamu Putin praktički istovremeno donio i s odlukom da se poveća vojni proračun ona je od strane ruskih generala primljena s odobravanjem. Istina, na savjetovanju koje je Putin s generalima održao u srijedu najviši vojni vrh zemlje tražio je da na predstojećim pregovorima s Bushom u Shanghaiju zauzme »oštriju poziciju«. Riječ je prije svega o traženju jamstva od strane Amerike da neće nakon završetka svoje ratne operacije protiv Afganistana zadržati svoje vojne snage u Uzbekistanu i drugim zemljama Srednje Azije koje ulaze u zonu nacionalnih interesa Rusije.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prvi susret Busha i Jianga</p>
<p>SHANGHAI, 19. listopada -Američki predsjednik George W. Bush u petak je, nakon svog prvog susreta s kineskim predsjednikom Jiang Zeminom, pohvalio »čvrstu predanost« Kine suradnji u ratu protiv terorizma.</p>
<p> Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Bush je rekao da je Kina pristala surađivati na obavještajnom području i uključila se u bitku presjecanja dotoka novca terorističkim skupinama.</p>
<p> Kineski je predsjednik rekao da je postignut konsenzus glede borbe protiv terorizma kao i američko-kineskih odnosa i potrebe očuvanja svjetske stabilnosti. Na upit podržava li Kina američke zračne udare, Jiang je ponovio kinesko stajalište o ograničenoj potpori, istaknuvši da vojna akcija mora imati »jasno određene mete i mora poštedjeti nedužne žrtve«. Jiang Zemin je također naglasio ulogu Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Sastanak je vrlo važan u kontekstu kinesko-američkih odnosa koji su od početka godine imali uspone i padove pogotovo zbog krize oko američkog špijunskog zrakoplova. Dan prije sastanka, Bush je rekao kako želi izgraditi »dobre i uske odnose s Pekingom«.</p>
<p> Tajvan će bojkotirati neformalni summit Foruma za suradnju Azije i Pacifika jer mu Peking nije poslao poziv, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Tien Hung- miao. Čitavo tajvansko izaslanstvo odlučilo je u znak prosvjeda naputiti Shanghai.. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Novu poljsku vladu čeka prazna državna blagajna</p>
<p>VARŠAVA, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Poljskoj je u petak, na prvom zasjedanju novog sastava Sejma nakon rujanskih izbora, došlo do dugo očekivane primopredaje vlasti. Ostavku su podnijeli Jerzy Buzek i ministri iz dosad vladajuće Izborne akcije Solidarnost (AWS) - koja je na izborima doživjela pravu katastrofu ne prešavši izborni prag - a u premijersku fotelju sjest će Leszek Miller, šef pobjedničkog Saveza demokratske ljevice (SLD), kojemu je u rekordno kratkom roku pošlo za rukom dogovoriti koaliciju s umjerenom seljačkom strankom PSL te formirati novi kabinet.</p>
<p>No izborne pobjednike sada čeka neusporedivo teži dio posla. Morat će, naime, objasniti biračima da ih u naredne dvije godine, ako ne i dulje, očekuje mučno stezanje remena, a na ispunjenje izbornih obećanja trebat će nešto počekati. </p>
<p>Doduše, političari Saveza demokratske ljevice (SLD) i Poljske seljačke stranke (PSL) svu odgovornost za nepopularne poteze, koji će uslijediti, moći će svaliti na dosad vladajuću političku garnituru. Bivša vlada Jerzyja Buzeka ostavlja svojim nasljednicima ispražnjenu državnu blagajnu.</p>
<p>Pokazalo se, naime, da će iduće godine, ne učine li se radikalni rezovi, u proračunu manjkati čak 90 milijardi zlota (45 milijardi maraka), što je čak 11 posto poljskoga bruto domaćeg proizvoda. Zato je još i prije izbora postalo jasno da će nova vlada morati posegnuti za nepopularnim mjerama. </p>
<p>Dašak optimizma osjetio se u gospodarskim krugovima kada je Miller potvrdio da će ministar financija biti Marek Belka, koji se još prije izbora usudio reći da Poljake očekuju daljnja odricanja. Belka je skloniji rezanju proračunskih rashoda nego povećanjima poreza. </p>
<p>No, dok su imenovanje Belke pozitivno dočekali gospodarstvenici - indeks varšavske burze skočio je 10 posto, a zlot ponovno počeo jačati - takvog entuzijazma teško bi se našlo među biračima jer štednja i rezanje državnih izdataka znači da će se smanjiti i bar dio socijalnih prava.</p>
<p>Za socijaldemokrate koalicija sa seljacima, s kojima su već vladali sredinom devedesetih godina, neće biti laka prije svega zbog sklonosti PSL-a pribjegavanju populističkim parolama. </p>
<p>Štoviše, kušnja seljačkih vođa - koji su dobili dva ministarska mjesta, poljoprivrede i zaštite okoliša - da svojemu elektoratu daju raznorazna obećanja mogla bi ovaj put biti još veća s obzirom na to da će u oporbenim klupama sjediti Andrzej Lepper i njegovi seljački radikali iz Samoobrane, koji su najednom postali treća politička snaga u Poljskoj. To ponajprije mogu zahvaliti činjenici da je znatan dio najsiromašnijih građana povjerovao Lepperovim tvrdnjama kako bi država mogla osigurati Poljacima bolji život kad se samo u vrhovima vlasti ne bi toliko kralo.</p>
<p>Samo dva tjedna nakon izbora potpuno se raspao dosad vladajući blok desnice. Dvije od tri stranke već su najavile da izlaze iz bloka u kojemu je ostao još samo Buzekov RSAWS, a dosadašnji je premijer već najavio da će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika stranke.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izraelski tenkovi i buldožeri u Betlehemu</p>
<p>Izraelci nastavljaju zaposjedati palestinske gradove na Zapadnoj obali / Riječ je o »osvetničkoj akciji« nakon atentata na izraelskoga ministra turizma u ostavci Rehvana Zeevija</p>
<p>ANKARA, 19. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Izraelski tenkovi i buldožeri u petak su rano ujutro, uz potporu pješadije, ušli u povijesni grad Betlehem, mjesto rođenja Isusa Krista, koji se nalazi pod upravom palestinskih vlasti. Palestinski dužnosnici tvrde da se na grad otvara vatra, što je dovelo do njihova oružanog odgovora. Javlja se o ranjavanju šesnaestorice Palestinaca od kojih se dvojica nalaze u kritičnom stanju. Teško je ranjen i jedan izraelski vojnik. Na drugoj izraelsko-palestinskoj fronti, u Gazi, ubijena su dva Palestinca od kojih je jedan 13-godišnji dječak. </p>
<p>Znakovito je da izraelska strana još nije javila o tom najnovijem pokretu trupa koje su u četvrtak ušle u još tri palestinska grada na Zapadnoj obali. Izraelski ministar pravde Meir Sheetrit, međutim, rekao je kako akcija židovskih trupa nije ograničena. Time se, prema ocjenama promatrača, proširuje »osvetnička akcija« izraelskih postrojbi prema Palestincima nakon ubojstva izraelskoga ministra turizma u ostavci Rehvana Zeevija u srijedu u Jeruzalemu. </p>
<p>U Betlehemu je u četvrtak ubijen Atef Abayat, jedan od visokih dužnosnika Fataha, vojnoga krila PLO-a na čijem je čelu Yasser Arafat. Vozilo u kojemu je bio potpuno je uništeno u snažnoj eksploziji. Riječ je, prema palestinskim izvorima, o novoj žrtvi »odabranih ciljeva« koje je utvrdila vlada izraelskoga premijera Ariela Sharona. </p>
<p>Jedan od čelnika stožera PLO-a Nabil Abu Rudeina smatra da se na »listi za odstrjel« nalazi i sam Arafat, ali i drugi visoki dužnosnici iz njegova najbližeg okruženja. »Izrael namjerava uništiti cjelokupno palestinsko rukovodstvo, a s njim i mirovni proces«, kaže Rudeina. Izrael je, međutim, osporio sve te navode kao potpuno neutemeljene.</p>
<p>U međuvremenu, palestinske su vlasti uhitile nekoliko članova Narodnog pokreta za oslobođenje Palestine (PFLP) za koje su sumnja da su umiješani u ubojstvo bivšega izraelskog ministra turizma Zeevija. Oni su, kako se saznaje, podvrgnuti intenzivnom ispitivanju. No, bez obzira na ishod istrage, palestinske vlasti jasno su dale do znanja da, i u slučaju da se utvrdi njihova krivnja, neće biti izručeni izraelskim vlastima. Time je odbijen ultimatum Sharona koji je Arafatu postavio rok od tjedan dana da preda atentatore na Zeevija. </p>
<p>Bivši ministar turizma, iako je u četvrtak sahranjen, ne prestaje uznemiravati izraelske duhove. Za to se »pobrinuo« danski šef diplomacije Mongens Lykketoft koji je doslovce izjavio: »Između ubojstva Zeevija i izraelskih 'ciljanih ubojstava' Palestinaca nema nikakve razlike.« Podsjetio je da je taktikom koju primjenjuju Izraelci od početka najnovije Intifade do danas likvidirano oko 60 »nepoćudnih« Palestinaca. Rekao je također da Arafata ne drži odgovornim za napade bombaša samoubojica.</p>
<p>Sve je to izazvalo novi bijes Izraelaca koji su oštro prosvjedovali kod vlade u Kopenhagenu. Danski ministar optužen je za antisemitizam. No, ta formulacija »Lykketoftova grijeha« nije dovoljno jasno određena, jer su i Palestinci, kao i svi Arapi, pripadnici semitske skupine naroda, kao i Židovi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Međunarodna krizna skupina predlaže ukidanje Republike Srpske</p>
<p>Cilj dosadašnjeg »mekanog« pristupa prema RS, koji je od Daytona do danas poduprt sa 150 milijuna eura raznih vidova pomoći, bilo je poticanje pozitivnih promjena, ali se, ocjenjuje ICG, dogodilo upravno obratno</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Međunarodna je zajednica zadnjih godina Republiku Srpsku tretirala kao svijetao primjer za kojim bi se trebao povesti drugi entitet u BiH, pa i države u regiji. Od 1997., kada je pobuna Biljane Plavšić, uz obilnu pomoć međunarodnih struktura u BiH, dokinula politički monopol SDS-a, vlada RS je uživala podršku međunarodne zajednice i pritom bila apsolutno pošteđena bilo kakvih provjera rezultata koji su zahvaljujući toj potpori postignuti. </p>
<p>Zbog toga se i moglo dogoditi da se u četiri godine, koliko je srpskim entitetom upravljaju »kooperativne vlade«, ne ostvare gotovo nikakvi rezultati na povratku izbjeglih i raseljenih osoba, i to unatoč tome što je međunarodna zajednica cijelo to vrijeme u tu svrhu izdvajala financijska sredstva, i što su vlasti RS davale vrlo konkretna obećanja. Svojevremeno je, primjerice, objavljen podatak da je vlada RS dobila 14 milijuna maraka pomoći za financiranje povratka u općinu Laktaše, rodno mjesto i političku bazu tadašnjeg premijera Milorada Dodika, i utrošivši tu sumu uspjela vratiti 12 izbjeglica.</p>
<p>Odlaskom Carlosa Westendorpa s dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a pogotovo odlaskom Milorada Dodika s dužnosti premijera RS, odnosi se postupno mijenjaju, ali vlasti u RS i danas uživaju podršku koju ničim nisu zaslužile. To je konstatirala i Međunarodna krizna skupina (International Crisis Group - ICG) u svom najnovijem izvješću o stanju u Republici Srpskoj. </p>
<p>ICG, dakle, u svom izvješću preporučuje međunarodnoj zajednici potpuni zaokret u politici prema RS. Po mišljenju ICG-ovih analitičara, dosadašnja politika međunarodne zajednice prema RS pokazala se posve promašenom, a nova bi pristup trebao uključivati oštre političke mjere i gospodarske sankcije. Cilj dosadašnjeg »mekanog« pristupa prema RS, koji je od Daytona do danas poduprt sa 150 milijuna eura raznih vidova pomoći, bilo je poticanje pozitivnih promjena, ali se, ocjenjuje ICG, dogodilo upravno obratno. </p>
<p>ICG, doduše, pronalazi olakotne okolnosti za aktulanog premijera Mladena Ivanića. On je, navodi se u izvješću, htio provesti reforme, ali ga je onemogućio SDS koji je član vladajuće koalicije. No, za njegova prethodnika Milorada Dodika, koji je vladao bez pomoći SDS-a, ove olakotne okolnosti ne vrijede.</p>
<p>Među preporukama upućenim međunarodnoj zajednici ICG nudi i ovu: »Logično bi bilo da se Republika Srpska raspusti, kako zbog svoje očigledne nesposobnosti za reforme, tako i zbog toga što nije kompatibilna s normalnim demokratskim razvojem države BiH.« Direktor ICG-a u BiH Mark Wheeler je, komentirajući ovo izvješće za Radio Slobodna Europa, izjavio da će, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, RS povući »u provaliju i ostatak BiH«. »Time bi definitivno propao eksperiment međunarodne zajednice da u ovoj zemlji ponovo stvori uspješno multietničko društvo«, rekao je. </p>
<p>ICG-ovo izvješće izazvalo je oštre reakcije u RS. Osim čelnika sadašnje vladajuće koalicije, oglasio se i bivši premijer Dodik koji je ustvrdio da je riječ »o naručenom izvještaju Alije Izetbegovića koji poslovno surađuje sa šefom ICG-a«.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>»Nekak ste mi simpatični, 500 DEM, i dođite sutra!«</p>
<p>Jedna slika vrijedi 10.000 riječi, kaže stara kineska poslovica. Dopustite mi da vam riječima »oslikam« aktualno stanje korupcije našeg društva i svu ispraznost medijske, a ne stvarne kampanje države u tobožnjoj borbi protiv korupcije. Da vam ovo pošaljem, potakao me neposredno vaš prikaz američke privatizacijske korupcije, koja direktno uzrokuje aktualni val antiameričkog terorizma (vidi Stiglitz Joseph: Naplata licemjerne kratkovidnosti, Vjesnik od 10. listopada 2001., str. 12).</p>
<p>»Dosta! Priznajem, ne mogu više ovu medijsku kampanju izdržati!« Iznosim priznanje svog znanca koji je podmićivao i podmićivao! Prvo je počeo s Ggruntovnicom u Zagrebu, kupio je komad zemlje na periferiji, uredno platio porez i s kupoprodajnim ugovorom otišao proknjižiti gradilište. </p>
<p>» Što!? - Za tri do četiri godine će biti gotovo? - Ali to je vama posao od nekoliko minuta, a meni treba odmah!«</p>
<p> - Je, a kaj bi vi htjeli, gospon, mi imamo tak' puno posla, svi ovi ugovori o otkupima stanova, pa naš redovni posao, a nas je malo, nemre prije! »Ali bez toga nemrem tjerati građevinsku«. – A kaj ja tu morem? » A, čujte, gospođo, kad bi ja, onak, malo s markicama«?</p>
<p> - A kaj vi mislite tko smo mi? - No dobro, nekak ste mi simpatični, 500 DEM, i dođite sutra! Ista ili slična priča ponovila se na ishođenju suglasnosti kod HEP-a. Nakon toga trebalo je »požuriti« zahtjev za priključak kod Gradske plinare. Onda je na redu bilo postavljanje samog priključka:</p>
<p> - Čujte, majstore, pa ne bute mi, valjda, baš tu na ulazu zmontirali taj ružni ormarić, kaj ne bi to moglo iza kuće? - A ko bu to platil? Pa to je dodatno kopanje od par metara, pa onda bešavne cijevi... </p>
<p>» No dajte, majstore, nemojte se odmah srditi, pa već bumo to nekak zrihtali - kaj ne, a koliko bu me to došlo«?</p>
<p>- Uplatili ste telefon prije par godina, a još niste priključeni, je, gospon, pa nemamo slobodnih linija na tom terenu. Ali meni u ugovoru piše... - Pisalo na plotu - nema linija i šlus! Ali moj susjed je dobil? Vaš susjed ni tak škrt k'o vi. - Kaj, ko vam je rekel da sam škrt? Pa već bumo mi to nekak sredili...</p>
<p>- Nema mjesta u vrtiću, niste se javili na vrijeme! - Ali ja sam se javio u svom kvartu, a vi ste već peti kaj ste mi rekli da nema mjesta, kaj da delam? Žena mi mora ići na posao, a ja moram tražiti posao i kam bum s detetom? Dajte, gospođo, kad bi se mi onak', ipak nekak' dogovorili, pa ne bu vam bilo zabadav!</p>
<p>- Čujte, gospon, imamo još dvadeset molbi za taj posao, a vi nemate radno iskustvo, ta jedna godina pripravničkoga, to vam ni niš. - Ali meni posao jako treba, pa gdje da naberem tih toliko i toliko godina iskustva rada u struci? - Čujte, gospon, to ni moj problem, tak' piše u natječaju. - Ali, kad bi se mi ipak nekak' dogovorili, meni je to jako važno! - Kaj!? 30.000 DEM, pa to znači da moram delati par godina zabadav! - Gospon, ali to vam je siguran posel na državnim jaslama, nemrete dobiti otkaz, plaća je doduše mala, ali ide staž, socijalno, pa možete na bolovanja, regresi i to. - Ali ja više nemam toliko novca, sve sam izdaval na kojekakva podmazivanja. - Ak' vi nećete, ima 'ko hoće. - No dobro, nekak' bum se valjda stisnul par godina, možda mi starci posude, barem se nadam! - Bok, dragi! (cmok!), Kaj, buš dobil taj posel? Sad bu nam trebalo još više para. Pogodi kaj je novoga! Opet buš postal tata! </p>
<p>Ovo je rječita »slika« iz stvarnog života! </p>
<p>RADOVAN STANIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Država je neoprostivo skupa, a uprava nesposobna</p>
<p>Drugi rebalans državnog proračuna dobra je prilika da se podsjetimo kako nam je država neoprostivo skupa, a državna administracija hipertrofirana i opasno nesposobna.</p>
<p> Kako je moguće da javna potrošnja kontinuirano raste, a standard narodu neprestano pada? Ako javna potrošnja raste, to svi moramo osjetiti na porastu standarda. Znači da se novci ne troše u javnu potrošnju, kako nam se to pokušava prikazati, jer bismo to morali osjetiti, nego se ti novci troše na makinacije državne administracije, koje nam se taje. Pri tome se država neprekidno nanovo zadužuje u inozemstvu, a to znači da državna administracija zadužuje nas, građane, do u daleku budućnost.</p>
<p> Novac nestaje u vreći bez dna, i to u prvom redu u plaćama državnih službenika, a onda u kreditima za promašene investicije.</p>
<p> Svaki kredit koji se podiže, a nije izravno vezan uz gospodarstvo i investiran u proizvodnju kriminalni je akt protiv hrvatskog naroda. Samo gospodarstvo može vraćati kredite, prema tome samo gospodarstvo smije podizati kredite, a i to samo onda ako je kredit dobro promišljen i planiran. </p>
<p>Hitne mjere spašavanja države podrazumijevaju trenutno otpuštanje zaposlenika u državnoj administraciji, Vladi, Saboru, ministarstvima, općinama i svim ostalim pratećim službama, i to njih najmanje 50 posto, a bez straha od bilo kakvih posljedica na učinkovitost državne uprave. Zapravo administracija i jest troma i neučinkovita baš zbog prekobrojnosti, kao što je predebeo čovjek trom i nepokretan. Slično se mora provesti i u ostalim javnim i komunalnim poduzećima, uz analizu učinkovitosti svih zaposlenika.</p>
<p> Taj je potez neizbježan iz krajnje jednostavnog razloga: osiromašen i nezaposlen narod ne može uzdržavati tako golem i neučinkovit državni aparat. Uostalom, cjelokupni broj stanovnika Hrvatske čini jedva pola stanovništva ovećega europskog grada, pa što će mu tolika glomazna administracija? Državni službenici koji su dosad bezbrižno živjeli u »debeloj hladovini državnih jasala«, sigurnih prihoda, nezainteresirani nizašto osim za svoje dohotke, bolovanja i regrese, silom prilika morat će se preorijentirati u privrednike i obrtnike, koje su dosad zdušno »gulili« bešćutnom poreznom politikom. </p>
<p>Pa će konačno na svojoj koži osjetiti što to znači raditi, zapravo, pokušati zaraditi za život u ovakvim jezivim gospodarskim uvjetima, koje su sami proizveli. Zakonom se mora zabraniti Vladi i Saboru bilo kakvo financijsko zaduživanje, osim iznimno, u neposrednoj ratnoj opasnosti ili prirodnoj katastrofi. </p>
<p>Gorko nas je iskustvo naučilo, da su listom sve protekle vlade i sazivi Sabora bili do te mjere neodgovorni u zaduživanju da nam to danas ugrožava opstojnost države. Svako skretanje pažnje s kritične gospodarske situacije zapravo je samo kupovanje vremena. Čak i takvi tragični događaji kao smrti dijaliziranih bolesnika, rat u Afganistanu ili tako banalni kao što su praznici iskorištavaju se do degutantnosti, samo da se ne pokrenu konkretna pitanja odgovornosti za nebrigu i kriminal u gospodarstvu. </p>
<p>S druge strane, pritisci udruga, stručnjaka i građanstva npr. u slučaju HT-a, Sabor i Vlada, premda im je to osnovni posao, doslovce ignoriraju. </p>
<p>MLADEN HORVAT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Muslimani optužuju Sharona i Mossad za terorističke napade« (3)</p>
<p>Zgražam se nad pismom Martina Cveka iz Zagreba (Vjesnik,10. listopada) pod naslovom »Muslimani optužuju Sharona i Mossad za terorističke napade« (2).</p>
<p> G. Cvek, naime, iskrivljuje istoimeni članak Saliha Konjhodžića (Vjesnik, 1. listopada) koji govori o »glasinama da u dva nebodera na Manhattanu, u vrijeme zračnih udara kamikaza, nije bilo 4000 Židova koji su u njima bili zaposleni«. Konjhodžićev tekst ne ostavlja nikakve sumnje da se radi o terorističkoj propagandi bez ikakva dokaza. »Politolog« pak Cvek uzima to zdravo za gotovo i u Vjesniku objavljuje da »najmanje 4000 Židova... naravno nisu našli za potrebno i humano da spase i svojih više tisuća nežidovskih kolega«. Pisci »Protokola sionskih mudraca« i »Mein Kampfa« bili bi tom tvrdnjom itekako zadovoljni!</p>
<p>U demokratskoj Hrvatskoj g. Cvek može govoriti i pisati što god želi, ali širiti izmišljene i nedokazane optužbe, slične onima u nacističkoj Njemačkoj tridesetih godina, i to baš u danas uzornoj demokratskoj zemlji, za mene je nezamislivo. </p>
<p>Pozivam g. Cveka da svoje tvrdnje dokaže. U protivnom pozivam državnog odvjetnika da se pozabavi njime zbog poticanja rasne mržnje.</p>
<p>STANIMIR VUK - PAVLOVIĆ, Rochester, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Optuženi je imao 2,73 promila alkohola u urinu</p>
<p>ZLATAR, 19. listopada</p>
<p> – U petak je pred sudskim vijećem Županijskog suda, kojim predsjeda sudac Petar Šakić, nastavljeno suđenje Dubravku Stakoru (26) optuženom za ubojstvo Ane Jakopović (78) i pokušaj ubojstva Stanka i Marije Jakopović 23. travnja ove godine u Dubovcu kraj Gornje Stubice.</p>
<p>Pred vijećem su svjedočili sudski vještaci toksikologije, sudske medicine i vještak za neuropsihijatriju. Prema riječima toksikologa Ines Gmajnički, optuženom su krv i urin uzeti oko četiri sata nakon počinjenoga kaznenog djela. Prema nalazu u trenutku uzimanja krvi i urina u krvi je imao 2,00 promila, a u urinu 2,73 promila alkohola. Prema odnosu alkohola u krvi i u urinu, optuženi se nalazio u fazi eliminacije alkohola, pa je izračunato da je u trenutku ubojstva u krvi imao 2,38 promila, odnosno da je bio samo pijan, ali ne teško. Naime, za teško pijanstvo donja je granica alkohola u krvi 2,5 promila.</p>
<p> Najduže je o optuženikovu stanju u trenutku djela govorio sudski vještak za neuropsihijatriju dr. med. Miljenko Srića. Rekao je da je analizom medicinske dokumentacije, sudskog spisa i prema izjavama svjedoka te dodatnih pretraga ustanovljeno da je optuženi osoba s poremećajem ličnosti uz pasivno-ovisna i pasivno-agresivna obilježja, uz sklonost konverzivnim reakcijama, a nije ni sporno da je bio pod utjecajem alkohola. No u ovom slučaju veću ulogu igra ponašanje od alkoholiziranosti, a svjedoci su vidjeli da je bio blijed i izbezumljen uz izrazito agresivno i konfuzno ponašanje.</p>
<p> Motiv ubojstva psihijatrijsko vještačenje traži u činjenici što je optuženi s ubijenom staricom bio u dobrim odnosima, ali kad je bio izbačen iz kuće, mogao je to doživjeti kao narcističku povredu koja je dovela do masivne i nekontrolirane agresije. »Djelo je počinjeno uz znatno smanjene sposobnosti da shvaća svoje postupke, no s velikom sigurnošću isključujemo psihotično doživljavanje i reagiranje« – rekao je dr. Miljenko Srića te dodao kako su razmatrali i mogućnost ponavljanja težih kaznenih djela, pa se predlaže i obavezno psihijatrijsko liječenje, dok se liječenje od alkoholizma ne traži jer nije postavljena dijagnoza ovisnosti o alkoholu. Iako je tijekom svog izlaganja više puta naveo kako je Dubravko Stakor kobnog dana bio znatno smanjenih sposobnosti i shvaćanja svog djela te upravljanja svojim postupcima, dr. Miljenko Srića na posebno pitanje da li je optuženi bio svjestan i u kojoj mjeri svog djela, na nj nije mogao decidirano odgovoriti. Vještak sudske medicine dr. Josip Čadež opisao je ozljede pokojne Ane Jakopović kao osobito teške.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Gradonačelnikova savjetnika</p>
<p> u lisicama proveli Korzom</p>
<p>RIJEKA, 19. listopada</p>
<p> - Nakon devetogodišnjega sudskog procesa u Rijeci je pri kraju glavna rasprava u parnici koju nekadašnji bliski suradnik bivšega riječkog gradonačelnika Slavka Linića, Franjo Butorac, vodi protiv bivšeg načelnika kriminalističke policije PU primorsko- goranske, Milana Vukušića, i policajaca Ibrahima Begića, Ivana Karduma i Ivana Đerija. Optužnica ih tereti za teško kazneno djelo, odnosno nezakonito lišenje slobode s osobito teškim posljedicama. </p>
<p>Završne su riječi iznijeli oštećenik Butorac, njegova opunomoćenica Katarina Negovetić te branitelj prvookrivljenoga i četvrtookrivljenog Vukušića i Đerija. Podsjetimo da je Vukušić sa svojim operativcima '92. godine upao na sastanak Organizacijskog odbora proslave Dana sv. Vida, kojem je nazočio i tadašnji riječki gradonačelnik Slavko Linić. Zbog neodazivanja na obavijesni razgovor u policiji, Vukušić je, navodno po nalogu bivšeg načelnika PU Benita Miolovića, Butorca vezao lisicama, a potom ga u policiju odveo pješice od zgrade Gradskog poglavarstva do policije, kroz najfrekventniji dio Rijeke. Vukušićev branitelj riječki odvjetnik Milenko Škrlec drži kako je Butorčeva tvrdnja da je zbog tog izgreda uklonjen s političke scene neutemeljena te da se ne može smatrati ni osobito teškom posljedicom jer se politički kiks nikada ne može nazivati osobnom tragedijom. Na Vjesnikov upit zbog čega taj sudski proces traje tako dugo, Škrlec je odgovorio da postoje objektivni i subjektivni razlozi navodeći kronološki tijek zbivanja. Naime, nakon što je kaznena prijava podnesena, Državno ju je odvjetništvo odbilo, pa je oštećenik, tj. Butorac, sam preuzeo gonjenje. Potom je Županijski sud odbio istražni zahtjev zato što navodno nije bilo osnova za nj, a onda ga je 1994. Vrhovni sud ipak prihvatio. Tada se krenulo u istragu, a godinu kasnije podignuta je i optužnica, koja je obuhvaćala i 15-ak svjedoka.</p>
<p> U međuvremenu se, zbog porodiljnog dopusta, promijenila sutkinja. Nakon svega, radi procesnih pitanja došlo je do niza odgoda. No činjenica je da su, osim navedenih, razlozi i političke naravi jer je zapravo riječ o sukobu vladajuće stranke predstavljene kroz PU primorsko- goransku s tadašnjom riječkom oporbom s Linićem načelu. Na kraju su akteri bili oni koji u svemu tome nisu ni željeli sudjelovati. Iako je Škrlec to predložio, sutkinja koja vodi sudski proces, Vedrana Barbalić Biasiol, odbila je prijedlog da se za svjedoka pozove i Slavko Linić, Benito Miolović i drugi sudionici navedenog događaja. Završetak devetogodišnjega suđenja može se očekivati 15. studenoga, za kada je zakazano ročište na kojem će završne riječi iznijeti okrivljeni.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Policajac dilao drogu</p>
<p>ZABOK, 19. listopada</p>
<p> – Prema informaciji PU krapinsko-zagorske koju smo primili u petak, u četvrtak kasno navečer uhićeni su D. J. (23) iz Bedekovčine, M. Š. (24) iz Luga Poznanovečkoga i R. P. (27), također iz Luga Poznanovečkoga zbog osnovane sumnje da su posjedovali i posredovali u prodaji i kupnji opojnih droga. </p>
<p>Još u srijedu policijski su djelatnici pri pretrazi ugostiteljskog objekta Zagorje u Bedekovčini, u vlasništvu B. J. iz Bedekovčine, pronašli u skladištu u ledenici vrećicu sa 1941 komadom tableta opojne droge tipa MDMA, popularnije Ecstazyja, koje su oduzete.</p>
<p> Obradom je utvrđeno da su s drogom povezani sin vlasnika ugostiteljskog objekta D. J., M. Š. i R. P.</p>
<p> U kriminalističkoj je obradi otkriveno da je R. P., inače djelatnik policije PU zagrebačke, nabavio tablete Ecstazyja na području grada Zagreba te ih uz posredovanje M. Š. predao D. J., koji ih je namjeravao preprodati na području PU krapinsko-zagorske.</p>
<p> Nakon kriminalističke obrade svi su osumnjičeni uhićeni i uz kaznenu prijavu sprovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, gdje im je određen pritvor. D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U 200 prometnih nesreća ozlijeđene 54 osobe</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, deset ih je ozlijeđeno teže, a 44 lakše u 200 prometnih nesreća što su se u četvrtak dogodile na hrvatskim cestama, doznaje se iz MUP-a.</p>
<p> Nepoznati je muškarac poginuo u srijedu u 7,15 sati u nesreći u Štangerpovoj ulici u Opatiji. Nesreća se dogodila kad je Alenu V. (25), koji je upravljao teretnim vozilom »mercedes« varaždinskih registracijskih, iz zasad neutvrđenih razloga pod zadnje desne kotače pao muškarac. Od zadobivenih ozljeda pješak je preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p> MUP je izvijestio i o smrti Franje Đambića (28), koji je poginuo prilikom prevrtanja traktora u četvrtak oko 13,30 sati u Širokom Polju nedaleko od Đakova. Nesreća se dogodila kada je Đambić, obrađujući oranicu traktorom s priključnim strojem za usitnjavanje tla, došao do kraja oranice i pokušao se okrenuti. Tada je izgubio nadzor nad traktorom i zbog brzine uletio u odvodni kanal dubine tri metra. Traktor se prevrnuo i na dnu kanala prignječio Franju Đambića, koji je preminuo na mjestu nesreće. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen zbog brojnih običnih</p>
<p> i teških krađa</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Policijski su djelatnici u utorak završili kriminalističku obradu nad Tomislavom S. (21), koji se tereti zbog devet običnih i šest teških krađa i protiv njega je podnesena kaznena prijava. Kako smo doznali na press konferenciji PU zagrebačke sumnja se da je Tomislav S. u posljednjih nekoliko mjeseci krao posjetiocima kafića mobitele, novčanike i novac.</p>
<p> Osim za krađe prolaznika tereti se i za krađe mobitela i kožnih odjevnih predmeta iz prodavaonica te, kako je policija doznala tijekom kriminalističke obrade, i za drsku krađu 1600 kuna iz blagajne knjižare »Mladost« u Masarykovoj ulici. Knjižaru je navodno okrao u društvu sa svojim prijateljem Đonijem G. (27). Sumnja se da je svim ovim krađama Tomislav S., koji je u utorak priveden istražnom sucu, »stekao« ukupno 35.000 kuna.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Novca ima, manjka nam intelektualna infrastruktura </p>
<p>Država neće ishitreno i brzopleto prodati svojih 25 posto udijela u Podravci, tvrdi Račan / Jedan od prodora u gospodarskom razvoju bit će u drvoprerađivačkoj industriji </p>
<p>KOPRIVNICA, 19. listopada</p>
<p> – »Približava se kraj prve polovice mandata ove Vlade, u kojem smo na žalost morali potrošiti izuzetno mnogo energije da zaustavimo katastrofu i kolaps i izbjegnemo pad u ponor. Polučili smo velike rezultate u zaustavljanju nerazumno visoke javne potrošnje, iako se na taj način ne dobivaju politički bodovi. Sada se možemo okrenuti osnovnom cilju ove zemlje, a to je razvoj, jer na ovoj razini razvoja ne možemo rješavati socijalne probleme. Zahvaljujući enormnim naporima, zbog kojih trpimo i političke batine, Hrvatska je izuzetno digla svoj gospodarski i financijski rejting u svijetu«, rekao je u petak premijer Ivica Račan koji je s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem i ministrom za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željkom Pecekom posjetio Koprivničko-križevačku županiju te tvrtke Podravku i Belupo.</p>
<p>Premijer i ministri sastali su se sa županom koprivničko-križevačkim Josipom Friščićem i gradonačelnikom Koprivnice Zvonimirom Mršićem te gospodarstvenicima te županije. Račan je pohvalio predstavnike lokalnih vlasti koji su napravili korak naprijed u decentralizaciji lokalne samouprave: »Dobro ste shvatili mogućnosti koje donose lokalni fiskalni prihodi«, rekao je premijer. Račan se složio s tim da treba sačuvati velike tvrtke kakva je koprivnička Podravka, ali je dodao da treba povećati broj zaposlenih i u manjim tvrtkama.</p>
<p>»Problem ove zemlje sve manje će biti sredstva, a sve više intelektualna infrastruktura. Razmišljamo o novim potezima koji će mijenjati sadašnju strukturu poticaja, ali i strukturu cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a sve to u sklopu bitke za novo zapošljavanje. Treba također vidjeti što poticati u poljoprivredi – ono što teškom mukom izvozimo ili proizvodnju onoga što uvozimo«, rekao je premijer. </p>
<p>Račan je najavio snažnije poticaje poduzetničkim zonama razmjerne broju novozaposlenih u njima te energičnije suzbijanje sive ekonomije. </p>
<p>Župan Josip Friščić požalio se na lošu cestovnu povezanost Zagreba i Koprivnice, a govoreći o Podravci kao najvećem gospodarskom objektu u Županiji i lokomotivi gospodarskog razvoja te županije založio se da se ne ide na cijepanje Podravke, koja je dosad uspjela izbjeći tajkunske privatizacije što se »danas zovu strateški partneri«. </p>
<p>Gradonačelnik Zvonimir Mršić rekao je da je Koprivnica krenula u ambiciozni program poticanja poduzetništva i novi razvojni ciklus s ciljem da grad postane najpovoljnije mjesto za biznis u srednjoj Europi, da se promijeni struktura gospodarstva i otvore nova radna mjesta u toj županiji. »Smatramo da je razvoj najbolja socijalna mjera«, zaključio je Mršić. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje direktora Bilokalnika Zdravka Dimača o strategiji drvoprerađivačke industrije u Hrvatskoj, Račan je rekao da Vlada razmišlja o zabrani izvoza trupaca, odnosno o stimulacijama kojima bi se postiglo da se trupci prerađuju u Hrvatskoj. »Prilikom nedavnog sastanka s talijanskim predsjednikom rekao sam da je Hrvatska zainteresirana za suradnju s Italijom u drvoprerađivačkoj industriji, ali ne tako da izvozi sirovinu nego osnivanjem joint venturea ili drugim načinima suradnje. Jedan od prodora u gospodarskom razvoju namjeravamo učiniti upravo u toj grani«, rekao je Račan. </p>
<p>Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac upoznao je delegaciju Vlade s poslovanjem kompanije te planovima njezinog rasta i razvoja. Marinac je u petak potpisao i odluku o osnivanju Zaklade Zlata Bartl, u čast profesorice koja je predvodila Podravkin istraživački tim koji je 1958. godine izumio Vegetu, hrvatski proizvod koji se danas prodaje u 40 zemalja. Cilj Zaklade je poticanje i financiranje znanstveno-istraživačkog rada dodiplomskih i poslijediplomskih studenata. Početni kapital od 400.000 kuna Zakladi će dati Podravka. Premijer Račan najavio je mogućnost da i Vlada dade svoj financijski prilog Zakladi Zlata Bartl. </p>
<p>»Hrvatska nema mnogo takvih tvrtki kakva je Podravka, do koje je Vladi posebno stalo. Podravka se najbolje brani tako da se razvija i mijenja, a zadaća je Vlade da dobre strateške planove razvoja poput Podravkinih podrži koliko može. Ne samo zato što država ima udio u vlasništvu Podravke nego zato što nema razvoja gospodarstva bez takvih tvrtki«, rekao je Račan. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje što će država učiniti sa svojim dioničkim udjelom od oko 25 posto, Račan je rekao da tu neće biti nikakvih ishitrenih i brzopletih poteza te da će Vlada činiti ono što zajedno s Upravom smatra da je najbolje za Podravku. </p>
<p>Premijer Račan i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac u petak su posjetili i profesoricu Zlatu Bartl u njezinom domu u Koprivnici. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Školski praznici usporili prodaju skijaških aranžmana</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Lošiju prodaju skijaških aranžmana nego u istom razdoblju prošle godine agencije pripisuju višemjesečnoj zavrzlami oko trajanja školskih praznika. </p>
<p>Štoviše, agencije, koje su ove godine ranije nego ikada izašle sa zimskim katalozima, uglavnom još uvijek ne znaju što će se događati sa »spornim« trećim tjednom školskih praznika od 5. do 12. siječnja 2002. No sudeći po nešto življem bukingu posljednjih dana, procjenjuju da je građanima dosadilo čekati rješenje i razmišljati o tome hoće li njihova djeca ipak moći na skijanje u spomenutom terminu. Odlučili su preuzeti stvar u svoje ruke i masovno rezerviraju skijanje baš početkom siječnja. </p>
<p>Zbog nejasnoća oko trajanja zimskih praznika (dva ili tri tjedna) i očekivanog pada prodaje, neke agencije, poput zagrebačkog Adriatica, još nisu ni tiskale skijaške brošure. Ostale su reducirale inozemne kapacitete. </p>
<p>Siječanj će, inače, ponovo biti najfrekventniji skijaški mjesec, dok se tradicionalno najlošije prodaju dvotjedni, najskuplji aranžmani oko Nove godine. </p>
<p>»Prodaja ide nešto slabije nego lani jer roditeljima još uvijek nije jasna sva ta zbrka oko zimskih praznika, ispričnica i ostalog«, rekla je Martina Mahmeta iz agencije Kompas. Unatoč slabijem bukingu, dobro se prodaju sva austrijska skijališta, talijanski Kronplatz... Zbog prošlogodišnjeg manjka snijega neočekivano loše se prodaje Kranjska gora.</p>
<p>Siječanj je najtraženiji mjesec i u Generalturistu, čiji je zimski katalog izašao još krajem kolovoza (u siječnju čak osamdesetak posto svih hrvatskih skijaša odlazi na odmor). I u toj agenciji je, barem dosad, vladala zbunjenost zbog nepoznatih datuma školskih praznika. Bez obzira na to, Tatjana Samardžija, voditeljica marketinga, zadovoljna je bukingom.</p>
<p>U Austriji najbolje idu Bad Kleinkirchheim, Nassfeld, Zell am See i mondeni (skupi) Schladming, u Italiji Kronplatz i San Martino di Castrozza. U Generalturistu su vrlo zadovoljni i otvaranjem slovačkih skijališta, gdje se tjedni polupansion u hotelu može dobiti već za oko 1300 kuna (prijevoz nije uračunat). Najveće hrvatsko skijalište Bjelolasicu prodaju samo na upit jer su, tvrdi Tatjana Samardžija, opečeni tamošnjim neprofesionalizmom. »Na Bjelolasici se još uvijek uče poslu«, zaključila je. </p>
<p> Atlas bilježi buking otprilike na razini prošlogodišnjeg, a popis najtraženijih destinacija ne razlikuje se previše od nabrojanih; prevladavaju austrijska i talijanska skijališta, dok se Slovenija ne prodaje. Bilo je, tvrde u Atlasu, nekoliko upita za najskuplje dvotjedne aranžmane oko Nove godine, ali su oni već uglavnom rasprodani u inozemstvu. </p>
<p>Jedina agencija koja se ne uklapa u opisanu sliku nešto lošijeg bukinga je Globtour. Tamo su, barem u izjavama za medije, oduševljeni dosadašnjim intenzitetom prodaje. Štoviše, zbog velikog interesa Stela Hadjur iz Globtoura zaključuje da je skijanje u trendu i da je taj sport počeo zanimati i one koji su dosad od njega zazirali.</p>
<p>Za one koji prvi put izlaze na snijeg evo nekoliko podataka ne koje moraju računati. Solidan apartmanski smještaj može se naći već za 200 do 300 DEM po osobi (hrana se uglavnom nosi sa sobom), hotelski sedmodnevni polupansioni (bolji hoteli) su od tisuću DEM na više. Oprema se može sklopiti za petstotinjak maraka (kombinacija polovne i nove), dok bitnu stavku u skijaškom budžetu čini skijaška karta – prosječno 300 DEM za šest dana.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Od 1. siječnja više trošarine i manje carine na automobile</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Od 1. siječnja iduće godine povećavaju se trošarine na nove automobile, no istodobno se smanjuju carine. Potvrdu te informacije dobili smo u Ministarstvu financija, gdje još ne znaju hoće li u konačnici automobili poskupjeti. Još uvijek se čeka odluka o povećanju trošarina, te će tek ovih dana napokon biti određeno koliko će porasti posebni porezi. </p>
<p>Kad su u pitanju carine, situacija je mnogo jasnija. Novi automobili proizvedeni u zemljama Europske unije prilikom uvoza u Hrvatsku carinit će se po stopi od nula posto, saznajemo u Carinskoj upravi Ministarstva financija. Na automobile iz EU-a trenutno se obračunava carina od 9,6 posto, pa bi oni toliko pojeftinili kad ne bi došlo do povećanja trošarina. No, država se neće tako lako odreći svojih prihoda. Visina carina regulira se međunarodnim sporazumima, dok posebne poreze na automobila svaka država može podizati koliko god želi, a tu pogodnost naša Vlada koristi svaki put kad joj u blagajni ponestane novca. </p>
<p> Za automobile proizvedene izvan EU-a, carine će ostati iste, i oni će s obzirom na nove trošarine, bez sumnje - poskupjeti. Međutim, u Carinskoj upravi napominju da je pitanje porijekla automobila veoma komplicirano. Pritom navode primjer Renaultovih vozila proizvedenih u Slovenije, za koje kao zemlja porijekla računa Francuska jer iz nje dolazi većina dijelova. Premda je bilo prijedloga da se carine ukinu i za rabljene automobile, one bi, prema sadašnjim saznanjima Carinske uprave, trebale ostati nepromijenjene. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>ALH – menadžment kompanija za najskuplju uslugu </p>
<p>DUBROVNIK, 19. listopada</p>
<p> – Wren's Hotel Group prezentirala je u dubrovačkom Hotelu Excelsior prvu hrvatsku menadžment kompaniju Adriatic Luxury Hotels koja će od početka 2002. godine koordinirati radom hotela Exclesior i Bellevue u Dubrovniku te Bonaviom u Rijeci kao i budućeg hotela na otoku Hvaru.</p>
<p>Kako je u petak kazao predsjednik grupacije Goran Štrok, ALH je hrvatska verzija britanske menadžment kompanije Wren's Group koja upravlja s četiri prestižna hotela u Velikoj Britaniji smještena u predgrađima Londona te s dva u Škotskoj. Dvije menadžment kompanije razvit će suradnju na usavršavanju kadrova, uvođenju novih usluga i standarda te osnivanju klubova. </p>
<p>Na mjesto direktora ALH-a Goran Štrok imenovao je Maria Marušića, koji je naglasio kako će glavni zadatak te nove menadžment kompanije biti da hoteli Wren's grupacije u Hrvatskoj pruže najbolju, najuspješniju, ali i najskuplju uslugu na Jadranu i Mediteranu.</p>
<p> »Nakon teškog razdoblja koji je za kompletno hotelijerstvo i avioindustriju nastupio nakon terorističkog napada na SAD, poslovanje u Velikoj Britaniji vratilo se na planirane brojke. Kako ne govorimo o noćenjima nego o novcu, u Bonaviji, na čijem je čelu sada Denis Jukić, ostvarili smo dvostruko bolji učinak od prošlogodišnjeg, dok za Excelsior, koji će do narednog ljeta dobiti i kasino, povećanje iznosi 26 posto. Istodobno, u riječki hotel uloženo je 200.000 DEM, dok je u obogaćivanje ponude u Excelsioru ove godine uloženo čak 2 milijuna DEM. U Hotel Bellevue do sada je uloženo 125.000 DEM, a već početkom sljedeće godine, ovisno o brzini dobivanja potrebnih dozvola, započet ćemo djelomičnu obnovu kojom će taj hotel dobiti 70 soba i zaslužene četiri zvjezdice«, rekao je Goran Štrok.</p>
<p>Kako pregovori o kupovini nekada najprestižnijeg dubrovačkog Hotela Belvederea nisu uspjeli, Štrok je najavio kupovinu drugog hotela na tom području do kraja godine. </p>
<p>Komentirajući izbor Dubravke Šuice za dubrovačku gradonačelnicu, koja je kao saborska zastupnica zatražila da saborsko povjerenstvo razmotri tijek i zakonitost kupovine Excelsiora, Štrok je kazao kako se radilo o predizbornoj retorici. »Povjerenstvo je obavilo svoj posao i za mene je to gotova stvar. Ne ljutim se na Dubravku Šuicu, iako je ona bila vrh HDZ-ova lobija koji se zalagao da mi se onemogući kupovina Excelsiora, a kao gradonačelnica ona sada treba više mene nego ja nju«, rekao je Goran Štrok te pozvao novu dubrovačku gradonačelnicu zajedno s predstavnicima ministarstva turizma u London na skoru proslavu 50. obljetnice vladavine kraljice Elizabete. Dodao je kako je to velika prilika za promidžbu hrvatskog turizma u nastojanjima da se tradicionalni gosti s Otoka vrate na našu obalu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ni Štroku ni Luksicu</p>
<p>Britanska kompanija Law Investments Limited novi većinski vlasnik dubrovačkog Belvederea</p>
<p>DUBROVNIK, 19. listopada</p>
<p> - Britanska kompanija Law Investments Limited novi je većinski vlasnik dubrovačkog Hotela Belvedere. Od ukupno 349.080 dionica Hotelskog poduzeća Belvedere, Dom fond je toj kompaniji prodao 171.925 ili 49,25 posto, a SNF 2805 ili 0,80 posto dionica po cijeni od 110 kuna (nominalna vrijednost dionice iznosi 300 kuna).</p>
<p> Riječ je o devastiranom objektu, punih deset godina izvan funkcije, na kojem je zbog ratnih zbivanja pričinjena šteta od oko 25 milijuna maraka i kojem stoga slijedi temeljita obnova, ali, kako doznajemo iz hotela, najvjerojatnije tek iduće godine, zbog čega se otvaranje hotela ne može očekivati prije 2003.</p>
<p> Za dubrovački Belvedere, široj javnosti poznatog i po sporu između njegovih sindikalista i hotelskog vodstva zbog svojedobnog otpuštanja radnika, što je mjesecima punilo novinske stupce, zanimali su se i najbogatiji hrvatsko-čileanski turistički investitor Androniko Luksic, danas vlasnik Argentine i Croatije, te negdašnji automobilistički as Goran Štrok, koji je u međuvremenu »dobio« Excelsior i Bellevue.</p>
<p> Što se tiče ostalih vlasničkih udjela Belvederea, 31,80 posto dionica drži INA, dok se u ostatku pojavljuju HFP (0,07 posto), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (6,79), Državna agencija za sanaciju banaka (5,03) i mali dioničari (6,27).</p>
<p> U hotelu je još uvijek zaposleno 19 radnika, od kojih su devetorica uključena u program zbrinjavanja viška zaposlenika. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nijemci – najpoželjniji igrač na hrvatskom bankarskom tržištu</p>
<p>Austrijske banke u Hrvatskoj imaju blizu 15 posto tržišta, Nijemci bi kupnjom Splitske banke svoj udjel povećali na 16 posto, dok će Talijanima uz vlasništvo nad Zagrebačkom bankom pripasti više od 50 posto našeg bankarskog tržišta </p>
<p>OPATIJA, 19. listopada</p>
<p> – Kraj ove godine hrvatsko bankarsko tržište dočekat će podijeljeno između Talijana, kojima će pripasti više od 50 posto, te Nijemaca i Austrijanaca s udjelima oko 16 odnosno 15 posto. Talijani će nakon što kupe Zagrebačku banku na našem tržištu imati udjel veći od 50 posto. Privredna banka Zagreb, čiji je vlasnik jaka talijanska grupacija Intesa BCI, promatrajući aktivu ima udjel od 21 posto. Kada UniCredito, zajedno s Allianzom, kupi Zagrebačku banku pripast će mu gotovo trećina našeg tržišta, pa će dvije talijanske banke, spojene ili ne u jednu grupu, dominirati hrvatskim bankarskim tržištem, odnosno imati više od njegove polovice. </p>
<p>Jasno je da u takvoj situaciji Hrvatska narodna banka priželjkuje raspored snaga koji će koliko-toliko ublažiti prevlast talijanskih »igrača« na našem tržištu i njihov utjecaj na vođenje monetarne politike. Stoga ne čudi što su središnja banka i Vlada preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, igrajući na to da UniCredito želi Zagrebačku banku po svaku cijenu i da će bez ustezanja prodati Splitsku, iskoristili tu priliku da jakoj konkurentskoj banci otvore vrata za veći utjecaj u našem bankarstvu. Jedni kažu da je riječ o »uvjetovanoj transakciji« UniCreditu, drugi govore da je to samo preporuka, no sve se svodi na to da će Bayerische Landesbank, većinski vlasnik Riječke banke, kupiti Splitsku, čime će udjel Nijemaca na našem tržištu porasti na 16 posto. Priča o zanimanju Bayerische Landesbanka za Splitsku banku čula se već ljetos. Zašto baš Bayerische? Jasno je da bi ta banka po svojim referencama dobila »prolaz« u Savjetu HNB-a, no to očito nije sve. Navodno je ta njemačka banka »trn u oku« Talijanima, odnosno UniCreditu, čak i više nego što bi se dalo naslutiti po sadašnjem rasporedu snaga njihovih grupacija u našoj regiji. Čini se da je u cijenu dobivanja suglasnosti za preuzimanje Zagrebačke banke upravo uračunat i taj »konkurentski detalj«.</p>
<p> Na trećoj strani ostaju poprilično agresivne austrijske banke s blizu 15 posto tržišta i s vrlo ambicioznim planovima širenja. Tako, eto, kraj ove godine na našem bankarskom tržištu mijenja odnose snaga. U Hrvatskoj sada posluju 42 banke, a do prije četiri godine na popisu aktivnih bila je 61. Nakon bankarske krize 1998. u kojoj su najlošije završile u stečaju i nakon konsolidacije kada se broj banaka smanjivao u procesu spajanja, na popisu živih ostalo je, dakle, dvije trećine bankarskih imena. </p>
<p>Dvije najveće banke sada imaju više od 50 posto tržišta. Državne banke u ukupnoj aktivi sudjeluju sa 6,1 posto, a privatne sa 93,9. Inozemnim bankama sada već pripada više od 90 posto tržišta. </p>
<p>»Hrvatskoj je potrebna jedna jaka državna banka i toga se ne treba pribojavati. Uostalom, poznat je slučaj Njemačke koji govori u prilog državnim bankama. Hrvatska ima Poštansku banku i dobro je što država želi osnažiti tu banku i osposobiti je za značajne bankarske poslove«, kazao je Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, sudjelujući u petak na Međunarodnoj konferenciji o bankarstvu i poduzetništvu u Opatiji. </p>
<p>Država je, poznato je, pokazala da ima ozbiljne namjere s Hrvatskom poštanskom bankom – prvo, sanirajući je pošto je ukinut Zakon o sanaciji banaka, a zatim je pripremajući za poslove banke-skrbnika u mirovinskoj reformi. Ali Hrvatska poštanska banka još nema razvojnu strategiju. Saznajemo da je u pripremi plan razvoja te da bi Nadzorni odbor te banke uskoro trebao imati na dnevnom redu spomenutu temu. </p>
<p>S obzirom na nedavno ponovljene najave o povezivanju Zavoda za platni promet i Hrvatske poštanske banke bitno je naglasiti kako će jedno od rješenja ići u smjeru povezivanja njihovih funkcija. Spominje se, primjerice, i mogućnost da Poštanska banka uzme u najam poslovice Zavoda za platni promet i tako proširi ponudu i svojih usluga. Neslužbeno saznajemo da će u sklopu plana razvoja Hrvatske poštanske banke biti iznesen i plan osvajanja oko 8 posto bankarskog tržišta. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pliva povlači sve Baxterove proizvode s hrvatskog tržišta </p>
<p>U Teksasu umrlo dvoje ljudi koji su dijalizirani Baxterovim filtrima/ Zbog prekida poslovnih odnosa, Pliva povukla i Baxterov bikarbonatni prah, AV linije svih tipova i igle za hemodijalizu / Još nije razotkrivena supstanca u inkriminiranim dijalizatorima i zato nije moguće reći što se točno dogodilo, kaže prof. dr. Gašparović</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Budući da je prekinula sve poslovne odnose s tvrtkom Baxter, Pliva s hrvatskog tržišta povlači sve Baxterove proizvode koje je uvozila i distribuirala. To se ne odnosi samo na sporne dijalizatore Plivadial P-15 i P-18, nego i na sve druge vrste Baxterovih dijalizatora, bikarbonatni prah Plivacard od 750 i 1000 grama, AV linije svih tipova (koriste se da se pacijent prikopča na aparat za dijalizu) i igle. Ukratko, sve proizvode koji se upotrebljavaju za hemodijalizu«, rekao je na konferenciji za novinare u petak zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva napominje da se ostali pribor za dijalizu ne povlači zato što je neispravan ili štetan za pacijente, nego isključivo zbog prekida poslovnih odnosa dviju tvrtki.</p>
<p>»Zabrana upotrebe odnosi se samo na dijalizatore, ali ne i na drugi potrošni materijal koji nosi Plivin znak. S obzirom da su aparati za hemodijalizu kalibrirani na Baxterov bikarbonatni prah, preporučujemo bolnicama da postupno zamijene materijale, a Pliva je zadužena za servis, odnosno rekalibraciju na nove proizvode«, kazao je Ostojić.</p>
<p>»Zabranili smo i celulozni diacetat jer je to materijal od kojeg su izrađeni dijalizatori, odnosno membrane na kojima je otkrivena supstanca koju smatramo odgovornom za smrt pacijenata. Celulozni diacetat isključili smo za svaki slučaj, iako ne možemo reći da je pogreška u njemu«, napomenuo je član Povjerenstva Ministarstva zdravstva prof. dr. Petar Kes.</p>
<p>Povjerenstvo Ministarstva zdravstva smatra da se te odluke neće odraziti na kvalitetu svakodnevnog rada u centrima za hemodijalizu. No, zabrana se ne odnosi na otopine za peritonejsku dijalizu koju pacijenti s kroničnim zatajenjem bubrega izvode sami kod kuće. U Hrvatskoj ima oko 120 bolesnika koji sami obavljaju dijalizu. </p>
<p>U nastavku konferencije za novinare, zamjenik ministrice istaknuo je da je za istragu uzroka smrti vrlo bitan tehnološki proces proizvodnje dijalizatora. Baxter je u četvrtak poslao skicu tehnološkog postupka proizvodnje celuloznog diacetata. Serije dijalizatora koje nose oznaku A i one koje nose oznaku AF u prvom dijelu proizvodnje istovjetne su, no nakon toga mebrana za seriju A postaje manje propusna, a ona za seriju AF daleko poroznija.</p>
<p>Dijalizatori iz serije AF odgovorni su vjerojatno za dvije smrti u Teksasu, u SAD-u, o kojima je Baxter u četvrtak obavijestio javnost i zbog čega je svoje dijalizatore povukao iz cijeloga svijeta.</p>
<p>»Analitički laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za toksikologiju još nisu ustanovili identitet supstance u inkriminiranim dijalizatorima i zato nije moguće reći što se točno dogodilo. </p>
<p>Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) proslijedila nam je informaciju da su u SAD-u umrla dva pacijenta, a dvoje ih je zadržano u bolnici, od kojih je jedan priključen na aparate za održavanje života. Ni oni ne znaju zašto su neki pacijenti na dijalizi umrli, a neki ostali živi«, rekao je prof. dr. Vladimir Gašparović, voditelj Centra za dijalizu KBC-a Rebro. </p>
<p>Povjerenstvo zasad sasvim sigurno zna da su ljudi prestali umirati kad su dijalizatori povučeni i ima okvirne podatke o broju dijalizatora koji su kolali našim tržištem. Prema Baxteru, u jednoj seriji nalazi se između 400 i 10.000 dijalizatora, a Pliva je rekla da je uvezla 316 dijalizatora P-15 i 3000 komada P-18.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tuđman: Nisam povezan s Bin Ladenom</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – »Hrvatski istinski preporod podržava prosvjedni skup u subotu na Trgu bana Jelačića, ali nema ništa s njegovom organizacijom«, rekao je predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman u petak na konferenciji za novinare. Usporedivši taj prosvjed s onim za Radio 101, kao demokratskim izrazima volje građana, Tuđman je naglasio da je subotnji skup uperen protiv narušavanja ustavnih prava građana, poput prava na referendum. </p>
<p>Na molbu novinara da prokomentira Paraginu tvrdnju o njegovoj povezanosti s Al Qaidom i Bin Ladenom, Tuđman je rekao da odbacuje takve tvrdnje, nazvavši Paragu lažljivcem ili dvorskom ludom. Osvrnuvši se na svoje nedavno putovanje u SAD, rekao je da je tamo održao niz predavanja i sastanaka, istaknuvši potrebu ponovne uspostave »mosta s iseljenom Hrvatskom«. Prema njegovu mišljenju, bez te suradnje nije moguć brz gospodarski oporavak Hrvatske. </p>
<p>Govoreći o tragičnoj smrti 23 pacijenta, predsjednik HIP-ova Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Mate Ljubičić optužio je Plivu zato što centrima za dijalizu nije proslijedila informacije o događajima u Španjolskoj. I Tuđman i Ljubičić optužili su vlast da provodi »strateški projekt odumiranja države«. Oni smatraju da je vlast pogriješila kad je ukinula Krizni stožer za zdravstvo, kao i pri odlukama o profesionalizaciji vojske i smanjenju broja pripadnika MUP-a. </p>
<p>Odgovornost za smrt 23 pacijenta, smatraju oni, snosi i Goran Granić kao predsjednik Kriznog stožera, osnovanog nakon terorističkih napada na SAD. Ustvrdivši da obavještajno-informacijski sustav u Hrvatskoj uopće ne funkcionira, Tuđman je pozvao vlast na okupljanje najstručnijih ljudi u državi da se podigne stupanj nacionalne sigurnosti i izbjegne tragedije poput ove u zdravstvu.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Srpski jezik i ćirilično pismo neće biti u službenoj uporabi</p>
<p>Uređivanje pitanja jezika nije u djelokrugu općina, pa ne može biti uređeno statutom jedinice lokalne samouprave, stav je Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave / Ustavno pravo na kulturnu autonomiju jamče Ustav i Ustavni zakon, a provođenje i zaštita tog prava u djelokrugu je Republike Hrvatske, odnosno njezinih tijela</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave obustavilo je od primjene devet spornih odredbi Općinskog statuta Dvora, među kojima i onu po kojoj je, osim hrvatskog jezika i latiničnog pisma, na području te općine u službenoj uporabi i srpski jezik ijekavskog narječja i ćirilično pismo.</p>
<p>Sporni Statut donijela je 5. listopada većina srpskih vijećnika u Vijeću općine Dvor u kojoj Srbi čine većinu u ukupnom broju stanovnika. Od 15 vijećnika, protiv Statuta su glasovala četiri vijećnika hrvatskog bloka (HDZ-HSP-HKDU) i vijećnik SDP-a, a njegovu obustavu zatražili su Općinski odbor HDZ-a i Podružnica HSP-a. Ministarstvo je odluku o obustavi spornih odredbi donijelo 16. listopada.</p>
<p>U obrazloženju odluke o obustavi odredbe o službenoj uporabi srpskog jezika, Ministarstvo je navelo da njezin sadržaj nije suprotan Ustavu i zakonu, ali je njenim uvrštavanjem u Statut Općina Dvor preuzela ovlasti koje joj po Ustavu ne pripadaju i koje su suprotne Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Uređivanje pitanja jezika nije u djelokrugu općina, pa ne može biti uređeno statutom jedinice lokalne samouprave, navodi se u odluci Ministarstva.</p>
<p> Budući je Ustavom i zakonima uređena mogućnost uvođenja službene upotrebe jezika određene nacionalne manjine, ali ne i određenog narječja, Ministarstvo je utvrdilo da je uvođenje ijekavskog narječja također prekoračenje Ustava i zakona. Po ocijeni Ministarstva, Općinsko vijeće Dvora prekoračilo je ovlasti i kod odredbe da etničke i nacionalne zajednice ili manjine imaju pravo na kulturnu autonomiju, što je prepisano iz Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Ustavno pravo na kulturnu autonomiju jamče Ustav i Ustavni zakon, a provođenje i zaštita tog prava u djelokrugu je Republike Hrvatske, odnosno njezinih tijela, navodi se u odluci Ministarstva.</p>
<p>Iz istog je razloga Ministarstvo obustavilo odredbu po kojoj pripadnici srpske nacionalne manjine u Općini Dvor mogu organizirati informativnu i izdavačku djelatnost na vlastitom, srpskom jeziku i pismu, osnivati kulturna i druga društva radi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta. Ta je odredba obustavljena i zato što iz nje proizlazi da, osim srpske nacionalne manjine, ostale etničke i nacionalne zajednice ili manjine na području Dvora ne bi imale ta prava. Odredba o pravu pripadnika srpske nacionalne manjine u Općini Dvor na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu također je, po ocijeni Ministarstva, protivna Ustavnom zakonu.</p>
<p>U Ministarstvu ističu da je svrha osiguravanja zastupljenosti određene manjine u nekom tijelu osigurati minimalnu zastupljenost predstavnika manjine kad se očekuje da se ta zastupljenost možda neće ostvariti u redovitom postupku. Zato je Općina Dvor, u kojoj su pripadnici srpske nacionalne manjine većinsko stanovništva, trebala propisati pravo na razmjernu zastupljenost hrvatskog stanovništva i eventualno drugih manjina te odrediti minimalan broj njihovih predstavnika u općinskim tijelima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Svoje obnovili, a stanuju u tuđim kućama i stanovima</p>
<p>Ima slučajeva da je jedna obitelj zauzela i po nekoliko stanova ili su pojedinci prodali vlastite kuće i stanove, a protupravno se uselili u stanove u vlasništvu grada ili države / Predloženo je raskidanje ugovora sa 51 korisnikom kuća koje je otkupila Agencija za promet nekretnina, jer su im obnovljene vlastite kuće ili stanovi</p>
<p>VUKOVAR, 19. listopada</p>
<p> – U useljenim vukovarskim stanovima većinom se nalaze nositelji stanarskog prava, ali je i znatan broj korisnika koji su u stanovima protupravno, rečeno je na konferenciji za novinare o stambenoj problematici u Vukovaru, na kojoj su izneseni i prvi nalazi nedavno započete revizije korištenja gradskog stambenog fonda. Članovi stambene komisije već su obišli prvih 128 korisnika stanova za koje je utvrđeno da ih koriste, iako za to nemaju više osnova, pa su im poslane opomene o potrebi iseljenja u vlastite obnovljene kuće ili stanove, tvrdi pročelnik Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Vukovar Ante Drmić.</p>
<p>Problemi višestrukog korištenja stanova u Vukovaru su osobito naglašeni. Primjerice, ima slučajeva da je jedna obitelj zauzela i po nekoliko stanova ili su pojedinci prodali vlastite kuće i stanove, a protupravno se uselili u stanove u vlasništvu grada ili države. Također je predloženo raskidanje ugovora sa 51 korisnikom kuća koje je otkupila Agencija za promet nekretnina (APN). Takvih je kuća u Vukovarsko-srijemskoj županiji 437, a u slučaju 51 korisnika utvrđeno je da je završila obnova njihovog stambenog objekta, pa je nužno da se isele iz kuća u vlasništvu APN-a.</p>
<p>Drmić ističe i to da će revizijom biti obuhvaćeni svi korisnici stanova s privremenim rješenjima (679 stanova), rješenjima o korištenju i čuvanju stanova izdanim u doba tzv. republike srpske krajine (614 stanova) kao i oni koji stanove koriste bez pravne osnove (538 stanova). Cilj je revizije, tvrdi Drmić, uspostaviti uvjete za što brži povratak u Vukovar preostalih oko 8600 Vukovaraca, koji su u još progonstvu. Stambena komisija Grada Vukovara je od srpnja 1998. zaprimila 1677 zahtjeva za povrat imovine. Do sada je riješeno 1005 zahtjeva, ističe predsjednik vukovarske stambene komisije Zlatko Hegeduš.</p>
<p>U agresiji na Vukovar stradala je većina od ukupno 5809 stanova u zgradama, a obnova je završila na 1909. Sada je u Vukovaru useljeno 4095 stanova, kažu predstavnici Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Vukovaru, vukovarske stambene komisije te gradskog poduzeća »Tehnostan«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Škverovi posluju s gubicima,</p>
<p> a rad na crno prijeti im uništenjem</p>
<p>Šegvić: U Brodosplitu 1270 kooperanata mjesečno prima isto toliko novca kao i 4000 radnika tog brodogradilišta / Prekovremeni rad je izamakao svim zakonskim normama, pa će se Brodosplit pretvoriti u tvornicu bolesnih ljudi / Prošlih nekoliko mjeseci je iz splitskog škvera otišlo 15 vrhunskih stručnjaka, jer u Italiji, primjerice, za svoj posao zarađuju četiri puta više nego u Hrvatskoj</p>
<p>SPLIT, 19. listopada</p>
<p> – Vlada je u Splitu razgovarala o brodogradilištima, ali tiho. Škverovi rade s gubicima i Vlada to zna, kao i to da će ih uništiti rad na crno, koji je u ovom trenutku, kad nedostaje proizvodnih radnika, vrlo teško suzbiti. Kazao je to u petak povjerenik HUS-ova Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić na konferenciji za novinare, upriličenoj nakon što su se sindikalisti s potpredsjednicima Vlade Goranom Granićem i Slavkom Linićem u utorak sastali u Zagrebu. Šegvić je istaknuo i to da 1270 kooperanata u Brodosplitu mjesečno prima isto toliko novca kao i 4000 Brodosplitovih radnika.</p>
<p>Golemi su problemi i s prekovremenim radom koji je izamakao svim zakonskim normama, pa će se, tvrdi Šegvić, Brodosplit pretvoriti u tvornicu bolesnih ljudi. »Istodobno, u prošlih mjesec dana iz splitskog škvera je otišlo 15 vrhunskih stručnjaka, jer u Italiji, primjerice, za svoj posao zarađuju četiri puta više nego u Hrvatskoj«, kazao je prvi čovjek škverskog Nezavisnog sindikata, naglasivši da HUS ne prihvaća da na listi tehnološkog viška u Brodosplitu budu proizvodni radnici, što je sada slučaj.</p>
<p>Voditelj splitsko-dalmatinskog ureda HUS-a Jozo Marić je kazao da je na sastanku s predstavnicima Vlade istaknuto da slijedi »žestoki obračun sa sivom ekonomijom i radom na crno« i da je Vlada prihvatila HUS-ov prijedlog da u tvrtkama u kojima se otvori stečaj predstavnici države i sindikalisti zajedno nastupaju u odboru vjerovnika. Sindikalisti su Vladi, tvrdi Marić, predložili da Partnerstvo GSV-a za Spltisko-dalmatinsku županiju preuzme ulogu dosadašnje Koordinacije za upravljanje imovinom u državnom portfelju i da »bude mjesto gdje bi se rješavali konflikti i davali prijedlozi Vladi, a naročito kad su u pitanju stečajevi i rad stečajnih upravitelja«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prah iz Debeljuhova pisma posijao paniku u Saboru </p>
<p>Zastupnik IDS-a otvorio pismo s prahom u sabornici koju su zastupnici vrlo brzo napustili / Odmah su pozvani stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo / Zastupnici su se nadmetali u dosjetkama na račun Debeljuha i pošiljatelja pisma / Otvorio je to pismo i pokazuje nam prah, pa smo se Miljavac i ja odmah digli i utekli, prepričavao je Ćesić-Rojs / U četvrtak je i Zdenko Franjić (SDP) u sabornici otvorio čudno pismo, a analiza je pokazala da je riječ o bezopasnom prahu </p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - Pravi metež nastao je u petak u Saboru kad je Dino Debeljuh (IDS), tijekom glasovanja o zakonu o braniteljima, objavio da je upravo primio pismo s bijelim prahom i da ne zna što će s njim. </p>
<p>Pismo je, objasnio je, primio tijekom dana, a stiglo je iz Zagreba s nepoznate adrese.</p>
<p>»Zašto ste ga otvorili u sabornici?«, upitao je gotovo ljutito predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, a nakon toga su svi zastupnici naoko ležerno, ali brzo ispraznili sabornicu. Odmah su pozvani stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo, a Velika vijećnica, u kojoj je ostalo sumnjivo pismo, zaključana je. </p>
<p>Dok se čekao nalaz stručnjaka koji su stigli u roku od pola sata, ispred Vijećnice zastupnici su se nadmetali u dosjetkama na račun Debeljuha i pošiljatelja pisma. </p>
<p>»Debeljuh je prva Bin Ladenova žrtva«, dobacivao je Vladimir Šeks (HDZ), a neki zastupnici savjetovali su pak IDS-ovu zastupniku da »kokain više ne naručuje poštom«. Moglo se čuti da su i pismo i prah inscenirani kako bi se ipak odgodilo glasovanje o zakonu o braniteljima. Prema tom scenariju koji je izazvao smijeh, esdepeovac Pavle Kalinić i ministar branitelja Ivica Pančić u pismo su stavili dječji puder i poslali ga kako bi »minirali« glasovanje. </p>
<p> Iako se većina, kako se čini, nije ozbiljno uplašila da bi u pismu mogle biti spore antraksa, nekima ipak nije bilo svejedno. </p>
<p>Debeljuhov susjed iz saborske klupe, hadezeovac Ljubo Ćesić-Rojs ljutio se što je Debeljuh otvorio pismo u sabornici. »Bogati, otvorio je to pismo i pokazuje nam prah pa smo se ja i Miljavac odmah digli i utekli«, prepričavao je Rojs, dok se oko dr. Ivice Kostovića okupila grupa zabrinutih hadezeovki propitujući ga što bi to moglo biti. »Ma gluposti, ljudi, pa vi ne čitate novine nego samo tračeve. Zna se da ratne spore imaju samo Rusi i Amerikanci, možete misliti kako bi oni slali pisma u naš Sabor«, čudio se njihovoj neupućenosti Kostović, na što su ga one nagovarale »neka uzme pismo kad ga nije strah«.</p>
<p>Debeljuha je zbog otvaranja pisma ukorila i tajnica Sabora Danica Orčić, podsjetivši ga da je još u četvrtak zastupnicima poslala upute Ministarstva zdravstva što raditi u takvim situacijama. </p>
<p>»Nisam mislio stvarati paniku, niti o tome obavijestiti javnost, ali su mi zastupnici iza mene rekli da obavijestim Tomčića«, objašnjavao je Debeljuh. Kaže da je sumnjivo pismo uzeo u ruke prije nego što je proučio upute Ministarstva koje je dobio u istoj pošti.</p>
<p>U četvrtak je u Sabor stiglo još jedno pismo s prahom, i to esdepeovcu Zdenku Franjiću. Iako ga je i on otvorio u sabornici, nije dizao paniku nego ga je diskretno poslao na analizu. Pokazalo se da je riječ o običnom bezopasnom prahu. Za svaki slučaj, tajnica Sabora zatvorila je centar u koji dolazi pošta, dala nalog da se sumnjiva pošta ne distribuira, a zastupnike upozorila da je ne otvaraju.</p>
<p>Prah iz Debeljuhova pisma stručnjacima iz Zavoda također nije bio sumnjiv pa su tajnicu Sabora izvijestili da se sjednica može nastaviti, a pismo su odnijeli. </p>
<p>Kako se neslužbeno može čuti, neki su zastupnici već nakon Franjićeva pisma iz straha počeli piti antibiotike.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Pisma s prahom šalju poremećene osobe i u njima nema antraksa«</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada </p>
<p> - »Pisma s bijelim prahom najvjerojatnije šalju poremećene osobe koje žele izazvati paniku među građanima. Sve dosadašnje mikrobiološke pretrage pokazale su da u tim pismima nema spora antraksa«, rekao je u petak epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dr. Mate Ljubičić za Hinu. Zavod je dosad prikupio stotinjak sumnjivih pisama koja su stigla na adrese u raznim područjima Hrvatske, a analizirano ih je 40 posto. Oko 70 posto pisama odaslano je iz inozemstva, a ostala iz Hrvatske, kaže dr. Ljubičić.</p>
<p> Sumnjive pismene pošiljke najbolje je ne otvarati već staviti u plastičnu vrećicu i pozvati policiju, ističu u Zavodu. Policija će potom obavijestiti Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji će obaviti epidemiološki pregled, te po potrebi dezinficirati prostoriju u kojoj je pismo otvarano. Pismo će biti poslano u laboratorij na analizu, a osoba koja je bila u dodiru s otvorenim sumnjivim pismom, zaštitit će se uzimanjem lijekova.</p>
<p> U 50 posto slučajeva sa sumnjivim pismima u Hrvatskoj dezinficirane su prostorije, a nekolicina osoba podvrgnuta je terapiji antibioticima, izvijestio je dr. Ljubičić. Dodao je da dnevno u HZJZ dolazi desetak sumnjivih pisama. Dosad u Europi nije izoliran ni jedan uzročnik bakterije antraksa u više tisuća sumnjivih uzoraka, naglasio je epidemiolog. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tri prijeporna pisma u Županji </p>
<p>VINKOVCI, 19. listopada</p>
<p> - Dvojica Županjaca - djelatnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Županji i stanovnik tog grada - u četvrtak su primili pisma sumnjiva sadržaja. O tome su odmah obaviještene policija i Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije koja je preuzela pisma, rekla je u petak na konferenciji za novinare ravnateljica Zavoda Kata Krešić.</p>
<p> Ta pisma neće biti podvrgnuta analizi jer nisu otvorena, nego se čuvaju do detaljnijih obavijesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o daljnjem postupku.</p>
<p> Vukovarsko-srijemska policija u petak je potvrdila da je od dvojice Županjaca preuzela dva sumnjiva pisma. Glasnogovornik policije Luka Kalinić izvijestio je novinare da je u petak prijepodne policija preuzela još jedno pismo koje je prispjelo također u Županju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Donesen Zakon o pravima hrvatskih branitelja </p>
<p>Glasovanju prethodilo izjašnjavanje o više od 160 amandmana/ Nakon nekoliko stanki za dogovore u klubovima zastupnika te unutar vladajuće petorke, zaključeno je da je potpuni konsenzus teško očekivati pa se prišlo glasovanju/ Oporba napustila sabornicu za glasovanja o amandmanima jer većina oporbenih nije dobila podršku/ Podržan rebalans Državnog proračuna/ Doneseni zakoni o zdravstvenom osiguranju i dječjem doplatku/ Plaće javnih službenika na područjima posebne državne skrbi ubuduće bez dodatka</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Većinom glasova Hrvatski je sabor u petak poslijepodne donio Zakon o pravima hrvarskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.</p>
<p> Iako je saborska rasprava pala u sjenu neidentificiranog pisma s prahom poslanog zastupniku IDS-a Dinu Debeljuhu, zastupnici su tijekom prijepodneva prihvatili niz zakona. Najveća polemika, kako se i očekivalo, razvila se oko Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Iako je postojala mogućnost da se glasovanje o tom zakonu odgodi do iduće srijede, većina je ipak odlučila da se izjašnjavanje o 160 amandmana te samom zakonu odradi u petak. </p>
<p>Naime, prije početka sjednice predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić i ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić sastali su se predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Na sastanku se, rekla je Adlešić, otvorila mogućnost da se spomenuti zakon donese konsenzusom te je stoga zatražena odgoda glasovanja do srijede. Međutim nakon nekoliko stanki za dogovore u klubovima zastupnika te unutar vladajuće petorke, HDZ je ustrajao na odgodi glasovanja, DC je zatražio treće čitanje, a vladajuća koalicija je zaključila kako je o zakonu djelomično već postignut konsenzus, a da je potpuni teško očekivati. </p>
<p>Ubrzo nakon što je započeto izjašnjavanje o amandmanima zastupnici oporbe napustili su sjednicu jer, kako je rekao Vladimir Šeks, očito je da će svi oporbeni amandmani biti odbijeni. Nakon dvadesetak minuta u kojima se tražio kvorum, sjednica je nastavljena bez oporbe. </p>
<p>Osim toga, zastupnici su većinom glasova podržali rebalans ovogodišnjeg proračuna koji je bio nužan zbog manjka od 1,9 milijardi kuna. Novca je među ostalim ponestalo, pojašnjano je, zbog probijanja proračunskih stavki za plaće i dječje doplatke. Prihvaćen je i zaključak da Vlada u roku 30 dana dostavi Saboru analizu kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda prije prijema Hrvatske u WTO te nakon ulaska u tu organizaciju.</p>
<p>Predloženim su se izmjenama usprotivili zastupnici HDZ-a jer se ne slažu sa smanjenjem dotacija za poljoprivredu te novca za razminiranje. Smanjenje od deset milijuna kuna za razvitak poljoprivrede nije u skladu s najavljenom projekcijom razvitka poljoprivrede, ustvrdio je Vladimir Šeks (HDZ). Ujedno se žestoko okomio na činjenicu da je Hrvatski centar za razminiranje potrošio čak milijun kuna na službena putovanja, ističući da bi zadaća Centra trebala biti razminiranje, a ne putovanja. </p>
<p>Među ostalim, prihvaćene su i izmjene Zakona o područjima posebne državne skrbi kojima se ukidaju dodaci na plaću od 50, osnosno 25 posto zaposlenicima u javnim službama na tim područjima. Donesen je i Zakon o dječjem doplatku prema kojem će bez doplatka ostati svi stariji od 19, odnosno 15 godina, ako nisu na redovitom školovanju. Budući da bez dječjeg doplatka ostaju studenti, zastupnici su obvezali Vladu da u roku 60 dana dostavi prijedlog o načinu stipendiranja studenata te analizu broja studenata i podatke koliko njih će ostati bez dječjeg doplatka. </p>
<p>Unatoč brojnim polemikama, usvojen je i Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim se uvodi osnovni paket zdravstvenih usluga, utvrđuje se plaćanje participacije te uvodi tržište u sustav zdravstvenog osiguranja. Osim osnovnog, uvodi se dodatno te dopunsko osiguranje, a naknada za vrijeme bolovanja smanjuje se sa 80 na 70 posto plaće.</p>
<p>Ivana Matić/ Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zakon o braniteljima morao biti donijet u petak zbog MMF-a?</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Kako se moglo čuti među saborskim zastupnicima u petak, pravi razlog zašto se s donošenjem Zakona o pravima branitelja ne može čekati do sljedećeg tjedna jest činjenica da je Hrvatska potpisujući stand by aranžman preuzela i obveze do kojeg datuma će donijeti, odnosno izmijeniti pojedine zakone u svrhu smanjenja javne potrošnje. Do subote, rečeno je, Hrvatska mora podnijeti izvješće o ispunjavanju svojih obveza i što je promijenila u zakonodavstvu, a dio tih obveza je i novi Zakon o braniteljima, budući da MMF smatra da se previše novca treši na branitelje. </p>
<p>Da se zakon nije usvojio u petak postojala je mogućnost da nam Svjetska banka ne odobri kredit od 200 milijuna dolara za poduzetništvo, a bio bi doveden u pitanje i kreditni rejting Hrvatske. Nakon donošenja zakona ministar Pančić rekao je kako je Zakon o braniteljima morao biti donešen još prije godinu i pol dana, a tvrdnje da se na njegovom donošenju u petak inzistiralo zbog MMF-a po njemu su pojednostavljene. Nitko od nas u Vladi nije sretan kad moramo rezati nečija prava, ali javna potrošnja se mora smanjiti, rekao je Pančić. </p>
<p>M. Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čondić: Tražimo referendum i opoziv tjeralice za Gotovinom</p>
<p>Uz obećanje da će zagrebački prosvjed biti miran, civiliziran i dostojanstven, Čondić je rekao da bi bila notorna laž kad bi se cijeli prosvjed prikazao svijetu kao izraz nezadovoljstva skupine fašista, desničara i ekstremista / Ako do 27. listopada Vlada ne odgovori na naše zahtjeve ili ih odbije, Stožer zadržava pravo korištenja svih metoda građanskog neposluha, rekao je Čondić</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Nacionalni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata uputio je u petak zahtjev Vladi da se Hrvatskom saboru predloži da na temelju 400.000 prikupljenih potpisa raspiše referendum na kojemu bi se građani izjasnili o tome trebaju li se hrvatski branitelji u svojim pravima izjednačiti s vojnicima savezničkih vojski nakon Drugoga svjetskog rata. Rečeno je to u petak na konferenciji za novinare na kojoj su govorili predstavnici Stožera. Zahtjev ima ukupno osam točaka na koje Stožer očekuje žuran odgovor iz Banskih dvora te raspisivanje referenduma najkasnije za 27. listopada.</p>
<p>»Tražimo da se odmah opozove tjeralica MUP-a za generalom Antom Gotovinom, a da se međunarodnu tjeralicu odbije provesti«, rekao je Čondić, dodavši da se zahtijeva da Vlada »obustavi progone i potjere, uhićenja i izručenja hrvatskih generala do okončanja referenduma« te da potom postupi prema njegovim rezultatima. </p>
<p> Stožer poručuje Vladi da »prestane provoditi diktat MMF-a na štetu radnika, djece, rodilja i drugih društvenih skupina« te da »njihova prava vrati u prethodne zakonske okvire«.</p>
<p>Govoreći o otpuštanju pripadnika MUP-a i MORH-a, Čondić je kazao da se od izvršne vlasti zahtijeva da do 27. listopada povuče sva rješenja o prestanku rada, obustavi otpuštanja vojnika i časnika HV-a najmanje za godinu dana, a da se nakon toga nastavi reorganizacija Oružanih snaga u skladu sa sigurnosnim stanjem u svijetu.</p>
<p>»Ako do 27. listopada Vlada ne odgovori na naše zahtjeve ili ih odbije, Stožer zadržava pravo korištenja svih metoda građanskog neposluha«, rekao je Čondić. </p>
<p>Uslijedio je niz novinarskih pitanja o tome jesu li sadržaji zahtjeva u skladu s međunarodnim pravom i ocjenom Stožera da je vlast »marionetska i izdajnička«. </p>
<p>»U Ustavu jasno piše da je Domovinski rat temeljna vrijednost hrvatske države, a u Gotovininoj se optužnici Hrvatska vojska i hrvatski narod, iz kojega je ona proizašla, optužuju za agresiju na vlastiti teritorij - krajinu«, istakao je Čondić, odgovarajući na pitanje smije li Vlada kršiti sporazum o suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>Novinare je zanimalo kako to da na subotnjem prosvjedu među govornicima neće biti čelnika Republičke koordinacije braniteljskih udruga, koji su surađivali u izradi novog zakona o pravima branitelja. »Suradnja i sporazum potpisan s Ministarstvom branitelja rezultat su osobnih interesa nekih od čelnika Koordinacije, iako nam njihovo članstvo daje nedvosmislenu potporu«, odgovorio je Čondić. Razlog tomu, kaže, treba tražiti »u činjenici da je sadašnja vlast prije 3. siječnja prozivala upravo te udruge zbog navodnih malverzacija u poslovanju«.</p>
<p>Podsjetio je da je Državna revizija svojedobno potvrdila da se ne zna gdje je završilo 7,8 milijuna proračunskih kuna, namijenjenih pojedinim udrugama. »Spominje se da su se tim sredstvima kupovale vikendice, a možda se može dokazati da su neki pojedinci njime osnivali i političke stranke«, kaže Čondić te dodaje da »vlast možda ima neke čelnike udruga 'u šaci', pa ih primorava na suradnju«.</p>
<p>U Stožeru su ponovili sumnju o provokatorima na subotnjem prosvjedu, ali izrazili i bojazan da bi upravo takve skupine mogle biti cilj ekipi CNN-a, koja je najavila svoj dolazak u Zagreb.</p>
<p>»Bila bi notorna laž kad bi se cijeli prosvjed pokušao prikazati svijetu kao izraz nezadovoljstva skupine fašista, desničara i ekstremista«, upozorio je Čondić. Izrazio je uvjerenje da će s prosvjeda biti upućena istinska poruka domaćoj i svjetskoj javnosti te ponovio da će zagrebački prosvjed biti miran, civiliziran i dostojanstven.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Glasnogovornici - radi bolje suradnje pravosuđa i medija </p>
<p>Ranko Marijan: Disciplinirano sudstvo i dirigirani mediji siguran su put u totalitarizam / Žarko Puhovski: Suci sve svode na pitanje stručnosti, a glavni je problem u tome što ne shvaćaju kakvom moći raspolažu</p>
<p>CRIKVENICA, 19. listopada</p>
<p> – »Pravosuđe često doživljava medije kao napasnike, a novinari se žale na zatvorenost izvora. Mediji, međutim, ne mogu slijediti ritam pravosuđa, jer javnost ne može čekati na informacije o, primjerice, pljački banke ili silovanju maloljetnice«, istaknula je Sanja Modrić, urednica Jutarnjeg lista, na međunarodnoj konferenciji posvećenoj neovisnosti pravosuđa, koja se, uz potporu kanadskog veleposlanstva, održava u Crikvenici u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora i Hrvatskog pravnog centra. Na konferenciji sudjeluju brojni suci, pravni teoretičari i novinari. </p>
<p>Sanja Modrić upozorila je na zatvorenost pravosudnih institucija, posebice Ministarstva pravosuđa, koje je, kako je rekla, ignoriralo novinare u vrijeme HDZ-a, ali i za mandata Stjepana Ivaniševića. Prema njezinu mišljenju, pravosuđe je »jedna od najzapuštenijih djelatnosti«. </p>
<p>Neki sudionici odbili su takve tvrdnje, ističući da su suci najpogodnija meta za napade »zato, jer oni nikad ne uzvraćaju«.</p>
<p>Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a, mišljenja je da suci sve svode na pitanje stručnosti, a da je glavni problem u tome što ne shvaćaju kakvom moći raspolažu. Sudac zagrebačkog Županijskog suda Ranko Marijan istaknuo je da su disciplinirano sudstvo i dirigirani mediji siguran put u totalitarizam.</p>
<p> »Ako sudske odluke nisu u javnosti prihvaćene kao pravične, znači da pravosuđe ne uživa ugled u društvu i ovisno je o vlasti i kapitalu«, rekao je Marijan, zaključujući da treba uspostaviti jasne kriterije imenovanja i promaknuća sudaca, a ne da o njima odlučuju političke elite. </p>
<p>Na skupu je zaključeno da bi i u Ministarstvo pravosuđa i u sudove trebalo uvesti glasnogovornike, kako bi se olakšala komunikacija s novinarima. Konferencija završava u subotu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Čarapovićeva izjava graniči sa zdravim razumom«</p>
<p>Prosvjednici na Trgu bana Jelačića neće imati priliku prijavljivati provokatore, jer ih neće ni biti, ali napominjemo da je ustaška ikonografija pratila dosadašnje skupove Stožera i da tada nije bilo sličnih izjava predsjednika pojedinih stožera. Tko su, dakle, bile osobe tada obučene u ustaške odore? - kaže se u priopćenju Ministarstva branitelja</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> – Ministarstvo hrvatskih branitelja u petak je najoštrije opovrgnulo izjave predsjednika zagrebačkog Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Ante Čarapovića da se u tom Ministarstvu priprema 60-ak provokatora koji će biti ubačeni na subotnji prosvjedni skup »Odzvonilo je«.</p>
<p>Čarapović je na konferenciji za novinare, u četvrtak u Zagrebu, pročitao priopćenje predsjednika Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirka Čondića. U njemu se ističe da Stožer ima provjerene informacije da se u Ministarstvu branitelja priprema 60-ak provokatora koji će, obučeni u ustaške odore i noseći kompromitirajuću ikonografiju, zajedno sa skupinom koja će se predstavljati kao sportski navijači, pokušati kompromitirati prosvjedni skup u organizaciji Hvidre na Trgu bana Jelačića.</p>
<p>»Zaključujemo da sudionici skupa neće imati priliku prijavljivati takve provokatore, jer ih neće ni biti, ali napominjemo da je ustaška ikonografija pratila dosadašnje skupove Stožera i da tada nije bilo sličnih izjava predsjednika pojedinih stožera. Tko su, dakle, bile osobe tada obučene u ustaške odore?«, kaže se u priopćenju Ministarstva branitelja. Za Čarapovićevu izjavu u Ministarstvu ističu da ju je nemoguće komentirati jer »graniči s elementarnim zdravim razumom«, dodajući da bi bila »tragična da nije smiješna«. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011020].
|
