NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010519].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197586 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zaposlenici Tankerske plovidbe vraćaju svoju nedavno prodanu tvrtku</p>
<p>Austrijski Vienna Capital Partners prije nekoliko mjeseci ušao je u partnerstvo s Tankerskom plovidbom koja mu je prodala 82 posto dionica tvrtke/Ugovorom je utvrđeno da će VCP nakon što mu zadarski brodar vrati uloženi novac i kamate, svoje dionice vratiti u Zakladu Društva, koju čine svi zaposleni, čime oni automatski postaju većinski vlasnici</p>
<p>LJUBICA IVIĆEV-BALEN</p>
<p>ZADAR, 18. svibnja</p>
<p> – Tankerska plovidba ostvarila je prošle godine 1,225 milijardi kuna prihoda i 369 milijuna kuna dobiti. Uz pokriće svih gubitaka iz prijašnjih godina, uz kupnju novih brodova i isplatu malim dioničarima dividendi od 302 kune po dionici, tvrtka će austrijskom strateškom partneru Vienna Capital Partnersu isplatiti oko 18 milijuna dolara. Prije nekoliko mjeseci VCP je ušao u partnerstvo pri privatizaciji Tankerske koja mu je prodala 82 posto dionica. Ugovorom je utvrđeno da će VCP, nakon što mu zadarski brodar vrati uloženi novac i kamate, svoje dionice vratiti u Zakladu Društva, koju čine svi zaposleni u tvrtki, čime oni automatski postaju većinski vlasnici. To je bio povod našega razgovora sa Stankom Banićem, predsjednikom Uprave Tankerske plovidbe.</p>
<p>l Nakon isplate VCP-a, koja će se obaviti za nekoliko dana, koliko će vremena proći dok Tankerska plovidba prijeđe u vlasništvo zaposlenika i kakva će tada biti struktura vlasništva?</p>
<p>- To će se dogoditi za desetak, petnaestak dana tj. do kraja svibnja. Struktura vlasništva bit će vrlo jednostavna: 82 posto dionica pripast će zaposlenicima, a ostatak od 18 posto malim dioničarima. </p>
<p>l Budući da je u ugovoru bio za vraćanje predviđen rok od četiri godine, kako je VCP reagirao na ovo »brzo« vraćanje novca?</p>
<p>- Svaki ugovor može se ispuniti i prije nego što je predviđeno i potpisano, i normalno je da smo novac željeli vratiti što prije, dakako uz kamate. VCP se tome opire, jer bi banka (Hypo Adria bank Austria), koja ga je sufinancirala, dužim vraćanjem dividende te zbog visokih kamata najbolje prošla. U VCP-u tvrde da su time nekako ugrozili svoj imidž ozbiljnog investitora. No, trebali bi biti zadovoljni, jer su vratili uloženi novac i pritom zaradili, iako ne onoliko koliko su očekivali.</p>
<p>l Naveli ste da ste željeli »spriječiti neprijateljsko preuzimanje Društva«. Tko su bili ti »neprijatelji«?</p>
<p>- Realna opasnost od »neprijateljskog preuzimanja« tvrtke dolazila je izvana. Netko tko bi kupio Dalmatinsku i Istarsku banku, dva ključna dioničara Tankerske u to doba, za mali bi novac automatski dobio i našu tvrtku, koja bi time dobila stranog vlasnika, vlasnika koji o ovom poslu zna manje od nas i koji bi nas tretirao kao »Balkance«, poslao ljude na ulicu, rasprodao imovinu... Jedno je steći vlasništvo nad tvrtkom, primjerice u Gospiću, a drugo je s Tankerskom, čija je imovina razasuta po svijetu i čiji se brodovi mogu otuđiti preko noći.</p>
<p>Normalno da je poslovodstvo, sa mnom na čelu, nastojalo prikupiti dionice, koje su bile raspršene od nemila do nedraga, i zatim ih prodati strateškom partneru, kojega smo našli u VCP-u. Dividendom mu vraćamo uloženi novac, a nakon isplate on vraća dionice u Zakladu, nakon čega zaposlenici postaju većinski vlasnici.</p>
<p>l Jeste li nastojali isplatiti VCP i zbog, moguće depresije u sljedećoj godini, kako ste najavili?</p>
<p>- Apsolutno. Htjeli smo iskoristiti činjenicu da ove godine ne moramo plaćati porez na dobit zbog gubitaka iz prethodne dvije poslovne godine, a koji ćemo dogodine svakako morati plaćati. Zato sad možemo mirno spavati i ne bojati se »neprijatelja« izvana i potpuno se posvetiti pravom poslu. Najavio sam moguću depresiju jer po grafikonima našeg tržišta u desetogodišnjem ciklusu, dvije do tri godine brodari preživljavaju elegantno, sljedeće dvije izuzetno dobro (kao što je nama bila 2000. godina), a zatim dolazi otprilike pet godina iznimno teških za preživljavanje. Tada uskaču u pomoć naše banke jer ni jednoj banci nije lako ako mora zatvoriti vlastitog klijenta.</p>
<p>l Kada se, i zašto, dogodila disperzija dionica Tankerske?</p>
<p>- Dogodilo se to nakon pretvorbe obavljene 1995. godine. Mali su dioničari uspjeli od temeljnog kapitala upisati oko 40 posto vlasništva, jer je bio određen limit od 20.000 njemačkih maraka, tj. pojedinac je mogao kupiti najviše sto dionica koje su tad vrijedile 200 maraka. Polovicu dionica kupili su naši zaposlenici, a drugu polovicu ljudi iz grada i županije, a 60 posto vlasništva dobila je država. Iako se tada država ponašala prema nama maćehinski, mi smo ipak bili društvo koje je koliko-toliko kotiralo pa su i te dionice nešto vrijedile. Država je njima podmirivala svoje obveze, dajući ih za razne sanacije, uključujući i plaćanje izvođačima radova koji su gradili kuće, ceste itd., a pod okriljem Ministarstva graditeljstva, obnove i razvitka. Nisam imao ništa protiv da država bude vlasnik većinskog paketa dionica, ali sam želio da se ponaša razumno.</p>
<p>l Kada očekujete zakon kojim bi se regulirala plovidba naših brodova pod stranim zastavama?</p>
<p>- Nadam se da će stići vrlo skoro i zato »pritišćemo« Ministarstvo pomorstva i veza i Vladu da se taj zakon konačno izglasuje u Saboru. Ne izmišljamo nikakvu toplu vodu jer bi tim zakonom, kao i sve druge zemlje u svijetu, napravili kompromis između rigidnog domaćeg zakonodavstva i brodara. Time bi se mnogi naši problemi riješili preko noći, jer bi brodar, koji upiše brod u Hrvatski međunarodni upisnik, bio oslobođen plaćanja poreza. </p>
<p>Velike su nejasnoće oko naših brodova pod stranim zastavama. Glavni je razlog u tome, što nas u našem razvoju kreditiranjem prate isključivo strane banke, a to je veliki novac. Banka je, dakle, ta koja uvjetuje pod čijom će zastavom brod ploviti, ona bira državu čije joj zakonodavstvo daje najveće mogućnosti za eventualnu zapljenu broda ako se ne vraća kredit. Riječ je o velikim iznosima - za dva broda koja trenutno gradimo u Splitu, banka nas kreditira sa 70 milijuna dolara na rok otplate od deset godina.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Česi ne okreću leđa Hrvatskoj, doći će ih 80.000 više nego lani</p>
<p>Gotovo svi češki turoperatori koji nude aranžmane u Hrvatskoj imaju 20 posto više rezervacija, nego u istom razdoblju lani, tvrdi Mirjana Žilić, direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice u Pragu / Da je samo malo bolje organiziran, naš turizam mogao bi sjajno živjeti od susjeda koji Hrvatskoj ne okreću leđa u svakoj (ne)prilici</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – »Ne samo da nije istina da Česi zbog pet maraka razlike mijenjaju odmor u Hrvatskoj za odmor u Grčkoj, nego u ovome trenutku gotovo svi češki turoperatori, koji nude odmor u Hrvatskoj, imaju dvadeset posto više rezervacija, nego u istom razdoblju prošle godine«, prokomentirala je za Vjesnik Mirjana Žilić, direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice u Pragu, tvrdnju u naslovu jednih dnevnih novina u Hrvatskoj: »Zbog 5 DEM manje Česi će na ljetovanje u Grčku«.</p>
<p>U tekstu se, istina, jasno ističe da se radi o predsezonskim gostima, iako naslov sugerira potpuno drukčiju spoznaju. No, čak da se i radi o predsezonskim gostima, treba istaknuti da je to manje-više zanemariv broj. Naime, prema procjenama Mirjane Žilić, 80 posto svih Čeha koji na ljetni odmor odlaze u inozemstvo, putuje u punoj sezoni (dakle, srpanj i kolovoz), dok preostalih 20 posto odlazi u predsezoni i posezoni.</p>
<p>Otpornost na »prometnu torturu«</p>
<p>Većinu gostiju koji odlaze na takav odmor, naime, čine obitelji s djecom. Prošle godine u Hrvatskoj se, nakon višegodišnje stagnacije uvjetovane hrvatskim odnosom prema tom tržištu (u manjem dijelu) i unutarnjim gospodarskim problemima prijateljske nam države (u većem dijelu), odmaralo 700.000 Čeha. Prema aktualnim najavama, ove bi ih sezone moglo doći oko 80.000 više.</p>
<p>Česi, dakle, zbog pet maraka ne okreću leđa Hrvatskoj. Štoviše, nebrojeno puta dokazali su da su zaljubljeni u naš dio Jadrana i da se baš ovdje najradije odmaraju. Zato bi hrvatski turizam, samo da je malo bolje organiziran, mogao sjajno živjeti od bliskih ili malo daljih susjeda koji Hrvatskoj, prvo, ne okreću leđa u svakoj (ne)prilici i, drugo, kojima smo relativno dostupni, pa podnose čak i prometnu torturu automobilskog dolaska u Hrvatsku. I na kraju, s velikim dijelom tih zemalja, htjeli mi to ili ne, dijelimo sličnu civilizacijsku i gospodarsku sudbinu, a čak ni jezik nije velika prepreka.</p>
<p>Nes(p)retno »izvučen« naslov u spomenutim dnevnim novinama potječe od Zdeneka Honeka, direktora Vitkovice Toursa, donedavno specijaliziranog turoperatora za Hrvatsku. Honek je, međutim, zaboravio spomenuti da odnedavno prodaje i turističke aranžmane za Crnu Goru. Ne zna se gdje se u međuvremenu zagubila krajnja lojalnost Hrvatskoj, jer istodobno prodavati aranžmane i za Hrvatsku i za Crnu Goru nešto je sasvim drugo, nego se »zaklinjati« u ljubav prema državi od koje, vrlo vjerojatno, jako dobro zarađuje. </p>
<p> Honek je, doduše, pošteno rekao da je Česima u predsezoni prihvatljivija Grčka. Konkretno: »U Hrvatskoj se do 5. lipnja hotelski polupansion plaća 25, a u Grčkoj 20 maraka«. No istodobno nije rekao da je to zanemariva svota, s obzirom na ono što će se događati u punoj turističkoj sezoni. Naslov spomenutoga članka, dakle, sugerira nešto sasvim drugo. »Zaista mi nije jasno što ponekad smjera Zdenek Honek i koji mu je krajnji cilj«, tvrdi Mirjana Žilić.</p>
<p>Neutralizacija domaće neposlovnosti</p>
<p>Česi i češki turoperatori mogu biti nezadovoljni nizom pojedinosti koje im priređuju hrvatski turistički djelatnici, no u tome nisu iznimka u odnosu na ostale zemlje u Europi.</p>
<p>Manjak turističkih atrakcija, skupi izvanpansion, stopiranje bukinga, loša usluga... nisu pojave posebno namijenjene češkom tržištu, već u hrvatskom šlamperaju (netko manje, netko više) podjednako »uživaju« svi koji posluju s Hrvatskom ili dolaze u nju na odmor. Srećom, mnoge prirodne i drugeprednosti još uvijek neutraliziraju velik dio hrvatske neposlovnosti.</p>
<p>Tako i stopiranje bukinga, koje zabrinjava neke turoperatore, nije češki ekskluziv. Hrvatski hotelijeri jasno ističu da nikad neće uskratiti krevete pravim, višegodišnjim partnerima, koji će ih puniti veći dio sezone. Avansi stranih partnera spasili su prošlu sezonu, a po svoj prilici slično će se dogoditi i s ovom (hrvatska država i banke drže se podalje od priprema sezone). Partnerima od kojih se živi ne okreće se leđa.</p>
<p>Buku najvećim dijelom dižu oni koji očekuju da im netko čuva pet ili šest kreveta u špici sezone.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Upitni nastava za maturante, podjela svjedodžbi i kraj školske godine?</p>
<p>Strugar: Pravog razloga za štrajk nema; ujednačavanjem u sektoru javnih službi, koeficijenti za prosvjetne djelatnike porasli su 11 posto / Puljević ponavlja da Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama ima pravo sâm pregovarati s Ministarstvom, jer okuplja više od 50 posto zaposlenih u srednjim školama, a Gospodarsko-socijalno vijeće traži da u pregovaračkom odboru budu i drugi sindikati</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Štrajk srednjoškolskih profesora, održan u četvrtak u organizaciji Nezavisnog sidnikata zaposlenih u srednjim školama, prošao je s dvojbenim uspjehom, ako je suditi prema vrlo različitim podacima koji su stigli iz dvaju glavnih izvora: Nezavisnog sindikata i Ministarstva prosvjete i športa.</p>
<p>Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević izrazio je u četvrtak zadovoljstvo provedenim štrajkom, rekavši da je u njemu sudjelovalo 65 posto zaposlenika, dakle oko 13.000 od ukupno 20.000 zaposlenih u sustavu srednjeg školstva. Pored svih 9000 članova Nezavisnog sindikata, štrajku se, prema njegovim riječima, priključilo i 4000 onih koji nisu članovi toga većinskog srednjoškolskog sindikata.</p>
<p>S druge strane, prema podacima Ministarstva prosvjete i športa, u štrajku je sudjelovalo samo 5090, ili 27,7 posto zaposlenih u srednjim školama, dok se 67 posto djelatnika uopće nije odazvalo štrajku. </p>
<p>Dijalog »na ledu« - do daljnjega</p>
<p>Puljević je, predvidjevši, kako reče, da će se njegovi podaci razlikovati od podataka Ministarstva, izašao s ovjerenim popisima svih štrajkaša, pozivajući Ministarstvo da objavi svoj popis, kojim bi potvrdilo vjerodostojnost svojih podataka. </p>
<p>U četvrtak, međutim, osim službenih priopćenja za javnost, nije bilo nikakvoga konkretnog dijaloga između Nezavisnog sindikata i Ministarstva. </p>
<p>Puljević je upozorio da je organizirao štrajk u znak prosvjeda protiv politike plaća, povećanja nastavne norme, smanjenja koeficijenata i osnovice i ukidanja bonusa te, nadasve, zbog odbijanja ministrova zamjenika Ivana Vavre da s Nezavisnim sindikatom potpiše Protokol o pregovorima za kolektivni ugovor (na koji se obvezao sporazumom potpisanim dva dana prije). No, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, u razgovoru s Vjesnikovim novinarom, vođenim na sam dan štrajka, odgovorio je da pravog razloga za štrajk nema. Prema njegovim riječima, ujednačavanjem u sektoru javnih službi, koeficijenti za prosvjetne djelatnike porasli su, naime, za 11 posto. Istina, smanjena je masa za plaće, ali to ne znači nužno da će pasti i osnovica. Treba pričekati dok se izračuna nova osnovica, na temelju simulacija kojima Ministarstvo barata, smatra Strugar. A što se tiče bonusa, priznaje da je to problem koji za sada ostaje otvorenim. No, Strugar smatra da to nisu takvi problemi da se pregovori ne bi mogli nastaviti. </p>
<p>Pregovori koji su prije štrajka već bili počeli između Nezavisnog sindikata i Ministarstva propali su kada je Gospodarsko-socijalno vijeće zatražilo da se sastavi pregovarački odbor u kojem će sudjelovati i predstavnici manjinskih sindikata. To je bio sasvim legitiman zahtjev, koji Ministarstvo nije moglo »preskočiti«, samo se postavlja neugodno pitanje o tome zašto je Ministarstvo uopće išlo u separatne pregovore, samo s Nezavisnim sindikatom. </p>
<p>U četvrtak okončanje sukoba?</p>
<p>Formiranje pregovaračkog odbora, Strugar sada postavlja kao uvjet da se pregovori nastave. Puljević, međutim, kaže da nema potrebe za pregovaračkim odborom, jer da njegov sindikat, kao reprezentativni srednjoškolski sindikat čije članstvo broji više od 50 posto srednjoškolskih profesora, ima pravo pregovarati, makar isključivo u ime svojih članova. </p>
<p>On je zato u četvrtak pozvao Ministarstvo prosvjete na sastanak koji bi se trebao održati u utorak 22. svibnja, kako bi se sadašnji sukob prevladao. </p>
<p>Kako, međutim, Puljević i dalje inzistira da Ministarstvo počne kolektivne pregovore samo s Nezavisnim sindikatom, a budući da Strugar neće moći ignorirati zahtjev Gospodarsko-socijalnog vijeća, čini se da nastavak pregovora baš i nije na vidiku. </p>
<p>No, za slučaj da do pomirenja ne dođe, Puljević najavljuje nove štrajkove, iako je, kaže, svjestan da bi oni mogli ugroziti nastavu za maturante koja završava za tjedan dana, podjelu maturalnih svjedodžbi i završetak školske godine. Dodaje da će za to odgovornost snositi isključivo Ministarstvo prosvjete i športa. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb spreman za izbore</p>
<p>Svoj glas za vijećničke kandidate u nedjelju će, prema konačnim podacima, moći dati ukupno 694.518 birača, koliko ih je registrirano na području grada Zagreba, a glasanje će se obaviti na ukupno 587 birališnih mjesta </p>
<p>Sve pripreme za predstojeće izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu uspješno su obavljene, izvijestio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Miroslav Šumanović. U radu povjerenstva, od početka izborne promidžbe, redovnim članovima pridružili su se i predstavnici političkih stranaka, prema strukturi prošlog saziva zagrebačkog parlamenta. </p>
<p>Predizborne aktivnosti i rad Gradskog izbornog povjerenstva nadzirali su GONG, HIP i AG Zagrebačka stranka, a oglasi o birališnim mjestima, adresama i ostalim potrebnim podacima u Zagrebu su već izvješeni. Svoj glas za vijećničke kandidate u nedjelju će, prema konačnim podacima, moći dati ukupno 694.518 birača, koliko ih je registrirano na području grada Zagreba, a glasanje će se obaviti na ukupno 587 birališnih mjesta. </p>
<p>U provođenju izbora, izvijestio je Šumanović, sudjelovat će 3.522 člana biračkih odbora, a riječ je većinom o istim ljudima koji su sudjelovali i u radu odbora na izborima za vijeća gradskih četvrti u prosincu prošle godine jer su oni tada obavili odličan posao. Uz njih, povjerenstvo je angažiralo ljude sa Zavoda za zapošljavanje, a u popunjavanju mjesta u odborima pomogla je i Udruga nezaposlenih. </p>
<p>Osim Zagrepčana s glasačkim pravom, u gradu će na izbore moći izaći i prognanici iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije s boravištem u Zagrebu, a oni će glasati na tri birališna mjesta na Zagrebačkom velesajmu. S druge strane, za 36 Zagrepčana s boravištem u navedenim županijama organizirano je glasovanje na tamošnjim biračkim mjestima. </p>
<p>Šumanović je, nadalje, napomenuo kako su stranke u proteklim danima u velikoj mjeri koristile svoje pravo za podnošenje prigovora vezanih uz eventualne nepravilnosti u promidžbenim aktivnostima, tako da je izborno povjerenstvo obradilo ukupno 11 zamjerki.</p>
<p>Među najzanimljivijim je prigovorima, istaknuo je Šumanović, onaj Hrvatske pučke stranke, vezan uz predstavljanje kandidata na Obiteljskom radiju. Ta je postaja, naime, namjeravala organizirati sučeljavanje samo za kandidate stranaka koje su imale svoje predstavnike u prošlom sazivu Skupštine, što je ocijenjeno neprihvatljivim jer zakon nalaže da svi pretendenti na vijećnička mjesta moraju prilikom predstavljanja imati jednak tretman u medijima. </p>
<p>Hrvatska demokratska zajednica, podsjetimo, prigovorila je zbog televizijskog spota Gradskog poglavarstva i Ureda za zdravstvo »Svi za protiv«, vezanog uz borbu protiv ovisnosti, jer se u njemu pojavljuju gradonačelnik i predstavnici vladajuće zagrebačke koalicije, a HDZ-u se nije svidjelo ni pojavljivanje premijera i gradonačelnika u redovitim informativnim emisijama. Nakon žalbe iste stranke, GIP je odlučio da je televizija dužna prikazati dva predizborna spota HDZ-a koja su prethodno bila odbijena. </p>
<p>Birališna mjesta, zaključio je Šumanović, otvaraju se u nedjelju u 7 sati, a javnost će o odazivu biti obaviještena u 12.30 i 16 sati. Prvi rezultati GIP-a očekuju se u 21.30 sati, a dodatne informacije bit će poznate na konferenciji za novinare u 23 sata. Konačni rezultati i imena novih vijećnika bit će objavljeni u ponedjeljak, 21. svibnja, u 12 sati. </p>
<p>V. FLAJNIK</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Računala za male bolesnike</p>
<p>Želeći djeci olakšati i uljepšati duge bolničke dane, Grad Zagreb darovao je u petak rabljenu računalnu opremu KBC-u Rebro, Specijalnoj bolnici za bolesti dišnog sustava djece i mladeži na Srebrnjaku, Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj i Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici. Svaka zdravstvena ustanova dobila je po tri računala, koja više nisu upotrebljiva za poslovne procese, ali su napunjena raznovrsnim i jednostavnim igricama koje će zasigurno razveseliti djecu.</p>
<p>– Ovo je tek prva tranša računala za otpis, a odmah nakon toga nastavljamo s akcijom. Naime, u sljedećih mjesec dana donirat ćemo još 20-ak kompjutora tim bolnicama, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimir Šostar, koji je predao donaciju ravnateljima bolnica na Rebru dr. Santi Večerina-Volić, u Kukuljevićevoj dr. Marijani Marangunić, na Srebrnjaku dr. Bori Nogalu te pomoćniku ravnatelja Klaićeve bolnice dr. Željku Cvetku.</p>
<p>Računala su donirana na inicijativu Odjela za informatizaciju Gradskog poglavarstva, a osim njihovih kompjutora, najveća pošiljka stigla je iz ZAP-a, koji je odmah i 'upucao' igrice u računala.</p>
<p>Šostar je na kraju najavio i skorašnju donaciju dječjeg respiratora KBC-u Rebro te još jednu akciju Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, u suradnji sa Srčanom poliklinikom u Draškovićevoj. Naime, u subotu, 19. svibnja, ispred »Charlieja« u Gajevoj ulici, od 10 do 13 sati građani će imati priliku besplatno izmjeriti tlak i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi, a pozvani su i svi kandidati za gradonačelnika da izmjere svoj tlak dan uoči izbora. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Klinika za onkologiju i radioterapiju dobila mobilni reanimacijski uređaj </p>
<p>Tvrtka »Dräger Croatia« d.o.o. darovala je mobilni reanimacijski uređaj Klinici za onkologiju i radioterapiju KBC »Rebro «, vrijedan 95.000 kuna.</p>
<p>Predstojnica Klinike za onkologiju i radioterapiju Ljerka Markulin-Grgić istaknula je kako je donacija takvog medicinskog aparata bila nužna njihovoj klinici u kojoj se liječe najteži bolesnici, oboljeli od malignih bolesti, kao i djeca oboljela od zloćudnih tumora središnjeg živčanog sustava te leukemije. </p>
<p>– Iako je KBC Rebro naša najveća medicinska institucija s mogućnošću kompletnog zbrinjavanja najtežih bolesnika oboljelih od malignih bolesti, jedan od naših glavnih problema bio je anesteziranje djece u vrijeme terapije zračenjem. Naime, među našim pacijentima ima i vrlo male djece, od godinu, dvije dana, kojima je bilo nemoguće objasniti da za vrijeme terapije zračenjem moraju nepomično ležati ili ta djeca zbog prirode bolesti i zahvaćenosti određenih centara u mozgu niti ne mogu mirno ležati, rekla je Markulin-Grgić, istaknuvši kako će donacijski reanimacijski uređaj riješiti problem uspavljivanja djece u vrijeme terapije zračenjem.</p>
<p>Pomoćnik ravnatelja za stručno-medicinska pitanja dr. Zlatko Giljević istaknuo je također kako će mobilni reanimacijski uređaj biti od velike pomoći Klinici za onkologiju jer će pomoći većoj sigurnosti pacijenata, posebice onih »malih«, prilikom zračenja. </p>
<p>– Shvaćajući tešku situaciju u hrvatskom zdravstvu, djelatnici tvrtke »Dräger« donirali su našoj ustanovi uređaj koji će biti od osobite pomoći u zbrinjavanju upravo naših najugroženijih bolesnika, zaključio je Giljević.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umjesto deložacije - dobrovoljno iseljenje</p>
<p>Policajac Ivica Matijević ipak nije deložiran iz stana u Ulici Drage Gervaisa u Španskom jer je pristao svojevoljno se iseliti do 19. lipnja, rečeno je na konferenciji za novinare koju je u petak, za kada je bila zakazana i deložacija, organizirao Centar za razvoj demokracije (CERD).</p>
<p>Matijević je 6. prosinca 1992. godine nasilno i bespravno ušao u dvoipolsobni stan Đorđa Eremije i ovrha se do sada nije provela. Voditeljica CERD-a Semina Lončar istaknula je kako Matijević, unatoč svemu, nije iseljen, niti je suspendiran sa svoje dužnosti.</p>
<p>– Na pretposljednjoj ovrsi 7. travnja policija nije željela provesti nalog sudskog izvršitelja o deložaciji, solidarizirajući se sa svojim kolegom, rekla je Lončar, dodajući kako se na deložaciji zakazanoj u studenom prošle godine nije pojavio nitko iz suda i policije. Predstavnika policije, međutim, nije bilo niti ovaj put. </p>
<p>Voditeljica ovrhe Jasminka Jeremija bila je zadovoljna što su pregovori, kojima je prisustvovao i sudski izvršitelj Neven Petković, napokon rezultirali sporazumom.</p>
<p>– Dogovorili smo se da ću do 19. lipnja dobiti ključeve od stana u ruke. Ako se to ne dogodi, 20. lipnja izvršit će se ovrha, rekla je Jeremija, izrazivši čuđenje što Matijević »ovog puta nije bio arogantan kao inače«. Naime, Jeremiju je jednom prilikom, prema njezinim tvrdnjama, jedna osoba, kada je željela ući u stan, gurnula niz stube, pri čemu je zadobila lakše ozljede. </p>
<p>BORIS JAGAČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Burza cvijeća na Žitnjaku</p>
<p>Uvjeti za 80-ak veletrgovaca cvijećem na Žitnjaku mnogo bolji nego u bivšem prostoru u Heinzelovoj/Robni terminali u uređenje Veletržnice uložili 700.000 kuna/Upitna maloprodaja cvijeća za građanstvo/Robni terminali do kraja godine u Jankomiru otvaraju proizvodni pogon i veliki trgovački centar, u kojima će biti posla za 260 ljudi</p>
<p>Na Žitnjaku je u petak otvorena Veletržnica cvijeća, na površini 6.000 četvornih metara. Time se kompletna veleprodaja cvijeća u Zagrebu, s 80-ak veletrgovaca cvijećem, nakon dugogodišnjeg otezanja, preselila iz Heinzelove na Žitnjak. Prema riječima direktora Robnih terminala Slobodana Ljubičića, glavni argument veletrgovcima za otezanje s preseljenjem na Žitnjak bilo je neplaćanje prostora u Heinzelovoj zbog situacije koja je vladala u Zagrepčanki, na čijem je prostoru djelovala nekadašnja Veletržnica.</p>
<p>– Bit će ovo snažan izvor zarade za Robne terminale, koji su u otvaranje Veletržnice i udovoljavanje zahtjevima veletrgovaca u pogledu infrastrukture i uređenja prostora uložili oko 700.000 kuna, izjavio je Ljubičić. </p>
<p>Prema riječima veletrgovaca, uvjeti na Žitnjaku mnogo su bolji od onih na Heinzelovoj i za sada primjedbi nema. Veletrgovci će za četvorni metar prostora plaćati najamninu deset njemačkih maraka.</p>
<p>Uskoro će se, u suradnji s Udrugom cvjećara, uvesti i iskaznice za veletrgovce i trgovce cvijećem, koji će raditi i opskrbljivati se na Veletržnici, čime će se, ističe Ljubičić, uvesti red na tržištu i u vezi s plaćanjem poreza. Hoće li na Veletržnici cvijeća na Žitnjaku biti dopuštena i maloprodaja cvijeća za građanstvo, i dalje je upitno.</p>
<p>Kako smo saznali od studenoga ove godine počet će privatizacija Robnih terminala. Pravo na kupnju dionica imat će prije svega zaposlenici Robnih terminala, a po tom će se principu s vremenom privatizirati i ostala Trgovačka društva u gradskom vlasništvu.</p>
<p>Ljubičić je najavio i dva projekta Robnih terminala na području Jankomira. Do kraja godine otvorit će se pogon za proizvodnju električnih sklopova, u suradnji s jednom austrijskom tvrtkom, a u njemu će posao naći 60-ak ljudi. Drugi projekt predviđa otvaranje trgovačkog centra. </p>
<p>– Riječ je o otvaranju trgovačkog centra, jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca, izjavio je Ljubičić. Investitor neće biti Robni terminali, ali će se raditi na njihovom zemljištu. Za početak radova čeka se ishođenje lokacijske dozvole. Planira se da će se nakon realizacije projekata otvoriti ukupno oko 200 radnih mjesta. </p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Švercane cigarete - samo s hrvatskom markicom</p>
<p>Mnogi Zagrepčani, pušači cigarete već godinama, zbog niže cijene, kupuju kod švercera na zagrebačkim tržnicama. </p>
<p>Prošlih su godina šverceri prodavali cigarete hrvatskih proizvođača s raznim markicama - hrvatskim (samo za izvoz), bosanskohercegovačkim, slovenskim. No, prije dva-tri mjeseca na tržnicama su se pojavile cigarete domaćih proizvođača s - jugoslavenskom markicom. Šverceri, vjerojatno, nisu računali na reakciju svojih kupaca. Mnogi su negodovali zato što kupuju domaću cigaretu s jugoslavenskom markicom, a po svoj prilici neki su to doživjeli i kao poniženje. Trgovac švercanim cigaretama, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da su tu pošiljku cigareta prodali nešto sporije nego što je to uobičajeno.</p>
<p>Zato danas, ako kupujete cigarete na tržnici, nakon upita »Imate li cigarete te i te?« u pravilu slijedi odgovor: »Imamo, i to s hrvatskom markicom!«. </p>
<p>Tako šverceri štite svoje kupce od novih mogućih stresova, a i vlastiti profit.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mičevčani bliže Zagrebu </p>
<p>Sajmišna cesta dobila je nova dva kilometra asfalta, do kraja administrativne granice grada i početka Velike Gorice. Radove vrijedne 3,7 milijuna kuna financirao je ZGOS. Cesta je rađena za teški kamionski promet, a radovi su trajali 60 dana.</p>
<p>Napravljen je i odvojak, u dužini 580 metara, koji Sajmišnu cestu povezuje s naseljem Jakuševac. Radovi su stajali 550.000 kuna. </p>
<p>– U planu je i gradnja pješačke staze na nasipu do sajmišta. Početak radova ovisi o dobivanju suglasnosti od Hrvatskih voda, izjavio je u petak na otvaranju ceste pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Slobodan Jeličić. </p>
<p>Prema riječima direktora ZGOS-a Zdravka Vaca, nova cesta najviše će olakšati život stanovnicima naselja Jakuševca te omogućiti lakši dovoz smeća te lakši i kraći pristup gradu stanovnika Mičevca, izjavio je direktor ZGOS-a Zdravko Vac.</p>
<p>Do kraja lipnja, izjavio je tom prigodom, gradonačelnik Milan Bandić, vratit će se 1995. godine obustavljena isplata ekološke rente stanovnicima Jakuševca, a u dogovoru s gradom Velika Gorica i stanovnicima Mičevaca. </p>
<p>Prema zdravstvenoj analizi koju je među stanovnicima Jakuševca proveo Zavod za javno zdravstvo, zdravstveno stanje Jakuševčana bitno ne odstupa od onog kod ostalih građana. </p>
<p>– Analiza je pokazala da su kronične plućne bolesti među stanovnicima Jakuševca zastupljene u bitno manjem postotku nego među stanovnicima u ostalim dijelovima grada, što je bilo teško očekivati zbog blizine smetišta, izjavio je tom prigodom pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sjećanje na bana Jelačića</p>
<p>U organizaciji zaprešićkog ogranka Matice hrvatske i Gradskog poglavarstva, u subotu i nedjelju u Novim dvorima, obiteljskom imanju Jelačićevih, Zaprešićani i svi prijatelji Jelačićeva grada svečano će obilježiti 142. godišnjicu smrti bana Josipa Jelačića. Ovogodišnje obilježavanje njegove smrti dio je bogatoga kulturnoga, sportskoga i zabavnog programa Jelačićeve godine u Zaprešiću, kojom se slavi 200. godišnjica njegova rođenja.</p>
<p>Bogat kulturno-umjetnički program počinje u subo</p>
<p>tu u 19 sati tradicionalnim koncertom KUD-a »Ban Josip Jelačić« u predvorju Muzeja Matije Skurjenija. </p>
<p>U nedjelju će u 10 sati biti otvorena izložba minijatura u Vršilnici, jednoj od povijesno vrijednih gospodarskih zgrada Jelačićeva imanja, gdje će dvadesetak autora Udruge likovnih stvaratelja grada Zaprešića izložiti svoje slikarske i kiparske radove te fotografije i keramičke predmete. Pola sata poslije, u 10.30, u kapelici Sv. Josipa, u neposrednoj blizini Jelačićeva dvorca, bit će služena sveta misa zadušnica za bana, nakon koje će predstavnici grada i Ratne škole »Ban Josip Jelačić« položiti vijenac na obiteljsku grobnicu Jelačićevih.</p>
<p>U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja 142. obljetnice smrti Jelačića organizirano je i sportsko natjecanje, Utrka bana Jelačića. Riječ je o polumaratonskoj utrci, sastavnici Hrvatskoga dugoprugaškog kupa 2001., čiji je organizator Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata, a koja će simbolično startati u 10.30 sati iz Novih dvora.</p>
<p>ALAN LABUS</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Otkriven protein za trajno pamćenje </p>
<p>NEW YORK, 18. svibnja</p>
<p> - Znanstvenici su identificirali protein u mozgu, nužan za pretvaranje privremenog u trajno pamćenje. </p>
<p> Za učenje je zadužen dio mozga nazvan hipokampus, ali prvo iskustvo pretvara se u trajno pamćenje tek kad ga potvrdi kora velikog mozga, tvrdi dr. Alcino J. Silva sa sveučilišta California u Los Angelesu.</p>
<p> Dosad se vrlo malo znalo o procesu pretvaranja privremenog u trajno pamćenje. Istraživači su ispitali miševe koji su imali samo polovicu normalne razine proteina nazvanog alfa-CaMKII. Potpuni nedostatak toga proteina rezultira otežanim učenjem i pamćenjem. Model kojim su se poslužili omogućio je odvajanje funkcije kratkotrajnog pamćenja, za koje je zadužen hipokampus, od funkcije trajnog pamćenja, za koje je zadužena kora velikog mozga.</p>
<p> Miševi s nižom razinom alfa-CaMKII proteina naučili su sve što su naučili i normalni miševi, izvijestili su istraživači u časopisu Nature no oni su - za razliku od normalnih miševa - za nekoliko dana zaboravili naučeno. Vrijeme takvog gubitka pamćenja, kažu, odgovara prijelazu funkcije pamćenja s hipokampusa na koru.</p>
<p> Mjereći električnu aktivnost mozga, istraživači su dokazali da miševi s nižom razinom alfa-CaMKII proteina imaju teškoća u aktivnostima koje se obično povezuje s razvojem pamćenja. Te su teškoće prisutne u kori, ali ne i u hipokampusu.</p>
<p> »Otkrili smo novi pristup funkcijama tog proteina, uključenog u stvaranje trajnih sjećanja u kori, ali naš rad uz to pokazuje mjesta u mozgu i mehanizme nužne za uspostavu trajnog pamćenja«, rekao je Silva, dodajući kako bi »informacija mogla biti bitna za liječenje otežanog pamćenja«. </p>
<p> »U članku smo iznijeli prve informacije o molekulama i stanicama koje sudjeluju u najtajnovitijem procesu pamćenja: stvaranju onih sjećanja koje će mozak zadržati, onih koja postaju naše najstarije uspomene«, zaključio je Silva. »Posrijedi su točno određeni (i nadamo se, bitni) odgovori na pitanja o tom tajanstvenom i prekrasnom procesu«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Roditelji su djeci uzor za prehrambene navike</p>
<p>NEW YORK, 18. svibnja</p>
<p> - Najnovije je istraživanje pokazalo kako popularna poslovica »jabuka ne pada daleko od stabla« nije točna samo kad je riječ o izgledu i karakteru roditelja i djece, nego i kad je riječ o prehrambenim navikama. </p>
<p> »Odnos prema hrani, izbor hrane i vrijeme obroka uglavnom se temelje na oponašanju roditelja«, dokazala je Tiffany Tibbs i njezini kolege sa sveučilišta Washington. Roditeljski primjer »može biti vrlo jak način poticanja promjene prehrambenih navika u obitelji«, rekla je Tiffany Tibbs. Istraživači su ispitali vezu između oponašanja roditelja i prehrambenih navika u četverogodišnjoj studiji u kojoj je sudjelovalo više od 400 roditelja.</p>
<p> Gotovo polovica roditelja rekla je da »uvijek« ili »gotovo uvijek« jede ono što žele da jedu i njihova djeca, a oko 70 posto reklo je da uvijek sjede s djetetom u vrijeme obroka, izvijestili su autori studije objavljene u časopisu Američkoga društva dijetetičara.</p>
<p> Šezdeset posto roditelja reklo je da će i djeca, kad ih vide kako uživaju u voću i povrću, obično poželjeti tu hranu, ali samo 30 posto reklo je da oni odlučuju o tome kad će dijete jesti voće i povrće.</p>
<p> Istraživanje pokazuje da roditelji općenito misle da svojim primjerom djetetu pokazuju što je zdravo jesti, napisali su Tiffany Tibbs i njezini kolege. Većina roditelja (98 posto) kaže da više od 30 posto kalorija u njihovoj prehrani potječe od masti, a gotovo 70 posto njih jede manje od preporučenih pet obroka voća i povrća dnevno, otkrili su istraživači.</p>
<p> »To pokazuje da roditelji, unatoč onome što sami misle o tome, mogu popraviti svoje prehrambene navike«, napisali su autori studije. »Mlade roditelje moramo naučiti kako će postati bolji model svojoj djeci, za vlastito dobro, i zato što su pojedini članovi obitelji pod utjecajem obiteljskih navika«, tvrde Tiffany Tibbs i njezini suradnici. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Četiri probna pilota poginula u nesreći turskog zrakoplova</p>
<p>ANKARA, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Neposredno nakon uzlijetanja iz vojne zračne luke Etimesgut u neposrednoj okolici Ankare, u petak se srušio transportni zrakoplov CASA CN-235 koji se u Turskoj proizvodi po španjolskoj licenci. Prema prvim informacijama, prilikom pada letjelice poginula su četiri probna pilota, trojica Španjolaca i jedan Turčin. Zrakoplov je bio namijenjen pomorskim vojno-policijskim snagama. Trebalo ga predati na upotrebu u lipnju ove godine.</p>
<p>Uzroci pada zrakoplova koji se može koristiti i u civilne svrhe nisu još poznati. Zanimljivo je da se prije dva dana, u središnjoj Anadoliji kod grada Malatye, srušio zrakoplov istoga tipa, kada je poginulo 34 časnika i dočasnika turskih oružanih snaga. Sprovod im je bio u petak u Ankari. Prema nekim još nepotvrđenim saznanjima, dva pada zrakoplova u tako kratkom roku mogla bi upućivati na zaključak da se radi o nekom tehničkom kvaru. Upravo da bi se provjerile takve pretpostavke, angažirani su španjolski probni piloti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Libijskoj pustinji 93 ilegalna iseljenika umrla od žeđi </p>
<p>TUNIS, 18. svibnja </p>
<p> - Libijske vlasti pronašle su raspadnute leševe 93 afrička useljenika koji su u Sahari umrli od žeđi, priopćilo je u petak libijsko ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p> Državna agencija Jana pozvala se na izjave dužnosnika ministarstva prema kojima su useljenici stigli u Libiju iz Nigera u prenatrpanom kamionu, koji je krenuo pustinjskim putem, kako bi izbjegao carinsku kontrolu, i pri tome se pokvario.</p>
<p> Vozač kamiona, porijeklom Sudanac, pronađen je živ, zajedno sa još 25 ljudi, i svi su prevezeni u bolnicu. U tijeku je potraga za drugim osobama koje su se možda izgubile u pustinji, stoji u priopćenju.</p>
<p> »Leševi su pokopani tamo gdje su pronađeni, jer su bili u raspadnutom stanju«, navodi se u priopćenju.</p>
<p> »Prema riječima vozača i drugih preživjelih, u kamionu su bili državljani različitih afričkih zemalja, a istraga je potvrdila da je uzrokom smrti bila žeđ«, kaže se u priopćenju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Instalacija s Papom i meteorom prodana za 886 tisuća dolara</p>
<p>NEW YORK, 18. svibnja </p>
<p> - Instalacija sa skulpturom pape Ivana Pavla drugog, kojeg je pogodio crni meteor, prodana je u četvrtak u aukcijskoj kući Christie's za rekordnih 886.000 američkih dolara. Osoba koja ju je kupila, ostala je nepoznatom. </p>
<p> Skulptura s Papom u prirodnoj veličini, »La Nona Ora« (Deveti sat) talijanskog umjetnika Maurizia Cattelana premašila je procjene od prije dražbe, koje su se kretale od 400.000 do 600.000 dolara. </p>
<p> Ova je instalacija izazvala velike polemike u Poljskoj krajem prošle godine, kada su dva parlamentarna zastupnika uklonila meteor i pokušala uspraviti figuru Pape. Instalacija veličine sobe prikazuje Papu ispod meteora kako drži u rukama procesijski križ, a okružen je razbijenim staklom koje je palo nakon što je meteor »probio« nebeski svod.</p>
<p> Ovo je rekordna cijena za samog umjetnika, kao i jedna od deset rekordnih cijena postignutih na aukcijama u kući Christie's. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vanna promovirala koncertni album</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – U društvu nekolicine prijatelja, suradnika i novinara Vanna je u petak u podne u klubu »Sax« promovirala live album »Vanna u Lisinskom«, snimljen na istoimenom koncertu održanom 25. listopada. Na albumu se nalazi 15 od 23 pjesme koje je Vanna izvela te večeri uz pratnju svog banda, kojima su se tom prigodom pridružili Windstringsi Alana Bjelinskog te Pegy Martinjak na kalvijaturama i basist Ante Pecotić, autor većine Vanninih pjesama.</p>
<p>Kako je Vanna tim koncertom obilježila deset godina pjevanja, na albumu se nalaze najveći hitovi grupe Electro Team, poput pjesama »Tek je 12 sati« ili »Ne traži ljubav« te pjesme koje su obilježile njezinu solističku karijeru. Poseban su dodatak »Strings of My Heart«, pjesma s kojom je Vanna osigurala Hrvatskoj nastup na sljedećem Eurosongu te »A Natural Woman« Arethe Franklin, ujedno i jedina strana pjesma koju je Vanna tom prigodom izvela u »Lisinskom«. Na promociji live albuma, Vanna je najavila odmor koji će, ako sve bude po planu, trajati do kraja godine. Novi je studijski album najavila za sljedeću godinu.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Europska poslovna elita na Brijunima</p>
<p>BRIJUNI, 18. svibnja</p>
<p> – Ovoga petka i narednoga vikenda u Nacionalnom parku Brijuni okuplja se europska biznis-elita. U petak prije podne na Brijunskom otočju u poludnevnom posjetu s radnim ručkom bio je menedžment poznate europske osiguravajuće kuće Allianz, a u petak rano poslijepodne na Brijune je doplovio cijeli menedžment Porschea - 100 direktora iz centrale i Porscheovih predstavništava širom svijeta. Za njih je na Brijunima priređen poseban program u Uvali Verige, gdje su gostima šampanjac posluživale djevojke u rimskim togama. U subotu pak na Brijunima je posebni spektakl – Ottavio Missoni, modni kreator, obilježava 80. rođendan i tim povodom na jednodnevni boravak s gala-ručkom dovodi 150 gostiju iz Italije i ostalih europskih zemalja. U ovom elitnom okruženju u petak je na Brijunima boravio i kolegij direktora Hrvatske turističke zajednice, predvođen Nikom Bulićem, sa skupinom turističkih novinara iz cijele Hrvatske koji su na dvodnevnom studijskom boravku u Istri, a za boravka na Brijunima obišli su i razgledali otočić Vangu.</p>
<p>M. UROŠEVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Turist traži >Duh mjesta<</p>
<p>Grand hotel Park / Prvi međunarodni seminar »Kultura: pokretačka snaga razvitka urbanog turizma – primjena iskustva na zemlje u tranziciji« / Započeo »sretan brak« kulture i turizma u Hrvatskoj – rekao je ministar Antun Vujić </p>
<p>DUBROVNIK, 18. svibnja</p>
<p> - Usklik ministra kulture Antuna Vujića »sada smo u sretnom braku« upućen ministrici turizma Pavi Župan Rusković na velikoj dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji »Kultura: pokretačka snaga razvitka urbanog turizma – primjena iskustva na zemlje u tranziciji«, što se održava u dubrovačkom hotelu Park 18. i 19. svibnja, ne znači samo početak »jedne divne veze«, da citiramo Humpreya Bogarta, već zauvijek raskida zastarjeli koncept turističke promidžbe s masnim ćevapima i folklorom kao »ikonama« prepoznatljivosti i identiteta.</p>
<p> U organizaciji mreže Culturelink – Instituta za međunarodne odnose i Zavoda za obnovu Dubrovnika uz potporu Instituta Otvoreno društvo te podršku ministarstava kulture, turizma, znanosti i tehnologije – seminar okuplja doista prvu znanstvenu ligu iz Hrvatske, Nizozemske i Velike Britanije, stručnjake koji se bave isključivo »vezom« turizma i kulture. </p>
<p>»Kulturna ponuda je temelj dobre turističke promidže«, rečenica je kojom je ministar Vujić otvorio skup. Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma u budućnosti neće samo zajednički osmišljavati velike projekte, već će im u tome neizmjerno pomoći i nova zakonska podloga koja će velike ulagače u kulturu osloboditi poreznih nameta, upozorio je ministar Vujić. Svojom prekrasnom baštinom i kulturom Hrvatska i ne bi smjela imati problema u osmišljavanju suvremene kulturne ponude, upozorio je ministar Vujić, naglašujući da će se razvojna strategija kulturnog turizma u Hrvatskoj držati europskih mjerila i dometa.</p>
<p> Ministrica turizma Pave Župan Rusković podsjetila je sudionike skupa na tegobne ratne godine, koje su hrvatski turizam bacile »nekoliko desetljeća unazad«. Prednosti naše zemlje u razvitku buduće kulturno-turističke promidžbe nisu samo bogatstvo baštine već i ekološke prednosti, čistoća, ljepota mora i obale, koje će bez sumnje odigrati veliku ulogu, upozorila je ministrica Rusković, podsjetivši da je u Hrvatskoj u tijeku proces privatizacije, te na potrebu da se za novu vrstu turista zahtjevnih kulturnih korisnika grade i novi manji hoteli koji će im pružiti prikladan smještaj i ponudu.</p>
<p> U ime dubrovačkoga župana Ivana Šprlje skup je pozdravila Aida Cvjetanović, podsjetivši da je upravo Dubrovnik tijekom svoje povijesti bio ekskluzivna turistička destinacija. Osvijetljen već 1426. sa svojim spektakularnim palačama i crkvama i duhovnim životom koji ga je učinio europskom prijestolnicom, Dubrovnik je oduvijek putnicima mogao pružiti mnogo. Te je riječi potvrdio i današnji dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović, istaknuvši da je najveća vrijednost Dubrovnika upravo njegov identitet. Često puta, upozorio je, interes turističke zajednice kolidira s naporima očuvanja baštine, pa će se dobro ubuduće morati paziti na gradnju velikih hotela koji bi morali biti dovoljno blizu i dovoljno daleko od gradskih jezgri da ne naruše njihov povijesni integritet. Problem Dubrovnika danas, kazao je Vido Bogdanović, jest i to što za vrijeme Dubrovačkoga ljetnog festivala nemalo puta gradska buka ili prelijetanja aviona ometaju kulturna zbivanja, što znači da će se i u tom pogledu morati donijeti neke odluke. Bogatu djelatnost Zavoda za obnovu Dubrovnika predstavio je Vjekoslav Vierda, podsjetivši da ova institucija već 22 godine skrbi za dubrovačku baštinu, od kada je ona pod zaštitom UNESCO-a.</p>
<p> Ključno predavanje prvoga dana simpozija održala je mlada znanstvenica Danijela Angelina Jelinčić, koja nije samo organizatorica skupa već i kreatorica »Strategije razvitka kulturnog turizma u Hrvatskoj«, što je nedavno predstavljena u Trakošćanu. Kulturna baština Hrvata predstavlja se turistima odveć stidljivo i skromno, upozorila je Angelina Jelinčić. Strategija budućeg razvoja kulture i turizma ne znači samo povećanje broja turista već i obrazovanje lokalnog stanovništva, revilitalizacija svih lokalnih resursa te pokretanje malog poduzetništva. Dakako, da ta sveobuhvatna strategija ne obuhvaća samo hrvatsku obalu, već i svi sjevernohrvatski gradovi moraju osmisliti kvalitetne projekte i postati privlačna turistička odredišta. U tom smislu brojni dvorci, kurije i utvrde moraju se ubuduće turistički samofinancirati, što će im omogućiti upravo turizam. Naposljetku, vrlo je važna i buduća koordinacija na svim razinama Ministarstva kulture i turizma bez koje se strategija neće moći ostvariti.</p>
<p>Profesorica Renata Fox s Fakulteta za turistički i hotelski menadžment podsjetila je nazočne da Hrvatska već ima tiskan niz kvalitetnih vodiča na stranim jezicima, a budući »diskurs turizma« morat će obuhvatiti i puno složenije načine predstavljanja. </p>
<p>Upravo se tom temom bavio Frans Schouten s nizozemskog Instituta za turističke studije, koji je skup fascinirao entuzijastičkim pristupom kulturnom turizmu. Ne samo da današnji turisti traže kvalitetan turistički doživljaj, već potpuno uživljavanje u »duh mjesta«. Stoga, iskustvo koje posjetitelj doživi, mora biti neobično, istaknuo je Schouten. U tome smislu, u Francuskoj se turistima puštaju hologramske projekcije gdje mogu doživjeti i povijesnu bitku, dok se drugi muzeji, na primjer, koriste visokotehnološkim prezentacijama baštine, a nemalo puta i rekonstruiraju duh i dah prošlosti. »Turist se mora rasplakati od sreće i emocionalnog iskustva i turizam nije nego prodaja snova«, zaključio je simpatični Schouten. Njegov sunarodnjak Antonio Paolo Russo govorio je o problemu često i prevelikog turističkog oštećivanja gradova (Venecija), s čim treba biti vrlo oprezan. </p>
<p>MARINA TENŽERA</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sjaj pariške bjelokosti</p>
<p>Muzej Mimara / Kustosica Muzeja Louvre Danielle Gaborit-Chopin održala predavanje »Gotička bjelokost« / Vrijedan prilog upoznavanju široj javnosti slabo poznate umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – U organizaciji Muzeja Mimara i Francuskog instituta u Zagrebu, kustosica Odjela primijenjene umjetnosti u Muzeju Louvre u Parizu Danielle Gaborit-Chopin je u petak u Muzeju Mimara održala predavanje pod nazivom »Gotička bjelokost«. Prije predavanja ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić je kazao da će se Danielle Gaborit-Chopin u svom izlaganju osvrnuti i na neke predmete izražene od bjelokosti koje se čuvaju u našem muzeju. Također, za vrijeme svog boravka u Zagrebu razgledala je zbirku umjetnina od bjelokosti u Mimari i svojim tumačenjima pomogla boljem poznavanju toga dijela fundusa muzeja.</p>
<p>Umijeće obrade bjelokosti nije toliko poznato široj javnosti, ali je bilo vrlo razvijeno i cijenjeno u srednjem vijeku, rekla je Danielle Gaborit-Chopin. Poznato je da se bjelokost obrađuje od antičkih vremena, ali je ta umjetnost svoj procvat doživjela tek u posljednjih nekoliko stoljeća. U razdoblju od kraja 10. do 12. stoljeća u Europi nije bilo puno bjelokosti, pa samim time iz toga razdoblja i ne postoji mnogo umjetnina. Međutim, najnovije spoznaje idu u prilog da isporuka bjelokosti iz Afike u Europu nikada nije u potpunosti prestala. Tijekom srednjeg vijeka brodovi iz Afrike su uglavnom pristajali u francuskim lukama na Atlantiku, a od tamo je rijekom Seinom bjelokost putovala do Pariza – glavnog svjetskog centara obrade bjelokosti u razdoblju gotike. Dakle, oko 1300. godine u Parizu dolazi do povećane potražnje predmeta izrađenih od bjelokosti, a to je uvjetovano činjenicama da je Pariz u to vrijeme bio jedan od najnaseljenijih gradova Europe, a znatan dio stanovništva su činili bogati plemići i građani.</p>
<p>Bjelokost se obrađivala na dva načina. Širi dijelovi slonovske kljove su se rezali u pločice, na kojima su rezbari izvodili reljefe, a ostatak je bio pogodan za izradu punih skulptura manjih dimenzija. Od bjelokosti su se izrađivali predmeti za potrebe bogoslužja, ali i svjetovni predmeti kao što su drške za noževe, okviri za ogledala, pločice za pisanje, ukrasni češljevi, kutijice za čuvanje dragocjenosti i slično. Na žalost, znanstvenici još nisu uspjeli otkriti kako je taj obrt bio točno organiziran u Parizu, ali se zna da su rezbari bjelokosti djelovali na obali Seine gdje su svoje radionice imali i drugi obrtnici.</p>
<p>Primjerci Bogorodica Marija s malim Isusom u naručju, koje su nastale u prvoj polovici 13. stoljeća, a danas se čuvaju u muzejima u Chicagu i Baltimoreu, karakterizira gruba obrada, a istodobno s tom figuricama javljaju se i poliptisi, također grublje obrade. Početkom 14. stoljeća obrada bjelokosti u Parizu doseže svoj vrhunac. Tada se figurice i drugi predmeti obrađuju na finiji način, a do izražaja posebno dolazi izduženost i bogatstvo draperije na likovima. Da je Pariz bio pravi centar obrade bjelokosti, svjedoči podatak da su majstori iz toga razdoblja u Engleskoj, Njemačkoj i Italiji kopirali francuske uzore. Velika originalnost francuskih majstora vidljiva je i na nekim svjetski poznatim primjerima. Naime, neke od skulptura Bogorodica koje potpisuje jedan od najvećih svjetskih gotičkih kipara, Talijan Giovanni Pisano, izravno su napravljeni po uzorima francuskih minijatura u bjelokosti. Primjeri iz Muzeja Mimara koji su uvršteni u predavanje Danielle Gaborit-Chopin su – Triptih sa scenama iz Kristova života i prikaz Bogorodice s djetetom s početka 14. stoljeća.</p>
<p>GORAN JOVETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>>Posljednja karika< u Pragu</p>
<p>Kazalište »Kasper« u Pragu / Koncertna izvedba »Posljednje karike« Lade Kaštelan, u režiji Snježane Banović / Dubravka Vrgoč održala predavanje o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu</p>
<p>U organizaciji Hrvatskoga centra ITI-UNESCO, a na poziv Češkog centra ITI–UNESCO i Kazališnog instituta u Pragu, početkom ovoga tjedna praškoj publici predstavljena je suvremena hrvatska drama i teatar. S glumcima uglednoga praškog kazališta »Kasper« redateljica Snježana Banović postavila je, u koncertnoj izvedbi, dramu »Posljednja karika« Lade Kaštelan, koja je do sada izvedena u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Tuzli i Torontu.</p>
<p>Dramski tekst što, kroz priču o sudbini tridesetšestogodišnje žene koja se nalazi u procjepu između prošlosti i budućnosti, opsjednuta sjećanjem, strahovima, žudnjama i nadama, govori o vječitom ispreplitanju osobnih i povijesnih nesnalaženja, izvanredno su efektno predstavili češki glumci. Oni su gledateljima predočili atraktivnu strukturu i opsesivne motive drame Lade Kaštelan, koja se iščitava i kao paradigmatski primjer »nove hrvatske drame« iz 90-ih godina prošloga stoljeća. Koncertnoj izvedbi »Posljednje karike« u Pragu bila je nazočna i autorica Lada Kaštelan. </p>
<p>U Kazališnom institutu u Pragu predavanje pod nazivom »Suvremena hrvatska drama i teatar: od estetskih izazova do političkih upita« održala je kazališna kritičarka Vjesnika Dubravka Vrgoč. Ona je govorila o prijelomima u hrvatskim dramskim rukopisima što su se dogodili početkom 90-ih godina pojavom nove generacije dramatičara u čijim su tekstovima izostale ideološke vertikale, dramske agresije, dijaloške optužbe, polemički tonovi i prostor u kojem se do tada u hrvatskim dramama jasno prepoznavalo lice neprijatelja. Izdvojila je motive, simbole, značenja, tekstualnu strukturu i figure u dramama Lade Kaštelan, Asje Srnec Todorović, Ivana Vidića, Pave Marinkovića, Filipa Šovagovića i Roberta Perišića i postavila ih u kontekst suvremenoga hrvatskog dramskog stvaralaštva i društvenih uvjeta u kojima su nastajale. </p>
<p>Potom je praškoj publici predstavila recentni trenutak hrvatskog teatra, različite pristupe i raznorodne odabire tekstova, stilova i poetika. »To je teatar koji se iznova traži i pokušava na najrazličitije načine pronaći neku novu formu ili nove smjerove svoga istraživanja. Možda je upravo to traganje hrvatskog teatra trenutačno najzanimljivije, ta nemogućnost da se pronađe jasan orijentir, to iščekivanje nečega što je neimenovano i još nedefinirano, ta rasutost energije u različitim smjerovima, ta postavljenost na raskrižje i nemoć da se odluči kamo krenuti«, zaključila je predavanje Dubravka Vrgoč. </p>
<p>Nakon Praga, »Posljednja karika« je, u srijedu, koncertno izvedena, u istoj produkciji, i u Češkom Tesinu, u programu međunarodnog kazališnog festivala koji je okupio najatraktivnije izvedbe češkog, poljskog i slovačkog teatra.</p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Život je negdje drugdje</p>
<p>54. međunarodni filmski festival u Cannesu / Tri filma na slične tužne teme osamljenosti i otuđenosti mladih u modernoj civilizaciji našla su se u konkurenciji s različitih strana svijeta – iz Italije, Japana i Tajvana</p>
<p>CANNES, 18. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Dva dana prije završetka festivala prikazana su tri solidna filma u konkurenciji za nagrade. Tako je burne reakcije kritike i publike izazvao Nanni Moretti filmom »Soba moga sina«. To je jedan neočekivano novi Moretti, bez njegove uobičajene zaigranosti i brbljivosti. Film govori o obitelji psihoanalitičara i njegove žene te sina i kćerke. On u svojoj ordinaciji svakodnevno prima nebrojeno pacijenata s najrazličitijim oblicima psihoza i neuroza, nezadovoljstava i patnja, bolesnih ili duboko razočaranih i nesretnih ljudi, što je sve u suprotnosti s atmosferom koja vlada u njegovoj idiličnoj obitelji. Ali, i sreća nije vječna, tako je jedne nedjelje on hitno pozvan da pomogne svom pacijentu u krizi i tako zanemaruje obećani odlazak na trčanje sa svojim sinom. Sin s prijateljima odlazi na ronjenje s kojeg se nikada ne vraća...</p>
<p> Kasnije na pitanja o promjeni svog stila, Nanni Moretti je priznao da je za ovu priču bio izvanredno kao ni za jedan drugi film koji je radio do sada: »Početni scenarij napravio sam odmah nakon rada na filmu 'Dear Diary', 1993. godine. A ideja je došla iznenada, vjerojatno čovjek s godinama, kako počinje stariti, sve više razmišlja o smrti i njezinim uzrocima i posljedicama. To nije bilo ni u kakvoj vezi s ozbiljnim dijagnozama moje bolesti jer se u to vrijeme nisam ni najmanje bojao umiranja. No, poslije sam u očekivanju vlastitog djeteta zanemario tu priču, tako nisam stigao snimiti ovaj film sve do sada, kada me je potpuno zaokupila ta tema smrti drugih, nama bliskih osoba, zanimalo me je kako živjeti nakon što ti umre osoba koju si volio, kako razmišljeti, ponašati se.«</p>
<p>Tajvanski film »Koliko je tamo sati« Tsai Minga-Lianga dirljiva je priča o osamljenosti mladih ljudi, snimljena usporedo na ulicama Taipeia i Pariza. On je ulični prodavač satova u Taipeiu, koji nakon očeve smrti živi u mračnom, otuđenom i zatvorenom svijetu svoje majke. Slučajno i vrlo kratko susreće djevojku kojoj prodaje sat s dvostrukim vremenima. Djevojka odlazi u Pariz, gdje prolazi svoj put izgubljenosti i otuđenja, koji se vrlo malo razlikuje od njegova, bez obzira na to što ih dijeli tisuće kilometara. Ipak im je jedino zajedničko – uspomena na njihov kratak susret i razgovor na ulici koji je bio mnogo više od života koji oboje vode...</p>
<p>Tako se njihova magična, čudna veza produžava u uspomenama i uz pomoć satova, ona svoga, kojim vidi koliko je sati u Tapeiu, a on sa svim mogućim satovima kojima mijenja vrijeme u ono pariško. Film pun mračnih situacija i pesimizma, a opet tako nježno i romantično ispričan s nekim produhovljenim sentimentalizmom i melankolijom u potrazi za životom koji je uvijek negdje drugdje.</p>
<p> Japanski film »Pustinjski mjesec« Aoyame Shinjija mnogo je dramatičnije ispričana priča na slične teme. U središtu drame je bračni par koji se sve više otuđuje, on u bjesomučnoj trci za karijerom i novcem, ona u svojim histeričnim izazovima zapostavljene žene koja se pokušava dokazati alkoholom i flertovima s nepoznatim muškarcima. Između njih je kćerka, vrlo pametna i tužna djevojčica. Posebnu napetost filmu daje lik mladog prekršitelja, koji izgubljen u vlastitoj nesreći, na neki bolesno dramatičan način pokušava spojiti dvoje izgubljenih supruga i vratiti njihove prividno izgubljene i zatomljene osjećaje.</p>
<p> Festival je tako obogaćen s tri kvalitetna filma u konkurenciji, koja su došla gotovo u posljednji trenutak, dan prije završetka festivala. Ipak, nije riječ ni o kakvim remek djelima, niti ostvarenjima koja bi mogla uzdrmati Cannes, kao što je to prošle godine učinio Lars Von Trier sa svojim »Plesom u tami«. Tako da je, barem što se nagrada tiče, situacija i dalje krajnje neizvjesna. Kao i uvijek sve ovisi o trenutnom raspodjeli snaga u žiriju, interesima domaćina i sticaju okolnosti, koje nikada nisu bile zanemarive na ovom festivalu.</p>
<p> Uostalom, koliko god filmovi govorili o otuđenju i manipulacijama u životima drugih, upravo je unutar samog filmskog biznisa moguće susresti najdramatičnije slučajeve takvih sudbina i konkretnih nesreća i životnih drama. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vrelo nadahnuća</p>
<p>Hrvatsko-finsko društvo u Zagrebu / Predstavljeno hrvatsko izdanje finskoga narodnog spjeva »Kalevala«, izdanje »Naklade Szabo« iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Kada se jedna knjiga pojavi na pedeset jezika, tada je dostojna čitalačke pozornosti. Riječ je o finskom narodnom spjevu »Kalevali«, koja zauzima i zasluženo mjesto na samom vrhu svjetske književnosti, uz bok »Ilijadi«, »Odiseji« i sličnim ostvarenjima. Prijevod »Kalevale« na hrvatski jezik, koju je objavila »Naklada Szabo«, predstavljen je u četvrtak u Hrvatsko-finskom društvu u Zagrebu. Taj spjev čini okosnicu finske kulture i pridonio je sazrijevanju i uobličavanju cjelokupnog nacionalnog osjećaja Finaca.</p>
<p> Prevoditelj Stjepan A. Szabo smatra da je ushićenje »Kalevalom« prouzročilo i veliko zanimanje za zemlju u kojoj je nastalo i opstalo takvo pučko pjesništvo. »Kalevala« je ubrzo nakon objavljivanja postala neslućenim nadahnućem te izvorištem motiva. Bez »Kalevale« teško bi mogli biti zamislivi finski pisci, slikari, skladatelji i kipari. Opravdanje za ovu ediciju, koja nadilazi vrijeme i prostor, podastire i velik uspjeh ovoga spjeva u svijetu. Primjerice, ističe Stjepan A. Szabo, mnogi je čitač poželio posjetiti predjele u kojima se odvija radnja.</p>
<p> Na hrvatski jezik do sada nije bilo prijevoda, osim što je Vladimir Nazor svojedobno s talijanskog prepjevao nekoliko pjevanja, odnosno takozvanih runa. Ovaj hrvatski prijevod zapravo je prepričana inačica i spada u skraćene prozne oblike ovoga djela. Istodobno je, kaže prevoditelj i prepričavatelj Szabo, ovaj prijevod pojednostavljen, kako epski oblik stiha ne bi otežavao čitanje. Na taj je način ovo djelo postalo općeprihvaćeno, u različitim sredinama i za sve uzraste. </p>
<p>Posebnost ovoj ediciji daje i tridesetak ilustracija Ivice Antolčića, koji se na svoj prepoznatljiv način upustio u likovnu pustolovinu te pokazao da ovaj u biti junački spjev s običnim ljudima, kao što su seljaci, lovci i ribari, može postati još jednom poučan. Naime, osnovna je poruka spjeva da krivnju treba okajati, a zlo mora biti kažnjeno. Podsjetimo još da je ovo izdanje ostvareno uz stručno savjetovanje s finskim Društvom »Kalevala« iz Zagreba. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uskoro radovi u Naroni</p>
<p>Arheološki muzej u Splitu / Na lokaciji Augusteuma, budućeg muzeja u Naroni, stručnjaci će započeti konzervacijske i restauracijske radove / Istraživanja u Visu i Saloni </p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> – U Arheološkom muzeju Split krajem prošle godine otvoren je novi stalni postav u obnovljenim izložbenim dvoranama velebne secesijske zgrade. Vrijedni eksponati raspoređeni su u zasebne cjeline, od prapovijesne, rimsko-provincijalne i kasno antičke do srednjovjekovne cjeline te bogate zbirke numizmatike. U maloj dvorani Muzeja nalazi se i mramorna glava carice Livije, žene Augustove. Rimska glava vlasništvo je »Ashmolean« muzeja iz Oxforda, a do posudbe splitskom Muzeju došlo je zbog sada već opovrgnutih mišljenja da je pripadala jednom od kipova bez glave koji su pronađeni na Augusteumu u Naroni.</p>
<p> Međunarodni dan Muzeja, 18. svibnja, bila je prigoda da ravnatelj ustanove Emilio Marin zajedno sa svojim muzejskim kolegama predstavi brojne arheološke djelatnosti splitskoga muzeja koji skrbi o lokalitetima u Saloni, na Visu i u Naroni. Upravo će na lokaciji Augusteuma, odnosno budućeg muzeja u Naroni stručnjaci iz splitskog Arheološkog muzeja započeti konzervacijske i restauracijske radove, uz potporu Ministarstva kulture. Riječ je o terenu površine 1000 metara kvadratnih na kojem su podignuti zidovi dugi 280 metara, stilski i vremenski različiti te spremni za konzerviranje. Na toj lokaciji nalazi se i hram iz kojeg će biti izvađen centralni mozaik kako bi se pristupilo restauraciji, konzervaciji te vraćanju umjetnine na izvorno mjesto. Konzervatorski radovi u hramu započeli su godine 1996. pronalaskom toga zdanja i građevine oko njega.</p>
<p> Ministarstvo kulture prihvatilo je prijedlog projekta radova u Naroni koji će se odvijati u tri faze kroz tri godine i koštati 450 tisuća kuna. Za prvu fazu, koja počinje već u lipnju, odobreno je 145 tisuća kuna što će biti dostatno za radnu snagu, materijal te boravak stručne ekipe na terenu. Vršit će se pri tom konsolidacija zidova hrama, konzervacija žbuke i podnica oko hrama. Izvođač radova je Tehnički odjel splitskog arheološkog muzeja. Druga i treća faza bit će realizirana u 2002. i 2003. godini, a obuhvat će konzervaciju zidova građevina koje se nalaze oko hrama, na terenu Gornje njive te konzervaciju mozaika u hramu. </p>
<p>Stručnjaci rade i na arheološkim lokalitetima u Visu i Saloni u kojoj se privodi kraju obnova istočnog dijela Tusculuma. U tom dijelu arheolozi žele otvoriti radionicu za obradu keramike i izložbeni prostor u svrhu prezentiranja trenutačnih radova na samom terenu i lokalitetu povijesne antičke salone. Lokalitet ISSA, helenistički grad koji je u četvrtom stoljeću utemeljen na otoku Visu, također je važan odjeljak splitskog Arheološkog muzeja. Uz brojne akcije i projekte, tamo će na jesen započeti velika istraživanja na antičkim bedemima i u termalnom kompleksu, a arheolozi se nadaju velikim i značajnim otkrićima – preciznijim podacima o korijenima grada, vremenskom periodu nastanka grada, tehnici gradnje, izgledu pojedinih gradskih vrata na bedemima. </p>
<p>U povodu 18. svibnja i zahvale za svesrdnu pomoć djelatnika Muzeja kada mu je to bilo najpotrebnije, splitski umjetnik Gorki Žuvela arheološkom muzeju poklonio je sliku »Homo Novus« koja je prošle godine predstavljena na likovnom Biennalu u Aleksandriji gdje je osvojila Grand prix.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Arhitektura za treće tisućljeće</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – U sklopu programa »Arhitekti govore«, u Hrvatskome muzeju arhitekture u četvrtak na večer je otvorena zajednička izložba dvojice autora – »Andrija Mutnjaković: kinetička arhitektura« i »Aleksandar Srnec: kinetička skulptura«. Na izložbi je prikazano šest projekata kinetičke arhitekture arhitekta Mutnjakovića, koji su nastali u razdoblju od 60-ih do 80-ih godina, i 15 kinetičkih skulptura i luminoplastika kipara Srneca nastalih 60-ih i 70-ih godina. Tema kinetike u umjetnosti, iako se javila prije gotovo 40 godina, aktualna je u sadašnjosti i budućnosti arhitekture, kazala je prigodom otvorenja izložbe ravnateljica Hrvatskoga muzeja arhitekture Dubravka Kisić. Upravo će to i biti jedna od tema razgovora s Andrijom Mutnjakovićem i Aleksandrom Srnecom koji će se održati u utorak na večer, također u Hrvatskome muzeju arhitekture.</p>
<p>Izložba, razgovor s autorima i prateći katalog ostvareni su u okviru programa »Arhitekti govore« u kojem Muzej želi, putem izložbi i akademskih rasprava, predstaviti istaknute arhitektonske stvaraoce i različite teoretske pristupe prisutne na našoj sceni. Arhitektonski projekti i skulpture, iako nastali kao autonomna djela u autonomnim umjetničkim medijima, povezani su dubokom težnjom k istraživanju i inovacijama u umjetnosti. Oba autora istražuju kinetičnost držeći je nužnom, ali i budućom sastavnicom arhitekture i skulpture. Njihovi doprinosi tim istraživanjima ukazuju ne samo na bogatstvo kreativnih gibanja u to vrijeme na našem prostoru već se izuzetnom svježinom uklapaju u otvorena pitanja umjetnosti, posebice arhitekture danas.</p>
<p>Usporedivši umjetnička strujanja u Zagrebu 30-ih godina i 60-ih i 70-ih, akademik Velimir Neidhardt je kazao da djela na ovoj izložbi jesu svjetionici vizionarskih misli u umjetnosti, ali isto tako i hommage ljudskoj slobodi stvaranja. Uz to Mutnjakovićeva i Srnecova djela nude globalni koncept za ulazak arhitekture u treće tisućljeće. Važne odrednice spomenutih djela su također i preispitivanje mogućnosti arhitekture i, kao vrlo važno, komunikacija s okolinom.</p>
<p>»Kada je riječ o kinetičkoj arhitekturi, ja tu nisam ništa posebno izmislio«, rekao je na otvorenju izložbe Andrija Mutnjaković i dodao da je samo slijedio misao Fausta Vrančića i njegova kapitalnog djela »Macchine nuove«. Naime, u tu je knjigu Vrančić uvrstio i šibensku Katedralu kao vrhunsko djelo arhitekture i tako postavio koncept zgrade kao stroja. Promišljajući nadalje o arhitekturi, Mutnjaković je istaknuo da je najkvalitetniji oblik stanovanja postojao u prahistoriji kada je čovjek živio u spilji, te da takovo nešto moderna arhitektura nikad neće moći ostvariti. Zaključio je da danas arhitektura previše bavi isključivo formom, a sukladno tomu idu i ocjene o pojedinom ostvarenju.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zagrebu bodovi, navijačima sramota</p>
<p>»Takvo sam vrijeđanje i pljuvanje doživljavao za jugolige u Srbiji i Makedoniji, ali se tome nisam nadao u Zagrebu. Pitam se kako će biti u Metkoviću, bojim se da se ne ponovi ovakva situacija. To bi se moglo dogoditi, a to doista nitko od nas igrača ne želi«, rekao je vratar Metković Jamba, Valter Matošević, nakon 28-23 pobjede Zagreba u prvoj utakmici</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – U borbi za 10. naslov hrvatskog rukometnog prvaka, Zagreb nakon prve finalne utakmice ima dva boda prednosti u odnosu na Metković Jambo zahvaljujući 28-23 (14-12) pobjedi. Sljedeća se dva dvoboja igraju u nedjelju i ponedjeljak u Metkoviću, a novi ili stari prvak će biti momčad koja prva osvoji pet bodova.</p>
<p>Aktualni hrvatski prvak, Zagreb, doista je bio bolja momčad u prvom finalnom dvoboju. Osim što su izvukli pouke iz ranijih utakmica i pogrešaka, motiviranosti je, čini se, pridonijela i uprava koja je »zagrebašima« uoči utakmice isplatila plaću. No, to je glavni menedžer Zagreba Zoran Gobac nazvao »tek andolom, ono pravo slijedi«.</p>
<p>Nadmoći Zagreba u tom se dvoboju ne može prigovoriti; obrana je funkcionirala veoma dobro, napad je bio raspoložen, vratar Mario Kelentrić također, momčad se borila za svaku loptu i to je dalo rezultata. Metkovski trener Ivica Obrvan pokušao je omesti Zagrebovu igru promjenama obrambenih formacija, izmjenama igrača, ali ovakvom Zagrebu nije mogao ništa.</p>
<p>Ipak, to je bio tek prvi korak, priliku za bodove Metković će imati u nedjelju i ponedjeljak, kod kuće. Uspije li Zagreb u Metkoviću osvojiti bod od četiri moguća, bio bi to veliki uspjeh. No, Metkovci neće lako dati bodove na svom terenu, jaka su i stabilna momčad, čak i umor zbog naporne sezone uzmiče pred golemom željom za naslovom prvaka i dvostrukom krunom.</p>
<p>Nažalost, ni ova utakmica nije prošla bez incidenata na tribinama koji kao da su postali trend (i to vrlo ružan) na hrvatskoj sportskoj sceni.</p>
<p>Navijači su, u četvrtak u »Kutiji šibica«, bodrili rukometaše Zagreba, ali su isto toliko vremena posvetili vrijeđanju, pljuvanju i polijevanju metkovskih igrača! Razumljiva je stoga razočaranost vratara Metković Jamba Valtera Matoševića, koji je rekao kako je takva »vrijeđanja i pljuvanja doživljavao za jugolige u Srbiji i Makedoniji, ali se tome nije nadao u Zagrebu«. Ogorčen je što mu se to dogodilo u gradu u kojem je donedavno živio i igrao za Zagreb, čiji su ga navijači slavili kao junaka.</p>
<p>– To više nema veze sa sportom. Sjajno je kad imaš navijače uz sebe, pa i protiv sebe, ali ovakvo vrijeđanje nema veze ni sa čime, a najmanje sa sportom. Nakon ovog se pitam kako će biti u Metkoviću, bojim se da se ne ponovi ovakva situacija. To bi se moglo dogoditi, a to doista nitko od nas igrača ne želi. U što se sve to pretvorilo, pitao se Matošević dan nakon utakmice.</p>
<p>Doista, takvo navijanje i napad navijača na metkovskog direktora Zdenka Dragovića stvaraju ružnu sliku o zagrebačkim navijačima, bez obzira koliko oni željeli pobjedu svog kluba ili koliko bili isprovocirani. Pitanje je i zašto se tolerira takvo ponašanje, čemu to podilaženje huliganima? Što god bilo, sa sportom nema veze...</p>
<p>IVA MARKULIN</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Riječ bi trebali imati igrači</p>
<p>Čujemo da bi i Poljud Splićani napunili da mogu. Žao nam je što ne možemo igrati u takvom ugođaju i čast nam je što Cibona pobuđuje toliki interes. Kamo sreće da naši suparnici toliko zanimaju zagrebačku publiku da i mi punimo dvoranu, kaže Cibonin direktor Božo Miličević</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Oko »tornja« caruje upravo neobičan mir. Svi oko Cibone VIP spustili su loptu, razgovaraju isključivo u rukavicama i novinarima ne nude senzacije za naslovnu stranicu. Iako će već u subotu krenuti u Split, na drugu utakmicu finalnog niza doigravanja. U džepu »cibosi« nose pobjedu iz prve, zagrebačke utakmice i tražit će drugu, nedjeljnu pobjedu, koja bi im sasvim približila i 10. naslov prvaka Hrvatske.</p>
<p> – Normalno treniramo, jedini nam problem stvara ozljeda prsta na šuterskoj ruci Mate Skelina. No, i to je svakim danom sve bolje. Znamo što tražimo u Splitu i potpuno sam miran uoči utakmice, govori Neven Spahija, trener Cibone VIP.</p>
<p>Božo Miličević, Cibonin direktor, nije želio zagrijavati ionako vruću atmosferu.</p>
<p>– Idemo u sportski Split odigrati hrabru utakmicu, u kojoj je ulog velik. Nećemo dopustiti da postanemo taoci vlastitih rezultata, ne podcjenjujemo suparnika i ne dopuštamo da itko podcjenjuje Cibonu i ono što je ona dosad napravila. Očekujemo da sportski teren na Gripama bude regularno osiguran. Također, razumljive su mi tenzije, ipak je finale, no želio bih da više pričaju igrači, a manje drugi, koji s parketom nemaju veze. Svatko jednostavno treba raditi svoj posao, rekao je Božo Miličević uoči puta u Novsku, gdje je druga momčad Cibone uveličala otvaranje sportske dvorane.</p>
<p>Zadarska navijačka skupina Tornado navodno je najavila dolazak na Gripe u nedjelju. Miličević nema ništa protiv, ali..</p>
<p> – Neka dođe Tornado, neka dođe Torcida, neka dođu BBB... Jedino što želimo jest da se osiguraju normalni uvjeti na borilištu. A dobar ugođaj na tribinama može biti dodatni poticaj našim igračima. Čujemo da bi i Poljud Splićani napunili da mogu. Nama je žao što ne možemo igrati u takvom ugođaju. Također, nama je čast što Cibona pobuđuje toliki interes, kamo sreće da naši suparnici toliko zanimaju zagrebačku publiku pa da i mi punimo dvoranu. Ovako, mi svojim sportskim prijateljima radimo dodatni biznis, rekao je Miličević, pitajući se zašto Split ne igra u velikoj dvorani na Gripama, u koju stane 7000 ljudi, a ne u maloj, u koju se može natiskati samo 2500 navijača.</p>
<p>Direktor Cibone još je rekao riječ, dvije o inicijativi Rate Tvrdića oko provođenja dopinške kontrole.</p>
<p> – Što se nas tiče, nema nikakvih problema. Jedino bismo podsjetili da je dopinška kontrola prvi put u Hrvatskoj provedena u završnici Kupa prije tri sezone, baš u Splitu. Radila ju je liječnička komisija iz Zagreba, a mi do dana današnjeg nismo dobili rezultate. To je stvar Hrvatskog olimpijskog odbora i što se nas tiče, nema problema da se takva kontrola napravi, završio je Miličević, otkrivajući da će 15. lipnja u Zagrebu biti održana skupština Eurolige i da će konačno službeno biti predstavljena Jadranska liga.</p>
<p>TVRTKO PULJIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Talijani ponovno u glavnim ulogama</p>
<p>U subotu u Montesilvano Marini počinje 84. »Giro d'Italia« / Najveći kandidati za pobjedu su, kao i u posljednjih pet godina, domaći vozači</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Prva od tri velike trotjedne biciklističke utrke u sezoni, »Giro d'Italia«, započinje u subotu prologom od Montesilvano Marine do Pescare u dužini od 7.6 kilometara, a put kroz Italiju završit će 10. lipnja u Milanu, nakon 3572 prijeđenih kilometara.</p>
<p>Kao i u posljednjih pet godina, najveći kandidati za pobjedu su domaći vozači. Prošlogodišnji je pobjednik Stefano Garzelli promijenio momčad, ali time nije umanjio svoje izglede za pobjedu. Garzelli se, naime, iz momčadi Mercatone Uno preselio u Mapei, vjerojatno još uvijek najbolji biciklistički sastav na svijetu, tako da će imati vrlo dobru podršku suvozača u pokušaju obrane naslova.</p>
<p>I drugo mjesto na prošlogodišnjoj utrci zauzeo je Talijan, Francesco Casagrande. On je, kao i Garzelli, uoči nove sezone promijenio momčad, iz Vini Caldirole je otišao u Fassu Bortolo, što na papiru također izgleda kao dobra odluka, jer Fassa Bortolo je sastav s velikim brojem odličnih biciklista i Casagrande bi ovaj put na »Giru« mogao opravdati prvo mjesto na rang-listi Svjetskog biciklističkog saveza. U najuži krug kandidata moramo svrstati i karizmatičnog Marca Pantanija, pobjednika utrke 1998. godine. Dodatni motiv Pantani svakako ima i u činjenici da je prije dvije godine diskvalificiran samo dva dana prije kraja utrke i to u trenutku kada se nalazio u uvjerljivom vodstvu u ukupnom redoslijedu. Usto, za razliku od Garzellija i Casagrandea, Pantani sigurno neće nastupiti na »Tour de Franceu« jer njegov sastav, Mercatone Uno, nije dobio pozivnicu za tu, vjerojatno najveću, biciklističku utrku u godini.</p>
<p>Od ostalih vozača svakako će trebati obratiti pažnju na Nijemca Jana Ullricha (Telekom) koji će ove godine prvi put u karijeri voziti »Giro«. No, njegov je glavni cilj u Italiji što bolje se pripremiti za »Tour de France«, a u borbu za naslov na »Giru« uključit će se tek ukoliko mu to omogući razvoj događaja. I Španjolac Abraham Olano (ONCE) je napokon shvatio kako neće osvojiti »Tour«, pa mu je glavni cilj ove sezone – »Giro«. Ukoliko je u dobroj formi, Olano bi mogao biti opasan za domaćine.</p>
<p>Svoju priliku iz pozadine čekat će i Gilberto Simoni (Lampre), treći na oba prethodna »Gira«, Paolo Savoldelli (Saeco), drugi 1999. godine te Ivan Gotti (Alessio), pobjednik iz 1997. i 1999.</p>
<p>Zanimljivo je da se na startnoj listi među 180 vozača nalazi i šest Slovenaca, Martin Hvastija, Gorazd Štangelj, Uroš Murn, Tadej Valjavec, Zoran Klemenčič i Andrej Hauptman.</p>
<p>»Giro« će, u 84. izdanju, drugi put prijeći i na »sunčanu stranu Alpa«. Cilj 10. etape (29. svibnja) bit će u Ljubljani, a start dan kasnije, na Bledu.</p>
<p>ZVONIMIR MATIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bad Blue Boysi odbili Bandićevih 10.000 ulaznica! </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u znak zahvale za dostojanstveno navijanje prošle nedjelje na utakmici Dinamo – Hajduk, želio je Bad Blue Boysima darovati 10.000 ulaznica za sjevernu tribinu, za uzvrat finala Kupa između Dinama i Hajduka, u srijedu u Zagrebu / No, BBB predizborni poklon ne žele prihvatiti</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Sve donedavno Dinamo je, kao i ostali sportski klubovi, bio posve nezanimljiv aktualnoj vlasti i političarima. Osim Financijske policije koja je odaslana u klubove iz Ministarstva financija, nikome nije bilo stalo do sporta. A u zadnja su nam dva tjedna sportska borilišta pretijesna za sve političare koji na ovaj ili onaj način podilaze sportašima i navijačima. </p>
<p>U toj borbi za potencijalne birače, makijavelizam je probio sve granice i dodirnuo svoje dno! Ponudit ćemo i najnoviji primjer prozirnoga pokušaja kupovanja glasova, koji će, po svemu sudeći, završiti »auto-golom«. Naime, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odjednom je otkrio svoju silnu ljubav prema Bad Blue Boysima! Pa je tako, nakon najave da će »Grad plaćati putovanja navijačima na Dinamove utakmice«, Bandić odaslao i novu poruku Bad Blue Boysima uoči uzvratne finalne utakmice hrvatskoga Kupa Dinamo - Hajduk (Maksimir, srijeda, 17.30 sati):</p>
<p>»Grad Zagreb kao domaćin druge finalne utakmice Hrvatskog nogometnog Kupa Dinamo - Hajduk, ponosan je na atmosferu koja je bila na Dinamovu stadionu, na navijanje i ponašanje Bad Blue Boysa. BBB su tom prigodom dostojanstveno obilježili svoju obljetnicu 13. svibnja i svojim ponašanjem pokazali odanost Klubu, ali i svom Gradu.</p>
<p>Dragi BBB, kao gradonačelnik grada Zagreba zahvaljujem vam i pozivam vas da u istom ozračju i na isti način svi zajedno sudjelujemo u najvećoj priredbi hrvatskog nogometa - finalu Hrvatskog nogometnog Kupa. S tom željom vam poklanjam 10.000 ulaznica za tribinu sjever.</p>
<p>Priredimo još jednom nezaboravnu atmosferu dostojnu i Dinama i Grada Zagreba i zajedno proslavimo osvajanje Hrvatskog nogometnog Kupa...«</p>
<p>Jedna ulaznica stoji 30 kuna, dakle Bandić će se isprsiti s ukupno 300.000 kuna u ime zahvale Bad Blue Boysima za korektno navijanje na nedjeljnoj utakmici! Krucijalno je pitanje čijim će novcem Bandić platiti ulaznice? </p>
<p>– Prema našim informacijama, Bandić osobno kupuje ulaznice, to nema veze s Gradom, rekao nam je Dinamov govornik Ivan Rotim.</p>
<p>U Gradskome smo poglavarstvu pokušali doznati o čemu je riječ, razgovarali smo s glasnogovornicom Silvom Stazić, koja nam je rekla:</p>
<p>– Gradonačelnika, na žalost, nema, a službenu ćete izjavu dobiti tijekom dana... Uostalom, jučer je u jednoj radijskoj emisiji gradonačelnik govorio o tome...</p>
<p>– Oprostite, ali to nas uopće ne zanima, naši čitatelji nisu dužni slušati radijske emisije. I zato smo vas nazvali, kako bismo dobili informaciju iz prve ruke, odgovorili smo gospođi Stazić, koja je tada još jednom ponovila najavu službene izjave.</p>
<p>A u svezi sa spomenutom radijskom emisijom, gdje je gradonačelnik bio gost Bad Blue Boysa, treba svakako napomenuti da su Dinamovi navijači tada poručili Milanu Bandiću da ih ne zanimaju njegove ulaznice! Rekli su, naime, sljedeće:</p>
<p>– S tim ulaznicama radite što hoćete, poklonite ih osnovnim školama, a mi ćemo utakmicu gledati s tribine istok. Kupit ćemo ulaznice i tako pomoći klubu, neka nas nitko ne uvlači u predizborne političke igre, sukus je izjava Bad Blue Boysa.</p>
<p>Je li Dinamo možda trebao odbiti Bandićevu ponudu?</p>
<p>– Dugo smo razgovarali o tome, na kraju je odlučeno da ipak prodamo ulaznice. Znate, ipak je riječ o »živome novcu«, ulaznice sigurno nećemo dati prije nego nam novac legne na račun, kaže Rotim.</p>
<p>Nakon svega, može se izvući zaključak: ulaznice neće kupiti ni Grad Zagreb, ali ni Milan Bandić osobno sa svoga računa. Zacijelo je riječ o sponzorskome kupovanju ulaznica i potencijalnih glasova birača, neki Bandićev sponzor predizborne kampanje »riješit će taj slučaj«. Kao što će zacijelo i splitski gradonačelnik Ivica Škarić pronaći sponzora za autobuse koji će prevoziti Torcidu do Zadra i Varaždina. A tko će preuzeti odgovornost za možebitne nerede i huliganske ispade »njihove dice«?</p>
<p>Usput, Bandić je najavio da će za nekoliko dana biti nastavljena i gradnja Dinamova stadiona, da je pronađen sponzor za sjevernu tribinu u razgovoru Bandić – Barišić – Mudrinić. Zanimljivo, već godinu i pol ni jedna lopata nije zabijena u gradilište u Maksimiru, a sad će se odjednom sve zahuktati. Kako je samo naglo sport postao zanimljiv političarima...</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Hajdukovci« odustali od razgovara s novinarima i od čitanja novina </p>
<p>Nogometaši Hajduka uoči subotnje utakmice u Zadru protiv Osijeka proglasili šutnju za novinare, jer žele zadržati mir i koncentraciju uoči dva presudna dvoboja za toliko željeni naslov prvaka</p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka, prije odlaska na put u Zadar, gdje će u subotu u 16.30 sati odigrati utakmicu pretposljednjeg prvenstvenog kola protiv Osijekom, proglasili su »silenzio stampa«. Nismo uspjeli doznati razlog igračke šutnje za novinare, jer su se svi vrlo brzo pokupili u autobus i krenuli prema Zadru. Neslužbeno saznajemo da igrači ne žele govoriti za medije uoči subotnje možda i odlučujuće utakmice, jer žele zadržati mir i koncentraciju. </p>
<p>I ne samo da ne žele pričati, nego saznajemo ne žele čak ni čitati novine da se ne bi previše živcirali. Za razliku od nogometaša, trener Zoran Vulić uredno je stigao na pressicu prije puta. Najprije je novinare izvijestio o zdravstvenom biltenu svoje momčadi:</p>
<p>– Ne putuju ozlijeđeni Đolonga, Srna, Vuković te treći vratar Runje. Svi ostali idu na put. </p>
<p>Hajdukovci su u petak poslijepodne u terminu odigravanja subotnje utakmice odradili trening u zadarskim Stanovima kako bi se barem donekle privikli na travnjak koji je manjih dimenzija nego što je poljudski.</p>
<p> U poslijednja tri ogleda s Osječanima Splićani su bili uspješniji dva puta u poluzavršnici Hrvatskog nogometnog kupa te jednom u prvenstvu kada su u Osijeku pobijedili 2-0. Subotnja utakmica, poznato je, igra se u Zadru, jer je Hajduk kažnjen neigranjem na Poljudu dvije utakmice zbog nereda na prvoj finalnoj utakmici Kupa protiv Dinama. </p>
<p>– Sigurno je da će zadarska utakmica biti sasvim drukčija od onih koje smo igrali protiv Osječana kako u Kupu tako i u prvenstvu. Gosti imaju dobru momčad prepunih iskusnih nogometaša. Za nas je mali hendikep što ne igramo kod kuće i na svom travnjaku na kojem smo navikli, nego u Stanovima, na terenu koji je manjih dimenzija i na travnjaku na kojem su neki osječki igrači igrali braneći boje Zadra, i tu se osjećaju kao kod kuće, kaže trener Vulić.</p>
<p>Osječani nemaju izgleda da nešto promijene na tablici, u svom poretku, nemaju što izgubiti, pa stoga mogu neopterećeni odigrati utakmicu u Stanovima. </p>
<p>– Zna se što imaju izgubiti, kazat će Vulić.</p>
<p> l Što?</p>
<p>– Ne trebam vam ja o tome pričati. Vjerujem da će odigrati profesionalno. Uostalom, svi koji igraju protiv Hajduka, pružaju svoj maksimum, pa i više od toga. Moji momci, u to sam uvjeren, spremni su ostvariti pobjedu i napraviti korak prema naslovu prvaka koji svi željno očekujemo.</p>
<p>Ambijent u zadarskim Stanovima zasigurno će biti paklen, jer mnogobrojnoj Torcidi pomoć u navijanju pružiti će pripadnici zadarske navijačke skupine Tornado.</p>
<p>– Sigurno je da ćemo u Zadru imati podršku, ali isto tako da ona neće biti onakva kao što bi bila da se igra na Poljudu, kazao je Vulić. </p>
<p>Prije utakmice Osječani rade pritisak na suca Draženka Kovačića koji će suditi u subotu u Zadru, a koji ni Splićanima nije ostao u lijepom sjećanju zbog suđenja prošlonedjeljnog maksimirskog derbija. Posebno je Kovačića napao predsjednik Hajduka Branko Grgić. Što na sve to kaže Vulić:</p>
<p>– Što se mene tiče, može suditi tko hoće. Ionako i ptice na grani znaju tko će suditi koju utakmicu. Nisam opterećen suđenjem i sucima. </p>
<p>U odnosu na momčad koja je u nedjelju izgubila od Dinama u Maksimiru, Vulić će napraviti tek jednu zamjenu, ozlijeđenog Đolongu zamijeniti će Đuzelov.</p>
<p>– Nema razloga za bilo kakve promjene. </p>
<p>Razgovor nije mogao proći bez zamolbe treneru »bijelih« da prokomentira sve što se u posljednje vrijeme izgovorilo i pisalo na relaciji Dinamo – Hajduk.</p>
<p>– Ne želim to više komentirati, jer sve skupa je smiješno i prozirno što govore oni iz Maksimira. Mene zanima samo pobijediti Osijek, pa ćemo onda razmišljati kako da budemo bolji u Varaždinu i da na kraju budemo prvaci. </p>
<p>Susret u Zadru sudi Draženko Kovačić (Križevci) pomoćnici Željko Novosel (Vrbovec), Miroslav Jedvaj (Zagreb). Četvrti sudac je Ivan Katluša (Čakovec), delegat Josip Neferović (Požega).</p>
<p>Hajduk će istrčati u ovom sastavu: Pletikosa – Miše; Sablić, Đuzelov – Miladin, Musa, Leko, Rendulić – Bošnjak; Bubalo, Deranja.</p>
<p>ANTE CIBILIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Varteksova moguća misija</p>
<p>Varaždinci se nadaju da će na gostovanju u Koprivnici prekinuti negativnu tradiciju rezultata sa Slavenom Belupom / Priželjkuju pobjedu koja će im osigurati četvrto mjesto u Ligi za prvaka i igranje pretkola Kupa Uefe</p>
<p>VARAŽDIN, 18. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Varteksa očekuju da će na gostovanju u Koprivnici prekinuti negativnu tradiciju rezultata sa Slavenom Belupom, nadaju se pobjedi koja će im osigurati četvrto mjesto u Ligi za prvaka i igranje pretkola Kupa Uefe.</p>
<p>Motiviran posljednjim događajima u klubu, a vjerojatno i porazom na domaćem terenu protiv Osijeka, pred novinare je izašao i Anđelko Herjavec, predsjednik NK Varteks:</p>
<p>– Protiv Osijeka jednostavno nismo imali sreće. Bili smo bolja momčad, ali protiv njih nas baš neće gol. Oni su iz tri šanse postigli dva gola i pobijedili, ali nas nisu nadigrali. Sve je to dokaz da je završnica prvenstva super-regularna i zanimljiva. Mislim da Varteks još ima realne izglede za osvajanje četvrtog mjesta. Tražim od igrača da znojem namoče dresove, a od uprave i svih oko kluba da stvore pozitivnu atmosferu. U Koprivnici ćemo se boriti do zadnje minute i pokušat ćemo, svojom mladošću, nadtrčati Slavenovo iskustvo. Homogenizirat ćemo redove jer svima je u interesu izlazak u Europu. Za to nam treba zajedništvo u završnici.</p>
<p>Herjavec je svojim nastupom želio smanjiti tenzije koje su se u posljednje vrijeme pojavile na relaciji igrači – uprava – novinari. Zajednička je ocjena da nikome ne treba dizanje prašine prije kraja prvenstva. O daljnjim planovima Herjavec kaže:</p>
<p>– Naš je plan u sljedeća dva kola osvojiti četiri boda. U tom slučaju, osvajanje četvrtog mjesta bit će velik uspjeh za nas. Svi pišu o fenomenu momčadi Slavena Belupa, o njenim velikim rezultatima, a s druge se strane piše o neuspjehu Varteksa, što nije realno. Pogledajte, mi smo u odnosu na prošlu sezonu napravili pomak, pomladili smo momčad, a postigli smo i drugi rezultat u povijesti kluba. Jedino čime nisam zadovoljan je napredak pojedinih igrača. Mi ne možemo kupovati gotove igrače već ih moramo stvarati. Zato nam je i potreban trener koji će raditi s igračima, a ove godine nije učinjeno dovoljno na obuci igrača.</p>
<p>Nevenko Herjavec, direktor Varteksa, najavio je da će igrači ponovno dočekati utakmicu u osami jer ništa ne žele riskirati, a najavljena je i zajednička večera igrača i članova uprave, u cilju stvaranja bolje atmosfere. </p>
<p>Danijel Hrman, igrač Varteksa, ustvrdio je kako igrači vjeruju da je Varteks bolja momčad od Slavena. No, ostaje otvoreno pitanje hoće li Koprivničanci ostati vjerni svom zatvorenom stilu igre i čekati prilike iz protunapada, ili će odmah otvoriti igru i krenuti na pobjedu koja im je također potrebna. Dosad su zatvorenim stilom igre uspijevali protiv Varteksa, a hoće li i u subotu uspjeti moći će se uvjeriti i brojni Varaždinci, koji će otići u četrdesetak kilometara udaljenu Koprivnicu kako bi vidjeli može li Varteks uspjeti u toj, po mnogima, mogućoj misiji.</p>
<p>DRAŽEN DRETAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>SAD se zalažu za povlačenje 3300 američkih vojnika s Balkana</p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld smatra da su Amerikanci svoj posao završili / Washington se zalaže da odgovornost za mir na jugoistoku Europe trebaju preuzeti europski saveznici, ali će to biti moguće tek onda kad operativnim postanu europske snage za brze intervencije</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Donald Rumsfeld, američki ministar obrane zalaže se za povlačenje oko 3300 američkih vojnika s Balkana jer je, po njegovom mišljenju, njihova misija završena. On je, kako prenosi Hina, u intervjuu The Washington Postu izjavio kako mu je cilj smanjiti broj misija u kojima sudjeluju američki vojnici.</p>
<p>Rumsfeld nipošto nije prvi Amerikanac, čak ni ako se ograničimo na one koji se aktivno bave visokom politikom, koji misli da bi se američke snage trebale povući s Balkana. Tu opciju je u predizbornoj kampanji zagovarao i aktualni američki predsjednik George Bush. »Zar bi američki vojnici trebali biti angažirani na izgradnji državne infrastrukture u drugim zemljama?«, upitao je Bush u jednom predizbornom istupu i potom sam odgovorio: »Apsolutno, ne. Naše oružane snage pripremaju se za borbu i pobjedu u ratu. To je njihov zadatak. A ako je vojska preopterećena, kao što je sada slučaj zbog niza mirovnih misija, moral pada.« </p>
<p>Većina stručnjaka je već tada izrazila sumnju u mogućnost da Amerikanci u potpunosti povuku svoje snage iz BiH i s Kosova. Jens Reuter, direktor Instituta za jugoistočnu Europu, je, primjerice, primijetivši da Bush nije naveo konkretne termine, čime »si je ostavio mogućnost da to obećanje takoreći zaboravi«, ocijenio da su Bushove najave o povlačenju dane iz »jasno razvidnih izborno-taktičkih pobuda«.</p>
<p>Doista, nakon što je uselio u Bijelu kuću, Bush je nekako smetnuo s uma predizborne najave povlačenja s Balkana. To, naravno, ne znači da je Bush najednom odlučio slijediti politiku svoga prethodnika, pogotovo što na ključna mjesta u svojoj administraciji postavio protivnike američkog sudjelovanja u mirovnim misijama. </p>
<p>Tako je na dužnost državnog tajnika došao Colin Powell, umirovljeni general koji je, u vrijeme dok je obnašao dužnost zapovjednika Združenog stožera američkih oružanih snaga, definirao političko-vojnu doktrinu čija temeljna odrednica je krajnja suzdržanost prema mirovnim misijama. Prema Powellovoj doktrini, sila je tek posljednje sredstvo, intervenira se jedino kada su u izravnoj opasnosti jasno definirani američki interesi, intervenira se punom snagom, pri čemu mora postojati jasna strategija povlačenja. </p>
<p>Imajući to u vidu, može se konstatirati da je povlačenje iz mirovnih misija doista američki dugoročni cilj, samo je pitanje kako se i kada on može ostvariti. Što se tiče europskog jugoistoka, Washington bi izlaz mogao pronaći u prepuštanju odgovornosti europskim saveznicima, ali tek onda kad operativnim postanu europske snage za brze intervencije. Neki koraci na uspostavi takvih snaga, koje bi Europsku uniju učinile sposobnom samostalno intervenirati u kriznim područjima, već su učinjeni. Doduše, isti ti koraci koji bi Amerikancima trebali omogućiti povlačenje s Balkana već na startu su postali predmetom europsko-američkih nesuglasica, i to stoga što Amerikanci u njima vide opasnost za NATO.</p>
<p>U svakom slučaju, dok priča o europskim snagama ne bude završena, ni Amerika ni Europa neće biti u stanju praviti dramatične zaokrete u svojim balkanskim politikama, a to znači da nije realno očekivati ni potpuno američko povlačenje s Balkana. </p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Edhem Bičakčić i SDA potkradali vojne invalide u BiH?</p>
<p>MOSTAR, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Višemjesečna istraga financijske policije potvrdila je sumnje o ilegalnom fondu u federalnom ministarstvu za boračka pitanja i o prijevarama s novcem za borce. Kao glavne upravljače tim crnim fondom i kreatore golemih financijskih malverzacija Dnevni avaz označava bivšeg federalnog premijera Edhema Bičakčića, ministra za pitanja boraca Fuada Puriševića i Mehmeda Alijagića, zamjenika ministra financija, »bez čijeg znanja nije mogla biti isplaćena ni jedna marka«. List se pritom poziva na dosad dostupne nalaze financijske policije. </p>
<p>Glavni financijeri uprave za boračka pitanja, odnosno od prošle godine ministarstva za boračka pitanja, bili su profitabilna javna poduzeća poput Lutrije BiH, Tvornice duhana Sarajevo ili PTT-a BiH. Njihov porez na dobit, čini se, po nalogu bivše federalne vlade na čelu s Edhemom Bičakčićem preusmjeravao se na tajne račune. Takav način »poslovanja« u uskom krugu ljudi koji su bili upoznati s operacijom objašnjavan je, tvrdi sarajevski list, kao prikupljanje dodatnog novca za boračke invalidnine jer svote osigurane u proračunu nisu bile dovoljne.</p>
<p>Ako je suditi prema nalazima financijske policije na više od 300 stranica prikupljene dokumentacije, najmanje novca dobili su sami borci, kojima su isplaćivane invalidnine ili drugi oblici pomoći. Umjesto njima, novac je, a u pitanju su deseci milijuna konvertibilnih maraka, pretpostavlja se dodjeljivan na razne podobne adrese - od privatnih poduzeća, preko političkih stranaka, sve do drugih proračunskih korisnika. Da je »djelatnost« crnog fonda bila raznovrsna, potvrđuju nalazi financijske policije. Tako je uplaćeno 100.000 konvertibilnih maraka, »u skladu s dogovorom s premijerom Bičakčićem«, na račun Kantonalnog odbora SDA u Bihaću, i to kao »pomoć Federacije BiH za kupnju poslovnog prostora« (?!). Evidentirana je i uplata na račun općine Vareš »za redovne potrebe«, a 100.000 konvertibilnih maraka završi na računu Općinskog odbora SDA. Ili, sa 100.000 konvertibilnih maraka namijenjenih za invalidnine, uređivan je put u Gornjem Vakufu. A na račun nekog Nezavisnog biroa za razvoj iz Gradačca također je došlo 100.000 konvertibilnih maraka, a da za taj biro nisu čuli ni najbolje upućeni u zbivanja u BiH. Nekoliko puta su takve šesteroznamenkaste svote novca »lutale« s računa namijenjenih za rješavanje boračkih pitanja i prema Glavnom stožeru Armije BiH kao »uplata pogrešno uplaćenih sredstava«. </p>
<p>MARIO MARUŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novinari Oslobođenja u štrajku, list ipak tiskan</p>
<p>SARAJEVO, 18. svibnja</p>
<p> - Najstariji bosanskohercegovački dnevni list Oslobođenje pojavio se u petak u prodaji iako je većina njegovih novinara i tehničkog osoblja dan prije počela štrajkati. Zaposleni u sarajevskom listu, utemeljenom još 1943. godine, štrajkaju jer im uprava duguje tri lanjske plaće, dok nitko ni ne spominje vraćanje sličnog duga iz prijašnjeg razdoblja.</p>
<p> »Ne samo da nismo dobili dug, nego su bez obavijesti 20 posto smanjene plaće za ožujak«, izjavio je Antonio Prlenda, predsjednik sindikata zaposlenih, ističući da iza lista koji se u petak pojavio na kioscima stoji »mala skupina poslušnika uprave«. Direktor Oslobođenja Salko Hasanefendić odbio je komentirati događaje, a glavni urednik Mirko Šagolj rekao je da se slaže sa štrajkom ako će pridonijeti poboljšanju ukupnog stanja. </p>
<p> Štrajkaši su, međutim, optužili upravu i glavnog urednika da ne žele surađivati i pregovarati. Naime, urednik deska Mugdim Galijašević dobio je otkaz jer se solidarizirao s prosvjedima. Osim toga, glavni urednik u uvodnom je komentaru u novinama od petka istaknuo da će Oslobođenje izlaziti unatoč sadašnjim poteškoćama, »jer su novinari i tehničari radili i u mnogo težim ratnim uvjetima«.</p>
<p> Štrajk u Oslobođenju samo je pokazatelj duboke krize u koju je zapao list. Poslovna zgrada Oslobođenja prilično je oštećena na početku rata, dio zaposlenih napustio je kuću, no list se u tri i pol ratne godine nije ugasio iako su se u međuvremenu nagomilali dugovi. Sadašnja tiraža kreće se do 10 tisuća primjeraka, a prosječna plaća nije veća od 400 njemačkih maraka. Potporu štrajkašima dali su Savez novinara BiH i Nezavisna unija profesionalnih novinara te zemlje. U priopćenju Saveza novinara ističe se da je štrajk opomena i da je krajnje vrijeme da se zaštiti dostojanstvo novinarske profesije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jugoslavija u iščekivanju donacija</p>
<p>Sve je više špekulacija da će donatorska konferencija propasti ako s nje izostane SAD / Powell je ovih dana ponovio da Beograd mora učiniti »mnogo više« nego dosad i dodao kako se nada da će to »imati veze s Miloševićem«</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Službeni Beograd već neko vrijeme intezivno živi u znaku organiziranja donatorske konferencije, već jednom odgođene s kraja svibnja za kraj lipnja. Američki državni tajnik Colin Powell još je u travnju uvjetovao ekonomsku pomoć svoje zemlje Beogradu suradnjom SRJ s Haaškim sudom za ratne zločine. Budući da intenzivna diplomatska aktivnost beogradskih čelnika zasad nije urodila konkretnim rezultatima, sve je više špekulacija da će konferencija propasti ako s nje izostane SAD koje bi trebao dati najviše u okviru očekivanih milijardu dolara. Bez američkog blagoslova, ni od EU nije moguće prikupiti novac, i sad se analitičari, uvjereni u dobru volju Europljana, pitaju imaju li Amerikanci namjeru »zavrtati ruke« saveznicima i minirati navodnu pomoć. </p>
<p>Potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus izravno je, tvrdi tjednik NIN, pitao Powella je li obećanje predsjednika SRJ Vojislava Koštunice o skorom usvajanju zakona o suradnji s Haagom dovoljno za američko sudjelovanje na donatorskoj konferenciji za Jugoslaviju. »Ne«, bio je jasan Powell. Odgovor na drugo Labusovo pitanje, »što bi bilo dovoljno«, bio je navodno neodređen. Powell je ovih dana ponovio da Beograd mora učiniti »mnogo više« nego dosad i dodao kako se nada da će to »imati veze s Miloševićem, jer SAD neće biti zadovoljne sve dok se bivši predsjednik SRJ ne izruči Haagu«.</p>
<p>Za srbijansku je javnost prilično nepopularna uzročno-posljedična veza novca i suradnje s ICTY-jem. Tisak nerado podsjeća na još nezaboravljene, a za neke krugove vrlo bolne okolnosti uhićenja Slobodana Miloševića 1. travnja, točno u trenutku isteka roka koji su SAD postavile u vezi s odobrenjem financijske injekcije od 100 milijuna dolara. </p>
<p>Na pitanje, hoće li Amerikanci uvjetovati sudjelovanje na donatorskoj konferenciji izručenjem Miloševića, Čedomir Jovanović, šef kluba zastupnika DOS-a u srbijanskoj skupštini arogantnim je tonom rekao da ne može razgovarati o tome »što će biti ako bude« i dodao da ne zna što bi više međunarodna zajednica mogla tražiti od Jugoslavije osim usvajanja zakona, a prije usvajanja nema mogućnosti za ekstradiciju. Potpredsjednik srbijanske vlade Momčilo Perišić tvrdi drukčije: »Amerikanci su rekli da će, ako počne suradnja s Haaškim sudom, a poćet će donošenjem zakona, sudjelovati na donatorskoj konferenciji«. Njegov je stav da SRJ ne smije postati talac SAD i ispunjavati ultimatume, već donijeti zakon i organizirati sudski proces, i »to će biti dovoljno da svijet bude zadovoljan«. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova SRJ Zoran Živković drži da izručivanje ne smije biti politička, već pravna odluka, a njegov savjetnik Goran Vesić nije, prenose novine, »nikad čuo da Amerikanci uvjetuju sudjelovanje skupu donatora izručenjem Miloševića«. Amerikanci žele, ocjenjuje se u beogradskim krugovima, neki malo opipljiviji dokaz od papirnatog i čak se tvrdi da bi za američko sudjelovanje na donatorskoj konferenciji bilo dovoljno javno obećati da će Milošević, kad-tad, završiti u Haagu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poljaci podijeljeni oko krivnje Jaruzelskog</p>
<p>VARŠAVA, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljsko društvo izuzetno je podijeljeno u ocjeni krivnje zadnjeg komunističkog vođe generala Wojciecha Jaruzelskog koji je ovog tjedna izveden pred sud za tragične događaje iz 1970. godine kad je u intervenciji vojske i policije poginulo 44 štrajkaša, a nekoliko stotina je teško ranjeno. Kako pokazuje ispitivanje javnog mnijenja koje je objavio renomirani dnevnik Rzeczpospolita, Jaruzelskog smatra odgovornim za taj masakr 39 posto Poljaka, no istodobno 42 posto drži da generalu ne bi trebalo za to suditi.</p>
<p>Društvena podjela u ocjeni krivice komunističkog diktatora pokriva se u velikoj mjeri s političkim simpatijama građana. Protivne suđenju Jaruzelskom su tako gotovo dvije trećine pristalica postkomunističke ljevice, a suprotnog mišljenja je 75 posto birača vladajuće desnice i oko 60 posto onih koji namjeravaju glasati za druge stranke koje vuku korijene iz nekadašnje antikomunističke oporbe okupljene oko sindikata Solidarnost. </p>
<p>Poljaci su još naklonjeniji Jaruzelskom kad ih se upita treba li generalu suditi za ostala tragična zbivanja iz komunističkog doba, poput uvođenja izvanrednog stanja 1981. godine, koje je sa sobom donijelo nekoliko desetaka civilnih žrtava. Tek svaki peti Poljak inzistira da bi Jaruzelskog trebalo posjesti na optuženičku klupu i za ta događanja. Štoviše, odluku komunističkog vrha o uvođenju izvanrednog stanja opravdava danas čak polovica Poljaka. Promatrači primjećuju da su mnogi prihvatili generalovu verziju događanja, koji je zadnjih godina često objašnjavao da je uvođenjem izvanrednog stanja htio zaštititi Poljsku od intervencije sovjetskih trupa kojom je već iz Moskve zaprijetio Leonid Brežnjev.</p>
<p>Poljaci danas gledaju na zadnjeg svog komunističkog vođu puno blažim okom nego još prije desetak godina. U posljednje vrijeme Jaruzelski je u više navrata izjavljivao da žali zbog pojedinih poteza koje je povukao te priznao da ih se danas stidi.</p>
<p>U četvrtak su, međutim, dvojica njegovih odvjetnika neočekivano izjavila da odustaju od obrane, pozvavši se na ocjene da bi to suđenje, u kojem se namjerava preslušati više od tisuću svjedoka, moglo završiti tek za deset ili petnaest godina, kad oni s obzirom na svoju dob neće više biti profesionalno aktivni.</p>
<p> Komentatori ocjenjuju potez kao pokušaj odugovlačenja procesa, budući da će novi odvjetnici koje će Jaruzelskom odrediti sud, morati najprije proučiti više od 120 tomova dokumenata.</p>
<p>MARKO OLENKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bush i Putin već u lipnju na »neutralnom« terenu?</p>
<p>»Držim da je vrijeme naših složenih i zahlađenih odnosa s novom američkom administracijom prošlo«, izjavio je Igor Ivanov po dolasku u Washington</p>
<p>MOSKVA, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Do prvog susreta američkog i ruskog predsjednika, Georgea W. Busha i Vladimira Putina doći će prije srpanjskog summita šefova država i vlada G-8 u Genovi. Najvjerojatnije već sredinom idućeg mjeseca za vrijeme prve Bushove europske turneje i to u nekoj od »neutralnih« zemalja na Starom kontinentu.</p>
<p>Kako bi usuglasio »lipanjski radni kalendar« Putina i Busha i dogovorio dan i mjesto rusko-američkog susreta na vrhu, u petak je u dvodnevni radni posjet Washingtonu doputovao šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov. U petak prije podne, Ivanov je imao dva kruga pregovora sa svojim domaćinom Colinom Powellom. Ivanov je odmah po dolasku u Washington optimistički izjavio novinarima: »Držim da je vrijeme naših složenih i zahlađenih odnosa s novom američkom administracijom prošlo. Došao sam dogovoriti predstojeći susret Putina i Busha.«</p>
<p>Zbog te optimističke Ivanovljeve izjave, analitičari u Moskvi su u petak samo spekulirali o mjestu gdje će se u lipnju održati prvi susret i Putina i Busha. Naime, sredinom lipnja u sklopu svoje prve europske turneje Bush će službeno posjetiti Španjolsku i Poljsku, zatim će u Bruxellesu sudjelovati na sastanku na vrhu država članica NATO, a u švedskom Götterborgu susrest se s liderima Europske unije. Međutim, Bruxelles gdje je sjedište NATO otpada kao mjesto susreta jer je Rusija protiv širenja Sjevernoatlantskog vojnog saveza na Istok. Malo vjerojatan i Götterborg gdje se održava zajednički sastanak lidera EU. Izvjesno je da je za Moskvu i Poljska neprihvatljiva kao domaćin tog sastanka. Za razliku drugih europskih država, Poljska je podržala plan Bushove administracije o jednostranom istupanju SAD iz starog sovjetsko-američkog Sporazuma o proturaketnoj obrani i izgradnji zasebnog nacionalnog »proturaketnog kišobrana«. Tim više što će to biti glavna tema razgovora pri prvom susretu Busha i Putina. Rusija se tome oštro protivi tvrdeći da ti planovi Washingtona vode destabilizaciji postojećeg svjetskog sustava sigurnosti. Stoga, kao mjesto rusko-američkog summita priželjkuje Helsinki ili neki drugi europski grad, ali nikako Varšava.</p>
<p>Dogovori li Ivanov sa svojim domaćinima u Washingtonu rusko američki susret na vrh već za lipanj, bit će to diplomatska pobjeda Kremlja i potvrda ozbiljne korekcije u vanjskoj politici nove Bushove administracije. Naime, još nedavno je Bijela kuća javno tvrdila da nema razloga za »posebne odnose s Kremljom« i da nema potrebe da se prvi susret Busha i Putina održi prije srpanjskog sastanka na vrhu šefova država i vlada G-8 Genovi. Međutim, »prijevremeni« rusko američki susret na vrhu bit će i pobjeda europske politike i njezinih državnika koji uspostavljaju tijesne partnerske odnose s Rusijom i koji su posljednjih mjeseci bili nezadovoljni potezima Bushove administracije u međunarodnoj areni i njezinim ignoriranjem Moskve. Uostalom, osim Poljske i Australije, nijedna značajnija država u svijetu nije podržala američki plan izgradnje nacionalnog »proturaketnog štita«.</p>
<p>Dođe li do rusko-američkog susreta na vrhu već u lipnju, bit će to i diplomatska pobjeda Igora Ivanova. Naime, već dulje vrijeme u moskovskim političkim krugovima se tvrdi da je Putin nezadovoljan svojim šefom diplomacije i da ga namjerava zamijeniti. Međutim, vrati li se Ivanov iz Washingtona s postignutim dogovorom o rusko-američkom sastanku na vrhu već u lipnju, on će nesumnjivo učvrstiti svoj položaj ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ekolozi prestrašeni planom izgradnje 1300 nuklearki</p>
<p>Bush izjavio da će »osvijetliti put u sjajniju budućnost« Sjedinjenih Država i prekinuti desetljetnu politiku zanemarivanja energetskog sektora</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Forum o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda i udruge za zaštitu okoliša na pacifičkom području i u Australiji oštrim su kritikama u petak reagirale na nacionalni energetski plan američkog predsjednika Georgea W. Busha kojim se potiče proizvodnja ugljena, nafte i nuklearne energije. </p>
<p>Jan Pronk, predsjednik Foruma UN, nazvao je plan »katastrofalnim razvojem« jer je suprotan nastojanjima da se smanji emisija plinova koji stvaraju efekt staklenika. Udruge koje predstavljaju pacifičko otočje strahuju da nekim otočnim državama zbog klimatskih promjena i podizanja razine mora prijeti nestanak. Prema znanstvenim studijama, manjim pacifičkim otocima prijete snažniji cikloni i erozija, a neki bi mogli i potonuti pod valovima zbog globalnog zagrijavanja.</p>
<p>Bushov nacionalni plan predviđa pojačanu potrošnju nafte i plina, izgradnju novih nuklearnih elektrana, plinovoda i porezne olakšice u vrijednosti deset milijardi dolara za unaprjeđenje racionalizacije korištenja energije u domaćinstvima i prometu i za istraživanja alternativnih goriva. Planom je predviđena izgradnja čak 1300 novih nuklearnih elektrana u idućih 20 godina. Najavljujući plan, Bush je rekao da će on »osvijetliti put u sjajniju budućnost« Sjedinjenih Država i prekinuti desetljetnu politiku zanemarivanja energetskog sektora. »Bez obzira kako dobro štedjeli energiju, mi ćemo je trebati sve više. Ako tu zakažemo, Amerikanci mogu očekivati sve više slučajeva zamračenja«, rekao je Bush, podsjećajući na posljedice velike energetske krize u saveznoj državi Kaliforniji. Očekuje se da će plan oživjeti domaću proizvodnju energije i smanjiti oslanjanje na uvoz. </p>
<p>Osim udruga za zaštitu okoliša, kritike Bushovog plana stigle su do članova Demokratske stranke koji su napali plan najavljujući tešku bitku kada dođe na dnevni red u Kongresu. Vođa demokrata u Kongresu Richard Gephardt rekao je da je »predsjednikov plan loš izbor za Ameriku i Amerikance«, Demokratski senator Harry Reid poigrao se se s nadimkom republikanaca GOP, rekavši posprdno da to od sada znači kraticu za »Gas, Oil and Plutonium«, (plin, nafta i plutonij). Američki tajnik za energetiku Spencer Abraham u petak je branio Bushov plan rekavši da on predstavlja »dobar kompromis između očuvanja i povećanja zaliha«. </p>
<p>Bush pak smatra pitanje energije jednim od najvažnijih strateških i sigurnosnih pitanja za SAD. »Ne vidim ništa bolje za nacionalnu sigurnost od toga da zamijenimo barele nafte iz zemalja koje ne podnose Ameriku - a neke nas zaista ne podnose - s proizvodima koji rastu u Americi«, rekao je Bush u srijedu u Iowi na početku svoje američke turneje predstavljanja novog plana. Plan je sastavila radna skupina na čelu s potpredsjednikom Dickom Cheneyem nakon upozorenja stručnjaka da bi se SAD mogle suočiti s najvećim nedostatkom energije od naftne krize sredinom sedamdesetih godina. </p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Europi raste raspoloženje suprotstavljanja prema Americi</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Međunarodni institut za strateške studije (IISS), koji se od 1958. bavi analizom globalnih sigurnosnih pitanja, objavio je redoviti godišnji pregled političkih i vojnih trendova, a dobar dio ovogodišnjeg izdanja Strategic Survey odnosi se na SAD i političke prioritete nove republikanske admistracije u Washingtonu.</p>
<p>Riječ je o temama poput sporova oko nacionalnog proutraketnog štita, odustajanja od posredovanja u sukobima na Srednjem istoku i nedostatak koherentne politike prema Aziji. No, istaknuto mjesto analitičari IISS pridaju i nizu tenzija koje su se tijekom 2000. javile u odnosima Europe i Amerike. </p>
<p>Prema ocjeni Instituta, koji okuplja 2500 članova u stotinu država, Europa pokazuje »zabrinjavajuću tendenciju« kontriranja Washingtonu u cijelom nizu pitanja. »Čini se da u Europi raste rasploženje suprotstavljanja Americi u vrlo širokom rasponu pitanja od kojih neka uključuju temeljne vrijednosti i kao takva izazivaju vrlo emotivne reakcije koje se zbog svoje prirode teško mogu držati pod kontrolom«, konstatiraju analitičari IISS. Takva pitanja su globalno zagrijavanje, oporezivanje elektronske trgovine, zakonsko reguliranje biotehnologije i politika obrane. Transatlantski se partneri k tome razilaze i u stavovima o sigurnosnom stanju na Balkanu, na području bivšeg Sovjetskog Saveza, Zaljeva i Korejskog poluotoka, a sve je izraženije neslaganje oko nacionalnog proturaketnog štita i europske incijative o formiranju inerventnih snaga koje su Amerikanci spremni prihvatiti samo pod uvjetom da te snage ne konkuriraju NATO-u. </p>
<p>Sve pobrojane razlike, zaključuju analitičari, čine »značajan skup faktora koji zahtijevaju iznimno pažljiv pristup s obje strane Atlantika«. Europska bi unija, sugerira IISS, trebala odustati od »diplomacije prigovaranja« američkim inicijativama i pokazati više takta. </p>
<p>Međunarodni institut u svom pregledu kritizira i američku diplomaciju pod republikanskim ravnanjem. Povlačenjem iz krize na Srednjem istoku, odmah po preuzmanju dužnosti u siječnju, predsjednik George Bush razočarao je umjerene Arape i europske saveznike, ocijenjuje se u studiji. Odustajanje od posredovanja oko mirovnog sporazuma dovelo je do eskalacije nasilja čiji će nastavak dalje potkopati autoritet palestinskog predsjednika Yassera Arafata i u prvi plan dovesti »militantnije čelnike«, s kojima će pregovori - koji kad-tad moraju ponovo započeti - biti teži. »Nitko ne može zamijeniti SAD ako se one potpuno povuku sa Srednjeg istoka, a politika neagažiranja ne može se održati na dugi rok«, upozorava IISS. </p>
<p>Međunarodni think-tank osvrnuo se i na Bushovu politku prema Iraku. Njegov potpredsjednik Cheney i ministar obrane Rumsfeld opetovano su tražili još tvrđi pristup Iraku, što bi prema ocjeni IISS, politički bilo vrlo teško provesti s obzirom na protivljenje Francuske kao i dobrog dijela Vijeća sigurnosti, osobito Rusije i Kine. Umjesto zaoštravanja američkog stava, međunarodna zajednica trebala bi zajednički stati iza svrhovitih sankcija, a ukinuti Iraku uvozna ograničenja i zabranu civilnih letova te dopustiti strana ulaganja u naftnu infrastrukturu. IISS preporučuje režim ciljanih sankcija koji će, s jedne strane izolirati najuže suradnike Saddama Husseina zamrzavanjem njihove imovine u inozemstvu i zabranom putovanja, dok će s druge strane omogućiti većini građana da počnu normalno živjeti. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Plaće čistačica u javnim poduzećima i ministarstvima veće su od plaće srednjoškolskog profesora sa 30 godina staža</p>
<p>Pljačka prosvjetnih radnika traje već punih deset godina, s tendencijom još bezobzirnijeg povećanja. Naime, plaće u školstvu su konstantno ispod prosjeka u državi, a stanje je još poraznije kad se zna da obavljamo najvažniji posao u državi - odgajamo i obrazujemo mlade ljude, a po stručnoj zastupljenosti kod nas je najveća koncentracija VSS. Javnost mora znati da većina nastavnika nema nikakvih drugih primanja, a honorarni sat je, ako ga netko i ima, sramotno nizak, oko 20 kn. Takva satnica postoji još samo u nekim afričkim zemljama.</p>
<p>Krajem 1997. g. Hrvatski je sabor donio odluku da se u prosvjeti povećaju plaće - selektivno, zbog značajnog zaostajanja u odnosu na druge strukture koje država financira. Odluka ni do danas nije provedena, iako su odluke zakonodavnog tijela u pravnoj državi obvezatne. Od tada se stanje još više pogoršava (vidi Vjesnik od 10. svibnja 1999.). Prosječna neto plaća za siječanj 2.946 kuna. Prosječna plaća u financijama je 4.164 kune, u javnoj upravi i socijalnom osiguranju 3.684 kune, u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 3.122 kune. U prosvjeti je tada, i to s toplim obrokom, plaća iznosila 2.853 kune, ne prosječna, nego za profesora.</p>
<p>Plaća u prosvjeti porasla je u 1998. godini samo šest posto, iako su vlastodršci tada tvrdili o 21 i 25 posto, što je bila čista laž. Od listopada do kolovoza i ta mizerna plaća bila je zamrznuta, a u 1999. g. povećana je samo četiri posto, zapravo i manje jer su »povećanja« u prosvjeti uvijek dolazila krajem godine (plaća profesora sa pet godina staža i s uračunatim toplim obrokom bila je u siječnju 2.854, a u prosincu 3.287 kuna).</p>
<p>Javnost ne zna da mi ne znamo što je regres, ne sjećam se kad sam primio jubilarnu nagradu, ne daju nam troškove prijevoza na posao i s posla, božićnice-uskrsnice i sl. za nas su bajka, rad subotom nikad nam se nije priznavao, napredovanje u struci (mentor, savjetnik, viši savjetnik), bez obzira na znanje, sposobnost, radinost, entuzijazam za većinu je nemoguće, iako je teoretski moguće (dva posljednja penzionera, i to s punim radnim stažom, otišla su u mirovinu kao profesori početnici!) itd., itd.</p>
<p>Uza sve ovo, u travnju 2000. g. plaće su nam smanjene pet posto, a novim zakonom o plaćama profesor sa 30 g. rada trebao bi imati oko 300 kuna manju plaću!</p>
<p>Tvrdim da su plaće i primanja mnogih čistačica u javnim poduzećima, ministarstvima, veće nego primanja profesora, a nedavno je čak i Vlada priznala da njihovi vozači primaju i po 10.000 kuna. Kako je to moguće kad se svi mi financiramo iz državnog proračuna?</p>
<p>Na temelju kojeg prava, npr. čistačica u ministarstvu, Vladi, Saboru, javnom poduzeću, zdravstvu... može imati veću plaću i veća primanja od čistačice u školi - pogotovu kad se zna da se zakoni u pravnoj državi mogu donositi samo na temelju razuma, pravde i interesa društva.</p>
<p>Ne može se zakonom legalizirati nepravda, a to se ponovo čini zakonom o plaćama, jer se time krši temeljno načelo Ustava o jednakosti i ravnopravnosti građana. Ljudi s istom stručnom spremom i za jednak posao, ako ih država financira, moraju imati približno istu plaću i primanja. I zato je protuustavno što su vlastodršci sebe izdvojili i proglasili polubogovima i prema tome sebi odredili plaću i primanja. Na temelju kojeg prava njihova primanja (bez mita i korupcije; ne prima valjda to prosvjetni radnik) od oko 30.000 kuna mogu biti desetak puta veća od primanja profesora? Njihova floskula: »nije baš moralno, ali je legalno« ne može vrijediti jer je protuustavna. Po tome oni mogu sebi odrediti da svaki dan primaju dvije dnevnice i sl.! Na temelju kojeg prava suci imaju dva do tri puta veće plaće od profesora? I onda se čudimo što ne funkcionira pravna država! Tako izdvojiše posebnim zakonom sebe, izdvojiše službenike Sabora, izdvojiše suce, vojsku, policiju, izdvojiše zaposlenike na televiziji... izdvojiše prijatelje i prijateljice, bivše i sadašnje žene, kumove i cimere.. i onda govore: »Sve je po zakonu«! To je kršenje Ustava, a zakoni kojima se krše osnovna načela Ustava - bezvrijedni su, nelegitimni, a ne po onoj: »Nije baš moralno, ali je legalno«. Nakon svega ovoga vlastodršci se čude kako nezadovoljstvo stalno raste, čude se događajima u Splitu, a nikako da se sjete da su izabrani samo s jednim ciljem - da savjesno i pošteno rade, da sredstva proračuna pravilno i pravedno raspoređuju na sve korisnike.</p>
<p>Vlada je dužna poništiti zakon o plaćama i izraditi novi - pravedniji. Treba izraditi jedan sustav vrijednosti za sve koji su u državnom »vlasništvu« i svima odrediti plaće i primanja, i to prema stručnoj spremi i prema važnosti posla koji obavljaju. Komu može smetati pravedna raspodjela državnog novca? </p>
<p>Mi ne tražimo veće plaće, to javnost mora znati, nego samo pravedniju raspodjelu državnog novca - i ništa više. Osim ovoga, još važnije, školstvo je potpuno upropašteno i ono naočigled, to se i vidi i osjeti, još više propada - i nikoga nije briga. Šute svi, i to je tragedija.</p>
<p>MILE DADIĆ, prof., Đakovo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Školstvo i kultura nikako da se odlijepe od »kulta tura«</p>
<p>Ovih dana jedna riječ »nije mi dala mira«. Riječ je tu, prije trideset i pet godina, često izgovarao moj profesor iz filozofije, a on ju je izgovarao u množini: aporije. S obzirom na to da među živima nema više ni profesora, znatiželja me silila da pogledam što riječ znači u rječniku stranih riječi i pronađoh kod Klaića da znači: - aporija (grč.) - uglavnom isto što i aporema, zbunjenost, duševna bespomoćnost, nesnalaženje u problemima i sl. Iz objašnjenja spoznah da riječ poput šifre i simbola pogađa samu bit patologije svakodnevice u kojoj živimo. Očitovalo se to i na jednoj župskoj tribini u Zagrebu. Tema je bila »Kriteriji teološke prosudbe stvarnosti«, a u raspravi je istaknut problem i obeshrabrenost zbog nesnalaženja kršćana u javnom i političkom životu, tome je kao pandan dodana i činjenica da u stvarnosti naše domovinske Crkve koncilske odrednice (Drugoga vatikanskoga) sporo zaživljavaju, unatoč brojnim teološko-pastoralnim tjednima, simpozijima, studijama i dr. na koncilske teme. Naš ugledni teolog, predavač, na ovo je posljednje rekao da se nije uspjelo motivirati na konkretnu činidbu i angažman one koji su najodgovorniji za pastoral i život Crkve kod nas. Nešto slično odnosi se i na našu gospodarsku stvarnost, za koju eminentni ekonomisti kažu da nema pravih rješenja glede nezaposlenosti, povećanja proizvodnje i izvoza bez stranog kapitala. No gospodarstvenici, također eminentni, kažu da nema velikog izgleda da se pojave strani ulagači, investitori, jer Hrvatska nije ni veliko tržište roba ni tržište jeftine radne snage. Osim toga, Hrvatska ima veliku javnu potrošnju i neefikasnu pravnu državu koja ne jamči naplatu potraživanja. Svjedoci smo i velike promidžbe političara, aktualne političke vlasti, budućih, mogućih, integracija Hrvatske u europske integracije, osobito Europsku uniju, ističu se pozitivne strane a one negativne izostavljaju ili minoriziraju, no i tu postoji nesnalaženje i bespomoćnost, jer se start dogodio na »balkanskom summitu« s naznakom da i put u Europu vodi preko balkanskih gudura što kriju biljeg nasilja, rata i zločinstava. Školstvo i kultura nikako da se odlijepe od »kulta tura« i »kruha svagdašnjega«. Javni mediji, osobito tiskovine, ili su žute ili crvene, a najčešće bestidne i nadmene.</p>
<p>Aporija do aporije, rekao bi moj pokojni profesor, a i sami filozofi su zapali u aporičnost mišljenja jer ih nadilazi aporičnost zbilje. Čak ni samo mišljenje i promišljanje zbilje kao da ne zanima one što su na »kormilu« Lijepe naše, makar i među njima ima filozofa, politologa, sociologa, kulturologa, ekologa i drugih »ologa«. Nije li tu sumrak mišljenja, jer smo već i filmove gledali o »sumraku bogova«, ili možda nekim »bogovima« upravo odgovara »sumrak« po analogiji na krležijansku »balkansku krčmu«, ili da se makar krčmi. Pjesnici i filozofi kažu da nada posljednja umire, ali i ona je ptica koju treba hraniti, a kod nas ima i bukvalne gladi, a mnogi misle (jer su dobro plaćeni i kada ne misle) da je dovoljno širiti fraze: rad, stvaralaštvo, etika... To što ih nitko ne čuje i ne sluša ne trpi njihova »buša«. Oni i ne slute da se nada hrani samo istinom, pa i onda kada se kaže aporija do aporije, jer nada može preživjeti i u tmušama beznađa, samo ako se istina makar u mislima porađa. </p>
<p>JURE GABRIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Udžbenik prof. dr. Rosandića (ni)je odbijen »samo zbog malo lektorskih zahvata«</p>
<p>Prof. dr. Dragutin Rosandić uporno pokušava u javnosti prikazati da je njegov udžbenik</p>
<p> - Hrvatski jezik 2 - odbilo neko tamo povjerenstvo u kojemu su sve same neznalice. Kad bih prihvatila profesorov stil rasprave, obezvrijedila bih ponajprije rad povjerenstva, ali i profesorov trud koji je uložio pišući istodobno dva udžbenika za gimnazije. Iako su argumenti na mojoj strani, nisam željela raspravu s autorom jer je javnost ionako zasićena svakojakim svađama oko hrvatskoga jezika, ali jednostavno ne mogu prijeći preko grubih diskvalifikacija i neistina. </p>
<p>Čini se da udžbenike profesora Rosandića moraju pratiti skandali. Ovo nije prvi put da jezični i književni kroatisti pronalaze u njima nedopustive stručne pogreške. Samo ovaj put profesoru nije dana mogućnost da te pogreške ispravi jer se netko usudio odbiti udžbenik autoru koji je dosad napisao »sam ili u suautorstvu sedam udžbenika iz hrvatskoga jezika«. I što sad profesor hoće reći javnosti u svojem pismu objavljenom u Vjesniku 14. svibnja o. g.? Koga on to uvjerava da je udžbenik odbijen samo zbog »malo lektorskih zahvata«? Na profesorovu žalost moram priznati da nisam bila ni lektor ni korektor njegovih knjiga, nego sam kao jezikoslovna znanstvenica pronašla previše jezikoslovnih pogrešaka koje su mnogo teže nego što to profesor želi vidjeti, primjerice, gramatičke kategorije nisu valjano opisane, nepromjenljive riječi opisane su u naznakama, brojevi i zamjenice su nepotpuno obrađeni, brojevi i pogrešno, podjela imenica prema rodu ima više pogrešaka, ne razlikuje se što je nastavak, što je završetak osnove, što je sufiks, potpuno je netočno opisan srednji rod u imenica, izjednačuju se narječje i književni jezik... </p>
<p>Iako je u obrazloženju ocjene uz načelne primjedbe dan izbor pojedinačnih propusta, što je uredno napisano, profesor se uhvatio za nekoliko njih iščuđavajući se zašto Ministarstvo nije omogućilo »lektorsko-korektorsku doradu« njegova udžbenika za drugi razred, nego je onemogućilo »unapređivanje udžbeničke literature i nastave hrvatskoga jezika«.</p>
<p>Lektorske i korektorske primjedbe bile su usputne, ali i njih profesor iskrivljuje, npr. nisam uopće osporavala »uporabu glagola označivati«, nego sam primjedbu stavila na ponavljani prezentski oblik »označivaju«. Nisam imala ništa protiv riječi nazivak, nego sam upozorila autora da upotrebljava tri istoznačnice: termin, naziv i nazivak, i preporučila da se odluči za jedan, za naziv. </p>
<p>Nema smisla dalje rastezati tu temu. Pravih primjedaba profesor se nije ni dotaknuo jer ni u trosatnom razgovoru s povjerenstvom u Ministarstvu nije shvatio da ne mogu prijeći, primjerice, preko nerazlikovanja nastavka i sufiksa. Sitnica, ali to je kao da kemičar ne razlikuje vodik i ugljik. </p>
<p>Skrivajući se iza autoriteta, profesor priznaje da je prepisivao gramatičku literaturu bez ikakva kritičkog odnosa i da je pri tom prepisivanju preuzimao tuđe pogreške. Njegov udžbenik nije odbijen zbog tih pojedinačnih prepisanih pogrešaka, a ni zbog lektorskih i korektorskih propusta. Odbijen je samo zato što se iz njega ne može naučiti morfologija i što ni takav nedostatan opis nije u skladu s općeprihvaćenim jezikoslovnim spoznajama. Moj je »grijeh« što mi je pri prosudbi bila bitna kakvoća udžbenika, a ne ime autora.</p>
<p>Dr. sc. BRANKA TAFRA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Reklamni teror prevršio svaku mjeru</p>
<p>U Klaićevu »Rječniku stranih riječi« riječ terorizam (dolazi od latinske riječi teror</p>
<p> – strah, užas) protumačena je kao »vršenje terora, vladanje zastrašivanjem, tiranija, uništavanje protivnika najokrutnijim sredstvima (progoni, ugnjetavanja, ubijanja).</p>
<p> Spominje se, dakle, tiranija, koja je također strana riječ (dolazi od grč. tyrannos) a ta je, među ostalim, protumačena kao nasilje, zulum itd. Sve te riječi, općenito govoreći, označuju oblike terora, odnosno terorizma. Postoje, međutim, kao što se to dobro zna, i različite vrste terora, odnosno terorizma, kao što su vojni, politički, vjerski, medijski itd. Postoji, npr. terorizam pojedinaca ili skupina nekulturnih nasilnika koji uznemiruju i provode teror nad pitomijim, pristojnijim i suzdržanim pojedincima ili skupinama, bilo da je riječ o nekulturnim stanarima (koji ne znaju ili neće da znaju što je to kultura stanovanja) ili huliganskim divljanjima na ulicama, stadionima i raznim priredbama itd. koji svojim uzavrelim emocijama daju oduška kroz nasilje i destrukciju nanoseći štetu na raznim objektima, pa i fizičke ozljede neistomišljenicima. Postoji, međutim, još jedna vrst terora koji se rijetko spominje, a koji se više osjeća; mogli bismo ga nazvati marketinškim terorom. Mislim na svakodnevno nasilno utrpavanje različitih reklamnih tiskovina u poštanske ormariće u kućnim vežama od strane poznatih trgovačkih firmi (npr. Begros, Getro, Mercatone, Bauhaus, Billa, Family frost i sl.). Taj reklamni teror postaje sve žešći, sve uporniji, sve bezobzirniji, tako da su u nekim stambenim zgradama postavili posebne košarice za te tiskovine kako bi naveli njihove donositelje da ih ubacuju u te košarice i da ostave poštanske ormariće za njihovu pravu namjenu.</p>
<p> Kako odvratiti to najnovije nasilje? Ima li drugih načina reklamiranja robe, drugih načina marketinške konkurencije? Zar se ponuda ne bi mogla reklamirati izvan kućnih veža, na uličnim panoima koji, uostalom, za to postoje ili se mogu postaviti za tu svrhu? Zar firme koje bezobzirno pune poštanske pretince jednim te istim reklamama ne uviđaju da postaju - dosadne? I da njihovi nasilnički postupci postaju – kako se to danas kaže – kontraproduktivni? Jer već su stari Latini rekli: Omne nimium nocet! Sve što je previše, škodi! </p>
<p>ALEMKO MALANKO, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Decentno objektivni« sportski komentatori</p>
<p>Na nogometnoj utakmici Dinamo–Hajduk, odigranoj u nedjelju 13. svibnja, osobno sam, iz neposredno najbližeg dijela gledališta na istočnoj tribini, kao na dlanu vidio sporni trenutak o kojem se toliko kontroverzno piše na sportskim stranicama. Rendulić je u zanosu smjestio loptu u gol nakon što je glavni sudac, reagirajući u isti tren na znak pomoćnog suca, dosudio evidentno zaleđe. Mogao ga je zbog toga i kazniti žutim kartonom. Sve je to budno pratio Butina, pa, akceptirajući sučevu odluku, nije ni reagirao tako kao što bi to učinio da sudac nije dosudio zaleđe, nego je stojeći nonšalantno propustio obranjive lopte kroz noge u mrežu. Čudim se da nitko od tako decentno objektivnih komentatora utakmice to nije registrirao. Činjenica je da je nakon sučeva znaka za zaleđe lopta bila upućena u mrežu. Istini za volju!</p>
<p>ZLATKO KURELAC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dejan Košutić preuzeo »Ilirija banku« za 70 maraka</p>
<p>Odgovorni u »Cekinu«, istakao je Janez Tobias, investirali su i u financijski lizing kroz poduzeće »Soul«, a uložili su i u dionice »Vame«, u kojoj su imali 17 posto vlasništva</p>
<p>VARAŽDIN, 18. svibnja</p>
<p> – Iznošenjem obrane prvookrivljenog Janeza Tobiasa, na varaždinskom Županijskom sudu u petak je nastavljeno suđenje odgovornima u ŠKZ »Varaždinski cekin«. Kako smo već pisali, Tobiasa, Jelicu Jovičić Štefić i Ronalda Štefića optužnica tereti da su iskoristili svoj položaj radi pribavljanja znatne imovinske koristi, a pri tom su u poslovne knjige unosili neistinite podatke ili izostavljali važne činjenice.</p>
<p>Tobias je rekao da je s Jelicom Štefić počeo poslovati 1992. godine, u Varaždinu su upravljali holdingom od pet poduzeća, a preko Nadzornog odbora i Uprave upravljali su i »Ilirija bankom« u Zagrebu. Također su upravljali potencijalom od 120 milijuna njemačkih maraka, a rukovodili su sa 110 zaposlenih, koji su imali visoke i redovne plaće. Iako je Hrvatskom 1992. i 1993. godine harao financijski inženjering, kazao je Tobias, štediše su ipak ulagale u »Cekin« uz kamatu od četiri posto mjesečno, a ulagačima su odgovorni u »Cekinu« jamčili osobnom imovinom. Kako bi smanjili rizik u poslovanju, odlučili smo razviti veći broj djelatnosti koje bi bile objedinjene pod kapom jedne financijske organizacije.</p>
<p>»S tim smo razlogom investirali u razna područja, poput ulaganja u bankarsko poslovanje s obzirom na ograničenje poslova štedno-kreditne zadruge. Zbog toga je i bilo preuzimanje 'Ilirija banke' od strane varaždinskih poduzeća«, kazao je Tobias. Odgovorni u »Cekinu« investirali su i u financijski lizing kroz poduzeće »Soul«, a uložili su i u dionice »Vame« u kojoj su imali 17 posto vlasništva.</p>
<p>»Posao preuzimanja kompletne 'Vame' namjeravali smo realizirati u suradnji s 'Coningom', no tu su namjeru osujetile vladajuće strukture«, kazao je Tobias.</p>
<p>Poslovanje »Cekina« stalno je bilo pod kontrolom financijske policije, a njihov nalaz iz 1997. godine bio je temelj za pokretanje istražnog postupka protiv okrivljenih, kao i za njihovo pritvaranje u ožujku 1998. godine. U to je vrijeme »Ilirija banka« bila dobrim dijelom sanirana, a nakon izlaska iz pritvora okrivljenima je na sastanku u »Ilirija banci« pristupio tajni agent Stjepan Kralj koji ih je uputio da odustanu od spomenute banke. Tobias je rekao i da su ih posjetili zainteresirani za preuzimanje banke, i to, među ostalima, Dejan Košutić, unuk pokojnog predsjednika Tuđmana, te tadašnji saborski zastupnik Pave Šarčević.</p>
<p>»Cekin« je tada bio u blokadi zbog neplaćenog poreza, a njegova deblokada, rekao je Tobias, uslijedila je nakon što je s Košutićem postignut dogovor o preuzimanju »Ilirija banke« za 70 njemačkih maraka. Tobias je kazao i da je preuzimanje obavljeno preko posrednika iz Indije, a na čelo Nadzornog odbora banke došao je Josip Manolić, i to sve uz prethodnu koordinaciju spomenutoga tajnog agenta koji im se, rekao je Tobias, »nije skidao s vrata dva mjeseca«. Do nove blokade »Cekina« došlo je kad je »Ilirija banka« otišla u stečaj, a njezini novi vlasnici nisu ispoštivali dogovore i sklopljene ugovore između »Cekina« i banke koji su za sanaciju »Cekina« u iduće tri godine bili vrlo važni.</p>
<p>Poduzeće »Gema« iz Londona, kazao je Tobias, posredovalo je između korisnika kredita i »Cekina«, obavljalo i usluge pronalaženja partnera i kapitala, a Gema je davala i konzalting usluge domaćim poduzećima koja posluju s inozemstvom. Takvu su suradnju, kazao je Tobias, imali i s »Coningom«, koji je istovremeno bio i korisnik kredita u »Cekinu«, a i korisnik konzalting usluga njihovih off shore poduzeća. Tobias je naglasio i da se boji da »Coning« ne bi, poslovno gledano, dočekao 3. siječnja 2000. da mu nisu bile izvršene te usluge i uspostavljena veza s inozemstvom.</p>
<p>Prvookrivljeni Tobias kazao je i da nisu osnovali off shore poduzeća radi stvaranja osobne koristi, da nisu oštetili državni proračun, a nije oštećena ni zadruga.</p>
<p>MIHAELA ZAGORŠĆAK</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Četiri milijuna kuna za »uništenje profesionalno i zdravstveno« </p>
<p>Tuženi su Nikola Babić, Andrija Popović Vice Vukojević, Republika Hrvatska i Hrvatska radiotelevizija</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Na Općinskom sudu u Zagrebu u petak je održana je rasprava u slučaju tužbe poznatog dirigenta Ivana Cerovca radi naknade štete, a zbog tvrdnji iznesenih u dokumentarnom filmu »Bruno Bušić; život, djelo i mučko ubojstvo«. Tuženi su režiser filma Nikola Babić, scenarist Andrija Popović, tadašnji predsjednik saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Vice Vukojević, Republika Hrvatska i Hrvatska radiotelevizija. Cerovac od svih tuženih traži odštetu u visini od četiri milijuna kuna tvrdeći u Podnesku o proširenju tužbe da je jedini cilj filma bio »kleveta i moje uništenje« te da je on sada uništen profesionalno i zdravstveno (u međuvremenu je izgubio posao u Zagrebačkoj filharmoniji, a i liječio se u bolnici Rebro).</p>
<p>Na sudu su se u petak pojavili tužitelj Cerovac, koji se sam zastupa (odvjetnik Ratko Žurić nedavno mu je otkazao punomoć) te odvjetnici tuženih (osim zastupnika RH), koji su svi redom stavili prigovor na proširenje tužbe, a također su se usprotivili osnovi i visini odštetnog zahtjeva.</p>
<p>Na raspravi je prikazana snimka djela spornog dokumentarca, koji je na HTV-u prikazan 16. listopada 1992. godine, što je Cerovac prokomentirao riječima »takvo remek-djelo isplati se gledati«. Na snimci se vidi fotografija Cerovca popraćena čitanim tekstom: »Ivan Cerovac ... koncem 60-ih godina postao je suradnik Službe državne sigurnosti centar Zagreb. Dobio je konspirativno ime Putnik. U Hrvatskoj djelovao kao agent provokator u Matici hrvatskoj i u uredništvu Hrvatskog tjednika, a u inozemstvu u krugu Brune Bušića i u Hrvatskom narodnom vijeću. Po zadacima Udbe putovao širom svijeta, dostavljao doušničke izvještaje o tzv. komitetu pedesetorice, o Franji Tuđmanu, Ivanu Šiblu, Šimi Đodanu, Vladi Gotovcu, Jozi Ivčeviću, Bruni Bušiću i drugima. Iako Ivan Cesar, Tomo Sedlo i Ivan Cerovac nisu u izravnoj svezi s ubojstvom Brune Bušića, valja istaknuti: hipokrizija, prijetvornost, laž i izdaja sastavni su dio one lošije strane ljudske naravi. Sveukupna Udbina vertikala ... užurbano je u detalje razrađivala plan o likvidaciji Brune Bušića«.</p>
<p>Branitelji tuženih predložili su da bi se trebalo utvrditi da li je film uopće prikazan na HTV-u, našto je Cerovac ironično dobacio: »treba utvrditi da li je u to vrijeme postojala HTV«.</p>
<p>Sudac Ivan Levak savjetovao je Ivanu Cerovcu da angažira odvjetnika kako bi uskladio tužbu. Sudac je od zastupnika HTV-a zatražio da potraži snimku spornog filma u arhivi televizije i da o tome obavijesti sud.</p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za srpanj.</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Korade traži od Europa press holdinga 150.000 kuna</p>
<p>ZLATAR, 18. svibnja</p>
<p> – U nazočnosti odvjetničkih vježbenika odvjetničkih ureda Željka Olujića kao zastupnika tužitelja general-bojnika Ivana Koradea i odvjetničkog ureda Vesne Alaburić kao braniteljice Europa Press holdinga, u petak je počela parnica za naknadu nematerijalne štete zbog tri teksta objavljena u Jutarnjem listu. Naime, Ivan Korade pokrenuo je tužbeni zahtjev zbog članaka pod naslovom »Policajci ne mogu do generala Ivana Koradea jer se boje krvoločnih pasa kojima je okružen«, koji je bio objavljen 20. studenoga prošle godine, članka pod naslovom »Ministarstvo obrane RH odustalo od naplate 21.000 kuna štete na Koradeovu mercedesu« objavljenoga 20. prosinca 2000. godine, te članka »MORH tuži generala Koradea jer im ne želi vratiti njihov jeep«, koji je također objavljen u Jutarnjem listu 19. listopada prošle godine.</p>
<p> Prema tvrdnji tužitelja Ivana Koradea, nanesena mu je šteta te je pretrpio duševnu bol, zbog čega od EPH potražuje 150.000 kuna. Kako do sada tužitelj nije dostavio isprave po kojima je oslobođen plaćanja sudske pristojbe, sud je prihvatio prijedlog vježbenice Marjane Tomić, koja je zamjenjivala Željka Olujića, da to učini do iduće rasprave na koju će biti pozvan i Ivan Korade, a koji ujedno mora dostaviti i izvornike spornih članaka. Zamjenik Vesne Alaburić vježbenik Zoran Cvitković najavio je da će branitelj dati svoje detaljnije očitovanje na tužbu nakon što se dostave navodi koji se odnose na nastalu štetu te spisi u kojima je Korade tužio druge nakladnike. </p>
<p>No zastupnica Ivana Koradea tome se usprotivila jer to nema veze s ovom tužbom, tužitelj nije pravna osoba, a teret dokazivanja leži na tuženiku, što je sud i prihvatio. Kako tužba nije čitana, zamolili smo zamjenicu Željka Olujića da nam dopusti uvid u tužbu i tužbene navode, na što je odgovorila kako nije za to kompetentna, te nas uputila na Željka Olujića, koji u vrijeme zaključivanja teksta nije bio dostupan. Rasprava će se nastaviti potkraj lipnja.</p>
<p>DARKO GOLUBAN</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nakon uboda nožem, ranjeni za šankom popio još tri gemišta</p>
<p>ZLATAR, 18. svibnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u petak je počelo suđenje Stjepanu Špancu (48) iz Huma Stubičkoga zbog pokušaja ubojstva Ivana Škudara u gostionici Gec u Gornjoj Stubici. Prema optužnici Stjepan Španec u teškom pijanom stanju 22. rujna 1998. godine zadao je ubodnu ranu kuhinjskim nožem, koji je imao za pojasom, u lijevi dio leđa, u visini 7. rebra, Ivanu Škudaru koji se nalazio za šankom, koji je također bio u alkoholiziranom stanju. </p>
<p>Pred sudskim vijećem svjedočio je vještak sudske medicine dr. Josip Čadež, koji je ubodnu ranu ocijenio kao običnu tešku tjelesnu ozljedu zadanu ubodom srednje jakog do jakog intenziteta nožem oštrice duge 13 cm. Na saslušanje nije došao oštećeni Ivan Škudar, a zbog pomalo čudnog ponašanja optuženoga, kao da se to njega ne tiče, pomoćnik županijskog odvjetnika Krunoslav Canjuga zatražio je psihijatrijsko vještačenje optuženog Stjepana Španca. Saslušani su i svjedoci Branko Kelava, Marijan Ivanić i Stjepan Benko, koji su u vrijeme događaja u gostionici Gec gledali prijenos utakmice. Oni nisu vidjeli sam događaj, već da je Ivan Škudar, poznat kao nasilnik, skinuo kapu s glave i izudarao po licu optuženog Stjepana Španca, pri čemu ga je vrijeđao. Nakon toga vidjeli su Škudara da je krvav. Kada su stigle policija i hitna pomoć, Škudar je popio još tri gemišta od po tri decilitra i opirao se pružanju prve pomoći, pa je policija morala zvati pojačanje. Škudar je navodno fizički vrlo jak, pa ga nisu mogli savladati. Suđenje će se nastaviti potkraj lipnja saslušavanjem toksikologa. </p>
<p>DARKO GOLUBAN</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Suđenje Danijelu i Ermini Petak - šesti put, ponovno odgođeno</p>
<p>ČAKOVEC, 18. svibnja</p>
<p> – U sudskoj trakavici, kaznenom postupku koji se vodi protiv Danijela (28) i njegove supruge Ermine (22) Petak iz Čakovca, ovog tjedna bio je šesti nastavak. Optužnica tereti Danijela za pokušaj teškog ubojstva policajca, a oboje supružnika optuženo je za zlouporabu opojnih droga. Glavna je rasprava počela sa 15-minutnim zakašnjenjem jer na vrijeme nije došla drugooptužena Ermina Petak.</p>
<p>Za sudsko je vijeće, ali i novinare, iznenađenje bilo to što se ponovo u svojstvu branitelja pojavio čakovečki odvjetnik Slavko Mitrović. Na raspravi sredinom travnja, na Mitrovićev zahtjev, okrivljeni su mu oduzeli punomoć, pa im je dan rok od mjesec dana da nađu novog branitelja. U utorak je na raspravi bila i Nada Lukavečki, odvjetnica iz Varaždina.</p>
<p>Zbog proteka vremena ponovo je pročitana optužnica, a Danijel i Ermina Petak izjavili su da se ne osjećaju krivima. U dokaznom postupku po drugi je put saslušan oštećeni policajac Dario S., kojega je Danijel Petak pokušao baciti sa stepenica kada mu je policajac došao s nalogom za pretragu stana. Na pitanje Danijela Petaka iz kojeg je razloga policajac očekivao njegov otpor nakon što mu je rekao da je došao s nalogom za pretragu stana, Dario S. je rekao da je znao kome ide obavljati pretres, da je to diler heroinom, »a k njemu ne dolazim s ružom, već s velikom mjerom opreza«.</p>
<p> U saslušani su još četiri policajca koji su bili uključeni u pokušaj pretrage a zatim u provedenu pretragu stana Petakovih 4. srpnja prošle godine. Glavna je rasprava odgođena, a Danijela Petaku produžen je pritvor.</p>
<p>DRAGO OVČAR</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Postupak Magaš protiv HHO u mirovanje </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Ni Vjekoslav Magaš ni njegov zastupnik nisu se pojavili na prvoj raspravi u postupku kojim taj djelatnik Hrvatskoga helsinškog odbora tuži svojeg poslodavca zbog naknade štete. Zbog toga je u postupku nastalo mirovanje, koje će vrijediti sljedeća četiri mjeseca jer se nedolazak tužitelja može tumačiti i kao odustajanje od tužbe.</p>
<p>Vjekoslav Magaš tužio je u dvije odvojene tužbe HHO zbog neisplaćivanja dnevnica u visini od 130 kuna po danu koje mu je HHO bio dužan isplatiti za službena putovanja na relaciji između Zagreba i Slavonskog Broda te zbog naknade putnih troškova što ih je u tim mnogobrojnim putovanjima imao. Obje su tužbe u vrijednosti od oko 20 tisuća kuna.</p>
<p>Iz spisa je vidljivo da je tadašnji predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak potpisao odluku kojom se Magaš odašilje u Slavonski Brod kao jedan od uposlenika te udruge, a priložene su i putne karte (uglavnom za vlak) kojima je putovao Vjekoslav Magaš.</p>
<p>ZRINKA BORŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Autom na pješačkom prijelazu udario djevojku i pobjegao</p>
<p>ČAKOVEC, 18. svibnja</p>
<p> – U petak se u Vukovarskoj ulici u Čakovcu, blizu zgrade »Međimurje inženjeringa«, odnosno samoposluživanja »Trgocentra« dogodila prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena 16-godišnja djevojka iz međimurskog sela Celine, u općini Podturen. Dok je, gurajući bicikl, prelazila kolnik Vukovarske ulice na obilježenom pješačkom prijelazu, na nju je naletio nepoznati vozač zasad nepoznatog motornog vozila. </p>
<p>Nakon što je autom udario djevojku i odbacio je na kolnik više od pet metara ispred sebe, napustio je mjesto nezgode ne zaustavljajući se. Zanimljivo je da se nesreća dogodila u 10.05 sati, kada je na tom mjestu jak pješački promet zbog blizine dviju srednjih škola, a, prema prvim podacima, nitko nije zabilježio registracijsku oznaku odbjegloga vozača. Djelatnici Policijske uprave međimurske tragaju za počiniteljem ovoga kaznenog djela jer vozač nije zaustavio vozilo da pomogne unesrećenoj niti je pak o tome obavijestio policiju ili Hitnu pomoć. Kako su ovakvi slučajevi u Međimurju razmjerno rijetki, to je i ovaj bijeg s mjesta nesreće naišao na osudu građana. </p>
<p>DRAGO OVČAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Strani ulagači ne boje se revizora</p>
<p>Mnogim stranim ulagačima revizija pretvorbe i privatizacije mogla bi čak ići u korist - ako tvrtka ponovo dođe u ruke malih dioničara s njima će se lako dogovarati</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Ako je suditi prema dosadašnjim najavama i upozorenjima iz domaćih i inozemnih krugova, reviziju pretvorbe i privatizacije postojeći i potencijalni strani ulagači vjerojatno će pridružiti listi razloga zašto u Hrvatsku ne bi trebali ulagati svoj novac. No, čini se da se važnost toga zakona za strane ulagače u nas precjenjuje. On, naime, sigurno neće biti ni jedini, a ni presudan kriterij za strane ulagače: niska stopa rasta, malo i siromašno tržište, birokratske zavrzlame i makroekonomska stabilnost u njihovim računicama ipak kotiraju znatno više. </p>
<p>Zaključak je to koji smo izvukli iz razgovora s nekoliko hrvatskih ekonomista. Njima smo postavili pitanje hoće li nedavno usvajanje Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije izazvati bijeg stranoga kapitala iz Hrvatske, kako onoga koji je ovdje već uložen, tako i onog koji bi strani poduzetnici u budućnosti mogli uložiti? Pritom podsjećamo da su stranci, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 1993. do 2000. godine uložili više od 4,5 milijarde USD, što je relativno malo u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji.</p>
<p> Usporedbe radi, od 1994. do 1999. godine strani su ulagači u Poljsku investirali više od 27 milijardi USD, a u Mađarsku i Češku po 14 milijardi USD. No, za razliku od ino-ulaganja u navedene zemlje, u nas gotovo da i nema greenfield investicija, ulaganja koja kreću »od nule« i otvaraju nova radna mjesta, pa ne čudi da upravo tu vrstu ulaganja hrvatski političari i ekonomisti obično označavaju kao prioritet u gospodarskoj politici i »spasonosni lijek« protiv goleme nezaposlenosti.</p>
<p>Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević upozorava kako je već u vrijeme najava vladajućih struktura da će poduzeti reviziju pretvorbe bilo naznaka da strani ulagači jedan takav propis neće dočekati blagonaklono, posebno ako on ne bi bio utemeljen na očuvanju pravne sigurnosti poduzetnika. Bio bi to, naime, jasan znak da je Hrvatska zemlja u kojoj nema pravne sigurnosti, što je jedan od postulata svakoga poduzetništva.</p>
<p>»Već sama činjenica da je neko poduzeće podvrgnuto reviziji mogla bi obeshrabriti potencijalne ulagače da svoj novac ulože u Hrvatsku. Primjerice, pojedine granske udruge HUP-a, poput tekstilaca, upozorile su nas da se kod njihovih stranih partnera pojavljuje oprez čim dođe do nekih promjena u Hrvatskoj«, ističe Ivančević. Dodaje da u takvoj situaciji strani partneri obično počinju usporavati i »zatezati« u pregovorima jer čekaju rasplet situacije. Podsjeća i na nedavni slučaj poništenja pretvorbe riječke Luke, koji je negativno odjeknuo u inozemnoj javnosti. Svjesni da bi takav slučaj mogao naštetiti izgledima Hrvatske da privuče strane ulagače, i to u trenutku kada su joj oni najpotrebniji, protiv odluke Upravnog suda izjasnili su se čak i neki članovi Vlade, podsjeća naš sugovornik.</p>
<p>Ivančević, međutim, ističe kako će rasplet događaja u ovoj nezgrapno smišljenoj partiji Monopolyja ovisiti o provedbi Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Tako, na primjer, najnovije informacije govore da bi se na slučajeve pretvorbe starije od pet godina mogao primijeniti institut zastare. Ivančević podsjeća da je upravo prva polovica devedesetih razdoblje u kojem su se dogodili najveći privatizacijski skandali.</p>
<p> Zanimljivo je ovdje spomenuti da je najveći dio stranih ulaganja u Hrvatsku došao u drugoj polovici devedesetih, posebno tijekom 1998. i 1999. godine! Riječ je uglavnom o equity ulaganjima, investicijama u već postojeću imovinu. Inače, u nas su strancima do sada uglavnom bile zanimljive tvrtke iz sektora telekomunikacija i farmaceutske industrije te banke. </p>
<p>Jedan ekonomist s kojim smo razgovarali, a koji je želio ostati anoniman, kazao nam je kako ne očekuje da će Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije otjerati strane ulagače iz Hrvatske, iako će njegovo usvajanje svakako negativno odjeknuti među potencijalnim ino-investitorima.</p>
<p>»Jasno je da je taj zakon usvojen iz političkih razloga, budući da je revizija pretvorbe bila jedno od glavnih predizbornih obećanja sadašnje vladajuće koalicije. U tom smislu, njegovo je donošenje bilo posve nepotrebno, jer slučajeve privatizacijskih malverzacija trebaju rješavati sudovi prema postojećim propisima; nema nikakve potrebe za usvajanjem posebnog zakona o tome. Ipak, ne vjerujem da će postojanje Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije biti presudno za ulagače s ozbiljnim namjerama. Njima je, naime, na listi kriterija za ulaganje u Hrvatsku prioritetan čitav niz drugih stvari, a posebno makroekonomska stabilnost«, pojasnio je za Vjesnik.</p>
<p>Direktor Sektora za gospodarsku strategiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr. Branimir Lokin smatra da se usvajanje Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije neće odraziti na daljnja strana ulaganja u Hrvatskoj. </p>
<p>»Taj se zakon na njih ionako ne odnosi. Osim toga, . Tako, primjerice, traže jamstva za svaku sitnicu«, kaže Lokin. Dodaje da je stranih ulagača u nas ionako malo, a mnogima od njih revizija pretvorbe mogla bi čak ići i u korist, s obzirom na to da bi u pojedinim slučajevima tvrtke mogle ponovo doći u ruke malih dioničara, s kojima će strani ulagači sigurno lakše dogovoriti daljnja ulaganja, ističe naš sugovornik. </p>
<p>I Lokin upozorava da pitanje revizije pretvorbe i privatizacije neće biti presudno za daljnja strana ulaganja u Hrvatsku. Pritom povlači paralelu s nekim drugim zemljama u tranziciji, koje su također pokrenule reviziju pojedinih pretvorbenih »slučajeva«, a da se to nije bitnije odrazilo na strana ulaganja u njima. Priljev stranoga kapitala će, u svakom slučaju, znatno više ovisiti o našoj sposobnosti da poboljšamo pokazatelje, kao što su stopa gospodarskog rasta i veličina tržišta.</p>
<p>»Ulagačima je bitna slika zemlje. Hrvatska svijetu odašilje sliku zemlje koja nije privlačna stranim ulagačima. Tek kada nekoliko godina zaredom budemo ostvarivali stopu gospodarskog rasta od šest ili sedam posto, strani bi se ulagači ozbiljno mogli zanimati za ulaganja u nas«, zaključuje Lokin.</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ericsson Nikola Tesla: dobit po dionici 14 kuna</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Tvrtka Ericsson Nikola Tesla prošlu je poslovnu godinu završila sa 62 milijuna kuna bruto dobiti, što je 42 posto manje nego 1999. godine.</p>
<p>Glavni ralozi smanjenja dobiti vezani su uz troškove reorganizacije (programi zbrinjavanja tehnološkog viška, zapošljavanje, investiranje u izobrazbu, uređenje radnih prostora) te ulaganja u izvoznu infrastrukturu, istaknulo je poslovodstvo te tvrtke na Glavnoj skupštini.</p>
<p> Neto prodaja prošle je godine iznosila 1,04 milijarde kuna, što je rast od 9,9 posto u odnosu na godinu ranije, a to povećanje posljedica je prvenstveno većeg izvoza na rusko tržište. Broj narudžbi povećao se 28 posto, što je također rezultat uspješnih izvoznih aktivnosti.</p>
<p> U pogledu strukture prodaje, lani su fiksni sustavi činili 46 posto ukupne prodaje, a mobilni sustavi 19 posto.</p>
<p> Hrvatska je, istaknuli su u Ericsson Nikoli Tesli, i dalje bila tvrtkino najveće tržište, na kojem je ostvarila 33 posto prodaje, dok je 1999. godine taj udio iznosio 52 posto. Pad svakako treba shvatiti kao znak upozorenja jer, pojašnjavaju u tvrtki, »značajniji uspjeh na domaćem tržištu preduvjet je uspješnog poslovanja na inozemnim tržištima«. Najvažniji kupci Ericsson Nikole Tesle lani su bili Hrvatski telekom te VIPNet.</p>
<p> Ostalih 67 posto ukupne prodaje ostvareno je na inozemnim tržištima, uključujući i interno Ericssonovo tržište s 20 posto ukupne prodaje. Kompanija je najuspješnije poslovala na tržištu Rusije na kojem je ostvareno 20 posto ukupne lanjske prodaje, dok je na drugom mjestu Crna Gora sa 14 posto udjela.</p>
<p> Trend rasta na tvrtkinim izvoznim tržištima, uključujući i Ericssonovo interno tržište, nastavljen je i u prva četiri ovogodišnja mjeseca te čini 80 posto ukupne prodaje u spomenutom razdoblju.</p>
<p> Planovi kompanije za ovu godinu, prema najavama predsjednika tvrtke Akea Enella, usmjereni su na jačanje pozicija na domaćem te na inozemnim tržištima. Tako planiraju 100-postotno veći izvoz te povećanje poslovanja na domaćem tržištu za 20 posto, a cilj im je postati odabrani isporučitelj usluga, rješenja i proizvoda za treću generaciju globalne mobilne komunikacije u Hrvatskoj i na drugim tržištima.</p>
<p> Na Glavnoj je skupštini donesena odluka da dobit po dionici iznosi 14 kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hotelijeri kukaju zbog visoke kune i traže intervenciju HNB</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) traži intervenciju Hrvatske narodne banke na zaustavljanju rasta tečaja kune i vraćanja njezine vrijednosti na razinu prije početka turističke predsezone, jer kako su istaknuli, aprecijacija kune ne ide u prilog hotelijerima.</p>
<p>Kao izrazito izvozno orijentirani (više od 90 posto prihoda naplaćuje se u devizama), hrvatski su hotelijeri zbog aprecijacije kune suočeni s nepovoljnim uvjetima poslovanja. Naime, tijekom travnja i u prvoj polovici svibnja nastavljen je rast tečaja kune, pa je od 27 valuta na tečajnici HNB-a, njih 22 oslabilo prema kuni, dok je preostalih pet zabilježilo neznatan rast. Tjedni rast tečaja kune prema euru, marci i ostalim europskim valutama iznosio je 1,2 posto, dok je u proteklih mjesec dana kuna ojačala 3,5 posto. Tako snažno jačanje tečaja kune na domaćem deviznom tržištu nije zabilježeno od 1995. godine, što znači da je između travnja i svibnja zabilježen najveći rast vrijednosti kune tijekom proteklih šest godina, stoji u priopćenju HUH-a.</p>
<p> Kako pojašnjavaju u HUH-u, hotelijeri su većinu turističkih aranžmana ugovorili u devizama, a ovako aprecirana kuna znači smanjenje budućih poslovnih efekata. Ukoliko se ne popravi vrijednosni paritet domicilne valute na razinu prije početka predsezone, dodatni negativni efekti pojavit će se i u segmentu vanpansionske potrošnje potencijalnih gostiju, kojima će usluge postati skuplje, kažu u HUH-u.</p>
<p> Postoji također i realna opasnost, upozoravaju u HUH-u, da se dio individualnih turista zbog smanjenja vrijednosti njihove valute odluči za neke druge turističke destinacije, gdje je kupovna moć njihove valute veća nego u Hrvatskoj.</p>
<p> Hotelijeri također strahuju da će aprecirana kuna s jedne strane i poskupljenje inputa s druge strane eliminirati efekte uvođenja nulte stope na organizirani turistički promet, pa će hotelijeri i u ovoj turističkoj godini do kraja strahovati za ostvarenje pozitivnih učinaka.</p>
<p> Konkretnim monetarnim mjerama, drže u HUH-u, trebalo bi pomoći na podizanju konkurentnosti hrvatskog turizma i hotelijerstva, čime bi se pomoglo i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Remont ličke pruge prije kupnje nagibnih vlakova</p>
<p>ZAGREB/LIČKO LEŠĆE, 18. svibnja</p>
<p> – Radovi na temeljitoj obnovi 26 kilometara duge dionice ličke pruge od Javornika do Ličkog Lešća završit će u sljedeća tri dana, rekao je u petak član Uprave i direktor Infrastrukture Hrvatskih željeznica Dražen Ratković prilikom obilaska radilišta. Ratković je kod tunela Sinac novinarima predstavio projekt i upoznao ih s pojedinostima osuvremenjivanja željezničke veze između sjevera i juga Hrvatske. Nakon završetka remonta, protok roba i putnika ovim pravcem bit će brži i sigurniji, a kako je rekao Ratković, pruga će biti spremna za nagibne vlakove koje HŽ planiraju kupiti. Za obnovu ove dionice iz državnog proračuna i kreditom Svjetske banke osigurano je 80 milijuna kuna. </p>
<p> Kapitalni remont Ličke pruge počeo je 1999. godine radovima na 46 kilometara dugoj brdskoj dionici pruge Oštarije-Javornik. Tada je prvi put primijenjena tehnologija zamjene kolosiječne rešetke (koju čine tračnice i pragovi) postrojenjem za brzu izmjenu kolosijeka tzv. UM-1. Radove su izvodili HŽ-ov Pogon za remont i strojno održavanje pruga te austrijska građevinska tvrtka Swietelsky.</p>
<p> Iskustva u primjeni nove tehnologije primijenjena su i kod radova na remontu dionice Javornik-Ličko Lešće, koje također izvode radnici HŽ-a i spomenuta austrijska tvrtka, a izvode se s još suvremenijim postrojenjem za izmjenu kolosijeka tzv. SUZ-500, kojim se dnevno mijenja i više od 1600 metara kolosijeka, a radnici ugrade i do 2700 pragova. Radovi na brzoj izmjeni kolosijeka planiraju se dovršiti do 22. svibnja. (N. M./ H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Švicarska investicija u mostarski Aluminij</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Tvrtke Aluminij d.d. iz Mostara i švicarski Glencore AG potpisali su dva dugoročna poslovna i razvojna ugovora, vrijedna milijardu dolara.</p>
<p> Šestogodišnjim ugovorom je predviđeno da švicarski dobavljač doprema sirovinu glinicu koju bi Aluminij plaćao metalom, a prema drugome ugovoru Glencore će idućih deset godina ulagati u osuvremenjivanje pogona valjaonice. Švicarski partneri nagovijestili su mostarskome Aluminiju i mogućnost ulaganja u novu tvornicu elektrolize.</p>
<p> »Ovi ugovori i poslovna suradnja sa švicarskim Glencoreom daju priliku za razvoj gospodarstva i nova zapošljavanja«, izjavio je novinarima generalni direktor Aluminija d.d. iz Mostara Mijo Brajković. Dodao je da poslovna suradnja Aluminija sa stranim partnerima "pokazuje domaćim tvrtkama kako se može riješiti socijalna i politička kriza«.</p>
<p> Predsjedajući Uprave Glencorea AG Ian Perkins, koji je potpisao ugovor s Aluminijem, rekao je kako nastavak suradnje potvrđuje povjerenje švicarskog gospodarskog diva u mostarskog partnera, ali i u mostarsku regiju. Perkins je pojasnio da će u idućih šest godina Glencore isporučiti 1,46 milijuna tona glinice, što će mostarska tvornica platiti s 240.000 tona aluminija. Perkins je uz najavu mogućnosti ulaganja u novu tvornicu elektrolize izrazio zanimanje za kupnju dionica mostarskog Aluminija u predstojećem procesu njegove privatizacije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HUP bi i strana ulaganja i zaštitu domaćih potencijala</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska udruga poslodavaca smatra neupitnom potrebu za stranim ulaganjima u Hrvatsku jer su takva ulaganja jedan od načina koji Hrvatskoj osigurava izlaz iz gospodarsko-socijalne krize«, priopćio je HUP u povodu pisma nekoliko vodećih gospodarstvenika Vladi u kojem se upozorava na negativne posljedice ulaganja BAT-a u Tvornicu duhana Zadar. </p>
<p>HUP međutim upozorava da bez zaštite interesa i unapređenja domaćih gospodarskih potencijala neće biti uspjeha u izvoznoj orjentaciji i poboljšanju uvjeta priključenja europskim i svjetskim ekonomskim integracijama. </p>
<p>»Pristup Hrvatske gospodarskim i političkim integracijama, konkretiziran ulaskom u WTO i parafiranje ugovora o pridruživanju EU ne smije dovesti do zanemarivanja ukupnih društvenih troškova integracije u svjetske ekonomske tokove. Otvaranje inozemnoj konkurenciji i ulaganjima treba biti podnošljivo i opravdano«, stoji u priopćenju uz napomenu da se pritom moraju striktno poštivati hrvatski zakoni koji su prošli i postupak prilagodbe propisima WTO-a. »Stoga se ne smije dopustiti, da pojedini strani ulagači tumače i kreiraju hrvatske propise u svoju korist dovodeći tako domaće proizvođače u tržišno neravnopravan položaj«, kaže se u priopćenju koje je potpisao Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a. </p>
<p>L.M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Montmontaža bi gradila termoelektrane na Kubi</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja </p>
<p> - Robna razmjena između Kube i Hrvatske mogla bi se povećati kad bi se onim proizvodima koji se plasiraju preko posrednika - primjerice cipele iz Hrvatske preko španjolske tvrtke, a kubanske cigare preko Velike Britanije - trgovalo izravno, što uvelike podiže cijenu proizvoda. Izjavila je to pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec nakon sastanka s kubanskim zamjenikom ministra za strana ulaganja i gospodarsku suradnju Rodrigom Malmiercom. </p>
<p>Prema riječima Olgice Spevec, za izgradnju termoelektrane na Kubi zainteresirana je Montmontaža, a interes za poslove na tom karipskom otoku iskazala je i Ina, dok Zagrebački velesajam Kubancima želi prodati svoj know how u organizacije sajmova.</p>
<p> Na sastanku se razgovaralo i o suradnji na području turizma.</p>
<p> Malmierca od srijede boravi u službenom uzvratnom posjetu Hrvatskoj u pratnji tridesetak kubanskih gospodarstvenika. U veljači je ministar Goranko Fižulić predvodio hrvatsku gospodarsku delegaciju u posjetu Kubi.</p>
<p> Kuba je u Hrvatsku prošle godine izvezla robe za tek 172.000 dolara, dok hrvatskog izvoza u tu zemlju nije ni bilo. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Kutle pušten iz pritvora i branit će se sa slobode </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Miroslav Kutle (44) pušten je u petak iz pritvora i nastavit će se braniti sa slobode. To je u petak odlučilo Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, koje je ocijenilo da su nestali razlozi za produljenje pritvora kamo se Kutle dobrovoljno predao uoči suđenja za zloupotrebu gospodarskih ovlasti i nanošenje štete poduzeću Tisak u visini 47 milijuna kuna. </p>
<p>Kutlu su pred remetinečkim zatvorom dočekali supruga Ankica, brat Ante, nećakinja i Vinko Grubišić kojem je Kutle vjenčani kum. »Nadala sam se, ali nisam više ništa očekivala«, rekla je vidno uzbuđena Ankica Kutle.</p>
<p>Rajko Mlinarić, Kutlin branitelj, unatoč tome što je još u kancelariji saznao za odluku Izvanraspravnog vijeća, odbio je davati izjave prije nego što vidi rješenje. »Nakon svega, ne vjerujem ni u što dok se sam ne uvjerim«, rekao je dodavši da se razlozi za ukidanje pritvora koje je naveo u zahtjevu nisu nimalo promijenili od onih koji su vrijedili prije 14 mjeseci. </p>
<p>Miroslavu Kutli određen je pritvor 3. veljače 2000., i to na temelju knjigovodstveno-financijskog vještačenja Mirte Tomljanović. Za to vrijeme njegovi su branitelji Ante Nobilo i Mlinarić devet puta podnosili zahtjev za ukidanje pritvora. </p>
<p>Za djelo za koje se terete Kutle i dvanaestorica suokrivljenika predviđena je kazna od jedne do osam godina zatvora. Kutle će se tako u procesu na Općinskom sudu braniti sa slobode, ne bude li prihvaćena moguća žalba Općinskog državnog odvjetništva za ponovno određivanje pritvora. </p>
<p>Z. BORŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Radnici »Lava« protiv stečaja, traže plaće i privatizaciju ili obnovu hotela </p>
<p>Radnici hotela »Lav« održali dvosatni prosvjedni skup/ Čelnici Stožera za obranu tog hotela zamjeraju Vladi što sanira i spašava tvrtke, koje su propale zbog kriminala, a radnici miljevačkog hotela moraju plaćati danak »prognaničkom turizmu«</p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> – Nakon što su prethodna tri dana prosvjedovali uz Jadransku magistralu, koju su nekoliko puta i blokirali, radnici Hotelskog centra »Lav« u petak su održali dvosatni prosvjedni skup ispred sjedišta Splitsko-dalmatinske županije. Predvođeni čelnicima Stožera za obranu »Lava«, radnici toga miljevačkog hotela došli su u deset sati ispred županijske zgrade zbog straha od moguće likvidacije njihova poduzeća. Istodobno su na račun Vlade upućivali i pogrdne riječi i vapaje za spas hotela, čiji nekadašnji sjaj reprezentativnog hotelskog zdanja postoji još samo na razglednicama iz prošlosti. </p>
<p>Oko stotinjak radnika poručilo je Vladi da ni po koju cijenu neće pristati na stečaj hotela, uvjereni da pokretanje stečajnog postupka može značiti samo konačnu likvidaciju tog hotelijera. Čelnici Stožera zamjerili su Vladi što sanira i spašava tvrtke, koje su propale zbog kriminala i kriminalnih uprava, a radnici miljevačkog hotela moraju plaćati danak »prognaničkom turizmu«, koji još traje, jer u hotelu boravi oko 150 izbjeglica iz Vukovara i Drniša. </p>
<p>Čelnici Stožera neslužbeno su doznali da bi 137 radnika, koliko ih je ostalo u hotelu nakon deset sušnih turističkih godina, uskoro moglo dobiti dvije minimalne plaće, a objava te, doduše, neslužbene informacije izazvala je buru negodovanja među prosvjednicima. </p>
<p>»Ne tražimo milostinju, ne trebaju nam minimalne plaće, nismo krivi što smo služili domovini«, izvikivali su prosvjednici, poručujući Vladi da im osigura rad, a ne milostinju. Prema računici Stožera, hotel je opterećen gubitkom od oko 50 milijuna maraka, stoga od Vlade traže da preuzme obvezu pokrivanja dugova, nastalih posljednjih deset godina, kada su u toj hotelskoj kući bili smješteni prognanici i izbjeglice.</p>
<p>»Vratite nam hotel onakav kakav je bio prije 1990.«, uporno su ponavljali prosvjednici, zahtijevajući od Vlade da se odmah odredi hoće li hotel privatizirati ili ga temeljito obnoviti, jer takav kakav je sad »sliči svratištu za narkomane«. </p>
<p>Čelnici Stožera za obranu Hotelskog centra »Lav« izjavili su novinarima da njihovi prosvjedni skupovi nemaju veze s predstojećim lokalnim izborima, niti su tempirani baš uoči izlaska građana na birališta, ali da imaju veze s neizvjesnom sudbinom radnika »koji su na rubu živčanog sloma«. Također su istaknuli da su prosvjedovali i za mandata premijera Zlatka Mateše, ali da se od tada pa do danas ništa nije promijenilo, »osim sastava ministara u Vladi«. </p>
<p>Budući da je petak bio zadnji dan održavanja njihovih prosvjednih skupova, novinare je zanimalo je li izlazak radnika na ulice riješio barem jedan njihov problem i što dalje kane poduzeti. »Sigurno je samo to da nećemo odustati, a sljedeća naša stanica je Markov trg u Zagrebu«, poručeno je s prosvjednog skupa. </p>
<p>Izaslanstvo radnika, predvođeno čelnikom Stožera Nikolom Vojkovićem, sastalo se iza zatvorenih vrata sa županom dr. Branimirom Lukšićem, ali osim obećanja da će se »stvari ubrzo promijeniti« i načelne potpore njihovim zahtjevima radnici ništo drugo nisu mogli dobiti. </p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatski sabor nastavlja redovan rad sredinom tjedna</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Hrvatski sabor nastavit će 12. sjednicu sredinom idućeg tjedna nakon dvotjedne stanke zbog predizborne kampanje za lokalne izbore, doznaje se u Saboru. </p>
<p>Redovni rad Hrvatski sabor treba nastaviti u srijedu, 23. svibnja, raspravom o konačnom tekstu zakona o državnom odvjetništvu, a do konca tjedna, kada bi 12. sjednica trebala završiti, pred njim će se naći još petnaestak točaka. Među njima su izmjene i dopune Obiteljskog i Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (predlagatelj Vladimir Šeks) kao i paket od šest »energetskih zakona«. </p>
<p>Sabor treba odlučiti i o tome hoće li osnovati povjerenstvo koje će istražiti zakonitost poslovanja s pšenicom prošle i pretprošle godine, a što je zatražila desetina njegovih zastupnika. </p>
<p>Prije skupne sjednice, zastupnici će na odborima »pročešljati« zakone koji ih očekuju. Većina odbora sjednice je najavila za utorak, među njima i Pododbor za hrvatsku nacionalnu manjinu i Hrvate izvan domovine koji na dnevnom redu ima položaj i perspektive Hrvata u Vojvodini (SRJ). </p>
<p>Do konca svibnja zastupnici će se još jednom, ali u svečarskoj prigodi, okupiti u Velikoj vijećnici. Sabor će, naime, svečanom sjednicom obilježiti 30. svibnja, Dan hrvatske državnosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska uskoro dobiva nacionalnu organizaciju za transplantaciju organa</p>
<p>Najavljeno i osnivanje posebnog fonda pri HZZO-u pomoću kojeg će se potpomagati liječenje osoba nakon transplantacije organa, hemofiličara, oboljelih od AIDS-a, multiple skleroze i tzv. adenozin-deaminoze/ Zamjenik ministrice zdravstva dr. Ranko Ostojić najavio skoru prvu transplantaciju pluća i jetre u Hrvatskoj sa živoga davatelja </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – Osnivanje »Croatia transplanta« kao nacionalne organizacije za transplantaciju organa te sustavno povezivanje lokalnih bolnica na državnoj razini, neki su od zaključaka stručnog skupa liječnika koji je u prostorijama HAZU-a organiziralo Ministarstvo zdravstva pod nazivom »Transplantacijska medicina u Hrvatskoj, jučer-danas-sutra«. </p>
<p>Najavljeno je i osnivanje posebnog fonda pri HZZO-u, pomoću kojega će se financirati liječenje od pet skupina bolesti. S tim će se novcem potpomagati liječenje osoba nakon transplantacije organa, hemofiličara, oboljelih od AIDS-a i multiple skleroze koji koriste »Betainterferon« te onih koji boluju od rijetke bolesti tzv. adenozin-deaminoze. </p>
<p>Liječnici su, među ostalim, naglasili i važnost kontinuiranog medijskog promoviranja kulture doniranja. Prema riječima voditelja skupa i zamjenika ministrice zdravstva dr. Rajka Ostojića, iskustva u svijetu pokazuju da informirane osobe u 60 posto slučajeva pozitivno odgovaraju na pitanje o doniranju organa. Oni, pak, koji nisu upućeni u tu problematiku, u 90 posto slučajeva ne pristaju na ovaj čin. Upravo stoga na skup je pozvana i prof. dr. Blanca Miranda, u Španjolskoj nacionalna koordinatorica za transplantaciju. Sa 35 donora na milijun stanovnika ta se zemlja, naime, nalazi pri vrhu europske donorske ljestvice. </p>
<p> »Otkad smo krajem 80-ih osnovali nacionalnu organizaciju za transplantaciju organa, značajno smo napredovali, jer tada smo imali deset do 15 donora na milijun stanovnika. S nekadašnjih 800 transplantiranih bubrega na godinu došli smo na više od 2000 takvih zahvata«, rekla je dr. Miranda. Dodala je kako je razlog tome višegodišnje prikupljanje europskih iskustava koja su španjolski liječnici prilagodili nacionalnim potrebama. Uspješne rezultate Španjolska može zahvaliti aktivnostima udruga pacijenata te uvođenju 24-satne telefonske linije na kojoj već deset godina zainteresirani mogu doznati sve o doniranju i transplantaciji organa. Osim učestalih tv-emisija i novinskih članaka, Španjolci su u tu svrhu osmislili i web stranice. </p>
<p>Govoreći o stanju u Hrvatskoj, prof. dr. Boris Labar, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Državnog povjerenstva za transplantacijsku medicinu, izrazio je nadu kako će se do 2003. (kada se obilježava 20. godišnjica prve transplantacije koštane srži), kod nas dostići brojka od 1000 ovakvih zahvata.</p>
<p> Do danas je, naime, obavljeno njih 890, a bilo bi ih i više, da nema financijskih i kadrovskih poteškoća.</p>
<p> Prema riječima dr. Ostojića, u Hrvatskoj će se uskoro obaviti prve transplantacije pluća i jetre sa živog davatelja, zahvati kojima se mogu spasiti mnogi životi. </p>
<p>SUNČICA DOLUŠIĆ/ SNJEŽANA RAJAČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Na peticiji za referendum o povratu duga treba još potpisa, ali umirovljenicima se ne žuri</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> – »Prema posljednjim podacima, peticiju za povrat duga umirovljenicima potpisalo je oko 270.000 umirovljenika. Podaci su iz travnja, što znači da se u međuvremenu situacija vjerojatno promijenila, no nije sigurno da smo se jako približili brojci od 400.000, koliko je potrebno da bi Sabor morao uvažiti zahtjev za raspisivanjem referenduma«, kazao je u petak za Vjesnik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski.</p>
<p>Akcija potpisivanja zahtjeva da se o problemu povrata duga odluči na referendumu nastavit će se i dalje, dodao je, s time da se umirovljenicima posebno ne žuri. Nedavno je, naime, najavljeno kako se priprema novi zakon o referendumu, prema kojemu bi umirovljenici mogli proći bolje nego prema sadašnjim propisima, s obzirom na to da se najavljuje kako će biti propisan i rok u kojem Sabor mora raspisati referendum.</p>
<p>»Ne slažem se s pretpostavkom da brojke o dosad prikupljenim potpisima pokazuju da je otupila oštrica umirovljenika. Stvar je jednostavno u tome da su se ljudi, ali i naši povjerenici na terenu, više okrenuli izborima. Osim toga, neke su naše udruge pomalo zakazale«, kaže Malogorski. Prema njegovim riječima, naime, najmanje je potpisa prikupljeno u Dalmaciji, posebno Zadru, Šibeniku i Splitu, gdje su povjerenici prikupili jedva nekoliko tisuća potpisa. Njihov je problem, procjenjuje predsjednik Udruge, u tome što su sve prepustili volji građana, odnosno potpisivanje sveli na dva sata tjedno, koliko su povjerenici u prostorijama Udruge. </p>
<p>Istodobno, Matica umirovljenika u Krapinsko-zagorskoj županiji prikupila je potpise oko 19 posto stanovnika te županije, i to do početka travnja. Predsjednici i povjerenici tih udruga obilazili su domove i nudili peticiju na potpis, prije svega umirovljenicima, a onda i članovima njihova kućanstva, kaže Malogorski. Dodaje kako će nakon izbora takva preporuka vjerojatno biti upućena i drugim udrugama diljem Hrvatske.</p>
<p>Iako Malogorski ističe kako se akcija nastavlja, slaže se da bi bilo mnogo bolje da se referendum organizirao zajedno s lokalnim izborima. U tom slučaju, osim što ne bi bio potreban nikakav dodatni trošak (osim tiskanja još jednog listića na kojem bi se građani izjasnili o prijedlogu umirovljenika), političari ne bi mogli biti - protiv njih.</p>
<p>Inače, najavljena peticija sadrži zahtjev umirovljenika da se preispitaju neke odredbe Zakona o povećanju mirovina kojim se uklanjaju razlike u visini mirovina nastalih u različitim razdobljima. podsjetimo, umirovljenici tvrde kako njime sve razlike nisu uklonjene. Osim toga traže i ukidanje prvog članka Zakona, u kojem stoji da se njime »rješava Odluka Ustavnoga suda«. Umirovljenici, naime, upozoravaju da Zakonom nije riješeno pitanje usklađivanja mirovina s kretanjem plaća i povrat duga za to razdoblje. Stoga traže da se to riješi novim propisima, uz provedbu »kada to budu dopuštale gospodarske mogućnosti«. Tako u Matici ističu prijedlog da se sadašnji dodatak od 100 kuna i šest posto uključi u mirovinsku osnovicu (čime bi gotovo u cijelosti bila ispunjena obveza usklađivanja), te da se svakome umirovljeniku izda rješenje o dugu. Taj dug, predlažu, treba pretvoriti u državne obveznice, naplative za deset godina i uz mogućnost da se prenose na nasljednike.</p>
<p>Iako ne sudjeluju u potpisivanju peticije, u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) s tim se zahtjevima slažu. SUH je, štoviše, neposredno nakon što je Zakon o povećanju mirovina donijet, Ustavnome sudu podnio zahtjev za ocjenom njegove ustavnosti, no odgovora još nema, kao ni najava kada bi predmet mogao biti na sjednici.</p>
<p>Krajnje je upitno kada bi se to moglo dogoditi, s obzirom na to da Ustavni sud još nije odgovorio ni na zahtjev da se ocijeni ustavnost Pravilnika o isplati dodatka od 100 kuna i šest posto. </p>
<p> Podsjetimo, predstavnici umirovljenika zahtjev za ocjenom ustavnosti Pravilnika prema kojem se dodatak isplaćuje podnijeli su još potkraj listopada 1998. godine. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Svađa glasnogovornica zbog braniteljskih stanova </p>
<p>Čačićevo ministarstvo tvrdi da je 438 stanova prazno »jer Ministarstvo branitelja nema liste prema kojima bi se oni dijelili«/Pančićevo ministarstvo demantiralo te tvrdnje pokazavši popise prioriteta s imenima branitelja/No, ističe da su stanovi prazni jer im nedostaju građevinske ili uporabne dozvole </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Glasnogovornice ministarstava hrvatskih branitelja, odnosno javnih radova, obnove i graditeljstvo, Andreja Pavlović i Ivana Prohić, u petak su u Ministarstvu hrvatskih branitelja novinarima upriličile žučni verbalni obračun, potvrđujući time očito zahlađenje u odnosima između tih dviju institucija.</p>
<p>Spor je, naime, nastao zbog izjava iz Čačićeva ministarstva o čak 438 dovršenih stanova za zbrinjavanje hrvatskih branitelja »koji zjape prazni jer Ministarstvo branitelja nema liste prema kojima bi se oni dijelili«.</p>
<p>»Gospođa Prohić došla je nepozvana na ovu konferenciju za novinare«, rekla je Andreja Pavlović, dodavši da je dolazak glasnogovornice ministra Čačića za Ministarstvo branitelja »potpuno iznenađenje«. Ističući kako nema ništa protiv obraćanja Ivane Prohić novinarima, Pančićeva je glasnogovornica ustvrdila kako je ipak očekivala prethodnu najavu dolaska. Uslijedila je polemika o tome tko je što trebao napraviti, pri čemu je Ivana Prohić rekla kako je točno da je došla nepozvana, ali i da se nadala pozivu jer oba ministarstva djeluju u istoj Vladi. </p>
<p>»Niste li, po toj logici, vi trebali obavijestiti Ministarstvo branitelja o vašim namjerama«, odgovorila je protupitanjem Andreja Pavlović, objasnivši da su ih iz Ministarstva za javne radove nazvali tek u četvrtak oko 18 sati, kad su optužbe o navodnim propustima u Ministarstvu branitelja već bile puštene u medije. </p>
<p>Objašnjavajući kako izvještavanje javnosti o radu obaju ministarstava treba biti istinito i transparentno, pomoćnik ministra branitelja Dinko Mikulić iznio je podatke o 360 dodijeljenih kuća i stanova u ovoj godini. »Završene su zgrade s urednom dokumentacijom u Dubrovniku sa 43 stana, Vrgorcu i u Gospiću sa 13 stanova. No, u naselju 'Blago Zadro' u Sesvetama 29 stanova ima urednu uporabnu dozvolu, a ne njih 36«, ustvrdio je. Stanovi u tom naselju, nastavio je Mikulić, ne mogu biti useljeni sve dok iz zgrade ne iseli pet obitelji koje su bespravno u njima.</p>
<p>Podsjetio je da je to ministarstvo dosad zaprimilo oko 6000 zahtjeva za dodjelu stana te još 8000 zahtjeva za podizanje kredita, što znači da bi za zadovoljenje svih potreba trebalo izdvojiti čak deset milijardi kuna. Navodno dobru komunikaciju s Ministarstvom za javne radove Mikulić je nastojao argumentirati ukazivanjem na niz dokumenata o dostavljanju lista prvenstva za dodjelu stanova, te upozorenjima na nedostatke na zgradi u zagrebačkom Laništu koju je gradila Industrogradnja. Odgovarajući na optužbe o tome da im je Ministarstvo za javne radove dostavilo izvješće o završetku 43 stana u Dubrovniku još u studenom prošle godine, Pančićev je pomoćnik pokazao dokument iz kojeg se vidi da su im uporabna dozvola i izvješće o obavljenom tehničkom pregledu dostavljeni tek 10. travnja 2001.</p>
<p>Ljiljana Mandić, supruga nestalog branitelja koja je dobila stan u Laništu, upozorila je da je zgrada u kojoj živi vrlo loše sagrađena. »Kade propadaju, nemamo tople vode, a budući da zgrada nije završena moramo, plaćati troškove struje i vode za preostale radove«, upozorila je. Istaknula je da se branitelji osjećaju prevarenima jer ih se tretira kao građane drugoga reda.</p>
<p>»Ministar Čačić nije taj koji odgovara za kvalitetu izvedenih radova jer zakon propisuje da se prihvaća najniža ponuda, a to onda ostavlja mogućnost za propuste«, odgovorila joj je Ivana Prohić izražavajući žaljenje što se problemi komunikacije između dvaju ministarstava prelamaju preko leđa branitelja. Prema njezinim riječima, oba ministarstva su 13. veljače potpisala Protokol o primopredaji stambenih zgrada sa stanovima za branitelje. Primopredaje se obavljaju nakon provedenog tehničkog pregleda i izdane uporabne dozvole, podsjetila je.</p>
<p>»Sad imate na raspolaganju 438 stanova za useljenje, a vaš je problem zašto nikoga u njih ne useljavate«, istaknula je Čačićeva glasnogovornica. Njene sumnje da Pančić nema popis osoba za dodjelu demantirali su u Ministarstvu branitelja pokazavši popise prioriteta s imenima branitelja. Stanovima, kažu, nedostaju građevinske ili uporabne dozvole pa se zbog toga, a ne zbog aljkavosti oko sastavljanja popisa, ne mogu dodijeliti.</p>
<p>»Na čuvanje i grijanje stanova u naselju 'Blago Zadro' dosad se potrošilo 690 tisuća kuna« upozorila je Ivana Prohić. Podsjetila je na članak 29. starog i članak 60. novog Zakona o građenju u kojima, kako je rekla, Vladin Ured za izgradnju dopušta građenje zgrada za branitelje bez građevinske dozvole.</p>
<p>Polemika uz žučne tonove trajala je više od dva sata, a Čačićeva glasnogovornica najavila je da će uskoro na tu temu sazvati konferenciju za novinare. </p>
<p>M. FRANIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Počela izborna šutnja, Crnić apelira na glasače da izađu na birališta</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva Ivica Crnić pozvao je u petak birače da u što većem broju izađu na nedjeljne lokalne izbore. Izbori će se održati na 6430 biračkih mjesta u gradovima i općinama. U biračke popise upisano je 3,886.720 birača koji će birati vijećnike u 422 općinska i 123 gradska vijeća, te za zagrebačku Gradsku skupštinu i 20 županijskih skupština, izvijestilo je konferenciji za novinare Izborno povjerenstvo. Najveći broj biračkih mjesta, 622,otvoren je za Zagrebačku županiju, a najmanji, 132, u Ličko-senjskoj županiji. </p>
<p>Biračka mjesta bit će otvorena u nedjelju od sedam do 19 sati. Birači će dobiti dva listića - bijeli za izbor članova općinskog ili gradskog vijeća, te plavi za izbor vijećnika u županijskim skupštinama. Iznimno, birači u Zagrebu dobit će samo jedan listić plave boje stoga što Grad Zagreb ima status županije. Za prognanike i raseljene osobe bit će otvorena posebna glasačka mjesta, o čemu su oni pismeno obaviješteni.</p>
<p>Izborno povjerenstvo nema podatke o broju vijećnika koji se biraju u općinskim, gradskim i županijskim skupštinama. No, prema nekim procjenama, birat će se oko 4500 vijećnika, petstotinjak manje nego na lokalnim izborima 1997. godine. Ovisno o lokalnoj skupštini, broj vijećnika kreće se od sedam do 51. </p>
<p>Izborna šutnja traje od petka u ponoć do nedjelje u 21 sat. U to vrijeme zabranjena je svaka stranačka promidžba, kao i procjena izbornih rezultata. Crnić je istaknuo da ne postoje nikakve kazne za kršenje izborne šutnje, no njezino poštivanje je moralna obveza.</p>
<p>Budući da je riječ o lokalnim izborima, Državno izborno povjerenstvo nije mjero</p>
<p>davno za objavljivanje izbornih rezultata. Procedura je takva da birački odbor utvrđuje rezultate glasovanja na biračkom mjestu i dostavlja ih mjerodavnom općinskom i gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije do ponedjeljka u sedam sati. Nakon što općinska i gradska izborna povjerenstva prikupe rezultate s biračkih mjesta, rezultate izbora moraju objaviti do ponedjeljka u 19 sati. Do tada moraju biti objavljeni i rezultati izbora za županijske skupštine.</p>
<p>O rezultatima izbora javnost će izvješćivati županijska izborna povjerenstva na konferencijama za novinare u nedjelju nakon 21 sat. </p>
<p>Bolesnici u bolnicama mogu glasovati tako da o tome obavijeste birački odbor koji će ih onda posjetiti u toj ustanovi. Izbore će promatrati više od 160 stranih promatrača, dok se broj domaćih neće znati do dana izbora. Procjena je da će izbori stajati oko 50 milijuna kuna. </p>
<p> Policija će u nedjelju na dan izbora u svim policijskim upravama i policijskim postajama građanima od 7 do 19 sati izdavati uvjerenja o prebivalištu, priopćeno je iz MUP-a.</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Štrajkalo oko 9000 radnika Pošte</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Oko 9000 radnika, što je oko 73 posto nije radilo u petak tijekom cjelodnevnog štrajka u Hrvatskim poštama. Sindikat se ispričao umirovljenicima što se štrajk poklopio s datumom isplate mirovina. Uvođenjem 1230 radnih obveza osigurano je funkcioniranje međunarodnog poštanskog transporta, kurirske i čuvarskih službi, te dostava hitnih pošiljaka. Jadranka Dumbović, predsjednica Hrvatskog sindikata pošte (HSP), rekla je za Vjesnik da je Uprava Pošte za vrijeme štrajka uvodila radne obveze telefonom. Na području Splita, Krapine i Čakovca bio je naslabiji odziv jer su tamošnji predstavnici Uprave provodili pritisak na radnike. Rekla je da je Pošta lani imala 82 milijuna kuna gubitka. Sindikat se odrekao dijela od ukupno 180 milijuna duga prema radnicima. No, Uprava Pošte, koja priznaje dug od 13 milijuna kuna, nije pristala da 76 milijuna kuna duga uđe u masu plaća za ovu godinu čime bi ispunila odrednice granskog kolektivnog ugovora, kazala je. Upozorila je da Uprava gura Sindikat da podnese 12.500 tužbi. Sindikat traži imenovanje novih članova Vladina pregovaračkog tima, siguran rad na šalterima i sigurnu dostavu pošiljaka. Sindikat tvrdi da je Uprava Pošte zakinula radnike za dvije plaće, 75 posto regresa, uskrsnicu te druga prava iz kolektivnog ugovora. Sindikati traže način da dođu do predsjednika Nadzornog odbora HP-a i ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka. Ako ne uspiju, najavljuju da je moguć i višednevni štrajk. </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Od 1. srpnja osiguranje automobila pet posto skuplje</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Od 1. srpnja obvezno osiguranje motornih vozila poskupljuje pet posto. To je u petak, posebno za Vjesnik, potvrdio Hrvatski ured za osiguranje (HUO), a cijene polica povećavaju se u istom postotku za sva registracijska područja. Posljednji put je obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti poskupjelo prije dvije godine. Ovo najnovije objašnjava se znatnim porastom vrijednosti isplaćenih šteta u proteklom razdoblju, kao i općenitim porastom prosječne vrijednosti automobila u hrvatskom voznom parku. Kako su sva vozila uvozna kao i rezervni dijelovi, vozače je od većeg poskupljenja spasilo duže razdoblje postupnog pada vrijednosti njemačke marke. </p>
<p>Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje prihvatio je i prijedlog (kontrolirane) liberalizacije tržišta osiguranja od automobilske odgovornosti. Od 1. srpnja 2002. godine osiguravatelji će moći samostalno utvrđivati visinu premije. Svako osiguravajuće društvo koje dokaže službenom bilancom poslovanja u toj grupi osiguranja da su štete iznosile manje od 70 posto od naplaćene tehničke premije, moći će svoju policu pojeftiniti za pet posto. Taj je uvjet postavljen kako bi se spriječilo da neki osiguratelji u utrci za što većim brojem osiguranika izađu na tržište s dampinškim cijenama i zbog toga propadnu, a ceh »jeftinoće« na kraju plate oštećeni vlasnici vozila. Upravni odbor HUO nije prihvatio prijedlog da se, kao što je to praksa u većini europskih zemalja, obvezno osiguranje motornih vozila može ugovoriti i kao dugoročno osiguranje, koje se svake godine obnavlja ako ga osiguranik posebno ne otkaže. </p>
<p>B. PETROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Picula: U tijeku je imenovanje veleposlanika u BiH i Jugoslaviji </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa pokrenulo proceduru za izručenje pilota Šišića, odgovornog za smrt europskih promatrača/ Počele konzultacije za sastavljanje tima za nadzor provedbe SAA / Tijekom posjeta Kanadi, Picula će istražiti mogućnost izmjene viznoga režima / S Powellom se sastaje početkom lipnja u Washingtonu</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je u petak proceduru za izručenje pilota Emira Šišića, odgovornog za pogibiju europskih promatrača 1991. godine. Rekao je to ministar vansjkih poslova Tonino Picula na konferenciji za novinare u petak. U tijeku je procedura imenovanja hrvatskih veleposlanika u SRJ i BiH, izjavio je Picula dodavši kako će nastojati da novi veleposlanik u Sarajevu bude već 30. svibnja, za Dan državnosti. </p>
<p>Na upit »hoće li Hrvatska otvoriti diplomatske odnose sa SRJ iako je u tamošnjoj vladi ratni zločinac Momčilo Perišić«, ministar je odgovorio da Hrvatska »ima diplomatske odnose sa SRJ«, jer je ta zemlja međunarodni subjekt. Perišić je član srbijanske, a ne vlade SRJ, podsjetio je Picula i naglasio da će razvoj odnosa između Beograda i Haaga biti bitan za »dinamiku odnosa Hrvatske i SRJ«.</p>
<p> Hrvatska nije jednostrano otkazala sastanak Hrvatsko-slovenske komisije za granice, istaknuo je napomenuvši da će se Komisija sastati vjerojatno tijekom lipnja. </p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova sudjelovat će 1. lipnja u Sarajevu na 4. sastanku Međunarodnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH. Osvrnuvši se na nemire na graničnom prijelazu u Neumu, ministar je rekao kako nije isključeno da bi se »to moglo povezati s hrvatskom samoupravom«. Međutim, na temelju ugovora o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH, broj graničnih prijelaza valja smanjiti da bi se suzbilo krijumčarenje. </p>
<p>Konzultacije o sastavljanju ekipe za nadgledanje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) započete su već nakon povratka iz Bruxellesa, izvijestio je Picula. Prema njegovim riječima, Ministarstvo za europske integracije znatno je pridonijelo postizanju Sporazuma s Europskom unijom. Odbio je, međutim, spekulirati o mogućnosti ukidanja tog ministarstva. </p>
<p> Početkom idućeg tjedna hrvatski šef diplomacije putuje u Kanadu, gdje će se susresti s tamošnjim ministrima vanjskih poslova i obrane. Unapređenje bilateralne, a osobito gospodarske suradnje, kao i neka otvorena pitanja bit će teme razgovora s tamošnjim dužnosnicima. Kanada je jedan od glavnih sponzora procesa povratka u Hrvatskoj, a aktivna je i u razminiranju nekadašnjih ratnih zona. Picula je posebno upozorio da će istražiti mogućnosti izmjene viznog režima, odnosno spornoga viznoga obrasca kako bi se olakšalo putovanje hrvatskih državljana u Kanadu.</p>
<p> Ministar Picula je potvrdio posjet Washingtonu od 6. do 8. lipnja. Bit će to »moj prvi službeni susret s državnim tajnikom Colinom Powellom«, rekao je. Stabilnost u regiji jugoistočne Europe bit će glavnom temom tog susreta, budući da su Sjedinjene Države politički i vojno prisutne u regiji«, proizlazi iz ministrovih riječi. Nakon Sjeverne Amerike ministar Picula putuje u Urugvaj, Čile i Argentinu. Osim niza dokumenata koje će potpisati s ministrima tih triju zemalja, susrest će se i s tamošnjim Hrvatima kako bi ih potaknuo na ulaganja i jačanje kulturnih veza s matičnom domovinom. </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije 25. i 26. svibnja u Splitu sudjeluje na ministarskom sastanku Jadransko-jonske inicijative. Tada će Hrvatska predati predsjedateljski mandat Grčkoj. »Jadransko-jonska inicijativa izraz je nove multilateralnosti Hrvatske, odnosno pokušaj da politički iskoristimo zemljopisnu činjenicu pripadanja Jadranu.« </p>
<p>VINKA DREZGA</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Howard: Investitori će doći kad se riješe zakonske prepreke </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Britansko poslovno izaslanstvo razgovaralo je u petak u Zagrebu sa zamjenikom premijera Goranom Granićem o gospodarstvu i ulaganjima. Izaslanstvo koje želi upoznati hrvatsko gospodarstvo i mogućnosti poslovne suradnje, vodi gradonačelnik londonskog Cityja, najvećeg financijskog centra u Europi, sir David Howard. </p>
<p> Promocija ulaganja londonskog Cityja, upoznavanje s mogućnostima za ulaganja na hrvatskom tržištu glavni su razlozi posjeta britanskog izaslanstva, istaknuo je sir Howard. Razvijanje partnerstva i suradnje između Velike Britanije i Hrvatske također je važna svrha posjeta, stoji u priopćenju iz vladinog Ureda za odnose s javnošću. Granić je upoznao londonskog gradonačelnika s problemima s kojima se Hrvatska kao tranzicijska država suočava na gospodarskom planu. Ti problemi otežani su ratnim posljedicama i reformama koje je pokrenula hrvatska Vlada.</p>
<p>Gradonačelnik londonskog Cityja susreo se i s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem. Nakon sastanka, David Howard izjavio je da je impresioniran novim pokazateljima o rastu hrvatskog gospodarstva. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postoji niz problema, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, no poznato mu je da se Vlada već bavi rješavanjem zakonodavnih prepreka koje će ubrzati dolazak investitora. Posebno je potrebno riješiti propise s područja vanjske trgovine, kazao je Howard.</p>
<p> Ministar Fižulić je istaknuo kako je veoma važno da u idućim godinama utjecaj Cityja na financijska zbivanja u Hrvatskoj bude daleko veći. »Mirovinska reforma koja nam upravo slijedi, nije moguća bez oživljavanja Zagrebačke burze i njene veće likvidnosti, a time i većeg utjecaja vanjskih investitora u Hrvatskoj«, ocijenio je. Podsjetio je da je prije ruske krize, u Hrvatskoj bilo nekoliko britanskih investitora koji su se tada povukli naglasivši da se ne vraćaju u dovoljnoj mjeri. Hrvatska želi s Velikom Britanijom imati veću vanjskotrgovinsku razmjenu te veću prisutnost britanskih turista na Jadranu. Naime, 1989. na Jadranu je ljetovalo 550.000 britanskih turista, a lani njih tek 67.000, rekao je Fižulić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska bez kravljeg ludila, no pitanje je kako će nas ocijeniti EU</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U Zagrebu je u sklopu Hrvatskog veterinarskog instituta otvoren laboratorij za brzo otkrivanje kravljeg ludila. Suvremenom pouzdanom metodom »prionics« u tom će se laboratoriju testirati uzorci mozga svih goveda starijih od 30 mjeseci iz četrdesetak klaonica diljem Hrvatske. Laboratorij raspolaže s ispitnim materijalom oko četiri tisuće hrvatskih goveda, a ukupni troškovi testiranja po jednom govedu iznose oko 100 njemačkih maraka, ili nešto manje od 400 kuna. Troškove prvih testiranja u cijelosti je platila država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Spominje se, međutim, i mogućnost da se uvede slovenska praksa, što znači da bi po trećinu troškova platili država, proizvođači i klaonice.</p>
<p> Testiranje metodom »prionics« traje oko osam sati. Meso zdravih goveda ići će u prodaju s posebnom »sigurnosnom« oznakom, najavio je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, dodajući kako u Hrvatskoj dosad nije bilo znakova kravljeg ludila. U laboratorij, u čije je opremu utrošeno 3,5 milijuna kuna, moći će ulaziti samo nekoliko osoba, prozori su gotovo hermetički zatvoreni, a otpadne vode odvode se u poseban spremnik gdje se neutraliziraju jakim kiselinama. Uzorci goveđeg mozga nakon testiranja spaljuju se u kafileriji. </p>
<p> U najmanju ruku, čudne su procjene Europske unije prema kojima su, na primjer, Slovenija i Mađarska, gdje osad nije zabilježeno kravlje ludilo, svrstane u istu skupinu kao i Francuska koja ima ozbiljnih problema s tom bolešću goveda. Stoga je pitanje kakvu će ocjenu potkraj svibnja zaslužiti naša zemlja, u kojoj također nije zabilježen ni jedan jedini slučaj bolesti goveda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić primio sindikalce i predstavnike riječke Hvidre</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak izaslanstvo Sindikata pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, policije, Carine, te Sindikata vatrogasaca Rijeke, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Sindikalisti su Predsjednika izvijestili o problemima vezanim uz utvrđivanje kolektivnih ugovora.</p>
<p> Predstavnici policije istakli su kako, zbog specifičnosti poslova, traže granski kolektivni ugovor. Sindikalisti Carine izvijestili su predsjednika Mesića o kadrovskim problemima, dok su predstavnici vatrogasaca govorili o novom Zakonu o vatrogastvu, prema kojemu ulaze u nadležnost gradova. </p>
<p>Uz Predsjednika, sastanku je bila nazočna pomoćnica predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku Sandra Krvavica.</p>
<p> Predsjednik Mesić primio je u petak i predsjednika te dopredsjednika riječke Udruge HVIDR-a Tomislava Tomečića i Ljubomira Adamovića, na njihov zahtjev. Oni su ga izvijestili o »nezadovoljstvu svojih članova nepostojanjem sustava vrednovanja Domovinskog rata, što su mnogi iskoristili u obliku nezasluženih privilegija i povlastica«, priopćeno je iz Ureda predsjednika.</p>
<p> To se pitanje, drže čelnici udruge, može riješiti »izradom potpunog i istinitog popisa dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata te što bržim donošenjem novog zakona o pravima hrvatskih branitelja«. Predstavnici riječke HVIDR-e predložili su da se ustanovi odličje Dragovoljac Domovinskog rata, što je prihvatio i predsjednik Mesić, stoji na kraju priopćenja. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010519].
|
