NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010918].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 176872 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>London uvodi »zračne policajce« i blindirane pilotske kabine</p>
<p>Naoružanog stražara na svakom letu imaju zračne kompanije u Izraelu / Blindirana vrata pilotske kabine već koristi izraelska zračna kompanija El Al</p>
<p>LONDON, 17. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon terorističkog udara na Ameriku, ozbiljno se raspravlja o drastičnom osiguranju zrakoplova kako bi se otežale buduće otmice. Razmišlja se tako o uvođenju takozvanih »zračnih policajaca« u avionima kao i o blindiranim pilotskim kabinama u koje teroristi ne bi mogli ući. </p>
<p>Stephen Byers, britanski ministar trgovine i industrije, ovih je dana u Bruxellesu bio prisutan na izvanrednom ministarskom sastanku na kome se raspravljalo o zaštiti aviona i putnika. Byers je kasnije novinarima otkrio što se sve predlaže. </p>
<p>Ideja o naoružanom stražaru na svakom letu taktika je koju već koriste zračne kompanije u Izraelu, Jordanu i Indiji, gdje je stalno prisutna velika opasnost od otmica. Vjeruje se da bi nazočnost takvih stražara odvratila potencijalne otimače od njihovih nakana. Teroriste koji ipak pokušaju otmicu, takvi bi stražari mogli razoružati. Opasnost je da bi metak iz stražarevog oružja mogao probiti stijenke aviona, dovesti do dekompresije i pada letjelice. No, u Izraelu je već razvijeno i posebno oružje, koje može ubiti čovjeka, ali ne probija avionsku oplatu.</p>
<p>Piloti bi, po novome, trebali biti zaključani u pilotskoj kabini, iza blindiranih vrata, što već koristi izraelska nacionalna zračna kompanija El Al. Planira se i bolja provjera putnika. Jedna je mogućnost da se to učini znatno prije polijetanja - možda već prilikom rezervacije karte. Osobama koje često putuju moglo bi se, kako se predlaže, izdati posebne propusnice, nakon brižne provjere tih ljudi od strane policije i tajnih službi. Tajni agenti bi, opet po uzoru na El Al, mogli motriti i ispitivati sumnjive putnike prije ukrcaja. Neki tvrde da će nove mjere dovesti do višesatnog čekanja na check in, radi ispitivanja svakog putnika o identitetu i njegovoj prtljazi.</p>
<p>Postoji zabrinutost zbog činjenice da detektori metala koji se sada koriste na aerodromima ne uspijevaju otkriti male oštrice i noževe kakve su koristili teroristi prilikom nedavnih otmica aviona u Sjedinjenim Državama. No tehnologija bi mogla riješiti taj problem. Britanski vojni znanstvenici već su razvili kameru koja »skida« svu odjeću s osumnjičenih, da bi otkrila skriveno oružje ili eksploziv. </p>
<p>Unutar idućih nekoliko tjedana, članice EU ozbiljno će raspraviti nove zakone o većoj sigurnosti civilnog zrakoplovstva. Idućeg mjeseca predviđena je svjetska konferencija u Montrealu na istu temu. Philip Baum, glavni urednik britanskog lista Aviation Security tvrdi: »Vrijeme je da se sigurnost avijacije preda u ruke profesionalcima. Nositi se s nasilnim teroristima je posao za dobro obučene stručnjake. To nije nešto što bi trebalo prepuštati pilotima i stjuardesama.« No, nove mjere osiguranja zrakoplova povećat će gotovo sigurno i troškove letenja.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>I najnaprednije tehnologije nemoćne protiv terorista samoubojica</p>
<p>Više od 400 američkih zračnih luka počelo je primjenjivati strože mjere sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Najveći teroristički napad na američkom tlu 11. rujna 2001. imao je za posljedicu hitno uvođenje novih mjera sigurnosti, od kojih su neke već stupile na snagu na više od 400 američkih zračnih luka.</p>
<p>Uz razumljive mjere zabrane unošenja noževa kraćih i od desetak centimetara, višestrukih provjera identiteta i osobne prtljage, nove mjere uključivat će i uporabu računala koja će lica svih putnika uspoređivati s popisom svih poznatih terorista. Razmišlja se i o uvođenju dodatnog broja »nebeskih šerifa« koji će pratiti letove zrakoplova na domaćim linijama, a također i o ugradnji armiranih vrata na kabinama kokpita. </p>
<p>Stručnjaci predviđaju primjenu najnaprednije tehnologije, od kojih neke postoje tek u planovima. Primjerice, sljedeća generacija zrakoplova mogla bi u slučajevima onesposobljenosti pilota biti upravljana sa zemlje, odnosno prizemljenjem zrakoplova upravljalo bi se izvana. Već postoje uređaji za čitanje otisaka prstiju, kojima bi se provjeravao identitet putnika i čuvao ulaz u kokpit od svih uljeza.</p>
<p>Proizvedeni su i detektori prtljage koji mogu otkriti i kemijski sastav sadržaja u torbama i otkrivati oružja i bombe. Kako bi se otkrilo skriveno oružje koje eventualno nose putnici, ministarstvo energetike razvilo je holografski skener koji prikazuje lik putnika u tri dimenzije. Uređaj koristi valove identične radarskim ili satelitskim signalima, ali ne i X-zrake, za osvjetljavanje osoba. Te signale obrađuje nekoliko detektora, a zatim ih se šalje u računala koja proizvode trodimenzionalni lik pregledane osobe bez odjeće. Kako bi izbjegli primjedbe zbog povreda privatnosti, program će biti podešen tako da budu vidljivi samo predmeti.</p>
<p>Odluka o primjeni napredne tehnologije u zrakoplovima već je donijeta, a ovoga tjedna kongresni pododbor za pitanja zrakoplovnog prometa raspravljat će o uvođenju »nebeskih šerifa« i zabrani unošenja ručne prtljage u prostor za putnike. </p>
<p>Neki stručnjaci upozoravaju da se prilikom uvođenja novih mjera ne bi smjelo ići preširoko, odnosno da se ne stvori dojam kako stvari izgledaju bolje, a da stvarni problem uopće nije uklonjen. Oni kažu kako i najnaprednije tehnologije mogu biti nemoćne protiv »netehnološkog« pristupa koji koriste teroristi samoubojice.</p>
<p>Otmičari zrakoplova koji su prošloga utorka napali Svjetski trgovinski centar i Pentagon bili su naoružani samo noževima i rezačima za ambalažu, pilotskim vještinama i snažnom željom da poginu. Kako bi se izbjeglo brzopleto oslanjanje na sigurnost novih tehnologija, Brian Jenkins, savjetnik i bivši član povjerenstva Bijele kuće za pitanja sigurnosti zračnog prometa, upozorava kako je važno znati da bez obzira na sve poduzete mjere, »nikada neće postojati sustav koji će pružiti potpunu sigurnost«. »Možemo stalno povećavati mjere sigurnosti, no nikada nećemo moći spriječiti sve terorističke napade«, rekao je Jenkins. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U njemačke zrakoplove ni sa škaricama za nokte</p>
<p>BERLIN, 17. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka je savezna vlada nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Državama donijela niz mjera za poboljšanje sigurnosti u zračnom prometu i najavila pojačanu kontrolu radikalnih islamskih grupa u Njemačkoj. Osim toga, njemačka je vojska stavljena u stanje povećane pripravnosti. Konačno, unatoč strogoj štednji, njemački ministar financija Hans Eichel je najavio više novca za poboljšanje unutarnje i vanjske sigurnosti.</p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Otto Schily je najavio oštriju kontrolu na svim točkama u zračnom prometu. U tom se sklopu, upravo se provodi provjera svih zaposlenih na njemačkim aerodromima. Ministarstvo prometa u Berlinu i razni istraživački instituti razmatraju načine blokiranja pristupa pilotskoj kabini, a u opticaju je i prijedlog da se u zrakoplove uvede i oružana pratnja. Kao uzor sigurnosti, ističu se izraelski putnički zrakoplovi.</p>
<p>Posljedice pojačanja sigurnosti u unutarnjem i međunarodnom zračnom prometu mogli su već u ponedjeljak u njemačkim zračnim lukama osjetiti putnici koji su po nekoliko sati čekali na ulazak u zrakoplov. Naime, prtljaga putnika nije samo skenirana kao do sada nego i detaljno pregledana. U ručnoj prtljazi više ne smiju biti niti takve »sitnice« kao što su švicarski nožići ili škarice za nokte. </p>
<p>Zbog činjenice da su teroristički napadači na New York i Washington boravili i u Njemačkoj, protuterorističke se mjere fokusiraju na organizacije stranaca, posebno na radikalne islamske grupa. U sklopu preventivnim mjera, pojačava se nazor nad stranim organizacijama (posebno vjerskim udrugama iz islamskih zemalja), a mnoge će biti i zabranjene. Naime, prema procjenama Službe za zaštitu ustavnog poretka, u Njemačkoj ima više od 30.000 članova raznih radikalnih islamskih organizacija.</p>
<p>Stručnjaci za terorizam tvrde da pripreme za otmice zrakoplova traju obično dugo i da su pomno planirane. Potencijalni terorist biva doveden u Njemačku kao normalan građanin koji legalizira svoj boravak, možda se i oženi, da bi u jednom trenutku nastupio kao, primjerice, »šehid«, pilot masovni ubojica.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Talijanske ljepotice kao prijetnja sigurnosti </p>
<p>RIM, 17. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U cijeloj Italiji gori »crveno svjetlo uzbune«, što znači da su oružane snage na najvišem stupnju pripravnosti. Policijske snage oko svih značajnih mjesta, počevši od povijesnih spomenika kao što je Kolosej, su udvostručene. Tajne sigurnosne službe su izvijestile da su mogući ciljevi napada na prvom mjestu Rim, Firenza i Venecija, tri najljepša grada Italije u kojima se nalazi više od 60 posto spomenika svjetske kulturne baštine. Najviši nivo pripravnosti je i u Vatikanu i Castel Gandolfu, papinoj ljetnoj rezidenciji. Kupola Crkve Svetog Petra bi također mogla biti jedan od ciljeva terorističkog napada islamskih fundamentalista, jer predstavlja simbol kršćanstva. Između rimskog aerodroma Fiumicino i Vatikana je samo šest minuta leta, što znači da bi kamikazama bilo najjednostavnije izvesti teroristički napad iz zraka.</p>
<p> Kontrola na talijanskim aerodromima je pooštrena do krajnosti. Od ponedjeljka, treba doći tri sata prije leta. Pregledava se sva prtljaga, neovisno o destinaciji.</p>
<p>Naročito su pooštreni pregledi nakon intervjua koji je dao listu Oggi general Luigi Caligaris, bivši parlamentarac i vrhunski stručnjak za međunarodnu vojnu politiku. »Neki dan sam promatrao zgodnu ženu koja s kolicima prepunim raznih paketa prolazi pored carinika. Umjesto da ih pregledaju, oni su joj pomagali u nošenju, pokušavajući dobiti njen broj telefona. U tim je paketima misteriozna ljepotica mogla uz policijsku pomoć prenijeti sav mogući arsenal streljiva«, opisao je sigurnosti na talijanskim aerodromima general Caligaris. </p>
<p>Također, visoki stupanj budnosti je i u talijanskim zatvorima gdje je mnogo zatvorenika muslimana. I ranije je bilo problema s nadzorom u prenatrpanim zatvorima, međutim od sada su udvostručene mjere opreza. Preporučuje se izoliranje zatvorenika islamske vjeroispovijesti, naročito poslije prijetećeg letka iz zatvora u Latini, u kome je napisano da su sljedeći na udaru čuvari zatvora. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nacionalni restorani u Zagrebu: Siromaštvo ponude spašava bogatstvo jelovnika</p>
<p>Osim restorana koji gostima nude hrvatska i poneko međunarodno jelo, zagrebačku gastronomsku ponudu obogaćuju i nacionalni restorani koji na jelovnicima imaju isključivo specijalitete određene zemlje. Na žalost, takvih restorana nema mnogo - postoji veći broj talijanskih restorana, desetak kineskih, pet meksičkih te jedan indijski. </p>
<p>Dok oni željni pizze ili talijanske tjestenine mogu posjetiti brojne pizzerije i špageterije, onima većih zahtjeva na usluzi su talijanski restorani koji nude i druga jela. pa se tako na jelovniku uz razne vrste tjestenina nađe i carpacco, crni rižoto od sipe, lignje punjene škampima i ostale vrste mesa u raznim umacima te razne bavette ili sedan, saltimbocca, taglialta, crespelle, parmigiane i druga talijanska jela.</p>
<p>Kinezi u svojoj kuhinji nude stotinjak specijaliteta, poput škarpine na sečuanski način, hrskavo pečene patke s palačinkama i kineskim umakom te razne vrste mesa na više načina uz raznovrsne umake. Gostima se nude i rakije od riže, bambusa i ruže te vino od šljive i riže. </p>
<p>Marijači začinjavaju meksičku kuhinju koju predvode enchilada, chiumchanga, burrito, a nađe se tu još i chilli con carne, gazpacho te razna jela u mole umaku koji se sastoji od čokolade i još četrdesetak začina. Jedini indijski restoran u Zagrebu ne nudi ugođaj s fakirima i zmijama koje plešu, ali u delicijama indijskog potkontinenta glavne su murg korma, chicken masala, lem curry i mnoštvo drugih specijaliteta.</p>
<p>Jela japanske, vijetnamske, tajlandske, indonezijske, kao i kineske i indijske kuhinje moguće je odnedavno dobiti preko cateringa, pa se doduše samo na taj način Zagreb pridružio gastronomskoj ponudi razvijenog svijeta..</p>
<p>Na specifičnu gastronomsku ponudu naišli smo u restoranu Islamskog centra. Ondje se poslužuju razna, uglavnom bosanska jela, a jelovnik je u skladu s islamskim propisima. To znači da nema svinjetine, da je životinjama čije se meso poslužuje prilikom klanja prerezan vrat kako bi im iscurila sva krv, da se prilikom pečenja ne koristi svinjska mast, a zabranjen je i alkohol. Restoran posjećuju islamski vjernici, među kojima i mnogi stranci, ali i ostali posjetitelji zagrebačke džamije. </p>
<p>Za razliku od muslimana, židovski vjernici još nemaju priliku hranu pripremljenu po svojim vjerskim propisima dobiti u posebnim košer-restoranima, ali takav se restoran planira u budućem Židovskom centru u Praškoj.</p>
<p>Dok u drugim metropolama postoje restorani i mnogih drugih nacionalnih kuhinja (francuski, grčki, turski, mongolski, španjolski...), u Zagrebu se njihov nedostatak nadoknađuje razmjerno bogatim jelovnicima u postojećim restoranima. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Voda u kanalu Črnec nije zagađena!? </p>
<p>Provjeru eventualnog onečišćenja proveli su Sanitarna, Građevinska i Komunalna inspekcija, Uprava za veterinarstvo, Veterinarski ured grada Zagreba, Hrvatske vode, a kriminalističku obradu provela je Policijska postaja u Sesvetama</p>
<p>Prije dvadesetak dana Općinsko državno odvjetništvo u Sesvetama donijelo je Rješenje kojim se odbacuje kaznena prijava inicirana po Državnom odvjetništvu protiv Ante Grlić-Radmana (većinskog vlasnika trgovačkog društva »Agroproteinka«) zbog kaznenog djela onečišćenja okoliša iz čl. 250. st. 1. KZ-a. Taj članak predviđa odgovornost za onu osobu koja protivno propisima onečisti zrak, tlo, tekuće ili stajaće te podzemne vode ili more u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili tko na taj način ugrozi kakvoću zraka, tla, vode, vodotoka i time izazove opasnost za život i zdravlje ljudi, životinja ili biljnog i drugog raslinja u širem području. </p>
<p>Provjeru eventualnog onečišćenja proveli su Sanitarna, Građevinska i Komunalna inspekcija, Uprava za veterinarstvo, Veterinarski ured grada Zagreba, Hrvatske vode, a kriminalističku obradu provela je Policijska postaja u Sesvetama. Kako se navodi u Rješenju Općinskog odvjetništva, » ...u konkretnom slučaju nismo mogli pribaviti ni od jednog nadležnog državnog organa egzaktno mjerenje koje bi pokazalo da li je zagađenja bilo, kakovog bi ono bilo inteziteta, značaja te točni nadnevak kada se zagađenje desilo...«.</p>
<p>Pa ipak, tko je samo jednom vidio kanal koji vodi do potoka Črnec, a u koji otpadne vode izlijevaju kafilerija »Agroproteinka« i kožara »Duma«, teško će povjerovati u korektno obavljenu provjeru. Naime, naslage masnoće i kemikalija u kanalu toliko su duboke da na nekim mjestima životinje preko naslaga prelaze na drugu stranu kanala. Naravno, ako ne ostanu uhvaćene u tu žalosnu zamku. Tlo oko kanala također je onečišćeno, a umjesto ratarskih kultura, kako je predviđeno meliorizacijom Črnec polja, danas tamo raste samo trava. </p>
<p>Stanovnici tvrde da je trećina polja potpuno uništena, a istrijebljena je i crna čaplja, kojoj je Črnec bio jedno od rijetkih staništa. Sada tu gospodare jatrebovi i štakori, te je lokalno stanovništvo u strahu od zaraznih bolesti, koje bi te životinje mogle prenijeti na ljude. Naime, u životinjskom otpadu koji ispiranjem »Agroproteinkinih« kontejnera završava u Črnecu zasigurno ima svačega, a štakori iz polja sve češće dolaze u okolna mjesta. Kakve pak posljedice za okoliš ima ispuštanje kemikalija iz kožare, nije teško pretpostaviti. Stanovnici također tvrde da bi uskoro mogli ostati i bez vode za piće, a podatak da se Črnec slijeva u Lonju, a ona u Savu, čini stanje alarmantnim. </p>
<p>Kako je pak moguće da nijedna inspekcija nije uspjela otkriti onečišćenje okoliša? Teško je dati pravi odgovor, a najviše bi mogao pomoći nalaz Vodopravne inspekcije, kojega ćemo uskoro dobiti. Do tada valja samo podsjetiti da Ministarstvo zaštite, okoliša i prostornog uređenja još uvijek nema nadzor nad vodama, a njegove ovlaštenosti u mnogome se isprepliću s onima Državne uprave za vode. U tom ministarstvu tvrde da je takva situacija dovela do neusuglašenosti u cjelokupnom pristupu zaštiti okoliša. Stoga i pripremaju, u suradnji s Ministarstvom javnih radova, obnove i graditeljstva, prijedlog projektnog zadatka uključivanja problematike voda u svoje područje djelovanja, koji će biti upućen na Vladu krajem ovoga mjeseca. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Redovita naplata dugova, ovrha i iseljenje - glavni osigurači gradske imovine</p>
<p>Svi stanovi u vlasništvu Grada, poslovni prostori, njihova veličina, zemljište na kojima se nalaze, pitanja vlasništva, javni natječaj za njihovu dodjelu, pa čak i njihova slika i videoprikaz bit će dio programa koji bi sve gradske pokretnine i nekretnine, ali i naplatu njihova korištenja trebao svesti pod kontrolu jednog do dva gradska ureda, kako bi oni bili dostupni svima u Poglavarstvu, a kasnije i javnosti na Internetu, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Srećko Ferenčak, HNS-ov član Poglavarstva zadužen za vođenje Ureda za upravljanje imovinom Grada.</p>
<p>- Grad Zagreb u vlasništvu ima 5100 poslovnih prostora čiji korisnici Gradu duguju zakupninu od 351 milijun kuna. Od početka godine uspjela je naplata 77,4 milijuna u gotovini, a sa zakupcima je ugovorena kompenzacija 'teška' 83 milijuna kuna. Dugove naplaćujemo sporo, ali ako se zna da ranije nisu postojali mehanizmi sigurne naplate, stvari idu nabolje, rekao je Ferenčak.</p>
<p>Prema njegovim riječima, događalo se, naime, da prodaja gradskog zemljišta vrijednog 20 milijuna kuna biva zaključena bez da je kupac za nj odvojio jednu kunu.</p>
<p>- Kupac se mogao upisati u gruntovnicu prije nego što je uplatio novac i nitko mu za to nije mogao ništa. Danas je drukčije, sva potraživanja od zakupnina i komunalnih davanja treba podmiriti s najkasnije tri mjeseca zakašnjenja, a ako to ne učini, slijedi ovrha i iseljenje, rekao je Ferenčak.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić je rekao da je umjereni optimist u vezi s naplatom potraživanja, jer je veći dio bliži otpisu nego naplati.</p>
<p>- Dug je u odnosu na razdoblje prije srpnja prošle godine smanjen za 111 milijuna kuna, ali ni s time nismo zadovoljni, velik dio novca Zagrepčana nećemo nikada uspjeti naplatiti i to je problem, rekao je gradonačelnik, istaknuvši da program Ureda za upravljanje imovinom ima njegovu punu podršku.</p>
<p>Oštre mjere spremaju se i korisnicima gradskih stanova. Svim kategorijama, a u Zagrebu ih ima tri: socijalna, društveno poticajna i (famozna) kategorija čuvara stanova, u idućem će razdoblju na vrata pokucati gradski revizori koji bi trebali ustvrditi »stanje na terenu«, koje je također ocijenjeno kaotičnim.</p>
<p>- Kako drukčije opisati primjer stana od 100 četvornih metara kojega je netko iz druge zgrade pregradio tako da je ostalo samo 10 'kvadrata'. Zagreb je i na taj način ostajao bez poslovnih prostora, zaključio je Ferenčak.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bandić: Čuvarima stanova otkup po tržišnoj cijeni</p>
<p>O vojnicima i policajcima u gradskim stanovima: Dok sam ja gradonačelnik, na ulici neće završiti ni jedan pripadnik MORH-a i MUP-a</p>
<p>Prema podacima Ureda za upravljanje imovinom Grada, lista stanova koji su »na čuvanju« od srpnja ima ukupno 233 čuvara. Na upit novinara kako namjeravaju riješiti tu kategoriju, gradonačelnik je odgovorio da se zauzima za njihovu privatizaciju po tržišnoj cijeni.</p>
<p>Kako je objasnio, sadašnjim stanarima-čuvarima neće biti priznate olakšice, već će na temelju javnog natječaja, kao i drugi zainteresirani, moći konkurirati da stan u kojem trenutačno borave kupe po tržišnim pravilima.</p>
<p>Gradonačelnik je dodatno pojasnio zašto problem dosad nije riješen. </p>
<p>- Problem je bio i ostao, jer da smo krenuli sa slanjem zahtjeva za iseljenjem, te da smo s korisnicima stanova završili na sudu, jel' vi znate koliko bi to tek onda trajalo, uzvratio je protupitanjem gradonačelnik.</p>
<p>S druge strane, nema bojazni za korisnike gradskih stanova iz redova MUP-a i MORH-a:</p>
<p>- Dok sam ja gradonačelnik, ni jedan vojnik ili policajac neće biti istjeran na ulicu, njihov stambeni problem rješavat ćemo u zajedničkoj suradnji s njihovim ministarstvima, rekao je gradonačelnik. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Grad će tražiti ponavljanje prodaje »Borova« u Ilici 10 </p>
<p>Prodavaonica cipela »Borovo« u Ilici 10 nakon povrata je vraćena prvotnom vlasniku. Objekt je potom prodan i novi vlasnik upravo zaključuje obnovu. No s okolnostima čitavog posla, a ponajviše bahatim ignoriranjem urbane vrijednosti objekta prigodom renoviranja, gradski čelnici vrlo su nezadovoljni.</p>
<p>- Sudskim putem zatražit ćemo da se prodaja prostora vrati na početak, jer nam nije bilo ponuđeno pravo prvokupa, a novi vlasnik počeo je uređivati objekt bez konzultacija s Uredom za zaštitu spomenika, rekao je Ferenčak. U Poglavarstvu, naime, pod svaku cijenu žele spriječiti posustajanje starih zagrebačkih obrta pod udarom svježeg kapitala, a to čine na dva načina. U prvome, vlasnik imovine Gradu je dužan ponuditi otkup, ako Grad nema novac, koristi pravnu vrijednost Odluke o prenamjeni djelatnosti. Drugim riječima, na mjestu »Borova« mora niknuti nova prodavaonica cipela, osim ako Poglavarstvo ne odluči drukčije. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako se predstaviti poslodavcu</p>
<p>Odnedavno su, prema novom načinu rada, u prizemlju zagrebačkog Zavoda za zapošljavanje smješteni svi korisnici koji ne primaju novčanu pomoć od burze, dok su na prvom katu raspoređeni primatelji pomoći. Od ukupno 51.470 nezaposlenih osoba, 10.252 korisnika trenutačno prima novčanu naknadu. </p>
<p>Kako doznajemo od Marice Jelić-Kazić, rukovoditeljice Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje, ta je promjena provedena kako bi se radnici Zavoda oslobodili suvišnih administrativnih poslova te kako bi se više posvetili nezaposlenim osobama - stvarnim tražiteljima zaposlenja. </p>
<p>U prizemlju zgrade u Zvonimirovoj postavljen informativni pult na kojem sve nezaposlene osobe mogu dobiti informacije usmeno ili u pisanom obliku. Na pultu nove stranke ugovaraju termin za prvu prijavu kod stručnog suradnika, a ondje se može dobiti i potvrda o nezaposlenosti. Tako će, kažu u Zavodu, stručnim suradnicima omogućiti da planiraju vrijeme koje im je potrebno za detaljan razgovor s nezaposlenom osobom, kao i da planiraju vrijeme za kontakte s poslodavcima.</p>
<p>Zavod, saznajemo, postupno uvodi i novosti poput »grupnog informiranja« te radionica po temama, za koje postoji zanimanje, primjerice kako se predstaviti poslodavcu ili, pak, kako napisati životopis. Tijekom srpnja i kolovoza taj je program mirovao, ali još ovoga mjeseca nastavit će se rad na njemu, uz eventualno proširenje sadržaja. </p>
<p>Posljednjih desetak godina u sklopu promjena koje su zahvatile naše društvo bitno su promijenjeni i odnosi na tržištu rada. I Zavod je tako mijenjao svoju ulogu. Njegova nova uloga, kako doznajemo, podrazumijeva pružanje različitih oblika usluga za traženje zaposlenja, za poslodavce, te praćenje stanja na tržištu rada. To konkretno znači prijelaz od pretežito »administrativnog« pristupa prema uspostavi suradničkih odnosa prema ciljanim skupinama. No, takva promjena koncepta zahtijeva i novu ulogu radnika Zavoda te drukčiji pristup nezaposlenosti. Budući da je sadašnji način rada nov, mogući su i propusti, pa u Zavodu apeliraju na korisnike novčane naknade da se ipak još neko vrijeme osobno javljaju nadležnim stručnim suradnicima jer je riječ o materijalnim pravima. </p>
<p>U Zavodu smatraju da će zamišljeni koncept rada, nakon početne zbunjenosti, ubrzo dati očekivane rezultate. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čovjek se treba nečemu veseliti</p>
<p>Jedno od brojnih kulturno-umjetničkih društava koje je nastupilo na 7. susretu umirovljenika Zagrebačke županije u Zaprešiću je i Kulturno-umjetničko društvo »Kupljenski Hruševac«.</p>
<p>- Za sada imamo 70 članova, a nadam se da će se ta brojka uskoro povećati, rekao nam je Đurinski, dodajući da se najviše prijavljuju osnovnoškolci na nagovor roditelja.</p>
<p>U malome mjestu nadomak Zaprešiću, koje ima samo 600-tinjak stanovnika, 1998. godine Stjepan Đurinski sjetio se ujediniti »mladost i starost« kako bi tom kraju podario pjesmu, ples i malo bijega od svakodnevnih poslova i problema.</p>
<p>Danas već KUD »Kupljenski Hruševac« u svom sastavu, osim folklornih plesača, ima i mješoviti zbor, limenu glazbu, novinarsku i dramsku sekciju. </p>
<p>Ipak, ističe on, veliku im pomoć pri sufinanciranju pruža grad Zaprešić, a mogu se pohvaliti i dobrom suradnjom s ostalim KUD-ovima.</p>
<p>S hladnijim vremenom njihove aktivnosti neće prestati, već se i dalje jednom do dva puta na tjedan pripremaju i uvježbavaju izvorni domaći plesovi. Bliži se Martinje, a veselimo se i dočeku Nove godine, istaknuo je Đurinski, koji u tom poslu nije sam. Za koreografiju se brine Ivica Ivanković, a za stručno vodstvo Dalibor Blažević. </p>
<p>- Mi u tome uživamo. Čovjek se ipak nečemu, bez obzira na sve, mora veseliti, kaj ne?, za kraj nam je rekao Stjepan Đurinski.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagrebački aviomodelari prvi na Bledu </p>
<p>Proteklog je vikenda održan 8. Pokal Bleda u sklopu »Contest Euro Toura 2001.«, natjecanje u zrakoplovnome modelarstvu na kojem su naši modelari postigli odlične rezultate.</p>
<p>Nakon šest turnusa kvalifikacija, u završnicu među 12 najboljih plasirala su se čak četvorica naših modelara, od ukupno šest koji su branili boje naše zemlje. Saša Pećinar (MK Trešnjevka) osvojio je sedmo mjesto, Damir Kosir (MK Zaprešić) jedanaesto, a Antun Šikić (AK Osijek) natjecanje je završio na dvanaestome mjestu.</p>
<p>Damir Kmoch (MK Zaprešić) je u završnici osvojio prvo mjesto i time postigao najbolji rezultat naših modelara ove godine na natjecanjima izvan naše zemlje.</p>
<p>- Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima, unatoč lošim vremenskim uvjetima i nedostatku pomoćnika. U kvalifikacijama smo se nekako »pokrivali«, a nakon što nas se četvorica plasirala u finale, to je bilo gotovo neizvedivo, rekli su nam modelari.</p>
<p>Bilo je to četrnaesto natjecanje »Contesta«, a posljednje se održava krajem rujna u Herriednu u Njemačkoj, gdje će nakon završetka natjecanja biti upriličeno proglašenje 15 najboljih od ukupno 350 modelara iz čitave Europe. </p>
<p>S. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pjesnik Tomica Bajsić kod kuće</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Sjećate li se Tomice? Suvišno pitanje. Iako je prošlo već nekoliko mjeseci otkako je mladi pjesnik Tomica Bajsić postao dijelom vrlo mutnog slučaja pada s kreveta u zatvoru, pri čemu je zadobio mnoge hematome i zapao u komu. Malo je tko mogao predvidjeti koliko će se javnost mobilizirati i stati u obranu ne samo Tomice, nego ljudskog dostojanstva koje je i u našim zatvorima čini se još podosta zanemarena kategorija. Tomici je posvećeno mnogo novinskih članaka, a organizirani su i skupovi potpore, među ostalima i u zagrebačkoj Močvari. </p>
<p>Danas, oko tri mjeseca nakon zadobivanja ozlijeda, Tomica je doma. Predstoji mu još mnogo boravaka u bolnici, rehabilitacija u toplicama i susreta s liječnicima zbog posljedica moždana ostećenja. </p>
<p>Prema riječima njegove sestre Pavlice, još ima djelomičnu amneziju, probleme s govorom, čitanjem i pisanjem, pažnjom, te je psihički i fizički iscrpljen. Liječnici predviđaju da bi mu oporavak mogao potrajati i do dvije godine.</p>
<p>Uskoro bi se u knjižarama trebali pojaviti Tomičini prijevodi, dovršeni prije godinu dana, »Sve do srca svijeta« dvije stotine pjesama Blaisea Cendrarsa, (Naklada MD) i »20 španjolskih pjesama ljubavi i progonstva« (P.E.N. i DHK). Bit će to mnogo ljepši kontekst ponovna spominjanja njegova imena.</p>
<p>Čuje se da bi i 14. filmski festival u Manosquu, koji će se održati od 4. do 11. studenoga mogao biti posvećen Tomici.</p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>IAEA: Nuklearke ne bi izdržale napad poput onoga u New Yorku</p>
<p>BEČ, 17. rujna </p>
<p> - Nuklearna centrala ne bi mogla izdržati izravan teroristički napad iz zraka poput onoga izvedenog na Svjetski trgovinski centar (WTC) u New Yorku, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Međunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA). Na otvaranju godišnje konferencije IAEA u Beču, glasnogovornik David Kyd rekao je da bi zaštita nuklearnih centrala od terorističkog napada zrakoplovom bila izuzetno teška.</p>
<p> Na konferenciji za novinare, glasnogovornik IAEA odgovarao je na upite o sigurnosti nuklearnih centrala šest dana nakon razornih napada u New Yorku i Washingtonu, u kojima je poginulo ili nestalo više od 5.000 ljudi. Mnoge nuklearke na Zapadu, primjernice one u Njemačkoj, građene su tako da mogu izdržati nesreću s putničkim ili vojnim zrakoplovom, rekao je Kyd. No adekvatna obrana protiv namjernih napada poput onih u SAD, po njegovim riječima, ne postoji. Jačanje zaštitnih plašteva bilo bi vrlo skupo i vjerojatno ne bi jamčilo potpunu sigurnost.</p>
<p> Ipak, on je ocijenio kako su mali izgledi da bi teroristi uspjeli u napadu na nuklearnu centralu, jer su one znatno manje od zgrade Pentagona ili tornjeva WTC-a, pa bi bilo teže manevrirati zrakoplovom za izravan pogodak. Kada bi to na kraju i učinili, betonska oplata vjerojatno ne bi izdržala udar. Ako bi rashladni sustav bio uništen moglo bi doći do eksplozije pare u unutrašnjosti, a nakon toga nije isključeno ni ispuštanje radioaktivnosti. »Samo pod krajnje iznimnim okolnostima« zamislivo je da rashladni sustav bude potpuno uništen a osoblje nuklearke onesposobljeno. No ako bi se veliki putnički zrakoplov s punim rezerovoarima goriva namjerno zaletio u nuklearnu centralu, posljedice bi uistinu mogle biti razorne, rekao je glasnogovornik.</p>
<p> S druge strane on je upozorio kako ne treba potcijenjivati mogućnost da terorističke skupine obogate konvencionalno oružje s nuklearnim materijalom, protiv čijeg se krijumčarenja IAEA bori posljednjih godina.</p>
<p> Na godišnjoj konferenciji IAEA sudjeluju predstavnici 132 zemlja članice, a tijekom njezinog jednotjednog trajanje očekuje se ponovni izbor generalnog direktora agencije, Egipćanina Mohameda El Baradeia, za drugi četvorogodišnji mandat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kandidati za OI 2012. odustaju u korist New Yorka </p>
<p>STUTTGART, 17. rujna </p>
<p> - Gradske vlasti Stuttgarta razmišljaju o odustajanju od kandidature za organizaciju Olimpijskih igara 2012. godine kako bi podržale New York.</p>
<p> Na odustajanje od kandidature u korist »velike jabuke« odlučio se i Rim. »Svi kandidati za OI 2012. trebali bi se povući i prepustiti igre New Yorku«, kazao je gradonačelnik Rima, Walter Verltroni, te dodao: »Siguran sam kako će se OI 2012. održati izvan Europe. New York bi bio najpošteniji izbor.«</p>
<p>Za razliku od Stuttgarta, drugi njemački kandidat, Hamburg, još uvijek ne razmišlja o odustajanju iz utrke.</p>
<p> »Sve ćemo učiniti kako bi pomogli New Yorku, no i mi želimo Igre«, izjavio je gradonačelnik Ortwin Runde.</p>
<p>Međunarodni olimpijski odbor o domaćinu OI 2012. godine odlučit će za tri godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Strah od letenja u porastu</p>
<p>LONDON/ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Strah od letenja osjetno je porastao nakon prošlotjednih samoubilačkih napada otetim zrakoplovima na Sjedinjene Države, izjavio je psiholog Robert Bor, stručnjak za liječenje straha od letenja. »Zračni prijevoznici naći će se u golemim poteškoćama sljedećih nekoliko godina«, kaže Bor.</p>
<p> »Tijekom proteklog vikedna imao sam dvostruko više konzultacija nego što je uobičajeno. Sljedećih šest mjeseci imat ćemo gomilu posla«, opisuje Bor svoj posao savjetnika za letačko osoblje i putnike koji se boje putovanja zrakoplovom. Jedina dobra stvar, koja se može predvidjeti nakon prošlotjednih napada, bit će ta da će ispadi pijanih ili agresivnih putnika postati prošlost, budući da mnoge zrakoplovne tvrtke razmišljaju o angažiranju naoružanih čuvara u zrakoplovima. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Michael Jackson okuplja zvijezde i snima pjesmu za stradale Amerikance </p>
<p>NEW YORK, 17. rujna</p>
<p> - Nekoliko američkih zvijezda pop glazbe snima, na poticaj Michaela Jacksona, pjesmu čiji je očekivani prihod od 50 milijuna dolara rezerviran za obitelji žrtava zločinačkih napada na New York i Washington od 11. rujna. Sudionici akcije »We Are The World« iz 1985., pop- zvijezde predvođene Jacksonom, sada planiraju snimiti pjesmu i prikupiti novac za preživjele i obitelji poginulih u terorističkim napadima u SAD-u. Jackson, Destiny's Child i Nick Carter iz Backstreet boysa bi trebali snimiti novu pjesmu pod nazivom »What More Can I Give« (Što još mogu dati). Akciji će se priključiti i drugi pjevači među kojima su Britney Spears, Justin Timberlake iz 'N Sync-a, Mya i skupina Backstreet Boys.</p>
<p> »Vjerujem da će se zajednica ujediniti i da ćemo uistinu uspjeti pomoći tisućama nevinih žrtava«, kazao je Jackson. Njegov glasnogovornik je naglasio da će se pjesma snimiti što je prije moguće uz sudjelovanje svih poznatih pjevača koji žele biti dio zajedničkih napora za pomoć nastradalima. </p>
<p>Kralj popa ističe kako su riječi koje je napisao za pjesmu »What More Can I Give« smišljene da pomognu građanima svijeta da pronađu utjehu nakon napada na SAD i stvore osjećaj općeg zajedništva spram slijepog nasilja i masovnog ubojstva. </p>
<p> Godine 1985. pjesma »We Are The World«, koju supotpisuje Michael Jackson, a namijenjena skupljanju sredstava za borbu protiv gladi u Africi, ostvarila je 65 milijuna dolara prihoda. (Ž)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U krevetu s dijamantima</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Elizabeth Taylor ponovno je pronašla način kako da dođe do novinskih članaka. Naime, poznata je glumica, koja je nedavno dopratila Michaela Jacksona na koncert kojim je obilježio 30. godišnjicu solističke karijere, napisala knjigu »Elizabeth Taylor: My Love Affair With Jewlaery« (Moja ljubavna afera s nakitom). U njoj piše o svojoj povezanosti s nakitom, kojeg smatra jednom od najvažnijih stvari u životu. </p>
<p>Knjigu će objaviti iduće godine u izdanju kuće »Simon & Schuster«, a Liz Taylor je priznala da će, osim fotografija prekrasnog nakita kuća poput Van Cleef i Arpels, Cartier i Bulgari, sadržavati i pregršt anekdota iz njezina života.</p>
<p>»Presretna sam što ću objaviti neke anekdote koje su moj život obilježile uz pomoć tolikog nakita kojeg posjedujem«, izjavila je »Kleopatra«, koja se udavala čak osam puta. </p>
<p>Da je riječ o jednoj od najljepših privatnih kolekcija nakita u svijetu potvrdio je i urednik knjige Michael Korda. Taylor se zainteresirala za nakit kao mlada djevojka, no posebno ga je zavoljela tijekom braka s Richardom Burtonom, koji ju je naviknuo da je dobiti dijamant isto što i dobiti - ružu! (P. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zdrave navike mogu spriječiti dijabetes</p>
<p>BOSTON, 16. rujna</p>
<p> - Devedeset posto slučajeva dijabetesa tipa 2 moglo bi se spriječiti kad bi ljudi više vježbali, bolje jeli, prestali pušiti i kad bi prihvatili druge zdrave navike, izvješćuje »The New England Journal of Medicine«. </p>
<p> Studija pokazuje da su navike glavni krivac za dijabetes tipa 2, poznat kao i dijabetes odrasle dobi, te da se 91 posto slučajeva dijabetesa među 85.000 bolničarki »može pripisati navikama i ponašanju«.</p>
<p> »Većina slučajeva dijabetesa tipa 2 može se spriječiti prihvaćanjem zdravijih životnih navika«, izvijestili su istraživači pod vodstvom dr. Franka Hua iz škole za javno zdravstvo sveučilišta Harvard u Bostonu.</p>
<p> Dijabetes tipa 2 javlja se kad tijelo ne može pravilno koristiti inzulin, hormon koji regulira <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi. Bolesti najviše pridonosi pretilost. Hu i njegovi suradnici htjeli su odrediti kolika je doista uloga životnih navika.</p>
<p> Uz pomoć upitnika o prehrani i navikama, istraživači su usporedili podatke o 3.300 bolničarki koje su u razdoblju od 16 godina oboljele od dijabetesa s podacima o bolničarkama koje nisu oboljele. Najveći je faktor rizika prekomjerna težina. Što je bolničarka bila deblja, to je rizik bio veći.</p>
<p> Ali čak i tjelesna težina na gornjoj granici normale gotovo je utrostručila rizik, istaknuo je Hu.</p>
<p> S druge strane, fizička je aktivnost pokazala velik zaštitni učinak. U žena koje su vježbale 7 ili više sati tjedno vjerojatnost za pojavu dijabetesa bila je napola manja nego u žena koje su vježbale manje od pola sata tjedno, rekli su istraživači.</p>
<p> Uz to, primijetili su, iste mjere sprečavanja dijabetesa tipa 2 - među kojima i vježbanje i kontrola tjelesne težine - štite i od srčanih bolesti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Noćni provod bez Warhola </p>
<p>Postoji više nego dovoljan broj razloga za čuđenje zašto su tematske večeri posvećene Andyju Warholu najčešće stereotipna događanja s uzaludnim pokušajem rekreiranja atmosfere prisutne u originalnoj (ili ipak kopiranoj?) Warholovoj zamisli noćnog provoda / Hoćemo li na koncu ipak dočekati da se popratni programi uz izložbu izdignu iznad okvira predvidljivih posveta vizualnom šarenilu pop-arta i glazbi Velvet Undergrounda</p>
<p>Nakon otvorenja monografske izložbe »Andy Warhol</p>
<p> - Život i djelo (1928.-1987.)« u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, nekoliko popratnih programa najavljenih za vrijeme trajanja izložbe pokušat će prebaciti duh Andyja Warhola iz muzejske ustanove u tip prostora koji je šezdesetih i sedamdesetih godina bio presudan u njegovu »javnom životu«, kao i stvaranju percepcije Warhola kao »party animal« osobe, medijske ikone sa stranica društvene kronike, prepoznatljive i onima kojima pop-art nije značio baš ništa. </p>
<p>Uostalom, upravo je Warhol formirao legendarni atelje »Factory« u New Yorku, po kojoj je i domaća »Tvornica« - gdje će se odvijati najveći dio najavljenih projekata - dobila ime, kao što je i DJ program »Studio 54« ime dobio po newyorškoj diskoteci u kojoj je i Warhol bio redoviti celebrity gost. </p>
<p>Sve to iscrpno je opisano u briljantnoj knjizi o epohi Anthonyja Haddena Guesta »The Last Party«. Kao mjesto sučeljavanja ideja i suprotstavljanja popularnog pristupa elitizmu, »Factory« je u Warholovu životu bio jedan od najvažnijih prostora za promociju multimedijalnih projekata i oslobođenog subkulturnog duha mjesne newyorške umjetničke scene, tek kasnije službeno priznate od »ozbiljnih« institucija. </p>
<p>Ukratko, od polujavnih snimanja negledljivih art-filmova do audiovizualnih happeninga i miješanja glazbe s video projekcijama, Warhol i društvo ostavili su trajan model »prezentacije«, zloupotrebljavan kad god za to postoji prilika. </p>
<p>Newyorški klubovi kao područje i »dokaz« javnog života za Warhola i svitu oko njega oduvijek su bili vrlo privlačna mjesta, ujedno i prostori za fotografsko bilježenje likova i atmosfere oko njega, kasnije često publiciranih u magazinu »Interwiev«, koji je utemeljio. </p>
<p>Iako je sam Warhol uvijek bio poznatiji kao promatrač s polaroid kamerom u ruci nego sudionik, razne faze njegovih clubinga - od underground okupljališta na St. Marks Placeu u šezdesetima do »Studija 54« u užarenoj fazi disco groznice sredine sedamdesetih - pružaju i zanimljive mogućnosti za današnje klupske večeri s temom Andyja Warhola. </p>
<p>Pribrojimo li tomu i Warholove prirodnu povezanost s rock glazbenicima - od Nico, Loua Reeda i Velvet Underground do antologijskih ovitaka albuma VU-a i Rolling Stonesa... - Warholov osobni pečat na rock »proizvodnji« s povijesnim zaslugama vidljiv je izdaleka. </p>
<p>Rock djelatnici, ako već nisu bili dio mjesne populacije, Warholu su hodočastili pri dolasku u New York, pa tako i mladi David Bowie na svome prvom putovanju u SAD 1971. Njegova pjesma »Andy Warhol« s albuma »Hunky Dory« iz iste godine možda je najbolje od svih namjernih posveta izrazila privlačnost. Što je sve skupa dovoljan broj razloga za čuđenje zašto su tematike večeri posvećene »životu i djelu« Andyja Warhola kod nas najčešće stereotipna događanja s uzaludnim pokušajem rekreiranja atmosfere prisutne u originalnoj (ili ipak kopiranoj?) Warholovoj zamisli noćnog provoda. </p>
<p> Prvi pokušaj after partyja u »Tvornici« propao je zbog otkazivanje svečanog otvorenja izložbe, a zapravo se radilo o neobaveznom druženju uz, uvijek očekivano, »puštanje« glazbe koja »ima neke veze« s Warholom.</p>
<p> Najedukativniji projekt svakako je predavanje Darka Glavana o Warholu u »KIC-u« 17. rujna. Koliko smo sposobni vizuslno reinterpretirati Warholove zamisli, probat će pokazati modna revija Tončija Vladisavića, u »Tvornici« 21. rujna, inspirirana pop-artom, uz popratne video projekcije. U utorak 25. rujna svoje će »o Warholu« u »Tvornici« pokušati reći glazbenici Darko Rundek, Zoran Predin, Srđan Gojković Gile iz Električnog orgazma, Anđa Marić, Goran Bare, Davorin Bogović i El Bahatee, uz pratnju all stars benda sastavljenoga od članova Plaćenika, Psihomoda i Pipsa, u programu nazvanom prema Lou Reedovoj pjesmi »I'm Waiting For The Man«.</p>
<p> Hoćemo li na koncu ipak dočekati izlazak Warholova noćnog duha - zatočenog u boci Coca-Cole, »Brillo« kutiji ili predrasudama nesuđenih interpretatora njegovih zamisli - odgovor je koji bitno ovisi o tome mogu li se nabrojeni programi izdići iznad okvira stereotipnih predodžbi o vizualnom šarenilu pop-arta i odmaknuti od zloupotrebe glazbe Velvet Undergrounda.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slikar Zagreba</p>
<p>Galerija Starogradska vjećnica / Izložba slika i maketa brodova Ice Polovića uzbudit će svakog ljubitelja Zagreba / U izdanju Art Studia Azinović promovirana i raskošna monografija Stanka Špoljarića o tome nepravedno zaboravljenom slikaru </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Zbog kojekakvih hirova sudbine, siromaštva i skromnosti, mnogi su hrvatski slikari ostali u zapučku vremena, često i zauvijek zaboravljeni. Takvu sudbinu, na sreću, nije doživio Ico Polović (1921.), zagrebački slikar u punom smislu te riječi, čovjek čiji je opus u najvećoj mjeri posvećen onoj derutnoj tisućljetnoj ljepoti zagrebačkih ulica pred kojom su zadivljeni zastajkivali čak i oni koji mrze glavni grad! Velika izložba otvorena u Starogradskoj vijećnici, kao i monografija »Ico Polović«, iz pera Stanka Špoljarića, u izdanju Art Studia Azinović, iscrpan su podsjetnik na raskošno djelo ovog slikara koji se usavršavao »razgovorima s umjetnicima« i posjetima majstorskoj radionici Krste Hegedušića, gradeći desetljećima potpuno sam svoj slikarski univerzum.</p>
<p> Ulja na platnu i akvareli stoga su i poziv su na otkrivanje jednog zaboravljenog autora. Svaku zagrebačku ulicu, zid, kuću i prozor slikao je Polović perfekcionistički pazeći na detalje. Taktilne i koloristički otvorene, potresni su likovni zapisi jednoga istinskog zaljubljenika - u grad. Ne manje dojmljivi su pejzaži Dubrovnika, Hvara i Korčule, dok vrhunac stvaralaštva Polović dosiže u »psihološkim« portretima prijatelja, znanaca i svoje djece, te u izvanrednom »Autoportretu«. Riječ je o autoru koji se zahvaljujući Stanku Špoljariću tek sada dostojno upisuje na likovnu pozornicu stoljeća. Zasebno su izložene i precizne makete starih brodova koje je radio 80-ih godina. </p>
<p>Ico Polović rodio se u blizini rijeke Dobre, u mjestu Stative u općini Netretić. Nakon Švarče i Brezovice, Polovićevi su roditelji došli u Zagreb 1925. godine. Na Trešnjevci je slikar završio osnovnu i građansku školu, a potom i trgovačku, gdje je njegova sklonost za likovno došla do izražaja. Amaterski se bavio slikarstvom, jer za školovanje na Likovnoj akademiji nije imao sredstava. U ratu je bio pripadnik domobranskih jedinica, nakon čega se priključio partizanima. Od 1949. bio je direktor poduzeća »Dekor«, zaduženog za uređenje javnih površina. Njegovom zaslugom »Dekor« se razvija u vrlo značajno poduzeće s težištem na oblikovanju i proizvodnji predmeta umjetničkog obrta. Nakon smrti supruge Ljerke 1985. intenzivno se posvetio slikanju i izradi maketa brodova.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nostalgično o prošlosti Pariza</p>
<p>Predstavljene su fotografije iz fundusa jedne od najstarijih svjetskih fototeka »Roger-Viollets« / Fotografije otkrivaju manje poznate djeliće svakodnevnog života Pariza prošloga stoljeća / Koncept izložbe nostalgično je podsjećanje na slavnu prošlost</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Otvarajući izložbu »Pariz, jedno stoljeće fotografije« u Muzeju Mimara, prvoga dana svog stupanja na dužnost veleposlanika Francuske u Hrvatskoj, Francis Bellanger pozvao je Zagrepčane »da otkriju kakav je bio život u Parizu prošlog stoljeća. Izložba otkriva jedan nepoznati Pariz svjetskih izložaba, uličnih zanimanja ili događaja poput poplave 1910. godine ili gradnje metroa, i u tom smislu predstavlja svjedočanstvo razvoja«, rekao je Bellanger.</p>
<p>Izložba »Pariz, jedno stoljeće fotografije« sastoji se od izbora fotografija iz fundusa pariške agencije za pohranu fotografija »Roger-Viollet«, jedne od najstarijih fototeka u svijetu. Agenciju je 1938. godine osnovala Helene Roger i tijekom godina skupila je više od milijun fotografija, među kojima su i brojne zbirke velikih fotografa poput Brangera, Lipnitzkoga i Laure Albin-Guillot. Godine 1994. fundus te fotografske agencije postao je dijelom kulturne baštine Pariza.</p>
<p>Izbor predstavljenih, samo naizgled dokumentarističkih fotografija, koje zapravo otkrivaju pulsiranje života na pariškim ulicama bilježeći izgled i rad Parižana, podijeljen je provizorno prema temama poput djelatnosti, prijevoza, kulture ili mode. Jedna od najinteresantnijih cjelina su fotografije nacionalnih paviljona što su građeni za svjetske izložbe koje su se u Parizu održavale od 1867. do 1937. godine. Čudesne građevine tada su se privremeno useljavale u pariški krajolik pretvarajući grad u zabavno estetsko mjesto.</p>
<p>Predstavljene fotografije, a najstarije potječu iz daleke 1860. godine, otkrivaju i niz zanimljivosti uličnog života poput rada bačvara na obalama Seine ili popodnevnog pijuckanja kave u bistrou. Portreti velikih francuskih književnika poput Sartrea, Durasove, Valeryja ili Gidea snimljeni su u slavnim pariškim kavanama, središtima javnog kulturnog života. O razvoju svjedoče fotografije faza izgradnje Eiffelova tornja i pregled prijevoznih sredstava od konjskog tramvaja do aerodinamične lokomotive. Ne nedostaje ni povijesnih neobičnosti poput odlaska dužnosnika na posao čamcem za vrijeme velike poplave.</p>
<p>Moda je, pomalo anakrono, predstavljena isključivo preko Parižanki. Šarmantne modistice, preteče modela koje poziraju uz nove automobile, uravnotežene su donekle s fotografijama sufražetkinja koje, demonstrirajući ulicama, traže pravo glasa, ali najavljena fotografija prve žene koja je upisala politehničku školu, tajanstveno je odsutna. O kolonijalnom dijelu francuske povijesti diskretno svjedoči samo jedna fotografija nepoznatog Afrikanca s francuskom zastavom u ruci. </p>
<p>Ovo predstavljanje tako bogata fundusa općeg tipa nije previše konceptualizirano, ali to, čini se, nije niti bila namjera priređivača, Francuskoga instituta u Zagrebu. Usporediti nekadašnji s današnjim ili budućim izgledom Pariza bilo bi daleko izazovnije od neopterećeno nostalgičnog podsjećanje na manje poznate djeliće prošlog života jedne od najvećih svjetskih kulturnih metropola kakav je Pariz. Iako su kvaliteta i zanimljivost samih fotografija dobar razlog za posjet izložbi, koliko god šarmantan i bogat život Pariza bio, nacionalno veličanje, makar i kroz naizgled bezazlene svakodnevne događaje, više nije naročito izazovan koncept kulturnih priredbi.</p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uspjeh Cossetta i njegova zbora u Fivizzanu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Mješoviti zbor »Emil Cossetto« osvojio je prvo mjesto na velikom međunarodnom glazbenom festivalu »World Music« u pitoresknom mjestu Fivizzanu u Toskani u Italiji, i to u kategoriji vokalno-instrumentalnih folklornih ansambala. Zbor je izveo nekoliko stavaka iz »Folklornog koncerta« osnivača i dirigenta maestra Emila Cossetta, nastupivši uz bogate i živopisne narodne nošnje,u oštroj konkurenciji folklornih ansambala. U obrazloženju nagrade stoji da se dodjeljuje zbog raznolikosti i osmišljenosti repertoara, kako u vokalnom, tako i u instrumentalnom dijelu, čime se dobro predstavlja hrvatska folklorna baština. Maestro Emil Cossetto osvojio je prvu nagradu »Il delfino« u kategoriji Kompozitora za skladbu na folklornu temu »Kolo iz Bosne«. Nastupom i pobjedom ovoga uglednog hrvatskog pjevačkog zbora u Fivizzanu te nagradom maestru Cossettu još jednom je uspješno predstavljena hrvatska tradicionalna folklorna glazba i to među ljubiteljima glazbe iz gotovo cijelog svijeta. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Dečko kojem se žurilo« predložen za Oscara </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Producentska kuća »Factum« predložila je dokumentarni film »Dečko kojem se žurilo« Biljane Čakić-Veselič za sudjelovanje u utrci za Oscara u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma. Film, originalno sniman digitalnom tehnikom, prebacit će se na filmsku vrpcu, jer se prema uvjetima Američke filmske akademije mora biti osposobljen za prikazivanje u kinu. U listopadu prikazat će se u Laemmle multiplex kinu u Los Angelesu, a rezultati prvog izbornog kruga, nakon kojeg film stječe klasifikaciju »predložen za Oscara« znat će se u studenome. Dirljivi dokumentarac Biljane Čakić-Veselič, u kojem ona traži svog brata koji je nestao u tijeku Domovinskog rata u Vukovaru, dobio je Grand-prix na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma u Zagrebu, prvu nagradu festivala dokumentarnih filmova SEE Docs in Dubrovnik, otvorio je Motovun Film Festival i uvršten je u program europskog festivala dokumentaraca IDFA. Za nagradu su predloženi redateljica i producent Nenad Puhovski. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nove skulpture Gualtiera Mocennija </p>
<p>PULA, 17. rujna</p>
<p> - Pulsko milanski kipar i slikar Gualtiero Mocenni vratio se potkraj ovoga ljeta u Pulu s dvije međunarodne kiparske manifestacije. Na natječaju u gradu Chatre nedaleko od Marseillea njegova skulptura »Perpetum mobile«, visoka dva metra, dobila je prvu nagradu, te je postavljena ispred Gradske vijećnice u Chatreu. Nakon toga sudjelovao je na Sardini na VII. međunarodnom simpoziju, gdje je dvanaest kipara predstavljalo članice Evropske zajednice. Tamo je u vulkanskoj stijeni isklesao skulpturu »Ujedinjena Evropa« na kojoj dvanaest sučeljenih trokuta simbolizira pluralizam evropskih interesa, a na vrhu je slobodno mjesto za trinaesti trokut - novu članicu Evropske zajednice. Mocenni ovih dana putuje u Cordobu gdje ću do 15. listopada u društvu dvadeset kipara iz raznih zemalja klesati novu skulpturu. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izložba »Sveto ime Vukovar« </p>
<p>MARIJA BISTRICA, 17. rujna</p>
<p> - Koprivničko-križevački župan Josip Friščić i krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki otvoruili su u Galeriji Svetišta Majke Božje Bistričke samostalnu izložbu fotografija Mladena Pavkovića »Sveto ime Vukovar«. Riječ je o fotografijama koje svjedoče o stradanju Vukovara za Domovinskog rata, a dio su fundusa od njih 200-ak koje su bile već izložene u više gradova Hrvatske i Mađarske. Na otvorenju je, kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, bio Luka Trconić, koji je istaknuo kako sam naziv »Sveto ime Vukovar« nije samo simbol junaštva i stradanja hrvatskoga naroda, nego je ime Vukovar nešto što će za buduće naraštaje biti svetinja. Kao simbol snage koji će nam biti itekako potreban da odolima svim iskušenjima koje nas čekaju u ovom, kako je rekao, modernom bezumlju. Nazočnima se obratio i upravitelj Svetišta msgr. Lovro Cindori. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Sretan spoj inata, taštine i znanja</p>
<p>Nagli Zagrebov uzlet u prvom je redu temeljen na inatu i taštini, a poznato je da emocije takve vrste mogu biti pokretač jači od bilo čega. Ponajprije se to odnosi na predsjednika Marčinkovića i direktora Marića, koji su zapravo živjeli za to da onima koji ih neprestano osporavaju pokažu na travnjaku koliko su jaki </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Vodećem i nepobjedivom Zagrebu, koji je sa 2-1 (2-0) »protutnjao« i Slavonskim Brodom, poklopilo se nekoliko vrlo sretnih okolnosti zbog kojih je u središtu pažnje i vodi se i nadalje kao hit dosadašnjeg dijela prvenstva. Sve su te okolnosti u prvom redu temeljene na inatu i taštini, a poznato je da emocije takve vrste mogu biti pokretač jači od bilo čega.</p>
<p> Sav taj skup strasnih čuvstava rasporedio se u Kranjčevićevoj na nekoliko subjekata i doveo do toga da Zagrebova momčad igra trenutačno najljepši i najsigurniji nogomet. Mnogi, dakle, s potpunim razlogom momčad Zagreba vide i kao prvoga favorita prvenstva. Jest, možda se Hajduk, Dinamo i još neki s time neće složiti, poručujući »daleko je do kraja prvenstva...« No, nepobitna je činjenica da Zagrebova momčad igra sjajno, da je sastavljena od i te kako dobrih, ujednačenih i izvrsno vođenih i raspoloženih pojedinaca, koje je netko prije toga morao procijeniti i dovesti u klub.</p>
<p> Nebitno na koji način i na koje razdoblje, ili zbog kojih motiva u pozadini. Taj »netko«, tko je bio idejni vođa slaganja momčadi koja bi trebala nešto i predstavljati u nogometnoj Hrvatskoj, zasad se može s razlogom »isprsiti«. Ima taj »netko« i svoje ime i prezime. Riječ je o tandemu MM - predsjedniku kluba Miri Marčinkoviću i direktoru Dragi Mariću. Radi se o nerazdvojnom dvojcu, koji je zapravo živio za to da svoj podređeni ego i inat, inače građen na osporavanju koje je stizalo od suprotstavljene klupske strane, pretoče u nešto što na travnjaku izgleda dobro. Mora se priznati da su njih dvojica ravnopravna sastavnica tih dobrih igara i rezultata momčadi, što im je i te kako bitno za ono glavno zbog čega i sve to poduzimaju. I sami su više puta spomenuli da u formalnoj privatizaciji kluba, koja bi se uskoro trebala dogoditi, oni sebe vide kao glavne i jedine kandidate. A najbolja preporuka za polaganje prava na pretvorbu kluba, koji se sada tretira kao opće dobro, trebao bi biti adekvatan rezultat momčadi.</p>
<p>Taj im detalj za sada ide na ruku, jer momčad igra sjajno, a bitan je jer bi ovih dana navodno trebao doći kraj dvogodišnjem sudskom sporenju oko dvije zaraćene klupske strane - »Marčinkovićevaca« s jedne i »Jerkovićevaca« s druge strane. Zadnja instanca, Ministarstvo pravosuđa, trebala bi izreći svoj konačni pravorijek, a poznato je da se u nas često ne presuđuje po slovu prava i pravde, nego prije svega temeljem pripadnosti određenom lobiju, ili dojmu o općoj korisnosti po društvo.</p>
<p>U cijeloj je priči oko Zagrebovog uzleta bilo sreće i oko izbora za trenera Zlatka Kranjčara u čiji je ego i taštinu Marčinković uoči starta prvenstva dirnuo u tolikoj mjeri da se Kranjčar dodatno zainatio. Radi fanatično i stručno, rezultati su vidljivi na travnjaku, a jedino zbog čega želi iskočiti iz kože, jest samozadovoljstvo igrača nakon što u prvih pola sata igre po pravilu »smlave« suparnike i pokažu im tko je gazda na travnjaku. Stoga, umjesto da nakon 2-0, kao u startu utakmice u nedjelju u Slavonskom Brodu »izrešetaju« mrežu Marsonije do vrha, na kraju se dovedu u nepotrebnu situaciju da strijepe i zamalo upropaste i svoje i trenerove i MM-planove.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Strah od terorizma nadjačao sportske motive</p>
<p>Zbog straha od terorističkih udara na Izrael, Francuzi su tražili odigravanje utakmice na neutralnom terenu, što je Hapoel odbio, a vodstvo Eurolige nije podržalo francuski prijedlog i Le Mans je odustao od daljnjeg natjecanja </p>
<p>LE MANS, 17. rujna</p>
<p> - Košarkaški klub Hapoel Jeruzalem plasirao se u treće kolo kvalifikacija za ulazak u Euroligu nakon što je francuski Le Mans odbio putovati u Izrael. </p>
<p>Le Mans i Hapoel trebali su u 2. kolu odmjeriti snage 19. i 23. rujna, no predstavnici francuskog kluba nisu bili zadovoljni jamstvima o sigurnosti koje im je nudila izraelska vlada. Zbog straha od terorističkih udara na Izrael, Francuzi su tražili odigravanje utakmice na neutralnom terenu, što je Hapoel odbio. </p>
<p>Vodstvo Eurolige nije podržalo francuski prijedlog i Le Mans je odustao od daljnjeg natjecanja, a Hapoel se plasirao u treće pretkolo gdje očekuje pobjednika dvoboja Charleroia i Portugal Telecoma. </p>
<p>U drugom kvalifikacijskom kolu sastat će se hrvatski predstavnik Split Croatia osiguranje protiv njemačkog Telecom Bonna, a pobjednik tog para igrat će u posljednjem 3. kolu sa slovenskom Krkom Novo Mesto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Indianapolis bez M. Schumachera</p>
<p>MILANO, 17. rujna</p>
<p> - Predstavnici Ferrarija, vodeće talijanske momčadi Formule 1, objavili su kako će svom vozaču, svjetskom prvaku Nijemcu Michaelu Schumacheru, dozvoliti da ostane kod kuće i propusti slijedeću utrku Svjetskog prvenstva, koja će se 30. rujna voziti u Indianapolisu.</p>
<p> - Michael je zvijezda, jedan od najuspješnijih vozača današnjice i zato ćemo poštovati svaku njegovu želju. Kako je izrazio želju da ne putuje u Sjedinjene Američke Države, mi ćemo je ispoštivati, izjavio je prvi čovjek Ferrarija, Jean Todt, u razgovoru za talijanski sportski dnevnik »La Gazzetta dello Sport.</p>
<p> Todt je dodao da je Michael Schumacher, zbog tragičnih događaja u SAD, kao i zbog teške nesreće Alexa Zanardija, bio jako potresen uoči utrke za Veliku nagradu Italije, no usprkos tomu sudjelovao je u utrci u kojoj je na kraju zauzeo četvrto mjesto. Michael je bio prvi vozač, koji je izjavio da bi nakon terorističkih napada u SAD-u i kritičnog stanja Zanardija, utrka u Indianapolisu trebala biti otkazana.</p>
<p> Ferrari će u odsustvu Michaela Schumachera njegovo mjesto ustupiti svojem test vozaču Luci Badoeru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Na Poljudu zaštitari pred uredima direktora</p>
<p>Za utakmicu u četvrtak zbog kazni neće konkurirati Igor Štimac i Vlatko Đolonga</p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - Ponedjeljak ujutro na Poljudu nije novinarima ponudio pregršt informacija. Nogometaši su nakon uvjerljive pobjede u subotu u Zadru (5-1) dobili slobodno do ponedjeljka poslije podne. Nije bilo ni trenera Nenada Gračana. </p>
<p>Ipak, vijest je, ako se to može nazvati viješću, da ubuduće do direktora kluba Fredija Fiorentinija, ali i svih ostalih djelatnika na katu poljudskog stadiona ne možete doći više kako hoćete, kao što je to prije bilo, kada su znani i neznani šetali ispred ureda, otvarali sobe i tražili nekoga od zaposlenika. Sada će vas dočekati čovjek iz zaštitarske organizacije koji vas neće pustiti ako niste najavljeni, odnosno tek kada dobije »zeleno svjetlo« od onoga koga tražite. Vrijeme je i bilo da se to napravi, jer je zaista, posebice kada su se igrale europske utakmice, bila tolika gužva pred vratima direktora, gotovo veća nego na tribinama Poljuda. </p>
<p>Inače, Splićani su očekivali i uglednog gosta, Hajduku bi ovog tjedna mogao u goste Maurizio Zamparini, predsjednik Venecije koji u okolici Splita otvara svoj Mercatone. </p>
<p>Igor Musa, koji je bio u nedjelju hospitaliziran zbog udarca u bubreg, napustio je bolničku sobu, te je na kućnoj njezi. Još nije dijagnosticirano što je u pitanju, ali mu je strogo preporučeno da nekoliko dana miruje. Čini se ipak da je jedan bubreg zadobio jaku kontuziju, pa se s tim stvarima nije za igrati, treba mirovati i vidjeti što će biti. </p>
<p>Bolje je stanje s Krunoslavom Rendulićem, njegov gležanj bit će u redu do četvrtka i utakmice protiv poljeske Wisle. Na popisu ozlijeđenih za Zadar bio je i Goran Sablić, međutim, po svemu sudeći i on će biti spreman za utakmicu protiv Wisle. </p>
<p>Protiv Poljaka zbog kazni i kartona izostat će Igor Štimac, koji će tako odraditi drugu od šest utakmica suspenzije, te Vlatko Đolonga koji ima tri žuta kartona. </p>
<p>Hajdukov protivnik je, uzgred, u posljednjem prvenstvenom kolu kod kuće izgubila od momčadi Ostrowieca rezultatom 0-1. U pravilu, pred europske utakmice momčadi koje igraju u nekom od tih natjecanja, Ligi prvaka ili Kupu Uefe, gube susret. To samo treba biti upozorenje »bijelima« da će Poljake ovaj »kućni poraz« razdrmati, da će sigurno puno ozbiljnije prići splitskoj utakmici. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Makabi u srijedu u Zagrebu!</p>
<p>Izraelski je klub u službenome dopisu Dinamovu vodstvu potvrdio da u srijedu prije podne dolazi u Zagreb / Trener »plavih«, Ilija Lončarević, za prvu utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv Makabija (Maksimir, četvrtak, 18 sati), neće moći računati na Polovanca</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Izraelski je Makabi u ponedjeljak službeno obavijestio Dinamovo vodstvo da u srijedu dolazi u Zagreb! Tako su, eto, prekinuta sva nagađanja o tome hoće li Izraelci uopće poletjeti prema Hrvatskoj. Klub iz Tel Aviva, dakle, dolazi i prva utakmica 1. kola Kupa Uefe Dinamo - Makabi trebala bi se odigrati u četvrtak (Maksimir, 18 sati).</p>
<p>Dodajmo da je Makabi u nedjelju u 4. kolu izraelskoga prvenstva na svome travnjaku svladao Ashdod 1-0. Strijelac je bio kapetan i najbolji igrač, Avi Nimni, a izvješća govore da Makabi nije briljirao. Kao ni Dinamo protiv Čakovca, no i jedni i drugi uknjižili su nove bodove. Makabi je trenutno četvrti na ljestvici, ima šest bodova, četiri manje od vodećega imenjaka iz Haife...</p>
<p>Dinamov trener Ilija Lončarević gotovo sigurno neće moći u četvrtak računati na Kristijana Polovanca. Ovaj je nogometaš, naime, u dvoboju protiv Čakovca obnovio ozljedu stražnjeg butnog mišića lijeve noge i na liječničkome je tretmanu. Mali su izgledi da će zaigrati protiv Izraelaca, a Lončarević razmišlja i o promjeni načina igre svoga sastava:</p>
<p>- Budući da bismo u prvoj utakmici trebali dohvatiti rezultatsku prednost, razmišljam o ofenzivnijem sustavu. U toj bi varijanti od prve minute na travnjaku bio Gondžić, a ispao bi iz sastava netko iz zadnjeg obrambenog reda. No, još nisam ništa odlučio, iako intenzivno razmišljam o toj ofenzivnijoj formaciji, kaže trener.</p>
<p>I takva se promjena načina igre nameće kao logično rješenje. Jer, i protiv Čakovca je bilo vidljivo da su »plavi« imali manjka igrača u veznome redu, a viška u obrani, pa su se često Sedloski, Smoje i Cesar međusobno »sudarali«, ne znajući što će sa sobom i loptom. A budući da će Makabi igrati slično kao i Čakovec (Izraelci se drže 4-5-1 sustava), tada je posve shvatljivo da će Lončarević morati na travnjak poslati nekoga od napadača ili veznih igrača, umjesto nezaposlenih obrambenih nogometaša.</p>
<p>P. Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cijene ulaznica prepolovljene!</p>
<p>U Hrvatskom nogometnom savezu ni ne pomišljaju priznati da su medijske kritike utjecale na njihovu odluku da se prepolovi najavljena cijena ulaznica za odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu Hrvatska - Belgija 6. listopada u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Medijske kritike bile su jedinstvene u razložnom stavu da je prva najava iz HNS o cijenama ulaznica za utakmicu Hrvatska - Belgija 6. listopada u 18 sati u Maksimiru i te kako pretjerana. No, unatoč tomu u HNS-u ni za živu glavu ne žele priznati da su ih novinske kritike primorale da gotovo prepolove cijene ulaznica u odnosu na najavljene, te da će se po novom raspon cijena kretati od 40 do 250 kuna.</p>
<p>Dapače, kako to kod nas biva, tako nam je priopćeno da je najsvježiji dogovor posebnog povjerenstva za organizaciju spomenute odlučujuće utakmice sam dokučio da ipak ne treba pretjerivati. Drugim riječima, da ne treba pod isti nazivnik stavljati utakmicu s Belgijom i onu protiv Jugoslavije prije dvije godine. Tada su se zbog sasvim drugih razloga ulaznica, inače u rasponu cijene od 100 do 250 kuna, na otvorenom tržištu plaćale zlatom. Ovom prigodom takvog nacionalnog zanosa neće biti, pa ne treba pretjerivati.</p>
<p> - Zanimanje je po svim pokazateljima izuzetno veliko jer nije mala stvar ponovno se plasirati na SP. No, uvažavajući trenutak otežane platežne moći naših građana, kao i želju da imamo puno gledalište i željenu potporu, zaključeno je da cijene ulaznica ipak budu niže i prihvatljive što širem krugu ljudi, kazao je glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić. </p>
<p>Podsjetio nas je i da se oglasio belgijski nogometni savez s dopisom da se za njihove navijače osigura 2.000 ulaznica. </p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tudor deset dana izvan travnjaka, Prosinečki odličan</p>
<p>Igor Tudor je postigao gol za Juventus protiv Chieva, ali je poslije nastradao i u jednom zračnom dvoboju slomljena mu je nosna kost, pa je u nedjelju bio operiran / Robert Prosinečki je u odličnoj formi, opet je bio strijelac i najbolji igrač utakmice u svome Portsmouthu / Od 22 nogometaša koji su bili na popisu izbornika Mirka Jozića za utakmice protiv Škotske i Belgije, čak ih deset nije igralo ovoga vikenda</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Još nas samo dva i pol tjedna dijeli do odlučne kvalifikacijske utakmice za odlazak na nogometno SP 2002. protiv Belgije u Zagrebu. Jasno je stoga da je pogled usmjeren prema potencijalnim hrvatskim reprezentativcima, izbornik Mirko Jozić na kraju svakoga vikenda čeka izvješća iz zemalja u kojima igraju nogometaši koji će biti pozvani za zagrebačku utakmicu. Stoga ćemo se u ovome napisu osvrnuti na vikend-učinak 22 nogometaša koji su bili u reprezentativnome kadru za dvoboje protiv Škotske i San Marina...</p>
<p>Vratari Stipe Pletikosa i Tomislav Butina uredno su odradili svoje lake zadaće u Hajduku i Dinamu protiv Zadra, odnosno Čakovca. Zapravo, postojala je jedino objektivna opasnost od prehlade, budući da su i Pletikosa i Butina bili puki promatrači utakmica odigranih po lošem vremenu...</p>
<p>Svakako je najviše razloga za zabrinutost izborniku Joziću donijela vijest iz Torina! Igor Tudor je, naime, zabio drugi gol za Juventus protiv Chieva, međutim nastradao je u jednom zračnom dvoboju - pukla mu je nosna kost nakon sudara sa suparničkim nogometašem! U nedjelju je Tudor operiran i očekuje se da će biti izvan travnjaka najmanje deset dana. Ukoliko se ta prognoza ostvari, Tudor bi ipak mogao konkurirati za utakmicu protiv Belgije.</p>
<p>Dario Šimić je korektno odradio svih 90 minuta u majici Intera protiv Venezie. U sastavu Leccea, na gostovanju kod Brescie, jedan od najzapaženijih bio je Davor Vugrinec. No, Lecce je odigrao samo 1-1, jer je Roberto Baggio pogotkom u 90. minuti donio bod domaćinu, a Vugrinec je na kraju bio tragičarem dvoboja, jer je promašio tri krasne prilike. Zbog lošeg travnjaka natopljenog vodom, odgođena je utakmica Druge lige Napoli - Vicenza, pa je tako Stjepan Tomas (Vicenza) imao slobodni vikend.</p>
<p> Borisa Živkovića i Jurice Vranješa nije bilo u sastavu Bayera iz Leverkusena, a braća Kovač u Bayernu su sudjelovali u teško izborenoj 1-0 pobjedi protiv Freiburga. Niko je igrao do 68. minute, pružio je lošu partiju pa ga je zamijenio Jancker, a Robert je solidno odradio posao zamijenivši u 39. minuti Linkea. Zvonimir Soldo je uobičajeno dobro odigrao svih 90 minuta za svoj Stuttgart.</p>
<p>Igor Bišćan nije igrao za Liverpool protiv Evertona, kao ni Mario Stanić za Chelsea protiv Tottenhama. Ni Alen Bokšić nije nastupio za svoj Middlesbrough, na Otoku je u Premijernoj ligi svoju minutažu imao samo Boško Balaban, koji je 20-ak minuta prije kraja utakmice Aston Villa - Sunderland zamijenio Diona Dublina. No, pogodak nije postigao.</p>
<p>Strijelac je zato bio Robert Prosinečki u majici Portsmoutha, u 4-2 pobjedi svoje momčadi Prosinečki je bio najbolji igrač i postigao je gol za 2-1 vodstvo. Iz slobodnog udarca s 25 metara pogodio je »rašlje«, u svim je novinama proglašen najboljim igračem utakmice, očito je »Veliki Žuti« u sjajnoj formi i to mora veseliti Jozića.</p>
<p>Robert Jarni opet nije bio u sastavu Las Palmasa, a Tomo Šokota je za Benficu igrao od 53. minute u derbiju protiv Porta (bilo je 0-0, Marić nije ni doputovao Lisabon s Portom). Milan Rapaić je odigrao cijelu utakmicu za Fenerbahče protiv Yozgata.</p>
<p>Budući da prvenstvo Grčke još nije počelo, Danijel Šarić i Goran Vlaović nisu imali obveza u Panathinaikosu. A Davor Šuker još uvijek nema klub...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U 14. minuti bilo je »nedostižnih« minus 28!</p>
<p>Preokret Split Croatia osiguranja u uzvratnoj utakmici kvalifikacija za ulazak u Euroligu tim je senzacionalniji zna li se da su u 14. minuti splirtske utakmice Splićani gubili sa 12 koševa razlike, što je bio ukupna minus, uzimajući u obzir prvu utakmicu, od čak 28 koševa!</p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja napravili su u nedjelju navečer na Gripama jedan od najvećih pothvata u povijesti kluba, uspjevši u uzvratnoj utakmici kvalifikacija za ulazak u Euroligu momčad Lietuvos Rytas nadoknaditi minus od 16 koševa iz prve utakmice. Pritom sve biva još zanimljivije zna li se da su Splićani gubili sa 12 koševa razlike u 14. minuti splitske utakmice.</p>
<p> No, ni to ih nije pokolebalo, jer su u drugom poluvremenu fantastično odigrali Ante Grgurević i Andrija Žižić, te su zajedno s raspoloženima Srđanom Subotićem, te posebice mladim Damirom Rančićem koji je pravo iznenađenje ovog susreta, stigli do pobjede koja im daje za pravo da sada u dvije utakmice sa Telecom Bonom pokušaju nastaviti hod kroz kvalifikacije.</p>
<p> Odlično su Splićani odigrali u drugom poluvremenu obranu, zatvorivši sve prilaze svom košu, pa su tako košarkaši iz Litve pucali trice 1-12!</p>
<p>- Jasno da mi je drago što smo pobijedili, ponajprije zbog košarkaša, a zatim i zbog situacije u klubu koja je bila u posljednje vrijeme. Sigurno je da će ova mlada momčad imati dosta oscilacija u idućem razdoblju. Rekao bih da smo uspjeli nadmašiti svoje mogućnosti. Pet minuta prije kraja vidio sam da imamo mogućnosti eliminirati Litvance. Ova utakmica bila je zapravo slična onoj u Vilniusu, samo sa drugim završetkom, puno ljepšim za nas. Tamo su košarkaši Rytasa od 33. minute napravili razliku, ovaj put to je pošlo za rukom nama i na kraju smo stigli do zaslužene pobjede. Odigrali smo disciplinirano, posebice u drugom poluvremenu. Skok je naše glavno oružje koje smo itekako dobro iskoristili na ovoj utakmici. Sada imamo sedam dana da se u miru pripremamo, valjda sada nitko neće reći da sam »bosanski trener«, kazao je dan poslije utakmice trener »žutih« Mladen Vušković.</p>
<p>Zaista su »žuti« izvanrednom igrom u obrani te skokom došli do velike pobjede, imali su 32 uspješna skoka, dok su gosti »skočili« 24 puta. Odličan postotak imao je Ante Grgurević koji je dvije sekunde prije kraja ubacio najvažniji koš na ovoj utakmici, koš za eliminaciju gostiju. »Grga« je ispod koša gađao 7-8 (88 posto) iz daljine 1-2 (50 posto), što ukupno čini 8-10, odnosno 80 posto ubačaja.</p>
<p> Pod košem je dominirao Joško Poljak uz veliku pomoć Andrije Žižića. Šteta je jedino što je bilo malo gledatelja, pa onda i ne treba čuditi izjava predsjednika kluba Branka Roglića:</p>
<p>- Presretni smo i radosni zbog pobjede, šteta je samo što više Splićana naših navijača, nisu došli vidjeti »ovu našu djecu«. Oni svakako zaslužuju puno više gledatelja na tribinama. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li se u Zreču pojaviti Stojko Vranković?</p>
<p>Iako je prvi trener Cibone na predstavljanju momčadi naglasio da je 13 igrača kompletan sastav za iduću sezonu, ne bi iznenadilo da se pripremama priključi i Stojko Vranković, kojega prvi strateg kluba željno priželjkuje, i igrački i stručno</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U kišno jutro ponedjeljka Cibonin trener Neven Spahija sa suradnicima Vladom Vanjkom, Brankom Barbićem i Miljenkom Rakom okupio je momčad Cibone za novu sezonu, koja će svoje otvaranje imati 29. rujna u Podgorici, u prvom kolu Jadranske lige.</p>
<p>Na službeno slikanje momčadi, pojedinačno i skupno, stigli su: Zoran Planinić, Davor Kus, Josip Sesar, Branimir Longin, Marijan Mance, Boris Džidić, Bariša Krasić, Matej Mamić, Reggie Freeman, Nikša Prkačin, Mario Maloča, Calvin Bowman i Alexander Okunski. Nakon poziranja fotoreporterima uputili su se u autobus koji je Ciboninu momčad odveo u slovensko Zreče gdje će se pripremati do 22. rujna. Nakon toga slijedi turnir u Ljubljani. </p>
<p> - Ovo je kompletna momčad za sljedeću sezonu, tu je 13 igrača koje ćemo koristiti, otkrio je Neven Spahija, iako je odmah u sljedećoj rečenici ponudio odmak. </p>
<p>Pitanje je bilo o Stojku Vrankoviću...</p>
<p> - Sve što dođe, dobro je došlo...</p>
<p>Ne bi stoga nikako začudilo da Stojko Vranković stigne na Zreče i pridruži se Ciboninim priprema. Navodno, u ponedjeljak nije mogao na put, jer je imao obiteljskih obveza, no njegovo priključenje sastavu »cibosa« - i igračko i stručno - uistinu ne bi trebalo nikoga iznenaditi.</p>
<p>Spahija je još dodao da za njega nema spora u »slučaju« Marijana Mancea, darovitog Riječana koji je potpisao za Cibonu iako još uvijek ima suspenziju od strane Sava osiguranja.</p>
<p> - Što se mene tiče, Mance je igrač Cibone. Nisam se nikad opterećivao ulaženjem u odnose klub-klub i pravne zavrzlame, niti je to moj posao, pojasnio je Cibonin trener. </p>
<p>Novinare su zanimale ambicije kluba uoči početka sezone. Spahija ih je podijelio na dvije razine: opću i osobnu njega kao trenera:</p>
<p> - U okviru Hrvatske želimo osvojiti prvenstvo i Kup, u Jadranskoj ligi cilj je izboriti »final four«, dok je cilj u Euroligi ući među osam najboljih. Osim toga, imam i svoje osobne ciljeve, a to je nastavak kontinuiteta rada s Zoranom Planinićem i Borisom Džidićem, igračima koji su ovo ljeto osvojili srebro na SP za mlade. Također, cilj mi je vratiti gledatelje u Draženovu dvoranu, objasnio je Spahija. </p>
<p>Na novinarsko pitanje tko će biti novi kapetan Cibone (lanjski kapetan Mate Skelin potpisao je za slovensku Krku), Spahija je kazao da to još nije odlučeno i da će on osobno odrediti ime prvog među jednakima u svlačionici.</p>
<p>Na konferenciji za novinare nazočio je i Vlado Vanjak, novi pomoćnik Nevena Spahije. Vanjak (51), objasnio je svoju ulogu:</p>
<p> - Nije me bilo 12 godina u Ciboni, a pet godina sam bio odsutan iz Zagreba, gdje mi je i obitelj. Kad smo Spahija i ja odlazili iz Zrinjevca, gdje smo bili uključeni u zajednički projekt, pao je dogovor da ćemo jednom zajedno raditi u vrhunskom klubu. Sad je stigla prilika i ja sam zadovoljan jer će biti u Zagrebu i bavit ću se strukom, rekao je Vanjak za kojega Spahija smatra da mu može mnogo pomoći sa svojim velikim iskustvom. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ivanišević pao za jednu, Ljubičić za dvije pozicije</p>
<p>U »top 10« nema promjena u odnosu na prošlotjedni poredak. Prvi je i dalje Brazilac Kuerten, a zatim slijede Amerikanac Agassi, te Australci Hewitt i Rafter</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Najbolji hrvatski tenisači Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić nazadovali su na najnovijoj ATP teniskoj ljestvici.</p>
<p>Ivanišević se spustio za jednu poziciju i sada je sa 296 bodova na 13. mjestu, dok je Ljubičić pao sa 42. na 44. mjesto sa 138 bodova. U »top 10« nema promjena u odnosu na prošlotjedni poredak. Prvi je i dalje Brazilac Gustavo Kuerten, a zatim slijede Amerikanac Andre Agassi, te Australci Lleyton Hewitt i Patrick Rafter. Pobjednik turnira u Taškentu, Rus Marat Safin skočio je sa 14. na 11. pozicije.</p>
<p>Na ljestvici zarada na prvom mjestu nalazi se Kuerten (2.271.514 dolara), drugi je Hewitt (1.998.118), a treći Agassi (1.854.896). Goran Ivanišević nalazi se na osmom mjestu sa zaradom od 925.350 dolara, dok je Ljubičić na 53. mjestu (317.275).</p>
<p> l Redoslijed: 1. (1) Gustavo Kuerten (Bra) 755 bodova, 2. (2) Andre Agassi (SAD) 683, 3. (3) Lleyton Hewitt (Aus) 635, 4. (4) Patrick Rafter (Aus) 557, 5. (5) Juan Carlos Ferrero (Špa) 552, 6. (6) Yevgeny Kafelnikov (Rus) 400, 7. (7) Pete Sampras (SAD) 363, 8. (8) Sebastien Grosjean (Fra) 360, 9. (9) Tim Henman (VB) 352, 10. (10) Roger Federer (Švi) 324, 11. (14) Marat Safin (Rus) 315, 12. (11) Alex Corretja (Špa) 303, 13. (12) GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 296, 14. (13) Arnaud Clement (Fra) 293, 15. (15) Andy Roddick (SAD) 275, 16. (16) Tommy Haas (Njem) 256, 17. (20) Guillermo Canas (Arg) 246, 18. (17) Thomas Johansson (Šve) 245, 19. (18) Jan-Michael Gambill (SAD) 242, 20. (19) Carlos Moya (Špa) 241... 44. (42) IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 135. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hewitt ostaje u Australiji</p>
<p>»Hewitt je stanovnik Australije i bez obzira na visinu poreza ostaje doma«, kategoričan je njegov menedžer John McCurdyADELAIDE - Za razliku od mnogih tenisača koji su napustili svoju domovinu i prijavili boravak u »poreznim carstvima«, pobjednik posljednjeg Grand Slam turnira sezone, »US Opena«, Lleyton Hewit (20), ne namjerava napuštati Australiju.</p>
<p>- Hewitt je stanovnik Australije i bez obzira na visinu poreza ostaje doma, veli njegov menedžer John McCurdy.</p>
<p>Hewitt je trijumfom u New Yorku zaradio 850.000 USD, ili oko 1,64 milijuna australskih dolara. Od tog iznosa morat će izdvojiti 640.000 australskih dolara za plaćanje poreza u SAD, te još 130.000 dolara za plaćanje poreza u svojoj domovini.</p>
<p>- Mnogo tenisača prijavljuje mjesto boravka na Bermudima ili u Monte Carlu, no Lleyton je stanovnik Adelaidea i Australije, dodao je McCurdy. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bush: Rat je objavljen, Amerika će voditi svijet u pobjedu</p>
<p>Senatori ističu da je potrebna koalicija s muslimanskim zemljama/ Iran odobrio proamerički skup, prvi od 1979. / Prije negoli »dimom istjera« prvog osumnjičenoga za napade, Bush je uspio privoljeti Pakistan da pregovara s talibanima o izručenju Osame bin Ladena / Elitni američki 18. korpus u stanju pripravnosti, a američki nosač aviona »USS Carl Vinson« približava se Perzijskom zaljevu /Amerikanci, njih 88 posto, podupiru rat, pa i ako potraje nekoliko mjeseci; 66 posto podržava dugogodišnju borbu protiv terorizma </p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 17. rujna</p>
<p> - Nakon terorističkih udara na Svjetski trgovački centar (WTC), državni tajnik Colin Powell i gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani pozvali su Amerikance uoči početka radnog tjedna da se vrate u kolotečinu, da počnu izlaziti, družiti se i trošiti novac. Štoviše, predsjednik George Bush istaknuo je da nitko ne može poraziti duh Amerikanaca pozvavši sugrađane da se vrate na posao. </p>
<p>U ponedjeljak je otvorena i newyorška burza, zatvorena od prošloga utorka zbog terorističkih napada na tornjeve WTC-a. </p>
<p>Nakon izjave: »Rat je objavljen, Amerika će voditi svijet u pobjedu«, prvi čovjek SAD-a počeo je okupljati međunarodnu koaliciju u borbi protiv »počinitelja zla«. </p>
<p>Glavni osumnjičenici su teroristička skupinu Al Qaida i njezin šef Osama bin Laden, potvrdio je Powell u nedjelju. Toga »moćnoga diva« koji je počinio najgori teroristički čin na američkom tlu od II. svjetskoga rata, Bush je odlučio »istjerati dimom« iz njegove jazbine u Kandaharskim planinama u Afganistanu. </p>
<p>Prije toga, uspio je uvjeriti pakistanskoga predsjednika Perveza Musharrafa da pregovara s talibanima o izručenju Osame bin Ladena. Pakistan je, inače, jedna od rijetkih zemalja koje politički i novčano podržavaju talibanski režim. No, Islamabad zauzvrat od Amerikanaca traži ekonomsku pomoć i otpisivanje duga, jer, kako je rekla pakistanska veleposlanica u SAD-u Maleeha Lodhi, »siromaštvo proizvodi ekstremizam«. </p>
<p>Sami američki dužnosnici posumnjali su u uspjeh te pregovaračke misije i prije nego je počela. Pokažu li se te sumnje opravdanima, Bush je jasno i razgovijetno najavio rat protiv »počinitelja zla«. U tome očekuje široku međunarodnu potporu. Bezuvjetna podrška dolazi iz Velike Britanije, jednoga od najvećih američkih saveznika u Europi. Potvrdio je to u nedjelju premijer Tony Blair, rekavši da je London »rame uz rame« sa SAD-om u iskorjenjivanju te globalne pošasti. </p>
<p>Američki senatori upozoravaju da je, uz pouzdane zapadne partnere, za rat protiv terorizma Americi važno pridobiti i islamske zemlje. U suprotnom, postoji opasnost od toga da se antiteroristički udar percipira kao sukob Zapada i islamskog svijeta, čime se ide na ruku upravo »mozgovima terora«. Vlasti u Iranu odobrile su za utorak najavljen proamerički javni skup, prvi od 1979.</p>
<p>Japanski premijer Junichiro Koizumi u ponedjeljak je izrazio sućut zbog žrtava u SAD-u te iskazao punu podršku Washingtonu. Powell je pozvao i Izrael da se pridruži protuterorističkoj koaliciji. Da će trebati duže vrijeme da se pripremi protuudar, što podrazumijeva i dogovor na međunarodnom planu, potvrdio je i američki potpredsjednik Dick Cheney. </p>
<p>Bivši predsjednik Bill Clinton i nekadašnja državna tajnica Madeleine Albright javno su podržali Busha i mjere koje poduzima u rješavanju krize. Prema ispitivanjima javnoga mnijenja, 88 posto Amerikanaca podržava rat protiv terorista pa i ako potraje nekoliko mjeseci. Oko 65 posto Amerikanaca pristaje na rat koji bi potrajao godinama. </p>
<p>Amerika ima 1,2 milijuna vojnika u pričuvi i 1,4 milijuna u aktivnim trupama. Ministar obrane Donald Rumsfeld upoznat će predsjednika Busha s planovima prvih mogućih vojnih akcija koje su proteklih dana pripremili u združenom stožeru oružanih snaga SAD. Elitni 18. desantni korpus, s bazom u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, u stanju je pripravnosti. Prekinuti su svi dopusti časnika i vojnika, a počela je »ratna popuna i opskrba«, tvrde neimenovani izvori. Nosač zrakoplova »USS Carl Vinson«, kojem je naređeno da se približi Perzijskom zaljevu, na svojoj internetskoj stranici prestao je objavljivati podatke gdje se nalazi. Prekinuta je i mogućnost elektroničkog dopisivanja s posadom.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>FBI ispituje najmanje četvoricu uhićenih </p>
<p>CIA tri godine tajnim operacijama progoni bin Ladena</p>
<p>NEW YORK/WASHINGTON, 17. rujna</p>
<p> - Istražitelji su u newyorško sjedište FBI-a prevezli još četiri uhićene osobe za koje se sumnja da su bile umiješane u terorističke napade u SAD-u. Potvrđeno je da agenti FBI-a ispituju dvojicu muškaraca uhićenih u srijedu na vlaku iz New Yorka prema Fort Worthu, u Teksasu. Ajub Ali Khan i Mohamed Javeed Azmat bili su na jednom od zrakoplova koji je prizemljen odmah nakon terorističkih napada na WTC i Pentagon. Kod uhićenih su pronađeni rezači papira nalik onima koje su upotrijebili teroristi i oko 5000 dolara gotovine. Kao »materijalnog svjedoka«, istražitelji od petka ispituju i neimenovanog muškarca s lažnim pilotskim ispravama. </p>
<p> Sa zanimanjem se očekuje svjedočenje Zakariasa Musavija, koji je uhićen još u kolovozu u Minneapolisu jer mu je istekla američka viza. Uhićen je još jedan muškarac za kojeg se tvrdi se da je izravno povezan s Osamom bin Ladenom. FBI nije želio potvrditi to uhićenje, ali je potvrdio da je diljem SAD zadržano najmanje 25 osoba koje treba ispitati. </p>
<p>Objavljeno je da CIA od 1998. raspolaže s predsjedničkim odobrenjem za provođenje tajnih operacija protiv bin Ladena i to nakon bombaških napada na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji. Predsjednik mora izričito odobriti tajne operacije pri čemu se u detalje obrazlaže koje su aktivnosti obavještajnim službama dopuštene u akciji protiv određene osobe. To ne znači da će CIA sama provesti ubilačku operaciju protiv bin Ladena. Vjerojatnije je da će CIA potaknuti druge da to učine, ističu izvori u američkoj vladi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Talibani najavili napad na oporbu</p>
<p>Kina zatvorila granicu prema Afganistanu, Tadžikistanu i Kirgistanu zbog mogućih američkih napada na talibane </p>
<p>ISLAMABAD, 17. rujna</p>
<p> - Osama bin Laden, koji navodno od 1996. ima utočište na jugu Afganistana, objavio je da nije odgovoran za napade na SAD. Time zapravo želi spriječiti američke protuudare po talibanima, procjenuju stručnjaci. U strahu od napada stanovnici nastoje napustiti Afganistan. Zamijećena su triput veća kretanja unutar zemlje nego inače, tvrdi UNHCR. No, Iran je već zatvorio granicu, a to je učinila i Kina pa je izbjeglicama jedino preostao smjer prema Pakistanu. </p>
<p>Kina je zatvorila i granice prema Kirgistanu i Tadžikistanu zbog mogućih američkih napada na talibane. </p>
<p>Nakon što su u ponedjeljak zatvorili svoj zračni prostor, talibani su najavili napade na oporbeni Sjeverni savez, koji kontrolira pet područja. »Talibani se aktivno pripremaju za napad na naše položaje na sjeveru Afganistana, u pokrajini Takhar«, izjavio je vojni predstavnik u veleposlanstvu afganistanske vlade u egzilu, general Moukhamadsalekh Reghistania. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kina sklona suradnji sa SAD u borbi protiv globalnog terorizma</p>
<p>Pakistanski su mediji - upravo na dan napada na New York i Washington - objavili da je kinesko izaslanstvo s talibanima potpisalo memorandum o prijateljstvu i razumijevanju / Peking je opovrgnuo točnost te vijesti, ali sumnje su ostale</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Kako će Kina reagirati ako šok od terorističkog napada na Sjedinjene Države preraste u bijes i želju za osvetom, a kažnjavanje krivaca izmakne razumu, pretvori se u neselektivni udar u kojemu bi stradale mnoge tisuće također nevinih, te spirala nasilja prerasla u Treći svjetski rat? Otkud takvo pitanje, ako se zna da je kineska vlada poručila da će surađivati u borbi protiv terorizma? </p>
<p>Nedoumica se pojavila i zato što su pakistanski mediji - upravo na dan napada na New York i Washington - objavili da je kinesko izaslanstvo s talibanima potpisalo memorandum o prijateljstvu i razumijevanju. Peking je opovrgnuo točnost te vijesti, ali sumnje su ostale, iako se Pakistan s više strana optužuje da manipulira teroristima u svojemu dijelu svijeta. Pakistan je, doduše, u prijateljskim odnosima s Kinom, ali je istodobno saveznik i talibana i SAD. Zanimljivo je da talibanski režim priznaju samo tri države: Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati - sve američki saveznici. </p>
<p>U kineskome povijesnom pamćenju, Amerikanci ne zauzimaju baš cijenjeno mjesto. U 19. stoljeću, recimo, bili su među imperijalističkim silama koje su komadale Kinu i diktirale joj ponašanje. U građanskom ratu Mao Zedongovih komunista i Chiang Kai-shekovih nacionalista, SAD su pomagale nacionalistima i zaštitile ih 1949. kada su pobjegli na Tajvan, danas bogati otok sa 22 milijuna stanovnika, koji je stalni izvor sporenja Pekinga i Washingtona. </p>
<p>U veoma krvavom Korejskom ratu Kinezi i Amerikanci borili su se na suprotnim stranama. U Vijetnamskom ratu Kinezi su pomagali američkim protivnicima. Glasovita je bila Mao Zedongova izjava da su SAD »tigar od papira«, pa čak i da se Kinezi ne boje ni atomskoga napada - ako ih od (tadašnjih) 600 milijuna pogine polovica, još će ostati 300 milijuna za nastavak borbe! </p>
<p>Iako su odnosi Pekinga i Washingtona posljednja dva desetljeća zapravo bolji nego u prošlosti, u novije vrijeme bilo je ozbiljnih incidenata, a međusobna se sumnjičenja stalno pothranjuju. Kineska vlada najodlučnije se protivi američkome proturaketnom štitu jer vjeruje da je prvenstveno namijenjen zaštiti od kineskih raketa. Washington zamjera navodnoj kineskoj pomoći Pakistanu u izradi raketa koje mogu nositi nuklearnu bojevu glavu, što je suprotno kinesko-američkome sporazumu iz 2000. Prije dvije godine, američki zrakoplovi srušili su kinesku ambasadu u Beogradu, što je u Kini izazvalo burne protuameričke demonstracije. </p>
<p>U travnju ove godine, američka špijunska letjelica nakon sudara s kineskim vojnim zrakoplovom morala se spustiti na kineski otok Hainan. Kineski predsjednik Jiang Zemin kao da parafrazira Maoa kada govori da su »SAD često sklone precjenjivati sebe i svoj položaj u svijetu«. A američki predsjednik George W. Bush proglašava Kineze strateškim suparnicima (za Clintona bili su strateški suradnici). </p>
<p>Dakle, više je nego dovoljno razloga za sukobljavanje. Brojni su ostali razlozi zbog kojih bi Kina dala prednost suradnji, a ne sukobljavanju s Amerikancima. Posljednjih je godina kinesko gospodarstvo u uzletu, što u znatnoj mjeri zahvaljuje stranim ulaganjima - privuklo je više od 350 milijardi dolara. U razmjeni sa SAD, Kina ostvaruje višak od nekoliko desetaka milijardi dolara godišnje, što joj je omogućilo da stvori devizne rezerve od 180 milijardi dolara (tome treba dodati i 110 milijardi dolara hongkonških rezervi). Mnoge su i veze na najrazličitijim područjima - između ostaloga, na američkim visokim školama više je od 50.000 kineskih studenata. </p>
<p>Ipak, možda je najvažnije što su Amerikanci još vojno nadmoćni. Jedna jedina njihova podmornica s nuklearnim oružjem nosi više bojevih glava nego sve kineske rakete koje mogu doseći SAD. U takvim razmatranjima neizbježni Henry Kissinger zaključuje kako su vođe i jedne i druge zemlje svjesni da bi sukob bio katastrofalan za obje strane, kao i za mir u svijetu. Stvarnost ih prisiljava na međusobno obazrivu politiku, ni jednima ni drugima nije u interesu da budu neprijatelji. Uostalom, na kinesko suzdržavanje u prodaji oružja nepouzdanim državama, na suprotstavljanje terorizmu i na suradnju u ostalim svjetskim poslovima Washington može lakše utjecati ako je u dobrim odnosima s Pekingom. </p>
<p>Ukratko, Kinezima je za daljnji razvoj potrebno američko tržište, novac i tehnologija. Za mogući sukob većih razmjera još nisu spremni i oni će ga - koliko je to u njihovoj moći - nastojati izbjeći. Barem sada i u predvidivoj budućnosti. A u sadašnjoj zbrci i histeriji nastojat će smirivati strasti i umjesto nedovoljno promišljene odmazde zagovarati promišljenost i teži put - uklanjanje uzroka terorizma.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rusija između neutralnosti i angažiranja </p>
<p>Nema nikakvog jamstva da se islamski ekstremizam s Kavkaza neće proširiti i na ruske islamske autonomne republike u unutrašnjosti zemlje, kao što su to Baškirija i Tatarstan</p>
<p>MOSKVA, 17. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pokušaj šefa kremaljske diplomacije Igora Ivanova da ohladi američki »ratnički žar« poručujući Washingtonu da se »isključivo silom ne može riješiti problem međunarodnog terorizma« ili da se kod planiranja i provođenja operacije odmazde »mora voditi računa i o posljedicama«, podijelio je rusku političku javnost. Dio moskovskih politologa i vojnih analitičara drži da je takva »posebna pozicija Kremlja« prema američkoj operaciji odmazde koja se može proširiti nakon Afganistana na Irak, Sudan ili Alžir, potpuno ispravna. </p>
<p>Prvo, raketni udari po Afganistanu, a zatim i eventualna američka kopnena operacija može ozbiljno destabilizirati političku situaciju u bivšim sovjetskim republikama a sada neovisnim državama - Tadžikistanu, Uzbekistanu i Kirgistanu, gdje ideolozi radikalnog islama odavno pokušavaju terorom i oružjem doći na vlast. Takav razvoj situacije opasno bi ugrozio i južne granice Rusije. </p>
<p>Drugo, američki rat u Afganistanu može se oduljiti mjesecima, pa i godinama, čak i u slučaju da Washington uništi talibane. Krajnje je neizvjesno kada će se i kakve će se snage otpora nakon toga pojaviti u toj zemlji »vječitih ratnika«. Napokon, širenje američke odmazde na druge sumnjive arapske države s vremenom može homogenizirati milijardu Muslimana koji žive od Maroka do Indonezije. </p>
<p>»Sada je najvažnije boriti se za islamski svijet, za njegovo ograđivanje od radikala i terorista. Ne smije se dopustiti da vojna situacija izmakne kontroli i da se postepeno pretvori u peti križarski pohod. </p>
<p>Suzdržavanje Rusije od izravnog vojnog sudjelovanja u američkoj operaciji odmazde za Moskvu je važno iz još jednog razloga. Američki rat u Afganistanu može potrajati, i nema nikakvog jamstva da se u tom slučaju islamski ekstremizam s Kavkaza neće proširiti i na ruske islamske autonomne republike u unutrašnjosti zemlje, kao što su to Baškirija i Tatarstan. </p>
<p>I dok dio moskovskih politologa analizira argumente »za« i »protiv« eventualnog ruskog uključivanja u američku operaciju odmazde, drugi se javno protive »neutralnosti u obračunu s međunarodnim terorizmom, točnije islamskim ekstremizmom. »Talibani su najveći i najgori neprijatelji Rusije i njezinih saveznika u Zajednici neovisnih država«, konstatiraju u ponedjeljak u svom uvodniku moskovski dnevnik Izvestije, a komentatori tog lista već nekoliko dana kritiziraju ministra vanjskih poslova Igora Ivanova i pozivaju kremaljski državni vrh da iskoristi trenutak i Rusiju »stopi« sa zapadnom kršćanskom civilizacijom kojoj ona stvarno i pripada.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nijemci protiv »križarskog rata«</p>
<p>Čak 75 posto Nijemaca smatra da Washington ima pravo vojno reagirati, ali samo 30 posto ih misli da u tome trebaju sudjelovati njemački vojnici</p>
<p>BERLIN, 17. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka sve više strahuje od reakcije (»križarskog rata«) američkog predsjednika Georgea Busha na terorističke napada ne na World Trade Center i Pentagon u kojima je poginulo tisuće nedužnih ljudi. Istodobno, crveno-zelena koalicija njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera (SPD) sve je više podijeljena oko najavljenih američkih vojnih akcija i njemačkog sudjelovanja u njima. Čak 75 posto Nijemaca smatra da Washington ima pravo vojno reagirati, ali samo 30 posto ih misli da u tome trebaju sudjelovati njemački vojnici. Njemački predsjednik Johannes Rau također drži da Nijemci ne bi trebali slati svoju vojsku u rat. Međutim, Schröder je i u ponedjeljak u izjavi za Drugi program njemačke televizije (ZDF) ponovio da će Bundeswehr sudjelovati u ratu protiv međunarodnog terorizma, ako to saveznici u Washingtonu budu tražili i ako to njemački Bundestag dopusti. </p>
<p>Schröder u svim istupima govori o širokoj antiterorističkoj koaliciji koja bi uključivala i Rusiju. Rusija je, navodno, spremna na jedan takav savez. Schröder je više puta istaknuo da se savjetovao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji uskoro stiže u Berlin.</p>
<p>Uz solidarnost s Amerikancima, njemački kancelar (kao i drugi berlinski političari) kategorički odbacuje svaku aluziju na sukob kultura : »Protiv fundamentalizma da, ali smo strogo protiv toga da se upustimo bilo kakvu borbu kultura. I u arapskom svijetu je najveći broj državnih vodstava protiv terorizma. Njima se mora dati prilika da se zajedno s nama suprotstave terorizmu. Milijarda Arapa se ne smije samo tako otpisati.« Dok još Bundestag nije zasjedao, zanimljiva je rasprava u »paralelnom parlamentu« - talk-showu Sabine Chinstiansen (TV parlament) na Prvom programu njemačke televizije (ARD) u nedjelju. Tom se prigodom njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily (SPD) gotovo u svemu slagao sa bivšim ministrom obrane Volkerom Rüheom (CDU) o posljedicama terorističkih napada po njemačku unutarnju politiku, kao i o reagiranju Washingtona i Berlina protiv terorizma u svijetu. Antiteroristički zakon S druge strane je stajala Schilyjeva kolegica iz vladajuće koalicije Claudia Roth (Zeleni) koja je zabrinuta za ograničavanje slobode i prava stranaca i Nijemaca zbog straha od terorizma. Schily kaže da slobode nema bez sigurnosti. Stoga se on zalaže da se promijene zakonska ograničenja koja onemogućuju da se ukinu tzv. privilegije za religijska udruženja koja su paravan za islamske ekstremističke organizacije. Schily je najavio da bi već u srijedu njemačka vlada mogla formulirati zakon po kojem se protiv terorističkih organizacija stranaca njemačke snage za zaštitu ustavnog poretka bore na isti način kao i protiv terorističkih organizacija vlastite zemlje.</p>
<p>Roth je iznijela mišljenje da solidarnost s Amerikom na vanjskopolitičkom planu ne bi trebala značiti i sudjelovanje u nasilju i osveti nad nedužnim ljudima, nego poticanje međunarodnog dijaloga. Ona se nada da svaki dan koji Amerikanci provedu u savjetovanju i istragama može dovesti do jačanja političkog razuma u Washingtonu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Đukanović ne odustaje od neovisne Crne Gore</p>
<p>PODGORICA, 17. rujna</p>
<p> - Predsjednik Crne Gore i šef Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović istakno je da »DPS neće odustati od svoje strateške opredjeljenosti - neovisne i međunarodno priznate države Crne Gore kao bitnog uvjeta daljnjeg demokratskog razvoja«. Đukanović je istaknuo da je u ostvarenju tog cilja »referendum demokratsko sredstvo« koje će, uz suglasnost svih relevantnih političkih stranaka, osigurati poštivanje slobodno izražene volje građana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kosovski Srbi ne žele, a i ne mogu u zaštitni korpus</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Eventualni ulazak kosovskih Srba u postojeći (jednonacionalni albanski) Kosovski zaštitni korpus, te najavljena mogućnost susreta srbijanskog premijera Zorana Đinđića i čelnika vodeće albanske stranke na Kosovu Hashima Thaqija ovih su dana glavne teme srpsko-albanskih odnosa. </p>
<p>Formiranje srpske jedinice unutar KZK-a koja će, prema tvrdnjama iz UNMIK-a, služiti samo u srpskom entitetu na Kosovu organizirana kao policijska služba, neki su srpski političari dočekali s negodovanjem. »Srpski zaštitni korpus nije potreban Srbima na ovom prostoru ni kao paralela postojećem Kosovskom zaštitnom korpusu, niti kao postrojba u okviru njega. KZK je destabilizirajući faktor na Balkanu u funkciji terorističkih akcija i treba biti rasformiran«, izjavila je Rada Trajković, članica Srpskog nacionalnog vijeća Kosova i relativno utjecajna tamošnja političarka. </p>
<p>Međutim, potpredsjednik vlade Srbije zadužen za Kosovo Nebojša Čović rekao je da je »riječ o zanimljivoj ideji« koja predstavlja veliki iskorak, ali da je pitanje kako će biti shvaćena zbog nagomilanog nepovjerenja. Inače, ideju za stvaranje SZK skicirao je zapovjednik SFOR-a general Thorsten Skiaker s tumačenjem da je to »pokušaj međunarodnih vlasti da cjelokupnu sigurnosnu organizaciju učine multietničkom«. Formiranje srpske postrojbe u Gračanici započeto je prije nekoliko dana, ali nije dalo rezultate, svjedoči srbijanski tisak. </p>
<p>Neki su se Srbi prijavili za službu u SZK, ali su odustali pod prijetnjom sunarodnjaka. Osim toga, mnogi Srbi misle da Kosovski zaštitni korpus nije ništa drugo nego transformirana OVK na čijem je čelu Agim Çeku koji bi, prema zamisli međunarodne uprave, trebao zapovijedati i tom srpskom postrojbom.</p>
<p>Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose izjavio je za dnevnik Danas da »koncept zaštitnog korpusa podrazumijeva prisutnost drugih koji nisu Albanci« jer međunarodna zajednica, u uvjetima potpune etničke podijeljenosti, predviđa srpsku postrojbu za djelovanje u srpskim sredinama. NATO je već poručio da će, ako se srpska strana ne odazove, uvesti svoju upravu u srpske enklave na Kosovu. Više od formiranja policijske postrojbe srbijansku javnost zabrinjava nedostatak jasne platforme državnih organa o kosovskom pitanju i to stoga što ne postoji minimum zajedničkih prioriteta unutar srbijanske vladajuće koalicije DOS.</p>
<p>Druga goruća točka kosovskog pitanja je susret Zorana Đinđića i lidera Demokratske partije Kosova Hashima Thaqija koji je, nakon službenog Đinđićeva poziva, sve izvjesniji. Beogradske špekulacije su da bi Thaqi tom prilikom mogao biti uhićen jer se, navodno, nalazi na tajnoj haaškoj optužnici zajedno s Agimom Çekuom i Ramushom Haradinajom. S albanske pregovaračke strane poručeno je da do susreta može doći jedino na »neutralnom« terenu. Razgovori bi se trebali voditi oko sudbine više od, prema srbijanskim izvorima, 1200 kidnapiranih kosovskih Srba, ali je ponuda sastanka obznanjena prije bilo kakve pripreme što je neumjesno u kontekstu haaških optužnica.</p>
<p>Ponukani željom za uspostavljanjem političkih kontakata, beogradski analitičari zaključuju da se ponovno aktualizira i davno najavljen susret druge dvojice utjecajnih političara - predsjednika SRJ Vojislava Koštunice i lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Smatra se da bi se održavanje ovog susreta moglo očekivati nakon izbora na Kosovu kad će Rugova, prema pisanju Danasa, postati predsjednik privremene samouprave Kosova.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čečenski gerilci napali grad Gudermes </p>
<p>MOSKVA, 17. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dobro isplaniranom i iznenadnom oružanom akcijom čečenski gerilci napali su u ponedjeljak u zoru Gudermes, drugi po veličini grad u Republici Čečeniji. Službena Moskva pokušala je taj napad zataškati pred javnošću, obznanjujući da je riječ o akciji u kojoj sudjeluje tek 30 čečenskih boraca. Međutim, neovisni izvori ubrzo su obznanili da u tom napadu na Gudermes sudjeluje više od 400 čečenskih boraca. Broj žrtava u tom ratnom okršaju, koji je trajao više od šest sati, nije poznat. Ruska strana navela je samo da je ranjeno osam njezinih vojnika, a jedan je poginuo. Međutim, čečenski izvori tvrde kako njihova oružana akcija u Gudermesu nije završena. Istodobno s napadom na Gudermes čečenski gerilci u ponedjeljak su nedaleko od Groznoga srušili (unakrsnom vatrom s dvije strane) ruski vojni helikopter. Poginulo je deset ruskih vojnika, a među njima i načelnik Glavne operativne uprave u ruskome Generalštabu general-major Anatolij Pozdnjakov. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Posljedice polastoljetnog zaostajanja tek sada izlaze na vidjelo</p>
<p>Početkom kolovoza 2001. srbijanski premijer Zoran Đinđić, prvi je političar na ovim prostorima koji je alarmantno stanje u društvu optužio za teške gospodarske prilike i navodi »S obzirom zaostajanja, nas mogu izvući samo velike i brze promjene u kojima se mijenjaju navike, stil života, mentalitet, a ne samo zakoni i plaće«.</p>
<p>Nekako u isto vrijeme potpredsjednica Kluba SDP-a Milanka Opačić iznijela je u javnim medijima istinu da se naš narod odvikao (čestita) rada bez kojeg nema ništa. (Nitko me ne može tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi - bilo je geslo u SFRJ). </p>
<p>Tek sada počinje se govoriti o pravim problemima, a bez prave dijagnoze nema ni liječenja. Pravo stanje prilika je daleko lošije, gornji navodi su samo vrh ledenog brijega. U svim državama bivšeg komunističkog bloka, manje ili više, nedostaju sve društvene vrline, od poštenja, odgovornosti i čestitog rada do korektnih međuljudskih odnosa. U tim državama zavladala je korupcija. I tako ne samo da nema gospodarskog napretka već nema ni životne radosti.</p>
<p>Tek sada počinju se uviđati posljedice komunizma: Pritajene bolesti jednog učmalog društva razbuktale su se pri naglom prelazu iz ideološki ustegnute slobode u slobodu liberalnog kapitalizma. To je tranzicijski sindrom.</p>
<p>A kako bi tek izgledalo da smo još uvijek u Jugoslaviji? Onda se ne bi optuživale međusobno samo političke strane za nedaće u tranziciji, već bi se i narodi međusobno optuživali do iznemoglosti što bi onda svršilo u općem metežu - bilo i gore nego u ratu 91.-95. I to nam sada neki opet preporučuju (Jugoslavija minus Slovenija plus Albanija).</p>
<p>I još nešto - ovakvi kakvi jesmo mi ne možemo u EU, mi moramo najprije ozdraviti i stati na svoje noge. Duhovni preporod ne može netko drugi obaviti za nas. Države članice EU znaju pravo stanje stvari u državama tranzicije iz komunističkog sustava. Njemačka je u svoju »istočnu zonu« uložila više od 2.000 milijardi maraka, a nedavno je kancelar Schröder obznanio da u taj dio Njemačke treba upumpati dodatnih 300 milijardi maraka.</p>
<p>Za pridruženje EU nema mogućnosti, takva obećanja su samo taktika da se dobije na vremenu. O tome svjedoči i najnovija inicijativa CDU-a (Kršćansko demokratske unije, stranke bivšeg kancelara Helmutha Kohla, zagovaratelja hrvatske samostalnosti) od 21. kolovoza o.g. za stvaranje Jugoistočne Europske Unije (JEU) s Rumunjskom, Bugarskom, Albanijom, Grčkom, Mađarskom i državama nastalim na području bivše Jugoslavije (Slovenije, Hrvatske, SR Jugoslavije, BiH, Makedonije) a 23. o. mj. javila se je i Italija sa sličnim prijedlogom.</p>
<p>Ako stranke pojedinačno nemaju hrabrosti reći istinu o stanju u našem društvu, onda treba osnovati neki forum svih političkih i društvenih snaga koji će početi izvlačiti kola iz blata pola stoljetnog gospodarskog i tehnološkog zaostajanja za razvijenim državama i duhovnog pripadanja. To znači trebaju nam programi za izlazak iz krize, ali nam trebaju i pošteni, sposobni i od stranačke podobnosti neovisni menadžeri, koji su u stanju te programe i ostvariti. I dakako uz sudjelovanje cijelog pučanstva, koje treba za ovaj veliki pothvat pametno informirati i pridobiti. </p>
<p>ANTUN BRČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Joschka slijedi Bismarcka</p>
<p>Ima jedna izreka koja se pripisuje prvome njemačkome kancelaru, Ottu Eduardu Leopoldu von Bismarcku (1815-1889.), a po prilici glasi da on, Bismarck, »nije nikada ništa iz povijesti naučio...«.</p>
<p>Čini se da i političari iz Europske unije, u koje spada i ministar vanjskih poslova, odnosno vicekancelar Savezne Republike Njemačke Joschka Fischer također »nije nikad ništa iz povijesti naučio«, barem što se tiče povijesti ovih prostora, u koje spada i Hrvatska. Po odredbi Berlinskoga kongresa Bosna i Hercegovina dodijeljena je već nastaloj »dvojnoj monarhiji«, odnosno Austro-Ugarskoj. Iz povijesti ovih zemalja znademo da je Prvi svjetski rat nastao upravo zbog Bosne i Hercegovine, a povod mu je bio sarajevski atentat. Znademo kako je završio Prvi svjetski rat i što se sve poslije toga, na ovim prostorima, događalo i zbivalo. Mirovni ugovor u Versaillesu uglavnom su diktirale »sile pobjednice«, Engleska i Francuska.</p>
<p>Stvorena je Kraljevina Jugoslavija, koja nije mogla ni nekoliko dana preživjeti kada je na ovim prostorima nastao Drugi svjetski rat godine 1941. Iz Drugoga svjetskoga rata izniknula je »federativna« Jugoslavija, »socijalistička« Jugoslavija, »narodna« republika Jugoslavija. I onda, kada se ovim prostorima (g. 1991.) orila pjesma, odnosno »pesma«:</p>
<p>- Oj, Srbijo, u tri dela - uskoro ćeš biti cela... znalo se što se iza te »pesme« krije, što se na ovim prostorima i narodima sprema. A »dobra, stara, naša Europa« sve je to, rekli bismo, promatrala, hladno i bez suosjećanja. Na sastanku u francuskom dvorcu, kojem su bili nazočni najmoćniji političari kako europski tako i svjetski: Jacques Chirac, Bill Clinton, Helmut Kohl i drugi, a iz zemalja bivše Jugoslavije: dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, i svaki je od njih iznio svoja mišljenja i gledišta o događajima bivše Jugoslavije. Dr. Franjo Tuđman tim je svjetskim političkim moćnicima tada rekao, po prilici: </p>
<p>- Gospodo, vaši su prethodnici godine 1918. na ovim prostorima spajali ono što nije nikada prije skupa živjelo i postojalo. Vaši su prethodnici spajali kulture i civilizacije koje nikada prije skupa nisu živjele i skupa postojale. I čim je godine 1941. došao malo jači ratni vihor, ta se tvorevina, Kraljevina Jugoslavija, u nekoliko dana srušila kao kula od papira... To se skoro isto dogodilo i godine 1991., ali nažalost uz desetke i stotine tisuća mrtvih i nestalih... Obje su se te Jugoslavije - namah! - srušile, ali nažalost uz obilje krvi. To bi vam trebala biti neka opomena... To je dr. Franjo Tuđman glasno i jasno, čisto i bistro tim političkim moćnicima rekao.</p>
<p>Dodajmo s naše strane kako bi se danas (2001.) svodio neki »politički saldo«, kako bi Miroslav Krleža rekao, ovih prostora i »ovoga regiona«, kako bi se izrazio današnji Predsjednik Republike Hrvatske. Bez neke naročite političke mudrosti i razmišljanja mi smo zapravo na početku »zajedničkoga života i življenja«, mi smo zapravo još u godini - 1918! A toliko je krvi u ovim zemljama proliveno. Zašto? A današnji europski i svjetski političari, u koje spada i gospodin Joschka Fischer, poput Otta von Bismarcka, kao da doista »nisu ništa iz povijesti naučili...«! jer nas oni opet, ovdje mislim na Hrvatsku i Hrvate, u te neke političke udruge i asocijacije jugoistočne Europe trpaju.</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Stolnikove slike kao da su u zemlju propale</p>
<p>Još prije pet godina iz obiteljske je kuće pokojnog slikara Slavka Stolnika u Donjoj Voći ukradeno više od osamdesetak vrhunskih slika na staklu u maniri naive ovoga poznatog umjetnika, kojeg su, također u njegovoj kući, prije desetak godina ubila dvojica kriminalaca, od kojih je jedan Vlatko Mesek, nedavno ponovo osuđen za to ubojstvo na 20 godina zatvora.</p>
<p>Zajedno s književnikom Josipom Paladom u svezi s krađom Stolnikovih slika napisao sam 1997. godine i objavio knjigu monografiju »Braća Slavko i Stjepan Stolnik« u kojoj smo tiskali i reprodukcije u boji većine Slavkovih slika koje su nestale, čvrsto vjerujući kako će i to pomoći našoj policiji da ih pronađe ili barem neke od njih. Međutim, ni to nije dalo nikakva rezultata. </p>
<p>Veliki broj slika na stalku je nestalo, kao da su u zemlju propale, tako da do današnjih dana nema baš nikakvih vijesti gdje bi se one uopće mogle nalaziti. Policija je obavila istragu, iz kuće njegova brata uzela sve što bi joj moglo pomoći u rasvjetljavanju ove teške krađe, pa čak i veliki broj video-kaseta. Ništa nije pomoglo. Stjepan mi je rekao kako je žalosno i to što mu policajci nisu vratili video-kasete i drugo što su uzeli, a o pronalasku slika uopće nema govora, pa se čini kao da ih naša policija traži, malo da karikiramo, tako da ih - ne nađe! </p>
<p>Kako je, zapravo, moguće da pet godina nema ni traga ovako velikom broju slika, koje su uz to i velikog formata, a antologijske su vrijednosti?</p>
<p>Pokojni Stolnik slično je doživio i šezdesetih godina u Parizu. Naime, tamo su mu još do danas nepoznati lopovi ukrali stotinjak slika koje do danas nisu pronađene! </p>
<p>No deset godina nakon ubojstva Slavka Stolnika, čije ime ulazi među pet-šest najistaknutijih hrvatskih naivaca, po ovom velikom umjetniku ime ne nosi nijedna ulica, škola ni kulturna ustanova u njegovu mjestu, ali ni u Hrvatskom zagorju. To je također nepravda, koju treba što prije ispraviti. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Gospodarski inspektor ucijenio umaškog zlatara za 10.000 DEM</p>
<p>Osobi koju država plaća da uvede više reda u gospodarstvu ovo nije prvi put da uzima novac sa strane: ustanovljeno je da je ljetos za neprijavljene turiste naplaćivao kaznu od tisuću kuna, ali ih je zadržavao za sebe</p>
<p>PULA, 17. rujna</p>
<p> - Umjesto da služi primjerom i uvodi red u gospodarstvu, zbog čega je i utemeljen Državni inspektorat, gospodarski inspektor toga istog inspektorata Stjepan Platz (44) iz porečke ispostave odlučio je priskrbiti si dodatna sredstva - »dopunskom djelatnošću«! Najprije je ljetos, 17. srpnja, kao službena osoba kontrolirao prijave boravka gostiju na umaškom području i u naselju Crveni vrh pronašao troje neprijavljenih Slovenaca. Od svakoga je naplatio po tisuću kuna, ne davši im potvrdu, a novac je zadržao za sebe. Na taj je način počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, za što ga se i službeno tereti.</p>
<p>Međutim, pravi pothvat porečki je gospodarski inspektor izveo u prošli četvrtak 13. rujna kada je kontrolirao rad jedne umaške zlatarnice. Pritom je ustanovio više prekršaja iz Zakona o trgovini, o čemu je uredno izvijestio vlasnika. Sutradan je, međutim, kako nam je u ponedjeljak rekla glasnogovornica PU istarske Štefanija Žumbar-Prosenjak, obavijestio zlatarovu suprugu posredstvom 40-godišnjeg N. J. iz Umaga o inspekcijskom nalazu i zatražio 10 tisuća maraka kako ne bi procesuirao utvrđeni prekršaj.</p>
<p> Zatraženi novac gospodarski je inspektor uistinu i dobio 15. rujna kada je primopredaji kuverte s novcem bio nazočan i posrednik N. J. Nedvojbeno, novac je morao biti obilježen jer je uskoro nakon toga slijedilo inspektorovo uhićenje i privođenje u PU istarsku u Puli, gdje je saslušan i njegov suučesnik koga se tereti za kazneno djelo davanja mita!? </p>
<p>Kako nam je rečeno u policiji, nakon obrade, inspektor Stjepan Platz u ponedjeljak je proslijeđen istražnom sucu Županijskoga suda u Puli gdje je istog dana obavljeno i prvo saslušanje. U međuvremenu smo pokušali od glavnog inspektora državnog inspektorata Branka Jordanića dobiti komentar ovog slučaja, ali nam je rečeno da je glavni inspektor na uobičajenoj koordinaciji ponedjeljkom u Vladi i da mu se obratimo sa zamolbom telefaksom.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Legionar - glavna prijetnja dužnicima, jer taj »ne pita puno« </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Svjedočenjem Drage Špoljara, cvjećara sa završenom osnovnom školom, u ponedjeljak je u sudnici remetinečkoga Okružnog zatvora nastavljeno suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji.</p>
<p>No prije samog svjedočenja Špoljar je pri ulasku u sudnicu pogledom tražio optuženog Rajka Momčilovića, za kojeg je izjavio da mu je bio jako dobar prijatelj i savjetnik, a o kojemu je na raspravi u ponedjeljak i bilo najviše riječi, s obzirom na to da je, prema optužnici, upravo Momčilović kamatario Špoljara. Osim toga, odmah na početku rasprave sudac Ratko Šćekić upitao je svjedoka je li konzumirao alkohol, stoga što mu se učinilo kako pravi grimase i nesuvislo iskazuje svoja saznanja, što je Špoljar opovrgao. </p>
<p>»Moj je život gotov, na životu me održavaju samo žena i djeca«, započeo je nesigurno svoj iskaz Špoljar nadodavši kako je otkad su optuženi u pritvoru već nebrojeno puta mogao poginuti jer su »vani veće face od ovih« tražeći pritom od suda garanciju kako će biti zaštićen. Svoju je priču pak svjedok započeo kako je novac pozajmljivao od Momčilovića, s kojim ga je upoznao prijatelj, čiji identitet nije htio otkriti kazavši kako mu je on poznat samo po nadimku Lujo. Po novac je Špoljar odlazio u kafić »Downtown«, uzimao je po 10 tisuća DEM, a kamate su iznosile 12 posto. Prema vlastitom kazivanju, prvu od tri pozajmljene svote vratio je u roku namaknuvši sredstva za vraćanje duga posudbom od rodbine i prijatelja, što je učinio još dva puta garantirajući za novac vlastitim automobilima viših klasa.</p>
<p>Tijekom poznanstva s Rajkom Momčilovićem, koje datira od sredine devedesetih, učinilo mu se da je Rajko »fantastičan« ne krijući pri tom kako je njime bio oduševljen, a riječi hvale za Rajka izrekao je i na samoj raspravi. Upravo zbog tog bezgraničnog povjerenja prema Rajku Špoljar je, prema kazivanju, doživio i neugodnost tijekom istrage kada je upitan nije li možda homoseksualac, što je pak opovrgao tvrdnjom da ima ženu i dvoje djece.</p>
<p>No »idilična priča« o prijateljstvu potrajala je, prema svjedoku, do treće pozajmice, koja je u međuvremenu narasla do 130 tisuća maraka, kada se umiješao i pokajnik Tomislav Marinac, koji je kazao svjedoku kako treba dati 65 tisuća DEM Rajku, koji uskoro treba izaći iz zatvora, prisjećajući se Marinčevih riječi »da će svi izaći van, a umjesto njih u Remetincu će sjediti ministar policije« (Ivan Penić, op.a.). Tim novcem, naime, skinula bi se hipoteka sa Špoljarove kuće, no svjedok nije htio predati novac smatrajući kako je to sve Marinčeva igra koji bi »pokupio novac i kidnuo iz države«.</p>
<p>Špoljar je također napomenuo da mu Rajko nikad nije zaprijetio pištoljem ili davljenjem u Jarunu, kako stoji u optužnici, kao ni nekim drugim kamatarima koji bi ga fizički maltretirali, već mu je jednom prilikom samo napomenuo kako je za razliku od drugih prema svom dužniku poprilično »dobar i fin«. No upitan za eventualni fizički sukob između njega i Rajka, Špoljar je naveo da se jednom prilikom »pohrvao« s optuženim Momčilovićem ne smatrajući pritom taj sukob, koji je okončan razgovorom i novim dogovorom oko isplate, »ničim strašnim«, ali priznavši da mu je Rajko u ljutnji kazao »kako bi mu mogao odrubiti glavu«, ali da mu to ipak nije napravio.</p>
<p>Prema iskazu svjedoka, jedinu pravu prijetnju predstavljali su Marinac i ubijeni Damir Džeba, koji su posjećivali njegove roditelje prijeteći kako će ih »posjetiti« optuženi Hrvoje Gašparinac, inače bivši pripadnik Legije stranaca koji, prema Marincu, »ne pita puno«.</p>
<p>Nastavak ispitivanja Drage Špoljara nastavlja se u utorak, kada je predviđeno i ispitivanje njegovih roditelja, s kojima nije u dobrim odnosima od kada je upao u dugove i »uništio kuću i obitelj«, kako mu je jednom prilikom kazao otac.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otkriveni pljačkaši banaka u Žminju, Taru i Višnjanu</p>
<p>PULA, 17. rujna</p>
<p> - Nakon temeljitog rada i kriminalističke obrade, istarska je policija otkrila pljačkaše banaka u Žminju, Taru i Višnjanu koje su pod neobičnim okolnostima, kao u kriminalističkim filmovima, u svibnju i srpnju opljačkali maskirani i naoružani pljačkaši služeći se ukradenim automobilima.</p>
<p>U PU istarskoj u ponedjeljak poslije podne potvrdili su nam uhićenje pljačkaša, ali su detaljnije informacije o tom značajnom uspjehu odgodili za utorak.</p>
<p>U potrazi su pripomogli i forenzičari koji su izradili foto robote, tj. portrete pljačkaša na osnovi iskaza službenika banaka i stranaka zatečenih pri pljački, pa će se na kraju velike potjere vidjeti koliko je to portretiranje pripomoglo pronalaženju pljačkaša</p>
<p> Najvjerojatniji je razlog odgađanju u davanju informacijama o pljačkašima nastojanje policije da se utvrdi imaju li uhićeni ikakve neposredne veze s pljačkom Casina u hotelu Histria u Puli, iz koga je odneseno više od 70 tisuća maraka nakon što su pljačkaši onesposobili video sustav, za koji je znao vrlo mali broj osoba. Isto tako policija još traga i za pljačkašima koji su odnijeli nedavno novac iz ispostave Istarske banke u Balama posluživši se također ukradenim automobilom.. ></p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Proširena istraga protiv odvjetnice </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Završen je i drugi dio obrade za slučajeve prijevare sa stanovima Gradskog poglavarstva. Osumnjičene će se, odvjetnicu Anu Jendriš Jelesić (52) i Jagodu Blum (48), teretiti za prijevaru još 13 građana zbog svote od 1.131.000 kuna. Zasad se terete da su dogovorno nudile povlastice za otkup stanova koji su u vlasništvu Gradskog poglavarstva i nisu na prodaju. Za svoje su usluge tražile novčanu naknadu, pa se sumnja da su ukupno prevarile 29 osoba za oko dva milijuna kuna. </p>
<p>Najavljivano proširenje istrage se i dogodilo prijavom prijevare novih 13 građana, a možda će se novim prijavama širiti čak i dalje. Osim za prijevaru njih se tereti i za krivotvorenje dokumenata, a Jagodu, koja se predstavljala kao službenica Gradskog poglavarstva, i za lažno predstavljanje. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nakon svađe udavio suprugu</p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je u nedjelju oko 16,15 sati u svome stanu u Doverskoj 5 u Splitu rukama zadavio svoju suprugu Mirjanu Miličević (33), istražnom je sucu splitskoga Županijskog suda u ponedjeljak priveden Zoran Miličević (34) te mu je nakon saslušanja određen pritvor. </p>
<p>Kako doznajemo u policiji Mirjana Miličević se petnaestak minuta prije nesretnog događaja vratila iz Njemačke, gdje je bila na privremenom radu. Svađa, iz neutvrđenih razloga, započela je u kuhinji, u nazočnosti njihove malodobne kćeri i Zoranove sestre Lenke Miličević (41), da bi se supružnici nastavili svađati u spavaćoj sobi. </p>
<p>U jeku svađe došlo je i do tučnjave, da bi Zoran, sumnja se, rukama ugušio svoju suprugu. Neslužbeno saznajemo kako je motiv ubojstvu bila ljubomora. Naime, supružnici su često živjeli odvojeno i oboje su povremeno radili u inozemstvu, a učestalo su se međusobno optuživali za nevjeru.</p>
<p> Osumnjičenik je policiji izjavio kako mu je ljubomorna supruga više puta prijetila ubojstvom, a da mu je i kritičnog dana prijetila da će ga ubiti kuhinjskim nožem. No nož u spavaćoj sobi nije pronađen, a na Zoranu Miličeviću su samo uočene lakše ozljede, ogrebotine, koje mu je Mirjana najvjerojatnije noktima nanijela pokušavši se obraniti dok ju je gušio. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U sudaru s autobusom ZET-a poginula vozačica »astre«</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 11,30 sati dogodila u Karlovačkoj ulici 97, u Blatu, smrtno je stradala Slavka Oršić (79). Do nesreće je došlo kada je Slavka dolazeći iz smjera novozagrebačkog rotora prema Stupniku osobnim automobilom »opel astra«, njemačkih registarskih oznaka PF-CP 813, u jednom trenutku skrenula u suprotan kolnički trak te se izravno sudarila s autobusom ZET-a linija 111, registracije ZG 905-TL, kojim je upravljao Marko K. (33). Od siline udarca »astra« se okrenula u suprotni smjer, te je odbačena u jarak, prilikom čega je Slavka poginula. </p>
<p>Na mjesto nesreće stigla je policija te istražni sudac županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić. Kako smo doznali od vidno šokiranog vozača autobusa, policija mu je obavila alkotest, koji je pokazao da vozač u trenutku nesreće nije bio pod utjecajem alkohola. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dežurni policajac pucnjem u zrak smirivao tučnjavu </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U subotu oko 20 sati na Glavnom je kolodvoru skupina od dvadesetak BBB-ovaca, navijača zagrebačkoga Dinama, napala kamenjem navijače Riječke Armade koji su se vlakom vraćali s gostovanja nogometaša Rijeke u Sisku.</p>
<p>Vagon riječkih navijača isprva je zasut kamenjem, a kasnije je došlo i do izravnog fizičkog obračuna. Na vagonu su razbijena stakla i lampe. Šteta iznosi oko 20.000 kuna. Ubrzo je morala intervenirati i policija, pa je dežurni policajac čak ispalio nekoliko hitaca u zrak da smiri tučnjavu, koja se bila proširila na više sudionika.</p>
<p> S poprišta su privedeni pripadnici Armade Slobodan F. (28) i Alen F. (30), te BBB-ovac Dalibor C. (19). Slobodana i Alena, pošto su u sukobu bili lakše ozlijeđeni, policajci su odveli u Kliniku za traumatologiju u Draškovićevoj, gdje se odigrao epilog ovog događaja. Naime Slobodan i Alen, koji su bili u vidno alkoholiziranom stanju, počeli su po bolnici remetiti javni red i mir vičući i izazivajući, pa su ih isti policajci koji su ih doveli na pregled morali vezati lisicama.</p>
<p> Ovaj sukob pokazuje da s početkom nogometne lige počinje i nova »radna« sezona za nogometne huligane. Na žalost u Hrvatskoj navijačko nasilje često izlazi iz okvira kodeksa navijača, pa u sukobima često stradaju i nedužne osobe koje uopće nisu akteri navijačkih divljanja.</p>
<p>Osim toga događaj u subotu pokazuje da navijačka netrpeljivost između pojedinih navijačkih skupina nije ograničena samo na dan utakmice između njihovih klubova, već se zasjede postavljaju i kada »mrski« klub gostuje negdje u blizini. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Otvaranje američkih tržišta svjetske burze dočekale padom </p>
<p>U ponedjeljak do podne u Londonu su blue chip dionice pale za 1,6 posto, u Frankfurtu 2,7 posto te 2,8 posto u Parizu / Indeks Eurotop 300 europskih blue chipova pao je 1,7 posto, dok je Euro Stoxx 50 indeks izgubio 1,5 posto / Azijska tržišta izgubila četiri do sedam posto / Atenska burza privremeno zaustavila trgovanje pošto je vodeći indeks izgubio čak 8,2 posto / Je li Osama bin Laden prije napada na SAD prodao svoje dionice u trima velikim osiguravateljima? </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak su se nestrpljivo očekivale reakcije američkih ulagača uoči otvaranja burzi u SAD-u, koje su nakon tragičnog terorističkog napada na New York i Washington bile zatvorene od prošloga utorka. </p>
<p>Europske i azijske burze dionica u ponedjeljak su, nakon donekle staloženog početka trgovanja, redom zabilježile znatniji pad cijena i to u svim sektorima. Iako su najviše pogođeni osiguravatelji i zrakoplovne kompanije, »sigurnih« dionica nije bilo. Farmaceutski i naftni sektor zahvaljujući opreznoj naklonosti ulagača izgubili su manje od ostalih. </p>
<p>Otvaranje američkih burzi najavljeno je za ponedjeljak u 9 sati i 30 minuta po lokalnom vremenu, nakon što su protekloga vikenda obavljene provjere računalnih sustava. Brojni analitičari predviđaju pad od desetak posto nakon početka trgovanja na Wall Streetu, ali, kao što je istaknuo Hiroichi Nishi iz Nikko Securities, do oporavka bi moglo doći vrlo brzo. Naime, postoje nagovještaji da će Fed hitno smanjiti kamatne stope još prije početka trgovanja, a regulatori ublažiti pravila o otkupu dionica kompanija. Stoga se govori o »patriotskom rastu cijena« jer su brojne kompanije i ulagači najavili da ih neće omesti teroristički napad. Tako je, primjerice, Cisco Systems obećao veliki otkup svojih dionica.</p>
<p>Međutim, europska tržišta u ponedjeljak tijekom prijepodneva nisu bila optimistična. U Londonu su tako blue chip dionice pale za 1,6 posto, u Frankfurtu 2,7 posto te 2,8 posto u Parizu. Indeks Eurotop 300 europskih blue chipova pao je 1,7 posto, dok je uži Euro Stoxx 50 indeks izgubio 1,5 posto. Veliki pad zabilježila je atenska burza na kojoj su regulatori zaustavili trgovanje nešto prije 12 sati pošto je vodeći indeks izgubio čak 8,2 posto. Trgovanje je nakon dva sata nastavljeno, a cijene dionica donekle su se oporavile.</p>
<p>Njemački je regulator za burze dionica u ponedjeljak najavio istragu o navodnoj nagloj prodaji određenih dionica prije napada na SAD prošloga utorka. Naime, prema glasinama koje je, među ostalim, objavio i New York Times, Osama bin Laden prodao je svoje dionice u trima velikim osiguravateljima - u njemačkom Munich Re i švicarskom Swiss Re te francuskom AXA. Međutim, glasnogovornica njemačkog regulatora istaknula je kako se zasad još ne zna o kojim se dionicama radi, dok je Deutsche Börse objavila kako u vlastitoj istrazi nije otkrila nikakvih nepravilnosti.</p>
<p>Japanski je benchmark Nikkei 225 indeks pao u ponedjeljak 5 posto, na 9 504,4, najmanju vrijednost od prosinca 1993., a slične su padove zabilježile i ostale azijske burze. Tako je hongkongški indeks Hang Seng pao 3,56 posto, a najgore su prošle zrakoplovne kompanije izgubivši 10-15 posto. Cijene u Singapuru pale su za 4,7 posto, u Bankoku 6,1 posto i Manili 4,7. Seoul je zabilježio nešto niži pad - 2,8 posto - zahvaljujući najavi južnokorejske vlade da će ublažiti pravila o otkupu dionica kompanija.</p>
<p>Burze u Pakistanu i na Tajvanu ostale su zatvorene - susjed Afganistana zatvorio je svoje do srijede zbog mogućnosti američkog vojnog protuudara, dok je Tajvanu zaprijetio tajfun Nari.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zračna industrija pred najvećom krizom u povijesti</p>
<p>Zračni prijevoznici mogli bi izgubiti i više nego nakon Zaljevskog rata, kada su u četiri iduće godine zabilježili 15,6 milijardi dolara gubitaka / U drugom koraku, za opstanak se moraju bojati i proizvođači zrakoplova, a posebno Airbus sa svojim skupim projektom »supervelikog« </p>
<p>ZAGREB 17. rujna</p>
<p> - Nakon što je krajem prošlog tjedna Continental Airlines prvi povukao potez smanjivanjem reda letenja za 20 posto i otpuštanjem 12.000 zaposlenih, američko zrakoplovno tržište, ali ne samo američko, prvog je radnog dana novog tjedna osjetilo i dodatne potrese i poremećaje. Tako su i ostali veliki američki prijevoznici - American Airlines, United Airlines, Delta Air Lines Northwest Airlines... najavili 20 postotno rezanje broja letova dok bi se broj otpuštenih tek trebao doznati.</p>
<p> Prema prvim procjenama, američki prijevoznici bi zbog prošlotjednog neletenja skupno mogli ubilježiti gubitak od milijardu dolara, što je tek samo dio onoga što pogađa ukupnu zrakoplovnu industriju. Također, prve procjene o smanjenju broja zaposlenih u avio industriji na svjetskoj razini govore o otprilike 100.000 osoba.</p>
<p>Nastavak krize svjetskog zrakoplovstva nastavio se u financijskom sektoru. Prvo otvaranje burzi na Dalekom istoku dovelo je do rušenja cijena dionica tamošnjih prijevoznika. Na singapurskoj burzi je bilo vrlo aktivno trgovanje dionicama Singapore Airlinesa, koji je po tržišnoj vrijednosti odmah iza American Airlinesa, najveće svjetske aviokompanije, a vrijednost dionica srušena je oko 10 posto. Predstavnici tvrtke izjavili su kako je to logičan korak budući da su se burze na istoku otvarale prije onih na zapadu, a očekivao se najveći pad upravo dionica avioprijevoznika te osiguravateljskih društava. Zato su i investitori u ovom dijelu svijeta pohrlili riješiti se dionica iz zrakoplovnog sektora.</p>
<p>Problemi koji su pogodili američke prijevoznike, počeli su se širiti svijetom financijskim kanalima. U Europi, ministri prometa »petnaestorice« zatražili su strože mjere sigurnosti, a Udruženje europskih avioprijevoznika odmah je odgovorilo pismom Europskoj komisiji u kojem se traži »da se prije donošenja bilo kakvih propisa ipak razmisli dva puta«. Naime, istaknuo je Karl-Heinz Neumeister, glavni tajnik AEA, »zrakoplovna industrija i europski avioprijevoznici bili su pogođeni recesijom u sektoru i prije strašnog terorističkog napada u SAD, pa bi ih sve nove skupe mjere mogle prizemljiti i u financijskom smislu«. Takvo što, dodao je Neumeister, nikome ne bi koristilo.</p>
<p>Prema prvim procjenama analitičara, u sektoru zrakoplovstva moglo bi biti mnogo, mnogo gore nego nakon Zaljevskog rata, početkom devedestih, kada je industrija u četiri godine zaredom ostvarila ukupne gubitke u visini od 15,6 milijardi američkih dolara i time pomela zapravo svu zaradu ostvarenu u 44 godine redovitog zračnog prometa.</p>
<p>Dakako, najveću cijenu platit će američki prijevoznici, budući da su mnoge svjetske korporacije već izdale uputu da se izbjegavaju američki prijevoznici prilikom poslovnih putovanja. Gdje god je moguće, putnici su se preselili na vlakove, ali analitičari upozoravaju da će malo koji prijevoznik, igdje u svijetu, ostati imun na ove probleme. Čak i prijevoznici tipa »Easy Jet« koji su nudili prijevoz po iznimno niskim tarifama, gotovo poput zračnih autobusa, a koji su u posljednjih 12 mjeseci bili gotovo jedina svijetla točka u zračnom prometu, teško da će uspjeti izbjeći sudbini pada prometa, dobiti i stvaranja velikih gubitaka.</p>
<p>Troškovi će porasti, a time i cijene aviokarata, kako bi se udovoljilo povećanim mjerama osiguranja. Povećanje kašnjenja na zračnim lukama onemogućit će brz »okret« zrakoplova što je dosad bila velika prednost »jeftinih« prijevoznika koji su intenzivnijim korištenjem aviona stvarali dobit. Već sam strah od letenja, otmica i rušenja zrakoplova smanjio je broj putnika na redovitim linijama gotovo svuda u svijetu. Povećani troškovi i moguć rast cijena avio karata predstavljat će dodatan udarac i zbog toga će mnogi prijevoznici morati zatražiti od svojih vlasnika dodatne kapitalne injekcije kako bi se izbjegli stečajevi i propast. U idućem koraku, velike razloge za zabrinutost imaju i proizvođači zrakoplova, a posebno je ugrožen Airbus koji tek treba lansirati svoj 20 milijardi dolara težak projekt supervelikog zrakoplova »A380«. Godine koje dolaze vrlo vjerojatno neće tražiti povećanje kapaciteta, a Airbusov projekt nudi upravo to. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hoće li TDZ uzeti polovicu hrvatskog tržišta cigareta</p>
<p>Očekujem pravičan ishod trogodišnjih nastojanja BAT-a da pokrene proizvodnju u TDZ-u, kaže novi predsjednik Uprave TDZ-a Michael J. Harford / Otvoreno je pitanje što će biti s registracijom domaćih robnih marki iz TDZ-a / Ako uskoro ne počne proizvodnja mogao bi to biti loš znak i drugim potencijalnim stranim ulagačima u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Tvornica duhana Zadar, koja je u većinskom vlasništvu British American Tobaccoa (BAT), uskoro bi mogla dobiti zeleno svjetlo za početak rada. Naime, nakon posjeta inspekcije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva TDZ-u tvornica bi napokon mogla početi raditi.</p>
<p>Novi predsjednik Uprave Tvornice duhana Zadar (TDZ) Michael J. Harford rekao je za Vjesnik kako očekuje pravičan ishod trogodišnjih nastojanja BAT-a da pokrene proizvodnju. Harford dodaje da su ambicije TDZ-a da u prvoj fazi razvoja njihov udio na hrvatskom tržišta bude pet posto, iako je kapacitet tvornice mnogo veći. TDZ može podmiriti 45 posto hrvatskog tržišta cigareta, na kojem je godišnja potražnja oko 10 milijardi cigareta.</p>
<p>U TDZ-u napominju da bi početak proizvodnje u Zadru značio ulazak Hrvatske u veliku BAT-ovu obitelj od 180 zemalja svijeta. BAT na globalnom tržištu duhana ima udio veći od 15 posto (Phillip Morris, na primjer, ima 16 posto) te proizvodi 320 različitih robnih marki. Harford napominje da je tvornica u Zadru jedna od najsuvremenijih u Europi te da je spremna za proizvodnju još od travnja.</p>
<p>Otad je došlo i do promjene na čelu Tvornice duhana Zadar. Rezultat je bio poboljšanje odnosa između TDZ-a i Vlade. Harford ističe da je održano više sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na kojima se raspravljalo o nizu otvorenih pitanja iz Pravilnika o duhanu. </p>
<p>TDZ je spreman odmah naručiti dodatnu opremu ako Vlada smatra da je to potrebno. Radi se o postrojenjima za obradu duhana, korijena i lista. BAT je u tvornicu u Zadru uložio 70 milijuna DEM, podmirio zaostale dugove, platio doprinose... No, proizvodnja nikako da krene. A ona bi se uz dopremu i montažu dodatne opreme odgodila za još 18 mjeseci. </p>
<p>Harford napominje da je BAT kupio ratom opustošenu Tvornicu duhana Zadar zato što je imala licenciju za proizvodnju, odnosno dozvolu za rad. Tvornica je kompletno obnovljena te je projektirana tako da može zadovoljiti većinu potreba domaćeg tržišta.</p>
<p>Sad na hrvatskom tržištu Tvornica duhana Rovinj (TDR) pokriva 100 posto tržišta. S takvim tržišnim udjelom, kažu u TDZ-u, bilo koje duhanske tvrtke potrošači nemaju nikakva izbora ni u pogledu kvalitete ni kad je riječ o cijeni cigareta. Usto, na domaćem tržištu cigarete stoje 9,5, 11 ili 17 kuna, ali nema ih po tzv. srednjim cijenama, između najniže i najviše. </p>
<p>Hrvatska je također jedina zemlja u Europi u kojoj na duhanskom tržištu vlada privatni monopol. U drugim europskim zemljama duhanskih je proizvođača više - Phillip Morris, BAT, Reemstma, Japan Tobacco i dr. </p>
<p>Zasad je otvoreno pitanje što će biti s registracijom domaćih robnih marki iz Tvornice duhana Zadar. </p>
<p>TDZ je od slatinskog Duhana već otkupio 550 tona domaćeg duhana, što su dovoljne količine za proizvodnju tvornice u Zadru u naredne tri do četiri godine. Od 750 domaćih kooperanata, BAT je počeo kupovati duhan 1999. godine. No, u slučaju da 120 radnika Tvornice duhana Zadar, nakon višegodišnjeg čekanja, uskoro ne počnu raditi, mogao bi to biti loš znak i drugim potencijalnim stranim ulagačima u Hrvatsku. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HEP: 50 milijuna dolara u obnovu TS Ernestinovo </p>
<p>Sredstva bi se trebala osigurati kreditom Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj / Obnova trafostanice prioritet je prije svega zbog normalizacije opskrbe Slavonije, ali i zbog povezivanja visokonaponske mreže u ovom dijelu Europe</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Očekujem da ćemo uskoro uspješno završiti pregovore s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj o 50 milijuna dolara kredita za obnovu u ratu potpuno uništene trafostanice Ernestinovo kraj Osijeka, jedne od najvećih u Hrvatskoj, izjavio je za Vjesnik član Uprave Hrvatske elektroprivrede i direktor Direkcije za prijenos Ivica Toljan. </p>
<p>U HEP-u su se nadali da će za taj veliki projekt dobiti i međunarodnu pomoć, ali kako je ona izostala morali su potražiti strane kreditore. Vjerojatno će svaka banka osigurati polovicu potrebnog novca, ali to još ovisi o završetku pregovora.</p>
<p>Prema Toljanovim riječima, za nekoliko tjedana bit će raspisan međunarodni natječaj za odabir izvođača radova, na kojem očekuju i domaći konzorcij u kojem će biti Končar i Dalekovod s nekom građevinskom tvrtkom i stranim strateškim partnerom koji će osigurati elektroopremu. Obnova trafostanice trebala bi početi 2002., a radovi će trajati oko tri godine.</p>
<p>Enrestinovačka trafostanica je najznačajniji objekt elektroenergetskog sustava u istočnoj Hrvatskoj, koji bi ubuduće trebao imati i značajnu ulogu u prijenosu električne energije u europskoj visokonaponskoj mreži. Njezinom će se obnovom znatno poboljšati sada povremeno vrlo problematična opskrba Slavonije električnom energijom, s čestim prekidima napajanja. Naime, struja u taj dio Hrvatske još uvijek, zbog financijskih problema HEP-a, stiže preko provizornih dalekovoda napravljenih u doba Domovinskoga rata, od čega je dio i na drvenim stupovima!</p>
<p>Toliki novac će za obnovu trebati zato što je, prema riječima direktora HEP-ovog osječkog Prijenosnog područja Mihajla Abramovića, oko 85 posto trafostanice uništeno tijekom rata izravnim ratnim djelovanjima te krađom i daljnjom devastacijom nakon rata. </p>
<p>Iako je obnova trafostanice prioritet prije svega zbog normalizacije opskrbe Slavonije, zbog zemljopisnog položaja i mogućnosti povezivanja sa susjednim državama 400-kilovoltnim dalekovodima imat će i drugih korisnih efekata. Njenom izgradnjom ponovo će se omogućiti prije rata tim pravcem prilično intenzivan prijenos energije s istoka na zapad te s juga prema sjeveru Europe pa će TS Ernestinovo opet imati važnu poziciju u povezivanju visokonaponske mreže u ovom dijelu Europe. </p>
<p>To će, kaže Toljan, omogućiti da kredite dobivene od europskih banaka nakon obnove trafostanice vraćaju i novcem zarađenim na tranzitu struje. Zainteresiranih sigurno neće manjkati jer naredne godine počinje liberalizacija hrvatskog energetskog tržišta, što će utjecati na povećanje prijenosa električne energije te važnost Ernestinova za povezivanje SR Jugoslavije, Makedonije i Grčke s europskim elektroenergetskim sustavom. Primjerice, prije rata je iz Srbije i do 300 MW preko Hrvatske išlo u Italiju, ističe Toljan.</p>
<p>Za potpuno normaliziranje opskrbe Slavonije električnom energijom HEP će morati uložiti još oko 20 milijuna dolara u obnovu u ratu uništenih dalekovoda, što će, vjeruju, dovršiti za tri do četiri godine.</p>
<p>Prošle godine počela je nulta etapa sanacije, odnosno obnova i čvršće povezivanje sustava 110-kilovoltne prijenosne mreže, kao prijelazno razdoblje do izgradnje TS Ernestinovo. Tako su već povezani Osijek i Vukovar, a u nastavku sanacije planiraju se povezati Osijek i Đakovo te Osijek i Beli Manastir. Time će se omogućiti bolje napajanje potrošača, ali potpuno i konačno rješenje bit će moguće tek nakon izgradnje TS Ernestinovo.</p>
<p>Osim obnove te trafostanice, u planu je i izgradnja dvostrukog 400-kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo-Pečuh zbog boljeg povezivanja Hrvatske i Mađarske. S hrvatske strane trebat će izgraditi oko 45 kilometara dalekovoda, a vrijednost toga projekta procjenjuje se na 20 do 25 milijuna dolara. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>INA: proizvodnja nafte u sedam mjeseci 2,5 posto manja od plana</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna </p>
<p> - INA-Industrija nafte proizvela je u prvih sedam mjeseci ove godine ukupno 681.537 tona nafte ili 2,5 posto manje od planiranog, objavljeno je iz Ine.</p>
<p>Na domaćim naftonosnim poljima u Moslavini, Slavoniji i Podravini, proizvodnja je bila u skladu s planiranom, odnosno iznosila je 468.897 tona. U spomenutom je razdoblju Ina proizvela 172.496 tona plinskog kondenzata, dok je pak Inina proizvodnja nafte u Egiptu iznosila 37.475 tona, te u Angoli 2.668 tona.</p>
<p> Inina proizvodnja prirodnog plina do kraja ovogodišnjeg srpnja premašila je milijardu prostornih metara, od čega je proizvodnja u Panonu iznosila 852 milijuna prostornih metara ili 3,6 posto više od očekivane. Na plinskim nalazištima u Jadranu proizvodnja plina iznosila je 158 milijuna prostornih metara.</p>
<p> Proizvodnja tekućih naftnih plinova na postrojenjima ivaničkog Etana iznosila je 43 tisuće tona, proizvodnja etana iznosila je oko 34,5 tisuća tona, dok je Ina primarnog benzina u prvih sedam mjeseci proizvela 16,4 tisuće tona.</p>
<p> U podzemnom skladištu plina u Okolima bilo je posljednjeg dana srpnja pohranjeno 459 milijuna prostornih metara plina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Otvoren 77. jesenski međunarodni velesajam </p>
<p>Mesić: Stanje nacije često djeluje kaotično </p>
<p>i besperspektivno / Osjećaju se posljedice agresije, ali još više destrukcija vrijednosti pravne države, zaostajanje u gospodarstvu i nezadovoljstvo politikom, rekao je Mesić / Križanović: Odnosi Hrvatske i BiH bolji nego ikad / Rossin: Amerika neće smanjiti svoj angažman u Hrvatskoj i BiH </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Stanje nacije i opće prilike u zemlji danas, dvadeset mjeseci nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora, često djeluju kaotično i, što još više zabrinjava, iz ponekog ugla i besperspektivno. Hrvatskoj su danas, kao nikad u povijesti, potrebni rast i razvoj, a kako u tome prepoznati vlastite šanse temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji su dobili izbore i mandat«, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak otvarajući 77. jesenski međunarodni zagrebački velesajam.</p>
<p> »Nalazimo se na početku razdoblja oživljavanja gospodarstva u ovom dijelu Europe i jače suradnje s Europskom unijom. Sve su to pozitivni procesi koji hrvatskom gospodarstvu otvaraju regionalno, europsko i svjetsko tržište. Istodobno se i hrvatsko tržište otvara sve jačoj konkurenciji«, rekao je, ocijenivši da je na porast investicija i industrijske proizvodnje utjecalo smanjenje gubitaka u gospodarstvu.</p>
<p>Još se osjećaju posljedice agresije i rata, ali se još više, kazao je, »osjeća destrukcija temeljnih vrijednosti pravne države, kontinuirano tranzicijsko zaostajanje u gospodarstvu i nezadovoljstvo sadašnjom politikom«. </p>
<p>Sporo provođenje obećanih promjena rezultiralo je kritikama građana na račun vlasti, smatra hrvatski predsjednik. Upozorio je i da »jačaju društvene napetosti« zato što nova vlast ne može ostvariti »vidljiv i građanima opipljiv ekonomski uzlet«, te da Hrvatskoj hitno treba strategija razvoja.</p>
<p> Hrvatska više nije opterećena hipotekom visokih političkih rizika, no ulagači svejedno nailaze na brojne probleme, ustvrdio je Mesić i istaknuo kao primjere neusklađenost zakonskih odredaba i sporost sudova. </p>
<p>Globalizacijska kretanja su neumitna iako ih »može zaustaviti ili usporiti težak zločin u SAD-u koji svi osuđujemo«, rekao je hrvatski predsjednik. Ali, i takav tragičan događaj produbit će svijest da je potrebno jačati međunarodne institucije i povezivanje u svijetu, izjavio je Mesić pred okupljenim političarima i gospodarstvenicima. Također je naglasio da su Hrvatskoj na njezinom putu k bržem razvoju potrebni gospodarska diplomacija i strateški partneri ulagači.</p>
<p> Na ovogodišnjem Velesajmu kao zemlja partner predstavlja se Bosna i Hercegovina. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Jozo Križanović ocijenio je odnose Hrvatske i BiH boljim nego ikad, s čim se slaže i predsjednik Mesić. Obojica su istaknula da je važno povezivanje privreda i gospodarstvenika dviju zemalja i zajedničko osvajanje tržišta trećih zemalja.Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović pozvao je hrvatske poduzetnike da iskoriste pogodnosti ulaganja u BiH. </p>
<p>Mesić se nakon obilaska paviljona susreo i s američkim veleposlanikom Lawrenceom Rossinom koji mu je rekao da mnogi, nakon terorističkog napada na SAD, očekuju da će Amerika smanjiti svoj angažman u Hrvatskoj i BiH. »No, to se neće dogoditi«, rekao je Rossin.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Arnautović ne priznaje novu gradsku vlast</p>
<p>ŠIBENIK, 17. rujna</p>
<p> - Neda Klarić i Ivica Poljičak iz HDZ-a, koje je u subotu 13 vijećnika izabralo za gradonačelnicu, odnosno predsjednika šibenskoga Gradskog vijeća, izglasavši nepovjerenje dotadašnjoj koalicijskoj vlasti u gradu, u ponedjeljak su došli u ured Milana Arnautovića (SDP) radi dogovora o primopredaji vlasti, no on je od njih zaprimio zapisnik sa sjednice i ustvrdio da je održana protivno Zakonu o lokanoj samoupravi i Gradskom poslovniku te da je on još gradonačelnik. Arnautović je ponovio da ih ne smatra legalnim i legitimnim gradskim vodstvom.</p>
<p>Ivica Poljičak i Neda Klarić su pak ustvrdili da su legalni i legitimni predstavnici gradske vlasti, da je subotnja sjednica održana u skladu s Poslovnikom te da očekuju da se provede volja većine od 13 gradskih vijećnika. Naglasili su da ne žele ništa forsirati, jer znaju da su u pravu te da će u utorak u 8 sati doći na primopredaju vlasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Otpuštanja u »Večernjem listu«: Većina ne prihvaća raskid s otpremninom?</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Novinari Večernjeg lista koji su krajem prošlog tjedna dobili ponudu za sporazumni prekid ugovora o radu o kojoj se trebaju izjasniti do 28. rujna, u ponedjeljak su se sastali s pravnom savjetnicom Sindikata novinara Hrvatske Orhidejom Martinović. </p>
<p>»Htjeli smo saznati koja su prava onih koji tu ponudu prihvate, odnosno odbiju«, rekao je za Vjesnik predsjednik Sindikata novinara Večernjeg lista Anton Filić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, na temelju sadašnjeg raspoloženja u redakciji, samo je nekoliko novinara koji su odlučili prihvatiti ponuđenu otpremninu i otići iz Večernjaka, a većina bi tu ponudu mogla odbiti, bez obzira na to što je poslodavac ponudio dvostruko bolje uvjete od onih iz Zakona o radu.</p>
<p> »Ti radnici ne bi smjeli dobiti otkaz, no nije isključeno da će poslodavac odgovoriti poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu da bi se riješio radnika koje smatra viškom«, kaže Filić i dodaje kako je i u vrijeme dok je glavna urednica lista Ružica Cigler radnicima dijelila ponude za sporazumni raskid bilo upravo takvih najava. No nakon što je sindikat upozorio Upravu da otkazima ne smije prijetiti, te su najave prestale, ističe Filić.</p>
<p>»U trenutku kad se popis ljudi kojima je ponuđen sporazumni raskid radnog odnosa pretvori u listu otkaza, vjerujem da će novinari Večernjaka koji nisu na toj listi imati dovoljno samopoštovanja da zajedno odgovore na to, možda i kraćim štrajkom kojim bismo izrazili prosvjed«, odgovorio je Filić na pitanje što ako radnici koji odbiju sporazumni raskid radnog odnosa na kraju ipak dobiju otkaz. </p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Schauer: Otpremnine su takve da ih nitko neće odbiti</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Član Uprave Večernjeg lista Branko Lovrić rekao je u ponedjeljak da su otpremnine, koje je Uprava ponudila za sporazumni raskid ugovora o radu »višku« djelatnika tog dnevnika, konačne. »Ponuđene otpremnine su bolje nego što je to utvrđeno Kolektivnim ugovorom u Večernjem listu«, kazao je Lovrić, gostujući s Klausom Schauerom (predstavnikom austrijske Styrije, vlasnika Večernjeg lista) i sindikalnim povjerenikom Antunom Filićem u emisiji Hrvatskog radija »Dnevni ritam«.</p>
<p>Dvojica predstavnika Uprave nisu htjeli govoriti o točnom broju osoba kojima su ponuđene otpremnine za sporazumni raskid ugovora, kao ni o iznosima otpremnina. Schauer je ponovio da su one iznimno »atraktivne« i da ih nitko neće odbiti. Nije želio odgovoriti što će biti s djelatnicima koji ne pristanu na uvjete Uprave, no odbacio je tvrdnje sindikata da je Uprava prijetila otkazima onima koji ne prihvate ponuđeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Potpora dobroj suradnji Sigeta i Čakovca</p>
<p>Mađarska je dala Hrvatskoj u Domovinskom ratu veliku podršku i pomoć, što je također jedan od dokaza prijateljstva dviju zemalja</p>
<p>ČAKOVEC, 17. rujna</p>
<p> - U Čakovcu je u ponedjeljak boravio gradonačelnik mađarskoga grada Sigeta (Szigetvar) Peter Mozsgai. On je bio gost na proslavi 10. obljetnice oslobođenja vojarne u Čakovcu i drugih objekata bivše JNA.</p>
<p>Gradonačelnika Sigeta primio je čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon sa suradnicima. On je mađarskom kolegi zahvalio što je 9. rujna, na završnoj svečanosti obljetnice poznate bitke kod Sigeta, primio izaslanstvo Međimurske županije, grada Čakovca i Udruge građana »Zrinska garda« Čakovec. U tom čuvenom boju, koji je vodio Nikola Šubić Zrinski Sigetski protiv osmanlijskih četa, zajedno su se borili Hrvati i Mađari.</p>
<p>Gradonačelnici Mozsgai i Šalamon su naglasili da oba grada štuju velik doprinos i važnost Zrinskih u zajedničkoj pobjedi. Isto tako, poznata je velika podrška i pomoć koju je Mađarska dala Hrvatskoj tijekom obrambenog Domovinskog rata. Sve su to dobre pretpostavke za suradnju Čakovca i Sigeta.</p>
<p>Oba grada imaju gospodarstvo koje se razvija, a moguća je suradnja i u području turizma. Gradonačelnici su nakon razgovora u Gradskoj vijećnici položili vijenac na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima kod ulaza u Perivoj Zrinskih u Čakovcu. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ove godine 1806 izlagača </p>
<p>Na ovogodišnjem Jesenskom velesajmu nastupa 1806 izlagača, od toga njih 1094 iz 47 zemalja svijeta. Oni će se do nedjelje predstaviti na 100.000 četvornih metara izložbenog prostora. Iz zemlje partnera BiH stiglo je stotinjak tvrtki. </p>
<p>Pod nazivom »Stabilnost kroz trgovinu«održava se kolektivna izložba sedam zemalja jugoistočne Europe. ZV je ugostio i stotinjak vojvođanskih gospodarstvenika zainteresiranih za suradnju s hrvatskim poduzećima. U sklopu Velesajma održava se Intertekstil i sajam financija i poslovnih mogućnosti Cromoney. U utorak je Hrvatski gospodarski forum. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan: Marinović Antičević na čelu pravosuđa, Mimica europskih integracija</p>
<p>Odustaje se od rekonstrukcije Vlade, ali će se pripremiti novi zakon o Vladi, najavio premijer / »Nitko ništa nije nikome poklonio« u sporazumu o granici Hrvatske i Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Ingrid Marinović Antičević buduća je ministrica pravosuđa a Neven Mimica europskih integracija«, potvrdio je u ponedjeljak premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare, uz ogradu da s njima mora obaviti još po jedan finalan razgovor. Premijer je potvrdio i odustajanje od svojedobno najavljene rekonstrukcije Vlade, koja ne ovisi samo o njemu nego i o koalicijskim partnerima ali je najavio novi zakon o Vladi, čiji je cilj po broju članova i ministarstava manja i drugačije ustrojena vlada. »Nitko ništa nije nikome poklonio« u sporazumu o granici Hrvatske i Slovenije, ustvrdio je Račan proglasivši takve tvrdnje podmetanjem, a sporazum o granici strateškim i sigurnosnim nacionalnim interesom. »Uzevši u obzir ukupnu situaciju u svijetu važnost sporazuma nadilazi bilateralne odnose. Hrvatska želi što prije postati punopravna članica Europske unije i ima otvoreni put u Bruxelles. Na tom putu mora riješiti otvorena pitanja i izbjeći da ih rješava netko treći«, naglasio je Račan. </p>
<p>Pri tome se Hrvatska mora potruditi da taj put prijeđe što prije, a ne za 10 ili 15 godina, smatra premijer, pogotovo stoga što je nakon terorističkih napada logično očekivati zahtjeve za zaoštravanjem režima na granicama EU. </p>
<p>Premijer je demantirao tvrdnje da je Slovenija vraćanjem duga štedišama Ljubljanske banke ucijenila Hrvatsku da potpiše sporazum o granici. »Nismo tako razgovarali jer smo i Drnovšek i ja odgovorni državnici, ali svjesni smo da su jačanje ukupnih odnosa i spremnost na suradnju isprepleteni«, rekao je Račan. Potvrdio je da Hrvatska kao logičan nastavak graničnog sporazuma očekuje od Slovenije »efikasno rješavanje prometnih pravaca od interesa za Hrvatsku«, na primjer, Macelj-Maribor i Rupa-Postojna. </p>
<p>Za utorak ili srijedu premijer je najavio da će MUP objaviti podatke o istrazi i počiniteljima dvaju terorističkih napada, ali nije želio precizirati o kojima se radi. Izjavio je tek da će biti riječi o slučajevima koje su spomenuli novinari, a to su bile zagrebačke eksplozije na Mirogoju i pred gradskim poglavarstvom te eksplozije u Rijeci i Varaždinu. »Nadam se da ćemo biti efikasni, osobito ako se uspostavi da ti napadi mogu biti u direktnoj ili indirektnoj vezi s napadima u Americi«, dodao je. </p>
<p>Na upit kontrolira li Hrvatska u potpunosti granicu s BiH koju se često optužuje da se po njoj nesmetano kreću sljedbenici bin Ladena, Račan je rekao da su nakon napada na SAD pojačane sigurnosne mjere u cijeloj zemlji pa i na granici s BiH, no nju je zbog duljine vrlo teško u potpunosti kontrolirati. Stoga Hrvatska vodi intenzivan dijalog s političkim snagama i institucijama vlasti u BiH kako bi pridonijela jačanju BiH kao demokratske i pravne države u kojoj treba podići razinu sigurnosti.</p>
<p>Rad Vlade u drugom dijelu mandata obilježit će »gledanje prema naprijed, prema onome što mora biti razvoj«, rekao je Račan ponovivši da slijede rasprave o rebalansu proračuna i o nacrtu proračuna za 2002. Vlada će u javnost izići s »udarnim, vrlo preciznim programom onoga što misli činiti u korist razvoja te s nekoliko strateških poteza od kojih očekuje dobre razvojne efekte«, najavio je Račan. </p>
<p> Nadam se da će i Hrvatima u Haagu, pogotovo onima koji su dragovoljno otišli, biti omogućeno isto što i Biljani Plavšić, rekao je premijer naglasivši da Hrvatska nije zadovoljna duljinom trajanja istrage i procesa pred Haaškim sudom.</p>
<p>Kaznena prijava za »balkanoidno političko ponašanje« </p>
<p>»Svatko ima pravo javno reći što o nekome misli, ali nitko nema pravo legalno izabrane organe državne vlasti sprečavati u obavljanju posla. To nema nikakve veze s demokratskom državom, ali s balkanoidnim političkim ponašanjem i te kako ima«, objasnio je Račan razloge za podizanje kaznene prijave protiv onih koji su u jednom dalmatinskom mjestu policiju proglasili nepoželjnom. No, nije odgovorio zašto se policija nakon toga doista povukla i barem nekoliko dana nije patrolirala tim mjestom. </p>
<p>»Mislim da je važno da zaoštrimo i građansku i pravnu svijest poštivanja domovine i što se izbora tiče. Građani će na idućim izborima moći pokazati što misle o ovome ili onom čovjeku u vlasti, ali do tada, dok traje mandat demokratski izabrane vlasti, nju valja poštivati«, rekao je Račan. Dodao je da će na tome »Vlada još energičnije inzistirati« i nada se da će pritom surađivati s pravosudnim tijelima na provođenju zakona i Ustava. </p>
<p>»Odbijamo Fischerovu inicijativu«</p>
<p>Sposobnost da sporazumno riješi probleme i brzo približavanje Europskoj uniji, smatra Račan, najbolja su zaštita Hrvatskoj i od inicijativa - od Bildtove do Fischerove - koje nas smještaju u nove jugoistočne asocijacije što ih službeni Zagreb neće i ne može prihvatiti. U tom kontekstu, premijer smatra posebno važnim slovenske izjave da Hrvatskoj nije mjesto u takvoj asocijaciji. </p>
<p> »Suradnja - da, ali nikakva ekonomska zajednica ne dolazi u obzir. To dosljedno odbijamo i u tome nikad ne može biti dvojbe«, naglasio je premijer ustvrdivši da, umjesto toga, Hrvatska mora razvijati i razvija sve bolje odnose sa zemljama poput Slovenije, Mađarske i Italije.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sukob Norca i Oreškovića</p>
<p>Oreškovićev branitelj Željko Olujić kaže da je Norac šakom u glavu udario njegova klijenta/ Norčev odvjetnik Tomislav Sabljar izjavio pak da je Norac samo odgurnuo Oreškovića</p>
<p>RIJEKA, 17. rujna</p>
<p> - Suđenje petorici članova »gospićke skupine« u ponedjeljak u riječkom Županijskom sudu obilježio je napad Mirka Norca na Tihomira Oreškovića. Incident se zbio na sudskom hodniku za prekida suđenja dok su optuženici odvođeni iz sudnice u zatvor. </p>
<p>Prema riječima Oreškovićeva branitelja Željka Olujića, Norac je šakom u glavu udario njegova klijenta. Norčev branitelj Tomislav Sabljar izjavio je pak da Norac nije udario Oreškovića već ga je samo odgurnuo, i to nakon što je na Norčevu primjedbu da oteže sa suđenjem Orešković uzvratio »ružnim komentarom«. </p>
<p>»Gospićkoj skupini« (Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu, Ivici Rožiću, Stjepanu Grandiću i Milanu Čaniću) sudi se zbog ratnih zločina nad civilima počinjenim 1991. na gospićkom području.</p>
<p>Incident je zasjenio zbivanja u sudnici u kojoj je predsjednica Sudskog vijeća Ika Šarić samo 15 minuta nakon početka rasprave odlučila da se suđenje prekine na pola sata. Naime, Oreškovićev branitelj Olujić zatražio je da se utvrdi je li njegov klijent zdravstveno sposobnost pratiti suđenje. </p>
<p>Sutkinja Šarić ipak je odlučila da se suđenje nastavi već u utorak kad se očekuje da liječnički konzilij, nakon što pregleda dokumente, a po potrebi i Oreškovića, dâ mišljenje o tome je li sposoban pratiti proces. Olujić je zatražio da se odgodi suđenje i temeljito pregleda Oreškovića ustvrdivši da njegov klijent boluje od teškog oblika šećerne bolesti, PTSP-a i da uz izrazito loš vid još osjeća i bolove u želucu, kralješnici i potkoljenici. Napomenuo je i da je Orešković dok je bio u pritvoru upućen na liječenje u Bolnicu za osobe lišene slobode odakle je izašao na svoju odgovornost. Olujić je zahtijevao da iz konzilija, u kojem bi trebali biti psihijatar, neurolog, internist i dijabetolog, bude izuzet zatvorski liječnik. Napomenuo je i da je Oreškoviću iz njegove zatvorske ćelije 5. rujna ukradeno 50 stranica o procesu u kojima su bile i upute za branitelje. Sutkinja Šarić o tome je obaviještena šest dana kasnije. O tom »slučaju« pismeno se očitovao i upravitelj Okružnog zatvora u Rijeci, ustvrdivši da nikad do sada nije nestala dokumentacija iz neke ćelije. </p>
<p>Olujić je istaknuo da bi se suđenje »Gospićanima« moglo prekinuti dok se ne sanira zdravstveno stanje njegova branjenika, ali, kazao je, »Oreškoviću nije u interesu odugovlačiti s procesom kao niti da mu se sudi odvojeno«. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Privedena trojica baranjskih Srba </p>
<p>OSIJEK, 17.rujna</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo genocida protiv civilnoga stanovništva u vrijeme Domovinskog rata na području Branjinog Vrha u Baranji, u istražni centar osječkog Županijskog suda, na osnovu tjeralice, privedena su tri baranjska Srba. Kako doznajemo, riječ je o Dušanu Hidošaninu (29) iz mjesta Šećerana kod Belog Manastira, Radivoju Šapiću (59) iz Belog Manastira i Željku Vračiću (34) iz Branjinog Vrha. Protiv njih je istraga vođena još u vrijeme mirne reintegracije, dok je Županijsko državno odvjetništvo 1996.godine u njihovoj odsutnosti podiglo optužnicu koja ih tereti za genocid jer se sumnja da su s ciljem etničkog čišćenja na okupiranom području Baranje zlostavljali a potom i protjerali sve Hrvate i druge nesrpske narode. </p>
<p> Prema nekim informacijama, s obzirom da je optužnica protiv njih već podignuta, suđenje bi na osječkom Županijskom sudu trebalo započeti uskoro ali u spojenom postupku koji će se voditi protiv sedam optuženih baranjskih Srba koji su privedeni još početkom svibnja.</p>
<p> Podsjetimo, Jovo Vuković (51), Slavko Stojanović (36), Zdenko Stojanović (41) i Goran Čuljak (25) iz Branjinog Vrha, Branko Tomić (47) iz Meca, Dušan Mihajlović (50) iz Belog Manastira te Slavko Kecman (46) iz Kneževih Vinograda privedeni su 3. svibnja. Zadržani su u pritvoru tvoru do zaključenja glavne rasprave zbog straha da bi mogli pobjeći. S obzirom da i njih optužnica tereti za kaznena djela genocida počinjena na području Branjinog Vrha od 1991.do 1994.godine pretpostavlja se da će se ta dva postupka spojiti u jedan sudski proces koji bi trebao voditi sudac Damir Krahulec. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: U neizvjesnosti suvremenog svijeta borba za načela čovječnosti, demokracije i vladavine prava postaje još važnija </p>
<p>SPLIT, 17. rujna</p>
<p> - U nazočnosti predsjednika Republike Stipe Mesića, u ponedjeljak je svečanim postrojavanjem na sidrištu ratne luke Lora u Splitu obilježen Dan Hrvatske ratne mornarice (HRM) i deseta obljetnica njezina osnivanja. </p>
<p>Uz predsjednika, svečani govor održali su ministar obrane Jozo Radoš, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Petar Stipetić te zapovjednik HRM-a viceadmiral Vid Stipetić. Kako je rečeno, Dan HRM-a slavi se u rujnu u znak hrvatske pomorske tradicije. U rujnu 1887. godine, Hrvati su, za vladavine kneza Branimira u srednjodalmatinskom akvatoriju porazili moćnu mletačku flotu. Godine 1991., 12. rujna, ukazom predsjednika države utemeljena je Hrvatska ratna mornarica, a već 14. rujna prvi put se zavijorio hrvatski državni stijeg na ratnom brodu HRM-a, zarobljenom u Veloj Luci. </p>
<p>U svome obraćanju, visoki gosti su, među ostalim istaknuli i potrebu preustroja HRM-a, radi što skorijeg priključivanja NATO-u. »Proteklo desetljeće hrvatskom narodu donijelo je patnju, odricanje i neizvjesnost no ostvarilo san o osnivanju vlastite države. Kada je probio blokadu mora HRM je pokazao odlučnost, snagu i sposobnost«, istaknuo je predsjednik Mesić čestitajući Dan Hrvatske ratne mornarice. Predsjednik je istaknuo kako je Hrvatska ratna mornarica uz pomoć pomoraca, brodograditelja i ribara prisilila neprijatelja na povlačenje te je cijelog rata bila snažna operativna i logistička potpora koja je bila od neprocjenjivog doprinosa za očuvanje mora i priobalja. </p>
<p>»Danas je Hrvatska ratna mornarica, usprkos skromnim mogućnostima, obogaćena brodovima i dvjema raketnim topovnjačama. Mirnodopsko vrijeme nametnulo je nove prioritete, razvoj pomorskog gospodarstva, demografsku obnovu otoka, turizam i ekologiju«, istaknuo je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, ističući kako je težnja osposobiti se za sudjelovanje u međunarodnim mirnodopskim operacijama. Taj put«, istaknuo je Mesić, neće biti lagan ali je »jedini način da se Hrvatska vojska izjednači s vojskama partnerskih zemalja«. </p>
<p>»Još ima pojedinaca i grupa koji pozivaju legalnu vlast na nepoštivanje Ustava što je nedemokratski«, dodao je Predsjednik, naglasivši kako nitko ne može biti izuzet iz poštivanja zakona. Uporno inzistiranje, dodao je, na demokraciji i pravnoj državi je ključ izgradnje demokratskog sustava. </p>
<p>»U neizvjesnosti suvremenog svijeta borba za načela čovječnosti, demokracije i vladavine prava postaje još važnija«, zaključio je Predsjednik, odlikovavši Hrvatsku ratnu mornaricu odličjem Reda kneza Domagoja s ogrlicom. </p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš, prisjetivši se povijesti HRM-a, istaknuo je kako obuku i opremanje Hrvatske ratne mornarice treba usmjeravati civilnim zadaćama u cilju što bržeg uključivanja u međunarodne vojne asocijacije.</p>
<p>»Nema razloga bojati se za budućnost HRM-a, Oružanih snaga i Republike Hrvatske«, istaknuo je Radoš. </p>
<p>»Zadaće su preustroj te u idućih nekoliko godina priključivanje partnerskim i NATO-zemljama. Planiramo proširiti zapovjednu odgovornost HRM-a i na kopneni dio Dalmacije«, rekao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Petar Stipetić. Oni koji zazivaju vojsku da rješavaju svoje političke probleme, dodao je general Stipetić, teško griješe. Istaknuo je kako očekuje da će HRM časno i odgovorno, kao i u Domovinskom ratu, ispoštivati sve zadaće na dobrobit hrvatskog naroda. </p>
<p>Podsjećajući na povijest i uspješne akcije, među kojima je i razbijanje pomorske blokade i uspostavljanje radarske kontrole nad Jadranom, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice viceadmiral Vid Stipetić je naglasio kako je u poslijeratnom razdoblju najvažnije bilo obučavanje kadra. Zapovjednik HRM-a je istaknuo kako će se i ubuduće domaći kadar usavršavati u zajedničkim vježbama s inozemnim mornaricama, kao što je to i do sada uspješno činio. Dan HRM-a obilježen je i izložbom ratnih fotografija Splita, autora Zorana Krpetića, pod nazivom »1991., nevere i bonace«, te koncertom zbora Brodosplit, klape Tamarin i Orkestra HRM-a. </p>
<p>U utorak će na središnji križ gradskog groblja Lovrinac biti položeni vijenci, a maraton od luke Rogač do splitske gradske luke isplivat će stopostotni hrvatski vojni invalid Marijo Filipi. Građani će imati prigodu i razgledati brodove iz flote HRM-a usidrene u gradskoj luci, a za njih će koncert pred brodovima održati HRM-ov orkestar.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Makedonski policajci nosit će hrvatski samokres</p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - Makedonski ministar unutarnjih poslova Ljube Boškoski, nakon susreta s hrvatskim ministrom Šimom Lučinom u Zagrebu, najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum o kupnji veće količine hrvatskog oružja. </p>
<p>Riječ je o hrvatskom samokresu »HS 2000« kojim makedonska policija namjerava naoružati svoje djelatnike. Izjava ministra Boškoskog ujedno je prva službena potvrda o prodaji hrvatskog oružja Makedoniji, uz njegovu ogradu kako on može govoriti samo o aranžmanima svog ministarstva.</p>
<p>»Treba započeti suradnju u nabavci oružja, a stručnjaci su pištolj 'HS 2000' uvrstili među najbolje te vrste u svijetu. Htjeli bismo barem dio naših policajaca naoružati hrvatskim pištoljima, po uzoru na SAD koji je potpisao ugovor za nabavu 70.000 tih pištolja«, rekao je Boškoski.</p>
<p>Makedonska policija ima oko 13.000 pripadnika pa se procjenjuje da bi aranžman mogao biti vrijedan oko pet milijuna dolara.</p>
<p> Boškoski i Lučin potpisali su u ponedjeljak Ugovor o readmisiji između Makedonije i Hrvatske, kojim su dogovoreni načini postupanja prema građanima obiju država u slučaju ilegalnih migracija. Istaknuli su da ilegalne migracije, koje pogađaju i Hrvatsku i Makedoniju, mogu ozbiljno ugroziti i sigurnost Hrvatske.</p>
<p>Ministri su najavili susret ravnatelja obiju policija u Skopju početkom listopada. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Na okrugli stol pozvan je i ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, no nije se odazvao </p>
<p>ZAGREB, 17. rujna</p>
<p> - »Ukidanjem i smanjivanjem prava branitelji se pokušavaju potpuno marginalizirati, a nije isključeno da se uskoro i riječi hrvatski branitelj više neće smjeti rabiti. Samo u ovoj godini, usvoji li se izmjena zakona, branitelji će dobiti milijardu kuna manje.« Kazao je to u ponedjeljak, na okruglom stolu HDZ-a o izmjenama Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, dr. Juraj Njavro. </p>
<p>Na okrugli stol, uz sve udruge proizašle iz Domovinskog rata, pozvan je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, no nije se odazvao. Od parlamentarnih stranaka, SDP je predstavljao Pavle Kalinić, a HSLS Zlatko Fel.</p>
<p>Predsjednik Hvidre Marinko Liović kazao je kako Hvidra, usvoji li se ovaj zakon, neće prosvjedovati, nego će organizirati demonstracije. Smatra da su branitelji spremni odreći se dijela prava, ali ne ako ih se naziva zločincima i mafijašima. Liović je pozvao zastupnike HDZ-a da, u slučaju prihvaćanja predloženog zakona, stave svoj zastupnički mandat na raspolaganje. Dodao je da bi o predloženim zakonskim izmjenama u Saboru trebalo glasati pojedinačno, kako bi javnost vidjela tko je za, a tko protiv ukidanja njihovih prava. Liović smatra da je nedopustivo da se uvodi participacija na lijekove za invalide, da dječji doplatak ovisi o imovinskom cenzusu i da su sredstva za novorođenčad 1300 kuna, a premije za istarske volove 3600 kuna.</p>
<p>Kalinić je naglasio da kao saborski zastupnik, ali i kao hrvatski branitelj, ne može prihvatiti da se ukinu sva prava invalidima čija invalidnost iznosi od 20 do 50 posto. U tom slučaju, bolje će proći oni koji su se »borili« u Njemačkoj. Nije suglasan ni s ukidanjem prava na stambeno zbrinjavanje takvih branitelja i naglasio je da prava branitelja moraju biti u skladu s mogućnostima države, ali i da njihova primanja moraju biti dovoljna za dostojan i normalan život u Hrvatskoj. Prema Kaliniću, nužno bi bilo »postrojiti« gardijske i pričuvne brigade kako bi se vidjelo tko se stvarno borio u Domovinskom ratu.</p>
<p>Predsjednik Hvidre Ličko-senjske županije Ante Vučić istaknuo je da nema boljitka za branitelje dok se ne promijeni mentalni sklop ljudi na vlasti. Predsjednica udruge udovica branitelja Neda Balog istaknula je da se ne može govoriti ni o kakvim povlasticama kad je riječ o braniteljima, nego o »naknadi za rad u obrani suvereniteta«. Neda Balog tvrdi da nema dovoljno jedinstva među braniteljima i da se pojedinci javljaju tek kad su ugrožena i njihova prava. Dodala je da većina djece umrlih ili nestalih branitelja još nema riješena sva pitanja, poput, primjerice, stana.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Dubrovački izbori: Najviše glasova HDZ-u</p>
<p>HDZ-u dva vijećnika više (ukupno deset), a SDP-u jedan više (ukupno sedam) nego nakon izbora u svibnju/ HNS -LS i Hrvatski blok (HSP-HIP-HKDU) ostali bez vijećnika/ Kome će se prikloniti DC-ov vijećnik i dvojica s Nezavisne liste Srećka Kljunka?/ HDZ objavio da je za veliki dogovor, uz uvjet da kao najjača stranka dobije mjesto gradonačelnika </p>
<p>DUBROVNIK, 17. rujna</p>
<p> - Gradsko izborno povjerenstvo u ponedjeljak je u podne na konferenciji za novinare objavilo konačne i službene podatke o rezultatima glasovanja na ponovljenim izborima za Gradsko vijeće Dubrovnika, održanima u nedjelju, 16. rujna. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Povjerenstva Ive Besjedice, od osam lista koliko ih se natjecalo za 25 mjesta u Gradskome vijeću pet ih je prošlo izborni prag, a najviše glasova dobila je lista HDZ-a (nositeljica Dubravka Šuica) - 5390 ili 34,6 posto, te time dobila deset vijećničkih mjesta. Sa 4036 glasova, koliko je pripalo SDP-u (nositelj Josip Mikulić), ta je stranka dobila povjerenje 25,96 posto biračkog tijela i sedam mjesta u Gradskome vijeću. »Dubrovačkom dogovoru«, koaliciji HSS-a, HSLS-a i HSU-a, na čelu s Vidom Bogdanovićem, pripalo je 2633 glasova, to jest 16,93 posto i pet vijećničkih mjesta. Nezavisna lista Srećka Kljunka dobila je 1246 glasova ili 8,1 posto, i time sebi osigurala dva vijećnika, dok je DC s prvim na listi Nikolom Obuljenom osvojio 940 glasova, odnosno 6,05 posto i jedno mjesto u Gradskome vijeću. </p>
<p> Sa 353 dobivena glasa (2,27 posto) izborni prag nije prešla zajednička lista HNS-a i LS-a nositelja Ive Jurišića. Bez mandata ostao je i »Hrvatski blok« (HSP-HIP-HKDU) s prvim na listi Željkom Kulišićem i s dobivena 535 glasa (3,44 posto), kao i lista Darka Kacige »Treći put-glas za čovjeka« koja je osvojila 416 glasova (2,68 posto). </p>
<p>Od ukupno 38.803 upisana birača glasovalo je 18.817 ili 40,7 posto, nevažećih je listića bilo 268. Izbori su prošli bez primjedaba. </p>
<p>Usporede li se ovi rezultati sa svibanjskima, najviše razloga za slavlje imaju HDZ i SDP. Doduše, izbor gradonačelnika neće ni ovog puta proći bez postizbornih dogovora, odnosno koaliranja, no obje su stranke osugurale vrlo čvrste pozicije na dubrovačkoj političkoj sceni. Naime, HDZ je ovaj put dobio dva vijećnika više, a SDP jednoga više. </p>
<p>Što se tiče prvih komentara izbornih rezultata, nezadovoljstvo jedini nije krio bivši gradonačelnik Vido Bogdanović. Među ostalim, Bogdanović se uzda u suradnju s partnerima s državne razine, u prvom redu sa SDP-om, dok ta stranka, preko Joška Mikulića, odgovara kako je otvorena i spremna za suradnju, te najavljuje pregovore s DC-om i Kljunkom. I dok DC, u osobi Marice Pulitike, večer nakon glasovanja tvrdi da će razgovarati sa strankama »kompatibilnog programa«, Kljunak, pak, izjavljuje da »neće prodavati dušu«, a nositelji ostalih triju lista koje nisu prešle izborni prag suzdržano tvrde kako očito još nije vrijeme za građanske opcije, te da se dubrovačka politička scena podijelila na ljevicu i desnicu. </p>
<p>Dan poslije, u ponedjeljak, osim Gradskoga odbora HDZ-a koji je održao prvu postizbornu konferenciju za novinare, većina se stranaka ipak odlučila na izvjesni time out što se tiče službenih izjava. S presice, pak, HDZ-a, i više je nego jasna poruka da ta stranka ne odustaje od tzv. velikog dogovora. Riječ je, naime, o modelu prema kojem bi sve stranke participirale u vlasti, dok bi gradonačelnika dala - stranka s najviše osvojenih izbornih glasova, dakle HDZ, dakle gradonačelnica Dubravka Šuica. Komentirajući rezultate, kratko je kazala da su oni odgovor na politiku vladajuće koalicije. </p>
<p>HDZ je potpuno otvoren za suradnju, kazali su Šuica i drugi s liste Frano Matušić, napominjući da je njihova stranka najjača u gradu i da je dobila 35 posto više glasova nego u svibnju. Iako se, kažu, ne boje ni trećih izbora za lokalnu vlast, apsolutno su protiv te solucije i učinit će sve da dođe do dogovora, poručili su dodavši kako je dubrovački HDZ primjerom stranačkim kolegama kako se vraća povjerenje birača. </p>
<p>»Samo tražimo da se priznaju izborni rezultati«, zaključila je Šuica, ukazavši i na dogovor sa DC-om koji »definitivno ide s nama«, a razgovore s drugima obavit će kad se »glave ohlade«.</p>
<p>Pulitika: DC ni s kim nije razgovarao, a kamoli pregovarao</p>
<p>Marica Pulitika, v.d. predsjednice dubrovačkog DC-a, u izjavi za Vjesnik demantirala je navode Dubravke Šuice, prema čijim će riječima DC »definitivno ići s HDZ-om«. »Do sada ni s kim nismo razgovarali, a kamoli pregovarali«, kaže Pulitika, te dodaje kako su itekako svjesni značaja svoga jednoga vijećnika u formiranju buduće vlasti. Stoga su, navodi, otvoreni za razgovore sa strankama koje će uvažiti njihove prijedloge u vezi s izlaskom iz teške gospodarske i socijalne situacije, pri čemu će se voditi računa o sličnosti programa eventualnih partnera s programom DC-a. Naklonost DC-a ovisit će i o ljudima koji predstavljaju te stranke, odnosno stručnim ekipama koje bi trebale biti sposobne pronaći izlaz iz teške situacije, te imati viziju razvoja Dubrovnika. Pulitika dodaje kako je očito riječ o ishitrenoj izjavi Dubravke Šuice, te da se očito ponovo, kao nakon svibanjskih izbora, odgovornost za formiranje izvršne vlasti želi svaliti na male stranke. »Neka velike stranke provedu u djelo priče o velikom dubrovačkom dogovoru«, zaključuje Pulitika, dodavši i to da DC ni u kom slučaju neće biti faktorom nestabilnosti buduće gradske vlasti.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010918].
|
