NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010418].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228147 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sada je prioritet Okvirni ugovor o sukcesiji bivše SFRJ</p>
<p>Taj će ugovor sadržati sva potrebna načela za podjelu imovine i mehanizme za njihovu provedbu, dok će se detalji o pojedinim područjima raditi parcijalno i dodavati Okvirnom ugovoru kao aneksi / Treba imati strpljenja, pa na kraju dođu i rezultati, jer pregovori te vrsti ne mogu biti brzi, radi se o vrlo složenim problemima </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon što je podijeljeno »baselsko zlato«, pregovori o sukcesiji bivše SFRJ nastavljaju se za nekoliko tjedana u Beču. S voditeljem hrvatskoga pregovaračkog izaslanstva Božom Marendićem razgovarali smo o tome s kakvim se očekivanjima ide na tu rundu pregovora.</p>
<p>• Gospodine Marendiću, što je s izvještajem o stanju deviznih rezervi bivše SFRJ?</p>
<p>- Na tome se radi. Tu ćemo morati angažirati stručnjake za to područje, a vjerojatno i jednoga kompetentnog međunarodnog revizora. To je veliki posao, moraju se, između ostaloga, pregledati sve transakcije u zadnjih deset godina, zatim bilance razdvajanja bivše Narodne banke SFRJ od sadašnje. Neke prethodne izvještaje imamo, ali dogovorili smo se da s njima nećemo izlaziti u javnost.</p>
<p>• Može li se ipak znati okvirno o kojoj je svoti riječ?</p>
<p>- Ne bih o brojkama. U svakom slučaju, nešto ima i za podjelu. Nije onoliko koliko je bilo kad se država raspala, što sam i očekivao, ali nešto postoji. Međutim, teško je bez konkretnih izvještaja reći točno o kojoj je svoti riječ. </p>
<p>• Što će biti glavna tema predstojećih pregovora u Beču?</p>
<p>- Sada nam je prioritet tzv. Okvirni ugovor koji će sadržati sva odgovarajuća načela za podjelu imovine i mehanizme za njihovu provedbu, dok se detalji o pojedinim područjima rade parcijalno i dodaju Okvirnom ugovoru kao aneksi.</p>
<p>• Što je s podjelom veleposlanstava odnosno nekretnina u inozemstvu?</p>
<p>- Načeli smo i taj problem. Raspravljali smo o petnaestak objekata koje bismo podijelili. Međutim, i tu treba jako mnogo dokumentacije, primjerice, o tome u kakvu su stanju, jesu li zaduženi, što je s opremom u njima. Potrebno je, dakle, napraviti inventuru za svaki od njih. To su skoro cijele knjige o svakom pojedinom objektu, jer kad vam nešto pripadne, morate znati što ste primili da ne biste dobili - mačka u vreći.</p>
<p>• Jeste li razgovarali o konkretnim objektima?</p>
<p>- Sasvim konkretnima. Mi smo rekli što bi Hrvatska željela u prvoj rundi, drugi su također iznijeli svoje želje. Dosta smo vremena na to potrošili tijekom zadnjih pregovora u Bruxellesu. </p>
<p>• Što zanima Hrvatsku?</p>
<p>- Dogovorili smo se da s tim detaljima ne izlazimo u javnost, a mi ne želimo biti ti koji će prekršiti dogovor.</p>
<p>• Jesu li se približili kraju pregovori u vezi s podjelom arhiva?</p>
<p>- Riješena je većina spornih točaka. Države sljednice bivše SFRJ moraju dobiti građu koja je u funkciji upravljanja, dakle, administrativnog. Također, ono što je, primjerice, hrvatsko, a uzeto je i sada se nalazi u arhivama u drugim državama, treba se vratiti Hrvatskoj. Ostaje problem s ostatkom, dakle, s arhivskom građom koja je nastajala u Beogradu, primjerice, a tiče se Hrvatske. </p>
<p>• Što s tim »ostatkom«?</p>
<p>- O tome se još nismo usuglasili. Dvojba je treba li ga podijeliti, pa da svatko ima dio jedne jedinstvene arhive, ili treba sve držati na jednome mjestu, s tim da svi imaju pristup toj arhivi i pravo snimati pojedine dokumente, itd., da sve to bude neka vrst zajedničkoga kulturnog nasljeđa. Tu je i problem upravljanja takvim jednim arhivom kao i pokrivanja troškova.</p>
<p>• Guverner Slovenske narodne banke rekao je da bi se dio »baselskoga zlata«, koji pripada Sloveniji, trebao iskoristiti za isplatu štedišama bivše Ljubljanske banke?</p>
<p>- Dobro je da Slovenci uviđaju da se nisu oslobodili obveza. Imam dojam da sada traže način da se časno izvuku. Dosad se govorilo da nemaju deviza, jer su otišle u Beograd, a sada, kad će ih dobiti natrag, govore da će vratiti dug štedišama. No, važno je da oni vrate novac štedišama bivše Ljubljanske banke, a neka poslije iznalaze obrazloženja o tome zašto su s tim zavlačili deset godina.</p>
<p>• Što je s problemom povrata imovine u vlasništvu pravnih osoba?</p>
<p>- Sve što je u Hrvatskoj vlasništvo fizičkih i pravnih osoba izvan Hrvatske, moramo poštivati. Po istom načelu, imovina hrvatskih fizičkih i pravnih osoba u drugim državama mora se vratiti vlasnicima ili ih treba obeštetiti. To je u skladu s međunarodnim pravom i o tome ne može biti spora.</p>
<p>• Znači, imovina, primjerice INA-e ili drugih hrvatskih poduzeća, koja je u Srbiji, kao i odmarališta srpskih poduzeća u Hrvatskoj, moraju biti vraćeni vlasnicima?</p>
<p>- Načelo je isto za sve. Mora se afirmirati pravna država. O tim pitanjima najprije se dogovaramo, da kažem slikovito - filozofski, onda to treba pravno formulirati, a na kraju ćemo valjda početi rješavati i konkretne slučajeve. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom pregovora?</p>
<p>- Treba imati strpljenja, pa na kraju dođu i rezultati. Pregovori te vrsti ne mogu biti brzi, a oni koji to očekuju, uglavnom ne znaju o kako se složenim problemima radi. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jedan inspektor, a tisuće krijumčara, zagađivača, kradljivaca...</p>
<p>Dok Talijani imaju tako brojnu i dobro organiziranu obalnu stražu da mogu nadzirati doslovce svaki suncobran postavljen na svome pomorskom dobru, s našom obalom i morem još uvijek gotovo svatko može činiti što želi / Hrvatska uvodi djelotvornije mjere za zaštitu svoje morske granice, a s Italijom je potpisan i memorandum o zajedničkom sustavu nadzora nad Jadranom</p>
<p>RIJEKA, 17. travnja</p>
<p> - Najveće hrvatsko bogatstvo je 2.000 nautičkih milja obale i 8.000 četvornih kilometara površine pomorskoga dobra. Prošlih desetljeća ta je vrijednost neshvatljivo slabo cijenjena, odnosno loše čuvana, pa su zlonamjerni uglavnom mogli raditi što su i kako su htjeli - bilo na obali, bilo na moru ili pod morem. O tome svjedoče brojne divlje gradnje na samoj obali, devastirana podmorska arheološka nalazišta, brojne talijanske ribarice koje već desetljećima nedozvoljeno ulaze u naše teritorijalne vode, zatim krijumčarenje raznih roba između hrvatske i talijanske obale, »crni čarter«, korištenje pomorskog dobra bez plaćanja naknade... </p>
<p>Kad bismo uspjeli staviti pod kontrolu samo dio nabrojenoga, more bi, kao ključni hrvatski gospodarski resurs, bilo valorizirano neusporedivo bolje nego što jest. Kakav nam je do sada bio odnos prema pomorskom dobru, primjerice u odnosu na susjednu Italiju, govori podatak da je kod nas o tom najvećem državnom bogatstvu brinuo samo jedan inspektor pomorskog dobra, dok u Italiji o njezinu moru brine nekoliko tisuća pripadnika obalne straže. Na taj način naši susjedi u svakom trenutku imaju uvid u korištenje svakog metra svoje obale, što najbolje govori da im ona vrijedi zlata.</p>
<p>Kako bi rekao zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pavle Komadina, Talijani mogu nadzirati doslovce svaki suncobran postavljen na njihovom pomorskom dobru. Minulih godina hrvatska policija na moru dobila je nekoliko suvremenijih brodova kojima se može ravnopravno nositi sa svima koji krše zakon na našem Jadranu. Poznato je da, posebice na krajnjem dijelu našeg mora, hrvatski policajci ponekad vode i prave male ratove s posadama talijanskih ribarica i krijumčarima. Dakako, Hrvatska uvodi i sve djelotvornije mjere za zaštitu svoje morske granice.</p>
<p>U želji da pobjegnu iz naših teritorijalnih voda, gdje su zatečene u krivolovu, te da bijegom spase ulov i izbjegnu plaćanje kazne, talijanske ribarice znaju pramac svog broda pogibeljno usmjeriti i na naše policijske brodove. Bilo je i slučajeva da su naši policajci te ribare-gusare morali »smirivati« pucanjem po navigacijskom sustavu koji se nalazi iznad kabine. Talijanski ribarski brodovi koji se zalijeću u krivolov u naše vode, u pravilu su opremljeni boljim navigacijskim uređajima nego naši policijski brodovi, a kako su njihovi ulovi kvalitetne ribe i škampa u našem moru redovito više nego dobri, isplati im se riskirati oduzimanje ribolovnih alata, plaćanje kazni pa čak i zapljenu broda. Naposljetku, poznato je da na jugu Italije ribolov uglavnom kontrolira mafija. </p>
<p>Da bi se što uspješnije mogli nositi s talijanskim ribarskim brodovima koje zateknu u ribolovu, ali i s drugim brodovima koje kontroliraju, naši bi policajci morali imati i brodove sigurnije od postojećih, plastičnih. Mnogi drže da bi najsretnije rješenje bila gradnja poludeplasmanskih željeznih brodova, kakve ima talijanska obalna straža. Oni su nešto sporiji, ali čvrsti i velike manevarske sposobnosti, pa posadama ribarica ne pada na pamet da nasrnu na takav brod. Naše lučke kapetanije sada su tehnički neusporedivo bolje opremljene nego prije pet i više godina, ali to ne znači da su i dobro opremljene. Naime, kontrolirati, posebice preko ljeta, nekoliko desetaka tisuća nautičara, koji se svakodnevno plovilima vrte od Istre do Dubrovnika, te tisuće sportskih ronilaca, nemoguće je bez dobro tehnički opremljenih vlasti na moru.</p>
<p>U Hrvatskoj se zato sve više pažnje posvećuje sigurnosti plovidbe na moru, a da naša zemlja misli ozbiljno, govori i potvrđivanje memoranduma o suglasnosti između vlada RH i Italije o uspostavi zajedničkog sustava nadzora pomorske plovidbe na Jadranskom moru. Što se tiče nadzora plovidbe, Hrvatska može od Italije puno naučiti s obzirom na to da je Ministarstvo prometa i plovidbe susjedne nam zemlje uspostavilo sustav nadzora na nacionalnoj razini, a spremno je, kako se i navodi u tom memorandumu, potpisanom u svibnju prošle godine, staviti Hrvatskoj na raspolaganje nužna znanja te tehničke i operativne savjete u cilju razvoja sličnog i kompatibilnog hrvatskog sustava. Taj sustav zajedničkog nadzora nužan je, jer može unaprijediti učinkovitost upravljanja lukama i plovnim putovima kojima brodovi uplovljavaju i isplovljavaju iz jadranskih luka. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uvozimo 7,7 milijuna litara izvorske vode, a izvore prodajemo strancima!</p>
<p>Nevjerojatno je da »nema« domaćega zainteresiranog kapitala za otvaranje punionice boca vodom npr. s izvora Gacke, nego je »isplativije« dati koncesiju strancu, koji će izgraditi punionicu i na hrvatskoj vodi dobro zarađivati u Saudijskoj Arabiji i drugdje u svijetu / Proizvodnja vode bit će u ovom stoljeću jednako važna kao i proizvodnja nafte</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Prošle godine Hrvatska je uvezla 8,2 milijuna litara mineralne i čak 7,7 milijuna litara obične, izvorske vode! Dok bi se za uvoz mineralne vode donekle još i našlo opravdanja - strani turisti, recimo, koji će rado kupiti vodu na koju su navikli u svojoj domovini - kupovanje obične vode, kakve u Hrvatskoj ima na pretek, prilično je nelogično i - skupo! Tim više što stručnjaci tvrde da je domaća izvorska voda u pravilu kvalitetnija od uvozne. Međutim, to je stvar uvoznika i prodajne mreže kojoj »rodoljubno makroekonomsko ponašanje« ne može narediti država. Ali može obična računica o profitu. </p>
<p>Kako se može zaključiti iz domaćih statističkih podataka, naime, trgovanje vodom čak je osjetno stabilniji i profitabilniji posao od proizvodnje i prodaje vina i voćnih sokova. Prema podacima strukovnog udruženja proizvođača bezalkoholnih i alkoholnih pića, koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prodaja mineralnih i običnih voda u stalnom je porastu, a samo se lani mineralne vode prodalo 12,5 posto više nego u 1999. godini. O opsegu tog posla govori i činjenica da je u 1994. godini prodano 92 milijuna litara mineralne vode, a u 2000. godini čak 228 milijuna litara! Domaći proizvođači, kao što su Jamnica (84,5 posto tržišta) i Podravka - Tvornica Studenac iz Lipika (15,5 posto), lani su izvoz povećali na oko 10 milijuna litara, a tvrde da očekuju nastavak tog trenda. Zasad se najviše mineralne vode izvozi u BiH i Njemačku, a proizvođači se tek okreću drugim, uglavnom zapadnim tržištima. Jer, ulaskom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), položaj naših izvoznika mineralne (ali i obične!) vode poboljšao se, dok je novi rast izvoza u BiH upitan zbog carinskih pristojbi.</p>
<p>Budući da mineralnu vodu i uvozimo, pritom je tek marginalno riječ o čuvenim svjetskim vodama bez kojih, zbog njihove razvikanosti, ne može ni jedan prvoklasni hotel. Najvećim dijelom riječ je o zapaženom prodoru slovenske mineralne vode (Radenska), koji nije nelogičan s obzirom na predratne potrošačke navike dijela stanovništva, ali i velik broj slovenskih turista na Jadranu. Ali, domaći proizvođači u posljednje se vrijeme počinju osjećati ugroženima i traže da slovenski uvoz bude na temelju reciprociteta. Taj zahtjev obrazlažu otprilike ovako: nije valjda da je slovenska voda bolja od naše i da Slovenci ne žele piti hrvatsku mineralnu vodu, a Hrvati imaju neodoljivu želju baš za Radenskom! Već i zbog članstva u WTO-u, pritisak da se dobije veća zaštita ne može uspjeti. Jer, zemlja koja na neko tržište želi povlašteno izvoziti, mora barem podjednake uvjete natjecanja ponuditi i onima koji žele na njezino tržište. Liberalizacija tržišta je ulica s prometom u oba smjera, a dotok strane mineralne (i obične) vode u Hrvatsku sljedećih će se godina vjerojatno i povećati! </p>
<p>Konkurentska sposobnost, tvrde u strukovnoj udruzi, može se povećati povećanjem proizvodnje (za što ima uvjeta) i utjecanjem na državu da odredi povoljnije uvjete za dobivanje koncesija. Naime, koncesijske uvjete (koji vrijede od siječnja 1997. godine) proizvođači mineralnih voda smatraju nepovoljnim. Navodno, sadašnje koncesije toliko poskupljuju proizvodnju da, u usporedbi s uvjetima u kojima rade strani konkurenti, ona postaje nekonkurentnom. Zasad je teško reći hoće li se u tome što promijeniti, ali skori potez države očekuje se na području proizvodnje već spomenute obične, izvorske vode.</p>
<p>Onako usput, poznato je da većina domaćih kupaca (osim eventualno po nešto nižoj maloprodajnoj cijeni) u prodavaonicama čak ni ne razlikuju mineralnu od obične vode! Budući da se obična, izvorska voda sve više kupuje i u Hrvatskoj i u većini zapadnih zemalja, začuđuje što se planira da se neki izvori, primjerice u Lici, prodaju - strancima! Objavljeno je da, navodno, za punjenje boca vodom iz, recimo, Gacke, zasad nema većeg zanimanja domaćeg kapitala (!?). A, dugoročno i strateški, država bi na to ulaganje možda trebala i natjerati neka od poduzeća u svome pretežnom vlasništvu. Ta intervencija bi bila posve opravdana. Jer, što je isplativije: jeftino dati koncesiju za Gacku (vodu) strancima, koji će je izvoziti u Saudijsku Arabiju (bilo je tih najava) ili sagraditi punionicu? Prema nekim europskim iskustvima (njemački RWE), u takvu dugoročno izuzetno isplativu investiciju mogla bi ući i neka tvrtka s područja energetike.</p>
<p> A koliko je biznis s vodom postao i globalno važan, pokazuje podatak Svjetske banke prema kojemu će se u nj u sljedećih 10 godina uložiti u svijetu više od 600 milijardi dolara! </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Britanci ne žele da vlast sazna njihovo vjersko opredjeljenje</p>
<p>Mnogi Britanci, nepovjerljivi prema pretjeranoj znatiželji svojih vlasti, izraženoj u upitniku za najnoviji popis stanovništva, namjeravaju kao svoju vjeru navesti »jedi«, prema jedi vitezovima iz »Zvjezdanih ratova«</p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Hoće li Britanci točno i pošteno odgovoriti na pitanja iz najnovijeg popisa pučanstva koji se službeno treba obaviti 29. travnja? Organizatori popisa strahuju da će dio ljudi odbiti popuniti dugačke obrasce zato što ne žele otkriti pojedinosti o sebi. Posrijedi je bojazan da, poput nekog orwellovskog Velikog Brata, vlada želi saznati previše toga. </p>
<p>Prvi britanski popis pučanstva, obavljen prije točno 200 godina, imao je samo nekoliko pitanja, koja su se odnosila na veličinu svakog domaćinstva, broj osoba koje zajedno žive, njihov spol i zanimanje. Obrazac za najnoviji popis sadrži mnogo stranica, a za njegovo je popunjavanje potrebno pola sata. Već i za prethodnih popisa, vlasti su bile svjesne da su neka pitanja osjetljiva. Godine 1951. apeliralo se na žene, recimo, da pošteno priznaju koliko im je godina. U 19. stoljeću pak neko je vrijeme u popisu pučanstva postojala kategorija »luđaci, imbecili i idioti«, koja je potom izbačena kao nepouzdana. Zaključeno je, naime, da se »ne može očekivati da će majka svoje dijete upisati kao idiota, ma koliko se u dnu duše bojala i vjerovala da je to slučaj«. Godine 1911. bila su pak, zbog svoje osjetljive naravi, izbačena pitanja o zdravstvenom stanju ispitanika. Tek 1991. vraćeni su upiti o tome boluje li pojedinac od nekih kroničnih bolesti.</p>
<p>Najnoviji popis treba dati točnu sliku pučanstva: koliko ljudi živi u Britaniji, u kakvom tipu kuća i stanova. Vlasti, kao i uvijek, također zanima dobna struktura. Ta se pitanja postavljaju da bi se mogli bolje planirati stambeni kapaciteti, predvidjeti kolika će biti potreba za njegom starijih ljudi u budućnosti. U formularu postoje i pitanja o vrsti zaposlenja na temelju kojih statistička služba poslije može izračunati koliko ljudi radi u industriji, koliko u uslužnim djelatnostima i slično. Pitanje o tome kako pojedinac putuje na posao trebalo bi pomoći da se bolje izračunaju prometne potrebe.</p>
<p>Popis uključuje i osobne pojedinosti, poput zemlje u kojoj je netko rođen i etničke pripadnosti. Ponuđene etničke kategorije su: »bijela«, »miješana«, »azijska ili »britanski Azijati«, »crna« ili »crni Britanci«, »kineska« ili »druge etničke skupine«. Irci u Britaniji i Škoti u Škotskoj mogu se deklarirati kao zasebne nacionalne skupine. No, ne postoje posebne kategorije za Engleze i Velšane, koji se mogu izjasniti samo kao - Britanci. To bi moglo zasmetati jednom, nacionalno osjetljivijem dijelu Velšana. </p>
<p>U najnoviji britanski popis pučanstva prvi je put uvedena kategorija vjerske pripadnosti. U povodu toga, Britanijom se proširio e-mail kojim se apelira da ljudi kao svoju vjeru upišu »jedi« (kojoj pripadaju jedi vitezovi iz filma »Zvjezdani ratovi«). Obično je potrebno desetak tisuća pripadnika neke vjere da ju se uvrsti u službene statistike. Imperij je, međutim, uzvratio udarac službenom najavom da ne kani priznavati fiktivnu jedijevsku vjeru, ma koliko se ljudi bude tako deklariralo. Moda je, čini se, stigla iz Novog Zelanda, gdje je prilikom nedavnog popisa pučanstva možda čak oko pet posto stanovnika shvatilo da su u dnu duše jedi vitezovi, poput mudrog Obiea Wana Kenobija (kojega je u »Zvjezdanim ratovima« glumio čuveni Alec Guinness).</p>
<p>Neki sada najavljuju da će se izjasniti kao jediji - tek toliko da poslije imaju što pričati svojim unucima. No, drugi vide nešto zloslutno u pokušaju britanskih vlasti da saznaju vjersko opredjeljenje podanika Njezinog Veličanstva. Daily Telegraph navodi ovih dana u uvodniku: »Država bi morala dokazati da su joj sve te informacije potrebne iz dobrih razloga, a vrlo je teško vidjeti da je tome tako. Nacisti su koristili popis pučanstva da utvrde koliko ljudi židovske vjeroispovijesti živi u Njemačkoj, pa se čovjek počinje osjećati nelagodno kad shvati da britanska vlada sada čini isto«. Iako je odgovor na pitanje o vjeri u upitniku dobrovoljan i neobvezan, krajnje neprijateljska reakcija Daily Telegrapha svjedoči o kako se osjetljivoj temi radi. </p>
<p>Britanske vlasti obvezale su se da u idućih stotinu godina neće objavljivati nikakve osobne informacije, prikupljene popisom. Unatoč tim uvjeravanjima, dio ljudi ostat će nepovjerljiv. Zato se očekuje da popis neće uspjeti obuhvatiti sve stanovnike Britanije. Godine 1981., popisivačima je uspjelo izmaći pola milijuna Britanaca, a u popisu obavljenom 1991. brojka je narasla na milijun (od ukupno 58 milijuna stanovnika). Postoji bojazan da bi se taj trend mogao nastaviti. To je loša vijest za lokalne vlasti, kojima središnje vlasti dodjeljuju sredstva na temelju deklariranog broja ljudi koji tamo žive. Jedna od londonskih općina, Brent, izračunala je, primjerice, da je zbog neprebrojanih stanovnika pri zadnjem popisu, 1991. godine, tijekom idućih deset godina bila zakinuta za čak 200 milijuna funti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sjećanja generala Špegelja (8): Tko je bosansku Posavinu branio, a tko prodavao srpskoj vojsci?</p>
<p>Srpske su formacije 28. lipnja 1992. ipak probile uzak koridor kod Brčkoga, ali su branitelji još držali znatne dijelove Posavine, među kojima i Bosanski Brod / Osobno sam u nekoliko navrata bio u inspekciji u bosanskoj Posavini / Dolazili smo do zaključka da je u zbivanja umiješan netko nevidljiv, da se potezi vuku odnekud daleko, iz glave nekoga svemoćnika / Ne zna se ni po čijoj su se zapovijedi dijelovi ili cijele brigade bez ikakva razloga, čak i izvan borbenih djelovanja, iznenadno izvlačile u Slavonski Brod i dalje u unutrašnjost Hrvatske </p>
<p>MARTIN ŠPEGELJ</p>
<p>Na Antunovo, 13. lipnja 1992, malo više od mjesec dana nakon sastanka Karadžić -Boban u Grazu, nas tridesetak okupilo se u vrtu jednoga prijatelja koji je slavio imendan.</p>
<p>Predvečer se za stolom nekako zateknu moja supruga Stanka i Mate Boban i odmah počne žestoka rasprava u kojoj se spominjala i situacija u bosanskoj Posavini, gdje je obrana očajnički nastojala zaustaviti srpsku ofenzivu. Boban je nešto pripovijedao o osnivanju hrvatske općine Usora kako bi Hrvati u tom području bili »svoji gospodari«, na što ga je Stanka upitala:</p>
<p>- Hoćete li to praviti geto?</p>
<p>- Ako mene balije budu i dalje zajebavali za Usoru, ja ću Srbima dati koridor!</p>
<p>- Tko si ti i tko ti daje pravo da nekome nešto daješ?! - uzrujala se Stanka. - Ti možeš davati samo što je tvoje, a ne dijeliti Bosnu!</p>
<p>Boban je bez riječi ustao, odjurio u svoj veliki novi mercedes, zalupio vratima i nestao.</p>
<p>Srpske su formacije 28. lipnja ipak probile uzak koridor kod Brčkoga, ali su branitelji još držali znatne dijelove Posavine, uključivši Bosanski Brod. Prvog srpnja obaviješten sam da je general Petar Stipetić postavljen za zapovjednika Slavonskoga bojišta. Vrijeme je to kad su se jedinice Operativne grupe istočna Posavina dosta neuredno izvlačile od Doboja k Derventi i Bosanskom Brodu, pod snažnim pritiskom srpskih snaga. Načelnik GSHV general Tus dao je stoga Stipetiću zadatak da zaustavi dalje izvlačenje i organizira obranu na dosegnutoj crti. </p>
<p>Usprkos nizu problema, obrana je stabilizirana na crti Obodski kanal - rijeka Ukrina - selo Koraće i ondje se tri sljedeća mjeseca vode žestoke borbe. U njima je angažiranje postrojbi HV bilo više simbolično s izuzetkom 108. (slavonskobrodske) brigade, koja je djelovala cijelo vrijeme. Od sredine kolovoza angažiraju se i druge postrojbe HV, zapravo jače bojne grupe.</p>
<p>Pošto je slomljena srpska ofenziva, stvoreni su uvjeti za protuudar. Njegov nositelj trebalo je da bude 108. brigada, koja je u drugoj polovici rujna planski odmorena i popunjena u tu svrhu. Uz nju, bilo je predviđeno angažiranje 103. (derventske) i 101. (bosanskobrodske) brigade HVO-a, koje su također odmorene i djelomično popunjene novim ljudstvom; u pričuvi je bila jedna bojna 3. gardijske brigade. Stvoren je vrlo povoljan odnos snaga i objektivno se moglo računati na uspjeh.</p>
<p>A onda počinje katastrofa nesagledivih posljedica. Osobno sam u nekoliko navrata bio u inspekciji u bosanskoj Posavini; ondje je ukupno mjesec dana bila cijela Inspekcija. Pregledavali smo sve i svakoga i uvijek dolazili do zaključka da je u zbivanja umiješan netko nevidljiv, da se potezi vuku odnekud daleko, iz glave nekoga svemoćnika. Inače je štošta neprotumačivo.</p>
<p>Iako je potkraj rujna stvorena osnovica za oslobađanje Posavine i ofenzivu prema Doboju, koju GSHV također planira svjestan strategijske važnosti bosanske Posavine, dijelovi nekih prikupljenih brigada uopće ne prelaze Savu ili to čine, ali se koji dan kasnije, ne uključivši se u odsudnu obranu, izvlače u Slavonski Brod.</p>
<p>Čim je uvedena na crtu bojišnice, 108. brigada, najjača, najopremljenija i odmorna, izvlači se noću 5./6. listopada pod vrlo sumnjivim okolnostima, bez znanja Zapovjedništva Slavonskoga bojišta i Operativne grupe istočna Posavina, s položaja preko Save u Slavonski Brod. Za sobom, na najosjetljivijem dijelu bojišnice, ostavlja brešu i otvoren put četnicima prema Bosanskom Brodu. U takvoj situaciji položaje napuštaju 101. i 103. brigada HVO-a. Tijekom cijeloga dana zapovjedništvo Slavonskoga bojišta intervenira i naređuje da se dijelovi tih triju brigada vrate u Bosanski Brod; zapovjedništvo 108. brigade nekoliko puta to obećava, ali ne izvršava. Cijelo to vrijeme grad je potpuno prazan i četnici u nj ulaze tek uvečer, vrlo slabim snagama.</p>
<p>Zapovjedništvu Slavonskoga bojišta tada ne preostaje drugo nego po svaku cijenu sačuvati most između dva Broda i plići mostobran na bosanskoj obali Save kako bi se tuda, čim se razjasni situacija i uvede red, krenulo u oslobađanje Posavine. Četnici, naime, još dva dana nisu u Bosanski Brod uvodili jače snage.</p>
<p>Međutim, most je srušen protivno svakoj vojnoj logici i vrlo strogim zapovijedima da se sačuva. Taj posao izvršili su načelnici inženjerije 157. i 108. brigade HV Štoković i Tomakić uz znanje i pomoć Specijalne policije Slavonski Brod, a da se ni danas ne zna po čijoj zapovijedi.</p>
<p>Ne zna se ni po čijoj su se zapovijedi dijelovi ili cijele brigade bez ikakva razloga, čak i izvan borbenih djelovanja, iznenadno izvlačile u Slavonski Brod i dalje u unutrašnjost Hrvatske. Sto prva brigada HVO i bojna Koraće ostale su pak nakon rušenja mosta odsječene istočnije od grada u vrlo teškoj situaciji, te nije bilo drugog izlaza nego skelama ih prebaciti na hrvatsku stranu. To je izvedeno organizirano, bez gubitaka i većih problema, iako pod jakom minobacačkom i topničkom vatrom koju je neprijatelj bio unaprijed pripremio. (General Stipetić poslije je izjavio kako mu je Predsjednik zamjerio što je izvukao tu brigadu. Valjda ju je trebalo ostaviti odsječenu, da je četnici unište, pa da bude jedan problem manje.)</p>
<p>Sami branitelji nisu donosili odluke o izvlačenju i nisu oni bili ti koji su dolazili na položaje i vikali: »Bjež'te odavde, zgazit će vas tenkovima!« Ja sam te branitelje svakodnevno susretao i vidio njihov užas i duboko razočaranje pred neobjašnjivim kaosom koji se stvarao oko njih, ali i odlučnost da ustraju u obrani.</p>
<p>U kritičnim danima izvlačenja iz Posavine k njima su dolazili generali Slobodan Praljak i Pavao Miljavac, kao i deseci drugih, govoreći im kako se nema smisla boriti jer je »Posavina izdana«. Još u fazi izvlačenja snaga od Doboja i pokušaja organizacije obrane na prilazima Derventi i Brodu na bojišnici se pojavio general Praljak govoreći kako je obrana nemoguća i kako je najbolje da se postrojbe vrate u svoje vojarne i zborna mjesta, čime je izravno uzrokovao odlazak s bojišta 109. vinkovačke i 127. virovitičke brigade te nekih manjih borbenih grupa iz Požege i Osijeka.</p>
<p>General Stipetić nastoji zatvoriti crtu, no svaki put kada u tome uspije povijanjem crte fronte drugih postrojbi, neka druga postrojba ili njen dio samovoljno se izvuče i tako otvori brešu negdje drugdje. Gradonačelnik Jozo Meter i slavonskobrodsko političko vodstvo, članovi HDZ-a, izravno se miješaju u zapovijedanje OG Posavina, višim zapovjedništvima podnose se lažna izvješća ili ih se uopće ne izvješćuje o stvarnoj situaciji na bojišnici, a vojnoobavještajna služba (SIS) izdvojena je iz sustava zapovijedanja.</p>
<p>Za vlasti u Sarajevu prisutnost HV u bosanskoj Posavini nije bila sporna, jer je bilo očito da ona u savezu s legalnim domicilnim postrojbama sudjeluje u obrani BiH. No, službena politika u Zagrebu ignorirala je činjenicu da je BiH samostalna, međunarodno priznata država, pa se oglušivala i na prijedloge Glavne inspekcije da se, prije svega u interesu obrane Posavine, ali i inače, uspostavi regularna suradnja, detaširaju ovlašteni organi za koordinaciju i sve legalno uredi onako kako se to u takvim slučajevima čini.</p>
<p>General Stipetić i ja kao glavni inspektor zaključili smo da je izvlačenje iz Bosanskoga Broda čin otvorene diverzije i izdaje, za što se moraju pronaći krivci. Takav zaključak, potkrijepljen podacima, priopćili smo neovisno jedan o drugome napismeno i usmeno predsjedniku Tuđmanu i ministru obrane Šušku, a dio dokumentacije predali i Uredu za zaštitu ustavnog poretka.</p>
<p>Bez učinka, osim što je Predsjednik, kao i poslije pada Vukovara, da javnosti baci prašinu u oči, osnovao nekakvo besmisleno povjerenstvo.</p>
<p>(Sutra: SIS je ismijao našu informaciju da se sprema raketiranje Banskih dvora)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Čim mi je ministar Šime Lučin ponudio mjesto glasnogovornice, rekla sam - da</p>
<p>Zinka Bardić, glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem kavu bez šećera i natrena. Kako mi je život sladak, kava ne mora biti. Šalim se. Naime, ispijanju gorke kave naučio me moj dragi jer je ujutro obično on priprema. No, za razliku od njega, ja bez jutarnje kave mogu normalno funkcionirati. Često pijem i Nescafé s mlijekom, pa tako nadomještam nedostatak kalcija jer ne konzumiram većinu mliječnih proizvoda, osim sira.</p>
<p>• Kako ste proveli uskrsne blagdane?</p>
<p>- Radno. Otkad sam došla na mjesto glasnogovornice, nedjelja mi je bila prvi neradni dan. Inače, Uskrs sam obilježila u obiteljskom krugu, uz kokicu, puricu s mlincima, kolače i kako to već ide. </p>
<p>• U posljednje je vrijeme zamjetan »odljev« novinara u glasnogovornike. Je li razlog tome manjak stresa, bolja plaća ili profesionalni izazov?</p>
<p>- Uobičajeno je reći da novinari odlaze na manje zahtjevne poslove. No, ne bih rekla da je mjesto glasnogovornice manje stresno i nešto lakše u odnosu na novinarsku profesiju. Stres je stvar iskustva, ali i nesigurnosti. Osobno me nekoliko puta uhvatila panika, posebice na prvom kolegiju. Mislila sam kako ću se uklopiti u tu shemu, kako će izgledati moje prvo izlaganje... No, ti su se osjećaji javili vjerojatno zato što sam, umjesto dosadašnjeg autsajdera u glasnogovorničkom pozivu, postala svojevrsni insajder. U svakom slučaju, zadovoljna sam što mi je novi posao interesantan i uvelike zadovoljava moju besramnu znatiželju. Naime, raspolažem s mnoštvom informacija i u svakom trenutku znam što koga zanima i koju mu informaciju mogu pružiti. </p>
<p>• Prevagnuo je, dakle, profesionalni izazov? </p>
<p>- Svakako. Već je to bila ponuda koju nisam mogla odbiti. Problema s kojima se novinari gotovo svaki dan susreću, poput onih da nema auta ako iznenada trebate otići na zadatak, ovdje - nema. Da ne govorim o nedostatku novca za dnevnice i drugom. Kako sam žena brzih odluka, čim mi je ministar Šime Lučin ponudio ovo mjesto, nakon nekoliko pitanja i petnaestak minuta razgovora rekla sam - da!</p>
<p>• Bez dvojbi?</p>
<p>- Tek kad sam došla doma uhvatila me panika. Naime, prosječan čovjek (osobito žena) MUP doživljava kao dio represivnog aparata, a ne kao segment javne službe koja štiti njihova Ustavom zajamčena prava.</p>
<p>• Svojedobno ste bili urednica Informativnog programa CCN-a. No, na to ste mjesto podnijeli ostavku zbog »nemogućnosti uredničke nezavisnosti«.</p>
<p>- Da, radilo se o prilogu o radu Posmrtne pripomoći i 'presice' koju je o rezultatima istrage Financijske policije s tim u vezi održao ministar financija Mato Crkvenac. Ostavku sam podnijela kad mi je naređeno da emitiram prilog koji je u sebi sadržavao neistinite tvrdnje i laži.</p>
<p>• Nakon toga zvali su Vas mnogi, pa čak i neki političari.</p>
<p>- Da, pozivi su stizali s HTV-a, od Latinice pa do nekih nezavisnih radijskih projekata. Doista sam primala mnogo ponuda, ali od svega sam se htjela dobro odmoriti, ali i razmisliti. Pametan uči na tuđim greškama, a budala na svojima.</p>
<p>• Imate li političkih ambicija?</p>
<p>- Nemam.</p>
<p>• Jasno i glasno?</p>
<p>- Da.</p>
<p>• Mnogi Vas doživljavaju kao strogu i ženu »čvrste« ruke.</p>
<p>- Čvrstoća bi zasigurno bila dio mojeg karaktera. U životu ne volim ostavljati »repove« iza sebe. Što se, pak, izgleda i nastupa tiče, mnogi me doživljavaju preneformalno.</p>
<p>• Planirate li uskoro uploviti u bračne vode?</p>
<p>- Živim u nevjenčanom braku s redateljem Predragom Ličinom...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb u četvrtak bez tramvaja i autobusa!</p>
<p>Uprava ZET-a nije pristala na povećanje koeficijenta plaća sa sadašnjih 3,5 na 4 / Ing. Julius Pevalek: Ne nosim nikakvu krivnju za štrajk / O ostavci direktora ZET-a odlučit će Grad / Sindikati: Nastavit ćemo štrajk do ispunjenja svih naših zahtjeva</p>
<p>Sindikati ZET-a stupit će 19. travnja u jednodnevni štrajk upozorenja. Uprava ZET-a, naime, u svom posljednjem prijedlogu sindikatima, koji je trebao biti potpisan u utorak u 15 sati, nije pristala na povećanje koeficijenta plaća sa sadašnjih 3,5 na 4. </p>
<p>- Pristali smo na sve zahtjeve sindikata osim na povećanje koeficijenta. Masa plaća zaposlenika u odnosu na naš plan u 2001. godini u tom bi se slučaju trebala povećati za 17 posto, odnosno razlika bi trebala iznositi 64 milijuna kuna, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare direktor ZET-a ing. Julius Pevalek. To nije moguće osigurati, a za to nema niti uporišta jer ni ostala trgovačka društva nemaju veći koeficijent od 3,5, dodao je. </p>
<p>Predstavnici četiriju ZET-ovih sindikata, međutim, ne odustaju od tog zahtjeva, potkrepljujući ga dokumentom iz Gradskog ureda za gospodarstvo u kojem stoji da ostala trgovačka društva imaju koeficijent 4. </p>
<p>- Tražimo povećanje koeficijenta prema dogovoru iz 1998. godine, a potpisanom 1999. To znači izjednačenje s ostalim trgovačkim društvima, istaknuli su u utorak na konferenciji za novinare predsjednici četiriju ZET-ovih sindikata, upozoravajući i na druge nedostatke i netočnosti u prijedlogu Uprave. </p>
<p>Ako se ne ispune svi zahtjevi, sindikati, nakon štrajka upozorenja, najavljuju štrajk do ispunjenja svojih zahtjeva. </p>
<p>Uprava ZET-a pristala je, među ostalim, na povišenje cijene sata rada na 9,6 kuna, na najnižu osnovnu bruto plaću 2.250 kuna, stalni dodatak 578 kuna te povećanje božićnice na 1.672 kune. U utorak je pristala i na povećanje do tada spornog regresa sa 1.588 na također 1.672 kune. Samo za povećanje božićnice i regresa, napominje Pevalek, potrebno je dodatnih 15 milijuna kuna.</p>
<p>- ZET je jedina tvrtka koja je unaprijed pristala na isplatu božićnice, a koja bi se trebala odrediti potkraj godine, ovisno o poslovanju, istaknuo je Pevalek. Na kraju se ispričao građanima ako tramvaji i autobusi u četvrtak neće voziti »jer učinili smo sve što smo mogli«. Na pitanje hoće li nakon štrajka ponuditi ostavku, odgovara: »Ne snosim nikakvu krivnju za štrajk«. A o ostavci će odlučiti Grad, koji je vlasnik ZET-a. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zbog 20-ak prosvjednika u Utrinu stiglo 17 policijskih vozila i zaštitari</p>
<p>Utrinjani tvrde kako su ih policajci bacali, rušili i vukli po zemlji / Bandić se u ime Grada ispričao zbog intervencije policije, ali tvrdi kako je od zapovjednika Policije doznao da nitko od prosvjednika nije niti taknut</p>
<p>U utorak ujutro 20-ak stanara zgrade u Maretićevoj ulici, u novozagrebačkom naselju Utrina, prosvjedovalo je protiv gradnje upravno-poslovne zgrade Hrvatskog auto kluba (HAK) na zelenoj površini na križanju Maretićeve i Šišićeve. Prosvjed, koji su osiguravale jake policijske snage, protekao je mirno, uz nekoliko manjih incidenata.</p>
<p>Prosvjednici, mahom osobe starije dobi, počeli su se okupljati na gradilištu ispred zgrade već u šest ujutro, a razišli su se oko 11 sati. Negodovali su zbog daljnjeg uništavanja zelenih površina u Zagrebu, objašnjavali da je urbanističkim planom na tom mjestu predviđeno parkiralište, a čule su se i primjedbe kako će im zgrada HAK-a zatvoriti pogled prema Aveniji Dubrovnik i tramvajima. </p>
<p>U jednom trenutku stanari su počeli rušiti ogradu, koju su građevinari toga jutra postavili oko gradilišta. Na mjestu održavanja prosvjeda bila su parkirana tri policijska kombija i jedan policijski automobil. Kako smo saznali od policajaca, fizičkih sukoba s prosvjednicima nije bilo, ali bilo je »naguravanja« i verbalnih obračuna.</p>
<p>- Jeste li ijednog stanara pitali prije nego što ste izdali dozvolu za gradnju tog objekta? Truju nas Toplana i Jakuševac, a sada će i HAK-ovi automobili, rekla je Ruža Leš, koja stanuje u spomenutoj ulici, na sastanku što su ga stanari, nakon prosvjeda, organizirali sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i tajnikom HAK-a Borisom Špremom. </p>
<p>Stanare Maretićeve ulice posebno je razočarao i razbjesnio postupak HAK-a, koji im je u utorak ujutro, kako tvrde, poslao čak 17 policijskih vozila i zaštitare. Utrinjani tvrde kako su ih policajci bacali, rušili i vukli po zemlji. Bandić, koji se uime Grada ispričao zbog intervencije policije, tvrdi pak kako je od zapovjednika Policije doznao kako nitko nije niti taknut. Bandić je građanima također rekao kako ništa ne može učiniti protiv zakona.</p>
<p>- Nemojte me siliti da radim nešto protiv zakona jer u papirologiji sve štima, do zadnjeg zareza. No, imate moju riječ da ću napraviti sve kako bi vam se osigurala parkirališna mjesta i sredio promet u vašoj ulici, obećao je gradonačelnik uzrujanim građanima. (Adriano Milovan, Sandra V. Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Krijes koncert na Bundeku</p>
<p>U povodu obilježavanja Dana zemlje, cjelodnevni program na jezeru Bundek / Sajam zdrave hrane, sportske aktivnosti, koncerti...</p>
<p>U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, 22. travnja, na jezeru Bundeku održat će se u subotu, 21. travnja, cjelodnevni program »Krijes koncert«.</p>
<p>Program počinje u 10 sati. Osim sajma zdrave hrane, planirane su sportske, dječje i druge aktivnosti. U radionici ritualnih plesova sudionici će se pripremati za hod po žeravici, koji će svi nazočni moći vidjeti oko 21 sat. Za sudjelovanje u radionici potrebno je najaviti se do četvrtka, 19. travnja. Središnji dio večernjeg programa obilježit će koncert grupe »Legen« u 21.45 sati.</p>
<p>Organizatori Zelena akcija grada Zagreba, Gradski ured za kulturu grada Zagreba, Udruženje zdravo društvo i Zeleni - stranka novog doba, pozivaju sve građane na prigodno jurjevsko paljenje krijesova, osobito one koji svojim znanjem sviranja bilo kojeg instrumenta mogu pridonijeti atmosferi obilježavanja Dana planeta Zemlje. Informacije na tel. 4611-981, 098/430-458. (ig)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Međunarodno prvenstvo u badmintonu</p>
<p>Međunarodno prvenstvo Hrvatske u badmintonu održat će se od 19. do 22. travnja u Sportskoj dvorani Peščenica u Ulici grada Gospića 1. Na natjecanju sudjeluju 24 države, a iz Hrvatske će nastupiti 18 igrača i igračica.</p>
<p>U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i voditeljem Badminton kluba »Stella« Željkom Miškulinom, organizatori su predvidjeli sljedeći program: u četvrtak, 19. travnja, od 11 do 19 sati kvalifikacije, u petak u 9 sati glavne runde, u subotu od 9 sati četvrtzavršnice i poluzavršnice, a u nedjelju 22. travnja od 9.30 sati završnica.</p>
<p>Ulaz je besplatan, a sve informacije mogu se naći na Internet adresi: www.cba.hr. (du.ž)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Policija ne voli HNS-ova peciva </p>
<p>HNS-ova podružnica Novi Zagreb-istok u povodu uskrsnih blagdana dijelila je peciva na tržnici Utrina. No, kako stoji u njihovom priopćenju pristiglom u utorak, oko 11 sati, bez ikakva povoda ili razloga, iz čista mira, dva djelatnika policije obavila su, kako se to službeno kaže, provjeru identiteta članova podružnice pod isprikom da »skup« nije prijavljen. </p>
<p>Legitimirani su bili isključivo članovi HNS-a. Članovi drugih dviju stranaka, lijevo i desno od nas, nadomak oku policije, tvrde haenesovci, ipak su bili izvan policijske pažnje! </p>
<p>»Zašto atak samo na nas? Ili još određenije, zar policajci nisu znali da su postupili suprotno Zakonu o policiji, kako to pišu Narodne novine 129/00? Ili još pikantnije pitanje: ako se policiji predstavi i legitiman zastupnik Gradske skupštine koji osobno jamči za sve ljude za štandom HNS-a, a policija i to zanemari, što to zapravo znači? Nesporazum je u nečijim drugim glavama. Po čijoj se to naredbi radilo, za koga, što se time htjelo postići? Zašto, uopće? Bilo bi zanimljivo znati i te odgovore!«, stoji na kraju priopćenja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Coca-Cola želi pomoći obnovu Kneževa dvora i Dubrovnika</p>
<p>DUBROVNIK,17. travnja</p>
<p> - Povodom otvaranja izložbe logotipa »Dubrovnik i Coca-cola vječni i jedinstveni«, na konferenciji za novinare u utorak predstavnici tvrtke »Coca-Cola Beverages Hrvatska« izvijestili su o detaljima i razlozima nastanka te izložbe za koju su istakli da je izrazito humanitarno-društvenog karaktera. Sama je ideja ocijenjena vrijednom pažnje, jer, prema njihovim riječima, to je prvi put u povijesti da se jedna velika multinacionalna korporacija, kao što je »Coca-Cola«, želi prilagoditi jednom lokalnom tržištu i njegovim specifičnostima. </p>
<p>Uvažavajući sve posebnosti Dubrovnika, pripremljen je projektni zadatak i organiziran natječaj za izradu jedinstvenog logotipa »Coca-Cole« i Dubrovnika, a o izboru najboljeg rješenja odlučit će Dubrovčani glasujući na posebnim kuponima prilikom posjete izložbi, koja će u prostoru Luže ostati otvorenom do 8. svibnja. Svaki kupon, a odaslano ih je ukupno 40.000, ubačen u glasačku kutiju donosi po jednu kunu za obnovu Kneževa dvora. </p>
<p>Time će broj prikupljenih kupona za najbolji autorski rad ujedno i odrediti iznos što će ga »Coca-Cola« uplatiti za obnovu Kneževa dvora, jednog od najreprezentativnijih spomenika dubrovačke baštine. Ta je akcija, na koju se dosad odazvalo desetak dubrovačkih umjetnika, inače i prva u nizu sličnih pomaganja od strane te korporacije obnovi Grada, a također je i dio ugovora o suradnji i potpori što su ga na Stradunu za vrijeme dočeka Nove godine potpisali »Coca-Cola« i predstavnici Grada Dubrovnika. Na neke od novinarskih primjedbi o možebitnoj komercijalizaciji Dubrovnika od strane Coca-Cole, njezini su predstavnici kazali, među ostalim, kako je riječ o uobičajenom, u svijetu vrlo poznatom načinu, na koji poslovni entiteti pomažu lokalne zajednice. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dodijeljene »Pulitzerove« nagrade</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Prestižne »Pulitzerove« nagrade za novinarstvo, književnost, dramu i glazbu, dodijeljene su u utorak rano ujutro u New Yorku. Novinari »Miami Heralda« dobili su nagradu za pokrivanje akcije koja je vodila do toga da Elian Gonzalez bude vraćen ocu. Alan Diaz iz »Associated Pressa« osvjio je nagradu za fotografiju naoružanih američkih saveznih agenata koji su oteli Eliana Gonzaleza iz kuće njegovih rođaka u Miamiju.</p>
<p> Za istraživačko novinarstvo nagrađeni su David Willman iz »Los Angeles Timesa« za izvještavanje o nesigurnim lijekovima koji se izdaju na recept uz odobrenje američkih vlasti. Za domaće izvještavanje nagrađeni su novinari »New York Timesa« za niz tekstova o rasističkim iskustvima i stajalištima u Americi.</p>
<p>U kategoriji međunarodnog izvještavanja »Pulitzera« su osvojili Ian Johnson iz »Wall Street Journala« za tekstove o žrtvama borbe kineskih vlasti protiv pokreta Falun Gong, te Paul Salopek iz »Chicago Tribunea« za izvještavanje o političkim borbama i bolestima u Africi. U kategoriji beletristike za roman »Amazing Adventures Of Kavalier & Clay« nagradu su primili Michael Chabon i izdavačka kuća »Random House«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Književnici protiv uvoza genetski modificirane hrane i živih organizama</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Društvo hrvatskih književnika (DHK) želi vidjeti Hrvatsku kao zemlju u kojoj se jede zdrava hrana, u kojoj se ne uzgajaju genetski modificirane životinje, kao zemlju visokih ekoloških standarda, navodi se u utorak u priopćenju DHK upućenom javnosti.</p>
<p>»Stoga apeliramo na hrvatsku javnost, kulturne djelatnike i nadležna ministarstva (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo poljoprivrede) te na Hrvatski sabor da se kod donošenja zakona, koji bi u svibnju trebao biti izglasan, čvrsto i odlučno ogradimo od bilo kakve mogućnosti da hrvatski građani postanu konzumenti genetski modificirane hrane i genetski modificiranih životinja namijenjenih prehrani. Zajamčimo ovim zakonom sigurnu budućnost svojoj djeci i potomcima i ne dopustimo da snažni lobiji za proizvodnju hrane izvrše pritisak na hrvatsko zakonodavstvo te da i mi postanemo žrtve neodgodivih znanstvenih pokusa i utrke za zaradom.«</p>
<p>Recimo ne uvozu GM hrane i organizama, recimo ne i njihovoj proizvodnji na našem teritoriju, zaključuje se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Janica na poštanskoj marki</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatska pošta d.d. izdavač je dviju novih prigodnih poštanskih maraka. Prigodne poštanske marke »Hrvatski sport« s likom skijašice Janice Kostelić bit će u prometu od 19. travnja, nominalne vrijednosti 2,80 kuna. Marku je dizajnirao Danijel Popović, dizajner iz Zagreba, prema fotografiji francuske agencije ZOOM. U poštanskom uredu u Jurišićevoj 13 bit će, 19. i 20. travnja, u uporabi žig prvog dana. </p>
<p>Prigodna poštanska marka »Stara maslina iz Kaštel Štafilića«, nominalne vrijednosti 1,80 kuna, bit će u prometu od 20. travnja. Izdavač marke je Hrvatska pošta, a dizajnirao ju je Danijel Popović. Uz marku je tiskana i prigodna omotnica prvog dana (FDC). U poštanskom uredu u Jurišićevoj 13 bit će, 20. i 21. travnja, u uporabi žig prvoga dana. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U potrazi za Seanom Conneryjem </p>
<p>»U potrazi za Forresterom« Gusa Van Santa intrigantan je film, prije svega zahvaljujući nenadmašnom Seanu Conneryju / To je film koji vas može poučiti da život nije utakmica u kojoj se gubi ili dobiva, on je najčešće utakmica u kojoj ste sretni što igrate i sudjelujete </p>
<p>Za mnoge ljubitelje filma ne treba biti dileme, jer bez obzira o kakvoj vrsti filma se radilo kada je u pitanju Sean Connery, onda je jasno da u kino treba otići. Jer Connery ne može razočarati, dovoljno je da uživate u njegovom glasu, pojavi dobrodržećeg sedamdesetogodišnjaka ili cinizmu starog mudraca kojem naoko sve ide na živce, a u stvari je neprekidno u službi vlastite tolerantnosti. Zato je vjerojatno suvišna vječna dilema filmskih autora na temu kako ukrotiti Seana Connerya? Odgovor je nikako, treba ga samo pustiti da glumi, da radi ono što sam hoće i misli da je najbolje. Doista, dok su ga godinama pokušavali ukalupiti u macho image filmskog zavodnika, ili čak i fatalnog Bonda, Connery je funkcionirao, ali u granicama očekivanog. Tek kada se oslobodio stega tuđih zapovijedi i teledirigiranih namjera, on je postao savršen. Kao da je eksplodirao u glumačkom smislu, ali i kao čovjek koji je napokon pronašao sebe i svoj životni put i cilj - biti ono što jesi - Connery, Sean Connery, uvijek i za sva vremena.</p>
<p> Parafrazirajući naslov njegovog slavnog filma »Čovjek koji je želio postati kralj« u kojem se naveliko i iznenađujuće vidno raspravlja i o masonstvu i tajnovitim znakovima, mogli bi se sa sigurnošću ustvrditi kako Connery spada u one časne (ne česte) grupice izuzetnih ljudi kojima nije potrebno kraljevstvo da bi imali hram. Uostalom svatko tko pomno i temeljito prati njegov život, od golfa do Škotske, preko filmova i uloga kojima se posvećuje - vrlo jasnim se pokazuje izuzetnost i osobnost u svakom pogledu. Neprikosnoven, prgav, dosljedan, talentiran, kompliciran, stidljiv, maštovit i razborit,...koliko toga u jednom čovjeku. Toliko i u njegovim ulogama. U svakoj, pa i ovoj posljednjoj »U potrazi za Forresterom« kojom se Sean Connery ironično igra sa samim sobom i svojim godinama, iskustvom i privilegijom starosti da vidi više i razboritije, ali ne duže i naivnije.</p>
<p>Gus Van Sant već je u filmu »Dobri Will Haunting« razgradio temu odnosa profesora i genijalnog učenika, koje su proslavile i Matta Damona kao koscenaristu i glavnog glumca te Robina Williamsa kao profesora, no, u filmu »U potrazi za Forresterom« Sean Connery produbljuje takve odnose otvarajući neke nove labirinte i mogućnosti ne samo glume, nego i uopće generacijskih i društvenih, socijalnih i religioznih i nacionalnih oblika prilagođivanja i tolerancije.</p>
<p> On pronalazi sebe, kao ostarjeli književnik zakopan negdje među svojim knjigama i viskijem u Bronxu, družeći se s mladim genijalnim, talentiranim crncem koji se pokušava odlučiti između košarke i književnosti. Kada treba prestati uvažavati talent, a okrenuti se razumu i razborito donijeti pravu odluku, izabrati bolje, kako se oduprijeti predrasudama i nadmudriti ih, gdje zastati i umiriti loptu, a u čemu furiozno tjerati naprijed pa makar i promašili slobodna bacanja...? Mnoštvo takvih i sličnih pitanja i dilema ne samo o mladosti i odrastanju, nego isto tako o starosti i umoru, otvara ovaj film koji nije za one kino gledatelje koji očekuju frivolne i jeftine užitke u zamračenim dvoranama. To je film koji vas prije svega može poučiti da život nije utakmica u kojoj se gubi ili dobiva, on je najčešće utakmica u kojoj ste sretni što igrate i sudjelujete. </p>
<p>Connery je kao i uvijek sjajan u ulozi Williama Forrestera, literarne legende, lika koji je osmišljen kao neka fiktivna preslika škotsko-američke verzije J.D. Salingera. Nakon što je napisao samo jednu knjigu s kojom je postao slavan i cijenjen, Forrester se povukao u samoću svog stana u Bronxu izabravši totalnu izolaciju kao oblik života,...sve dok se ne susretne sa šesnaestogodišnjim Jamalom Wallaceom (izvrsni Rob Brown) čije ga pisanje i način razmišljanja o pisanju oduševljava, podsjećajući ga na vlastitu mladost, slične zablude, iskušenja, iste neprijatelje, sukobe, dileme... Dakle, film kao stvoren za sve generacije, bez obzira na njihova raspoloženja, i za one koji su odrasli, kao i za one koje to tek očekuje.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Poetska evokacija</p>
<p>Art Net Club Zagreb / Izložba slika Ane Guberine »Passio Contemplanda« </p>
<p>Pišući prvi put o slikarstvu Ane Guberine prilikom izložbe (pretežito) dalmatinskih krajolika u Galeriji »Forum« (1998.), primijetio sam kako u slikogradbenom postupku »teži evokaciji, a ne deskripciji«, dok me je njezino prethodno iskustvo dizajna tekstila potaknulo na metaforu o »poetskom tkanju«.</p>
<p>Ovog puta, u skladu s datumom održavanja izložbe, umjetnica se je odlučila na još klasičniju figurativnu temu posljednjih zemaljskih dana Bogo-čovjeka. Izbor osnovne teme i naslova prema postajama Križnog puta (»Molitva u Getsemaniju«, »Isus uzima na se križ«, »Golgota«) mogli bi navesti na pomisao o »povratku na red« i lakoprepoznatljive ilustrativne prikaze prikladne danima pučke pobožnosti. No umjetnica je i ovog puta ostala vjerno odlikama osobne poetike iskazane u uvodu spomenutoj izložbi, a uznositost teme potakla ju je na još odvažnije stilističke iskorake, posebice u naglašenijoj simbolici boja i izražajnosti poteza.</p>
<p> Dok smo u slučaju prethodno izložbe mogli spekulirati o sličnosti postupka slikanja i tkanja, već i tom prilikom naglašena gestualnost u ovom se je ciklusu prometnula u odlučnu ekspresivnost. Ipak, najzanimljiviji aspekt ove izložbe - kako je to s pravom istaknula i Branka Hlevnjak u uvodnoj kataloškoj bilješci - možemo prepoznati u sugestivnom isticanju triju ključnih boja: ljubičaste, crne i bijele.</p>
<p> Po tumačenju autorice predgovora, ljubičasto oličuje umjerenost, crno strah i tjeskobu, ali i »vjeru u zoru«, dok je bijelo »boja božanskog svjetla«, nade, ljubavi i duhovnosti. Gesta oslobođena uloge svojevrsnog tektonskog rastera slike te preobrazba nekadašnjih bojenih polja u najistaknutije prenosnike ugođaja i značenja slike - urodila je ne samo usvajanjem novog likovnog govora nego i bitno povećanim dramaturškim nabojem i intenzitetom.</p>
<p>Ovom dojmljivim ciklusom Ana Guberina uvjerila nas je da na njezinim platnima pored osunčanih krajolika ima mjesta, pa i umijeća, i za složenije i zahtjevnije umjetničke izazove.</p>
<p>Darko Glavan</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izložba »Izdanja Judite« </p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Jedanaesti po redu »Marulićevi dani«, festival hrvatske drame i autorskog kazališta, što će se u Splitu održavati od 21. do 29. travnja, osim kazališnog dijela u kojem će sudjelovati 12 dramskih ansambala, nudi i četverodnevni znanstveni, književni te izdavački program. Organizatori su Društvo hrvatskih književnika, Društvo prijatelja kulturne baštine, Književni krug Split, Centar Marulianum, Splitska sveučilišna knjižnica te Zavod HAZU, a svečano otvorenje najavljeno je za nedjelju, kada će u palači Milesi uvodni govor održati marulolog, akademik Milan Moguš. Tom prigodom bit će otvorena izložba »Izdanja Judite«, autora Branka Jozića i Nade Vrsalović. DHK proglasit će dobitnike prestižnih godišnjih nagrada Dana hrvatske knjige, kojima će biti dodijeljene nagrade - »Judita«, za najbolju knjigu domaćeg kroatista, »Davidias«, za najbolju knjigu stranog kroatista i »Slavić«, za najbolji objavljeni prvijenac. </p>
<p>U povodu 550. obljetnice rođenja Marka Marulića, oca hrvatske književne riječi i proslave 500. godišnjice nastanka »Judite«, u Splitu će biti održan međunarodni znanstveni skup »Marko Marulić, otac hrvatske književnosti«. Pozvani su ugledni gosti iz nekoliko europskih zemalja i Hrvatske, među kojima su Charles Bene, Istvan Lokos, Pavao Pavličić, Tonko Maroević, Mirko Tomasović i Branimir Glavičić. U sklopu književnog programa bit će predstavljeno nekoliko zanimljivih izdanja o Marulićevu književnom i znanstvenom opusu, a tradicionalna književna večer »Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu« bit će posvećena 10. godišnjici smrti Tonča Petrasova Marovića. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Predstava s pucanjem i pjevanjem</p>
<p>SK »Kerempuh« / Konferencija za novinare povodom premijere »akcijskog filma za pozornicu« »Mimoilazišta« Stepehena Greenhorna, u režiji Nine Kleflin </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Drama suvremenog škotskog dramatičara Stephena Greenhorna »Mimoilazišta«, s podnaslovom »akcijski film za pozornicu«, bit će, u režiji Nine Kleflin premijerno izvedena u petak na večer, na pozornici Satiričkog kazališta »Kerempuh.« Riječ je o hrvatskoj praizvedbi i to drugog Greenghornova komada kojeg odlikuje suptilnost, duhovitost i neobično brza, filmska izmjena prizora. Spomenuti autor pripada generaciji koju možemo svesti pod zajednički nazivnik pripadnika »renesane škotske drame«, a »Mimoilazišta« je napisao za kazalište Traverse, gdje se s uspjehom izvodila. Autor je nedavno završio filmsku adaptaciju te drame za BBC Scotland, a trenutačno se u Engleskoj izvodi njegova nova drama »Neslaganje«.</p>
<p>»U 'Mimoilizaštima' s kojima sam se susrela prije dvije godine u okviru 'Dana Škotske' prate se burne i napete dogodovštine dvoje mladih i besperspektivnih ljudi koji u 'komunističkom automobilu jure po kapitalističkom svijetu', s ukradenom daskom za surfanje u potrazi za boljim životom. Njih progoni vlasnik daske iz samo sebi znanih razloga. Ako ne bude dovoljno akcije, pucanja i pjevanja, što drama svojim ritmom pretpostavlja, bit će to naša krivnja« rekla je redateljica Nina Kleflin, u utorak, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Kao gost u »Kerempuhovu« ansamblu nastupa nakon dužeg vremena i Goran Navojec koji će tumačiti ležernog i mudrog Briana, dok će Mario Mirković glumiti ulogu Alexa. »'Mimoilazišta' su hit predstava za mlade koju će gledati i stariji«, optimističan je bio Tarik Filipović koji je utjeloviti nekoliko likova, a još je dodao kako nakon »Izbacivača« nije radio tako »nabrijanu« predstavu, koja ga je isprva čak i pomalo obeshrabrila. U ostalim ulogama su Edo Vujić kao progonitelj Binks, Tamara Garbajs kao Mirren, Duško Gruborović, te Anita Matić kojoj je to prva predstava u stalnom angažmanu. Scenografiju predstave potpisuje Miljenko Sekulić, kostime je osmislila Marija Šarić Ban, svjetlo je oblikovao Olivije Marečić, glazbu je skladao Matko Šašek-Koolade, a izvest će je Tram 11 - Target i General Woo.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Glazbeno hodočašće </p>
<p>Kako bi svoja istraživanja srednjevjekovne glazbe i liturgijske glazbene tradicije u mediteranskim kulturama pretočila u praksu, ugledna hrvatska profesorica muzikologije na pariškom sveučilištu Sorbonne dr. Katarina Livljanić osnovala je 1996. međunarodni vokalni ansambl Dialogos. Interdisciplinarnim proučavanjem srednjevjekovnih tekstova, ali i fenomena usmene predaje, sedam članica tog izvrsnog ansambla traga za muzikološkom i umjetničkom izvornošću svojih projekata.Prvi projekt ansambla Dialogos »Trra Adriatica« kao zanimljiv pokušaj rekonstrukcije tradicionalnog glagoljaškog pjevanja kroz prožimanje glazbenog i kazališnog izraza izvanredno je primljen na koncertu u Zadru u sklopu Večeri u Svetom Donatu, a snimljen na istoimeni CD kod diskografske kuće Empreinte Digitale, osvojio je prestižne nagrade francuske kritike Diapason d'or i Choc du Monde de la Musique.</p>
<p>Katarina Livljanić je svoje znanje i iskustvo predstavila i u Irskoj, gdje je 1998. osnovala na Sveučilištu u Limericku katedru za interpretaciju gregorijanskog korala, jednu od rijetkih takve vrste u svijetu, a tijekom školske godine 1997/98. bila je i gostujućim predavačem na sveučilištu Harvard u SAD-u, gdje je vodila i Gregorijanski vokalni ansambl. Prošle je sezone Katarina Livljanić ostvarila zanimljivu suradnju i sa Zborom HRT-a, a sada je sa svojim ansamblom Dialogos predstavila novi projekt pod nazivom »Tondalova vizija« u sklopu Pasionske baštine, prošlog tjedna, u Zagrebu u Crkvi sv. Katarine.»Tondalova vizija« zamišljena je kao glazbeno-scensko hodočašće hrvatskom baštinom kroz glagoljaške napjeve, gregorijanski koral, latinsko višeglasje i stare prozne tekstove hrvatskog srednjevjekovlja. Tijekom sučeljavanja tih starih napjeva kantora iz Istre, Osora, Zadra, Hvara i Poljica provlači se i potresna priča iz zbirke »Vartal« Petra Lucića o duši Tondalovoj koju anđeo vodi kroz podzemlje, duši koja se gubi po mračnim prostorima, gazi po mostovima pokore i bez prestanka ponavlja »za Isukrstovo ime, ne hodimo tamo«.</p>
<p> Tekst je izvanredno sugestivno i razumljivo interpretirala sama Katarina Livljanić, sudjelujući i u izvedbi glazbenih dijelova uz vrsne pjevačice ansambla iz Norveške, Venezuele, Bugarske, Njemačke, Švedske i Francuske. Najviša profesionalna razina, kako koncepcije tako i izvedbe, uz ozbiljnost i sofisticiranost, ali i jednostavnost i prisnost, kao i izvanredno snažan vizualni dojam, iskreno je oduševilo brojnu publiku koja je izvrsni ansambl Dialogos vidljivo očarana i dirnuta ispratila zasluženim ovacijama.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Dugo lošiji Dinamo nije stanovao u Maksimiru</p>
<p>Jedanaest nogometaša koji su u subotu u Splitu izblamirali »plavi« dres nerijetko se proglašavaju najlošijom družinom koja je zadnjih desetak godina trošila vodu u maksimirskoj svlačionici, za razliku od »modre« momčadi iz 1997. koja je proglašena za jednu od najjačih u povijesti kluba, pa stoga donosimo njihove usporedbe </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Iako su usporedbe u pravilu nezahvalne, ipak smo se prihvatili toga posla i pokušali usporediti dvije momčadi maksimirskoga kluba. Na to nas je nagnalo u javnosti sveprisutnije prisjećanje na Croatiju 1997. godine, ta »generacija '97.« označena je - ako ne kao najjača - svakako kao jedna od najjačih postava koja je ikada hodala Maksimirom, barem ravnopravno s generacijama '67. i '82. A ovih 11 nogometaša koji su u subotu u Splitu izblamirali »plavi« dres nerijetko se proglašavaju najlošijom družinom koja je zadnjih desetak godina trošila vodu u maksimirskoj svlačionici!</p>
<p>I obje su procjene - pohvale onima iz 1997. i pokude ovima sadašnjima - vrlo blizu realnosti. Na susjednim smo stupcima ponudili i grafički prikaz usporednih sastava, pojedinačno smo ocijenili nogometaše uzimajući u obzir njihov doprinos momčadi u datome trenutku. Ta je ocjena temeljena na formi i učinku, evo i postava:</p>
<p>CROATIA 1997: Ladić 8 - Jurić 8; Šimić 7,5, Tomas 7 - Šarić 7,5, Prosinečki 8,5, Mujčin 7,5, Krznar 7; Marić 8 - Viduka 7,5, Cvitanović 8 (ukupni zbroj ocjena je 84,5, prosjek 7,68).</p>
<p>DINAMO 2001: Butina 7 - Leutar 4, Sedloski 6, Drpić 5, Bosnar 5,5 - Pilipović 5,5, Agić 6; Mikić 6,5; Šokota 7 - Balaban 7,5, Cvitanović 5,5 (ukupni zbroj ocjena je 65,5, prosjek 5,95).</p>
<p>S jedne je strane, eto, Croatia za ponos, s druge, pak, Dinamo za - sažaljevanje. Sa strahopoštovanjem se još uvijek izgovaraju imena igrača koji su 1997., 1998. i 1999. godine hrabro i drsko trčali evropskim travnjacima, a pogled na aktualni Dinamo samo pobuđuje nostalgiju prema utakmicama protiv Partizana, Newcastlea, Grasshoppera, MTK, Atletica (M), Porta, Ajaxa, Olympiakosa, Manchester Uniteda, Sturma, Marseillea... Čak i hipotetički upit što bi ovaj Dinamo mogao učiniti u dolazećim kvalifikacijama za Ligu prvaka ili Kup Uefe, donosi poražavajući i depresivni odgovor.</p>
<p>I jaka se Croatia znala mučiti u domaćem prvenstvu. Logičnim se nameće upit - zašto? Uz neprijepornu činjenicu da su i suparnici bili jači nego sad, kako vrijeme odmiče, sve nam se više nameće odgovor da je razlog ležao u - trenerima! Naime, igračka je kvaliteta bila iznad trenerske, pa je u većini utakmica sve bilo prepušteno improvizaciji na travnjaku. Zbog opipljive vrijednosti i igračke inteligencije pojedinaca Croatia je ipak djelovala kao prava momčad i ostvarivala je ciljeve, iako bi to svakako lakše ostvarivala - posebno u ono vrijeme blagodati za maksimirski klub - da je na klupi bio i čovjek čija bi trenerska vrijednost bila adekvatna onoj koju su iskazivali igrači na terenu. I stoga smo skloni ustvrditi da ona Croatia nije zapravo u konačnici ostvarila evropski rezultat kakvom se nadala, uostalom i brojne promjene na trenerskoj klupi u samo tri sezone (Vlak, Kranjčar, Zajec, Lončarević, Ardiles, Vlak) dostatno govore o pomanjkanju stručnoga rada, kao i kontinuiteta struke.</p>
<p>A ovaj današnji, iznimno loše selekcionirani (i pripremljeni?) Dinamo, teško bi mogao preporoditi i imaginarni trener-čarobnjak. Što se i te kako vidi na travnjaku - Dinamo je dugo živio od pojedinačnih bljeskova Butine, Šokote i Balabana, gdjekad i Mikića, a kad su i oni, logično, posustali, izostala je prava reakcija momčadi. Što je također u ovome slučaju logično, jer ni bljeskovi spomenutih pojedinaca nisu izrasli na momčadskoj igri, nego su ti pojedinci - a što je najgore u momčadskim sportovima - zapravo svojim klasnim umijećem vukli taj teretni vlak. No, takav način življenja jednostavno ne može opstati »na duge pruge« i sad su »modri« zaronili u depresiju. Iz koje će vrlo teško izaći.</p>
<p>A u Croatiji 1997. događalo se upravo suprotno od ovoga sada - tada je, naime, momčad izbacivala klasne pojedince! Jednom je to bio Marić, drugi put Prosinečki, treći puta Cvitanović, četvrti put Viduka..., da ne nabrajamo dalje, svaki je igrač doživio svojih »pet minuta« slave. Jedan je primjer najbolje zrcalo ovoga što smo napisali: uz genijalnog dodavača Prosinečkog, uz rastrčanog i nepredvidivog razarača svakoga sustava Marića, te uz Viduku koji je uz sebe vezao po dvojicu suparničkih braniča, Igor Cvitanović je bio najbolji Dinamov evropski strijelac jeseni 1997. godine! Sasvim su do izražaja došle sve »Cvitine« vrline, momčad je skrila mane. I Cvitanovića je tražilo pola Evrope, u prosincu 1997. prodan je u Real Sociedad za tada golemih tri milijuna maraka! A dvije sezone ranije bio je otpisan i samostalno je trenirao u Sesvetama...</p>
<p>Taj isti Igor Cvitanović danas nije ni nalik onome »strašnom Cviti«! Odavno je znano da on nije nogometaš-lider, na kojem će se temeljiti igra momčadi. Baš suprotno: Cvitanović će dobru igru kolektiva uvijek znati materijalizirati, kao što je to i činio u ono »zlatno vrijeme«. I zato je u Croatiji '97. Cvitanović zavrijedio »osmicu«, a u Dinamu '01. mizernih 5,5...</p>
<p>Uglavnom, problem ovoga Dinama leži u lošoj ovosezonskoj selekciji igrača. Stoga je i jasno da će na ljeto, neovisno o konačnome rezultatu, uslijediti i nova selekcija. Samo je upitno tko će je sad napraviti? Autor ovoga projekta bio je i jest direktor Velimir Zajec, no nije baš sigurno da će i na ljeto dobiti slobodne ruke za »punjenje i pražnjenje« svlačionice. Naime, ako će trener Ilija Lončarević potpisati dvoipolgodišnji ugovor, onda će u tom ugovoru stajati i stavka da će u tom razdoblju trener biti isključivo odgovoran za igru i rezultate momčadi, to je jedan od Lončarevićevih uvjeta, koje je predsjednik Mirko Barišić načelno prihvatio. A u tom slučaju sumnjamo da će Lončarević dopustiti Zajecu da mu se miješa u struku i kupuje (ili prodaje) »brašno« od kojega bi trener trebao »ispeći kolače«...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Južnokorejac svrgnuo Kenijce u Bostonu</p>
<p>BOSTON, 17. travnja</p>
<p> - Atletičar iz Južne Koreje, Lee Bong-Ju, pobjednik je tradicionalnog, 105. bostonskog maratona. Tridesetogodišnji Azijac, koji je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine osvojio srebrno odličje u maratonu, prošao je 42 kilometra i 195 metara dugu stazu za dva sata, devet minuta i 43 sekunde. Drugoplasirani, Ekvadorac Silvio Guerro, zaostao je 24 sekunde, a trećeplasirani Kenijac Joshuo Chelango 46 sekundi.</p>
<p>Pobjedom na ovom glasovitom maratonu Lee Bong-Ju je prekinuo vladavinu kenijskih atletičara, koji su uzastopno slavili posljednjih 10 godina. Posljednji atletičar koji je pobijedio na bostonskom maratonu, a nije bio Kenijac, je Talijan Gelindo Bordin 1990. godine. No, u konkurenciji atletičarki ipak je slavila Kenijka, Catherine Ndereba, ispred Poljakinje Sobanske i Ruskinje Morgunove.</p>
<p>• Rezultati, atletičari: 1. Bong-Ju Lee (J. Kor) 2:09:43, 2. Silvio Guerra (Ekv) 2:10:07, 3. Joshua Chelang'a (Ken) 2:10:29, 4. David Kiptum Busienei (Ken) 2:11:47, 5. Mbarek Hussein (Ken) 2:12:01, 6. Rod De Haven (SAD) 2:12:41, 7. Laban Nkete (Afg) 2:12:44, 8. Fedor Rijov (Rus) 2:13:54, 9. Makhosonke Fika (Afg) 2:14:13, 10. Timothy Cherigat (Ken) 2:14:21; atletičarke: 1. Catherine Ndereba (Ken) 2:23:53, 2. Malgorzata Sobanska (Polj) 2:26:42, 3. Lyubov Morgunova (Rus) 2:27:18, 4. Lornah Kiplagat (Ken) 2:27:56, 5. Fatuma Roba (Eti) 2:28:08, 6. Irina Timofejeva (Rus) 2:28:50, 7. Ljudmila Petrova (Rus) 2:29:23, 8. Wei Yanan (Kin) 2:29:52, 9. Bruna Genovese (Ita) 2:30:39, 10. Kaori Tanabe (Jap) 2:31:31. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Majoli u 2. kolu protiv Stevenson</p>
<p>CHARLESTON, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Iva Majoli izborila je nastup u 2. kolu WTA turnira u Charlestonu 6-3, 0-6, 6-2 pobjedom protiv Jelene Dokić. Nakon 85 minuta igre okršaja 1,2 milijuna američkih dolara vrijednog »Family Circle cupa«, premještenog iz Hilton Heada, Majoli je na putu povratka u nekadašnju formu svladala bivšu Australku rođenu u Osijeku, koja je nedavno preuzela jugoslavensko državljanstvo jer se »Savez Australije ponašao krajnje potcjenjivački«. U 2. kolu Majoli će igrati protiv Amerikanke Alexandre Stevenson.</p>
<p>- Nisam dugo igrala te mi je potrebno malo samopouzdanja. To se najbolje vidjelo u drugom setu, kojeg je ona odlično odigrala, nije napravila nijednu pogrešku kod 3-0 i 4-0 te mi nije preostalo već koncentrirati se na treći set, rekla je Majoli.</p>
<p>Na početku okršaja prvi »break« napravila je Majoli i povela sa 2-1, no s dvije dvostruke pogreške u četvrtom gemu vratila je Dokić u igru. Ipak, samo nakratko, do kraja seta hrvatska tenisačica izborila je još dva »breaka« za konačnih 6-3.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Frazier (10) - Craybas 6-4, 6-1, Majoli - Dokić (13) 6-3, 0-6, 6-2, Garcia (14) - Schnyder 7-6 (5), 6-7 (6), 6-2, Irvin - Brandi 6-2, 2-6, 6-3, Stevenson - Castano 1-6, 6-4, 6-4, Salerni - Carlsson 6-3, 6-2, Hopkins - Diaz Oliva 6-1, 7-5, Weingartner - De Lone 6-2, 6-2, Serra-Sanetti - Jing-Qian Yi 6-4, 7-5, Lamade - Myskina 6-3, 5-3 predaja, Osterloh - Huber 6-3, 3-6, 6-0, De los Rios - Asagoe 3-6, 6-2, 6-4, Nola - McQuillan 6-1, 6-3, Nejedly - Arn 6-3, 6-4, Glass - Dechy 4-6, 6-3, 6-3, Pratt - Ruano Pascual 6-3, 6-3. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lončarević: Svi smo poljuljani</p>
<p>Kako se osjećamo? Iskreno, vrlo smo poljuljani. Moramo se vratiti u normalu, ulazak u finale Kupa sad bi nam mnogo značio, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević uoči uzvratne utakmice polufinala domaćeg Kupa protiv Zagreba u Maksimiru (srijeda, 17 sati)</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Izbacit ćemo Dinamo«! Tim je, pomalo bombastičnim riječima, novi trener nogometaša Zagreba Zlatko Kranjčar najavio uzvratnu polufinalnu utakmicu domaćeg Kupa, protiv Dinama u srijedu (17 sati) na stadionu u Maksimiru. Uostalom, Zagreb u uzvratni dvoboj kreće sa 1-0 prednošću...</p>
<p>Što na to kažu u Dinamu? Tamo zasad vlada prividni mir, čini se da se u Maksimiru ne zamaraju suviše »prijetnjama« koje emitiraju dečki iz »suparničkog kvarta«. No, sasvim je sigurno da se u Maksimiru primaju za čelo i razočarano gledaju u nebo... Naime, nakon teškog poraza i još poraznije igre u subotnjem derbiju protiv Hajduka u Splitu, posrnulom Dinamu u ovome trenutku najmanje treba prkosna i ambiciozna momčad, predvođena trenerom željnim dokazivanja. U Dinamu zaista nije trenutak za to.</p>
<p>- Kako se osjećamo? Iskreno, vrlo smo poljuljani, potvrdio je Dinamov trener Ilija Lončarević dan uoči ogleda sa »zagrebašima«. - Moramo se vratiti u normalu, momčad je svjesna da mora dati sve od sebe kako bi nadoknadila zaostatak iz prve utakmice. Pobjeda protiv Zagreba i ulazak u finale Kupa u ovome bi nam trenutku mnogo značili. U svakom slučaju, sigurno je da ćemo biti pravi, kao protiv Osijeka.</p>
<p>Nedavnim dolaskom Lončarevića na Dinamovu klupu u medijima se često spominjala teza kako »novi trener automatski donosi pozitivni šok«. Shodno takvim razmišljanjima, pozitivnu šok-terapiju sad je doživio i Zagreb, koji će premijernu utakmicu s novim trenerom odigrati upravo u Maksimiru.</p>
<p>- Očekujem jako neugodan Zagreb koji će igrati malo drukčije nego dosad, što nam neće ići na ruku. No, takav je naš nogometni život, moramo se prilagoditi situaciji i rješavati probleme na terenu. Mi to u ovome trenutku jednostavno moramo. I riješit ćemo.
Vijest koja je koliko-toliko oraspoložila Dinamovog trenera jest povratak Marija Tokića. Ozljeda je napokon iza njega i posve je izvjesno da će nastupiti protiv Zagreba. S druge strane, u prvoj postavi neće biti Australca Eddyja Bosnara, koji je u početnim minutama splitske utakmice slomio prst na ruci.</p>
<p>- Bosnar neće igrati, iako bi možda i mogao. Sjedit će na klupi. Ipak je ovo prva utakmica nakon što je slomio prst. Igrat će samo ako bude trebalo. No, ipak mislimo da bismo ga trebali poštedjeti, ne treba ga forsirati tri dana nakon loma prsta.</p>
<p>U odnosu na poljudsku epizodu, iz startne su postave, osim Bosnara, iskliznula još dvojica igrača - Leutar i Pilipović. Njihova će mjesta u srijedu preuzeti Tokić, Polovanec i Pavlović. Obrambeni red ispred vratara Butine činit će, dakle, Drpić, Tokić, Sedloski i Polovanec, u veznome redu bit će Mikić, Pavlović, Agić i Šokota, a napadački će dvojac činiti Cvitanović i Balaban. Na klupi će biti Vasilj, Bosnar, Bazina, Pilipović, Oliveira, Leko i Čutura.</p>
<p>Novinare je, među ostalim, zanimalo je li momčad, u pripremi za ovu utakmicu, posebno vježbala izvođenje 11-eraca. Odgovor je bio odrješit:</p>
<p>- Ne!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Karačić optužuje, Kranjčar »prijeti« Dinamu</p>
<p>Nakon odlaska trenera Karačića i dolaska Kranjčara na mjesto trenera NK Zagreb, uoči uzvrata polufinala Kupa s Dinamom, ostavke su podnijeli Nikola Jurčević i Dražen Biškup / Dinamo je moja najveća ljubav i patnja, ali ja uvijek želim pobijediti, kaže Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Trenerska smjena na kormilu Zagreba - Zlatko Kranjčar umjesto Branka Karačića - dovela je u utorak u Kranjčevićevu dosta novinara. </p>
<p>S jedne je strane Kranjčar objašnjavao kako vidi put i način da u srijedu u Maksimiru, protiv Dinama, obrani »veliku, 1-0 prednost«. Dapače, naglasio je da »ne bi preko noći pristao biti trener Zagreba da u to ne vjeruje«. S druge pak strane, dosadašnji trener Branko Karačić je na posebno sazvanom susretu s novinarima nastojao pojasniti svoje veliko razočaranje. Jest, priznao je kako proljetni učinak momčadi nije bio blistav - samo bod od mogućih 21. Karačić tvrdi kako se ne bi čudio da su ga smijenili nakon 0-1 poraza u Varaždinu protiv Varteksa. No, kad je s istom tom »rasklimanom momčadi« - za koju sad Kranjčar tvrdi kako je opterećena »gubitničkim mentalitetom« - uspio prije sedam dana pobijediti Dinamo, valjda to nešto znači. Stoga je Karačić poručio kako nije bilo fer oduzeti mu, dva dana prije uzvrata s Dinamom, »sreću koja se možda može doživjeti jednom u životu - plasman u finale Kupa, možda i naslov«.</p>
<p>- Iako potez Zagrebove Uprave smatram ružnim, posebice jer su o otkazu svi znali prije mene, vječno sam zahvalan ljudima koji su mi, kao treneru-početniku, ukazali povjerenje i dali da vodim momčad. Unatoč gorčini koju nosim, želim igračima plasman u finale, valjda sam i ja u to ugradio jedan dio.</p>
<p>Karačić je neuspješno nastojao sakriti suze i ljutnju jer su mu »radili iza leđa, a on se protiv toga nije mogao boriti«. Zato si dijelom zamjera što nakon jesenjeg dijela nije spakirao stvari, »jer je već tada bilo jasno kamo ide Zagreb«, i kao momčad i kao klub.</p>
<p>Kranjčar pak nije krio radost što ga je Zagrebova Uprava, na čelu s predsjednikom Marčinkovićem, imenovala novim trenerom. Shvatio je to kao potvrdu svojih trenerskih kvaliteta, »imena i ugleda koji je stvorio«. S naglaskom kako njegov angažman nije plod prethodnih dogovora sa »zagrebašima«, kao što se priča:</p>
<p>- Griješe oni koji tvrde da sam već za utakmice Varteks - Zagreb bio »u igri«, jer sam viđen na tribinama. Tamo sam po prijateljskoj liniji došao pogledati utakmicu, posebice Antonija Franju. Drugih kontakata nije bilo. Osim onog na Uskrs, kad su me Zagrebovi čelnici zaskočili ponudom koju nisam mogao odbiti, jer izazova je mnogo. Počev od utakmice s Dinamom u Kupu i vjerovanja kako Zagreb ima igrače koji se mogu probiti do četvrtog mjesta, a ono omogućuje nastup u Europi.</p>
<p>Primijetili smo kako je Kranjčara dolaskom u Zagreb u vrlo ugodnoj situaciji, poput Tomislava Ivića u Marseilleu. Ni jedan niti drugi nemaju što izgubiti. Ako krene loše, to je zato što su došli na loše. Ako pak krene dobro, to će biti njihove genijalnosti.</p>
<p>- Istina, imam olakotnih okolnosti, ali to ne znači da neću sve poduzeti kako bismo uspjeli, i u srijedu i u nedjelju, kad s Dinamom igramo za bodove. Istina, Dinamo je moja najveća ljubav i patnja, ali ja sam profesionalac i uvijek želim pobijediti. Nije prvi put da sam se kao trener našao u ovakvoj ulozi.</p>
<p>Situacija oko Kranjčarevih prvih suradnika vrlo je složena. Naime, Karačićev pomoćnik Nikola Jurčević vjerovao je da će, Karačićevim odlaskom, samostalno povesti momčad. No, budući da je angažiran Kranjčar, Jurčević napušta klub i želi nešto raditi samostalno. Isto najavljuje i Dražen Biškup, apsolvent više trenerske škole, a u klubu sportski direktor »bez portfelja«. Revoltiran što je Kranjčar za pomoćnika najavio »svog kuma« Miroslava Orsaga a ne njega, Biškup je nakon 14 godina u Zagrebu najavio odlazak iz kluba »u kojemu će naposljetku biti više svih drugih, a najmanje 'zagrebaša' i Zagrepčana«.</p>
<p>Sve je to slušao Marko Raguž, dopredsjednik kluba, i najavio:</p>
<p>- Ovako u Kranjčevićevoj više ne može. O bitnim stvarima odlučuju ljudi koji ni ne znaju gdje je Kranjčevićeva. Ne povuku li se uskoro neki potezi, ovaj klub nema perspektivu.</p>
<p>Za srijedu je Kranjčar najavio sastav bez Jurića, a Popović i Osibov su pod upitnikom. Trebali bi započeti: Stojić - Osibov (Perić): Stavrevski, Vejić - Bulat, Čižmek, Štrok, Pirić - Kosić, Franja - Lovrek.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk potvrđuje finale pobjedom</p>
<p>Splićani u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa dočekuju Osijek kojeg su u prvoj utakmici pobijedili sa čak 3-0 </p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - U srijedu u 17 sati na Poljudu se igra uzvratni susret polufinala nogometnog Kupa, Hajduk dočekuje Osijek. U prvom ogledu Hajduk je bio bolji od domaćina sa 3-0 i tako napravio veliki korak prema ulasku u finale.</p>
<p> Bez obzira na veliku prednost iz prvog susreta trener Hajduka Zoran Vulić traži od svojih nogometaša da odigraju maksimalno svih 90 minuta te da još jednom pobjedom potvrde ulazak u finale. Isto tako razmišlja i odmoriti nekolicinu »umornih ratnika« nakon subotnjeg derbija i pobjede protiv Dinama. Za očekivati je da će »mali odmor« dobiti dvostruki strijelac Stanko Bubalo koji ima manjih zdravstvenih problema, kao i Ivan Bošnjak koji je zaslužio predah. Na klupu za rezervne igrače najvjerojatnije će sjesti Goran Sablić, Igor Musa te kapetan Ivan Leko. </p>
<p>Zbog tri žuta kartona pravo nastupa nema Ante Miše. Prigodu će tako dobiti oni koji je već duže vremena čekaju; Srđan Andrić, Dario Srna, Mario Carević i Mate Bilić koji je u Osijeku u prvoj utakmici bio dvostruki strijelac:</p>
<p>- Želimo nastaviti nisku uspješnih igara i pobjeda, kazat će desni branič Darko Miladin. Imamo lijepu prednost iz Osijeka, vjerujem da ćemo ponovno slaviti i da ćemo novom pobjedom potvrditi svoje mjesto u finalu. Ne očekujem da će Osječani pokušati nešto više uraditi u srijedu u Splitu. </p>
<p>Trener Vulić nije se želio izjasniti oko početne postave, ali za pretpostaviti je kako bi Hajduk mogao istrčati u slijedećem sastavu: Pletikosa na vratima, posljednji igrač obrane Gjuzelov, dva stopera Puljić i Đalonga, na bokovima Miladin i Rendulić, u sredini Andrić, Srna i Carević, dok bi u vrhu napada trebali biti Mate Bilić i Zvonimir Deranja. (ac)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Dolazi europski profesor nogometa«</p>
<p>Bivši hrvatski nogometni reprezentativac, možda i budući sportski direktor hrvatske nogometne reprezentacije, Aljoša Asanović, otputovao u Australiju gdje će u nacionalnom prvenstvu kao gost igrač nastupiti u dvije utakmice za Sydney United (bivša Croatia iz Sydneya) te otvoriti Hrvatsku nogometnu akademiju u tom gradu </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Aljoša Asanović, kako sam kaže, budući sportski direktor hrvatske nogometne reprezentacije, još uvijek je nogometno aktivan. Naime, u utorak ujutro Asanović je krenuo put Sydneya gdje će u sljedeća dva tjedna odigrati dvije utakmice za Sydney United (bivša Croatia Sydney) te otvoriti Hrvatsku nogometnu akademiju u tom australskom gradu. </p>
<p>- Poziv je bio i više nego iznenađujuć, nisam se previše dvojio. Odlučio sam pomoći hrvatskom klubu u dalekoj Australiji. Odigrat ću dvije utakmice u nacionalnom prvenstvu kao gost igrač. Fizički sam posve spreman i mislim da ću pomoći našoj momčadi u bitnim utakmicama australskog prvenstva. K tome, uprava hrvatskog kluba u Sydneyu otvara i posebnu nogometnu akademiju iz koje bi se ubuduće trebali regrutirati mladi igrači za ovaj klub, meni su povjerili čast da je otvorim, rekao je Asanović u Zagrebu na proputovanju za Beč, naposljetku Sydney. </p>
<p>U australskom nogometnom prvenstvu u pravilima postoji institucija gosta-igrača kojom se dozvoljava nastupanje poznatih nogometaša za australske klubove u regularnim utakmicama nacionalnog prvenstva. Tako je u lanjskoj sezoni za Melbourne Knightse nastupao i proslavljeni Englez, bivši član Liverpoola Peter Beardsley. Gostovanje tog igrača napunilo je tribine Knightsa koji su se tako tada spasili financijskog kolapsa.</p>
<p>Nema sumnja da će i dolazak Asanovića u sidnejski hrvatski klub podići malo posustalo zanimanje Hrvata za svoj klub. Prema prvim najavama, utakmice u kojima će Asanović igrati već su rasprodane, a njegov dolazak u novinskim naslovima popraćen je najljepšim epitetima. </p>
<p>»Dolazi europski profesor nogometa«, stoji u »Socceru« australskom tjedniku posvećenom nogometu. »Asanović je, nema nikakve sumnje, najveći nogometni znalac koji je dosad okusio australski nogomet«, stoji dalje u tom listu koji podsjeća da je još jedan veliki igrč prije petnaestak godina nastupao za klub iz Sydneya. »Riječ je o Vedranu Rožiću iz Hajduka koji je ostavio neizbrisiv pečat u povijesti australskih nogometnih prvenstava...«</p>
<p> Asanović je na putu za Sydney rekao riječ dvije i o svojim ambicijama da postane sportski direktor hrvatske nogometne reprezentacije:</p>
<p>- Nema tu ništa posebno, igrao sam prvu utakmicu za hrvatsku reprezentaciju, dao prvi gol, igrao gotovo sve utakmice donedavno, smatram se i dovoljno odgovornim i dovoljno pozvanim da toj reprezentaciji i dalje dajem cijeloga sebe, kao što sam to i dosad činio. Hrvatska reprezentacija je do sada bila moj život, volio bih da tako bude i ubuduće, taj bi posao radio s ljubavlju i velikim entuzijazmom. Kako sam igrao, tako bi i radio na njenu dobrobit! (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prosinečki na Hagijevu oproštaju!</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Još je jedno veliko priznanje dobio hrvatski nogometni reprezentativac, Robert Prosinečki. Naime, genijalni rumunjski nogometaš, Gheorghe Hagi, pozvao je »velikog Žutog« na svoj oproštaj od reprezentativne karijere, taj će Hagijev oproštaj biti obilježen sljedeće srijede, 25. travnja u Bukureštu utakmicom Rumunjska - »Svijet«.</p>
<p> Prosinečki će, dakako, nastupiti za selekciju »svijeta«, a u toj će momčadi biti svi veliki aktualni igrači koji su s Hagijem igrali u najvećim europskim klubovima (Real, Barcelona, Galatasaray...), bit će to zacijelo veličanstven oproštaj »Maradone s Karpata«, a dolazak u Bukurešt na veliku svečanost najavio je i predsjednik Fife, Joseph Blatter, pa Michel Platini, Franz Beckenbauer i brojni drugi nogometni velikani.</p>
<p> Dodajmo da istog datuma hrvatska nogometna reprezentacija igra u Varaždinu prijateljsku utakmicu protiv Grčke. No, Prosinečki se nada kako će izbornik Mirko Jozić imati razumijevanja, te da će ga pustiti u Bukurešt na Hagijev oproštaj. Bilo bi to i logično, ipak se takav briljantni nogometaš ne oprašta od reprezentacije svakoga dana... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ima li netko »recept« za Kineze?</p>
<p>Trenutno nitko od Europljana nije u nekom »ludom naletu« i Kinezi su na papiru apsolutni favoriti za osvajanje svih zlatnih medalja, no, možda se i netko od nas »probudi« do odlučujućih mečeva, kaže najbolji europski stolnotenisač, Zoran Primorac</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Završni dio priprema za Svjetsko prvenstvo u Osaki glavnina hrvatske muške reprezentacije odradila je u Charleroiu. U gostima kod Zorana Primorca bili su, naime, trener Zlatko Novaković, Roko Tošić i hrvatski Kinez Jiang Weizhong. Ivan Juzbašić i Dado Šurbek trenirali su u Zagrebu s Goranom Radanovićem. Cilj je, međutim, zajednički - plasman u prvu ligu svjetskog stolnog tenisa, među 24 najbolje reprezentacije.</p>
<p>- Kada je riječ o momčadskom dijelu Svjetskog prvenstva, plasman u 1. ligu je svakako glavni cilj. Singapur i Australija u skupini ne bi trebali predstavljati ozbiljnije suparnike, a očekivane pobjede protiv njih donose nam meč za plasman u prvi stolnoteniski razred. U tom susretu mogući suparnici su Danska, Rusija, Bjelorusija i Jugoslavija, dakle biti će poprilično »gusto«, prognozira trenutno najbolji europski stolnotenisač, Zoran Primorac.</p>
<p>Postoji, međutim, mogućnost da hrvatska reprezentacija momčadski dio prvenstva odigra bez Primorca, koji je zbog ozljede leđa propustio dva tjedna priprema:</p>
<p>- Tek što sam nakon dva tjedna provedena u krevetu počeo normalno trenirati upalio mi se živac u ramenu, pa sad i to treba sanirati. Dogovorio sam, zato, s Novakovićem da neću igrati momčadski dio prvenstva ukoliko ne budem dovoljno spreman. Eto, ispada da stalno nešto kukam i žalim se, ali tako je.</p>
<p>Taj nas dio ne zabrinjava naročito jer još uvijek se dobro sjećamo Europskog prvenstva u Bremenu, kada je Primorac s nezaliječenom ozljedom ramena stigao do same završnice i srebrene medalje. Ono što brine jest trenutačna inferiornost europskih stolnotenisača u odnosu na Kineske. Toga je svjestan i Primorac, trenutno »prvi pratitelj« najboljih Kineza i 7. igrač svijeta:</p>
<p>- Sjetite se kako su Šveđani iznenadili Kineze u finalu prošlog momčadskog svjetskog prvenstva, a i na Olimpijskim igrama u Sydneyu su u polufinalu bila dva Kineza i dva Šveđana. Problem je. međutim, što su Waldner i Persson već u poodmakloj igračkoj dobi, Samsonov trenutno nije pravi i ne može spojiti 3, 4 vrhunske partije, a Schlager ipak nije na takvoj kvalitetnoj razini da bi mogao parirati Kinezima.</p>
<p>Osim spomenutih, kao europski adut je preostao još samo po renkingu najbolji europski igrač, ali ozljedama opterećeni Zoran Primorac. Zaboravimo li na trenutak leđa i rame, kakav je »generalni plan« za Osaku?</p>
<p>- Nadam se da ću probleme s ozljedama i nedovoljnom spremnošću, slično kao na EP u Bremenu, kompenzirati borbenošću i iskustvom. Preostaje mi samo da igram najbolje što znam i mogu i ne razmišljam o problemima. U tom slučaju je realno očekivati plasman u četvrtfinale, gdje će me vjerojatno čekati neki od četiri najbolja Kineza: Wang Liqin, Kong Linghui, Ma Lin ili Liu Guoliang. Do tog četvrtfinala je, međutim dug put...</p>
<p>U nekoj drugoj »priči« spomenuta četvorka bi zadrhtala pri pomisli da će im se na putu prema medaljama ispriječiti Zoran Primorac, koji im je često i na njihovom terenu znao »isprašiti tur«. Trenutno su Kinezi ipak nešto bolja oklada. Iako, bilo bi zanimljivo gledati Zorana Primorca protiv nekog od najboljih Kineza, u meču koji odlučuje o medalji...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Pepsi« Božić: Neću se predomisliti</p>
<p>Predsjednik Stručnog savjeta Hrvatskog košarkaškog saveza, Boško Božić podnijet će ostavku jer se ne uvažava njegovo mišljenje</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Boško Pepsi Božić na sljedećoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza podnijet će ostavku na mjesto predsjednika Stručne komisije. Razlog je razilaženje u mišljenjima članova struke i Božića oko imena izbornika mlade reprezentacije. Naime, glasovanje je odredilo da će taj posao raditi Neven Spahija i Dražen Brajković, a Pepsi je svoj glas (jedini) dao Ivici Buriću. </p>
<p>Nakon sastanka struke oglasio se predsjenik Saveza Damir Skansi koji je Božića pozvao da se smiri i da se ostavkama ne rješavaju problemi. </p>
<p> - Nema šanse da se predomislim. Ako se u kafićima već mjesec dana priča da je već odlučeno da će Spahija i Brajković voditi mlade na SP u Japanu, a onda se takvo što dogodi i na samom sastanku, onda to nema smisla. Također, kako mogu biti predsjednik ljudima koji nemaju istu viziju kao i ja. Smatrao sam da treba ići stepenicu po stepenicu, da je sad vrijeme da Ivica Burić dobije povjerenje, no tako očito drugi nisu mislili. Kod nas je porblem što se ne poštivaju kriteriji, a ja ne želim raditi u takvom okruženju, objasnio je Božić. </p>
<p>Nevena Spahiju zasmetale su Božićeve izjave nakon sastanka u kojima je novi izbornik mladih prepoznao Božićevo nepovjerenje prema Spahijinim kvalitetama. </p>
<p> - Ma, to nema veze, on je sve krivo shvatio. Ne radi se tu o njegovim kvalitetama, nego se radi o o čistoj logici. Ako se neke stvari znaju i ranije, onda ne znam zašto uopće postoji Stručni savjet. Ili su ljudi iz kafića i novinari proroci...</p>
<p>Ostvaka na mjesto predsjednika struke Božiću ne povlači i ostavku u Upravnom odboru HKS-a. Ili..</p>
<p> - Ne, ja ću samo dati ostavku na mjesto predsjenika Stručnog savjeta. Ali ako nekome smetam u Upravnom odboru, mogu i otuda otići, završio je Boško Pepsi Božić. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tko će biti drugi na Zapadu?</p>
<p>NEW YORK, 17. travnja</p>
<p> - Samo 48 sati prije kraja regularnog dijela sezone, u američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi poznati su svi sudionici doigravanja, tako da je još preostala borba za neke pozicije u pojedinim konferencijama. Na Istoku se za što bolju poziciju još bore New York, Toronto i Charlotte, a na Zapadu, osim San Antonija, svi mogu u posljednjim utakmicama ostvariti bolje ili lošije plasmane.</p>
<p>Denver Nuggetsi su protivnici Los Angeles Lakersima i Sacramento Kingsima, koji su trenutačno izjednačeni na drugom mjestu. Prvaci lige ugostit će otpisane Nuggetse u noći na srijedu, a Sacramento će gostovati u Denveru u srijedu navečer i tamo završiti regularni dio sezone, u kojem je izjednačio klupski rekord po ostvarenim pobjedama (55-26). Ukoliko obje momčadi pobijede, što je realno, Lakersi će osvojiti drugo mjesto na Zapadu i naslov u Tihooceanskoj skupini, jer imaju bolji omjer u međusobnim ogledima (3-1). Protiv Vanocouvera, kojeg su Kingsi svladali 110-100, najefikasniji je bio Predrag Stojaković sa 31 poenom, Chris Webber je dodao 23, a Vlade Divac 21 i 16 skokova. Grizzliese je predvodio Damon Jones sa 25 poena, Shareef Abdur- Rahim je ubacio 18, a Mike Boby 15.</p>
<p>Phoenix je porazom protiv Clippersa (80-100) nepotrebno upao u probleme uoči posljednje utakmice protiv Utaha, jer bi se pobjedom izjednačio s Portlandom na šestom mjestu na Zapadu. U Clippersima, koji su dobili 13 od posljednjih 16 utakmica, najefikasniji je bio Jeff McInnis sa 20 poena i 13 asistencija, a Lamaru Odomu (18 koševa i 12 skokova) nedostajala je samo jedna asistencija za »triple-double« učinak. U momčadi neraspoloženih Sunsa prvi je strijelac bio Shawn Marion sa 18 koševa i 12 skokova.</p>
<p>Na Istoku je trenutačno u najboljoj poziciji Charlotte, čiji su košarkaši dobili treću utakmicu zaredom (106-83 protiv Atlante) i na korak se približili Torontu na petom mjestu. </p>
<p>New York će najvjerojatnije biti četvrti. Knicksi su, bez Marcusa Cambyja i Larryja Johnsona, izgubili na gostovanju u Clevelandu (78-80), i četvrtim se porazom u posljednjih šest utakmica udaljili od Miamija. Utakmicu je odlučio Andre Miller (19 koševa) slobodnim bacanjima u posljednjoj minuti. Latrell Sprewell je postigao 21 koš za Knickse, Allan Houston je dodao 20, a Kurt Thomas 19 i 11 skokova.</p>
<p>Pretpremijeru uoči doigravanja imali su Orlando i Milwaukee - Bucksi su dobili posljednjih devet međusobnih dvoboj, kao i ovaj u ponedjeljak, 101-89, što znači da se Orlandu ne piše dobro u doigravanju. Usto, izgubili su na domaćem parketu, gdje je Buckse predvodio Glenn Robinson sa 19 koševa. Prvi strijelac domaće momčadi bio je Tracy McGrady sa 26 poena.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Charlotte - Atlanta 106-83, Cleveland - New York 80-78, Orlando - Milwaukee 89-101, Golden State - Dallas 101-110, LA Clippers - Phoenix 100-80, Sacramento - Vancouver 110-100.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nakon stavljanja oružja pod kontrolu, slijede uhićenja hrvatskih političara u BiH?</p>
<p>Pretpostavlja se da bi federalni MUP mogao zatražiti od MUP-a Republike Hrvatske da sudjeluje u uhićenju nekih političkih, policijskih i vojnih dužnosnika okupljenih oko Hrvatskoga narodnog sabora / Hercegovačka banka bit će blokirana sve dok bivše vodstvo i dioničari ne omoguće privremenoj upraviteljici uvid u poslovanje</p>
<p>MOSTAR, 17. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - SFOR-ova akcija »stavljanja pod kontrolu« oružja Hrvatskog vijeća obrane, nakon slične akcije izvedene tijekom uskrsnih blagdana na području bosanske Posavine, u tijeku je i u Hercegovini. Potvrdili su to u SFOR-ovoj Višenacionalnoj diviziji Jugoistok sa sjedištem u Ortiješu, nedaleko Mostara. Glasnogovornik SFOR-a Joerg Lehmann rekao je da se iz opreza, zbog moguće pobune bosanskohercegovačkih Hrvata, oružje HVO-a prebacuje iz desetak manjih vojarni u Hercegovini u vojarnu »Stanislav Baja Kraljević« na helidromu. Sve protječe, dodao je Lehmann, bez izgreda i stanje u Hercegovini nije napeto.</p>
<p>Na upit pripremaju li se u Uredu visokog predstavnika (OHR) u suradnji sa Stabilizacijskim snagama (SFOR) neke nove akcije, u SFOR-u nisu željeli odgovoriti.</p>
<p> No, sve su češće glasine u Mostaru i Hercegovini o navodnim novim potezima SFOR-a, posebice o mogućim uhićenjima nekih osoba. Te su glasine pojačane nakon izjave visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o tomu da je »nakon Miloševićeva uhićenja Hercegovina jedino utočište kriminogenih elemenata«, kao i nakon povlačenja osoblja američkog veleposlanstva u BiH s područja zapadnog Mostara, Livna, Širokog Brijega, Gruda, Međugorja, Posušja, Tomislavgrada i Ljubuškog, te preporuke State Departmenta američkim državljanima da ne putuju u BiH. </p>
<p>Spekulira se da bi federalni MUP, odnosno njegov muslimanski dio, mogao zatražiti od MUP-a Republike Hrvatske da sudjeluje u uhićenjima pojedinih političkih, policijskih i vojnih dužnosnika okupljenih oko Hrvatskoga narodnog sabora. To bi, navodno, trebala biti treća faza operacije: nakon Petritscheve smjene Ante Jelavića i još nekih visokih hrvatskih dužnosnika te upada u Hercegovačku banku, uslijedio bi po tom scenariju koji navodno spremaju provesti međunarodni predstavnici u BiH i aktualne federalne vlasti, završni udarac »stavljanjem pod kontrolu« oružja HVO-a i uhićenja hrvatskog vodstva okupljenog oko HNS-a. </p>
<p>Također, nagađa se o podizanju optužnica protiv pojedinih hrvatskih čelnika u režiji Jacquesa Paula Kleina, šefa UN-ove misije u BiH. Tu mogućnost »kriminaliziranja« visokih hrvatskih dužnosnika kroz »slučaj Leutar« i neke druge prilike spominjao je dosad u više navrata i sam Klein. To je potvrdio i Ante Jelavić izjavljujući kako zna da neki u međunarodnoj zajednici pripremaju kaznenu prijavu protiv njega, ali i da je »jasno da nemaju nikakve dokaze o mojim navodnim kriminalnim aktivnostima, o čemu stalno govore, jer bi to dosad sigurno objavili«. </p>
<p>Hercegovačka svakodnevnica protječe u psihozi iščekivanja novih poteza međunarodnih predstavnika u BiH, ali i moguće reakcije bosanskohercegovačkih Hrvata. »Stavljanje pod kontrolu« oružja HVO-a mnoge ovdje podsjeća na sličnu akciju tzv. JNA s početka devedesetih godina kad se u hrvatskim krajevima oduzimalo oružje Teritorijalne obrane. Zasad sve protječe bez izgreda nakon otvorenog sukoba izazvanog prije desetak dana upadom esforovaca u Hercegovačku banku.mnoge institucije koje su imale svoje račune u toj banci blokirane su, među njima i mostarski KBC koji je već uputio dramatične apele. No, još nisu objavljeni nikakvi nalazi te akcije koju je izravno zapovjedio Wolfgang Petritsch. </p>
<p>Hercegovačka banka u Mostaru ostat će blokirana sve dok njezino bivše vodstvo i dioničari ne omoguće privremenoj upraviteljici Toby Robinson puni uvid u dosadašnje poslovanje, rekao je u utorak u Sarajevu glasnogovornik Ureda OHR-a za BiH (OHR) Oleg Milišić, a prenosi Hina. Glasnogovornik je izjavio novinarima da smijenjeno vodstvo te dioničari Hercegovačke banke odbijanjem suradnje s međunarodnim predstavnicima u BiH dovode u opasnost sve uloge u toj novčarskoj kući, što uključuje tisuće privatnih i javnih računa koji su u njoj otvoreni.</p>
<p> Prema Petritschevoj odluci, Toby Robinson jedina je ovlaštena za puni nadzor nad radom Hercegovačke banke. Jedino ona može odmrznuti zamrznute račune no pod uvjetom da se prije toga obavi procjena obveza i imovine banke, rekao je Milišić. »Sve dok Toby Robinson ne bude mogla raditi svoj posao, svi računi ostat će zamrznuti, a banke iz BiH i inozemstva neće poslovati s Hercegovačkom bankom«, istaknuo je. </p>
<p> A u tom kolopletu kontradiktornosti i napetog iščekivanja u Hercegovini, događa se da nakon preporuke State Departmenta o izbjegavanju posjeta tom području, pojedini američki turisti i hodočasnici u međugorsko svetište (stiglo ih je više od 300) poručuju da su sigurniji u Međugorju nego u Americi! </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Njemačka želi da strani radnici nauče njemački jezik </p>
<p>BERLIN, 17. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stranci koji se žele nastaniti u Njemačkoj moraju pohađati tečajeve njemačkog jezika i integracijske tečajeve u kojima će upoznati njemački pravni i politički sustav i prihvatiti njemačku Leitkulturu (njemačka kultura kao prevladavajuća/vodeća u Njemačkoj). To je ključni dio plana Kršćanskosocijalne unije (CSU) koji je procurio u medije. Zapravo, slične ideje ima i CDU (sestrinska joj Kršćansko-demokratska unija), pa čak i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). SPD je preko jednog člana iz Sjeverne Rajne-Westfalije, nedavno u javnost lansirala ideju bi stranci u Njemačkoj morali obvezatno učiti njemački jezik. CSU za one koji ne bi htjeli učiti njemački jezik predlaže sankcije kao što je ukidanje socijalne pomoći.</p>
<p>Na te ideje su najprije reagirali predstavnici stranaca, u pravilu s protivljenjem. Protivljenje je došlo iz organizacije oko dva milijuna Turaka u Njemačkoj čiji su predstavnici odbacili ideju prisile, a učinio je to i turski veleposlanik u Berlinu.</p>
<p>Aktivnost njemačkih političkih stranaka usmjerena na integraciju stranaca u njemačko društvo nije u zadnje vrijeme slučajna. Naime, očekuje se da će i posebna komisija njemačkog Bundestaga koju vodi Rita Süssmuth (CDU) uskoro iznijeti zajednički projekt useljavanja. Do nedavno je useljavanje bilo tabu tema njemačke politike. Iako se u proteklih deset godina u Njemačku doseljavalo 200.000 stranaca, iako su u velikim gradovima većina djece u školama stranci, njemačke su stranke do sada uglavnom samo ponavljale: mi nismo useljenička zemlja. </p>
<p>CSU je, štoviše, tvrdio da će nastojati da Njemačka ne postane multikulturna zemlja. Najnoviji CSU-ov projekt pokazuje da i tvrdokorni bavarski kršćanski demokrati popuštaju. Bavarsko gospodarsko čudo i njemačke interese nemoguće je, drže tamošnji kršćanski demokrati, ostvarivati zbog nedostatka radne snage, a ubuduće će to (zbog negativnog demografskog razvoja) biti još manje moguće. Može li se integracijskim tečajevima pojačati integracija i privoljeti strance u Njemačkoj na prihvaćanja njemačke Leitkulture? </p>
<p>Nakon dugih godina stavljanja glave u pijesak, to je nemoguće učiniti. Naime, njemačke vlade ne samo da nisu priznavale da su useljenička zemlja nego nisu činile sve ono što čine države poput Kanade i Australije u kojima je učenje jezika uglavnom besplatno i obvezno, pa nije čudno što tamo stranci lakše prihvaćaju tamošnju vodeću kulturu. </p>
<p>Povjerenica njemačke vlade za strance, Marie Beck, (Zeleni) stoga prijedlog CDU-a ocjenjuje nerealnim, jer u Njemačkoj jednostavno ne postoje školski kapaciteti za takve tečajeve, dodavši: »Prijedlog Unije sličan je uvođenju obveze na tuširanje u Sahari«.</p>
<p>S problemom prihvaćanja njemačke Leitkuture se susreću i doseljenici njemačkog porijekla. Njemačka savezna vlada razmišlja o osnivanju saveznog tijela za useljenike iz Istočne Europe. Prošle godine je u Njemačku iz tih zemalja došlo 100.000 ljudi njemačkog porijekla, a jedan od razloga što ih je svake godine sve manje je, prema mišljenju opunomoćenika savezne vlade Jochena Welta, njihovo slabo poznavanje njemačkog jezika i kulture. Oni, naime, moraju proći obvezni test jezika i kulture da bi dobili pravo useljavanja.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Svakom Poljaku vatreno oružje?</p>
<p>VARŠAVA, 17. travnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oružje bi trebalo biti lakše dostupno, tako da ga može posjedovati svako domaćinstvo, predložio je šef poljske ljevice koja će, po svemu sudeći, doći na vlast nakon jesenskih parlamentarnih izbora. Kako smatraju političari Saveza demokratske ljevice (SLD), pravo na posjedovanje oružja omogućilo bi građanima da se osjećaju sigurniji i zaštićeniji u društvu u kojem se zadnjih godina bilježi brz porast kriminala. Unatoč kritikama dijela stručnjaka, radikalan prijedlog SLD-a da se gotovo svakom građaninu omogući da se naoruža i tako brani od raznoraznih lopova i bandita zadobio je u Poljskoj, kako se čini, veliki broj pristalica.</p>
<p>Štoviše, s još radikalnijim prijedlogom izašli su ovih dana parlamentarni zastupnici vladajućeg bloka desnice Izborna akcija Solidarnost (AWS). Oni predlažu da za lopova koji provaljuje u nečiji stan ili za bandita koji nekoga napadne na njegovom posjedu, ne vrijedi u tom trenutku pravna zaštita. Kriminalac koji ulazi u nečiji stan ili kuću mora znati da postupa kao samoubojica, tj. da može izgubiti ne samo zdravlje, nego i život, objašnjavaju svoj prijedlog izmjene kaznenog kodeksa političari AWS-a. Slijedom toga novi propis trebao bi omogućiti žrtvama napada da se brane svim mogućim sredstvima, bez straha hoće li poslije morati odgovarati na sudu ukoliko ubije napadača.</p>
<p>Prošlih godina je poljsku javnost ogorčilo nekoliko slučajeva u kojima su napadnute osobe na kraju završile u zatvoru. Najpoznatiji je slučaj stanovnika grada Lodza koji je, ugledavši muškarca kako s nožem u ruci pokušava ući u njegovu kuću, uspio oduzeti napadaču nož i istim ga nožem nekoliko puta ubosti. Rane su se pokazale smrtonosnima i bandit je umro, a napadnuti je vlasnik kuće osuđen na šesnaest mjeseci zatvora jer je, kako su ustvrdili suci, zadao udarce kad je napadač već pokušavao pobjeći.</p>
<p>Napadnuti mora imati puno pravo na samoobranu, tvrde danas složno i vladajući i oporbeni političari koji u izbornoj godini pažljivo osluškuju bilo biračkog tijela. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se Poljaci zadnjih godina osjećaju sve nesigurnije. Prošlog desetljeća statistike su zabilježile nagli rast broja krađa, silovanja i ubojstava. Prema jednom vladinom izvješću, u Poljskoj djeluje oko pet stotina kriminalnih grupa, od kojih su mnoge vrlo dobro organizirane i po svojim strukturama slične mafijaškim organizacijama. Vijesti o gangsterskim obračunima i podmetnutim bombama nisu rijetkost u ovdašnjim medijima, a nekoliko dana prije Uskrsa javnost je potresla informacija o ubojstvu donedavnog ministra sporta koji je pogođen metkom u glavu nedaleko od središta Varšave.</p>
<p>Dobar pokazatelj sve većeg osjećaja ugroženosti koji vlada kod najvećeg broja Poljaka je izuzetna podrška koju u javnosti ima ministar pravosuđa Lech Kaczynski. Otkako je prije godinu dana stao na čelo ministarstva, razbijena je najveća poljska mafijaška grupa, te je poduzeo korake protiv korumpiranosti u sudačkim i odvjetničkim redovima. U političkim se kuloarima govori da bi dolazak »poljskog šerifa«, kako su beskompromisnog Kaczynskog prozvali mediji, na čelo desnice bitno poboljšalo njezine izglede da na jesenskim izborima ostvari dobar rezultat.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ruši se medijsko carstvo Gusinskog </p>
<p>Nakon što je prošli tjedan Gazprom preuzeo upravljanje nad najpopularnijim ruskim televizijskim kanalom NTV, sada su se počele gasiti i njegove novine </p>
<p>MOSKVA, 17. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tročllano vijeće španjolskog nacionalnog suda u utorak je ponovno odgodilo donošenje odluke o izručenju Rusiji bankrotiranog medijskog magnata Vladimira Gusinskog kojega moskovsko tužiteljstvo tereti za pronevjere i druge financijske malverzacije velikih razmjera. Po svemu sudeći, Gusinskog, koji se već nekoliko mjeseci nalazi u kućnom pritvoru u svojoj vili na španjolskoj obali. sud u Madridu neće izručiti Rusiji. Prema španjolskim zakonima, nevraćanje kredita nije kazneno djelo, a oko ekstradicije podijelili su se i suci. Dva su protiv, a samo jedan za izručenje Gusinskog. </p>
<p>Međutim, bez obzira na španjolsku odluku o ekstradiciji, medijsko carstvo Vladimira Gusinskog počelo se rušiti kao kula od karata. Nakon što je prošli tjedan Gazprom, kojemu Gusinski duguje za dospjele i nevraćene kredite 350 milijuna dolara, preuzeo upravljanje nad najpopularnijim ruskim televizijskim kanalom NTV, sada su se počele gasiti i njegove novine. U utorak je ukinuto dalje izlaženje tjednika Itogi koji je Gusinski izdavao pet godina u suradnji s američkim Newsweekom, a dan prije, nakon osmogodišnjeg izlaženja, zatvoren je i dnevni list Segodnja. Odluku o prestanku izlaska potpisao je predsjednik izdavačke djelatnosti »Sedam dana« Dmitrij Birjukov, a svoj potez objasnio je tvrdnjom: »Naša izdavačka kuća više ne želi izdavati listove koji joj donose samo financijske gubitke«.</p>
<p>Glavni urednici i članovi redakcijskog kolegija otpušteni su dok su novinari upućeni na dvomjesečni plaćeni odmor. Istina, na vijest o ukidanju Itogi i Segodnja, ponovno se iz Londona oglasio drugi odbjegli ruski tajkun Boris Berezovski, najavljujući da će, kao i u slučaju NTV, zaposliti u svojim moskovskim medijima otpuštene urednike. Predvođeni sad već bivšim glavnim urednikom Jevgenijem Kiseljovom, 35 novinara i urednika NTV-a prelazi na TV kanal TV 6, a urednike Segodnja i Itogi Berezovski namjerava udomiti u svom moskovskom dnevnom listu Nove Izvestije. </p>
<p>Ta odluka nesumnjivo potvrđuje da se Berezovski želi udružiti s Gusinskim kako bi uz pomoć njegovih novinara i svojih medija nastavio političku borbu protiv predsjednika Vladimira Putina. Berezovski poručuje iz Londona da će Putinov režim biti srušen i da će u roku godine dana u Rusiji biti novi predsjednički izbori.</p>
<p>Promatrači u Moskvi procjenjuju pak da će borba dva najbogatija i odbjegla ruska tajkuna Berezovskog i Gusinskog protiv predsjednika Putina završiti njihovim potpunim porazom. Naime, za takvu borbu treba imati »čiste ruke«, a malo je ljudi u Rusiji koji misle da su Berezovski i Gusinski svoje ogromno bogatstvo i medijske imperije stvorili zakonitim putem. Napokon, da će ratu s državom Gusinski izvući »deblji kraj« govori i sljedeći podatak. Ruski arbitražni sud u utorak je oduzeo licencu, odnosno pravo na rad banci »Medijamost« koja je u vlasništvu Gusinskog, a protiv šefice računovodstva te banke Elene Metlikove podignuta je optužnica za kazneno djelo utaje poreza. Tužiteljstvo tereti banku i šeficu računovodstva da prošle godine nije uplatila porez u vrijednosti od 64.000 dolara. </p>
<p>Mijenjanje rukovodstva ili zatvaranje medija Vladimira Gusinskog podijelilo je rusku javnost. Manjina drži da je posrijedi gušenje slobode javne riječi i vlastima oporbenih medija, dok većina drži da je u pitanju obračun s tajkunima koji su se nezakonito obogatili i koji su u vrijeme Borisa Jeljcina imali odlučujuću riječ prilikom donošenja političkih odluka u Kremlju. To je i mišljenje najistaknutijeg ruskog TV-novinara i voditelja Vladimira Poznera. U razgovorima s kolegama, Pozner je otkrio da je bio svjedok posljednjeg razgovora Vladimira Putina s Vladimirom Gusinskim u prosincu 1999. godine. »U tom razgovoru, Gusinski se ponašao agresivno prema Putinu i vjerojatno je očekivao da će napadima na njegovu politiku kao u vrijeme Jeljcina izboriti pravo da ne vraća kredite koje je dobio od države ili državnih kompanija. Međutim, Gusinski se tu prevario«, rekao je Pozner. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Japanci okreću leđa profesionalnim političarima</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Iako je u ožujku tvrdio da neće brzo napustiti položaj, japanski premijer Yoshiro Mori ipak odlazi 24. travnja, kako su najavljivali »obično dobro upućeni izvori«. No i prije dolaska na vrh Mori je bio poznat po osobini da govori prije nego razmisli, da čak ne zna dobro ni pročitati govor koji mu drugi napišu, a kao premijer nepromišljeno je i postupao. </p>
<p>Moćnici njegove Liberalno-demokratske stranke (LDP) miču ga zbog neodlučnih poteza u ozdravljenju gospodarstva, gafova u međunarodnim odnosima, stalnih korupcionaških skandala, ali ponajviše zbog predstojećih izbora za skupštinu Tokija, u lipnju, i izbora za pola gornjeg doma parlamenta, u srpnju. Moriju je popularnost pala ispod devet posto, što je drugi najlošiji rezultat u povijesti japanske demokracije, i s takvim premijerom stranka se na izborima sigurno ne bi proslavila. </p>
<p>Iako već desetljećima predvodi Japan, LDP trenutno vlada u koaliciji s dvije manje stranke, zahvaćen je podjelama i odlascima, a neki se pribojavaju i raspada. Na parlamentarnim izborima, u listopadu prošle godine, uočeno je da birači okreću leđa profesionalnim političarima, a iznenađujuće dobro prošli su popularni sportaši, zabavljači, glumci, čak i komedijaši i ostali za politiku neobični likovi. Očito, biračima su dojadila uvijek ista lica što se godinama izmjenjuju na vrhu. K tome, gospodarstvo stagnira, valuta slabi, burza je zahvaćena nervozom, a vlada na sve to odgovara potezima očajnika. Međunarodno povjerenje u sposobnost vlade da se nosi s problemima također je niže nego ikad - Washington je prošli tjedan čak optužio Japan da podriva globalni gospodarski rast. </p>
<p>Iako još nisu istaknuti službeni kandidati za novog premijera, pažnja javnosti vrti se oko nekoliko imena. Prvi među veteranima LDP-a je bivši premijer Ryutaro Hashimoto (63). Predvodi najveću frakciju u stranci. Bio je prisiljen podnijeti ostavku 1998., kad je Japan, uz brojne skandale, zatvaranje banaka i stečajeve kompanija upao u ozbiljnu gospodarsku krizu. Hashimotovi zagovornici sada tvrde da su i on i Japan tada stekli važna iskustva. Ako Hashimoto postane drugi put premijer, bit će to prvi takav slučaj u Japanu, gdje se politička ravnoteža već tradicionalno održava tako da se na najvažnijem položaju premijera (koji je istodobno i šef stranke) smjenjuju šefovi stranačkih frakcija. </p>
<p>Drugi veteran među kandidatima je Hiromu Nonaka, poznat kao utjecajan igrač iza scene. U najširoj javnosti najpopularniji je nekadašnji ministar zdravstva Junichiro Koizumi, koji obećava temeljite promjene. Naravno, uvijek je moguće da podjele oko najozbiljnijih kandidata na vrh dovedu nekog potpuno neočekivanog. </p>
<p>Među ozbiljnim kandidatima ne spominje se Makiko Tanaka iako joj već mjesecima popularnost neobično brzo raste. Kćer je Kakueija Tanake, bivšeg premijera koji je bio prisiljen 1974. podnijeti ostavku zbog korupcionaškog skandala, ali je u stranci i dalje, sve do smrti 1993., bio najutjecajniji. U parlamentu i u političkom klanu naslijedila ga je kćer Makiko. Već ima 57 godina, ali je prema japanskim standardima još mlada i živahna političarka, najbolja smjesa svježine i iskustva. Protivi se zakulisnim nagodbama u politici, temeljito bi presložila sve stranke, pa makar se zbog toga raspao i LDP. Tečno govori engleski, dobro se snalazi u međunarodnim odnosima, a u političkom životu bez izrazitih vođa Makiko je uočljivo odlučna. Doduše, neki misle da bi joj to mogao biti i veliki nedostatak, jer jedna od najstarijih japanskih poslovica kaže da čavao koji previše izviruje biva udaren po glavi. A japanski premijeri obično su samo figure koje provode ono što zaključe stranački moćnici. Zato se u Japanu od 1990. izmijenilo osam premijera. Kad bi uspjela, bila bi prva žena na premijerskom položaju u japanskoj povijesti. No, u pretežno muškom zabranu, kakav je japanska politika, vrijeme za to vjerojatno još nije sazrelo. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Traže se špijuni-jezičari</p>
<p>GORDANA TINTOR</p>
<p>Ni špijuni nisu što su nekoć bili: i među njima je teško pronaći vrsnoga Jamesa Bonda koji, uz sve svoje talente i vještine, govori strane jezike bez stranog naglaska. Kako u novome globaliziranom svijetu, u kojemu »svi« govore engleski, regrutirati ljude koji u određenim zemljama mogu »proći« kao izvorni govornici i ne izazivati sumnje obavljajući osjetljive tajne zadatke? </p>
<p>Zabrinutost američkih visokih dužnosnika zbog nedostatka bilingvalnih špijuna od kalibra sve se češće prenosi i u medije. Tako neke američke novine već dulje vrijeme upozoravaju da su Sjedinjene Države mogle izbjeći neke opasnosti, pa i neke atentate, da su na vrijeme »razumjele što govore njezini neprijatelji«. Ima čak i upozorenja da je tako drastičan nedostatak povjerljivih prevoditelja i agenata koji znaju dva ili više jezika već dosegao takve razmjere da je ugrožena i nacionalna sigurnost. Jedan od takvih uznemirujućih primjera nedavno je iznio list The New York Times: kad su 1998. CIA i FBI istraživali bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji, »uhvatili« su jedan razgovor između osoba za koje su sumnjali da su umiješane u te atentate. Teškom su mukom identificirali jezik kojim su »sumnjivci« govorili, ali onda nisu mogli naći provjerenoga prevoditelja, strahujući da bi taj povjerljivi materijal mogao završiti u rukama nekog lokalnog špijuna koji se pravi da s njima surađuje.</p>
<p>U zemlji s toliko različitih imigrantskih zajednica poput Amerike, ne bi trebao biti problem pronaći ljude koji odlično govore više jezika, ali neki od njih - upravo zbog svoje imigrantske prošlosti - ne odgovaraju ostalim strogim kriterijima koje tajne službe postavljaju za buduće špijune. Uz to, govornici engleskog jezika imaju malo potrebe da uče strane jezike. A i kada uče, obično su to: španjolski, francuski i njemački - dakle jezici koje ne koriste tradicionalni američki neprijatelji. Malo ih je koji se odluče za ruski, korejski, arapski ili kineski. Stoga nije čudno da odnedavno kruži šala: ili će američki špijuni početi učiti strane jezike, ili će SAD promijeniti neprijatelje.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bivšem heroju četiri godine zatvora</p>
<p>Mehmed Alagić, zapovjednik brigade Armije BiH osuđen zbog zloporabe doniranih i proračunskih sredstava</p>
<p>SARAJEVO, 17. travnja</p>
<p> - Mehmed Alagić, bivši zapovjednik brigade Armije BiH i nekadašnji načelnik općine Sanski Most, osuđen je prvostupanjskom presudom na četiri godine zatvora. Sud u Bihaću proglasio je Alagića krivim za korupcionašku prijevaru u kojoj je na privatnim računima završilo stotine tisuća maraka međunarodne pomoći namijenjene za obnovu.</p>
<p>Tijekom rata u BiH Alagić je slavljen kao heroj. Frustrirana stalnim porazima od Vojske RS u prvim godinama rata, Armija BiH je prvu veliku pobjedu ostvarila upravo pod njegovim vodstvom. Osvajanje televizijskog i komunikacijskog tornja na planini Vlašić bio je prvi dokaz da bošnjačka vojska može biti uspješna ne samo u obrani utvrđenih položaja već i u operacijama zauzimanja teritorija pod neprijateljskom kontrolom. Zbog toga je među Bošnjacima Mehmed Alagić, kao kasnije i general Atif Dudaković, nazivan osloboditeljem.</p>
<p>Ipak, Alagićeva je zvijezda počela tamniti već i prije potpisivanja Mirovnog sporazuma. Nakon Daytona, dobio je relativno neugledno mjesto načelnika općine Sanski Most, područja koje su većim dijelom rata držali Srbi i koje je Armija BiH osvojila tijekom širih zajedničkih operacija s hrvatskim snagama u samom »finišu« ratnih sukoba.</p>
<p>Oporbeni mediji ubrzo su počeli otkrivati brojne skandale vezane za Alagićevo naglo osobno bogaćenje i zloporabe doniranih i proračunskih sredstava. Sve je naposljetku rezultiralo pokretanjem sudskoga procesa čija je prva faza okončana izricanjem prvostupanjske presude u ponedjeljak u Bihaću.</p>
<p>Samom presudom nisu zadovoljni ni tužiteljstvo ni obrana. Alagićev odvjetnik tvrdi da je ona politički motivirana od »ljudi koji su u Mehmedu Alagiću kao karizmatičnoj osobi vidjeli političke protivnike«. Slično kao i Alagić, nedavno je u Tuzli osuđen i Hazim Vikalo, bivši prvi čovjek Tuzlanske županije, također optužen za korupciju. I taj je slučaj podigao veliku prašinu u javnosti, a obrana je također upozoravala na političku pozadinu procesa.</p>
<p>Od dosadašnjih »velikih« korupcionaških slučajeva u BiH treba podsjetiti i na oslobađanje bivšeg ministra unutarnjih poslova (također bivše) Republike BiH Alije Delimustafića (doduše, on bi navodno ponovno mogao biti uhićen, op.aut.) kojem se nije uspjelo dokazati odgovornost za slom BH Banke koja je progutala novac brojnih ulagača, te relativno blagu presudu kontroverznom biznismenu Alemku Nuhanoviću.</p>
<p>Pravosuđe i policija u BiH imaju težak zadatak istražiti i procesuirati brojne slučajeve korupcije. Nažalost, većina se procesa vodi pod snažnim pritiskom ili uplitanjem politike. Nakon promjene vlasti, pojavljuju se i optužbe za »revanšizam«, što sputava novoizabrane dužnosnike, od koji mnogi, treba biti pošten pa reći, također nisu bili imuni na zloporabe društvenih privilegija. </p>
<p>U ovom trenutku špekulira se o podizanju prijava, ili su istrage već pokrenute, protiv niza bivših dužnosnika. Osobito je na meti raniji premijer federalne vlade Edhem Bičakčić. Protiv njega je, kao i protiv čelnih ljudi Ministarstva financija Čovića i Alijagića, pokrenuta istraga zbog navodne zloporabe položaja. Podignute su i prijave zbog događanja u tvornici sokova u Čeliću, a najzanimljivija osoba upetljana u cijeli slučaj je Šefik Lojo, direktor sarajevske tvornice duhana koja je proteklih godina bila financijski servis za brojne projekte SDA. Zanimljivo je da se najavljuje sličan potez kada je u pitanju i ranije rukovodstvo Elektroprivrede BiH i to zbog spornog ugovora o kupovini zrakoplova za državnu avioprijevozničku kompaniju.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Colin Powell - talac Daytona</p>
<p>Američki državni tajnik za vrijeme posjeta jugoistoku Europe čuo je i mišljenja kako je Dayton zabluda, a konačni »ustavni« raspad SFRJ ono što su (svim) narodima koji su u njoj živjeli dužni oni moćnici suvremenog svijeta koji su stavili ruku na »balkansko bure baruta«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Američki državni tajnik nije se - za kratkog posjeta južnom Balkanu - usudio izaći izvan dogme dogovornog intervencionizma. Koliko god jest hvale vrijedna pažnja koju Sjedinjene Države pridaju konačnom razrješenju »jugoslavenske krize«, toliko zebnju izaziva nedostatak vizije i političke mudrosti u svježe administracije u Washingtonu, u čije ime je Colin Powell u preduskrsnom tjednu posjetio nemirni balkanski jug. </p>
<p>Ako su američki saveznici vrlo zadovoljni riječima državnog tajnika da su »skupa (s Amerikancima) došli na Balkan i da će s njega skupa i otići«, nema mjesta zadovoljstvu u onih u širemu geopolitičkom okružju kriznog područja, a pogotovo ne u onih kojih se odgađanje trajnog rješenja izravno tiče.</p>
<p>Problem je dvojak: kao prvo, zemlje-članice Kontaktne skupine - SAD, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Italija i (nevoljko pripuštena) Rusija - uzalud se opiru činjenici da se proces raspada SFRJ mora dovršiti ostvarenjem stanovite razine osamostaljenja svih njenih nekadašnjih konstitutivnih dijelova (jer nema nikakvog razloga da pravorijek Badinterove komisije ne vrijedi i za Crnu Goru, Kosovo i Vojvodinu), te kao drugo, načelo po kojemu se multietničke države, nastale raspadom SFRJ, moraju tako i ustavno deklarirati, također mora vrijediti za sve jednako (a ne samo, barem zasad, za BiH).</p>
<p>To znači da Kontaktna skupina ne može ignorirati ni pravo Crne Gore da zahtijeva nezavisnost na temelju jugoslavenskog Ustava iz 1974. godine, po kojemu je svojedobno priznato pravo na osamostaljenje Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Makedoniji, ali ni pravo Kosova i Vojvodine da ostvare onu razinu samouprave koju su imali, kao konstitutivni dijelovi Republike Srbije i (istodobno) SFRJ. </p>
<p>Colin Powell, međutim, niti je imao mandat da progovori o scenariju konačne razgradnje SFRJ na spomenutim dvjema razinama (osamostaljenja Crne Gore i uspostave samoupravnih regija gdjegod za to ima potrebe), zato jer bi time srušio još uvijek vrlo dragocjenu američku iluziju: opravdanost svojedobnog nametanja i dugoročnu održivost daytonskog »rješenja«. </p>
<p>Dakako, nije Dayton Amerikancima tako dragocjen zato što je njegov tvorac Richard Holbrooke još uvijek toliko moćna politička osoba da ga se ne treba dezavuirati rušenjem »patenta« s pomoću kojega je svojedobno kupljeno Miloševićevo odustajanje od »rata u kojemu nije ni sudjelovao«; stvar je u tome što bi Washington, poništenjem Daytona, priznao da su teške milijarde dolara koje su dosad ulupane u rekonstrukciju BiH bačene u vjetar, »u slavu« navodnog rješenja kojim je, kao prvo, priznat legitimitet velikosrpskog razvaljivanja BiH, a posredno i SFRJ, te kao drugo, uspostavljena bastardna konfederacija iz dva jednako neodrživa dijela, koja može životariti jedino kao entitet pod protektoratom.</p>
<p>Kada bi Sjedinjene Države dopustile da se konačno, ali uredno, po slovu međunarodnog prava (pravorijekom neke nove »Badinterove komisije«), raspadnu i ostaci ostataka SFRJ, te da se tako nastale multietničke države primoraju na uspostavu samoupravnih regija za manjinske etničko-kulturne skupine na unutar njihovih granica, onda bi Dayton pao u prah i pepeo, a s njim i koncept geopolitičke trgovine od kojega Amerikanci jednostavno ne mogu odustati.</p>
<p>Nije riječ samo o tome što je bez razrješenja statusa i unutarnjeg uređenja Crne Gore nerazriješeno ekonomski izvanredno važno i simbolički značajno pitanje Prevlake i položaja preostalih Hrvata (i hrvatske kulturne baštine) u Boki Kotorskoj; radi se o činjenici da je svaka privredna djelatnost na hrvatskom jugu - od izgradnje infrastrukture (jadransko-jonske ceste) do turizma, a time i opća razvojna dinamika i kvaliteta života, u trajnoj sjeni neriješenih prijepora »s druge strane brda«. </p>
<p>Nadalje, Srbija nam neće biti ni normalan susjed, niti uredan partner u bilo kojoj djelatnosti sve dok je opterećena argumentima za obnovu neke inačice memorandumskog nacionalizma i opijena tlapnjama o svojoj osobitoj ulozi u regiji.</p>
<p>Konačno, ako su svi narodi nekadašnje SFRJ - premda ne svatko na najsretniji način - u kontekstu njezinog sloma riješili svoje nacionalno pitanje, tko može, i zašto, to pravo zanijekati pripadnicima albanske etničko-kulturne zajednice na Kosovu, tj. u Srbiji, u Makedoniji i u Crnoj Gori? </p>
<p>Zato bi Colin Powell trebao od nekoga čuti da je Dayton kobna i skupa zabluda, a konačni »ustavni« raspad SFRJ ono što su (svim) narodima koji su u njoj živjeli dužni oni moćnici suvremenog svijeta koji su stavili ruku na »balkansko bure baruta«.</p>
<p>Stjepo Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nakon carine - putovnice i vize?!</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Kosovski Srbi u utorak su se žestoko pobunili nakon što su u nedjelju predstavnici Europske unije uspostavili carinske kontrolne točke u Jerinju kod Leposavića i Banjama kod Zubinog Potoka. Riječ je o mjestima na administrativnoj granici Srbije i Kosova, na putu prema Novome Pazaru i Raškoj. Srbi su formirali krizni štab koji stalno zasjeda, blokirali su put između Rudnice i Jerinja zabranjujući prolaz svim teretnim vozilima, a u utorak su blokirali sve putove prema Kosovskoj Mitrovici i najavili ulične demonstracije i miting. </p>
<p>Carina se nalazi s s kosovske strane, a uspostavu su pomogle policija UNMIK-a i postrojba KFOR-a ne obavijestivši o tome zainteresirane strane. Čelnici kosovskih Srba tvrde da vlasti u Beogradu nisu bile upozorene na uvođenje carinske kontrole i najavljuju da će putovi biti blokirani sve dok se ne ukine odluka o uspostavi carine. Nagovješćuje se da će blokade biti selektivne i uperene protiv KFOR-a i UNMIK-a, a ne prema građanima koji će se moći slobodno kretati.</p>
<p> Glasnogovornik UNMIK-a Michael Keats izjavio je pak da je jugoslavenska vlada već u veljači bila upoznata s planom međunarodnih vlasti na Kosovu da uspostave carinske punktove radi prikupljanja pristojbi za robu koja iz Srbije dolazi na Kosovo, te da je to u skladu sa sporazumima o Kosovu. Kazao je da UNMIK nastoji uvjeriti Srbe da ta mjera ne ugrožava njihove interese i da je uvedena samo zbog prikupljanja pristojbi za proračun </p>
<p> Kosovski Srbi su, međutim, uznemireni jer ocjenjuju da je u pitanju »zaokruživanje procesa odvajanja Kosova od ostalog dijela Srbije i Jugoslavije po principu - danas carina, a sutra putovnice, osobne iskaznice i vize«. Koordinator Političkog odbora za obranu sjevernog dijela Kosova Milan Ivanović rekao je da »Srbi neće dopustiti rad carine u sjevernom dijelu Kosova«. Ivanović je upozorio da su u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice cijene namirnica 30 posto veće nego u Srbiji, a uvođenjem carina bi se udvostručile pa bi Srbi pod ekonomskim pritiskom morali napuštati sjeverno Kosovo što je »nastavak etničkog čišćenja«.</p>
<p> Predsjednik Saveznog odbora za Kosovo Momčilo Trajković potvrdio je da dogovor o uvođenju carina ne postoji, te da UNMIK postavljanjem carina daje Kosovu atribute državnosti. </p>
<p>Mještani Leposavića uputili su tim povodom pismo jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici u kojem ga optužuju da je dopustio da se, »suprotno Rezoluciji UN-a 1244 i svim moralnim i ljudskim normama, riješi politički status Kosova«, zbog čega traže da »u skladu s Ustavom SRJ obrani suverenitet Jugoslavije«, prenosi beogradski tisak.</p>
<p>Prethodnih se dana u krugovima međunarodne zajednice na Kosovu tvrdilo da se tamošnja misija EU-a, uz pomoć UNMIK-a i KFOR-a, sprema uvesti carinske rampe kako bi suzbila nelegalnu trgovinu i spriječila nekontrolirano unošenje i iznošenje robe iz Srbije i Kosova. Glasnogovornik UNMIK-a u Kosovskoj Mitrovici Franck Benjaminnsen izjavio je kako vjeruje da Srbi svojim blokadama ne mogu riješiti problem. On je upozorio da je »ranije trebalo postići dogovor s predstavnicima vlasti u Beogradu i Srbima s Kosova«. Zapovjednik sjeverne policijske postaje UNMIK-a Joe Napolitano pozdravio je mirne prosvjede, ali i upozorio da bi prerastanjem prosvjeda u nemire »Srbi izgubili potporu međunarodne zajednice«. (V.F.P., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mučeni strujom i ubadani noževima</p>
<p>BEOGRAD, 17. travnja</p>
<p> - Voditelj jugoslavenskog tima za rješavanje krize na jugu Srbije Nebojša Čović najavio je da se pregovori s izaslanstvom Albanaca iz tog područja nastavljaju 27. travnja, ali nije precizirao mjesto sastanka. Čović je to rekao u utorak na konferenciji za novinare u Rudarima kod Kuršumlije, na jugu Srbije, nakon što je prethodno, uz posredovanje KFOR-a, na granici Srbije i Kosova, preuzeo petoricu oslobođenih Srba koje su oteli naoružani Albanci.</p>
<p> Trojicu srpskih civila oteli su naoružani Albanci 5. ožujka kod Velikog Trnovca. Dvojica pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ) oteta su u tom području 21. ožujka kad su se svojim vojnim vozilom izgubila. Uz posredovanje predstavnika KFOR-a oni su oslobođeni prije tri dana i odvedeni u KFOR-ovu bazu »Bondsteel« u blizini Uroševca gdje su temeljito liječnički pregledani. KFOR zasad nije objavio rezultate nalaza. </p>
<p>Čović je otete Srbe preuzeo u utorak u 8 sati, a cijeli je postupak izravno prenosila srbijanska državna televizija. Šef srbijanskog pregovaračkog tima otete je preuzeo od KFOR-a u pograničnom mjestu Merdarima. Od tamo su prebačeni u Dom zdravlja u Kuršumliji budući da je njihovo stanje, kako tvrde svi srbijanski mediji, »vrlo loše«.</p>
<p> Sada kad su Srbi oslobođeni, Čović je novinarima kazao da to »i nije velik uspjeh za Albance« jer, dodao je, oteti Srbi trebali su biti »oslobođeni odmah«. Pripadnici VJ Saša Bulatović i Milija Beloica pred novinarima su opovrgnuli svoje izjave dane prije gotovo mjesec dana koje je tada prenijela TV Kosovo o tome da »imaju dobar tretman«. Opovrgnuli su i tada upućen Bulatovićev javni poziv svim Crnogorcima u VJ da napuste njezine redove i vrate se u Crnu Goru. Bulatović je u utorak ustvrdio da su tadašnje izjave dali pod pritiskom. Dodao je da su ih »mučili strujom i ubadali noževima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Račanova vlada neće popustiti bogatom i sebičnom susjedu </p>
<p>LJUBLJANA, 17. travnja</p>
<p> - Zadnji susret premijera Račana i Drnovšeka i njihov dogovor o intenziviranju rada na rješenju bilateralnih pitanja u idućih mjesec dana i dalje je predmetom analiza u slovenskim medijima. Kako u svojoj redovitoj tjednoj kolumni u ljubljanskom Dnevniku iznosi publicist Mile Šetinc, za Sloveniju je rješenje granice na moru i dalje glavno pitanje koje bi omogućilo da se riješe i ostala dva (devize Ljubljanske banke Zagreb i nuklearka Krško). Ali, dodaje kolumnist, malo je vjerojatno da bi Račanova vlada u sadašnjem trenutku mogla popustiti. </p>
<p>»Sloveniji se žuri zbog ulaska u Europsku uniju i potrebe postavljanja schengenske granice, dok je na hrvatskoj strani stvar sve više podređena unutarnjopolitičkim problemima. Euforija šestorke zbog pobjede nad HDZ-om odavno se smirila, ekonomska situacija je slaba, a koalicijski mehanizam ne funkcionira. Zato se tri veće stranke bave mišlju da iz vlade izbace tri manje ili da raspišu prijevremene izbore. U toj čudnoj predizbornoj psihozi teško je očekivati da će Račanova vlada riskirati poteze koje bi hrvatska javnost mogla razumjeti kao popuštanje ionako bogatim i sebičnim susjedima«, piše Šetinc u ljubljanskom Dnevniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Većina Slovenaca je za uključivanje u NATO</p>
<p>LJUBLJANA, 17. travnja</p>
<p> - Većina Slovenaca je za uključivanje u NATO savez jer shvaća da je ta organizacija kompatibilna Europskoj uniji i da svi sigurnosni izazovi za Europu, pa i za Sloveniju, nisu završeni s obzirom na blizinu Balkana i na nove prijetnje koje se pojavljuju, poput terorizma i ilegalne migracije. Takve je tvrdnje izrekao slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u polemici s nekoliko istaknutih domaćih publicista koje je nazvao »vječitim oporbenjacima« i »umjetničkom avangardom«, ljudima koji ne vode računa o državnim interesima i političkoj stvarnosti.</p>
<p> Rupel je za nedavna posjeta američke atomske podmornice Norfolk u Kopru bio jedini domaći političar koji je simboličnim dolaskom na palubu demonstrirao »atlantizam«. Tako se nekadašnji slovenski veleposlanik u SAD-u suprotstavio mišljenjima kako je za Sloveniju Europska unija prioritet, a NATO nepotreban trošak jer su se sigurnosni uvjeti promijenili, te da se Europa mora otresti američkog tutorstva. Odgovarajući na takva stajališta kolumnista u vodećim slovenskim listovima, osobito sociologa dr. Vlade Miheljaka, Rupel na svojoj Internet-stranici piše kako je riječ o pogrešnoj percepciji o europskom civilizacijskom krugu kao o sigurnom prostoru gdje se napredak mjeri indeksom razvoja i gdje državotvorni interesi više nisu važni.</p>
<p> »Jedan od komentatora naših središnjih glasila vjeruje da države ne brani vojska nego ljudski razvitak i da je pitanje vojne sigurnosti realno prevladano. Jesmo li uistinu sigurni pred balkanskim, srednjoistočnim i drugim ratovima? Zar uistinu više nema nemira, ilegalne migracije i terorizma u istočnoj, pa i u zapadnoj Europi. Gdje bi danas bila Turska da nije članica NATO-a, i nije li ona i kandidatkinja za EU. Moji kritičari prešućuju da su u NATO-u sve važnije zapadne države sa SAD-om na čelu. Između EU-a i NATO-a nema nikakvog bitnog proturječja. Članstvo u jednoj i drugoj organizaciji je kompatibilno i povezano«, tvrdi Rupel u polemici s Miheljakom. </p>
<p> U polemici s onima koji kažu da bi trebalo govoriti »kao da ćemo u NATO već sutra«, a »moliti se da nas nikada ne prime«, Rupel replicira da je za članstvo u toj organizaciji ponešto potrebno žrtvovati. On drži da će većina Slovenaca podržati članstvo u NATO-u, a suprotstaviti se »nelogičnim i besmislenim alternativama« koje se i s desnice i s ljevice nude vanjskoj i sigurnosnoj politici slovenske vlade, jer takva orijentacija uz trošak donosi i sigurnost. </p>
<p> »To će shvatiti i opozicija ako nije samo disidentska ili umjetnička avangarda. Da bismo mogli dobro i slobodno živjeti, moramo za to i brinuti. To uključuje i plaćanje poreza, sudjelovanje na izborima, politiku, stranke, vojsku, policiju i sve ono što zovemo odgovornošću prema državi«, navodi Rupel u svojoj polemici s Miheljakom i drugim kritičarima članstva u NATO- u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izraelska vojska okupirala dio Pojasa Gaze</p>
<p>Izraelci tvrde da je to odgovor na napade Hesbollaha na izraelske položaje na području Farmi Sheba te na minobacački napad Hamasa na grad Sderot</p>
<p>JERUZALEM/GAZA, 17. travnja</p>
<p> - Izraelski ratni zrakoplovi probili su u utorak zvučni zid iznad istočnog Libanona, istog područja u kojemu su dan ranije u izraelskim zračnim napadima poginula tri sirijska vojnika. U ponedjeljak navečer, izraelski raketni projektili ispaljeni s helikopetra i raketnih topovnjača izraelske mornarice pogodili su palestinski policijski stožer u gradu Gazi, kao i nekoliko objekata koja pripadaju 17. elitnoj palestinskoj jednici sigurnosti. Izraelski tenkovi i buldožeri također su ušli u Pojas Gaze koji je pod palestinskom upravom, po treći put u tjedan dana, rušeći objekte palestinske pogranične policije, raskrčujući poljoprivredna zemljišta i razmjenjujući vatru s Palestincima. </p>
<p>Izraelci su u ponedjeljak izvijestili kako su ti napadi bili poruka Sirijcima da spriječe napade gerilaca Hesbollaha na izraelske položaje u području Farmi Sheba na izraelsko-libanonskoj granici. Aktivisti Hesbollaha koje podupiru Sirija i Iran, u subotu su u području Farmi Sheeba, u podnožnju Golanske visoravni koju je Izrael zauzeo 1967., ubili jednog izraelskog vojnika. Izraelska vojska objavila je u ponedjeljak da je pokrenula zračne i kopnene napade projektilima na pojas Gaze kao odgovor na palestinski minobacački napad izraelski grad Sderot, ali da neće zauzimati područja pod palestinskom upravom. </p>
<p>Vojni ogranak Hamasa preuzeo je u utorak odgovornost za napad na Siderot na sjeveru pojasa Gaze, objavivši kako s napadima namjerava nastaviti. »Brigade Izz el-Deen al-Qasam preuzimaju odgovornost za bombardiranje cionističkg grada Sderota na sjeveru pojasa Gaze. To je prvi cionistički grad što su ga bombardirale naše postrojbe unutar naših teritorija okupiranih 1948.«, kaže se u priopćenju. Također se kaže da je napad pokrenut u znak odmazde zbog nedavnog ubojstva jednog pripadnika Hamasa.</p>
<p> Ministar u palestinskoj vladi Hasan Asfur optužio je u utorak Izraelce da su u napadu izvedenom tijekom noći na utorak na palestinske sigurnosne ciljeve ponovno okupirali dijelove Pojasa Gaze. Izraelski vojni glasnogovornik kazao je kako su njihove vojne snage preuzele kontrolu nad tim područjima s namjerom da se jedanput zauvijek prekine nasilje. Izraelci tvde da je palestinski napad prodro dublje u Izrael nego bilo koji drugi otkada je prije sedam mjeseci počeo palestinski ustanak.</p>
<p>Šef izraelske diplomacije Shimon Peres u utorak je isključio opasnost od općeg regionalnog sukoba na Srednjem istoku unatoč ponovnoj izraelskoj okupaciji pojedinih palestinskih autonomnih sektora u pojasu Gaze i izraelskim napadima na sirijsku vojsku u Libanonu. »Ne mislim da postoji opasnost od sukoba poput onih u kojima su se u lipnju 1967. i u listopadu 1973. sukobile arapske zemlje i Izrael«, kazao je Peres za izraelski radio. Svi su se ti ratovi vodili tijekom razdoblja hladnoga rata, kada je SSSR oružjem i novcima opskrbljivao arapske zemlje, a to više nije slučaj«, kazao je. »Izraelci se trebaju pripremiti na sukobe druge vrste tijekom kojih će se koristiti drukčije oružje«, rekao je, aludirajući na minobacače što ih u napadima na izraelski teritorij koriste Palestinci.</p>
<p>Najnoviji val nasilja na Bliskom istoku nailazi na osude i izaziva zabrinutost diljem svijeta. </p>
<p> Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je u utorak »krajnju zabrinutost« zbog situacije na Bliskom istoku, pozivajući sve strane »da se suzdrže od svih aktivnosti koje bi mogle zakomplicirati stanje u regiji«. Događaji na Bliskom istoku razvijaju se »prema vrlo opasnom scenariju«, ocjenjuje rusko ministarstvo vanjskih poslova. Tradicionalno bliska arapskim zemljama i Palestincima, Moskva se udaljila od Washingtona, a njezine mirovne inicijative nailaze na vrlo mali interes.</p>
<p> Francuska je također osudila nastavak nasilja na Bliskom istoku i traži »hitan« nastavak dijaloga. »Francuska i Europska unija će pomoći u uspostavi dijaloga, a na tamošnjim je akterima da preuzmu svoju odgovornost«, rekao je francuski glasnogovornik. Libanonski ministar vanjskih poslova Mahmud Hamud je pozvao međunarodnu zajednicu da »odvrati« Izrael od novih napada na Libanon. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u utorak rano ujutro optužio je Izrael i libanonske gerilce Hesbollaha da krše sporazume o izraelsko-libanonskoj granici i rekao da je »osobito zapanjen« izraelskim bombardiranjem sirijskih položaja u Libanonu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pentagon planira novu vrstu atomske bombe</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Američko ministarstvo obrane razmišlja o proizvodnji nove vrste atomske bombe koja bi mogla uništiti ciljeve pod zemljom bez uzrokovanja većih razaranja u bližoj okolici eksplozije, izvjestio je proteklog vikenda Washington Post. Prema izještaju tog dnevnika, koji su prenijeli mnogi svjetski listovi, stručnjaci Pentagona rade na studiji koja provjerava može li se proizvesti atomska bomba s ograničenom eksplozivnom snagom. </p>
<p>Takva bi bomba svojim vrškom mogla podrijeti duboko u tlo i uništiti bunkere kao i podzemne tvornice ili vojne stožere, pojašnjava washingtonski dnevnik, pozivajući se na izvore u administraciji predsjednika Georgea Busha i u Kongresu. Interes za takvom vrstom naoružanja sve je veći zbog izražene zabrinutosti da irački predjednik Saddam Hussein u podzemnim bunkerima, protivno odredbama Ujedinjenih naroda, skriva kemijsko i biološko oružje.</p>
<p>Novu vrstu atomskog naoružanja svesredno podržavaju visoki dužnosnici Bushove vlade kao i stručnjaci za naoružanje. Savjetnik ministra obrane Donalda Rumsfelda smatra da sadašnji nuklarni arsenal SAD-a ne može zastrašiti Saddama Husseina. »On zna da nijedan američki predsjednik neće baciti bombu od sto kilotona na Bagdad«, izjavio je Washington Postu savjetnik koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p>Stručnjaci iz ministarstva energetike smatraju da oružje ograničene eksplozivne snage i vrlo visoke preciznosti može pomoći američkoj vladi u situaciji kada namjerava uništiti ukopane ili podzemne neprijateljske objekte, a pritom izbjeći štetno djelovanje na okoliš. </p>
<p>No, kritičari nove vrste atomske bombe ističu da takvo oružje ne može prodrijeti dovoljno duboko u zemlju kako bi se spriječilo da radioaktivne čestice izbiju na površinu i dospiju u atmosferu. Prema podacima Washington Posta, studija Pentagona Kongresu će biti predstavljena u srpnju. (jš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Uloga duhovnih vođa jest voditi narod u pitanjima vjere, a ne tumarati za njim!</p>
<p>Bogovi hladnoće nadjačali su bogove plodnosti.</p>
<p>Još jedan Uskrs donio je već poznati štimung: čestitanje, proslavljanje u obitelji, izvan obitelji, dobra papica, dobra kaplica ... šarenilo običaja od kojih neki graniče s bizarnošću i potpuno odudaraju od onoga što Uskrs istinski znači. </p>
<p>Kada bi se neki »Indijanac« ili »Marsijanac« (kakvih prema aktualnom popisivanju stanovništva ima u nas) nehotice zatekao usred ovog blagdanskog ozračja, ne imajući nužnoga predznanja o značenju kršćanskih blagdana, zaključio bi da Hrvati još uvijek njeguju pogansku religiju. Naime jaja i zečevi u svim svojim varijantama, najmoćniji su glasnogovornici našega Uskrsa. </p>
<p>U izvještaju s glavne ovogodišnje izložbe pisanica mogli smo čuti da pisanje jaja Slaveni (pa tako i Hrvati) donose iz svoga predkršćanskog razdoblja. Nitko ne skriva da su jaja i zečevi prebjezi u kršćanstvo iz Panteona mnogobožačkog razdoblja u kojem su služili kao simboli plodnosti. Poznata nam je i simbolika Uskrsnih vatri koje se također u nekim našim krajevima pale kao ostatak rituala protjerivanja mraka i hladnoće, a primjerice na varaždinskom području pod nazivom vuzemnice (od Vuzem - Uskrs), ponekad dosežu razinu ekološke katastrofe stvarajući pravu dimnu zavjesu nad cijelom županijom. </p>
<p>Osim ovih gustih oblaka najcrnjega dima koji se diže u čast ne znam kojim božanstvima, prigodno pucanje karabitom iz starih konzervi pa i limenih bačvi na neupućene ostavlja dojam neposredne ratne opasnosti. Ova moćna pucnjava jednako je zastrašujuća kao kanonada neprijateljske artiljerije. Stoga i nije čudo što se žale vukovarski prognanici kojih ovdje još ima, da su im ovi dani najteži jer svaka od ovih eksplozija sledi im krv u žilama i dobro protrese prognaničke prozore. Čini se da društvo koje dežura uz ove vatre ima i drugih bogova na koje ne zaboravlja, jer vina nigdje neće uzmanjkati.</p>
<p>Ovoga Uskrsa priroda se poigrala i dojam je da su bogovi hladnoće ipak nadjačali bogove plodnosti. Baš na Veliku subotu, dan prije Uskrsa, kad su vatre gorjele i karabitaši davali sve od sebe, zimska hladnoća i jak jutarnji mraz temeljito su pohodili većinu naših kopnenih krajeva. Uskrsnoga jutra, s još malo žešćom dozom, sve se ponovilo. Poljoprivrednici, poglavito voćari i vinogradari, nažalost, gotovo su završili ovogodišnju sezonu i prije njena početka. </p>
<p>Promatrajući sav taj kulturalni kič pitam se je li ostatke poganskih rituala opravdano nazvati kršćanskom tradicijom samo zato što se ponavljaju već stoljećima. Ako je očito da nam o smislu Uskrsa najglasnije progovaraju jaja i karabit, zašto šute biskupi koji su bili glasni kada je izjašnjavanje o vjeri i nacionalnosti proglašeno neobaveznim? Je li stav nekoliko biskupa koji su glede »splitskoga prosvjeda« smatrali da Crkva treba ostati uz narod i kada on griješi, valjan odgovor i na ovo pitanje?</p>
<p>Ako je uloga Crkve da slijedi narod onda je, na žalost, Marx u pravu, Crkva je tada opijum. No ako je Krist u pravu onda je Crkva sol, ona daje željeni okus i vodi narod, »a ako sol obljutavi čime će se ona osoliti«? Crkva treba slijediti Njegovu objavu bez obzira što narod, ponekad misli drukčije. Nije li glavni problem Starozavjetne crkve bio upravo sinkretizam - miješanje kulta bogova plodnosti Baala i Ašere u religiju Božjeg naroda? Iz njihova primjera jasno nam je da elementi poganstva na podlozi monoteizma dobro napreduju.</p>
<p>Problem je tim veći što, kako reče jedan teolog, »više zagrebačkih intelektualaca sluša Saibabu nego Tomislava Ivančića«. Interes za idejama s istoka svakako je golem. Pitam se što bi drugo i mogli misliti (oni koji misliti znaju) ako im se na Uskrs pretežito govori o zečevima, jajima, vatri i karabitu.</p>
<p>Cilj ovoga osvrta nije tek puko sektaško naklapanje protiv većinske Crkve. Ako je uopće riječ o prozivanju, želim prozvati i duhovne pastire ostalih kršćanskih crkava koji ovih dana očekuju blagonaklonost novoga zakona o vjerskim zajednicama i mogućnost da donedavni »sektaši« i »heretici« žive od kolača državne financijske pomoći. Gospodo, svoj kruh moramo zaraditi! Uloga duhovnih vođa jest voditi narod u pitanjima vjere, a ne tumarati za njim! Sukladno svojoj moći pridonesimo izgradnji pravoga smisla u religiji pojedinca, jer siguran sam da ga u kršćanstvu ima daleko više nego u svim istočnjačkima pravcima zajedno.</p>
<p>TIHOMIR ŽESTIĆ gl. urednik Adventističkog radija u RH</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nije zadaća HHO-a utvrđivati pojedinačne krivce</p>
<p>U »Vjesniku« od 6. travnja M. Barišić mi spočitava dosljednost u jednostranosti.</p>
<p> Ta je dosljednost - očita kada ju je zamijetio i sam MB - u tomu što javni dijalog nastojim koncentrirati na temu (koju je, uostalom, nametnuo upravo »Vjesnikov« novinar). </p>
<p>On je, naime, pišući o generalu Stipetiću uveo u svoje pisanje HHO i njegove navodno netočne podatke.</p>
<p> Nakon što sam, u ime HHO-a, u odgovoru pokazao da naši podaci nisu netočni,</p>
<p> MB se je odlučio prisjetiti izjava »visokorangiranih pojedinaca« iz HHO-a. Komunikacijska kompetencija MB-a očito ne dopire do razine na kojoj bi pojmio kako</p>
<p> (a) u nevladinoj organizaciji s dvadesetak članova naprosto logički i numerički ne može biti »visokorangiranih pojedinaca« - za razliku od njemu bližih organizacija, te</p>
<p> (b) da stavove HHO-a iznose (ili prenose) ovlašteni članovi (npr. u izjavama ili drugih dopisima poslanima na memorandumu Odbora), sve drugo su osobne izjave, za koje odgovaraju oni koji su ih iznijeli (neovisno o tomu jesu li trenutno članovi Odbora ili ne). </p>
<p>MB, dakle, ne zna kako funkcionira javna uspostava subjektnosti, nije čitao izvještaj HO-a - a stalno pripovijeda o njegovu sadržaju - a listajući »požutjele stranice tiska« trsi se dokazati da je Odbor promijenio svoj stav.</p>
<p> Ostaje, međutim, stav, koje u ovoj »polemici« ponovno iznosim u ime HHO-a, da je u kolovozu 1995. bila na djelu i politika etničkoga čišćenja (što je, doslovce, ustanovio čitav svijet), ali nije zadaća HHO-a utvrđivati pojedinačne krivce.</p>
<p>Da bi pak pokazao kako smo - s takvim tvrdnjama u krivu - MB (poput niza hrvatskih političara) još jednom zlosilnike »Republike srpske krajine« legitimira kao političko vodstvo Srba u tom dijelu Hrvatske, što ne čine ni inteligentniji među radikalnim srpskim nacionalistima (jer ih, naime, vidi kao vodstvo »bijega« Srba iz Hrvatske).</p>
<p> Epski dodatak kojim se stotine stranice ozbiljnih izvještaja uspoređuju s iskazima tipa »Dubrovčani pale gume« pokazuje još jasnije da je kod MB-a riječ o jednostavnome (i jednostavno neuspjelom) nastojanju da se lažima skriju zločini (uz put, proveo sam desetak dana u opsjednutome Dubrovniku i bolje od MB-a znam kako je tada tamo izgledalo). </p>
<p>MB kao da nastoji spor oko činjenica (koje ne domašuje) svesti na osobni spor - no javni je spor među osobama moguć kada su one javno i konstituirane do prepoznatljivosti. pretpostavke su za to, barem, autonomnost i komunikacijska kompetencija.</p>
<p> Trebat će, bojim se, dugo čekati da se MB - od pojedinačne inkarnacije jedne promičbene općenitosti - eventualno propne do razine javne osobe podobne za dijalog.</p>
<p> Do tada ovaj »dijalog« treba završiti. </p>
<p>ŽARKO PUHOVSKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zna li vlast tko predstavlja zagrebačke Rome, a tko se lažno predstavlja?</p>
<p>Ovim želimo demantirati izjave gđe. Adalete Stanzer o njezinim tobožnjim zaslugama, koje je objavila u tisku, za čišćenje i obnovu romskog naselja III. Struge, koje je započelo obnavljati Gradsko poglavarstvo grada Zagreba proteklog tjedna. Gđa. Stanzer, samozvana je predsjednica udruge »Romski putevi« osnovane nedavno, te držimo da je premalo upoznata sa problematikom romskih naselja u gradu Zagrebu, jer i sama tek nekoliko godina živi u Zagrebu. Ona se pred zagrebačkim gradskim organima vlasti i drugdje, predstavlja kao zastupnik interesa zagrebačkih Roma, što je potpuno netočno, jer zapravo manipulira teškim socijalnim statusom Roma i našu bijedu iskorištava za osobne interese.</p>
<p>Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije godinama čini velike napore u nastojanju da, koliko je moguće, poboljša uvjete življenja u romskim naseljima na području grada Zagreba. U sklopu toga obraćala se za pomoć više puta poglavarstvu grada Zagreba i različitim ministarstvima, a dali smo i konkretne prijedloge za obnovu naselja i iznijeli ih 26. veljače ove godine na Okruglom stolu - Pomoć u rješavanju problema Roma, koji je organizirao Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. To je bio samo mali dio naših napora da poboljšamo nemoguće uvjete življenja u romskim naseljima Zagreba.</p>
<p>I sada na kraju kad je Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije konačno uspjela dobiti čvrsto obećanje gradonačelnika grada Zagreba gospodina Milana Bandića i svih gradskih ureda da se kreće u čišćenje i obnovu naselja, pojavila se gospođa Adaleta Stanzer, Romkinja, doseljenica u Zagreb, koja sve naše napore prisvaja, pa ispada da je ona sve to učinila, iako je istina sasvim suprotna. </p>
<p>Slična je situacija, iako je rađena po istom receptu, s proslavom Svjetskog dana Roma, gdje su u proslavi tog Dana, na osnovu lažnog prezentiranja vlastima grada i šire, financirani makedonski i albanski Romi koji žive tek desetak godina u Hrvatskoj, što smatramo da nije u interesu većine Roma, ali ni vlasti grada i države. Pet udruga, koje broje minimalan broj članstva prema ostalim udrugama u gradu i državi, organiziralo se i udružilo u proslavi Dana Roma, bez znanja drugih udruga hrvatskih i bošnjačkih Roma. Nažalost, tih je pet udruga dobilo za tu namjenu financijska sredstva od Vladinog ureda za nacionalne manjine. A ti isti Romi koji su dobili ta financijska sredstva, prije desetak godina uopće se nisu deklarirali kao Romi.</p>
<p>S druge strane, hrvatske udruge, kojih ima jedanaest, iako su imale zajednički program proslave Svjetskog dana Roma, nisu za tu namjenu dobile ni kune, a uzrok je tome što nemaju podršku Vladinog ureda za nacionalne manjine, koji nekritički prihvaća prijedloge samozvanih udruga. </p>
<p>Molimo vašu redakciju da pošalje novinara,koji bi napravio razgovor s predsjednikom Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, gdje će dobiti pouzdane podatke o nizu problena vezanih uz sadržaj ovoga pisma. Bila bi to prava mogućnost da šira javnost sazna tko stvarno predstavlja zagrebačke Rome, a tko se takvim lažno predstavlja. Žalosno je da dosad nismo naišli na odaziv uredništva emisije HRT-a »Prizma«, koju smo već obavijestili o početku obnove naselja, ali ta naša informacija nije prenijeta javnosti</p>
<p>Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Autor »bezglavog pisma« o Olgi Carević barata neprovjerenim podacima</p>
<p>Upućujem ovo pismo javnosti kao bivša studentica na poslijediplomskom studiju, poput dr. sci. Višnje Šverko, prof. dr. sci. Krešimira Pavelića, dr. sci. Aleksandre Bate, prof. dr. sci. Mislava Grgića, prof. dr. sci. Nikice Cara, prof. dr.sci. Andrije Hebranga i niza drugih koji smo pohađali predavanja iz predmeta celularna biokemija-lizosomi. Ta je predavanja održavala prof. dr. sci. Olga Carević sa brojnim ilustriranim prikazima. Nakon predavanja ostajali smo još dulje u raspravama o stanici. I danas se mnogi od nas obraćamo Olgi Carević zbog njezinog dugogodišnjeg iskustva na tom području.</p>
<p>Pridružujem se svima koji su podržali humane i znanstveno-popularne tekstove Olge Carević objavljene tijekom proteklih deset godina. </p>
<p>Pismo »nepostojećeg« Damira Uzelca objavljeno 11. travnja 2001. u Vjesniku bio je povod mojem javljanju. Neću previše ulaziti u cjelokupan maliciozan tekst Damira Uzelca iliti... no smatram, naprosto moralnom obvezom, prosvjedovati protiv nedovoljne informiranosti autora.</p>
<p>- D.U. ismijava naslov Olge Carević »Što god snađe Zemlju snaći će i sinove njezine«. To je tekst iz pisma indijskog poglavice Seattle (1800-1866) upućeno predsjedniku u Washington. Koje je u cijelosti objavio znanstveno-stručni časopis »Priroda«, a Olga je Carević citirala samo neke misli!</p>
<p>- D.U. nije primijetio da je autor u Vjesniku predložio u članstvo Savjeta Uglednika ne samo Olgu Carević, nego i Ivana Supeka, Radovana Ivančevića, Mirjanu Krizmanić i dr. Dakako, to ga očigledno ne smeta, jer su Hrvati, a Olga Carević je Srpkinja!!</p>
<p>- A sada malo o Olgi Carević, podaci iz njezine biografije objavljene u knjizi: »Glas srca i razuma«. Olga Carević je doktorirala 1961. a habilitirala 1964. iz područja toksikološke biokemije. Tijekom svog rada obja vila je preko stotinu znanstvenih radova u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima. U 1989. primila je međunarodno priznanje za znanstveni rad u New Yorku, SAD.</p>
<p>- Dan nakon prvih balvana, 18. kolovoza 1990. podigla je svoj glas protiv početka srpske agresije i nastavila kao Srpkinja pisati pisma za mir i prava čovjeka. Znam da je sudjelovala tijekom rata u brojnim humanim organizacijama.</p>
<p>- Čak i onda kada je izgubila sina jedinca, Mislava, sudionika Domovinskog rata, nije posustala u svom humanitarnom radu i pisanju. Divili smo se njezinoj snazi i hrabrosti. Sakupljena pisma objavljena su do sada u tri knjige 1991., 1993. i 1995.</p>
<p>- U svoje znanstvene radove tijekom proteklih godina napisala je i brojne ekološke prikaze koji su objavljeni u Vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Okolišu, Traffic i dr. O ekologiji je pisala poetično, jer je priroda kako je mi doživljavamo: poezija našeg života. Znala je odabrati uvijek dodatne riječi i misli drugih, ili lijepe stihove. To je upravo davalo poseban doprinos njezinim tekstovima.</p>
<p>Ove se godine navršilo 50 godina od početka rada Olge Carević. To nije proslavljeno, to nije nigdje spomenuto i zato koristim priliku da u povodu 50. obljetnicu rada Olge Carević izrazim najljepše želje i čestitke.</p>
<p>I na kraju autor ne zna da postoji nagrada za popularizaciju znanosti koju spominje dr. sci. Marijan Petsche, 28. ožujka. Takvu je nagradu primio akademik Vladimir Paar, vrsni znanstvenik Igor Čatić i niz dr. U svom bezglavom pismu Damir Uzelac nije stigao provjeriti podatke koje spominje i ismijava.</p>
<p>Dr. sci PETRA KOSTIĆ (i supotpisnici)Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Etnička melioracija Istre </p>
<p>Republika Hrvatska, kao neovisna država, stvorena je voljom hrvatskog naroda, ali i voljom svih njenih manjina, pa i talijanske. Da je to tako potvrđuje rezultat referenduma za neovisnost Hrvatske.</p>
<p> Hrvatska, bez obzira je li to od nje tražili ili ne tražili međunarodni čimbenici, nema nikakvog razloga da su skladu sa svojim materijalnim mogućnostima ne pomaže slobodan razvoj svojih manjina. Uu mjestima gdje pripadnici manjine predstavljaju većinu ne bi smjelo biti nikakvih prepreka da se u općinskim statutima ne osigura dvojezičnost. Međutim, najnovije izglasavanje statuta Istarske županije (9. travnja 2001.) ne samo da se kosi s Ustavom Republike Hrvatske nego je i presedan nepoznat u suvremenoj Europi. To je zapravo tipični kolonijalni model političkog instrumentaliziranja jedne manjine koja bi trebala postati odlučujućim političkim čimbenikom u nametanju svog jezika većini. Hrvatski narod u svojoj dugoj povijesti vrlo je često dolazio u položaj da je jezik manjine, ili naprosto jezik političkog hegemona nametan ili kao jedini službeni jezik ili kao paralelni službeni jezik. Takvo stanje uvijek je bilo izvor konflikata. Ovo što IDS-ova Županijska skupština pokušava učiniti u Istri nije ništa drugo nego nametanje manjinskog jezika većini. To je, kao što je govorio Musolini, etnička melioracije Istre, ali sada ne po Musoliniju nego po Jakovčiću i Kajinu. Po popisu pučanstva iz godine 1991. u Istarskoj županiji bilo je 7,5 posto Talijana. Iz tih razloga ovo što se danas događa jako nas asocira na sva ona davna i bliža vremena kada je hrvatski jezik najbrutalnijim sredstvima bio isključivan iz javnog života i škola. Kalvarija hrvatskog jezika započela je u doba talijanske okupacije (1918.-1945.), a nastavljena je još većom brutalnošću u doba fašističke vladavine (1922.-1945.) kada su u Istri pozatvarane sve hrvatske pučke i srednje škole, učitelji i profesori pozatvarani, deportirani i protjerani, hrvatski listovi i hrvatska društva zabranjena, hrvatske čitaonice i domovi spaljeni, a hrvatska imena, prezimena i hrvatski toponimi proskribirani i talijanizirani. Kao rezultat svih tih progona, te melioracije barbarskih Hrvata, dolazi do neviđenog nasiljem izazvanog egzodusa oko 70.000 Hrvata u Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju. Neke skupine Hrvata bile su naseljavane čak i na Kosovu i Makedoniju. Ovo je samo jedan mali dio svega onoga što su istarski Hrvati trpjeli u doba talijanske okupacije, protiv čega su se desetljećima borili, i za što su ginuli, poglavito u doba antifašističkog rata. Nešto podataka o brutalnosti talijanske okupacije nedavno je na stranicama Vjesnika (12. travnja 2001.) iznio ing. Vladimir Žerjavić. Iz ovih nepotpunih podataka vidi se da je talijanski fašizam najviše zla učinio upravo u Istri. U doba Drugog svjetskog rata talijanska okupacija proširila se i na veliki dio priobalne Hrvatske. Neshvatljivo je zašto IDS nakon Mussolinijeve etničke melioracije sada provodi novu etničku melioraciju Istre. Jedini se mogući zaključak iz toga može proizvesti: želi se destabilizirati hrvatsku državu i pripremiti teren za amputaciju Istarske županije.</p>
<p>Dr. ZVONIMIR BARTOLIĆČakovec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Kaznene prijave protiv Zubaka, Osrečki i Javora</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije podnio je kaznenu prijavu protiv bivše pomoćnice ministra unutarnjih poslova za financije Katice Osrečki, vlasnika »Auto centra Zubak« Pave Zubaka i pročelnika Carinske uprave zagrebačke carinarnice Tomislava Javora, zbog sumnje da su gospodarskim zlouporabama oštetili MUP za više od dva milijuna kuna.</p>
<p> MUP u današnjem priopćenju, navodeći samo imena i inicijale prezimena osumnjičenih, ističe kako je kriminalističkom obradom utvrđeno da su u razdoblju od 4. studenog 1999. do 1. siječnja 2000. počinili kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službenih isprava. </p>
<p> Sumnjiče se da su iz »Auto centra Zubak« ispostavili 22 krivotvorena računa i šest krivotvorenih faktura za vozila s umanjenom cijenom radi plaćanja manje carine. Na taj su način oštetili državni proračun i MUP za ukupno 2,187.900 kuna, kaže se u priopćenju MUP-a. </p>
<p>Policija je kaznenu prijavu podnijela zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu koje treba odlučiti o njezinoj osnovanosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zaštićeni svjedok nije poznavao Sliška</p>
<p>On je na pitanja odvjetnika naveo i niz detalja koji govore o opsegu i djelovanju zagrebačkog podzemlja, o švercu strojnica raznih marki i njihovoj cijeni u njemačkim markama, o basnoslovnim zaradama koje potječu od preprodaje droge....</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon gotovo dvomjesečne stanke u utorak je u remetinečkom Okružnom zatvoru ispitivanjem zaštićenog svjedoka broj jedan od strane branitelja nastavljeno suđenje tzv. »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>No, prije nego što su branitelji započeli s ispitivanjem svjedoka, branitelj prvooptuženog Nikice Jelavića, odvjetnik Marijan Svedrović požalio se sudskom vijeću na odluku bivšeg zamjenika državnog odvjetnika Slavka Zadnika o postupanju spram zaštićenog svjedoka, odnosno odbacivanja kaznene prijave protiv njega i svjedoka pokajnika Tomislava Marinca, smatrajući kako odluku o tome trebao donijeti kolegij državnih odvjetnika, a ne njegov zamjenik. Također, Svedrović smatra kako je kaznena prijava protiv Marinca odbačena u dva navrata, i to tijekom istrage te 1. ožujka ove godine.</p>
<p>Nakon upućivanja žalbe zbog postupka bivšeg zamjenika državnog odvjetnika, Svedrović je započeo s ispitivanjem zaštićenog svjedoka, te ga je prvotno zanimalo koji je glavni razlog što zaštićeni svjedok svjedoči protiv nekdašnjih »kolega«. Svjedok je na to pitanje kratko odgovorio kako je »glavni razlog to što ga je Rajko zaboravio nakon što je nepravomoćno osuđen«.</p>
<p>Svedrovića je također zanimalo i moguće poznanstvo zaštićenog svjedoka s nedavno ubijenim Vjekom Sliškom, koje je, pak, svjedok opovrgnuo, navevši kako ga je samo jedanput vidio, i to kada je s Anđelkom Turudićem šetao tržnicom u Dubravi, gdje je zapazio Sliška u pratnji nepoznate osobe. Pritom je svjedok potvrdio kako je Sliško prema njegovim saznanjima bio u dobrim odnosima s Zdravkom Šiškićem, bratom Mladena Šiškića ubijenog u mafijaškom obračunu.</p>
<p>Pored toga, zaštićeni svjedok je još jedanput ponovio kako je mu je Davor Zečević u jednom razgovoru potvrdio da je ubio Ivana Šakotu, te kako mu je Rajko Momčilović u sličnom razgovoru kazao kako je »pucao u staklo koje se rasprsnulo«, što je zaštićeni svjedok povezao s ubojstvo Spejtima Taqija na semaforu u Selskoj ulici. Pritom je svjedok kazao kako je znao da ne prijavljivanjem imena počinitelja čini kazneno djelo.</p>
<p>Zaštićeni svjedok potvrdio je kako je nekim svojim poznanicima podijelio audio kazete s zapisima njegovog razgovora s odbjeglim Zoranom Pripuzom, ali sudu nije htio odati njihova imena, smatrajući kako bi to moglo ugroziti njihove živote. No, svjedok je potvrdio kako je jednu kazetu s razgovorom dao Renati Ivanović, novinarki tjednika Globus, obavezujući je pritom da ne objavljuje transkripte sve dok se suđenje ne okonča.</p>
<p>»Puno se trošilo, a trošio sam više nego što sam zarađivao« bio je, pak odgovor zaštićenog svjedoka na pitanje odvjetnika Ivana Kerna kako to da mu je od države bilo potrebno 15.000 kuna, kada se ima na umu da je od preprodaje droge mjesečno zarađivao više od 10.000 DEM.</p>
<p>Branitelja Kerna također su zanimo ala svjedokova saznanja o Nikici Jelaviću kao šefu jednog dijela »zagrebačkog podzemlja«, te o švercu oružja iz Hercegovine koje je navodno organizirao prošle godine ubijeni Damir Džeba.</p>
<p>»Nikad nisam čuo da je Nikica nekome naredio da počini bilokakvu kazneno djelo, a za Džebu znam da je švercao strojnice »uzi« i »agram«, koje je prodavao po 1.500 DEM. Neke od tih strojnica sam vidio kod Rajka. S Džebom sam morao biti dobar, jer je tako htio Rajko« dovršio je zaštićeni svjedok.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Saslušani policajac i zaštitar </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u utorak je saslušavanjem svjedoka nastavljena istraga protiv Ivice Bertića, tjelohranitelja pokojnog Vjeke Sliška, kojeg Državno odvjetništvo tereti za teško ubojstvo iz bezobzirne osvete. On je 22. ožujka na Preradovićevom trgu u zagrebu ustrijelio Jamesa Capiaua, napadača na Sliška.</p>
<p>Zoran Luburić saslušao je šestero svjedoka među kojima su i policajac i zaštitar obližnje banke, koji su zadržali Capiaua nakon što je on izvršivši atentat na Sliška pokušao pobjeći. Bertić je tada prišao i atentatoru, kojeg su spomenuta dvojica držali na podu ispalio metak u glavu, smrtno ga ranivši, a zatim je pobjegao. Ostalih četvero u utorak saslušanih svjedoka bili su slučajni prolaznici, očevici događaja. Saslušavanju je prisustvovao i sam Bertić uz svog odvjetnika Slobodana Budaka. Istraga se nastavlja u četvrtak daljnjim ispitivanjem novih svjedoka kojih po riječima suca Luburića ima ukupno dvadesetak. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Policija se oglušila na nalog suda za privođenje svjedokinje </p>
<p>DONJA STUBICA, 17. travnja</p>
<p> - »Policijska postaja Zabok nije postupila po nalogu za privođenjem, niti sud obavijestila o razlozima nepostupanja po nalogu za privođenjem svjedokinje Ružice Fijan« - rekla je u utorak na nastavku glavne rasprave sutkinja Sanja Gašparac u postupku protiv Željka Miketića kojeg optužnica tereti za kazneno djelo prijeare. Naime, iako je dostava poziva svjedokinji i za prijašnja ročišta uredno iskazana, svjedokinja svoje nedolaske nije opravdala, niti se odazvala na saslušanje, te je predsjednica sudskog vijeća Sanja gašparac zatražila njezino privođenje. Zbog neodazivanja svjedoka pozivima suda na zadnju raspravu privedena su dva svjedoka, a za slijedeću sud je zatražio privođenje trojice svjedoka, koji su primili pozive. </p>
<p>Tako u utorak na saslušanje kao svjedok nije došao Nediljko Znaor kojeg je opravdao njegov branitelj Zoran Milas. Naime, Nediljko Znaor nalazi se u bolnici, za što će sudu naknadno biti proslijeđena medicinska dokumentacija. Pred sudskim vijećem saslušana su tri svjedoka koji su dužnici Željka Miketića. »Mi smo radili kao sistem. Željko Miketić je imao novac, a mi smo ga posuđivali kao kratakoročne pozajmice za poslovanje i isplate plaća« - rekao je Stjepan Dragčević iz Donje Pačetine. Prema njegovim riječima, on je posudio od Miketića par stotina tisuća maraka. Ne zna koliko, ali misli da oko 500.000 DEM. Kad mu je predočen sporazum o dugovanju ovjeren od javnog bilježnika na iznos od 900.000 DEM, rekao je da dozvoljava da je dug bio i veći. Naime, on je od Miketića posuđivao novac od 1991. godine, ali s vraćanjem je prestao 1997. godine, kad su mu poslovi kao vlasniku građevinskog poduzeća loše krenuli. Još istražuje mogućnosti kako da vrati dug Željku Miketiću kojem je 1997. godine na ime duga prepisao jedan apartman u Novalji na Pagu. Josip Lešković posudio je 1995. godine 20.000 DEM za plaćanje doprinosa, te u početku uredno vraćao kamate. »Ne smatram se dužnim Željku Miketiću jer sam mu tri puta više vratio nego sam posudio. Kad se Miketić vratio iz Amerike, vratio sam mu još 40 i nešto tisuća maraka« - rekao je Josip Lešković koji u prvo vrijeme nije želio odgovoriti koliko je dužan Miketiću, ali je na kraju priznao da se radilo o dugu od 83.600 DEM iz 1998. godine. Dugove nije mogao vraćati radi pada cijene proizvoda koji su se u početku prodavali po 18 DEM, a sada po 19 kuna. I on kao poduzetnik za svoju propast krivi banke, a od Miketića traži da mu ne šalje svoje vjerovnike radi prebijanja dugova.</p>
<p> Kako je rekao, vjerovnici mu dolaze i danju i noću, a ima cijeli spisak njihovih imena, od kojih je spomeuo Josipa Petrovića i Stjepana Zebeca. Svjedočio je i bivši obrtnik iz Zaprešića, koji je u međuvremenu zatvorio obrt, jer je, kako je rekao, propao. On je posudio 1995. godine 20.000 DEM, od čega je kao kamatu vratio oko 20.000 DEM, no zbog nevraćanja glavnice dugovanje se do 1998. godine popelo na 70.000 DEM. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ulov policije - deset kilograma »trave«</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Zagrebačka policija zaplijenila je u petak 10 kilograma marihuane, a pri tom su uhićena tri mladića od kojih je za jednog utvrđeno da je glavni snabdjevač za Vrbane i Jarun.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju PUZ-a, službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe droge obavili su kriminalističku obradu nad više osoba nakon višemjesečnog prikupljanja obavjesti, te poduzimanjem drugih mjera i postupaka.</p>
<p>Policija je utvrdila da je glavni diler za spomenuti dio grada S.M. (20), koji je noću na petak uhićen zajedno sa D.D.(20) i K.Č. (23). Najprije su legitimirani S.M. i D.D. kod kojih je pronađena vrećica s 15 grama marihuane i ključevi stana u centru Zagreba koji im je služio kao skladište, što im je omogućio njihov prijatelj K.Č., vlasnik stana.</p>
<p>Detaljnim pregledom stana pronađeno je deset paketa u kojima se nalazilo 10 kilograma marihuane te vaga za precizno mjerenje.</p>
<p>Sva trojica privedena su u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo posjedovanja i prodaje droge. S.M. i K.Č. od ranije su evidentirani zbog istih kaznenih djela. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tutinom tjelohranitelju deset mjeseci za podvođenje</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Za kazneno djelo međunarodne prostitucije na po osam mjeseci zatvora odnosno dvije godine uvjetno u utorak su na Općinskom sudu u Zagrebu osuđeni Dragan Kovač (35) i Mladen Topčić, dok je Veselin Marinov, bivši tjelohranitelj Mladena Naletilića Tute, osuđen na deset mjeseci odnosno tri godine uvjetno, jer je već prije osuđivan za istovrsna kaznena djela. To se navodi u presudi koju je donio predsjednik sudskog vijeća Zorislav Kaleb. </p>
<p>Sva trojica osuđenika dužni su nadoknaditi troškove sudskog postupka. </p>
<p>Da podsjetimo njih se teretilo da su u razdoblju od srpnja 1998. godine pa do listopada 1999. godine, na području Zagreba i Neuma pronalazili mlađe ženske osobe koje bi za novac nudile svoje seksualne usluge. </p>
<p>Prema činjeničnom opisu iz optužnice, »vrbovali« su djevojke raznih državljanstava, pa su se tako među nuditeljicama seksualnih usluga nalazile i Bugarke i Mađarice i Ukrajinke.</p>
<p>Kovač, poznat pod nadimkom »Đole« djevojke je odvodio i u Neum u hotel »Sunce«, gdje su se one prostitucijom nastavile baviti sve do rujna 1998. godine. U takvoj organizaciji posla, Kovaču je pomagao i optuženi Topčić, zvani »Mlađo«, koji je spomenutim djevojkama dovodio mušterije i unaprijed uzimao novac za seksualne usluge, a djevojke bi po jednom odnosu dobivale po 50 njemačkih maraka. </p>
<p>Kako su optuženici »druge osobe vrbovali na pružanje seksualnih usluga radi zarade, i to izvan države u kojoj te osobe imaju prebivalište i čiji su državljani «, počinili su kazneno djelo međunarodne prostitucije. Protiv nekoliko se optuženih tijekom postupka odustalo od progona i suđenja. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Iznajmljivači plovila igraju utakmicu, a ne znaju pravila </p>
<p>Iako iznajmljivači plovila žele poslovati po propisima, zbog birokratskih se prepreka ne zna kako će se i pod kojim uvjetima poslovati ni ovog ljeta, a kamoli koji bi propisi trebali vrijediti iduće sezone/ Papirologija vezana uz njihovo poslovanje u nadležnosti je triju ministarstava/ Veliki im je problem loš rad pojedinih poreznih uprava, kojima treba cijela vječnost da vrate preplaćeni PDV/ U međuvremenu crni charter cvjeta</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Sezona je već počela, gotovo je polovina kapaciteta na charterima rasprodana, a iznajmljivači plovila još ne znaju po kojim će pravilima ove godine poslovati - koliko će se plaćati privremeni uvoz, koji su sve dokumenti potrebni i sl. To se čulo u utorak na sastanku Grupacije iznajmljivača plovila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istom je prigodom rečeno da će se i u ovom segmentu turizma primjenjivati nulta stopa PDV-a za goste koji dolaze organizirano (dakle posredstvom strane agencije). Iako se, kako je rečeno, iznajmljivači plovila trude da bi poslovali po propisima, zbog birokratskih se prepreka ne zna kako će se i pod kojim uvjetima poslovati ni ovog ljeta, a kamoli koji bi propisi trebali vrijediti iduće sezone.</p>
<p>»Igramo utakmicu, a ne znamo pravila«, slikovito je opisana situacija u kojoj se trenutno nalaze iznajmljivači plovila. Goran Prgin, predsjednik Grupacije, rekao je, naime, da je papirologija vezana uz njihovo poslovanje u nadležnosti triju ministarstava - turizma, pomorstva, prometa i veza i financija - a u nama konkurentnim zemljama sva je nadležnost objedinjena u jednoj instituciji. »Sada zamislite koliko nam treba vremena da obavimo samo jednu formalnost, čak i pored toga što u većini spomenutih ministarstava, pogotovu u Ministarstvu turizma, nailazimo na razumijevanje za naše probleme«, kaže Prgin.</p>
<p>Ako (i kada) to Sabor izglasa, svi bi iznajmljivači plovila koji sklope ugovor o privremenom uvozu za cijelu godinu plaćali 1,5 posto od carinske osnovice, a ostali bi, kao i do sada, plaćali tri posto. Adalbert Humski iz Hrvatske gospodarske komore naglasio je da su ove godine uvjeti za iznajmljivanje plovila nešto povoljniji nego prošle dodavši da neki pozitivni pomaci ipak postoje. Kao jedan od glavnih pomaka označen je i nulti PDV za goste koji će na krstarenje po Hrvatskoj dolaziti organizirano.</p>
<p> Većina iznajmljivača plovila smatra, međutim, da se uvijek vrte oko istih problema, odnosno da se ti problemi presporo rješavaju. Veliki im je problem loš rad pojedinih poreznih uprava, kojima treba cijela vječnost da vrate preplaćeni PDV. Nadalje, budući da još ne znaju po kojim pravilima trebaju poslovati, charterašima prijeti i da nesvjesno pogriješe (ne znaju, između ostalog, čak ni koje dokumente moraju imati na brodu).</p>
<p>I dok oni koji nastoje raditi po zakonu plaćaju kazne i zbog onoga što je zakonski nerazjašnjeno, crni charter i dalje cvjeta. Naime, u Hrvatskoj na svaki prijavljeni charter-brod (a takvih je oko 1.400), pretpostavlja se, dolazi najmanje jedan crni charter. Prošle se godine u Hrvatskoj na prijavljenim iznajmljenim plovilima odmaralo 150.000 turista koji su za 18 tjedana ostavili oko 300 milijuna DEM-a. Ova bi sezona, predviđa se, čak i uz nabrojane probleme trebala biti bolja. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čović: Hrvatska mora stvoriti konkurentno gospodarstvo </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja </p>
<p> - Hrvatska mora pronaći model gospodarskog rasta sa stopama višim od pet posto, cilj gospodarske strategije mora biti stvaranje međunarodno konkurentnog gospodarstva. Samo takva orijentacija može osigurati održiv rast, istaknuo je, među ostalim, predsjednik Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Čović na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>Ocijenio je da trenutačno u Hrvatskoj vlada nepovjerenje prema privatnim poduzetnicima. Stoga radi gospodarskog oporavka HUP zahtijeva od Vlade da donese cjelovitu gospodarsku strategiju koja treba podrazumijevati razvojnu koncepciju uz prepoznavanje ključnih razvojnih resursa, te da uzme u obzir znatne promjene kroz koje prolazi svjetsko gospodarstvo. Oporavak gospodarstva nije moguć bez pokretanja svih nacionalnih resursa, pri čemu valja znati da Hrvatska ima vrlo nisko iskorištenje svojih materijalnih izvora, rekao je Čović.</p>
<p> U HUP-u podupiru učlanjivanje Hrvatske u EU i to drže strateškim ciljem, no smatraju da je potrebno jasno artikulirati ciljeve pregovaranja budući da je vidljivo na primjerima drugih zemalja kako se kroz pregovaranje, u koje trebaju biti uključeni eksperti, može postići različit položaj i odnos. </p>
<p> »Veliku ulogu u pokretanju zapošljavanja i stvaranja nove poduzetničke strukture koja može znatno pokrenuti i izvozno gospodarstvo, ima malo i srednje poduzetništvo za koje zahtijevamo izradu cjelovitog programa mjera poticanja«, izjavio je Čović. Globalizacija svjetske ekonomije, drže u HUP-u, zahtijeva i izobrazbu profila koji će nam trebati u budućnosti, te stoga treba promijeniti odnos prema školstvu i znanosti kao najvažnijem razvojnom resursu. U svom programu Predsjedništvo HUP-a zalaže se i za stvaranje bolje poduzetničke klime, te ističe važnost dogovaranja svih socijalnih partnera.</p>
<p> Čović je otklonio bilo kakvu mogućnost političkog angažmana HUP-a na lokalnim izborima, o čemu se pisalo proteklih dana, kazavši da je HUP udruga koja želi održati svoju samostalnost i profesionalizam. Na pitanje o rekonstrukciji Vlade, odgovorio je kako je to stvar procjene premijera Račana, no činjenica je da je u posljednjih 15 mjeseci »broj otvorenih pitanja ostao isti, a tek je mali dio problema riješen«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina ulaže 25 milijuna dolara u sisačku rafineriju </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Ina planira tijekom ove godine, u nekoliko projekata koji bi poboljšali tehnološku konfiguraciju sisačke Rafinerije, uložiti oko 25 milijuna američkih dolara, objavljeno je iz Ine.</p>
<p>Trenutačna tehnološka konfiguracija sisačke Rafinerije ne omogućava zadovoljenje europskih ekoloških zahtjeva za većinu njenih proizvoda. Situacija je to uzrokovana višegodišnjim neinvestiranjem u modernizaciju te rafinerije te velikim oštećenjima Rafinerije tijekom Domovinskog rata, napominju iz Ine. </p>
<p> Ulaganja bi sisačkoj Rafineriji osigurala proizvodnju europske kvalitete do 2005., odnosno stvorila uvjete za kapitalna ulaganja koja će omogućiti udovoljavanje europske kvalitete za 2010.</p>
<p> Ovih se dana završava izrada projekata kojima je cilj ublažiti teško stanje u Rafineriji te omogućiti, uz veće investicijske zahvate, sisačkoj Rafineriji ravnopravan položaj do 2010. na domaćem i inozemnom gravitirajućem tržištu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Lanjski gubici Slavonske banke 60 milijuna kuna zbog kredita virovitičkoj šećerani </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Činilo se da je Slavonska banka, otkako je prodana Hypo Alpe Adria Banci iz Klagenfurta, u godinu-dvije počistila sva sporna potraživanja i sve gubitke iz svojeg poslovanja te da će nakon minimalne dobiti u 1999. zbog golemih izdvajanja za rezervacije u 2000. napokon početi poslovati vrlo uspješno. Međutim, prema nerevidiranim nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke gubitak je Slavonske banke u 2000. bio 60 milijuna kuna. Riječ je o problematičnom kreditu što ga je banka dala Šećerani u Virovitici, koja je već dobro poznata hrvatskoj poslovnoj javnosti po sporu u toku kojeg su u tu šećeranu ušli inozemni nizozemski investitori, a zatim je šećerana završila u stečaju. </p>
<p>Sve bi dakle izgledalo kao uobičajeni gubitak u poslovanju, osobito u Hrvatskoj, da se ne uspije naplatiti kredit. Međutim, kako taj kredit nije nov, otvara se niz pitanja. Čini se da se u prijašnjim izvješćima taj kredit vodio kao prvoklasni plasman, za koji nije potrebno izdvajati rezervacije, što je problem kako revizorske kuće tako i uprave banke. Dalje je pitanje kakvim je sredstvima osiguranja bio taj kredit osiguran i zašto ta sredstva osiguranja nisu bila aktivirana kad je kredit dospio na naplatu, a izgleda da banka na osnovi tog kredita nikada i nije imala prihoda ni jedne jedine kune. Obično kod takvih kredita šećeranama kao sredstvo osiguranja služi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, no banka nije imala mogućnost kontrole tog šećera u skladištima. Zbog toga bi moglo biti da Slavonska banka ni u stečaju Šećerane ne dođe na red za naplatu iz imovine, jer za svote kredita koje je ona dizala i kod drugih banaka nije imala stvarnog pokrića u količinama šećera koje su služile kao zalog.</p>
<p> Stvari bi se dodatno mogle zakomplicirati utvrde li se pisani tragovi da su u sklapanju spomenutoga kreditnog aranžmana od prije dvije godine sudjelovala državna tijela. (www.bankamagazine.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vjerovnici od TRC Mihanović potražuju 68 milijuna kuna</p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE</p>
<p> - Na ročištu vjerovnika TRC-a Mihanović, koje je održano u Trgovačkom sudu u Zagrebu, prijavljena su potraživanja u iznosu od 68.420.000 kuna, a priznata su potraživanja od 57.350.000 kuna. Naime, osporeno je više od 11 milijuna kuna potraživanja, od čega samo na Ministarstvo financija otpadaju oko četiri milijuna kuna za otplatu kredita Hypo banci. Ostatak potražuje poduzeće Armal d.o.o. koje je rekonstruiralo bazen. Radnicima, koji potražuju ukupno 6.089.000 kuna, u prvom će se isplatnom redu isplatiti 1.823.000, a razlika od 4.260.000 kuna isplatit će se namaknu li se sredstva prodajom imovine TRC-a Mihanović.</p>
<p> Prema riječima predsjednika GO SDP-a Klanjec, Željka Kolara, s ministrom financija dr. Matom Crkvencem dogovoreno je da će se Vlada odreći potraživanja od 12,5 milijuna DEM kako bi se 164-oro radnika namirilo u njihovim potraživanjima. Naime TRC Mihanović, odnosno njegovi bivši vlasnici podigli su kredit od 12,5 milijuna DEM pri Hypo banci za izgradnju hotelsko-sportskog kupališnog kompleksa, koji nije sagrađen, već su izvršeni samo manji zahvati na sanaciji, a za taj je kredit garanciju izdala Vlada, odnosno Ministarstvo financija. Zbog sumnji da su sredstva nenamjenski utrošena još se provodi intenzivna kriminalistička obrada nad bivšim većinskim vlasnicima. Kako je zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka predan samo nekoliko dana prije stupanja na snagu novog Zakona o stečaju, radnici će biti namirivani prema starom zakonu, ovisno o tome hoće li biti sredstava. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Na zagrebačkom sajmu obrtništva oko 400 obrtnika iz zemlje i svijeta </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Na 43. međunarodnom sajmu obrtništva, koji se od 24. do 28. travnja održava na Zagrebačkom velesajmu, hrvatski će se obrtnici predstaviti na 5600 četvornih metara izložbenog prostora. U sklopu izložbe 20 područnih obrtničkih komora svoje će proizvode izlagati 350 obrtnika (i 50 iz inozemstva). Najviše izložaka bit će s područja prerade metala, drva plastike i tekstila. To je u utorak najavljeno na sastanku Odbora Hrvatske obrtničke komore za sajmove i druge promidžbene aktivnosti.</p>
<p>Na izložbenom prostoru HOK-a bit će predstavljeni programi poticanja obrtništva i malog poduzetništva koje nudi resorno ministarstvo, Hrvatska garancijska agencija (HGA), Hrvatska banka za obnovu i razvoju (HBOR), Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo te Hrvatska gospodarska komora. Kako se očekuje, posebnu bi pozornost trebao izazvati dio izložbe na kojem se predstavljaju poduzetnici korisnici HBOR-ova kredita, ali i posebne radionice na kojima će svakodnevno raditi učenici obrtničkih škola. Najuspješnijim izlagačima sajma dodijelit će se posebna priznanja »Vrijedne ruke«. Tijekom sajma predviđeni su i susreti s bankarima, velikim trgovačkim sustavima te čelnicima stranih trgovačkih predstavništava u Hrvatskoj. (B. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Više od 300 hrvatskih tvrtki ima certifikat ISO 9000 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Treća hrvatska konferencija o kvaliteti pod nazivom »Kvaliteta budućnost Hrvatske« održat će se u Cavtatu od 25. do 27. travnja pod Vladinim pokroviteljstvom, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu Željko Bunjevac na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).</p>
<p> Konferencija će i ove godine okupiti najistaknutije stručnjake s područja kvalitete te predstavnike gospodarstva kojima je kvaliteta proizvoda i usluga, u današnjem konkurentskom okruženju, nužan uvjet opstanka.</p>
<p> Danas kvaliteta, kazao je Bunjevac, predstavlja usklađenost sa zahtjevima i očekivanjima kupaca, vodeći pritom računa o interesima zaposlenika, dioničara, kupaca, dobavljača, ali i cjelokupne društvene zajednice. Imajući, pak, na umu trenutni položaj hrvatskog gospodarstva, jedino je dugoročno rješenje za njegov razvoj upravo gospodarstvo temeljeno na kvaliteti, naglasio je Bunjevac.</p>
<p> Zadatak je Hrvatskog društva za kvalitetu prenijeti hrvatskom gospodarstvu nova znanja iz suvremenog upravljanja kvalitetom kako bi se približili europskim i svjetskim trendovima.</p>
<p> Trenutačno je više od 300 hrvatskih tvrtki certificirano prema normama niza ISO 9000, ali nastojat ćemo taj broj povećati, naglasio je Bunjevac. Pozitivnim je ocijenio i nastojanja hrvatske Vlade da svojim aktivnostima potencira uključivanje modernih zahtjeva za kvalitetom u hrvatsko gospodarstvo jer, kako je naglasio, upravo kvaliteta treba zauzeti značajno mjesto u određivanju gospodarske strategije Hrvatske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ericsson će otpustiti još 6.000 zaposlenih? </p>
<p>LONDON, 17. travnja</p>
<p> - Prema pisanju Financial Timesa, švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson mogao bi u petak, u sklopu objavljivanja poslovnog izvješća za proteklo tromjesečje, najaviti i otpuštanje 6.000 zaposlenih, što bi bila druga takva najava u samo mjesec dana.</p>
<p> Naime, kako bi smanjio troškove poslovanja i odupro se usporavanju gospodarskog rasta širom svijeta, Ericsson je u ožujku najavio otpuštanje 3.300 zaposlenih u svojim pogonima u Švedskoj i Velikoj Britaniji. Istodobno je iz te tvrtke objavljeno da se privremeno prestaje s novim zapošljavanjima te da se razmatraju daljnje mogućnosti smanjivanja trenutnog broja zaposlenih, kojih, prema njihovim službenim Internet stranicama, širom svijeta ima više od 105 tisuća. Osim Ericssona, unazad mjesec dana i drugi su najveći svjetski proizvođači telekomunikacijske opreme najavili brojne otkaze. Tako je, primjerice, kanadski Nortel Networks najavio da će do sredine ove godine otpustiti 15 tisuća zaposlenih, a američka Motorola do kraja godine planira podijeliti čak 22 tisuće otkaza.</p>
<p> Kako se tijekom ovoga i idućeg tjedna očekuju poslovni rezultati za prošlo tromjesečje većine najvećih svjetskih kompanija, analitičari smatraju da bi mogle zaredati slične najave o otpuštanjima, i to u svim djelatnostima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Tko su pokopani pod križevima s oznakom NN?</p>
<p>Na Novom groblju ograđene četiri lokacije površine nekoliko stotina četvornih metara za koje se sumnja da kriju masovne grobnice/ Pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladine Komisije za zatočene i nestale, rekao da ne očekuje otkrivanje masovne grobnice/ No, neslužbeni izvori bliski Vladi kazali su Vjesniku da će se naći oko 200 tijela </p>
<p>KNIN, 17. travnja</p>
<p> - Dolaskom konvoja istražitelja i forenzičara Haaškog tribunala na područje kninskog Novog groblja, u utorak je nešto prije 15 sati službeno započela istraga, navodnih, masovnih grobnica nastalih u danima vojno-redarstvene akcije »Oluja« i neposredno nakon nje. Njihovu dolasku prethodile su cjelodnevne pripreme koje je, u skladu s dogovorom Tribunala i hrvatske Vlade, provela hrvatska policija. Nakon ograđivanja četiriju lokacija površine nekoliko stotina četvornih metara za koje se sumnja da kriju masovne grobnice, uslijedio je protudiverzantski pregled terena. Tek nakon što su pirotehničari MUP-a otklonili mogućnost neugodnih iznenađenja, uslijedilo je kartografsko snimanje lokacija navodnih masovnih grobnica. Time su zadovoljeni zakonski okviri za dolazak sudskih istražitelja. </p>
<p>Zajedničko je svim tim ograđenim područjima - što će najmanje sljedeća dva mjeseca biti predmetom istrage haaških istražitelja - da su tamo brojni grobovi s križevima na kojima je oznaka NN. Haaški patolozi nastojat će utvrditi točan broj pokopanih tijela. Osnovno što forenzičari Haaškoga suda trebaju ustvrditi jest, kako Vjesnik doznaje u dobro obaviještenim izvorima, je li na kninskom groblju nakon »Oluje« bilo masovnog pokapanja ubijenih čiji su grobovi označeni s NN. </p>
<p>Hrvatski helsinški odbor, naime, u svom izvješću objavljenom 1999. godine navodi da broj križeva na Novom groblju ne odgovara stvarnom broju pokopanih. Prema izvorima HHO-a koji je jedini ažurirao podatke, na kninskom je groblju ukupno 318 grobova s oznakom NN, od toga njih navodno 256 krije žrtve »Oluje«. Podsjetimo, u izvještaju HHO-a naslovljenom »Vojna operacija 'Oluja' i poslije« tvrdi se da je u nekadašnjem Unproforovu sektoru Jug tijekom »Oluje« i sto dana nakon akcije HV likvidirala najmanje 410 srpskih civila. Kao mjesta masovnih egzekucija HHO navodi Raljevac, Uzdolj i Grubore. Tada je, kaže se u tom dokumentu, zapaljeno i uništeno najmanje 22.000 kuća, a ostale su opljačkane. Od 410 ubijenih civila koliko ih se navodi u izvješću, pretpostavlja se da je na kninskom Novom groblju pokopano njih dvjestotinjak. </p>
<p>Pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladine Komisije za zatočene i nestale, kao službeni predstavnik hrvatske Vlade, bio je nazočan pripremama za ekshumacije u Kninu. Iako je Grujić rekao kako ne očekuje otkrivanje masovne grobnice, dobro upućeni neslužbeni izvori bliski Vladi potvrdili su Vjesniku očekivanja da će se »naći dvjestotinjak tijela«. Ona su, tvrde ti izvori najvjerojatnije pokopana uz pomoć strojeva, u nekoliko razina. </p>
<p>Kako je najavljeno, ekshumacije na kninskom groblju trebale bi započeti u srijedu, najkasnije u četvrtak.</p>
<p>Dolazak haaških istražitelja podigao je razinu napetosti u Kninu. Ipak, zasad nisu najavljeni javni prosvjedi protiv njih. Porastu napetosti pridonose i brojne špekulacije i dezinformacije koje kolaju Kninom. Jedna od njih govori o tome kako će ekshumacija na kninskome groblju biti navodno odgođena zbog loših vremenskih uvjeta za tjedan dana. Predstavnici kninske Hvidre najavljuju pak prosvjede, koji će se prema riječima njihova predsjednika Ivana Barića održati kad započnu iskapanja. »Pozvat ćemo sve kninske Hrvate da ispred sjedišta OESS-a iskažu svoj stav o ekshumaciji«, rekao je Barić Vjesniku.</p>
<p>Čelnik kninskog HSP-a Branko Đapić kaže: »HSP nije protiv istraživanja zločina, ali je protiv kriminalizacije Domovinskog rata. 'Oluja' je bila oslobodilačka akcija u kojoj nisu bili zapovijeđeni zločini«. On ističe da bi prvo trebalo istražiti zločine iz 1991. godine, a potom eventualne zločine iz oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske.</p>
<p>Napetost u Kninu dodatno je porasla nakon vijesti o rušenju desetmetarskog križa na izlasku iz grada, uz cestu prema Sinju. Detaljnijih informacija o tom događaju zasad nema, a očekuje se izvješće kninske policije.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>S novim koeficijentima manje plaće većini zaposlenih u školama</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Vladin prijedlog uredbe o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, neće donijeti ništa dobro zaposlenima u osnovnom i srednjem školstvu«, rekao je predsjednik školskog sindikata »Preporod« Željko Stipić, na novinarskoj konferenciji u utorak. Stipić je obrazložio kako će zbog novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama, te Vladine uredbe, većini zaposlenika u osnovnom i srednjem školstvu plaće većinom pasti, a povisit će se samo manjem broju zaposlenih.</p>
<p>»Najviše će se smanjiti plaće učiteljima i profesorima s trideset i više godina radnog staža, kojih je oko deset tisuća, a plaće će se neznatno povisiti samo pet do deset posto zaposlenih«, pojasnio je.</p>
<p>Stipić stoga upozorava kako će prosječne plaće u školstvu opet zaostajati za plaćama u drugim javnim službama, iako zaposleni u školstvu imaju povoljniju kvalifikacijsku strukturu od nekih drugih javnih službi.</p>
<p> »U školstvu više od 70 posto zaposlenih ima višu i visoku stručnu spremu«, istaknuo je on.</p>
<p>U »Preporodu« također kritiziraju i razliku između ravnateljske i nastavničke plaće, koja će, prihvati li se Vladina uredba, iznositi više od 40 posto na štetu nastavnika</p>
<p>. »Nedopustivo je i izjednačavanje koeficijenata učitelja i nastavnika u specijalnim školama s nastavnicima u redovnim školama«, rekao je Stipić, zatraživši da se zaposlenicima u specijalnim školama zadrže 20 posto viši koeficijenti plaća.</p>
<p>Predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović, izvijestio je kako je od rujna prošle do travnja ove godine, 28 podružnica Nezavisnog sindikata srednjih škola (NSSŠ) i Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) prešlo u sindikat »Preporod«.</p>
<p> »Sindikalni povjerenici u tim podružnicama, naveli su kao razlog svog prelaska nezadovoljstvo sindikalnim djelovanjem NSSŠ-a i SHU-a«, rekao je Filipović, ističući kako su sindikalni povjerenici najviše nezadovoljni čelnicima navedenih sindikata, »jer su se više bavili svojim osobnim interesima, nego interesima članstva«. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Višak MUP-ovih djelatnika će se preusmjeriti u druge službe ili pravilno zbrinuti</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - U tijeku je reorganizacija Ministarstva unutarnjih poslova, prema novom zakonu o policiji (NN 129/00), no pitanje viška djelatnika i nove sistematizacije mogu se postaviti tek nakon donošenja Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi što još nije doneseno. Kaže se u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.</p>
<p>Ističući da je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas na sastanku s ministrom Šimom Lučinom, 3. travnja ove godine, razmatrao ustroj, pitanje plaća i viška djelatnika, napominje se da je ustanovljeno kako će se višak MUP-ovih djelatnika rasporediti u druga tijela državne vlasti (pirotehničare, pravosudnu policiju, a dio će se doškolovati). Moguće je, ističe se, da mali dio djelatnika bude neraspoređen, pa je bitno da MUP napravi Plan zbrinjavanja koji se bez Sindikata ne može provesti.</p>
<p>Za policijske službenike i djelatnike MUP-a vrijedi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, stoga nemaju pravnog temelja najave o zaključenju posebnog Kolektivnog ugovora za djelatnike policije, zaključuje se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zagrepčanin - poručnik američke ratne mornarice</p>
<p>RIJEKA, 17. travnja</p>
<p> - Na američkom ratnom brodu »Nashwille« što je trenutačno zbog manjih popravaka na vezu u riječkom remontnom brodogradilištu »Viktor Lenac«, kao prvi američki ratni brod koji je uplovio u hrvatsko brodogradilište, dužnost poručnika američke ratne mornarice obnaša i Zagrepčanin Dean Hustić (28). »Kao 16-godišnjak došao sam iz Zagreba u SAD ocu Željku, koji je američki državljanin. Nakon završene srednje škole privukla me stipendija američke mornarice da studiram o njihovu trošku, a na Sveučilištu Ohio stekao sam diplomu industrijskog inženjera. Od 1997. odrađujem svoju četverogodišnju ugovornu obvezu. Ne namjeravam život provesti u vojsci, ali ovo je odlično radno iskustvo«. Ispričao nam je Dean, kojemu u Zagrebu žive majka Anđelka i stariji brat Denis. S ponosom nam je istaknuo da će u šestom mjesecu polagati ispit za čin kapetana američke ratne mornarice. Lani je sa suprugom Amerikankom posjetio Hrvatsku, a namjeravaju opet doći. Veseli se tom boravku »Nashwilla« u Rijeci, gdje će biti do 27. ovog mjeseca kad se, nakon šestomjesečnog izbivanja, taj brod vraća u svoju matičnu luku »Norfolk« u Virginiji, gdje Dean i živi.</p>
<p>U utorak je Dean bio domaćinom riječkim novinarima na »Nashwillu«, na kojemu ima 350 mornara i oko 380 marinaca, kojih većina ovih dana sudjeluje u hrvatsko-američkoj vojnoj vježbi na vojnom poligonu u Slunju. »Nashwill« je 31 godinu star amfibijski brod u čiji je 181 metara dugačak trup za tu prigodu smješteno 10 teških kamiona, 30-tak džipova i 18 gumenih čamaca, a na palubi je helidrom za dva velika i četiri manja helikoptera. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Prvi se pomaci u traženju posmrtnih ostataka nestalih 1991. očekuju u Vojvodini </p>
<p>Savez udruga nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja i civila ima informacije da su neki Srbi, osuđeni na zatvorske kazne u Hrvatskoj, spremni otkriti što znaju o grobnicama Hrvata u Podunavlju, ako ih se oslobodi zatvorske kazne i omogući im se odlazak u SR Jugoslaviju, tvrdi predsjednik Saveza Josip Jugec / O tome će, dodaje, obavijestiti predsjednika Mesića </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Savez udruga nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja i civila ima informacije da su neki Srbi, osuđeni na zatvorske kazne u Hrvatskoj, spremni otkriti što znaju o grobnicama Hrvata u Podunavlju, ako ih se zauzvrat oslobodi daljnje zatvorske kazne i ako im se omogući odlazak u SR Jugoslaviju. Potvrdio je to u utorak u izjavi Vjesniku Josip Jugec, predsjednik Saveza udruga nestalih, najavivši da će s tim uskoro upoznati i predsjednika Stjepana Mesića, ponukan njegovom nakanom da se i sâm, političkim i osobnim vezama u SR Jugoslaviji, uključi u potragu za nestalima.</p>
<p>U Savezu, međutim, ne mogu zasad o tome reći ništa detaljnije, no pozdravljaju tu Predsjednikovu inicijativu, držeći da bi im doista mogao pomoći, jer je u SRJ utjecajniji od zamjenika premijera dr. Gorana Granića koji je u Vladi zadužen za problematiku nestalih i suradnju s Haaškim sudom. »Kod zamjenika premijera imamo puno razumijevanje i dobru suradnju, no unatoč tome pomaci su spori i gotovo nikakvi«, tvrdi Jugec, napominjući da i u Haagu i u Beogradu »bolje prolazi predsjednik Mesić«.</p>
<p>Očekuju da bi se, s promjenom vlasti u Jugoslaviji, prvi pomaci u desetogodišnjoj potrazi za nestalima mogli dogoditi u Vojvodini, i to otkrivanjem istine o nekoliko desetaka Hrvata pokopanih na novosadskom groblju. Srbijanski mediji s promjenom vlasti slobodnije pišu o tijelima Hrvata koje je izbacio Dunav, a zagrebačka Komisija za zatočene i nestale već godinama od beogradske komisije traži 300 posmrtnih ostataka pokopanih u SR pod oznakom NN. Unatoč ustrajanju hrvatske strane, jugoslavenska komisija dosad nije otkrila o kojim je ljudima riječ, iako postoje dokumentirani dokazi o tome. U Savezu se stoga nadaju da bi upravo tih tri stotine slučajeva moglo biti riješeno jačom intervencijom predsjednika Mesića i hrvatske Vlade.</p>
<p> »Mi, roditelji, spremni smo na to da se plati svaka informacija koja bi pomogla da dođemo do istine o svojim najmilijima. Nama nečijih trinaest godina zatvora ne znači ništa, ako ćemo zauzvrat doznati gdje su grobnice naše djece, a isto bi trebala shvatiti i hrvatska vlast«, poručuje Jugec. Prema njegovim riječima, javna je tajna da su Srbi u vrijeme Unprofora premještali grobnice Hrvata, a među nama danas, ističu, žive Srbi povratnici koji bi mogli reći što znaju o »nestanku« svojih susjeda Hrvata, pa makar to imalo i svoju cijenu.</p>
<p> S takvim će zahtjevom obitelji nestalih uskoro stići i do Pantovčaka, ponukani Mesićevim priznanjem da nema toga zahtjeva koji osobno ne bi ispunio, ako bi to moglo pomoći u otkrivanju istine o nestalima, ili eventualnom oslobađanju preostalih zatočenika u srpskim logorima kojih, prema službenim podacima više - nema.</p>
<p> »Vjerujemo da bi predsjednik Mesić mogao i sad pomoći, kao što je to učinio prije godinu dana, kada su na njegovu intervenciju oslobođene plaćanja carine kemikalije potrebne u procesu identifikacije poginulih«, prisjeća se Jugec.</p>
<p>Dolazak haaških istražitelja u Knin i najava iskapanja tamošnjeg groblja u potrazi za navodnim masovnim grobnicama Srba ogorčili su obitelji zatočenih i nestalih Hrvata. »Nas uopće ne zanima koliko se još traži Srba nestalih 1995. godine, kad ni danas, nakon deset godina ne znamo što je s još 1520 Hrvata nestalih 1991. godine. Naše je stajalište nepromijenjeno: tražimo da se najprije razjasne sudbine nestalih 1991. godine«, poručio je u utorak u izjavi Vjesniku Josip Jugec.</p>
<p> Službeno, srpska strana traži 970 osoba nestalih nakon »Bljeska« i »Oluje«, podsjeća Jugec, ističući po tko zna koji put da obitelji zatočenih i nestalih zanimaju primarno branitelji i civili nestali 1991. godine. Stoga ih ponovno iritira međunarodna zajednica koja sada inzistira na navodnim srpskim grobnicama u Kninu, i koja im na svakom sastanku ističe da su žrtve, i hrvatske i srpske, njima jednako važne, bez obzira na to kad je tko stradao, 1991. ili 1995. godine. No čini se da ih je više od svega ogorčila činjenica da službeno nisu obaviješteni o dolasku haaških istražitelja u Knin. Zato poručuju da vlast ponavlja iste pogreške kao i u vrijeme kad su gosti iz Haaga istraživali navodne hrvatske zločine u Gospiću i oko njega.</p>
<p>»Ni tada, a ni sada, kad vršljaju oko Knina, Zadra, Šibenika, nitko nas o tome nije obavijestio, a bio bi red da to ne doznajemo iz medija«, zamjera Jugec i pita se, doduše bez odgovora: kako spriječiti to da međunarodna zajednica i predstavnici Haaga uporno i naočigled svih, ponovno prioritet daju srpskim žrtvama.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>CERD optužio splitsko-makarskog nadbiskupa za profašističko djelovanje</p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Voditeljica Centra za razvoj demokracije (CERD) Semina Lončar ustvrdila je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu da je splitsko-makarski nadbiskup, msgr. dr. Marin Barišić »sramota za Dalmaciju«. Lončar je izravno prozvala splitsko-makarskog nadbiskupa zbog toga što »sve glasnije zaziva prošlu HDZ-ovu ratno-huškačku politiku«, a nadbiskupove je istupe ocijenila »profašističkim«. </p>
<p>Prema njezinim riječima, msgr. Barišić ne može se pomiriti s činjenicom da u Europu možemo kročiti tek kad se potpuno odredimo prema dobrim i lošim slikama iz prošlosti. »Dijelom Europe postat ćemo tek onda kad jasno demistificiramo sve događaje oko pljačke nacionalnog bogatstva i Domovinskog rata, te svih zločina, neovisno o tome tko ih je počinio. Na posljetku, u Europu možemo ući tek kad se uzdignemo iznad kleronacionalizma kojemu nije mjesto u Europi«, kazala je Semina Lončar. Za voditeljicu CERD-a splitsko-makarski nadbiskup i određeni crkveni krugovi djeluju »profašistički«, posebno msgr. Barišić, za kojeg je ustvrdila da »odaje počast marionetskoj NDH i njenim tzv. hrvatskim vojnicima, koji su stradali prije 60 godina«. Dokaz za »profašističko djelovanje« splitsko-makarskog nadbiskupa Lončar vidi u »njegovu suosjećanju prema raznim norcima i njihovoj rodbini«. </p>
<p>Također je optužila msgr. Barišića da »ne pokazuje nimalo sućuti s žrtvama zločina«. Lončar je istaknula da splitsko-makarski nadbiskup jadikuje nad sudbinom siromašnog puka, ali da za tim pukom nije žalio za vladavine HDZ-a, »čiji crkveni kler uživa u mirovinama za koje nikada nije uplaćivao doprinose, te je raskošno živio od rente«. Lončar je dodala da se »đavo i sotona kriju u crkvenim redovima« i da taj »crkveno-tajkunski kler vraća Hrvatsku i Dalmaciju u primitivan balkanski mulj nacionalizma«. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sprema li se Anđelko Runjić u Beograd, a sveučilišni profesor Josip Vrbošić u Sarajevo </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Tko će biti novi hrvatski veleposlanici u SRJ, BiH, Turskoj, Ukrajini...? Proteklih mjeseci mnogo se nagađalo o tome. Službeno je za veleposlanika u Norvešku otputovala Jagoda Vukušić, a na ambasadorsku dužnost u Berlinu sprema se Milan Ramljak. O tome tko će zasjesti na mjesto veleposlanika u susjednim zemljama koja su već dugo prazna, informacije su proturječne. I vlast i opozicija slažu se u jednome: svi pozdravljaju odnedavnu praksu da hrvatski veleposlanici prije odlaska u inozemstvo moraju proći i proceduru tzv. saslušavanja pred saborskim Odborom za vanjsku politiku. Iako je takva praksa daleko od oštroga ispitivanja budućih diplomatskih predstavnika kakvo se provodi u američkom Kongresu, dobro je da hrvatski parlament barem upozna budućeg ambasadora, tvrdi visoki Vladin dužnosnik za Vjesnik. Naime, diplomati moraju provoditi politiku koja se dogovara u trokutu Markov trg - Zrinjevac - Pantovčak pa je potpuno razumljivo da o tome kako to kane činiti izvijeste i najviše zakonodavno tijelo u zemlji - Hrvatski sabor, objašnjava dužnosnik. </p>
<p> Iako je Andrija Karafilipović, primjerice, prošao sve instancije prije nego je imenovan veleposlanikom u Ukrajini, te je bilo samo pitanje dana kad će otići u Kijev, ta je kombinacija propala zbog diplomatovih zdravstvenih tegoba. U vezi s Karafilipovićem, poznatim kao predsjednikom Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva, usuglasile su se i Vlada i Predsjednik, a ukrajinska je strana prihvatila to ime smatrajući da će pridonijeti jačanju hrvatsko-ukrajinskih odnosa. Međutim, teška bolest u posljednji je trenutak odgodila Karafilipovićev put u Kijev. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, dakle, mora opet u potragu za pravom osobom za tu veleposlaničku dužnost. Hrvatska je navodno predložila svoga diplomatskoga predstavnika za upražnjeno mjesto u Turskoj, a intenzivno se traže i kandidati za veleposlanike u Sarajevu i Beogradu. </p>
<p>U posljednje se vrijeme sve više spominje i ime Anđelka Runjića koji bi u SRJ trebao predstavljati Hrvatsku. Taj je bivši socijalistički funkcionar među ostalim bio je predsjednikom Sabora SR Hrvatske i profesor na Ekonomskom fakultetu, navodno, kandidat hrvatskoga predsjednika za šefa ambasade u Beogradu. Nije, dakako, sigurno da će Runjić i prihvatiti kandidaturu za tu delikatnu dužnost u postmiloševićevskoj SRJ. Javna je tajna, međutim, da je Zrinjevac lobirao da u Beograd ode Ivica Maštruko. On je, naime, odličan poznavatelj prilika u regiji, poduzetan i aktivan diplomat, što je potvrdio i za veleposlaničkoga mandata u Ljubljani. No, ta je kombinacija definitivno propala te Maštruko odlazi iz diplomacije. Kandidirat će se na skorim lokalnim izborima u Zadru, uz stranačku potporu HNS-a.</p>
<p> U Sarajevu od kraja listopada 2000. hrvatsko veleposlanstvo vodi otpravnik poslova Ivan Velimir Starčević. Bivši ambasador Damir Zorić razriješen je dužnosti 31. listopada prošle godine, a čini se da će ga naslijediti Josip Vrbošić, sveučilišni profesor u Osijeku. Vrbošić je predavač nacionalne povijesti na Pravnom fakultetu u Osijeku i kandidat je HSLS-a. Njegov je životopis svojedobno objavio sarajevski Dnevni avaz, najavljujući ga kao novoga veleposlanika kojega Zagreb šalje u Sarajevo. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Najavljen kontrolni popis stanovništva</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Nakon što je u nedjelju, 15. travnja, u ponoć istekao zakonom utvrđeni rok za popis stanovništva, kućanstava i stanova koji je trajao dva tjedna, do konca travnja provodit će se kontrolni popis na 124 od ukupno 26.000 popisnih krugova. Nakon toga, također do konca mjeseca, u Državni zavod za statistiku trebaju biti dostavljeni materijali iz svih popisnih centara, spremni za daljnju statističku obradu. To je u utorak Hini izjavio ravnatelj Zavoda Ivan Rusan. </p>
<p>On objašnjava da je popis završen i da popisivači od nedjelje ne izlaze na teren. Kontrolni popis, koji će se obaviti u 124 popisna kruga, provodit će kontrolori koji će mjeriti i ocijeniti obuhvatnost i kvalitetu posla što su ga obavili popisivači. Dakle, popisivači više nisu na terenu, sada je u tijeku faza kad kontrolorima predaju materijale. Ako kontrolori ustanove da je popisivač napravio pogrešku, vraćaju ga na teren, objašnjava Rusan. Napominje da kontrolori i inspektori posao kontrolnog popisa trebaju privesti kraju do konca mjeseca. Popis je obavljen uspješno, a prigovori i primjedbe bile su minimalne, istaknuo je. </p>
<p> O slučajevima da još ima onih koji nisu popisani, Rusan kaže da je to zbog njihove osobne greške jer su popisivači, ako ih nisu zatekli kod kuće, ostavljali poruke o svom ponovnom dolasku. Dopušta mogućnost da ima nepopisanih osoba, ali njih je vrlo malo i one, ako žele, mogu doći popisati se u popisne centre kojima pripadaju. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku naglašava da je popis stanovništva, kućanstava i stanova napravljen na trima načelima, odnosno da je usporediv s prethodnim popisom, sa standardima Europske unije i Ujedinjenih naroda. U popisne obrasce nisu uvrštena pitanja na koje se odgovori mogu dobiti na neki drugi način, primjerice koliko ima telefonskih priključaka, mobitela ili kompjutera u Hrvatskoj. </p>
<p> Ovo je dosad najobuhvatniji popis u Hrvatskoj, u njemu je sudjelovalo 27.000 popisivača, a stajat će 142 milijuna kuna. Prema popisu iz 1991., ukupno je hrvatskog stanovništva bilo oko 4,7 milijuna, a stalno prisutnih stanovnika u Hrvatskoj oko 4,4 milijuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Domaći telefonski impulsi ipak neće poskupjeti prije druge polovice listopada</p>
<p>Druga faza privatizacije HT-a odgođena zbog nestabilnosti na svjetskom tržištu / Prema Odluci Vlade, 21 posto dionica HT- u prodaju isključivo putem javne ponude/ Imena mogućih investitora bit će poznata tek kad se objavi ponudbena dokumentacija </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Hrvatski telekom (HT) ne može komentirati namjeru svog većinskog vlasnika (hrvatske Vlade) da odgodi drugu fazu privatizacije HT-a, odnosno da izlazak dionica na burzu pomakne za povoljniji trenutak, jer je upravo on predmet privatizacije, rekao je u utorak za Vjesnik Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a. No, glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić rekla nam je da je Vlada - zbog nestabilnosti na svjetskom tržištu, naročito u sektoru telekomunikacija - odlučila da se rok za drugu fazu privatizacije HT-a za kraj listopada 2001. godine. Pretpostavlja se da će do tada doći do povećanja vrijednosti dionica. U Ministarstvu financija, kaže ona, drže da pomicanje prodaje dionica HT-a putem javne ponude neće imati nikakvog efekta na punjenje državnog proračuna.</p>
<p>No, ovih nekoliko mjeseci time outa za HT-a značiti će i dalje jeftinije telefoniranje za više od 1,65 milijuna korisnika fiksnih telefonskih priključaka u Hrvatskoj. Naime, najavljena promjena tarifa, kažu u HT-u, mogla bi se poklopiti tek s rokovima za drugu fazu privatizacije HT-a. </p>
<p>Druga faza privatizacije HT-a provest će se isključivo putem javne ponude, a prema odluci Vlade, na burzi će biti ponuđen minimalno 21 posto dionica HT-a. No, kolika će biti njihova cijena, ostala je tajna i za nedavno raspušteno Povjerenstvo Vlade za privatizaciju javnih poduzeća, na čijem je čelu bila zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar. Ukratko, povjerenstvo je pitanje cijene dionica HT-a držalo »preuranjenim i neozbiljnim«, uz zaključak da će cijena ovisiti o tržištu kapitala u trenutku izlaska na burzu.</p>
<p>Ubuduće će sve konce privatizacije javnih poduzeća vući uži kabinet Vlade. Znakovit je stoga i nedavni boravak potpredsjednika Vlade Slavka Linića u Njemačkoj, koji se odvijao daleko od očiju javnosti. Linić je, navodno, posjetio Deutsche Telekom koji je za kupnju 35 posto HT-a 1999. godine već platio oko 850 milijuna dolara. Nijemci žele kupiti još 16 posto HT-a, kako bi postali njegovi većinski vlasnici, a Vlada očekuje da će za to dobiti više od 500 milijuna dolara, nužnih za popunjavanje državnog proračuna u kojem je ove godine predvidjela više od milijardu dolara prihoda od privatizacije javnog sektora. </p>
<p>Nema potvrde je li najavljeno poskupljenje lokalnih i međužupanijskih telefonskih razgovora, te pojeftinjenje međunarodnih poziva obećano Deutsche Telekomu, ali je poznato da su cijene telekomunikacija u svijetu u posljednjih godinu dana pale više od 50 posto. Drugim riječima, prodajom HT-a Vlada ne može dobiti koliko je očekivala, pa je logično i opravdano odgađanje druge faze privatizacije. No, zabrinjava da će cijenu privatizacije HT-a, kroz skok cijene impulsa, na mala vrata platiti hrvatski građani iz svog džepa.</p>
<p>Istina, poskupljenjem impulsa na dobitku neće biti samo Deutsche Telekom (DT), već i državni proračun. Naime, za strateškog partnera HT-a često puta znalo se reći da ne ulaže dovoljno u razvoj HT-a, već da samo izvlači profit iz uistinu razvijenih domaćih telekomunikacija. A HT je, primjerice, domaćem tržištu ponudio sve usluge poznate na svjetskom tržištu, te je lani ubrao 110 milijuna dolara dobiti, a ove će godine, po svemu sudeći, njegov profit biti i veći. </p>
<p>Zeleno svjetlo za drugu fazu privatizacije HT-a dano je na radnom sastanku, koji je sredinom veljače održan u HT-u. Uz predstavnike hrvatske Vlade, nazočni su bili i savjetnici i revizori, uključeni u taj proces. On počinje izradom dokumentacije za izlazak HT-a na burzu. Drugi sastanak trebao je biti održan krajem ožujka, i na njemu je trebao biti predstavljen prvi nacrt ponudbene dokumentacije. No, koliko je poznato, do toga sastanka nije došlo, iako se završetak izrade ponudbene dokumentacije očekuje u svibnju. </p>
<p>Imena mogućih zainteresiranih investitora znat će se tek kad se ponudbena dokumentacija distribuira putem mreže »Salomon Smith Barney« (SSB), glavnog koordinatora i savjetnika za privatizaciju HT-a. Pri tome ciljana skupina investitora neće biti samo regionalna, odnosno europska, nego će ponuda biti usmjerena i prema američkim tržištima kapitala, a možemo se nadati da će interes za kupnju HT-ovih dionica pokazati i domaći investitori.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>I zagrebačkim obiteljima socijalni stanovi - nekima na prodaju, a nekima u najam</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Sporazumi o provođenju Programa socijalno poticane stanogradnje već su potpisani u nekoliko hrvatskih gradova, a ovih je dana i Grad Zagreb, kao najatraktivnija lokacija za stanovanje, definirao dvije lokacije na kojima će se graditi tri stambene zgrade. Iako se zakon o socijalno poticanoj stanogradnji još nije našao pred hrvatskom Vladom, dakle, još nije počela procedura njegova donošenja, sam Program je već »oživio«.</p>
<p>Unatoč spekulacijama da će Zagreb zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa te cijene komunalno opremljenog zemljišta teško naći lokaciju na kojoj bi se stanovi mogli graditi prema predviđenoj cijeni od najviše 1.700 njemačkih maraka po četvornom metru, zagrebačko Poglavarstvo ne samo da je našlo odgovarajuće lokacije nego je odlučilo da će sagrađene stanove i - kupiti. Uz to, najavljeno je da će do kraja travnja Grad odrediti još nekoliko parcela za građenje te bi se tako u Zagrebu sagradilo 350 do 400 stanova, prema programu poticane stanogradnje.</p>
<p>Iako Program teče sporije nego što je prvobitno predviđeno, do sada je njegova realizacija započela u Rijeci, Varaždinu, Krapinskim toplicama i Slavonskom Brodu, a upravo je ugovor potpisan i s Koprivnicom. U tim će se gradovima sagraditi dvjestotinjak stanova, a također toliko stanova planira se graditi u Karlovcu, Rabu, Rovinju, Đakovu, Bujama i Osijeku i još 200 stanova u Zadru. Za Program koji je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić najavio još u srpnju prošle godine, postoji, kako kažu u njegovu Ministarstvu, veliko zanimanje na čitavom području Hrvatske, a naročito u gradovima gdje su potrebe za stanovima i najveće. Realizacija programa odvijat će se uz sudjelovanje javnih sredstava, odnosno sredstava države, gradova i općina, kredite banaka te učešće građana.</p>
<p>Za provedbu je potrebno oko 510 milijuna kuna, a 90 milijuna je već osigurano iz državnog proračuna za ovu godinu. Predviđeno je da gradovi i općine sudjeluju sa 120 milijuna kuna, banke svojim kreditnim linijama sa 198 milijuna te građani vlastitim učešćem sa 102 milijuna kuna. Uz takvu računicu bi se sagradilo oko 1.500 stanova na godinu, prosječno veličine 50 četvornih metara. Time bi se stambeno zbrinulo pet do sedam tisuća građana i otvorilo pet tisuća novih radnih mjesta u graditeljstvu, što bi, kako se očekuje, moglo utjecati i na to da BDP poraste za oko 0,7 posto.</p>
<p>Sve bi to, predviđaju u Ministarstvu, za posljedicu imalo uspostavljanje organiziranog sustava stanogradnje na zdravim, tržišnim temeljima i unapređenje graditeljstva kao poticajnog elementa gospodarstva u cjelini. Otvorila bi se, također, i mogućnost stambenog zbrinjavanja širih slojeva stanovništva, pogotovo onih prosječna standarda, ali i socijalno ugroženih. Naime, osim za prodaju građanima, Program predviđa i mogućnost gradnje stanova za najam, tako da jedinice lokalne samouprave mogu po povoljnim uvjetima riješiti i potrebe onog dijela stanovništva koje ne može kupiti stan.</p>
<p>Najveća prepreka bržoj realizaciji Programa, kažu u Ministarstvu, je sporost pripremnih radnji u stanogradnji - od nalaženja adekvatnog zemljišta do dugotrajnog postupka ishođenja dozvola. Uz to, nepovoljna je svakako i činjenica da u Hrvatskoj već 10 godina ne postoji sustavno poticanje stanogradnje. Što se tiče cijene stana, navodno postoji interes stranih ulagača da pod povoljnijim uvjetima nego što su trenutno kod poslovnih banka u Hrvatskoj, kreditiraju Program. Tako bi i mjesečna rata kupcu stana mogla biti i niža. Predviđeno je, naime, da bi mjesečna rata, uz rok otplate na 30 godina, za prosječan stan, bila oko 350 njemačkih maraka, s tim da bi učešće kupca u cijeni stana bilo 20 posto. Na stanu bi do konačne otplate postojala hipoteka, pet godina ne bi mogao biti prodan, a u slučaju prodaje nakon tog roga, morao bi u cijelosti biti otplaćen.</p>
<p>Zanimljivo je da se Zakon o socijalno poticanoj stanogradnji može naći i na Internet stranicama Hrvatske narodne stranke, iako Vlada o njemu još nije raspravljala. Glasnogovornik te stranke Boris Blažeković ističe kao to nije ništa neobično, jer je riječ o »jako dobrom projektu Ministarstva na čijem je čelu član HNS-a«. Smatramo da je to odličan program i da bi mogao zanimati naše članove, kaže Blažeković, te ne vidimo ništa sporno u tome da bude na našim web stranicama. Inače, prijedlog tog Zakona bio je na dnevnom redu sjednice Vlade prošli tjedan, no zbog kašnjenja ministra Čačića, rasprava o Zakonu je odgođena.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Obitelji s osmero i više djece traže kvalitetniju skrb države </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Predsjednica HDZ-ove Zajednice žena »Katarina Zrinski« i saborska zastupnica Jadranka Kosor razgovarala je u utorak s izaslanstvom Udruge obitelji »8 plus«, koja okuplja obitelji s osmero i više djece. Izaslanstvo joj se obratilo s molbom za pomoć u rješavanju svakodnevnih problema. </p>
<p>Udruga obitelji »8 plus« iz Vođinaca pokraj Vinkovaca okuplja trenutačno 60 obitelji s oko 400 djece i traži donatore koji su spremni pomoći im. Predsjednik te udruge Antun Trbuk upozorio je na depopulaciju i istakao potrebu da se promijeni odnos prema obitelji i djeci, jer bez njih ni jedna država nema perspektivu. Trbuk dodaje da ta udruga ima programe, no da je problem nedostatak novca za njihovo ostvarenje. Za pomoć se već obraćala Vladi i predsjedniku Republike, no bez odgovora. U Udruzi također ističu da ne žele biti socijalni slučajevi, nego žele da im se pomogne zapošljavanjem i zakonskim rješenjima koja bi olakšala život obitelji s više djece.</p>
<p> Kosor podsjetila je da je predložila donošenje zakona o statusu roditelja odgajatelja no da je on odbijen, a predviđao je da se roditeljima s četvero i više djece prizna status odgajatelja i pravo na odgovarajući prihod kao da su zaposleni. Najavila je da će ponovno podnijeti taj prijedlog, te da bi se takav pristup, unatoč potrebnim novim izdvajanjem, dugoročno isplatio. Napomenula je da je HDZ-ova zajednica žena pokrenula potpisivanje peticije za povrat rodiljnih naknada na prošlogodišnju razinu, za što je potrebno namaknuti oko 200 milijuna kuna. Predlaže da se radi toga uvedu trošarine na pivo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HSLS: Opasno je ako jedna stranka smatra Vladu svojom i postavlja se kao njen odvjetnik </p>
<p>SPLIT, 17. travnja</p>
<p> - Nakon što je čelnik SDP-a Marin Jurjević na prošlotjednoj konferenciji za novinare osudio ponašanje visokih dužnosnika HSLS-a, ustvrdivši da oni »vrijeđaju SDP i nastupaju kao oporbena struja prema Vladi«, u utorak je na optužbe iz SDP-a oštro uzvratio potpredsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Joško Kontić. »Svjesni smo da Vlada ne može postići dobre rezultate bez potpore svih stranaka koje u njoj sudjeluju. Ali je vrlo opasno i štetno ako jedna stranka doživljava Vladu isključivo kao svoju i ako se u svakoj prigodi postavlja kao ekskluzivan odvjetnik te iste vlade«, rekao je Kontić na konferenciji za novinare u Splitu. </p>
<p>HSLS nije oporbena struja u Vladi, ali ne može pristati na to da svoju lojalnost dokazuje glasačkom gimnastikom, prešućivanjem stvarnosti i ignoriranjem postojećih problema, poručio je Kontić, ističući da HSLS ima političko pravo, ali i obvezu upozoravati na štetne Vladine odluke i poteze. Kontić je kazao kako je neugodno iznenađen informacijom o dogovoru HEP-a i Vlade da se isključi struja u 50-ak dalmatinskih hotela, koji nisu podmirili dugove za struju.</p>
<p>»Istodobno, HEP u dogovoru s Vladom namjerava oprostiti dug PIK-u 'Vrbovec', a drugim slavonskim kombinatima reprogramira dug na sedam godina. HSLS preko toga ne može šutke prijeći, jer realizacija takve odluke i štetne politike znači poticanje nejednakosti. Poručujemo Vladi da ozbiljno razmisli o posljedicama koje će nastati«, upozorio je potpredsjednik HSLS-a, ističući da Vladina odluka nema moralno i ekonomsko opravdanje, »ali je moguće da je riječ o političkim razlozima«. Kontić je osvrnuo i na medijske natpise o tome da je Vlada osigurala 16 milijuna kuna za otpremnine radnicima PIK-a »Vrbovec«, ocjenjujući da HSLS podupire Vladinu skrb za radnike koji su proglašeni tehnološkim viškom. </p>
<p>»Ali, zašto Vlada skrbi samo za radnike iz Slavonije? Smatramo da pravo na otpremnine imaju svi koji su proglašeni viškom, a posebice sirotinja iz Dalmacije koja je, nakon niza stečajeva, završila na ulici«, poručio je Kontić. Ako nekoga iritiramo samo zbog toga što upozoravamo na loša rješenja, onda to nije naš problem, jer HSLS neće odstupiti od svoje politike, ustvrdio je Kontić. Rekao je kako je jasno da HSLS neće biti pošteđen niskih udaraca u predizbornoj kampanji, ali da će na svaki napad odgovoriti, »pa makar bila riječ o HSLS-ovim koalicijskim partnerima, koji su nam sada postali političkim protivnicima«. Njima je Kontić poručio: »Ako budete vodili kampanju protiv HSLS-a, onda bi trebali znati da time onemogućavate, ne samo naše partnerstvo, nego i političku suradnju«. </p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a uputio je oštru kritiku Hrvatskoj televiziji, čija novinarska ekipa nije pratila konferenciju za novinare, ističući da je s HTV-a stigla poruka kako »HSLS-ova pressica nije medijski zanimljiva«. Kontić je izrazio sumnju da je HTV ignorirao HSLS samo zbog toga što su splitski SDP-ovci prosvjedovali protiv Slobodne Dalmacije, »koja dnevno objavljuje četiri Škarićeve fotografije«.</p>
<p>Splitski gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Škarić kazao je da je HTV-ovo ignoriranje HSLS-a prevršilo svaku mjeru, a kao »šlag svega« naveo je poruku HTV-ova čelništva da ove godine neće biti televizijskog prijenosa Euharistijskog slavlja i proslave Sv. Dujma, zaštitnika Splita. Budući da ga je Jurjević izravno prozvao zbog napada na Vladu, Škarić je poručio svom koalicijskom partneru da ostaje pri svojim tvrdnjama i da će nastaviti kritizirati Vladu sve dok ona ne nađe izlaz iz krize. </p>
<p>»Zbog Vladinih nerazumnih odluka, primjerice o raspuštanju gradskih i općinskih vijeća, Split neće potpisati ugovor s američkom grupacijom AFCO, koja je spremna uložiti u obnovu gradu 500 milijuna dolara«, kazao je Škarić. Čelnik Županijskog HSLS-a Frano Garac poručio je SDP-u da prestane dijeliti političke lekcije liberalima, dok je Vladino ponašanje prema bosanskim Hrvatima ocijenio krajnje neprihvatljivim.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>DC: Ne prevlada li uskoro u Vladi stručnost, nužni su prijevremeni izbori</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Svojom najavom rekonstrukcije premijer Ivica Račan ovu je vladu pretvorio u tehničku. Zato očekujemo da će premijer uskoro kazati tko su ministri koji ne zadovoljavaju, a ako ne dođe do rekonstrukcije Vlade tako da u njoj prevladava stručnost, nužni su prijevremeni izbori«. Istaknula je to na konferenciji za novinare u utorak zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>Predsjednik stranke Mate Granić upozorio je da su prijevremeni izbori sve izgledniji, jer je sve manje šanse za pravu rekonstrukciju Vlade. Dodao je da je činjenica kako je najava Vladine rekonstrukcije dodatno destabilizirala izvršnu vlast. Velikim minusom Vlade Granić je ocijenio povišenja cijene benzina što će dodatno oslabiti socijalni status države. Donošenje Statuta Istarske županije Granić je ocijenio kao predizborni potez i oslikavanje sukoba SDP-a i IDS-a u Istri. Istaknuo je da se takvi potezi ne rade 40 dana prije izbora i bez šire političke rasprave.</p>
<p>Joško Morić, potpredsjednik DC-a, najavio je za 21. travnja prvu konvenciju stranke na Zagrebačkom velesajmu na kojoj će se izabrati novo vodstvo stranke, donijeti Statut, programi i deklaracije. Za predsjednika i zamjenika predsjednika bit će kandidiran samo po jedan kandidat. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ribić: Novi sustav plaća u javnim i državnim službama potpun je fijasko</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - »Novi sustav plaća u javnim i državnim službama potpun je fijasko. To je najneuspješniji zakonski projekt nove vlasti«, ustvrdio je predsjednik Glavnog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, na novinarskoj konferenciji u utorak.</p>
<p>Ribić je upozorio kako su učinci dvaju zakona o plaćama u javnim i državnim službama i Vladin prijedlog uredbe o koeficijentima, potpuno suprotni proklamiranim ciljevima o stvaranju pravednijeg i jednostavnijeg sustava plaća. »Novi sustav plaća stvorit će podjele među radnim ljudima, jer je riječ o preraspodjeli plaća na 10 posto nižoj razini, a to znači da će dio radnika dobiti više plaće na račun drugih«, pojasnio je Ribić.</p>
<p>»Sindikalne simulacije novog sustava plaća pokazuju da će najviše izgubiti zaposlenici sa srednjom stručnom spremom i radnici pred mirovinom, a među javnim službama najlošije će proći znanost, obrazovanje i kultura«, upozorio je Ribić, istaknuvši kako će mnogo bolje proći službenici u pravosuđu.</p>
<p>»Opet je napravljen nepravedan odnos između djelatnosti u javnim službama. Tako će, prema Vladinu prijedlogu uredbe, glavna sestra u zdravstvu imati koeficijent od 3,0, a dekan fakulteta 2,90. Isto tako će viši inspektor u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje imati veći koeficijent, odnosno plaću od izvanrednog sveučilišnog profesora«, nabrojao je Ribić, upitavši se, prema kojem su se to kriteriju i stručnosti određivali koeficijenti plaća unutar javnih službi.</p>
<p>Ribić je također upozorio kako osnovica za plaće, koju Vlada tek treba utvrditi, nikako ne može iznositi 4.551 kunu kako se stalno ističe, jer bi u tom slučaju plaće porasle svima, iako je masa za plaće smanjena za 10 posto. »To jednostavno nije moguće, jedino u slučaju kad bi Vlada napravila rebalans proračuna ili izradila novi zakon o plaćama, u što ne vjerujem. Moja je procjena da će osnovica za plaće iznositi između 3.800 i 4.000 kuna«, zaključio je Ribić.</p>
<p>Istaknuvši kako je novi sustav plaća u javnim i državnim službama rezultat »socijalne neosjetljivosti, brzopletosti i nepripremljenosti predlagača«, Ribić je upozorio da će primjena uredbe u svibnju, izazvati »veliko nezadovoljstvo i prosvjede« među državnim službenicima. (D. Dujmović)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010418].
|
