NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011016].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215652 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pacijenti sami upozoravali liječnike i sestre da im filtri ne odgovaraju!</p>
<p>Članovi pulske Udruge za transplantaciju bubrega smatraju da je Ministarstvo zdravstva u ovome slučaju zatajilo i tvrde da se tragedija mogla izbjeći, jer su dijalizirani pacijenti mogli novu dijalizu pričekati do ponedjeljka / Sindikat Istre, Udruga za transplantaciju bubrega i Koordinacijski odbor Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika također pozivaju na odgovornost Ministarstvo zdravstva</p>
<p>PULA/ RIJEKA/ KARLOVAC/ OSIJEK/ BJELOVAR/ DUBROVNIK/ ČAKOVEC/ ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - U povodu tragičnih događaja u centrima za dijalizu širom Hrvatske, u ponedjeljak su reagirale udruge pacijenata, lokalne vlasti kao i ravnatelji bolnica (koje same biraju koje će dijalizatore koristiti). Ključno je pitanje: jesu li se mogli spasiti životi da su sporni dijalizatori samo koji dan ranije povučeni iz uporabe.</p>
<p>Voditeljica Centra za dijalizu pulske Opće bolnice dr. Franka Zuban istaknula je kako se dijalize od ponedjeljka obavljaju prema redovitom rasporedu jer ima dosta zamjenskih filtara. Istodobno, članovi pulske Udruge za transplantaciju bubrega u ponedjeljak su upozorili na neodrživo stanje u Centru, u kojem je umrlo šestero bolesnika. Katica Rodić, koja se već 15 godina dijalizira, kroz suze je rekla da je ogorčena zbog zastarjele aparature, preopterećenosti medicinskih sestara i slabe opremljenosti Centra.</p>
<p>Članovi Udruge smatraju da je Ministarstvo zdravstva u ovome slučaju zatajilo te tvrde kako se tragedija mogla izbjeći, jer su dijalizirani pacijenti mogli novu dijalizu pričekati do ponedjeljka, do kada su mogli biti zamijenjeni svi prijeporni Baxterovi filtri. Pacijenti dodaju kako su i oni sami upozoravali liječnike i sestre da im ti filtri ne odgovaraju. Prema njihovim riječima, nakon uporabe te vrste filtara osjećali su se mnogo lošije nego, primjerice, nakon uporabe dijalizatora drugog proizvođača.
Liječnici riječkog KBC-a još su pod utjecajem prošlotjednih događanja, kad su na hemodijalizi umrle tri osobe. No, kako je jedna od njih bolovala od karcinoma, a druga dobila infarkt, u prvi mah ni smrt 20-godišnjeg Karlovčanina Danijela Čakrlića nije izgledala misteriozno.</p>
<p>Iako su liječnici i Uprava riječkog KBC-a odbili davati izjave za medije, slijedeći naputak resornog Ministarstva, u neslužbenom razgovoru ističu da nisu loši svi primjerci dopremljene serije Plivinih dijalizatora. No, ni onima sa zavidnim iskustvom nije jasno što se zapravo dogodilo. Dok se ne sazna, 200 riječkih dijalizatora je dostupno samo pravosudnim tijelima.</p>
<p>Prvi slučaj smrti pacijenta u Karlovcu nakon hemodijalize dogodio se u srijedu. To je u ponedjeljak izjavila dr. Gordana Palan, ravnateljica karlovačke Opće bolnice, dodajući da u toj ustanovi ljudski faktor nije zakazao. U Karlovcu su prošlog tjedna nakon hemodijalize umrle tri žene: Anka Medved (42), Zora Fuljanić (65) i Mira Stojaković (52).</p>
<p>»Pacijenti mogu biti sigurni i poručujem im da pristupe dijalizi s punim povjerenjem«, rekla je dr. Palan, dodajući da je karlovačka bolnica o tim slučajevima izvijestila Ministarstvo zdravstva u četvrtak. Obitelji umrlih pacijenata najavljuju tužbe protiv mjerodavnih u Karlovcu te Ministarstva zdravstva.</p>
<p>»Istim tipom dijalizatora iz iste, tek otvorene pošiljke, u karlovačkoj su bolnici dijalizirane tri preminule bolesnice i više bolesnika koji su prošli bez kobnih posljedica«, rekao je voditelj Stručnog nadzora karlovačke Opće bolnice dr. Žarko Belavić, ali nije mogao objasniti u čemu je problem.</p>
<p>»Službenici Centra za dijalizu reagirali su promptno po izvješću Ministarstva zdravstva«, navodi se u priopćenju Odbora za zdravstvo Karlovačke županije. »Nakon provedene istrage odgovorni moraju snositi posljedice«, rekao je predsjednik Odbora dr. Vladimir Cvitanović.</p>
<p>»Činjenica da u osječkoj bolnici nije zabilježen tragičan slučaj smrti pacijenata koji se liječe hemodijalizom puka je slučajnost, jer spomenuti Odjel nije dobio ni jedan dijalizator iz sumnjive serije«, istaknuli su ravnateljica Kliničke bolnice Osijek dr. Jadranka Wagner i voditelj Odjela za dijalizu dr. Marko Jakić. »U subotu smo koristili Plivine dijalizatore, ali ne sumnjivih serijskih brojeva, a u nedjelju smo dobili upozorenje da i njih izbacimo«, napominje dr. Jakić.</p>
<p>Koordinacijski odbor Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika u Osijeku ističe da tragične slučajeve pacijenata umrlih na hemodijalizi treba preispitati. </p>
<p>»Ne mogu birokrati u HZZO-u propisivati kupnju dijalizatora nego to mora odraditi struka. Postoji Udruženje liječnika dijaliziranih koje treba reći je li nešto dobro ili ne. Ako je već u petak situacija bila jasna, a svi centri za dijalizu rade subotom i imaju telefone i mobitele, onda nema nikakvog izgovora za to što prava informacija voditeljima centara nije bila predočena u subotu ujutro u 7 sati«, kaže predsjednica Zajednice udruga Margita Pavleković.</p>
<p>Od 49 bolesnika, koliko ih koristi dijalizu u Općoj bolnici u Bjelovaru, 14 ih je prošlog tjedna dijalizirano pomoću spornih Baxterovih filtara, srećom bez posljedica. Prema riječima Miroslava Čačije, ravnatelja bolnice, svi pacijenti, pa i oni koji nisu koristili taj filtar, pozvani su već u subotu da se jave u bolnicu, čemu se većina odazvala.</p>
<p>Dubrovačko-neretvanski podžupan Pero Cvjetović u ponedjeljak je, na sjednici Poglavarstva, izvijestio o sjednici Upravnog vijeća Opće bolnice Dubrovnik. »U tijeku je«, rekao je, »formiranje komisije koja će ispitati što se dogodilo za vrijeme liječenja hemodijalizom, kad su umrle dvije osobe starije životne dobi. Zasad još nije poznato jesu li smrtni slučajevi doista povezani s neispravnim dijalizatorima«.</p>
<p>»Na Odsjeku hemodijalize u županijskoj bolnici u Čakovcu smatraju kako nema nikakvog razloga za zabrinutost«, kazao je u ponedjeljak zamjenik međimurskog župana Dragutin Lesar, zadužen za zdravstvo. Voditelj Odsjeka hemodijalize dr. Branimir Vurušić izvijestio je da je obavijest o prestanku uporabe spornih filtara iz Ministarstva zdravstva došla u subotu u 13.30 sati.</p>
<p>Mirko Urošević, Ljiljana Pandža, Trajko Grkovski, Snježana Čanić Divić, Senka Budimir Tasić, Katica Cikoja, Drago Ovčar, Boris Orešić, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dug popis mogućih komplikacija</p>
<p>Postoje dva načina dijalize: hemodijaliza i peritonealna dijaliza / Liječnici se odlučuju za dijalizu kada zatajenje bubrega počne narušavati normalnu funkciju mozga, kad se upali vrećica oko srca, zbog visoke krvne kiselosti, a ni jedna od tih bolesti ne reagira na druge tretmane. Razlog za dijalizu može biti i zatajenje srca te vrlo visoka koncentracija kalija u krvii </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Dijaliza je proces kojim se iz tijela izbacuju štetne tvari i prekomjerna količina vode. Postoje dva načina dijalize: hemodijaliza i peritonealna dijaliza. </p>
<p>Hemodijalizom se krv izvlači iz tijela i pumpa u stroj koji filtrira toksične tvari iz krvi, a potom se pročišćena krv vraća u bolesnika. Peritonealnom dijalizom, tekućina koja sadrži posebnu mješavinu glukoze i soli infuzijom se daje u trbušnu šupljinu, gdje privlači toksične tvari iz tkiva. Tekućina se potom izvuče iz tijela.</p>
<p>Liječnici se odlučuju za dijalizu kada zatajenje bubrega počne narušavati normalnu funkciju mozga (uremična encefalopatija), kad se upali vrećica oko srca (perikarditis), zbog visoke krvne kiselosti (acidoza), a ni jedna od tih bolesti ne reagira na druge tretmane. Razlog za dijalizu može biti i zatajenje srca te vrlo visoka koncentracija kalija u krvi (hipokalemija).</p>
<p>Da bi se hemodijaliza mogla normalno odvijati, liječnici moraju u ruci pacijenta kirurški stvoriti umjetnu vezu između arterije i vene (arteriovenozna fistula).</p>
<p>Kod hemodijalize, krv osobe prolazi kroz cijev povezanu s arteriovenoznom (A-V) fistulom i pumpa se u dijalizator. Heparin, lijek koji sprečava stvaranje ugrušaka, koristi se tijekom dijalize kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka u dijalizatoru. </p>
<p>Unutar dijalizatora, odnosno filtra, propusna umjetna membrana odvaja krv od tekućine (dijalizata), koja je u kemijskim sastavcima slična normalnim tjelesnim tekućinama. Pritisak u komori za dijaliziranje u membrani niži je nego u komori za krv, što omogućuje tekućini, otpadnim tvarima i toksičnim supstancama u krvi da se profiltriraju kroz membranu u dijalizat. Krvne stanice i veliki proteini preveliki su da bi se profiltrirali kroz male pore membrane. Dijalizirana, očišćena krv vraća se u bolesnikovo tijelo.</p>
<p>Dijalizatori mogu biti različite veličine i stupnja učinkovitosti. Novije jedinice su učinkovitije, jer omogućuju krvi da brže protječe i tako se skraćuje vrijeme dijalize - na dva do tri sata triput tjedno, u usporedbi sa tri do pet sati triput tjedno (koliko trebaju starije jedinice). Većina ljudi s kroničnim zatajenjem bubrega treba hemodijalizu triput tjedno da bi mogla normalno živjeti.</p>
<p>Pri peritonealnoj dijalizi, peritoneum - ovojnica koja okružuje abdomen i prekriva organe u trbušnoj šupljini - služi umjesto filtra. Ta ovojnica ima veliku površinu i bogatu mrežu krvnih žila. Pri toj dijalizi, na trbuhu se napravi mali rez kroz koji se umetne kateter. Dijalizat se izvlači gravitacijom ili se ispumpa kroz kateter i ostavi u prostoru dovoljno dugo da se otpadne tvari iz krvotoka profiltiraju kroz peritoneum u dijalizat. Potom se dijalizat izvuče.</p>
<p>Moguće komplikacije hemodijalize su povišena temperatura, po život opasna alergična reakcija, nizak krvni tlak, abnormalni srčani ritmovi, zračna embolija i krvarenje u unutarnjim organima, mozgu, očima i trbušnoj šupljini. Povišenu tjelesnu temperaturu i groznicu može uzrokovati bakterija ili tvar koja izaziva groznicu (pirogeni), a koja se našla u krvotoku. Uzrokom može biti i prevrući dijalizat.</p>
<p>Alergičnu reakciju može uzrokovati alergičnost na neku od tvari u aparatu za dijalizu. Nizak krvni tlak nastaje zbog izlučenja prevelike količine tekućine. Abnormalni srčani ritam posljedica je abnormalne razine kalija u krvi ili nekih drugih tvari. Zračnu emboliju može uzrokovati zrak koji uđe u krv preko aparata za dijalizu. Unutarnje krvarenje može biti posljedica uzimanja Heparina.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obitelji preminulih trebale bi tužiti Baxter, HZZO i Ministarstvo zdravstva</p>
<p>Neki pravni stručnjaci ističu da bi nasljednici preminulih bolesnika zaštitu morali potražiti i na američkim i na domaćim sudovima</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Nakon tragedije kakvu ne pamti hrvatsko zdravstvo - 23 preminula dijalizirana bolesnika u pet dana, sada se očekuje pravni epilog. Iako obiteljima nitko ne može vratiti njihove najdraže, očekuje se da će one potražiti sudsku zadovoljštinu. </p>
<p>Odvjetnik Čedo Prodanović kaže da obitelji mogu ostvariti naknadu za duševne boli, rentu za djecu preminulih i slično. Osim tužbe za naknadu štete, u ovakvim slučajevima postoji i kaznena odgovornost. Pravni stručnjaci ističu da je riječ o kaznenom djelu nesavjesnog liječenja koje se goni prema službenoj dužnosti, a krivci bi mogli odgovarati i prema još nekoliko odredbi Kaznenog zakona.</p>
<p>Za nesavjesno liječenje bila bi odgovorna osoba koja je znala ili morala znati da filtri nisu ispravni, a o tome nije obavijestila mjerodavne osobe, u Ministarstvu zdravstva ili HZZO-u. No Prodanović ističe da bi mogle postojati teškoće u dokazivanju, jer se na sudu mora utvrditi uzročna veza između propusta u liječenju i nastanka smrti pacijenta.</p>
<p>Neki pravni stručnjaci, koji žele ostati neimenovani, ističu da bi nasljednici preminulih bolesnika zaštitu morali potražiti u dva smjera - na američkim bi sudom trebali tužiti tvrtku Baxter kao proizvođača spornih dijalizatora (ako se utvrdi da su oni uzrok smrti pacijenata), a na domaćim sudovima HZZO i Ministarstvo zdravstva, jer taj uvezeni proizvod treba biti pod njihovom kontrolom.</p>
<p>Naši sugovornici ističu da se HZZO i Ministarstvo ne mogu pozivati isključivo na propust proizvođača neispravnih filtra, jer bi naše institucije pri uvozu morale provesti neke probe kakvoće filtra. Tim više, ističu naši sugovornici, što im je španjolski primjer trebao biti dobra pouka. Jer, ako su mjerodavne osobe iz Ministarstva i HZZO-a krajem tjedna znale kako postoji sumnja da su bolesnici u Španjolskoj umrli zbog neispravnih Baxterovih filtra, onda su to sigurno znali i znatno ranije. Tragedija se tako mogla izbjeći, tvrde naši sugovornici.</p>
<p>Obitelji tragično preminulih trebali bi pokrenuti i proces protiv Baxtera u Americi, te u izvansudskoj nagodbi ostvariti naknadu štete. Izvansudska nagodba, tvrdi se, bila bi povoljnija za oštećenike, jer su ti postupci brži nego pred sudom, a naknada bi se morala odrediti prema američkim, a ne hrvatskim kriterijima. </p>
<p>Taj bi postupak na američkom sudu imao i šire dimenzije od same materijalne naknade obiteljima. Naime, i našoj bi državi trebalo biti stalo da Amerikancima pokaže kako nismo banana-država u kojoj multinacionalne kompanije mogu raditi što ih je volja, zaključuju naši sugovornici.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Baxterovi dijalizatori nisu odgovorni za smrt pacijenata u Španjolskoj</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Američka tvrtka Baxter koja je proizvođač spornih dijalizatora, a koje je Pliva uvezla i prepakirala pod nazivima Plivadial, 9. listopada objavila je na svojim web-stranicama priopćenje u kojem obavještava da je neovisno europsko tijelo, TÜV Product Service potvrdilo da su Baxterovi dijalizatori marke A-18 sigurni te da ni jedan od njih nije bio povezan sa smrću pacijenata na dijalizi, koji su krajem kolovoza umrli u Madridu i Valenciji.</p>
<p>Pozitivni rezultati testiranja, koje odgovara standardima sigurnosti što ih propisuje ISO 10993, podudaraju se s testovima koje je Baxter samostalno poduzeo. TÜV PS je, prema Europskoj komisiji, jedan od vodećih autoriteta za sigurnost medicinskih naprava, osobito proizvoda namijenjenih hemodijalizi. Dr. Frank Pitzer iz TÜV PS-a izjavio je da su Baxterovi filteri sigurni i da nisu povezani sa smrću pacijenata u Španjolskoj. Španjolske vlasti sada istražuju što je drugo moglo izazvati smrt pacijenata, a testiraju kvalitetu vode i lijekova, koncentrat dijalizata, aparate za hemodijalizu... </p>
<p>T. Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dijalizatori Baxtera povučeni iz Grčke, Finske, Francuske i Švedske</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Nakon sličnog slučaja u Španjolskoj, kad je umrlo 12 osoba, Baxterovi su dijalizatori povučeni iz Grčke, Finske, Francuske i Švedske. </p>
<p>Baxter International Inc. navodi da se njihovi proizvodi koriste za liječenje pacijenta u po život opasnim stanjima. Sjedište korporacije je u gradu Deerfieldu u američkoj saveznoj državi Illinois. Korporacija ima 45.000 zaposlenih, a godišnji joj je promet 6,9 milijardi dolara, odnosno gotovo trećina hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Susjedi blokirali kamenolom, radnici Viadukta blokirali blokadu</p>
<p>U ponedjeljak, prije sedam sati ujutro, radnici Viadukta kamionima su blokirali križanje Ulice Orehovec, koja vodi do kamenoloma, i glavne Stubičke ulice. Na taj su način stanovnicima Ivanca Bistranskog zapriječili izlazak iz naselja osobnim automobilima. </p>
<p>Ako kamenolom zatvore, 1000 ljudi ostat će na cesti, a tko će hraniti našu djecu, pitaju radnici Viadukta. Kamione nećemo maknuti dok stanovnici ne oslobode ulaz u kamenolom, upozoravali su radnici. Međutim, oko 13 sati, kada je u kamenolom došao zamjenik rukovoditelja poslovne jedinice Zagreb u Viaduktu Milan Kralj, prolaz je deblokiran. </p>
<p>- Blokadu su poduzeli radnici na vlastitu inicijativu. Pokušavamo ih držati pod kontrolom i na svu sreću do sada se još nisu dogodili nikakvi ekscesi, izjavio je Kralj. </p>
<p>Viaduktova blokada nije uznemirila stanovnike, koji su izjavili da ih slični potezi Viadukta neće zaustaviti u blokadi. Naime, stanovnici već sedam dana zaredom traktorima priječe ulaz u kamenolom. </p>
<p>U ponedjeljak su stanovnici, revoltirani načinom eksploatacije kamenoloma, i službeno uputiti svoje zahtjeve ministarstvima gospodarstva i zaštite okoliša, rudarskoj inspekciji, Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, Hrvatskim šumama i Hrvatskom šumarskom društvu.</p>
<p>- U zahtjevu tražimo da Viadukt predoči lokacijsku dozvolu za eksploatacijsko polje, studiju utjecaja na okoliš, rudarski projekt, projekt sanacije, dozvolu za rudarenje, kao i dozvolu za sječu šume, rekla nam je Božica Rožić iz inicijativnog odbora građana. </p>
<p>- Još bolje da je dvostruka blokada, komentirao je zaprešićki gradonačelnik događaje u ponedjeljak. Najavljeni sastanak u Ministarstvu zaštite okoliša još nije održan, jer termin sastanka u Ministarstvu još nisu odredili. Neću više inzistirati na tom sastanku, ističe Morović, jer je problem kamenoloma, ponajprije, problem oko kojeg se trebaju zauzeti odgovorna ministarstva. </p>
<p>U ponedjeljak je održan i drugi sastanak od početka blokade, između Viadukta i Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije, koji je prošao bez rezultata. </p>
<p>- Dogovoreno je da se krajem tjedna održi sastanak između stanovnika i predstavnika Viadukta, rekao nam je pročelnik županijskog Ureda za gospodarstvo Franjo Lamot. Ako će i dalje stanovnici inzistirati na svojim zahtjevima, Županija će pokrenuti daljnji postupak. Što znači da će Županija podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske protiv rješenja kojim je Ministarstvo gospodarstva poništilo rješenje Županije o oduzimanju odobrenja Viaduktu za izvođenje rudarskih radova.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odbor odbio imenovanje Sviličića - Srića napustio sjednicu</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine najvjerojatnije će ponoviti natječaj čija je cijena između 10.000 i 15.000 kuna, ali ovaj put s ponešto izmijenjenim kriterijima - smanjit će traženi radni staž s pet na četiri godine i tako omogućiti Sviličiću izbor</p>
<p>Imenovanjem šefa Kabineta predsjednika Gradske skupštine Velimira Sriće na sjednici Odbora za izbor i imenovanja, u ponedjeljak, iza zatvorenih vrata, trebala je biti posložena i posljednja kockica kadrovske križaljke unutar toga gradskog tijela.</p>
<p>To se, međutim, nije dogodilo jer glavni kandidat, mr. Nikša Sviličić, nije dobio potvrdu članova Odbora.</p>
<p>Suzdržanim glasovanjem Sviličićevo imenovanje odbili su predsjednik Odbora Ivo Jelušić i Jelena Pavičić, oboje iz SDP-a, te Pavo Gagulić (HDZ). Dok su preostala dva člana HNS-a, Mislav Žagar i Krešimir Franjić, mogli ustvrditi samo to da ih je, s obzirom na ranije dogovore, koalicijski partner - izdao.</p>
<p>Isto tako zbunjen, jer imenovanje je trebalo biti samo formalnost, navodno je ostao i Velimir Srića, koji je, vrlo ljut, napustio sjednicu.</p>
<p>Što se dogodilo?</p>
<p>Kada je na prijedlog HNS-a izabran za predsjednika Skupštine, Velimir Srića odmah je najavio da će ubrzo objaviti natječaj i tako potražiti svog pomoćnika. Natječaj je raspisan 12. rujna ove godine i na njega se prijavilo 22 kandidata, od čega ih je šestero ušlo u uži krug.</p>
<p>Izbor je »pao« na Sviličića, tridesetjednogodišnjeg mladog stručnjaka, koji je s tri završena fakulteta (Političkih znanosti, Filozofski, Akademija dramske umjetnosti) po ocjeni bio »za tri koplja bolji« od svih ostalih kandidata. Jedino što Sviličić nije imao bio je dovoljan broj godina radnog staža - njegove četiri godine nisu odgovarale natječaju u kojem se tražilo petogodišnje radno iskustvo.</p>
<p>I upravo oko toga u ponedjeljak su se lomila koplja. Predsjednik Skupštine uporno je zagovarao imenovanje tog stručnjaka, čak je rekao da će na sebe preuzeti sve negativno ako se ispred stručnosti kandidata postavi pitanje njegova dosadašnjeg radnog staža.</p>
<p>Pa kako je sa 31 godinom i mogao prikupiti toliko staža, stalno su ponavljali HNS-ovci, no bili su to, kako se pokazalo, jalovi pokušaji, jer preostali članovi Odbora i nisu baš slušali što im to HNS-ovci imaju za reći.</p>
<p>Među ostalim i to da svojom odlukom vjerojatno poskupljuju čitav proces odabira najobičnijeg službenika Skupštine, koji će na kraju ionako biti izabran - kako oni žele.</p>
<p>O čemu je riječ i odakle HNS-ovcima toliko samopouzdanja?</p>
<p>Kod Sriće je sada proradio inat i, osim za Sviličića, ne želi niti čuti za nekoga drugoga. Na njemu će inzistirati i to toliko da će najvjerojatnije ponoviti natječaj čija je cijena između 10.000 i 15.000 kuna, ali ovaj put s ponešto izmijenjenim kriterijima - smanjit će traženi radni staž s pet na četiri godine i tako omogućiti Sviličiću (re)izbor.</p>
<p>S takvim raspletom situacije (i trošenjem novca) upoznati su i Jelušić i Pavičić iz koalicijskog SDP-a, pa nije jasno zašto su baš u ovom slučaju odlučili izigrati ranije dogovore.</p>
<p>Možda je riječ o izravnanju nekih računa s prijašnje sjednice Gradske skupštine, kada je HNS prvo najavio pa povukao vijest da neće podržati gradnju Domovinskog mosta. U tom svjetlu već je netko ponudio scenarij razvoja situacije: Srića ponovno raspisuje natječaj na kojem s ponešto izmijenjenim pravilima pobjeđuje isti kandidat, pa ispada da je zbog svoje tvrdoglavosti na izbor najobičnijeg službenika utrošio pravo malo bogatstvo. HNS bi pretrpio popriličnu političku štetu koju ne bi umanjio ni odgovor na pitanje - kako i zašto kandidat nije izabran već u prvom krugu.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čuvaju li »čuvari« svoje stanove?</p>
<p>- Dobar dan, mi smo inspekcija Gradskog poglavarstva. Boravi li netko u stanu do vas?</p>
<p>- Da, naš susjed, sa ženom i djecom.</p>
<p>- Odlično. Možete li to izjaviti u zapisnik?</p>
<p>- Može, nema problema.</p>
<p>Takve i slične razgovore zadnjih dvadesetak dana vode inspektori Odjela za upravljanje stanovima i stambeno zbrinjavanje Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada tijekom obilaska stanova datih na čuvanje građanima kako bi ustanovili žive li »čuvari« u njima. U slučaju da »čuvari« ili članovi obitelji trenutačno nisu kod kuće, izjave da oni žive u stanu traže se od dvoje susjeda. Nakon što inspekcija svih stanova bude završena, podnijet će se izvještaj o zatečenom stanju.</p>
<p>- Od 236 stanova datih na čuvanje do sada ih je pregledano oko 70 posto. Otkrivena su samo dva slučaja da »čuvari« ne žive u stanu, dok se jedan slučaj ispituje, rekla nam je načelnica Odjela Jasna Drnić Vranić pokazavši nam zapisnike koji potvrđuju da među njima nisu poznate osobe, poput Ante Đapića, Mije Begović i Tereze Kesovije. Među »čuvarima« je najviše prognanika i socijalnih slučajeva.</p>
<p>Kako smo se uvjerili obilazeći desetak stanova na Trešnjevci, neki susjedi u strahu od eventualnih posljedica inspektorima ne žele dati izjavu.</p>
<p>- Da, on živi u tom stanu, zajedno sa suprugom.</p>
<p>- Dobro. Možemo li uzeti vašu izjavu?</p>
<p>- Ne, nemojte mene! Zapravo nisam siguran je li osoba čije ime piše na vratima baš on. A i ta žena, tko zna je li mu baš supruga, kaže susjed jednog »čuvara« koji je na kraju ipak pristao dati izjavu da mu susjed živi u stanu sa »ženskom osobom«.</p>
<p>Prašina pred vratima jednog »čuvarskog« stana odavala je da je stan prazan. </p>
<p>- Ne znam čiji je to stan i živi li tko u njemu, rekla je susjeda kat niže.</p>
<p>Drugi susjed nije želio niti otvoriti vrata. </p>
<p>- Žena me zaključala i otišla na plac, kaže nakon kraćeg razmišljanja.</p>
<p>Jedan od posjećenih stanova u Prečkom bio je prazan. Inspektor se u to uvjerio gledajući kroz špijunku, a potvrdili su i susjedi.</p>
<p>Prema riječima Jasne Drnić Vranić, »čuvari« za koje se dokaže da ne žive u dodijeljenim stanovima bit će pozvani da ih predaju Gradu, dok će o sudbini ostalih »čuvara« odluku donijeti Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>ZET oštećen za 6.800 kuna</p>
<p>Autobus i tri tramvaja, platili su cijenu Dinamovog poraza u nedjeljnom derbiju sa Hajdukom. Nezadovoljni navijači svoj su »bijes zbog poraza« iskaljivali uništavajući autobus i tramvaje.</p>
<p> - Šteta je procijenjena na 6.800 kuna, rekao nam je Miro Petrušić, voditelj Operativnog komunikacijskog centra PU zagrebačke. </p>
<p>Na dva tramvaja razbijena su stražnja stakla na prikolicama, a na trećem je razbijeno bočno staklo također na tramvajskoj prikolici.Divljanje i razbijanje navijača trajalo je od Autobusnog kolodvora do Mosta mladosti, gdje su vozači spomenutih tramvaja prijavili nastalu štetu. Na Borongaju su navijači razbili stražnje staklo na autobusu linije Borongaj-Sesvetski Kraljevec.</p>
<p>Kako smo saznali, ZET-ovci su dan nakon utakmice odahnuli, materijalne štete ima, ali poučeni dosadašnjim lošim iskustvima u kojima je nakon utakmica prosječno stradavalo oko desetak tramvaja, svi se nadaju kako su navijači napokon shvatili da tramvaji nisu krivi za sportske rezultate. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bandić izrazio sućut </p>
<p>Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić izrazio je sućut obiteljima tragično preminulih dijaliziranih osoba i izrazio žaljenje zbog događaja koji su potresli zagrebačku i hrvatsku javnost. </p>
<p>- Grad Zagreb, u okviru svojih mogućnosti, i dalje će nastojati osigurati maksimalnu zdravstvenu zaštitu za sve naše sugrađane i za sve iz drugih dijelova naše domovine koji medicinsku pomoć dobivaju u zagrebačkim bolnicama, rekao je gradonačelnik, izrazivši ujedno žaljenje zbog događaja na maksimirskom stadionu u nedjelju koji, na sreću, nema tragične posljedice i mišljenja je da se Dinamo ne bi trebao seliti iz Maksimira. Gradonačelnik Bandić će se u utorak sastati sa čelništvom Dinama.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Županija obećala pomoć slijepima</p>
<p>Udruge koje se brinu o slijepim osobama ne mogu raditi bez pomoći ostalih društvenih institucija, a problem obuke i osposobljavanja ne može biti samo njihov problem, već zadatak sviju nas, rekla je predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Palma Klun-Posavec u ponedjeljak, na sastanku s predstavnicima i članovima udruga slijepih i slabovidnih osoba s područja Zagreba i Županije. Na sastanku upriličenom u povodu Međunarodnog dana bijelog štapa i Svjetskog dana slijepih, Klun-Posavec je obećala pomoć udrugama slijepih, te ponudila pomoć Županije u stvaranju programa za osobe koje imaju problema s vidom.</p>
<p>Mira Katalenić, predsjednica Udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Josip Hrvoj, predsjednik Udruge slijepih Zagreba i Zagrebačke županije, te Gordana Karlovčan, instruktorica orijentacije i mobiliteta, govorili su o važnosti i tehnikama kretanja slijepih osoba, a svoja iskustva iz svakodnevnog života iznijele su osobe koje su prošle tehniku bijelog štapa, osnovu potreba slijepih i slabovidnih ljudi.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ivanićki ručnici hit u Londonu</p>
<p>Zahvaljujući, Lady Beresford-Peirse, ručno istkani ručnici iz Ivanić-Grada pronalaze mjesto u londonskim ekskluzivnim dućanima i pravi su hit rečeno je prigodom razgovora Lady Peirse sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, predsjednicom Županijske skupštine Palmom Klun-Posavec i pročelnikom Upravnog odbora za poljoprivredu i šumarstvo Josipom Kraljičkovićem. Lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse zahvalila se na priznanju koje je dobila od Zagrebačke županije za zasluge na području kulturne i prirodne baštine i promicanje hrvatske kulture u inozemstvu.</p>
<p>Razgovaralo se o projektu »Lan i tkanje u Zagrebačkoj županiji« koji je i nastao inicijativom Jadranke Njerš, a čiju je realizaciju osmislila ravnateljica Narodnog sveučilišta Ivanić-Grad Palma Klun-Posavec. Tkalačka radionica u Narodnom sveučilištu trebala bi oživjeti ovu potisnutu tradiciju, a u projekt su već uključeni Zagrebačka županija, Agronomski i Tekstilni fakultet. </p>
<p>Lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse preko svoje fundacije »The International Trust For Croatian Monuments« od početka Domovinskog rata pomaže obnovu razrušene kulturne baštine Hrvatske. Samo za obnovu krova Dvorca Eltz u Vukovaru koncertom Ive Pogorelića prikupljeno je 63.000 funti koje je Lady uručila Gradskom muzeju.</p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Siromašnim učenicima besplatan boravak na moru</p>
<p>U ponedjeljak je počela sabirna akcija »Solidarnost na djelu 2001« koja će trajati do 21 listopada. Prihod akcije namijenjen je siromašnim učenicima zagrebačkih škola kojima će tako biti omogućen besplatan boravak u Domovima Crvenog križa na Sljemenu i Novome Vinodolskom. </p>
<p>U akciji će sudjelovati, kao volonteri, djeca iz 100 zagrebačkih osnovnih i 40 srednjih škola. Kako nam je rekla socijalna radnica iz Crvenog križa Zagreb, Ivanka Godić, procjenuje se da će ukupno u akciji biti uključeno 500 odraslih aktivista i 4.500 djece na 60 do 70 sabirnih mjesta. - Ova akcija provodi se na nivou cijele Hrvatske, u svim centrima Crvenog križa, ali samo 18. listpada, dok će u Zagrebu, kao glavnom gradu, sabirna akcija trajati cijeli tjedan, pojasnila je Godić.</p>
<p>Tijekom akcije prikupljat će se novac od prodaje bonova u domaćinstvima, i to u apoenima od 5 do 20 kuna. Svi novčani bonovi numerirani su i ovjereni žigom pdručnog društva Crvenog križa. Novčani prilozi poduzeća mogu se slati na žiroračun Crvenog križa Zagreb broj: 30106-678-8724, poziv na broj 05 33942, s naznakom prilog u akciji »Solidarnost na djelu 2001«. Građani koji bi mogli pokloniti višak odjeće i obuće, pozivaju se da dođu u sabirna mjesta Crvenog križa u Ilici 259, Grižanska 19, Remetinečka 60, Trg D. Domjanića 6, Park prijateljstva 1 i Dubravkin trg 11.</p>
<p>- Zagrepčani su velikodušni, stoga možemo očekivati da će i ovogodišnja akcija proći uspješno, nada se Godić. Kako smo saznali, prošle godine, sakupljeno je priloga u vrijednosti od 200.000 kuna.</p>
<p>Sabirna akcija provodit će se u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, po domaćinstvima građana, te u deset područnih društava Crvenog križa Zagreb. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Dalaj-lamin posjet odgođen za 'sretnija vremena'</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada </p>
<p> - Do definitivne odgode posjeta tibetskoga duhovnog i svjetovnog vođe XIV. Dalaj-lame Tenzina Gyatsoa došlo je zbog važnih razloga u objašnjenje kojih Zagrebački odbor za posjet Njegove Svetosti Dalaj-lame ne može ulaziti, rekao je danas predsjednik toga odbora akademik Mislav Ježić.</p>
<p> Ježić je podsjetio da su u subotu tibetski uredi u Dharamsali, Ženevi i Budimpešti obavijestili Zagrebački i Splitski ured za posjet Nj. S. Dalaj-lame da je najavljeni posjet Europi i Hrvatskoj definitivno odgođen. Osim žaljenja zbog te odluke, uredi Njegove Svetosti istaknuli su kako su na takvu odluku utjecala stajališta tibetske Vlade i Parlamenta u izbjeglištvu, ali i inzistiranje indijskih vlasti koje se brinu za sigurnost Dalaj-lame.</p>
<p> Za predsjednika Zagrebačkoga odbora činjenica što Dalaj-lama za sada neće posjetiti Europu i Hrvatsku jest gubitak za europske zemlje koje je trebao posjetiti, ali i za tibetsku stranu. Jer, rekao je Ježić, Tibetancima je stalo da javnost i tih zemalja senzibiliziraju za svoje probleme s kojima su suočeni već više od pet desetljeća. Istaknuo je da će Odbor i dalje podržavati sve aktivnosti koje su na tragu senzibiliziranja hrvatske javnosti. Ježić je izrazio i zahvalnost svima koji su pomogli u pripremama za posjet koji je sada, dodao je, odgođen za neka sretnija vremena. </p>
<p>Predsjednica Društva hrvatsko-tibetskoga prijateljstva Žana Čanađija istaknula je da će to društvo, nastaviti s ozbiljnim pristupom u promicanju tibetske kulture i umjetnosti.</p>
<p> Izvršni koordinator Odbora Nenad Maljković izvijestio je da će svim građanima biti vraćen novac za karte koje su kupili za javno predavanje Dalaj-lame, a trebalo se održati 22. listopada. Maljković je dodao da će se Odbor, tijekom današnjega i sutrašnjega dana, dogovoriti s prodajnim mjestima o tomu gdje će građani moći dobiti svoj novac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>'Jedi' se ipak ne uzima u obzir kao vjerska pripadnost</p>
<p>LONDON, 15. listopada</p>
<p> - Iako su se mnogi ljubitelji »Zvjezdanih ratova« u ovogodišnjem britanskom popisu pučanstva kao svoju vjersku pripadnost prijavili kao Jedijevi vitezi, čini se da Snaga ipak nije s njima.</p>
<p>Nakon što su prošloga tjedna agencije javljale da bi se zbog velikog broja jedijavaca moglo dogoditi se takav podatak da na sljedećem popisu kao izbor vjerske pripadnosti pojavi i na obrascima, te da su već pri ovom popisu za takvu vjeru napravljene posebne šifre za analizu rezultata, dužnosnici su u četvrtak objavili da nema »baš nikakve mogućnosti« da se u sljedećim popisima službeno pojavi takva opcija. </p>
<p>»Budući da je postojala vjerojatnost da će određen broj ljudi na to pitanje odgovoriti 'Jedijev vitez', za takav je odgovor kreirana i posebna šifra, no samo zato da se ubrza strojna obrada obrazaca,« rekao je glasnogovornik Nacionalnog statističkog zavoda.</p>
<p>»To znači samo da će se takav odgovor ubilježiti kao 'ostali',« rekao je. »Ni u kojem slučaju to ne znači priznanje takve vjere«.</p>
<p>Nema nikakve mogućnosti da se to pitanje pojavi na listićima za sljedeći popis, 2001. godine, kaže glasnogovornik. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kina i Tajvan oplakuju Chiang Kai-Shekova otmičara</p>
<p>TAIPEI, 15. listopada </p>
<p> - Legendarni kineski ratni zapovjednik Chang Hsueh-liang, koji je oteo nacionalističkog čelnika Chiang Kai-Sheka i promijenio tijek kineske povijesti, umro je u ponedjeljak u stotoj godini života na Havajima, javile su tajvanska i kineska novinska agencija.</p>
<p> I kineski predsjednik Jiang Zemin i njegov tajvanski kolega Chen Shui-bian, uputili su izraze sućuti Changovoj obitelji.</p>
<p> Chang, koji je proveo desetljeća u kućnom pritvoru, umro je u bolnici u Honoluluu samo nekoliko dana nakon što je primljen u bolnicu zbog upale pluća.</p>
<p> On je promijenio kinesku povijest 12. prosinca 1936., kad je u središnjem kineskom gradu Xianu oteo Chiang Kai-sheka i natjerao ga da sklopi savez s komunistima Mao Zedonga protiv nadirućih japanskih snaga. Ta odluka udahnula je novi život komunističkoj Crvenoj armiji, koja je bila na rubu uništenja nakon teških sukoba s nacionalističkim snagama.</p>
<p> Nakon što je Mao 1949. uspostavio Narodnu Republiku, Peking je Changa proglasio nacionalnim herojem i pozvao ga da se vrati u Kinu s Tajvana, kamo je odveden zajedno s poraženim snagama nacionalista.</p>
<p> U jednom razgovoru objavljenom početkom devedesetih Chang je rekao da ni za čim ne žali, te da je oteo Chianga kako bi spasio Kinu od japanske invazije. Chang je rekao da su on i Chiang imali suprotstavljena gledišta - nacionalistički čelnik je smatrao da su komunisti najveći neprijatelji Kine, dok je Chang vjerovao da su to Japanci.</p>
<p> Chiang Kai-shek pristao je pod pritiskom na savezništvo s komunistima, koji su ga pustili iz zatočeništva neozlijeđenog. Chang je otpratio Chianga do tadašnjeg glavnog grada Nankinga na jugu zemlje, gdje su ga uhitile snage nacionalista. Chang je nakon poraza nacionalista prebačen na Tajvan, gdje je proveo još tri desetljeća u kućnom pritvoru prije nego je rehabilitiran početkom osamdesetih kad su na Tajvanu prihvaćene demokratske reforme.</p>
<p> Changu je po prvi puta dopušteno da napusti Tajvan 1991. i posjeti svoju djecu u Sjedinjenim Državama, kamo se i sam preselio tri godine kasnije.</p>
<p>Kao sin moćnog mandžurijskog vojnog zapovjednika, Chang je s 27 godina - nakon što je njegov otac ubijen - naslijedio upravu nad velikim dijelom sjeverne Kine i vojskom od 200.000 ljudi, te je prozvan »mladim maršalom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Putin predlaže »eurosveučilište« u Kalinjingradu</p>
<p>MOSKVA, 15. listopada</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je u ponedjeljak u Moskvi ruskim i poljskim znanstvenicima da utemelje »eurosveučilište prava i ekonomije« u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltiku smještenoj između Poljske i Litve. Putin je to rekao u nazočnosti svoga poljskog kolege po dužnosti Aleksandra Kwasniewskog tijekom zajedničkog sastanka uprava akademija znanosti dvije zemlje, što je središnji događaj Dana poljske znanosti u Rusiji koji se održavaju od 13. do 18. listopada. To »eurosveučilište« moglo bi biti utemeljeno u suradnji sa sveučilišem u Kalinjingradu, rekao je ruski predsjednik, koji je pozvao stručnjake da rade na problemima prijevoza i ekonomije u perspektivi širenje EU. Nakon očekivanog prijema Poljske i Litve u EU, enklava Kalinjingrad bila bi potpuno okružena zemljama članicama Unije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Live album Parnog valjka uskoro u prodaji</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Kao nastavak na legendarni »Live in ZeKaeM« iz 1995. godine, s kojim se preklapa u samo dvije pjesme, ali u novim vezrijama, Croatia Records izdat će novi live album Parnog valjka »Kao nekad, live at S. C.«.</p>
<p> Koncerti koji su održani u zagrebačkom Studentskom centru 31. svibnja i 1. lipnja ove godine, prilagođeni su klupskoj atmosferi s potpuno novim aranžmanima većine skladbi i zanimljivim izborom gostiju: Oliverom Dragojevićem, Davorom Gopcem, Dragom Mlinarcem te Ninom Badrić. Ovaj album izlazi 25. listopada, a premda će u kutiji biti dva CD-a, njihova će cijena biti kao da je - jedan.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kylie Minogue proglašena kraljicom popa</p>
<p>LONDON, 15. listiopada</p>
<p> - Australska pjevačica Kylie Minogue u posebnoj je ceremoniji proglašena novom kraljicom popa nakon što se njezina pjesma »Can't Get You Out Of My Head« čak četiri tjedna zadržala na prvom mjestu londonskih top ljestvica.</p>
<p>U njezinoj namjeri da postane najbolja nije ju uspio spriječiti niti dosadašnji »Kralj popa« Michael Jackson sa prvom pjesmom u posljednje četiri godine pod nazivom »You Rock My World«, za čije je snimanje spota utrošeno tri milijuna funti. </p>
<p>Kylienom pobjedom njegova je pjesma pala na drugo mjesto, a Jackson je svoju krunu morao predati sve popularnijoj Kylie čiji je album »Fever« postigao zapažen uspjeh i već dva tjedna ne silazi s vrha glazbenih ljestvica.</p>
<p>Njenim uspjehom nije oduševljena niti pjevačica Victoria Beckham koja je novim albumom dosegla najviše deseto mjesto, a nakon Kylienog trijumfa pala na čak 35 mjesto. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Poljski redatelj Andrzej Wajda otvara filmsku školu</p>
<p>VARŠAVA, 15. listopada</p>
<p> - Poljski redatelj Andrzej Wajda (75) otvorit će u ožujku 2002. godine u Varšavi vlastitu Školu filmske režije, piše u ponedjeljak dnevnik Zycie. </p>
<p> Utemeljena zajedno s poljskim redateljem Wojciechom Marczewskim, Škola bi trebala surađivati s drugim filmskim školama u Europi i s najvećim uglednicima poljske kinematografije, među kojima su redatelji Agnieszko Holland, Krzysztofo Zanussi, Marcelo Lozinski i Krzysztof Krauze te glumci Krystyn Janda ili Zbignew Zamachowski. </p>
<p> »Nećemo se baviti teorijom. Neću pričati kako sam radio na 'Pepelu i dijamantu'. Želimo razviti praktičnu stranu profesije, što se može naučiti isključivo radeći s glumcem, snimajući studije i vježbe, realizirajući vlastiti scenarij«, objasnio je Wajda novinarima. </p>
<p> »Želimo stvoriti europski film, svjetski. Izbjeći zatvaranje u naš vlastiti mali svijet. Povezivanje istoka i zapada misija je koju treba ispuniti«, dodao je poljski redatelj. </p>
<p> Nastava će se održavati na poljskom i engleskom. Prvi prijamni ispiti održat će se početkom studenog. Ciklus jednogodišnjeg studija stajat će 2675 eura. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nicole Kidman je razvod od Cruisea preboljela zahvaljujući djeci</p>
<p>LONDON, 15. listopada</p>
<p> - Glumica Nicole Kidman kaže kako ju je razvod od Toma Cruisea ostavio »potresenu«, ali ističe kako bi se voljela ponovno udati. </p>
<p> »... Razvod je razvod i stvarno je grozno proći kroz to«, rekla je ona domaćinu BBC-jeve emisije Michaelu Parkinsonu u subotu navečer. »No, voljela bih se ponovno udati«. </p>
<p> Kidman je Parkinsonu rekla da je razvod žestoko potresao »njezine temelje«. »Nisam se nadala da će se to desiti meni, ali desilo se i to je to«, rekla je ona. </p>
<p> Cruise i Kidman najavili su svoju rastavu u veljači, šokirajući medije i kolege glumce. Cruise je otada počeo vezu s glavnom glumicom iz »Mandoline kapetana Corellija« Penelopeom Cruz, dok je Kidman pripisivana veza sa zvijezdom »Gladijatora« i bivšim intimnim prijateljem Russellom Croweom, ali je ona opovrgla da su išta više od prijatelja. </p>
<p> Glavna glumica iz »Moulin Rougea« rekla je da su je njezino dvoje posvojene djece, Isabella i Connor, održali na životu kad su stvari bile loše. </p>
<p> »Imate dvoje djece i dođe vrijeme kad kažete samo se hoću sklupčati i nikada ne izaći iz kreveta, i onda vam dođe 6-godišnjak i kaže 'Gdje je doručak?'«, rekla je ona. »Morate se sabrati i krenuti dalje i to je ono što ja radim.« </p>
<p> Kidman je progovorila i o svojoj vezi s Cruiseom: »Provela sam 11 godina s njim i postoji nešto čudno romantično u tome da se dobro poznajete i da ste zajedno što ljudi, pretpostavljam, ne razumiju jer su vaši životi izloženi kao na pladnju, ali s druge imate samo jedan drugog jer nitko drugi doista ne razumije«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Slavonska kolijevka knjižničarstva</p>
<p>Tradicionalna manifestacija hrvatske knjige svečano otvorena u Županji u povodu 140. obljetnice Knjižnice i čitaonice u tome gradu / Predstavljena knjiga Stjepana Tomaša »Odnekud dolaze sanjari« </p>
<p>ŽUPANJA, 15. listopada</p>
<p> - Da Županja nije samo grad »zone sumraka« i grad stečajeva i nemalih ekonomskih problema, kako je uvodno bila rekla njegova gradonačelnica, već da je on i kolijevka kulture knjige Vukovarsko-srijemske županije, posvjedočila je 140. obljetnica Gradske knjižnice i čitaonice, koja je 1861.; kada je osnovana, bila prva čitaonica u cijeloj slavonskoj Vojnoj krajini. Njenim su počasnim članovima postali i ban Mažuranić i biskup Strossmayer.</p>
<p> A upravo taj knjižnični rođendan bio je povod da je Županja izabrana gradom u kojemu je ove godine otvorena tradicionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2001. Prigodnu svečanost otvorila je u ponedjeljak pomoćnica ministra kulture mr. Branka Šulc jer ta se knjižna svetkovina i odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, uz Županiju vukovarsko-srijemsku te grad Županju.</p>
<p> Magistrica Šulc istaknula je da je ova obljetnica iznjedrena iz bogate slavonske kulturne tradicije te da u njezinu današnjem životu sudjeluje još pet aktivnih knjižnica na području Županije, koje kulturi knjige novim multimedijalnim pristupom nastoje dati novo značenje.</p>
<p> U ime organizatora Mjeseca knjige Knjižnica grada Zagreba i Programskog i Organizacijskog odbora priredbe skup je pozdravila Davorka Bastić, podsjećajući da u ostvarenju svekolikog ovogodišnjeg programa sudjeluje 177 knjižnica sa 1.240 najrazličitijih sadržaja koji se šire diljem čitave Hrvatske. Iskoristila je ujedno i zgodu te čestitala ne manje važne jubileje Čitaonici u Kraljevici, koja obilježava 140. godišnjicu svoga postojanja, 115. obljetnicu Čitaonice u Velikoj Gorici, 85. obljetnicu makarskoj Čitaonici te 40. rođendan ozaljskoj.</p>
<p> Mjesec hrvatske knjige zatvorit će se 15. studenoga u Zagrebu okruglim stolom posvećenom knjizi u medijima, kada će biti dodijeljene i nagrade sudionicima kviza »Rastem s knjigom«. </p>
<p>U ime Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, koja je Družba 1907. godine i utemeljila Knjižnice grada Zagreba, nazočnima se obratio Marjan List, a u ime domaćina županjske knjižnice njezin ravnatelj Jurica Buljan, koji je podsjetio na slavnu prošlost utkane u temelje ove kuće kulture.</p>
<p> Nikola Šafer, župan Vukovarsko-srijemske županije, uputio je prigodne riječi na svečanosti otvorenja, baš kao i gradonačelnica Ljubica Brdarić, koja je izrazila dvostruko zadovoljstvo što se renoviranje knjižnice poklopilo s njenim jubilejem. »Kako su knjižnice srce grada i okupljalište ljudi od duha, učinit ću sve da kultura u ovome gradu dobije zasluženo mjesto«, obećala je gradonačelnica. </p>
<p>Odmah nakon svečanosti otvaranja brojna publika, među kojom i brojni bibliotekari pristigli u Županju iz svih krajeva Hrvatske, uputila se u županjsku Gimnaziju, gdje je predstavljena nova knjiga priča Stjepana Tomaša pod nazivom »Odnekud dolaze sanjari«, za koju je knjigu autor ovjenčan ovogodišnjom književnom nagradom Društva hrvatskih književnika »K. Š. Gjalski«.</p>
<p> Knjigu je predstavila dr. Helena Sablić Tomić. Kazala je da u dvanaest kratkih proza autor priča o zanosnoj ljubavi prema osobama suprotnog spola, odnosno prema zanosima ideološkog predznaka koji obično bivaju ostvareni samo u snovima. Priče su to koje korespondiraju s jakom povijesnom zbiljom što se posljednjih godina događala na ovom području. Svečanost je potom nastavljena kazališnom predstavom Teatra »Žar ptica« iz Zagreba predstavom »Najljepši planet«.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kazališno izdavaštvo danas</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - 4. kazališni forum pod nazivom »Kazališno izdavaštvo danas« održavat će se od 17. do 20. listopada u Zagrebu u prostorijama Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, a u organizaciji Hrvatskoga centra ITI. Kako je rečeno na konferenciji za tisak, priređenoj u ponedjeljak, o problemima teatarskog tiskanog i internetskog nakladništva govorit će 13 svjetskih izdavača te hrvatska znanstvenica dr. Danijela Živković iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Sanja Nikčević, glavna urednica časopisa »Kazalište«. U okviru foruma, Welton Jones, kazališni kritičar američkog dnevnika »San Diego Union Tribuna«, vodit će seminar za mlade kazališne kritičare. Po riječima Željke Turčinović, predsjednice Hrvatskoga centra ITI-ja, gosti iz inozemstva imat će prilike i pogledati novija hrvatska kazališna ostvarenja, a bit će im predstavljeno i djelovanje Međunarodne dramske kolonije »Motovun«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Komedija zaraznog šarma </p>
<p>Redatelj Damir Mađarić preradio je klasično Shakespeareovo djelo u zabavnu i pitku predstavu / Još jedna uspješna predstava »teatra glumca«</p>
<p>»Nema koristi gdje zadovoljstva nema«, poručuje William Shakespeare, čemu se s lakoćom mogla pridružiti i publika, gledajući njegovu komediju »Ukroćena goropadnica« što ju je u režiji Damira Mađarića postavilo Kazalište »Virovitica«.</p>
<p>Ako se u hrvatskim okvirima može govoriti o kazalištu koje dosljedno slijedi politiku »teatra glumca«, s gotovo nevjerojatnim talentom da pojednostavljuju »velike drame«, utisnuvši im nove kvalitete - onda su to Virovitičani. </p>
<p>I prva ovosezonska premijera dokaz je da je virovitičko kazalište ostalo vjerno spomenutoj tradiciji. »Ukroćenu goropadnicu«, pripovijest o »slamanju čvrste volje« padovanske ljepotice Caterine, zle poput Ksantipe, svadljive i drske, Mađarić je dramatizirao i prilagodio pretvorivši ju u jezgrovito i zabavno ostvarenje. Jednostavna scenografija Tomice Hrupelja pripomogla je dinamici izlaska i ulaska glumaca, pa predstava nije gubila na tempu. Duhovitost komedije zabluda i intriga s tipičnim zamjenama identiteta redatelj je upotpunio zgodnim elementom. Naime, u galeriji prosaca što opsjedaju kuću plemića Battisata, jedan nosi zgodnu masku posuđenu iz commedie dell' arte, konkretno - inačicu poznatog lica »Il Dottorea«. Njega je, naravno u Shakespeareovu duhu prerušavanja, predočila upravo glumica, i to vrlo efektno, Snježana Slavić. Kao zgodna aluzija na pseudopovijesnu Shakespeareovu seksualnu orijentaciju jest uvođenje lika - krojača homoseksualca, kojeg je koristeći se razigranim šaljivim gegovima tumačio Igor Golub.</p>
<p> Virovitičkoj »Goropadnici« nije nedostajalo dosjetljivo izvedenih verbalnih dvoboja prepunih plitkih šala u kolopletu s dociranim »svjetskim mislima« i često citiranim općim mjestima. U komadu s uvijek privlačnima matrimonijalnim raspravljanjima posebno mjesto zauzima Draško Zidar kao Petruccio. Jedino je taj plemić u stanju sa samo sebi znanim receptima ukrotiti divlju mačku Caterinu. A Zidar je to činio sa zaraznim šarmom. Matija Prskalo kao Caterina našla se u ulozi »krojenoj po svojoj mjeri«, kojom je u nešto povišenijem fonu, mjestimice i preenergično naglašavala nijanse promjena raspoloženja. No, pitanje je pak interpretacije predloška treba li se njena rola graditi baš na tolikoj količini »histeričnosti«. </p>
<p>U pitkom i svima razumljivom iščitavanju klasika nad klasicima dolično su svoje uloge opravdali i Mijo Pavelko i Goran Koši te gosti Adam Končić i Anita Matić.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bušićev udio u suvremenosti </p>
<p>Autori Josip Jurčević, Vlado Šakić i Božo Vukušić naznačuju u knjizi stvarno i simboličko značenje Brune Bušića u suvremenoj hrvatskoj povijesti </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Prilikom prijenosa posmrtnih ostataka Brune Bušića u Hrvatsku okupila se skupina autora radi izdavanja opsežnije domovinske knjige o tome »branitelju hrvatskog identiteta«. Međutim, knjiga tada nije objavljena. Dvije godine poslije, ovoga ponedjeljka, u Viteškoj dvorani Družbe »Braće Hrvatskoga Zmaja« Josip Jurčević, Vlado Šakić i Bože Vukušić napokon su dočekali predstavljanje svojih autorskih tekstova, tvrdoukoričenih u knjigu »Bruno Bušić - branitelj hrvatskog identiteta«.</p>
<p>U knjizi su objavljeni tekstovi Josipa Jurčevića »Značenje Brune Bušića u suvremenoj hrvatskoj povijesti«, Bože Vukušića »Bruno Bušić - simbol nacionalnog otpora« i Vlade Šakića »Bušićeva ruka na Hrvatskoj«.</p>
<p>Knjigu su predstavili recenzent Franjo Šanjek, urednik Josip Jurčević te Ivan Butković, predstavnik nakladnika, Hrvatske uzdanice.</p>
<p> Autori su, upozorio je akademik Šanjek, upozorili na Bušićevo značenje u hrvatskoj povijesti, osobito na prilike u kojima je Bušić počeo svoje političko djelovanje. Pojedini dijelovi knjige predočuju javnosti i Bušića kao vrhunskog intelektualca i humanista koji je svojim pisanjem nastojao svijetu prikazati istinu o Hrvatskoj.</p>
<p>Prema Jurčevićevim riječima, »knjiga ne predstavlja ni približno cjelovitu sliku Brune Bušića, nego ima svrhu okvirno naznačiti njegovo stvarno i simboličko značenje u suvremenoj hrvatskoj povijesti, te potaknuti daljnja istraživanja koja će podrobnije obraditi djelovanje Brune Bušića«.</p>
<p>Predgovor knjizi napisao je kolumnist Večernjeg lista Milan Ivkošić, poentirajući da »tko nije svoj, a hoće pripadati svijetu - niječe i sebe i svijet«. Vukušić je, pak, opširno pišući o Bušićevu životopisu zaključio da je »pucanj u njega bio pucanj u Hrvatsku«. </p>
<p>Željko Garmaz i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hitno zaustaviti razaranje dubrovačkih ljetnikovaca</p>
<p>Krajnji je trenutak da se zajedničkim naporima spase ostaci ostataka dubrovačkog kulturnog krajolika / Zastrašujuća je zapuštenost preostalih spomenika, napose ljetnikovaca dubrovačke regije, koji su originalan doprinos Hrvatske europskoj kulturnoj baštini / Najveću odgovornost za takvo stanje na antologijskim primjerima ladanjske arhitekture snose Grad Dubrovnik i organi njegove društvene uprave </p>
<p>Peti znanstveni skup »Dani Cvita Fiskovića« posvećen ladanjskoj kulturi Hrvatske ponovno je potvrdio izuzetnu važnost tog autentičnog korpusa unutar hrvatske povijesti umjetnosti i kulture - arhitektonsko-hortikulturnih sklopova građenih od 15. do 18. stoljeća - i utvrdio zastrašujuću zapuštenost preostalih spomenika, napose ljetnikovaca dubrovačke regije.</p>
<p>Znanstvena istraživanja i interpretacije istaknutih pripadnika više generacija hrvatskih povjesničara umjetnosti svjedoče kako je kultura dubrovačkog ladanja izvoran izraz kreativnih snaga sredine. Dubrovački ljetnikovci, najuže povezani s književnim stvaralaštvom humanizma i renesanse, vrhunac su tadašnjeg dubrovačkog graditeljstva i originalan dopirnos Hrvatske zajedničkoj, europskoj kulturnoj baštini.</p>
<p>Stanje tih spomenika pokazuje, međutim, kako u nas još uvijek ne postoji svijest o njihovoj vrijednosti i važnosti. Iako formalno zaštićeni, oni su zapušteni, sustavno se razaraju i propadaju pred našim očima.</p>
<p>Potaknuti obilaskom dubrovačke regije i ljetnikovaca Rijeke dubrovačke, upućujemo ovaj apel njihovim vlasnicima - poglavito Gradu Dubrovniku i organima njegove društvene uprave koji snose najveću odgovornost za nastalo stanje na antologijskim primjerima ladanjske arhitekture i obvezu da se dosadašnji odnos promijeni.</p>
<p>Zahtijevamo da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaustavilo uništavanje ljetnikovaca i njihovog prirodnog okoliša. Neophodno je najhitnije provesti zaštitne radove na najugroženijim spomenicima, te preispitati odgovornost za zahvate izvedene bez dozvole ili suprotno primjerenoj namjeni. U prvom redu pdotrebno je rasčistiti nejasnoće oko kompetencija Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, te aktivnije uključiti Ministarstva unutrašnjih poslova i pravosuđa, kako bi se zajedničkim naporima spriječile zloupotrebe, devastacije i krađe. Neophodno je potaknuti projekt cjelovite zaštite i obnove dubrovačkih ljetnikovaca.</p>
<p>Krajnji je trenutak da se zajedničkim naporima spase ostaci ostataka dubrovačkog kulturnog krajolika i taj iznimno važan sastojak hrvatskog kulturnog identiteta.</p>
<p>Pozivamo hrvatsku javnost, nadležne političke, društvene i kulturne institucije da ozbiljno razmotre naš apel i doprinesu promjeni odnosa prema spomenicima koje ćemo izgubiti ako se smjesta ne poduzmu mjere za njihov spas i obnovu.</p>
<p>U ime sudionika Petog znanstvenog skupa »Dani Cvita Fiskovića« ovaj apel potpisuju članovi priređivačko-znanstvenog odbora:</p>
<p>Mr. Joško Belamarić (Split), dr. sc. Alena Fazinić (Korčula), prof. dr. sc. Igor Fisković (Zagreb), prof. dr. sc. Nada Grujić (Zagreb), prof. Stanka Kraljević (Korčula) i akademik Vladimir Marković (Zagreb)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Krležina ostavština darovana NSK</p>
<p>Potpisan Ugovor o darovanju rukopisa, prijepiske i fotografija Miroslava Krleže između darovatelja dr. Krešimira Vranešića i NSK</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Želja velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže, da se njegova rukopisna ostavština, nakon njegove smrti, pohrani u »mrak« na dvadeset godina, koliko je po njegovu mišljenju potrebno da se konsolidiraju redovi krležologa, do sada je bila poštovana - od strane univerzalnog nasljednika dr. Krešimira Vranešića i Nacionalne sveučilišne knjižnice, gdje su rukopisi do sada bili pohranjeni i zapečaćeni u 14 sanduka i u jedan paket s leksikografskim marginalijama koji je poslije šest godina pristigao iz Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«.</p>
<p> Budući da dvadesetogodišnji rok upravo istječe, nasljednik po oporuci, dr. Vranešić, odlučio je rukopisnu ostavštinu darovati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Povodom potpisivanja Ugovora o darovanju rukopisa, prijepiske i fotografija pokojnog Miroslava Krleže pohranjenih u NSK, između darovatelja dr. Krešimira Vranešića i NSK, održana je u ponedjeljak u toj knjižnici konferencija za novinare.</p>
<p> Tom je zgodom glavni ravnatelj NSK dr. Josip Stipanov zahvalio na darovnici te naglasio da će preuzimanjem ovoga dara cijeli Krležin opus od sad biti dio fonda NSK, Potpisivanje Ugovora je očekivan čin budući da je uloga NSK čuvanje hrvatske pisane baštine. </p>
<p>Kako je došlo do potpisivanja ovog značajnog dokumenta objasnio je dr. Krešimir Vranešić. »Nekoliko godina prije smrti Krleža je bolovao od pneumonije pluća. Pitao me je 'Krešo, koliko bih mogao još živjeti? Pitam te to stoga jer u ormarima imam preostalih rukopisa za koje bi mi bilo potrebno još pet ili šest godina rada, a nude mi se razni ljudi da mi u tome pomognu'. No, tko je poznavao Krležu, znao je da nitko osim njega ne može raditi na tim rukopisima. Kada umre Bela, on intenzivno pomišlja na oporuku, te je ostavštinu odlučio pohraniti u 'mrak' na 20 godina gdje je nitko ne smije pregledavati i popisivati. Što dalje s ostavštinom nije rekao, a meni se čini da je prema hrvatskom narodu i Krleži najpoštenije darovati ju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.« </p>
<p>Na konferenciji je govorio i pravni savjetnik i sastavljač oporuke Miroslava Krleže Jakša Barbić. On ističe bitno drugačije političke prilike u ono vrijeme kada su neki bili »za«, a neki »protiv« Krleže. Tada nitko nije mogao doraditi njegovu ostavštinu. Barbić je potvrdio Vranešićevu izjavu po kojoj je Krležina želja bila da se rukopisna ostavština nipošto ne smije privatizirati, već mora biti dostupna javnosti. Primopredaja na relaciji darodavac - daroprimatelj očekuje se na dan Krležine smrti 29. prosinca ove godine. No, po riječima dr. Stipanova potrebno je još godinu dana da stručni ljudi obave obradu rukopisa - popis i izradu kataloga. </p>
<p>Naš će se stručni posao, nastavio je dr. Stipanov, kretati u dvije faze: ustanoviti cjelinu, odnosno povezati cjeline i kataloški ih obraditi. Poslije će NSK imati pravo umnažati tu ostavštinu na mikrofiševima, filmovima, u knjigama ili ju digitalizirati. Pečaćenju je osobno nazočio prije dvadeset godina dr. Vranešić.</p>
<p> U ponedjeljak je dr. Vranešić naglasio da je tada, nakon pečaćenja i pravomoćnosti presude o ostavštini, imao velikih problema da se neke stvari ne pregledaju. No, klauzula njegove darovnice poštovala se tijekom dvadeset godina, zaključio je Vranešić i još uvijek nitko nema uvid u ovu građu, čime se zaštitilo dostojanstvo Miroslava Krleže, koji se klonio afera.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski nakladnici primljeni u IPA</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Hrvatski neovisni nakladnici primljeni su u članstvo Međunarodne udruge nakladnika (International Publishers Association - IPA) sa sjedištem u Ženevi. Na zatvorenoj godišnjoj skupštini, koja je održana u Frankfurtu u vrijeme Sajma knjiga, ove su godine u članstvo, osim Hrvatske, primljeni još Cipar i Šri Lanka. Od bivših jugoslavenskih republika u članstvu su Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Postupak za učlanjenje Hrvatskih neovisnih nakladnika kao predstavnika Hrvatske trajao je šest mjeseci, a osnovni uvjeti za primanje su bili sloboda tiska i poštivanje autorskih prava u Hrvatskoj te samostalnost udruge koja se prima u članstvo. Međunarodna udruga nakladnika sad ima 77 članica i krovna je profesionalna nakladnička svjetska udruga koja izravno djeluje u Unescu, a ima dio zajedničkih programa sa srodnim profesionalnim svjetskim udruženjima poput IFLA-e (Međunarodnog udruženja bibliotekarskih društava i ustanova). Predstavnici Hrvatskih neovisnih nakladnika, koji su prisustvovali svečanomu primanju Hrvatske u Međunarodnu udrugu nakladnika, dogovorili su sudjelovanje Hrvatske u izradi dugoročnih programa rada HNN-a u skladu s načelima i programima rada IPA-e, a napose u izradi programa obrazovanja za nakladništvo i knjižarstvo. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Fotomonografije »Nebo«, »Zemlja« i »Ocean« </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Tri fotomonografije »Nebo«, »Zemlja« i »Ocean« upravo su se pojavile u nakladi Egmonta iz Zagreba u hrvatskome prijevodu, a riječ je o djelima iz »Biblioteke Priroda« udruge Nacional Geographic. Knjige su namijenjene edukaciji osnovnoškolaca, a zbog privlačna slikovnog materijala u njih će zasigurno mnogi rado zaviriti. Udruga National Geographic osim poznatog magazina, vlastitog televizijskog kanala i emisija, proizvodi i knjige namijenjene obrazovanju. Kratki, ali informativni tekstovi te rječnici temeljnih pojmova iz prirodoslovlja čine ova izdanja pogodnima za pomoćnu literaturu mlađim učenicima. Posebnost prirodoslovnih izdanja National Geographica je i u ljudskome činitelju, koji se uzima u obzir u objašnjavanju funkcioniranja našeg planeta. Nakladnik Egmont najavljuje i skoro objavljivanje prijevoda o oceanima i kišnim šumama »Discovery chanella«. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Izložba karlovačkog izdavaštva </p>
<p>KARLOVAC, 15. listopada</p>
<p> - U karlovačkoj Gradskoj knjižnici »Ivan Goran Kovačić« otvorena je u sklopu Mjeseca knjige u Hrvatskoj izložba pod naslovom »Karlovačko izdavaštvo i autori od 1991. do 2001. godine«. Izložene su knjige brojnih autora iz Karlovca i Karlovačke županije te onih koji su imali prigodu izdati knjigu u ovom gradu, posebice u izdanju MH Karlovac. Među njima su i one Stjepana Mihalića, Željka Mavretića i Irene Lukšić, ali i mladih stvaralaca poput novinara Gorana Majetića, Gorana Gerovca, Alena Galovića, Darka Lisca i drugih. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Arheološki kongres o kultu vode</p>
<p>PULA, 15. listopada</p>
<p> - »Voda kao izvor života« od prapovijesti do novijeg doba središnja je tema četverodnevnog arheološkog kongresa koji u Puli priređuje Međunarodni istraživački centar za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu. Na tome skupu nastupit će 45 referenata iz Makedonije, BiH, Francuske, Italije, Španjolske, Slovenije i Hrvatske. U referatima na dvjema tematskim izložbama rasvijetlit će se kult vode o kojoj je ovisio život od prapovijesti do naših dana na prostorima srednje Europe. Pulski domaćini upriličit će i izložbu o vodi kao izvoru života antičke Pule, a bit će priređeni i znanstveni izleti u Rovinj i Umag. Arheološki kongres o kultu vode održat će se o 27. studenoga do 1. prosinca pod pokroviteljstvom Unesca. To je inače sedmi po redu Arheološki znanstveni skup u organizaciji Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu, izvijestile su novinare ovog ponedjeljka Vesna Girardi Jurkić, voditeljica Centra, i prof. Kristina Džin, stručni organizator Kongresa. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo nikad nije imao skuplje igrače, dobivaju, a ništa ne daju!</p>
<p>U prvome okršaju protiv ozbiljnijeg suparnika koji je znao i želio zaprijetiti, iskazala se sva limitiranost ove Dinamove momčadi / Za razliku od maksimirskih rušitelja, u Hajduku su ozbiljno počeli stvarati projekt temeljen na spoju iskustva, provjerene vrijednosti i nadarene mladosti / Navijaču »modrih« kao utjeha može poslužiti podsjećanje na glasovitu rečenicu pokojnoga Miljenka Smoje »je..š dobit' ovakvoga Dinama«...</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Došao je, dakle, i prvi Dinamov poraz. Nakon niza loših igara, koje su zbog još lošijih suparnika bile praćene pozitivnim rezultatima, »modri« su u nedjelju naletjeli na »splitsku minu«. Hajduk je 2-1 (1-1) pobjedom osjetio okus slavlja u Maksimiru nakon punih devet godina, pa iako Splićani nisu briljirali, iako su i oni ponudili teško probavljiv nogomet, zasluženo su dohvatili bodove i njihovoj pobjedi nema zamjerke. A »modri« se navijač može tješiti podsjećanjem na glasovitu rečenicu pokojnoga Miljenka Smoje »jebeš dobit' ovakvoga Dinama«...</p>
<p>Dinamov trener Ilija Lončarević rekao je nakon utakmice, između ostaloga, najveću istinu:</p>
<p>- Odigrali smo utakmicu gotovo na granici vlastitih mogućnosti!</p>
<p>Napokon! Iako smo uvjereni da je treneru ova rečenica nekontrolirano »izletjela«, najvažnije je da je napokon glasno izgovorena. Jer, mjesecima »trubimo« o limitiranosti ove momčadi, o sasvim pogrešnoj selekciji, a Lončarević je praktički ovom izjavom potvrdio da je istina sve što je napisano. Odnosno, da je do sada sivu stvarnost zamatao u šareni papir izjava, koje su zapravo nudile, kad se sve zbroji, samozavaravanje.</p>
<p>Naime, ako je Dinamovo nedjeljno bljedilo bilo »na granici mogućnosti«, onda je prosječnome navijaču sasvim jasno kako su »modri«, primjerice, izgledali u Koprivnici četiri dana ranije. Istina je također da je Dinamovo lice protiv Hajduka bilo kudikamo bolje nego protiv Čakovca i Hrvatskog dragovoljca, no čim je s druge strane bio malo ozbiljniji suparnik, koji je želio i znao zaprijetiti, iskazala se sva limitiranost toga sastava.</p>
<p>I može Lončarević koliko god hoće u pravdanju poraza naglašavati dekoncentraciju svoje momčadi prilikom prekida. Nije stvar u prekidima, problem je znatno dublji i teže iskorjenjiv. Uostalom, i Dinamo je zabio gol nakon prekida, dakle obje su momčadi »tu negdje« kad se razgovara o dekoncentraciji.</p>
<p>Ali... Golema je razlika između Dinamova i Hajdukova sastava. Zajecov maksimirski projekt iz dana u dan dobiva udarce, pa se tako sad i onima koji su dojučer slijepo vjerovali glasovima iz klupskih zamračenih odaja, lagano otvaraju oči. Niti je Dinamova momčad mlada (pet-šest nogometaša starijih od 27 godina), niti tko zna kako nadarena, jedino je sigurno da je limitirana. I doista u toj momčadi ima malo prostora za nekakav napredak, taj sastav gotovo da i ne može odigrati bolje od onoga što je odigrao protiv Hajduka. A to je previše siromašno, to je loše, to je premalo. </p>
<p>Hajduk, pak, ima kudikamo bolje posložen sastav. Iskusni Štimac, Miše i Erceg predvode val mladih i već dokazanih (Pletikosa, Deranja, Bošnjak, Đolonga), te još mlađih, ali silno nadarenih (Carević, Vuković i posebno Andrić!). I jasno je da na Poljudu vide svoju perspektivu, jer su polako počeli graditi »kuću od temelja«, ne odričući se provjerenih vrijednosti i postepeno gurajući u udarnu postavu nadarene mladiće. Koji kudikamo lakše stasaju uz iskusne igrače pokraj sebe. Na Poljudu su, eto, pametno pristupili jednom ozbiljnom projektu.</p>
<p>Za razliku od maksimirskih rušitelja koji su potjerali iz kluba sve što je vrijedilo, da bi pronašli mjesto za »svoje« igrače, kako bi zadovoljili svoje sitne, male interese. I dosta je više njihovih jadikovki o »skupome Prosinečkom, Ladiću, Juriću, Mujčinu«, itd... Nitko nije skuplji od ovih netalentiranih likova u »plavoj« svlačionici, kojima je najveći sportski domet - savršeno uklizavanje. To su najskuplji igrači, jer klub ih uredno plaća, a za uzvrat ništa neće dati, jer jednostavno ni ne mogu dati. Nisu oni krivi što igraju u Dinamu - netko ih je ovdje doveo, netko ih stavlja u momčad...</p>
<p>Dinamova je stvarnost prilično jadna, a i te kako je upitno ima li svjetla na kraju ovog »plavog« tunela. A još kad i trener svojim čudnim potezima s klupe naprasno oslabi momčad za vrijeme utakmice (povlačenje jedinog raspoloženog i rastrčanog napadača Mikića na mjesto u veznome redu, na desnome boku!?), onda je posve jasno da Dinamo opet postaje objektom sažaljevanja. Kao u ona stara (ne i dobra) vremena...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vraćaju se Sesar i Prkačin</p>
<p>Na ogled drugoga kola Eurolige, sa Scavolinijem u Pesaru (srijeda, 20.30 sati), košarkaški Cibone VIP putuju po novu pobjedu</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je Cibonin trener Neven Spahija odradio prvi trening ove sezone s Josipom Sesarom. Također, nakon što je propustio ogled u Splitu, punim treninzima se priključio i Nikša Prkačin te će Cibona s obojicom put Pesara na utakmicu drugoga kola Eurolige (srijeda, 20.30 sati).</p>
<p>Scavolini je uvodnoj utakmici Eurolige izgubio u ruskom Permu od Urala (88-99). No, ta utakmica neće previše otkriti snagu novog suparnika Cibone. Naime, iz ruskog Perma će rijetko tko odnositi bodove u Euroligi, iako je Scavolini dobar dio utakmice u Permu bio opasna prijetnja ruskom prvaku. Scavolini je momčad sastavljena od vrlo iskusne vanjske linije koju predvode američki graditelj igre Melvin Booker, a tu su još jedan Amerikanac Larry Middleton te Jugoslaven Miroslav Berić. Ispod koša imaju pouzdanog Amerikanca Josepha Blaira i Slovenca Marka Tušeka, dok Talijani uglavnom čine ukras ove momčadi. Doduše, da je zdrav, minutažu bi dobio Andrea Pecile (najbolji Talijan u utakmici s Hrvatskom na EP), no strateg momčadi iz Pesara, Stefano Pillastrini, na njega ne može računati.</p>
<p>Ova utakmica mogla bi i odrediti sudbinu talijanskog trenera, jer se spominje njegova smjena. Zanimljivo je da je u kombinaciji za klupu Scavolinija i bivši hrvatski izbornik Aco Petrović. Tako bi Spahija pobjedom u Pesaru mogao pomoći Petroviću da postane trenerom kluba u kojemu je nekada i igrao. No, do toga će biti teško doći.</p>
<p> - Na žalost, talijanski klubovi još nisu potpisali ugovor s nijednom televizijskom kućom, pa nismo mogli pogledati kako igra Scavolini. To je hendikep, neke ćemo kazete dobiti tek kad stignemo u Pesaro. S druge strane, ne treba sumnjati da su Talijani prikupili sve kazete s našim utakmicama, i one iz Ljubljane, i one s Tau Ceramicom. Pripremiti će se za nas, sasvim sigurno, procijenio je Neven Spahija.</p>
<p>Ipak, talijanski se strateg neće moći pripremiti za nastup Josipa Sesara. U ovom trenutku to je i najveća misterija budućnosti Cibonine sezone. Josip Sesar zacijelo u Pesaru neće dobiti minutažu shodnu svojoj reputaciji, jer se tek priključio treninzima. No na parketu će dobiti dovoljno vremena da pokaže svoj raskošni talent i ono što još važnije: da pokaže kako u ovoj Ciboni, s već sada strogo postavljenim pravilima igre, može biti važan kotačić u kreiranju paklene mašine za nastavak sezone.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Rušim sve tradicije!«</p>
<p>»Zasluženo smo pobijedili. Postavili smo se tvrdo, na agresivnost 'dinamovaca' odgovorili smo žestinom, a posebno sam zadovoljan što smo optimizam prije utakmice potvrdili pristupom na travnjaku«, kaže trener Hajduka Nenad Gračan</p>
<p>SPLIT, 15. listopada</p>
<p> - Pobjedom u maksimirskom derbiju nogometaši Hajduka nastavili su pobjednički prvenstveni niz, a osim što je prekinut devetipolgodišnji pobjednički post u Maksimiru u prvenstvenimutakmicama, pobjedom protiv Dinama (2-1) zaboravljeno je i europsko posrtanje protiv Wisle i Mallorce. No, već u utorak »bijeli« polažu veliki ispit iz profesionalnost i ozbiljnosti, naime u utorak s početkom u 15.30 sati u Ludbregu igraju dvoboj šesnaestine finala protiv trećeligaša Podravine u Ludbregu. </p>
<p>Ipak, Splićani su još mislima u Maksimiru, gdje su potvrdili ulogu favorita. Stoga nije ni čudno što je predsjednik Branko Grgić, sav razdragan, kazao:</p>
<p>- Nije bila velika igra, ali smo u rovovskoj bitci zasluženo pobijedili. Predsjednik sam koji ruši tradicije. Prošle sezone smo osvojili prvenstvo, sada nakon devet godina smo pobijedili Dinamo u Maksimiru, red je i da uđemo u Ligu prvaka. Prije utakmice igrači nisu pitali za premije, ali ćemo ih nagraditi, baš kao što smo ih znali kazniti za poraz protiv Varteksa.</p>
<p> Hajdukov trener Nenad Gračan i poslije velike pobjede škrt je na riječima, baš kao i nakon poraza: </p>
<p>- Zasluženo smo pobijedili. Postavili smo se tvrdo, na njihovu agresivnost odgovorili smo žestinom, a posebno sam zadovoljan što smo optimizam prije utakmice potvrdili pristupom na travnjaku.</p>
<p> Nakon što je Štimac, zbog ozljede oka, izašao s travnjaka Dinamo je izjednačio. Nije li Hajdukova klupa dugo čekala s izmjenom?</p>
<p>- Ma nema se tu što puno pričati. Čekao sam da mi doktor kaže može li Štimac nastaviti igru ili ne, pomalo ljutiti je pojasnio Gračan. </p>
<p>Igrač utakmice i strijelac pobjedničkog pogotka Srđan Andrić, koji je ujedno bio najveći optimist prije nedjeljnog dvoboja, je kazao: </p>
<p>- Pokazalo se da moj optimizam nije bio bez pokrića. Nismo odigrali briljantnu utakmicu, ali smo zasluženo slavili. Kod pogotka imao sam sreće. Taj udarac je bio s najveće udaljenosti od svih, a eto loptu je na moju radost u mrežu skrenuo Cesar. Prvenstvo će biti zanimljivo i Zagreb i Varteks igraju dobro, razlike između ova četiri kluba, mislim još na Dinamo i nas, nisu velike. Iako smo mi najkvalitetniji, bit će do kraja puno vatre, kazao je Andrić.</p>
<p> O dvoboju u Kupu protiv Podravine Nenad Gračan je dodao:</p>
<p> - Sigurno će biti izmjena, ali je najvažnije odigrati disciplinirano i maksimalno ozbiljno. Treba izbjeći neugodne situacije.</p>
<p> Renco Posinković Trener Dinama Ilija Lončarević pognute glave napušta maksimirski travnjak</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Netko se sigurno zafrkava«</p>
<p>Na upit kako će »skrpati« vezni red za utakmicu protiv Kamen Ingrada u srijedu u Velikoj, s obzirom da neće igrati Agić, Leko i Pilipović, trener Dinama Lončarević je rekao: »Kakva će nam biti veza? Ha, kao i dosad... Bez veze!«</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Ozren Bonačić novi trener Dinama? Pitanje djeluje pomalo neozbiljno i u takvu je kombinaciju doista teško povjerovati. Uostalom, Dinamovo je vodstvo nedavno izrazilo potpunu podršku sadašnjem treneru »plave« momčadi Iliji Lončareviću, koji je prihvatio zadaću »stvaranja velikoga Dinama u sljedeće dvije godine«.</p>
<p> U takvoj je atmosferi, dakle, teško vjerovati da bi Bonačić odjednom mogao zasjesti na Dinamovu klupu i izgurati Lončarevića. No, otkud uopće ovakva ideja?</p>
<p> U javnost ju je progurala jedna slovenska radio-postaja, dan nakon što je Bonačićeva Mura u 11. kolu slovenskog prvenstva pobijedila Domžale 3-1, a Dinamo u Zagrebu izgubio od Hajduka. Bonačić je, istome izvoru, dao ostavku na mjesto trenera »crno-bijelih«, jer odlazi u Dinamo!</p>
<p> - Tko, Bonačić!? Ma, čovjek se vjerojatno zafrkavao...</p>
<p> Ovakva je bila reakcija samoga Lončarevića, nakon što smo mu priopćili »vijest« iz Slovenije. Doduše, smjenu na Dinamovojh klupi najavili su slovenski kolege, a ne sam Bonačić.</p>
<p> Bilo kako bilo, ovaj »skeč« nije suviše zabrinuo Dinamovog trenera. Štoviše, dan nakon poraza protiv Hajduka Lončarević je pronašao mjesta i - vedrome duhu. Naime, na upit kako li će »skrpati« vezni red za utakmicu protiv Kamen Ingrada u srijedu u Velikoj, s obzirom da neće igrati Agić, Leko i Pilipović, kratko je dometnuo:</p>
<p> - Kakva će nam biti veza? Ha, kao i dosad... Bez veze!</p>
<p> Naravno, Lončarević je ovo dobacio u šali. Sve u svemu, Dinamo će u srijedu u Velikoj odigrati zaostalu prvenstvenu utakmicu, no nedostajat će mu, eto, kompletni vezni red.</p>
<p> - Agić se ponovno ozlijedio, nije u pitanju stara ozljeda mišića, već nešto drugo. Ovaj put je dobio udarac u koljeno i sigurno neće igrati u Velikoj. Ozljeda je doista zeznuta, ali mislim da će do vikenda i utakmice s Rijekom ipak biti spreman. Leko ne može igrati zbog žutih kartona, a Pilipović i dalje ima problema s trbušnim zidom. Morat ćemo se krpati više nego inače.</p>
<p> Posebna priča u Maksimiru je - Boštjan Cesar. Mladi Dinamov branič dosadašnji je dio sezone odigrao iznimno dobro i svakako je jedan od boljih maksimirskih nogometaša. No, baš je, eto, kiksao u derbiju protiv Hajduka. Nakon Andrićevog slobodnog udarca lopta je okrznula Cesara, promijenila smjer, prevarila Dinamovog vratara Butinu i odsjela u mreži za konačnih 1-2.</p>
<p> - Cesar je to jako teško podnio. Dugo je plakao, tješili smo ga, ali što sad... Događa se, dodao je Lončarević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb brani čast ZG-nogometa </p>
<p>Sa devet pobjeda iz 11 utakmica i razlikom pogodaka 31-8, Zagreb s pravom računa da od Dinama preuzme ulogu branitelja časti zagrebačkog nogometa</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - U Kranjčevićevoj se poslije 3-2 (1-2) u Šibeniku ne ispija pjenušac zbog još jedne - devete - Zagrebove pobjede. Ne nazdravlja se ni zbog činjenice što je vodeći Zagreb trenutačno jedina neporažena momčad, s daleko najboljom razlikom pogodaka u odnosu na konkurente.</p>
<p> U biti se u Ulici pjesnika pjenušac još uopće ne otvara. No, da se ipak razmišlja staviti ga na led, to stoji. Ne samo zbog nove potvrde Zagrebovih vrijednosti, posebno dojmljive jer u Šibeniku, kako kazuju izvješća, Kranjčarova momčad nije baš briljirala, a uspjela se izvući iz minusa od dva zgoditka. No, kad jedna momčad unatoč slabijem umjetničkom dojmu uspijeva prebroditi vruće gostovanje kao u Šibeniku, i praktički iz nešansi postigne tri pogotka, znak je to nedvojbene vrijednosti momčadi. Dakako, i njihovog učitelja koji sve to znade i te kako dobro posložiti, od pouzdanog vratara Vasilja, pa do onog zadnjeg igrača na klupi.</p>
<p> Drugo je, pak, pitanje što neminovno dođu dani, kad te suparnici više ne gledaju kao na autentičnu, poletnu skupinu kojoj je dobro krenulo, »ali neće dugo trajti«. Sad je Zagreb već sasvim profiliran autoritet, pri čemu, objektivno gledano, nije lako i jednostavno kontrolirati sve opasnosti koje proizlaze iz njegove naglašeno napadačke igre. Profil Zagrebovih igrača je, naime, takav da drukčije ni ne može igrati nego na način koji jedini nailazi na odobravanje nogometnih »šmekera«. Drugim riječima, samo i isključivo pogled prema suparničkim vratima cilj je Zagrebove igre, pa im zato tako i ide. Još da to gledatelji shvate i prepoznaju u nešto većem broju. </p>
<p>Taman, naime, da suparnik usmjeri svu pažnju na beskompromisnog Olića, prvog strijelca lige, kad na scenu stupa Hasančić, strijelac dva šibenska pogotka. Pokuša li se i njega uhvatiti u mrežu, tu je sa svojim sjajnim i neočekivanim potezima i pogocima - Antonio Franja. Misliš li da je i on pod kontrolom, najednom je Lovrek tu da zapapri. Sve to i nije teško ako te prema naprijed gura i tjera lakonogi graditelj igre Duro, a leđa ti osiguravaju beskompromisni »crnci«iz obrane Ješe, Stavrevski, Bulat, Poldrugač, Pirić...</p>
<p>Obzirom na očigledne slabosti maksimirskoga kluba, Zagrebu se nakon njegove impozantne serije - kojoj se stalno predviđa kraj koji nikako da dođe - nameće imperativ na koji vjerojatno nisu u Kranjčevićevoj računali - obrana časti zagrebačkog nogometa. Jest, Dinamo je uvijek Dinamo i ne treba ga podcjenjivati ni kad je naizgled na leđima. No, kako trenutačno stvari stoje, a s time se čak slaže i trener »zagrebaša« Zlatko Kranjčar, sve je bliže istini teorija da je sad pred momčadi iz Kranjčevićeve da u utrci s Hajdukom i Varteksom brani čast zagrebačkog nogometa.</p>
<p>- Temeljem toga kako igramo, kakvu momčad imamo i kakve su nam ambicije, ne vidim razloga zašto mi na sebe ne bismo preuzeli taj gradski zadatak vječno namijenjen Dinamu. Nastavimo li kako možemo, vjerujem da ćemo opravdati gradska iščekivanja, kaže Kranjčar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska gubi bitku s nogometnim huliganima!</p>
<p>Naše društvo još uvijek nije pronašlo model koji će nogometne nasilnike spriječiti u njihovom divljanju. Nemoćna je policija, nemoćno je pravosuđe, nemoćni smo svi. Ispada da su na ulici još jedino oni gazde - nogometni nasilnici s kojima se nismo znali obračunati</p>
<p>Teško se oteti dojmu kako je hrvatsko društvo i konačno izgubilo bitku s nasilnicima i huliganima koji sami sebe nazivaju navijačima nogmetnih klubova. Iako je posve jasno da oni nemaju nikakve dodirne točke sa istinskim navijačima. </p>
<p>Najsvježii događaji prije, za vrijeme i poslije nedjeljne utakmice između Dinama i Hajduka samo potvrđuju da se kao društvo nismo mogli oduprijeti eskalaciji divljaštva, primitivizma i nasilja. Stoga šutke snosimo posljedice tragičnih događaja.</p>
<p>Stoji li zaista tvrdnja o izgubljenoj bitci protiv nasilnika? </p>
<p>Sam pogled na kronologiju huliganskih divljanja na nogometnim utakmicama ne daje puno argumenata zagovornicima suprotne teze. Dvadesetogodišnje divljanje na tribinama kod nas je eskaliralo u posljednje dvije-tri godine. I umjesto da se pojačanim mjerama sigurnosti, kao i energičnim postupcima pravosuđa, nasilje spriječi ili svede na najmanju moguću mjeru, svjedoci smo sve težih izgreda u kojima je gubitak života samo pitanje dana. </p>
<p> Nakon utakmica bolnice su pune ozlijeđenih, ranjenih, izbodenih i navijača i policajaca. I sa svakim novim derbijem crna bilanca je sve veća. </p>
<p>I što smo kao društvo poduzeli da se takva devijacija otkloni?</p>
<p>Gotovo ništa. Osim strožih policijskih mjera koje se pokazuju kao nesvrsishodne, hrvatsko društvo nije iznašlo način kako bi se napokon obračunalo s nogometnim huliganstvom. </p>
<p>Tek brojni novinari, sociolozi i ini pratitelji društvenih zbivanja oglašuju se nakon nereda, objašnjavaju uzroke takvog ponašanja. </p>
<p>Međutim, jedina istina je u činjenici da se samo opsežnim instutucionalnim mjerama neredi na utakmici mogu suzbiti do korijena. </p>
<p>Koliko se samo godina u nas zaziva takozvani Antihuliganski zakon, koji bi trebao biti pripravljen po uzoru na sličan zakon u Engleskoj osamdesetih godina. Kojeg je inicirala tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher. </p>
<p>Nakon svakog maksimirskog ili poljudskog nereda pokrenu se rasprave u neophodnosti takvog zakona. Obećanja nude saborski zastupnici, članovi vlade, stranački prvaci. Taman kada se pomisli kako je huliganima s novim Zakonom odzvonilo - buka se utiša. I tako do novog derbija. </p>
<p>Huliganima nisu potkresana krila, to je jedina istina. Naše društvo još uvijek nije pronašlo model koji će nogometne nasilnike spriječiti u njihovom divljanju. </p>
<p>Nemoćna je policija, nemoćno je pravosuđe, nemoćni smo svi. Ispada da su na ulici još jedino oni gazde - nogometni nasilnici s kojima se nismo znali obračunati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubičićeva teniska diploma</p>
<p>Drugi hrvatski »reket« Ivan Ljubičić prvom turnirskom pobjedom riješio se određenog pritiska, napravio korak dalje u svojoj karijeri, te je sada spreman za najveća iskušenja ne samo na Touru, već i na reprezentativnm planu zajedno sa Goranom Ivaniševićem</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Prva turnirska pobjeda Ivana Ljubičića ustvari je logičan slijed događaja nakon što je u istom tjednu nadigrao prvog tenisača svijetaBrazilca Gustava Kuertena i Rusa Marata Safina. U najboljoj sezoni karijere drugi hrvatski »reket« već je nanizao pobjede protiv ponajboljih tenisača svijeta, Amerikanca Andrea Agassija, Španjolaca Juana Carlosa Ferrera i Carlosa Moye, Švicarca Rogera Federera, no još nikad u jednom tjednu nije eliminirao dvojicu »top 10« tenisača.</p>
<p>Nije se Ljubičić opterećivao turnirskom pobjedom, uoči nastupa u Lyonu izjavio je kako bi se više veselio nastupu u četvrtfinalu nekog turnira iz »master« serije te kako ga najviše zanimaju »Grand Slam« naslovi. Ipak, u francuskoj dvorani sve se posložilo u korist hrvatskog Davis kup reprezentativca. Stekao je potrebno samopouzdanje, vjeru u svoje vrijednosti te iskustvo, podjednako od trenera i najboljeg prijatelja, igračkog idola Gorana Ivaniševića. Wimbledonski pobjednik također je »kriv« kada je Ljubičićeva motivacija u pitanju. Njegovu sliku drži u novčaniku od onog slavnog ponedjeljka u All England Clubu, kada se i u životu Ivana Ljubičića nešto promijenilo.</p>
<p>- Kada sam vidio Gorana s pokalom u rukama, rekao sam sebi: Zašto ne bih i ja ovako?</p>
<p>Sada kada se riješio pritiska prvog ATP naslova Ljubičić je spreman za najveća iskušenja. Servis je s vremenom postajao sve brži, precizniji i sigurniji, problematični forhend je popravio napornim trenizima, dok je s vremenom skupljao iskustvo koje mora imati tenisač želi li izdržati do kraja na bilo kojem turniru. Upravo ga je to iskustvo, smirenost u presudnim trenucima, dovelo do prvog ATP finala. Prošli okršaj s Maratom Safinom na »US Openu« izgubio je nakon četiri »tie-breaka«, izgubio je tada presudne poene zbog tankih živaca. No, u međuvremenu je shvatio kako mora sazrijeti ne samo na igračkom, već i na psihičkom planu, što je nabolje pokazao u sedmom uzastopnom »tie-breaku« protiv 21-godišnjeg Rusa, kada je spašavao meč-loptu.</p>
<p>Sigurno je kako ovaj uspjeh podjednako godi izborniku hrvatske Davis kup reprezenatcije, Nikoli Piliću. Naime, Ljubičić je protekle sezone definitivno potvrdio status drugog hrvatskog »rekata«, na kojem će vjerovatno i ostati teret reprezentacije kada se Goran Ivanišević ostavi tenisa. Stoga hrvatska Davis kup reprezentacija neće biti samo prolaznik u Svjetskoj skupini slijedeće sezone, s Goranom Ivaniševićem i Ivanom Ljubičićem, koji će 2001. godinu pamtit kao godinu velikih, najvećih uspjeha...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljubičić skočio za 12 mjesta</p>
<p>MONACO, 15. listopada</p>
<p> - Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić, pobjednik ATP turnira u francuskom Lyonu, napredovao je za 12 mjesta na najnovijoj ATP ljestvici objavljenoj u ponedjeljak u Monacu. S novih 45 bodova, koliko je dobio za pobjedu u finalu Lyona, Ljubičić je sa 48, stigao na 36. mjesto. Drugi naš tenisač Goran Ivanišević pao je za jedno mjesto, te je ovaj tjedan 14. igrač svijeta.</p>
<p> l Redoslijed: 1. (1) Gustavo Kuerten (Bra) 755 bodova, 2. (2) Andre Agassi (SAD) 683, 3. (3) Lleyton Hewitt (Aus) 677, 4. (4) Patrick Rafter (Aus) 557, 5. (5) Juan Carlos Ferrero (Špa) 552, 6. (6) Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 438, 7. (7) Sebastien Grosjean (Fra) 363, . (7) Pete Sampras (SAD) 363, 9. (9) Tim Henman (VB) 352, 10. (11) Marat Safin (Rus) 331... 14. (13) GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 296... 36. (48) IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 179... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Capriati novi »broj jedan«, Majoli 40.</p>
<p>NEW YORK, 15. listopada</p>
<p> - Amerikanka Jeniffer Capriatti od ponedjeljka je, prvi puta u karijeri, svjetski »broj jedan«. Na vodećoj poziciji ženske WTA ljestvice najboljih svjetskih tenisačica Capriati je zamijenila Švicarku Martinu Hingis, koja je zbog ozljede gležnja izgubila polufinalni susret u Filderstadtu. Hingis će zbog operacije izbivati sa teniskih terena šest tjedana, što znači da je za nju ova sezona završena.</p>
<p> l Redoslijed: 1. (2) Jennifer Capriati (SAD) 4867 bodova, 2. (1) Martina Hingis (Švi) 4842, 3. (3) Lindsay Davenport (SAD) 4496, 4. (4) Venus Williams (SAD) 4333, 5. (5) Kim Clijsters (Bel) 3280... 40. (36) IVA MAJOLI (HRV) 833,5... 110. (121) SILVIJA TALAJA (HRV) 348... 127. (126) MAJA PALAVERSIĆ (HRV) 281... 131. (131) JELENA KOSTANIĆ (HRV) 259,5... Foto: Vjesnik/Darko Mihalić</p>
<p>Zdravko Hebel zahvalio je hrvatskim sportašima koji su u prošlih deset godina na velikim sportskim natjecanjima osvojili više od 1700 odličja u 34 sporta, među njima posebno mjesto zauzima sedam olimpijskih odličja</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U deset godina 1700 medalja hrvatskih sportaša </p>
<p>Predsjednik HOO-a Zdravko Hebel zahvalio je hrvatskim sportašima koji su u prošlih deset godina na velikim sportskim natjecanjima osvojili više od 1700 odličja, među njima posebno mjesto zauzima sedam olimpijskih odličja / Zašto na proslavi 10 godina HOO-a nije bilo prvog predsjednik našeg olimpijskog odbora Antuna Vrdoljaka? </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u Starogradskoj vijećnici svečanom sjednicom Opće skupštine proslavljena je deseta godišnjica utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).</p>
<p> HOO je osnovan 10. rujna 1991. godine, ali je na desetu godišnjicu većina hrvatskih sportaša i vodstva HOO-a bila na Mediteranskim igrama u Tunisu.</p>
<p> Svečanoj sjednici, pored brojnih sportaša, uglednih sportskih djelatnika, koji su stvarali HOO, bili su nazočni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske doktor Zdravko Jelenović, pomoćnik ministra prosvjete i sporta Stjepan Puhak, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, saborski zastupnici i drugi.</p>
<p>O uvjetima u kojima je osnovan HOO govorio je jedan od članova Utemeljivačke skupštine, prvi sportski direktor i šef Misije HOO- a, Marijan Malović, koji je podsjetio kako je ideja o stvaranju samostalnog HOO-a krenula iz Hrvatskog sportskog saveza, ali da je ona mogla biti ostvarena tek uspostavom Republike Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik HOO-a Zdravko Hebel zahvalio je hrvatskim sportašima koji su u prošlih deset godina na velikim sportskim natjecanjima osvojili više od 1700 odličja u 34 sporta, među njima posebno mjesto zauzima sedam olimpijskih odličja osvojenih na Igrama u Barceloni, Atlanti i Sydneyu.</p>
<p>Na deset godina povijesti HOO-a podsjetio je i 15-minutni film o stvaranju HOO-a i nastupima naših sportaša na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama. </p>
<p>Na sličan način je tiskan i prigodan broj »Olimpa« u kojem su doneseni svi rezultati hrvatskih sportaša na olimpijskim i mediteranskim igrama u prošlom desetljeću.</p>
<p> Priznanja i zahvale dobilo je 89 osnivača i dužnosnika HOO-a, članova Vijeća, glavnih tajnika i direktora HOO-a, kao i svi osvajači olimpijskih medalja u Barceloni, Atlanti i Sydneyu.</p>
<p> U ime nagrađenih zahvalio se najtrofejniji hrvatski živući olimpijac i kapetan srebrene vaterpolske reprezentacije iz Atlante, Perica Bukić. </p>
<p>Na proslavi 10. godina HOO-a nije bio primjećen prvi predsjednik našeg olimpijskog odbora Antun Vrdoljak, koji je i član Međunarodnog olimpijskog odbora. Vrdoljak, očito, ni dalje ne želi imati ništa s garniturom kojoj je lani na izborima morao predati sportsku vlast. (h)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Dosad najjači udari na Kabul, krenuli američki specijalci </p>
<p>WASHINGTON/JABAL-US-SARAJ, 15. listopada - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld i zapovjednik združenog stožera general Richard Myers potvrdili su u ponedjeljak u Washingtonu procjene novinskih izvjestitelja da su tijekom prethodna dva dana poduzimani najsnažniji dnevni zračni napadi na ciljeve u Afganistanu. </p>
<p>»To je posljedica boljih podataka o ciljevima koje zrakoplovstvo dobija s terena«, rekao je Rumsfeld i time neizravno potvrdio nazočnost američkih specijalaca u Afganistanu. On i Myers ponovili su izraze žaljenja što je u napadima u subotu poginulo više civila u jednom selu nedaleko od Kabula. Nazvali su to »nesretnom pogreškom« koja se može dogoditi unatoč pomnom planiranju i odabiru ciljeva. </p>
<p>Afganistanski oporbeni Sjeverni savez objavio je u ponedjeljak da su njegove snage napredovale prema gradu Mazar-i-Sharifu, strateškom uporištu talibana na sjeveru zemlje, pri čemu su zauzele dva manja grada i došle šest kilometara od zračne luke, izjavio je Khoji Kahar, dužnosnik ministarstva vanjskih poslova Sjevernog saveza. Snage pod vodstvom zapovjednika Ustada Attaha zauzele su gradove Shadina i Marmol, južno od Mazar-i-Sharifa, na granici s Uzbekistanom. »Talibani su na bojištu ostavili 12 tijela«, rekao je diplomatski dužnosnik Sjevernog saveza, ne navodeći podatke o vlastitim gubicima. Snage Ustada Attaha nalaze se na planinama južno od Mazar-i-Sharifa. Jedan od visokih zapovjednika Sjevernog saveza general Abdul Rashid Dostum najavio je »silovitu ofenzivu«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Globalni izvještaj o korupciji: Mračna tajna zemalja kandidata za Europsku uniju</p>
<p>Iako korupcije u kandidatskoj Estoniji ima manje nego u EU veteranu Italiji, a Mađari i Slovenci s njom imaju manje posla od zemlje euro-zone Grčke, koja je opet samo nešto bolja od terceta Hrvatska, Češka, Bugarska, problem se smatra realnom opasnošću po tranzicijska društva i tranziciju samu</p>
<p>BRUXELLES, 15. listopada</p>
<p> - (od Vjesnikove dopisnice) Korupcija je još uvijek dio svakodnevice u tranzicijskim zemljama, uključujući i zadnju pridošlicu u ovu kategoriju, države jugoistočne Europe.</p>
<p>Korupcija se ipak povlači pred pravnom državom , optimistički zaključuje dio Globalnog izvještaja o korupciji posvećen zemljama srednje Europe, Baltiku i jugoistočnoj Europi.</p>
<p>Iako korupcije u kandidatskoj Estoniji ima manje nego u EU veteranu Italiji, a Mađari i Slovenci s njom imaju manje posla od zemlje euro-zone Grčke, koja je opet samo nešto bolja od terceta Hrvatska, Češka, Bugarska, problem se smatra realnom opasnošću po tranzicijska društva i tranziciju samu. Za desetljeće stvari su se ipak promijenile na bolje, tvrdi izvještaj, ako ne ništa drugo, rane su godine tranzicije poslužile brzinskom grabljenju imovine (o čemu svjedoči i hrvatska kovanica prihvatizacija), da bi sa zrelijim razdobljem uslijedila izgradnja antikorupcijskog sustava, uključujući institucije.</p>
<p>Dio je posla stvaranja institucija namijenjen više impresioniranju Bruxellesa (kandidatkinje vole da se o njima lijepo misli) nego li čišćim računima.</p>
<p> »Sada je izazov navesti institucije da prorade«, konstatira Globalni izvještaj.</p>
<p> Korupcija je godinama bila opravdanje za sve probleme društava u tranziciji. Najbolji je primjer ove teze slučaj Srbije, gdje je Miloševićev režim svrgnut ponajviše stoga što je korupcija postala neizdržljivom. Nova garnitura na vlasti, iako se zaklinjala u poštivanje zakona i svetost pravne države, nije uspjela učiniti ništa zamjetnoga jer su pokretu protiv korupcije uzmanjkali drugi jednako značajni sastavni dijelovi nužni za uspješnost drastičnih promjena, pogotovo politička volja da se promjena smisli i potom provede.</p>
<p>U Bugarskoj su vladini napori za sniženje korupcije ostali bez opipljivoga rezultata i birači su to kaznili na zadnjim izborima izglasavši bivšeg kralja za premijera.</p>
<p> Čak.40 posto glasača ocijenilo je Simeonov program atraktivnim: obećao je sniženje poreza, osjetniji priliv stranih investicija i - borbu s korupcijom.</p>
<p> Neuspjeh u ispunjavanju predizbornog obećanja - stajanja na rep korupciji - koštalo je gubitka kabineta, fikusa i funkcije rumunjskog predsjednika, a Poljake već dugo vremena zabavljaju masni naslovi o korupciji. </p>
<p>Poljaci su spremili Solidarnost u povijesne uspomene jer se neki njezini članovi jednostavno nisu mogli suzdržati suočeni s izazovima korupcije.</p>
<p>Češki je rekorder u podmazivanju jedan nogometni funkcioner sa 17 milijuna dolara, a velika metla prošla je redovima češke bankarske i poslovne kreme tereteći ih za korupciju. Čišćenje je proradilo s uspjehom tek kada su političari shvatili da će izgubiti vlast nastave li glumiti paravan velikom biznisu.</p>
<p>Specijalitet dobrih namjera jeste potpisivanje Pakta političkog poštenja i etike u kolovozu prošle godine u Litvi. Korupcija je, uostalom, proglašena glavnim problemom svih kandidatskih zemalja - prema zadnjim izvješćima Europskog Parlamenta. </p>
<p>Mađarska se lani našla među malobrojnim zemljama u kojima je pranje novca javno rašireni posao. Iako je istražnim organima uspjelo uhvatiti na djelu i neke parlamentarce uključujući i šefa parlamentarnog odbora za opskrbu, analitičari najvećim izgrednikom ipak drže mađarsku vladu kojoj je izgleda višegodišnja praksa da do izvođača javnih radova ne dolazi uobilčajenim javnim natječajem, već tajnim dogovaranjem iza zatvorenih vrata.</p>
<p>Zemlje se ipak trude. Česi su proveli miteleuropsku varijantu talijanskih» čistih ruku«, iako se na kraju ispostavilo da su pred lice pravde izašla tri prekršitelja, a vladini su ljudi lamentirali o tisuću ili više kriminalnih slučajeva.</p>
<p> Nove tehnologije možda neće smanjiti korupciju ali će građanima dati uvid u ured ministra financija i to doslovno : Internetom građani Letonije mogu pratiti 24 sata rada ministrovog kabineta. Internetom se ipak ne može zaviriti u radne sobe predstavnika međunarodne zajednice koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom.</p>
<p> Velik broj nevladinih udruga i različitih organizacija, sve šarenilo dobrih namjera na terenu doslovnog protektorata stvorio je specifičan slučaj u kome, istina, pri Petritschevu uredu djeluje i odjeljenje za borbu s korupcijom sa svim ovlastima policije i vlastitim buđetom, no njegov je posao sveden na reformu financijske policije, ne na ulogu koordinatora između Svjetske banke, UN-ovih tijela, MMF-a, EU...</p>
<p> Svjetska je banka savjetovala Albaniji - početkom 2000. godine školskim primjerom vrhunske korumpiranosti društva - da posebnu pažnju posveti legalnoj reformi, ukljulčujući i borbu protiv korupcije, te je javnost potom zabavljana izvještajima koji je političar uhvaćen pri (ne)djelu.</p>
<p> Budući da su u ozbiljniju tranziciju ušle nešto kasnije nego srednja Europa, zemlje jugoistoka imaju prilike učiti iz grešaka njihovih susjeda, optimistički zaključuje dio izvještaja posvećen vrlom novom svijetu EU čekaonice i čekača na tu istu čekaonicu. Zanimljivo, o Hrvatskoj nema puno govora, tek brojke u tablicama pokazuju pomak nabolje : svi izvori autora analize bavili su se kandidatskim zemljama. Šteta da se nitko se nije sjetio zaviriti makar malo u hrvatske novine .</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Senatoru Daschleu stiglo pismo sa sporama bedrenice </p>
<p>WASHINGTON, 15. listopada</p>
<p> - U uredu vođe senatske većine, demokrata Thomasa Daschlea primljeno je pismo sa sporama bedrenice, izjavio je u ponedjeljak američki predsjednik George W. Bush. »Sadržaj pisma ispitan je u senatorovu uredu, a zatim je poslan u Centar za suzbijanje zaraza«, rekao je Bush.</p>
<p>Pismo u kojem je bio sumnjivi prah primljeno je još u petak, ali je otvoreno tek u ponedjeljak, objavili su američki mediji.</p>
<p>Predstavnici zdravstvenih vlasti u Washingtonu kazali su da je ispitivanje praha u tijeku. Neimenovani namještenik Daschleova senatskog ureda odmah je liječnički pregledan i preventivno je dobio antibiotik. Daschle je kazao da je u vrijeme otvaranja pisma u prostorijama njegova ureda bilo četrdesetak ljudi. Sumnjivo pismo Daschleu poslano je sa žigom pošte u Trentonu u New Jerseyju. Iz istog mjesta poslano je i pismo s bakterijom bedrenice naslovljeno na urednika TV mreže NBC Toma Brokawa. Gradonačenlnik New Yorka Rudolph Giuliani kazao je da je pismo poslano 18. rujna. Zanimljiva je slučajnost da su Daschle i Brokaw po rođenju sugrađani iz Aberdeena u Južnoj Dakoti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pentagon podijeljen oko ratne taktike </p>
<p>Prema pisanju britanskog tiska američki ministar obrane Donald Rumsfeld želi novu vojnu doktrinu temeljenu na malim grupama specijalnih snaga koje će upadati u Afganistan i brzo izlaziti van</p>
<p>LONDON 15. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ian Williams, novinar koji radi za britansku nezavisnu televiziju, ITN, ovih je dana, na poziv talibana u Afganistanu posjetio selo blizu Jalalabada, koje su pogodile američke bombe. Radilo se o propagandnom potezu talibanskih vlasti, ali ljudske žrtve koje je zatekao nisu bile izmišljene, već prave i potresne. Vijesti o civilnim žrtvama bombardiranja štete američkoj popularnosti u svijetu.</p>
<p> Do izražaja sve više dolaze i postojeće podjele u američkom vojnom vrhu oko dalje strategije rata protiv terorizma. </p>
<p>Prema anketi koju je u svom najnovijem broju objavio američki tjednik Newsweek, u Pakistanu je potpora tamošnjeg pučanstva za talibane u susjednom Afganistanu porasla za čak 40 posto nakon početka američkih zračnih napada. Jedini način da se izbjegnu dalje nenamjerne civilne žrtve bio bi da se na teren upute kopnene snage.</p>
<p>No, oko toga je američka administracija iznutra duboko podijeljena. Dosadašnje raketiranje te zračno bombardiranje uspjelo je uništiti afganistansku protuzračnu obranu, ali nije na čistac istjeralo Osamu bin Ladena, da bi ovaj mogao biti uhvaćen. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld drži stoga da u novom ratu protiv terorizma vrijede i nova pravila igre. Po njemu zračni udari, slični onima u Pustinjskoj oluji, nisu ovaj put primjereni. S druge strane, američki su generali oprezni i ne žuri im se da na negostoljubivi afganistanski teren pošalju kopnene trupe. Po njima je situacija za to previše riskantna, te ne žele riskirati živote svojih vojnika. Glavni zapovjednik američke Središnje komande, general Tommy Franks, koji vodi afganistansku vojnu kampanju, smatra da se čim duže valja oslanjati na zračnu silu. </p>
<p>Donald Rumsfeld i njegovi civilni savjetnici smatraju međutim da je zračna taktika, uspješno primijenjena u Zaljevskom ratu, neprikladna i zastarjela u ratu protiv Bin Ladena i njegovih sljedbenika koji se skrivaju po afganistanskim pećinama. Kako tvrdi londonski Guardian, »Gospodin Rumsfeld i njegov krug žele slijediti novu vojnu doktrinu izgrađenu oko malih grupa specijalnih snaga koji će upadati u Afganistan i brzo izlaziti van, u potrazi za obajveštajnim podacima i pogodnim ciljevima napada«.</p>
<p>No, američki vojni zapovjednici ne kane se olako odreći Powellove doktrine - koja je dobila ime po američkom generalu i današnjem državnom tajniku Colinu Powellu. Riječ je o vojnoj doktrini koja se oslanja na žestoko korištenje zračne sile, nakon čega kopnene snage često više nisu ni potrebne. Pentagon je protiv slanja kopnenih trupa u ovoj fazi, ne samo zbog nepristupačnosti afganistanskog terena, već i zbog drugih opasnosti. Jedna od njih su kopnene mine, zaostale još iz vremena sovjetske okupacije Afganistana. U Pentagonu dobro pamte i neke neuspjele rajnije misije specijalnih snaga, koje su završile katastrofalno - poput propale akcije spašavanja američkih talaca u Iranu 1980. Američki vojni vrh strahuje da bi slanje trupa u lov na Bin Ladena po bespućima Hindu Kusha moglo završiti jednako katastrofalno. </p>
<p>Generali Sjedinjenih Država vrlo su frustrirani i zbog pomanjkanja obavještajnih podataka o kretanju Osame bin Ladena, te drže da bi im te podatke trebali pribaviti diplomati i tajne službe. U Velikoj Britaniji, dužnosnici vezani uz ministarstvo obrane također tvrde da se vojni stratezi bune što ne dobivaju povratne obavještajne informacije o točnom učinku dosadašnjih zračnih udara. Manjkaju i podaci o mogućim novim ciljevima napada. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amerika najavila kopnene napade na Afganistan</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Pod pritiskom domaće javnosti da pokaže neke konkretne rezultate u borbi protiv terorističke mreže Osame bin Ladena, Pentagon razmišlja o objavljivanju video snimaka s prve tajne operacije posebnih snaga na tlu Afganistana. Pentagon je već odredio ciljeve kopnenih napada u Afganistanu i najavljuje da će se oni dogoditi »vrlo brzo«, objavio je u ponedjeljak Washington Times.</p>
<p>Objavljivanjem snimaka s te misije Amerikancima se želi poručiti da operacija Trajna sloboda napreduje i da se američki vojnici mogu nositi i na zemlji s talibanima, rekao je listu neimenovani dužnosnik američke administracije. Pentagonov glasnogovornik ranije je često ponavljao da posebne operacije u ratu protiv terorizma nikada neće biti objavljene. </p>
<p>Osim kopnenog napada posebnih snaga, poseban Pentagonov tim stručnjaka izrađuje plan vojne operacije svrgavanja iračkog predsjednika Saddama Husseina u sljedećoj fazi rata protiv terorizma. Prema New York Timesu, za taj plan, koji uključuje zračne napade i okupaciju južnog Iraka, najviše se zalaže zamjenik ministra obrane Paul Wolfowitz. Nakon zauzimanja južnog Iraka, Amerikanci bi omogućili postavljanje iračke oporbe, formirane u Londonu, kao vršitelja dužnosti nove iračke vlade. Plan obuhvaća i zauzimanje naftnih polja u okolici Basre u jugoistočnom Iraku, a prodajom nafte osigurala bi se financijska potpora oporbi na jugu i Kurda na sjeveru zemlje. Zanimljivo je da tim izrađuje plan usprkos najavama američkog predsjednika Georgea W. Busha da će se najprije voditi rat protiv Afganistana i terorističke mreže Osame bin Ladena. </p>
<p>NYT piše da je iz izrade plana isključen State Department, što se dovodi u vezu sa odlučnim stajalištem državnog tajnika Colina Powella da bi takva akcija unštila međunarodnu antiterorističku koaliciju. State Department, štoviše, nije uopće obaviješten o dvodnevnom brifingu s članovima tima 19. i 20., rujna na kojemu su bili nazočni ministar obrane Donald Rumsfeld i Paul Wolfowitz. Članovi tima su, između ostalih, ministar obrane iz administracije Jimmyja Cartera Harold Brown, bivši državni tajnik Hery Kissinger, direktor CIA tijekom mandata predsjednika Billa Clintona James Woolsey, bivši potpredsjednik SAD Dan Quayle i James Schlesinger, bivši ministar obrane i energetike. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Washington obasipa Afganistan bombama, a Rusiju ljubavnim izjavama</p>
<p>MOSKVA, 15. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je prošloga tjedna George W. Bush nazvao Vladimira Putina svojim prijateljem, iz Washingtona ne prestaju javni izljevi simpatija i ljubavi prema Rusiji. »Odnosi Amerike i Rusije brzo se mijenjaju, jer se i Rusija u posljednje vrijeme izuzetno mijenja«, protumačila je taj fenomen ubrzanoga političkog približavanja dviju velikih država savjetnica američkoga predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice u ponedjeljak u ekskluzivnom intervjuu moskovskom dnevnom listu Izvjestija.</p>
<p> Zbog rata u Afganistanu Bush je svoj predstojeći (potkraj ovoga tjedna) posjet Shanghaiju i sudjelovanje na sastanku šefova država i vlada zemalja tihoocenske regije skratio na samo dva dana. Međutim, Bush nije ni na jednu minutu skratio svoj susret i pregovore s ruskim predsjednikom Putinom koji također dolazi u Shanghai. »Kao što je bilo i planirano, u Shanghaiju će predsjednici Bush i Putin razgovarati o svim glavnim svjetskim problemima i, dakako, o daljnjem učvršćenju i razvijanju svestranih odnosa SAD i Rusije«, potvrdila je Rice te naglasila kako Bush i Putin žele izgraditi potpuno novu koncepciju američko-ruskih odnosa.Dokaz potpuno novih, prijateljskih odnosa između Rusije i SAD treba biti i Putinov dolazak u Teksas sredinom studenoga na proslavu Bushova rođendana. Osim privatnoga boravka na Bushovu ranču i sudjelovanja na rođendanskom slavlju, Putin bi trebao prvi put posjetiti i Washington. Istina, u Moskvi se još kolebaju ima li smisla da u ratno vrijeme njihov šef države sudjeluje na Bushovu rođendanskom slavlju, to više što će se dva predsjednika sada sastati i pregovarati u Shanghaiju. </p>
<p>Osjećajući to kolebanje u Kremlju i otvoreno demonstrirajući Bushov interes da ugosti Putina na svojemu ranču i rođendanskom slavlju, Condoleezze Rice u ponedjeljak je Izvjestijama kategorički izjavila : »Predsjednik Bush gori od želje da predsjedniku Putinu pokaže svoj ranč i mi ne vidimo razloga da se utvrđeni plan toga posjeta promijeni.«</p>
<p>Pritom, nimalo slučajno, Bushova tamnoputa savjetnica naglasila je novinaru Izvjestija kako je u promjeni svojih odnosa prema Rusiji Bijela kuća izmijenila svoje stajalište prema čečenskoj krizi. »Mi i dalje čvrsto stojimo na stajalištu da su ljudska prava u Čečeniji najvažnija, da se ta kriza mora riješiti političkim putem i pregovorima, ali istodobno upozoravamo čečenske vođe da se moraju distancirati od terorista koji mogu biti u njihovim redovima. SAD ne može biti protiv međunarodnoga terorizma u Afganistanu i podržavati teroriste u Čečeniji«, izjavila je C. Rice.</p>
<p>Napokon, da je zapuhao novi vjetar u američko-ruskim odnosima dokazuje još jedna činjenica. Službeni Washington dugo je odgađao poslati izaslanstva svojih vodećih kompanija u Moskvu radi investiranja u Rusiju i proširenja trgovine između dviju zemalja. Nakon 11. rujna to je kolebanje Washingtona prekinuto i u ponedjeljak su, vođeni ministrom trgovine SAD Donaldom Ewansom, u Moskvu stigli predsjednici 14 divovskih američkih kompanija, kao što su to Boeing, Conoco, Pratt & Whithney, Lockheed Martin, Casse/New Holland, ili MEC Technology.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Amerikanci tvrde da će ostavka ministra Bešića ugroziti borbu protiv terorizma u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 15. listopada</p>
<p> - Nakon ostavke federalnog ministra unutarnjih poslova Muhameda Bešića veleposlanstvo SAD u BiH poslalo je na adrese najutjecajnijih domaćih političara i šefu Misije UN-a Jacquesu Paulu Kleinu, te visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu pismo u kojem je izražena zabrinutost da bi ta ostavka mogla utjecati na antiterorističke aktivnosti.</p>
<p>»Američka vlada je razočarana i iznenađena činjenicom da je Muhamed Bešić bio od strane Stranke za BiH prisiljen podnijeti ostavku. Vlada SAD ocjenjuje da je Bešić bio vodeća osoba u bosanskoj borbi protiv terorizma i u provođenju obveza Alijanse za promjene koje su u svezi s borbom protiv te pošasti. U ovo kritično vrijeme, njegova smjena je udarac zajedničkim naporima. Način na koji je do nje došlo, bez pripreme ili objašnjenja, dovodi u pitanje ozbiljnost vlade u svezi s ovim bitnim pitanjem, kao i pogodnost Stranke za BiH za sudjelovanje u državničkim poslovima ove zemlje«, navodi se u pismu. Zatraženo je da vlasti BiH nastave s poduzetim aktivnostima i svima dokažu odlučnost u borbi protiv terorizma. Uvjeravanja da će tako i biti usprkos Bešićevoj ostavci već je dao federalni premijer Alija Behmen. </p>
<p>No, kada je riječ o Bešiću, treba ipak kazati da su se njegove aktivnosti u borbi protiv terorizma uglavnom svodile na »bombastične« javne istupe poput onog kada je kazao da 70 terorista iz Afganistana planira za vrijeme američkih napada potražiti utočište u BiH, što se, ipak, pokazalo neprovjerenom i štetnom izjavom. Bešića su zapravo »smijenili novinari« koji su tjednima »otkrivali« afere u koje je on bio upetljan. Na samom početku, Bešić se nije snašao u aferi oko hrvatske samouprave, i dopustio je Anti Jelaviću da ga ponizi pred cjelokupnom javnošću. Naime, u isto vrijeme dok je Bešić tvrdio kako će »uhititi Jelavića ako dođe u Sarajevo«, on se pojavio u studiju državne televizije u glavnom gradu i narugao se ministru policije.</p>
<p>Bešić nije učinio ništa da »ohladi vruć krumpir« koji je dobio vezano uz kompromitirajuću ulogu MUP-a u pripremanju optužnice protiv navodnih ubojica Joze Leutara: protuzakonito pripremanje svjedoka, netransparentno financiranje istrage, ometanje istrage i slično.</p>
<p>Naposljetku, dogodili su se i skandali koji su neposredno iznudili ostavku. Otkrivanje afere u kojoj su visoki službenici federalnog MUP-a i AID-a sudjelovali u švercu oružja između BiH i Kosova; plasiranje u javnost neprovjerenih informacija o tobožnjim planovima terorista iz Afganistana da uđu u BiH, uhićenje novinara Slobodne Bosne Edina Avdića u Istanbulu, na osnovu tjeralice koju je za osobom s istim imenom i prezimenom izdao MUP-a, te Bešićeva izjava da bi novinare koji pišu da su Federalni MUP i AID uključeni u šverc oružja izveo pred streljački stroj.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Njemačka najavljuje protjerivanje simpatizera islamskog ekstremizma </p>
<p>U fokusu pažnje javnosti je Milli Görüs, najveće i najbogatije islamsko udruženje u Njemačkoj koje želi da cijeli svijet postane islamski</p>
<p>BERLIN, 15. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Strah od »islamskog terorizma« središnje je pitanje njemačkog političkog trenutka. Njemački političari, bilo da su kršćanski socijalisti kao bavarski premijer Edmund Stoiber ili socijaldemokrati kao donjosaski premijer Sigmar Gabriel, utrkivali su tko će brže uputiti javnosti poruku da stranci koji su »simpatizeri islamskog ekstremizma« trebaju što prije napustiti Njemačku. </p>
<p>Stoiber je rekao: »moraju napustiti Njemačku«; Gabriel: »najbrže što je to moguće«. </p>
<p>No, i crveno-zelena vlada u Berlinu ima konja za tu trku. Naime, savezni ministar vanjskih poslova Otto Schily (SPD) svojim je antiterorističkim paketom stvorio mogućnost da se ekstremnim islamistima otkaže gostoprimstvo u Njemačkoj. Jedna od mjera jest ukidanje tzv. religiozne privilegije koja je omogućavala legalizaciju ekstremnih vjerskih udruga iako su zastupale protuustavne vrijednosti i ciljeve. U Njemačkoj ima oko 60.000 članova tih udruga.</p>
<p>U fokusu pažnje javnosti je Islamsko društvo Milli Görüs (IGMG), koje ima 27.000 članova, najveće i najbogatije islamsko udruženje u Njemačkoj. Ono dominira jednim od tri najveća krovna udruženja u zemlji Islamskim vijećem, a u njegovom sastavu je i 500 džamijskih udruženja. IGMG je aktivan u odgoju mladih.</p>
<p>I prije 11. rujna, upozoravalo se da ova udruga nije u skladu s njemačkim Ustavom. Jedan od njezinih ciljeva jest i »oslobađanje čovječanstva putem Kurana«.</p>
<p>Milli Görüs, prevedeno na hrvatski, znači »nacionalni pogled na svijet«, i to je pokret koji je nastao u Turskoj, ali s pretenzijama djelovanja u cijelom svijetu. Oni se bore za »pravedan poredak« preko ukidanja laičkog sustava, ne nasiljem nego uz pomoć postojećih političkih struktura. U Turskoj se u okviru laičkog sustava to ostvaruje samo kroz politički utjecaj. </p>
<p>Zato predsjednik Milli Görüsa Mehmed Erbakan traži da Turci i drugi muslimani u Njemačkoj i drugdje u Europi ulaze u njemačke političke stranke i da se tamo povezuju. Erbakan ima moto: »Mi moramo Zapad poraziti njegovim vlastitim oružjem«.</p>
<p>Njemački eksperti za islam žale se da je teško znati što se zapravo događa iza kulisa tog udruženja. Čini se da većih uspjeha nema ni Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka. Razlog tomu jest i taktika mimikrije koja se ogleda u zalaganjima za integraciju muslimana u njemačko društvo. </p>
<p>S druge strane, stručnjaci naglašavaju da je kao cilj IGMG postavljena islamska država koja bi uspostavila kalifat, što znači da je jedan kalif duhovni i svjetovni vođa. To znači da se ukida odvajanje religije od države. »Samo je Bog suveren a ne narod«. »Ova je zemlja naša zemlja i mi je moramo promijeniti. Uz pomoć Alaha stvoriti raj koji će biti odgovoran islamskoj Umi, odnosno cjelokupnom čovječanstvu«. </p>
<p>Njemački stručnjaci da se to želi postići najprije u Turskoj. Njemačka je dugoročni cilj, ali procjenjuje se da nije malo članova ove organizacije koji e misle da nije daleko dan »sudara religija i kultura, i to ne na Srednjem istoku, nego usred Njemačke«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nemoguća misija Colina Powella: primiriti Indiju, a ne ogorčiti Pakistan</p>
<p>Washingtonu su potrebni i Pakistan i Indija kako bi Kašmir bio što je moguće mirniji, a obračun s Osamom bin Ladenom i njegovim teroristima što uspješniji</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell nalazi se u nemogućoj misiji - odlazi u Pakistan i Indiju kako bi među tim povijesnim neprijateljima smanjio napetosti pojačane američkim napadima na Afganistan! Obostrana svojatanja Kašmira izazvala su već dva rata, sukobi se ni danas ne smiruju, a pridonijeli su i njihovoj utrci u nuklearnom naoružavanju. Sada ugrožavaju nastojanja Washingtona da stvori što efikasniju globalnu koaliciju za obračun s terorizmom. </p>
<p>Pakistan odavno podržava »borce za slobodu« Kašmira, koji su za Indiju dokaz da Pakistan podstiče »prekogranični terorizam«. Stoga će - pored napada na Afganistan - Kašmir sigurno zauzeti najvažnije mjesto u Powellovim razgovorima u utorak u Islamabadu i u srijedu u New Delhiju. CNN je već objavio da će Powell od pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa zatražiti da kašmirske separatiste ne naziva borcima za slobodu. No, to bi s pakistanske strane bila samo gesta dobre volje. Washingtonu su potrebni i Pakistan i Indija kako bi Kašmir bio što je moguće mirniji, a obračun s Osamom bin Ladenom i njegovim teroristima što uspješniji.</p>
<p>Svijet, zaokupljen napadima na New York i Washington i američkim odgovorom protiv Afganistana, nije gotovo ni primijetio da je 1. listopada automobil bomba pred zgradom skupštine indijskog Kašmira ubila 38 osoba. Indijski premijer Atal Bihari Vajpayee, u pismu američkom predsjedniku, optužio je Pakistan da pomaže zločince i dodao da postoje »granice strpljenja indijskog naroda«. Što bi trebalo shvatiti kao upozorenja da će Indija uzvratiti na buduće napade. </p>
<p>Odgovori bi vjerojatno bili ograničeni na dio Kašmira pod pakistanskom kontrolom, gdje su i logori za obuku muslimanskih ekstremista. No, reagiranje na reagiranje moglo bi dovesti do većih sukoba u tom dijelu svijeta, pa i do nuklearnog rata. Stoga je s velikim olakšanjem dočekan telefonski poziv Musharrafa New Delhiju, u kojem je napad od 1. listopada nazvao terorizmom i indijskog premijera pozvao da posjeti Pakistanu. Vajpayee je prihvatio Musharrafovo nastojanje »jačanja povjerenja«, ali i dodao kako je »za tango potrebno dvoje«. </p>
<p>Londonski The Times je dodao: »U ovom slučaju, potrebno je troje ... Ništa se neće promijeniti ukoliko se i Amerika na plesnom podiju ne pridruži tom dvojcu naoružanom nuklearnim oružjem«. Indijska unutarnja situacija mogla bi potaći i rizičnije odgovore, jer odavno se čuju zahtjevi (pa i iz usta sadašnjeg ministra odgovornog za unutarnju sigurnost) da indijske snage moraju progoniti napadače pa makar ih to odvelo i u pakistanski dio Kašmira.</p>
<p>Utjecajni indijski političari tradicionalno su sumnjičavi prema Washingtonu, kritiziraju i »prilagođavanje« svoje vlade Americi i optužuju SAD što je poslije pauze od deset godina - kao nagradu za suradnju u obračunu s terorizmom - Pakistanu obnovio vojnu pomoć i time ugrožava sigurnost Indije. </p>
<p>Američke mogućnosti da pronađe najbolji odgovor prilično su ograničene. Bushova administracija pribojava se kako bi pritisak da Pakistan prestane podržavati ekstremiste u Kašmiru mogao destabilizirati tu muslimansku državu s više od 140 milijuna stanovnika. Budući da Pakistan dijeli dugu i poroznu granicu s Afganistanom i ima snažan islamistički pokret, Washington mora biti obazriv kako bi stekao i zadržao pakistansku suradnju. Stoga je sada po hitnom postupku ukinuo sankcije uvedene 1998. poslije nuklearnih eksplozija što su ih izvele prvo Indija, a potom i Pakistan. </p>
<p>Sankcije su istodobno ukinute i Indiji, jer se ne mogu zanemariti ni njene bojazni. Općepoznate su veze kašmirskih separatista, talibanskog režima u Afganistanu, Osame bin Ladena i pakistanskih obavještajnih službi. Powell tako ima gotovo nemoguć zadatak - primiriti Indiju a istodobno ne ogorčiti Pakistan. Zato je i napad od 1. listopada proglasio terorizmom, ali je tu stao - nije obećao akciju protiv ekstremista u Kašmiru. Možda će neke organizacije povezane s obračunima u Kašmiru proglasiti terorističkima, zajedno s Jaish-e-Mohammed, koja je preuzela odgovornost za napad 1. listopada. Iako ima svoje razloge za sudjelovanje u uklanjanju talibana, pa podržava i njihove protivnike u Afganistanu, Sjeverni savez, Indija se pribojava da bi se SAD mogalepovući kad postignu svoje ciljeve, a talibane ostaviti i olakšati im da se premjeste u Kašmir.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izrael obnovio ubijanja aktivista PLO-a</p>
<p>ANKARA, 15. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski jurišni helikopter ispalio je u ponedjeljak ujutro projektil na vozilo u kojem su se nalazila dvojica aktivista palestinske militantne skupine Hamas. U snažnoj eksploziji poginuo je Ahmed Marshoud, dok je drugi pripadnik Hamasa, čije se ime ne navodi, samo lakše ranjen. Tijekom tog napada izvedenog u Nablusu, na Zapadnoj obali, oštećena je i zgrada vojnog krila Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Al Fataha. Prvotno se pretpostavljalo da je eksplozivna naprava bila ranije podstavljena u vozilo. </p>
<p>Znakovito je da je to u posljednja dva dana druga izraelska akcija ubijanja osumnjičenih palestinskih aktivista. U nedjelju rano ujutro, snajperskim hicem ubijen je član Hamasa Abdel Rahman Hamad. Odgovornost za to ubojstvo preuzele su posebne snage izraelske vojske. </p>
<p>Zanimljivo je da je nešto ranije izraelski premijer Ariel Sharon, sklon taktici vruće-hladno, naredio povlačenje vojske i tenkova s brežuljaka u okolici Hebrona. To je izazvalo pravu erupciju gnjeva židovskih doseljenika. Povlačenje je osudio i zapovjednik Glavnog stožera izraelske vojske general Shaul Mofaz. Nešto kasnije, on se vladi ispričao zbog takvog nevojničkog reagiranja. Izraelske postrojbe su to područje zaposjele prije deset dana. </p>
<p>U međuvremenu, izraelski premijer je obećao moguće novo zaposjedanje brežuljaka ako, kako je rekao, Palestinci nastave otvarati vatru na židovske doseljenike. No, takav Sharonov potez »dobre volje« doveo je do prvih pukotina u šarolikoj izraelskoj koalicijskoj vladi nacionalnog jedinstva. S premijerovim »ustupkom« Palestincima nije se složio Nacionalni savez Yisrael Beiteinu. Ta stranka izraelskih jastrebova, koja se zalaže za veliki Izrael, povukla je dosadašnju potporu Sharonovom kabinetu. Čini se da taj, više taktički iskorak neće ugroziti opstanak sadašnje izraelske vlade. </p>
<p>Ogorčeni i frustrirani Palestinci su još u nedjelju čvrsto obećali da će se »žestoko osvetiti« za planirano ubojstvo svojih istaknutih sunarodnjaka. Sigurno je da povratak kontroverznoj izraelskoj politici ubijanja palestinskih aktivista neće ostaviti ravnodušnom ni širu međunarodnu zajednicu. Neke zapadnoeuropske vlade su još ranije osudile takve egzekucije kao »izvršenje smrtnih kazni prije suđenja«. </p>
<p>Najteže je Izraelcima koji žive u pravoj panici od američke reprize bedrenice. Pritom se ne isključuju i neke druge vrste napada biološkim ili kemijskim oružjem. Time je potvrđena teza britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je uoči londonskih razgovora s palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom kazao kako je razrješenje srednjoistočne krvave drame dio antiterorističke kampanje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Proširena istraga za malverzacije u »Slobodnoj Dalmaciji« (2)</p>
<p>Nakon šokantne vijesti koja je objavljena u Vjesniku od 9. listopada 2001. godine i svega onoga što mi se od tada događa, prisiljen sam, s pozivom na Zakon o tisku, zatražiti objavljivanje ovoga mog očitovanja. </p>
<p>S iznesenim sumnjama o mojoj tobožnjoj povezanosti s nezakonitim radnjama oko privatizacije Slobodne Dalmacije 1993. g. uistinu nemam nikakve veze, ni kao tadašnji guverner Hrvatske narodne banke ni kao privatna osoba. </p>
<p>Takve sumnje mogu biti samo plod pokvarene mašte upregnute u ostvarivanje nečasnih ciljeva ili prikrivanje vlastitih grijeha. </p>
<p>Prof. dr. PERO JURKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>SAD »proizvode« neprijatelje«, da bi se onda borile protiv njih</p>
<p>SAD su se oduvijek ponosile svojom demokracijom. Ovih dana možemo se, međutim, uvjeriti da je demokracija samo demagoška poštapalica političara na vlasti, slično kao i u Hrvatskoj.</p>
<p> Koliko Amerikanci poštuju volju svoga naroda vidljivo je već i iz toga kako su dobili sadašnjeg predsjednika: upravo nepoštivanjem demokratske volje većine birača.</p>
<p> Nedemokratski izabran predsjednik, koristeći se silom a ne demokracijom prijeti širenjem rata i na susjedne zemlje.</p>
<p>SAD same proizvode svoje neprijatelje, u prvom redu brutalnom ulogom kapitala, kojim korumpiraju čitav svijet radi postizanja povoljnijih ili uglavnom kolonijalnih uvjeta privređivanja. Takvim postupkom proizvode bijedu u ciljanim zemljama širom svijeta i nekolicinu superbogataša u Americi. </p>
<p>Talibane je naoružala i dovela na vlast CIA (slično kao i Saddama ili Miloševića). Rat je nužno potreban američkoj vojnoj industriji za »normalno« poslovanje, te vojsci kao takvoj: kome treba jaka, moderna, dobro naoružana i skupa vojska - ako nema rata ili barem ozbiljne ratne prijetnje. S druge strane, Amerika ratom skriva i skreće pozornost od bitno važne činjenice: da ne želi ratificirati sporazum iz Kyota o nezagađivanju. Time sve stanovnike zemaljske kugle i njihove nove naraštaje gura u smrt od posljedica ekozagađenja, a još k tome dodatno ubrzano pogoršava stanje izazivajući nova zagađenja ratnim djelovanjima. Od proklamirane slobode i demokracije sve manje ostaje običnom čovjeku. Opasan primitivizam stoji iza cijele te ideje: proizvodimo neprijatelje, pa se onda borimo protiv njih. </p>
<p>IVO VIDAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Gospodarska kriza ugrožava opstojnost države, a Sabor raspravlja o neradnim danima</p>
<p>Besciljne maratonske saborske sjednice o navodnim, izmišljenim, fabriciranim ili nebitnim problemima (npr. kada slaviti koji dan i sl.) nemaju za cilj boljitak Hrvatske, nego privid rada s osnovnim ciljem gubljenja vremena uopće, odvraćanja od pravih, stvarnih i kritično ozbiljnih dnevnih problema kao što je npr. enormna nezaposlenost. Kome koristi da se vrijeme, novac i svakojaki resursi troše na jalove i u ovom trenutku nebitne rasprave još nebitnijega ishoda, a isto vrijeme ne provoditi u pravim konstruktivnim raspravama i traženju rješenja gospodarskih teškoća? To pokazuje da su sabornici u najmanju ruku »izgubili kompas« te da nisu sposobni voditi brigu o državi.</p>
<p> Gospodarska je kriza toliko duboka da ugrožava opstojnost države kao takve, pa je svaka rasprava mimo glavne, kako spasiti gospodarstvo, morbidna sama po sebi. Pravog krivca ove diverzije treba tražiti u inicijatorima tih jalovih saborskih rasprava. Da je toliko energije, vremena u žučnosti utrošeno na raspravu kako zaposliti nezaposlene, već bismo danas imali konkretne rezultate. </p>
<p>S druge strane sabornici mirno prelaze preko pljačke naroda koju provodi HT i na sve argumentirane zahtjeve građana, stručnjaka i udruga uopće ne reagiraju. Dakle, kad god Sabor krene u sličnu jalovu raspravu, valja obratiti pažnju na inicijatora, odnosno predlagača rasprave i one koji je spremno prihvate, što će glasačima olakšati odluku za koga glasati na sljedećim izborima. </p>
<p>SREĆKO LOPAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kazna Kovačeviću sasvim je neprimjerena prekršaju </p>
<p>U petak je zastupnik Anto Kovačević napao saborsku zastupnicu i predsjednicu Hrvatske narodne stranke prof. dr. Vesnu Pusić. Seksistički ispadi i napadi na zastupnice nisu u Saboru nažalost ništa novo, ali je razina uvrede i svega što je za njom slijedilo sigurno još nedosegnuta. </p>
<p>Reakcije predsjedavajućega Arlovića, koji daje opomenu i Vesni Pusić, a potom govori o slabijem pa ljepšem spolu, da bi se na kraju jedva prisjetio ravnopravnosti, pokazuju da ne razumije ništa ni o napadima i potrebi da se zaštiti napadnuta ni o ravnopravnosti, akamoli o nužnosti pristojne komunikacije i minimumu »političke korektnosti«. Kazna koju je Arlović udijelio Kovačeviću sasvim je neprimjerena prekršaju/zločinu protiv dostojanstva čovjeka. Zgranute smo reakcijom drugih zastupnica. Tek neke ustaju s namjerom da napuste dvoranu, ali kada predsjedavajući muškarac ocijeni da je riječ o minornom incidentu, koji će trenutno biti raspravljen, pokorno opet sjedaju. Diskriminacija koja se zbiva prema jednoj članici očito se još uvijek ne prepoznaje kao diskriminacija cijele grupe i spola/roda. Zastupnice još uvijek vodi princip: »Glavno da nisam ja. Arlović je rekao da sjednemo i ja sam sjela«. </p>
<p>Zahtijevamo da se zastupnika Antu Kovačevića udalji iz Sabora, a zastupniku Arloviću zabrani vođenje sjednica. Njegova javna isprika ne može umanjiti krivicu za počinjeno, ali je nužan preduvjet bilo kakve rasprave o problemu sustavnog diskriminiranja i omalovažavanja žena u Hrvatskoj. Ženska mreža Hrvatske obavijestit će o incidentu međunarodne institucije. S napomenom da je Anto Kovačević član Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.</p>
<p> Pohvale zaslužuju zastupnici Čehok i Kalinić. Da li činjenica što jedan od njih piše udžbenik Etika ima s tim veze? Sve zastupnice i zastupnici trebali bi je čitati kao obaveznu lektiru pred spavanje! </p>
<p>BISERKA MOMČINOVIĆ, Poreč</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sabor i Vlada samo su privremeni upravitelji narodne imovine</p>
<p>Puste milijarde prihoda od »privatizacije« Vlada i Sabor još uvijek planiraju namaknuti za pokrivanje golemih troškova prekobrojnoga i neučinkovitoga državnog aparata. Za takvu odluku, međutim, nemaju ni moralne ni ustavne podloge.</p>
<p> Sabor i Vlada samo su privremeni upravitelji narodne imovine, koje postavlja narod na kraće vremensko razdoblje te s tog naslova nemaju pravo u svom privremenom mandatu trajno prodajom otuđiti privredne ili vlasničke resurse hrvatskog naroda. Legislativno je to nemoguće bez brutalnog kršenja Ustava, koji u svome čl. 2. izričito definira da Sabor i narod neposredno (dakle referendumom) zajednički odlučuju o gospodarskim i političkim pitanjima. Dakle, strogo pravno gledano na temelju Ustava bez pristanka titulara vlasništva državne imovine (hrvatskog naroda na referendumu), tu je imovinu nemoguće prodati, otuđiti ili umanjiti.</p>
<p> Slijedom pravne logike i poštivanja osnovnih načela Ustava, i sve dosadašnje prodaje, koje su bile prihod proračuna, a nisu nastale uvećanjem kapitalne osnovice, ništavne su. Samo ona privatizacija npr. Zagrebačke banke koja je izdala dionice na slobodno tržište, čijom je prodajom povećala vlastiti kapital, nisu narušena vlasnička prava izvornog vlasnika, a to je hrvatski narod. Svaka prodaja dijela ili udjela u vlasništvu (narodne imovine) bez povećanja osnovnog kapitala, npr. HT-a, direktno je umanjivanje vrijednosti narodne imovine, što bez pristanka vlasnika znači pljačku. </p>
<p>Javno predlažem nadležnim tijelima: Državnom odvjetništvu, pučkom pravobranitelju i Ustavnom sudu da u okviru svojih ovlasti pokrenu postupke za poništenje pretvorbe i privatizacije čijom su provedbom zakinuta ili oštećena Ustavom zajamčena vlasnička prava hrvatskog naroda. </p>
<p>IVAN ROGLIĆ, dipl. iur., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Petnaestoro ozlijeđenih, od čega jedanaest policajaca</p>
<p>Razbijeni policijski automobili, gradski autobus i tramvajska kola i više pojedinačnih sukoba ostali su nakon nedjeljnoga nogometnog susreta / Snimke policijskih kamera nedvojbeno svjedoče da se ozlijeđeni mladić pokušao po zastavi spustiti na teren, pri čemu je pao </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Petnaest ozlijeđenih, od kojih je 11 policajaca, petnaest razbijenih policijskih automobila, jedan demolirani gradski autobus i troja tramvajska kola - epilog su navijačkog divljanja i više fizičkih obračuna s policijom povodom nedjeljnoga derbija Hajduk - Dinamo. Na redovitoj press konferenciji u PU zagrebačkoj istaknuto je da je ukupno 70 osoba privedeno u prostorije policije tijekom dana zbog narušavanja javnog reda i mira, a jedna je osoba privedena zbog alkoholiziranog stanja.
Djelatnici su policije podnijeli na dan utakmice šest kaznenih prijava: tri zbog napada na službenu osobu, dvije za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i jednu zbog sprječavanja službene osobe u izvršenju dužnosti. Pored niza manjih sukoba između policije i navijača, koji su se odvijali u ulicama oko stadiona, najveći se sukob dogodio između navijača Dinama i policije kada je veća skupina BBB-ovaca oko 19,30 sati (kod postignutoga drugog gola za Hajduk) napustila sjevernu tribinu te krenula na južnu stranu stadiona namjeravajući se obračunati s pripadnicima Torcide koji su se tamo nalazili. Policija je srećom bila na pravom mjestu, pa je sukob onemogućen. Torcidaši su nakon utakmice, oko 22,30 sati, pod policijskom pratnjom autobusima prevezeni do Glavnog kolodvora na vlak za Split. </p>
<p>Razbješnjeni reagiranjem policije dio je Dinamovih navijača počeo na policajce bacati veliko kamenje koje su pronašli na dijelu željezničke pruge kod Borongaja, ali je policija i taj napad uspješno odbila. Tijekom sukoba jedan je policijski službenik udarcem u glavu teško ozlijeđen te je kolima Hitne pomoći prevezen u KB Rebro, gdje je zadržan na liječenju. Pad s tribine Dinamova navijača Zlatka Kravaršćana (26), koji je jučer prikazan na televizijskom prijenosu, na sreću završio je bez težih posljedica, pa se mladić, za kojeg smo neslužbeno doznali da ima dijagnosticiran PTSP, oporavlja od potresa mozga u KBC Rebro. Na snimkama policijskih kamera, koje su novinarima predočene na press konferenciji, može se jasno razabrati mladićeva namjera da se s tribine po zastavi spusti u teren, ali je očigledno da je u jednom trenutku izgubio ravnotežu i pao.</p>
<p>Iako se mladić u ovom slučaju sam popeo na ogradu, upitna je i sigurnost sjeverne maksimirske tribine, zbog koje je policija već uputila Gradskom poglavarstvu više prijava.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Koradeu zabranjeno korištenje jeepa mercedesa</p>
<p>VARAŽDIN, 15. listopada</p>
<p> - Općinski je sud u Varaždinu donio rješenje o privremenoj mjeri kojom se umirovljenom generalu Ivanu Koradeu zabranjuje otuđenje i opterećenje jepp cherokeeja i mercedesa 500 SL. Rješenje je još nepravomoćno, a general je na nj uložio žalbu.</p>
<p>Na varaždinskom je Općinskom sudu u tijeku inače parnični postupak u kojem Republika Hrvatska traži od generala Koradea da joj oba spomenuta vozila preda u posjed te da joj nadoknadi štetu za korištenje jeepa u iznosu od 72. 543 kune.</p>
<p> Država je zatražila i donošenje spomenute mjere.</p>
<p>Korade je u postupku tvrdio da je mercedes njegovo vlasništvo, što potvrđuje odluka Ministarstva obrane koju je potpisao tadašnji ministar Pavao Miljavac.</p>
<p> General je kazao i da od njega nitko nije tražio da jeep vrati, no da ga je on spreman vratiti. No na sudu su ga podsjetili da su ga u ožujku 1999. godine posjetili vojni policajci kako bi se s njime dogovorili gdje će i kada predati jeep. </p>
<p> Korade je tada obećao vratiti to vozilo, no budući da su ga policajci zatekli u vinogradu, rekao je da će to učiniti za nekoliko dana</p>
<p>. Dogovorenoga dana, međutim, vojni policajci nisu generala našli kod kuće, a on je rekao da je bio kod generala Ante Gotovine, od kojega je i dobio jeep, radi prolongiranja predaje vozila.</p>
<p>Koradeu je na raspravi predočen i poziv Ministarstva od 4. ožujka 1999. godine o predaji jeepa, no general je tvrdio da poziv nije primio, iako ga je potpisala njegova supruga. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Svjedok br. 2: »Mišetići, doduše, nisu pucali, ali su pomagali Bagariću« </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Postavljanjem pitanja branitelja zaštićenom svjedoku broj dva u ponedjeljak je u sudnici remetinečkoga Okružnog zatvora nastavljeno suđenje »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Prvo od niza postavljenih pitanja svjedoku odnosilo se na vrijeme njegova izdržavanja kazne u Lepoglavi, kada je upoznao zaštićenog svjedoka broj jedan. U odgovoru je svjedok broj dva potvrdio da je upoznao prvoga zaštićenog svjedoka tijekom zajedničkih odlazaka u sobu za posjete, koji mu je u tim prilikama pak ispričao kako su svjedokova brata Mladena Šiškića ubili Krojf, Petrović i Bagarić, što mu je u zatvoru potvrdio i kasnije ubijeni Ivan Šakota.</p>
<p>Na pitanje branitelja je li Šakota za takvu tvrdnju ponudio kakav dokaz, svjedok broj dva kazao je kako Šakota nije dao dokaze niti ga svjedok pitao za dokaze. »Vjerovao sam mu, jer sam i sam došao do istih saznanja«, nadodao je svjedok prisjetivši se kako su mu jednom prilikom u njegov butik došli Krojf i Petrović sa Željkom Dujmovićem, kojemu je svjedok kazao »da mu tu bandu više ne dovodi«.</p>
<p>Drugi dio braniteljevih ispitivanja odnosio se na prijateljstvo svjedoka broj dva i Vjeke Sliška, za kojega je svjedok naveo kako nije imao nikakvih veza u policiji, pravosuđu ili pak u visokim političkim krugovima.</p>
<p>»Najbolji prijatelj pokojnoga Sliška bio je moj brat, a uz moga brata pored Sliška uvijek je bio i Ivo« (Ivica Bertić, Sliškov tjelohranitelj, osumnjičen za ubojstvo Sliškova atentatora Jamesa Cappiua, op. a.), kazao je svjedok i dodao da je Sliško bio čovjek kod kojeg nema potpitanja. Svjedok je također naveo kako s ubijenim Sliškom nikada nije govorio o ovom postupku, ali da ga je interesiralo kako je u Lepoglavi.</p>
<p>Nakon svojeg iskaza o povezanosti sa Sliškom zaštićeni je svjedok ponovo spomenuo Bosiljka Mišetića, nekadašnjeg ministra pravosuđa, koji je navodno pomagao optuženim pripadnicima »zločinačke organizacije« oko plaćanja kaucije. No ovaj put svjedok je spomenuo i Mišetićeva brata Iliju, koji je radio u MUP-u. »Mišetići, doduše, nisu pucali, ali su pomagali Bagariću«, nadodao je na kraju svjedok. Nastavak rasprave je u utorak, kada su ponovo na redu pitanja branitelja svjedoku broj dva.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na sljedećoj će raspravi svjedočiti tužitelj Belak </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je načelnik Kriminalističke policije PU splitsko-dalmatinske Ante Belak, radi naknade štete u iznosu 150.000 kuna, tužio Europapress holding, u ponedjeljak je na Općinskom sudu odgođena zbog dokaznog prijedloga jedne od stranaka. Naime, Belakova je zastupnica odvjetnička vježbenica Marijana Tomić predložila njegovo saslušanje, što je predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Nives Šimunović, uvažila.</p>
<p>Belak je podigao tužbu zbog teksta objavljenoga u tjedniku Globus od 10. studenoga 2000. godine pod naslovom: »Izvještaj SZUP-a: šefovi splitske policije Ante Belak i Jakov Grubišić povezani su sa švercerima auta i droge«.</p>
<p>U tekstu se spominju navodi: »Utvrdili smo blisku prijateljsku vezu između Ante Belaka i Ive S., koji se već duže vrijeme bavi krađom i preprodajom automobila«, zatim »Ivo S. evidentiran kao Belakov bliski kolega i prijatelj u lovu«. Nadalje se kaže da i »čelnici splitske policije održavaju bliske veze s mrežom narkodilera i kradljivaca automobila«, kao i »u međuvremenu Belak i Grubišić su prigrlili novu vlast«.Svi su ti navodi, ističe se, štetni i uvredljivi za Belaka. No tužba je podignuta i zbog teksta objavljenoga također u Globusu od 1. prosinca, a pod naslovom: »U kući obitelji Ivana Skendera još 1998. godine otkriven arsenal mina, ali optužnica nikad nije podignuta«.</p>
<p>I u tom su tekstu po tužitelja izneseni štetni navodi, kao: i: » SZUP je zabilježio brojne telefonske kontakte između Belaka i Ive S., čak i u vrijeme kad bi potonji opljačkao neki automobil pa ga preprodao za heroin«, te »u vrhu MUP-a doznali smo da Belak i Grubišić i dalje uživaju povjerenje ministra Lučina. Skendera i Ivu S. prikazali su kao svoje informatore u nekim, navodno, vrlo zamršenim operacijama«. U tužbi smatraju kako se Belaka prikazalo kao također počinitelja kaznenog djela jer se druži s pravim počiniteljem kaznenog djela, zatim da je zaštitnik kriminalaca, a optužuje ga se i za suradnju u reketarenju. Posebno je štetno po Belaka, smatra se u tužbi, što ga se u tekstu visokonakladnog tjednika prikazalo kao neprofesionalnog, pače svjesno i namjerno kriminalnog policajca, koji jako šteti općim društvenim interesima, te kao suučesnika za mnoge krvne delikte koji se u reketarenju događaju. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dvojica smrtno stradala nakon slijetanja s ceste</p>
<p>ZADAR, 15. listopada</p>
<p> - U nedjelju navečer oko 22 sata u Biogradu n/m na cesti DC-08 dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale dvije osobe.</p>
<p> Do nesreće je došlo kad je Fredi Čudina (1976) iz Pakoštana, upravljajući automobilom marke »peugeot 405« zadarskih registracijskih oznaka, krećući se iz smjera Pakoštana u pravcu Biograda, zbog zasad neutvrđenih razloga, sletio izvan kolnika te prednjim dijelom vozila udario u reklamnu ploču, a potom u stablo.</p>
<p> Vozač je smrtno stradao na mjestu, a njegov suvozač Jadran Bungur (1982) iz Opatije prevezen je u Opću bolnicu Zadar, gdje je preminuo u 23,45.</p>
<p> Očevid su obavili istražni sudac Županijskog suda u Zadru i djelatnici Policijske postaje Biograd.</p>
<p> Promet na dionici ceste gdje se nesreća dogodila bio je obustavljen do 3 sata u ponedjeljak. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Poginuo pod neregistriranim traktorom</p>
<p>VARAŽDIN, 15. listopada</p>
<p> - U mjestu Draškoviću na županijskoj cesti broj 2207 u ponedjeljak je u prometnoj nesreći poginuo Zdenko Vučković (36).</p>
<p> On je upravljao neregistriranim poljoprivrednim traktorom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima, a na traktor je bila priključena prikolica domaće izrade.</p>
<p> Dolaskom u mjesto Drašković kod kućnoga broja 94 vozač je zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti prešao na drugu stranu i sletio u jarak.</p>
<p> Traktor se prevrnuo, a traktorist Zdenko Vučković je tako teško ozlijeđen da je odmah preminuo. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Polaroid otišao u stečaj</p>
<p>Najpoznatiji proizvođač »instant« fotografije nije preživio prodor nove tehnologije / Očekuje se da bi Polaroidova proizvodnja digitalnih pisača mogla imati dobru budućnost / Dok je 1997. Polaroidova dionica vrijedila 60 dolara, prošle srijede, kad je skinuta s burze u New Yorku, pala je na samo 28 centa, a tržišna vrijednost kompanije s oko 2,78 milijardi dolara smanjila se na 25 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Nemoć u borbi protiv sve zastupljenijih digitalnih fotografskih kamera natjerala je američku kompaniju Polaroid, čije je ime postalo sinonim za »instant« fotografije, na pokretanje stečajnog postupka.</p>
<p>Nakon nekoliko dana nagađanja, Polaroid je u petak potvrdio da je pokrenuo stečaj jer nije u stanju otplatiti dospjele obveze na kredite i obveznice od gotovo milijardu američkih dolara. </p>
<p>Analitičari su suglasni kako je pokretanje stečaja za Polaroid dobra odluka te očekuju da će se, nakon restrukturiranja, ili cijela kompanija ili svaki njezin dio posebno lakše prodati i nastaviti uspješno poslovati. </p>
<p>J.P. Morgan Chase će osigurati Polaroidu 50 milijuna USD kako bi mogao nastaviti poslovati i pod stečajem.</p>
<p>Proizvodnja i prodaja instant fotografske opreme, ako i preživi, slabo će poslovati, no Polaroidova proizvodnja digitalnih pisača, koji će se na tržištu naći sljedeće godine, mogla bi imati dobru budućnost, kažu analitičari. </p>
<p>Polaroid je svojim zaposlenicima obećao podmiriti 90 posto neisplaćenih plaća i ostalih naknada, ali je najavio i otpuštanja zasad neodređenog broja djelatnika. Ove je godine već podijeljeno 2950 otkaza, od kojih su prvi najavljeni u veljači, čime je broj zaposlenih smanjen 35 posto.</p>
<p>Špekulacije o stečaju postale su glasnije pošto su prošle srijede dionice Polaroida skinute s burze u New Yorku kad im je cijena pala na samo 28 centi. Ne tako davne 1997. cijena dionica Polaroida iznosila je oko 60 dolara, a tržišna vrijednost kompanije oko 2,78 milijardi dolara. Danas je tržišna vrijednost Polaroida iznosi 25 milijuna dolara.</p>
<p>Polaroid je 1937. osnovao Edwin Lang, neuspjeli harvardski student na području polariziranja svjetlosti, no svoju je nadarenost dokazao velikim brojem patenata, kojih više glasi na ime Thomasa Edisona. Polaroid je jedna od prvih velikih svjetskih kompanija koja se temeljila na istraživanju, a u prvim je godinama na tržište izbacila nekoliko proizvoda za polariziranje svjetlosti. Izumila je i tehnologiju za trodimenzionalne filmove koji su neko vrijeme bili popularni.</p>
<p>Kompanija se usredotočila na fotografiju nakon II. svjetskog rata, kada se Lang bavio istraživačkim radom i za vojsku. Niz revolucionarnih proizvoda započeo je 1947. kada je Lang Američkom optičkom društvu prvi put predstavio trenutno stvaranje slika. Godinu dana kasnije Polaroid je tržištu ponudio prvi instantni film i fotoaparat. Model 100 iz 1963. prvi je koji je koristio tranzistorsku elektroniku za određivanje vremena ekspozicije. Međutim, pravi uspjeh osigurao je model SX-30 iz 1972., prvi fotoaparat koji je izbacivao fotografije što se izložene svjetlosti same razvijaju. Polaroid Palette, uređaj za snimanje kompjuterskih slika, na tržište je izbačen 1983. kada je Polaroid počeo prodavati i prazne videovrpce. Tada je kompanija imala već više od 1000 patenata. </p>
<p>Lang je 1991. umro u 81. godini života, a nedugo potom prodan je milijarditi primjerak filma za trenutno razvijanje slika. Međutim, devedesete su donijele prvu zabrinutost zbog pada prodaje pa je tako 1995. zatvoreno 2500 radnih mjesta. (Hina/AP/Reuters/P. Bu.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Preuzeti nas se može samo neprijateljski i s vrlo mnogo novca</p>
<p>Kraševci su itekako svjesni da prodajom svojih dionica ne bi dobili samo novac, već i novog vlasnika / Očekuje se da će Kraš ovu godinu završiti sa 800 milijuna kuna prihoda i oko deset posto većom dobiti nego lani / Do 2005. planira se udio izvoza povećati sa sadašnjih 33 na 50 posto / Pregovara se o akviziciji jedne komplementarne proizvodnje u Srbiji </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Svakog radnog dana iz tvornice Kraš kupcima se isporuči 120 tona čokolade, keksa i bombona. U 90 godina postojanja prehrambena industrija Kraš ni jednu godinu nije završila s gubitkom. Lanjska dobit dosegla je čak 77 milijuna kuna, od čega je oko 24 milijuna iz poslovanja, a ostatak je Kraš uprihodio od prodaje lokacije u Branimirovoj ulici (prodano tvrtki Ilbau koja ondje gradi trgovačko-poslovni centar). Taj je novac investiran u restrukturiranje kompanije, odnosno vraćen je dio zajma koji su ranije podigli za sada već realizirane investicije.</p>
<p>Od lipnja prošle godine predsjednik uprave Kraša je Darko Koritnik, koji je u toj tvrtki od 1976. godine, a prije nego što je došao na čelo najveće domaće konditorske industrije radio je u marketingu i razvoju, a četiri godine proveo je u upravi i godinu u Nadzornom odboru Kraša.</p>
<p> • Dokle ste stigli s restrukturiranjem tvrtke?</p>
<p> - Proveli smo prvu fazu, u kojoj je investicijski ciklus jedan dio, a u sklopu kojeg smo od 1995. do 2000. godine uložili 125 milijuna DEM. Sagradili smo novu halu za proizvodnju čokoladnih proizvoda i kupili četiri nove proizvodne linije s pakericama te još dvije linije za brašnene proizvode (keksi, štapići, krekeri). Napravili smo i centralnu rashladnu stanicu. Nakon premještanja iz Branimirove, sada je kompletna proizvodnja na jednom mjestu.</p>
<p>U drugoj fazi restrukturiranja ove i iduće godine realizirat ćemo devet investicijskih programa, od kojih je najvažnija izgradnja potpuno kompjuteriziranog visokoregalnog skladišta gotovih proizvoda. U projektu nas kreditom od 16 milijuna DEM prati Privredna banka, a od spomenutog iznosa za izgradnju skladišta namijenjeno je 12 milijuna, dok će se ostatak utrošiti za opremu u proizvodnju.</p>
<p>• Kakva je zaduženost tvrtke s obzirom na stalne investicije?</p>
<p>- Kraš je niskozadužena tvrtka, a i ono što je zadužen namijenjeno je investicijama u razvoj. Mi smo »devizni aktivci.« Odnosno, naš je devizni priljev uvijek za oko 10 milijuna DEM veći od odljeva.</p>
<p>• S kakvim će rezultatima Kraš završiti ovu godinu?</p>
<p>- Proizvest ćemo i prodati više od 25 tisuća tona proizvoda iz sve tri grupe (kakao proizvodi, brašneno-konditorski i bomboni), od čega je 33 posto namijenjeno izvozu. Procjenjujemo da će ovogodišnji prihod doseći oko 800 milijuna kuna. Inače, samo u prvih devet mjeseci ove godine prodali smo deset posto veću količinu proizvoda nego u istom razdoblju lani. Pritom je prodaja na domaćem tržištu povećana za 7,1 posto, a na inozemnom 16,4 posto. Očekujemo i da će i dobit biti oko deset posto veća nego lani.</p>
<p>• Dakle, relativno je visoka ovisnost Kraša o domaćem tržištu. Jeste li zadovoljni takvom strukturom prodaje?</p>
<p> - S obzirom na to da je hrvatsko tržište realno premaleno za naše kapacitete, povećanje izvoza je neminovno. Udio prodaje u inozemstvu raste, lani je skočio 27 posto, ove godine već više od 16 posto, a do 2005. godine željeli bismo na izvozna tržišta plasirati 50 posto proizvodnje. </p>
<p> Danas imamo šest Kraš 'komerca' - u Sloveniji, Slovačkoj, BiH, Makedoniji, Češkoj i SRJ, a prodaju naših proizvoda na mađarskom tržištu preuzela je Podravka. Naime, mađarsko je tržište postalo zanimljivo tek nakon obostranog smanjenja carina. Vlada je najavila i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Poljskom pa planiramo prodor i na to tržište.</p>
<p>Međutim, najjači iskorak ove godine napravili smo na tržište Europske unije. Naime, uspjeli smo ući na švedsko tržište i to s kompletnim asortimanom. Izvoz u Švedsku ove godine iznosit će 150 tona.</p>
<p>Gledano količinski, najveći je izvoz u Sloveniju (2000 tona ove godine), a slijedi BiH (1800 tona), Makedonija (700 tona), SRJ (500 tona), Češka (350 tona) i Slovačka (100 tona). Kraš već 20 godina izvozi i u SAD, a ove godine to će iznositi 500 tona, a toliko ćemo izvesti i u Kanadu. Oko 500 tona planirani je izvoz u Australiju, te oko 1000 tona u Saudijsku Arabiju. Nekad smo i u zemlje bivšeg SSSR-a izvozili oko 1000 tona godišnje. Nakon financijskog loma i pada kupovne moći u tim zemljama povukli smo se na vrijeme, jer bismo izgubili novac.</p>
<p>• Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju hrvatskim tvrtkama otvorit će se tržište EU s 500 milijuna potrošača. Kako ćete podnijeti sraz s većim i jačim kompanijama?</p>
<p>- Već ove godine suočili smo se sa sniženjem zaštitnih uvoznih carina i tvrtku smo restrukturiranjem prilagodili okolnostima. Procjenjuje se da uštede iznose oko 6,5 posto. Kakaovac je burzovna roba i na njegovu cijenu ne možete utjecati. Smanjili smo troškove promjenama u organizaciji tvrtke - smanjili smo broj razina rukovođenja i ukinuli pomoćnike direktora. Neke organizacijske cjeline smo spojili, a smanjili smo i ukupni broj zaposlenih koji su odlazili u mirovinu, uz otpremnine i slično. Od 1990. do danas smanjili smo broj zaposlenih sa 3800 na oko 2000 radnika. Kupnjom suvremenijih strojeva prestaje potreba za ljudskim radom na nekim poslovima.</p>
<p>• Mislite li da ćete uspjeti konkurirati primjerice Nestleu?</p>
<p>- Osim rezanja troškova, što ćemo i dalje nastaviti, povećat će se i produktivnost. Sve to u očekivanju 1. siječnja 2002. godine kada će uvozni proizvodi biti još jeftiniji nego sada i kada nas očekuju veliki rezovi. Međutim kao finalni sektor u nepovoljnom smo položaju. Naime, dogodit će se, a dijelom već jest, veliko smanjenje uvoznih carina, a naša sirovinska baza (mlijeko, brašno, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i masti) bit će carinski zaštićena duže vremena nego gotovi proizvodi. Dakle, naše ulazne sirovine su jače i dulje zaštićene od konačnog proizvoda. Skuplji ulaz sirovina pokušat ćemo kompenzirati uštedama u kompaniji.</p>
<p>Naime, smatramo da je ugovor koji je Hrvatska potpisala s EU vrlo nepovoljan i da je razdoblje prilagodbe, pogotovo kad je riječ o zaštitnim carinama trebalo biti dulje. Uz to, Hrvatska s EU ima vrlo nepovoljan odnos uvoza i izvoza. Naime, odnos uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda između Hrvatske i EU iznosi 5,5 prema jedan, prehrambenih osam prema jedan, a konditorskih čak 31 prema jedan.</p>
<p>• Kako to da se Kraš nikad nije pojavio u ulozi preuzimatelja neke tvrtke u Hrvatskoj ili inozemstvu, kao što to činili Agrokor, Pliva, Lura i drugi?</p>
<p> - Kraš ima 40-postotni udio u tvornici keksa i bombona u Bitoli. Nekad smo bili stopostotni vlasnici, ali je raspadom SFRJ došlo do podjele. U BiH imamo u Prijedoru tvornicu keksa i vafla Mira. Zapravo, s vlastima Republike Srpske razrješavamo odnose i imat ćemo vlasnički udio u Miri od 33,37 posto.</p>
<p>• Ali tu ste i prije bili vlasnici. Planiraju li se nove akvizicije?</p>
<p> - Trenutačno pregovaramo o jednoj akviziciji u Srbiji. Riječ je o komplementarnoj proizvodnji. U Hrvatskoj smo ranije pokušali kupiti bjelovarski Koestlin, ali kad smo snimili stanje, odustali smo jer smo izračunali da bismo trebali previše investirati.</p>
<p>• Hoće li biti promjena u vlasničkoj strukturi Kraša?</p>
<p>- Upravo smo pred registracijom ESOP program u sklopu kojeg će svim zaposlenima biti ponuđene dionice. Inače, mali dioničari danas drže 71 posto Kraša. Odnosno zaposleni, ranije zaposleni i menadžment Kraša zajedno posjeduju oko 54 posto, 17 posto imaju ostale fizičke osobe u Hrvatskoj, pravne osobe imaju oko 5 posto, PIF-ovi 16,5 posto, a HFP 0,98 posto.</p>
<p>Kraševci su itekako svjesni da prodajom svojih dionica ne bi dobili samo novac, već i novog vlasnika. S druge strane, na svoje dionice dobivaju prihvatljivu dividendu. Onaj tko bi nas danas želio preuzeti, morao bi to učiniti neprijateljski i s vrlo mnogo novca, pa je i to možda razlog što više nismo zanimljivi za preuzimanje.</p>
<p>• Kako će Kraš izgledati za deset godina? </p>
<p>- Zasad imamo planove do 2005. godine. Napravit ćemo jači regionalni iskorak te pojačati izvoz u EU, jer nije logično da više izvozimo u SAD nego u sve zemlje EU. U Hrvatskoj smo lideri s proizvodnim udjelom od 57 posto u konditorskoj industriji, u kojoj su osim nas još Koestlin, Kandit, Sloboda, Zvečevo i dijelom Podravka. Namjeravamo i ostati lideri, unatoč tome što su na domaće tržište već ušli Kraft, Nestle, Danone, ali i Elite koji ovdje plasira kavu, a ima i konditorsku proizvodnju u Izraelu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Na münchenskom Systemsu hrvatski izlagači čekaju ponude s Dalekog istoka </p>
<p>MÜNCHEN, 15. listopada</p>
<p> - Više od 3200 izlagača iz cijelog svijeta okupilo se na informatičkom sajmu Systems koji je u ponedjeljak počeo u Münchenu, a ove godine svoje proizvode predstavlja i pet softverskih tvrtki iz Hrvatske. </p>
<p>Prema riječima Marijana Frkovića, direktora Sektora informatike Hrvatske gospodarske komore koja je financijski pomogla nastup naših informatičara, naše tvrtke su na prijašnjim sajmovima uspjele naći poslovne partnere, pa čak i prodati neke softverske proizvode ili sklopiti višegodišnje ugovore o suradnji, a to se očekuje i ove godine.</p>
<p>Zagrebačka tvrtka SYS predstavila je e-portal »Cro4U« namijenjen turizmu koji uz pomoć elektronske pošte, SMS-a i WAP stranica omogućuje pružanje općih kao i ciljanih informacija o hrvatskoj ponudi, a glavna mu je značajka izravan kontakt između potražnje i ponude turističkih usluga. Prema riječima Emilija Žubrinića, generalnog direktora tvrtke, već prvog dana Sajma za taj je proizvod pokazalo zanimanje nekoliko njemačkih poduzeća. </p>
<p>Informatičke proizvode za podršku turističkom gospodarstvu u Münchenu nudi i Aleta informatika iz Njivica. </p>
<p>ININ iz Slavonskog Broda predstavio se originalnim hrvatskim softverskim paketom za veće tvrtke koji objedinjuje praćenje proizvodnje, nabave, prodaje, računovodstva itd., a kompanijama s područja mobilne telefonije kao i velikim trgovačkim kućama nudi informatičku podršku za SMS i WAP. Od Igora Majdančića, predsjednika Uprave ININ-a, saznajemo da su predstavnici GSM kompanija iz nekih dalekoistočnih zemalja tražili podrobne informacije o ovim proizvodima i očekuju se prvi poslovni susreti. </p>
<p>S puno optimizma izlaže i zagrebački Tron, koji je svoj sustav za prodaju i rezervaciju karata u željezničkom prometu nakon međunarodnog natječaja prodao Slovenskim željeznicama. </p>
<p>Zagrebački Infodom u Münchenu nudi sustav za upravljanje svim dokumentima koji se pojavljuju u radu neke tvrtke, kao i sustav za optimizaciju rada informatičke opreme. Riječ je o složenim višejezičnim informatičkim rješenjima, a kako su temeljena na tehnologijama Oracla i Microsofta, proizvođač smatra da će biti prikladni za moguće korisnike širom svijeta. </p>
<p>Glavna tema popratnih stručnih skupova prvog dana sajma bila je zapošljavanje u informatici. Pritom se neprekidno naglašavalo kako ova branša, iako u posljednje vrijeme više otpušta nego zapošljava, i dalje traži informatičare uskih specijalnosti. Za utorak je zakazano održavanje posebnog IT Foruma Bavarske, Slovačke i Hrvatske na kojem će se susresti proizvođači i potencijalni kupci informatičkih proizvoda iz te tri zemlje.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Porast građevinskih radova u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Građevinski su radovi u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj, mjereni indeksom fizičkog obujma, porasli 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Krajem lipnja zaustavljen je negativni trend, ističu u Sektoru za makroekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>U lipnju su građevinski radovi porasli 0,6 posto, da bi u srpnju već bili veći 2,4 posto prema prethodnom mjesecu.</p>
<p>Brži rast te građevinska sezona u drugom su tromjesečju pridonijeli i povećanju vrijednosti građevinskih radova, koja je u prvih šest mjeseci porasla 24,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Povećan je i broj neto narudžbi za 20,1 posto, a poduzeća s 20 i više radnika u spomenutom su razdoblju završila 1705 stanova ili 48,3 posto više. U izgradnji je još 4751 stan, 9,5 posto manje.</p>
<p>Prema vrstama građevina, u prvih je šest mjeseci najviše radova obavljeno u prometnoj infrastrukturi, na koju otpada 43 posto ukupnih radova. Slijede nestambene zgrade s 25 posto te stambene zgrade na koje otpada 16 posto ukupnih radova.</p>
<p> Hrvatske građevinske tvrtke vrlo uspješno rade i na inozemnim gradilištima. Najviše se radova izvodi u Njemačkoj (85 posto), zatim u Rusiji (11 posto), Sloveniji (1,4 posto) te u Maroku, Etiopiji i Nigeriji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>MMF upozorava mađarsku vladu </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 15. listopada </p>
<p> - Međunarodni monetarni fond upozorio je mađarsku vladu da bi, u slučaju daljnjeg rasta državne potrošnje, proračunski manjak mogao dosegnuti 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što smatra previsokim deficitom. </p>
<p>MMF se slaže da bi ograničeni poticaji gospodarstvu, do 1 posto BDP-a, bili opravdani zbog slabljenja svjetskog gospodarstva, no potrošnja radi poticanja gospodarskog rasta prešla je tu razinu, kazao je regionalni predstavnik MMF-a Roger Nord, dodavši da bi to moglo potaknuti inflaciju i povećati deficit na tekućem računu. </p>
<p>Fond je zabrinut dodatnom potrošnjom kojom vlada, preko državnih banaka, agencija i tvrtke za cestogradnju pokušava potaknuti rast, kaže Nord. </p>
<p>Povećana državna potrošnja na izgradnju cesta i kupnju udjela u poljoprivrednim kombinatima mogla bi izazvati rast proračunskog deficita za 2 postotna boda (s prošlogodišnjih 3,5 na 5,5 posto BDP- a), upozorava predstavnik MMF-a. On ističe da bi zbog povećanog zaduživanja države mogla pasti ponuda novca privatnom sektoru i smanjiti se vrlo visoke izravne strane investicije u Mađarsku zbog povećane međunarodne nesigurnosti. (Hina/MTI)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Najveći gubitnik bankarski sektor</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Novi slučajevi bedrenice proširili su diljem svijeta osjećaj tjeskobe, a tako je bilo i na tržištima dionica. Međutim, trendovima su u ponedjeljak upravljala i kompanijaska izvješća. Tako je na europskim burzama cijeli bankarski sektor bio pogođen upozorenjem velike nizozemske grupacije ING o daleko manjoj ovogodišnjoj dobiti od očekivane.</p>
<p>Do ranog poslijepodneva londonski je benchmark FTSE 100 izgubio 1,77 posto spustivši se na 5054,60 bodova.</p>
<p> Indeksi europski dionica također su padali: FTSE Eurotop 300 za 2,17 posto te DJ Euro Stoxx 50 3,17 posto. Frankfurtski benchmark DAX pao je 2,35 posto, na 4516,24 bodova, te pariški CAC 40 2,43 posto, na 4.231,54.</p>
<p>U Londonu su pale cijene dionica banaka HBOS za 4 posto, Lloysd's TSP za 2,6 posto i Royal Bank of Scotland 2,2 posto. ING je do podneva izgubio 14,24 posto, a njegov domaći rival, banka ABN Amro 3,27 posto. Vrijednosti dionica osiguravatelja također su padale - nizozemski Aegon izgubio je 4,45 posto, francuska AXA 5 posto, a britanski CGNU 3,8 posto.</p>
<p>Tehnološki sektor bio je razmjerno stabilan, a rast su u Londonu ostvarile dionice proizvođača telekomunikacijske opreme Marconi te mikročipova ARM Holdings nakon što su objavili povoljne rezultate poslovanja.</p>
<p>Iako je bankarski sektor odnio najveći dio vrijednosti FTSE 100, najveći gubitnik među kompanijama na indeksu jest Rolls-Royce, proizvođač zrakoplovnih motora, čije su dionice pale 5 posto nakon što su časopisi objavili da će zbog smanjene potražnje kompanija otpustiti 3000 ljudi. Pogođen je bio i British Airways čije su dionice izgubile 3,2 posto.</p>
<p>Naklonost ulagača gubili su i maloprodavači nakon što je UBS Warburg smanjio rejting lanca supermarketa Tesco sa »zadržati« na »kupiti«. Tesco je izgubio 1,8 posto, a Sainsbury čak 3,8 posto.</p>
<p>Loše je prošla i agencija za zapošljavanje Harvey Nash, čije su dionice izgubile 10 posto vrijednosti nakon što je objavila da njeno tržište neprekidno slabi, što je uzrokovalo drastičan pad dobiti.</p>
<p>Na Wall Streetu se u ponedjeljak očekivao pad nakon otvaranja burzi - na početku tjedna kojeg će označiti cijeli niz korporacijskih izvješća. Na padove od oko 0,8 posto upućivali su i padovi terminskih ugovora za dionice sa sva tri velika indeksa - Dow Jones Industriala, S 500 i Nasdaq 100.</p>
<p>Na azijskim su burzama kretanja cijena bila raznolika. U Tokyju je benchmark Nikkei 225 izgubio 1,7 posto, zaustavivši se na 10.452,54 bodova. Kod zatvaranja je niži bio i hongkonški Hang Seng indeks - 1,39 posto - te seoulski Kospi od 0,5 posto. Tajvanske dionice također su zabilježile nagli pad od 2,3 posto.</p>
<p>Rast cijena zabilježile su burze u Singapuru, na Filipinima i Novom Zelandu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Umrli na hemodijalizi nisu obducirani prošli utorak zbog straha od zaraze hepatitisom C!</p>
<p>Filtri tvrtke Baxter nikad nisu bili ispitani u Hrvatskoj iako se upotrebljavaju već 18 godina / Testiranje je, saznajemo u Plivi, prekomplicirano, a američki proizvođač obavlja ga kod neovisnih institucija / Svaka zdravstvena ustanova potpuno je autonomna i odgovorna u procesu nabave roba i usluga, kaže direktor HZZO-a mr. Zdravko Lončarec</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Bolesnici na hemodijalizi umirali su već početkom prošloga tjedna jer su u utorak, 9. listopada, njihova tijela trebala biti obducirana, saznaje Vjesnik iz povjerljivih izvora. Obdukcija je bila odgođena za srijedu ili četvrtak budući da su pacijenti bolovali od hepatitisa C pa ih je mogao obducirati jedino Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu. No, obduciranje tijela pacijenata počelo je tek prošloga petak.</p>
<p>Da nema sumnje da je njihova smrt bila iznenadna i samim time sumnjiva, upućuju i simptomi: bol u prsištu i nagla smrt u vrijeme hemodijalize. </p>
<p>Dijalizatori tvrtke Baxter, na koje se sumnja da su uzrokovali smrt 21 bolesnika na dijalizi, nikad pak nisu ispitani u Hrvatskoj! To nam je potvrđeno u Hrvatskom zavodu za kontrolu lijekova, ali i u Plivi. </p>
<p>»Dijalizatori nisu nikad ispitani u Hrvatskoj jer je to prekomplicirano da bi se ovdje izvelo. Proizvođač stoga testira filtre kod neovisnih ustanova, a one izdaju certifikat o neškodljivosti«, objasnila nam je Jasna Marić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću u Plivi.</p>
<p>Usprkos tome, Ministarstvo zdravstva naložilo je Službi za zdravstvenu ekologiju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo da ispita nekoliko neiskorištenih dijalizatora sumnjiva registarskog broja u Centru za dijalizu Klinike za urologiju KBC-a Rebro. Testiranje je vrlo vjerojatno počelo. </p>
<p>Točnost i eventualne rezultate nije bilo moguće provjeriti jer je veći dio prijepodneva u ponedjeljak ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Marija Strnad provela odgovarajući na pitanja kriminalističke policije. </p>
<p>Sporne dijalizatore Pliva uvozi od 1983. godine, filtri su hermetički zatvoreni i ni na koji način se ne dolazi s njima u fizički kontakt prije nego što dospiju u centre za dijalizu. Pliva ih jedino prepakirava u veće kutije. Naziv Plivadial dobili su još prije 18 godina, kad je vrijedio zakon koji je propisivao da uvozni preparati i medicinski proizvodi moraju dobiti domaća imena. Od tada američki proizvođač sam u cijelu pošiljku namijenjenu Hrvatskoj stavlja etiketu s hrvatskim imenom.</p>
<p>Iako nakon povlačenja spornih dijalizatora nije bilo novih smrtnih slučajeva, podaci koji su dostupni - a malo ih je - vrlo su zbunjujući čak i za Istražno povjerenstvo Ministarstva zdravstva. Potpredsjednik Udruge transplantiranih i dijaliziranih bolesnika Hrvatske Igor Martinović izjavio je Hini da zbunjuje što su u različitim bolnicama upotrijebljeni dijalizatori različitih površina. No, kako neslužbeno doznajemo iz liječničkih krugova kojima je to struka, razlika u veličini filtara mogla bi imati veze s tlakom bolesnika, jer su mebrane na filtrima različite veličine za niskotlakaše i visokotlakaše.</p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uputio je u ponedjeljak priopćenje da ne može prihvatiti odgovornost ili krivicu za nastale događaje, jer od 1998. godine ne propisuje zdravstvenim ustanovama niti cijenu, a kamoli vrstu, odnosno proizvođača ili dobavljača medicinske opreme i drugog potrošnog materijala koji se upotrebljava u liječenju bolesnika. To se odnosi i na otopine i filtre za dijalizu.</p>
<p>»Svaka zdravstvena ustanova potpuno je autonomna i odgovorna u procesu nabave roba i usluga«, piše direktor Zavoda mr. Zdravko Lončarec.</p>
<p>Zdravstvene ustanove, sukladno Zakonu o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, provode javne natječaje na kojima odabiru najpovoljnije proizvođače, odnosno dobavljače roba, među kojima i potrošnog materijala.</p>
<p>Na državnoj razini ne postoji dogovor ili preporuka koje bi dijalizatore trebalo upotrebljavati, najvećim dijelom zato što u svijetu postoje samo četiri proizvođača. Iako bolnice imaju autonomiju pri odabiru, neslužbena je preporuka na razini države, doznajemo, da što god se kupuje po mogućnosti bude što jeftinije. To bi mogao biti razlog zašto je najviše Baxterovih filtara i zašto, primjerice, nije bilo smrtnih slučajeva u šibenskoj bolnici gdje koriste dijalizatore drugoga proizvođača. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanader: »Strukture bliske SDP-u pripremaju provokacije na skupu 20. listopada«</p>
<p>Sanader tvrdi da, »prema pouzdanim informacijama, strukture bliske SDP-u pripremaju provokacije«, ali je odbio reći tko su ti pouzdani izvori, koje su to strukture i koliko su bliske SDP-u</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - »Pouzdane informacije koje sam dobio govore da strukture bliske SDP-u pripremaju provokacije na prosvjednom skupu 20. listopada«, ustvrdio je u ponedjeljak predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na konferenciji za novinare. Odbio je, međutim, reći tko su ti pouzdani izvori, koje su to strukture i koliko su bliske SDP-u. Na sva je ta pitanja odgovorio s »no comment«, istakavši da bi volio da informacije nisu točne, ali da mora upozoriti javnost. Ponovio je da HDZ ne sudjeluje u organizaciji skupa, ali ga apsolutno podržava. Od organizatora skupa HDZ traži da osigura da skup prođe mirno i dostojanstveno, bez incidenata, te da se spriječe sve eventualne provokacije koje bi diskreditirale skup. Jer, kaže, nema veće opasnosti za Hrvatsku od govora mržnje i nasilničkih metoda. </p>
<p>U kontekstu priče o govoru mržnje, Sanader je rekao da će HDZ učiniti sve da se očuva politička stabilnost zemlje i zato osuđuje sve najave zveckanja oružjem. »No, ne može Račan upozoravati na govor mržnje dok Linić optužuje HDZ da je Hrvatskoj učinio više štete, nego velikosrpska agresija«, rekao je, tražeći zato Linićevu ostavku. Iako će biti nazočni skupu, političari neće držati govore, najavio je Sanader, ponavljajući da su razlozi nezadovoljstva braniteljskih udruga i Stožera razumljivi. HDZ zato traži od Vlade da prihvati 400.000 potpisa prikupljenih za organiziranje referenduma o položaju hrvatskih branitelja, da taj zahtjev uputi u saborski postupak te da odbije postupiti prema optužnici Haaškog suda koja Hrvatsku optužuje za genocid.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće o tome li i HDZ-ove zastupnice izaći iz sabornice kad Anto Kovačević bude govorio, Sanader je rekao da SDP-ovci neće propisivati HDZ-ovcima kako će se ponašati. Osudio je Kovačevićeve izjave, ali bi, rekao je, volio da su SDP-ovci pozvali na izlazak iz sabornice kad je Vesna Pusić optužila Hrvatsku za agresiju na BiH.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ninić: HDZ-ovci se služe svim sredstvima ne bi li došli na vlast</p>
<p>Optužbu da strukture bliske SDP-u pripremaju provokacije na prosvjednom skupu 20. listopada komentirao je SDP-ovac Ivan Ninić, potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalu sigurnost, naglasivši da je HDZ očito spreman učiniti sve ne bi li oblatio političke protivnike.</p>
<p>»Očito je da je HDZ duboko uvučen u organizaciju toga skupa, pa se vjerojatno i provokacije spremaju u tim istim krugovima. Nikome u SDP-u ni oko njega ne pada na pamet sudjelovati u nečemu takvom«, rekao je Ninić i zaključio da se HDZ-ovci služe svim sredstvima ne bi li došli na vlast. »Strah ih je da pravna država ne profunkcionira do kraja, jer bi tada odgovarali za mnoge stvari koje su napravili«, zaključio je Ivan Ninić.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Liović najavio demonstracije</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - »Ako se prihvati Konačan prijedlog zakona o pravima branitelja, nećemo prosvjedovati, nego ćemo organizirati demonstracije«, najavio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak predsjednik Hvidre Marinko Liović. On je istaknuo da je Konačan prijedlog zakona prihvaćen ad hoc, bez šire rasprave i konzultacije s udrugama branitelja radi toga da se omalovaži položaj hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata i obitelji nestalih, zatočenih i poginulih.</p>
<p>»Postali smo građani drugog reda. Oduzimaju nama kako bi skupili jeftine političke bodove, omogućujući brži povratak aboliranim agresorima. Vjerojatno će ta agresorsko-povratnička populacija i glasovati za njih, ali mi više nećemo«, poručio je Liović. »Vlada je prihvatila prijedlog zakona bez uvažavanja naših prijedloga i primjedbi. Jedino je uvažen prijedlog oslobađanja plaćanja participacije braniteljima koji su stradali u ratu«, ističe Liović, čitajući Hvidrin popis prava i prijedloga koje Vlada nije prihvatila. Predsjednik Glavnog odbora Hvidre Ivica Perković upozorio je da je problem branitelja mnogo kompleksniji, kao i da će imati veće posljedice za Hrvatsku nego što se misli. On je također pozvao ministra Ivicu Pančića da podnese ostavku. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska dosad nije imala sigurnosnu strategiju</p>
<p>Gareljić: Vladin ekspertni tim izradio studiju koja može biti izvrsna podloga za donošenje strategije nacionalne sigurnosti / Novi zakonski prijedlog izbalansirao nadležnosti Predsjednika, Vlade i Sabora u sustavu obrane</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Omogućuje li zakonski prijedlog Hrvatskom saboru potpun nadzor sustava obrane, treba li donošenju novog zakona prethoditi izrada i usvajanje strategija o obrani i nacionalnoj sigurnosti i tko bi trebao pokrenuti inicijativu, bila su neka od pitanja o kojima su u ponedjeljak raspravljali sudionici okruglog stola o prijedlogu novog zakona o obrani, koji je u Europskom domu organizirala Hrvatska demokratska zajednica. </p>
<p>Neizostavna su tema, dakako, bili i posljednji političkih istupi načelnika Glavnog stožera, generala Petra Stipetića, te njegov odnos s ministrom obrane. Predsjednik HDZ-a, Ivo Sanader, uputio je, naime, oštru kritiku aktualnoj vlasti zbog, kako je rekao, dopuštenja generalu Stipetiću da - u svojstvu načelnika Glavnog stožera - kritizira rad ministra i ministarstva.</p>
<p>»U cijelosti odbacujemo Stipetićeve i Mesićeve komentare o ulozi pokojnog predsjednika Tuđmana u Domovinskom ratu i odlučivanju o tome treba li napasti vojarne ili ne«, ustvrdio je Sanader. </p>
<p>Odgovarajući na teze da ne bi bilo ni rata da nije bilo napada na vojarne, čelnik HDZ konstatirao je kako u tom slučaju vjerojatno ne bi bilo ni Hrvatske. U većem dijelu rasprave u kojoj su većinom sudjelovali HDZ-ovi saborski zastupnici i nekolicina umirovljenih generala HV-a, više je puta ponovljeno kako je aktualni prijedlog zakona izrađen brzopleto i da prije njegova prihvaćanja treba donijeti paket strategijskih zakona kojima bi se definirali nacionalni ciljevi. </p>
<p>Davor Domazet upozorio na način na koji novi zakonski prijedlog definira izvanredno stanje, poistovjetivši ga definicijom kojom je JNA definirala isti pojam u »Strategiji opštenarodne odbrane« iz 1987. a koji je, kako je kazao, bio temelj agresije na Hrvatsku. </p>
<p>Odgovarajući na niz kritika, zamjenik ministra obrane, Zlatko Gareljić odbio je, kako je kazao, odgovarati na ideološke zamke o odumiranju države i reformiranim komunistima, koje su se mogle čuti u raspravi. </p>
<p>»Prihvaćam ideju da zakon o obrani treba uvažavati neke strateške preduvjete, no ponavljam da Hrvatska nikada prije nije imala strategiju nacionalne sigurnosti«, rekao je Gareljić, dodajući kako je Vladin ekspertni tim izradio studiju koja nije strategija, ali može biti izvrsna podloga za njeno donošenje. Podsjetio je i da je novi zakonski prijedlog izbalansirao odnos i kompetencije Predsjednika, Vlade i Sabora u sustavu obrane.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Ukidanje dječjeg doplatka studentima ravno je katastrofi«</p>
<p>Prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi ukida pravo na dječji doplatak koje je dosad koristilo 25.000 studenata/ Ministarstvo znanosti najavilo stipendije za siromašne studente u iznosu većem od dosadašnjeg dječjeg doplatka i natječaj za njih već tijekom listopada/ / Studentski zbor: Država time neće uštedjeti/ Studenti spremni na prosvjede</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi o ukidanju prava na dječji doplatak za socijalno ugrožene studente hrvatski su sveučilištarci ovih dana dočekali na nož. Riječ je, naime, o pravu koje koristi oko 25.000 studenata. Oni, ovisno o svom socijalnom statusu, primaju od države mjesečnu naknadu između 100 i 500 kuna.</p>
<p>Takav prijedlog dio je Konačnog prijedloga zakona o dječjem doplatku, priređenog u sklopu Vladinog paketa socijalnih mjera i najavljivanih ušteda u državnom proračunu.</p>
<p>Umjesto dječjeg doplatka, Ministarstvo znanosti i tehnologije najavilo je alternativno rješenje za socijalno ugrožene studente. Prema riječima ministra prof. dr. Hrvoja Kraljevića, dosadašnji korisnici dječjeg doplatka sa statusom redovitih studenata moći će se prijaviti na natječaj za novu kategoriju državnih stipendija. Stipendije će, obrazlaže dr. Kraljević, biti više od dosadašnjeg mjesečnog iznosa dječjeg doplatka. Prema najavi ministra, natječaj će biti raspisan tijekom listopada. </p>
<p>Predstavnici studentskih udruga, kao i legitimni studentski predstavnici nisu, međutim, oduševljeni alternativnim rješenjem koje im sprema Ministarstvo. </p>
<p>Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Zrinko Čustonja smatra ukidanje dječjih doplataka udarom na studentski standard i materijalno najugroženije studente. »Država na tome neće uštedjeti«, ističe Čustonja. Prema njemu, jasno je da od alternativnog rješenja neće biti ništa, a ujedno se pita kako to da se doplatak ukida zbog štednje, a da se, s druge strane, uvode stipendije s višim iznosom. Predstavnik zagrebačkih studenata pita se također, namjerava li Ministarstvo znanosti isplaćivati nove stipendije kao što se isplaćuju sadašnje državne - sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. »Sve je to mazanje očiju studentima i jedno od niza neispunjenih obećanja koja je ministar Kraljević dao u posljednje dvije godine«, zaključuje Čustonja, koji smatra da bi ukidanje toga važnog prava mogao biti razlogom spontanog izlaska studenata na ulice. </p>
<p>Nacionalni dopredsjednik Hrvatske akademske zajednice i predsjednik zagrebačkoga HAZ-a Tomislav Car napominje da je ukidanje socijalnog doplatka izravan udar na studentski standard i dokaz socijalne neosjetljivosti Vlade, koja ne da ne sluša, nego i ne želi čuti potrebe studenata. On također smatra kako će ova odluka izazvati velik bunt među studentima.</p>
<p>»Ukidanje doplatka i uvođenje nedefiniranih stipendija, u ovakvoj je socijalnoj i gospodarskoj situaciji u zemlji ravno katastrofi. Očekujemo od legitimnih studentskih predstavnika da poduzmu energične korake«, kaže Tomislav Car. </p>
<p>Protiv ukidanja dječjeg doplatka izjasnila se i Sveučilišna organizacija HSS-a. Njezin predsjednik Andrija Damjanović smatra neozbiljnim što Vlada prvo donosi mjeru kojom se ukida doplatak a tek onda namjerava započeti razgovore o stipendijama. »Jako sam skeptičan i mislim da stipendija neće biti toliko koliko je doplataka«, kaže Damjanović. </p>
<p>Studentica Jelena Berković, urednica studentskog lista Revolt, također sumnja da će ukidanjem doplatka država išta uštedjeti. »Ako je do toga već moralo doći, istodobno su trebale biti predstavljene druge mjere, kojima bi se siromašnim studentima omogućila jednake šanse za studiranje kao što ih imaju ostali«, smatra Jelena Berković. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jurić: »Pokuša li Vlada jednostrano smanjiti radnička prava, naš odgovor bit će žestok« </p>
<p>Nismo protiv liberalizacije radnih odnosa, nego protiv jednostranih odluka/ Poslodavci i socijalni partneri žele da se zacementira prvobitna akumulacija kapitala, provedena kroz privatizaciju u zadnjih deset godina, da se ukinu radnička prava/ Otvorene su sve opcije, pa i štrajk, kaže Davor Jurić </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić najavio je Vladi rat, bude li pokušala smanjiti radnička prava u Zakonu o radu. »Naš će odgovor biti žestok! Kad su u pitanju prava radnika, SSSH se može mobilizirati u roku 24 sata, a osobno ću se zalagati za najoštrije sindikalne akcije«, rekao je Jurić u ponedjeljak na konferenciji za novinare, zaprijetivši Vladi da ni ne pokuša kresati prava jednostrano, bez pregovora sa sindikatima. Jurić nije htio predviđati i hoće li ili ne, SSSH pozvati radnike u štrajk, istaknuvši kako će o tome odlučiti tijela te najjače sindikalne središnjice, ali je rekao da su otvorene sve opcije, pa i štrajk. »U borbu za radnička prava i protiv jednostrane odluke Vlade pozvat ćemo sve radnike i sve ostale sindikate. Bitka se može i izgubiti, ali najlošije je pasti bez ispaljenog metka«, ražestio se Jurić.</p>
<p>Razlog da zasad, kako kaže, preventivno zaprijeti, jest najava Vlade da će izmjenom ili čak pisanjem novog Zakona o radu skratiti otkazni rok i iznos otpremnine, te uvesti fleksibilnije radne odnose kako bi poslodavci imali odriješene ruke. Iako se prva verzija izmjena očekuje tek krajem listopada, Hrvatska udruga poslodavaca objeručke podržava Vladu i već je pripremila prijedloge za ukidanje ili oštro kresanje prava. »Namjera je poslodavaca i socijalnih partnera da se zacementira prvobitna akumulacija kapitala, provedena kroz privatizaciju u zadnjih deset godina, da se ukinu radnička prava, a radnici svedu na robove i poslušnike. To im neće proći! Sindikati i naše članstvo učinit će sve da se prava iz ZOR-a ne smanjuju«, rekao je Jurić.</p>
<p> On smatra da su kod nas prava radnika dobro regulirana u usporedbi s tranzicijskim zemljama, ali da nisu viša od onih u razvijenim državama. Naveo je primjer Slovenije, koja je gospodarski daleko odmakla od Hrvatske, ali ima i dalje radni zakon iz bivše SFRJ. Laž je da su plaće visoke i da su, kako govore poslodavci, prepreka konkurentnosti i razvoju, ustvrdio je Jurić, rekavši da radnici nisu krivi za stanje u gospodarstvu, a da konkurentnost ovisi o korištenju resursa i sposobnosti menedžera. Cijena rada izuzetno je opterećena porezima, dok naši poslodavci plaćaju najniži mirovinski doprinos (8,75 posto) od svih tranzicijskih zemalja, rekao je Jurić, dodavši kako je za poslodavce lani cijena rada rasterećena za četiri posto, ali to nije rezultiralo investiranjem niti novim zapošljavanjem.</p>
<p>»Nismo protiv liberalizacije radnih odnosa, jer zakone treba uskladiti zbog integracije s Europom, ali smo protiv jednostranih odluka koje nisu svojstvene socijaldemokraciji«, istaknuo je Jurić, poručivši Vladi da je »pregovarački stol jedino bojno polje na kojemu se borba vodi argumentima«. »Za fleksibilne radne odnose prvo treba stvoriti uvjete, a neće ih biti sve dok će se radnici godinama naganjati po sudovima štiteći svoja prava«, kazao je Jurić. Znači li za predlagače zakonskih izmjena liberalizacija radnih odnosa to, da radnici trebaju raditi i 16 sati bez plaće, upitao je Jurić. »I sada rade koliko se poslodavcu prohtije, bez plaće, ne plaćaju im se doprinosi, jer poslodavci ne poštuju Zakon o radu niti kolektivne ugovore, a našu vlast najviše brine hoće li puknuti proračun«, kazao je Jurić. »Pa neka i pukne«, dodao je, »kad nitko ne obavlja posao odgovorno, pa je onda najlakše štedjeti na račun radnika, ukinuti mu otpremninu i ne platiti ga za pošten rad. A kad naši poslodavci čak javno pitaju tko će predstavljati radnike, pitam ih žele li ukinuti sindikate«, ogorčeno je zaključio Jurić. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Savez slijepih poziva Vladu da ispuni obveze prema slijepima </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Hrvatski savez slijepih pozvao je u ponedjeljak, u ime 5400 slijepih osoba, Vladu da ispuni obveze i predloži zakone kojima bi se riješili najvažniji problemi slijepih - doplatak za tuđu pomoć i njegu te zapošljavanje.</p>
<p>Prema zaključcima Hrvatskog sabora, Vlada je to trebala učiniti do kraja travnja ove godine, upozorio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u povodu Dana bijelog štapa, Svjetskog dana slijepih, predsjednik Saveza slijepih Miroslav Bebek. </p>
<p>»Neprihvatljivo je da se visina doplatka za tuđu pomoć i njegu određuje ovisno od uzroka sljepoće. Nitko ne može opravdati postojeću situaciju po kojoj neka slijepa osoba ne može ostvariti niti lipe kao naknadu za tuđu pomoć i njegu, a druga prima više od 4000 kuna«, ističe Bebek. Naime, prema važećoj »raspodjeli«, neke kategorije slijepih, poput invalida Domovinskog rata, dobivaju spomenutih više od 4000 kuna, dok neki uopće nemaju pravo na naknadu.</p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga-Friganović rekla je da je zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom u izradi. </p>
<p>Pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec rekao je da će se u novi zakon o socijalnoj skrbi uključiti i pravo na doplatak za težu invalidnost. </p>
<p>S. Rajačić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Računi 4,9 posto viši, a HT-ov prihod 5,9 posto niži?</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Rujanske telefonske račune, koji su u prosjeku deset kuna viši nego u kolovozu, većina pretplatnika još nije dobila. No ako zbog Hrvatske pošte, oni ne stignu na vrijeme, potrošači neće plaćati kamatu, rekli su nam u ponedjeljak u Hrvatskom telekomu (HT). </p>
<p>U HT-u dodaju da potrošači koji su dobili telefonske račune, trebaju ih platiti do 20. listopada. </p>
<p>Nakon rebalansa tarifa, (od 1. kolovoza) računi za sve skuplje telefonske minute počeli su kasniti. U HT-u napominju da sad imaju 200.000 zahtjeva za ispis zvanih brojeva, a tu je uslugu prije negoli je postala besplatnom tražilo 60.000 pretplatnika. </p>
<p>Prvi obrađeni telefonski računi za rujan, kažu u HT-u, pokazuju da su privatnim korisnicima računi prosječno 4,9 posto viši, a poslovnim korisnicima osam posto. Istodobno se ukupan prihod HT-a smanjio 5,9 posto.</p>
<p>U HT-u tvrde da nije točno da sve više pretplatnika zbog povišenja cijena, otkazuje telefonski priključak. Naime, broj onih koji otkažu telefonski priključak (oko 300 pretplatnika na mjesec) jednak je broju novih ISDN priključaka, kažu u HT-u. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Uz pravo na privatnost i pravo na zaštitu intime</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND) i uz pokroviteljstvo Ministarstva rada i socijalne skrbi, svake srijede tijekom idućih pet tjedana novinari će razgovarati sa stručnjacima o odnosu medija, etike i socijalne politike, rekla je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Jasna Ulaga-Valić, autorica i voditeljica projekta.</p>
<p> Krajnji je cilj definirati norme koje bi trebale postati dijelom novinarskog kodeksa, a uz pravo na zaštitu privatnosti, na idućoj Skupštini HND-a, u norme bi trebalo biti uvedeno i pravo na zaštitu intime.</p>
<p>Prema riječima Dragutina Lučića-Luce, predsjednika HND-a, to je društvo izuzetno zainteresirano za pitanja etike u novinarskome poslu. »Naša je zakonska regulativa kad je o tome riječ na razini europske, ali je primjena propisa daleko iza normi europskih zemalja«, naglasio je Lučić. Dodao je kako se u nekim stvarima postiglo puno, spominjući pritom činjenicu da je Društvo novinara u prošloj godini za pomoć novinarima izdvojilo gotovo 700.000 kuna, dok se, s druge strane, »u poštivanju etičkih normi u profesiji nije učinilo gotovo ništa«.</p>
<p>Pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec istaknuo je, pak, kako je cilj informiranje i edukacija novinara, odnosno senzibilizacija za socijalne teme, koje ponekad nisu atraktivne dok se nešto ne dogodi, ili ne postoje problemi od kojih se rade senzacije. »Novinari imaju pravo na istinu, državne službe dužne su im osigurati odgovore radi objektivnog informiranja javnosti, no pritom moraju postojati određena pravila«, naglasio je Žganec. Dodao je kako, uz niz pozitivnih primjera, kada novinari mobiliziraju javnost radi rješavanja problema, postoje i oni negativni. Među njima je, na primjer, »pisanje jednog medija o tome da u jednoj ustanovi socijalne skrbi vladaju katastrofalni uvjeti i loš tretman prema jednome korisniku«. Nakon inspekcije, Ministarstvo rada utvrdilo je da je tekst bio pun neistina, te da novinari nisu ni ušli u zgradu o kojoj pišu, već su s bolesnim štićenicima razgovarali preko žice, naglasio je Žganec.</p>
<p>Među temama seminara su etički novinarski kodeks i poštivanje prava djetata, krizne situacije u životu djeteta i obitelji, te zaštita prava djece. </p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U Vukovaru otvoren Ured za traženje nestalih</p>
<p>VUKOVAR, 15. listopada</p>
<p> - U Vukovaru je u ponedjeljak otvoren Ured radne skupine za traženje nestalih osoba s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koji djeluje pri Vladinu Uredu za zatočene i nestale. Predsjednik Vladina Ureda Ivan Grujić podsjetio je da je 1991. na popisu zatočenih i nestalih bilo više od 18.000 ljudi, od kojih je 7500 oslobođeno iz zatvora i logora u SRJ i BiH te na hrvatskim okupiranim područjima. Iz 128 do sada otkrivenih masovnih grobnica i pojedinačnih grobova ekshumirane su 3263 osobe, od kojih je 82 posto identifirirano, istaknuo je Grujić, dodavši da je postotak identifikacije sve viši, zahvaljujući i potpori međunarodne zajednice. Na popisu zatočenih i nestalih u Hrvatskoj još su 1423 osobe. </p>
<p>U Podunavlju su otkrivene 63 masovne grobnice iz kojih je ekshumirano 2705 osoba, a nestalima se vodi još 779 osoba s toga područja. Vukovarski Ured za traženje nestalih i zatočenih trebao bi pomoći u prikupljanju podataka o nestalima i otkrivanju masovnih grobnica u Podunavlju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Baxter prestao prodavati filtre 31. kolovoza, a u Hrvatskoj se i dalje upotrebljavali!</p>
<p>Tek 9. listopada TÜV je potvrdio da su Baxterovi filtri sigurni/ Hrvatska je cijelo vrijeme, od 31. kolovoza do 9. listopada, koristila sporne filtre/ Prvi pacijent kod nas umro je 9. listopada</p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Dijalizator Plivadial P-18 zapravo je filtar A-18 koji je korišten u Španjolskoj, ali se u Hrvatskoj prodaje pod drukčijim imenom. Hrvatska serija jest različita od španjolske, ali je u pitanju isti proizvod. Kako je ekskluzivno za Vjesnik potvrdio mr. Jose Divino, zamjenik medicinskog direktora tvrtke Baxter, koja proizvodi sporne filtre, navodno odgovorne za smrt 21 hrvatskog pacijenta na hemodijalizi, nakon smrti 12 španjolskih pacijenata, filtri A-18 su 31. kolovoza privremeno povučeni iz prodaje sa svjetskog tržišta.</p>
<p>Ponovno su u slobodnoj prodaji od 9. listopada, kad je europski autoritet za sigurnost opreme za dijalizu TÜV potvrdio da su dijalizatori A-18 potpuno ispravni i neškodljivi. Istoga dana u Hrvatskoj je umro prvi pacijent na hemodijalizi i završio na obdukciji, koja je odgođena jer je bio zaražen hepatitisom C!</p>
<p>U razdoblju od 31. kolovoza do 9. listopada dijalizatori A-18 nisu se prodavali, ali su istodobno korišteni u hrvatskim bolnicama. Mr. Divino pretpostavlja da je Pliva dijalizatore koji su korišteni u Hrvatskoj kupila prije 31. kolovoza i prodala ih bolnicama.</p>
<p>Zašto su ti dijalizatori, iako su kupljeni prije no što su 31. kolovoza povučeni iz prodaje kao potencijalno nesigurni, ipak korišteni u Hrvatskoj sve do 9. listopada, kada je definitivno potvrđena njihova sigurnost? Pitanje je tim više na mjestu jer Ministarstvo zdravstva tvrdi da su hrvatski pacijenti umrli jer se na membranama Baxterovih filtra nalazi zasad nepoznata supstanca koja je stvarala mjehuriće, a oni su izazvali plućnu i srčanu emboliju i smrt pacijenata.</p>
<p>Ključno je pitanje zašto Pliva nije obavijestila bolnice da su se filtri prestali prodavati, odnosno ako su već bili u bolnicama, da ih liječnici prestanu koristiti dok se ne potvrdi njihova sigurnost.</p>
<p>Podatke koje nam je dao mr. Divino, pokušali smo provjeriti u Plivi. Od Jasne Marić, voditeljice Odnosa s javnošću u Plivi, doznali smo da naša najjača farmaceutska tvrtka ostaje pri svojim prijašnjim izjavama, odnosno tvrdnjama da im Baxter nije rekao da su u pitanju identični dijalizatori, nego da je riječ o dvjema različitim serijama filtra. »Nismo dobili nikakvu obavijest o tome da su naši dijalizatori neispravni«, rekla nam je Jasna Marić.</p>
<p>Boris Orešić i Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Račan: Tragediju su, čini se, skrivili Baxterovi filtri </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - »Od subote ne bilježimo ni jednu novu smrt bolesnika na dijalizi«, istaknuo je u ponedjeljak premijer Ivica Račan. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ta činjenica dodatno ukazuje na to da su za smrt dvadeset i jednog bolesnika najvjerojatnije krivi filtri na dijalizatorima američke tvrtke Baxter, na što se i sumnja od početka istrage. </p>
<p> Premijer je to izjavio nakon razgovora s predstavnicima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske u zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Rebro. </p>
<p>Račan je naglasio kako Vladu »ne impresionira to što je riječ o velikoj kompaniji već je isključivo zanima istina«. Ne upuštajući se u iznošenje detalja istrage, izrazio je odlučnost Vlade da se utvrdi odgovornost onih koji su prouzročili tragediju. »Istraga se odvija brzo i kvalitetno. Policija trenutno istražuje u 44 centra za dijalizu i gdje god je trebalo učiniti odgovarajuće korake, oni su učinjeni«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Izrazivši sućut obiteljima preminulih bolesnika, premijer im je obećao pomoć. Nakon posjeta bolesnicima u KBC-u Rebro ustvrdio je: »Nema straha od novih incidenata. Bolesnici mogu biti sigurni jer su sporni filtri na dijalizatorima zamijenjeni«. </p>
<p>Potpredsjednik Udruge dijaliziranih dr. Igor Martinović, koji je i sam bubrežni bolesnik, rekao je da se ne boji za svoj život i živote drugih bolesnika jer su »uzročnici tragedije uklonjeni«. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vlada traži temeljitu istragu o smrti 21 dijaliziranog bolesnika </p>
<p>Od 23 umrlih na dijalizi, dvojica nisu povezana s incidentom / Uzrok smrti bolesnika povezuje se s Baxterovim dijalizatorima / Policija istražuje mogućnost nesavjesnog liječenja, odnosno propusta u informiranju nadležnih / Zatražena pomoć od Interpola u Madridu zbog sličnog slučaja, i Washingtonu / Obiteljima preminulih obećan novac i zaštita prava </p>
<p>ZAGREB, 15 listopada</p>
<p> - Vlada inzistira na tome da se utvrdi uzrok smrti 21 bolesnika koji su bili na dijalizi i odgovori na pitanja je li se, nakon što je došlo do tragedije, kasnilo s informiranjem nadležnih službi i bi li se bržom intervencijom moglo umanjiti razmjere tragičnih događaja. Iako Vlada traži punu istinu kako bi se moglo utvrditi tko je odgovoran za tragediju, ona upozorava na štetu koju može nanijeti bilo kakvo prejudiciranje odgovornosti. Od nadležnih organa zdravstvenog sustava Vlada traži da se učini sve kako bi liječenje hemodijalizom bilo sigurno. Obiteljima preminulih Vlada je obećala prvu novčanu potporu te zaštitu njihovih prava u osiguranju pravedne odštete.</p>
<p> To su osnovni zaključci izvanredne sjednice Vlade u ponedjeljak na kojoj je premijer Ivica Račan, izrazivši sućut obiteljima preminulih, naglasio kako »Vlada želi da se ništa ne prikriva i neće dozvoliti nikakav oblik oportunizma jer je to važno kako bi se spriječilo da se takvo što ponovi«. </p>
<p>»Za dvoje od 23 pacijenta preminula tijekom ili neposredno nakon dijalize od 8. do 13. listopada, medicinski stručnjaci ustanovili su s visokom vjerojatnošću da njihova smrt nije u izravnoj vezi s inicidentom«, izvijestila je ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina, naglasivši da u posljednjih 36 sati nije bilo novih slučajeva. Prema njezinim riječima, još se ne može sa sigurnošću reći što je uzrok tragedije. No, zbog toga što se pojavljuje u svim slučajevima koji se istražuju, iz upotrebe su isključeni uređaji američke tvrke Baxter koje uvozi zagrebačka Pliva.</p>
<p>»Istraga o toj tragediji prioritet je policije koja je već prikupila svu dokumentaciju vezanu uz opremu korištenu u dijalizi. Policija istražuje i mogućnost nesavjesnog liječenja, odnosno propuštanja davanja informacija nadležnim tijelima«, rekao je Ranko Ostojić, ravnatelj policije, dodavši da je zatražena suradnja Interpola u Madridu i Washingtonu. </p>
<p> Bez konkretnog odgovora ostalo je pitanje ministra gospodarstva Goranka Fižulića o tome tko je nadležan da se zaustavi uvoz ili spriječi upotreba opreme nakon što se u inozemstvu ustanovi, kao što je to bilo u Španjolskoj, da bi ona mogla biti uzrokom smrti pacijenata.</p>
<p>Ministrica Stavljenić-Rukavina odgovorila je da postoji procedura registriranja lijekova i opreme pri Povjerenstvu za registraciju Ministarstva zdravstva i Zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova, a bolnice samostalno biraju lijekove i opremu koje će nabaviti. </p>
<p>Dodala je da ne postoji obveza međunarodnog izvještavanja o incidentima.</p>
<p> Osim toga, tek je prije nekoliko dana u British Medical Journalu objavljen tekst o španjolskom slučaju koji se dogodio prije otprilike dva mjeseca, a nakon tri tjedna istrage došlo se do sumnje da su smrt skrivile Baxterove membrane. </p>
<p>Ipak, budući da je u fokusu istrage oprema koja se upotrebljava i u drugim zemljama, Hrvatska je o tom slučaju izvijestila Europsko udruženje za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju. Zatraženi su i podaci Centra za praćenje nuspojava u Švedskoj i SAD-u o mogućim zabilježenim pojavama vezanim uz sve lijekove i druge materijale koji se upotrebljavaju tijekom hemodijalize. </p>
<p>Tjedno umire pet do osam pacijenata na dijalizi </p>
<p>Prema podacima koje je iznijela ministrica zdravstva, u Hrvatskoj je godišnje na dijalizi između 2200 i 2600 osoba, a tjedno u prosjeku umre pet do osam tih bolesnika. U jednom od centara za dijalizu u kojem je prošloga tjedna umrlo pet pacijenata, od početka godine do 1. listopada umrlo je ukupno devet bolesnika. Ministrica je upoznala članove Vlade i s tragedijom u kojoj je 1994. i 1995. zbog prevelike količine aluminija u vodi u Sisku umrlo 64 bolesnika. Nakon dugotrajne istrage zaključene 1997. godine, smijenjen je ravnatelj bolnice, no on je vraćen na posao nakon procesa na Upravnom sudu, pa se može reći da za tu tragediju nitko nije odgovarao! </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Smrt pacijenata na dijalizi uzrokovala je nepoznata tvar na filterima</p>
<p>Tvar na membrani ispuštala je u krv umrlih mjehuriće, zbog čega je došlo do plućne ili srčane embolije/ Predstavnici »Baxtera« pokušavaju izbjeći suočavanje sa činjenicama/ Ministrica zdravstva kaže da su bolnice obaviještene u primjerenom roku i da ne vidi kako bi se njezinom ostavkom mogli riješiti problemi </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Još ne znamo kakva je to supstanca koja se nalazi na membrani »Baxterovih« dijalizatora, ali je ona uzrokovala respiratorne ili srčane poteškoće u pacijenata koji su umrli, rekla je na konferenciji za novinare ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina u ponedjeljak popodne. Ta je tvar, navodno, ispuštala mjehuriće u krv dijaliziranih pacijenata zbog čega je došlo do plućne ili srčane embolije (začepljenja krvne žile zrakom) i smrti, izjavila je ministrica Hrvatskom radiju u popodnevnim satima.</p>
<p>Zajedničko je svim umrlim pacijentima nagla smrt tijekom ili neposredno nakon hemodijalize, naglasila je na koferenciji za novinare. Ministrica i njezin zamjenik dr. Rajko Ostojić sastali su se u ponedjeljak i s predstavnicima »Baxtera« koji su ponudili suradnju u procesu istrage, no bilo je »mnogo pokušaja pedagoških poučavanja o kliničkoj praksi hemodijalize«.</p>
<p>»Predstavnici 'Baxtera' pokušavaju izbjeći suočavanje sa činjenicama, no stav je Vlade da se s istragom ide do kraja«, kazala je dr. Stavljenić. Njezin zamjenik je rekao da su »gospoda iz 'Baxtera' utvrdila da je klinička praksa u Hrvatskoj jednaka onoj u Europi i ne dvoje da se naše liječenje oboljelih ne razlikuje od onoga u inozemstvu«.</p>
<p>Ministrica zdravstva smatra da je jako važno da prestanu špekulacije u medijima o tome zašto se nije reagiralo ranije. »Reagiralo se u primjerenom roku, a prije nije bilo moguće. Tragedija je mogla biti daleko veća da nismo počeli iscrpnu epidemiološku istragu za koju je bilo potrebno određeno vrijeme«, naglasila je ministrica.</p>
<p>Situacija je sada stabilna, Ministarstvu zdravstva trebalo je manje od 24 sata, od petka navečer (između 20 i 21 sat), kad su bili obaviješteni, da utvrde osnovne činjenice, a opasnost je prestala isključivanjem spornih dijalizatora iz procesa dijalize. U Španjolskoj se dogodio isti slučaj, a opasnost je također nestala prestankom upotrebe »Baxterovih« dijalizatora.</p>
<p>Ministrica zdravstva smatra da se njezinom ostavkom neće riješiti problemi, nego je potrebno objaviti podatke o svakoj pojedinačnoj krivnji, a pitanje pojedinačnih odgovornosti unutar bolnica istraživat će odgovorni organi. Potvrdila je da su sve bolnice od 26. rujna, kada je poslana obavijest Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, obvezne prijavljivati grupne smrti, a to se pravilo odnosilo i na ravnateljicu KBC-a.</p>
<p>Na pitanje zašto »Baxterovi« dijalizatori nisu testirani u Hrvatskoj, ministrica zdravstva odgovorila je da se kontrola, u slučajevima kada je neki medicinski proizvod registriran unutar Europske unije, prepušta proizvođaču, koji bi trebao poštovati tzv. dobru praksu proizvođača, no zatražit će od Plive očevidnike o posljednjim testiranjima filtera. Sukladno standardima dobre proizvođačke prakse mora postojati sva dokumentacija o ispravnosti lijeka ili medicinskog proizvoda.</p>
<p>Za obavješćivanje bolnica tijekom subote bio je zadužen Hrvatski zavod za javno zdravstvo jer on ima 24-satno dežurstvo. Išlo se na usmeno obavješćivanje, jer je »vrlo upitno hoće li faksovi i druga pismena sredstva priopćavanja biti pročitana«. Ministrica zdravstva nije htjela reći kada je točno obaviještena Opća bolnica u Puli. »To će pokazati istraga«, odgovorila je na novinarsko pitanje. Također je rekla da nema podataka o tome da je »Baxter« navodno Plivin dioničar.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Neovisna institucija TÜV dokazala da su naši filtri sigurni« </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Neovisna institucija TÜV utvrdila je da su naši dijalizatori po svim međunarodnim standardima potpuno sigurni i da nisu odgovorni za smrt 12 pacijenta u Španjolskoj koji su umrli u kolovozu, rekao je mr. Jose Divino, zamjenik medicinskog direktora Baxtera na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Zagrebu. Predstavnici Baxtera prethodno su se sastali sa zamjenikom ministrice zdravstva dr. Rajkom Ostojićem i dogovorili da će surađivati u istrazi.</p>
<p>Tu smo da bi surađivali s hrvatskim vlastima i rasvjetlili slučaj u najkraćem mogućem roku jer nam je prioritet sigurnost pacijenata, kazao je mr. Divino. »Ako se istraga Ministarstva zdravstva bude provodila u skladu s međunarodnim standardima, mi ćemo prihvatiti njezine rezultate, a utvrdi li se naša odgovornost, pridržavat ćemo se hrvatskih zakona«, kazao je operativni direktor Baxtera za regiju mr. Vincente Belengner. Dodao je da je Baxter Ministarstvu zdravstva ponudio suradnju s TÜV-om, iako ne sumnja u stručnost članova hrvatskog Istražnog povjerenstva.</p>
<p>Istodobno, Baxter je zatražio uzorke dijalizatora koji su korišteni kod preminulih pacijenata kako bi proveo još jedno neovisno istraživanje.</p>
<p>Na inszistiranje novinara predstavnici Baxtera su potvrdili da su se u Španjolskoj i Hrvatskoj koristili isti dijalizatori: kod nas se prodaju pod imenom P-15, P-18 i P-22, a u Španjolskoj kao A-15, A-18 i A-22. Nakon španjolskog slučaja, privremeno je u cijelom svijetu zaustavljena prodaja dijalizatora A-18, a kad je Pliva u subotu baxter obavijestila što se događa u Hrvatskoj, obustavljena je distribucija svih filtera serije A.</p>
<p>»To smo učinili zbog iznimne zabrinutosti, prvenstveno da bi umirili javnost, iako su naši dijalizatori najtestiraniji na svjetskom tržištu i dokazano sigurni. Osnovali smo povjerenstvo od vodećih svjetskih nefrologa i epidemiologa kako bi utvrdili pravi uzrok smrti«, napomenuo je mr. Divino, dodajući da će se utvrditi i postoje li neki faktori koji nisu testirani u dosadašnjim ispitivanjima.</p>
<p>Slučajevi u Hrvatskoj i Španjolskoj se razlikuju, istaknuo je mr. Divino, po tome što su u Hrvatskoj pacijenti umrli tijekom, a u Španjolskoj na kraju ili neposredno nakon dijalize. Također, dodao je, u Hrvatskoj su, za razliku od Španjolske, među umrlima uglavnom mlađe osobe. </p>
<p>»Dosad su svi testovi utvrdili da je smrt pacijenata u Španjolskoj skrivila otopina za dijalizu, a ne filter«, rekao je mr. Divino. Inzistira da se i u Hrvatskoj ispita svih pet elemenata uključenih u dijalizu - voda, aparat za dijalizu, lijekovi, predmeti za jednokratnu upotrebu (dijalizatori, krvne linije, igle za fistulu) i otopine za dijalizu.</p>
<p>Baxterov promet u Hrvatskoj godišnje iznosi 5 milijuna dolara.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vesna Pusić: »Prostote, krađe i zlodjela ne mogu se sakrivati iza hrvatskog naroda«</p>
<p>Moguće je da se u parlamentu pojavi individua koja napravi neki izgred, no apsolutno je neprihvatljiva reakcija potpredsjednika Sabora i predsjednika Kluba SDP-a Mate Arlovića koji nije sjednicu odmah prekinuo / Kovačević se postavio kao da čitav narod njega brani u njegovu prostakluku </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik u ponedjeljak prvi put osobno komentira uvrede koje joj je u petak uputio zastupnik Anto Kovačević. S njim ne želi polemizirati, ali zato nedopustivim smatra ponašanje SDP-ovca Mate Arlovića koji je tada predsjedao Saborom. Ne krije razočaranje činjenicom da je nakon dosad neviđenih uvreda u parlamentu nitko od čelnika koalicijskih partnera nije nazvao, a očekuje i reakciju akademske zajednice. </p>
<p>• Doživljavate li uvrede zastupnika Kovačevića kao sekstički ispad ili to zapravo više govori o odnosima u Saboru?</p>
<p>- Naravno da to govori o odnosima u Saboru. Moguće je da se u parlamentu pojavi individua koja napravi neki izgred, no apsolutno je neprihvatljiva reakcija potpredsjednika Sabora i predsjednika Kluba SDP-a Mate Arlovića koji nije sjednicu odmah prekinuo! Dva dana prije, predsjednik Sabora Tomčić prekinuo je sjednicu i izbacio čitavu Vladu u vrijeme aktualnog sata zbog toga što mu je zastupnik Lončar rekao »sram vas bilo«. A to je mnogo blaže od ovoga što je učinio Kovačević. Umjesto prekida, Arlović daje opomenu i Kovačeviću i meni samo zbog toga što sam rekla da je laž Kovačevićeva tvrdnja da je 99 posto magisterija i doktorata u Hrvatskoj prepisano. Znači li to da Arlović također smatra, makar ne znam na temelju čega, da je 99 posto doktorata i magisterija prepisano? Za razliku od Arlovića i Kovačevića, doktorati i magisteriji jesu moja struka i moj posao, a ne njihov i o tome nijedan niti drugi ne mogu znati ništa.</p>
<p>• Arlović Vas i dalje stavlja u istu ravan tvrdnjom da se svađaju HNS i HKDU koji su koalirali u Slavonskom Brodu?</p>
<p>- Od Kovačevića me ništa ne čudi, ali od Arlovića koji je član Socijaldemokratske partije ipak je previše da se nakon potpuno neprimjerena reagiranja, uvredljiva za Sabor, akademsku zajednicu i saborsku proceduru sad izvlači na takve izmišljotine. Trebalo bi podsjetiti da je Anto Kovačević u prošli saziv Sabora ušao dijeleći mandat sa Zdravkom Tomcem, zastupnikom SDP-a. Možda i da se podsjetimo da bi u Slavonskom Brodu HNS sudjelovao u koalicijskoj vlasti da odnosi SDP i HSLS-a, nisu bili takvi da oni nisu mogli zajedno... No Arlović ne mora biti kriterij, ali njegova stranka bi se tu morala jasno postaviti i odgovoriti na pitanje: Podržava li tu vrstu ponašanja i javnog demonstriranja želje za velikom koalicijom SDP-a s desnicom kako pokazuje Arlović. Minimum poštivanja poslovnika zahtijevao je od njega, bez obzira na to o kome je riječ, da prekine sjednicu, izbaci Kovačevića iz sabornice i tako zaštiti dignitet Sabora i jednog od članova parlamenta. Naprotiv, on je izrekao opomenu meni, potpuno dezavuirajući svoju poziciju potpredsjednika Sabora i programsku orijentaciju svoje stranke. Potpuno je izgubio kontrolu pa svojim kolegama u Saboru, kao što je predsjednica Odbora za odnose među spolovima, nije dao ni da govore. </p>
<p>• Neki su to već protumačili kao jedan u nizu pokazatelja sve lošijih odnosa između SDP-a i HNS-a?</p>
<p>- Nismo ušli ni u kakav sukob ni sa kim. To samo pokazuje ozbiljno političko odstupanje dijela SDP-a koje predvodi Arlović, a njegova reakcija pokazuje i njegov politički stav. Sve mi govori da se iza toga krije želja za velikom koalicijom s desnicom. </p>
<p>• Hoćete li tražiti sankcije za Arlovića?</p>
<p>- Svakako ćemo tražiti da se SDP izjasni o tom postupku. Ako SDP iza tog postupka stoji onda je to zbilja problem. Očekujem da se SDP ogradi od toga te da predloži način na koji će stranka pokazati da se razlikuje od Arlovićeva postupka.</p>
<p>• Je li Vas nazvao premijer Račan i ogradio se od svojega stranačkog kolege?</p>
<p>- Nije, razgovarali jesmo, ali mi je uzvratio poziv nakon što sam ja njega nazvala. Rekao je da još nije pročitao fonogram sa saborske sjednice i da će to učiniti i danas ćemo (u ponedjeljak, op. a.) o tome razgovarati na petorci. </p>
<p>• U javnim polemikama prozivaju Vas što niste osudili seksistički ispad svojega stranačkog kolege Čačića kad je uvrijedio dogradonačelnicu Petrinje Dumbović?</p>
<p>- Ministar Čačić je reagirao na HSP-ovku Dumbović identično kako bi reagirao da se radilo i o muškarcu, tj. kao na osobu koja je javno na radiju za jednu etničku grupu ljudi rekla da su manje od životinja. Njegova reakcija nema veze sa spolom govornika nego sa sadržajem te izjave. Na nju je trebalo reagirati Državno odvjetništvo po službenoj dužnosti, a ne ministar u Vladi, i to s prostaklukom i dopuštanjem prostakluka u Saboru i nema nikakve dodirne točke.</p>
<p>»Političko neslaganje ne smije se iskazivati prostaklukom«</p>
<p>• Nakon Kovačevićeva istupa nameće se pitanje tko su danas naši predstavnici u Saboru?</p>
<p>- Sjednica je prenošena na televiziji i mislim da građani dosta dobro vide tko je ispod svake kulturne razine. Možete se s nekim ne slagati politički, ali to se nikako ne smije iskazivati prostaklukom. A Kovačević svoj prostakluk skriva iza hrvatskog naroda i time se odlično razotkrio. Isto kao što se pokušavaju individualni zločini skrivati iza hrvatskog naroda pa se radije hrvatski narod prikazuje kao da je odgovoran za to, a ne čovjek s imenom i prezimenom. Kovačević se postavio kao da čitav narod njega brani u njegovu prostakluku. Eto, to je razotkrilo zamjenu teza koja je u hrvatskoj politici tako prisutna - individualne svinjarije, individualna zlodjela, individualne krađe, individualne prostakluke odmah zaklanjaju iza hrvatskog naroda pa bi prostak bio ne Anto Kovačević nego hrvatski narod. E, nije! Hrvatski narod nije prostak nego je to Anto Kovačević i uvijek će takav i ostati. </p>
<p>Nadam se da će to hrvatskim građanima otvoriti oči za sve one slučajeve kad se drže patetični govori o hrvatskom narodu, a drže ih oni koji svoju osobnu prostotu, protuzakonito djelovanje hoće skriti iza tog naroda. Mi ostali, koji jesmo hrvatski narod, nemamo tu potrebu da se skrivamo iza svog naroda, nego imamo potrebu da svom narodu nešto kulturno, civilizirano i obrazovano pridonesemo.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić i Puhovski o istrazi o ratnim zločinima: Umjesto emocija potrebne činjenice </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak Žarka Puhovskog, predsjednika Hrvatskog Helsinškog odbora, koji mu je iznio planove Odbora u povodu Dana ljudskih prava, 10. prosinca. Predsjednik je prihvatio pokroviteljstvo nad godišnjim sastankom Međunarodne helsinške federacije koji će biti u Zagrebu od 15. do 18. studenoga. </p>
<p>»Razgovarali smo i o tome što možemo učiniti u suradnji Odbora kao nepolitičke organizacije i predsjednika kao najvišeg političkog autoriteta u državi da se promijeni atmosfera koja prati istraživanje zločina i s hrvatske strane«, rekao je Puhovski nakon sastanka. Smatra da bi se situacija o istragama o zločinima trebala smiriti raspravom utemeljenom na činjenicama, a ne na emocijama.</p>
<p>Mesić i Puhovski razgovarali su i o razini ljudskih prava u Hrvatskoj. »Izrazio sam uvjerenje da je situacija danas nedvojbeno bolja nego prije tri, četiri godine. Smatramo da su najteže povrede ljudskih prava, kojima su ugroženi životi, praktički nestale, ali imamo velikih poteškoća u pokušajima da se nešto učini u istragama o prijašnjim zločinima«, izjavio je Puhovski. Zaključio je da se sada više rješavaju problemi onih koji su ostali bez posla i teško ostvaruju svoja mirovinska i socijalna prava. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mesić: I ja, kao i Stipetić, tvrdim da previše zakona čeka </p>
<p>Trebalo je sjesti za stol i rješiti ta pitanja. To se trebalo rješiti bez medija, i ne ići na smjenjivanje generala Stipetića. Ni Radoš meni nije rekao da ide u Kinu /Hrvatska ne može biti zadovoljna haaškom optužnicom protiv Miloševića, jer nije optužen za genocid </p>
<p>ZAGREB, 15. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak je rekao da je utvrdio činjenice o sukobu ministra obrane Joze Radoša i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala zboga Petra Stipetića, ali da odluku još nije donio. To je rekao u odgovornu na pitanjenslušatelja u redovitoj mjesečnoj emisiji Hrvatskoga radija »S Predsjednikom uz kavu«. Taj je sukob kulminirao nedavnim istupima generala Stipetića u kojima je prozvao ministra Radoša da 'želi uvesti vojnu diktaturu', a u jednim hrvatskim novinama premijeru Račanu zamjerio Vladinu sporost u donošenju zakonskih rješenja koja bi pomogla u pripližavanju Hrvatske vojske standardima NATO-a i zemalja EU-a. </p>
<p> U vezi tih Stipetićevih istupa Radoš je predsjedniku Mesiću kao vrhovnom zapovjedniku uputio pismu u kojem je uz ostalo istaknuo da je u demokratskim zemljama neuobičajeno javno istupanje djelatnih časnika i njihovo iznošenje političkih stajališta bez odobrenja nadležnog ministra. </p>
<p> Prema Mesićevim riječima Stipetić je tražio brže donošenje zakonskih rješenja, primjerice zakona o obrani. On nije kritizirao premijera, nego je rekao da se neki zakoni moraju donijeti žurno, a da od žurnoga nema ni »ž«. I ja to isto tvrdim, previše zakona čeka, oni moraju biti doneseni da bi mogli biti kompatibilni sa zemljama EU i NATO-a. Na to se ne treba nitko ljutiti. To nije upućeno premijeru, meni, već onim stručnim ljudima koji rade na izradi zakona, rekao je Mesić.</p>
<p> Trebalo je sjesti za stol i rješiti ta pitanja. To se trebalo rješiti bez medija, i ne ići na smjenjivanje generala Stipetića. </p>
<p> Na pitanje hoće li o tome razgovarati i s premijerom Račanom, Mesić je rekao da hoće, no da se još ne zna točan datum sastanka. </p>
<p> Također je rekao da je Radoš odveo vojno izaslanstvo u Kinu, a da on o tome ne zna ništa. </p>
<p> »Što bi ja sada trebao, odmah zatražiti da se smjeni Radoš? Pitat ću ga kad se vrati, je li makar red, da ja kao vrhovni zapovjednik znam kuda ide vojna delegacija i po kojem poslu«, upitao je predsjednik Mesić. </p>
<p> Na konstataciju da ga je svojim javnim istupom general Stipetić na određeni način doveo u nezavidan položaj u odnosu na slučaj 12 generala koje je umirovio zbog otvorenog pisma hrvatskoj javnosti, Mesić je odgovorio - to se može tumačiti kako hoćete, ali činjenica je da general Stipetić poziva da se provode hrvatski zakoni i preuzete obveze, a ne da se ide protiv institucija hrvatske države. </p>
<p> Hrvatska ne može u potpunosti biti zadovoljna s optužnicom Haaškog suda protiv Slobodana Miloševića za zločine počinjene nad Hrvatima jer je izostala optužba za genocid, rekao je Mesić. Odbacio je tvrdnje da je Hrvatska napunila zatvor Haaškog suda, jer naveo je, u njemu se (iz Hrvatske) nalazi samo general Rahim Ademi koji ja tamo otišao dobrovoljno. </p>
<p>Potvrdio je da će bivši hrvatski diplomat Ivica Maštruko raditi u predsjedničkom Uredu i biti zadužen za komunalni sustav i odnose s vjerskim zajednicama. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011016].
|
