NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010315].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 247250 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako naći 200 milijuna kuna za porodiljne naknade, kad i za doplatak nedostaje 300 milijuna</p>
<p>Sabor raspravljao o HDZ-ovom prijedlogu da se porodiljne naknade vrate na prošlogodišnju razinu, na iznose od 1600 do 2500 kuna / Smanjene naknade udar na standard obitelji i demografsku obnovu države - čak 18 županija bilježi negativnu demografsku stopu / Promjene se tiču 50.000 majki, a izvor novca za njihovu provedbu HDZ vidi u novim uštedama državnog novca / Zbog nedostatka novca, najavljuje se i smanjenje cenzusa za dječji doplatak</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatski Saboru srijedu je raspravljao o Prijedlogu izmjena zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2001. godinu, radi vraćanja porodiljnih naknada na prošlogodišnju razinu. Za tu bi namjenu, prema procjenama predlagatelja - Kluba zastupnika HDZ-a - trebalo osigurati dodatnih 200 milijuna kuna, kako bi naknade ponovno došle do raspona od 1.600 do 2.500 kuna, ovisno o prosječnoj plaći majke u zadnjih šest mjeseci prije odlaska na porodiljni dopust. Majke koje koriste porodiljni dopust do treće godine djetetova života, one koje koriste posvojiteljski dopust ili rade skraćeno radno vrijeme do treće godine djetetova života, po tom bi prijedlogu opet primale 1.600 kuna naknade od navršene jedne do treće godine djeteta. Jednaki iznos naknade vrijedio bi i za nezaposlene majke, a njime bi ukupno bilo obuhvaćeno oko 50.000 majki.</p>
<p>U obrazloženju svojega prijedloga Klub zastupnika HDZ-a ističe kako je tijekom 1999. godine u Hrvatskoj rođeno tek 45.179 djece. U HDZ-u to uspoređuju sa 55.409 rođenih 1990. godine, tvrdeći kako su to zastrašujući podaci koji, među ostalim, potkrepljuju najave da će 2050. godine u Hrvatskoj biti samo 3 milijuna stanovnika. HDZ pritom upozorava da bi se mjere »štednje« na djeci, odnosno majkama koje primaju porodne naknade, mogle odraziti još pogubnije na demografsku politiku države, jer je depopulacija prisutna u čak 18 hrvatskih županija. Samo u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji rađa se više ljudi nego što ih umire.</p>
<p> Kako je riječ o županijama koje imaju velikih gospodarskih problema i veliki broj nezaposlenih, dio stručnjaka sklon je vjerovati kako su demografsku obnovu na tim područjima potakle upravo odluke o tome da i nezaposlene majke imaju pravo na porodiljnu naknadu, kao i činjenica da je njihova visina donedavno ipak jamčila određeni standard. HDZ, doduše, zaboravlja da za vrijeme njegove vlasti nije ostvareno pravo majki na status odgojiteljice, što se obećavalo na »sva zvona« i u mnogo slučajeva predstavljalo »mamac« za povećanje obitelji. Razlog zbog kojega je to pravo ostalo »mrtvo slovo« Zakona o radu bio je, naravno - nedostatak novca.</p>
<p> Ako se prihvati pretpostavka da je broj djece rođene u nekoj obitelji vezan uz prava koja roditelji ostvaruju po toj osnovi, posve je jasno što smanjenje naknada može značiti za budućnost: manje djece danas značit će jednoga dana manje onih koji privređuju uz prilično brojnu populaciju umirovljenika, što će donijeti nove minuse u mirovinskoj i državnoj blagajni.</p>
<p> No, posve je jasno i to, da računica prema kojoj bi se novac za veće naknade osigurao uštedama kakve predlaže HDZ - na troškovima reprezentacije, intelektualnim uslugama ili prodajom predsjedničkog aviona. Na nekima od tih stavki, naime, već je postignuta ušteda, pokazala su izvješća o potrošnji u ministarstvima, pa je upitno ima li načina da se uštedi novih 200 milijuna kuna. Ako se i bude prodavao, predsjednički avion već je »obećan« za obnovu Vukovara, a činjenica je da i za provedbu nekih drugih mjera, koje također utječu na pronatalitetnu politiku, u ovom trenutku nema dovoljno novca.</p>
<p> Tako se, primjerice, već sada zna da će i za isplatu dječijeg doplatka po novim pravilima do kraja godine nedostajati oko 300 milijuna kuna. Kako je premijer Ivica Račan već najavio da povećanja proračunskog iznosa za socijalu neće biti tako da bi se povećao proračun, pretpostavlja se da će se novac za doplatak također tražiti u uštedama, ali i smanjenju cenzusa za ostvarenje doplatka, ako uštede ne daju očekivani rezultat. To, dakle, znači da bi roditelji koji primaju doplatak mogli ostati nešto »kraćih« rukava. U ovom trenutku cenzusi, koji se utvrđuju u postotku od prosječne plaće u državi, iznose 27,5 i 50 posto, odnosno oko 840 i 1.500 kuna, a procjenjuje se da bi doplatak moglo ostvariti oko 300.000 roditelja, za približno 600.000 djece. Ako se cenzusi smanje, dio njih to pravo neće ostvariti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Biga-Friganović: To je predlagao i SDP ali - nema novca</p>
<p>»Prijedlog HDZ-a nije ostvariv, s obzirom na naznačen izvor sredstava. Sve stavke o kojima HDZ govori kao mogućoj uštedi, već su nekoliko puta provjerene i na njima bi se teško mogli smanjiti troškovi i pronaći dodatni novac«, kazala je predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga-Friganović za Vjesnik. </p>
<p>Podsjetila je kako su i SDP-ovi saborski zastupnici ne tako davno tražili da se naknade vrate na staro, no svi pokušaji da se pronađe dodatni novac nisu uspjeli. I tada su provjerene sve stavke moguće štednje koje je u svome prijedlogu za povećanja naknada istakao Klub HDZ-ovih zastupnika, tvrdi Biga-Friganović. Najave mogućeg smanjenja cenzusa za ostvarenje prava na dječji doplatak, na temelju čega bi se smanjio broj onih koji imaju pravo na doplatak, govore o tome da proračun od 49 milijardi kuna nije dovoljan da se »pokriju« potrebe, ističe Biga-Friganović. Prema njezinim riječima, daljnje zadiranje u prava djece i roditelja, tako da se umanjuju cenzusi za doplatak sigurno će biti zadnje što bi Vlada učinila, a Sabor dopustio, no teško ćemo to izbjeći ne bude li dovoljno novca. Proračun se, kako sada stvari stoje, neće povećavati, pa neće biti drugog rješenja.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škare-Ožbolt: Smanjiti plaće i troškove po ministarstvima</p>
<p>»U DC-u smatramo da je odluku o vraćanju naknada na staro trebala donijeti Vlada i još očekujemo da to i učini. Činjenica je da smo u samo dva dana potpisivanja peticije skupili čak 60.000 potpisa građana za takvu odluku, sasvim sigurno pokazuje da je riječ o odluci za koju su građani zainteresirani u velikom broju«, kazala je za Vjesnik zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>»Mislim da Vlada to ne bi smjela zanemariti i da ona svojom odlukom naknade mora vratiti na staro«, dodala je, istaknuvši kako je DC pripremio i prijedlog kako namiriti približno 180 milijuna kuna za isplatu takvih naknada - smanjenjem troškova po Vladinim tijelima, primjerice onih za intelektualne usluge, sniženjem plaća za 10 posto. DC je predložio da se za naknade utroši i dio novca koji je Vlada namijenila javnim poduzećima. </p>
<p>Govoreći o najavama smanjenja cenzusa za dječji doplatak, Škare-Ožbolt je istaknula kako je očito da Vlada nekim mjerama ispunjava obećanja MMF-u, koja je potpisala bez prethodna obrazloženja saborskim zastupnicima kako će se ta obećanja odraziti na provedbu zakona. »Da smo imali prigodu raspraviti o tim obećanjima, da znamo zašto se donose neke odluke, reagirali bismo drukčije. Ovako, ne možemo prihvatiti same restrikcije«, kazala je Škare-Ožbolt.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Meso i proizvode od mesa nećemo uvoziti do 31. ožujka</p>
<p>Razmišlja se i o pojačanim mjerama što bi se poduzele na državnoj granici, ako bolest slinavke i šapa bude otkrivena i u nama susjednim državama / Odjeća ljudi koji dolaze iz zemalja u kojima je stoka oboljela, opasna samo ako oni dolaze s farmi / Shopping turisti koji se ogluše na zabranu uvoza, morat će robu vratiti / Mnogi slovenski trgovci upozoravaju kupce na robu koju ne smiju unijeti u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zbog pojačane opasnosti od slinavke i šapa, zabrana uvoza domaćih papkara (goveda, svinja, ovaca i koza), divljih papkara, kao i proizvoda životinjskog podrijetla koji nisu termički obrađeni na temperaturi većoj od 71 stupnja Celzija, produžena je u Hrvatskoj do 31. ožujka, rekao je u srijedu za Vjesnik dr. Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Krizni stožer za suzbijanje slinavke i šapa razmišlja i o pojačanim mjerama, koje bi se u prvom redu uvele na državnoj granici. Tako bi se, primjerice, u slučaju da se bolest slinavke i šapa otkrije i u nama susjednim državama, ograničilo svako kretanje uz granicu sa zemljom u kojoj su se pojavili znakovi bolesti. Kad je riječ o kontroli u zračnim lukama, dr. Brstilo ističe da su tzv. deo-barijere učinkovite.Spužve na izlazima iz zračnih luka u Zagrebu i Splitu natopljene su virucidom, dezinfekcijskim sredstvom koje je već ispitano i usporava ovaj oblik širenja slinavke. Takvu preventivu uvele su i sve zemlje Europske unije, a kod nas su na snazi odnedavna. </p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje, što učiniti s odjećom putnika koji dolaze iz Velike Britanije, i je li ona opasna, dr. Brstilo kaže da bi bilo tako, kad bi čovjek dolazio s farme sa zaraženim životinjama i ako se nije presvukao. On drži da su mnogo opasnije pošiljke proizvoda koji su životinjskog porijekla. Ohrabrujuće je i to da virus slinavke i šapa ne može opstati na gumama automobila - zbog trenja i visokih temperatura, kaže on.</p>
<p>Dr. Mirko Lojkić, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, kaže da su mjere sigurnosti potrebne, jer treba očekivati da će epidemija slinavke i šapa potrajati. Sam virus ima sedam tipova, koji se mogu razviti u 70 podtipova te bolesti, naglašava on.</p>
<p>Inače, posljednji slučaj slinavke i šapa zabilježen je u Hrvatskoj 1978. godine. Radilo se o životinjama uvezenim iz Mađarske, a bolest je otkrivena u luci Ploče. Oboljele životinje se nisu spaljivale, kao ove u Europi, već su cijepljene protiv slinavke, a leševi uginulih životinja zakopani su. No, pokazalo se da je cijepljenje bilo uzaludno, pa je ono početkom devedesetih godina izbačeno iz uporabe. Od tada se zaražene životinje ubijaju i potom spaljuju. </p>
<p>Godine 1996. godine, nakon pojave slinavke i šapa na području Makedonije, Hrvatska je dobila i međunarodno priznat laboratorij za dijagnostiku slinavke i šapa, na Veterinarskom institutu u Zagrebu. Lani je tamo pretraženo 12.176 uzoraka seruma papkara iz uvoza. Osim seruma goveda, svinja, ovaca i koza, pretražen je i serum pet muflona i jednoga jelena. No, svi rezultati ispitivanja seruma tzv. elisa metodom bili su negativni, kaže dr. Lojkić.</p>
<p>Hrvatska je članica Komisije FAO-a za kontrolu slinavke i šapa. Prve štete od slinavke i šapa, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, bilježe domaći uvoznici. Izvoznici, kao što su »Agrokor«, »Danica« i drugi, nakon privremene zabrane provoza preko Slovenije, ponovno junetinu izvoze u Italiju. U Ministarstvu očekuju da će zatvaranje granice za skoro sav uvoz iskoristiti domaći proizvođači, koji zbog straha od kravljeg ludila na domaćem tržištu ne mogu prodati junice.</p>
<p>Kad je riječ o opasnosti od slinavke i šapa po zdravlje čovjeka, u srijedu se oglasio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U priopćenju što su ga potpisali dr. Berislav Borčić i dr. Nada Brkljačić, kaže se da od slinavke i šapa slučajno obolijevaju laboratorijski radnici, koji rukuju zaraženim materijalom a imaju ozljede na rukama, i eventualno, osobe koje piju nepasterizirano mlijeko oboljelih životinja. No, i u tom slučaju radi se o bolesti koja za čovjeka ne predstavlja nikakvu značajniju opasnost, jer kratko traje i uspješno se liječi. </p>
<p> Carinska uprava na graničnom prijelazu Bregana istaknula je obavijest o zabrani uvoza mesa, mlijeka, jaja i sira. Shopping turisti koji se ogluše na ovu privremenu zabranu koja je produžena do 31. ožujka, takvu robu, kupljenu u obližnjim slovenskim trgovačkim centrima, u pravilu mogu vratit. Neki slovenski trgovci vraćaju novac, a manji broj njih upozorava kupce iz Hrvatske na proizvode koje neće moći legalno unijeti u zemlju.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tokić: Nećemo upotrijebiti vojsku, to bi bilo ludilo</p>
<p>HDZ BiH predlaže razgovore u dva moguća pravca. Prvi bi bio da se razgovara o novom narodnom ustavu BiH, kojim bi bila zajamčena kolektivna i ljudska prava i slobode, konstitutivnost i suverenost naroda. Ako se ne bi moglo tim pravcem, trebalo bi izabrati drugi. Mi predlažemo novu međunarodnu konferenciju o BiH</p>
<p>MOSTAR, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - O aktualnim političkim zbivanjima u BiH razgovarali smo s Markom Tokićem, predsjednikom Hrvatske samouprave i dopredsjednikom HDZ-a BiH. Tokić je jedan od četvorice visokih hrvatskih dužnosnika koje je nedavno smijenio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch.</p>
<p>• Gospodine Tokiću, imenovanje nove federalne vlade nazvali ste »uvredom za hrvatski narod«. Kako obrazlažete tu kvalifikaciju?</p>
<p>- Mislim da je za hrvatski narod uvreda, ako se ne želi politički uvažiti 90 postotna volja hrvatskog naroda. Ne možemo govoriti o slobodi i ravnopravnosti jednog naroda, zajamčenoj zakonima i Ustavom, ako netko tu 90 postotnu volju eliminira iz uspostave vlasti. Kakva je to vlast ili kakvi su to izbori, ako se narod izjašnjava za jedno, a onda se voljom drugoga biračkog tijela odlučuje o sudbini toga naroda? Sve je to plod scenarija koji je osmišljavan dugo, već dvije godine u ORH-u, Uredu visokog predstavnika, po načelima »podijeli pa vladaj« te »finoga institucionalnog podešavanja«. </p>
<p>• Kako gledate na optužbe da se sve vezano za HNS i Hrvatsku samoupravu događa zbog interesa uske skupine ljudi na vlasti i radi njihova bogaćenja? Zbog navodne pljačke, pranja novca, šverca, itd. spekulira se i o podizanju optužnica protiv nekih visokih hrvatskih dužnosnika. </p>
<p>- Dobro bi bilo da visoki predstavnik najprije vidi tko je iz kruga Alijanse tijekom rata imao monopol na određene stvari. To je tipičan problem kako se s istinskog političkog problema želi skrenuti pozornost na neke druge stvari. Volio bih da se moja porezna kartica usporedi s poreznom karticom onih iz Alijanse, da se vidi koliki smo imetak imali 1991., a koliki imamo danas. </p>
<p>• Je li u Mostaru 3. ožujka ponovno oživjela Herceg-Bosna? </p>
<p>- Mislim da je HZ Herceg-Bosna nastala u trenutku krajnje tjeskobe hrvatskog naroda za svoju egzistenciju, u vrijeme kad je pao Vukovar, nastala je kao stvarna potreba u obrani od srbijanske agresije. Kasnija HR HB nije izmišljotina hrvatskog naroda ili vodstva već plod međunarodnog dogovora, sjetite se Owen-Stoltenbergova dogovora a o uniji triju republika. Kasnije je došao drugi sporazum koji važi i danas, ali koji se sada jednostrano mijenja. Ako se Daytonski sporazum ne želi vratiti u izvorni oblik, ako je međunarodna administracija procijenila da je on kao takav složen i neprovediv, onda mi predlažemo: razgovarajmo u dva moguća pravca. Prvi bi bio da se razgovara o novom narodnom ustavu, kojim bi bila zajamčena kolektivna i ljudska prava i slobode, konstitutivnost i suverenost naroda, kojim bi bila na istovjetan način regulirana institucionalna zaštita prava svakog naroda. U tom bi slučaju trebalo razgovarati i o administrativno-teritorijalnom ustroju koji bi tome odgovarao. Drugi bi pravac bio aktualan ako ne bi postojala unutarnja ravnoteža da se dođe do takvoga ustava. Za takav slučaj mi predlažemo novu međunarodnu konferenciju o BiH. Došli smo u institucionalnu i političku krizu o kojoj treba razgovarati. Ali, ne može o njoj razgovarati bilo tko. U tome je »ključ«. Mislim da su to prepoznali i biskupi u BiH, ustvrdivši da međunarodna zajednica treba pregovarati s legitimnim i legalno izabranim predstavnicima hrvatskog naroda. Hrvatsku stranu mogu predstavljati samo zastupnici izabrani na izborima. Prije će doći kraj mandata visokog predstavnika nego što će trajati neke njegove odluke. U najboljim slučajevima, međunarodni predstavnici ostaju nekoliko mjeseci, a nama ostaju problemi, često izazvani i njihovim postupcima.</p>
<p>• Jesu li mostarski dokumenti i odluke neustavni i nezakoniti? </p>
<p>- Elemenata neustavnosti i nezakonitosti može biti tek po uspostavi Hrvatske samouprave. Ali, Hrvatska samouprava je zaštitni mehanizam od jednostrane izmjene Daytona. Nismo mi promijenili Ustav, drugi su to učinili, zanijekali izbornu volju i ravnopravnost Hrvata i rekli da Ustav više ne vrijedi. Ako ne vrijedi za njih, ne vrijedi niti za nas. A u ovom trenutku nismo učinili ništa protuustavno.</p>
<p>• Samouprava se, dakle, »aktivira« 19. ožujka, ne bude li nekoga velikog obrata u posljednji trenutak. </p>
<p>- Ne vjerujem da će doći do nekoga velikog obrata u tako kratkom razdoblju. I držim da će se ozbiljno razgovarati, da će sva tri naroda ozbiljno sjesti za isti stol tek po zaživljavanju Hrvatske samouprave. </p>
<p>• Predsjednik RH Stipe Mesić tvrdi da to vodi getoizaciji Hrvata u BiH. </p>
<p>- Malo mi je čudna logika da bi treći entitet bio geto, a dva nisu. Za neke narode to ne bi bio geto, to bi bilo dobro, a za druge bi to bio geto. Buduće unutarnje uređenje BiH nitko ne može odrediti - 3 ili 33 federalne jedinice - to je stvar mogućeg političkog dogovora predstavnika naroda i stvar vizije BiH.</p>
<p>• BiH, Federacija i RS kakve su sada, nemaju, dakle, šansu preživjeti, po vašem mišljenju? </p>
<p>- Mi smo im jedini davali šansu, ali tražili smo povratak u izvorne okvire Daytona. Očito BiH, međutim, nitko drugi ne daje šansu. I očito je svi drugi mijenjaju na našu štetu. I onda smo rekli: Ako je stvar u promjeni BiH, onda ćemo se i mi pobrinuti za vlastite interese u njoj i mislim da ćemo ih znati predstaviti. </p>
<p>• Vi ste, gospodine Tokiću, na temelju odluka Hrvatskog narodnog sabora, i civilni zapovjednik HVO-a. Kako će se razvijati stvari s HVO-om? </p>
<p>- Oko HVO-a postoje jasni stavovi, i o njegovoj prošlosti i o njegovoj budućnosti. Ne možemo dopustiti da njime upravlja netko tko nema izborni legitimitet. Nekoliko je mogućih raspleta, no želim naglasiti da mi ničim ne želimo izazvati oružani eksces ili upotrijebiti vojsku. To je ludilo, mi smo za kontrolu naoružanja HVO-a. Želimo razgovarati o tome kao o ozbiljnom političkom problemu, o ozbiljnom sigurnosnom problemu, ali ničim ne želimo ugroziti mir i red.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Premijera Račana čeka pred Vladom pedesetak radnika Name </p>
<p>Mario Iveković prvi put na Markov trg vodi Namine radnike iz Sindikata trgovine / Razna obećanja pretvorena u »klasičnu amortizaciju radničkog nezadovoljstva« / Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak: Pokušat ću premijera Ivicu Račana uvjeriti u nužnost promjene gospodarske politike</p>
<p>Pedesetak Naminih radnika u četvrtak će pred Vladom tražiti da premijer Ivica Račan razgovara s njihovim sindikalnim predstavnicima, najavili su u srijedu čelnici Hrvatske udruge sindikata. Na eventualnom sastanku u Vladi sindikalci će, kazali su, premijera upozoriti na potrebu brze isplate otpremnina radnicima Name, ali i zatražiti da im se osiguraju normalni uvjeti za rad. </p>
<p>- Odlučeno je da će se još stotina radnika proglasiti viškom, a stečajni upravitelj, ne poštujući zakonsku proceduru, svima je skresao plaću za 15 posto, upozorio je voditelj Županijskog ureda HUS-a Mario Iveković. Zanimljivo je što je za utvrđivanje viška radnika glasovao čak i predstavnik Sindikata trgovine Hrvatske (STH), koji radnike predstavlja u Odboru vjerovnika, dodao je. Podsjećajući na obećanja koja su prije devet mjeseci dolazila iz Banskih dvora, zagrebački je husovac kazao kako su neki Vladini dužnosnici u vrijeme pokretanja stečaja u Nami govorili kako će stečaj s preustrojem osigurati posao za najmanje 1000 radnika. Najavljivali su kako će i sami pridonijeti oživljavanju toga posrnulog lanca robnih kuća te da će se država odreći 60 milijuna kuna svojih potraživanja, rekao je Iveković. Obećanja su se, međutim, prema njegovim riječima, pretvorila u klasičnu amortizaciju radničkog nezadovoljstva.</p>
<p>- Politikom stečajeva Vlada sustavno krši radnička prava, o čemu govori velik broj ugovora na određeno vrijeme u tvrtkama koje su u stečaju, istaknuo je HUS-ov povjerenik. Dodao je kako se takva politika reflektira i na 600 radnika Name, koji danas strepe za svoj posao. Kao poseban kuriozitet sindikalci su izjavili kako će u četvrtak pred Vladom biti i nekoliko članova konkurentskog STH-a. </p>
<p>- To su ljudi koje je STH jednostavno pustio u neizvjesnost Zavoda za zapošljavanje, objasnio je Iveković te dodao kako će u prosvjedu sudjelovati i trenutačno zaposleni radnici, koji će, kako je kazao, biti posebno kamuflirani zbog mogućih sankcija stečajnog upravitelja.</p>
<p>Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak kazao je kako će u četvrtak premijeru iznijeti sve dubioze Namina slučaja te ga, kako je rekao, pokušati uvjeriti u nužnost promjene gospodarske politike. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stanovnici Prekrižja već mjesecima lome ruke i noge na trošnim Alanskim stubama </p>
<p>Stube koje povezuju Gornje Prekrižje s Mlinovima godinama su izostavljane s liste popravaka / Poplave u dvorištima za jačih kiša / Stanari traže privremeno rješenje, Grad nudi - kompletnu obnovu</p>
<p> - Alanske stube koje prolaze kroz Bitorajsku, Durmitorsku, Lovćensku i Jahorinsku ulicu i tako povezuju Gornje Prekrižje s Mlinovima godinama su izostavljane s liste popravaka, pa danas ljudi po njima padaju, lome ruke i noge, a za malo jačih kiša voda prodire u okolna dvorišta i nastaju poplave. Tako pričaju stanovnici Prekrižja kojima bi samo nekoliko novih drvenih gazišta riješilo problem teških padova kojih, u pravilu, ima zimi, ali i svaki put kad padne malo jača kiša.</p>
<p>Gazišta nema jer su istrunula a, prema pričanjima stanara, već mjesecima traju pregovori s Gradskim uredom za izgradnju, od kojega traže da popravi barem taj, mali, dio - tek toliko da se stube privedu svrsi.</p>
<p>Unatoč svim svojim pokušajima, stanovnici Prekrižja iz Gradskog ureda dobivaju informacije kako je u tijeku priprema dokumentacije za kompletno uređenje stuba, što, pak, ne ide baš tako brzo.</p>
<p> - Znamo za problem Alanskih stuba, ali moram reći da ga nije nimalo lako riješiti. Prije svega mislim na kratki vremenski rok u kojem stanari traže rješenje. Valja, naime, raspisati natječaj za projektnu dokumentaciju, nakon toga slijedi prikupljanje dozvola (lokacijske i građevinske) te raspisivanje još jednog natječaja za izvođače radova, objašnjava Vesna Božičević iz Ureda za izgradnju i dodaje kako zbog takve procedure Alanske stube vjerojatno ne bi bile gotove ni do jeseni, odnosno, do početka školske godine.</p>
<p>Na naš upit razmišljaju li barem o privremenom rješenju jer bi i nekoliko desetaka novih gazišta na stubama riješilo problem i ugasilo pravu malu pobunu stanara s Prekrižja, Božićević je odgovorila kako se o tome nije niti razmišljalo.</p>
<p> - Dosad uopće nismo razmatrali privremeno rješenje, ali stanari rade toliki pritisak, pa taj prijedlog nećemo odbaciti. U tom bi slučaju za popravak stuba bile zadužene Hrvatske šume. No, hoće li one pristati na taj posao, tek treba vidjeti, objasnila je Vesna Božićević. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zelene zastave za prve eko-škole u Hrvatskoj </p>
<p>Status eko-škole dobilo 20 osnovnih i srednjih škola / Dostignuće u zbrinjavanju otpada te racionalnom iskorištavanju energije i vode / U program eko-škola uključeni milijuni djece i deseci tisuća učitelja u 21 državi</p>
<p>U srijedu je, u organizaciji Pokreta prirode »Lijepa naša« i Ministarstva prosvjete i športa, u Gradskoj vijećnici održana svečana promocija i dodjela plaketa za 20 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, koje su svojim radom i zauzimanjem usmjerenim smanjivanju i zbrinjavanju otpada te racionalnim iskorištavanjem energije i vode, stekle status prvih eko-škola u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Njihov doprinos u očuvanju okoliša, osim plaketama, nagrađen je i posebnom Zelenom zastavom s znakom eko-škole te dopuštenjem da se škola koristi i eko-logotipom, što u određenim prilikama omogućava pristup ostalim eko-školama u Europi i njihovoj bazi informacija.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog povjerenstva Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš dr. Ante Kutle istaknuo je važnost programa u koji su, prema njegovim riječima, uključeni milijuni djece i deseci tisuća učitelja u školama u 21 državi.</p>
<p>Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar rekao je da bi projekt eko-škola njih trebao učiniti odgojno privlačnijima, a poseban izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Zlatko Kramarić u svojem je govoru istaknuo važnost edukacije o okolišu i njegovoj zaštiti, predloživši i uvođenje novog predmeta - ekološke etike. </p>
<p>Svečanost je popratio i glavni europski koordinator eko-škola Sergio Santos iz Portugala, koji je pozdravio dostignuća hrvatskih osnovnih i srednjih škola, koje su, prema njegovim informacijama, u samom europskom vrhu kada je riječ o edukaciji o ekologiji. Najavio je i novi projekt međusobnog povezivanja eko-škola putem Interneta, kako bi one još brže mogle razmjenjivati svoje podatke. </p>
<p>Glavni posao u očuvanju te laskave titule za dvadesetak osnovnih i srednjih škola tek predstoji. Da bi zadržale taj status, potrebno je nakon dvije godine dokazati postignutu razinu prve godine, ali i korak naprijed u provedbi smjernica i odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nepovratna pomoć za ekološke programe </p>
<p>Institut za međunarodnu edukaciju (IIE) i Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu (REC) otvorili su natječaj za »Challenge grants« - nepovratne financijske potpore u sklopu Ecolinks programa koji financira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). </p>
<p>- Natječaj je objavljen 12. ožujka ove godine, a podupire projekte vezane za uvođenje i primjenu čistije proizvodnje, integrirano upravljanje kvalitete voda ili globalnu primjenu klime. Koncepti projekata mogu se prijaviti do 7. svibnja, rekao je Winston Bowman, direktor Ecolinks Partnership Grants programa iz IIE-a. </p>
<p>Ecolinks program, rekao je Bowman, podupire tvrtke i jedinice lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj i drugim zemljama srednje i istočne Europe. Potpora je to rješavanju gradskih i industrijskih problema, koji se trebaju riješiti na principu zakona tržišta. To znači da, osim ekološke, moraju ostvariti i ekonomsku korist.</p>
<p>- Maksimalna potpora koja se daje iznosi 50 tisuća američkih dolara. Organizacija koja je za nju zainteresirana treba dati 25 posto doprinosa, koji ne mora biti u novcu, rekla je Sandra Balent, predstavnica Ecolinks Partnership Grants programa za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Balent je dodala kako Ecolinks program redovito dodjeljuje i male grantove od pet tisuća dolara, namijenjene uspostavi komunikacije i početka zajedničkog rada na projektima između hrvatskih i stranih partnera. </p>
<p>U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine, koliko takav program postoji, dodijeljeno ukupno devet velikih potpora, ukupne vrijednosti 430 tisuća dolara. Iznos za deset manjih potpora, u istom razdoblju, iznosio je, pak, 46 tisuća dolara. Među korisnicima veće pomoći bili su i »Gavrilović«, za projekt Redukcija potrošnje vode i količine otpadnih voda s američkim partnerom »Universal Aqua Technologies«, te Hrvatsko društvo kožara i obućara za projekt Uvođenje ekološki prihvatljivih procesa u proizvodnji kože s češkim partnerom INGSTAV Ostrava. </p>
<p>Obrasci za prijavu, kao i dodatne informacije mogu se dobiti u Ecolinksovom uredu u Zagrebu, Đorđićeva 8a, na telefon 4873-622, ili na web stranici (www.ecolinks.org). Prijaviti se mogu zainteresirane stranke iz cijele Hrvatske te iz BiH, s područja Konjica i Mostara. Najbolje projekte iz svih zemalja sudionica programa odabrat će međunarodna nezavisna skupina stručnjaka. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bandić: Krivci za nesreću kod Cibone će odgovarati</p>
<p>- Iako grad nije kriv, poduzet će sve što treba da oni koji su suodgovorni odgovaraju za nesreću što se dogodila u utorak poslijepodne kraj Cibonina tornja u Zagrebu, rekao je u srijedu u Zagrebu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon povratka iz službena posjeta Moskvi. Milan Bandić posjetio je istoga dana Sanju Sedlić (31) u Traumatološkoj bolnici, koja je stradala u utorak kad je na nju, s poslovne zgrade u sklopu kompleksa Cibone, s visine od 3 i pol metra, pala betonska ploča. Zadobila je ozljede glave i kralježnice, a iako je izvan životne opasnosti, u srijedu nije htjela davati izjave. </p>
<p>Zgradu u Savskoj izgradilo je prije Univerzijade, 1987. godine, poduzeće Gortan, a danas je ona u vlasništvu KK-a Cibona. Kako neslužbeno saznajemo, na stanje sigurnosti u zgradi i dosad je bilo dosta prigovora, a mramorne ploče s fasade kraj Ciboninog tornja prvi puta su pale još 1993. godine. Cijeli je slučaj završio na sudu, čija je pravomoćna presuda od 1998. godine kazivala da je sve nedostatke potrebno odmah ispraviti. To se, međutim, nije dogodilo, a jamstveni rok za građevinu u međuvremenu je, navodno, istekao, pa su svi pogledi trenutno uprti prema vlasniku, odnosno, upravi KK-a Cibona. (sva, vf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Susreti osoba s invaliditetom</p>
<p>Već više od 20 godina Caritas Nadbiskupije zagrebačke svake treće subote u mjesecu u dvorani svoga Kulturnog centra na Knežiji, Albaharijeva 2, organizira susrete invalidnih osobe s područja grada Zagreba i okolice. Ondje se okuplja oko 200 osoba (invalidi i njihova pratnja). </p>
<p>Na susretima, koji su duhovnog i zabavnog karaktera, sudjeluju svećenici te zborovi, glumačke družine, pjesnici, a redovito je prisutna i Jelena Brajša, ravnateljica Caritasa.</p>
<p>Iz Caritasa pozivaju sve zainteresirane pojedince i družine na suradnju kako bi njihovi susreti bili što sadržajniji, veseliji i bogatiji. Svi zainteresirani za sudjelovanje u programu i sve invalidne osobe koje bi željele doći na susrete mogu se javiti Josipu Crnkoviću, djelatniku Caritasa, radnim danom od 8 do 14 sati na telefone 3636-123 ili 3639-444 ili osobno u prostorije u Selskoj cesti 165.</p>
<p> Korizmeni susret invalidnih osoba održat će se u subotu, 17. ožujka, u Caritasovom Kulturnom centru na Knežiji, Albaharijeva 2, u 14.30 sati. Pučki misionar pater Vinko Pulišić predvodit će svetu misu, a Tomislav Brajša će svirati i predvoditi pjevanje tijekom svete mise. Pjevačica Željka Marinović i kantautor Čedo Antolić održat će koncert duhovnih pjesama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Umro čovjek koji je svijet upoznao sa Schindlerovom listom </p>
<p>LOS ANGELES, 14. ožujka </p>
<p> - Čovjek koji je preživio holokaust i čija su osobna iskustva nadahnula knjigu i film »Schindlerova lista«, umro je u 87. godini nakon ispunjenja sna da njemačkog biznismena, koji je spasio stotine Židova, učini općepoznatim.
Leopold »Paul« Page, čija je smrt u Los Angelesu objavljena u petak, jedan je od 1200 Židova spašenih od nacističkih logora smrti naporima industrijalca Oskara Schindlera koji im je dao posao i sklonište u relativnoj udobnosti tvornice municije. </p>
<p> Nakon rata Page se preselio u New York, a potom u Los Angeles, gdje je otvorio dućan kožnim proizvodima i počeo širenje priče o Oskaru Schindleru među piscima. </p>
<p> Prošlo je 30 godina prije nego je australski pisac Thomas Keneally ušao u dućan da kupi aktovku, čuo Pageovu priču, pogledao njegove fotografije, pročitao transkript Schindlerova dirljivog govora židovskim radnicima na kraju rata, i odlučio napisati "Schindlervou listu«. </p>
<p> Knjiga, objavljena 1982. godine, posvećena je »revnosti i upornosti« Pagea. Jedanaest godina kasnije pretvorena je u istoimeni film redatelja Stevena Spielberga, nagrađen Oscarom. »Da nije bilo Leopolda Pagea, Oskar Schindler bio bi poznat među preživjelima koje je spasio te među učenicima i povjesničarima«, izjavio je Spielberg u utorak. </p>
<p> Page, rođen kao Leopold Pfefferberg u Krakowu bio je nastavnik prije nego je izbio rat. Umro je 9. ožujka u medicinskom centru Cedars-Sinai na Beverly Hillsu. Na Schindlerovoj listi bio je zaveden pod brojem 173. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čak 13 nominacija za Cubismo</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - U hotelu Intercontinental u Zagrebu u srijedu su obznanjena imena nominiranih za Porin 2001, koji će se od 6. do 8. travnja održati u Makarskoj. S najviše nominacija, ukupno 13, iskače Cubismo s albumom »Motivo cubano«, koji je ovom prigodom zasjenio dosadašnji Gibonnijev rekord, čiji je album »Judi, zviri i beštimje« lani imao ukupno 11 nominacija. </p>
<p>Nakon Cubisma, na drugom je mjestu Oliver Dragojević, čiji je album »Dvi, tri riči« nominiran u šest kategorija, Parni valjak i album »Zastave« ima pet nominacija, te Tedi Spalato tri nominacije, Vanna dvije, Let 3 dvije, TBF dvije, Josipa Lisac dvije, Gibonni dvije, Nina jednu... </p>
<p>Upravni je odbor Porina ovoga puta odlučio da će nagradu za životno djelo u Makarskoj primiti Nikica Kalogdjera, dok će Porin za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi doći u ruke vrsnom pijanistu Vladimiru Krpanu. (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izbačena iz vojske zbog slikanja za tabloid</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska desetnica Roberta Winterton (20) koja je pozirala nagih grudi za najprodavaniji britanski tabloid Sun izbačena je iz službe, objavilo je u srijedu Ministarstvo obrane. Winterton je izjavila da ne žali što se skinula za tabloid, dodajući da je joj je drago vrijeme što ga je provela u vojsci, no dodala je da se sada može posvetiti onome što stvarno želi, a to je postati vrhunski model. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iz Belgije stiglo 150 nojeva</p>
<p>ČAKOVEC, 14. ožujka</p>
<p> - Na farmu tvrtke Noster d.o.o. u Hodošanu, blizu hrvatsko-mađarske granice, u srijedu je stiglo 150 nojeva, koji su s dva tegljača dovezeni iz Belgije. Isporučeno je 100 ženki i 50 mužjaka, koji će idućih tridesetak dana biti u karanteni, iako su zdravstveno bili pregledani već u Belgiji. </p>
<p>Kako je rekao Zdravko Pandur, direktor firme »Noster«, za rasplod će zadržati 20 životinja, dok će ostalo biti ponuđeno na prodaju. Cijena životinje, ovisno o brojnim značajkama, iznosi od 500 pa čak i do 5000 njemačkih maraka.</p>
<p> Uvezeni nojevi stari su između tri i osam godina i u punoj su spolnoj zrelosti. </p>
<p>Dopremljeni nojevi teže u prosjeku 120 kilograma. Ženke mogu nositi jaja i do svojih 40 godina, dok su mužjaci spolno aktivni do kraja života, a mogu doživjeti i 70 godina. Ženka noja godišnje snese 30 do 50 jaja, koja se prodaju po cijeni od 100 maraka.</p>
<p>Tvrtka »Noster« prva je u Hrvatskoj utemeljila farmu za uzgoj nojeva i već je opskrbila brojne proizvođače širom Hrvatske. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>EU predlaže kazneni progon za onečišćavanje okoliša</p>
<p>BRUXELLES, 14. ožujka</p>
<p> - Prolijevanje otpadnog ulja u vodu ili zagađivanje zraka trebali bi postati kaznena djela diljem Europske unije prema prijedlogu dostavljenom u utorak izvršnom tijelu EU-a. Onečišćivanje okoliša je već sankcionirano u zakonima EU-a, ali mnogi prekršitelji trenutno odgovaraju samo prekršajno ili moraju platiti naknadu za to. </p>
<p>Zakoni predloženi od Europske komisije trebali bi osigurati da ozbiljni slučajevi zagađivanja okoliša budu kazneno gonjeni, posebice u slučajevima kada se radi o međunarodnim slučajevima ili onima izvršenima zbog ozbiljnog nemara. Četiri slučaja su predložena tim zakonima za kazneni progon i to ispuštanje otpadnih ulja ili blata iz kanalizacije u vodu, odlaganje otpada na nedopuštenom zemljištu ili u vodu, ubijanje ili trgovanje zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, te teška oštećenja zaštićenih staništa. Zemlje članice EU-a trebale bi same odlučiti o visini kazni za kršenje zakona o zaštiti okoliša. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Novinarski seminar o manjinama</p>
<p>SOFIJA, 14. ožujka</p>
<p> - U Sofiji je započeo petodnevni međunarodni novinarski seminar u organizaciji bugarskog Centra za neovisno novinarstvo. Glavna je tema kako nepristrano izvještavati o manjinskim skupinama, ne samo nacionalnim, već i društvenim. Uz sudjelovanje petnaest novinara iz Slovenije, Moldavije, Amerike, Mađarske, Albanije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, seminar vodi dr. Brigitte Busch sa klagenfurtskog sveučilista.</p>
<p>U pet dana novinari će razmijeniti svoja iskustva o izvještavanju i problemima na koje nailaze boreći se protiv stereotipa i predrasuda koji u društvu vladaju u odnosu na nacionalne, seksualne, religijske, dobne, ili zdravstvene manjine, poput oboljelih od AIDS-a ili ovisnika o alkoholu i drogama. </p>
<p>Na prijedlog novinara iz Hrvatske i Slovenije, osobita će se pozornost posvetiti ilegalnim imigrantima i izvještavanju o toj problematici, koja je u posljednje vrijeme vrlo aktualna, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji, gdje je čak, na zahtjev slovenskih građana koji stanuju u neposrednoj blizini Centra za smjestaj ilegalnih imigranata, donesen novi zakon kojim je ilegalnim imigrantima ogranicena sloboda kretanja, kako ne bi stvarali dodatne probleme.</p>
<p>Seminar sponzorira danska vlada, a završava u nedjelju popodne. Predviđeno je nekoliko zanimljivih predavanja, među ostalima i stipendista Knight Fellowshipa iz SAD-a, iskusnog novinara Sama Binghama koji je petnaestak godina posvetio proučavanju manjine Navajo Indijanaca, a u vrijeme Martina Luthera Kinga pisao za američki Boston Globe.</p>
<p>Novinari ce također posjetiti nekoliko bugarskih novinskih i televizijskih kuća, gdje će u razgovoru s kolegama pokušati pronaći sličnosti i različitosti u obavljanju novinarskog posla. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Najveći hrvatski ep</p>
<p>Nacionalna i sveučilišna knjižnica / Predstavljen ep »Gvozdansko« Ante Tresića Pavičića u nakladi zagrebačkoga AGM-a</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Danas, u vrijeme interneta i elektronske knjige, epovi se mogu činiti anakronim pojavama ili reliktima povijesti. Bilo je to vrijeme u kome je pjesništvo imalo značajnu ulogu. U međuvremenu su se dogodile velike promjene i Kaliopa, muza-zaštitnica epske poezije, već odavna ne nadahnjuje pjesnike. Epovi su poput dinosaurusa, važni za literarnu evoluciju, ali neadaptabilni na promjene, pa su stoga morali izumrijeti. Stoga Emil Staiger s pravom zaključuje:»Kao što čovjek više ne može postati dijete, tako se ni čovječanstvo u svojoj neprekinutoj tradiciji ne može vratiti na stupanj epike.« Međutim, da su i 21. stoljeću na području hrvatske epike moguća još brojna iznenađenja, posvjedočio je upravo objavljen ep »Gvozdansko« u 32 pjevanja Ante Tresića Pavičića, koji je za tisak priredila naša sustavna istraživateljica hrvatske epike prof. dr. Dunja Fališevac. Tim je riječima prof. dr. Krešimir Nemec u srijedu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici započeo predstavljanje rečene knjige.</p>
<p>»Gvozdansko«, prema dr. Nemecu, potvrđuje staru misao da knjige imaju svoju sudbinu, a Tresić ga je zamislio kao veliki nacionalno-povijesni ep. Jer, prema autorovu sudu, upravo Hrvati kao »najepskiji narod« nemaju herojskog epa. To, tvrdi on nadalje, nije Gundulićev »Osman«, jer da opjevava poljsku hrabrost, to nije ni »Smrt Smail-age Čengića« jer se u njemu Mažuranić bavi nevažnim činom, a ne tematizira hrvatsku povijest. U svakom slučaju, Tresićeva je teza, koju iznosi dr. Nemec, Hrvate se u epici više dojmila srpska katastrofa na Kosovu nego sudbina Frankopana, Berislavića ili udbinska katastrofa. Da bi, dakle, ispravio tu povijesnu nepravdu, Tresić je u vremenu od 1939. do 1942. godine ispisao svoj epos u 32 pjevanja u komu opjevava istinski događaj iz hrvatske povijesti: opsadu i pad utvrde Gvozdansko od zloglasnog Ferhat-paše 1577.-1578. godine. A tada je 30.000 Turaka opsjedalo tri mjeseca grad koji je branilo tristotinjak vojnika. Ušavši u grad, Turci su kompletnu posadu našli mrtvu, a Ferhat-paša bio je toliko zadivljen hrabrošću branitelja da ih je dao pokopati po katoličkom obredu.</p>
<p>Tresić kao svesrdni proučavatelj hrvatske povijesti, koju međutim često, kako kaže dr. Nemec, tumači u ideološkom ključu, bio je fasciniran događajima u Gvozdanskome, ali razočaran njegovim tretmanom u hrvatskoj povijesti. Stoga za svog hodočašća Gvozdanskom doživljava epifaniju i cio mu se ep, kako sam reče, predstavio u slikama, koje je kasnije samo prenio na papir, i to na 700 stranica i u 21.406 rimovanih deseteraca, pa je po svom opsegu to najopsežniji ep hrvatske književnosti - konstatirao je dr. Nemec.</p>
<p>Riječ je o vrlo kompleksnom djelu koje apsorbira europsku i hrvatsku epsku tradiciju. Fabula je vrlo razgranata, prepuna epizodama i retardacijama. Priča o opsadi i padu Gvozdanskoga zastupljena je početnim i završnim pjevanjima, dok su središnja pjevanja posvećena kronici hrvatske povijesti. Baratajući ideologemima nacionalne povijesti, a koja je u Tresićevu slučaju pod utjecajem starčevićanske misli, autor plasira teze o Hrvatskoj kao antemurale christianitatis, o Hrvatima kao pravednu i poštenu narodu koji se oduvijek bori za svoje pravo na svome tlu, ali i onu da su Hrvati i muslimani jedan narod koji razdvajaju dvije vjere. I na kraju, zaključuje dr. Nemec, »Gvozdansko« je tipičan neoromantičarski ep, nastao kao zakasnjeli izdanak pjesničke evokacije nacionalne mitologije, ali svakako vrijedna knjiga koja podsjeća na sve važnije etape naše književne baštine.</p>
<p>O pripremi rukopisa za tiskanje, koji je taj trenutak čekao više od pola stoljeća, govorila je priređivačica prof. dr. Dunja Fališevac. Među ostalim je naglasila da je djelo riznica citata europske i hrvatske kulturne baštine, koje uz patetične i uzvišene epizode obiluje i onima duhovitim i humorom natopljenim. Povijesne komentare knjizi potpisuje Mirko Kratofil, a jezične prof. dr. Ivo Pranjković. U ime nakladnika prisutnu publiku pozdravio je Bože Čović, a u ime domaćina direktor NSK dr. Josip Stipanov. Ulomke iz knjige čitao je dramski umjetnik Niko Pavlović</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ironijska zabava s društvom</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljen roman Kazimira Klarića pod naslovom »Pasji svatovi« u nakladi vinkovačkih »Riječi« </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Po mnogo čemu knjiga »Pasji svatovi« Kazimira Klarića u hrvatskoj je proznoj produkciji unikatna. Jedna je od malobrojnih koja nekako uznastoji oko smijeha, ostajući vjerna mješavini satire i humora, a kritičarima nudi prepoznatljiv piščev pogled na svijet, koji se razotkriva i u autorovim televizijskim, radio-dramskim i književnim uradcima. Stvarnost Klarićevih junaka, rekao je u srijedu dr. Branimir Bošnjak na predstavljanju rečenog romana u Društvu hrvatskih književnika, a koji je objavljen u nakladi vinkovačkih »Riječi«, velikim je dijelom klupko stečenih iluzija o sebi i svijetu u kom oni žive. Dapače, pisac će tu iluziju izravno retorički nakrcati stereotipima i frazama koje plutaju tom mozaičkom i raspadajućom zbiljom, primjerice reći ću popu pop, bobu bob ili poslije Tita Tito.</p>
<p> Klarić, smatra Bošnjak, u svom romanu ismijava sizovske ili tzv. samoupravljačke rituale koji se urušavaju unutar svoje vlastite potrošenosti, do cijene mozga od dvije marke kilo. Pisac ponekad izgubi strpljenje pratiti i razvijati groteskno deformiranje svojih junaka, njihovu slabu opremljenost za »đavolske prijetvorbe« društva, pak se i sam uhvati u koštac s kolektivnom paranojom kojoj je bio izravnim uzročnikom ili vjernim bilježnikom. Time smo svjedoci piščeva »uskakanja« u tekst, ponegdje duhovitim, a često i pojednostavljenim opaskama koje upozoravaju na strogu zakonitost kretanja prema lošijem i sve lošijem. Po svom višeznačnom habitusu glavni junak Pupar je bastard »Ostapa Bendera« Iljfa i Petrova ili Bulgakovljeva uzora iz romana »Majstor i Margarita«. Bošnjak je na predstavljanju romana zaključio da Klarić u takvom pučkom okružju prepoznaje karnevalsku atmosferu jednog propadajućeg, ali na sličnim temeljima obnavljajućeg svijeta. </p>
<p>U predgovoru romana književnik Miroslav Mađer ističe humoreskne likove generala, političara, kelnera, pisaca i urednika, kojima se pisac kerempuhovski poigrava. U tome je, naime, u tim karikaturalnimsudbinama, prava napast Klarićeve ironijske zabave. Na predstavljanju je govorio i autorov znanac iz školskih dana književnik Tito Bilopavlović. On je duhovito primijetio da su »Pasji svatovi« najlošija, a ujedno i najbolje napisana knjiga na svijetu. Autor naime, smatra Bilopavlović, prakticira nešto poput automatskog pisanja, ne bi li sačuvao izvornost govorene riječi. Kada bi se kojim slučajem držao pravopisa, jezikoslovce bi dobili »fras«. Jer, ovo je fantastično nepismena knjiga, budući da autor namjerno unosi zbrku u svakodnevni jezik. Izdavač, zaključio je Bilopavlović, na sreću nije angažirao lektore i time je ova urnebesno duhovita knjiga spašena. Uostalom, ako poželimo nešto istinski reći, ne ćemo to reći po strogim pravopisnim pravilima.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Raznolikost realizacija </p>
<p>Udruženje hrvatskih arhitekata / Otvorena godišnja izložba realizacija hrvatskih arhitekata / Postav predstavlja 103 realizacije, jedan županijski prostorni plan i dvije publikacije</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Godišnja izložba realizacija hrvatskih arhitekata za 2000. godinu otvorena je u utorak na večer u Udruženju hrvatskih arhitekata (UHA). Postav sadrži nacrte i fotografije 103 realizacije, jedan županijski prostorni plan i dvije publikacije (časopis i brošura). Po kategorijama to je 70 novih objekata (19 obiteljskih kuća, 11 višestambenih objekata, sedam stambeno-poslovnih objekata i 20 poslovnih i javnih objekata te 13 rekonstrukcija i dogradnja). Pet je izloženih zahvata u prostoru, a najbrojnije realizacije su one koje se odnose na uređenje interijera - izloženo ih je 28.</p>
<p>Što se tiče zastupljenosti pojedinih područja, u Zagrebu i Samoboru je ostvareno 52 realizacije, dok ih je najmanje u Slavoniji - šest, odnosno u Istri i Rijeci samo pet. Otvorivši izložbu, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Nenad Fabijanić istaknuo je da su na izložbi predstavljene samo dvije realizacije koje su hrvatski arhitekti izveli u inozemstvu. Po njegovu mišljenju to je najbolji dokaz da žuti tisak piše neistine o našoj arhitekturi i arhitektima. Naime, učestali su bili napisi o tome kako vodeći hrvatski arhitekti »glavom bez obzira« bježe iz naše zemlje jer tu nemaju uvjeta za rad, te isključivo projektiraju u inozemstvu. Odnos broja tuzemnih i inozemnih realizacija najbolje potvrđuje da to nije istina, kazao je Fabijanić. Realizacije hrvatskih arhitekata predstavljene na ovoj izložbi konkuriraju za godišnje nagrade koje dodjeljuje UHA, a to su »Viktor Kovačić« - za najbolje arhitektonsko ostvarenje, »Brnardo Bernardi« - za najbolji interijer i »Drago Galić« - za najbolje ostvarenje u području stambene arhitekture.</p>
<p> Iako proteklih godina nisu, zbog objektivnih i ocjenjivačkih kriterija, uvijek dodijeljene sve nagrade, Fabijanić drži da će ove godine biti dodijeljene sve nagrade, upravo zbog brojnosti i kvalitete radova koji su predstavljeni na izložbi. Također radovi s ove izložbe, koja se može razgledati do 30. travnja, konkuriraju za godišnju nagradu »Vladimir Nazor«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Beskonačni kontrapunkt života</p>
<p>Prostorije Židovske općine Zagreb / Predstavljena knjiga Tvrtka Švoba »Izvori individualnosti« u izdanju »Izvora« iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Knjiga prof. dr. Tvrtka Švoba »Izvori individualnosti« (antropološki eseji) u izdanju izdavačkog poduzeća »Izvori« iz Zagreba predstavljena je u prostorijama Židovske općine u Zagrebu u utorak. Na promociji su o knjizi govorili urednik »Izvora« Damir Mikuličić, zatim prof. dr. Vjeran Katunarić i prof. dr. Oskar Springer.</p>
<p>Damir Mikulčić smatra da autor sa stručnog gledišta biologa, antropologa i genetičara popularno objašnjava neke od temeljnih značajki čovjeka poput ličnosti, spolnosti, individualnog razvoja, nagona i intelekta. Ali isto tako i o podsvijesti, nacionalnosti i simboličkoj komunikaciji, kulturi, znanosti, klasama, religijama, mitovima, odgoju i obrazovanju i ličnosti u budućnosti.</p>
<p>Po Vjeranu Katunariću okosnica ove knjige je vjerojatno najčudesniji i znanstveno najneuhvatljiviji fenomen, zato što ga je ujedno i najteže objasniti, a to je ljudska individualnost. Autor smatra da je čovjek suodređen svojim genetskim nasljeđem, svojom okolinom i svojim djelovanjem, ali ima određenu slobodu, no samo na razini pojedinca. Dr. Švob u tome kontekstu, primjerice, uzima glazbenu obitelj Bach. Govori se i o pogrešnim shvaćanjima u odgoju pojedinca. Primjerice, različit odgoj dječaka i djevojčica. Muškarci su upravljali društvom cijelu povijest sve do nedavno, kaže Katunarić, a onda se u dvadesetom stoljeću pokazalo da i žene imaju svoju individualnost. Slično je i sa rasističkim shvaćanjima. U isti red pogrešnih shvaćanja spada i fenomen inteligencije. Budući da je knjiga namijenjena širokoj čitalačkoj publici, autor ne ulazi u raspravu s pobornicima drugačijih mišljenja među biolozima.</p>
<p>Oskar Springer, drugi promotor knjige, s oduševljenjem je pročitao knjigu kao profesionalac biolog i fiziolog, budući da se u zadnje vrijeme bavi više područjem suvremene neurofiziologije pa ju je isčitavao na taj način. Ono što ga je u knjizi oduševilo - dio je o problemima individualnosti i ljudskom umu te o okolini, koja ima veoma važnu ulogu. Genetski nasljeđujemo potencijal, a razvijamo ih okruženjima, kazao je Springer. »Svaki čovjek živi u određenom povijesnom vremenu, izvjesnoj prirodnoj i društvenoj okolini, kao pripadnik određene rase, spola, a i drugih genetskih osebina. Ako se pod sudbinom smatra ukupnost svih zbivanja što snalaze čovjeka bez njegove vlastite volje, a imaju značenje za cjelokupni njegov život, onda su navedene činjenice za čovjeka sudbinske. Ali osim toga, postoje za čovjeka i neke životne mogućnosti izbora između raznih alternativa. No, dakako, i te su alternative određene i ograničene« - kaže u svojoj knjizi prof. dr. Tvrtko Švob.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Smetnje na vezama</p>
<p>Započeo program »Subkultura« u »Tvornici« / Pulska scena se predstavila modnom revijom Kristine Nefat, performanceom Branka Gulina i Pina Ivančića te nastupom KUD-a Idijoti / Izravno adresirani neki od problema na relaciji metropola - provincija</p>
<p>U sklopu novoga projekta »Subkultura« zagrebačke »Tvornice«, koji će biti ostvaren u suradnji s predstavnicima urbane scene osam hrvatskih gradova (Pule, Rijeke, Zadra, Splita, Dubrovnika, Čakovca, Varaždina i Osijeka), prvi u nizu hrvatskih gradova koji se predstavlja zagrebačkoj publici je Pula, programima 12. i 13. ožujka. No, performeri Branko Gulin i Pino Ivančić, KUD Idijoti i modna revija »Fashion As Art« Kristine Nefat prve večeri ili nisu bili dovoljno zanimljivi razmaženoj publici ili (sub)kulturne veze između metropole i »provincija« baš i ne funkcioniraju tako dobro. </p>
<p>Svega nekoliko desetaka okupljenih na noćnom »bdijenju« moglo je prije koncerta KUD Idijota vidjeti modnu reviju Kristine Nefat i Uroša Raguža - sve je bilo crno i dugačko, s provokativnim dekolteima, a kao menekenka je hrabro nastupila gospođa u sedmom mjesecu trudnoće i »Dr. Martens« čizmama - dok je performance Pina Ivančića i Branka Gulina, uz glazbu Francija Blaškovića, izravno adresirao neke od problema u odnosu metropola - provincija i pripadajuće smetnje na vezama. </p>
<p> Ivančić je na parketu »Tvornice« u formi razgovora provocirao Gulina tragom kompleksa manjega grada, postavljena su i pitanja zašto »sve« ide u Zagreb, je li umjetnost svugdje »art« ili je bitnije gdje se što događa. Ispisani i iscrtani transparenti još su izravnije upozoravali na problem komunikacije sredina, pogotovu transparent s križem u čijem se središtu nalazio grb grada Zagreba, a oko njega strelice s jasnom porukom da »sve ceste vode u Rim«. Nakon boks meča u kojem je metropola pobijedila iako je Mate Parlov pulsko »vlasništvo«, na pozornici su svoje odradili KUD Idijoti, koje nedostatak publike nije spriječio u karakteristično iscrpnom i iscrpljujućem nastupu.</p>
<p> Osnovni razlog za pokretanje projekta organizatori vide u promjenama političkog i društvenog okvira posljednjih nekoliko mjeseci, koje pogoduju namjeri da se subkulturne scene gradova, kao i kulturna javnost, spremnije uhvate u koštac s međusobnim suočavanjem i razmjenom iskustava. Istodobno, subkulturne scene mogu se pokazati u široj javnosti, izlažući svoju mjesnu problematiku kako bi potaknule dodatne aktivnosti i djelovanje unutar šire zajednice, dok se odvajanjem od lokalnih sredina izlažu iscrpnijem vrednovanju. U »Tvornici« je bilo malo prisutnih, što, dakako, gornje ciljeve ne čini manje bitnim, nego još potrebnijim.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zatvorena izložba »Vučedolski Orion« </p>
<p>VUKOVAR, 14. ožujka</p>
<p> - Izložba »Vučedolski Orion - najstariji europski kalendar«, koju je 3. listopada prošle godine u povodu desete obljetnice djelovanja Radne zajednice podunavskih regija u Gradskom muzeju u Vukovaru otvorio ministar kulture Antun Vujić, u srijedu je svečano zatvorena. U proteklih pet i pol mjeseci izložbu, koju je postavio profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Odsjeku za arheologiju Aleksandar Durman, vidio je velik broj posjetitelja, a samo u prvih desetak dana nekoliko tisuća, kazala je ravnateljica Gradskoga muzeja Ruža Marić. Po njezinim riječima stručni krugovi i šira kulturna javnost ocijenili su da je izložba »Vučedolski Orion - najstariji europski kalendar« senzacija i po vrijednosti znanstvenog otkrića i po načinu prikaza.</p>
<p> O nastajanju izložbe govorili su autor Aleksandar Durman, autor glazbe Stanko Juzbašić i urednik serije dokumentarnog programa HRT-a »Vučedolski osvajači« Marijan Bušić. Dio iz te serije kao i »Zagonetnog mita« urednice Lade Džidić prikazan je sudionicima svečanog zatvaranja. Izložba »Vučedolski Orion - najstariji europski kalendar« bit će postavljena 29. ožujka 2001. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zvučna imena na Muzičkom biennalu </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatski festival suvremene glazbe - Muzički biennale Zagreb, poznat i priznat u svjetskim razmjerima, održat će se od 20. do 29. travnja, 21. put. Prvi zagrebački muzički biennale u ovom tisućljeću, kako je priopćeno, tematski se bavi susretom kultura - susretom različitih glazbenih izvora unutar jedne kulture, tradicijskog nasljeđa i suvremene glazbe. Postavlja pitanje publici i istražuje koliko je jednoga u drugome, tj. koliko je tradicije u suvremenoj glazbi, a s druge strane koliko je tradicija osuvremenjena. Na ovogodišnjem biennalu, kako je najavljeno, izvest će se zanimljivi glazbeni projekti i nastupit će zvučna imena glazbenoga svijeta - kineski skladatelj Tan Buna, mladi britanski skladatelj Thomas Ades te potvrđeni glazbenici Peter Maxwell Davies i Peter Eoetvos. Među izvođačima na Biennalu će nastupiti Claude Delangle, poznati francuski saksofonist; renomirani njemački Ensemble Modern; Trilok Gurtu, sjajni indijski udaraljkaš; Michael Nyman and his Band; Nils Petter Molvaer »Khmer«; Gilles Jobin & Group; Slovenska filharmonija, Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT- a te ansambl budimpeštanske opere, koji je nastupio i na prošlom Biennalu. Sudjelovat će i hrvatski izvođači Igor Lešnik, Zagrebački gitarski trio, Kvartet Rucner, Branko Mihanović i orguljašica Ljerka Očić te ansambl Opere splitskog HNK s izvedbom opere »Judita« Frane Paraća. Nastupit će i novi hrvatski ansambl CANTUS. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tuđman je bio poslušnik i sluga tuđih interesa</p>
<p>Zvonko Maković, dobitnik ovogodišnje književne nagrade »Goranov vijenac«: Umjetnost je prestala »služiti« ikomu, ona je sama sebi dostatnom / Ne vidim razloga zašto bi umjetnost spašavala čovječanstvo / Zašto bih ja bio »za« ili »protiv« Aralice? Ima i gorih pisaca od njega / Nemojmo našem pokojnom Predsjedniku poklanjati baš čitavu eru</p>
<p>Pjesnik i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković ovogodišnji je dobitnik književne nagrade »Goranov vijenac«. Tim povodom, ali i povodom njegove izložbe hrvatskoga enformela, koju je kao povjesničar umjetnosti priredio, upriličen je ovaj razgovor.</p>
<p>• Dobitnik ste najveće nagrade za pjesništvo »Goranov vijenac«, a nedavno Vam je izašla i knjiga izabranih pjesama »Veliki predjeli, kratke sjene«. Pišući o toj knjizi, Miroslav Mićanović je konstatirao da ste pjesnik »koji je s pravom priskrbio etiketu ustanovitelja postmoderne senzibilnosti u hrvatskom pjesništvu«. Što je to postmoderni senzibilitet?</p>
<p> - Mogao bih Vam odgovoriti vrlo jednostavno i sigurno najbolje, a to je da pročitate knjigu mojih izabranih pjesama »Veliki predjeli, kratke sjene«, pa ćete u njoj naći ono što je kritičar i pjesnik Miroslav Mićanović mislio. Mogao bih Vam isto tako odgovoriti kako nije na meni da tumačim svoje pjesništvo, da ga, ne daj Bože, još i ocjenjujem. Mogao bih, dakle, na više načina izbjeći odgovor na postavljeno pitanje. Pa ipak, pokušat ću Vam odgovoriti na ono što je kritičar napisao o meni odredivši me kao »ustanovitelja« jednog važnog segmenta našeg novijeg pjesništva. </p>
<p>• Što je on time želio reći?</p>
<p> - Čini mi se da je želio reći kako sam bio među prvima koji je u nas napustio jedan senzibilitet, jedno poetičko načelo, i okrenuo novu stranicu. Ja sam negdje sedamdesetih godina shvatio da je besmisleno ponavljati neku formulu svojih prethodnika i inzistirati na njoj i želio govoriti drugačije. Dotad sam objavio već tri knjige, koje su bile čak i dobro primljene, dobile su nekoliko nagrada, pjesme iz njih su ulazile u antologije. No, meni se odjednom ta poezija počela činiti besmislenom, to gomilanje riječi prema kojima nisam uspostavljao neki dublji kontakt, počelo mi se sve to činiti izvještačenim. Onda sam shvatio da je potrebno učiniti radikalan korak i okrenuti se golom jeziku, jeziku kao sirovoj materiji koja je oslobođena svake metaforičke nadgradnje. Osjetio sam jednostavno u jednom času mučninu pred metaforom i počeo pisati o osobnom iskustvu s dubokim osjećajem za jezik. </p>
<p> • Zašto?</p>
<p>- Moj pogled, moja osobna povijest, mala i beznačajna, postala mi je važnijom od povijesti čitave književnosti. Tako je nekako počelo. Objavio sam knjigu »Komete, komete... «, koja je zgotovljena čekala na objavljivanje pet godina, i mlađi su ju pjesnici i kritičari prihvatili kao dio svoga sinzibiliteta. Ti mlađi postat će uskoro ključni protagonisti hrvatske književnosti osamdesetih godina, koje se naziva »quorumaši« po časopisu koji su izdavali i koji je druge polovice osamdesetih bio najznačajnji časopis u cijeloj tadašnjoj zemlji. »Quorum«, dakako, izlazi i danas i drži, kao rijetko koji časopis, stalno vrlo visok standard. </p>
<p> • Zašto se pojavila postmoderna? Zbog krize europske civilizacije, zbog dominacije materijalnog nad duhovnim... ili?</p>
<p>- Zašto se pojavila...? Nije to baš tako jednostavno reći: postmoderna je posljedica, a uzrok je to i to. Prije svega uopće nije riječ isključivo o europskoj pojavi, postmoderna je, ako ćemo pravo, podjednako tako i američka posebnost. Nije isto tako niti riječ o pitanju krize »europske civilizacije«, jer, zapravo, i ne znam što je to »europska civilizacija«. Živimo u doba globalnog poretka, pa stoga i možemo govoriti o zajedničkim osobinama i u Europi, i u Americi, u Australiji, u Aziji.... S druge strane, postmodernu ne možete, kao etiketu, nalijepiti samo na književnost. Govorimo o filmu, likovnim umjetnostima, glazbi, teatru, filozofiji... naprosto o ponašanju. </p>
<p>• Živimo u vremenu fragmentarnosti i to umjetnost registrira. Međutim, za spas čovjeka potrebno je više od puke konstatacije, zar ne?</p>
<p>- Ne vidim uopće razloga zašto bi umjetnost spašavala čovječanstvo. »Dajmo umjetnosti njezinu slobodu...« bio je ključni motto umjetnika na prijelazu 19. u 20. stoljeće i već se ta generacija uspjela osloboditi raznih stega kojima je umjetnost do tada bila vezana. Umjetnost je prestala »služiti« ikomu, ona je bila sama sebi dostatnom. I to je velika pobjeda 20. stoljeća koju treba uvažavati i ni pod koju cijenu umjetnost ne podčinjavati ikomu i ičemu. Spasiti čovjeka... tko može spasiti čovjeka? A i zašto bi ga se spašavalo, kada on čini sve da ne bude spašen? Ruku na srce, meni osobno mnogo je draži i zdraviji cinizam nego neko dušobrižništvo, neka želja za skrbi iza koje se, po pravilu, skriva tek žudnja za porobljavanjem, za sputavanjem. </p>
<p>• Zašto ste protiv Aralice? Zar nema po Vašem mišljenju i lošijih književnika, a o njima svi šute?</p>
<p> - Odakle Vam to da sam ja protiv Aralice? Zašto bih ja bio »za« ili »protiv« njega? Je li Aralica »protiv« Makovića, ili je »za« njega? Ja sam Aralicu čitao negdje na početku osamdesetih, »Psi u trgovištu«, čini mi se da se tako zvala knjiga koja mi se tada i svidjela. Onda sam 1984. počeo čitati jedan njegov roman koji se ovdje silno hvalio, ne znam koji je to. Ja sam, međutim, počeo čitati taj roman u Njemačkoj, gdje sam tada boravio i intenzivno pisao i čitao. Čitao literaturu moje generacije ili nešto starije. Vjerojatno i Araličine. Otkrio sam da ja u tom romanu, u tome Araličinu jeziku punom metafora, punom različitih stilskih figura, punom dozlaboga anakronog ideologiziranja, ne nalazim ništa osim besmislenog brbljanja. Brbljanja koje me užasno umara. Ostavio sam tu knjigu negdje na klupi pored jezera u jednom malom bavarskom mjestu i zaboravio Aralicu. Mnogo godina poslije, kada sam po novinama i časopisima počeo čitati njegove užasno artificijelne rečenice, mogao sam samo konstatirati kako ja baš ništa zajedničko s njima nemam. To se osobito pokazalo u političkim pamfletima koje je pisac i politički demagog Aralica pisao tijekom devedesetih. </p>
<p>• Mislite na njegove tekstove o problemu BiH?</p>
<p>- Njegova epizoda s Bosnom samo je potvrdila da sam političke i moralne devijacije toga čovjeka intuitivno osjetio mnogo godina prije, kada sam na onoj klupi negdje u Bavarskoj prepoznao kako moj jezik i jezik njegov nisu jedan jezik. Da moj moral i njegov moral ne pripadaju istomu sustavu. Eto, to bi bila moja priča. No, zaista, odakle Vam to da sam ja protiv njega, kada ima i gorih pisaca od njega? Ne sjećam se da sam ikada iznosio ovo što sam sada rekao, ali se slažem da možda ima i gorih pisaca od Aralice. Zaista, i to je moguće.</p>
<p>• Stalno u tekstovima spominjete »mračnu Tuđmanovu eru«. Pa zar tu eru nije gradila većina komunista i ljevičara, što je uostalom i danas hrvatska vlast?</p>
<p>- Prije svega, nemojmo našem pokojnom Predsjedniku poklanjati baš čitavu eru. Dosta je govoriti o deset tužnih i tragičnih godina u kojima je on despotski vladao Hrvatskom. Istina je da je on bio komunist i okružen komunistima, no o pitanju ljevice dalo bi se razgovarati. Naime, mislim da Tuđman i njegovo društvo nisu baš razumjeli što ljevica u sadašnjem smislu znači. Istina je isto tako da i danas ima ljudi koji nekoć bijahu komunisti. No, istina je isto tako da su, barem oni koji obnašaju vlast, a bili su komunisti, evoluirali i razvili suvremenom svijetu politički prihvatljive opcije. To je ono što Tuđman nikada nije mogao, a to zato što su njegovi nazori - politički i moralni - bili jednostavno devijantni. I što su te devijacije vrlo dobro razumjeli svi oko nas koji su nas stoga i držali u karanteni. A kada je o komunistima riječ, znajte da ja nisam bio jedan od njih. Nikada, baš nikada, i s time se sada niti hvalim, niti žalim što nisam bio. Jednostavno to konstatiram.</p>
<p>• Jesu li »svijetu politički prihvatljive opcije« poslušnost, poslušnost i poslušnost?</p>
<p>- Ne bih rekao. Upravo je pokojni predsjednik Tuđman za to najbolji primjer. Ne znam zaista tko se tako snishodljivo odnosio prema svakomu tko mu se obratio i malim migom. Bio je u stanju popuštati i nutkati sve što se od njega tražilo, od Vukovara, do Srednje Bosne, od Konavala do Posavine. Bio je odvratno poslušan, pa ga se stoga i nije moglo smatrati ozbiljnim partnerom. Bit će zanimljivo kada se jednog dana otvori i onaj ogromni ostatak njegovih tajnih razgovora da se cjelovitije sagleda poslušnička i sluganska priroda Franje Tuđmana. </p>
<p> • Svojedobno ste izjavili da se nadate kako će novoj vlasti primarni zadatak biti »čišćenje smeća kojim nas je zagadila vlast HDZ-a«. Spominjali ste brojne spomenike - od Marulića, fra Grge Martića, Starčevića, Ujevića itd. Jeste li mislili i na spomenike NOB-a?</p>
<p> - Za te druge spomenike pobrinula se bivša vlast koja ih je, najčešće, jednostavno minirala. Mislim da je u takvim čistkama stradalo oko 3.000 spomenika i spomen obilježja. Ljubitelji takvih eksplozivnih manira nastavljaju i dalje svoju rabotu, kao što su pokazali nedavno na svetom mjestu, na Mirogoju. Svoje svetogrdne manire na maštovit način dopunjuju novim oblicima, na primjer, uriniranjem. Pred publikom i kamerama. Vidjeli smo kako je to činila jedna gospođa. </p>
<p>• Vi, dakle, znadete tko je minirao spomenik na Mirogoju?</p>
<p>- Ja to sigurno ne znam. No, ja bih želio znati tko je to učinio i smatram da je posao policije da to riješi kako bi se išlo u daljnji postupak. Što se, pak, tiče da bi trebalo Hrvatsku očistiti od djela koje spominjete, dakako da to mislim i dalje. No, nikako ne eksplozivom. Dovoljno je jednostavno tu brojnu, dozlaboga ružnu i neprikladnu spomeničku plastiku izmjestiti. No, je li to baš prioritetni posao nove vlasti, ne vjerujem. Zapravo sigurno da nije. Za estetiku još ima vremena, no budite sigurni da će to vrijeme doći.</p>
<p>• Treba li graditi spomenike Domovinskomu ratu?</p>
<p>- Upravo sam rekao kako za estetiku ima vremena. Govoriti o podizanju spomenika Domovinskomu ratu, a istodobno minirati druge spomenike, ne čini mi se baš najzdravijim. Konačno, u vrijeme kada jedna huškačka skupina na besraman način prisvaja Domovinski rat zaista nije čas za neki visoko sofisticirani simbolički govor kao što je podizanje spomenika. </p>
<p>• Vlado Gotovac je često govorio da ga je strah da se ne približimo, postanemo kao naš agresor... Zar inteligencija nije ta koja je trebala onemogućiti takvo što? Pa i prije izbijanja rata.</p>
<p>- To što spominjete Gotovac je govorio u ljeto 1991. Na početku rata. Gotovac je bio veliki moralni autoritet u našoj zemlji. Možda najveći. Kao što znate, kasnije je vrijeme donijelo toliko toga ružnoga, toliko zla, da se s pravom može reći kako su Hrvati sami sebi najgori neprijatelji. Konačno, nije li jedan hrvatski vojnik digao ruku na Gotovca i udario ga? Nije li jedan Hrvat ubio Josipa Reihl-Kira? Nisu li stotine i stotine Hrvata postavljali eksploziv pred nečije domove, nisu li stotine i stotine Hrvata ubijali nemoćne, samo zato što ti nisu bili Hrvati? Ponašali se, dakle, onako kako su se ponašali naši agresori. Konačno Gotovčeva rečenica koju spominjete relativizirat će se još i više kada brojni, još skriveni dokumenti izađu na vidjelo. I ono malo što je obznanjeno, a potječe iz prvih ratnih godina u Hrvatskoj, Bosnu da i ne spominjem, dovoljno je da osjetimo sram. </p>
<p> • Mnogi misle da je osnovni problem između Srba i Hrvata »nepriznavanje razlika«. Mogu li onda dvije različite »kulture«, dvije »civilizacije« živjeti ravnopravno?</p>
<p>- Pa o kojim Vi to kulturama i civilizacijama pričate? Čemu plural? Otiđite u bilo koje njemačko ili nizozemsko selo, u bilo koju amsterdamsku, parišku i berlinsku četvrt i vidjet ćete kako ljudi žive. Ljudi koji su, da prostite, i crni, i žuti i bijeli. I kršćani, i muslimani i budisti. Koga je briga za takve sitnice tko je tko? Govori se eventualno o nečem drugom, o tome kakav je tko. To je »kultura-i-civilizacija« suvremene Europe. Onog časa kada svatko od nas počinje razmišljati na takav način, moći ćemo razmišljati o mogućem pripadanju Europi. </p>
<p>Deset minulih godina učinilo je nešto što nikada prije nije među Hrvatima bilo, učinilo je to da su Hrvatima danas Srbi postali sasvim izlišni. Učinilo je to da Hrvati više ne mogu živjeti s Hrvatima. To je poenta Tuđmanovih mračnih godina, barem kako to ja vidim. Kada su Hrvati toliko mrzili Hrvate kao što to danas čine? Pa zar mislite da bi Srbi morali biti sretni da žive s nama? </p>
<p>• U jednom tekstu afirmirate jela, vina, prirodne ljepote i kulturu u odnosu na rodoljublje. Znači li to da hedonizam i kultura idu zajedno?</p>
<p>- Dopustite da budem krajnje iskren: moje rodoljublje nije apstraktno, ono je vrlo, vrlo konkretno. Ima svoja različita imena, štoviše tisuće i tisuće imena. Zove se Jadransko more, Dubrovnik, Krka, Plitvice, Hum, Osijek, Zrinjevac, Zagreb, Vrsar... malvazija, žlahtina, teran, plavac, dingač, pršut iz Miljevaca i pršut iz središnje Istre, sir s Paga i sir iz Tara, škarpina, orada i zubatac, kiselo zelje iz Ogulina i Varaždina, žgvacet i fiš paprikaš... pa onda Držić i Šimić, Duknović i Vidović.... Ah, još je stotine i stotine, tisuće i tisuće imena u koja pohranjujem ono što netko naziva rodoljubljem. Nikakvo vam ja drugo rodoljublje ne poznajem osim ovakvoga kakvog sam počeo imenovati. </p>
<p>• Mislite li da je umjetnost samo za odabrane? </p>
<p>- A kada je to umjetnost pripadala tako širokom krugu kao što pripada danas? Kada je to tako jednostavno bilo postati »odabran«, kao što je moguće danas? Umjetnost jednostavno pripada onomu tko ju želi, a može ju u različitim vidovima imati za mala sredstva. Ja na današnje vrijeme ne gledam tako apokaliptički kao netko drugi. Nalazim u njemu itekakvih velikih i pozitivnih mogućnosti koje niti jedno prijašnje vrijeme nije moglo ponuditi. </p>
<p>Nemam nikakvu moć</p>
<p>• Autor ste dviju upravo otvorenih izložaba o fenomenu enformela. Po čemu su te izložbe značajne za Hrvatsku?</p>
<p>- Značajne su prije svega zato što sam na njima pokazao jedan blistavi segment naše umjetnosti s kraja pedesetih i s početka šezdesetih godina. Želja mi je da upozorim i upoznam sredinu s dijelom naše kulturne baštine koji je skriven u depoima muzeja i galerija, u ateljeima još živih umjetnika i nečijim stanovima, a mogao bi po svojim vrijednostima na sjajan način reprezentirati našu zemlju.</p>
<p>• Predsjednik ste komisije za likovnu djelatnost u Zagrebu. Vi, dakle, određujete kakav će biti likovni život metropole.</p>
<p>- Ja sam predsjednik jedne od komisija koja ne donosi konačne odluke. Mi smo savjetodavno tijelo, a konačne odluke donosi Odbor za kulturu i potvrđuje Gradska skupština. Nikakvu ja moć nemam, a uvijek je netko bio predsjednik nekih komisija. Trenutno sam ja. Kakva je moja moć, možete vidjeti iz tužne činjenice da su moje izložbe enformela, koje sam pripremao pet godina i koje su pozdravljene kao najveći likovni događaj, otvorene bez kataloga. Za njega jednostavno nemam novaca, jer sam ga dobio malo, a samo je osiguranje posuđenih djela odnijelo znatno više od polovice dodijeljenih sredstava što sam ih dobio od Ministarstva za kulturu i od grada. Da ne kažem da ja za svoj petogodišnji posao, brojna putovanja, nabave skupih kataloga i knjiga i drugog materijala nisam dobio ni jedne lipe. Eto, to je moja moć koju spominjete. Tako ona, zapravo, izgleda. </p>
<p>• Je li točno da pripremate svojevrsni mediteranski bijenale. I nastavlja li se na ono što je svojedobno u Dubrovniku započeo Antun Karaman?</p>
<p>- Ne znam baš što je započeo Antun Karaman, no izložba pod nazivom »Mediteranea 2« s ničim ranijim ovdje nema nikakve veze. Riječ je o projektu koji su pokrenule tri zemlje članice EU i u koji pozivaju jednu nečlanicu za partnera. Dakle, riječ o jednom stranom projektu u koji se mi uključujemo. Za naš je udio veoma zaslužan g. Dean Jokanović-Toumin, a za »Mediteraneu 2« zainteresirani su i Ministarstvo kulture i grad Dubrovnik. </p>
<p>• Budući da ste nacionalni izbornik Venecijanskog biennala, možete li nam reći u kojoj je fazi čitav posao?</p>
<p>- Posao ide svojim ritmom koji iz dana u dan postaje sve ubrzaniji. U četvrtak 15. ožujka krajnji je datum za predaju svih materijala za generalni katalog, mi naš opsežni katlog radimo paralelno, a također i monografiju Juliju Kniferu i sve bi trebalo biti dovršeno u srijedu 6. lipnja u 10 sati dopodne kada se otvaraju vrata i Giardina i našeg paviljona u palazzo Querini Stampalia. Kako stvari teku, ne bi trebalo biti nikakvih problema, jer povjereni mi posao držim čvrsto pod kontrolom. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Četvrtfinale bez senzacija</p>
<p>U polufinalu nogometnog Kupa Hrvatske sastaju se Dinamo - Zagreb i Hajduk - Osijek / Nogometaši Hajduka u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Kupa »petardom« su ispratili Hrvatski Dragovoljac s Poljuda, dok je Zagreb nakon jedanesteraca protiv Varteksa izborio polufinale / Dinamo je u Maksimiru primio dva pogotka protiv Kamen Ingrada, a Osijek je remizirao s trećeligašem Inkerom</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - U uzvratnim utakmicama četvrtfinala nogometnog Kupa Hrvatske Hajduk je nadoknadio 2-2 iz prve utakmice protiv Hrvatskog Dragovoljca 5-0 pobjedom na Poljudu. Dinamo je sa 3-2 rotiv svladao drugoligaša Kamen Ingrad, dok je Osijek remizirao (1-1) protiv trećeligaša Inkera, a nakon što su u prvim utakmicama ova dva prvoligaša slavili s uvjerljivih 4-0. Iako su nogometaši Varteksa uspjeli nadoknaditi tri pogotka prednosti gostujućeg Zagreba, nakon jedanaesteraca polufinale Kupa izborili su »zagrebaši« sa konačnih 4-2. Tako će u polufinalu igrati Dinamo - Zagreb i Hajduk - Osijek. Utakmice su na rasporedu 11. i 18. travnja, a domaćinstvo u prvim okršajima bit će određeno ždrijebom.</p>
<p>Omiljen Braovićev rezultat</p>
<p>Omiljenim rezultatom svoga trenera Hrvoja Braovića Dinamovi su nogometaši uspješno odradili formalnost u uzvratnoj četvrtfinalnoj utakmici Kupa Hrvatske protiv Kamen-Ingrada. Dakle, opet su »modri« pobijedili 3-2 (2-1), pa je tako drugoligaš iz Velike nakon jalovosti u prvoj utakmici prije sedam dana ipak uskočio na gotovo beskrajni popis klubova koji su zatresli Dinamovu mrežu. Općenito je ova uzvratna utakmica, inače lišena bilo kakve izvjesnosti nakon Dinamovih 4-0 u Velikoj, bila kudikamo zanimljivija od spomenutoga dvoboja prošloga tjedna. Jer, drugoligaš je sad znao da nema što izgubiti, odlučili su odigrati koliko najbolje mogu i pružili su još kako dobar otpor domaćinu. </p>
<p>Gost je i poveo u 21. minuti nakon što je Francem »promiješao« Leku i Sedlovskog, pa je pogurnuo loptu na pladnju Bognaru, koji ju je sa dva metra gurnuo u mrežu. Do odlaska na odmor Šokota i Leko preokrenuli su rezultat i zadržali mir u »modroj« svlačionici, a pola sata prije kraja Balašković je poslije pogreške Polovaneca izjednačio. Pobjedu Dinamu donio je Jasmin Agić u 73-oj minuti poslije lijepe akcije Mikića i Cvitanovića, bilo je to konačnih 3-2 za nastavak Braovićeva niza.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - KAMEN-INGRAD 3-2 (2-1)</p>
<p>DINAMO: Butina 5,5 - Leutar 5; Sedloski 6, Bosnar 6 - Leko 6,5, Pilipović 5,5 (Pavlović -), Agić 7, Polovanec 5 (Krznar - ); Bazina 5,5 - Šokota 7 (Mikić 6,5), Cvitanović 6.</p>
<p>KAMEN-INGRAD: Petrović 6,5 - Rubić 5,5, Fuček 5, Hel 5 - Balašković 6,5 (Grbeš -), Bešlić 6, Brkić 5,5 (Perić -), Crnčević 6, Francem 7; Zekić - (Darmopil 5,5) - Dam. Bognar 6,5.</p>
<p>SUDAC: Katuša (Čakovec) 6,5.</p>
<p>GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Dam. Bognar (21.), 1-1 Šokota (39.), 2-1 Leko (45.), 2-2 Balašković (62.), 3-2 Agić (73.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Fuček, Hel.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomo ŠOKOTA.</p>
<p>Četiri pogotka Bubala</p>
<p>Digao se na noge i pljeskao Hajdukovim nogometašima predsjednik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić. A što bi i drugo mogao nakon 5-0 pobjede »bijelih« u uzvratnom okršaju četvrtfinala Kupa Hrvatske (prva utakmica završila je 2-2). Domaći su odigrali najbolju partiju ovog proljeća, dominirali čitavo vrijeme i »dragovoljci« mogu biti sretni što su prošli sa samo pet pogodaka u mreži. U 16. minuti započeo je svoj show Stanko Bubalo. Musa je izveo korner, a Bubalo s prve stative glavom, uigrano, matirao Čavlinu. Do drugog pogotka nije se dugo čekalo, deset minuta poslije Deronja je pokazao da mu leži momčad Hrvatskog dragovoljca, napravio pravo malo remek-djelo. Jednu dubinsku loptu poluvolejem je prebacio preko istrčalog Čavline, a lopta se od grede odbila u mrežu, 2-0 za Hajduk.</p>
<p>U nastavku, sve se moglo »zakuhati« u 48. minuti. Miše i Đolonga su nepropisno zaustavili Kiseljaka u kaznenom prostoru Hajduka, a sudac Bebek je opravdano pokazao na bijelu točku. Međutim, Ivan Fumić je izveo izuzetno loše kazneni udarac i promašio cijela Pletikosina vrata. Sudbinu Dragovoljca zapečatio je Bubalo u 54. minuti, kada je sa 3-0 glavom lijepo pospremio Miladinov centaršut. Do kraja utakmice, sa još dva pogotka, Bubalo je zasluženo ponio epitet igrača utakmice. Najprije je u 74. minuti na dodavanje Bošnjaka povisio na 4-0, a svoju dobru igru »začinio« je u 89. minuti kada je ponovno sa prve stative Musin centaršut pretočio u pogodak.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 5-0 (2-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6,5, Miše 6,5, Đuzelov - (od 20. Puljiz 6,5), Đolonga 6,5, Miladin 6,5, (od 62. Andrić 6), Musa 7, Leko 7, Rendulić 6,5, I. Bošnjak 7, Bubalo 8,5, Deronja 7 (od 71. Lalić - ).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 5, Nekret-Katić 5, Novak 5, Kablar 5, Vukojević 5 (od 54. Šimić 5), Lamešić 5, (od 56. Dujmović 5), Galić 5, (od 46. Petričević 5), Fumić 5, S. Bošnjak 5, Kiseljak 5, Katulić 5</p>
<p>SUDAC: Ivan BEBEK (Rijeka) 5,5. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bubalo (16.), 2-0 Deranja (26.), 3-0 Bubalo (54.), 4-0 Bubalo (74.), 5-0 Bubalo (89.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, Novak , Musa 17, Đolonga , Fumić, Kablar, Katulić .</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stanko BUBALO.</p>
<p>Zagreb slabom igrom u polufinalu</p>
<p>Nogometaši Varteksa, unatoč tome što su uspjeli postići tri pogotka i tako sustići veliku prednost Zagreba, u uzvratnoj utakmici četvrtzavršnice Hrvatskog Kupa, nisu uspjeli proći dalje. Nogometaši Zagreba ipak su nakon slabe igre slavili prolazak u polufinale, jer su se pokazali boljim izvođačima jedanaesteraca. </p>
<p>U 52. minuti sudac je nakon uzajamnog udaranja u »živom zidu« isključio Režića i Jurića. Igra je u nakon toga dobila još više na tempu, a Varteks je cijelo vrijeme pritiskao prema vratima Zagreba, koji je prijetio iz kontraudara. Nakon izmjena Varaždinci su sve snage usmjerili u napad, a prvi puta došli su u vodstvo u 66. minuti kada je suparničku mrežu pogodio Bjelanović, nakon dodavanja Šafarića. Već slijedeće minute utakmicu je mogao riješiti Bulat, no kada je istrčao sam pred Šimunića, pucao je pored vrata. U 73. minuti Varaždinci su povisili na 2-0, kada je Karić pronašao usamljenog Mukaja, kojemu nije bilo teško precizno pogoditi gostujuću mrežu. Zagrepčani su još jednom propustili priliku, jer je u 74-oj minuti šut Lovreka uspio obraniti Šimunić. Varaždinci su stigli prednost Zagreba u 77. minuti, kada je Karić »škaricama« ubacio pred vrata, a Drobne ugurao loptu u mrežu. I tim trenucima varaždinske tribine su glasnom podrškom željele pomoći svojim suigračima koji su bili opterećeni umorom i povredama. No, više nije bilo snage da se postigne odlučujući pogodak, te su uslijedili jedanaesteraci. Zagrepčani su boljim izvođenjem jedanaesteraca uspjeli ostvariti toliko priželjkivan prolaz u polufinalu. (Jedanaesterci: 0-1 Perić, Šafarić - obrana Tomića, 0-2 Osibov, 1-2 Sabolčki, 1-3 Štrok, Kristić - obrana Tomića, Čižmek - obrana Šimunića, 2-3 Drbone, 2-4 Verhas).</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ZAGREB 2-4, 3-0 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Šimunić 7, Sklepić 5 (od 63. Mukaj 7), Kristić 6, Madunović 7, Hrman 5 (od 60. Drobne 7), Karić 8, Jelanović 8, Šafarić 5, Sabolčki 7, Kastel 6 (od 63. Težački 7), Režić 6.</p>
<p>ZAGREB: Tomić 8, Bulat 6 (od 86. Surač -), Zerhas 8, Vejić 6 (od 86. Šimić -), 5, Osibov 7, Čižmek 7, Štrok 6, Stavrevski 8, Franja 5 (od 55. Perić 6), Lovrek 7.</p>
<p>SUDAC: Hrvoje Kurtović (Osijek) 5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bjelanović (66), 2-0 Mukaj (73), 3-0 Drobne (77).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Madunović, Bulat, Režić, Stavrevski, Šafarić, Bjelanović, Kristić </p>
<p>CRVENI KARTONI: Režić, Jurić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sadro TOMIĆ.</p>
<p>Remis Osječana protiv trećeligaša</p>
<p>Nogometaši Osijeka nakon 4-0 pobjede u prvoj utakmici Kupa Hrvatske na Gradskom vrtu protiv Inkera, u Zaprešić su zapravo došli na izlet. Trener Osijeka, Stanko Mršić, ovom je prigodom provjerio igrače koji inače ne dobivaju veliku minutažu. Rezultat svega je konačnih 1-1 protiv trećeligaša iz Zaprešića. Poveli su domaći nogometaši pogotkom Čivraga, koji je odlično iskoristio asistenciju Brleka. A izjednačenje je stiglo u 71. minuti. Nekoliko minuta nakon što je ušao Dumitru Mitu svladao je suparničkog vratara Bronića, a nakon što je većinu posla u kaznenom prostoru Zaprešića obavio Marijan Vuka. </p>
<p>• Stadion u Zaprešiću</p>
<p>INKER - OSIJEK 1-1 (1-0)</p>
<p>INKER: Bronić, Banović, Ostojić, Beber, Tomljenović, Peranović, Čivrag, Kuš (od 76. Stanec), Ceraj, Brlek, (od 76. Škorić), Žitković, (od 76. Horvat).</p>
<p>OSIJEK: Balić, Kukoč, Zebić, Gašpar, Balatinac, Ergović, Petrović (od 42. Jukić), Halilović (od 57. Godar), Krstulović, Zrilić (od 65. Mitu), M. Vuka.</p>
<p>SUDAC: Slavko Čulina (Zagreb). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Čivrag (28.), 1-1 Mitu (71.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U finalu: Šibenik - Croatia</p>
<p>U polufinalu Hrvatskog košarkaškog kupa za žene Croatia pobijedila Gospićanke 73-70, a Šibenik Zadranke 70-61</p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> - Košarkašice Šibenika i zagrebačke Croatije nastupit će u finalu ovogodišnjeg izdanja hrvatskog Kupa »Ružica Meglaj-Rimac«. U polufinalnim utakmicama završnog turnira, koji se održava u Šibeniku, Croatia je pobijedila Gospić-Inero 73-70, dok je Šibenik-Jolly JBS svladao Zadar 70-61.</p>
<p>• Dvorana na Baldekinu</p>
<p>CROATIA - GOSPIĆ-INERO 73-70 (49-49, 35-35, 21-9)</p>
<p>CROATIA: Popović 18 (3-8), Radoš 16 (2-3), Špiranec, Mazić 16 (2-3), Petrović, Ferinčević, Ešut, Ivezić, Klein-Šumanovac 9 (2-4), Baranović-Urukalo 8 (2-4), Slišković, Šapina 6.</p>
<p>GOSIPĆ-INERO: Valentić, Pešić 17 (4-4), A. Stilinović, Fredotović 23 (3-4), Rendulić, Duvančić 3 (1-2), Radaković, Trešnjić, Luketić 10 (2-4), V. Stilinović 1 (1-2), Frković, Šoda 16 (2-3).</p>
<p>SUCI: Miščević (Sisak) i Tresoglavić (Osijek), GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Aleksandra POPOVIĆ</p>
<p>• Dvorana na Baledkinu</p>
<p>ŠIBENIK-JOLLY JBS - ZADAR 70-61 (63-45, 41-38, 21-22)</p>
<p>ŠIBENIK JOLLY JBS: Lokas, Čakić 8 (2-4), M. Periša, Vukićević, Sesar, Štampalija 13 (1-4), Erveg 11, Penđer 9 (1-1), T. Periša 6 (2-4), Vejin 5, Roca 18 (4-4), Zubak.</p>
<p>ZADAR: Puzar 19 (4-4), Tokić, Gambiraža 16 (3-6), Kardum 10, Marin, Jukić, Veselinović, Šlogar 4, I. Vrsaljko 10 (2-2), Sipina, A. Vrsaljko 2 (2-4), Čular.</p>
<p>SUCI: Šarac (Osijek) i Papec (Varaždin), GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Božena ERCEG (J. Drenski)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kukoč ostvario treći »triple-double«!</p>
<p>ZAGREB/ATLANTA, 14. ožujka </p>
<p> - Nakon što su prekinuli najduži niz poraza u posljednjih 20 godina Atlanta Hawksi su napokon uspjeli nanizati dvije pobjede. Najzaslužniji za trijumf Hawksa protiv Vancouvera (109-99) bio je Toni Kukoč koji je ostvario prvi »triple-double« u novoj momčadi, te treći u karijeri.</p>
<p>Kukoč je za 43 minute ubacio 20 koševa, šut 7-17, uz deset skokova i 11 asistencija. »Moji suigrači su bili uvijek na pravom mjestu i znali su što će sa loptom. Imali smo mnoštvo raspoloženih igrača«, kazao je Toni, nakon 20. pobjede Atlante u sezoni. Dvoznamenkasti broj koševa kod domaćina ostvarila su još četvorica igrača, najviše Alan Henderson (23 koša i 11 skokova), te Jason Terry (22 koša). Prvi strijelac gostiju bio je Mike Bibby, koji je sve svoje koševe (27) postigao u drugom poluvremenu.
Rezultati ostalih utakmica: Toronto - Milwaukee 97-101, Atlanta - Vancouver 109-99, New York - Cleveland 98-79, Orlando - Sacramento 108-114 (produžetak), Dallas - New Jersey 122-98, Houston - Indiana 127-118 (tri produžetka), Seattle - Portland 99-90 La Lakers - Boston 112-107. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povratak Michaela Jordana?!</p>
<p>»Postoji 90 posto šansi da se Michael Jordan sljedeće sezone vrati na teren, i to u dresu Washington Wizardsa. Sa sobom bi iz mirovine povukao i svog velikog prijatelja Charlesa Barkleya«, piše američki sportski tjednik Sports Illustrated</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Jordan se vraća košarci! Ovako bombastičnu rečenicu napisao je ugledni američki sportski tjednik Sports Illustrated. Vijest se, na prvi pogled, čini kao jedna od onih iz rubrike tračeva. Ipak, kolumnist Rick Reilly tvrdi da informacija o Jordanovoj želji za povratkom nije tek puka kreacija novinarske mašte, već je temeljena na izvoru vrlo bliskom Michaelu Jordanu.</p>
<p> »Postoji 90 posto šansi da se Jordan sljedeće sezone vrati na teren, i to u dresu Washington Wizardsa. Igrao bi za godišnju plaću od milijun dolara, što je minimalan iznos za igrača sa statusom NBA veterana. Osim toga, u proračunu bi ostalo prostora za još jednog velikog igrača.«</p>
<p> Za minimum od milijun dolara igrao bi i Charles Barkley, koji je trenutačno komentator na TV postaji TNT. Štoviše, Barkley je u posljednjih mjesec dana intenzivirao treninge i znatno je smršavio.</p>
<p> Jordanov menedžer David Falk i čelnici Wizardsa negiraju ideju o Jordanovom povratku, no Reilly tvrdi kako su glasine vrlo vruće.</p>
<p> »Znam, znam... Jordan kaže da je 99,9 posto siguran da se neće vratiti. No, zašto je ostavio onih 0,1 posto i zašto je prošloga tjedna rekao 'nikad ne reci nikad'«, pita se Reilly.</p>
<p> Barkley se postavio slično kao i Jordan. Rekao je da se vjerojatno neće vratiti, ali je pritom ipak ostavio »odškrinuta vrata«... »Ne bih to komentirao. Zapravo, postavimo stvari na ovaj način - okolnosti bi zaista morale biti posebne da se izvučem iz mirovine«, naglasio je Barkley u Sports Illustradeu, koji se na to osvrnuo kratkim komentarom:</p>
<p> »Ako Jordanov poziv nije 'poseban', onda je Madonna opatica...«</p>
<p> Reillyev izvor navodi da se Jordan bori s dva detalja - kako privoliti ženu na ovu ideju i kako ostati suvlasnikom Wizardsa.</p>
<p> Naime, NBA pravila nalažu da ni jedan aktivni igrač ne može imati nikakvog udjela u vlasništvu nekog NBA kluba.</p>
<p> Tako stroga pravila, primjerice, ne vrijede u američkoj hokejskoj NHL ligi. Jedan od ponajboljih hokejaša svih vremena, Mario Lemieux, nedavno se vratio iz mirovine, ponovno je zaigrao za svoje Pittsburgh Penguinse i ova je priča, zapravo, pandan Jordanovoj. Lemieux je suvlasnik Penguinsa, ali mu je ipak posebnim aktom dozvoljeno da, usprkos tome, ipak aktivno igra u NHL-u. Jordan ima pet do deset posto udjela u vlasništvu nad Wizardsima i pitanje je bi li mu NBA čelnici mogli izaći u susret kao što je to NHL učinio Lemieuxu.</p>
<p> Štoviše, ovo je zacijelo glavna prepreka Jordanovom povratku. Uostalom, to je nedavno u Washington Postu potvrdio i sâm Jordan...</p>
<p> U svakom slučaju, Sports Illustra tednavodi kako su i Barkley i Jordan već počeli ozbiljno trenirati. Jordan vježba šest sati dnevno i svake večeri trenira u blizini Barkleyeve kuće u Scottsdaleu u Arizoni.</p>
<p> »Istina je, treniram«, rekao je Jordan u Washington Postu. »Međutim, to činim samo zato što sam suviše težak i što se želim vratiti na 'pristojnu kilažu'. Pa, ne mogu odjenuti ni jedno odijelo!«</p>
<p> Reilly se, pak, poigrao svjevrsnog psihologa i naveo razloge zbog kojih bi se Jordan želio vratiti parketu.</p>
<p> »Prvo - vidio je da se Lemieux sjajno zabavlja, kao nikad u životu... Uostalom, konkurencija u NBA ligi nije strašna i nemojte misliti da Jordan ne bi rado Iversona i Bryanta prikazao kao 'islužene mazge'. Drugo - Jordan je uvijek želio igrati s Barkleyem, jednim od svojih ponajboljih prijatelja. Jasno, i Barkley je uvijek želio igrati s Jordanom. Treće - mrzi gubiti. A u Wizardsima gubi... I ne želi čekati još dvije ili tri godine da momčad počne pobjeđivati.«</p>
<p> S druge strane, menedžer David Falk, ponovno je negirao mogućnost Jordanovog povratka.</p>
<p> »Mislim da ima manje od jedne desetine jednog posto šanse da se Jordan vrati«, rekao je Falk. »Kad pogodiš zadnji koš u zadnjoj sekundi u svojoj zadnjoj utakmici, i to koš za treći uzastopni i ukupno šesti naslov prvaka, to ne želiš pokvariti...«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kvalifikacije preteške za većinu hrvatskih stolnotenisača</p>
<p>Od najavljenih stolnoteniskih zvijezda nastup na CROP-u otkazao tek Jan-Öve Waldner </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Cjelodnevnim kvalifikacijskim natjecanjima započelo je u Zagrebu Otvoreno prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu, turnir iz elitne »ITTF Pro Tour« serije. Budući da je riječ o posljednjoj probi uoči Svjetskog prvenstva u Osaki, CROP je privukao čak 230 ponajboljih svjetskih igrača i igračica, pa se kvalifikacije odigravaju u 18 skupina stolnotenisačica i čak 24 skupine stolnotenisača. Kako se i očekivalo, kroz teške kvalifikacije nastup u glavnom turniru izborit će tek nekolicina od 12 hrvatskih igračica i igrača koji u njima sudjeluju.</p>
<p>U prvom kolu kvalifikacija pobjede su ostvarili tek Andrea Bakula, Sandra Paović i Cornelia Vaida te Roko Tošic i Ivan Juzbašić kod stolnotenisača. Prema prikazanoj igri i sigurnoj pobjedi nad najjačim suparnikom, Japancem Taniguchijem, Tošić je svakako jedan od najozbiljnijih kandidata za prolaz kroz dva kruga kvalifikacija do glavnog turnira.</p>
<p>U glavnom turniru su od naših predstavnika Zoran Primorac (drugi nositelj) i Tamara Boroš (prva nositeljica), te Jiang Wei Zhong i Eldijana Aganović.</p>
<p>Glavni turnir, inače, starta u četvrtak u 14 sati, kad je na rasporedu 1. kolo stolnotenisačica, dok će stolnotenisači za stolove u 18 sati.</p>
<p> Od prijavljenih igrača, sudjelovanje na turniru otkazao je zbog bolesti tek Švedanin Jan-Öve Waldner, dok su sve ostale najavljene stolnoteniske zvijezde doputovale u Zagreb.</p>
<p>• Rezultati kvalifikacija, 1. kolo, stolnotenisači: Tores (Špa) - I. JUZBAŠIĆ (HRV) 18-21, 19-21, TOŠIĆ (HRV) - Taniguchi (Jap) 21-6, 21-19...</p>
<p>1. kolo, stolnotenisačice: BAKULA (HRV) - Bartoševa (Češ) 21-18, 21-15, PAOVIĆ (HRV) - Csernyik (Mađ) 15-21, 21-18, 21-18, VAIDA (HRV) - Meyer (Lux) 21-18, 21-14... (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janica uspješno operirana u Baselu </p>
<p>Operaciju meniska izveo je doktor Heinz Widmer / Direktor hrvatske skijaške reprezentacije Vedran Pavlek kaže da je operacija bila veoma uspješna / Kostelići otkazali odlazak u Salt Lake City, a nakon trotjednog oporavka Janica će početkom travnja trenirati u Innerkremsu </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Osvajačica Svjetskog skijaškog kupa Janica Kostelić uspješno je u srijedu operirala lijevo koljeno u bolnici Bruderholz u švicarskom Baselu, izjavio je direktor hrvatske reprezentacije Vedran Pavlek.</p>
<p> Po njegovim riječima, operacijom je odstranjeno četiri milimetra lateralnog dijela meniska, a nagnječeni medijelni menisk je ispravljen. Napomenuo je da su svi ligamenti u redu. Operaciju je obavio dr. Heinz Widmer.</p>
<p> Janica bi se u subotu trebala vratiti kući, a nakon toga ju očekuje tri tjedna rehabilitacije, najvjerojatnije u Selcu, veli Pavlek. </p>
<p> Ozljeda lijevog koljena, koju Janica »vuče« već duže vrijeme, pogoršana je neposredno prije završnice Svjetskog kupa u Švedskoj. Nakon liječničke dijagnoze da nije riječ o ozljedi koja bi mogla ugroziti Janičinu karijeru, odlučeno je da će se operacija obaviti nakon završnice Svjetskog kupa. </p>
<p>- Doista možemo biti zadovljni kako je sve prošlo. Janica će, po svemu sudeći, u ponedjeljak započeti rehabilitaciju u Selcu koja će potrajati tri tjedna. U ta tri tjedna sanirale bi se i ozljede palca i ramena. Zbog svega toga turneja po Americi je otpala, a početkom travnja treninzi će se naastaviti u austrijskom Innerkremsu. Svi smo pomalo umorni i ne pada nam teško neodlazak u Ameriku. Zbog opreznosti odlučili smo se na nešto duži oporavak iako znamo da bi Janica mogla i kudikamo ranije na snijeg, završio je Pavlek. (Hina, akk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Ni u snu nisam vidio tu curicu na krovu svijeta«</p>
<p>Usporedba Austrije i Hrvatske kao Davida i Golijata godi, osobito kad dolazi od Slovenaca, naroda koji se voli ponositi skijanjem kao nacionalnim sportom</p>
<p>LJUBLJANA, 14. ožujka</p>
<p> - Slovenci su narod koji se iskreno znade veseliti tuđim uspjesima. I veliki je »Kristalni globus« Janice Kostelić ovdje doživljen skoro kao vlastiti trijumf, osobito zbog uzbudljive mrtve utrke Janice i lanjske pobjednice Renate Götschl u završnici sezone.</p>
<p> Usporedba Austrije i Hrvatske kao Davida i Golijata godi, osobito kad dolazi od naroda koji se voli ponositi skijanjem kao nacionalnim sportom, a kako je s odnosom Slovenije i Hrvatske.</p>
<p> »Ta se usporedba često čula, ali je neumjesna, jer su sve naše skijašice u ovoj sezoni osvojile ukupno 970 bodova, a Janica sama 1256«, primjećuje u svom osvrtu športski dnevnik »Ekipa« s vidnim razočarenjem nakon lanjskih uspjeha Špele Pretnar.</p>
<p> Ističe se i razlika u karakteru, unatoč velikom minusu Hrvatske u skijaškoj infrastrukturi i organizaciji. </p>
<p> Špela Pretnar je najavila odlazak »ako se neke stvari ne poprave«, a među njima i to da više ne želi trenirati u Innerkremsu, gdje su se Slovenke pripremale za natjecanja. No, kako to da Janicu Kostelić, koja je sve treninge imala upravo na tom skijalištu, oni nisu nimalo demotivirali, primjećuje »Ekipa«. Jedini športski list u Sloveniji donosi i veliku reportažu sa svečanog dočeka Janice Kostelić na aerodromu Pleso pod zanimljivim naslovom »Herzlich Willkommen, Janica...«</p>
<p> »Kada sam prije četiri godine u Cortini pratio naš ženski sastav, koji je tada vodio Jaro Kalan, vidio sam uz Vedrana Pavleka sićušnu curicu koja mi se zbog dogovorenog intervjua sa Špelom Pretnar činila sasvim nevažnom. Iako su se već tada pričale bajke o obitelji Kostelić, ni u snu nisam predviđao da bi ta djevojčica mogla u sam vrh svjetskog skijanja...«, piše »Ekipin« posebni izvjestitelj s Janičina dočeka u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska 17., Brazil i dalje prvi </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija napredovala je za jedno mjesto na najnovijoj ljestvici Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) i sada se nalazi na 17. mjestu sa 656 bodova.</p>
<p>Na samom vrhu Fifine ljestvice nema većih promjena. Prva tri mjesta zadržali su Brazil (814), Francuska (797) i Argentina (771), dok je Portugal skočio sa šestog na četvrto mjesto. Italija je pala za jednu poziciju i sada je peta, dok je Češka šesta...</p>
<p>LJESTVICA: 1. (1) Brazil 814, 2. (2) Francuska 797, 3. (3) Argentina 771, 4. (6) Portugal 738, 5. (4) Italija 735 6. (5) Češka 734, 7. (7) Španjolska 727, 8. (10) Paragvaj 703, 9. (8) Nizozemska 702, 10. (9) Jugoslavija 701, 11. (11) Njemačka 698, 12. (12) Meksiko 684, 13. (13) Rumunjska 680, 14. (14) Norveška 670, 15. (14) Kolumbija 667, 16. (17) Engleska 659, 17. (18) HRVATSKA 656, 18. (16) SAD 655, 19. (20) Rusija 639, 20. (19) Južna Afrika 631. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Milan ispao, neredi u Parizu</p>
<p>Nakon utakmica odigranih u utorak navečer poznato je šest četvrtfinalista Lige prvaka u nogometu - Valencia, Manchester United, Deportivo, Galatasaray, Leeds United i Real Madrid</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Nakon utakmica posljednjeg, šestog kola u skupinama A i B poznato je šest četvrtfinalista ovogodišnje europske Lige prvaka u nogometu - Valencia, Manchester United, Deportivo, Galatasaray, Leeds United i Real Madrid. Ovo je, ujedno, prvi put u posljednjih 13 godina da Italija neće imati svog predstavnika u četvrtfinalnu europskih nogometnih kupova. Posljednju priliku za nastup u četvrtfinalu imao je Milan, no samo bod u posljednjem kolu protiv Deportiva nije mu bio dovoljan... S druge strane, ove su sezone posebno bljesnuli - Španjolci. Čak tri španjolska kluba ugurala su se među osam najboljih u Europi (Valencia, Deportivo i Real), a četiri ih se nalaze u četvrtfinalu Kupa Uefa (Celta, Alaves, Rayo Vallecano i Barcelona).</p>
<p> U posljednjim utakmicama A skupine Manchester United je pobijedio austrijski Sturm 3-0 (2-0), dok je Valencia svladala grčki Panathinaikos 2-1 (1-1). U šestom kolu B skupine Milan i Deportivo odigrali su 1-1 (0-0), a Paris-SG je pobijedio Galatasaray 2-0 (2-0). Rasplet u skupini C poznat je i prije posljednjeg kola, koje je na rasporedu u srijedu. Četvrtfinale su osigurali Real i Leeds.</p>
<p> Deportivo je izborio bod na gostovanju kod Milana, odigravši 1-1, čime je zasjeo na vrh ljestvice, s istim brojem bodova kao i turski Galatasaray. Turke, pak, ni poraz u Parizu nije izgurao »iz sedla«. </p>
<p>Iz utrke je ispao Milan, kojem je za plasman u četvrtfinale bila neophodna pobjeda protiv Deportiva.</p>
<p> No, u prilično slaboj utakmici, bez suviše napadačkih ambicija, bolje su se snašli gosti. Njihov vratar Molina u drugom je poluvremenu zaustavio dva relativno opasna udarca Josea Maria i Ševčenka... Nedugo kasnije domaći branič Helveg u svom je 16-ercu srušio Capdevillu, a strijelac s »bijele točke« bio je Djalminha. Nada Milanu vratila se četiri minute prije kraja, kada je Bierhoff izjednačio, također iz 11-erca.</p>
<p> Prethodno je Molina srušio Ševčenka... Milan je u završnim minutama zaigrao agresivnije, ali nije dohvatio pobjedonosni pogodak. U sastavu Milana zaigrao je i Zvonimir Boban, kojeg je u 61. minuti zamijenio Bierhoff.</p>
<p> U drugoj utakmici ove skupine Paris-SG je upisao svoju prvu pobjedu ove sezone u Ligi prvaka, svladavši Galatasaray 2-0. Ipak, nogometnu večer u Parizu obilježio je incident zbog kojeg je portugalski sudac Mello Pereira utakmicu prekinuo na 27 minuta! Naime, u 58. minuti došlo je do nereda na tribinama, nakon čega su dvojica navijača Galatasaraya utrčala na teren. Jedan je bio raskrvavljene glave...</p>
<p> U skupini B Manchester United je bez suviše problema pobijedio Sturm 3-0. Prvi pogodak postigao je Butt sa 25 metara udaljenosti, dok je Sheringhamu i Keaneu za preostala dva pogotka sjajno asistirao Solskjaer. Uzgred, Manchester je nastupio bez Beckhama, Colea, Yorkea, Giggsa... U drugoj utakmici Valencia je pobijedila Panathinaikos 2-1, i to nakon vodstva Grkâ. Pobjedonosni pogodak postigao je Jocelyn Angloma u 75. minuti. Grčki vratar Chalkias zadržavao je loptu, zbog čega je danski sudac Fisker dosudio indirekt, na 15 metara udaljenosti od vrata. Zahovič je pucao, vratar odbio loptu, a na nju natrčao strijelac Angloma... Pobjedu Valenciji spasio je vratar Cańizares, koji je nedugo potom obranio snažne udarce Liberopoulosa i Warzyche.</p>
<p>• Rezultati 6. kola; skupina A; Manchester: Manchester United - Sturm 3-0 (Butt 5, Sheringham 20, Keane 86.); Valencia: Valencia - Panathinaikos 2-1 (J. Sanchez 39, Angloma 75/Basinas 27-11 m); konačni redoslijed: VALENCIA 12 bodova, MANCHESTER UNITED 12, Sturm 6, Panathinaikos 2;</p>
<p>skupina B; Milano: Milan - Deportivo 1-1 (Ševčenko 86-11 m/Djalminha 74-11 m); Pariz: Paris-SG - Galatasaray 2-0 (Christian 3, 26.); konačni redoslijed: DEPORTIVO 10, GALATASARAY 10, Milan 7, Paris-SG 5.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zaccheroni smijenjen, Maldini na klupi</p>
<p>RIM, 14. ožujka</p>
<p> - Nakon još jednog neuspjeha Silvio Berlusconi nije izdražao. Nogometni klub Milan je ispadanjem iz Lige prvaka završio još jednu razočaravajuću europsku sezonu, brojni milijuni ponovo su otišli u vjetar. </p>
<p>Ceh je naravno, platio trener Alberto Zaccheroni, a umjesto njega momčad će do kraja sezone voditi bivši talijanski izbornik Cesare Maldini, kada bi na klupu »milanista« trebao preseliti Turčin Fatih Terim. Bivši trener Fiorentine zasigurno bi već sada preselio u Milano, no prema talijanskim propisima niti jedan trener ne smije voditi dvije momčadi u istoj sezoni. Pomoćnik Maldiniju biti će Mauro Tassotti.</p>
<p>Iako su takav rasplet talijanski novinari najavljivalio tjednima, čekao se pravi trenutak. Remis s Deportivom na San Siru bio je kap koja je prelila čašu Berlusconijevog strpljenja. »Mali Napoleon« morao je napustiti klub kroz sporedna vrata.</p>
<p> »Ovu sezonu treba što brže zaboraviti. Potrebno se okrenuti prvenstvu i spasiti što se spasiti može«, kazao je razočarani Berlusconi.</p>
<p>»Zacch« je na San Siro stigao u ljeto 1998. godine iz Udinesea i već je u prvoj sezoni osvojio »scudetto«. Prošlu su sezonu »crveno-crni« završili na trećem mjestu, a u kvalifikacijama su preko zagrebačkog Dinama stigli do Lige prvaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Parizu 56 ranjenih, Uefa odlučuje 21. ožujka</p>
<p>PARIZ, 14. ožujka</p>
<p> - U izgredima navijača za vrijeme utakmice skupine B Lige prvaka između Paris St. Germaina i Galatasaraya (2-0) ozlijeđeno je 56 osoba, od kojih 55 Francuza. Sedamnaest navijača pomoć je zatražilo u bolnici.</p>
<p>Iako je za sigurnost na i oko stadiona brinulo 1000 policajaca, do bliskog susreta suparničkih navijača je ipak došlo. Neredi su započeli na tri različite lokacije, a neki od izgrednika su bili naoružani palicama. Dvojica »najluđih« preskočili su ogradu na Parku Prinčeva i utrčali na teren zbog čega je utakmica prekinuta na 20 minuta. Vodstvo francuskog prvoligaša za izgrede je optužilo turske navijače, koji su divljali po tribini.</p>
<p>- Naravno da i mi snosimo dio krivnje, no sve su započeli gostujući navijači. Njihovo ponašanje bilo je divljačko, rekao je predsjednik PSG-a Laurent Perpere.</p>
<p>Posljednjih godina navijači Galatasaraya neprestano gostuju na stranicana crne kronike. Pored niza izgreda u turskom prvenstvu, lani su u Istanbulu uoči ogleda sa Leeds Unitedom ubijena dva Engleza.</p>
<p>Disciplinska komisija Europskog nogometnog saveza (UEFA) o cijelom će se slučaju izjasniti 21. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Na Planici se napada 225 metara </p>
<p>Usprkos toplom vremenu organizatori završnice Svjetskog kupa u skijaškim skokovima uspjeli su sve prirediti za početak nadmetanja na kojem će u subotu i nedjelju sudjelovati skijaši-skakači iz 17 država</p>
<p>PLANICA, 14. ožujka </p>
<p> - Na Velikanki na Planici u subotu i nedjelju održat će se završnica svjetskog kupa u skijaškim skokovima. Usprkos toplom vremenu organizatori su uspjeli sve prirediti za početak nadmetanja na kojem će sudjelovati skijaši-skakači iz 17 država: SAD, Japana, Južne Koreje, Nizozemske, Švicarske, Finske, Švedske, Norveške, Češke, Slovačke, Njemačke, Austrije, Italije, Francuske, Poljske i Slovenije, a najavljen je dolazak i jednog Grka. Skakaonica je prekrivena sa 20.000 kubičnih metara umjetnog snijega i prema riječima predsjednika organizacijskog odbora Janeza Gorika, Planica će biti spremna za rušenje neslužbenog svjetskog rekorda u vlasništvu Austrijanca Andreasa Goldbergera (225 metara).</p>
<p>Najbolji skakač ove sezone Poljak Adam Malysz imat će veliku potporu brojnih navijača jer je svoj dolazak najavilo 10.000 Poljaka, koji su zakupili praktično sve slobodne sobe u Kranjskoj Gori, Bledu i Bovcu, a očekuje se i mnoštvo austrijskih i njemačkih navijača. Uz mnoge visoke dužnosnike, natjecanju na Planici prisustvovat će i slovenski predsjednik Milan Kučan, koji će kao počasni predsjednik natjecanja ugostiti poljskog predsjednika Aleksandra Kwaszniewskog. </p>
<p>Televizijski prijenos iz Planice radit će najmanje 20 postaja, a domaćini su morali postaviti i dodatna mjesta za radijske i televizijske komentatore.</p>
<p>Program započinje u petak u 9.30 sati probnim skokovima, dok je u 12.15 početak kvalifikacija. U subotu 17. ožujka u 9.15 biti će pokusna serija, a u 10.45 otvaranje natjecanja. U 11 sati na rasporedu je prva, a u 12.15 sati finalna serija momčadskog nadmetanja. U nedjelju su na rasporedu pojedinačni nastupi. U 11 sati prva, a potom u 12.15 finalna serija. Svečanost proglašenja pobjednika biti će u 13.30 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pobjeda protiv CSKA je imperativ</p>
<p>U četvrtak (20.30 sati) košarkaši Split-Croatia osiguranja odigrat će dvoboj posljednjeg kola Suprolige protiv ruskog CSKA / Pobjeda Rusima donosi prvo mjesto u skupini, a pobijede li Splićani u osminu finala će krenuti s druge ili treće pozicije u skupini A Suprolige</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - U četvrtak navečer (20.30 sati) na Gripama gostuje ruska momčad CSKA, koji se može pohvaliti četverostrukim naslovom prvaka Europe kako bi protiv domaćeg Split-Croatia osigurnja odigrali posljednje, 18. kolo skupine A Suprolige.</p>
<p>Prije prošlog kola mislilo se da će ogled Splićana i Moskovljana odlučivati tko će biti najbolja momčad skupini A. No, kako su Splićani izgubili od Lietvousa Rytasa, a CSKA neočekivano kod kuće od ASVEL-a, tako je došlo do situacije da CSKA može biti prvi samo ako pobijedi u Splitu. A pobijedi li Split, Rusi bi mogli biti čak i četvrti u skupini, dok bi »žuti« bili drugi ili treći u skupini (ovisno o drugim rezultatima), što bi im bilo bitno za dvoboj osmine finala.</p>
<p>- Ulog je velik, svjesni smo toga, kazat će trener Jasmin Repeša. - Moskovljani su pravi izdanak istočnjačke košarke, sa puno kontranapada, šuteva za tri poena. Nemaju previše discipline u igri, ali zato imaju deset super-kvalitetnih košarkaša. Nama je najbitnije pobijediti, pa makar i s pola koša razlike, misli Repeša.</p>
<p>Analizirajući CSKA, trener »žutih« je rekao:</p>
<p>- Naš Vladan Alanović glavni je organizator igre CSKA. Imaju odličnog američkog šutera koji igra sam za sebe, ne razigrava suigrače. Domani može igrati na »dvojki« i »trici«, Kiriljenko je najperspektivniji mladi igrač u Europi, a Kudeljin je zasigurno najbolji dalekometni pucač. Pod koševima imaju četvoricu izvanrednih centara Einikisa, Fetisova, Petrenka te Morgunova koji se vratio iz NBA lige. Unatoč tome, imali su tijekom sezone dosta uspona i padova i vjerujem da ih možemo iznenaditi, siguran je Repeša.</p>
<p>Nakon nedjeljnog prvenstvenog poraza od Save osiguranja Repeša je imao duge razgovore sa svojim košarkašima.</p>
<p>- Gotovo da sam više razgovarao s košarkašima nego što smo trenirali. Posebno sam dug razgovor imao sa Amerikancima Rencherom i Landom koji su očito pali u formi, veli trener.</p>
<p>Repeša treba vratiti poljuljano samopouzdanje svojih igrača nakon dva uzastopna poraza.</p>
<p>- Vjerujem da su igrači svjesni situacije. Pobjeda nam je gotovo imperativ i vjerujem da će se to i ostvariti. Samo me muči drugi problem - najmanji interes za ovu utakmicu je u gradu Splitu. Vjerujem da će momčad i navijači biti jedno tijelo i jedan duh u četvrtak navečer. Nadam se da ćemo vratiti momčadsko samopouzdanje i da se dva poraza zaredom neće osjetiti na našoj igri u četvrtak navečer, vjeruje Repeša.</p>
<p>Kapetan i najbolji košarkaš s Gripa reprezentativac Nikola Vujčić je rekao:</p>
<p>- Osjetili smo i na prvoj utakmici u Moskvi da ih možemo pobijediti. Znamo sve njihove mane i vrline. Lakše nam je igrati pred punom dvoranom koja nas je podržala protiv ASVEL-a i gdje smo na krilima navijača stigli do uspjeha. Vjerujem da će tako biti i protiv CSKA.</p>
<p>Sude Peter Sudek iz Slovačke i Memduh Oget iz Turske.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Rafali u Tetovu, Albanci zatražili federalizaciju Makedonije </p>
<p>Nakon pucnjeva s obližnjeg brda, oko 7000 ljudi počelo se stihijski kretati po trgu/ Razjarena masa istukla novinara lokalne makedonske televizije »A1«, Atanasa Sokolovskog/ Milaim Fejziu, predsjednik Foruma za zaštitu ljudskih prava zatražio federalizaciju Makedonije, što je okupljena gomila bučno pozdravila / Želi li međunarodna zajednica prihvatiti da makedonski Albanci žele Makedoniju u sadašnjim granicama, te da Makedonija ne bude samo država Makedonaca, pita Mithad Emini, glavni tajnik PDP-a </p>
<p>TETOVO, 14. ožujka</p>
<p> - Prosvjedni skup Albanaca na tetovskom glavnom trgu, u srijedu, prekinut je nakon što se u više navrata opetovala rafalna paljba s obližnjeg brda Kali. Glavni organizatori, predstavnici Udruge Albanki, Foruma za zaštitu ljudskih prava iz Gostivara te Društva političkih zatvorenika, izvukli su se iz gomile koja je euforično nastavila pjevati neslužbenu himnu »UÇK« (Narodno oslobodilačke vojske Albanaca) u izvođenju Arifa Vlladija iz albanskog grada Peshkopija. Frenetično mašući albanskim zastavama (nikakvog makedonskog znamenja nije bilo na prosvjedu!), okupljeni ljudi, a bilo ih je po slobodnoj procjeni oko sedam tisuća, počeli su se bezglavo i stihijski kretati po trgu dok nisu naišli na novinara lokalne makedonske televizije »A1«, Atanasa Sokolovskog, od koga su tražili video-kasetu sa zapisom mitinga. Preplašeni novinar kasetu, međutim, nije imao, ali sada, već, razjarenu masu to nije zanimalo. Povlačeći se izvan trga, prema policajcima koji su sve nezainteresirano promatrali, novinar je odjednom postao žrtvom stampeda. Točno ispred mojih očiju, pored trgovine tekstilnom robom, počeli su ga tući i udarati nogama. Ni minutu kasnije ista ta gomila je, u paničnom bijegu, trčala natrag... </p>
<p> Vremena za razmišljanje više nije bilo, prijatelji čije sam prevoditeljske usluge koristio tijekom prosvjeda nestali su u gužvi. Morao sam krenuti prema Skopju. U užarenom ozračju, koje je neprestano ključalo uz, sada već, stalne rafale, objašnjavati nekome da sam iz Hrvatske, a ne iz Srbije, bilo je iluzorno...</p>
<p> Jutro u Tetovu počelo je sasvim uobičajeno. Najavljeni prosvjed se iščekivao s uobičajenom nervozom. Tek se u kuloarima moglo čuti da, za razliku od prosvjednog mirovnog marša »Za mir i pravdu«, kojeg je u Skopju dan ranije organizirala DPA (Demokratska stranka Albanaca), albanska stranka Arbena Xhaferija koja sudjeluje u vlasti na razini države, tetovski prosvjedni skup logistički, ali i politički, podupiru druge dvije albanske stranke, PDP (Stranka demokratskog prosperiteta) Imera Imerija i NDP (Nacionalna demokratska stranka), tek osnovana stranka Kastriota Haxhirexhe. </p>
<p> Prema riječima Mithada Eminija, glavnog tajnika PDP-a, najnovija navada »mitingarenja« makedonskih Albanaca, posljedica je dugotrajnog nezadovoljstva kojega osjećaju kad je u pitanju odnos makedonske države prema njihovim zahtjevima. U tome kontekstu, nastavlja Emini, Tanuševci, selo koje je u posljednje vrijeme postalo planetarno poznato, iako za njega mnogi ni u nekoliko desetaka kilometara udaljenom Skopju nisu nikad čuli, »sinonim je prepuštanja Albanaca svojoj sudbini«. »Gdje su bili makedonska policija i vojska kad su u tim istim Tanuševcima Srbi provodili teror prije nekoliko godina? Albanci u Tanuševcima i ostalim pograničnim selima u kojima gotovo nema nikakve infrastrukture i uvjeta za život pobunili su se i odlučili skrenuti pozornost na sebe organizirajući se kao nacionalna vojska Albanaca. Njihove namjere nisu pripajanje područja u Makedoniji u kojima većinski žive Albanci susjednoj Albaniji ili Kosovu! Njihove namjere nisu ni izazivanje krvoprolića! Oni samo žele svojom borbom skrenuti pozornost međunarodnoj zajednici na davno izraženu želju o ravnopravnosti Albanaca s Makedoncima«, pojašnjava Emini. Mithad Emini je prije nekoliko godina bio prvooptuženi u aferi osnivanja albanske vojske u Makedoniji, no, ovaj put, »s punom odgovornošću« naglašava da u pozadini pobune ne stoji nijedna politička stranka ili organizacija. »Posljednji događaji devalviraju namjere međunarodne zajednice koja se sada s pravom pita - što žele Albanci? Na Kosovu je situacija potpuno jasna, no znaju li i žele li prihvatiti u međunarodnoj zajednici da makedonski Albanci uistinu žele Makedoniju u sadašnjim granicama, te da makedonski Albanci žele da Makedonija ne bude samo država Makedonaca!?«, nastavlja Emini koji istaknute zahtjeve kačaka (albanski termin za pobunjenike, od turske riječi koja znači bjegunac-op.a.) o potrebi federalizacije Makedonije smatra nerealnim. »U Makedoniji je malo tko za federalizaciju. Doduše, mi ne vidimo zlo u kantonizaciji, odnosno u borbi za autonomiju na područjima u kojima su Albanci u većini. No, kad smo vidjeli s kojim grčem su Makedonci reagirali na takve naše zahtjeve prije nekoliko godina, što se slobodno moglo nazvati državnim terorizmom, više nismo toliko inzistirali na autonomiji«, zaključio je Emini.</p>
<p> No, nova stranka Kastriota Haxhirexhe je posljednjih dana uskovitlala političku prašinu iznoseći način djelovanja svoje stranke temeljeći ga na rezultatima referenduma o političkoj i teritorijalnoj autonomiji za koju su se 1991. godine gotovo plebiscitarno izjasnili makedonski Albanci. Tada je i Eminijev PDP svoju političku platformu zasnivao na istome referendumu, kao i kasnije Xhaferijeva, sada vladajuća, stranka. </p>
<p>U tome kontekstu se zahtjevi za albanskom autonomijom u Makedoniji mogu promatrati kao politička konstanta. Zahtjevi, pak, za federalizacijom Makedonije otvoreno su se mogli čuti na prosvjedu u Tetovu, a izgovorio ih je, bučno pozdravljen od okupljene gomile, Milaim Fejziu, predsjednik Foruma za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Gostivaru. »Danas smo jedinstveniji više nego ikad i upravo zato imamo pravo glasno zatražiti od međunarodne zajednice da podrži i zaštiti naše interese«, vikao je Fejziu, dok je gomila mahala prigodnim transparentima - »Bez ravnopravnosti nema mira« (Pa barazi ska paqe), »Bez Albanaca nema Makedonije« (Pa shqiptareta ska Macedoni), »Danas Tanuševci, sutra...?« (Sot Tanusha nesser?), »NATO i KFOR, branite Albance!« (NATO dhe KFOR mbroni Shqiptaret)... Posebno bučno bili su pozdravljeni studenti (nepriznatog) albanskog Sveučilišta Tetovo, predvođeni rektorom Fadilom Sulejmanijem. Miqireme Rusi, predsjednica Udruženja Albanki, nakon što se gomili obratila riječima: »Skupili smo se da svijetu pokažemo da nismo za teror, nego za mir!«, na trenutak je bila prekinuta uzvicima - »Dolje Ustav!« Nakon tih uzvika, Rusi je pozvala međunarodnu zajednicu »da pritisne makedonske stranu i postavi ih za zajednički stol s Albancima radi redefiniranja Ustava Makedonije«.</p>
<p> Mjesto odakle su se javljali govornici nalazilo se odmah pored ulaza u sjedište najveće albanske stranke u Makedoniji, DPA. Kad sam, u onoj gužvi nastaloj prekidom mitinga, pokušao od njih dobiti komentar glasno izrečenih zahtjeva o federalizaciji Makedonije, u prostorijama stranke nije bilo nikoga od čelnika koji bi kompetentno govorili o tom problemu. Bili su skupljeni oko prozora kroz koji su gledali, ne miting, već brdo ponad Tetova odakle je dolazila pucnjava. Zabrinutost na njihovim licima kao da je bila u skladu s naslovom najnovijeg broja uglednog The Economista - »Oh ne, zar rat i u Makedoniji«. Na putu u Skopje mimoišli smo se s vozilima čelnika DPA koji su žurno vozili u Tetovo...</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Đinđić štiti vođu zloglasnih Crvenih beretki</p>
<p>Američki magazin »Time« objavio je priču o misterioznom vođi zloglasnih Crvenih beretki Franku Simatoviću koji se krije u Beogradu pod zaštitom novih jugoslavenskih vlasti</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zloglasne Crvene beretke, čiji su pripadnici činili najužasnije zločine protiv Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ponovo su u akciji, ovoga puta protiv albanskih gerilaca na Kosovu, piše u najnovijem broju američki magazin Time.</p>
<p>Opis zločina koje su činili pripadnici Crveni beretki magazin je objavio na temelju ispovjedi jednog od pripadnika Crvenih beretki koji je svjedočio o mračnoj i dosada nepoznatoj ulozi vođe Crvenih beretki, jugoslavenskog obavještajnog časnika Franka Simatovića, koji je tijekom hladnoga rata obavljao špijunske poslove za američke diplomate u veleposlanstvu u Beogradu. Simatović je sudjelovao u posebnoj misiji u Hrvatskoj tijekom rata - provodio je politiku Beograda kojem je trebao tajni rat protiv bivše savezne republike, ali bez uplitanja vojske. Simatovićev plan bio je da se formiraju male skupine od bivših policajaca, bivših kažnjenika i ostalih samoproglašenih dobrovoljaca koji bi odgovarali samo srbijanskoj tajnoj policiji. Crvene beretke, ili, kako su ih zvali »Frankie Boys« uspješno su provodili zločinačku politiku i najzaslužniji su za nastajanje termina »etničko čišćenje«, čiju su varijantu počeli provoditi 1990. godine. </p>
<p>Bez takvih postrojbi Milošević i Karadžić nikada ne bi imali sredstvo za provedbu svoje radikalne nacionalističke politike. Nakon rata u Hrvatskoj Simatovićeve beretke otišle su u Bosnu 1992. godine, a kasnije na Kosovo. »Čak je i Karadžić drhtao kada bi se našao ispred Frankieja«, rekao je Timeu jedan američki dužnosnik. Frankijeve beretke bile su u prvim redovima prilikom kampanji etničkog čišćenja na Kosovu i u Bosni, dodao je. </p>
<p> Time je nedavno stupio u kontakt s bivšim pripadnikom Crvenih beretki koji je opisao krvava djelovanja Simatovićevih postrojbi: »Izveli bi oko stotinu muslimanskih i hrvatskih civila - muškaraca i žena - iz njihovih skloništa i poredali bi ih duž obale rijeke Neretve«, prisjeća se ovaj bosanski Srbin star 28 godina, kojega je Timeov reporter opisao kao »jako uplašenog«. Stajao sam na drugoj strani rijeke izgledao kako su smaknuća obavljala petorica Crvenih beretki. Neki su upucani, neki zaklani dok su molili za milost. Sve je trajalo oko pola sata. Nakon toga dolazio bi čovjek koji je zakapao tijela«. Prisjetio se kako ga je kasnije vidio u njihovu logoru. »Franko je nosio civilnu odjeću, imao je dužu kosu i sunčane naočale. Rekao je da je došao kao predstavnik države Srbije i da smo mi 'srpski vitezovi', udarne snage protiv srpskih neprijatelja te da sudbina svih Srba ovisi o nama«. Iako je bio na zlu glasu izvan Srbije, u svojoj zemlji Simatović je uspijevao ostati neprimijećenim, a među ljudima su se širile priče o njegovoj misterioznoj smrti, preobrazbi u drugu osobu, pa čak i uskrsnuću. </p>
<p> U međuvremenu Simatović i Crvene beretke i dalje imaju kontakte s visokim jugoslavenskim dužnosnicima. Zoran Đinđić, predsjednik srbijanske vlade, susreo se sa Simatovićem uoči Miloševićevog silaska s vlasti u listopadu prošle godine i dao mu jamstva da njegova postrojba neće morati intervenirati, piše Time pozivajući se na izjave zapadnog dužnosnika. »Đinđić osjeća da je Frankijev dužnik«, dodao je isti izvor. Đinđić je javno izjavio da neće nikoga poslati u Haag samo zbog toga što je zapovijedao postrojbama koje su obavljale prljav posao u balkanskim ratovima, što je protumačeno kao izravna zaštita Simatovića.</p>
<p>Crvenim beretkama danas zapovijedaju neki drugi zapovjednici dok istovremeno nova jugoslavenska vlast odbija poslati optuženike za ratne zločine u Haag, opravdavajući to rizikom izbijanja političke nestabilnosti. Trenutačno niti jedan sud ne traži Simatovićevo izručenje. Prema zapadnim izvorima on se trenutačno nalazi u »labirintu« srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova, no to ne znači da su haaški istražitelji odustali od istrage o njemu i njegovih beretki.</p>
<p>Tijekom rata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu ubijeno je oko 200.000 ljudi, najviše u Bosni. Ne zna se koliko njih je bilo žrtva pokolja, kao niti koliko je tisuća Srba svjesno činilo ratne zločine. Haški sud do sada je podigao optužnice protiv 49 Srba, od kojih se za barem 15 smatra da se danas nalaze negdje u Srbiji. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mijo Anić povukao Prcinu zapovijed o raspuštanju HVO-a </p>
<p>SARAJEVO, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novoizabrani ministar obrane Federacije BiH Mijo Anić poništio je odluku svoga prethodnika Miroslava Prce o raspuštanju postrojbi HVO-a i zamjeni federalnih obilježja državnim! Ta je odluka, inače, protumačena kao korak ka stvaranju oružanih snaga hrvatske samouprave, a Anić, član Zubakove NHI, kojeg je na mjesto ministra kandidirala Demokratska alijansa za promjene, kazao je da s obzirom na aktualnu situaciju nije mogao prihvatiti Prcino obrazloženje da je odluka donesena iz financijskih razloga. Tim više što je Prce spomenuti akt donio dva dana prije isteka svoga ministrovanja. No, sam Prce kaže da je riječ zapravo o odluci Ante Jelavića koju je smijenjeni član državnoga Predsjedništva donio u svojstvu civilnog zapovjednika oružanih snaga. </p>
<p>Anić je pozvao na poštivanje svoje kao i na prestanak primjene Prcine odluke, ali i upozorio na sankcije koje bi mogle uslijediti prema onim pripadnicima Vojske Federacije koje ne budu poštivali ustavne linije zapovjedanja. Naravno, uplate novca u federalni proračun, te status vojnih i policijskih snaga dva su ključna pitanja vezana za eventualnu uspostavu hrvatske samouprave u BiH. Preusmjeravanje izvornih prihoda većeg bosansko-hercegovačkog entiteta iz federalne u neku drugu kasu, te eventualno stavljanje HVO-a i policije pod nadzor hrvatske samouprave moglo bi od strane međunarodne zajednice, ali i sada vladajućih stranaka Demokratske alijanse za promjene biti okarakterizirano kao kazneno djelo rušenja ustavno-pravnog poretka zemlje!</p>
<p>To bi moglo dovesti čak i do toga da protiv nekih pojedinaca budu podignute kaznene prijave i izdani nalozi za uhićenje, s posljedicama koje se zasad ne mogu sagledati. Vrlo je vjerojatno da bi došlo do civilnih prosvjeda, a zanimljivo je da su sigurnosne službe međunarodne zajednice već pripremile planove za evakuaciju svojih službenika s područja zapadne Hercegovine, odnosno Mostara, pod kodnim nazivom »Meduza«. Strahuje se, naime, da bi tijekom eventualnih prosvjeda moglo doći do nasilja, kao svojedobno prilikom napada na Hansa Koschnicka, bivšeg administratora EU u Mostaru.</p>
<p>Naravno, financiranje vojske i policije jekrajnje osjetljivo, kako »Vjesnik« doznaje od jednog od najbližih Jelavićevih suradnika, a niti unutar vodstva Hrvatskog narodnog sabora još nije donesena definitivna odluka o tome hoće li se kako i kada u procesu, kako ga nazivaju, razdruživanja od Federacije, prijeći ova granica nakon koje bi postojeći sukob sigurno eskalirao.</p>
<p>Još uvijek se, naime, kalkulira. Cilj Ante Jelavića i lidera Hrvatskog narodnog sabora je ishoditi održavanje nove međunarodne konferencije o Bosni na kojoj bi se razmatrao novi državni ustroj. Oni se uzdaju u pomoć Republike Hrvatske. »Ne očekujemo da bi premijer Račan ili bilo tko od stranaka šestorke mogao javno podržati samoupravu. Ali očekujemo da podrže zahtjev za održavanjem nove međunarodne konferencije«, kazao je taj izvor.</p>
<p>Zbog spomenutih kalkulacija, čelni ljudi Hrvatskog narodnog sabora nastoje izbjeći daljnje zaoštravanje, iako je zapravo nakon skupa u Mostaru 3. ožujka i proglašenja samouprave stvar dovedena do točke s koje jedva da ima uzmaka. »Za HDZ su još uvijek otvorena vrata za sudjelovanje u legalnim i ustavnim procesima u BiH«, poručili su iz Petritschevog ureda. No, to je u okolnostima kakve jesu poziv na kapitulaciju i pitanje je hoće li ga HDZ prihvatiti.</p>
<p>Suprotan korak je, naravno, spomenuti pokušaj preusmjeravanja javnog novca i kontroliranja vojske i policije o kojemu još odluka nije donesena. Zbog toga su još uvijek konfuzne vijesti vezane za ova pitanja. Sarajevsko Oslobođenje špekulira da bi, tehnički, odvajanje HVO-a bilo lako izvedivo, »jer su usprkos zajedničkim naporima u sastavljanju Vojske Federacije obje sastavnice (HVO i Armija BiH) još pod odvojenim linijama zapovijedanja«. S druge strane, policija je već od ranije u ovlasti županija, budući da entitetski MUP zapravo ima vrlo male ovlasti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pet milijardi DEM za žrtve nacizma </p>
<p>Zaklada »Sjećanje, odgovornost i budućnost« trebala bi isplaćivati odštete svima koji dokažu da su bili prisilni radnici za vrijeme nacizma, među kojima je oko milijun Ukrajinaca</p>
<p>BERLIN, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka poduzeća koja su imala prisilne radnike za vrijeme Trećeg Reicha, objavila su u utorak navečer vijest da su konačno prikupile pet milijardi DEM za zakladu »Sjećanje, odgovornost i budućnost«, iako se očekivalo da će tek u srijedu na sastanku njihovih predstavnika s njemačkim kancelarom Grehardom Schröderom (SPD) biti izvršen pritisak da se prikupljanje novca okonča.»Njemačko gospodarstvo je svjesno svoje moralne odgovornosti«, izjavio je Schröder, zadovoljan nakon objavljivanja ove neočekivane vijesti.</p>
<p>Što je iznenadno pobudilo moralnu odgovornost 16 velikih njemačkih tvrtki poput Daimler Chryslera i Allianza? Naime, dok je njemačka vlada odmah doznačila svojih pet milijardi DEM, zakladna inicijativa njemačkog gospodarstva gotovo do jučer odbijala je zahtjev, među ostalim, Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj i odvjetnika prisilnih radnika za ubrzanom isplatom odštete bez prethodno postignute pravne sigurnosti od novih zahtjeva. </p>
<p>Ubrzano prikupljanje novaca pokrenula je, međutim, sutkinja Saveznog suda u New Yorku Shirley Kram koja je prošle srijede objavila odluku o dopuštanju eventualne grupne žalbe žrtava prisilnog rada nacionalsocijalističkog režima, te time blokirala postizanje pravne sigurnosti i isplatu odštete. Kao obrazloženje sutkinja Kram navela je činjenicu da poduzeća koja sudjeluju u isplati odštete do tada još nisu prikupila oko 1,400.000 DEM od ukupno pet milijardi koliko bi trebalo biti isplaćeno. </p>
<p>Osim svjetskih židovskih organizacija, u Njemačkoj je na vladu i poduzeća vršen pritisak iz židovskih organizacija da se ne odugovlači sa isplatom jer je preživjelih sve manje. Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Paul Spiegel preko medija je uputio zahtjev gospodarstvenicima da prekinu s igrom mačke i miša te da započnu s isplatom prije nego što bude utvrđena pravna sigurnost. Dopredsjednik njemačkog Središnjeg vijeća Michel Friedman oštro je kritizirao gospodarstvenike i zatražio da se njemački kancelar i predsjednik Johannes Rau »konstruktivno umiješaju u ovaj problem«.</p>
<p> Zaklada »Sjećanje, odgovornost i budućnost« trebala bi isplaćivati odštete svima koji dokažu da su bili prisilni radnici za vrijeme nacizma, među kojima je oko milijun Ukrajinaca. Njemačko-poljska zaklada pomirenja, pak, već je ovih dana započela s najavljenim isplatama prvih odšteta iz vlastitih sredstava. Buđenje moralne odgovornosti Allianza i Daimler Chryslera utjecao je strah da bi neka druga »sutkinja Kram« mogla zaustaviti njihove poslove u SAD-u.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dok su komunisti pokušali rušiti vladu, Putin na skijanju</p>
<p>Ruski parlament odbacio je u srijedu zahtjev komunista za smjenjivanje vlade Mihaila Kasjanova / Ivanov u Washingtonu dogovara sastanak Putin-Bush?</p>
<p>MOSKVA, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za opoziv vlade u ruskom parlamentu je trebala natpolovična većina, odnosno 226 glasova, a za nepovjerenje vladi glasovalo je tek 127 poslanika (čak ni svi komunisti). Vladu je podržalo samo 76 poslanika, a glasovanje je bojkotiralo čak 54 posto članova parlamenta. Tako se rasprava i glasovanje o smjenjivanju ruske vlade, koji su trajali samo dva sata, pretvorilo u političku farsu kojoj su podjednako »kumovali« komunisti Genadija Zjuganova i Putinova stranka »Jedinstvo«.</p>
<p> Komunisti su krivo procijenili da mogu srušiti vladu i pogrešno zaključili i da se predsjednik Putin želi i može osloboditi kompromitiranih članova vlade koje je »naslijedio« od bivšeg predsjednika Jeljcina. Frakcija »Jedinstvo« doživjela je također poraz jer je najavljujući prošli tjedan da će glasovati za nepovjerenje vladi, morala odustati od svoje političke intrige. Lider »Jedinstva« Boris Grizlov tvrdio je do posljednjeg trenutka da će podržati inicijativu komunista kako bi zbog smjenjivanja vlade Putin dobio priliku da raspusti parlament i raspiše nove izbore na kojima bi, prema njemu, Komunistička stranka Genadija Zjuganova bila »dotučena« i izgubila svoj sadašnji utjecaj u društvu i u državnoj Dumi. Grizlov je očekivao da će se pod prijetnjom raspuštanja parlamenta lider komunista Genadij Zjuganov prestrašiti i povući prijedlog za glasovanje o nepovjerenju vladi. Zjuganov se nije preplašio pa su zastupnici »Jedinstva« bili prisiljeni bojkotirati glasovanje nastojeći pred javnošću »sačuvati obraz«. </p>
<p>Od glasovanja o (ne)povjerenju vladi najviše je profitirao Vladimir Putin. Srijedu je proveo u unutrašnjosti zemlje na skijanju i pokazao je domaćoj i svjetskoj javnosti kako, za razliku od svog prethodnika Jeljcina, on »apsolutno upravlja« situacijom u parlamentu i zemlji. Za Putina je to osobito bilo važno u ovom trenutku kad je u srijedu u jednodnevni radni posjet Washingtonu poslao svog tajnika za nacionalnu sigurnost Sergeja Ivanova. Prema jednima, Putin je Ivanova poslao na pregovore s Bushovom tajnicom za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice i šefom State Departmenta Colinom Powellom kako bi objasnio Washingtonu razloge zašto se odlučio na uspostavljanje tijesnih vojno-političkih veza s Iranom i obnovio prodaju suvremenog »obrambenog oružja« Teheranu. Naime, u ponedjeljak za vrijeme prvog službenog posjeta iranskog predsjednika Khatamija Moskvi dogovoreno je da Rusija već ove godine isporuči Teheranu oružje u vrijednosti od najmanje 300 milijuna dolara, što je naišlo odmah na oštru reakciju službenog Washingtona. </p>
<p>Prema drugima, Sergej Ivanov je u srijedu boravio u Washingtonu s »posebno važnim državnim zadatkom« koji je dobio od Putina. Navodno je riječ o Putinovoj inicijativi i prijedlogu novom američkom predsjedniku Georgeu Bushu da se što prije sastanu. Amerikanci predlažu da do prvog susreta Busha i Putina dođe tek u srpnju u Italiji na sastanku šefova država i vlada G8. U Kremlju drže da se s američko-ruskim summitom ne smije odlagati i da do njega treba doći već do kraja proljeća pošto su se nagomilala međusobna nesuglasja osobito oko širenja NATO-a na Istok i namjere SAD-a da razvije svoj zasebni proturaketni štit. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush smatra da Rusija može biti prijetnja SAD-u</p>
<p>WASHINGTON, 14. ožujka</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush izjavio je u utorak da njegova administracija namjerava jasno reći ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD ne vide Rusiju kao neprijatelja, iako može biti prijetnja SAD-u. </p>
<p> U razgovoru s novinarima iz lokalnih novina Bush je objasnio svoje teorije o Rusiji povezujući s tim obranu balističkim nuklearnim raketama. »Ta obrana je... početak usmjeravanja sredstava prema pravim prijetnjama s kojima se suočava Amerika« rekao je Bush. Dodao je da Rusija nije neprijatelj, već da može biti prijetnja, »ako to odluče biti i biti će važno za moju administraciju da to razjasni gospodinu Putinu«. Bush i Putin ne slažu se u pogledu Bushova plana da izgradi obrambeni štit pomoću balističkih raketa. Putin snažno podupire hladnoratovski antibalistički sporazum, dok se Bush zavjetovao čak i na svađu, ako je to potrebno, samo da izgradi taj štit. Bush je rekao da SAD trebaju stvoriti nacionalni balistički »obrambeni kišobran« kako bi zaštitile svoje područje od iznenadnih napada država poput Irana ili Sjeverne Koreje. Dodao je da svatko tko ima nuklearno oružje predstavlja prijetnju. SAD su ovaj tjedan pozvale Rusiju da ne opskrbljuje Iran sa naprednim konvencionalnim oružjem ili osjetljivom vojnom tehnologijom. Putin je, pak, odgovorio da će odobriti rusku prodaju oružja Iranu i završiti izgradnju iranske nuklearne centrale. SAD su se učestalo žalile Rusiji zbog ruskog transfera Iranu nuklearne i tehnologije balističkih projektila. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>UNESCO traži kazne za kulturni vandalizam </p>
<p>Talibani objavili da su dovršili uništavanje bamijanskih Buddha / Kabul u srijedu protjerao novinare BBC-a </p>
<p>PARIZ/ISLAMABAD, 14. ožujka</p>
<p> - Glavni direktor UNESCO-a, UN-ove agencije za zaštitu kulturnih spomenika, ogorčen je nedavnim uništenjem dvaju najvećih kipova Buddhe u Afganistanu, te je zatražio u utorak uvođenje novih međunarodnih zakona kojima bi se kažnjavao kulturni vandalizam. Koichiro Matsuura izjavio je novinarima da je UNESCO bio bespomoćan u zaustavljanju afganistanskih talibana da unište dva najveća kipa Buddhe na svijetu u gradu Bamijanu, izražavajući žaljenje nad činjenicom da nije bilo načina da se kazne odgovorni za to kulturno nedjelo. </p>
<p>»Učinili smo sve što je bilo moguće kako bismo spriječili to uništavanje, ali u tome nismo uspjeli«, rekao je Matsuura nakon sastanka sa predstavnicima islamskih nacija na kojem je razgovarao o toj krizi. Dodao je da bi se u budućnosti trebao pronaći način za uspostavljanje pravnog okvira sa vjerodostojnim kaznama za zločine protiv kulture. Matsuura je podsjetio da je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji u Haagu uključio uništavanje povijesnih spomenika u nedavne optužnice protiv ratnih zločinaca. Međutim, usprkos gnjevu UNESCO-a, glavni tajnik UN-a Kofi Annan u utorak je isključio bilo kakvu kazennu akciju protiv talibana. Talibani, radikalni fundamentalistički muslimanski pokret koji nadzire 90 posto Afganistana, objavili su prošli mjesec da će uništiti sve kipove u toj zemlji, opravdavajući to da je prikazivanje ljudskog lika »neislamsko«. </p>
<p> Talibani su u srijedu naredili BBC-u da zatvori svoje dopisništvo u Kabulu i u roku od 24 sata povuče svoje novinare iz zemlje, izjavio je talibanski veleposlanik u Pakistanu. Talibanski ukaz uslijedio kao reakcija na emisiju BBC-a od utorka navečer u kojoj je jedan američki znanstvenik talibansko uništenje bamijanskih Buddha nazvao barbarskim činom. Talibani su u srijedu ujutro objavili da su, unatoč prosvjedima iz cijelog svijeta i apelima da odustanu od svog nauma, dovršili uništavanje bamijanskih Buddha, kipova visokih 53 i 38 metara, uklesanih u kamen prije gotovo 1500 godina. Za Talibane, koji pokušavaju stvoriti najčišću islamsku državu na svijetu, kipovi Buddhe predstavljali su poganske idole koji su vrijeđali njihove vjerske osjećaje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Talijani više ne vjeruju izbornim obećanjima kandidata </p>
<p>Lijevo orijentirane birače najviše brine nezaposlenost, a »desničare« porast kriminala / U anketama ispitanici ocijenili Berlusconija kao »snažnijeg i uvjerljivijeg« kandidata i najvjerojatnije pobjednika izbora </p>
<p>RIM, 14. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ovo će biti najvjerojatnije najduža predziborna kampanja u povijesti Italije. Premda je suviše rano donositi bilo kakve zaključke, iz mnogobrojnih istraživanja koja su sprovedena za račun oba lidera vodećih političkih blokova, proizlaze nekoliko zanimljivih zaključaka. Iako Berlusconijeva Kuća slobode, u kojoj su Naprijed Italijo, Nacionalni Savez, Kršćanski Demokrati, Sjeverna Liga i nekoliko manjih stranaka, vodi s nekoliko postotnih poena, pobjeda joj još nije zajamčena. To se posebice odnosi na središnju i južnu Italiju gdje će se, po svemu sudeći odigrati krajnji rasplet koji obećava mnoge zanimljivosti. </p>
<p>Zanimljivo je što najviše zanima birače i s kojim porukama treba doprijeti do njih da bi se odlučili za određenog kandidata. Za birače lijevog centra na prvom mjestu pitanje nezaposlenosti koje posebice pogađa središte i jug Italije, dok je to pitanje drugo po značenju za birače desnog centra. Njima je na prvom mjestu borba protiv kriminala, drugo po značenju za birače lijevog centra. </p>
<p>No, jedni i drugi smatraju da je porast kriminala vezan uz problem nekontrolirane imigracije. Tu će desni centar u zemlji koja je vrlo sklona ksenofobičnim reakcijama i ponašanjima dobiti mnoge pristaše. Lijevi centar pokušava zauzeti drukčije pozicije i dokazuje da su imigranti određeno bogatstvo za Italiju, kao rezervoar jeftine radne snage koja je spremna obavljati poslove koje neće Talijani. Imigranti imaju i pozitivni utjecaj na negativna demografska kretanja. Poznato je da Italija bez imigranata ima negativnu stopu rasta i proces općeg starenja stanovništva. Imigranti su i dobar potencijal za plaćanje doprinosa i poreza, a time i za stvaranje fondova za isplatu mirovina, jer se odnos radno aktivnog i uzdržavanog stanovništva stalno pogoršava. </p>
<p>Vrlo je zanimljivo i opredjeljenje birača u pogledu osobnih kvaliteta koje treba imati politički lider koji će voditi Italiju. Nakon temeljne karakteristike da lider »treba biti pošten«, druga je po redu »sposobnost vladanja«. Slijede »pripremljenost« i »mogućnost razgovora o svakodnevnim problemima običnih ljudi«, pri čemu se misli i na sadržaj i na jezik koji se koristi u komunikaciji. »Moć uvjeravanja« ne igra neku ozbiljniju ulogu među biračima, kao ni »simpatičnost«. </p>
<p>Osobne kvalitete glavnih lidera koji se bore za pobjedu desnog ili lijevog centra, Silivija Berlusconija i Francesca Rutellija, su vrlo zanimljive i već imaju utjecaj na njihovo ponašanje. Tako su ispitanici u anketama ocijenili Berlusconija kao »snažnijeg i uvjerljivijeg« i najvjerojatnije kao pobjednika izbora. </p>
<p>Upravo oko ove konstatacije Rutelli gradi svoju izbornu taktiku, pokušavajući dokazati da je pobjeda još jako daleko i da on ima još uvijek šanse da na kraju pobjedi. Malo mu pomaže i činjenica da je prema rezultatima ispitivanja »simpatičniji« i »bliži svakodnevnim problemima običnih ljudi«.</p>
<p>Iz provedenih istraživanja izbija vrlo zabrinjavajuća konstatacija: ljudi vrlo malo vjeruju izbornim obećanjima obojice kandidata. Tako će prava istina na kraju, kako to i obično biva, izaći iz izbornih kutija 13. svibnja 2001. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nastavlja se akcija »Ukrajina bez Kučme«</p>
<p>KIJEV, 14. ožujka</p>
<p> - Tisuću prosvjednika okupilo se u srijedu u Kijevu ispred zgrade ukrajinskog parlamenta ponovo tražeći ostavku šefa države Leonida Kučme, nekoliko dana nakon žestokih nemira u kojima je ranjeno nekoliko desetaka ljudi. Prosvjednici, većinom simpatizeri socijalista i nacionalista, tvrde da nemaju nikakvih pobunjeničkih namjera. Parlament čuva dvadesetak policajaca, a iza zgrade nalaze se pojačanja.</p>
<p> »Došli smo se sastati s Jurijem Kravčenkom (ministrom unutarnjih poslova), krvnikom koji treba govoriti pred parlamentom«, rekao je jedan dužnosnik Socijalističke stranke i jedan od vođa oporbenog pokreta »Ukrajina bez Kučme« Jurij Lučenko. »Zahtijevamo njegovu ostavku nakon uhićenja u petak«, objasnio je Lučenko. Prema službenim izvorima, Kravčenko je »bolestan« i neće govoriti pred parlamentom.</p>
<p>Prošloga petka više od deset tisuća ljudi prosvjedovalo je u Kijevu protiv Kučme, kojeg se optužuje da je umiješan u ubojstvo oporbenog novinara Georgija Gongadzea, što Kučma odbija. Prosvjede je razbila policija i uhitila nekoliko stotina ljudi. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ustavne promjene i za manjine</p>
<p>U zajedničkim odredbama hrvatskog Ustava članak 15. određuje »U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom«.</p>
<p>Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih, nacionalnih zajednica ili manjina u RH u članku 3. kaže: »Republika Hrvatska štiti ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca, Austrijanaca, Bošnjaka, Bugara, Crnogoraca, Čeha, Mađara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumunja, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, Srba, Talijana, Turaka, Ukrajinaca , Vlaha, Židova i drugih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i potiče njihov svestrani razvoj«. U Ustavu se jamči a u zakonu štiti ravnopravnost svih nacionalnih manjina. Ustav još u članku 14. određuje, da su svi građani pred zakonom jednaki. </p>
<p>Polazeći od gornjih odredbi u izvorišnim osnovama, preambuli, Ustava treba izmijeniti rečenicu da se »Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovenaca, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Rusina i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti...« i to tako, da se drugi dio izmjeni u »i država svih pripadnika nacionalnih manjina, koji su njeni državljani«. Bez imena manjina ovim je jasno označena ravnopravnost svih manjina, bez onih koji su privilegirani i više ravnopravni od onih drugih!</p>
<p>Međunarodni pakt o manjinama iz 1996. ne sadrži definiciju manjina niti ih dijeli na autohtone, autohtone, etničke zajednice i sl., pa toga ne treba biti u preambuli Ustava, a što je već popravljeno u ustavnom zakonu, koji poznaje samo opći naziv nacionalne manjine. U Ustavnom zakonu treba ukinuti članak 17. o proporcionalnom sudjelovanju nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru, jer je Sabor predstavničko tijelo svih građana i državljana, bez obzira na nacionalnu pripadnost, pa se oni moraju opredjeljivati politički i stranački a ne po nacionalnosti. Stranke koje žele glasove manjinaca neka među svoje stranačke kandidate uvrste pripadnike manjina koji su im interesantni, na pr. IDS, Slovenaca i Bošnjaka za koje se toliko zauzima zastupnik Kajin. Svemu slijedi i izmjena zakona o izboru zastupnika u hrvatski Sabor odnosno brisanje prava pripadnika autohtonih nacionalnih manjina na zastupljenost u Zastupničkom domu Sabora, jer to nije u skladu sa Ustavom i Ustavnim zakonom te njihovim odredbama o ravnopravnosti svih nacionalnih manjina. Ustavni zakon imenuje 22 nacionalne manjine, a onih autohtonih koje imaju pravo predlagati i glasovati za zastupnike je deset (10)! Da se uoči već više tih neustavnih rješenja za nacionalne manjine zaista ne treba biti stručnjak za Ustav nego običan zainteresiran manjinac, lojalan i integriran građanin i državljanin Republike Hrvatske. Isto tako sam protiv dvojnog glasovanja pripadnika nacionalnih manjina, jer kao Slovenac nemam pravo glasa kao Srbin ili Talijan, a sad bi ovi trebali imati čak dvije vrste glasovanja. Međutim, politička logika je skrivena ali prepoznatljiva, zna se kojim političkim strankama to ide u korist! Znam da će moje pisanje naići na tešku kritiku privilegiranih manjina i njihovih zastupnika ali će biti zanimljivo što će oni reći. U Saboru se mnogo govori kako različite države imaju ili će imati u svojim parlamentima zastupnike svojih dijaspora, ali nitko u kontekstu manjinskih zastupnika ne spominje da takvo rješenje imaju samo Slovenija i Rumunjska. Slovenija je htjela biti papskija od pape pa su u Ustav stavili i dva zastupnika malobrojne talijanske i mađarske manjine, a tome je slijedila i Hrvatska. Tako su sve prijašnje i sadašnje promjene hrvatskog Ustava ovisile ili ovise od glasova zastupnika manjina, pa čak i od jednog jedinog glasa predstavnika srpske manjine? Vjerojatno su moji prijedlozi previše revolucionarni, iako imaju svoju logiku, te će teško biti provedeni u djelo, ali neka se zna. </p>
<p>No moguća su i druga rješenja. Da se u preambuli upišu sve ravnopravne 22 nacionalne manjine, da sve po izbornom zakonu imaju pravo predlaganja i biranja pet ili više zastupnika i dr. Ili da se među autohtone uvrste Turci i Vlasi, koji su u Hrvatskoj živući još od turskog doba, dakle super autohtoni! Kako bi sve to izgledalo mislim da nema smisla raspravljati, neka o tome zbore i zaključuju zastupnici u hrvatskom Saboru. Ne bi bila na odmet i jedna anketa u hrvatskoj javnosti o pravima nacionalnih manjina, kao se već pitalo o hrvatskoj dijaspori.</p>
<p>Ing. IGOR JUGOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Privatne škole u Hrvatskoj koštaju od šest do osam tisuća maraka« (3) </p>
<p>Osvrćem se na članak «Privatne škole u Hrvatskoj koštaju od šest do osam tisuća maraka» (2), objavljen u Vjesniku od 13. ožujka 2001. godine.</p>
<p>Kao pedagog, didaktičar i svjedok lošeg funkcioniranja privatnog školstva kojem ravna prof. Breitenfeld, uključujem se u raspravu o privatnom školstvu, ponukan istupom Jasenke Breitenfeld, koja se licemjerno usudila održati lekciju Vjesnikovom novinaru koji je pisao o privatnom školstvu, a koji nije naveo njenu «bajnu» gimnaziju kojom ravna, ali kako? Krenimo redom. Njezin prijedlog da se kvalitetu škola treba vrednovati po uspješnosti prelaska u viši stupanj školovanja, i nalazom inspekcije Ministarstva prosvjete anakron je iz razloga što se prelazak iz gimnazije na sveučilište u Hrvatskoj postiže u stampedu, jer hrvatsko školstvo nema kriterija ocjenjivanja, osim starog austro-ugarskog. Da prosvjetna inspekcija može vrednovati kvalitetu neke škole vic je ravan komici Stana Laurela i Olivera Hardyja. Za početak treba poslati neovisnu inspekciju u inspektorat Ministarstva prosvjete. Kvalitetu srednjih škola moglo bi se po mome mišljenju vrednovati jedino ispitivanjem javnog mišljenja njezinih bivših učenika, kojih se tako i tako nikada u životu, a niti u školi nije pitalo za njihovo mišljenje. Bivši učenici mogu vrednovati školu i reći da li im je školovanje u njihovom životu pomoglo da autonomno misle i da se snađu u životu ili ne. Licemjerno na kvadrat je kad profesorica Breitenfeld tumači da je žalosno što su neki pojedinci doživjeli privatno školstvo samo kroz prizmu profita. Upravo je ona ta kojoj se pred očima priviđaju ušteđene marke na račun učenika, odnosno njihovih roditelja. Primjer sam ja koji je u njezinoj gimnaziji morao predavati jednom razredu paralelno dva programa na istom nastavnom satu, što je sličilo utrci dva automobila na sonyjevom play-stationu. Ravnateljica Breitenfeld štedjela je na svojim vlastitim učenicima, jer nije bila spremna platiti profesoru još jedan nastavni sat. Prosvjetna inspekcija na takvu vrstu nastave ravnateljice Breitenfeld nije imala primjedbe, jer se ne radi o inspekcijskoj nego o «zaštitarskoj» službi ravnatelja. Međutim, primjedbe je imala ravnateljica koja mi je još licemjerno predbacivala što školski sat s dva nastavna programa ne funkcionira poput švicarskog sata, kao školski sat s jednim nastavnim programom. Kako se Jasenka Breitenfeld mogla nametnuti za predsjednicu Zajednice ustanova privatnih škola pravi je misterij s obzirom na njeno anakrono poznavanje pedagogije i didaktike? </p>
<p>Pošto <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> dolazi na kraju, pravu lavinu smijeha izaziva izjava »predsjednice« da je »neophodno imati stručno osposobljeni profesorski kadar, bez značajnije fluktuacije, toliko prisutne u nekim privatnim školama«. Upravo u njezinoj školi postoji značajna fluktuacija profesorskog kadra, ili da budem jasniji: Ravnateljica Breitenfeld mijenja profesore u svojoj gimnaziji kao plavuša čarape, po nekoliko puta dnevno, slikovito rečeno, a realno govoreći rijetko koji razred u njenoj gimnaziji doživi da im se profesor pojavi na početku sljedeće školske godine. Ako profesori ne odu iz njene škole sami glavom bez obzira, ona ih izbaci. Razlog tomu je što Jasenka Breitenfeld razmišlja na stari način kao u vrijeme Austro-Ugarske. Da smije, koristila bi i šibu na satu. Ovako ona od profesora traži da zbog nediscipline dijele što više jedinica. Istovremeno to u javnosti prikazuje kao veliki uspjeh, jer eto, oni učenici koji se u njezinoj gimnaziji nisu uspjeli prilagoditi kriterijima njezine škole, u konkurentskoj školi postižu nerealno visoke rezultate. Nikada se nije zapitala zašto je to tako. Njezina škola nalazi se u istoj zgradi gdje je i Gornjogradska gimnazija iz koje preko svog prijatelja i ravnatelja Božidara Bistričića preuzima kvalitetne profesore da predaju i kod nje, tako da se i najmanji uspjeh njezine škole može zahvaliti izvanrednim profesorima iz državne VI. Gornjogradske, a ne njoj. Dakako da bi se uspjeh njezine privatne gimnazije mogao približiti uspjehu neke državne kada ona ne bi ravnala svojom gimnazijom. .</p>
<p>Prof. GORAN JURIŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Napredak društva ne mjeri se po broju uvezenih stranih riječi</p>
<p>Ako bi morali sastavit listu poteškoća s kojima se sureće hrvaski narod, moja »bolna točka« ne bi bila ni u prvih 100 problema.</p>
<p>Svejedno, otkako sam prije 43 godine napustio Hrvatsku (odnosno, tadašnju Jugoslaviju), na stotine engleskih (američkih) riječi dobile su »hrvatsko drzavljanstvo«.</p>
<p>Teško je vjerovati da se jedan narod može stidjeti svog jezika, ili da svoj napredak mjeri u broju uvezenih stranih riječi, a ne po socijanom,</p>
<p>ekonomskom i političkom napredovanju. Bilo bi nemoguće, a i nepotrebno nabrajati sve američke riječi koje su našle utočište u »Lijepoj našoj«, ali izdvojit ću samo jedan od stotine primjeraka, koji sam pronašao u Vjesniku od 14. ožujka u članku o tenkovima: »Moderna tehnika I know how...« Zar mi za »Know how« ne nalazimo dobre stare hrvatske riječ.</p>
<p>Zar se onda čudite što naša djeca, rođena ovdje u Americi, brzo gube interes za hrvatski jezik i sve ostalo što bi se moglo smatrati hrvatskim, kad se sami odričete hrvatskog jezika. Oni koji govore hrvatski bez upotrebe stranih riječi u Hrvatskoj se smatraju »seljacima«. Svakako da se neke tehničke riječi moraju uvesti, jer ih je nemoguće prevesti, ali »know how« ne spada u tu skupinu.</p>
<p>U veljači 1980, Vjesnik je objavio moj dopis na istu temu »Zašto tolike tuđice u hrvatskom jeziku?« Nažalost, još stotine stranih riječi su od onda postale »hrvatske«. Sad se pitam zašto sam se cijelog života borio da mi djeca kod kuće govore hrvatski, kad će im uskoro samo znanje engleskog biti dovoljno da se sporazumiju sa svojim vršnjacima u Zagrebu, ili da pročitaju hrvatske novine.</p>
<p>STJEPAN BALOGWarren, Michigan - SAD</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Otvoreno pismo zastupnicima Hrvatskog sabora</p>
<p>Hrvata i njihovih potomaka živi izvan domovine Hrvatske cca 4,5 milijuna. Ti hrvatski građani su za vrijeme Domovinskog rata na djelu dokazali da su veći rodoljubi od mnogih koji stalno žive u Hrvatskoj. Milijunske svote dolara, maraka i drugih valuta dali su za stvaranje Hrvatske države. Mnogi su dali svoje živote, boreći se i oružjem u ruci za svoju domovinu Hrvatsku.</p>
<p> Dijaspora je diljem svijeta lobirala i pomogla da svijet prizna Hrvatsku državu. Nakon što smo izborili svoju samostalnost mnogi su svoju ušteđevinu donijeli u Hrvatske banke misleći da time pomažu razvoju Hrvatske, krenuli u Hrvatsku s kapitalom i znanjem, da dadu svoj doprinos razvoju svoje domovine. Dio njih opljačkan je jer su propale banke u koje su uložili svoje ušteđevine. Uzeli su im novac, za mnoge je to značilo ostati bez cjelokupne životne ušteđevine, mnogi su si od njih zbog toga oduzeli život, jer od bogatstva koje su imali, preko noći su ostali bez ikakvih prihoda bez nade za život. Hrvatska nije vratila dug dijaspori. Hrvatska država se prema njima odnosi mačehinski. Vlast u Hrvatskoj duguje dijaspori i nitko u Republici Hrvatskoj nema pravo oduzeti dijaspori pravo glasa i pravo na svoje zastupanje dijaspore u Hrvatskom saboru. Hrvatska vlast zaboravlja što je sve dijaspora dala za Hrvatsku i što daje svaki mjesec putem doznaka i investicija koje oni investiraju u Hrvatsku koja dobiva 500 milijuna dolara to je 6 milijardi dolara godišnje. Vi gospodo zastupnici za 4.500.000 hrvatskih građana koji žive diljem svijeta trebate se izboriti da 12 zastupnika u Saboru RH bude iz dijaspore, oni to zaslužuju, oni to pravo trebaju i ostvariti ne zakonom nego Ustavom. Hrvatska, osim toga, mora donijeti zakon o dijaspori, kao što su napravili Irci. Hrvatska dijaspora zna, može i hoće investirati u Hrvatsku, ali nema uvjete za to. vi to saborski zastupnici možete putem zakona o dijaspori stvoriti uvjete. Učinite to što prije kako bi hrvatski građani iz dijaspore, od ove države, kojoj je Bog dao sve što se zaželjeti može, osim nas građana koji nećemo i ne želimo to bogatstvo pretvorimo u bogatstvo čovjeka pojedinca. </p>
<p> Kada ćemo mi hrvatski građani prestati sebi biti najveći neprijatelji. Hrvatski građani oduzimaju pravo svojim hrvatskim građanima koji su u tuđoj zemlji stvaraju i Hrvatskoj pomažu. Tim građanima oduzimamo pravo da razmišljaju o Hrvatskoj, prekidanju veze sa domovinom Hrvatskom, kao da to nisu naši građani. Mi ih tako lako otpisujemo što Vi to gospodo radite. Molimo Vas izborite pravo za dijasporu prihvatite prijedlog dijaspore. Dijaspora to zaslužuje. Dijaspora vjeruje da je nećete iznevjeriti. Dijaspora od Vas gospodo saborski zastupnici traži i moli za pomoć kao što je Hrvatska tražila pomoć kod stvaranja svoje države. Dijaspora se je odazvala pozivu, sada je na Vama red da se odužite pozivu dijaspore i uvažite njezine zahtjeve. Koliko je Hrvatskoj tada bila potrebna pomoć dijaspore, toliko je sada dijaspori potrebna pomoć Vas koji sjedite u Saboru Republike Hrvatske. Nemojte nas iznevjeriti vratite nama svih 12 zastupnika koje ćemo mi birati, a Predsjednik države imenovati. Ti zastupnici će biti zastupnici dijaspore i svih hrvatskih građana. Biti će stranački neopredijeljeni. Glavna će im briga biti da doprinose budućnosti i boljem životu svih nas.</p>
<p>Prof. ing. NIKO ŠOLJAKInternacionalni klub hrvatskih iseljenika, povratnika i investitora iz dijasporePoreč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedočio stradali ročnik Ivo Martinović </p>
<p>KARLOVAC, 14. ožujka</p>
<p> - Pred istražnim sucem Županijskog suda u Karlovcu Davorom Rukavinom i u srijedu, drugog dana saslušanja osumnjičenih i svjedoka nesreće u ogulinskoj vojarni »Sveti Petar« saslušan je stradali ročnik Ivo Martinović (19) iz Plaškog. Martinović je u pratnji oca došao iz Plaškog, opovrgnuvši neke navode i napise u Jutarnjem listu. Izjavio je da ga je poziv suca Rukavine iznenadio, jer je njegov iskaz dat još za liječenja u Zagrebu. </p>
<p>Istražni sudac Davorin Rukavina je u utorak odlučio izdati rješenje o istrazi, a nakon saslušanja ročnika Danijela Došena. Saslušani su i časnik HV Ivica Škoro iz Plaškog, zapovjednik voda, te Jerko Sablje zapovjednik satnije. Sudac Rukavina je već prvog dana ročišta zaključio da postoje elementi odgovornosti za slučaj eksplozije mine od 82 mm u minobacaču u ogulinskoj vojarni, kada je, što teže, što lakše, stradao 21 ročni vojnik. </p>
<p>Satnik Jerko Sablje nakon iskaza u utorak je rekao da se ne osjeća krivim. Njegov odvjetnik je rekao kako se satniku Sablji i njegovu klijentu stavlja na teret objektivna odgovornost. Sablje tvrdi da ni ročnici ni prostor obuke nije pod njegovom zapovjednom odgovornošću. U istražnom postupku bit će saslušani i niži časnici HV iz ogulinske vojarne ali i časnici 1. zbornog područja OSRH. </p>
<p>»Istraga neće biti laka i tako brzo završena. No zbog interesa javnosti koja traži konačan odgovor vezano za taj 'ogulinski slučaj' sud će učiniti sve da istraga bude što brže završena«, kaže u prvim izjavama sudac Rukavina. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vozač poginuo nakon pada mješalice sa Šibenskog mosta u Krku</p>
<p>Mješalica za beton survala se u 40 metara dubok ponor sa sredine mosta nakon što je vozilo iščupalo tridesetak metara zaštitne ograde / Do nesreće u kojoj je smrtno stradao Niko Čirjak iz Raštana kod Zadra došlo je zbog nepravilnog pretjecanja dvaju osobnih vozila na mostu</p>
<p>ŠIBENIK, 14. ožujka</p>
<p> - Šibenik ne pamti sličnu prometnu nesreću kao onu koja se dogodila u srijedu ujutro oko 7.30 minuta kada je kamion-mješalica za beton sletjela u ponor a tom prilikom je smrtno stradao vozač mješalice Niko Čirjak (58) iz Raštana kod Zadra. Nesreća se dogodila na sredini Šibenskog mosta, na mjestu gdje je pretjecanje zabranjeno i gdje smo zatekli stravičnu sliku. Više od tridesetak metara debele željezne ograde mosta zajedno sa miješalicom prepunom betona odletjelo je u ponor gdje se miješaju vode Krke i mora.</p>
<p>Prema riječima istražnog suca Ive Vukelje koji je zajedno sa policijskim djelatnicima obavio očevid, saznajemo da se miješalica, odnosno mikser za beton reg. oznake ZD 942 BU kretala iz pravca Zadra u smjeru Šibenika, a kamionom je upravljao Niko Čirjak.</p>
<p> Iza njega, u koloni, kretalo se vozilo »Peugeot 206« zadarskih reg. oznaka ZD 492 CF kojim je upravljao Dragan Stanović (35) iz Zadra, a treće vozilo u koloni bilo je »Yugo GLU 55« ŠI 416 BB kojim je upravljao Alen Bargin (21) iz Banja Luke, nastanjen u Vodicama. Vozač »Yuga« je prvi krenuo u pretjecanje na Šibenskom mostu, a u trenutku dok je on bio na lijevom kolničkom traku vozač Peugeota je ne uočivši, najvjerojatnije zbog nepažnje, da je »Yugo« u pretjecanju, također vrši pretjecanje, prelazi na lijevu kolničku traku i udara u »Yugo« koje potom udara u rub ceste, a istovremeno vozilo marke »Peugeot« nastavlja vožnju bez kontrole i udara u teretni kamion - mixer.</p>
<p> Teretnjak uslijed udara gubi kontrolu i zahvaća poveći dio željezne ograde na mostu koja se otkinula u dužini od oko tridesetak metara. Popevši se kotačima na pješačku stazu i povukavši ogradu sa sobom, kamion je pao u more sa visine od 40 metara. Vozilo »Peugeot« zaustavilo se malo dalje od mjesta sudara u pravcu Šibenika, a iza njega na desnoj strani ostao je »Yugo«.</p>
<p>Od istražnog suca Ive Vukelje saznali smo da je kamion potonuo na dubinu od 32 metra, potpuno je okrenut, a osovina mu je na zadnjim kotačima. Kamion je ukopan u mulj koji je na tom dijelu ušća rijeke Krke u more debeo nekoliko metara. Mixer će se izvući na površinu kako bi se i na njemu obavio očevid. Inače, kamion je vlasništvo stradalog Čirjaka koji je, neslužbeno saznajemo, bio privatnik, a ukupna težina vozila i betona koji se nalazio u mješalici, iznosi oko 17 tona.</p>
<p>Četiri ronioca Specijalne policije iz Šibenika odmah su nakon dojave da je kamion sa vozačem završio u Krki, izišli na mjesto nesreće. Da se na Šibenskom mostu dogodila tragedija policiju je prvi obavijestio Nikola Naglić, djelatnik zaštitarske službe FIT iz Šibenika koji s desne strane mosta iz pravca Šibenika ima, neposredno uz ogradu mosta, malu čuvarsku kućicu. »Baš sam to jutro došao u smjenu kada sam oko 7.30 začuo strahoviti prasak. Pogledao sam kroz prozorčić stražarnice i imao sam što vidjeti. Veliki kamion padao je u vodu. Odmah sam istrčao na most i pozvao policiju. Vidio sam da nešto pluta površinom, međutim nisam bio siguran je li to nečije tijelo, ili dio kamiona jer je udaljenost velika« ispričao nam je vidno potresen zaštitar Naglić.</p>
<p>Po svemu sudeći nesretni vozač mixera Čirjak uspio je izvući se iz kabine i isplivati na površinu, međutim ubrzo je potonuo. Ronioci-specijalci kojima je zapovijedao Ivica Ajduković, načelnik Specijalne policije, rekao nam je kako je tijelo stradalog sigurno otplutalo daleko jer su na dijelu akvatorija gdje je kamion potonuo morske struje iznimno jake, što se kasnije pokazalo točnim. Oko 11 sati mrtvo tijelo Čirjaka pronađeno je kako pluta nedaleko Tvornice elektroda i ferolegura. Brodom Pomorske policije tijelo je preveženo do šibenske ribe, a odatle na Odjel patologije na kojem će se obdukcija obaviti tijekom četvrtka. Inače, za akvatorij ušća rijeke Krke u more nadležno je poduzeće Plovput čiji će čelnici odlučiti kada će se i kako na površinu izvući kamion. Tijekom cijelog prijepodneva promet Jadranskom magistralom na dijelu Šibenskog mosta odvijao se jednim kolničkim trakom i tako će biti sve do večeri. Naime, djelatnici poduzeće Ceste najavili su da će već tijekom srijede započeti sa postavljanjem nove ograde na mostu.</p>
<p>Daljnja istraga koja će uslijediti, odnosno vještaci prometne struke morat će odgovoriti kako je zapravo i uslijed čega došlo do prevrtanja kamiona. Je li brzina kojom se kretao kamion i težina tereta utjecala na prevrtanje, bit će zasigurno jedno od pitanja koje će tražiti odgovor vještaka. U svakom slučaju, mišljenja je i sudac Vukelja, težina kamiona odigrala je značajnu ulogu u prevrtanju, a prema svjedočenjima vozača dvaju vozila - »Yuga« i »Peugeota« može se zaključiti da će za ovu prometnu nezgodu kazneno odgovarati vozač »Peugeota« Dragan Stanović koji se smatra glavnim krivcem.</p>
<p>Inače, ovo je prvo slijetanje vozila s Šibenskog mosta.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Petaki bez branitelja, rasprava opet prekinuta</p>
<p>ČAKOVEC, 14. ožujka</p>
<p> - Niti u petom pokušaju, u srijedu, nije nastavljen kazneni postupak koji se vodi protiv Ermine (22) i njenog muža Danijela (27) Petak iz Čakovca, koji su optuženi za kaznena djela teškog ubojstva u pokušaju i zloporabe opojnih droga. Kako smo već pisali u utorak je Ermina Petak zatražila izuzeće predsjednice i cijelog Sudskog vijeća, svih sudaca Županijskog suda u Čakovcu uključujući i zamjenicu predsjednika Suda. Po hitnom postupku taj je zahtjev bio upućen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, koji je odmah donio rješenje o odbacivanju. U njemu, među ostalim, stoji da su »raniji zahtjevi optuženika za izuzeće također odbačeni zbog nepostojanja zakonskih uvjeta za odlučivanje, pa se opravdano može zaključiti da optuženici zloupotrebljavaju prava koja im kao sudionicima postupka pripadaju«. </p>
<p>Odbačaj prijedloga za izuzeće vjerojatno je bio razlogom što je čakovečki odvjetnik Slavko Mitrović sam predložio da više ne bude branitelj Petakovih, a što je istovremeno bio i njihov prijedlog. Sud je Ermini i Danijelu Petak dao rok od deset dana da nađu novog branitelja ili više njih, jer u protivnom će im ga dodijeliti, zbog težine djela za koje ih se tereti, biti dodijeljen po službenoj dužnosti. </p>
<p>Na početku glavne rasprave u srijedu saslušavan je policajac PU međimurske koji je i oštećenik i svjedok. On je govorio o tome što je poduzimalo pet policajaca u skupini za droge, nakon što su došli do saznanja da se Danijel i Ermina Petak bave preprodajom heroina. Po njegovom iskazu u Kolodvorskoj ulici u Čakovcu, u zgradi gdje stanuju Petakovi, na vratima su se pojavili Ž. L. i Danijel Petak. Nakon što su policajci rekli da će pretražiti stan i da imaju nalog za pretres Danijel Petak uzviknuo je: »E, ne«. Zatim je policajca uhvatio za majicu dok je Ž. L. potrčao niz stepenice. Danijel se počeo fizički obračunavati s policajcem koji je uredovao i u hrvanju ga pritisnuo na ogradu stubišta namjeravajući baciti ga preko ograde s visine od pet metara. Kad je policajcu ispao pištolj Danijel Petak ga je dohvatio i uperio u glavu rekavši: »Sad ćeš ti vidjeti«. Policajac Daniel Srnec izjavio je da je Danijel Petak pokušao opaliti, ali je pištolj bio zakočen.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Koradeu 100.000 kuna premalo, Globusu previše</p>
<p>ZLATAR, 14. ožujka</p>
<p> - Na presudu Općinskog suda u Zlataru od 25. siječnja kojom je naloženo Globusu International d.o.o. naloženo da isplati Ivanu Koradi, general bojniku u mirovini, 100.000 kuna i nadoknaditi mu parnični trošak u iznosu od 12.410 kuna na osnovu tužbe za naknadu štete radi »klevetničkih i uvredljivih« tekstova u tjedniku Globus od 3. srpnja 1998. godine, zastupnik Ivana Korade, zagrebački odvjetnik Željko Olujić i braniteljica Globus Internationala odvjetnica Vesna Alaburić podnijeli su žalbe na prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Zlataru. </p>
<p>Prema tužbenom zahtjevu kojeg je podnio Ivan Korade zbog spornog teksta pozivajući se na Zakon o javnom priopćavanju, tražena je odšteta od 500.000 kuna, ali je tijekom procesa smanjena na 280.000 kuna, što je prema ondašnjem objašnjenju Željka Olujića bila primjerena odšteta prema spornom slučaju. U obrazloženju presude kaže se da sud drži da su pojedine informacije objavljene u Globusu br. 395 pod naslovom »VII gardijska brigada kod Sutinskih toplica gradi vikendicu i ribnjak za generala Koradu« doista takve naravi da su mogle povrijediti čast, ugled, pa i privatnost Ivana Korade, a da je visina naknade određena po slobodnoj ocjeni suda, uz činjenice da se osim o povredi časti i ugleda radi o informacijama kojima se imputira zlouporaba HV-a prema kojem umirovljeni general bojnik ima specifičan odnos. </p>
<p>Zastupnica Globusa odvjetnica Vesna Alaburić u žalbi je navela da se presuda Općinskog suda osporava zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, nepotpunog utvđrivanja činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Bitne povrede odredaba parničnog prava odnose se na to što prema mišljenju Vesne Alaburić nema dokaza o povredi ugleda, jer tužitelj u postupku nije mogao spomenuti imenom i prezimenom ni jednu osobu koja je zbog objavljivanja spornih informacija promijenila odnos prema njemu, a tužiteljev iskaz je u stvari subjektivan, pa se njegovo svjedočenje ne temelji ni na kakvim dokazima. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prekoračenje nužne obrane - 3,5 godine zatvora</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Na tri i pol godine zatvora u srijedu je na županijskom sudu u Zagrebu osuđen Darko Topolovec (36) za ubojstvo u prekoračenju nužne obrane.Naime, optužnicom koju je podigao zamjenik županijskog državnog odvjetnika Ivan Plevnik, tereti ga se da je 22. studenog 1992., oko 23.30 u jednom lokalu novozagrebačkom naselju Odra, pištoljem ubio Damira Habajca (38). </p>
<p>Kako stoji u optužnici nakon svađe zbog podrapane jakne jednog od gostiju lokala, koji se nalazio u društvu Habajca, izbila je tuča između njih dvojice. U spomenutoj su tučnjavi obojica završili u pomoćnoj sobi lokala, gdje je Habajac počeo Topolovca daviti. Nakon toga je Topolovec izvadio pištolj, te ispalio dva hica.Od prostrijelnih rana prsnog koša Habajac je iskrvario i umro u na mjestu.</p>
<p>Kao olakotne okolnosti, koje je tijekom suđenja naveo optuženikov branitelj, odvjetnik Anto Nobilo, predsjednik sudskog vijeća, sudac Miroslav Šovanj, prihvatio činjenicu kako optuženik ima obitelj, da nikada nije osuđivanost, te duljinu trajanja suđenja, za vrijeme kojega Topolovec nije bio u pritvoru. Otegotne su okolnosti ispaljena dva hica od kojih je Habajac i preminuo. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Devet godina i kriv i nedužan</p>
<p>Četiri je puta u posljednjih devet godina suđeno bivšem pripadniku Zbora narodne garde za ubojstvo suborca i to pred različitim sucima i svaki je put oslobođen kaznene odgovornosti/ No državni odvjetnik uvijek se žali, pa sve kreće ispočetka nakon što viši sud vrati slučaj na ponovno suđenje</p>
<p>OSIJEK, 14. ožujka</p>
<p> - Različite sudske interpretacije mogu od jednog procesa načiniti »sapunicu« koje bi se svako pravosuđe trebalo kloniti. Slučaj »Voldin« pred osječkim Županijskim sudom pokazuje kako se optuživanjeM pa sudskim oslobađanjem može u cilju pravde činiti i nepravda. Riječ je o Ivanu Voldinu (42) iz Osijeka koji se okruvljuje da je ubio suborca Mirka Vukovića početkom prosinca 1991. godine. Iako je od tragičnoga događaja prošlo više od devet godina, Voldinu je na ovome sudu suđeno već četiri puta pred tri različita suca i vijeća, on još uvijek nije pravomoćno osuđen. Ni kriv, ni nektiv ! </p>
<p> Optužnica ga tereti da je, iako svjestan da nosi vatreno oružje, a da je dugogodišnji šećerni bolesnik koji ne smije piti alkohol doveo sebe u stanje maksimalno sužene svijesti. Optužnica dalje tvrdi, da je u sobu gdje je spavalo više vojnika, držeći u ruci pištolj marke »Crvena zastava« pokušao probuditi suborca Vukovića. U jednom je trenutku ispalio hitac pogodivši Vukovića u glavu od čega je ovaj na mjestu preminuo. </p>
<p>Prvi Voldinov izlazak pred lice pravde, bio je početkom 1992.godine. Suđenje je započelo neposredno nakon ubojstva, a 1. travnja iste godine, a sudac Ante Budić koji je vodio slučaj, oslobodio ga je optužbe. Dokaznim je postupkom ustanovljeno kako je bila riječ o nesretnome slučaju. Ubrzo potom, zastupnici optužbe uložili su žalbu Vrhovnome sudu koja je i usvojena pa je presuda pobijena a slučaj vraćen na ponovno suđenje. Ovoga puta, slučaj je dodijeljen sucu Bogdanu Pejniću koji ga je također, u ožujku 1994.godine oslobodio optužbe. No sve se ponovilo, uložena je žalba, Vrhovni sud ju je prihvatio, a slučaj je vraćen na osječki Županijski sud. Dok se slučaj pripremao za treće suđenje po redu, izvanraspravno vijeće Županijskoga suda donijelo je 21.veljače 1997.godine odluku o obustavi ovoga kaznenog postupka te o primjeni Zakona o općem oprostu, čime je Voldin i po treći puta bio lišen optužbe. Samo nekoliko tjedana kasnije, Vrhovni je sud donio odluku o ukidanju ovoga rješenja o općem oprostu, primoravši Županijski sud da nastavi sa kaznenim postupkom protiv Voldina. U obrazloženju ovakve odluke, među ostalim Vrhovni sud navodi kako je Voldin mogao spriječiti ovakvu tragediju i puno prije da nije na liječničkom pregledu zatajio da je dugogodišnji šećerni bolesnik, odnosno da je nesposoban za nošenje oružja. Međutim, na osječkome sudu su zgroženi takvim obrazloženjem jer dobro je poznato kako u vrijeme Domovinskog rata nitko nije, prilikom prijavljivanja u ZNG, prolazio nikakve preglede. Važno je bilo samo uzeti oružje i obraniti Domovinu. </p>
<p> Postupak je preuzeo sudac Damir Krahulec koji je Voldina nakon ponovljenog dokaznog postupka 18. svibnja 1998. godine po tada već četvrti puta oslobodio optužbe koja mu se stavljala na teret. Po već dobro poznatom scenariju, žalbu Županijskog državnog odvjetništva Vrhovni sud ponovno je prihvatio, a slučaj je ponovljen početkom ove godine kod istoga suca. Sudac Krahulec i vijeće, svoju odluku nisu promijenili pa je Voldin 20.veljače ove godine i peti puta oslobođen optužbe. U obrazloženju ovakve odluke sudac Krahulec je istaknuo kako se Voldin, prema mišljenju vijeća, a na temelju saslušanih svjedoka, nije svjesno doveo u stanje sužene svijesti. »Ono što je još jako bitno je i činjenica da se u vrijeme okrivljenikova prijema u ZNG nije provjeravalo niti njegovo, niti psihofizičko stanje drugih dragovoljaca« - istaknuo je Krahulec. Međutim, sve ove odluke sudaca Županijskoga suda su nepravomoćne i moraju »proći kroz ruke« nadležnih u Vrhovnome sudu, a s obzirom da je, kako neslužbeno doznajemo, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Zvonko Vrban najavio podnošenje žalbe i na ovu oslobađajuću presudu, moguće je da se slučaj »Voldin« nastavi i narednih mjeseci ili pak godina. Budući da se radi o kaznenom djelu iz člana 90. Zakona o kaznenom postupku kojemu zastara nastupa nakon 20 godina od izvršenja kaznenog djela, ukoliko Županijski i Vrhovni sud i dalje nastave sa slučajem Voldin igrati »ping-pong« suđenje ovome Osječaninu koje je započelo u prošlome mileniju moglo bi trajati još jedno cijelo desetljeće. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tito T. ranio prodavačicu</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija uhitila je i u utorak oko 19 sati privela dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda Tita Talana (48), zbog osnovane sumnje da je 3. ožujka ove godine pištoljem ranio Branku D., prodavačicu »Konzuma« u Klaićevoj 38.</p>
<p>Podsjećamo, Tito je navedenog dana oko 14.30 sati došao u »Konzum« i od prodavačice zatražio mlijeko, koja mu je zatraženi artikl predala i pokušala naplatiti. Tito je potom uzeo mlijeko i izašao van. Pet minuta kasnije, Tito Talan se vratio u istu prodavaonicu naoružan pištoljem, nakon čega je u prodavačicu Branku i potom pobjegao.</p>
<p>Inače, Tito je dobro poznat zagrebačkoj policiji zbog desetak teških krađa i razbojstava. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sankcije: 60 dana zatvora ili novčane kazne do 300 DEM</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - Najveći broj prekršajnih prijava koje je Policijska uprava splitsko-dalmatinske u posljednje dvije godine podnijela splitskom Prekršajnom sudu, a u svezi zloporaba droga je riješen. Izrečene kazne su uglavnom bile novčane. Prema sudskim statistikama, odbačeno je manje od jedan posto prijava.</p>
<p>Za prekršaj neovlaštenog posjedovanja droga tijekom pretprošle godine policija je podnijela 800 prijava. Riješeno je njih 558. Godinu dana kasnije za isti prekršaj podneseno je 269 prijava, a kažnjeno je 154 počinitelja. Za ovu povredu Zakona o prizvodnji i prometu opojnih droga, kao i za prekršaj neovlaštene proizvodnje opijata, zapriječena je kazna u kunskoj protuvrijednosti od 120 do 300 njemačkih maraka ili do 60 dana zatvora. Pretprošle i prošle godine splitski Prekršajni sud evidentirao je po jednu prekršajnu prijavu za proizvodnju droga koje su odmah i riješene.</p>
<p>Za prekršaj uživanja opojnih droga na javnom mjestu tijekom 1999. godine podneseno je 20 prijava od kojih je za 16 doneseno rješenje. U 2000. godini za taj prekršaj prijavljena je samo jedna osoba koja je u istoj godini i kažnjena. Zakonom o javnom redu i miru i javnoj sigurnosti za ovu vrstu prekršaja, doznajemo od suca Daniela Bana, zapriječena je novčana kazna u kunskoj protuvrijednosti od 50 do 200 njemačkih maraka.</p>
<p>»Uglavnom se radi o maloljetnicima, mlađim punoljetnicima koji manje količine droge uživaju na javnom mjestu. Najčešće odmah i priznaju što su radili«, kazao je sudac Ban, ističući kako nema pritužbi na rad policije i na način na koje su prijave sročene. Jedino na što se nešto dulje čeka jesu svjedočenja policajaca, koji zbog radnih obveza ne uspijevaju uvijek stići na zakazana ročišta.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kidnapiran zbog 1.500 kuna duga</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija riješila je u utorak otmicu devetaestogodišnjeg Denisa Horvata, koju su zbog navodnog dugovanja u iznosu od 1.500 kuna počinili njegovi vršnjaci Marko B. i Renato S., a uz svesrdnu pomoć stanovitog Brune i Kikija.Naime, kako je priopćila policija, Denis je otet 12. ožujka predvečer, oko 19.30 sati u Hribarovom prilazu, gdje stanuje, nakon što se vraćao iz obližnje videoteke. Dvojica mlađahnih otmičara pričekala su ga ispred zgrade, te je on, nakon što ih je ugledao kako ga čekaju, počeo bježati. </p>
<p>No, dvojica njegovih vršnjaka su ga sustigli i potom oteli, u čemu su im pomagali Kiki i Bruno koji su nedaleko postavili zasjedu u »renaultu 4«.</p>
<p>Navodni dužnik je potom automobilom prevezen u jedan stan, gdje su mu otmičari dali jesti i piti, nakon čega je vezan u jednoj sobi stana. Čevorica otmičara su zatim prisilili Denisa da mobitelom nazove majku, koja je prema njihovom zahtjevu trebala dvojici nepoznatih mladića predati traženi iznos. No, Denis se uspio drugog jutra uspio osloboditi, te je oko 12 sati pobjegao. Otmičari su zatim krenuli u potragu za njime, ali su odustali nakon što su ispred Denisove zgrade ugledali njegovog oca, te su se vratili u stan gdje su držali zatočenika.</p>
<p>Denis je u međuvremenu otrčao do obližnje odvjetničke kancelarije u dugavama, gdje je zatražio pomoć. U uredu su potom obavijestili policiju o događaju, koja je nešto kasnije uhitila počinitelje. Kako, pak, neslužbeno doznajemo, Denis je otet zbog dugovanja Marku i Renatu od kojih je kupio drogu. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Mješovita mađarsko-hrvatska tvrtka uložit će 30 milijuna dolara u riječku luku</p>
<p>Vrijednost lanjskoga hrvatskog izvoza u Mađarsku iznosila je 60,2 milijuna, a Mađari su nam prodali roba vrijednih 174,3 milijuna dolara / Od 1. travnja počinje primjena Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje / Mađarski kapital zanima sudjelovanje u privatizaciji hrvatskog turističkog sektora, razvoj zajedničke infrastrukture te suradnja u energetici </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske, što su ga potpisali premijeri Ivica Račan i Viktor Orban 22. veljače ove godine, a koji se počinje primjenjivati 1. travnja, značajna je prekretnica u gospodarskim odnosima između dviju susjednih zemalja. Taj sporazum ne samo što potvrđuje nego i provodi u praksi zamisao o strateškom partnerstvu, ponajprije u gospodarskoj suradnji te hrvatskim izvoznicima i uvoznicima donosi bitnu prednost na mađarskom tržištu, koju oni trebaju što prije iskoristiti. Naime, taj sporazum donosi potpuno oslobađanje od carine za 80 posto industrijskih proizvoda već od 1. travnja, za ostatak od 20 posto carina se smanjuje za polovinu, a od početka 2002. i za sve ostale.</p>
<p>To je na konferenciji za novinare izjavio dr. Tibor Sült, voditelj Mađarskoga ureda za trgovinu u Zagrebu, u povodu Hrvatsko-mađarskoga poslovnog skupa što je u srijedu održan u hotelu »Esplanade« u Zagrebu. Dan prije, u utorak, taj je skup održan u Karlovcu. I to su prvi organizirani susreti hrvatskih i mađarskih gospodarstvenika nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini. </p>
<p>Na tome su se susretu predstavili predstavnici 21 tvrtke iz srednje i jugoistočne Mađarske, koji su s predstavnicima 78 hrvatskih tvrtki razgovarali o suradnji. U Karlovcu su u razgovorima sudjelovali predstavnici 28 hrvatskih tvrtki. Tom je prigodom zaključeno kako se sada međusobna suradnja odmah i ubrzano može povećati za 25 posto.</p>
<p>Ovaj su se put na skupu u Karlovcu i Zagrebu predstavile tvrtke iz triju županija srednje i jugoistočne mađarske: Bács-Kiskun s glavnim gradom Kecskemétom, Békés s glavnim gradom Békéscsabom i Csongrád s glavnim gradom Szegedinom. Novinarima su se ovom prigodom predstavili dr. Magdolna Bányai, regionalna predstavnica Mađarske agencije za razvoj ulaganja i trgovine (ITD) za srednju Mađarsku, i János Szatmári, regionalni predstavnik ITD-a za jugoistočnu Mađarsku. Inače, organizatori su toga skupa mađarski ITD, Mađarski ured za trgovinu u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, čija je predstavnica na razgovorima bila Biserka Pauković, i Županijska komora u Karlovcu.</p>
<p>Tom je prigodom naglašeno da između Hrvatske i Mađarske postoje tri temelja ostvarenja gospodarske suradnje: razvoj zajedničke infrastrukture, suradnja u energetici te zajednička obnova, razvoj i korištenje Luke Rijeka. Kada je riječ o Luci Rijeka, već je utemeljena mađarsko-hrvatska mješovita tvrtka, koja sada čeka povoljne odluke dviju vlada da bi s ulaganjem od 30 milijuna dolara sudjelovala u obnovi luke te prema njoj usmjeravala mađarski robni promet. Pritom je spomenuto, kao vrlo važno, i ulaganje lanca mađarskih robnih kuća »Metro«, koji je počeo graditi dvije robne kuće u Hrvatskoj, kao i tvrtka »Forneti« koja se sa svojim pekarskim proizvodima sve više širi na hrvatskom tržištu. Dobra se suradnja također ostvaruje u turizmu. Mađarski su turisti, doduše, na osmome mjestu po broju ostvarenih noćenja 2000., ali će ih ove godine sigurno biti znatno više. Međutim, mađarski je kapital jako zainteresiran za ulaganja, za ulazak u privatizaciju hrvatskoga turističkog sektora. Naime, hrvatska je jadranska obala vrlo popularna među Mađarima te su zato mađarske tvrtke vrlo zainteresirane za ulaganja na tome području.</p>
<p>Mihajlo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Očekuje se vrlo dobra sezona, kakav će biti prihvat gostiju? </p>
<p>Od Rovinja do Dubrovnika u idućih desetak dana održat će se niz sastanaka pod nazivom »Aktualni turistički trenutak«/ Trebali bi odgovoriti na pitanje što je s pripremom ove sezone</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Počelo je sastankom u Rijeci za područje Primorsko-goranske županije, slijede Zagreb (16. ožujka), Split (19. ožujka), Šibenik i Zadar (20.), Rovinj (23. ožujka). Ovaj niz skupova u županijskim sjedištima, pod nazivom »Aktualni turistički trenutak«, završava 2. travnja u Dubrovniku. Ono »aktualni« odnosi se na doista trenutačno najškakljivije pitanje: na pripremu sezone 2001. Akcija ne samo što kasni nego je i u raskoraku sa zbivnjima na europskim turističko-poslovnim sajmovima, sa službenim podacima i najavama o iznimnom zanimanju tržišta za turističku Hrvatsku i s iznimno dobrim »bukingom«.</p>
<p> Sezona počinje za oko mjesec dana ( za Uskrs) i - što u vremenskom tjesnacu mogu učiniti Ministarstvo turizma i njegov Strukovni savjet koji sazivaju spomenute sastanke?</p>
<p>Kašnjenja u pripremi sezone naša su žalosna tradicija što pripada u rubriku »naša posla«, dakle ovogodišnje kašnjenje niti je novost niti iznenađenje, no sreća je u nesreći što ovaj put, čini se, ministrica turizma Župan-Rusković želi i nastoji, koliko je moguće više, izbjeći ona također tradicionalna rješenja (bolje: »rješenja«) da se u vremenskim tjesnacima pribjegava raznolikim improvizacijama (drugo ne preostaje!), a one uglavnom ne mogu osigurati traženu razinu usluga.</p>
<p>Naravno, sva nastojanja sazivača ovih »vatrogasnih« sastanaka teško mogu pomoći ako, na primjer, odnosi poslovnih banaka i HBOR prema turizmu i dalje ostanu ovakvi kakvi jesu te ako lokalne vlasti i turističke organizacije i dalje budu uporne u čekanju nečega »odozgo« i pričama kako se u njihovim mjestima »...živi od turizma i za turizam«... Točno je da se od turizma živi, ali je pitanje koliko mu se daje. Što, primjerice, znači kad skupština turističke zajednice jednoga istaknutog jadranskog središta na kraju sezone službeno zaključi da nedostaju zabavni sadržaji, posebno noćni, i kako se oko 23 ili 24 sata može jedino na spavanje!? To se dogodilo krajem prošle sezone u Malome Lošinju, i svaka čast tim skupštinarima jer su barem priznali svoje propuste. Drugdje je sa sadržajima isto ili slično, ali se »preskaču« priznanja.</p>
<p>Nedvojbeno je da ministrica turizma sa suradnicima ide na ovu turneju s najboljim namjerama, ali je ostaje pitanje kako će reagirati »teren«. Prema službenim očekivanjima i najavama ova će sezona biti po fizičkom prometu bolja od vrlo dobre lanjske. A kakav će biti prihvat gostiju? (P. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lijepe izjave neće pripremiti turističku sezonu </p>
<p>Ova Vlada nije za turizam uradila ništa, osim što daje lijepe izjave, stajalište je sindikalnih povjerenika SSUTH-a Splitsko-dalmatinske županije</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - Sindikalni povjerenici Samostalnog sindikata ugostitelja i turizma Hrvatske (SSUTH) iz Splitsko-dalmatinske županije održali su u srijedu u Splitu koordinacijski sastanak, kojemu su prisustvovali i direktori hotelskih društava te predstavnici županije i regionalne Gospodarske komore. Takvi će se sastanci održati i u Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj i u Zadarskoj županiji, a zaključci će se, uz elaborat o ratnim štetama, uputiti Vladi.</p>
<p>- Ova Vlada nije za turizam uradila ništa, osim što daje lijepe izjave. Ministrica turizma Župan-Rusković jedina je do sada koja je iskazala dovoljno stručnosti i volje, no ona sama ne može postići ništa ako joj podršku ne da Vlada, rekao je regionalni povjerenik SSUTH-a u Splitu, Eduard Andrić.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, resornu ministricu najviše koči potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Osvrćući se na katastrofalno stanje hrvatskog turizma Andrić je izjavio da od 1990. godine stanje nikada nije bilo lošije, a da hotelijeri goste u predsezoni nikada nisu dočekivali s više nervoze. »Bez obzira na zamjerke poslovodstvu, tvrdim i da su na čelu tih hotela ne znam kakvi lumeni i svjetski menedžeri, u ovim prilikama ne bi ništa bolje napravili nego što rade trenutačna hotelska poslovodstva«, kazao je Andrić. Osim nelikivdnosti, koja za sobom povlači i nemogućnost plaćanja režijskih troškova, što je u nekim hotelima rezultiralo i isključivanjem telefona u vrijeme bukinga, sindikalni su povjerenici razočarani i stalnim ucjenama u vezi sa smanjivanjem troškova, prijetnjama o višku radnika i prijetnjama stečajevima te mizernim plaćama. U hotelima je prosječna dob zaposlenika 40 godina, a i kvalifikacijska je struktura loša jer mladi ljudi odlaze u inozemstvo ili u privatnike. »Priznajem da je 80 posto hotela zrelo za stečaj. No njih treba pokrenuti odmah nakon glavne sezone, a ne pred početak predsezone«, rekao je Andrić.</p>
<p> Naglasivši da ove sezone prvi put nema sredstava za njezinu pripremu, regionalni se povjerenik SSUTH osvrnuo i na nultu stopu PDV-a u turizmu, ističući kako će se njezini pozitivni efekti osjetiti tek na jesen, a do tada će se sezona morati odraditi. »Naše banke više nemaju ni sluha ni volje davati investicijske kredite hotelima, a Vlada ne daje jamstva. Privatizacija gotovo još nije ni krenula, a prošle godine ništa nije investirano u hotele u Splitsko-dalmatinskoj županiji osim u splitski hotel Park«, kazao je Andrić. Kao jedinu svijetlu točku istakao je naš nautički turizam. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za stambeni kvadrat - tri mjesečne plaće</p>
<p>Prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu lani je bila 9.489 kuna, što je gotovo 2400 kuna skuplje nego u drugim gradovima</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Kupci novih stanova u Hrvatskoj prošle su godine plaćali četvorni metar prosječno 8.688 kuna, podatak je Državnog zavoda za statistiku. Ta je prosječna cijena bila 3,5 posto manja nego 1999., a do nje se došlo na temelju izvješća o prodanim stanovima pravnih osoba koje su ujedno i nosioci cjelokupne izgradnje stana koji prodaju (nisu uključeni stari stanovi, a ni tzv. rohbau). </p>
<p>Podaci Državnog zavoda govore o zamjetnijoj razlici u cijeni novih stanova, ovisno o tome je li stan u Zagrebu ili nekom drugom mjestu. Kvadrat novog stana u Zagrebu koštao je prošle godine prosječno 9.489 kuna, što je čak 2.348 kuna više nego u nekom drugom naselju (prosječno je u tim mjestima za kvadrat trebalo izdvojiti 7.141 kunu). </p>
<p> Zna li se da je prosječna plaća u prošloj godini u Hrvatskoj iznosila 3.326 kuna, proizlazi da za kvadrat novoga stana u Zagrebu treba izdvojiti gotovo tri pune mjesečne plaće, ili točnije 2,8 plaća, dok za kvadrat u drugim mjestima treba na stranu ostaviti pune dvije plaće. </p>
<p> Prema podacima Državnog zavoda, prošle je godine u Hrvatskoj prodano 1.036 novoizgrađenih stanova, ukupne površine od oko 60 tisuća kvadrata, što daje prosječan stan veličine 57 kvadrata. Takav stan po prosječnoj cijeni košta, dakle, gotovo 500 tisuća kuna. Dovede li se to u vezu s prosječnom plaćom, računica pokazuje da za prosječan novi stan u Hrvatskoj treba gotovo 12 i pol godina izdvajati na stranu cijelu mjesečnu plaću, u Zagrebu čak i godinu više, ali u ostalim naseljima dvije godine manje.
Najčešće pitanje stoga svih potencijalnih kupaca glasi mogu li cijene biti niže, dok građevinari najčešće upozoravaju da cijenu najviše dižu troškovi zemljišta i ostalih pristojbi.</p>
<p> Na te troškove, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od prosječne cijene od 8.688 kuna kvadrata novog stana otpada 42 posto, dok na gradnju i dobit izvođača ide 48 posto cijene. Naime, u prosječnoj cijeni kvadrata troškovi gradnje (što uključuje i čišćenje gradilišta, zemljane radove, podizanje zgrade, instalacijske i završne radove) i dobit izvođača iznose 5.029 kuna. Ostali dio u strukturi cijene kvadrata odnosi se na troškove građevinskog zemljišta - 1.876 kuna, dok 1.780 kuna odnose ostali troškovi, kao npr. pribavljanje građevne dozvole, projektiranje, stručni nadzor, razne pristojbe i porezi i sl. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Blagi rast tečaja stranih valuta</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Srednji tečaj američkog dolara na u srijedu je na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) porastao 0,69 posto, na 8,407934 kune, dok je tečaj njemačke marke tek 0,008 posto veći i iznosi 3,938660 kuna. Tečaj britanske funte također je porastao i to za 0,53 posto, na 12,217841 kunu, dok je jedini pad na današnjoj tečajnici zabilježio srednji tečaj švicarskog franka, i to za neznatnih 0,01 posto, na 5,007052 kune.</p>
<p> U istom postotku kao i tečaj marke porasli su i tečajevi austrijske, francuske, talijanske te jedinstvene europske valute. Tako sada jedan šiling stoji 0,559824 kune, franak 1,174368 kuna, a lira 0,00397845 kuna. Obračunska vrijednost eura u srijedu je bila 7,703349 kuna.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Recesija u SAD mogla bi zahvatiti svjetsko gospodarstvo</p>
<p>Michael Moore (WTO): Jedino rješenje za svjetske gospodarske probleme je nastavak pregovora o liberalizaciji trgovine</p>
<p>LONDON, 14. ožujka</p>
<p> - Generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Michael Moore trenutno stanje svjetskog gospodarstva nazvao je »ranjivim«. Govoreći u jednoj britanskoj poslovnoj školi, Moore je izrazio zabrinutost glede budućih gospodarskog kretanja širom svijeta, rekavši kako bi se »recesija u Americi mogla proširiti i na ostatak svijeta«. Jedno od rješenja svjetskih gospodarskih problema on vidi u novim pregovorima o daljnjoj liberalizaciji svjetske trgovine. Istodobno, na zasjedanju guvernera središnjih banaka deset najrazvijenijih zemalja u Švicarskoj, guverner britanske središnje banke Edward George izjavio je kako očekuje da se, nakon dva teška tromjesečja, američko gospodarstvo oporavi već u drugoj polovici ove godine. Stanje japanskog gospodarstva on je opisao kao »ne toliko snažno kako bi svi željeli«, dok je za Europu prognozirao »nastavak stabilnog rasta bez inflatornih pritisaka«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>SFRJ promatrač u WTO </p>
<p>ŽENEVA, 14. ožujka</p>
<p> - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odlučila je osnovati radnu skupinu za primanje SR Jugoslavije u članstvo, što je obvezna etapa u proceduri primanja bilo koje zemlje u tu organizaciju. Takva odluka omogućuje Jugoslaviji da odmah dobije status promatrača unutar WTO-a i da sudjeluje na predstojećem ministarskom sastanku organizacije, koji bi se od 9. do 13. studenoga trebao održati u Dohi. Inače, SFRJ krajem siječnja podnijela je WTO-u zahtjev za primanje u članstvo, tijekom procedure za prijam, koja obično traje najmanje godine, morati će pregovarati o uvjetima trgovine sa sadašnjim članicama, što znači i s Hrvatskom. Prema nedavnim izjavama iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva, naša zemlja zainteresirana da što prije počnu pregovori, uz ostalo, i u sklopu Pakta o stabilnosti koji nastoji potaknuti širenje gospodarske suradnje u ovom dijelu Europe. (B.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Nikola Kunac opet u Hrvatskoj </p>
<p>Pretpostavlja se da je uhićen tijekom pada Vukovara 1991. godine i da je bio u srpskim koncentracijskim logorima/ Informaciju da je živ i da se nalazi u vršačkoj bolnici Ured za nestale i zatočene dobio je početkom prosinca prošle godine</p>
<p>BAJAKOVO, 14. ožujka</p>
<p> - Na graničnom prijelazu Bajakovo u srijedu, oko 13.30 sati na hrvatsku je stranu iz Savezne Republike Jugoslavije prešao Nikola Kunac (rođen 1953. godine) iz vukovarskog Borova Naselja. koji je nestao 18. studenoga 1991. godine. Do graničnoga prijelaza dopratili su ga predstavnici Međunarodnog odbora Crvenoga križa iz bolnice u Vršcu u kojoj je bio smješten na Psihijatrijskom odjelu. Susret s obitelji bio je vrlo dirljiv, iako je Kunac bio u vrlo teškom psihofizičkom stanju, tako da nije mogao odgovarati na brojna pitanja koja su zanimala njegovu obitelj i okupljene novinare te predstavnike Vladina Ureda za zatočene i nestale uz čije je posredovanje dopraćen u Hrvatsku.</p>
<p> Pretpostavlja se da je Kunac uhićen tijekom pada Vukovara 1991. godine i da je bio u srpskim koncentracijskim logorima, a s obzirom da nema uže obitelji istinu o njegovoj sudbinu u Uredu za nestale tražio je bratić Filip iz Potravlja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je Nikola rođen i odakle je otišao živjeti u Vukovar.</p>
<p> Informaciju da je živ i da se nalazi u vršačkoj bolnici Ured za nestale i zatočene dobio je početkom prosinca prošle godine. Odmah je zatražena pomoć Međunarodnog odbora Crvenoga križa uz čije su posredovanje, nakon punih devet godina, razmijenjene poruke između Nikole Kunca i rodbine. Prema riječima Filipa Kunca, nije poznato što je Nikola radio u Vukovaru tijekom srpske agresije, je li bio hrvatski branitelj ili je samo ostao u gradu. Njegovo je psihičko stanje jako loše, tako da će vjerojatno trebati dosta vremena i liječenja kako bi se doznalo više informacija. </p>
<p>Predstojnik Vladina Ureda za nestale i zatočene pukovnik Ivan Grujić rekao nam je da će Nikola prvo biti upućen na liječničko promatranje i preglede u jednu zagrebačku bolnicu, a potom se pridružiti obitelji u Dalmaciji koja je za njim počela tragati. »Riječ je o gotovo nevjerojatnom događaju da se jednu osobu pronađe nakon punih devet godina poslije rata«, rekao je Grujić, dodavši da se takve stvari ipak događaju iako su šanse gotovo nikakve. Na upit ima li još hrvatskih zatočenika u SRJ, koji se tamo nalaze od 1991. godine, Grujić nije mogao odgovoriti. </p>
<p>Davor Lončarić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nije u redu da popularnije zakone podrže svi, a nepopularne samo neki </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Jesu li se predsjednici klubova zastupnika vladajuće šestorke sastali u srijedu, u stanci rada Zastupničkoga doma Sabora, kako bi »disciplinirali« pojedine zastupnike iz svojih redova? Naime, u utorak navečer, mimo dogovora šestorke, pojedini zastupnici iz vladajuće koalicije bili su suzdržani pri izglasavanju izmjena Zakona o braniteljima, a u srijedu ujutro nisu glasovali za dva zakona koja se tiču položaja i plaća državnih službenika i namještenika. Kako je novinarima nakon sastanka rekao predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović, šefovi klubova šestorke nisu uopće o tome razgovarali. »Neka svaki klub o tome zauzme svoje stajalište«, komentirao je Arlović činjenicu da su Dorica Nikolić i Želimir Janjić iz HSLS-a bili suzdržani prigodom izglasavanja Zakona o državnim službenicima i namještenicima, nakon čega je njihov stranački šef Dražen Budiša zatražio stanku u radu Zastupničkog doma. </p>
<p>Novinare je zanimalo znači li takvo »razroko« glasovanje nešto za budućnost šesteročlane koalicije, Arlović je decidirano odgovorio: »Ne znači, koalicija nije time dovedena u pitanje«.</p>
<p>Predsjednica Kluba zastupnika HSLS-a Đurđa Adlešić je, međutim, kazala kako je odgovornost na svima, dodajući: »Ne možemo dopustiti da popularnije zakone podržavamo svi zajedno, a nepopularnije zakone samo neki od nas«, zaključila je Đurđa Adlešić. (I. Bačić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HDZ: Policija nije osposobljena za borbu protiv korupcije i radi po političkom diktatu</p>
<p>Brleković (HDZ): Od 1992. do 1997. od 3.316 prijavljenih kaznenih djela u samo 17 posto slučajeva izrečene kazne a samo 13 počinitelja završilo u zatvoru </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zastupnici Županijskog doma u srijedu su prihvatili Nacionalni program za borbu protiv korupcije te Prijedlog zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). Kako je u ime predlagatelja istaknuo pomoćnik ministra pravosuđa Dubravko Palijaš, za svaku od predloženih mjera za suzbijanje korupcije točno je određen nositelj te rok izvršenja. Zakonom je sveobuhvatnije riješeno pitanje pokajnika i zaštićenih svjedoka a Državnom odvjetništvu dane su veće ovlasti. Predviđeno je također osnivanje posebnih istražnih odjela u sudovima te specijaliziranih sudaca za suzbijanje korupcije a predložen je i osnutak nacionalnog stožera za borbu protiv korupcije. </p>
<p>Ivan Brleković (HDZ) je istaknuo kako hrvatska policija nije osposobljena za borbu protiv korupcije te kako radi prema političkom diktatu i pod političkim pritiskom. Ujedno je upozorio na podatke koji govore da su od 1992. do 1997. od 3.316 prijavljenih kaznenih djela u samo 17 posto slučajeva izrečene kazne a samo 13 počinitelja je završilo u zatvoru. </p>
<p>Cijenim vaša nastojanja i optimizam o suzbijanju korupcije, no ja sam pesimist, rekao je Slobodan Lang (DC) dok je Miroslav Prpić (HDZ) naglasio kako su se ljudi toliko navikli na korupciju da uopće ne shvaćaju kako je ona pogubna za društvo. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili i Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti kojim je među ostalim predviđeno osnivanje povjerenstva koje će nadgledati ponašanje dužnosnika. Podržan je i Prijedlog zakona o Državnom odvjetništvu koji je, prema riječima zamjenika ministra pravosuđa Ranka Marijana, nužan zbog izmjene Ustava. Novim je zakonom Državno odvjetništvo uređeno kao samostalno tijelo a glavnog državnog odvjetnika imenuje Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na rok od četiri godine dok njegove zamjenike imenuje Državno odvjetničko vijeće na pet godina.</p>
<p>Zastupnici su podržali i izmjene Zakona o javnim cestama prema kojem će se od 1. travnja osnovati dvije zasebne tvrtke - Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Za njihovo će se financiranje do kraja godine izdvajati 40 lipa iz cijene litre benzina dok će se od sljedeće godine izdvajati 1,10 kuna po litri benzina. Franjo Križanić (HDZ) je naglasio kako je riječ o kvalitetnom konceptu, ali bi izvore financiranja trebalo tražiti među stranim investitorima a ne da financiranje pada na teret građana. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer je odgovorio kako je danas nemoguće ući u koncesijski ugovor s inozemnim partnerom s kojim smo zadnjih godina imali neozbiljne dogovore. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kljunak: Policija jest osposobljena, ali za zataškavanje i prikrivanje</p>
<p>Govoreći o borbi protiv korupcije Srećko Kljunak (HSS) je podsjetio kako je aktualna vlast u predizbornoj kampanji obećavala da će zatvarati kriminalce, ali danas ne poduzima gotovo ništa čak ni kad su u pitanju slučajevi koji su svima poznati i lako dokazivi. »I osobno sam se u to uvjerio«, rekao je Kljunak, »kad sam predao kaznenu prijavu s materijalnim dokazima o prikrivanju kriminala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Taj postupak nikad nije pokrenut, iako sam o činjenicama upoznao i vodeće ljude države«, istaknuo je, »a od pomoćnika ministra unutarnjih poslova dobio sam odgovor da bi procesuiranje određenih ljudi moglo izazvati rasplamsavanje sukoba moćnika u dolini Neretve. Dakle nije točno da naša policija nije osposobljena«, zaključio je Kljunak, dodajući kako je osposobljena za zataškavanje i prikrivanje«.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pusić: Ukidanje Županijskog doma neće dovesti ni do kakve krize</p>
<p>ZADAR, 14. ožujka</p>
<p> - Zbog ukidanja Županijskog doma, neće doći ni do kakve krize. O prijedlogu novoga ustroja Sabora raspravljat će se tek krajem godine, izjavila je Vesna Pusić, predsjednica Hrvatske narodne stranke na konferenciji za novinare u srijedu. Pripreme za predstojeće izbore u svibnju i regionalni skup HNS-a za Dalmaciju bile su povod posjeta predsjednice HNS-a Zadru, kao i počasne predsjednice HNS-a Savke Dabčević-Kučar.</p>
<p>»Nije isto braniti hrvatske interese danas i prije deset godina. Isticati da je HNS hrvatska stranka danas ništa ne znači i to je posve nepotrebno, jer treba isticati našu koncepciju gospodarskog razvitka Hrvatske. HDZ nam je ostavio kukavičje jaje u desetogodišnjim neriješenim gospodarskim problemima, koje se danas pokušava podmetnuti ovoj vlasti. Nameću nam se problemi koji nisu pravi i vraćaju nas na prevladane stvari. Ovoj vlasti imputiraju komunizam koji je u cijeloj Europi odavna mrtav, pa ostavljaju i pitanje naše državnosti koje je riješeno. Imamo političku stabilnost vlasti koja može pridonijeti i političkoj stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Transparentnost i unutarnju demokratičnost vidim u tome što u Hrvatskoj više nema velikih političkih vođa, radi se na stvaranju stvarno neovisnog sudstva, krenulo se u borbu protiv korupcije i kažnjavanje svih krivičnih djela«, istaknula je Dabčević-Kučar. </p>
<p>HNS je oduvijek upozoravao na pogrešnu politiku HDZ-a prema BiH, jer smo bili za jedinstvenu BiH s tri konstitutivna naroda. Jednog dana će se i povijesno dokazati da je službena politika HDZ-a bila poštivanje granica BiH, a ispod stola se radilo drugo, dodala je počasna predsjednica HNS-a.</p>
<p>Pusić ističe da se HNS zalaže za neposredan način izbora gradonačelnika i načelnika općina i nadaju se da će to uspjeti promijeniti za mandata ovog sastava parlamenta. Neposrednim izborom više bi došle do izražaja osobne kvalitete izabranih, što bi ujedno utjecalo i na unutarstranačke pozicije. O mogućim postizbornim koalicijama na lokalnoj razini, HNS će razmišljati tek nakon izbora. (Lj. I. Balen)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tomčić uvjerio Komšića da je aktualna hrvatska vlast protiv kosovizacije BiH</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić sastao se u srijedu s predsjednikom Doma naroda Federacije BiH Ivom Komšićem. </p>
<p>»Republika Hrvatska niti bilo tko iz nje ne može imati bilo kakvih aspiracija da uređuje odnose u BiH. Takvih je tendencija bilo u prošlosti, a ova vlast takvih želja nema«, istaknuo je to, iznoseći političke stavove vladajuće šestorke o BiH, Zlatko Tomčić. Dodao je da zato bilo koju izjavu bilo kojeg hrvatskog dužnosnika vlasti ne treba tumačiti u tom smislu. </p>
<p>»BiH je samostalna međunarodno priznata država, članica UN-a i aktualna hrvatska vlast odnosu prema njoj se tako i ponaša. Republika Hrvatska ima ustavne obveze prema svojim sunarodnjacima u BiH, ima i obveze prema Daytonskom sporazumu, ali i jasne interese da čitava regija bude stabilna, te da u njoj svi narodi ostvare gospodarski, socijalni, politički i demokratski prosperitet«, istaknuo je Tomčić. </p>
<p>»Hrvatska i nova vlast može mnogo pomoći kako bi se do kraja provela odluka bosanskohercegovačkog Ustavnog suda o konstitutivnosti svih triju naroda i u povratku prognanika«, rekao je Ivo Komšić. Dodao je da ga je Tomčić uvjerio da je nova hrvatska vlast vrlo jasno protiv onoga što HDZ u BiH sada pokušava napraviti, a to znači formirati neku svoju autonomiju i kosovizirati BiH. </p>
<p>Na upit ima li Federacija BiH odgovor kad je riječ o finacijskom i vojnom osamostaljivanju, Komšić je rekao da je sadašnja vlada Federacije bez HDZ-a i SDA vrlo homogena, čvrsta i odlučna napraviti preokret prije svega u gospodarskom smislu. Dodao je da je dosadašnja Vlada koju su vodili HDZ i SDA stvorila paralelne gospodarske sustave, a nova će ih Vlada ujediniti. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Upozorili smo na posljedice snižavanja plaća za ogroman broj ljudi</p>
<p>Ribić o premijerovoj najavi da plaće neće padati: S ovim koeficijentima i s ovim radnim stažom nije moguće zadržati postojeće plaće, osim ako Sabor ne ode u rebalans i odluči povećati masu za plaće/ Stipić: Neka stranke šestorke više ne računaju na podršku učitelja i profesora/ Mihalinec: Stranačka stega i pritisak MMF-a prevladali su pred argumentima</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - »Usvojen je Zakon o plaćama u javnim službama. Iako je njegov tekst neznatno poboljšan u dijelu koji se tiče obračuna radnoga staža, iako je odgođeno kresanje plaća za područja posebne državne skrbi, upozoravamo sve naše članove da je usvojen Zakon koji će dobar dio njih prilično pogoditi i koji je jedan od lošijih zakona koji je Hrvatski sabor ikada donio«, priopćeno je u srijedu, odmah po donošenju zakona, iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. </p>
<p>»Neshvatljivo je da ni jedan zastupnik u Hrvatskom saboru nije podnio amandman radi promjene u numeraciji koeficijenata i promjene u visini postotka za radni staž, iako smo ih nizom dopisa upozorili na posljedice smanjenja plaća za ogroman broj ljudi. Neshvatljivo je da se Vlada nije osvrnula na naša upozorenja. Neshvatljivo je da je premijer dan prije usvajanja Zakona iznio netočnosti da plaće nikome neće pasti. Takav pristup Vlade i premijera bitno je utjecao na odnos saborskih zastupnika o tome kako trebaju glasovati«, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Glavnog vijeća tog sindikata Vilim Ribić. </p>
<p>On upozorava da će se »tek kad se krene u izradu Vladinih uredbi i o koeficijentima za određena radna mjesta vidjet će se koliko je većina ozbiljnih sindikata bila u pravu i koliko Vlada nije uspjela ni u jednome cilju koji je naumila. Proturječja Zakona toliko su velika da ih je nemoguće ikakvom aritmetikom pomiriti«.</p>
<p>Kako navodi Ribić, s ovim koeficijentima i s ovim radnim stažom nije moguće zadržati postojeće plaće, osim ako Sabor ne ode u rebalans i odluči povećati masu za plaće. Moguće je ublažiti ukupni pad u plaćama, ali onda nije moguće zadržati raspone u plaćama niti stimulirati kvalitetne radnike za ostanak u službi, o čemu je govorio ministar u Saboru.</p>
<p>»Prije par mjeseci gospodin Mladen Godek silno se rasplakao zbog najave da će mu pasti plaća za 10 posto. Danas je odlučnim i čvrstim glasom izrekao za u korist smanjenja plaća radnika sa srednjom stručnom spremom. Tada se pozivao na dignitet zastupnika, a danas nije govorio o dignitetu zaposlenika u prosvjeti i znanosti. Danas je ovu odluku o smanjenju cijene mozga donio bez analize i zainteresiranosti, ukratko s pola svoga mozga«, zaključuju u Sindikatu znanosti.</p>
<p>• »Nakon što su zastupnici vladajuće šestorke podigli svoje ruke u znak podrške novom Zakonu o plaćama u javnim službama, kojima se neće dokinuti postojeće razlike u plaćama, ali će se zato smanjiti ionako sramotno niske plaće zaposlenika u školama, više je nego očito da te stranke više neće moći računati na podršku učitelja i profesora«, priopćeno je iz Saveza školskih sindikata. </p>
<p>Nakon najnovije u nizu saborskih blamaža očito je da političke stranke, koje se u djelovanju vode ponajprije sebičnošću, kompromiserstvom i kukavičlukom, nisu dorasle rješavanju tako složenog problema kao što je uravnoteženje plaća u javnim službama. Nakon što se odustalo od bučno oglašavanog izjednačavanja plaća u javnim službama s plaćama u javnim poduzećima, bilo je i za očekivati da će izostati i dugo najavljivano uravnoteženje plaća unutar javnih službi. </p>
<p>Nakon izglasavanja Zakona o plaćama u javnim službama očito je kako zabrinutost za školstvo nekada opozicijskih, a danas pozicijskih zaštitnika prosvjetara i školstva, od Željke Antunović i Zlatka Šešelja iz SDP-a, Đurđe Adlešić iz HSLS-a, Vesne Pusić iz HNS-a, Zlatka Kramarića iz LS-a bila tek predizborno bacanje prašine u oči desecima tisuća zaposlenika u školama, stoji u priopćenju Saveza školskih sindikata koje je potpisao njegov predsjednik Željko Stipić. </p>
<p>• Stranačka stega i pritisak MMF-a, prevladali su pred argumentima, priopćeno je i iz varaždinskog Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova. Predloženim rasponom koeficijenata za pojedine vrste zvanja i dalje će najoštećenija biti srednja stručna sprema, ističe se u priopćenju koje je potpisao predsjednik tog sindikata Branimir Mihalinec. On poziva ministra prosvjete i športa da zajedno sa sindikatima srednjeg školstva iznađe najpovoljnije rješenje za zaposlene u sustavu srednjeg školstva. Varaždinski sindikat će, a to očekuje i od ostalih sindikata javnih djelatnosti, upotrijebiti sve metode sindikalnog pritiska da prisili premijera na ispunjenje obećanja - da plaće neće padati. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Istarski HDZ: Nakon odlaska ogorčenog Bratulića, Šetić vadi kestenje iz vatre?</p>
<p>Mario Bratulić se odlučio na nepozivu ostavku zbog nezadovoljstva radom i ponašanjem stranačke središnjice, posebno Ive Sanadera/ Nakon lanjskih izbora većina je istarskih HDZ-ovaca prešla u DC ili u HIP/ Nevio Šetić najvjerojatniji Bratulićev nasljednik </p>
<p>PULA, 14. ožujka</p>
<p> - Nakon neopozive ostavke predsjednika Županijskog odbora HDZ-a za Istru Marija Bratulića, ta je stranka u Istarskoj županiji i formalno obezglavljena. Iza neuspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima uslijedilo je veliko osipanje istarskih HDZ-ovaca - najviše ih je prešlo u Granićev DC, a u najnovije vrijeme dio se priklonio Udruzi za hrvatski identitet i prosperitet (HIP).</p>
<p>Kao što je sredinom tjedna i najavio, Mario Bratulić se odlučio na neopozivu ostavku zbog nezadovoljstva radom i ponašanjem stranačke središnjice, posebno HDZ-ova predsjednika Ive Sanadera. </p>
<p>Bratulić je ustvrdio kako je središnjica namjeravala raspustiti neke županijske organizacije, među kojima i istarsku, jer nije radila prema njihovu diktatu. Bratulić je, inače, na čelu istarskog HDZ-a zamijenio Marina Goloba prije tri i pol godine, a lani je u izravnu nadmetanju dobio više glasova od Nevija Šetića, saborskog zastupnika, člana Predsjedništva HDZ-a i još nerazriješenog tajnika tajanstvenog Vijeća za Istru.</p>
<p>Veterinar po struci i svojedobno zaposlen u »Purisu«; Bratulić je bljesnuo kada je u »labuđem pjevu HDZ-a« pobijedio na izborima u općini Sveti Petar u Šumi, čiji je i sada načelnik. Uz privatno poduzetništvo to mu je i jedino egzistencijalno utočište, jer nije prošao u Sabor, navodno zbog Šetića. Prema svemu sudeći, umjesto razočaranoga i ogorčenog Bratulića, brigu o istarskoj organizaciji u osipanju preuzet će Nevio Šetić i nakon neuspjeha s Vijećem za Istru, još jednom će morati vaditi stranačko kestenje iz IDS-ove (ali i SDP-ove) vatre. Dva mjeseca uoči izbora za lokalnu samoupravu, na kojima može izgubiti i ono malo uporišta u istarskim općinama, prema Bratulićevoj tvrdnji utemeljenoj na nekoliko anketa, HDZ u Istri može računati na osam do devet posto glasova. To je i shvatljivo kada se ima na umu osipanje stranke, i to zahvaljujući dvojici njenih aduta poslije Tuđmanove smrti. Mate Granić brzo je k sebi privukao umjereniju struju članstva i u Istri se oslonio na poduzetnost Vesne Jurkić Girardi koju je imenovao povjerenicom za tu županiju, a ona mu uzvratila obiteljskim učlanjenjem. Ovoga tjedna, pak, HIP predvođen Miroslavom Tuđmanom i Andrijom Hebrangom krenuo je u pohod na preostale simpatizere Tuđmanova i HDZ-ova naslijeđa. U Puli su priredili predizbornu tribinu na kojoj su im se pridružili admiral Davor Domazet, Nensi Ivanišević i Nenad Ivanković. Njihove tvrdnje da će dobiti svaki šesti istarski glas, u IDS-u pa i SDP-u komentiraju samo osmijehom.</p>
<p>Neizvjesno je koliko još HDZ u Istri može računati na Marina Goloba, koji je i nakon izbora, na čuđenje mnogih, ostao na čelu istarske podružnice »Croatia Osiguranja«. Nakon napuštanja čelne pozicije u istarskom HDZ-u Golob se prividno pasivizirao, ali je održavao dobre veze sa stranačkim vrhom. Nakon silaska HDZ-a s vlasti potrudio se poboljšati odnose sa stranačkim pobjednicima kako bi zadržao čelnu poziciju u najjačoj novčarskoj instituciji u Istri. To je i uspio do natječaja koji je otvoren još ovoga tjedna i na koji će se navodno javiti čak i neki članovi Županijskog poglavarstva (možda čak i sam župan). </p>
<p>Tako će s ključne pozicije otići i posljednji, a možda i najeksponiraniji HDZ-ovac (odskočna daska bio mu je vatreni nastup protiv 1. kongresa Istrijana u Puli) i sve će ostati na Neviju Šetiću, koji se, zahvaljujući porazu stranke, riješio i unutarstranačke konkurencije. To više što jedan od prvih istarskih HDZ-ovaca i svojedobni predsjednik Kriznog štaba za Istru Šime Vidulin nema više nikakvih lidersko-političkih ambicija. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vavra: Policija neće dežurati u školama, ali možda angažiramo zaštitarsku službu</p>
<p>Radi prevencije nasilja u školama osnažit će se rad psihološko-pedagoških službi i poticati aktivnija uloga Vijeća roditelja/ Bez bolje suradnje škola i obitelji prevencija nasilja ne može uspjeti/ U roku mjesec dana očekuje se elaborat, na temelju kojeg će se znati raspored zaduženja i odgovornosti kad je u pitanju sigurnost u školama, najavio je zamjenik ministra prosvejet Ivan Vavra na konferenciji za novinare u povodu oružanog nasilja u Obrtničkoj školi u Sisku</p>
<p>SISAK, 14. ožujka</p>
<p> - Kako bi se spriječilo eskaliranje nasilja u hrvatskim školama, Ministarstvo prosvjete i športa osnažit će nizom mjera rad psihološko-pedagoških službi i poticati aktivniju ulogu Vijeća roditelja u školama, aktualizirati već postojeće programe nenasilnog riješavanja konflikata, te poraditi na boljoj suradnji i dijalogu nastavnika i učenika, škole i obitelji. To su bili glavni naglasci u govoru zamjenika ministra prosvjete i športa Ivana Vavre, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u sisačkoj Obrtničkoj školi. </p>
<p>Učestalo nasilje u školama dosegnulo je vrhunac prošlotjednim slučajem u sisačkoj školi kada je jedan od učenika razmirice sa školskim kolegom riješavao puškom, pri čemu su lakše ozljeđeni učenik i nastavnica.</p>
<p>»Dok ne budemo poznavali obiteljske prilike učenika i dok roditelji ne budu znali kako im odgajamo djecu u školi i kako sami mogu pridonijeti poboljšanju njihova odgoja, ne možemo očekivati brzo rješavanje problema nasilja u školama«, naglasio je Vavra. Kakve će mjere poduzeti u rizičnim školama, u kojima je često nasilno ponašanja, te se sustavno otuđuje ili uništava školska imovina, Ministarstvo će znati nakon temeljite stručne analize koja će se provesti u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kao rezultat toga u roku od mjesec dana očekuje se elaborat, na temelju kojeg će se znati raspored zaduženja i odgovornosti kad je u pitanju sigurnost u školama, najavio je Vavra. </p>
<p>»Policija zasigurno neće dežurati u školama, niti je to njen zadatak, ali će pomoći da pronađemo adekvatna riješenja. Osim toga, uvijek možemo dogovoriti da se pojača pozornost nad rizičnim školama prilikom redovitih ophodnji«, napomenuo je Vavra, dodavši da Ministarstvo razmišlja i o angažiranju zaštitarskih službi, ako se to pokaže kao najpovoljnija opcija. </p>
<p>Ravnatelj Zavoda za unaprjeđivanje školstva dr. Zlatko Miliša primjetio je da psihosocijalni problemi današnje generacije mladih nisu samo problemi pojedinaca, njihovih obitelji i škola, već je to fenomen neodvojiv od općeg stanja društva, u kojem su pojave poput depresije, apatije i raznih oblika ovisnosti, to izraženije što je sredina manja. </p>
<p>Unatoč određenim nedostacima u sustavu zaštite i prevencije, Miliša napominje da Hrvatska danas ima 14 centara za prevenciju i izvanbolničko liječenje, dok do '90. nije imala ni jedan. »Godinama prešućivani problemi ovisnosti, agresivnosti, pedofilije i druge tamne brojke, poglavito života mlade generacije, sada su došli do izražaja samo zato što su se, s jedne strane, istraživači i znanstvenici konačno ekipirali u evidentiranju tih problema, a s druge strane, što je za to stvorena opća klima, zahvaljujući medijima koji otkrivaju malignu dušu ponašanja dijela mlade generacije i društva uopće«, konstatirao je Miliša.</p>
<p>Voditeljica tima za krizne intervencije Društva za psihološku pomoć dr. Lidija Arambašić, koja će sa svojim suradnicima pokušati pomoći da se sukobljeni učenici, nastavnica, te svi koji su uključeni u spomenuti slučaj u sisačkoj Obrtničkoj školi ponovo uključe u normalno funkcioniranje razredne zajednice. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Udruge branitelja prosvjeduju: Stečena prava se ne mogu ukidati</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Predstavnici Republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata izrazili su u srijedu na konferenciji za novinare ogorčenje izglasavanjem Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji kojima se ukidaju povlastice braniteljima pri uvozu automobila.</p>
<p>»Smatramo da je tim sramotnim Zakonom učinjena nepravda prema najsiromašnijim hrvatskim braniteljima. Njime su oštećeni invalidi, obitelji i djeca poginulih, a prije svih, obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja«, istaknuo je u zajedničkoj izjavi predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca domovinskog rata Ilija Majić. On je dodao kako se izglasavanjem Izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja nastavlja s kriminalizacijom i rušenjem dostojanstva Domovinskog rata. </p>
<p>Koordinacija je, među ostalim, oštro osudila »podanički odnos Vlade prema MMF-u, koji svojim diktatom zadire u unutarnja pitanja Republike Hrvatske te istodobno, bukvalno derogira njezin suverenitet«. Upozoravajući kako se nisu borili za protektorat, već za suverenu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku, Koordinacija je osudila diskriminaciju većeg dijela braniteljske populacije. »Radi njihove zaštite, pozivajući se na deklaracije i rezolucije Svjetske veteranske federacije, tražit ćemo zaštitu pred Međunarodnim sudom za ljudskaa prava u Strasbourgu, jer se stečena prava ne mogu ukidati, bez obzira na političke promjene bilo koje države«, najavio je Majić te dodao kako će Koordinacija zatražiti i pravorijek Ustavnog suda. Govoreći o posljedicama donesenog zakona, Majić je kazao kako je najtragičnija činjenica da, na temelju Carinskog zakona, na prava koja se ukidaju braniteljima i dalje mogu računati četnici i svi oni koji su se borili protiv Republike Hrvatske. U povodu saborske kuloarske priče kako će branitelji koji ne iskoriste povlasticu do 1. lipnja, moći s nekom auto-kućom potpisati interni ugovor, te tako povlasticu iskoristiti naknadno, novinare je zanimao komentar predsjednika Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Đure Dečaka. On je, međutim, kazao kako ne vjeruje da je takvu opciju moguće provesti, ustvrdivši kako čak i takva mogućnost predstavlja ukidanje zajamčenih prava braniteljima. </p>
<p>Koordinacija očekuje da će se Vlada očitovati o zahtjevima iz Deklaracije koja joj je upućena 15. veljače sa zagrebačkog prosvjednog skupa, zaključili su čelnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Oslobođeni i Zuban i Radanović </p>
<p>Benjamin Zuban i Željko Radanović koji su od 1995. godine bili u jugoslavenskim zatvorima, oslobođeni su i u utorak navečer vratili su se u Hrvatsku. Potvrdila je to u srijedu za Vjesnik Višnja Bilić iz Vladina Ureda za zatočene i nestale. Kako je pojasnila, oni su oslobođeni temeljem Zakona o amnestiji koji je Jugoslavija počela primjenjivati tek 6. ožujka. </p>
<p> Podsjetimo, oni su trebali biti oslobođeni i mnogo ranije, sukladno Temeljnom sporazumu koji su u rujnu 1997. godine potpisali tadašnji hrvatski i jugoslavenski ministri vanjskih poslova Mate Granić i Milan Milutinović. Njime je definirana razmjena zarobljenika između Hrvatske i SRJ po sistemu svi za sve, u što nisu uključeni osuđeni za ratne zločine. Do toga međutim nije došlo unatoč mnogobrojnim pregovorima, a dvojicu su hrvatskih zarobljenika srbijanske vlasti optužile za, navodnu, špijunažu zbog čega su od 1995. godine bili na odsluženju kazne u Sremskoj Mitrovici, a potom u Subotici. Pokušavajući im ući u trag nakon povratka u Zagreb, doznajemo od Dubravke Horvat, zamjenice predsjednika Hrvatskog Crvenog križa da je Zuban u pratnji Međunarodnog Crvenog križa u srijedu prijepodne otišao u Borovo, dok je Željko Radanović u svom zagrebačkom stanu. Prema saznanjima Vladina Ureda u jugoslavenskim su zatvorima evidentirana još tri hrvatska zarobljenika osuđena zbog navodne špijunaže protiv SRJ. (M. Rožanković.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Šeks: Šestorka izvela državni udar, tužit ćemo ih Vijeću Europe </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Nakon što su zastupnici HDZ-a demonstrativno napustili sabornicu, Zastupnički je dom izglasao i odluku da se ponovno, nakon samo tri mjeseca pristupi izmjenama Ustava.</p>
<p> Naime, prije glasovanja Vladimir Šeks pokušao je uvjeriti Matu Arlovića da se ne može glasovati o Odluci o pokretanju ustavnih promjena bez mišljenja Županijskog doma. No, kako to Arlović nije prihvatio Vladimir Šeks je nakon izlaska iz Sabornice glasovanje ocijenio državnim udarom na ustavni poredak Hrvatske koje počinila vladajuća šestorka. HDZ se, naime, usprotivio glasovanju o toj odluci jer držeda je povrijeđen članak 144. Ustava. </p>
<p>Valja podsjetiti da je Županijski dom u utorak odbio uvrstiti tu točku na dnevni red. O njoj uopće nije raspravljao, pokušavajući, tako, onemogućiti promjene Ustava kojima se ukida gornji dom. Po Ustavu Zastupnički dom ne može donositi odluke o promjeni Ustava bez prethodnog mišljenja Županijskog doma. No, stručnjak za proceduru vladajuće koalicije i predsjednik Odbora za Ustav Mato Arlović i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić otklonili su te argumente pozivajući se na mišljenje Ustavnog suda po kojemu odbijanje Županijskog doma da raspravi i da mišljenje o nekom prijedlogu znači kao da je mišljenje dato, odnosno da je negativno. Za razliku od HDZ-ovaca koji su napustili sabornicu, HSP-ovci su ostali i glasovali protiv pristupanja ustavnim promjenama, a Ivo Lončar (NZ) bio je suzdržan.</p>
<p> Vladimir Šeks novinarima je rekao da će HDZ, vjerojatno, podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu ali će o svemu izvjestiti i Vijeće Europe i ostale međunarodne čimbenike »kako bi se uvjerili da se pod plaštom demokracije u Hrvatskoj na najgrublji način krši ustavni poredak«. Na pitanje hoće li HDZ-ova većina u Županijskom domu raspustiti toj dom Šeks nije htio odgovoriti. </p>
<p>Sukob oko Odluke o pokretanju ustavnih promjena vladajuće koalicije i oporbenog HDZ-a, odnosno izjavu Šeksa da se radi o državnom udaru na Ustav predsjednik Sabora Zlatko Tomčić komentirao je riječima kako nema nikakvih iskustava s državnim i ustavnim udarima, a ako to Šeks tvrdi trebao bi to i dokazati. Tomčić je istaknuo je sve napravljeno u skladu je s Ustavom i Poslovnikom, dodavši da bi trebalo pitati one koji utječu na rad Županijskog doma zašto su, unatoč dogovora da će taj doma u utorak raspraviti prijedlog za promjenu Ustava, od toga odustali odnosno zašto Županijskih dom tu točku nije stavio na dnevni red. Očito se radi, ocijenio je Tomčić, o pokušaju opstrukcije kako se u Zastupničkom domu ne bi donijele ustavne promjene. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Poncet: U Hrvatskoj nema napretka u povratku izbjeglica i vlasništva </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - U Hrvatskoj nema napretka u procesu povratka izbjeglica, vlasništva i obnovi porušenih područja, rekao je u srijedu šef Misije OESS-a Bernard Poncet na konferenciji za novinare u povodu najnovijeg izvješća Misije o Hrvatskoj. Poncet će izvješće o stanju u Hrvatskoj u posljednja četiri mjeseca, tzv. Progress Report, predstaviti na sjednici Stalnog vijeća OESS-a u Beču 22. ožujka. </p>
<p>U najnovijem izvješću Misija je zabilježila pozitivan razvoj događaja na nekim područjima, uključujući donošenje određenih zakona, izjave Vladinih dužnosnika o procesu upravljanja pojedinim regijama, rekao je Poncet. U isto vrijeme zabilježen je nedostatan napredak poglavito u području povratka izbjeglica, povratka vlasništva i obnove, dodao je. </p>
<p>Kao jedan od istaknutijih događaja tijekom posljednja četiri mjeseca, Poncet je istaknuo prosvjede protiv privođenja osumnjičenih za ratne zločine. Vlasti su jasno dale potporu neovisnom sudstvu i vladavini prava, pokazavši razumijevanje za mirovne prosvjede, što je misija OESS-a pozdravila. Osim toga, OESS pozdravlja i održavanje Zagrebačkog summita u studenome prošle godine te poboljšanje standarda zaštite ljudskih prava. </p>
<p>Sigurnosna situacija diljem Hrvatske i dalje je stabilna, kvaliteta svakodnevnog rada pripadnika policije također se poboljšava, istaknuo je šef misije OESS-a. U sklopu reforme medija, proces donošenja zakona o HRT-u isključuje stanje stranačke kontrole nad elektronskim medijima. Misija ohrabruje Vladu u reformi medija i bržem donošenju zakona o telekomunikacijama. </p>
<p>Što se tiče povratka izbjeglica glavni problem je i dalje u vlasničkim pravima nad zaposjednutim kućama i stanovima, obnovi razrušenih kuća koje su uništene u nevojničkim akcijama, rezoluciji o izgubljenom stanarskom pravu i provedbi i potvrđivanju zakona koji se tiču isplate mirovina i zapošljavanja, istaknuo je Poncet, dodajući kako ta pitanja snažno utječu na »povratak i reintegraciju hrvatskih Srba«. Amandmani na zakon o područjima o posebnoj državnoj skrbi još ne sadrže međunarodne i pravne standarde i tu primjedbu misija je prenijela ministru javnih radova i obnovu u siječnju ove godine. Naime, postojeći zakon još čini pravo vlasnika da povrati svoje vlasništvo ovisnim o pronalasku alternativnog smještaja, istaknuo je Poncet zaključivši da takvo stanje »odgađa na neprihvatljivu duljinu povratak vlasništva vlasniku«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sljedeći tjedan počinje spaljivanje starih lijekova</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Spaljivanje 3500 tona lijekova, koji su u Hrvatsku pristigli u vrijeme rata inozemnim donacijama i kojima je odavno istekao rok trajanja, počinje sljedećeg tjedna. Istaknuto je to u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva, koju su održali ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević.</p>
<p> »U srijedu je u Splitu, na Kobilici, počelo razvrstavanje lijekova iz 17 vagona, uslijedit će otpad iz Kliničkog bolničkog centra Firule, a ti će lijekovi prvi biti doveženi u spalionicu otpada 'Puto' na zagrebačkom Jakuševcu, gdje će biti uništeni«, rekla je Stavljenić Rukavina.</p>
<p>Uništavanje starih lijekova dio je Projekta reforme zdravstva, što znači da se financira iz kredita Svjetske banke. Voditelj tog projekta i direktor Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« prof. dr. Stipe Orešković rekao je kako bi projekt sortiranja i spaljivanja lijekova, prema procjenama, trebao stajati četiri milijuna dolara, ali i da konačna cijena ovisi o količini spaljenih lijekova i da vjeruje kako neće premašiti tri milijuna dolara. Spaljivanje bi trebalo potrajati između šest i sedam mjeseci, a farmaceutski i ostali medicinski otpad dovest će se u »Puto« s ukupno 250 lokacija.</p>
<p> Trenutačno se najveće odlagalište starih lijekova nalazi u Splitu, gdje ima 620 tona neupotrebljivih lijekova, slijedi Zadar sa 550 tona, potom šest zagrebačkih lokacija gdje ima 350 tona starih medikamenata, a onda Kraljevica u Rijeci gdje ima 140 tona, Pula s 85 tona... U Splitu, Zadru i Rijeci postoje i tzv. »mokra« odlagališta, gdje će trebati pažljivije rukovati prilikom sortiranja lijekova, jer su u pitanju medikamenti u obliku ampula ili odlagališta na kojima je bilo požara.</p>
<p>»Mnoge međunarodne institucije za vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH zbrinjavale su svoj otpad šaljući ga nama«, napomenula je ministrica zdravstva. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević rekao je da je doprinos njegovog Ministarstva što će Inspekcija za zaštitu okoliša osiguravati zaštitu okoliša na svakoj lokaciji s koje se stari lijekovi odvoze, kao i u mjestima kroz koja će otpad prolaziti. Županijski eko stožeri bit će, pak, spremni za slučaj bilo kakvog incidenta. Ministar Kovačević rekao je i da je dovršen plan nacionalne zaštite okoliša, za čiju je realizaciju (i čistu Hrvatsku!) potrebno 7,2 milijarde dolara.</p>
<p>Inače, posao sortiranja i prijevoza starih lijekova do »Puta« obavlja Agencija za posebni otpad, dok će o sigurnosti zaštiti okoliša brinuti i Hrvatski zavod za toksikologiju, koji će putem Interneta pratiti emisiju plinova prilikom spaljivanja, rekao je mr. Davorko Lovrić, savjetnik u pripremi projekta. Produkt spaljivanja lijekova, tzv. inertni otpad ili šljaka završit će zajedno s komunalnim otpadom, dok će filterski otpad, koji je opasniji, biti posebno zbrinut na odgovarajućem mjestu.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska vina prepoznatljiv izvozni proizvod</p>
<p>POŽEGA/ORAHOVICA,14. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska je 'uhvatila korak' s europskim zemljama koje proizvode kvalitetna vina te smo time učinili znatan pomak u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji. Budući da imamo velike potencijale, posebice u Slavoniji, smatram kako bi upravo hrvatsko vino trebalo biti proizvod koji u izvozu treba biti jedan od zastupljenijih«, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u Požegi na prigodnoj svečanosti otvorenja novog Vinskog laboratorija požeškog Veleučilišta. </p>
<p>Taj laboratorij, dodao je predsjednik, pokazuje da se u proizvodu može prodati i znanje, jer će služiti za obrazovanje studenata i učenika, ali i svih podrumara i vinogradara ovog dijela Slavonije. U uređenje požeškoga vinskog laboratorija uloženo je 800.000 kuna, od čega je polovicu osiguralo Ministarstvo znanosti, a po 200.000 kuna donirali Požeško-slavonska županija te Veleučilište u Požegi. </p>
<p>Da ne bi sve prošlo izrazito svečano kako je i započelo »pobrinuli« su se požeško-slavonski župan Anto Bagarić i gradonačelnik Požege Branko Skorup. Oni su, naime, usred svečanosti demonstrativno napustili otvorenje vinskoga laboratorija. Obojica su u kratkoj izjavi za novinare objasnili kako su revoltirani činjenicom kako njihovo predstavljanje predsjedniku Mesiću nije predviđeno protokolom, iako i Grad i Županija daju veliku potporu radu Veleučilišta. Predsjednik Mesić istoga je dana posjetio i rodnu Orahovicu gdje je prisustvovao otvorenju Sajma vinogradarstva, vinarstva i voćarstva »Slavin 2001.«, koji se već osmu godinu za redom održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske gospodarske komore, te Virovitičko-podravske županije i Grada Orahovice. Sajam je otvorio predsjednik HGK Nadan Vidošević koji je, pohvalivši tvrtku »Sajam Orahovica« koja je organizator te priredbe, istaknuo da bi upravo taj sajam trebao biti »vrh piramide razvoja i podizanja kvalitete vinogradarstva«. Uz mnoge gospodarstvenike, otvorenju Sajma nazočili su i virovitičko-podravski župan Ivan Horvat te gradonačelnik Orahovice Milan Šimić koji su izrazili zadovoljstvo održavanjem toga već tradicionalnog sajma koji Županiji pomaže ostvariti pozitivne gospodarske rezultata. Nakon obilaska Sajma na kojemu se okupilo dvadesetak proizvođača iz cijele Hrvatske, predsjednik Mesić uručio je nagradu Poljoprivrednom poduzeću »Orahovica« čija je »Frankovka Barrique« dobila posebno priznanje i zlatnu statuu za najbolje ocijenjeno vino u konkurenciji od 82 uzorka. »Hrvatskoj trebaju upravo takvi sajmovi koji promoviraju proizvodnju, a na neki način i natjecateljski duh. To je ono što je potrebno našem poduzetništvu, jer ljudi se ovdje uspoređuju, a tako dobivaju i poticaj za bolju, kvalitetniju i uspješniju proizvodnju«, zaključio je predsjednik, ustvrdivši kako bez toga niti nema mogućnosti gospodarskoga razvitka, otvaranja novih radnih mjesta ni izvoza. </p>
<p>Ustvrdio je kako je u ovome trenutku najvažnije »doći do prave strategije razvoja privrede i poljoprivrede.« Na upit novinara je li istina kako se stavovi između Ureda predsjednika i Vlade oko aranžmana s MMF-om bitno razlikuju, predsjednik Mesić je odgovorio: »Svakako moramo prihvatiti određena pravila 'ponašanja', ali nije dovoljno razgovarati samo sa MMF-om, nego i s onima koji raspolažu kapitalom kao što je Svjetska banka koja nam mora omogućiti da viškove radne snage angažiramo u proizvodnim projektima. U tom bi smislu, na jednoj strani restrikcijom došli do veće produktivnosti u određenim poduzećima, dok bi tim viškom radne snage zadovoljili nove potrebe kojih će biti samo ako angažiramo kapital sa strane«, istaknuo je predsjednik Mesić, dodavši kako bi, kada bi surađivali samo s MMF-om bitno usporili razvoj cjelokupne hrvatske privrede. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Dumančić: Tuđman se opredijelio za Norca i Oreškovića</p>
<p>RIJEKA, 14. ožujka</p>
<p> - U srijedu su izvanraspravnom vijeću Županijskog suda u Rijeci podneseni i posljednji prigovori na optužnicu u »slučaju Gospić«, koja tereti Tihomira Oreškovića, Ivicu Rožića, Stjepana Grandića, Mirka Norca i Milana Čanića za organiziranje i sudjelovanje u likvidaciji civila na gospićkom području potkraj 1991. godine. Branitelj četvrtooptuženog umirovljenog generala Mirka Norca Ivan Kern naveo je da optužnica sadržava niz netočnosti. Tako navodi da iskazi svjedoka u »slučaju Gospić« nisu provjeravani, a nije razjašnjen ni sustav zapovijedanja u vrijeme događanja za koje se tereti Norac. </p>
<p>Branitelj prvooptuženog Tihomira Oreškovića Željko Dumančić drži da je u optužnici možda pogreškom izostavljeno navođenje datuma, kad su održana dva »smrtonosna sastanka« u Gospiću (navodi se samo da je to bilo u večernjim satima), a koji se tiču likvidacije u Pazarištu i Lipovoj Glavici. Ne navodi se ni to tko je sve nazočio tim sastancima. </p>
<p>Kao datum odvođenja trojice Karlobažana iz tog grada u optužnici se navodi 25. listopada 1991. godine, a, prema Dumančiću, riječ je o 21. studenome 1991. godine. Optužnica tereti Norca i Oreškovića da su Ivicu Rožiću naredili da 25. listopada odvede trojicu civila iz Karlobaga i likvidira ih, a Rožić je izjavio u istrazi da u to vrijeme nije poznavao Oreškovića niti od njega dobivao zapovijedi. Dumančić prigovara i identifikaciji 18 osoba ekshumiranih na Debelom Brdu, od kojih je, kaže, identificirano samo šest žrtava. »Kad je riječ o toj identifikaciji, tužilaštvo koristi 'propagandni materija JNA', odnosno nalaze identifikacije, liječnika beogradske vojno-medicinske akademije«, izjavio je za Vjesnik Dumančić. </p>
<p>On je podsjetio da je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za svog posjeta Gospiću 17. studenoga 1991. nakon što je upozoren na sukob vojnih i političkih struktura u borbi za vlast, stao na stranu Norca i Oreškovića i zatražio od Oreškovića da stupi u HV. </p>
<p>Branitelj drugooptuženog Ivice Rožića Mirko Ružić podsjeća da je njegov branjenik u istrazi priznao da je bio u Karlobagu u vrijeme kad su maskirani pripadnici ZNG-a tražili osobe s popisa za likvidaciju i da im je on dao adrese, ali da u likvidaciji nije sudjelovao. Ružić drži da je upitan i iskaz svjedokinje koja tvrdi da je prepoznala Rožića. Branitelj trećeokrivljenog Stjepana Grandića Milenko Škrlec u svom prigovoru na optužnicu navodi da se u Lici 1991. godine nije odvijao sukob sa srpskim paravojnim formacijama, nego da je bila riječ o ratu dviju država, odnosno da je JNA izvela agresiju na Hrvatsku. </p>
<p>Odvjetnik Velimir Došen tvrdi da je njegov branjenik Milan Čanić Bićo, koji se tereti za zapovijedanje likvidacijom na Lipovoj Glavici te zapovijedanje i sudjelovanje u likvidaciji u Pazarištima, zalutao u optužnicu. U optužnici se navodi da je šutnjom i pasivnošću omogućio navedena djela, a njegov branitelj tvrdi da to nije dovoljno da bi se nekoga optužilo za ratni zločin. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ante Pocrnja: Ne dugujem ja štedionici, nego ona meni</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Osumnjičen da je počinio nekoliko kaznenih djela nesavjesna poslovanja i zloporabe u gospodarskom poslovanju, Ante Pocrnja, predsjednik uprave Prve obrtničke štedionice, nakon privođenja u utorak na večer u srijedu je tri sata iznosio svoju obranu pred istražnom sutkinjom Jadrankom Mandušić, pobijajući sve navode kaznene prijave, kojom ga se tereti da je oštetio POŠ za 14,087.000 kuna.</p>
<p>Pocrnja je izjavio da je u POŠ došao 1995. godine kao direktor, a potom je postao predsjednikom uprave i radio na temelju menadžerskog ugovora. Kako je rekao, točno je da je koristio »Diners« i »Master« kartice, ali je račune plaća svojim novcem. Napomenuo je da se računi naplaćuju i prebijanjem s njegovim osobnim dohotkom, jer mu je POŠ davao manju plaću.</p>
<p>Pocrnja je ustvrdio da mu POŠ duguje oko 400.000 njemačkih maraka, jer je u prvoj godini dobivao plaću manju 60, a ostalih godina 50 posto.</p>
<p>O spornim pršutima, Pocrnja je izjavio da su pršute, vino i sir uzimali za potrebe Štedionice, za što je potvrdu izdao Anti Mariću, koji je bio njihov klijent i ispunio sve uvjete za zajam od 10.000 maraka. Predsjednik uprave prestao je biti 24. studenoga prošle godine, a tužiteljica Marija Jambor ga je upitala je li preuzimanje pršuta potpisao kao predsjednik uprave ili kao Ante Pocrnja, čemu su branitelji Vladimir Marić i Mirko Batarelo prigovorili. No prigovor je odbijen nakon čega je Pocrnja izjavio da nakon suspenzije nije obnašao nikakve dužnosti, a, kako je rekao, pršuti su bili korišteni za reprezentaciju.</p>
<p>Pocrnja je pobio i navode da je depozit POŠ-a koristio u štedionici SA-GA, kao osiguranje povrata vlastitog kredita, jer je u toj štedionici kredit podigao kao fizička osoba. No pojasnio je da je riječ o depozitu POŠ-a od 900.000 kuna, za što postoji ugovor o dugoročnom pologu i za koji se nije morao ni sa kim savjetovati kao predsjednik uprave. </p>
<p>Nakon istražnog saslušanja odvjetnik Marić je izjavio da je Pocrnja u svojoj obrani u srijedu »već pobio 90 posto inkriminacija«. Drugi pak branitelj, odvjetnik Batarelo, istaknuo je da u ovom slučaju nema štete, nitko ništa ne potražuje i stoga nema ni inkriminacije. </p>
<p>Pocrnja je osumnjičen i za malverzacije unutar vlastite off-shore kompanije »Danvil Investments LTD«, zbog sklapanja posla s POŠ-om o nabavci računalne opreme vrijedne 398.000 maraka, koja nije nikad dopremljena u Prvu obrtničku štedionicu.</p>
<p>Za navodnu povezanost Ante Pocrnje i malverzacija u POŠ-u hrvatska je javnost doznala nakon što je tjednik Nacional potkraj siječnja objavio da je Pocrnja podmićivao suce, državne dužnosnike i osobe iz javnog života. </p>
<p>Priču o Pocrnjinim podmićivanjima nastavio je list Republika, koji, pak tvrdi da je bivši predsjednik Uprave POŠ-a kredite odobrio i sucu Upravnog suda Mladenu Turkalju, sucu zagrebačkog Trgovačkog suda Ivanu Šivku i sucu Visokog trgovačkog suda Bariši Gašparu.</p>
<p>Republika nadalje tvrdi kako su sudac Vrhovnog suda Milan Petranović i Ivan Šivak ljetovali 1998. godine u Brelima na račun POŠ-a, što su oni kasnije također opovrgnuli.</p>
<p>Zbog navedenih optužbi, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je od policije provjeru istinitosti tih napisa.</p>
<p>Jasminka Ivančić i Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ukinuti sve povlastice za uvoz automobila, osim za invalide </p>
<p>Usvojen zaključak prema kojem će Vlada do kraja ožujka predložiti ukidanje svih povlastica za uvoz automobila koje su regulirane drugim zakonima, a ne Zakonom o pravima branitelja, primjerice Carinskim, osim za invalide/ Stavljenić Rukavina: Plaće liječnika specijalista s više radnog staža trebale bi porasti, a ostalih ne bi trebale pasti/ Donijet i Zakon o državnim službenicima i namještenicima uz Vladin amandman prema kojem će im plaće rasti 0,5 posto svake godine</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Uz burnu polemiku i veliki broj amandmana, zastupnici Zastupničkoga doma prihvatili su u srijedu većinom glasova dva zakona kojima se rješava status i plaće državnih namještenika i službenika. Riječ je o zakonima o kojima je rasprava provedena prošloga tjedna, ali se nije glasovalo, jer se vladajuća šestorka trebala usuglasiti. Naime, ti su zakoni među onima čije usvajanje treba osigurati potpisivanje stand-by aranžmana s MMF-om. Uvjet za potpis je smanjenje mase za plaće državnih službenika i namještenika za deset posto. HDZ je zatražio da se o tim zakonima izjašnjava pojedinačno.</p>
<p>Unatoč lobiranju zastupnika liječnika, i liječničkih udruga, zastupnici ipak u srijedu nisu prihvatili da se zdravstveni djelatnici isključe iz Zakona o plaćama u javnim službama. Prema obrazloženju ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, nema valjanih argumenata za izdvajanje zdravstvenih ustanova iz javnih službi, jer i prema važećem zakonu visokostručni kadrovi u zdravstvu mogu se kvalitetno vrednovati i napredovati u struci. Ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina rekla je pak nakon glasovanja da bi, prema projekcijama, plaće liječnika specijalista koji imaju više radnog staža trebale porasti, a plaće ostalih zdravstvenih djelatnika ne bi trebale pasti. Na pitanje zašto se onda liječnici bune, ministrica je neslužbeno prokomentirala da se bune jer je to staleško pitanje, pa ako su izuzeti suci, onda mogu i liječnici. </p>
<p>Inače, na taj zakon od samo 17 članaka pristiglo je čak 15 amandmana, što Vladinih, što zastupničkih I prilikom glasovanja o zakonu došla je do izražaja liječnička solidarnost pa su tako uz HDZ-ove zastupnike koji su svi bili protiv, pa tako i dr. Ivica Kostović i dr. Karmela Caparin, suzdržani bili i dr. Viktor Brož (HSLS), dr. Nikola Ivaniš (PGS), dr. Petar Turčinović (IDS) manjinski zastupnik dr. Tibor Santo bio je protiv a zakon nisu podržali ni zastupnici DC-a, HSP-a i HKDU-a.</p>
<p> Inače, glasovanje o ovom zakonu izazvalo je verbalni sukob Vladimira Šeksa i Mate Arlovića o poslovničkim odredbama. Šeks je naime tražio da zakon, s obzirom na veliki broj amandmana, ide u treće čitanje, no kako svoj prijedlog nije dao pisano, Arlović ga je odbio staviti na glasovanje. Ni gotovo polusatno Šeksovo inzistiranje i argumentiranje nije uvjerilo Arlovića u suprotno, pa je Sabor pristupio glasovanju. No, i tu je Šeks pronašao grešku tvrdeći kako 72 glasa nisu dovoljna za izglasavanje ovog zakona, jer je riječ o organskom zakonu za koji je potrebna većina svih zastupnika, odnosno 76 glasova što Arlović nije prihvatio.</p>
<p>Većinom glasova donesen je i Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Potporu su mu dali zastupnici vladajuće koalicije, dok su protiv bili oporbeni zastupnici. No, iz redova vladajućih suzdržani su bili HSLS-ovci Dorica Nikolić i Želimir Janjić, LS-ovac Zlatko Kramarić te IDS-ovac Petar Turčinović. Od čak šezdesetak amandmana, Vlada je prihvatila tek nekoliko nomotehničkih izmjena, ali je sama predložila desetak. S Vladinim amandmanima mijenja se ranije predložena odredba prema kojoj bi se službenicima i namještenicima svakih pet godina plaća uvećala za 0.5 posto, odnosno ministar Ivanišević je kazao kako će se to povećanje ostvarivati svake godine. </p>
<p>Nije prihvaćeno nekoliko amandmana zastupnika i radnih tijela Sabora da se iz zakona o državnim službenicima i namještenicima izuzmu službenici Sabora i Pučkog pravobranitelja. Oni stoga ostaju u sklopu ovog zakona s time da se koeficijent o složenosti poslova tih službi dostavlja na mišljenje i sindikatu i državnim tijelima koja imaju specifična radna mjesta, a Vlada će onda uredbom određivati koeficijente. Kriteriji i način ocjenjivanja rada službenika određivat će se pravilnikom ministra. </p>
<p>Zastupnici su usvojili i zaključak prema kojem će Vlada do kraja ožujka predložiti ukidanje svih povlastica za uvoz automobila koje su regulirane drugim zakonima, a ne Zakonom o pravima branitelja, primjerice Carinskim, osim za invalide. Također je prihvaćeno izvješće Vlade iz kolovoza prošle godine prema kojem nije moguće provesti zaključak Sabora da mu se dostavi popis 200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj. Protiv izvješća glasovali su zastupnici HDZ-a. </p>
<p>U nastavku rada, Zastupnički dom je počeo raspravu o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, za koji se predlaže usvajanje po hitnom postupku. Radi se o tome, objasnio je uvodno zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja, da se prošlogodišnjim donošenjem Zakona o dječjem doplatku omogućilo da to pravo koriste sva djeca, dakle i djeca nezaposlenih te obrtnika i poljoprivrednika. Izmjenama, pak, Zakona o socijalnoj skrbi, predlaže se da se dječji doplatak ne uračunava u prihode tih domaćinstava, kako bi socijalne intervencije za najsiromašnije bile što potpunije.</p>
<p>Većina klubova zastupnika podržala je predložene izmjene. (Ivka Bačić/ Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010315].
|
