NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010913].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179376 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bush: Ovo je rat, a ne terorizam!</p>
<p>Vlada i građani pokazuju prkos i odlučnost u obračunu s terorizmom / Govori se o tisućama, možda i desecima tisuća poginulih / Vrlo su jake indicije o povezanosti otmičara aviona s Osamom bin Ladenom / Sumnjiva i petorica Arapa, od kojih je jedan bio pokusni pilot / Pod ruševinama tornjeva WTC-a i susjednih zgrada nađeno sedmero živih vatrogasaca, u srušenom dijelu Pentagona nema preživjelih, objavilo ministarstvo obrane </p>
<p>ZAGREB, NEW YORK, WASHINGTON, BOSTON</p>
<p> - 12. rujna - »Napadi u New Yorku i Washingtonu bili su objava rata a ne terorizam«, kazao je u srijedu u Bijeloj kući američki predsjednik George W. Bush.</p>
<p> On je uoči početka sastanka užeg sastava vlade kratko izjavio da će SAD odgovoriti svim raspoloživim sredstvima na izazov koji je upućen. </p>
<p> Činjenica da je Bush napade terorista na Svjetski trgovački centar u New Yorku i zgradu Pentagona u Washingtonu nazvao ratnim djelovanjem nema samo simboličku važnost. Time je navjestio da će odgovor SAD bez sumnje uključivati punu mjeru vojne sile.</p>
<p> Osim toga, stanje neposredne ratne opasnosti, iako nije službeno oglašeno, daje američkom predsjedniku dodatne ovlasti.</p>
<p> Bush je od Kongresa zatražio izvanrednu suglasnost da se u proračunu osigura novac »za spašavanje, obnovu New Yorka i Washingtona, te za zaštitu američke nacionalne sigurnosti«.</p>
<p>Prvo jutro nakon dosad najkrvavijeg i najzloćudnijeg terorističkog napada na Ameriku, atmosfera u New Yorku i u drugim američkim gradovima odgovarala je onome što je senator John McCain nazvao »kontroliranim bijesom«.</p>
<p> Mnogi vozači istaknuli su, na poziv lokalnih radija u srijedu ujutro američke zastavice na svoja vozila ne bi li tako pokazali prkos terorizmu. Vrh Manhattana, središte svjetskih financijskih institucija, bio je pokriven prašinom i krhotinama, a iznad ruševina još se dizao dim.</p>
<p>Predsjednik George Bush obratio se naciji kraćim govorom u kojem je najavio rat teroristima i njihovim pomagačima: »Oni mogu potresti temelje naših zgradâ, ali ne mogu slomiti čelik američke odlučnosti«. </p>
<p>U međuvremenu su pod ruševinama World Trade Centera u New Yorku i Pentagona u Washingtonu spasilačke ekipe uporno tragale za preživjelima, a vlasti pokušavale doznati barem okvirni broj žrtava za koji je odmah bilo sigurno da će se mjeriti u tisućama, a možda i desecima tisuća. Potvrđene i poznate brojke bile su nakon prvoga dana znatno manje, ali samo zato što se do tijela poginulih još nije moglo doći. </p>
<p>U četiri oteta i srušena aviona bilo je ukupno 266 osoba.</p>
<p>Putnici otetog zrakoplova koji se srušio jugoistočno od Pittsburgha mobitelima su se posljednji put javljali obiteljima suočeni sa smrću. Jedan od njih rekao je supruzi: »Znam da ćemo svi poginuti, trojica nas pokušat ćemo nešto učiniti...« Drugi putnik javljao je da su im prijetila trojica muškaraca koja su tvrdila da imaju bombu. </p>
<p>Pretpostavlja se da se taj zrakoplov trebao obrušiti na Bijelu kuću. </p>
<p> U ruševinama pogođenog dijela Pentagona nije pronađen nitko od preživjelih niti ima znakova života, objavilo je u srijedu američko ministarstvo obrane. Neslužbeno se govori da je u terorističkom napadu u utorak u Pentagonu poginulo do 800 ljudi.
Pri urušavanju tornjeva WTC-a nestalo je i smatra se vjerojatno mrtvima tristotinjak vatrogasaca i policajaca koji su u tom trenutku pokušavali izvući preživjele. </p>
<p>Bolnice su primile nekoliko tisuća ljudi, uglavnom opečenih, pogođenih krhotinama i onih kojima su zbog udisanja dima i prašine oštećena pluća. Pod ruševinama tornjeva i susjednih zgrada pronađen je manji broj preživjelih i zatrpanih, među kojima i sedam vatrogasaca. No, nade u nalaženje većeg broja preživjelih brzo su se smanjivale jer od urušenih tornjeva nije mnogo ostalo. </p>
<p>Kad su, otprilike sat nakon udara, popustile metalne konstrukcije pogođenih visokih katova, sve se srušilo na niže katove pa zajedno s njima na još niže sabijajući sve pod sobom - od jednog tornja nije ostalo ništa osim hrpe krhotina, a od drugog samo nekoliko najnižih katova u kojima bi možda moglo biti »džepova« s preživjelima. </p>
<p>Koliko se u tornjevima početkom radnog vremena našlo ljudi, još dugo neće biti poznato. Primjera radi, u kompleksu se znalo istodobno naći i po 50 tisuća ljudi, a velika brokerska kuća Morgan Stanley na 50 katova jednoga od tornjeva imala je oko 3500 ljudi. </p>
<p>Iako se još nisu pojavile definitivne i službene potvrde o počiniteljima, sumnja se da se radi o planu međunarodnog terorista saudijskog podrijetla, a talibanskih veza Osame bin Ladena. Te sumnje pojačava činjenica da je na popisima putnika u otetim zrakoplovima bilo i ljudi koje se povezuje s njegovim terorističkim aktivnostima. Pretraženo je nekoliko stanova na Floridi, a i dva automobila, od kojih je na jednom bila vidljivo istaknuta bin Ladenova slika. </p>
<p>U Bostonu su kao sumnjivce označili petoricu Arapa, a u vozilu koje su unajmili i ostavili u međunarodnoj zračnoj luci, s koje su poletjela dva oteta zrakoplova, nađeni su priručnici za pilotiranje, Kuran i tablice za izračun potrošnje goriva. Među tom petoricom su i dvojica braće iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, od kojih je jedan prošao pilotsku obuku.</p>
<p>U Njemačkoj je objavljeno da obavještajne službe više zapadnih zemalja i Izraela imaju jake indicije da iza velikog terorističkog napada doista stoji Osama bin Laden. On sâm navodno je demantirao vezu s napadima. </p>
<p>Većina arapskih i muslimanskih zemalja, među kojima i one koje se svrstavaju u protivnike američke politike prema Izraelu, kao i one koje u Washingtonu označavaju zaštitnicima terorista (Libija i Afganistan), a i gotovo sve palestinske organizacije osudile su teroristički čin. </p>
<p>Iznimka je bio samo Irak. U mnogim se arapskim i palestinskim krugovima, međutim, upozorava da su napadi posljedica američke politike podrške Izraelu.</p>
<p> U svijetu su na mnogim mjestima poduzete razne mjere opreza. Zbog dojave o bombi ispražnjen je par tornjeva sada najviše zgrade na svijetu - Petronas Towers u Kuala Lumpuru, kao i njemačko ministarstvo vanjskih poslova i zgrada UN-a. Blokirano je bilo i područje oko rezidencije britanskog premijera u Downing Streetu, a osoblje premješteno.</p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kronologija događaja</p>
<p>• Utorak, 11. rujna, 8.45 sati</p>
<p> - Zrakoplov kompanije American Airlines na letu broj 11 između Bostona prema Los Angelesu, u kojem su bila 92 putnika, zabio se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra (WTC) na newyorškom Manhattanu.</p>
<p>• 9.05 sati - Zrakoplov kompanije United Airlines na letu broj 175 između Bostona i Los Angelesa, u kojem je bilo 65 putnika, udario je u južni toranj, drugi blizanac World Trade Centera.</p>
<p>• 9.09 sati - FBI započinje s istragom o otmicama zrakoplova koje su prethodile eksplozijama u Svjetskom trgovačkom centru.</p>
<p>• 9.31 sat - Predsjednik George Bush na Floridi naziva događaje »očitim terorističkim napadom na zemlju«.</p>
<p>• 9.40 sati - Zrakoplov kompanije American Airlines na letu broj 77, između Washingtona i Los Angelesa sa 64 putnika, obrušio se na zapadno krilo zgrade Pentagona. Trgovanje na Wall Streetu obustavlja se! </p>
<p>• 9.48 sati - Evakuiran je Capitol i zapadno krilo Bijele kuće.</p>
<p>• 9.49 sati - Federalna zrakoplovna administracija obustavlja polijetanja iz SAD-a, a zrakoplovi na međunarodnim letovima upućuju se u Kanadu.</p>
<p>• 9.50 sati - Ruši se sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra.</p>
<p>• 10.29 sati - Ruši se i južni toranj WTC-a.</p>
<p>• 10.37 sati - Službenici potvrđuju da se zrakoplov kompanije United Airlines na letu broj 93 između San Francisca i Newarka srušio 80 milja jugoistočno od Pittsburgha. Pretpostavlja se da nijedan od 45 putnika nije preživio.</p>
<p>• Između 10 i 11.30 sati - Evakuirane su zgrade vlade diljem Sjedinjenih Država. Zatvorena je zgrada Ujedinjenih naroda u New Yorku, a sigurnosne službe zatvaraju burzovno tržište. Rudolph Giuliani, gradonačelnik New Yorka, poziva na evakuaciju Manhattana.</p>
<p>• 13.20 sati - Predsjednik Bush iz sigurnosnih razloga napušta vojnu zračnu bazu u Barksdaleu. </p>
<p>• 14.51 sat - Mornarica šalje razarače prema New Yorku i Washingtonu.</p>
<p>• 17.25 sati - Ruši se i manji neboder (7 World Trade Center) u neposrednoj blizini tornjeva »blizanaca«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tornjevi se srušili zbog »efekta palačinke«</p>
<p>Među pitanjima koja su se čula nakon katastrofe bilo je i ono</p>
<p> - kako to da su se golemi tornjevi Svjetskog trgovačkog centra tako naglo srušili jedva sat nakon izbijanja požara, kad se tako često isticalo da je zgrada građena tako da je otporna na požar, potres i udarac aviona. Stručnjaci u raznim medijima objašnjavaju da je metalna konstrukcija, doduše, otporna na dva-tri sata vrlo jakog požara, što bi trebalo biti dovoljno za evakuaciju. Konstrukcija se nije rastalila čak ni pod ekstremno visokim temperaturama gorenja desetaka tona goriva, ali je nakon sat vremena oslabila pa su se katovi s vrha počeli slagati na niže . Nije, dakle, bilo posebne, treće i četvrte eksplozije, kad su se tornjevi urušavali, nego je pad viših katova opterećivao niže i došlo je do pojave zvane »efekt palačinke«, odnosno do sustavnog preopterećenja nižih katova pod teretom viših i na taj način sve bržeg propadanja. Oblak prašine i dima koji se pritom podigao nastao je od općeg kršenja materijala i dima uslijed velikog požara (riječ je o četrdesetak tona u slučaju jednog zrakoplova, a gotovo devedeset u drugom) te tlačenja zraka pod površinama katova. Urušavanje je, dakle, bilo neizbježno, a ubrzano je velikim mehaničkim oštećenjem i visokom temperaturom, kažu stručnjaci. Dodatni je problem nastao zato što su se, vjerojatno, mnogi umjesto na ulicu, na koju su padali dijelovi fasade, prozora i zapaljenog materijala, sklonili u »sigurnije« niže dijelove zgrade ne očekujući da će ih ugroziti požar što gori nekoliko stotina metara više - a onda bili zgnječeni propadanjem katova.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Leteće zapaljive bombe</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Zrakoplovi za napad očito su brižljivo odabrani prema sposobnostima pilota samoubojica. Teroristi su se odlučili za američke zrakoplovne kompanije i američke zrakoplove odašiljući time još jednu snažnu poruku. Sva četiri zrakoplova korištena u napadu na SAD su tipa »boeing 757« ili »boeing 767«.</p>
<p>Riječ je o dvomotornim zrakoplovima sposobnim i za interkontinentalne linije. I to je razlog za njihovo korištenje budući da zbog svoje interkontinentalne uloge moraju imati veće spremnike za gorivo. Boeingov »757« nosi pri polijetanju oko 43 tone mlaznog goriva, a »767« gotovo 92 tone goriva. Takvim letećim zapaljivim bombama, a svi zrakoplovi bili su u ranoj fazi leta gotovo puni gorivom, moguće je srušiti bilo što, pa i Svjetski trgovinski centar i Pentagon.</p>
<p>Najveća nepoznanica u ranim fazama istrage bio je zrakoplov koji je pao u Pennsylvaniji. Prema prvim podacima on je krenuo iz Newarka (treća zračna luka New Yorka) i oko Pittsburgha se počeo okretati prema Washingtonu D. C. Pretpostavlja se da je to jedini zrakoplov za čije komande, prije rušenja, nisu uspjeli doći teroristi, a da je taj bio namijenjen još nekom velikom cilju u glavnom gradu SAD - moguće i Bijeloj kući. Prema nekim pilotskim izvorima, moguće je da je sam pilot, uvidjevši da nema mogućnosti za spas zrakoplova i putnika srušio avion u šumu, umjesto da padne na grad.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Počela uhićenja sumnjivaca </p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Posebne postrojbe policije u Bostonu su uz pomoć FBI-ja u srijedu oko 13.00 sati po mjesnom vremenu upale u hotel »Westin« u samom središtu grada, da bi, kako se pretpostavlja, uhitile osumnjičene za pomoć teroristima koji su u utorak napali Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku i Pentagon u Washingtonu.</p>
<p> Navodno je policiju na njihov trag navelo otkriće iznajmljenog automobila kojim su se neki teroristi dovezli do aerodroma Logan u Bostonu. Tvrdi se da su u automobilu nađeni neki zrakoplovni priručnici na arapskom.</p>
<p> Istodobno se iz izvora ministarstva pravosuđa neslužbeno doznaje da je FBI »zadržao« nekoliko osoba u Daytoni i jednom od predgrađa Miamija na Floridi. Navodno je i s parkirališta aerodroma u Daytoni odvezen jedan sumnjivi automobil. Još u utorak se govorilo da je na popisu putnika jednog od otetih zrakoplova zapaženo ime čovjeka koji je živio na Floridi, a sumnja se da je pristaša Osame bin Ladena. Pritom je zanimljiv podatak da tvrtka Boeing u Daytoni ima jednu od svojih pilotskih škola. Istražitelji su uvjereni da su otetim zrakoplovima u vrijeme udara u WTC i Pentagon, kao i kod pada u Pensylvaniji upravljali otmičari. </p>
<p> Ranije u srijedu pročulo se da su neke osobe uhićene i u saveznoj državi New Jersey ali službene potvrde nema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zatvoreno nebo nad Amerikom</p>
<p>ZAGREB 12. rujna</p>
<p> - Svi komercijalni letovi u Sjedinjenim Američkim Državama odgođeni su na neodređeno vrijeme, objavila je Federalna zrakoplovna uprava (FAA) koja je nakon tragičnih terorističkih napada na New York i Washington prvi put izdala naredbu za prizemljivanje svih civilnih zrakoplova. »Smatramo da je to mjera predostrožnosti«, rekla je glasnogovornica FAA Laura Brown. »S upravama zrakoplovnih luka razmatramo najpogodnije mjere sigurnosti no u ovom trenutku ne mogu reći koje će to biti.«Letovi vojnih i policijskih snaga dopušteni su, no nije dan službeni komentar o njihovom intenzitetu.</p>
<p>Prijepodne običnim radnim danim u zračnom prostoru SAD-a leti više od 4000 komercijalnih, vojnih i privatnih zrakoplova. Unatoč tako velikom broju, svi su se civilni zrakoplovi, osim četiri oteta, bez incidenta spustli tijekom poslijepodneva, a od desetak inozemnih zrakoplova koji su još bili u zraku svi su dobili dozvolu za slijetanje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sigurnost je zaspala, kažu u NATO-u</p>
<p>BRUXELLES, 12. rujna </p>
<p> - S osiguranjem kakvo nije viđeno ni u slučaju najnasilnijih demonstracija, Bruxelles je dočekao dan poslije serije terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu. Šok i nevjericu zamijenila su praktična pitanja o pomoći partnerima s druge obale Atlantika. </p>
<p> Belgijska televizija tješila je gledatelje snimkama radarskog sustava koji čuva belgijsko nebo. Što je s Amerikancima, pitali su se građani. Atmosfera nesigurnosti i saznanja da u svijetu dirigiranih raketa, visoke špijunaže i NATO-a nitko nije siguran osjeća se na ulicama. Ispred američkih diplomatskih predstavništava ljudi donose bukete cvijeća i pripaljuju svijeće - sve uz veliko osiguranje.</p>
<p> Nad NATO-ovim ulazima, ako se uspijete probiti preko kontrola i provjera identiteta, stoje natpisi »delta«, oznake najvišeg stupnja pripravnosti. NATO-ovi čelni ljudi uspjeli su do daljnjega izbjeći odgovor na upit znače li teroristički napadi situaciju, kakvu predviđa članak V. Povelje NATO-a. Riječ je o okolnosti u kojoj je napadnuta jedna saveznica, a druge su joj obvezne pomoći. NATO će djelovati, ali kako, njegov glavni tajnik lord George Robertson nije želio - ili, bolje - nije mogao kazati. </p>
<p> »Iskreno rečeno, sigurnost je zaspala. Američka je tragedija lekcija Europljanima da je sigurnosna mreža dovoljno porozna da propusti takve zločine«, zaključio je donedavno medijski veoma eksponiran NATO-ov diplomatski dužnosnik. </p>
<p> Ministri vanjskih poslova EU sastali su se na izvanrednom sastanku dok su zgradu čuvala policijska oklopna kola i barikade s bodljikavom žicom.</p>
<p> Na redu je nova etapa u ratu s terorizmom, obavještajne zajednice morat će otvoriti svoje podatke i početi surađivati, smatraju mnogi.</p>
<p> NATO-ovi eksperti vele da je sve dobro dok se ništa ne zbiva. Atlantski savez ne raspolaže svojom obavještajnom službom (kao ni EU, iako ju je tražio Javier Solana iz nekih drugih razloga), a zemlje članice ljubomorno čuvaju vlastite podatke pa je fronta borbe s terorizmom fragmentirana. </p>
<p> Američki val nasilja postići će da se »karte stave na stol« i međunarodna zajednica, bez obzira na ideologiju, interese ili geografski polozaj, počne govoriti i koordinirano se nositi sa zajedničkim problemom za Kubu, Rusiju, Sjedinjene Države, Nizozemsku, Gruziju... Ministri vanjskih poslova EU trebali bi stoga brzo i mudro učiniti jedan od onih važnih koraka prema novim odnosima u (us)postavljanju sustava svjetske sigurnosti, sve kroz formulu »ako nisi s nama protiv terorizma, onda si protiv nas«.</p>
<p> Drugi aspekt terorističkih udara obrađen je prvo na zasjedanju Odbora za ekonomske i monetarne poslove Europskog parlamenta, na kojem je bio i predsjednik Europske središnje banke Wim Duisenberg. Potvrdio je da je europska strana ponudila pomoć američkoj te da su sva sredstva na raspolaganju, uključujući i intervenciju ako val terorizma uzdrma dolar. </p>
<p> Financijski stručnjaci pokušavaju dati prve grube procjene o cijeni tragedije u SAD. Sada su na udaru osiguravajuća društva jer se moguće kompenzacije mjere milijardama, tvrde. </p>
<p>No, s »blizancima« nestali su i neki vrsni kreativci. »Bojimo se da je mnogo budućih nobelovaca za ekonomiju pokopano pod ruševinama WTC-a«, izjavio je visoki dužnosnik Europske središnje banke. </p>
<p>David Barbini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bin Laden »zadovoljan«, ali »ne i upleten« u napade</p>
<p>ISLAMABAD, 12. rujna</p>
<p> - Urednik jednog pakistanskog lista opisao je u srijedu kako je primio pismo od Osame bin Ladena u kojem on izražava svoju potporu napadima izvedenim na Sjedinjene Države, ali i opovrgava da je u njih upleten. </p>
<p>»Prema pismu, Bin Laden je zadovoljan napadima«, rekao je urednik lista na urdskom jeziku Ausaf Hamid Mir za BBC. List je u svojem izdanju od srijede objavio Bin Ladenovo pismo, a Mir je kazao da je pismo dobio nakon što mu je ranije tijekom dana telefonom javljeno da mu je poslan glasnik iz Afganistana. Upitan kako može biti siguran da je pismo doista Bin Ladenovo, Mir je rekao da je »glasnik već viđen u njegovoj blizini«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Talibani bi mogli razmotriti Bin Ladenovo izručenje</p>
<p>Trebalo bi vidjeti koji bi dokazi mogli povezati Bin Ladena s napadima na New York i Washington. O izručenju američkim vlastima razgovarali bismo u drugoj fazi, kazao je talibanski veleposlanik u Pakistanu Abdul Salam Zaeef</p>
<p>ISLAMABAD, 12. rujna</p>
<p> - Talibani, na vlasti u Afganistanu, u srijedu su izjavili kako bi mogli razmotriti mogućnost izručenja Osame bin Ladena, ako im američki istražitelji podastru dokaze o njegovoj krivici.</p>
<p>»No o tome je ipak prerano govoriti«, dodao je talibanski veleposlanik u Pakistanu Abdul Salam Zaeef, odgovarajući na pitanja novinara o mogućnosti izručenja saudijskog milijardera koji već pet godina živi u Afganistanu. </p>
<p>Zaeef smatra da bi u prvoj fazi trebalo vidjeti koji bi eventualni dokazi mogli povezati Bin Ladena s terorističkim napadima na New York i Washington.</p>
<p>»Što se tiče izručenja američkim vlastima, o tome bismo razgovarali u drugoj fazi«, kazao je. On je također istaknuo da dosad SAD nije službeno optužio Bin Ladena za napade.</p>
<p>Talibanski veleposlanik istaknuo je kako smatra da Bin Laden nije bio u stanju voditi tako sofisticiranu akciju iz svoje baze u Afganistanu, gdje živi kao »gost« talibana.</p>
<p>»Mi kontroliramo sve Osamine aktivnosti. On ne može telefonirati, nema pristup internetu ni satelitski telefon. Bez toga ne možete organizirati takve napade«, kazao je.</p>
<p>Slično je izjavio i veleposlanik Arapske lige u Rusiji Said al Barami. On je kazao kako napadi počinjeni u utorak u SAD-u »u velikoj mjeri nadilaze kapacitete i mogućnosti Bin Ladena«.</p>
<p>»Osobe i organizacije umiješane u taj napad moraju snositi odgovornost za ono što se dogodilo u SAD-u«, ocijenio je veleposlanik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Svijet je bio na rubu nuklearnog rata</p>
<p>Vojni vrh SAD stavio je sve svoje oružane snage i nuklearni arsenal u stanje najviše pripravnosti radi odbijanja agresije / Rusija je odgovorila stavivši u borbenu pripravnost obrambene oružane snage, uključujući i snage proturaketne i svemirske obrane</p>
<p>MOSKVA, 12. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Cijela dva sata nakon terorističkih zračnih napada na SAD, svijet je bio na rubu nuklearnog rata. Sve je ovisilo hoće li izdržati ili popustiti napeti nervi glavnih vojnih zapovjednika Amerike i Rusije, otkrili su u srijedu moskovski novinari. </p>
<p>Naime, prvo šokiran, a zatim zbunjen zbog nemogućnosti da ocijene tko organizira i odakle idu zračni napadi na vitalne objekte njihove zemlje, vojni vrh SAD stavio je sve svoje oružane snage, pa čak i nuklearni arsenal u stanje najviše pripravnosti radi odbijanja agresije. To su odmah zamijetili ruski generali i automatski je uslijedila njihova adekvatna reakcija: Rusija je stavila u borbenu pripravnost sve svoje obrambene oružane snage, uključujući i snage proturaketne i svemirske obrane. Na zapovjedne punktove strateškog nuklearnog oružja odmah su pozvane dopunske dežurne smjene, a stanje pripravnosti uvedeno je osim za zračne i za pomorske snage. </p>
<p>U takvoj krajnje napetoj atmosferi, svaka nova provokacija - posebno u tzv. »zonama odgovornosti« gdje se sudaraju ruska armija, vojska SAD i NATO - rađala je realnu opasnost nekontrolirane eskalacije konflikta. Tim više što su daljnje vojne pripreme SAD završile stavljanjem američkih oružanih snaga u tzv. stanje »delta« koje označava spremnost na rat, odnosno uzvratni udar na agresiju. Na taj korak američkih, ruski su generali trebali odgovoriti proglašavanjem »opasnog razdoblja« koji nalaže i hitni odlazak nuklearnih podmornica na borbeno patroliranje, postavljanje raketnih kompleksa i po rezervnim borbenim pozicijama, te prebacivanje ratnih zrakoplova na prednje borbene linije.</p>
<p>U kojem je trenutku ruska armija dobila zapovijed da se prestane natjecati s stalnim američkim podizanjem borbene pripravnosti, zasad je nejasno. Vjerojatno se to dogodilo nakon što je u utorak navečer Vijeće za nacionalnu sigurnost na svom hitnom i izvanrednom zasjedanju u Kremlju pod predsjedanjem Vladimira Putina procijenilo da Rusiji ne prijeti opasnost i da je stavljanje američkih nuklearnih snaga u borbenu pripravnost samo odraz nemoći da se adekvatno suprotstavi čudovišnoj zračnoj terorističkoj agresiji. </p>
<p>Poslije te sjednice u Kremlju, ruski vojni vrh povukao je zapovijed o izlasku na more nadvodnih i podvodnih snaga svoje ratne flote. Gotovo istovremeno glavnom zapovjedniku ruskih zračnih snaga general pukovniku Georgiju Špaku obratilo se i zapovjedništvo američkih zračnih snaga s molbom da ruska strana hitno korigira vojne vježbe svojih strateških bombardera koji su se u utorak provodili prema ranije utvrđenom planu na Kamčatki. Moskva je molbu Pentagona ispunila i nakon toga nestala je nuklearna napetost između Rusije i SAD koja je, istina bez želje obiju strana, podsjećala na onu iz vremena kubanske krize 1962. godine.</p>
<p>U srijedu, dan poslije čudovišnog zračnog napada na SAD i velikih ljudskih žrtava, ruska se javnost postepeno počela oporavljati od prvog šoka. Predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz prema kojem će cijela Rusija u četvrtak točno u podne minutom šutnje odati posljednju poštu žrtvama u New Yorku i Washingtonu. Istovremeno, Moskva je izrazila spremnost i čeka poziv američke vlade da u New York pošalje svoje najiskusnije spasitelje radi spašavanja eventualno preživjelih ispod ruševina Svjetskog trgovinskog centra. Njihovo iskustvo je nesporno, pošto je u rujnu 1999. godine Moskva doživjela sličnu tragediju kada su čečenski teroristi noću digli u zrak dva stambena nebodera pod čijim je ruševinama poginulo 220 ljudi. </p>
<p>Službena Moskva i svi vodeći ruski političari izražavaju sućut američkom narodu i kategorički (zbog čečenskog terorizma) podržavaju Washington u najavljenoj oštroj borbe protiv međunarodnog terorizma. Istina, u Moskvi upozoravaju da terorizam nema granica i da se protiv njega ne može boriti pojedinačno, već isključivo zajedničkom akcijom i suradnjom svih država svijeta.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dan koji povijest dijeli na »prije« i »poslije«</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Napadi nepoznatih terorista na ciljeve u New Yorku i Washingtonu pokazali su svu ranjivost SAD prema novoj vrsti ratovanja, no Amerika ima snage preživjeti takve podmukle napade, zaključak je uvodnika i komentara vodećih američkih dnevnih listova u srijedu. </p>
<p>Pod naslovom »Amerika napadnuta«, on-line izdanje The New York Timesa piše o »danu mračnog užasa« u Washingtonu i New Yorku. U osvrtima na nezapamćeni teroristički napad ističe se da je 11. rujna »trenutak u kojem se povijest dijeli, a svijet definiramo riječima 'prije' i 'poslije'«. Uvodnik lista postavlja pitanje kako se otvoreno i demokratsko društvo može zaštititi od prijetnji kojima konvencionalno naoružanje i vojska ne mogu stati na kraj. Podsjećajući da je najbolja obrana od terorističkih napada vjerodostojna i pravodobna informacija, list konstatira da je vrijeme da se učinak i zadaće američke obavještajne zajednice temeljito preispitaju.</p>
<p>U kometarima na »napad zla«, Los Angles Times ističe da je dan užasa pokazao svu snagu i izdržljivost zemlje. »Zgrade su se srušile. Demokracija je odoljela«, zaključuje dnevnik dodajući da je Amerika svijetu »ponudila lekciju iz hrabrosti i odlučnosti«. Nakon rušenja Svjetskog trgovačkog centra i napada na Pentagon, nacija se nikad više neće osjećati posve sigurnom, ocijenjuje LA Times. Zadaća koja sada stoji pred Bijelom kućom i Kongresom je odluka hoće li se američka reakcija, u slučaju dosadašnjih terorističkih napada ograničiti na pravna sredstva ili na vojnu odmazdu, ili će kombinirati oba načina djelovanja. </p>
<p>The Washington Post poziva na jače mjere sigurnosti na domaćim zračnim linijma i bolju zaštitu civilnih meta, no to, ističe se u uvodniku, ne smije narušiti otvorenost američkog društva ili ograničiti građanske slobode. No, za razliku od urednika Washington Posta, anketa objavljena u tom listu pokazuje da je velik broj Amerikanaca spreman odreći se dijela građanskih sloboda kako bi vlasti mogle jače pritisnuti teroriste. </p>
<p>Amerikanci, prema istom ispitivanju, vjeruju da će svijet prosuditi SAD prema njihovom odgovoru na napade - i zato američka reakcija mora biti trenutačna i žestoka. Čak 90 posto ispitanih voljno je riskirati rat kako bi se pronašlo i kaznilo počinitelje - devet od deset ispitanih izjasnilo za vojnu akciju protiv država koje spozoriraju terorizam, dok je osam od deset podržava takve akcije čak i ako bi izazvale pravi rat. Pred predsjednikom Bushom, zaključuje komentator, stoji izazov s kakvim se dosad nije susreo nijedan njegov prethodnik s kojim se ne može mjeriti ni napad na Pearl Harbor. </p>
<p>Nije vrijeme za strah, paniku i traume - potrebna je suzdržanost, izdržljivost i suosjećanje kako bi Amerikanci pokazali da zlo ne može pobijediti, zaključuje The Christian Science Monitor. Najbolji odgovor na napade je nastaviti sa životom i ne dopustiti teroristima da ostvare svoj cilj - stvaranje kaosa i paralize. Kongres i predsjednik moraju u ovom trenutku pokazati posebno vodstvo - ujediniti naciju u suosjećanju i žaljenju i obuzdati svaki impuls za osvetom i ishitrenom vojnom akcijom. Naposljetku će ipak pobijediti pravda, uvjeren je komentator lista. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Siniša Tatalović: Američka tragedija promijenit će svijet </p>
<p>Amerika je živjela u uvjerenju da je najsigurnija zemlja na svijetu i da može još jače preuzimati ulogu vodeće svjetske sile. Ovaj napad to je dijelom doveo u pitanje / No, ovaj će događaj i u Europi bitno promijeniti odnos država prema terorizmu/ Doći će do izvjesnog suspendiranja prava kao što je sloboda kretanja, provjeravat će se identitet, doći će do privremene izolacije nekih ljudi, dakle do svega onoga čega do sada u SAD-u, primjerice, nije bilo.</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Analizirajući za Vjesnik posljedice terorističkog napada na Ameriku, dr. Siniša Tatalović, redovni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i uvaženi stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost i etničke konflikte, upozorio je da se nalazimo na svršetku razdoblja u kojem se u klasičnom smislu govorilo o nacionalnoj sigurnosti kao najvišoj vrijednosti. Tatalović naglašava da užasni događaj to potvrđuje: »Sjedinjene su Države, upravo izgrađujući zasebni sustav nacionalne sigurnosti, bile uvjerene kako im nitko nije potreban. </p>
<p>Sada se pokazalo da je i njima potrebna pomoć drugih zemalja, posebno europskih saveznika. Jer terorizam nije nacionalni problem. </p>
<p>• Koliko ta prekretnica mijenja dosad poznati svijet međunarodnih odnosa?</p>
<p>- Bojim se da je prekjučerašnji dan bio za svjetsku povijest izuzetno važan, jer bi mogao lako dovesti do novog sukobljavanja. Pred nama se otvaraju vrata četvrtog svjetskog rata, ako je hladni rat bio treći u kojemu je Amerika pobijedila. Pobjednici su uvijek meta broj jedan svih onih koji su nezadovoljni uspostavom novih odnosa nakon završenog rata. </p>
<p>Amerika je živjela u uvjerenju da je najsigurnija zemlja na svijetu i da može još jače preuzimati ulogu vodeće svjetske sile. Ovaj napad to je dijelom doveo u pitanje. Američka će se javnost radikalno podijeliti. </p>
<p>• Hoće li to kao rezultat imati jačanje izolacionizma u SAD-u?</p>
<p>- Sigurno. Amerikanci će tražiti sigurnost na svom tlu i teško će prihvaćati angažman na Srednjem istoku ili u Makedoniji. Nakon ove tragedije, u SAD kao i drugdje u svijetu, ne možemo se više osjećati sigurnima. Od terorizma za sada nema zaštite. </p>
<p> Sada su pogođena tri važna stupa američkog društva, ali i tri važne poluge američkog vanjskopolitičkog djelovanja - Pentagon kao simbol vojne moći, Svjetski trgovački centar kao simbol ekonomske i financijske moći, tu u blizini je i Wall Street. Američka će vlada odmah morati napraviti ne samo kadrovske nego i bitne organizacijske promjene. Povećat će se mogućnosti državnih institucija, posebno obavještajnih službi u samoj Americi. </p>
<p>• Znači li to procjenu da je Amerika napadnuta i iznutra?</p>
<p>- Ovaj napad očito možda ima ideološku osnovu izvan SAD-a, ali oni koji su to organizirali i pripremili, dugo su boravili u SAD-u. Amerika je svojom demokracijom, zaštitom ljudskih prava, slobodom koja je tamo vrhovna vrijednost, omogućila na žalost djelovanje i takvih skupina koje su zloupotrijebile američki tip demokracije. </p>
<p>• Terorističke prijetnje nisu nove ali sad se pokazuje da ni Sjedinjene Države, iako su prednjačile upozorenjima, nisu pripremljene za borbu protiv terorizma.</p>
<p>- Međunarodna zajednica nije spremna za borbu protiv terorizma. Naprotiv. Neke zemlje, pa i SAD, iz svojih interesa koketirale su formalno i neformalno i s određenim terorističkim organizacijama u svijetu. Neke su se terorističke organizacije uz pomoć zapadnih zemalja transformirale u političke pokrete i onda se, napuštajući terorizam, počele boriti za svoje ciljeve političkim sredstvima. </p>
<p>No, ovaj će događaj i u Europi bitno promijeniti odnos država prema terorizmu. Slijede potezi sasijecanja u korijenu, najvjerojatnije bez okolišanja i milosti.</p>
<p>• To može ubrzati stvaranje transgraničnih antiterorističkih snaga za brzo djelovanje. Ulazimo li u razdoblje kada će te snage djelovati na teritoriju pojedinih država čak i bez njihove bez privole?</p>
<p>- To je sasvim izvjesno. Stvorit će se specijalizirane međunarodne organizacije za preventivno antiterorističko djelovanje. Snage EU i NATO-a imat će redefiniranu ulogu u međunarodnoj sigurnosti. </p>
<p> Dugoročno je neizbježno suočavanje s problemima koji su podloga stvaranju terorizma kao što su glad, etničke, vjerske i rasne suprotnosti koje u nekim dijelovima svijeta poprimaju drastične razmjere. U protivnom, na udaru će biti samo oni koji su već unovačeni među teroriste, a uzroci će ostati. </p>
<p>Terorističke organizacije već sad imaju veliku financijsku moć. Terorizam je globalno povezan, budući napadi neće biti kao ovaj u Americi. Moglo bi biti teže i mnogo opasnije. </p>
<p>• Je li završetkom hladnoga rata svijet uronio u sukob koji je potencijalno opasniji? </p>
<p>- Veliki dio sigurnosnog sustava i SAD, i europskih saveznika, i Rusije, i drugih zemalja još uvijek je podešen uz pomoć hladnoratovskog razmišljanja. Ono je trajalo 50 godina. </p>
<p> Nakon svršetka hladnoga rata svijet je postao nesređen. Sjedinjene Države odlučile su ponuditi svoje interese i snage. Deset godina demonstrirale su svoju moć prema svima onima za koje su procijenile da ugrožavaju svjetski mir i sigurnost, uz uvjerenje da su Sjedinjene Američke Države apsolutno sigurne na svom tlu. </p>
<p>Antiameričke snage očito su došle do zaključka da je zadnji trenutak za radikalne poteze, ne bi li se američka i svjetska javnost prisilile na drugačije promišljanje budućnosti. Ne treba zanemariti da se među njima nalaze i grupacije koje žele utjecati na globalizacijske trendove i nastoje onemogućiti da neke zemlje kreiraju svjetsku politiku dok bi drugima ostalo samo prilagođavanje zadanim mjestima. Zastrašujuće je veselje u nekim arapskim zemljama nakon ovog događaja, a i to pokazuje da američka tragedija nije osamljeni čin neke terorističke grupe.</p>
<p>• Kao glavni organizator napada već je označen teroristički stožer Osame bin Ladena. Je li moguće da je Bin Laden postao tako opasan i nadmoćan?</p>
<p>- O Bin Ladenu se jučer i danas dosta govori i ocjenjuje se da je on najvjerojatniji organizator ovih napada. Riječ je o milijardama dolara i godinama priprema. Zato procjenjujem da je riječ o daleko široj međunarodnoj povezanosti u kojoj je Bin Laden jedna od eksponiranih mogućnosti. Teško će se otkriti organizacija koja stoji iza svega.</p>
<p>Samoubilačke akcije postale su karakteristične za dio muslimanske zajednice. U tim se državama zadnjih godina dogodio proces pustošenja ruralnih sredina, nastali su megalopolisi. Razbijanje stoljetnih tradicionalnih zajednica i stvaranje nekakvih novih, bez jasnih socijalnih odnosa, pogodno je tlo za deologiju žrtve na putu za nebo. </p>
<p>• Kako procjenjujete prva reagiranja u svijetu?</p>
<p>- Nije teško reći da je došlo do svojevrsne panike. Vojske su stavljene u punu pripravnost. Kad se to smiri, nastojat će se privoljeti građane na nove oblike čuvanja sigurnosti. Doći će do izvjesnog suspendiranja prava kao što je sloboda kretanja, provjeravat će se identitet, doći će do privremene izolacije nekih ljudi, dakle do svega onoga čega do sada u SAD-u, primjerice, nije bilo.</p>
<p>• Kakav, može biti američki odgovor na ovaj napad?</p>
<p>- Kad se utvrde počinitelji, Amerika će uzvratiti. Bit će teško diljem Amerike zadržati i obične ljude od osvete prema pripadnicima »okrivljene etničke skupine«. Treba vjerovati da će to SAD znati riješiti. Daleko je važnije shvaćanje da problem neće moći riješiti unilateralna odluka jedne zemlje. Gotovo jedinstvena međunarodna državnička osuda terorista daje podlogu da se u UN utvrde pravila globalnog udara na međunarodni teroristički kartel. Američka tragedija promijenit će svijet. </p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na spomen Osame bin Ladena, Amerikanci bi najprije pucali, a onda postavljali pitanja</p>
<p>Kad otkriju tko ih je tako ponizio i učinio barem za jedan dan neuvjerljivim u planetarnim razmjerima, Amerikanci neće poduzeti ni odlučujuće političke, ni diplomatske mjere, niti će se zalagati za sankcije. Kako je riječ o pravom ratu, obračun će se prepustiti profesionalnim vojnicima / Utvrdi li se da je Osama bin Laden odgovoran za otmice aviona i masakr u New Yorku - a njegov teroristički rukopis i krvavi otisci prstiju tamo su posvuda - nema tog kamena kojeg Amerikanci neće prevrnuti da ga pronađu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Krajem 20. i početkom 21. stoljeća, Sjedinjene Države namijenile su si ulogu unipolarnog lidera svijeta koji nema dostojnog protivnika. Amerikanci doista vjeruju da njihova zemlja nema premca, da je jedinstvena i jedina, dobra, moćna i sposobna djelovati kada treba. U novom svjetskom poretku, globalni interes je postao i nacionalni interes SAD-a. U 21. stoljeću SAD sve više postaje i vodeća informatička super-sila (nadmašujući Japan), što se i te kako koristi i na obavještajno-sigurnosnom planu.</p>
<p>No, za samo sat i pol, skupina odlično pripremljenih terorista je na neviđeno barbarski i uništavajući način poduzela terorističku operaciju strateških razmjera koja je iz temelja potresla samosvjesnu Ameriku i podsjetila ju da je iznimno ranjiva. Nemoguće je postalo moguće. Suvremene industrijske države poput SAD-a veoma su osjetljive na sve netipične i nepredvidive terorističke akcije. To što se dogodilo u New Yorku i Washingtonu profinjeni je način planiranja i najviši oblik konspirativnog terorističkog organiziranog djelovanja uz primjenu spektakularnog nasilja bez presedana.</p>
<p>Teroristi koji su ušli u SAD bili su iznimno pokretljivi, savršeno prikriveni i izvanredno motivirani. Kamikazu terorista može zaustaviti samo slučaj i njegov neoprez. Domaćini saznaju da on postoji tek kada realizira svoj zločinački naum.</p>
<p>Tri su razine ove operacije: na vrhu terorističkog lanca su oni koji su sve isplanirali i koji čitavo desetljeće žele udariti po »američkom imperijalizmu« (Osama bin Laden pod zaštitom talibanskog režima u Afganistanu, Saddam Hussein i njegove obavještajne službe, palestinski ekstremisti, fundamentalisti iz Egipta i Sudana). Druga karika su oni koji to mogu financirati (državne institucije odnosno državni resursi zemlje koja je neprijateljski raspoložena prema SAD-u, bogati pojedinci, anonimne donacije). Na trećoj su razini atentatori koji su svjesno izabrali smrt, uvjereni da čine »dobro djelo«.</p>
<p>Kad otkriju tko ih je tako ponizio i učinio barem za jedan dan neuvjerljivim u planetarnim razmjerima, Amerikanci neće poduzeti ni odlučujuće političke, ni diplomatske mjere, niti će se zalagati za sankcije. Kako je riječ o pravom ratu, obračun će se prepustiti profesionalnim vojnicima. Osveta je najslađa kada je hladna i kada pogađa podlace koji misle da su neuhvatljivi.</p>
<p>Kada se u američkim oružanim snagama proglasi stanje pripravnosti »Delta«, riječ je o visokom stupnju spremnosti. To znači da pomorske, kopnene i zračne snage prelaze u borbeno djelovanje bilo gdje na zemaljskoj kugli, ukoliko budu ugroženi američki strateški interesi. Amerikance trenutno ugrožava bradati muškarac isposničkog izgleda koji niti je nalik na kakvog plećatog komandosa Hezbolaha, niti na osobe koje su svojedobno prošle kroz školovanje na KGB-ovom moskovskom fakultetu za posebne operacije poznatijem pod nazivom »Patris Lumumba«. Osama bin Laden, naizgled prerano ostarjeli Saudijac srednjih godina (muči ga niz kroničnih bolesti), najpoznatiji je američki neprijatelj u suvremenom svijetu. Samo spominjanje njegova imena dovodi Amerikance u stanje da bi najprije radije pucali nego postavljali pitanja. I za to imaju mnogo razloga.</p>
<p>Od vremena lijevog urbanog terorizma u Europi 70-ih i 80-tih godina 20. stoljeća, te akcija palestinskih otmičara putničkih aviona, nitko nije tako izazivao i sistematično ugrožavao američke pozicije. Jer o američkoj vojnoj moći, rasporedu oružanih snaga SAD-a i smještaju važnih trgovinskih, diplomatskih i političkih centara Osama bin Laden zna sve.</p>
<p>Kao saudijski multimilijunaš, on može samostalno financirati sve vrste protuameričkih diverzantsko-terorističkih akcija. Bin Ladenova taktika i tehnika ukazuju da je riječ o čovjeku koji odlično poznaje obavještajnu problematiku, vojnu i policijsku infrastrukturu, ne samo u SAD-u, nego i u onim zemljama u kojima priprema spektakularne atentate. Osama bin Laden imao je najbolje učitelje. Bili su to sami Amerikanci. Fanatičnog Saudijca obučavala je CIA kao dragovoljca za borbu protiv sovjetske vojske u Afganistanu 80-tih godina. To znanje kasnije je usavršio i usmjerio prema učiteljima. Bin Laden lako djeluje jer u potpunosti vlada informacijskim i komunikacijskim tehnikama: mobitel sa šifriranim porukama koristi još od početka 90-tih. Internet, kodirani satelitski telefon, tajnu kurirsku službu Bin Laden je učinio glavnim sredstvom priprema za nevjerojatno složene, ali i smjele operacije. On trenutno (vjerojatno iz Afganistana, gdje stalno mijenja boravišta i svoje stožere) novači veliki broj dobrovoljaca spremnih i umrijeti za islamsku stvar.</p>
<p>Omiljeno Bin Ladenovo sredstvo je i videokamera. U svim važnijim lukama u Perzijskom zaljevu, Indijskom oceanu, Africi i Sredozemlju ima po nekoliko ljudi koji snimaju američke brodove i vojne instalacije, uključujući i diplomatsko-konzularna predstavništva SAD-a. Sam tijek operacija, primjerice u Keniji i Tanzaniji 1998. i u Jemenu ove godine, snimili su njegovi pristaše, što govori o visokoj razini organiziranosti, neuobičajenoj u orijentalnom svijetu. Otišao je tako daleko da svoje videošpijune šalje u Albaniju i na palestinska autonomna područja, gdje kao »novinari« i strani »tv izvjestitelji« snimaju američke i KFOR-ove vojnike, te Izraelce. </p>
<p>Mossad već neko vrijeme uporno tvrdi da Bin Laden pokušava u Gazu i na Zapadnu obalu ubaciti svoje bombaše koji bi, neovisno o Hamasu i Al Fatahu, izazivali dodatni kaos. Taj odmetnuti Saudijac je nedavno na sjever Afganistana poslao dva svoja »novinara« da, za račun talibanskog režima, smaknu opozicijskog lidera Ahmada Shaha Massouda (najutjecajniji čovjek u protutalibanskoj Sjevernoj alijansi).</p>
<p>Bin Laden želi dvostruko naškoditi Amerikancima: intenzivirati palestinsku pobunu na čije čelo trebaju doći islamski radikali, a istodobno potkopavati proameričku vlast u Saudijskoj Arabiji i otvarati sve više prostora za ilegalno ili legalno djelovanje onih Saudijaca koji dijele njegovo mišljenje. Pad režima u Saudijskoj Arabiji za SAD bi bio gori gubitak nego pad iranskog šaha 1979. godine. Stoga je krhki Saudijac plemenitaške krvi opasniji za američke interese od Saddama Husseina koji opet izravno i neizravno (ali diskretno) pomaže tom lukavom bradonji, osobito kada su u pitanju američki ciljevi. Osama bin Laden je jednom čak izjavio da su »stakleni neboderi-blizanci u New Yorku krhkiji od starih dimnjaka u njegovoj ciglani«.</p>
<p>Bin Ladena je teško zaustaviti. Prvo ga valja pronaći, a on ostavlja vrlo malo tragova. Naredbe i upute za atentate šalje putem interneta kodiranim porukama ukomponiranim u programe koje koriste banke i financijske službe kako bi prenosile informacije o kreditnim karticama. Također ima provjerenu taktiku u biranju svojih ljudi. One koji žele umrijeti za njega nalazi u najzapuštenijim izbjegličkim logorima i prigradskim getima na Srednjem istoku i u Africi. Ostale regrutira klasičnim podmazivačem - novcem.</p>
<p>Amerikanci su naćulili uši i dobro otvorili oči tek kada su shvatili da Bin Laden nije sadistički luđak nego čovjek koji im stvara ozbiljne probleme u njima veoma važnom arapsko-islamskom svijetu, s krajnjim ciljem da jednog dana on ili njegovi lojalni nasljednici dođu na vlast u Saudijskoj Arabiji, milom ili silom. On je sebe uzdigao u terorističkog mađioničara velikog formata. U prošlosti, bio je dovoljan i samo jedan njegov trik pa da Amerikanci polude i dignu na noge pola svoje vojne moći. </p>
<p>Bin Laden namjerno provocira stanje napetosti kako bi Amerikanci postali žrtve »mentaliteta utvrde« - moraju se iscrpljivati (i mnogo trošiti) za dodatne mjere sigurnosti i mučne procjene svega što bi ih moglo fizički ugroziti. Bin Laden je prototip terorizma koji će dominirati u prvim desetljećima 21. stoljeća kao proračunati spoj vjerskog radikalizma, antiamerikanizma do daske, s genijalnim planerima zločinačkog uma i samoubojicama koji s veseljem i ponosom odlaze u smrt, vjerujući da su si tako osigurali put u raj.</p>
<p>Bin Ladenova hladnoća i uočavanje detalja u labavijim sigurnosnim mjerama najjače super-sile svijeta podsjetit će mnoge u Washingtonu da su podcijenili tog »turbanaša«. Razina stupnja sukobljavanja s Bin Ladenom, i to samo zbog grijeha iz prošlosti, tolika je da je pitanje jedino tko će prvi opet napasti: on ili SAD. Utvrdi li se da je Bin Laden odgovoran za otmice aviona i masakr u New Yorku (a njegov teroristički rukopis i krvavi otisci prstiju tamo su posvuda), nema tog kamena kojeg Amerikanci neće prevrnuti da ga pronađu. A tada, crno se piše i talibanima.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mesić: Napad se dogodio svima nama i svakome od nas </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić obratio se u srijedu hrvatskoj javnosti, dan nakon terorističkog napada na New York i Washington, naglašavajući da se taj napad »dogodio svima nama i svakome od nas«.</p>
<p> »U utorak nisu napadnute samo Sjedinjene Države. Jučer je teroristički, kukavički i bezumno napadnut demokratski i civilizirani svijet. Organizatori napada koji su očito vrlo pomno pripremani i vrlo usklađeno izvedeni, što sužava broj onih koji dolaze u obzir, još nisu poznati. Ali, mi ipak znamo tko su: neprijatelji civilizacije, teroristi, obuzeti mržnjom. A do čega mogu dovesti fanatiziranost i slijepa, bezumna mržnja pokazale su nam scene veselja koje smo poslije vijesti o terorističkim napadima na Sjedinjene Države mogli vidjeti u nekim sredinama.</p>
<p> Bez obzira na to hoće li se makar sada zamisliti oni koji potiču mržnju, a to su uz političke lidere nerijetko i duhovni vođe, jasno je jedno: poslije onoga što se dogodilo jučer, za takve propovjednike mržnje više nema apsolutno nikakve isprike«, kaže se u Mesićevom obraćanju hrvatskoj javnosti.</p>
<p> »Poslije jučerašnjih terorističkih napada na New York i Washington svijet više neće biti isti, niti će išta u svijetu biti isto. Nakon što su putnički zrakoplovi u rukama otmičara pretvoreni u ubojite projektile, pri čemu su stotine putnika s pilotima i osobljem svjesno poslane u smrt da bi se mogle pobiti tisuće drugih ljudi, nevinih ljudi, na njihovim radnim mjestima, svaka zemlja mora jasno i nedvosmisleno odrediti svoje mjesto na međunarodnoj sceni. </p>
<p>Od utorka neutralnosti više nema, niti je može biti. Od jučer postoji samo izbor: mi ili oni. Ne sumnjam u to da će golema većina država svijeta biti na strani antiterorističkog saveza koji naprosto mora biti formiran. Naravno, mjesto Republike Hrvatske je u tom savezu«, naglašava hrvatski predsjednik.</p>
<p> »Globalni terorizam, bez obzira na to pojavljuju li se u ulozi njegovih inspiratora i izvršitelja pojedine organizacije ili možda i države, definitivno se predstavio kao prijetnja koju se niti može, niti smije tolerirati. Moram posve jasno reći da Republika Hrvatska ni u kojem slučaju neće pretpostaviti interese svojih bilateralnih odnosa s bilo kojom organizacijom, zemljom ili skupinom zemalja općem interesu borbe protiv terorizma. S razlogom možemo očekivati da će poslije onoga što se dogodilo u Sjedinjenim Državama međunarodna zajednica pokazati više odlučnosti pri angažiranju u svjetskim krizama koje jesu ili koje bi mogle postati izvorištima globalnog terorizma. Isto tako, treba očekivati da će se one zemlje, a uvjeren sam da će ih biti vrlo malo, koje se opredijele za iskazivanje simpatija za terorizam, ili čak za njegovo aktivno pomaganje, naći u potpunoj izolaciji koja će za njih imati pogubne posljedice«, nastavlja Mesić.</p>
<p> »Treba jasno reći: nema tog političkog cilja koji bi opravdavao terorizam. I nema tog državnog ili nacionalnog interesa koji bi mogao opravdati poticanje ili pomaganje terorizma. Isto tako, treba zaključno reći i ovo: nema riječi kojima bi se moglo dovoljno oštro osuditi napade koji su jučer bili usmjereni na Sjedinjene Države, ali koji bi sutra, ako se zajednički i odlučno ne odupremo, mogli pogoditi bilo koju zemlju, u bilo kojem dijelu svijeta. Ako su zemlje koje su privržene slobodi, demokraciji i ljudskim pravima do sada mogle imati različite prioritete u svojoj međunarodnoj aktivnosti, od jučer to više nije slučaj. Postoji samo jedan prioritet: borba protiv globalnog terorizma, protiv terorizma bilo koje vrste i bilo kojeg porijekla. U ratu između terorizma i demokracije, između reda i anarhije, siguran sam da će pobijediti red i demokracija. Hrvatska će biti na strani pobjednika«, zaključuje Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mesićev brzojav sućuti Bushu: Svijet se treba ujediniti protiv terorizma </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić uputio je u srijedu brzojav sućuti američkom predsjedniku Georgeu Bushu u kojem kaže da je »užasnut« napadima izvedenim na SAD, priopćio je Predsjednikov ured.</p>
<p> »Poštovani gospodine predsjedniče, užasnut terorističkim napadima koji su izvedeni u Sjedinjenim Državama , upućujem Vam u ime građana Republike Hrvatske i svoje osobno ime izraze najoštrije osude tih kukavičkih i bezumnih napada u kojima je stradalo mnogo nevinih žrtava«, piše Mesić u brzojavu. »U ovim, za Vašu zemlju teškim trenucima naše su misli s Vama, s američkim narodom, a osobito s obiteljima žrtava kojima upućujemo izraze našeg iskrenog i dubokog suosjećanja.</p>
<p> Teroristički napadi na SAD koji se mogu okvalificirati jedino kao ratni izazov Sjedinjenim Državama, ali i kao akti upereni protiv civilizacije, potvrđuju potrebu da se demokratski svijet ujedini u borbi protiv terorizma bilo koje vrste i provenijencije«, dodaje u brzojavu hrvatski predsjednik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Hrvatskoj od letenja odustalo oko 300 putnika</p>
<p>Uz to, prijevoznici iz Hrvatske nisu mogli primiti na zrakoplove 181 putnika / IATA pozvala članice na jačanje sigurnosti i upozorila na propuste / Razmišlja se o skeniranju rožnice ili dlana u zračnim lukama</p>
<p>ZAGREB, 12 rujna</p>
<p> - Sustav zračnog prometa nakon terorističkog udara na SAD snažno je potresen svugdje u svijetu. Zatvaranje najvećeg pojedinačnog tržišta u zračnom prometu poremetilo je apsolutno sve redove letenja. Europa je snažno pogođena budući da je između nje i SAD-a dnevno na raspolaganju bilo između 15.000 i 20.000 sjedala.</p>
<p> Situacija je tim neizvjesnija jer se ne zna kad bi se letovi prema Americi mogli ponovo uspostaviti.</p>
<p>Iako je, prema informacijama iz Croatia Airlinesa, hrvatski prijevoznik sve svoje letove odradio u skladu s planom - izuzme li se otkazani let za Tel Aviv - velik broj putnika odustao je od putovanja. Tako je na letu OU 410 iz Zagreba za Frankfurt od 103 prijavljena uistinu otputovalo njih osam! Velikih odustajanja bilo je čak i na domaćim letovima: od 201 putnika na letu Split - Zagreb nije se pojavilo njih 125. Na letovima Croatia Airlinesa nije se pojavio ukupno 471 putnik, a na Lufthansinom letu za Frankfurt nije ukrcano 40 putnika jer su trebali letjeti za SAD. Prema SAD-u iz Hrvatske je u srijedu trebao putovati 181 putnik.</p>
<p>Otmice zrakoplova i njihovo rušenje na ciljeve na zemlji potaknuli su Međunarodnu udrugu zračnih prijevoznika (IATA) da još jednom preporuči svojim članicama, kojih je 227, jačanje sigurnosnih mjera.</p>
<p> Kratkoročno, rekao je William Gaillard, direktor korporativnih komunikacija IATA-e, ne može se mnogo toga učiniti. »Međutim, dugoročno se, promjenom nekih postupaka provjere, uvođenjem nove i modernije tehnologije sigurno može smanjiti mogućnost da se ovakvo što ponovi«, smatra Gaillard.</p>
<p>U državi poput SAD-a, gdje godišnje leti 700 milijuna putnika, letenje je postalo rutina poput autobusnog prijevoza. »Dodate li tome činjenicu da je posljednja uspješna otmica zrakoplova bila prije 15 godina, jasno je da se većina odlučila usredotočiti na mjere za sprečavanje podmetanja eksploziva, a ne na otmice zrakoplova. Sada se situacija ponovno mijenja«, napomenuo je Gaillard.</p>
<p> Povrh toga, znano je svima, pa i teroristima, da putnici u SAD i dijelovima Europe ne moraju čak pokazati niti bilo kakav identifikacijski dokument da bi ušli u zrakoplov. Time se, napominju stručnjaci, olakšava posao teroristima, a otežava antiteroristima.</p>
<p>IATA navješćuje moguću primjenu nove tehnologije skeniranjem rožnice ili dlana kako se ni jedan evidentirani terorist, pa ni s lažnim dokumentima, ne bi mogao ukrcati u zrakoplov. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="17">
<p>Swetz: Učenicima nismo željeli komplicirati život</p>
<p>U takvoj krizi nastojimo im pružiti jedan, što je više moguće normalan dan jer ih samo tako možemo smiriti, rekao nam je James Swetz, direktor Američke internacionalne škole</p>
<p>Iako život teče svojim uobičajenim ritmom, ništa više ne može biti isto nakon stravičnog događaja koji je u utorak potresao Ameriku i čitav svijet. U to smo se uvjerili i sami posjetivši dan nakon terorističkih napada na SAD Američku internacionalnu školu u Zagrebu, koju, osim američke, pohađaju i djeca iz 20-ak zemalja svijeta. U razredima, na školskom dvorištu i na igralištu zatekli smo djecu u njihovim svakodnevnim aktivnostima...</p>
<p>- Našim učenicima nismo još više htjeli komplicirati život prekidanjem nastave jer su i sami sve vidjeli i čuli. U takvoj krizi nastojimo im pružiti jedan, što je više moguće normalan dan jer ih samo tako možemo smiriti, rekao nam je James Swetz, direktor Američke internacionalne škole.</p>
<p>Iako, kako ističe, nemaju razloga vjerovati da bi se njihovim učenicima nešto moglo dogoditi, u utorak na večer poslali su e-mailove svim roditeljima u kojima su ih obavijestili neka sami odluče hoće li poslati svoju djecu u školu ili će ih zadržati kod kuće. Idući dan na nastavu je stiglo otprilike 15 posto manje učenika nego inače.</p>
<p>Kako bi se što bolje snašli u teškoj situaciji, profesori su čak s interneta 'skidali' informacije kako se ponašati prema djeci suočenoj s takvim događajima. Na sreću, učenici i njihovi roditelji uspjeli su stupiti u vezu s rodbinom i prijateljima u napadnutim američkim gradovima i saznati da je sve u redu.</p>
<p>Iako sve izgleda normalno, djeca postavljaju neizbježna pitanja, a njihovi im nastavnici na njih pokušavaju odgovoriti. No, to nije nimalo lako...</p>
<p>- Zajedno s roditeljima pokušavamo našim učenicima objasniti što se dogodilo, ali to je teško jer niti mi još ne razumijemo sve, istaknuo je na kraju Swetz.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dodatne mjere osiguranja na aerodromu</p>
<p>U zagrebačkoj zračnoj luci uvedene su dodatne mjere osiguranja nakon terorističkih napada na ciljeve u SAD-u.</p>
<p>Angažirane su dodatne policijske snage, a pojačano je i službeno osiguranje te osiguranje kontrole leta, rekao nam je direktor Zračne luke Zagreb Hrvoje Defar. </p>
<p>Na ulazu u zračnu luku policija je otvorila posebnu kontrolnu točku. </p>
<p>Zračni promet odvija se normalno, bez ikakvih zastoja. (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Knjiga žalosti u Hrvatsko-američkom društvu</p>
<p>U četvrtak i petak u Hrvatsko-američkom društvu, Petrova ulica 119, bit će otvorena knjiga žalosti, dogovoreno je nakon sastanka članova tog društva i predstavnika veleposlanstva SAD-a. Kako nam je rekao koordinator programa spomenutog društva Robert Gnand, svi građani moći će se upisati u knjigu žalosti od 15 do 18 sati. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zagrepčani ponudili krv žrtvama u SAD</p>
<p>Kako smo saznali u Hrvatskom zavodu za transfuziju krvi, u utorak u večernjim satima Zagrepčani, šokirani terorističkim napadom na Ameriku, željeli su darovati svoju krv kako bi pomogli stradalim ljudima. Međutim, kako nam je ravnatelj zavoda Damir Grgičević objasnio, zbog velike udaljenosti krv Zagrepčana nije moguće poslati u Ameriku.</p>
<p>- Zbog dalekog puta krv bi se trebala u posebnim aparatima duboko zamrznuti na 160 stupnjeva, a kako smo saznali, takve pošiljke trenutačno nisu potrebne, rekao je Grgičević. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Salmić: Bude li se odugovlačilo, priredit ćemo »feštu« ispred Trgovačkog suda </p>
<p>Sindikalce je začudilo što su Gradu odjednom priznata mnogo veća potraživanja od iznosa zaključenog na ročištu, a to je, kako je najavio Salmić, pitanje o kojem će se još raspravljati</p>
<p>U nagodbi s Finagrom, koja namjerava kupiti pogon Zagrepčanka trgovine u Samoboru, postignut je maksimum, a nađen je i način da ljudi počnu raditi prije zakazanog ročišta, rekao je voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković na skupu bivših zaposlenika Zagrepčanke, na kojem su predstavnici sindikata u utorak radnike upoznali s novim pomacima u slučaju njihovog nekadašnjeg poduzeća. </p>
<p>Predsjednik sindikata Zagrepčanke Vjekoslav Salmić rekao je kako se više od 700.000 maraka, koliko je ponudila Finagra, nije moglo dobiti, ali Finagra će zaposliti 40 radnika, što je, kazao je, najvažnije. </p>
<p>Dodao je kako je za zemljište Zagrepčanke d.d. u Heinzelovoj Grad Zagreb uplatio 30 milijuna maraka, ali ostaje upitno kada će se radnicima, koji su dospjeli u drugi isplatni red, početi isplaćivati novac za potraživanja.</p>
<p>- I dalje ćemo se okupljati ovdje, za što imamo i odobrenje Grada, sve dok nam se novac ne isplati. Bude li se odugovlačilo, priredit ćemo »feštu« ispred Trgovačkog suda, rekao je Salmić. </p>
<p>Međutim, i sama činjenica da je novac na računu predstavlja velik pomak, a isplati će još prethoditi rješavanje sporova. Sindikalce je začudilo što su Gradu odjednom priznata mnogo veća potraživanja od iznosa zaključenog na ročištu, a to je, kako je najavio Salmić, pitanje o kojem će se još raspravljati.</p>
<p>Što se tiče gradskih lokala koje je provedenim natječajem unajmila Vindija trgovina, Iveković je istaknuo kako je sindikatu u interesu da zadrži sve lokale koje je varaždinsko poduzeće dobilo natječajem, pa tako i ribarnice i samoposluživanje na tržnici u Utrinama. Svaki lokal nosi radna mjesta, a posebno je, zbog velikog kapaciteta za zapošljavanje, zanimljiva lokacija u Utrinama, objasnio je Iveković. </p>
<p>Vindija u četvrtak počinje razgovore s bivšim zaposlenicima Zagrepčanke, nakon kojih će odabrati buduće zaposlenike. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grad preuzeo Končarova zemljišta </p>
<p>Grad Zagreb i Končar Elektroindustrija d.d. sklopili su kupoprodajne ugovore kojima je Končar Elektroindustrija kompenzirala dospjele komunalne naknade od 1994. do 1997. godine u iznosu 30 milijuna kuna. Ugovorima, koje su u srijedu potpisali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, Zagreb je postao vlasnikom nekadašnjeg Končarevog zemljišta na Jankomiru, objekata u Mandićevoj ulici, Tehnološkog parka u Zagrebu te objekata u Savudriji.</p>
<p>Bandić je rekao kako se na rješavanju odnosa između Grada i Končara radilo od travnja. Budući da Poglavarstvo održava partnerski odnos s tvrtkama koje rade u Zagrebu, pazilo se da se naglim mjerama u vezi s naplatom spornih potraživanja ne ugrozi funkcioniranje poduzeća te se nastojalo zaposliti ljude na novim projektima. Preuzeti će objekti ostati u »funkciji stvaranja novih vrijednosti« i uskoro će se izraditi plan njihovog korištenja.</p>
<p>Gradonačelnik je za dva-tri mjeseca najavio potpisivanje ugovora s Končarom kojim će se Končaru, u suradnji s poduzećima, Janko Gredelj i Đuro Đaković, povjeriti gradnja niskopodnog tramvaja TMK 2200, investicije »teške« 300 milijuna maraka, u kojoj će sudjelovati i strani ulagači. Zaključio je kako je potrebno učiniti sve što se može da se domaća proizvodnja ne dovede u pitanje.</p>
<p>Bago je istaknuo kako je odgođenom naplatom kroz kompenzaciju za potraživanja nastala u ratnom i poratnom razdoblju objektima koji će ostati u funkciji Grad učinio veliku uslugu Končar Elektroindustriji. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bravari, postolari i klobučari lakše do poslovnih prostora</p>
<p>Izmjene i dopune Odluke o zakupu poslovnog prostora poduzetnicima će omogućiti da lakše dođu do poslovnog prostora koji im »život znači« i istodobno omogućiti Gradu učinkovitiju naplatu potraživanja teških oko 400 milijuna kuna, rekao je u srijedu gradonačelnik Milan Bandić na sjednici Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Prema riječima Srećka Ferenčaka, prema Odluci koja će potkraj mjeseca biti upućena u Gradsku skupštinu, obrtnicima, posebice onima koji vode tradicionalne obrte, omogućuje se i zajednički zakup, odnosno da više osoba može raditi u istom poslovnom prostoru, rodbini dosadašnjeg zakupnika omogućuje se pravni slijed zakupnika, što znači da oca u vođenju obrta mogu naslijediti sinovi, odnosno kćeri.</p>
<p>Odlukom je također precizirano da se ugovor o zakupu poslovnog prostora raskida ako ga zakupnik ne koristi bez opravdanog razloga dulje od 60 dana.</p>
<p>Prema riječima Srećka Ferenčaka, najnovijom odlukom (jedinom zbog koje je u srijedu sazvana sjednica) Grad ispravlja nepravdu nanesenu obrtnicima koji su zbog nacionalizacije ostali bez prostora za rad.</p>
<p>Gradonačelnik je na kraju sjednice rekao da je u posljednjih godinu dana izravnom naplatom ili kompenzacijama Grad uspio naplatiti oko sto milijuna kuna duga, ali i to da su dugovi još veliki i da treba naći način kako ih naplatiti. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="24">
<p>Otkazani Madonnini koncerti u SAD-u, MTV prestao emitirati </p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Zbog terorističkih napada na SAD do daljnjega se odgađaju Madonnini koncerti koje je popularna pjevačica trebala u toj državi održati u sklopu svoje svjetske turneje. Iz istog razloga, najpoznatija svjetska glazbena televizija MTV je prekinula s emitiranjem programa u SAD-u. MTV za sada nije obznanio kada će se ponovno ukazati na malim ekranima. Svoje su nastupe otkazali Black Crowes, Aerosmith i Janet Jackson, a U2 su prodaju karata za najavljenu turneju kojom bi ponovno »poharali« Ameriku odgodili za nadolazeći vikend. Datumi turneje, međutim, još nisu odgođeni.</p>
<p>Dok Amerika zbraja tragične posljedice utorka koji je zaprepastio cijeli svijet, odgađaju se gotovo sve važne zabavne manifestacije, a najavljeno je da će izvanrednom stanju svoj rad prilagoditi i Hollywood. Odlukom Akademije televizijske umjetnosti i znanosti odgođen je Emmy, najveća svjetska dodjela televizijskih nagrada, koja je trebala biti održana ove nedjelje u Los Angelesu, uz izravni TV prijenos televizijske postaje CBS. </p>
<p>Predsjednik Akademije (Academy of Television Arts and Sciences) Jim Chabin je istaknuo kako 53. Emmy neće biti održan u znak poštovanja prema nedužnim žrtvama, njihovim obiteljima i svim građanima SAD-a. Novi datum održavanja Emmyja bit će, kažu u Akademiji, obznanjen kada za to dođe vrijeme. </p>
<p>U posljednji je trenutak otkazana je i dodjela nagrade »Latin Grammy Awards«. Organizatori su kazali kako je nemoguće dodjeljivati nagrade kad je većina zgrada u Los Angelesu evakuirana, dok New York i Washington proživljavaju najveću katastrofu u svojoj povijesti. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Barbie u baletu Čajkovskog </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Engleski nacionalni balet, jedna od najuglednijih umjetničkih organizacija u Velikoj Britaniji, potpisao je ugovor za sponzorstvo s Barbie, najbolje prodavanom plastičnom lutkom iz Amerike. Zajedno kreću na šestotjednu turneju baleta »Ščelkunščik« Čajkovskog, koji će se od prosinca odigravati u Coliseum teatru u Londonu. </p>
<p> Produkcija baleta »Ščelkunščik« će biti usko povezana s Barbie, pa će se njezino ime naći u biltenima baletne predstave, a u određene dane će baletna predstava biti obogaćena i ružičastim svjetlosnim efektima. </p>
<p>Sama Barbie će biti zvijezda novoanimiranog videa baleta, koji će se prodavati zajedno s lutkama Barbie, odjevenim poput likova iz baletnog djela. Mattel, ogromna američka kompanija igračaka koja stoji iza lutke Barbie i njezinog partnera Kena, objavit će ovoga tjedna 85 tisuća funti vrijedno sponzorstvo. I balet i kompanija igračaka se nadaju da će sponzorstvo biti dugoročno i vjeruju da lutka neće imati problema uklopiti se u rafinirani svijet baleta. </p>
<p>»Napokon, i balet je fantazija, koja dovodi ljude u imaginarni svijet«, izjavio je Christopher Nourse, izvršni direktor Engleskog nacionalnog baleta. </p>
<p>Sponzorstvo je komentirala i Lady Deborah Macmillan, bivša direktorica uprave Engleskog baleta i Kraljevske opere, rekavši da je Mattel nevjerojatno bogata kompanija dok baletne kompanije to nisu. »Balet se muči da dobije novac, pa zašto onda ne sklopiti ovakav posao«.</p>
<p> Engleski nacionalni balet koji ima deficit od 200 tisuća funti postavlja balet »Ščelkunščik« u Coliseumu svake zime proteklih 50 godina i to je najpopularnija predstava ove organizacije. Omiljena je i među djevojčicama, pa će veza s Barbie još više učvrstiti tu ljubav. </p>
<p> Novi video »Barbie u Ščelkunščiku« bit će realiziran ove jeseni. Nova baletna Barbie bit će odjevena poput likova iz baleta, a ni Ken neće biti isključen, jer će nositi odoru vojnika iz baleta. Video, načinjen pomoću kompjutorske animacije je koreografirao Newyorški gradski balet koristeći prave plesače s umetnutom Barbie.</p>
<p> Dok je balet »Ščelkunščik« prvi put izveden 1892. godine, Barbie je prvi puta predstavljena 1959. godine. Tijekom godina ona je bila veterinarka, doktorica, astronautkinja, zaposlena žena, a u Americi je održana i kampanja »Barbie za predsjednicu«.</p>
<p> Dvije Barbie lutke prodaju se svake sekunde negdje u svijetu, a njezino je ime vrijedno više od milijardu funti. Barbie lutke obično se kupuju djevojčicama od tri do deset godina, iako se većina djevojčica s njima igra sve do tinejdžerskih godina, što nije slučaj s ostalim igračkama. </p>
<p>Nataša Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sve je spremno za veliku pustolovinu po morskim i gorskim divljinama </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Tjedan dana preostalo je do početka velikog međunarodnog natjecanja u ekstremnim sportskim disciplinama, »Pustolovne utrke Bjelolasica 2001.«. Neobična utrka pod tim se nazivom održava drugu godinu za redom, a organizatori ističu da je uglavnom sve spremno za dolazak najmanje 36 ekipa iz Hrvatske i još desetak europskih zemlja među kojima su Slovenija, Austrija, Italija, Finska, Francuska, Češka, Švedska, Mađarska... Naime, prijave za sudjelovanje četveročlanih ekipa primaju se do petka, kad će se znati i točan broj natjecatelja. </p>
<p>U utrci će sudjelovati oko 150 sportaša, koji će u srijedu 19. rujna u večernjim satima startati skokom u more nedaleko od Lošinja, a najizdržljiviji i najspretniji će pet dana kasnije 23. rujna stići do cilja na Bjelolasici. Od direktora »Pustolovne utrke« Šimuna Cimermana doznajemo kako je utvrđena i točna trasa utrke dugačka 305 kilometara te kontrolne točke koje će ekipe morati obići. Na samo dva mjesta trasa će prolaziti kroz naseljena mjesta, dok će na cijeloj preostaloj dužini natjecatelji savladavati prepreke u divljim krajolicima Cresa, Istre, Gorskog kotara i Slovenije. </p>
<p>Kako bi utrka bila što zahtjevnija i dinamičnija ekipe će po danu i noći snage odmjeriti u velikom broju sportova kao što su plivanje s perajama, kajak po moru, kajak po rijeci, planinarenje, alpinizam, spuštanje i penjanje po užetu i brdski biciklizam. </p>
<p>Logističku podršku ekipama pružat će najmanje 200 ljudi, u Hrvatsku stiže velik broj stranih novinara, a očekuje se da će utrka privući i mnogo gledatelja, zaljubljenika u prirodu i sport. Budući da joj je domaćin Turistička zajednica Primorsko goranske županije, atraktivna pustolovina bi svakako trebala biti zanimljiva i turistima kojima će se svi sudionici uoči starta predstaviti u Opatiji na plaži Slatina. </p>
<p>Utrka se održava pod pokroviteljstvom MUP-a. Brojni sponzori osigurali su vrijedne nagrade. Ekipa koja prva dođe do cilja osvojit će sportsku opremu i novčanu nagradu od 20.000 kuna. Drugoplasirana ekipa dobit će 10.000, a trećeplasirana 5000 kuna. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Unatoč nesporazumima PEN i DHK ponovno zajedno</p>
<p>Zagrebački književni razgovori vraćaju se svojoj prvotnoj zamisli / Nakon zahlađenja odnosa Hrvatski PEN i DHK ponovno na zajedničkom projektu / ŽelećI uglednoj međunarodnoj manifestaciji vratiti stari sjaj, hrvatski su penovci povezali Regionalnu konferenciju sa Zagrebačkim razgovorima dovodeći u Zagreb respektabilna književna imena svjetske scene</p>
<p>Nakon prošlogodišnjega vrludanja, koji mnogi ocjenjuju fijaskom, kada je umjesto tradicionalnih Zagrebačkih književnih razgovora - koji su u središtu svoga promišljanja oduvijek imali tematsku konferenciju na kojoj su sudjelovali najznačajniji hrvatski i europski intelektualci - u organizaciji Društva hrvatskih književnika održan Festival poezije, Zagrebački se razgovori, u suradnji s Hrvatskim PEN centrom, vraćaju svojoj prvotnoj zamisli.</p>
<p>Želeći naime ovoj donedavno uglednoj i poznatoj međunarodnoj manifestaciji, koja se 24. put održava (od 17. do 24. listopada), vratiti stari sjaj i značenje, hrvatski su penovci povezali Regionalnu konferenciju PEN-a sa Zagrebačkim razgovorima uključivši se aktivno u organizaciju i dovodeći u Zagreb respektabilna književna imena europske i svjetske scene. »Metafore napretka - književnost i globalizacija« te »Fernando Pessoa - mjesto pjesništva u kulturi novog tisućljeća« teme su koje objedinjuje obje manifestacije tijekom kojih će četrdesetak inozemnih i domaćih intelektualaca pokušati ponuditi odgovor na pitanje koje je i kakvo mjesto književnosti i umjetničke riječi u svijetu novoga tisućljeća koje juri naprijed. </p>
<p> Prema riječima predsjednice Hrvatskoga PEN-a Sibile Petlevski, Zegrebačkoj regionalnoj konferenciji dalo je iznimno značenje nekoliko razloga. Prvi je među njima konačno odustajanje od Ohrida kao mjesta održavanja Svjetskoga kongresa PEN-a na kome se trebalo birati novo vodstvo. Valja napomenuti da je ovogodišnji kongres Međunarodnoga PEN-a upravo zbog prijeteće ratne opasnosti već bio iz Manile premješten u Makedoniju, za koju se tada nije pretpostavljalo da će ubrzo postati novo žarište rata na Balkanu. Unatoč nastojanja još uvijek aktualnog predsjednika, švedskog pravnika i književnika Terryja Carlbooma da se kongres ipak održi u Makedoniji, odlučeno je, baš kao i u slučaju Manile, da se iz sigurnosnih razloga skup odgodi do studenoga, kada će se u uvjetima mira održati u Londonu. To je izazvalo niz protesta, među kojima i prosvjede našega vodstva, koje je u svome pismu podsjetilo kako je teško gledati da se ponovno ponavlja ista situacija kao s Dubrovačkim kongresom. Sve to pojačalo je interes za Zagrebačku konferenciju, koja će se održati u neposrednoj blizini Makedonije.</p>
<p> Drugi političko-ekonomski razlog koji čini ovu konferenciju »vrućom« jesu protestni mitinzi što su obilježili đenoveški sastanak čelnika osam najrazvijenijih zemalja svijeta ( tzv. skupina G8), kada je demonstrirajući protiv globalizacije i polarizacije na moćne i siromašne jedan demonstrant poginuo, a više ih je stotina ranjeno. Sve je to sadržano i u podtekstu ovogodišnjih Zagrebačkih razgovora i Regionalne konferencije koji tematiziraju strah od globalizacije i ksenofobije, ali i probleme preživljanja malih jezika i kultura u vremenu globalizacije, brigu za »susjeda«, odnosno pluralitet regionalnog mikrokozmosa unutar makrokozmosa novih tehnologija i centraliziranja ekonomske moći.</p>
<p> Konferencija će odgovoriti i na upit koje su granice i zapreke slobodnom protoku informacija i kulturnih dobara, što se nas i te kako tiče s obzirom na tržište knjiga, ali mnogo šire od toga. Konferencija je značajna i stoga jer slijedi novi trend pokušaja obnove PEN-a vraćanjem digniteta književnosti na račun političkih tema zbog kojih se često zaboravlja na tradiciju PEN-a kao jedinstvene svjetske udruge pisaca. </p>
<p>Tako se učinilo prirodnim povezati ove godine obje manifestacije, koje su se u godinama prije zahlađenja odnosa PEN-a i DHK i potpunog razdvajanja interesa i vizija književnosti održavale u njihovoj zajedničkoj organizaciji. »Težište suradnje nije bilo na ujedinjavanju pogleda i stavova koji nas razdvajaju, već na prirodnom povezivanju oko dobro promišljenog programa«, kaže Sibila Petlevski i dodaje: »Međutim, dosta je onih koji su i na tu suradnju reagirali nepovjerljivo odustajući od ma kakva angažmana.« </p>
<p>Tako se već dogodio velik sukob oko uvodnog izlaganja znanstvenika i književnika Ivana Supeka (koji je u nas rodonačelnik tema o globalizaciji), jer su iz DHK bili jako protiv toga da upravo on održi uvodno slovo.</p>
<p> To je iznova razbuktalo stare strasti, što je projekt zamalo dovelo u pitanje. »No sve smo udare izdržali, jer smo željeli konstruktivo pristupiti našoj razjedinjenoj kulturnoj javnosti i pri tome ne ukidati pravo na različitost«, naglašava Sibila Petlevski, koja je, uz Dražena Katunarića, voditelj skupa, čiji je koordinator Seid Serdarević.</p>
<p> No, ni Zagrebački razgovori ni Regionalna konferencija ne će proteći smo u znanstveno-esejističkim tonovima, već će imati i pjesnički sfumato. Uz raspravu o jednoj od temeljnih figura 20. stoljeća kakva je Fernando Pessoa, u kojoj će sudjelovati najveći portugalski pesoisti, održat će se i večeri poezije u B. P. klubu i u Društvu hrvatskih književnika. Konferencija i Zagrebački razgovori nakon iskrslih podzemnih hridi koje su prijetile potapanjem književnoga broda - za sada sigurno plove k svojoj uspješnoj završnici. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Na putu do svjetla</p>
<p>Iz središnjeg dijela Meštrovićeve rotonde uklonjena je montažna konstrukcija Vjenceslava Richtera / Za zahvate na krovištu i kupoli tek se treba namaknuti novac </p>
<p>Međuetaža u unutrašnjoj rotondi Meštrovićeva paviljona u Zagrebu uklonjena je ovoga ljeta i time je otpočelo vraćanje toga paviljona, danas Doma HDLU, u izvorni oblik iz 1938. godine. </p>
<p> Zahvati što su se ljetos odvijali samo su prva, početna faza rekonstrukcije zgrade, koju je odlukom stručne savjetodavne komisije, čiji su članovi povjesničar dizajna Feđa Vukić i arhitekt Aleksandar Laszlo, a predsjednik dr. Radovan Ivančević, pokrenuo HDLU, slijedeći mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika o vraćanju zgrade u prvobitno stanje.</p>
<p>»Čišćenje« prostora od mnoštva preinaka što su se tijekom vremena nataložile na Meštrovićevoj zgradi započelo je novčano najbezbolnije - uklanjanjem montažne konstrukcije međugalerije, stepenica i nosećih stupova iz središnjega galerijskog prostora, čime se jezgra Meštrovićeva zdanja otvorila gotovo do same kupole. Tako je od osobne »borbe s krugovima« Vjenceslava Richtera, u zahvatima na tome monumentalnom zdanju za potrebe Muzeja revolucije naroda Hrvatske iz 1956. godine, ostao još samo kvadratni oblik unutrašnjeg prstena galerije. Richterova konstrukcija uklonjena je s pristankom arhitekta, rekao je predsjednik HDLU-a Robert Šimrak.</p>
<p> No, i sam je Richter 1993. godine, kada je zgrada vraćena likovnim umjetnicima, rekao kako će, s obzirom na njegove privremene preinake, paviljon bezbolno biti vraćen u prvobitno stanje, ali da ostaje problem rješenja dnevnog osvjetljenja kupole i obodnog prstena. Doista, oslobađanje svjetla iz betonom zalivene kupole i vraćanje prozirnog krovišta nad vanjski obod galerije najbitniji su zahvati potrebni za vraćanje zgrade prvobitnoj ideji, ali i najsloženiji. Izrada elaborata za daljnje zahvate i potraga za novcima tek su u planovima HDLU-a.</p>
<p> »Prvi korak je napravljen«, ustvrdio je Robert Šimrak, te napominje - »ali za konačno rješenje nužna je potpora gradskih i državnih struktura«. Robert Šimrak i Nevena Tudor iz HDLU drže da je dosadašnjom aktivnošću Dom HDLU ponudio jedan od najznačajnijih izlagačkih programa u zemlji, te stoga zaslužuju ulaganje u rješavanje infrastrukturnih problema, jer je osim preinaka, Meštrovićev Dom likovnih umjetnosti nagrizao i zub vremena.</p>
<p> »Osim o fasadi, država do sada nije vodila računa o stanju zgrade, čija kvadratura daleko nadilazi mogućnosti umjetničkog društva«, kažu u HDLU. Planovima HDLU o stvaranju velikoga galerijskog centra zasad na putu stoje i podstanari.</p>
<p> U središnjemu galerijskom prostoru stoje tako posmrtna kola Stjepana Radića, dio fundusa nekadašnjega Muzeja narodne revolucije, koji je danas dio Hrvatskoga povijesnog muzeja, ali čije se blago i dalje nalazi u spremištima Meštrovićeve zgrade. Kako oko Radićevih kola u središnjem prostoru ionako svakodnevno vježbaju studenti Muzičke akademije, čišćenjem toga najvećeg prostora u zgradi, koje je s pomoću sponzora isfinancirao HDLU, galerijski, zapravo, još nije ništa dobiveno. </p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Idila Ivana Šiškova Gundulića </p>
<p>»Dubrovnik« 2/2001., časopis za književnost i znanost Matice hrvatske Dubrovnik / Vrijedni prinosi proučavanju stare hrvatske književnosti </p>
<p>DUBROVNIK, 12. rujna</p>
<p> - Posebnost novog broja časopisa »Dubrovnik« njegov je uvodni sadržaj u kojem Ivica Martinović objavljuje kritičko izdanje idile »Suze i tužbe Radmilove« Ivana Šiškova Gundulića (1678.-1721.). To je po svemu zaokružen prinos, obogaćen brojnim pratećim nužnim sadržajima - od uvodnog slova, tj. »knjige u kojoj pjesnik poklanja ove pjesni svojoj gospođi« do detaljnog ispisa povoda, izvora i pojašnjenja kritičkog aparata kojim se Martinović koristio u objavljivanju ovoga djela iz rukopisa koji se čuva u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku.</p>
<p>Časopis »Dubrovnik« donosi tako nov prinos poznavanju i proučavanju hrvatske spisateljske baštine. Kritičko izdanje Gundulićeve idile »Suze i tužbe Radmilove« omogućuje povjesničarima hrvatske književnosti ponovni i drugačiji susret s ovim ciklusom ljubavnih pjesama u godini kada bilježimo i tristotu obljetnicu nastanka djela.</p>
<p> Prema najavi, sličnim bi se kritičkim postupkom trebalo pristupiti i neobjavljenoj lirici istog autora pa će tako na stranicama časopisa već u sljedećem broju biti objavljena poema »Nestavnost u ljubavi« Ivana Šiškova Gundulića.</p>
<p>Od ostale časopisne ponude »Dubrovnika« izdvojiti treba znanstvene prinose Žarka Muljačića »Može li se sredinom 17. stoljeća govoriti o istosti 'dubrovačkog' i 'bosanskog' jezika?«, Gracijele Čulić o »Srednjovjekovnoj antroponimiji Boke kotorske u svjetlu sociolingvističkih promjena u regiji« te Dalibora Čepula o »Pjesmi Sir Henryja S. Mainea i Sir Frederica Pollocka Baltazaru Bogišiću«. Objavljena je poezija Jacka Picera u prijevodu Petra Opačića, Ivana Kozara, Davora Grgurića i Hrvoja Kikića, drame »Mala šetnja« i »Kabanica« Dina Buzzatija u prijevodu Josipa Hećimova Nikšića te ciklus proze Franka Wedekinda u prijevodu Dubravka Torjanca.</p>
<p> Završne stranice časopisa »Dubrovnik« posvećene su putopisima i drugim bilješkama poljskih autora: Helene de Franqueville d'Abancourt, Anne Marie Mars i Wlodzimierza Pazniewskog, u kojima Dubrovnik ima središnje mjesto. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Aida« na pariškom stadionu </p>
<p>PARIZ, 12. rujna</p>
<p> - Više od 600 izvođača, konja, deva, ružičastih flaminga, koza i jedan lešinar zauzet će travnjak pariškog nogometnog stadiona Stade de France povodom izvedbe Verdijeve »Aide«, u petak, 14. rujna. Ta iznimna predstava, vrhunac obilježavanja stote obljetnice smrti Giuseppea Verdija, bit će postavljena na 11.000 četvornih metara travnjaka stadiona prekrivena pijeskom, pred gotovo 80 tisuća gledatelja. Prodaja karata po cijeni od 225 do 810 franaka počela je 15. veljače, a završila za četiri mjeseca. Organizatori - nizozemska producentska kuća Companions - računala je s 50 posto popunjenosti radi uravnoteženja proračuna te operacije od 15 milijuna franaka. </p>
<p> Francuz rumunjskog podrijetla Petrika Ionesco potpisuje režiju »Aide«, jedne od najpoznatijih i najizvođenijih Verdijevih opera od njezina nastanka 1871. u Kairu. Filharmonijskim orkestrom Radio France ravnat će talijanski dirigent Marco Guidarini. Naslovnu ulogu pjevat će ruska sopranistica Olga Romanko, Ramadesa će tumačiti španjolski tenor Ignacio Encinas, a mezzosopranistica Nadja Michael Amneris. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izlažu slikari iz Njemačke </p>
<p>OSIJEK, 12. rujna</p>
<p> - U prostoru osječke Galerije likovnih umjetnosti ovoga četvrtka u 19 sati svečano će biti otvorena izložba Paule Modersohn-Becker i umjetnika iz Worpswedea (nedaleko od Bremena), koja je pripremljena u suradnji s Institutom za odnose s inozemstvom (IFA) iz Berlina i Goethe-instituta iz Zagreba. Izložba sadrži 62 rada na papiru u tehnici crteža i grafika, 19 fotografija i knjiga, koje su izložene u tri vitrine, a sastavio ju je Wulf Herzogenrath. Uz slikaricu zastupljeno je i šest umjetnika iz Likovne kolonije u Worpswedeu: Otto Modersohn, Fritz Mackensen, Hans am Ende, Fritz Overbeck i Heinrich Vogeler. Ovaj krug slikara, ističu u osječkoj Galeriji, udaljio se od akademske tradicije i okrenuo pejsažnom slikarstvu, stavljajući u središte svoga interesa čovjeka i prirodu. Ti su slikari izlazili u prirodu i slikali »krajolik u krajoliku«, te na taj način postali svojevrsna preteča pleneristima i impresionistima. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pehar kao umjetnička tema</p>
<p>RAB, 12. rujna</p>
<p> - Nakon predstavljanja u Svetome Križu Začretju, izložba »Keramički pehari '01« otvorena je u Rabu, u Galeriji »Pik«. Riječ je o međunarodnoj priredbi što ju je inicirao zagrebački umjetnik Hanibal Salvaro na kojoj sudjeluje 67 umjetnika iz 24 zemlje sa svih kontinenata. Tijekom listopada izložba će biti postavljena još u Križu te Zagrebu, a zatim u Bjelovaru i Bihaću. Prvu nagradu na tome susretu kreativnih keramičara dobila je Liudmyla Kovalevich (Ukrajina), zlatne plakete Gligor Sazdovski (Hrvatska), Ihor Kovalevich (Ukrajina) i Ann Clifford (Novi Zeland), a ostale nagrade Lidija Maček-Stanić i Vlasta Ježić (Hrvatska), Kyung-Sook Lee (Republika Koreja), Inese Brants (Letonija) i Karin Widnas (Finska). Pehari su važan pratilac čovjekova života, ističe se u katalogu izložbe. Izrađivani su u trajnim materijalima, kao što su plemenite i obične kovine, staklo, keramika i kamen. Kako su često simbolom uspjeha i radosti, postupno sve više gube na izvornoj funkciji posude za tekućinu i oblikovno naglašuju razloge i povod darivanja primatelja. J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Slike iz Udruge »MI«</p>
<p>POŽEGA, 12. rujna</p>
<p> - Pod motom »Svi smo mi anđeli s jednim krilom. Možemo letjeti samo ako jedni druge zagrlimo« otvorena je humanitarna prodajna izložba u dvorani požeškoga Gradskog muzeja. Slike izlaže Udruga »MI«, Udruga roditelja djeca s poteškoćama u razvoju. Predstavljene su 54 slike 30-ak autora, radovi nastali na likovnoj koloniji Udruge »MI« 1999. i 2001. godine, koje su autori poklonili ovoj udrugi. Izložena su većinom ulja na platnu, potom akvareli, ulja na lesonitu, pasteli i akvareli na svili. Izložbu je pokrenula predsjednica Udruge roditelja djece s poteškoćama u razvoju Nevenka Baran, cijene slika su od 500 do 1.000 kuna, a nakana je prikupiti dio sredstava za izgradnju Centra, dnevnog stacionara za djecu s teškoćama u razvoju. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>San borova i mora</p>
<p>DUBROVNIK, 12. rujna</p>
<p> - U atriju Palače Sponze izložbom »Jelenin san« predstavio se Davor Lucijanović, dubrovački slikar, koji rijetkim svojim izložbama uvijek jednako izaziva pozornost tematskom opredijeljenošću i vlastitom poetikom. Borovi, morske hridi, more i druge posebnosti mediteranskog podneblja, posebice otoka Koločepa, nadahnjuju Lucijanovićevo slikarstvo, koje zrači neponovljivom ljepotom krajobraza, zovom prirode i osjećajnim i gotovo romantičarskom pristupom slikanju. » Borovi koje slika imaju ljudsku kožu, te govoreći ljudski shvatljive rečenice, snivaju svoja mirna plava mora« - napisao je, uz ostalo, u katalogu izložbe akademik Luko Paljetak. Izloženo je dvadeset slika, koje slikar posvećuje uspomeni na svoju majku. Izložbu je u Sponzi otvorio dr. Stijepo Bogdanović, a u prigodnom programu sudjelovao je dramski umjetnik Miše Martinović i duo Anonymos. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Uefa odgodila sve utakmice Lige prvaka i Kupa Uefe!</p>
<p>»Veličina ove tragedije, bol i tuga, tjeraju nas sve da se zamislimo. Uefa smatra ispravnim da pokažemo suosjećanje sa svim obiteljima koje su pretrpjele gubitak i strašnu bol, stoga smo odgodili utakmice Lige prvaka i Kupa Uefe. U ime Uefe izražavam najdublju sućut svima koji su na bilo koji način stradali u ovoj tragediji«, kazao je glavni tajnik Uefe, Gerhard Aigner / Uefa će pozorno motriti na sigurnosno stanje u Europi, kako bi mogla donijeti odluku kad će biti odigrane odgođene utakmice</p>
<p>ŽENEVA, 12. rujna</p>
<p> - Europski nogometni savez (UEFA) odgodio je sve ovotjedne utakmice Lige prvaka i Kupa Uefe nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države. Uefa je u priopćenju navela da je do odgode utakmica došlo kako bi se pokazalo suosjećanje sa žrtvama terorističkih napada u SAD-u.</p>
<p>- Veličina ove tragedije, bol i tuga, tjeraju nas sve da se zamislimo. Uefa smatra ispravnim da pokažemo suosjećanje sa svim obiteljima koje su pretrpjele gubitak i strašnu bol. U ime Uefe izražavam najdublju sućut svima koji su na bilo koji način stradali u ovoj tragediji, kazao je glavni tajnik Uefe, Gerhard Aigner, navodeći da će Uefa poslati poruku sućuti američkom veleposlanstvu u Ženevi.</p>
<p> Također, napomenuo je da će pozorno motriti na sigurnosno stanje u Europi, kako bi mogla donijeti odluku o tome kad će biti odigrane odgođene utakmice.</p>
<p>Podsjetimo, u utorak je odigrano osam utakmica 1. kola Lige prvaka u skupinama A, B, C i D, te šest utakmica 1. kola Kupa Uefe. Odgođeno je, dakle, preostalih osam utakmica 1. kola Lige prvaka u skupinama E, F, G i H, te 42 utakmice 1. kola Kupa Uefe.</p>
<p>Bayern i Fiorentina zadovoljni odgodom, Olympiakos »iznenađen«!?</p>
<p>Odluku Uefe pozdravio je aktualni europski prvak, minhenski Bayern, a neki su političari, poput talijanskoga premijera, zahtijevali od Uefe da odgodi i utakmice koje su odigrane u utorak. Na tragu te izjave bila je i reakcija iz Fiorentine, koja je u Dnjeprpetrovsku trebala igrati protiv Dnjepra. Glavni tajnik Fiorentine, Luciano Luna, rekao je sljedeće:</p>
<p>- Uefina je odluka ispravna, iskazan je dobar osjećaj za stvarnost, ali čini mi se da je ta odluka o odgodi stigla jedan dan prekasno! Nisu trebale biti odigrane ni utakmice u utorak, rekao je Luna.</p>
<p>Zanimljivo u grčkome prvaku Olympiakosu, koji je u srijedu trebao u Ateni igrati protiv Manchester Uniteda u skupini G Lige prvaka, ponašaju se kao da ne znaju što se događa. Evo i službene izjave klupske govornice, Olge Nikolaidou:</p>
<p>- Vrlo smo iznenađeni ovom Uefinom odlukom. Ta odgoda mijenja sve naše planove, posve nam je poremećen ritam rada, veli govornica.</p>
<p>I stotinjak ostalih klubova morat će mijenjati svoje planove, no u Grčkoj žive izvan vremena i prostora...</p>
<p>Hina, Reuters i P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Srebro za Darka Juričića</p>
<p>Prvog dana natjecanja naš atletičar Darko Juričić je osvojio srebrnu medalju u finalnoj utrci na 400 m prepone. Vrijeme 50.35 bilo mu je dovoljno za srebro, iako je do posljednje prepone imao vodeću poziciju. Naši sprinteri Dejan Vojnović i Igor Blažević su u finalu na 100 m bili peti, odnosno sedmi. Jedina naša atletičarka koja je nastupila prvog dana atletskih natjecanja, diskašica Vera Begić, plasirala se u finale bez problema</p>
<p>TUNIS (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 11. rujna</p>
<p> - Hrvatski su atletičari uspješno započeli natjecanja na XIV. mediteranskim igrama u Tunisu. Prvog dana natjecanja naš atletičar Darko Juričić je osvojio srebrnu medalju u finalnoj utrci na 400 m prepone. Vrijeme 50.35 bilo mu je dovoljno za srebro, iako je do posljednje prepone imao vodeću poziciju. </p>
<p>No, kako je rekao izbornik atletičara, Žarko Martinek, Juričić ni sam nije bio svjestan koliko snage zapravo ima. Zlato je pripalo Grku Iakovakisu (50.21), a bronca Talijanu Ottozu (50.75).</p>
<p> - Volio bih da sam postavio hrvatski rekord, no vjetar je bio prejak da bih uspio u tome. Imao sam u utrci i malo sreće, tim više što sam odlučio ići na sve ili ništa. Riskirao sam i isplatilo se, to je definitivno rezultat moje karijere, govorio je nakon utrke Darko Juričić.</p>
<p> Naši sprinteri Dejan Vojnović i Igor Blažević su u finalu na 100 m bili peti, odnosno sedmi. Vojnović je istrčao 10.27, a Blažević 10.44. U jutarnjim kvalifikacijama Vojnović je istrčao dvije stotinke bolje i postavio novi hrvatski rekord u toj disciplini. Raniji je rekord držao Blažević na 10.31.</p>
<p> Jedina naša atletičarka koja je nastupila prvog dana atletskih natjecanja, diskašica Vera Begić plasirala se u finale bez problema, jer je u Tunis stiglo samo šest diskašica. U finalnom je nadmetanju Vera Begić bila peta, sa 52.18, što je bacila iz prvog pokušaja.</p>
<p>Od četiri hrvatska stolnotenisača, koji su u srijedu nastupili u eliminacijskim skupinama, u četvrtfinale pojedinačnog dijela plasirali su se Tamara Boroš, Eldijana Aganović i Roko Tošić, dok je ispao Dragutin Šurbek. Boroš je bez izgubljenog seta svladala Jugoslavenku Golić i Francuskinju Gourin, te se bez poraza uvrstila među osam najboljih. Aganović je također osvojila prvo mjesto u skupini zahvaljujući pobjedama od 4-3 protiv Grkinje Ntrolaki i 4-0 protiv Jugoslavenke Plavšić, a najbolji u svojoj skupini bio je i Roko Tošić, koji je izgubio od Slovenca Ignjatoviča (3-4), ali je svladao Talijana Piacentinija 4-3 i Grka Volotinosa 4-0. Dragutin Šurbek je, pak, u sva tri navrata poražen.</p>
<p> Ženska golf reprezentacija u sastavu Sanja Šerfezi Kelemen, Snježana Crnoglavac i Daria Žubrinić zauzima peto mjesto nakon prvog dana. Naše su golferice imale 180 udaraca, a računali su se samo rezultati Sanje i Snježane, koje su podijelile 12. mjesto sa 90 udaraca, dok je Daria Žubrinić 17. sa 107 udaraca.</p>
<p> Hrvatski rukometaši će u četvrtak igrati u polufinalu rukometnog turnira protiv Francuske ili Jugoslavije. Naši su igrači u četvrtfinalu pobijedilu Italiju 32-25 (11-14). Početak utakmice u 10 sati ujutro očito nije odgovarao našim igračima koji su još kako spavali kad je počeo četvrtfinalni dvoboj. Počeli su loše, griješili su, promašivali gotove prilike, a Talijani su polako skupljali lopte i napravili razliku. Prvih tridesetak minuta činilo se da bi u polufinale mogli ući Talijani, no nakon poluvemena počeli su se naši igrači buditi i igrati kako uistinu mogu i znaju. Na vratima je probranio Mario Kelentrić, koji je zamijenio Valtera Matoševića, izbornik Josip Milković je promijenio obranu u 5-1, s Ivanom Balićem prema naprijed i to je bilo dovoljno da se rezultat preokrene. U 37. minuti je bilo 19-14 za Talijane, da bi pet minuta kasnije bilo 20-19 za Hrvatsku, dakle, serijom 6-0 hrvatski su igrači trasirali svoj put prema polufinalu i obrani mediteranskog zlata osvojenog prije četiri godine u Bariju.</p>
<p>No, ni uvjerljiva pobjeda na kraju nije umirila izbornika Milkovića kojeg je razljutio pristup njegovih igrača. Doista, naši igrači su olako shvatili Talijane, što je, kažu, "naš mentalitet". A svojim su opuštanjem i lovljenjem rezultata naštetili samo sebi, jer su se morali iscrpljivati bez razloga. Mogli su to riješiti mnogo bezbolnije, ležerno igrati utakmicu kako valja, a ne umarati se i dizati tlak izborniku i vodstvu reprezentacije.</p>
<p>- Imamo previše šerifa na terenu i to se vidjelo na igri. Dozvolili smo Talijanima da rano povedu i da se razmašu. Sva sreća da su to bili Talijani, a ne neka ozbiljna momčad koja ne dozvoljava da se vratiš u igru. Dobro smo i prošli na kraju, da nije uspjelo s obranom 5-1 i Kelentrićem, bilo bi svašta. Porazgovarat ću s njima kasnije, moraju shvatiti da se tako ne mogu ponašati, da nas to može skupo koštati, rekao je nakon utakmice izbornik Milković, dodavši da mu je svejedno protiv koga će igrati u polufinalu, jer su "i Francuska i Jugoslavija jednako neugodan i jak suparnik".</p>
<p> l Dvorana "El Menzah"</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 32-25 (11-14)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Matošević, Sulić 2, Balić 2, Jović, Bilić 9 (1), Kos, Dominiković, Džomba 7, Baltić 7, Goluža 1, Metličić 4</p>
<p>ITALIJA: Srebrnić, Lo Passo, Montalto 5, Morelli 3, Prantner 5, Flego, Guerazzi 1, Fusina 4 (3), Pastorelli 4, D'Alessandro, Tarafino 3, Opalić</p>
<p>SUCI: Altan i Kucukyilmaz (obojica iz Turske). GLEDATELJA: 200</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (1), Italija 3 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Sulić, Džomba, Metličić), Italija 6 minuta (Guerazzi, Opalić, Prantner)</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Katalinić: Lili ne laže, uistinu je ozlijeđena!</p>
<p>Bojim se da je karijera Ljiljane Ćulibrk gotova. Ovakav odnos prema njoj će ju sigurno jako pogoditi, možda i zauvijek udaljiti od atletike, kaže Mladen Katalinić</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Mladen Katalinić, trener suspendirane Ljiljane Ćulibrk, vidno je pogođen odnosom Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog atletskog saveza prema njegovoj atletičarki, ali i reakcijom hrvatskih medija koji su, kako kaže, pokrenuli neopravdano žestoku harangu protiv Ćulibrk. </p>
<p>Ljiljana Ćulibrk je, podsjećamo, na Mediteranske igre u Tunis doputovala samo da bi pokazala potvrdu ortopeda da je ozlijeđena i ne može nastupiti. Budući da je Ćulibrk u više navrata izjavila kako neće nastupiti ni na jednom natjecanju na kojem uz nju neće biti Katalinić, vodstvo naše misije je navedeni Ljiljanin postupak protumačilo kao bojkot zbog toga što s njom u Tunis nije mogao putovati i njezin trener, pa je mlada atletičarka suspendirana i vraćena kući.</p>
<p>- Ono što me jako čudi jest to da nitko, ali baš nitko, nije ostavio mogućnost da je Lili stvarno ozlijeđena, a ja tvrdim da je. Znate li što znači prisiljavati ozlijeđenu atletičarku da nastupi? To može imati nesagledive posljedice. Tko će se ispričati Ljiljani Ćulibrk kad se ustanovi da nije lagala, već da je uistinu ozlijeđena? Hoće li dobiti novu priliku, pita Katalinić.</p>
<p>U svezi s nastavkom karijere svoje najbolje atletičarke Katalinić je vrlo pesimističan:</p>
<p>- Bojim se da je njezina karijera gotova. Puno je uložila u atletiku i ovakav odnos prema njoj će ju sigurno jako pogoditi, možda i zauvijek udaljiti od atletike. Baš sada kada je pokazala da može u sam svjetski vrh na srednjim prugama... Ja sam u ovom trenutku također vrlo daleko od mogućnosti da ostanem u atletici, no neka barem spase Lili, neka joj daju novu priliku i drugog trenera. Ionako mi se čini da je sve ovo usmjereno više prema meni nego prema Lili...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kožulj, Strahija i štafete u vrhu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Na zaključnim svjetskim plivačkim tablicama prebogate plivačke sezone hrvatski su plivači zastupljeniji nego ikad. Gordan Kožulj je 6. među plivačima na 200 metara leđno (1:58.95), a u istoj disciplini je Marko Strahij 11. (1:58.87). Kožulj je 14. na 100 leđno (55.42), a među 30 najboljih su još i Vanja Rogulj na 50 (20. sa 29.37) i 100 metara prsno (25. sa 1:02.31), te Duje Draganja na 100 metara slobodno (26. sa 49.79).</p>
<p>U samom svjetskom vrhu su i štafete 4x100 mješovito (12. sa 3:41.98) i 4x100 slobodno (16. sa 3:23.00), a zanimljivo je da je i klupska štafeta Mladosti 4x100 mješovito na izuzetno visokom 29. mjestu! M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uefa kritizirana zbog zakašnjele odgode</p>
<p>LONDON, 12. rujna</p>
<p> - Čelnici Europske nogometne federacije na velikom su udaru brojnih kritika zbog zakašnjele odgode utakmica europskih nogometnih kupova. Iako se teroristički napad na Washington i New York dogodio u ranim poslijepodnevnim satima utorka (po europskom vremenu) Uefa je dozvolila igranje prvih susreta Lige prvaka i Kupa Uefa, odgodivši ostale utakmice tek 24 sata kasnije. »Utorak zaista nije bilo dan za nogometne utakmice. Uefa je predugo čekala sa odgodom,« smatra menadžer Leeds Uniteda, David O'Leary. Engleska momčad za odgodu je saznala tek nakon slijetanja u Portugal. Razočaranje Uefinim čekanjem iskazali su dužnosnici većine klubova, a u Uefi se opravdavaju kako je bilo gotovo nemoguće otkazati utakmice na kojima su navijači ispunili tribine. »Da utakmice nisu odigrane situacija bi bila još napetija, a mogućnost incidenata još veća,« zaključio je glasnogovornik Uefe, Mike Lee. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Makabi zaobišao Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Uefinu odluku o odgodi utakmica 1. kola Lige prvaka i Kupa Uefe nogometaši Makabija iz Tel Aviva saznali su u - zraku.</p>
<p>Izraelci su, naime, zrakoplovom letjeli ka Zagrebu, gdje su u četvrtak (18 sati) protiv Dinama trebali odigrati prvu utakmicu 1. kola Kupa Uefe. U zagrebačku Zračnu luku trebali su sletjeti u srijedu u 10.30 sati. No, nakon što su saznali za Uefinu odluku, promijenili su rutu i odlučili se za povratak u Izrael. Njihov se zrakoplov zaputio prema Pragu, odakle je bio predviđen let za Tel Aviv. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Je li odgoda dobro došla?</p>
<p>Bili smo spremni za igranje utakmice, koncentrirali smo se na Makabi i s te strane nije dobro što se odgađa nešto na što smo koncentrirani. Ali, riječ je o »višoj sili« i protiv toga ništa ne možemo, veli Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U Dinamu su u srijedu oko 9 sati ujutro doznali za odgodu njihove utakmice 1. kola Kupa Uefe protiv Makabija, koja se trebala igrati u četvrtak u 18 sati u Maksimiru. Klupski govornik Ivan Rotim rekao je novinarima:</p>
<p>- Nazvali su nas iz HNS-a i rekli da je Uefa odgodila sve utakmice. Inače, nešto ranije zvali smo Tel Aviv i javio nam se predstavnik Makabija rekavši da upravo ulaze u zrakoplov za Zagreb! Dakle, tek su u zraku doznali da neće biti utakmice. Uglavnom, sve kupljene ulaznice za ovu utakmicu vrijedit će i za novi termin odigravanja kojega će odrediti Uefa, pričao je Rotim.</p>
<p>Pred novinare je došao i trener »plavih« Ilija Lončarević...</p>
<p>- Ovo što se događa uistinu je strašno. Mi smo bili spremni za igranje utakmice, koncentrirali smo se na Makabi i s te strane nije dobro što se odgađa nešto na što smo koncentrirani. Ali, riječ je o »višoj sili« i protiv toga ništa ne možemo. Sad se remeti kalendar natjecanja, vidjet ćemo za dan-dva kako će HNS reagirati. No, mi ćemo se pripremati za nedjeljnu utakmicu protiv Čakovca i nadam se da u svezi domaćega natjecanja neće biti nikakvih promjena, veli Lončarević.</p>
<p>Sad je, dakako, upitno i kad će se igrati uzvratna utakmica protiv Makabija. Čini se, naime, nelogičnim da prva utakmica bude sljedećeg četvrtka u Zagrebu (20. rujna), a već u utorak (25. rujna) bi se, prema prvotnome rasporedu, trebao igrati uzvrat u Tel Avivu. Taj će »čvor« ipak rasplesti Uefa.</p>
<p>Stigao je i upit treneru nije li mu možda odgoda i dobro došla, jer će se Zahora oporaviti, a i momčad bi se trebala još bolje uigrati?</p>
<p>- Ne znam je li odgoda dobra, iako je točno da ću imati Zahoru na raspoložbi, a i trebali bismo biti uigraniji. Što će više vremena proći, to ćemo sve bolje izgledati na travnjaku, pa nam s te strane odgoda valjda ide na ruku.</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Varaždinci na krafne i natrag</p>
<p>VARAŽDIN, 12. rujna</p>
<p> - Nogometaši Varteksa krenuli su u srijedu ujutro na put u Englesku, gdje su u Birminghamu trebali odigrati utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv Aston Ville.</p>
<p> Međutim, kada su već prešli hrvatsko-slovensku granicu na putu prema ljubljanskom aerodromu, gdje ih je čekao let prema Birminghamu, iz Hrvatskog nogometnog saveza mobitelom je dojavljeno da su sve utakmice Kupa Uefe odgođene za tjedan dana. Nogometaši Varteksa su se, tako, zajedno sa svojim vodstvom, nakratko su zastali u Trojanama, pojeli krafne i vratili se u Varaždin.</p>
<p>- Očekivali smo ovakvu vijest, ali nadali smo se da će ona stići prije, naglasio je Varteksov direktor Nevenko Herjavec. - Događanja u Americi uzdrmala su cijeli svijet, pa je bilo logično zaključiti da će iz sigurnosnih zahtjeva Uefa tako odlučiti. Još sam jutros razgovarao s menedžerom Enverom Racom, koji mi je napomenuo da će utakmice biti sigurno odgođene, međutim, kako nismo dobili službenu obavijest mi smo ipak krenuli na put. Odluka Uefe je očekivana i opravdana i nadam se da ćemo za tjedan dana moći mirnije putovati u Birmingham.</p>
<p> Nogometaši Varteksa također su dobro primili vijest, iako su svi živjeli za tu najveću utakmicu u povijesti svog kluba. Ipak, na putu prema ljubljanskom aerodromu uz nogomet prepričavali su i stravične televizijske slike iz SAD-a. Svaki je imao od njih novi detalj koji je uspio pročitati u novinama ili vidjeti na TV. Svi su se zgražali nad onim što Amerikanci proživljavaju ovih dana i spominju da u današnje vrijeme kraj ovakvih događaja nogomet doista pada drugi plan. Trener Varteksa Branko Janžek bio je među razočaranijim putnicima:</p>
<p>- Ova odgoda nije dobra za nas. Spremali smo se za tu utakmicu, a sada nam se u potpunosti mijenja ritam. Sve smo podredili da naše gostovanje u Engleskoj bude na ponos Varaždinu i cijeloj Hrvatskoj, a sada se moramo nenadano prilagođavati novim okolnostima. Ne vjerujem da će se Miljenko Mumlek, kojeg smo zbog gripe ostavili u Varaždinu moći u potpunosti oporaviti za tjedan dana, tako da nam ni u tom smislu odgoda utakmice nije došla dobro. Inače, Uefinu odluku smatram potpuno opravdanom, jedino što je trebalo nas kao i sve druge klubove ranije upozoriti i reagirati, jer se već nakon jučerašnjih vijesti iz SAD-a moglo očekviati takvo nešto. Životi su naravno važniji od nogometa i mi danas reagiramo kao i cijeli svijet osuđujući počinitelje tog stravičnog događaja u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Nogometaši Varteksa sada će sve svoje planove i pripreme usmjeriti prema prvenstvenoj utakmici s Osijekom te nadanjima da će zaboraviti ovo neuspješno putovanje prema Engleskoj. Već u autobusu stručni stožer Varteksa najavio je da se sve aktivnosti usmjeravaju prema nedjeljnom susretu s Osječanima koji će se odigrati pred kamerama HTV-a. I autobus varaždinskih navijača White Stonesa vraćen je iz Francuske s puta u Englesku nakon što su već prešli gotovo 1500 kilometara. Vjerni navijači sigurno će i za tjedan dana krenuti put Birminghama gdje će se u puno smirenijoj situaciji nadamo se nogomet ponovo pojaviti kao prva sporedna stvar na svijetu.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Marković apelirao za EP 2008. u Hrvatskoj </p>
<p>Andy Roxburgh izrazio je simpatije prema Hrvatskoj kao domaćinu EP 2008. / Treneri momčadi Lige prvaka i nogometni izbornici zalažu se za ukidanje »zlatnog pogotka«</p>
<p>ZAGREB, 12. listopada</p>
<p> - »Ako ne prije, vidimo se u Hrvatskoj i Zagrebu ponovno 2008. godine.«Tim je riječima Vlatko Marković predsjednik HNS nimalo slučajno uzvratio na mnoge pohvale kojima su ga obasuli čelni ljudi provedbe Uefine 4. trenerske konferencije. </p>
<p>Na Markovićevu jasnu aluziju, da bi pohvale o trodnevnom boravku u Zagrebu bilo zgodno pretočiti u otvorenu potporu Hrvatske kao kandidata za domaćina EP 2008. odgovorio je Andy Roxburgh, tehnički direktor Uefe. Izrekao je divljenje snazi hrvatskog nogometa, zbog čega je uostalom ovaj ugledni Uefin skup i doveden u Hrvatsku. Naglasio je »da o tomu nažalost odlučuju neki drugi ljudi, ali da njegove simpatije postoje«.</p>
<p>Tijekom trodnevne Uefine konferencije raspravljalo se o radu Tehničke komisije, a najviše polemika izazvala je rasprava o ukidanju »zlatnog pogotka«. Roxburgh je rekao da su svi članovi Tehničke komisije protiv toga, te da su se njima pridružili vrhunski profesionalni treneri koji vode momčad u Ligi prvaka, a nakon njih i izbornici diljem Europe. Kao argumente protiv »zlatnog pogotka« Roxburgh je naveo da taj način pobjeđivanja nije sportski, utakmica ne završava na pravi način, zatim, utakmica treba završiti sučevim zviždukom, a ne kad se lopta nađe u mreži, te stvaranje prevelikog pritiska za suce.</p>
<p>Raspravljalo se i o obučavanju trenera i drugih stručnih osoba u nogometu te utvrđivanju vrlo zahtjevnih normativa kojima treba udovoljiti budući trener želi li dobiti licencu. Najavljeno je da se za četiri, pet godina može očekivati da svi treneri Europe posjeduju unificiranu Uefinu trenersku licencu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska u četvrtak igra na SP na Trinidadu i Tobagu</p>
<p>Fifa neće odgoditi svoja natjecanja, što znači da će se juniorsko SP na Trinidadu i Tobagu normalno igrati, kao i kvalifikacijske utakmice za odlazak na SP 2002. godine. Jasno je da osluškujemo sve što se događa i hitno ćemo reagirati u slučaju novih komplikacija, rekla nam je Doris Valašek, šefica Ureda glavnoga tajnika Fife</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Za razliku od Uefe, Svjetska nogometna organizacija (Fifa) nije odgodila svoja natjecanja koja su na rasporedu ovoga tjedna. Tako će hrvatska juniorska reprezentacija (do 17 godina) u četvrtak igrati protiv domaćina na otvorenju SP na Trinidadu i Tobagu.</p>
<p>U srijedu popodne telefonski smo kontaktirali Fifu, razgovarali smo s Doris Valašek, šeficom Ureda glavnioga tajnika Fife...</p>
<p>- Fifa neće odgoditi svoja natjecanja, što znači da će se juniorsko SP na Trinidadu i Tobagu normalno igrati, kao i kvalifikacijske utakmice Azijske zone za odlazak na SP 2002. godine. Fifa za sada ni od koga neće tražiti da ne igra, nećemo ništa odgađati. Ali, jasno je da osluškujemo sve što se događa i hitno ćemo reagirati u slučaju novih komplikacija, međutim u ovome trenutku nemamo namjeru odgađati utakmice, kao što je to učinila Uefa.</p>
<p>Usput, predsjednik Fife, Sepp Blatter, trebao je u utorak otputovati na Trinidad i Tobago, međutim kako je njegov let iz Züricha do konačnoga odredišta trebao biti via Miami, jasno je da je taj let odgođen i sad Blatter čeka prvi let kako bi odletio na juniorsko SP, rekla nam je Doris Valašek.</p>
<p>Dodajmo da je glavni tajnik Fife, Michel Zen-Ruffinen, poslao brzojav sućuti američkoj juniorskoj reprezentaciji, koja nastupa na SP na Trinidadu i Tobagu. Kako sad stvari stoje, dakle, Blaževićev će Iran u petak igrati protiv Bahraina u Teheranu u 4. kolu Azijskih kvalifikacija za odlazak na SP 2002. godine.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Protiv Belgije u 17.30</p>
<p>Na zahtjev Uefe moraju u isto vrijeme započeti u kvalifikacijskoj skupini odlučujuće utakmice za nastup na SP 2.002. / Ulaznice od po 250 kuna, pa naniže</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Odlučujuća kvalifikacijska utakmica za nastup na SP između Hrvatske i Belgije 6. listopada u Maksimiru neće započeti, po želji domaćina, u 20.15 sati. Početak će gotovo sigurno biti u 17.30, kad i utakmica Škotska - Latvija, jer stav je Uefe da odlučujući susreti moraju započeti u isto vrijeme.</p>
<p>Jest, HNS bi se, kad bi želio, mogao pomalo inatiti. Jer, početkom utakmice u 17.30 više više se približio terminu Škota, nego Škoti Hrvatima. No, kako HNS ne želi zategnutosti gdje je nepotrebno, a i novi termin je marketinški podjednako iskoristiv, gotovo je sigurno da će utakmica započeti u 17.30.</p>
<p>U prodaju će biti pušteno 36.000 ulaznica, a obzirom na veliko zanimanje cijene bi trebale biti kao za utakmicu protiv Jugoslavije prije dvije godine, kad je za ložu trebalo izdvojiti 250 kuna, zapad 200, istok 150, a ostale sektore znatno manje.</p>
<p>Upitali smo u Kući nogometa što rade čelnici Saveza u povodu incidenta u Osijeku, glavni tajnik HNS-a Srebrić je očekivano odgovorio:</p>
<p>- Jedno su poslovi i natjecanje o kojemu brine Udruga nogometnih prvoligaša, drugo pak ono u nadležnosti HNS. S te je strane sve odavno poznato, sva naša nastojanja i inicijative da se nešto pokrene i na razin države izradi određeni zakon o navijanju. Nažalost, među svima nama ima mnogo onih koji imaju različito mišljenje o »tačerovštini«, kao i tomu da su ta pravila možda suviše kruta i za nas prestroga. Zbog takvih različitih pogleda nacrt inače već razrađenog teksta i nije u zakonskoj proceduri.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Francuzi i Talijani imaju spremne avione za evakuaciju</p>
<p>»Odali smo počast svim žrtvama terorističkog napada kojeg smo uime svih hrvatskih sportaša i dužnosnika žestoko osudili. No, stav je hrvatske delegacije da će hrvatski sportaši ostati na Igrama u Tunisu«, kazao je šef hrvatske Misije Darko Dujmović / Francuska i talijanska delegacija ozbiljno razmišljaju da napuste Igre zbog događaja u SAD. Odluče li Francuzi i Talijani napustiti Tunis, za njima će se povesti i ostale zemlje članice NATO pakta koje su na Igrama - Španjolska, Grčka i Turska </p>
<p>TUNIS (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 12. rujna</p>
<p> - I dok se natjecanja na XIV. mediteranskim igrama u Tunisu normalno odvijaju dalje, u sportskim se krugovima priča isključivo o događajima iz SAD koji su potresli svijet. Tako je na sastanku naše Misije u Tunisu odlučeno da se Hrvatska neće povući s Igara.</p>
<p>- Dogodila se velika tragedija, stradali su nevini ljudi. Događaj je potresao sve hrvatske sportaše u Tunisu. Odali smo počast svim žrtvama terorističkog napada kojeg smo uime svih hrvatskih sportaša i dužnosnika žestoko osudili. Nalazimo se u selu mira i prijateljstva zajedno sa ostalim sportašima iz Južne Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka i svi oni su jednoglasni u osudi ovog nezapamćenog terorističkog čina, kazao je Dujmović, dodavši da naši sportaši u svojim apartmanima imaju televizore i sinić su pratili zbivanja. </p>
<p>U Tunisu je i doministar sporta i prosvjete Stjepan Puhak koji je rekao kako je zasad stav da Hrvati i dalje ostanu u Tunisu na Igrama. No, Puhak je gotovo stalno u vezi s Ministarstvom prosvjete i sporta, u slučaju da se ta odluka promijeni. Do srijede ujutro se u Hrvatsku vratilo stotinjak sportaša i pratećeg osoblja koji su završili svoje nastupe na Igrama, a u Tunisu je ostalo još 119 sportaša i osoblja. </p>
<p> U srijedu ujutro naši su se sportaši vraćali u domovinu s dva aviona. Jedan je letio preko Rima, a drugi preko Pariza. Kako je pariški aerodrom zatvoren, u Misiji vjeruju da će onda ići preko nekog drugog aerodroma, ali se ne boje da bi moglo biti bilo kakvih problema oko dolaska sportaša u Hrvatsku. </p>
<p>Kako doznajemo iz novinarskih kuloara, francuska i talijanska delegacija ozbiljno razmišljaju da napuste Igre zbog događaja u SAD. Odluče li Francuzi i Talijani napustiti Tunis, za njima će se povesti i ostale zemlje članice NATO pakta koje su na Igrama - Španjolska, Grčka i Turska. Ali, do daljnjeg će nastaviti natjecanje. To je potvrdio i turski kolega Bulent Bog, rekavši da u turskoj delegaciji nisu govorili o odlasku, tek da će eventualno raspravljati o tome. No, druga priča iz kuloara kaže da neke delegacije (pretpostavlja se talijanska i francuska) imaju i avione pripravne u slučaju brze evakuacije iz Tunisa, ovisno o situaciji. </p>
<p>- I mi smo čuli da će Francuzi i Talijani održati sastanak oko odluke hoće li ostati ovdje ili ne, no ne znamo više od toga, rekao je član Misije u Tunisu i glasnogovornik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zoran Kovačević.</p>
<p>Gotovo je nevjerojatno da iz Organizacijskog odbora Mediteranskih igara nema ni glasa o američkoj tragediji. Tek je rečeno da nikakvih posebnih sastanaka neće biti, a niti će biti izdano bilo kakvo priopćenje. Drugim riječima, ne obaziru se na događaje koji su potresli svijet. No, zato je tuniski predsjednik Zine El Abidine Ben Ali izrazio sućut američkoj naciji, te oštro osudio bilo koju vrstu terorizma. Organizatori su na to dodali da je zbog nesreće u SAD pojačano osiguranje na borilištima i u Mediteranskom selu, ali se ne boje da bi moglo biti bilo kakvih problema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hartmann: Obrana dobiva dokaze tek kad imamo optuženoga </p>
<p>DEN HAAG, 12. rujna</p>
<p> - Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann rekla je u srijedu da se dokazi na kojima se temelji optužnica, zajedno sa samom optužnicom, dostavljaju optuženima i obrani tek po predaji optuženoga Haaškom sudu.</p>
<p>Na upit je li tužiteljstvo dostavilo hrvatskoj Vladi dokaze na kojima se temelji optužnica protiv hrvatskog generala Ante Gotovine za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje, te kad te dokaze dobiva optuženi, Hartmann je kazala da ured haaškog tužiteljstva »ne može predati dokaze nikome osim obrani i optuženome, i to tek kad se (optužena osoba) preda«. </p>
<p> Odvjetnici koji u Hrvatskoj zastupaju Antu Gotovinu, tražili su od hrvatske Vlade dokumente koji su dostavljeni Haaškom sudu i Vlada je to odbila. Hrvatskoj Vladi dostavljeni su samo optužnica i nalog za uhićenje, pojasnila je Hartmann.</p>
<p> »Očekujemo još da Hrvatska ispuni obveze prema Sudu i uhiti bjegunce, odnosno da uhiti Gotovinu i preda ga Sudu«, rekla je Hartmann na redovitoj konferenciji za novinare u sjedištu Haaškog suda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kinezi zabrinuti zbog dolaska Dalaj Lame u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Članovi Odbora Komunističke partije Kine za međunarodnu suradnju u srijedu su posjetili Hrvatski sabor i sastali se s potpredsjednikom Matom Arlovićem te predstavnicima klubova parlamentarnih stranaka. Na oba sastanka kinesko je izaslanstvo izrazilo zabrinutost zbog dolaska Dalaj Lame u Hrvatsku jer, kako kažu, on koristi svoja svjetska putovanja za političku i separatističku aktivnost, propagirajući nezavisnost Tibeta. Hrvatski sugovornici odgovorili su im, međutim, da Dalaj Lama neće biti službeno primljen ni u jednoj državnoj instituciji. Istaknuta je i želja za što boljim povezivanjem Hrvatske i Kine te širenjem gospodarske suradnje, pri čemu su predstavnici HDZ-a i SDP-a, Vladimir Šeks i Zdenko Franić, posebno upozorili na opasnosti od globalizacije i »surovog i neobuzdanog divljanja tržišta i kapitala«. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>BiH i Hrvatska žele poboljšati gospodarsku suradnju </p>
<p>SARAJEVO, 12. rujna</p>
<p> - Vlade Hrvatske i Bosne i Hercegovine uložit će dodatne napore kako bi se što prije sklopili sporazumi nužni za poboljšanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, najavili su u srijedu u Sarajevu ministar gospodarstva Hrvatske Goranko Fižulić i ministrica vanjske trgovine BiH Azra Hadžiahmetović. Ona je istaknula kako vlade dviju zemalja u narednim mjesecima kane ubrzati izradu još nekoliko važnih sporazuma - o zaštiti investicija, imovinsko-pravnim odnosima te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Fižulić je ocijenio važnim što sporazum o slobodnoj trgovini pridonosi uravnoteženju trgovinske razmjene između Hrvatske i BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>NATO nastavlja prikupljati oružje u Makedoniji</p>
<p>SKOPJE, 12. rujna</p>
<p> - Snage NATO-a u Makedoniji nastavile su u srijedu s prikupljanjem oružja albanskih gerilaca. Treća i posljednja kontrolna točka za prikupljanje oružja u operaciji »Nužna žetva« otvorena je u utorak navečer. »Radimo svoj posao kao i obično«, rekao je za njemačku novinsku agenciju glasnogovornik NATO-a odgovarajući na pitanje o tome jesu li snage u Makedoniji poduzele izvanredne mjere nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Državama. U međuvremenu je zapovjednik međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu general Thorstein Skiakers osudio u izjavi za javnost terorističke napade potvrdivši da su snage na Kosovu poduzele dodatne mjere sigurnosti. »Naložio sam da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitili životi svih snaga koje rade u sastavu KFOR-a«, rekao je. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Haaški sud: Nakon Kolundžije, Došen i Sikirica priznali krivnju </p>
<p>DEN HAAG, 12. rujna</p>
<p> - »Bosanski Srbi Duško Sikirica i Damir Došen priznali su pred Haaškim sudom krivnju za zločine protiv čovječnosti koje su počinili kao zapovjednici logora Keraterm, nad zatočenim Muslimanima i Hrvatima prijedorskog područja«, objavio je u srijedu glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale. Došen i Sikirica odlučili su priznati krivnju nakon što je to prije tjedan dana učinio Dragan Kolundžija koji je bio optužen u istom predmetu. Tužiteljstvo je odlučilo prihvatiti priznanje krivnje Sikirice i Došena za zločin protiv čovječnosti i odustalo je od drugih točki optužnice, kazao je Landale, i u slučaju prvog odlučilo je zatražiti kaznu zatvora ne manju od 10 i ne veću od 17 godina, a u slučaju drugog kaznu između pet i sedam godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odnosi Crne Gore i Srbije na niskoj razini</p>
<p>PODGORICA, 12. rujna</p>
<p> - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u utorak, nakon razgovora u Podgorici s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, da su odnosi dviju članica jugoslavenske federacije nezadovoljavajući.</p>
<p> »Postignuta je suglasnost da odnosi Crne Gore i Srbije nisu na zadovoljavajućoj razini, te da ih treba unaprjeđivati na demokratski način, a rješenje za prevladavanje postojećih problema naći političkim putem«, rekao je. Koštunica je nakon sastanka izjavio da se uvijek zalagao za dijalog između Crne Gore i Srbije, ocijenivši pozitivnim početak dijaloga i unutar Crne Gore, između parlamentarnih stranaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U blizini Jenina poginulo devet Palestinaca </p>
<p>JERUZALEM, 12. rujna</p>
<p> - Devet je Palestinaca poginulo u srijedu rano ujutro u pucnjavi kada su izraelski tenkovi ušli na autonomna palestinska područja u blizini palestinskog grada Jenina, izvijestili su palestinski izvori. Tri su Palestinca poginula u području Arrabe. Još su tri Palestinca poginula u izbjegličkom kampu blizu Jenina, a dvojica u obližnjem području Tubasa. Jedan je Palestinac, o čijoj je pogibiji izviješteno ranije poginuo u Tammunu, gdje ih je 20 ozlijeđeno. (AFP/ Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Zbog prigovora policajcu turist priveden u PU Korenica </p>
<p>Krenete li na more državnom cestom br. 1. što vodi od Karlovca u smjeru Zadra, budite oprezni jer dolaskom u Korenicu može se dogoditi da vas policajac bez objašnjenja i bez imalo susretljivosti skrene na neku drugu cestu, pa tako postanete nečija ping-pong loptica, a potom možete biti i urgentno privedeni u Policijsku postaju Korenica gdje ćete biti zadržani pola dana a da ne znate koji je razlog tome. Sve ovo objavljujem iz osobnog iskustva od 20. kolovoza 2001. </p>
<p>Na proputovanju kroz Liku spomenutom cestom poslije Plitvičkih jezera ulazimo u neprekidnu kolonu u kojoj se krećemo sve do centra Korenice. Tu policajac preusmjerava čitav promet na cestu za Gospić. Očekivali smo drugog policajca koji bi, dakako, dao pojašnjenje za nastavak puta onima koji putuju u smjeru Zadra. Međutim, nailazimo na prometni znak koji pokazuje smjer Zadra skretanjem ulijevo. Bila je to vrlo uska i loša lokalna cesta, kojom smo negdje iz Korenice opet došli na željenu cestu br. 1. Tu nas dočekuju dvojica policajaca i sve nas vraćaju istim putem na poziciju otkud smo stigli. Autobusi, kamioni i kamp prikolice u koloni stvarali su neopisivu gužvu. Bilo je vrlo dojmljivo reagiranje stranih turista, koje nismo razumjeli, jedino njihove kretnje rukama bile su nam sasvim jasne. Svima i svakome!</p>
<p> Ova prigoda, unatoč mojem aktivnom boravku više od 35 godina za volanom diljem Europe, zaista me potresla. Ponovnim povratkom 6-7 km, do kobnog putokaza za Zadar, probijao se motorom i policajac koji je prije pravio društvo onome koji nas je vraćao. Zauzeo je mjesto ispred prometnog znaka koji pokazuje smjer Zadra i regulirao, za nas zakasnjelo, promet. Nedvojbeno je da je na to mjesto bio postavljen prekasno.</p>
<p> U želji da ublažim jad svojih suputnika kao i ostalih u koloni te da smirim sebe za daljnju vožnju u neizvjesnost, izdvojio sam se iz kolone te propisno zaustavio svoj auto. Pošao sam fotoaparatom snimiti zaista izuzetno rijedak prizor i da bih u tome uspio, pretrčao sam između auta i došao na dva ili tri metra do policajca i fotografirao sam prometni znak i potom se htio vratiti u svoj auto, kad eto ti vraga, povišenim autoritativnim glasom javio se policajac: »Što vi to radite?« Kad sam odgovorio da mi je ta slika potrebna za članak koji ću objaviti u novinama, policajac mi je tada rekao: »Pa tko ste vi da slikate prometne znakove po cesti, gonite mi se s očiju...!« Potom sam se na njegov znak uključio u promet u smjeru Gospića, kad već nisam smio za Zadar. Nakon prijeđena 3 do 4 km, eto ti znanca policajca na motoru uz sirenu i rotirajuće plavo svjetlo, tj. u interventnom stilu, zaustavlja nas, uzima mi osobnu iskakznicu, naređuje mi okretanje na cesti i određuje privođenje u policijsku postaju u Korenici. Smjestio me u jedan hodnik gdje sam prema njegovoj naredbi boravio od 7 do 11.40 sati, toliko je vremena bilo potrebno da mladi 23-godišnji policajac, koji nosi broj 23890, a po imenu s inicijalima M.B., smisli elemente na temelju kojih je sročio prijavu protiv mene, potom me privodi sucu za prekršaje u Korenici, gdje dobiva nedvojbeno naglašene simpatije u očima zapisničarke. Sudac D. K. otvara postupak, a policajac M.B. nastupa u svojstvu svjedoka, naravno, naoružan i s opremom kao i kod interventnog privođenja. Budući da sam srčani bolesnik, u pravilu uvijek izbjegavam sve ekscesne situacije, jer svako nerviranje moglo bi za mene kobno završiti, no čitanje prijave koja je protiv mene sročena na temelju notornih neistina na mene je djelovalo šokantno u toj mjeri da do predvečer toga dana nisam bio u stanju nastaviti putovanje. U prijavi se navodi vrijeđanje policajca M.B., kojeg jamačno nikad ne bih upoznao da je bio na pravom mjestu u pravo vrijeme. Moj zahtjev da se saslušaju svjedoci koji su sve vrijeme čekali ispred zgrade, korenički sudac za prekršaje nije uvažio.</p>
<p>I, na kraju, nije li ovo prikaz galantnog rasipanja državnog novca, kad u jeku turističke sezone jedan policajac sa službenim motorom može potrošiti pola dana za ovako banalan slučaj, a radi se isključivo o aboliranju njegovih osobnih propusta ili možda neposluha. </p>
<p>MARIJAN LJUBEK, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suradnja između Crkve i države bolja od njene medijske slike (2)</p>
<p>Ako je na temelju dosadašnje medijske slike netko u Hrvatskoj bio stekao dojam da su odnosi između Crkve i države loši, morat će poći na kontrolu dioptrije. Jer dokazi da je »stvarna suradnja« između Kaptola i Banskih dvora te Pantovčaka dobra nalaze se konačno i u HEP-u i HT-u!</p>
<p> Naime, 14. kolovoza 2001, oči blagdana Velike Gospe, svjetlo je u radnim prostorijama nekih hrvatskih biskupa svijetlilo neplanirano dugo u noć. Što se to iznenada dogodilo, konačno se sve otkrilo, evo, ni mjesec dana poslije. Vrlo dramatičan scenarij, prema informacijama dobro upućena novinara, tekao je otprilike ovako: </p>
<p>Poslije Predsjednikova »Pisma Papi u Zagorje« s apelom da Sveti Otac »posreduje kod dijela Crkve koji javnim istupima u posljednje vrijeme sve češće pruža podršku pokušajima da se sruši aktualnu vlast«, od čega su uzdrhtali temelji vatikanskoga Grada, u akciju je odmah stupio »tihi vez« crkvene diplomacije. Iz Vatikana je upućen »mig« nunciju Giuliju Einaudiju, koji je potom telefonirao na Kaptol, nakon čega je uslijedio iznenadan posjet predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića nadbiskupu Josipu Bozaniću. Ta nenajavljena, za javnost zatvorena audijencija dogodila se dan uoči Velike Gospe, dakle 14. kolovoza 2001. Čim su predstojnici Kaptola i Griča obavili razgovor, nadbiskup se Bozanić odmah latio telefona (a njegov tajnik telefaksa) kako bi one biskupe »koji su na Dan domovinske zahvalnosti svojim propovijedima otvoreno podržali oštar pritisak ultradesnog krila oporbe na Vladu i predsjednika države Stjepana Mesića« oštro upozorio da sutra, na Veliku Gospu, moraju biti »tiši«.</p>
<p>Premda nisu odmah razumjeli razloge za tu akustičku promjenu, istog je trena Hrvatski telekom registrirao povećan broj impulsa na mobitelima tih biskupa, koji su htjeli zamoliti tehničku službu i ton-majstore u svetištima gdje su trebali predvoditi velikogospojinsku misu da odmah pomaknu potenciometar značajno prema nuli. Međutim, pravi razlozi tog ekološkog zahvata bili su »tim biskupima« jasni tek iz faks-pojašnjenja koje je upravo bilo stiglo. Hitno su se primili posla i dali se na reviziju svojih sutrašnjih propovijedi, kako bi reducirali već pripremljenu »buku« oštrog govora i optužujućih tonova. </p>
<p>No budući da je riječ o biskupima koji su »svojim društvenim angažmanom i javnim istupima« već navikli glasno »pucati« u određene »političke tabore«, posao im nije bio lak, pa je HEP registrirao pojačanu potrošnju električne struje. Ipak napor je urodio plodom i uslijedio je fantastičan »zaokret u javnom govoru Crkve« jer su »ti biskupi« na Veliku Gospu u svojim propovijedima uputili »pomirujući poziv na suradnju svih političkih snaga na dobrobit Hrvatske«. </p>
<p>Eto, hvala Bogu, nakon toga je svima laknulo, jer nam je jesen došla doista naglo. Kako je to godišnje doba poznato po tradicionalnim hrvatskim pučkim svečanostima vađenja vrelog kestenja iz vatre, Crkva je spasila situaciju jer je zbog proračunskog deficita Vlada već bila odustala od uvoza specijalnih azbestnih rukavica. </p>
<p>Do takvog bi zaključka došao »čak i površan promatrač koji bi se prihvatio analize« članka Gordana Pandže na 5. stranici Vjesnika od 11. rujna o. g. Na temelju samo uvodnog dijela njegove analize odnosa Katoličke crkve i države moglo bi se zaključiti da su naši biskupi, nakon što su se 5. i 15. kolovoza »ispucali« političkim govorima, odigrali neku utakmicu na kojoj je »umjerena, diplomaciji sklona struja Crkve odnijela prevagu nad radikalnijom strujom«. Budući da Vjesnikov komentator nije naveo ni mjesto ni vrijeme susreta, kao ni krajnji omjer, čitatelj tek u nastavku otkriva o kakvoj je »igri« riječ. No budući da ima čitatelja koji nisu tek površni promatrači, lako se zapaža i mnoštvo nejasnoća. Prva je od njih tzv. zaokret nakon 15. kolovoza (kada?), premda je primijećen već toga dana. Kako su spomenuti tek neki hrvatski biskupi, nije jasno jesu li oni u toj utakmici bili »golgeteri« ili ključni igrači, a nije naveden ni točan sastav momčadi. Osim toga, budući da cijeli članak vrvi paušalnim prosudbama te proizvoljnim i nategnutim insinuacijama i konstrukcijama, kao i uvredljivim pretpostavkama (biskupi su prikazani kao šmrkavci kojima netko »odozgo« čita bukvicu i dijeli šamare), nije dovoljno jasno je li tu riječ o »tihom vezu« nes(p)retne cr(k)vene medijske diplomacije ili o nevještu pokušaju novinara da Crkvu još jednom iskoristi (ili uvuče) u nečije dnevnopolitičke potrebe. </p>
<p>Don ANĐELKO KAĆUNKO, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Poručniku Šišiću ostaje kazna od 20 godina</p>
<p>Bivši oficir JNA uhićen je u svibnju u Mađarskoj temeljem Interpolove tjeralice, ali još nema podataka o tijeku postupka za izručenje</p>
<p>VARAŽDIN, 12. rujna</p>
<p> - Županijski sud u Varaždinu odbio je zahtjev Emira Šišića, poručnika bivše JNA, za obnavljanjem postupka. Šišić je uhićen početkom svibnja u Mađarskoj temeljem tjeralice koju je za njim, preko Interpola, izdala Hrvatska. On je 1992. godine presudom tadašnjega varaždinskog Okružnog suda osuđen na 20 godina zatvora zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom. Na istu je zatvorsku kaznu zbog istog kaznenog djela osuđen i Šišićev nadređeni, potpukovnik Dobrivoj Opačić.</p>
<p>Prema presudi, Opačić je 7. siječnja 1992. godine kao dežurni operativni časnik vojnog aerodroma u Bihaću primio izvješće da dva helikoptera Europske promatračke misije lete od mađarske granice za Zagreb. Tada je naredio dežurnom pilotu bivše JNA, drugooptuženom Šišiću, da s MIG-om 21 poleti prema helikopterima.</p>
<p>Nakon što je Šišić, leteći avionom, zapazio helikopter i iza njega zauzeo položaj te javio prvooptuženom Opačiću da helikoptere ima u svom vidokrugu, Opačić mu je naredio da borbeno djeluje. Šišić je potom ispalio dvije rakete zrak-zrak, a jednom je raketom u 14,07 sati pogodio jedan helikopter, koji je eksplodirao i pao nedaleko od Podruta u blizini Novog Marofa. Tom su prilikom poginuli članovi Promatračke misije Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale, Fiorenzo Ramacci i Jean-Loup Eychenne.</p>
<p>Šišić je nakon toga iz avionskog topa ispalio više granata prema drugom helikopteru, u kojem su se nalazila četiri promatrača, no rakete su promašile cilj zbog pravodobnog manevra pilota promatračkog helikoptera.</p>
<p>Presudu je zatim 1993. godine potvrdio i Vrhovni sud u Zagrebu. Na varaždinskom sudu još nemaju saznanja je li za Šišića završen ekstradicijski postupak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Državni odvjetnik nije odustao </p>
<p>ŠIBENIK, 12. rujna</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Šibeniku u srijedu je nastavljeno suđenje šestorici optuženih za zločine iz koristoljublja počinjene nakon Oluje u mjestima Gošići i Varivode. Optužnica za ubojstva 16 srpskih civila sumnjiči: Ivana Jakovljevića, Nikolu Rašića, Peru Perkovića, Ivicu Petrića, Zlatka Ladovića i Nedjeljka Mijića. </p>
<p>Županijski državni odvjetnik Željko Žganjer nije, kako se očekivalo, odustao od optužnice iako je sam u više navrata izjavljivao kako postoje indicije da su spomenute zločine počinile neke druge osobe, a ne ove kojima se sudi u ponovljenom sudskom postupku. </p>
<p>Stoga je predsjedavajući sudskog vijeća Dalibor Dukić pozvao dvojicu svjedoka da dadu svoje iskaze. Tako su u srijedu svjedočili Mladen Zoričić i Antonio Šanić, koji su u vrijeme Oluje bili pripadnici Vojne policije iz Šibenika, međutim tog dana, kad su otišli u Gošiće, nisu bili na dužnosti iako su u Gošiće otišli u vojnoj odori. Svjedok Zoričić priznao je kako je u Gošiće, odnosno zaselak Letunice išao po janjce jer je tih dana imao proslavu godišnjice braka, a kako nije imao novaca da kupi janjce, odlučio je otići u Letunice, odakle je inače njegova sada već bivša punica. </p>
<p>Došavši u Letunice on je otišao napojiti puničinu stoku, a za to vrijeme Antonio je ostao u autu. Ispričao je kako je vidio jedno osobno vozilo zadarske registracija i u njemu dvije civilne osobe, a kasnije je primijetio i kamion u kojem je bilo 8-10 vojnika u maskirnoj uniformi. Nije primijetio da su na odorama imali bilo kakve oznake, ali je primijetio da su na glavama imali kapuljače s prorezima za oči.</p>
<p> Nakon što su se vojnici ukrcali u kamion, odvezli su se u pravcu Đevrsaka. Svjedok je izjavio da je bio saslušavan u zadarskoj policiji, ali kako ga zadarski sud nije pozvao kao svjedoka. U policiji su ga , izjavio je, »masirali« i držali ga šest sati a da mu ni vode nisu dali, a isto je prošao i u šibenskoj policiji dan ranije.</p>
<p>Drugi svjedok, Antonio Šanić, priznao je kako je u Letunice išao sa Zoričićem i kako je zapazio skupinu vojnika da tovare neke janjce u kamion, ali ne može određenije kazati koliko je vojnika bilo, a nije ni primijetio da su imali išta na glavama. Na opasku jednoga od odvjetnika da izjavljuje bitno drugačije od Zoričića, svjedok Šanić je izjavio kako on ostaje pri svojem iskazu. </p>
<p> Kako pozvani balistički vještak nije došao na poziv šibenskoga suda, sudac Dukić prekinuo je glavnu raspravu i novo ročište sazvao za 22. i 23. listopada, kada će biti obavljena i rekonstrukcija na mjestu događaja u Varivodama i Gošićima. Potom je pred suca istupio Pero Perković, jedan od osumnjičenih, držeći u rukama isječak iz jednoga dnevnog lista u kojem je zadarski sudac Milan Petričić, koji je inače ovu šestorku na prvom suđenju oslobodio krivnje, izjavio da se »U Šibeniku ne sudi pravim krivcima«.</p>
<p> »Ovdje sjede nevini ljudi, a ubojice netko štiti. Dokle će trajati ova farsa« - Perkovićeve su riječi, kojem je sudac Dukić odgovorio neka novine i intervjue nosi i čita kod kuće, a ne u sudnici. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Istraga vjerojatno završava u petak 14. rujna</p>
<p>BJELOVAR, 12. rujna</p>
<p> - Vladimir Gredelj, predsjednik bjelovarskoga Županijskog suda, u srijedu je na konferenciji za novinare izvijestio o skorom zaključenju sudskoga istražnog postupka u slučaju optužbe za ratni zločin protiv četvorice Bjelovarčana. Njih se sumnjiči da su iz pritvora odveli sedmero pritvorenika i strijeljali ih.</p>
<p>U istrazi je dosad saslušano 18 od predloženih 19 svjedoka. Prema riječima predsjednika suda svi mediji koji su sudjelovali u izvješćivanju s istražnih ročišta bili su izuzetno korektni, te je ovaj delikatni postupak tekao u civiliziranu i dostojanstvenu ozračju i bez pritisaka na sud.</p>
<p> »Posebno bih zahvalio što nije bilo 'suđenja' po hodnicima ili pred sudskom zgradom te senzacionalističkih napisa. Također smo zahvalni predstavnicima političkih stranaka i udruga proisteklih iz Domovinskog rata koje su javno iskazale vjeru u hrvatsko pravosuđe«, rekao je predsjednik suda Vladimir Gredelj.</p>
<p> Na konferenciji za novinare rečeno je da se istraga nastavlja već danas, u srijedu, saslušanjem krunskog svjedoka Save Kovača, jedinoga preživjeloga sa strijeljanja ratnih zarobljenika koji, zbog zdravstvenog stanja, nije mogao biti saslušan na drugom istražnom ročištu. On će svjedočiti u nazočnosti liječnika vještaka dr. Radomira Drobca. U četvrtak će svjedočiti preostali svjedoci, a ne bude li novih dokaznih prijedloga, istraga će biti dovršena u petak14. rujna, kada će se ili odustati od progona ili podići optužnica.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Je li trojka opljačkala baku Jelu za račun Momčilovića i Zečevića?</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U nastavku suđenja »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u srijedu se na klupi za svjedoke pojavila Jela Gornik (78), opljačkana u svibnju 1997. godine, i Boris Peić (23), prijatelj njenog unuka. </p>
<p>Optužnica tereti Rajka Momčilovića i Davora Zečevića da su, saznavši da Jela Gornik drži u kući puno novca, angažirali za pljačku četiri zasad nepoznate osobe. Četvorica su, naoružani puškom i pištoljima, 25. svibnja poslije ponoći ispred kuće sačekali Jelina unuka Ivana Maričića, koji im je pod prijetnjom otvorio vrata, nakon čega su ušli i uzeli novac.</p>
<p>Oštećena je starica na sudu izjavila da su trojica napadača koji su ušli u kuću »bili maskirani, vidjele im se samo oči, jedan je bio s 'mitraljezom', a jednoga sam ugrizla za prst, ne znam za koji prst, nisam brojila«. Razbojnici su našli torbu s novcima, koja je stajala u »špajzi«. Baka je tek nakon pljačke saznala od unuka da je i on zavirivao u torbu s novcima iz koje je dvojici prijatelja posudio po devet tisuća maraka svakome, a i sebi je kupio motor, kompjutor i muzičku liniju.</p>
<p> Baka Jela tvrdi da je osam dana prije pljačke brojala novce i da je tada bilo 80 tisuća maraka. Na pitanje gdje je u međuvremenu nestalo 25 tisuća maraka (prijavila je krađu 55 tisuća), objasnila je da je kupila »veš mašinu, namještaj za kuhinju i nešto robe, a i režije su velike«. </p>
<p>Unukov prijatelj Boris Peić ispričao je kako je u najmanju ruku o čudnom odnosu prema novcu Ivana Maričića. On je često prijateljima poklanjao novce (a ne posuđivao, kako je mislila baka) hvalio se svima da mu baka ima puno novaca. Također je svima govorio gdje novci stoje. Dan prije pljačke, tvrdi Peić, u lokalu Bolero svjedok ovog suđenja, Zoran Miletić, raspitivao se gdje Maričić živi zaprijetivši mu da ne govori o tome »da ne bi plivao u Savi«. Peić je nakon pljačke otišao dati iskaz istražnom sucu. Sutradan mu je desetak ljudi na čelu s Miletićem došlo pod prozor prijeteći da će ga razbiti. Nakon što su pozvali policiju, kasnije više nije bilo problema.</p>
<p> Svjedok je demantirao tvrdnje ranijeg svjedoka u ovom slučaju, Miletića, da je bio dobar s Momčilovićem i Zečevićem rekavši da je »čista laž«. Dodao je da je spomenutu dvojicu znao samo iz viđenja. Na tvrdnju da je on Momčiloviću rekao za novce Maričićeve bake Peić je izjavio: »Zašto bih ga izdao kad mi je davao novaca koliko sam htio« ustvrdivši da mu je Maričić obećao kupiti BMW za 35 tisuća njemačkih maraka. Na pitanje tužiteljice Dunje Pavliček Patak zašto je Maričić bio tako široke ruke, svjedok je odgovorio: »Zato da se družimo s njim«.</p>
<p> Kako u srijedu nije završilo svjedočenje Borisa Peića, on će se na klupi za svjedoke pojaviti i u četvrtak, kad bi trebalo svjedočiti još dvoje svjedoka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Osuđenica Meri Lisica puštena iz pritvora</p>
<p>ZADAR, 12. rujna</p>
<p> - Meri Lisica, osuđena na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog sudjelovanja u pljački kombija Dalmatinske banke lani u svibnju, kada je ukradeno oko dva i pol milijuna kuna, u srijedu je, zbog trudnoće, puštena iz pritvora. Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Zadru prihvatilo je zahtjev njezinih branitelja da Lisica zbog trudnoće bude puštena iz pritvora. Meri Lisica se zajedno sa Zlatkom Lisicom, također osuđenim za pljačku banke, nakon bijega prije sedam mjeseci u ponedjeljak dragovoljno predala pravosudnim tijelima. Tijekom bijega Lisica je zatrudnjela sa Zlatkom Lisicom, i pri predaji je izjavila da su oboje pobjegli radi osnivanja obitelji. Očekuje se da će se na odluku Izvanraspravnog vijeća Državno odvjetništvo u Zadru žaliti Vrhovnom sudu. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Ina: Ne očekujemo bitnije poskupljenje 16. rujna </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Unatoč velikog rasta svjetskih cijena nafte prema sadašnjoj situaciji ne očekujem bitnije promjene cijena naših naftnih derivata 16. rujna, izjavio je u srijedu za Vjesnik predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Takva očekivanja obrazlaže činjenicom da je do velikog povećanja svjetskih cijena nafte od nekoliko dolara po barelu došlo pri kraju petnaestodnevnog razdoblja (od 1. do 15. rujna) u kojem njihovi stručnjaci prate cijene naftnih derivata na mediteranskom tržištu i tečaj dolara, dok prvih 11 dana tog razdoblja nije bilo većih promjena svjetskih cijena nafte. </p>
<p>Međutim, za razliku od uobičajenih okolnosti, kada treba najmanje nekoliko dana da se promjene svjetskih cijena nafte odraze na cijene derivata na Mediteranu sada je mediteransko tržište reagiralo odmah pa su cijene derivata u srijedu povećane oko pet posto. Ni sadašnji pad vrijednosti dolara ne bi trebao imati veći utjecaj jer je proteklih dana blago rastao u odnosu na početak rujna.</p>
<p>Zato stručnjaci upozoravaju da sve ovisi o razvoju situacije . Ako se svjetske cijene nafte postupno vrate na prijašnju razinu, što je započelo u srijedu a moglo bi se nastaviti zbog umirujućih izjava Američkog instituta za naftu i OPEC-a, Inine cijene bi 16. rujna čak mogle ostati nepromijenjene ili će poskupljenje biti minimalno. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dolar tek očekuje šok kad se otvore američke burze</p>
<p>Nakon rasta na 0,914 dolara, euro se tijekom utorka povlačio prema razini od 0,90 dolara / Pad indeksa na azijskim burzama, kojima je u samo jednom danu tržišna kapitalizacija smanjena za oko 230 milijardi dolara / Nakon umjerenog pada cijene nafte u Europi, uslijedila je i snažnija korekcija dionica naftnih kompanija, ali su gubitnici zrakoplovne kompanije i osiguravajuća društva </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Na svjetskim tržištima kapitala zamjećuje se postupno stabiliziranje, koje se možda najbolje očituje u promjeni trenda na deviznom tržištu i u oporavku dolara. Nakon rasta na 0,914 dolara, euro se tijekom utorka povlačio prema razini od 0,90 dolara, a slično su se kretali i jen i švicarski franak, valute koje su najviše »profitirale« od kaosa u New Yorku i Washingtonu.</p>
<p>Ipak, na Tokyjskoj burzi Nikkei indeks spustio se na najnižu razinu od 1983. godine, zabilježivši dnevni pad vrijednosti od 6,6 posto. Rekord su postavile dionice na burzi u Seoulu, zabilježivši u prosjeku pad cijena za 12 posto. Ni u ostatku regije nije bilo ništa bolje te je hongkonški Hang Seng pao 8,9 posto, Straits Times 7,4 posto, dok su gubitke na Tajvanu zaustavili na sedam posto unaprijed definirani limiti burze (trading curbs). Limitiranom je trgovanju pribjegla i uprava burze u Tokyu, dokazujući da ima sluha za probleme domaćeg bankovnog sustava, dok je dio burzi, predviđajući paniku, privremeno zatvorio vrata, što je rezultiralo još većim pritiskom na spomenute indekse.</p>
<p>Prema okvirnim kalkulacijama, regionalnim je burzama u samo jednom danu smanjena tržišna kapitalizacija za oko 230 milijardi dolara, a na meti pesimista ponajviše su bile dionice izvoznika, na čije će se poslovanje u najvećoj mjeri odraziti tragedija u SAD. Izuzetak od paničnog vala prodaje bile su dionice naftnih kompanija i proizvođača zlata, dok su uz bok izvoznicima bile dionice sektora visoke tehnologije, koje veliki dio svoje proizvodnje plasiraju na američko tržište, te dionice zrakoplovnih kompanija. Među potonjima su dionice Cathay Pacific Airwaysa, koje su izgubile na vrijednosti oko 20 posto, a cijene australskog Quantas Airwaysa pale su za 9,3 posto.</p>
<p>Tek nešto manje dramatično bilo je na europskim tržištima kapitala, iako omjer 5:3 u korist dionica koje su bilježile pad vrijednosti (riječ je o Dow Jones Europe Stoxx indeksu) i nije osobito povoljan ishod smirivanja kaosa. Na temelju grubih proračuna se procjenjuje kako je tržišna kapitalizacija kompanija čije dionice spadaju u sastav Dow Jones Europe Stoxx indeksa u protekla dva dana smanjena za 580 milijardi eura. </p>
<p>Ipak, o postupnoj stabilizaciji svjedoči umjereni pad cijena nafte, nakon kojeg je uslijedila i snažnija korekcija dionica naftnih kompanija. Tako su dionice British Petroleuma pale 4,8 posto, Royal Dutch Shell je izgubio na vrijednosti čak 5,6 posto (nakon 2,2 posto rasta dan ranije), a slično su prošle i dionice TotalFinea. </p>
<p>No investitori su ponovo bili nemilosrdni prema dionicama zrakoplovnih kompanija, gdje su gubici iznosili od 6,3 posto British Airwaysa do iznimno visokih 13 posto Air Francea. </p>
<p>»Show no mercy« bila je krilatica i za osiguravajuća društva, koje oprezno objavljuju prve procjene negativnih posljedica terorističkog udara na SAD. Prema preliminarnim pokazateljima, najveća svjetska reosiguravajuća kuća Swiss Re morat će pokriti gubitke u visini 720 milijuna dolara, dok većina ostalih društava za sada odbija objaviti konkretne procjene.</p>
<p>Smirivanju na tržištima kapitala najviše je pridonijelo izbjegavanje kaosa na deviznom tržištu, što je pak posljedica koordinirane akcije središnjih banaka širom svijeta koje su se trudile izbjeći bilo kakve probleme s likvidnošću. Akciju je predvodio Fed, iako su guverner američke središnje banke Alan Greenspan i njegov prvi pobočnik McDonough zaglavili u Švicarskoj. U tome su sudjelovale sve središnje banke zemalja članica skupine G7, kojima su se priključile i monetarne vlasti u Aziji, između ostalih Singapura, Južne Koreje i Tajlanda. </p>
<p>Za sada se samo raspolaže podacima iz Japana gdje je središnja banka ugurala u sustav oko dva bilijuna jena, omogućivši normalno funkcioniranje tržišta i stvarajući istodobno temelje za oporavak dolara. No razina likvidnosti na deviznom tržištu, ili bolje rečeno, razina aktivnosti, još je uvijek relativno niska, jer u trgovini ne sudjeluju američki dileri i nije poznato kada će započeti s radom američka tržišta financijskih derivata (CME, CBOT), koja u znatnoj mjeri utječu na valutna kretanja.</p>
<p>Sad je očito da su se ulagači usredotočili na poteze Feda. Nemali broj analitičara predviđa iznenadno (izvan uobičajenog rasporeda) smanjenje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke u cilju stabiliziranja financijskih tržišta. Dio pesimista pak predviđa kako će Fed biti prisiljen na taj potez jer će se preživljena tragedija iznimno negativno odraziti na ponašanje potrošača, uzrokujući pad osobne potrošnje, što može imati katastrofalne posljedice na krhko američko gospodarstvo. </p>
<p>U svakom slučaju, oporavak dolara ne treba uzeti zdravo za gotovo, jer je riječ isključivo o stabiliziranju stanja i smanjenju napetosti na tržištu. Dolar tek treba prevladati neizbježan šok koji će uslijediti prilikom otvaranja američkih burzi, a da pritom nema nikakvih opipljivih naznaka ubrzavanja gospodarskog rasta.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Robna tržišta polako se smiruju</p>
<p>Zbog zatvaranja Chicaške burze na kojoj se trguje žitaricama nastao je kaos, ali na londonskoj robnoj burzi LIFFE cijene poljoprivrednih proizvoda nisu se znatnije promijenile / Najviša vrijednost nafte u srijedu je bila 28,72 dolara po barelu / U srijedu je u Londonu cijena zlata bila 279,50 dolara po unci</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Zbog terorističkog napada u SAD u utorak neposredno nakon početka rada robnih burzi u New Yorku te gotovo pred sam početak trgovine ostalih američkih robnih burzi, u srijedu su obustavljene sve aktivnosti. Nepoznanica je dokad će to potrajati, možda čak do ponedjeljka. </p>
<p>Zbog zatvaranja Chicago Board of Trade (CBOT), burze na kojoj se trguje žitaricama, nastao je kaos, sličan onome u travnju 1986. godine nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani u Černobilu kad se špekuliralo da će radijacija kontaminirati usjeve u tadašnjem Sovjetskom Savezu.</p>
<p>Europske burze na kojima se trguje žitaricama nisu zabilježile golem skok kao tržišta nafte i zlata, iako se može očekivati da će teroristički napad na SAD potaknuti rast cijena žitarica, koje se smatraju strateškom robom u uvjetima kada je ugrožena nacionalna sigurnost. Usput, tržišta žitarica u zadnje tri do četiri godine izrazito loše stoje, iako su globalne zalihe iz godine u godinu sve tanje, ali ne toliko da bi cijena rasla. Ipak, kako su se uvjeti promijenili moguć je rast cijena poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Kod tzv. mekih roba - kava, kakao, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> - trgovina je doslovce stala. Na londonskoj burzi LIFFE (London International Financial Futures and Options Exchange) trgovanje je obustavljeno zato što u jednadžbi nedostaje trgovinska aktivnost s Amerikom i zapravo se rijeko tko usudio poduzimati bilo kakve korake dok se situacija barem malo ne iskristalizira. </p>
<p>Cijena kakaa na LIFFE-u je nakon zatvaranja u utorak porasla za oko dva posto, na 681 funtu po toni, dok je cijena kave i šećera ostala gotovo nepromijenjena, na razini od 452 odnosno 229 dolara po toni.</p>
<p>Znatnije pomake u utorak popodne ostvarile su cijene industrijskih metala, koje su do trenutka nemilog događa bile u padu. Cijena bakra skočila je oko pet posto, na 1512 dolara po toni, a nikla gotovo 10 posto, na 5530 dolara po toni. </p>
<p>Vrijednost nafte i zlata najviše je skočila, i to po šest posto, da bi već u srijedu cijene polako pale. Tako je, primjerice, cijena Brent nafte u utorak skočila na 31 dolar po barelu, da bi najviša vrijednost u srijedu bila 28,72 dolara po barelu, što je 1,2 posto manje nego u vrijeme zatvaranja burze u utorak.</p>
<p>Smirila su se i tržišta zlata, jer je spot cijena zlata na jutarnjem fixingu u srijedu u Londonu bila 279,50 dolara po unci, spustivši se za oko 7,5 USD/oz ili 2,6 posto u usporedbi s fixingom od utorka popodne.</p>
<p>Dakle, čini se da se situacija nakon prvog šoka smiruje, no očito je da se čeka daljnji razvoj događaja, a ponajprije ponovno uključenje američkih investitora kako bi se dobio neki orijentir o trendovima na spomenutim tržištima.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>SAD: Podivljale cijene benzina </p>
<p>Sa 1,54 dolara po galonu prije napada, cijena benzina je u nekim dijelovima Sjedinjenih Država u samo nekoliko sati skočila tristo posto dosegnuvši pet pa čak i šest dolara po galonu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ni 24 sata nakon tragedije koja je zadesila Sjedinjene Američke Države drama ne prestaje, a možda tek starta jer se počinju brojati žrtve. Šokirani građani, u nemogućnosti procjene daljnjih događaja, požurili su na benzinske crpke očekujući nestašicu ili probleme u isporuci benzina, zbog čega je maloprodajna cijena benzina u samo nekoliko sati u utorak skočila nekoliko puta. </p>
<p>Prije napada bezolovni je benzin u SAD-u prosječno stajao oko 1,54 dolara po galonu, što bi u metričkim mjerama odgovaralo iznosu od 3,4 kune po litri. No panika je natjerala cijene u Oklahomi, Mississippiju, Michiganu i drugim državama iznad pet dolara po galonu, a ima vijesti da je u nekim dijelovima Sjedinjenih Država galon benzina dosegao i šest dolara, dakle cijena je skočila gotovo 300 posto.</p>
<p>Lokalne vlasti u međuvremenu neumorno obavještavaju građane kako nema ni govora o nestašici ili neredovitim isporukama benzina i ostalih naftnih derivata, osim možda u području New Yorka, i to samo u pojedinim dijelovima grada. Osim toga, najnovije vijesti govore kako najveći dobavljači nafte s Bliskog istoka, Saudijska Arabija, Irak i Kuvajt, u normalnim količinama u srijedu isporučuju naftu, što je ukupno oko tri milijuna barela. </p>
<p>Ohrabruju i vijesti da je OPEC odmah reagirao i pružio potporu SAD-u, ali i objavio namjeru da održi ravnotežu svjetske ponude i potražnje te poveća izvoz ako bude trebalo. Desetorica naftnih ministara trebaju se, prema unaprijed utvrđenom rasporedu, sastati 26. rujna u Beču, no bude li situacija zahtijevala, vjerojatno će to učiniti i ranije. </p>
<p>Kako bi nekako stali na kraj panici, dva američka naftna giganta Exxon Mobil i Chevron objavili su kako će do daljnjeg zamrznuti cijene na razinu prije napada jer, kažu, zaliha ima dovoljno i žele spriječiti umjetno stvaranje nestašice odnosno panike, razumljive u danim okolnostima. Redovi pred benzinskim crpkama te nekontrolirani rast cijene benzina, na koje bi se možda nadovezao rast potrošačkih i ostalih dobara, zadnja je stvar koja prosječnom Amerikancu sada treba, ali i američkom gospodarstvu u cijelosti.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Umjesto dolara, Rusi traže marke!</p>
<p>MOSKVA, 12. rujna</p>
<p> - Ruski premijer Mihail Kasjanov pozvao je u srijedu svoje sunarodnjake da ne prodaju američke dolare ispod cijene.</p>
<p>»Nemojte paničariti i nemojte prodavati dolare za 20 rublji«, poručio je Kasjanov Rusima. </p>
<p>Sa sličnim se upozorenjem oglasila i središnja ruska banka, koja je otvorila i posebnu telefonsku liniju na koju građani mogu prijaviti zloupotrebu situacije u SAD-u radi što jeftinije kupnje dolara.</p>
<p>»Imamo dovoljne devizne rezerve. Nema nikakva razloga da tečaj dolara prema ostalim valutama oštro fluktuira«, istaknuo je guverner ruskesredišnje banke Viktor Geraščenko.</p>
<p>Kako javljaju ruski mediji, već u utorak navečer za dolar se u Rusiji moglo dobiti samo 25 ili čak 20 rublji. Stižu čak i izvještaji da se dolarom trguje za 15 rublji, što je upola manje od službenog tečaja središnje banke, čija tečajna lista pokazuje da vrijednost dolara u Rusiji i dalje iznosi 29,44 rublji. Istodobno, jako je porasla potražnja za njemačkim markama, drugoj po popularnosti stranoj valuti u Rusiji.</p>
<p>»Ljudi koriste situaciju da bi zaradili«, požalila se Irma Grabska, prolazeći pored mjenjačnice u Moskvi koja joj je za dolar ponudila 27 rublji. No, na novinarski upit koju bi valutu željela imati u svom novčaniku, odgovorila je: »Dolar, naravno!«.</p>
<p>Dolar je još uvijek najtraženija valuta u Rusiji, a u američkoj je valuti denominiran najveći dio štednje u ovoj zemlji. Procjenjuje se da u Rusiji cirkulira nekoliko milijardi dolara.Stručnjaci tvrde da će se situacija za koji dan normalizirati. </p>
<p>A. M. i AP</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Napad na Ameriku najteže će se odraziti na Tursku</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Nakon terorističkog napada na SAD, najveća opasnost koja prijeti tranzicijskim zemljama jest mogućnosti da se američki ulagači povuku s međunarodnih tržišta kapitala, upozorava se u posebnoj publikaciji Raiffeisenbank o utjecaju napada na New York, Washington i Pittsburgh na »rastuća tržišta«. </p>
<p>Iako je vjerojatnost da događaji krenu tim pravcem vrlo mala, analitičari Raiffeisena upozoravaju kako je gotovo sigurno da će manageri fondova u početku biti oprezni. Prepoznaju li ulagači takvo ponašanje, reagirat će veoma brzo, i to na način da smanje svoje pozicije na tržištima kapitala u tim zemljama na minimum. </p>
<p>Inače, prema procjenama Raiffeisena, ovim će zbivanjima najviše biti izložena Turska, koja se do kraja godine na međunarodnom tržištu planirala zadužiti za još dvije milijarde USD, uglavnom u SAD-u. Ankara za sada nije otkazala najavljeni road show u Americi, što samo po sebi pokazuje u kojoj mjeri turska dužnička pozicija ostaje osjetljiva na zbivanja na američkim financijskim tržištima.</p>
<p>Drugi negativan učinak na tržišta srednje i istočne Europe mogao bi proizaći ako Rusija odluči da neće sjediti skrštenih ruku i uključi se u (potencijalni) sukob. U Raiffeisenu pritom kao mogućnosti spominju rusko bombardiranje Afganistana, samostalno ili u suradnji s Pakistanom ili čak Iranom. Rusko uključenje u sukob uzdrmalo bi tržišta zemalja srednje i istočne Europe, s obzirom da je riječ o najvećoj zemlji u tranziciji, upozoravaju u Raiffeisenu.</p>
<p>Međutim, proizađe li iz ovoga meteža sukob zapadnog i islamskog svijeta, Rusija bi od toga profitirala! Naime, islamski je svijet najveći proizvođač nafte u suvremenom svijetu, što znači da bi, u slučaju sukoba sa Zapadom, njegovu ulogu mogla preuzeti Rusiji, zemlja koja također spada među najveće proizvođače nafte u svijetu. U svakom slučaju, mnogo toga ovisit će o ponašanju Saudijske Arabije, ističu analitičari Raiffeisena.</p>
<p>Kao glavne prijetnje stabilnosti svjetskih tržišta kapitala u ovoj banci sada navode mogućnost američke osvete, koja bi prešla granice lokalnog sukoba, zatim, opasnost da u Washingtonu ponovno prevlada izolacionistička politika, te povlačenje američkih ulagača s međunarodnih tržišta. Osim toga, na gospodarska će zbivanja utjecati i izravna i neizravna šteta, koju su SAD-u nanijeli teroristi, mogućnost novih napada i kretanje cijena nafte. Povratak SAD-a u izolacionizam negativno bi se odrazio na svjetsko gospodarstvo u cjelini, a posebno na zemlje u tranziciji, upozoravaju u Raiffeisenu. </p>
<p>Američko tržište više nije sigurno utočište za ulagače. U odnosu na imovinu u ostalim zemljama, rizik od ulaganja u američku imovinu sada se povećao, što će se itekako osjetiti u ponašanju osiguravajućih društava, ističu u Raiffeisenu. U slučaju eskalacije krize, može se računati na veći odljev kapitala iz SAD-a. Američka bi imovina mogla postati manje zanimljiva ulagačima i zbog mogućnosti kolapsa na američkim burzama, te zbog smanjenja potražnje u SAD-u, što bi bez sumnje bio uvod u svjetsku recesiju. Moguće je i okretanje ulagača drugim tržištima, među njima i onima u tranzicijskim zemljama, te u zemlje u blizini SAD-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Napad na SAD odgodio privatizaciju izraelskog telekoma</p>
<p>TEL AVIV, 12. rujna</p>
<p> - Zbog napada na SAD izraelska će vlada odgoditi privatizaciju telefonske kompanije Bezeq, objavila je u srijedu glasnogovornica izraelskog Ministarstva komunikacija Anat Friedman.</p>
<p>»Nakon napada sve visi u zraku. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi što će se sada dogoditi. Čak ne možemo biti sigurni da će ministarski odbor za privatizaciju u četvrtak razmatriti raspisivanje natječaja«, kazala je ona.</p>
<p>Samo nekoliko sati prije terorističkog napada na SAD izraelski je ministar komunikacija Reuven Rivlin najavio da će ministarski privatizacijski odbor izraelske vlade u četvrtak odobriti raspisivanje međunarodnog natječaja za prodaju 50,01 posto dionica Bezeqa, koje su u vlasništvu države. Natječaj je trebao biti raspisan do kraja mjeseca. Prema riječima glasnogovornice, namjera je ministarstva komunikacija da kupca Bezeqa pronađe među američkim biznismenima, i to za predstojećeg posjeta premijera Ariela Sharona SAD-u. No, u Sharonovu uredu tvrde da u Jeruzalemu još nije usvojena nikakva odluka o tome hoće li se posjet izraelskog premijera SAD-u iskoristiti za traženje američkog strateškog ulagača u Bezeq. Inače, izraelska je vlada prošlog mjeseca odgodila raspisivanje natječaja pošto ih je savjetnik Merrill Lynch upozorio da među telekomima u ovom trenutku, zbog lošeg stanja na tržištu telekomunikacijskih dionica i eskalacije izraelsko-palestinskog sukoba, nema ozbiljnog interesa za preuzimanje Bezeqa.</p>
<p>Bezeq je monopolist na izraelskom tržištu nepokretne telefonije. Većinski se paket njegovih dionica nalazi u rukama izraelske vlade, 26 posto dionica uvršteno je u kotaciju burze u Tel Avivu, a 20 posto tvrtke posjeduje izraelski poduzetnik Gad Zeevi. (A. M. i Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nastavljaju se pripreme za summit WTO-a u Dohi </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Pripreme za summit Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koji se treba održati 9.-13. studenog u Dohi, glavnom gradu Katara, nastavljaju se unatoč terorističkom napadu na New York i Washington. Naime, katarski poslanik pri WTO-u i europskom sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi šeik Fahad Awaida al-Thani rekao je da još nije pristigao ni jedan službeni zahtjev za odgađanje sastanka. </p>
<p>Međutim, dužnosnici Svjetske trgovinske organizacije potvrdili su da će biti odgođena predviđena dvodnevna rasprava o trgovinskoj politici SAD-a.</p>
<p>Ipak, mnogi su diplomati, ne želeći biti imenovani, u utorak bili sumnjičavi i ne vjeruju da će većina zemalja članica, prije svega SAD, zbog sigurnosnih razloga htjeti prisustvovati summitu. »Sigurno se brojne vlade pitaju je li sigurno sastati se u nekoj bliskoistočnoj zemlji nakon onoga što se dogodilo u SAD-u«, rekao je jedan diplomat. Naime, američki su dužnosnici izjavili da su otkrili moguću vezu između tragičnih napada i Osame bin Ladena. </p>
<p>Jedan je europski trgovinski diplomat pak rekao kako njegove brojne kolege spekuliraju o odgodi sastanka u Dohi, dok je drugi ustvrdio kako je neizbježno »pitati se možemo li uopće nastaviti prema planiranom«.</p>
<p>Trgovinski predstavnici SAD-a, očito potreseni tragičnim događajima, nisu dali nikakvu službenu izjavu nakon sastanka u utorak, na kojem se raspravljalo o primanju Kine u WTO. Jedan je latinskoamerički predstavnik u Washingtonu izjavio da će SAD vjerojatno htjeti izbjeći paniku koja bi mogla pokazati da SAD zastrašene terorizmom zanemaruju političke i komercijalne ciljeve. No, drugi diplomati, također zapanjeni krvoprolićem, smatraju da je vrlo vjerojatno da će SAD zatražiti odgodu sastanka u Dohi.</p>
<p>Već se duže vremena razglaba o pokretanju novoga kruga pregovora o liberalizaciji trgovine na summitu u Dohi. No dok se većina industrijaliziranih zemalja s tim prijedlogom slaže, nekoliko je utjecajnih zemalja u razvoju izrazilo oštro protivljenje. Osim toga, bejrutska udruga arapskih protivnika globalizacije najavila je da će za vrijeme summita prema katarskoj obali uputiti cijelu flotu brodova s prosvjednicima. </p>
<p>P. Bu. i Reuters</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Crkvenac: »Zbog decentralizacije neće se građanima povećati porezi«</p>
<p>Ministarstvo obrane ima prevelike rashode, no budući da iz političkih razloga kasne predviđene reforme u MORH-u, plaće zaposlenima u tome ministarstvu ipak će se redovno isplaćivati / Opozicija namjerno obmanjuje javnost lažnim pričama o tome da nakon decentralizacije školstva i zdravstva županije, gradovi i općine neće imati dovoljno novca za njihovo financiranje, kaže ministar financija</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »Rebalans proračuna bit će na Vladi najkasnije 15. listopada i na njemu se intenzivno radi. Uštede ćemo postići novim paketom socijalnih mjera, a istodobno tražimo dodatne izvore financiranja za pokrivanje povećanih rashoda«, rekao je u srijedu Vjesnikovu novinaru ministar financija dr. Mato Crkvenac. Pri rebalansu će se voditi računa o tome da proračunski rashodi ne budu veći od planiranih 49,6 milijardi kuna. Neki korisnici proračuna, dodaje Crkvenac, troše više nego što im je Sabor odobrio. U tome prednjači Ministarstvo obrane, koje ima prevelike rashode za plaće. Budući da iz političkih razloga kasne predviđene reforme u MORH-u, plaće zaposlenima u tome ministarstvu ipak će se, kaže Crkvenac, redovno isplaćivati. Na pitanje o tome tko je odgovoran za »probijanje« troškova MORH-a, ministar financija kaže da to treba pitati premijera.</p>
<p>»Opozicija namjerno obmanjuje javnost pričama o tome da nakon decentralizacije školstva i zdravstva županije, gradovi i općine neće imati dovoljno novca za njihovo finaciranje. To su obične izmišljotine, jer sustav funkcionira bolje nego što smo očekivali«, tvrdi Crkvenac i opovrgava glasine da 519 milijuna kuna, koliko je osigurano u Fondu za poravnanje, neće biti dovoljno za pomoć jedinicama lokalne samouprave koje ne mogu same financirati školstvo i zdravstvo. Ministar kaže da sav novac ni neće biti potrošen, jer su županije same osigurale prosječno 43 posto, a očekivalo se da neće moći same namaknuti više od trećine. Dezinformacijama Crkvenac smatra i glasine na koje je nasjela čak i stručna javnost da će se zbog decentralizacije povećati porezno opterećenje građana.</p>
<p>Crkvenac naglašava da je u prošlih godinu i pol hrvatska privreda konsolidirana. Pri izradi proračuna za iduću godinu, Ministarstvo financija će inzistirati na restriktivnoj fiskalnoj politici, koja će se temeljiti na kontroli javnih finacija posredstvom Državne riznice. To znači da će za svakog korisnika proračunskih sredstvava biti točno određeno koliko smije potrošiti i ta se svota neće smjeti probiti kao što je to sada slučaj s MORH-om.</p>
<p>Ministartvo financija će ubuduće inzistirati na provođenju fiskalne decentralizacije kako bi se što manje odluka o trošenju javnog novca donosilo u Zagrebu. Lokalna samouprava bi, smatra Crkvenac, trebala bolje od Vlade znati kako najbolje uložiti proračunski novac, s time da županije, gradovi i općine trebaju sami nalaziti nove izvore prihoda. Kako bi uspostavila bolji nadzor nad naknadama koje se građanima isplaćuju iz proračuna, ubuduće će se sve naknade - od dječjeg doplatka do naknada braniteljima - isplaćivati posredstvom Hrvatske poštanske banke umjesto, kao dosad, posredstvom više banaka.</p>
<p>»Time se neće, kao što neki tvrde, povećati administrativni troškovi isplate, a država će uštedjeti, jer će neki ostati bez prava koja su ostvarivali po raznim osnovama. Mnogi su gomilali naknade i bez razloga imali pravo na porezne olakšice ili, primjerice, besplatne udžbenike i druge privilegije, samo zato što država nije znala kolika je ukupna svota naknada koje im isplaćuje«, ističe Crkvenac. Napominje također da teroristički napad na SAD neće utjecati na odnos Hrvatske s međunarodnim financijskim ustanovama, jer bi se stanje na svjetskom tržištu novca već za nekoliko dana trebalo stabilizirati.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Škariću izglasano »volonterskih« 6532 kune mjesečno</p>
<p>Osim »volonterske« naknade, gradonačelnik će primati i plaću saborskog zastupnika / Zamjenik gradonačelnika Dujomir Marasović je također »volonter«, pa će za svoj rad dobivati 5845 kuna mjesečno / Za gotovo 1.000 kuna, u odnosu na prvotne prijedloge, umanjene su i plaće profesionalcima i volonterima gradskim poglavarima</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Splitski gradonačelnik Ivica Škarić (HSLS), koji tu dužnost sada obavlja volonterski, primat će mjesečno, uz plaću saborskog zastupnika, honorar od 6532 kune. Ako se u iduće četiri godine »predomisli«, pa prijeđe na gradsku plaću, dobivat će mjesečno 11.632 kune. To je predviđeno Odlukom o određivanju naknada za rad vijećnika i članova radnih tijela Gradskog vijeća te o naknadama osobama koje bira Gradsko vijeće, koju su u srijedu s 13 glasova za, 10 protiv i jednim suzdržanim prihvatili članovi Gradskog vijeća Splita.</p>
<p>U prijedlogu naknade splitskom gradobačelniku, koji je pobudio veliku pozornost hrvatske javnosti, bila je predviđena volonterska naknada od 7500 kuna, odnosno gradska plaća od 13.163 kuna. Gradsko vijeće je prihvatilo u srijedu nešto manje iznose od spornih, koje je prethodno prihvatilo Gradsko poglavarstvo. I zamjenik gradonačelnika Dujomir Marasović je »volonter«, pa će za svoj rad dobivati 5845 kuna. Za gotovo 1.000 kuna umanjene su plaće profesionalcima i volonterima gradskim poglavarima. Gradsko vijeće je prihvatilo da samo trojica članova Poglavarstva svoj posao obavljaju u stalnom radnom odnosu.</p>
<p>Prema riječima Jere Brkana, člana Poglavarstva zaduženog za financije, nove su plaće samo usklađene s onim na državnoj razini i prosječno su 30 posto manje od zakonom predviđenih. U raspravi koja je prethodila izglasavanju novih plaća, gotovo svi oporbeni vijećnici su se usprotivili tom prijedlogu, nazivajući ga nemoralnim, socijalno neosjetljivim i samoljubivim potezom. Govoreći u ime Kluba zastupnika koalicije SDP-HSS-LS-HSU, Veljan Radojković (SDP) najavio je da će se svih devet vijećnika koalicije odreći razlike između nove i stare plaće gradskog vijećnika. Novac će se uplatiti Udruzi »Lastavica«, koja brine o punoljetnim bivšim štićenicima splitskog Doma za nezbrinutu djecu »Maestral«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Poznata su imena kandidata</p>
<p>O načinu vraćanja na posao bivših sudaca Vrhovnog suda koji su dobili spor protiv Potrebičina DSV-a ovisi hoće li se od 41 kandidata birati šest, tri ili samo dva nova suca / Natječaj je raspisan za popunu šest sudačkih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Vrhovni sud priopćio je u srijedu imena 41 kandidata koji su se javili na natječaj za šest mjesta sudaca u tom sudu. Među kandidatima su bivši zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan, pomoćnica ministra pravosuđa Olga Jelčić, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šumanović i njegov zamjenik Damir Kos, predsjednik Županijskog suda u Puli Ivan Milanović, predsjednik Općinskog suda u Sesvetama Tomislav Aralica, nedavno smijenjeni županijski državni odvjetnik u Bjelovaru Pavao Piršljin, zagrebački državni pravobranitelj Ivica Kujundžić, zatim odvjetnici Marijan Svedrović, Tonči Majica, Gordana Gassparini, Vojmir Katić, Miljenko Kovač, Momčilo Borčanin, Stjepan Čolaković, Željko Husinec, Sonja Kotarac, Saša Novak, Vladimir Pavleković, Toma Štedul i Stela Tišler-Fijember. </p>
<p> Na natječaj se javilo i više sudaca - sudac Visokog trgovačkog suda Andrija Eraković, suci zagrebačkog Županijskog suda Mirko Klinžić, Nenad Perin, Tatjana Despot, Lidija Grubić-Radaković, Aleksandar Peruzović i Ranka Radauš, zatim sudac Županijskog suda u Varaždinu Darko Klier, suci Županijskog suda u Bjelovaru Hajrija Novoselec i Mladen Piškorec, sudac Županijskog suda u Koprivnici Dragutin Srečec te suci Županijskog suda u Sisku Ljubica Rendulić-Holzer i Željko Barač. </p>
<p>Prijavili su se i umirovljena sutkinja Vrhovnog suda Ružica Horvatinović, više sudske savjetnice u Vrhovnom sudu Jaroslava Andrijašević i Snježana Mrkoci, Borislav Komadina iz Upravnog suda, Nikša Stolić iz Ministarstva obrane, te pravnici Vjekoslav Lojen i Jozo Rajkovača. </p>
<p>Inače, spekuliralo se da su tri od šest mjesta u Vrhovnom sudu unaprijed rezervirana za bivše suce toga suda. Riječ je o Gordani Gassparini, Milivoju Mikoru i Eriki Kocijančić, koji su na Ustavnom sudu dobili spor protiv Potrebičinog Državnog sudbenog vijeća, koje ih je nezakonito razriješilo sa sudačkih mjesta u Vrhovnom sudu. To troje sudaca očekuje da će automatizmom biti vraćeni u Vrhovni sud, a Gordana Gassparini se, osim toga, javila i na natječaj za suce Vrhovnog suda. No, ako Gassparini, Mikor i Kocijančić budu vraćeni u Vrhovni sud, za ostale kandidate ostala bi u Vrhovnom sudu samo tri a ne šest mjesta. </p>
<p>Na povratak u Vrhovni sud računa i bivši predsjednik toga suda Krunislav Olujić, koji očekuje da će Ustavni sud uskoro donijeti odluku o njegovom povratku za suca najvišeg suda u državi. </p>
<p>Međutim, prema neprovjerenim informacijama, svi bivši suci Vrhovnog suda koji su na Ustavnom sudu dobili spor protiv Potrebičinog DSV-a, bit će vraćeni u Vrhovni sud, a svih šest upražnjenih mjesta popunit će se kandidatima izvan toga kruga bivših sudaca.</p>
<p>Rješenje spora o načinu izbora sudaca Vrhovnog suda, navodno bi mogli dogovoriti ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić. </p>
<p>Inače, sjednica DSV-a, na kojoj će biti izabrani suci Vrhovnog suda, održat će se, prema nekim informacijama, najkasnije za dva tjedna. O svim kandidatima svoje mišljenje prije toga moraju dati Opća sjednica Vrhovnog suda te saborski Odbor za pravosuđe.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Vladine socijalne mjere neće pogoditi najsiromašnije«</p>
<p>Vidović: Cilj mjera nije samo uvođenje reda u sustav nego i mogućnost da se za njih osigura novac / Kunst: Neki građani će i dalje biti povlašteni, npr. saborski zastupnici po načinu stjecanja mirovine / Sever: U reformu sustava ulazimo nedovoljno pripremljeni</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »U sklopu nove socijalne politike, Vlada je predvidjela samo vatrogasne mjere, koje će stvoriti više štete nego koristi te nezadovoljstvo građana budući da im još nije predstavljena vizija razvoja. Trebalo je krenuti najprije s gospodarskom reformom i poticanjem zapošljavanja«, rekao je u utorak na okruglome stolu »Socijalna prava: Redukcija (i)li pravednija raspodjela?« predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst.</p>
<p>»Prije reforme sustava socijalnih davanja, Vlada je trebala provesti i niz drugih promjena, primjerice reformu lokalne uprave i samoprave te sustava upravljanja zemljom budući da Hrvatska ima 20 ministarstava, a Italija, s većim brojem stanovnika, samo sedam«, naglasio je Kunst. Upozorio je i na to da će neke kategorije građana i dalje ostati povlaštene (saborski zastupnici, po načinu stjecanja mirovine), a otvorit će se i pitanje postupa li se u nekim detaljima ustavno. »Građanima Hrvatske Ustavom je zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu, a nakon što se uvede participacija na neke vrste lijekova, neće svi imati jednake mogućnosti da ih kupe«, obrazložio je.</p>
<p>»U reformu sustava socijalnih prava ulazimo nedovoljno pripremljeni, do te mjere da čak i Vlada najavljuje da će za neke svoje prijedloge pripremiti amandmane, pa bi njihovu primjenu trebalo odgoditi«, naglasio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodao da se »ne zna gdje ćemo zaraditi, ali se zna gdje trošimo, pa se kreće od kresanja tih troškova«. Prema njegovim riječima, Vlada bi kod primjene nekih mjera trebala voditi računa i o katastrofalnim demografskim pokazateljima. Istaknuo je pritom redukcije u doplatcima za djecu te činjenicu da će se i zaposlene majke nakon šest mjeseci vraćati na posao, a da ne znaju kome će ostaviti dijete.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović naglasio je da cilj mjera koje predlaže Vlada nije samo uvođenje reda u sustav nego i mogućnost da se za njih osigura novac. Istaknuo je da je država lani povećala transfere građanima za 3,5 milijarde u odnosu na 1999., a da su ove godine oni za pet milijardi kuna veći. Najsiromašniji građani mjerama neće biti pogođeni, naglasio je Vidović te upitao koga kritičari mjera zapravo žale: građane koji su na ime socijalnih naknada dosad mogli ostvariti i 23.000 kuna mjesečno ili one koji su, uz 15.000 kuna prihoda, imali i bezuvjetno pravo na doplatak za djecu u najvišem iznosu?</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Lukšićev hotelski lanac izlazi na europsko tržište</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu s izaslanstvo Lukšić grupe, koje je vodio poznati hrvatski iseljenik i poduzetnik Androniko Lukšićem, te razgovarao o planovima ulaganja u Hrvatsku. Lukšić grupa je dosad uložila u našoj zemlji više od 105 milijuna dolara, a najavljeno je da će početkom listopada početi obnovu dubrovačkog hotela Argentina, koji je Lukšić grupa kupila prije godinu i pol. Hotel će imati pet zvjezdica po hrvatskim standardima. Ubrzanoj obnovi, kazao je Androniko Lukšić, pridonijela je Vladina odluka o prodaji hotela Croatia u Cavtatu upravo Lukšić grupi. Njihove je namjere pozdravila i ministrica turizma Pave Župan Rusković.</p>
<p>»To je ono što smo htjeli i čekali«, kazala je ministrica novinarima nakon susreta na Pantovčaku, istaknuvši da hotel Argentina zaslužuje titulu najljepšeg na Mediteranu. Pozdravila je i Lukšićevu ideju o objedinjavanju hrvatskih hotela u zajednički hotelski lanac jedinstvenog naziva »Plava laguna«, a sam Lukšić najavljuje prepoznatljiv hotelski lanac s kojim kreće u europsku tržišnu utrku.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić je s Lukšićem razgovarao i o stanju u SAD-u. Obojica se pitaju, prenio je Lukšić novinarima, kako će Amerika odgovoriti na stravične terorističke napade. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U srpnju plaće 3,3 posto niže nego u lipnju</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U srpnju su hrvatski radnici, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječno zarađivali 3503 kune. Neto zarade nominalno su 3,3 posto niže nego u lipnju, a realno su pale tri posto. U odnosu prema lanjskom srpnju plaće su nominalno rasle 5,2 posto, no realno su 0,5 posto u padu. </p>
<p>U srpnju se najbolje zarađivalo u zračnom prijevozu, gdje su radnici u prosjeku primali 6269 kuna. Slijedi osiguranje sa 5501 kunom, a na treće mjesto izbilo je visoko obrazovanje s prosjekom plaća od 4935 kuna. Dobro se zarađivalo i u financijskom posredovanju (4931 kuna), te pošti i telekomunikacijama (4837 kuna).</p>
<p>Na dnu liste i dalje su tekstilci s prosječnom zaradom od 2113 kune, te radnici u drvnoj industriji (2131 kuna). Trgovci su jedva dosegnuli 2663 kune, građevinari 2873 kune, a metalci 2140 kuna. U javnoj upravi i obrani u prosjeku se zarađivalo 4045 kuna, u obrazovanju 3693 kune, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 4194 kune. (Lj. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zatvoreni seminar za čelnike SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Dvjestotinjak čelnika SDP-a - od premijera do predsjednika lokalnih ogranaka - raspravljat će od 14. do 17. rujna u Varaždinskim toplicama o reformskim procesima u gospodarstvu, socijali te lokalnoj i regionalnoj upravi. </p>
<p>Na seminaru će, osim toga, biti riječi i o odnosima u vladajućoj koaliciji te međunarodnim odnosima, poglavito Ugovoru o granici sa Slovenijom, koji ima protivnika i u SDP-u. Prema riječima Milanke Opačić, potpredsjednice Kluba zastupnika SDP-a, socijaldemokrati će se u tom pitanju, »bez obzira na lokalne pritiske, voditi ukupnim interesima Republike Hrvatske«. Seminar je organiziran kako bi se poboljšalo informiranje u stranci, a SDP je jedina hrvatska stranka koja organizira takve skupove, rekla je na konferenciji za novinare Gordana Sobol, predsjednica Glavnog odbora SDP-a. </p>
<p>Seminar je zatvoren za javnost, ali će premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan u subotu organizirati konferenciju za novinare. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Okrugli stol o 10. obljetnici oslobođenja čakovečke vojarne</p>
<p>ČAKOVEC, 12. rujna</p>
<p> - U srijedu navečer, nakon što je u čakovečkom Centru za kulturu otvorena izložba fotografija uz 10. obljetnicu oslobođenja vojarne i drugih vojnih objekata u Međimurju o toj je temi održan i okrugli stol. Na njemu je rečeno da se zaboravljaju temeljne vrijednosti u oslobađanju i obrani Hrvatske, u što su išli svi, bez obzira jesu li bili djeca domobrana, ustaša, partizana ili političkih neutralnih roditelja. MORH kao da se brani od branitelja, a država distancira od svojih osloboditelja, rečeno je. </p>
<p> Sudionici okruglog stola smatraju da se nedovoljno priznaje važnost oslobođenja čakovečke vojarne i triju karaula 17. rujna 1991., čime je Međimurje postalo prva hrvatska regija koja se u potpunosti i cijelosti oslobodila nazočnosti jugovojske. Tada zarobljeno oružje bilo je od presudnog značenja za kasnije oslobađanje Varaždina, Koprivnice i drugih hrvatskih gradova.</p>
<p> Moramo se zapitati, rečeno je, zbog čega je predsjednik Republike Stjepan Mesić odbio pokroviteljstvom nad proslavom 10. obljetnice tako važnog događaja za najsjeverniju hrvatsku županiju, jer »sigurno ne bi bio izviždan, već bi dobio pljesak«. Središnja proslava 10. obljetnice oslobođenja Međimurja bit će u ponedjeljak 17. rujna.</p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010913].
|
