NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010213].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 275488 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatskoj treba politička stabilnost</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U povodu prosvjednih skupova u nekoliko većih gradova, organiziranih u znak potpore generalu Mirku Norcu, Vjesnik je zamolio nekoliko istaknutih politologa, pravnika, ekonomista i drugih stručnjaka za mišljenje o tim zbivanjima i aktualnom stanju u zemlji.</p>
<p>Antić: Nedostaje snažan političar</p>
<p>»Nastala je najgora moguća situacija kad je svako rješenje teško prihvatljivo«, rekao je dr. Ljubomir Antić. »Trebalo je na svaki način izbjeći situaciju u kojoj je svako rješenje loše. Situaciju čini tako teškom i činjenica što su doista mnogi hrvatski građani uvjereni da se kriminalizira Domovinski rat. Da nema tog uvjerenja, istraga o nekom generalu ne bi izazvala stanje koje sada imamo. Dakle, krivac je onaj tko je otvorio prostor u kojem su pojedinci i skupine djelovali tako da je to u javnosti protumačeno kao kriminalizacija Domovinskoga rata i nedovoljna briga za nacionalni identitet i stvorenu državu. Zato je teško predvidjeti rasplet. Samo želim da se po svaku cijenu izbjegne sukob, tj. da ne nastane situacija koju se ne bi moglo kontrolirati. Međutim, u ovim se okolnostima pokazuje kao ograničavajući čimbenik i deficit hrvatske politike to što ona nema snažnih i vjerodostojnih osoba, osoba kojima se vjeruje i koje su građani spremni slijediti«, zaključio je dr. Antić.</p>
<p>Bilandžić: Iznenađen sam rascjepom hrvatske nacije</p>
<p>»Kao historičar, iznenađen sam dubinom i širinom rascjepa hrvatske nacije na dva glavna bloka«, smatra akademik Dušan Bilandžić. »Sada je međutim, provala tako velika da dovodi u pitanje sposobnost nacije da se stabilizira, europeizira i bude primljena u EU. Ako dođe do eskalacije konflikta, posljedice mogu biti ne samo tragične, nego dovode u pitanje egzistenciju društva i države. Akteri današnjih konflikata ne vide međunarodno okruženje - i europsko i ono prema jugoistoku. Mi smo malen narod, svega oko jedan posto stanovništva EU-a i moramo se ponašati u skladu s već ostvarenom EU i perspektivom njegova širenja. Ako se ukopamo u emocije i obračune, nema budućnosti.«</p>
<p>Smerdel: Pokazala se demokratska zrelost društva</p>
<p>»Građani imaju pravo na udruživanje, okupljanje i izražavanje zahtjeva. Skup u Splitu, koji je okupio oko 150.000 ljudi, bio je normalan demokratski skup na kojem su se izražavali i razboriti i nerazboriti zahtjevi. No, to je dio demokracije, i građani na to imaju pravo. Nasilja nije bilo, a nadam se da će tako biti i na budućim skupovima koji će se održati«, komentirao je u ponedjeljak Vjesniku dr. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Smerdel kaže da skup u Splitu ima pozitivnu dimenziju u tome što se na jednome mjestu okupilo 150.000 ljudi koji su pokazali da mogu mirno izražavati svoja stajališta. Održavanje takvih skupova može biti samo pozitivno, jer se i time pokazuje demokratska zrelost društva. Po Smerdelovome mišljenju, vlast je pokazala nesnalaženje zato što je ove događaje okvalificirala državnim udarom, a nema tih elemenata.</p>
<p>Padjen: Dobro je da se Budiši »upalila lampica«</p>
<p>Dr. Ivan Padjen, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, kaže da se, tehnički gledano, sve što se događa na skupovima podrške generalu Norcu ne može kvalificirati državnim udarom. On tvrdi da se o građanskom neposluhu može govoriti, ako se na miran način krši zakon, kako bi se državna tijela (Sabor, Vlada, Ustavni sud...) potaknula da zaštite neke temeljne ustavne vrijednosti. Međutim, na skupu u Splitu ljudi su eksplicitno tražili od vlasti da odustane od temeljnih ustavnih vrijednosti. Po njegovom mišljenju, u ovoj situaciji značajno je da se, kako se čini, »Budiši upalila lampica«. Padjen smatra da bi Budiša mogao odigrati ulogu koju je propustio odigrati Tuđman, a to je da postane hrvatski De Gaulle, dakle umjereni desničar, koji se protivi i ekstremnoj desnici i ljevici ako želi rušiti ustavni poredak. </p>
<p>Padjen je mišljenja da bi kod nas civilne udruge, prvenstveno udruge mladih, uključujući podmlatke demokratskih političkih stranaka, trebale istražiti jesu li građani, za mir, prosperitet, budućnost, poštivanje Ustava, te jesu li spremni iz toga izvući odgovarajuće zaključke i u skladu s njima započeti sustavno djelovati. Jer to je način na koji treba odgovoriti na situaciju u kojoj postoji prijetnja rušenja ustavnog poretka.</p>
<p>Lokin: U stabilnom gospodarstvu to se ne bi dogodilo</p>
<p>Nema kratkročne mogućnosti da se stanje poboljša. Još prošlog proljeća, odmah poslije izbora, trebalo je nešto poduzeti, kaže dr. Branimir Lokin, jedan od vodećih hrvatskih makroekonomista:</p>
<p>»Već lani u prosincu, iako nisam mislio na političke nemire, rekao sam da se bojim nemira. Oni su bili očekivani kao rezultat neprimjerenoga gospodarskog obrasca bivše institucionalne gospodarske politike, koju je sadašnja vlast nastavila. Nastavilo se reformom i privatizacijom tvrtki po bilo koju cijenu i stabilnim makroekonomskim okvirom stabilnih cijena i stabilnog tečaja, koji generira stalnu i rastuću nezaposlenost. Sadašnji društveni kaos posljedica je gospodarske politike koja je političkoj sferi našla najlakši izlaz. </p>
<p>Da je gospodarstvo raslo, ne bi se mogao dogoditi ovakav politički konflikt. Predlažem diktaturu Sabora, da on donese osnovne ekonomske zadaće i da ih prenese na Vladu, koja ih mora ostvariti. Ako ih ne ostvari, Vladu treba promijeniti. Alternativa tome - ako se stanje bude zaoštravalo, a ekonomski uzroci za tako što više su nego jaki - su prijevremeni izbori, koji teško mogu donijeti radikalno novu promjenu. Oni mogu pozicionirati neku novu koaliciju, što znači, u biti, opet ponoviti staru politiku. Dakle, sve dok se ne promijeni ekonomska politika, dok se ljudi ne počnu zapošljavati, nema izlaska iz krize.«</p>
<p>Vedriš: Ne treba dramatizirati</p>
<p>Nema razloga za dramatiziranje ekonomskih šteta nastalih blokadom prometnica. Ceste su mogle biti dan, dva blokirane i da je pao snijeg, kaže dr. Mladen Vedriš i nastavlja: </p>
<p>»Štete u ovim okolnostima mogu biti na drugom mjestu - a to je da menedžment tvrtki umjesto da se koncentrira na bitku s konkurencijom, mora početi razmišljati o sprečavanju svih vrsta eventualnih rizika. Na inozemnom planu, sigurno je da će politički, ekonomski i vojni analitičari, ali i potencijalni investitori pomno pratiti zbivanja u našoj zemlji. No, kod donošenja odluke o eventualnom ulaganju u Hrvatsku u obzir se uzima mnogo više elemenata, nego što je održavanje nekoliko protestnih skupova. Jer, sigurno je da je politička stabilnost jedan od elemenata privlačenja investicija. Ali tu stabilnost imali smo i zadnjih godinu dana, ali se istodobno nije dovoljno radilo na ekonomskoj atraktivnosti za strane ulagače. Blokade prometnica događale su se i u drugim zemljama, ali se ondje nakon toga hitno sjelo za stol i počeo je dijalog.</p>
<p> Ne možemo ići metodom izbjegavanja razgovora oko suštinske stvari, a to je neprijeporno pravo generala Norca da dade svoj iskaz i da se brani sa slobode. A to nije konfrontiranje funkcioniranja pravne države s ratnim i političkim kontekstom stvaranja hrvatske države. Jer, jasno je da golema većina sudionika protestnih skupova isto tako želi pravno sigurnu i ekonomski prosperitetnu zemlju. </p>
<p>Skupovi i blokade cesta odražavaju raspoloženje u odnosu na politiku Vlade i Sabora prema posebno osjetljivom području - Domovinskom ratu. Stoga je za Hrvatsku najbitnije da se nastala situacija što prije riješi dijalogom i u okviru institucija. To će onda biti poruka svima, pa i ino-ulagačima, da je Hrvatska sazrela kao demokratska zemlja i da ima snage nositi se s kriznim situacijama«</p>
<p>Kalogjera: Trebamo pozitivno ozračje</p>
<p>Hrvatskoj ovog časa najviše trebaju investicije, i domaće i strane, jer bez njih nema ni novih radnih mjesta, ni rasta izvoza niti rasta hrvatskog gospodarstva u cjelini, kaže prof. dr. Dražen Kalogjera i nastavlja:</p>
<p>» Preduvjet za investicije je politička stabilnost i pozitivno poduzetničko ozračje, a blokade prometnica stvaraju jednu posve obrnutu sliku. Je li takva slika Hrvatskoj korisna ili ne, neka svatko ocijeni prema svojoj savjesti. Osim toga, nije potrebno isticati ni koliko blokada vitalnih prometnica djeluje na tekuće poslovanje tvrtki, na opskrbu industrije i plasman proizvoda.« (B. Bašić, N. Matijević, A. Tunjić)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ni jedan političar i general nije se na skupovima ogradio od govora mržnje</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Uz brojne uzvike podrške umirovljenom generalu i alkarskom vojvodi Mirku Norcu, što je trebala biti i osnova svih prosvjeda, sudeći prema novinskim izvještajima, u prvi su plan, čini se, izbile izjave i parole koje s generalom zapravo i nemaju veze.</p>
<p> Zanemarimo li i uzvike koji proizlaze iz čiste želje da se zaštiti Domovinski rat i iz straha od njegova kriminaliziranja, koji su također potpuno shvatljivi, dolazimo i do onih koji su istaknuti u prvi plan u svim medijima, a koji potiču na izvanredne izbore, rušenje vlasti i to uz - podosta uvreda. Evo presjeka objavljenog u hrvatskim medijima. Iako papir u pravilu ne trpi vulgarnosti, ovom smo prigodom iznimno odlučili prepisati sve izrečeno i napisano.</p>
<p>U većini novina ističe se rečenica: »Ili će pasti marionetska vlast ili država Hrvatska«, što ju je izrekao Luka Podrug, potpredsjednik Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata, koji je premijera i Predsjednika nazvao »moralnim patuljcima«, optuživši ih za veleizdaju. On je također izrekao i to da je »Batinaš Višinski izabran za državnog odvjetnika«, iako se novi glavni državni odvjetnik, koliko je poznato, nije ni na koji način angažirao u »slučaju Norac«.</p>
<p>»Hrvatski narode, ne dopusti da ti slome dostojanstvo. Ovo je trenutak borbe za Hrvatsku i borit ćemo se do posljednjeg daha. Budite hrabri, pokazali smo da umirati znamo i stisnutih zubi. Na izborima smo izgubili dobivenu bitku i otvorili vrata staljinizmu«, rekao je umirovljeni general Janko Bobetko, na što je narod na splitskoj rivi uzvratio uzvicima: »Cigane Mesiću!«</p>
<p>»Komunistički zločinci još slobodno šeću Splitom«, poručio je splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić, dodajući: »Generale, ne znamo da li nas čuješ, ali ti poručujemo: vojvodo, na tvoju zapovid!«</p>
<p>Mirko Čondić, predsjednik Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata, poručio je onima na vlasti da su »bezbožnici i komunisti, koji žrtvuju najbolje hrvatske sinove«, pa bi bilo bolje »da podnesu ostavke i raspišu nove izbore«.</p>
<p>»Ovdje bura staje, neka puhne u Zagrebu i otjera košavu«, rekao je Marinko Liović, prvi čovjek Hvidre, dodavši da »general Norac nije izgubio niti jednu bitku, pa neće ni ovu«.</p>
<p>Od prosvjednika u Splitu, izvještavaju hrvatski mediji, često se moglo čuti: »Mesiću, cigane«, »Račane, pederu« te »Oj, Ivica i Stipane, pojest će vas crne vrane!«</p>
<p>Vladimir Šeks izrijekom je predsjednika države prozvao »Stevanom Mesićem«, što su okupljeni u Osijeku popratili uzvicima: »Bando crvena« i »Izdajice«.</p>
<p>»Moglo se pretpostaviti da će Hrvatska ući u gospodarsku krizu, ali nije se moglo očekivati da će se suočiti s nacionalnom krizom koja se najbolje iskazuje kriminalizacijom Domovinskog rata«, izjavio je dr. Miroslav Tuđman, koji je u svom prethodnom intervjuu jednome tjedniku proglasio hrvatsku Vladu i vlast anacionalnima i predvidio njezin pad. U Osijeku, s dijela pozornice na kojem su stajali HDZ-ovi dužnosnici, čulo se i sljedeće: »Oni su zaboravili da nas ima 200.000 naoružanih«.</p>
<p>»Nećemo dopustiti da svaka ona baba, kojoj smo dozvolili da se vrati u Hrvatsku, podigne optužnicu protiv naših boraca za koje misli da su ubili njenog dragog sina četnika«, rekao je Đuro Dečak u Osijeku. Na prosvjednim skupovima moglo se čuti i da je »Vesna Pusić Srpkinja...« na što je masa počela skandirati »kur-va«.</p>
<p>Ni jedan od političara, barem se to nije moglo pročitati u hrvatskim medijima, nije se ogradio od vulgarnih parola i govora mržnje niti se potrudio usmjeriti skupove prema onome što im je bio cilj - pružiti potporu generalu Mirku Norcu.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Grubišić: Dugo i vješto pripreman scenarij</p>
<p>Grubišić: Crkva je trebala podržati prosvjede, ali ne i izljeve mržnje i uvredljive poruke/ Ivas: Naša izjava nije imala pretenzija uhvatiti se samo slučaja Norac jer on je samo simbol </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Prosvjedi u znak podrške umirovljenom generalu Mirku Norcu, polučili su podvojene odjeke u Crkvi. Službeno priopćenje Hrvatske biskupske konferencije nije stiglo do zaključenja ovog izdanja, jer je Stalno vijeće HBK-a počelo zasjedati u ponedjeljak tek kasno popodne. Prije toga sastanka, međutim, veći je dio episkopata mudro odšutio, a nadbiskup Josip Bozanić pomirljivo poručio da se nasiljem i prijetnjom ne mogu rješavati problemi. No, biskupi splitske metropolije - nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić, biskup dubrovački mons. Želimir Puljić, biskup šibenski mons. Ante Ivas, biskup hvarsko-bračko-viški mons. Slobodan Štambuk te biskup gospićko-senjski Mile Bogović - brzo su poslali poruku kojom izražavaju razumijevanje »za bojazan naroda da su ugrožene temeljne vrednote Domovinskog rata« i podršku prosvjedima kao »obliku narodnih htijenja i opredjeljenja«.</p>
<p>Obrazlažući u izjavi za Vjesnik razloge zbog kojih su biskupi potpisali apel, šibenski biskup Ante Ivas rekao je: »Mislim da u istražnom postupku protiv osumnjičenih u 'gospićkom slučaju' ima elemenata i zakonskog i političkog procesa. No, s našom izjavom nismo imali pretenzija da se uhvatimo samo slučaja Norac jer on je samo znak nečega, što bi bilo slijepo ne vidjeti. Stoga smo htjeli reagirati na čitavu atmosferu stvorenu oko tog slučaja, a koju su ljudi osjetili kao duboko ponižavajuću«.</p>
<p>»Mislim da nitko nije protiv da se stvari sudskim putem stave na svoje mjesto. Ali ipak je ovdje puno stvari redoslijedom pomiješano, tako da su ljudi uvidjeli da se iza svega ne krije samo pokušaj da se uvede red. Jer, i samo pravo, ako isključivo na njemu inzistiraš, može i te kako biti veliko nepravo«, zaključio je biskup Ivas.</p>
<p>Don Ivan Grubišić, teolog i predsjednik Hrvatske akademske udruge iz Splita, drukčije je vidio pozadinu prosvjeda u Splitu i drugim hrvatskim gradovima. On načelno podržava ustavno pravo građana da javno izraze svoje mišljenje, ali sukladno zakonu i propisima, što nije bio slučaj sa skupom u Splitu, primjećuje don Grubišić. »Stoga je na kraju svega očito da je poziv gospodinu Norcu da dođe pred sud bio samo povod ili dobro pripremljen politički scenarij da se steknu politički poeni na jedan izuzetno radikalan način, nabijen isključivošću i mržnjom određenih govornika na splitskoj rivi. Mislim, da to nije put rješavanja hrvatske krize i da su vlasti ovdje zatajile, ne procijenivši dobro dimenzije događaja ili optužujući teškim riječima ljude s kojima se manipuliralo«, rekao je don Grubišić u izjavi za Vjesnik«.</p>
<p> Don Grubišić smatra kako je podrška biskupa poslana u dobroj namjeri, no drži da biskupi vjerojatno nisu imali uvida u politički scenarij koji je pripreman dugo i vješto. On smatra da je Crkva trebala dati podršku prosvjedima, ali ne i načinu na koji su održani - s izljevima mržnje i isključivosti te porukama koje vrijeđaju legitimno izabrane hrvatske državne institucije, predsjednika Republike i Vladu. O dubioznom stavu dijela Crkve prema slučaju »Norac«, don Grubišić kaže: »U slučaju Norac ne dozvoljava se ni istražni postupak, u načelu se odbija i sumnja u zločin. A to znači zaštitu zločina. Ali ako se zločin dokaže, onda bi crkveni ljudi trebali biti zadnji koji bi rekli da zločin ne treba procesuirati. Svi ovi prosvjedi zapravo su bili protiv zakonskih odredbi i pravne države«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pogled iz Europe: Borba protiv novog hrvatskog vodstva </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Demonstracije u Splitu u znak potpore Mirku Norcu zabilježila je većina stranih medija, uglavnom ih nazivajući »nacionalističkima« u kojima se traži smjena hrvatske Vlade. Tako ljubljansko Delo pod naslovom »Hrvatska tone u krizu?«, na prvoj stranici javlja o atmosferi na splitskoj Rivi i kaže da je »to bio jedan od najvećih prosvjednih skupova u novoj povijesti Hrvatske«. Skup koji je, uz potporu oporbenoga HDZ-a, organizirao Stožer za zaštitu dostojanstva domovinskog rata, prošao je bez incidenata, piše Delo.</p>
<p>Beogradski mediji odmjereno prate najnovije događaje na hrvatskoj političkoj sceni. Glas javnosti citira ocjenu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da protesti i blokade prometnica zbog »slučaja Norac« predstavljaju destrukciju organiziranu prema poznatom scenariju, te Vesnu Pusić koja je izjavila kako je dovoljno sedam posto ekstremista u populaciji da se izazove kaos. Politika piše o sinkroniziranom održavanju brojnih prosvjednih mitinga i višednevnom blokiranju puteva i dodaje da »netko 'moćan' stoji iza organizirane erupcije nezadovoljstva najavljenim uhićenjem generala Norca«. </p>
<p>Njemačka: Neočekivana žestina </p>
<p> »Deseci tisuća hrvatskih nacionalista prosvjedovali su protiv istraživanja ratnih zločina«, izvijestio je dan nakon splitskog okupljanja münchenski dnevnik Süddeutsche Zeitung. Povod prosvjedima veterana i blokadama prometnica, objašnjava list, je nalog za uhićenje umirovljenoga generala Mirka Norca, kojeg se dovodi u vezu s pogubljenjem oko 40 srpskih civila 1991. u Gospiću. Frankfurter Allgemine Zeitung naziva proteste u Osijeku i Splitu »kulminacijom višednevnih prosvjeda« uzrokovanih nalogom za uhićenje generala Norca, osumnjičenog za sudjelovanje u zločinu protiv srpskih civila u Gospiću 1991. Prvi postupak protiv jednog hrvatskoga generala, piše frankfurtski dnevnik, izazvao je »neočekivano žestoke prosvjede« ratnih veterana i oporbenog HDZ-a. Zbog ubojstva 40 srpskih civila u Gospiću, prošle jeseni uhićeno je sedam vojnika i časnika, no tada, napominje FAZ, nije bilo većih prosvjeda.</p>
<p>Britanija: Borba za vlast</p>
<p>Izvještavajući o događajima u Splitu, londonski list Guardian navodi da »nacionalisti, optužujući vladu za izdaju, pokušavajući pitanje ratnih zločina pretvoriti u ulaznicu za povratak na vlast. Njima pomaže činjenica da Srbija tek treba predati Haagu svoje osumnjičene ratne zločince«. List dodaje da su miting u Splitu organizirali pristaše HDZ-a, koji su na skup autobusima doveli tisuće ljudi iz dalmatinskog zaleđa te iz BiH. Citiraju se riječi Ive Sanadera, koji je rekao da je Mirko Norac junak, te da ne zna »nijedan drugi slučaj gdje se država srami svojih generala«. </p>
<p>Nacionalistički demonstranti i dalje prosvjeduju u Hrvatskoj protiv planova da se istraže navodni ratni zločini nakon raspada Jugoslavije, javlja u ponedjeljak BBC. Ratni veterani i njihovi sljedbenici blokirali su ceste u području Like dan nakon što je oko 100.000 ljudi sudjelovalo na demonstracijama u gradu Splitu zbog istrage o umirovljenom generalu Mirku Norcu. On je osumnjičen za umiješanost u pokolj Srba, ali ga mnogi Hrvati smatraju herojem. Demonstranti zahtijevaju nove izbore i pozivaju vladu da prekine suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine, javlja BBC. </p>
<p>I madridski dnevnik El Mundo piše o splitskom mitingu koji je »organziran u znak potpore umirovljenome generalu osumnjičenom za ratne zločine«. Na prosvjedima je »100.000 Hrvata tražilo ostavku vlade«, piše list, uz objašnjenje da je »manifestaciju orkestrirala najjača oporbena stranka HDZ«.</p>
<p>Italija:Opasno sudjelovanje vojske</p>
<p>Talijanski listovi La Repubblica i Corriere della Sera posvetili su veliku pozornost prosvjedima. Objavili su fotografije s prosvjeda u Splitu, gdje se na središnjem trgu okupilo »stotinu tisuća ljudi koji su na taj način željeli izraziti svoju solidarnost s generalom Mirkom Norcem, optuženim za ratne zločine«. U tekstu se objašnjava da o se Norca tereti da je »naredio smaknuće civilnog srpskog pučanstva u listopadu 1991.j«. Neki pretpostavljaju da se general Norac sakrio u Hercegovini, koja je »tvrđava hrvatskih ultranacionalista« te da neće biti jednostavno odvesti ga do Haaškog suda.</p>
<p>Guido Rampoldi u članku »Tuđmanova siročad u ratu protiv Europe« objašnjava da su ostaci HDZ-a, »poniženi izbornim rezultatima, vješto iskoristili prosvjede u Splitu da pokažu da još nisu mrtvi«. Rampoldi naglašava da ne treba Hrvatsku gledati kroz zadnja događanja u Splitu, Sinju, Osijeku.</p>
<p> Ekonomska kriza u kojoj se nalazi Hrvatska jasan je znak koliko je Tuđman zajedno sa svojim suradnicima »opljačkao tu zemlju« i doveo je u rang zemalja koje ne mogu dalje bez stranog financiranja. Većina hrvatskog pučanstva svjesna je toga i razumije da je premijer Ivica Račan morao obećati suradnju s Haaškim sudom, piše Rampoldi.</p>
<p>Dok krvnik Mladić slobodno šeta Beogradom, inzistira se na izručenju jednog anonimnog Mirka Norca, kaže Rampoldi zaključujući da je to je još jedan dokaz da je pritisak međunarodne zajednice mnogo jači na Hrvatsku nego na Srbiju: »S te strane razumljiva je iritiranost hrvatskog naroda, kao i opravdana sumnja da Zapad primjenjuje različite mjere na dvije zemlje«. Opasno je u tim prosvjedima što u njima »sudjeluje dio Oružanih snaga, kao i moćna i razgranata mafija. Oni su opravdano zastrašeni idejom pune suradnje hrvatske Vlade s Haaškim sudom«.</p>
<p>Corriere della Sera dao je veliki naslov »Hrvatska, nacionalisti izašli na trg da brane ratnog zločinca«. Prema izvješću lista, sve to organizirao je HDZ. »Iza svih ovih manifestacija za podršku i obranu generala Norca stoji politička borba protiv novog hrvatskog rukovodstva«. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Stručnjaci protiv ukidanja Županijskog doma</p>
<p>Većina njih je prilikom zadnjih izmjena Ustava zastupala da Županijski dom treba ukinuti, međutim, sada su protiv takve odluke jer bi se novim ustavnim promjenama nakon samo dva mjeseca, kako uglavnom govore, stekao dojam o nekompetentnosti vlasti i neozbiljnoj državi </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Vladajuća koalicija u javnost je pustila prijedlog o ukidanju Županijskog doma. Povod tom prijedlogu je skori istek mandata Županijskom domu i s tim u vezi problem može li Zastupnički dom donositi valjane zakone dok Županijski ne radi. »Ustavotvorci« su pri zadnjim izmjenama Ustava jednostavno zaboravili definirati te odnose zbog čega su ih ustavni stručnjaci, ne bez ironije, počeli javno nazivati »doktorima«.</p>
<p>Odluka šestorke, kako je rečeno, u dobroj mjeri ovisit će i od javnih reakcija na taj prijedlog. S tim u vezi, u medijima je već počela neka vrsta javne rasprave u kojoj ustavni stručnjaci ali i javni djelatnici specijalizirani za druga područja iznose svoja stajališta. Valja napomenuti da ukidanje Županijskog doma pretpostavlja novu promjenu Ustava koja se inače dogodila prije dva mjeseca, u studenom prošle godine.</p>
<p>Zadnji u nizu koji je reagirao na taj prijedlog šestorke je dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničar dr. Neven Budak. Nova promjena Ustava bila bi katastrofalan potez, rezimirao je svoj stav dr. Budak. »Dosad nisam primijetio da Županijski dom služi bilo čemu, osim da neki zastupnici dobro zarađuju i osiguravaju solidnu mirovinu. To što se sada, dva mjeseca nakon promjena Ustava, razgovara o njegovoj korekciji, držim katastrofalnim potezom. O tome je trebalo raspravljati prije dva mjeseca, ili 'zauvijek šutjeti'. Što se sada promijenilo u funkcioniranju doma, a što se nije znalo već tada? Ništa. Nepromišljanje problema stvara sliku nekompetetnosti vlasti«, rekao je dr. Budak u razgovoru za Večernji list.</p>
<p>Kao konstitucionalist podižem svoj glas »vapijućeg u pustinji« protiv olakog mijenjanja Ustava, i doslovno je zavapio u intervjuu za Vjesnik redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku dr. Zvonimir Lauc, koji je bio član saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav ali i član Radne skupine Predsjednika Republike koja je, podsjetimo, predlagala ukidanje Županijskog doma istekom njegova mandata. Međutim, dr. Lauc je sada protiv ukidanja Županijskog doma jer bi to značilo i novu izmjenu Ustava nekoliko mjeseci nakon što su prethodne usvojene.</p>
<p> »Treba iskoristiti uvijek sve ostale mogućnosti u prevladavanju određenog stanja kojim nismo zadovoljni, a ustavne promjene samo su krajnja nužda, kada su sve ostale mogućnosti iscrpljene«, rekao je dr. Lauc. Prema njegovu tumačenju, prema postojećem Ustavu, Zastupnički dom može donositi valjane zakone i kad je Županijski raspušten. O tome bi službeno tumačenje još trebao dati i Ustavni sud, ali za dr. Lauca to je najbezbolniji način rješenja postojeće situacije do koje je, prema njegovu mišljenju, došlo stoga jer je argumentacija vezana uz zadnje izmjene Ustava bila »više politčka, nego znanstvena i stručna«. </p>
<p>Slično mišljenje u javnosti su iznijeli Branko Smerdel i Veljko Mratović, dvojica ustavnih stručnjaka koji su, kao i dr. Lauc, bili članovi Radne skupine Predsjednika Republike za izmjenu Ustava. Iako su se u svom prijedlogu zalagali za ukidanje Županijskog doma uoči zadnjih izmjena Ustava, sada su protiv toga jer bi to, prema njima, bilo neozbiljno i neodgovorno. </p>
<p>Čini se da je i sam predlagatelj ukidanja tog doma u ime šestorke Mato Arlović, malo reterirao. Iako se u početku navodilo da je financijska ušteda jedan od glavnih razloga ukidanja Županijskog doma, Arlović danas govori kako taj argument ne vrijedi jer bi po istoj logici netko mogao reći da se zbog financijskih ušteda ukine i Zastupnički dom ili Vlada.</p>
<p>Hoće li Županijski dom ostati ili ne, vladajuća koalicija morat će brzo odlučiti, jer sadašnjem sazivu tog doma mandat istječe prije ljeta. Ustavni stučnjaci i javni djelatnici su i ovaj put rekli svoje te jedino preostaje vidjeti hoće li pri donošenju konačne odluke, kako to objašnjava dr. Lauc, argumentacija biti kao i u studenome prošle godine - »više politička nego znanstvena i stručna«. (Marko Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zastupnicima 2.000 kuna za mjesečni smještaj i 500 kuna za režije</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora održanoj u ponedjeljak odlučeno je da Zastupnički dom u srijedu nastavi 10. sjednicu koja je prekinuta u petak poslije podne. </p>
<p>Rasprava će se nastaviti o zaključcima klubova zastupnika vladajuće koalicije te klubova PGS-a, SDHS-a i nacionalnih manjina. Riječ je o zahtjevu hrvatskoj Vladi da što hitnije Zastupničkom domu podnese izvješće o »organizatorima aktivnosti usmjerenih na rušenje ustavnog poretka te legalnoj zabrani vlasti« a koji, navodi se, priznaju da su spremni i na državni udar. Unatoč najavljenim prosvjedima u četvrtak u Zagrebu, rečeno je da će Sabor uobičajeno nastaviti svoje zasjedanje. </p>
<p>Uz to, bilo je riječi i o smještaju zastupnika te odlučeno da će oni dobivati 2.000 kuna neto a ne bruto, kako je bilo najavljeno, za svoj mjesečni smještaj. Troškove režija snosit će sami, no Sabor će im za te troškove mjesečno vraćati 500 kuna. Istaknuto je također da će se nastaviti i razgovori s novinarima o njihovu smještaju u Saboru. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odbor Županijskog doma odbio Stazićev prijedlog o ukidanju »Vukojevićeve komisije«</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Odbor za zakonodavstvo Županijskog doma Hrvatskog sabora nije u ponedjeljak prihvatio prijedlog o prestanku važenja Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava Drugoga svjetskog rata predlagatelja Nenada Stazića (SDP). Budući da je na temelju tog zakona osnovana komisija poznatija po svom prvom predsjedniku kao Vukojevićeva komisija, koja nije ispunila svoju zadaću, rekao je Stazić, stekli su se uvjeti za ukidanje zakona. Komisija je bila dužna, pojasnio je Stazić, dva puta godišnje podnositi izvješće Saboru no ona je to od svoga osnutka 1991. pa do 2000. učinila samo jedanput i to 1999. To izvješće Sabor nije prihvatio, nego je tražio njegovu dopunu no ona nikad nije dostavljena, istaknuo je Stazić.</p>
<p>Uz to što je izvješće izazvalo brojne reakcije u zemlji i svijetu, zbog iskrivljavanja činjenica o broju žrtava, jer je na primjer rečeno kako je u Jasenovcu stradalo 2.238 ljudi, Stazić je upozorio i na činjenicu da je komisija za svoj rad potrošila 2,8 milijuna njemačkih maraka. Od toga napomenuo je, 152.000 maraka potrošeno je u 2000. i to u prvih mjesec i pol dana. </p>
<p>Većina članova Odbora nije željela prihvatiti prijedlog o ukidanju toga zakona smatrajući da, iako je Drugi svjetski rat davno završio, puna istina o žrtvama još uvijek nije poznata. Založili su se da se promijene članovi Komisije, ako se utvrdi da nisu dobro radili, ali da zakon svakako treba postojati. Predlagatelj Stazić se založio da se pitanjem utvrđivanja žrtava počnu baviti povjesničari, a ne saborska komisija, koja smatra on, ne može biti odvojena od ideologije. </p>
<p>Među ostalim, zastupnici su podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je Hrvatska potpisala još 1998. Do sada je taj zakon, rečeno je, ratificiralo 27 zemalja a na snagu će stupiti kad ga potvrdi 60 zemalja. Primjena zakona odnosit će se na pitanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida te agresije. A podlijegat će mu dijela počinjena nakon stupanja na snagu Rimskog statuta. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U veljači stižu prve uvećane mirovine i sve će biti isplaćene u roku sedam dana</p>
<p>Isplata mirovina počinje 15. veljače i morala bi završiti u roku sedam radnih dana/ Poštar s mirovinom više ne bi smio kasniti, jer isplatu preuzima Ministarstvo financija, koje će pokriti manjak do naplate doprinosa/ Od 1. siječnja mirovine su, prema Zakonu o povećanju mirovina, povećane od 0,5 do 20 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Od veljače isplatu mirovina preuzima Ministarstvo financija, a trebala bi početi u četvrtak, 15. veljače, doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). No najvažnije je u toj najavi očekivanje da će sve mirovine biti isplaćene u roku sedam radnih dana, što znači da bi zadnji umirovljenik mirovinu mogao primiti najkasnije do 24. veljače.</p>
<p>To će biti značajno olakšanje za umirovljenike kojima mirovinu još nose poštari. Podsjetimo, s tom je isplatom bilo najviše problema, jer je za nju Zavod morao osigurati oko 500 milijuna gotovine. No u vrijeme dok su se te mirovine isplaćivale, Zavod često nije naplatio očekivan doprinos, pa se u posljednje vrijeme događalo da mirovine do umirovljenika »putuju« i po desetak dana. Posljednji je primjer za to kašnjenje u siječnju, kad su neki umirovljenici mirovinu primili 45 dana nakon one koja je stigla u prosincu. Kako doznajemo u HZMO-u, to se više ne bi trebalo događati nakon što isplatu preuzme Ministarstvo financija, jer ono može »pokriti« manjak na mirovinskom računu do naplate doprinosa.</p>
<p>Inače, mirovina za siječanj, koja umirovljenicima stiže u veljači, prva je uvećana mirovina prema Zakonu o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Podsjetimo, od 1. siječnja mirovine su uvećane od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja, ali i plaći u godini koja je zadnja ušla u obračun mirovinske osnovice. Iz povećanja su izuzeti poljoprivredni umirovljenici i svi oni koji mirovine primaju prema posebnim zakonima (primjerice, saborski zastupnici), a u veljači ga neće dobiti ni umirovljenici s minimalnim mirovinama za koje su rješenja izdana prije 1990. godine. Tim će umirovljenicima povećanje stići tek u ožujku, zajedno sa zaostatkom za veljaču, jer njima valja ponovo izračunati mirovinu, za što Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje treba nešto više vremena.</p>
<p>S povećanjem neće rasti granica za utvrđivanje zaštitnog dodatka, minimalna mirovina te najviša granična mirovina, što znači da tim umirovljenicima čije su mirovine manje od tih iznosa, povećanje u kunama neće odgovarati onome u postotcima. Umirovljenici s najnižim mirovinama, ispod granice za zaštitni dodatak (danas je to 1.093 kune), posebno će osjetiti apsurd statistike. Tako će nekima, unatoč povećanju od 20 posto, mirovina porasti samo nekoliko kuna. </p>
<p>Kad se uzme u obzir i to da će prema povećanju mirovina dio zagrebačkih umirovljenika izgubiti pravo na pomoć Poglavarstva Grada od 100 kuna, neki će ukupno primiti i manje novca nego u siječnju.</p>
<p>Podsjetimo još jednom na postotke povećanja. Prije svega, svim umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prije 31. prosinca 1994., mirovina će porasti jednako, 20 posto. Onima koji su umirovljeni tijekom 1995., mirovine će rasti dvojako: 20 posto umirovljenicima kojima je u izračunu mirovinske osnovice, kao zadnja, ušla bilo koja plaća iz razdoblja prije 1994. Oni kojima je u izračun ušla baš ta godina, dobit će 17 posto povećanja. Mirovine ostvarene tijekom 1996., ako im je u izračun ušla i plaća iz 1995., rast će 10,4, 17 posto (plaća iz 1994.) ili 20 posto (za sve ranije plaće). Mirovine iz 1997. porast će 7,3 (plaća iz 1996.), 10,4 (plaća iz 1995.), 17 (plaća iz 1994.) ili 20 posto (ako je u obračun ušla plaća ostvarena prije te godine). Porast će i mirovine ostvarene 1998., no samo one koje su ostvarene na temelju plaće do kraja 1996. Umirovljenicima kojima je u izračun ušla ta plaća mirovine će rasti 0,5 posto, onima kojima je u obzir uzeta 1995. godina 3,4 posto, a umirovljenicima kojima je u obračun osnovice ušla plaća iz 1994. godine 9,5 posto. Mirovine na temelju bilo koje plaće iz ranijeg razdoblja rast će 12,4 posto. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stabilnost tečaja jest preduvjet za gospodarski razvitak, ali ne jedini</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Monetarna je politika jedna od ključnih stavki makroekonomske politike, istaknuto je, kao polazište za raspravu, na okruglom stolu Gospodarskog foruma HSLS-a, s temom »Uloga monetarne politike u Hrvatskoj«, koji je održan u ponedjeljak. Pred predstavnicima banaka, državnih ustanova i gospodarstva, govorili su predsjednik HSLS-a i član Odbora za gospodarstvo i razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Dražen Budiša i član Odbora za gospodarstvo HSLS-a Josip Budimir, a, u ime domaćina, nazočnima su se obratili saborska zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. </p>
<p>Rasprava je održana u povodu donošenja novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci te izmjena i dopuna zakona o deviznom poslovanju, koji su upravo u saborskoj proceduri, a uskoro se očekuje i donošenje novog zakona o bankama. </p>
<p>Budiša je istaknuo da već godinama hrvatski gospodarski subjekti troše više nego što zarađuju, čime stvaraju gubitak koji država nastoji nadoknaditi prodajom državne imovine. To, smatra Budiša, ne može biti dugoročno rješenje u situaciji izuzetno maloga fiskalnog potencijala poreznih obveznika i kad je javna potrošnja srušila sve rekorde. </p>
<p>Prema Budimirovim riječima, opće je mišljenje da je monetarna politika posljednjih godina u Hrvatskoj dobro provedena, a istodobno je mnogi smatraju najvećim problemom hrvatskoga gospodarstva. HNB je, dodao je, dosad primarno bio zadužen za zadržavanje stabilnosti tečaja kune, koji jest preduvjet gospodarskog razvoja, ali ne i dovoljan.</p>
<p>Boris Vujčić iz HNB-a složio se s konstatacijom da se od monetarne politike očekuje više nego što ona realno može pružiti gospodarstvu, jer ona obuhvaća samo trećinu novčanog prometa u Hrvatskoj, jer su dvije trećine novca, koji je kod nas u optjecaju, strane valute. Novi će zakon HNB-u omogućiti da se dugoročnije usredotoči na održavanje stabilnosti cijena, ističe Vujčić, jer središnja banka više neće morati udovoljavati političkim pritiscima. Ako se Hrvatska želi priključiti europskim integracijama, morat će, kazao je Vujčić, kunu zamijeniti eurom što će biti strateški cilj HNB-a.</p>
<p>»Prošle je godine došlo do značajna pada kamatnih stopa i monetarna politika trenutačno više od toga ne može napraviti«, istaknuo je predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, dodavši da je hrvatski bankarski sustav stabilan, te da nema opasnosti od krize bankarskog sustava koja bi mogla ugroziti gospodarstvo. Međutim, Luković smatra da razvoja gospodarstva neće biti bez restriktivnije fiskalne politike i smanjenja javne potrošnje. Također je kazao da se potencijalni investitori ne usude ulagati u Hrvatsku, jer se ne mogu pouzdati u sudove koji bi osigurali primjenu zakona, što znači da pravna država još dovoljno ne profunkcionira. </p>
<p>Prof. dr. Mate Babić s Ekonomskog fakulteta ističe da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti 22,5 posto i uskoro bi mogla dostići stopu od 24 posto, kolika je bila u Americi 1933. na vrhuncu velike gospodarske krize. Željko Kardum iz Zagrebačke burze zauzeo se za reformu bankarskog sustava. </p>
<p>»Novi zakon o radu i najavljeno povećanje osnovice za obračun doprinosa povisit će cijenu rada«, ustvrdio je ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, napomenuvši kako država time destimulira zapošljavanje i investiranje, što bi Hrvatskoj trebalo biti važnije o monetarne politike. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Premalo zaposlenih u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja usporava njezin rad</p>
<p>Lani na Upravnom sudu završila 182 premeta, od kojih je riješeno njih 85 / Zbog malog broja uposlenih u Agenciji (od 18 uposlenih, njih 12 radi na rješavanju predmeta), prosjek između šest i devet mjeseci za rješavanje predmeta bi se na žalost mogao i produžiti, kaže Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja/ Najviše se prigovora na monopolsko ponašanje odnosi na kontrolu javnih natječaja, iako su takvi prigovori zapravo upućeni na krivu adresu </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Kolika je uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u funkcioniranju tog natjecanja najbolje pokazuje to da su lani na Upravnom sudu završila 182 premeta, od kojih je riješeno njih 85. No, zbog malog broja uposlenih u Agenciji (od 18 uposlenih njih 12 radi na rješavanju predmeta), prosjek između šest i devet mjeseci za rješavanje predmeta bi se na žalost mogao i produžiti, rekao je za Vjesnik Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Momčinović je dodao da je ove godine na Upravnom sudu završilo deset predmeta, od kojih su dva riješena. No, osim na sporo sudstvo, u agenciji su nam se požalili i na više autobusnih prijevoznika iz Hrvatskog zagorja, koji su pokrenuli postupke za zaštitu tržišnog natjecanja, još prije nekoliko godina, »a od onda se više nisu javili«. Uz zaboravne poduzetnike, koji u nekim slučejavima imaju i »bujnu maštu«, kažu u Agenciji, ponekad su i očekivanja od Agencije, prevelika. Naime, monopol nije zabranjen, iako se njegova zabrana spominje i u Ustavu, već je zabranjena »zloupotreba monopolističkog položaja«.</p>
<p>Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pak reagira kad dobije prijavu da se na tržištu »cijene dogovaraju«. To znači da dva proizvođača, za isti proizvod, ne bi smjela imati istu cijenu. Na taj se način poduzetnici, te posredno i potrošači, štite jedni od drugih. Zamjenik ravnatelja Mladen Cerovac rekao nam je da više od 30 posto učešća na tržištu, znači i »vladajući položaj«. Nadalje, kaže on, privremeno snižavanje cijena radi uništavanje konkurencije, te nametanje uvjeta prilikom prodaje robe na tržištu, zabranjeno je prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanje. </p>
<p>Kad je riječ o monopolu velikih sustava, Ine, HEP-a, HŽ-a te Hrvatskog telekoma, Cerovac kaže da će se demonopolizacijom na tržištu tzv. prirodnih monopola morati pozabaviti država. On ističe da to nije nemoguće, jer primjerice željeznica u Švedskoj, ne samo da je podijeljena na putnički i teretni promet, već »vozi i na privatiziranoj pruzi«. Ukratko, to znači da bi se u Hrvatskoj moglo pojaviti i više gradskih javnih prijevoznika, koji bi bili konkurencija zagrebačkom ZET-u, kažu u agenciji. </p>
<p>U Hrvatskoj najviše prigovora na monopolsko ponašanje odnosi se na kontrolu javnih natječaja, iako su takvi prigovori zapravo upućeni na »krivu adresu«. Cerovac kaže da se javni natječaji raspisuju na osnovu Zakonu o nabavi robe i usluga, koje bi trebao kontrolirati Ministarstvo financija. No, kako je rok za podnošenje prigovora samo tri dana od objavljivanja odabrane ponude, primjerice zbog nabave opreme u zdravstvu, posla ima i za agenciju.</p>
<p>Najčešće privatni poduzetnici u transportu, posebno oni srednji, nastoje zloupotrijebiti svoj monopolski ili vladajući položaj u prijevozu putnika na profitabilnim linija, te prelijevaju sredstva na svoje manje komercijalne linije. Uz to, kaže Cerovac, zbog monopolskog ponašanja velikih sustava kakav je, primjerice Ina, ima poteškoća jer im je država dala ovlasti. Naime, privatni naftaši u Hrvatskoj, teško mogu udovoljiti zakonskim uvjetima kojima se traži spremnik za gorivo od milijun prostornih metara, te ispuniti ekološke uvjete, koji su četiri puta skuplji od »rezervnog spremnika«.</p>
<p>Kad je riječ o suradnji s ministarstvima, u Agenciji kažu da se sada situacija promijenila. Naime, po novome pojedina ministarstva traže njihovo očitovanje, dok su ranije, i po nekoliko mjeseci, čekali njihove odgovore, a neka im nikad nisu ni odgovorila. Da agencija ne bio bila samo zakonodavni ukras domaće tržišne utakmice, Savjet agencije, koji ocjenjuje koje su koncentracije dopuštene na domaćem tržištu, ubuduće se se sastajati svaka tri tjedana, umjesto jednom mjesečno. U budućnosti, zbog integracijskih procesa u koje Hrvatska ulazi, uloga Agencije bit će još veća. Agencija, ali i posebnih ministarstava za zaštitu tržišnog natjecanja, koja imaju regulativnu ulogu na tržištu, u svijetu ima više od 80. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Petritsch: Napad na Dubrovnik jedan od najomraženijih u agresiji na Hrvatsku </p>
<p>DUBROVNIK, 12. veljače</p>
<p> - »Župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje i podžupan Rikard Rossetti primili su u posjet visokog predstavnika međunarodne zajednice Wolfganga Petritscha i njegove suradnike iz Regionalnog ureda Jug, sa sjedištem u Mostaru, Gerda Roberta Wocheina i Daniela Ruiza, posebnog izaslanika visokog predstavnika u Trebinju. Na tom se sastanku razgovaralo o temama koje određuju odnose na ovom dijelu jugoistoka Europe, a posebno su važne za razvoj Dubrovačko-neretvanske županije«, stoji u priopćenju koje je Odjek za odnose sa javnošću, informiranje i međužupanijsku suradnju odaslao medijima nakon tajnog sastanka održanog u ponedjeljak u Dubrovniku.</p>
<p>»Obostrano je konstatirano«, stoji nadalje, »da je suradnja sa susjednim državama nužna, te su se svi složili da je potrebna regionalna suradnja, ali da svaki narod mora naći svoj put razvoja i života, te kako se ničija sudbina ne smije vezivati uz sudbinu drugoga«. Na sastanku se govorilo i o ključnim problemima u toj suradnji, a najviše je pozornosti dano lošoj prometnoj infrastrukturi, uređenju graničnih prijelaza, posebno onog u Metkoviću, zbrinjavanju komunalnog otpada u dubrovačkom zaleđu, te protupožarnoj zaštiti. </p>
<p>Što se tiče zaštite od požara Dubrovačko-neretvanska županija inicirala je potpisivanje međudržavnog ugovora kako bi požari bili zajednička briga, jer je oko 70 posto lanjskih požara na kranjem hrvatskom jugu došlo iz BiH te Crne Gore. </p>
<p>»Visoki izaslanik Wolfgang Petritsch istaknuo je kako cijeni napor koje ovo županijsko vodstvo ulaže u međunarodnu suradnju i ohrabrio sugovornike da i dalje ustraju u tom pogledu. Napomenuo je, također, da će o tim temama razgovarati i s Bodom Hombachom, posebnim koordinatorom Pakta o stabilnosti. Primajući od župana Šprlje knjige o stradanjima Dubrovnika i okolice u Domovinskom ratu, Petritsch je istaknuo kako je napad na Dubrovnik jedan od najomraženijih napada tijekom agresije na Hrvatsku, ističući da je potrebno naći i prijaviti sve koji su sudjelovali u tom zločinu. U tom će smislu Wolgang Petritsch osobno razgovarati s Carlom del Ponte, jer smatra da je suradnja na ovom području otežana dok se ne ustanovi pojedinačna odgovornost i ne osude krivci«, stoji na kraju priopćenja. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prenamjena pulskih vojnih objekata u turističke donosila bi godišnje 200 milijuna dolara, tvrdi IDS</p>
<p>PULA, 12. veljače</p>
<p> - Od stotinjak vojnih objekata na širem pulskom području za koje se traži prenamjena u sklopu programa demilitarizacije Pule i Istre, u dogledno vrijeme moglo bi se godišnje dobivati 150 do 200 milijuna dolara, prvenstveno njihovim uključenjem u turizam. Cilj prenamjene vojnih objekata, o čemu se pregovara s Ministarstvom obrane, jest da Pula, zajedno sa susjednim Brijunima, postane najatraktivnije odredište na Sredozemlju, rekli su u ponedjeljak na konferenciji za novinare IDS-a predsjednik te stranke Ivan Jakovčić i pulski gradonačelnik Giankarlo Župić.</p>
<p>Prilikom predstavljanja Studije o prenamjeni vojnih zona i građevina, glavni tajnik IDS-a i predsjednik saborskog Odbora za turizam Valter Drandić dodao je kako je uključenje vojnih objekata u turističku ponudu razvojni interes ne samo Pule i Istarske županije, već i cijele Hrvatske.</p>
<p>Predstavljajući prijedloge o prenamjeni vojnih zona i građevina u širem pulskom okruženju, što je jedan od dugogodišnjih IDS-ovih programskih ciljeva, Jakovčić je rekao da je osobno još 1991. u tadašnjoj Skupštini općine Pula inicirao prijedlog da se najveće istarsko središte proglasi demilitariziranom zonom. O tome je 1993. razgovarao i s predsjednikom Tuđmanom ali, kako je istaknuo, tek su sada stvoreni svi uvjeti za to, posebice s gledišta vojno-sigurnosne situacije i reorganizacije Hrvatske vojske.</p>
<p> »Vojni su objekti ogromni resursi i želimo da budu u funkciji gospodarstva i razvoja, a sada su uglavnom prazni i propadaju. S tim ciljem angažirat ćemo ne samo domaće stručnjake, nego ćemo, kada situacija bude zrela, raspisati i međunarodni natječaj, pozvat ćemo europsku pamet da zajedno s nama kreira razvojne mogućnosti ovog najatraktivnijeg dijela hrvatske obale«, kazao je Ivan Jakovčić. </p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Župića, na području Pule više je od 400 vojnih objekata različite veličine, a samo u Puli njihova je površina oko 600 hektara. Sadašnje stanje vojnih objekata onemogućuje daljnji razvoj grada, pa je utoliko aktualnije nastaviti dogovore s Ministarstvom obrane, čiji je čelni čovjek Jozo Radoš prošloga ljeta već najavio da će polovinu tih objekata prepustiti gradu Puli.</p>
<p>Prema onome što je rečeno novinarima, IDS zagovara postupnu ali cjelovitu demilitarizaciju pulskog i istarskog prostora, ali time »ne želi skupljati jeftine političke predizborne bodove«. Akcija traje gotovo desetljeće, a činjenica da je studija zrela za predstavljanje tek ovoga tjedna, slučajna je koincidencija s aktualnim političkim zbivanjima. Studiju prenamjene vojnih zona i građevina uručit će se ovoga tjedna i Ministarstvu obrane, a u razgovore o njoj uključit će se i građani. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Osječko-baranjskoj županiji 11 posto više nezaposlenih nego lani</p>
<p>OSIJEK, 12. veljače</p>
<p> - Na kraju siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Osijek zabilježena je dosad najveća nezaposlenost: 3.588 osoba, odnosno 1,5 posto više nego u prosincu 2000. i 11 posto više nego u siječnju 2000.</p>
<p>Kako se ističe u izvješću Područne službe Osijek, ljudi se sad u većem broju prijavljuju kao nezaposleni zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, viška zaposlenika zbog smanjenog obujma posla, kao i zbog stečajeva. Nezaposlenost je povećana u ispostavama Beli Manastir, Donji Miholjac, Našice, Osijek i Valpovo, dok je u Đakovu smanjena za 0,8 posto. </p>
<p>Tijekom siječnja u Područnoj službi Osijek prijavljeno je 990 slobodnih radnih mjesta, ili dva puta više nego u siječnju protekle godine. Broj slobodnih radnih mjesta povećan je i u odnosu na prosinac 2000. Prema prijavljenim slobodnim radnim mjestima, dominirali su Benetton Croatia, d.o.o., IPK Kandit, Ukras, IPK Erdutski vinogradi, Osijek-Koteks i Kerber. Tijekom veljače s evidencije je zaposleno 780 osoba a prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa u siječnju ove godine zadovoljeno je 588 potreba za radnicima, što je dva puta više nego u siječnju 2000. godine i 30,4 posto više nego u prosincu prošle godine. </p>
<p>Kada je riječ o novčanoj naknadi, u siječnju ju je primila 7.131 nezaposlena osoba, što je za 6,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec i 22,5 posto više nego u siječnju 2000. godine. Broj hrvatskih branitelja - korisnika novčane naknade smanjio se za 1,7 posto, a kako se ističe u Područnoj službi Osijek, od ukupnog broja nezaposlenih, novčanu naknadu koristilo je njih 19,9 posto. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kip blaženika Stepinca u bistričkom karmelu </p>
<p>MARIJA BISTRICA, 12. veljače</p>
<p> - Zagrebačka akademska kiparica Marina Stopanja primila je u Mariji Bistrici, hrvatskom nacionalnom svetištu, brojne čestitke za izradu kipa blaženika Alojzija Stepinca, koji je postavljen na ulazu u samostan karmelićanki, a otkrio ga je pomoćni biskup zagrebački msgr. Josip Mrzljak, koji je predvodio i misno slavlje u povodu 41. obljetnice smrti Alojzija Stepinca.</p>
<p>Svečanost je bila i podsjetnik na ideju nadbiskupa Stepinca da se četvrti karmel u Hrvatskoj podigne baš u Mariji Bistrici. O svim događanjima i svečanostima i sjećanjima na blaženika Stepinca i njegova hodočašća u Mariju Bistricu, ali i na mučenički život, uz biskupa Mrzljaka podsjetili su msgr. Lovro Cindori, upravitelj svetišta Majke Božje Bistričke, o. Vjenceslav Mihetec, župnik remetski, dr. Juraj Batelja i prečasni Mijo Gabrić. Oni su zahvalili svim darovateljima iz Hrvatske i svijeta na prilozima, izvođačima radova i projektantu inž. Robertu Someku. (M. Sigetić)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brijunima se smiješi prilika za iskorak u elitni turizam</p>
<p>Švicarski biznismeni već su Predsjedniku Republike dostavili pismo namjere u kojem nude milijun maraka za ovogodišnje korištenje vile »Brijunka« i Kaštela na najvećem brijunskom otoku u kojem je 12 apartmana/ Taj prvi milijun bio bi iskorak u elitni turizam i prije nego se otočje u cijelosti za njega osposobi/ Naime, od svih hotelskih gostiju na Brijunima, u 2001. se planira uprihoditi tek 2,4 milijuna maraka </p>
<p>BRIJUNI, 12. veljače</p>
<p> - Sudeći prema onome što se čulo na sjednici Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park Brijuni minuloga petka, kao i prema posjetama ovoga vikenda i onima koje slijede, predsjendik Stipe Mesić odlučio je suverenitet nad brijunskom rezidencijalnom zonom podijeliti sa svjetskim jet setom.</p>
<p> I prema konačnoj verziji prostornog plana brijunskog otočja koji će uskoro pred Vladu i Hrvatski sabor, otočje se u cijelosti otvara za najviše kategorije turizma. Godinama posebno čuvana i zaštićena rezidencijalna zona, u kojoj su uz »Bijelu vilu« još »Brijunka« i »Jadranka«, otočići Vanga, Galija, Grunj, Vrsar i Madona, bit će pod posebnim uvjetima i za velike novce ubuduće dostupna uglednim imućnicima.</p>
<p>Slijedom razgovora na Brijunima i nedavno u Davosu, gotovo je sigurno da će prvi iznajmitelji i gosti »Brijunke«, sagradene 1957. za Titove goste, biti švicarski biznismeni. Kao što nam je rekao ministar Ivan Jakovčić, inače član brijunskog Upravnog vijeća ovlašten za poslovno pregovoranje s kandidatima za brijunske koncesije i ulaganja, Švicarci su predsjedniku Mesiću na temelju prethodnih kontakata već dostavili pismo namjere u kojem nude milijun maraka za ovogodišnje korištenje »Brijunke«, ladanjske kuće na otočiću Galija, i Kaštela na najvećem brijunskom otoku u kojem je 12 apartmana. Ponuda se analizira u Mesićevu kabinetu, možda i predugo, jer vrijeme prolazi, a objekte u igri trebalo bi i pripremiti za novu funkciju. </p>
<p>Što se Jakovčića tiče, on bi odmah potpisao ugovor, jer bi Švicarci za sobom povukli i mnoge druge na otočje čije je objekte, posebno turističke, već dobrano nagrizao zub vremena. A da brijunski arhipelag u europskim relacijama znatno bolje kotira od aktualnog stanja na njemu, svjedoče i posjete vlasnika najimućnijih kuća iz svijeta mode i biznisa. Primjerice, u subotu su otočje posjetila i temeljito razgledala četiri ključna čovjeka Grupe Brioni iz Rima koja je već 55 godina u samom vrhu muške mode. Tag grupa želi upravo na otočju čije ime nosi razvijati dio svojih aktivnosti - modna predstavljanja, poslovne dogovore i odmor suvlasnika i njihovih poslovnih prijatelja. O tome je s njima ovoga vikenda u Puli razgovarao Ivan Jakovčić, prema čijim je riječima to bio dosad najpoticajniji razgovor o brijunskom partnerstvu. Vlasnici Grupe Brioni obećali su, uz ostalo, uspostaviti kontakte s ključnim turističkim kompanijama i agencijama, ne samo u Italiji, i to još ovoga proljeća. </p>
<p>Švicarski znanci iz Davosa u ponedjeljak su ponovo došli na Brijune s čvrstom namjerom da u nekom od triju lokaliteta provedu Uskrs, ali i da ulože velike novce u gradnju hotela s pet zvjezdica, obnove čuveni golf teren i osmisle zdravstvenu ponudu najvišeg ranga. Valja se nadati da se nakon trećeg susreta neće vratiti neobavljena posla i bez jasna odgovora s Pantovčaka. Taj prvi milijun maraka označio bi prekretnicu - bio bi to iskorak u elitni turizam i prije nego se otočje u cijelosti za njega osposobi. Bio bi to, u stvari, dobrodošli povratak poslovnoj tradiciji koju je početkom prošloga stoljeća utemeljio tadašnji vlasnik Brijuna Paul Kupelwieser i koju je Drugi svjetski rat nasilno prekinuo. Utoliko prije što se od svih hotelskih gostiju na Brijunima u 2001. planira uprihoditi tek 2,4 milijuna maraka! Švicarci bi, kao dio lanca »Švicarski deluxe hoteli« u kojem je 37 hotela najzahtjevnije kategorije, trošili i dodatno, a svojim prisustvom utemeljili bi i tako nužne međunarodne standarde. </p>
<p>Ali za brijunske osobitosti na tragu stare slave i svojedobnih kontakata, iznova su zainteresirani čelni ljudi poznatih modnih kuća Versace i Benetton koji će još ove zime doći na otočje. Tamo se uskoro očekuje i Bernie Ecclestone, dobro poznati vlasnik Formule 1. On bi najradije gradio vlastiti objekt na jugozapadnoj strani otoka Mali Brijun, koji je već otvoren za vikend goste koje osobito zanima tamošnja moćna tvrđava. Od šest brijunskih tvrđava, naime, najveće su i za novu turističku budućnost najizglednije utvrde »Tegetthoff« na Velikom Brijunu čiji je promjer 90 metara i u Europi nema premca, a i ova druga je u rangu samo jedne slične utvrde u Portugalu, tvrdi Matija Salaj iz Zavoda za prostorno planiranje koji je izradio novi prostorni plan brijunskog otočja.</p>
<p>I uz brojne teškoće - bez osnovne infrastrukture, s nemalim dugovima, prijetećim rješenjem inspekcije za zaštitu okoliša i najavljenim dolaskom financijske policije zbog spornog ranijeg poslovanja - Brijuni ipak imaju priliku vratiti se u europski turistički jet set vrh, po čemu su i postali poznati. U tome ih mogu omesti samo naše poslovične nespretnosti, pa i besmisleno nagađanje tko će u mogućem najmu brijunskih vila više profitirati - Švicarci ili mi.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="16">
<p>Počela sječa stabala oboljelih od raka i nametnika imele</p>
<p>Radnici Hrvatskih šuma započeli su u ponedjeljak sječu trulih i suhih stabala u parku Grad mladih, bivšem Studentskom gradu. Kako doznajemo, riječ je o 40-ak hrastova lužnjaka (Quercus robur) te nekoliko grabova, napadnutih od nametnika imele ili oboljelih od raka. Državni inspektorat područne jedinice Zagreb odobrio je sječu kako bi spriječio širenje bolesti na zdrava stabla, ali i kako bi zaštitio posjetitelje parka od njihovog eventualnog urušavanja.</p>
<p> Naime, česti posjetitelji parka su djeca koja su i najugroženija od mogućih ozljeda izazvanih padom trulih stabala, a poseban problem je neizbježno dječje penjanje po drveću. Iako u samom parku nismo zatekli posjetitelje, nije teško zaključiti da penjanje po trulim i suhim stablima može biti jako opasno te da se preventivnom sječom uvelike doprinosi sigurnosti svih posjetitelja parka.</p>
<p>- Sječa će trajati oko mjesec dana, a stabla koja su predviđena za sječu označena su crvenom bojom, tako da ih i posjetitelji mogu lako uočiti. Nakon što se takvo stablo posiječe, prvo se otklanjaju grane, a zatim se stablo ispili i slaže u šumski red, rekli su nam djelatnici Hrvatskih šuma.</p>
<p> Nakon što se posijeku sva označena stabla, ispiljeno i složeno drveće prodavat će se za ogrjev po važećem cjeniku drva Hrvatskih šuma, a ukupno se radi o, otprilike, 144 prostorna metra drvne mase. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uspiju li zakulisne igre oko gradskih lokala, svi radnici Astra Marijane izgubit će posao</p>
<p>Sindikat trgovine Hrvatske (STH) pozvao je na u ponedjeljak održanoj konferenciji za novinare Financijsku i Krim policiju da uđu u lanac trgovina Astra Marijana u stečaju, te ispitaju njeno poslovanje prije i nakon otvaranja stečaja.</p>
<p>- Postoje određene sumnje koje Odbor vjerovnika nije uspio potvrditi, ali ni otkloniti, a tiču se određenih propusta stečajnog upravitelja Marinka Paića, pojasnila je tajnica STH i članica Odbora vjerovnika Dragica Mišeljić. Ona je, pozvala i ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića da preispita i rad sudaca koji su sudjelovali u radu stečajnog vijeća Astre Marijane.</p>
<p>Analizirajući rad stečajnog upravitelja, poslovođa Josip Tesar ustvrdio je kako su Astrini vanjski troškovi i usluge na dan Paićeva imenovanja iznosili oko 60 tisuća kuna.</p>
<p>- Do kraja 1999. ti su troškovi narasli na 412.352 tisuće kuna, da se do danas popeli na 1,285 milijuna kuna. Posebno visoki računi plaćani su za računovodstvene usluge visoki računi, za kupovinu opreme potrošeno je 220 tisuća kuna, kupljene su tri video kamere i tri tv-prijamnika, a preseljenje iz Nove Vesi u Božidarevićevu plaćeno je 52 tisuće kuna, premda su stvari selili Astrini radnici Astrinim kola, referirao je Tesar, dodajući i pikanteriju kako su u vanjske troškove uvrštene i zdravstvene usluge, odnosno četiri računa koja su plaćena po 25 tisuća kuna.</p>
<p>Sindikalci su izrazili i sumnju i zakonitost prodaje triju Astrinih prodavaonica u Crnoj gori, kazavši kako sumnjaju da prije odabira najpovoljnije ponude nije bio raspisan javni natječaj.</p>
<p>Inače, prošlog petka stečajno vijeće nije prihvatilo stečajni plan, pa su sindikalci progovorili i o svim mogućim uzrocima i posljedicama takve odluke.</p>
<p>- Svi zaposleni (152) ostat će bez posla zbog očite želje nekih sudionika postupka da se dokopaju 35 iznajmljenih gradskih lokala, od koji je čak 17 prodavaonica smješteno u strogom centru Zagreba, kazala je Dragica Mišeljić, dodajući kako neki lokali, navodno već obećani oponentima nastavka poslovanja Astre. </p>
<p>Ukupna priznata dugovanja Astre Marijane prema vjerovnicima iznose oko 150 milijuna kuna, od kojih radnici potražuju oko 6,5 milijuna. Ukoliko tvrtka ne nastavi poslovanje u stečaju, sindikalci su upozorili kako će se rasprodajom njene imovine moći podmiriti tek troškovi stečajnog postupka.</p>
<p>- Ako se ipak dogodi da radnici ostanu bez posla, pozivamo gradonačelnika Milana Bandića da gradske prostore prioritetno ponudi zaposlenicima, te tako zbrine 152 obitelji, zaključili su u STH-u. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dobar početak za mlade stručnjake </p>
<p>Zlatna medalja s prošlogodišnjeg sajma Inpex XVI, održanog u Pittsburghu (SAD), nagrada za stručni i znanstveni doprinos »Hrvoje Požar 2000«, te ukupno 22 nova proizvoda visoke tehnologije - samo su dio prošlogodišnjih dostignuća gradskog poduzeća »Tehnološk park - Zagreb«, prezentiranih na svečanosti u ponedjeljak koju je posjetio i gradonačelnik Milan Bandić, zajedno s članovima Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Nakon obilaska, u kojem mu je voditelj poduzeća, Marijan Ozanić, pokazao način funkcioniranja poduzeća, gradonačelnik je najavio da će Grad i nadalje pružati podršku kvalitetnim programima koji se razvijaju unutar tog gradskog poduzeća.</p>
<p> - Uspješne rezultate i pružanje mogućnosti mladim stručnjacima, podržat ćemo tako da ćemo od tvrtke »Končar« otkupiti ovu zgradu u kojoj ste sada podstanari, rekao je Bandić. Istaknuta je i potreba da Grad TP-u osigura još jaču neovisnost u razvoju djelatnosti i okupljanju mladih stručnjaka nakon njihova izlaska s fakulteta.</p>
<p>Zadatak Tehnološkog parka jest poticanje poduzetništva i privatne inicijative na području razvoja visokih tehnologija, a djeluje u okviru programa poticanja razvoja obrta, te malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebu. U Tehnološkom parku poduzetnici će naći pomoć u početnoj fazi razvoja, omogućit će im se korištenje ureda i približiti izvori financiranja (krediti), te stručna pomoć. Tu se razvijaju proizvodi i usluge s područja elektronike, računalne telefonije, radarske tehnike, robotike, razvoja softwarea, dijagnostike u energetskim postrojenjima, konzaltinga, te općenito - unapređenja poslovanja.</p>
<p> Do danas u toj su tvrtci razvijena ukupno 102 nova proizvoda koja se uspješno plasiraju na strana tržišta, zaposleno je 50 mladih stručnjaka koji svojim radom stvaraju male privatne tvrtke koje su nakon nekoliko godina u pravilu spremne same, sa svojim proizvodima izaći na tržište. Na taj način mladi stručnjaci ne odlaze iz Hrvatske, a zbog svega toga TP Zagreb predstavlja najveću koncentraciju poduzetnika i inovatora na području razvoja visokih tehnologija u zemlji. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hill s predstavnicima Saveza mladeških udruga i ICM-a</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine Goran Hill, u ponedjeljak je u Starogradskoj vijećnici primio predstavnike Informacijskog centra mladih i Hrvatskog saveza mladeških udruga. </p>
<p>Ravnatelj Centra mladih Andrej Horvat i predsjednik Saveza mladeških udruga Julijan Pajk izvijestili su Hilla o problemu prostora za djelovanje tih udruga. Zaključeno je da će se rješenje potražiti u dogovoru s Gradskim poglavarstvom</p>
<p>Prema riječima Julijana Pajka, Hrvatski savez mladeških udruga krovna je mladeška udruga u Hrvatskoj. U svom sastavu ima 43 mladeške udruge koje okupljaju više od 230 članova u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Generacije ljudi nisu u mogućnosti poboljšati svoj standard</p>
<p>Davor Jelavić rođen je 1947. godine u Podprologu kraj Vrgorca. U Zagreb je doselio 1963. godine, gdje je završio školu učenika u privredi, elektrotehničku školu i Višu školu za organizaciju rada. U TŽV »Gredelj« radi od 1970. godine na različitim radnim mjestima. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu stekao je 1984. godine titulu diplomiranog ekonomista. Danas u TŽV »Gredelj« obnaša funkciju pomoćnika direktora za komercijalne poslove.</p>
<p>Politički je aktivan od mladosti, svojevremeno je bio predsjednik SDP-a Trnje i član je SDP-a od njegova osnivanja.</p>
<p>Za predsjednika Vijeća gradske četvrti Trnje, naselju u kojem živi već trideset godina, izabran je 16. siječnja.</p>
<p>Prema njegovim riječima, gradska četvrt Trnje ima ponajviše komunalnih problema.</p>
<p>- Trnje je gradska četvrt koja ispašta već godinama i generacijama. Stanovnici Trnja hendikepirani su iz razloga što osnovne potrebe ne mogu zadovoljiti na način koji bi ogovarao modernom, civiliziranom životu. Generacije ljudi nisu u mogućnosti pomaknuti svoj standard s određene točke, žive u nekim ranije izgrađenim objektima koji nisu dostojni Zagreba, objašnjava Jelavić.</p>
<p>Od najvećih prioriteta svakako je izgrađivanje komunalne infrastrukture.</p>
<p>- Sutlanska, Kupska, Plitvička, Galovečka, Unska ulica i neki drugi dijelovi trebali bi dobiti plinovod. Građani se pitaju kamo su nestala sredstva iz samodoprinosa, a plinofikacija nije dovršena. Također je potrebno riješiti vodoopskrbu u Radunjskoj ulici, Vrbik 12. i u mjesnim samoupravama Poljane i Marin Držić, dodaje Jelavić.</p>
<p>Osim nedovršene ulice Prisavlje, Trnju nedostaju nogostupi i sportska igrališta.</p>
<p>- U mnogim dijelovima potrebno je izgraditi nogostupe. Nedostaju i igrališta, gdje bi se djeca mogla okupljati. Gradskoj skupštini uputit ćemo upit kada će se nastaviti radovi na ulici Prisavlje, koja bi se trebala nastaviti do Boćarskog doma, najavljuje predsjednik Vijeća.</p>
<p>Problem predstavlja i zbrinjavanje otpada.</p>
<p>- Nedopustivo je da gradske komunalne institucije posvećuju tako malo pažnje zbrinjavanju komunalnog otpada, kojeg u obliku papira, starih automobila i ostalog ima posvuda, posebice uz nasip Save, rekao je Jelavić i dodao:</p>
<p>- Sve mjesne samouprave dobit će zadatak da utvrde prioritete u svom području. Želimo organizirati interesno okupljanje građana, neka građani kažu što je potrebno njihovoj četvrti. Članovi Vijeća nisu postavljali pitanje visine njihove naknade, jer bi im najveću sreću predstavljalo zadovoljstvo građana, tvrdi Jelavić.</p>
<p>Trnje ima i velik broj nezaposlenih.</p>
<p>- Želio bih da svi ljudi dobiju posao i mislim da bi se to dobrom organizacijom moglo postići. Stimuliranjem malog poduzetništva u obliku kredita velik dio Trnjana mogao bi biti zbrinut. Želimo da se na Trnju grade male firme na korist njegovih građana, pri tome ne mislim na trgovine, rekao je Jelavić, koji se ovom prigodom želio obratiti svojim stanovnicima:</p>
<p>- Nalazimo se u teškoj situaciji zbog niza propusta koji su učinjeni u bliskoj prošlosti. Imajte još malo strpljenja i optimizma i siguran sam da ćemo sa zadovoljstvom osjetiti život kakvog očekujemo.</p>
<p>Građani mogu sa svojim primjedbama i prijedlozima doći u područni ured Trnja u Vukovarskoj 56 A, uz prethodnu najavu na tel. 610-0960. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Žestok zvuk u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Gostovanjima triju inozemnih skupina: britanske rock-grupe »Placebo«, talijanske zvijezde Erosa Ramazzottija i irske plesno-glazbene trupe »Lord of the Dance«, zagrebačka koncertna scena u travnju će se na trenutak približiti europskim standardima. Odabir koncertno-promotorske tvrtke »Bina«, koja je te događaje najavila, zadovoljit će različite glazbene ukuse hrvatske publike. </p>
<p> Britanski rock-trio »Placebo« u malu dvoranu Doma sportova dolazi 4. travnja, nakon svjetske turneje po Americi, Australiji i Europi. Dosad su snimili tri albuma, a na koncertu će promovirati svoj posljednji »Black Market Music«. »Placebo« su na top-liste stigli nakon drugog albuma »Without You I'm Nothing«. »Lord of the Dance«, svjetska plesna atrakcija koja broji 80 plesača, nastupit će u »Vatroslavu Lisinskom« 21. i 22. travnja. Interes publike može se očekivati zbog nedavna uspješnog gostovanja slične irske trupe »Magic of the Dance«. Osnivač skupine »Lord of the Dance« je Michael Flatley, koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najbrži irski step plesač svih vremena. Trupa se probila nakon nastupa na dodjeli Oskara 1997., a u Londonu drže rekord Wembley Arene, gdje nastupaju 21 dan zaredom. Talijanski pop-pjevač Eros Ramazzotti u Zagreb stiže 29. travnja, u sklopu svjetske turneje, na kojoj promovira posljednji album »Stilelibero«. Ramazzotti nastupa također u Domu sportova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Popipajte Mojsija mišem</p>
<p>RIM, 12. veljače</p>
<p> - Kad je papa Julije II. naručio od Michelangela veliki mauzolej, htio je da ga vidi cijeli svijet - no vjerojatno ipak nije mislio na web kamere. Natezanja oko novca, politike i moći nagrizla su papin plan za veliki niz od četrdeset kipova u bazilici sv. Petra sve do jedne jedine Michelangelove skulpture - Mojsija kojeg sada čeka veliko čišćenje. </p>
<p>U kutu rimske crkve San Pietro in Vincoli na brežuljku iznad Koloseja, Mojsije ne privlači tolike horde posjetilaca kao Michelangelova Pietŕ u Vatikanu ili ležerni David u Firenci, no sve bi se to moglo prmijeniti ako projekt restauracije Mojsija prođe onako kako njegovi oduševljeni promicatelji žele. Postavljanjem posebnih skela s web kamerama svaki će se detalj Mojsijeve brade, halje i tijela otvoriti očima elektroničkih posjetilaca iz cijeloga svijeta.</p>
<p>»Internet je nov i vitalan medij«, kaže Fabrizio Menichella iz Lottomatice, lutrijske organizacije koja sudjeluje u financiranju projekta. »Kako bismo bez njega pokazali kip tolikim ljudima i kako bismo im rekli što smo otkrili?«</p>
<p>Organizatori akcije ne oslanjaju se samo na to da će Mojsije govoriti sam za sebe nego program restauracije kane opremiti svime što im može ponuditi multimedijska tehnologija 21. stoljeća. Kad se skele postave i počnu radovi, posjetitelji weba www.progettomose.it moći će pratiti svaki restauratorski pokret i potez, moći će doznati sve o prošlosti kipa, pročitati suvremene interpretacije i prodiskutirati o svojim dojmovima u 'chat roomu'.</p>
<p>Pozvan je čak i istaknuti fotograf Helmut Newton, poznat po svojim provokativnim portretima golih žena. On će projekt vrijedan 270.000 dolara popratiti fotografijama.</p>
<p>Mojsijev uzlazak na web samo je još jedna karika u bizarnom lancu događaja koji su omeli Michelangelovu namjeru da izgradi golemu grobnicu na najboljem mjestu najveće kršćanske crkve, bazilike sv. Petra. Oduševljen planovima za besmrtni spomenik samome sebi, papa Julije pozvao je Michelangela koji je odmah požurio u kamenolome kod Carrare i čak osam mjeseci birao odgovarajuće mramorne blokove. Ali i prije nego što je bijeli kamen dopratio u Rim, Julije se već sjetio nove zamisli: Sikstinskoj je kapeli trebalo oslikavanje.</p>
<p>Najprije protiv svoje volje, Michelangelo se popeo na skele i tamo, ležeći na leđima gotovo četiri godine, slikao freske koje se smatraju najdojmljivijima na svijetu. Hiroviti ali odlučni papa umro je godinu dana kasnije i odmah se razvio burni sukob između njegovih rođaka, obitelji Rovere, i njegovih nasljednika u Vatikanu: svi su se htjeli domoći Michelangelova umijeća. Michelangelo je uspio pokrenuti odgođeni projekt poslije Julijeve smrti 1513. godine i u sljedeće dvije godine isklesao je Mojsija i dva roba koji sada zauzimaju jedan kut u Louvreu. Ali to je otprilike bilo sve.</p>
<p>Ostatak groba blijed je u usporedbi sa sjajnim likom patrijarha koji je upravo sišao sa svoga sastanka s Bogom na Sinaju i s Deset zapovijedi pod rukama.</p>
<p>»Kip je na psihološkoj razini vrlo dojmljiv... Njegov je pogled vrlo zagonetan«, kaže restaurator Antonio Forcellino. Kip je postao tako popularan, kaže Forcellino, da je svaki knez poslije njega poželio imati svoga Michelangela ili bar odljev.</p>
<p>Tamne mrlje koje sada mrljaju Mojsija vjerojatno su nastale od mašćenja pri izradi kalupa kad se masnoća uvukla u brižno birani mramor i oduzela mu boju.</p>
<p>»Ne vjerujemo da ćemo ga moći temeljito očistiti. Mramor se nikad neće vratiti u svoje izvorno stanje,« kaže Forcellino. Michelangela nesumnjivo uznemirile mrlje na Mojsiju. Iako grob možda i nije ispao kako ga je on zamišljao, Mojsije je ipak genijalno djelo čak i za samoga Michelangela. Legenda kaže da je, dovršivši ga kipar čekićem udario koljeno sjajnoga diva i uzviknuo: »Progovori već jednom!« (Jane Barrett, Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prognoza braka za 70 dolara</p>
<p>TORONTO, 12. veljače</p>
<p> - Stotine iscjelitelja, čitača tarota, astrologa, numerologa, čitača iz dlana i prodavača »proizvoda za ozdravljenje« nude svoju robu i usluge na sajmu paranormalnoga u Torontu.</p>
<p> Gatalica Olha Hnatyshyn (47) tvrdi da joj je intuicija tako snažna da neki klijenti katkad žele čuti samo jednu rečenicu iz njezinih usta.</p>
<p> »Ja im kažem da se ne žene za nekoga, a ako to ipak učine, kažem im da ćemo se vidjeti nakon što se razvedu. Ja mogu spriječiti da se dogode mnoge neugodne stvari«, kaže. </p>
<p> Tko želi doznati svoju sudbinu, a njezina su predviđanja, tvrdi, točna u 90 posto slučajeva, mora za to izdvojiti 70 kanadskih dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Na poplavljenoj ulici auto zgazio krokodila</p>
<p>CAIRNS, 12. veljače</p>
<p> - Nakon što su zbog velike plime bili poplavljeni dijelovi australskoga grada Cairnsa, nekima od poplavljenih ulica plivali su krokodili koji žive u slanoj vodi.</p>
<p> Tako je jedan mladi, 50 centimetara dug krokodil, uginuo nakon što je na njega naletio automobil, a u poplavljenim su ulicama viđena kako plivaju još najmanje tri reptila, dužine i do 1,8 metara, navodi se u vijesti lokalnog dnevnika Cairns Posta.</p>
<p> Cairns je popularno turističko mjesto na putu za Veliki koraljni greben, a djelomice je poplavljen u 3,6 metara visokom plimnom valu koji se, prema predviđanjima, trebao nastaviti cijelog vikenda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nasukalo se 50 kitova</p>
<p>TOKIO, 12. veljače</p>
<p> - Na plažu Hasaki pokraj Tokija u nedjelju se nasukalo 50 kitova, od kojih je 20 uginulo, unatoč naporima surfera da ih okrenu natrag u more. U prosjeku 2,4 metra duge i oko 170 kilograma teške životinje pripadale su skupini od 300 kitova koja se pojavila u vodama nedaleko od japanske obale, rekao je Akihiro Iwakami, dužnosnik akvarija Oarai koji je preuzeo dva kita, dok se preostalih 28 uspjelo vratiti u more. Nedaleko od iste plaže 1990. se godine također nasukalo pedesetak kitova. Istražuje se zašto su kitovi doplivali do Japana, kad se obično zadržavaju južnije, blizu Filipina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Život u znaku čokolade</p>
<p>51. međunarodni filmski festival u Berlinu / Film »Čokolada« Lassea Hallstroma slatkasta je bajka na temu malih provincijskih života punih zabluda / Za otrežnjavanje poslije »Čokolade« serviran je turobni i realni film »Razboritost« Mikea Nicholsa o umiranju od raka</p>
<p>BERLIN, 12. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Film »Čokolada« stigao je u Berlin ovjenčan uspjehom u američkim kinima i dobrim kritikama. Nimalo čudno jer se radi o filmu koji kao da je rađen po američkom modelu, mala, jednostavna priča, gotovo bajka, koja je vješto režirana i solidno glumljena, upravo na način kako si Amerikanci zamišljaju solidnu europsku kinematografiju: minijaturnu, nepretencioznu i nekonkurentsku njihovim megalomanskim namjerama. </p>
<p> Ruku na srce, ovaj film koji je doista vrhunski profesionalno i lukavo napravljen više bi se, iz europskog kuta gledanja, mogao protumačiti kao visoko sofisticirana europska sapunica namijenjena upravo Amerikancima. Zahvaljujući »čarobnoj čokoladi« dobili smo film koji zadovoljava »sve« kriterije i ljude čini sretnima. Financijski stručnjaci tvrde da je to i najvažnije, pogotovu ako i estete nemaju prevelikih primjedaba. </p>
<p> Lasse Hallstrom je doista redatelj koji može zadovoljiti sve ukuse i pokriti mnoge kriterije. On jednostavno zna svoj posao, čak i kada se za razliku od lanjskog filma »Kućna pravila« okreće laganim zadacima. I dok je prošle godine radio prema književnom predlošku Johna Irvinga, na intrigantne lokalne američke teme provincijalizma, malograđanštine, abortusa i rasiszma, ovoga puta okrenuo se romanu Joanne Harris, prema kojem je scenarij napisao Robert Nelson Harris, svjesno se postavljajući kao neka vrsta »čokoladoholika«, ali istodobno ne odustajući od bizarne ( i filmične) ideje o čokoladi kao nekoj vrsti životne viagre ili stimulansa od kojeg svi postaju bolji, vedriji i seksualno opušteniji. Čokoladna bajka, definitivno s mnogo duhovitosti i emocija.</p>
<p> Pod okriljem Miramaxa, bez velikih obaveza, osim da se o filmu čuje, s odličnom glumačkom ekipom, Hallstrom je iznio priču o tajnovitoj ženi Vianne, koja jedne vjetrovite večeri dolazi u malo francusko mjesto sa svojom kćerkom. Premda se radnja događa kasnih pedesetih (1959.), Vianne ne krije da je samohrana majka koja se nikada nije udavala. Ubrzo ona otvara uspješnu trgovinu čokoladnim poslasticama, čija magična privlačnost i okus mijenjaju sudbine mnogih stanovnika. Mjesto se dijeli u dva tabora, oni koji su na strani Vianne, jer prihvaćaju njezinu životnu filozofiju slobodnog izbora i predavanju užicima, drugi su pak konzervativni, izgubljeni i uplašeni od bilo kakve pomisli da bi mogli slobodno odlučivati...</p>
<p> No, magična privlačnost Vianne i okus čokolade čine svoje, na kraju je cijelo mjesto na njezinoj strani. Živjela sloboda, živjela čokolada. Juliette Binoche slatkasta je u ulozi Vianne. Judi Dench izvrsna je u epizodnoj ulozi, a Johnny Deep u granicama svojih mogućnosti i sve razgrađenijem ciganskom imageu.</p>
<p> Za razliku od te razigrane izmišljotine, film »Razboritost« Mikea Nicholsa i Emme Thomson (zajednički su adaptirali scenarij prema kazališnom komadu Margaret Edson, koji je nagrađen Pulitzerovom nagradom, 1999.). Ona je profesorica engleske književnosti, posebno sklona metafizičkoj poeziji Johna Donnea i njegovim stihovima o smrti i samrtnosti. Organizirajući život da ni o kome ne ovisi, potpuno okrenuta svomu radu, ona polako i dramatično, tek nakon što obolijeva od raka, prepoznaje svoju nemoć i da postoje granice u životu. Iako razumno pristaje na eksperimentalnu metodu liječenja, bez obzira na humor i hrabrost kojom se nosi s bolešću, ona ne može ni pretpostaviti koja joj sve iznenađenja i poniženja život na odlasku može ponuditi. </p>
<p> Emma Thomson bravurozna je u naslovnoj ulozi dr. Vivian Bearing, toliko uvjerljiva i jadna, toliko duhovita i hrabra, toliko bolesna i odlučna, ona kao da je doista živjela da bi postigla uvjerljivost toga umirućeg lika. Malo je vjerojatno da u konkurenciji za žensku ulogu može imati iole ozbiljnu suparnicu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Obiteljska drama poput trilera</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Splitu / Praizvedba »Trovačice« Jurice Pavičića, u režiji Nore Rumbolt / Vizualno efektna izvedba nastoji izmaknuti jednostranim tumačenjima prevodeći trilerske zagonetke u znakove suvremenog scenskog senzibiliteta </p>
<p>Svoju prvu dramu, koja je praizvedena u petak na večer na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, književnik, filmski kritičar i novinar Jurica Pavičić posvetio je romanu »Editin dnevnik« Patricije Highsmith. Žanrovski bliska trileru Pavičićeva »Trovačica« propituje suodnose u obitelji, s rubova potisnutih i otkrivenih strasti, na onim opasnim granicama gdje se zlo dodiruje s dobrim i gdje ljubav prema bližnjemu može poprimiti izglede zločina. </p>
<p>Za okvir propitivanja zavodljivih i prijetećih izazova svakodnevice odabrana je građanska drama, klaustrofobičan prostor beznadnih bjegova i vraćanja u kojem svatko želi prisvojiti onog Drugoga i opsesivno preuzeti njegovo mjesto u uvijek istim zagušljivim rasporedima.</p>
<p> »Trovačica« je po strukturi sklona filmskom govoru - kratkim sekvencama, rezovima, neočekivanim obratima... Nastoji ponuditi zaokruženu priču i gledatelje prepustiti trilerskom iščekivanju, vodeći ih kroz obiteljske krajolike prepoznatljivih mržnji, ljubavi, trauma i strahova. I kada joj izmiče središte, Pavičićeva drama se pokušava vratiti pod žanrovski nadzor, u traganje za zločincem i razlozima njegova (u ovom slučaju njezina) zločina.</p>
<p>Redateljica Nora Rumbolt, koja potpisuje i scenografiju predstave, ogolila je pozornicu i na nju postavila samo nekoliko stolica. Na stražnjem zidu projicirani su atraktivni video zapisi Zvonimira Rumbolta što u izmjeni dana (poput pogleda kroz prozor) sugeriraju protok vremena. Opsesivan odnos između dviju sestara, one dominantne u invalidskim kolicima i one koja će nakon zločina željeti dominirati, Nora Rumbolt nastojala je lišiti pretjeranih psiholoških konotacija. Gotovo minimalističkim redateljskim rukopisom iscrtala je trilerski okvir za sliku obiteljske tragedije u kojoj su izvanjski efekti građanske drame potisnuti u druge planove.</p>
<p>Prizori »Trovačice«, uz dopadljivu glazbenu pratnju koja se na mjestima iščitava i kao komentar scenskih zbivanja, odvijaju se po linearnom redu, u čistim i preciznim iskazima. Tonovi su u predstavi stišani, a usporeni ritam (napose u prvom dijelu) onemogućava sažimanje radnje, odnosno onaj dinamizam koji bi odgovarao žanrovskim odrednicama trilera. Vizualno efektna izvedba kao da nastoji izmaknuti jednostranim tumačenjima prevodeći trilerske zagonetke u znakove što slijede diktate suvremenog scenskog senzibiliteta.</p>
<p>Takvom konceptu razlomljena kazališna govora, odmaka i prikrivanja onog što će se ubrzo otkriti priklonili su se i splitski glumci. Zoja Odak interpretacijom bolesne Edite iscrtala je i naglasila okvir opterećujuće obiteljske stvarnosti. Zanimljive transformacije njene sestre Patricije predočila je Bruna Bebić-Tudor. Likove liječnika i kućnog odvjetnika korektno su dočarali Nenad Srdelić i Čedo Martinić, dok su u ulogama brata i Patricijinog muža Žarko Radić i Nikola Ivošević ponudili onu energiju koja je podcrtavala dramatičnost zbivanja. Praizvedbom Pavičićeve »Trovačice« Drama HNK-a u Splitu smiono nastavlja scenska propitivanja suvremenih hrvatskih dramskih tekstova koji se bave problemima ovih prostora i našega vremena. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi val hrvatske drame</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - Okupljeni oko okrugloga stola u predvorju splitskoga HNK Mani Gotovac, Nora Rumboldt, Maja Gregl, Ivica Buljan, Jasen Boko, Ante Tomić, Ivica Ivanišević, Trpimir Jurkić, Jurica Pavičić i Elvis Bošnjak u subotu su razgovarali o temi »Nova splitska drama«. Susret je upriličen ujutro nakon praizvedbe »Trovačice«, prve drame kritičara i romanopisca Jurice Pavičića, koja je nastala u redateljskoj suradnji s mladom Norom Rumboldt i dramskim ansamblom splitskoga HNK.</p>
<p> Pojam nove splitske drame može se tumačiti kao poziv mladim i suvremenim autorima na sudjelovanje u kreiranju novijeg, raznovrsnijeg i življeg repertoara nacionalne kazališne kuće u Splitu, koja je, kao i brojne u Hrvatskoj, bila opterećena klasičnim tekstovima i uprizorenjima. Poziv za proizvodnju novih dramskih promišljanja privukao je Juricu Pavičića, Antu Tomića, Ivicu Ivaniševića, Elvisa Bošnjaka i Filipa Šovagovića, spisateljske snage iz čijih pera izlaze temelji nekih novih i drugačijih uradaka. Želja je Ivice Buljana, ravnatelja Drame splitskoga HNK, da u kazalištima zažive novi tekstovi jer, kako je kazao, nova se produkcija pokazala uspješnijom od prijašnjih, kada je repertoar izgledao sasvim drugačije. Osim toga, dodao je Buljan, međunarodna pozornica prima nas otvorenih ruku, a pogotovo lokalnu tematiku koju obrađujemo, odlično prihvaća. Mislio je pri tom Buljan na veliki međunarodni uspjeh uprizorenja dramskih tekstiva »Cigla« i »Ptičice« Filipa Šovagovića, u režiji Paola Magellija.</p>
<p>Gosti okupljeni oko okrugloga stola podržavaju trud splitskoga kazališnog umjetničkog vodstva da osuvremeni pozornicu, na kojoj bi se redovito igrali tekstovi živućih, mladih i inspirativnih autora. Predloženo je da se i Festivalu hrvatske dramske riječi i autorskog kazališta »Marulićevi dani« također ubrizga smjesa modernoga i suvremenoga, jer za sada ta priredba, po mišljenju nekih od sudionika, predstavlja nepomičan spomenik hrvatske kulture.</p>
<p> No, možda će 11. Marulićevi dani krajem travnja zaista i pokazati kako mjesta za brigu nema, jer su prijave za sudjelovanje na Festivalu podnijela brojna hrvatska i četiri strana kazališta, koja dolaze s predstavama novih, suvremenih i provokativnih autora. Podsjetimo, Rade Perković, voditelj Marulićevih dana, odlučio je jednu press konferenciju i okrugli stol o temi nove hrvatske drame održati u jednoj od stranih država, čija će predstava sudjelovati u službenom programu festivala. To je pozitivan pomak.</p>
<p> Mani Gotovac, intendantica splitskoga HNK, potvrdila je kako festival Marulićevi dani ide upravo u smjeru nove hrvatske drame, a razlog zašto do sada to nije bio je sporo okupljanje novih dramskih uradaka. Juricu Pavičića, autora drame »Trovačica«, za koju je 1999. godine dobio Nagradu »Marin Držić«, zanimalo je na kakvu podršku mogu računati autori novih dramskih tekstova osim na institucionalnu nagradu. A Ivicu Ivaniševića zanima ideja o izdavanju zbornika tekstova putem nezavisne izdavačke djelatnosti, što bi uvelike rasteretilo kazališnu blagajnu.</p>
<p>Nova splitska drama je nova hrvatska drama koja se penje na međunarodne pozornice. Svojom lakoćom i suvremenošću širi dobre vibracije, te nailazi na odobravanja kod njemačke, francuske, talijanske, bugarske i svekolike publike. Poticaj, dakle, treba u prvom redu dati mladim autorima, koji će se potruditi da novi val suvremene hrvatske drame nikada ne bude zatomljen. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sjaj i ljepota narodnih nošnji</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Jedna od najljepših i najopsežnijih fotomonografija o etnografskom bogatstvu - »Hrvatske narodne nošnje«, u izdanju »Multigrafa«, bit će predstavljena u utorak, 13. veljače, u Novinarskom domu. Knjiga Ivice Ivankovića opremljena je s čak 304 spektakularnih fotografija Vladimira Šimunića. Svojevrsna je to evokacija »osebujnoga narodnog, estetskog i umjetničkog izražaja«, djelo kakvo u Hrvatskoj nije tiskano u posljednjih 25 godina.</p>
<p>Na osnovi prirodnih uvjeta u Hrvatskoj se razaznaju tri velika etnografska područja koja (sukladno svojim zemljopisnim razlikama) održavaju tri osnovna tipa starinskih narodnih nošnji: panonski, dinarski i jadranski. Stoga i predstavljenu građu u knjizi prof. Ivica Ivanković razvrstava riječju i slikom u nekoliko većih cjelina: područje sjeverozapadne i srednje Hrvatske, područje nizinske Hrvatske, područje dinarske Hrvatske, područje primorske Hrvatske s otocima i narodne nošnje Hrvata izvan Hrvatske. Prikaz je u cjelini gledano »vođen željom da se koliko je to bilo moguće, zadovolji današnja zemljopisna i administrativno regionalna podjela Hrvatske, ali i krajevi i zemlje u kojima žive Hrvati koji su kroz stoljeća svoje izvandomovisnke povijesti sačuvali autohtone tradicije«.</p>
<p> Publikacija je to u kojoj su prvi put na jednom mjestu prikazane narodne nošnje kao dio tradicijskog nasljeđa Hrvata bez obzira na povijesne ili suvremene političke granice. Kao atraktivni fotomodeli za knjigu poslužili su članovi nekoliko folklornih ansambala, ponajpije slavnog »Lada« i studentskog ansambla »Ivan Goran Kovačić«.</p>
<p> Kao dio suvremena predstavljanja narodne baštine Šimunićeve fotografije, lišene pseudoambijenata na kojima se pojavljuju današnja lica ukrašena šminkom, »su prvenstveno usredotočene na akcentuiranje likovnih i estetskih vrijednosti starinskih nošnji bez obzira na vrijeme njihova nastanka«. Knjiga je tiskana u hrvatsko-engleskom i hrvatsko-njemačkom izdanju, a u pripremi su i hrvatsko-španjolsko i hrvatsko-francusko izdanje. Fotomonografiju »Hrvatske narodne nošnje« predstavit će u utorak, u podne, mr. Ljubica Katunar, etnologinja Lucija Franić Novak i muzejska savjetnica Ivanka Ivkanec. (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Plesna predstava »2tri4« BAD co. </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Plesna skupina BAD co. i Zagrebački plesni ansambl 14. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih izvest će premijeru predstave »2tri4«, u koreografiji najmlađe generacije hrvatskih koreografa - Nikoline Bujas, Pravdana Devlahovića i Aleksandre Janeve, najavljeno je na konferenciji za novinare. Plesna skupina BAD co. osnovana je u prosincu prošle godine da se potakne mlade umjetnike u ostvarivanju njihovih ideja, te je tako nastao zajednički projekt »2tri4« plesne skupine BAD co. i Zagrebačkoga plesnog ansambla. Riječ je o izvedbi koja se zasniva na trima koreografijama povezanima u cjelinu, u kojima svaki od koreografa slijedi vlastito istraživanje. Koreografi na temelju kvalitete plesača istražuju njihov osobni sustav, odnosno odnos prostora i pokreta, odnos tijela i vremena, fizička ograničenja te mogućnosti prilagodbe tijela na vanjske elemente. Izvedbe predstave »2tri4« u ZKM-u održat će se 15 i 16. veljače, a skupina BAD co. s predstavama »Čovjek stolac« i »2tri4« ovog mjeseca gostovat će u Beogradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uređenje kaptolskoga grada </p>
<p>POŽEGA, 12. veljače</p>
<p> - Nekoliko zadnjih godina Ministarstvo kulture i Općina Kaptol financiraju arheološka istraživanja i uređenje kaptolačkoga Starog grada. Ministarstvo kulture osigurat će dio novca i ove godine. Za ovu namjenu Požeško-slavonska županija osigurala je u proračunu 50 tisuća kuna, a Općina Kaptol 20 tisuća kuna. Prema riječima ravnateljice požeškoga Gradskog muzeja i voditeljice ovih istraživanja Dubravke Sokač-Štimac, radi se o vrijednom arheološkom lokalitetu i najočuvanijoj utvrdi iz 13. stoljeća u Slavoniji. U ovogodišnjim radovima predviđen je popravak istočnoga zida utvrde te nastavak arheoloških istraživanja koja su poduzimana u posljednje dvije godine. Više o cijelom projektu i o obnovi ostalih kulturnih spomenika znat će se nakon posjeta ministra kulture Antuna Vujića Požegi i Požeško-slavonskoj županiji. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Preminuo redatelj i glumac Milovan Alač</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - U 71. godini života u Splitu je preminuo redatelj i glumac Milovan Alač, dugogodišnji član Gradskoga kazališta mladih u Splitu. Milovan Alač rođen je 1930. godine u Hrvatskoj Kostajnici - Volinje. Završio je Višu realnu gimnaziju i studirao pravo, a 1957. godine dolazi u Split gdje svoj umjetnički put počinje na poticaj Tomislava Tanhofera, koji je u mladom Alaču prepoznao glumačke kvalitete. Debitirao je na sceni HNK u Splitu 1958. godine, nakon čega je nekoliko godina radio u Mostaru i nekadašnjem Titogradu. Glumio je ne samo u kazalište nego i u filmovima i tv serijama. Krajem 60-ih godina postupno napušta glumačku karijeru i posvećuje se kazališnoj režiji. Godine 1970. dobiva stalno zaposlenje u tadašnjem Dječjem kazalištu »Titovi mornari« (današnjem splitskom GKM-u), gdje ostaje do mirovine 1996. godine. Kao glumac istaknuo se u Shakespeareovu »Hamletu«, a kao redatelj u adaptaciji i režiji Čehova. Jedan od najvažnijih područja Alačova rada bio je pedagoške naravi. Posebno se istaknuo kao voditelj dramskog studija za mladež Gradskoga kazališta mladih u Splitu, gdje je odgojio niz današnjih vrsnih glumaca. Milovan Alač bit će pokopan na splitskom groblju Lovrinac u utorak u 15 sati. (M. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Janica napušta skijanje?!</p>
<p>Ja je nikada ni na što nisam prisiljavao, pa tako neću utjecati na nju ni kada stvarno odluči napustiti skijanje, rekao je Janičin otac i trener Ante Kostelić nakon izjave da će »Janica prestati skijati poslije završetka ove sezone« / Kad ne bismo znali da Kostelićevi gotovo opsesivno žele osvojiti olimpijsku medalju, možda bismo se i zamislili / Ovako, uvjereni smo da će Janica, bude li zdrava, skijati i iduće zime na OI u Salt Lake Cityju</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - »Janica će prestati skijati poslije završetka ove sezone!«, poput bombe je odjeknula rečenica kojom nas je Janičin otac i trener Ante Kostelić dočekao u kasnovečernjem razgovoru, poslije cjelodnevnog treninga u Innerkremsu.. </p>
<p>• Ne razumijem, zapravo ne vjerujem, pa ne mislite valjda ozbiljno!?</p>
<p>- Kažem vam najozbiljnije da je rekla da se nakon ove sezone više ne bude skijala. Ja se s njom posve mirno razgovaram, nema oko nas nikave psihoze, rekla je da bi htjela završiti školu i onda upisati fakultet za fizičku kulturu, da joj sve skupa što se događa oko nje više nije lijepo, da hoće imati prijateljice koje nikad nije mogla imati i koje još uvijek nema...</p>
<p>• Činjenica je da su vas prvi put malo »nagazili« novinari, da ste se odjednom i vi i novinari našli u potpuno novoj situaciji, ali pretpostavljam ipak da je to impulzivna Janičina reakcija i da ona zapravo uopće ne misli tako kako trenutno govori.</p>
<p>- Ja poznajem Janičinu glavu jako dobro i kad ona veli da ne bude, onda stvarno ne bude.</p>
<p>• Zar biste je podržali u odluci da tako naprasno napusti skijanje nakon toliko godina - kako sami kažete, nadljudskih napora i podređivanja cijelog života bijelim padinama - sad kada joj se sve vraća tolikim pobjedama i tako silnom dominacijom u svjetskom skijanju? Zar biste odustali samo tako, zbog nekoliko »neobrađenih« riječi? </p>
<p>- Ja je nikada ni na što nisam prisiljavao, pa tako neću utjecati na nju ni kada stvarno odluči napustiti skijanje!</p>
<p> • Jasno, ali ne sad, nego za nekoliko godina?</p>
<p> - Janica je toliko plakala kad je čitala što su pisali u završnici Svjetskog prvenstva, toliko su je novinari pogodili da je odlučna da napusti skijanje. Na posljednjoj konferenciji s hrvatskim novinarima na Svjetskom prvenstvu mi smo bili u unakrsnoj vatri, kao u istražnom zatvoru, a ne na razgovoru. Znam da Janica katkad impulzivno reagira, ali zar novinari ne mogu prihvatiti da je tako mlada i tako nezrela. Postala je ono što neće biti! Možda je čak stvarno i postala prgava, ali ona to ne želi biti, to nije njena narav. Ona je skromna curica, a zapravo je već cura, koja još nije promilila s nosom iz kuće iza osam sati navečer. Trpi posljedice brutalnog sporta kojim se bavi i koji joj je oduzeo ženstvenost, ima ozebline na licu, veliki ožiljak na nozi... I sad je na kraju doživjela da joj se novinari rugaju. Mi ne želimo ni s kim, ni s novinarima, biti u sukobu, mi ćemo se jednostavno povući. Mi ne želimo biti ono što nikada nismo bili, lažljivci, hohštapleri, neskromni, neodgojeni. Ja to neću biti! </p>
<p>• Kad ste neposredno prije Svjetskog prvenstva rekli metaforički da će je novinari proganjati dok je ne ubiju, mislili ste na ovu situaciju u kojoj ste se sad našli, u kojoj je Janica na rubu da napusti skijanje koje joj je cijeli život? </p>
<p>- Ne, ja uopće nisam mislio metaforički kad sam rekao da će je novinari proganjati dok je ne ubiju. Ne, ja to mislim doslovce. Zar nisu novinari ubili, svojim proganjanjem, princezu Dianu.</p>
<p>• Zar je moguće da ste tako obeshrabreni nakon toliko iskušenja i patnji što ste prošli zajedno sa svojom djecom?</p>
<p>- Ovo što nam se sada događa je gore nego sve što smo prošli. Zar bismo odsad uvijek trebali biti u poziciji da se branimo!? Pitaju nas kako tumačimo Janičin neuspjeh na SP, a mi ne mislimo da je to neuspjeh, ali oni novinari ne vjeruju i napišu da lažemo. Sad kad smo zaradili neke novce najbolje bi bilo da Janica i Ivica završe fakultet, jer ovo postaje nepodnošljivo.</p>
<p>• Vi ste, ostajući dosljedan da Janicu zaštitite od novinara, postali njen gromobran, svjesno lansirajući teze o svjetskim prvenstvima kao velikim prijevarama i svjetskim prvacima kao bezveznjacima. Mislim da ste se vi svjesno do grubosti poigrali s emocijama osvajača medalja na SP, narugavši se pritom i logici novinara, a sve da Janica što bezbolnije proživi svoj prvi poraz.</p>
<p>- Nije nama nitko kriv, Janica si je sama kriva! I FIS je kriv, jer nije napravio stazu kako treba, bio je prijenos pa ste mogli vidjeti da je devet skijašica palo na mjestu gdje se Janica izvukla i zaradila ozljedu iz koje je onda sve drugo proizašlo. Proizašao je pad u slalomu, a čim je opala u slalomu, e onda je počelo... Pa je tako u jednim riječkim novinama stajao naslov »Od zlata do autsajdera«. Vidi molim te, sad je odjedanput Janica autsajder. To jednostavno nije istina, pa ona je osvojila mali kristalni globus za slalom, vodeća je u Svjetskom kupu i kako ona može biti autsajder!? Ne kažem, ipak, da su novinari krivi, niti smo im mi išta prigovarali kako to znaju činiti nogometaši. Novinari su jednostavno takvi. Sad je odjednom Janica digla nos!? Ma to uopće nije istina! Oni misle da im Janica mora biti na raspolaganju kad god to požele, a ako se slučajno usprotiviš kakvom snimanju, onda nam poručuju da mogu oni i okrenuti ploču. Zar ne znaju da su joj razbili bioritam!? Ja ne velim da je cilj nekoga da te namjerno uništi, jednostavno takva su pravila igre, ali mi u njoj ne moramo sudjelovati. </p>
<p>Što smo duže razgovarali, neprestano ponavljajući da jednostavno ne vjerujemo u mogućnost da bi Janica odustala nakon teškog a briljantnog povratka, kopnila je odlučnost u Antinu glasu, usprkos višemjesečnim silnim pritiscima otkako su se Janica i on našli u fokusu svjetske javnosti. Kad ne bismo znali da Kostelićevi gotovo opsesivno žele osvojiti olimpijsku medalju, kad ne bismo znali da žele pronaći, nakon toliko teškog puta, svoj sveti gral, kad ne bismo znali da su svjesni da bi Janičino naprasno odustajanje od karijere značilo da je potraga bila uzaludna, možda bismo se zaista zamislili. Ovako, uvjereni smo da će Janica, samo neka joj Bog da sreće i zdravlja, skijati i iduće zime na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. Pogotovo nakon pomirljivog Antinog završetka u kojem je zamolio: </p>
<p>- Poštedite Janicu! Pucajte po meni, ali molim vas, nju pustite na miru.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Početak divnog prijateljstva...</p>
<p>Obilježavajući 90. godišnjicu splitskog nogometnog kluba, Hajduk i Dinamo će u utorak (15.30 sati) na Poljudu odigrati prijateljsku utakmicu / Susret Hajduka i Dinama morao bi biti prvo poglavlje u novoj eri odnosa ovih klubova, rekao je Dinamov predsjednik Mirko Barišić</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - Budući da će proslavu 90. godine osnutka Hajduka uveličati upravo Hajdukov najveći suparnik Dinamo, očekivano je bilo da na konferenciji za novinare, koja je bila i glavna najava velikog jubileja, gostuju predsjednici naših najvećih klubova, Dinamov Mirko Barišić Dinama i Branko Grgić, predsjednik slavljenika Hajduka. Ugođaj na druženju s novinarima podsjećao je na završne scene znamenite »Casablance«, doista je nalikovao »početku divnog prijateljstva«.</p>
<p>Upravo se to moglo iščitati iz Barišićevih riječi:</p>
<p>- Susret Hajduka i Dinama na Hajdukovoj proslavi morao bi biti prvo poglavlje u novoj eri odnosa ovih klubova. Ovo jest utakmica za koju svi želimo da bude i na pravoj natjecateljskoj razini, no ni u jednom trenutku ne smije se dovesti u pitanje njen prijateljski karakter. Mi u Dinamo doista želimo Hajduku sve najbolje, čestitamo mu iz sveg srca i ovdje na Poljud dolazimo kao najveći prijatelji. To želimo i ostati, naglasio je Barišić, koji je u Splitu od subote, kad je gostovao na »Bijeloj noći« i s predstavnicima Hajduka gasio 90 svjećica na rođendanskoj torti. - Iznimno mi je drago što moj klub pridonosi ovako velikom slavlju, to je za nas velika čast!</p>
<p>Uslijedila je i zahvala. </p>
<p>- Moramo biti zahvalni Dinamu koji je pristao uveličati našu proslavu, boljeg prijatelja i suparnika nismo mogli dobiti u organizaciji proslave. Stoga odmah moram zahvaliti Dinamovom predsjedniku koji nam tako rado pomaže u pripremi proslave, rekao je predsjednik Hajduka Branko Grgić.</p>
<p>Proslava počinje u utorak u 9 sati polaganjem vijenaca pokojnim igračima na gradskom groblju Lovrinac, pola sata kasnije oba će klupska izaslanstva položiti vijence na sjevernoj tribini poljudskog stadiona, na spomenik pripadnicima »Torcide« poginulim u Domovinskom ratu. </p>
<p>U 10 sati je u prostorijama poljudskog stadiona predviđena sjednica Udruženja nogometnih prvoligaša. Nakon tog sastanka, u istim će se prostorijama održati i sastanak Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza. Između 13 i 14 sati predviđen je svečani ručak. U 14.30 sati na poljudskom je stadionu predviđena predigra dvoboju Hajduka i Dinama, snage će odmjeriti Hajdukovi veterani protiv Humanih zvijezda.</p>
<p>U 15.30 sati je kulminacija proslave, utakmicu će započeti dva naša najtrofejnija kluba, a početni će udarac izvesti Hajdukov legendarni napadač iz pedesetih godina, Frane Matošić. Nakon utakmice, u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu (19 sati) započet će svečanost na kojoj se očekuje i pokrovitelj proslave, predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Nakon svečanosti u HNK slavlje će se prenijeti na splitske ulice i Prokurative, do dugo u noć. </p>
<p>Hajduk je, osim predsjednika Sabora, u goste pozvao i vodstvo HNS-a, sve članove gradskog i županijskog poglavarstva, sve ministre i saborske zastupnike iz Splita, kao i sve gradonačelnike iz Dalmacije, od Zadra do Dubrovnika.</p>
<p>- Nema sumnje da je dvoboj Hajduka i Dinama vrhunac proslave. Utakmicu doživljavam prije svega kao obilježavanje proslave, no bilo bi smiješno reći da ovo neće biti i pravo odmjeravanje snaga, pa prvenstvo počinje za desetak dana. Obje su momčadi u prosjeku mlađe od 21 godine, ali to ih ne sprečava u velikim ambicijama u nastavku sezone. Mi želimo osvojiti prvenstvo, Hajduk najavljuje borbu za vrh. Ne znam za Hajduk, ali držim da Dinamo ima snage uključiti se u borbu za naslov prvaka. Ako u tome ne uspijemo iz čisto sportskih razloga, svakom ćemo suparniku priznati da je bio bolji. U pripremnom razdoblju Dinamo nije poražen ni jednom. Mnogi kažu da to nije isuviše dobro, no ne slažem se s time, rekao je Barišić.</p>
<p>S druge strane, Hajdukov predsjednik Branko Grgić također najavljuje juriš na trofej.</p>
<p>- Uzdam se u Hajdukvo proljeće, momčad nam je ostala na okupu i to je naša najveća vrijednost. Kup ili prvenstvo, jedan trofej Hajduk mora osvojiti.</p>
<p>Zanimljivu je misao potom izrekao Barišić.</p>
<p>- Kad bi se odigralo još nekoliko utakmica kao što je bila ona posljednja između Dinama i Hajduka, u kojoj smo mi nakon velikog preokreta pobijedili 3-2, ja bih bio zadovoljan, pa makar i ne osvojili naslov prvaka. To su utakmice koje vraćaju vjeru u nogomet, koje dovode gledatelje na tribine. Jer, svima nama nema života bez gledatelja. </p>
<p>Konferencija za novinare iskorištena je i za razmjenu klupskih stavova oko sustava natjecanja koji je u hrvatskom nogometu oduvijek bio kamen smutnje.</p>
<p>- Hajduk je precizan u svom stavu, to ćemo ponoviti i na Udruženju prvoligaša. Mi smo za ligu osam klubova koja bi se igrala četverokružnim sustavom. Tu bi se podigla kvaliteta utakmica, bilo bi više gledatelja, a Hajduk i Dinamo bi samo u prvenstvu odmjerili snage četiri puta, rekao je Grgić.</p>
<p>Dinamov se predsjednik Barišić nadovezao:</p>
<p>- Mi bismo željeli što manju ligu, ali ako je već odlučeno, mi prihvaćamo Ligu 16. No, tada bi bilo veoma racionalno da nema više jedne ili dvije druge lige nego samo četiri regionalne lige. Iz lige bi ispadala četvorica, a pobjednici tih regionalnih liga ulazili bi u Prvu ligu. U tom bi se slučaju održala sportska napetost i draž bez kojih nema pravog natjecanja.</p>
<p>Kako se danas ni jedan razgovor ne može završiti bez barem malo politike, pitali smo hoće li se na stadion dopustiti unošenje transparenata s političkim porukama. No, predsjednik Hajduka Branko Grgić nije znao odgovoriti.</p>
<p>- Pitate na krivom mjestu. Što mi imamo sa stadionom i političkim porukama?</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo na Poljud kao Real na San Siro</p>
<p>Kad je »fešta«, neka bude »fešta«! Igrat ćemo s trojicom napadača, trebamo razveseliti ljude, neka sijeva i pljušti, neka bude golova za uživanje gledatelja, kaže Dinamov trener Hrvoje Braović / »Modri« bi protiv Hajduka trebali zaigrati u ovoj postavi: Butina - Leutar; Sedloski, Sesar - Agić; Mikić, Polovanec; Jeličić - Balaban, Cvitanović; Šokota</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Splitskoj »fešti od baluna« svoj će prilog dati i Dinamo. Najžešći je Hajdukov suparnik počašćen pozivom da uveliča slavlje, a trener »modrih«, Hrvoje Braović, govori:</p>
<p>- Čim smo pozvani na slavlje, jasno je da nas Hajduk poštuje i uvažava. I želio bih da ovaj ogled bude uvertira u odlične međusobne odnose Dinama i Hajduka, ne bi bilo dobro kad bi sve ostalo na floskulama o pomirenju... A naš će sastav za ovu spektakularnu utakmicu biti primjeren događaju. Kad je »fešta«, neka bude »fešta«! Igrat ćemo s trojicom napadača, takva je prigoda da trebamo razveseliti ljude, neka sijeva i pljušti sa svih strana, nek' bude golova za uživanje gledatelja. Jasno je da je i u ovakvoj, svečarskoj utakmici rezultat važan, ali ne pada mi na pamet u utorak se »zabunkerirati« na Poljudu. To je proslava i nikakva me dekadencija ne zanima. Uostalom, moji napadači stalno »plaču« da moraju igrati, eto im sad zgode, pa da vidimo kako će govoriti na travnjaku. I neka ne zaborave da četvrti napadač čeka kao »mungos«...</p>
<p>• Tko će dobiti prednost, koja trojica napadača?</p>
<p>- Utakmicu počinju Cvitanović, Balaban i Šokota, igrat ćemo s klasična tri napadača, jurišat ćemo. A dvojac na krilnim pozicijama imat će i defenzivne zadaće. I svi će mijenjati pozicije...</p>
<p>• O Brazilcu Oliveiri se najviše pričalo, bio je otkriće grčkih priprema, a sad je »izvisio« i ipak će sjesti na klupu?</p>
<p>- Zašto »ipak«? Pa ne može igrati 10 napadača! Netko mora biti i na klupi, ovaj će put to biti Brazilac, ali dobit će i on svoju minutažu.</p>
<p>• Jeste li pratili Hajdukove pripremne nastupe?</p>
<p>- Pomalo... Ali, nisam ja slučajno na Dinamovoj trenerskoj klupi, kako neki i dalje misle. Normalno je da znam sve o Hajduku. Uostalom, nemaju novih »faca«, sve je jasno, Hajduk, Osijek i mi odlučivat ćemo o naslovu. A kad smo već kod utakmice u utorak, mogu reći da će Hajduku odgovarati naša igra s trojicom napadača. Jer, i Splićani slično igraju...</p>
<p>• Možete li reći početnu postavu?</p>
<p>- Ne još. Budući da je riječ o utakmici raspoloženja, igrat će samo oni koji u utorak budu veseli! Ako vidim da je netko ljutit, neće igrati! Da nam ne bi kvario svečarsko raspoloženje. Ljutite ćemo poslati na Bačvice, da tamo odigraju malo »picigina«, razbijao je elokventni Braović monotoniju druženja s novinarima. </p>
<p>Nadajmo se da će dobro raspoloženje i duhovitost zadržati i u trenucima kad mu momčad »dobije po glavi«. Dosad se uvijek znao našaliti na svoj račun, valjda nije promijenio tu vrlinu pomakom na višu funkciju. Uglavnom, osjeća se pozitivni pomak u maksimirskim »presicama« u odnosu na jesensko Vlakovo, nerijetko svadljivo, razdoblje.</p>
<p>O sastavu se, inače, doznalo tek da će, zbog ulaska trećega napadača, na klupi biti »netko iz veznoga reda«. A na upit hoće li početi Agić i Jeličić, Braović je odgovorio:</p>
<p>- Otprilike tako nekako...</p>
<p>Dakle, »modri« bi na Poljudu trebali istrčati u ovome sastavu: Butina - Leutar; Sedloski, Sesar - Agić; Mikić, Polovanec; Jeličić - Balaban, Cvitanović; Šokota. U Zagrebu će, s trenerom Stinčićem, ostati Turina, Pilipović, Abramović i Golob. Čini se, eto, da je mladi Domagoj Abramović izgubio još jednu sezonu u Maksimiru. I Braović to potvrđuje riječima...</p>
<p>- Zbog upaljenog nokta na nozi, Abramović je izgubio pripreme. I mišljenja sam kako bi za njega najbolje bilo da ode negdje na posudbu. Bolje je da igra kontinuirano u nekome klubu, nego da ovdje čeka priliku na svakoj četvrtoj, petoj utakmici, budući da su trenutno ispred njega četiri napadača.</p>
<p>O dobrim igrama i rezultatima na pripremama u Grčkoj, Braović ne želi previše govoriti:</p>
<p>- Ne zanosim se, to su bili testovi i eksperimenti. Uostalom, važnija nam je kup-utakmica protiv Šibenika 20. veljače u Zagrebu, nego sve dosadašnje pripremne. Cilj nam je tempirati formu za proljetni start, protiv Marsonije, Zagreba, Čakovca i Slaven Belupa moramo dobro izgledati, do prvenstvenoga starta treba ispraviti sve nedostatke.</p>
<p> Na upit kakav rezultat očekuje u zaostaloj utakmici između Hrvatskog dragovoljca i Osijeka, Braović ne skriva želju:</p>
<p>- Kad bi »dragovoljci« uzeli barem bod... No, ne zavaravam se, uvjeren sam da ćemo u međusobnim obračunima odlučivati o naslovu, samo ćemo u izravnim okršajima moći Osječane »skraćivati« za bodove. Sve je ostalo »tra la la la la«, završio je Braović.</p>
<p>Dinamo će, eto, uveličati Hajdukovu »feštu«. Pa iako u Maksimiru glasno govore kako »rezultat nije najvažniji«, ipak misle suprotno. I sjećaju se ljeta kad je madridski Real uveličao završnicu proslave 100. rođendana Milana. Došao je Real na San Siro bez sedam standardnih igrača i »petardom« začinio spektakularni vatromet! Bilo je 5-1 za Real!</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lazio u Madridu, Manchester u Valenciji</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Najbolji europski nogometni klubovi ovog tjedna nastavljaju natjecanje u Ligi prvaka. U utorak su na rasporedu utakmice 3. kola u skupinama C i D, a dvoboji u preostale dvije skupine igraju se dan kasnije.</p>
<p>• Parovi 3. kola, utorak (13. veljače); skupina C; Madrid: Real Madrid - Lazio; Leeds: Leeds United - Anderlecht; redoslijed: Real Madrid 6 bodova, Leeds United i Anderlecht po 3, Lazio 0;</p>
<p> skupina D; Lyon: Lyon - Arsenal; München: Bayern - Spartak; redoslijed: Bayern 4, Lyon i Spartak po 3, Arsenal 1;</p>
<p> srijeda (14. veljače); skupina A; Istanbul: Galatasaray - Deportivo; Milano: Milan - Paris-SG; redoslijed: Galatasaray i Milan po 4, Deportivo 3, Paris-SG 0;</p>
<p> skupina B; Graz: Sturm - Panathinaikos; Valencia: Valencia - Manchester United; redoslijed: Manchester United 6, Valencia 4, Panathinaikos 1, Sturm 0. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Novi ustroj Hrvatskog olimpijskog odbora</p>
<p>Skupština je usvojila Odluku o reorganizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora na načelima svojevrsne trodiobe, s odborima koji bi trebali skrbiti o olimpijskom programa, nacionalnim sportskim savezima, te lokalnom sportu</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Najavljivani novi ustroj Hrvatskog olimpijskog odbora dobio je skoro jednoglasnu potporu na Skupštini HOO. Skupština je, naime, prihvatila novi Statut HOO-a koji nudi znatno više demokratičnosti u radu krovne organizacije hrvatskog sporta. Izglasan je i prijedlog reorganizacije HOO, kojeg je prije Skupštine usvojilo i Vijeće HOO-a. Reorganizacijom HOO , kako je istaknuo predsjednik Zdravko Hebel, dobivena je nova kvaliteta odnosa i rada, te mogućnost široke zastupljenosti svih segmenata hrvatskog sporta.</p>
<p>Usvajanjem dokumenta o reorganizaciji HOO-a dobiva se se niz novina. Tako je dosadašnja Skupština preimenovana u Opću skupštinu HOO-a, zasnovanu u na svojevrsnoj trodiobi, napravljenoj iz sasvim praktičnih razloga. Godinama se, naime, provlačila ideja o uspostavi Hrvatskog sportskog saveza kao usporedog tijela HOO-u. No, sasvim praktički razlozi, materijalne i operativne prirode, tu su ideju sada oblikovali u osnivanje Skupštine nacionalnih sportskih saveza. </p>
<p>Više pažnje će se, također, pokloniti i pitanju usklađenja sporta na razini općina, gradova i županija, te programa koji su nazaniljiviji nižim razimana organizacije sporta, poput sportske rekreacije ili školskog, te školske poduke djece i mladeži. To bi ubuduće trebao rješavati Odbora za lokalni spor Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p>Dakako, najelitniji programski dio HOO je olimpijski program uz kojeg se uvijek veže i program drugih multisportskih piredbi, poput mediteranskih igara, univerzijade, Igara Alpe-Adrija itd. O olimpijskom programu i pratećim priredbama skrbit će Odbor za olimpijski program. </p>
<p>Dakako da je na takvim osnovama ustrojen HOO, s puno tijela, vijeća i odbora, potaknuo kod skupštinara izvjesne nedoumice. Ponajprije se to ogleda u pitanju težine glasova na Skupštini, zbog čega se nekim članovima Skupštine HOO činilo da će i nadalje biti tek dijelom glasačke mašine. Mnogima, naime, još uvijek nije normalno da olimpijski sportovi imaju dva glasa, neolimpijski jedan, doćim bi lokalne sportske zajednice trebale biti zastupljene s po jednim predstavnikom iz svakog od 15 taksativno navedenih gradova.</p>
<p>Potvrđeno je da na čelu Odbora za olimpijski program bude Luciano Sušanj, na čelu Odbora nacionalnih sportskih saveza Ivan Goran Munivrana, te na čelu Odboraza lokalnh sport Petar Turković, trojica aktualnih dopredsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora.
Prethodno su članovi Vijeća HOO jednoglasno su prihvatili i financijski plan HOO-a za 2001. godinu od 51,5 milijuna kuna. Vijeće je jednoglasno privatilo i odluku da na Europskim danima mladeži, od 10. do 16. ožujka u finskoj Woukatti, nastupi 14 hrvatskih sportaša. Prihvaćena je i odluka o pokroviteljstvu natjecanja u orijentacijskom trčanju »Croatia Open 2001.«, Uskršnjeg turnira u skokovima u vodu, međunarodnog seminara Hrvatskog planinarskog saveza, te pokroviteljstvo nad 3. međunarodnim turnirom u ritmičko-sportskoj gimnastici.</p>
<p>Osnovan je i Etički odbor, bivša arbitraža HOO. U njemu su ugledni sportski djelatnici Kaja Ileš, Ante Ledić, Dražan Jerković, Ivo Jurišić i Zdravko »Ćiro«Kovačić.</p>
<p>Pod točkom različito, tretiran je bio problem Nikole Smolčića,izbačenog iz prošlog saziva Skupštine HOO. Predsjednik HOO Hebel tražio je da se ta odluka poništi zbog statutarnog propusta, što su nazočni, nakon žučne rasprave, ipak pihvatili.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>I dalje na svjetskom vrhu - Pavlica Šteko</p>
<p>Do svjetskog vrha i sa slomljenom vilicom!</p>
<p>Hrvatski kick-boksač, Pavlica Šteko, u subotu je u Münchenu pobijedio izazivača, Austrijanca Ismeta Mandaru, i to tako što se naš predstavnik punih deset rundi borio sa - slomljenom vilicom!</p>
<p>MÜNCHEN/ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Način kojim je hrvatski kick-boksač Pavlica Šteko obranio naslov svjetskog prvaka u lakoteškoj kategoriji zaista pripada kategoriji »vjerovali ili ne«.</p>
<p> Šteko je, naime, u subotu kasno navečer u Münchenu pobijedio izazivača, Austrijanca Ismeta Mandaru, na bodove u 12 rundi, i to tako što se naš predstavnik punih deset rundi borio sa - slomljenom vilicom!</p>
<p> Mandara ga je, 20 sekundi prije kraja druge runde, svom snagom pogodio u vilicu, i to - nepropisnim udarcem, s unutarnjom stranom rukavice. Šteki je u tom trenutku vilica puknula na dva mjesta, ali je ipak uspio meč odraditi do kraja i - pobijediti.</p>
<p> Ljubitelji borilačkih vještina sličnu scenu pamte samo iz sredine 70-ih godina, kada je boksač Ken Norton slomio vilicu proslavljenom Mohammadu Aliju. No, u tom je meču slavio Norton...</p>
<p> Šteko je uvjerljivo slavio na bodove, suci su ga proglasili boljim u deset rundi, dok su samo dvije završene neodlučeno. Zanimljivo je da je naš predstavnik bodovno bio uspječniji čak i u drugoj rundi, onoj u kojoj mu je Mandara slomio vilicu.</p>
<p> No, u devetom ulasku u ring Šteko je žestoko uzvratio Mandari. Nogom ga je pogodio u jetru, a odmah potom mu je i slmio podlakticu. Ipak, Austrijanac se podignuo i uspio meč izgurati do kraja.</p>
<p> - Ovo mi je bio najteži meč u karijeri, naglasio je Šteko neposredno nakon meča. - Prvi put u mojih 19 profesionalnih borbi protivnik je izdržao svih 12 rundi u ringu. Dosad sami ih sve rušio unutar četiri runde. Mandara se, doduše, borio kako smo i očekivali, ali iznenadio me odlučnošću i agresivnošću već od samog početka meča. Ipak, boljom taktikom i kondicijom uspio sam ga svladati.</p>
<p> Nedugo nakon meča Šteko je završio u bolnici. Sljedećeg je jutra operiran, zahvat je trajao dva sata, a u vilicu su mu ugrađene dvije pločice od titana. Liječnici ga trenutačno hrane sondom, kroz nos, a bolnički krevet trebao bi napustiti za tjedan i pol. Zanimljivo je da je, nakon što se probudio iz narkoze, sve prisutne prvo upitao »kako vam se svidjela borba«...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kafeljnikov najavio povlačenje</p>
<p>BRATISLAVA, 12. veljače</p>
<p> - Ruski tenisač Jevgenij Kafeljnikov najavio je povlačenje s teniskih terena ukoliko Davis kup reprezentacija Rusije, prvi put u povijesti, stigne do naslova pobjednika ovog natjecanja. Kafeljnikov je to izjavio nakon 3-2 pobjede Rusije protiv Slovačke, u osmini finala Svjetske skupine. U četvrtzavršnici (od 6. do 8. travnja) Rusija igra s Švedskom.</p>
<p>Pobjednik Roland Garrosa, Australian Opena i osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu rekao je kako će dobro razmotiri svoju odluku o napuštanju tenisa ukoliko pridonese osvajanju ovog trofeja.</p>
<p>»Najprije moram vidjeti što će se dogoditi, hoćemo li uspjeti pobijediti. Davis kup je vrlo bitan u mojoj karijeri. Ukoliko uspijemo otići do kraja, ja više neću imati mnogo izbora oko toga što bih još mogao osvojiti. A kad više nema želje i izazova, ne vidim smisao igranja«, izjavio je Kafeljnikov.</p>
<p>Na upit znači li to da će se definitivno oprostiti s teniskim terenima ukoliko Rusija osvoji Davis kup, osvajač 17 ATP turnira rekao je: »Vjerojatno, da«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Camilla i Mia se vole zakonito!</p>
<p>Dvije rukometašice, Dankinja Camilla Andersen i Norvežanka Mia Hundvin vjenčale su se uoči sydneyskih Olimpijskih igara, a nakon olimpijskog finala obje su se oprostile od reprezentacija i razmišljaju o obitelji</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Nije novost, ali je svakako zanimljivo. Danska rukometašica, jedna od najboljih na svijetu, vanjska napadačica Camilla Andersen je udata. Pa što sad, reći će neki, ne znajući da je simpatična 27-godišnja Camilla udata za, sad bivšu norvešku reprezentativku i ljubimicu norveške sportske javnosti, Miu Hundvik, s kojom igra u kopenhagenškom klubu FIF.</p>
<p>Homoseksualne sklonosti Camille Andersen nisu tajna, njezina bivša veza s rukometnim čudom Anjom Andersen zabavljala je javnost, a trenere u norveškom klubu Baekkelagetsu i danskoj reprezentaciji dovodila do ludila. Bila je to veza s mnogo ljubavi, ali i dosta burnih svađa. Kad su se njih dvije rastale, žalili su navijači Baekkelagetsa, norveška sportska javnost i njih dvije. Camilla je kasnije rekla da je ta sezona, 1996/97. bila najgora u njezinom životu. Iz Norveške se vratila u svoj prvi klub, FIF i kaže da će u tu završiti svoju karijeru.</p>
<p>Camilla Andersen jedna je od najvećih zvijezda svjetskog rukometa. Sjajna igračica, veliki borac i vječno vedra i nasmijana, sa 27 godina oprostila se od reprezentacije, jer želi mirno završiti karijeru. Naime, Camilla ima gotovo nevjerojatan broj medalja; broncu, srebro i zlato svjetskih prvenstava, dva europska zlata i jedno srebro, te dvije zlatne olimpijske medalje. Jednom je, 1994., bila najbolji »playmaker« EP, dvaput najbolja igračica SP, godinama je najbolji strijelac svojih klubova, a lani je Međunarodni rukometni savez (IHF) Camillu proglasio najboljom rukometašicom svijeta.</p>
<p>Bilo je prigovora vezi Camille i gotovo 24-godišnje Mie uoči nastupa na olimpijskom turniru, jer, navodno, ni danski ni norveški trener neće moći sakriti svoje zamisli. Stoga su obje odlučile nakon OI reći zbogom svojim reprezentacijama. Mlada je Mia (koju mnogi smatraju najsekspilnijom Norvežankon) tek tri godine bila članica norveške reprezentacije, a zbog svoje brzine ima nadimak »Flash-Wing« (strelovito krilo). Poznata je po čestim promjenama boje kose i malim ekscentričnostima.</p>
<p>Njihov klub FIF u velikim je financijskim problemima u posljednje vrijeme; smijenjena je uprava, trener je najavio odlazak, a pobjedu ne pamte od 19. studenoga! No, Camilla i Mia se ne zabrinjavaju previše. Camilla radi puno radno vrijeme u kopenhagenškoj putničkoj agenciji »Rejse Galleriet« koju je otvorio danski nogometaš Brian Laudrup. Uživa u svom poslu, cijeneći što joj tvrtka daje slobodno kad joj god zatreba zbog utakmica ili treninga. Mia koja je ranije u Norveškoj studirala arheologiju, u Kopenhagenu studira novinarstvo.</p>
<p>- Danas su mi prioriteti u životu drugačiji, postoje i druge stvari osim sporta. Prva je obitelj, a potom moj posao, sport je sad tek treći, kratko je rekla Camilla. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Iverson odbio izgubiti utakmicu</p>
<p>U 50. NBA All-Star utakmici košarkaši Istoka sjajnom su igrom u posljednjoj četvtini dostigli čak 21 koš zaostatka i svladali selekciju Zapada 111-110. Najboljim igračem utakmice proglašen je Allen Iverson, inicijator velikog preokreta</p>
<p>WASHINGTON, 12. veljače</p>
<p> - U jubilarnoj 50. All-Star utakmici američke profesionalne košarkaške lige, odigranoj u nedjelju navečer u Washingtonu, košarkaši Istoka pobijedili su Zapad 111-110, i to nakon što je selekcija Zapada početkom posljednje četvrtine imala čak 21 koš prednosti.</p>
<p> Na početku utakmice sve je izgledalo kako će Zapad premoćno pobijediti manje renomiranu selekciju Istoka. Kobe Bryant i društvo sa Zapadne obale poveli su 11-0 i na kraju prve četvrtine imali 13 poena prednosti, 30-17. U druge dvije četvrtine momčadi su igrale u egalu, a u posljednji period utakmice ušlo se s prednošću Zapada 89-70, što je u tom trenutku izgledalo nedostižno za igrače Istoka. </p>
<p>No, potom su na scenu stupili najniži igrači na terenu - Allen Iverson (180 cm) i Stephon Marbury (185 cm), koji su pokrenuli pravu »revoluciju« na parketu.</p>
<p> Devet minuta prije kraja utakmice Zapad je vodio 95-74 i malo je ljudi u dvorani u Washingtonu vjerovalo u drugačiji rasplet događaja i eventualni preokret. Među rijetkima koji su drugačije mislili bio je Iverson, koji je nakon minute odmora došao do zapisničkog stola i pitao usudi li se netko kladiti na pobjedu Istoka. Svi su ga u čudu gledali, a pola sata kasnije bio je u središtu pozornosti. U tih posljednjih devet minuta ubacio je 15 poena, ukupno 25, i osvojio naslov najkorisnijeg igrača utakmice (MVP), te Istoku donio 32. pobjedu na Al-Star utakmicama. Na kraju susreta igrači Istoka slavili su pobjedu kao da su osvojili NBA prsten.</p>
<p> - Bila je to prava pobjeda, kao da smo osvojili prvenstvo. Na kraju treće četvrtine nitko od nas nije vjerovao u preokret. No, rekli smo sami sebi zašto ne bismo stisnuli i pokušali nešto učiniti. Na kraju se ispostavilo da nije sve u visini, da je važno igrati sa srcem, izjavio je Dikembe Mutombo, koji je utakmicu završio sa čak 22 skoka.</p>
<p> Tri minute prije kraja Istok je - izjednačio, a u posljednju minutu ušlo se s prednošću Zapada 108-105. Marbury je tricom 53 sekunde prije kraja ponovno izjednačio, a Bryant odmah košem uzvratio na drugoj strani. Marbury je u sljedećem napadu »povbezao« i drugu tricu, nakon čega je semafor, 28 sekundi prije kraja, pokazivao pola koša prednosti za Istok, 111-110. Posljednji napad Zapada trebao je okončati Bryant, no obrana Istoka zatvorila mu je sve prilaze košu i zvijezdi Los Angeles Lakersa nije preostalo drugo nego dodati loptu. Lopta je stiga do Tima Duncana koji je - pogriješio.</p>
<p> - Zadnji napad bio je spreman za Bryanta, no lopta je stigla u moje ruke. Bio sam šokiran i odlučio sam uputiti loptu prema košu, jer sam bio sâm, rekao je Duncan.</p>
<p>• Dvorana »MCI Center« </p>
<p>ISTOK - ZAPAD 111-110 (70-89, 50-61, 17:30)</p>
<p> ISTOK: Carter 16, Mason, Davis 8, Iverson 25, McGrady 2, Marbury 12, Allen 15, G. Robinson 8, Houston 5, Stackhouse 7, Sprewell 7, Mutombo 6</p>
<p> ZAPAD: Duncan 14, Webber 14, Garnett 14, Bryant 19, Kidd 11, Finley 12, Payton, Wallace 2, D. Robinson 8, McDyess 8, Divac 8, Malone</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Allen IVERSON (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Račan i Buzek najavili potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini </p>
<p>VARŠAVA, 12. veljače (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon razgovora s premijerom želim izraziti optimizam kad je riječ o bržem završetku pregovora i što skorijem potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Istaknuo je to u ponedjeljak hrvatski premijer Ivica Račan koji boravi u dvodnevnom posjetu Poljskoj. Dodao je da će taj sporazum biti bitan za Hrvatsku, kao što je važna i podrška Poljske za ulazak Hrvatske u CEFTA-u. Premijer Jerzy Buzek potvrdio je da Poljska želi ubrzo potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, istaknuvši zainteresiranost svoje zemlje za ulaganja u hrvatski turizam. Račan je poljskom kolegi uputio poziv da posjeti Hrvatsku, što je Buzek sa zadovoljstvom prihvatio.</p>
<p>Jak je argument za proširenje i produbljenje naše suradnje što se Poljska nalazi na sjeveru, a Hrvatska na jugu važne regije srednje Europe, naglasio je Račan napomenuvši da obje zemlje mogu mnogo dobiti ulaskom u europske integracije, ali da europske integracije trebaju i srednju Europu bez koje ne mogu rješavati vitalne probleme Europe. Dvojica premijera složila su se kako nije dovoljno da u sklopu europskih integracija jačaju samo koridori na pravcu istok - zapad, već se isto mora događati i na pravcu sjever - jug, između Baltičkog i Jadranskog mora. Jedan od konkretnih koraka koji bi u tom cilju mogao biti pokrenut jest gradnja plinovoda iz Norveške preko Poljske u Hrvatsku, koji bi i jednoj i drugoj zemlji omogućio diverzifikaciju izvora plina. Za projekt se zanimaju i Litva, Latvija, Estonija te Slovačka. Zanima nas sudjelovanje Hrvatske u tom projektu, rekao je Buzek i najavio da će Poljska uskoro potpisati s Norveškom ugovor o dostavi plina iz te zemlje.</p>
<p> Hrvatski je premijer istaknuo investicije Podravke i Plive na poljskom tržištu te pozvao poljska poduzeća da ulažu u Hrvatsku.</p>
<p>Buzek je naglasio da Poljska sa simpatijama promatra što je Hrvatska u posljednjih godinu dana učinila na putu prema izgradnji moderne države i uspostave slobodnog tržišta. »Hrvatska ima ključno značenje za stabilnost na Balkanskom poluotoku, i stoga je od velike važnosti približavanje Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji«, kazao je. Dvojica premijera razgovarala su i o suradnji na polju europskih integracija, a poljska strana ponudila je pomoć na mnogim razinama, počevši od konzultacija i razmjena mišljenja poljskih institucija zaduženih za pregovore s Europskom unijom s odgovarajućim hrvatskim institucijama.</p>
<p>Hrvatski ministar prometa Alojz Tušek i njegov kolega Jerzy Widzyk potpisali su Ugovor o pomorskom prometu.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo, u kojemu su i šef diplomacije Tonino Picula, ministri prometa i kulture, Alojz Tušek i Antun Vujić, glavni pregovarač s EU-om Neven Mimica i zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, primit će također poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, a predviđeni su i susreti s predsjednicima poljskog Sejma i Senata, te razgovori u Poljskoj gospodarskoj komori. </p>
<p>Hrvatska je politički stabilna zemlja unatoč prosvjedima</p>
<p> Na pitanje poljskih novinara koje je zanimalo koliko su nedjeljni prosvjedi u Splitu opasni za hrvatsku demokraciju i mogu li oni ugroziti hrvatsku državu, Račan je izjavio da su »mirni prosvjedi nešto što možemo prihvatiti kao pravo svakog građanina u demokratskoj zemlji«.</p>
<p> »Ono što ne možemo prihvatiti jesu nasilni oblici koji bi mogli ugroziti demokratski razvoj zemlje, no u ovom trenutku o tome se ne radi. Hrvatska Vlada sposobna je nositi se s time, a moj posjet Varšavi još je jedan dokaz da je Hrvatska politički stabilna zemlja unatoč ovakvim problemima koje smo rješavali i koje ćemo rješavati«, odgovorio je premijer. Naglasio je kako je riječ o obvezi jačanja Hrvatske kao pravne države u kojoj je svatko odgovoran pred hrvatskim sudovima. »Ako postoji osnovana sumnja da bi netko morao izaći pred te sudove, trebao bi na tu sumnju odgovoriti«, kazao je Račan. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>IBM-ov informacijski sustav pomogao Hitleru u progonu Židova</p>
<p>LONDON, 12. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika američka kompjutorska tvrtka IBM pomogla je Hitleru u progonu Židova, tvrdi se u knjizi »IBM i holokaust«, koja ovog tjedna izlazi iz tiska u New Yorku i Londonu. Londonski Sunday Times prenio je u nedjelju neke dijelove iz spomenute knjige, čiji je autor Edwin Black. Ti izvaci zorno ilustriraju šokantnu tezu: da se golema i precizna logistika holokausta - od identificiranja Židova do njihovog transporta u logore - jako oslanjala na IBM-ovu tehnologiju. Da nije bilo IBM-ovih bušenih kartica, Hitler nikada ne bi uspio pohvatati i likvidirati tako golem broj Židova, smatra Black. </p>
<p>Autoru je u istraživanjima pomagalo čak stotinjak pomoćnika. Zajednički, oni su proučili 20.000 dokumenata iz arhiva u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Britaniji, Izraelu, Nizozemskoj, Francuskoj i Poljskoj. Istraživanje je pokazalo kako je IBM-ov sustav bušenih kartica - preteča današnjih kompjutora - omogućio Hitleru da l933., nedugo nakon dolaska na vlast, provede novi popis pučanstva te zatim brzo analizira dobivene podatke. Pomoću IBM-ovih strojeva za sortiranje kartica, nacisti su uspjeli brzo i lako identificirati sve Židove. Predsjednik i vlasnik IBM-a Thomas J Watson, rado je surađivao s Hitlerom kome se divio. No konačni Watsonov motiv bio je, čini se, profit, a ne ideologija. </p>
<p>Black piše: »IBM nije izmislio njemački antisemitizam, ali kada je Njemačka htjela identificirati Židove poimence, IBM joj je pokazao kako će to učiniti. Kada je Reich te informacije htio iskoristiti da bi pokrenuo program progona i otimačine, IBM mu je pružio za to potrebno oruđe. Kada su vlakovi između koncentracijskih logora trebali voziti na vrijeme, IBM je ponudio rješenje.« Autor tvrdi da bi se bez pomoći američke firme holokaust provodio na mnogo primitivniji način. Ovako, je »najbolja automacija i tehnologija imala ključnu ulogu u fantastičnim brojkama koje je Hitler pobio«.</p>
<p>Jednom kada su Židovi bili identificirani, nacisti su ih htjeli masovno transportirati u getoe, pa u logore. Na usluzi im se opet našao IBM preko svoje podružnice u Njemačkoj. »Transportirati ih iz getoa, željezničkim prugama u logore smrti - s tako preciznim tajmingom da su žrtve mogle prijeći iz stočnih vagona ravno u spremne plinske komore - tražilo je složenu koordinaciju. Svi ti zadaci zahtijevali su kompjutor. On još nije postojao, ali IBM je imao svoj sustav bušenih kartica i sortiranja tih kartica. Prvi put u povijesti, jedan antisemit imao je automatiku na svojoj strani«, navodi Edwin Black. On je američki istražiteljski novinar kome su i otac i majka preživjeli holokaust. </p>
<p>Prilikom jednog posjeta Muzeju holokausta u Washingtonu 1993., Black je među drugim izlošcima ugledao i IBM-ov stroj za sortiranje bušenih kartica. Zapitao se što on radi u muzeju, te kakve veze je spomenuta firma imala s Hitlerovim likvidacijama Židova u Europi. Black se dao na istraživanje i uz pomoć brojnih pomoćnika počeo poput kakve slagalice sastavljati priču o Hitleru i IBM-u. </p>
<p>Među prvima, na površinu je isplivalo svjedočanstvo stanovitog Rudolfa Cheima, nizozemskog Židova koji je bio zatočen u nacističkom logoru Bergen-Belsen. Cheim je u tom logoru primijetio da esesovci zaduženi za odabir radne snage koriste neke njemu nepoznate bušene kartice. Neprimjetno je proučavao što rade i brzo shvatio kako taj sustav funkcionira. Uvidio je da esesovci na temelju tih kartica odlučuju koji će od logoraša živjeti, a koji umrijeti. Na stotine se tisuća ljudi identificiralo, sortiralo i slalo na rad ili u smrt pomoću kartica. Nakon rata, Cheim je u jednom zapisu opisao cijeli taj sustav koji je vidio u logoru. Njegovo svjedočanstvo godinama je zaboravljeno ležalo u nekom arhivu u Amsterdamu sve dok ga nisu otkrili suradnici Edwina Blacka. </p>
<p>IBM u New Yorku uspio je dobiti natrag u vlasništvo svoje strojeve, naplatiti saveznicima njihovo korištenje i tiho asimilirati ratne profite, koji su do današnjeg dana ostali poslovna tajna, tvrdi se u knjizi »IBM i holokaust«. To će djelo neminovno podići prašinu. Poznati lovac na naciste, Simon Wiesenthal izjavio je britanskom tisku: »Edwin Black prikupio je impresivni niz činjenica, koje dovode do ranije nepoznatog i šokantnog zaključka.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Fischer u Moskvi priprema rusko-njemački summit</p>
<p>MOSKVA, 12. veljače</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer doputovao je u ponedjeljak u podne u dvodnevni radni posjet Moskvi. </p>
<p>Odmah po dolasku, Fischer se odvojeno sastao sa svojim domaćinom i kolegom Igorom Ivanovom, zatim sa šefom ruskog parlamenta Genadijom Seleznjovom, a vodio je i pregovore s ruskim državnim tajnikom za nacionalnu sigurnost Sergejom Ivanovom.</p>
<p>Očekuje se da će Fischera u utorak primiti i ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p> Cilj Fischerovog posjeta je temeljita priprema rusko-njemačkog summita koji će se održati u Sankt Peterburgu 9 i 10. travnja. Uz to, jedna od glavnih tema Fischerovih razgovora u Moskvi je i namjera nove americke administracije da istupi iz sporazuma o Proturaktnoj obrani koji je Washington potpisao s Moskvom još davne 1972. godine. SAD sada žele izgraditi svoj zaseban »proturaketni kišobran«, Rusija je protiv, a taj plan Washingtona ne podržava ni Njemačka. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sharon šalje izaslanike u SAD i Europu</p>
<p>JERUZALEM/RAMALAH, 12. veljače </p>
<p> - Novoizabrani izraelski premijer Ariel Sharon poslat će pet izaslanika u SAD, Francusku, Belgiju i Rusiju, objavila su u ponedjeljak dvojica tih izaslanika na izraelskom državnom radiju. »Idemo u SAD reći da se ne mogu voditi pregovori dok traje nasilje (Palestinaca)«, izjavio je Moshe Arens, zastupnik Sharonove stranke Likud. </p>
<p> Izraelski vojnici ubili su dvojicu Palestinca u ponedjeljak ujutro na Zapadnoj obali, pored Ramalaha, doznaje se iz palestinskih liječničkih izvora. Drugi Palestinac ubijen je u pucnjavi između Palestinaca i izraelskih vojnika. Prema vojnim izvorima vojnici su zapucali na žrtvu koja je automobilom pokušavala probiti cestovnu prepreku i smrtno je ranili. </p>
<p> Osnivač naoružane islamističke organizacije Hamas Šeik Ahmed Jasin izjavio je za saudijski dnevnik na arapskom al-Watan u broju od ponedjeljka da je Bliski istok na rubu pobune nakon izbora Sharona za izraelskog premijera. »Bliski istok je na rubu nasilja i sukoba, a Sharonova kriminalna prošlost predstavlja samo epizodu u krvoprilićima«, izjavio je Šeik Ahmed Jasin.</p>
<p> »Od Sharona očekujem samo zlo, nepravdu i agresiju, za mene je važno naglasiti Sharonu i drugima da se palestinski narod ne može predati i da će nastaviti s pobunom protiv okupacije«, dodao je Hamasov vođa. </p>
<p>Izraelski ministar za komunikacije u ostavci Benyamin Ben Elizer, kojeg se smatra jednim od »jastrebova«, najavio je u ponedjeljak da se namjerava kandidirati za čelno mjesto laburističke stranke umjesto dosadašnjeg čelnika Ehuda Baraka. Elizer (65), bivši general rođen u Iraku odakle je došao u Izrael 1949. predstavlja desno krilo laburističke stranke. On je izjavio da se protivi »bilo kakvim pregovorima s Palestincima dok traje nasilje na terenu«.</p>
<p>Od početka Intifade u rujnu prošle godine, do sada je poginulo 399 osoba: 332 Palestinca, jedan Nijemac, 13 izraelskih Arapa i 53 Izraelaca. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Talijanski izbori: Desni centar uvjerljivo vodi na sjeveroistoku </p>
<p>RIM, 12. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Predizborna kampanja u Italiji sve više se zahuktava. Prema najnovijim ispitivanjima, na sjeveroistoku Italije uvjerljivo vodi desni centar. Više od 56 posto pučanstva se izjasnilo za njih, dok je samo 33 posto bilo za lijevi centar. </p>
<p>Kandidat lijevog centra za mjesto budućeg premijera Francesco Rutelli nije bez razloga izabrao upravo Trst za početnu stanicu svog promidžbenog puta po Italiji. Međutim, mnogi se pitaju nije li se prekasno sjetio sjeveroistoka Italije koji je do sada bio zapostavljen od lijevog centra. Sjeveroistok Italije zadnjih pet godina ne mijenja svoju političku orijentaciju prema desnom centru tako da su mogućnosti za osvajanje tog dijela Italije minimalne. Postoji jedan mali tračak nade u slučaju da dođe do rascjepa savezništva Pola i Sjeverne lige, no to je malo vjerojatno.</p>
<p>Na samom početku puta je došlo do skandala zbog prijetnji gradonačelnika Trevisa Giancarla Gentilinija upućenih Francescu Rutelliju. Gradonačelnik Trevisa, poznat kao jaki ultradesničar i najveća potpora Bossijevoj Sjevernoj ligi i dalje je nastavio vrijeđati Rutellija. Iako je Rutelli prozvao Berlusconija da se izjasni o Gentilinijevim prijetnjama, čelnik oporbe mudro šuti ne želeći doći u konflikt sa svojim saveznicima iz Kuće slobode.</p>
<p> Njegov glasnogovornik, Paolo Bonaiuti tvrdi da je »prepontecija Francesca Rutellija postala nepodnošlijva jer si daje za pravo da određuje kada i šta treba reći Berlusconi«. A za to vrijeme Giancarlo Gentilini ponovno poručuje : »Potvrđujem sve što sam rekao i iskreno se nadam da će za četiri mjeseca svi oni biti u progonstvu koje će trajati 50 godina, jer smo siti ove vlade i ovog režima«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Turska više ne želi biti talac zapadne politike prema Iranu</p>
<p>ANKARA, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvodnevni vrlo znakoviti posjet turskog šefa diplomacije Ismaila Çema Islamskoj Republici Iran, započet u ponedjeljak, mogao bi predstavljati važnu prekretnicu u poboljšanju bilateralnih odnosa Ankare i Teherana. Za taj dobrosusjedski pomak nužno je da iranske vlasti uskrate gostoprimstvo i militantnim separatistima zabranjene marksističke Kurdske radničke stanke i prestanu sponzorirati radikalne islamske skupine unutar Turske.</p>
<p>Do Çemova posjeta Teheranu došlo je gotovo neposredno nakon što se turski šef diplomacije vratio iz Tripolija, ali i u vrijeme kada se dvanaestočlana skupina zastupnika turskog parlamenta priprema za odlazak u Bagdad. Riječ o tri susjedne države s kojima SAD, ali i zemlje članice Europske unije (EU), imaju vrlo problematične političke odnose. </p>
<p>Turska je, posebice od Zaljevskog rata 1991., zazirala od poboljšanja odnosa s tim zemljama, pribojavajući se da takvim ishitrenim iskoracima ne pokvari svoje zapadne veze. Ta »zapadna solidarnost«, posebice prema Iraku, Tursku je proteklih deset godina koštala oko 35 milijardi dolara. Irak je, naime, s više od dvije milijarde dolara bio četvrti turski gospodarski i trgovinski partner.</p>
<p>Turski šef diplomacije u razgovoru sa svojim domaćinom Khamilom Kharrazijem, ali i tijekom prijema kod iranskog predsjednika Mohammada Khatamija, pokrenut će pitanje nedavnog ubojstva Gaffara Okkana, šefa policije u turskom gradu Diyarbakiru. Postoji osnovana sumnja da iza tog zločinačkog čina stoje turski Hesbollah. Prema ovdašnjim medijima, službeni Teheran je naklonjen tom »podzemnom pokretu«. </p>
<p>Zamjetno je da Turska više ne želi ulogu »taoca« zapadne politike prema Iranu, Iraku i Libiji. To potvrđuje i velika skupina turskih poslovnih ljudi koji su, zajedno s ministrom Çemom, doputovali u Teheran. Razgovori će, pored ostalog, obuhvatiti pitanje konačne realizacije tursko-iranskog posla 21 stoljeća. Radi se o završetku izgradnje plinovoda između Irana i Turske. Njime se u narednih dvadesetak godina Turskoj isporučivati sve dragocjeni energent vrijedan 23 milijarde dolara. Iran je već završio trasu plinovoda sa svoje strane granice. Očekuje se da bi se cjelokupni posao mogao završiti već početkom iduće godine. službeni Washington, najbliži zapadni saveznik Ankare, oštro se suprotstavljao realiziranju tog plinskog projekta.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vukovarska zločinačka trojka pred uhićenjem</p>
<p>Po svemu sudeći, izmjenu jugoslavenske zakonske regulative vezane uz odnose s Haaškim tribunalom Mrkšić, Radić i Šljivančanin mogli bi pričekati u pritvoru, a nakon toga bi, kako sada stvari stoje, mogli biti isporučeni Haagu.</p>
<p>BEOGRAD, 12. veljače</p>
<p> - Odluka o uhićenju Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića donesena je na najvišoj razini, a vukovarska bi trojica mogla završiti u zatvoru već ovoga tjedna, doznaje Vjesnik iz dobro obavještenih izvora bliskih Saveznoj vladi u Beogradu. Nakon trodnevnog posjeta Doris Pack Beogradu, te hitnog sastanka jugoslavenskog i srbijanskog čelništva, sve je izvjesnije kako je uhićenje vukovarske trojice tek pitanje vremena i tehničkih modaliteta. Šljivančanin, Mrkšić i Radić će po svemu sudeći izmjenu jugoslavenske zakonske regulative vezane uz odnose s Haaškim tribunalom pričekati u pritvoru, a nakon toga bi, kako sada stvari stoje, mogli biti isporučeni Haagu.</p>
<p>»Vlasti u Beogradu vrlo dobro znaju gdje se nalaze Šljivančanin, Radić i Mrkšić, i ukoliko ih žele uhititi to mogu učiniti veoma brzo«, rekla je u nedjelju beogradska novinska analitičarka Roksanda Ninčić.</p>
<p>Sve donedavno, »Vukovarski se krvnik«, kako su Šljivančanina nazvali hrvatski mediji nakon okupacije Vukovara, nije odveć trudio sakrivati. Tako su ga mnogobrojni Beograđani mogli vidjeti prije nepuna dva tjedna u gledalištu sportske dvorane Pionir. Tada je, kažu očevici, bio izrazito ozbiljan i neraspoložen, iako su događanja na košarkaškoj utakmici između Partizana i Crvene zvezde bila itekako zanimljiva i nabijena emocijama. »Na njegovom licu gotovo da se nije mogla vidjeti niti jedna grimasa«, tvrdi novinar jednog beogradskog medija koji je kako kaže, »više vremena proveo gledajući Šljivančanina, nego događanja na parketu«.</p>
<p>Šljivančanin dakako, ima dovoljno razloga za zabrinutost. Sve do odlaska Slobodana Miloševića s vlasti, bio je jedan od onih jugoslavenskih časnika koji su uživali posebnu zaštitu nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika. Tvrdi se da je upravo on u Vukovaru izvršavao posebne Miloševićeve naloge, bez obzira što je Milošević tada bio »samo« predsjednik Srbije.</p>
<p>Unatoč optužnici Haaškog suda za ratne zločine koja ga tereti za sudjelovanje u ubojstvu 260 vukovarskih ranjenika, Šljivančanin je munjevito napredovao. Nakon masakra u Vukovaru, Šljivančanin je bio postavljen u Crnoj Gori. Prigodom njegova dolaska na dužnost u podgoričku Drugu armiju Šljivančanin je u jednom od rijetkih razgovora za novine izjavio kako je po nacionalnosti Srbin te da je na izborima uvijek glasovao za Miloševićev SPS. Podgoričani mu pak nisu zaboravili da je od početka tzv. antibirokratske revolucije osobno denuncirao više od sedamdeset crnogorskih časnika i dočasnika koji se nisu slagali s Miloševićevom politikom. </p>
<p>Od čina bojnika koji je imao 1991. vrlo brzo je dogurao do pukovnika, bio je predavač u Centru visokih vojnih škola, a mjesto u Generalštabu ga je navodno već čekalo. Trebao je navodno samo položiti generalski ispit ... No onda je njegov dotadašnji zaštitnik sišao sa vrha jugoslavenske političke piramide ...</p>
<p> Šljivančanin, tvrde dobro upućeni, povremeno ode do svoga rodnog sela Palež u crnogorskom selu podno Durmitora. Nakon prijetnji crnogorskih vlasti da će uhićivati sve optužene za ratne zločine, njegovi su crnogorski susjedi najavljivali danonoćne straže, ne samo u selu nadomak Žabljaka, već i u Sopotu, mjestu pored Beograda gdje Šljivančanin živi.</p>
<p>Mile Mrkšić, drugi s popisa Vukovarske trojice, danas je umirovljenik i, koliko je poznato, živi u Beogradu. Ni Mrkšić ne daje izjave, no za razliku od Šljivančanina, nije na bilo koji način prisutan u javnosti. Sve donedavno viđan je u jednoj beogradskoj streljani gdje je »provjeravao oko i ruku«. Podaci iz biografije tog nekada visoko rangiranog časnika nekadašnje JNA pokazuju kako je riječ o časniku koji je uživao osobito povjerenje vojnog vrha. Generalske je zvjezdice zaslužio ulaskom 1. gardijske brigade kojom je zapovijedao u Vukovar. Nakon toga odlazi u Niš i postaje zapovjednik Korpusa specijalnih snaga Vojske Jugoslavije. Potom seli u Beograd i postaje pomoćnik Momčila Perišića, sadašnjeg potpredsjednika srbijanske vlade. Upravo sa tog položaja odlazi u Knin i postaje prvi čovjek pobunjene srpske vojske ...</p>
<p>Šira javnost najmanje zna o nekadašnjem kapetanu pješačke postrojbe 1. gardijske brigade JNA Miroslavu Radiću. Iz vojske je izašao još 1992. godine. »Smučilo mu se«, rekao je u jedinom intervjuu beogradskim novinama 1992. godine. Danas se bavi poljoprivredom i povremeno se pojavljuje na beogradskoj tržnici »Zeleni vijenac« na kojoj prodaje.</p>
<p>Obruč oko »vukovarske trojke« sve se više steže. Svojevrsnu ulogu u tome imaju i beogradski mediji, koji posljednjih dana prepariraju srbijansku javnost.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rasim Delić: Oluja nije bila ozbiljna vojna akcija</p>
<p>SARAJEVO, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši zapovjednik Armije BiH Rasim Delić izjavio je da sumnja da su »Oluja« i akcije hrvatskih snaga u zapadnoj Bosni bila ozbiljna borbena djelovanja. »Kad iole ozbiljan vojnik analizira 'Oluju' u kojoj nije bilo ozbiljnog otpora i sukoba, pa u kojoj se predaje čitav korpus, shvatit će da su tu, pored vojničkih, bili važni i neki drugi elementi. Radi se o tom da je trebalo stvoriti takav prostor i ambijent na osnovu kojega se može donijeti mirovno rješenje u Bosni i Hercegovini, a i Hrvatskoj na bazi plana Kontaktne skupine«, rekao je Delić na tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu.</p>
<p>On je dodao da je, po svojoj prilici, »trebalo stvoriti čiste etničke prostore za dva beosansko-hercegovačka entiteta, a to dovodi u pitanje i pad enklava u istočnoj Bosni 1995. godine, jer međunarodna zajednica nije ispunila svoju obvezu prema Srebrenici i Žepi, a bilo je na redu i Goražde«.</p>
<p>Rasim Delić, koji je na čelu muslimanske vojske naslijedio Sefera Halilovića i koji je zapovijedao Armijom BiH sve do kraja rata, rekao je da je amerčki diplomat Richard Holbrooke zabranio pokret Armije BiH, Hrvatske vojske i HVO-a prema Banjoj Luci i listopadu 1995. godine. »U jeku tih naših najvećih uspjeha, u američkom veleposlanstvu u Sarajevu meni je Holbrooke rekao da ne možemo ići prema Banjoj Luci, te da ćemo se neovisno od toga što budemo oslobodili u ratnim djelovanjima morati vratiti na 51 posto, a u suprotnom slučaju ćemo biti meta NATO-ova udara«. </p>
<p>Po Delićevim riječima, u rujnu 1995. godine sastali su se ministri vanjskih poslova SRJ, Hrvatske i BiH i prihvatili plan Kontaktne skupine o podjeli BiH na dva entiteta, ostanak naziva Republika Srpska i teritorijalni omjer 51:49 posto. »Svijet nije dopustio da u BiH bude pobjednika. Zato su na pregovaračkom stolu u Daytonu, uz američko posredovanje o miru i budućem ustroju Bosne i Hercegovine, ravnopravno, gle apsurda, razgovarali oni koji su BiH zdušno i hrabro branili i oni koji su je barbarski rušili mrzeći svaku pomisao o njezinom opstanku«, zaključio je bivši zapovjednik Armije BiH.</p>
<p>Ovo nije prvi put da u bosansko-hercegovačkoj javnosti dovedene u pitanje »vjerodostojnost« ratnih operacija, odnosno borbi između hrvatskih i srpskih snaga. Tako se često spominje da je povlačenje HVO-a iz Bosanske Posavine bilo dogovoreno i slično. U dobrom dijelu, prije svega bošnjačke javnosti, postoji naime percepcija da Hrvati i Srbi nikad nisu ozbiljno ratovali već se sve dogovaralo »za stolom«. Naravno, može se očekivati da će i nakon ove Delićeve izjave uslijediti burne reakcije. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Jelavić: HDZ nije prevario Hrvate u BiH</p>
<p>Hrvatsko političko vodstvo nikada neće priznati jednostranu promjenu Daytona, gdje bi Hrvati bili samo građani, tvrdi Ante Jelavić </p>
<p>MOSTAR, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH označila je konac jedne farse koja traje zadnjih nekoliko mjeseci«, kazao je u ponedjeljak hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora i HDZ-a BiH Ante Jelavić, gostujući u programu HRTV-a Herceg-Bosne. </p>
<p>Ovaj proces konstituiranja vlasti nakon općih izbora, dodao je, »želi se iskoristiti za promjenu političkog koncepta Bosne i Heregovine«, i to »u pravcu stvaranja građanske države«. Međutim, »hrvatsko političko vodstvo nikada neće dati legitimitet jednostranoj promjeni Daytona, jednostranoj promjeni političkog sustava, gdje bi Hrvati bili samo građani«. </p>
<p>Govoreći o kandidaturi Božidara Matića ispred Alijanse za promjene za mandatara Vijeća ministara, Jelavić je kazao kako kao član Predsjedništva BiH ne može dati potporu njegovoj kandidaturi jer ona ne predstavlja političku volju hrvatskog naroda te on nema legitimitet potvrditi Matićevu kandidaturu. On je odbacio optužbe kako Predsjedništvo BiH krši Ustav, upozorivši još jednom kako poništavanje političke volje hrvatskog naroda, što se događalo na skupštinskom zasjedanju, oduzima prostor za razuman dijalog i da su »male šanse da u Predsjedništvu postignemo konsenzus oko novog mandatara«. Uz to, hrvatski član Predsjednišva ponovio je još jednom kako je od strane nekih međunarodnih predstavnika i veleposlanika nekih zemalja u BiH bilo izravnog miješanja u rad Predsjedništva i pri ranijim imenovanjima mandatara (Gligorić, Tuševljak), a i sada pri Raguževom imenovanju. Jelavić je odbacio Petritscheve optužbe kako je HDZ prevario hrvatski narod u BiH, kazavši kako bi do toga došlo onog trenutka kada bi dali legitimitet izboru zastupnika po famoznoj Barryjevoj odluci i kada bi dali pristanak za instaliranje na čelo Vijeća ministara ljudi bez političke potpore.</p>
<p>»Jedini izlaz iz ove krize trebao bi biti dijalog između svih političkih stranaka«, kazao je Jelavić, dodavši kako se na događanja u BiH ne može gledati »crno-bijelo«, odnosno da jedne stranke predstavljaju »bijelo« i perspektivu BiH, a druge, s plebiscitarnom potporom, »crno« i prošlost. Kao mogućnost raspleta, kazao je, pojavljuje se i mogućnost raspisivanja novih parlamentarnih, pa i predsjedničkih izbora, a u svakom slučaju, poluprotektorat, kakva je sada situacija u BiH, uz uspostavu vlasti bez političke volje hrvatskog naroda, »vodi nas u najdublju krizu«. </p>
<p>Ukoliko bi drugi jednostrano mijenjali Dayton na štetu hrvatskog naroda, onda hrvatsko vodstvo ima obvezu samo štititi interes hrvatskog naroda u BiH. »Trenutak je za svojevrsnu 'šok-terapiju' i ići ćemo u pravcu sazivanja Hrvatskoga narodnog sabora i donošenja određenih odluka«, zaključio je Ante Jelavića.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Manjine odlučuju o državnom statusu Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Sve su češće poruke iz Beograda i Novog Pazara crnogorskim Bošnjacima-muslimanima da ne smiju podržati nezavisnost Crne Gore zato što bi se tako, navodno, podijelio Sandžak i prekinule veze između muslimana u Crnoj Gori i Srbiji. Zabune i dvojbe o tome trajat će ne samo do crnogorskih parlamentarnih izbora 22. travnja, odnosno mogućeg referenduma o nezavisnosti poslije izbora, već i cijelu godinu dulje. Naime, Crna Gora neće u travnju zajedno sa Srbijom, upravo zbog organizacije izbora, provesti popis stanovništva koji će svakako brojčani »odnos snaga«.</p>
<p>»Bošnjaci-muslimani, bilo kojoj stranci pripadali, nemaju moralno pravo osporavati pravo na državnost i međunarodni subjektivitet Crne Gore kao jednoj od najstarijih država na Balkanu, a samostalna i međunarodno priznata Crna Gora je i interes Bošnjaka-muslimana«, izjavio je za podgoričke Vijesti Ervin Spahić, visoki dužnosnik Socijaldemokratske stranke (SDP). </p>
<p>Član vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) iz Berana Smajo Šabotić ima sasvim drukčiji stav koji, pored tvrdnje da će se Sandžak podijeliti, opravdava tvrdnjom da će u nezavisnoj Crnoj Gori sami Crnogorci biti manjina, dok će Srbi, Muslimani, Albanci i Romi imati većinu. To donosi »unutrašnju nestabilnost«, a na Balkanu to znači i vanjsku nestabilnost. »Tko bi spriječio ulazak albanskih terorista u Berane ako nezavisna Crna Gora, kako kaže šef diplomacije Branko Lukovac, neće imati vojsku«, pita Šabotić u novinskoj anketi. On upozorava da »muslimani imaju odgovornost jer će njihov glas odlučiti državni status Crne Gore« i tvrdi da bi glasom za samostalnost muslimani napravili vlastitu grobnicu i tamnicu, a diobom Sandžaka odnosno Raške oblasti bila bi slomljena kičma muslimanskom narodu u SRJ. »Dovedeni smo u tešku dilemu i dobro ćemo razmisliti koju odluku da donesemo«, poručio je predsjednik SDA Crne Gore Rifat Vesković. Po njegovoj ocjeni, u posljednje četiri godine bošnjački narod u Crnoj Gori nije osjetio boljitak, iako je podržao Mila Đukanovića. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Radio Vatikan slavi 70 godina </p>
<p>VATIKAN, 12. veljače</p>
<p> - Radio Vatikan u ponedjeljak je proslavio 70 godina postojanja. Četrdesetak programa na različitim jezicima, koji danas djeluju u okviru Radio Vatikana, svakodnevno izvješćuje i komentira međunarodna zbivanja i život Crkve. Na radiju djeluje oko 250 novinara iz 58 zemalja, većinom laika, uz veliki broj dopisnika iz različitih dijelova svijeta. Radio Vatikan emitira Dnevnike, aktualne teme, liturgijske i glazbene prijenose te izravne prijenose liturgijskih slavlja koje predvodi Sveti otac, Papine nedjeljne nagovore uz Angelus, opće audijencije, prati njegova apostolska putovanja.</p>
<p>Osim tradicionalnih prijenosa na srednjim i kratkim valovima, programe Radio Vatikana, zahvaljujući satelitima, prenose i brojne nacinalne i mjesne radio postaje, a program se može čuti i putem Interneta. U hrvatskoj program Hrvatskoga uredništva Radio Vatikana svakodnevno prenose Radio Marija i Hrvatski Katolički Radio, a u Bosni i Hercegovini Radio Vrhbosna i Radio Mir iz Međugorja.</p>
<p>Samo za zemlje srednjoistočne Europe, Radio Vatikan emitira na dvadesetak jezika. U prošlosti su prijenosi na tim jezicima podupirali crkvene zajednice koje je totalitaristički komunistički režim sustavno proganjao, ističe se u komentaru Radio Vatikana, a danas im pomaže graditi slobodnije društvo, koje proživljava duboke trzavice suočavajući se s brojnim pomodarskim, društvenim, kulturnim, moralnim i vjerskim problemima. Radio Vatikan je vrlo slušan i na području Afrike, Azije, Oceanije, ali napose na području Južne Amerike, gdje živi najveći broj katolika. U tim zemljama postoji veliko zanimanje za sve obrede koje predvodi Sveti Otac, stoga Radio Vatikan gotovo sva velika slavlja prenosi uz komentare na španjolskom i portugalskom jeziku. (IKA)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog »afere Rich« pao interes za Clintonove govore</p>
<p>Klijenti kompanije koja je skupo platila predavanje Billa Clintona prosvjedovali zbog »angažiranja kontroverznog bivšeg predsjednika«</p>
<p>NEW YORK, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi plaćeni javni govor bivšeg predsjednika Billa Clintona nije prošao bez problema - kao, uostalom, ni bilo što drugo što je povezano s njim u posljednje vrijeme. Prošlog ponedjeljka Clinton je na Floridi održao jednosatni govor za šefove i goste kompanije Morgan Stanley koja se bavi investicijama na Wall Streetu, i za to dobio honorar »između 100.000 i 150.000 dolara«. </p>
<p>Mnogi klijenti te kompanije, međutim, prosvjedovali su zbog »angažiranja kontroverznog bivšeg predsjednika, čije je osobno ponašanje u vrijeme dok je bio u Bijeloj kući ostavilo vrlo loš dojam«. Predsjednik kompanije, Philip J. Purcell sada je razaslao e-mail poruku svim klijentima, ispričavajući se zbog »očite greške koja je počinjena kada je Clinton angažiran da govori na kompanijskom sastanku na Floridi«. U poruci koja je razaslana prošloga četvrtka i petka svim klijentima kompanije, Morgan Stanley reagira na negodovanje klijenata zbog činjenice da je kontroverznom bivšem predsjedniku plaćena tako velika svota. Kompanija je primila više desetaka prosvjeda, a u nekima se čak prijetilo raskidanjem ugovora s kompanijom i prenošenjem financijskog poslovanja na neku drugu kompaniju. »Bila je to greška«, kaže u isprici Purcell.</p>
<p> »Trebali smo dvaput razmisliti prije nego smo se odlučili da ga angažiramo kao govornika, s obzirom na niz njegovih dubioznih poteza koje je povukao odlazeći iz Bijele kuće«. Purcell nije precizirao na koje poteze misli, ali očito se to odnosi, prije svega, na oprost što ga je Clinton udijelio Marcu Richu, i na okolnosti oko toga oprosta što ih sada istražuje kongresni odbor, sumnjajući da je Clinton prethodno od Richove bivše supruge Denise primao nedopuštene donacije, novčane priloge (u iznosu od više milijuna dolara) i poklone. Težište kongresne istrage sada je na provjeravanju podrijetla novca što ga je primio Clinton u obliku donacija.</p>
<p> Denise Rich, bivša supruga Marca Richa, koja je i formalno, u pismu Clintonu u prosincu prošle godine, zamolila oprost za njega, odbila je svjedočiti pred kongresnim odborom, pozivajući se na peti ustavni amandman koji joj dopušta da odbije svjedočenje ako bi njene izjave mogle teretiti nju samu.</p>
<p>Njeno je svjedočenje, međutim, ključno u ovoj aferi. Naime, kongresni odbor želi sada ustanoviti je li novac što ga je ona donirala Clintonu i demokratskoj stranci, bio njen, ili je ipak (kao što mnogi vjeruju) to bio novac njezinog bivšeg supruga. Ako bi se to dokazalo, onda bi počinjeni prekršaj bio veći i krajnje neugodan po Clintona, budući da bi to značilo ne samo da je najprije primio obilne donacije (među inim i milijun dolara za predsjedničku knjižnicu u Little Rocku), te da je za uzvrat podario oprost njenom suprugu, već bi to značilo i da je primao donacije od stranog državljana, a to je vrlo težak prekršaj. Marc Rich je, naime, pobjegavši iz SAD prije 17 godina, uzeo švicarsko državljanstvo, što mu je i pomoglo da ostane izvan dohvata američkog pravosuđa.</p>
<p>Još uvijek vjerujući kako će biti moguće prisiliti Dennise Rich da svjedoči, kongresni odbor sada istražuje mogućnost da prouči njene bankovne račune i vidi da li je postojala financijska veza s njenim bivšim suprugom.</p>
<p>U međuvremenu, samokritika kompanije Morgan Stanley mogla bi imati teške posljedice po Clintona, budući da bi sada mnoge druge kompanije, koje su se jagmile da bivšeg predsjednika angažiraju kao govornika na svojim skupovima (pod istim financijskim uvjetima), »mogle dvaput razmisliti« prije nego sto to učine. Njegov slijedeći govor bio je planiran za 26. ožujka na državnom sveučilištu u Salemu, Massachussetts, ali nije isključeno da će taj aranžman biti otkazan, a zatim i svi drugi koji su planirani.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ni Putin ne može spasiti Kučmu?</p>
<p>MOSKVA, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč protivljenju udružene ukrajinske političke oporbe i apelima da ne dolazi, ruski lider Vladimir Putin doputovao je u nedjelju kasno navečer u Dnjepropetrovsk gdje je u ponedjeljak održao višesatne pregovore sa svojim domaćinom predsjednikom Ukrajine Leonidom Kučmom. Zbog sumnji da je umiješan u likvidaciju neovisnog ukrajinskog novinara Georgija Georgadzea, oporba već tjednima organizira u Kijevu masovne demonstracije i traži Kučminu ostavku. Međutim, svoj dolazak u Dnjeproptetrovsk Putin je obrazložio tvrdnjom da je taj njegov osmi susret s Kučmom bio dogovoren još prošle jeseni, da se Rusija ne namjerava miješati u unutarnje stvari Ukrajine, ali i da će Kremlj održavati konatakte s ukrajinskim liderima koji su (ili će biti) izabarani demokratskim putem.</p>
<p>Službeno je rečeno da su ponedjeljak u Dnjepropterovsku, rodnom Kučminom kraju, predsjednici Ukrajine i Rusije pregovarali o međudržavnim ekonomskim odnosima. Potpisani su sporazumi o energetskoj suradnji. Rusija će isporučivati Ukrajinu električnu struju, a postignut je i dogovor o zajedničkoj prozvodnji zrakoplova AN 70 i TU 334, te obnavljanju zajedničke proizvodnje moćnih raketa za lanisranje satelita u svemir. </p>
<p>Komentirajući rezultate svojih pregovora s Kučmom, Putin je u ponedjeljak poslije podne u Dnjepropetrovsku izjavio da je napravljen »važan korak u harmonizaciji odnosa Rusije i Ukrajine« i da su narodi dviju susjedenih država »prirodno i krvno zainteresirani za obnavljanje ekonomskih veza«. S godišnjom robnom razmjenom od 9,5 milijardi dolara Rusija je za Ukrajinu najznačajniji i najvažniji partner, tim više što je u toj robnoj razmjeni Kijev u minusu prema Moskvi čak 2,5 milijarde dolara.</p>
<p>Međutim, ukrajinska oporba sumnja da je Kučma radi Putinove podrške i očuvanja predsjedničkog položaja spreman potpisati takve sporazume koji bi Ukrajinu opet vratili »u ruski zagrljaj«. Stoga je oporba, koja i dalje u Kijevu organizira masovne ulične demonstracije, poručila Putinu da sporazumi s Kučmom neće biti dugog vijeka. »Ukrajina će već do početka svibnja imati novog predsjednika«, izjavio je u ponedjeljak Aleksandar Maroz, jedan od lidera udružene ukrajinske oporbe. Na sastanku u ponedjelak u Kijevu, »Komitet nacionalng spasa« donio je plan svojih akcija za uklanjanje s vlasti šefa države, a u okviru tog plana je i opredjeljenje da Ukrajina bude parlamentarna, a ne kao sada predsjednička republika.</p>
<p>Putin se u ponedjeljak iz Dnjepropterovskog vratio u Moskvu,a u utorak u Kijev stiže Javier Solana koji predvodi izaslanstvo EU-a koje treba provesti ekspertizu koliko su autentične tajno snimljene audio trake iz kojih prozlazi da su predsjednik Kučma, njegov ministar unutarnjih poslova Jurij Kravčenko i šef državne sigurnosti Leonid Derkač umiješani u likvidaciju novinara Georgadzea.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zelene karte za sve stručnjake </p>
<p>BERLIN, 12. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Između dijelova kabineta njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i Saveznog ureda za zapošljavanje izbio je sukob u vezi s proširenjem akcije Zelena karta, kojom se kompjuterskim stručnjacima iz inozemstva omogućava rad i boravak u Njemačkoj. Naime, iz krugova bliskim vladi je procurila vijest da se u slijedećim mjesecima priprema proširenje Zelene karte i za visokokvalificirane stručnjake ostalih privrednih grana.</p>
<p> S obzirom na činjenicu da se u posljednje vrijeme, kao posljedica pojačane izvozne orijentacije njemačkog gospodarstva, pojavio manjak stručnjaka u pojedinim industrijskim granama, poput kemijske, pragmatični članovi socijaldemokratsko zelene vlade su došli na ideju da gospodarstvenicima koji vape za stručnim kadrom iziđu u susret. No, tome se oštro usprotivio šef nürnberškog Saveznog ureda za zapošljavanje Bernhard Jagoda koji smatra da ne treba pretjerivati s izdavanjem radnih dozvola samo na osnovu dnevnih potreba privrede te smatra da i postojeći zakoni ostavljaju dovoljno prostora za zapošljavanje stranih stručnjaka. Jagoda je kritizirao njemačke poduzetnike zbog nedovoljnog korištenja brojnih programa prekvalifikacija što ih nude njemački uredi za zapošljavanje kojima se pokušava smanjiti više od četiri milijuna nezaposlenih. No ono što šef ureda za zapošljavanje prešućuje je da među njima uglavnom radi o tzv. dugotrajnim nezaposlenima koji se u poodmaklim godinama teško prilagođavaju na prekvalifikaciju te i nakon doškolovanja ostaju na burzi rada. Jagoda, kojeg je kao jednog od rijetkih kadrova od predhodne demokršćanske vlade preuzeo Schröder, također kritizira i enormnu količinu prekovremenih sati koje su u prošloj godini odradili njemački uposlenici. Jagoda smatrajući da bi se problem nezaposlenosti barem djelomično mogao ublažiti pravednijom raspodjelom radnih sati.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Pravih i konačnih odgovora na dvojbe o kloniranju nema niti će ih ikad biti, pa je strah od manipulacije opravdan </p>
<p>Zadnjih godina se mnogo raspravlja o etičnosti novih biotehnoloških postupaka, kao što su kloniranje i sl. Vidi na npr. članke u Vjesniku od Miroslava Radmana: Tko nas to plaši i zašto terapeutskim kloniranjem (27.1.) i Lidije Černi: Strah od zloporabe (26.1.). Prve uzbune su dane kad je klonirana ovca Dolly, a sada su dileme pojačane kad je nedavno V. Britanija, kao prva zemlja na svijetu, odobrila kloniranje embrija u terapeutske svrhe.</p>
<p>Zašto strah? Jedni se boje što će biti kad jednom budemo mogli sve ljudske organe proizvoditi po volji in vitro. I sam prof. Radman kaže da bi ga jedino i ozbiljno etički zabrinulo »stvaranje« i transplantacija ljudskog mozga. Drugi su zabrinuti da će se kloniranjem moći dobiti veliki broj blizanaca, i da ćemo se na taj način približiti Huleyevom »Vrlom, novom svijetu«, u kojem od jednog oplođenog jajašca mogu dobiti 96 identičnih blizanaca, točno određenih svojstava. I što bi s tolikim ljudima, i onako nas ima previše. Uostalom, za buduće ratove nije potreban veliki broj ljudi (pješadije). Treći se boje da će jednom neki znanstvenici, a utrci za Nobelovom nagradom, klonirati i čovjeka, pa ćemo tako nakon ovce Dolly dobiti i prvog kloniranog čovjeka, recimo Johna, ili, još prikladnije, Adama. Upravo čitam u Vjesniku (2.2.) da se to očekuje za cca dvije godine. Prema tome, tko želi kopiju samoga sebe, i ima puno novaca, neka se malo strpi, pa može dobiti svog blizanca, samo mu on neće jako sličiti jer će biti mala beba.</p>
<p>No svi ti strahovi su malo površni. Postoji i jedna dublji razlog za te strahove i dvojbe. Naime, kloniranje staminalnih (matičnih) stanica u svrhu dobivanja raznih tkiva i organa radi se na embrijima u vrlo ranoj fazi njihova razvoja, dok su oni zapravo samo skupine nediferenciranih (totipotentnih) stanica (tzv. preembriji). Pri tim manipulacijama mnogi (pre)embriji naravno stradaju. To isto vrijedi i za većinu ostalih biotehnoloških postupaka i eksperimentiranja na embrijima, za umjetnu oplodnju (in vitro), i sl. I tu se sad postavlja pitanje, jesu li ti embriji ljudska bića, jer ako jesu, ne bi ih bilo etičko ubijati da bi se dobilo organe za presađivanje bolesnicima.</p>
<p>Problem je zapravo u tome kada točno u toku jednog potpuno kontinuiranog razvoja, od oplođene jajčane stanice (zigote) od fetusa (koji je sigurno o ljudsko biće), to ljudsko biće (čovjek) nastaje.</p>
<p>Nažalost, na to pitanje nema pravog odgovora. Prirodne znanosti ne mogu na to odgovoriti, jer one sa svojim instrumentarijem i metodama mogu vrlo precizno i detaljno pratiti spomenuti razvoj, ali kada u tom razvoju nastane »ljudsko biće« ne spada u njihovu domenu opažanja. Filozofija, etika, antropologija mogu o toj stvari jako mnogo filozofirati, ali siguran i konačni odgovor koji bi bio prihvatljiv svima ni one ne mogu dati. Razne religije imaju o tome svoj stav, i većinom drže da »ljudsko biće« nastaje u vrlo ranoj, praktički početnoj fazi embrionalnog razvoja, ali taj njihov stav obavezuje zapravo samo pripadnike dotične religije.</p>
<p> Stav Katoličke crkve je vrlo decidiran: oplođena jajna stanica (zigota) je već ljudsko biće, ali ni taj stav nije na razini dogme.</p>
<p>U traženju odgovora čini mi se da bi nam mogla malo pomoći logika. Naime, u gore spomenutom kontinuiranom razvoju ipak ima jedan diskontinuitet, i to na samom početku, tj. kod oplodnje jajašca sa spermijem, kad od dvije haploidne stanice (sa polovičnim brojem kromosoma) nastaje jedna diploidna stanica, s punim brojem kromosoma, dakle sa svim potrebnim genetskim materijalom za razvoj kompletnog čovjeka. Čini mi se da bi bilo logično pretpostaviti da u tom času (oplodnja) nastaje ljudsko biće.</p>
<p>No, pravog i konačnog odgovora, prihvatljivog za sve ljude, ipak nema, niti će ga, mislim, ikad biti. I zbog toga će uvijek ostati strahovi i dileme, jesmo li ubili jedno ili više ljudskih bića da pomognemo nekom bolesnom čovjeku, ili da zadovoljimo nečiju želju za »blizancem«, i sl.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neistine na račun moje stranke N. Znaora </p>
<p>Obraćam vam se u interesu zastupanja g. Nediljka Znaora i njegove obitelji, a u vezi s člankom objavljenim u političkom dnevniku Vjesnik dana 29. siječnja 2001. godine pod nazivom »Znaor samo za putne troškove obračunao više od dva milijuna kuna«, čiji je autor označen inicijalima D.G.</p>
<p>Naime, u spomenutom je članku autor, pored podataka o kaznenim postupcima koji se vode protiv moje stranke i radi čega, pozivajući se na »pouzdane izvore«, iznio niz neistina na račun moje stranke. To se odnosi na dio teksta u kojem se spominju navodna primanja moje stranke, a posebno na dio rečenice u kojoj se tvrdi »navodno je i poveća svota ponuđena nekome u Zagrebu da bi se ishodilo njegovo puštanje iz pritvora«. Ta je tvrdnja potpuno proizvoljna i netočna, a sasvim sigurno, i protivna osnovnim načelima novinarske struke te objektivnog izvješćivanja javnosti o aktualnim zbivanjima u društvu. Jer, ukoliko je vašem novinaru, autoru predmetnog teksta, poznato da je netko nekome nudio novac kako bi se ishodilo puštanje Nediljka Znaora iz pritvora, postavlja se pitanje zašto taj novinar nije o tome, kao i osobama koje su u tome navodno sudjelovale, a prema mojim saznanjima nije, izvijestio tijela kaznenog progona (policija, Državno odvjetništvo), s obzirom da bi tada, ako bi njegove tvrdnje bile točne, u pitanju bilo kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, vjerojatnije je da je spomenuti novinar, autor predmetnog teksta, ponesen kojekakvim kuloarskim pričama i inim pretpostavkama iste, u navedenom članku, digao na nivo informacije (istine), iako navedena tvrdnja, doduše, iznesena pod određenom rezervom (»navodno«), nema nikakve veze s istinom. Ili se možda radi o svjesnom i namjernom činu spomenutog novinara usmjerenom k postizanju nekakvog drugog cilja. Naime, takvih je i sličnih neistinitih napisa, vezanih za moju stranku, do sada, u dijelu tiska već i bilo. No, i bez obzira na to, takav način pisanja, ne samo da prelazi granice dobrog ukusa, već se istim mojim strankama izravno nanosi šteta, ali i vama, imajući u vidu dosadašnji karakter vaših novina kao ozbiljnog političkog dnevnika. Isto tako postavlja se i pitanje svrhe takvog članka, te kome su u interesu ti i takvi napisi u tisku jer se njima stvara dodatni pritisak, ne samo na moju stranku i njegovu obitelj, već i na pravosudna tijela koja bi trebala odlučivati, kako o daljnjem tijeku pritvora, tako i o samoj kaznenoj odgovornosti moje stranke.</p>
<p>Stoga predlažem da u najkraćem razumnom roku, u vašem političkom dnevniku, demantirate takve tvrdnje vašeg novinara, iznesene u predmetnom članku, odnosno, da u ime moje stranke Nediljka Znaor i njegove obitelji, objavite ovaj moj dopis kao demanti predmetnog članka i u njemu iznesenih neistinitih navoda.</p>
<p>ZORAN MILAS odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Skijaški centar na Sljemenu neka grade oni koji će iz toga izvlačiti profit</p>
<p>Pridružujem se očekivanju da »naši poduzetnici (...) ulože svoj novac« u skijaški centar na Sljemenu »koji će im donijeti basnoslovni profit«, kako se to izrazio čitatelj R. K. iz Zagreba, u Vjesniku od 3. veljače u povodu izjave našeg gradonačelnika gospodina Bandića.</p>
<p>Skijaški centar na Sljemenu zasigurno nema obilježja, ni značaj javnog objekta tipa škole ili bolnice, pa angažiranje sredstava iz proračuna Grada nije ni gospodarski, ni socijalno, dakle i politički opravdano.</p>
<p>Grad mora uvažiti okolnost prisutnosti realnih potreba za izgradnjom niza športskih objekata u samom gradu i hitnom sanacijom dijela postojećih.</p>
<p>Športske objekte u gradskoj sredini mogu koristiti djeca svih slojeva građana čitavu godinu ili pretežni dio godine, a skijaški centar na Sljemenu, samo ona djeca roditelja i roditelji koji mogu prekoračiti »prag financijskih mogućnosti« nabave skijaške opreme za vrlo kratku skijašku sezonu na Sljemenu.</p>
<p>Politički bi, dakle, bilo uputno, da Grad najprije financira sanaciju postojećih i izgradnju športskih objekata u samom gradu.</p>
<p>Listu takovih športskih objekata (neizgrađeni bazeni, izgubljena nogometna igrališta, atletska dvorana, velodrom, dvorana za športsku i ritmičku gimnastiku, dvorane za borilačke športove itd.) ne bi ovdje nabrajali.</p>
<p>Skrenut ćemo pozornost samo na športska igrališta uz osnovne škole i na športsko-rekreacijskim centrima čijom sanacijom se može uvelike doprinijeti i razvoju skijanja u Zagrebu.</p>
<p>Skijaši natjecatelji svih dobnih kategorija u prelaznom razdoblju koturaljkaju (»rolaju«), alpinci na jednorednim koturaljkama, a nordijci na specijalnim rolerima kojim se imitira skijaško trčanje. Koturaljkanje je situacijski najbliže skijanju po »izmicanju podloge« i motoričkom faktoru dinamičke ravnoteže. Klizači se također koriste koturaljkama, ali klasičnim, dvorednim, na kojima se provodi, u nas ugaslo, umjetničko koturaljkanje. Naravno, da Janica i Ivica Kostelić koturaljkaju. Igraju i mini-hokej na jednorednim koturaljkama tijekom ljeta na Badiji kraj Korčule.</p>
<p>Problem je u tome što u Zagrebu nema terena za koturaljkanje. Bilo je jedno jedino u športsko-rekreativnom centru »Šalata«.</p>
<p>Djeca, mladež i odrasli, pa i umirovljenici ipak koturaljkaju. Koturaljkaju na Jarunu. Nažalost biciklističko-koturaljkaška staza i biciklističko-automobilska cesta na Jarunu već su više godina oštećene i za koturaljkanje opasne. Koturaljka se i na Sveticama, a u najvećoj mjeri na javnim površinama. Na asfaltiranim igralištima za rukomet, košarku, odbojku, mali nogomet i kombiniranim igralištima pri osnovnim školama ne može se koturaljkati, jer nisu upotrebljiva. Mnoga nisu upotrebljiva niti za redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.</p>
<p>Popravak tih igrališta omogućio bi optimalnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavne športske aktivnosti i natjecanja u navedenim športovima, bez opasnosti od ozljeđivanja, te sve popularnije koturaljkanje učenika osnovnih škola, pa i djece predškolske dobi.</p>
<p>Kroz bavljenje koturaljkanjem djeca postaju pouzdani potencijalni sudionici skijanja, športskog i rekreativnog svih skijaških disciplina, a to je povoljno za investitore na Sljemenu.</p>
<p>Iako naš gradonačelnik »hakla« nogomet i planinari, realnu sliku stanja športskih potreba i prioriteta ne poznaje. I ne mora ju poznavati. Športski lobi Gradu nameće naopake prioritete i kriterije. Uz ozračju Janičinih uspjeha i narasle euforije navijača i građanstva, sitog marifetluka u športskim igrama, »prva faza skijaškog centra na Sljemenu«, činila se pranim potezom u pravo vrijeme i na pravom mjestu. A nije!</p>
<p>B. K.-B.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Protivim se privatizaciji Hrvatske televizije</p>
<p>Tekstovima o tome dolazi li »strani kapital« u Hrvatsku, dodao bih: da dolazi!, ali kako? To je lako uočiti i zaključiti po prodaji i zaduženjima, pa tako postajemo kolonijalna zemlja, vraća nam se feudalizam ili rani kapitalizam, da ne spominjem lihvarsko-zelenaški. </p>
<p>To je lako uočiti »njegov ulazak« kada se prodaje-kupuje, kupuje se unosno profiterstvo uz mali ulog velika dobit, uzmimo primjer Austrijske »Styrie« postaje vlasnik 98 posto Večernjeg lista uz dva posto malih dioničara i tako nam naš najtiražniji dnevnik tiska i dobit uzima druga država i viša rada odlazi drugima. Usputno bih napomenuo tvornice »Nikolu Tesla«, »Radu Končara«, »Bagat«, »Plavu lagunu«, Karlovačku pivovaru unosne jadranske hotele... a sada se radi i na privatizaciji Televizije i njeno dijeljenje na emitere i odašiljače gdje po tehnologiji i ovisnosti ne mogu opstati bez drugoga... Eto to je ona »Zavadi pa vladaj« ili »Usitni da si ne mogu zajednički djelovati organizirano«. Ja sam protiv takove ekonomike i ne bi dao niti davao razbijati velike kolektive i uzimanja »kapitala« vlasnicima u bescjenje. I eto to je posljedica danas velike nezaposlenosti koja se stalno povećava i za to napada premijer Ivica Račan, kao da je on krivac a ne prethodna vladavina.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ne nasjedajmo onima koji siju sjeme zla i razdora</p>
<p>Kako doznajemo iz raznih medija, sadašnja hrvatska vlast krenula je po svoj prilici ispitivati debljinu političkog leda u pogledu sumnjičenja i optuživanja naših ratnih generala za možebitne ratne zločine u Domovinskom ratu, a tragom sumnjivih konstrukcija još sumnjivijih prijavitelja upitne reputacije i vjerodostojnosti.</p>
<p> Još ranije oprezno su se proturale teze o nekim mogućnostima da i branitelji mogu biti počinitelji ratnih zločina, a ne samo agresori. Izgleda da bi nekim utjecajnim međunarodnim krugovima u sređivanju političkog stanja na »području bivše Jugoslavije« bilo dobrodošlo ako bi se na neki način moglo prikazivati da su i hrvatski branitelji činili ratne zločine, pa bi se krivnja za rat mogla malo raspodijeliti i tako ublažiti učinjena ratna razaranja nad Hrvatskom i učinjeni genocid nad Hrvatima. Tijekom suđenja Hrvatima na Haškom tribunalu pokazalo se je da i taj sud polazi od forsiranja velikog udjela krivnje hrvatske strane za ratne događaje u Hrvatskoj i BiH. Osnutak, tog suda bio je u funkciji »sređivanja« stanja na ovim prostorima, u čemu se svi slažu, ali u tijeku rada suda pokazano je da on djeluje u jednom privremenom smjeru i cilju, pa pored proklamirane namjere da se sudi glavni agresorskim krivcima za rat (ali koji su sudu konstantno nedostupni), da se i presudama Hrvatima Hrvatska smekša i pokoleba, kako bi postala podesan »plastelin« za oblikovanje figura potrebnih za politiku na ovim prostorima. No, osumnjičeni Hrvati mogli bi pritom dizati veliku dreku zašto se baš njima sudi kad nisu bili agresori. I zašto bi se Hrvatima sudilo kad su u borbi s agresorom izišli kao pobjednici, bez ičije strane pomoći, pa bi sve to predstavljalo nezgodan presedan u međunarodnim odnosima, koji bi bacao ružnu sliku o onima koji na tome nastoje. Za spomenute krugove bilo bi mnogo zgodnije i elegantnije kad bi Hrvati sami sebe...Mogle bi im se u tu svrhu ponuditi i razne beneficije i tapšanja (obećanja i tako ništa ne koštaju). Ako se posije sjeme zla i razdora i ako ono naiđe na plodno tlo - izniknut će ona klasična bljutava trava »divide et impera«, koja se je već ofucala od česte uporabe. Hrvate mogu pobijediti samo Hrvati. </p>
<p>Sjeme zla i razdora posijano je sumnjičenjima naših ratnih generala za ratne zločine, Prvo stidljivo propitkivanje generala Stipetića, a sada brutalno sumnjičenje generala Mirka Norca. Neki kažu: sud je nezavisan i pustite ga da radi svoj posao, bez upletanja sa strane! To za specijalna suđenja (a takva su ona kartizmatskijm osobama) mogu govoriti samo teške naivčine ili koji se takvim prave! Kao da nikad nisu čuli za specijalni rat, razne špijune i njihove namještaljke, koji sud opskrbljuju često puta lažnim, namještenim ili inskonstruiranim svjedocima, nedostojnim prijaviteljima, iskonstruiranim podatcima i obiljem drugih sličnih mogućnosti u režiji skrivenih tajnih službi i redatelja. Uostalom, zacrtana svrha postiže se već samim privođenjem na sud osumnjičenih generala. Dalje vrijeme radi u korist spletki i nestabilnosti, a što je i cilj onih koji nam ne misle dobro.</p>
<p>Naši generali ne mogu tek tako s nepodnošljivo lakoćom biti sumnjičeni za ratna nedjela, jer oni su bili s čitavim narodom na crti obrane i oslobođenja domovine, pa se njihovim sumnjičenjem sumnjiči i čitav narod, a obrana domovine ne može se stavljati u nikakvu sumnju. Ne drmajmo temeljima države. </p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Andabak, optužen za krijumčarenje 660 kg kokaina, brani se šutnjom </p>
<p>RIJEKA, 12. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Rijeci započelo suđenje generalu HVO-a Ivanu Andabaku (47). Optužen je za sudjelovanje u krijumčarenju 660 kilograma kokaina otkrivenog na Badnjak 1999. u kontejneru na terminalu u riječkoj luci. Uz Andabaka, drugooptuženi je britanski državljanin Paul Dexter Farrow (41),koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu. Andabak se pred sutkinjom Đurđom Jovanić branio šutnjom.</p>
<p> Na prvom ročištu saslušane su dvije svjedokinje od kojih je jedna Andabakova prijateljica, Karlovčanka Sanja Krunec (25) s kojom je bio u društvu kad je uhićen lani sredinom rujna. Od tada je u pritvoru u riječkom Okružnom zatvoru. Andabak je izjavio sutkinji da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje je optužen.</p>
<p> Njegov branitelj Krešimir Krsnik ustvrdio je da nisu pribavljeni nikakvi dokazi o eventualnoj Andabakovoj umiješanosti u slučaj, dodavši da je njegov klijent uhićen u trenutku kad je trebao razgovarati s haaškim istražiteljima. </p>
<p>Sutkinja je najavila nastavak suđenja za 26. veljače, a do tada bi trebalo pronaći teretnicu za sporni kontejner. Kao svjedoci bit će pozvani Jure Vujica (tereti ga se za nekoliko kaznenih djela) i Ante Gašpar, obojica navodni Andabakovi poslovni suradnici. (D.Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rajko i Zec sređivali su preko Bagarića Veliborov izlazak iz zatvora</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U zamjenu za imenovanog branitelja po službenoj dužnosti Igora Leskovara umjesto Rajka Mlinarića, na suđenje »zločinačkoj organizaciji« je u ponedjeljak umjesto Leskovara došao novoopunomoćeni branitelj trećeoptuženog odbjeglog Zorana Pripuza, odvjetnik Vojimir Katić. Odvjetnik Katić čiju je punomoć za zastupanje potpisao Petar Pripuz, brat Zorana Pripuza, nije tražio dodatno vrijeme za pripremu obrane branjenika jer je »iskaz svjedoka broj jedan u odnosu na Zorana Pripuza takve naravi da mi nije potrebno dodatno vrijeme za obranu«. </p>
<p>Svjedok broj jedan nastavio je odgovarati na pitanja zamjenice županijskog državog odvjetnika Dunje Pavliček Patak, navodeći da je novac od prodanog heroina davao Rajku Momčiloviću, a od kokaina mlađem bratu Momčilović, Veliboru-Loli, koji je pak osobno donosio kokain i tablete ecstasya iz Holandije. Prema riječima svjedoka radilo se o kokainu 98 postotne čistoće koji je imao na sebi znak riblje kosti, te se nije vršila provjera čistoće, za razliku od heroina što je nabavljao Sobjelavski. Sobjeslavski je također za miješanje s kokainom, donosio laktozu, i to preko Branke Živković, koja ju je kupovala u apoteci, te kako je žensko nije bila sumnjiva jer je laktoza za djecu, dok se 'edelweiss', <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u prahu bez okusa i mirisa kupovao u Austriji i Sloveniji. </p>
<p>Rajko mu je rekao da 'oni' svu drogu-heroin 'tale' na tri djela, odnosno na Rajka, Zeca (Davora Zečevića op. a.) i Liju (Davorin Sobjeslavski op. a.). Heroin je Rajko nabavljao od Baftija Shatmana, s kojim bi se čuo na mobitel, te bi se dogovorili za mjesto susreta. »Mi smo prodavali pet, deset, petnaest pa i više grama heroina. Imao sam više kupaca, jedna od njih je bila Branka Živković, cura s Knežije čiji broj telefona mi je dao Lija koji je također prodavao heroin sve dok se jedan dečko nije predozirao. Kupac je bio i Suki, čije ime ne znam, a on je Lijin kum, te Vlado Kasalo, koji je obično kupovao po pet grama heroina. Drogu sam prodavao od početka 97. pa dok nisam 'pao', negdje polovinom ožujka 98.. Naime, išao sam krasti auto, došla je policija i pri bjegu su me ulovili. U mojoj garaži na Jarunu našli su drogu, mislim oko kilogram i 800 grama heroina i kokaina« ispričao je svjedok broj jedan. Dodao je i da je upravo od Zorana Pripuza čuo, te da to ima i snimljeno na kazeti da su se veze koristile za uvoženje automobila, te prenošenje novca i droge preko granice.</p>
<p> Davorin Sobjeslavski zatražio je od svjedoka da ga oslovljava s imenom, a ne nadimkom Lija, na što je svjedok pristao. Tužiteljica Pavliček Patak upitala je svjedoka je li svjedočenje Hrvoja Gašparinca u postupku protiv svjedoka broj jedan bilo istinito, na što je svjedok odgovorio da taj iskaz nije bio istinit. To pitanje je podiglo buru prigovora pravno-procesne prirode od strane obrane koja je smatrala da uvođenje elemenata iz drugog kaznenog postupka nije zakonito. Tužiteljica je odgovorila da time pokušava dokazati i visok stupanj povezanosti članova »zločinače organizacije«, te njihove međusobne odnose. </p>
<p>No, sudac Ratko Šćekić na kraju je zabranio pitanje tužiteljice. Tužiteljica je svjedoka potom pitala tko je predložio svjedoke u tom postupku, a svjedok je odgovorio: »Ne znam, vjerojatno Rajko ili Zec, jer sam trebao dva svjedoka, jednog sam imao, a preko moje odvjetnice sam poručio Rajku i Zecu da trebam još jednog i oni su to sredili. U sudnici i hodniku nije bilo nikoga od optuženika, već je bio samo Damir Đeba koji je 'nadgledao' taj postupak. Govorio mi je da se ne brinem, jer on ima vezu u Lepoglavi. Koliko znam imao je, ali se ne sjećam sada točno koga. Nije me bilo strah kada mi je rekao da se Rajko igra s mojim djetetom u parku, jer je do tada, do nepravomoćnosti presude, bilo sve OK«. Naime, vrijednost droge koju je policija zaplijenila kod svjedoka broj jedan, on sam procjenjuje između 150 i 200 tisuća DEM, te je pretpostavljao da će ga teretiti za taj iznos kad izađe iz zatvora. Kao sumnju u takav razvoj događaja, naveo je i slučaj u kojem je sudjelovao u prenošenju poruke Željku Fajnu iz Zadra, koji je također 'pao' zbog droge, te je u Njemačkoj odležao četiri ili pet godina. Naime, prema svjedoku, na nalog Rajka i Zeca, on i Telac (Ivica Pavlović op. a.) išli su k Fajnu da mu poruče »da vrati novac, ili će biti ubijen«, kako je rekao Zečević.</p>
<p>Da je Velibor izašao iz zatvora u Njemačkoj nakon što je 'pao' na granici s pola kilograma kokaina uz pomoć Rajka i Zeca i to preko Zlatka Bagarića, koji im je pomagao oko »nekih odvjetnika i dokumenata« svjedok je čuo od Rajka, koji mu je rekao i da je sudac u Njemačkoj komentirao to puštanje Velibora riječima »da se to nije dogodilo u povijesti pravosuđa, da mora donijeti takvu presudu«. Ispričao je i da je zajedno s Anđelkom Turudićem DHL poštom slao tablete ecstasya Pavelu Koslaku na Floridu, te da mu je jednom poslao 12 ili 15 tisuća dolara koje mu je dao Velibor, za Koslakovu kauciju. »Koslak je naime jedan Lolin prijatelj iz zatvora u Njemačkoj, koji je bio tamo zbog ecstasya. Mi bi kupili kovertu koja ima unutra nekave spužice, a na papire formata A4 stavljali bi ljepljive trake na koje bi gusto lijepljene stavljali tablete ecstasya. Ta pošiljka prolazi samo rengen, te se ne vidi jer je i koverta točkasta. Stavili bi tri do četiri papira s tabletama, te bi pozvali kurira kojem smo rekli da nam se žuri i dali još 200 kuna da ne otvara pošiljku. Turudić je koristio i osobnu iskaznicu na ime Goran Franković iz Karlovca, a znam da ju je koristio i uz lažni pečat ZAP-a koji su mu dali Rajko i Zec za kupovinu robe. Turudić bi uzeo predračun koji bi ovjerio tim pečatom, otišao bi u dućan, podigao robu, koju smo onda spremali u garažu i kasnije prodavali«.</p>
<p>Nakon što je rekao da je često s Rajkom Zecom i Davorinom imao sastanke na kojima su Rajko i Zec davali uputstva o prodaji droge, kao npr. da prozor uvijek treba biti otvoren kako bi ju se moglo baciti, svjedok broj jedan zatražio je prekid svjedočenja, jer se ne osjeća dobro, te da je već došao pod temperaturom. Sudac je ustvrdio da i sutkinja porotnica ima temperaturu te je prekinuo raspravu do utoraka. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zbog revnosti dragovoljac Domovinskog rata bez posla</p>
<p>ŠIBENIK, 12. veljače</p>
<p> - Drago Paić dragovoljac Domovinskog rata od 1990. godine, koji je javnosti poznat po otvorenom pismu kojeg je u srcu rata poslao generalu Mati Laušiću upozoravajući ga na neke nečasne radnje u Vojnoj policiji, danas je bez posla. »Ne želim se eksponirati u javnosti, ali neke stvari jednostavno ne želim prešutjeti« na početku razgovora rekao nam je Paić pričajući svoju životnu priču o tome kako je zbog revnosti u poslu dobio otkaz, a svoje pravo na rad još potražuje po sudovima. Tužbu zbog otkaza u Vojnoj policiji ovaj bivši pripadnik 72. i 73. bojne Vojne policije u Šibeniku zaradio je 1996. godine, podnio je iste godine, a u travnju 1998. godine Upravni sud RH presudio je u njegovu korist, međutim, Drago Paić još uvijek nije zaposlenik Vojne policije.</p>
<p>Otkaz u 73. bojni u kojoj je radio kao voditelj službe za suzbijanje kriminala dobio je 1994. godine. Generala Matu Laušića, pokojne predsjednika Franju Tuđmana i ministra Gojka Šuška otvorenim je pismom upozorio na šverc automila koji se vrši u Vojnoj policiji, a nakon toga dobio je otkaz, pripovijeda nam on obrazlažući kako je napisano da je otkaz dobio zbog loše radne karakteristike koju je o njemu potpisao Damir Maretić, voditelj krim policije. »Ja sam sve te negativne ocjene agumentirano i dokumentirano pobio pa sam na osnovu toga primljen u 72. bojnu VP kojom je zapovijedao Nenad Mrkota.« Opet zbog lažnih karakteristika, ovaj put ih je potpisao Mate Žurić, dobio je otkaz. Upravni sud je presudio u njegovu korist nakon čega se prijavio u Upravu Vojne policije i 72. bojnu u Kninu gdje su mu rekli da je njegovo staro radno mjesto zauzeto te da se ponovo javi za koji dan.</p>
<p> Kada se opet javio rekli su mu da u toj postrojbi nema posla te da ga pokuša pronaći negdje drugdje. Od Paića saznajemo da je zbog pisanja lažne karkateristike prijavio Matu Žurića, a predmet je na Općinskom sudu u Šibeniku dok je njegov odvjetnik iz Zagreba na zagrebačkom Općinskom sudu podnio zahtjev za Paićev povratak na posao, a traži i novčanu naknadu za vrijeme koje je bio izvan vojarne. </p>
<p>- Svi telefoni koje sam u posljednjih nekoliko godina okretao, bili su za mene gluhi. Pisao sam i novom predsjedniku Republike Mesiću, premijeru Račanu i ministru obrane Radošu, te Đurđi Adlešić, međutim, odgovora nema, a i nitko me od njih ne želi primiti i sa mnom razgovarati. Iako imam pravomoćnu sudsku presudu ja se na posao ne mogu vratiti jer to netko ne želi, kazuje nam Paić koji nam je predočio čitav niz dokumenata iz kojih se i te kako vidi kako je tekao švercerski lanac autima, stokom, bijelom tehnikom i oružjem u tijeku rata, a i poslije. </p>
<p>Iščitavamo tako ime stanovitog Gorana koji je prebivao u Solarisu, a preko kojega je tekao šverc oružjem, najčešće preko graničnog prijelaza na Kamenskom. Najčešće ruta švercera oružjem i autima bila je Šibenik - Hercegovina pa dalje do zapadnoeuropskih zemalja. Da se u šibenskoj Vojnoj policiji u vrijeme rata švercalo oružjem, autima... svjedoči i »slučaj Maglov«, a upravo o švercerskim poslovima Paić je otvoreno progovorio u pismu upućenom nadležnima nakon čega je dobio otkaz. Gdje je nestalo 4500 pušaka iz vojarne na Palinkovcu, pita se danas Paić od kojeg saznajemo da je od 5000 pušaka na odredište stiglo samo 500. Saznajemo da je u to vrijeme na Jadranskoj banci bio otvoren poseban žiro račun na ime nepostojećeg Sportskog društva »Anđeli«, na koji se slijevao novac »ubran« od švercerske robe. Šverc je bio organiziran, kategoričan je Paić koji je nakon otkaza dobio pohvalu što je svojevrsni kuriozitet. Paić optužuje Matu Žurića i Gorana Brajkovića iz Vojne policije za opijanje i pucanje u jednog čovjeka. Za pucanje optužuje Matu Žurića. </p>
<p>Danas je Paić svjedok u sudskom procesu (ponovljenom) kojeg je pokrenuo Ivan Petković, protiv svog nadređenog Nenada Mrkote, časnika HV-a koji je u vrijeme rata bio zapovjednik 4. satnije 72. bojne Vojne policije. Na prvom suđenju Mrkota je proglašen krivim i osuđen uvjetno na šest mjeseci zatvora. Županijski sud je uvažio žalbu i predmet vratio na ponovno suđenje drugom sucu. Petković je Mrkotu tužio za nanošenje lakih tjelesnih ozljeda, vrijeđanje, maltretiranje, zlostavljanje... </p>
<p>Prva rasprava u ponovljenom postupku održana je ovih dana, a jedan od svjedoka bio je i Drago Paić koji je ispričao kako je od Ivana Mikulandre zvanog Majk čuo kako je Mrkota »pukao« i prebio svog zamjenika Petkovića. Za Vjesnik je ispričao kako su mu neki iz Vojne policije nudili radno mjesto i čin ako na sudu dade krivi iskaz i navede kako je Petković pao niz stepenice i tako zadobio povrede što je ovaj odbio učiniti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za smrt dječačića na zebri osam mjeseci zatvora</p>
<p>ČAKOVEC, 12. veljače</p>
<p> - U kaznenom postupku protiv Davorke Košir (26) iz međimurskog sela Gornjeg Hrašćana, u ponedjeljak je Vijeće Općinskog suda u Čakovcu kojem je predsjedavala sutkinja Ljiljana Kolenko, izreklo kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a zbog izazivanja prometne nesreće iz nehaja. Ona nije smanjila brzinu svog automobila pri dolasku na obilježeni pješački prijelaz, pa je naletila na sedmogodišnjeg Petera Vukšića iz Pušćina. Od posljedica teških ozlijeda dijete je preminulo u bolnici u Čakovcu. </p>
<p>Obrana Ljiljane Kolenko ukazivala je na okolnosti koje su dovele da do tragičnog događaja, kao što je sumrak, zaslijepljenost, tamna boja dječakove odjeće i drugo, ukazujući i na mladu dob okrivljene Davorke Košir koja je priznala počinjeno djelo. U trenutku kad je branitelj iznosio završnu riječ Davorka Košir je zaplakala i plačnim glasom kazala da joj je jako žao zbog toga što se zbilo. Unatoč tome sudsko vijeće nije udovoljilo braniteljevom zahtjevu za uvjetnu osudu. Presuda nije pravomoćna jer pravo žalbe imaju okrivljena, kao i Općinsko državno odvjetništvo. (D. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odgoda suđenja za ubojstvo - peti put</p>
<p>SPLIT, 12. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je već peti put odgođen početak suđenja Vinku Budiši (39) iz Splita, bivšem zapovjedniku postrojbe Specijalne policije, optuženom za ubojstvo Milenka Đekića (19), krajem listopada 1996. godine. Kao i na posljednjem ročištu, razlog za odgodom bila je potvrda da se optuženik liječi na Odjelu psihijatrije splitske Kliničke bolnce, od 13. siječnja. Zamjenica županijskog državnog odvjetništva u Splitu, Marina Matušan od suda je zatražila provjeru i dostavljanje sve medicinske dokumentacije temeljem koje bi se stalni sudski vještak neurpsihijatar, prof. dr. Borben Uglešić tebao očitovati je li Budiša sposoban prisustvovati sudskim raspravama. "Njemu bi najbolja terapija bila da konačno dođe na sud.", kazao je predsjednik sudskog vijeća, sudac Slavko Lozina zakazavši iduću raspravu 8. ožujka.</p>
<p> U međuvremenu će se od splitske policije zatražiti da, ukoliko je Budiši završilo liječenje, osigura njegov dolazak na iduću zakazanu raspravu. Prema optužnici, Budiša se 29. listopada 96. u splitskoj diskoteci Paladium sukobio s Milenkovim bratom Željkom Đekićem, da bi sukob nastavili pred diskom. U svađi su sudjelovali Đekić, neki njgovi prijatelji i brat, da bi u jednom trenutku Budiša, iz neposredne blizine u Milenkov zatiljak ispalio hitac iz češke zrojovke devetmilimetarskog kalibra, na jestu ga usmrtivši.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Odbijene sve žalbe na provođenje istrage</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić je u slučaju nezakonite obnove ratom oštećene vikendice Antuna Šporera, za što se terete umirovljeni generali Vladimir Zagorac i Matko Kakarigi, bivši načelnik Uprave za graditeljstvo MORH-a, te umirovljeni brigadir HV-a Juraj Vojković, kao i bivši vijećnik zagrebačke Gradske skupštine Antun Šporer, zakazao za 28. veljače saslušanje novih svjedoka, također umirovljenog generala Ljube Ćesić-Rojsa te jedne djelatnice MORH-a.</p>
<p>Naime, kako smo nadalje doznali, odbijene su žalbe zbog provođenja istrage, koje su uputili Zagorac, Šporer i Leo Kuret, direktor splitskog poduzeća ACY, dok su, također, upućene molbe Županijskim sudovima u Zadru i Splitu za ispitivanjem dvojice djelatnika MORH-a iz Splita, zatim djelatnicima poduzeća »Duval« iz Zadra, te Šporerovim susjedima iz Novigrada, gdje on ima vikendicu.</p>
<p>Podsjećamo, sredinom 1997. godine MORH je organizirao obnovu ratom porušene kuće Antuna Šporera u Novingardu, a koju je HV tijekom ratnih operacija oštetio, te je u tu obnovu investirano oko milijun kuna. U orginalnoj optužnici teretio se i umirovljeni general Ljubo Ćesić-Rojs, zbog otpisa duga od dva milijuna kuna , koje je MORH imao prema NK »Hrvatski Dragovoljac«, ali su te optužbe kasnije odbačene kao neosnovane.</p>
<p>Početkom veljače u slučaju ratom oštećene kuće Antuna Šporera, svjedočio je i bivši ministar obrane Pavao Miljavac, čiji se iskaz u istrazi odnosio na okolnosti pod kojima je nastao ugovor o adaptaciji Šporerove kuće. Miljavac je nakon saslušanja okupljenim novinarima izjavio kako »prema dopisu na koji je dao suglasnost kao tadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga stoji da je sve išlo po zadanoj proceduri«, napomenuvši pritom kako je iz dopisa bilo vidljivo da je štetu počinila Hrvatska vojska, te kako je raspisan natječaj za obnovu i izabran najbolji izvođač radova.</p>
<p>Miljavac je također iznio podatak da se od MORH-a traži odšteta za oko 10.000 kuća oštećenih u ratu, te kako je »Ministrastvo tu i tamo znalo izići u susret zahtjevima«. Ta izjava umirovljenog generala Miljavca i saborskog zastupnika DC-a u hodniku zagrebačkog Županijskog suda, potakla je okupljene novinare da priupitaju Miljavca je li Šporeru obnovljena vikendica zato što je, kao član HSS-a digao svoj glas za HDZ tijekom »zagrebačke krize« u Gradskoj skupštini, na što je Miljavac karatko odgovorio kako »nema tih podataka«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Zašto je lani zatvoreno 16.750 obrtničkih radionica i blokirani računi 32.000 obrtnika?</p>
<p>Obrtnik u Europi u prosjeku zapošljava tri do četiri radnika, a u Hrvatskoj, zbog previsokih poreza i doprinosa, ima prosječno samo 1,3 radnika / Zagreb: Najavljeno kreditiranje obrtnika za podmirenje dugova zdravstvenom i mirovinskom fondu te za kupnju opreme/ Nižim porezima i visokim kaznama protiv masovnog obrtničkog rada na crno</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Kad bi svaki od 92.000 registriranih obrtnika u Hrvatskoj uspio zaposliti u prosjeku još po jednog radnika, otvorilo bi se stotinjak tisuća radnih mjesta. S tim se računa u planovima gospodarskog razvoja zemlje jer obrtnici i sitni poduzetnici (prema službenoj statistici) zapošljavaju ukupno oko 115.000 ljudi, a razvojem posla i uz povoljnije zakonsko te gospodarsko okruženje mogli bi nedvojbeno osjetno više. Kako bi se stvari ubrzale, lani je utemeljeno i posebno Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nude se krediti, pomoć domaćih i stranih specijaliziranih stručnjaka... Ali, umjesto otvaranja novih radnih mjesta, obrtnici i dalje sve češće stavljaju ključ u bravu. To ne bi bilo ništa neobično kad bi, zbog nezaustavljivog razvoja tehnologije, neke stare struke izumirale i kad bi ih istodobno nadomjestile nove, profitabilnije.</p>
<p>Međutim, prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), primjerice samo u 2000. godini odjavljeno je 16.748 obrta. A prema podacima Zavoda za platni promet, krajem prosinca bili su blokirani računi 32.234 obrtnika s iznosom nepodmirenih obveza većim od 2,38 milijardi kuna! Zbog usporedbe, stručne službe HOK-a navode kako je u istom mjesecu 1999. godine u blokadi bilo 29.458 obrtnika, a nepodmirene su obveze iznosile dvije milijarde i sedam milijuna kuna. Jezikom statistike, nepodmirene su obveze porasle za 15 posto, a broj blokiranih računa za devet posto. </p>
<p>Ako se na obrtništvo pogleda iz ovog ugla, ispada da smo sve dalje od željenog razvoja, a ovim podacima zapravo su obuhvaćeni samo obrtnici koji svoje žiro-račune imaju u ZAP-u. Izravna posljedica višemjesečnog neplaćanja obveza, primjerice, doprinosa za zdravstveno osiguranje bila je nedavna odluka HZZO-a kojom je za oko 28.000 obrtnika zdravstvena skrb ograničena samo na hitnu medicinsku pomoć. Ista bi sudbina zadesila i njihove zaposlenike da ih ne spašava svojedobna odluka Ustavnog suda. U njoj se navodi da zaposleni nisu krivi ako poslodavac ne uplaćuje doprinose pa zbog toga ne smiju biti ni »kažnjeni«. Ali takav stav brojne nesolventne obrtnike samo je potakao da doprinos i dalje ne uplaćuju za uposlene, ali da ga ipak plate za sebe! Jedno je sigurno: kad- tad svi će se doprinosi morati platiti. Umjesto paušalne osude takvog ponašanja, po obrtništvo, poreznike i gospodarstvo korisnije bi bilo istražiti zašto se sve to događa u vrijeme kad se u većini najrazvijenijih zemalja taj dio nacionalne ekonomije smatra najpouzdanijim izvorom radnih mjesta i poreznih prihoda. </p>
<p>Na moguće uzroke i brojne teške posljedice sadašnje besparice, neplaćanja obveza, lanac financijske nediscipline koji posebno pogađa upravo sitno poduzetništvo i klasičan obrt, u posljednje je vrijeme u više navrata upozorio i HOK. Naime, posve je izvjesno da se ni moderan i produktivan obrt više ne može oslanjati samo na »zlatne ruke« iskusnih majstora, već treba ulagati u strojeve, automatizirane linije, elektronske dijagnostičke uređaje i slično. Međutim, kako ulagati kad se ne uspijevaju podmiriti ni dospjele financijske obveze? HOK upozorava da dosadašnjim kreditnim linijama nisu bili obuhvaćeni postojeći obrtnici. Stoga je, primjerice na zagrebačkom području, gdje je najviše obrtnika ( i dužnika!), pokrenuta akcija da se uvede i posebna kreditna linija za financiranje dugova zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. U tom sklopu određeni bi se iznosi odvojili za modernizaciju poslovanja. Bez obzira na različite stavove kojem bi od ta dva cilja trebalo dati prednost, krajnje je vrijeme da se učini nešto konkretno. Čini se da će ova posljednja zamisao HOK-a uroditi plodom jer, kako tvrde, »naišli su na razumijevanje i kod lokalne (samo)uprave« pa čak i - banaka!</p>
<p>- Od obrtništva se mnogo očekuje, u praksi premalo konkretno poduzima za ozdravljenje tog dijela gospodarstva. Zato nije čudno što u Europi jedna obrtnik ima u prosjeku tri do četiri zaposlena, a u Hrvatskoj prosječno 1,3 radnika - kaže Stjepan Šafran, predsjednik HOK-a. Prema njegovim riječima, relativno visoki porezi i doprinosi glavni su krivci za mali broj zaposlenih radnika u obrtu. Ali stanje bi se čak i u takvim prilikama bitno popravilo kad bi se veliki sustavi okrenuli pojačanoj suradnji s malim poduzetnicima. Takvih poticaja ima, ali još su daleko od sklapanja čvrstih poslovnih aranžmana.</p>
<p>Međutim, i tada bi se od obrtnika tražila opremljenost modernim strojevima, a to, primjerice, vrijedi i za moguću suradnju s bavarskom elektronskom industrijom, o čemu je bilo govora prilikom boravka njihova gospodarskog izaslanstva u Zagrebu. </p>
<p>Našem smo sugovorniku spomenuli i da na stanje u hrvatskom obrtništvu znatno utječe i ogromna raširenost rada na crno odnosno masovno pružanje obrtničkih usluga bez registracije obrta i plaćanja poreza.</p>
<p>- To je istina, ali rada na crno ima i u najrazvijenijim europskim zemljama, gdje su kazne za takvu ilegalnu djelatnost puno više. Rješenje treba tražiti u općem snižavanju poreza, a povećanju kazni, pa se tako rad na crno jednostavno neće isplatiti, a i s manjim porezima poreznici će na kraju ipak ubrati ukupno više novca - tvrdi Stjepan Šafran. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zagrebački velesajam uvodi brojne popuste za izlagače</p>
<p>Zagrebački velesajam napravio program za izlazak iz krize</p>
<p>Osobito će poticati dvije velike sajamske priredbe (Jesenski međunarodni zagrebački velesajam i Međunarodni sajam graditeljstva, Interklima i Interproteks) značajne u europskim pa i svjetskim razmjerima/Predviđene i brojne promjene cijena / Zahvaljujući tom programu bi, nakon tri godine pada poslovnih aktivnosti, u 2001. fizički rast mogao biti dva posto, kaže direktor ZV-a Jurica Pavelić</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Činjenica da sajamske priredbe Zagrebačkog velesajma već treću godinu bilježe pad poslovnih aktivnosti nagnala je njegov menedžment da potkraj prošle godine pokrene akciju za izradu novog programa poslovanja. Tako je nastao program »Novi pristup«, u kojem se predviđa više mjera za poboljšanje sajamskih aktivnosti. </p>
<p>Motivi za akciju sažeti su u dvije grupe. U prvoj se ukazuje na unutarnje sajamske čimbenike poslovanja, a u drugoj se govori o vanjskim utjecajima na rad ZV-a. Od vanjskih utjecaja svakako treba spomenuti »krizu hrvatskog gospodarstva, nestanak velikog broja gospodarstvenih subjekata, pa i cijelih grana industrije«, što se sve nepovoljno odrazilo na poslovanje ZV-a.</p>
<p>Da bi se izišlo iz toga nepovoljnog stanja, predviđene su i aktivnosti. Ubuduće bi Velesajam funkcionirao po modelu 2+4. To znači da će osobito poticati dvije velike sajamske priredbe (Jesenski međunarodni zagrebački velesajam i Međunarodni sajam graditeljstva, Interklima i Interproteks) koje bi bile značajne u europskim pa i svjetskim razmjerima. Uz njih bi se naglašena pažnja poklanjala i četirima sajamskim priredbama (Sajmu mode i ljepote, Sajmu namještaja i interijera, Sajmu medicine i tehnike te Sajmu sporta, turizma i slobodnog vremena) koje bi imale regionalni značaj u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Uz to predviđaju se i promjene u politici cijena ZV-a. Tvrdi se da će se »pored dosadašnjih bonusa cjenovnom politikom za 2001. godinu za određene kategorije izlaganja promovirati nove pogodnosti«. Snizit će se cijene uređenja prostora za pojedine sajmove, pri čemu to sniženje ne smije ugroziti prihod. »Vjernim će se izlagačima (koji nastupaju neprekidno pet i više godina) na cijenu poslovnog prostora odobravati i poseban popust od pet posto«. Pogodnosti će biti i za nove izlagače, a oni izlagači koji se prijave do tri mjeseca prije početka sajma »dobit će besplatan ulaz u katalog, oslobodit će se plaćanja prijavne pristojbe« itd. Sve je to zasad još u tijeku razrade, pa su moguća i drukčija rješenja. </p>
<p>Kakve bi efekte te mjere mogle dati zagrebačkom sajmovanju. Direktor ZV-a dr. Jurica Pavelić kaže: »Želimo ne samo zaustaviti pad velesajamskog poslovanja nego ga i dinamizirati. Tako bi u 2001. fizički rast ZV-a mogao biti dva posto, ali to ne mora značiti i da će se ostvariti i financijski rast.« (Davor Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>EU: Strah od prijevare pri uvođenju eura </p>
<p>BRUXELLES, 12. veljače</p>
<p> - Sumnja i nepovjerenje stanovnika EU u jedinstvenu europsku valutu rastu, a mnogi strahuju da će biti prevareni kada euro dogodine zamijeni njihove nacionalne valute, objavila je u ponedjeljak Europska komisija. U najnovijem izvješću o pripremama za prelazak na euro komisija naglašava da ustrajno nerazumijevanje oko uvođenja eura izaziva tjeskobu među 300 milijuna stanovnika EU-a.</p>
<p> »Oko 40 posto vjeruje da vrijednost eura nije neopozivo fiksirana. Više od polovice državljana zemalja EU-a zabrinuto je da će biti prevareno kada budu mijenjali svoje valute u novčanice i kovanice eura«, navodi Europska komisija u izvješću koje je sastavljeno na temelju podataka iz studenoga 2000. kada je euro dosezao najnižu vrijednost u odnosu na dolar.</p>
<p> Informativne kampanje kojima je cilj uvjeriti ljude da se nemaju čega bojati uvođenjem eura već su pokrenute u većini zemalja euro-zone, no njihova je zadaća posebice zahtjevna jer je riječ o emotivnom pitanju debljine novčanika. Posljednji podaci Eurobarometra, iz protekloga tjedna, pokazuju da potpora euru lagano pada, i sada je na 55 posto, dok je 37 posto protiv »lansiranja« eura.</p>
<p> Uvođenjem eura u optjecaj će se naći više od 14,5 milijardi novčanica i gotovo 50 milijuna kovanica eura, što je prava noćna mora za banke i financijske poduzetnike, posebice u doba godine kada je poslovanje dinamičnije no inače.</p>
<p> Euro se uvodi od 1. siječnja 2002., a nacionalne će se valute postupno povlačiti do kraja ožujka iste godine. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nastavak pregovora o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Hrvatsko pregovaračko izaslanstvo održat će u Pragu od 13. do 15. veljače drugi krug pregovora o ugovoru o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom, izviješćeno je iz Ministarstva gospodarstva. Pregovori obuhvaćaju rad na tekstu ugovora, carinskim pitanjima i pregovaranju o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima. Pregovaračko izaslanstvo vodi ga pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić.</p>
<p> Pregovori Hrvatske s Češkom i Slovačkom počeli su 1996. godine kada su dogovorena sva načela i pripremljeni osnovni nacrti ugovora. Međutim, tada nije došlo do konkretnih pregovora o liberalizaciji trgovine i carinama. Nakon toga uslijedilo je nekoliko krugova konzultacija o mogućnostima liberalizacije trgovine s Hrvatskom da bi prvi krug obnovljenih pregovora bio održan 21. rujna 2000. godine u Bratislavi.</p>
<p> Na predstojećem drugom krugu pregovora u Pragu hrvatska strana očekuje da bi se mogao usuglasiti tekst ugovora i dogovoriti načela liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima (liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima je dogovorena). Hrvatska strana smatra da bi pregovori mogli biti završeni do lipnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jože Mencinger: Dug Ljubljanske banke nije pitanje sukcesije </p>
<p>LJUBLJANA, 12. veljače</p>
<p> - Drnovšekova bi vlada morala odustati od inzistiranja da je vraćanje devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb hrvatskim štedišama stvar sukcesije bivše države, tvrdi makroekonomist Jože Mencinger, sadašnji rektor Ljubljanskog sveučilišta. U kometaru objavljenom u poslovnom listu Finance Mencinger tvrdi da bi Slovenija morala sama isplatiti 300 milijuna njemačkih maraka štednje u Ljubljanskoj banci koja nije prenesena na hrvatske banke, čime bi se spriječila erozija ugleda slovenskih banaka u Hrvatskoj i omogućio njihov mogući nastup na hrvatskom bankarskom tržištu.</p>
<p> Vraćanje štednje nije pitanje sukcesije Jugoslavije jer bi inače Hrvatska slično mogla tretirati slovenske vikendice na svom teritoriju. Zbog neriješenog pitanja deviznog duga Ljubljanska banka će imati i manju vrijednost u procesu privatizacije jer će strani partneri zahtijevati da se dug i eventualne tužbe otpišu od njene vrijednosti, tvrdi Mencinger koji je od svibnja 1990. do svibnja 1991. bio potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo. </p>
<p>No, istaknuti makroekonomist i poznati »euroskeptičar« tvrdi da neriješeno pitanje dugova Ljubljanske banke ne može biti stvarna prepreka za uključivanje Slovenije u Europsku uniju, nego samo dobrodošlo »opravdanje« briselskim birokratima za usporavanje procesa primanja novih članica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Motorola otpušta 4.000 zaposlenih </p>
<p>CHICAGO, 12. veljače </p>
<p> - Tijekom ove godine bez posla bi trebalo ostati četiri tisuće radnika zaposlenih u Motoroli, čime će se broj otpuštenih iz te kompanije povećati na devet tisuća, odnosno na sedam posto od ukupnog broja djelatnika u SAD-u, Europi i Aziji.</p>
<p>Motorola, peti svjetski proizvođač čipova i drugi proizvođač mobilnih telefona na svijetu, prvi je put početkom prosinca prošle godine najavila otpuštanja kojima se žele smanjiti troškovi poslovanja. Posebno se to odnosi na odjel za proizvodnju čipova koji uslijed smanjene potražnje za računalima bilježi velike probleme u poslovanju. Iz tog će odjela vjerojatno otići 12 posto trenutne radne snage (ukupno 10 tisuća zaposlenih), a dio će se otkaza podijeliti i u proizvodnji mobitela, koja se također bori za profitabilnost.</p>
<p> U prosincu prošle godine Motorola je otpustila 2.870 radnika u Iowi, na Floridi i Irskoj, a tijekom siječnja bez posla je ostalo još 2.500 zaposlenih u Illinoisu.(H/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda lani porasle 8,2 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u siječnju ove godine pale su 0,7 posto prema mjesecu ranije, dok su prema siječnju prošle godine porasle 8,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u siječnju su u odnosu na prosinac porasle cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 0,6 posto, te cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,7 posto. Proizvođačke su cijene energije smanjene 3,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto te kapitalnih proizvoda za 1,1 posto.</p>
<p>Gledano po pojedinim djelatnostima u siječnju su cijene porasle u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti za 6,4 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 2,5 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike za 0,1 posto, tekstila za 0,6 posto, metala 0,2 posto, preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja i proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme za po 0,1 posto.</p>
<p> Pad cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju je u odnosu na prosinac ostvaren u šest djelatnosti: vađenju sirove nafte i zemnog plina za 14,2 posto, proizvodnji namještaja za 2,3 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 0,7 posto, te u proizvodnji duhanskih proizvoda, celuloze, papira i proizvoda od papira i proizvodnji strojeva i uređaja za po 0,3 posto. U preostalih 11 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u siječnju nisu se mijenjale prema prethodnom mjesecu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Slovenci za Metkovku nude 15 milijuna maraka</p>
<p>METKOVIĆ, 12. veljače</p>
<p> - Mjesecima su u Metkoviću i u dolini Neretve glavne gospodarske teme stanje nekad snažnih tvrtki MPT Metkovka i Razvitak. Prema riječima komercijalnog rukovoditelja Metkovke, Frane Vekića, ta je tvrtka u blokadi više od 1.000 dana, ali radnici ipak dobivaju plaće s malim kašnjenjem. Činjenica je da se smanjilo tržište na koje je Metkovka plasirala kruh, tjesteninu, stočnu hranu i drugo i da postoje određene poslovne dvojbe s obzirom na to da je većinski vlasnike te tvrtke Hrvatski fond za privatizaciju.</p>
<p>Kako bi se sačuvala radna mjesta, osuvremenila proizvodnja i zahvatilo tržište Bosne i Hercegovine te drugih područja, uspostavljeni su kontakti s najvećim slovenskim proizvođačem tjestenine Mlinoinvestom iz Ajdovščine koji, kako neslužbeno doznajemo, za Metkovku nudi 15 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Sama Metkovka raspolaže golemim silosima, u kojima je sve manje pšenice jer je sve skuplja pa se za proizvodnju kruha i peciva kupuje brašno, zatim tvornicom stočne hrane, linijama za proizvodnju tjestenine i peciva te drugim sadržajima s novijim tehnološkim rješenjima. </p>
<p>Duga metkovska tvrtka, Razvitak, nakon izbora nove uprave i nadzornog odbora prodaje nerentabilne objekte, a neke poput Robne kuće u Metkoviću želi dati u zakup zainteresiranim zakupnicima prostora. Prodajom će se, kažu u Razvitku, namaknuti sredstva za isplatu otpremnina viška radnika i za namirenje doprinosa fondovima te za druge potrebe. Naime, od sadašnjih 390 radnika oko 150 bi ih trebalo biti tehnološki višak. </p>
<p>Razvitak će zadržati veće i značajnije objekte poput hladnjače, Robne kuće i Turističkog naselja Klek, a većinu drugih koji su u njegovu vlasništvu kani prodati. Neki su već prodani nakon prvog natječaja, što je znak da će i u drugom valu prodaje biti zainteresiranih. (P. Jakić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>SDP: Prljave političke igre HDZ-a</p>
<p>HDZ: Ne radikaliziramo političku scenu </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - »Na rivi u Splitu bio je narod, ali na govornici je bio HDZ. Stoga se u ime SDP-a želim osvrnuti na neprijateljske političke poruke koje su demokratsko izabranoj vlasti odašiljali HDZ-ovi političari, kao i nekoliko političara prilično marginalne desne opcije u Hrvatskoj. Naime, oni su protest građana pretvorili u politički miting za svoje propale političke opcije.« Naglasila je to potpredsjednica SDP-a i Vlade Željka Antunović na konferenciji za novinare u ponedjeljak. </p>
<p>»SDP je stranka koja pažljivo sluša poruke svojih građana pa je tako s najvećom pažnjom saslušala i poruke branitelja. Mi ih podržavamo u njihovim željama za očuvanjem tekovina Domovinskog rata i zahvaljujemo im na dostojanstvenom ponašanju prilikom održavanja protestnog skupa. Ali, zahtjevi branitelja nemaju veze s političkim porukama HDZ-a koji si je dopustio osporavanje svih demokratskih institucija države i vlasti, te si uzeo za pravo da bude 'glas naroda'«, ustvrdila je Antunović.</p>
<p>Istaknuvši da SDP oštro »ustaje« protiv prljavih političkih igara HDZ-a, podsjetila je što je desetgodišnja HDZ-ova politika »učinila Hrvatskoj i hrvatskom građaninu«. »Tko je isporučivao hrvatske generale Haagu? Tko je pregovarao sa Slobodanom Miloševićem? Zašto onda nisu prosvjedovali?«, upitala je zaključivši da je »HDZ-ova prljava politika proteklih desetak godina devastirala Hrvatsku«. »Iznenađen sam što HDZ pokušava građanima oduzeti sjećanje«, rekao je član Predsjedništva SDP-a i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, naglasivši da građane treba podsjetiti građane na tragične posljedice vladavine te stranke. »Ostavili su nam u nasljedstvo neuspjelu i nezakonitu privatizaciju, 355.000 nezaposlenih, izjednačen broj umirovljenika i radno sposobnih, deset milijardi dolara dugova, neprocesuirani i organizirani kriminal. Što je najtragičnije, podigli su 'Kineski zid' između Hrvatske i međunarodne zajednice«, kazao je Linić, koji drži da se »HDZ uplašio uspjeha vladajuće koalicije u svakom pogledu, od gospodarskih rezultata do odlične suradnje s međunarodnom zajednicom. Ova 2001. je godina reformi u kojoj ćemo građanima Hrvatske pokazati kako može izgledati, a i kako je mogla izgledati Hrvatska«, rekao je potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Na upit da prokomentira sudjelovanje koalicijskog partnera HSLS-a na prosvjedima u Splitu, Antunović je odgovorila da HSLS nije sudjelovao, te da se samovoljno istupanje pojedinaca mora riješiti unutar matične stranke.</p>
<p>Na pitanje da ocijeni štetu nanesenu višednevnim blokiranjem prometnica, Linić je kazao da je neizravna šteta najveća. »Ti prosvjedi stvaraju sliku o Hrvatskoj kao o politički nestabilnoj zemlji. To će sigurno ostaviti posljedice na predstojeću turističku sezonu, kao i na buduća ulaganja u našu zemlju«, objasnio je. </p>
<p>Rekavši da ne zna gdje je umirovljeni general Mirko Norac, Antunović je istaknula da bi se general trebao zapitati tko su zapravo oni koji mu se predstavljaju kao prijatelji. »Norac bi se trebao prisjetiti kako se ta ista prijateljska zaštita koju pruža HDZ, odrazila na generala Blaškića i ostale hrvatske generale koji su isporučeni Haagu.« Poručila je da je SDP spreman poštovati zakone i neovisno sudstvo, što Norcu osigurava bolji tretman nego zaštita HDZ-a. Osvrćući se na najavljene prosvjede u Zagrebu, naglasila je da SDP-ov politički odgovor nije usmjeren protiv građana te da će oni imati pravo izraziti svoje nezadovoljstvo i u Zagrebu.</p>
<p> »Mi smo protiv huškačke politike HDZ-a koji želi uvesti strah i nesigurnost u ovu zemlju«, ponovila je Željka Antunović.</p>
<p>Na pitanje zabrinjava li ih to što je na prosvjedu sudjelovalo mnogo građana, Linić je odgovorio da ga to ne brine jer je evidentno da je HDZ i na proteklim izborima imao prilično potpore građana. Antunović je dodala da se s brojem prosvjednika uvelike manipulira, te da joj je žao što i novinari nasjedaju na takve manipulacije.</p>
<p>Ona je ocijenila da su svi nadležni organi kao i najviši predstavnici državne vlasti reagirali u skladu sa situacijom, te da će se o intervenciji države u slučaju nemirnih prosvjeda odlučivati na najvišoj razini.</p>
<p> »Samo 13 mjeseci poslije izbora zemlja je polarizirana, a gospodarska kriza produbljena pa zato treba ozbiljno razmisliti i o mogućnosti prijevremenih izbora«, izjavio je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Izrazivši veliko zadovoljstvo uspjehom prosvjeda u Splitu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Zadru, odbacio je izjave čelnika šestorke da HDZ radikalizira političku scenu u Hrvatskoj i manipulira udrugama proizašlim iz Domovinskog rata te Središnjim stožerom. Netočnom je ocijenio tvrdnju premijera Račana da se HDZ na takav način želi vratiti na vlast. Sanader je upozorio na sve teže socijalne i gospodarske prilike, kao i na činjenicu da se stanje krajnje radikaliziralo. Naglasio je da je HDZ već prije govorio o čistkama koje se provode prema čelnicima HDZ-a na županijskoj i lokalnoj razini, te na Račanovu izjavu da je HDZ pod istragom koju premijer nikad nije demantirao.</p>
<p> Sanader je pozvao vlast da prestane prisluškivati i uhoditi oporbene političare, odbacivši optužbe da HDZ zahtijeva da se izvršna vlast miješa u sudbenu, ocijenivši da to zapravo čine Vladini dužnosnici. Kao primjer naveo je izjave premijera Račana i potpredsjednika Vlade Linića. Pozvao je ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića da kaže javnosti tko je 1. veljače sudjelovao na sastanku kad je proširena istraga o Norcu, te apelirao na vladajuću koaliciju da povuče predložene zaključke Zastupničkoga doma.</p>
<p>»Ako se ti zaključci prihvate, eliminirat će se demokracija u Hrvatskoj«, smatra Sanader. Na upit novinara zna li HDZ gdje je Norac, kazao je da s punom odgovornošću može reći da to HDZ ne zna, ali da bi želio znati. Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a, izjavio je da, ako se prihvate zaključci šestorke, zastupnici HDZ-a pri izlasku iz Sabora mogu biti uhićeni i predani istražnom sucu kao pučisti i teroristi, jer ih je Račan optužio za terorizam i kao antidemokratsku stranku.</p>
<p> Sanader je rekao da će HDZ učiniti sve da se u Hrvatskoj sačuvaju mir i stabilnost te da je Sabor jedino mjesto za iznošenje različitih političkih pogleda, ali da su prosvjedi legitimno sredstvo za iskazivanje nezadovoljstva te da se njima služila i ova vlast dok je bila u oporbi. (D. Dujmović, G.Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Odbor Županijskog doma odbio Stazićev prijedlog o ukidanju »Vukojevićeve komisije«</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Odbor za zakonodavstvo Županijskog doma Hrvatskog sabora nije u ponedjeljak prihvatio prijedlog o prestanku važenja Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava Drugoga svjetskog rata predlagatelja Nenada Stazića (SDP). Budući da je na temelju tog zakona osnovana komisija poznatija po svom prvom predsjedniku kao Vukojevićeva komisija, koja nije ispunila svoju zadaću, rekao je Stazić, stekli su se uvjeti za ukidanje zakona. Komisija je bila dužna, pojasnio je Stazić, dva puta godišnje podnositi izvješće Saboru no ona je to od svoga osnutka 1991. pa do 2000. učinila samo jedanput i to 1999. To izvješće Sabor nije prihvatio, nego je tražio njegovu dopunu no ona nikad nije dostavljena, istaknuo je Stazić.</p>
<p>Uz to što je izvješće izazvalo brojne reakcije u zemlji i svijetu, zbog iskrivljavanja činjenica o broju žrtava, jer je na primjer rečeno kako je u Jasenovcu stradalo 2.238 ljudi, Stazić je upozorio i na činjenicu da je komisija za svoj rad potrošila 2,8 milijuna njemačkih maraka. Od toga napomenuo je, 152.000 maraka potrošeno je u 2000. i to u prvih mjesec i pol dana. </p>
<p>Većina članova Odbora nije željela prihvatiti prijedlog o ukidanju toga zakona smatrajući da, iako je Drugi svjetski rat davno završio, puna istina o žrtvama još uvijek nije poznata. Založili su se da se promijene članovi Komisije, ako se utvrdi da nisu dobro radili, ali da zakon svakako treba postojati. Predlagatelj Stazić se založio da se pitanjem utvrđivanja žrtava počnu baviti povjesničari, a ne saborska komisija, koja smatra on, ne može biti odvojena od ideologije. </p>
<p>Među ostalim, zastupnici su podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je Hrvatska potpisala još 1998. Do sada je taj zakon, rečeno je, ratificiralo 27 zemalja a na snagu će stupiti kad ga potvrdi 60 zemalja. Primjena zakona odnosit će se na pitanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida te agresije. A podlijegat će mu dijela počinjena nakon stupanja na snagu Rimskog statuta. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U veljači stižu prve uvećane mirovine i sve će biti isplaćene u roku sedam dana</p>
<p>Isplata mirovina počinje 15. veljače i morala bi završiti u roku sedam radnih dana/ Poštar s mirovinom više ne bi smio kasniti, jer isplatu preuzima Ministarstvo financija, koje će pokriti manjak do naplate doprinosa/ Od 1. siječnja mirovine su, prema Zakonu o povećanju mirovina, povećane od 0,5 do 20 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Od veljače isplatu mirovina preuzima Ministarstvo financija, a trebala bi početi u četvrtak, 15. veljače, doznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). No najvažnije je u toj najavi očekivanje da će sve mirovine biti isplaćene u roku sedam radnih dana, što znači da bi zadnji umirovljenik mirovinu mogao primiti najkasnije do 24. veljače.</p>
<p>To će biti značajno olakšanje za umirovljenike kojima mirovinu još nose poštari. Podsjetimo, s tom je isplatom bilo najviše problema, jer je za nju Zavod morao osigurati oko 500 milijuna gotovine. No u vrijeme dok su se te mirovine isplaćivale, Zavod često nije naplatio očekivan doprinos, pa se u posljednje vrijeme događalo da mirovine do umirovljenika »putuju« i po desetak dana. Posljednji je primjer za to kašnjenje u siječnju, kad su neki umirovljenici mirovinu primili 45 dana nakon one koja je stigla u prosincu. Kako doznajemo u HZMO-u, to se više ne bi trebalo događati nakon što isplatu preuzme Ministarstvo financija, jer ono može »pokriti« manjak na mirovinskom računu do naplate doprinosa.</p>
<p>Inače, mirovina za siječanj, koja umirovljenicima stiže u veljači, prva je uvećana mirovina prema Zakonu o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Podsjetimo, od 1. siječnja mirovine su uvećane od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja, ali i plaći u godini koja je zadnja ušla u obračun mirovinske osnovice. Iz povećanja su izuzeti poljoprivredni umirovljenici i svi oni koji mirovine primaju prema posebnim zakonima (primjerice, saborski zastupnici), a u veljači ga neće dobiti ni umirovljenici s minimalnim mirovinama za koje su rješenja izdana prije 1990. godine. Tim će umirovljenicima povećanje stići tek u ožujku, zajedno sa zaostatkom za veljaču, jer njima valja ponovo izračunati mirovinu, za što Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje treba nešto više vremena.</p>
<p>S povećanjem neće rasti granica za utvrđivanje zaštitnog dodatka, minimalna mirovina te najviša granična mirovina, što znači da tim umirovljenicima čije su mirovine manje od tih iznosa, povećanje u kunama neće odgovarati onome u postotcima. Umirovljenici s najnižim mirovinama, ispod granice za zaštitni dodatak (danas je to 1.093 kune), posebno će osjetiti apsurd statistike. Tako će nekima, unatoč povećanju od 20 posto, mirovina porasti samo nekoliko kuna. </p>
<p>Kad se uzme u obzir i to da će prema povećanju mirovina dio zagrebačkih umirovljenika izgubiti pravo na pomoć Poglavarstva Grada od 100 kuna, neki će ukupno primiti i manje novca nego u siječnju.</p>
<p>Podsjetimo još jednom na postotke povećanja. Prije svega, svim umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prije 31. prosinca 1994., mirovina će porasti jednako, 20 posto. Onima koji su umirovljeni tijekom 1995., mirovine će rasti dvojako: 20 posto umirovljenicima kojima je u izračunu mirovinske osnovice, kao zadnja, ušla bilo koja plaća iz razdoblja prije 1994. Oni kojima je u izračun ušla baš ta godina, dobit će 17 posto povećanja. Mirovine ostvarene tijekom 1996., ako im je u izračun ušla i plaća iz 1995., rast će 10,4, 17 posto (plaća iz 1994.) ili 20 posto (za sve ranije plaće). Mirovine iz 1997. porast će 7,3 (plaća iz 1996.), 10,4 (plaća iz 1995.), 17 (plaća iz 1994.) ili 20 posto (ako je u obračun ušla plaća ostvarena prije te godine). Porast će i mirovine ostvarene 1998., no samo one koje su ostvarene na temelju plaće do kraja 1996. Umirovljenicima kojima je u izračun ušla ta plaća mirovine će rasti 0,5 posto, onima kojima je u obzir uzeta 1995. godina 3,4 posto, a umirovljenicima kojima je u obračun osnovice ušla plaća iz 1994. godine 9,5 posto. Mirovine na temelju bilo koje plaće iz ranijeg razdoblja rast će 12,4 posto. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Stabilnost tečaja jest preduvjet za gospodarski razvitak, ali ne jedini</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Monetarna je politika jedna od ključnih stavki makroekonomske politike, istaknuto je, kao polazište za raspravu, na okruglom stolu Gospodarskog foruma HSLS-a, s temom »Uloga monetarne politike u Hrvatskoj«, koji je održan u ponedjeljak. Pred predstavnicima banaka, državnih ustanova i gospodarstva, govorili su predsjednik HSLS-a i član Odbora za gospodarstvo i razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Dražen Budiša i član Odbora za gospodarstvo HSLS-a Josip Budimir, a, u ime domaćina, nazočnima su se obratili saborska zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. </p>
<p>Rasprava je održana u povodu donošenja novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci te izmjena i dopuna zakona o deviznom poslovanju, koji su upravo u saborskoj proceduri, a uskoro se očekuje i donošenje novog zakona o bankama. </p>
<p>Budiša je istaknuo da već godinama hrvatski gospodarski subjekti troše više nego što zarađuju, čime stvaraju gubitak koji država nastoji nadoknaditi prodajom državne imovine. To, smatra Budiša, ne može biti dugoročno rješenje u situaciji izuzetno maloga fiskalnog potencijala poreznih obveznika i kad je javna potrošnja srušila sve rekorde. </p>
<p>Prema Budimirovim riječima, opće je mišljenje da je monetarna politika posljednjih godina u Hrvatskoj dobro provedena, a istodobno je mnogi smatraju najvećim problemom hrvatskoga gospodarstva. HNB je, dodao je, dosad primarno bio zadužen za zadržavanje stabilnosti tečaja kune, koji jest preduvjet gospodarskog razvoja, ali ne i dovoljan.</p>
<p>Boris Vujčić iz HNB-a složio se s konstatacijom da se od monetarne politike očekuje više nego što ona realno može pružiti gospodarstvu, jer ona obuhvaća samo trećinu novčanog prometa u Hrvatskoj, jer su dvije trećine novca, koji je kod nas u optjecaju, strane valute. Novi će zakon HNB-u omogućiti da se dugoročnije usredotoči na održavanje stabilnosti cijena, ističe Vujčić, jer središnja banka više neće morati udovoljavati političkim pritiscima. Ako se Hrvatska želi priključiti europskim integracijama, morat će, kazao je Vujčić, kunu zamijeniti eurom što će biti strateški cilj HNB-a.</p>
<p>»Prošle je godine došlo do značajna pada kamatnih stopa i monetarna politika trenutačno više od toga ne može napraviti«, istaknuo je predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, dodavši da je hrvatski bankarski sustav stabilan, te da nema opasnosti od krize bankarskog sustava koja bi mogla ugroziti gospodarstvo. Međutim, Luković smatra da razvoja gospodarstva neće biti bez restriktivnije fiskalne politike i smanjenja javne potrošnje. Također je kazao da se potencijalni investitori ne usude ulagati u Hrvatsku, jer se ne mogu pouzdati u sudove koji bi osigurali primjenu zakona, što znači da pravna država još dovoljno ne profunkcionira. </p>
<p>Prof. dr. Mate Babić s Ekonomskog fakulteta ističe da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti 22,5 posto i uskoro bi mogla dostići stopu od 24 posto, kolika je bila u Americi 1933. na vrhuncu velike gospodarske krize. Željko Kardum iz Zagrebačke burze zauzeo se za reformu bankarskog sustava. </p>
<p>»Novi zakon o radu i najavljeno povećanje osnovice za obračun doprinosa povisit će cijenu rada«, ustvrdio je ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, napomenuvši kako država time destimulira zapošljavanje i investiranje, što bi Hrvatskoj trebalo biti važnije o monetarne politike. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Premalo zaposlenih u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja usporava njezin rad</p>
<p>Lani na Upravnom sudu završila 182 premeta, od kojih je riješeno njih 85 / Zbog malog broja uposlenih u Agenciji (od 18 uposlenih, njih 12 radi na rješavanju predmeta), prosjek između šest i devet mjeseci za rješavanje predmeta bi se na žalost mogao i produžiti, kaže Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja/ Najviše se prigovora na monopolsko ponašanje odnosi na kontrolu javnih natječaja, iako su takvi prigovori zapravo upućeni na krivu adresu </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Kolika je uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u funkcioniranju tog natjecanja najbolje pokazuje to da su lani na Upravnom sudu završila 182 premeta, od kojih je riješeno njih 85. No, zbog malog broja uposlenih u Agenciji (od 18 uposlenih njih 12 radi na rješavanju predmeta), prosjek između šest i devet mjeseci za rješavanje predmeta bi se na žalost mogao i produžiti, rekao je za Vjesnik Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Momčinović je dodao da je ove godine na Upravnom sudu završilo deset predmeta, od kojih su dva riješena. No, osim na sporo sudstvo, u agenciji su nam se požalili i na više autobusnih prijevoznika iz Hrvatskog zagorja, koji su pokrenuli postupke za zaštitu tržišnog natjecanja, još prije nekoliko godina, »a od onda se više nisu javili«. Uz zaboravne poduzetnike, koji u nekim slučejavima imaju i »bujnu maštu«, kažu u Agenciji, ponekad su i očekivanja od Agencije, prevelika. Naime, monopol nije zabranjen, iako se njegova zabrana spominje i u Ustavu, već je zabranjena »zloupotreba monopolističkog položaja«.</p>
<p>Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pak reagira kad dobije prijavu da se na tržištu »cijene dogovaraju«. To znači da dva proizvođača, za isti proizvod, ne bi smjela imati istu cijenu. Na taj se način poduzetnici, te posredno i potrošači, štite jedni od drugih. Zamjenik ravnatelja Mladen Cerovac rekao nam je da više od 30 posto učešća na tržištu, znači i »vladajući položaj«. Nadalje, kaže on, privremeno snižavanje cijena radi uništavanje konkurencije, te nametanje uvjeta prilikom prodaje robe na tržištu, zabranjeno je prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanje. </p>
<p>Kad je riječ o monopolu velikih sustava, Ine, HEP-a, HŽ-a te Hrvatskog telekoma, Cerovac kaže da će se demonopolizacijom na tržištu tzv. prirodnih monopola morati pozabaviti država. On ističe da to nije nemoguće, jer primjerice željeznica u Švedskoj, ne samo da je podijeljena na putnički i teretni promet, već »vozi i na privatiziranoj pruzi«. Ukratko, to znači da bi se u Hrvatskoj moglo pojaviti i više gradskih javnih prijevoznika, koji bi bili konkurencija zagrebačkom ZET-u, kažu u agenciji. </p>
<p>U Hrvatskoj najviše prigovora na monopolsko ponašanje odnosi se na kontrolu javnih natječaja, iako su takvi prigovori zapravo upućeni na »krivu adresu«. Cerovac kaže da se javni natječaji raspisuju na osnovu Zakonu o nabavi robe i usluga, koje bi trebao kontrolirati Ministarstvo financija. No, kako je rok za podnošenje prigovora samo tri dana od objavljivanja odabrane ponude, primjerice zbog nabave opreme u zdravstvu, posla ima i za agenciju.</p>
<p>Najčešće privatni poduzetnici u transportu, posebno oni srednji, nastoje zloupotrijebiti svoj monopolski ili vladajući položaj u prijevozu putnika na profitabilnim linija, te prelijevaju sredstva na svoje manje komercijalne linije. Uz to, kaže Cerovac, zbog monopolskog ponašanja velikih sustava kakav je, primjerice Ina, ima poteškoća jer im je država dala ovlasti. Naime, privatni naftaši u Hrvatskoj, teško mogu udovoljiti zakonskim uvjetima kojima se traži spremnik za gorivo od milijun prostornih metara, te ispuniti ekološke uvjete, koji su četiri puta skuplji od »rezervnog spremnika«.</p>
<p>Kad je riječ o suradnji s ministarstvima, u Agenciji kažu da se sada situacija promijenila. Naime, po novome pojedina ministarstva traže njihovo očitovanje, dok su ranije, i po nekoliko mjeseci, čekali njihove odgovore, a neka im nikad nisu ni odgovorila. Da agencija ne bio bila samo zakonodavni ukras domaće tržišne utakmice, Savjet agencije, koji ocjenjuje koje su koncentracije dopuštene na domaćem tržištu, ubuduće se se sastajati svaka tri tjedana, umjesto jednom mjesečno. U budućnosti, zbog integracijskih procesa u koje Hrvatska ulazi, uloga Agencije bit će još veća. Agencija, ali i posebnih ministarstava za zaštitu tržišnog natjecanja, koja imaju regulativnu ulogu na tržištu, u svijetu ima više od 80. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Petritsch: Napad na Dubrovnik jedan od najomraženijih u agresiji na Hrvatsku </p>
<p>DUBROVNIK, 12. veljače</p>
<p> - »Župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje i podžupan Rikard Rossetti primili su u posjet visokog predstavnika međunarodne zajednice Wolfganga Petritscha i njegove suradnike iz Regionalnog ureda Jug, sa sjedištem u Mostaru, Gerda Roberta Wocheina i Daniela Ruiza, posebnog izaslanika visokog predstavnika u Trebinju. Na tom se sastanku razgovaralo o temama koje određuju odnose na ovom dijelu jugoistoka Europe, a posebno su važne za razvoj Dubrovačko-neretvanske županije«, stoji u priopćenju koje je Odjek za odnose sa javnošću, informiranje i međužupanijsku suradnju odaslao medijima nakon tajnog sastanka održanog u ponedjeljak u Dubrovniku.</p>
<p>»Obostrano je konstatirano«, stoji nadalje, »da je suradnja sa susjednim državama nužna, te su se svi složili da je potrebna regionalna suradnja, ali da svaki narod mora naći svoj put razvoja i života, te kako se ničija sudbina ne smije vezivati uz sudbinu drugoga«. Na sastanku se govorilo i o ključnim problemima u toj suradnji, a najviše je pozornosti dano lošoj prometnoj infrastrukturi, uređenju graničnih prijelaza, posebno onog u Metkoviću, zbrinjavanju komunalnog otpada u dubrovačkom zaleđu, te protupožarnoj zaštiti. </p>
<p>Što se tiče zaštite od požara Dubrovačko-neretvanska županija inicirala je potpisivanje međudržavnog ugovora kako bi požari bili zajednička briga, jer je oko 70 posto lanjskih požara na kranjem hrvatskom jugu došlo iz BiH te Crne Gore. </p>
<p>»Visoki izaslanik Wolfgang Petritsch istaknuo je kako cijeni napor koje ovo županijsko vodstvo ulaže u međunarodnu suradnju i ohrabrio sugovornike da i dalje ustraju u tom pogledu. Napomenuo je, također, da će o tim temama razgovarati i s Bodom Hombachom, posebnim koordinatorom Pakta o stabilnosti. Primajući od župana Šprlje knjige o stradanjima Dubrovnika i okolice u Domovinskom ratu, Petritsch je istaknuo kako je napad na Dubrovnik jedan od najomraženijih napada tijekom agresije na Hrvatsku, ističući da je potrebno naći i prijaviti sve koji su sudjelovali u tom zločinu. U tom će smislu Wolgang Petritsch osobno razgovarati s Carlom del Ponte, jer smatra da je suradnja na ovom području otežana dok se ne ustanovi pojedinačna odgovornost i ne osude krivci«, stoji na kraju priopćenja. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prenamjena pulskih vojnih objekata u turističke donosila bi godišnje 200 milijuna dolara, tvrdi IDS</p>
<p>PULA, 12. veljače</p>
<p> - Od stotinjak vojnih objekata na širem pulskom području za koje se traži prenamjena u sklopu programa demilitarizacije Pule i Istre, u dogledno vrijeme moglo bi se godišnje dobivati 150 do 200 milijuna dolara, prvenstveno njihovim uključenjem u turizam. Cilj prenamjene vojnih objekata, o čemu se pregovara s Ministarstvom obrane, jest da Pula, zajedno sa susjednim Brijunima, postane najatraktivnije odredište na Sredozemlju, rekli su u ponedjeljak na konferenciji za novinare IDS-a predsjednik te stranke Ivan Jakovčić i pulski gradonačelnik Giankarlo Župić.</p>
<p>Prilikom predstavljanja Studije o prenamjeni vojnih zona i građevina, glavni tajnik IDS-a i predsjednik saborskog Odbora za turizam Valter Drandić dodao je kako je uključenje vojnih objekata u turističku ponudu razvojni interes ne samo Pule i Istarske županije, već i cijele Hrvatske.</p>
<p>Predstavljajući prijedloge o prenamjeni vojnih zona i građevina u širem pulskom okruženju, što je jedan od dugogodišnjih IDS-ovih programskih ciljeva, Jakovčić je rekao da je osobno još 1991. u tadašnjoj Skupštini općine Pula inicirao prijedlog da se najveće istarsko središte proglasi demilitariziranom zonom. O tome je 1993. razgovarao i s predsjednikom Tuđmanom ali, kako je istaknuo, tek su sada stvoreni svi uvjeti za to, posebice s gledišta vojno-sigurnosne situacije i reorganizacije Hrvatske vojske.</p>
<p> »Vojni su objekti ogromni resursi i želimo da budu u funkciji gospodarstva i razvoja, a sada su uglavnom prazni i propadaju. S tim ciljem angažirat ćemo ne samo domaće stručnjake, nego ćemo, kada situacija bude zrela, raspisati i međunarodni natječaj, pozvat ćemo europsku pamet da zajedno s nama kreira razvojne mogućnosti ovog najatraktivnijeg dijela hrvatske obale«, kazao je Ivan Jakovčić. </p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Župića, na području Pule više je od 400 vojnih objekata različite veličine, a samo u Puli njihova je površina oko 600 hektara. Sadašnje stanje vojnih objekata onemogućuje daljnji razvoj grada, pa je utoliko aktualnije nastaviti dogovore s Ministarstvom obrane, čiji je čelni čovjek Jozo Radoš prošloga ljeta već najavio da će polovinu tih objekata prepustiti gradu Puli.</p>
<p>Prema onome što je rečeno novinarima, IDS zagovara postupnu ali cjelovitu demilitarizaciju pulskog i istarskog prostora, ali time »ne želi skupljati jeftine političke predizborne bodove«. Akcija traje gotovo desetljeće, a činjenica da je studija zrela za predstavljanje tek ovoga tjedna, slučajna je koincidencija s aktualnim političkim zbivanjima. Studiju prenamjene vojnih zona i građevina uručit će se ovoga tjedna i Ministarstvu obrane, a u razgovore o njoj uključit će se i građani. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U Osječko-baranjskoj županiji 11 posto više nezaposlenih nego lani</p>
<p>OSIJEK, 12. veljače</p>
<p> - Na kraju siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Osijek zabilježena je dosad najveća nezaposlenost: 3.588 osoba, odnosno 1,5 posto više nego u prosincu 2000. i 11 posto više nego u siječnju 2000.</p>
<p>Kako se ističe u izvješću Područne službe Osijek, ljudi se sad u većem broju prijavljuju kao nezaposleni zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, viška zaposlenika zbog smanjenog obujma posla, kao i zbog stečajeva. Nezaposlenost je povećana u ispostavama Beli Manastir, Donji Miholjac, Našice, Osijek i Valpovo, dok je u Đakovu smanjena za 0,8 posto. </p>
<p>Tijekom siječnja u Područnoj službi Osijek prijavljeno je 990 slobodnih radnih mjesta, ili dva puta više nego u siječnju protekle godine. Broj slobodnih radnih mjesta povećan je i u odnosu na prosinac 2000. Prema prijavljenim slobodnim radnim mjestima, dominirali su Benetton Croatia, d.o.o., IPK Kandit, Ukras, IPK Erdutski vinogradi, Osijek-Koteks i Kerber. Tijekom veljače s evidencije je zaposleno 780 osoba a prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa u siječnju ove godine zadovoljeno je 588 potreba za radnicima, što je dva puta više nego u siječnju 2000. godine i 30,4 posto više nego u prosincu prošle godine. </p>
<p>Kada je riječ o novčanoj naknadi, u siječnju ju je primila 7.131 nezaposlena osoba, što je za 6,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec i 22,5 posto više nego u siječnju 2000. godine. Broj hrvatskih branitelja - korisnika novčane naknade smanjio se za 1,7 posto, a kako se ističe u Područnoj službi Osijek, od ukupnog broja nezaposlenih, novčanu naknadu koristilo je njih 19,9 posto. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kip blaženika Stepinca u bistričkom karmelu </p>
<p>MARIJA BISTRICA, 12. veljače</p>
<p> - Zagrebačka akademska kiparica Marina Stopanja primila je u Mariji Bistrici, hrvatskom nacionalnom svetištu, brojne čestitke za izradu kipa blaženika Alojzija Stepinca, koji je postavljen na ulazu u samostan karmelićanki, a otkrio ga je pomoćni biskup zagrebački msgr. Josip Mrzljak, koji je predvodio i misno slavlje u povodu 41. obljetnice smrti Alojzija Stepinca.</p>
<p>Svečanost je bila i podsjetnik na ideju nadbiskupa Stepinca da se četvrti karmel u Hrvatskoj podigne baš u Mariji Bistrici. O svim događanjima i svečanostima i sjećanjima na blaženika Stepinca i njegova hodočašća u Mariju Bistricu, ali i na mučenički život, uz biskupa Mrzljaka podsjetili su msgr. Lovro Cindori, upravitelj svetišta Majke Božje Bistričke, o. Vjenceslav Mihetec, župnik remetski, dr. Juraj Batelja i prečasni Mijo Gabrić. Oni su zahvalili svim darovateljima iz Hrvatske i svijeta na prilozima, izvođačima radova i projektantu inž. Robertu Someku. (M. Sigetić)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Brijunima se smiješi prilika za iskorak u elitni turizam</p>
<p>Švicarski biznismeni već su Predsjedniku Republike dostavili pismo namjere u kojem nude milijun maraka za ovogodišnje korištenje vile »Brijunka« i Kaštela na najvećem brijunskom otoku u kojem je 12 apartmana/ Taj prvi milijun bio bi iskorak u elitni turizam i prije nego se otočje u cijelosti za njega osposobi/ Naime, od svih hotelskih gostiju na Brijunima, u 2001. se planira uprihoditi tek 2,4 milijuna maraka </p>
<p>BRIJUNI, 12. veljače</p>
<p> - Sudeći prema onome što se čulo na sjednici Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park Brijuni minuloga petka, kao i prema posjetama ovoga vikenda i onima koje slijede, predsjendik Stipe Mesić odlučio je suverenitet nad brijunskom rezidencijalnom zonom podijeliti sa svjetskim jet setom.</p>
<p> I prema konačnoj verziji prostornog plana brijunskog otočja koji će uskoro pred Vladu i Hrvatski sabor, otočje se u cijelosti otvara za najviše kategorije turizma. Godinama posebno čuvana i zaštićena rezidencijalna zona, u kojoj su uz »Bijelu vilu« još »Brijunka« i »Jadranka«, otočići Vanga, Galija, Grunj, Vrsar i Madona, bit će pod posebnim uvjetima i za velike novce ubuduće dostupna uglednim imućnicima.</p>
<p>Slijedom razgovora na Brijunima i nedavno u Davosu, gotovo je sigurno da će prvi iznajmitelji i gosti »Brijunke«, sagradene 1957. za Titove goste, biti švicarski biznismeni. Kao što nam je rekao ministar Ivan Jakovčić, inače član brijunskog Upravnog vijeća ovlašten za poslovno pregovoranje s kandidatima za brijunske koncesije i ulaganja, Švicarci su predsjedniku Mesiću na temelju prethodnih kontakata već dostavili pismo namjere u kojem nude milijun maraka za ovogodišnje korištenje »Brijunke«, ladanjske kuće na otočiću Galija, i Kaštela na najvećem brijunskom otoku u kojem je 12 apartmana. Ponuda se analizira u Mesićevu kabinetu, možda i predugo, jer vrijeme prolazi, a objekte u igri trebalo bi i pripremiti za novu funkciju. </p>
<p>Što se Jakovčića tiče, on bi odmah potpisao ugovor, jer bi Švicarci za sobom povukli i mnoge druge na otočje čije je objekte, posebno turističke, već dobrano nagrizao zub vremena. A da brijunski arhipelag u europskim relacijama znatno bolje kotira od aktualnog stanja na njemu, svjedoče i posjete vlasnika najimućnijih kuća iz svijeta mode i biznisa. Primjerice, u subotu su otočje posjetila i temeljito razgledala četiri ključna čovjeka Grupe Brioni iz Rima koja je već 55 godina u samom vrhu muške mode. Tag grupa želi upravo na otočju čije ime nosi razvijati dio svojih aktivnosti - modna predstavljanja, poslovne dogovore i odmor suvlasnika i njihovih poslovnih prijatelja. O tome je s njima ovoga vikenda u Puli razgovarao Ivan Jakovčić, prema čijim je riječima to bio dosad najpoticajniji razgovor o brijunskom partnerstvu. Vlasnici Grupe Brioni obećali su, uz ostalo, uspostaviti kontakte s ključnim turističkim kompanijama i agencijama, ne samo u Italiji, i to još ovoga proljeća. </p>
<p>Švicarski znanci iz Davosa u ponedjeljak su ponovo došli na Brijune s čvrstom namjerom da u nekom od triju lokaliteta provedu Uskrs, ali i da ulože velike novce u gradnju hotela s pet zvjezdica, obnove čuveni golf teren i osmisle zdravstvenu ponudu najvišeg ranga. Valja se nadati da se nakon trećeg susreta neće vratiti neobavljena posla i bez jasna odgovora s Pantovčaka. Taj prvi milijun maraka označio bi prekretnicu - bio bi to iskorak u elitni turizam i prije nego se otočje u cijelosti za njega osposobi. Bio bi to, u stvari, dobrodošli povratak poslovnoj tradiciji koju je početkom prošloga stoljeća utemeljio tadašnji vlasnik Brijuna Paul Kupelwieser i koju je Drugi svjetski rat nasilno prekinuo. Utoliko prije što se od svih hotelskih gostiju na Brijunima u 2001. planira uprihoditi tek 2,4 milijuna maraka! Švicarci bi, kao dio lanca »Švicarski deluxe hoteli« u kojem je 37 hotela najzahtjevnije kategorije, trošili i dodatno, a svojim prisustvom utemeljili bi i tako nužne međunarodne standarde. </p>
<p>Ali za brijunske osobitosti na tragu stare slave i svojedobnih kontakata, iznova su zainteresirani čelni ljudi poznatih modnih kuća Versace i Benetton koji će još ove zime doći na otočje. Tamo se uskoro očekuje i Bernie Ecclestone, dobro poznati vlasnik Formule 1. On bi najradije gradio vlastiti objekt na jugozapadnoj strani otoka Mali Brijun, koji je već otvoren za vikend goste koje osobito zanima tamošnja moćna tvrđava. Od šest brijunskih tvrđava, naime, najveće su i za novu turističku budućnost najizglednije utvrde »Tegetthoff« na Velikom Brijunu čiji je promjer 90 metara i u Europi nema premca, a i ova druga je u rangu samo jedne slične utvrde u Portugalu, tvrdi Matija Salaj iz Zavoda za prostorno planiranje koji je izradio novi prostorni plan brijunskog otočja.</p>
<p>I uz brojne teškoće - bez osnovne infrastrukture, s nemalim dugovima, prijetećim rješenjem inspekcije za zaštitu okoliša i najavljenim dolaskom financijske policije zbog spornog ranijeg poslovanja - Brijuni ipak imaju priliku vratiti se u europski turistički jet set vrh, po čemu su i postali poznati. U tome ih mogu omesti samo naše poslovične nespretnosti, pa i besmisleno nagađanje tko će u mogućem najmu brijunskih vila više profitirati - Švicarci ili mi.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Alkari koji se nisu odazvali splitskom prosvjedu bit će isključeni iz Društva </p>
<p>Promet kroz Sinj glavnim magistralnim pravcem do daljnjega neće biti ometan</p>
<p>OTOK/SINJ, 12. veljače</p>
<p> - Dan poslije spektakularnog prosvjednog skupa na splitskoj rivi, u Cetinskoj krajini ponajviše se priča o - Hajduku! Središnju proslavu 90. rođendana voljeni će klub u utorak obilježiti utakmicom s »naljućim neprijateljem«, Dinamom. No, da sve ne bi proteklo u tradicionalnom rivalstvu dva najpopularnija hrvatska nogometna kluba, pobrinut će se navijači klubova, koji će, uz »dosad neviđeni pirotehnički spektakl« (Branko Erceg - Ban, predsjednik jednog od najglasnijih Torcidinih ogranaka u Otoku pored Sinja, spominje paljenje čak tisuću bengalki), valjda prvi put biti jedinstveni. Naime, Torcida i Bad Blue Boys navijat će za - Mirka Norca. </p>
<p>Erceg je za slavljeničku utakmicu iz svoga podruma izvukao »prigodni transparent«, već jednom upotrijebljen na Poljudu nakon što je u Haagu pročitana presuda generalu HVO-a Tihomiru Blaškiću (»Ja sam bili mulac, haški sude popuši mi ...«.). </p>
<p> Premda je bilo najavljeno, nakon splitskog prosvjeda ipak se nisu okupili članovi sinjskog Stožera za obranu časti Mirka Norca pa se pretpostavlja da promet kroz Sinj glavnim magistralnim pravcem do daljnjega neće biti ometan postavljanjem blokada. »Do daljnjega« znači, prema riječima Dražena Pavlovića, predsjednika Stožera i sinjskog ogranka Hvidre - do četvrtka kad se očekuje prosvjed u Zagrebu i istječu rokovi za očitovanje najviših državnih institucija na Deklaraciju prihvaćenu u nedjelju u Splitu.</p>
<p> U Sinju se sve glasnije govori o nesudjelovanju nekih istaknutih alkara i alkarskih momaka na prosvjedima posljednjih dana. Zamijećeno je da u alkarskim mimohodima nisu sudjelovali zamjenik alajčauša i trostruki pobjednik Bare te jednom Čoje Tonći Bešlić, peterostruki pobjednik Alke ('92, '95, '97, '98. i '99.) Ognjen Preost, četverostruki pobjednik Alke ('77, 80, 82. i '88) Stipe Breko, te alkarski momci Karlo Radović, Ante Vučković i Ivan Vuko. »Viteško alkarsko društvo ima svoj statut i običaje, među kojima je i praćenje ponašanja alkara i alkarskih momaka tijekom godine«, rekao nam je Mate Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva, saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik.</p>
<p> Znači li to da alkari i njihovi momci mogu biti isključeni iz Društva zato što se nisu odazvali prosvjedima, pitali smo. »To je vrlo moguće«, odgovara Jukić. </p>
<p>Inače, u Sinju su s nevjericom doživjeli priopćenje Ministarstva obrane koje je potpisao njihov zemljak, glasnogovornik Dušan Viro, o pokretanju stegovnih postupaka protiv onih djelatnih osoba Hrvatske vojske koji su se na prosvjednim skupovima pojavili u odorama. Među žiteljima Cetinske krajine velika je nepoznanica - smatraju li se i alkarske odore službenom odjećom HV-a, odnosno hoće li i alkari biti zbog toga kažnjeni. Naime, od 23 alkara i 41 alkarskog momka u HV-u je zaposleno njih 18, a jedan svoj kruh zarađuje u MUP-u. Mate Jukić ( HDZ) smatra da je »raspuštanjem 1. gardijskog zbora raspuštena i uloga alkara kao počasne garde predsjednika Republike«. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Odvjetnici Norca i Čanića najavili ustavne tužbe </p>
<p>RIJEKA, 12. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno saslušanje svjedoka u »slučaju Gospić«, a istražnoj sutkinji Sajonari Čulina iskaze su dali žena jednog nestalog građanina srpske nacionalnosti s gospićkog područja te dvojica tadašnjih vojnika vojarne u Perušiću. Saslušanje su pratili i osumnjičenici Tihomir Orešković i Stjepan Grandić, a prilikom ulaska u sudnicu Orešković se novinarki Republike obratio riječima: »A vašeg ću urednika srediti«.</p>
<p>Prema riječima jednog branitelja osumnjičenih Gospićana Velimira Došena, svjedoci nisu teretili osumnjičenike, niti imaju neposrednih saznanja o inkriminiranim događajima potkraj 1991. na gospićkom području. Svjedokinja je izjavila da ne zna kamo je nestao njezin muž. Preostala dva svjedoka bivši su vojnici iz perušićke vojarne koji nemaju neposrednih informacija o spornim događajima. </p>
<p>Kako je kazao branitelj Milenko Škrlec, dvojica saslušanih vojnika takozvani su kontrolni svjedoci čiji su iskazi više poslužili da se utvrdi atmosfera u Perušiću krajem 1991. godine nego da se dođe do konkretnih spoznajaa. </p>
<p>U utorak i srijedu slučaj Gospić »gostuje« u Zagrebu gdje će biti saslušani svjedoci koji žive u tom gradu. Među njima, prema najavama, su ljudi uposleni u državnim izvršnim i zakonodavnim tijelima.</p>
<p>Branitelji Mirka Norca i Milana Čanića, riječki odvjetnici Tomislav Sabljar i Velimir Došen, dogovorili su se da Ustavnom sudu podnesu tužbe jer smatraju da je povrijeđen Ustavni zakon kad je riječ o određivanju pritvora njihovim branjenicima. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Pravo na prosvjed ne znači i pravo na ultimatume </p>
<p>Ninić za policijsku intervenciju u slučaju novih blokada / Branitelji dolaze u Zagreb na Markov trg u četvrtak i ako saznaju gdje je general Norac, a sami će, kažu u Koordinaciji, voditi prosvjed / IDS u subotu u Puli organizira skup za mir i demokraciju </p>
<p>»Pravo na prosvjed ne daje organizatorima i prosvjednicima pravo i na ultimatume koji su u suštini otvoreni napad na demokratski izabranu vlast u Republici Hrvatskoj, Ustav i njezine zakone. Pozivanje na rušenje institucija vlasti i otvorene prijetnje legalnim nositeljima te vlasti nisu izraz demokratske svijesti«, navodi se u priopćenju za javnost što ga je u ime splitskog SDP-a potpisao njegov predsjednik Marin Jurjević. </p>
<p>SDP ističe kako je činjenica da je prosvjed prošao bez ekscesa izraz »odgovornosti organizatora prosvjeda i svih prosvjednika. Split je očito bio uspješnim domaćinom, a njegovi građani pokazali su visok stupanj političke i demokratske zrelosti«. </p>
<p>»Optužbe da Vlada svjesno, zlurado i sa skrivenim namjerama šalje hrvatske generale i branitelje u Haag, najblaže rečeno, ne odgovara istini. Upravo je prethodna vlast, u kojoj su bili i neki od ostrašćenih govornika, donijela sve odluke o suradnji s Haaškim sudom i otpremila u Haag više Hrvata uz pompozne aerodromske ispraćaje, dok ova vlast nije ekstradirala ni jednog građanina Hrvatske«, stoji u priopćenju. </p>
<p>»Očekujemo da će hrvatska država postupiti kao svaka ozbiljna država ako bude daljnjih blokada prometnica«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare saborski zastupnik SDP-a Ivan Ninić. Na upit novinara znači li to da na prosvjednike treba slati policiju, Ninić je odgovorio potvrdno. »Pravna država treba reagirati jer dolazi turistička sezona, a to znači da ne smijemo dopustiti blokadu prometnica. HDZ-u je cilj nelegalnim sredstvima doći na vlast. Oni se ponašaju po onoj 'što gore, to bolje'«, rekao je Ninić. Prozvao je kolege iz HDZ-a Šeksa, Glavaša, Pašalića i Krpinu kako će mu u srijedu u Saboru pogledati u oči nakon što su vlast proglasili izdajničkom. </p>
<p> Prosvjedi proteklih dana »pokušaj su radikalizacije političke situacije u Hrvatskoj čemu je samo povod poziv na sud i nepojavljivanje na njemu umirovljenoga generala Mirka Norca«, kazao je u ponedjeljak potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a, saborski zastupnik i predsjednik osječko-baranjske organizacije te stranke Željko Malević. Osječko-baranjski SDP »staloženo će, pošteno i konzekventno provoditi politiku koja znači mukotrpnu bitku za popravljanje svih političkih, gospodarskih, socijalnih i moralnih dubioza koje je hrvatskom narodu ostavila desetogodišnja vladavina onih koji ni nakon samo jednogodišnjeg opozicijskog statusa nisu u stanju sačuvati živce«. </p>
<p> Srpska narodna stranka (SNS) podupire hrvatsku Vladu, predsjednika Republike, Hrvatski sabor i tijela sudbene vlasti u zaštiti Hrvatske kao pravne i demokratske države. »Duboko smo vjerovali da je vrijeme otvorene nesnošljivosti, ratnih poklika i ostalih oblika ekstremizma daleko iza nas. Nažalost, svjedoci smo da stara politika HDZ-a osporava i ruši novu demokratsku Hrvatsku«, ocjenjuje SNS. »Srbi«, navodi se u priopćenju, »ponovo postaju dežurni krivci, ubojstvo Srba, ako nije pohvalno, ono nije ni kažnjivo i sasvim je razumno da su Srbi danas ponovo uznemireni«.</p>
<p> Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić najavio je u ponedjeljak da će Predsjedništvo stranke u subotu u Puli organizirati skup za mir i demokraciju na koji poziva građane Istre da dođu s maslinovom grančicom. »Bit će to skup suživota i tolerancije na koji pozivamo sve stranke šestorke i ostale regionalne stranke«, rekao je za Vjesnik Jakovčić. Cilj je da demokratska Istra i Hrvatska kažu svoj jasan stav i poruku, naglasio je. </p>
<p> Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata inzistira od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj da kažu gdje je Norac. Udruga će podupirati mirne prosvjede sve dok se ne rasvijetli generalova sudbina. Isto tako, odriče pravo bilo kome da politički manipulira braniteljima. »Odričemo pravo bilo kojoj političkoj stranci da hrvatske branitelje koristi kao paravan u političkim obračunima« , istaknuo je predsjednik Udruge Marinko Liović u ponedjeljak, nakon izvanredne sjednice Glavnog odbora i svih središnjih tijela Udruge. Republička koordinacija braniteljskih udruga Domovinskog rata jednoglasno je prihvatila plan priprema za središnji prosvjed koji će se održati u četvrtak, 15. veljače, na Trgu sv. Marka u Zagrebu. Koordinacija je odbacila svojatanje bilo koje političke stranke i istaknula da će sama voditi taj prosvjed. Očitovanje političkih stranaka o skupu Koordinacija očekuje na sastanku u srijedu u podne u dvorani Hrvatskog sabora. Navodno su pozvani predstavnici svih parlamentalnih stranaka, iako je za taj dan predviđeno zasjedanje Sabora i Vlade. </p>
<p>Koordinacija je odbacila sa žaljenjem lažna imputiranja braniteljim da znaju gdje je umirovljeni general, i to smatraju dijelom političke igre sadašnje vlasti. Ističu da će se prosvjed zbog političkih manipulacija održati i ako se do četvrtka otkrije gdje je general Norac. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>DC ne pristaje na suspenziju pravne države niti na prekid suradnje s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - »Dobro je kad se čuje glas naroda, no loše je kad u njegovo ime govore oni koji su izgubili njihovo povjerenje. Prijevremeni izbori traže se legitimno, ali oni su u ovom trenutku nerealni pa će DC nastojati pridonijeti smirivanju stanja u zemlji«, ustvrdila je na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare Ožbolt. </p>
<p>Dodala je da su prosvjedi u Splitu, na kojima je bilo 150.000 ljudi, najozbiljniji događaj od 3. siječnja prošle godine i ozbiljno upozorenje Vladi da je hrvatska javnost maksimalno ispolitizirana i radikalizirana. Zatražila je da se javnosti što prije daju sve informacije o tome gdje je Norac, istaknuvši da će on sigurno znati obraniti svoju čast i potvrditi svoju nevinost na sudu. Upitala je gdje je Norac, jer mu takvo ponašanje nije primjereno. </p>
<p>Dr. Mate Granić, predsjednik DC-a, rekao je da tu stranku duboko zabrinjava radikaliziranje hrvatske političke scene, a tu zabrinutost dijeli i međunarodna zajednica odakle stižu upravo takvi signali. »DC ima mnogo razumijevanja za prosvjednike koji traže da se kaže gdje je Norac«, kazao je Granić, ocijenivši da hrvatsko pravosuđe mora procesuirati sve zločine počinjene u agresiji na Hrvatsku, a i one učinjene u Domovinskom ratu. Ta stranka ne pristaje na suspenziju pravne države niti na jednostran prekid suradnje s Haaškim tribunalom, jer bi to izoliralo Hrvatsku i čvrsto je vezalo uz Balkan. Granić je predložio sastanak predsjednika Republike Mesića i premijera Račana s predsjednicima svih političkih stranaka, te da se predsjednik Sabora Zlatko Tomčić sastane s predsjednicima klubova zastupnika kako bi se riješili problemi. </p>
<p>Potpredsjednik DC-a Joško Morić upozorio je vlast i prosvjednike da se u tako naelektriziranoj atmosferi lako može prijeći i granica, što bi bilo vrlo opasno. Zato je zatražio od organizatora prosvjeda da ih pripreme u skladu sa zakonom, te da se ponašaju civilizirano, a od vlasti da ne primjenjuje silu. Naveo je primjer da je policija u ranijim prosvjedima uvijek izbjegavala primjenu sile pa čak i dobivala batine prigodom probijanja policijskih kordona, dok je sadašnja vlast bila u oporbi. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Treću godinu zaredom prijetnje hrvatskom turizmu!</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - U inozemnim predstavništvima Hrvatske turističke zajednice još nema upita stranaca o blokadama cesta i prosvjedima inspiriranim sudbinom generala Norca. Iako je vrijeme najjačih turističkih sajmova (upravo prošao Prag, a ovoga se tjedna otvaraju milanski BIT i münchenski CBR), rezervacije se još nisu zahuktale, što nam ovaj put ide u korist.</p>
<p>Podsjetimo, ovo je treća godina zaredom kad se nakon dobrih najava sa stranih tržišta prijeti događajima koji bi mogli potpuno paralizirati turističku sezonu. Prije dvije godine sezona je, nakon iznimnih najava, upropaštena kosovskom krizom. </p>
<p>Lani - još je svima u svježem sjećanju - ponesen političkim promjenama i pozitivnom promjenom imagea, hrvatski turizam također se pripremao za pravu sezonu i nekadašnje uobičajene ljetne gužve. To se i dogodilo iako je tadašnja prijetnja Marinka Liovića, predsjednika Hvidre, da će blokirati prometnice u vrijeme turističke špice, dobro uzdrmala i državu i hrvatski turistički vrh. Iako mediteranska konkurencija uglavnom ne propušta takve medijske »poslastice«, sezona je potvrdila konačni povratak naše države na turističku kartu svijeta. </p>
<p> Uredi Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu s kojima smo razgovarali, do ponedjeljka prijepodne nisu imali upite u vezi s demonstracijama u Hrvatskoj (bio je, istinabog, jedan upit u Beču), među ostalim, i zato što ljudi tek odlučuju kamo će na odmor. »Da smo bliže ljetu ili da je sezona već počela, vjerujem da naši telefoni zbog blokada prometnica u Hrvatskoj ne bi prestajali zvoniti. Ovako imamo sreću što mađarsko tržište još miruje, ali i što događaji u Hrvatskoj nisu posebno eksponirani u mađarskim medijima« izjavio je za Vjesnik Marin Skenderović, voditelj budimpeštanskog ureda Hrvatske turističke zajednice. Sličnog je mišljenja i Božidarka Gligorijević iz ureda u Milanu. Prema njezinim riječima, još se ne zna kako diše talijansko tržište i što će ove sezone biti u modi. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Predsjednik Mesić primio Vesnu Levar i čelnike Republikanske stranke BiH</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak na Pantovčaku Vesnu Levar, udovicu Milana Levara, javnosti poznatog kao dobrovoljnog haaškog svjedoka, poginulog od podmetnute eksplozivne naprave u dvorištu njegove obiteljske kuće u Gospiću potkraj kolovoza prošle godine. </p>
<p>»Ubojstvo Milana Levara jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Gospođi Levar pokušali smo pomoći u rješavanju nekih problema iz pravne domene, od dobivanja mirovine do reguliranja pitanja s vojnim stanom u kojemu sada živi sa sinom i iz kojeg ih nastoje iseliti«, rekao je novinarima Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, koji je bio u pratnji Levarove udovice prilikom njezina razgovora s Predsjednikom. Prema njegovim saznanjima, nema novih podataka u istrazi o Levarovoj smrti, a Vesna Levar još je pod policijskom zaštitom. S predsjednikom Mesićem, dodao je Pusić, razgovarali su i o aktualnom političkom stanju u vezi sa slučajem generala Mirka Norca. </p>
<p>Levarova je udovica predsjedniku Mesiću skrenula pozornost i na to da ne zna kako će se vratiti desetogodišnjem sinu u Gospić. Naime prosvjednici su blokirali ceste pa je Gospić odsječen od ostatka Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik je u ponedjeljak primio i izaslanstvo Republikanske stranke BiH, Stjepana Kljuića i Fahrudina Kulenovića. Oni su, ponovivši nekoliko puta da ih je primio »prijatelj u borbi za nezavisnu BiH«, izjavili novinarima da je na sastanku bilo riječi o tome kako unaprijediti razgovore između dviju zemalja koje su u posljednje vrijeme imale dosta »sitnih nesporazuma«. Smatraju da Hrvatska više ne treba pomagati vojsku susjedne zemlje, ali treba pomći povratku izbjeglica koji su i danas na trošku Hrvatskoj. Kljuić i Kulenović podsjetili su da je u Hrvatskoj još uvijek mnogo izbjeglica iz BiH koji se trebaju vratiti kući. »Mi im želimo zajednički ekonomski osigurati povratak, da žive od svoga rada, i da dođemo do kreditnih linija za obnovu njihovih kuća«, rekao je Kljuić dodajući da Hrvatsku žele rasteretiti davanja za troškove izbjeglica koji su na skrbi hrvatskog proračuna. Poduzeća dviju zemalja ubuduće mogu zajednički nastupati na stranim tržištima, a tu BiH, smatra Kljuić, Hrvatskoj može pomoći »svojim vezama koje ima u nesvrstanim zemljama«. Kulenović je istaknuo da je »ovo prilika da kaže kako Hrvatska još nije svjesna kakvog čovjeka ima za predsjednika«. </p>
<p>Suradnja, složile su se obje strane, mora biti glavna i jedina politika buduće suradnje dviju zemalja, a hrvatski se predsjednik slaže s time da se pojača suradnja na gospodarskom planu. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Stručnjaci protiv ukidanja Županijskog doma</p>
<p>Većina njih je prilikom zadnjih izmjena Ustava zastupala da Županijski dom treba ukinuti, međutim, sada su protiv takve odluke jer bi se novim ustavnim promjenama nakon samo dva mjeseca, kako uglavnom govore, stekao dojam o nekompetentnosti vlasti i neozbiljnoj državi </p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Vladajuća koalicija u javnost je pustila prijedlog o ukidanju Županijskog doma. Povod tom prijedlogu je skori istek mandata Županijskom domu i s tim u vezi problem može li Zastupnički dom donositi valjane zakone dok Županijski ne radi. »Ustavotvorci« su pri zadnjim izmjenama Ustava jednostavno zaboravili definirati te odnose zbog čega su ih ustavni stručnjaci, ne bez ironije, počeli javno nazivati »doktorima«.</p>
<p>Odluka šestorke, kako je rečeno, u dobroj mjeri ovisit će i od javnih reakcija na taj prijedlog. S tim u vezi, u medijima je već počela neka vrsta javne rasprave u kojoj ustavni stručnjaci ali i javni djelatnici specijalizirani za druga područja iznose svoja stajališta. Valja napomenuti da ukidanje Županijskog doma pretpostavlja novu promjenu Ustava koja se inače dogodila prije dva mjeseca, u studenom prošle godine.</p>
<p>Zadnji u nizu koji je reagirao na taj prijedlog šestorke je dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničar dr. Neven Budak. Nova promjena Ustava bila bi katastrofalan potez, rezimirao je svoj stav dr. Budak. »Dosad nisam primijetio da Županijski dom služi bilo čemu, osim da neki zastupnici dobro zarađuju i osiguravaju solidnu mirovinu. To što se sada, dva mjeseca nakon promjena Ustava, razgovara o njegovoj korekciji, držim katastrofalnim potezom. O tome je trebalo raspravljati prije dva mjeseca, ili 'zauvijek šutjeti'. Što se sada promijenilo u funkcioniranju doma, a što se nije znalo već tada? Ništa. Nepromišljanje problema stvara sliku nekompetetnosti vlasti«, rekao je dr. Budak u razgovoru za Večernji list.</p>
<p>Kao konstitucionalist podižem svoj glas »vapijućeg u pustinji« protiv olakog mijenjanja Ustava, i doslovno je zavapio u intervjuu za Vjesnik redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku dr. Zvonimir Lauc, koji je bio član saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav ali i član Radne skupine Predsjednika Republike koja je, podsjetimo, predlagala ukidanje Županijskog doma istekom njegova mandata. Međutim, dr. Lauc je sada protiv ukidanja Županijskog doma jer bi to značilo i novu izmjenu Ustava nekoliko mjeseci nakon što su prethodne usvojene.</p>
<p> »Treba iskoristiti uvijek sve ostale mogućnosti u prevladavanju određenog stanja kojim nismo zadovoljni, a ustavne promjene samo su krajnja nužda, kada su sve ostale mogućnosti iscrpljene«, rekao je dr. Lauc. Prema njegovu tumačenju, prema postojećem Ustavu, Zastupnički dom može donositi valjane zakone i kad je Županijski raspušten. O tome bi službeno tumačenje još trebao dati i Ustavni sud, ali za dr. Lauca to je najbezbolniji način rješenja postojeće situacije do koje je, prema njegovu mišljenju, došlo stoga jer je argumentacija vezana uz zadnje izmjene Ustava bila »više politčka, nego znanstvena i stručna«. </p>
<p>Slično mišljenje u javnosti su iznijeli Branko Smerdel i Veljko Mratović, dvojica ustavnih stručnjaka koji su, kao i dr. Lauc, bili članovi Radne skupine Predsjednika Republike za izmjenu Ustava. Iako su se u svom prijedlogu zalagali za ukidanje Županijskog doma uoči zadnjih izmjena Ustava, sada su protiv toga jer bi to, prema njima, bilo neozbiljno i neodgovorno. </p>
<p>Čini se da je i sam predlagatelj ukidanja tog doma u ime šestorke Mato Arlović, malo reterirao. Iako se u početku navodilo da je financijska ušteda jedan od glavnih razloga ukidanja Županijskog doma, Arlović danas govori kako taj argument ne vrijedi jer bi po istoj logici netko mogao reći da se zbog financijskih ušteda ukine i Zastupnički dom ili Vlada.</p>
<p>Hoće li Županijski dom ostati ili ne, vladajuća koalicija morat će brzo odlučiti, jer sadašnjem sazivu tog doma mandat istječe prije ljeta. Ustavni stučnjaci i javni djelatnici su i ovaj put rekli svoje te jedino preostaje vidjeti hoće li pri donošenju konačne odluke, kako to objašnjava dr. Lauc, argumentacija biti kao i u studenome prošle godine - »više politička nego znanstvena i stručna«. (Marko Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Zastupnicima 2.000 kuna za mjesečni smještaj i 500 kuna za režije</p>
<p>ZAGREB, 12. veljače</p>
<p> - Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora održanoj u ponedjeljak odlučeno je da Zastupnički dom u srijedu nastavi 10. sjednicu koja je prekinuta u petak poslije podne. </p>
<p>Rasprava će se nastaviti o zaključcima klubova zastupnika vladajuće koalicije te klubova PGS-a, SDHS-a i nacionalnih manjina. Riječ je o zahtjevu hrvatskoj Vladi da što hitnije Zastupničkom domu podnese izvješće o »organizatorima aktivnosti usmjerenih na rušenje ustavnog poretka te legalnoj zabrani vlasti« a koji, navodi se, priznaju da su spremni i na državni udar. Unatoč najavljenim prosvjedima u četvrtak u Zagrebu, rečeno je da će Sabor uobičajeno nastaviti svoje zasjedanje. </p>
<p>Uz to, bilo je riječi i o smještaju zastupnika te odlučeno da će oni dobivati 2.000 kuna neto a ne bruto, kako je bilo najavljeno, za svoj mjesečni smještaj. Troškove režija snosit će sami, no Sabor će im za te troškove mjesečno vraćati 500 kuna. Istaknuto je također da će se nastaviti i razgovori s novinarima o njihovu smještaju u Saboru. (I. Matić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010213].
|
