NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011112].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 167841 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Političari apeliraju da se problemi u društvu rješavaju dijalogom</p>
<p>Tomac: Sugerirao bih da se sjedne za stol i razgovara o pitanjima od općeg interesa, jer bitne probleme društva ne može riješiti nijedna stranka ni sama Vlada / Blažeković: Nisam siguran da je funkcija HBK-a da kritizira Vladu / Adlešić: Ne bismo smjeli oduzeti pravo biskupima da nas kritiziraju / Kramarić: Ni Crkva ne može biti izuzeta iz negativnih gibanja / Šeks: Šokantna nespremnost Vlade da prihvati dobronamjernu kritiku / M. Granić: Poruka je u skladu sa socijalnim naukom Crkve</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Hrvatski biskupi uputili su u petak poruku javnosti potaknuti teškom socijalnom situacijom u zemlji. U poruci se spominju radnici koji primaju plaće nedostatne za dostojan život, demografski problemi koji poprimaju katastrofične predznake, umirovljenici koji sve teže žive, branitelji koji strahuju za svoja prava, mladi koji sve više odlaze iz Hrvatske, rodilje i obitelji s djecom kojima se smanjuje ionako nedostatna pomoć, kvalitetna zdravstvena zaštita koja će možda postati privilegij samo nekih...</p>
<p>»Zbog činjenice da o tako važnim reformama i promjenama nema javne rasprave, stječe se dojam kako oni koji ih donose nešto skrivaju od javnosti, možda zato da bi se planirano lakše provelo«, primjećuju biskupi. U poruci HBK-a spominju se i »lako dana nerealna obećanja onih koji su na taj način željeli dobiti povjerenje birača, a što je dodatno uvećalo razočaranje i nepovjerenje u državu i njezine institucije i što otežava izlazak iz krize«. </p>
<p>Na poruku s Kaptola, Vlada je reagirala već u subotu, ocjenjujući je žestokom, površnom i neobjektivnom. Vladi je zabrinjavajuće i to što su stavovi HBK-a, kako kaže, bliski stavovima nekih oporbenih stranaka i radikalnih političkih skupina. Ipak, svoju ocjenu Vlada završava pozivom »na dijalog, iako je ton priopćenja Biskupske konferencije takav da za dijalog ne ostavlja previše prostora«.</p>
<p>Što o poruci s Kaptola, ali i reakciji na nju s Markova trga, misle čelnici parlamentarnih stranaka - i vladajućih i oporbenih? I, dok su se pljesak biskupima i negodovanje Vladinom reakcijom od oporbe mogli očekivati, iznenađenje je da su i neki lideri petorke neugodno iznenađeni žestinom odgovora s Markova trga.</p>
<p>Za potpredsjednika Sabora i člana Glavnog odbora SDP-a dr. Zdravka Tomca, poruka HBK-a pokazuje da Crkva smatra da je isključena iz razgovora o bitnim problemima društva. S druge strane, dodaje, za Vladu je poruka biskupa žestoka i neobjektivna. »To je naša realnost. Ja se ne bih se opredjeljivao, čuvao bih se preoštrih ocjena i s jedne i s druge strane«, kaže Tomac, koji apelira na dijalog, a ne na slanje poruka preko medija. »Sugerirao bih da se sjedne za stol i razgovara o pitanjima od općeg interesa, jer bitne probleme društva ne može riješiti nijedna stranka ni sama Vlada«, naglašava. Bez obzira na oštrinu razmijenjenih riječi, on je ipak uvjeren da vrata dijalogu nisu zatvorena. »Na to nitko nema pravo, ni Vlada ni Crkva, a siguran sam da im to i nije bila namjera«, zaključuje dr. Tomac.</p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić podsjeća i na to da su biskupi u vrijeme HDZ-a dugo šutjeli, ali i na to da su dolaskom nadbiskupa Bozanića - progovorili. »Sjetite se njegove izjave o grijehu struktura koju smo, tada u oporbi, u potpunosti poduprli. Sad kad smo na vlasti i kad snosimo odgovornost za gospodarsku i socijalnu situaciju u zemlji, ne bismo smjeli oduzeti pravo biskupima da nas kritiziraju«, kaže Adlešić. »I s jedne i s druge strane bilo je nepotrebne žestine. A bilo bi bolje da su i Kaptol i Markov trg pozvali na dijalog«.</p>
<p>Predsjednik LS-a dr. Zlatko Kramarić ne vidi ništa spornog u tome što Crkva reagira na stanje u zemlji. Crkva je, kaže, sastavni dio našeg društva, pa se i ne može ponašati na način da je se ne tiče ono što se u društvu događa, pogotovo kad se radi o socijalnim pitanjima. Ali, dodaje, Crkva mora pokazati da i ona trpi ono što trpi većina građana. »Ni Crkva ne može biti izuzeta iz negativnih gibanja. U stvarnosti se ona, na žalost, nekad tako ne ponaša, pa zato ovu poruku čitam i kao samokritiku. I Crkva mora pokazati da shvaća da je, recimo, nekad važnije otvoriti jedan proizvodni pogon, a ne izgraditi novu crkvu«, upozorava Kramarić. On najnoviju polemiku između Vlade i Kaptola smatra neproduktivnom. »Vlada mora preuzeti odgovornost za reforme, ali mora imati i osjećaj da pokraj nas žive ljudi kojima je teško, ljudi za koje se ne zna kako će preživjeti te reforme«, zaključuje Kramarić.</p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković smatra da Katolička crkva ima relativno velik utjecaj u hrvatskom narodu i zato su, kaže, njene poruke vrlo bitne. On, međutim, nije htio komentirati ni poruku biskupa niti Vladinu reakciju. Umjesto toga, uputio nas je na ocjene koje je o radu Vlade i koalicije u subotu iznio Središnji odbor HNS-a. »Mi smo izrekli svoju kritiku, ali smo dali i prijedloge kako da Vlada uspješno okonča svoj mandat. A nisam siguran da je funkcija HBK-a da kritizira Vladu«, primjećuje Blažeković.</p>
<p>Potpredsjednik oporbenog HDZ-a Vladimir Šeks smatra da kritička poruka biskupa ima čvrsto utemeljenje u stvarnosti, »ma koliko se Vlada ljutila na to«. </p>
<p>Ta poruka, kaže, jednostavnim jezikom oslikava bitne promašaje Vladine politike, posebno one u socijalnoj sferi. Vladina reakcija, pak, pokazuje da nije spremna saslušati nikakve kritike. Ona na kritku odgovara pokušajem moralnog diskvalificiranja kritičara. Njezina tvrdnja da stajališta HBK-a korespondiraju s onima dijela oporbe nije ništa drugo do li prizeman pokušaj da se kritika biskupa usidri u oporbene vode, da joj se odrekne vjerodostojnost te da je se proglasi političkom, tvrdi Šeks. »Jer, ako je istup biskupa istog vrijednosnog ranga kao oporbeni, onda se, po mišljenju Vlade, radi o čistom političkom istupu, pa ga utoliko treba i odbaciti«, naglašava Šeks, uz zaključak da to pokazuje »šokantnu nespremnost Vlade da prihvati dobronamjernu kritiku, ali i pokušaj Vlade da svaku kritiku diskvalificira kao ideološku te da je uguši«.</p>
<p>Čelnik DC-a dr. Mate Granić u potpunosti podržava poruku biskupa. I on smatra da ona odražava realno stanje u Hrvatskoj. Ta bi poruka, kaže, trebala biti poticaj Vladi, ali i oporbi, da učine sve da se stanje mijenja. »Poruka je sasvim u skladu sa socijalnim naukom Crkve. A oštra je zato što je i stanje u društvu vrlo teško«, smatra Granić, koji reakciju Vlade ocjenjuje potpuno neprimjerenom. »Ona govori o Vladinoj nesigurnosti, a odraz je i odnosa u petorci«, kaže Mate Granić. Luka Trconić</p>
<p>Trconić: Mora se zaustaviti širenje beznađa u zemlji</p>
<p>Za potpredsjednika HSS-a Luku Trconića poruka biskupa je dobrodošla. Ta poruka, kaže, potvrđuje i pristup HSS-a koji je nedavno zatražio od koalicijskih partnera da se ozbiljno analiziraju prilike u zemlji te da se donese mini-interventni program za rješavanje gorućih problema. »Ova vlast mora učiniti bitan iskorak da bi se zaustavilo beznađe koje je zavladalo zemljom. Na to apeliraju i biskupi. To je njihov apel na savjest ljudi koji odlučuju«, smatra Trconić, koji kaže da koalicijsku vlast čeka velik posao, jer dobar dio obećanja nije ispunila.</p>
<p> »Ako ne bude bitnog iskoraka, HSS ne vidi smisao bilo kojoj Vladi, pa ni ovoj našoj. Na tom tragu je i poruka biskupa, njihova je namjera da se u dobroj vjeri pomogne radi boljitka građana«, ocjenjuje. Izjavu Vlade, pak, smatra prekrutom i za HSS neprihvatljivom«. »Ne može se tako grubo reagirati na zabrinutost biskupa, a posebno je neprihvatljiva ocjena Vlade kojom se sugerira da Crkva zastupa stajališta ekstremnih skupina. To je neodmjereno, nepotrebno i ne vodi konsenzusu oko rješavanja bitnih pitanja«, kaže Vjesniku Luka Trconić.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sporazumom s BiH, luka Ploče dolazi pod protektorat?</p>
<p>Tim sporazumom Hrvatska dobiva slobodan prolaz roba i ljudi kroz Neum, a BiH isto pravo prolaza od Doljana nedaleko od Metkovića do luke Ploče / Osim toga, BiH još dobiva slobodnu zonu u toj luci (u kojoj se može i proizvoditi) i na kraju, uprava nad lukom Ploče dolazi pod neku vrstu protektorata</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Vlada je u četvrtak uputila Saboru na ratifikaciju Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij Hrvatske u luku Ploče i iz nje i kroz teritorij BiH u Neumu. Taj sporazum su, kako piše u Vladinom obrazloženju, nakon dugih i teških pregovora uz posredovanje SAD-a još 1998. u ime Hrvatske i BiH potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Parlamentarna skupština BiH je već potvrdila taj sporazum te se iz Sarajeva već dulje inzistira na tome da isto učini i Hrvatska. Sporazum na sjednici Vlade nije prošao glatko, jer je odlaganje njegove verifikacije zatražio ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek. Većina je, međutim, bila za to da se taj sporazum uputi u saborski postupak.</p>
<p>Što je, dakle, sporno u sadržaju tog sporazuma na koji je bivša vlast pristala nakon posredovanja SAD-a, a sada ni nova, koalicijska Vlada njime nije posve zadovoljna? Najprije treba reći da se taj sporazum potpisuje na 30 godina (a ne na 99, kako se također predlagalo), što znači da ga nakon tog razdoblja, kad bi se u međuvremenu utvrdilo da je nepovoljan za Hrvatsku, neka nova Vlada ne mora produljiti.</p>
<p>Tim se sporazumom, među inim, određuje da Hrvatska dobiva pravo slobodnog prolaska (nesmetanog tranzita) roba i ljudi preko Neuma, a BiH od Ploča do granice s BiH (Doljani kod Metkovića). Tranzit roba i ljudi kroz ta područja bio bi uzajamno oslobođen fiskalnih obveza (dakle, bez carinskih pristojbi i administrativnih taksa). Carinski nadzor nad sumnjivim pošiljkama bi se obavljao uz posredništvo predstavnika Ureda Europske komisije za carinsku i poreznu pomoć, koji bi bio jamac objektivnog nadzora u skladu s nacionalnim carinskim propisima.</p>
<p>Taj dio sporazuma nije sporan. Temelji se na uzajamnosti i ima za cilj omogućiti slobodan prolaz roba i ljudi određenim dijelom teritorija jedne, odnosno druge države. Sporan je, međutim, drugi dio tog sporazuma, koji regulira osnivanje slobodne zone za BiH u luci Ploče te način upravljanja tom zonom i cijelom lukom Ploče.</p>
<p>U sporazumu se, doduše, navodi da se slobodna zona u luci Ploče osniva u skladu s hrvatskim zakonodavstvom te da njezini korisnici iz BiH ne mogu obavljati sve djelatnosti, koje su inače predviđene hrvatskim Zakonom o slobodnim zonama (bankarske poslove i poslove osiguranja na području slobodne zone). Međutim, u slobodnoj zoni za BiH, u luci Ploče, koja će biti oslobođena carina, poreza ili drugih naknada (osim komercijalnih pristojbi za korišenje objekata u zoni) moći će se, piše u sporazumu, obavljati »skladištenje, preslagivanje, sortiranje, pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, sastavljanje, rastavljanje, obrada, proizvodnja i ponovno sastavljanje roba«. Svi ti poslovi u zoni BiH u luci Ploče ne mogu se podvrći »bilo kojem režimu oporezivanja«, osim poreza i davanja koje Hrvatska i BiH primjenjuju svaka na svoje gospodarske subjekte, dok će se na robu koja napušta zonu primjenjivati carinski sustav zemlje u koju se uvozi.</p>
<p>Zonom, prema tom sporazumu, upravlja Lučka uprava, koja treba imati 13 članova od kojih pet imenuje BiH. Svaku odluke Lučke uprave, koja utječe na zonu, mogu osporiti tri člana te uprave. U tom slučaju, spor ide pred povjerenstvo koje će, zapravo, biti ne samo nadzorno tijelo nego i stvarni upravitelj slobodne zone u Pločama, jer može osporiti svaku odluku Lučke uprave, ako se, po njihovoj procjeni, to tiče ovog sporazuma.</p>
<p>Povjerenstvo se sastoji od sedam članova. Tri su iz BiH, tri iz Hrvatske, a sedmog člana imenuje Međunarodni sud za pravo mora. Ta osoba je ujedno i predsjednik povjerenstva. U vezi s njegovim ovlastima, u sporazumu piše: »Ako šest članova koje su imenovale stranke (Hrvatska i BiH) ne može postići suglasje, predsjednik povjerenstva donijet će konačnu odluku. Odluke povjerenstva bit će po snazi iznad bilo koje odluke Lučke uprave (osim onih koje se ne odnose na BiH), te će biti obvezujuće za Lučku upravu i za stranke«.</p>
<p>Luka Ploče većinu svog profita zarađuje na poslovima koje obavlja za potrebe poduzeća iz BiH. Je li takav sporazum, kojim Hrvatska dobiva pravo slobodnog prolaza kroz Neum, dovoljna cijena za tu pogodnost? Naime, tim sporazumom Hrvatska ustupa isto pravo nesmetanog prolaza za robu i ljude od Doljana (nedaleko od Metkovića) do luke Ploče te dodatno ustupa i slobodnu zonu za BiH u Pločama i k tome upravu nad lukom Ploče stavlja pod neku vrstu protektorata. Ministar Alojz Tušek je to označio sintagmom da se »odredbama o upravljanju lukom Ploče ograničava samostalnost Lučke uprave«.</p>
<p>I većina drugih ministara je potvrdila da je taj sporazum »iznimno težak za Hrvatsku«, ali su ga ipak poslali na ratifikaciju u Hrvatski sabor zbog njegove važnosti za rješavanje »ukupnih odnosa s BiH«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ranojutarnji red za prijavu dokaz da nezaposleni rade na crno!</p>
<p>Tih dana u mjesecu nezaposleni stanu u red za prijavu na Zavod za zapošljavanje - prije početka radnog vremena, ističe kao znakovito ravnateljica Zavoda Sanja Crnković-Pozaić/ Prema prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju na Zavod će se prijavljivati jednom tjedno/ Nema odbijanja posla zato što nije u struci; pritom će se voditi računa da to bude plaća kojom se može platiti troškove prijevoza, s obzirom na obvezu prihvaćanja posla u krugu 80 kilometara od prebivališta </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - »Vlada od nas zahtijeva da posebnu pažnju posvetimo onim nezaposlenim osobama koje po osnovi nezaposlenosti ostvaruju naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), što je logično, jer su njihove naknade za državu ipak trošak«, naglasila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić, na prošlotjednoj konferenciji za novinare, na kojoj je bilo govora o trendovima na tržištu rada.</p>
<p>Tim se riječima u posljednje vrijeme obrazlaže odredba iz Prijedloga zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, prema kojoj će se nezaposlene osobe koje primaju naknadu od Zavoda toj instituciji ubuduće javljati jednom tjedno, a ne jednom mjesečno, kao dosad. Ta bi promjena, predviđa se, trebala pomoći u detekciji onih koji su na evidenciji Zavoda i koriste novčane naknade, a istodobno rade na crno i na taj način ipak imaju riješenu egzistenciju. </p>
<p>Prema riječima Crnković-Pozaić, potvrda da takvih ima dosta je činjenica da se onih datuma u mjesecu kad se nezaposleni javljaju na evidenciju redovi u Zavodu stvaraju i prije osam ujutro - dakle prije početka radnoga vremena. </p>
<p>Ono što također ide u prilog toj tezi činjenica je da mnogi odbijaju posao, ako nije u struci, iako bi bilo logično da - ako im je ugrožena egzistencija - prihvate bilo kakav posao, dok se ne nađe odgovarajući, kažu u HZZ-u. Upravo zbog toga, u Prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju našao se i prijedlog prema kojemu bi svaka nezaposlena osoba kojoj to bude ponuđeno, morala prihvatiti posao u krugu 80 kilometara od mjesta stanovanja, pri čemu će se, kaže ravnateljica Zavoda, »voditi računa da za to dobije i odgovarajuću plaću, točnije onaj iznos kojim će moći pokriti i troškove prijevoza, te da postoji mogućnost prijevoza na posao i s posla«. Zavod, naglašava ona, i inače posreduje samo za poslodavce koji osiguravaju »normalnu« plaću, odnosno najmanje iznos koji je utvrđen kao minimalan na državnoj razini, što znači da nezaposlenim osobama i neće ponuditi da putuju bez sigurnog pokrićea troškova.</p>
<p> Značajna je novost to da će Zavod ubuduće biti prisiljen aktivno tražiti poslodavce koji imaju potrebu za radnom snagom. Predviđa se, naime, ukidanje obveze poslodavaca da potrebu za radnicima prijavljuju Zavodu za zapošljavanje, koja postoji u ovom trenutku, čak i bez obzira na to očekuje li poslodavac da će HZZ posredovati za njega pri zapošljavanju novih radnika. </p>
<p>Prema prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju, prijava slobodnih radnih mjesta HZZ-u više neće biti obvezna, a otvorena je i mogućnost da se na tržištu jave i novi, privatni posrednici.</p>
<p>Kad je riječ o Zavodu - koji će i dalje provoditi državnu politiku zapošljavanja - osobe koje odbiju ponuđeni posao bit će izbrisane s evidencije nezaposlenih, te onih koji imaju pravo na naknadu zbog takvog statusa. S evidencije će se brisati i osobe koje inspektori zateknu u radu na crno, kao i one koje po drugim važećim propisima nemaju to pravo (na primjer osobe koje steknu pravo na mirovinu, ili postanu studenti i na temelju tog statusa ostvaruju prava).</p>
<p>Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje više neće moći biti ni one osobe koje ne ispunjavaju tri temeljna kriterija za uvrštavanje u kategoriju nezaposlenih po međunarodnim standardima. To su: da osoba ne radi, da je raspoloživa za posao (odnosno da nema prepreke da odmah prihvate ponudu poslodavca te da sama aktivno traži posao. </p>
<p>Prema riječima ravnateljice Crnković-Pozaić, HZZ će ubuduće poticati nezaposlene da sami traže posao, tako što će obilaziti poslodavce i nuditi se, pri čemu će imati podršku te kuće. HZZ će, naime, nezaposlene podučiti kako da svladaju najčešće teškoće koje se javljaju u potrazi za poslom - od toga gdje i kako uopće doći do informacije da postoji slobodno radno mjesto, pa do toga kako se predstaviti poslodavcu.</p>
<p>Trajna naknada za muškarce sa 35 i žene sa 30 godina staža</p>
<p>Prema Prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju, povećala bi se dobna granica od koje osoba može ostvariti trajnu novčanu naknadu, sve do novog zaposlenja, ili stjecanja uvjeta za mirovinu. Umjesto nakon 30 godina, muškarci bi to pravo mogli koristiti nakon što napune 35 godina staža, dok je za žene granica sa 25 povećana na 30 godina staža. </p>
<p>Visina naknade za nezaposlene ubuduće bi se utvrđivala prema prosjeku neto plaće u zadnja tri mjeseca provedena na radu (dakle prije prijave na evidenciju Zavoda), umjesto 80 (za prvih 2,5 mjeseca), ili 60 posto od tog iznosa u daljnjem razdoblju, koliko iznosi prema važećim propisima. Naknada bi se i ubuduće mogla primati do 312 dana od prijave na Zavod. To pravo ne bi mogle koristiti osobe koje izvan radnog odnosa ostvare mjesečni dohodak veći od najvišeg iznosa naknade.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Rekorder« sa 5,68 promila alkohola u krvi danas pomaže drugima</p>
<p>Meni je jedan izudarao cjevanicu«, objašnjava dr. Breitenfeld, a dr. Torre dodaje da su dva liječnika »dobila« pisaće mašine u glavu / Dovoljno je pogledati vrata na odjelu - skoro pa da nema ni jednih koja nisu ulubljena udarcem nogom nekog od pacijenata / Razgovaramo u prisustvu dvojice pacijenata: Prvi je već odjeven u pidžamu i mirno sluša što mu liječnik govori. Drugi, muškarac srednjih godina, pali cigaretu u ordinaciji i tumači da mu nije ništa... </p>
<p>Intenzivna skrb za akutno opite osobe Klinike za psihijatriju u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice, popularna »trijezniona« mjesto je koje zbog pijanstva na godinu posjeti i do 2000 ljudi. Kako izgleda jedna tipična noć u toj zdravstvenoj ustanovi?</p>
<p>U »trijeznionu« smo došli oko 19.30 sati. Dočekali su nas sestra Anita i Zdravka i neuropsihijatar prim. dr. sc. Darko Breitenfeld. Dežurni psihijatar dr. Robert Torre bio je zauzet. Razlog - dovezena su dva pacijenta. Jedan je već odjeven u pidžamu i mirno sluša što mu liječnik govori. Drugi, muškarac srednjih godina, pali cigaretu u ordinaciji i tumači da mu nije ništa jer »ako čovjek jednom popije malo previše ne znači da je alkoholičar«. Tvrdi da mu je sasvim dobro krenuo bi kući, blago je agresivan.</p>
<p> Pacijent je koliko toliko došao sebi i čini mu se da je trijezan, ali količina alkohola u krvi još uvijek je visoka. »Tko zna možda bi na putu kući skrenuo u prvi kafić i nastavio piti«.</p>
<p>Ovakve situacije, potencijalno su opasne i pacijent je, srećom, ostao miran.</p>
<p> No, nije uvijek tako. Dovoljno je pogledati vrata na odjelu - skoro pa da nema ni jednih koja nisu ulubljena udarcem nogom nekog od pacijenata. »To je rizik ovog posla. Dogodi se i da pacijenti napadnu osoblje. Meni je jedan izudarao cjevanicu«, pojašnjava dr. Breitenfeld. Dr. Torre dodaje da su dva liječnika »dobila« pisaće mašine u glavu i završila u bolnici s teškim ozljedama. Prije nije bilo osiguranja pa je takve pacijente bilo teško obuzdavati. Danas zaštitari dojure na poziv »za minutu« i od velike su pomoći osoblju. </p>
<p>Noć protiče mirno pa imamo dovoljno vremena za razgovor. Saznajemo da je posljednjih godina u porastu maloljetnički alkoholizam. Hitna pomoć dovozi 12-godišnjake kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Malodobnike ne zadržavaju u Vinogradskoj, već ih prebacuju u Klaićevu bolnicu. U porastu je i alkoholizam kod žena. Prije 40 godina na jednu dovezenu ženu dolazilo je 10 muškaraca. Danas je, pak, taj omjer četiri do pet muškaraca u odnosu na jednu ženu. Neki »posjetitelji« završavaju na odjelu internističke intenzive njege - može ih spasiti samo hitna dijagnostika, dijaliza i druge detokskacijske metode.</p>
<p> Vinogradsku posjećuju i poznati i vrlo situirani pacijenti. Njih je teško privoljeti na liječenje, pojašnjava dr. Torre.</p>
<p>Oko 22 sata dovezen je novi pacijent. Muškarac u kasnim tridesetima. Nije stvarao nikakve probleme. Nakon razgovora s liječnicima disciplinirano je otišao na spavanje.</p>
<p>Osim medicinskog osoblja u ekipama su uvijek i liječeni alkoholičari. Te večeri dežurao je Željko F. Četvrti put je na liječenju i mjesec dana nije popio »ni kapi«. Njegov zadatak je razgovarati s pacijentima. »Znate ja imam veliko iskustvo u tome. Sada trijezan vidim sebe kakav sam bio kad sam pijan.«. Posljednji put je dovezen sa skoro nevjerojatnih 5,68 promila alkohola u krvi. Počeo je piti prije 20-ak godina i, kako sam kaže, radi u firmi »u kojoj se pije«. Povremeno bi mu i neki prijatelj donio litru domaće rakije. »Doprinos liječenih alkoholičara iznimno je velik u liječenju«, pojašnjava predstojnik klinike prof. dr. sc. Vlatko Thaller, »neki od njih na dežurnom telefonu surađuju već 30 godina.«</p>
<p>Sljedeće jutro oko osam sati pacijente pokušavaju privoljeti da ostanu na liječenju. Otprilike jedna trećina pristane na liječenje, jedna trećina odbija, dok je otprilike jedna trećina posjetitelja u »trijeznioni« završila iako nisu alkoholičari. </p>
<p>Ni dani ne prolaze bez hitnih intervencija. Ujutro, oko 8.20 dovoze mladića. Napio se i izazvao prometnu nesreću. Nakon što su ga obradili kirurzi, u kolicima i sa Schantzovim ovratnikom svoje pijano putovanje završio je u »trijeznioni«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Od amajlija i talismana do Picassovih slika i lasera</p>
<p>»Dani ezoterije 2001.« koji se održavaju u nedjelju i ponedjeljak u hotelu Panorama privukli su velik broj građana zainteresiranih za različite oblike alternativne medicine. Pažnju mnogih posjetilaca privukli su štandovi na kojima su se nudili detaljni pregledi svih organa pomoću laserske kamere i na bazi najnovijih dostignuća medicine, psihogenetike i kvantne fizike. Svoje usluge nudili su i majstori tarota i drugih astroloških vještina za otkrivanje budućnosti. »Od raznih biljaka priređujem čajeve, eterična ulja, kreme i druge preparate. Nedavno sam od jedne nepoznate biljke napravio čaj za liječenje karcinoma«, pohvalio se bioenergičar Tomislav Grd. Kao sredstvo za uklanjanje štetnih zračenja predstavljene su i slike božanske energije Nade Kuntić. Na svom štandu ima nekoliko Isusovih portreta koji su, kaže, naslikani u mraku, dok je jednu sliku preko nje, kako kaže, naslikao Picasso.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova isključenja neplatiša</p>
<p>Prema planu isključivanja potrošača od ponedjeljka, 12. studenoga, električna energija bit će isključena na mjerilu zajedničke potrošnje u zgradama: Zaharova 11, Bunićeva 8, Al. B. Magovca br. 39, 20, 16, 22, 50, 30, 40, 151. Adamićeva 9, Paška 2c, Paška 2a, Ježevska 9, Korčulanska 3b, Korčulanska 3c, Adamićeva - garaža, Meštrovićev trg 6e, Ulica grada Chicaga 18, Vankina br. 22, 20 (dva brojila), Vankina 18 (dva brojila), Vankina 16 (dva brojila), Vankina 14 (dva brojila), Borovje 12 (tri brojila).</p>
<p>Nakon stanke od sedam dana kada nisu obavljana iskapčanja električne energije, a uključena su sva brojila u stambenim zgradama (kućni savjeti), Hrvatska elektroprivreda od ponedjeljka nastavlja s mjerom iskapčanja onih potrošača (stambenih zgrada) u kojima nisu podmireni troškovi za električnu i toplinsku energiju. </p>
<p>Ponovno uključivanje energije HEP će izvršiti nakon što se podmire dugovi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Puknuta cijev izazvala poplavu u Ljubljanskoj</p>
<p>Na Ljubljanskoj aveniji kod naselja Rudeš u noći na nedjelju pukla je vodovodna cijev i prouzrokovala veliku poplavu na cesti, unatoč tome, saznajemo od radnika Vodovoda, građani okolnih naselja nisu ostali bez pitke vode. </p>
<p>- Pukla je cijev profila 300 milimetara koju smo nakon dojave zatvorili, rekli su radnici Vodovoda koji su posao sanacije završili do 14 sati. Za vrijeme trajanja radova dvije trake Ljubljanske avenije u smjeru Jankomirskog mosta bile su zatvorene. </p>
<p>S. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Svijet nam opet nudi avangardne frizure, no jesmo li za njih spremni?</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Nekolicina svjetskih frizerskih »faca« u nedjelju je posjetila Zagreb i ponovno pokušala nametnuti, ili barem pokazati, kakva se frizerska moda nudi u njihovim zemljama. Ipak, sva ta avangarda možda je pomalo i pretjerana... </p>
<p>U organizaciji Udruge frizerskih obrtnika Zagreba i Udruženja zagrebačkih obrtnika, a pod pokroviteljstvom poglavarstva grada Zagreba i Hrvatske obrtničke komore, u nedjelju je u dvorani »Vatroslav Lisinski« održan 30. jubilarni Frizerski demonstracijski centar (FDC). Najveću frizersku manifestaciju u Hrvatskoj otvorila je dogradonačelnica Morana Paliković-Gruden, koja je tom prilikom članici Organizacijskog odbora FDC-a Mirjani Petković, uručila priznanje grada Zagreba. </p>
<p>Za izniman doprinos u frizerskoj struci, plakatom Hrvatske obrtničke komore »Zlatne ruke«, nagrađena je i Vesna Murtić, predsjednica FDC-a i ceha frizera Hrvatske. Mnogobrojna publika, sastavljena većinom od profesora i njihovih učenika, imala je prilike vidjeti najnovija dostignuća ekipe Luisa Llonguerasa, koji u Španjolskoj slavi kao institucija, a u svijetu kao vrhunski stilist. Njegovu školu predstavio je tim vrhunskih, svjetski poznatih stilista, Leo Rama i Mari Paz Martinez, koji su publici predstavili moderne linije šišanja i kreacije prilagođene u smislu individualnog pristupa i zahtjeva.</p>
<p>Kroz 40-minutni show, u koreografiji Tihane Škrinjarić i režiji Vesne Murtić, publici se predstavilo i deset članova Udruge zagrebačkih frizerskih obrtnika: Mirjana Babić, Jasna Baćun, Dražen Crndak, Tea Drakulić, Katarina Grudenić, Ana Markovinović, Štefica Kos, Vesna Murtić, Mirjana Petković i Ana Jakopović.</p>
<p>Osim večernjih i avangardnih frizura koje su rađene na sceni, dnevne frizure prikazane su uz ples sedam balerina, dok je suvremene muške frizure uz plesne korake predstavio raperski plesni ansambl Megaplast iz Velike Gorice. </p>
<p>Između dinamično koncipiranog prikazivanja frizerskih kreacija, u zanimljivoj avangardnoj koreografiji nastupila je vokalna grupa Energie. </p>
<p>U drugom dijelu najvećeg domaćeg frizerskog događanja predstavila se i avangardna tročlana talijanska ekipa »Look by fashion« iz Pordenonea, koja je u Zagreb stigla u pratnji dva autobusa gledatelja. </p>
<p>Avangardna frizerska ekipa »Look by Fashion« broji petnestak stilista, a u Zagrebu su se predstavila tri najbolja: umjetnički direktor grupe Michele, njegov zamjenik Moreno i Beniamino koji je pohađao škole Tony & Guy, Gingles i Vidal Sassoon. </p>
<p>No, najveća atrakcija ovogodišnjeg frizerskog demonstracijskog centra zasigurno je nastup Martyna Gaylea, eminentnog engleskog frizera i dizajnera. Gayle i njegov tim kojeg čine i Deborah Gayle, Ashleigh Patti i Jessica Faro, pokazali su frizure iz kolekcija 2001/2002 Bi Level i Block Colour.</p>
<p>Strukovnu priredbu upotpunio je i dolazak stotinjak frizera iz Slovenije, koji će nove stilističke trendove i umijeća sa škarama ubuduće primjenjivati na svojim klijentima. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Beogradska pjevačica Goca Tržan nastupila za samo jednog gledatelja</p>
<p>BEOGRAD, 11. studenoga</p>
<p> - Poznata beogradska pop pjevačica Gordana Goca Tržan održala je prošlog petka koncert u kongresnoj dvorani Sava-centra u koju stane oko 5.000 gledatelja, a slušao ju je i gledao samo jedan jedini čovjek, njezin obožavatelj koji je za 40.000 DEM otkupio sve karte.</p>
<p> U prvom trenutku šokirana što je gleda tek jedan gledatelj, Goca Tržan je upitala svog producenta Ganeta Pecikozu što se dogodilo, na što je ovaj kazao: »Čovjek je platio pa mu pjevaj«. Nije imala izbora...</p>
<p> Obožavatelj Goce Tržan sjedio je sam u dvorani, u 20. redu slušajući puna dva sata svoju, kako se kasnije ispostavilo, veliku ljubav. Na kraju koncerta joj je prišao, zaprosio je te joj darovao 101 crvenu ružu i avionsku kartu do Ženeve.</p>
<p> Naknadno se doznalo da Goca poznaje svog obožavatelja no o njemu se zna tek da je poslovan čovjek od oko 30 godina koji radi u inozemstvu. Nije poznato ni kako je glasio njezin odgovor.</p>
<p>Inače, hrvatskoj publici ne baš poznata Goca, sudeći po svojim izjavama za beogradski tisak, žena je sklona »lakim« izjavama. Na Internet stranicama nekih tamošnjih dnevnika pronašli smo zanimljivo razmišljanje, ali i iskrenost te, čini se, nove beogradske Cece ili Lepe Brene.</p>
<p>»Ne sjećam se prvog seksualnog iskustva kao ružnog. Nisam ni na koji način ostala hendikepirana poslije toga. Mogu izdvojiti najbolji seks, ali moram odmah reći kako ne vrednujem to po tome jesam li doživjela orgazam ili ne. Dobar seks je, prije svega, psihičko uzbuđenje«, tvrdi Goca. »U seksualnim igricama služim se noktima. Ma, služim se svim i svačim, jer, smatram da je seks igra i da je između dvoje ljudi koji se vole, koji su partneri, sve dozvoljeno. A preporučujem cipele sa izuzetno visokom petom. Halteri? To je već passe. Najviše se seksi osjećam na pozornici«, izjavila je srpska pjevačica koja tvrdi da je za kvalitetan seks dovoljno samo 10 minuta. Pa, možda je baš i ta izjava privukla milijunaša da izdvoji tolike tisuće njemačkih maraka i osvoji plavokosu »pevaljku«. </p>
<p>P. Boić / H</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umro Ken Kesey, pisac »Leta iznad kukavičjeg gnijezda« </p>
<p>EUGENE, 11. studenoga</p>
<p> - Ken Kesey, pisac čiji je roman »Let iznad kukavičjeg gnijezda« simbolizirao otpor krutosti Eisenhowerovog doba i poslužio kao predložak za slavni film Miloša Formana, a eksperimenti s LSD-om i drogama snažno utjecali na hipijevski pokret i psihodelični pokret u umjetnosti, umro je u subotu u 66. godini od komplikacija nakon operacije raka jetre.</p>
<p>Kasnih pedesetih godina, Kesey se kao perspektivan student upisao na Stanford Tada mu je neki kolega predložio honorarno sudjelovanje u eksperimentima s kemikalijama koji su provodili na studiju prihijatrije. Kesey je kao sportaš bio dobar pokusni kunić za te kemikalije čiji se utjecaj na ljudski organizam proučavao uz velik interes vojske i industrije, gdje se mnogo očekivalo od droga - droga istine, droga za povećavanje mentalnih sposobnosti, poboljšanje refleksa, liječenje psihijatrijskih bolesti. Tako su na njemu i ostalim dobrovoljcima isprobavali psilocibin, meskalin i LSD. Mladom piscu te su droge otvorile novi svijet.</p>
<p>Kao student radio je i kao čistač na psihijatrijskom odjelu veteranske bolnice. Jednom mu se to spojilo: dok je još bio pod utjecajem neke halucinogene droge, učinilo mu se da vidi nekog Indijanca kako pere pod bolničkog hodnika - a upravo mu je to nedostajalo za književni projekt na kojem je tada radio. Tako je nastao prividno nijemi narator njegova i do danas najpoznatijeg književnog uspjeha, One Flew Over The Cuckoo's Nest (Let iznad kukavičjeg gnijezda), objavljenog 1962. </p>
<p>Roman je doživio velik uspjeh i obrađen u dramu 1963. (s Kirkom Douglasom u glavnoj ulozi), a svjetsku slavu zapečatio je filmskom obradom Miloša Formana 1975. s Jackom Nicolsonom u glavnoj ulozi - iako Kesey taj film nikad nije pogledao.</p>
<p>Kesey je tada nedaleko od sveučilišta počeo organizirati tulume koji su, kako piše na web stranicama njegove obitelji, postali poznati po »nekim kemikalijama koje bi se na neki čudan način našle u punču«. Kad su tulumi počeli privlačiti prevviše pozornosti, Kesey je novcem od knjige kupio kuću nedaleko od gradića La Honda, gdje su počeli daljnji tulumi s prijateljima, družinom »Merry Pranksters« koja je okupljala nekoliko vodećih imena kasnijeg hippy pokreta i psihodeličarske umjetnosti. </p>
<p>Kesey je 1964. objavio i drugi roman Sometimes A Great Notion o obitelji oregonskih drvosječa koji ne popuštaju novim vremenima. </p>
<p>Te godine Kesey je kupio prastari školski autobus iz 1939. (koji je još u njegovom dvorištu), a Pranksteri su ga rukama, nogama i metlama obojili u psihodelične boje i krenuli u New York, snimajući tu svoju avanturu. Autobus nazvan »Further«, kasnije »Furthur« izazvao je veliku pozornost javnosti i policije. Nakon povratka, tulumi su se nastavili, a pridružila im se mlada rock skupina »Warlocks«, kasnije poznata kao »Grateful Dead«. Kad je LSD zakonom zabranjen, družina se na neko vrijeme preselila u Meksiko, a poslije nekoliko zatvorskih epizoda zbog marihuane, Kesey je kupio farmu u Pleasant Hillu u Oregonu, gdje se smirio i gdje je u subotu umro.</p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Trogirani slave Dane svoga grada</p>
<p>TROGIR, 11. studenoga</p>
<p> - Kiša koja već tri dana dosadno pada nije uspjela umanjiti želju Trogirana da Dane svoga grada proslave u punom sjaju kao i svake godine. Na sjednici Gradskog vijeća Trogira dodijeljene su nagrade za životno djelo najzaslužnijim predstavnicima kulture grada. </p>
<p>U petak, 9. studenoga u atriju Gradskog muzeja otvorena je izložba grafika Mencija Klementa Crnčića, dok se u restoranu ACI-Marina do kasnih večernjih sati uživalo u vinima cijenjenih trogirskih vinara i dobroj »spizi«. Na tradicionalnoj degustaciji vina Bakovo 2001. kvalitetu vina ocjenjivali su profesionalni degustatori. Počasni gost večeri bio je poznati trogirski pjevač Vinko Coce, koji je uz pratnju klape Rašpe zabavljao uzvanike. </p>
<p>Subota je bila rezervirana za najmlađe. U kino dvorani nastupio je dječji zbor Cimbal. Na glavnome trgu Pape Ivana Pavla II u nedjelju ujutro izvodila se narodna trogirska glazba. Dani Trogira završavaju u srijedu 14. studenoga proslavom blagdana sv. Ivana Trogirskoga, zaštitnika grada. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Studentska kuća Billa Clintona prodaje se za milijun dolara</p>
<p>OXFORD, 11. studenoga</p>
<p> - Prodaje se kuća u kojoj je u vrijeme studentskih dana na Oxfordu boravio bivši američki predsjednik Bill Clinton, a cijena joj je prilično neprirodna s obzirom da je namijenjena studentima - traži se čak 695,000 funti (1 milijun dolara). </p>
<p>Clinton je unajmio prizemlje u kući u 46 Leckford Rd. u sjevernom Oxfordu i tamo živio od 1968. do 1970. godine. Kuća je u međuvremenu preuređena u obiteljsku kuću sa četiri spavaonice i dvije kupaonice. Za prodaju su je oglasili ljudi iz agencije za prodaju kuća John D. Wood & Co.</p>
<p>»Drago nam je da imamo mogućnost prodati jednu kuću koja je u svojoj povijesti bila od iznimne važnosti.«, kazao je direktor tvrtke Giles Lawton. »Kuća se nalazi na vrlo popularnom dijelu grada i očekujemo izuzetno velik interes za nju«.</p>
<p>Clinton, međutim, nije jedina slavna osoba koja se u povijesti kuće veže uz nju. Naime, na popisu njegovih »cimerima«, baš iz tog vremena, nalazi se i ime Strobea Talbota, tajnika države, a kuća je prije desetak godina bila iznajmljena i Howardu Marksu, jednom od najpoznatijih britanskih dilera droge. (ap, P. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U svijetu 150 milijuna šećeraša, u Hrvatskoj 120 tisuća </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga </p>
<p> - Broj novooboljelih od šećerne bolesti raste u svim dobnim skupinama. Procjenjuje se da u svijetu od dijabetesa boluje više od 150 milijuna, a u Hrvatskoj oko 120.000 ljudi, s tim da ih je još toliko neotkrivenih. </p>
<p> Obilježavanjem 14. studenoga, Svjetskog dana šećerne bolesti, ove se godine želi skrenuti pozornost na zabrinjavajući porast učestalosti kardiovaskularnih bolesti među dijebetičarim. </p>
<p> Osobe sa šećernom bolešću dva do četiri puta češće boluju od kardiovaskularnih bolesti nego ostali, a 80 posto ih umire od kardiovaskularnih tegoba. </p>
<p> U dijabetičara je moždani udar dvaput, a moždana ishemija dva do šest puta češća. Srčani udar ih također češće pogađa, a mogu ga doživjeti a da toga nisu svjesni.</p>
<p> Povišeni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi pridonosi suženju krvnih žila, odnosno aterosklerozi koja je osnovni uzrok srčanih bolesti i bolesti krvnih žila. </p>
<p> Poznavanje čimbenika rizika, promjena životnog stila i navika, te redovita kontrola zdravstvenog stanja može znatno smanjiti opasnost od razvoja kardiovaskularnih bolesti, ističe Hrvatski savez dijabetičkih udruga.</p>
<p> Predviđa se da će u svijetu do 2025. godine biti čak 300 milijuna dijabetičara, a najveće povećanje očekuje se u zemljama u razvoju.</p>
<p> Većina oboljelih, oko 90 posto, imat će šećernu bolest tipa 2 koja se može spriječiti promjenom stila života, odnosno redovitom tjelovježbom, pravilnom prehranom i sličnim, upozorava Savez. </p>
<p> Rezultati istraživanja belgijskih znanstvenika pokazali su da kontrola razine šećera u krvi intenzivnom primjenom inzulina smanjuje smrtnost teških bolesnika na intenzivnoj skrbi za 42 posto, objavila je farmaceutska tvrtka Novo Nordisk. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Svečanost orgulja u Lisinskom </p>
<p>KD »Vatroslav Lisinski« / Ljerka Očić uz Simfonijski orkestar HRT-a i dirigenta Pavla Dešpalja predstavila novoobnovljene orgulje </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - U prosincu prošle godine KD Vatroslava Lisinskog potpisala je prvi milenijski ugovor kojim će Zagrebačka banka kao Zlatni sponzor koncertnog ciklusa »Lisinski subotom« sudjelovati u njegovoj realizaciji te u obnovi orgulja koje se nalaze u dvorani. Završetak prvog dijela radova na ovom instrumentu (obnova prvog i drugog manuala) proslavljen je subotnjim koncertom na kojemu ne nastupila orguljašica Ljerka Očić uz Simfonijski orkestar HRT-a i dirigenta Pavla Dešpalja. Za obnovu instrumenta angažirana je njemačka tvrtka Walker, koja ga je 1973., kada je KD Lisinski otvorena, i izgradila. Održavanje će i sada, kao i nakon izgradnje, biti povjereno Umjetničkoj radionici Heferer, inače službenom zastupniku tvrtke Walker u Hrvatskoj. Međutim, treba se nadati da će ovoga puta za odražavanje biti predviđena primjerena financijska sredstva, jer obnova instrumenta, koji u posljednjih desetak godina više nije bio u potpunom funkcionalnom stanju, zbog neprimjerenog je održavanja, uzrokovana nedostatnim sredstvima, na taj način bila mnogo skuplja. Obnova trećeg i četvrtog manuala predviđa se za sljedeće ljeto, nakon čega bi ove orgulje - koje po kvaliteti pripadaju među najbolje instrumente, u potpunosti mogle zadovoljavati sve zahtjeve kao koncertni instrument u KD Lisinski. </p>
<p>Za svečani koncert inauguracije djelomično obnovljenog instrumenta, Ljerka Očić izabrala je jednako svečani program. U prvom je dijelu izvela skladbe Liszta (»Fantazija i fuga na B-A-C-H«), Brahmsa (dva korala iz »11 koralnih predigri op. 122«), Francka (»Koral br. 3 u a-molu«, »Preludij, Fuga i varijacija op. 18«) i Papandopula (»Toccata Chromatica«), a u drugom Brixijev »Koncert za orgulje i orkestar br. 1 u D-duru« te Polancov »Koncert za orgulje, gudače i timpane u g-molu«.</p>
<p>Već godinama prisutna na glazbenoj sceni, Ljerka Očić uspjela je afirmirati orgulje kao koncertni instrument, i to ne samo sustavnim nastupima i programima kojima je nepregledni svijet orgulja i orguljske glazbe približila publici, nego i svojim interpretacijskim svjetonazorom koji zvuk orgulja uvijek predstavlja njegovim imanentnim sjajem, blistavošću i svjetlosti. To je konstanta njezinog glazbeničkog izraza, prisutna u svakom iskoraku i gesti prema slušatelju. Na ovom je koncertu to posebno i sa zavidnom mjerom bilo izraženo u izvedbama Papandopulove »Toccate Chromatice« i Franckova »Korala u a-molu«. No, izvedba je Lisztove »Fantazije i fuge na B-A-C-H«, djela čija unutarnja svjetlost izvire iz mješavine svojevrsne bezobzirnosti i ultimativne jednostavnosti, na taj način bila preplošno iznesena. Slično vrijedi i za izvedbe dvaju Brahmsovih korala, pisanih istinskim duhovnim zamahom pravog asketskog ishodišta, poput autorova »Njemačkog requiema«. Ljerki Očić očito je mnogo bliža poetika Franckova rukopisa, što se čulo i jasnom i delikatnom izvedbom njegova »Preludija, fuge i varijacije op. 18«. No, može se reći i da je prvi dio programa možda bio i preambiciozno zamišljen, što može biti razlogom da sva djela nisu bila izvedena jednako nadahnuto. </p>
<p>Drugi dio koncerta je, Brixijevim vedrim koncertom te Poulancovim, sasvim posebnim, pametnim, skladnim, zanimljivim i promišljenim »Koncertom za orgulje, gudače i timpane«, Ljerki Očić dao priliku da pokaže sve svoje glazbeničko umijeće. Njezina komunikacija s orkestrom, ispreplitanje glazbenih misli s drugim dionicama, bilo je posebno lijepo izraženo u Brixijevu koncertu. U Poulancovu je dijelu, uspjela djelom ostvariti ideju solističke dionice orgulja kao pokretača cjelokupnog glazbenog događanja, iz kojega je Poulanc razvija građu i tijek skladbe. No ovoj je njezinoj interpretaciji nedostajalo jake i beskompromisne karakterne proživljenosti. Treba reći i da je Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja ostvario doista lijepu i kvalitetnu izvedbu, posebice u »Koncertu za orgulje i orkestar« Františeka Brixija. </p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nova čitanja Slamniga</p>
<p>Plenarna izlaganja pokazala su da se višeslojno Slamnigovo djelo pokazalo inspirativnim brojnim znanstvenim i umjetničkim propitkivanjima </p>
<p>OSIJEK, 11. studenoga</p>
<p> - Književno znanstveni i multimedijalni skup »Trećih dana Ivana Slamniga« - što je promišljao modernitet/postmodernitet druge polovice 20. stoljeća ponajprije na paradigmatskim primjerima Slamnigova proznog i poetskog teksta, ali i njegove jezične osobitosti, model povijesti književnosti te teme iz starije hrvatske književnosti kojima se u svom znanstvenom obzoru bavio ovaj poliglot i »renesansni plurivalen«', šireći se na recepciju hrvatske postmoderne u Hrvatskoj i izvan nje - završen je u subotu u Osijeku plenarnim izlaganjima Aleksandra Flakera, Lucije Danielewske, Jaše Denegrija, Istrana Lukacsa i Stanislava Marijanovića.</p>
<p>Poljska kroatistica Lucija Danielewska propitkivala je recepciju Ivana Slamniga u Poljskoj, gdje je zbog posebnosti Slamnigova poetska izričaja prevedeno tek osamnaestak njegovih pjesama raspoređenih po različitm antologijama i časopisima. Da bi pripomogla nelakom stanju prevođenje sama je Danielewska prevela dvije autorove pjesme koje je tom zgodom pročitala. U svom izlaganju Aleksandar Flaker na locusima otočkog vezanog u Rab u djelima u luku od Šoljana, Novaka, Štiksa, Ferića do Supekove pokazao je utjecaj Slamnigove poetike na rečene autore. U svojoj interpretaciji poći će od Nazorova arkadijskog poimanja otoka, preko Marinkovićeva za koga je otočki prostor mjesto opasnih sukoba, osamljene smrti i beznađa, da bi došao do »raporta iz Šoljanove Arkadije«, gdje je poimanje tog otočkog prostora otvoreno. </p>
<p>Tomu je suprostavio ograničen, zbijen i sužen rabski prostor predstavljen u Novakovim prozama,. Rab kao locus povisnog krivovjerja prisutan je Supekovu romanu, a na primjeru Ferićevih novela progovorio je o »ferijalnim« prostorima koji su bili tako značajni za Šoljanovu i Slamnigovu prozu, ali i o Rabu kome pripada zasebno mjesto. Slamnigov model sretnih završetaka Ferić će preobratiti u gadljive završetke, a upravo u rapskoj noveli Mišolovka pokazat će uspjelu moć svojih rošada.</p>
<p> Gost iz Beograda Jaša (koji se po novom zove Jerko) Denegri predstavio je četiri modela u umjetnosti kakvi su Egzit 51, radikalni enformel, Nove tendencije, Gorgona koji su bili začetnicima neoavangarde i svojim modelima ponašanja utjecali na svekoliku alternativnu umjetnost. O Slamnigovu odnosu prema starijoj hrvatskoj književnosti i njezinoj nedjeljivosti od novih strujanja u čijem je međusobnom prožimanju Slamnig prepoznavao tradicijsku povezanost, govorio je Stanislav Marijanović osvijetlivši iz autorova znanstvenog djela dva pisca, fra Ivana Požežanina i indologa Ivana Filipa Vezdina. </p>
<p>O recepciji hrvatske postmoderne u Mađarskoj svjedočio je kroatist i slavist iz Budimpešte Istvan Lukacs . On je suodnosu davaju kultura razlagao na primjerima Mažuranić - Matoš - Krleža, da bi zaključio da je jedino Krleža uspio prevladati predrasude koje su bile brana uzajamnoj recepciji te da je jedino on istinski upozorio na vrednote mađarske književnosti. Stoga je poslije Drugog svjetskog rata Krleža svojom osobnosti zakrilio cio prostor namijenjen hrvatskoj književnosti. Nije zamjetan veći utjecaj hrvatske postmoderne na mađarsku umjetnost, a tek je 90-ih zamjetan jači inters za događanja u susjednoj književnosti.</p>
<p>Na kraju valja reći kako se Slamnigovo višeslojno djelo pokazalo kao pravi izazov brojnim znanstvenim i umjetničkim promišljanjima te kako će ono svojim ehom što ga je imalo na nekoliko naraštaja hrvatskih pisaca biti još dugo plodno vrelo za nova iščitavanja, što i opravdava hvalevrijedne napore organizatora skupa.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Povijesna memorija na gradskim ulicama </p>
<p>Na križanju Mirogojske ceste i Rockfellerove ulice svečano otkriven spomenik »Ranokršćanska svjetiljka« / Riječ je o prvom materijalnom dokazu kršćanstva na području Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - U sklopu akcije pod nazivom »Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.«, u organizaciji Arheološkog muzeja i Muzeja grada Zagreba, na križanju Mirogojske ceste i Rocckfellerove ulice, u nedjelju je otkriven spomenik »Ranokršćanska svjetiljka«. Riječ je o uvećanoj kopiji svjetiljke koja datira s konca 4. i početka 5. stoljeća koja je slučajno pronađena pri kopanju vrta, na Mirogojskoj cesti broj 12. Zoomorfnog je oblika s tijelom stiliziranog janjeta, nad čijom se glavom visoko uzdiže kristogram. Taj predmet predstavlja najstariji materijalni dokaz kršćanstva na području grada Zagreba. Original svjetiljke se čuva u Arheološkom muzeju.</p>
<p> Voditelji spomenute akcije u sklopu koje je postavljeno već deset spomenika su Zlatko Gregel, Nenad Jandrić i Željko Kovačić. Oni su prigodom otkrivanja spomenika naglasili da u prezentaciji arheološke i paleontološke baštine Zagreba muzejski eksponati izlaze na otvoreno, te u obliku vjernih replika originala ili ponekad kao originali, postaju svakodnevni podsjetnik da makar povremeno svratimo u muzej ili knjižnicu kako bismo saznali više o svome gradu i nama samima. Svi ti predmeti, za razliku od često prenatrpanih muzejskih vitrina, gdje bježe oku i duhu posjetitelja, dobivaju istaknuto mjesto u memoriji grada.</p>
<p>Ranokršćansku svjetiljku, taj iznimno važan arheološki nalaz je pronašla arheologinja Branka Vikić-Belančić, koja je pojasnila da je riječ o vrlo zanimljivom radu koji potiče iz jedne od čuvenih bizantskih radionica. Originalni predmet je dugačak 9.5 centimetara, a za potrebe spomenika, replika je uvećana pet puta. Spomenik su zajednički otkrili Branka Vikić-Belančić i pročelnik gradskog ureda za kulturu Dragutin Palašek. Nakon otkrivanja tog spomenika akcija traje i dalje, a od sada o svim tim spomenicima i njihovom održavanju brine Muzej grada Zagreba.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Djelomično dobar posao </p>
<p>Dvorana »Vatroslav Lisinksi« / Zagrebačka filharmonija s Dubravkom Tomšič-Srebotnjak i s dirigentom Mikom Eichenholzom</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - U petak je velika dvorana »Vatroslav Lisinski« bila ponovno puna na pretplati »Plava oktava« Zagrebačke filharmonije, kao i dva dana ranije na pretplati »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb. Napomenimo da su pune i predstave Opere i Baleta u HNK, gdje se ne može dobiti karta više; to nas raduje, jer i to dokazuje želju glazbenog Zagreba za atraktivnim priredbama. Ovaj koncert u petak obećao nam je atraktivnost unaprijed najavljenim nastupom najveće slovenske pijanistice, ustvari rođene Dubrovkinje Dubravke Tomšič-Srebotnjak, odavna već (više nego opravdano) miljenice zagrebačke publike.</p>
<p>I ovoga puta ova dama autentičnog, ničim opterećenog pijanizma odsvirala je »Treći klavirski koncert u c-molu« Ludwiga van Beethovena elegantnom mirnoćom, muzicirajući savršeno uravnoteženo, u odgovarajućim dinamičkim okvirima, briljirajući finim udarom i čistom tehnikom svirke. Za dirigentskim pultom Filharmonije stajao je 40-godišnji Nordijac Mika Eichenholz, rođen u Stockholmu, u karijeri najprije klarinetist a zatim dobro školovani dirigent. On je pokazao znalački profesionalni pristup suradnji s orkestrom, ali je u prvome dijelu večeri samo djelomično osigurao potrebnu kvalitetu svirke, pogotovu u uvodnoj točki programa, Beethovenovoj predigri »Coriolan«. Solisticu u klavirskom koncertu pratio je dovoljno precizno, ali bez dovoljnog intenziteta u ostvarivanju reljefnog muziciranja orkestra. Publika je dugotrajnim odobravanjem od simpatične umjetnice izborila dodatak jednog Chopina.</p>
<p>Slika se, što se tiče orkestra i, dakako, dirigenta promijenila u drugom dijelu večeri. Na programu je bio vraški težak zadatak, »Treća simfonija« Sergeja Prokofjeva, po mnogima njegovo najznačajnije simfonijsko djelo koje traži po muziciranju ne samo proživljenu, nego i tehnički suptilno razrađenu svirku. Dirigent Eichenholz vodio je orkestar snažnim profiliranjem tematskoga gradiva, nadahnutog ranije nastalom, a tek mnogo kasnije izvedenom operom »Ognjeni anđeo« (simfonija je praizvedena 1929., a opera najprije koncertno a zatim na sceni tek četvrt stoljeća kasnije, poslije smrti skladatelja). </p>
<p>Posebno se svidila izvedba provedbe i skraćene reprize prvog stavka, lirski ostvarena atmosfera polaganog stavka, a posebno polet i preciznost nastupa orkestra u jedinstvenoj, prigušenoj orgijastici skerca trećeg stavka. Orkestar i dirigent obavili su tom izvedbom dobar posao i zasluženo primili dugotrajno odobravanje. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi roman Paula Coelha preveden na hrvatski</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Novi roman brazilskog pisca Paula Coelha »Demon i gospođica Prym« preveden je na hrvatski jezik, izvijestio je zagrebački nakladnik »VBZ« koji je knjigu ovih dana objavio. Novim romanom »Demon i gospođica Prym« Paulo Coelho završava triologiju »I sedmog dana...« zaokružujući ideju razrađivanu u njegovim ranijim romanima »Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala« (1994.) i »Veronika je odlučila umrijeti« (1998.). Radnja triju knjiga događa se u jednom tjednu života običnih ljudi koji se iznenada suoče s fenomenima smrti, ljubavi i moći. Ta postavka u skladu je s Coelhovom tvrdnjom kako je uvijek vjerovao da se bitne preobrazbe u čovjeku i društvu događaju u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Knjigu je na hrvatski prevela Nina Lanović. Paulo Coelho jedan je od najčitanijih suvremenih autora. Njegove su knjige prevedene na 47 jezika u 129 zemalja i prodane u više od 29 milijuna primjeraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Turistički Grand prix austrijskomu filmu</p>
<p>BEČ, 11. studenoga</p>
<p> - U austrijskoj Gospodarskoj komori u Beču predane su nagrade najboljim turističkim filmovima za 2001. Među ostalim, i spornomu austrijskom filmu »Pyhrn Eisenwurzen - bajoslovna zemlja«, koji je proglašen najboljim turističkim filmom. Film »Pyhrn Eisenwurzen - bajoslovna zemlja« je prije godinu dana bio zabranjen zbog lošeg imagea koji bi mogao stvoriti Austriji - jer umjesto turističke ponude i prirodnih ljepota Gornje Austrije prikazuje oluju koja povezuje zemlju, zrak, vodu i vatru, a nimfa u bijelom kao spona između čovjeka i prirode odvodi gledateljstvo u svijet mistike. Film je ipak izvađen iz ladice i nakon toga dobio prve nagrade na međunarodnim turističkim festivalima u New Yorku, Bratislavi i Splitu. Hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek je tomu austrijskom filmu uručio prvu nagradu iz Splita.</p>
<p> Na svečanosti u Austrijskoj gospodarskoj komori prikazan je i hrvatski turistički film Balde Ćupića »Hrvatska sunčani san Mediterana«, koji je nagrađen također na međunarodnom festivalu turističkog filma u Splitu. To međunarodno priznanje omogućuje da se prikazuje besplatno iduće godine u prva tri mjeseca na nacionalnim i privatnim TV-stanicama u 14 europskih zemalja, a očekuje se da će ga gledati više od 100 milijuna ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Predloženi za nagrade Europske filmske akademije </p>
<p>BERLIN, 11. studenoga</p>
<p> - Europska filmska akademija objavila je naslove osam filmova nominiranih za 14. nagradu za najbolji europski film 2001. godine, koja će biti dodijeljena 1. prosinca u Berlinu. U uži izbor ušli su filmovi »Dnevnik Bridget Jones« britanske redateljice Sharon Maguire, »Eksperiment« Nijemca Olivera Hirschbiegela, »Intima« i »Nevjerojatna sudbina Amelie Poulain« francuskih redatelja Patricea Chereaua i Jean-Pierrea Jeuneta, »Talijanski za početnike« Dankinje Lone Scherfig, »Pijanistica« austrijskoga redatelja Michaela Hanekea, »Sinova soba« Talijana Nannija Morettija i »Ostali« španjolskog redatelja Alejandra Amenabara. </p>
<p> U kategoriji najboljeg redatelja predloženi su Španjolac Jose Luis Garci (»You're the one«), Mađar Peter Gothar (»Putovnica«), Francuzi Jean-Pierre Jeunet (»Amelie«), Francois Ozon (»Pod pijeskom«) te Eric Rohmer (»Engleskinja i vojvoda«) i Talijan Ermanno Olmi (»Oružarski zanat«). Za nagradu za najboljega europskog glumca nominirani su Danac Jesper Christensen za ulogu u »Klupi«, Britanac Ben Kingsley (»Sexy Beast«), francuski glumac Michel Piccoli (»I'm going home«), glumac Branko Đurić iz BiH, nastanjen u Sloveniji (»Ničija zemlja«), švedska zvijezda Stellan Skarsgard (»Taking Sides«) i ekipa britanskog filma »Last Orders«: Michael Caine, Tom Courtenay, David Hemmings, Bob Hoskins i Ray Winstone.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Put u Češku nije bez nade</p>
<p>U uzvratnoj utakmici naši mladi nogometaši nisu bez šansi, drži hrvatski izbornik Martin Novoselac/ Igrači također optimistički iščekuju sljedeći dvoboj u Teplicama (utorak, 13. studenoga)/ Brojni menedžeri iz cijele Europe gledali dvoboj mladih Hrvata i Čeha </p>
<p>SPLIT, 11. studenoga</p>
<p> - Neodlučenih 1-1 u prvoj utakmici dodatnih kvalifikacija Hrvatske protiv Češke ipak ostavlja odškrinuta vrata odlasku na Europsko prvenstvo (do 21 godine). Mladi Hrvati su priželjkivali minimalnu pobjedu na Poljudu uvjereni da u Teplicama, u utorak, mogu odigrati remis i otići na smotru najboljih europskih mladih nogometaša. </p>
<p>Nakon splitskih 1-1 Hrvatima u gostima igra pobjeda ili neodlučeni rezultat s više postignutih pogodaka. Što je nedostajalo našoj reprezentaciji da ostvari priželjkivanu pobjedu? </p>
<p>Izbornik Martin Novoselac odlučio se za trojicu napadača Olića, Deranju i Bilića. Njihov zadatak je bio da u začetku blokiraju gostujuće napade. I dok se za učinak u obrani, koji ovisi o želji i borbenosti, sve trojice ne bi moglo prigovarati, nedostajala je bolja napadačka igra. Ovakav raspored nije donio prevagu na terenu, vezni red je pao na Andrića i Bošnjaka, jer im Sabolčki i Šerić, dva bočna igrača, nisu pomagali. Šerić je nešto pokušavao, ali je previše komplicirao, dok Sabolčki nije ništa ni pokušavao. Tako se nabijala lopta, preskakala igra i nije se uspjelo nametnuti gostima. Zapravo su se Česi predstavili kao uigranija momčad, fizički spremnija s nekolicinom dobrih igrača. Zelenka i Vachoušek (postigao majstorski pogodak, preko »živog zida« skinuo »paučinu« iz lijevog gornjeg kuta) kontrolirali su utakmicu i igri Čeha dali sigurnost. Stoga i ne treba čuditi izjava Ante Šerića:</p>
<p>- Rezultat je pravedan. Istina Česi su kompaktniji, ali nisu bolji od nas.</p>
<p> Ivica Olić je dodao:</p>
<p>- Nisam zadovoljan, morali smo iskoristiti vodstvo, zaigrati čvršće, a mi smo im prepustili inicijativu. U Teplicama je najvažnije ne primiti pogodak, jer sam uvjeren da ćemo dati barem jedan.</p>
<p> Rani izlazak Vukovića zbog udarca u glavu je poremetio zamisli izbornika Martina Novoselca, morao je uvesti defanzivnog Režića i tako izgubio »figuru« za napadačke ideje. Poslije utakmice Novoselac je rekao: - Česi su potvrdili sve što sam o njima govorio i prije, a po meni su jedna od najboljih europskih reprezentacija. Krasi ih velika uigranost. No, mislim da je i ovakav neodlučen rezultat aktivan za nas. Zadovoljan sam pristupom i zalaganjem svakog igrača. Vuković se ozlijedio, a zbog straha od moguće ozljede još kojeg igrača čekao sam s trećom izmjenom. Ulazak Carevića je osnažio našu igru. Šteta što Bilić nije pucao, već se odlučio za dribling. Imali smo i prigodu Bjelanovića...</p>
<p> Nakon što je zaigrao Carević igra mladih Hrvata je dobila na konkretnosti i napravljene su prigode, Bilića i Bjelanovića. Ali, i gosti su imali prigoda. Horak je iz blizine pogodio gredu. Ukupno, rezultat je realan, a odlazak u Teplice sigurno nije put bez nade. Češki stoperi Jirinek i V. Drobny ne djeluju baš uvjerljivo i može se pronaći put da ih se matira. No, stihiju pojedinačnih talenata treba pretvoriti u organiziranost podređenu rezultatu.</p>
<p> - Mislim da su šanse prije uzvrata podjednake. U početku utakmice imali smo problema u obrani, pogodak nas je »podigao« i do kraja smo kontrolirali utakmicu. Neodlučeno je realno. Nama petorica nastupaju za »A« selekciju i njihovo nenastupanje se osjeća u našoj igri, kazao je češki izbornik Miroslav Beranek.</p>
<p> Tijekom utakmice padala je kiša i otežala uvjete za igru, ali kako Hrvatima, tako i Česima. Utakmicu su pohodili menedžeri iz cijele Europe, zanimali su ih igrači obje momčadi. Roma, Juventus, Barcelona, Inter, Bastia, Werder... su poslali skaute da pogledaju darovitost igrača, ali pravi poslovi, bogati ugovori s velikim klubovima, se ne sklapaju baš tako lako... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Samsonovu Svjetski kup stolnotenisača</p>
<p>COURMAYEUR, 11. studenoga </p>
<p> - Bjelorus Vladimir Samsonov na impresivan je način osvojio Svjetski kup stolnotenisača. U finalnom dvoboju pobijedio je svjetskog prvaka i prvog igrača svjetske ljestvice, Kineza Wang Liqin sa 4-0. Pritom je Kinez osvojio tek 23 poena i ni u jednom trenutku nije ozbiljnije zaprijetio najboljem europskom igraču. Bez izgubljenog seta Samsonov je pobijedio i Chiang Peng Lunga u polufinalu, te Kreangu u četvrtfinalu, a nevjerojtno uvjerljivo odigrao je i sve mečeve u skupini. Nakon brojnih obiteljskih problema i obveza (vjenčanje, smrt majke, rođenje djeteta) Samsonov je ponovno »onaj stari« i mogao bi se uskoro konačno naći na čelu svjetske ljestvice, gdje je bio 1998. godine.</p>
<p>Iznenađujuće uspješan je na Svjetskom kupu bio već pomalo zaboravljeni Nijemac Jörg Rosskopf, koji je pobijedivši Tajpežanina Chiang Peng-Lunga zauzeo odlično 3. mjesto.</p>
<p>Naš Zoran Primorac, inače dvostruki pobjednik ovog natjecanja, nije nastupio na Svjetskom kupu u Courmayeuru, jer trenutačno igra seriju financijski vrlo isplativih ekshibicijskih turnira u Japanu.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Wang Liqin (Kin) - Rosskopf (Njem) 4-1, Samsonov (Bje) - Chiang Peng Lung (Tpe) 4-0, finale: Samsonov (Bje) - Wang Liqin (Kin) 4-0 (7, 3, 4, 9), za treće mjesto: Rosskopf (Njem) - Chiang Peng Lung (Tpe) 4-3. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šuker strijelac na oproštaju Maradone</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Diego Armando Maradona u subotu je u veličanstvenoj atmosferi na najvećem stadionu u rodnom mu Buenos Airesu odigrao posljednju utakmicu u karijeri u dresu argentinske nogometne reprezentcije. </p>
<p> Najboljoj momčadi Argentine, pojačane Maradonom, suprostavila se izabrana reprezentacija svjetskih zvijezda, uglavnom Maradoninih prijatelja koji su se već oprostili od aktivne karijere. Među njima se našao i najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije Davor Šuker, koji je svoju reputaciju dokazao prekrasnim pogotkom u prvom dijelu utakmice. </p>
<p> Argentinci su pobijedili »zvijezde« 6-3, a Maradona je na veliko oduševljenje 60.000 navijača postigao dva zgoditka iz kaznenih udaraca. Iako se činilo da obrambeni igrači »zvijezda« namjerno obaraju argentinske napadače u kaznenom prostoru kako bi Maradoni dali prigodu za koji oproštajni pogodak i iako se vratar reprezentacije svijeta Rene Higuita ni najmanje nije potrudio zaustaviti koji udarac s bijele točke, publika je pravom eksplozijom radosti popratila oba pogotka najboljeg argentinskog nogometaša svih vremena, kao uostalom i sve njegove dodire s loptom tijekom cijele utakmice. </p>
<p> Za argentinsku reprezentaciju dva je pogotka postigao i Pablito Aimar, te po jedan Claudio Lopez i Luca Castroman. Za »zvijezde« su osim Šukera, zabili Eric Cantona i Higuita iz jedanaesterca.</p>
<p>Za Argentina su igrali: Burgos, Ayala, Samuel, Sorin, Zanetti, Almeyda, Aimar Veron, Maradona, C. Lopez, C. Gonzalez, Cavallero, Pochettino, Castroman, Berizzo, Placente, Husain, Cruz).</p>
<p>»Zvijezde« su predstavljali: O. Cordoba, Ferrara, Bermudez, I. Cordoba, Gamarra, Solano, Riquelme, Francescoli, Valderrama, Stoičkov, Šuker, Carini, Higuita, Matthaeus, Cantona, Leo Rodriguez, Recoba, Careca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Je li Davor Šuker spasitelj?</p>
<p>Pogodak Šukera na Maradoninom oproštaju, kao i činjenica da se svojski trudio, razlozi su zbog kojih se računa na njegov dolazak u Republiku Koreju na drugu utakmicu protiv domaćina u utorak 13. studenog kad valja spašavati obraz zbog lošeg izdanja u prvoj utakmici</p>
<p>Veldin Karić igrao je kao i svi ostali - slabo</p>
<p>SEOUL. 11. studenoga</p>
<p> - Čujemo da dva detalja dominiraju raspoloženjem oko šarolike hrvatske nogometne vrste nakon 0-2 (0-0) poraza u prvoj utakmici mini - turneje u Republici Koreji. Prvi je, jer su domaćini iznimno sretni što su na otvorenju svog središnjeg stadiona za potrebe SP-a pobijedili suparnika zvučnog imena, pa samo da im nije učinjeno dobo djelo. Makar priznaju da bi im bilo draže da su se ogledali s prvim hrvatskim sastavom, čak i po cijenu poraza.</p>
<p>Korejcima to ne bi bilo prvi put ove godine. Uključujući utakmicu s Hrvatskom, a uvježbavajući se za SP, odigrali su sveukupno 16 utakmica. Od toga pet puta su poraženi i to od Norveške, Danske, Francuske, Češke i neki dan - Senegala. </p>
<p> Drugi se detalj vezuje uz Davora Šukera, koji u postojećim okolnostima očigledno da bezuvjetno mora prekinuti slavlje u Buenos Airestu. Pogotovo nakon što se i do Seoula probio glas da je na Maradoninom oproštaju postigao pogodak igrajući za »ostatak svijeta«. A ako je uspio pogoditi, znači da može i potrčati. A ako može i jedno i drugo, a iz direktnog se prijenosa iz Argentine vidjelo da može, onda je i te kako potreban Hrvatima u njihovoj drugoj utakmici s Republikom Korejom radi obrane »dobrog glasa«. Stoga svi iz hrvatske ekspedicije drže palce da 13. studenog Šuker bezuvjetno bude do 19 sati u Gwangju, na otvorenju još jednog stadiona za koji je rasprodato svih 42. 852 ulaznice. U Zagrebu je obećao »da će pokušati doći«, pokazujući nam kartu Buenos Aires - Seoul.</p>
<p>Uzgred, iako se domaćini s razlogom osjećaju ljutito zbog postupka Hrvata da im na neviđeni spektakl dođu s pričuvama i debitantima, to nije razlog, koliko čujemo, za neku posebnu uzbunu u redovima gostiju. Na uzbuđuje se previše ni Jozić. Jer, kako kazuje: »svoju sam ljutnju ispucao u trenucima kad sam saznavao iz dana u dan kako mi otkazuju igrači na koje računam«.</p>
<p>Priču je začinio teorijom kako u svakom zlu ima i nečega dobrog. Uspio je pritom registrirati da debitanti Petrić i Šimunić »imaju u sebi nešto«. Hvalio je obranu, a odbacivao bilo kakvu pomisao o podcjenjivanju suparnika:</p>
<p>- Dapače, iz korejske se brze igre, orijentirane na protuakcije moglo zorno uočiti kako im ne pada napamet služiti se onim što je u našoj ligi jedna od češćih pojava. Dok je u Hrvatskoj nezamislivo igrati bez najmanje pet dodira, ovdje se sve pojednostavljuje i maksimalno ubzava.</p>
<p>Uz zaključak da je sad najbitnije »staviti glave skupa« i nastojati u utorak isprati gorak okus prvog dojma, Jozić je o svom prvom porazu na čelu hrvatske reprezentacije bio vrlo sažet:</p>
<p>- Sve ima svoj početak i kraj, pa ako trebam birati kad je bolje izgubiti, onda je bolje da se to desilo u ovakvoj prigodi, nego negdje gdje je ulog mnogo veći.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Blažević se vraća kući</p>
<p>Izbornik iranske nogometne reprezentacije unatoč poraza u Dublinu najavljuje plasman svoje momčadi na SP, ali odmah potom i svoj odlazak iz Irana jer najavljuje neopozivu ostavku</p>
<p>DUBLIN, 11. studenoga</p>
<p> - Nakon iranskih 0-2 (0-1) protiv Republike Irske u prvoj dokvalifikacijskoj utakmici za nastup na nogometnom SP 2002. godine Miroslav Blažević uopće ne misli da je priča završena. Dapače, uvjeren je temeljem nekih detalja ove utakmice i stvorenih prigoda, da Iranci u četvrtak u Teheranu pred 130.000 gledatelja mogu nadoknaditi manjak.</p>
<p> U to ime Blažević najavljuje posezanje za svojim posebim unutarnjim snagama koje čuva samo za iznimne trenutke nakon čega je »pobjednik ili pokojnik«.</p>
<p> Cilj mu je tako napaliti svoje igrače, da im neće preostati drugi nego nadmašiti sebe i učiniti čudo.</p>
<p>Zanimljivije je, međutim, a vezano uz Blaževića, što je dio slobodnog vremena u kišnom i prohladnom Dublinu potrošio na neobičnu kupovinu. Jedino što je kupio bila su tri velika kofera, koje je potpuno prazne ukrcao u zrakoplov za Teheran!? Ubrzo u naletu sjete i emocija razotkrio je razloge takve kupnje:</p>
<p>- Neovisno o ishodu u uzvratu u Teheranu, sigurno napuštam ovaj grad i Iran odmah nakon utakmice u četvrtak. U petak podnosim neopozivu ostavku i činim to jer sam na izmaku snaga.</p>
<p>Pridodao je još Blažević u naletu prvotnog raspoloženja:</p>
<p>- Zavolio sam ovaj divan narod, čast mi je što i ja njima nešto predstavljam i što sam kod njih naišao na više ljubavi nego u mojoj domovini. Ipak, u tih mojih deset provedenih mjeseci nisam uspio u onomu što u takvom ambijentu nije jednostavno promijeniti. Riječ je o jednom amaterskom duhu u momčadi koji u najvažnijim trenucima izbije na površinu i onda se najednom pitaš gdje si bio, što si radio, u što protratio vrijeme, snagu i živce.</p>
<p> No, nije Blažević neposredno nakon utakmice s Republikom Irskom želio isuviše pričati o svom skorom napuštanju Irana. Kao da mu je bilo krivo što se pomalo zaletio s tom izjavom, jer »oni tamo sve saznaju što se o meni piše, pa možda to dođe do igrača«. Zato se radije okrenuo onim dijelovima dublinske utakmice, u kojima nalazi razloge za određeno zadovoljstvo. Iako sam priznaje da zadovoljan ne može biti nitko tko izgubi s dva razlike:</p>
<p>- Irski su novinari igračem utakmice proglasili njihovog vratara Givena i mislim da je time sve rečeno. A to što mi je McCarthy irski izbornik komplimentira time što sam mu priredio najteže trenutke u životu, također je nešto što valja pamtiti. Čestitao mi je na organiziranoj igri moje momčadi, a potom je rekao da ide zapaliti svijeću jer ih je sreća više nego pomilovala.</p>
<p>O »glupom« jedanaestercu iz kojeg su Irci poveli u najkritičnijem trenutku, tri minute prije odlaska na odmor i to taman kad je Iran uspostavio ravnotežu, Blažević nije želio prozboriti ni riječ:</p>
<p>- Kako i bih, sve mi se preokrene u želucu kad se toga sjetim. Taj mi je detalj dapaće teže pao nego kad je moj Karimi dvaput sam u nastavku izlazio pred Givena Sad bar Irci znaju tko će im u Teheranu zapapriti.</p>
<p>A da bi cijela prića završila u Blaževićevskom stilu »Atila« se sam pobrinuo:</p>
<p>- Čak je 0-2 poraz bolji nego 0-1. Irci će vjerovati da su obavili posao i popustit će im pažnja. Sa 0-1 bili bi maksimalno napregnuti...Znajte da će Iran proći Irsku, ali to nimalo neće promijeniti moju odluku da se vratim kući. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Neuništivi Nijemci</p>
<p>Turska je 1-0 pobjedom protiv Austrije u Beču praktički već osigurala plasman na SP, Belgija i Slovenija će imati težak zadatak u Češkoj (1-0 za Belgiju), odnosno Rumunjskoj (2-1 za Sloveniju), zadržati minimalnu prednost iz prvih utakmica, dok su Ukrajina i Njemačka prvi dvoboj u Kijevu odigrali neodlučeno 1-1</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Prve utakmice dodatnih kvalifikacija za odlazak ne svjetsko prvenstvo praktički su već otklonile jednu od četiri dvojbe, dok tri dvoboja ostaju neizvjesna. Turska je 1-0 pobjedom protiv Austrije u Beču praktički već osigurala plasman na SP, Belgija i Slovenija će imati težak zadatak u Češkoj (1-0 za Belgiju), odnosno Rumunjskoj (2-1 za Sloveniju), zadržati minimalnu prednost iz prvih utakmica, dok su Ukrajina i Njemačka prvi dvoboj u Kijevu odigrali neodlučeno 1-1.</p>
<p>Upravo je dvoboj Ukrajine i Njemačke privukao najviše pozornosti. Očekivalo se da će Ukrajinci napokon otići na neko veliko natjecanje, a to bi automatski značilo da će Nijemci propustiti SP. I početak je to obećavao, Vorobej je u 15. minuti izbio sam pred Kahna, ali je pogodio vratnicu. Ipak, u 18. minuti pritisak domaćina se materijalizirao. Zubov je odlično reagirao na jednu odbijenu loptu i prevario Kahna. I u tom trenutku Ukrajinci su prestali igrati, a Nijemci su uzvratili. Prvo im nije priznat čisti pogodak Marca Rehmera, nakon što je ukrajinski branič izbio loptu koja je sigurno prešla liniju gola. Izjednačenje je stiglo u 31. minuti kada je Michael Ballack ubacivanje Schneidera skrenuo u mrežu.</p>
<p>- Vrlo sam zadovoljan igrom svoje momčadi, govorio je nakon dvoboja njemački izbornik Rudi Völler.</p>
<p>Slovenija je uspjela preokrenuti rezultat protiv Rumunjske i ostvariti minimalnu, ali vrijednu pobjedu protiv Rumunjske. Očito kvalitetniji Rumunji poveli su u 26. minuti kada je Niculae uklizao na jedno ubacivanje u peterac. I kada se očekivalo da će oslabljeni Slovenci pokleknuti, još jednom je do izražaja došla njihova upornost. Tri minute prije odmora Aćimovič je glavom svladao Steleu, a u 70. minuti Milan Osterc je slučajnim pogotkom donio slavlje Slovencima. Osterc je, uvjereni smo, htio ubaciti loptu pred vrata, ali lopta mu je prešla preko noge i odsjela u gornjem suprotnom kupu.</p>
<p>Belgijanci su zahvaljujući zgoditku Gerta Verheyena iz 29. minute stigli do lijepe prednosti prije uzvrata u Češkoj. Iako bi domaći navijači mogli imati i primjedbi na izvedbu svoje reprezentacije u drugom poluvremenu. U tom su dijelu, naime, Belgijanci imali igrača više zbog isključenja Tomasa Repke u 40. minuti, ali nisu pokazali previše inicijative kako bi povečali svoju prednost. Izgleda da je i izborniku Waseigeu najvažnije bilo ne primiti pogodak na domaćem terenu.</p>
<p>Austrijanci su u prvom poluvremenu protiv Turske propustili nekoliko izglednih prigoda za vodstvo, te im je kazna zbog tih promašaja stigla u 60. minuti kada je Okan Buruk svladao austrijskog vratara Wohlfartha. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rekordna, ali zastarjela Zlatna pirueta</p>
<p>Zlatna pirueta nije neko prvenstveno natjecanje. Nije joj uopće svrha unapređenje općeg klizanja. Ona treba biti elitna priredba, a nije. Nije jer se pridržava uhodane već davno prevladane šablone od prije 35 godina</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Zlatna pirueta 2001. godine, 34. po redu, dosegla je gotovo sve moguće rekorde: rekordan broj zemalja koje su poslale svoje predstavnike, rekordan broj sportaša, rekordan broj gledatelja sportskih natjecanja, rekordni troškovi i - rekordno vrijeme trajanja natjecanja.</p>
<p>Sve je to lijepo, ali to isto tako, nažalost, pokazuje da vrijeme prolazi pokraj Zlatne piruete kao da se ama baš ništa ne događa oko nas, a događa se upravo munjevito tako da se jedva može pratiti.</p>
<p>Naši klizački organizatori su ovih dana zaista mogli promatrati kako se jedan od najstarijih, ali i svakako najkonzervativnijih sportova - gimnastika - prilagodila promjenama u sadašnjem životu. Sve je nemilosrdno podređeno neumoljivoj televiziji. Televizija, a po tome i današnji život, ne podnosi više dugo trajanje. Čak i duge priredbe ili filmove sve više zamjenjuju 25-minutni prikazi, reportaže ili čak priče. Zato više nema zagrijavanja gimnastičara u dvoranama. Nema prekida. Posebno više nema dugotrajnih natezanja oko ocjena. Ocjene su gotovo munjevite. Sportski događaji traju neprekinuto i neprispodobivo kraće nego nekad.</p>
<p>Klizači, koji upravo moraju televiziji zahvaliti toliko toga, kao da ništa od toga ne shvaćaju. Zadovoljavaju se dvosatnom varijatetskom revijom, a sam sport prepuštaju prošlosti u beskrajno dugom ocjenjivanju, otezanju i - žalopojkama da im se sportska natjecanja održavaju bez gledatelja, u praznim dvoranama.</p>
<p>A kako i zašto da dvorane budu pune? Tko to može pratiti (osim po dužnosti) priredbu koja traje od 11 sati ujutro do 11 sati u duboku noć kao što je to, na primjer, bio slučaj s ovogodišnjom Zlatnom piruetom? Klizanje je u prvom redu sport najmlađih. Koji će roditelj zadržati svoje dijete do odlučujućeg kraja sat prije ponoći? Je li imalo čudno da se i relativno popunjene dvorane prazne oko sedam sati uvečer? Zar klizački radnici, ne samo naši, ništa ne vide? Zar je posve zastarjeli već stogodišnji sistem nedodirljiv?</p>
<p>Zanimljivo je da u trenutku kad potaknete neko takvo pitanje svi se klizački radnici odjednom ukoče kao pred zmijom i kažu: »To ne dozvoljava ISU« (Međunarodni klizački savez). Sve onda pada u vodu: ISU traži i zabranjuje i nitko se (zašto?) ne usuđuje ni pisnuti.</p>
<p>Zašto klizačke priredbe moraju biti barem petosatne? Zašto onome bitnom u zadnjih sat vremena mora prethoditi četverosatna »revija« početnika, netalenata, isluženih klizača? Klizači su uz veliki otpor tek prije desetak godina ukinuli beskrajno dosadne likove i to bez najavljenih loših posljedica po klizanje. Dapače. Zato su, nažalost, uveli apsolutno kontraproduktivne kratke, odnosno obavezne sastave.</p>
<p>Tako se sada događa da neki netalentirani klizač »nabuba« osam zadanih elemenata, od kojih su zapravo bitna samo tri skoka i dovede nadarenog umjetnika zbog jedne jedine posve slučajne pogreške u bezizlaznu situaciju (recimo slučaj Idora Hegel). Da se tome donekle parira uvedeno je prednatjecanje, a ono bi samo bilo dovoljno da završetak natjecanja ne bude »žrtva« nelogičkog kratkog sastava.</p>
<p>U plesu koji još jedva ima nekih sportskih elemenata uveden je tzv. originalni ples koji je danas puka kopija slobodnog plesa, ali ima i nelogičnu nepravdu da na primjer Kinezi i Japanci moraju klizati na njima posve nepoznatu španjolsku glazbu time su bitno »kolonijalno« oštećeni.</p>
<p>Sve je to izmišljotina ISU-ovih zastarjelih, okoštalih funkcionara kojima se nitko (a zna se zašto) ne usudi usprotiviti. Takvo sportsko višesatno klizanje odlazi u ropotarnicu, a revijalno varijetetsko-cirkuske dvosatne priredbe cvjetaju.</p>
<p>Na kraju zašto bi Zlatna pirueta morala uvijek biti rekordna? To više ništa ne znači. Zašto na primjer među 28 klizača treba nastupiti 18 slabih, uz samo pet ili šest jakih i sposobnih? Zlatna pirueta nije neko prvenstveno natjecanje. Nije joj uopće svrha unapređenje općeg klizanja. Ona treba biti elitna priredba, a nije. Nije jer se pridržava uhodane već davno prevladane šablone od prije 35 godina. Od tada su se dogodile nezamislive, drastične i neizbježne promjene u ljudskom životu u kojem sve što zaostaje - odumire.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zadrani okončali crnu seriju</p>
<p>»Ne znam što će Uprava napraviti, hoće li ukazati povjerenje nekom drugom ne bi li izazvali šok u momčadi, ali znam da Sesar neće igrati u momčadi koju ja budem vodio« rekao je trener Cibone Neven Spahija nakon poraza protiv Zadra</p>
<p>ZADAR, 11. studenoga</p>
<p> - Konačno radost u Jazinama, košarkaši Zadra u derbiju Goodyear lige porazili su Cibonu 84-65 (23-14, 24-16, 20-20, 17-15).</p>
<p>Iako su gosti iz Zagreba krenuli jako dobro, poveli 7-2, no onda su neobjašnjivo stali. Proradila je zadarska kontra i polukontre, Tomislav Ružić i Ime Oduk zaustavili su Cibonine centre na prilazima reketu, praktički paralizirali njihov napad. Zadar je kontrolirao rezultat i na odmor otišao vodstvom 47-30. U nastavku utakmice ponovno su Zadrani kontrolirali igru te na kraju zaslženo slavili.</p>
<p>- Jako loša utakmica za nas, Beograd je ostavio traga, ovo što smo prikazali u Jazinama je sramotno izdanje u defanzivnoj i ofenzivnoj igri. Nismo bili momčad, nismo bili pravi, pa tako se ne igra. Ovo nije kiks, ovo je sramota. </p>
<p>Na upit, misli li da će od utakmice s Asvelom u Eruoligi uprava povući potez, odnosno, ukazati povjerenje nekom drugom, Spahija je odgovorio:</p>
<p>- Ne znam što će napraviti, hoće li povući takav potez, ne bi li izazvali šok u momčadi, ali znam da Josip Sesar neće igrati u momčadi koju ja budem vodio. Oni mogu odlučiti kako god hoće, ali ja uvijek ostajem pri svom. </p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - CIBONA VIP 84-65 (23-14, 24-16, 20-20, 17-15)</p>
<p>ZADAR: Banić, Vladović, Popović 13, Robinson 18 (3-4), Perinčić, Vrsaljko, Špralja, Marcelić 19 (1-3), Dian, Ružić 20 (2-2), Oduk 6, Grgat 8.</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 16, Kus 3 (1-2), Prkačin 2 (2-2), Bowman 18 (6-6), Planinić 14 (2-4), Okunski, Mance 2, Mamić 1 (1-2), Krolo, Džidić 9 (1-2).</p>
<p>SUCI: Rems i Kolar (obojica Slovenija), Medan (Hrvatska). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav RUŽIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati 7. kola: Bosna Sarajevo - Split Croatia osiguranje 73-77, Široki Brijeg - Triglav osiguranje Rijeka 82-76, Krka Novo Mesto - Geoplin Slovan Ljubljana 110-92, Union Olimpija Ljubljana - Pivovarna Laško 86-49; redoslijed: Union Olimpija 14, Cibona VIP 13, Zadar 11, Široki brijeg 11, Pivovarna Laško 11...</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Podstrek za nove uspjehe</p>
<p>Osokoljeni pobjedom na gostovanju kod Hapoela, rukometaši Metković Jamba su uvjereni da će tako nastaviti i u sljedećim dvobojima u skupini B Lige prvaka</p>
<p>METKOVIĆ, 11. studenoga</p>
<p> - Pobjedom 36-28 u Izraelu u prvoj utakmici skupine B Lige prvaka protiv Hapoel Rison Le Ziona momčad Metković Jambo je napravila velik korak u ostvarivanju klupskih ciljeva. Iako Hapoel, predvođen trenerom Dubravkom Bilićem, po kvaliteti zaostaje za Metkovićem, trebalo je snagu i kvalitetu dokazati na terenu, pored vatrenih izraelskih navijača u dvorani u Tel Avivu. U tome su Metkovci uspjeli.</p>
<p>Nisu se najbolje snašli na na početku utakmice, dopustili su domaćinu da se razmaše i napravi 4-1 i 5-3. No ta je rezultatska prevaga trajala samo do 13. minute, kad je Nenad Kljaić, koji je u vrhunskoj formi, s crte poravnao na 6-6.</p>
<p>Od tada su gosti preuzeli kontrolu igre i rezultata, sijevali su udarci s krila, s crte i s vanjskih pozicija. Domaćin je tad bio načet, a potpuno dotučen na početku drugog dijela susreta, kad je iskusni Jelčić s dva pogotka ošamutio obranu Hapoela i prvi put svojoj momčadi donio pet razlike (20-15) u 35. minuti!</p>
<p>Sredinom drugog dijela, u 45. minuti kod vodstva Mekovića od osam pogodaka (28-20) sve je postalo kristalno jasno - bodovi idu u Metković. Metkovci su to zaslužili odličnom predstavom u sudaru s ambicioznim, ali ipak slabijim suparnikom.</p>
<p>- Igrali smo koliko je i kako trebalo. Na početku smo promatrali kako igraju Izraelci, a potom preuzeli kontrolu do kraja utakmice. Bilo nam je važno dobiti utakmicu, ovo nam je podstrek za nove pobjede. Siguran sam da ćemo u subotu biti još bolji protiv Redbergslidsa pred svojim navijačima, rekao je kapetan momčadi, Slavko Goluža.</p>
<p>• Dvorana »Municipal«</p>
<p>HAPOEL - METKOVIĆ JAMBO 28-36 (15-18)</p>
<p>HAPOEL: Zaitman, T. Livgot, Oleinjuk 4, Preiss 1, Balsar 10 (6), Maimon, D. Livgot 2, Moritz, L. Fiyerman 9, Myandra, Berkovitz, Bleher 2, Kanarik, I. Fiyerman</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: Vujović, Perčin, Kaleb 2, Balić 1, Goluža 3, Paponja, Vukas 1, Dominiković 2, Markovski 8, Kljaić 7, Lovrić, Jelčić 4, Kukurika 1, Metličić 6</p>
<p>SUCI: Serbu i Dobre (obojica iz Rumunjske). GLEDATELJA: 800</p>
<p>SEDMERCI: Hapoel 7 (6), Metković Jambo 2 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hapoel 4 minute (Maimon, D. Livgot), Metković Jambo 6 minuta (Goluža, Vukas, Jelčić)</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Riječani nadoknadili zaostatak </p>
<p>RIJEKA, 11. studenoga</p>
<p> - Rukometaši riječkog Zamet Croteka plasirali su se u 4. kola Kupa pobjednika kupova. U uzvratnoj utakmici Riječani su nadoknadili tri pogotka razlike iz prvog dvoboja, svladavši litvanski Siauliai 32-21. Podsjetimo, prije dva dana, također u Rijeci, Litvanci su slavili sa 34-31. No, razliku od igre prikazane u petak Riječani su u nedjelju ponudili ozbiljniju i angažiraniju igru, koja je urodila sa konačnih 11 pogodaka razlike. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Bijela kuća tvrdi da Bin Laden nema nuklearno oružje </p>
<p>Postoje »valjani dokazi« da su teroristi Al Qaide nastojali nabaviti oružje za masovno uništenje, ali nisu u tome uspjeli niti su obučeni upotrijebiti ga, tvrde dužnosnici u Washingtonu / Britanski ministar obrane Geoff Hoon izjavio da Bin Laden nema nuklearnu bombu, ali ima građu za njezinu izradu / Ne treba isključiti mogućnost da će teroristi »upotrijebiti nuklearno oružje kad to budu sposobni učiniti«, kaže Bush/ Dva su vjerojatna teroristička scenarija: napad tzv. prljavom bombom, ili udar zrakoplova u nuklearno postrojenje </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - »Osama bin Laden ne raspolaže nuklearnim oružjem«, izjavili su dužnosnici Sjedi njenih Američkih Država komentirajući Bin Ladenov intervju objavljen u pakistanskim dnevnim listovima Asuaf i Dawn. Dužnosnici Bijele kuće potvrdili su kako postoje »vjerodostojni pokazatelji« da su pripadnici Bin Ladenove terorističke mreže Al Qaida doista nastojali nabaviti oružje za masovno uništenje, ali »ne vjeruju« da oni posjeduju nuklearno i kemijsko oružje, niti su obučeni za njihovu upotrebu. </p>
<p>»Osama bin Laden, doduše, već dulje vrijeme govori da se želi dokopati oružja za masovno uništenje, i nemamo izbora nego shvatiti ga ozbiljno. Učinit ćemo, međutim, sve da ga spriječimo da nabavi takvo oružje, odnosno materijal za njegovo sastavljanje«, obrazložio je u izjavi za javnost glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Sean McCormack. </p>
<p>Britanski ministar obrane Geoff Hoon u nedjelju je ustvrdio da Osama bin Laden nema nuklearnu bombu, ali posjeduje građu za izradu nuklearnog oružja. »Svjesni smo da ima materijal koji se može upotrijebiti kao nukelarno oružje. No, nismo još uvjereni da je on sposoban proizvesti nuklearnu bombu«, rekao je Hoon za televiziju BBC. </p>
<p>Govoreći proteklih dana na Općoj skupštini UN-a u New Yorku o budućim terorističkim prijetnjama, američki predsjednik George Bush naglasio je da teroristi tragaju za oružjem enormne razorne moći kojim bi »svoju mržnju pretvorili u holokaust«. </p>
<p>Štoviše, Bush je upozorio kako ne treba isključiti mogućnost da terorističke skupine »upotrijebe kemijsko, biološko i nuklearno oružje onog trenutka kad budu sposobne to i učiniti«. Pritom nije izrijekom spominjao američkog neprijatelja broj jedan - Osamu bin Ladena. </p>
<p>Koliko je vjerojatno da bi teroristi uskoro mogli napasti nuklearnim oružjem? U ovom trenutku to je samo prijetnja, procjene su američkih obavještajnih službi. Teroristi se zasigurno žele dokopati nuklearnoga oružja, ali nema valjanih dokaza na temelju kojih bi se zaključilo da ijedna od terorističkih mreža posjeduje takva sredstva masovnoga uništenja, proizlazi iz obavještajnih podataka. </p>
<p>Da, međutim, takve potencijalne prijetnje ne treba olako odbaciti, a osobito ne nakon napada na SAD 11. rujna, upozorio je i glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed el Baradei. On je, štoviše, podsjetio na važnu pojedinost koja pridonosi jačoj učinkovitosti terorističkih napada, a to je »spremnost terorista da žrtvuju svoje živote kako bi postigli zle ciljeve«. </p>
<p>Ako su točni obavještajni podaci da Bin Laden nema nuklearnu bombu, onda preostaju dva scenarija eventualnoga terorističkoga nuklearnog udara, a to je napad tzv. prljavom bombom ili obrušavanje zrakoplovom na nuklearnu elektranu. Prljave bombe zapravo su konvencionalno oružje s nuklearnim ovojnicama koje pri rasprskavanju višestruko pospješuju učinak razaranja i uništenja, osobito ljudi. </p>
<p>Udar avionom u nuklearno postrojenje uzrokuje radioaktivno zračenje i curenje opasnih tvari koje mogu zagaditi okoliš u krugu i do sto kilometara. Mogućnost da se teroristi posluže »nuklearnom bombom u putnom kovčegu« vrlo je mala, tvrdi stručnjak za nuklearno naoružanje pri Institutu za međunarodne studije u Montereyu John Lepingwell.</p>
<p> Prema američkim izvorima, nakon raspada SSSR-a iz tamošnjih vojnih baza nestalo je između 50 i 100 kovčega nuklearnoga materijala. Potvrdio je to i general Aleksandar Lebed, šef nacionalne sigurnosti u doba predsjednika Borisa Jeljcina. Službena Moskva te podatke, međutim, poriče. </p>
<p>Nuklearne terorističke udare vjerojatnije je poduzeti u sprezi s logističkom i financijskom potporom određenih vlada tzv. nepredvidivih zemalja. U tom pogledu Amerika pažljivo motri Irak, ali i Pakistan, nuklearnu silu u neposrednom susjedstvu Afganistana. </p>
<p>Osama bin Laden je u intervjuu za pakistanski dnevnik Asuaf prošle subote izjavio da posjeduje nuklearno i kemijsko oružje koje će upotrijebiti ako ga Amerika izazove, odnosno ako Sjedinjene Države nasrnu na Afganistan nuklearnim oružjem. Za terorističke napade 11. rujna rekao je da su dio »obrambenoga džihada«, a muslimani se protiv američkih napada brane širom svijeta - u Palestini, Čečeniji, Kašmiru, Iraku i Bosni. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Raste euroskepticizam u Poljskoj </p>
<p>Bez posla ostaje sve više ljudi, a nova je vlada zbog nedostatka novca u proračunu najavila smanjenja socijalnih prava</p>
<p>VARŠAVA, 11. studenoga (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski sociolozi upozoravaju na opasnost da se na referendumu koji bi se u Poljskoj trebao održati 2003. godine građani opredijele protiv ulaska zemlje u Europsku uniju. Kako proizlazi iz najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja, koje je proveo varšavski institut OBOP, u Poljskoj je broj pristalica eurointegracije pao na 49,6 posto - čak 12 postotnih bodova manje nego još prije godinu dana. U istom razdoblju broj onih koji ne žele u Europsku uniju porastao je s 20,4 na 30,4 posto.</p>
<p>Dio ovdašnjih promatrača već dulje vrijeme skreće pažnju da podrška ulasku u Uniju ovisi u najvećoj mjeri o zadovoljstvu odnosno nezadovoljstvu Poljaka rezultatima tranzicijskih promjena. </p>
<p>Danas, kad je gospodarska situacija u Poljskoj bitno lošija nego prije godinu dana - došlo je do znatnog usporavanja gospodarskog razvoja, bez posla ostaje sve više ljudi, a nova je vlada zbog nedostatka novca u proračunu najavila smanjenja socijalnih prava - broj euroskeptika veći je nego ikada. </p>
<p>Kako tu pojavu nastoji objasniti poznata poljska sociologinja Lena Kolarska-Bobinska, oni koji su zadovoljni tržišnim promjenama do kojih je u posljednjih dvanaest godina došlo u Poljskoj i žele da se dalje nastave, obično se opredjeljuju također za članstvom u Europskoj uniji.</p>
<p>Glavni problem leži, međutim, u činjenici da danas svega 15 posto Poljaka smatra da je tranzicijsko razdoblje donijelo više pozitivnih rezultata nego gubitaka - još 1998. tako je mislilo više od 30 posto građana. Gospodarske poteškoće koje su se u zadnje vrijeme pojavile, navele su mnoge da promijene mišljenje, tako da je sada u Poljskoj protivnika transformacije, tj. pojedinih njezinih pojava poput privatizacije, ulaska stranog kapitala i dr., više nego ikada od rušenja komunizma 1989. godine. </p>
<p>Bolne tranzicijske promjene građani pak obično dovode u vezu s Europskom unijom za što su, kako ističu sociolozi, često puta krivi domaći političari koji nepopularne mjere koje poduzimaju nerijetko opravdavaju prilagođavanjem zahtjevima Bruxellesa.</p>
<p>Zbog svega toga moglo bi se dogoditi da se referendum glede ulaska u EU, koji Poljska namjerava raspisati 2003. godine, pretvori zapravo u izjašnjavanje o (ne)uspjehu gospodarske transformacije, upozorava Kolarska-Bobinska. Ukoliko do toga dođe, odgovor građana na pitanje treba li Poljska ući u Uniju mogao bi glasiti »ne«, pribojava se sociologinja. Po njoj, vladajući krugovi i mediji trebaju se u daleko većoj mjeri primiti informiranja građana o pozitivnim stranama integracije u Europsku uniju.</p>
<p> Danas su u Poljskoj glasniji protivnici integracije koji tvrde da se integracija odvija pod diktatom Bruxellesa, da će glavne koristi od integracije imati zapadnoeuropski koncerni, te plaše građana gubitkom suvereniteta, nacionalnog identiteta i europskim liberalizmom.</p>
<p> Da je stragegija "plašenja Unijom" polučila rezultate pokazali su nedavni parlamentarni izbori na kojima je neočekivano velik broj glasova dobile euroskeptične stranke Liga poljskih obitelji (LPR) i seljačka Samoobrana.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Deklaracija o palestinskoj državi prije iscrtanih granica?</p>
<p>Rasprava o deklaraciji buduće neovisne Palestine dominirat će, na već najavljenom sastanku, američkog državnog tajnika Colina Powella sa Shimonom Peresom i palestinskim vođom Yasserom Arafatom</p>
<p>ANKARA, 11. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski šef diplomacije Shimon Peres ocijenio je ideju predsjednika palestinskog parlamenta Ahmeda Qureija o proglašenju palestinske države, do kojeg bi došlo prije početka mirovnih pregovora sa židovskom državom, kao vrlo zanimljiv politički pristup. Znakovito je da je samo dva dana ranije, laureat Nobelove nagrade za mir upozorio kako bi takav politički pomak bio pogrešan, jer bi se, kako je rekao, uspostavila država bez granica. Ta naknadna promjena stajališta došla je, očito, nakon posebnih »kućnih analiza« koje upućuju na zaključak da bi se takvom političkom ophodnjom više dobilo nego izgubilo. </p>
<p>Hoće li se takav potez i povući ovisit će vjerojatno o trećoj, vrlo zainteresiranoj strani - Sjedinjenim Državama. Kako se saznaje, rasprava o deklaraciji buduće neovisne Palestine dominirat će, na već najavljenom sastanku, američkog državnog tajnika Colina Powella sa Shimonom Peresom i palestinskim vođom Yasserom Arafatom. Do tih odvojenih susreta doći će u sjedištu UN u New Yorku. Očekuje se da će polaznu platformu za taj, u svakom slučaju vrlo krupan iskorak, predstavljati washingtonski zahtjev da se između izraelske i palestinske strane uspostavi prekid vatre.</p>
<p>Nakon toga bi se, ponovo, aktualizirali mirovni planovi postignuti uz suglasnost šefa američke obavještajne službe CIA Gergea Teneta i preporuka povjerenstva UN za Srednji istok kojim je rukovodio bivši američki senator George Mitcell. Inače, Powell je još u petak, prije subotnjeg istupa američkog predsjednika Georgea W. Busha na East Riveru najavio podršku uspostavi palestinske države. Poručio je da se do toga može doći poštivanjem rezolucija Vijeća sigurnosti i političkoj formuli iz Osla (1993.) »zemlja za mir«. Inače, Bushov govor u sjedištu UN predmet je pomnih analiza kako u Izraelu tako i najvišem palestinskom vrhu. Vodeći izraelski listovi, poput Haaretza, ocjenjuju u nedjelju da su američka srednjoistočna mirovna stajališta prihvatljiva za židovsku državu. Palestinci i Arapi se još nisu službeno oglasili. No, posredno se saznaje da su zadovoljni dužinom Bushova govora (22 minuta) koje se odnosio na »palestinski sindrom«. Šef Bijele kuće je, tom prilikom, pozvao Izrael i Palestince da žive u miru na »priznatim međusobnim granicama«. Poručio je, također, da će učiniti sve kako bi obje strane privolio na obnovu mirovnih pregovora. </p>
<p>U međuvremenu, zamjetno je da se »tvrda« washingtonska retorika prema Palestincima, osobito njihovom vođi Yasseru Arafatu, osjetno ublažila. Štoviše, iz State Departmenta stigla je informacija da bi u sjedištu UN moglo doći do »slučajnog susreta« i rukovanja između Busha i Arafata. Šef State Departmenta Powell rekao je da će do njihovog regularnog međusobnog sastanka doći u kada dođe »pravo vrijeme«, odnosno kada se steknu svi potrebni preduvjeti, koji vode ka ponovnom otpočinjanju izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora.</p>
<p>Na stranicama nedjeljnih listova arapskih i islamskih zemalja dominira ocjena katarskog vladara Sheikha Hamada Bin Khalife al-Thanija, iznesena na zasjedanju UN, kako se legtimna borba palestinskog naroda za slobodu i uspostavu vlastite države ne može brkati s terorizmom. Govoreći u ime 57 člane Organizacije islamske konferencije (OIC), katarski emir je pozdravio napore američkog predsjednika Busha i britanskog premijera Tony Blaira da se uspostavi palestinska država.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Srbijanska vlada naložila mjere protiv pobunjenih specijalaca </p>
<p>BEOGRAD, 11. studenog </p>
<p> - Srbijanska vlada na sjednici u nedjelju navečer dala je nalog MUP-u Srbije da »poduzme sve mjere sukladno zakonu i ovlastima« glede neposluha koji već treći dan iskazuje dio postrojbi za specijalne operacije. U priopćenju se ne precizira kakve će mjere biti poduzete. </p>
<p>Pripadnici ovih postrojbi traže ostavku ministra unutarnjih poslova Srbije Dušana Mihajlovića i donošenje zakona o suradnji SRJ s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) navodeći da do tada više neće sudjelovati u uhićenjima optuženih Srba pred Tribunalom.
Izravni povod njihovom odbijanju posluha bilo je sudjelovanje 8. studenog u uhićenju braće Banović koji su odmah izručeni ICTY zbog zlodjela počinjena 1992. godine u logoru Keraterm kod Prijedora. </p>
<p>Srbijanski premijer Zoran Đinđić po povratku iz SAD kazao je u nedjelju da je suradnja s ICTY-em »od životnog značaja za SRJ« i naglasio kako »nikakvih otpisivanja dugova ne bi bilo da SRJ nije surađivala s ICTY-em«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mesić: »Nije dovoljno poraziti teroriste već promijeniti svijet u kojem se rađa terorizam« </p>
<p>Bez obzira na to skrivao se iza maske ideologije, vjere ili oslobodilačkog rata, terorizam je apsolutno neprihvatljiv, rekao je hrvatski predsjednik / Stvaranje antiterorističke koalicije je početak dubokih i dalekosežnih promjena na svjetskoj političkoj sceni, kazao Mesić / Poziv Bushu i Musharaffu da posjete Hrvatsku </p>
<p>NEW YORK, 11. studenoga</p>
<p> - U govoru pred Općom skupštinom UN-a u nedjelju, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić potvrdio je privrženost Hrvatske ciljevima međunarodne protuterorističke koalicije, ali i upozorio da valja ukloniti korijene i uzroke terorizma u svijetu. »Nije dovoljno poraziti teroriste s kojima smo suočeni danas već moramo promijeniti svijet u onom segmentu koji pogoduje rađanju terorizma«, istaknuo je. </p>
<p> Ocijenio je da su glad, siromaštvo i nerazvijenost, neravnopravnost i nesloboda u mnogim dijelovima svijeta pogodan okvir ne samo za fanatiziranje pojedinaca nego i većih skupina ljudi. Naglasio je da nema i ne može biti »našeg« i »njihovog« terorizma. </p>
<p>Za terorizam nema opravdnja</p>
<p>»Ne postoji terorizam za koji ima opravdanja i onaj za koji opravdanja nema. Bez obzira na to skrivao se iza maske ideologije, vjere ili oslobodilačkog rata, terorizam je apsolutno neprihvatljiv«, rekao je Mesić.</p>
<p> Posebno je napomenuo da prvi veliki rat 21. stoljeća »nije sukob civilizacija, sudar kultura ni sraz religija nego sučeljavanje civilizacije i necivilizacije«. Vjeruje da je stvaranje antiterorističke koalicije, koju uspoređuje s antifašističkom koalicijom, »početak dubokih i dalekosežnih promjena na svjetskoj političkoj sceni«. Riječ je, kaže, »o promjenama u odnosima država i skupina država, ali i u prirodi i načinu funkcioniranja međudržavih saveza i organizacija.« S tim u vezi, Mesić bi »želio da ovo zasjedanje Opće skupštine UN-a reafirmira svjetsku organizaciju kao nezamjenjiv instrument u borbi za drukčiji, bolji svijet«. </p>
<p>Posjet ruševinama Svjetskog trgovačkog centra </p>
<p>Članovi hrvatskog državnog izaslanstva koje vodi predsjednik Stjepan Mesić, u subotu navečer posjetili su tzv. nultu točku, prostor koji je do prije dva mjeseca zauzimao Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku.</p>
<p> »To je prizor koji me potresao i koji je šokantniji nego što sam mogao zamisliti«, rekao je Mesić. Ponovio je da su teroristički napadi u Sjedinjenim Državama 11. rujna »globalni izazov« koji je potresao i Ameriku i svijet.</p>
<p> Mesić je uručio predstavnicima gradskih vlasti New Yorka Veliku povelju Republike Hrvatske, predsjedničko priznanje kao izraz solidarnosti i suosjećanja hrvatskog naroda sa žrtvama nezapamćenog terorističkog krvoprolića.</p>
<p>Prvi, obvezama i razgovorima ispunjen dan boravka u New Yorku i razgovore sa sugovornicima Predsjednik i ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenili su vrlo uspješnima. </p>
<p>Mesić je istaknuo da je najvažniji bio gotovo polusatni subotnji razgovor s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. </p>
<p>Iako se većinom ticao pitanja djelovanja globalne protuterorističke koalicije i mogućeg udjela Hrvatske u nastojanjima da se suzbije međunarodni terorizam, u razgovoru je potvrđeno da SAD ostaje prisutan i angažiran na cijelom prostoru jugoistočne Europe. Također je istaknuto da Sjedinjene Države žele zadržati položaj najvećeg stranog ulagača u Hrvatsku, te da podupiru nastojanja Zagreba kako bi se ostvarili standardi koji bi osigurali ulazak Hrvatske u EU i NATO, rekao je Mesić koji je pozvao Busha da posjeti Hrvatsku. </p>
<p> Mesić i Bush razgovarali su i za vrijeme svečanog ručka koji je za šefove država i vlada, sudionike 56. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, upriličio glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan. Mesić je bio uzvanik za stolom glavnog tajnika uz predsjednika Busha, meksičkog predsjednika Vicentea Foxa te predsjednika Pakistana Perveza Musharrafa. Hrvatski je predsjednik i Musharrafa pozvao da posjeti Hrvatsku.</p>
<p>Predsjednik Mesić sastao se i s albanskim predsjednikom Rexhepom Meidanijem te premijerom BiH Zlatka Lagumdžije.</p>
<p>Ponovo suradnja hrvatskih i alžirskih tvrtki?</p>
<p>Hrvatski šef diplomacije Tonino Picula zasebno se sastao s alžirskim ministrom vanjskih poslova Abdelazizom Belhademom. Obostrana je želja da se obnovi poslovna suradnja hrvatskih i alžirskih tvrtki, a Hrvatska očekuje da će sadašnja alžirska vlada riješiti pitanje naknada obiteljima 13 radnika zagrebačke Hidroelektre, koje su islamski ekstremisti ubili na gradilištu u Alžiru prije osam godina. Picula se nada da će i mjesto njihove pogibije biti obilježeno na odgovarajući način. </p>
<p> Picula je razgovarao je i s austrijskom ministricom za vanjske poslove Benitom Ferrero-Waldner u sklopu redovitih konzultacija sa zemljama u neposrednom hrvatskom susjedstvu.</p>
<p> Mesić i Picula nakratko su se sreli i sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom te šefom diplomacije Dimitrijem Rupelom. Potvrđen je dolazak visokog slovenskog izaslanstva 5. prosinca u Zagreb. </p>
<p>Sastanci Picule i Svilanovića </p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio je uspješnim sastanak sa jugoslavenskim kolegom Goranom Svilanovićem s kojim je u nedjelju u New Yorku razgovarao o granicama i međusobnoj suradnji Hrvatske i SR Jugoslavije.</p>
<p> »Nadam se da ćemo nastaviti tijekom dana i večeri kako bismo se dogovorili o bitnim pitanjima od obostranog interesa«, kazao je Picula. Dodao da se osim važnog pitanja granice razgovara i o međusobnoj suradnji, osobito gospodarskoj, povratku izbjeglica i prognanika, sudbini nestalih i drugim pitanjima. Svilanović je potvrdio da se priprema njegov posjet Hrvatskoj, ali da nisu točna nagađanja da bi trebao doći 17. studenoga.</p>
<p> Upitan hoće li posjetiti i Vukovar i ispričati se za tamošnje žrtve i stradanja, Svilanović je odgovorio da »želi do kraja godine doći u Hrvatsku, a sve pojedinosti posjeta treba dogovoriti«. Na ponovljeno pitanje o isprici odgovorio je »Vidjet ćemo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Organizator bombaškog napada u Rijeci izručen Egiptu? </p>
<p>RIM, 11. studenoga</p>
<p> - Hassan Mahmoud El Sherif Saad, osumnjičen da je organizirao podmetanje automobila s eksplozivom ispred policijske postaje u Rijeci u listopadu 1995., izručen je iz Bosne i Hercegovine u Egipat, piše u nedjelju talijanski dnevnik Corriere della Sera.</p>
<p> El Sherif je u siječnju 1994. za 285.000 lira kupio polovni automobil »fiat mirafiori 131« s registracijom Bergama. Automobil je ispunio sa 70 kilograma eksploziva TNT. U 11.22 sata 20. listopada 1995. taj je automobil eksplodirao ispred policijske postaje u Rijeci. Iz drugog automobila, jednog mercedesa, Hassan El Sherif navodno je pokrenuo eksploziju s daljinskim detonatorom. Američki i europski istražitelji drže da je El Sherif bio ključni čovjek Bin Ladenove organizacije u Europi. Uhićen je na temelju određenih Interpolovih naznaka bosanskoj policiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska podržala nove pregovore o liberalizaciji trgovine</p>
<p>DOHA/ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Na IV. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koja se održava u Dohi u Kataru, Hrvatska je u nedjelju pružila snažnu podršku pokretanju nove runde multilateralnih pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine. </p>
<p> Voditelj hrvatskog izaslanstva, ministar za europske integracije Neven Mimica, rekao je da bi ponavljanje neuspjeha iz Seattlea naštetilo cijelom sustavu svjetske trgovine, pogotovo nakon tragičnih događaja od 11. rujna i njihovih štetnih posljedica na globalnu ekonomiju. Proces »daljnje liberalizacije trgovine i jačanja sustava WTO-a« najbolje je sredstvo za dugoročni ekonomski rast i održivi razvoj kojem i Hrvatska želi pridonijeti, dodao je. »Hrvatska prvi put sudjeluje na Ministarskoj konferenciji WTO-a kao punopravna članica, i to u vrlo delikatnom trenutku kad se odlučuje o tome je li moguće pokrenuti novu rundu pregovora«, izjavio je Mimica u telefonskom razgovoru za Hinu.</p>
<p> Hrvatska se zauzela za »sveobuhvatne pregovore« kakve traže EU i razvijene zemlje, dok su zemlje ASEAN-a i druge azijske države za segmentirane pregovore, a zemlje u razvoju protiv novih pregovora dok se ne provede dogovoreno iz Urugvajske runde.
Uspjeh konferencije je upitan, a, prema riječima glasnogovornika WTO-a Keitha Rockwella, »nikako nije sigurno« da će razlike u stajalištima biti prevladane do utorak navečer kad završava skup. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Afganistanska oporba zauzela dva grada i napreduje prema Kabulu </p>
<p>Sjeverni savez ući će u Kabul ako dođe do političkog vakuuma / Još nema dogovora o posttalibanskoj vladi / Talibani potvrdili da su izgubili tri pokrajine / Afganistanska oporba kaže da je iz stroja izbacila 1200 pakistanskih i arapskih boraca </p>
<p>KABUL /JABAL-US-SARAJ/ ISLAMABAD, 11. studenoga - Američki su zrakoplovi u nedjelju rano ujutro bombardirali afganistanski glavni grad Kabul, javio je AFP pozivajući se na očevice događaja. Oporbene snage u sjevernom Afganistanu priopćile su da su u nedjelju osvojile dva strateški važna grada i otvorile put za napredovanje prema Kabulu i Heratu. Sjeverni savez zauzeo je Pul-e-Khumri, koji se nalazi na glavnoj cesti prema Kabulu sa sjevera, rekao je glasnogovornik Saveza Ashraf Nadeem za Reuters. Dodao je da su njihovi vojnici blizu Kabula koji mogu napasti »u bilo kojem trenutku«. Talibani su istodobno postavljali nadzorne točke širom Kabula jer Sjeverni savez brzo napreduje prema gradu. Oporba je rekla da radije ne bi ulazila u Kabul dok se ne postigne sporazum o posttalibanskoj vladi, no mogla bi ući u glavni grad ako dođe do »političkog vakuuma«. </p>
<p>Zapovjednik oporbe Ismail Khan rekao je za Reuters da su njegove snage u nedjelju zauzele grad Qala-e-Nau u zapadnom Afganistanu, te da sada napreduju prema Heratu, glavnom gradu zapadne pokrajine Badghis. Glasnogovornik Sjevernog saveza istaknuo je da su vojnici u nedjeljnim borbama zauzeli sjevernu pokrajinu Takhar i glavni grad Taloqan. To će pomoći Sjevernom savezu da dopremi ruske vojne zalihe sada nagomilane u Tadžikistanu. Talibani su potvrdili da su se »strateški« povukli iz tri pokrajine, nakon što je Sjeverni savez objavio u subotu da je zauzeo četiri sjeverne pokrajine, javila je agencija AIP (Afghan Islamic Press). Talibanski glasnogovornik je opovrgnuo je navode da je oporba zauzela pokrajinu Faryab. Jedan od čelnika afganistanske oporbe istaknuo je da je Sjeverni savez »izbacio iz stroja« 1200 pakistanskih i arapskih boraca koji su bili u redovima vladajućih talibana i odbili se predati u blizini Mazar-e-Sharifa. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Osama bin Laden priznao odgovornost za napade na SAD</p>
<p>Bin Laden je u svojoj poruci izravno zaprijetio smrću Tonyju Blairu i Georgeu W. Bushu a drugim je nacijama poručio da se ne miješaju u sukob jer će i one u protivnom postati metom napada</p>
<p>LONDON, 11. studenoga</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) Osama bin Laden priznao je po prvi put da su on i njegova teroristička skupina Al Qaida izveli napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku te Pentagon, javio je u nedjelju Sunday Telegraph. Britanski list, koji je tu vijest označio kao »svjetski ekskluzivnu«, uspio je nabaviti primjerak video-trake na kojoj Bin Laden priznaje taj čin. Snimka, za koju se do sada u javnosti nije znalo, namijenjena je kao poruka bodrenja pripadnicima njegove mreže Al Qaida. Ona već dva tjedna kruži među Bin Ladenovim pristalicama, a Sunday Telegraph je svoj primjerak nabavio preko veza na Srednjem istoku. </p>
<p>Video-snimka je krajem listopada načinjena u afganistanskim planinama, a nasmiješeni Bin Laden na njoj tvrdi kao su Svjetski trgovinski centar i Pentagon bili »legitimni ciljevi« napada. Pilote koji su te napade izveli »blagoslovio je Alah«, kaže Bin Laden. Islam inače brani ubijanje civila, ali Bin Laden tvrdi da ljudi poginuli u zgradama Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku »nisu bili civili« jer su radili za američki sustav. U svojoj poruci, Osama bin Laden poziva sve muslimane da mu se priključe, te kaže: »Dužnost je svakog muslimana da se bori. Glavni prioritet je ubijanje Židova«. Bin Laden je u svojoj poruci izravno zaprijetio smrću Tonyju Blairu i Georgeu W. Bushu. Drugim je nacijama poručio da se ne miješaju u sukob, jer će i one u protivnom postati metom napada.</p>
<p>Video-poruka terorističkog vođe, čiji sadržaj otkriva britanski list, činit će središnji je dio novog dokaznog materijala protiv Bin Ladena, koji upravo pripremaju Velika Britanija i Amerika. Postoje indikacije da će dvije zemlje sredinom tjedna objaviti nove dokaze protiv Bin Ladena. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pakistan premješta nuklearno oružje na nove tajne lokacije</p>
<p>WASHINGTON, 11. studenoga </p>
<p> - Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf naredio je hitno premještanje nukleranog arsenala na najmanje šest novih tajnih lokacija i reorganizaciju vojnog nadzora nad nuklearnim snagama, objavio je Washington Post u svom nedjeljnom izdanju. Pozivajući se na »visoke dužnosnike« u Pakistanu, novine su izvijestile da je Musharraf poduzeo te korake »kad se Pakistan pridružio američkoj kampanji protiv terorizma« kako bi zaštitio pakistansko nuklerano oružje od krađe ili napada.</p>
<p> Pakistanska je vojska počela premještati kritične dijelove nuklearnog oružja u roku od dva dana nakon terorističkih napada u SAD-u 11. rujna, piše Washington Post.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putin želi Busha kao pouzdanog i predvidljivog partnera</p>
<p>Rusija želi stvoriti kvalitetno nove odnose s Washingtonom, a ne samo »trenutačne materijalne prednosti«, poručio je Putin uoči trodnevnog posjeta SAD-u</p>
<p>MOSKVA, 11. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin odlazi u ponedjeljak u svoj prvi i dugo pripremani službeni posjet SAD-u. Uoči puta Putin je u kremaljskoj biblioteci primio 11 stalno akreditiranih američkih novinara u Moskvi i u dvosatnom razgovoru s njima ponovno je potvrdio spremnost Rusije na kompromis u sporu s Washingtonom oko američkog plana izgradnje vlastitog raketnog štita . </p>
<p>»Predsjednik Bush je ovih dana predložio smanjivanje ofanzivnog nuklearnog oružja i mi tu njegovu inicijativu doživljavamo kao nuđenje kompromisa«, rekao je Putin američkim novinarima dodajući : »I Rusija je spremna na kompromise, ali prije toga moramo vidjeti što nam to konkretno američka strana predlaže a nakon toga varijante našeg sporazuma opredijelit će vojni stručnjaci, pravnici i diplomati«.</p>
<p>Maksimalni cilj</p>
<p>Putin je američkim novinarima potvrdio i da će za vrijeme njegovog trodnevnog posjeta SAD i pregovora s Georgeom W. Bushom dominirati tri glavne teme. Već spomenuti spor oko američkog plana izgradnje svog zasebnog raketnog kišobrana , mjesto i uloga Rusije u međunarodnoj koaliciji za borbu protiv terorizma ne samo u Afganistanu, te razvoj svestranih partnerskih političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa između dviju velikih zemalja koje su u vrijeme hladnog rata bili ljuti protivnici i neprijatelji.</p>
<p> Kad je riječ o borbi protiv međunarodnog terorizma Putin je još jednom dao do znanja da Rusija u toj akciji stoji čvrsto uz SAD. Da to javno još jednom pokaže Putin će se za vrijeme boravka u SAD kratko zadržati i u New Yorku kako bio obišao mjesto tragičnog napada terorista 11. rujna i odao počast tisućama poginulih u tom napadu. Što se pak tiče borbe protiv međunarodnog terorizma Putin je uoči odlaska na pregovore s Bushom također opredijelio ruske ciljeve. »Mi želimo da se iskorijene uvjeti koji rađaju terorizam i da se unište izvori financiranja ektremizma, a to znači da se likvidira terorizam ne samo u Afganistanu već u cijelom svijetu kako bi se ljudi osjećali sigurnim«, precizirao je Putin.</p>
<p>U otvorenom dijalogu s američkim dopisnicima iz Moskve Putin je otkrio i »maksimalni cilj« odnosno zadatak koji bi želio ostvariti svojim prvim službenim posjetom SAD i višednevnim pregovorima i druženjem s predsjednikom SAD Georgeom W. Bushom. »Rusija želi stvoriti kvalitetno nove odnose sad SAD-om. Mi želimo SAD vidjeti kao svog pouzdanog i predvidljivog partnera«, rekao je Putin naglašavajući da je taj cilj daleko važniji od dobivanja od Amerike »trenutačnih materijalnih prednosti«. Pri tom je Putin očito aludirao na najnoviji prijedlog predsjednika Busha da američki Kongres ukine odredbu iz 1974. godine koja zabranjuje prodaju Rusiji najsuvremenije tehnologije ili pak spremnost Washingtona da podrži primanje Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju u koju je, na primjer, komunistička Kina već ranije primljena.</p>
<p>Potvrđujući pak političko približavanje i sve veći rast povjerenja između Moskve i Washingtona koji njegovim predstojećim posjetom i pregovorima s Bushom mogu rezultirati stvaranjem savezništva Rusije i SAD pragmatični Putin ipak je upozorio novinare na činjenicu da »svaki brak može biti sretan, ali i nesretan , a sve ovisi o obostranoj uzajamnoj ljubavi«. »S Georgeom Bushom imam jako dobre osobne odnose i drago mi je što je taj čovjek postao predsjednik SAD«, zaključio je Putin dajući do znanja da od predstojećeg posjeta očekuje dugotrajno učvršćivanje partnerskih i prijateljskih odnosa Rusije sa SAD.</p>
<p>Da to Putinovo očekivanje nije neutemeljeno govori i sama činjenica što je Bush svom gostu organizirao najneobičniji posjet Americi kakav do sada nije imao nijedan kremaljski vođa. Putinov posjet podijeljen je u dva dijela. Prvi će biti službeni i u Washington. Drugi dio posjeta i svog druženja Putin i Bush provest će na privatnom obiteljskom ranču novog američkog predsjednika u mjestašcu Craford u Teksasu. Riječ je o živopisnom ranču od 640 hektara koji je obitelj Bush kupila prije dvije godine za 1,5 milijun dolara i na kojem će se dva predsjednika družiti dan i pol povremeno čak bez osiguranja u neposrednoj blizini, pa i bez prevoditelja pošto je Putin za proteklih sedam mjeseci koliko uči engleski navodno dobro ovladao jezikom svog domaćina. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Schröderova koalicija podijeljena oko slanja njemačkih vojnika u Afganistan </p>
<p>BERLIN, 11. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Neograničena solidarnost« sa Sjedinjenim Državama koju je njemački kancelar Gerhard Schröder nakon 11. rujna definirao kao ključno načelo aktualne njemačke vanjske politike dovela je do vladine odluke da u rat protiv terorizma pošalje 3900 njemačkih vojnika. No, ta je odluka podijelila vladinu koaliciju i dovela u pitanje njezin opstanak. </p>
<p>Schröder za provedbu odluke o slanju vojnika u rat idućega tjedna treba dobiti većinu glasova zastupnika u njemačkom Bundestagu. Većina je sigurna, ali ne s glasovima vladine većine. Naime, dio zastupnika vladajuće stranke Savez 90/Zelenih najavio je da ne kani glasovati za slanje vojnika u Srednju Aziju, zapravo, nitko ne zna točno gdje i kada. Šef kluba zastupnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćanske-socijalne unije (CSU) Friedrich Merz izjavio je u nedjelju u jednom intervju: »Ako kancelar ne dobije vladinu većinu u parlamentu, treba dati ostavku«.</p>
<p>Dakako da Schröder neće dati ostavku, ali negativne posljedice izostanka vladine većine za koaliciju poglavito Zelene su neizbježne. Zeleni bi mogli platiti cijenu za »shizofreničnu ulogu« koju često igraju. Naime, iako se nalaze u vladi često se ponašaju kao oporbene stranka što im ubrzano uništava kredibilitet kod vlastitih pristaša i koalicijskih partnera.</p>
<p>Zeleni su, nasuprot Schöderu, formulirali politiku »kritičke solidarnosti s Sjedinjenim Državama«. To u svakodnevnom političkom životu znači predsjednik socijaldemokrata (SPD) Schröder se protivi prestanku bombardiranja Afganistanu u muslimanskom mjesecu posta, dok predsjednica Zelenih Claudia Roth traži prestanak bombardiranja. Šef njemačke diplomacije Joschka Fischer (Zeleni) istodobno pokušava uvjeriti svoje stranačke prijatelje da se Bin Laden ne može pobijediti humanitarnom pomoći i dijalogom s Talibanima.</p>
<p>Zelene su već dugo u dubokoj krizi političkog identitete. Birači su na lokalnim izborima kaznili njihovo držanje »ni u vlasti, ni u oporbi«. Schröder im ovih dana lakonski poručuje da očekuje da stranka vladine većine glasuje za odluku vlastite vlade. Fischer pokušava i prijetnjom ostavkom vratiti političkoj realnosti svoje stranačke prijatelje, ali čini se da je zeleni pacifistički fundamentalizam jači od logike i argumenata koalicijskog vladanje.</p>
<p>Schröder kao da nije zabrinut hoće li doći do raskola u Zelenima i koaliciji. Dakako ne bi mu bilo politički nimalo ugodno, ali ne bi se dogodilo ništa dramatično. On za »neograničenu solidarnost« s Sjedinjenim Državama ima sigurno potporu kršćanskih demokrata i liberale. Schröderu, uostalom, treba izdržati još samo 10 mjeseci u crveno-zelenoj koaliciji, pa dolaze novi izbori. </p>
<p>Nakon njih (možda i nakon glasovanja protiv vladine odluke) umjesto Zelenih kao koalicijski partneri crvenih bi mogli biti žuti (liberali). U takvom razvoju događaja, Fischer ne bi (kao je najavio) promijenio stranačku boju da ostane šef njemačke diplomacije, nego bi kao i njegova stranka preselio u tvrde oporbene klupe. Stoga Fischerova borba protiv podjele u redovima vlastite stranke, nije samo borba za vladinu odluku o slanju vojnika, nego i borba za vlastitu ministarsku fotelju. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Židovska imovina: Kako će Mesić to objasniti Izraelcima? (2)</p>
<p>U Vjesniku od 31. listopada 2001., u rubrici »Pisma čitatelja«</p>
<p> - Židovska imovina: Kako će Mesić to objasniti Izraelcima? - čitatelj zaista postavlja pravo pitanje. Kako će hrvatska aktualna vlast objasniti i svim ostalim vlasnicima otete imovine.</p>
<p>HDZ-ovska vlast je u svom predizbornom programu izričito tvrdila: »Oteto ćemo vratiti!«. Međutim, ne samo da nije oteto vratila već je nastavila otimati vile za minamalan novac.</p>
<p>Naravno, jedan sam od nesretnika kojemu su vlastitu imovinu oteli. Sada u mojoj stambenoj zgradi žive stanari koji su za deset ili nešto više tisuća maraka otkupili stanove koji vrijede deset puta više. Međutim, ti novi nazovi vlasnici ne stanuju u njima nego, zanimljivo, mnogi od njih imaju još po koji stan, a ove u mojoj zgradi iznajmljuju. U zgradi od 10 stanova pet stanova novi vlasnici iznajmljuju, a jedan od 110 kvadrata potpuno uređen čeka na prodaju, kada se za to steknu »zakonske« mogućnosti. Inače da stvar bude još besmislenija i nevjerojatnija - »novi vlasnici« pojedinci koji su iznajmili stanove uopće ne žele plaćati pričuvu za održavanje zgrade.</p>
<p> Bivša »demokratska« vlast mislila je da može otuđivati tuđu imovinu samo zato što je na vlasti. I činila je to, naravno, prvenstveno zbog sebe. Očekivali smo od nove vlasti, ustoličene 3. siječnja 2000., da će održati predizborno obećanje i raskrinkati otimačinu. Dok su bili u opoziciji vrlo su se negativno očitovali o vladajućem HDZ-u.</p>
<p>Ako se oteta imovina vraća crkvi i optantima, onda se treba vratiti i nama ostalim građanima, koji smo stvorili taj kapital i te vrijednosti. I da stvar bude još zanimljivija i lijevo i desno orijentirani savršeno su bili složni kada su se donosili zakone o otimačini tuđega. Naravno pravi vlasnici su uvijek »opasni«. Njih treba uništiti. U Europi za kojom toliko težimo ne poznaju takvu neciviliziranu otimačinu. Sve se temelji na vlasništvu, jer čemu onda gruntovne knjige ako se u njih može knjižiti otimačina. Potpuno razumijem čitatelja koji pita - Kako će Mesić to objasniti Izraelcima? Obeštećenja kakva se nude za našu imovinu neadekvatna su i nepotrebno opterećuju državni proračun - kao što čitatelj kaže - a imovinu koja je tu samo treba ponovno doći u ruke pravih vlasnika koji to jedino i zaslužuju.</p>
<p>M. MATAČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Pametni« ne plaćaju državi poreze i još uzimaju iz državne blagajne!</p>
<p>Nedavno otkrivena pronevjera poreznog novca, po težini istovjetna je nemilom događaju pogibiji dijaliziranih bolesnika. Slijedom jednostavne logičke dedukcije potrebno je, ili trenutno vratiti ministricu zdravstva, ili zatražiti ostavku ministra financija, koji je još do jučer prijetio velikim kaznama i za pet kuna neplaćenog poreza (vidi Vjesnik od 1. listopada 2001., gdje na naslovnici ministar Crkvenac prijeti, da će utajivače poreza kažnjavati kao dilere droge i švercere oružja). Moram li mu posebno izračunati, koliko puta po pet kuna sadrži 20-tak opljačkanih milijuna poreznog novca. Izvještaji o naplati i uplati poreza predaju se ministarstvu mjesečno, dakle kontrola naplate obavlja se 12 puta godišnje, plus kumulativni obračun, dakle pronevjeru i mnogo manjih razmjera nemoguće je previdjeti.</p>
<p>S pravom očekujemo i ostavke državnog odvjetnika (koji ni dosad nije polučio nikakve rezultate, usprkos sveopće rastućoj korupciji i kriminalu, ili možda baš zato!), te odgovornih iz MUP-a. Isto se odnosi i na predsjednika Vlade, ako odugovlači eliminaciju inkriminiranih, uz podrazumijevanu istragu o umiješanosti u ovu aferu. Izjave Predsjednika Vlade RH, kako reknstrukcije vlade neće biti, u kontekstu ovakvih pronevjera, mogle bi se inače smatrati otvorenom zaštitom kriminalaca.</p>
<p>Iz dosadašnjeg ponašanja odgovornih službenih osoba možemo mirno zaključiti: samo sirotinja plaća poreze, trošarine, komunalije, struju i sve ostalo. Ostali »pametni«, ne samo da ne plaćaju poreze, nego uzimaju iz državne blagajne već naplaćen novac od drugih poreznih obveznika.</p>
<p>NENAD BEZIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Hoće li KIO po drugi put u stečaj?« (2)</p>
<p>U Vjesniku od 10. studenoga 2001. godine, objavljen je članak pod naslovom: »Hoće li KIO po drugi put u stečaj?«, u kojem je netočno, neistinito i nepotpuno prenesena moja izjava novinaru Vjesnika na mobitel, kojom prilikom sam na njegovu zamolbu odgovorio na nekoliko pitanja a u svezi s predloženim stečajem tvrtke KIO d.d., Karlovac. </p>
<p>Netočnim navođenjem moje izjave u podnaslovu: Vlasnik KIO-a Walter Wolf: »Moj rotvajler ima veći IQ od radnika« u podnaslovu se piše ono što u samoj izjavi, a ni u tekstu nigdje na takav način nije ni izrečeno, a pogotovo ne da bih radnike tvrtke, kojoj sam vlasnik, na takav grub način vrijeđao. Svim radnicima tvrtke KIO d.d. Karlovac se ispričavam, iako objavljeni tekst nije ocrtao ni smisao ni namjeru koju sam imao razgovarajući s novinarom Vjesnika.</p>
<p>Radi istinitog i potpunog informiranja javnosti, radnika tvrtke, te naših poslovnih partnera, želim istaknut da će vjerojatno jedino ispravno biti da s novinarima ubuduće ne razgovaram na hrvatskom jeziku (kojeg sam si dao truda što je moguće više naučiti, ali očito još nedovoljno za komunikaciju s novinarima), iz jednostavnog razloga što se izgovorene riječi uvijek slažu u negativnom kontekstu, koji treba izazvati pomutnju, svađu, nezadovoljstvo i slično, a što mi nikada, pa ni ovom prilikom nije bila namjera, niti sam to zaista napravio. </p>
<p>WALTER WOLF, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za »govor mržnje« ne mogu vrijediti dvostruka mjerila</p>
<p>Vjerujem da će se većina ljudi suglasiti s mišljenjem da je za bezrezervnu osudu svaka izjava koja vrijeđa dostojanstvo legalno izabranog predsjednika države, već i stoga što je on izabran izravno, većinom glasova građana ove zemlje, ali u demokratskoj zemlji smijemo ga kritizirati i izraziti neslaganje s nekim njegovim odlukama.</p>
<p> Ne treba međutim zaboraviti da isto vrijedi i za prvoga, pokojnog predsjednika RH. I njegove postupke možemo naravno podvrći kritičkoj analizi, no kako je riječ o pokojniku, i stoga na kritiku ne može sam odgovoriti, najbolje je da o njegovim postupcima mišljenje daju povjesničari na osnovi dokumenata. Nadalje, nema sumnje o tome da je, recimo, primitivna, seksistička primjedba nedavno upućena u Saboru jednoj zastupnici uvreda koja zaslužuje svaku osudu, a saborsku raspravu spušta na uličnu razinu. No isto tako neshvatljivo je da jedan ministar Vlade RH na sastanku gradske uprave tjera sa sjednice ženu, dogradonačelnicu grada povicima iš, marš van, šic, kao da je riječ o životinji.</p>
<p> U vezi s ovim posebno začuđuje činjenica da istaknuta saborska zastupnica, iako je i sama, kao žena, doživjela u Saboru prostačku uvredu, u razgovoru s novinarom (Vjesnik od 16. listopada o.g.) na izravno pitanje o ovom incidentu uopće ne osuđuje takav postupak ministra i pokušava ga čak opravdati jer ovaj ispad nije vezan uz spol (!).</p>
<p> Neosporno je da građani u demokratskoj zemlji imaju pravo izraziti svoje nezadovoljstvo s nekim odlukama vlade u demonstracijama na javnim mjestima. Ipak, nedopustivo je da svoje neslaganje s vlasti iskazuju povicima i pisanim parolama kao na primjer: bando crvena, lopovi, komunjare, ubit ćemo zmiju zvečarku i sl. Neprihvatljivo je međutim ovakve skupove na kojima se okuplja na desetke tisuća prosvjednika, među kojima je i znatan broj invalida Domovinskog rata, zbog izgreda pojedinaca nazivati putujućim cirkusom, proglašavati ih ljudima sa zlim namjerama, rušiteljima vlasti i sl. </p>
<p>Činjenica je također da se neki neprimjereni istupi sankcioniraju, kao što se to dogodilo u slučaju s hrvatskim generalima, dok se preko nekih olako prelazi. Dok je jedna grupa generala zbog davanja političkih izjava kojima su tražili da se štiti dignitet Domovinskog rata kratkim postupkom umirovljena, neki generali, iako su javno kritizirali Vladu i polemizirali s ministrom obrane, nisu ni opomenuti i ostali su na svojim visokim položajima. Ovakvih bi se primjera dvostrukog mjerila za govor mržnje, nekulturno ponašanje kao i razne istupe, ovisno o tome potječu li od »naših« ili »njihovih«, moglo navesti još mnogo. I sve dok se u nas budu primjenjivala različita mjerila za uvrede i nedolično ponašanje, dok se govor mržnje jednih osuđuje, a preko govora drugih se dobrohotno i šutke prelazi ili čak opravdava i potiče, pa same osude gube na vjerodostojnosti, iluzorno je očekivati da će takav govor prestati. Rijetki su nažalost glasovi odgovornih i utjecajnih, iako ih ima, koji ne prihvaćaju takva dvostruka mjerila, već osuđuju svaki govor mržnje, svaku uvredu i svaki neprimjeren postupak bez obzira na to s koje strane dolazi.</p>
<p>ZLATKO ŠPORER, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Vozio suprotnim smjerom autoputom u izravni sudar</p>
<p>SVETI KRIŽ ZAČRETJE, 11. studenoga</p>
<p> - U nedjelju, pedesetak minuta iza ponoći, kod mjesta Ciglenica Zagorska, u blizini novootvorene benzinske crpke Istrabenza, u sudaru triju vozila jedna je osoba poginula, a jedna je teže i jedna lakše ozlijeđena. Nesreću je izazvao Ivan S. (61) iz Klenovnika koji se svojim vozilom kretao u suprotnom smjeru od smjera kretanja na auto-cesti Krapina - Zagreb.</p>
<p> Prema informaciji PU krapinsko-zagorske Ivan S. vozeći u suprotnom smjeru direktno se sudario na lijevoj prometnoj traci sa vozilom kojim je upravljao Pero R. (38) iz Zagreba, a nakon sudara vozilo Ivana S. je odbačeno na desnu prometnu traku gdje je udarilo u vozilo kojim je upravljao Goran Š. s kojim je putovala i njegova supruga Jasna Š. iz Zagreba. U nesreći poginuo je Ivan S., Pero R. je lakše ozlijeđen, a njegov suputnik Ninoslav M. (38), također iz Bedekovčine je teško ozlijeđen. </p>
<p>Bračni par Goran i Jasna Š. iz Zagreba su prošli bez ozljeda. Materijalna šteta na vozilima je procijenjena na 60.000 kuna, a očevid sa djelatnicima PU krapinsko-zagorske izvršila je istražna sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Mira Tecilazić-Bašić. U informaciji PU krapinsko- zagorske nije navedeno dali je na ovu nesreću u kojoj je evidentno teško kršenje prometnih pravila i koja se desila neposredno poslije ponoći kada se mnogo vozila vraćalo s proslave Martinja, utjecala alkoholiziranost vozača ili se radi samo o kobnoj grešci i nepažnji Ivana S. iz Klenovnika. </p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zbog prevelike brzine poginuli biciklist i pješak</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Teška prometna nesreća u kojoj je poginuo biciklist dogodila se u subotu oko 14,10 sati u Pojatnom. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Dario P. (24) upravljajući osobnim automobilom »VW golf«, registracije ZG 7702-N, uslijed neprilagođene brzine u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom te prešao na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s biciklistom koji je dolazio iz suprotnog smjera. Od siline udarca biciklist je poginuo na mjestu, dok je Dario zadobio lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>Još jedna teška prometna nesreća u kojoj je poginuo pješak, dogodila se u subotu oko 17,20 sati u Ulici Zastavnice u Novom Zagrebu.</p>
<p> Donat K. (32) upravljao je osobnim automobilom, »fiat tipo«, registracije ZG 6890-A, te je uslijed neprilagođene brzine desnim dijelom automobila naletio na pješaka Matiju Vrbanca (64). </p>
<p>Matija je kolima Hitne pomoći prevezen u KBC Rebro gdje je od zadobivenih ozljeda i preminuo. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Granatirao Osijek, pa postao - dožupan!</p>
<p>Organi progona - policija, odvjetništvo i sud - ističu kako su svaki za sebe korektno i prema zakonu obavili svoj posao, ali ipak su osumnjičeni za teška kaznena djela obnašali važne funkcije u državnoj upravi</p>
<p>OSIJEK, 11. studenoga</p>
<p> - Nakon što je u utorak bivši osječko-baranjski dožupan Boško Jančić priveden u osječki Okružni zatvor zbog sumnje da je u vrijeme Domovinskog rata počinio kazneno djelo ratnog zločina nad civilima, Osječani uporno pokušavaju doći do odgovora - kako je moguće da se netko za kim je raspisana tjeralica još 1992. godine mogao slobodno kretati Hrvatskom, a uz to još i obavljati dužnost dožupana?</p>
<p>Sa osječkog Županijskog suda tvrde da su oni svoju dužnost obavili provedenom istragom te raspisivanjem tjeralice, no da odgovor na pitanje zašto Jančić nije uhićen još 1997. godine, nakon mirne reintegracije Baranje u ustavno-pravni poredak RH, treba potražiti u policiji. Iz policije, pak, tvrde da je Jančić priveden onda kada je pronađen te da je sve rađeno u dogovoru sa Državnim odvjetništvom.</p>
<p>Iz ovakvih bi se odgovora moglo jedino zaključiti da je Jančić dužnost dožupana Osječko-baranjske županije od 21. travnja 1999. do 16. lipnja 2000. godine obnašao, skrivajući se od policije. Očito je da će trebati još dugo vremena kako bi se pronašli odgovorni za ovakve propuste. </p>
<p>Međutim, Slavoncima i Baranjcima dobro je poznato da se sličan propust već dogodio. Također je riječ o Srbima iz Baranje, optuženima za ratni zločin koji su, unatoč raspisanoj tjeralici iz 1995. godine, nakon mirne reintegracije Baranje bili zaposleni u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj! Riječ je o Mili Bekiću i Milanu Pruscu protiv kojih se, zajedno sa njihovim suoptuženicima Nikolom Alaicom, Dragom Karagaćom, Petrom Mamulom i Sretom Jovandićem, vodi sudski postupak na osječkom Županijskom sudu.</p>
<p>Podsjetimo, njih šestoricu, koji se nalaze u pritvoru od listopada prošle godine, kao i još 52 optužena koji su nedostupni pa se za njih vodi odvojeni postupak, optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti da su počinili kazneno djelo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u Baranji u vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Glavna rasprava koja se vodi pred velikim vijećem Županijskog suda, kojim predsjeda sudac Anto Rašić, nastavlja se u ponedjeljak dokaznim postupkom. Naime, dosad je već saslušano dvadesetak, od ukupno 47 svjedoka, od kojih su neki ove optuženike izravno teretili za zlostavljanje, batinjanje, maltretiranje, uhićenja i protjerivanje.</p>
<p>Osim velikog zanimanja za ovo suđenje, Osječani s nestrpljenjem čekaju što će se daje događati u »slučaju Jančić«, jer je on prvi privedeni kojeg se tereti da je kao pripadnik srpske Teritorijalne obrane naređivao granatiranje Osijeka, Valpova, Donjeg Miholjca i okolnih mjesta na civilne objekte, u čijim je napadima smrtno stradao velik broj civila, velik ih je broj ozlijeđen, a oštećeno je više tisuća objekata.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Policija otkrila kolegu koji je pregazio pješaka</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Djelatnici policije otkrili su osobu koja je krajem listopada u mjestu Dužica skrivila prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao pješak Franjo Markuz (44). Naime, riječ je o Nenadu S. (31), djelatniku PU sisačko-moslavačke za kojega je kriminalističkom obradom utvrđeno da je upravljajući »VW golfom« državnom cestom D30, u mjestu Dužica zbog prevelike brzine uvjetima i stanju kolnika, te uz smanjenu vidljivost u noćnim satima, vozilom prešao preko Markuza koji je ležao na sredini desne kolničke trake. </p>
<p>Nakon nesreće Markuz je nastavio vožnju, da bi se uskoro ponovno vratio i čekao dolazak policije kojoj nije rekao da je on pregazio nesretnog pješaka. Protiv Nenada je podnesena kaznena prijava općinskom državnom odvjetništvu, a rješenjem načelnika PU sisačko-moslavačke, Nenad je uz pokretanje disciplinskog postupka, udaljen s dužnosti, stoji u službenom priopćenju te PU. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prilikom uhićenja odbacio 509 grama heroina</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Djelatnici odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga policijske uprave zagrebačke u subotu su u Hvarskoj bb zatražili od Genija L. (29) iz Zadra osobne dokumente prilikom čega je on počeo bježati. No, policajci su ga uskoro sustigli u Lopudskoj 11, prilikom čega je on odbacio PVC vrećicu. Policajci su pregledom vrećice ustanovili da je u njoj zapakirano 509 grama heroina.</p>
<p>Obradom je utvrđeno da se Genio radi preprodaje droge udružio s Davorom D. (29) iz Požege, i to na način da je Davor nabavljao drogu, dok ju je Genio preprodavao. Njih su dvoje u nedjelju prepraćeni i istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Iz kuće mu ukrao 113.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Protekle subote djelatnici policije diljem Hrvatske su zabilježili nekoliko provala u stanove i kuće, prilikom čega su razbojnici ukrali predmete i novce, oštetivši vlasnike za više od 139.000 kuna.</p>
<p>Tako je u Šibeniku na Perkovačkom putu, nepoznati provalnik, između 18 i 21,55 sati, obio balkonska vrata i provalio u kuću Dane N. (49), iz koje je ukrao 113.000 kuna.</p>
<p>U Zagrebu je pak nepoznati provalnik, između 17 i 18,55 sati, u ulici Zverka, provalio u kuću Antuna P. (62). Razbojnik se popeo na balkon, obio vrata, te ispremetavši stvari ukrao novac i osobne dokumente, oštetivši vlasnika za 8 tisuća kuna. </p>
<p>Na području Trešnjevke u Šimencovoj ulici provaljeno je u kuću Barbare T. (43), otkuda je provalnik ukrao zlatninu i novac u vrijednosti 18.000 kuna. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Optužnica zbog pokušaja silovanja</p>
<p>ČAKOVEC, 11. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava međimurska, istražni odjel Županijskoga suda u Varaždinu i Županijsko državno odvjetništvo brzo su djelovali i protiv Slavka S. (44), farmera iz Palovca u međimurskoj općini Mala Subotica podignuta je optužnica zbog pokušaja silovanja počinjenog 12. listopada.</p>
<p>U predvečerje toga dana Slavko S. je na željezničkoj postaji Buzovec u Čakovcu u svoj automobil primio autostopisticu, djevojku koju je od ranije poznavao. Kratko nakon što je sjela u automobil, počeo ju je nagovarati na spolni odnos, na što ona nije pristala. Nakon toga autom je skrenuo na jedan puteljak te ju je, prema tvrdnjama iz optužnice, silom i prijetnjama pokušavao obljubiti. Došlo je do natezanja pri čemu je djevojka u jednom trenutku uspjela otvoriti vrata automobila i pobjeći. </p>
<p>Po nalogu istražnog suca Slavko S. je 13. listopada pritvoren i još se nalazi u Okružnom zatvoru u Varaždinu. Nakon što je u novinama bila objavljena informacija o ovom događaju, medijima se obratila Slavkova supruga Terezija S. Ona je rekla da sumnja u vjerodostojnost optužbi te da njezinom suprugu netko namješta pokušaje silovanja. Slavko S. je, naime, u zatvoru proveo devet i pol godina, u objedinjenoj zatvorskoj kazni zbog krađa, provala i delikata protiv spolnog čudoređa. Ne počne li glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Slavka S. na Županijskom sudu u Čakovcu do 13. studenoga, izvanraspravno vijeće morat će odlučivati o njegovu daljnjem zadržavanju u pritvoru. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>EU za poljoprivredu daje 40 posto proračuna, Hrvatska ni tri i pol posto </p>
<p>Seljak u Sloveniji ima četiri puta veću potporu nego u Hrvatskoj / Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva: Energiju oko traženja krivca za smanjenje poljoprivrednog proračuna treba preusmjeriti na postizanje većih prinosa / U 2002. veći udar visoko subvencioniranih poljoprivrednih proizvoda na domaće tržište </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Vladine koordinacije počele su razgovore o prijedlogu proračuna za 2002. godinu. Uz linearno smanjenje za 10 posto svim ministarstvima, pod udarom restriktivne politike naći će se i subvencije u poljoprivredi. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da se sljedeće godine može očekivati još veći udar visoko subvencioniranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaće tržište.</p>
<p>Još niže carine </p>
<p> Naime, nakon što su ove godine carinske stope smanjene za trećinu, 1. siječnja 2002. carina na uvoz hrane bit će niža za daljnjih deset posto. </p>
<p> No, zabrinjavajući trend smanjenja državne potpore poljoprivredi počeo je rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna. Izdvajanja za poljoprivredu smanjena su za 145 milijuna kuna, a udio poljoprivrede u ukupnom ovogodišnjem proračunu iznosi 1,85 milijardi kuna ili 3,42 posto. </p>
<p>S druge strane, Europska unija namjenjuje 40 posto zajedničkog proračuna subvencioniranju poljoprivrede. Poljoprivredni proračun u Sloveniji kreće se oko 500 milijuna maraka godišnje, što je gotovo 50 milijuna maraka više nego u Hrvatskoj. Kad je riječ o subvencijama, slovenski seljak dobiva četiri puta veću potporu nego proizvođači hrane u Hrvatskoj. A Slovenija ima za četvrtinu manje poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednika nego Hrvatska. </p>
<p>Manje novca, ali više novih institucija </p>
<p>U Ministarstvu naglašavaju da je država izradila zakonski okvir za strukturne promjene u domaćem agraru. Primjerice, da bi se povećala konkurentnost, domaćim proizvođačima hrane na raspolaganju će biti niz novih institucija - ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu, vijeće za istraživanje u poljoprivredi i seoskim područjima, poljoprivredni informacijski centar... </p>
<p>Što se tiče prigovora na njihovu adresu koja stižu iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, u Ministarstvu napominju da bi energiju, koja se troši na traženje krivca za smanjenje poticaja u poljoprivredi, korisnije bilo usmjeriti na povećanje prinosa.</p>
<p> Veći zaokret u sustavu poticaja proizvođači mogu očekivati 2003. godine, odnosno nakon donošenja zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu. Godišnje se za poticaje izdvaja 1,45 milijardi kuna, od toga samo za ratarske kulture 800 milijuna kuna. Po novom, proizvođači bi se razdvojili na one što proizvode za osobne potrebe, odnosno za tržište. Ti drugi mogu računati na tzv. kapitalna ulaganja koja bi sadržavala i bespovratna sredstava. Prioritet u subvencioniranju kamata za poljoprivredne kredite imat će autohtoni domaći proizvodi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tjedan hrvatskih vina u Münchenu: »Tako se kuša Hrvatska«</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - »Tako se kuša Hrvatska« naziv je eno-gastro prezentacije naših vina (uz, naravno, sir, pršut... i klapsku pjesmu!) u poznatom münchenskom restoranu »Augustiner« u ponedjeljak,12. studenoga, navečer, a tom se priredbom otvara Tjedan naših vina u prestižnoj robnoj kući »Kaufhof« na Marlenplatzu. Time, kako kažu organizatori, »počinje prodor« naših pet vinskih kuća na njemačko tržište: Katunar (Vrbnik, otok Krk), Plenković (Sveta Nedjelja, otok Hvar), Skaramuča (Potomje, poluotok Pelješac), Zdjelarević (Stupnik, Slavonija) i Krauthaker (Kutjevo, Slavonija). Prilog ovome nastupu dale su Turističke zajednice Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, a tu je i izdašna pomoć »I.D. Riva-tours« (München) specijaliziranog touroperatora za Hrvatsku. Pozivi za degustaciju i večeru s programom u »Augustineru« poslani su iz TZ-a Primorsko-goranske županije na adrese oko stotinu novinara, među njima, dakako, i specijaliziranima za enologiju i gastronomiju, a prezentacija i nastup u »Kaufhofu« je nastavak nastojanja organiziranog uvođenja naših vina u turističku ponudu, što je dosad ponajbolje obilježeno efektnom završnicom lanjskoga srednjoeuropskog »Vinoforuma« na otoku Krku. </p>
<p>P. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Porazno izvješće Državne revizije o poslovanju HFP-a u 2000. godini </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - U poslovanju Hrvatskog fonda za privatizaciju u prošloj godini Državni ured za reviziju pronašao je brojne slabosti, nedostatke i nepravilnosti, stoji u revizorskom izvješću koje je stiglo u Sabor.</p>
<p>Za tzv. vanjske usluge plaćeno je lani više od 14 milijuna kuna. Samo odvjetničke usluge koštale su 2,71 milijun kuna, s tim da je jednom od četvorice angažiranih odvjetnika mjesečno plaćano 4270 kuna, iako od njega uopće nisu tražena stručna mišljenja i pravni savjeti. Revizori smatraju da ugovori s odvjetnicima trebaju biti takvi da plaćanje ovisi o uspjehu u sporu, te da su odvjetnici plaćani i za poslove koje bi trebale raditi Fondove službe.</p>
<p> Za plaće HFP je potrošio 1,3 milijuna kuna više od plana, među ostalim i zato što pet istih radnika dobiva svaki mjesec stimulaciju unaprijed na temelju trajnog naloga »do opoziva« iako se ne zna po kojim kriterijima. Prekomjernim su ocijenjeni i troškovi angažiranja vanjskih programera, te oglašavanja u stranim časopisima.</p>
<p> Novac kojim je Fond kreditirao tvrtke u poteškoćama, one uglavnom ne vraćaju. Ukupna potraživanja HFP-a potkraj prošle godine dosegla su 2,74 milijarde kuna, od čega se 2,4 milijarde odnosi na kupce dionica i udjela. Iznos sumnjivih i spornih potraživanja veći je od 103 milijuna kuna. Revizorima također nije bilo jasno zašto je na drugom natječaju Hotel Excelsior ponuđen na prodaju po početnoj cijeni od pet posto nominalne. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Ne isključuje se ni generalni štrajk«</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« poziva sindikate javnih službi koji sudjeluju u pregovorima o temeljnom kolektivnom ugovoru da uspostave »makar minimum« suradnje sa sindikatima koji nisu članovi Pregovaračkog odbora, da bi se što učinkovitije suprostavili najavljenim restrikcijama materijalnih prava zaposlenih u javnim službama. </p>
<p> Sindikat u priopćenju od nedjelje navodi da Vlada želi učiniti posljednji korak u smanjenju materijalnih prava zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, znanosti i visokom školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi. Napominje da Vlada namjerava smanjiti naknadu za vrijeme bolovanja, za prekovremeni rad i rad subotom, nedjeljom i praznicima, subotu učiniti radnim danom, te ukinuti prava na naknadu prijevoza.</p>
<p> Sindikat ocjenjuje da Vlada te restrikcije najavljuje »poprilično odlučno« i zato jer računa na dosadašnju razjedinjenost i nedjelotvornost sindikata. U prilog tome, ističe, Vladi ide i nedovoljna učinkovitost štrajka u prosincu prošle godine, kao i neučinkovitost lipanjskih sindikalnih prosvjeda zbog stupanja na snagu Zakona o plaćama.</p>
<p> Sindikat naglašava da se svim dopuštenim sredstvima treba suprotstaviti nakani Vlade da dodatno smanji prava zaposlenih, uključujući i generalni štrajk javnih službi, kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik sindikata »Preporod« Vinko Filipović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sindikat traži preustroj Remontnog brodogradilišta</p>
<p>ŠIBENIK, 11. studenoga</p>
<p> - Sindikat Remontnog brodogradilišta s nestrpljenjem očekuje projekt izlaska iz krize svog poduzeća što ga izrađuje Ministarstvo gospodarstva. Očekuje se da će se oko 110 milijuna kuna dugovanja poduzeća otpisati pa će tako vjerovnici postati većinski vlasnici Remontnog, u kojem danas radi 400 radnika. Na taj bi se način izbjeglo stečaj. Inače, prijedlog za stečaj već je odaslan Trgovačkom sudu u Splitu. No, Sindikat kao pravo rješenje zagovara otpis dugova, preustroj i, na koncu, prodaju. </p>
<p>Rečeno je to na konferenciji za novinare Sindikata Remontnog brodogradilišta na kojoj su bili i Zdravko Burazer, voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) te Ozren Matijašević, dopredsjednik HUS-a. </p>
<p>Prema Matijaševićevim riječima, ovih su se dana u Zagrebu sastali predstavnici svih zainteresiranih strana i dogovorili da je rješenje u preustroju. Ministarstvo obrane je izdvojilo dijelove Remontnog za koje je zainteresirano, Ministarstvo financija dalo je načelnu podršku, a Ministarstvo pomorstva, prometa i veza podvlači da posebno treba regulirati pitanje koncesije. Jadranska banka, koja je i vjerovnik, pozitivno je odgovorila na više pitanja o preustroju. Upućen je apel i lokalnoj vlasti za otpis dugova. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Prijedlog zakona o sanaciji SC-a suprotan Ustavu« </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - »Prijedlog zakona o sanaciji studentskih centara u Zagrebu i Osijeku, o kojemu je pršli tjedan raspravljao saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, protivan je Ustavu Republike Hrvatske«, priopćeno je iz Službe općih poslova Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Voditelj Službe Marko Matić pojašnjava da predloženi zakon remeti autonomiju Sveučilišta, jer je SC ustanova u njegovu sastavu. »Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa Zakonom o visokim učilištima, a odnos između SC-a i Sveučilišta može se mijenjati samo izmjenom toga zakona«, ističe Matić. </p>
<p>Kako dodaje u priopćenju, od 1. ožujka, otkad je Mate Pavković na dužnosti ravnatelja SC-a, za prehranu i smještaj studenata Ministarstvo znanosti nije doznačilo ni lipe, iako je to, po Zakonu o izvršenju državnog proračuna, moralo učiniti. Time je počinjeno, tvrdi Matić, kazneno djelo. Napominje kako se SC ne financira isključivo iz Državnoga proračuna, već to pretežno čini samostalno. »Da nije tako, radnici SC-a dosad bi već bili na ulici. No, ako se ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević i njegova zamjenica Dubravka Jurlina Alibegović nastave tako neodgovorno ponašati, za očekivati je probleme i s plaćama radnika i s prehranom studenata«, zaključuje Marko Maitć, izrazivši uvjerenje da će Vlada i Ministarstvo znanosti pronaći »zakonit, stručan i politički ispravan način rješavanja problema u SC-u«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlada: HRT-ov prilog o slijepom ratnom invalidu manipulacija u političke svrhe </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga </p>
<p> - Hrvatska Vlada izrazila je u nedjelju zgranutost subotnjim prilogom u Dnevniku HRT-a o slijepom stopostotnom ratnom vojnom invalidu. </p>
<p> Vlada ocjenjuje da je prilog ispod svake profesionalne novinarske i uredničke razine, da »vrvi« neistinama i polovičnim informacijama, te da je riječ o »manipulaciji vjerojatno u političke svrhe«.</p>
<p> »Radi se o nedopustivoj manipulaciji teškom sudbinom ratnog invalida koja govori o nepoštivanju njegova ljudskog dostojanstva i žrtve koju je dao u Domovinskom ratu, te o pokušaju slanja političkih poruka koristeći se tragičnom životnom pričom hrvatskog branitelja«, ističe se u priopćenju Vlade.</p>
<p> U Vladi smatraju da se autori priloga nisu pridržavali osnovnih pravila da se novinarstvo zasniva na činjenicama, da je svaku informaciju potrebno provjeriti te da se uvijek mora čuti obje strane. </p>
<p> Glavna teza koju prilog pokušava plasirati, drže u Vladi, jest kako su Vlada i Ministarstvo branitelja novim Zakonom o braniteljima pokazali potpunu neosjetljivost i nebrigu za sudbinu stopostotnih invalida, te da su njihova primanja nedovoljna za prosječan život. Napominju da se ta teza ilustrira izrazito sugestivnim i emotivnim kadrovima invalida, njegove supruge i djece.</p>
<p> »Kad se ima u vidu činjenica, koja je u prilogu prešućena, da prema novom Zakonu invalid o kojem govori prilog mjesečno ostvaruje približno 18.000 kuna (17.944,90 kuna), očito je da se radi o iskrivljavanju istine, manipulaciji javnošću i zloupotrebi najutjecajnijeg medija«, ocjenjuju u Vladi. </p>
<p> Naglašavajući svjesnost da novac nikad ne može nadoknaditi teško tjelesno oštećenje i tragediju pojedinaca stradalih u Domovinskom ratu, Vlada drži da je novi Zakon o braniteljima posebnu brigu posvetio upravo najtežim ratnim stopostotnim invalidima, čija ukupna primanja iz proračuna nisu ograničena. </p>
<p> Vlada ističe kako o njezinoj odlučnosti da i u teškoj situaciji vodi brigu o teškim ratnim stradalnicima najbolje svjedoči i iznos mjesečnih primanja takvih invalida. Pritom navodi da najteža skupina stopostotnih invalida, tzv. kvadriplegičari, ostvaruje prosječna mjesečna primanja od 19.446 kuna.</p>
<p> »Subotnji Dnevnik Vlada smatra dokazom zabrinjavajuće razine neprofesionalnosti na HRT-u i izražava žaljenje da je najutjecajniji medij pokušao ovako sramotno manipulirati tragičnim ljudskim sudbinama, vjerojatno u političke svrhe«, kaže se u priopćenju koje je u nedjelju potpisala glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tomčić: HSS ne prihvaća Vladin odgovor na poruku biskupa </p>
<p>»U kreiranju priopćenja nisu sudjelovali ministri HSS-a, a koliko znam nije ni održana sjednica Vlade«. Time se »vrlo ozbiljno« postavlja pitanje kako se kreira politika koalicije, rekao je Tomčić, dodavši da »HSS to više neće tolerirati« </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka (HSS) ne prihvaća Vladin odgovor na poruku hrvatskih biskupa koji su kritički progovorili o teškom socijalnom stanju Hrvatske, kazao je u nedjelju predsjednik te stranke Zlatko Tomčić. </p>
<p> »Ovo Vladino priopćenje na priopćenje Biskupske konferencije HSS ne prihvaća«, kazao je Tomčić, kad su ga novinari, uoči njegova odlaska u Grčku, upitali za komentar. </p>
<p> HSS u tome nije sudjelovao i HSS više ne prihvaća da netko u ime članica koalicije govori u ime te koalicije, rekao je. Objasnio je da Vlada može sastaviti priopćenje tek nakon što je održala sjednicu, i to sjednicu na kojoj su zasjedali svi ministri.</p>
<p> »U kreiranju priopćenja nisu sudjelovali ministri HSS-a, a koliko ja znam nije ni održana sjednica Vlade«. </p>
<p> Time se »vrlo ozbiljno« postavlja pitanje na koji se način kreira politika koalicije petorke, rekao je Tomčić, čime je djelomično odgovorio i na drugo postavljeno pitanje o pogoršanim odnosima u vladajućoj petorci i zahtjevima za rekonstrukciju Vlade. »HSS to više neće tolerirati«, kazao je, objasnivši da time ne želi odstupati od koalicije, nego HSS želi disciplinirati koaliciju. </p>
<p> Tomčić je u nedjelju navečer doputovao u Grčku na čelu izaslanstva Hrvatskog sabora u posjet kojim želi unaprijediti odnose parlamenata dviju zemalja. Kako je rekao na odlasku iz Zagreba, lobirat će za za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Hrvatska prije dva tjedna potpisala s Europskom unijom, te razgovarati o Jadransko-jonskoj inicijativi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uzrok požara u »Regeneraciji« iskrenje iz dotrajalih električnih instalacija </p>
<p>ZABOK, 11. studenoga </p>
<p> - Požar u kojem su u noći s petka na subotu izgorjele dvije hale zabočke »Regeneracije«, a smrtno stradao radnik Zlatko Kada, prouzročilo je, prema nalazima policijskih vatrogasnih stručnjaka, iskrenje iz dotrajalih električnih instalacija. </p>
<p>Prema informaciji PU krapinsko-zagorske u nedjelju oko 16,30 završen je očevid u krugu poduzeća, pri čemu je utvrđeno da je centar požara bio u središnjem dijelu tvorničke hale broj 6, u njezinoj »gornjoj poziciji, u visini visećih kanala«, (visinski električni kabeli), te da je do zapaljenja došlo tako što je »uslijed iskrenja na dotrajalim električnim instalacijama došlo do zapaljenja nataložene tekstilne prašine i vlakanaca«. Požar se proširio na »gorivi materijal izolacije krovnog pokrova« (stiropor), a odatle na cijelu halu. </p>
<p>Iako ljudski faktor u nesreći »Regeneracije« nije naveden, činjenica je da će se pomno provjeriti nazočnost svakog od radnika u noćnoj smjeni, kao i dvojice noćnih vatrogasaca, što je već najavio i direktor »Regeneracije« Anđelko Švaljek. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Ne smijemo dopustiti da vlast vratimo HDZ-u«</p>
<p>SPLIT, 11. studenoga</p>
<p> - Saborski zastupnik Marin Jurjević i iduće četiri godine obnašat će dužnost predsjednika splitskog SDP-a, odlučeno je u nedjelju u na Trećoj izbornoj konvenciji gradskog ogranka te stranke. »Mnogi su priželjkivali da SDP nestane, a on je izrastao u najjaču, nezaobilaznu stranku u Hrvatskoj za njezinu budućnost«, kazao je Jurjević. Izvješćujući o prošlom četverogodišnjem mandatu, kazao je da je Split u pojedinim trenucima bio grad u kojem je posebno teško bilo - biti SDP-ovcem. U odnosu na 1997. izbornu godinu, ove je SDP u Splitu dobio 14 posto veću podršku građana. HDZ je prepolovio svoje mandate, a SDP ih udvostručio.</p>
<p>»Nije važno po svaku cijenu biti na vlasti, nego sačuvati obraz. Između koaliranja s desnicom i opozicije, ovaj put smo izabrali opoziciju, iako je naša koalicija osvojila najviše glasova«, istaknuo je Jurjević. On ne dvoji o tome da je budućnost Hrvatske u koalicijama, ali je, tvrdi, iznimno važno poručiti budućim i sadašnjim koalicijskim partnerima da nije logično da se s nekim bude na razini države, a na lokalnoj razini da se koalira s najvećim protivnikom. »Račun za to isplaćuje se na izborima, a SDP, kao stabilan partner, imat će potporu građana«, istaknuo je Marin Jurjević. On smatra da su reforme koje nas čekaju teške, ali se u njih mora ići, a uvjeren je da se politici može vratiti moral.</p>
<p>To da Hrvatska i SDP imaju budućnost, Jurjević podupire podatkom o tome da njegoj stranci svakoga dana pristupaju deseci mladih i prošlošću neopterećenih ljudi. »Mnogi su nestrpljivi, što je opravdano, jer promjene ne idu brzo, no, SDP-ovci nemaju pravo na malodušnost, jer moramo voditi računa da građanima damo nadu«, kazala je gošća splitske konvencije, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović u ime Predsjedništva SDP-a, dodavši da je Vlada prošle dvije godine potrošila na raščišćavanja teških problema. U iduće dvije godine, tvrdi, pokazat će se polodovi toga mukotrpnog rada.</p>
<p>»SDP-ovcima nikad nije bilo lako - ni u oporbi niti na vlasti«, rekla je Antičević-Marinović, istakavši da je na SDP-u zadaća »utiranja putova - i simbolično i doslovno«. Izrazila je uvjerenje da ga u tome nitko neće omesti i da će autocesta od Zagreba preko Zadra do Splita ubrzo postati »ogrlicom oko vrata naše domovine«.</p>
<p>»Preostale su dvije godine i dva mjeseca mandata koalicijske vlasti i u tom razdoblju trebamo brže donositi odluke. Ne smijemo dopustiti da izgubimo vlast i da je vratimo HDZ-u«, rekao je saborski zastupnik, predsjednik šibensko-kninskog SDP-a Ivan Ninić.
Na izbornoj konvenciji izabran je 41 član Gradskog odbora SDP-a Splita, 15 članova Predsjedništva, tri potpredsjednika i pet članova Nadzornog odbora. Za predsjednika splitsko-dalmatinkog SDP-a, splitska organizacija je predložila Veljana Radojkovića. Među brojnim gostima, skup su pozdravili i predsjednik splitskog HSLS-a Miroslav Buličić, predsjednik gradskog HSS-a Željko Sikirica, prvi čovjek splitskog LS-a Ante Tukić, u ime HSU-a Ante Jukić te potpredsjednik zagrebačkog SDP-a Ratko Maričić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ivaniš: »Nisam za prijevremene izbore, osobito ne parlamentarne«</p>
<p>Sve što proizlazi iz redovnih izbora, kao volja birača je legitimno i ne može se klasificirati među rušenje vlasti. PGS u Rijeci ne zagovara pojave tipa Splita, izlazak iz koalicije... / Tražit ćemo da se u Hrvatskoj vrati sustav zemljišne zajednice za koji nisu zainteresirani samo Gorani nego i otočani i dio Slavonije</p>
<p>RIJEKA, 11. studenoga</p>
<p> - Dosadašnjeg predsjednika Primorsko-goranskog saveza (PGS) Luciana Sušnja, na upravo održanoj izbornoj skupštini te stranke, zamijenio je dr. Nikola Ivaniš, ujedno saborski zastupnik. Zbog međusobnih neslaganja njih dvojice, posljednjih su mjeseci zaredale polemike u PGS-u među pripadnicima Sušnjeve, odnosno Ivaniševe struje. Budući da je PGS, u skladu s poslijeizbornim sporazumom sa SDP-om, važan suobnašatelj vlasti u Rijeci, to stanje u stranci nije i bez šireg značenja. U razgovoru za Vjesnik, dr. Ivaniš je kazao da su glavni razlozi sukoba u vezi s metodama djelovanja te stranke. Naime, jedna struja u PGS-u zagovara čvršće vezivanje za koalicijske partnere, na čelu sa SDP-om, dok je PGS s Ivanišem na čelu za to da stranka djeluje autonomno i da se oštrije rješavaju riječki problemi.</p>
<p>• Smatrate li da je moguće ujediniti različite struje u PGS-u?</p>
<p>- Konvencija je potvrdila naš izborni program, ali i to da se od novog vodstva očekuje da odlučno, energičnije nego dosad, zalaže za realizaciju programa u gradovima, općinama, županiji i Hrvatskom saboru. Uvjeren sam, to više nije upitno, da ćemo na osnovi zaključaka konvencije postići puno jedinstvo stranke.</p>
<p>• Je li stranka uistinu otišla udesno, kako tvrdi Vaš prethodnik?</p>
<p>- Ta je teza plasirana u javnost da bismo se njome bavili. Za razliku od lijevo-desnih stranaka, apsolutno smo regionalna stranka na poziciji lijevog centra. Govoriti nama da idemo udesno, dok je Vlada u zadnjih godinu dana donijela toliko mjera na kojima joj može čestitati svaka desna stranka, potpuni je apsurd.</p>
<p>• Koketirate li s desnicom?</p>
<p>- Nema nikakvog koketiranja, ali demokratske stranke međusobno moraju moći razgovarati i čelnici stranaka imaju tu dužnost, jer za razliku od zemalja koje nas okružuju, a u čijim parlamentima ima i ekstremnih stranaka, ni jedna naša taj epitet ne može imati. Sa svim parlementarnim strankama ćemo razgovarati, s većinom ćemo surađivati, a koalirati samo s nekima.</p>
<p>• Čelnik riječkog HSLS-a Željko Glavan rekao je da su PGS i HSLS budućnost Rijeke. Kako to komentirate?</p>
<p>- To je stav čovjeka koji je važan u HSLS-u i zato ima dodatnu političku težinu. Budućnost donosi samo bolju suradnju PGS-a s većinom demokratskih stranaka, a s HSLS-om posebice, jer je kadrovski vrlo dobro ekipiran. Na žalost, prečesto se bavi problemima koji mu se nameću, baš kao i PGS.</p>
<p>• Jesu li HSLS i PGS dovoljno jaki da u Rijeci, kad za to dođe vrijeme, smijene SDP s vlasti?</p>
<p>- Hrvatskom političkom društvu najprimjereniji su pojmovi redovnosti i kao čelnik PGS-a ne zalažem se ni za jedne prijevremene izbore, osobito ne parlamentarne. Sve što proizlazi iz redovnih izbora, kao volja birača je legitimno i ne može se klasificirati među rušenje vlasti. PGS u Rijeci ne zagovara pojave tipa Splita, izlazak iz koalicije... Najbolje je da se stranke više posvete sebi, a manje bave drugima.</p>
<p>»Borit ćemo se za ulaganje u južni, dalmatinski pravac«</p>
<p>• Zašto riječki SDP-a ima negativan odnos prema PGS-u?</p>
<p>- Razlog tomu je u neimanju vlastite strategije za rješavanje ključnih problema, pri čemu svoj izlaz vide u otvaranju polemike i skretanju pozornosti na nekog drugoga.</p>
<p>• Hoćete li zato ubuduće mnogo oštrije reagirati pri rješavanju gradskih i svih drugih problema?</p>
<p>- Upravo tako, a brzo ćemo javnost upoznati i s našim viđenjem privatizacije turističkih kompleksa i s protivljenjem privatizaciji pomorskog dobra. Borit ćemo se za ulaganje u južni, dalmatinski pravac, kvalitetno rješavanje riječkog pomorskog pravca i za to da država prijeđe s riječi na djela kad je riječ o poboljšanje uvjeta života u Gorskom kotaru, zbog alarmantne depopulacije. </p>
<p>Samo decentralizacijom i vraćanjem velikih prihoda iz Hrvatskih šuma lokalnoj samoupravi možemo zaustaviti daljnje iseljavanje. Tražit ćemo i da se u Hrvatskoj vrati sustav zemljišne zajednice za koji nisu zainteresirani samo Gorani nego i otočani i dio Slavonije.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Lovre Pejković: »Svih 7000 zauzetih kuća vratit će se vlasnicima do kraja 2002. godine«</p>
<p>Nitko zbog toga neće na ulicu, jer će se za iseljene stanare do kraja 2002. sagraditi nove stambene jedinice ili osposobiti oštećene/ Građevinski materijal za obnovu kuća u BiH čeka međudržavni ugovor s Republikom Srpskom, gdje se nalazi veći dio od 400 objekata koje će se obnavljati </p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva u Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice Lovre Pejković ističe da će do kraja 2002. vlasnicima biti vraćena sva imovina, uglavnom kuće, u kojima sada stanuju povratnici i izbjeglice. Ukupno je zauzeto 7000 objekata, koje treba vratiti njihovim vlasnicima, pretežito Srbima, i to prije svega onima koji su podnijeli zahtjev za povratak, ali i drugima koji to još nisu učinili. </p>
<p>• Kamo će sadašnji stanari tih kuća? </p>
<p>- Nikoga se neće izbaciti na ulicu, jer će se za iseljene stanare do kraja 2002. sagraditi nove stambene jedinice ili osposobiti oštećene. U tom smislu već je sa županijama i općinama uglavnom prikupljena potrebna dokumentacija, osigurana gradilišta i riješen niz infrastrukturnih problema. Sada zauzete objekte morat će, u skladu sa zakonom i propisima, napustiti svi koji već posjeduju drugu kuću, zatim oni kojima je kuća obnovljena ili će biti obnovljena u roku, kao i pojedinci koji tuđe kuće drže kao svoje vikendice ili poslovne objekte itd.</p>
<p>• Navodno, ima otpora iseljenju iz zauzetih objekta? </p>
<p>- Da, ima opravdanog i neopravdanog, s time da se neopravdani neće tolerirati, jer se odluke Vlade moraju poštivati. Korisnici tuđe imovine o svemu su obaviješteni. Opravdane su objektivne okolnosti koje sprečavaju hitno iseljenje, u nekim slučajevima. Primjerice, ako je dvorište obnovljene kuće okruženo još neraščišćenim miniranim područjem, ako još nije stigla struja, ako je zagađena voda iz bunara i slično. Rješavanje svih takvih slučajeva je prioritet.</p>
<p>• Koliko će stajati cijeli taj projekt? </p>
<p>- Od Vijeća Europe dobit će se 80 milijuna eura (oko 600 milijuna kuna). Iz Pariza je već stigla inicijalna suglasnost Razvojne banke Vijeća Europe. Pedeset posto novca osigurano je iz državnog proračuna, a ima i još nekih izvora. Držim da s financijske strane neće biti ozbiljnih problema.</p>
<p>• Tko su, ljudi koji sada stanuju u tuđim kućama? </p>
<p>- Iz BiH je 61 posto, iz Hrvatske 29 posto, iz SRJ (Vojvodina i Kosovo) šest posto, a iz drugih država (uglavnom iz dijaspore) četiri posto.</p>
<p>• Koliko je prognanika i izbjeglica još uvijek na državnoj skrbi? </p>
<p>- Ukupno su u Hrvatskoj na državnoj skrbi 50.622 osobe u statusu povratnika, prognanika ili izbjeglica, a mnogo ih više koristi razne druge oblike potpore.</p>
<p>• Još u proljeće Vlada je odlučila da iz proračuna osigura 20 milijuna kuna za nabavku građevinskog materijala za obnovu kuća u BiH vlasnicima, koji kao izbjeglice žive u Hrvatskoj i žele se vratiti u BiH. Zašto to još nije ostvareno? Koliko je tih kuća i gdje će se u BiH obnavljati? </p>
<p>- Ta je obnova zapela zbog formalnih razloga. Većina od 400 objekata koje će se obnoviti nalazi se u Republici Srpskoj, u Posavini i oko Banja Luke. Taj entitet, pak, ima visoku carinu na uvoz tog materijala, što bi uvelike povećalo troškove. No, već idući tjedan potpisuje se ugovor na razini dviju država, pa će materijal odmah krenuti, a korisnici tih kuća već su određeni.</p>
<p>• Što je s obnovom posavskog mjesta Plehan blizu Dervente, u kojem se nalazilo poznato svetište i franjevački samostan? Je li novac osiguran? </p>
<p>- Radi se uglavnom o obnovi 50 porušenih kuća i revitalizaciji dvaju sela pored Plehana, Bunaru i Modranu. To će stajati oko 21,2 milijuna njemačkih maraka, s time da je 600.000 maraka osigurala UN-ova agencija za razvoj (UNDP) kroz donaciju japanske vlade, zatim 300.000 maraka prilaže Hrvatska vlada i 300.000 Republika Srpska, što je prvi put da taj entitet sudjeluje u sličnom projektu.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prognanici i izbjeglice u brojkama</p>
<p>Izvan svog doma, u drugim područjima Hrvatske, boravi 20.873 prognanika. Trenutačno je u statusu povratnika 9294 osoba, jer očekuju brzo rješenje smještaja (status povratnika traje šest mjeseci). S izbjegličkim statusom je 20.455 osoba (92,88 posto iz BiH, 6,35 posto s Kosova i 0,98 posto iz SRJ. Hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji borave u SRJ i BiH, a podnijeli su zahtjev za povratak je 13.000. U hrvatskom Podunavlju su 3424 raseljene osobe koje očekuju povratak u Podunavlje ili drugdje u Hrvatsku. </p>
<p>Od osoba koje su izgubile izbjeglički status zbog stjecanja hrvatskog državljanstva, ali i dalje borave u Hrvatskoj, oko 120.000 ih je iz BiH i oko 30.000 iz SRJ. Značajan broj njih zauzima privatnu imovinu u Hrvatskoj. S. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Medicinski fakultet raspisao natječaj za specijalizacije najboljih studenata</p>
<p>ZAGREB, 11. studenoga</p>
<p> - Medicinski fakultet Zagrebačkog sveučilišta prvi put u svojoj povijesti raspisao je natječaj za izbor najboljih studenata za znanstveno te znanstveno i stručno specijalističko usavršavanje. Najboljih 15 studenata iz generacije 1995./96. natječe se za deset plaćenih specijalizacija i posao znanstvenog novaka tijekom poslijediplomskog studija iz područja biomedicinskih znanosti. Za najboljih deset kandidata bit će osigurana specijalizacija i posao znanstvenog novaka, dok će drugih pet postati novaci i asistenti na jednoj od predkliničkih katedri Medicinskog fakulteta. Tijekom specijalizacije u hrvatskim kliničko-bolničkim centrima i znanstvenog usavršavanja mjesečno će primati oko 3500 kuna, a bit će im osigurano i stažiranje. Na natječaj otvoren 22. listopada pozvano je pedesetak studenata s najboljim prosjekom ocjena, a do 3. studenoga prijavilo se njih 21. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011112].
|
