NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010411].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 224113 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>HŽ: »Nizozemski recept« za profitabilnost </p>
<p>Direktor HŽ-a Marijan Drempetić najavio je da će za oko mjesec dana početi radom Centar za potporu poslovnim promjenama (CPPP), koji će prekobrojnim željezničarima pomagati pri pronalaženju novoga posla / U tijeku su razgovori HŽ-a s lokalnim vlastima o subvencijama za putnički promet na prugama s malim radom</p>
<p>»Očekujem da sadašnja uprava odredi koji je to broj putnika i koje su to količine tereta koji se mogu očekivati te željeznicu dimenzionira prema tome. Treba ubrzano provesti strukturne promjene na željeznici, a to znači da se moramo riješiti svega onoga što nije prijevoz robe i putnika, da treba kroz proračun dati sredstva za modernizaciju infrastrukture, kroz kreditna zaduženja modernizirati vozni park, te uskladiti odnosi uprave i sindikata. Mislim da se u naredne dvije godine dobar dio toga posla može napraviti«, sažeo je nedavno predsjednik nadzornog odbora HŽ-a Slavko Linić budućnost željeznica u Hrvatskoj.</p>
<p>Kako će se, dakle, iz trome, skupe i gubitaške, napraviti efikasna i profitabilna željeznica? Odgovori na neka od ovih pitanja pokušali su se pronaći u jednom od uspješnijih primjera željezničkog restrukturiranja - u Nizozemskim željeznicama (NS). Prilikom nedavnog posjeta predstavnici HŽ-a imali su priliku uputiti se u detalje restrukturiranja NS-a koje su im predočili stručnjaci NS-ove tvrtke Rail Plan, koja ima savjetničku ulogu pri restrukturiranju HŽ-a.</p>
<p>Evo kako su se ondje stvari odvijale:</p>
<p>Nakon desetljeća gomilanja gubitaka i gubljenja prijevoznog značenja u odnosu na cestovni i riječni promet (Rajna) te tapkanja u mjestu oko toga što bi zapravo trebalo napraviti, Nizozemci su shvatili da moraju učiniti odlučne rezove, jer je alternativa potpuna likvidacija željezničkog prometa u zemlji. Željeznica nije bila tržišno orijentirana, koštala je previše, a državni je novac curio, a da se nije uvijek znalo kamo i zašto. Nije bilo jasne poslovne politike ni vizije budućnosti, ali bilo je jasno da, kad već toliko košta, željeznica mora biti efikasnija.</p>
<p>Početkom devedesetih donesena je strategija akcije. Željeznica je, u skladu s direktivama Europske unije, podijeljena na infrastrukturu (javnu, koja je svedena na mjeru koju zahtijeva tržište, odnosno opseg prometa) i komercijalne aktivnosti. Teretni promet prodan je Nijemcima pa Nizozemska ima u željezničkom teretnom prijevozu udio od oko šest posto. Za ovaj potez bila je presudna činjenica što je najveća europska luka Rotterdam, iako zemljopisno u Nizozemskoj, zapravo referentna njemačka luka i većina tereta koja je dolazila i odlazila iz luke prolazila je malim dijelom kroz Nizozemsku, ali većinom kroz Njemačku.</p>
<p>Što se tiče putničkog prometa, sada kao osnovnog businessa, veća gradska središta povezana su brzim i frekventnim linijama, dok je u dijelovima zemlje gdje to nije bilo isplativo jer je premalo putnika, financiranje putničkog prijevoza riješeno u dogovoru (ugovorima) s lokalnim vlastima. Istodobno je željeznica dodatno informatizirana, u suradnji s tvrtkom Baan, čiji se zastupnik u Hrvatskoj - tvrtka Drives & Control - nada dobiti taj posao na HŽ-u.</p>
<p>Pet godina nakon što je većina poslova na restrukturiranju bila završena (iako se to u biti nikad ne završava), situacija je bila sljedeća: volumen teretnoga prometa povećan je za 25 posto, a istodobno je broj vagona smanjen je za 30, a lokomotiva za 40 posto. Putnički promet postao je profitabilan (lani su se dijelile čak i dividende), rastao je po stopi od pet posto godišnje, s tim da je cijena prijevoza rasla sporije nego stopa inflacije. Nizozemske željeznice danas prevezu oko milijun putnika dnevno. I, dakako, reduciran je broj zaposlenih sa oko 28.000 na oko 21.000. ljudi.</p>
<p>Uz očekivane poteškoće raznih vrsta na koje se naišlo u pokušaju bilo kakvih promjena u složenom i uz to okoštalom sustavu kakav je željeznica, najteže se rješivim problemom pokazao »ljudski faktor«, koji je promjenama pružio priličan otpor. Psihološki profil zaposlenika na željeznici bio je, naime, specifičan - na željeznici su bile zaposlene cijele obitelji, neke tradicionalno, već generacijama. Izvan toga sustava ti bi ljudi bili posve izgubljeni i nisu znali što bi drugo uopće mogli raditi. S druge strane, znali su da će se, dopuste li i najmanju promjena u sustavu, promijeniti sve, i da stvari na željeznici više nikad neće biti iste. Bilo je, dakle, jasno da oni neće moći »izići iz sustava« ni lako niti brzo, jer bi taj izlazak značio za njih gubitak identiteta.</p>
<p>Bilo je, naravno, onih koji su se vrlo brzo i sami snašli i pronašli si posao. No, bilo je nekoliko tisuća onih koje je za to tek trebalo pripremiti. Stoga su početkom 1994. osnovani tzv. mobility centri, posebni zaposlenički servisi za one koji su proglašeni tehnološkim viškom. Kroz njih je do danas prošlo više od 4000 zaposlenika NS-a (od kojih je više od 3000 našlo novi posao), ti su centri pomagali zaposlenima da shvate što još mogu ili žele raditi, objasnili su im opcije koje im je nudilo tržište rada, educirali ih, pronalazili im povremene poslove i davali im potporu da ih sami nađu. Uza sve to, zbog traume prouzročene gubitkom posla i iz toga proizišlih obiteljskih poteškoća (iako su još dvije tri godine nakon gubitka posla nastavili primati plaću), zaposleni su imali na raspolaganju i psihološko savjetovalište. Sve je to stajalo oko 20.000 nizozemskih guldena po svakome zaposlenom koji je bio proglašen viškom.</p>
<p>U osnovnim crtama proces restrukturiranja HŽ-a trebao bi izgledati slično. Predstoji, dakle, podjela na Infrastrukturu, Putnički prijevoz, Teretni prijevoz, a desetak ovisnih društva već je izdvojeno i uglavnom će biti povjerena na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju. Kasnije bi se privatizirao i Teretni prijevoz, a do tada organizira se i posebna jedinica - Vuča vlakova. Za pruge s »malim radom« (nedovoljno putnika i tereta) pokušat će se naći rješenje sa županijama kroz koje prolaze. Stoga su u tijeku razgovori HŽ-a s lokalnim vlastima oko subvencija za željeznički putnički promet što bi se ostvarile preko tzv. PSO ugovora (usluge u javnom interesu).</p>
<p> No, osnovna je razlika što se u odnosu na restrukturiranje Nizozemskih željeznica sve ovo u Hrvatskoj odigrava u bitno težim uvjetima i u kraćem roku. S obzirom na činjenicu da je u zemlji četvrtina radno aktivnog stanovništva nezaposlena, za svakog tko na željeznici ostane bez posla, bitno je otežano pronalaženje novoga radnog mjesta. I dakako, plaće su mnogo niže od nizozemskih.</p>
<p>Nakon godina oklijevanja, mijenjanja uprava HŽ-a koje su uglavnom statirale (i) zbog nedostatka političke volje da se krene u promjene s neizvjesnim ishodom, čini se da bi za godinu-dvije - bude li sve išlo kako je zamišljeno - željeznica mogla biti dimenzionirana prema potrebama tržišta - dakle s manje zaposlenih, manje kilometara pruga, a efikasnija i jeftinija. I, kako sada izgleda, sve to neće biti tako dramatično kako se u početku činilo.</p>
<p> Smanjenje broja zaposlenih, drže i Vlada i uprava, (ali ne i sindikati) ključno je pitanje financijskog oporavka i restrukturiranja HŽ-a. Mora ga pratiti odgovarajući socijalni program, što je i najteži dio cijele priče. A sastavljeni socijalni program vrlo je sličan onome što je učinjeno na Nizozemskim željeznicama, što znači da se zbrinjavanje viška nastoji najvećim dijelom ostvariti ponovnim zapošljavanjem. Osnivanje mobility centra, koji će se u Hrvatskoj zvati Centar za potporu poslovnim promjenama (CPPP) jedan je od načina na koji će se pokušati zbrinuti tehnološki višak na HŽ-u. Kako je rekao generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić, prvi CPPP trebao bi početi funkcionirati za oko mjesec dana, a kroz njega bi u ovoj godini trebalo proći oko 400 ljudi. Precizirao je i da bi iznos ulaganja na HŽ-u u narednih pet godina trebao premašiti pet milijardi kuna. Vlada je obećala da će se još za trajanja njezinog mandata za putnički promet na ličkoj i riječkoj pruzi kupiti nagibni vlakovi. </p>
<p> Dakle, unatoč činjenici da se od današnjih 18.500, do godine 2005. broj zaposlenih namjerava svesti na njih oko 15.000, zapravo će samo manji postotak završiti kao tehnološki višak. Većina prekobrojnih zbrinula bi se, kako se planira, na druge načine (ukupno je deset modela) - od zapošljavanja na novootvorenim ranim mjestima, izdvojenim i privatiziranim dijelovima HŽ-a (u deset HŽ-ovih ovisnih društava više je od 3000 zaposlenih), do zapošljavanja u proizvodnji i supstituciji nabave roba i usluga za HŽ, u radionicama, kroz programe samozapošljavanja. Osim toga, kreditirali bi se i poslodavci koji bi zaposlili bivše željezničare, a skratilo bi se i radno vrijeme na nekim radnim mjestima. U Nizozemskoj su, primjerice, zgrade željezničkih kolodvora potpuno komercijalizirane, pa u šali kažu da od prodavaonica često ne možete pronaći vlak. U poslovnim prostorima na kolodvorima pronašli su novi posao mnogi od onih koji su postali višak. U HŽ-u razmišljaju o sličnom načinu zbrinjavanja, u kojem bi se komercijalizirale i druge željezničke nekretnine osim kolodvora. No, prvo bi trebalo utvrditi čime sve HŽ zapravo raspolaže. Mnogo toga od navedenog treba, dakako, još razraditi. Sindikati su s pravom skeptični dok se ne uvjere da će stvari funkcionirati. Cinici su, pak, zaključili da će najbolje biti zbrinuti oni, koji će raditi u Centru za potporu poslovnim promjenama na zbrinjavanju svojih kolega. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Hrvatskoj se i najveći književni hitovi objavljuju u najviše 5.000 primjeraka</p>
<p>U ovom je poslu najvažnije biti atraktivan, ekspeditivan i ekstravagantan pa je posve jasno zašto se knjiga danas više nego ikad tretira kao roba u lijepoj i mirisnoj oblandi, a njeni se autori ponekad uzdižu na pijedestale jednodnevnih bogova / Ako već nije udžbenički pisac ili uvaženi znanstvenik, već pretendira na popularnost i visokotiražnost, pisac će se morati približiti svome čitalačkom kokošinjcu i znalački dignuti »halabuku«. Zato mora biti lapidaran u izrazu, jednostavan u poimanju smisla, čitak i nadušak pitak, a mora naći i urnebesnu ili zastrašujuću temu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Stalna knjižarsko-nakladnička previranja u Hrvatskoj ukazuju na to da je knjiga, po svemu sudeći, promijenila svoj ustaljeni put do čitača ili je netko »pomiješao lončiće«, pa se nekad bogata knjižarsko-nakladnička mreža našla doslovce na ulici. Činjenica je da se knjižari i nakladnici bune na nedopustivo mala sredstva koja im se dodjeljuju za tu djelatnost i da u tom poslu vlada staro pravilo - »tko vlada, taj lomi i pogaču«, ali se, unatoč općem siromaštvu i krizi u društvu, ne može tvrditi da se nikad nije čitalo manje no u naše doba. Broj nakladnika i broj njihovih izdanja tu će tvrdnju svakodnevno pobijati te se čak može tvrditi, s obzirom na brojke, da se nikad nije čitalo više no danas.</p>
<p>Neki od nakladnika, knjižara i knjižničara s kojima smo za Vjesnik razgovarali, također potvrđuju da se nipošto ne radi o naglom opadanju čitalačkih navika. Primjerice, Nives Tomašević, urednica u zagrebačkoj Nakladi Ljevak, ističe da su kupci orijentirani na biblioteke kao što je njihova vrlo popularna Biblioteka »Rukoljub«. Potom, tu je neophodni »Informatički rječnik« koji bi, po njenim riječima, trebala imati svaka obitelj, zatim tu je i komplet Krležinih »Zastava« i »Biblioteka za djecu«. Naklada Ljevak ima i atraktivnu, bogato opremljenu knjižaru na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i to je još jedan adut na strani tog izdavača i knjižara, jer djeluje poput kulturnog središta. </p>
<p>Naklada P.I.P. Pavičić svoje je mjesto pod knjiškim suncem potražila u izdavanju priručnika, no posebnu je usredotočenost pokazala u izdavanju hrvatskih povijesnica, jer, po riječima urednice Ane Marije Pavičić, sada kad je PDV na nuli i kad »ide« nešto bolje, mogu se realizirati i veći projekti kao što su »Povijest Hrvatske«, »Povijest Jugoslavije: hrvatski pregled«, »Povijest HSS« i »Povijest hrvatske književnosti«.</p>
<p>Izdavačka žanrovska ciljanost po svemu je sudeći neophodna. Uostalom, zaista smo različiti te su nam različiti i čitalački ukusi, s obzirom na obrazovanje i dob. Tako, MD i Meandar iz Zagreba sustavno prate mladu i najmlađu književnost, a potonji vode i malu već kultnu knjižaru. Ukus najmlađe čitalačke publike u zadnje je vrijeme za naše uvjete stopostotno pogodio Algoritam, objavivši planetarnog »Harryja Pottera« u čak 18.000 primjeraka. Zato će i knjižare kao što su »Moderna vremena« najviše prodavati tu knjigu, uz domaće hit pisce mlađega naraštaja: Zorana Ferića i Antu Tomića. Prodaja ostalih naslova, po riječima jednog od voditelja knjižare Saše Dracha, zanemariva je. Na koncu ove kratke šetnje knjižarsko-izdavačkim stazama, istaknimo i Ceresove uspješnice u prijevodnoj književnosti. Projekti su to vlasnika poduzeća Dragutina Dumančića, koji je umjetnički zainteresiran za frankofonsko jezično područje. To dokazuju i njegovi autorski favoriti Finkielkraut, Tournier, Bosco, Perse.</p>
<p>Zanimljivo je čuti i jedno knjižničarsko iskustvo, koje odiše optimizmom. Bibliotekarka Jadranka Fogec iz Knjižnice i čitaonice »Bogdana Ogrizovića« uopće ne misli da se radi o bilo kakvoj krizi čitateljstva, a to se može zaključiti po brojnim rezervacijama knjiga. Na žalost, naklade su male, smatra ona, knjiga je preskupa, a knjižnicama se uvijek dodjeljuje premalo novca, pa one mogu otkupiti mali broj novitetnih primjeraka. Time se ne mogu podmiriti sve potrebe korisnika. Također, u knjižnicu dolazi samo jedan primjerak strane knjige, a rezervacije su također brojne. Taj primjer također dokazuje da je Zagrepčanima knjiga potrebna, bez obzira na nove medije.</p>
<p> Po svemu sudeći, knjiga je ipak, posredstvom onih koji je proizvode, tiskaju i distribuiraju, našla nove putove do čitalačke publike. Ona nas više ne čeka isključivo na statičnim mjestima kao što je knjižara, već će mudri nakladnik točno locirati svoju publiku. Tiskat će upravo ono, tj. naslove koje određeni čitatelji žele. I onda će putem kataloga, narudžbenica, Interneta i promotivnim nastupom početi borbu za svakog pojedinog kupca. Biti atraktivan, ekspeditivan i ekstravagantan, u ovome je poslu najvažnije. Stoga je posve jasno zašto se knjiga danas više nego ikad tretira kao roba u lijepoj i mirisnoj oblandi, a njeni se autori ponekad uzdižu na pijedestale jednodnevnih bogova. Jer, zašto bi inače govorili o hitu dana ili mjeseca. Onaj tko preživi godišnjicu svoga, npr. književnog postojanja, taj zaista ima dobru logistiku. To mnogo govori o našim nestalnim kulturnim standardima, ali i o neizbrušenim ukusima te nestalnoj tekućoj kritici i vremenima u kojima samo mediji određuju popularnost, a na žalost i pamet.</p>
<p>Važno je, dakle, prodati, više nije važno kojem društvenom miljeu pripada pisac, budući da publika pripada ili malobrojnom obrazovanom dijelu građana i seljaka ili srednjem staležu, a oba su naglo osiromašila. Nitko ne vjeruje da bi naglo obogaćeni tajkun imao vremena pročitati išta drugo osim svoje biografije. Pisac zato mora biti na neki način lisac, jer mu se nameće stanoviti broj ograničenja. Ako već nije udžbenički pisac ili uvaženi znanstvenik, već pretendira na popularnost i visokotiražnost, morat će se približiti svome čitalačkom kokošinjcu i znalački uzdignuti »halabuku«. Stoga mora biti, prije svega, lapidaran u izrazu, jednostavan u poimanju smisla, čitak i nadušak pitak, a mora naći i urnebesnu ili zastrašujuću temu kojom će plijeniti našu pozornost. Na kraju, mora otkriti za sebe i spretnog izdavača, koji će s njim poslije, bude li sreće, podijeliti ono malo »love«. Jer, naklade su u nas po pravilu male, pa će se i najveći hitovi objaviti u najviše 5.000 primjeraka. Ne treba uopće govoriti da će na tako trasiranu putu najviše trpjeti kultura, znanost i povijest malog naroda. Lakonoge senzacije ionako su potrošna roba i prateći su dio svake ambalaže, pa i knjiške.</p>
<p>U naše se doba, dakle, ipak čita, što ujedno znači da se iznovice tiskaju, a zatim i distribuiraju novi naslovi. Imamo mnogo pisaca koji zaista znaju šarmirati publiku, jer, kako bi to rekao sociolog književnosti Robert Escarpit, znaju, kao unutar svoje obitelji, svoju publiku nazivati njihovim intimnim nadimcima. Mogli bismo se požaliti na neslogu među knjižarima i izdavačima, jer na što bi se drugo požalili, ako već postoje brojni domaći autori, a zatim i veliko bogatstvo onoga u svijetu, što bi tek trebalo prevesti i približiti domaćoj publici. Međutim, ako ne prestanu prijepori o ključnim poslovima u svezi s knjigom - a to su način financijskog poticanja nakladništva i knjižarstva te rad distribucijske mreže - ne može se očekivati veliku pompu oko knjige. To znači da se ne može očekivati da ćemo se napokon bolje upoznati niti da će nas bolje upoznati svijet.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HDZ-ov vrh morat će položiti račune za očitu »paradentozu« u stranci</p>
<p>Bez vizije, bez kreativnosti, bez novih ideja, bez jednostavnog i provedivog programa i jasne korespondencije s biračima, nema ni izbornih rezultata. Zaplotnjačke igre u HDZ-u ne prolaze niti se birači njima žele baviti, a to će rječito pokazati i dokazati - izbori 20. svibnja</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Svaka od sukobljenih strana u HDZ-u uvukla je pandže, čuči u svome rovu, čeka predstojeće lokalne izbore i sprema se eventualno na napad, ako druga strana možda pridrijema. Sjednica Središnjeg odbora stranke, održana u ponedjeljak, »glumila« je, naime, idilu u kojoj teku med i mlijeko i, prema riječima predsjednika Ive Sanadera, »čekaju se odlični izborni rezultati«. Oni bi očito trebali biti dar božji, jer, ako je suditi po ovozemaljskom naukovanju vodstva te stranke, uglavnom su u njoj šegrti koji teško mogu napraviti i običnu papuču, a kamoli baletnu cipelicu za koju je potrebno vrhunsko poznavanje zanata i, dakako, odlični izvođači. Da je tome tako, gotovo je sigurno, potvrdit će i lokalni izbori na kojima će ta stranka izgubiti vlast u većini gradova, općina i županija u kojima ju je do sada imala.</p>
<p>No, predsjednik Sanader drži da je odlično dobiti barem postotak koji je ostvaren na izborima 3. siječnja prošle godine (iako je to također upitno), pa da se i članstvu i biračima koji su uza sve mane ostali vjerni stranci, začepe usta izvještajnim saborom. Na njemu bi se krivnja trebala prebaciti na lokalne HDZ-ovce. Naime, kako je »zapovijed« stranačkog vrha da lokalne stranačke organizacije sastave liste za izbore u svibnju, neki su u HDZ-u uvjereni da će oni snositi i posljedice za izborni poraz. Međutim, kad se gube bitke, ne mogu biti krivi samo vojnici, već prije svih to su stratezi. Njihove su glave prve na panju i oni moraju polagati račune za »idilu«, koju su godinu dana prodavali kao odličan, konsolidirani proizvod. Zapravo, riječ je o tome da se prazna kutija, pa k tome još i poprilično istrošena, pokušavala kojom mašnicom ili celofanom prodati pod novi proizvod, koji bi bio privlačan biračima. No, prijevare te vrsti teško se kupuju, osim kad je riječ o malobrojnim naivcima.</p>
<p>Sanader naime tvrdi da je konsolidirao stranku, da su mu lokalni odbori dali puno povjerenje, da je stranka stabilna, a istodobno nije riješio ono najvažnije - »paradentozu«, odnosno nije učvrstio temelje stranačkog vodstva. Kad iz neke stranke u samo godinu dana nastane nekoliko »derivata« - poput DC-a, HIP-a, HONOS-a, Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata i, najnovije, Zagrebačke stranke - onda je zaista pitanje je li riječ o dogradnji ili razgradnji nekad najjače hrvatske stranke. U odgovoru na to pitanje neće pomoći ni trud predsjednika Sanadera i njegovih istomišljenika u HDZ-u da po svaku cijenu uvjere, prije svih, sebe u monumentalnost učinjenog, jer, eto, stranka se nije do kraja raspala, već se samo - rasula.</p>
<p>Sve to govori da će nakon lokalnih izbora vrh HDZ-a morati položiti račune, jer odgovornost će prije svih snositi upravo čelništvo koje je i nakon 3. siječnja prošle godine ostalo netaknuto, iako su izborni rezultati govorili da isti jedino mogu ostati obični članovi stranke, a nikako oni koji će i dalje kreirati stranačku politiku. Bez vizije, bez kreativnosti, bez novih ideja, bez jednostavnog i provedivog programa i jasne korespondencije s biračima nema ni izbornih rezultata. Zaplotnjačke igre ne prolaze niti se birači njima žele baviti, a to će rječito pokazati i dokazati - izbori 20. svibnja.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sjećanja generala Špegelja (3): Šuškovi psi rata</p>
<p>I predsjednik Tuđman i Gojko Šušak zahtijevali su da aktivnim časnicima JNA ne dopuštamo prelazak u ZNG, ali iz drugih razloga: prvi nije želio iritirati generala Kadijevića kojemu je slijepo vjerovao da neće napasti Hrvatsku, a drugi je držao da nam vojni profesionalci »nepouzdana nacionalnog osjećaja, iskvareni jugoslavenstvom i zatrovani komunizmom« ne trebaju pored »pravih Hrvatina« poput Tute, Daidže, Zulua i sličnih</p>
<p>MARTIN ŠPEGELJ </p>
<p>Iako smo svečanim zborom ZNG na igralištu NK Zagreb 28. svibnja 1991. formalno zaokružili obrambeni sistem, još nisu bili riješeni neki važni problemi kojih smo u Ministarstvu obrane odavna bili svjesni, ali nismo imali moć da ih zadovoljavajuće riješimo.
Prvi je bio uspostava vojnog ustroja ZNG u pogledu upotrebe prema vojnim pravilima, ukratko - da se formacije mogu pokretati bilo gdje na teritoriju Hrvatske i biti upotrijebljene za bilo koji borbeni zadatak, da se zadaci izvršavaju u kontinuitetu i da ne postoji dnevno radno vrijeme...</p>
<p>Već prilikom prvih pokretanja postrojbi ZNG na zadatke prema vojnim pravilima njihovi su pripadnici počeli postavljati pitanja radnog vremena, redovnih plaća, stalnog mjesta boravka, stanova, dakle sva ona pitanja koja su bila regulirana ugovorima o zaposlenju u MUP-u. Iz tih je razloga počelo znatno osipanje onih 2000 prvih pripadnika ZNG porijeklom iz policije. Posebno se zapovjednici postrojbi porijeklom iz policije nisu htjeli odreći službe u policiji i MUP ih je, na moje iznenađenje, vrlo rado vraćao u svoje postaje i druge formacije.</p>
<p>U ZNG je tako ostao vrlo mali broj zapovjednika i dobro školovanih policajaca, no nekako smo uspjeli održavati postavljene formacije. Josip Lucić i Božo Budimir držali su na okupu 1. i 2. brigadu. Posebno velikih problema imao je Budimir, jer je njegova brigada bila popunjena samo 30 posto te je s mukom i postupno povećavao postotak. Ipak, te su dvije brigade postupno rasle, kako u organiziranosti, tako i u pogledu vojnog ustroja. Slični ili još veći problemi javljali su se u 3. brigadi u Osijeku, koju je stvarao i bio joj prvi zapovjednik bojnik Eduard Bakarec, a drugačije nije bilo ni u 4. brigadi u Splitu kojom je zapovijedao Ivo Jelić.</p>
<p>Hrvatska vojska jest začeta ustrojima novoprimljenih policajaca u MUP-u, rezervne, redovne i specijalne policije, ali se ne smije skrivati da su na toj točki njene uspostave iskrsli veliki problemi.</p>
<p>Također, od kraja veljače Ministarstvo obrane počelo je trpjeti sve snažnije udarce, ali ne od upravljačkog vrha JNA, koji nam ionako više ništa nije mogao, nego od predsjednika Tuđmana i njegovih tajnih službi. Krug oko Gojka Šuška, za čije sam imenovanje mojim zamjenikom doznao iz novina, filao je Predsjednika raznovrsnim glasinama o pojedinim ljudima u Ministarstvu i sve sumnjičio kao »jugonostalgičare«.</p>
<p>Od početka godine, a pogotovo uoči napada JNA na Sloveniju i poslije njena sloma u toj akciji, iz tridesetak garnizona u Hrvatskoj i dijelu BiH neprekidno su nam se preko naših veza javljali oficiri Hrvati, Slovenci, Bošnjaci, Albanci i drugi sa željom da istupe iz JNA i prijeđu u ZNG, ali sam ih odbijao, jer sam držao kako u trenutku zauzimanja skladišta i vojarni oni treba da iznutra obave glavni posao kako bi akcije prošle bez borbi i žrtava.</p>
<p>I predsjednik Tuđman i Gojko Šušak zahtijevali su da aktivnim časnicima JNA ne dopuštamo prelazak u ZNG, ali iz drugih razloga: prvi nije želio iritirati generala Kadijevića kojemu je slijepo vjerovao da neće napasti Hrvatsku, a drugi je držao da nam vojni profesionalci »nepouzdana nacionalnog osjećaja, iskvareni jugoslavenstvom i zatrovani komunizmom« ne trebaju pored »pravih Hrvatina« poput Tute, Daidže, Zulua i sličnih.</p>
<p>Do sredine godine stvorena je pogubna podjela među časnicima na one koji dolaze iz JNA te one koji dolaze iz različitih građanskih zanimanja po HDZ-ovoj stranačkoj liniji ili iz inozemstva. Šuškovi ljudi najprije su najavljivali povratak domobranskih i ustaških časnika iz emigracije, »provjerenih Hrvata«. Takvih časnika, naravno, uopće nije bilo, odnosno ono što ih je i preostalo razasutih po svijetu bilo je u međuvremenu ostarjelo i ni jedan nije došao.</p>
<p>Kada su to shvatili, odlučili su regrutirati kojekakve osobe kriminalne prošlosti i avanturiste, te pripadnike francuske Legije stranaca. Namirisavši novac, vlast i moć, te su skupine povele podzemni rat protiv »jugonostalgičara« i Ministarstva u cijelosti.</p>
<p>Polovicom lipnja telefonom mi se javlja moj zamjenik Šušak i kaže da je poveća grupa »pravih vojnika« iz inozemstva stigla u Varaždin, pa po njih treba poslati dva autobusa - jedan za ljudstvo, drugi za opremu i oružje, jer su svi, kaže, odlično opremljeni i naoružani. Odmah sam u Varaždin poslao pukovnika Stjepana Kerčmara, načelnika Operativnog odjela Ministarstva, i dva autobusa. Njemu su pak trebala dva dana dok nije uz pomoć naših ljudi u Varaždinu uspio pronaći te »komandose«. Bilo ih je 16 i svi su bili u dosta jadnu stanju, u civilnoj odjeći, krajnje neuredni i bez ikakve opreme, a o oružju da se i ne govori. Kerčmar me izvijestio o tome, pa sam mu zapovjedio da ih odveze i preda generalu Budimiru, koji će ih kao iskusan vojnik i oštar zapovjednik brzo disciplinirati.</p>
<p>On ih je zaista brzo opremio, naoružao i nakon kratke pripreme, »jer se radilo o pravim vojnicima«, htio pokrenuti na zadatke na Baniji, na što su oni počeli svakojako izvrdavati zapovijed, tražiti odmor, nekakvu specijalnu komandosku opremu... Budimiru je postalo jasno da posrijedi nisu ljudi ni za kakvu, pa ni hrvatsku vojsku ni vojne zadatke nego - kako me izvijestio - pripadnici europskoga kriminalnoga podzemlja koji treba da budu predmet policijske obrade, a ne vojne obuke.</p>
<p>Ukratko, bila je to skupina kriminalaca koja je lutala Europom, pa tako dolutala i u Hrvatsku, njušeći priliku za dobar plijen pod firmom bučnoga rodoljublja. Danju su spavali u Pionircu, naselju pokraj Zagreba predviđenome za rekreaciju školske djece, a noću »operirali« gradom i okolicom. Poslije desetak dana Budimir ih je morao razoružati, oduzeti im uniforme i jednostavno otjerati. Ne vjerujem da su izišli iz Hrvatske. Psi rata uvijek nađu svoje mjesto, pogotovo u kaosu koji je bio na pomolu i čiji su se programeri oslanjali upravo na takve beskrupulozne avanturiste. A slučajeva poput opisanoga bilo je na desetke.</p>
<p>Žrtva toga općega i sustavnoga udara na stručnost, profesionalnost i časno shvaćanje vojne službe uskoro je postao i pukovnik Kerčmar. Taj specijalist za operativno-plansku djelatnost, koji je bio završio najviše vojne škole, došao je na moj poziv potkraj rujna 1990. u novoustrojeni MORH i riskirao sve - obitelj, mirovinu, spokojan život. Najprije je optužen da pije, a kada sam dokazao da to nije istina, zapovijeđeno mi je da ga onda otpustim bez obrazloženja. U Domovinskom ratu sudjelovao je kao običan vojnik Narodne zaštite u Zagrebu.</p>
<p>(Sutra: Što je istina o ratnoj ulozi povratnika iz Legije stranaca)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Za bolju demografsku sliku trebalo bi se s jednog 'popeti' na tri djeteta u obitelji</p>
<p>Dr. sci. Asim Kurjak, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo</p>
<p> • Pijete li kavu? </p>
<p>- Možda i prečesto. Iz preventivnih je razloga već sedam godina pijem s natrenom. U mojoj je obitelji, kad je o kavi riječ, vladao svojevrstan zakon - »fildžan viška«. Naime, kadgod bi kuhala kavu, moja je majka uvijek računala i na peti fildžan kave. Kada sam je znao priupitati zašto kuha baš pet fildžana, odgovarala bi kako je to za putnika namjernika. U Bosni vam je zakon 'komšiluka' važniji od svih zakona, a njegovu kohezijsku nit činila je kava. Inače, postoje tri vrste kave - dočekuša, razgovoruša i sikteruša </p>
<p>• Za što je sikteruša?</p>
<p>- Za doviđenja.</p>
<p>• Odrastali ste u Banjoj Luci?</p>
<p>- Da, i poput mog oca, navijao za Dinamo. Dva su brata, pak, bila hajdukovci, a jednoga od njih i danas zovemo »Bili«. U vrijeme mojeg odrastanja i školovanja Banja Luka je bila Zagreb u malom, prema kojoj je sve gravitiralo. Stoga ne čudi što smo se moja dva mlađa brata, sestra i ja školovali u Zagrebu. Njih su dvojica završili u prosvjeti, a sestra je pravnica.</p>
<p>• Biste li se u smislu zdravog života voljeli riješiti neke loše navike?</p>
<p>- Volim dobru hranu, posebice onu sa žlicom, poput gulaša i graha. No, čitav bih život mogao provesti konzumirajući - ribu. U mojem je poslu problem što nerijetko moram sudjelovati na službenim večerama, pa to zasigurno olakšava dobivanje viška kilograma. Kada me na nekom od prijama supruga Biserka ugleda da triput »pohodim« švedski stol, uvijek mi kaže: »Opet podliježeš svojim najnižim strastima«. Unatoč poslu koji traje od 7 do 19 sati, ipak se malo krećem. No, kako volim pse, šetnjom s našim kućnim ljubimcem nekako sam riješio taj problem. Kroz našu je kuću dosad prošlo nekoliko rasnih šampiona. Trenutačno imamo Belu, jedinog hrvatskog toskanskog ovčara, starog šest mjeseci, a već teškog 52 kilograma. Svima nam je miljenik, posebice sinovima Igoru i Alanu.</p>
<p>• Znači, pronašli ste recept za rekreaciju?</p>
<p>- Da, to je izvrsno rješenje. Jer, kada nekim slučajem šetnja izostane, Bel jasno pokaže što misli. Inače, uz tu rekreaciju, i prije svega znanstveni rad, slikarstvo je jedna od mojih strasti i hobija. U toj me umjetnosti iznimno fascinira način na koji hrvatski umjetnici doživljavaju ženu. Kako sam, među ostalim, odrastao uz konje, i njihov me izričaj u različitim slikarskim i kiparskim tehnikama oduvijek impresionirao. Svojedobno sam odrastao s Mersadom Berberom i Safetom Zecom, danas poznatim slikarom u Veneciji. Prijatelj sam i s obiteljima Jordan, Murtić, Vejzović...</p>
<p>• Je li Vas ljubav prema djeci usmjerila k liječničkom pozivu?</p>
<p>- Moja majka kaže da sam još odmalena govorio kako ću biti liječnik. Tada je u našoj ulici živio liječnik i iznimna osoba dr. Vladimir Ćukac. Zavolio sam način na koji je radio i ophodio se s ljudima, pa ga se danas, kada sam i sâm liječnik, rado sjećam.</p>
<p>• Kako ste odabrali ginekologiju? </p>
<p>- Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu mislio sam kako ću biti internist. No, tadašnji šef Klinike u Petrovoj dr. Branko Rajhvajn pozvao me da specijaliziram ginekologiju u Petrovoj. Prihvatio sam to jer me oduvijek fascinirao fenomen trudnoće. Naime, tih devet mjeseci nošenja obavijeno je velom tajni koje otkriva ultrazvuk. Impresionira me što u to vrijeme u jednom tijelu postoje tri krvotoka: majke, ploda i posteljice. Onome što ona kao privremeni organ stvara u tijelu ne može parirati nijedan najsofisticiraniji svjetski laboratorij.</p>
<p>• Može li fetus biti pacijent?</p>
<p>- On to doslovno i jest. S tim u vezi prije dva dana u Londonu mi je objavljena knjiga »Embrio kao pacijent«, u kojoj se bavim baš tom problematikom. Kako sam znanstveni fanatik, ne prođe dan a da nešto ne napišem. Dosad sam objavio već 63 knjige s tog područja. </p>
<p>• Plaši li vas demografska slika Hrvatske?</p>
<p>- Jako me plaši jer nas već danas više umire nego što se rađa. Zato sam i sâm javno osporio odluku o smanjenju dopusta i rodiljnih naknada. Nažalost, ginekolozi najmanje mogu utjecati na povećanje prirodnog priraštaja. U Hrvatskoj se smanjuje stopa bračnosti, rađanje se odgađa za pozniju dob. Da bi se to popravilo, statistički gledano, trebali bi se sa jednog 'popeti' na tri djeteta u obitelji. Kako će se život produljivati, imat ćemo sve više starih. Briga za dolazeće naraštaje iznad svih je drugih briga. Medicina može pripomoći da nam se rađaju živa i zdrava novorođenčad. Ponosno mogu reći kako je hrvatska ginekologija i perinatologija u stanju pružiti svu zaštitu i odgovarajuće tretmane svim normalnim i visokorizičnim trudnoćama, baš kao bilo gdje u svijetu. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Krležina kuća preuredit će se u kulturno-umjetnički i znanstveni centar</p>
<p>U prizemlju kuće predviđeno uređenje polivalentne dvorane za kazališne predstave, koncerte i izložbe / Prvi muzej hrvatske književnosti trebao bi se smjestiti u visokom prizemlju, a potkrovlje je namijenjeno »Krležinoj radionici«</p>
<p>- Uređenje Krležinog Gvozda kulturni je prioritet grada Zagreba. Na 20. godišnjicu smrti velikana hrvatske književnosti, 29. prosinca, ponovno ćemo biti ovdje, istaknuo je u utorak prilikom obilaska Krležina stana, a povodom otvaranja radova na uređenju cijele kuće i parka, gradonačelnik Milan Bandić. Sve će se urediti u cijelosti i bez kredita, a novac je osiguran pri Gradskom uredu za kulturu, kazao je. </p>
<p>Muzeološku koncepciju uređenja stana napravio je Muzej grada Zagreba, koji se ujedno brine o inventaru zatečenom u stanu, a koji je do sada većim dijelom restauriran. </p>
<p>- Prvi kat na kojem je Krležin stan uredit će se kao ambijentalni stan, kako bi posjetitelji vidjeli i doživjeli gdje su trideset godina živjeli i stvarali jedna glumica i jedan pisac, istaknuo je ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić.</p>
<p>Cijeli kompleks, kuća s četiri etaže (1.200 četvornih metara) i okolni vrt (5.000 četvornih metara), uredit će se kao kulturno-umjetnički i znanstveno-istraživački centar. U prizemlju se predviđa uređenje polivalentne dvorane za kazališne predstave, koncerte, izložbe, predavanja i slične sadržaje. Prvi muzej hrvatske književnosti trebao bi se smjestiti u visokom prizemlju, a potkrovlje je namijenjeno za dokumentacijski centar - »Krležinu radionicu«. Tu bi se našlo sve što je Krleža napisao i što je o njemu napisano. </p>
<p>Projekt i program uređenja Krležinog Gvozda napravio je još 1988. godine Odbor za uređenje Krležina Gvozda, koji su imenovali Skupština grada Zagreba i Sabor Republike Hrvatske. Međutim, umjesto otvorenja Krležinog Gvozda, koje je trebalo uslijediti 1991. godine, tadašnja je Skupština grada Zagreba raspustila Odbor. Deset godina ništa nije poduzimano radi ostvarenja projekta, već su pojedine prostorije iznajmljene inozemnim tvrtkama, krov je povremeno prokišnjavao, a park nije održavan. Naime, cijeli je posjed u vlasništvu Grada, koji je 50-ih godina Krleži dodijelio stan.</p>
<p>Koncepciju uređenja podržao je u utorak i glavni urednik Krležinih sabranih djela i enciklopedije Krležijane Velimir Visković. </p>
<p>- Uređenjem cijelog kompleksa stvorit će se fond dokumentarne građe, koja će biti pomoćno sredstvo za dalje i dublje proučavanje Krležinog djela, istaknuo je Visković. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prioriteti za gradnju vrtića na južnoj Trešnjevci i u Sesvetama</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić potpisao je u utorak s predsjednicom Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju RH Boženom Strugar i predsjednicom Sindikata zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Hrvatske Ankom Car aneks Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama grada Zagreba. Tim aneksom, kojim je produljena primjena Kolektivnog ugovora, jamče se stečena prava za 4.500 djelatnika u predškolskom odgoju. Bruto plaća 5.274 kuna, koju ima odgojitelj početnik, nije ovom prigodom povišena. Osnovica je ostala 2.310 kuna, kao i doplatak za topli obrok - 420 kuna. </p>
<p>- U ovoj teškoj gospodarskoj situaciji činimo sve da bismo sačuvali radna mjesta i otvorili nova, rekao je Bandić. Dodao je kako će potkraj tjedna javnosti predstaviti podatke o broju primljenih i otpuštenih zaposlenika na zagrebačkom području. </p>
<p>Kako je rekao pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ferdo Bušić, aneksom je promijenjeno osam točaka. Istaknuo je kako niti jedan zaposlenik nije bio otpušten. </p>
<p>Dogradonačelnik Mladen Vilfan kazao je kako su u planu investicijske aktivnosti za gradnju vrtića. Prioritet će, rekao je Vilfan, imati područja grada poput južne Trešnjevke i Sesveta, gdje je evidentan manjak takvih ustanova. U tim se gradskim područjima djeca često prevoze do udaljenijih vrtića. U Hrvatskom Leskovcu, kako doznajemo, obnovit će se postojeći vrtić. </p>
<p>- Kako se već deset godina više od tisuću djece prevozi u udaljenije vrtiće, u sljedeće tri i pol godine namjeravamo riješiti taj problem, kazao je Vilfan.</p>
<p>Božena Strugar rekla je kako će predškolskim djelatnicama Uskrs biti ljepši jer će dobiti 200 kuna i šunkicu. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Poglavarstvo protiv imenovanja trgova Franje Tuđmana i žrtava komunizma</p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva prihvatili su na sjednici u utorak vlastite amandmane na konačni prijedlog odluke o donošenju prostornog plana. Riječ je, naime, o uvođenju i mijenjanju dijela izvornog teksta Prostornog plana kako su to Poglavarstvu predložili stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kojima je tekst GUP-a upućen na razmatranje.</p>
<p>Ukupno šest amandmana odnosi se, prije svega, na brisanje lokacije u Dumovečkom lugu, gdje je isprva bila planirana gradnja Centra za gospodarenje otpadom. Novim amandmanom nalaže se da će određivanje lokacije za gradnju centra biti posebno istraženo nakon dovršetka studije spalionice otpada. Nakon utvrđivanja njezine lokacije, tražit će se da lokacija centra za gospodarenje bude bliže spalionici. </p>
<p>Najviše amandmana vezano je, pak, uz Park prirode Medvednica. Ondje se, naime, onemogućuje gradnja u negradivim dijelovima, odnosno zonama GUP-a, a to su park-šume i parkovi, zone pejzažnog i zaštitnog zelenila, površine za sport i rekreaciju, vodene površine i površine privremeno pod vodom. Ta će zabrana vrijediti dok se ne donese detaljniji prostorni plan.</p>
<p>Prijedlog gradskih zastupnika Demokratskog centra da se u dnevnom redu Gradske skupštine nađe i zaključak o imenovanju trgova i ulica koji bi trebali nositi nazive Žrtava komunizma, Dr. Franje Tuđmana te Republike Hrvatske članovi Poglavarstva su odbili, ocijenivši kako Skupština ne bi trebala donijeti takav zaključak jer je on »suprotan Statutu grada Zagreba i Poslovniku Gradske skupštine«. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Skupštinski odbori o Prostornom planu grada Zagreba</p>
<p>Odbor za prostorno uređenje podržao je na sjednici u utorak program Prostornog plana grada Zagreba. Nakon što je u Poglavarstvu prihvaćeno 14 prijedloga amandmana, nadležna su ministarstva napokon dala i svoju suglasnost, na temelju koje je donesen i konačni zaključak. Odbor za prostorno uređenje predložit će na posljednjoj sjednici Gradske skupštine usvajanje Prostornog plana. Na sjednici je podržan i prijedlog za izmjenu Programa mjera za unapređivanje stanja u prostoru grada. On sadrži i izmjenu u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, prema kojoj lokalne uvjete za gradnju te suglasnost za izdavanje dozvola ne izdaje više Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštite okoliša nego nadležni gradski uredi. Prihvaćen je i plan izvršenja proračuna za 2000. godinu. Za realizaciju komunalnih planova, koji uključuju vodno, komunalno i prometno gospodarstvo, potrošeno je 38 milijuna kuna.</p>
<p>- Najveći nedostatak novca osjetio se u održavanju javne rasvjete, prometa i čistoće, istaknuo je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za izgradnju grada Božo Merlin. </p>
<p>Član Odbora za prostorno uređenje Davorin Tepeš smatra kako su odobrena i planirana sredstva za gradnju prometnica neusklađena, a kao posljedicu vidi pogodbu Poglavarstva i privatnih tvrtki. </p>
<p>- Općenito nisam zadovoljan odlukama i amandmanima Poglavarstva jer se njima problemi ne rješavaju, već samo odgađaju, istaknuo je Tepeš. Istoga dana, Odbor za statut, poslovnik i propise na svojoj sjednici nije u potpunosti podržao Prostorni plan Grada Zagreba, i to, kako je rečeno, zbog nejasne suglasnosti koju je dalo Ministarstvo za okoliš. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>HNS: Prostorni plan grada Zagreba još bez suglasnosti nadležnog ministarstva</p>
<p>Prijedlog Prostornog plana grada Zagreba u skupštinsku je proceduru upućen nezakonito jer nije imao potrebnu suglasnost nadležnog ministarstva, istaknuo je u utorak, na konferenciji za novinare zagrebačkog HNS-a, predsjednik Kluba gradskih zastupnika te stranke Stipe Tojčić. Prema njegovim informacijama, suglasnost iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja još nije stigla, iako će se Prostorni plan naći na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine koja počinje u srijedu, 11. travnja. </p>
<p>Rezultati poslovanja gradskih trgovačkih društava, koji će također biti na dnevnom redu sjednice, smatraju u HNS-u, na skupštinsku su raspravu poslani isključivo iz predizbornih razloga. Riječ je o materijalu, upozorio je Tojčić, u kojemu se navodi kako je dobit trgovačkih društava povećana četiri puta, na 125 milijuna kuna, što nije u potpunosti ispravno, nego je postignuto različitim knjigovodstvenim ispravcima. </p>
<p>Protiv promjena u plaćanju komunalnog doprinosa HNS, načelno, nema ništa, ali se u stranci ne slažu s obrazloženjem prema kojemu će se provođenjem nove odluke riješiti problem bespravne gradnje u gradu Zagrebu, jer je ipak riječ o mnogo kompleksnijem problemu. </p>
<p> - U međuvremenu je, po hitnom postupku, na dnevni red sjednice uvršten i Program sanacije bespravne gradnje. Smatramo nedopustivim da se tako važna točka na dnevni red uvrštava po hitnom postupku jer se zastupnici neće stići upoznati s materijalom. To, s druge strane, znači da je i taj materijal napravljen na brzinu, također iz predizbornih razloga, upozorio je HNS-ov zastupnik Marko Pušić, najavivši kako će se stranka na sjednici zauzeti za skidanje te točke s dnevnoga reda. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Udanim ženama umjesto imena roditelja upisuje se ime - supruga?!</p>
<p>Zar svoje postojanje moramo zahvaliti muževima, pitaju se žene ogorčene kvalitetom upitnika / B.a.B.e. traže od Zavoda za statistiku popis svih odgovornih za »civilizacijsku sramotu zemlje« / Zašto se broj djece upisuje samo ženama, a muškarcima ne? </p>
<p>Zašto se u upitniku koji se koristi za popis stanovništva udanim ženama umjesto imena roditelja upisuje ime muža? Zar svoje postojanje moramo zahvaliti mužu?, pitaju mnoge ogorčene i ljute žene iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Naime, otkako je počeo popis stanovništva, telefoni Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. ne prestaju zvoniti. Ponukane tolikim pozivima žena, B.a.B.e. u svom dopisu upućenom medijima traže od Državnog zavoda za statistiku popis svih osoba odgovornih za civilizacijsku sramotu ove zemlje kako bi mogle pokrenuti pitanje njihove odgovornosti i ujedno obavijestiti svijet kako se u ovoj zemlji udanim ženama upisuje ime supruga umjesto imena roditelja. Muškarcima se, naravno, napominju, ne upisuje ime supruge. Zašto se broj djece upisuje samo ženama, a muškarcima ne? također je razljutilo žene. </p>
<p>- Gdje mi to živimo i koliko još edukacije treba da bismo jednom zauvijek usvojili barem neka od temeljnih načela razvijenih zemalja svijeta?, ogorčeno pita koordinatorica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka. Ovisno o objašnjenju nadležnih i o dogovoru s pravnikom, odlučit ćemo o našim daljnjim koracima, dodaje. </p>
<p>Kako saznajemo od pomoćnice ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Mirjane Lipovšćak, ženama se upisuje ime supruga zbog lakšeg formiranja užih obitelji pri ručnoj obradi podataka. Naime, u 60 posto obitelji prezime žene isto je kao i prezime djeteta koje ono dobiva od oca, objašnjava. </p>
<p>Žene su na telefone udruge B.a.b.e. protestirale i protiv pitanja vezanih za njihov honorarni ili dopunski rad jer ne vide razlog zašto bi to koga trebalo zanimati. Neshvatljiva su im bila i pitanja koje su im uputili pojedini popisivači o broju mrtvorođene djece. No, razlog takvim pitanjima, kako se poslije utvrdilo, rekla nam je Sarnavka, bila je neupućenost popisivača.</p>
<p>- Upitnik za popis stanovništva trebalo je najprije dati na uvid javnosti te razjasniti nejasnoće vezane za pojedina pitanja, čime bi se izbjegla ogorčenost stanovništva, napominje na kraju Sarnavka. (gp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Rolling Stonesi i »himna« američkog proračuna</p>
<p>WASHINGTON, 10. travnja</p>
<p> - Novinari akreditirani u Bijeloj kući u utorak su uz nekoliko kila papira na kojima su ispisane sve brojke prijedloga proračunskih rashoda za 2002. godinu dobili poseban poklon - CD s hitom Rolling Stonesa »Ne možeš uvijek dobiti sve što želiš«.</p>
<p> Dužnosnici Bushova ureda za proračun kažu da je ta pjesma, izvorno snimljena 1969. godine, svojevrsna himna novog prijedloga proračuna.</p>
<p> Ne samo novinare, nego još više članove Kongresa, upozoravaju na »proročanske riječi« iz teksta pjesme: »ne možeš uvijek dobiti sve što želiš ali ako ponekad pokušaš, otkrit ćeš da dobijaš ono što trebaš«.</p>
<p> Protivnici Bushova proračunskog stezanja remena mogli bi za uzvrat posegnuti za još jednom skladbom Stonesa - »Satisfaction«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sijamske blizanke spojene glavama uspješno razdvojene </p>
<p>SINGAPUR, 10. travnja</p>
<p> - Sijamske blizanke iz Nepala spojene glavama uspješno su razdvojene četverodnevnom operacijom u Singapuru, saznaje se u utorak iz bolničkih izvora. Blizanke Ganga i Jamuna Shrestha, osim što su bile spojene glavama, imale su zajedničke i dijelove mozga, što je vrlo rijetko. Operacija njihova razdvajanja počela je u petak poodne i trebala je trajati 36 sati, no potrajala je mnogo duže. Blizanke, koje su u ponedjeljak napunile 11 mjeseci, u stabilnom su stanju, izjavio je glasnogovornik bolnice. Plastični kirurzi prekrili su lubanje dviju djevojčica listićima polimera koji će poslužiti kao osnova za rast novih stanica što će se s vremenom pretvoriti u čvrstu kost i za godinu dana prekriti lubanju, dodao je. Operaciju, koja je koštala 56.000 američkih dolara, financirali su donatori. Roditelji sijamskih blizanki rodom su iz jednog siromašnog sela u planinama Nepala, jedan dan vožnje autobusom od Katmandua.</p>
<p> Razdvajanja sijamskih blizanaca spojenih glavama vrlo su rijetka. Posljednja uspješna operacija te vrste izvedena je u listopadu u Brisbaneu, a uspješna je bila i operacija u Južnoafričkoj Republici 1997. koja je trajala 28 sati. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zdravo je jesti i crveno voće i povrće </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja </p>
<p> - Zaboravite staru uputu »jedite zeleno«, danas nutricionisti tvrde da i crveno povrće može biti jednako zdravo. Crveno voće i povrće pa čak i crveno vino mogu smanjiti rizik od raka i srčanih bolesti te pridonijeti usporavanju procesa starenja, prenosi Independent.</p>
<p> Jagode, maline, cikla, crvena paprika, crvene jabuke, rabarbara, trešnje i rajčica bogate su antioksidantima. Oni nas štite od štetnih tvari koje u našem tijelu nastaju pri oksidaciji. Te štetne tvari mogu ubrzati proces starenja jer oslabljuju tjelesne stanice, a na koži se pod njihovim utjecajem mogu stvoriti bore. Tu prirodnu kemijsku reakciju pojačavaju vanjski faktori poput pušenja, zagađenosti, pretjeranog sunčanja, zračenja i loše prehrane.</p>
<p> »Pigment crvenog voća i povrća ima visoke antioksidativne mogućnosti«, kaže dr. Sarah Schenker, dijetetičarka iz Britanske nutricionističke zaklade. »Hranjive tvari iz takve hrane nisu nužne, odnosno, s nutricionističkog stajališta nećete biti zakinuti ako je ne jedete - ali je vrlo bitna za poboljšanje zdravlja i može pridonijeti sprečavanju raka i srčanih bolesti. Prirodni obrambeni sustav našeg tijela može se ojačati hranjivim tvarima kojih obično ima u crvenom voću i povrću, a to su selen, vitamin A i vitamin E.«</p>
<p> Iako crveno povrće sigurno nije ključ vječne mladosti, ipak može pridonijeti ljepšem izgledu. »Ne možete zaustaviti fizičko starenje, ali možete smanjiti štetu«, ističe dr. Schenker. »Ako pazite na zdravlje, to će se odraziti i na vaš izgled.« Crvena hrana može povećati i energetsku razinu.</p>
<p> Crveno voće i povrće bogato je vitaminom C, koji je nužan za prirodni tjelesni imunitet. Crvena paprika, primjerice, ima dvostruko više vitamina C od naranče. U 100 grama naranača ima samo 54 mg vitamina C, dok u 100 grama crvenih paprika ima 140 mg vitamina C. Uz to, crvene paprike su dobar izvor vitamina B6, željeza i kalija.</p>
<p> Luk je dobar izvor vlakana, vitamina C, folne kiseline, kalcija i željeza. Smanjuje razinu LDL kolesterola i povećava razinu HGL kolesterola. (Visoka razina LDL kolesterola povećava vjerojatnost srčanih bolesti, a visoka razina HGL kolesterola štiti od njih.) Uz to, luk, kao i banane, sadrži mnogo kalija koji pomaže u reguliranju krvnoga tlaka.</p>
<p> Znanstvena su istraživanja otkrila da likopen iz rajčica može spriječiti srčane bolesti i rak prostate, dojke i cerviksa. Likopen je snažan antioksidant koji se bori protiv toksičnih tvari koje izazivaju rak. Osim toga, čini se da je likopen još djelotvorniji kad se rajčice skuhaju pa čak i kečap može biti zdrav. Likopena ima u lubenici i u crvenom grejpu. Za sok od brusnica zna se da ublažava simptome cistitisa. Dr. Schenker objašnjava: »Brusnice sadrže limunsku kiselinu koja nepromijenjena prolazi kroz bubrege i urinarni trakt što onemogućuje razmnožavanje bakterija«. </p>
<p> Dijetetičarka tvrdi da usporedba francuskoga i britanskoga načina života pokazuje koliko je crveno vino korisno: »Ujedinjeno Kraljevstvo ima jednu od najviših stopa srčanih bolesti u svijetu. U Francuskoj je ta stopa mnogo niža iako je njihova prehrana često bogatija zasićenim masnoćama poput sira, vrhnja i mesa, a i više puše. Francuzi piju mnogo više crvenog vina, ne previše, ali je čaša uz objed ili večeru uobičajena«.</p>
<p> Iako je bitno povećati količinu crvenog voća i povrća u prehrani, još je bolje jesti hranu svih boja. Stručnjaci za prehranu preporučuju nam najmanje pet porcija voća i povrća dnevno što ne znači da kombinacije hrane stalno moraju biti iste. Dakle, što šarenije i raznovrsnije - to bolje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otkriven gen povezan s anoreksijom </p>
<p>WASHINGTON, 10. travnja</p>
<p> - Istraživači su otkrili da je varijanta gena koji sudjeluje u kontroli apetita, češća među anoreksičnim osobama. To istraživanje pokazuje da poremećaje u prehrani izaziva poremećaj u sustavu u mozgu koji upravlja procesom hranjenja. Sad je prvi put otkriven gen koji se može povezati s anoreksijom, iako su istraživači prije nekoliko godina otkrili da izgledi za poremećaje u prehrani ovise uglavnom o genima. Istraživanje stručnjaka iz Njemačke i Nizozemske pokazalo je da 11 posto anoreksičara ima varijantu gena koji proizvodi protein za stimulaciju apetita. S druge strane, tu varijantu gena ima samo 4,5 posto ispitanika koji ne pate od anoreksije. Rezultati istraživanja pokazuju da lijekovi koji oponašaju taj protein mogu anoreksičarima vratiti apetit. Istraživanje je objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry.</p>
<p> To posve sigurno nije jedini gen uključen u bolest. Istraživači pretpostavljaju da poremećaje u prehrani izaziva nekoliko gena povezanih s faktorima iz okoliša. »To bi mogao biti razlog zbog kojega od poremećaja u prehrani pati mali broj ljudi«, rekao je Walter Kaye, psihijatar sa Sveučilišta u Pittsburghu. »Ali, on ne može sve objasniti.«</p>
<p> Anoreksija pogađa oko jedan posto adolescentica u Americi, a nekad se javlja i među dječacima. Uzrokuje opsjednutost dijetama i mršavljenjem koje katkada može biti kobno. Djelovanje varijante gena još nije poznato, ali se pretpostavlja da uzrokuje neznatne promjene u oblikovanju proteina koji stimulira apetit. Takva promjena može smanjiti djelotvornost proteina i sposobnosti mozga da stimulira želju za jelom, rekli su istraživači. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Žive crijevne bakterije mogu spriječiti alergije? </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja </p>
<p> - Pripravci koji sadrže živu crijevnu bakteriju mogu spriječiti pojavu alergija u djece koja su im sklona. Finski su istraživači otkrili da je davanje pripravka s tom bakterijom najprije trudnicama, a nakon toga i djeci, prepolovilo broj ekcema u osjetljive djece, izvješćuje BBC. To pokazuje bi taj postupak mogao biti koristan i u sprečavanju drugih alergijskih bolesti poput astme i peludne groznice. </p>
<p> Alergija je sve češća suvremena bolest koja pogađa otprilike polovicu populacije u razvijenijim zemljama. </p>
<p> Znanstvenici sa Sveučilišta Turku podijelili su 132 trudnice u dvije skupine od kojih je jedna dobivala dodatak prehrani koji je sadržao bakteriju lactobacillus GG. U obiteljima svih ispitanica postojale su alergijske bolesti poput ekcema ili astme - zbog čega su njihova djeca imala veći rizik od obolijevanja od tih bolesti. Žene su počele uzimati tablete dva tjedna prije poroda i u sljedećih šest mjeseci. Djeca su testirana na prisutnost antitijela koja bi mogla upozoravati na mogućnost pojave alergije na grinje, mlijeko, jaja i mačju dlaku.</p>
<p> Iako su ti testovi pokazali malu razliku između skupine koja je uzimala probiotik i one koja je uzimala placebo, ekcem se pojavio u mnogo manje djece koja su dobila bakteriju.</p>
<p> Autor studije Marko Kalliomaki kaže: »Naše istraživanje pokazuje da crijevna mikroflora ima jedinstvena, a ipak uglavnom neistražena, endogena svojstva stvaranja imuniteta. Ta svojstva mogu biti nezamjenjiva u borbi protiv sve češćih imunoloških bolesti«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Svečanost glazbe</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Predstavljen program Majskoga muzičkog memorijala »Josip Štolcer Slavenski 2001.« koji se po 27. put održava u Čakovcu / U sklopu Memorijala dodjeljuje se i istoimena Vjesnikova godišnja nagrada za najbolje glazbeno ostvarenje</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski 2001.« održat će se, kao i svake godine, u rodnom gradu toga znamenitog skladatelja Čakovcu od 7. do 10. svibnja, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. Riječ je o 27. izdanju ovog memorijala, a u sklopu njega na završnoj se večeri dodjeljuje istoimena Vjesnikova godišnja glazbena nagrada za najbolju skladbu. Predsjednik organizacijskog odbora Memorijala Darko Belović je među ostalim istaknuo da je želja organizatora da se ova manifestacija u budućnosti uzdigne i poprimi nacionalni značaj.</p>
<p>Ravnatelj Centra za kulturu u Čakovcu, u čijim se prostorijama izvodi program Memorijala, Ladislav Varga je ovom prilikom i predstavio program. Majski Muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski 2001.« otvara se u ponedjeljak 7. svibnja praizvedbom »Kajkavske mise« koju je skladao Zoran Novačić. Djelo izvode Hrvatski komorni orkestar, kojim će ravnati Zoran Novačić, te zbor »Ivan pl. Zajc«, recitator Vid Balog i solisti Miljenka Grđan (sopran), Ivana Novačić (mezzosopran), Stjepan Franetović (tenor) i Marijan Jurišić (bas). Drugi dan Memorijala nosi naziv »Večer Slavenskog«, a na programu je »Gudački kvartet« broj 3 koji je Josip Štolcer Slavenski skladao 1938. godine. Iste večeri će biti izvedene i skladateljeve »Pjesme moje majke«, a nastupa solist Armand Puklavec te »Gudački kvartet« br. 3, opus 73 Dimitrija Dimitrijeviča Šostakoviča. U srijedu 9. svibnja nastupa »Premijer trio Moskva« koji će izvesti »Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog i »Godišnja doba« Petra Iljiča Čajkovskoga. Posljednja večer Memorijala nosi naziv »Večer laureata« jer će se tada publici predstaviti dobitnik Vjesnikove godišnje nagrade za glazbena ostvarenja. Vjesnikovu nagradu dodjeljuje ocjenjivački sud u sastavu: Miroslav Miletić, Tonko Ninić, Višnja Požgaj, Nenad Turkalj i Ennio Stipčević. Ime ovogodišnjeg laureata ovih će dana biti objavljeno na stranicama Vjesnika.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Glagoljaški napjevi očaravaju svijet</p>
<p>Kako je hrvatsko glagoljaško pjevanje postalo vrijedno pažnje kritičara i organizatora koncerata u Francuskoj - objašnjava dr. Katarina Livljanić s kojom razgovaramo uoči koncerta njena ansambla »Dialogos« u Zagrebu </p>
<p>Dr. Katarina Livljanić, docentica za srednjovjekovnu glazbu na Katedri za muzikologiju Sveučilišta Sorbonne u Parizu i umjetnička direktorica ansambla za srednjovjekovnu glazbu »Dialogos«, objedinjuje sposobnost istraživača i modernog znanstvenika koji prepoznaje važnost dobrog managementa u svom poslu. Ona je, naime, muzikolog i muzičar čiji rad izaziva zavidnu pažnju na različitim mjestima u svijetu.</p>
<p>Zagrebačke publika prvi će put čuti 11. travnja njen ansambl, koji je s programom glagoljske glazbe »Terra Adriatica« (CD je snimljen u Francuskoj) u Hrvatskoj gostovao u Zadru i Poreču. Koncert će biti praizvedbeni, to je program dalmatinskih kantora u srednjem vijeku, za svjetsku publiku nazvan egzotičnim, intrigantnim i nadasve privlačnim naslovom »Glagolitika«. Razgovaramo s dr. Katarinom Livljanić pred njen zagrebački koncert. </p>
<p>• Kakvo je danas zanimanje za srednjovjekovnu glazbu i kako ste uspjeli ansambl u kojemu ste jedina Hrvatica i publiku u svijetu uvjeriti u to da treba izvoditi i slušati glagoljske napjeve? Tko su Vaši studenti?</p>
<p>- Podučavam vrlo teoretske discipline, i vodim sa studentima ansambl, jer je vrlo važno da su oni istodobno i muzikolozi i glazbenici. Vodim i tečajeve interpretacije srednjovjekovne glazbe, za profesionalne glazbenike. Moj ansambl, »Dialogos« je treći krug ljudi kojima prenosim neka znanja. Ideja da se glagoljsko pjevanje ponudi svjetskoj publici i da članove ansambla, od kojih nitko nije Hrvat, naučim glagoljsko pjevanje - došla je u trenutku u kojemu se svijet otvara tradicijskim glazbama. Pariz je jedna od rijetkih metropola tradicijske glazbe i svaku večer možete čuti desetke koncerata pučkih glazbenika iz svih krajeva svijeta. </p>
<p>Drugi moj poriv je bio čisto estetske prirode. Glagoljaško pjevanje je vrlo vrijedno i doista ga se isplati čuti. Prvi moj projekt, »Terra Adriatica« bio je vrlo mukotrpan, trebalo je pravilno naučiti glagoljaške i hrvatske tekstove, ali publika ga je odlično prihvatila. S tom pločom pokupile smo velike nagrade u Francuskoj i velike nagrade glazbene kritike u glazbenim časopisima, i glagoljaško pjevanje je odjednom postalo vrijedno pažnje kritičara i organizatora koncerata. Oni su tražili još takvih programa, i tako se rodio program »Glagolitika«. </p>
<p>Već izvodimo neke dijelove programa, i interes je velik, i publike i glazbenika. Na koncert u Nantesu su došle moje dvije studentice, jedna iz Bostona i druga iz San Francisca. Naime, one kažu da se naša ploča »Terra Adriatica« prodaje u Bostonu, one su je zapazile i prošlo ljeto se javile na tečaj da nauče to pjevanje, a sada su htjele čuti naše nove koncerte!</p>
<p>• Kako ste rekonstruirali kako je glagoljaško pjevanje moglo zvučati u srednjem vijeku?</p>
<p>- Pisanih glazbenih dokumenata je malo, srećom se ono do danas sačuvalo u usmenoj predaji, ali se tijekom vremena dosta promijenilo i ne možemo točno znati kako je ono zvučalo u vrijeme kada su se ti napjevi izvodili u liturgijama. Prvi sloj istraživanja je rad na rukopisima, u kojima, međutim, nema glazbene notacije. Ponekad su tu upute kako pjevati, ali sam napjev, melodija, nije zapisana. U dalmatinskim samostanima postojala su, to se pouzdano zna, dva jezika; latinski i glaogoljica. Isti su ljudi slušali i pjevali latinski i pučki obred, pa je za pretpostaviti da između tih napjeva ima sličnosti. Zato su meni latinski rukopisi dragocjeni, jer oni već od 10. stoljeća imaju i glazbene upute. Tu pronalazim podatke o melodiji, a u glagoljskim rukopisima o načinu pjevanja. </p>
<p>Treći izvor podataka je glagoljsko pjevanje koje je u nekim mjestima ostalo do danas, i koje se tijekom vremena dosta izmijenilo. Pomažu mi i teoretski traktati zapadnoeuropskih autora iz srednjega vijeka. Ono što konačno dobijem je tek jedna od pretpostavki kako je glagoljaško pjevanje zvučalo u srednjem vijeku i ja ga potpisujem sa svim rezervama, kao muzikolog i muzičar i kao jednu od mojih vizija.</p>
<p>• Vi ste, prema tome, jedan od rijetkih znanstvenika koji sam radi proizvod utemeljen na svom istraživanju?</p>
<p>- Istina, ja ne moram čekati da neki drugi muzičar izvede moj rad, ja idem sama od početka do kraja, od istraživanja do kompaktne ploče ili koncerta. Tako je manja mogućnost gubitka informacije, i dodavanja neke druge inspiracije ili intuicije. Sjajno je da ja mogu podijeliti svoj rad sa širokom publikom. Nadam se da će naš novi program »Glagolitiku« publika u Zagrebu prihvatiti, jer je uvijek najteže pjevati u domovini.</p>
<p>Blanka Jergović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pasija po Arvi Pärtu</p>
<p>Uz ciklus »Sfumato« Hrvatske radiotelevizije u Muzeju »Mimara« / Muka po Ivanu estonskoga skladatelja postavlja velike zahtjeve / Zasluga za odličnu izvedbu pripada ponajprije dirigentu Tončiju Biliću </p>
<p>Koncertni ciklus »Sfumato« Hrvatske radiotelevizije i Muzeja »Mimara«, s podnaslovom »Duhovni zvuci, boje i oblici«, stekao je svojim visoko kvalitetnim programima i izvedbama znatan ugled, pa i odjek kod publike u zagrebačkome glazbenome životu. To što je u ponedjeljak bilo razmjerno manje slušatelja, vjerojatno je posljedica širemu općinstvu nepoznata imena estonskog skladatelja Arve Pärta i s time u svezi slutnje da se radi o avangardnoj glazbi, iako je naslov najavljena djela povezivao koncert s atmosferom Velikog tjedna.</p>
<p> Arvo Pärt, danas 66-godišnjak s domicilom u Berlinu, zaista je više nego ugledno ime suvremene europske glazbe. Potekao iz sredine razmjerno malobrojnih sovjetskih skladatelja suvremenoga usmjerenja, on je, prihvativši se atonalne serijalnosti, stekao značajna priznanja i u rodnoj Estoniji. Prešavši prije dvadeset godina definitivno u Europu, prošao je dalje, zanimljive stvaralačke faze i završio - kako ističu komentatori njegova stvaralaštva - u dubokoj religioznosti i sklonosti misticizmu. Upravo takvoga ga predstavlja njegova pasija pod naslovom Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu, nastala godine 1982., djelo koje mu je donijelo prestižne nagrade u Nizozemskoj i Japanu.</p>
<p>Ta Pärtova pasija zanimljiva je prije svega po izvodilačkome sastavu: solističkim ulogama Krista (bas) i Pilata (tenor), zatim četvero solista u ulozi evanđelista i zbornoga manjeg sastava u ulozi antičkoga korpusa; pored toga orgulje i instrumentalni kvartet (dvoje puhača i dvoje gudača) u povremenoj suradnji s vokalnim dionicama. Partitura očito veoma zamršena, ali građena u čvrstoj dramaturškoj okosnici apostolovih opisa posljednjih sati Kristova života. Kazivanje vokalnih dionica izrazito je psalmodično, naoko jednolično u smirenosti bez uzbuđujućih naglasaka, ali isto tako izrazito dojmljivo u ostvarenoj sugestivnosti. Glazbeni jezik je politonalan i atonalan, a instrumentalne dionice donekle pojačavaju ekspresivnost teksta. U cjelini djelo imponira nečim što bi se moglo nazvati unutarnjom čvrstoćom, pa je to vjerojatno i potaklo tvrdnju u tiskanome komentaru da je skladatelj tim djelom ostvario »jedan od najveličanstvenijih trenutaka glazbe 20. stoljeća«.</p>
<p>Pärtova Muka po Ivanu postavlja velike zahtjeve na vokaliste, prije svega u intonativnome pogledu. Zasluga za odličnu izvedbu pripada ponajprije dirigentu Tončiju Biliću, njegovu sugestivnom prenošenju interpretativnih zamisli sukladnih samomu djelu. Imao je na raspolaganju dobar zborski sastav i odlične, pretežno mlade soliste: Berislava Puškarića (Isus), koji je dominirao svojim prekrasnim basom, i Tvrtka Stipića čiji je mekani, a zvučni tenor izvrsno pristajao Pärtovoj zamisli Pilata.</p>
<p> Pripovijedanje evanđelista iznosili su, što solistički, što u kombinacijama višeglasna sastava, odreda također izvrsni Sanja Madunić (sopran), Martina Matić (alt), Marko Pletikosa (tenor) i Miroslav Živković (bariton), dok su instrumentalni kvintet sačinjavali Laura Vadjon (violina), Dubravka Lukin (viola), Krešimir Lazar (violončelo), Zvonimir Stanislav (fagot) i Mario Penzar (orgulje). S dobro smišljenom postavom izvođača usred publike raspodijeljene na dva dijela, izvedba je, na žalost, žrtvovana zasljepljujućoj rasvjeti i televizijskih kamerama, koje su su nesmiljeno šetale između izvođača i prvih redova slušatelja s obje strane dekoncentrirajući ove druge u mogućem doživljavaju mistične poruke skladatelja. Napomenimo da izvedba ni akustički nije najbolje »sjela« u tome prostoru; priželjkujemo ponovnu izvedbu u prikladnijemu akustičkome ozračju. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nagrada Eni Begović</p>
<p>Hrvatsko društvo dramskih umjetnika / Konferencija za novinare u povodu 8. festivala glumca / Izvest će se 17 predstava u Iloku, Vinkovcima, Vukovaru i Županji / Uvodi se nagrada »Fabijan Šovagović«</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Shakespeareovim »Hamletom«, u izvođenju zagrebačke Glumačke družine »Histrion«, 12. svibnja ispred dvorca u Iloku počet će 8. festival glumca. Na ovogodišnji Festival (koji traje do 21. svibnja) prijavilo se 36 predstava iz cijele Hrvatske, od kojih je odabrano njih 17, rekao je u utorak izbornik Festivala Vanja Drach na konferenciji za novinare Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, koji s Vukovarsko-srijemskom županijom organiziraju Festival. Kako u Iloku nema uvjeta za prikazivanje svih predstava, one će se igrati još u Vinkovcima, Vukovaru i Županji, izvijestio je Drach.</p>
<p> Ocjenjivački sud u kojem su Ljubica Jović, Vjekoslav Šestak i Željko Vukmirica dodijelit će po dvije glavne nagrade glumcu i glumici za najbolja umjetnička ostvarenja. Ime te nagrade promijenjeno je ove godine iz »Satir« u »Fabijan Šovagović«. U spomen na toga preminulog glumca u sklopu Festivala održat će se okrugli stol o njegovu djelu. Iznimno, ove je godine nagrada »Fabijan Šovagović« već dodijeljena posthumno Eni Begović. Na Festivalu se dodjeljuje i nagrada »Ivo Fici« za najbolje ostvarenje mladom glumcu ili glumici do 28 godina.</p>
<p> Domaćica Festivala je dramska prvakinja Eliza Gerner, koja će predstaviti svoje književni rad o kazalištu. Otvorit će se i tri izložbe - izložba fotografija s prošlog Festivala glumca, izložba fotografija i promotivne publikacije Ivke Dabetić, u povodu četrdesete obljetnice njena umjetničkog djelovanja i izložba fotografija Tita Strozzija.</p>
<p> Na Festivalu će se odigrati predstave »Roko i Cicibela«, »John Smith, princeza od Walesa«, »Ljubavna pisma Staljinu«, »Bonton«, »Tajna začarane šume«, »Otac«, »Okom oko oka«, »Povratak Filipa Latinovicza«, »Oštarica«, »Frafaust«, »Sve o ženama«, »Američka papisa«, »Gorke suze Petre von Kant«, »Nekoć u St. Michelu«, »U sjeni Green Hilla« i »Jezičina«.</p>
<p> Na konferenciji je predstavljen i 14. broj časopisa »Hrvatsko glumište«, u kojem se, među ostalim, donose tekstovi o Fabijanu Šovagoviću, Vladi Gotovcu, Ranku Marinkoviću i Miroslavu Krleži. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dragulji »Zagreb filma« na videu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Video-kaseta pod nazivom »Dragulji Zagreb filma« predstavljena je u utorak u prostorijama prodavaonice »Continental Megastore«. Naime, prošle je godine vodeći svjetski povjesničar animacije Giannalberto Bendazzi sastavio svoju milenijsku listu najboljih animiranih filmova, a na tom popisu među 84 ostvarenja našlo se čak osam filmova nastalih u produkciji »Zagreb filma«.</p>
<p>»Zagreb film« je upravo izdao video-kasetu koja sadrži tih osam filmova. Riječ je o naslovima: »Inspektor se vraća kući« (1958.) Vatroslava Mimice, »Surogat« (1958.) Dušana Vukotića, »Vau-vau« (1964.) Borisa Kolara, »Znatiželja« (1966.) Borivoja Dovnikovića-Bodre, »Možda Diogen« (1966.) Nedjeljka Dragića, »Mačka« (1971.) Zlatka Boureka, »Satiemania« (1978.) Zdenka Gašparovića i »I love you, too« (1991.) Joška Marušića. Predstavljanju video-kazete prisustvovao je i Giannalberto Bendazzi, koji je tom priliko istaknuo kako Hrvatska mora biti iznimno ponosna na ova remek djela animacije. Dodao je da je riječ o vrhunskim dosezima animacije koji su i od publike i od kritike odmah prepoznati. Međutim, kazao je da je važno da posebice mlađi naraštaji i u budućnosti budu odgajani na takvim i sličnim ostvarenjima, jer danas je televizija kao glavni medij prezatrpana lošim animiranim filmovima koji bi mogli pogubno utjecati na kriterije i razvoj onih od kojih se očekuju slična dostignuća u budućnosti. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Role, rolice« Željka Jermana</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvara se 11. travnja u 20 sati izložba Željka Jermana pod naslovom »Role, rolice«. Autor je tim naslovom unaprijed imenovao svoju najnoviju izložbu, za koju su radovi izvedeni na mjestu izlaganja - u prostoru Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Taj naslov zvuči nepretenciozno, šaljivo, sugerira početak dječje brojalice, piše tim povodom Antun Maračić. Ne daje naslutiti odnosno svjesno ili nehotice skriva težinu sadržaja i značenja samih radova, koji su sve prije nego neobavezna igra. Role i rolice jednostavno su duge i uske, industrijski ambalažirane, smotane radne podloge fotopapira, na kojima autor izvodi svoje svjetlorise u karakterističnoj tehnici agiranja razvijačem i fiksirom neposredno na emulziji kemijski osjetljivog materijala. No isticanjem tipa podloge (odnosno njezina ambalažiranja) naglašena je kružnost koja obilježava i prostor u kojem se radovi izvode, izlažu - rotondu Meštrovićeva paviljona. Odmotavanjem rola fotopapira i apliciranja na okrugle zidove galerije zadržava se njihova koncepcija te istodobno naglašava karakter samog prostora. Naravno, stvar se ne iscrpljuje tek u fizičkim podudarnostima. Krug je i u ideji rada, u ponavljanju geste, tehnike i teme, u demonstraciji tjeskobna kruženja unutar vlastitih zadatosti »moga svijeta«. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Romantična slika BiH</p>
<p>Matica hrvatska u Zagrebu / Predstavljena knjiga Sveina Monneslanda »1001 dan: Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća« u nakladi Sypress Forlag iz Osla </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Strancima je oduvijek bila malo poznata povijest Bosne i Hercegovine. Poslije srednjovjekovne ornamentike na stećcima, to jest nakon pada bosanske države u 15. stoljeću, malo je bio poznat i likovni materijal ove fascinantne zemlje, osim vjerskih motiva po crkvama i ornamentalnih ukrasa po muslimanskim objektima. Ono malo što je ostalo iz razdoblja otomanske vladavine (1463.-1878.) napravili su stranci. Zahvaljujući pažljivim crtačima znamo kako su izgledale narodne nošnje u 19. stoljeću. Skupiti sve motive, vedute, panorame i prizore iz života, skupne i pojedinačne portrete pretežito orijentalnih obilježja do okupacije Bosne 1878. pa sve do Prvoga svjetskog rata - vrijedan je kulturološki, povijesni i umjetnički posao.</p>
<p> Pokušaj da se u jednoj knjizi skupe crteži, bakrorezi i drvorezi koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u vremenu Otomanskog i Habsburškog Carstva od 16. do 20. stoljeća ostvario je ovih dana jedan od najuglednijih norveških slavista Svein Monnesland iz Osla. On je u utorak u palači Matice hrvatske u Zagrebu predstavio bogato opremljenu knjigu monografskog tipa pod naslovom »1001 dan: Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća«. Knjiga, koju je grafički dizajnirao Slovenac Matjaž Vipotnik, jest viđenje Bosne očima stranca, slikom i riječju, stoga su i motivi većim dijelom orijentalni, a upravo je ta komponenta oduvijek najviše zanimala putnike namjernike.</p>
<p>Egzotična strana BiH, istaknuo je na predstavljanju knjige prof. dr. Ivo Pranjković, zanimala je i Hrvate kao što je bio veliki putnik i pisac Matija Mažuranić. Knjiga se otvara s drvorezom Slovenca Austrijanca Benedikta Kuripešiča iz 1530. godine, zaavršava s prizorom atentata u Sarajevu autora Felixa Schwormstadta iz godine 1914. Crteži iz 17. stoljeća djelo su nepoznatih autora, izuzev slovenskog polihistora Valvasora. U 18. stoljeću mali je broj putopisaca posjetio Bosnu, ali se pojavljuju prve knjige na latinskome i njemačkome jeziku. U Napoleonovo vrijeme u 19. stoljeću Bosna postaje granično područje interesantno za zapadne promatrače. Tada francuski konzul Fausses, poznat iz Andrićeve »Travničke kronike«, piše knjigu o Bosni. Ustankom 1875. Bosna se odjednom našla u središtu pozornosti. Knjige objavljuju Englez Arthur Evans i Irac Creagh, a za BiH se zanimaju i tadašnji najugledniji europski časopisi. Među brojnim knjigama o Bosni, uglavnom iz pera Nijemaca, Austrijanaca i Francuza, pojavljujese i knjiga pod naslovom »Bosna« Hrvata Vjekoslava Klaića godine 1878. </p>
<p>Svoje impresije o knjizi na predstavljanju je izrekao i glavni urednik »Behara« iz Zagreba književnik Ibrahim Kajan. On smatra da je ova knjiga šokantna po ljepoti i skladnosti. Likovno gledano, zaključio je Slavko Harni iz zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, knjiga je zemljopis i povjesnica Bosne i Hercegovine jer uz ostalo reproducira kartografske doprinose kao što su karta Slavonije, Croatije, Bosne i Dalmacije iz 1640. Harni je još spomenuo i kartu Croatije i Bosne iz 1590. s likovima austrijskog cara Rudolfa i sultana Murata III. koji su vladali u vrijeme nastanka karte. Slijedeći logiku tih karata možemo vidjeti naselja kao svjedočanstva vojnih pohoda, kao što je mapa u povodu pohoda Eugena Savojskog iz 1797.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Obnavlja se kor </p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Već nekoliko godina radi se na umjetninama u Katedrali sv Duje, a u tijeku su i radovi na obnovi baroknoga kora, koji je početkom 17. stoljeća dograđen s istočne strane. S obzirom na to da su zidovi dograđene strane rađeni u sitnom kamenu, a temeljni dijelovi postavljeni dijelom na mekoj, a dijelom na čvrstoj podlozi, došlo je do slijeganja temelja. Trenutačno se izmjenjuje krovna konstrukcija kora, a temelji građevine i kameni zidovi su učvršćeni. Dio krova je montiran, a postavljaju se i talijanske kupe kanalice koje nalikuju starima. Splitski konzervatori primjenjuju tradicionalne i nove materijale. Stručnjaci se nadaju kako će osnovni, odnosno grubi poslovi popravaka na krovištu kora biti završeno do Sudamje. (M. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Zagovarali Ligu 16 da sačuvaju - fotelje</p>
<p>Bilo je iluzorno očekivati od članova Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza da većinom glasuju protiv svoje lanjske odluke, kad su prisnažili tadašnji zaključak Skupštine HNS o proširenju Prve lige na 16 klubova od jeseni / Obzirom da je već sad javna tajna da bi odmah sezonu potom, 2002./2003., trebalo startati prvoligaško natjecanje s bitno manjim brojem klubova, postavlja se pitanje kome je i zašto u interesu mastodont sa 16 klubova</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Od jeseni, što god tko mislio, Prva hrvatska nogometna liga sa postojećih 12 širi se na 16 klubova. Posljednjeplasirani iz sadašnje Lige igrat će kvalifikacije s petoplasiranim sastavom iz Druge lige, koja će se, pak, od jeseni dijeliti na dvije lige sa 16 klubova, a uvodi se pet trećih liga. To je upravo onako kako je lani zaključeno na Skupštini HNS!</p>
<p> Stav je to sjednice nogometne vlade, čiji smisao okupljanja nije bilo potvrđivanje ili poništavanje ove, navodno u regularnom roku lani izglasane odluke, kao i iznalaženje novih priloga za raspravu o svrsishodnosti proširivanja, ili smajenja natjecanja. I to u trenutku kad je svima nedvojbeno jasno da je riječ o megalomaniji, te da jednostavno ne postoji dovoljno kvalitete, osnovnih preduvjeta i novaca, a da takva proširena liga ikome bude zanimljiva, a mnogim će sudionicima biti teško opterećenje. </p>
<p> Suština sastanka u biti je bila sasvim druga. Nažalost, vezana uz osobne taštine, pa dokazivanje o preklapanju nadležnosti i labilnim pravnim začkoljicama kojima je Vijeće HOO očigledno bezuspješno, barem u ovoj rundi, željelo uvjeriti IO HNS da lanjska skupštinska odluka o proširenju Prve HNL ne počiva na striktnom poštivanju neophodne zakonske procedure.</p>
<p> Točnije, u Službenom glasniku HNS-a, kojim se kao krunskim dokazom služio HOO, nigdje precizno nije napisano da je 17. veljače 2000. na Skupštini HNS-a odlučeno da u sezoni 2001./2002. starta novi sustav natjecanja. Zato je Vijeće HOO od IO HNS i tražilo trezveno službeno očitovanje. To stoga kako se ne bi bezrazložno obrušili na aktere proširenja Prve HNL, što im je uzgred središnja misao kad je već očigledno da ne posjeduju druge mehaizme i objektivnu snagu za intervenciju u situacijim kao što je ova sad u nogometu, kad se sustav mijenja ne zbog objektivne potrebe. Ne, IO HNS i njegov čelni čovjek Vlatko Marković ustraju na uspostavi sustava naprosto zato jer su svjesni toga da ih u obratnom slučaju više ne bi bilo na tim mjestima. Proširenje lige je većinu i dovelo na postojće pozicije, neke i učvrstilo na njima, pa zašto da sad rade sami potiv sebe i ponište ono što ih drži na površini?</p>
<p>Nogometnici su traženo učinili na zaista originalan način. Uvjerili su novinare da su zavirili u zapisnik sa spomenute Skupštine i izvukli onaj neophodni dodatak koji je netko (?) zaboravio dopisati u Službenom glasniku. Tako se sad može reći kako je vuk sit, a ovce na broju, te da je proširenje Lige već od jeseni u skladu sa zaključcima unutar regularnih dogovorenih i izglasanih rokova.</p>
<p>Zanimljivo da se u ulozi nimalo slučajnog tumača onog dijela koji je ispušten u Službenom glasniku a koji svemu daje drugu snagu i ozbiljnost, našao čovjek kojemu baš i nije jednostavno prigovoriti da kojim slučajem ne govori istinu. Riječ je o Stanku Hautzu, dugogodišnjem predsjedniku Pravne komisije HNS, odnedavna na mjestu vršitelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda. A da paradoks bude još veći, Hautz je i član Arbitražnog vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, »pa si je također dao truda da prostudira regulativu HOO« i ustvrdi kako »sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja u pojedinim sportskim granama utvrđuje nacionalni sportski savez...« </p>
<p>Tim činom Hautz je u biti unaprijed zavezao ruke svima koji su očekivali nešto spektaklularno na spomenutoj sjednici IO HNS. Pa i čelnicima HOO-a, poručujući im indirektno da očitanje IO HNS-a prihvate kao svršenu stvar, što se međutim ipak ne treba smatrati završetkom ovog dijela priće. Zabilježili smo, naime, i reakciju Andrije Mijačike, tajnika HOO-a. Saznavši za ishod sjednice, spontano je izvalio da čisto sumnja u postojanje one ključne rečenice iz zaspisnika nakon lanjske Skupštine HNS, koja nije navedena u Službenom glasniku HNS, ali je sad naznačena kao spasonsna za proširenje Lige. Također i za daljnje mirne dane nogometne vlade.</p>
<p> Najavio je pritom Mijačika da se HOO »ne predaje«, da drže u džepu dodatni adut koji bi trebao pobiti sve što HNS, znači i gospodin predsjednik Vrhovnog suda Stanko Hautz, zagovaraju kao »živu istinu«. O kojem je adutu riječ, nismo mogli saznati, do daljnjega je to »mala tajna«.</p>
<p>No, nije tajna da i članovi nogometne vlade o proširenju prve lige na 16 klubova misle kao o nečemu što će »plesati samo jedno ljeto«. U prilog toj tvrdnji ide novoformirano posebno 10-člano povjerenstvo HNS-a koje bi u najkraćem roku, do kraja lipnja trebalo analizirati situaciju u klubovima, snimiti stanje »na terenu« i izučiti sustav natjecanja za tematsku sjednicu Skupštine koja se mora održati najkasnije do 15. srpnja ove godine. Taj je, naime, datum najavljen kao zadnji rok, a da bi u sezoni 2.002./03. mogao stupi na snagu novi sustav natjecanja. Za vjerovati je: s manjim brojem sudionika u odnosu na onaj koji kreće od jeseni, što ne bi bilo ništa čudno ni neobično, budući da je sustav nogometnih natjecanja u Hrvatskoj u zadnjih deset godina bio mijenjan - osam puta. Uvijek s obećanjem da se barem nekoliko godina neće mijenjati.</p>
<p>A tko zna, možda i Udruženje klubova nešto uspije zakuhati prije reda. Očekuje se, naime, priznanje njihove pravne osobnosti, što znači da bi oni trebali preuzeti brigu o profesionalcima, kako se inače predstavljaju naši prvoligaši.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Četvorolist želja za Ćosićev trofej</p>
<p>U polufinalnim ogledima Kupa Krešimira Ćosića u srijedu će igrati Cibona VIP i Dona (18 sati) te Split CO i Zadar (20.15 sati)/ Finale je na rasporedu u četvrtak u 20.30 sati / Neki su skloni predvidjeti da zapravo Split s Jasminom Repešom dolazi u Zagreb u statusu prvog favorita </p>
<p>ZAGREB, 10 travnja</p>
<p> - Konferencijom za novinare u trofejnoj dvorani KK Cibone VIP i službeno je započela završnica hrvatskog košarkaškog kupa »Krešimir Ćosić«. Nazočili su predstavnici Cibone VIP, Done i Zadra, dok su Splićani u Zagreb pristigli tek u večernjim satima utorka i nisu se predstavili novinarima. </p>
<p> U srijedu, s početkom u 18 sati, najprije će Dona i Cibona VIP tražiti prolaz u finale koje je na rasporedu u četvrtak. U dosadašnjem dijelu sezone Dona je dva puta nadvisila Cibonu VIP i taj podatak unosi najviše brige u momčad Nevena Spahije, stratega »vukova«.</p>
<p> - Mi prihvaćamo ulogu favorita, ali osjećamo respekt prema Doni. Igračima sam u svlačionici objasnio način na koji ih možemo svladati i to i očekujemo. Uostalom, dva puta smo od njih izgubili i premda se Giriček tek uključio u pravi trening, ukoliko i treći puta od njih izgubimo za to ne bi bilo opravdanja, objasnio je Spahija navodeći kako za osvajanje Kupa ima i previše motiva i kako je situacija u momčadi odlična. </p>
<p>Gordan Giriček samo je potvrdio trenerove riječi i dodao:</p>
<p> - Svi koju budu na parketu dat će maksimum, tako i ja. </p>
<p>Hoće li Cibona razbiti prokletstvo Kupa koje se nadvilo nad »toranj«. Dvije organizacije Kupa i dva poraza u finalima, Cibonina su sudba u posljednje tri sezone. Slavili su, naime, prije dvije godine, ali tada je završnica bila u Splitu. </p>
<p> - Dobili smo najtežeg mogućeg protivnika, a nama je velika čast što smo po drugi puta u povijesti kluba na završnici. Igračima sam rekao da ima šanse dok se igra i nećemo se olako predati. Zapravo, pokušat ćemo sve ne bi li što duže održavali neizvjesnost i nadali se pobjedi i finalu, reći će Ivica Burić, trener Done. </p>
<p>Boris Gnjidić, kapetan momčadi iz Dubrave čijih će 200 navijača organizirano doći na susret, naglasio je:</p>
<p> - Dva puta smo dobili Cibonu i teško je očekivati da ćemo uspjeti i treći put. Zapravo, niti ne znam je li netko Cibonu uspio dobiti tri puta za redom. No, sigurno ćemo dati sve od sebe ne bi li uspjeli napraviti i taj podvig, zaključio je Gnjidić. </p>
<p>Nakon što Cibona i Dona odrede finalista, na parket Draženove dvorane istrčat će Zadrani i Splićani. I jedni i drugi uz gromoglasnu podršku s tribina, jer i Torcida i Tornado (hoće li doći i BBB?) su navijestili dolazak u Zagreb. Zadrani brane naslov, Kup koji nosi ime njihovog Kreše Ćosića osjećaju kao svoj i neće ga olako prepustiti u druge ruke.</p>
<p> - Ne krijemo, jako nas zanima Kup. Vjerujem da u ova dva dana možemo odigrati našu najbolju košarku ove sezone. Imamo za protivnika Split od kojeg smo dva puta izgubili ove sezone, no to će biti sasvim nova utakmica, uvjeren je Vlado Vanjak, trener Zadra. </p>
<p>Jure Ružić, kapetan Zadrana tvrdi da su pronašli u momčadi uzroke dva poraza od Splita ove sezone. </p>
<p> - Sve smo analizirali i nadam se da ćemo ispraviti naše greške i dobiti utakmicu te ući u finale. Lani smo dolazili u Zagreb kao favoriti, sada, vjerojatno, nitko osim nas ne pomišlja na osvajanje ovog trofeja i to će nam biti motiv da ostavimo sve na parketu i da odigramo jednu pravu, mušku borbenu utakmicu, optimističan je Jure Ružić. </p>
<p>Split je, pak, u jutro utorka još odradio trening u Splitu, navečer ih je čekao trening u Draženovoj dvorani. Neki su skloni predvidjeti da zapravo Split s Jasminom Repešom dolazi u Zagreb u statusu prvog favorita. Četvrtfinalista Suprolige svakako želi barem jedan domaći trofej ove sezone. Kup je prva prilika. </p>
<p> - Želio bih da ova dva dana u Zagrebu proteknu kao prava fešta hrvatske košarke. Na kraju će pokal uzeti najbolji, a mi svakako u svemu vidimo svoju šansu. Iako smo dva puta dobili Zadar ove sezone, ovo će biti posve specifična utakmica. Obje momčadi se predobro poznaju da bi bilo mogućih iznenađenja, no u Kupu je uvijek sve moguće. Momčad je apsolutno spremna, a do trofeja stići će onaj klub koji bude imao veću psihološku stabilnost u ova dva dana, rekao je trener Splita Jasmin Repeša uoči odlaska u Zagreb. </p>
<p>Prognoze govore da bi veliki finale u četvrtak, s početkom u 20.30 sati, trebali odigrati Cibona VIP i Split CO. No, prognoze su u Kupu često mrtvo slovo na papiru...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Redoslijed će određivati pravnici!?</p>
<p>Dogodi li se da Metković i Zagreb nakon 22 kola imaju isti broj bodova, voditelj lige i Natjecateljsko povjerenstvo će konzultirati pravnike HOO-a i odrediti redoslijed. Bude li žalbi, konačnu će odluku donijeti Upravni odbor HRS-a / Predstavnici Metković-Jamba između redaka najavili žalbe, no pitanje je koliko će te žalbe imati temelja</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Određivanje polufinalnih parova Kupa Hrvatske za rukometaše i rukometašice i domaćinstva završnih turnira bilo je zanimljivo, no najbolje je došlo nakon toga. Predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) Željko Kavran održao je konferenciju za novinare u kojoj se osvrnuo na uspjehe Metkovića, Podravke i Split-Kaltenberga u europskim kupovima, te na priče o izbornicima.</p>
<p>- Izbornik rukometašica je Nenad Šoštarić, sve je dogovoreno, svi uvjeti prihvaćeni i čim odradi ugovor u Rijadu, vratit će se u Hrvatsku i preuzeti rad s rukometašicama. Isto tako, izbornikom rukometaša i dalje ostaje Josip Milković, sve priče koje kolaju okolo nisu stav HRS-a. Milković nam jedino treba dati novo izvješće u kojem će točno reći tko je kriv za neuspjeh na SP u Francuskoj. Cilj je bio plasirati se među osam reprezentacija i to nismo uspjeli. Zato tražimo da se kaže tko je za to kriv, jer se Savezu ovaj put ne može ništa predbaciti, Savez je napravio sve što je trebalo, veli Kavran.</p>
<p>Kako bi rukomet bio prisutniji u medijima, HRS će predložiti da se rukometne utakmice igraju petkom, kako ne bi kolidirali s nogometom i košarkom čiji se dvoboji također igraju vikendom. To bi, kaže Kavran, trebalo biti zanimljivije i televiziji, a ako ne prihvati HRT, ima i drugih televizijskih kuća koje bi prenosile utakmice.</p>
<p>Mnogo je bilo povika na HRS i njegovo vodstvo, od rukometnih krugova pa do predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zdravka Hebela koji je rekao da je HRS privatiziran.</p>
<p>- Ne želim ulaziti u to zašto je to Hebel rekao. HRS je podržavao Antuna Vrdoljaka, ali mi nijednom nismo rekli da smo protiv Hebela, već samo za Vrdoljaka. Mi stojimo uz vrh HOO-a i dobro surađujemo. Sva tijela HRS-a su legalno izabrana i zbilja ne znam o čemu je to Hebel govorio. Ali i inače je dosta blaćenja HRS-a, a posljednjih nekoliko godina iz HRS-a nije izašla nijedna ružna riječ na nečiju adresu. Rekao sam da je vrijeme da u sport dođu gospoda koja će znati reći svoje mišljenje a da ne blate druge, otpovrnuo je Kavran.</p>
<p>Najzanimljivija je bila rasprava o predstojećoj završnici prvenstva za rukometaše. Iako je istaknuto da je nakon dosta godina liga prošla bez žalbi i bez »kuhinja«, ipak je nastao problem. Naime, dva kola prije kraja dogodilo se da Metković-Jambo i Zagreb imaju isti broj bodova, no nitko nije siguran kako se, u slučaju da tako i završi, određuje tko će u doigravanje krenuti s prve, a tko s druge pozicije.</p>
<p>- Ponajprije, prvenstvo još traje, u dva kola se može dogoditi da netko pobijedi, a netko izgubi. Budu li nakon 22 kola dvije momčadi budu imale jednak broj bodova, onda će voditelj lige i Natjecateljsko povjerenstvo utvrditi redoslijed. Natjecateljsko povjerenstvo ima pravo tražiti pravnu pomoć, a kako mi nemamo svoju pravu službu, zamolit ćemo pravnike HOO-a da dade pravorijek. Bude li žalbi na pravorijek, konačnu će odluku donijeti Upravni odbor HRS-a, objasnio je Kavran.</p>
<p>Zašto su propozicije rukometnog natjecanja nedorečene i nejasne, čelnici HRS-a su teško to mogli objasniti. Objasnili su da su propozicije takve već 10-ak godina, a da su se mijenjale samo stvari koje su tražile preinaku, dok se sve ostalo prepisivalo. »Ovo je prvi put da se dogodilo da bi dvije momčadi mogle na kraju imati isti broj bodova, pa smo vidjeli da je taj članak nije jasan«, vele u HRS-u.</p>
<p>Dok u Zagrebu šute, što je jasno jer bi na kraju mogli biti i prvi, u Metkoviću se ljute. Tako je direktor Dragović rekao kako se ne mora tražiti pravno mišljenje, jer iako članak 25. propozicija na kaže točno što se događa u slučaju istog broja bodova, logično je da se gleda razlika pogodaka u međusobnom omjeru, a ako je ista (što u ovom slučaju jest), onda se gleda ukupna gol-razlika, a tu je Metković u prednosti.</p>
<p>Temperamentni se Dragović počeo propitkivati može li se poništiti dobiveno domaćinstvo ako se utvrdi da dotična tvrtka nije solventna, a unaprijed je digao viku u slučaju da Natjecateljsko povjerenstvo ipak odluči da je prvi Zagreb. Teško je reći što je pjesnik želio reći tim rečenicama, ali ako se misli žaliti, pitanje je kome. Dragović je spominjao i HOO i Ministarstvo uprave i pravosuđa, ali teško je vjerovati da će oni rješavati probleme nastale nečijim nemarom. Istina je da je nečitanje propozicija priličan propust HRS-a, to uopće nije sporno, ali je isto tako i istina da si je Metković sam kriv, imali su u rukama pobjede i protiv Zagreba i protiv Moslavine, no obje su ispustili iz ruku.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Iva Majoli se nije borila«</p>
<p>To je rekla Ruskinja Anastazija Miškina nakon 6-3, 6-1 pobjede protiv Ive Majoli u okršaju 1. kola WTA turnira u Amelie Islandu </p>
<p>AMELIE ISLAND/ESTORIL, 10. travnja</p>
<p> - »Mislila sam kako će se boriti, ali se nije uopće borla, ne znam zašto nije pružila nikakav otpor«, rekla je ruska tenisačica Anastazija Miškina nakon 6-3, 6-1 pobjede protiv Ive Majoli u okršaju 1. kola WTA turnira u Amelie Islandu. Inače, 565.000 američkih dolara vrijedan »Bausch & Lomb« turnir tek je treći na kojem je nastupila Miškina otkako je operirala zglob. A pobjeda protiv Majoli ujedno joj je i prva po povratku na teniske terene, budući da je izgubila u 1. kolu »Ericsson Opena« i »satelita« u Boynton Beachu.</p>
<p>Majoli je otvorila okršaj sa devet izgubljenih poena te je Miškina povela sa 2-0. Iako je Majoli uspjela nadoknaditi »break« i izjednačiti na 3-3, Ruskinja je dobila slijdeća tri gema za 6-3 u prvom setu. A u drugom setu hrvatska tenisačica, 41. na WTA rang-listi, dobila je prvi poen a nakon toga je 67. tenisačica svijeta napravila seriju od 13 osvojenih poena za 3-0 i 15-0 vodstvo. Majoli je pokušala vratiti se u meč, ali je napravila previše dvostrukih pogrešaka te je Miškina nakon 45 minuta igre uvjerljivo zaključila pobjedu sa 6-1 u drugom setu.</p>
<p>- Borila sam se za svaku loptu. Znala je kako ne mogu svaku loptu udariti 100 posto zbog mog zgloba, no dala sam sve od sebe. Kako je meč odmicao počela je raditi lagane pogreške, komentirala je Miškina.</p>
<p>Silvija Talaja ovog tjedna nastupa na WTA turniru u Estorilu, gdje na zemljanim terenima paralelno igraju i tenisači. Na 140.000 američkih dolara vrijednom turniru Talaja je postavljena za sedmu nositeljicu, a u 1. kolu će igrati protiv Francuskinje Sarah Pitkowski.</p>
<p>• Rezultati, Amelie Island, 1. kolo: Schnyder - Nejedly 7-5, 6-3, Cacic - Kruger 6-3, 5-7, 6-3, Dechy - Asagoe 1-6, 7-5, 6-1, Petrova - Diaz-Oliva 6-2, 6-4, Osterloh - Arn 6-3, 7-6 (9), Nola - Dragomir-Ilie 6-4, 6-2, Miškina - MAJOLI 6-3, 6-1, Hopkins - Glass 6-1, 3-6, 6-3, Ruano-Pascual - Arvidsson 6-3, 6-2, Craybas - Mattek 4-6, 6-1, 6-3, Salerni - Weingartner 6-4, 6-2;</p>
<p>Estoril, 1. kolo: Kremer (6) - Gersi 6-4, 6-7 (2), 6-4, Garbin (8) - Poutček 2-6, 6-1, 6-2, Schiavone - Plischke 6-4, 6-1, Grande - Vavrinec 6-4, 6-0, Kandarr - Hrdličkova 6-2, 7-6 (5), Montolio - Kuti-Kis 6-3, 6-4. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kaštelanke već zajamčile naslov prvakinja</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Četiri kola prije kraja prvenstva, odbojkašice Kaštela-Kaštelanske rivijere osvojile su naslov prvakinja. Naime, u dvoboju 2. kola trećeg od četiri turnira »Final Foura« koji se igra u Zagrebu Kaštelanke su nakon pet setova slavile sa 3-2 (26-24, 24-26, 18-25, 25-21, 16-14) protiv Rijeka-Riječke banke i sa 22 boda Kaštelanke imaju prednost koju teško da Riječanke do kraja mogu stići. Za to bi u posljednje četiri utakmice odbojkašice Rijeka-RB trebale izboriti sve pobjede, dok Kaštelanke ne bi smjele pobijediti, a to je doista teško očekivati.</p>
<p>U krasnom odbojkaškom derbiju koji se u ponedjeljak igrao u domu »Bojan Stranić« Kaštelanke su dobro počele i osvojile prvi set. No, onda su se probudile Riječanke i kako su silovito krenule i osvojile dva seta zaredom u dvorani je bio dojam da će pobjeda na stranu Riječanki. No, pribrale su se Kaštelanke, napadi su postali ubojitiji i Riječanke koje su igrale bez Ane Kaštelan (ozljeda gležnja) i Silvije Splait (bronhitis) su bile sve nemoćnije. </p>
<p>- Utakmica je bila prekrasna. Moje mlade igračice su bile jako motivirane ovom prilikom koja im se pružila, povuke su za sobom i ove iskusnije igračice i to je dalo rezultata. Zadovoljan sam što su moje igračice odigrale najbolje upravo onda kad je bilo najpotrebnije, govorio je nakon utakmice trener Kaštelanki, Damir Jurko.</p>
<p>Najveća je ironija što su upravo Riječanke u »Final Four« krenule s prvog mjesta, no kako se bodovi iz prvog dijela prvenstva ne prenose u »Final Four«, počinjalo se od nule i Riječanke su izgubile prvenstvo.</p>
<p>U drugom dvoboju odbojkašice Vukovara su iznenadile Mladost i pobijedile 3-2 (21-25, 22-25, 25-21, 25-17, 15-13).</p>
<p>U utorak će prve na teren odbojkašice Rijeka-RB i Vukovar (17 sati), a potom Mladosti i Kaštela-KR (19 sati).</p>
<p>• Redoslijed: Kaštela 22 boda, Rijeka 11, Mladost 6, Vukovar 6. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Ni jedna velika banka iz Hrvatske nije imala veza s Hercegovačkom bankom </p>
<p>Klinička bolnica Mostar zbog blokade banke ne može nabavljati lijekove i hranu za pacijente / Nagađa se da privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson razmišlja o ostavci</p>
<p>ZAGREB/MOSTAR, 10. travnja </p>
<p> - Klinička bolnica Mostar upozorila je u utorak da s prekidom funkcioniranja platnog prometa koji je obavljala preko Hercegovačke banke, više ne može nabavljati »potrebne lijekove, sanitetski materijal i hranu za pacijente«. U priopćenju s izvanredne sjednice ravnateljstva bolnice pozivaju se »odgovorne osobe da što hitnije riješe nastalu situaciju«, objavila je Hina. »Za posljedice koje mogu biti iznimno teške Klinička bolnica Mostar ne može preuzeti odgovornost«, ističe se u priopćenju koje je potpisao ravnatelj prim. dr. Zoran Rebac. </p>
<p>Djelatnici mostarskoga Regionalnog ureda visokog predstavnika (OHR) ni u utorak se nisu vratili u hotel »Ero«. Njihov povratak, nakon premještanja u SFOR-ovu bazu u Ortiješu prije četiri dana, očekuje se vjerojatno u srijedu kad bi trebali održati uobičajenu tjednu konferenciju za novinare. U utorak se u Mostaru još nije bila pojavila ni privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson. Nagađa se da je barem još nekoliko dana neće biti u središnjici Hecegovačke banke u Mostaru, a govori se da razmišlja i o podnošenju ostavke. Ne rade ni bankine poslovnice, a dioničari su na Skupštini u ponedjeljak ovlastili odvjetnički ured Josipa Muselimovića da osnuje tim domaćih i međunarodnih odvjetnika kako bi se zaštitili interesi dioničara, djelatnika, komitenata i štediša.</p>
<p> U međuvremenu, Velimir Lovrić, nekadašnji direktor Hercegovačke banke, podnio je ostavku na dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i predsjednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH.</p>
<p>Glasnogovornik Hercegovačke banke Milan Šutalo izrazio je ogorčenost zbog pojedinih izvješća o SFOR-ovoj akciji u banci, ustvrdivši da su čak iz Ureda visokog predstavnika učinjeni određeni pritisci na uređivačku politiku nekih medija i davane upute. Kao najočitiji primjer, Šutalo je naveo način na koji je Hrvatska televizija popratila zbivanja potkraj proteklog tjedna u Mostaru i Hercegovini. Pritom novinarima širokobriješkog dopisništva HTV-a nakon navodne Petritscheve intervencije i pisma HTV-u te još nekim medijskim kućama u Hrvatskoj nije dopušteno izvješćivanje o događajima oko Hercegovačke banke. Podsjetimo, u nedjelju navečer HTV je u Dnevniku emitirala »ekskluzivni« razgovor s Wolfgangom Petritschem iz Sarajeva, a potom iz Mostara razgovor s glasnogovornicom njegova Ureda u Mostaru Avis Beneš koji je načinio HTV-ov novinar iz Splita Dominik Strize.</p>
<p>Inače, nijedna velika banka iz Hrvatske nije imala poslovnih veza s Hercegovačkom bankom. Na upit nakon nagađanja da su nekima od njih ostala blokirana sredstva u Hercegovačkoj banci, postojanje bilo kakve suradnje negirale su Privredna banka, Zagrebačka, Raiffeisenbank i Riječka banka. </p>
<p>Lidija Martinović i Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ostavka pokretača gospodarskih reformi </p>
<p>Velimir Lovrić je svojim radom dokazao da mu je najvažniji gospodarski interes zemlje i demokratski postupak odlučivanja / Indikativno je da su ga na ostavku natjerali nedavni isključivi potezi međunarodne zajednice</p>
<p>SARAJEVO, 10. travnja</p>
<p> - Velimir Lovrić, čovjek koji je proces tranzicije vlasništva u Federaciji Bosne i Hercegovine pokrenuo s »mrtve točke« napustio je funkciju predsjednika Upravne agencije za privatizaciju u većem bosansko-hercegovačkom entitetu. Istodobno, Velimir Lovrić početkom je ovog tjedna podnio ostavku i na mjesto pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Svoj je potez obrazložio »zanemarivanjem i napuštanjem temeljnih principa demokracije i ljudskih prava te konstitutivnosti naroda, zajamčenim u Ustavu BiH i Federacije BiH, kao i nepoštivanjem odluke hrvatskog naroda da sam bira svoje predstavnike u državnim i entitetskim institucijama i tijelima vlasti«. Dodao je da u ovom trenutku nastavak rada, odnosno sudjelovanje u tijelima vlasti nije sukladno njegovim principima, zalaganju za zakonitost i legitimitet, odnosno njegovim »moralnim načelima kao čovjeka i Hrvata«.</p>
<p>U kraćem razgovoru s novinarom Vjesnika, Lovrić je neslužbeno potvrdio da je »kap koja je prelila čašu« njegovog nezadovoljstva bio način na koji je u petak izvedena akcija uvođenja privremene uprave u Hercegovačku banku u Mostaru. No, on nije želio javno šire obrazložiti svoju ostavku, osim onoga što je napisao u citiranom priopćenju.</p>
<p>Iako su mediji u Sarajevu bliski SDP-u Lovrićev čin jednostavno prokomentirali »odlaskom još jednog bliskog suradnika Ante Jelavića«, ovakva klišejizirana ocjena je ipak daleko od objektivne. Naime, iako je jedno vrijeme doista obnašao dužnost Jelavićevog ekonomskog savjetnika, Lovrićev politički i ljudski profil značajno odudara od uobičajene slike »HDZ-ovog tvrdolinijaša«. Iako je ovaj rođeni Hercegovac nesumnjivo nacionalist, on je apsolutno prihvatio demokratska pravila igre. Vodeći Upravni odbor Agencije za privatizaciju, najzaslužniji je za povijesni iskorak u pokretanju tog procesa s mrtve točke. Za to je, između ostalog, dobio komplimente čitave međunarodne zajednice u BiH, a riječi hvale na Lovrićev račun nije štedio ni američki veleposlanik Thomas Miller. </p>
<p>Lovrić je, naime, prepoznao privatizaciju te dovođenje inozemnog kapitala i novih tehnologija kao pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, otvoreno se suprotstavivši moćnim gospodarsko-političkim skupinama koje su obezvrjeđivale državno vlasništvo, nastojeći iscrpiti ili u bescjenje prodati najveća bogatstva zemlje. Pošten i transparentan proces privatizacije, tvrdio je Lovrić, u interesu je Hrvata u BiH. On je također na vrijeme uvidio da proces privatizacije ne koče samo krimonogene skupine, već i nacionalističke oligarhije, nastojeći postići poželjnu »nacionalnu strukturu« budućeg gospodarstva Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Suprotstavio se prodaji najboljih poduzeća za gotovo bezvrijedne certifikacijske papire (to je bio bošnjački interes, jer su Bošnjaci dobili najviše certifikata), te otvoreno lobirao za dovođenje svježeg kapitala u zemlju. Lobirao je i za ulazak hrvatskih poduzeća u proces privatizacije u BiH, a u slučaju »Agrokorove« kupovine Tvornice mineralne vode u Kiseljaku kod Sarajeva otvoreno se sukobio s lokalnim HDZ-ovim moćnicima.</p>
<p>Niti politički, Lovrić nije bio »na crti« vladajuće strukture unutar HDZ-a. Iako je praktično stvorio financijski sustav u Hercegovini, osovivši kao menadžer prvo Hrvatsku, a zatim Hercegovačku banku, s tih je mjesta morao otići jer se borio protiv koncepta »tajkunizacije« i ulaska u rizične bankarske plasmane. Ogorčilo ga je i to što su neki od vodećih političara unutar hrvatskog naroda u BiH pretpostavili osobno bogaćenje nacionalnom interesu.</p>
<p>Dakle, Lovrićeva ostavka mogla bi biti zabrinjavajući signal onima koji su izravno uključeni u rješavanje »hrvatskog problema« u BiH. Čini se da u ovom trenutku koncept Alijanse podržavaju samo lijevo ili krajnje lijevo orijentirani hrvatski političari u BiH, dok na ostalom dijelu političkog spektra praktično nema nikoga tko bi podržao sadašnju vladu, čak ni među onima koji su dokazali da prihvaćaju demokratske metode političke borbe.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Skopje spremno njegovati multietničku državu</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Potpisom premijera Ljupča Georgievskog i povjerenika Europske komisije Chrisa Pattena na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), Makedonija je započela formalno integriranje s petnaestoricom. Ta je najjužnija država nekadašnje Jugoslavije ujedno i prva s ovih prostora koja je postigla službeni ugovor s Bruxellesom. Nakon otprilike pola godine pregovora, Georgievski i europski premijer Romano Prodi iskoristili su Zagrebački summit 24. studenoga prošle godine da bi parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Redoviti mjesečni sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova petnaestorice od ponedjeljka u Luxembourgu iskorišten je da bi se potpisi na SAA i službeno potvrdili. Da bi se taj ugovor, međutim, mogao početi primjenjivati, potrebno je da ga prihvate parlamenti svih do 15 zemalja članica EU-a, posebno Europski parlament te dakako i makedonsko Sobranje. Ta procedura, ako je suditi prema iskustvima Češke, Slovenije, Poljske, zna potrajati od 15 mjeseci do dvije godine. </p>
<p>Kako bi se iskoristilo to razdoblje ratifikacije, usporedo sa SAA, u Luxembourgu je potpisan i privremeni sporazum o trgovinskoj suradnji. Taj privremeni ugovor primjenjuje se danom potpisa, dakle, od 9. travnja, a omogućuje da proces pregovora između Skopja i Bruxellesa počne odmah davati rezultate. Tim trgovinskim ugovorom, koji je dio cjelovitoga SAA, dogovorena je liberalizacija uglavnom makedonskog tržišta, (a samo manjim dijelom »jedinstvenoga europskoga tržišta«) i to za uvoz roba - prehrambenih artikala, tehničke opreme, građevinskog materijala, automobila, proizvedenih u tvornicama Europske unije.</p>
<p>I »jedinstveno europsko tržište« prethodno je dalo određene ustupke makedonskoj strani tzv. asimetričnom liberalizacijom, dakle, bez carina i drugih nameta otvorilo je vrata makedonskim vinima i još nekim poljoprivrednim proizvodima. Iako je Makedonija znamenita po svojem poljoprivrednom sektoru, doduše, ekstenzivnom i tehnološki zaostalom, EU ne dopušta uvoz makedonskoga mesa ili primjerice, rajčica. Unija, naime, i sama ima ogromne viškove u agrikulturi te je razumljivo da štiti vlastitu proizvodnju. Kad je o mesu riječ, epidemije slinavke i kravljega ludila dodatni su razlog stroge kontrole uvoza mesa i mesnih prerađevina, ne samo u Uniji.</p>
<p>Sporazum o stabilizaciji proizvod je, dakako, bruxelleske radionice, a pravila igre određene su po principu »uzmi ili ostavi«. Drugim riječima, trgovinska suradnja s Makedonijom, kao uostalom i s Hrvatskom mora ići na ruku EU-u, inače se Bruxelles ne bi ni upuštao u pregovore s jugoistokom Europe. Ostavljena je ipak mogućnost makedonskom gospodarstvu da se prilagodi trgovinskim uvjetima Unije. Naime, Makedonija, kao i Hrvatska, mora postupno ukidati carine za europske proizvode.</p>
<p>Za neke iz EU-a uvezene proizvode, i to u pravilu one koji ne ugrožavaju domaću makedonsku proizvodnju, državni se nameti odmah ukidaju, tj. carine se danom primjene trgovinskog ugovora svode na nulu. S obzirom da Makedonija, kao ni Hrvatska, nema automobilsku industriju, uvoz vozila iz EU-a ne ugrožava domaći sektor. Carinske stope za vozila s oznakom »proizvedeno u EC-u« Skopje je ukinulo i to se počinje primjenjivati već ovaj tjedan. Slični modus dogovoren je upravo tijekom ožujka i između Zagreba i Bruxellesa. </p>
<p>Osim te ekonomske dimenzije, ugovori o stabilizaciji i pridruživanju nose dugoročnu političku korist. Ugovori SAA su instrument kojim Unija nastoji pod nadzorom držati prostor Balkana i dugoročno ga stabilizirati. Njime su utvrđena načela poštivanja ljudskih prava, jačanja civilnoga društva, proces demokratizacije te regionalna suradnja. Za druge zemlje u regiji koje su na redu ili u tijeku pregovora o SAA (Hrvatska, BiH, SRJ i Albanija), poučno je da su Makedonija i Unija potpisale Sporazum u jeku makedonsko-kosovske krize. EU naime procjenjuje da je Skopje potpuno otvoreno za sve oblike multietničke suradnje, bez obzira na nedavne oružane sukobe na ulicama Tetova. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Đinđić: Miloševiću smrtna kazna u Srbiji</p>
<p>»Mogu pretpostaviti da će Milošević biti osuđen na smrt i da će se ta kazna pretvoriti u doživotni zatvor«, rekao je srbijanski premijer i dodao da ni Miloševićeva supruga Mira »neće još dugo ostati na slobodi«</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Pretpostavke o mogućem izručenju Slobodana Miloševića Haagu umnožile su se otkako se bivši predsjednik nalazi u beogradskom Centralnom zatvoru do mjere koja zbunjuje javnost. Tvrdi se da je to pitanje ključno mjesto rascjepa u vladajućoj 17-članoj koaliciji DOS kojoj će Haag prije ili kasnije poslužiti za međusobni obračun. Osim što se čini da postoje razlike (u najmanju ruku taktičke naravi) u mišljenju između jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i srbijanskog premijera Zorana Đinđića, primjetno je da se ministri pravosuđa SRJ i Srbije Momčilo Grubač i Vladan Batić, inače glavni pregovarači s Haaškim sudom, brane potrebom da se suradnja zakonski regulira, i taj se zakon iščekuje. Oko suradnje sa sudom nije nevažan ni novac kojega bi, u slučaju kooperativnosti, Srbija trebala dobiti.</p>
<p>U najnovijoj verziji izručivanja, koju je Đinđić ovih dana prezentirao u razgovoru za njemački tjednik Bunte, on je isključio mogućnost da bivši jugoslavenski predsjednik bude izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. »Mora nam se pružiti prilika da dokažemo kako to možemo učiniti bolje od Suda u Haagu. Kroz jedan takav proces jačamo povjerenje srpskog naroda u vlastito pravosuđe«, rekao je Đinđić. »Mogu pretpostaviti da će Milošević biti osuđen na smrt i da će se ta kazna pretvoriti u doživotni zatvor«, kazao je premijer i dodao da ni Miloševićeva supruga Mira »neće još dugo ostati na slobodi«. »Smatram da će za dva mjeseca optužnica protiv Miloševića biti dovršena. Zatim ćemo podići optužnicu protiv njegove supruge«, objasnio je. </p>
<p>O tome kako bi moglo izgledati prikupljanje dokaza i suđenje MIloševiću, rječito govori i zakonska logistika koju priprema srbijanska vlada. U proceduru je pušten nacrt izmjena Zakona o kaznenom postupku koji predviđa institut zaštite svjedoka kao i kazneno djelo formiranja paravojnih formacija, potvrdio je ministar pravosuđa Batić, naglasivši da će kategorija zaštićenog svjedoka olakšati istražiteljske radnje protiv dužnosnika bivšeg režima. »Cijela je država uvučena u kriminal i korupciju, a u situaciji smo da jedan broj ljudi, čiji stupanj kaznene odgovornosti nije toliko visok, šuti. Nama je cilj otkriti sudionike, inicijatore i stratege pljačke«, naglasio je Batić. </p>
<p>Kao kazneno djelo ministar je ovom prigodom naveo pljačku, ali ne i ratne zločine. O istrazi koja se vodi protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, Batić se je odbio izjasniti. Prema njegovim riječima, »postoji varijanta suđenja u Jugoslaviji po odredbama Međunarodnog kaznenog suda, kao u slučaju Norac«. On neprekidno ponavlja informaciju koju je navodno dobio kad je posjetio Haag, a koju nije potvrdio ni jedan drugi srbijanski dužnosnik, da će njegova zemlja »još godinu dana« biti pošteđena intenzivnih pritisaka pod uvjetom da se u Beogradu pokrene »ozbiljan postupak protiv Miloševića«, ili se »na neki drugi način« manifestira suradnja sa sudom. </p>
<p>Kad bi Milošević bio, kao što pretpostavlja Zoran Đinđić, osuđen na smrt po sadašnjim zakonima, ta bi presuda bila pravomoćna, ali ipak ne bi mogla biti i izvršena. Srbija je jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima ozakonjenu smrtnu kaznu, za razliku od SRJ, čiji je Srbija sastavni dio, koja ju je odavno ukinula, što stvara pravno apsurdnu situaciju. Ta je činjenica navela neke komentatore da Miloševiću sugeriraju predaju Haagu, tvrdeći da bi mu tamo svakako bila dosuđena blaža kazna. </p>
<p>Ipak, moguće je da smrtna kazna ni u Srbiji neće još dugo biti na snazi, unatoč tomu što je predviđa i novi zakon. Vijeće Europe u ponedjeljak je pozvalo vlast u Srbiji da je ukine ističući da se radi o neophodnom uvjetu za prijem Jugoslavije u ovu organizaciju. Glavni tajnik VE-a Walter Schwimmer i predsjednik Skuprštine Viječa Europe lord Russel Johnston zatražili su od Beograda da iskoristi priliku i u okviru reforme krivičnog zakona ukine smrtnu kaznu, napominjući da bi njezino zadržavanje bilo u suprotnosti sa Europskom konvencijom o pravima čovjeka koja zabranjuje smrtnu kaznu u mirnodopskim uvjetima. Srbijanski pravnici i državni dužnosnici znaju za sve ove okolnosti, no ipak drže da bi smrtnu kaznu trebalo ostaviti dokle god je kriminal u eskalaciji.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Putin: Kosovo, mali europski Afganistan</p>
<p>Dvodnevni rusko-njemački summit u Sankt Peterburgu obilježen je raspravom o napetoj situaciji na jugoistoku Balkana i dogovorom o vraćanju ruskog duga Njemačkoj</p>
<p>MOSKVA, 10. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan od načina za rješavanje uzavrelih međunacionalnih sukoba u Makedoniji može biti federalizacija te bivše jugoslavenske republike. Na takav zaključak upućuju izjave koje su u utorak na kraju dvodnevnih rusko-njemačkih međuvladinih pregovora davali rusko predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Gerhard Schröder, priznajući novinarima da su se u protekla dva dana više puta vraćali raspravi o situaciji na Balkanu.</p>
<p>Putin smatra da ne samo da se granice današnjih država na Balkanu ne smiju mijenjati već se trebaju učvrstiti, posebno ona koja dijeli Kosovo od Makedonije. Putin je Kosovo nazvao »malim europskim Afganistanom ili Čečenijom«, jer se iz tog kraja u srcu starog kontinenta u zapadnu Europu kontrabandom prebacuje 60 do 70 posto droge.</p>
<p>Schröder je podržao rusku inicijativu da države na Balkanu potpišu Pakt o stabilnosti kojim bi priznale međusobni suverenitet i neizmjenjivost državnih granica. Međutim, kada je o govorio o pravu makedonske vlade da se suprotstavi terorističkim akcijama albanskih ekstremista, Schröder je pozvao vlasti u Skopju da pokažu »više razuma prema svom albanskom stanovništvu« iz čega promatrači i zaključuju da njemački kancelar kao jednu od mogućnosti rješavanja krize vidi federalizaciju Makedonije odnosno davanje tamošnjem albanskom stanovništvu veće političke i kulturne autonomije.</p>
<p>Osim Schrödera i Putina, o situaciji na Balkanu u protekla dva dana u Sankt Peterburgu odvojeno su razgovarali i njihovi šefovi diplomacija Joschka Fischer i Igor Ivanov koji u srijedu dolaze u Pariz radi sastanka Kontaktne skupine o bivšoj Jugoslaviji. Prije sastanka Kontaktne skupine Ivanov će se sastati i s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. Stoga rusko-njemački pregovori o situaciji u Makedoniji i na Balkanu imaju posebno značenje jer su održani neposredno uoči sastanka Kontaktne skupine.</p>
<p>Ipak, uz pitanja europske i globalne sigurnosti, na rusko-njemačkim dvodnevnim konzultacijama glavna je tema bila unapređenje ekonomskih odnosa između dviju zemalja i posebno vraćanje ruskog duga Njemačkoj koji iznosi gotovo 20 milijardi dolara. Kako se može zaključiti iz izjava Gerharda Schrödera, Njemačka je spremna na dogovor koji bi olakšao Rusiji vraćanje dospjelih kredita. Naime, Schröder je izjavio da je Rusija u stanju u ovoj godini plaćati svoje dospjele dugove, a ako će iduće godine imati financijskih problema, Berlin je spreman pomoći Moskvi da se njezin dug restrukturira, odnosno isplata odgodi. </p>
<p>Schröder nije odbacio ni Putinov prijedlog da Njemačka dio svog duga »konvertira« preuzimanjem dionica velikih ruskih tvornica i kompanija. Dogovoreno je i da se napravi prijedlog da Rusija na taj način »ugasi« oko osam milijardi dolara svog dugovanja. Riječ je prije svega o pretvaranju u dionice ruskog klirinškog duga bivšoj istočnonjemačkoj državi koji prema raznim procjenama iznosi nešto više od šest milijardi dolara. Predstavnici ruske i njemačke vlade potpisali su i dva sporazuma: o suradnji u oblasti osvajanja svemira i zajedničku izjavu o pripremi rukovodećih kadrova za rusku ekonomiju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izrael traži potporu Turske u smirivanju sukoba s Palestincima</p>
<p>ANKARA, 10. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski šef diplomacije Shimon Peres, doputovao je u utorak u jednodnevni službeni posjet Turskoj s očitom namjerom da osigura potporu službene Ankare za poticanje srednjoistočnog mirovnog procesa. Peres se je najprije sastao sa svojim domaćinom Ismailom Cemom. Nakon toga, imao je i široku razmjenu mišljenja s turskim predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom i premijerom Bülentom Ecevitom, posebice o razvitku bilateralnih odnosa.</p>
<p>Peres je, kako se saznaje iz turskih diplomatskih izvora, pokušao provjeriti tursko stajalište glede palestinske Intifade. Naime, postoje mnogi znaci da se kabinet izraelskog premijera Ariela Sharona itekako pribojava da bi se palestinski općenarodni bunt, započet 28. rujna prošle godine, mogao negativno odraziti i na odnose Tel Aviva i Ankare. Peres je obznanio kako je Arafat načinio dvije krupne političke pogreške: odbijanjem da prihvati prijedlog bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona o preuzimanju 96 posto teritorija Zapadne obale i pokretanjem novog vala palestinske intifade.</p>
<p>Prema Peresu, Turska kao velika regionalna sila i članica Organizacije islamske konferencije (OIC) mogla bi utjecati na palestinskog čelnika Yassera Arafata da prihvati izraelske prijedloge da ponovno sjedne za pregovarački stol. Pritom je ponovio glavni izraelski preduvjet: stišavanje i prekid neprijateljstva, a potom mirovni pregovori. »Turska bi mogla iskoristiti svoj golemi utjecaj na Arafata kako bi ga nagovorila da zauzme znatno pomirljivije stajalište prema Izraelu«, naglasio je Peres.</p>
<p>Za tu očekivanu potporu, šef izraelske diplomacije rekao je ono što je Turska željela najviše čuti: da su tvrdnje Armenije o tzv. povijesnom turskom genocidu nad Armencima, »beznačajne«. Dometnuo je kako nema nikakve sličnosti između »incidenata s Armencima« i fašističkog Hitlerovog holokausta nad Židovima. »U armenskom slučaju se radilo o povijesnoj tragediji, a ne o genocidu«, rekao je.</p>
<p>Peres je tijekom razgovora s najvišim turskim dužnosnicima, uključujući i novog ministra gospodarstva Kemala Dervisa, podržao napore vlade premijera Ecevita za prevladavanje sadašnje vrlo teške i složene gospodarske krize. Rekao je kako će Izrael, koga s Turskom vežu dva vojna sporazuma potpisana sredinom 1996., učiniti sve da se sadašnje posrtanje turskog gospodarstva praćeno financijskom krizom što prije uspješno okonča. Peres je, istodobno, upoznao svoje domaćine s načinom na koji je Izrael zaustavio još znatno teže inflatorne udare (od oko 400 posto godišnje) sredinom osamdesetih godina.</p>
<p>Peres se u utorak susreo i s nezaobilaznim sugovornikom praktički gotovo svih najviših svjetskih dužnosnika koji posjećuju Ankaru: bivšim turskim predsjednikom Süleymanom Demirelom. Kako se saznaje, razgovor se uglavnom odnosio na daljnji rad međunarodnog »Mitchellovog komiteta« koji ispituje uzroke sadašnjih palestinsko-izraelskih sukoba. Demirel je, prema mnogim ocjenama, uz predsjednika Komiteta, bivšeg američkog senatora Georgea Mitchella, ključni član tog tima međunarodnih eksperata.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poljaci oprezni prema stranom kapitalu u medijima </p>
<p>Sve je više Poljaka koji smatraju da treba ograničiti inozemna ulaganja </p>
<p>VARŠAVA, 10. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kako pokazuju zadnja ispitivanja javnog mnijenja, u posljednjih nekoliko godina primjetan je porast broja Poljaka koji smatraju da treba ograničiti sve veća inozemna ulaganja, koja se već broje u desecima milijardi dolara. Napose su podijeljena u Poljskoj mišljenja kad je riječ o ulasku stranog kapitala u posebno osjetljivo područje - medije. Dio ovdašnjih političara, uglavnom s desne strane političke pozornice, strahuje da bi se dominacija stranaca u medijima mogla pokazati kudikamo opasnijom od dominacije inozemnog kapitala u poljskom bankovnom sustavu.</p>
<p>Činjenica je da je većina tiskanih medija u Poljskoj prešla u deset godina gospodarskih promjena u većinsko vlasništvo stranih izdavača. Poljskim tržištem pokazala su se napose zainteresirana dva zapadna medijska koncerna: bavarski Passauer Neue Presse i norveška Orkla, koji su u svoje ruke preuzeli čak dvije trećine regionalnog tiska. Zapadni izdavači imaju znatne udjele i u glavnim poljskim političkim dnevnicima. Norvežani tako drže 51 posto »Rzeczpospolite«, a Nijemci 25 posto »Zycia« dok u najtiražnijim poljskim dnevnim novinama »Gazeta Wyborcza« s petnaest posto dionica raspolažu Amerikanci. U čisto poljskom vlasništvu ostalo je tako samo nekoliko tiskovina, i to uglavnom one koje su usko vezane bilo uz lijevu, bilo uz desnu političku opciju. Inicijativu za sprečavanjem rasprodaje domaćih tiskovina pokrenuo je prije dvije godine dio poljskih parlamentarnih zastupnika, razljućenih kad je netko utvrdio da je na godišnjicu izbijanja Drugog svjetskog rata samo jedan lokalni dnevnik u Šleziji - gdje se većina novina našla u pretežnom vlasništvu njemačkog kapitala - našao za shodno da podsjeti čitaoce na obljetnicu. Dio zastupnika desnice primio se izrade zakona kojim bi se strancima dopustilo da u pojedinim novinama posjeduju maksimalno 45 posto dionica, a sve što je više od toga morali bi u roku od tri godine prodati poljskim pravnim ili fizičkim osobama. Predloženi su propisi, međutim, ocijenjeni preradikalnima te nisu dobili podršku parlamentarne većine.</p>
<p>Iako se protiv takvih radikalnih mjera izjasnio priličan broj osoba iz samih medija, pristalicama ograničavanja udjela stranog kapitala u tisku davali su u nekoliko navrata argumente u ruke sami novopečeni vlasnici medija. Najveće negodovanje izazvao je prije nekoliko godina potez direktora spomenute bavarske izdavačke kuće koji je, nakon što je dnevni list u njegovom vlasništvu sugerirao da se predsjednik Aleksander Kwasniewski prije nekoliko godina sastajao s ruskim špijunom, smijenio glavnog urednika i Kwasniewskom se javno ispričao. Opreznost kad su u pitanju mediji preporučuje i poznati poljski disident Adam Michnik, danas glavni urednik »Gazete Wyborcze«, poznat inače kao zagovornik privrednog liberalizma. Michnik tvrdi da je opasnost od ulaska stranog kapitala u medije znatno veća nego kad kapital ulazi, primjerice, u banku, i to stoga jer banka proizvodi novce, dok novine proizvode informacije i ideje. Ako se igdje treba bojati dominacije stranog kapitala, bojmo se u medijima, upozorava Michnik.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Češki socijaldemokrati skreću oštro ulijevo</p>
<p>Za novog predsjednika ČSSD-a izabran Vladimir Špidla (50)</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Češki socijaldemokrati skreću oštro ulijevo! Tako bi se u najkraće mogao ocijeniti završeni kongres čeških socijaldemokrata (ČSSD), koji je završio izborom novog vodstva u kojemu donimiraju novi ljudi s novim idejama na čelu stranke. Nakon što je dosadašnji predsjednik stranke i češki premijer Miloš Zeman odustao od ponovne kandidature za predsjednika stranke i namjerava se povući iz visoke politike (premijerom će ostati do isteka mandata u proljeće 2002.), za novog je predsjednika izabran dosadašnji prvi potpredsjednik Vladimir Špidla (50), a za prvog potpredsjednika Stanislav Gross (31). Na ostala četiri potpredsjednička mjesta između sedam kandidata izabrana su tri predstavnika Špidla-Grossove struje u stranci i tek jedan sljedbenik dosadašnjeg predsjednika Zemana. To znači da će novo vodstvo stranke, kao što je i najavilo, moći lako ostvariti novi stil u radu stranke, koji bi joj trebao omogućiti pobjedu na sljedećim parlamentarnim izborima u proljeće iduće godine. Novi šef stranke Vladimir Špidla u svom je programatskom govoru najavio novi kurs izrazito ulijevo. Poduzetnik nije gospodar države, branit ćemo svim sredstvima socijalnu državu, branit ćemo interese onih koji nemaju pristup Internetu, a CNN ne donosi o njima vijesti, bit ćemo glasnogovornici većine, država ne smije biti zaštitnica bogatih, bile su samo neke od najava koje je izrekao Špidla, da bi završio kako je došlo vrijeme da se krene oštro ulijevo! Novi je predsjednik stranke, koji je dobio oko 85 posto glasova prisutnih delegata, najavio pobjedu na izborima jer je, kako je rekao, nemoguće prihvatiti da se država opet preda u ruke koinzervativno-liberalne koalicije. </p>
<p>»Zaustavili smo nazadovanje države, ali posla ima još mnogo. Trebamo još najmanje jedan izborni mandat da bismo zemlju doveli u stanje kad će se u njoj moći dobro živjeti. Svojim izrazito ljevičarskim govorom, priznavši ujedno »mi smo socijalisti«, Špidla je zadovoljio znatan dio nezadovoljnika u stranci koji su smatrali da je ČSSD dosad bila premalo lijevo okrenuta i razmišljali o stvaranju ljevičarske frakcije unutar stranke. Jedino je ostalo otvoreno pitanje buduće suradnje s komunistima: nitko se nije izrazio za suradnju, ali nitko nije bio ni izrazito protiv. Umjesto tog izjašnjavanja, na kongresu su zazvučali tonovi koji su najavili da će novi stil stranke u njihove redove privući dobar dio dosadašnjih komunista, pa se ubuduće pitanje suradnje neće ni morati postavljati. </p>
<p> Iako je ostao u užem vodstvu stranke, dosadašnji predsjednik i premijer Miloš Zeman nije dočekao kraj kongresa nego je otišao prije izbora novog vodstva. Njegovi su mu stranački drugovi priredili dirljiv oproštaj u kojemu nije nedostajalo piva, njegove omiljene »becherovke« pa čak ni glazbe na čembalu! U novo vodstvo stranke izabrana su uz predsjednika Vladimira Špidlu (50) i prvog potpredsjednika Stanislava Grossa (31) još četiri potpredsjednika između sedam kandidata. To su Karel Kobes, Marie Součkova, Zdenek Škomrach i dosadašnji potpredsjednik Petr Lachnit koji se jedini u novom vodstvu smatra Zemanovim čovjekom. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Iz usporedbe PIK-a Vrbovec i petrinjskog »Gavrilovića« lako je doći do poučka kako gospodarstvo postaviti na zdrave noge</p>
<p>Ne možemo reći da naša Vlada nije agilna u rješavanju nagomilanih problema u državi, ali rezultati rada jedva su dobri i primjetni, a s takvim rezultatima faktor vrijeme gura nas u svakodnevnom životu na sve niže grane. Želi se u javnosti stvoriti pogrešna slika da su problemi skoro nerješivi, no to nje realna slika, jer problemi nisu tako preveliki i nerješivi, nego su znanje, kreativnost i sposobnost onih koji to rješavaju - nedostatni i siromašni. Kad se problemi ne znaju riješiti i nađu se u rukama nevježa, onda se tu konci počinju sve više zapletati i mrsiti. Tako stvoreni gordijski čvor treba adekvatno presjeći, da možemo kao društvo malo odahnuti i početi raditi na pravi način, a to ćemo za prvo vrijeme postići tako da sastavimo Vladu eksperata, koji mogu ponuditi odgovarajuće djelotvorne programe. Ipak se ne živi od politike (osim pojedinaca), nego od stručnog rada i djelotvorne proizvodnje, a politika je dobra ona koja to omogućuje.</p>
<p>U poduzećima (trgovačkim društvima) nije važno tko je vlasnik, nego tko je menadžer, da bi ona dobro i profitabilno poslovala. To pogotovo vrijedi za poduzeća u znatnom vlasništvu države (ili raznih fondova), pa ako ona ne posluju dobro država ne treba nikoga drugoga okrivljavati - nego samu sebe - jer su ustoličili loše menadžere, ali koji su svojim lošim radom ujedno i grobari politike koja ih je lakomisleno ustoličila. Kad gospodarstvo ne napreduje - kriva je vlast!</p>
<p>Nije rješenje naših gospodarskih nevolja (a time i prevelike nezaposlenosti) u tome da rasprodamo našu zajedničku imovinu (koju smo teškom mukom stvarali) strancima (a ta pogrešna teza provlači se od osamostaljenja naše domovine), pa da spiskamo ono što smo naslijedili od starije generacije, nego nam je obveza i dužnost gospodarstvo postaviti na zdrave noge, a to mogu samo oni - koji to znaju i mogu, a takvi postoje među nama i čekaju priliku koja bi im se ponudila i otvorila. Mi smo našu zemlju posudili od naših potomaka.</p>
<p>Već sam jednom ranije povukao usporedbu u poslovanju PIK-a Vrbovec i Mesne industrije »Gavrilović« Petrinja, koja je paradigma uzroka lošeg i dobrog poslovanja i gospodarenja: skoro sve je isto - osim poslovnog rezultata, jer u »Gavriloviću« menadžment je dobar i poslovni rezultat je dobar, dok su u PIK-u Vrbovec i jedno i drugo loši. Ne treba bolji dokaz da dobar poslovni rezultat ovisi ponajviše o menadžmentu i znalačkom vođenju poslovanja, pa da bi PIK Vrbovec počeo uspješno poslovati - dovoljno mu je kopirati način poslovanja u »Gavriloviću«. Obzirom da u Hrvatskoj nema »kravljeg ludila«, da nema ni bolesti slinavke i šapa, stvorene su dodatno povoljne okolnosti i mogućnosti za stočarstvo i mesnu industriju, u odnosu na druge zemlje koje su zahvaćene tim stočnim bolestima, pa to treba znati iskoristiti. Neka naši hotelijeri i ugostitelji odmah s našim stočarima i mesnom industrijom ugovore potrebne količine mesnih proizvoda i mesa, da ne bi kad dođe sezona kukali i plakali za nedostatak tih proizvoda. Hrvatska je općenito raj za proizvodnju zdrave hrane, pa to treba i u turizmu znati iskoristiti i reklamirati.</p>
<p>Način da se financiranje gradnje cesta i autoputova vrši iz sredstava koja bi se namaknula povećanjem trošarina na benzin i naftne derivate - štetan je i promašen, jer takvim povećanjem trošarina povećava se razina cijena svih proizvoda, pa to direktno utječe na životni standard pučanstva, konkurentnost našeg gospodarstva i općenito na inflaciju. takvim i sličnim načinima se je u tzv. socijalizmu zidala inflacija, koja je među ostalim uzrokovala raspad sistema. Stoga to treba pod hitno ukinuti! U našoj državi nije problem nedostatak bankovnog novca, nego je više problem gdje se može raspoloživi novac sigurno plasirati. Najbolji i najsigurniji programi za plasiranje novca su oni u kojima otplata kredita pada na teret pučanstva. Takvi programi primjerice su gradnja autoputova, koji se sami otplaćuju naplatom cestarine, zatim tunela, odlagališta otpada i spalionica, gradnja telefonskih i električnih centrala i slično, pa to mogu učiniti i naše banke, umjesto da deponiraju novce u inozemstvu. Za primjer im mogu poslužiti strane banke i investitori, koji jedino i kreditiraju takve programe kod nas. To je pravi put, a ne zidanje trošarina na benzin i naftne derivate. </p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Čemu toliki izrazi divljenja? </p>
<p>Prateći redovito rubriku »Pisma čitatelja«, uočio sam neobičnu, ali neumitnu pravilnost da svakom napisu s potpisom Olge Carević, bez izuzetka, slijedi desetak redaka euforičnih pohvala i izraza divljenja autorici osobno te oduševljenja društvenom vrijednošću i spisateljskom kvalitetom njenih tekstova.</p>
<p> S prozelitskim žarom ih se kao neku vrstu katekizma preporučuje pozornosti čitatelja, a autoricu se predlaže za dobitnicu nepostojećih nagrada i članstvo u Savjetu uglednika, tijelu koje bi po gotovo zapovjedno intoniranom prijedlogu njenoga lobija Vlada tek trebala formirati.</p>
<p>Sve te bizarnosti epistolarnog novinarstva koje svojom kratkom formom i osobnim tonom odišu pomalo djetinjom arogancijom pučkoškolskih odlikaša potpisuju imena koja krase zvučne titule dr. sci. i mr. sci., a barem u jednom slučaju i kolektivitet predstavljen kao »niz drugih intelektualaca«.</p>
<p>Ja sam, na primjer, o ekologiji pročitao i boljih napisa od ovoga zbog kojeg se dotični dr. sc. od ushićenja obeznanio. No, za razliku od njega i ostalih panegiričara Olge Carević koji svoje hvalospjeve potkrijepljuju samo svojim kićenim titulama, svoju tvrdnju ja mogu i obrazložiti.</p>
<p>Mogao bih se za to poslužiti bilo kojim njenim napisom, no bit će dovoljan zadnji, objavljen u Vjesniku pod dobro odabranim naslovom »Što god snađe Zemlju snaći će i sinove njezine«, da efektno najavi sladunjavost i neinformativnost sadržaja te prigodničarski sročene homilije o općim mjestima trenutno pomodne ekološke tematike. Kao ni u domaćem uratku na zadanu temu kakvog srednješkolca, ni u ovom tekstu nema ničeg novoga i drugačijeg od onoga što se u mnoštvu sličnih šalabahtera o ekološkim problemima današnjice može naći. Prigodno tempiran na Svjetski dan zaštite voda i Svjetski meteorološki dan napis je skup podataka o Zemljinoj površini, opće poznatih saznanja o značenju voda za život i o tome što im čovjek svojim djelovanjem radi, te o problemima koji iz toga proizlaze.</p>
<p>Nakon ritualnog spominjanja UN i njihovih ekologijskih konvencija slijedi poetski skok na za tu vrstu ekologijskih homilija obvezatno citiranje riječi jednoga indijanskog poglavice. I to je sve. Čitatelj koji vrijednost teksta ocjenjuje po njemu samome, dakle prema poruci i stavu autora, informaciji koju sadrži, te naraciji, tempu i dinamici, a ne prema preporuci s</p>
<p>»višega mjesta« mora se upitati ne bi li uistinu bilo bolje da se pisma Olge Carević i članova njenoga lobija više ne objavljuju u rubrici »Pisma čitatelja«, već na nekom drugom mjestu. Predlažem stoga uredništvu Vjesnika da formira novu rubriku pod naslovom »Kutak Olge Carević i članova njenoga kružoka«, a njeno grafičko uređenje prepusti dr. sci. koji je svojedobno javno kritizirao Vjesnikova grafičkog urednika. Jer, kako je to 17. studenog 2000. napisao čitatelj Igor Ratković, rubrikom »Pisma čitatelja« Vjesnik je uistinu stvorio rubriku za »običnu« javnost sa specifičnom težinom i otvorenošću koju slične rubrike nemaju.</p>
<p>Neka ona i nadalje bude - riječima istoga čitatelja - svojevrsni govornički ugao iz novinarskog Hayde Parka ili decentni podij za glas naroda, te autentično, uzbudljivo i popularno javno mjesto sa specifičnom težinom koju određuje institucija Vjesnika, ali i način uređivanja i grafičke obrade te rubrike.</p>
<p>Eliti nezadovoljnoj miješanjem njenih umotvorina s pismima običnoga puka i egalitarnom grafičkom estetikom rubrike Vjesnik bi za ljubav poštovatelja demokratskih vrijednosti koje se gaje uređenjem »Pisama čitatelja« uistinu trebao podariti zasebnu rubriku.</p>
<p>DAMIR UZELACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nešteri bi šteli zatajiti tretjega oslobođenja horvatskoga Međimorja </p>
<p>Pak se moram prijeti pera i znova reči ono kaj sam večpot rekev v ovi priliki: obljetnici tretjega oslobođenja horvatskoga Međimorja 6. travena 1945. ljeta.</p>
<p>Nešteri bi te datum šteli zatajiti kak da ga nigdar ne bilo. To se vidlo i v ove dneve na obljetnici tretjega oslobođenja Međimorja. Zakaj bi šteli zatajiti? Zato kaj o onom vremenu za mađarske okupacije sodiju po tomu kaj je i kak je bilo potli 1945. ljeta, a zna se što je došev na vlast. A to je ne dobra metoda šterom bi se došlo do pune i objektivne istine o semu kaj se pripetilo za »mađarije«, što je biv v prvi liniji boja protiv okupacije, a što je biv za Mađare.</p>
<p>Vse se to more prešteti v knjigi prof. Vladimira Kalšana »Građansko društvo u Međimurju« kaj je vun zišlo pred nešteri mesec. Prvo ljeto mađarske okupacije dobro je opisano: soldačka vlast v prvo vreme do jeseni da so formerali civilnu vlast, prvi mađaroni i njiva društva, mađarski jezik v školaj itd, a v isto vreme v reštu prve veljke skupine Međimorcov, njih koli 80, šteri so osojeni na soldačkom sodu v Pečuhu, kajti so se Mađari bojali da bodo oni organizerali bunu proti okupacije Međimorja. Med osojeni največ je bilo aktivistov radničkog pokreta i sindikata šteri je v Čakovcu biv vu to vreme jako raširen.</p>
<p>Škoda kaj Kalšan ne opisav i prve diverzantske akcije v Međimorju štere so počele več v ljeti 1941. Međimorci so se ilegalno organizerali za borbu proti mađarske vlasti, a za nacionalno oslobođenje. Za štiri let čudaj je akcija fčinjeno, največ od partizanov Međimorcov ke bi došli skrivečki prek Drave z Kalnika, de se bila formerala i međimorska četa. Čudaj je Međimorcov poginulo v borbaj. Ako računamo i ljude ke so stradali v logori v Mađarskoj i Nemškoj, a največ so stradali međimorski Židovi (koli 600), skupno je za vreme tabora poginulo, kaj v boju, kaj v rešti i logori, koli 1.100 Međimorcov. Vnoge so soze majke zplakale. Za vnoge se poginule ni denes išče ne zna grob.</p>
<p>Se ne pitalo štere si političke stranke - vsi so Međimorci bili protiv okupatorov. Vsi so bili domoljubi. V logoru v Sarvaru našli smo se 1943. vsi: i radičevci Matek Slaviček, Štef Petkovič i vnogi drugi skupa s horvatskimi levičari. Ono kaj nas je skup držalo bila je ideja o slobodnom Međimorju. Po tomu so se Međimorci jednako držali i borili kak i Horvati v Istri, Dalmaciji, na otoki pod talijanskom okupacijom.</p>
<p>Ako vse to imamo na pameti, ljefko je i najmlajšimi razmeti zakaj je nam Međimorcem 6. traven tak znakoviti datum. To je den tretjega oslobođenja horvatskoga Međimorja. Međimorci so ga komaj dočakali potli štiri let okupacije. Svojom borbom proti fašizmu oni so čudaj pomogli i doli svoj veljki del evropski antihitlerovski koaliciji. To im je na diku. O vsemu temu mlajše bi se generacije trebale vučiti v školaj.</p>
<p>A kaj je bilo od 1945. i dalje, to je druga pripovest.</p>
<p>MIHO HORVATINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Međunarodna zajednica podilazi SRJ</p>
<p>Nakon uhićenja Miloševića došlo je ponovno na vidjelo pravo lice pojedinih međunarodnih čimbenika i njihova odnosa prema Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Za Rusiju je uhićenje i procesuiranje Miloševića samo unutarnja stvar SRJ, dok u RH ništa nije unutarnja stvar, čak ni Domovinski rat.</p>
<p>Iz Vijeća Europe poručuju da izručenje Miloševića Haagu nije uvjet za financijsku pomoć SRJ, a Hrvatskoj se za neizručenje hrvatskih građana za ratne zločine prijetiti čak i sankcijama. Koštunica poručuje Haaškom tribunalu da bi izručenje Miloševića destabiliziralo političku situaciju u SRJ, što u Haaškom tribunalu shvaćaju kao ozbiljno upozorenje, zbog čega se izručenje Miloševića može odgoditi dokraja godine. Međutim, nikoga u međunarodnoj zajednici ne brine hoće li doći do destabilizacije političke situacije u RH, za izručenja hrvatskih građana osumnjičenih za ratne zločine što je krajnje politički neodgovorno. jer je Hrvatska vojno-politički čimbenik stabilnosti na Balkanu. Još je Madeline Albrigth rekla, a nitko iz nove američke administracije to nije porekao, da SAD nemaju ništa protiv da se Miloševiću za ratne zločine sudi u SRJ, ali nijednom netko od američkih političara nije rekao da bi se hrvatskom pravosuđu trebalo prepustiti ijedan slučaj procesuiranja hrvatskih građana osumnjičenih za ratne zločine. Otkud toliko (gotovo apriorno), povjerenje u jugoslavensko pravosuđe? U haaškim optužnicama nema ni spomena o ratnim zločinima jugosoldateske u RH, čiji je vrhovni zapovjednik bio Milošević, niti je na Haaškom tribunalu dosad itko procesuiran za ratne zločine nad hrvatskim građanima. Međutim, kad je u pitanju RH, Haaški tribunal bi po kriteriju zapovjedne odgovornosti, želio procesuirati cijeli vojno-politički vrh RH koji je vodio obrambeno-oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu.</p>
<p>Bude li se nastavila međunarodna politika dvostrukih mjerila prema ratnim događanjima na području bivše Jugoslavije, Hrvatski sabor treba privremeno odgoditi izručenje naših građana osumnjičenih za ratne zločine. </p>
<p>Zabrinjava da je svaki anketirani Beograđanin (bez obzira na političko opredjeljenje) protiv izručenja Miloševića Haaškom tribunalu, jer to znači da ga oni uopće ne optužuju za velikosrpski genocidni rat protiv nesrpskih naroda na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>BORIS VEDENIKVinkovci</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Petritsch ujedinio Hrvate u BiH</p>
<p>Nigdje (ne)djelotvornost međunarodne zajednice nije tako jasno izražena kao u najnovijoj krizi u Bosni i Hercegovini, stvorenoj nesposobnošću njenih upravitelja. Događaji u Mostaru i u dijelovima BiH u kojima živi većinsko hrvatsko pučanstvo, jasno ukazuje na slom povjerenja i politike Wolfganga Petritscha. U želji za »uspjehom na brzinu«, Petritsch se u svojoj borbi protiv nacionalista, upustio u prekrajnje izbornih zakona. Te, njegove radnje su sada urodile »plodom«.Sve što je ovime postigao jest uvjeriti bosansko-hercegovačke Hrvate (i ne samo njih) da u međunarodne administratore u BiH ne mogu imati nikakva povjerenja. Kad se nisu u stanju pridržavati vlastitih zakona, kako im se može vjerovati da će postupati pravedno i pošteno? Bilo kojem objektivnom promatraču je jasno da je Petritsch više od bilo koga zbio hrvatske redove iza tog vodstva. Bitka za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu ne može se dobiti osvajanjem udarnih vijesti svjetskih medija, nego osvajanjem srca i duše Hrvata koji žive u BiH.</p>
<p>Dr. DRAGO JURIĆBulleen, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zar u Saboru još čitaju »akta« iz predsjednikova »kabineta«?</p>
<p>Francuzi, Mađari, Slovaci i drugi narodi jako paze na pravilan i čist izgovor, naročito u javnom komuniciranju. Čak postoje i stanovite kazne ako se prekorače odredbe zakona.</p>
<p>Kroz velik dio svoje povijesti hrvatski narod se borio za opstanak svojeg jezika, jer su prijetili mnogi jezici naroda od kojih su naroda izgubili svoju državnu nezavisnost (Austrijanci, Mađari, Talijani, Srbijanci pa dijelom i Turci). U doba preporoda čistoći hrvatskog jezika poklanjala se naročita pozornost pa su mnoge strane riječi bile zamjenjivane hrvatskim koje su bile upravo »izmišljavanje« od pojedinaca, da bi Hrvati spasili svoj jezik a time i dio svog nacionalnog identiteta.</p>
<p>Mnoge naše ljude koji se čitav život bave jezikom (učitelji, profesori, lektori i drugi) smeta kada se rabi još i danas tuđa riječ umjesto domaće koja je davno ukorijenjena u našem jeziku.</p>
<p>Tako pri otvaranju zasjedanja Hrvatskog sabora 28. ožujka 2001. godine saborski zastupnici su od predsjedavajućeg nazvani »narodni« zastupnici, kako se je govorilo u nekim prošlim vremenima. Zatim se mogla zapaziti riječ »akta«, mislilo se na »spis«, pa »u mojem kabinetu« mislilo se na »ured« i mnoge riječi izgovorene ekavicom. Nekoliko zastupnika je sabor nazvalo, i stalno nazivalo parlamentom. Mogla se čuti riječ »saglasnost« (suglasnost), pa »institucije sistema« umjesto lijepih narodnih izraza »ustanove sustava«. No, dogodilo se nešto i glasnogovorniku HDZ-a pa je učinio »previd« i »zabunu« kad nije rabio jednu od ove dvije riječi nego je izrekao riječ »omaška«. Problematična je i ova riječ koju je kasnije izrekao »unisono«... U zapadnom dijelu Hrvatske obje te riječi su nepoznanice.</p>
<p>Upravo smo dobili dva nova pravopisa. Eto zbrke u pravopisu pa kada pribrojimo tome i zbrku u uporabi tuđih riječi valja se zabrinuti za književni hrvatski jezik. Pogotovo kada se gotovo danomice unosi u njega po jedna nova engleska riječ!</p>
<p>K. O.prof, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Još jedan razbojnički prepad na kombi Hrvatske pošte</p>
<p>Vozača poštanskog kombija maskirani pljačkaši su vezali i ostavili u prtljažnom prostoru / Zbog ponovnog napada na poštanski kombi Sindikat najavio štrajk</p>
<p>VIROVITICA/ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - U utorak oko 6 sati opljačkano je kombi vozilo Hrvatskih pošta u mjestu Stari Gradac, nedaleko od Virovitice, navodi se kratko u policijskom priopćenju.</p>
<p>Kako je dalje navela Policijska uprava virovitičko-podravska, vozilo HP-a krenulo je iz Bjelovara i kretalo se u smjeru Virovitice, a u Starom Gradcu pretekao ga je automobil koji se zaustavio na cesti. Iz automobila su izašle dvije maskirane osobe. Vozača poštanskog kombija maskirani pljačkaši su vezali i ostavili u prtljažnom prostoru, a potom pobjegli odnijevši za sada neutvrđen iznos novca.</p>
<p>Na mjestu događaja obavljen je očevid, a policija poduzima mjere sa ciljem hvatanja počinitelja, navodi se u policijskom priopćenju.</p>
<p>Slična pljačka dogodila se u Vranjicu kraj Splita 15. ožujka ove godine. Tada je četvero razbojnika opljačkalo kombi HP-a, a nakon pljačke su pobjegli čamcem. U ljeto pak prošle godine nedaleko od Zadra ubijen je poštar Ivica Šestan. U svim spomenutim slučajevima napadi su se dogodili prvog dana isplate mirovina.</p>
<p>Nakon splitske pljačke policija je upozorila sve institucije koje posluju novcem; banke, mjenjačnice, štedionice, pošte, da posebnu pozornost obrate na sigurnost pri rukovanju i transportu novca. Tada je također policija potvrdila da su rukovodeće strukture Hrvatskih pošta više puta upozoravane na potrebu povećanja sigurnosti kod pratnje i transporta pošiljki i novca.</p>
<p>Povodom ovog još jednog razbojničkog napada na kombi Hrvatske pošte, svojim se priopćenjem oglasio i Republički sindikat radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija, u kojem se navodi:</p>
<p>- Ono čega smo se bojali, na žalost, dogodilo se. Danas je ponovo opljačkan jedan od kombija Hrvatske pošte koji je prevozio poštanske pošiljke, a među njima i vrijednosnice. Nemili događaj zbio se na području Središta pošta Virovitica. Srećom, naš kolega, radnik Pošte nije ozlijeđen.</p>
<p>Kako navode u priopćenju, upozoravali su i molili Vladu RH, Mirovinski fond i Upravu Hrvatskih pošta da se ne objavljuje datum početka isplate mirovina. »Na žalost u tisku je, u petak 6. travnja, velikim slovima i s velikom pompom objavljeno, da će se mirovine početi isplaćivati 10. travnja ove godine. Kao i u dosadašnjim slučajevima (napadaj i pogibija kolege Ivice Šestana iz Zadra, napadaj na poštanski kombi u Splitu) pljačke su se zbile prvog dana isplate mirovina, a kojeg su uredno objavili mediji temeljem priopćenja Mirovinskog fonda. Poginuli i ranjeni radnici, opljačkani poštanski uredi i vozila nisu bili dovoljno upozorenje za odgovorne osobe i institucije, koje su i nadalje nastavile s ustaljenom praksom objavljivanja datuma isplate mirovina«.</p>
<p>Sindikat smatra da je »zadnju, pompoznu, najavu potencirala politika u svojim predizbornim aktivnostima prema umirovljenicima. Ova objava samo je dokazala da se ne biraju sredstva predizborne kampanje, pa makar ona ugrožavala i živote radnika.</p>
<p>No, najveća krivica, ipak, leži na Upravi Hrvatske pošte koja, osim jalovih razgovora i uvjeravanja te šikaniranja prosvjednih aktivnosti RSRHPT, godinama ništa nije poduzimala da se zaštite naši radnici, tvrdi Sindikat. Potporu u tome davalo joj je i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ne sankcionirajući ovakve postupke Uprave. »Stoga sada tražimo od Vlade RH da napokon smjeni ovu Upravu i da poduzme sve u zaštiti naših radnika od suludih razbojnika, a naš Sindikat ponovo će organizirati štrajk, bez obzira na pokušaj zabrane, u četvrtak, 12. travnja ove godine od 12 do 12.30 sati«, navodi se na kraju priopćenja.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Počelo suđenje nevjenčanim supružnicima za čedomorstvo</p>
<p>OSIJEK, 10.travnja</p>
<p> - Pred vijećem Županijskog suda u Osijeku kojim predsjeda sudac Damir Krahulec, u utorak je počelo suđenje Miri Roksandić (43) i Gojku Milkoviću (67), nevjenčanom bračnom paru iz baranjskog mjesta Popovac. Tereti ih se da su u ljeto 1996. godine počinili stravično ubojstvo tek rođenog zajedničkog djeteta. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva Miru Roksandić tereti da je točno neutvrđenog dana u ljeto 1996. godine, u </p>
<p>Popovcu usmrtila svoje novorođenče tako što mu je stala na vrat sve dok nije prestalo disati. Njezinog nevjenčanog supruga, koji je u pritvoru, optužnica tereti da je Miru potaknuo na ubojstvo djeteta, te ga se tereti da je mrtvu bebu umotao u plahtu i zakopao je u dvorištu kuće. </p>
<p>Oboje optuženih sudskom su vijeću izjavili da se ne osjećaju krivima. Svjedok Milan Đurinjak (41), rekao je kako je o Mirinom porođaju i navodnom ubojstvu bebe doznao od prijateljice Slavice Soline koja se u utorak nije odazvala sudskome pozivu. » Slavica mi je ispričala kako je bila prisutna kad je Mira kod kuće rodila dijete, te da je čula kako je Gojko rekao da dijete nije njegovo i da ga se trebaju riješiti. Rekla je i kako je Mira prvo nju nagovarala da ubije dijete, što je ona odbila učiniti, pa je Mira ustala iz kreveta i sama stala djetetu na vrat«, kazao je Đurinjak. Nadalje je objasnio da Gojko i Mira žive skupa od 1995. godine, a da ona ima troje djece iz prvog braka. Najstarija kćerka stanuje u Dardi sa bakom, a mlađa i najmlađi sin s njima u Popovcu. Mlađa je kćerka nedavno i rodila, a neslužbeno doznajemo od Popovčana da je otac djeteta poočim Gojko Milković. Prema iskazu vještaka patologa, 6. siječnja ove godine obavljena je ekshumacija, no, pronađeni ostaci ne pripadaju čovjeku već su životinjskog podrijetla. Svoj je iskaz dao i vještak neuropsihijatar dr. Nikola Mandić prema čijim je riječima Milković osoba s karakternim poremećajem te da je bio smanjeno ubrojiv, dok je Mira Roksandić također prema njegovu mišljenju bila smanjeno ubrojiva, jer je riječ o nesigurnoj osobi ispodprosječnih intelektualnih sposobnosti. Rasprava se nastavlja u svibnju. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvije godine zatvora zbog bludnih radnji nad učenicom</p>
<p>ČAKOVEC, 10. travnja</p>
<p> - Sud za mladež na Općinskom sudu u Čakovcu, na kaznu zatvora od dvije godine, osudio je Branka Krušeca (44), profesora glazbene kulture iz Draškovca. </p>
<p>Riječ je o jedinstvenoj nepravomoćno izrečenoj kazni zatvora od dvije godine. Krušeca je Općinsko državno odvjetništvo teretilo za četiri slučaja zlouporabe nastavničkog položaja spram djeteta, a u počinjenju bludne radnje. Budući da tijekom glavne rasprave nije bilo dokaza da je i četvrto kazneno djelo počinjeno, Općinsko odvjetništvo odustalo je od te točke u optužnici. </p>
<p>Državno odvjetništvo teretilo je Branka Krušeca da je od ljeta 1996. godine pa do veljače 1998. godine, kada je u svom stanu u Draškovcu davao privatne satove poduke glazbe, a od početka 2000. godine i u svom kabinetu u Osnovnoj školi Draškovec-Donji Kraljevec, učenicu u više navrata rukama dirao po tijelu. Za to kazneno djelo izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od jedne godine. </p>
<p>U optužnom je prijedlogu stajalo da je od siječnja do travnja 2000. godine, u školskom kabinetu glazbene kulture u školi u Donjem Kraljevcu, u dva navrata pozivao u tu sobu jednu učenicu pod raznim izgovorima. Tu je, prema optužnici, djevojčicu dirao po tijelu i, privukavši je k sebi, pritisnuo uz sebe i zatim poljubio u usta. Također se ga teretilo da je od ožujka do travnja u prostorijama škole u Draškovcu jednu učenicu u dva navrata dirao po tijelu. Za to mu je sud odredio, kao i za kazneno djelo počinjeno u Donjem Kraljevcu po osam mjeseci zatvora. Osuđeni Krušec dužan je nadoknaditi i troškove postupka. U zakonskom roku on, kao i državno odvjetništvo, imaju pravo na žalbu. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladića u glavu nesretnim slučajem ustrijelila malodobna prijateljica </p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Nakon anonimne dojave mobitelom, policija je na trećem katu privatne kuće u vlasništvu M. P. (52) na adresi Križine 42 u Podstrani, nedaleko od Splita, u ponedjeljak posljepodne pronašla Domagoja Matkovića (18) iz Solina s prostrijelnom ranom glave.</p>
<p> Mladić je prebačen u splitsku Kliničku bolnicu gdje je i operiran, no u utorak ujutro stanje mu se pogoršalo te je neizvjesno hoće li preživjeti.</p>
<p>Prema šturom policijskom priopćenju, Matkoviću je ozljedu iz pištolja devetmilimetarskog kalibra zadala 17-godišnja Šibenčanka, navodno nesretnim slučajem. Prema prvim saznanjima, djevojka se igrala pištoljem koji je slučajno opalio. U ponedjeljak poslijepodne policija je sumnjala na pokušaj samoubojstva, no kada pištolj nije pronađen u sobi u kojoj je ležao ranjeni mladić, posumnjalo se na pokušaj ubojstva. Oružje, koje je maloljetnica bježeći odbacila, pronađeno je nedaleko od kuće.</p>
<p>Sedamnaestogodišnjakinja je prijavljena za teško kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom, te je zadržana u zatvoru na Bilicama dok je ne sasluša istražni sudac za mladež. U trenutku pucnja uz Matkovića, koji je i iznajmio stan, i maloljetnice koja je pucala nalazio se i Alen N. (29), te maloljetni djevojka i mladić. Policija sumnja kako je upravo Alen N., kojeg policija od ranije poznaje zbog više kaznenih djela prijevare, pozvao policiju. Za njim se još uvijek traga jer ga se povezuje s predmetima pronađenim u stanu koji ga povezuju s nekim kaznenim djelima. Riječ je o 200 grama eksploziva marke Vitezit, eksplozivnoj napravi s 200 grama TNT-a, automatskoj pušci kalibra 22 s mecima, pečatima splitskog i šibenskog Općinskog suda, Županijskog suda u Splitu, jednog solinskog javnog bilježnika, Splitsko-dalmatinske županije Ureda za katastarske i geodetske poslove te Tehnoshopa, kao i više praznih kupoprodajnih ugovora i vlasničkih listova. Kriminalistička obrada je u tijeku.(Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Troje ozlijeđeno u sudaru auta i teretnjaka</p>
<p>ŽUPANJA, 10. travnja</p>
<p> - Na državnoj cesti D-4 od Županje, u noći na utorak, oko 1,35 sati, dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđene tri osobe. Naime, Siniša M. (33) iz Slatine upravljao je osobnim vozilom »Mercedes«, jugoslavenskih nacionalnih oznaka MP 71-11, te je uslijed neprilagođene brzine sustigao teretni automobil s prikolicom »MAN«, bosanskohercegovačkih registarskih oznaka 210-M-349, nakon čega je udario u zadnji dio prikolice, podbivši se pod nju. Vozač osobnog automobila zadobio je lakše, a putnici u automobilu Luka K. (53) iz Mitrovice (SRJ), te Nebojša A. (47) iz Petrinje zadobili su teške i po život opasne ozljede. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pukanić izostao s rasprave jer je »možda zaspao«</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Sudski spor u kojem Ivo Pukanić, direktor tjednika Nacional, zbog klevete tuži redatelja Jakova Sedlara, u utorak je na Općinskom sudu odgođena zbog izostanka tužitelja Pukanića.</p>
<p>Sutkinja Sanda Bramberger Ostoić je rekla kako je Pukanić uredno primio poziv za raspravu, a njegov je branitelj odvjetnik Čedo Prodanović rekao kako ga niti neposredno prije rasprave nije uspio dobiti. Ne isključuje, međutim, mogućnost da je njegov klijent jednostavno - zaspao.</p>
<p>Pukanić je privatnu tužbu podigao zbog izjava Jakova Sedlara objavljenih u Večernjem listu od 17. prosinca 1999. godine, u tekstu pod nazivom: »Ne znam je li James Bond za Hrvatsku aktualniji od Bleiburga«. Tužitelj smatra kako je Sedlar u želji da uredništvo i novinare tjednika Nacional moralno diskreditira pred hrvatskom javnošću, a govoreći o pisanju spomenutog tjednika i radu njegovih novinara, iznio klevete na njihov račun. Naime, Sedlar je tada izjavio: »Čuo sam da je riječ o bivšim suradnicima UDB-e i bivšim prostitutkama«. </p>
<p>Pukanić je izjavio, kako je Sedlar, navodno ljutit što će se njegov film biti prikazivan u dva nastavka na nacionalnoj televiziji, i to 26. prosinca, te na dan izborne šutnje, 6. siječnja, dao sporni intervju Večernjem listu, s namjerom da utječe na birače kako ne bi glasovali za »komuniste«, a koje u Hrvatskoj utjelovljuje koalicija SDP-HSLS. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sedam banaka iskazalo gubitke od 155 milijuna kuna </p>
<p>Dubrovačka banka iskazala dobit za 2000. u iznosu od 10 milijuna kuna, a HNB-ov nadzor utvrdio potencijalne gubitke u iznosu od 107 milijuna / Po privremenim nerevidiranim podacima, koje objavljuje HNB, gubitak iskazale Slavonska banka, Istarska, Dalmatinska, Croatia, Kaptol i Bayerische Hypo Vereinsbank / Nakon revizije dobit Međimurske banke »pretvorena« u gubitak </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Prema privremenim nerevidiranim podacima o poslovanju banaka u 2000., koje je objavila Hrvatska narodna banka, godinu je s gubitkom završilo šest banaka, među kojima je najveći onaj u Slavonskoj - 60,92 milijuna kuna. Dalmatinska je banka po tim početnim rezultatima, nakon kojih su na posao krenuli revizori, zabilježila 33,38 milijuna kuna gubitka, Istarska banka 25 milijuna, Croatia banka 16,3 milijuna, Kaptol, koja ide u likvidaciju, godinu je završila sa 11,14 milijuna kuna gubitka, a Bayerische Hypo Vereinsbank sa 50 tisuća kuna gubitka. </p>
<p>S obzirom na to da revizija u nekim bankama još traje, bit će sigurno izmjena privremenih nerevidiranih podataka nakon što isplivaju novi gubici. To se s Međimurskom bankom već dogodilo, pa je umjesto dobiti od 1,65 milijuna iskazane u privremenim nerevidiranim podacima, prošla godina zapravo, u dogovoru s revizorima, završila sa 7,8 milijuna kuna gubitka. Taj je rezultat, kako objašnjavaju u banci, posljedica vala stečajeva koji je u drugoj polovini prošle godine zahvatio Hrvatsku, ali i desetak poduzeća - komitenata banke, što se odrazilo na povećani trošak rezerviranja. </p>
<p>Ono što se može zaključiti temeljem nerevidiranih podataka jest da su inozemni vlasnici, koji su lani preuzeli Dalmatinsku i Istarsku banku (investicijski fond Regent Europe), odmah počistili zatečene bilance - i posljedica je toga ukupni gubitak u te dvije banke od oko 57 milijuna kuna. I Slavonska banka, čiji je vlasnik Hypo Alpe-Adria-Bank (koji je za sljedeću godinu najavio spajanje sa Slavonskom), završila je 2000. godinu s velikim gubitkom. </p>
<p>Državne banke i njihovo poslovanje u prošloj godini moglo bi se pokazati »nezgodnim pitanjem«, to više što je riječ o bankama za koje se bliže rokovi privatizacije. U izvješću HNB-a od državnih je banaka Croatia banka godinu završila s gubitkom. Dubrovačka banka ima blizu 11 milijuna dobiti, no to su nerevidirani rezultati, a direktor Vlaho Sutić obećao je uskoro objavu i revidiranih podataka. Ono što na primjeru Dubrovačke banke pitanje čini nezgodnim jesu potencijalni gubici koje je utvrdio nadzor HNB-a. </p>
<p>Hrvatska poštanska banka, u kojoj se pravdaju lošim iskustvom u ranijim godinama iz vremena bivše uprave, uporno šuti na novinarske upite o poslovanju u 2000. Znalo se da ih, po nerevidiranim podacima, nema među gubitašima, a HNB je sada otkrila da je riječ o tri milijuna kuna dobiti prije ulaska revizora. Što će kazati KPMG - znat će se uskoro. </p>
<p>Prema podacima koje objavljuje HNB ukupna je aktiva na razini bankarskog sustava krajem prošle godine iznosila 112,69 milijardi kuna, što je porast za 24,71 posto u odnosu na godinu ranije. U ukupnoj aktivi banaka 28,92 posto ima Zagrebačka banka, čija je aktiva porasla za 29,41 posto, udio je Privredne banke 18,31 nakon porasta od 31,46 posto, Splitskoj banci, gdje je aktiva porasla za 7,7 posto, pripada 7,12 posto ukupne aktive, a Riječkoj 7,04 nakon prošlogodišnjeg rasta za 29,05 posto. Aktiva Raiffeisenbank porasla je za 72,78 posto, pa je udio te banke krajem godine dosegao 4,54 posto, Hypo-Alpe-Adria Bank bilježi porast aktive od 72,03 posto, što povećava tržišni udio na 3,42, a Erste & Steiermärkische, gdje je aktiva porasla za 84,07 posto, na hrvatskom tržištu sada zauzima 2,72-postotni dio. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kako spasiti Dubrovačku banku? </p>
<p>Sektor nadzora i kontrole HNB-a ustanovio je na kraju 2000. u Dubrovačkoj banci oko 107 milijuna kuna potencijalnih gubitaka, a direktor Sutić uvjeren je da će, kad prođe revizija, ipak uspjeti prikazati dobit. </p>
<p>Da to zaista bude tako, HNB bi morao prihvatiti neke primjedbe na svoj nalaz, no ni to ne bi bilo dovoljno. Potrebno je i raznim akcijama s državom, a to je zapravo sanacija, ili drugim potencijalnim sanatorima, urediti bilancu kako bi bila prodana zdrava banka. I u Croatia banci HNB je otkrio 60 milijuna kuna potencijalnih gubitaka. </p>
<p>Kada je riječ o Dubrovačkoj banci, na naplatu dospijevaju garancije koje je ona izdala hotelima za kredite koje su im dale druge komercijalne banke. Potom je i sama dala neke kredite, koje hoteli nevoljko vraćaju, kako je to uobičajeno u dubrovačkom okružju, osobito ako je riječ o neprivatiziranim hotelima. HNB je također otkrio gubitke temeljem valutne neusklađenosti. Naravno da će i iz Uprave banke i iz Uprave DAB-a kazati da je riječ o repovima iz vremena zbog kojeg je Dubrovačka banka već dvaput sanirana. (www.bankamagazine)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodajom dionica PIF-ova dosad na VTV-u ostvareno 150 milijuna kuna prometa</p>
<p>Predsjednik Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima Mićo Jurjević smatra da se kuponska privatizacija pokazala »kao najmanje loš način privatizacije u Hrvatskoj« / Tržišna vrijednost dionica PIF-ova od uvrštenja na Varaždinsko tržište vrijednosnica do danas višestruko je porasla, ali je u pojedinim slučajevima još uvijek niža od stvarne vrijednosti </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Oko 150 milijuna kuna prometa ostvareno je prodajom dionica sedam privatizacijskih investicijskih fondova otkad su u travnju 1999. uvršteni na Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV). Istodobno, njihov je udio u ukupnom prometu porastao s oko dva posto u 1999. na gotovo 20 posto krajem prošle godine, pa na čak 47 posto, koliko je iznosio u prvom tromjesečju ove. </p>
<p>Ove je podatke u utorak iznijela direktorica VTV-a Melita Marčeta Racanović na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Gotovo deseterostruko veći promet dionicama PIF-ova bio je, kako je rekla, razlog i rekordno dobre poslovne godine za samo Varaždinsko tržište. Naime, prošla će godina za VTV ostati zabilježena kao najuspješnija od osnutka, u kojoj je ostvaren najveći godišnji promet (498,3 milijuna kuna ) i najviši iznos godišnje dobiti (244,3 tisuće kuna).</p>
<p> Predstavnici svih PIF-ova iskazali su veliko zadovoljstvo suradnjom sa VTV-om. Podsjetili su i da su prije više od dvije godine u portfeljima imali dionice blizu 500 tvrtki, od kojih su dvije trećine bile nelikvidne i nesolventne. Do danas su stabilizirali svoje portfelje, prodali nesolventne tvrtke, smanjili broj tvrtki u portfeljima i okrupnili pojedine dioničke pakete. No upozorili su i da ni tri godine nakon završetka kuponske privatizacije nisu uspjeli namiriti svoja potraživanja u dionicama od HFP-a, koji im nije dao zamjenske dionice za dionice propalih poduzeća koje su vratili.</p>
<p>Predsjednik Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima Mićo Jurjević iznio je ocjenu da se kuponska privatizacija pokazala »kao najmanje loš način privatizacije u Hrvatskoj«, te da su PIF-ovi odigrali važnu ulogu učinivši tržište transparentnijim. Zaključeno je da je tržišna vrijednost dionica PIF-ova od uvrštenja na VTV do danas višestruko porasla, ali da je u pojedinim slučajevima još uvijek niža od stvarne vrijednosti.</p>
<p> Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan rekao je da se nada da će se problem potraživanja PIF-ova prema HFP-u što prije riješiti. Govorio je i o izmjenama zakona o PIF-ovima i o investicijskim fondovima, koje će ovoga mjeseca u proceduru, a kojima će se među ostalim sudjelovanje u dioničkoj strukturi PIF-a ograničiti na najviše pet posto. Također je rekao da je glavnina dionica koje su izdražbovali u kuponskoj privatizaciji još uvijek u portfeljima PIF-ova, te da se pravi rast prodaje tek očekuje. No to je otežano izostankom stranih investitora u Hrvatskoj, što i PIF-ovim otežava pronalaženje kupaca za tvrtke iz portfelja. Nekadašnji voditelj projekta kuponske privatizacije Damir Ostović ocijenio je da je ovaj način privatizacije u Hrvatskoj bio uspješniji nego u drugim tranzicijskim zemljama poput Češke, te da su se iskristalizirale dvije uloge PIF-ova - kao ulagača i kao ulagačkog instrumenta. Također je rekao da očekuje da će i PIF-ovi sudjelovati i u predstojećoj mirovinskoj reformi. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ministarstvo financija priprema projekt ubrzanog zapošljavanja </p>
<p>U Hrvatskoj ima dovoljno kapitala, ali joj nedostaje sposobnih i za tržišno natjecanje spremnih poduzetnika, smatra ministar financija </p>
<p>SLATINA</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u ponedjeljak navečer na okruglom stolu SDP-a u Slatini da će uskoro »investiranje stranih ulagača biti olakšano osnivanjem specijalnih punktova na kojima će strani ulagači dobiti sve informacije, ali i cjelokupnu dokumentaciju nužnu za pokretanje poslova«.</p>
<p>Na okruglom stolu Gospodarskog savjeta SDP-a Virovitičko-podravske županije pod nazivom »Fiskalna politika i njen gospodarski razvoj, kreditna politika i mogućnost inozemnih ulaganja« Crkvenac je govorio i o projektu ubrzanog zapošljavanja kojim se trenutačno bavi Ministarstvo financija. Istaknuo je da projekt sadrži tri bitna momenta - »stvaranje makroekonomske politike koja će poticati poduzetništvo, razvijanje sposobnosti za kreiranje kvalitetnih novih proizvodnih programa i njihovo financiranje«. Ustvrdio je da u Hrvatskoj ima dovoljno kapitala, ali joj nedostaje sposobnih i za tržišno natjecanje spremnih poduzetnika. Zbog toga je, istaknuo je ministar financija, jedan od bitnih segmenata projekta zapošljavanja zadržavanje mladih i sposobnih stručnjaka u zemlji. </p>
<p> Važnim preduvjetima gospodarskog razvoja Crkvenac smatra i dobru fiskalnu i monetarnu politiku, koja će poticati gospodarstvo, stabilnost bankarstva, provođenje propisa i dobro funkcioniranje državne uprave, a koje će biti omogućeno reformama u svim segmentima društva i omogućavanje lakšeg investiranja stranih ulagača. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HŽ-u odobren zajam od 59 milijuna maraka za obnovu Ličke pruge</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Hrvatske željeznice (HŽ) potpisale su u utorak tri ugovora o zajmu s njemačkom bankom Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW) u ukupnom iznosu od 59 milijuna njemačkih maraka, a tim će se sredstvima financirati modernizacija željezničke pruge duljine 42 kilometra na relaciji Oštarije- Split.</p>
<p>Uprava HŽ istodobno je potpisala i dodatke na već ranije sklopljene ugovore s njemačkom tvrtkom Thyssen, a odnose se na nabavke opreme i rezervnih dijelova. Kako pojašnjavaju iz HŽ-a, tijekom prošle godine od te je njemačke tvrtke dobivena suglasnost o promjeni strukture nabavki, prema kojoj je vrijednost isporuka Thyssena smanjena sa prvotno ugovorenih 59 milijuna maraka, na 52,11 milijuna maraka. Razlika između odobrenog zajma i vrijednosti ugovora s Thyssenom, u iznosu od 6,89 milijuna maraka, prenamijenit će se za financiranje ugradnje opreme i rezervnih dijelova koje bi obavljali domaći izvođači. Također, dodatcima ugovora s Thyssenom predviđeno je da će vrijednost opreme i rezervnih dijelova, proizvedenih u Hrvatskoj, u ukupnim nabavkama iznositi 30,71 posto od ugovorenih 52,11 milijuna maraka. U utorak potpisanim dodatkom sporazumu uz okvirni ugovor s tvrtkom Thyssen smanjuje se i servisna pristojba sa 10 na 8,5 posto. </p>
<p> S ovim ugovorima osigurali smo nova ulaganja u infrastrukturu HŽ-a, a do konca 2003. godine u cijelosti namjeravamo modernizirati ličku prugu. Time bi se stvorile pretpostavke da na tako obnovljenoj pruzi, uz odgovarajuća prijevozna sredstva, put od Zagreba do Splita ne traje duže od 5,5 sati, rekao je predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. Obnova te pruge značajna je i za tri dalmatinske luke - Split, Zadar i Šibenik, a modernizacija tog željezničkog pravca značit će i perspektivu tim lukama. Drempetić se još osvrnuo i na osigurana gotovinska sredstva (6,89 milijuna maraka), kojima će se pokriti domaći izvođači radova, te na više od 30 postotno učešće domaćih dobavljača materijala u ukupnim nabavkama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tvornica ulja Zvijezda investirala tri milijuna maraka u obnovu proizvodnje </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Tvornica ulja Zvijezda investirala je ove godine tri milijuna njemačkih maraka vlastitih sredstava. Uz to je na tržište nedavno plasirala i novi proizvod Margo fit, prvi margarin na domaćem tržištu koji sadrži 50 posto manje masnoća, rekao je u utorak predsjednik Uprave Zvijezde Ante Todorić na susretu s novinarima. </p>
<p>Govoreći o jačem pozicioniranju Zvijezde na otvorenom tržištu napomenuo je da domaći prerađivači rade u nepovoljnom okruženju jer se na domaćem tržištu nalazi uvozna roba koja ne zadovoljava propisane standarde. Nadalje, kaže on, zabrinjava što je proizvodnja uljarica u Hrvatskoj dovoljna samo za podmirenje 50 posto potreba koncerna Agrokor. </p>
<p>Kako se čulo, u obnovi Zvijezde dvije trećine radova obavile su domaće tvrtke. Riječ je o izgradnji nove kotlovnice s novim kotlom, čime tvrtka u proizvodnji postiže uštede i do 20 posto. Druga velika investicija odnosi se na rekonstrukciju pogona margarina, u koju je uveden kompjutorski sustav za doziranje. Taj je sustav namijenjen prije svega proizvodnji mazivnih margarina, uz moguće korištenje i u proizvodnji tvrdih margarina. </p>
<p>Direktorica marketinga i razvoja u Zvijezdi, Jasna Kučar Kopić, rekla je da Margo fit na tržištu već ima izvanredne rezultate prodaje jer je proizvod nastao na osnovi ispitivanja tržišta, koje traži laganije margarine. Najavila je da će Zvijezda prije turističke sezone na tržištu imati i ulje za prženje. </p>
<p> Naime, širenjem asortimana mazivnih margarina Zvijezda postaje kompatibilna asortimanu najvećih svjetskih proizvođača, a osim novih vrsta margarina, među kojima i margarin za kreme, odnedavno Zvijezda tržištu nudi i dvije vrste maslinova ulja.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Todorić je rekao da je Zvijezda, nakon prilagodbe pravilima igre unutar WTO-a, spremna i za tržišnu utakmicu kada počnu vrijediti ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama u tranziciji. Naime, slobodni uvoz velikih multinacionalnih kompanija na naše tržište tjera domaće prerađivače na stalnu prilagodbu i postizanje konkurentnosti. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlada utvrdila kvote za uvoz iz zemalja članica WTO-a </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Goveđe i svinjsko meso, pšenica, čokolada i prehrambeni proizvodi s kakaom, sirovi i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> od šećerne trske ili repe, proizvodi su koji će se ove godine, u određnim količinama po povlaštenim stopama, uvoziti u Hrvatsku iz zemalja članica WTO-a.</p>
<p>Raspodjelu kvota uredbom je propisala Vlada, utvrdivši da će proizvode sa sniženim stopama, moći uvoziti pravne osobe registrirane za proizvodnju ili trgovinu, te fizičke osobe registrirane prema Zakonu o obrtu.</p>
<p> Prema WTO kvotama, za ovu je godinu predviđen uvoz 1200 tona svježeg ili smrznutog goveđeg mesa, te još 300 tona visokokvalitetne govedine, dakle dobivene isključivo od stoke uzgajane na paši, koja kod klanja ne prelazi 460 kilograma (tzv. 'specijalno pakirana govedina'). Za obje vrste govedine predviđena je carinska stopa od 15 posto. </p>
<p> Stopa od 10 posto propisana je za uvoz 1000 tona smrznutog svinjskog mesa, a od 15 posto za uvoz 26.666,7 tona pšenice i suražice (kombinacija pšenice i raži).</p>
<p> Tri su različite stope predviđene za uvoz različitih vrsta šećera. Za sirovi u kojem nema tvari za aromatizaciju ili za bojenje predviđena je carinska stopa od 15 posto, za onaj od šećerne trske deset, dok se za rafinirani šećer od šećerne trske ili repe primjenjuje carinska stopa 'slobodno'. Prve vrste šećera planira se uvesti 15.000 tona, druge 25.000, a treće 6.600 tona. </p>
<p> Za čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže kakao, u blokovima ili šipkama punjene ili nepunjene ('obična' i 'punjena' čokolada) propisana je ista carinska stopa - 20 posto, s tim da bi se prve vrste uvezlo 95, a druge 45 tona. </p>
<p> Da su propisane stope uistinu i povlaštene svjedoči i podatak iz Ministarstva poljoprivrede da npr. 'uobičajena' carinska stopa pri uvozu čokolade iznosi oko 42 posto, šećera od šećerne trske 116, rafiniranog 123 posto itd. </p>
<p> Ministarstvo gospodarstva dijelit će kvote po prijedlogu posebnog povjerenstva sastavljenog od po dva predstavnika Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poljoprivrede, te po jedan predstavnik Ministarstva financija, točnije Carinske uprave i HGK-a. </p>
<p> Povjerenstvo će pak raspodjeljivati kvote temeljem javnog natječaja koji će se objaviti u javnim glasilima najmanje deset dana prije raspodjele kvota. Taj bi natječaj, kako se doznaje, mogao biti raspisan krajem travnja, odnosno početkom svibnja. </p>
<p> Pri raspodjeli kvota vodit će se računa o nekoliko kriterija, prije svega o tome hoće li domaći proizvođači uvezenu robu koristiti u proizvodnji konačnih proizvoda. Skrbit će se i o broju zaposlenih, urednosti izvršavanja financijskih obveza prema državnom proračunu, veličini proizvodnje, ali regionalnoj zastupljenosti u raspodjeli, te ostvarenom izvozu u zemlje članice WTO-a. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Furio Radin kandidat IDS-a za pulskog gradonačelnika</p>
<p>Nagađa se da je Radin prihvatio kandidaturu nakon svega što je talijanska zajednica dobila Statutom/ Jakovčić pozvao ministra Ivaniševića da ocijeni novi istarski Statut / Istri se unaprijed prijeti Ustavnim sudom zbog Statuta, ocijenio Kajin </p>
<p>PULA, 10. travnja</p>
<p> - Odlučili smo da dr. Furio Radin bude nositelj liste Istarskog demokratskog sabora i naš kandidat za gradonačelnika, jer želimo uvesti novi smjer i novi stil u upravljanje Pulom. Upravo s Radinom na čelu nove gradske vlasti u Puli, IDS želi preuzeti odgovornost za njezinu budućnost. Istaknuo je to, između ostaloga, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić u utorak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o političkoj budućnosti sadašnjega gradonačelnika Giankarla Župića, Jakovčić je kazao kako IDS ocjenjuje da je on vrlo dobro obavio svoju dužnost u teškim uvjetima. Prema Jakovčićevim riječima, Župić će, kad IDS pobijedi u Puli i Istarskoj županiji, također obnašati odgovorne dužnosti.</p>
<p>Odluka IDS-a da za budućeg gradonačelnika i nositelja liste IDS-a za Gradsko vijeće Pule istakne dr. Furija Radina, predstavnika talijanske etničke zajednice u Hrvatskom saboru, iznenadila je sve, uključivši i samog Radina, koji je na sjednici Županijske skupštine u ponedjeljak navečer bio najuporniji i najuvjerljiviji zagovaratelj obnovljenog Statuta Istarke županije. </p>
<p>S Radinom smo razgovarali u utorak popodne. Izgledni novi pulski gradonačelnik očito zbog zatečenosti kandidaturom i dvojbe kako se opredijeliti između ugodnog saborskog i usijanog gradonačelnikova stolca, samo je potvrđivao istinitost kandidature. Sve ostalo odgađao je za petak do kada bi trebala biti sastavljena IDS-ova samostalna lista za Gradsko vijeće Pule. </p>
<p> Nagađa se da je Radin prihvatio Jakovčićevu ponudu kao »žrtvu kvalitete« za sve ono što je talijanska zajednica dobila Statutom. Iznenađenje je prisutno i među Talijanima; pritom nije upitan Radinov rejting već, po nekima, njegova spremnost da zasuče rukave i počne čistiti Gradsku palaču i njezino birokratsko okruženje.</p>
<p>Iskusni sociolog nedvojbeno će se osloniti na ekipu s kojom kani ući u Gradsku palaču potkraj svibnja, umjesto da solira, pa je zato i uzeo »time out« do kraja tjedna. Koliko će u tome sudjelovati Jakovčić, vidjet će se kad lista bude gotova. U svakom slučaju, trenutak nije idealan, pogotovu nakon neočekivanog skandala s pulskim dogradonačelnikom Mariom Quarantom, koji je na tu dužnost došao kao predstavnik Zajednice Talijana! </p>
<p> »Ponosni smo na to što je donesen novi Statut Istarske županije kojim se afirmiraju vrijednosti za koje se IDS zalaže svih 11 godina svoga postojanja i koje su dio njegova programa. To su, ponajprije, dvojezičnost, regionalizam, antifašizam i supsidijarnost«, kazao je Jakovčić. Taj je statut najbolja preporuka za približavanje Hrvatske Europi, i to odgovorno izjavljujem kao ministar za europske integracije, jer je na tragu intencija Europske unije i Vijeća Europe. Da se suzbiju sve politikantske špekulacije o donošenju Statuta, pozivam ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića da analizira sve članke tog dokumenta, jer će jedino tako prestati igre koje štete ugledu Istre, pa i Hrvatske u svijetu, istaknuo je. </p>
<p>Valter Drandić, glavni tajnik IDS-a je zaključio da je usvajanjem Statuta potvrđena volja većine istarskih građana. Damir Kajin, predsjednik Županijske skupštine ustvrdio je, pak, da se Istri unaprijed prijeti Ustavnim sudom zbog Statuta. »Pribija nas se na stup srama zbog tobožnjeg protežiranja talijanske manjine u Istri, a mi se zalažemo za prava svih manjinskih zajednica, a ne samo Talijana«, rekao je Kajin. </p>
<p>Na upit kakav stav šestorke očekuje o Statutu, Jakovčić je kazao da ne može prognozirati, ali da vjeruje kako neće biti ustavnog osporavanja, pogotovo kada Ministarstvo pravosuđa verificira Statut. Na upit zašto nisu Statut donijeli prije šest mjeseci, Kajin i Jakovčić su odgovorili kako je IDS htio u Statut ugraditi kvalitetne odredbe iz izmijenjenog Ustava i novih zakona o regionalnoj samoupravi i manjinskim pravima. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>EU pozdravlja zaključke Hrvatskog sabora o BiH</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Zaključci Hrvatskoga sabora o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine prvi su dokument potpuno otvorene i transparentne politike Hrvatske prema BiH i prema provedbi Daytonskih sporazuma, rekao je u utorak u Zagrebu veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović. Veleposlanik je to izjavio novinarima nakon što je predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić predao predstavnicima diplomatskog zbora akreditiranim u Hrvatskoj zaključke Sabora o odnosima Hrvatske i BiH u svjetlu provedbe Daytonskih sporazuma. </p>
<p> Izrazivši želju da Hrvatska te zaključke i provede, Muratović je dodao da će »BiH sigurno s velikim zadovoljstvom učiniti sve da djeluje i sama u duhu tih zaključaka i prema unapređenju odnosa«.</p>
<p> Hrvatski sabor donio je 30. ožujka zaključke u kojima se prije svega naglašava da Hrvatska podupire provedbu Daytonskih sporazuma i odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih triju naroda u BiH, ali se naglašava i zabrinutost odlukama Hrvatskog narodnog sabora. »Temeljna ideja donošenja zaključaka bila je da Hrvatska mora realizirati svoju ustavnu obvezu prema Hrvatima u BiH«, rekao je Tomčić. Predstavnik Švedske, kao zemlje predsjedateljice Europske unije, Ingemar Boerjesson kazao je kako »može samo pozdraviti« zaključke a da ih veleposlanici tek moraju proučiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Luka Roić: Rekonstrukcija Vlade moguća i s »užom« koalicijom</p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) i saborski zastupnik Luka Roić izjavio je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu da je predsjedništvo HSS-a, na sastanku održanom u ponedjeljak, zaključilo kako je došlo vrijeme da koalicijski partneri sjednu za stol i povedu ozbiljnu i oštru raspravu o međusobnim odnosima. </p>
<p>Na upit novinara kako će se HSS postaviti prema svojim koalicijskim partnerima IDS-u, LS-u i HNS-u, čija politička agresivnost dovodi u pitanje vjerodostojnost, ali i opstanak šestorke, Roić je kazao da će HSS predložiti »određene korekcije«, s obzirom na to da se »stranke koje ste spomenuli ponašaju politikantski i stvaraju nepotrebne političke tenzije«. Prema Roićevim riječima, HSS je »stabilizacijski faktor« u šestorci i učinit će sve kako bi koalicija, koja je pobijedila na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, odradila svoj mandat do kraja. </p>
<p>Ipak, potpredsjednik HSS-a nije isključio mogućnost da šesteročlana koalicija pretrpi »određene korekcije«, naglasivši kako je uže predsjedništvo stranke raspravljalo i o mogućoj rekonstrukciji Vlade. »To znači da je moguće formiranje koalicije užeg tipa, jer se eventualna rekonstrukcija Vlade ne bi odnosila samo na ljude, već prije svega na pojedine stranke«, odgovorio je Roić na novinarsko pitanje. </p>
<p>Komentirajući zaoštravanje situacije u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj su štrajkovi, prosvjedni skupovi i blokade prometnica postale svakodnevna pojava, Roić je rekao kako je to, samo dijelom, posljedica »uistinu alarmantne gospodarske i socijalne slike Splita i Dalmacije«. Potpredsjednik HSS-a je ustvrdio da su takve pojave potencirane predizbornim vremenom, istaknuvši da je u neku ruku i prirodno da oporbene stranke koriste gospodarske i socijalne probleme kako bi zaradile političke bodove. Nadovezavši se na Roićevo izlaganje, čelnik splitskoga HSS-a i nositelj izborne liste za Gradsko vijeće Splita Željko Sikirica dodao je kako takvo ponašanje ne treba nikoga čuditi, jer se i HSS, dok je bio u oporbi, slično ponašao. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pilsel: U HND-u sjede i ratni profiteri i ratni zločinci</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Iako je za sjednicu Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND) u utorak bilo najavljeno desetak važnih točaka, članovi tog tijela najviše su se bavili pitanjem aktualne situacije u HND-u. Govoreći o zaključcima Izvršnog odbora HND-a, naime, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić-Luce predložio je da se redovitoj skupštini predloži opoziv Drage Pilsela s dužnosti člana Izvršnog odbora. </p>
<p>Pilselu koji je predsjednik Zbora elektroničkih medija Forum 21, ali i potpredsjednik HND-a, zamjeraju se brojni istupi zadnjih dana u hrvatskim medijima. Naime, Pilsel je u svojim javnim istupima spomenuo kako je vodstvo Društva neinventivno, da se ne bavi osnovnim problemima novinarske struke. Dotaknuo se i financijskih prekršaja te naglasio da je HND zreo za reformu. Međutim, članovi Izvršnog odbora nisu se složili s takvim tvrdnjama nazivajući ih objedama. Pilselu su također zamjerili to što eventualne probleme ne rješava unutar društva već to čini preko medija. S obzirom na brojne, kako ih je nazvao, objede i na svoj račun, predsjednik Središnjeg odbora Oliver Dražić tražio je glasovanje o tome može li on i dalje biti čelnik tog tijela, te je u utorak dobio jednoglasnu potporu. </p>
<p>Predsjednik HND-a Lučić nazvao je Pilselove izjave kojima se traži njegova ostavka ultimativnim zahtjevom, a prijetnje da će Forum pokrenuti osnivanje paralelne novinske udruge okarakterizirao je kao pokušaj podjele u HND-u. </p>
<p>Drago Pilsel, međutim, cijeli je sastanak nazvao pokušajem dijela njegovih članova da ga se isključi iz Izvršnog odbora. Kazao je kako Forum 21 ima plan da obnovi HND koji je ugrožen od ljudi »koji godinama koče njegov razvoj«. »Smatram da HND ne funkcionira onako kako bi trebao. Skandalozno je kako se neke kolege ponašaju prema činjenici da je 900 kolega iz novinarske profesije na rubu egzistencije, dok istodobno etika pada ispod razine koja je bila '90-ih. HND je otupio svoju oštricu prema vlasti, a meni se zamjera to što se prema njoj ne ponašam ni sa simpatijom niti s antipatijom. Oni su vlast, a mi smo novinari«, kazao je Pilsel. </p>
<p>Nakon što je kazao da u HND-u sjede i neki ratni zločinci i ratni profiteri, članovi Središnjeg odbora počeli su mu upadati u riječ a cijela je atmosfera uzavrela do ruba incidenta. Teške riječi, pa i osobni napadi, čuli su se s jedne i s druge strane, te je na kraju Središnji odbor zaključio da će za mjesec dana pripremiti raspravu o situaciji u HND-u. </p>
<p>To tijelo HND-a potom je raspravljalo i, uz Pilselov glas protiv, prihvatilo izvješće o izvršenju proračuna HND-a za prošlu godinu. Najvažnija je stavka da su prihodi premašili plan za oko 550.000 kuna. </p>
<p>Središnji odbor također je glasovao o kandidatima HND-a za člana Vijeća HRT-a. Između šest kandidata, izabran je Srećko Lipovčan kojega je kandidirao Izvršni odbor. Ostali kandidati bili su Tom Držić, Drago Flego, Josip Grbelja, Dragutin Lučić i Geza Stantić. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za desetak dana novi cenzusi za ostvarivanje prava na dječji doplatak</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Iako se još uvijek nastoje pronaći dodatni izvori novca za finaciranje isplate dječijeg doplatka prema sada važećim pravilima, Vlada bi uskoro ipak mogla smanjiti cenzuse na temelju kojih se doplatak ostvaruje. Naime, prema sada važećim cenzusima, za isplatu doplatka do kraja godine moglo bi nedostajati oko 700 milijuna kuna, što je novac koji će se u proračunu teško osigurati. Prema sada važećim propisima, doplatak mogu ostvariti obitelji čiji prihod ne prelazi 27,5 posto od prosječne plaće u prošloj godini, odnosno, u nižem cenzusu, one koje po članu nisu imale prihode veće od 50 posto od prosječne plaće.</p>
<p> Tako su pravo na doplatak imali svi oni koji su ostvarivali ispod 840,12 ili 1.527,50 kune prihoda po članu, a iznosi su se također utvrđivali na dvije razine. Tako su obitelji s nižim primanjima za jedno dijete mogle ostvariti doplatak od 274,95 kuna, za dvoje 549,90. Za troje djece, ta je obitelj mogla ostvariti 977,85 kuna te za četvero 1.405,80 kuna. Obitelji s višim primanjima, ali do već spomenutih 1.527,50 kuna počlanu, za jedno su dijete mogle ostvariti 152,75 kuna, za dvoje 305,50, za troje 580, a za četvoro djece 855 kuna doplatka mjesečno. </p>
<p>Dosta važna činjenica u svemu je i prošlomjesečna odluka Vlade, kojom su potvrđene najave da se doplatak više neće računati u primanja obitelji koje ostvaruju pravo na socijalnu pomoć, čime su socijalno najugroženije obitelji ipak zaštićene.</p>
<p>Najava da bi se pravila za ostvarivanje prava na dječji doplatak mogla mijenjati ne odnosi se na visinu iznosa za svako pojedino dijete, doznajemo neslužbeno u Ministarstvu rada, već samo na visinu cenzusa prihoda do kojih se doplatak može ostvariti. Pretpostavlja se da će ga Vlada utvrditi najkasnije za desetak dana, kada bi Državni zavod za statistiku mogao imati konačne podatke o visini plaća za prošlu godinu, odnosno o prosječnom iznosu godišnje plaće u državi.</p>
<p>Kako se očekivalo da će doplatak prema novome Zakonu - prema kojem to pravo imaju i nezaposleni roditelji i roditelji poljoprivrednici - ostvariti oko 300.000 roditelja za približno 580.000 djece, izmjenom cenzusa, taj bi se broj smanjio. Dok Vlada ne utvrdi nove cenzuse, teško je predviđati koliko bi djece moglo ostvariti to pravo, no pretpostavlja se da bi iz kruga korisnika doplatka moglo »ispasti« manje od deset posto onih koji to pravo imaju prema sadašnjim cenzusima.</p>
<p>Druga je mogućnost da cenzusi ostanu isti, a da se umanjuju iznosi mjesečnog doplatka, čime se krug korisnika ne bi sužavao. No, tome rješenju u Ministarstvu rada zasad nisu skloni, jer bi ono značilo novi, dodatni posao za Ministarstvo i Sabor, ali i za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Naime, u tom bi slučaju trebalo promijeniti iznose koji su propisani Zakonom o doplatku za djecu, ali i nanovo izračunati visinu doplatka za »stare korisnike«. Kako su njihova rješenja nedavno već »prevođena« prema novom Zakou, značilo bi to dvostruki posao u samo nekoliko mjeseci. Osim toga, smanjivanju iznosa doplatka u Ministarstvu rada nisu skloni i zbog toga da se time ne izgubi osnovna namjera Zakona: kakva-takva pomoć obiteljima s niskim primanjima. (Marijana Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Čak 90 posto useljenih i doseljenih želi ostati živjeti u Hrvatskoj</p>
<p>Predsjednik Zajednice Tomo Aračić zatražio da se krene s isplatom mirovina zarađenihu BiH/ Predstavio je pilot projekt obnove 20 kuća otkupljenih preko APN-a koji će se u sljedećih šest mjeseci realizirati u Gvozdu </p>
<p>KNIN, 10. travnja</p>
<p> - »Tražimo hrvatsku Vladu da povuče svoju odluku o neisplati mirovina osobama koje su ih ostvarile u BiH i da se promjena te odluke donese žurno, kako bi dvadesetak tisuća osoba bez mirovina živjelo od svoga minulog rada«, rekao je na konferenciji za novinare Tomo Aračić, predsjednik Zajednice udruga useljenika i naseljenika Hrvatske, koja se brine o 130.000 ljudi doseljenih iz drugih država u Hrvatsku i uključenih u dvadesetak udruga, koliko ih djeluje na hrvatskom području.</p>
<p>Konferenciji za novinare nazočili su i Željko Komšić, predsjednik kninske u druge, i Jozo Kolak, voditelj pravnog centra Zajednice udruga. Aračić je tom prigodom predstavio pilot projekt rješavanja stambenih problema koji u Zajednici sada nazivaju 'integracijom'. Projekt će se u sljedećih šest mjeseci realizirati u Gvozdu, a obuhvaća obnovu dvadesetak kuća koje je otkupila Agencija za promet nekretnina, za što je od države zatraženo 100.000 dolara. </p>
<p>U Gvozdu je isparcelirano 70 parcela za gradnju novih kuća što će biti posao Vlade, 70 stanova čeka preuređenje, a predviđena je i sanacija staračkog doma. </p>
<p>»Uspijemo li realizirati taj projekt obnove dvadesetak kuća, pokazat ćemo da smo u stanju biti nositelji tako vrijednog projekta koji je dobio potporu UNHCR-a, ARC-a i hrvatske Vlade«, ističe Aračić i dodaje da Zajednica želi biti partner Vladi u rješavanju krucijalnih problema doseljenih osoba. »Podržali smo i provođenje postupka revizije privatnih kuća i stanova na područjima posebne državne skrbi. Revizija je obavljena na kninskom području, međutim rezultati još nisu poznati javnosti«, rekao je Aračić, ističući da se više od 90 posto doseljenih u Hrvatsku izjasnilo za ostanak u njoj. </p>
<p>Željko Komšić naveo je kako je socijalno stanje na kninskom području nezadovoljavajuće, dodavši kako postoje sredine, gdje je još i gore, poput Donjeg Lapca, Udbine i Krnjaka. Jozo Kolak kaže kako je Zajednica predložila osnivanje međunacionalne komisije koja bi utvrdila koristi li netko neki stambeni objekt ilegalno i višestruko. </p>
<p>U Zajednici podržavaju zaključke hrvatske Vlade koja je održana u Kninu i posebno ističu zadovoljstvo što se netko sjetio i njih pozvati na taj skup. »Ostvari li se i 50 posto najavljenoga, stanje će u Kninu biti značajno bolje«, rekao je Aračić. </p>
<p>Zajednica se ne slaže s odlukom Vlade da se Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva zaduži kako bi se ispitalo tko ima pravo na alternativni trajni smještaj u Hrvatskoj, te se pozvao na Zakon o područjima posebne državne skrbi koji kaže da sve osobe koje u Hrvatskoj nemaju stan ili kuću, imaju pravo na trajni alternativni smještaj. </p>
<p>Podržao je zaključak Vlade prema kojem će se pomoći osobama koje se odluče vratiti svojim kućama. Na kraju je istaknuto nezadovoljstvo rješavanjem pitanja zdravstvene zaštite. Naime, samo na kninskom je području bez zdravstvenog osiguranja oko 2.500 osoba, i to najviše ljudi srednje životne dobi. </p>
<p>Istaknuto je kako je s tim u vezi najgore stanje u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a taj je problem u cijelosti riješen u Sisačko-moslavačkoj županiji.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Adriachemovi radnici već sedmi dan štrajkom traže plaće i smjenu čelnika</p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Sve dok se Ministarstvo gospodarstva i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ne izjasne o sudbini »Adriachema«, 460 radnika te kaštelanske tvornice neće prekinuti štrajk koji je počeo prije sedam dana. Izjavio je to u utorak za Vjesnik potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević, ističući da će radnici »Adriachema« ustrajati na privatizaciji poduzeća, isplati zaostalih plaća i smjeni predsjednika Uprave Petra Čove. </p>
<p>Iako su predstavnici Samostalnog sindikata »Adriachema« još donedavno isticali kako je njima »sasvim svejedno je li na čelu tvrtke Petar Čovo ili crni vrag, pod uvjetom da Uprava poštuje kolektivni ugovor«, sada se i taj sindikat predomislio i zatražio da Čovo odstupi. Štrajkaški odbor »Adriachema« i potpredsjednik HUS-a Matijašević u utorak su održali sastanak s gradonačelnikom Kaštela, od kojega su zatražili sazivanje izvanredne sjednice Gradskog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o sudbini tvornice, čiji gubici premašuju iznos od 60 milijuna kuna. </p>
<p>Čelnici Kaštela obećali su sindikalistima da će uputiti dopis HFP-u i zatražiti hitan sastanak, »jer se nitko nema pravo kockati sa sudbinom 460 radnika i njihovih obitelji«. Matijašević je rekao da odugovlačenje s privatizacijom »Adriachema« vodi tvornicu u neizbježan stečaj s likvidacijom, ali da će se radnici »suzdržati od pokretanja akcija kakve su se dogodile u Dugom Ratu«. Inače, predstavnici sindikata u utorak su na simboličan način pokazali kaštelanskom gradonačelniku kakva je financijska slika tvornice i radničkih novčanika. Naime, oni su Gradskom poglavarstvu, kojemu »Adriachem« duguje pozamašnu svotu za komunalnu naknadu, taj dug platili novčanicama na kojima je slika direktora Petra Čove. </p>
<p>Matijašević je potvrdio da je o problemu »Adriachema« prošlog tjedna razgovarao s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem, koji je pak o tome razgovarao s predsjednikom HFP-a Hrvojem Vojkovićem, pa je tako zaključeno da će se »čim prije objaviti model privatizacije tvornice«. Budući da su se radnici takvih obećanja i naslušali i zasitili, kaže Matijašević, »oni ipak neće odustati od štrajka jer im ništa drugo ne preostaje«. Predstavnici sindikata na kraju su poručili da su Fižulićeva obećanja o opstanku splitskoga »Diokoma« dobro zapamtili, »ali da se nadaju kako ih ministar neće primijeniti i u slučaju kaštelanskog 'Adriachema'«. (Dobrila Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Crpilište regionalnog vodovoda u Prudu i dalje izloženo zagađivanju!</p>
<p>METKOVIĆ, 10. travnja</p>
<p> - Ako se uskoro ne uredi sanitarni koridor u okolici crpilišta regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo, u Prudu, mogu se očekivati još teže posljedice od onih kojih smo bili svjedoci u vrijeme »zimskog« onečišćenja crpilišta i cijelog sustava.</p>
<p>Otkako je prije 16 godina otvoren taj vodovod čije je upravno središte u Korčuli, u nekoliko je navrata dolazilo do onečišćenja i prosvjeda mještana Pruda koji su tražili da se za početak sanira barem okolni kanalizacijski seoski sustav, ali su sve palijativne mjere pokazale da bez većih zahvata neće biti sigurnosti u opskrbi vodom. </p>
<p>Prudski izvor, kapaciteta 3.000 litara u sekundi, daje dovoljno vode za neretvanska naselja, pelješko područje i otoke, iako se u ljetnim mjesecima javlja nestašica vode na području Kleka zbog veće potrošnje na Korčuli.</p>
<p>Izdašnost nije dakle upitna, ali je problematično to što taj vodovod još nema zapisnik o tehničkom pregledu niti uporabnu dozvolu, a nije uređen ni određen sanitarni koridor kako bi se zaštitilo crpilište.</p>
<p>Iznad crpilišta na području Miloševac i u Prudskoj Dragi nalaze se desetine tona odbačenog smeća raznog podrijetla, a upravo su na tom području glavni ponori dubine do 50 metara kroz koje se slijeva voda s okolnih brda i teče do izvora u Prudu.</p>
<p>Kako se to područje nalazi pod jurisdikcijom grada Metkovića, očito je da bi se gradska uprava trebala pozabaviti uklanjanjem otpada i sprječavanjem odlaganja.</p>
<p>Ni jedan ponor nije zasad zaštićen, a pitanje je jesu li na geološkim kartama ucrtani i tko sve zna gdje se oni nalaze. Geolozi i hidrolozi upozoravaju na veliku opasnost od onečišćenja otpadom i traže intervenciju grada Metkovića, Vodovoda, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, prema udjelu u nadležnostima. Smatraju da se spomenuti ponori mogu jednostavno obilježiti i zatim zatrpati crvenicom koja može poslužiti kao filter za oborinske vode.</p>
<p>Treba potom zabraniti odlaganje smeća i strogo kažnjavati nesavjesno građane. Nužno je ishoditi tehnički prijam objekta i trase vodovoda dužine 80 kilometara, te dobiti uporabnu dozvolu. Bez tih dokumenata u slučaju težih posljedica nitko ne može biti odgovoran za štete i nesigurnu opskrbu vodom 60.000 stanovnika od Neretve do Lastova.</p>
<p>Zadnje onečišćenje, dokazali su stručnjaci Zavoda, nije iz prevrnute cisterne u Ljubuškom, pa se mnogi pitaju što je onda bio uzrok onečišćenju i višednevnom prekidu u opskrbi vodom. Taj je događaj pokazao i slabu koordinaciju između svih zainteresiranih subjekata, a bilo je i dosta dezinformacija i šutnje o stvarnom stanju. Potrošače, koji su plaćali izgradnju vodovoda N-P-K-L i danas plaćaju za utrošenu vodu, nitko nema pravo držati u neizvjesnosti.</p>
<p>Krajnje je vrijeme da zajedničkim naporima nadležni pokušaju ukloniti sve smetnje za sigurnu i kvalitetnu vodoopskrbu. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za izlov i trgovanje prstacima kazna do 30.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Izlov prstaca, za čiji je uzgoj potrebno čak 25 godina, spada u kategoriju iskorištavanja neobnovljivih resursa, poput rudarenja, na primjer. Zato je potrebno da se državna tijela pobrinu za sprečavanje takve necivilizirane djelatnosti, osobito u onom dijelu koji se tiče trgovine na teritoriju Republike Hrvatske. Istaknuto je to u utorak na konferenciji za novinare Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, na kojoj su o nedopuštenom izlovu i ilegalnoj trgovini prstacima govorili dr. Bartolo Ozretić iz Instituta »Ruđer Bošković« - Centra za istraživanje Rovinj i dr. Ivan Martinić, pomoćnik ministra za zaštitu prirode i okoliša. </p>
<p>»Zabrana izlova i trgovanja prstacima ima za cilj zaštitu staništa i za druge stanovnike podmorja, obzirom da se na uništenim površinama životnog prostora prstaca vrlo brzo naseljavaju ježinci, ugrožen je opstanak alga, drugih biljnih vrsta i biološka raznolikost staništa«, kazao je dr. Ozretić, koji rješenje vidi u rigoroznim kaznama za krivolov, ali i poticanju uzgoja školjki koje se mogu uzgojiti relativno brzo, kao primjerice kamenice i dagnje. </p>
<p>Podsjetio je da danas i druge zemlje Europske unije, kao Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i Grčka, u svojim zakonima imaju zabranu izlova i prometovanja prstaca zbog zaštite ekološki vrlo vrijedne hridinaste obale.</p>
<p>»Pozivamo mjerodavna tijela, ministarstva i inspekcijske službe za učinkovitiji nadzor, osobito u onom dijelu Hrvatske za koji su mjerodavni«, kazao je dr. Ivan Martinić, dodajući da je Zakon o zabrani izlova prstaca donesen još 1994. godine, ali ga mjerodavna državna inspekcija nije adekvatno provodila. Stoga su ove godine predviđene kazne za izlov i trgovanje prstacima od 6.000 do 30.000 kuna. Dodao je da će inspekcijski nadzor u restoranima biti rigorozan, a predviđa se i kampanja protiv izlova, izvoza i uvoza prstaca u kojoj će sudjelovati i neke nevladine udruge te Ministarstvo turizma. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HT će sve naseljene otoke povezati optičkim kabelom</p>
<p>DUBROVNIK, 10. travnja</p>
<p> - »HT je u nekoliko posljednjih godina instalirao dva međunarodna sustava podmorskih kabela, zajedno s Grcima, Albancima, Nijemcima i Talijanima. Napravili smo i domaći sustav nazvan 'Jadranko' - vezu optičkim kabelom između Rijeke i Dubrovnika koja se povremeno dotiče i pojedinih otoka. Tijekom ove a najkasnije iduće godine, HT će položiti optički kabel od Hvara do Korčule te od Mljeta preko Elafitskog otočja do Dubrovnika, kako bismo sve naseljene otoke povezali optičkim sustavom. Tijekom ove jeseni naši su planovi, uz polaganje kabela na srednjem i južnom Jadranu, i polaganje na sjevernom, što znači da će HT položiti sveukupno 140 kilometara optičkog kabela u vrijednosti pet milijuna njemačkih maraka«, istaknuo je Boris Buhin, član organizacijskog komiteta MECMA-e (Mediterian Cable Agreement), u utorak na redovitom plenarnom sastanku tog sustava koji se održava u Dubrovniku. </p>
<p>MECMA 2, čija je djelatnost održavanje podmorskih optičkih i koaksionih kabela u području Mediterana te Crvenog i Crnog mora, okuplja 35 zemalja vlasnica podmorskih kabela kao i vlasnike specijalnih brodova i to »Elettru« iz Italije, francuski »France Telecom Marine« te španjolsku »Temasu« kao i telekomunikacijske kompanije iz tog područja. </p>
<p>»Na tom području imamo više od 2.000 kilometara podmorskih kabela koje MECMA održava. Četriri specijalna broda su u kontinuirano u funkciji i to tako da su tri u baznim lukama u Španjolskoj, Francuskoj te u zavisno od potrebe u Grčkoj, Turskoj ili Izraealu dok se jedan nalazi u rezerevi kako bi uskočio za slučaj neke vanredne potrebeili kada je neki od brodova u remontu. Na ovom sastanku uz rasprave o tehničkim pitanjima, posebice po pitanju opremljenosti tih specijalnih brodova i njihova što bržeg izlaska na teren biti će govora o novom načinu zaračunavnja troškova stajanja i rada brodova«, naglasio je među ostalim predstavnik HT-a Boris Buhin. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zbog fekalnih otpadnih voda zatvorena splitska škola sa 606 učenika</p>
<p>SPLIT, 10. travnja</p>
<p> - Osnovna škola Mejaši u Splitu u utorak je odlukom sanitarnog inspektora zatvorena, a njezinih 606 učenika neće pohađati nastavu, dok se ne pronađe rješenje za odvod fekalnih otpadnih voda. Županijski sanitarni inspektor Jurica Topić ističe da je morao donijeti takvo rješenje jer »potoci fekalno-otpadnih voda direktno ugrožavaju zdravlje učenika i nastavnika«. »Dolaze vrućine, a samim tim i velika mogućnost pojave zarazne bolesti, posebice hepatitisa«, kaže Topić naglašavajući kako se više puta obraćao splitskom Poglavarstvu, u kojemu tvrde da već postoje projekti za izgradnju kanalizacije u Mejašima i da je novac osiguran.</p>
<p> Splitsko naselje Mejaši nastalo je divljom gradnjom i stambene su zgrade kanalizaciju individualno rješavale septičkim jamama od kojih je velika većina neispravna i već dugo preplavljuje igralište i prostore škole.</p>
<p>Pročelnik Županijskog ureda za prosvjetu Zvonimir Marić kaže da je škola »žrtva premda nije krivac za taj veliki komunalni problem«. Marić navodi da učenici, koji od danas više ne pohađaju nastavu, takvu pauzu ne mogu imati duže od dva tjedna i da se u međuvremenu mora pronaći makar privremeno rješenje, jer je za izgradnju kanalizacijskog kolektora potrebno najmanje dva mjeseca. Ako se ne nađe privremeno tehničko rješenje, morat ćemo organizirati da ova djeca završe godinu po drugim školama, te njihov prijevoz bez obzira na to koliko to stajalo, kaže Marić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hoće li i novi istarski Statut pred Ustavni sud</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Dok zasad na političkoj razini traju prijepori oko novog Statuta Istarske županije kojim se, između ostalog, uvodi dvojezičnost na cijelom njezinu području (hrvatski i talijanski su službeni jezici te je i službeni naziv te županije sada dvojezični: »Istarska županija - Regione Istriana«), na pravnoj će vjerojatno tek početi. Novi sporni Statut već su zatražili, prema izjavi Damira Kajina, iz Ministarstva pravosuđa i uprave te iz Vlade iz koje je poručeno da će, kada dobiju Statut, poštivati rok za očitovanje »ako to budemo smatrali potrebnim«. </p>
<p>Pravna procedura je, prema pojašnjenju Vladine glasnogovornice Aleksandre Kolarić, sljedeća. Istarska županija dužna je u roku osam dana od dana donošenja dostaviti Statut Ministarstvu pravosuđa i uprave. Ako Ministarstvo ocijeni da u Statutu ima spornih dijelova, ono može dati prijedlog Vladi da »privremeno izvan snage« stavi taj Statut. Za sljedeći korak, a to je upućivanje zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Vlada, ako se na to odluči, ima na raspolaganju 30 dana od dana primitka tog pravnog akta. </p>
<p>Prema informacijama iz tajništva Ustavnog suda, ako Vlada podnese zahtjev Ustavnom sudu za ocjenom ustavnosti određenog pravnog akta, u ovom slučaju, određenih dijelova Statuta Istarske županije. prema propisanoj proceduri, Ustavni sud odmah pokreće postupak o tom predmetu. Ne postoji vremenski određen rok u kojem se mora očitovati o Vladinu zahtjevu, no, obično je to u relativno kratkom razdoblju.</p>
<p>Druga je situacija, ako ocjenu ustavnosti zatraže političke stranke ili udruge. One ne mogu podnijeti zahtjev nego samo prijedlog za ocjenu ustavnosti određenog pravnog akta. Ustavni sud najprije ocjenjuje osnovanost tog prijedloga, a ako ga prihvati, onda se ide u obično vremenski dulju proceduru ocjene ustavnosti onoga što je stajalo u tom prijedlogu. </p>
<p>U vezi sa Statutom Istarske županije takav prijedlog će, kako je rečeno, u slučaju da Vlada ne uputi svoj zahtjev za ocjenom ustavnosti, podnijeti neke političke stranke (HSP...) dok su iz istarske podružnice HIP-a (Udruge za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta) najavili podizanje ustavne tužbe (tvrde kako imaju potporu tridesetak nevladinih udruga iz Istre) te potpisivanje peticije protiv dvojezičnosti u Istarskoj županiji. </p>
<p>Kako je poznato, Ustavni sud još je 1995. godine (u vrijeme dok mu je predsjednikom bio Jadranko Crnić) suspendirao 18 članaka tadašnjeg Statuta Istarske županije čime su, među ostalim, poništeni i članci tog Statuta o uvođenju dvojezičnosti u toj županiji koji su proteklih dana ponovo aktivirani s obrazloženjem kako je u međuvremenu došlo do promjene pravne situacije jer su u međuvremenu usvojeni tzv. manjinski zakoni u Saboru a dogodile su se i izmjene Ustava. (Marko Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jakić: Datumi Mesićeva puta u Ukrajinu nikad nisu bili službeno dogovoreni </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Ne zna se još hoće li i kada hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otputovati u službeni posjet Ukrajini, a 4. svibnja, koji se po hrvatskim medijima spominje kao mogući datum posjeta nikad nije službeno potvrđen s hrvatske, a ni s ukrajinske strane. Izjavio je to u utorak za Vjesnik Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Tomislav Jakić.</p>
<p> »Datumi Predsjednikova posjeta Ukrajini koji se sad spominju u javnosti, nisu nikad bili službeno utvrđeni. Predložila ih je prije nekoliko mjeseci ukrajinska strana i razmatrani su«, tvrdi Jakić koji u utorak nije mogao ni potvrditi ni demantirati Predsjednikov posjet Kijevu. Prema njegovim riječima, Hrvatskoj je u interesu razvoj gospodarske suradnje, no naša će zemlja svakako, kazao je, voditi računa o razvoju političke situacije u Ukrajini, kao i o njezinu međunarodnom okruženju.</p>
<p> »Iz pomnog razmatranja tih dvaju faktora, a u dogovoru s ukrajinskom stranom proizaći će i odluka o tome kad će biti najproduktivnije realizirati planirani posjet predsjednika Mesića Ukrajini«, diplomatski je razjasnio Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo na Pantovčaku, »tendenciozni i unaprijed negativistički intonirani napisi« o Mesićevom susretu s diktatorom Kučmom samo su pokušaj »novog podgrijavanje sukoba Pantovčaka s Markovim trgom«, s tim da »negativni vjetrovi ovaj put prema Uredu Predsjednika pušu sa Zrinjevca, iz Ministarstva vanjskih poslova«.</p>
<p> Na Pantovčaku se, stoga, ne čude što se u jednim dnevnim novinama u istom, negativnom kontekstu spominje i navodno pripremani Predsjednikov posjet Kazahstanu čijeg je predsjednika Nusultana Nazarbajeva, kojeg svijet drži diktatorom, Mesić navodno upoznao u Davosu, ali se čude iznošenju neistina. Naime, Mesić i Nazarbajev u Davosu se - nisu sreli!</p>
<p>I dok se diže velika buka oko Predsjednikova posjeta Ukrajini koja bi već 24. travnja mogla biti isključena iz Vijeća Europe, sigurno je da će predsjednik Mesić 30. travnja otputovati u Bukurešt na sastanak Podunavsko-karpatske skupine zemalja posvećen zaštiti čovjekova okoliša. U lipnju će u Italiji sudjelovati na skupu srednjoeuropskih zemalja, a upravo je primio poziv bivšeg austrijskog kancelara Franza Vranitzkog za srpanjski sastanak u blizini Salzburga. Naime, Vranitzky jednom godišnje organizira skup političara i biznismena kojemu će se ove godine, na njegov poziv, odazvati i hrvatski predsjednik. Tom će prigodom, kako doznajemo, održati izlaganje o putu Hrvatske u europske integracije i zbivanjima na prostoru jugoistočne Europe.</p>
<p>Poznato je da će Mesić otputovati u Izrael 31. listopada, a u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju mogući su i njegovi posjeti Indiji, Šri Lanki i Maleziji.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić pozvan u Čile </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak u Zagrebu zamjenika čileanskog ministra vanjskih poslova Heralda Muńoza, koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj na čelu izaslanstva čileanskih gospodarstvenika. Muńoz je nakon razgovora s Mesićem ocijenio da su politički odnosi Hrvatske i Čilea odlični, no mnogo je prostora za razvoj gospodarskih odnosa. Zbog toga sam u Hrvatsku doveo čileanske poslovne ljude koji su imali brojne razgovore s hrvatskim kolegama o mogućnostima povećanja međusobne trgovine i investicija, izjavio je čileanski dužnosnik okupljenim novinarima.</p>
<p> Zamjenik čileanskog ministra rekao je kako mu je Mesić prenio želju Hrvatske da postane ulazna zemlja za izvoz čileanskih proizvoda u druge, osobito srednjoeuropske zemlje. »Mislim da je to vrlo dobra ideja jer veliki dio našeg izvoza ide kroz luke poput Rotterdama, što povećava cijenu naših proizvoda«, istaknuo je Muńoz. Predsjedniku Mesiću predao je pismo čileanskog predsjednika Ricarda Lagosa u kojem je on izrazio želju za produbljenjem odnosa između dviju zemalja. Predsjednik Lagos izrazio je i želju da se u što skorijem roku sastane s predsjednikom Mesićem, rekao je Heraldo Muńoz. U ponedjeljak je u Zagrebu čileanski dužnosnik otvorio gospodarski seminar i okrugli stol pod nazivom »Hrvatska i Čile«, koji su zajedno organizirali čileansko veleposlanstvo i Hrvatska gospodarska komora (HGK). Tijekom dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, čileansko izaslanstvo sudjeluje na okruglim stolovima o privatizaciji. Muńoza su u ponedjeljak primili zamjenik premijera Goran Granić, hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, njegova zamjenica Vesna Cvjetković-Kurelec i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Zdravko Tomac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić Komarici: Povratak izbjeglica moguć samo sveobuhvatnim projektom </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Predsjednik države Stjepan Mesić poslao je u utorak biskupu banjalučkom Franji Komarici pismo, u kojem mu odgovara na zajedničko priopćenje i javni apel koji su Uprava Banjolučke biskupije, Caritasa i banjolučkog Ureda »Justitia et Pax« sa zajedničkog sastanka uputili predstavnicima međunarodne zajednice, vlastima u BiH i Republici Hrvatskoj.</p>
<p> Na tom se sastanku 3. travnja razgovaralo o stanju prognanih i izbjeglih katolika s područja Banjolučke biskupije i provedbi Daytonskog sporazuma. U apelu je uz ostalo zatražena jpomoć u uklanjanju teškoća za one koji se žele vratiti u svoj zavičaj kao i za one koji to ne žele a nalaze se u tuđim kućama kako ne bi bili prisiljeni iseljavati se u treće zemlje.</p>
<p> »Dijelim Vašu zabrinutost i u sklopu svojih ustavnih ovlaštenja nastojim pridonijeti poboljšanju prilika u kojima žive Hrvati u BiH, kao i povratku izbjeglih i prognanih Hrvata u mjesta u kojima su živjeli«, navodi predsjednik Mesić.</p>
<p> Istaknuvši kako se u zadnje vrijeme često govori o promjeni Daytonskog sporazuma, Mesić je ustvrdio kako taj sporazum najprije treba provesti u praksi, a tek onda raspravljati kako bi ga trebalo nadograđivati i mijenjati. Ustvrdio je kako ni danas nije »aktualno i opravdano govoriti o potrebi uspostavljanja tzv. trećeg entiteta u BiH, a kontraproduktivno je i sve što ide u smjeru jačeg vezivanja ovog ili onog entiteta za neku od susjednih zemalja«. Dodao je i da se Hrvati, kao i Srbi u BiH, trebaju okrenuti Sarajevu te »rješenja naučiti tražiti u institucijama sistema svoje države (bez obzira na njihovu nesavršenost)«.</p>
<p> To ne znači da se Hrvatska odriče Hrvata u BiH, istaknuo je Mesić, dodavši da će Hrvatska i on kao predsjednik države uvijek biti spremni pomoći, ali ne »netransparentnim financijskim transakcijama dobavljanja oružja koje su bile u funkciji 'proizvođenja' rata i bogaćenja pojedinaca, nego konkretnom pomoći usmjerenom na pokretanje proizvodnje i na stvaranje osnove za obnavljanje normalnog života u BiH«.</p>
<p> Ocijenivši da je povratak Hrvata u Republiku Srpsku vrlo spor, Mesić je ustvrdio kako je povratak moguć samo u sklopu sveobuhvatna projekta vraćanja svih izbjeglica i prognanika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Uoči susreta Račan - Drnovšek: Morska granica - najteži problem</p>
<p>LJUBLJANA, 10. travnja </p>
<p> - Najava susreta premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka u srijedu, u Sloveniji je proteklih dana obilježena velikom mjerom medijske suzdržanosti i bez prognoza ili izraženih očekivanja u pogledu njegova rezultata. Susretu će biti nazočni i ministri vanjskih poslova Tonino Picula i Dimitrij Rupel, te šefovi pregovaračkih skupina za staru Ljubljansku banku, međudržavnu granicu i nuklearku Krško. </p>
<p> Slovenska tiskovna agencija u tekstu kojim je najavila radni sastanak u dvorcu Otočec navodi kako bi na njemu trebala biti donesena ocjena »koja su od otvorenih pitanja rješiva, a za koja će biti potreban nastavak nastojanja« da se riješe. Sva tri glavna otvorena pitanja neriješena su od raspada bivše Jugoslavije, ali su - kako ističu u Ljubljani - i posljedica tog raspada. I jedna i druga strana drže ih rješivima, a u prošlosti su rješenje otežavali i različiti metodološki pristupi. Dok je Sloveniji bliže zatvaranje tih pitanja u sklopu, odnosno paketu, Hrvatska se zauzima za pristup od lakših ka težima, najprije na ekspertnoj, onda na političkoj razini. Različiti su i prioriteti. Kako navodi STA, najlakše bi bilo sklopiti sporazum o nuklearki Krško, a mnogo je teže s pitanjem granice na moru. </p>
<p> »Pitanje granice na moru je najteže jer granice do osamostaljenja dviju država nije ni bilo. Premijer Drnovšek ocjenjuje da je od 670 kilometara kopnene granice nedefinirano samo zadnjih šest kilometara prije mora«, navodi STA. U vezi s pitanjem Ljubljanske banke Zagreb ponavlja se stajalište o povezanosti tog pitanja sa sukcesijom, ali i neusklađenost dviju vlada oko toga treba li problem riješiti bilateralno ili uz pomoć savjeta treće strane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ortynski demantira Nacional: Sliškova dokumentacija nije u rukama Dunje Pavliček-Patak </p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Državni odvjetnik Republike Hrvatske Radovan Ortynski u utorak je reagirao na tekst objavljen u Nacionalu od 3. travnja pod nazivom »Sprega tužilaštva i mafije«. </p>
<p> »Ne ulazeći u nedopustiv način miješanja vaših novina u tekući složeni kazneni predmet protiv pripadnika zločinačke organizacije, pri čemu vaše novine u nizu članaka dosad iznose od poluistina do potpunih neistina razne tvrdnje, nerijetko izuzetno štetne za tijek postupka, treba radi istinitog informiranja javnosti kazati da nema niti jednog dokumenta pronađenog kod pokojnog Vjeke Sliška koji bi isključivo imala tužiteljska ekipa Dunje Pavliček-Patak. Sva ta dokumentacija nalazi se u sudskom spisu, kao što sve spomenute dokumente imaju i branitelji optuženika. Bilješke koje se odnose na 'svjedoka broj jedan' dio su spisa već godinu dana i na njima je temeljen zahtjev za proširenje istrage za više novih kaznenih djela«, navodi Ortynski u odgovoru tjedniku.
»Što se tiče kasete sa snimljenim razgovorom Zorana Pripuza i 'svjedoka broj jedan', neistinito se u članku tvrdi da su sudskom vijeću i medijima distribuirani isključivo stenogramski prijepisi te snimke te da je jedino Državno odvjetništvo imalo u posjedu audiokasete. Vaše novine ne zanima činjenica da je sam 'svjedok broj jedan' na glavnoj raspravi naveo da je tu kasetu presnimio i razdijelio svojim prijateljima za slučaj da se njemu nešto dogodi, pa je stoga navedene kasete pokojnom Slišku mogao dati bilo tko.« Državni odvjetnik također navodi da tvrdnja Nacionala kako je tužiteljica Pavliček-Patak optužila policiju za curenje informacija obična neistina i očito usmjerena na stvaranje razdora između policije i Državnog odvjetništva.</p>
<p>»Iznoseći navedene tvrdnje a ne pokušavajući uopće provjeriti njihovu istinitost te ne pružajući mogućnost drugoj strani da se očituje, vaša novinarka grubo je povrijedila Kodeks časti hrvatskih novinara«, zaključuje Ortynski.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Crnić: DSV je kršio Ustav</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - Saborski odbor za pravosuđe jednoglasno je u utorak podržao prijedlog predsjednika Stipe Mesića da se Ivica Crnić izabere za predsjednika Vrhovnoga suda. Pozitivno mišljenje Odbora upućeno je Saboru koji će o tome odlučivati na sjednici za desetak dana. </p>
<p>Na sjednici Odbora bio je i Crnić koji je odgovarao na pitanje njegovih članova. Istaknuo je da se ne želi baviti prošlošću nego se treba okrenuti budućnosti. »Za demokraciju je vladavina prava ono što je za normalan život disanje«, rekao je ističući da pravosuđe treba prvenstveno voditi struka u kojoj nema mjesta za politiku. </p>
<p>Govoreći o ostavci na mjesto ministra pravosuđa 1995. godine, Crnić je objasnio kako je glavni razlog tomu bila politika koju je provodilo Državno sudbeno vijeće. »DSV je u svom radu kršio Ustav, što je potvrdio i Ustavni sud«, napomenuo je Crnić. Prema njegovim riječima, na ustavnoj razini pravna država sad je definirana na temelju visokih standarda, no »stanje u pravosuđu nije tako dobro kao što to omogućuje Ustav«. To stanje, ističe, karakterizira dugotrajnost sudskih postupaka i neujednačena sudska praksa, što su glavni razlozi nezadovoljstva građana pravosuđem. »Sudovi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti za stanje duha i morala«, naglasio je Crnić. Jedan od najvećih problema je to što dužnici ne odgovaraju za dugove. Kazao je i da pozicija Vrhovnog suda mora biti određena Ustavom i jedinstvenom primjenom zakona.</p>
<p> »Imenovanim sucima treba dati puno povjerenje, no to podrazumijeva odgovornost. Suce ne treba pozivati na odgovornost zbog izraženog mišljenja, ali oni moraju ažurno obavljati svoj posao«, smatra Crnić dodajući da »one koji to ne mogu ili neće, treba podsjetiti na njihove obveze«. Na kraju je ustvrdio da ne treba očekivati brze pomake jer jedan čovjek ne može mnogo učiniti. No, uz korektnu suradnju i primjenu zakona, sve je moguće. </p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević izjavio je da Ministarstvo i Vlada snažno podupiru izbor Ivice Crnića za predsjednika Vrhovnoga suda. Ivanišević je napomenuo kako očekuje da će »suradnja između Ministarstva i Vrhovnog suda biti bolja nego dosad«. Ministar tvrdi da su »stvorene pretpostavke za ozbiljniju reformu pravosuđa«, naglašavajući značaj izmjena zakona o sudovima i DSV-u. Treba promijeniti način vođenja pravosuđa, a za predsjednike sudova moraju biti izabrani oni koji su u stanju odgovorno obavljati tu dužnost, napomenuo je Ivanišević. </p>
<p>Ingrid Antičević-Marinović (SDP) naglasila je važnost činjenice da na mjesto predsjednika Vrhovnog suda dolazi odvjetnik. Dosad su najbolji suci odlazili u odvjetnike, a sad je došao trenutak da bude obrnuto, rekla je Antičević-Marinović. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Uskrsna poruka zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića </p>
<p>Samo nam istina može otvoriti vrata dobre budućnosti, a do nje nećemo moći doprijeti ako ne uskladimo međusobno naša nastojanja, ako ne uskladimo naša djela s riječima/ Gladnoga nije moguće nasititi obećanjima, propuste nije moguće pokriti riječima, struktura grijeha nije muka pridržana samo za neke</p>
<p>ZAGREB, 10. travnja</p>
<p> - »Uskrsno vrijeme svemu daje novo značenje, pruža nove i silne poticaje ljudskome duhu. Jer Uskrs je temeljna čovjekova utjeha, utjeha koja ne upućuje na nepomičnost i ravnodušnost, nego u čovjeka usađuje novi zanos, daje mu nove snage kojima je moguće preobražavati svijet«, kaže zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u uskrsnoj poruci, </p>
<p>Nadbiskup poziva na aktivno uključivanje svih u životna zbivanja te na prepoznavanje i isticanje dobra, posebice tada kad se »oko nas šire ravnodušnost s jedne i malodušnost s druge strane«.</p>
<p>Pozivajući vjernike da aktivno sudjeluju u »novom stvaranju na razini osobnog i obiteljskog života«, nadbiskup ističe kako je naša domovinska Crkva pozvana to novo stvaranje unijeti u naše društvo. Upozoravajući da na »goruća pitanja sadašnjosti« odgovore može dati samo istina, nadbiskup Bozanić poručuje: »Samo nam istina može otvoriti vrata dobre budućnosti. Ali do istine nećemo moći doprijeti ako ne uskladimo međusobno naša nastojanja, ako ne uskladimo naša djela s riječima. Jer gladnoga nije moguće nasititi obećanjima, propuste nije moguće pokriti riječima, struktura grijeha nije muka pridržana samo za neke«. Pilatovsko pitanje: 'Što je istina?' danas se opetovano postavlja i u nas. Na njega se često odgovara »poluistinama« koje katkad postaju i »jedinim prihvatljivim i povoljnim istinama«, pa se tuđe poluistine kao i istine niti vide niti se za njih ima razumijevanja »pa ni milosti«.</p>
<p> »Množina tih poluistina, koje uvijek isključuju one druge, bolno nas razdvaja i otežava suočavanje s pravom istinom«, ističe nadbiskup Bozanić. U tom kontekstu nadbiskup primjećuje kako isključivost i nepovjerenje »pojedincima, pa i čitavim skupinama oduzima pravo na očitovanje svoga mišljenja i mogućnost učinkovitog djelovanja, a druge istodobno zaštićuje od bilo kakvog osporavanja, bez obzira na to što i kako činili«.</p>
<p>»Svaki građanin naše domovine od onih kojima je povjereno da brinu o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje s pravom očekuje da će poduzeti sve što je potrebno da se osiguraju uvjeti za primjeren život, da će djeci i mladeži osigurati povoljne uvjete za rast i dozrijevanje, a svima razgovijetnu brigu za očuvanje hrvatskog identiteta, za očuvanje i unapređenje kulturnih dosega te pretpostavke za uravnoteženi razvoj svih dijelova naše domovine. Pritom se s jednakim pravom očekuje da se ništa neće poduzimati po svaku cijenu, ili pak bilo koju našu vrijednost, iz bilo kojeg razloga, davati u bescjenje«, upozorava nadbiskup Bozanić te dodaje: »Prvi korak istinske obnove našega društva, bez kojega nije moguće izgraditi zdravo, slobodno, prosperitetno, demokratsko i pluralno društvo, jest otvoreni dijalog svih skupina za postizanje suglasnosti o temeljnim vrijednostima našega društva i njegova razvoja«. </p>
<p> Na kraju uskrsne poruke nadbiskup poziva na zauzimanje za mladež koja je često objekt raznih manipulacija. »Čini se da su danas mladi u našoj domovini u izrazito lošem položaju, jer se zbog mnogih vrlo izraženih poteškoća s kojima se odgovorni u društvu, i društvo u cjelini susreću, o mladima ne vodi dovoljno brige. U tome je nužan snažan zaokret«, kaže mons. Bozanić pozivajući državne, crkvene i građanske ustanove da se okrenu mladima. (IKA)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010411].
|
